Pv 3837/3838 by NEstar

Prilika za građevinare Selo luksuznih vikendica u Baranovu, 120 kilometara od Moskve, gradit će hrvatski graditeljski konzorcij

Novi Zakon o zaštiti na radu Nemate procjenu rizika? To će vas koštati 30.000 kuna. Niste ispitali stroj ili struju? E, to je već pečaćenje...

Domaći namještaj Agencija za brendiranje u drvnoj industriji pokrenula je web prodavaonicu hrvatskog namještaja

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 6-7

priča s razlogom Str. 11

3 8 3 7 3 8 3 8

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 21. srpnja 2014. Godina LXI / Broj 3837/3838 www.privredni.hr

1953 2013

2008 2009 2010 2010 2011 2012

privredni vjesnik

poticaji industriji / izmjene zakona o radu / predstavljanja / turizam / hrwwwatska / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST II. tromjesečje 2014.

KONAČNO MALO OPTIMIZMA

Pokazatelji konjunkturne klime u građevinskom sektoru i trgovini su porasli, a s njima i pokazatelji ekonomskog raspoloženja >>16-17

Intervju: Jako Andabak

gospodarstvenici regije u cavtatu

>> 14-15

>> 18-23

O investicijama se puno priča, ali imam osjećaj da se sve poduzima kako ih ne bi bilo, kaže vlasnik koncerna Sunce

Summit100 okupio je 98 uglednih gospodarstvenika koji su se složili: ako hoćemo biti konkurentni u svijetu, radimo zajedno

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova

USKOR

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |

UVOD

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

pvinfo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 25. kolovoza 2014.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

ZVONKO BILJECKI, PREDSJEDNIK UPRAVE GEOFOTA:

G(h)ost komentator: Mladen Tomić, Hotel Split, Podstrana

Nagodba kao pozitivno rješenje

Turistički objekti bez destinacije ne znače puno

Predstečajna nagodba pokazala se kao pozitivno rješenje jer nam je omogućila da nastavimo s radom i ugovaranjem novih poslova koji su se pokazali krucijalnim za ponovno jačanje tvrtke i otplatu dugova vjerovnicima. Novi poslovi koje je Geofoto dobio stvorili su potrebu za novim radnim mjestima. U ovoj godini smo već zaposlili 23 nova djelatnika, a planiramo sveukupno zaposliti 55 novih stručnjaka.

DARKO MARKOTIĆ, ININ IZVRŠNI DIREKTOR ZA TRGOVINU NA MALO:

Želimo ohrabriti zaposlenike Kada smo lani odlučili pokrenuti pilot-fazu projekta partnerstva za upravljanje benzinskim postajama, bili smo uvjereni u njegov uspjeh jer su taj model iskušale vodeće svjetske naftne kompanije i to je jedna od najboljih praksi u industriji kada govorimo o maloprodajnom poslovanju. Zadovoljstvo mi je vidjeti njegov nastavak - proširenje na dodatne benzinske postaje u našoj maloprodajnoj mreži. Očekujemo kako će i novi natječaj privući veliki broj zainteresiranih kandidata s poduzetničkim duhom i željom da upravljaju svojim poslom uz pomoć Ine. Posebice želimo ohrabriti Inine zaposlenike da se okušaju u ovom modelu jer su idealni kandidati.

joško klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova:

Izvoz je jedan od motora Hrvatska, kao zemlja s malenim tržištem i skromnom kupovnom moći građana, mora se okrenuti izvozu. Veliku ulogu u svemu tome mora imati Ministarstvo vanjskih poslova, upravo kroz gospodarsku diplomaciju, koja je godinama bila zapostavljana. Izvoz je definitivno jedan od motora koji će omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva, zato i polažemo velike nade upravo u razvoj gospodarske diplomacije. U proteklih šest mjeseci pomogli smo više od 900 hrvatskih tvrtki s više od 1500 raznih aktivnosti koje su bile tražene od nas. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

Malo je hotela u svijetu koji su sami po sebi motiv dolaska gostiju. Iako postoje i takvi, destinacija je ono što gost prvo odabire

vi mi hotelijeri, privatni iznajmljivači, vlasnici kampova i apartmana svjesni smo da bez destinacije ne bismo mogli samostalno opstati. Tako i naš hotel ne bi mogao poslovati održivo da Split nije postao prepoznatljiva destinacija. Malo je hotela u svijetu koji su sami po sebi motiv dolaska gostiju.

Nama trebaju sadržaji koji će popuniti godinu, a ne da nam se šahovski turnir održava u kolovozu Iako postoje i takvi, destinacija je ono što gost prvo odabire. Split je kao destinacija posljednjih pet godina napravio kvalitetan iskorak. Njega su kao destinaciju naprijed povukli razni kreativci koji su investirali u turističke sadržaje i obogatili mu ponudu. Osobno bih rezultat pripisao privatnim iznajmljivačima, i to visokoobrazovanim ljudima koji su postali turistički radnici iz nužde, jer su na to bili primorani zbog propasti vlastitih tvrtki. Takvi su doslovno kultivirali obične šupe i zapuštene objekte te ih uredili u vrlo atraktivne smještajne jedinice. Isto

tako, Dioklecijanova palača je doslovno procvjetala i uvelike pridonosi turističkom razvoju. Pored toga, počelo se razvijati i splitsko zaleđe. Istina je da je na širem splitskom području nastao nerazmjer između privatnog smještaja i hotelskih kapaciteta. Hotelski kapaciteti su u velikom deficitu i njih nedostaje. To samo po sebi nameće potrebu kvalitetnog upravljanja destinacijom kako bi se sezona produžila i kako bi se smještajni kapaciteti u privatnom smještaju popunili na više dana. Privatni iznajmljivači su uglavnom turistički amateri i njih je potrebno dodatno educirati kako bi se specijalizirali i ponudili kvalitetan turistički proizvod, koji osim kreveta uključuje i mnogo više od toga kako bi se zadovoljili zahtjevi i očekivanja turista. Zato bi oni koji budu zaduženi za destinacijski menadžment, bilo da se radi o gradonačelniku, turističkoj zajednici, županu ili nekom drugom, morali kreirati vrlo kvalitetne javne sadržaje koji bi privukli turiste i produžili sezonu. Bilo bi najbolje da svi skupa rade kao dobro ukomponirana ekipa jer se jedino zajednički mogu ostvariti ciljevi. Samo tako gosti će ponovno doći, a njihov do-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

življaj bio bi motiv i onima koji još nisu bili kod nas da nas prvi put posjete. Isto tako, preveliki rast privatnog smještaja dovodi goste manje platne moći, a to, ako prijeđe određenu granicu, može unazaditi kvalitetu i rezultirati time da izgubimo goste visoke platne moći. Da se to ne bi dogodilo, potrebno je kvalitetno upravljati destinacijom što je posao kvalitetnog menadžmenta. Javni sadržaji su bitni te bi bilo poželjno da Split uloži više truda i ponudi cjelogodišnje sadržaje. Nama u sezoni ne treba više javnih sadržaja nego što ih ima-

mo, jer smo odlično popunjeni, ali su nam jako bitni sadržaji izvan sezone. Trebaju nam sadržaji koji će popuniti godinu, a ne da nam se šahovski turnir održava u kolovozu. Golf u Splitu sigurno bi mogao biti sadržaj koji bi ga oživio. Izgradnja golf igrališta je po meni prioritet i preduvjet cjelogodišnjeg turizma i može koristiti svima, a ne samo hotelijerima. Poznato je da 30 posto gostiju koji su motivirani postojanjem golf igrališta uopće ne igraju golf nego dolaze zbog takvog načina življenja. Istina je također da turistički radnici i poduzetnici u turizmu teško pronalaze sugovornika iz javnog sektora kako bi realizirali neke ideje koje bi podignule kvalitetu destinacije. Recimo, izgradnja šetnice uz more po mojoj procjeni ne zahtijeva velika sredstva, ali puno doprinosi razvoju destinacije u turističkom smislu. Pogrešno je napraviti destinacijsku menadžment agenciju koja bi poticana javnim novcem ugrožavala poslovanje tvrtki koje nude turističke usluge, odnosno koja bi poslovala na komercijalnoj osnovi. Zajedništvo javnog i privatnog sektora zajedno s građanima je ključ rješenja.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković

Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( 132,5 mil kn

ukupni iznos potpora za industrijsku opremu

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 340 tvrtki

prijavilo se na natječaj za potpore

Za potpore se kvalificiralo 36 posto prijavljenih poduzeća

Poticaji za opremu otvaraju 2000 novih radnih mjesta Poticaji idu najboljim natjecateljima iz industrijskog sektora, tvrtkama koje imaju snažan rast bruto dodane vrijednosti, povećavaju izvoz i ozbiljno su se pripremile za natječaj, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Igor Vukić vukic@privredni.hr

a 132,5 milijuna kuna potpora za ulaganje u industrijsku opremu, u iduće tri godine bit će otvoreno oko 2000 radnih mjesta, objavljeno je prošli tjedan iz Ministarstva gospodarstva. Potpore su dobile 123 tvrtke. “Poticaji idu najboljim natjecateljima iz industrijskog sektora, tvrtkama koje imaju snažan rast bruto dodane vrijednosti, povećavaju izvoz i ozbiljno su se pripremi-

le za natječaj”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ovogodišnji natječaj za ulaganje u opremu trajao je do 30. lipnja. Prijavilo se ukupno 340 tvrtki, a na raspolaganju je bilo 12,5 milijuna kuna više nego prošle godine. Prema riječima ministra Vrdoljaka, prijave su ove godine bile kvalitetnije i kompletnije pa ih je odbačeno samo 11 posto. Razlozi odbijanja bili su neredovita isplata plaća, postojanje duga prema državi, nedovoljno opravdano trošenje ranije dobi-

venih potpora i slično. Na kraju se 36 posto prijavljenih poduzeća kvalificiralo za potpore. Projekti koje će pokrenuti vrijedni su ukupno više od 380 milijuna kuna. Dobri izvoznici Prošlogodišnji natječaj pridonio je ovogodišnjim pozitivnim rezultatima industrijske proizvodnje, ocijenio je ministar Vrdoljak. U idućoj godini očekuje se još veći zamah. Tvrtke koje su prošle na natječaju ukupno izvoze robe za oko osam milijardi kuna godišnje. Za tri

godine, uz poticaje, njihov bi izvoz trebao dosegnuti 11 milijardi kuna.

Tvrtke koje su prošle na natječaju ukupno izvoze robe za oko osam milijardi kuna godišnje Najveći broj odabranih poduzeća nalazi se u sektoru proizvodnje metalnih proizvoda, slijede prerađivači drva te proizvođači plastične robe. Tvrtke koje su dobile potpore inače

ostvaruju oko devet posto ukupnih prihoda u prerađivačkoj industriji, a ostvaruju čak 15 posto izvoza. U njima radi 12 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Imena svih tvrtki koje su dobile potpore u ovom programu objavljena su na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva. Ovim operativnim programom Ministarstvo gospodarstva nastoji potaknuti ukupni industrijski razvoj, restrukturiranje i unapređenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Iako program po-

ticaja nije dio akcijskog plana za provođenje Industrijske strategije, u Ministarstvu su usporedili rezultate s pravcima razvoja koje opisuje Strategija. I pronađene su brojne podudarnosti. “Projekti koji su predloženi i tvrtke koje su pokazale najbolje rezultate na testiranju za dobivanje poticaja u velikoj se mjeri poklapaju s ciljevima naznačenima u Industrijskoj strategiji”, rekao je Tomislav Radoš, savjetnik ministra gospodarstva i jedan od pisaca Strategije.

Tko je sve dobio potpore NAZIV TVRTKE A.M.S.-BIOMASA D.O.O. AD PLASTIK D.D. ADORO VRATA D.O.O. ZA PROIZVODNJU AGRO SIMPA D.O.O. ALTPRO D.O.O. ALUFLEXPACK NOVI D.O.O. ANAMIL D.O.O. APPLIED CERAMICS AQUAESTIL PLUS D.O.O. AQUAFILCRO D.O.O. AZONPRINTER D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE BEGAMONT D.O.O. BELUPO LIJEKOVI I KOZMETIKA D.D. BEZAK MTP BIG TOYS D.O.O. BOXMARK LEATHER D.O.O. C.I.A.K. D.O.O. COLOR EMAJL D.O.O. DETMERS KONTEJNER D.O.O. DIR - DRVNA INDUSTRIJA RUBINIĆ D.O.O. DOK-ING D.O.O. DOMUS PLUS D.O.O. DRVNA INDUSTRIJA BOHOR D.O.O. DRVNA INDUSTRIJA NOVOSELEC DOO DRVNI CENTAR GLINA D.O.O. DRVOPLAST D.D. DUCATI KOMPONENTI D.O.O. ELKAKON D.O.O. EL-SET D.O.O. ENERGY PELLETS D.O.O. ENIKON AEROSPACE D.O.O. FID D.O.O. FIDIFARM D.O.O. FINESA CONSORS D.O.O. FORMPLAST D.O.O. FORNIX D.O.O. FOŠA ZADAR D.O.O., ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I USLUGE FRANCK D.D. FRIGO PLUS D.O.O. ZA USLUGE I TRGOVINU GALEB D.D. GENERA D.D. Izvor: Ministarstvo gospodarstva

IZNOS POTPORE 234.130,27 2.000.000,00 953.696,60 130.106,94 400.360,53 2.000.000,00 1.583.088,25 1.599.110,42 584.397,44 1.991.541,65 416.258,05 456.377,68 2.000.000,00 673.537,20 889.721,86 1.511.696,10 789.720,36 2.000.000,00 256.235,42 1.286.845,90 1.447.316,98 210.389,54 578.218,06 691.475,74 1.543.522,75 1.693.422,06 1.188.971,50 325.542,98 105.339,95 589.345,05 1.849.521,10 551.193,98 729.287,60 787.991,42 127.583,18 1.515.458,70 354.670,81 2.000.000,00 1.154.935,49 1.717.137,92 214.357,11

NAZIV TVRTKE GOLD PARTNER D.O.O. GORICA STAKLO D.O.O. HAKADESCH D.O.O. HEMCO D.O.O. HILDING ANDERS D.O.O. HILDING CROATIA D.O.O. HS PRODUKT D.O.O. HSTEC D.D. IKS PAVIĆ D.O.O. INOXMONT-VS D.O.O. ISKRA BOJE I LAKOVI D.O.O. ITS-RB D.O.O. IVANČICA D.D. IVERPAN D.O.O. JAŠKAPAK JEDINSTVO-PROIZVODNJA NAMJENSKE OPREME D.O.O. KANDIT D.O.O. KAROLINA D.O.O. KFK TEHNIKA D.O.O. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU KLASJE D.O.O. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I UGOSTITELJSTVO KONČAR -INSTITUT ZA ELEKTROTEHNIKU D.D. KONČAR METALNE KONSTRUKCIJE DD KONČAR-ELEKTRONIKA I INFORMATIKA D.D. KOSTEL PROMET D.O.O. KOVA D.O.O. KVADRA D.O.O. LETINA INOX D.O.O. LIM SAMOBOR D.O.O. LIPOVLJANI LIGNUM D.O.O. LIPOVLJANI LOGISTIKA VIOLETA D.O.O. LOKVE D.O.O. LOŽ METALPRES D.O.O. LPT D.O.O. LTH METALNI LIJEV D.O.O. M SAN GRUPA D.D. M.I. HRŠAK D.O.O. MARJAN VOĆE D.O.O. MEC D.O.O. ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU METAL DEKOR D.O.O. METALOPRERADA D.O.O. MODERN LINE D.O.O.

IZNOS POTPORE 616.812,44 903.627,81 320.478,62 1.060.026,23 1.182.553,39 1.285.640,86 2.000.000,00 1.112.270,91 1.023.732,20 1.909.348,85 414.044,97 273.424,03 379.341,60 967.188,72 349.610,71 1.428.107,66 1.009.280,00 2.000.000,00 1.581.837,12 107.296,22 783.524,22 848.760,80 2.000.000,00 169.108,86 1.057.357,81 1.225.254,93 721.273,03 1.324.758,27 1.386.342,39 1.250.201,27 957.852,65 595.170,06 2.000.000,00 1.738.333,29 1.622.660,35 1.404.188,75 1.360.930,37 365.052,75 752.612,47 81.612,34 1.393.615,82

NAZIV TVRTKE MONTER-STROJARSKE MONTAŽE D.D. MONTING D.O.O. MONTMONTAŽA-OPREMA D.O.O. MULTINORM D.O.O. NANOTEC D.O.O. NAVALIS D.O.O. NEDA SENJ D.O.O. TVORNICA TRIKOTAŽE NEOS D.O.O. NEXUS D.O.O. OMEGA D.O.O. BREZNICA OPREMA-UREĐAJI D.D. OROSLAVJE -ZAŠTITNA OPREMA D.O.O. PAN-PEK D.O.O. PERGAMENT D.O.O. PIRAMIDA D.O.O. PLAMEN D.O.O. PLASTFORM D.O.O. POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOMPLEKS D.O.O. PPM D.O.O. ČAKOVEC PRAHIR D.O.O. RADIONICA ŽELJEZNIČKIH VOZILA ČAKOVEC D.O.O. REGENERACIJA NETKANI TEKSTIL I TEPISI D.O.O. RENOTEX D.O.O. SEDAM IT D.O.O. SIROVINA D.O.O. SOLVIS D.O.O. STOLARIJA GOOOD D.O.O. STRAŽAPLASTIKA D.D. ŠESTAN-BUSCH D.O.O ŠIŠARKA D.O.O. TEHNOGUMA D.O.O. TELUR D.O.O. TILIAEXPORT D.O.O. ZA PROIZVODNJU, USLUGE I TRGOVINU TPK OROMETAL D.D. TVORNICA DUHANA UDBINA TVORNICA TURBINA D.O.O. VALOVITI PAPIR DUNAPACK D.O.O. VEMO TRADE D.O.O. VIKI D.O.O. ZA TRGOVINU I USLUGE VIŠEVICA-KOMP D.O.O. VJ-EKO D.O.O.

IZNOS POTPORE 2.000.000,00 2.000.000,00 887.788,10 1.884.674,16 396.171,21 2.000.000,00 1.182.637,23 145.551,12 1.985.746,31 651.184,59 1.267.793,18 508.404,74 2.000.000,00 1.233.032,67 942.179,12 2.000.000,00 1.145.504,92 64.927,38 1.107.014,52 1.289.878,49 1.046.274,62 1.422.379,07 255.210,46 810.924,08 315.857,27 2.000.000,00 87.207,41 1.417.314,71 442.814,63 1.455.321,45 479.253,13 1.075.073,69 341.579,58 1.188.674,52 1.101.473,87 326.488,13 2.000.000,00 1.428.861,06 1.225.597,16 1.597.299,59 556.390,89

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 150 objekata

gradi se u prvoj fazi projekta (ukupno 600)

( 50 hrvatskih tvrtki

čini konzorcij koji predvodi tvrtka Acquamarin

Velika prilika za građevinare na ruskom tržištu

Hrvati grade u Rusiji Selo luksuznih vikendica u Baranovu, 120 kilometara od Moskve, gradit će hrvatski graditeljski konzorcij na čelu s riječkim poduzećem Acquamarin. Na gradilištu će biti angažirano oko 300 radnika, od čega će polovina biti iz Hrvatske Igor Vukić vukic@privredni.hr

se primjenjivati u naselju. “Ovo je izuzetna prilika za daljnju izgradnju naših odnosa s hrvatskim poduzećima i njihov nastup na ruskom tržištu”, rekao je Safarov. Projekt Borisov gorodok jedan je najvećih izvoznih poslova koji je HBOR podržao, a u skladu je s Vladinim Akcij-

mjestu Baranovo, oko 120 kilometara zapadno od Moskve, u kraju bogatom povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama, stalno se grade nova naselja s kućama za odmor preko vikenda, vrlo popularna među stanovnicima ruskog glavnog grada. Uskoro bi na to područje trebali stići i prvi radnici iz Hrvatske, na gradilište naselja Borisov gorodok. Selo luksuznih vikendica koje će u prvoj fazi imati 150 objekata, gradit će hrvatski graditeljski konzorcij na čelu s riječkim poduzećem Acquamarin. Na gradilištu će biti angažirano oko 300 radnika, od čega će polovina biti iz Hrvatske. Tvrtka Acquamarin do sada je bila poznatija po stručnjacima za obradu vode, a sada će predvoditi tim predstavnika pedesetak hrvatskih tvrtki. Većina proizvoda za oprema-

nje kuća (prozori, vrata, elektro i strojarske instalacije i oprema, parketi, pločice i slično) proizvodit će se u Hrvatskoj i potom montirati u naselju. Ima još mjesta u konzorciju Hrvatska poduzeća također će uz radove na kućama izvoditi i dio infrastrukture naselja. Kompanija Acquamarin će projektirati postrojenja i opremu za pročišćavanje otpadnih voda u naselju. Upravo se vode pregovori s potencijalnim sudionicima u konzorciju. Oprema i izvedba radova mora biti na najvišoj razini jer je naselje projektirano za

vrlo zahtjevne kupce. “Siguran sam da ćemo opravdati povjerenje koje nam je pruženo i da je ovo tek prvi u nizu poslova koje ćemo realizirati na ovom potencijalno velikom i značajnom tržištu za hrvatska poduzeća”, rekao je Robert Tomić iz Aqcuamarina. Posao je riječka tvrtka pronašla osobnim zalaganjem i traganjem za novim tržištima preko poslovnih partnera i poznanika iz poslovnih krugova. Ovaj građevinski pothvat imat će četiri faze, tako da će na kraju biti sagrađeno ukupno 600 kuća. Ugovorni rok za realizaciju prve faze je

24 mjeseca od preuzimanja gradilišta. Tomić kaže da će tempo gradnje ovisiti i o specifičnostima graditeljske sezone u Rusiji. Za vanjske radove sezona je znatno kraća nego na zapadu Europe, jer već u ranu jesen počinju niske temperature koje traju do kasnog proljeća. Projekt prati Hrvatska banka za obnovu i razvitak s kreditom od 75 milijuna eura. Ugovor su 13. lipnja potpisali članovi Uprave HBORa Martina Jus i Mladen Kober i investitor Armenak Safarov, vlasnik poduzeća DNP Borisov gorodok. Podršku projektu dali su i Ministarstvo

vanjskih i europskih poslova te Hrvatska gospodarska komora putem predstavništva u Moskvi. Veliki posao HBOR-a Naselje Borisov gorodok inače nosi ime po starom gradu koji je prije više od četiri stoljeća u blizini podigao ruski car Boris Godunov. U blizini je i muzej posvećen bici kod Borodina, vođenoj 1812. protiv Napoleonovih trupa. Investitor Safarov kaže da je već obišao neka od poduzeća koja će sudjelovati u projektu. Zadovoljan je njihovom kvalitetom i spremnošću da ispune standarde graditeljske kvalitete koji će

Uručeni certifikati “Proizvodi hrvatskog seljaka”

Potvrda donosi povjerenje kupaca Goran Gazdek

ijekom lipnja i srpnja na tržnicama 13 hrvatskih gradova upriličeno je uručivanje certifikata Proizvodi hrvatskog seljaka koji od 2008. godine obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, u suradnji s lokalnom upravom, dodjeljuju Udruga hrvat-

Mali proizvođači su temelj i treba ih štititi Udruga hrvatskih tržnica nastavit će podupirati ovu inicijativu radi zaštite malih proizvođača, koji su oslonac hrvatske poljoprivrede. Obiteljska imanja temelj su i europske poljoprivrede, što EU dokazuje ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike koja favorizira lokalnu proizvodnju. “Projekt nije samo tržišni, nego i upozorenje da više brige, kao društvo i država, moramo posvetiti obiteljskim gospodarstvima čiji se broj smanjuje, što nije dobro. Mala su gospodarstva prilagodljivija i žilavija od velikih sustava, ali potrebna im je naša potpora”, kaže tajnik Udruge Miljenko Ernoić.

skih tržnica i Savjetodavna služba Hrvatske. Riječ je o potvrdi kojom kupcima dokazuju da na vlastitom imanju proizvode hranu izloženu na štandu. Certifikate je do sada dobilo oko 600 OPG-ova koji svoje proizvode nude na tržnicama u Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Puli, Zagrebu, Daruvaru, Sisku, Osijeku,

Ludbregu, Slatini, Kutini i Slavonskom Brodu. “Certificiranje je dobrovoljno, i ne utvrđuje kvalitetu nego porijeklo. Ako se uoči da netko ne zadovoljava uvjete, isključuje se iz projekta. Takvih je ove godine, primjerice, u Bjelovaru bilo troje”, objašnjava tajnik Udruge hrvatskih tržnica Miljenko Ernoić.

Većina proizvoda za opremanje kuća proizvodit će se u Hrvatskoj i potom montirati u ruskom naselju skim planom podrške izvozu 2014.-2015., koji predviđa još značajniju ulogu HBOR-a u poticanju hrvatskog izvoza. Sudjelovanje HBOR-a jamči izvozniku i svim poduzećima u ovom poslu sigurnu naplatu. S druge strane HBOR ima kvalitetnu garanciju velike ruske banke Rosbank, koja osigurava urednu otplatu odobrenog kredita.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Novi Zakon o zaštiti na radu

Manje plaćanja kazn pečaćenja i prijava

Ako u tvrtku dođe inspektor i utvrdi da poslodavac nema izrađenu procjenu rizika, poslodavac ć kojima nisu ispitane električne instalacije, radni okoliš ili strojevi, neće se odmah kazniti posloda prostoru te izdati rješenje o pečaćenju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lipnju je stupio na snagu novi Zakon o zaštiti na radu. Važno je napomenuti kako se još očekuju podzakonski propisi (pravilnici) iz većine područja zaštite na radu, pa će primjena zakona tada ipak biti nešto jasnija. Borivoj Žmegač, direktor Prevente, tvrtke koja je specijalizirana za poslove zaštite na radu, zaštitu od požara, zaštitu okoliša, energetsko certificiranje i tehnička ispitivanja, kaže kako su najveće promjene one u nadzoru Inspektorata rada nad provedbom zakona. “Za razliku od dosadašnjeg načina provedbe inspekcijskog nadzora, koji je bio čisto represivan, sada će nadzor u provedbi biti i djelomično savjetodavan za poslodavce. I dalje postoje prekršajne odredbe za poslodavce koji ne provode zaštitu na radu. Međutim, sada je obujam onoga za što se pokreće optužni prijedlog s ciljem naplate novčanih kazni znatno sužen, ali je uvedena mogućnost da inspektor zapečati radne prostorije ili sredstva rada ako nisu primijenjene mjere zaštite na radu”, ističe. Primjerice, objašnjava on, ako u tvrtku dođe inspektor i utvrdi kako poslodavac nema izrađenu procjenu rizika, poslodavac će se kazniti novčanom kaznom od 30.000 kuna. No, ako nisu ispitane električne instalacije, radni okoliš ili strojevi, za te slučajeve neće odmah

kazniti poslodavca kao do sada, ali će se zabraniti rad u tom prostoru i upotreba sredstava rada te izdati rješenje o pečaćenju prostorija ili na drugi pogodan način zabraniti rad. “Uz to, ako inspektor ocijeni da bi se odmah nakon njegova odlaska radnik svejedno mogao ozlijediti zbog povećane opasnosti po život i zdravlje, protiv poslodavca će podnijeti kaznenu prijavu. Dakle, bit će manje plaćanja kazni, a više pečaćenja radnih prostora i kaznenih prijava protiv poslodavaca koji ne provode zaštitu na radu”, napominje. Pojava fiktivnih ugovora Što se pak tiče naplata kazni, novost predstavljaju mandatne kazne. Riječ je o novčanim kaznama koje se izriču na mjestu prekršaja. Naime, ako se poslodavac odluči kaznu platiti odmah ili uplatnicom u propisanom roku, tada će ona biti znatno manja nego da se odlazi na sud zbog počinjenja prekršaja. “Hoće li to unaprijedi-

je toga. Jedino će to biti mjerodavno, jer je glavna svrha Zakona o zaštiti na radu sprečavanje ozljeda na radu”, naglašava on. Zakon, dodaje Žmegač, prilično je jasno napisan i lagan za čitanje, uz izuzetak odredbi koje nisu

zlozi koji u samom zakonu nisu definirani. Propust je napravljen i kod utvrđivanja obveze da poslodavac mora u roku od 60 dana provesti izbor povjerenika za zaštitu na radu, što je u suprotnosti sa Zakonom o radu. Jer, izbor

Pravi problemi s provedbom Zakona o zaštiti na radu, smatra on, mogli bi se pojaviti kad stupe na snagu podzakonski propisi koji se moraju donijeti na temelju ovog zakona. “Jer prema naznakama koje se pojavljuju, ten-

Za razliku od dosadašnjeg načina provedbe inspekcijskog nadzora, koji je bio čisto represivan, sada će nadzor u provedbi biti i djelomično savjetodavan za poslodavce. Borivoj Žmegač, direktor Prevente ti zaštitu na radu, pokazat će vrijeme, odnosno statistički podatak o broju ozljeda na radu u godini nakon stupanja na snagu ovog zakona u usporedbi s brojem ozljeda pri-

dobro odnosno do kraja definirane. “Tu se ponajprije misli na one odredbe uz ugovaranje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom kada postoje objektivni i opravdani ra-

povjerenika ne može biti obveza poslodavca već samo pravo radnika, koje oni mogu ali i ne moraju iskoristiti, a poslodavac zbog toga ne može snositi posljedice”, kaže.

dencija je da se obveze vezane uz ispitivanja strojeva i radnog okoliša ublaže, što svakako ne može pridonijeti napretku zaštite na radu. Ako će se pojaviti mogućnost da

strojeve ispituju nestručne osobe ili će se smanjiti opseg ispitivanja, tada će to biti korak unazad za zaštitu na radu”, ističe Žmegač. Najveći problem on ipak vidi u tendenciji da se malim poslodavcima, koji uglavnom zapošljavaju radnike s posebnim uvjetima rada, nameću prestroge obveze oko načina vođenja zaštite na radu, takve da ih je nemoguće ispuniti. Tko si to može priuštiti “Primjerice, jedan građevinski obrtnik s dva ili tri zaposlena trebao bi sklopiti ugovor o vođenju poslova zaštite na radu sa stručnjakom zaštite na radu trećeg stupnja, što si nitko s tako malim brojem zaposlenih ne može priuštiti, a što će imati za po-

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Ususret zakonu o poslovima prostornog uređenja i gradnje

ni, a više

će se kazniti sa 30.000 kuna. Za slučajeve u avca kao do sada, ali će se zabraniti rad u tom

Novi zakon treba postaviti pravila igre Ne smijemo biti maćeha svojim ljudima. Mora nam biti u interesu da se građevinske tvrtke registriraju u Hrvatskoj, ističe ministrica Mrak Taritaš Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

sljedicu da će se ponovno pojavljivati fiktivni ugovori o vođenju zaštite

Novost su mandatne kazne novčane kazne koje se izriču na mjestu prekršaja na radu, pa će se ona ponovno banalizirati. Stoga tu ne možemo govoriti o unapređenju zaštite na radu”, napominje on. Valja naglasiti i to kako se novim zakonom predviđa osnivanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, kao javne ustanove za praćenje stanja i pružanje stručne pomoći na području zaštite na radu. Zatim, zakon više ne predviđa mogućnost

ishođenja rješenja ministra rada temeljem kojeg bi poslodavci s više od 50 a manje od 250 radnika, mogli obavljati poslove zaštite na radu prema blažim kriterijima. KPMG, globalna mreža neovisnih društava koja pružaju profesionalne usluge revizije, poreznog i financijskog savjetovanja, među važnijim novostima koje su uvedene zakonom navodi i činjenicu kako je sada regulirano korištenje nadzornih uređaja, uz obvezu poslodavca da prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijesti radnika da će biti nadziran audio, odnosno video uređajima. Detaljnije su regulirana pitanja korištenja i postupanja s opasnim kemikalijama te su, među ostalim, propisane obveze poslodavca u vezi

s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom. Nulta tolerancija Zakonom je propisano i to da će se smatrati kako je radnik pod utjecajem alkohola ako ga u krvi ima više od 0,0 grama po kilogramu (g/kg), uz mogućnost da se procjenom rizika odredi viša granica za pojedine poslove. Uvedeni su povoljniji rokovi za izvješćivanje inspekcije rada o privremenom, odnosno zajedničkom radilištu i propisana je obveza poslodavca na vođenje obveznih evidencija. Međutim, za razliku od prijašnjeg zakona, propušteno je navesti o kojim se evidencijama radi te bi isto trebalo biti regulirano provedbenim propisima.

očetkom ove godine stupila su na snagu tri zakona vezana uz graditeljstvo, a to su Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o građevinskoj inspekciji. Uz predstojeći novi zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje koji se tek treba usvojiti, a čiji je nacrt prijedloga zakonskih rješenja u ranoj fazi izrade, zaokružit će se zakonodavna cjelina za sektor graditeljstva. Novo zakonsko rješenje na kvalitetan će način riješiti pitanja koja utječu na uspješno poslovanje velikog broja fizičkih i pravnih osoba koje se bave poslovima prostornog uređenja i gradnje, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju novih zakonskih rješenja kojima će se urediti poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Ujedno iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja pozivaju svu zainteresiranu i stručnu javnost na uključivanje u izradu zakonskog rješenja. Novim će se zakonom uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s europskom direktivom. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje rješava se problem reguliranih profesija i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji te sloboda pružanja usluga i pravo poslovnog nastana tj. otvaranja tvrtki hrvatskih gospo-

darskih subjekata i pojedinaca unutar Europskog ekonomskog prostora i uključivanja Hrvatske u taj sustav. Država ne smije biti maćeha Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš je istaknula kako postoji niz razloga za izradu novog zakonskog rješenja. Recesijske promjene na tržištu te izmjena dijela pravne stečevine Europske unije koja uređuje pitanje priznavanja stručnih kvalifikacija, samo su neki od tih razloga. “Kada je nastao postojeći Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, gospodarske su prilike u Hrvatskoj bile drukčije nego danas. Naime, tada su se još gradile autoceste i nove zgrade. U godinama nakon toga upravo je gospodarska kriza nepovoljno djelovala na graditeljstvo”, rekla je Anka Mrak Taritaš. Zato, naglasila je, tre-

Iz Ministarstva pozivaju stručnu javnost na uključivanje u izradu zakonskog rješenja ba izraditi novi zakon koji će, među ostalim, jasno postaviti pravila igre, ali u tome ne smijemo biti restriktivni. Dodala je kako se ne smije stvoriti takva regulativa koja će biti stro-

ga prema domaćim investitorima u graditeljstvo, dok će se s druge strane strancima dopustiti investiranje u našoj zemlji. “Novom zakonskom regulativom ne smijemo biti maćeha svojim ljudima. Mora nam biti u interesu da se građevinske tvrtke registriraju u Hrvatskoj gdje će plaćati porez. Bilo je nekoliko slučajeva da su se tvrtke registrirale u Sloveniji zato što je tamo jednostavnija zakonska regulativa i administrativne procedure”, rekla je Anka Mrak Taritaš. Uređenje potvrda Novim će se zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, među ostalim, nastojati riješiti pitanje izdavanja potvrda hrvatskim osobama koje žele pružati usluge u drugim državama, članicama Europskog gospodarskog prostora, kojeg čine zemlje članice EU-a, Island, Lihtenštajn i Norveška. Osim toga, u planu je uvođenje rješenja koja će utjecati na poslovanje pojedinaca i gospodarskih subjekata u graditeljstvu, usklađivanje s propisima kojima se uređuje hrvatski kvalifikacijski okvir te ubrzanje postupaka priznavanja stručnih kvalifikacija. Taj će zakon pridonijeti sigurnosti građevina, uređivanju područja prethodnih ispitivanja i kontrolnih postupaka na građevinama te daljnjem razvoju stručnih poslova pojedinaca u prostornom uređenju i gradnji.

S MARKOVA TRGA

( rad do 60 sati tjedno dopušten samo u iznimnim slučajevima

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( sa 60 na 38 dana

skraćena procedura kolektivnog otkazivanja

Prihvaćene izmjene Zakona o radu

Lakše otpuštanje kolektivnog viška radnika Novi zakon omogućava privremeno ustupanje radnika između poduzeća koja imaju istog vlasnika. Ustupanje može biti najduže na šest mjeseci i mora se sklopiti poseban dodatak ugovoru o radu Igor Vukić vukic@privredni.hr

akon godinu i pol pregovaranja socijalnih partnera, prošli su tjedan u Hrvatskom saboru prihvaćene izmjene Zakona o radu. I to u obliku u kojem ih je predložila Vlada, jer u pregovorima nije postignuto suglasje sa sindikatima i poslodavcima. “Predložena su kompromisna rješenja, koja su u ovom trenutku primjerena odnosima na tržištu rada”,

Poslodavci su novim zakonom dobili obvezu radniku pisanim putem naložiti prekovremeni rad rekao je ministar rada Mirando Mrsić. Novi zakon omogućava privremeno ustupanje radnika između poduzeća koja imaju istog vlasnika. Ustupanje može biti najduže na šest mjeseci i mora se sklopiti poseban dodatak ugovoru o radu, s opisom mjesta i rokom u kojem će radnik privremeno raditi. Kod ustupanja radnika povezanom poduzeću u inozemstvu rok za ustupanje može trajati do dvije godine. Vlada je smatrala da prema dosadašnjim odredbama Zakona o radu poslodavci nisu imali mogućnost brze prilagodbe potrebama tržišta. Uz ostalo, nejednak raspored

radnog vremena tijekom određenih razdoblja bio je omogućen vrlo malom broju poslodavaca. Mogli su ga organizirati samo oni koji su imali smjenski rad, a ostali su bili u opasnosti da krše radne propise ako bi, primjerice, radili više u vrijeme pojačanih narudžbi. Dosadašnji propisi bili su neprimjereni osobito za srednje i male poslodavce i obrtnike, generatore gospodarskog rasta. Moguć dopunski rad Stoga novi zakon omogućava da radnici u određenim razdobljima rade do 50 sati tjedno, a iznimno i do 60 sati tjedno, što treba urediti kolektivnim ugovorima. Takvo razdoblje pojačanog intenziteta rada smije trajati najviše četiri odnosno šest mjeseci. Takva preraspodjela radnog vremena pozdravljena je u turizmu i srodnim sektorima koji ovise o klimatskim uvjetima ili sezonskim opterećenjima, kažu u Vladi. Uvodi se također i mogućnost dopunskog rada na jednokratnim povremenim poslovima do osam sati tjedno i 180 sati godišnje i to za radnike koji već rade u punom radnom vremenu. Ministar Mrsić je objašnjavao da se i na taj način želi smanjiti rad na crno. Poslodavci su novim zakonom dobili obvezu radniku pisanim putem naložiti prekovremeni rad. Predstavljajući zakon i pregovarajući u

Gospodarskom socijalnom vijeću, Vladini su predstavnici objašnjavali da prevelika zaštita zaposlenja negativno utječe na kretanja na tržištu rada. Do 2003. godine, prije prošle fleksibilizacije radnog zakonodavstva, indeks zaštite zaposlenja bio je visokih

3,5 bodova. Tada je stopa anketne nezaposlenosti bila 14,8 posto, a registrirane nezaposlenosti 22,3 posto. Nakon što su zakonom skraćeni otkazni rokovi i smanjena razina obvezne otpremnine, indeks zaštite se smanjio na 2,7 posto bodova. Smanjenjem indek-

sa, gospodarski rast i stabilnost tržišta smanjili su anketnu nezaposlenost na 9,6 posto u 2007. godini. Razlika kod kolektivnog otpuštanja U ovim izmjenama nisu predloženi kraći otkazni rokovi, ali je uvede-

U štrajk odmah kad kasni plaća Novi zakon o radu propisuje da se štrajk zbog neisplate plaća može organizirati odmah čim prođe rok za isplatu. Do sada je moralo proći 30 dana od dana dospijeća plaće. To je praktično značilo da je trebalo proći najmanje 45 dana nakon isteka mjeseca u kojem je plaća zarađena, što Vlada smatra predugim rokom. S druge strane, propisano je da na organizaciju štrajka ili interesnog spora u vezi s kolektivnim ugovorom imaju pravo samo reprezentativni sindikati. Neodrživo bi bilo rješenje da štrajk zbog spora oko kolektivnog ugovora mogu pokrenuti i oni sindikati koji nisu reprezentativni za pregovore o sklapanju tog ugovora ili oni koji su reprezentativni ali su odbili sudjelovali u pregovorima čime su se isključili iz prava na štrajk, stoji u obrazloženju Zakona o radu.

no nekoliko mjera protiv odugovlačenja postojećih rokova. Tako poslodavci više neće morati osposobljavati radnike za rad na drugim poslovima (u slučaju redovnog otkaza zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza). Otkazni rok za radnika koji je na bolovanju neće teći, ali radni odnos će u svakom slučaju prestati nakon šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu. Otkazni rok teći će po novome i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac oslobodio obveze rada. Vlada se u ovim rješenjima poziva i na sudske presude donesene u Hrvatskoj u proteklim godinama. Kod kolektivnog otpuštanja viška radnika više neće postojati ni potreba poslodavaca da izrađuju program zbrinjavanja viška radnika. Skraćen je rok u kojem poslodavac može kolektivno otkazati ugovore o radu, pa se rok od 30 dana ne računa od dana dostave programa zbrinjavanja viška radnika, već od dana dostave obavijesti nadležnoj javnoj službi zapošljavanja o namjeri prestanka potrebe za radom radnika. Tako će i procedura otkazivanja biti skraćena sa 60 na 38 dana. Otkaže li se radni odnos sindikalnom predstavniku, ne slijedi automatski sudski postupak, nego je obvezna arbitraža.

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( oko 1,6 mlrd kn

Širi se projekt e-dozvola

E-dozvole za brže građevinske pothvate

država će uložiti u Petrokemiju do 2018.

Sjednica hrvatske vlade

Prodaje se Končar radi spašavanja Petrokemije Vlada je odlučila da će sama dokapitalizirati Petrokemiju i poboljšati joj konkurentnost. U prvoj fazi podmirit će se oko 400 milijuna kuna dugova i prikupiti 500 milijuna kuna za dokapitalizaciju Igor Vukić vukic@privredni.hr

lada je odlučila prodati 22,8 posto dionica kompanije Končar kako bi prikupila novac za dokapitalizaciju tvornice umjetnih gnojiva Petrokemija iz Kutine. Na prošlotjednoj sjednici zaključeno je da će se prodaja dionica Končara iz državnog portfelja obaviti na Zagre-

Hrvatska više ne vraća EU-u neiskorišteni fondovski novac, kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić bačkoj burzi javnom dražbom. Početna cijena bit će jednaka prosječnoj cijeni koju su dionice Končara ostvarivale u burzovnom trgovanju u posljednja tri mjeseca. Riječ je o vrlo likvidnim dionicama koje bi trebale brzo naći kupca, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ako prodaja ne uspije u cijelosti, preostale dionice prodavat će se u redovnom burzovnom prometu. Prikupljeni novac država će uložiti u modernizaciju poslovanja Petrokemije. Budući da nedavno nije uspio proces pronalaska strateškog partnera za kutinsku tvrtku, Vlada je odlučila da će sama dokapitalizirati Petrokemiju i poboljšati joj konkurentnost. U prvoj fazi podmirit će se oko 400 milijuna kuna dugova i prikupiti 500 milijuna kuna za do-

kapitalizaciju. Slijede investicijska ulaganja (modernizacija pogona za proizvodnju amonijaka) te nastavak procesa zbrinjavanja viška radnika. Do 2018. godine država će u Petrokemiju uložiti oko 1,6 milijardi kuna. “Time pokazujemo da unatoč svim financijskim i proračunskim problemima, država nije odustala od Petrokemije”, istaknuo je Vrdoljak. Novi kredit Hrvatskim cestama Nije se odustalo ni od ulaganja u održavanje i gradnju državnih cesta. Hrvatskim cestama odobreno je jamstvo za kredit kod grupacije banaka vrijedan 180 milijuna eura. Kredit se podiže na sedam godina, s počekom od dvije godine. Osim za tekuće održavanje, taj će novac poslužiti i za vraćanje ranije podignutih, skupljih kredita. Premijer Zoran Milanović prokomentirao je na sjednici i vijest da je broj nezaposlenih pao ispod 300.000. “Riječ je o trendu koji nije povezan

samo sa sezonskim zapošljavanjem”, rekao je Milanović. Na podatke o pozitivnim kretanjima u gospodarstvu nadovezao se i ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Iz izvještaja o poslovanju Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u prošloj godini istaknuo je informaciju da su telekomunikacijski operatori povećali investicije za sedam posto. Ulaganja su dosegnula 2,5 milijardi kuna, ili 74 eura po stanovniku, čime je izjednačen hrvatski prosjek s prosjekom Europske unije. U prosjeku EU-a je i korištenje mobilnog interneta (10 posto), dok je proširenost širokopojasnog fiksnog pristupa internetu još ispodprosječna: 21 posto prema 30 posto u EU-u. No Hrvatska barem više ne vraća u proračun Unije neiskorišteni fondovski novac. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić objavio je da je u vrijeme prethodne vlade oko 40 milijuna kuna vraćeno Uniji jer nisu bili pripremljeni odgovarajući

projekti. U zadnjih godinu dana takvih slučajeva nije bilo. Do sada je od 1,5 milijardi eura iz programa IPA ugovoreno 1,015 milijardi (65 posto), a proces ugovaranja i realizacije i dalje teče. Od tog novca do krajnjih korisnika već je stiglo 653 milijuna eura, priopćio je Grčić. Manje pristojbe za upis plovila Država će uložiti 30 milijuna kuna za namještaj i bijelu tehniku u kućama koje se u istočnoj Slavnoniji obnavljaju od posljedica poplave. Četveročlana obitelj dobit će prosječno 5200 kuna za namještaj i 5300 kuna za peći, hladnjake i ostalu neophodnu bijelu tehniku. Smanjene su i pristojbe za upis plovila u očevidnike lučkih kapetanija. Pristojba će iznositi 50 kuna kako bi se smanjili parafiskalni nameti i Hrvatska učinila konkurentnom za vlasnike jahti i brodica. U očevidnicima je do sada evidentirano oko 120.000 jahti i brodica raznih veličina i namjena.

Ministarstvo graditeljstva radi na proširenju projekta E-dozvola preko kojeg će svaki podnositelj zahtjeva za lokacijsku i građevinsku dozvolu imati uvid u kojem je stadiju njegov predmet. Tako će se povećati transparentnost i učinkovitost sustava te ubrzati provedba graditeljskih pothvata, rekla je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš na prošlotjednom poslovnom ručku s predstavnicima Hrvatske udruge lobista. Ministrica Mrak Taritaš je predstavila i Hrvatski zavod za prostorni razvoj, osnovan u siječnju ove godine. Zavod će raditi po uzoru na razvijene europske zemlje. Osvrnula se na donošenje prostornog plana Republike Hrvatske, čija je izrada započela procesom legalizacije bespravno izgrađenih objekata. Istaknula je da Vlada ne želi oduzeti ovlasti gradovima i općinama u pro-

stornom planiranju, ali se nastoje brže uskladiti interesi u spornim slučajevima koji se tiču pojedine općine, grada, županije ili države. U razgovoru je spomenut i problem nepotpunosti i neusklađenosti katastra i gruntovnice što uvelike otežava racionalno upravljanje zemljištem. Ministrica se dotaknula i sanacije poplavljenih područja rekavši kako se radi najbrže moguće te da će sve legalno izgrađene oštećene građevine biti obnovljene. Na ručku su uz predstavnike HDL-a, sudjelovali predstavnici gradova i općina, odvjetnička društva te nekoliko većih hrvatskih tvrtki i udruženja. (I.V.)

www.investincroatia.hr

Kako, zašto i gdje investirati

Centar za investicije HGK-a izradio je internetsku stranicu www.investincroatia.hr s ciljem što uspješnije komunikacije s potencijalnim ulagačima, promocije Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije te objedinjavanja svih informacija potrebnih pri donošenju odluke o ulaganju u Hrvatsku. Stranica sadrži sve potrebne informacije o mogućnostima investiranja, projektima, lokacijama, gospodarskim pokazateljima, poticajima, troškovima poslovanja, poreznom sustavu, načinu poslovanja te zakonodavnom okviru koji prati

ulagačke i druge poslovne aktivnosti. Internetska stranica je nastavak aktivnosti koje HGK provodi s ciljem promicanja hrvatskoga gospodarstva i olakšavanja pristupa informacijama ne samo potencijalnim ulagačima već i stranim partnerima, kazao je predsjednik HGKa Luka Burilović, dodavši kako je od predstavljanja Baze investicijskih projekata prije godinu dana, Centar za investicije HGK-a zaprimio oko 70 upita i održao više od 30 prezentacija u Hrvatskoj i svijetu, što je jasan pokazatelj da interes za ulaganje u Hrvatsku postoji. (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 19 godina

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 2002. god

postoji škola Kreativan razvoj

osnovana tvrtka Ulola

Kreativan razvoj, Zagreb

Ulola, Zagreb

Važnost privatnog obrazovanja

Kozmetika od domaćih sastojaka Mi, privatnici u odgoju i obrazovanju, mogli bismo uvelike pomoći podizanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava koji je preopširan i neučinkovit te bi se tako istovremeno smanjili i troškovi, ističe Martin Tino Časl

Danas je brend Ulola vrlo dobro prihvaćen među poklonicima prirodne kozmetike, a iza njega ne stoje više samo prirodni sapuni zanimljivih sastojaka već tri linije proizvoda

snovna škola Kreativan razvoj počela je raditi u jesen 1995. godine kao prva privatna osnovna škola u Zagrebu. Ona danas ima svoju ustrojbenu jedinicu predškolskog odgoja i naobrazbe (vrtić) i Privatnu gimnaziju Dr. Časl. A od prošle jeseni pak i britansku školu i vrtić (BISZ-British International School of Zagreb). Ravnatelj osnovne škole Martin Tino Časl kaže nam kako su tijekom proteklih 19 godina učenici ove škole većinom bili hrvatski državljani, uz do 20 posto onih iz inozem-

vrtka Ulola koja se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike osnovana je 2002. godine. Te godine je tvrtka započela proizvoditi prirodne sapune koji su uskoro postali hit na trži-

Banke baš i nemaju previše sluha za privatni sektor u obrazovanju, smatra Časl stva. “Početkom rada BISZ-a taj se omjer lagano pomiče u korist stranih učenika. U svim našim školama zaposleno je između 30 i 40 nastavnika i ostalog osoblja. Broj raste sa širenjem djelokruga

rada”, ističe on dodajući kako je ideja za osnivanje privatne osnovne škole došla zbog toga što je uvidio kako dosta toga u hrvatskom obrazovanju nije kako bi trebalo biti. Nabujala administracija Govoreći o poslovanju na tržištu nastavlja kako država, čini se, samo formalno prihvaća konkurenciju privatnika, a u stvarnosti je to prilično drugačije. “Smatramo kako bismo upravo mi, privatnici u odgoju i obrazovanju, mogli uvelike pomoći podizanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava koji je preopširan i neučinkovit te bi se tako istovremeno smanjili i troškovi. Što se tiče administracije, ona je zadnjeg desetljeća nabujala do neviđenih razmjera i doslovno smo svakodnevno zatrpani ispunjavanjima desetina najrazličitijih tablica za koje nismo sigurni za što uopće služe”, objašnjava. Banke, dodaje, baš i nemaju previše sluha za privatni sektor u obra-

zovanju. Primjerice, kamate su kao da se ulaže u nešto što donosi veliku i brzu zaradu, a zna se da obrazovne institucije tako ne mogu funkcionirati. “Ipak, moram im zahvaliti što su me podržali kreditima kad sam gradio prvu namjensku školsku zgradu koju je u povijesti Hrvatske izgradio pojedinac. Bez bankarskih kredita jednostavno ne bi bilo moguće realizirati sve što smo napravili”, naglašava Časl. Kao i u svakom drugom, i u ovome sektoru postoji konkurencija. “Ima kolega s kojima vrlo dobro i korektno surađujemo već godinama, a ima i onih koji nisu toliko korektni i susretljivi. No, u zadnje se vrijeme sve više okrećemo partnerima iz svijeta”, napominje on. Među budućim poslovnim planovima ističe jedan koji će se realizirati u sljedeće tri godine. “To će biti odmak u novu djelatnost. Duboko vjerujem kako će i to biti uspješno, ali za sada ipak ne bih previše govorio o tome”, zaključuje Časl. (B.O.)

još niz proizvoda i novih receptura, koji su u tzv. pipelineu. Ulola prirodna kozmetika proizvodi se u Hrvatskoj od certificiranih sastojaka poznatog porijekla, i to uglavnom hrvatskog. Svi naši proi-

Proizvodi imaju sve potrebne certifikate, a proizvedeni su po tradicionalnim recepturama štu. Prirodni sapuni ostali su i do danas jedan od najznačajnijih i na tržištu najtraženijih proizvoda ove tvrtke. Zahvaljujući uspjehu sapuna Ulola je postala prvi hrvatski proizvođač prirodne kozmetike. Od tada do danas Ulola je povećavala asortiman svojih proizvoda te tako danas proizvodi tridesetak raznih prirodnih preparata za njegu lica i tijela. Ti proizvodi imaju sve potrebne certifikate, a prednost im je to što su proizvedeni po tradicionalnim recepturama ali i najmodernijim metodama. “Imamo u pripremi

zvodi prolaze stroge kontrole kvalitete”, ističe Andrea Maceljski, direktorica tvrtke Ulola iz Zagreba. Nove linije Prema riječima direktorice Ulole, danas je brend Ulola poznat i vrlo dobro prihvaćen među poklonicima prirodne kozmetike, a iza njega ne stoje više samo prirodni sapuni zanimljivih sastojaka već tri linije proizvoda. “Ulola facelift linija smatrana je prirodnim botoksom sa svojom dnevnom, noćnom i kremom za područje oko očiju, a

sada je nadopunjena mlijekom za skidanje šminke i Anati spot kremom za ruke, koji svojim recepturama, dizajnom i kvalitetom upotpunjuju tu liniju. Ulola body care linija sastoji se od maslaca za tijelo koji štiti i liječi kožu, pilinga za tijelo na bazi jadranske morske soli i kvalitetnih eteričnih ulja, soli za kupanje koje opuštaju i pune energijom, brzo upijajućih balzama za tijelo te Family kreme za cijelu obitelj. Ulola Diabetica linija je prva prirodna kozmetika namijenjena upravo osobama oboljelima od dijabetesa i prevenciji njihovih specifičnih problema”, pojašnjava Andrea Maceljski. Direktorica ove tvrtke otkrila je i da će Ulola u skoroj budućnosti na tržište izbaciti Ulola Men, kozmetičku liniju namijenjenu muškarcima te Ulola facelift serum kao dio Facelift kolekcije. Proizvodi tvrtke Ulola mogu se kupiti u DM-u, Kozmu, Bili, MandisPharm ljekarnama, Ljekarni Kožul, biljnoj ljekarni Quisisana... (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

(

više od 1500 proizvoda

*vijesti

već sada se nalazi u ponudi web shopa

Brendiranje domaćih proizvoda

Jednim klikom do hrvatskog namještaja Agencija za brendiranje u drvnoj industriji pokrenula je web prodavaonicu hrvatskog namještaja. Za sada se preko nje mogu kupiti proizvodi Spin Valisa, Spačve, DI Klane, FinvestCorpa, Euroratana i Tvina, a uskoro će im se priključiti i drugi hrvatski proizvođači Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako se među proizvođačima hrvatskog namještaja već godinama govori o potrebi objedinjavanja hrvatske ponude namještaja i proizvoda za opremanje doma, u domaćem lancu salona do toga još nije došlo. Velika većina domaćih proizvođača okrenula se izvozu i radu za poznatog stranog kupca. Na domaćem tržištu uglavnom dobiju dobra mjesta u promo katalozima, na stranicama označenima crveno-bijelim kvadratima koji se distribuiraju po domovima građana - no često ih dopadnu mala i rubna mjesta u salonima. Još će se u težoj situaciji naći domaći pro-

Ne želimo ‘pumpati’ marže i zarađivati više od samih proizvođača, kaže Alić izvođači po otvaranju prvog dućana švedskog giganta Ikee. Promjeni tog trenda trebao bi pomoći projekt Aurea Grupe - specijalizirane marketinške agencije za brendiranje tvrtki u drvnoj industriji, kaže Alen Alić, predsjednik Uprave te tvrtke. Aurea Grupa je pokrenula web shop na stranici www. hrvatskinamjestaj.hr gdje

Minimalni ortodontski cjenik zabranjen Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja utvrdila je da je Minimalni cjenik ortodontskih usluga, koje je donijelo Hrvatsko društvo ortodonata, zabranjeni sporazum o cijenama i da su njegovim objavljivanjem na mrežnim stranicama HDOa prekršeni propisi o zaštiti tržišnog natjecanja. AZTN je proglasio taj cjenik ništetnim te kaznio HDO sa 150.000 kuna. Program ruralnog razvoja Nakon više od godinu i pol dana intenzivnog rada Ministarstva poljoprivrede na Programu ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., on je službeno upućen na usvajanje Europskoj komisiji. Program će u sljedećim mjesecima detaljno proučiti stručne službe EK-a te dostaviti komentare. Krajnji rok do kojeg Program mora biti prihvaćen je 15. siječnja 2015. godine. Do tada će Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja objaviti natječaje za nekoliko mjera Programa. Ina traži partnere

žele na jednom mjestu okupiti i prezentirati ponudu cjelokupne hrvatske drvne industrije. Alić se upravo tom tematikom bavio na svom doktorskom studiju managementa u Osijeku, gdje je doktorirao na temi Brendiranje hrvatske drvne industrije. “To znanje je pridonijelo pokretanju samog web shopa. Uz to, Aurea Grupa je glavni inicijator i jedan od osnivača Klastera Drvo je brand, koji za cilj ima upravo stvaranje nacionalnog brenda, osnivanje specijaliziranog web shopa kao promociju hrvatske drvne industrije”, ističe Alić. Cijene niže od tvorničkih Ideja nije nastala slučajno, dodaje Alić, jer su kao tvrtka godinama prisutni u drvnoj branši gdje su tra-

žili najbolji model kako brendirati hrvatsku drvnu industriju. “Već sada s nama surađuju Spin Valis, Spačva, DI Klana, FinvestCorp, Euroratan, Tvin, Klaster Drvo je brand, Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, te Inkea, kao i dizajneri namještaja i interijera... Svakodnevno nam se javljaju nove tvrtke koje s nama žele suradnju i čije proizvode odmah unosimo i tako nadopunjujemo našu ponudu. Želimo surađivati sa svima i to smo i objavili na našim stranicama”, naglašava Alić. Ostvarenje ovakve ideje donijelo je pozitivne reakcije i kupaca i proizvođača. “Građani hvale ideju o otvaranju mjesta gdje mogu kupiti kvalitetan hrvatski proizvod. Uz mnogobrojne pogodnosti, poklone i nagrad-

ne igre koje nudimo kupcima, bilježimo pozitivne reakcije iznad naših očekivanja. Istovremeno proizvođači su oduševljeni idejom okupljanja ponude hrvatske drvne industrije na jednom mjestu gdje ne želimo ‘pumpati’ visoke marže i tako zarađivati više od samih proizvođača, što je u konačnici i nekorektno prema njima. Upravo zato su kod nas cijene niže od tvorničkih, posebice kada dajemo popuste gdje se odričemo dijela svoje zarade”, dodaje Alić. Raste broj uključenih Pred Aurea Grupom je veliki posao optimiziranja web stranice i punjenja proizvodima koji često imaju puno varijacija u premazima, materijalima ili bojama. Krenuli su s online kampanjama na

društvenim mrežama i preko promotivnih servisa, s prvim nagradnim igrama i privlačenjem kupaca raznim pogodnostima, a nude i sve moguće uvjete plaćanja. Popularnosti web shopa sigurno će ponajviše pridonijeti cijene koje su niže od maloprodajnih. Za sada se u web shopu nudi više od 1500 različitih proizvoda, a u Aurea Grupi najavljuju kako će taj broj uskoro udvostručiti. K tome, nude i jednostavan način prodaje i narudžbe namještaja po mjeri. Kako kažu, s obzirom na pozitivne povratne reakcije građana, očekivanja su im jako velika. “Želje i planovi idu nam u smjeru konstantnog proširenja ponude i stvaranju još povoljnijih uvjeta kako za kupce tako i za proizvođače”, zaključuje Alić.

Nakon uspjeha pilot-faze, Ina nastavlja s projektom i traži nove partnere za upravljanje benzinskim postajama. U ovom operativnom modelu kompanija zadržava vlasništvo nad svom maloprodajnom imovinom uključujući koncesiju, objekte, infrastrukturu i robu, dok poduzetnik upravlja tim resursima, kao i svojim timom na benzinskoj postaji, za naknadu dogovorenu s Inom. Uobičajena je to praksa vodećih svjetskih naftnih kompanija koja ne podrazumijeva izdvajanje maloprodajnog poslovanja.

12 AKTUALNO Dubrovačka vidra

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 2 god

dodjeljuje se Dubrovačka vidra

Uručene Zlatne kune u Dubrovniku i Puli

( 10,87 mil kn

prihod Termi Tuhelj u 5 mjeseci 2014.

Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

Totalno drukč Uspješne lokomotive svojih županija Na sjednicama gospodarskih vijeća komora u Puli i Dubrovniku uručene su plakete i najboljim velikim, srednjim i malim tvrtkama

ajuspješnije poduzeće Istarske županije u poslovnoj 2013. u kategoriji velikih trgovačkih društava je rovinjska Maistra, u kategoriji srednjih trgovačkih društava Industrial Projects iz Fažane, dok je najbolje malo trgovačko društvo Geocop iz Rovinja. Plakete Zlatna kuna uručene su im na sjednici Gospodarskog vijeća Komore Pula, na kojoj su dodijeljena i posebna priznanja za 20. obljetnicu poslovanja tvrtki RT Stil, kao i Zahvalnica Hrvatske gospodarske komore za vrednovanje industrijskog nasljeđa Deanu Skiri, koji je svoju ideju nastalu 2000. realizirao nedavno osvjetljavanjem dizalica u brodogradilištu Uljanik, dok je porečka tvrtka Aqua Park dobila Zahvalnicu za izniman doprinos razvitku hrvatskoga gospodarstva. Importanne Resort najuspješnije je veliko trgovačko društvo u 2013.

godini na području Dubrovačko-neretvanske županije, najuspješnije srednje trgovačko društvo je tvrtka Nautika, dok je najuspješnije malo trgovačko društvo tvrtka Ankora iz Zatona Velikog. Plakete su im uručene na sjednici Gospodarskog vijeća Komore Dubrovnik, na

ŽK Dubrovnik dodijelio je i priznanja Dubrovačka vidra kojima promovira poduzetništvo kojoj su dodijeljena i posebna priznanja za 100. obljetnicu poslovanja tvrtki Hotel Lapad, potom za 60. obljetnicu poduzeću Radež iz Blata te za 50. obljetnicu Turističko-informativnom centru Dubrovnik. Priznanja za razvoj poduzetništva Osim dobitnicima Zlatne kune, uručena je i Zahvalnica HGK-Županijske komore Dubrovnik Jerku Andri-

jiću, dugogodišnjem direktoru tvrtke Radež iz Blata za izuzetne doprinose u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije. Već drugu godinu za redom ŽK Dubrovnik dodijelio je i priznanja Dubrovačka vidra kojima promovira poduzetništvo, posebno ističe pozitivne primjere poduzetnika koji svojim samozatajnim dugogodišnjim radom potiču razvoj županijskog i hrvatskog poduzetništva. To priznanje mogu dobiti poduzetnici koji posluju više od 20 godina, zapošljavaju najmanje pet radnika, posluju s dobiti, te uredno podmiruju obveze prema svojim radnicima i prema državi te imaju značaj za djelatnosti i teritorijalnu zastupljenost u Županiji dubrovačko-neretvanskoj. Ove je godine Dubrovačka vidra dodijeljena stonskoj tvrtki Barović Trade, dubrovačkoj Domino (ugostiteljstvo), Felicita iz Zaklopatice Lastovo (proizvodnja ribljih proizvoda), Horting (hortikultura, uzgoj sadnica), Lumiss Dubrovnik (telekomunikacija, elektroinstalacije) te Nikolac iz Rogotina (proizvodnja pekarskih proizvoda).

Idemo korak po korak kako bismo stvorili destinaciju gdje se gos prostor da sami izaberu žele li razvijati zajedno s nama selfness Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatske Terme Tuhelj i njihova sestrinska tvrtka Terme Olimia u Sloveniji posluju pod sloganom kako biti drukčiji i prepoznatljiviji, a uz to neprekidno razvijati svoje poslovanje. Uz to, svojim gostima žele pružiti vrhunsku kvalitetu usluge i udobnosti smještaja. U pet mjeseci ove godine ukupan prihod Termi Tuhelj iznosio je 10,87 milijuna kuna što je 24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. O novostima i poslovanju Termi Tuhelj razgovarali smo s Ivanom Kolar, direktoricom tih termi. Terme Tuhelj uspješno razvijaju novi trend na tržištu – selfness. Jeste li po tome jedinstveni na hrvatskom tržištu i što sve selfness uključuje? - Terme Tuhelj razvijaju svoje poslovanje na način da smo drugačiji, inovativni i da pokrećemo nove trendove. Selfness smo počeli razvijati prvi u Hrvatskoj i vjerujem da smo još uvijek jedini u tome. To je nova dimenzija svih naših usluga, a njime želimo poticati goste da brinu o sebi i zdravije žive, a sve kako bi zadr-

žali mladost i vitalnost te se osjećali bolje i ugodnije. Mnogo noviteta pripremili smo u ugostiteljstvu, pa tako i dio gastronomije pripremamo na nov način te učimo svoje goste kako kuhati na zdravi način kod kuće. Noviteti su i u wellnessu te ostalim

Selfnessom želimo poticati svoje goste da brinu o sebi i zdravije žive kako bi zadržali mladost i vitalnost ponudama, a i cijeli hotel odiše novom energijom i uslužnošću. Kroz niz malih stvari potičemo i educiramo goste o tome kako zdrave navike uklopiti u ubrzanu svakodnevicu te da te navike uopće nisu teške. Kako su ga prihvatili vaši gosti? - Gosti pozitivno reagiraju na promjene koje uvodimo. Idemo korak po korak kako bismo stvorili destinaciju gdje se gost uvijek može vratiti po dozu novih pozitivnih navika i nove energije. Nastojimo gostima ostaviti prostor da sami izaberu žele li razvijati zajedno s nama selfness koncept i sudjelo-

vati u novim aktivnostima ili se držati po strani i uživati u nekim svojim ritualima, no trudimo se zainteresirati ih za novitete. Hoćete li u budućnosti još više razvijati selfness i uključivati u taj oblik turističkog proizvoda neke dodatne sadržaje? - Da, svakako, to je sada politika poslovanja. Potaknuti goste da brinu o sebi i svojem dobrom osjećaju. Razvili smo čitav niz malih usluga ili pažnji kojima goste još više mazimo, ali i radimo s njima tako što ih educiramo i pripremamo im iznenađenja dok su u hotelu. To se proteže kroz sve naše usluge, a u budućnosti ćemo nastaviti s razvojem do složenijih razina te pripremati tematske programe. Terme Tuhelj postaju cjelovita MICE destinacija. Što to znači? - Izgradnja hotela Well kategorije četiri zvjezdice i novog kongresnog centra značila je prekretnicu u našem poslovanju, a posebno za kongresni turizam. Dvorane su vrhunski opremljene suvremenom audio i video opremom, a sve je uređeno u skladu s prirodom i tik do nje. Danas organiziramo vrhunske domaće i internacionalne kon-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( to je 24% više nego u istom razdoblju 2013.

( 1,2 mil €

investirat će se u u prvi kamp u kontinentalnoj Hrvatskoj *vijesti

čiji od drugih

st uvijek može vratiti po dozu novih pozitivnih navika i nove energije. Nastojimo gostima ostaviti koncept i sudjelovati u novim aktivnostima ili se držati po strani i uživati u nekim svojim ritualima kupališta Vodeni planet u obliku Tuhi aqua landa, malog vodenog carstva za naše najmlađe goste, a ukupna vrijednost tih investicija iznosi 750.000 eura. Daljnji cilj nam je stvoriti pravi kamping resort i prvi pravi kamp u kontinentalnoj Hrvatskoj sa 150 parcela i najmanje 50 mobilnih kuća te parkovima i ugostiteljskim objektima. Ta investicija težila bi oko 1,2 milijuna eura.

grese, a i sami pokrećemo niz poslovnih susreta za svoje poslovne goste. Postali smo destinacija koja okuplja lokalne poslovne goste s područja sjeverozapadne Hrvatske koji se sastaju u našem poslovnom centru ne samo da bi organizirali kongres, seminar ili radionicu nego se i neformalno družili i razmijenili svoja iskustva. Stoga razvijamo suradnju s brojnim udruženjima, školama i fakultetima kao što je IEDC poslovna škola iz Bleda, Ekonomski fakultet i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Poslovni centar Terme Tuhelj postao je glavno odredište tzv.

multitasking menadžera i mnogih drugih. Postali smo jedna od glavnih destinacija kongresnog turizma u Hrvatskoj. U što planirate investirati u ovoj i 2015. godini i kolika je vrijednost investicija? - U ovoj godini jedna od investicija je proširenje kampa koji pretvaramo u cjeloviti kamping resort u što se planira uložiti 50.000 eura te uređenje animacijskog otoka kao ljetne pozornice na kojoj će se održavati brojni koncerti, radionice i slično. Vrijednost uređenja animacijskog otoka iznosi 30.000 eura. U 2015. godini planiramo proširenje

Koji su ovogodišnji noviteti u poslovanju Termi Tuhelj? - Glavni noviteti ove godine odnose se na selfness i zabavu u Termama Tuhelj. Uvođenje zdrave hrane u ugostiteljstvo te novi način pružanja tretmana u wellnessu su sigurno nezaobilazne nove uspješnice. Već je prepoznat koncept zdrave prehrane u kojem dio hrane pripremamo s posebnom pažnjom te pravilnom kombinacijom nutritivnih elemenata. Zaposleni u ugostiteljstvu Termi Tuhelj i Termi Olimia prošli su brojne edukacije kako bi naučili pripremati hranu s drugačijim namirnicama i na drugačiji način. Posebno smo se posvetili dodatnom razvoju naših wellness tretmana za opuštanje i njegu, koje smo obogatili, ojačali i dodali im posebnu ljepotu i ugodu. Svi tretmani započinju i završavaju posebnim ritualom pozdrava terapeuta i gosta te kratkim vježbama disanja i opuštanja kako bi tretman ili masaža bili što intenzivniji i bolji. U tome nam je pomogao i naše

Ideja zdravog života i nagrade Tko sve i na koji način može postati ambasador Termi Tuhelj? - Ideja i kampanja Postani ambasador Termi Tuhelj se nastavlja od prošle godine. Pozivamo naše goste da dijele svoje doživljaje iz Termi Tuhelj sa svojim prijateljima i na taj način šire ideju zdravog života i dobrih navika, a time ostvaruju mogućnost za osvajanje brojnih nagrada. Dovoljno je da nas posjete, a mogu sudjelovati u nagradnim igrama na internet stranici www.terme-tuhelj.hr. osoblje obučio i trenirao poznati beogradski učitelj i kreator masaža i wellness koncepta Peđa Filipović. S druge strane puno smo radili i na dobroj zabavi naših gostiju, pa smo tako otvorili dječju igraonicu na dvije etaže, a upravo smo pokrenuli i ljetnu pozornicu na bazenima i u atriju hotela SpaArena s mnoštvom animacijskih noviteta za goste svih uzrasta. To su razni kulturni, glazbeni, zabavni sadržaji i igre. Nedavno su Terme Tuhelj i Terme Olimia otvorile svoje predstavništvo u Rusiji. Koji su razlozi tome? - Rusija je izuzetno zanimljivo tržište s kojim smo dosad dosta radili, no uvijek je problem nedovoljna prepoznatljivost destinacije i nedostatak informacija, što pak ovisi o marketinškim budžetima, koji nam još uvijek ne dopuštaju pravu obradu tržišta. Stoga smo se odlučili na drugačiji potez od klasičnog marketinga i otvorili predstavništvo kojem je glavni cilj pružanje informacija i povećanje prepoznatljivosti Termi Olimia i Termi Tuhelj u Rusiji, širenje mreže touroperatora i drugih partnera. U pred-

stavništvu radi osoba koja poznaje tržište i najlakše može organizirati pravi nastup. Imamo relativno dobre najave za drugi dio godine te nekoliko organiziranih posjeta novinara iz Moskve. Nastojite spajati “plavo i zeleno” tj. surađivati s nekim turističkim odredištima na Jadranu. Na koji će se način odvijati ta suradnja? - I zbog ruskog tržišta, ali i drugih udaljenijih tržišta već imamo u ponudi paket Jedan odmor u dvije države kojim gosti borave u Termama Tuhelj i Termama Olimia u jednom odmoru ili posjetu. Sad imamo ideju napraviti takvu suradnju s jednom od dobrih i nama sličnih morskih destinacija. Gosti sve više putuju i traže nove doživljaje i ako dođu s drugog kraja kontinenta sigurno im je cilj obići i vidjeti što više. Smatram da se Hrvatska nikako ne bi smjela razdvajati na morsku i kontinentalnu, već da bi trebala spajati naše unikatne različitosti koje su prometno odlično povezane i ne previše udaljene, jer nam je upravo to jedna od konkurentskih prednosti u Europi.

Nafta i plin na kopnu Vlada je i službeno otvorila javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika (nafte i plina) na kopnu. Riječ je, kazao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak u Osijeku, o prvom u nizu takvih natječaja na kopnu za ukupno šest blokova u rasponu od 2100 do 2600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save. Natječaj je otvoren do 18. veljače iduće godine. Ministar je najavio kako očekuje da će prvi koncesijski ugovori biti potpisani do konca lipnja 2015. godine. Hotel s pet zvjezdica Nakon temeljite rekonstrukcije, na Malom Lošinju otvoren je Hotel Bellevue, prvi takav hotel kategorije pet zvjezdica. U njegovu je obnovu utrošeno 50 milijuna eura, a to je do sada najveća pojedinačna investicija turističke tvrtke Jadranka Grupa. Tom je obnovom započeo investicijski ciklus u zoni Čikat. Lobiranje za poduzetničke interese

Hrvatski poduzetnici će zajedno s više od 800 kolega iz 45 europskih zemalja lobirati za poduzetničke interese u Europskom parlamentu. Nastup poduzetnika na trećem susretu Europski parlament poduzetništva (EPE) u listopadu organizira Eurochambres, a HGK će omogućiti da predstavnici 11 hrvatskih tvrtki iz različitih gospodarskih djelatnosti razgovaraju i glasuju o ključnim pitanjima, te na taj način pomognu u definiranju poslovnog dnevnog reda za novo zakonodavno razdoblje EU-a.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( oko 75 mil €

Komunalna infrastruktura

investicija Sunce koncerna u Stubičke toplice

Jako Andabak, vlasnik koncerna Sunce

Koncept zero waste nije utopistički Ulaganja u komunalnu infrastrukturu jedan su najvećih izazova za Hrvatsku jer će se jedino tako ona moći prilagoditi zahtjevnoj regulativi Europske unije Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

omunalni sustav u Hrvatskoj zapošljava četiri posto radnika i ostvaruje dva posto ukupnog prihoda gospodarstva. Međutim, taj sektor, koji čini oko 160 tvrtki, često se smatra nedovoljno učinkovitim i nedovoljno fleksibilnim te će se on stoga

Premda cijene komunalnih usluga rastu, one nisu dostatne za pokrivanje svih troškova morati suočiti s restrukturiranjem i privatizacijom. Važno je istaknuti i da je razina primjene novih, posebice inovativnih tehnologija, preniska te uz ograničenja u obrazovanju kadrova komunalnih društava čini jednu od realnih prepreka za brži razvoj sektora. Premda cijene komunalnih usluga rastu, one nisu dostatne za pokrivanje svih troškova te se primjećuju povećanja zaduženosti jedinica lokalne samouprave i komunalnih tvrtki. Stoga su ulaganja u komunalnu infrastrukturu jedan od naj-

većih izazova za Hrvatsku jer će se jedino tako moći prilagoditi zahtjevnoj EU regulativi. Slaven Dobrović, izvanredni profesor s Katedre za inženjerstvo vode i okoliša zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, na prošlotjednoj konferenciji o komunalnoj infrastrukturi Kako iskoristiti EU fondove u komunalnom gospodarstvu, koju je organizirao Centar za razvoj i marketing, kazao je kako ekološki zasnovan sustav gospodarenja otpadom koji je često nazivan zero waste koncept - nije utopistički. On je posve provediv koncept na kojemu se može graditi komunalni sustav s velikim potencijalom za smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. “Pritom je vrlo bitan hijerarhijski slijed rješavanja problema otpada”, naglasio je. Takav slijed ponajprije podrazumijeva sprečavanje nastajanja otpada. Zatim, ponovnu uporabu i recikliranje, mehaničkobiološku obradu i tek na koncu odlaganje. Ima i dobrih primjera Mirela Holy, predsjednica stranke OraH i bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, napomenula je kako ciklusi EU finan-

ciranja nekih projekata još traju te da je teško točno reći u kojem postotku su iskorištena fondovska sredstva u ovome sektoru. Dodala je i kako, unatoč tomu što se poslovanje komunalnih tvrtki često ne može ocijeniti ružičastim, ipak u nas ima nekoliko izuzetno dobrih primjera. Jedna od njih je tvrtka Ponikve na Krku. Naime, na tome su otoku još 2000. godine uočili nedostatak odlagališnih prostora. “Glavni cilj bio je odvojiti što više otpada kako bismo odlagali što manje korisnih sirovina”, naglasio je Ivan Jurešić iz ove komunalne tvrtke koja je izgradila novu plohu za odlaganje otpada, halu za prihvat i razvrstavanje otpada, kompostanu te na 1500 sabirnih mjesta postavila po pet posuda za različite vrste otpada. Rezultat nije izostao, tako da je u 2013. ovo poduzeće odvojeno prikupilo čak 43,7 posto komunalnog otpada na Krku. Inače, osim financiranja i održavanja komunalne infrastrukture, gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, na konferenciji se moglo čuti nešto više o opskrbi pitkom vodom te pročišćavanju otpadnih voda.

Vlada poziva na sve to prekrije t Istina je da se puno govori o investicijama, ali imam osjećaj da Andabak objašnjavajući na primjeru svog poslovanja na koji na Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

jednim od najistaknutijih hrvatskih poduzetnika i ulagača Jakom Andabakom razgovarali smo o poslovanju njegove grupacije te započetim projektima. Andabak nam je govorio o perspektivi zdravstvenog i termalnog turizma te o zaprekama na koje nailaze investitori. Preuzeli ste Bizovačke toplice. Kakve planove imate? - U strategiji razvoja naše grupacije imamo plan da uključimo i turističke potencijale koje nudi kontinent Hrvatske. Ti potencijali su vezani uz dosta izvora ljekovite termalne vode koje ima Hrvatska. U tom smislu razvijamo dva projekta - jedan su Stubičke toplice koje su u fazi završnog projektiranja, a drugi su Bizovačke toplice koje smo nedavno preuzeli. Koliko su vrijedne te investicije? - U prvi trenutak planirana investicija u Stubičke toplice bila je oko 100 milijuna eura, ali smo u suglasnosti s Krapinsko-zagorskom županijom iz projekta izuzeli bolnicu. Zadovoljili smo se investiranjem u hotele i wellness, a ta je investicija vrijedna oko 75 milijuna eura. Ovih dana započinjemo gradnju ophodne ceste što je prva faza, dok kompleks planiramo

započeti graditi u drugom dijelu sljedeće godine. Nakon što su Bizovačke toplice završile u stečaju, mi smo ih iznajmili i tako napravili na najbolji mogući način due diligence te procijenili njihovu vrijednost. Kada je na natječaju ponuđena cijena od 14,86 milijuna kuna, mi smo se javili i preuzeli ih. Na prethodnih sedam natječaja se nitko nije javio. Ovo su velika ulaganja i ona nisu samo vezana uz ulaganje u objekte i infrastrukturu, već nas očekuju i velika ulaganja u marketing te edukaciju i osposobljavanje radnika. U kakvom su stanju Bizovačke toplice? - Mogu reći da su prilično zapuštene, pa smo iz tog razloga krenuli odmah s nužnim ulaganjima tako da smo već sad, u srpnju, otvorili bazen i Aquapolis, te ih doveli u stanje da mogu funkcionirati do konca rujna, nakon čega

Sva naša društva u prošloj godini ostvarila su dobit. Razmišljamo čak i o isplati dividende započinje investicija u rekonstrukciju i modernizaciju kompleksa. Planirali smo uložiti 60 milijuna kuna da se ovaj kompleks dovede u solidno stanje. Nakon toga planiramo ozbiljnije krenuti jer kompleks i njegova okolica imaju veliki potencijal za

širenje. Planiramo urediti i jedan kamp te postojeći hotel u kojem je najveći problem urediti instalacije koje su u jako lošem stanju. Potrebno je reaktivirati sve bušotine kako bismo koristili energiju tople vode radi smanjenja troškova energije. Trenutačno je tamo zaposleno 40 radnika, a računamo da ćemo tijekom sljedeće godine doći do 150 radnika . Kakva je perspektiva Bizovačkih toplica? - Kada ih rekonstruiramo, izgradimo još jedan objekt specijaliziran za lječilište te povećamo kapacitete unutar samog hotela koji ima dosta neiskorištenih prostorija, kad uredimo kamp te moder-

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( za 14,86 mil kn ( 30 mil € preuzeli Bizovačke toplice

ulažu u projekt hotela Jadran u Tučepima

a investicije, a regulator HNB intom sve mjere koje se poduzimaju idu u suprotnom smjeru i gotovo da se sve poduzima kako investicija ne bi bilo, kaže čin pravila Hrvatske narodne banke koče ozbiljne investicije. On, kaže, ulaže unatoč tome

Davor Puklavec/PIXSELL

nužnu razinu kvalitete usluge kakvu bi trebale imati. Osobno vjerujem u perspektivu tog vida turizma i zato ulažem.

niziramo toplice, one imaju sjajnu perspektivu. Izvan prostora Bizovačkih toplica imamo dosta prostora čije ćemo potencijale nastojati iskoristiti. Postoji kompleks u kojem je poodavno planirano širenje Bizovačkih toplica, koji bi mi mogli u nekim našim planovima dobiti u koncesiju. U konačnici u Bizovačke toplice plani-

ramo uložiti oko 250 milijuna kuna. Koje još projekte imate u Slavoniji? - Imamo projekt gradnje postrojenja za biomasu koji je vezan uz gradnju tvornice furnira u Slatini. Tvornica je u fazi projektiranja, a na tu ideju smo došli jer smo vlasnici šume u blizini Slatine

gdje zapošljavamo 53 radnika, a planiramo ih zaposliti još pedesetak. Kakva je perspektiva razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj? - Činjenica je da mi zdravstveni i termalni turizam nismo ni približno razvili koliko smo mogli. Hrvatske toplice, osim nekoliko njih, nemaju niti približno

Sve vino koje proizvedemo prodamo bez problema Kako ide projekt Jako vino? - Mogu reći da ide odlično. Trenutačno na tržište plasiramo oko 150.000 boca vrhunskog vina i uspijemo ga bez problema prodati. Tržište nas je u kratko vrijeme prepoznalo i uspijevamo prodati sve količine bez ikakvih problema. Oko 25 posto izvozimo, 30 posto prodamo kroz svoj sustav, što kroz bolsku vinariju, što kroz svoje restorane i hotele, a polovinu na tržištu. Cijena je relativno visoka, ali je očito opravdava kvaliteta. U kratko vrijeme osvojili smo niz medalja na inozemnim ocjenjivanjima. I etiketa je dobila niz prestižnih nagrada. Kada naši vinogradi dostignu potpuni urod oko 2018. godine, doći ćemo do 500.000 boca. Imamo 70 hektara pod lozom na izuzetnim položajima.

Kako posluje turistička tvrtka Bluesun Hotels&Resort? - Što se tiče poslovanja naših hotela, s prošlom godinom smo zadovoljni, a od ove godine također očekujemo dobre rezultate. Nakon mnogo godina u kojima smo ostvarivali minimalnu dobit, u prošloj godini ostvarili smo solidnu dobit. Inače, sva naša društva u prošloj godini ostvarila su dobit. Razmišljamo čak i o isplati dividende. Ove godine smo planirali povećanje od sedam posto i svi su izgledi da bismo to mogli i ostvariti, jer smo do sada čak i premašili planirani prihod. Prepustili ste udjele u nekim hotelskim kućama. Jeste li zainteresirani za preuzimanje nekih od njih budući da su raspisani natječaji? - Razmišljao sam i zaključio da se ne bih uključivao u privatizaciju kroz predstečajne nagodbe. I pored toga ne volim raditi s državom jer tu ima dosta nepoznatih situacija. I bez toga imamo dosta projekata koje mislimo realizirati. Možete li reći koji su to? - Projekt hotela Jadran u Tučepima je jedan od naših najambicioznijih projekata. Uskoro očekujemo

dobivanje građevinske dozvole. Jadran će imati 240 soba, a investicija je vrijedna 30 milijuna eura. To će biti prvi hotel u našem sustavu koji će imati pet zvjezdica. Odabrali smo hotel Jadran jer je smješten na idealnoj mi-

Osobno vjerujem u perspektivu zdravstvenog turizma i zato ulažem krolokaciji, a kada znamo da ju je sam Ranković odabrao za gradnju hotela u kojem će se odmarati najviši policijski i dužnosnici tajnih službi ondašnje države, onda znamo da nismo pogriješili. Kažu da se vozio brodom od Pirana do ušća Bojane i izabrao upravo tu lokaciju. Hotel je građen 1948. godine i zaštićena je arhitektura. Riječ je o biseru i odmarati se u njemu bila je stvar prestiža. Kada počinje gradnja vašeg hotela u Splitu? - Moram priznati da sam naišao na razumijevanje lokalnih vlasti. Naš prijedlog rješenja prošao je mnoge komisije i uskoro bi ga trebala usvojiti gradska uprava Split kako bi se dobili uvjeti građenja. Potom bi išla razrada projekta. Predviđam da bi do jeseni iduće godine riješili papirologiju. Radi se o greenfeld investiciji u hotel smješten uz plažu Trstenik, kapaciteta gotovo

200 soba, koji bi trebao imati pet zvjezdica. Sada smo se ponovno koncentrirali na turističke projekte i nadam se uspješnoj realizaciji svih započetih. Možda vi kao ulagač i poduzetnik najbolje možete odgovoriti kakvo je poduzetničko ozračje u Hrvatskoj? - Istina je da se puno govori o investicijama, ali imam osjećaj da sve mjere koje se poduzimaju idu u suprotnom smjeru i gotovo da se sve poduzima kako investicija ne bi ni bilo. Primjera radi, Vlada poziva na investicije, a regulator Hrvatska narodna banka sve to prekrije tintom. Konkretno, naša investicija u tvornicu furnira u Slatini namjerava se dijelom realizirati kreditnim sredstvima. Prema pravilima HNB-a, ta investicija, kojoj mi kao i svim našim investicijama štedljivo pristupamo, vrijedi 40 posto naše procijenjene vrijednosti. Mi moramo založiti dodatnu imovinu kako bismo zadovoljili njihove kriterije i realizirali kredit. Znači, pored dijela vlastitih sredstava moramo založiti dvostruko više imovine nego je potrebno. To svakako koči ozbiljne investicije i jedan je od razloga zašto ih nema. Ispada da je glupo investirati u nešto što ne vrijedi onoliko koliko platiš, nego samo 40 posto. Mi ćemo ipak investirati jer sam uvjeren kako će ta tvornica donijeti dobit.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

KONJUNKTURNI TEST II. tromjesečje 2014.

KONAČNO MALO OPTIMIZMA

Pokazatelji konjunkturne klime u građevinskom sektoru i trgovini su porasli. Oni u prerađivačkoj industriji i uslužnom sektoru s blagog porasta pokazatelja ekonomskog raspoloženja prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

rajem drugog tromjesečja 2014. godine Privredni vjesnik proveo je konjunkturni test u kojem je sudjelovalo ukupno 318 tvrtki i to 126 iz prerađivačke industrije, 43 iz građevinarstva, 52 iz trgovine i 97 iz uslužnog sektora. Ocjene i očekivanja hrvatskih gospodarstvenika uglavnom se podudaraju s predviđanjima ekonomskih analitičara i makroekonomista. Pokazatelji konjunkturne klime u građevinskom sektoru i trgovini su porasli. Oni u prerađivačkoj industriji i uslužnom sektoru su se smanjili. U skladu s tim, došlo je do blagog porasta pokazatelja ekonomskog raspoloženja. Ako se uvaže njegova pre-

PKU

N S M J

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti Informacije i komunikacije Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje E otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane X USLUGE

diktivna svojstva, za očekivati je zaustavljanje nepovoljnih kretanja do kraja ove godine na razini cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Pokazatelji konjunkturne klime u industriji i trgovini kao i pokazatelj ekonomskog raspoloženja su svojim povećanjem u četvrtom tromjesečju prošle godine ispravno najavili blagi gospodarski oporavak koji je nastupio u prvom tromjesečju ove godine i koji je, očito, bio generator najnovijih pozitivnih ocjena i očekivanja.

promjena

33,77 11,33 3,97 51,47

32,23 22,50 19,20 12,40

1,17

8,53

14,43 7,90 18,10

-0,03 -63,63 -1,27

Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu također je svojim smanjenjem u četvrtom tromjesečju prošle godine

Za očekivati je zaustavljanje nepovoljnih kretanja do kraja 2014. na razini gospodarstva ispravno najavio daljnje smanjenje indeksa fizičkog obujma građevinskih radova u prvom tromjeseč-

ju ove godine, što je usko povezano sa smanjenjem investicija u fiksni kapital, ali njegova dva posljednja

povećanja napokon vraćaju optimizam, a time i pozitivne trendove u hrvatski građevinski sektor.

Prerađivačka industrija Kao i na razini EU-a i eurozone, pokazatelj konjun-

Građevinarstvo I dok se pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu na EU razini tijekom cijele ove godine smanjuje, u hrvatski građevinski sektor se stidljivo vraća optimizam. Naime, PKG se u posljednja dva tromjesečja povećao. U prvom tromjesečju 2014. godine povećao se 14 bodova, a posljednjim povećanjem za više od 20 bodova došao je na razinu -17,8 bodova. Iako je

TRGOVINA

još uvijek u području negativnih vrijednosti, nominalno je to značajno povoljnije u odnosu na njegovu minimalnu vrijednost (u zadnjih 20 godina) od -56 bodova,

zabilježenu u drugom tromjesečju 2012. godine. Dva posljednja uzastopna povećanja pokazatelja mogla bi značiti najavu povoljnijih kretanja u građevinskom sektoru, odnosno za početak, barem zaustavljanje nepovoljnih trendova koji su još snažno bili prisutni početkom ove godine. Da se polako budi poslovni optimizam hrvatske građevine, može se zaključiti

PKG > Građevinarstvo

i na temelju ocjena i očekivanja gospodarstvenika veznih uz stanje narudžbi i ocjenu likvidnosti. Naime, unatoč tome što je i dalje više onih koji imaju poteškoće u poslovanju, koji stanje narudžbi ocjenjuju preniskima, a očekivano građenje je i dalje približno isto, relativni udio takvih u ukupnom broju anketiranih se ipak smanjuje. Gotovo 50 posto ih smatra da su u

-20

-40

-20

-60

-40

PKG

2009. III IV

2010. II III

PKT se povećao za 16 bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i sada iznosi 15,13 bodova. Nakon prilično snažnog smanjenja ovog pokazatelja u pet uzastopnih tromjesečja, nije za očekivati oporavak u trgovinskom sektoru, ali je svakako najava povratka pozitivnog razmišljanja. Naime, ocjene i očekivanja su uglavnom povoljniji nego u prvom tromjeseč-

PKT > Trgovina na malo

-80

drugom tromjesečju gradili približno isto kao i u prvom, a 65 posto ih očekuje da će i u sljedećem tromjesečju graditi približno isto kao i u drugom. I dalje je prisutan problem viška zaposlenih i povremene teškoće vezane uz likvidnost. Poteškoće u poslovanju su, kao i do sada, dominantno uzrokovane nedostatkom financijskih sredstava.

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I II

-45,54 -36,30 -55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80

-60

PKT

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I II

20,31 0,50 22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Prema posljednjim rezultatima istraživanja, Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) se povećao za 1,25 indeksnih bodova, zahvaljujući porastu pokazatelja konjunkturne klime u trgovini i građevinarstvu. ESI sada iznosi 92,7. Unatoč posljednjem zabilježenom porastu, on je i dalje u području vrijednosti ispod 100. Tu se nalazi već više od pet godina (uz iznimku prvog tromjesečja 2011. i 2013. godine) i ne najavljuje značajnije promjene do kraja godine. Pozitivan pomak bio bi već i samo zaustavljanje negativnih promjena koje su prisutne u hrvatskom gospodarstvu šest godina. Ocjene i očekivanja gospodarstvenika su uglavnom dobre. Najavljuju zaustavljanje nepovolj-

su se smanjili. U skladu s tim, došlo je do PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA)

PKI

C18 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 52,60 C30 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 21,20 C15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda 30,20 C28 Proizvodnja strojeva i uređaja 12,13 C25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme 34,10 C23 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 8,83 C31 Proizvodnja namještaja -15,43 C22 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 11,03 C17 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 35,60 C10 Proizvodnja prehrambenih proizvoda 12,23 C27 proizvodnja električne opreme 28,90 C16 Prerada drva i proizvoda od drva, pluta… 31,27 C20 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 21,27 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 9,95

kturne klime u industriji (PKI) se nakon dva uzastopna porasta (u četvrtom tromjesečju 2013. i u prvom tromjesečju ove godine), ponovno smanjio. Smanjenjem za osam bodova spustio se na razinu 9,95. Zadnje tri godine obilježile su nesigurnost i pomanjkanje samopouzdanja gospodarstvenika koji u svojim ocjenama i očekivanjima često mijenja-

PROMJENA, BODOVI

53,6 27,4 26,4 22,3 18,3 5,0 4,4 1,4 1,3 -4,8 -17,0 -26,2 -59,7 -8,0

ju stav, a PKI vrijednost. Nakon kontinuiranog rasta pokazatelja tijekom 2009. i 2010. godine kada je bilo za očekivati konačno zaustavljanje nepovoljnih trendova i oporavak industrije, uslijedilo je razdoblje nestabilnosti gdje je vrlo nezahvalno prognozirati kretanja nacionalnog gospodarstva. Unatoč posljednjem smanjenju PKI-ja koji je

rezultirao značajnim pogoršanjem ocjena narudžbi u odnosu na prethodno tromjesečje i zaliha gotovih proizvoda, porastao je relativni udio gospodarstvenika koji potražnju za svojim proizvodima u odnosu na prethodno tro-

nih kretanja, a u dogledno vrijeme i blagi oporavak. Iako bi svi rado vjerovali u ove prognoze, promatraju li se u kontekstu europskih kretanja, bit će manje optimistične. Naime, prema posljednjim rezultatima konjunkturnih testova i testova potrošača u EU-u i euro području, kako ih objavljuje

Europska komisija, u lipnju 2014. godine smanjili su se pokazatelji konjunkture u gotovo svim sektorima gospodarstva osim u uslužnom. Ali tome treba dodati da se pokazatelj u financijskom sektoru (koji se analizira izdvojeno iz uslužnog) također smanjio. Smanjili su se i pokazatelji raspoloženja i

očekivanja potrošača što je sve utjecalo na smanjenje indeksa ekonomskog raspoloženja. Ako je suditi po ovim ocjenama i očekivanjima, onaj pravi oporavak neće tako skoro nastupiti. O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I II

82,34 79,19 83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65 91,47 92,72

mjesečje ocjenjuju poboljšanom. Također se blago povećao relativni udio gospodarstvenika s poboljšanim konkurentskim položajem. Likvidnost je ocijenjena nešto nepovoljnije nego u prvom tromjesečju, a stanje zaposle-

nosti je zadovoljavajuće. Promatrano po odjeljcima, može se uočiti da optimizma ne nedostaje u djelatnosti tiskanje i umnažanje snimljenih zapisa, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, proizvodnji kože i srod-

nih proizvoda, proizvodnji strojeva i uređaja te proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme). Najveće smanjenje PKI-ja zabilježeno je u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (za gotovo 60 bodova).

Gotovo isto toliko ih smatra da je potražnja za njihovim uslugama kao i zaposlenost također nepromijenjena. Očekuju da će cijene njihovih usluga i u narednom tromjesečju ostati iste. Tek nešto malo više od polovine anketiranih očekuje poboljšanje poslovanja u sljedećih tri do šest mjeseci. Likvidnost je ocijenjena dobrom ili se javljaju povremene teškoće.

Iako se PKU na razini sektora u cjelini smanjio, ipak su tri odjeljka zabilježila značajan rast. To su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, ostale uslužne djelatnosti, te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Vrlo veliko smanjenje pokazatelja zabilježeno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (-64 boda).

Sektor usluga ju ove godine. Poboljšale su se ocjene sadašnjeg poslovnog položaja, prometa u odnosu na prethodno tromjesečje kao i prometa u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Očekivanja poboljšanja prometa i poslovanja općenito i dalje su na relativno visokoj razini od 60 posto. Porastao je i relativni udio poduzeća bez teškoća vezanih uz likvidnost. Kao i obično, pesimi-

sta je uvijek više u trgovini motornim vozilima i trgovini na veliko. Oni uglavnom bilježe manji promet u odnosu na prethodno tromjesečje kao i u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. Osim u ocjenama, oni su pesimistični i u očekivanjima. Više od 70 posto ih očekuje manji promet u sljedećem tromjesečju te upozoravaju na problem nelikvidnosti.

U uslužnom sektoru moglo bi se reći ništa novo. PKU se u zadnja četiri tromjesečja drži na gotovo istoj razini. Posljednje zabilježeno je blago smanjenje za 1,27 bodova, do razine 18,10. Promjene pokazatelja (posebno u zadnja tri tromjesečja) su vrlo slabo izražene, što znači da ovaj sektor ne očekuje značajnije promjene gospodarske aktivnosti do kraja godine.

PKI > Prerađivačka industrija

Tako je 64 posto anketiranih izjavilo da je njihovo poslovanje u prethodna tri mjeseca nepromijenjeno.

PKU > Sektor usluga

-20

-10

-40

-20 -30

PKI

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I II

-8,72 -2,85 -1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95

-60

PKU

2009. III IV

2010. II III

2011. II III

2012. II III

2013. II III

2014. I II

1,07 -18,19 4,08 16,37 0,90 18,84 22,17 25,50 16,20 8,80 -1,13 28,10 12,73 7,43 8,20 10,4 19,87 22,13 19,37 18,10

18 DOSSIER REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( oko 25 mil stanovnika ( 156 mlrd € ima regija Jugoistočne Europe

iznosi zajednički BDP

3. Summit100 u Cavtatu okupio najutjecajnije gospodarstvenike regije

Regija se treba najprije o Zadaća politike u svakoj zemlji regije je to da mora srušiti barijere, svaki aparat učiniti efikasnijim da bi bio u službi gospod za suradnju sa zemljama regije, istaknuo je predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović na summitu koji je okupio 98 istak složni: jedino suradnjom i povezivanjem gospodarstva regije mogu postati konkurentna na širem planu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

reći Summit100, kao prvi i jedinstven skup ovakve vrste u regiji, okupio je 98 istaknutih gospodarstvenika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije i Kosova. Skupu koji se ove godine održao u Cavtatu podršku su svojom nazočnošću dali čelnici ovih država. Summit100 uspješno je dosad održan u Srbiji i Crnoj Gori. Organizatori su Hrvatska udruga poslodavaca, Srpska asocijacija menadžera, Atlas Fondacija i Združenje Manager Slovenije. “Konkurencija iz dalekih zemalja i novi brendovi ugrožavaju poslovanje i buduće napredovanje što čini regionalnu suradnju prirodnim stanjem za

Najveće perspektive razvoja regija ima u energetici i turizmu, zaključak je Summita100 relativno male ekonomije i tržišta. Upravo stoga Summit100 treba biti polazište za unapređivanje suradnje kao temelja za bolju i sigurniju budućnost ove regije”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. Predsjednik poslovodnog odbora Hidrije Iztok Seljak kaže da živimo u regiji koja ima velike potencijale u energetici i turizmu, ali i ljudske po-

tencijale. “Ovo je trenutak da naše međusobne razlike pretvorimo u velike prilike. Iz tog razloga moramo zajedno nastupati na trećim tržištima, dok se regija najprije mora otvoriti prema sebi”, mišljenja je Seljak. Političari na usluzi gospodarstvu Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je kako su gospodarstvenici u suradnji otišli korak dalje od politike te da je zadaća politike da im pomogne, jer je uspjeh gospodarstva uspjeh politike, a uspjeh politike pretpostavka uspjeha gospodarstva. “Zajednički interes

zemalja i gospodarstava u našoj regiji je da se suradnja produbi te da se sruše investicijske, mentalne, političke i zakonske barijere koje onemogućavaju zajednički nastup na trećim tržištima. Zadaća politike u svakoj zemlji regije jest to da mora srušiti barijere, svaki aparat učiniti efikasnijim da bi bio u službi gospodarstva. Slovenija i Hrvatska kao zemlje koje su ušle u EU orijentirane su na europsko tržište, ali imaju i značajnih interesa za suradnju sa zemljama regije”, istaknuo je Ivo Josipović. Tomislav Nikolić, predsjednik Republike Srbije, naglasio je da se

ne smije zaustavljati tvrtke koje rastu i koje su prema nečijim tvrdnjama postale monopolisti jer nitko nema pravo ometati nečiji razvoj. “Činjenica je da je regija u krizi i na kraju ćemo morati raditi zajedno, ali ćemo morati svi skupa raditi više kako ne bismo potpuno zaostali u razvoju. Svaka država iz regije može biti lider u nečemu, ali ni jedna nema proizvod koji samostalno može ponuditi globalnom tržištu. Hrvatska i Slovenija pomažu da se Srbija i ostale zemlje regije približe Europskoj uniji; tako i Srbija može pomoći zemljama regije da dođu na neka tržišta”, istaknuo je Nikolić.

Viđenja i zahtjevi poduzetnika Zajedničko mišljenje sudionika Summita100 je da regija ima najveće perspektive razvoja u energetici i turizmu. Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić tvrdi kako sektor hrane i pića ima ogromnu važnost u ovoj regiji jer su to tradicionalno značajne industrije ove regije. Uz to, iz puno razloga ovaj sektor, prema njezinu mišljenju, ima najbolju perspektivu. “Moramo priznati da je industrija hrane još uvijek nekonkurentna, nekonsolidirana i nema ekonomiju obujma, a samim time je slaba kada gledamo na

mogućnost izlaska na treća tržišta. Ipak, potencijal izlaska na treća tržišta postoji i to prvenstveno kroz podizanje konkurentnosti i konsolidaciju sektora hrane i pića. U tom dijelu bi mogla pomoći i politika koja treba podržati poslovnu logiku. Kroz jačanje vertikalnog i horizontalnog povezivanja unutar regije moguće je pojačati konkurentnost ovog sektora i dobiti ekonomiju obujma čime bi se dobile tvrtke koje imaju snagu izaći na treća tržišta. Politika može podržati sektor kroz promociju na trećim tržištima”, istaknula je Ljerka Puljić. Naglasila je i problem koji polazi od činjenice

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( oko 6500 €

prosjek BDP-a po glavi stanovnika u regiji

( 26.600 €

prosjek BDP-a po glavi stanovnika u EU-u

otvoriti sama sebi arstva. Slovenija i Hrvatska kao zemlje koje su ušle u EU orijentirane su na europsko tržište, ali imaju i značajnih interesa nutih gospodarstvenika iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije i Kosova. Sudionici skupa posve su da su dvije države u regiji članice EU-a, a ostale nisu, što je postala barijera za industriju hrane i pića. Izlaz vidi u jačanju trgovine unutar regije. “Uloga politike je neophodna u razvoju infrastrukture, a da je neophodna zajednička politika vidjeli smo i na primjeru nedavnih poplava”, kaže Ljerka Puljić. Interesi u energetici Ističući da regija ima nedostatne količine enerije, Tomaž Berločnik, predsjednik uprave Petrola, rješenje vidi u povezivanju te izradi zajedničke energetske strategije. Za početak predlaže skoro održavanje sastanka ministara energetike svih država u regiji kako bi se definirali osnovni ciljevi zajedničke energetske strategije te područje zajedničkog interesa.

“Sigurnost opskrbe energijom je najvažnije pitanje jer su sve države regije ovisne o uvozu energije, a ponajviše o plinu i nafti. Isto tako neke države unutar regije imaju višak proizvodnje u određenoj energiji, ali zbog vrlo loše infrastrukture ne mogu je izvesti u susjedne države. Zbog loše infrastrukture veliki su gubici električne energije u transportu jer smo imali vrlo malo investicija u energetske objekte što će dovesti do većih problema u opskrbi energijom”, kaže Berločnik. Predsjednik Sunce koncerna Jako Andabak ukazao je na problem s kojim se susreću turisti, a koji upravo politika može lako riješiti - a to je problem velikog broja granica na malom prostoru u zemljama regije.

“Turisti iz dalekih zemalja čiji odmor traje najmanje 15 dana žele posjetiti što više lokacija. U našoj regiji se susreću s nepotrebnim zastojima na granica-

blema što se odražava na konkurentnost roba. “Troškovi transporta u ovoj regiji su puno veći nego u EU što povećava cijenu roba”, kaže Pavlo-

Tomaž Berločnik, predsjednik uprave Petrola, predložio je sastanak ministara energetike svih država u regiji ma, a rješenje bi im bilo, za početak, donošenje odluke da mogu s jednom vizom obići sve zemlje naše regije”, rekao je Jako Andabak. Predsjednik uprave Luke Ploče Ivan Pavlović istaknuo je kako je loša prometna infrastruktura, pogotovo željeznička, jedan od najvećih pro-

vić. Troškovi prijevoza povećavaju se i zbog postojanja velikog broja željezničkih operatora na malom prostoru naše regije. “To direktno utječe na nekonkurentnost roba s naših prostora”, upozorio je Pavlović koji rješenje vidi u davanju upravljanja željeznicama iz regije neovisnim operatorima.

Kamioni zbog poreza idu drugom rutom U prometnom sektoru istaknut je problem zaobilaženja regije u tranziciji kamiona iz Turske, jer im nije omogućen povrat poreza na gorivo. Za povećanje broja kamiona na regionalnim putovima prijevoznici traže hitni sporazum Srbije, Hrvatske i Turske u vezi s povratom PDV-a. Graditeljstvo koje je bilo sektor u velikom usponu pogodila je najveća kriza. Zbog nemogućnosti pronalaska izvora financiranja tvrtki iz regije natječaje na ovim prostorima dobivaju tvrtke izvan ove regije. “Moramo djelovati zajedno kako bismo povećali konkurentnost tvrtki iz regije, a nužan nam je i kvalitetniji protok i stručnjaka, ali i radne snage” kaže direktor Tehnike Filip Filipec.

Predsjednik uprave Alkaloida Zhivko Mukaetov je naglasio kako farmaceutska industrija ima tradiciju i jezgru u ovoj regiji te da je za unapređenje suradnje potrebno harmonizirati regulativu u farmaceutskoj industriji. Mukaetov je mišljenja da farmaceutske tvrtke iz regije trebaju osnovati zajednički istraživački centar kako bi razmjenjivali iskustva pojedinih istraživačkih timova. Ivica Mudrinić je u ime IT sektora predložio da vlade zemalja regije uvedu poziciju Chief Information Officer, odnosno da u tijela vlasti uđe osoba koja bi bila zadužena da se zahtjevi poduzetnika implementiraju u zakone. Iz IT sektora predlažu i osnivanje platforme za regionalni pristup povlačenju novca iz EU-a.

Stanje u regiji

Politika nije omogućila greenfield investicije Regija Jugoistočne Europe ima više od 25 milijuna stanovnika, a zajednički BDP iznosi 156 milijardi eura. Hrvatska s BDP-om od 48 milijardi eura i Slovenija sa 37 milijardi eura najveće su ekonomije u regiji. Regija zaostaje iza EU-a u smislu BDP-a po glavi stanovnika, koji iznosi nešto više od 6500 eura, dok u EU-u on iznosi čak 26.600 eura. Regija ima pet posto stanovništva Europe, ali udjel u BDP-u je

samo jedan posto. Priljevi izravnih stranih ulaganja u ovoj regiji smanjili su se za gotovo 60 posto

u razdoblju od 2007. do 2012. godine. Albanija i Hrvatska bile su najveći primatelji izravnih stra-

nih ulaganja, a Slovenija i Makedonija najmanji. Prema mišljenju Ive Šimeka, starijeg direktora za Jugoistočnu Europu AT Kearneya, najbolje uvjete za ulaganja ima Srbija jer ima najniže troškove rada, vrlo povoljan porezni sustav i dovoljno slobodnih radnih kapaciteta, dok se Hrvatska prema njegovim riječima dosad nije uspjela uspješno pozicionirati niti se gospodarstvo dovoljno internacionalizi-

ralo, ali s BDP-om od 48 milijardi eura ipak je najveća ekonomska sila u regiji. Među zemljama regije, Slovenija ima najbolju startnu poziciju jer ima najviše međunarodno orijentirano gospodarstvo te najpozitivniju trgovinsku bilancu. “Velik je problem to što regija još uvijek ne funkcionira kao jedinstveno tržište i previše je zapreka za regionalni rast. Trenutačna politička situacija negativno utječe na

ekonomski razvoj Jugoistočne Europe. Neposredna strana ulaganja traže mirnu političku situaciju te jasno određene gospodarske vizije zasnovane na visokom stupnju demokracije i sigurnosti kapitala. Politika nije uspjela stvoriti mogućnost za privlačenje važnijih greenfield investicija, korupcija je vrlo visoka, pravni okvir nesiguran i staromodan, a javna administracija općenito izrazito loša”, istaknuo je Ivo Šimek.

20 DOSSIER REGIJA Iztok Seljak, predsjednik Upravnog odbora Hidrije

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Kako do kapitala

Veličina je važn privlačenje inv Regija i feniksi Tvrtke Hidria i PSP Farman pokrenule su regionalni građevinski konzorcij. Potencijali za suradnju u regiji postoje i u drugim sektorima gospodarstva Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

lovenska Hidria je prije nekoliko godina, uz srpsku tvrtku PSP Farman, pokrenula inicijativu za stvaranje regionalnog građevinskog konzorcija kojim bi na konkurentniji način sudjelovala u natječajima na trećim tržištima, ponajprije onima Rusije, Bliskog istoka, arapskih zemalja i Sjeverne Afrike. O ovom projektu izraslom na inicijativi promoviranoj na Summitu100 razgovarali smo s Iztokom Seljakom, predsjednikom Upravnog odbora Hidrije. Kako je došlo do osnivanja konzorcija Feniks? - Kao platforma za razvoj Feniksa našli su se najprije građevinari iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije te smo počeli razmišljati o tome kako ostvariti suradnju. Prvi koraci na tom putu učinjeni su 2011. kada je uspostavljena suradnja tvrtki iz Srbije i Slovenije, a na Sarajevo Business Forumu 2012. pridružila su nam se poduzeća iz BiH. Taj je forum bio zanimljivo mjesto za susret posebice s arapskim investitorima i tvrtkama, pa bi u tom smislu i organizatori Summita100 trebali razmišljati o potencijalima tog foruma u budućnosti. Lani su nam se pridružile i tvrtke iz Crne Gore i Makedoni-

je pa nas je sada u konzorciju oko 50 tvrtki. Među nama nisu samo građevinci, nego i dizajneri, potom oni koji upravljaju nekretninama i projektima, arhitekti, ali i dobavljači visokotehnološke opreme za zgrade. Godišnje realiziramo projekte vrijedne oko pet milijardi eura i imamo oko 35.000 zaposlenih. Strategija kolega u Srbiji je da posluju na tržištima Rusije, Azerbajdžana i Kazahstana, dok tvrtke iz BiH nude poslove na tržištima Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka. Poslovanje širimo i u regiji pa je tako Jedinstvo iz Užica, u Srbiji, dobilo posao izgradnje vodovoda u Sloveniji financirano iz europskih fondova i ukupno

Godišnje realiziramo projekte vrijedne oko pet milijardi eura i imamo oko 35.000 zaposlenih vrijedno 30 milijuna eura. Zajedno radimo i na nastupima na trećim tržištima. Gdje sve gradi Feniks? - Kao konzorcij gradimo 400 milijuna dolara vrijedan stadion CSKA u Moskvi, koji će biti završen iduće godine. Isto tako radimo i na projektima u Alžiru, kao i na pripremama projekata za gradnju stadiona za svjetsko nogo-

metno prvenstvo u Kataru. Nakon ovog summita nadamo se jačanju suradnje i uključivanju u konzorcij i tvrtki iz Hrvatske i Makedonije, ali i jačanju konzorcija u njegovom formalnom obliku. Sve to činimo kako bismo bili spremni za još jači nastup na tržištu. Sve se, za sada, razvija u pozitivnom smjeru i očekujemo kako ćemo kroz godinu ili dvije imati još konkretnih i realiziranih projekata jer će to biti dodatni motiv svima koji rade na projektu Feniks. Postoje li potencijali u drugim gospodarskim granama za druge regionalne konzorcije? - Postoje veliki potencijali i mogućnosti sinergije u svim sektorima o kojima smo razgovarali na Summitu100. No važno je reći da se ne trebamo opterećivati poslovnim modelom koji je zadao naš konzorcij koji u radu u našem sektoru, onom građevinskom, može biti i jest najbolji. U područjima energetike i turizma, u kojima ima toliko specifičnosti, neki drugi poslovni model ugovorne ili projektne suradnje, joint venture ili javno-privatno partnerstvo možda bolje odgovara. Treba biti fleksibilan oko toga kakav će model biti, ali se svakako trebamo udružiti i jaki nastupiti na tržištima regije, Europske unije, ali jednako tako i tržištima trećih zemalja.

Najveći izazovi za jugoistok Europe bit će stvaranje tržišta s više prepreka za rad. Na njemu treba omogućiti slobodu kretanja za stručnjake, smanjenje carinskih i poreznih stopa te ulagati u Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

apital i njegova dostupnost na jugoistoku Europe jedan je od glavnih razloga zašto poduzetnici u regiji trebaju surađivati. No uz to, nužno je stvoriti i dobru političku klimu što se može najbrže postići suradnjom na području ekonomije. Najbolje uvjete na ovom području trenutačno ima Srbija: ima najniže troškove rada, relativno povoljan porezni sustav i dovoljno slobodnih radnih kapaciteta. Hrvatska se, nažalost, nije uspjela uspješno pozicionirati niti se hrvatsko gospodarstvo dovoljno internacionaliziralo, no s bruto domaćim proizvodom od 48 milijardi eura ipak je najveća ekonomska sila u regiji. Slovenija ima najbolju startnu poziciju jer ima najviše međunarodno orijentirano gospodarstvo, a i njena trgovinska bilanca je najpozitivnija u regiji. Barijere u glavama i lošoj infrastrukturi Najveći izazovi za gospodarsko područje jugoistoka Europe bit će stvaranje tržišta s više od 25 milijuna stanovnika na kojemu ne bi trebalo biti većih prepreka za rad. Stručnjaci, analitičari i poduzetnici se slažu kako treba dopustiti i omogućiti slobodu kretanja radne snage, jedinstvene procese za dobivanje radnih dozvola za stručnjake, smanjenje carinskih i poreznih stopa, ali su potrebna i znatna ulaganja u infrastrukturu. Europska unija i velike svjetske kompanije već

Franjo Bobinac

Miodrag Kostić

gledaju ovaj dio Europe kao jednu cjelinu pa je i EU najavio kako će uložiti znatna sredstva kako bi stimulirao rješenje infrastrukturnih projekata, napravio i ostvario energetske strategije te prilagodio gospodarstva i državne uprave zemalja regije standardima EU-a.

stoji kompetentan financijski sektor. No kako se kaže, onaj koga je zmija ugrizla, boji se i gliste, pa se tako i banke boje ulagati jer su poduzeća prilično zadužena”, upozorava Bobinac. Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe, smatra kako su pojedinačne ekonomije zemalja regije male i dok su takve, samostalno će gubiti poslovne bitke na tržištima EU-a i Rusije. “Moramo poslati poruke političkim dužnosnicima. Kreirajući politiku oni utječu na naše troškove poslovanja, jednako tako utječu i na kupovnu moć, što znači da utječu i na naše prihode. Kada bismo povećali konkurentnost naših tvrtki, one bi vrijedile čak dvostruko više nego što vrijede sada”, istaknuo je Kostić. Sve kompanije u regiji Jugoistočne Europe imaju slične probleme, kaže predsjednik Srpske asocijacije menadžera Milan Petrović. “Svim tvrtkama u regiji pada poslovna aktivnost, zabilježen je i pad kupovne moći, a tržišta na kojima rade su mala i siromašna. Potrebno je kroz razgovore, poput ovih na Summitu100, stvoriti platformu za zajednički nastup na trećim tržištima. Već smo neke korake napravili s građevnom industri-

Kapital i njegova dostupnost jedan je od glavnih razloga zašto poduzetnici u regiji trebaju surađivati Ekonomija veličine je važna za konkurentnost poduzeća i važno je da tvrtke rade u inozemstvu jer 40 posto tržišta u Sloveniji koliko ima Gorenje i 40 posto tržišta Njemačke koje drži Siemens Bosch nije isto, kazao je Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja. “Oko 25 milijuna stanovnika regije je dovoljno veliko za poslovanje, razumijemo se međusobno i solidno smo obrazovani, no barijere su u glavama i lošoj infrastrukturi te neizvjesnoj političkoj budućnosti. Imamo potencijal jer analize rasta ove regije pokazuju brojke višestruko veće od onih u Europi i dobro je da po-

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Branko Roglić, predsjednik Orbico Grupe

na za vesticija od 25 milijuna stanovnika na kojemu ne bi trebalo biti većih radne snage, jedinstvene procese za dobivanje radnih dozvola infrastrukturu

Moramo se povezati Državama nastalim raspadom Jugoslavije zajednička je neravnoteža između javne potrošnje i realne ekonomije iz koje izviru gotovo svi njihovi problemi Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Milan Petrović

Jelena Drakulić Petrović

Giulio Moreno

jom, no to treba proširiti i na proizvodnju hrane, IT i turizam”, naglašava Petrović. Nužna politička stabilnost Za sigurnost poslovanja nužna je politička stabilnost, upozorava Jelena Drakulić Petrović, predsjednica uprave Ringier Axel Springera. “Vlasnici kompanija često nisu bili spremni ući u Srbiju upravo zbog nesigurnosti te su stoga spremni čekati i platiti više za akvizicije. Jednako tako potreban je važan, jasan i siguran zakonodavni okvir kojim će se poslovanje učiniti stabilnim. Taj okvir treba pratiti njegova primjena koja se, za sada, često zlorabi”, naglašava Jelena Drakulić Petrović. EU mora imati važnu ulogu u regiji, no potrebno je da i države regije naprave i odaberu priori-

Janko Medja

Dejan Janjatović

tetne projekte, ocijenio je Giulio Moreno, šef misije EBRD-a u Crnoj Gori. “Potreban je novi pristup u privlačenju investicija i regija treba biti proaktivna, a ne čekati da EU odabere projekte koji su mu interesantni”, smatra Moreno. Ova regija treba 10 godina komunikacijske kampanje o tome da je tržišna ekonomija dobra stvar, jer smo imali 50 godina kampanje kako je to loša stvar, stajalište je predsjednika uprave NLB-a Janka Medje. “Često na skupovima poput ovoga propovijedamo istomišljenicima. Na

žalost, u društvu je još uvijek puno onih koji u glavama imaju socijalizam, odnosno misle da imaju prava, no nemaju obveza”, istaknuo je Medja. Trebamo regionalne infrastrukturne projekte, i moramo ih pokrenuti, rekao je Dejan Janjatović, predsjednik uprave Prokredit banke. “Ne kaže se bez razloga: pomozi si sam, pa će ti i Bog pomoći. Moramo naći načine kako da riješimo svoje probleme i tada će nam u pomoć uskočiti netko sa strane”, zaključio je Janjatović.

Suradnja nordijskih zemalja je primjer jugoistoku Europe Nordijske zemlje su, unatoč svojim razlikama, još prije više od 60 godina odlučile zajednički gospodarski nastupati u svijetu jer su već tada bile svjesne da su male zemlje manje konkurentne u svijetu ako nastupaju samostalno, istaknula je ambasadorica Elin Flygenring, predstavnica predsjedavajućeg Nordijskog savjeta ministara na Summitu100. “Među našim zemljama postoje političke razlike jer su samo neke zemlje članice EU-a, dok su neke druge, primjerice članice NATO-a, no to nam ne smeta da surađujemo u gospodarstvu. Naša suradnja nije nastala odjednom i stalno se mijenja u skladu s promjenama u svijetu. Temelj nove strategije našeg brendinga napravljenog 2014. bit će sloboda kretanja, inovacije, vidljivost i međunarodna aktivnost. Zemlje vaše regije trebaju naći način kako potaknuti suradnju. Treba definirati probleme i potaknuti političare da ih riješe, ponovno vidjeti koji su to problemi i stalno ih popravljati. To je nešto što se ne događa preko noći nego se treba kontinuirano raditi na tome”, istaknula je Elin Flygenring.

jednim od najistaknutijih poduzetnika regije, predsjednikom Orbico Grupe Brankom Roglićem, razgovarali smo o mogućnostima i prednostima poslovanja u regiji i izlasku na treća tržišta. Koje su, osim političkih, prepreke u suradnji država regije? - Svim državama nastalim raspadom Jugoslavije zajedničko je to da je nastala neravnoteža između javne potrošnje i realne ekonomije. Iz te neravnoteže izviru gotovo svi njihovi postojeći problemi. Drugi problem je rat i posljedice koje su nakon njega ostale. Kako premostiti te posljedice? - Činjenica je da su rane svježe i da postoji dosta neriješenih situacija, ali je činjenica i da se sve to zbog teške gospodarske situacije mora na neki način zaboraviti i povezati jer ćemo u protivnom propasti. Osim toga, moramo omogućiti da se prekogranična suradnja gospodarstvenika unutar regije odvija s minimalnim problemima. Granice moraju biti prohodnije za gospodarstvo i ulaganje jer će regija još više zaostati. Gospodarskim povezivanjem moramo ostvariti dodatne prihode kako bismo mogli servisirati

kredite kojima su gospodarstva i države regije opterećene i koje ne mogu servisirati. Ta zaduženja su toliko velika - možda kod neke države manja, a kod neke viša - da se u većini slučajeva ni kamata ne može servisirati. Koje su prednosti država regije u gospodarskom smislu? - Prednost je to što je to nekada bilo jedinstveno tržište i što su ta tržišta i danas komplementarna. Potrebno je iskoristiti sve moguće sinergije koje mogu nastati međusobnim povezivanjem gospodarstava, kako bi se izvukao maksimalni prihod te, ponavljam, kako bi se - koliko je god to moguće - uspostavila ravnoteža između javne potrošnje i prihoda realnog sektora. Zašto je nastala tolika neravnoteža? - Jer je nastankom pojedinih država nastupila ekspanzija javne potrošnje. Svaka država morala je napraviti sve ono što imaju države - vojsku, policiju, diplomaciju, sudstvo i školstvo. Prije je to bilo jedinstveno, a danas je sedam različitih ustroja. Sve to treba financirati, a u vremenima krize to nije baš lako. Zato su se svi počeli neumjereno zaduživati. Koje je onda rješenje? - Smatram da se svaka država samostalno mora re-

strukturirati, pa tako restrukturirana s drugim državama u regiji tražiti sinergiju na trećim tržištima. Poslujete u svim državama regije. Koja su tržišta zrelija? - Rekao bih: što južnije, to tužnije. Najzrelije je slovensko, pa hrvatsko, zatim bosanskohercegovačko i srpsko koja su otprilike jednaka. U Makedoniji i na Kosovu imamo veliki udjel sive ekonomije koju je gotovo nemoguće iskorijeniti jer je to tamo socijalna kategorija. Pogotovo mislim na trgovinu na njihovim tržnicama i buvljacima. Što biste poručili regionalnim čelnicima i gospodarstvenicima? - Krizu u regiji izazvale su u dobroj mjeri loše procjene bankara koji su olako dijelili kredite. Oni koji su olako uzimali kredite doveli su svoje tvrtke u teško stanje ali i same banke koje imaju problema u naplati olako plasiranih sredstava. Poručio bih i bankarima i gospodarstvenicima da dobro promisle prije nego se zadužuju. Dozvoljavam da procjena može biti loša i da nekoliko projekata od 1000 bude loših, te da se banke prevare podupirući ih, ali ne može se dogoditi da je svaki drugi kredit loš. Sektori procjene rizika su ključni u bankama.

22 DOSSIER REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

“ Politički odnosi Slovenije i Hrvatske bili su u raznim fazama nategnuti i iskorištavani u

svrhe, ali je činjenica da se stanovnici ovih dviju država međusobno vole i da su jako pov

Sonja Šmuc, izvršna direktorica Udruženja menadžera Slovenije

Nestabilnost i rigidna porezna odbijaju investitore

Slovenija, ali i Hrvatska, teško se odlučuju promijeniti porezni sustav, i to posebno mislim u slučaju poreza na dohotke. Tu ne proizvodnji nego na odlično plaćena zanimanja kakva imaju menadžeri velikih globalnih kompanija. To je i razlog zašto komp Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a Sonjom Šmuc, izvršnom direktoricom Udruženja menadžera Slovenije, razgovarali smo o perspektivi regije Jugoistočne Europe, o mogućnostima suradnje te stanju gospodarstva u zemljama ove regije. Sonja Šmuc je komentirala Agrokorovo preuzimanje Mercatora te objasnila koja očekivanja imaju slovenski proizvođači. Otkrila je i koje su najveće prepreke za investicije globalnih kompanija u ovoj regiji. Kakva je vaša vizija regionalne suradnje i što očekujete? - Činjenica da zemlje naše regije, regije Jugoistočne Europe, a tu spadaju Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija, imaju oko pet posto stanov-

Svima u regiji treba biti interes surađivati da bi nam svima bilo bolje ništva u Europi, ali samo jedan posto udjela u BDPu, pokazuje da ova regija zaostaje. Iz tako loše situacije možemo izaći samo ako zajednički nešto napravimo. Činjenica da lideri najvećih tvrtki regije misle da je povezivanje i zajednički nastup unu-

tar regije ali i na trećim tržištima logično rješenje koje obvezuje i čelnike država. Kako čelnici kompanija imaju odgovornost da to naprave, tako je imaju i čelnici država ove regije. Njihova odgovornost je možda čak i veća.

catora posljednjih godina dovelo je do ovakve situacije. Sada je na Agrokoru da to ispravi.

Koliko administrativne zapreke otežavaju moguću suradnju? - To je svakako problem zbog kojeg se mora puno toga napraviti. Te administrativne prepreke bile su problem i u drugim europskim regijama. Ako su ih premostili u drugim europskim regijama, sigurna sam da će se uspjeti premostiti i u našoj. Istina, te administrativne zapreke su jedan od najvećih i najizrazitijih problema u poslovanju naše regije. U čemu je prednost i što mogu pomoći okupljanja poput Summita100 kada znamo da su pojedine države iz regije povezane s različitim državama? - Istina, Slovenija i Hrvatska članice su Europske unije, Srbija ima posebne trgovinske odnose s Rusijom, dok Bosna i Hercegovina ima poseban odnos s Turskom te arapskim državama. I ne samo to, nego i sve države unutar regije imaju posebne međusobne odnose. U svakom slučaju to može biti komparativna prednost regije u gospodarskom smislu. Te specifičnosti vidimo svi mi koji

želimo preokrenuti negativne trendove u regiji. Te posebnosti želimo pretvoriti u svoju prednost. Mi se unutar regije jako dobro poznajemo i bila bi velika sramota kada ne bismo iskoristili svoje prednosti. Osim toga, povezivanje i zajedništvo kao rješenje ističu svi sudionici Summita100. Kako kompanije iz ostalih država regije mogu iskoristiti poseban trgovinski odnos Srbije s Rusijom? - Svjedoci smo da su određene kompanije otvarale pogone i investirale u Srbiji. Logično je da su između ostalog pri tome

iskoristile i dobre trgovinske odnose Srbije i Rusije te plasirale robu po posebnim olakšanim uvjetima na to veliko tržište. Za investitore i sve poduzetnike je to sasvim normalno jer oni traže uvjete poslovanja koji su im najpogodniji. Za pogodne uvjete poslovanja preduvjet su prije svega stabilnost, jeftinija, dostupna i stručna radna snaga, poticaji ulaganjima, ali i pogodnosti koje ta država ima s drugim tržištima. Dijelite li mišljenje da se kao model treba uzeti iskustvo najpoznatijih kompanija u regiji? Kako u tom smislu gle-

date na Agrokorovo preuzimanje Mercatora? - Agrokorovo preuzimanje Mercatora rezultirat će svakako stvaranjem vrlo jakog regionalnog igrača. Istina, ostaju otvorena pitanja vezana uz financijsku stabilnost kompanije koja je preuzela Mercator. Ukoliko te stvari budu kvalitetno riješene, to svakako otvara velike mogućnosti ne samo toj kompaniji nego i čitavom gospodarstvu regije. Nama u Sloveniji bi možda bilo draže da je preuzimanje bilo u drugom smjeru, u situaciji od prije nekoliko godina, kada je to bilo moguće. Međutim, očito loše vođenje Mer-

Koliko je opravdan strah slovenskih proizvođača da će njihovi proizvodi na ovaj način izgubiti tržište? - Pravi odgovor na to pitanje znaju u Agrokoru ili će ga imati za nekoliko mjeseci kada u potpunosti upoznaju sve proizvođače i artikle koji se nalaze na policama Mercatora. Mi se u Sloveniji nadamo da bi ovo preuzimanje moglo rezultirati i time da se otvori prostor dobrim slovenskim proizvodima na policama Konzuma. Dobro bi bilo kada bi to postao kanal prodaje za dobre proizvođače iz ovih država, i ne samo njih, nego i država čitave regije. Bilo je inicijativa da Mercator i Konzum razmijene dionice? - To je nekad bila prihvatljiva ideja. Istina, to bi bilo bolje, ali su vlasnici Mercatora upali u financijski nestabilnu situaciju pa to očito nije više bilo moguće. Možete li komentirati odnose Hrvatske i Slovenije? - Zanimljivo je da su politički odnosi bili u raznim fazama nategnuti i iskorištavani u dnevnopolitičke svrhe, ali je činjenica da se stanovnici ovih dviju država međusobno vole i da su jako povezani. To

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 385,1 mil KM

dnevnopolitičke vezani.”

vrijedio je petomjesečni BiH izvoz u Hrvatsku

BiH i Hrvatska

politika

Na opasnoj nizbrdici Hrvatska više nije prvi poslovni partner Bosne i Hercegovine. To je sada Njemačka. U pet mjeseci izvoz iz BiH u Hrvatsku smanjen je za 26,6 posto, a mlijeka i mliječnih proizvoda za 50,64 posto, dok je izvoz u Njemačku povećan za pet posto, a u Italiju za 14,7 posto

e mislim na poreze na plaće radnika u panije izabiru Beograd kao sjedište za regiju Problemi se rješavaju Koji je razlog zastoja investicija slovenskih tvrtki u Hrvatsku i regiju? - Istina, bilo je nekoliko teških situacija poput neuspjelog pokušaja da slovenske tvrtke preuzmu Sunčani Hvar, ali situacija je sada puno kompliciranija. Slovenija je u ovom trenutku opterećena problemom zaduženosti svojih vodećih kompanija. Taj se problem upravo rješava i kada dođe na podnošljivu razinu, može se razmišljati o akvizicijama i povezivanjima. je vidljivo iz masovnosti broja Slovenaca koji izabiru Hrvatsku za svoj odmor, ali i obrnuto. Podjela je koristila možda nekoj manjini za njene interese, ali je imala vrlo štetne posljedice za gospodarstvo. Zato su gospodarski skupovi poput Summita100 važni jer učvršćuju gospodarsku suradnju temeljenu na zajedničkim interesima. Svima u regiji treba biti interes surađivati da bi nam svima bilo bolje. Kakva su iskustva Slovenije i može li ona biti lider u ovoj regiji? - Slovenija je imala prigodu da bude regionalni lider, ali je političkim propustima ispustila tu prigodu. To je vidljivo iz činjenice da je nekoliko globalnih kompanija izabralo Zagreb ili Beograd kao svoja sjedišta u regiji. Činjenica je da je Srbija postavila dobar paket za investitore, i to ne samo kada je u pitanju radna snaga, nego kada je u pitanju i porezni sustav koji je investitorima poticajan. Slovenija, ali i Hrvatska, teško se odlučuju promijeniti porezni sustav

i to posebno mislim u slučaju poreza na dohotke. Tu ne mislim na poreze na plaće radnika u proizvodnji, nego na odlično plaćena zanimanja kakva imaju menadžeri velikih globalnih kompanija. To je i razlog zašto kompanije izabiru Beograd kao sjedište za regiju. Ukratko, što otežava investiranje u neke države regije? - Osim nestabilnosti, kako političke tako i gospodarske, osnovne prepreke su porezi, što sam već napomenula, i administrativne zapreke. Pod političkom nestabilnosti ne mislim samo na česte promjene vlada i vlasti, jer to ne bi trebalo zanimati velike investitore, nego na nenadane promjene pravila investiranja. Zakoni se mijenjaju jako brzo što je vrlo rizično za investitore i to je jedan od razloga niskog priljeva stranog kapitala u regiju. Znači, nije problem samo u lošoj infrastrukturi i zastarjeloj tehnologiji, nego je puno veći problem u nejasnim pravilima igre. Strani investitori žele jasna pravila igre.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

tkako je ušla u europsku obitelj, Hrvatska nije više prvi trgovinski partner Bosne i Hercegovine. To mjesto, prema podacima za pet mjeseci Agencije za statistiku BiH, prepustila je Njemačkoj. Nizbrdica kod dva prva susjeda u međusobnom trgovanju i poslovanju registrirana je prvi put nakon 18 godina i ozbiljno

Silazni trend u poslovanju između prva dva susjeda registriran je prvi put nakon 18 godina zabrinula gospodarstvenike okupljene u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Zbrinutost je opravdana jer je petomjesečni BiH izvoz u Hrvatsku u iznosu od 385,1 milijun KM smanjen za velikih 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Najvećim dijelom tu nizbrdicu prouzročio je pad izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda za 50,64 posto, ali i mineralnih goriva i električne energije za 45,41 posto. Uvoz iz Hrvatske također bilježi pad, istina znatno niži, od pet posto. BiH gospodarstvenike posebno zabrinjava što se njihove vlasti, zaokupljene unutrašnjim sukobima pred opće izbore u listopadu i problemima oko saniranja šteta od katastrofalnih poplava, još nisu ni susrele s hrvatskim kolegama u namjeri da

pronađu izlaz iz zabrinjavajuće poslovne nizbrdice. Uz sve to, sezona godišnjih odmora je u tijeku, pa analitičari ne očekuju da će se prije rujna predstavnici vlasti dviju zemalja sresti i ozbiljno razgovarati o tome što i kako dalje. Robe našle drugo tržište Zbrinutost za poslovno sutra je obostrana jer proizvodnja u BiH nije u stagnaciji, samo što su robe našle svoje kupce u drugim zemljama. Stoga su i minusi, kad se ukupno zbroje izvozni postoci, minimalni - iznose svega 0,3 posto, dok uvozni rezultati bilježe rast od 4,6 posto. Analitičari tvrde da je taj skroman rast uvoza rezultat velikog pada poslova s Hrvatskom i rasta aranžmana na drugim tržištima. Tako je izvoz u Italiju u pet mjeseci bio veći za 17,4 posto, u Njemačku za 5,5 posto, Srbiju za 5,3 posto, Austriju 8,8 posto, Francusku 19,9 posto, Mađarsku 34,9 posto, Tursku 4,9 posto, Rusiju 63,2 posto... Analizirajući ukupnu

vanjskotrgovinsku razmjenu, u Vanjskotrgovinskoj komori BiH ocjenjuju da rezultati pred prvo polugodište i nisu toliko loši koliko se strahovalo, što zbog katastrofalnih poplava, a što zbog stagnacije u poslovnoj suradnji s dugogodišnjim prvim partnerom, Hrvatskom. U ovoj instituciji smatraju kako do očekivane i zabrinjavajuće stagnacije u trgovanju sa svijetom nije došlo, nego da se izvoz, ali i uvoz, preusmjerio na neka druga tržišta. Nesporno je da je u poplavama najviše stradala poljoprivredna proizvodnja. Rod pšenice, kukuruza i drugih žitarica, kao i drugih poljoprivrednih usjeva je gotovo potpuno uništen. Poljoprivrednici sad pokušavaju spasiti što se spasiti može, na njivama siju neke kasne sorte kukuruza i drugih usjeva. Hoće li im vrijeme ići na ruku, znat će se ubrzo, ali postoji nada da će se napori na spašavanju ljetine koliko-toliko isplatiti. Proizvodnja, pa time i izvoz, najviše je smanjena

u agroindustrijskom sektoru, a napose u plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda iako je izvoz u velikoj mjeri preusmjeren s hrvatskog na druga tržišta, primjerice u Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo, pa i u Srbiju. Pregovori bez napretka Ono što se nije moglo prodati vani, ponuđeno je na policama domaćih trgovina. Iz Bruxellesa rade pritisak na Sarajevo da zadrži na snazi carinske olakšice za proizvode iz Hrvatske, ali pregovori novog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Borisa Tučića s predstavnicima EU-a i Državnog ureda za trgovinska pitanja Republike Hrvatske za sada nisu imali vidnog napretka. U narednih mjesec-dva u Sarajevu očekuju, zbog kolektivnih godišnjih odmora, ljetnu pauzu u dogovaranju, a jesen će egzaktnije pokazati koliko su minusi u trgovanju s Hrvatskom utjecali na pad proizvodnje i prometa u Bosni i Hercegovini.

24 TURIZAM *vijesti DHT u Opatiji Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma (DHT) održat će se 16. i 17. listopada u Opatiji, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice. Na tom tradicionalnom susretu turističkih djelatnika, koji okuplja između 1500 i 2000 sudionika, i ove će se godine raspravljati o zanimljivim temama. Održat će se tradicionalni susret turističkih djelatnika s članovima hrvatske vlade, a dodijelit će se turističke nagrade pojedincima, predstavnicima turističke industrije i najboljim odredištima. Manje kruzera u predsezoni Kružnih putovanja stranih brodova ili kruzera u Hrvatskoj u pet mjeseci ove godine bilo je 14,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a na njima je putovalo 19,5 posto manje putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je u tome razdoblju bilo 159 kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru ili 17 manje nego u pet prošlogodišnjih mjeseci, dok je putnika bilo ukupno 209.000 ili 50.000 manje. Ipak, ti su brodovi u Hrvatskoj boravili 410 ili 31 dan duže nego lani što je gotovo tri posto više. Paški ljetni karneval

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

“ Sada vinari nude kvalitetna vina, pa će Ludbreška vinska cesta objediniti ponudu autohtone hrane i vina kojima će se privući gosti. ” Sanja Stručić, predsjednica udruge Ludbreška vinska cesta

Ludbreška vinska cesta

Poštenjak: prvo “vino bez zloće” Vino Poštenjak je kupaža raznih sorti vinove loze pri čemu prevladava graševina. Brend vina je nastao kao asocijacija na lik simpatičnog Dudeka, glavni lik iz kultne televizijske serije Gruntovčani Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

oštenjak je kolokvijalan naziv za poštenog čovjeka, a od nedavno se tako naziva i prvo brendirano vino na Ludbreškoj vinskoj cesti. Ime je inspirirano legendarnim Dudekom, glavnim likom iz Gruntovčana. Istoimena TV serija proslavila je najpoznatije djelo ludbreškog pisca Mladena Kerstnera, a natpis na etiketi (“Isusek, Isusek, kaj mi budu ve rekli?”) priziva u sjećanje jednu od Dudekovih nezaboravnih rečenica. Vino Poštenjak je ustvari kupaža raznih sorti vinove loze pri čemu prevladava graševina. Za Poštenjak njegovi autori kažu kako je to “vino bez zloće” koje ne uzrokuje probleme, a čovjeka podsjeća na to da mora biti dobar i pošten. “Nije bilo lagano ujediniti sve vinare na stvaranje jedinstvene kupaže, pa im je uz graševinu kao bazu dopušteno dodavanje još nekih vina za koja sma-

traju da mogu poboljšati kvalitetu Poštenjaka. Svi su ti vinari prošli određeni sustav edukacije, pa osim vina prezentiraju i njegovu etiketu. Upravo se s tim, ali i ostalim vinima s Ludbreške vinske ceste planiramo probiti na domaćem tržištu. U proteklim godinama ludbreško vinogorje sa svojim vrstama vina nije bilo dovoljno prepoznatljivo, pa se nadamo kako ćemo upravo s Poštenjakom uspjeti privući više turista u naš kraj”, rekla je Sanja Stručić, predsjednica udruge Ludbreška vinska cesta. Dodala je kako se za sada na toj cesti nalazi šest vina-

ra od kojih dvojica imaju restorane, pa uz kvalitetno vino gostima nude i autohtonu hranu.

Razvitak vinskog turizma “Želimo postati pravi turistički kraj u kojem će se posebice razvijati vinski turizam, a upravo je proizvodnja vina dio gospodarske djelatnosti. Pritom treba učiniti zaokret u tradicijskom uživanju u vinu - više nije važna količina nego kvaliteta. Sada vinari nude kvalitetna vina, pa će Ludbreška vinska cesta objediniti ponudu autohtone hrane i vina kojima će se privući gosti”, istaknula je Sanja Stručić. Uz već spomenutu eno-gastro ponudu, u ludbreškom kraju sve se više razvijaju i ostali oblici turističke ponude, primjerice cikloturizam. Važno je napomenuti kako gotovo sve akcije za unapređenje turističke kvalitete u ludbreškom kraju pomaže Grad Ludbreg. U tom gradu sa 10.000 stanovnika gotovo i nema nezaposlenih osoba, a zaposleni

uglavnom rade u privatnom sektoru, industriji i obrtništvu. Na ludbreškoj tržnici prodaju se proizvodi dvadesetak certificiranih eko proizvođača koji se žele organizirati u malu zadrugu. Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić je rekao kako zasad Grad Ludbreg vinarima pomaže u logistici, a oni pak ulažu vlastita sredstva u proizvodnju i promociju vina. No, njihove će proizvode Grad

I dok s jedne strane Kvarner, Istra i otoci bilježe smanjenje turista, s druge strane veliki hrvatski gradovi proživljavaju turistički procvat. Posebice to vrijedi za Zagreb, Rijeku, Zadar, Split i Dubrovnik u kojima je ove

godine zabilježeno više turističkih dolazaka nego u istom lanjskom razdoblju. Članovi Turističkog poslovnog vijeća HGK-a slažu se da je razlog tome odlična turistička ponuda tih gradova. (S.P.)

U Ludbregu, koji broji oko 10.000 stanovnika, gotovo i nema nezaposlenih osoba Ludbreg otkupljivati i poklanjati svojim poslovnim partnerima. U gradskim proračunskim sredstvima izdvojen je dio za poticaje proizvođača mlijeka, cvijeća te sadnica vinove loze, pa tako vinari sa svojim projektima mogu zatražiti financijsku potporu za nove nasade vinove loze.

Sjednica Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore

Ljetni karneval na otoku Pagu najstariji je karneval na Jadranu, a ove godine se održava 25. i 26. srpnja. Prvoga dana manifestacije je svečana povorka, a drugoga dana najatraktivnije maske dobivaju bogate nagrade. Završetak karnevala ujedno je i njegov najatraktivniji dio jer se spaljuje mesopust Marko na gradskom trgu čime se, vjeruje narod, tjeraju zle sile za cijelu sljedeću godinu.

Traje misterij srpanjske rupe Iako su u hrvatskim turističkim odredištima u šest mjeseci ove godine ostvareni dobri turistički rezultati, u 15 dana srpnja drastično su pali dolasci stranih, ali i domaćih turista u Hrvatsku, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. Misteriozna tzv. srpanjska rupa o kojoj pričaju turistički

radnici traje već nekoliko godina, a vjerojatno će se ponoviti i sljedeće godine. Stoga, da bi se ublažili njeni negativni utjecaji na turističke rezultate već sada treba pristupiti pripremi turističke 2015. Za smanjen dolazak turista na odmor u hrvatska turistička odredišta u prvoj polovini srpnja ove godine posebice su “krivi” loše vrijeme te nepovoljan početak školskih

praznika u Njemačkoj. No, problem je i u smanjenom dolasku nizozemskih kampista kojih je u dosadašnjem tijeku srpnja došlo čak 44 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Razlog tome, članovi Turističkog poslovnog vijeća HGK-a vide u povratku nekih zemalja na turističku kartu - poput Egipta, Tunisa te posebice Grčke koja je ove godine hit odredište.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

“ Ovo istraživanje može poslužiti kao pouzdan vodič kod procjene kod koga potrošiti sredstva namijenjena IT investicijama u sljedećoj godini.”

Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa

Tko je tko u IT industriji

Veći prihodi uz isti broj zaposlenika Najveća kompanija po prihodu ostala je M San Grupa, regionalni distributer sa sjedištem u Zagrebu, s ostvarenih 1,43 milijarde kuna. U kategoriji šampiona vodeće tri kompanije su In2 Grupa, Sedam IT i Infobip Ana Papež. “Jednostavno, ovo istraživanje može poslužiti kao pouzdan vodič

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rihodi 100 najvećih IT tvrtki u Hrvatskoj u 2013. godini iznosili su ukupno 8,26 milijardi kuna. Tih 100 tvrtki koje je IDC Adriatics obuhvatio u svome istraživanju ukupno je imalo nešto manje od 6000 zaposlenika. Valja naglasiti kako je u odnosu na 2012. godinu ukupni prihod tih kompanija lani bio uvećan za 8,6 posto, dok je broj zaposlenih ostao približno jednak. Najveća kompanija po prihodu ostala je M San Grupa, regionalni distributer sa sjedištem u Zagrebu s ostvarenih 1,43 milijarde kuna. U prva tri, baš kao i prethodne godine, uključeni su lokalni sistem integratori Combis i

Kategorija šampiona U kategoriji regionalnih i lokalnih šampiona - informatičkih poduzeća, pružatelja IT usluga i proizvođača softvera - vodeće tri kompanije su redom In2 Grupa, Sedam

IT i Infobip. Nadalje, od globalnih tehnoloških opskrbljivača koji imaju podružnice u Hrvatskoj listu predvodi S&T Grupa, kao i u 2012. godini, a drugu poziciju zadržao je IBM. Međutim, kad su internacionalni ponuđači u pitanju, prihod njihovih podružnica u pravilu ne odražava i ukupan promet koji ostvaruju u zemlji, ističe se u istraživanju ove tvrtke koja prati, analizira i predviđa trendove IT tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije. Među distributerima IT opreme vodeća tvrtka je M San Grupa, a slijede je Recro i Microline. Ljestvicu u maloprodaji informatičkih proizvoda ponovno predvodi Eurotrade.

diti komunikaciju između svih sudionika u službi zdravstvene zaštite”, dodao je Danijel Bačelić, voditelj Odjela poslovnih rješenja predstavništva Samsung Electronicsa, priopćeno je iz tvrtke Grayling. “IN2 i Samsung su ovim projektom osigurali neophodnu tehnološku podršku u unapređenju rada bolnica i zdravstva u cjelini. Rezultat je vidljiv kroz povećanu i kvalitetniju skrb pacijenata koja se korištenjem mo-

bilne tehnologije proteže i izvan bolnice, tijekom 24 sata. Upravo tu me ugodno iznenadila razina prihvaćanja sustava od strane liječnika koji su aplikaciju često koristili i izvan radnog vremena. Njihovi komentari pokazali su kako je zahvaljujući intuitivnom sučelju i jednostavnosti pri korištenju aplikacija prihvaćena i bez posebne edukacije te me veseli da je postala i njihov nezaobilazni alat”, zaključio je Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2. (B.O.)

Od globalnih tehnoloških opskrbljivača koji imaju podružnice u Hrvatskoj listu predvodi S&T Grupa za sastavljanje liste potencijalnih partnera kod procjene kod koga potrošiti sredstva namijenjena IT investicijama u sljedećoj godini”, naglašava ona. King ICT, stoji u istraživanju koje IDC Adriatics priprema već petu godinu zaredom. “Nakon blagog pada zabilježenog u 2012., vodeće kompanije u zemlji ostvarile su porast priho-

da u prošloj godini”, ističe Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa. “Takav pregled pruža nam odgovor na pitanje tko je tko u informatičkoj ponudi Hrvatske. Direktorima informatike, vodi-

teljima nabave i krajnjim korisnicima omogućuje jednostavan uvid u ulogu i značaj pojedinih ponuđača na tržištu. A IT poduzećima daje mogućnost usporedbe vlastitih rezultata s konkurencijom”, dodaje

Mobilni zdravstveni karton

Pacijenti na dlanu Rješenje m-EMR značajno smanjuje vrijeme reakcije u hitnim slučajevima osiguravajući kvalitetniju uslugu pacijentima, a samim time i uštede zdravstvu Validacija sustava mobilnog praćenja elektroničkih medicinskih zapisa (kartona) pacijenata m-EMR, koju je provelo 50 liječnika, predstojnika klinike i informatičkog osoblja u Kliničkom bolničkom centru Zagreb (Rebro), potvrdila je prednosti tog rješenja budući da je 82 posto ispitanika ocijenilo cjelokupni paket (uređaj i m-EMR aplikaciju) vrlo korisnim. Rješenje mEMR Samsungov je proizvod, koji je za hrvatsko

tržište prilagodio IN2. Sustav omogućava liječnicima praćenje podataka o pacijentima bilo gdje i bilo kada. Tako značajno smanjuje vrijeme reakcije u hitnim slučajevima osiguravajući kvalitetniju uslugu pacijentima, a samim time i uštede zdravstvu. “Mobilni zdravstveni karton – m-EMR – vidimo kao značajnu dobrobit za pacijente i liječnike. Zato je pedesetak naših liječnika testiralo mobilne uređaje i aplikaciju koja osigurava 24-satnu vezu prema

središnjem bolničkom informatičkom sustavu. Rezultat je izrazito pozitivan, a najvažnije je da liječnik svugdje i uvijek može pristupiti ukupnoj dokumentaciji pacijenta i po potrebi osoblju koje se nalazi u bolnici dati uputu koja pomaže u redovnom tijeku liječenja, što naročito može biti od koristi za pacijenta u kritičnim situacijama. Treba istaknuti da je postignuta najviša razina sigurnosti, kako u smislu raspoloživosti medicinskih podataka, tako i u smislu

njihove povjerljivosti”, naglasio je Zlatko Giljević, sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb. Bez posebne edukacije “Vjerujem kako će pozitivni primjeri iz prakse primjene sustava u KBC-u Zagreb pomoći i drugim zdravstvenim organizacijama u jačanju postojećih kapaciteta, što će izravno pridonijeti poboljšanju kvalitete usluge njege bolesnika i sigurnosti pacijenata, ali i unaprije-

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Dan Senor, Saul Singer Start-up nacija Profil

Izraelski autori Dan Senor i Saul Singer u ovoj knjizi objašnjavaju u čemu se sastoji tajna izraelskog ekonomskog čuda, kako to Izrael – država sa samo sedam milijuna stanovnika, stara samo 65 godina, okružena neprijateljima, u trajnom ratnom stanju još od svog osnutka, bez ikakvih prirodnih resursa – stvara više start-up tvrtki od većih, stabilnih država koje nisu u ratu, kao što su Japan, Kina, Indija, Južna Koreja, Kanada i Velika Britanija.

Antoine Compagnon Jedno ljeto s Montaigneom TIM Press

Knjiga je poziv da se približimo Montaigneu i zajedno s njim promišljamo pojmove kao što su: angažman, poštenje, prijateljstvo, drugi i drugačiji, rat i mir, knjiga i knjižnica, oklada, liječnici, dobra vjera, mirisi, mučenje, učeno neznanje... Svaka je od tih tema zapravo jedno poglavlje. Autor istodobno pokazuje povijesnu bremenitost i aktualnost utemeljitelja esejističkog žanra i pisca slavnih Eseja. Compagnon nastoji, i u tome uspijeva, dosegnuti jednostavnost misaonog i tekstualnog stila velikoga klasika.

Ivica Đikić Ponavljanje Naklada Ljevak

Dijana Lovrić, izvršna urednica monografije Rama-Šćit, putuje u samostan na Šćitu. Zastane u Duvnu i ostaje u kući Marka Kelave, čovjeka s kojim živi. Njihova veza i međusobna privrženost dublji su nego što se čini. Dijana će noć provesti s Markovom majkom Ružom, sestrom Ankom, djedom Mijom i djedovom sestrom Lucom Meštrović. Otkrit će ili naslutiti potisnute obiteljske boli i sramote kao i tajne gradića i ljudi u njemu. Riješit će i svoj odnos s fra Ljubom Pavlovićem koji s njom surađuje na monografiji.

Aleksandar Hemon Knjiga mojih života Buybook

U Sarajevu je njegov dječački život prožet uličnim nogometom s klincima iz susjedstva, odricanjem od mlade sestre i putovanjima s ocem inženjerom. Njegov mladićki život se, pak, svodi na bockanje pretencioznih gradskih glavešina američkom muzikom, lošom poezijom i s nijansom boljim novinarstvom. A onda, njegov život u Chicagu: gledajući izdaleka kako počinje rat i opsada Sarajeva zna da nema povratka; njegovi roditelja i sestra bježe iz tog grada ostavljajući za sobom sve što su poznavali, dok Hemon započinje novi život...

Anselm Grün Anđeo stresa i drugi nebeski glasnici za svaki dan Kršćanska sadašnjost

Koliko vam se često dogodi da zakasnite na autobus ili vlak pa čekate drugi? Dođete doktorici na pregled i opet čekate? Svi mi čekamo nešto, ali anđeo čekanja želi preobraziti naše čekanje i pružiti nam priliku. Tko se ne bi prepoznao u situacijama kao što su glavobolja, nestrpljivost, stres, ganuće, dosada, sumnja, samoća, zaborav, zdvojnost, nezaposlenost? Takvih svakodnevnih situacija ima napretek, a autor upućuje da baš u takvim trenucima potražimo anđeosku pomoć.

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Radovi na Kosovu

Kosovsko Ministarstvo obrazovanja, znanosti i tehnologije objavilo je natječaj za izgradnju objekta glazbene i umjetničke škole u Gnjilanu. Financijski iznos nabave: iznad 100.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 18. kolovoza. Tekst i uvjeti natječaja mogu se pronaći na stranici: http://krpp. rks-gov.net/Default.aspx?PID= Notices&LID=2&PCID= -1&CtlID=ViewNotices&ID= 87746 Kontakt: Arberita. Tafilaj@rks-gov.net. Općina Priština objavila je natječaj za nabavu radova za izgradnju dvorane za tjelesni odgoj u osnovnoj školi Varnice na Ajvaliji. Financijski iznos nabave je od 10.000 do 500.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 5. kolovoza. Tekst i uvjeti natječaja mogu se pronaći na stranici: http://krpp. rks-gov.net/Default.aspx?PID= Notices&LID=2&PCID= -1&CtlID=ViewNotices&ID= 87673. Kontakt: prokurimi.prishtine@rks-gov. net. Općina Lipljan objavila je natječaj za nabavu radova za izgradnju sportske dvorane u selu Dobraje e Madhe. Iznos nabave je od 10.000 do 500.000 eura. Rok za dostavu ponuda je 29. srp-

nja. Tekst i uvjeti natječaja mogu se pronaći na stranici: http://krpp.rksgov.net/Default.aspx?PID= Notic e s & L I D= 2 & P CI D= 1&CtlID=ViewNotices&ID= 87716. Kontakt: adem.duriqi@rks-gov.net. Zainteresirane tvrtke mogu detaljnije informacije dobiti od Mladena Glavine u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Prištini, na e-mail: mladen. glavina@mvep.hr. Suradnja

Fred Bobek, Vodice, www.honda-marine. hr. Tvrtka traži partnere za distribuciju i prodaju plovila i nautičke opreme. Kontakt: Vesna Peria, prodaja@honda-croatia. com, +385 22 442412. Brojilo kave

Tehno Futura, Sveta Nedelja, www.tehnofutura. hr. Tvrtka nudi digitalno brojilo kave, patentirani hrvatski proizvod koji služi za preciznu evidenciju espresso kave u ugostiteljstvu. Patentirano HR P20010109 od 12. veljače 2001. do 12. veljače 2021. Proizvod je u prodaji u Hrvatskoj, EU-u i susjednim zemljama, a broji oko 1500 ugostitelja korisnika. Kontakt: Miroslav Kovač, info@tehnofutura.hr, +385 1 3370089.

Ljekovito bilje

Ljekovito bilje, Kloštar Podravski. Tvrtka traži poslovnog partnera za prodaju kamilice, repromaterijala za čajeve i ostalog ljekovitog bilja, te za uslužno pakiranje čajeva i doradu bilja. Kontakt: Franjo Otročak, marijan. bajsar@ljekovito-bilje.hr, +385 48 816052. Suradnja

Entrada, Šušnjevica, www.lombardini.hr. Tvrtka traži skladišni prostor cca 2000 m2 u Beogradu i bližoj okolici. Također traži partnere za prodaju i distribuciju novih proizvoda, te za brodski program u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori (motore za motokultivatore, kopačice, kosačice, traktore, agregate, pumpe za navodnjavanje). Kontakt: Josip Kontuš, lombardini@lombardini.hr, +385 52 850033. Žica

Armko, Konjščina. Tvrtka traži dobavljače za oko 40.000 tona toplo valjane žice tarifne oznake 7213911, za potrebe proizvodnje. Tvrtka je u mogućnosti proizvoditi armaturne mreže od iste žice. Kontakt: Zdravka Jurić, zdravka.juric@armko.hr, +385 49 426409.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Školske knjige

Općina Viškovo nabavlja školske knjige učenicima osnovnih škola. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 660.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Digitalna kinooprema

Grad Valpovo nabavlja digitalnu kinoopremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 520.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. srpnja. Oprema za studentski restoran

Veleučilište u Šibeniku nabavlja opremu za studentski restoran. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 30. srpnja.

Prevođenje, lektura i pravna redaktura

Ured zastupnika Republike Hrvatske pred EU Sudom za ljudska prava treba uslugu prevođenja, lekture i pravne redakture. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Elektrode i žice za zavarivanje

Grad Zagreb nabavlja elektrode i žice za zavarivanje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 31. srpnja. Održavanje sustava parking videonadzor

Grad Zagreb treba uslugu održavanja sustava parking videonadzor. Procijenjena vrijednost nabave

iznosi 5,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. kolovoza. Regija Opremanje prodajnog mjesta

Hrvatske telekomunikacije Mostar trebaju uslugu opremanja prodajnog mjesta Ljubuški. Rok dostave ponuda je 29. srpnja. Pčelarska oprema

Općina Stari Grad Sarajevo nabavlja pčelarsku opremu (košnice i rojeve). Rok dostave ponuda je 31. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Osvit nove zelene Prodaju se kuće, stanovi, revolucije gradilište...

Livada, ukupne površine 18.962 četvorna metra, Vrhovac, Ozalj, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 89.860 kuna. Dražba se održava 23. srpnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti uplaćuje se na račun Suda broj: HR2023900 011300000592, poziv na broj: 32-09-2. Zgrada i dvor, ukupne površine 4263 četvorna metra, Daruvar, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 22,198.305,61 kunu. Dražba se održava 28. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun sudskog depozita Općinskog suda u Daruvaru i to na IBAN: HR 4823 900 0113 00 000 96 1, primatelj: Općinski sud u Daruvaru, model: HR02, poziv na broj primatelja: 7-1-373-14. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Gradilište, ukupne površine 999,86 četvornih metara, Grubišno Polje, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 49.000 kuna.

Dražba se održava 28. srpnja u 14 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun sudskog depozita Općinskog suda u Daruvaru i to na IBAN: H R 4 8 2 3 9 0 0 0 1 1 3 0 0 000961, primatelj: Općinski sud u Daruvaru, model: HR02, poziv na broj primatelja: 7-1-990-13. Kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Nekretnina se može razgledati 24. srpnja u 10 sati. Stan i parkirališno mjesto, ukupne površine 42,79 četvornih metara, Karlobag, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 288.304,40 kuna. Dražba se održava 29. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Gospiću. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i pašnjak, ukupne površine 20.292,02 četvorna metra, Gospić, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 2,751.704,75 kuna. Dražba se održava 29. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Gospiću. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina. Oranica i livada, ukupne površine 8.782,88 četvornih metara, Tomaš, Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija, proci-

jenjene vrijednosti 13.500 kuna. Dražba se održava 30. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun ovoga suda, broj računa primatelja HR6623900011 300001122, model HR 05, pozivom na broj primatelja 2306-3007-13. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Zemljište, ukupne površine 1346 četvornih metara, Vir, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 269.200 kuna. Dražba se održava 30. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine, a taj iznos od 26.920 kuna uplaćuje se na žiro-račun ovog suda broj HR252390001130 0000793, model HR02, poziv na broj 1-3425-11. Kuća i dvorište, ukupne površine 516 četvornih metara, Turanj, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 1,585.599,70 kuna. Dražba se održava 31. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, tj. ispod 1,057.066,47 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti (158.559 kuna) i uplaćuje se na žiro-račun ovog suda broj HR25 23900011300000793, model HR02, poziv na broj 1-1311-2014.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

ada je 1961. godine indijska vlada zatražila od slavnog uzgajivača pšenice Normana Borlauga savjet o tome koje nove sorte sijati, či-

nilo se da je indijski potkontinent na rubu gladi. Od gladi je patila i Kina. Borlaug je savjetovao Indijcima da u Punjabu posiju jednu novu patuljastu sortu pšenice. Sljedeće godine su iskušali i jednu patuljastu vrstu riže pod nazivom IR8. Te su nove vrste žitarica riješile i osnovni problem: stare sorte su bile nestabilne i nakon gnojenja su bile previsoke, te su polijegale. Borlaugove su sorte davale veća i teža zrna. Stoga su i prihvaćene poput mobitela. Tijekom sljedećih 40 godina zelena revolucija proširila se po čitavom svijetu, pridonoseći tome da je tamo gdje je posijana, glad postajala stvar prošlosti. Smanjenje siromaštva Sada je u tijeku nova revolucija. Ona neće biti jednaka onoj prvoj jer neće ovisiti o nekoliko čudesnih sorti nego o prilagodbi postojećih sorti sjemena novim tipovima

okoliša. No i ona omogućuje slične blagodati - ovoga puta siromašnim poljoprivrednicima i siromašnim tlima koje je omogućavala i ona prva. Ta su polja neplodna jer su podložna poplavama, suši ili salinitetu. Sada

imamo nove sorte koje mogu preživjeti poplave, a uskoro će biti i sorti koje podnose sušu, ekstremne vrućine i salinitet čime će i takva zemljišta postati plodna. Na taj će način ova druga revolucija još više smanjiti siromaštvo nego prva. Ta je revolucija još od veće važnosti jer su koristi od prve na izmaku. Rast godišnjih prinosa smanjen je za manje od trećine prema onome što je bilo na početku i, što je najvažnije, manji je od sadašnje stope porasta stanovništva. U međuvremenu je potražnja za rižom porasla za dva posto godišnje i za zaprepašćujućih 20 posto u Africi. Taj jaz prijeti proširenjem jer je riža izuzetno osjetljiva na promjene okoliša. Uzgajivači riže koriste gotovo trećinu vode na zemlji, pa je nestašica vode posvuda prisutna. Glavna područja za proizvodnju riže su delte velikih azijskih rijeka. A

one su žrtve poplava, povećanja saliniteta i toplinskih udara. Otporna riža Ovu je drugu revoluciju 2005. omogućilo unošenje genoma riže. To je omogućilo da se otkriju geni otporni na poplave u jednoj opskurnoj sorti riže iz istočne Indije te da se prenesu na sve sorte u svijetu. Osim toga, pojedine vlade mogle bi mnogo toga učiniti na promicanju revolucije, poput ukidanja subvencija i okrupnjavanja pojedinih parcela. No one će morati utrošiti i više novca za istraživanja i razvoj. Onu prvu revoluciju financirale su uglavnom vlade uz pomoć međunarodnih centara za istraživanja i američkih dobrotvornih ustanova.

Nova zelena revolucija ovisit će o prilagodbi postojećih sorti sjemena novim tipovima okoliša Velike tvrtke iz agrobiznisa su također uložile veliki novac u stvaranje novih sorti kukuruza i pšenice. No riža, glavni predmet nove revolucije, je drukčija. Proizvođači mogu zadržati sjeme prethodne žetve i koristiti ga tijekom sljedeće godine bez gubitka rodnosti. Stoga je tržište sjemena riže maleno, te se država gotovo i ne bavi time. A potrebni su mali iznosi. Prema jednoj kalkulaciji, tri milijarde dolara tijekom 25 godina oslobodilo bi 150 milijuna ljudi krajnjeg siromaštva. To iznosi 20 dolara po osobi, što je bagatela prema bilo kojem drugom programu za suzbijanje siromaštva.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 7. do 13. srpnja 2014. ukupno je bilo 136 stečajnih postupaka, 15 manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 32 prijedloga, 25 postupaka je započelo, a zaključena su 24 postupka. Brzih stečajnih postupaka je također bilo 24. Izbrisano je 76 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 16. Osnovana su 243 trgovačka društva, najviše u Zagrebu (129), jednaki broj novoosnovanih subjekata - po 20 - bilježe Pazin, Split i Varažin. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, čak 147, te ukupno 96 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

13 10 2 1 3 3 0 24 24 96 32 2 13 25 24

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

76 76 16 16 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

243 96 147 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

9 6 1 15 20 12 0

REJTING TJEDNA

TETRA PAK d.o.o.

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

2 20 2 20 7 129

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 0,7%

pad BDP-a u 2014.

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka

Pad BDP-a, ali uz stabilan tečaj i niske kamate Iako su proteklih mjeseci iz EU-a stizale vijesti o oporavku BDP-a i potražnje, što je probudilo nadu u pozitivne učinke prelijevanja na hrvatsko gospodarstvo, glavni ekonomisti vodećih hrvatskih banaka ostali su uglavnom vjerni ranijim prognozama

rvatska će ove godine opet imati pad BDP-a i to od 0,7 posto, prognozirali su glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka. U publikaciji pod imenom Izgledi Hrvatska udruga banaka objavila je prošli tjedan rezultate ankete koja je među glavnim ekonomistima obavljena u lipnju. Iako su proteklih mjeseci iz EU-a stizale vijesti o oporavku BDP-a i potražnje, što je probudilo nadu u pozitivne učinke prelijevanja na hrvatsko gospodarstvo, glavni eko-

Svi ekonomisti prognoziraju negativnu stopu rasta kredita za 2014. godinu nomisti vodećih hrvatskih banaka ostali su uglavnom vjerni ranijim prognozama. A one su prilično pesimistične. Prognoza BDP-a kod svih glavnih ekonomista je negativna. Promatraju li se komponente BDP-a na rashodnoj strani, jasan je i uzrok: ekonomisti očekuju da će jedini pozitivan doprinos doći od izvoza (s plusom od 2,2 posto u prosjeku). Doprinos svih ostalih komponenti je negativan. To ne čudi kada je riječ o državnoj potrošnji, za koju se očekuje realni pad od 1,8 posto. No i kod investicija, za koje su mnogi najavljivali početak oporavka u ovoj godi-

ni, i dalje svi očekuju mali minus. S time je u skladu i očekivanje da će se nastaviti razdoblje eksternog suficita (saldo tekućeg računa bilance plaćanja od 1,2 posto BDP-a) i visoke nezaposlenosti (18 posto). Izostanak rasta utjecat će i na lošiju fiskalnu realizaciju od planirane. Ekonomisti u prosjeku očekuju deficit opće države od 4,9 posto BDP-a, što je lošije od zahtjeva EU-a u okviru Procedure prekomjernog deficita (4,6 posto). Pri tome su velike razlike među očekivanjima pojedinih ekonomista: najveći pesimist očekuje deficit na razini od 5,5 posto BDP-a, a najveći optimist prognozira da će deficit ipak biti smanjen na 3,8 posto BDP-a. Rezutat takvih kretanja vidi se i u procjeni brze akumulacije javnog duga. Bez uključenih jam-

stava i HBOR-a, javni dug u svakom će slučaju prijeći 70 posto BDP-a. Pri tome treba skrenuti pažnju da ekonomisti u svoje prognoze nisu uključili učinke reklasifikacije duga, koje se očekuje na jesen. Zbog toga je razlika između javnog duga sa i bez jamstava u prikazanim prognozama i dalje velika. Međutim, vjerojatna je velika reklasifikacija jamstava u javni dug, zbog čega će se službena brojka kretati na višoj razini od prikazane, bliže 80 posto. Dobra vijest stiže s financijskih tržišta Jedina, uvjetno rečeno, dobra vijest u Izgledima odnosi se na financijska tržišta. Očekuje se zadržavanje povijesno niskih kamatnih stopa tržišta novca, razmjerno niskih prinosa na državne obveznice (tek malo iznad

četiri posto) i stabilnoga tečaja koji se na kraju godine očekuje u rasponu između 7,60 i 7,68 kuna za euro. Razduživanje će se nastaviti, pa svi ekonomisti prognoziraju negativnu stopu rasta kredita za 2014. godinu U 2015. očekuje se tek malo bolja ekonomska situacija. Očekivani rast od 0,7 posto (svi ekonomisti u toj godini očekuju pozitivnu stopu rasta) dolazi kao rezultat oporavka investicija i zaustavljanja pada osobne potrošnje. Javna potrošnja ostaje u minusu kao i 2014., no deficit opće države unatoč tome ostat će iznad razine od četiri posto. Jedno od objašnjenja visokog deficita krije se među prognozama financijskih tržišta: očekuje se prinos na dugoročne državne obveznice približno za jedan postotni bod veći nego 2014. Tečaj ostaje stabilan, krediti veoma blago rastu, a ponavljanje priče iz ranijih godina vidljivo je i na tekućem računu bilance plaćanja koji ostaje u suficitu. Prikazane prognoze u skladu su s glavnim prognozama međunarodnih financijskih institucija. Ukazuju na nešto što se nitko na početku krize (2008./09.) nije usudio prognozirati: da će Hrvatska ući u jednu od najduljih mirnodopskih recesija. Ili su glavni ekonomisti-bankari možda preveliki pesimisti?, pitaju se autori HUB-ovih Izgleda. (I.V.)

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

( 15 mlrd kn

( 24,6 mlrd kn

prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo

prijavljene obveze s područja Grada Zagreba

Predstečajne nagodbe

Sklopljeno 1300, a prihvaćen plan za 696 predstečajnih nagodbi Do sad su stigla 6943 prijedloga za predstečajne nagodbe s ukupno prijavljenim obvezama u iznosu od 62 milijarde kuna, a riječ je o tvrtkama i obrtima s ukupno 54.805 zaposlenih kom sudu u Osijeku, 371, slijedi zagrebački Trgovački sud na kojem je sklopljeno 320 predstečajnih nagodbi, potom sudovi u Varaždinu sa 185, Rijeci sa 143 te Splitu sa 141 nagodbom. Gledano prema predmetima prema iznosu prijavljenih obveza, ukupno su do sada stigla 6943 prijedloga za predstečajne nagodbe s ukupno prijavljenim obvezama u iznosu od 62 milijarde kuna, a riječ je o tvrtkama i obrtima s ukupno 54.805 zaposlenih.

Darko Buković bukovic@privredni.hr

redstečajne nagodbe do sada su, zaključno sa 11. srpnja 2014., sklopljene za 1300 tvrtki s ukupno prijavljenim obvezama od gotovo 23 milijarde kuna

Najviše predstečajnih nagodbi sklopljeno je na Trgovačkom sudu u Osijeku i koje imaju 22.271 zaposlenog. Za još 696 predmeta s više od 6700 zaposlenih i iznosom prijavljenih obveza većim od 9,1 milijarde kuna prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja. To znači da je zbirno ukupno 1996 predmeta (tvrtki). Najnoviji podaci Fine pokazuju da je u vremenu od 1. listopada 2012. do kraja prošlog tjedna ukupno riješeno 6168 predmeta (što uključuje i odbačene prijedloge za otvaranje predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja), dok je 775 predmeta s ukupno 13.237 zaposlenih u radu. Zaključno sa 11. srpnja, najviše predstečajnih nagodbi sklopljeno je na Trgovač-

Zbirni pregled broja predmeta prema području djelatnosti Područje djelatnosti GRAÐEVINARSTVO PRERAÐIVACKA INDUSTRIJA TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE STRUCNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE POSLOVANJE NEKRETNINAMA POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI RUDARSTVO I VAÐENJE OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA NEPOZNATA DJELATNOST DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA OPSKRBA ELEKTRICNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA OBRAZOVANJE JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE UKUPNO

Iznos prijavljenih obveza 15.060.533.755,76 13.084.536.830,56

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika 10.989 19.762

Broj predmeta 1.155 1.028

10.505.811.537,39

7.949

1.597

6.495.841.656,62

3.768

743

6.297.659.146,23 3.044.177.444,15 1.900.413.786,01 1.350.353.395,91 955.452.961,98 820.201.124,01 670.835.850,41 496.877.729,14

2.016 1.775 123 1.403 2.013 346 1.723 309

530 167 136 222 366 68 153 34

396.972.240,97

683

344.512.026,84 261.977.742,01 110.886.666,50 88.982.538,23

790 343 478 8

386 26 238 19

66.399.062,50

117

46.809.136,61 90.000,00 61.999.324.631,83

210 0 54.805

36 1 6.943

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Status predmeta Prihvaćen plan Sklopljena nagodba UKUPNO

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

9.145.889.190,94

6.734

696

14,75%

10,02%

22.939.747.318,38

22.271

1.300

37,00%

18,72%

32.085.636.509,32

29.005

1.996

51,75%

28,74%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Najviše onih s obvezama manjim od 10 milijuna kuna Najviše predmeta, čak 89,14 posto, odnosi se na pojedinačne prijavljene obveze manje od 10 milijuna kuna odnosno ukupno više od šest milijardi kuna obveza. Preostalih 10,86 posto predmeta (754 predmeta) odnosi se na 90,25 posto ukupnog iznosa obveza, odnosno gotovo 56 milijardi prijavljenih obveza. Po djelatnostima, najveći se iznosi prijavljenih obveza odnose na građevinarstvo, čak 15 milijardi kuna, potom na prerađivačku industriju - 13 milijardi, te trgovinu na veliko i malo - 10,5 milijardi kuna. U županijskom pregledu, i dalje je daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu s područja Grada Zagreba, s čak 24,6 milijardi kuna, slijede poduzeća s područja Splitsko-dalmatinske županije sa 9,3 milijarde kuna, Osječko-baranjske sa 5,2 milijarde, Primorsko-goranske sa 4,56 milijardi kuna...

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014.

Tržište novca Zagreb

Trgovanje bez većih oscilacija i napetosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

redina mjeseca srpnja nije donijela promjene u trendu visoke likvidnosti sudionika na novčanom tržištu. Kamatna stopa i dalje bilježi minimalne razine, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama neusporedivo je ispod raspoložive ponude novca. Sudionici kojima je potrebna dodatna likvidnost imaju mogućnost uzeti kratkoročnu pozajmicu uz vrlo povoljne uvjete. U trgovanju na Tržištu novca Zagreb prijavljena ponuda viškova likvidnosti za protekli dio

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

300

200

100

14.7.2014.

15.7.2014.

16.7.2014.

srpnja gotovo je 2,5 puta veća od potražnje sudionika. Ovakav podatak ne iznenađuje s obzirom na to da je na računima depozitnih institucija svakodnevno više od 15 milijardi kuna, a prosječni dnevni

17.7.2014.

18.7.2014.

višak depozitnih institucija, iznad potrebnog stanja za održavanje obvezne pričuve, kreće se oko šest milijardi kuna. Održavanje aukcija trezorskih zapisa sudionicima omogućuje učinkovitije upravljanje viškovi-

14.7. - 18.7. 2014.

7.7. - 11.7. 2014.

400

ponedjeljak

utorak

ma likvidnosti i svakako bi im odgovaralo da se češće održavaju. Sljedeću, ali još uvijek nenajavljenu, aukciju sudionici nestrpljivo čekaju kako bi mogli barem djelomično rasteretiti nagomilane viškove likvidnosti. Tom

srijeda

četvrtak

petak

prilikom realno je očekivati znatno veću ponudu od planiranog iznosa izdanja, pa bi i kamatna stopa na zapise mogla nastaviti trend opadanja. S druge strane, upravo tijekom ljeta aukcije su prorijeđene te je u srp-

nju održana samo jedna, kao i prethodne godine. Tada su u kolovozu održane dvije aukcije, pa će sudionici najvjerojatnije morati pričekati mjesec kolovoz. Stoga je izvjesno da će upravljanje viškovima likvidnosti i dalje biti veliki izazov sudionicima. Trgovanje sudionika i u narednom razdoblju bi trebalo biti bez većih oscilacija i napetosti. Dominantna ponuda viškova likvidnosti i skromnija potražnja upućuju na to da će na domaćem novčanom tržištu biti uobičajeno mirno, a kamatne stope će pratiti dosadašnji trend.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

7.620

5,280305

CAD

kanadski dolar

5,240683

JPY

japanski jen (100)

5,554627

CHF

švicarski franak

6,269656

GBP

britanska funta

9,62404

USD

američki dolar

5,62980

EUR

euro

7,612616

Izvor: HNB

švicarski franak za blagih 0,08 posto. Također, kuni je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju

američki dolar oslabjela za 0,8 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na

primjena od 19. srpnja 2014. 14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

USD

pala vrijednost za 0,1 posto.

5.630

CHF

6.280

7.615

5.620

6.275

7.610

5.610

6.270

7.605

5.600

6.265

7.600

5.590

6.260

7.595

5.580

6.255

18.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

Međunarodno tržište kapitala

Burzovni indeksi u minusu Ulagače na svjetskim burzama početkom prošloga tjedna ohrabrila su preuzimanja u zdravstvenom sektoru, bolji od očekivanih kvartalni rezultati nekih

tvrtki, kao i stabiliziranje kineskog, inače drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Ipak, zbog primjetnog pada povjerenja ulagača u Njemačkoj, oni su

6900

17200

6850

FTSE 100

17150

sredinom tjedna bili oprezniji i zbog inflacije u Velikoj Britaniji. Krajem tjedna promatrane burzovne indekse prema dolje su povukli geopolitički problemi 4475

Dow Jones

4450

6800

17100

4425

6750

17050

4400

6700

17000

4375

6650

16950

4350

14.7.

4500 4450

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

14.7.

10100

CAC40

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

14.7.

15600

DAX

15500

10000

4400

9900

15400

4350

9800

15300

4300

9700

15200

4250

9600 14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

NASDAQ

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

16.7.

17.7.

18.7.

NIKKEI 225

15100 14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

18.7.

14.7.

15.7.

(izraelska ofenziva) i napetost između Rusije i Zapada zbog pada malezijskog putničkog zrakoplova nedaleko od ukrajinsko-ruske granice. Stoga su vrijednosti promatranih burzovnih indeksa umanjene na tjednoj razini. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio manji za 0,9 posto, a Londonske burze FTSE za 0,2 posto. Pad vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je oslabio za 0,9 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 1,1 posto. Američki Dow Jones bio je manji za 0,2 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,5 posto.

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex prošlog petka dosegnula je razinu od 198,1080 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,2 posto. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,7% 0,6% 0,5% 0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0%

0,4% 0,3% 0,2% 0,1% 0% 17.6.

27.6.

7.7.

17.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 17.7.2014. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT

202,6870 201,6074 181,3193 199,4060 198,1080

210,1058 228,5270 143,4735 166,5463 169,6816 192,5122 115,8439 133,0384 221,9368 234,6503 112,7307 172,4171 151,1594 125,6744 200,9230 133,4230 144,7803 214,2448 184,3024 144,5117 173,0626

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

www.privredni.hr Broj 3837/3838, 21. srpnja 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 382.982.693,83 kn

Najava privatizacija podigla indekse juna kuna više u odnosu na tjedan ranije, odnosno rast od 10 posto. Na najavljene privatizacije odnosno prodaju državnog udjela u tvrtkama Luke Ploče, HT i Končar-Elektroindustrija ulagači na ZSE su pozitiv-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

roteklog tjedna je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 54 milijuna kuna što je pet miliTop 10 po prometu HT d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. AD plastik d.d. SN holding d.d. Valamar Adria Holding d.d. Ledo d.d. Koncar - elektroindustrija d.d. Vupik d.d. Petrokemija d.d. HUP - Zagreb d.d.

tjedna promjena +5,41% +7,27% +1,56% +15,15% +0,15% 0,00% +4,68% +1,42% +12,82% +0,93%

zadnja cijena 154,96 1.505,00 130,00 252,00 218,03 9.000,00 719,17 90,25 44,00 1.620,00

promet 9.223.191,42 5.511.111,71 4.548.563,46 3.915.464,93 3.413.106,85 3.056.400,00 2.282.577,76 1.745.534,80 1.588.613,58 1.567.130,06

no reagirali. Indeks Crobex porastao je 1,82 posto i tjedan je završio na 1.838,51 bod. Crobex10 je porastao za 1,82 posto te završio na 1.049,28 bodova. Sektorski indeksi su svi porasli u rasponu od 0,22 po10 dionica s najvećim rastom cijene Opeka d.d. Liburnia riviera hoteli d.d. Apartmani Medena d.d. SN holding d.d. Petrokemija d.d. Turbos HT long 4 Turbos DAX long B RIZ-odašiljaci d.d. Vajda d.d. Croatia osiguranje d.d. (red.)

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.164.113,09 kn

sto, koliko je porastao CROBEXturist, do 2,41 posto koliko je porastao CROBEXkonstrukt. Crobis pak je pao za 0,30 posto, a Crobistr za 0,20 posto. Najlikvidnije izdanje bio je HT-Hrvatski Tele-

tjedna promjena +92,17% +27,19% +16,67% +15,15% +12,82% +11,01% +10,87% +10,00% +7,99% +7,95%

zadnja cijena 240,00 3.200,00 70,00 252,00 44,00 22,79 30,60 63,80 250,00 7.399,98

promet 43.000,00 672.953,48 700,00 3.915.464,93 1.588.613,58 34.185,00 442.510,70 179.532,72 46.506,00 95.012,57

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.838,5100 1.049,2800 104,4176 133,4410

kom, a trgovanje je završio na 154,96 kuna, s tjednim rastom od 5,41 posto. Dobitnik tjedna je četvr10 dionica s najvećim padom cijene Koteks d.d. Olympia Vodice d.d. HG Spot d.d. (u stećaju) Infosistem d.d. OT - Optima Telekom d.d. Turbos HT short 3 Uljanik brodogradilište d.d. Hoteli Brela d.d. Turbos zlato long 6 Brodospas d.d.

ti najlikvidniji SN Holding s prometom od 3,9 milijuna kuna i rastom cijene od 15,15 posto.

tjedna promjena -77,40% -73,71% -53,70% -28,75% -21,05% -15,87% -14,99% -14,89% -13,23% -12,41%

zadnja cijena 2,14 63,10 0,50 114,00 4,65 29,90 50,00 6,80 110,20 275,00

promet 4.280,00 7.572,00 50,00 114,00 23.015,51 239,20 10.631,48 54.210,00 52.005,00 92.989,83

*vijesti

NETA Frontier je dobitnik tjedna Proteklog je tjedna od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 59 poraslo. Od ukupno 32 dionička poraslo je 26 fondova. Dobitnike s rastom od 1,96 posto predvodi NETA Frontier. On je tako postao i dobitnik tjedna među svim fondovima.

U grupi dioničkih palo je šest fondova, a najviše NETA US Algorithm za 1,78 posto. Nadalje, poraslo je devet od ukupno 11 mješovitih fondova. Najviše je vrijednost uvećana fondu Raiffeisen Absolute za 0,78 posto. U grupi mješovitih fondova naj-

veći tjedni pad vrijednosti bilježi Agram Trust za 0,24 posto. Od osam obvezničkih fondova njih pet je tjedan završilo s pozitivnim predznakom. Najveći rast bilježi NETA Emerging Bond s rastom od 0,70 posto. Najveći pad bilježi Erste Adriatic

Bond s minusom od 0,20 posto. Od 20 novčanih, jedino je OTP euro novčani pao i to za 0,004 posto. Najuspješniji su bili kunski NETA MultiCash i Locusta Cash te eurski Agram Euro Cash, svi s rastom od 0,04 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +1,82% +1,82% -0,30% -0,20%

Valuta

od 10. 7. do 17. 7. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,19

ICF Balanced

KD Victoria

18,5717

1,40

HPB Global

80,5763

0,08

HI-growth

€

9,5031

0,81

OTP uravnoteženi

105,7807

-0,21

Raiffeisen World

€

131,9000

1,11

KD Balanced

8,3122

0,73

ZB euroaktiv

€

129,0002

0,50

Agram Trust

52,6994

-0,24

ZB trend

€

141,6061

0,24

Allianz Portfolio

133,8742

0,17

FIMA Equity

65,5903

1,25

VB SMART

€

98,7225

0,61

€

102,5900

0,78 -0,05

111,0730

KD Prvi izbor

12,4456

0,56

Raiffeisen Absolute

Ilirika JIE

€

132,6960

1,95

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

51,6200

1,69

ZB bond

€

174,4704

PBZ Equity fond

€

9,6872

0,66

HI-conservative

€

13,1731

0,11

HPB Dionički

88,1783

0,30

€

163,0900

0,08

Erste Adriatic Equity

€

Raiffeisen Bonds

76,3000

0,50

NETA Global Developed

PBZ Bond fond

€

117,1825

0,05

99,3043

0,86

ZB aktiv

106,1006

0,82

Capital One

192,8255

0,02

HPB Obveznički

€

145,5497

-0,08

NETA Emerging Bond

67,8971

0,70

Erste Adriatic Bond

€

107,7700

-0,20 0,02

Capital Two

80,5215

1,82

Ilirika Azijski tigar

€

42,4173

0,32

PBZ I-Stock

€

7,2498

0,58

Platinum Global Opportunity

14,6131

-0,44

KD Nova Europa

6,1589

-1,00

OTP indeksni

39,3187

0,80

Platinum Blue Chip

€

95,0201

0,18

NETA Frontier

517,5263

1,96

OTP MERIDIAN 20

€

89,9447

0,20

72,5300

0,78

NETA US Algorithm

158,1968

-1,78

NETA New Europe

77,2820

1,58

Ilirika BRIC

€

71,9904

0,80

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

141,8187

ZB plus

173,6405

0,01

ZB europlus

€

149,0602

0,02 0,03

PBZ Euro Novčani

€

137,5994

Raiffeisen Cash

155,5100

0,02

Erste Money

149,2500

0,02 0,02

HI-cash

149,5341

PBZ Dollar fond

129,0439

0,02

HPB Novčani

141,7415

0,02

VB CROBEX10

97,8551

-1,55

OTP novčani fond

131,3528

0,01

KD Energija

10,3070

-0,08

VB Cash

127,0911

0,03

ZB BRIC+

€

91,5788

0,43

Agram Euro Cash

€

12,0670

0,04

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

117,1500

0,70

Allianz Cash

117,0925

0,01

Allianz Equity

€

130,3667

-0,06

Erste Euro-Money

€

114,1500

0,03

Auctor Cash

108,2381

0,03

€

99,9600

-0,02

Raiffeisen euroCash

€

104,8400

0,03

HPB Euronovčani

€

105,6721

0,01

Locusta Cash

1318,1211

0,04

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

145,5894

0,35

PBZ Global fond

€

12,9888

0,60

NETA MultiCash

106,0622

0,04

HI-balanced

€

11,3238

0,51

OTP euro novčani

€

102,1273

0,00

Glavna skupština Podravke Na Glavnoj skupštini Podravke usvojena je odluka o zadržavanju dobiti kompanije koja za 2013. iznosi 51,4 milijuna kuna te se raspoređuje za unos u zakonske rezerve u iznosu od 2,6 milijuna kuna, za unos u rezerve za vlastite dionice u iznosu od 45,8 milijuna kuna te za unos u ostale rezerve u iznosu od tri milijuna kuna. Pad bruto premije osiguranja Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za lipanj, 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 4.680.461.966 kuna, što predstavlja pad od 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 72,07 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 3.373.353.769 kuna i niža je 8,3 posto. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 1.307.108.196 kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi 5,7 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 27,93 posto.

Tele2: Rast broja korisnika Tele2 Hrvatska u drugom kvartalu ostvario je rast od 45.000 novih korisnika, dok je rezultat u istom razdoblju 2013. iznosio 13.000 novih korisnika. K tomu, bilježi rast prihoda od usluga od 1,1 posto, dok su neto prihodi pali za šest posto. Tijekom drugog kvartala, ovaj mobilni operator nastavio je s poboljšanjem operativnog poslovanja s jakim doprinosom EBITDA u iznosu od 28,3 milijuna kuna (dok je u istom razdoblju lani taj iznos bio 19,4 milijuna kuna). Niže kamatne stope Wüstenrot stambena štedionica u akcijskom razdoblju do 30. rujna na kredite za međufinanciranje i na kredite stambene štednje nudi kamatnu stopu u rasponu od 2,99 posto za klijente koji imaju 40 posto vlastitih sredstava na ugovorima stambene štednje do najviše 4,99 posto za klijente koji nemaju vlastitih sredstava. Stambeni štediše koji su uštedjeli 20 posto vlastitih sredstava od iznosa financiranja ostvaruju pravo na kamatnu stopu od 4,25 posto godišnje. Stambeni krediti mogu se realizirati odmah, neovisno o vremenu sklapanja ugovora stambene štednje te se svi krediti ugovaraju isključivo uz fiksnu kamatnu stopu.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih +

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

USKOR