Pv 3835

Manji i prihodi i rashodi Na kraju prvog kvartala dobit javnih poduzeća iznosi 600 milijuna kuna, 110 milijuna manje nego prošle godine

Izvoznička pozitiva Nakon lanjskoga pada, izvoz je u prva tri mjeseca povećan za 7,6 posto, dok je uvoz stao na kočnicu i usporio

Osijek čeka bolja budućnost Razvoj grada valja temeljiti na industrijskoj i obrtničkoj tradiciji, prirodnim resursima, obrazovanju...

PV analiza Str. 16-17

tema tjedna Str. 4-5

Aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 3 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 7. srpnja 2014.

Godina LXI / Broj 3835. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

RUralni razvoj / Kuleni sve bolji / Elektroničke komunikacije / Hrvatska i regija / turizam / svijet financija

Želja stara stotinu godina postaje stvarnost

projekt vrijedan 1,5 milijardi eura Za projekt Zagreb na Savi osmišljen je financijski model koji omogućava isplativo ulaganje u energetiku, a računa se i na novac iz EU fondova

>>6-7

intervju: hrvoje marušić

Prva godina u Europskoj uniji

>> 12-13

>> 18-19

Jedina smo privatna zdravstvena škola u Hrvatskoj i imamo veliku perspektivu, uvjeren je vlasnik Dental centra Marušić

Na tržištu od 500 milijuna potrošača snašle su se samo neke srednje tvrtke. Uz bolju organizaciju mogli smo i više

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

USKOR

O

UVOD

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova:

Guramo, grizemo i ne puštamo Uveli smo u hrvatsku diplomaciju novu radnu kulturu posvećenosti, angažiranosti i odgovornosti.

Postavili smo mjerljive ciljeve rada i ocjenjujemo kvartalno: koliko svaki diplomat generira izvoznih prilika, koliko izvoznika pomogne, koliko trgovinskih barijera ukloni. Poveli smo izvoznike na sastanke u Azerbajdžan, Alžir, Kazahstan... Svaki dan spašavamo robu po carinama, u ime izvoznika požurujemo birokraciju po Hrvatskoj, interveniramo u Bruxellesu. Guramo, grizemo, stišćemo. Ne puštamo!

Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce:

Manji PDV državi donosi više Prošle godine u lipnju sklopili smo ugovore s partnerima za dvije godine unaprijed. Tada je PDV na turizam još bio snižen, a onda je u studenom došla odluka o povećanju.

PDV partnerima moram obračunati po nižim uvjetima iz ugovora, što mi je donijelo trošak od milijun eura. Poskupljenjem od tri postotna boda iz turizma je izravno izvučeno 270 milijuna eura. Da smo ostavili nižu stopu, i taj novac uložili u gradnju novih kapaciteta, kroz zapošljavanje i doprinose zaradili bismo više no što je država dobila s većim poreznim opterećenjem.

Carlo Petrini, osnivač pokreta Slow Food

Moramo braniti iskrivljene mrkve Danas trideset posto poljoprivrednih proizvoda završi u smeću iz estetskih razloga. Moramo braniti iskrivljene mrkve i manje lijepe krumpire. Čak je i FAO shvatio da su obiteljska gospodarstva rješenje za globalni prehrambeni sustav. Nema budućnosti za poljoprivredu bez lokalne poljoprivrede. Jedimo lokalno, jedimo proizvode obiteljskih gospodarstava koji čine povijest ove zemlje. Platimo ih pravično, poštujmo žene i muškarce koji proizvode nevjerojatne stvari, a onda možemo pogledati i što se dobro proizvodi u Italiji ili Francuskoj.

Osnova prehrambenog sustava mora biti lokalno proizvedena hrana. To vrijedi za cijeli svijet.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Marko Brnčić, direktor tvrtke STP

Je li bitnija forma od sadržaja?

Nekim komunalcima nije dovoljno imati žutu, plavu, zelenu, smeđu i crnu posudu, već se uvode i ljubičasta, ružičasta, narančasta i nebesko plava

E

kologija i ekonomija su dvije dijametralno suprotne znanosti čiji je sraz kulminirao ovih dana. Ovdje namjerno govorim o ekologiji, iako ona nema veze sa zaštitom okoliša, ali za ovu je temu to i tako nebitno.

Nebitno je i to da danas imamo sve hrvatske gradove opremljene posudama “ekološke” zelene boje, jer se ona u vrijeme kada su se zelene posude pojavile na našem tržištu, najviše sviđala lokalnim čelnicima, pa je svatko želio imati “ekološku” kantu ispred svojih vrata. Danas zbog toga imamo problem, jer su zelene inače posude za staklo, no onda to nije bilo bitno.

Svojstveno nam je da uvijek želimo biti veći pape od samoga Pape, pa tako nekim komunalcima nije dovoljno imati žutu, plavu, zelenu, smeđu i crnu posudu, već se uvode i ljubičasta, ružičasta, narančasta i nebesko plava (ne, nažalost, nije šala).

Naravno da će i ovaj izlet u nepoznato platiti hrvatski građani i tu dolazimo do dodirne točke između ekonomije i ekologije. Za ekonomiju je najbolje plasirati vatrogasna rješenja, bez plana, programa i ikakve strategije, jer je to jamstvo da će se ona uskoro opet mijenjati, što je nekima ekonom-

ski isplativo. U tom smjeru je dobrano “zabrazdio” i Zakon o javnoj nabavi koji upravo najjeftinija rješenja percipira kao najbolja. Paradoksalno je govoriti o bilo kakvom napretku, kada svakoga dana sve brže srljamo u propast. Biootpad je područje s kojim nekoliko komunalnih poduzeća u Hrvatskoj ima poprilično iskustva, a pokazalo se kako je sustav neodrživ.

Građani tako odlukom svojih komunalnih poduzeća moraju nabaviti (ne baš tako jeftine) kompostere, koje će instalirati u vlastitim dvorištima (?!), te će kompost postati njihov vlastiti problem, a ne problem komunalnog po-

Zašto bih ja razdvajao otpad za nekog drugog - pitanje je koje će sve više ljudi početi postavljati duzeća. Time će komunalci zadovoljiti formu jer su tako ipak izdvojili ovu najreaktivniju (razvija smrad zbog bakterija) vrstu otpada?!

Tu su i brojna komunalna vozila specijalizirana za pranje i održavanje kanti, što je ekonomski opet vrlo dobro. A učinka nema jer kanta opet za

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

tri dana smrdi. No, gdje je tu ekologija? Na transparentu, naravno! Zašto bi netko kupovao za građane ono što je najbolje za njih, kada je njima to i onako svejedno?

Zašto bi netko investirao novac građana u, primjerice, antimikrobne posude za biootpad koje nema potrebe prati jer se iz njih ne šire neugodni mirisi i otpad se u njima ne raspada, kada su tim potezom prerezali sami sebi granu jer su riješili uzrok, a ne sanirali posljedicu!? U Hrvatskoj se u zadnje vrijeme jako dobro živi od sanacija posljedica, dok se uzrok sve više “zamagljuje” jer je to dobro (pojedinim slojevima). Kao da nikome nije u interesu imati kva-

litetne posude iz kojih se ne šire neugodni mirisi i koje traju barem 10-tak godina... Rješenje se teško nazire, kada su ljudi indiferentni, kada je televizijski program takav kakav jest i kad odljev mozgova poprima razmjere epidemije. Pozitivnih primjera u nas ima, no o njima se ne piše, ne govori, ne snimaju se prilozi, jer bi to moglo uzdrmati i ovako uzdrmanu ekonomiju?! No, unatoč tome ljudi vide, vijesti se šire, a i doba nezainteresiranosti polako prolazi.

Zašto bih ja razdvajao otpad za nekog drugog - pitanje je koje će sve više ljudi početi postavljati.

Odgovor se nalazi u privatnim zelenim otocima u vlasništvu stanara koji će moći licitirati kod reciklažera bolju otkupnu cijenu za prikupljenu sirovinu, te time umanjivati izdatke za ostale režije. To nije znanstvena fantastika, već realnost koja na mala vrata ulazi u Hrvatsku. Polupodzemni kontejneri i zeleni plutajući otoci već se proizvode u Hrvatskoj i polako uzimaju sve veći dio kod onih koji vole razmišljati svojom glavom, a ne prepuštati svoju sudbinu rukama nekog tko zna što je “najbolje” za njih. Razmislite, informirajte se i djelujte, jer ako vi nećete ima tko hoće!

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 8,9 mlrd €

( 15,8 mlrd €

vrijednost lanjskog hrvatskog izvoza

vrijednost lanjskog hrvatskog uvoza

Manje uvoza za više izvoza

Kvalitetom i upornošću protiv

Iako tek 13 posto tvrtki u Hrvatskoj izvozi, upravo te tvrtke zapošljavaju, ukupno gledano, polovinu zaposlenih u svim podu prošlogodišnjeg pada, izvoz je u prvom tromjesečju uvećan za 7,6 posto. Kako je i uvoz usporio, deficit robne razmjene je Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

G

otovo sve države svijeta, pa tako i Hrvatska, nastoje provoditi vrlo aktivne izvozne kampanje. Naročito u nekoliko zadnjih godina. Jer, izvoz je vrlo važna karika koja pridonosi gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta te, među ostalim, novim ulaganjima.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kaže kako za Hrvatsku ne bi trebalo biti predalekih tržišta Iz Hrvatske je lani izvezeno ukupno 8,9 milijardi eura (manje za 6,7 posto u odnosu na 2012.), a uvezeno 15,8 milijardi eura (pad od 2,5 posto). U prvom tromjesečju pak izvoz roba iz Hrvatske u inozemstvo uvećan je za 7,6 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Istovremeno, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz roba bilježi sporiji godišnji rast od 1,8 posto. Deficit robne razmjene, koji je dosegnuo 1,56 milijardi eura, smanjen je za 5,6 posto. Vrijednost izvoza robe iznosila je 2,2 milijarde eura.

Uvoz je pak iznosio nešto manje od 3,8 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom uvećana je na 59 posto. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske bile su zemlje Europske unije, posebice Italija i Njemačka. Nakon EU-a, slijede

zemlje članice Cefte. Važno je naglasiti i da unatoč tomu što samo 13 posto tvrtki u Hrvatskoj izvozi, one zapošljavaju polovinu zaposlenih u svim poduzećima. Prema djelatnostima, najviše izvozimo proizvode prerađivačke industrije (koks i naftne prerađevine, strojeve i uređaje te električnu opremu). S druge strane, najviše uvozimo proizvode u djelatnosti rudarstva i vađenja (sirova nafta i plin) te, također, one u prerađivačkoj industiriji (prehrambeni proizvodi, kemikalije i kemijski proizvodi).

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović kaže kako za Hrvatsku ne bi trebalo biti predalekih tržišta. “Pritom je za tvrtku vrlo važna referenca, ali i da bude dio konzorcija. Ipak, Hrvatska je premala u nekim granama”, istaknuo je na konferenciji Manje uvoza za više izvoza, koju je organizirao tjednik Lider.

Niska tehnološka složenost Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, naglasio je kako se na izvoznom polju pojavilo nekoliko novih ključnih čimbenika. Ponajprije, državni vrh aktivno je posvećen izvozu. Zatim, novi su temelji izvozne politike. A među njima je Akcijski plan podrške izvozu koji je ujedno trajna platforma takve podrške. Definirana su i prioritetna područja te sustav gospodarske diplomacije kako bi ona uistinu bila funkcionalna, a ne improvizirajuća.

Ekonomist Žarko Primorac dodao je kako izvoz u nas dugoročno stagnira, dok je uvoz splasnuo zbog, među ostalim, slabe potrošnje. Primorac napominje i to da

je izvozni oporavak veći u drugim zemljama nego u nas te kako se mijenja zemljopisna usmjerenost hrvatskog izvoza. Naime, u 2000. godini 54,4 posto izvoza otpadalo je na

15 članica EU-a, 15,1 posto na nove zemlje članice, a 30,6 posto na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Japan, Sjedinjene Američke Države, Rusiju i dr. U 2012. godini na 15 zema-

lja EU-a otpadao je 41,1 posto hrvatskog izvoza, na nove članice 17,1 posto te na ostale države 41,8 posto.

Tehnološka složenost hrvatskih izvoznih proi-

Finska - zemlja koja je uspjela Ekonomist Žarko Primorac ističe Finsku kao zemlju koja je uspjela othrvati se mnogim ekonomskim problemima i promijeniti svoju gospodarsku sliku. Naime, Finska je u devedesetima bila u velikoj krizi. BDP u toj zemlji padao je za otprilike 15 posto, a izvoz za 20 posto. Nezaposlenost je iznosila 18 posto, a uz sve nabrojano u krizi je bio i bankarski sektor.

Međutim, provedene su strukturne refome koje su obuhvatile državnu administraciju, obrazovni i porezni sustav, promijenjen je tržišni nastup i ojačani su inovacijski procesi u državi. Rezultat nije izostao te je tako u 2012. godini finski izvoz iznosio 70 milijardi eura, a uvoz 66 milijardi eura. Ulaganja u istraživanje i razvoj, što je jedan od preduvjeta konkurentnosti, pa tako i boljeg izvoznog rezultata, iznosila su joj 4,2 posto BDP-a. Primjerice, u Hrvatskoj su ta ulaganja na razini 0,7 posto BDP-a. Finsko gospodarstvo ima oko 50 posto visokoobrazovanih, a hrvatsko otprilike 10 posto.

Usporedba: Hrvatska naspram Finske Stanovništvo u mil.

BDP u mlrd. € Izvoz u mlrd. € Uvoz u mlrd. € Investicije u % BDP Ulaganje u R&D, % BDP Visokobrazovani u privredi Klasteri Centri izvrsnosti

Hrvatska 4,3 43,6 8,9 15,8 20,2 0,7 cca 10% ... ...

Izvor: Nanotechnology Networks and Innovation in Finland

Finska 5,3 179,0 70,0 66,2 29,8 4,2 cca 50% 13 21

5

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( za 7,6%

( 2,2 mlrd €

porastao izvoz u prvom tromjesečju 2014.

vrijednost robnog izvoza u prva tri mjeseca 2014.

dugoročne stagnacije izvoza

uzećima. Izvoznici ove godine unose malo pozitive u domaće, već dugo pesimizmom obojano ozračje: nakon smanjen za 5,6 posto a pokrivenost uvoza izvozom skočila na 59 posto

zvoda je, ističe Primorac, u odnosu na ranije godine neočekivano niska. Primjerice, u 1987. godini Hrvatska je izvozila 65,7 posto proizvoda srednje i visoke obrade. A 20 godina kasnije, u 2007., svega 3,3 posto visoke i 24,9 posto srednje visoke tehnološke složenosti.

Posebice je zanimljiva činjenica kako je izvoz per capita u Hrvatskoj najniži u Europskoj uniji.

“U nas je u 2012. godini izvoz po stanovniku iznosio 2256 eura. U Bugarskoj je bio 2847 eura, u Češkoj čak 11.628 eura”, istaknuo je ovaj ekonomist. Mnogi su, navodi on, razlozi izvoznim poteškoćama.

Ponajprije, to je deindustrijalizacija, koja se i dalje nastav-

lja. “Industrijska proizvodnja danas predstavlja 75 posto one u 1990. godini”, kaže Primorac. Također, unatoč tomu što se neznatno poboljšava, Hrvatska je godinama na donjem dijelu ljestvice konkurentnosti, koja je jedna od najvažnijih pretpostavki za porast izvoza.

Konkurentnost, kazao je, ovisi o mnoštvu faktora poput makroekonomskog okruženja, infrastrukture, institucija, ona ovisi o učinkovitosti tržišta, obrazovanju, inovacijama i tehnologiji. A najčešći problemi koji joj stoje na putu su nestabilna politika, javna uprava, porezni sustav, financije te inovacijski aspekt.

Na izvoz utječe i devizni tečaj. Realan devizni tečaj instrument je konkurentnosti izvoza, kazao je Primorac, a kontroverze oko fiksnog ili fluktuirajućeg tečaja u nas traju već 20 godina.

Također, na izvoz utječe nejaki i neorganizirani izvozni sektor. On je uz to i vrlo usitnjen tako da na 100 poduzetnika otpada oko 70 posto izvoza, a prvi izvozi oko 1,3 milijarde eura. Izvoznici su i vrlo slabo međusobno povezani, smatra ekonomist Primorac.

Povezivanje u klastere Međutim, prema njegovu mišljenju, izvoz se može povećati kratkoročnim mjerama i dugoročnom strategijom. Kratkoročne mjere mogu povećati izvoz za 10 posto. To je moguće ostvariti ako bi država promijenila i bolje regulirala dio financi-

Izvoz i uvoz po stanovniku u 2012., u eurima 2847 3488

Bugarska Češka

10.471

Mađarska

7532

11.628

8798

2239 2718

Rumunjska

11.729 11.255

Slovačka

12.169 12.121

Slovenija 1234

Srbija

2067 2256

Hrvatska 0

2000

Izvoz

3800

4000

6000

8000

10.000

12.000

14.000

Uvoz

Izvori: WIIW - Handbook of Statistics 2013.

ja i troškova, a tvrtke bolje upravljale troškovima te se povezale u klastere i imale bolji marketing.

Dugoročnom strategijom može se preorijentirati razvojna paradigma i politika kako bi se provele krupne reforme poput onih u obrazovanju, inovacijama, industrijskoj politici, javnoj administraciji i poreznom sustavu”, kazao je, među ostalim, Žarko Primorac.

Vatroslav Sablić, predsjednik Uprave Elke, tvrtke kojoj je na izvoz lani otpadalo 70 posto proizvodnje a u ovoj godini želi ga povećati na 90 posto, kazao je kako ima izvoznog prostora za poduzetnike iz Hrvatske. “Međutim, oni ne trebaju čekati da država nešto za njih napravi po pitanju izvoza, što je jedan od naših običaja. Tvrtkama savjetujem da se bave produktivnošću i bolje iskoriste unutarnje resurse kako bi bile konkurentne. To ne može učiniti država umjesto poduzetnika. Stoga tvrtke trebaju poraditi na

sebi, i ne očekivati kako će se promjena dogoditi preko noći. Potreban je kontinuirani rad. K tomu, važno je naglasiti kako su promjene na tržištu vrlo brze i tvrtke se na njih trebaju što bolje priviknuti”, objasnio je Sablić dodajući kako je za izvoznu bitku potrebno imati kvalitetan i konkurentan

ke izvoze jer imaju kvalitetan proizvod, a ne zato što znaju Juru ili Peru”, naglasio je on dodajući kako pri izvoznom plasmanu vrlo važnu ulogu može imati gospodarska diplomacija. “A jedan od temelja svemu tome je obrazovanje. Mi smo u 2007. godine bili gotovo na koljenima.

Poduzetnici ne trebaju čekati da država nešto za njih napravi po pitanju izvoza, smatra Vatroslav Sablić proizvod i sve ono što se iza toga krije. Ponajprije, bruto trošak rada ili, primjerice, energenata, u što bi ipak mogla “uskočiti” i država.

Veleposlanici i trgovački putnici Marko Fresl, predsjednik Uprave ludbreškog ACG Lukapsa, također je napomenuo kako je najvažnije imati kvalitetan proizvod. “Tvrt-

Stoga smo odlučili izmijeniti strukturu ljudi, koji su sada tri puta učinkovitiji nego prije te govore engleski”, napomenuo je.

Premda podržava zajedničke inicijative raznih ministarstava, Hrvatske gospodarske komore ili, primjerice, nekih financijskih institucija, Fresl smatra kako poduzetnicima u izvoznom poslu država što je najvažnije - ne treba stajati na putu.

Ivan Topčić, direktor obiteljske tvrtke Tim kabel, koja je prije tri godine izvozila samo u susjednu BiH, a danas je prisutna u čak 37 država, kazao je kako je na početku poslovanja smatrao da je izvoz za neke druge, a ne za njih. “Ali odvažili smo se i uspjeli u tome.

No, osim hrabrosti, izuzetno je važno kontinuirano raditi na tome”, istaknuo je.

Domagoj Juričić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove, naglasio je kako je potrebna zajednička akcija za, isto tako, dostizanje nekog zajedničkog izvoznog cilja. Naveo je i primjer nekih veleposlanika koji su smatrali da oni nisu trgovački putnici tako da je gospodarstvo za njihova mandata znalo ostajati postrance. Stoga je ključan problem koji valja bolje riješiti upravo ta suradnja u državi kako bi se ostvario zajednički cilj, u ovom slučaju bolji izvoz, zaključio je Juričić.

6

AKTUALNO

*vijesti Orbico se širi u Poljskoj Distributerska kompanija Orbico preuzela je u Poljskoj srodnu tvrtku Nava PGD. Tvrtka poduzetnika Branka Roglića stekla je 70 posto vlasništva i time postaje jedan od najvećih distributera u Europi, s ukupnim prihodom od 1,05 milijardi eura godišnje. Roglić je pozvao i druge hrvatske tvrtke da mu se jave i prodaju preko njegovih distributerskih i trgovinskih kanala.

Do sada se javilo desetak poduzeća, primjerice, Sardina iz Postira i drugi.

Nexe sklopio nagodbu Nexe Grupa, jedna od najvećih građevinskih kompanija u Hrvatskoj, sklopila je predstečajnu nagodbu na Trgovačkom sudu u Osijeku. U postupku su utvrđene tražbine od 2,9 milijardi kuna, od čega se 1,5 milijardi odnosi na financijske institucije. Oko 1,2 milijarde otpada na povezana društva.

Restruktruriranje bi se trebalo provesti dokapitalizacijom od 150 milijuna kuna, uz sudjelovanje fonda Quaestus. Na prodaju bi bio Našicecement, a interes za ulazak u Grupu pokazao je Viadukt.

Manje ribe u ribnjacima

U Hrvatskoj je prošle godine ukupno proizvedeno 3235 tona slatkovodne ribe, što je 23 posto manje u odnosu na 2012. godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U šaranskim je ribnjacima lani proizvodnja konzumne ribe iznosila 2885 tona, što je 10 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja pastrve u ribnjacima iznosila 350 tona, što predstavlja pad od 65 posto. Prema statističkim podacima, u ukupnoj proizvodnji slatkovodne ribe najveći udio, 65 posto, imala je proizvodnja šarana, a slijedi pastrva s udjelom od 11 posto.

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 1,5 mil €

u obliku tehničke pomoći već dao EU za Zagreb na Savi

( oko 1,5 mlrd €

procijenjena vrijednost realizacije

Projekt Zagreb na Savi

Zagreb na Savi: program

Zagreb na Savi je želja na ovim prostorima već 100 godina. U različitim se oblicim model koji omogućava isplativo ulaganje u energetiku, a računa se i na bespovra Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

agreb je jedan od rijetkih gradova u svijetu koji godinama bježi od svoje rijeke. Razlog tomu ponajprije je strah od poplava. No, otkako je Slovenija uredila svoj dio vodotoka, Sava se u Zagrebu do danas već ukopala gotovo šest metara, za čitavu jednu svoju visinu.

Zagreb na Savi projekt je koji podrazumijeva gradnju čak sedam hidroelektrana, uređenje nasipa, kanala, zaobalja. Je li projekt vrijedan milijardu i pol eura - san ili budućnost? Sam gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je nedavno izjavio da je riječ o jednom od tri najvažnija razvojna projekta Zagreba, ukupno vrijednom više od 1,5 milijardi eura.

Financijski model se ugrubo može podijeliti u dva dijela. Prvi je isplativo ulaganje u energetiku, odnosno hidroelektrane dok je drugi dio očekivano učešće EU fondova na području zaštite okoliša, obrane od poplava, razvoja plovnosti, urbane regeneracije, turizma, pojašnjava pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranja i razvoj grada Jadranka Veselić Bruvo za Privredni vjesnik.

Europska unija već je prepoznala potencijale nove koncepcije te je programu dodijeljeno 1,5 milijuna eura u obliku tehničke pomoći za izradu strateške procjene utjecaja na okoliš te studije izvod-

ljivosti kako bi se usporedile dosadašnje koncepcije sustava s novom.

Studije će dati odgovor na pitanje koji je oblik sustava najpovoljniji za okoliš i najisplativiji. U ovom trenutku izrađuju se studija izvodljivosti i strateška procjena utjecaja na okoliš čiji se dovršetak očekuje u srpnju 2015. Studije izrađuje međunarodni konzorcij MottMacdonald-WYG-Atkins.

Program Sava d.o.o.

Tvrtka Program Sava d.o.o. nositelj je granta, a osnovana je s ciljem pripreme programa Zagreb na Savi u ime više dionika (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Vlada

Republike Hrvatske, Hrvatske vode, HEP).

Podsjetivši da je lani razvijen koncept Višenamjenski hidrotehnički sustav zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice sa

Slovenijom do Siska poznat pod imenom Zagreb na Savi, Jadranka Veselić Bruvo naglašava da on predstavlja dugoročno održivo rješenje problema vezanih uz rijeku Savu i zaobalje na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska, a koristi programa su ekološke, društvene i ekonomske.

U kolovozu 2013. hrvatska je vlada donijela Zaključak kojim je utvrđen način pripreme Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save i zaobalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska, kao dio programa Zagreb na Savi, a svi dionici su u prosincu sklopili Sporazum o suradnji ko-

jim se postavlja okvir za daljnje postupanje vezano uz realizaciju Programa.

Priprema Programa se, naglašava Jadranka Veselić Bruvo, odvija u skladu sa strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama iz ZagrebPlana, Strateškog razvojnog dokumenta za Grad Zagreb - od vrednovanja, zaštite i održivog upravljanja Savom, zaštite podzemnih voda i izvorišta, zaštite od poplava, do koordinacije zajedničkih razvojnih aktivnosti zagrebačke regije.

Osnovni cilj programa je zaštita, uređenje i korištenje Save od hrvatske granice sa Slovenijom do Siska. Na tome području Sava prelazi iz planinske u nizinsku rijeku te čini fizikalnu cjelinu na kojoj

Prvi radovi mogu započeti 2017., dok cjelokupni sustav može biti dovršen do 2027. godine

se problemi moraju rješavati integralno.

Energetski potencijal odgovara iznosu od 25 posto godišnje potrošnje grada Zagreba, s postignutom proizvodnjom u središtu potrošnje čime se minimaliziraju gubici u prijenosu energije, zorno ističe ona.

Održivost i zaštita Svi dionici programa naglašavaju kako je riječ o složenom programu koji se može ostvariti poštujući četiri principa. To je ponajprije zaštita okoliša i prirodne sredine. Program je, kažu, i pokrenut zbog toga što je trenutačno stanje takvo da postoji ozbiljna ugroženost zagrebačkog vodonosnika.

Drugi princip je revitalizacija prirodnih sredina i površinskih voda jer su mnoge od njih, zbog pada razine podzemnih voda, također ugrožene ili čak nestale. Treći princip je održivost - program treba biti održiv te poticati odr-

7

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

programa

( 7 hidroelektrana

od Zaprešića do Siska proizvodilo bi 150 megavata energije

vrijedan milijardu i pol eura

ma spominje od Nikole Tesle do danas. Ovaj put on nije puka želja: osmišljen je financijski atna sredstva iz EU fondova koja dosad nisu bila na raspolaganju vode koliko stane u korito Save.

Rijeka u gradu bi u svim uvjetima bila u svojem koritu, a nasipi više ne bi bili u funkciji obrane od poplave čime se oslobađa prostorni potencijal od 350 hektara prostora za razvoj grada, ističe Jadranka Veselić Bruvo.

To je prostor koji se danas čuva za evakuaciju velikih voda. Namjena tog prostora nije zadaća ovog programa, a što će se tu razvijati odlučit će urbanistička struka i građani Zagreba.

Sedam hidroelektrana i kanal Sava-Sava Ključni objekti programa su sedam hidroelektrana i kanal Sava-Sava. On je, naime, ključ svega jer omogućava da se velika voda odvodi oko Zagreba. To je zapravo postojeći kanal Sava-Odra kojem će se povećati kapacitet tako da kroz njega može proći veća količina vode nego sada te će se u nastavku spojiti na rijeku Savu u blizini Prevlake. Također, njegov nizvodni dio do Velike Gorice bit će plovan u IV. kategoriji. Na taj način, potencijal luke u Velikoj Gorici izravno se naslanja na luku Rijeka.

Naime, luka Rijeka je sedam dana bliže izlazu iz Sueskog kanala od sjevernomorskih luka te vezom s lukom u Velikoj Gorici ima izravan ulaz na plovni put Rajna-MajnaDunav, jedan od najprometnijih plovnih puteva u svijetu kad je riječ o prijevozu roba. Sava do slovenske granice te Kupa do Pokupskog bit će plovne u II. kategoriji, što je veličina riječnih kruzera. Tako se otvara mogućnost razvoja turističke plovidbe te se, primjerice, putnici mogu ukrcati na kruzer ispred zagrebačke Kockice na Prisavlju i ploviti do Budimpešte ili Beča. živi razvoj. Posljednji, četvrti princip, je korištenje najboljih svjetskih standarda pri njegovoj realizaciji. Zbog svega toga može se reći kako je Zagreb na Savi zapravo prvi pravi zeleni program u Hrvatskoj.

Zagreb na Savi kao želja postoji već 100 godina, jer se u različitim oblicima spominje od Nikole Tesle pa do danas.

Kroz povijest je imao nekoliko različitih interpretacija i implementacija. No, ovaj put on nije puka želja iz nekoliko razloga. Ponajprije jer je financijski model osmišljen na način da u jednom dijelu omogućava isplativo ulaganje u energetiku, a u drugom računa na bespo-

vratna sredstva iz EU fondova koja dosad nisu bila na raspolaganju. Drugi razlog je taj da su prvi put svi dionici – sedam ministarstava, Grad Zagreb, Zagrebačka i Sisačko-moslavačka županija, Hrvatske vode i HEP, koji sudjeluju u projektu, sjeli za jedan stol i dogovorili da to zaista žele napraviti. Ne manje važna činjenica jest i ta da je postojeće stanje neodrživo zbog toga što je iscrpljen sustav obrane od poplava i što je razina podzemne vode značajno pala te stoga postoji opravdana bojazan da bi Zagreb lako mogao ostati i bez dovoljnih količina pitke vode.

S dva dokumenta koja su u postupku izra-

de - strateške procjene utjecaja na okoliš i izrade studije izvodljivosti te podlogama koje će oni dati, moguće je u roku od dvije godine, dakle 2017., započeti s prvim radovima, procjenjuju u HEPu, dok bi cjelokupni sustav mogao biti dovršen do 2027. godine.

Stvaranje prostora Kad je riječ o vrijednosti čitavog projekta, ona doseže oko 1,5 milijardi eura. Pri izradi koncepcije težilo se osloboditi što više potencijala na prostoru kako bi se maksimizirao apsorpcijski kapacitet EU fondova te održivost same ideje.

Nova koncepcija oslobađa četiri osnovna po-

tencijala. Prvi od njih je vodoprivreda - zaštita vodonosnika i povećanje rezervi pitke vode, izdašnosti vodocrpilišta, obrana od poplava te mogućnost navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Drugi potencijal je proizvodnja energije, tj. mogućnost proizvodnje 150 megavata energije iz sedam hidroelektrana od Zaprešića do Siska što je dostatno za 25 posto potrošnje električne energije u Zagrebu. K tomu, hidroelektrane će ustavama i vodnim stepenicama regulirati vodu i njeno propuštanje kroz Zagreb.

Treći, prometni potencijal, doveo bi do toga da Sava postane plovna rijeka u IV. kategoriji do

Europska unija se u program uključila već u pripremnoj fazi Velike Gorice, a u II. kategoriji do slovenske granice. Na taj način Velika Gorica može postati značajna teretna luka povezana s plovnim putem Rajna-Majna-Dunav, dok bi u Zagrebu mogli pristajati riječni turistički kruzeri. Posljednji, četvrti i najpoznatiji potencijal je oslobađanje prostora u Zagrebu. Naime, ovim projektom bi se veliki vodeni val odvodio oko Zagreba i kroz grad bi protjecalo onoliko

Dodana vrijednost Rezultat programa, smatraju stručnjaci u HEP-u, ne smiju biti samo realizirani objekti. Sve osim povlačenja novca iz EU fondova – za što će se možda morati tražiti savjeti stranih konzultanata - sasvim sigurno može napraviti hrvatsko gospodarstvo.

Takve projekte već su radile 1970-ih godina neke hrvatske tvrtke u Hrvatskoj, bivšoj Jugoslaviji i zemljama trećeg svijeta, ističu u ovoj kompaniji dodajući kako bi razvojem i realizacijom ovog programa željeli angažirati hrvatsko znanje i gospodarstvo. Rezultat programa Zagreb na Savi mora biti održivi, složeni izvozni proizvod hrvatskog gospodarstva u brojnim industrijama.

8

AKTUALNO

*vijesti Jamstvo Vlade za novi brod Vlada je prošli tjedan održala telefonsku sjednicu na kojoj je dala jamstvo HBOR-u za kreditno zaduženje brodogradilišta Uljanik. Kredit od 124 milijuna eura podignut je za financiranje novog broda za naručitelja iz Luksemburga. Uljanik zapošljava 4000 radnika i unatoč krizi posluje stabilno, sa značajno popunjenim kapacitetima do 2017. godine, a ugovaraju se i novi poslovi.

Prvi letovi Adriatic Skywaysa Nova hrvatska zrakoplovna kompanija Adriatic Skyways počinje s prvim letovima. Prva linija je iz Basela prema Prištini, Skopju i Ohridu. Uskoro slijede i letovi za Dubrovnik i Pulu, te letovi iz Italije u Mostar, za hodočasnike koji posjećuju Međugorje. Kompanija će imati dva mlazna zrakoplova Fokker sa 104 putnička mjesta. Registrirana je na aerodromu u Puli, a uskoro će otvoriti ured i u Dubrovniku. Osnivač kompanije je nizozemski biznismen Berry van Euwijk.

Sezonski rast zaposlenosti

Potkraj svibnja u Hrvatskoj je bila zaposleno ukupno 1,342 milijuna osoba, što je za 15.471 osobu, ili 1,2 posto, više nego potkraj travnja, objavio je Državni zavod za statistiku. Svibanj je tako treći mjesec zaredom u kojem zaposlenost raste na mjesečnoj razini, i to ponajprije zbog sezonskog zapošljavanja u turističkim djelatnostima. Prema podacima DZS-a, u pravnim je osobama potkraj svibnja bilo 1,116 milijuna zaposlenih, što je 0,7 posto, ili 8494 osobe više nego potkraj travnja.

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( ukupno 2,4 mlrd €

namijenjeno hrvatskoj poljoprivredi 2014.-2020.

( ili oko 332 mil €

svake godine tijekom tog razdoblja

Ruralni razvoj Hrvatske u svjetlu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a

Razvoj sela i briga o njemu Iznos od 2,4 milijarde eura kojim kroz program ruralnog razvoja može raspolagati poljoprivreda u idućih šest godina, čak je 12 puta veći od iznosa koji je godišnje dodjeljivan putem IPARD-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

nancirati pojedini projekti od kojih neki mogu biti pokriveni i u potpunom iznosu.

S

elo gospodarski propada, gospodarstva su mala i rascjepkana, a na njima žive i rade ljudi starije dobi, dok mladi odlaze.

Tehnološki se zaostaje, proizvodnja hrane na gospodarstvima je nekonkurentna, i čini se kako budućnost nije svijetla.

Kako takvi problemi nisu tipični samo za Hrvatsku, Europska unija svojom Zajedničkom poljoprivrednom politikom, posebice programima ruralnog razvoja, pokušava situaciju spasiti.

Prema Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., koji je zajedno sa Studijom procjene utjecaja na okoliš upravo na javnoj raspravi, hrvatskoj će poljoprivredi na raspolaganju biti ukupno 2,4 milijarde eura - oko 332 milijuna eura godišnje što je oko 12 puta više nego što se godišnje moglo utrošiti iz programa IPARD. Cjeloviti dokumenti, o kojima će rasprava trajati još nekoliko dana, do 12. srpnja, mogu se pregledati u prostorijama Ministarstva poljoprivrede.

Program se donosi u trenutku u kojem hrvatsku poljoprivredu karakterizira mala veličina gospodarstva od prosječnih 6,6 hektara, što je tek nešto više od trećine europskog prosjeka od 17,9 hektara. Ujedno su ti posjedi usitnjeni pa je tih manje od sedam hektara u prosjeku rascjepkano na čak 15 čestica. Velika većina gospodarstava, njih čak 56 posto, ima i manje

od tri hektara. I broj goveda je malen, samo 2,1 po gospodarstvu, što je manje od trećine europskog prosjeka od 6,5 goveda. Čak 27 posto poljoprivrednih gospodarstava kod nas nalazi se na granici ekonomske održivosti, nemaju nikakav investicijski potencijal i dalje zaostaju u modernizaciji, tehnološko-tehničkoj opremljenosti, te nisu energetski i okolišno učinkoviti.

Ključne mjere I veća gospodarstva, ona sa zemljištem većim od 20 hektara, zbog krize i nedostataka povoljnih izvora financiranja na nacionalnoj razini zaostaju u razvoju i modernizaciji. Jednaka je situacija i u prehrambeno-prerađivačkoj industriji gdje čak 70 posto zaposlenih radi u srednjim i velikim poduzećima, koja su zahvaljujući strukturama naslijeđenim iz socijalizma manje učinkovita i manje investiraju od onih u Europskoj uniji. Istodobno, problem je i to što se samo 1,36 posto zemljišta navodnjava.

I privatne šume su rascjepkane i neodržavane, a unatoč tome što je Hrvatska izuzetno bioraznolika, te potencijale ne koristimo.

Sve su to razlozi zbog kojih bi se sa 16 mjera i većim brojem podmjera trebao omogućiti razvoj poljoprivrede i prerađivačko-prehrambene industrije te unaprijediti život na selu. Te mjere bit će financirane iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

“Vjerujem da ćemo uz dobru pripremu te dobro informiranje i edukaciju biti uspješni u povlačenju novca i ostvarivanju ciljeva. Trebamo pridonijeti zajedničkim snagama kako bismo osigurali bolje životne i radne uvjete na ruralnim područjima, a tako ćemo pomoći i gospodarskom razvoju Hrvatske”, ističe pomoćnica ministra poljoprivrede Davorka Hajduković.

Svaka mjera ima svoje zakonitosti i postupke provedbe - ulagat će se u projekte prenošenja znanja, u informira-

nje, savjetodavne službe, programe kvalitete, fizičku imovinu, obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama, razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja, temeljne usluge i obnovu sela, razvoj šumskih područja, udru-

Povećan broj mjera predstavlja veći izazov u programiranju i u provedbi programa živanje proizvođača, eko uzgoj, okoliš, kao i u posebna područja s ograničenjima u poljoprivredi, u suradnju, upravljanje rizicima, tehničku pomoć i leader programe.

Nekoliko godina kasnije u financiranje će se uključiti i projekti dobrobiti životinja, uzajamnih fondova zbog bolesti, okolišnih incidenata ili loših klimatskih prilika, mreža Natura 2000 te briga o vodama.

Uz svaku je mjeru navedeno kako će se sufi-

Iznosi potpora Tako se, primjerice, za ulaganje u poljoprivredna gospodarstva i razvoj trgovine može dobiti potpora od 3500 eura do čak pet milijuna eura, što je 50 posto od ukupne prihvatljive vrijednosti troškova za projekte. Kroz neke druge oblike taj postotak se može povećati, pa ako u ovaj projekt, primjerice, ulažu mladi poljoprivrednici do 40 godina, udio potpore se može uvećati za dodatnih 20 posto.

Ulagati se isto tako može i u turizam u ruralnom području, u izravnu prodaju proizvoda, preradu, ulaganja u zanatske usluge i obrte vezane uz poljoprivredu, šumarstvo, tradiciju i izradu suvenira, a potpore za takve projekte mogu iznositi do 70.000 eura.

Mjere potpora uključuju i potpore za okoliš namijenjene poljoprivrednicima i onima koji upravljaju poljoprivrednim zemljištem, a upisani su u ARKOD sustav: 600 eura po hektaru za godišnje usjeve, 900 za specijalizirane trajne nasade, 450 za ostalo korištenje zemljišta, te 200 eura po grlu pojedine domaće životinje.

Kako najavljuju iz Ministarstva, projekti koji se prijavljuju za Program ruralnog razvoja lakše će zadovoljiti kriterije za potpore u odnosu na prethodne europske instrumente pomoći, što će olakšati sudjelovanje zainteresiranima.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 280.000 ha

Kritika šefa Svjetske banke za Hrvatsku

Hrvatska zapostavlja privatni sektor

poljoprivrednog zemljišta obuhvatit će komasacija

Sjednica hrvatske Vlade

U poljoprivrednu komasaciju ulaže se 270 milijuna kuna Nakon provedenih postupaka komasacije bit će lakše i graditi poljoprivredne puteve, vodne građevine za melioracije te izvoditi druge radove na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

idućih šest godina uložit će se 270 milijuna kuna u okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta, najavio je ministar poljoprivede Tihomir Jakovina. Na prošlotjednoj sjednici Vlade predstavljen je Prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta koji će biti temelj za spajanje manjih posjeda i katastarskih čestica u veće poljoprivredne površine, pravilnijih oblika. Tako će ih biti ekonomičnije iskorištavati jer će se na njima postizati veći urod, ostvarivati veći prihodi i dobit.

Podizanje konkurentnosti poljoprivrede Nakon provedenih postupaka komasacije bit će lakše i graditi poljoprivredne puteve, vodne građevina za melioracije te izvoditi druge rado-

Troškovi komasacije osiguravat će se iz sredstava EU fonda za ruralni razvoj te državnog proračuna ve na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Prema prvim pokazateljima komasacijom treba biti obuhvaćeno oko 280.000 hektara poljoprivrednoga zemljišta u Hrvatskoj.

U prvom šestogodišnjem razdoblju, do 2020. godine, komasacijom će se obuhvatiti 90.000 hek-

9

Hrvatska je i dalje u recesiji jer nema odlučno vodstvo za pokretanje gospodarskih promjena i jer favorizira javni sektor u odnosu na privatni, rekao je prošli tjedan Hongjoo Hahm, šef Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. U intervjuu za Reuters Hahm je rekao da je šesta godina recesije u Hrvatskoj “neobičan fenomen” i da su strukturni problemi s kojima se ni jedna vlada nije ozbiljno uhvatila u koštac spriječili rast ekonomije.

Pozitivne promjene nije donijelo ni članstvo u EU-u. I dalje je mnogo birokratskih prepreka, osobito na lokalnoj razini. Hahm je rekao i da je Vlada malo učinila da pomogne malim i srednjim tvrtkama, dok se potiču investicije javnih poduzeća. “Bizarno je to da Hrvatska ima jedno od najvećih poreznih opterećenja, a pritom nije još

uvela porez na nekretnine”, rekao je Hahm. Pohvalio je jedino napore da se smanji deficit prema europskim pravilima.

Ocijenio je da vlasti u Hrvatskoj pokušavaju potaknuti gospodarski rast osloncem na mikro inicijative koje provode brojne državne agencije među kojima ne postoji ozbiljna koordinacija.

“U zemlji nedostaje i jasna vizija u kojem smjeru gospodarstvo treba razvijati. Ekonomija treba nekoga tko će učinkovito koordinirati fiskalni okvir sa strukturnim reformama koje će osloboditi put za rast utemeljen na razvoju privatnog sektora”, rekao je Hahm. (I.V.)

Poslije poplave tara. S obzirom na to da se troškovi komasacijskih operacija procjenjuju na 3000 kuna po hektaru, troškovi u tom razdoblju procjenjuju se na 270 milijuna kuna, odnosno prosječno godišnje 45 milijuna kuna.

Prije pokretanja postupka komasacije, Agencija za poljoprivredno zemljište sazvat će skup vlasnika i posjednika zemljišta, na koji će pozvati i predstavnike lokalne samouprave te predstavnike zainteresiranih pravnih osoba. Predstavnici Agencije upoznat će ih sa svrhom i uvjetima po kojima će se provesti komasacija. Rješenje o pokretanju postupka komasacije donosit će Agencija, a tehnički će komasacije provoditi županijska komasacijska povjerenstva.

Troškovi komasacijskih operacija osiguravat će iz sredstava Europskog fonda za ruralni razvoj te državnog proračuna. Donošenje ovog

zakona izuzetno je važno zbog podizanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, zaključio je ministar Jakovina.

Za poplavljene 1,2 milijarde kuna Vlada je usvojila i Program obnove stambenih i poslovnih zgrada u poplavljenim mjestima Vukovarsko-srijemske županije, težak 1,2 milijarde kuna bez PDV-a. Prema riječima ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, obnavljat će se oko 12.000 stambenih, pomoćnih i gospodarskih zgrada i 32 zgrade javne namjene. Ovisno o kategoriji građevinskih oštećenja, građani koji sami žele obnoviti kuću dobit će 40.000 kuna za prvu kategoriju oštećenja, dok će se za drugu kategoriju osigurati 70.000 kuna.

Građani ne trebaju skupljati nikakve dokumente jer će sve potrebno učiniti država za njih, naglasila je ministrica. Objekti će se obnavljati do energet-

skog razreda B, a građani će dobivati i uporabnu dozvolu. Pomoć za obnovu dobit će i poduzetnici, i to 25.000 kuna po zaposlenom. Za taj je program osigurano 12 milijuna kuna, rekao je ministar poduzetništva Gordan Maras.

U Sabor je upućen i Konačni prijedlog zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta. U njemu je pojednostavljen postupak dodjele pa će poslodavac morati izraditi samo jedan program kao temelj za dobivanje potpora. Njima će moći biti obuhvaćeno do 25 posto radnika kod jednog poslodavca. U danima u kojima neće raditi (uz nekadašnji petak uvodi se mogućnost i neradnog četvrtka, a najdulje šest mjeseci), ti će radnici biti uključeni u različite programe dodatnog obrazovanja. Na taj način godišnje će se očuvati oko 2000 radnih mjesta, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

HGK stvara konzorcij za obnovu

U Drenovcima se na inicijativu Hrvatske gospodarske komore prošli tjedan održao sastanak predstavnika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te HGK-a i HOK-a. Bio je to nastavak inicijalnog sastanka građevinskih tvrtki s područja Gunje održanog 23. lipnja radi organiziranja konzorcija za natječaj za obnovu objekata. Ministarstvo planira uskoro zatražiti ponude građevinskih tvrtki, najavio je Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva. HGK je sastavio popis tvrtki s područja Vukovarko-srijemske

županije koje žele sudjelovati u obnovi. Te tvrtke dobit će dodatne bodove u ocjeni ponuda, no problem im predstavlja obveza ishođenja bankovne garancije i posjedovanje licenci za izvođenje građevinskih radova prema pravilniku Ministarstva.

Iako je riječ o objektima koji su u pravilu manji od 400 četvornih metara i za koje zakon ne traži posjedovanje licenci, Uhlir je objasnio da će se s jednim izvođačem ugovarati obnova više objekata - 50, 100, pa i više - pa će zato licenca ipak biti jedan od uvjeta za sudjelovanje.

Inače, Uhlir je pozdravio potez HGK-a za organizaciju konzorcija tvrtki koji se planira kandidirati za izvođenje radova te smatra kako je to prihvatljiv model sudjelovanja manjih tvrtki u obnovi stradalih područja. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 1. veganska

( 5 vrsta likera

zalogajnica otvorena je u Osijeku

VEGETARIJANSKA I VEGANSKA ZALOGAJNICA VEGE LEGE, OSIJEK

proizvodi se po staroj recepturi

Paško likeri, Zmijavci

Iz ljubavi prema životu...

Vegetarijanska prehrana itekako može biti gurmanska, kaže Bogdan Paulik, koji je u metropoli kulena otvorio vegetarijanski i veganski snack bar. Vege Lege je, kaže, nastao iz ljubavi prema svim oblicima života

U

Osijeku, kao nedvojbenoj hrvatskoj metropoli kulena, čvaraka i sličnih “lakih” zalogaja, nedavno je otvorena prva vegetarijanska i veganska zalogajnica - snack bar Vege Lege. Prema riječima Bogdana Paulika, vlasnika koji je po struci inženjer arhitekture, Vege Lege je nastao iz ljubavi prema svim oblicima života kao i želje da se ljudima ponudi dobra i zdrava hrana. Poticaj za otvaranje ovakve zalogajnice bio je vlastiti životni stil kao i članova njegove obitelji.

“Svaki od članova moje uže obitelji, supruga i dvoje djece, iz svojih je razloga i u različito vrijeme, postao vegetarijanac. Ono što nam je svima zajedničko, svakako je određena etička strana, odnosno ljubav prema životinjama. Djeca su još od rođenja odbijala meso, radije su jela povrće. Ubrzo smo shvatili kako naša upornost u nagovaranju da jedu meso nema smisla, te smo postupno odustali i pripremali im bezmesna jela. S vremenom im se pridru-

žila supruga, a prije osam godina i ja. Kroz druženja i kontakte, oko nas je bilo sve više ljudi sličnih razmišljanja. Pri tome se supruga počela baviti ekološkom proizvodnjom povrća, te je vjerojatno jedna od prvih koja je od osječke Biope dobila službeni certifikat za ekološku proizvodnju povrća. Slijedom toga došli smo do ideje da otvorimo jedan takav ugostiteljski sadržaj. Svjesni smo činjenice kako je to prilično netipično za prehrambene navike Osječana i Slavonaca, ali baš zbog toga smo odlučili ponuditi nešto drugačije”, objašnjava Paulik.

Sve pred očima gostiju A u ponudi, osim Vege pljeskavica napravljenih od raznih žitarica, zobenih pahuljica, sjemenki lana, suncokreta, sušenog povrća i začina, nude i vegetarijanske kobasice u različitim kombinacijama, vege bolonjeze, juhe od svježeg povrća, kao i cijeđene sokove. Pri tome gosti mogu promatrati pripremu svog obroka, ponijeti ga kući ili na posao ili

naručiti dostavu na području grada.

Paulik napominje kako su i sami temeljito razbijali predrasude o tome kako vegetarijanci jedu tek “nekakav zeleniš”. “Upravo suprotno, svi smo veliki gurmani i volimo dobro pojesti. Vegetarijanska prehrana itekako može biti i gurmanska. Važno je odabrati kvalitetne sastojke i vješto ih kombinirati. Uvjeren sam kako smo se u tome izvještili i sada to zadovoljstvo želimo podijeliti s našim sugrađanima. Nije nam namjera ikoga uvjeravati u prednosti i vrijednosti vegetarijanskog pristupa prehrani, ali Vege Lege je tu da svatko tko želi može kušati našu hranu”, kaže on.

U poslovnom smislu Paulikovi ne očekuju neke brze pozitivne rezultate i stjecanje kapitala.

“Naravno, želimo izdržati na način da možemo servisirati sve troškove režija i ljudstva. Bitno je da se radi i ne stvara trošak, odnosno gubitak”, kaže Paulik, dodajući i želju da jednoga dana zalogajnica preraste u pravi vegetarijanski restoran. (S.S.)

Uspjeh temeljen na tradiciji Od 2008. kada su krenuli u proizvodnju sa 300 litara višnjina likera, Paško likeri su proizvodnju povećali na 15.000 litara i dodali likere od limuna, naranče, rogača i oraha

U

prekrasnom imotskom kraju, u Zmijavcima, poznatom po dobroj hrani i piću proizvode se nezaboravni okusi Paško likera. Riječ je o brendu mediteranskih voćnih likera proizvedenih prema tradicionalnoj recepturi. Kako kažu u toj tvrtki, koja je počela proizvoditi 2008. godine, njihove likere obilježava provjerena kvaliteta koja je opstala usmenom predajom seoskih liječnika, a koju je održala sama snaga okusa kao i lijeka. Uz tradicionalnu recepturu, u proizvodnji Paško likera primjenjuje se i tradicionalna tehnologija, a za izradu se biraju samo vrhunske sirovine s najboljih lokacija od Zadra do Dubrovnika.

Vlasnik tvrtke Paško Šuto nam je ispričao da su proizvodnju započeli s višnjom 2008. godine, i to u količini od 300 litara da bi već već 2011. imali pet vrsta likera - višnju, limun, naranču, rogač i orah - a ukupno godišnje proizveli oko 6000 litara.

“Godinama smo prouča-

vali tradicionalne recepture naših baka i djedova, tragali za idealnim sastojcima, a sve s ciljem postizanja vrhunske kvalitete. Prestižne nagrade koje smo osvojili u Londonu i Berlinu dokaz su da se trud isplati, no najveća nagrada i razlog zbog kojeg se bavimo ovim poslom je ipak zadovoljstvo na licima ljubitelja Paško likera”, kaže Paško Šuto.

Trenutačno proizvode oko 15.000 litara. A kako navodi i Šuto - čije ime stoji iza kvalitete i ljepote okusa Paško likera sve se radi ručno, baš kao nekada, osim što se koriste inox bačve i pumpe za miješanje samog likera u proizvodnji, a za sada proizvode plasiraju isključivo na hrvatskom tržištu.

Nagrade potvrđuju kvalitetu “Osnovni uvjet proizvodnje je da sve mora biti domaće i visokokvalitetno što se pokazalo kao dobar odabir”, ističe Šuto.

U prilog kvaliteti Paško likera govore i prestižne svjetske medalje ko-

jima su se okrunili okusi likera od višnje i likera od naranče. Naime, nakon što je liker od višnje 2011. godine osvojio sre-

Potvrdu kvalitete Paško likerima dala su međunarodna natjecanja u Londonu i Berlinu brnu medalju za kvalitetu International Wine&Spirit Competition u Londonu, na prestižnom International Spirits Competition u Berlinu, ove je godine isto odličje pripalo likeru od naranče.

“Kad je riječ o našoj budućnosti i planovima glavni nam je cilj ostati na putu kojim smo krenuli, a to znači skromno i polako uz maksimalan trud ići naprijed, dok sve ostalo dolazi samo po sebi”, zaključuje Šuto.

Stručnjaci i ocjenjivači za ove likere kažu da su savršen spoj fermentacije i fotosinteze. A u Paško likerima nam kažu samo jedno - živjeli! (K.S.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( po 62 funte za kg

*vijesti

prodaje se slavonski kulen na londonskim tržnicama

KULENIJADE – SIMBIOZA TRADICIJE, STRUKE I ZNANOSTI

Sve više dobrih kulena, a sve manje svinja Pod hitno treba poduzeti konkretne mjere kako se ne bi dogodilo da kulenari prođu kao naši proizvođači pršuta koji sada sirovinu moraju nabavljati iz susjednih zemalja Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

ako se događanja poput kulenijada nerijetko opisuju kao gastronomsko-turistička (što dijelom i jesu), kulenijada koju organizira Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek u suradnji s Prehrambenotehnološkim fakultetom iz Osijeka, prvenstveno ima edukacijski značaj. Naime, ovo ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena, koje se organizira već 14. godinu, prava je simbioza suvremene znanosti i tehnologije s jedne, te tradicijskog načina proizvodnje s druge strane.

U ukupnom broju proizvedenih kulena sve je veći udjel kvalitetnih, kaže profesorica Primorac Ovogodišnji natjecatelji, odnosno njihovi proizvodi, predstavljali su pedesetak vodećih slavonsko-baranjskih proizvođača kulena.

“Radi se o standardnim proizvođačima kulena koji su najvećim dijelom registrirani za tu gospodarsku djelatnost.

Upravo se u toj činjenici vidi ogromna razlika onoga što smo u toj djelatnosti imali prije petnaestak godina i danas”, rekao nam je Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu HGK-ŽK Osijek.

“Tada je tek nekolicina proizvođača bila registri-

rana za ono što proizvode. Zahvaljujući upravo ovakvim događajima, sustavnoj edukaciji, primjeni suvremene tehnologije i znanosti – ostvaruju se sve bolji rezultati. Proizvođači su standardizirali proizvodnju kulena, imaju kvalitetnu opremu i potrebne uvjete kako bi bili sudionici u proizvodnji i prometu hrane, držeći se strogih zakona i visokih standarda. Oni sustavno rade na prezentaciji svog posla, kako uz pomoć HGK-ŽK Osijek, tako i samostalno, na sajmovima i sličnim događanjima, te su stalno prisutni na hrvatskom tržištu. Pri tome postižu vrijedne rezultate i na sličnim regionalnim ocjenjivačkim manifestacijama kao što su kulenijade u Požegi, Đakovu, Jagodnjaku, Otoku ili Vinkovcima”, naglasio je Nad. Predispozicije za brend Uz dugu tradiciju te niz edukativnih i promotivnih aktivnosti sustavno provođenih tijekom petnaestak godina, kulen je kao visokokvalitetan prehrambeni proizvod uistinu stekao atribute da bude pravi brend stočara ovog dijela Hrvatske.

Pri tome je velika stvar učinjena u ruj-

nu prošle godine kada je Ministarstvo poljoprivrede dalo oznaku zemljopisnog podrijetla za slavonski i baranjski kulen.

Desetak godina se vodila prava bitka s tehnološkog i pravnog aspekta kako bi se dobila specifikacija i sve drugo što je nužno za dobivanje te oznake. Sada je pred kulenarima velika obveza da, sukladno zakonima, rade vrhunski proizvod jer time dobivaju mogućnost ostvarivanja bolje cijene, ali i veće tržište uz sigurnost potrošača da je taj proizvod postojano vrhunske kvalitete.

Tko su najbolji Šampion ovogodišnjeg ocjenjivanja kulena je OPG Zlatko Birovljević iz Petrijevaca, a vicešampion Seoski turizam Novosel iz Gata. Uz šampiona i vicešampiona, zlatnu medalju je osvojio i Tomislav Blažević iz Valpova. Srebrnih medalja ove godine je bilo najviše i to čak 31, a devet kulenara je osvojilo brončanu medalju.

I dok su neke bitke dobivene, neke druge opasno ugrožavaju stabilnu budućnost kulena. Riječ je o nedostatku kvalitetne sirovine za proizvodnju kulena.

“Neophodno je revitalizirati svinjogojsku proizvodnju koja je unazad nekoliko godina rapidno pala sa 1,25 milijuna na jedva 750.000 komada godišnje. Pod hitno treba poduzeti konkretne mjere kako se ne bi dogodilo da kulenari prođu kao naši proizvođači pršuta koji sada sirovinu moraju nabavljati iz susjednih zemalja. Bez primarne pro-

izvodnje, bez matičnog svinjogojskog fonda odgovarajućeg pasminskog sastava, iluzorno je očekivati razvoj kvalitetne i konkurentne proizvodnje”, upozorava Nad, dodajući kako treba ubrzati proces dobivanja zemljopisnog podrijetla kulena i na razini EU-a, na čije bi se tržište prodaja tog proizvoda još više fokusirala. U prilog tome govori i činjenica da neki slavonski kulenari, mada rijetki, ipak uspješno plasiraju ove proizvode na zahtjevnim europskim tržištima. Tako ugledni slavonski kulenar Galović svoje proizvode plasira na specijaliziranim londonskim tržnicama po cijeni od 62 funte za kilogram.

Znanost i tradicija O postojanom napretku u kvaliteti proizvodnje kulena, svjedoči i prof.dr.sc.

Ljiljana Primorac, predsjednica Ocjenjivačkog suda, koja već petnaestak godina radi s proizvođačima kulena. “Zadnjih je godina vidljiv napredak u većem broju kvalitetnih kulena. Drugim riječima, u ukupnom broju proizvedenih kulena sve je veći udjel kvalitetnih.

Tome su sigurno pridonijele ovakve manifestacije jer time znanost i struka znatno mogu pomoći tradiciji. Uostalom, jedna od misija takvih ocjenjivanja je bila da se ukaže na greške i da se kulenarima približi suvremena tehnologija. Stoga se može reći da je došlo do napretka u proizvodnji kulena”, kaže profesorica Primorac.

Kontejneri za poplavljene Ministarstvo gospodarstva naručilo je 40 stambenih i dva sanitarna kontejnera za područje pogođeno poplavom. Kontejneri, vrijedni 1,5 milijuna kuna, naručeni su od poduzeća Jedinstvo iz Krapine, koje godišnje proizvede oko 4000 kontejnera. U Jedinstvu radi 450 zaposlenih, godišnji prihod je 345 milijuna kuna, a kontejnere, odnosno modularne jedinice i objekte najviše prodaje u Njemačku, Austriju, Katar i Norvešku. U izvoz ide 50 posto proizvodnje.

Vipnet uredio sedam kupališta U sklopu obilježavanja svoje 15. obljetnice Vipnet je uredio kupališta u sedam gradova Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Uređena su kupališta u Dugoj Resi, Ogulinu, Ozlju, Slunju, Karlovcu, Sisku i Petrinji.

Dodani su im novi zabavni sadržaji i oprema, a to je ujedno Vipnetova trajna donacija spomenutim gradovima. Riječ je uglavnom o montažnoj opremi koja se sprema u zimskim mjesecima ili je pak dovoljno otporna i u skladu s riječnim godišnjim mijenama.

EcoCortec u europrojektu

Tvornica bioplastike EcoCortec iz Vukovara sudjelovala je u međunarodnom projektu Marine Clean, vrijednom 1,1 milijun eura. Projekt provodi Europska agencija za kompetitivnost i inovacije, a cilj mu je sprečavanje štetnog utjecaja plastičnih materijala odbačenih u moru, promicanje obnovljivih izvora i inovativnih tehnologija. S obzirom na to da većina tipova plastike nije biorazgradiva, plastični otpad predstavlja ozbiljnu prijetnju živim bićima, plovilima i obalama.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

Dodijeljene Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore-ŽK Bjelovar

Iveta, VRT i Pevec najuspješniji u 2013.

( 4 tvrtke

ima Hrvoje Marušić

Hrvoje Marušić, Dental centar Marušić

Privatno školstvo Mi smo jedina privatna zdravstvena škola u Hrvatskoj. Imamo vel civilizacija više napredovala, potražnja za ovakvim zanimanjima Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S I dalje moramo biti na putu daljnjega rasta te uspješnog građenja tržišne pozicije, rekao je predsjednik Uprave Peveca Darko Šket, izrazivši nadu da se gospodarskoj krizi bliži kraj

N

ajuspješnije malo poduzeće u 2013. na području Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Bjelovar je bjelovarska tvrtka Iveta d.o.o., najuspješnije srednje poduzeće je bjelovarski VRT d.o.o. dok je najuspješnije veliko poduzeće Pevec d.d. Priznanja Zlatna kuna, koja se dodjeljuju već 21. godinu radi promicanja poduzetničke klime i jačanja poduzetničke uloge u društvu, a prema zadanim kriterijima, temeljenim na ekonomskim pokazateljima i financijskim rezultatima poslovanja iz godišnjih financijskih izvješća, uručena su im na sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Bjelovar.

Iveta d.o.o. je privatna tvrtka, osnovana 1992.

Od jednog zaposlenika narasla je do današnjih 126 koji se bave proizvodnjom i ugradnjom stolarije od PVC profila. Stalnim ulaganjima, otvaranjem nove proizvodne hale i posebno uvođenjem programa stolarije za niskoenergetske i pasivne kuće, Iveta se okrenula i izvozu na kojem ostvaruje više od 15 posto prodaje. U 2013. ostvarili su 51 milijun kuna prihoda, uz dobit.

VRT d.o.o. je jedan od vodećih proizvođača jabuka i sadnog materijala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Poslovnu je 2013. godinu završio s prihodima većim od 91,5 milijuna kuna, što je 13-postotni rast u odnosu na godinu prije. Pri tome valja izdvojiti podatak da je izvoz povećan 10 puta te je tvrtka upravo od izvoza uprihodila gotovo 20 milijuna kuna. Naziv VRT, osim osnovnog značenja čine i tri početna slova glavne djelatnosti - voćarstvo, ratarstvo, trgovina.

Obrađuju nasad jabuka na površini od 40 hektara, imaju i tvrtku Voćnjak d.o.o. koja obrađuje nasad jabuka na dodatnih 35 hektara. U ratarskoj proizvodnji obrađuju više od 600 hektara poljoprivrednih površina. Za 2015. planiraju izgradnju ULO hladnjače kapaciteta 5000 tona sa sortirnicom i preradom jabuke u sok.

Pevec d.d. je nastao 1990. kao trgovina alata, snažno je rastao dvadesetak godina otvorivši 14 trgovačkih centara.

Nakon što je zapala 2009. u teškoće i stečajni postupak, tvrtka ponovo kreće u novi poslovni iskorak i već 2012. nastavlja poslovanje sa 900 zapo-

slenih u 12 trgovačkih centara. Po izlasku iz stečaja, nastavlja se organski rast, sa sada ukupno 14 centara. U 2013. ukupno je investirano 8,5 milijuna kuna, nastavljeno je restrukturiranje i modernizacija poslovanja uz rast poslovnih prihoda od 14,2 posto te dobiti za 2,5 puta.

Priznanja Zlatna kuna se dodjeljuju već 21. godinu radi promicanja poduzetničke klime Priznanja nagrađenima uručili su bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, predsjednik HGK-ŽK Bjelovar Zlatko Kufner te njegov zamjenik Jakov Ćorić.

Predsjednik Uprave Peveca Darko Šket, zahvaljujući u ime nagrađenih, naglasio je da svi koji rade u gospodarstvu imaju za cilj donositi dobre odluke i ići naprijed.

Smatra da priznanje obvezuje da i dalje budemo na dobrom putu daljnjega rasta te uspješnog građenja tržišne pozicije, uz nadu da se gospodarskoj krizi bliži kraj te da ćemo izaći iz mračnog tunela.

a splitskim poduzetnikom Hrvojem Marušićem, vlasnikom četiriju tvrtki od kojih je najpoznatija Dental centar Marušić, razgovarali smo o perspektivi i problemima privatnih poduzetnika u zdravstvu, obrazovnom sustavu te o poduzetničkom ozračju u Hrvatskoj.

Marušić je govorio i o planovima vezanim uz visokoškolsko obrazovanje kao i o europskom projektu koji je dobila njegova škola. Dental centar Marušić započeo je s radom 1989. godine kao tvrtka za prodaju stomatološkog materijala i opreme. Tvrtka je nastala na dugogodišnjoj tradiciji privatne stomatološke ordinacije Hrvojeve majke dr.

Gordane Marušić, koja je s radom započela u Kaštel Sućurcu 1974. godine. Ordinacija je jedno vrijeme radila i u Berlinu da bi se konačno preselila u Split.

Na otoku Šipanu Dental centar Marušić je prije desetak godina kupio i obnovio dvorac čuvenog dubrovačkog brodograditelja Vice Stjepovića Skočibuhe iz 16. stoljeća. Potom je ovaj vrijedan objekt detaljno obnovljen i restauriran i sada prima grupe turista. Marušićeva srednja škola nedavno je proslavila 20 godina rada, a tvrtka 25 godina.

Koliko vaša škola ima polaznika? Koje smjerove imate?

- Dental centar Marušić kao neprofitna ustanova ima 150 upisanih učenika u redovitom školovanju te 50 u sustavu prekvalifika-

cije i usavršavanja. U školi radi 38 stalnih zaposlenika. Imamo smjer dentalni tehničar, fizioterapeutski tehničar, dentalni asistent, medicinski kozmetičar i pediker. Od ove godine uvodimo i zdravstvenu gimnaziju čiji program će biti baziran na pet temeljnih predmeta ključnih za upise na medicinske, stomatološke i farmaceutske fakultete te fizioterapeutske i zdravstvene studije.

Ostale predmete smatramo potpornim, ali je pet njih ključno za državnu maturu. Inače, nakon svakog našeg smjera se može studirati; nema nikakvih zapreka za nastavak školovanja. Istina, u gimnaziju bi se upisivali učenici s najboljim prosjekom ocjena, što nisu baš uvijek i najbolji učenici.

Zašto tako tvrdite?

- Nažalost, kod nas u javnom školstvu se samo prema ocjenama vrednuje kvaliteta učenika, mada svi znamo da to nije uvijek tako. Istina, ocjene su određeni pokazatelj, ali ne znači da učenik s prosjekom 5,0 može u praksi najbolje funkcionirati. Prednost Dental centra Marušić je upravo u praktičnoj obučenosti učenika.

Tu smo u odnosu na javno školstvo daleko otišli. Mi smo jedina privatna zdravstvena škola u Hrvatskoj.

Imamo veliku perspektivu jer su zdravstvena zanimanja izuzetno tražena.

Pogotovo su tražena u Europskoj uniji. Što vrijeme bude više odmicalo i civilizacija više napredovala, potražnja za ovakvim zanimanjima još će više rasti. Životni vijek se produžio, što će rezultirati još većim potrebama zdrav-

stvenih radnika raznih zanimanja.

Kako se zapošljavaju vaši učenici?

- Često ističem da će onaj tko želi raditi, sigurno i naći posao. Pogotovo to vrijedi u djelatnostima koje pokriva naša škola, ali i općenito. Naravno da je dobar dio naših učenika nastavio studij i postali su izuzetno cijenjeni stomatolozi. Na to smo ponosni. Što osim prakse izdvaja vašu školu u odnosu na javne?

- Pristup radu je potpuno drugačiji, a nastavnici su stalno dostupni učenicima.

Isto tako, razlika je u tome što naša škola ima mnogo više opreme. Našim učenicima je na raspolaganju Ivoclarov demo centar tako da smo jedina škola koja ima i svoju stomato-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 150 redovnih učenika ( i još 50 ima srednja škola Dental centar Marušić

u sustavu prekvalifikacije i usavršavanja

o je kvalitetnije i jeftinije iku perspektivu jer su zdravstvena zanimanja izuzetno tražena, pogotovo u Europskoj uniji. Što vrijeme bude više odmicalo i još će više rasti. Životni vijek se produžio, što će rezultirati još većim potrebama zdravstvenih radnika raznih zanimanja

Ivo Cagalj/PIXSELL

smo jedan predmet o socijalnoj osjetljivosti prema osobama koje nisu potpuno sposobne za rad. Takav predmet ili projekt bi na nenametljiv način trebalo uvesti u naše školstvo.

lošku ordinaciju sa zubotehničkim laboratorijem kao nastavni praktikum.

Radimo puno s europskim fondovima i na dodatnoj edukaciji svojih učenika, tako da oni tijekom svog školovanja imaju prigodu vidjeti kako funkcioniraju slične ustanove diljem Europe. Moramo biti svjesni da ne postoji škola na svijetu iz koje učenik izađe kao gotov struč-

njak, ali i da je praktični dio vrlo važan, čemu smo mi posvetili veliku pozornost. Isto tako, imamo široku primjenu tehnologije i materijala tako da se naši učenici nakon završetka školovanja mogu vrlo lako snaći kada dobiju posao.

O kakvoj suradnji s EU fondovima je riječ?

- Kao mala škola možemo se pohvaliti da smo sudje-

lovali u čak četiri europska projekta. Pogotovo nam je značajan projekt Socijalna ekonomija u srednjem školstvu čiji cilj je senzibiliziranje učenika na ugrožene skupine stanovnika. Partnera smo pronašli u splitskoj ustanovi DES. Riječ je o ustanovi za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom.

Zajedno s njima napravili

Ne odustajem od osnivanja fakulteta Kakve planove imate?

- Na Križinama namjeravam raditi sportsko-rekreacijsko-školski centar, ali moramo čekati promjenu GUP-a i sve potrebno da ga realiziramo. Tu bi osim škola i sportskih terena bila stomatološka i fizioterapeutska poliklinika, a od osnivanja stomatološkog fakulteta nisam odustao niti ću odustati unatoč ranijem negativnom iskustvu kada smo pokušali po principu javnoprivatnog partnerstva razviti takav projekt.

Što je s visokom školom?

- Već dvije godine razvijamo projekt otvaranja visoke fizioterapeutske škole u Makarskoj. Tu smo naišli na još jedan nelogičan problem, a to je da nam mentor mora biti naša konkurencija iz Splita koja je to odbila. Naša sreća je što nam je riječki Medicinski fakultet pristao biti mentor. Već sljedeću akademsku godinu imat ćemo upisane prve studente. Tu nam je rehabilitacijska bolnica Biokovka izišla u susret i ja sam zadovoljan suradnjom s tom ustanovom.

Koliko je vrijedan taj projekt?

- Projekt je vrijedan 79.000 eura. To podrazumjeva da će naši učenici boraviti dva puta po 15 dana u Hamburgu i Berlinu o trošku Europske unije. Prošle godine smo bili i u Lihtenštajnu gdje naši učenici idu na edukaciju i uživo vide sam vrh svjetske zubne tehnike, što ni jedna škola u Hrvatskoj sebi ne može priuštiti. Mi im to možemo omogućiti zahvaljujući tvrtki Ivoclar Vivadent s kojom poslujemo već 25 godina. Kako smo se povezali sa svim vodećim centrima dentalne medicine, stekli iskustvo u školstvu i u praksi, mogu reći da je naša škola vrhunski edukacijski centar ove vrste. Uveli smo i petu edukacijsku godinu dentalne tehnike čime se stječe najveći stupanj obrazovanja dentalnih tehničara. Radi se o specijalistu zubne protetike što je izuzetno traženo zanimanje.

Dental centar Marušić bavi se i trgovinom stomatološkog materijala.

Kakva je situacija u tom dijelu?

- Maloprodaju sam prije ulaska u Europsku uniju prepustio, odnosno prodao, svojim konkurentima. Nakon neuspjele inicijative spajanja triju tvrtki, odlučio sam se svoju maloprodaju prodati, što se pokazalo dobrim i za nas i za ove dvi-

je tvrtke. Ulaskom u EU hrvatske tvrtke su izgubile ekskluzivna zastupstva stomatoloških materijala.

Stomatolozi danas jednostavno naruče materijal u Beču i on im se dopremi

Država je naučila trošiti resurse poduzetnika i dovela do toga da je više ne mogu financirati za dva dana. Isto tako, ne otvaraju se nove poliklinike, a Split je s oko 250 stomatoloških ordinacija dosegao svoj maksimum, pogotovo stoga što nije razvio stomatološki turizam. Što je razlog da nemamo više kvalitetnih privatnih škola?

- Mislim da je u Hrvatskoj na snazi sukob potpuno različitih koncepcija. Naši dužnosnici ne razumiju zakone tržišta i poduzetništva, nego funkcioniraju po dogovornoj ekonomiji. Privatno školstvo je iz tog razloga kod nas tako marginalizirano da se otvorilo samo 150 privatnih škola u Hrvatskoj. Ne znam zašto država gradi skupe škole i radi konkurenciju privatnicima umjesto da im pomogne po uzoru na europske države. Nije slučajno u Londonu čak 80 posto škola u privatnim rukama, a da to građani i ne znaju. Za polaznike nije bitno tko je vlasnik škole nego je li ona kvalitetna. Tamo učenik nakon završene osnovne škole preuzima vaučer i odlazi u sred-

nju školu koju želi i može, bila ona privatna ili državna. Apsurd je da se kod nas privatni vrtići subvencioniraju, a privatne škole ne. Isto tako, nekorektno je da roditelji koji upisuju djecu u privatne škole sami plaćaju školarinu, a uporedo izdvajaju iz svojih dohodaka sredstva za javno školstvo. Činjenica je da troškovi školovanja mogu biti dvostruko niži kada bi političari imali ispravan pristup.

Možda se boje pada kvalitete školovanja ako bi se razvilo privatno školstvo?

- Ne, nego je razlog to što ne razumiju i nisu naučili štedjeti. Država je naučila trošiti resurse poduzetnika i dovela do toga da je oni više ne mogu financirati. Činjenica je i da vlasnici privatnih škola financiraju svoju konkurenciju. Nije normalno da pored naše škole država u Splitu namjerava nama napraviti konkurenciju jer osniva srednju školu sa smjerovima poput naših a da nema niti opremu ni uhodan nastavni kadar. Mora se shvatiti da nije bitan titular vlasništva nego kvaliteta i način financiranja.

Javni bilježnici su najbolji primjer da privatnici mogu raditi vrlo odgovoran javni posao. Njihov pečat i potpis mogu se jako zlorabiti ako se ne koriste ispravno, ali se to vrlo rijetko događa. To je primjer toga da su oni bolje upravljali državnim pečatom nego političari. Činjenica je da je privatno školstvo kvalitetnije, ali - što nije zanemarivo - i gotovo dvostruko jeftinije.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

smo svi jako umišljeni i govorimo kako nigdje nema ovakvih resursa. “ Mi No, što mi to imamo? Komarce, neradnike, sušu i poplavu. Realiziramo li 10 posto onoga što sugerira strategija, puno smo napravili... ”

Marko Pipunić, tvrtka Žito

Strategija razvoja Osijeka do 2020. godine

Budućnost grada s bol

Autorica Strategije Slavica Singer smatra da puteve mogućeg razvoja valja temeljiti na obrazov prirodnim resursima, jakim trgovačkim kapacitetima te potencijalima Zračne luke i riječnog prom industrijskog do inteligentnog grada treba najmanje 10 godina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

trahujem kakvu to budućnost može imati grad koji ima bolju prošlost od sadašnjosti – izjavio je prije pet, šest godina na javnoj tribini jedan od najuglednijih Osječana današnjice i poznati svjetski teolog dr. Peter Kuzmič. Nije dr.

Kuzmič tada mislio primarno na gospodarstvo, jer sada već šestogodišnja hrvatska ekonomska kriza i recesija, tada se tek naslućivala. Svekoliko socijalno, intelektualno i kulturno nazadovanje četvrtog po veličini hrvatskog grada, imalo je dublje korijene. Osijek, kao i osječko gospodarstvo već su gotovo četvrt stoljeća u dubokoj razvojnoj krizi.

O tome da se neki grad nalazi u ozbiljnoj krizi najbolje svjedoče podaci o broju njegovih stanovnika. Ljudi jednostavno bježe od lošeg i odlaze tamo gdje je bolje i tu nema varanja. A Osijek je u posljednjih dvadesetak godina izgubio petinu stanovništva. To je jasno vidljivo na temelju usporedbe popisa stanovništva iz

1991. i 2011. godine. Na užem gradskom području Osijeka (bez prigradskih naselja) u travnju 1991. godine živjelo je točno 104.775 Osječanki i Osječana, da bi posljednji popis iz travnja 2011. godine zabilježio 84.104 stanovnika gradskog naselja Osijek. Dakle, točno 20.671 stanovnik manje. K tome, neslužbeni podaci govore kako je u zadnje tri godine Osijek napustilo daljnjih nekoliko tisuća ljudi,

Od 2008. godine u Osječko-baranjskoj županiji izgubljeno oko 20.000 radnih mjesta te da se broj stvarnih stanovnika gradskog naselja Osijek opasno približava brojci manjoj od 80.000 stanovnika. Inače, na cijelom gradskom području s prigradskim naseljima u Osijeku je 2011. godine živjelo oko 108.000 stanovnika, a na području tadašnje Općine Osijek, 1991. bilo je njih 165.000.

Neki će reći kako je to trend koji prati čita-

vu Hrvatsku, pa i dobar dio Europe. Međutim, u Hrvatskoj je 1991. godine bilo 4,78 milijuna, a 2011. godine 4,29 milijuna stanovnika. Da je pratila “osječki trend”, Hrvatska bi danas imala jedva 3,83 milijuna stanovnika.

Očito, Osijek je slučaj za sebe, a takvi podaci najviše govore o “kvaliteti” i “sposobnosti” svih onih koji su proteklih četvrt

stoljeća bili kreatori svekolikog, pa tako i gospodarskog života Osijeka i tog dijela Hrvatske.

Nezainteresirani za strategiju U gospodarskom, a osobito industrijskom smislu, današnji Osijek nije ni sjena onoga kakav je bio prije četvrt stoljeća. Razloga je puno, a još je više kvaziznanstvenih i politi-

kantskih opravdanja. Uostalom, kojim globalnim i objektivnim okolnostima se može objasniti podatak kako Istra i Zagreb imaju više od 40 poduzetnika na 1000 stanovnika, a Rijeka, Dubrovnik, pa čak i Split oko 30 poduzetnika, dok je u Osijeku samo 13 poduzetnika na 1000 stanovnika?

Nadalje, od 46.500 zaposlenih osoba (poda-

ci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 31. ožujka 2014.), samo oko 19.000 zaposlenih stvara dohodak, odnosno novu vrijednost. Svi ostali su na nekim proračunima. Pri tome je već dugi niz godina najbrojnija organizacijska cjelina prema broju zaposlenih u Osijeku – bolnica!

U proteklih desetak godina bilo je neko-

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Grada Osijeka (1995. - 2012.) element

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

broj poduzetnika broj zaposlenih (na temelju sati rada) ukupni prihodi ukupni rashodi dobit razdoblja gubitak razdoblja konsolidirani financijski rezultat investicije u dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto-plaće (u HRK)

1,892

1,850

1,953

1,846

1,802

1,753

1,652

1,691

1,823

1,823

1,927

1,951

2,041

1,968

1,940

2,085

2,067

indeks ‘12/’11 2,017 97,6

2012

22,843 20,908 22,444 22,911 22,834 25,044 22,278 21,295 22,020 22,524 23,308 24,682 26,345 24,429 22,267 21,350 20,902 19,309 5,701

Izvor: FINA; obrada HGK Županijska komora Osijek

92,4

6,350 6,438 107 220 -114

8,247 8,212 159 171 -12

7,899 7,940 132 224 -91

7,895 7,983 151 283 -132

8,732 10,092 11,173 11,304 11,800 13,707 14,994 15,616 16,139 13,117 12,447 13,340 12,162 9,093 11,627 11,803 13,356 14,486 15,157 15,754 13,196 12,567 13,292 12,370 181 356 409 617 640 566 503 370 337 524 403 599 721 452 347 226 211 330 512 521 559 654 -419 -365 -43 270 414 354 173 -142 -184 -35 -251 557 593 591 761 876 982 1,156 330 820 989 1,278 1,031

91,2 93,1 76,9 117,0 717,1 80,7

1,575

1,808

2,008

2,146

2,040

102,3

2,653

2,813

2,931

3,007

3,199

3,358

3,768

3,832

3,810

3,960

4,053

15

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

za uspjeh gospodarskog razvoja grada “ Ključni Osijeka u narednom razdoblju su suradnja, konsenzus i originalnost pristupa. ”

prof.dr.sc. Slavica Singer, Ekonomski fakultet u Osijeku

Jedan korak naprijed, dva nazad

jom prošlošću

vnoj industriji, industrijskoj i obrtničkoj tradiciji, bogatim meta. Pri tome naglašava kako za njihovu zamisao o razvoju od Dobitnici Zlatne kune HGK-Županijske komore Osijek Unatoč ukupno lošim pokazateljima osječkog i osječko-baranjskog gospodarstva, na istoku Hrvatske postoje i razvijaju se tvrtke koje prema svojim poslovnim rezultatima dokazuju kako je uspjeh moguć. Tradicionalno priznanje HGK-Županijske komore Osijek Zlatna kuna za ostvarene poslovne rezultate u prošloj godini pripalo je tvrtkama Harburg-Freudenbergeru iz Belišća, Autorad Limexu iz Donjeg Miholjca, te Spin-informatičkom inženjeringu iz Osijeka.

Tvrtka za proizvodnju strojeva Harburg-Freudenberger je dobitnik ovog priznanja u kategoriji velikih poduzeća. Prošle godine su od 578,6 milijuna kuna ukupnog prihoda čak 98 posto ostvarili na izvoznim tržištima. Prosječna neto plaća više od 600 zaposlenih je oko 5000 kuna, a u zadnje četiri godine u proširenje i modernizaciju proizvodnje liko teorijskih pokušaja izrade dugoročnijih koncepcija zaustavljanja negativnih gospodarskih trendova, ali bez značajnijih pomaka. Ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije bio je vrijedan motiv, pa je prijašnja gradska uprava u zadnjoj godini svoga mandata od stručnjaka s osječkog Ekonomskog fakulteta zatražila izradu

uložili su oko 125 milijuna kuna.

Zlatnu kunu u kategoriji srednjih poduzeća dobila je tvrtka Autorad Limex iz Donjeg Miholjca, koja od 2010. godine posluje u sklopu francuske grupacije Altrad, najvećeg svjetskog proizvođača mješalica i najvećeg europskog proizvođača građevinskih skela i kolica. Tvrtka danas zapošljava 183 djelatnika i unatoč stalnom padu građevinskih aktivnosti, svake godine

strategije razvoja Osijeka do 2020. godine.

Nažalost, dokument napravljen na 47 stranica i nazvan Strategija razvoja grada Osijeka: od industrijskog do inteligentnog grada, 2014.-2020., predstavljen je gotovo nezapaženo. Raspravi organiziranoj u velikoj dvorani Županijske komore u Osijeku, odazvao se mali broj predstavnika znanstvenog

ostvaruje rast prodaje. Prošle je godine ostvarila ukupan prihod od 104,3 milijuna kuna, od čega je oko 90 posto ostvareno na izvoznim tržištima.

U kategoriji malih poduzeća priznanje je dobila osječka tvrtka Spin-informatički inženjering, koja je prošle godine ostvarila ukupni prihod od 15,2 milijuna kuna, što je 15 posto više nego u godini prije, a prosječna neto plaća iznosila je 6333 kune.

i političkog života grada, a osobito je bio primjetan nedolazak osječkih gospodarstvenika. Nezainteresiranost, ignoriranje pojave još jedne strategije ili jednostavno – apatija?

Teško je reći.

Uspješni već imaju strategiju Objašnjavajući za Privredni vjesnik zašto nitko iz, već godinama najuspješnije osječke industrijske tvrtke – Saponije, nije sudjelovao u raspravi o Strategiji, Damir Skender, predsjednik Uprave, je istaknuo kako Saponia, ali i cijela grupa u kojoj Saponia posluje, ima svoju jasnu i učinkovitu strategiju.

“Stalno ulaganje u razvoj i tehnologiju, zadovoljni i učinkoviti radnici, kvalitetni proizvodi, zadržavanje postojećih i osvajanje

novih tržišta, konkurentnost – to je naša strategija. Rezultati pokazuju da je ona uspješna i nema nikakve potrebe mijenjati je”, kratko je objasnio Skender.

Prema kriteriju vlasništva, navodno najbogatiji Osječanin, Marko Pipunić iz tvrtke Žito, iskazao je razočaranost slabim odzivom na raspravu. “Strategije su dobra stvar, ali papir trpi svašta, a poslije to treba i odraditi. Žao mi je što ovdje ne vidim gužvu, a kada se raspravlja o budućnosti grada, trebala bi biti velika gužva...

Mi smo svi jako umišljeni i govorimo kako nigdje nema ovakvih resursa. No, što mi to imamo?

Komarce, neradnike, sušu i poplavu. Realiziramo li 10 posto onoga što sugerira strategija, puno smo

Kao i osječko, tako i ukupno gospodarstvo Osječko-baranjske županije, uglavnom prate loši pokazatelji. Prema riječima Zorana Kovačevića, predsjednika HGK-ŽK Osijek, ukupni prihodi gospodarstva ove županije prošle su godine smanjeni sa 25 na 23,6 milijardi kuna, a samo je trgovina zabilježila pad prihoda od oko milijardu kuna, što govori o značajnom padu potrošnje. Kovačević je podsjetio kako je od 2008. godine u Osječko-baranjskoj županiji izgubljeno oko 20.000 radnih mjesta. U moru loših podataka ima i jedan dobar: smanjivanje nelikvidnosti. Naime, nepodmirene obveze su u zadnje dvije godine od 1,5 milijardi kuna smanjene na približno 500 milijuna kuna. napravili...”, smatra Pipunić.. Iako su autori Strategije kao jedan od velikih potencijala razvoja grada isticali osječko Sveučilište, mladi i uspješni osječki poduzetnici s time se ne slažu. Tako Matija Kopić, jedan od vlasnika IT tvrtke Farmeron, ističe da njihovoj tvrtki nedostaje oko 60 inženjera informatike, ali ih ne mogu dobiti od osječkog Sveučilišta jer ih se ne školuje dovoljno za to zanimanje.

Umjesto takvog pristupa, Sveučilište “proizvodi” kadrove za koje tržište rada nije zainteresirano.

Nužno partnersko djelovanje Braneći Strategiju, njena autorica prof.dr.sc. Sla-

U gospodarskom smislu današnji Osijek nije ni sjena onoga kakav je bio prije četvrt stoljeća vica Singer smatra da puteve mogućeg razvoja valja temeljiti na obrazovnoj industriji, industrijskoj i obrtničkoj tradiciji, bogatim prirodnim resursima, jakim trgovačkim kapacitetima te potencijalima Zračne luke i riječnog prometa. Pri tome naglašava kako za njihovu zamisao o razvoju od industrijskog do inteligentnog grada treba najmanje 10 godina.

“Ako želimo Osijek učiniti atraktivnijim za poslovanje i življenje moramo promijeniti gospodarsku strukturu. Od kva-

litete prirodnih resursa s kojima raspolažemo ne možemo pobjeći, a to su prije svega prirodni uvjeti za proizvodnju hrane, ali to ne znači da ih trebamo proizvoditi s niskom količinom znanja”, ističe Slavica Singer, dodajući kako sada čak 74 posto osječke prerađivačke industrije ima proizvode niske ili srednje tehnološke intenzivnosti te da s time nema dobrih rezultata na globalnim tržištima.

Kako bi se došlo do željenog pomaka, u taj se proces mogu uključiti Medicinski, Poljoprivredni i Prehrambeno-tehnološki fakultet kako bi se, primjerice, stvorili prehrambeni funkcionalni proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, visokom količinom znanja i konkurentnosti. Međutim, takav proces netko treba pokrenuti i koordinirati.

Vizija o Osijeku kao inteligentnom gradu i strategija postizanja te vizije može se ostvariti uz disciplinirano djelovanje svih sudionika procesa.

Stoga dr. Singer sugerira razvoj modela partnerskog djelovanja Grada, Sveučilišta, predstavnika poslovnog sektora i civilnog društva.

“Ovo nije operativni dokument koji kaže, što, kada i kako će se nešto učiniti već on definira ciljeve i predstavlja osnovu za prave komunikacijske strategije. Ključni za uspjeh gospodarskog razvoja grada Osijeka u narednom razdoblju su suradnja, konsenzus i originalnost pristupa”, zaključila je dr. Singer.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 24 javna poduzeća postoje u Hrvatskoj

( 6,3 mlrd kn

njihov ukupni prihod u 1. tromjesečju

Poslovanje javnih poduzeća u prvom tromjesečju ove godine

Simbol stagnacije: javna podu i prihode i rashode

Prema podacima Ministarstva financija, s gubitkom je prvo tromjesečje završilo šest tvrtki (isto kao i prošle godine), a ostali javnih poduzeća iznosi 600 milijuna kuna, što je 110 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon dvije godine provođenja programa restrukturiranja javno poduzeće HŽ Putnički prijevoz očistilo je bilancu, gubitak je pokriven na teret kapitala, a u 2014. godini provedena je dokapitalizacija društva, izvješćeno je prošli tjedan iz te tvrtke. No, iako je HŽ Putnički prijevoz uz pomoć države pripremio temelj za budući razvoj u okviru održivog poslovanja, u prihodima u prvom tromjesečju dijeli sudbinu većine ostalih javnih poduzeća. Prihod HŽ Putničkog prometa bio je manji za tri milijuna kuna nego u istom razdoblju prošle godine i spustio se na 70,5 milijuna kuna.

A ukupni prihod za 24 javna poduzeća u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 6,3 milijarde kuna, što je za 730 milijuna kuna manje nego lani.

Prema podacima Ministarstva financija, s gubitkom je prvo tromjesečje završilo šest tvrtki (isto kao i prošle godine), a ostalih je 18 ostvarilo dobit. Na kraju tromjesečja ukupna dobit javnih poduzeća iznosi 600 milijuna kuna, što je 110 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Najzaslužnija za ukupni pozitivni rezultat je Hrvatska elektroprivreda. Njena dobit u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 574 milijuna kuna.

Dobit HEP-a veća je nego prošle godine, kada je iznosila 480 milijuna kuna, ali je ostvarena uz manje prihode. Ove godine poslovni su prihodi bili 3,2 milijarde kuna, a prošle godine 3,7 milijardi kuna. No ove su godine znatno smanjeni poslovni rashodi, sa 3,1 milijarda na 2,4 milijarde kuna.

Ušteda od 500 milijuna kuna ostvarena je na materijalnim troškovima poslovanja. Kad se gleda cijela 2013., dobit HEP-a iznosila je 747,7 milijuna kuna. Skupština tvrtke

Uz pad prihoda, kod javnih poduzeća zabilježen je i pad rashoda od 1,1 milijardu kuna donijela je u lipnju odluku da se 425,4 milijuna kuna reinvestira, a državnom je proračunu proslijeđeno 284,9 milijuna kuna.

Pad ekonomske aktivnosti Ukupni rezultati javnih poduzeća analitičarima signaliziraju smanjenje ekonomske aktivnosti. Uz pad prihoda, zabilježen je i pad rashoda od 1,1 milijardu kuna. Istodobno su povećane i obveze.

Kratkoročne su narasle na 10,4 milijarde kuna, dok dugoročne izose 31 milijardu kuna. Tome valja pridodati i obveze Hrvatskih autocesta, kod kojih samo dugoročne iznose 27 milijardi kuna. Budući da je država bila jamac

za većinu tih dugova, i te bi obveze mogle dodatno opteretiti javni dug države. Stoga je prošli tjedan ministar financija Boris Lalovac ponovio da je monetizacija autocesta prikladan model za brže smanjenje javnog duga.

Javni dug još nije dosegnuo 70 posto BDP-a, dodao je Lalovac, ali bit će potreban niz mjera da se svede ispod 60 posto, kako to zahtijevaju mastriški kriteriji.

Poboljšanje poslovanja javnih poduzeća bit će i jedan od elemenata u nastojanju da se proračunski deficit smanji na razinu koju dopuštaju pravila Europske unije.

Zbog toga je i uprava HŽ Putničkog prijevoza rani-

je gubitke pokrila na teret kapitala te provela dokapitalizaciju. Dokapitalizacija u 2014. iznosila je 278 milijuna kuna, a slijedi i druga od 250 milijuna kuna. Na kraju godine očekuje se gubitak od oko 17 milijuna kuna, a u sljedećem razdoblju pozitivno poslovanje, naveli su iz HŽ Putničkog prijevoza. Program restrukturiranja za razdoblje od 2014. do 2019. treba stvoriti pretpostavke za postizanje održive konkurentnosti HŽ Putničkog prijevoza. Vlada je početkom godine dala jamstvo HBOR-u za kredit odobren HŽ Putničkom prijevozu za kupnju 44 motorna vlaka koji bi trebali povećati prihode i biti

oslonac za novo, zdravije poslovanje. HŽ Cargo, poduzeće koje nije privatizirano, zbog poznatih događaja s potencijalnim ulagačem iz Rumunjske, imalo je prihod od 192 milijuna kuna (lani 206 milijuna kuna) i gubitak od 23 milijuna kuna (10 milijuna više nego u prvom tromjesečju 2013.).

HŽ Infrastruktura ostvarila je prihod od 280 milijuna kuna i poslovne rashode od 277 milijuna kuna.

Troškovi osoblja smanjeni su sa 190,4 na 168 milijuna kuna.

U prva tri mjeseca ove godine pozitivno poslovanje očuvala je i Hrvatska pošta. Prema podacima Ministarstva financija, ostvarena je dobit od 7,5

milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine izvještaj iz HP-a pokazuje da je učinjen znatan napor na smanjenju troškova za osoblje (sa 258 na 220 milijuna kuna), a za 11 milijuna kuna smanjeni su i materijalni troškovi, pa sada iznose 79 milijuna kuna.

Trendovi prelaze u pozitivu Ukupni poslovni rashodi tako su smanjeni sa 387 milijuna kuna na 337 milijuna kuna. No kao i kod većine drugih javnih poduzeća slabija gospodarska aktivnost odrazila se na smanjenju poslovnih prihoda s lanjskih 357 milijuna kuna na ovogodišnjih 338 milijuna kuna.

17

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( to je za 730 mil kn

zaduživanje i obveze

Treba li nam strategija upravljanja javnim dugom?

manje nego prošle godine

uzeća smanjuju

ih je 18 ostvarilo dobit. Na kraju tromjesečja ukupna dobit Prihodi javnih poduzeća u prvom tromjesečju (u milijunima kuna) HEP Končar Hrvatske šume Hrvatska pošta Hrvatske vode HRT HŽ Infrastruktura HŽ Putnički prijevoz HAC HPB HŽ Cargo Autocesta Rijeka-Zagreb Fina Jadrolinija Hrvatska lutrija

2013.

3903 561 462 442 373 325 299 250 228 206 206 194 182 161 140

2014.

3229 510 576 354 375 332 280 254 233 211 192 206 189 152 125

Na sjednici Vlade prije dva tjedna usvojen je propis kojim se upravama javnih poduzeća uskraćuje isplata bonusa za ostvarenu dobit. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, trendovi u poslovanju javnih poduzeća u cjelini prelaze na pozitivni teritorij, ali je još rano da se to odrazi i u nagradama članovima uprave. Potrebni su dodatni napori i potvrda kontinuiteta rezultata. Jedino su državne tvrtke koje posluju na čistom tržištu i nemaju prihode od javnih državnih ovlasti dobile mogućnost povećati plaće članovima uprave za 10 posto, a predsjednicima za 30 posto.

Prema Grčićevim riječima, prošla je godina u cjelini donijela rast prihoda od 3,1 posto Vlada zahtijeva da se aktivnosti javnih poduzeća prilagodi i broj zaposlenih. Od 2011. godine kada je u javnim poduzećima radilo 55.000 ljudi, broj zaposlenih smanjen je za oko 4000. Na kraju ove godine trebalo bi ih biti još 2000 manje, odnosno, ukupno oko 49.000. No to će opet ne-

javne financije nedavno su u svom radu o upravljanju javnim dugom opisali nekoliko slučajeva u kojima je Vlada davala jamstvo poduzećima iz prometnog sektora koja su se zaduživala uz relativno visoke kamate i s rizikom da povrat duga padne na teret poreznih obveznika.

Primjerice, radi konsolidacije HŽ Infrastrukture Vlada je odobrila Ministarstvu financija da preuzme dug od 1,3 milijarde kuna. S kamatama i zate-

znim kamatama, dug je još narastao za 100 milijuna kuna. Država je time dodatno pogoršala fiskalnu poziciju, na što u proceduri prekomjernog deficita upozorava i Europska komisija. Bajo i Primorac stoga predlažu da se hitno donese strategija upravljanja javnim dugom i osnuje poseban ured ili agencija izvan Ministarstva financija. Sastavni dio tog ureda bio bi i odjel za upravljanje rizicima javnog sektora.

ministarstvo financija

Izvor: Ministarstvo financija

Prema Grčićevim riječima, prošla je godina u cjelini donijela rast prihoda od 3,1 posto. Tako je i ukupna dobit porasla sa 670 milijuna kuna na 1,5 milijardi. Godišnji gubitak pao je sa 1,5 milijardi na 670 millijuna kuna.

Rast obveza javnih poduzeća i nedovoljno obrazložene odluke o davanju jamstava za pojedine kreditne obveze, analitičare navodi na zaključak da ne postoji strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom i obvezama javnih poduzeća. Iako iz Vlade poručuju da svako zaduživanje mora biti praćeno programom investicijskih aktivnosti, naslijeđene obveze često traže privremena rješenja. Tako je prošli tjedan iz državnog proračuna Hrvatskim autocestama posuđeno 221 milijun eura kako bi se podmirio dospjeli kredit. Prema informacijama iz medija, HAC je dogovarao s bankama reprogram tog kredita, ali pregovori nisu bili završeni pa je morala intervenirati Vlada. HAC-u ove godine dospijeva na naplatu oko 800 milijuna eura kamata i glavnice.

Anto Bajo i Marko Primorac s Instituta za

gativno utjecati na osobnu potrošnju. U strahu od otkaza veći broj zaposlenih okretat će se štednji.

Od javnih poduzeća ove se godine očekuje i rast investicija. U 2013. godini uložile su oko 9,3 milijarde kuna, dok bi ove godine to moglo biti i 12,4 milijarde kuna. Potpredsjednik Grčić očekuje da će zamah dati i veći priljev novca iz fondova EU-a koji se očekuje do kraja godine.

U razdoblju od 2011. godine do 2013. godine ulaganje po zaposleniku u javnom poduzeću bilo je 478.000, a treba ga povećati na 628.000, očekuju u Vladi. Potpredsjednik Grčić najavio je početkom godine da će se nakon svakog tromjesečja analizirati tekući rezultati i da će uprave biti odgovorne ako se ne ostvare dogovorena ulaganja i nadzor nad troškovima.

Lutrija, Fina i Končar stabilnih prihoda

Hrvatska lutrija javno je poduzeće sa stabilnim poslovanjem. I u prvom tromjesečju ove godine ostvarena je dobit od 12 milijuna kuna. U odnosu na prošlu godinu dobit je gotovo upola smanjena, a lani je iznosila 21 milijun kuna. I Lutrija je na početku godine zabilježila smanjenje prihoda, sa 140 milijuna kuna na 125 milijuna kuna. Smanjeni su i poslovni rashodi, sa 119

milijuna kuna, na 113 milijuna kuna.

Financijska agencija (Fina) uspjela je pak u prvom tromjesečju povećati i prihod i dobit. Poslovni prihodi iznosili su 188,9 milijuna kuna, a bili su 6,7 milijuna kuna veći nego u istom razdoblju prošle godine. Rashodi su porasli za 2,3 milijuna kuna (na 164,9 milijuna kuna).

Tako je ostvarena dobit od 26,8 milijuna kuna, 3,8

milijuna kuna veća nego u prvom tromjesečju prošle godine. Riječ je o dobrom rezultatu s obzirom na dodatni posao odrađen u brojnim postupcima predstečajnih nagodbi u kojima je Fina dala ključnu tehničku i stručnu podršku.

Na internetskim stranicama Ministarstva financija, na kojima se mogu naći financijski izvještaji za 24 poduzeća s javnim udjelom, objavljen je i rezultat Grupe Končar-Elektroindustrije.

Grupa je ostvarila prihod od 510 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine prihod bio veći za 10 milijuna kuna. Ostvarena je dobit od 13,4 milijuna kuna, dok je početkom prošle godine dobit bila 22,9 milijuna kuna.

18 EUROGLAS *vijesti Više novca za nove poduzetnike U 2011. godini Hamag je kroz jamstva podržao šest startup projekata, a u 2013. malo manje od 110 projekata, što je rast od gotovo 20 puta, rekao je prošli tjedan Darko Liović, predsjednik Uprave Hamaga. Agencija ima posebne instrumente financiranja poduzetnika početnika. Nakon procjene projekta, Hamag izdaje pismo namjere koje dobiva svojstvo jamstva za 80 posto vrijednosti projekta, s kojim poduzetnik odlazi u poslovnu banku i traži kredit. Poduzetnicima će 2015. biti na raspolaganju deset puta više novca iz strukturnih fondova nego u Poduzetničkom impulsu.

Zakup zemljišta Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je 13 javnih poziva za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj površini od 1115 hektara. Svi preostali javni pozivi, za koje je Agencija zaprimila zahtjeve, bit će raspisani kada se prikupi dokumentacija od jedinica lokalne samouprave. Agencija je od ožujka do kraja lipnja raspisala 38 javnih poziva za ukupnu površinu od 4475 hektara.

RWE: u godinu dana do pet posto tržišta

Grupacija RWE u Hrvatskoj djeluje kroz dvije tvrtke, RWE Hrvatska i RWE Energija. Godinu dana nakon početka poslovanja te dvije tvrtke zauzimaju oko pet posto tržišta električne energije u Hrvatskoj. To znači da je 75.000 kućanstava i 2500 tvrtki odabralo RWE za opskrbljivača, rekao je Karl Kraus, glavni izvršni direktor RWE Hrvatska na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Do konca 2016. godine RWE planira dosegnuti 10 posto hrvatskog tržišta struje.

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 600 mil €

već stiglo u Hrvatsku iz EU fondova

Prva godina Hrvatske u Europskoj uniji

Uz bolju organizaciju m Neke tvrtke, uglavnom srednje veličine, uspjele su se snaći na tržištu od 500 milijuna potencijalnih pot Josipović. Ukidanje carina i jednostavnije slanje robe kupcima jedan su od prvih, vidljivih elemenata u Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

lazak Hrvatske u Europsku uniju bilo je veliko ostvarenje o kojem je prvi put nakon rata postignut nacionalni konsenzus.

Nakon prve godine provedene u Uniji može se ustvrditi da još nisu iskorišteni mnogi potencijali.

Neke tvrtke, uglavnom srednje veličine, uspjele su se snaći na tržištu od 500 milijuna potencijalnih potrošača, dok većina malih poduzeća nije uspjela iskoristiti priliku. Tako je prvu godinu u EU-u na gospodarskom polju ocijenio predsjednik Republike Ivo Josipović. Predsjednik je prošli tjedan u svom uredu okupio predstavnike Vlade, gospodarstvenike, sindikalce, predstavnike HGK-a i drugih društvenih skupina i institucija.

Rješava se problem Cefte Najviše se i govorilo o gospodarskim učincima članstva. Većina sudionika u raspravi ocijenila ga je slično predsjedniku Josipoviću: nije sve bilo crno, ali ni ružičasto, a uz bolju organizaciju i prilagodbu europskim

pravilima moglo se postići i više. Josipović je podsjetio da je Europska unija još uvijek opterećena posljedicama velike recesije pa je to posredno utjecalo i na hrvatske rezultate.

Ukazao je na promjene u načinu poslovanja koje je donio izlazak Hrvatske iz Cefte. Tvrtke iz prehrambene industrije morale su brzo prilagoditi svoje poslovne operacije, a neke su i preselile proizvodnju u zemlje u koje su dotad izvozile robu. Ipak, Europska unija pomaže da se i taj problem riješi i da se očuvaju i prošire modeli suradnje kakvi su bili na snazi. Tako se i problem

Ulaskom u EU morali smo snažnije pokazati da smo zemlja otvorena za investicije, ocijenila je Martina Dalić Cefte polako rješava, dodao je Josipović.

Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ocijenio je kako su svi u Hrvatskoj mogli više napraviti u pripremi za ulazak u punopravno članstvo. “Kao da smo si rekli da je ulazak cilj, umje-

sto da nam to bude sredstvo da postanemo bolji, konkurentniji i spremniji za borbu na često nemilosrdnom tržištu. Ušli smo u Ligu prvaka s pripremom za drugu ligu”, rekao je Mudrinić. Smatra da je šteta propuštati prilike, jer Hrvatska ima potencijal i sve pretpostavke za prvoligašku utakmicu.

Ulazak u EU ima strateški pozitivno značenje. Ali treba prepoznavati prilike i stvarati uvjete za njihovu provedbu, istaknuo je Mudrinić.

Veće povjerenje kreditora Ukidanje carina i jednostavnije slanje robe kupcima jedan su od prvih, vidljivih elemenata u lakšem trgovanju, rekla je Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova.

Ocijenila je važnim to što hrvatski predstavnici sada mogu sudjelovati u kreiranju političko-poslovnog okruženja zajedno s predstavnicima velikih država.

Pa iako zbog veličine ne mogu imati prevelik utjecaj, ipak se barem može čuti glas hrvatskih predstavnika. Interes građana i privrednika može se nastojati ostvariti ustrajnim radom u tijelima i odborima Unije, u kojima se kre-

iraju pojedine politike. Uz dovoljno upornosti i znanja može se mnogo toga postići, rekla je ministrica Pusić. Jedan od primjera mogla bi biti podrška EU-a u gradnji Pelješkog mosta, za koji se sada izrađuje studija izvodljivosti.

I dok je ukidanje carina za neke blagodat, za druge je noćna mora.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar

financija Boris Lalovac objašnjavali su kako je to kad preko noći državni proračun ostane bez 1,8 milijardi kuna carinskih prihoda. I još se mora u europski proračun uplatiti 3,6 milijardi kuna članarine za Uniju. No, Europska unija donosi i veće povjerenje kreditora, što se odražava u nižim kamatama, rekao je Lalovac.

Iako iduće tri godine zbog

Burilović: Godina djelomično izgubljenih prilika Europska unija pruža veliku priliku hrvatskim kompanijama, ali u prvoj godini nismo iskoristili sve što smo mogli, smatra Luka Burilović, predsjednik HGK-a. Ušli smo u EU u vrijeme krize, očekivanja su zbog toga bila ponešto smanjena, ali pripreme ipak nisu bile odrađene kako treba. To se vidi i po tome što pad izvoza u Cef-

tu od 20 posto, nije nadoknađen na tržištu EU-a. Pripreme su bile dobre kod srednjih i velikih kompanija, dok male sporije hvataju priključak i trebat će im još pomagati. Priljev izravnih investicija je u padu, ali treba podsjetiti da je i drugim novim članicama trebala godina-dvije dok nisu ostvarile značajniji rast ulaganja, rekao je

Burilović. Prema njegovim riječima, izuzetno je važno što više iskoristiti europske fondove u kojima se nudi osam milijardi eura do 2020. godine.

U zadnje vrijeme raste i zanimanje domaćih tvrtki za nastup na tržištima izvan EU-a, što je rezultat gospodarske diplomacije u kojoj sudjeluje i HGK. Turkmenistan, Turska, Iran,

zemlje Višegradske skupine i druge, sve više se otvaraju za hrvatske tvrtke kojima ugled daje i članstvo zemlje u EU-u. Za jačanje konkurentnosti treba provesti reforme, a ni jedna vlada nije za to imala snage. Stoga bi se i prva godina članstva u EU-u mogla nazvati godinom djelomično izgubljenih prilika, rekao je Burilović.

19

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( više od 1 mlrd € ( više od 50% od mogućih 1,5 milijardi je ugovoreno

*vijesti

socijalnih izdataka u svijetu troši se u EU-u

mogli smo postići više rošača, dok većina malih poduzeća nije uspjela iskoristiti priliku, ocijenio predsjednik Republike Ivo lakšem trgovanju, re kla je Vesna Pusić, ministrica vanjskih i europskih poslova

procedure prekomjernog deficita neće biti nimalo lake, europska podrška ojačava pouzdanje da će gospodarski trendovi biti poboljšani.

Potpredsjednik Grčić izračunao je da je Hrvatska u financijskom plusu prema Uniji. Kad se zbroje svi fondovi iz kojih je povučen novac, i pretpristupni i pristupni, u Hrvatsku je već stiglo 600 milijuna

eura. Od ukupno mogućih 1,5 milijardi eura, ugovoreno je nešto više od jedne milijarde eura. “Novac nije moguće brzo povući jer treba usvojiti operativne programe, raspisati javne natječaje i provesti ih, potom ugovarati poslove i nadzirati njihovu provedbu”, rekao je Grčić. Upozorio je i da će postupak sanacije državnog deficita smanjiti javnu potrošnju,

što će utjecati i na slabiji rast (odnosno pad) BDP-a.

Ulaskom u EU morali smo snažnije pokazati da smo zemlja otvorena za investicije, ocijenila je Martina Dalić, bivša zamjenica voditelja Pregovaračkog tima i nekadašnja ministrica financija. Prema njezinu mišljenju članstvo u EU-u nije iskorišteno za brže reforme kako bi svima bilo jasno da se u Hrvatskoj može poslovati jednakom lakoćom kao u prosjeku Unije. Usporavanje priljeva stranih investicija nije samo odjek globalnih problema, već i domaćih nedostataka, smatra Martina Dalić. A niske kamate na dug, dodala je, ostvarene su više zbog globalno izdašne ponude novca, a manje zbog reformi koje zadovoljavaju međunarodne analitičare.

I ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak smatra da privatni sektor nije bio posve spreman za novo europsko tržište. No prema rezultatima ostvarenim zadnjih mjeseci čini se da tvrtke hvataju korak.

Industrijska proizvodnja i izvoz rastu. Otvaraju se i nove mogućnosti, primjerice, u energetici, koje su posljedice ulaska u Uniju. “Investito-

ri u energetici pokazali su veće zanimanje za hrvatske potencijale otkad smo u Uniji. Rekli su da to donosi političku stabilnost na duži rok pa su i spremniji na veća ulaganja”, rekao je Vrdoljak. Podsjetio je da su zbog ulaska u EU provedene i relativno teške odluke u privatiza-

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak smatra da privatni sektor nije bio posve spreman za novo europsko tržište ciji brodogradnje. Država je morala preuzeti milijarde nakupljenih dugova, ali je sačuvana brodograđevna djelatnost i kompanije su dobile novu priliku za rast.

Rezultat ovisi o nama Sindikalci, poput Vilima Ribića, predsjednika Sindikata znanosti, traže da se pri razgovoru o pravcima gospodarskog razvoja ne zanemari socijalni pristup koji njeguje Europska unija.

Više od 50 posto socijalnih izdataka u svijetu troši se u Europskoj uniji, što

pokazuje da ta grupacija nastoji da rast tržišta i ekonomije prati i što veći društveni sklad. Prošli tjedan brojni su gospodarstvenici ocjenjivali prvu godinu članstva u Uniji.

Alojzije Šestan, vlasnik tvrtke Šestan-Busch rekao je za Poslovni dnevnik da njegova kompanija već posluje po cijelom svijetu pa nije ovisna o tržištu EU-a. Nitko ne bi trebao biti razočaran, ali treba biti svjestan da Unija ne donosi ništa spektakularno, dodao je. Želimir Bodiroga iz BBR-a doživio je ulazak u Uniju vrlo pozitivno. Njegovoj tvrtki koja obavlja specijalizirane radove u graditeljstvu otvorilo se tržište Slovenije bez ranijih administrativnih barijera. Broj poslova i prihod znatno su narasli.

Ali porasla je i konkurencija na hrvatskom tržištu, jer stižu moderne tvrtke iz EU-a.

Podravka je dobro iskoristila prošlu godinu, ostvarivši rast izvoza od šest posto. Bez izvoza i korištenja prilika na novim tržištima neće biti ni gospodarskog rasta u Hrvatskoj u cjelini, ocijenio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke.

Jesu li u Europskoj uniji neki ravnopravniji od drugih?

Predsjednik Ivo Josipović rekao je da mu se neki hrvatski poduzetnici tuže da u natječajima za poslove financirane europskim fondovima, prednost dobivaju tvrtke iz “starog” EU-a. Osobito je tako kod većih radova u graditeljskom sektoru. Na natječajima se, primjerice, propisuje da poslove može dobiti samo kompa-

nija s vrlo velikim godišnjim prihodom, a taj uvjet ne mogu zadovoljiti hrvatske tvrtke. Zatim stranci dobiju ugovor pa angažiraju hrvatske tvrtke da obave posao na terenu, kao podizvođači. Strane tvrtke tako zarade proviziju od 20 do 30 posto “ni orali, ni kopali”. Jedan odgovor ponudio je potpredsjednik Vlade Branko Gr-

čić, opisujući proceduru natječaja za dionicu željezničke pruge od Dugog Sela do Križevaca. Natječaj je vrijedan 220 milijuna eura i proveden je striktno po europskim pravilima, kakve je spominjao Josipović. Pa i tu je “neki činovnik u EU-u” pronašao da je u natječaju bilo elemenata koji su diskriminirali tvrtke izvan Hrvatske.

A diskriminaciju tvrtki iz drugih zemalja EU-a načelno ne dopušta. Grčić ocjenjuje da će i za hrvatske građevinske tvrtke u idućih tri do pet godina biti posla napretek jer se pokreću veliki radovi u niskogradnji (primjerice u vodoopskrbi, u odlagalištima otpada), ali se tvrtke trebaju restrukturirati i prilagoditi ponudi poslova.

Agrokor kupuje ostatak Mercatora Nakon što je uplatio novac za 53 posto dionica Mercatora, Agrokor je prošli tjedan objavio i namjeru preuzimanja preostalih dionica u Mercatoru, i to za 86 eura po dionici. Za njih je platio 172 milijuna eura, a stopostotni vlasnički udio bi ga ukupno stajao 324 milijuna eura. Prema navodima slovenskih medija, Agrokor je već doznačio i 200 milijuna eura za smanjivanje Mercatorova duga bankama te 20 milijuna eura za operativno financiranje Mercatorova tekućeg poslovanja.

Zahtjevi za oznakom izvornosti

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je specifikacije za 16 zaštićenih oznaka izvornosti za vino i završilo proces slanja zahtjeva za registraciju na EU razini za 15 poljoprivrednih proizvoda zaštićenih nacionalnim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili, iznimno, zemlje, a podrazumijeva da kvaliteta i karakteristike (u ovom slučaju vina) nastaju pod utjecajem određene zemljopisne sredine, da grožđe potječe isključivo s tog područja na kojem se ujedno odvija i proizvodnja.

Jeftinije osnivanje nove tvrtke Prijedlogom izmjena Zakona o sudskom registru, koji je Vlada uputila Saboru, osnivanje nove tvrtke trebalo bi biti jeftinije za 900 kuna. Prema prijedlogu, više neće biti obvezno objaviti osnivanje tvrtke u Narodnim novinama. Informacija o osnivanju u buduće bi se objavljivala samo na internetskoj stranici sudskog registra.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 20.000 obrta ( 50.000 radnih mjesta zatvoreno u nekoliko godina

izgubljeno zatvaranjem tih obrta

HOK proslavio 20. obljetnicu

Obrtništvo kao način života Novi Zakon o obrtu nije kreiran tako da obrtnicima omogući ravnopravnu tržišnu utakmicu te obrtništvo stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale gospodarske subjekte, kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska obrtnička komora (HOK) prošlog je tjedna svečanom Akademijom u zagrebačkom Hypo Centru obilježila 20 godina svog obnovljenog rada. Akademija je održana pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Ljudi se svakodnevno susreću s obrtničkim zanimanjima, istaknuo je Josipović, i obrtništvo treba njegovati i poticati. Podsjetio je kako obrtništvo na ovim prostorima traje od 1447. godine i važan je gospodarski faktor te dio kulturne baštine i tradicije.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec u pozdravnom je govoru naglasio kako je 1993. u Hrvatskom saboru jednoglasno izglasan prvi Zakon o obrtu. U taj su zakon, kaže, bila ugrađena najbolja rješenja i isku-

Promovirano 1224 novih majstora U sklopu HOK-ove Akademije promovirano je 1224 novih majstora, koji su položili majstorske ispite u proteklih godinu dana. Osim toga, uručene su i obrtničke nagrade i to: nagradu Šegrt Hlapić za najbolju školu koju je dobila Mješovita industrijsko-obrtnička škola iz Karlovca, najboljim majstorom stručnim učiteljem proglašen je Stjepan Grčić, vlasnik obrta Stolarija Grčić iz Karlovca, dok je nagradu za najboljeg učenika strukovne škole dobio Krešimir Adžić koji se obrazuje za zanimanje kuhar u osječkoj Ugostiteljsko-turističkoj školi.

stva razvijenog zapada, prije svega njemačkog gospodarstva. “To je značilo povratak kvalitetnog obrazovanja za potrebe obrtništva i cjelokupnog gospodarstva, pa je taj zakon bio povratak garanciji kvalitete”, rekao je Ranogajec. No, podsjetio je kako je pojavom gospodarske krize, HOK u više navrata upozoravao mjerodavne u državnim institucijama na teško stanje u obrtništvu i brojne probleme s kojima se suočavaju obrtnici.

Potkrijepio je to statističkim podatkom kako je u godinama krize izgubljeno 20.000 obrta i čak 50.000 radnih mjesta. Ranogajec je naglasio i kako novi Zakon o obrtu nije kreiran na način da obrtnicima omogući ravnopravnu tržišnu utakmicu te zato i dalje stavlja obrtništvo u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale gospodarske subjekte.

No, biti obrtnik nije samo

zanimanje već svjesna odluka onih koji žele, znaju i mogu učiniti nešto više za sebe, svoju obitelj i zajednicu, istaknuo je.

U prvi Zakon o obrtu, onaj iz 1993., bila su ugrađena najbolja rješenja i iskustva razvijenog zapada, kaže Ranogajec Zlatne ruke U sklopu svečane Akademije HOK-a dodijeljena su i najviša obrtnička priznanja Zlatne ruke. Predsjednik Josipović dodijelio je statuu Zlatne ruke s istoimenom poveljom Tomi Bošnjaku, vlasniku urarskog obrta iz Đakova; Franji Jovaniću, vlasniku obrta Auto Franjo vučna služba-autoservis iz Županje; Borisu Jukiću, vlasniku Trgovine Jukić iz Vrgorca; Spomenki

Ušteda energije

Za poduzetnike početnike

Centar za energetska rješenja

Startup akademija

U zagrebačkom Westgate Shopping Cityju otvoren je Centar za energetska rješenja (CER) Zagreb. Cilj tvrtki udruženih u CER je ponuditi proizvode i rješenja za energetsku obnovu objekata, ali i organizirati razne edukativne radionice.

Stanislav Raščan, direktor Direktorata za gospodarsku diplomaciju pri Ministarstvu vanjskih poslova, naglasio je kako je CER rezultat uspješne suradnje slovenskih i hrvatskih poduzeća i gospodarske diplomacije.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG-BICRO i Razvojna agencija Zagreb potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot projekta Startup akademije.

Program Startup akademije namijenjen je poduzetnicima početnicima koji koriste mikro kredite, bespovratne potpore i druge poticaje HAMAGBICRO-a. Ponudit će im znanja nužna za vođenje tvrtke i opstanak na tržištu. Program obrazovanja

Predsjednik Gospodarsko interesnog udruženja (GIZ) CER Rok Vodnik istaknuo je kako je prvi CER, otvoren prije dvije godine u Ljubljani, nastao kao odgovor na zahtjevne ekonomske uvjete koji nas primoravaju da štedimo i da se odgovornije ponašamo prema re-

sursima. Stoga su štednja energije, zdrav i udoban život te kvalitetna ponuda po sistemu ‘ključ u ruke’ bili polazište za osnivanje tog centra u Sloveniji.

Trenutačno, u CER-u Zagreb, koji se prostire na 1200 četvornih metara, svoja rješenja nude energetsko društvo Petrol, proizvođač izolacija Knauf Insulation, proizvođač stolarije i energetski štedljivih kuća Jelovica, proizvođač prozora Mik i proizvođač rasvjete za unutarnje i vanjske objekte Sloluks. (B.O.)

sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara, a provodit će ga Razvojna agencija Zagreb -TPZ. Predavači na seminarima bit će zaposlenici Razvojne agencije Zagreb i vanjski predavači s kojima je Agencija ostvarila suradnju.

Poduzetnici će se tako na seminarima informirati i učiti o razradi poslovne ideje, o zakonodavnom okviru i pravnim oblicima poduzetništva, upravljanju ljudskim resursima, računovodstvu i financijama, prodaji i marketingu,

Krebsz, vlasnici frizerskog obrta Beauty iz Zagreba; Ivanu Ljubiću, vlasniku ugostiteljskog obrta Dva mornara iz Zablaća; Valentinu Majstoroviću, vlasniku obrta Javni prijevoz iz Požege; Davoru Plešu, vlasniku obrta Josip Pleško iz Zaboka; Zvonku Šanjeku, suvlasniku Mesarsko kobasičarskog obrta i ugostiteljstva iz Varaždina; Atiliu Šujeviću, vlasniku frizerskog obrta Atilio iz Pazina i Branku Tkalčecu, suvlasniku obrta Zlatni klas Otrovanec.

Plaketu Zlatne ruke s pisanim priznanjem dobile su dvije obrtnice i 11 obrtnika te Burak Ȍzȕgergin, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik iz turskog Veleposlanstva u Hrvatskoj.

Predsjednik Josipović ovom je prigodom dodijelio i posebno priznanje HOK-u koje je uručio predsjedniku Dragutinu Ranogajcu.

javnom nastupu, upravljanju projektima te pripremi projektnih prijava za sufinanciranje iz nacionalnih ili EU fondova.

Nakon završetka Startup akademije, Razvojna agencija Zagreb nastavit će savjetovati i mentorirati polaznike ovog programa. (K.S.)

21

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 76%

mikro i malih tvrtki drže se rokova plaćanja

( 89,2% tvrtki

iz djelatnosti pravo, javni red i sigurnost plaćaju na vrijeme

Podmirivanje računa u Njemačkoj

Nema recesije kad se redovito plaća U Njemačkoj se u pravilu računi podmiruju u roku od 30 dana, s odstupanjima koja je moguće pronaći u pojedinim djelatnostima. Tvrtke koje plaćaju na vrijeme činile su udio od 75,3 posto od ukupnog broja

N

jemačka je, za razliku od većine europskih zemalja, bila pošteđena recesije. Najviše zbog poboljšanja na proizvodnim razinama, kontinuiranoj niskoj nezaposlenosti te rastu ionako visoke razine izvoza. Taj rast može se pripisati jačem gospodarskom rastu u Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama izvan eurozone i oživljavanju kineskog gospodarstva.

Na svim tim tržištima rasla je potražnja za robama iz Njemačke. No ispunjavanje rokova plaćanja bilo je također izvrsno, unatoč teškom gospodarskom okruženju. Ta disciplina također je pojačala otpornost njemačkog gospodarstva na recesijske izazove. Čak 78 posto tvrtki u 2012. plaćalo u roku Prema podacima analitičke kuće Bonline, koja surađuje s kompanijom Dun&Bradstreet, u Nje-

Postotak poduzeća koja plaćaju na vrijeme 2007.

53,9 41

Njemačka Europa

2012.

78,8 39

2013.

75,3 38

Postotak poduzeća s kašnjenjem od 90 dana 2007.

3,2 4,1

Njemačka Europa

2012.

0,4 3,3

2013.

0,4 3,9

Rokovi plaćanja prema veličini poduzeća (u postotku) U ugovorenom roku Do 30 dana Od 30 do 60 dana Od 60 do 90 dana Od 90 do 120 dana Više od 120 dana

Mikro 78,4 20,2 0,6 0,3 0,1 0,4

Mala Srednja 76,5 69,3 22,4 29,8 0,5 0,4 0,2 0,2 0,1 0,1 0,3 0,2

Velika 60,2 39,1 0,3 0,1 0,1 0,2

Izvor: Bonline, Dun&Bradstreet

mačkoj se u pravilu računi podmiruju u roku od 30 dana, s odstupanjima koja je moguće pronaći u pojedinim djelatnostima. Tvrt-

ke koje plaćaju na vrijeme činile su udio od 75,3 posto od ukupnog broja, što je iznad europskog prosjeka za visokih 37,3 postot-

nih bodova. Do 30 dana plaća 23,6 posto poduzeća, a između 30 i 90 dana samo 0,7 posto kompanija.

U doba recesije njemačka

su poduzeća čak poboljšala svoju disciplinu plaćanja. U 2007. godini točno u rok plaćalo je 54 posto poduzeća, a 2012. po-

Rokovi plaćanja po sektorima (u postotku) U ugovorenom roku Manje od 30 dana Od 30 do 60 dana Više od 120 dana

Poljoprivreda 84 15 0,3 0,1

Rudarstvo 76 23 0,4 0

Graditeljstvo 80 18 0,5 0,3

Transport 74 24,5 0,5 0,4

Maloprodaja 80,5 18,6 0,4 0,2

Usluge 73,8 25,3 0,5 0,2

Izvor: Bonline, Dun&Bradstreet

stotak raste na 78 posto.

Uzme li se u obzir veličina kompanije, proizlazi da su mikro i male tvrtke najažurnije u podmirivanju svojih obveza. U tom sektoru više od 76 posto tvrtki drži se ugovorenog roka plaćanja. Srednja poduzeća ne zaostaju značajno s udjelom dobrih platiša od 69,3 posto. Na kraju se nalazi segment velikih poduzeća gdje njih 60,2 posto plaća na vrijeme. Pravo, javni red i sigurnost su djelatnosti s najboljim rezultatima plaćanja u Njemačkoj gdje 89,2 posto tvrtki plaća u ugovorenim rokovima plaćanja. Na drugom i trećem mjestu su djelatnosti šumarstva (87,8 posto) i maloprodaja (86,9 posto).

Najgore su rangirane djelatnosti komunikacije, transport te koža i kožni proizvodi, iako je samo 1,2 posto poduzeća iz tih djelatnosti smješteno u kategoriju neplatiša s kašnjenjem većim od 90 dana. (I.V.)

Male i srednje tvrtke

Olakšati malima pristup kapitalu Hamag će osmisliti novi program jamstva za ulaganja rizičnog kapitala, najavio je ministar Gordan Maras Novac za poslovne projekte visoko je na listi problema za mala i srednja poduzeća i u Hrvatskoj i Europi. Europska komisija je stoga odlučila pronaći načine da olakša pristup financiranju i razvije nove financijske instrumente, te poveća ponudu mikrofinanciranja.

Novi financijski instrumenti EU-a za potporu malim i srednjim poduzećima bili su i tema kon-

ferencije “EU Access to Finance Day” koja se održala u Zagrebu u organizaciji Europske komisije i Ministarstva poduzetništva i obrta. “Teškoće u financiranju visoko su na listi poslovnih problema poduzetnika, no ono što nama nedostaje su i investicije, a financijski sektor nam je dosta konzervativan pa se češće odlučuje financirati potrošnju građana nego tvrtki.

Zbog ograničene ponude kapitala za male gospodarstvenike nedostaju i nebankarski izvori financiranja za mikropoduzeća s perspektivom rasta koja za banke predstavljaju rizik”, kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Najavio je i da će Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag) osmisliti novi program jamstva za ulaganja rizičnog ka-

pitala. Takve bi promjene na snagu mogle stupiti za nekoliko mjeseci,

izmjenama zakona, a država će subvencionirati i kamate na mikrokre-

dite do 200.000 kuna i to s pola posto. Predstavljen je i Program za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih tvrtki COSME, kojim bi se osiguralo financiranje malih i srednjih poduzeća u iznosu od 14 do 21 milijarde eura u obliku zajmova ili ulaganja. Time će se tijekom trajanja programa potaknuti između 220 i 330 tisuća malih i srednjih poduzeća u Europi. (K.S.)

22 HRVATSKA & REGIJA Geofoto završio digitalne ortofoto planove za BiH

Najuspješniji EU projekt na svom području

U Sarajevu je prošli tjedan održana svečana prezentacija Projekta izrade digitalnih ortofoto planova za područje Bosne i Hercegovine, u kojem je hrvatska tvrtka Geofoto sudjelovala kao izvođač radova te su 3D mape svečano puštene u upotrebu.

Projektu koji je financirala Europska unija u okviru IPA 2008 programa dodijeljena je najviša ocjena A neovisne kontrole iz Bruxellesa, a internom klasifikacijom projekt je ocijenjen kao EU Good Story - EU dobra priča.

Projekt je za cilj imao izradu snimaka iz zraka najmodernijom opremom za cijelo područje BiH površine 51.129 četvornih kilometara, a rezultati projekta poslužit će za planiranje i izvođenje raznih aktivnosti na području BiH poput prostornog planiranja, urbanizma, razminiranja, katastra, popisa stanovništva, razvoja poljoprivrede, kao i za saniranje nedavno poplavljenih područja.

“Počašćeni smo ovim priznanjem i to je dodatni pokazatelj kvalitete rada naših stručnjaka. Osobito nam je drago što će se podaci dobiveni projektom koristiti i u svrhu razminiranja kao i za sprečavanje širenja poplavljenih područja i njihovu sanaciju”, izjavio je Zvonko Biljecki, predsjednik Uprave Geofota.

Rang ljestvica najuspješnijih tvrtki u BiH u 2013.

Sto najvećih uprihodilo 19,8 milijardi KM Sarajevske Poslovne novine objavile su po 27. put rang ljestvicu stotinu najvećih i najuspješnijih kompanija u Bosni i Hercegovini u 2013. godini prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvoznim rezultatima i visini investicija. Te su tvrtke lani ostvarile ukupan prihod od 19,8 milijardi KM, njihove ukupne investicije iznosile su 2,3 milijarde KM, a ukupan izvoz 8,6 milijardi KM. Prema ukupnom prihodu u kategoriji velikih tvrtki prva je banjalučka Optima Grupa koja je uprihodila 1,278 milijardi KM. U kategoriji srednjih tvrtki prvi na top ljestvici je bijeljinski Sport Vision s prihodom od 70.738 milijuna KM, a u kategoriji malih poduzeća sarajevski COBA Automotive BH sa 50.983 milijuna KM. U kategoriji velikih tvrtki najveću

neto dobit ostvario je BH Telecom - 126,638 milijuna KM, u kategoriji srednjih Sport Vision iz Bijeljine sa 6,207 milijuna KM, a u kategoriji malih tvrtki banjalučki Telegroup sa 3,273 milijuna KM. Najveći izvoznik u kategoriji velikih je Prevent BH Visoko s izvozom od 417,304 milijuna KM, u kategoriji srednjih tvrtki prvi je sarajevski Petrolinvest sa 21,750 milijuna KM, a u kategoriji malih kompanija prvi je bugojanski Metax koji je izvezao robe u vrijednosti od 8,132 milijuna KM. (Z.L.)

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 30 mil €

cijena mosta između dviju Gradiški

Bosanskohercegovačke muke po mostovima

Kako premostiti Savu?

EBRD stornirao kredit za gradnju mosta kod Svilaja na koridoru V.c, a neizvjesno je i kad će početi gradnja mosta između dviju Gradiški kojim se autocesta Banja Luka-Gradiška povezuje s autocestama u Hrvatskoj Zdravko Latal latal@privredni.hr

I

ako se prometuje autocestom od Banje Luke do Bosanske Gradiške, krajnje je neizvjesno kada će početi gradnja mosta preko Save između dviju Gradiški te graničnih prijelaza i dionice autoceste koja će ovu brzu bosansku cestu povezati s mrežom autocesta u Hrvatskoj. Cijena gradnje mosta koju u omjeru 50 prema 50 posto financiraju Hrvatska i Republika Srpska, prema zadnjim podacima, iznosi 30 milijuna eura, a problemi u osiguranju potrebnog novca su na hrvatskoj strani, tvrde u Banjoj Luci jer, navodno, Hrvatska nema tih sredstava. S druge strane, bez mosta izgrađena prometnica gubi svoju svrhu. No i kad se most izgradi, ona neće biti u cijelosti u funkciji ako se ne izgradi i 9,5 kilometara brze ceste do autoceste Zagreb-Beograd.

Problemi, problemi Pojavio se i novi problem s gradnjom mosta na Savi između dvaju Svilaja, potom graničnih prijelaza i spoja koridora V.c s mrežom autocesta Hrvatske.

Europska banka za obnovu i razvoj, koja je bila

odobrila kredit za gradnju mosta, nedavno je priopćila da se povlači iz ove investicije. Time je rok za izgradnju kompletnog koridora V.c, predviđen za kraj 2020. godine, doveden u pitanje.

Dionica autoceste duge 10 kilometara od Svilaja do Odžaka na području Federacije BiH se gradi i njeno puštanje u promet planirano je do kraja godine. No bez mosta to je samo bespotrebno trošenje novca koji bi dobro došao za gradnju neke druge potrebnije i prometnije dionice. U Sarajevu, kao i u Banjoj Luci, tvrde da je krivnja, posebice kad je riječ o financiranju gradnje mosta kod Svilaja, na hrvatskoj strani. Tvrdi se također da je bosanskohercegovačka strana osigurala učešće za gradnju. Vijeće ministara BiH i vlada FBiH zadužili su nadležna ministarstva da hitno interveniraju kako bi se sporni mostovi ipak počeli graditi.

Prema objašnjenjima iz Sarajeva, do raskida ugovora s EBRD-om došlo je zbog problema iskrslih pri izboru izvođača u Hrvatskoj. Gradnja mosta kod Svilaja prvo je bila povjerena austrijskom Strabagu, a kad se ova kompanija povukla, Hr-

vatske autoceste su posao povjerile jednoj hrvatskoj kompaniji, navodno Konstruktoru. Prema najnovijim saznanjima, Hrvatske autoceste su najavile da će kredit za gradnju mosta osigurati kod Europske investicijske banke.

Kad je riječ o mostu između dviju Gradiški, po tvrdnjama Autocesta RSa, do prolongiranja je došlo jer je hrvatska strana u cilju optimizacije zatražila izmjenu i gradnju nešto jeftinijeg čeličnog umjesto prvotno projektiranog betonskog mosta.

Manje gužve kroz Sarajevo Istodobno s neizvjesnošću gradnje mostova na Savi, u Sarajevu je upravo pušteno u promet devet kilometara sarajevske zaobilaznice na koridoru V.c, Sarajevo sjever-Sarajevo jug, dionice koja je građena devet godina, a stajala je 36,8 milijuna konvertibilnih maraka.

Investitor Autoceste FBiH i predstavnici lokalne vlasti ustvrdili su da se puštanjem ove zaobilaznice u promet, na kojoj se neće plaćati cestarina, rješava jedan od većih prometnih problema - gužva pri ulasku i izlasku iz Sarajeva, jer vozila koja su u tranzitu na relaciji Zenica-Mo-

star više neće morati ulaziti u grad.

Skeptici nisu uvjereni da do kompletnog okončanja posla više neće biti gužvi na izlazima iz Sarajeva, dok oporba tvrdi da je presijecanje vrpci

U Sarajevu i Banjoj Luci tvrde da je krivnja za probleme u gradnji mostova na hrvatskoj strani u zadnje vrijeme uglavnom u funkciji predizbornih kampanja za opće izbore u listopadu. Bilo kako bilo, iz Autocesta FBiH tvrde da su na korak od puštanja u promet 100 kilometara autoceste na koridoru V.c. Ovih dana u promet će biti pušten tunel Vijenac dug tri kilometra te tri kilometra autoceste do Zenice, tako da će Sarajevo i Zenica biti u potpunosti povezani modernom prometnicom. Idućih mjeseci u promet će biti uključene po 10 kilometara duge dionice od sarajevske zaobilaznice do Tarčina, potom od Bijače do Međugorja te od Svilaja do Odžaka. Mostovi kod Gradiške i Svilaja i dalje ostaju problem...

23

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 4,1 mlrd €

odobreno za razdoblje od 2007. do 2013.

( od toga 2,7 mlrd €

*vijesti

Slovenija iskoristila dosad

LOŠE KORIŠTENJE EU FONDOVA U SLOVENIJI

Prigovor osuđen na dugovječnost Vladu u ostavci Slovenci kritiziraju da je samo nastavila lošu praksu prethodnika te da nije koristila sredstva iz briselske blagajne koliko je trebala i koliko je mogla da je bila predanija poslu lu “snađi se druže”, uvjet projektnog perfekcionizma nije lako doseći. Slovenija loše iskustvo nadograđuje i s opomenama iz Bruxellesa upućenih zbog zloupotreba kojih je bilo previše da bi bile slučajne.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

akon 10 godina slovenskog članstva u Europskoj uniji izvršna vlast u Sloveniji prinuđena je odgovarati na ista pitanja kojima kritičari u Hrvatskoj, nakon samo godinu dana njenog članstva u EU-u, ne prestaju gađati Branka Grčića, potpredsjednika hrvatske Vlade odgovornog za politiku korištenja fondova EU-a.

Vladu u ostavci Slovenci kritiziraju da je samo na-

Slovenija loše iskustvo nadograđuje i s opomenama iz Bruxellesa upućenih zbog zloupotreba stavila lošu praksu prethodnika te da nije koristila sredstva iz briselske blagajne koliko je trebala i koliko je mogla da je bila predanija poslu. Zamjerke o lošem povlačenju novca, donekle razumljive za Hrvatsku s jednogodišnjim stažem, traju u Sloveniji već 10 godina i sve upućuje da im neće brzo biti kraj.

Rezultati su mogli biti i bolji Za razdoblje od 2007. do 2013. godine koje financijski završava u 2014. godini, Sloveniji je odobreno ukupno 4,1 milijarda eura. Dosad je Slovenija iskoristila 2,7 milijardi

– faktički je iz Bruxellesa stiglo u povratu 2,6 milijardi eura. Rezultat će se donekle popraviti do isteka financijskog razdoblja, ali da su mogli biti bolji ne treba nikoga posebno uvjeravati.

Notorna je činjenica da razloge za nedovoljno korištenje fondova EU-a treba tražiti prije svega u Sloveniji. Nije tajna da su prava korištenja dodijeljena uz ostalo i općinama koje ih neće iskoristiti u zadanom roku, uglavnom zbog poteškoća s osiguranjem vlastitog učešća. Druge općine

imaju gotove projekte, ali ne mogu s njima u izvedbu jer one prve općine ne daju “svoj novac”. Alenku Bratušek, premijerku u ostavci samo je predizborna groznica spasila od težih optužbi za blokadu 185 milijuna eura koju je Bruxelles nametnuo Sloveniji kao pedagošku mjeru za grijeh razmimoilaženja s pravnom stečevinom EU-a. Neki poslovi važni za povlačenje novca u slovenskoj regulativi vezani su za recenzije ovlaštenih revizora s odgovarajućim ispitima. Problem za EU je u tome što takvim ispi-

tima mogu pristupiti kandidati pod uvjetom da su slovenski državljani. Europska komisija blokirala je korištenje 185 milijuna eura sve dok Slovenija ne ukloni takvu prepreku slobodnom pristupu.

Inače, najveći je problem u korištenju europskih sredstava u tome što EU pristaje verificirati projekte koji su opravdani i suvisli, a prije svega projektno-tehnički u potpunosti dovršeni. S nasljedstvom iz prošlosti koje je u Sloveniji kao i u cijeloj Jugoslaviji bilo prepuno improvizacija u sti-

Minus za poljoprivredu Od ulaska Slovenije u članstvo EU-a do kraja prošle godine slilo se u slovensku poljoprivredu 1,9 milijardi eura samo iz briselskog proračuna. Izdašna pomoć olakšala je slovenskim poljoprivrednicima borbu za opstanak, ali konačni rezultat nije najbolji. Naime, pomoć koja nije bila vezana uz proizvod uspavala je slovenske poljoprivrednike. U razdoblju intenzivnog pomaganja smanjen je stupanj samoopskrbe slovenskog tržišta poljoprivrednim proizvodima. Agrarni ekonomist Emil Erjavec procijenio je učinak europskih potpora i europske konkurencije na minus 10 posto za ukupnu slovensku poljoprivredu.

Ipak nije sve tako crno Slika korištenja sredstava iz EU fondova ipak nije tako crna kakvom se najčešće prikazuje. Novcem iz Bruxellesa otvoreno je ili spašeno 50.000 radnih mjesta, a podržano je 480.000 ljudi u raznim aktivnostima. U godišnjem izvještaju za 2012. godinu (noviji još nije sastavljen) sredstvima EU-a izgrađeno je i modernizirano 56 kilometara cesta i 65 kilometara željeznice. Nove uređaje za pročišćavanje vode u prilici je koristiti 40.000 ljudi. Pitka voda dovedena je novim vodovodima do 80.000 korisnika, a internetska mreža do 65.000 ljudi. U izvještajnom razdoblju uspostavljeno je 15 razvojnih centara, osam centara odličnosti i sedam centara kompetentnosti. Izgrađeni su i prepoznatljivi objekti, moderne novogradnje u koje useljavaju fakulteti – za kemiju i kemijsku tehnologiju, odnosno za računarstvo i informatiku u Ljubljani te Medicinski fakultet u Mariboru. Bruxelles je uvelike pomogao i gradnju Nordijskog centra u Planici. Nedvojbena je činjenica da bi svjetska kriza žešće udarila po Sloveniji da se prije 10 godina nije našla pod EU nadstrešnicom.

Laško počelo s razduživanjem S velikim olakšanjem Dušan Zorko, predsjednik uprave Pivovarne Laško, u prvom radnom danu prošlog tjedna objavio je da je novac za prodaju udjela u Mercatoru stigao na račun Pivovarne te da su dionice odmah preknjižene Agrokoru. Pristiglih 75 milijuna eura proslijeđeno je bankama vjerovnicama čime je Pivovarna učinila odlučujući korak u smjeru razduživanja. Za bijeg iz zone insolventnosti Pivovarna Laško spremna je prodati Radensku i Delo te Večer u njegovom vlasništvu.

Jeni pritječu u Sloveniju Lendavski Varstroj, proizvođač aparata za varenje i robotskih varilačkih sustava, nedavno je i službeno uključen u sastav japanske korporacije Daihen koja je s ukupno osam milijuna eura ulaganja potvrdila namjeru otvaranja razvojno-proizvodnog i prodajnog središte za Europu u Lendavi. Istodobno japanska tvrtka Yaskawa u Ribnici gradi centar za razvoj novih tipova robota sa strojnim vidom. Roboti iz Ribnice koji u svom radu koriste kameru bit će prikladni za razna posluživanja te u montažama gdje se dosad nisu primjenjivali.

Privatnici snizili plaće Prosječna bruto plaća zaposlenika u Sloveniji pri registriranim fizičkim osobama (isključeni poljoprivrednici i vlasnici d.o.o.-a koji sebi ne isplaćuju plaću) iznosila je u prvom kvartalu 907 eura i bila je niža od isplaćene u posljednjem kvartalu 2013. godine za 1,1 posto. Najviše su pale plaće u rudarstvu i nešto porasle u djelatnosti prometa nekretninama.

24 TURIZAM *vijesti Labin Art Republika Jedna od najpopularnijih ljetnih kulturno-umjetničkih manifestacija u starom gradu Labinu, 12. Labin Art Republika do 31. kolovoza ugostit će mnogobrojne glazbene zvijezde, kazališne glumce i art koloniju mladih umjetnika, a održat će se razni ulični performansi, plesne smotre i stand up komedije. Na ulicama toga grada turiste će dočekati labinske povijesne osobe - protestantski reformator Matija Vlačić Ilirik, socijalistkinja Giuseppina Martinuzzi i labinski rudar.

TUI predstavio katalog za zimsku sezonu Njemački turoperator TUI u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom predstavio je novi katalog za zimsku sezonu 2014./2015. na posebnoj tiskovnoj konferenciji u Zadru. Tom je prigodom prikazan promidžbeni spot HTZ-a iz trenutačne kampanje Visit Croatia. Share Croatia. Christian Clemens iz TUI-a istaknuo je kako su u Hrvatskoj stabilne cijene, a kapaciteti na letovima za našu zemlju ove su sezone povećani za 19 posto u odnosu na prošlu godinu. Dodao je kako se prvi puta nude paket aranžmani s dolascima u zračnu luku Rijeka.

Na Booking.comu pola milijuna objekata Jedan od vodećih svjetskih portala u online rezervacijama hotelskog i ostalih vrsta smještaja Booking.com dosegnuo je pola milijuna smještajnih objekata. Zadnji smještajni objekt nedavno uvršten u tu ponudu je hotel Leonardo u Berlinu. Inače, Booking.com svojim korisnicima omogućava jedinstven izbor objekata u kojima će provesti godišnji odmor. Tako se tamo nalaze mali obiteljski hoteli, ali i apartmani u velikim svjetskim gradovima.

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 26,65 mil kn

vrijedan program bespovratnih potpora

( 7 mil kn

izdvojeno za izgradnju bazena

Rezultati programa Konkurentnost turističkog gospodarstva

Stvaranje inovativnih proizvoda Prvi put je omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena iznajmljivačima privatnog smještaja.

Novcem iz ovog programa financirat će se gradnja 174 bazena Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

inistarstvo turizma objavilo je rezultate programa dodjele bespovratnih potpora u ovoj godini pod nazivom Konkurentnost turističkog gospodarstva. Program je vrijedan 26,65 milijuna kuna, a tim se sredstvima sufinanciraju projekti usmjereni na obogaćivanje turističke ponude, stvaranje inovativnih turističkih

Potiče se i izgradnja ili obnova turističkih brodova s elementima tradicijske gradnje proizvoda, povećanje zaposlenosti, umrežavanje pružatelja usluga u turističke klastere te unapređenje međunarodne turističke prepoznatljivosti. Prvi put je omogućeno sufinanciranje izgradnje ba-

zena u domaćinstvima, tj. iznajmljivačima privatnog smještaja, za što je izdvojeno nešto više od sedam milijuna kuna. Tim će se sredstvima financirati izgradnja 174 bazena. Sredstva programa namijenjena su i ostalim subjektima malog gospodarstva kao što su trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge te seljačkim domaćinstva poput OPG-ova koji pružaju ugostiteljske i turističke usluge.

Dosad najširi paket mjera Program poticanja konkurentnosti turističkog gospodarstva komentirao je ministar turizma Darko Lorencin koji je istaknuo kako je to dosad najširi paket poticajnih mjera usmjeren na podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.

Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različi-

tu namjenu sufinanciranja. Kroz Mjeru A, Ministarstvo turizma podupire izgradnju bazena u hotelima, kampovima, seljačkim domaćinstvima te kod privatnih iznajmljivača. Također, ta je mjera usmjerena na ulaganje u realizaciju tematskog definiranja hotela, poboljšanje uvjeta za osobe s invaliditetom, ulaganje u uređenje izletišta, kušaonica i vinotočja, povećanje energetske učin-

kovitosti te udruživanje privatnih iznajmljivača u zadruge.

Kroz Mjeru B potiče se razvoj posebnih oblika turizma, među ostalim projekata usmjerenih na aktiviranje planinarskih domova u turističke svrhe te uređenje i prenamjenu napuštenih škola, odmorišta za bicikliste, bike&bed smještaja te zabavnih i tematskih parkova. Tom se mjerom potiče dovršetak izgradnje novih ili obnova postojećih turističkih brodova s elementima tradicijske gradnje.

Mjerom C sufinancira se priprema projektne dokumentacije novih investicija malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, vezanih za razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda, dok se Mjerom D sufinanciraju članarine u prestižnim međunarodnim asocijacijama ugostiteljskih objekata koji imaju smještaj za njihove prve tri godine članstva.

Dalmatinski terapeutski piling

Detoksikacija uz pomoć “kavijara soli” Na koji način detoksicirati organizam uz pomoć aromaterapije i korištenjem cvijeta soli nedavno je prikazano polaznicima istoimene radionice u zagrebačkom muzejsko-prodajnom prostoru solane Nin. Tom prigodom smo saznali da je ninska sol potpuno prirodna, bogata mineralima i bez aditiva pa je zato posebno dobra za izradu prirodne kozmetike na osnovi soli. Aromaterapeutkinja Nikolina Alviž Deverić je rekla kako ljubitelji hra-

ne diljem svijeta cvijet soli nazivaju “kavijarom soli”. Osim u prehrani, ninski cvijet soli koristi se za regulaciju probave, osvježenje organizma i opuštanje napetosti, a mogu ga koristiti osobe

koje pate od nedostatka kalcija i magnezija te one s visokim krvnim tlakom jer uravnotežuje tlak. Za detoksikaciju organizma posebice je djelotvoran napitak s cvijetom soli.

Tako se svakoga jutra pr-

stohvat cvijeta soli otopi u dva decilitra mlake vode

Cvijet soli može upiti mnoge toksine u kemijski tretiranoj hrani i okolišu te pročistiti negativne vibracije u prostoru i popije. Cvijet soli može upiti mnoge toksine u kemijski tretiranoj hrani i okolišu te može pročistiti negativne vibracije u pro-

storu. “Ninski cvijet soli dobiva se isključivo u idealnim vremenskim uvjetima, a sakuplja se u ranim jutarnjim satima i kasno navečer kada nema vjetra.

Pojavljuje se na površini mora kao tanki sloj listića soli te ubire ručno uz pomoć tzv. mikronskih sita”, istaknula je Nikolina Alviž Deverić. Dodala je kako je uzgoj cvijeta soli uistinu posao iz ljubavi jer se i danas uzgaja i ubire tradicionalnim tehnikama koje su se koristile prije nekoliko stoljeća. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 289.277 korisnika 3D paketa u prvom kvartalu 2014.

( to je 53,5%

više nego u istom razdoblju 2013.

Elektroničke komunikacije

Primjetan rast korisnika 3D paketa Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosio je 1,35 milijuna, što je gotovo za 5,6 posto više u odnosu na prvo tromjesečje 2013. Broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj mreži se smanjuje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a tržištu elektroničkih komunikacija glavna područja rasta usluga i dalje su širokopojasni pristup internetu te prijenos televizijskog programa uz

U prvom tromjesečju poslano je 818 milijuna SMS i 4,8 milijuna MMS poruka plaćanje naknade, čiji prihodi su i u prvom ovogodišnjem tromjesečju povećani. Naime, prema pokazateljima razvoja tog tržišta u prvom kvartalu, udio prihoda od usluge pristupa internetu u ukupnim prihodima u 2014. iznosi gotovo 25 posto.

Krajem prošle godine pak ovaj pokazatelj iznosio je 21 posto, objavila je Hrvatska regulatorna agen-

cija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Premda stabilan, broj korisnika telefonskih usluga u nepokretnoj mreži neprekidno se smanjuje. Drugim riječima, bilo ih je oko 1,4 milijuna ili gotovo pet posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Nastavak ovog trenda očekuje se i u razdoblju koje slijedi, a ponajprije zato što se može očekivati da će korisnici sve češće ugovarati pakete s uslugom širokopojasnog pristupa internetu i/ ili uslugom televizije. Posljedično, broj korisnika paketa s dvije usluge (2D paketi) u prvom tromjesečju prvi put je prešao 300.000 (307.765), a gotovo 65 posto priključaka širokopojasnog pristupa internetu su dio paketa usluga.

Valja naglasiti kako je korisnika 3D paketa (telefon, internet i televizija) bilo 289.277, što je za čak 53,5 posto više u odno-

su na isto razdoblje lani, kada ih je bilo 188.411.

Korisnika telefonskih usluga u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži bilo je nešto manje od 4,9 milijuna (pad od 1,7 posto). Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosio je 1,35 milijuna što je gotovo za 5,6 posto više u odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine. Gustoća

priključaka širokopojasnog pristupa internetu iznosila je oko 31,5 posto (rast od 5,6 posto).

Jedan račun Broj korisnika usluge predodabira operatora (CPS) se nastavio smanjivati jer, novi operatori sve više korisnika prebacuju na vlastitu infrastrukturu, navode u HAKOMu. Istodobno, vidljiv je

trend rasta korisnika usluge najma korisničke linije (WLR) u odnosu na prethodna razdoblja. To je pokazatelj kako operatori za sve više korisnika upotrebljavaju mogućnost izdavanja jednog računa za elektroničke komunikacijske usluge. U narednim razdobljima može se očekivati kako će gotovo svi korisnici, koji koriste isključivo javno dostupnu

telefonsku uslugu, primati samo jedan račun.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku pak u prvom tromjesečju u nepokretnoj mreži ostvareno je 746 milijuna odlaznih minuta. U odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine zabilježen je pad od 14,4 posto.

U pokretnoj mreži ostvareno je nešto manje 2,04 milijarde odlaznih minuta te je u odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine zabilježen rast od 8,6 posto.

Istovremeno, ukupno je bilo poslano 818 milijuna SMS poruka, što je pad za 2,5 posto te 4,8 milijuna MMS poruka, što je također pad za 11,3 posto.

Ukupan podatkovni internetski promet u prvom tromjesečju iznosio je 110 milijuna gigabajta (GB), što je u odnosu na prvo tromjesečje 2013. godine porast od 45,6 posto.

Okrugli stol: Hrvatske tehnologije za hrvatski turizam

Tehnološka pamet u turizmu Turizam je hrvatska strateška industrija te zato želimo ići u korak sa svjetskim turističkim tržištima. No, kako bi se gosti nakon odmora u Hrvatskoj zadovoljni vraćali u svoje domicilne zemlje, u stvaranju kvalitetne turističke ponude nije dovoljno samo pratiti trendove nego u turizam treba uvoditi inovacije, rečeno je na prošlotjednom Okruglom stolu pod nazivom Hrvatske tehnologije za hrvatski turizam, održanom u Razvojnoj agenci-

ji Zagreb. Sudionici tog okruglog stola ustvrdili su kako suvremeni turisti sve više koriste mobilne ure-

Nije dovoljno pratiti trendove, nego u turizam treba uvoditi inovacije đaje u pronalasku mjesta gdje će provesti godišnji odmor, ali i za rezervaciju smještaja. Vlasnik tvrtke SED panorama Stjepan Matijević je napomenuo

kako još uvijek ne postoji strategija i koordinirani zajednički nastup ponude svih turističkih zajednica na webu. Pritom je najviše primjedbi imao na stranice turističkih zajednica koje, prema njegovom mišljenju, nisu u skladu s trenutačnim trendovima na internetu što znači da dizajnom i općim dojmom te stranice ne zadovoljavaju današnje standarde.

Osim toga, problem je i u tome što potencijalni hrvatski turisti kada dođu na web stranicu nekog TZ-a

ne mogu odmah rezervirati smještaj jer im to zbog tehničkog ograničenja same stranice, nije omogućeno, rekao je Matijević. Zato bi predstavnici TZ-ova, hotela i ostalih smještajnih objekata trebali

koristiti usluge informatičkih tvrtki, posebice onih koje djeluju unutar Tehnološkog parka Zagreb.

Upravo su neke od tih tvrtki dobitnice domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja na

svjetskim sajmovima inovacija. To su, primjerice tvrtke Mobilne aplikacije, SED panorama, Bioinventa i Pinecone, od kojih neke djeluju i na međunarodnom tržištu. Te hrvatske informatičke tvrtke razvijaju inovativne proizvode za turistički sektor, od mobilnih aplikacija do nagrađenih i patentiranih inovacija, pa upravo takvi proizvodi mogu pripomoći u unapređenju hrvatske turističke ponude, zaključeno je na okruglom stolu. (S.P.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Kristina Šekrst i Igor Uranić Staroegipatski jezik: gramatika, pismo i lingvistički uvod Školska knjiga

Riječ je o pionirskom pothvatu Kristine Šekrst i Igora Uranića koji su napisali prvi egiptološki priručnik i udžbenik na hrvatskom jeziku. U prvom dijelu knjige govori se o klasifikaciji egipatskoga jezika i o njegovoj kronologiji, a zatim slijede poglavlja o fonologiji i drugim tradicionalnim dijelovima gramatike. Na početku svakog poglavlja objašnjeni su temeljni pojmovi pojedinih gramatičkih disciplina, dok su na na kraju poglavlja vježbe.

Neda Miranda Blažević-Krietzman Potres Fraktura

Bezazleno dodavanje bejzbolskom lopticom, mali potres, kakvi su u Kaliforniji česti, pad i udarac glavom o branik parkiranog automobila događaji su koji su u dvije obitelji pokrenuli lavinu. Hoće li mali Adam Podolsky preživjeti, je li Timova majka Lora kriva za nesreću ili je krivnja na njegovoj sestri Daryl, tek su prve reakcije na nezgodu, koja postaje okidač za mnoštvo potisnutih osjećaja glavnih junaka. Ovo je roman o obiteljskoj sreći i nesreći, o braku te o mladenačkim ljubavima i nadama.

Irena Vrkljan KORAČAM KROZ SOBU Naklada Ljevak

U središtu knjige su nove autoričine pjesme, a cjelokupni opus i biografija Irene Vrkljan zrcale se u duljim i kraćim esejima relevantnih književnica i književnika te fotografijama iz osobnih albuma, od kojih je mnoge snimila sama autorica, zaljubljena u fotografiranje. Po svojem stapanju pjesništva, znanstvenoga pristupa svome stvaralaštvu, najfinijega esejizma, kritičke analize i umjetničkih fotografija iz svih razdoblja autoričina života ova je knjiga poslastica za sve koji vole Irenu Vrkljan.

Stjepan Čuić Čuvar srpa i čekića Alfa

Čuić u svome proznom opusu nikada nije zanemarivao društveno-političku stvarnost i nije zaobilazio sukob slobode i vlasti. Razotkrivanje pojma vlasti i njene apsurdne logike te povijesnih zadanosti ostaje aktualno i u ovoj novoj knjizi. U jednom dijelu razgolićuje se i razlaže odnos pojedinca prema totalitarnom i dogmatskom sustavu na humoran i ironijski način; u drugoj pripovjednoj cjelini raščlanjuje se suptilan odnos žene i muškarca, supruge i muža, roditelja i djece; priča Igra pak ispisuje poetsko-lirsku ljubavnu igru.

C.J. Sansom Čarobna kost Znanje

Engleski kralj Henry VIII doveo je zemlju u ekonomsku krizu kako bi financirao nastavak rata protiv Francuske, te okuplja englesku flotu u Portsmouthu. U međuvremenu, kraljica Katarina traži od odvjetnika Matthewa Shardlakea da istraži nepravdu počinjenu nad mladim štićenikom Suda za skrbništvo. On preuzima ovaj slučaj i sa svojim pomoćnikom Barakom putuje prema Portsmouthu. Pritom pronalazi neke stare prijatelje, ali i neprijatelje koji mogu postati prijetnja engleskom prijestolju…

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Viličar i oprema za laboratorije

Bitumina, Zagreb. Tvrtka nudi motorni viličar Caterpillar GR25 K i opremu za laboratorij. Kontakt: Martina Piršljin, martina.pirsljin@stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

Mikroskop i mjerni instrumenti

Ecoterra, Dubrovnik, prodaje Leica steromikroskop S6D s digitalnom kamerom, godina proizvodnje 2007., mjerni instrument OXYGUARD Handy pH, mjerni instrument OXYGUARD Handy Delta te Portable Reflectometer. Kontakt: Martina Piršljin, martina.pirsljin@stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

Zakup optičkih veza

KTV Telekom, Ivanec.

Tvrtka nudi dugogodišnji zakup optičkih niti prema IRU 5-10-15, Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Zabok, Zaprešić, Zagreb. Kontakt: Stjepan Brežnjak, ktv@optinet.hr, +385 42 782 782, +385 98 782 782.

Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajed-

ničku proizvodnju za tržište Srednje Europe.

Kontakt: Božidar Markuš, m a r k u s @ k o m i c r o . h r, +385 1 2404 409.

Proizvodnja strojeva i opreme

Sila, Zagreb, www.sila.hr.

Tvrtka je tvornica s dugogodišnjim iskustvom na području proizvodnje strojeva, opreme, izmjenjivača topline, brtvila, strojne obrade i čeličnih konstrukcija. Tvornica Sila raspolaže sljedećim mogućnostima strojne obrade metala: rezanje, bušenje, tokarenje (obradni centri), glodanje (univerzalne i CNC glodalice i obradni centri), univerzalna obrada, izrada utora, ozubljivanje, brušenje, zavarivanje, obrada lima, površinska zaštita.

Ima iskustva u izradi različitih čeličnih konstrukcija i opreme. Dobavljač je dijelova za građevinske strojeve za njemačku, francusku i švicarsku tvornicu Liebherr. Budući da raspolaže slobodnim kapacitetima u gotovo svim segmentima strojne obrade metala, a naročito u proizvodnji izmjenjivača topline, nudi ih na raspolaganje potencijalnim partnerima.

Kontakt: Arijana Žužul, arijana.zuzul@sila.hr, +385 1 2404 500.

stike (sila zatvaranja: 300 KN - 8500 KN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1@ri.t-com.hr, +385 98 443 385.

Proizvodnja obuće

Consors, Maruševec.

Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352 293.

Cijevi za podno grijanje

Komfor Klima, Samobor.

Tvrtka prodaje cijevi za podno grijanje. Cijevi su od najkvalitetnijeg materijala polibutena za podno grijanje, mogu se preraditi kao plastična masa- 461 bala po 40 kila u jednoj bali- 29 crvenih, 151 bijelih i 281 siva bala. Kontakt: martina.pirsljin@ stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

Vatrogasne cijevi

Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje pla-

IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija i dr.).

Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208.

jednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. srpnja.

mente za uljepšavanje grada. Rok dostave ponuda je 20. kolovoza.

Oglasni prostor

Aparati za mužnju

Brizganje plastike

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Osobna i prijenosna računala

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nabavlja 150 osobnih i 50 prijenosnih računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 892.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. srpnja.

FINA Zagreb treba uslugu zakupa oglasnog prostora.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 515.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. srpnja.

Granitni nadgrobni elementi

Grad Zagreb nabavlja granitne nadgrobne elemente. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. kolovoza.

Regija Rabljeni zglobni autobusi

Hotelska kozmetika

Ukrasni elementi za uljepšavanje grada

NP Plitvička jezera nabavlja hotelsku kozmetiku. Procijenjena vri-

GRAS Sarajevo nabavlja 10 rabljenih zglobnih autobusa. Rok dostave ponuda je 12. kolovoza.

Komunalno Budva nabavlja razne ukrasne ele-

Opština Podujevo, Kosovo, nabavlja 100 aparata za mužnju. Rok dostave ponuda je 18. srpnja.

Moduli za poštonoše

Pošte Srpske nabavljaju module za poštonoše. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na dražbi hotel, MTČ i autopraonica Stambeno poslovni prostor u Varaždinu procijenjen na 12 milijuna kuna.

Sastoji se od dva poslovna prostora, 14 stanova i 17 garaža u podrumu, na adresi Optujska 25. Ukupna površina iznosi 2339 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 9. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda, na broj HR­ 4023­900­011­300­002­754.

Oranica i pašnjak u Viškovu, u Primorsko-goranskoj županiji, procijenjeni na 2,2 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 7364 četvorna metra. Dražba će se održati 9. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, u sobi 29/5. Nekretnina se ne može prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na broj računa HR­ 032390­00­11300­0022­56.

Hotel u Crikvenici procijenjen na 44 milijuna kuna. Sastoji se od tri objekta: dva su u izgradnji, a treći je pod zaštitom kao kulturna baština, odnosno, kao spomenik kulture. Hotelski objekti prostiru se na 4449 četvornih metara. Dražba će se održati 9. srpnja u 11 sati na Općinskom sudu u Crikvenici, Kralja Tomislava 85a, u sobi 27/1.

Jamčevina izosi 10 posto vrijednosti, a uplaćuje se na račun Suda HR­3923­ 9000­113­0000­10­26, uz poziv na broj 4-263-2013.

Poslovno-skladišna zgrada u Dugopolju, procijenjena na 63,4 milijuna kuna. Ukupna povr-

šina iznosi 13.085 četvornih metara. U naravi je to zgrada površine 6485 četvornih metara s okolnim zemljištem od 6600 četvornih metara. Zgrada je smještena uz magistralnu cestu Split-Sinj, na adresi Sv. Leopolda Mandića 10, blizu rotora za autocestu. Sastoji se od tri dijela: prizemlja u jugozapadnom dijelu zdanja, srednje trećine (prizemlje plus dva kata) i treće trećine (prizemlje plus jedan kat).

Osnovna namjena je skladištenje, a ostali dijelovi zgrade su uredski prostori, hodnici, nužnici te ostali prateći prostori i dizala. Dražba će se održati 10. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 72/2. Zgrada se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda na broj HR­69­ 239­000­1130­0000­195, uz poziv na broj odobrenja 301-69071.

Pašnjak i građevinsko zemljište u Opatiji, procijenjeni na 2,2 milijuna kuna. Prodaje se površina od 3853 četvorna metra.

Dražba je zakazana za 10. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Opatiji, Ulica maršala Tita 4. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda HR­752­3900­011­300­ 001­251, uz poziv na broj 1-633-12.

Tvornica čarapa u Čakovcu, procijenjena na 15,3 milijuna kuna. Prostire se na 39.515 četvornih metara. Riječ je o zgradi Tvornice čarapa MTČ u stečaju, s prate-

ćim prostorijama i dvorištem. Dražba će se održati 10. srpnja u 12 sati, na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 223/2. Uz nekretninu prodaju se i strojni park, oprema i drugi uređaji za proizvodnju.

Nekretnine i pokretnine čine proizvodno-tehnološku cjelinu i prodaju se zajedno.

Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj HR­4­­02­390­001­ 130­0002­754.

Autopraonica, servis za održavanje vozila i autobusni kolodvor u Varaždinu, procijenjeni na 49 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 66.225 četvornih metara. Nekretnine se nalaze na adresama Gospodarska 56 i Ulica Zrinskih i Frankopana u Varaždinu. Riječ je o imovini društva Autobusni promet u stečaju.

Servis za održavanje vozila, automatska praonica i upravna zgrada procijenjeni su na 32,4 milijuna kuna. Pokretnine u servisu i praonici te autobusni vozni park procijenjeni su na 10 milijuna kuna. Autobusni kolodvor, peroni i parkirališta procijenjeni su na 6,7 milijuna kuna. Dražba će se održati 11. srpnja u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 226/2.

Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na račun Suda HR402­39­000­1130­ 0002­7­54.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kako osigurati oporavak dr. Uroš Dujšin

E

konomisti su se nadali da će ova godina biti ona u kojoj će se globalni privredni rast napokon ubrzati. Umjesto toga, i nakon pet godina duboke

privrede traje po pet godina, SAD bi se mogao naći u idućem padu aktivnosti a da nije doživio iole pristojan oporavak. Što učiniti? Što dakle treba učiniti da bi se to spriječilo? Stan-

ne deficite često i snažnim pritiskom. Malo ih je pokazalo sklonost da se upuste u vođenje jačanja ponude kojom bi se povećala produktivnost i potaknulo poduzeća na investiranje.

Sporazumi o liberalizaciji trgovine su nepopularni.

Toliko obećavano produbljivanje europskog tržišta, kao i onog digitalnim uslugama ostaju na vrbi svirala.

Preuranjena “velika umjerenost” U ovoj lošoj situaciji središnje su banke bile veoma uspješne. Rast je bio stabilan, pa su ponešto preuranjeno ekonomisti počeli govoriti o tome da je opet nastupilo vrijeme “velike umjerenosti”, tj. vrijeme makroekonomske stabil-

krize, privrede bogatih zemalja i dalje stoje iznimno loše. Američki je BDP u prvom kvartalu rastao po godišnjoj stopi od 0,1 posto. Rast zemalja eurozone je iznosio tek 0,8 posto, što je polovina očekivanog tempa. U Velikoj Britaniji i Njemačkoj rast je ubrzan, a i Japan je nakratko živnuo. Većina prognostičara još uvijekočekuje da će se tijekom godine oporavak ubrzati.

No ima mnogo razloga za zabrinutost. Stagnacija u nekoliko velikih europskih zemalja, kao što su Italija i Francuska i dalje traje. Zahvaljujući travanjskom povećanju poreza na promet japanski će rast bar privremeno usporiti. Čak je i oživljavanje američkog tržišta nekretninama zaustavljeno. Širom bogatog svijeta i prinosi na državne obveznice su naglo pali, a oni su barometar očekivanja investitora. Prinosi na desetgodišnje državne obveznice su sa 2,5 posto pali na polovinu postotka nego što su bili potkraj 2013. A kako ekspanzija američke

dardni je odgovor taj da bi središnje banke trebale dodatno poboljšati monetarne prilike i održavati ih tako prilično dugo. U nekim zemljama to je doista tako. Slabost eurozone je posljedica konzervativne politike Europske središnje banke, koja se dugo opirala primjeni nekonvencionalnih mjera, čak i ako je čitava regija i dalje tonula u deflaciju. Sretna je okolnost ta, da je najavila da će poduzeti potrebne mjere.

No, ako su povoljnije prilike na tržištu novca preduvjet za brz oporavak, sve je jasnije da to nije dosta. Pretjerano oslanjanje na monetarnu politiku bilo je do sada jedini razlog postojeće stagnacije. Važan razlog sadašnje krize vjerojatno se krije i u bankama. U posljednjih nekoliko godina monetarna je politika bila glavni, a često i jedini instrument za poticanje rasta. K tome je fiskalna politika djelovala u suprotnom smjeru: vlade gotovo svih zemalja su nastojale smanjivati fiskal-

Širom bogatog svijeta i prinosi na državne obveznice su naglo pali, a oni su barometar očekivanja investitora nosti koje je prethodilo sadašnjoj financijskoj krizi.

Nažalost, niske kamatne stope i relativna stabilnost imaju veći utjecaj na cijene svih vrsta imovine pa nastaje opasnost od stvaranja novih financijskih “mjehura” i to znatno prije no što će gospodarstva dosegnuti punu zaposlenost.

Jedan od načina za izbjegavanje ovog rizika je da središnji bankari iskoriste regulatorne mjere radi suzbijanja pretjeranog rasta cijena imovine. To je naročito urgentno u Britaniji, gdje je tržište nekretninama već pokazalo prve znakove nestabilnosti.

Ono što je doista potrebno je strategija uravnoteženijeg rasta koja se u manjoj mjeri oslanja na središnje banke.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 23. do 29. lipnja ukupno je bilo 99 stečajnih postupaka što je za 19 manje u odnosu na tjedan ranije. Zabilježeno je 16 početaka i istovremenih zaključaka skraćenog stečajnog postupka. Brzih stečajnih postupaka je bilo 14, a jednako toliko je uloženo prijedloga predstečajne nagodbe. Izbrisan je 81 subjekt, dok je s likvidacijom započelo 13 subjekata. Osnovano je 140 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (54), a zatim Pazin (19). Na Trgovačkom sudu Rijeka osnovano je 16 trgovačkih društava, a slijedi ga Varaždin sa 12 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 92, te ukupno 48 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

19 10 7 2 23 7 16 14 14 43 14 4 6 7 12

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

81 81 13 13 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

140 48 92 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

1 5 5 11 19 16 0

REJTING TJEDNA

ADRIALIFT d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

4 9 1 12 3 54

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( oko 60 mlrd kn

ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova

Budućnost ulaganja obveznih mirovinskih fondova

Šira pravila uz strožu organizaciju Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, koji je stupio na snagu u veljači, donosi promjene u njihovoj regulaciji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O

bvezni mirovinski fondovi, čija ukupna imovina iznosi oko 60 milijardi kuna, ove godine slave 12. rođendan.

Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, koji je stupio na snagu u veljači, donosi promjene u njihovoj regulaciji.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar-Pierre Matek, na panel raspravi Budućnost ulaganja obveznih mirovinskih fondova, istaknuo je kako su novim Zakonom pravila ulaganja obveznih mirovinskih fondova proširena i popraćena strožim organizacijskim uvjetima. Zatim, investicijski proces mora biti strukturiran i dokumentiran, a investicijska politika transparentna te je snažan fokus stavljen na upravljanje sukobima interesa.

Proširena pravila ulaganja, naglasio je Matek, obuhvaćaju dionice (veći postotak ulaganja), infrastrukturne projekte i financijske izvedenice.

Među organizacijskim promjenama pak istaknuo je kako društvo za upravljanje mora ustrojiti najmanje nekoliko odjela (pravna podrška i usklađenost s propisima, interna revizija, analiza financijskih tržišta i dr.).

K tomu, broj zaposlenika i opseg njihovih zaduženja moraju biti primjereni.

Oni moraju biti zaposle-

Novi Zakon od nas traži da se i bolje organiziramo, kaže Dinko Novoselec ni na puno radno vrijeme i ne mogu istodobno raditi u dva odjela.

U promjenama u investicijskom procesu naglasio je kako je za svaku značajnu vrstu imovine u fondu društvo dužno osigurati odgovarajuća znanja i resurse.

U interesu članova Nadalje, bolja transparentnost investicijske politike postići će se, među ostalim, u slučaju onih ulaganja u infrastrukturni projekt ili stjecanje više od 10 posto izdanja dionica. Jer, Nadzorni odbor (NO) tada mora usvojiti metodologiju upravljanja sukobom interesa, usvojiti jasno definirane ciljeve ulaganja, strategiju njihova postizanja, izlaznu strategiju i metodologiju praćenja uspješnosti ulaganja. Također, NO mora usvojiti pravila korporativnog upravljanja i postupanja prema

izdavateljima. Mirovinsko društvo koje temeljitije priprema svoje investicijske odluke, prati njihovu uspješnost i dokumentira proces, može lakše i kvalitetnije komunicirati svoju strategiju i ciljeve s javnošću i članovima, pojasnio je Matek.

A te se informacije moraju objavljivati i ažurirati u informativnom prospektu i na mrežnim stranicama društva, napomenuo je. “Domaća mirovinska društva moraju postati vrhunska investicijska društva po svjetskim standardima. Mirovinska društva imaju veliku odgovornost i moraju raditi isključivo u najboljem interesu članova mirovinskih fondova. Vrlo je važno povećati interes za mirovinske fondove od strane članova, a osobito zbog mogućnosti odabira kategorije fonda”, naglasio je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.

Mario Radaković, član tog vijeća, dodao je kako je agencija odradila mnogo posla oko zakonskih akata. “Osim toga, u kući moramo educirati ljude kako bi oni bili spremni za implementaciju Zakona”, naglasio je.

Više kupuju nego prodaju Dinko Novoselec, predsjednik Uprave Allianz ZB, društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, istaknuo je kako je novi zakon pozitivan iskorak u regulaciji mirovinskih fondova.

“Osim kvalitetnijeg regulatornog okvira, novi Zakon od nas traži da se bolje organiziramo”, kazao je tijekom diskusije.

Marko Lesić, predsjednik Uprave društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus Private Equity Partneri, dodao je kako je novi Zakon korak naprijed i za razvoj tržišta kapitala.

Međutim, Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, napominje kako nijedan igrač ne može samostalno potaknuti likvidnost tržišta kapitala, pa tako ni obvezni mirovinski fondovi. Ipak, OMF-ovi su dugoročni ulagatelji koji više kupuju, negoli što prodaju dionice.

29

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

( 13 mlrd kn

imovina investicijskih fondova u Hrvatskoj 2013.

( 25 društava

bavi se upravljanjem investicijskim fondovima

Dodijeljene godišnje nagrade Top of the funds

Ulaganje bolje, a sigurno kao štednja PBZ Euro novčani fond, VB Cash, HI-Conservative, Allianz Portfolio, ZB Euroaktiv i InterCapital Asset Managment dobitnici su nagrada za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2013. godini Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

a svečanoj sjednici Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore (HGK) dodijeljene su godišnje nagrade Top of the Funds za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2013. godini. Dobitnici nagrada su PBZ Euro novčani fond, VB Cash, HI-Conservative, Allianz Portfolio, ZB Euroaktiv te InterCapital Asset Managment.

Investicijski fondovi su u Hrvatskoj još uvijek u razvoju, no ukupna im imovina stalno raste i krajem prošle godine iznosi-

la je 13 milijardi kuna, što je 3,3 posto rasta u odnosu na godinu ranije. U ukupnoj imovini otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom najveći udio novčanih fondova je nešto više od tri četvrtine, udio dioničkih je 14,7 posto, mješovitih 7,2 posto, a obvezničkih tri posto.

Važna financijska pismenost Prošle se godine 25 društava bavilo upravljanjem investicijskim fondovima, a na tržištu je bilo 108 otvorenih investicijskih fondova (86 s javnom ponudom, 15 s privatnom i sedam fondova rizičnoga kapitala) te četiri zatvorena investicijska fonda, rekao je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove.

dan od glavnih proizvoda, zbog svoje transparentnosti, lakog uvida u strategiju i gotovo dnevne likvidnosti u slučaju potrebe za povlačenjem novca. Ulaganje na tržište kapita-

Fondovi su rasli i do 30 posto te je iza njih dinamično razdoblje, ističe Krstulović

“Fondovi imaju niz prednosti pred drugim oblicima štednje, no ključan problem je financijska pismenost u društvu te percepcija fondova kod građana. Najvažnije je raditi na podizanju financijske pismenosti građana te ju

sustavno provoditi”, smatra Juričić.

Stanje na tržištu kapitala je posljedica krize, kaže predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK-a Hrvoje Krstulović. “No

unatoč tome fondovi su rasli i do 30 posto te je iza njih dinamično razdoblje.

U okružju vrlo niskih kamata, za realno očuvanje ili porast vrijednosti imovine potrebno je ulagati na tržišta kapitala, gdje su investicijski fondovi je-

la uključuje rizike te je za svakog ulagača vrlo bitno da se educira i informira prije ulaganja. Također je važno napomenuti da ulagač mora upravljati svojim ulaganjem tako da se informira o trenutnom stanju i donosi odluku o promjeni ili zadržavanju istog ulaganja”, ističe Krstulović.

Dario Bjelkanović, član Uprave InterCapital Asset Managementa:

Odlična godina za fondove u svim kategorijama To se naročito odnosi na dioničke, mješovite i obvezničke fondove. Nažalost dobri rezultati nisu privukli značajniju novu imovinu u fondove i participacija novih investitora i dalje je poprilično skromna Kako ocjenjujete fondovsku 2013. godinu?

- Ukratko bih 2013. ocijenio kao jednu vrlo zahtjevnu i tešku godinu s aspekta prilagodbe EU regulativi. Osim toga, bila je to godina generalno pozitivnih rezultata u svim kategorijama fondova, stagnacije imovine pod upravljanjem i daljnje konsolidacije fondovske industrije u smislu smanjenja broja fondova i društava za upravljanje.

Najznačajniji događaj je definitivno ulazak Hrvatske u EU kojim su se ak-

dodatnih organizacijskih zahtjeva prema društvima za vođenje a koji se odnose na upravljanje imovine, zaštitu investitora, izvještavanje, upravljanje rizicima i slično.

tivirala dva nova zakona koja reguliraju fondovsku industriju (Zakon o otvorenim investicijskim fondovima i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima s javnom ponudom). S tim u vezi nova regulacija dovela je do

Koji su glavni problemi koji muče vašu branšu?

- Razvoj fondova usko je vezan za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj, perspektivu hrvatske ekonomije i za podizanje svijesti o potrebi diversifikacije štednje. Nažalost u produljenoj krizi zaustavio se razvoj tržišta kapitala

u smislu stvaranja novih kompanija i rasta postojećih koje bi se financirale na tržištu kapitala i koje bi privukle pozornost investitora što direktno, što kroz ulaganje u fondove. Istovremeno šira javnost nije svjesna potrebe i prednosti ulaganja u različite aspekte štednje pa je tako ulaganje u investicijske fondove, pa i životno osiguranje ili u dobrovoljne mirovinske fondove u Hrvatskoj zanemarivo u odnosu na ukupne bankarske depozite što nije slučaj u većini zemalja EU-a.

Što InterCapital očekuje u ovoj i sljedećim godinama?

- Prva polovina 2014. godine je što se tiče rezultata, odnosno prinosa, bila odlična za fondove u svim kategorijama. To se naročito odnosi na dioničke, mješovite i obvezničke fondove. Nažalost, dobri rezultati nisu privukli značajniju novu imovinu u fondove pa je i participacija novih investitora i dalje je poprilično skromna. To nam prije svega govori da investitore treba još aktivnije edu-

cirati i informirati jer i dalje percipiraju fondove kao vrlo rizično ulaganje.

Upravo zato smo se odlučili na razvijanje atraktivnog proizvoda koji namjeravamo uskoro ponuditi, a pruža mogućnost ostvarivanja kvalitetnih prinosa uz istovremenu zaštitu ulagačke glavnice. Osim toga, smatramo da kroz vođenje portfelja možemo klijentima ponuditi usluge kroz koje će lakše ostvarivati svoje specifične investicijske ciljeve uz optimalniji prinos. (K.S.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3835, 7. srpnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Najveće zanimanje za zapisima s rokom od godinu dana Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

akon dva skraćena radna tjedna u proteklom tjednu trgovanje sudionika na Tržištu novca Zagreb bilo je dinamičnije i većeg opsega. Ostvareni promet višestruko je veći od prometa u tjednu ranije zahvaljujući porastu prijavljene potražnje za kratkoročnim pozajmicama i izdašnoj ponudi viškova likvidnosti. Unatoč smanjenju razine likvidnosti u sustavu za gotovo četiri milijarde kuna, zbog toga što je korporativni sektor plaćao obveze prema državi, prosječni dnevni višak depozitnih institucija,

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

30.6. - 4.7. 2014.

23.6. - 27.6. 2014.

u% 4

500 400

3

300 2 200 1

100 0

30.6.2014.

1.7.2014.

2.7.2014.

iznad potrebnog stanja za održavanje obvezne pričuve, i dalje se kreće oko sedam milijardi kuna. Kamatne stope su i dalje na minimalnim razinama.

Na aukciji trezorskih zapisa hrvatskog Ministarstva financija ostva-

3.7.2014.

0

4.7.2014.

ren je promet od 416 milijuna kuna, a emitirani su, kao što je i bilo najavljeno, samo zapisi u kunama. Iznos upisanih zapisa viši je za 66 milijuna kuna od planiranog. Zapisa s rokom dospijeća od 182 dana upisano je 20 mili-

ponedjeljak

utorak

juna kuna, koliko je i pristiglo ponuda, uz kamatnu stopu od jedan posto godišnje. Za zapise s rokom dospijeća od godine dana pristiglo je ponuda u iznosu od 1,546 milijardi kuna, a upisano je 396 milijuna.

Ovi zapisi emitirani su uz

srijeda

četvrtak

petak

kamatnu stopu od 1,95 posto, a kako je potražnja za njima bila višestruko veća od ostvarenog iznosa smanjen je i njihov prinos.

Dug koji Ministarstvo financija ima po osnovi ukupno izdanih trezorskih zapisa, u kunama i eurima

preračunato u kune iznosi 30,15 milijardi kuna i dosegnuo je najvišu razinu u zadnjih gotovo 14 mjeseci. Datum sljedeće aukcije Ministarstvo financija će objaviti naknadno.

Dominantna ponuda viškova likvidnosti i skromna potražnja upućuju da ni u narednom razdoblju ne možemo očekivati značajnije promjene na novčanom tržištu, a time ni promjenu kamatnih stopa. Iako je počela sezona godišnjih odmora i pojačano je trošenje gotovine, na domaćem novčanom tržištu nema nikakve napetosti pa će trgovanje sudionika biti uobičajeno mirno.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Euro imao stabilan tjedan

Mirex još malo ojačao

Američki dolar imao je najviše oscilacija na prošlotjednoj tečajnici Hrvatske narodne banke. S povaluta AUD

Srednji tečaj za devize australski dolar

EUR

7.59

5,218930

CAD

kanadski dolar

5,246383

JPY

japanski jen (100)

5,466196

CHF

švicarski franak

6,234044

GBP

britanska funta

9,564636

USD

američki dolar

5,578022

EUR

euro

7,579974

Izvor: HNB

ski franak je rastao dan za danom, sve do 6,24 kune, da bi tjedan zaključio na 6,23 kune. Stabilan tje-

četne vrijednosti od 5,54 kune, spustio se na 5,52 kune, a tjedan je završio na 5,57 kuna. Švicar-

USD

dan bio je za euro. Gotovo cijeli tjedan vrijednost mu se kretala oko 7,57 kuna.

5.58

CHF

6.25

7.58

5.57

6.24

7.57

5.56

6.23

7.56

5.55

6.22

7.55

5.54

6.21

7.54

5.53

6.20

primjena od 5. srpnja 2014. 30.6.

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

30.6.

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

SAD zapljusnut obiljem nafte Europske dionice imale su sredinom prošlog tjedna snažan trodnevni rast, najveći od travnja ove godine. Rast se objašnjava optimizmom koji se proširio

tržištima nakon objave da je nezaposlenost u SAD-u pala na najnižu razinu još od početka financijske krize. I azijske burze povoljno su reagirale na vijesti

6900

17200

FTSE 100

17120

iz SAD-a. Američki plusevi mogli bi uskoro biti i bolji. Objavljeno je da je SAD postao najveći dnevni proizvođač sirove nafte. S proizvodnjom od 11 4500

Dow Jones

4480

6832

17040

4460

6798

16960

4440

6764

16880

4420

6730

16800

4400

30.6.

4550 4520

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

30.6.

10100

CAC40

10040

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

DAX

15420

4490

9980

15340

9920

15260

4430

9860

15180

4400

9800

15100

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

30.6.

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

NASDAQ

30.6.

15500

4460

30.6.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni 0,15%

1,5%

0,1%

1%

0,05%

0,5%

0%

0%

-0,05%

-0,5%

30.6.

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

Međunarodno tržište kapitala

6866

Uz znatne tjedne oscilacije, Mirex je na kraju tjedna dosegnuo najvišu vrijednost u posljednjih mjesec dana.

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda dosegnula je 197,7476 bodova, što je 0,2828 bodova više nego prethodni tjedan.

1.7.

2.7.

3.7.

4.7.

2.7.

3.7.

4.7.

NIKKEI 225

30.6.

1.7.

milijuna barela pretekao je Saudijsku Arabiju i Rusiju. Napredak je ostvaren novim tehnologijama proizvodnje nafte iz škriljevca.

Obilje jeftinije energije, bit će i motor cijeloj ekonomiji, procjenjuju analitičari.

U eurozoni su pak smanjeni krediti domaćinstvima i poduzećima, unatoč tome što je Europska središnja banka poduzela niz mjera da bi preokrenula trend.

Europska središnja banka nedavno je snizila kamatne stope na novu rekordnu razinu od 0,15 posto, a uvela je i negativnu kamatnu stopu od 0,1 posto na depozite banaka. Zasad rezultati nisu zadovoljavajući pa se pripremaju i novi potezi.

-0,1% 3.6.

13.6.

24.6.

3.7

29.6.

30.6.

1.7.

2.7.

3.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 3.7.2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) 202,4062 AZ obvezni mirovinski fond 200,9643 Erste Plavi obvezni mirovinski fond 181,1383 PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 198,9705 Raiffeisen obvezni mirovinski fond 197,7476 MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi 209,6502 AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 228,8875 AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 143,0088 CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 165,8908 Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 169,0165 Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 191,7163 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi 115,4584 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB 222,1920 Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 217,5873 AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 235,0646 AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 112,7396 AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 172,6694 AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 150,7259 AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 125,2796 Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 200,2307 CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 133,0036 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 144,3316 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 213,8177 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 183,7423 Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 144,1328 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 172,6482 171,8427 Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

31

www.privredni.hr Broj 3835, 7. srpnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 666.041.913,60 kn

Pad prometa za četiri milijuna kuna iznosio 37 milijuna kuna.

To je četiri milijuna kuna manje u odnosu na tjedan ranije, odnosno pad od 11 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -9,15 posto do 2,68 posto.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu na tjedan ranije umanjen te je Top 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d.

Adris grupa d. d. (redovno izd.)

Ledo d.d.

Valamar Adria Holding d.d.

Jadranska banka d.d.

AD plastik d.d.

Belje d.d.

Podravka d.d.

Vupik d.d.

HUP - Zagreb d.d.

-2,65% +1,00% +0,56% +2,68% 0,00% +1,51% -9,15% +1,69% -4,11% -7,27%

zadnja cijena 147,10 303,00 8.900,00 211,70 940,00 120,80 39,99 314,22 99,26 1.530,00

promet 7.691.934,85 5.304.004,15 5.616.692,54 2.609.920,27 2.455.280,00 2.235.464,24 1.627.325,48 1.402.001,70 1.051.614,84 1.040.731,28

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.652.518,55 kn

Među najlikvidnijima pet je izdanja poraslo. Indeks Crobex je pao drugi tjedan uzastopno te je tjedan završio ispod granice od 1800 bodova, na 1796,43 boda. Crobex10 je porastao za 0,37 posto te za10 dionica s najvećim rastom cijene

vršio na 1023,69 bodova. Najlikvidnije izdanje bilo je Hrvatski Telekom s prometom od 7,7 milijuna kuna, ali je trgovanje završio s tjednim padom cijene od 2,65 posto, na 147,10 kuna. Slijedi Ledo

tjedna promjena

Vajda d.d.

HPB d.d.

Turbos DAX long B Kreditna banka Zagreb d.d.

Turbos DAX long A Lavcevic d.d.

Hoteli Maestral d.d.

Turbos platina long 1 PIK-Vinkovci d.d.

Turbos srebro short 6

+35,14% +33,11% +32,01% +23,58% +17,22% +17,06% +16,24% +15,60% +13,25% +11,69%

zadnja cijena 300,00 1.198,00 56,50 131,00 94,60 99,50 272,00 14,45 171,00 8,60

promet 51.800,00 19.168,00 195.370,80 45.850,00 43.962,00 11.668,90 495.135,52 86,70 6.156,00 137,60

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.796,4300 1.023,6900 104,9214 133,8115

s prometom od 5,6 milijuna kuna, i transakcijom po cijeni od 8700 kuna. Treća najlikvidnija bila je di10 dionica s najvećim padom cijene

onica Adrisa s prometom od 5,3 milijuna kuna i rastom cijene od jedan posto.

tjedna promjena

Turbos E-mini S&P 500 short 6 Turbos platina short 1 TLM d.d.

Palace hotel Zagreb d.d.

Turbos HT long 4 Turbos DAX short 9 TOZ penkala, Tvornica olovaka Zagreb d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 7 Hoteli Brela d.d.

Institut IGH d.d.

tjedna promjena -0,36% +0,37% -0,04% +0,06%

-36,17% -33,33% -31,36% -27,78% -26,83% -23,31% -17,56% -15,53% -14,67% -11,20%

zadnja cijena 3,00 7,80 7,55 129,99 19,42 55,60 39,01 8,70 7,04 120,50

promet 19.357,80 4.191,15 415,25 1.299,90 80.066,40 170.382,30 6.241,60 94.150,00 140.803,25 213.803,11

*vijesti

KD Victoria dobitnik polugodišta Proteklog su tjedna od 71 aktivnog fonda njih 53 ostvarila rast. To je već šesnaesti uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Među dobitnicima prevladavaju fondovi orijentirani na azijska tržišta te tržišta u SAD-u.

Tjedne promjene svih

fondova kretale su se u rasponu od -4,63 posto do 2,04 posto. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice nalazi se s prinosom od 20,96 posto fond KD Victoria, a slijede Capital Two (18,51 posto) i Allianz Equity (11,98 posto). Mješovite fondove

predvode Allianz Portfolio s rastom od 9,04 posto i ICF Balanced (8,24 posto). Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su porasli HPB Obveznički za 6,85 posto i PBZ Bond za 6,29 posto, dok kod novčanih najveći prinos bilježe eurski Agram Euro Cash

s rastom od 1,59 posto i kunski NETA MultiCash (1,49 posto). Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci četiri su fonda porasla preko 20 posto, dok je njih 20 u promatranom razdoblju poraslo za više od deset posto. Ukupno 34 fonda bilježe prinos veći od pet posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 26. 6. do 3. 7. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

18,3635

0,19

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

HPB Global

kn

80,2618

0,50

OTP uravnoteženi

kn

105,9545

-0,51

KD Victoria

kn

HI-growth

€

9,5398

1,67

KD Balanced

kn

8,3087

0,78

Raiffeisen World

€

132,6800

0,86

Agram Trust

kn

52,7755

-1,42

ZB euroaktiv

€

133,0072

1,50

Allianz Portfolio

kn

132,4276

-0,63

ZB trend

€

143,8543

0,85

VB SMART

€

98,5928

0,50

FIMA Equity

kn

64,4420

-1,22

Raiffeisen Absolute

€

102,4600

0,37

KD Prvi izbor

kn

12,5559

1,67

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Ilirika JIE

€

132,8885

0,86

ZB bond

€

174,5515

-0,21

Raiffeisen New Europe

€

51,2900

-0,47

HI-conservative

€

13,1534

0,06

PBZ Equity fond

€

9,6633

0,17

Raiffeisen Bonds

€

162,9300

-0,03

HPB Dionički

kn

88,1289

1,27

PBZ Bond fond

€

117,1333

-0,02

Erste Adriatic Equity

€

76,0800

0,01

Capital One

kn

192,7030

0,03

NETA Global Developed

kn

98,7590

-1,44

HPB Obveznički

€

145,6149

-0,10

ZB aktiv

kn

105,0454

0,86

NETA Emerging Bond

kn

67,2339

-0,46

Capital Two

kn

78,6871

0,18

Erste Adriatic Bond

€

108,0900

-0,29

Ilirika Azijski tigar

€

42,4547

1,81

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

PBZ I-Stock

€

7,2738

1,90

PBZ Novčani fond

kn

141,7755

0,01

Platinum Global Opportunity

$

14,8386

1,88

ZB plus

kn

173,5883

0,01

KD Nova Europa

kn

6,2241

-0,57

ZB europlus

€

149,0117

0,02

OTP indeksni

kn

38,3260

-1,85

PBZ Euro Novčani

€

137,5276

0,03

Platinum Blue Chip

€

97,2627

0,95

Raiffeisen Cash

kn

155,4400

0,01

NETA Frontier

kn

498,4919

0,65

Erste Money

kn

149,1900

0,06

OTP MERIDIAN 20

€

90,8172

0,90

HI-cash

kn

149,4677

0,01

A1

kn

70,8000

-1,91

PBZ Dollar fond

$

128,9739

0,03

NETA US Algorithm

kn

165,4776

2,04

HPB Novčani

kn

141,6939

0,01

NETA New Europe

kn

75,9227

-4,63

OTP novčani fond

kn

131,3148

0,02

Ilirika BRIC

€

71,8834

1,46

VB Cash

kn

127,0232

0,03

VB CROBEX10

kn

97,4220

-1,28

Agram Euro Cash

€

12,0566

0,04

KD Energija

kn

10,5065

1,06

Allianz Cash

kn

117,0613

0,01

ZB BRIC+

€

92,0414

1,14

Erste Euro-Money

€

114,0900

0,02

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

116,7500

0,13

Auctor Cash

kn

108,1760

0,04

Allianz Equity

€

129,6014

-1,00

Raiffeisen euroCash

€

104,8400

0,04

HPB Euronovčani

€

105,6522

0,01

Locusta Cash

kn

1316,9929

0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

145,6107

0,55

PBZ Global fond

€

13,0288

0,94

NETA MultiCash

kn

105,9713

0,02

HI-balanced

€

11,3467

1,04

OTP euro novčani

€

102,1322

0,02

ICF Balanced

kn

108,3127

0,21

Adris preuzeo dionice Croatia osiguranja

Adris grupa prikupila je 53,5 posto udjela u Croatia osiguranju, stoji u izvješću o preuzimanju. Od države je kupljeno 39 posto dionica, a od ostalih dioničara još 8,3 posto, po cijeni od 7412 kuna po dionici. Udjel Republike Hrvatske iznosi 38 posto, pa sada Adris i država zajedno imaju 91,7 posto Croatia osiguranja. Adris grupa ušla je u CO i s obvezom provedbe dokapitalizacije.

Dokapitalizacija Đure Đakovića Skupština Holdinga Đuro Đaković donijela je prošli tjedan odluku o dokapitalizaciji, s pravom prvenstva postojećih dioničara. Temeljni kapital može porasti na 194 milijuna kuna, a cijena novih dionica, ovisno o interesu, bit će od 20 do 60 kuna.

Uplate će se odvijati u tri kruga. Dokapitalizacija će osigurati stabilnost poslovanja kompanije i grupe povezanih poduzeća, a ocijenit će se uspješnom ako se upiše i uplati najmanje četiri milijuna dionica, izjavio je Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Holdinga Đuro Đaković.

Zagrebačka burza rasla 24 posto U prvih šest mjeseci ove godine promet na Zagrebačkoj burzi bio je 24 posto bolji nego u prethodnom polugodištu, od čega je promet dionicama rastao za 25 posto. Rasla je i tržišna kapitalizacija, i to za 7,6 posto, a kao i promet, otprilike polovina tržišne kapitalizacije koncentrirana je u svega pet dionica. Indeksi su ostvarili mješovitu izvedbu: dok je CROBEXkonstrukt pao 35 posto, CROBEXturist rastao je 69,2 posto. CROBEX je polugodište okončao neznatnim padom od 0,2 posto, a CROBEX10 rastom od 2,1 posto.

Nema oporezivanja unatrag Ustavni sud je na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Sukladno tome Ustavni je sud ukinuo sporne članke 6. i 8. toga Zakona koji se odnose na oporezivanje dividende i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu.

Sud je ranije već poništio zakonsko rješenje o oporezivanju dividendi pa je Vlada izmijenila i dopunila zakon.

No HUP smatra da je u svakoj varijanti retroaktivno oporezivanje nedopustivo i u suprotnosti s Ustavom.

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

USKOR

O

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |