Pv 3836

Faktoring: skok od 105 posto Ukupni prihodi faktoringa lani su bili 824,5 milijuna kuna, a dobit je iznosila 178,6 milijuna kuna

Sitna statistička greška Hrvatski izvoz 2013. bio je za 4,7 milijardi kuna (oko 600 milijuna eura) veći no što su pokazali preliminarni podaci

Reforme rađaju otpor Na okruglom stolu o reformama ministar Bauk najavio reformu službeničkog sustava

tema tjedna

aktualno

svijet financija

Str. 5

Str. 8

Str. 29

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 3 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 14. srpnja 2014.

Godina LXI / Broj 3836. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

janafova ulaganja / uspješna predsezona / žetva pšenice / batat za razvoj / regija / svijet financija

Prvi dio reforme Hrvatske gospodarske komore

manja ali učinkovitija komora Broj zaposlenih smanjen je sa 622 na 470, zbog čega je trošak plaća manji za 16,6 milijuna kuna. Do rujna će biti gotov novi ustroj HGK-a s manje sektora i rukovodećih ljudi, čime će se postići i nove uštede >>4-5

BAN POSE OG PRIL info N EE onosi

ork Što d rope Netw u E e pris Enter

Intervju: Sven Müller

Ideje ribara pretvaraju u proizvode

>> 6-7

>> 12

Projektima vrijednim gotovo 270 milijuna kuna sufinancirat će se energetska obnova oko 6000 kuća, kaže direktor FZOEU-a

Vodeći proizvođač ribarskog pribora u Europi je DTD iz Dugog Rata. U katalogu imaju 2300 artikala i izvoze u 14 zemalja

KONFERENCIJA O

KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI Kako iskoristiti EU fondove u komunalnom gospodarstvu?

16.07.2014. (srijeda) Zagreb, hotel Westin www.communal-municipal.com

| Centar za razvoj i marketing d.o.o. | Tel.: +385 1 6329 111 | Fax.: +385 1 6329 113 | E-mail: event@centar-marketing.com; centar@ centar-marketing.com |

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-27/12 Zagreb, 31. siječnja 2013.

PRESUDA i RJEŠENJE Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gordana Zubaka, predsjednika vijeća, te Jadranke Kolarević i Narcise Knežević, članova vijeća,u povodu prijave prijaviteljice KATARINE TURKOVIĆ GULIN iz Kastva, Tometići 10c, protiv prijavljenoga ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10, radi povrede pravila morala, nakon glavne rasprave održane i zaključene 31. siječnja 2013.,

presudio je prijavljeni ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb, Trg bana J. Jelačića 10 ODGOVORAN JE jer nakon sklapanja ugovora o namjenskom kreditu od 20. lipnja 2007. nije obavijestio prijaviteljicu o razlozima povećanja ugovorene kamatne stope kao i o metodi njezinog izračuna, čime je postupilo protivno odredbama čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, što se smatra povredom dobrih poslovnih običaja, pa joj se na temelju čl. 36. st. 1. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-71/13 Zagreb, 19. prosinca 2013.

PRESUDA Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinović, predsjednice vijeća, te Narcise Knežević i Jasne Pongrac, članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijavitelja IVANA MATKOVIĆA iz Trstenog, Na Vodi 30, OIB: 44717096916 kojeg zastupa punomoćnik Željko Jurić odvjetnik u Zagrebu, protiv prijavljenika JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Listopadska 2. Zagreb, OIB: 94472454976 radi povrede pravila morala (dobrih poslovnih običaja), nakon rasprave održane i zaključene 19. prosinca 2013., u prisutnosti zamjenika punomoćnika prijavitelja i u odsutnosti prijavljenika, nakon vijećanja istog dana,

presudio je Prijavljeni: JADRANSKO OSIGURANJE d.d. Listopadska 2. Zagreb, OIB: 94472454976 ODGOVORAN JE što u postupku obrade i naknade štete te isplate osigurane svote prema Polici broj: 068800011652 povodom štetnog događaja od 1. kolovoza 2012., odugovlači i ne isplaćuje nesporni dio štete i tako postupa protivno članku 943. st. 3. Zakona o obveznim odnosima, članku 12. stavku 3. Zakona o obveznom osiguranju u prometu te članku 3.2. Kodeksa poslovne osiguravateljne i reosiguravateljne etike, što je sve protivno odredbi iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i što se smatra povredom pravila morala (dobrih poslovnih običaja), pa mu se temeljem čl. 36. stav. 1. t. 3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE nakon pravomoćnosti ove presude.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 20. prosinca 2013. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-27/13 kojom se žalba odbija.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Bijela lista dobrih poduzetnika Moja je namjera objaviti tzv. bijelu listu dobrih poduzetnika, da konačno počnemo govoriti o onima koji uredno plaćaju svoje obveze. U šumi blokiranih računa, neizvršenih obveza, malo se govori o dobrima. Poduzetnike na bijeloj listi i banke će drukčije gledati. Za svaku tvrtku će se uz pomoć OIB-a vidjeti koliko i na koji način posluje s državom. Uspoređujući to s bijelom listom, javnost će moći doznati plaća li onaj tko je dobio posao od države uredno svoje obveze. Ujedno će se izdavati jedinstvena pisana porezna tumačenja.

Luka Burilović, predsjednik HGK-a:

Čast mi je biti predsjednik ICC-a Počašćen sam što sam izabran za novog predsjednika ICC Hrvatska na Skupštini Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore - ICC Hrvatska. ICC predstavlja glas poslovnog svijeta prema nacionalnim vladama, UN-u i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. I sam dolazim iz privatnog sektora. Iznimna je čast svima nama biti članom te najveće svjetske poslovne organizacije koja obuhvaća mrežu od 6,5 milijuna tvrtki i poslovnih udruženja diljem svijeta. Uvjeren sam kako ću dostojno zastupati interese hrvatske poslovne zajednice na međunarodnoj razini.

Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a:

Nova usluga e-savjetovanja Projekt Novi pristupi HZZ-a u pružanju usluga klijentima sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda još je jedan u nizu projekata usmjeren na naše klijente, ali i na jačanje administrativnih kapaciteta koje će pružanje usluga HZZ-a učiniti još djelotvornijima. Projekt je usmjeren na razvijanje novih metoda rada kako bismo na još bolji način pomogli poslodavcima u vrijeme restrukturiranja te na sve one kojima je potrebno vodstvo u odabiru karijere. To se posebice odnosi na “internet generaciju” kojoj se HZZ kao institucija prilagođava novom uslugom e-savjetovanja.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

pvinfo

g(h)ost komentator: Marina Pavković, direktorica Zagrebačkog velesajma

Boris Lalovac, ministar financija:

IMPRESUM

3

Suradnja gradova je ključna za razvoj Nije svejedno kojim modelom se vode gradovi jer o tome izravno ovisi koliko su atraktivni različitim ciljnim skupinama, od rezidenata do investitora

N

a Zagrebačkom velesajmu jesen je razdoblje najznačajnih gospodarskih manifestacija.

Tako se u rujnu organizira Business summit Gradovi i regije – generatori razvoja pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Podrška Vlade iskazana je sudjelovanjem čitava niza ministarstava i agencija. Na prvom međunarodnom skupu tog tipa u Hrvatskoj i regiji, koji se održava od 17. do 20. rujna, okupit će se relevantni sudionici u hrvatskom gospodarstvu, čije odluke izravno utječu na ekonomsko pozicioniranje hrvatskih gradova.

Gradovi su civilizacijska središta u kojima se događa razvoj. Ako su infrastrukturno opremljeni, te učinkovito provode administrativni i komunalni red, u njima se stvaraju uvjeti za poslovni prosperitet. Nije svejedno kojim modelom se vode jer o tome izravno ovisi koliko su atraktivni različitim ciljnim skupinama, od rezidenata, poslovne zajednice i investitora do posjetitelja.

Kao i svaki drugi društveni subjekt, i gradovi imaju svoje ciklu-

se prosperiteta i inklinacije. Koliko će koji od njih potrajati, ovisi o poslovnoj klimi koja u toj sredini vlada. Odgovornost gradske uprave je velika i svakim danom raste. Uz reprezentaciju, komunalne usluge i regulativu, lokalna zajednica ima zadatak poticanja ekonomskog rasta kroz razvojne projekte i investicije. Dugoročno planiranje i rad na olakšavanju investicija je ključno za uspjeh. Komparativne prednosti koje nastaju kreiranjem i upotrebom razvojnih alata na

Krajnji je trenutak da iskoračimo u 21. stoljeće i od promatrača postanemo aktivni sudionici lokalnoj razini uključuju bolje povezivanje imovinskog, radnog i investicijskog tržišta, te optimalnu mobilizaciju gradskih resursa u skladu s postavljenim prioritetima. Međugradska suradnja je esencijalna za uspjeh, jer se njome lokalne razvojne strategije uklapaju u regionalne strategije višeg reda.

Stoga je misija skupa Gradovi i regije – generatori razvoja umrežava-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

nje donositelja odluka na gradskoj, državnoj i europskoj razini, u cilju stvaranja pozitivne investicijske klime i propulzivnog investicijskog rasta i razvoja. Svrha sajma je promocija izvozno konkurentnih potencijala. Kroz taj sajam želimo prezentirati razvojne projekte hrvatskih gradova, pronaći odgovarajuću konzultantsku pomoć za njihovu razradu, usporediti se s europskim primjerima najbolje prakse i pripremiti se za novi ciklus strukturnog i kohezijskog financiranja iz instrumenata i fondova EU-a.

Središnji dio događanja je Međunarodna konferencija Investicijski projekti, potencijali

i politike, koja će sudjelovanjem niza domaćih i stranih panelista dati smjernice razvojnih mogućnosti gradova i regija. Raspravljat će se i o urbanoj obnovi, energetici, programima i financijskim instrumentima Europske unije. Nositelji su Agencija za investicije i konkurentnost (AIK), Grad Zagreb, EU, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

Skup završava interaktivnim business to business radionicama kada će se praktično obraditi teme startup poduzetništva, konkurentnog poslovanja i investicijskog financiranja. Nositelji su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Krajnji je trenutak da svi zajedno iskoračimo u 21. stoljeće, prihvatimo nova pravila funkcioniranja i od pasivnih promatrača postanemo aktivni sudionici. Zagrebački velesajam organizacijom ovog skupa upravo to čini, a na našoj poslovnoj i institucionalnoj zajednici je da to prepozna i razvojno iskoristi.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Gospodarsko vijeće HGK-Komore Zagreb

Burilović: Tražite od Komore više usluga Ponekad se od poduzetnika čuje stav da ništa nisu dobili od Komore. A ja im odgovaram da još aktivnije traže od HGK-a usluge koje im mogu pomoći, pa da zajedno stvorimo sustav koji će potaknuti poslovnu klimu. Tim je riječima prošli tjedan Luka Burilović, predsjednik HGK-a, najavio reformu komorskih aktivnosti. Gostujući na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb, istaknuo je da će kao predsjednik HGK-a tu instituciju razvijati tako da bude snažan oslonac realnom sektoru. “I sada predstavnici HGK-a sudjeluju u donošenju zakona i ostvaruju utjecaj. No treba se još više okrenuti mišljenju poduzetnika s terena kako bi se u propisima mijenjalo sve ono što koči poslovanje”, rekao je Burilović. Članovima zagrebač-

( 176,8 mil kn

očekivani prihod HGK-a ove godine (22% manje nego 2013.)

Dovršen prvi dio reforme Hrvatske gospodarske komore

Nastaje manja ali učink ke Komore predstavio je novi smjer djelovanja gospodarske diplomacije koju razvija Ministarstvo vanjskih poslova u suradnji i sa stručnjacima iz HGK-a. U idućem razdoblju poticat će se poslovi u zemljama Višegradske skupine i proširivati kontakti s istočnim zemljama poput Irana, Turske ili Turkmenistana. Vodeći izaslanstva u te zemlje predsjednik HGK-a dodatno se uvjerio koliko je na istoku razvijen komorski sustav. Ondje država ima znatan utjecaj na gospodarstvo, a komore na sklapanje poslova, istaknuo je Burilović. (I.V.)

Međunarodna trgovačka komora - ICC Hrvatska

Burilović predsjednik ICC Hrvatska Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović izabran je za novog predsjednika ICC Hrvatska na prošlotjednoj sjednici skupštine Nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore - ICC Hrvatska. Ujedno su za potpredsjednike izabrani Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB), i Leo Andreis, član Upravnog i Izvršnog odbora Hrvatske odvjetničke komore.

ICC Hrvatska dio je globalne mreže Međunarodne trgovačke komore (ICC), jedne od najvećih svjetskih poslovnih organizacija koja zastupa in-

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

terese poslovne zajednice prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Ujedinjenim narodima. ICC djeluje putem 95 nacionalnih odbora koji zajedno s izravnim članovima diljem svijeta obuhvaćaju globalnu mrežu od 6,5 milijuna tvrtki u više od 130 zemalja.

Inače, ICC Hrvatska je u proteklih 11 godina bio aktivno uključen u sve aktivnosti ICC-a. Nacionalni odbor te udruge broji pedesetak članova iz redova hrvatske poslovne i akademske zajednice, profesionalnih udruga te državnih tijela. Članstvo u ICC-u je dobrovoljno.

(S.P.)

Članovi Skupštine jednoglasno su prihvatili mjere koje je predsjednik HGK-a sa svojim otpremnine odlazi 152 radnika pa je tako ukupan broj zaposlenih smanjen sa 622 Do rujna će biti gotov novi ustroj HGK-a s manje sektora i rukovodećih ljudi, čime će Igor Vukić vukic@privredni.hr

M

anja ali učinkovitija komora, institucija koja će svojim članicama za plaćenu članarinu dati usluge koje im trebaju. Takvu viziju Hrvatske gospodarske komore predstavio je prošli tjedan njen predsjednik Luka Burilović na 8. sjednici Skupštine HGK-a.

Oko 96 posto članica plaća članarinu Komori samo 42 kune mjesečno Članovi Skupštine jednoglasno su prihvatili mjere koje je predsjednik HGK-a sa svojim timom do sada proveo u ostvarivanju svojeg cilja: iz HGK-a uz otpremnine odlazi 152 radnika pa je tako ukupan broj zaposlenih smanjen sa 622 na 470. To je, prema Burilovićevim riječima, optimalan broj.

Taj dio reforme je završen, a slijedi novi. Do rujna će biti gotov novi ustroj HGK-a s manje sektora i rukovodećih ljudi, čime će se postići i nove uštede. Na Skupštini je nova organizacija predstavljena u grubim crtama, a na jesen će se odlučivati o detaljima.

Uz ostalo, planiraju se nove usluge, kako bi se promijenio omjer prihoda od članarina i prihoda od usluga pruženih na tržištu. Sada se članarinom pokriva 80 posto rashoda.

Članovi Skupštine odobrili su da HGK podigne kredit na godinu dana kod Raiffeisen banke od 13,5 milijuna kuna kojim će se financirati otpremnine za zaposlenike što odlaze iz sustava.

Kreditna ponuda odabrana je između više ponuda, a kamata iznosi 5,35 posto godišnje. Budući da se za plaće 152 zaposlenika godišnje izdvajalo 15,3 milijuna kuna, neće biti problem za godinu dana kredit vratiti iz redovitih komorskih prihoda. A kad u ljeto iduće godine završi otplata kredita, HGK će, uz druge uštede, imati trošak manji za 16,6 milijuna kuna.

Taj će novac moći uložiti u nove usluge na korist svoga članstva.

Zbrinjavanje uz suglasnost sindikata Dodatne uštede postignute su i u racionalizaciji voznog parka (odnosno prodaji skupih naslijeđenih vozila), u započetoj digitalizaciji usluga tiska, kataloga i brošura, i sličnim mjerama. Zbrinjavanje radnika obavljeno je prema zakonom predviđenom programu, za koji su odobrenje dali i sindikati i Zavod za zapošljavanje. Oko 90 posto ljudi javilo se dobrovoljno za odlazak, uz stimulativnu otpremninu. Najveći dio njih odlazi u neki oblik prijevremene mirovine, a neki su odlučili posao potražiti u drugim sredinama. Burilović je svima zaželio sreću i izrazio žaljenje zbog eventualnih neugodnosti koje im je donio proces zbrinjavanja.

No reforma HGK-a bila je neizbježna, a oni koji ostaju morat će raditi više. “Komora je vrijedna ustanova i raspolaže važnim bazama podataka, koje pomažu pri donošenju odluka u raznim sektorima gospodarstva.

U to sam se i sam uvjerio radeći svojedobno u Ministarstvu poljoprivrede”, rekao je Burilović.

Nova organizacija HGK-a posljedica je i smanjenog proračuna. Odlukama same Komore članarina se posljednje četiri godine postupno smanjivala. Nastavak gospodarske krize i afere koje su se vezale uz HGK, dovele su i do odluke o ukidanju komorskog doprinosa. Tako je godišnji prihod znatno

smanjen: 2009. iznosio je 268,5 milijuna kuna, a ove godine bit će 176,8 milijuna kuna. U odnosu na 2013. godinu, prihod je smanjen za čak 22 posto. Zbog svega toga, HGK će umjesto devet centara i osam sektora imati samo osam sektora.

Broj direktora smanjit će se sa 17 na osam. Centri i njihova djelatnost pripojit će se sektorima u smanjenom obliku tako da će se postići i dodatne uštede. Provest će se i centralizacija nabave i drugih usluga.

Usluge prema potrebama realnog sektora Uz predsjednika, HGK će imati četiri potpredsjednika koji će biti odgovor-

5

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( 15 faktoring društava

( 80% rashoda

u Hrvatskoj do 31. ožujka ove godine

sada se pokriva članarinom

Konačni prijedlog zakona o faktoringu

kovitija komora timom do sada proveo u ostvarivanju svojeg cilja: iz HGK-a uz na 470. To je, prema Burilovićevim riječima, optimalan broj. se postići i nove uštede internetske stranice Invest in Croatia. Uskoro će novoosnovana poduzeća dobivati pozdravna pisma od HGK-a s popisom usluga na koje mogu računati. “Stvarno je bilo neprihvatljivo što su do sada nova poduzeća, čiji su se osnivači tek upuštali u poduzetništvo, prvi kontakt s HGK-om imali preko uplatnice za članarinu”, rekao je Burilović.

Nove usluge kreirat će se prema potrebama realnog sektora i članice su pozvane da svojim prijedlozima pomognu u tome. Već i sada podu-

Nova poduzeća dobivat će pozdravna pisma od HGK-a s popisom usluga na koje mogu računati ni za rad i kontrolu rada sektora. Potpredsjednici će biti zaduženi za međunarodne poslove, za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, za industriju, graditeljstvo i promet te za turizam, trgovinu i financije.

Među već pokrenutim novim aktivnostima, predsjednik Burilović spomenuo je pokretanje

zetnici mogu dobiti mnogo za članarinu. Oko 96 posto članica plaća članarinu Komori samo 42 kune mjesečno, 2,5 posto srednjih poduzeća plaća oko 1000 kuna, a najveću članarinu plaća samo jedan posto tvrtki članica.

“Pružanjem pravovremenih i primjerenih usluga našim članicama učinit ćemo da nitko više ni ne

spominje ideju o dobrovoljnom članstvu”, rekao je Burilović.

Uskoro gotova revizija Uskoro će biti gotova i revizija poslovanja HGK-a u 2013. i inventura cjelokupne imovine.

Smanjivanjem članarine i ukidanjem doprinosa samo prošle godine HGK je gospodarstvenicma sačuvao pedesetak milijuna kuna. Reforme kakve je provela Komora nužne su i drugdje. Iako je dio krize u Hrvatskoj uvezen, dio problema stvoren je i zbog nedostatka volje da se mijenjamo i prilagođavamo situaciji, rekao je Burilović. Budući da se eknomska aktivnost u okruženju mijenja na bolje, možda ćemo uvesti i nešto od tog oporavka, našalio se predsjednik HGK-a. A da je stanje u hrvatskom gospodarstvu i dalje ozbiljno, brojkama je potkrijepila i Jasna Belošević Matić iz Centra za makroekonomske analize HGK-a. U Europskoj uniji još samo Grčka ima negativne trendove i nakon šest godina krize vrijeme je za odlučniji zaokret, istaknula je ekonomistica Komore.

Poplavljene tvrtke ne moraju plaćati članarinu Skupština HGK-a odlučila je da poduzeća sa sjedištem na području zahvaćenom katastrofalnim poplavama do kraja godine neće morati plaćati članarinu u Komori. Predsjednik Burilović dodao je da će se potom razmotriti i produženje te odluke. Prema sadašnjim podacima, riječ je o 62 poduzeća registrirana na tom području. HGK je već poslao oko 250.000 kuna vrijednu pomoć stanovnicima i poduzetnicima tog područja. Osnovan je privremeni ured HGK-a u Drenovcima koji pruža mnoge servisne usluge. Uz ostalo, inicirano je osnivanje konzorcija građevinskih poduzeća koji bi se trebao javljati na javne natječaje za obnovu oštećenih objekata i infrastrukture. Tvrtke koje rade na tom području trebaju imati svu potrebnu pomoć u obnovi svojeg poslovanja i objekata, a trebaju imati i prednost u angažiranju na poslovima obnove, rekao je Burilović.

Kapital društva za faktoring najmanje milijun kuna Ukupni prihodi faktoringa lani su bili 824,5 milijuna, a rashodi 606,7 milijuna kuna. Dobit je iznosila 178,6 milijuna kuna, što je 105 posto više nego u 2012.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

emeljni kapital za osnivanje društva za faktoring mora biti najmanje milijun kuna, stoji u Konačnom prijedlogu zakona o faktoringu, upućenom na raspravu u Hrvatski sabor.

Riječ je o prvom zakonu koji regulira ovo područje u Hrvatskoj.

Usluge faktoringa nisu regulirane ni na razini Europske unije Prema Prijedlogu, temeljni kapital mora u cijelosti biti uplaćen u novcu prije započinjanja djelatnosti. I tijekom poslovanja ne smije pasti ispod te razine. Upis u registar društava za faktoring i nadzor nad poslovanjem povjeren je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

Faktoring predstavlja alternativni oblik financiranja poslovnih subjekata putem otkupa potraživanja. U raspravi o sadržaju zakona bilo je

prijedloga da ga se nazove zakonom o otkupu potraživanja. No zaključeno je da je “otkup potraživanja” sadržajno širi pojam od faktoringa. Otkup potraživanja može se odnositi na otkupe svih vrsta potraživanja, i dospjelih i nedospjelih, dok faktoring predstavlja posebnu financijsku uslugu koja se sastoji od stalnog otkupa isključivo nedospjelih potraživanja, proizašlih iz isporuke dobara ili usluga. Uslugu faktoringa kao djelatnosti može pružati samo specijalizirano društvo, a izraz faktoring već se udomaćio te se nalazi i u drugim propisima koji reguliraju financijski sektor, rekao je ministar financija Boris Lalovac.

Raste promet faktoring društava Usluge faktoringa nisu regulirane ni na razini Europske unije, no ta se usluga spominje u nekoliko direktiva koje reguliraju rad kreditnih i drugih financijskih institucija. Primjeri zakonskog reguliranja mogu se naći u zakonodavstvu pojedinih europskih zema-

lja. Njemačka je primjer uređenog tržišta koje dobro funkcionira i na kojem postoje jasno određena pravila. Faktoring je postao regulirana industrija 2008. godine, a na cijeni je posebice zato što može poslužiti kao oblik financiranja malog i srednjeg poduzetništva. Zakone o faktoringu donijeli su i u Italiji, Austriji, Mađarskoj i drugdje.

U Hrvatskoj je do 31. ožujka ove godine bilo aktivno 15 faktoring društava, čiji su osnivači uglavnom bile banke.

Ta su društva ostvarila u 2013. godini 17,3 milijarde kuna prometa ili 9,6 posto više nego 2012.

Rast je ostvaren zahvaljujući značajnom porastu eskonta mjenica, od 23,3 posto u odnosu na godinu prije. Ukupni prihodi ostvareni faktoringom bili su 824,5 milijuna kuna, a rashodi 606,7 milijuna kuna. Ostvarena je čista dobit od 178,6 milijuna kuna, što je čak 105 posto više nego u prethodnoj godini. Tako je 2013. bila najbolja poslovna godina otkad faktoring društva postoje na hrvatskom tržištu.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( više od 1 mlrd kn ( do 13 mil kn vrijedan Janafov investicijski ciklus

mogu se dobiti beskamatni zajmovi

Jadranski naftovod

Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okol

Više kapaciteta za snažniju poziciju

Katkad nam ned Samo u ovoj godini sufinancirat će se energetska obnova trostr Riječ je o projektima vrijednosti gotovo 270 milijuna kuna koji Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

F

Investicije su obuhvatile rekonstrukciju i dogradnju Terminala Žitnjak te rekonstrukciju i dogradnju spremničkih prostora Terminala Omišalj i Sisak Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

J

adranski naftovod (Janaf) završio je veliki investicijski ciklus čija je vrijednost premašila milijardu kuna. Investicije, koje je Janaf financirao vlastitim sredstvima, obuhvatile su rekonstrukciju i dogradnju Terminala Žitnjak u Zagrebu te rekonstrukciju i dogradnju spremničkih prostora Terminala Omišalj i Terminala Sisak.

Radovi na Žitnjaku, koji je zamišljen kao regionalno sjedište za prihvat, otpremu i skladištenje naftnih derivata za potrebe državnih robnih rezervi (HANDA - Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata), ali i komercijalnih korisnika, obuhvaćali su rekonstrukciju vagonpretakališta i postojećih spremnika. Osim toga, izgrađeno je novo autopunilište te pet novih spremnika s po 20.000 prostornih metara (dakle, ukupno 100.000 prostornih metara). Ukupna vrijednost radova iznosila je više od 372 milijuna kuna. Završetkom izgradnje ukupni kapacitet skladišnog prostora iznosi 142.000 prostornih metara te je Ter-

minal Žitnjak u ovome trenutku postao jedan od najsuvremenijih terminala za naftne derivate u ovom dijelu Europe.

Diverzifikacija i sigurnost opskrbe Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je kako su hrvatska industrija, znanje i inženjeri udruženi u konzorcij, kao i u Janafu, dokazali da znaju odraditi dobar posao u prerađivačkoj industriji. “A ovdje je najviše bila angažirana upravo metaloprerađivačka i elektroindustrija”, istaknuo je Vrdoljak.

Terminal Žitnjak postao je jedan od najsuvremenijih terminala za naftne derivate u ovom dijelu Europe Valja naglasiti kako su u prvom kvartalu puštena u rad tri novoizgrađena spremnika za skladištenje sirove nafte na Terminalu Omišalj, koji su prva faza realizacije projekta rekonstrukcije i dogradnje tamošnjih spremnika. Janaf je u spremnike i prateću infrastrukturu uložio oko

282 milijuna kuna. Kapaciteti novoizgrađenih spremnika iznose 240.000 prostornih metara. Njihovom izgradnjom ukupni kapacitet spremnika za naftu u Omišlju povećan je na milijun prostornih metara. Uz ove spremnike za sirovu naftu, Omišalj ima 60.000 prostornih metara skladišnih kapaciteta za naftne derivate.

Osim toga, u studenom 2013. godine pušteno je u rad pet novoizgrađenih spremnika za skladištenje sirove nafte na Janafovu Terminalu Sisak. Pojedinačni kapacitet novih spremnika je 80.000 prostornih metara, a investicija je iznosila više od 415 milijuna kuna.

Time je završena druga faza Projekta rekonstrukcije-dogradnje rezervoarskog prostora Terminala Sisak. Terminal tako učvršćuje poziciju strateškog terminala za diverzifikaciju i sigurnost opskrbe naftom rafinerija u Hrvatskoj i državama Jugoistočne i Srednje Europe.

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, napomenuo je kako ovim, ali i drugim projektima, Hrvatska dobiva i učvršćuje energetsko pozicioniranje na širem planu.

ond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je od 2004. za oko 6000 projekata vrijednosti 9,7 milijardi kuna odobrio 4,7 milijardi kuna sredstava. Projekti vrijednosti 6,3 milijarde kuna odnose se na zaštitu okoliša, dakle sanacije odlagališta, izgradnju centara za gospodarenje otpadom, projekte koji se bave zaštitom prirode, dok se ostali odnose na energetsku učinkovitost. Sven Müller, direktor Fonda, kaže nam kako su samo u 2013. odobrili gotovo 600 milijuna kuna, što je zapravo trostruko u odnosu na 2012. godinu.

Prepoznaju li tvrtke, građani i jedinice lokalne samouprave Fondove programe sufinanciranja?

- Primjetan je porast u broju prijavljenih projekata za sufinanciranje u posljednje dvije godine pa možemo reći da i građani i jedinice lokalne i regionalne samouprave prepoznaju potencijale suradnje s Fondom. Primjerice, samo u ovoj godini sufinancirat će se energetska obnova trostruko većeg broja kućanstava negoli svih 10 godina postojanja Fonda, i to s gotovo pet puta većim iznosom sredstava. Riječ je o projektima vrijednosti gotovo 270 milijuna kuna kojima će se sufinancirati energetska obnova oko 6000 kuća. Možemo reći kako je to ujedno naš najpopularniji proizvod ove godine, uz poticaje za električna i hibridna vozila, za

koji smo zbog velikog interesa građana udvostručili sredstva, s prvotno planiranih sedam milijuna kuna na 14 milijuna.

Međutim, ne smijemo zanemariti ni složenije i zahtjevnije projekte gradova, općina i županija čiji je zajednički cilj uspostavljanje sustava cjelovitog gospodarenja otpadom. Riječ je o projektima poput nabave komunalne opreme, uspostavljanja reciklažnih dvorišta, sanacije odlaga-

Sufinanciranje energetske obnove kuća je najpopularniji proizvod FZOEU-a, uz poticaje za električna i hibridna vozila lišta i izgradnje centara za gospodarenje otpadom, a osim financijske pomoći na raspolaganju smo i za stručnu pomoć. Gradovi i općine su prepoznali ulogu Fonda, ali i važnost ispunjenja svojih zakonskih obveza te je, primjerice, samo u posljednjih 10 mjeseci 223 grada i općine pokrenulo projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna.

U istom razdoblju godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima gotovo 10 puta manje vrijednosti.

Tvrtkama se također nude posebni programi Fonda, ali je primjetno kako se zbog krize slabije koristi ta mogućnost.

Stoga je Fond početkom ove godine donio izmjene u Programu potpora male vrijednosti kako bi omo-

gućio znatno veća sredstva za tvrtke.

Moguće je dobiti beskamatne zajmove u iznosu do 13 milijuna kuna, za razliku od ranijih 1,4 milijuna te subvencije do 1,4 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih najviše 800.000 kuna. To su značajni iznosi i vjerujem da su dobar poticaj za razvoj tvrtki i projekata, a u pripremi su i natječaji za sufinanciranje projekata primjene obnovljivih izvora energije i mjera energetske učinkovitosti u industriji, kao i za istraživačke i razvojne projekte kojima smo osigurali 30 milijuna kuna.

Kakva je okolišna slika Hrvatske?

- Hrvatska je lijepa zemlja, iznimne bioraznolikosti i dobrog stanja

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( sa 7 na 14 mil kn

povećani poticaji za električna i hibridna vozila

7

( 223 grada i općine

u 10 mjeseci pokrenulo projekte primarne selekcije

iša i energetsku učinkovitost

dostaje zapadnjačke discipline uko većeg broja kućanstava negoli svih 10 godina postojanja Fonda, i to s gotovo pet puta većim iznosom sredstava. ma će se sufinancirati energetska obnova oko 6000 kuća

okoliša, ali katkad nam nedostaje zapadnjačke discipline. Izdvojio bih otpad kao najproblematičniju temu koja se tiče okoliša. Godinama se odlagalo svugdje i svakako, te upravo na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Ministarstvo okoliša i Fond predano rade. Potrebno je uspostaviti mrežu centara za gospodarenje otpadom i usporedno s tim sanirati postojeća odlagališta. Cilj je promijeniti sliku o otpadu kao smeću koje je najjeftinije zakopati u zemlju, kao i gledati na otpad kao na moguću sirovinu. Nažalost, suočeni smo s velikim otporom lokalne javnosti.

Zbog nerazumijevanja teme, prevladava stav ‘ne u mom dvorištu’ i zato već ove godine, u surad-

nji s Ministarstvom, planiramo aktivnosti vezane za edukaciju i informiranje građana. Osim toga, takve projekte su dužne provoditi i jedinice lokalne samouprave, a Fond im i u takvim projektima može pomoći.

Hoće li poskupjeti odvoz otpada nakon što centri za gospodarenje otpadom budu izgrađeni?

- U situaciji gdje se otpad odlaže u prirodu, bez mjera zaštite okoliša, ne postoje ni troškovi koje podrazumijeva centar za gospodarenje otpadom, pa je do sada to bilo kratkoročno najjeftinije. Postojanje centara povlači i troškove sakupljanja i zbrinjavanja otpada. Međutim, prema dostupnim podaci-

ma iz feasibility studija, cijena obrade otpada u centrima za gospodarenje otpadom ne bi trebala značajno porasti u odnosu na cijenu klasičnog odlaganja. No, naknade za sakupljanje i zbrinjavanje otpada u konačnici određuju jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisane su određene naknade i granične količine za odlaganje koje će motivirati gradove i općine da što više odvoje, a što manje odlažu.

Točnije, odložiti na odlagalište više neće biti najjeftinija opcija. Cilj je smanjiti količine odloženog miješanog komunalnog otpada i poticati primarnu selekciju kao i iskorištavanje otpada u funkciji sirovine.

Kako teče energetska certifikacija zgrada?

- Interes za energetsko certificiranje zgrada je velik. Samo temeljem prošlogodišnjeg natječaja odobrili smo gotovo 12 milijuna kuna za certificiranje više od 2200 zgrada.

U 2014. smo javne pozive otvorili i za javne ustanove i institucije, višestambene zgrade, ali i tvrtke i obrtnike uz mogućnost uvođenja sustava upravljanja energijom po međunarodnom standardu.

Mislim da imamo dovoljno certifikatora, ali nažalost na tržištu još uvijek nije postignuta ujednačena kvaliteta završenog posla i razlike su značajne.

Upravo zato želim naglasiti kako je potrebna kontrola izrađenih izvješća i certifikata, ali i sankcioniranje onih koji taj posao rade protivno pravilima struke, nesavjesno i nekvalitetno. Općenito smatram da u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije trebamo kvalitetnije obrazovne programe, prilagođene potrebama tržišta. Pritom ne mislim samo na razini visokoškolskog, već i na razini srednjeg strukovnog obrazovanja, kako bismo dobili projektante, nadzorne inženjere, ali i proizvođače i izvođače koji će znati kvalitetno provesti projekte energetske obnove zgrada i korištenja obnovljivih izvora energije.

Je li okolišna zakonska regulativa dobra i treba li je još dotjerati?

- Ministarstvo zaštite okoliša stvara regulatorni okvir i postavlja strategiju te donosi prateće uredbe, a stručne službe Fon-

da su uključene u izradu pravilnika te provedbenih uputa i odluka. Zakonska regulativa prilagođava se zahtjevima koji proizlaze iz europskih direktiva te lokalnim specifičnostima, a prošle su godine donesena tri ključna zakona u sektoru zaštite okoliša i prirode. Upravo je u tijeku izrada plana gospodarenja otpadom od 2015. do 2021., a sudjelujemo i u pripremi provedbenih pravilnika koji se odnose na posebne kategorije otpada.

Imamo li dovoljno tvrtki u sektoru okoliša?

- U Hrvatskoj postoji potencijal za oporabu posebnih kategorija otpada koji u pojedinim segmentima mogu podmiriti i potrebe regije. Domaća industrija je putem HGK-a i ostalih udruženja iskazala interes

U području energetske učinkovitosti i OIE trebamo kvalitetnije obrazovne programe za aktivno uključivanje u problematiku gospodarenja otpadom te sudjelovanje u razvoju i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Vjerujemo da će se ta suradnja gospodarstva i svih uključenih u zaštitu okoliša i dalje uspješno razvijati.

Obrazovni sustav je ključna karika u razvoju sektora zaštite okoliša. Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu je 2012. oformio studijski program Inženjerstvo okoliša, na Prirodoslovno matematičkom fakultetu postoje di-

plomski studiji Znanost o okolišu i Zaštita okoliša i prirode, ali smatram kako bi takvih programa trebalo biti i više, a posebice stručnih usavršavanja i međunarodne razmjene iskustava. Što Fond čini kako bi jedinice lokalne samouprave bile bolje informirane oko prednosti korištenja EU fondova za izgradnju infrastrukture?

- Za EU fondove nadležno je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondove EU-a koje između ostalog sustavno radi na edukaciji i informiranju lokalnih jedinica. Fond se u pojedinim projektima korisnika sredstava EU-a pojavljuje kao partner koji omogućava dodatno financiranje.

Do sad nam je kao korisnicima kroz sufinanciranje projekata gospodarenja otpadom odobreno preko 50 milijuna eura. Slijedi nam izazov i kako organizirati i iskoristiti mogućnosti koje će nam EU fondovi pružati na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. I u ovom području u budućnosti vidimo značajnu ulogu Fonda, koji u ulozi posredničkog tijela sudjeluje u odabiru projekata koje će EU financirati te ih kontrolira i verficira tijekom njihove provedbe. Problem vidim u nedovoljnim stručnim kapacitetima lokalnih jedinica za pripremu projekata za aplikaciju na EU fondove.

Međutim, upravo u tome vidim ulogu Fonda koji može pomoći i zato to ne bi trebala biti prepreka jedinicama lokalne samouprave za uključivanje u takve aktivnosti.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( veći za 72,6 mlrd kn ( 125 milijardi kuna izvoz za 2013. u odnosu na preliminarne rezultate

konačni rezultat uvoza 2013.

Sitna statistička greška

Hrvatski izvoz bio je veći za 4,7 milijardi kuna Objavljeni konačni podatak o robnoj razmjeni Državnog zavoda za statistiku pokazao je na izvoznoj strani grešku: hrvatski izvoz lani na kraju nije pao za šest posto, nego je ostvario čak i mali rast od 0,3 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

izvozom i iznosila je 58,1 posto. Iz Državnog zavoda za statistiku poručeno je da je razlika nastala zbog uvođenja Intrastatova istraživanja u statistički sustav Hrvatske te znatnih promjena u carinskom i poreznom sustavu uvedenih zbog priključenja Europskoj uniji. Kad su prikupljeni svi podaci od institucija koje prate kretanje hrvatskih proizvoda preko granice, konačni rezultat je ispao znatno bolji nego u preliminarnoj varijanti. Ubuduće bi sustav trebao biti uhodan (za njegovo uvođenje dobiven je i novac iz EU-a) pa razlike ne bi trebale biti tako drastične.

H

rvatski izvoz u 2013. godini nije pao šest posto, nego je, mjeren u kunama, bio 0,3 posto veći nego u 2012. godini. Objavljeni konačni podatak o robnoj razmjeni Državnog zavoda za statistiku pokazao je na izvoznoj strani grešku od 4,7 milijardi kuna! U odnosu na preliminarne rezultat izvoza od 67,9 milijardi kuna, u konačnim rezultatima izvoz teži 72,6 milijardi kuna. Mjeren u eurima, hrvatski robni izvoz u 2013. godini bio je veći za 600 milijuna eura.

Slična stvar dogodila se i kod uvoznih rezultata. Prema preliminarnim podacima uvoz je iznosio 119,6 milijardi kuna, dok je u stvarnosti dosegao 125 milijardi kuna.

Uvoz je rastao po stopi od 2,6 posto. Prema konačnim podacima poboljšana je i pokrivenost uvoza

U prvih pet mjeseci izvoz rastao 12,8 posto Trend rasta hrvatskog robnog izvoza nastavljen je i u prvih pet mjeseci ove godine, pokazuju prvi podaci DZS-a.

Izvezeno je robe za 30,8 milijardi kuna, što je 12,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je porastao za 5,8 posto i dosegao 52,3 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,9 posto, a u istom razdoblju lani bila je 55,5 posto. Izvoz u ostatak EU-a bio je 19,8 milijardi kuna, za oko tri milijarde kuna veći nego u pet mjeseci 2013. godine.

Ipak koristi od EU-a Konačni rezultat pokazuje i da je hrvatska izvozna privreda već imala korist od ulaska u Europsku uniju. Unatoč nastavku recesijskih kretanja i niskoj gospodarskoj aktivnosti u Hrvatskoj, izvoz u EU ipak je porastao, i to

za 6,4 posto. Prvi podatak govorio je o padu od 4,5 posto. Ukupni izvoz u ostale zemlje EU-a dosegnuo je u prošloj godini 44,8 milijardi kuna.

Izvoz u Njemačku popeo

Izvoz u EU ipak je porastao i to za 6,4 posto se na 8,5 milijardi kuna, preskočivši prvi put milijardu eura. Rast je iznosio 15,7 posto.

Snažno je, za 21 posto, rastao i izvoz u Sloveniju. Sa 6,2 milijarde kuna skočio je na 7,5 milijardi kuna. No i prema konačnim podacima DZS-a podbacio je izvoz u Italiju. Ali za 4,7 posto, a ne za petnaestak posto kako je pisalo u preliminarnim rezultatima. Za 5,8 posto bio je niži i izvozni rezultat prema Cefti. Izvezeno je robe za 14,3 milijarde kuna. Ove godine taj bi nedostatak mogao biti na-

doknađen jer je u prva četiri mjeseca izvoz u Ceftu (po novoj metodologiji, napominju u DZS-u), rastao po stopi od 18,2 posto. Izvezeno je robe za 4,7 milijardi kuna.

Rast na sve strane Prema konačnim podacima, prerađivačka industrija imala je manjak od 1,9 posto. Povećan je izvoz proizvoda iz sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s rastom od 3,4 posto. Najveći skok ostvarili su proizvodi iz sektora rudarstva, za 40 posto. Proizvođači u drvnoj industriji ostvarili su izvoz veći za 17 posto (ukupno 3,2 milijarde kuna). Kožni proizvodi prodani su preko granice u obujmu većem za 6,9 posto. Ukupni izvoz kože i kožnih proizvoda bio je 2,04 milijarde kuna.

Znatno je bio veći i izvoz gotovih metalnih proizvoda (26 posto, na 4,5 milijardi kuna) te strojeva i uređaja (8,8 posto, na 5,4 milijarde kuna).

Uspješna turistička predsezona

Više stranih, ali i domaćih gostiju Blizu četiri milijuna turističkih dolazaka zabilježeno je do kraja lipnja, što je 6,6 posto više nego u isto doba lani.

Noćenja je registrirano gotovo 16 milijuna ili 4,7 posto više U Hrvatskoj je u šest mjeseci ove godine zabilježeno 3,95 milijuna turističkih dolazaka što je 6,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Prema kumulativnim podacima sustava turističkih zajednica u promatranom je razdoblju registrirano 15,96 milijuna noćenja ili 4,7 posto više. Komentirajući rezultate ovogodišnje pred-

sezone ministar turizma Darko Lorencin je rekao kako je činjenica da imamo konkurentan proizvod i odlične resursne osnove, ali taj uspjeh je ipak rezultat predanog rada svih turističkih djelatnika.

U šest ovogodišnjih mjeseci strani su turisti ostvarili 3,4 milijuna dolazaka što je porast od sedam posto u odnosu na prvo polugodište

2013. Pritom su zabilježili 14,21 milijun noćenja ili 4,3 posto više. Zanimljivo je da su i domaći gosti ostvarili porast u dolascima, i to od tri posto, a zabilježili su 550.000 dolazaka. Ujedno su ostvarili 1,74 milijuna noćenja ili 7,6 posto više. Lorencin je rekao kako nam - uz naša tradicionalna tržišta s kojih nam dolazi ponajviše turista, a to su Njemač-

ka, Austrija i Češka - optimizam daju i tržišta poput Velike Britanije koja se sve više penje na ljestvi-

ci najjačih tržišta. “Veseli i povratak talijanskih turista te činjenica da je Hrvatska sve prepoznatlji-

vija na dalekim tržištima poput Koreje iz koje je u šest ovogodišnjih mjeseci došlo 128.000 turista. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to predstavlja rast od čak 250 posto”, zaključio je Lorencin. Dodao je kako će se na pojedinim stranim tržištima provoditi sustavna promotivna ulaganja, posebice u razdoblju pred i posezone. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( najmanje 500.000 €

Otvorena prva faza Marine Trogir

jamčevina za ponudu za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

Investicija teška 10 milijuna eura

Sjednica hrvatske vlade

Počinje potraga za naftom i plinom na kopnu Natječaj za dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika provodit će posebno stručno povjerenstvo, a Vlada će donositi konačnu odluku.

Ocjenjivat će se stručna i financijska sposobnost ponuditelja za provedbu istraživanja i eksploatacije te financijski uvjeti koje nudi za dozvolu Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon što je u travnju raspisan natječaj za istraživanje potencijalnih ležišta nafte i plina u jadranskom podmorju, prošli je tjedan Vlada dala zeleno svjetlo i za potragu za ugljikovodicima i na kopnenom dijelu Hrvatske.

Natječaj za podmorje izazvao je veliki interes naftnih kompanija pa se oče-

Za komunalne javne radove na poplavljenim područjima izdvojeno je 12,3 milijuna kuna kuje da će slično biti i na kopnu. Načelnu spremnost da sudjeluju u velikoj potrazi za naftom i plinom u kopnenim ležištima dali su prošli tjedan i čelnici ruskog Gazproma na razgovoru s premijerom Zoranom Milanovićem.

Natječaj za dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika provodit će posebno stručno povjerenstvo, a Vlada će donositi konačnu odluku.

Ocjenjivat će se stručna i financijska sposobnost ponuditelja za provedbu istraživanja i eksploatacije te financijski uvjeti koje nudi za dozvolu.

Uvid u natječajnu tehničku dokumentaciju stajat će 5000 eura, a ozbiljnost ponude mora se potkrijepiti i jamčevinom od najmanje 500.000 eura. U natječaj-

nim uvjetima navedeno je da će iz utrke biti isključene kompanije koje izravno ili putem trećih osoba pokušaju utjecati na pojedine članove stručnog povjerenstva, zaposlene u Agenciji za ugljikovodike i druge osobe koje rade na provedbi natječaja. Eliminirat će se i ponuditelji koji su posredno ili neposredno umiješani u čin korupcije, podmićivanja, nuđenja provizije ili darivanja bilo koje osobe radi utjecanja na Vladu ili njene predstavnike u postupku ocjenjivanja ponuda.

Vlada je odustala od prijedloga da neprofitne organizacije koje imaju godišnji prihod veći od 230.000 kuna moraju osnovati trgovačko društvo.

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o računovodstvu neprofitnih organizacija, ministar financija Boris Lalovac objasnio je da već i sada te organizacije plaćaju porez na dobit prema poreznim zakonima i nema potrebe još jednom im to propisivati.

Obvezno osnivanje podu-

zeća povećalo bi im troškove i smanjilo proračun za aktivnosti radi kojih su osnovane.

U Hrvatskoj 26.362 neprofitne organizacije Ipak, zbog većeg nadzora nad trošenjem prihoda dobivenih iz javnih izvora organizacije će morati objavljivati godišnje financijske i revizijske izvještaje na stranicama Registra neprofitnih organizacija koji vodi Ministarstvo financija. Do lipnja ove godine u registar su upisane 26.362 neprofitne organizacije, od čega najveći broj udruga, 23.617. Upisano je i 598 saveza udruga, 112 udruga poslodavaca, 24 strane udruge, 422 ustanove, 292 turističke zajednice, 282 sindikata, 227 umjetničkih organizacija, 137 zaklada, 199 vjerskih zajednica i pravnih osoba koje su osnovale vjerske zajednice, 96 političkih stranaka, četiri fundacije i 64 komore. Ukupna imovina tih organizacija iznosila je 37,3 milijarde kuna,

9

od čega je je 15,5 milijardi kuna financijska imovina. Obveze su iznosile 11,2 milijarde kuna, a u 2014. godinu prenesen je višak iz 2013. i prethodnih godina u iznosu od 8,1 milijarde kuna. Godišnji prihod neprofitnih organizacija iznosi oko 12 milijardi kuna.

Vlada je usvojila i nove odluke o pomoći zaposlenima i poslodavcima na poplavljenom području. Za financiranje komunalnih javnih radova izdvojeno je 12,3 milijuna kuna. Poslodavcima na tom području do kraja godine financirat će se minimalna plaća i pripadajuća davanja po zaposlenom radniku. Samostalnim obveznicima doprinosa plaćat će se doprinos i mjesečna naknada od 2400 kuna. Iz proračuna će se za to izdvojiti 13,3 milijuna kuna. Pomoć će dobiti 43 pravne osobe, 72 obrta, 95 OPG-a koji obavljaju samostalnu djelatnost i 120 fizičkih osoba koje su obvezne same za sebe plaćati doprinose.

U Trogiru je uz nazočnost predsjednika Vlade Zorana Milanovića puštena u rad prva faza izgradnje nove luke nautičkog turizma u sklopu tvrtke Servisni centar Trogir, članice Brodotrogira.

U prvoj fazi projekta, u kojoj je uloženo 10 milijuna eura, izgrađena su 133 veza u moru za brodove od 12 do 60 metara te 80 vezova na kopnu za brodove od 10 do 24 metra. Izgrađena je i hala za antikorozivnu zaštitu. Nautičari će moći koristiti priključke na struju i vodu, trgovinu, restorane i barove, praonicu rublja, a uz vrhunski tehnički servis, koji uključuje i

popravak i preinake jahti, nudi im se zbrinjavanje sivih i crnih voda, odvoz smeća, parkiralište za automobile te usluge dizanja plovila. Radovi na drugoj fazi trebali bi početi u listopadu i biti dovršeni do početka turističke sezone 2015. godine. Vrijednost investicije u drugu fazu je 117 milijuna kuna. Treća faza, koja se planira završiti 2018., uključivat će između ostaloga i 25 do 30 vezova za super jahte s pripadajućim sadržajima.

Marina Trogir u konačnici će imati 256 vezova za plovila od 12 do 25 metara i 30 vezova za velike i super jahte duljine 25 do 120 metara, kao i 120 vezova na kopnu za brodove od 10 do 40 metara. Vrijednost ukupnog projekta je 360 milijuna kuna, od čega bi 90 milijuna kuna osigurao Brodotrogir, a ostatak bi se financirao kroz programe HBOR-a. (J.V.)

Iz Kohezijskog fonda 53 milijuna eura

Veliki infrastrukturni projekt u Osijeku Za projekt Poboljšanje vodne infrastrukture u Osijeku, ukupne vrijednosti 72,5 milijuna eura, iz Kohezijskog fonda EU-a odobreno je 53 milijuna eura. Ostatak od 20,5 milijuna eura financirat će se iz sredstava Republike Hrvatske, grada Osijeka, te općine Čepin.

Nakon što su obavljene opsežne pripreme i natječaji, prošlog su petka započeli zahtjevni zemljani i građevinski radovi čiji se završetak očekuje do kraja 2016.

Cilj projekta je poboljšati vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda na području Osijeka, od čega će izravnu korist imati oko 135.000 stanovnika.

U sklopu projekta izgradit će se sjeverni kolektor, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, izgraditi kanalizacijske mreže u

Čepinu, Briješću i Tenji, te postaviti vodoopskrbni cjevovodi (Nemetin, Klisa - Sarvaš i Ulica Josipa Reihl-Kira).

Glavne aktivnosti u projektu su izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s naprednim stupnjem pročišćavanja, rekonstrukcija i izgradnja vodoopskrbnog sustava (16 km cijevi), kao i sustava odvodnje (66,5 km cijevi) te nabava opreme za upravljanje i održavanje sustava. S dovršetkom projekta očekuje se priključenje 98 posto osječkog stanovništva na sustav odvodnje i vodoopskrbe. (S.S.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( na 165.000 ha zasijana pšenica

( 36 žena

u projektu je prošlo cijeli proces tehnologije uzgoja

PŠENIČNE RASPRAVE NA HRVATSKI NAČIN

Uspješan projekt jačanja ženskog poduzet

Prinosi manji, pšenice dovoljno

Slatki batat oživljuj

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Goran Gazdek

K

avršnom konferencijom EU projekta Sweet – Jačanje ženskog poduzetništva, vrijednog 150.000 eura, okončana je još jedna faza razvoja Višnjice, prve oživljene pustare u Hrvatskoj na kojoj se uzgajaju konji i jeleni lopatari, proizvode povrtnice i ljekovito bilje te pružaju ugostiteljsko-turističke usluge. Nositelj

Naša proizvodnja ni približno ne zadovoljava interes jer batat Dok u udruzi Život tvrde da će se proizvesti 600.000 tržišta u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, ali i u zemljama bliže Hrv tona pšenice, u Žitozajednici procjenjuju da će biti ta tržišta jer ne možemo svaki tjedan osigurati 25 tona batata požnjeveno između 700.000 i 750.000 tona te žitarice direktorica PZ-a Ergela Višnjica

ao po pravilu unatrag desetak i više godina u vrijeme žetve pšenice zahuktaju se manje ili više katastrofične priče o prinosu, (ne)kvaliteti, cijeni ili pak dostatnosti te žitarice za hrvatske potrebe. Akteri tog posla vrijednog između 700 milijuna do najviše milijardu kuna – proizvođači pšenice, otkupljivači te mlinsko-pekarska industrija – logično, nastupaju s posve suprotstavljenih pozicija. Jedni žele postići što višu cijenu za svoju pšenicu, dok drugi žele ostvariti nižu cijenu kako bi u konačnici profitirali.

Pšenice (ne)će biti dovoljno Da će ovogodišnja žetva rezultirati bitno manjim prinosima od prošlogodišnje, bilo je jasno već nakon sjetve jer je pšenicom tada zasijano 165.000 hektara što je 20.000 hektara manje nego godinu prije. Ta je činjenica trenutačno jedini zajednički nazivnik u priči o ovogodišnjem očekivanom urodu pšenice.

Iz Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, kojoj je na čelu Antun Laslo, prošloga je tjedna izrečena tvrdnja kako Hrvatska prvi put u svojoj povijesti neće imati pšenice dovoljno za svoje potrebe. Ocjenjuju to zabrinjavajućim i smatraju kako bi trebala intervenirati Vlada Republike Hrvatske i zadržati svu proizvodnju u zemlji.

U toj udruzi procjenjuju

Z kako će prosječni prinosi pšenice biti vrlo skromne četiri tone po hektaru što bi značilo proizvodnju 600.000 tona pšenice.

Zbog blage i vlažne zime mnoge sorte pšenice nisu bile otporne na pojavu bolesti i prinosi su smanjeni.

Pri tome je smanjena i ka-

Dio mlinara i pekara pšenicu kupuje u Mađarskoj jer su im troškovi manji nego kada bi je kupovali u Slavoniji kvoća zrna pa bi dobar dio te žitarice mogao završiti kao stočna hrana. U udruzi Život izrazito su nezadovoljni i ponuđenom cijenom pšenice jer otkupljivači nude 1,05 kuna po kilogramu pšenice što će seljake dovesti u nove dugove, neizvjesnost i na rub propasti, objasnio je Laslo.

Prinosi jako variraju S druge pak strane dolaze nešto drugačije brojke.

Istina je da prinosi jako variraju – čak između četiri pa do sedam tona po hektaru.

“Procjenjujemo da će na 165.000 hektara, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, biti požeto između 700.000 i 750.000 tona pšenice te bi ove godine pšenice trebalo biti dovoljno za domaće potrebe”, kaže Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.

Pri tome je upitno kolike su uopće hrvatske godišnje potrebe za pšenicom. Naime, donedavno je vladalo mišljenje kako se radi o 600.000 tona, dok posljednji podaci govore o tome kako se potrebe domaće mlinsko-pekarske industrije kreću u količinama oko 400.000 tona pšenice. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju uvozi se godišnje oko 100.000 tona različitih smrznutih pekarskih proizvoda. Osim toga, dio mlinara i pekara iz sjeverozapadne Hrvatske već neko vrijeme pšenicu kupuje u susjednoj Mađarskoj jer su im troškovi transporta znatno manji nego kada bi je kupovali u Slavoniji.

Dakle, prema tim podacima, Hrvatska će čak i ove, prinosno izrazito skromne godine, imati dovoljno vlastite pšenice za svoje potrebe.

Batat iz Višnjice trenutačno se plasira u trgovačke lance i izvozi u Mađarsku projekta, s ciljem zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena iz ruralnog područja u dobi između 25 i 49 godina, bila je VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, a partneri Poljoprivredni fakultet iz Osijeka, Poljoprivredna zadruga Ergela Višnjica i tvrtka Centar Balog iz Donjeg Kraljevca.

“U skoro godinu dana 36 žena prošlo je cijeli proces tehnologije uzgoja biljnih kultura - batata, buče, ljekovitog bilja i starih vrsta žitarica. Sudjelovale su i na radionici o poduzetništvu gdje su imale prilike naučiti kako krenuti u poduzetništvo, započeti vlastitu proizvodnju i prodati svoj proizvod, a organizirali smo i studijsko putovanje u Austriju gdje smo na primjeru dobre prakse eko proizvodnje posjetili tvrtku Alwera kod Graza koja se bavi preradom buča i najveće imanje u Austriji, Hammer kod Beča”, kaže voditeljica projekta Vedrana Mikić iz Agencije VIDRA. Uzgoj koji oplemenjuje Sa 10 žena već su potpisani predugovori o kooperantskoj proizvodnji za 2015. godinu. Suvlasnica imanja i direktorica PZ-a Ergela Višnjica Ksenija Plantak ističe kako bi iskustvo tečaja i radionica taj broj u sljedećim godinama tre-

balo višestruko umnožiti. “Razmišljali smo kako kombinirati proizvodnju koja će biti osnažena pravilnim redoslijedom prethodnih kultura. Ideja je da se ide sa starim sortama žitarica, ljekovitog bilja, u ovom slučaju kamilice, buče i na kraju batata. Želja je da se, u međuvremenu sa zelenim gnojidbama i pametnim međukulturama, tlo oplemeni još više

AgroFructus Grupa

Sedam milijuna eura za no AgroFructus Grupa otvorila je novi proizvodni pogon za preradu voća i povrća u Slatini. Riječ je o investiciji vrijednoj oko sedam milijuna eura koja omogućava tvrtki da dočeka proizvodnu sezonu u novom proizvodnom pogonu kojim se značajno povećavaju kapaciteti te se

osigurava proizvodnja visokokvalitetnih proizvoda na najsuvremenijim linijama za pasterizaciju voća i povrća.

“Samo poduzetnička inicijativa može pokrenuti gospodarsku djelatnost. Sedam milijuna eura vrijedna investicija donijet će 250 novozaposle-

nih i novi posao za više od 2000 malih kooperanata na čemu vam čitavo hrvatsko društvo može biti duboko zahvalno. Imajući na umu hrvatske prilike, u općim globalnim uvjetima postigli ste čudo te šireći proizvodnju pokrećete hrvatsko gospodarstvo”, naglasio je Domagoj Juričić,

11

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( na 15 do 20 ha

trenutno se sadi batat na ovom području

ništva

( 4,5 mil kn

ukupna vrijednost investicije

Plastenički kompleks KTC-a u Virovitici

je pustaru Višnjice doživljava procvat u Srednjoj Europi. Otvaraju se nova atskoj gdje nemamo konkurenciju. Sada ne idemo na prve klase, kaže Ksenija Plantak, suvlasnica imanja i Tvornica za preradu batata Višnjica želi postati regionalni centar za proizvodnju i preradu batata i drugih povrtnica iz kategorije funkcionalne hrane u vlastitom pogonu. “Na europskom tržištu ima vrlo malo finalnih proizvoda na bazi batata, a popularnih gotovih i polugotovih proizvoda uopće nema. Batat bi bio posebno zanimljiv na tržištu dječje hrane zbog čega je važan ekološki uzgoj na koji postupno prelazimo od 2009. godine. No, kako bi proizvodnja u pogonu bila racionalnija i još dohodovnija, prvo ćemo uložiti u obnovljive izvore energije za što već postoji tehnološkatehnička dokumentacija”, kaže Ksenija Plantak.

kako bi s nekom većom sigurnošću mogli našim budućim kooperantima preporučiti tehnologiju i dati im podršku u kvalitetnom sjemenu i prihrani”, kaže Ksenija Plantak.

Upravo je zbog toga suradnja s Poljoprivrednim fakultetom iz Osijeka na projektu Sweet bila dragocjena jer je nakon šest dvodnevnih radionica rezultirala priručnikom Tehnologija proizvodnje biljnih kultura u kojemu je sedam profesora na jednostavan i vrlo stručan način objasnilo cijeli ciklus proizvodnje batata, buče, kamilice i pira. “Na ra-

dionicama smo predstavili osnove tehnologije, upoznali ih s kulturama, pripremom, analizom i obradom tla i konačno s bolestima i štetnicima u proizvodnji, kako ne bi napravili pogreške. Fakultet je kroz ovaj projekt nastojao podići svijest i razinu znanja svih sudionika u cilju osuvremenjivanja i unapređenja poljoprivredne proizvodnje”, kaže prof. dr. sc. Nada Paradžiković.

Proizvod koji se traži Ovom obukom stvoreni su odlični preduvjeti za povećanje proizvodnje batata koji se ovdje sadi od 2006. godine kada je u suradnji s Agronomskim

fakultetom u Zagrebu počela pokusna proizvodnja nove kulture na ovim područjima. Trenutno se sadi na 15 do 20 hektara, plasira u trgovačke lance i izvozi u Mađarsku.

“Naša proizvodnja ni približno ne zadovoljava interes jer batat doživljava procvat u Srednjoj Europi. Otvaraju se nova tržišta u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, ali i u zemljama bliže Hrvatskoj gdje nemamo konkurenciju. Sada ne idemo na ta tržišta jer ne možemo svaki tjedan osigurati 25 tona batata prve klase”, kaže Ksenija Plantak i dodaje kako je sljedeći korak u racionalizaciji proizvodnje oprema strojnim prstenom.

vi pogon potpredsjednik HGK-a za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove na otvorenju novog pogona.

“Na ovu smo se investiciju odlučili kako bismo unaprijedili svoje poslovanje, osigurali budućnost svojim radnicima, revitalizirali proizvodnju voća i povrća na području

Slavonije, ali i unaprijedili hrvatsko gospodarstvo u cijelosti“, kazao je Denis Matijević, direktor Marinade d.o.o., jedne od članica AgroFructus Grupe.

AgroFructus Grupa konstantno radi na poboljšanju i unapređenju svog poslovanja, pa se stoga i odlučila uložiti u proi-

zvodni pogon za preradu voća i povrća Marinada Slatina, koja se bavi proizvodnjom pasteriziranog voća i povrća (džemova, ajvara, kompota, kiselih krastavaca, miješane salate...).

Rezultati sjajni: tri berbe tjedno Kontrolira se gnojidba, navodnjavanje i temperature, a ne upotrebljavaju se pesticidi jer štetnike suzbijaju dvije vrste predatora Goran Gazdek

U

plasteničkom kompleksu križevačke tvrtke KTC u Virovitici otvorenom u siječnju ove godine u tijeku su berbe rajčica, sorte grapolo i beef, uzgojenih inovativnom tehnikom intenzivnog, hidroponskog uzgoja povrća. Rajčice dozrijevaju u

Uklanjanjem tla iz proizvodnje nastojalo se izbjeći mjesto nastanka bolesti, štetnika i rasta korova hranjivoj vodenoj otopini, kontrolira se gnojidba, navodnjavanje i temperature. U proizvodnji se ne upotrebljavaju pesticidi, štetnike suzbijaju dvije vrste predatora. “Uklanjanjem tla iz proizvodnje nastojalo se izbjeći mjesto nastanka bolesti, štetnika i rasta korova te postići precizna kontrola zaštite i ishrane bilja čime se dobiva zdraviji proizvod.

Nema plodoreda niti sterilizacije tla, osigurana je kontinuirana proizvodnja

povrća tijekom cijele godine. Rezultati prvih berbi su izvanredni - imamo tri berbe tjedno, dobijemo tonu i pol rajčica po berbi.

Kakvoća ploda je odlična, imaju preko pet brixa sladora što je izvanredno za hibride”, objašnjava voditelj proizvodnje Saša Jeftinija.

Na 5000 četvornih metara nalazi se 6500 stabiljki rajčice o kojima se, uz voditelja proizvodnje, brine još šest radnica. Do kraja studenoga svakodnevno će brati dozrele plodove i slagati ih u zelene kutije spremne za transport. Rajčice će sat vremena od berbe biti na policama virovitičkog trgovačkog centra, a za najviše 24 do 48 sati i na odjelima povrća ostalih 20 supermarketa KTCa širom Hrvatske.

“Očekujemo 40 do 45 kilograma rajčica po četvornom metru, odnosno 200 tona kvalitetnih plodova”, ističe Jeftinija.

Domaće i zdravo Plastenik je izradila tvrtka Meta-plast iz Pitomače koja ima višegodišnje iskustvo u tom poslu. Lokalna samouprava pomo-

gla je u brzom ishođenju dozvola i zemljišta. Ukupna vrijednost investicije bila je 4,5 milijuna kuna.

Plastenik u Virovitici drugi je plastenički projekt koji realizira tvrtka KTC. Prvi je prije dvije godine otvoren u Križevcima gdje se na 4000 četvornih metara uzgajaju paprika, krastavci, rajčica i salata. “Cilj projekta je vlastitim kapacitetima uzgojiti domaću, kvalitetnu i zdravu hranu u vrijeme kad se sve više hrane uvozi, ali i dati domaćim proizvođačima priliku da svoje proizvode plasiraju na police KTC-a. Imamo mrežu od oko 500 kooperanata koji godišnje proizvedu oko 5000 tona povrća, ali spremni smo na nove suradnike koji proizvode zdravo”, kaže Ivan Katavić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora KTC-a.

Tvrtka KTC na hrvatskom tržištu posluje 20 godina. U 20 gradova ima svoje trgovačke centre koje opskrbljuje vlastitim transportom. U sastavu trgovačkih centara nalazi se 20 restorana, pet benzinskih postaja, četiri hotela i turistička agencija.

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 80% proizvodnje izvoze na tržišta 14 zemalja

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( oko 2300 artikala trenutačno u katalogu DTD-a

Vodeći proizvođač ribarskog pribora u Europi je DTD iz Dugog Rata

Ideje ribara pretvaramo u odlične proizvode Naša specijalnost je pribor za lov liganja i sipa i u tom području smo dosegli sam vrh svjetske kvalitete, a jedini smo proizvođač takvog ribarskog pribora u Europi, kaže vlasnik DTD-a Tonči Dežulović kojemu jeftinija kineska roba ne predstavlja konkurenciju. Ribari, kaže, probaju i znaju što valja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka DTD iz Dugog Rata jedan je od vodećih proizvođača ribarskog pribora u Europi. Više od 80 posto svoje proizvodnje izvozi u brojne zemlje, ponajviše u Italiju, Španjolsku, Francusku, Grčku, Alžir, Tursku, Maltu, Cipar, Crnu Goru, Portugal i Sloveniju. Izvoze i u Rusiju, Australiju i Saudijsku Arabiju.

Osnivač i vlasnik tvrtke Tonči Dežulović, inače diplomirani inženjer strojarstva, kaže da su mu najveći konkurenti japanski i kineski proizvođači ali da, unatoč tome što su neki njegovi proizvodi višestruko skuplji od kineskih, nema nikakvih problema s plasmanom jer ribari prepoznaju kvalitetu. U struci i u poslu slijede ga i sinovi. “Naša specijalnost je pribor za lov liganja i sipa i u tom području smo dosegli sam vrh svjetske kvalitete, a jedini smo proizvođač takvog ribarskog pribora u Europi, i to zato što takva proizvodnja zahtijeva puno ručnog rada. Proizvodnja svih dijelova i montaža gotovih proizvoda obavlja se u našoj tvornici u Dugom Ratu. Svi naši proizvodi su rezultat dugogodišnjeg istraživanja i testiranja. Imamo stalnu suradnju s ribarima i pretvaramo njihove ideje u odlične proizvode. Ma-

Tvrtka je lani ostvarila oko 10 milijuna kuna prometa i dobit od 4,5 milijuna kuna loprodajne cijene naših proizvoda su iste u svim prodavaonicama ribarskog pribora u Hrvatskoj, dok u inozemstvu postižemo veću cijenu”, ističe Dežulović.

Krenulo s ostima pod sviću DTD je osnovan 1990. godine, a prvi proizvod bile su pelješke osti namijenjene ribolovu pod sviću.

“Na tržištu tada nije bilo takvih ostiju. U startu smo procijenili da samo vrhunskom kvalitetom proizvoda možemo osigurati budućnost tvrtke. Zubi na tim ostima bili su zavareni na specifičnim točkama tako da nije moglo doći do loma, dok su zazupci kovani tako da se nije remetila struktura materijala. Osim toga, zazupci na našim ostima su bili okruglo brušeni te se nakon probadanja nisu ponašali kao noževi već su sigurno i pouzdano zakvačili ulov. Na te smo osti dali jamstvo od 12 mjeseci, što niti jedan proizvođač ostiju do danas nije napravio.

Reklamacija nije bilo”,

kaže Tonči Dežulović.

U 2013. tvrtka je ostvarila oko 10 milijuna kuna prometa, ali je imala i dobit od čak 4,5 milijuna kuna. Dobit su ostvarivali svake godine.

Do unazad dvije godine tvrtka je proizvodila na nekoliko lokacija, a onda je dovršena njihova nova poslovna zgrada. U njenu gradnju i opremanje je uloženo oko sedam milijuna kuna, sve sredstva iz redovitog poslovanja. Pogon je smješten u industrijskoj zoni Dugog Rata. Dežulović je sačuvao samo mali izdvojeni pogon u rodnoj mu Janjini na Pelješcu. Tek neke od poslova vezanih uz

proizvodnju, poput brizganja plastike te poslova vezanih uz lijevanje olova, odrađuju kooperanti, a njih DTD, uz dobavljače, ima nekoliko stotina diljem Hrvatske.

Zahtjevne varalice Tvrtka trenutačno zapošljava 40 djelatnika, i dalje se bavi isključivo proizvodnjom ribarskog pribora, a specijalizirani su za proizvodnju raznih tipova varalica za lov liganja i sipa. Trenutačno u katalogu imaju oko 2300 artikala.

DTD je oduvijek prisutan u trgovinama ribomaterijala, u prvom redu sa svojim skosavicama i

peškafondima, ali i varalicama, saonicama i rakovima za hobotnice, ostima, feralima...

“Proizvodnja DTDovih varalica je vrlo složen i zahtjevan posao jer sadrži puno različitih tehnologija i preciznog ručnog rada. Svaki proizvod u nastajanju prolazi različite faze, a postupak i vrijeme izrade ovise o tipu varalice. Do samih ideja i osmišljavanja boja i dezena dolazimo vlastitim iskustvom i iskustvom ljudi koji love lignje. Svaka povratna informacija o lovnosti ili ponašanju naših varalica, bila pozitivna ili negativna, uvijek je izuzetno korisna”, ističe Tonči Dežulović.

Nakon što se svaka varalica pregleda i testira, ona odlazi na doradu oblaganja platnom, lakiranje, postavljanje krunica, očiju, peraja… “Između svake od tih međufaza varalice svakodnevno prolaze brojna testiranja u kojima je kvaliteta izrade pod najvećim povećalom. Kada je varalica dobila svoj konačan izgled, ručno se pakira u transparentna pakiranja s koso insertiranom kartonskom podlogom i opisom proizvoda. Pritom se najveća pažnja posvećuje lovnosti i izdržljivosti. Veoma jednostavno i brzo, iskusni ribari ribareći testiraju naše proizvode. Ako su lovni i kvalitetni, nastavljaju ih kupovati”, ističe Dežulović.

enterprise europe

info

Broj 112, 14. srpnja 2014.

3. Imageen radionica

Potpora za solarnu energiju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu odobrenih sredstava iz IPARD programa za ulaganje u sklopu mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.

Korisniku OPG-a Zora Dužaić iz Zagrebačke županije isplaćeno je 548.000 kuna za ulaganje u izgradnju postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije.

IPARD sredstvima OPG je ugradio tri solarne elektrane snage 30 kW na neiskorištenom prostoru krovišta. Ovim se ulaganjem smanjila emisija stakleničkih plinova, povećala proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te konkurentnost poljoprivrednog gospodarstva na tržištu električne energije.

Eko idejom do potpora Na trećoj radionici projekta Imageen poduzetnici su mogli saznati kako poslovati i uskladiti se s europskim normama o ambalažnom otpadu te kakve su mogućnosti financiranja projekata iz europskih fondova Nacionalni nositelj projekta Imageen - Tera Tehnopolis iz Osijeka - početkom srpnja organizirao je i treću radionicu ovog projekta. Imageen financira Europska komisija unutar Programa za poduzetništvo i inovacije (CIP), a namijenjen je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, malim i srednjim tvrtkama te obrtima koji koriste proizvode ili zbrinjavaju ambalažu za pića i prehrambene proizvode ili na neki drugi način sudjeluju u vrijednosnom lancu.

Poduzetnici su na informativnoj radionici dobili odgovore o tome kako konkurentno poslovati i biti usklađen s postojećim i nadolazećim normama vezanim uz gospodarenje ambalažnim otpadom, te su se upoznali s mogućnostima financiranja projekata iz europskih fondova. Poduzetnicima je prezentirano kako uz poštivanje načela eko dizajna mogu lakše dobiti natječaj

U sklopu projekta, Tera Tehnopolis provodi i izravne posjete malim i srednjim tvrtkama (in-house training) te u poslovnom prostoru klijenta održava individualno savjetovanje i konzultacije o specifičnoj problematici. Tako su specijalizirani konzultanti posjetili osječku tvrtku i dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva te na terenu definirali problematiku poslovanja vezanu uz ambalažu proizvoda.

u zelenoj nabavi te, u konačnici, smanjiti troškove svoga poslovanja. Na radionici je zaključeno kako razmišljanje o proizvodu i ambalaži na širi i “zeleniji” način nije samo obveza u smislu gospodarenja otpadom, već i stalna potreba poduzetnika za smanjivanjem troškova ambalaže.

Dodana vrijednost za sudionike projekta je mogućnost dobivanja besplatne usluge izrade rješenja ambalaže prema principima eko dizajna koje će izraditi talijanski partner na projektu Razvojni park Galileo, kao i snimanje emisije CO2 kroz životni ciklus proizvoda u sklopu projekta Danube Pie i u suradnji s Tehnološkim parkom Varaždin. Sve tvrtke koje su zainteresirane za ove usluge mogu kontaktirati Tera Tehnopolis na 031/251 011 ili imageen@tera.hr te se uključiti u projekt.

enterprise europe EU definicija malog i srednjeg poduzetništva

Jesam li mali ili ne Na radionici o EU definiciji malog i srednjeg poduzetnišva pojašnjeni su kriteriji, ali i u koju kategorizaciju spadaju partnerska i povezana poduzeća. Predstavljene su i novosti u Uredbi o skupnom izuzeću Jesam li mali ili srednji poduzetnik i koji su kriteriji za određivanje toga bila je glavna tema radionice EU definicija malog i srednjeg poduzetništva – kako je tumačiti i primijeniti u praksi, posebice u prijavljivanju za pojedine europske izvore financiranja. Radionicu, koju je u Zagrebu održala Kriste de Spiegeleer iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije, organizirala je Hrvatska gospodarska komora.

U prvom dijelu radionice Kriste de Spiegeleer je prezentirala EU definiciju malog i srednjeg poduzetništva (MSP). “Definicija malih i srednjih poduzeća na snazi je od 2003. godine i rezultat je rasprave država članica, poslovnih organizacija i stručnjaka iz EU-a te konzultacija putem interneta. Cilj je definicije jasno odrediti razliku između MSP-a kojima je dozvoljena određena vrsta potpora, za razliku od onih kojima to nije. Europska komisija definirala je kriterije za određivanje oblika poduzeća.

Tom je definicijom Komisija jasno odredila pripada li pojedino poduzeće u kategoriju mikro, malog ili srednjeg poduzeća. Sama definicija nadilazi glavne kriterije koji se odnose na broj zaposlenih, godišnji promet i aktivu/dugoročnu imovinu”, istaknula je Kriste de Spiegeleer. Dodala je kako se osim glavnih kriterija za definiranje MSP-a, u obzir uzimaju i povezanosti dvaju ili više poduzeća. Prema EU definiciji, MSP se dijele na neovisna, partnerska

i povezana poduzeća. Razlika je u pitanju udjela vlasništva, odnosno tko sa svojim udjelom u vlasništvu poduzeća kontrolira i upravljačka prava poduzeća. Ovi odnosi udjela vlasništva dijele se u nekoliko kategorija: udio drugog poduzeća, udio fizičke osobe, udio tijela javnih vlasti, udio grupe ulagača i tako dalje.

U drugom dijelu radionice raspravljalo se o novim pravilima u Uredbi o skupnom izuzeću (General Block Exemption Regulation – GBER) jer Europska unija ulazi u novu financijsku perspektivu 2014.-2020., a s time dolaze i nova pravila. Predstavlje-

ni su noviteti koje donosi ova uredba, a tiču se proširenja kategorija, odnosno područja djelovanja koje obuhvaća ta uredba, zatim pojednostavljenja procedura te poboljšanih sustava kontrole. Nove kategorije uključuju potpore u slučaju prirodnih katastrofa, u sferi putničkog prometa, očuvanja tradicije i kulture, za sport, širokopojasne veze, audio-vizualni rad, organizacije i inovacije.

“Od 43 izuzeća 27 je novih, a mnoge aktivnosti imaju više definicija kod intenziteta potpora. Predviđen je učinkovitiji pristup javnim financijama, energetska

Nove isplate za lokalne akcijske grupe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja, lokalnim akcijskim grupama - LAG-ovima.

Lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računal-

učinkovitost i okolišna usmjerenost, socijalna kohezija, poticanje zapošljavanja putem temeljnih programa za mlade, potpore za građevinske pothvate istraživačke infrastrukture”, naglasila je Kriste de Spiegeleer.

Uredba predviđa pojednostavljena pravila koliko je to god moguće te uklanjanje administrativnih prepreka. Poboljšani su i modeli kontrole s više informiranja o tome tko dobiva i koliku pomoć. Primjenjuje se ekstenzivni mehanizam praćenja, a svaka država članica ima svojeg koordinatora.

Općini Blato novac za kanalizaciju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture.

nu opremu. Za te troškove LAG-ovima se može odobriti maksimalni iznos od 450.000 kuna godišnje. LAG-u Središnja Istra isplaćeno je 59.000 kuna, LAG-u Izvor 38.000 kuna, LAG-u Zeleni trokut 73.000 kuna, LAG-u Krka 650 kuna, LAG-u Srijem 127.000 kuna,

a LAG-u Laura 193.000 kuna. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do sada je sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za sufinanciranje 42 lokalne akcijske grupe (LAG) u iznosu od 37,8 milijuna kuna.

Općini Blato isplaćeno je 3,2 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju sustava kanalizacije. IPARD sredstvima ostvareni su preduvjeti za nesmetan gospodarski razvoj i značajan utjecaj na ekologiju i zaštitu izvora pitke vode.

Uz ovu isplatu do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 373,72 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 230 završenih projekata.

www.een.hr

14. srpnja 2014.

2 3

Financiranje iz Strukturnih fondova EU-a

Odabrani prvi projekti Predstavljeno je 28 projekata malih i srednjih poduzetnika koji su odabrani za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Za ove projekte osigurano je 249 milijuna kuna bespovratnih potpora, a njima bi se trebalo otvoriti i 650 novih radnih mjesta Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavilo je 28 projekata malih i srednjih poduzetnika koji su odabrani za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupna vrijednost ovih projekata veća je od 640 milijuna kuna, a iz Europskog fonda će se osigurati bespovratna pomoć u iznosu od 249.430.113,88 kuna. Kako je najavljeno u prijedlozima za ovih 28 projekata, njihovim ostvarenjem trebalo bi se otvoriti 650 novih radnih mjesta.

Ovo je za nas povijesni trenutak jer su prvi put poduzetnicima dodijeljena sredstva iz strukturnih fondova u ovako velikom iznosu, kaže ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “No ovih 250 milijuna kuna odobrenih sredstava je tek početak. Ujesen očekujemo puno novih natječaja i siguran sam da će se sva dostupna sredstva iz EU fondova iskoristiti na najbolji mogući način te da ćemo puno više novca povući iz fondova, nego što uplaćujemo”, procjenjuje Maras. U Ministarstvu ističu kako je riječ o vrlo kvalitetnim projektima među kojima je najniži iznos pojedinačno dodijeljene potpore 4,34 milijuna kuna, a najviši 26 milijuna kuna.

Bit će sufinancirano devet turističkih projekata i 19 onih namijenjenih podizanju konkurentnosti poduzetnika.

Od turističkih projekata prihvaćeno je podupiranje obnove hotela Dunav u Vukovaru tvrtke Eurco, renovacija i rekonstrukcija hotela Park u Splitu tvrtke Potestas, projekt adaptacije hotela Sveti Križ u Trogiru tvrtke Blizina, ulaganje u dizajn-butik hotel Rivalmare 4* u Novigradu tvrtke Vision, izgradnja centra zdravog življenja Seget tvrtke Studio XXL, izgradnja i opremanje ekskluzivnog aparthotela Vinaria 3* i razvoja vinskog turizma na poluotoku Pelješcu tvrtke Saints Hills, rekonstrukcija postojećeg i dogradnja novog hotela Park 4* u Varaždinu tvtke Gastrocom, izgradnja hotela Pleso u Velikoj Gorici tvrtke MC Ultimaks te rekonstrukcije hotela Vila Rova u Malinskoj tvrtke UT Rova.

Iz programa potpora za jačanje konkurentnosti sufinancirat će se projekti Za nijansu bolji tvrtke Chromos-Svjetlost, Projekt povećanja kapaciteta kao preduvjet konkurentnosti proizvodnje na regionalnom tržištu tvrtke Signum max, Izgradnja fotonaponske Elektrane Župa-

Bit će sufinancirano devet turističkih projekata i 19 onih namijenjenih podizanju konkurentnosti poduzetnika nja tvrtke Flamtron, Uvođenje nove tehnologije za proizvodnju e-tekućina za elektronske cigarete novogradiške tvrtke ELDA, Tehnološka obnova proizvodnje tvrtke Pro-klima, Povećanje produktivnosti poduzeća data link uvođenjem inovativne tehnologije proizvodnje LED rasvjetnih tijela, diverzifikacija i optimi-

zacija proizvodnje tvrtke Lim Samobor, Jačanje konkurentnosti tvrtke Ind Eko iz Kostrene, uvođenjem nove CIPP i ADR tehnologije, optimizacijom proizvodnih procesa i usklađivanjem poslovanja s relevantnim zakonodavstvom, Povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta za održiv rast i inovacije tvrtke Sobočan interijeri, Izgradnja proizvodne hale za izradu elektroenergetske opreme tvrtke HELB iz Brckovljana, Novi investicijski ciklus proizvodnje opruga u tvrtki POD proizvodnja opruga iz Dežanovaca, Proširenje tehnoloških kapaciteta tvrtke Machiper oprema iz Trnovca Bartolovečkog, Povećanje konkurentnosti tvrtke Klimaoprema na međunarodnim tržištima ulaganjem u učinkovitiju proizvodnju, projekt Prozor mogućnosti tvrtke Gorica staklo, Proizvodnja drvenih gajbica tvrtke Smiljanić iz Vukovara, Izgradnja hale za laminiranje u Jasenovcu tvrtke Lemia Plast, Ulaganje u izgradnju i opremanje

tvornice papirnih cijevi tvrtke Bormak Pak iz Ludbrega, Ulaganje u nove tehnologije za nove cijevi tvrtke Vargon iz Kukuljanova i novi pogon tvrtke Hittner iz Bjelovara.

Ova shema dodjele bespovratnih sredstava odnosi se na poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva dodjelom bespovratnih sredstava za poboljšanje tehnološke strukture poduzeća te konkurentnosti turizma dodjelom bespovratnih sredstava za ulaganja u izgradnju, preuređenje i poboljšanje kvalitete smještaja malih i srednjih hotela uključujući prateće sadržaje koji služe jačanju turističke ponude i produženju sezone. Ugovori s korisnicima bespovratnih sredstava bit će potpisani do kraja srpnja, a svi projekti prema najavama moraju biti završeni u roku od dvije godine odnosno do 31. srpnja 2016. godine.

enterprise europe Istraživanje regionalne konkurentnosti Hrvatske 2013.

Najkonkurentniji Zagreb Istra, Međimurje i Rijeka

Od prošlogodišnjeg istraživanja konkurentnosti županija nije bilo velikih promjena. Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsk Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija Nacionalno vijeće za konkurentnost predstavilo je treće po redu istraživanje Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013. kojim se nastavilo regionalno praćenje konkurentnosti hrvatskih županija. Prvo ovakvo istraživanje započelo je 2007. godine, i kako kažu u Vijeću, njime se želi dati bogata i kvalitetna podloga za praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske kojim bi se prepoznale posebnosti o kojima ovisi atraktivnost nekog područja za poslovanje i življenje.

Istraživanje je pokazalo sliku o snagama i slabostima 21 hrvatske županije i donijelo preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Regionalni indeks konkurentnosti ujedno je i dobar vodič za investicije, ali i poticaj institucijama za angažiranje u poboljšavanju uvjeta o kojima ovisi produktivnost gospodarstva i/ili javnog sektora neke sredine.

Od prošlogodišnjeg istraživanja u profilu konkurentnosti pojedinih županija bilo je promjena, no najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija zauzimaju prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. U odnosu na prethodna istraživanja regionalne konkurentnosti, Zagrebačka županija je s petog mjesta pala na sedmo mjesto, a na njeno se mjesto popela Primorsko-goranska županija. Varaždinska županija i Grad Zagreb samo su zamijenili mjesta u odnosu na 2010. godinu. Na začelju su bile i ostale Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-po-

dravska županija. No dobri rezultati nekih županija padaju ako ih uspoređujemo s članicama Unije. Prema regionalnoj podjeli po kojoj je hrvatska podijeljena na nešto veće jedinice odnosno na dva dijela, kontinentalnu i jadransku, Hrvatsku među 262 regije zauzimaju tek 213., odnosno 225. mjesto, dok posljednje 23 čine regije Rumunjske, Bugarske i Grčke. Zabrinjava i to što je cilj EU-a do 2020. zaposlenost dići na 75 posto, a Hrvatske sa 52 na samo 59 posto. Usporedba rezultata istra-

živanja konkurentnosti s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine govori kako jačanje konkurentnosti županija zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, konzistentnost politike i programa, pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. Dugoročnost tih procesa zatvaranja konkurentskog i razvojnog jaza zahtijeva od svih koji u tim procesima sudjeluju razumijevanje važnosti dosljednosti, pravodobnosti, istodobnosti primjene različitih

politika, programa i instrumenata te nužnosti suradnje. Iako je Vijeće za konkurentnost nakon prve analize konkurentnosti županija 2007. godine donijelo preporuke o tome što činiti da bi se ojačala konkurentnost, većina prioriteta i preporuka još uvijek nije realizirana.

Vijeće smatra kako je potrebno razviti monitoring alate koji se trebaju temeljiti na trogodišnjem istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti, a radi jačanja lo-

www.een.hr

14. srpnja 2014.

4 5

Nema brzih promjena

Istraživanje o konkurentnosti županija potvrđuje da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija, smatra predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić. “Sve županije imaju pravo na ujednačen razvoj; jačanje konkurentnosti županija pretvorit će se u rast nacionalne konkurentnosti.

To je jedino moguće ostvariti suradnjom svih kroz korištenje lokacijskih prednosti i resursa, poticanjem potencijalnih izvo-

b, Varaždin, a

Konkurentnost nije zarazna

ko-goranska županija su najkonkurentnije, a najmanje su konkurentne

Promjene u rangiranju županija po konkurentnosti Županija

2013.

2010.

ra i uklanjanjem prepreka rastu. U tome ključnu ulogu ima suradnja obrazovnog i istraživačkog sustava s poslovnim sektorom jer bez stvaranja ljudi s kompetencijama proaktivnosti i inovativnosti koje pridonose prepoznavanju prilika i njihova pretvaranja u konkurentni pothvat na globalnom tržištu i dalje ćemo se suočavati s najopasnijim problemom svake zemlje, a to je visoka i dugotrajna nezaposlenost, posebno nezaposlenost mladih”, smatra Mudrinić.

2007.

Grad Zagreb

1

2

1

Varaždinska

2

1

4

Istarska

3

3

3

Međimurska

4

4

2

Primorsko-goranska

5

7

6

Zadarska

6

6

9

Zagrebačka

7

5

5

Koprivničko-križevačka

8

12

7

Splitsko-dalmatinska

9

8

8

Dubrovačko-neretvanska

10

9

10

Osječko-baranjska

11

13

14

Krapinsko-zagorska

12

11

15

Karlovačka

13

14

12

Šibensko-kninska

14

10

13

Bjelovarsko-bilogorska

15

15

11

Brodsko-posavska

16

16

18

Ličko-senjska

17

18

19

Virovitičko-podravska

18

17

17

Sisačko-moslavačka

19

19

16

Vukovarsko-srijemska

20

20

21

Požeško-slavonska

21

21

20

Konkurentnost nije zarazna, prenosiva bolest. Manje konkurentne županije ne “profitiraju” od bliskosti s razvijenijim županijama, što se najbolje vidi na primjeru prvoplasiranog Grada Zagreba i 12-plasirane Krapinsko-zagorske županije, kaže Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. ”Ne smanjuju se ni razvojne razlike između najsiromašnijih i najbogatijih županija, pa je BDP po stanovniku Zagreba tri puta veći od BDP-a u Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji, a nezaposlenost u četirima županijama na začelju ljestvice čak je četiri puta veća nego u Zagrebu.

Najslabiji od 17 mjerenih stupova konkurentnosti, kao i 2010., jesu razvijenost

financijskog tržišta, klasteri i lokalna uprava. Zabrinjava i to što Brodskoposavska županija ima 35,6 posto udjela pomoći u ukupnim prihodima, a čak je u 12 stupova konkurentnosti među zadnjih sedam županija”, smatra Slavica Singer.

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost

kalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem. Treba osnažiti i liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Quadruple Helix - koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave, akademske zajednice i civilnog društva, te ojačati operativne kapacitete za korištenje financijskih instrumenta EU-a koji potiču regionalni razvoj.

Nužno je da se razmisli i o učinkovitosti teritorijalne podjele Hrvatske te ojačati me-

todu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između županija. Vijeće smatra kako je nužno razviti regije znanja kao interesno povezivanje županija te koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restrukturiranje gospodarske strukture u regijama i županijama. Svaka županija mora jačati poduzetničke kapacitete, nužno je investirati u njih i jačati infrastrukturu te podići kvalitetu života u njima.

Malo ali komplicirano tržište Kad ste veliki, problem vam je raditi u različitim konkurentskim okruženjima, ističe Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.

“Kompleksnost posla povećava se kada je nacionalno tržište malo, ali na njemu ima velikih regionalnih razlika. Različiti su nam troškovi poslovanja i iako imamo jasne strategije i poslovne planove, moramo

razmišljati o razlikama koje su ekonomske, ali i socijalne. Svakodnevno u svojim trgovinama imamo izravan kontakt s više od 900.000 kupaca, no njihovo očekivanje potpuno je različito u različitim hrvatskim krajevima. Nešto što je prihvatljivo u Primorsko goranskoj županiji, teško je prihvatljivo na istoku Hrvatske”, zaključuje Ljerka Puljić.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Lijekovi Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak, traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 17. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica Dr. Ivo Pedišić, Sisak, 01066571771, J.J. Strossmayera 59, Služba za nabavno-skladišne poslove, Na pažnju: Alen Luketić, 44000 Sisak, javnanabava@obs.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0028204.

Rendgenski uređaji Árpád-házi Szent Erzsébet Szakkórház és Rendelőintézet, Tata, Mađaska, traži nabavu rendgenskih uređaja. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na ÉSZKER kft., Pasaréti út 83., Na pažnju: Zelenay Krisztina, irodavezető, 1026 Budapest, Hungary, titkarsag@eszker.eu.

Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Stimulator UKC, Ljubljana, Slovenija, traži nabavu stimulatora. Natječaj je otvoren do 4. kolovoza, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na UKC Ljubljana, Zaloška cesta 2, Na pažnju: Barbara Jurca, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, barbara. jurca@kclj.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

P.O.Box 50622, 76, Franklin Roosevelt, Block A, Limassol, General Manager, 3608 Limassol, Cyprus, info@sbla. com.cy. Više podataka o nadmetanju na www.sbla.com.cy ili http://www. eprocurement.gov.cy.

Zagreb, nikolina.jelekovac@ina.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+005-0032476.

Vatrogasna vozila Pyrosbestiki Ypiresia Kyproy, Leykosia, Cipar, traži nabavu vatrogasnih vozila. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Pyrosbestiki Ypiresia Kyproy, Akadimias 12, Lakatamia, Tmima Dimosion Symbaseon Pyrosbestikis Ypiresias Kyproy, Christaki Kallika, 2330 Leykosia, Cyprus. Više podataka o nadmetanju na http://www.eprocurement. gov.cy.

Usluge u građevini Grad Zagreb nabavlja arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcijske usluge. Natječaj je otvoren do 22. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Služba za kontakt: Grad Zagreb, Ured za javnu nabavu, na pažnju javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?Oznaka Dokumenta=2014%2fS+002-0032551.

Sanitetska vozila OZG, Kranj, Slovenija, traži nabavu sanitetskih vozila. Natječaj je otvoren do 5. kolovoza, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na OZG, Gosposvetska ulica 9, Služba za kontakt: anica. hladnik@ozg-kranj.si, SI-4000 Kranj, Slovenija. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Građevinski radovi Sewerage Board Of Limassol Amathus, Limassol, Cipar, traži izvođača radova na izgradnji sustava za obradu otpadnih voda. Natječaj je otvoren do 20. listopada, a prijave na grčkom ili engleskom jeziku se predaju na Sewerage Board Of Limassol - Amathus,

Bušotinski cement Ina nabavlja bušotinski cement. Natječaj je otvoren do 6. kolovoza, a prijave na hrvatskom ili engleskom jeziku se predaju na INA - Industrija nafte d.d., 27759560625, Avenija V. Holjevca 10, Služba nabave za bušenje i proizvodnju.

Na pažnju: Nikolina Jelekovac, 10020

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje HŽ Infrastruktura traži nabavu usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.

Natječaj je otvoren do 18. kolovoza, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Infrastruktura d.o.o., 39901919995, Mihanovićeva 12, Nabava, Na pažnju: Marina Vrhar, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+005-0032421.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Strojevi i oprema za prehrambenu industriju (BOCZ20140430002) Češka tvrtka proizvodi strojeve i opremu za prehrambenu industriju - linije za punjenje u bačvice, boce, pojedinačne strojeve za punjenje, ispiranje, strojeve za pakiranje, utovar i istovar. Strojevi za pakiranje u kartonske kutije i folije mogu se koristiti u različitim proizvodnim granama. Tvrtka traži distributere strojeva za prehrambenu industriju.

Distribucija građevinskih materijala na ciparskom tržištu (BRCY20130830001) Ciparska tvrtka osnovana 1990., specijalizirana za veleprodaju i maloprodaju građevinskih materijala, a posebno materijala za toplinsku i zvučnu izolaci-

ju, nudi usluge distribucije proizvođačima građevinskih materijala. Cilj tvrtke je pružiti visokokvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama.

Prodajne i marketinške usluge (BRUK20140605001) Britanska tvrtka nudi stručne prodajne i marketinške usluge u šest industrijskih sektora - energetika, maloprodaja i veleprodaja, profesionalne usluge, transport i logistika, proizvodnja i izgradnja. Tvrtka nudi zastupstvo te pruža prodajne i marketinške usluge potencijalnim klijentima koji žele pristupiti tržištu ili pojačati svoje prodajne i marketinške napore unutar bilo koje od navedenih industrijskih grana u Europi.

Odjeća za žene (BOCY20140521001) Ciparska tvrtka, osnovana 2004., specijalizirana za proizvodnju opreme za

osobnu zaštitu, svih vrsta hotelskih tekstila i promotivnih materijala za hotele i fast food industriju, traži distributera za novoosmišljeni inovativni proizvod. Radi se o popularnom ljetnom odjevnom predmetu za mlade žene. Proizvod je opsežno testiran tijekom protekle dvije godine, što je rezultiralo vrlo obećavajućim rezultatima. Misija ciparske tvrtke je ponuditi kvalitetne proizvode po povoljnim cijenama.

Distribucija strojeva na bugarskom tržištu (20090710025 BR) Mađarska tvrtka koja se bavi veleprodajom strojeva za rezanje u metalnoj industriji traži proizvođače u Bugarskoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj te Srbiji. Mađarska tvrtka nudi usluge distribucije i zastupstvo spomenutih strojeva potencijalnim partnerima na mađarskom tržištu.

Zdravi i dijetetski proizvodi (20101220076) Poljski proizvođač zdravih i dijetetskih proizvoda traži trgovačke posrednike u europskim zemljama. Većina proizvoda tvrtke uklapa se u piramidu zdrave prehrane i koristi se za dijetetičare. Kao promicatelj ideje o zdravoj hrani, tvrtka radi sve kako bi se osiguralo da njeni proizvodi sadrže prirodne elemente i zadovoljavaju najviše standarde kvalitete, s posebnim naglaskom na njihovoj zdravstvenoj ispravnosti.

Distribucija proizvoda od metala na poljskom tržištu (BRPL20140522001) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju brava, šarki (zglobova) i ostalih proizvoda od metala za električnu industriju, telekomunikacijsku i proizvodnju namještaja, nudi distribuciju proizvođačima sličnih proizvoda.

www.een.hr

14. srpnja 2014.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

Flourescentna stolna lampa, nepoznatog brenda, oznake Professional Table Lamp. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zbog loše izvedbe električnih spojeva i materijala korištenih za izolaciju može doći do električnog udara. (slika 5)

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost

kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

Zvečka, brend Magtoys, model 316068.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je drška preduga i može izazvati gušenje. (slika 1) Igračka ksilofon, brend Yi Zhi Toys, naziv Music Zone. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se mali dijelovi igračke

6 7

lako mogu odvojiti i progutati ili inhalirati. (slika 2) Detektor dima, brend Vigilens, model KD 101 LD. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zvučni signal koji emitira u slučaju dima nije dovoljno glasan. (slika 3) Set električne cigarete, brend eGo, model CE4+. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija punjača nije dovoljno dobro izvedena pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Automobil Caterham, modeli Caterham 7 S3, SV i CSR, proizvedeni od svibnja prošle do travnja ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se matica pedale gasa može otpustiti i smanjiti broj okretaja motora u vožnji. (slika 6) UV lampa za nokte, brend Luck Star, modeli ST-818 i KT-818. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije kvalitetno izvedeno napajanje i tijelo lampe pa može doći do električnog udara. (slika 7) Automobili Chevrolet, Pontiac, Saturn i Daewoo, modeli Cobalt, Pursuit, G4, Solstice, G5, Ion, Sky, G2X, proizvedeni od 2006. do 2010. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer bravice za startanje vozila mogu tijekom vožnje, osobito ako je na ključu težak privjesak, iskočiti iz pozicije start i prekinuti dovod struje u motor. (slike 8, 9, 10)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputitena lada.benzon@bicro.hr.

Potraga za senzorima koji će se ugrađivati u dječju odjeću i softver za analizu glasa (13 BE 0427 3SON) • Flamanska organizacija razvija dječju odjeću sa senzorima za praćenje aktivnosti i ponašanja djeteta. U potrazi su za senzorima i softverom koji može analizirati bebin glas. Zainteresirani su za licenciranje ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

Tehnologija za obradu teksta u medijskim alatima za upravljanje imovinom (TRSE20140325001) • Švedska sveučilišna spin off tvrtka aktivna u razvoju softvera za svjetsko tržište, specijalizirana za upravljanje medijskom imovinom (MAM), rješenjima otvorenog koda i interaktivnim dizajnom, u potrazi je za tehnologijama za analizu teksta koje bi mogli uključiti u svoje MAM alate unutar postojećih rješenja za vađenje metapodataka. Traži se tehnički ili komercijalni ugovor sa subjektima iz akademske zajednice ili tvrtkom iz ICT sektora.

Dizajn kontrolnih sustava i inženjerske usluge (TRNL20140319001) • Nizozemska tvrtka razvija 3D printer za veliku brzinu i visok volumen proizvodnje industrijskih mehaničkih komponen-

ti kao ekonomsku i tehničku alternativu klasičnim tehnologijama obrade. Tvrtka traži teoretičare s polja nelinearnih kontrolnih sustava, kontrolnih sustava sa zatvorenom petljom, za ugovor o suradnji ili ugovor o istraživačkim uslugama.

Brzo mjerenje spojnih točaka za lijepljenje metalnih ploča (TRDE20140130002) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za mjerenje spojnih točaka između preklapajućih metalnih ploča. Cilj je detektirati i identificirati stupanj defekta u lijepljenim spojevima i, ako je moguće, utvrditi debljinu sloja ljepila. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Biorazgradivi materijali za more (TRDE20140129001) • Njemačko sveučilište ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih livada morske trave sadnjom umjetne koja će stvoriti pogodne hidrodinamičke uvjete za rast morske trave.

Umjetna morska trava bi se trebala razgraditi nakon određena vremena kako bi prepustila mjesto prirodnoj livadi morske trave. To će biti zajednički projekt ekologa, hidrodinamičkih i materijalnih

stručnjaka. Traženi partner bi trebao biti zainteresiran za razvoj željenog materijala i/ili novih poslovnih prilika.

organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Traži se tehnologija za energetsku optimizaciju tijekom procesa rafiniranja povrća i za korištenje niskih temperatura (TRDE20140430002) • Njemačka tvrtka, specijalizirana za procesuiranje svježih i zamrznutih poljoprivrednih proizvoda, traži inovativne tehnologije za unapređenje energetske efikasnosti tijekom procesa rafiniranja i zamrzavanja povrća, primjerice tehnologije koje se koriste na niskim temperaturama hladnih dijelova trgovine.

Poduzeće koristi nekoliko strojeva za obradu, zamrzavanje i skladištenje povrća. Mogući tipovi suradnje su tehnička ili komercijalna suradnja uz tehničku podršku.

Smanjenje broja bacila – nova tehnologija za unapređenje mikrobiologije povrća (mrkva, krumpir, luk...)

(TRDE20140508004) • Njemačka prehrambena tvrtka sa sjedištem u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za smanjenje izloženosti bakterijama i poboljšanje mikrobiologije povrća. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju svježih i smrznutih poljoprivrednih proizvoda. Mogući oblici suradnje uključuju komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, tehničku suradnju ili ugovor o licenci.

Uklanjanje oksida iz magnetskih ploča (TRDE20140130001) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za uklanjanje magnezij-oksida iz magnezijskih ploča kako bi se optimizirao proces lijepljenja.

Ponuđena tehnologija bi trebala biti na visokom stupnju razvoja ili spremna za stavljanje u masovnu proizvodnju. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke

Traži se automatizirana linija za pakiranje metalnih ploča (TRAT20140428001) • Austrijska tvrtka želi investirati u automatiziranu liniju za pakiranje metalnih ploča. Imaju patent na posebnu metodu pakiranja koja se mora prebaciti s ručnog na potpuno automatizirani tijek rada. Ova metoda omogućuje zaštitno zatvaranje metalnih ploča te otvaranje i ponovno pečaćenje bez dodatnih napora. Traže se partneri sa stručnim znanjem iz područja automatiziranog procesa pakiranja. Razvijanje i nacrt ove linije je prvi zadatak. Drugi zadatak je instalacija linije.

enterprise europe

14. srpnja 2014.

8

Javni poziv za neposredno sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv za neposredno sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina te uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor.

Pravo na sredstva Fonda, sukladno Javnom pozivu, ostvaruju trgovačka društva i fizičke osobe (obrtnici), a rok za dostavu ponuda je 31. prosinca 2014. godine ili do iskorištenja predviđenih sredstava namijenjenih predmetu Javnog poziva. Tekst javnog poziva možete pogledati na http://www.fzoeu.hr/hrv/pdf/ EP%20za%20industriju%20i%20komercijalni%20 usluzni%20sektor%20-%20tekst%20Javnog%20 poziva.pdf.

Tera Tehnopolis iz Osijeka poziva sve proizvodne tvrtke (neovisno o proizvodnoj djelatnosti) koje su zainteresirane za ostvarivanje bespovratne potpore za financiranje troškova energetskih pregleda zgrada i

građevina te uvođenja sustava gospodarenja energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 da se jave na broj telefona 031/251 002 ili e-mailom aniksic@tera.hr.

Gamesmatch@gamescom 2014 Njemačka će od 13. do 15. kolovoza 2014. postati centar svijeta kompjutorskih igara kroz organizaciju Gamescom Faira. U sklopu toga sajma bit će organizirani B2B gospodarski susreti Gamesmatch@gamescom 2014 na kojima će za poduzetnike ICT sektora biti organizirani sastanci s potencijalnim internacionalnim partnerima.

ma, unapređenje tehnološke baze, promociju i slično. U okviru skupa organiziraju se unaprijed odgovoreni 20-minutni poslovni susreti na jednoj lokaciji, a zainteresirani sudionici se trebaju registrirati, predstaviti sebe, svoju tvrtku i tehnologiju te unaprijed pronaći partnere sa zajedničkim interesom. Sudjelovanje na Gamesmatchu je besplatno za poslovne sudionike. Registracija je obvezna, a radni jezik skupa je engleski. Susreti će se održavati na Gamescomu u Kölnu u dvorani 4.2. Booth of Medienland NRW (A-042).

Kao i 2013. godine skupu će prisustvovati profesionalci koji će na efikasan način pronaći partnere za unapređenje svojeg poslovanja. Skup je namijenjen onima koji traže pristup novim tržišti-

Više o skupu moguće je naći na http:// www.b2match.eu/gamesmatch2014.

Poslovni susreti u Brnu Poslovni razgovori će se održavati u okviru Međunarodnog sajma strojarstva MSV 2014 (International Engineering Fair), vodećeg industrijskog sajma u Središnjoj Europi s više od 1500 izlagača i 75.000 posjetitelja iz 59 zemalja svijeta.

Gospodarska komora iz Brna, kao organizator i član EEN-a, poziva sve zainteresirane da se prijave za B2B razgovore s međunarodnim tvrtkama.

Više informacija o prijavi na mail: jravlic@hgk.hr

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 16. srpnja - Investment Forum, Barcelona, Španjolska 2. kolovoza - Driving Green Connections, poslovni susreti, Kopenhagen, Danska 3. rujna - MTM Furniture Fair brokerage event, Ostroda, Poljska

11.rujna - Međunarodni poslovni susreti u sklopu 47. Međunarodnog sajma u Celju (MOS) 16.-18. rujna - ICS Meetings, brokerage inovacijskih tvrtki Toulouse, Francuska

4. rujna - B2B-Cooperation-Exchange drvne industrije i 24.- 25. rujna - WindMatch 2014 Hamburg, Hamburg, šumarstva na International Timber Fair 2014, Klagenfurt, Njemačka Austrija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( već 14 god ( iz 1307. godine Mirt interijeri na tržištu

MIRT INTERIJER, bestovje

datira prvi pisani trag o obitelj Ražnjević u Polači

Ražnjevića dvori, Polača

Niže cijene, kvaliteta ista

Nema uspjeha bez organiziranog sustava Od početka do danas vodim se pravilom: prihvaćamo obujam posla koji možemo kvalitetno realizirati i time opravdati povjerenje klijenta, ističe Tomislav Mirt

S

pecijalizirana tvrtka za opremanje sajmova Mirt interijer bavi se organiziranjem, projektiranjem, izvođenjem i uređivanjem sajmova i izložbenih prostora, ali i organizacijom događanja i izložbi. Opremaju i sajmove u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Sloveniji, Francuskoj, Turskoj, Srbiji, Kosovu, Albaniji, Španjolskoj, Švicarskoj i drugim zemljama.

“U samo nekoliko godina pokazali smo da znamo na najbolji način ispuniti najzahtjevnije naloge naših klijenata i time sjediniti kvalitetu izrade, atraktivan dizajn i veliko zadovoljstvo naših poslovnih partnera”, kaže vlasnik i direktor tvrtke Tomislav Mirt.

Proširili su spektar rada na izradu reklamnih natpisa i digitalnog tiska, uramljivanje fotopanoa plastičnim i metalnim okvirima, iznajmljivanje šatora i multimedijalne opreme, izradu štandova i namještaja te opremanje prostora. “Na tržištu sam prisutan već 14 godina, od toga sedam u vla-

stitoj tvrtki. Otvorio sam je kako bih stečenim iskustvom realizirao nove ideje. Tada sam bio jedini zaposlenik koji je imao malu radionicu, još manji početni budžet i velika očekivanja”, prisjeća se Mirt.

Brzo do povjerenja U počecima je sve radio sam: pripremu, utovar, prijevoz, montažu i na kraju predaju štanda. Počeo je koristiti nove materijale (octanorm, iveral u različitim bojama, maximu, tkaninu s tiskom…) i brzo je dobivao povjerenje klijenata.

Recesija nas je sustigla tek početkom ove godine, kaže vlasnik Mirt interijera “Tvrtka se polako počela širiti, ulagao sam u inovacije, kupio vlastiti kamion, proširio radionicu, zaposlio montera. Kompenzacijom sam uzeo print cutter za izradu naljepnica. Cijenama sam morao biti konkuren-

tan i istodobno zadržavati kvalitetu s kojom sam počeo. Međutim, od samoga početka do danas vodim se pravilom: prihvaćamo obujam posla koji možemo kvalitetno realizirati i time opravdati povjerenje klijenta, po čemu smo i danas poznati”, ističe Mirt.

Neki od klijenata kojima su opremali štandove su Hrvatska obrtnička komora, Trgostal-Lubenjak, Gea klima tehnika, Splitska banka, Kamini Hoyan, Agrokor, Fokus Medical, SG-Leasing, Dukat... Prije recesije zaposlio je još jednog stolara, kupio velik raskrajač i printer velikog formata, vratio početni ulog, počeo zarađivati i dalje ulagati u posao. Zaposlio je još jednog montera, proširio posao na izradu namještaja po mjeri, uzeo još jedan stroj i malo-pomalo počeo se probijati i na tom području. “Recesija nas je sustigla tek početkom ove godine. Osjetimo da posla ima manje. Zato smo morali spustiti i cijene, ali kvaliteta je ostala ista, kao i broj zaposlenih”, ističe Mirt. (G.G.)

Na imanju se proizvode vino i maslinovo ulje iz vlastita vinograda i maslinika, a u sklopu posjeda nalaze se vinoteka i oleoteka

N

edavno je ministar turizma Darko Lorencin otvorio prvi kategorizirani difuzni hotel u Hrvatskoj: hotel Ražnjevića dvori u Polači, koji posluje u sastavu turističke kompanije Ilirija iz Biograda na Moru.

Ražnjevića dvori višenamjenski je funkcionalni objekt namijenjen i opremljen za održavanje sastanaka, insentiva, seminara, team buildinga, gala večera, banketa i ostalih evenata koji traže ekskluzivnost usluge i ambijenta. Smješten je u ruralnom naselju Polača, u istoimenoj općini, u plodnoj dolini Ravnih kotara, na pola puta između Biograda na Moru i Benkovca, na mjestu duge, burne i bogate povijesti gdje prvi tragovi ljudske prisutnosti datiraju u prapovijest.

Prvi pisani povijesni trag o obitelj Ražnjević i njenom životu u Polači datira iz 1307. godine, dakle već preko 700 godina brojne generacije te obitelji vezuju se uz mjesto Polaču.

Hotel Ražnjevića dvori sastoji se od šest funkci-

onalno povezanih kamenih građevina smještenih na posjedu veličine 1,7 hektara. Svi su objekti nastali uređenjem, obnovom i prenamjenom starih, tradicionalnih građevina obitelji Ražnjević, a uređeni su i opremljeni na tradicijski način, u potpunosti uklopljeni u lokalnu sredinu i njen način života. Na imanju se proizvode i autohtoni proizvodi, vino i maslinovo ulje iz vlastita vinograda i maslinika, a u sklopu posjeda nalaze se i vinoteka i oleoteka.

Pioniri razvoja “Iliriji je čast što sudjeluje u razvoju i kreiranju hrvatske turističke ponude na dobrobit svih njenih građana”, rekao je Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije. “Kao što smo i prije 40 godina bili pioniri u razvoju nautičkog turizma i od Biograda napravili vodeću nautičku destinaciju na Jadranu, čime je Ilirija postala pionir u razvoju nautičkog turizma, tako i danas otvaranjem difuznog hotela i razvojem ponude ruralnog turizma predstav-

ljamo i tu, četvrtu snagu hrvatskog turizma - pored hotelijerstva, nautike i kampinga - s ciljem da turizam zaživi ne samo na obali već i u našem zaleđu. Ovo je veliki iskorak

Difuzni hotel čini splet šest funkcionalno povezanih kamenih građevina Ilirije u daljnjem razvoju njenog komplementarnog turističkog proizvoda kojim ćemo zasigurno pridonijeti jačanju vlastite konkurentnosti i produženju sezone te dati dodatnu vrijednost našoj temeljnoj ponudi. Sve to bez organiziranog sustava nije moguće”, istaknuo je Ražnjević.

U Ražnjevića dvorima pružaju se usluge smještaja i doručka, a sve ostale ugostiteljske usluge hotel pruža sukladno željama gostiju.

Apartmani nose nazive predaka obitelji Ražnjević koji su izgradili imanje i na njemu proveli cijeli svoj život. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA Spor s Republikom Srpskom i dalje traje

Slovenci traže svoj udio u TE Ugljevik, a HEP u TE Gacko

Slovenija i Hrvatska su u bivšoj državi sudjelovale u sufinanciranju izgradnje četriju rudnika i termoelektrane u Tuzli, Gackom, Ugljeviku i Kreki uz obvezu da se uložena sredstva vrate ugovorom o isporuci struje. Nakon okončanja rata Elektroprivreda BiH je isporukama struje izmirila ugovorne obveze prema Hrvatskoj i Sloveniji, a sporovi o suvlasništvu HEP-a s Elektroprivredom Republike Srpske vezano za Rudnik i TE Gacko, te

ELES-a i Elektroprivrede Republike Srpske o suvlasništvu nad Rudnikom i TE Ugljevikom još traju.

Slovenci će, kako saznajemo, pravdu zatražiti na međunarodnim sudskim instancama. Ovaj spor prema zadnjim procjenama iznosi oko 1,7 milijardi konvertibilnih maraka (KM). U odštetnom zahtjevu Slovenci su na Sudu u Bijeljini zatražili oko 1,4 milijarde KM, što sa zateznim kamatama iznos povećava na 1,7 milijardi KM. Sud u Bijeljini se proglasio nenadležnim, a Viši privredni sud u Banjoj Luci je odbio žalbu Slovenaca. Spor između HEP-a i Elektroprivrede RS-a za neispunjene obveze o suvlasništvu i isporuci struje iz TE Gacko također je u tijeku. (Z.L.)

*vijesti Vrelovod ĆatićiSarajevo Stara predratna tema o izgradnji vrelovoda od termoelektrana EP BiH u Ćatićima do Sarajeva kojim bi se po tadašnjim procjenama s jednog mjesta jeftinije zagrijavalo Sarajevo i još nekoliko mjesta na trasi ponovno je aktualan, posebno nakon što je BH Gas zbog milijunskih dugovanja zaprijetio Toplanama Sarajevo da će obustaviti isporuku plina. EP BiH, Toplane Sarajevo, Ministarstvo energetike i rudarstva te Ministarstvo prostornog uređenja FBiH i TE Kakanj uz punu podršku vlade Federacije BiH osnovali su tim stručnjaka koji radi na studiji isplativosti izgradnje vrelovoda.

Gubitak Rafinerije Bosanski Brod 500 milijuna KM Skupština Rafinerije nafte Bosanski Brod ni na zadnjoj sjednici nije donijela odluku o pokriću gubitka koji sada premašuje 500 milijuna KM. Kako je izvješćena Banjalučka burza, vlasnici Rafinerije nemaju sredstava za pokriće gubitaka. Ovaj problem,

kako je objašnjeno, rješavat će se poslije rekonstrukcije i modernizacije Društva i ostvarivanja prvog profita. Prošle godine Rafinerija je imala akumulirani gubitak od 455,6 milijuna KM. Rusi i Srbi o modernizaciji pruga Srpski predsjednik Tomislav Nikolić i predsjednik Ruske željeznice Vladimir Jakunin razgovarali su prošloga tjedna u Beogradu o projektu modernizacije srpskih željeznica i o tijeku radova na rekonstrukciji srpskih pruga. Jakunin je obavijestio predsjednika Srbije da se sve djelatnosti obavljaju prema unaprijed utvrđenim rokovima i zamolio ga za pomoć u rješavanju administrativnih poteškoća koje bi se mogle pojaviti u narednom razdoblju, priopćio je Nikolićev ured za odnose s javnošću.

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( na 6000 ha

Ferrero namjerava zasaditi lješnjake u Srbiji

Talijanski Ferrero najavio veliku investiciju

Srbija pod lješnjacima Pružit ćemo podršku malim poljoprivrednicima tako što ćemo im osigurati sadnice, potom know-how i tehnologije, a otkupljivat ćemo cijelu proizvodnju, kazao je direktor nabave Ferrera Arduino Borgogno Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

O

no što je Fiat učinio za srpsku industriju Srbije i poboljšanje vanskotrgovinske bilance, mogla bi ponoviti i druga, također talijanska kompanija Ferrero, ali u poljoprivredi. Za sada je učinjen najvažniji korak, pala je odluka: “Ferrero dolazi u rujnu”, najavio je prije nekoliko dana srpski premijer Aleksandar Vučić.

Od slastičarnice do globalne tvrtke Ovoj izjavi prethodio je sastanak premijera s predstavnicima talijanske kompanije, a dan kasnije ona je potvrđena i u talijanskom veleposlanstvu u Beogradu. Povod skupa u veleposlanstvu je doduše bilo globalno predstavljanje 4. izvješća o društveno odgovornom poslovanju Grupe Ferrero koje je već promovirano u 36 zemalja, ali je glavna tema ipak bila dolazak Ferrera u Srbiju. “Poljoprivredno zemljište u Srbiji je stvar budućnosti”, rekao je domaćin, veleposlanik Italije u Beogradu Giuseppe Manzo.

Predsjednik Ferrero S.p.A. i potpredsjednik Ferrero Internationa-

Projekt u Srbiji uključit će na stotine malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača la Francesco Paolo Fulci objasnio je kako je priča o ulaganju u Srbiju počela u lipnju 2013. godine kada je došao u Beograd “kako bi osobno započeo s projektom u koji vjeruje”.

Govoreći o Ferreru, Fulci je podsjetio kako je tvrtka osnovana 1946. godine u mjestu Alba u Pijemontu kada je od privatne slastičarnice počela prerastati u veliku tvrtku, s namjerom da zauvijek ostane u vlasništvu obitelji Ferre-

Društvena odgovornost A + Kompaniju Ferrero je za 4. izvješće o društveno odgovornom poslovanju, kao i za prethodno, kompanija Global Compact koja je partner Ujedinjenih naroda ocijenila s A +, rekao je direktor Ferrera za Balkan Enco Losacco.

On je naveo da koncept društvene odgovornosti Ferrera počiva na četiri stupa: visokoj kvaliteti proizvoda i sigurnosti hrane, brizi o umirovljenim članovima tvrtke te promociji kulturnih i umjetničkih aktivnosti, kao i socijalnim tvrtkama u Indiji, Južnoj Africi i Kamerunu te edukativnom programu Djeca i sport.

ro zbog čega je i nema na burzi. “Danas Ferrero zapošljava 30.000 radnika u 73 konsolidirane tvrtke i 20 tvornica, a 21. tvornicu upravo gradimo u Kini.

Imamo i pet velikih poljoprivrednih proizvodnji, prisutni smo u 160 zemalja i u 10 godina udvostručili smo promet sa 3,9 milijardi eura na osam milijardi eura u 2013. godini”, rekao je Fulci.

Objašnjavajući zašto je Srbija izbrana za iduću zemlju za proširenje proizvodnje i ulaganje, Fulci je kazao kako analize pokazuju da je “u pitanju konkurentno tržište i važni lokalni proizvođači”.

Dodao je kako za Ferrero ovaj dio Srednjoistočne Europe postaje važan isto koliko i Kina. “Na ovim tržištima zabilježili smo u zadnjim godinama rast od 38 posto, a samo lani smo uprihodili oko 15 milijuna eura”, rekao je Fulci.

Lješnjak - osnovna sirovina “Lješnjak je za nas osnovna sirovina i trošimo ga više nego drugi. Želimo uvijek svježu sirovinu

najbolje kvalitete i zato je proizvodimo u različitim dijelovima svijeta”, rekao je direktor nabave kompanije Arduino Borgogno. “Turska je najveći proizvođač lješnjaka s čak 75 posto svjetske proizvodnje, a Ferrero kupuje 25 posto njihova ukupnog godišnjeg uroda lješnjaka u Turskoj. Imamo i vlastitu proizvodnju u Italiji, Čileu, Australiji, Južnoj Africi i Gruziji, a Srbija će postati šesta zemlja u kojoj ćemo proizvoditi lješnjake”, naveo je Borgogno. Za punu proizvodnju, odnosno rod lješnjaka čiji je vijek prosječno 50 godina potrebno je šestsedam godina, kazao je on navevši primjer Gruzije gdje su 2007. lješnjaci zasađeni na 3470 hektara, zaposleno 20.000 ljudi i gdje prvi urod stiže u rujnu ove godine.

Projekt u Srbiji uključit će na stotine malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača. S istraživanjima u Srbiji započelo se u veljači 2013. godine, dok je studija izvodljivosti završena u veljači ove godine, a odmah potom potpisan je memorandum o razumijevanju između Ferrera i vlade Srbije, kazao je Borgogno. “Ferrero će investirati u proizvodnju u Srbiji, lješnjake namjeravamo zasaditi na 6000 hektara, imat ćemo objekte, pružit ćemo punu podršku malim poljoprivrednicima tako što ćemo im osigurati sadnice iz naših rasadnika, potom know-how i tehnologije, a otkupljivat ćemo cijelu proizvodnju”, kazao je Borgogno, ističući kako je riječ o značajnoj dugoročnoj investiciji.

15

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( 4,2 mlrd € ili 12% slovenskog BDP-a

*vijesti

u prošloj godini otišlo samo na mirovine

IZBORI U SLOVENIJI

Opet obećavali nemoguće U predizbornom korteširanju po Sloveniji političke stranke opet su obećavale ono što nije moguće, a bile su zamoljene da ovaj put to ne čine zbog krize i ozbiljnosti stanja njihovo pokriće treba osiguravati sve veći udjel u BDP-u. U 2007. godini sva umirovljenička prava u Sloveniji pokrivena su sa 3,3 milijarde eura.

U prošloj godini na umirovljeničke račune sjele su 4,2 milijarde – 12 posto slovenskog BDP-a. Za prava u 2007. godini bilo je dovoljno devet posto BDP-a.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenski birači odradili su još jedne izbore, ovaj put prijevremene i na svoj način nezgodne jer su održani u prvom od dva ljetna mjeseca predodređena za godišnje odmore. Zagovornici brzih izbora i što skorijeg izlaska iz svoje-

I drugi socijalni transferi su veliki i premašuju dvije milijarde eura vrsnog bezvlašća, predsjednik Borut Pahor i premijerka Alenka Bratušek, bili su stoga žestoko kritizirani. Napadalo ih se da su forsiranjem izbora u vrijeme dok ljudi zbog godišnjih odmora nisu doma “štetili važnom demokratskom procesu”.

Ubrzo se pokazalo da izborni proces nisu poremetili Pahor i Bratušek.

Veći su krimen učinili prvaci političkih stranaka. S kortešijskih podija širom Slovenije biračima su govorili upravo ono što su im ljudi s osjećajem odgovornosti i kao dobri poznavatelji teških prilika

savjetovali da nikako ne čine. “Ne obećavajte nemoguće i ne podcjenjujte činjenicu da se Slovenija dosad samo igrala reformi – odsad reforme treba provoditi i to odlučno i bez anestetika!” To je bio sukus niza tekstova kojima su slovenski ekonomisti od znanja i ugleda nagovarali ljude u političkom ringu za odgovorno ponašanje. Minimum poštenja političari bi pokazali razgovorima o nužnim racionalizacijama te o mogućim poreznim rasterećenjima – pisali su ekonomisti u svojim predizbornim kolumnama.

Obećanja umirovljenicima Na žalost, dobronamjerne poruke nisu našle put do onih kojima su bile namijenjene. Karl Erjavec, šef umirovljeničke stranke, u tjednu pred izbore potegao je u Žalec nadgledati pripremu goveđeg gulaša koji je nakon predizbornog skupa podijeljen stranačkim simpatizerima. Dok se gulaš krčkao u velikom kotlu lokalnog mesara, Karl Erjavec prepustio se lamentiranju o neslozi umirovljenika. “Slovenija ima 600.000 umirovljenika i da svi glasaju za svoju

stranku, DESUS bi mogao sam sastaviti vladu. Ovako s pet-šest zastupnika ne možemo biti djelotvorniji u borbi za više mirovine”, poentirao je Erjavec ne propustivši obećati okupljenima da će DESUS, uđe li u vladu, osigurati regres svim umirovljenicima.

Priča o slovenskim mirovinama nije nimalo bajkovita. Zbog starenja stanovništva sve je više umirovljenika, a zbog krize sve manje onih koji uplaćuju doprinose u mirovinski fond. Izdaci za mirovine stalnu rastu, gotovo da galopiraju, a za

Kako pomiriti suprotnosti To je gruba i gola aritmetika i pitanje je kako će Karl Erjavec, dođe li opet u priliku raspoređivati slovenski BDP, nadmudriti neugodnu financijsku jednadžbu. Treba znati da su i drugi socijalni transferi veliki – da premašuju dvije milijarde eura, a da istodobno “stara krama” u obliku javnih poduzeća ne stvara dovoljno dobiti te da se sve više takvih poduzeća približava redu za državne potpore. Najnoviji štrajk rudara u Velenju, s mogućnošću da se proširi i na cijelu energetiku, dokaz je da mnogo toga u Sloveniji valja resetirati.

Kako pomiriti krajnje suprotnosti, prava s mogućnostima, o tome se nije govorilo na predizbornim

Dr. Jože P. Damjan: Svi blefiramo – tako je ugodnije Nije moguće da javnost ne zna kako država dajući euro nekome u lijevi džep mora odmah izvući iz desnog najmanje euro. Međutim, javnost pristaje na manipulaciju jer tako je mnogima bolje – ništa ne treba mijenjati, tvrdi ekonomist dr. Jože P. Damjan uz napomenu da je izborni proces podređen sveopćem blefiranju. Javnost rezonira otprilike na sljedeći način: porezi neće pogoditi mene – neka plate drugi i neka sve ostane kako je bilo. Tako se birači ponašaju i pred glasačkom kutijom.

Biraju one koji im neće izazivati neugodnosti. Jože P. Damjan kaže da sve u Sloveniji može biti drukčije, ali uz više racionalizma i smisla za promišljanje o dva sljedeća koraka. Dr. Damjan već dulje vrijeme nagovara vladu da naloži tehničkim ekipama u svim ministarstvima prosijavanje svih izdataka sa zadaćom da ih smanje najmanje za pet posto i to na način da se ne ugrozi kvalitetu javnih usluga te da socijalni

transferi ne padnu ispod razine sličnih transfera u bogatijoj Austriji. Oporezivanjem nekretnina trebalo se dobiti godišnji prihod od 160 milijuna eura. Porez je blokirao Ustavni sud, pa Damjan sugerira da se ušteda u sličnom iznosu postigne izuzimanjem iz plaća zaposlenih u javnom sektoru 75 eura dodatka za topli obrok. Stanje je toliko ozbiljno da ne treba zazirati niti od preispitivanja nenormalno visokog standarda u broju odgojiteljica na broj djece u vrtićima. Ima smisla pozabaviti se i nadstandardima u osnovnom školstvu te u drugim djelatnostima.

Štrajk u Velenju Rudari ugljenokopa u Velenju nakon sedam dana štrajka, u kojem se nisu uspjeli izboriti za isplatu zaostalog regresa, zaoštrili su svoju akciju proširenjem zahtjeva vladi da hitno sredi stanje u cjelokupnoj energetici. Zahtijevaju i smjenu rukovodstva Holdinga slovenskih elektrarn kamo ugljenokop formacijski pripada.

Ne pruži li vlada jamstva da će srediti stanje u energetici, sindikati prijete pokretanjem općeg štrajka u cijeloj djelatnosti, a velenjski rudari odlučni su ga potkrijepiti uskratom tri četvrtine uobičajenih isporuka ugljena termoelektranama u Šoštanju.

Portorožu nedostaju Rusi U Portorožu nisu zadovoljni turističkim prometom. U prvom tjednu srpnja kao i u cijelom prethodnom polugodištu imali su tri posto manje noćenja.

Za podbačaj krivnju pripisuju ruskim gostima kojih je bilo za trećinu manje nego lani, svjetskom nogometnom prvenstvu, konkurenciji, čak i prijevremenim parlamentarnim izborima. U Izoli hvale se s tri posto plusa. Turistički radnici slovenske Istre navodno za srpanj imaju bolje najave.

Manje posla – manje nesreća Broj nesreća na radu u Sloveniji drastično je pao – sa 15.000 u 2010. godini na 9229 u prošloj godini.

Prva inspektorica za rad u Sloveniji Nataša Trček izjavila je da to nije uspjeh koji valja pripisati poboljšanoj zaštiti na radu, nego posljedica krize. Za vrijeme konjunkture građevinarstvo u Sloveniji zapošljavalo je 80.000, a danas tek nešto iznad 50.000 ljudi. “Ako se obavlja manje posla, logično je da ima i manje nesreća”, kaže inspektorica Trček.

16 TURIZAM *vijesti Dubrovnik na listi 50 naj gradova Autori Travel rubrike američkog portala Huffington Post, u suradnji s čitateljima portala Minube.net, odlučili su izabrati svjetske destinacije koje treba posjetiti u životu. Prema njihovu izboru, Dubrovnik se, uz gradove drevnih civilizacija i modernih metropola Azije, Sjeverne i Južne Amerike te Europe, našao na listi 50 gradova svijeta. Tako se Dubrovnik sa svojim Starim gradom na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine smjestio u odabrano društvo uz Veneciju, New York, Istanbul, Petru, Rim, Havanu, London i druge najatraktivnije gradove svijeta.

Turistički poslovni portal Turistički poslovni portal (Tourism Business Portal) novi je alat koji je pokrenula Europska komisija s ciljem jačanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u turizmu. Portal pomaže turističkim poduzećima od njihova osnivanja, upravljanja i promocije do proširenja poslovanja diljem Europe kao i na ostalim međunarodnim tržištima. To je i jedan od elemenata inicijative ICT u turizmu koja teži poboljšanju inovacija i porastu potencijala kreiranja novih poslova u turizmu.

Uskoro Rabska fjera

Sv. Jakov, sv. Ana i sv.

Kristofor tri su sveca za čije se blagdane Rab vraća daleko u svoju srednjovjekovnu prošlost i svake godine organizira turističku manifestaciju Rabska fjera. Ove se godine ona održava od 25. do 27. srpnja u sklopu čega će biti natjecanje drevnih viteških igara tj. Turnir rapskih samostreličara. Rabskom fjerom Rabljani oživljavaju uspomenu na nekadašnji izgled toga grada dok je slavio svoju slobodu i samostalnu općinu municipij.

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

(sa 7 na 9 kn

porasla bi pristojba u kategoriji A u sezoni

(sa 6 na 7 kn

poskupjela bi pristojba u kategoriji B u sezoni

Korekcija boravišne pristojbe planira se za 2015. godinu

Boravišna pristojba nije poskupjela 15 godina

Na najavu poskupljenja pristojbe prvo je reagiralo Kamping udruženje Hrvatske koje je istaknulo da hrvatski kampovi već sada imaju najviši PDV i najvišu boravišnu pristojbu na Mediteranu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

inistar turizma Darko Lorencin najavio je donošenje nekoliko mjera u sklopu izmjena Zakona o turističkim zajednicama kako bismo, prema njegovim riječima, imali kvalitetniju turističku ponudu. Jedna od tih mjera je i povećanje cijene boravišne pristojbe, čime bi se omogućilo bolje funkcioniranje destinacijskih menadžment organizacija koje se trebaju uspostaviti novim zakonom o turističkim zajednicama. Iz Ministarstva turizma kažu da još razmatraju najbolje mogućnosti za izmjenu Uredbe o utvrđivanju boravišne pristojbe, na temelju analize koja je pokazala da je naša boravišna pristojba najmanja u odnosu na nama konkurentske zemlje.

“Korekcija boravišne pristojbe planira se za 2015. godinu, dakle za ovu godinu ostaje ista.

Ona se ne tiče privatnih iznajmljivača paušalaca, za koje iznos paušalne naknade ostaje na istoj razini kao i 2014. Korekcija je sastavni dio planiranih promjena sustava turističkih zajednica prema no-

vom modelu upravljanja turističkim destinacijama.

Naime, od boravišne pristojbe financira se rad turističkih zajednica, a riječ je o namjenskom i korisnom prihodu za promidžbu i razvoj proizvoda”, istaknuo je ministar Lorencin.

Nova cijena boravišne pristojbe trebala bi se početi primjenjivati od iduće godine, ali ne za sve niti za čitavo vrijeme. Naime, u pred i po sezoni cijena bi ostala ista, a povećanje bi se odnosilo samo na dvije kategorije u sezoni: u kategoriji A cijena boravišne pristojbe povećala bi se sa sedam na devet kuna, dok bi se u kategoriji B podigla sa šest na sedam kuna. Cijene u kategoriji C i D ne bi se mijenjale. Ove kategorije (A, B, C i D) odnose se na razrede (zone) turističkog mjesta koje se određuju za svaku pojedinu županiju.

Kampisti protiv povećanja cijene Na najavu poskupljenja pristojbe prvo je reagiralo Kamping udruženje Hrvatske koje je istaknulo da hrvatski kampovi već sada imaju najviši PDV i najvišu boravišnu pristojbu na Mediteranu te je izrazilo duboko nesla-

ganje s tim prijedlogom.

Hrvatski kampovi, ističu u Udruženju, već sada trpe znatno lošiju poziciju od konkurencije zbog daleko najvišeg PDVa na smještaj na Mediteranu. On kod nas iznosi

Povećanje pristojbe za dvije kune gosti neće osjetiti, kaže predsjednik Uprave Jadranka hotela Krešimir Balenović 13 posto, dok je u Italiji, Španjolskoj i Francuskoj 10 posto. Što se tiče visine boravišne pristojbe u glavnoj sezoni, ona pak iznosi 0,9 eura i znatno je viša nego kod većine konkurentskih kampova. U Kataloniji je, primjerice, 0,45 eura, u talijanskom Bibioneu između 0,4 i 0,5 eura, u ostalim talijanskim destinacijama i manje; u francuskom Montpellieru ta pristoba iznosi 0,3 eura, a ima i destinacija poput Lignana gdje se ne naplaćuje boravišna pristojba za kampiste.

“Viša boravišna pristojba u kampovima značajno bi utjecala na poskupljenje cjelokupne usluge, što bi dovelo do

pada konkurentnosti hrvatskog kamping turizma.

Naime, prosječno ostvarene cijene u kampovima su niže od onih u hotelima, pa svako eventualno povećanje boravišne pristojbe ima veći relativni utjecaj na cijenu. Upravo ta osjetljivost cijena u kamping sektoru i jest razlog zašto je kod velike većine mediteranskih konkurenata boravišna pristojba za kamping goste značajno manja od one za hotelske goste”, istaknuo je Tihomir Nikolaš, predsjednik Izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske.

Nikolaš kaže da će se povećanje boravišne pristojbe loše odraziti na poslovanje turističkih subjekata u turizmu, posebice u segmentu kampinga. “Svako povećanje cijena koje direktno udara na džep gosta umanjuje konkurentnost hrvatske turističke ponude”, mišljenja je predsjednik Kamping udruženja Hrvatske.

Svi drugi troškovi rasli Direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja Đurđica Šimičić ističe da su u posljednjih 15 godina rasli svi troškovi osim boravišne pristojbe, tako

da njeno poskupljenje ne smatra strašnim. Reakcije hotelijera i kampista razumije u potpunosti i tumači ih više kao reakciju na brojne namete kojima su opterećeni i koji se stalno umnožavaju. “Prihod koji bude namaknut od povećanja pristojbe samo će donekle ubažiti posljedice povećanja ostalih troškova. Možda bi u svemu ovome trebalo preispitati i visinu paušala koji se naplaćuju privatnim iznajmljivačima umjesto boravišne pristojbe. Ako je kvaliteta usluge povećana, gosti se neće žaliti na visinu boravišne pristojbe, ali ako nema povećanja kvalitete, tu će razliku u cijeni svi primijetiti, mišljenja je Đurđica Šimičić.

Predsjednik Uprave Jadranka hotela iz Rijeke Krešimir Balenović smatra da povećanje boravišne pristojbe za dvije kune, u kategoriji kojoj pripadaju ovi hoteli, gosti neće osjetiti niti će to utjecati na njihov izbor. “To bi s druge strane mogao biti značajan prihod turističkim zajednicama koje bi tim novcem mogle poboljšati kvalitetu turističke infrastrukture te samim time povećati i kvalitetu usluge destinacije”, ističe Balenović.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

( oko 2 god trajao razvoj rješenja

( 20% prihoda

CROZ ostvaruje na ino tržištima

SentiMenter

Online mjerač pulsa brenda Poznato je, kaže Luka Stepinac, da na razvijenim tržištima internet i društvene mreže u velikoj mjeri potiskuju tradicionalne medije i polako postaju jedan od najvažnijih izvora informacija Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska IT tvrtka CROZ nedavno je razvila SentiMenter - rješenje za analizu podataka s društvenih mreža i ostalih javno dostupnih internetskih izvora informacija.

Luka Stepinac, voditelj Odjela za Big Data u CROZ-u, kaže kako se ideja o SentiMenteru rodila prije dvije godine tijekom istraživanja mogućnosti primjene Big Data rješenja u praksi. “SentiMenter je namijenjen svima onima koji žele izmjeriti puls svog proizvoda na društvenim mrežama, procijeniti kako je njihov brend - proizvod, usluga ili politička stranka - pozi-

SentiMenter se može spojiti praktički na bilo koji izvor podataka, kaže Luka Stepinac cioniran u odnosu na konkurenciju te tko, koliko, kako i o čemu najviše piše vezano uz neku uslugu ili proizvod”, objašnjava on dodajući kako je to danas gotovo nemoguće raditi samostalno, odnosno osobnim pretraživanjem, bez obzira na prepoznavanje i uspostavu uloge community menadžera.

Jer oni su ponajprije fokusirani na upravljanje vlastitim korporativnim sadržajima poput Facebook ili Twitter stranice ili profila brendova i proizvoda, dok se o nekom proizvodu ili brendu možda istovremeno razgovara i piše na brojnim drugim mjesti-

ma koja nije moguće kontrolirati, a možda ni na vrijeme prepoznati.

Najviše truda uloženo u dizajn “I upravo ovdje do izražaja dolazi značaj i snaga SentiMentera – on se može spojiti praktički na bilo koji izvor podataka. Zasad su realizirane poveznice prema najčešće korištenim društvenim mrežama, forumima, no neprekidno osvježavamo i dodajemo izvore u listu za praćenje”, naglašava on.

Poznato je, nastavlja Stepinac, da na razvijenim tržištima internet i društvene mreže u velikoj mjeri potiskuju tradicionalne medije i polako postaju jedan od najvažnijih izvora informacija.

“Baš zato alati za mjerenje i analizu tih novih medija postaju važan izvor podataka za marketinške stručnjake, političke analitičare, psihologe i sociologe”, ističe.

Ciljna skupina korisnika za SentiMenter su marketinški i PR odjeli tvrtki te specijalizirane marketinške i ostale agencije koje se bave istraživanjima tržišta i javnog mnijenja. “No, u planu su nam inicijative za slobodno korištenje, zasad kroz objave zaključaka istraživanja koja bi mogla biti korisna široj javnosti – građanima, udrugama i drugim zainteresiranima, a kasnije možda i u nekom drugom obliku”, napominje on.

Razvoj rješenja trajao je nešto manje od dvije godine, no prvi prototip je

bio relativno brzo gotov.

Najviše truda je uloženo u dizajn, a naglasak je bio na održivosti i proširivosti te ugađanju različitih ugrađenih algoritama za dubinsku analizu teksta kako bi oni dali što bolje rezultate. “Najveći izazov bila je, naravno, morfološka složenost hrvatskog jezika te različita kultura komunikacije na različitim društvenim mrežama.

Primjerice, način komunikacije na Twitteru je formalan i informativan, za razliku od Facebooka na kojem ljudi više kritiziraju, te foruma na kojima uglavnom prevladavaju konstruktivne rasprave.

Također, tu je i specifičnost korištenja jezika u određenim industrijama poput telekoma u odnosu na banke”, kaže on.

U svijetu postoje slična rješenja, a najviše na engleskom govornom području. “Potencijal u smislu izvoza ponajprije vidimo u bližoj regiji, gdje prevladavaju jezici srodni hrvatskom. No, važno

je napomenuti da je SentiMenter osmišljen kao modularna platforma. Naime, on se ne mora nužno povezivati samo s uobičajenim izvorima poput Facebooka, Twittera, foruma i drugih online medija, već se može koristiti i za obradu podataka iz internih korporativnih izvora kao što su baze epošte službe za korisnike i ankete”, napominje Stepinac.

Mnogo prostora za rast Ocjenjujući hrvatsko tržište, on ističe kako ono, u tehnološkom smislu, spada među razvijenija. Ali ako se pogleda ukupna IT potrošnja, koja je daleko ispod razine razvijenih zemalja, te se od te potrošnje oduzme državni sektor, onda se dolazi do zaključka da je hrvatsko tržište još uvijek vrlo nerazvijeno i ima mnogo prostora za rast, posebice u realnom sektoru. “Ovdje dolazimo do pitanja informatičke educirano-

sti naših menadžera i poduzetnika, ali i opće gospodarske situacije gdje recesija traje i traje, a realni sektor jedva preživljava. Država je najveći i naravno najznačajniji pojedinačni naručitelj u hrvatskoj informatičkoj industriji. No svjedoci smo kako informatiziranost procesa u državnoj upravi još uvijek sporo napreduje, a informatička rješenja bi mogla uvelike pomoći u pretvaranju države u servis građanima i tvrtkama”, kaže Stepinac dodajući kako u CROZ-u smatraju da se hrvatske tvrtke na svjetskom tržištu mogu boriti isključivo specijalizacijom i kvalitetom jer je Hrvatska premala i preskupa za natjecanje na širokoj fronti.

“Mi u CROZ-u smo specijalizirani za konzultantske usluge vezane uz IBM-ove tehnologije. Već nekoliko godina povećavamo udio svojih prihoda s vanjskih tržišta koji sada iznosi gotovo 20 posto, a srednjoročno planiramo raditi polovinu svojih usluga u inozemstvu”, naglašava.

Trenutačno, poslovnih ideja u ovoj tvrtki više je negoli ih se može realizirati. “Primarni cilj nam je zasad kvalitetno educirati potencijalne korisnike, demistificirati Big Data na način da se što plastičnije opišu moguće primjene i koristi od uvođenja rješenja temeljenih na ovim tehnologijama. I naravno, onda krenuti u daljnje projekte”, zaključuje Stepinac.

*vijesti Office 365 u ponudi HT-a Hrvatski Telekom poslovnim korisnicima nudi najnoviju verziju uredskog paketa Microsoft Office 365 u mjesečnim naknadama, bez ugovorne obveze. Korisnici tako mogu birati između nekoliko veličina paketa ovisno o potrebama ili veličini svoje tvrtke. Microsoft Office 365 mogu koristiti obrti već s jednim zaposlenim pa sve do tvrtki s nekoliko tisuća zaposlenika.

Društveno korisne aplikacije Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti raspisala je novo javno nadmetanje za izradu šest novih aplikacija u sklopu vlastitog Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima.

Natječaj, koji je otvoren do 22. kolovoza, objavljen je za izradu sljedećih aplikacija: eNovorođen-

če, Programske e-usluge HZZO-a, Cro112, Volonteri za civilnu zaštitu, Sustav za prikupljanje podataka o resursima zaštite i spašavanja (ZiS) i Hrvatski crveni križ (HCK) - Mobilna tehnologija u službi humanosti.

Postignuće Combisa Sistem integrator Combis postao je prvi i jedini Oracle partner za rješenje Hyperion Planning u Cloudu u Adriatic regiji. Hyperion Planning u Cloudu sofisticirana je aplikacija za poslovno planiranje i analitiku. Namijenjena je postojećim Enterprise Performanse Management (EPM) korisnicima kako bi razvili nove aplikacije ili postojeće prebacili u oblak, te onima koji koriste Excel za planiranje, budžetiranje i predviđanje, a žele unaprijediti poslovne procese.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Hrvoje Šalković VALCER PROTIV EINTRACHTA Naklada Ljevak

Inspektor Grof kojemu je ostalo dva tjedna do mirovine i mladi i nadobudni inspektor Žica opterećeni su, svaki na svoj način, osjećajem krivnje. Grof je nesretnim slučajem ubio svog policijskog partnera, ujedno najboljeg prijatelja i muža svoje sestre, a Žicu su grijesi iz mladosti doveli do rastave braka i nemogućnosti da redovito viđa svoju kćer.

Slučaj psihopatskog ubojice na čijem rješavanju zajedno rade zbližit će ih i biti, između ostalog, katalizator za suočavanje s vlastitim demonima.

Paulo Coelho Preljub V.B.Z.

Linda živi i radi kao novinarka u Ženevi, u sretnom je braku, ima uspješnog i brižnog supruga i divnu djecu. Naizgled, život joj je pružio sve što se poželjeti može i, tim više, ona je zbunjena i izgubljena jer se osjeća nesretno i potišteno.

No sve se mijenja slučajnim susretom s uspješnim političarom, njezinom srednjoškolskom ljubavi. Ona čini sve da ostvari tu nemoguću ljubav i suočava se s odlukom koja joj može potpuno promijeniti život – treba li strast tražiti u životu koji imamo ili u onom koji zamišljamo?

Brandon Sanderson Čelično srce Algoritam

Prije 10 godina na nebu se pojavila Nevolja, bljesak zbog kojeg su obični ljudi dobili neobične moći i postali Epici. No, postali su nepodnošljivi tirani i više im se nitko ne usuđuje suprotstaviti… Osim Osvetnika. Ta skrovita skupina proučava Epike, pronalazi njihove slabosti i ubija ih. A David želi biti Osvetnik. Njegova je oca ubio navodno neranjivi Epik imena Čelično srce, no David je vidio ono što se čini nemogućim – vidio je kako Čelično srce krvari. I zato ga proučava godinama...

Alison Weir Šest žena Henrika VIII. Mozaik knjiga

Henrik VIII., jedan od najsnažnijih vladara britanske povijesti, vladao je Engleskom dotad neviđenim sjajem. U ovoj kombiniranoj biografiji Alison Weir daje novi život njegovim suprugama, otkrivajući svaku od njih kao jedinstvenu i neodoljivu osobu. Utemeljena na analizi povijesnih izvora iz doba Tudora, ova nam knjiga predstavlja dvor u kojem osobne potrebe često utječu na događaje u javnosti i u kojem je život prepun ritualiziranih užitaka prožet ambicijama, izdajama i žestokim nasiljem.

Viktorija Bauer, Mihaela Devescovi Raw food Dušević & Kršovnik

Možda bi nas trebala zabrinuti naša pomirenost s lošim stanjima našeg tijela, zdravstvenim poremećajima, prijevremenim starenjem koje se odražava na našoj koži, a koje prihvaćamo kao nešto sasvim normalno. Isto tako, fizički ili psihički umor nije nešto što se podrazumijeva samo po sebi. Sigurno možemo napraviti promjenu u smislu da šumu ili šetnicu uz more učinimo svojim pravim dnevnim boravkom. Svjetlost je sve što nam je potrebno. I kvalitetna živa hrana.

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja u izvozu

Aloe, Cres. Tvrtka se bavi izradom domaćih voćnih namaza. Ima kvalitetan hrvatski proizvod koji je ujedno i novi na poljskom tržištu. Tražimo klijente i poslovne partnere u Poljskoj. Prodajno predstavništvo nalazi se u Varšavi. Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@ gmail.com, +385 91 576 7941.

Suradnja

Pilana T4, Kuršanec.

Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju istog ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail. com, +385 99 783 91 78.

Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406050.

CNC zavarivanje i rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@ marti.hr, +385 40 648103.

Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr.

Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160.

ka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743.

Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

Baterije i akumulatori

Hubei Jopower Power, Hanchuan, Kina, www. jopower.com.

Tvrtka nudi baterije i akumulatore.

Kontakt: wendy@jopower.com, +86 712 8378827, +86 18771731801.

Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrt-

Elektromehanički proizvodi

ja igrališta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 490.000 kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 25. srpnja.

Verimatrix licence

Svjetla za rasvjetu manevarskih površina

Kemikalije za zaštitu od zaleđivanja

TEP Ex, Zagreb, www.tepex.hr. Tvrtka proizvodi protueksplozijski zaštićene elektromehaničke proizvode namijenjene za postrojenja ugrožena eksplozivnom atmosferom.

Kontakt: Ivanka Uremović, prodaja@tepex.hr, +385 1 3782233.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Hrana za pse i mačke

Zoološki vrt Grada Zagreba nabavlja hranu za pse i mačke kroz vremenski period od 12 mjeseci. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 299.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

PEHD posude za otpad

Čistoća Cetinske krajine nabavlja 500 komada PEHD posuda za otpad.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. srpnja.

Sustav točnog vremena

HEP-Proizvodnja treba implementaciju sustava točnog vremena. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.

Oprema za dječja igrališta

Grad Sveta Nedelja nabavlja opremu za dječ-

Zračna luka Pula nabavlja svjetla za rasvjetu manevarskih površina. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 621.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Bljeskači s LED izvorom svjetla

Plovput Split nabavlja bljeskače s LED izvorom svjetla. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 255.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Regija Alpinistička oprema

Općina Ilidža nabavlja alpinističku opremu. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

BH Telecom nabavlja Verimatrix licence. Rok dostave ponuda je 6. kolovoza.

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja kemikalije za zaštitu od zaleđivanja. Rok dostave ponuda je 19. kolovoza.

Brojila električne energije

Elektro Primorska, Slovenija, nabavlja brojila električne energije. Rok dostave ponuda je 18. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaje se industrijska nekretnina za 48 milijuna kuna Kuća, ukupne površine 2897 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,83 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Slavka Kolara 42, Obedišće, Općina Rugvica u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 16. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, Zagrebačka 22, soba 16/I. Nekretnina u naravi predstavlja dvije kuće, dvorište i oranicu i ne može se prodati za cijenu nižu od polovine procijenjene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 1060 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,46 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Matije VlačićaFlaciusa 46 u Vodnjanu, Istarska županija, prodaje se na dražbi 16. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 18. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Industrijska nekretnina, ukupne površine 149.822 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 48,87 milijuna kuna nalazi se u mjestu Podrute u Općini Novi Marof, prodaje se na dražbi 16. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 150a/I. Nekretnina u naravi predstavlja industrijsko dvorište, zgradu i skladište i ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 1085 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 645.769 kuna, nalazi se u Koprivnici, prodaje se na dražbi 16. srpnja u 13.15 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba broj 24/I. Nekretnina u naravi

predstavlja kuću, radionicu, svinjac, garažu, dvorište i oranicu i ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 3737 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 100.899 kuna, nalazi se u naselju Filipana, Općina Marčana u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba broj 18. Nekretnina se na ročištu za drugu javnu dražbu ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 66 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 800.863 kune, nalazi se u Ulici Ivana Žorža 39a u Rijeci, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 29/V. Nekretnina u naravi predstavlja stan broj 9 na prvom katu koji se sastoji od hodnika, kuhinje s blagovaonicom, dnevnog boravka, dvije sobe, a tom stanu pripada spremište broj 9 u podrumu zgrade te parkirno mjesto broj 9 u okućnici zgrade. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 810 četvornih meta-

ra, procijenjene vrijednosti 106.883 kune, nalazi se u Mrzlom polju, Općina Petrinja, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Lj. Posavskog 5, soba broj 21. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu površine 245 četvornih metara i dvorište površine 565 četvornih metara. Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća s gospodarskom zgradom, dvorištem, oranicom i šumom, ukupne površine 6715 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 149.650 kuna, nalazi se u naselju Batinjani, Općina Pakrac, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu

Livada, ukupne površine 1949 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 97.450 kuna, nalazi se u Općini Lekenik u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Lj. Posavskog 5, soba broj 21. Nekretnina se na prvom ročištu za dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto.

Poslovni prostor, ukupne površine 92 četvorna metra, ukupne vrijednosti 1,02 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 17. srpnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 85/ II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto početne vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Uzgoj ruža u Keniji dr. Uroš Dujšin

K

enijska farma Longonot je golema tvornica za masovnu proizvodnju ruža, ističe Economist.

Ona je uzor efikasnosti u zemlji čiji prirodni uvjeti izgledaju kaotično. Ruže su smještene u golemim plastenicima,

njih ukupno 49 od kojih neki zauzimaju 1,5 hektara, a posađene su u dugačka korita. Radnici u čistim kombinezonima s natpisom “Rasti u harmoniji” ih beru i odnose u lokalni centar za pakiranje. Tamo ih razvrstavaju, skidaju trnje i suvišno lišće te šalju velikim trgovačkim kućama kao što su Marks&Spencer ili Sainsbury, utovaruju, istog dana šalju na aerodrom i već sljedećeg dana isporučuju u Europu. Ta farma proizvodi 72 milijuna stabljika ruža godišnje.

Proizvodnja voća i povrća Niz farmi poput Longonota obrubljuje jezero Naivasha u dolini Rift, površine 139 kvadratnih kilometara sjeverozapadno od Nairobija. Te su farme tek dio kenijske hortikulturne industrije koja uz to proizvodi voće i povrće. Središnja Kenija je savršeno mjesto za proizvodnju, blagoslovljeno ne samo sa 12 sati tropskog sunca nego i umjerenijom klimom na višim

nadmorskim visinama.

Rift Valley je pun jezera, pa njihova voda i okolni vulkani daju zemlju bogatu hranjivim tvarima.

Svakog dana aerodrom u Nairobiju ima mnogo letova za Europu. A vrtlarska industrija doslovno cvate: u 2012. je ostvarila promet od 3,2 milijarde dolara, za razliku od

ve i postigle svoje financijske ciljeve. Sadnja ruža u korita umjesto u zemlju omogućuje im da obogate tlo vulkanskim pepelom, plovučcem i kokosovim vlaknima te tako štede vodu. Uzgojem kukaca koji tamane štetočine, poput crvenog pauka, omogućuje im smanjenje troškova za pesticide.

Grupa VP nastoji iskoristiti poljoprivredni otpad za proizvodnju energije tako da može pokretati svoje pogone, a ostatak prodavati električnoj mreži. Osnivanje farmi u Etiopiji, Namibiji, Tanzaniji i Zanzibaru također smanjuje rizike i troškove.

Kenijska vrtlarska industrija je izazvala predvidivu raspravu. Kritičari tvrde da je ludo prevoziti cvijeće, voće i povrće

2,3 u 2011. To je jedan od najvećih izvora deviznog priljeva; zapošljava 4,5 milijuna ljudi, a indirektno još mnogo njih.

No nju mijenjaju tri moćna faktora - dva koji dolaze sa Zapada, dok je treći lokalnog karaktera.

Potrošači na Zapadu zahtijevaju od kenijskih proizvođača dvije kontradiktorne stvari: s jedne strane više vrijednosti za novac, a s druge više korporativne odgovornosti. Dohoci mnogih kupaca stagniraju još od početka financijske krize. No istodobno Zapadnjaci sve više brinu o uvjetima rada u siromašnim zemljama i degradaciji okoliša. Britanski supermarketi su naročito snažni u prenošenju tih poruka, posebice četiri najveća, koji kontroliraju oko 70 posto tržišta.

Kenijska farma Longonot proizvodi 72 milijuna stabljika ruža godišnje

Faktor - inovacija Sve ovo restrukturiranje oslobađa još jedan faktor: inovaciju. Velike kompanije modificiraju svoje proizvodne lance kako bi smanjile troško-

preko pola svijeta. Druga strana odgovara da uzgoj ruža u Keniji, gdje je klima topla cijele godine, proizvodi manje ugljična dioksida nego njihov uzgoj u maglovitoj i hladnoj Velikoj Britaniji ili Nizozemskoj. Kritičari prigovaraju da siromašni Kenijci rintaju beskrajno dugo proizvodeći salatu za lijene Europljane. Druga strana odgovara da vrtlarstvo otvara nova radna mjesta tamo gdje su ona oskudna. No najzanimljivija stvar u svemu tome je način na koji to djeluje na ideologiju. Zahtjev Zapada da se poduzeća ponašaju poput dobrih građana zbunjuje mnoge ljevičare putem učvršćivanja moći u rukama agrobiznisa.

Istodobno ono zbunjuje i mnoge desničare: umjesto gušenja poduzetništva, ono potiče poduzeća da budu inovativnija.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 30. lipnja do 6. srpnja 2014. ukupno je bio 151 stečajni postupak što je rast od 34,44 posto u odnosu na prošli tjedan. U predstečajnoj nagodbi bio je isti broj uloženih prijedloga i započetih postupaka (32), dok su 22 prijedloga odbijena. Zaključeno je 17 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 116 subjekata, 35 više nego u prethodnom tjednu. S početkom likvidacije započeo je 21 poslovni subjekt. Ukupno je osnovano 287 trgovačkih društava, najviše u Zagrebu (124), zatim u Splitu (32). Slijedi Rijeka sa 26 osnovanih subjekata, a odmah iza Rijeke po broju novoosnovanih društava je Pazin (25). Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo najviše (177), a d.o.o.-a je osnovano ukupno 110.

Raste broj brisanih subjekata

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

22 11 7 4 0 0 0 16 16 113 32 10 22 32 17

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

116 116 21 21 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

287 110 177 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

14 7 5 22 25 26 0

REJTING TJEDNA

Tetra Pak d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

j

čan

Stečajevi

sije

a

32 11 9 7 124

1000

tra

j

j

ban

van

svi

nj

lipa

65

88

72

75

41

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

16

19

13

0

0

0

0

0

0

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

j

čan

Predstečajne nagodbe

sije

a

jak

jač

vel

ožu

tra

j

j

ban

van

svi

nj

lipa

122

210

124

126

122

87

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

97

171

199

143

116

92

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

33

28

38

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Osnovane tvrtke u travnju 2014.

d.o.o.

j.d.o.o.

33,23%

939

64,00%

ostali oblici

osnovan subjekt

2,77%

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013.

2013. 2014.

1500

ožu

45

2014.

2000

2500

5

jak

jač

vel

Broj započetih stečajnih postupaka

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

2000

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar

U

lipnju 2014. godine bio je ukupno 271 stečajni postupak, od toga je 34 posto bilo zaključenih postupaka predstečajne nagodbe, a 32 posto započetih postupaka. Ukupno je 40 postupaka manje nego u lipnju prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je bilo 485, što je porast za 28 posto u odnosu na lipanj 2013. godine. Bilo je i 83 postupka pokretanja likvidacije.

Ukupno su osnovana 939 poslovna subjekta, 84 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (374), zatim u Rijeci (114), Pazinu (95), dok je Trgovački sud u Splitu registrirao 89 poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 601, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 312.

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

1500

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1000

500 500

0

0 srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan

lisopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj 26

45

27

25

40

22

26

24

lipanj 26

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

“ Treba mijenjati prakse, a ne papire. Takvih reformi već smo se nagledali, a ništa od njih. K tomu, za njih nam je potrebna struka, a ne samo političari.”

*vijesti

Ivan Koprić, Pravni fakultet

Jesu li reforme uopće moguće?

Reforme rađaju otpor Odbijanje reformi na kraju vodi u rezove, tj. smanjenje troškova kao zadnju opciju kada nije učinjeno ono što se trebalo učiniti. Rezovi nisu potrebni kada stvari dobro funkcioniraju i kada su institucije efektivne i učinkovite, smatra Velimir Šonje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

šavanje prezaduženosti i financijska stabilnost. “To je realnost u kojem nas EK želi usmjeriti da ubrzamo reforme”, kazao je dodajući kako mu se čini da te preporuke nisu bolne i radikalne, već više blage i kompromisne.

Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako su reformski napori u Vladi usklađeni na razini ministara, no da je nužno popraviti suradnju između ministarstava kako bi se ti ciljevi proveli.

U

javnosti se često svaka promjena propisa smatra reformom, što je pogrešno. Reforme su dugotrajniji procesi nego donošenje pojedinačnih zakona te bi građanima, kao i državi, trebale donijeti mnogo više pozitivnih promjena.

Ivan Koprić s Pravnog fakulteta na okruglom stolu Jesu li reforme uopće moguće, koji su organizirali Hrvatska udruga banaka i magazin Banka, istaknuo je kako provođenje reformi treba biti vrlo stručno odrađeno. “Treba mijenjati prakse, a ne papire. Takvih reformi već smo se nagledali, a ništa od njih. K

Ministar uprave Arsen Bauk najavio je nastavak reforme javne uprave te reformu službeničkog sustava tomu, za njih nam je potrebna struka, a ne samo političari”, kazao je dodajući kako se pritom valja odlučiti za vrijednosti, poput socijalnih, ekonomskih ili ekoloških, kojima će se provoditi reforme.

Velimir Šonje, osnivač i direktor Arhivanalitike, napomenuo je kako su u najširem ekonomskom smislu reforme zapravo promjene koje se očituju seljenjem (aktiviranjem) ekonomskih resursa radi postizanja veće

efektivnosti (kvalitete postizanja ciljeva) i učinkovitosti. One su kontrapunkt statusa quo i pogrešno ih je vezati samo uz javni sektor, izjavio je. A to se, prema njegovim riječima, najčešće čini jer je on trenutačno najvidljiviji prostor reformi te je najdulje bio upravo u tome statusu.

Posebice je zanimljiva činjenica kako se često pogrešno smatra da su reforme zapravo rezovi, tj. linearno smanjenje rashoda. “Rezovi nisu potrebni kada stvari dobro funkcioniraju i kada su institucije efektivne i učinkovite”, istaknuo je Šonje dodajući kako su oni krajnji, dakle neželjeni, ali i neizbježni rezultat kada dugo nema reformi. “Zapravo, odbijanje reformi na kraju vodi u rezove, tj. smanjenje troškova kao zadnju

opciju kada nije učinjeno ono što se trebalo učiniti”, napomenuo je.

Demistifikacija reforme Reforme, nastavio je, rađaju otpor jer su teške i najčešće imaju dobro organizirane gubitnike. A za njihovu provedbu pak potrebno je mnogo toga. Ponajprije, determiniranost nositelja. “Tako da onaj koji ih provodi, mora i vjerovati u njih”, kazao je.

Nadalje, potrebno je znati odabrati pravi cilj, gdje je vrlo važna uloga demokracije. “Nitko ne želi provoditi reforme koje vode u pogrešnom smjeru”, istaknuo je Šonje.

Također, važno je znanje kako provoditi reforme, za što su potrebni odgovarajući ljudi, te moć ili vještine za pokretanje stva-

ri. Važna je i sposobnost za svladavanje i upravljanje strahovima koje reforme često mogu izazvati. “U nedostatku uvjeta za reforme preostaje fatalizam – status quo dok ne dođe netko tko će promijeniti sve”, napomenuo je dodajući kako se pod pojmom “netko” često smatra Međunarodni monetarni fond ili, primjerice, Europska unija koji će se nametnuti i pritom nas pritisnuti u provedbi reformi.

Valja naglasiti kako je nedavno upravo Europska komisija objavila osam preporuka za Hrvatsku. U njima se preporučuje, kazao je Šonje, nastavak fiskalne konsolidacije, reforma mirovinskog sustava i tržišta rada, poboljšanje poslovne klime, donošenje plana upravljanja državnom imovinom, rje-

Demistifikacija reformi Naglasio je kako pritom riječ “reforma” treba demistificirati te da su poboljšanja sustava moguća, neovisno o politici. Bauk je najavio i nastavak reforme javne uprave kroz proširenje usluge e-građani te, među ostalim, reformu službeničkog sustava.

Martina Dalić, bivša ministrica financija, upozorila je na to da je u Hrvatskoj važno provesti reforme kako bi se olakšalo poslovanje poduzetnicima te tako pridonijelo gospodarskom oporavku.

Profesor Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti kazao je kako reforma sustava javne uprave neće imati smisla bez koordinacije s reformama u sustavu lokalne samouprave i ostalim sektorima, poput gospodarstva. Naglasio je i to kako je Hrvatska unatoč inicijalnom nerazumijevanju javnosti uvela postupak procjene učinaka propisa, jedan od ključnih alata za provedbu bilo kakve odluke, politike i reforme.

Oko 30.000 ljudi postalo e-Građani Od početka rada sustava e-Građani zabilježeno je više od 40.000 korisnika koji su više od 200.000 puta koristili usluge tog sustava preko kojeg se mogu dobiti razne informacije od tijela javne uprave. Oko 30.000 ljudi postalo je e-Građanima preuzimanjem vjerodajnice ePass u poslovnici Fine.

Nova usluga digitalnog novčanika Erste banka je u suradnji s tvrtkom Fiskal1, jednim od najvećih proizvođača fiskalnih blagajni u Hrvatskoj, integrirala uslugu digitalnog novčanika (Erste Wallet) u fiskalne blagajne. Na taj način, više od 21.000 klijenata Fiskala1, malih poduzetnika, dobilo je novu verziju softvera koji omogućava korištenje inovativnog bezgotovinskog sustava naplate proizvoda i usluga pametnim telefonom ili tabletom.

Usluga je prije svega namijenjena plaćanju u trgovinama maloprodaje, kafićima, restoranima, kioscima, taksijima i svim drugim mobilnim trgovcima i pružateljima usluga.

Pokrenut OTP Favorit fond U razdoblju početne ponude i prikupljanja sredstava između 4. lipnja i 3. srpnja ove godine prikupljeno je više od 29 milijuna kuna te je donesena odluka o pokretanju OTP Favorit fonda. To je otvoreni alternativni investicijski fond s javnom ponudom koji ulaže na tržištima Hrvatske, Brazila, Njemačke, Španjolske i Italije. Cilj fonda je zaštita glavnice i osiguranja prinosa od minimalno 0,2 posto na godišnjoj razini u razdoblju od 3,5 godine, a njime se nudi povoljna prilika za ostvarivanje koristi od potencijalnog rasta dioničkih indeksa spomenutih država.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3836, 14. srpnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Dobra opća likvidnost sudionika na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je početak srpnja bio iznimno zanimljiv radi snažnog porasta potražnje za kratkoročnim pozajmicama, a posljedično i velikog porasta opsega trgovanja, u narednim danima taj trend nije nastavljen. Privremena promjena trenda podsjetila nas je na vremena kada je trgovanje sudionika tijekom ljetnih mjeseci bilo vrlo obilno i redovito su srpanj i kolovoz bili dva najjača mjeseca kada je u pitanju opseg prometa.

Pored toga, tijekom ljeta je i kratkoročna kamatna stopa znala značajnije oscilirati. Podaci pokazuju

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

u%

300 250

3 200 150

2

100 1 50 0

7.7.2014.

8.7.2014.

9.7.2014.

da je od kraja 2009. godine kamatna stopa značajno pala i gotovo pet godina drži se na niskoj razini koja samo rijetko prelazi prag od jedan posto, a najčešće je ispod te razine.

Ni smjena razdoblja održavanja, koja se doga-

10.7.2014.

0

11.7.2014.

đa svake druge srijede u mjesecu, više ne utječe na odnos ponude i potražnje novca. Razlog takvom otporu kamatne stope na bilo kakav rast potražnje stoji u činjenici što je opća likvidnost sudionika iznimno dobra, a aktivnosti

ponedjeljak

utorak

financijskog tržišta svedene su na najmanju mjeru.

Novčano tržište, kao segment financijskog tržišta, osjetljivo je na svaku promjenu trenda na tržištu kapitala, kao i na aktivnosti na deviznom tržištu. Kako se ni u jed-

Hrvatsko devizno tržište

valuta AUD

EUR

7.61

5,218930

CAD

kanadski dolar

5,246383

JPY

japanski jen (100)

5,466196

CHF

švicarski franak

6,234044

GBP

britanska funta

9,564636

USD

američki dolar

5,578022

EUR

euro

7,579974

Izvor: HNB

USD

5.590

CHF

6.27

7.60

5.585

6.26

7.59

5.580

7.58

5.575

8.7.

9.7.

10.7.

jer su ulagači čuli kako je njemačka industrijska proizvodnja u svibnju pala za 1,8 posto u odnosu na travanj. Ujedno je to najveći 17100

FTSE 100

17050

-0,05%

6.24

0,4%

-0,10%

0,2%

-0,15%

6.23

7.56

5.565

6.22

11.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

pad u nešto više od dvije godine. Ulagače su dodatno uznemirila upozorenja o poslovnim rezultatima nekih francuskih tvrtki, 4475

Dow Jones

4450

17000

4425

16950

4400

6700

16900

4375

6650

16850

4350

4450

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

7.7.

10100

CAC40

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

DAX

15400

4400

9900

15300

4350

9800

15200

4300

9700

15100

4250

9600

15000

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

NASDAQ

7.7.

15500

10000

7.7.

MIREX - tjedni

0,6%

5.570

6750

7.7.

MIREX - mjesečni

6.25

7.57

6800

4500

Obračunska jedinica prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošli je tjedan završila sa 0,11 posto nižom vrijednosti nego tjedan ranije. Tako je Mirex proteklog tjedna iznosio 197,5247 bodova. U tjednu prije toga Mirex je iznosio 197,7476 bodova.

0,00%

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

Očekuje se uzlet europskih burzi

6850

nom od dva navedena segmenta ne događa ništa značajno, a njihove aktivnosti su vrlo malog intenziteta, tako je i novčano tržište u stanju tromosti i ujednačenih pokazatelja.

Održavanje aukcija trezorskih zapisa sudioni-

0,8%

Međunarodno tržište kapitala

6900

petak

0%

primjena od 12. srpnja 2014. 7.7.

Na europskim i azijskim burzama cijene dionica proteklog su tjedna blago pale. Europski burzovni indeksi bili su smanjeni

četvrtak

Pad vrijednosti Mirexa

kune. Potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je dobio i švicarski franak, i to 0,39 posto. Tečaj franka u petak je iznosio 6,260992 kuna.

7,602096 kuna. Prema kuni ojačala je vrijednost američkog dolara, i to za 0,20 posto na 5,588133

Srednji tečaj za devize australski dolar

srijeda

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabila prema euru za 0,28 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je

7. 7. - 11. 7. 2014.

30. 6. - 4. 7. 2014.

4

cima omogućuje učinkovitije upravljanje viškovima likvidnosti i svakako bi im odgovaralo da se češće održavaju. S druge strane, upravo tijekom ljeta aukcije su prorijeđene te je u srpnju održana samo jedna, kao i prethodne godine. Stoga je izvjesno da će upravljanje viškovima likvidnosti i dalje biti veliki izazov sudionicima.

Sve navedeno pokazuje da u sljedećem razdoblju neće biti značajnijih promjena u kretanju pokazatelja novčanog tržišta.

Dobra je vijest da svi potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica i dalje mogu računati na vrlo povoljnu kamatnu stopu.

8.7.

9.7.

10.7.

11.7.

9.7.

10.7.

11.7.

NIKKEI 225

7.7.

8.7.

primjerice naftne tvrtke Total i farmaceutske kompanije Sanofi. No, unatoč povlačenju ulagača iz dionica, mnogi trgovci očekuju uzlet europskih burzi u drugoj polovini ove godine, ponajprije zbog poticajnih mjera Europske središnje banke. Na azijskim burzama proteklog se tjedna također oprezno trgovalo jer su ulagači očekivali objavu poslovnih rezultata američkih kompanija. Naime, ti bi pokazatelji trebali ukazati na to je li opravdano “probijanje” razine iznad 17.000 bodova indeksa Dow Jones na Wall Streetu.

-0,20% 10.6.

20.6.

30.6.

10.7.

7.7.

8.7.

9.7.

10.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 10. 7. 2014.

Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

202,3981 200,9393 180,7432 198,4559 197,5247

209,8841 228,7859 142,8190 166,0337 169,2993 191,3567 115,3259 133,0529 221,9229 217,4393 234,8330 112,6828 172,5018 150,7184 125,0962 199,9374 132,7946 144,1242 213,3832 183,3940 144,2854 172,5327

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

23

www.privredni.hr Broj 3836, 14. srpnja 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 379,222 milijuna kuna

Porastao promet na burzi milijuna kuna više nego u tjednu ranije. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od +38,57 posto do -10,35 posto. Indeks Crobex je nakon dva tjedna koja je zaključio negativno, u

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

P

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi porastao na 49 milijuna kuna što je 13 Top 10 po prometu HT d.d.

Valamar Adria Holding d.d. Đuro Đakovic holding d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

AD plastik d.d.

Ledo d.d.

Belje d.d.

Vupik d.d.

Jadranska banka d.d.

Koncar - EI d.d.

tjedna promjena -0,07% +2,83% +38,57% +2,04% +5,96% +1,12% -2,48% -10,35% 0,00% -0,86%

zadnja cijena 147,00 217,70 48,50 1.403,00 128,00 9.000,00 39,00 88,99 940,00 687,00

promet 13.647.378,95 3.887.826,84 3.304.225,63 2.931.385,01 2.440.053,59 2.057.480,18 1.897.334,32 1.500.716,78 1.457.000,00 1.369.325,89

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.214.978,48 kn

proteklom tjednu porastao za 0,51 posto na 1.805,57 boda. Crobex10 je također porastao, drugi tjedan uzastopno i to 0,67 posto te je tjedan završio na 1.030,53 bodova. Sektorski indeksi su ostvarili promjene 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos E-mini S&P 500 short 6 Finvest Corp d.d.

Turbos DAX short 9 Đuro Đakovic holding d.d.

Turbos zlato long 6 VABA d.d.

Hoteli Brela d.d.

Turbos srebro long 8 Koka d.d.

Riviera Porec d.d.

u rasponu od 5,37 posto koliko je porastao CROBEXindustrija, do -3,69 posto koliko je pao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeks Crobis je pao za 0,18 posto, a Crobistr za

tjedna promjena +53,33% +49,36% +43,88% +38,57% +14,00% +13,86% +13,49% +13,49% +13,04% +10,98%

zadnja cijena 4,60 36,01 80,00 48,50 127,00 7,97 7,99 24,40 260,00 17,89

promet 6.220,00 36,01 294.882,10 3.304.225,63 204.128,30 6.536,50 34.978,76 5.546,00 13.000,00 333.597,13

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.805,5700 1.030,5300 104,7363 133,7102

0,08 posto. Najlikvidnije izdanje bilo je ponovno HT - Hrvatski Telekom, s prometom od 13,6 mi10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX long B Turbos € Bund fut. Short 7 Turbos DAX long A Vajda d.d.

Turbos srebro short 5 Jadran d.d.

ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) Razvitak d.d.

Magma d.d.

Vupik d.d.

tjedna promjena +0,51% +0,67% -0,18% -0,08%

lijuna kuna. Prošlotjedni dobitnik - Đuro Đaković Holding imao je promet od 3,3 milijuna kuna.

tjedna promjena -51,15% -33,52% -29,81% -22,83% -20,19% -17,86% -15,38% -14,11% -10,53% -10,35%

zadnja cijena 27,60 24,30 66,40 231,51 16,60 23,00 11,00 35,85 1,36 88,99

promet 317.228,70 1.429,80 45.693,60 21.993,45 3.320,00 6.878,50 12.925,00 717,00 41.771,80 1.500.716,78

*vijesti

Dobitnik tjedna ICF Balanced Proteklog je tjedna od 72 aktivna fonda njih 38 poraslo. To je već sedamnaesti uzastopni tjedan u kojem kod fondova prevladavaju pozitivni rezultati. Među dobitnicima prevladavaju fondovi orijentirani na domaće tržište kapitala, dok najveće padove bilježe oni s portfeljem na tržištima EU-a

i SAD-a. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,36 do -3,49 posto. Pet je fondova raslo više od jedan posto, dok je njih 12 ostvarilo tjedni pad vrijednosti veći od jedan posto.

Od ukupno 32 dionička fonda u proteklom tjednu tek je njih devet poraslo. Dobitnike s rastom

od 2,03 posto predvodi indeksni fond VB Crobex 10, koji replicira ZSE indeks Crobex10. Slijede NETA Frontier s tjednim rastom od 1,83 posto i još jedan indeksni fond, OTP indeksni (+1,77 posto). U skupini dioničkih fondova pala su 23 fonda, najviše ZB euroaktiv za 3,49 posto, a slije-

de NETA US Algorithm s minusom od 2,67 posto i Platinum Blue Chip s padom od 2,48 posto. Pet od ukupno 11 mješovitih fondova je u proteklom tjednu poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu ICF Balanced za 2,36 posto koji je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 3. 7. do 10. 7. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 2,36

ICF Balanced

kn

KD Victoria

kn

18,3158

-0,26

HPB Global

kn

80,5087

0,31

HI-growth

€

9,4266

-1,19

OTP uravnoteženi

kn

106,0046

0,05

Raiffeisen World

€

130,4500

-1,68

KD Balanced

kn

8,2519

-0,68

ZB euroaktiv

€

128,3637

-3,49

Agram Trust

kn

52,8263

0,10

ZB trend

€

141,2615

-1,80

Allianz Portfolio

kn

133,6475

0,92

110,8676

FIMA Equity

kn

64,7782

0,52

VB SMART

€

98,1261

-0,47

KD Prvi izbor

kn

12,3765

-1,43

Raiffeisen Absolute

€

101,8000

-0,64

Ilirika JIE

€

130,1553

-2,06

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

50,7600

-1,03

ZB bond

€

174,5510

-0,00

PBZ Equity fond

€

9,6238

-0,41

HI-conservative

€

13,1588

0,04

HPB Dionički

kn

87,9164

-0,24

€

162,9600

0,02

Erste Adriatic Equity

€

Raiffeisen Bonds

75,9200

-0,21

PBZ Bond fond

€

117,1297

-0,00

NETA Global Developed

kn

98,4537

-0,31

ZB aktiv

kn

105,2405

0,19

Capital Two

kn

79,0846

0,51

Ilirika Azijski tigar

€

42,2841

-0,40

PBZ I-Stock

€

7,2080

-0,90

Platinum Global Opportunity

$

14,6776

-1,09

KD Nova Europa

kn

6,2211

-0,05

OTP indeksni

kn

39,0059

1,77

Platinum Blue Chip

€

94,8481

-2,48

NETA Frontier

kn

507,5912

1,83

OTP MERIDIAN 20

€

89,7679

-1,16

Capital One

kn

192,7813

0,04

HPB Obveznički

€

145,6640

0,03

NETA Emerging Bond

kn

67,4284

0,29

Erste Adriatic Bond

€

107,9900

-0,09

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,7966

0,01

ZB plus

kn

173,6151

0,02

ZB europlus

€

149,0351

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,5636

0,03 0,03

Raiffeisen Cash

kn

155,4800

Erste Money

kn

149,2200

0,02

HI-cash

kn

149,5000

0,02

A1

kn

71,9700

1,65

NETA US Algorithm

kn

161,0634

-2,67

NETA New Europe

kn

76,0794

0,21

PBZ Dollar fond

$

129,0189

0,03

Ilirika BRIC

€

71,4200

-0,64

HPB Novčani

kn

141,7173

0,02

kn

131,3336

0,01

kn

127,0571

0,03 0,04

VB CROBEX10

kn

99,4000

2,03

OTP novčani fond

KD Energija

kn

10,3151

-1,82

VB Cash

ZB BRIC+

€

91,1903

-0,92

Agram Euro Cash

€

12,0619

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

116,3400

-0,35

Allianz Cash

kn

117,0769

0,01

Allianz Equity

€

130,4457

0,65

Erste Euro-Money

€

114,1200

0,03

Auctor Cash

kn

108,2028

0,02

€

99,9800

0,01

Raiffeisen euroCash

€

104,8100

-0,03

ZB global

€

145,0869

-0,36

PBZ Global fond

€

12,9116

HI-balanced

€

11,2663

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica

HPB Euronovčani

€

105,6627

0,01

Locusta Cash

kn

1317,5570

0,04

-0,90

NETA MultiCash

kn

106,0145

0,04

-0,71

OTP euro novčani

€

102,1294

-0,00

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda

80 posto glavnice kredita, dok najniži postotak jamstva iznosi 10 posto glavnice kredita. Jedini instrument osiguranja koji se traži od poduzetnika je zadužnica. Očekuje se da će na taj način u sljedeće tri godine HAMAG-BICRO izdati 400 milijuna kuna ili oko 53,4 milijuna eura jamstava.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u lipnju su zabilježile pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, posljednji su podaci Državnog zavoda za statistiku. To predstavlja nastavak negativnog niza godišnjih stopa pada i to 14. mjesec za redom.

U lipnju su cijene ukupne industrije zabilježile pad od 2,1 posto u odnosu na lipanj 2013. godine.

Hidroelektra smanjuje temeljni kapital Glavna skupština Hidroelektre niskogradnje donijela je odluku o smanjenju tvrtkinog temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka, kao i odluku o povećanju temeljnog kapitala, kroz ulazak mogućeg strateškog partnera u tvrtku. Tako će se temeljni kapital Hidroelektre niskogradnje umanjiti smanjenjem nominalne vrijednosti dionice sa 100 na 50 kuna. Temeljni kapital tako će biti prepolovljen na 31,19 milijuna kuna.

HAMAG-BICRO izdaje 53,4 milijuna eura jamstava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) ponudila je rješenje za pronalaženje izvora financiranja svim subjektima maloga gospodarstva koji su u potrebi za dodatnim financijskim sredstvima, a nedostaje im instrumenata osiguranja. Naime, u sklopu jamstvenog programa EU početnik HAMAG-BICRO izdaje jamstva za pokriće dijela glavnice kredita subjektima maloga gospodarstva koji posluju do 24 mjeseca i to u visini najviše

Daljnji pad nezaposlenosti U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) potkraj lipnja bilo je registrirano 304.925 nezaposlenih osoba. U odnosu na svibanj broj nezaposlenih smanjen je za 6,9 posto ili za 22.583 osobe. Na godišnjoj razini, u usporedbi s lipnjem 2013. godine, broj nezaposlenih je manji za 4,1 posto ili 13.185 osoba, objavio je HZZ.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih

+

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |

financijska industrija

USKOR

O

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova