Pv 3841

Pomoć izvoznicima u Rusiju Nove mjere EU-a donijet će se prije početka berbe mandarina, što je važno hrvatskim proizvođačima

Osječka robna burza U prvoj fazi rada trgovat će se ugovorima poljoprivrednih proizvoda, te spot ugovorima zlata i srebra

Najzdravije meso nosi profit PZ Puran zagorskih brega pomaže u uzgoju i plasmanu prvog brendiranog mesnog proizvoda

tema tjedna

aktualno

priča s razlogom

Str. 4-5

Str. 8

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 4 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 25. kolovoza 2014 Godina LXI / Broj 3841. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

u lipnju ubrzan izvozni trend / ikea i hrvatski proizvođači namještaja / regija / hrwwwatska / svijet financija

Veći projekti u Dalmaciji koji se financiraju iz EU fondova

Projekti iz EU fondova spašavaju građevinski sektor Infrastrukturni projekti koji će se financirati desecima milijuna eura iz EU-a pridonijet će gospodarskom rastu čitave Hrvatske

N EBAG S O P RILO P info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

>>10-11

Intervju: Goran Granić

Svako kašnjenje u izradi energetske strategije stavlja Hrvatsku u poziciju kupca tuđeg znanja i opreme, kaže ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar >> 7

Prvih sedam mjeseci turističke sezone U odnosu na prošlu sezonu, ostvareno je tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja. Kiša je definitivno glavni krivac za srpanjski podbačaj >> 16

HGK – Županijska komora Rijeka temeljem Pravilnika o nagradama i priznanjima HGK – ŽK Rijeka objavljuje

JAVNI POZIV ZA PRIJAVU KANDIDATA ZA DODJELU NAGRADA I PRIZNANJA HGK - ŽUPANIJSKE KOMORE RIJEKA ZA DOPRINOS GOSPODARSTVU I. UVODNI DIO HGK - Županijska komora Rijeka dodjeljuje godišnje nagrade uspješnim gospodarskim subjektima, ustanovama i drugim zaslužnim pravnim osobama i pojedincima za doprinos razvoju gospodarstva na području Primorsko-goranske županije.

II. PODNOŠENJE PRIJAVE Prijave se podnose za slijedeće nagrade HGK - Županijske komore Rijeka: 1. Priznanje 2. Plaketa 3. Zahvalnica 4. Nagrada za životno djelo

III. PRAVO NA PODNOŠENJE PRIJAVA Kandidate za nagrade mogu predlagati: • predsjednik i članovi Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Rijeka • odsjeci HGK Županijske komore Rijeka, strukovna udruženja, grupacije, skupine, sekcije HGK – • Županijske komore Rijeka • Jedinice lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije • trgovačka društva- članice HGK - Županijske komore Rijeka,

• klasteri • članovi SET (Seniorski ekspertni tim) HGK - Županijske komore Rijeka i poslovni savjetnici

IV. SADRŽAJ PRIJEDLOGA Prijedlog mora sadržavati: • ime i prezime i adresu predlagatelja kandidature • ime i prezime i/ili tvrtku za koju podnosi prijavu • pismeno obrazloženje kandidature dokumentaciju: financijske pokazatelje, značajnije • investiranje, održavanje zaposlenosti, zapošljavanje novih djelatnika, ostvarenje značajnijih izvoznih rezultata, uvođenje inovativnih rješenja kojima je unaprijeđena i modernizirana proizvodnja.

V. KRITERIJI ZA DODJELU NAGRADA I PRIZNANJA Nagrade se dodjeljuju sukladno kriterijima navedenim po pojedinoj nagradi u čl. 5.-8. Pravilnika o nagradama i priznanjima HGK – ŽK Rijeka (objavljen na web stranicama HGK – ŽK Rijeka).

2. osobnom dostavom u HGK – ŽK Rijeka, Služba za zajedničke poslove uz obaveznu naznaku “Prijava za dodjeljivanje nagrada i priznanja”.

VII. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Javni poziv ostaje otvoren do 15. rujna 2014. godine.

Analizu i obradu pristiglih prijava na javni poziv obavlja Povjerenstvo za dodjelu nagrada HGK - Županijske komore Rijeka.

VIII. DODJELA NAGRADA I PRIZNANJA Nagrade i priznanja u pravilu uručuje predsjednik HGK – ŽK Rijeka.

Nagrade i priznanja se dodjeljuju: a) u pravilu na dan obilježavanja raznih obljetnica tvrtki b) na svečanom javnom skupu na dan HGK Županijske komore Rijeka koji se prigodno obilježava u zadnjem tjednu mjeseca studenog tekuće godine

VI. NAČIN PRIJAVE I ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA

Klasa:061-01/14-01/07 Ur.br:311-30/01-14/01 U Rijeci, 22.07.2014.

Prijave se mogu dostaviti na slijedeći/e način/e: 1. poštom na adresu HGK – Županijske komore Rijeka, Bulevar oslobođenja 23, 51000 Rijeka

Na temelju članka 43. Statuta HGK Gospodarsko vijeća HGK Županijske komore Rijeka na sjednici održanoj dana 04.06.2014. donosi

PRAVILNIK O NAGRADAMA I PRIZNANJIMA HGK ŽUPANIJSKE KOMORE RIJEKA I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuju se vrste nagrada koje dodjeljuje HGK Županijska komora Rijeka, uvjeti za njihovo dodjeljivanje, postupnost njihove dodjele, tijela koja provode postupak i vrše dodjelu, te oblik nagrada. Članak 2.

HGK Županijska komora Rijeka dodjeljuje slijedeće nagrade: 1. PRIZNANJE 2. PLAKETA 3. ZAHVALNICA 4. NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO 5. NAGRADA ZLATNA KUNA Članak 3.

Nagrade se dodjeljuju a) U pravilu na dan obilježavanja raznih obljetnica tvrtki b) Na svečanom javnom skupu na dan HGK Županijske komore Rijeka koji se prigodno obilježava u zadnjem tjednu mjeseca studenog tekuće godine U jednoj kalendarskoj godini istoj pravnoj ili fizičkoj osobi može se dodijeliti samo jedna nagrada.

II. VRSTE NAGRADA I KRITERIJI ZA NJIHOVO DODJELJIVANJE Članak 4.

Nagrade HGK Županijske komore Rijeka iz članka 2. Pravilnika dodjeljuju se za osobit doprinos razvoju gospodarstva i poduzetništva tvrtkama, ustanovama, institucijama i drugim zaslužnim osobama. Članak 5.

P R I Z N A NJ A Priznanja tvrtkama koje obilježavaju obljetnice svog djelovanja.

Priznanja istaknutom poduzetniku i menadžeru iz Primorsko goranske županije za iznimno vrijedan doprinos u razvoju gospodarstva posebice za uvođenje novih tehnologija, društveno odgovornog poslovanja, zapošljavanje kadrova i sl. Priznanja za izniman doprinos u povezivanju znanosti i gospodarstva. Članak. 6.

PLAKETA Plaketa za promicanje pojedinih grana djelatnost važnih za gospodarski razvoj Primorsko goransku županiju primjerice: zdravstveni turizam, ekološka poljoprivreda itd.

Plaketa za izniman rad i doprinos u tijelima HGK i HGK – Županijske komore Rijeka i njenim strukovnim oblicima - udruženjima, strukovnim skupinama, sekcijama i.t.d.

Plaketa informativnoj kući ili novinaru za pravodobno i objektivno informiranje iz rada HGK – ŽK Rijeka i njenih strukovnih tijela. Članak 7.

ZAHVALNICA Zahvalnica za uspješnu suradnju u realizaciji edukativnih seminara, radionica i treninga za članice Komore.

Zahvalnica za potporu u promociji akcije HGK - Kupujmo Hrvatsko Zahvalnica za sudjelovanju i promociju autohtonih proizvoda primorsko-goranskog kraja na ekološkim sajmovima u zemlji i inozemstvu.

Zahvalnica za potporu realizaciji sajmova koje organizira HGK - ŽK Rijeka na području Primorsko goranske županije. Članak 8.

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO Nagrada za životno djelo dodjeljuje se istaknutim gospodarstvenicima za cjelokupan rad i osobni doprinos razvoju i unapređenju gospodarske djelatnosti u Primorsko goranskoj županiji. Njihov rad prepoznatljiv je po tome što su čime su obilježili vrijeme u kojem su djelovali, a njihova su djela trajne vrijednost u sustavu gospodarstva. Članak 9.

NAGRADA ZLATNA KUNA Nagrada Zlatna kuna za područje Primorsko goranske županije i nadalje se dodjeljuje, neovisno o nagradama i priznanjima uspostavljenim ovim Pravilnikom.

Nagrada Zlatna kuna dodjeljuje se prema Kriterijima za dodjelu Zlatne kune HGK.

III. POSTUPAK PREDLAGANJA I DODJELE NAGRADA Članak 10.

Kandidate za nagrade mogu predlagati predsjednik HGK Županijske komore Rijeka, Odsjeci Komore, strukovna udruženja, grupacije, skupine, sekcije, članovi Gospodarskog vijeća HGK ŽK – Rijeka, trgovačka društva, klasteri i pojedinci.

Prijedlozi na nagradu prijavljuju se temeljem Javnog poziva koji se objavljuje na web stranici Komore: www.hgk.hr i u Privrednom vjesniku.

Javni poziv iz stavka 2. Ovog članka objavljuje se najkasnije do kraja mjeseca ožujka tekuće godine.

Prijedlog mora sadržavati: - naziv tvrtke, ime i prezime osobe i adresu - pismeno obrazloženje kandidature - d okumentaciju: financijske pokazatelje, značajnije investiranje, održavanje zaposlenosti, zapošljavanje novih djelatnika, modernizacija proizvodnje, ostvarenje značajnijih izvoznih rezultata, uvođenje inovativnih rješenja kojima je unaprijeđena i modernizirana proizvodnja Prijedlozi prikupljeni Javnim pozivom moraju biti dostavljeni najkasnije 60 dana prije dodjele Povjerenstvu za dodjelu nagrada HGK - ŽK Rijeka, koje će ih analizirati i obraditi u suradnji sa stručnim službama. Povjerenstvo odluku o odabiru dostavlja Gospodarskom vijeću ŽK Rijeka na usvajanje. Članove Povjerenstva iz stavka 3. ovog članka imenuje predsjednik HGK Županijske komore Rijeka. Čanak 11.

Nagrade i priznanja uručuju se na način utvrđen člankom 3. ovog Pravilnika.

Nagrade i priznanja u pravilu uručuje predsjednik HGK Županijske komore Rijeka. Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik Gospodarskog vijeća i HGK Županijske komore Rijeka

Prof.dr.sc. Vidoje Vujić,v.r.

Klasa: 003-05/14-02/02 Urbroj: 311-30/01/14-01 Rijeka, 04.06.2014.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade:

Veće plaće povećavaju potrošnju Planiranim izmjenama poreza na dohodak ključno je povećati plaće za građane kako bi se kroz povećanje osobne potrošnje dao dodatni impuls gospodarstvu. Ako do porezne reforme dođe, a najvjerojatnije hoće, ključno je da će se povećati plaće za više od milijun zaposlenih u Hrvatskoj, a to znači i efekt za sve njihove obitelji. To je taj ključni efekt povećanja osobne potrošnje koji bi trebao dati dodatni impuls gospodarstvu. Poticaj osobnoj potrošnji u trenutku kad bilježimo prve znakove oporavka bio bi jako bitan da se pozitivni trendovi održe.

Eva Björling, švedska ministrica trgovine:

Ikea poboljšava okruženje za ulaganje u regiji Ikea u svom punom pogonu postavlja moćan primjer rastućeg poslovnog i trgovinskog potencijala između Švedske i Hrvatske, te reflektira impresivnu političku i ekonomsku transformaciju Hrvatske na putu prema povijesnom članstvu u Europskoj uniji 1. srpnja prošle godine. Uvjerena sam da će se u Hrvatskoj i njenim susjednim državama stvarati nove poslovne prilike kako cijela regija bude postupno napredovala prema EU članstvu i bitno poboljšanom okruženju za poslovni i ulagački razvitak.

Situacija nije ružičasta, ali moramo biti optimisti Naš trenutačno najveći problem su tvrtke koje su završile u predstečajnoj nagodbi, a mi smo s njima poslovali, tako da su propala naša potraživanja a imamo jednake obveze kao i do sada

K

ada govorimo o gospodarstvu Konavala, možemo u prvom redu govoriti o teškoj situaciji graditeljskog sektora u kojem je jedna vrlo ozbiljna tvrtka Konel otišla u stečaj. Ta situacija se odrazila na niz manjih poduzetnika čije je poslovanje bilo vezano uz poslovanje Konela. Neki od njih su ugasili obrte ili pak smanjili broj radnika. Isto tako, na lošu situaciju utjecala je i propast zrakoplovne tvrtke Dubrovnik Airline koja je zapošljavala stotinjak radnika.

Ovo nam je možda i najteža godina nakon Domovinskog rata

Investicija ima, i bolje su kvalitete

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

pvinfo

Božo Martinović, direktor tvrtke Dubrovački podrumi, Gruda - Konavle

Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost: Dobro je pitanje zašto nema više investicija, a ne zašto nema investicija. Jer, investicija ima kao i prije, ili nešto manje, no njihova je kvaliteta puno veća. Prije se investiralo u telekomunikacije i naftne kompanije, a sada u hotele i proizvodne pogone. Što se tiče Zakona o strateškim investicijama, prestrogi su bili kriteriji. Nedorečenost propisa, često mijenjanje zakona i dugi sudski propisi, najveći su problemi koje ističu investitori. Jer za investiranje je bitna predvidljivost. No valja istaknuti da su birokratske barijere ipak smanjene: na primjer, niti jedan investitor s kojim mi surađujemo nije čekao građevinsku dozvolu dulje od 21 dana.

3

Turizam je i nadalje ostao svijetli dio gospodarstva Konavala, a Cavtat je sigurno jedna od perjanica hrvatskog turizma. Upravo velike gužve u obližnjem Dubrovniku rezultiraju time da vrlo kvalitetni gosti biraju Cavtat za svoju destinaciju. Zahvaljujući blizini Zračne luke Dubrovnik i grada Dubrovnika te razvoju smještajnih kapaciteta, pri čemu

je vidljivo posebno podizanje kvalitete privatnog smještaja, očit je napredak turizma. Isto tako, razvija se i gastro ponuda u čitavim Konavlima, a razvijen je niz turističkih proizvoda kako bi gosti mogli imati veći izbor i raznovrsnu ponudu.

Vinski turizam je mogao postići veće rezultate jer se gotovo čitava vinska izletnička ponuda događa u samo nekoliko vinarija - a mogla bi biti puno veća. Istina, mi imamo i tu otegotnu okolnost da avio gosti, kojih je najviše u našem području, ne mogu ponijeti sa sobom vino, za razliku od vinarija koje posjećuju gosti koji dolaze automobilima i koji u pravilu kupuju po nekoliko paketa vina.

Iako kriza nije izazvala veliki gubitak radnih mjesta u dijelu vinarstva i vinogradarstva, može se reći da su vinari dovedeni u nezgodnu situaciju.

I Dubrovački podrumi tako dijele sudbinu čitavog hrvatskog gospodarstva. Naš trenutačno najveći problem su tvrtke koje su završile u predstečajnoj nagodbi, a mi smo s njima poslovali, tako da su propala naša potraživanja a ima-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

mo jednake obveze kao i do sada. Iz tog razloga, ovo nam je možda i najteža godina nakon Domovinskog rata.

Ono što nas donekle ohrabruje je povećana prodaja u inozemstvu, a određen kvalitetan iskorak napravili smo na ruskom tržištu. U Njemačkoj imamo porast od 70 posto, a otvorili smo i tržišta još nekoliko europskih zemalja.

Mi u takvoj situaciji razvijamo nekoliko novih etiketa i nastojimo se pozicionirati koliko je to moguće za naredno razdoblje. Ulazak u Europ-

sku uniju nama nije donio značajniji pomak.

Fondovi koji su nam na raspolaganju uvjetuju potpuno čisto poslovanje bez dugova prema državi, a ti dugovi su u našem slučaju posljedica gubitka novca kod tvrtki s kojima smo poslovali i koje su završile u prestečajnim nagodbama. U takvoj situaciji se ne možemo natjecati za sredstva koja su na raspolaganju u fondovima Europske unije. Istina, ne bi se smjelo gubiti optimizam, ali situacija nije baš ružičasta.

Dubrovački podrumi imaju 35 hektara vlastitih vinograda i 70 hektara vinograda u kooperaciji s vinogradarima konavoskog vinogorja.

S tih površina proizvode se Cabernet sauvignon, Merlot, Ragusa bijelo, Ragusa crno, Plavac, Kadarun, Merlotina i Trajectum. U okviru vinarije uređena je kušaonica kapaciteta 65 mjesta u kojoj se odvijaju programi edukativnog i promidžbenog karaktera. Za grupe se priređuju degustacije vina uz stručno vodstvo naših enologa, a sama vinarija predstavlja i ugodan kutak za povremena druženja i manje svečanosti.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( oko 3000 t mandarina

Robna razmjena u prvom dijelu godine

izvezeno iz Hrvatske u Rusiju prošle godine

Potpore proizvođačima voća i povrća pogođe

Za naknade izvo Pozitivan izvozni trend u lipnju još malo ubrzan EU pripremio 12 Hrvatski izvoz u prvih šest mjeseci porastao je 13,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski izvoz u prvih šest mjeseci ove godine porastao je 13,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazali su prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupan izvoz dosegnuo je 37,4 milijarde kuna što je rast od 4,4 milijarde kuna.

Nova metodologija Izvoz u ostale zemlje Europske unije porastao je za četiri milijarde kuna i ukupno je iznosio 24,1 milijardu kuna. Riječ je o rastu od 18 posto. Izvoz u zemlje izvan EU-a rastao je po stopi od 5,5 posto i dosegnuo 13,3 milijarde kuna.

Prvi rezultati DZS-a potvrdili su nastavak trenda rasta koji je obilježio prvo polugodište. Trend je donekle i ubrzan, jer je u prvih pet mjeseci rast iznosio 12,9 posto. Na uvoznoj strani u prvih šest mjeseci ostvaren je rast od 3,7 posto. Uvoz je dosegnuo 63,6 milijardi kuna.

Pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,8 posto.

Uvoz je od izvoza bio veći 26 milijardi kuna, dok je

u prvih šest mjeseci 2013. razlika iznosila 28 milijardi kuna.

Analitičari dio rasta izvoznog sektora pripisuju i novoj statističkoj metodologiji uvedenoj ulaskom Hrvatske u EU. Sada se podaci o robnoj razmjeni dobivaju iz dva izvora. Jedan je Intrastat obrazac za statistiku robne razmjene između zemalja članica EU-a, a drugi jedinstvene carinske deklaracije za statistiku robne razmjene sa zemljama nečlanicama Unije.

U tim obrascima prvi su put obuhvaćene i pošiljke manjih vrijednosti pa je i to pridonijelo povećanju izvoznog obujma.

Skok izvoza odjeće Za sada su podaci u pojedinim sektorima dostupni za prvih pet mjeseci.

U tom je razdoblju izvoz proizvoda poljoprivrede i šumarstva rastao 36 posto (na 1,4 milijarde kuna).

Prerađivačka industrija izvezla je devet posto više proizvoda, te je njen ukupan izvoz iznosio 26,8 milijardi kuna.

Unutar tog odjeljka značajan rast ostvaren je u izvozu drva i drvnih proizvoda, od 39 posto. Izvoz

drva dosegnuo je 1,6 milijardi kuna.

Veliki rast zabilježen je i u proizvodnji odjeće.

S rastom od čak 65 posto, izvezeno je odjeće za 1,8 milijardi kuna. U plusu je i izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda: 21 posto, a izvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi kuna. Veći izvoz zabilježen je i u proizvodnji metala (14,1 posto), kože (19,5 posto), papira (35 posto), računala i elektroničkih i optičkih proizvoda (43,6 posto), motornih vozila, prikolica i poluprikolica (23,7 posto). Milijardu kuna u prvih pet mjeseci dosegnuo je i izvoz namještaja. U istom razdoblju lani bio je manji za 33 posto.

Svime time nadomješten je pad izvoza brodova gdje je opet zabilježen pad od 70 posto. Lani je u ovom odjeljku zabilježen izvoz od 1,4 milijarde kuna, a ove samo 424 milijuna. Pad izvoza u prvih pet mjeseci ove godine dogodio se i kod farmaceutskih proizvoda, s lanjskih 1,4 milijarde na 1,2 milijarde kuna.

Detaljnje podatke o izvozu u prvih šest mjeseci ove godine DSZ će objaviti u rujnu.

I dalje raste izvoz u Ceftu U prvih pet mjeseci ove godine u zemlje Cefte izvezeno je robe za 5,9 milijardi kuna, što je rast od 13,8 posto. Suficit s Ceftom je malo i povećan, jer je uvoz iz te grupacije smanjen za sedam posto (ukupno je iznosio 2,8 milijardi kuna). Izvoz u BiH dosegnuo je 3,5 milijardi kuna (rast od 7,6 posto), a u Srbiju se vratio iznad milijardu kuna: rastao je 40,3 posto, na 1,4 milijarde kuna. Na najvećim hrvatskim tržištima također su zabilježeni pozitivni rezultati. Ponovo raste izvoz u Italiju. U prvih pet mjeseci rast iznosi 22,8 posto, a izvoz je dosegnuo 4,7 milijardi kuna. Izvoz u Njemačku popeo se na 3,6 milijardi kuna (12,6 posto više). Izvoz u Sloveniju porastao je 33 posto, na 3,5 milijardi kuna. Brojci od milijardu kuna približio se i obujam izvoza u Mađarsku (sa 622 na 944 milijuna kuna).

Nove mjere donijet će se prije početka berbe mandarina, što je mandarine, izneseni su i zahtjevi za zaštitu hrvatskih proizvođa štete i u ovim djelatnostima Igor Vukić vukic@privredni.hr

E

uropska komisija prošli je tjedan najavila da će davati potpore proizvođačima voća i povrća pogođenima zabranom izvoza na rusko tržište. Prema informaciji iz Ministarstva poljoprivrede, za prvi niz mjera rezervirano je

Isporučitelji povučenog voća i povrća dobit će naknadu po kilogramu proizvoda 125 milijuna eura, a na taj fond mogu računati i hrvatski izvoznici na rusko tržište.

Mjere su za sada usmjerene na sljedeće voće i povrće: rajčice, mrkve, bijeli kupus, paprike, cvjetaču, krastavce, gljive, jabuke, kruške, bobičasto voće (malina, kupine…), stolno grožđe i kivi. Europska komisija ocjenjuje da su u ovom trenutku ti proizvodi posebno ugroženi jer se nalaze u fazi početka berbe ili u punoj berbi, a za većinu tog voća i povrća ne postoji raspoloživo alternativno tržište izvan EU-a.

Za voće i povrće koje dospijeva kasnije, a to su naročito agrumi, gdje spadaju i za Hrvatsku značajne mandarine, očekuje se donošenje mjera prije početka berbe. Prema rije-

HGK nudi pomoć pri dobivanju naknada Hrvatska gospodarska komora nudi pomoć svim proizvođačima u ostvarivanju naknada iz fonda Europske komisije, poručeno je iz HGK-a. I ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ovog tjedna će održati sastanak s proizvođačima voća i povrća. Obavijestit će ih o razgovorima u Europskoj komisiji i načinima isplate naknade za štetu. Planira se i održavanje sjednice Vijeća za prehrambenu industriju na kojem će se razmotriti svi potencijalni problemi koji se očekuju zbog zabrane izvoza. Uz ostalo, očekuju se mogući pritisci trgovaca prema proizvođačima za snižavanje cijena ili problemi koji su uobičajeni s obzirom na sezonski karakter poljoprivrednih proizvoda i nemogućnost njihova dugotrajnijeg čuvanja. čima Zvjezdane Blažić, pomoćnice ministra poljoprivrede, na sjednicama u Bruxellesu, osim za mandarine, izneseni su i zahtjevi za zaštitu hrvatskih proizvođača jabuka, mlijeka, mliječnih proizvoda, ribe i mesa. Očekuju se mjere za naknadu štete i u ovim djelatnostima.

Voće će se besplatno dijeliti A među već dogovorenim mjerama u voćarstvu nalazi se, uz ostalo, povlačenje proizvoda s tržišta i njihovo doniranje za besplatnu distribuciju karitativnim udrugama i ustanovama, školama, bolnicama, ustanovama

5

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( oko 2 mil USD

( 638 t jabuka

vrijednost lanjskog izvoza mandarina u Rusiju

izvezeno lani iz Hvatske u Rusiju

enima zabranom izvoza na rusko tržište

Proizvodi obuhvaćeni sankcijama

oznic ima u Rusiju, 25 mi lijuna eura važno hrvatskim proi zvođačima. No, na sjednicama u Bruxellesu, osim za ča jabuka, mlijeka, mliječnih proizvoda, ribe i mesa. Očekuju se mjere za naknadu samo pojedinom poduzeću nego posljedično i hrvatskom gospodarstvu u cijelosti.

za stare i nemoćne te kaznionicama. Isporučitelji povučenog voća i povrća dobit će naknadu po kilogramu proizvoda, a uz mogućnost dodatne potpore za troškove sortiranja i pakiranja te transporta do primatelja pomoći.

Tu je zatim i mjera “zelene berbe”, gdje se obavlja berba nedozrelih proizvoda na određenoj površini prije nastupanja tehnološke zriobe. Uvrštena je i mjera “neubiranja plodova”, kojom se, u stvari, s neke površine u okviru normalnog proizvodnog ciklusa ne provodi prodaja tih proizvoda.

Proizvođači koji se odluče na zelenu berbu i neubiranje plodova ostvarit će pravo na financijsku kompenzaciju koja se isplaćuje po hektaru voća i povrća. Potpore mogu dobiti

svi proizvođači voća i povrća u Europskoj uniji, kao članovi proizvođačkih organizacija i kao samostalni proizvođači. Pristup je dobrovoljan te o korištenju mjera odlučuje sam proizvođač ili proizvođačka organizacija, a u skladu s procjenom odgovara li im ponuđena financijska naknada. Hrvatska gospodarska komora upozorila je hrvatske poduzetnike da se ne upuštaju u nelegalne pokušaje zaobilaženja sankcija.

U priopćenju se upozorava da su se pojavile špekulacije o mogućnosti zaobilaženja sankcijskog režima, i to izvozom preko susjedne Srbije. HGK smatra da iznošenje takvih objava dovodi hrvatske proizvođače u zabludu te u konačnici može nanijeti i veću štetu od samih sankcija, ne

Bez šale sa sankcijama “Ne smije se zanemariti kako se međunarodna trgovina temelji, između ostalog, i na podrijetlu proizvoda te je za ostvarivanje bilo kakvog povlaštenog tretmana u robnoj razmjeni, a koji je definiran sporazumima o slobodnoj trgovini, presudno steći status robe domaćeg podrijetla. Stoga se predmetni proizvodi mogu izvoziti iz Srbije u Rusku Federaciju isključivo ako npr. hrvatske tvrtke imaju osnovanu ili osnuju tvrtku u Srbiji te proizvodnju navedenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ili sirovina u većem omjeru izvode na teritoriju Srbije.

HGK upozorava poduzetnike da se ne upuštaju u nelegalne pokušaje zaobilaženja sankcija Ugovor o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije, koji omogućava povlašteni izvoz srpskih proizvoda u Rusiju, u pogledu pravila o podrijetlu proizvoda gotovo je identičan svim ostalim ugovorima o slobodnoj trgovini.

To znači da se za ostvarivanje preferencijalnih

uvjeta izvoza u Rusiju isključivo gleda uvjet da roba ima podrijetlo iz Srbije. Samo pakiranje, zamatanje, preslagivanje ili promjena ambalaže ni u kojem slučaju ne omogućuju dobivanje statusa proizvoda s podrijetlom.

Budući da se u carinskoj deklaraciji mora navesti i zemlja podrijetla robe, ruske carinske službe već su najavile rigoroznu kontrolu u cilju sprečavanja mogućih pokušaja krivotvorenja carinskih dokumenata.

Za očekivati je i da Srbija pooštri svoje kontrole, posebice uzimajući u obzir nedavnu situaciju kada je Rusija uvela ograničenje izvoza svinjskog mesa iz Srbije nakon što je jedan izvoznik iz Srbije na rusko tržište poslao meso koje je prethodno uvezao iz Španjolske i Hrvatske”, stoji u priopćenju HGK-a.

Samostalno do kupaca u EU-u Iz Hrvatske je u 2013. godini izvezeno u Rusiju oko 3000 tona mandarina za oko dva milijuna dolara. U prvom tromjesečju ove godine izvezeno je 638 tona jabuka vrijednih 575.000 dolara. Proizvođači mandarina iz doline Neretve, poput Strahimira Filipovića iz tvrtke Mandarinko, najavili su da će sami nastojati naći nove kupce na tržištu EU-a. No zbog viškova proizvoda koji će se pojaviti na tom tržištu vjerojatno će doći i do velikog pada cijena.

• Goveđe meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto • Svinjsko meso svježe, rashlađeno ili smrznuto • Meso i proizvodi od peradi - svježi, rashlađeni ili smrznuti

• Meso slano, u salamuri, sušeno ili dimljeno • Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci • Mlijeko i mliječni proizvodi • Povrće, jestivo korijenje i gomolji • Voće i orašasti plodovi • Kobasice i slični proizvodi od mesa • Gotovi proizvodi, uključujući sir i skutu na temelju biljnih masti

• Prehrambeni proizvodi (mliječni proizvodi na bazi biljnih masti) * T ijekom prošlog tjedna sankcije su djelomično ublažene pa je, uglavnom zbog zdravstvenih i proizvodnih razloga, dopušten uvoz mlijeka bez laktoze, mlađih lososa, sjemenskog krumpira, luka, hibridnog kukuruza šećerca i dodataka prehrani

Najugroženiji izvoz visokoprerađenih proizvoda U HGK-u ocjenjuju da će paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnoga hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna dolara), što temelje na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Ipak na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji. S obzirom na to da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visokoprerađeni proizvodi (poglavlje 21 carinske tarife – Razni prerađeni proizvodi), najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo ovih proizvoda.

Rusija inače predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene poizvode EU-a, s udjelom od 10 posto. Izvoz hrane EU-a na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je 10 godina povećan s četiri na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (udio oko 15 posto), sir (osam posto), jaka alkoholna pića i vermut (11 posto), svinjsko meso (osam posto). Uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža...

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( više od 700 mil kn ( 350 radnika uloženo u Ikeinu trgovinu u Rugvici

zaposleno u Ikei Hrvatska

Ikea u Hrvatskoj

Bitka za pozicije u Hrvatskoj i regiji Investicija švedskog diva donijela je restrukturiranja u području trgovine opremom za opremanje doma u Hrvatskoj. Hrvatske kupce očekuju viši standardi kvalitete, manje marže i niže cijene proizvoda. Domaći proizvođači vide u Ikei priliku za izvoz Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Š

vedski div Ikea, nakon gotovo 20 godina od prve najave, otvorio je prvi svoj trgovački centar u Hrvatskoj, ali i na prostoru bivše Jugoslavije, u poslovnoj zoni Rugvica nedaleko od Zagreba.

Investicija u jednu od 10 najvećih trgovina te tvrtke u svijetu ukupno je vrijedna i više od 700 milijuna kuna, zaposlila je 350 radnika i stvorila novu poslovnu infrastrukturu na istočnom prilazu gradu Zagrebu. No iako se šuškalo i još uvijek se potiho govori o ulaganju u proizvodnju u regiji, pa možda čak i u Hrvatskoj - i to u tvornicu ploča, do toga, za sada, još nije došlo. No potrošači u Hrvatskoj pa i okolnim zemljama trebali bi biti zadovoljni jer se dogodilo ono što njima najviše odgovara - značajno snižavanje cijena u prodaji namještaja, segmentu poznatom po visokim trgovačkim maržama, što se tumači i kao dolazak

višeg standarda kvalitete dobivene za novac, koju sa sobom donosi ovaj internacionalni igrač.

Odgovor konkurencije Otvaranju prvog dućana Ikee prethodilo je i značajnije restrukturiranje i novo pozicioniranje igrača u ovom segmentu trgovine na domaćem tržištu.

Kada bismo povećali izvoz kroz Ikeu za pet posto, to bi bila suradnja vrijedna 50 milijuna dolara, kaže Jelčić Emmezeta, trgovac namještajem, elektronikom i bijelom tehnikom, otvorio je svoj novi prodajni centar u prostoru bivše Kike, u neposrednoj blizini City Centra One East, a u kratkom vremenu najavljuju otvaranje novih prodajnih centara i u Rijeci, Slavonskom Brodu te u Zagrebu na Jankomiru.

Ova kompanija u sastavu Conforama Grupe sa sjedištem u Francuskoj

na Ikeinih 9500 artikala odgovara sa svojih, kako kažu, više od 15.000 proizvoda koji uključuju namještaj, dekoracije i opremu za kućanstvo, ali i elektroniku i bijelu tehniku u kojoj ta tvrtka dominira u prodaji na domaćem tržištu.

Ukupne investicije Grupe Steinhoff International, koja je vlasnik i Conforame i Kike, u Hrvatskoj su do sada dosegnule oko 150 milijuna eura, a osim otvaranja novih prodavaonica uvode rebranding pa će do kraja godine svi Kika centri u Hrvatskoj postati Emmezeta centri. Emmezeta godišnje prometuje s oko 400 milijuna kuna u Hrvatskoj. Dolazak Ikee su svojim akcijama pratili i drugi proizvođači i trgovci pa su značajnija sniženja cijena primijećena i u promotivnim lecima drugih trgovaca poput Harvey Normana, Lesnine i Prime.

Iako su mnogi sa sumnjom gledali na ovu investiciju, pa čak i kritizirali veliko ulaganje države u infrastrukturu za Ikeu, domaći proizvođači namje-

štaja s dobrodošlicom su dočekali Šveđane. Predsjednik Udruženja drvoprerađivača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić, ujedno i direktor Spin Valisa, velikog hrvatskog proizvođača namještaja koji većinu svoje robe izvozi, kaže kako će Ikea sigurno ugroziti dio trgovaca, distributera, pa i malih proizvođača namještaja u Hrvatskoj.

“Određeni broj radnih mjesta bit će zatvoren i vjerojatno je da će Ikea zauzeti od 15 do 20 posto tržišta namještaja i prometovati oko 700 milijuna kuna godišnje. No kako je Hrvatska dio zajedničkog europskog i svjetskog tržišta, logičan je njen dolazak”, kaže Jelčić. Za sada je virovitički Tvin jedini domaći proizvođač namještaja koji radi za Šveđane, a u dućanu se može naći i nekoliko proizvoda Feroplasta iz Buja.

Vrata za svjetsku scenu Hrvatska gospodarska komora je već u ranijim kontaktima posredovala u razgovorima između Ikee

Ikea: Želimo biti prvi U prvoj punoj godini poslovanja cilj je da imamo 60 milijuna eura prometa i tri milijuna posjetitelja. Sada treba vidjeti koliko ćemo tih posjetitelja pretvoriti u kupce, kaže voditelj odnosa s javnošću za Ikeu regije Igor Štefanec. “Želimo biti prvi igrač na ovom tržištu i definirati ga. Iako smo fokusirani na Zagreb i njegovu okolicu udaljenu 60 minuta vožnje, svjesni smo da će nam kupci dolaziti i iz daljeg područja”, kaže Štefanec. Najavljuju kako su otvoreni za suradnju s proizvođačima iz regije. “Svi koji žele konkurirati ipak moraju znati da mi ne tražimo dobavljače samo za Ikeu u Zagrebu ili Ikeu u Grazu, dakle za nekakvu usku regiju. Nama trebaju dobavljači koji mogu osigurati količine koje mogu pokriti makar Europu, ako ne i cijeli svijet”, ističe Štefanec. i domaćih proizvođača, i u nekoliko krugova razgovora Ikea je zatražila konkretne susrete s pojedinim proizvođačima njima zanimljivih proizvoda, kaže Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a. “Nemojmo zaboraviti da ulazak u Ikeu nije pitanje za neko lokalno tržište nego je riječ o ulasku na svjetsku scenu.

Skupni sastanci su održani i sada je vrijeme za izravne dogovore između proizvođača i Ikee o konkretnim mogućnostima suradnje. Mislim da tu hrvatski proizvođači na-

mještaja od masivnog drveta imaju šanse. Jednako tako mogućnost postoji i za proizvođače plastike, papira ili hrane, ali i svu logistiku koju traži ovakav posao”, ističe Božica Marković.

Trendovi u svijetu, pa tako i u Ikei, pokazuju da se traži ekološki namještaj od punog drveta, dodaje Jelčić. “Za sada nemamo konkretnih ugovora. Ne treba zaboraviti da naša drvna industrija godišnje izvozi robe za milijardu dolara i kada bismo povećali izvoz kroz Ikeu za pet posto, to bi bila suradnja vrijedna 50 milijuna dolara”, kaže Jelčić.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 20 godina

djeluje Energetski institut Hrvoje Požar

7

( više od 50% aktivnosti Instituta odnosi se na naručitelje izvan Hrvatske

GORAN GRANIĆ, RAVNATELJ ENERGETSKOG INSTITUTA HRVOJE POŽAR

Sigurnost ima svoju cijenu Svako kašnjenje u izradi nove energetske strategije smanjuje mogućnost Hrvatske da bude aktivni igrač i stavlja je u poziciju samo korisnika i kupca tuđeg znanja i opreme nosti. Sigurnost ima svoju cijenu, a realna ulaganja u infrastrukturu mogu smanjiti rizike opskrbe.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

nergetski institut Hrvoje Požar obilježio je 20. godišnjicu postojanja. Goran Granić, ravnatelj EIHP-a, ističe da u tom razdoblju ima stvari s kojima je vrlo zadovoljan, ali ima i onih s kojima je manje zadovoljan.

Institut je, kaže, osnovan da bude stručna i znanstvena potpora državnim i lokalnim vlastima te ener-

Koji dio energetskog sektora u nas pokazuje potencijal za iskorak u regiju?

- Biti regionalni igrač znači imati novac, poslovne planove, organizacijske i kadrovske potencijale da možeš proširiti poslovanje izvan Hrvatske. Svi su na to pozvani. Nitko neće dobiti tu poziciju kao poklon već će je zaslužiti svojim poslovnim aktivnostima.

Energetski sektor je u tranziciji i implementaciji s europskom pravnom stečevinom, što ne ide poželjnom brzinom getskom sektoru. Stoga smatra da je EIHP mogao puno više pomoći u kreiranju i razradi određenih ideja energetske politike.

Jer, uspješnost svake politike je u uskoj korelaciji s kvalitetom implementacijskih dokumenata. Što je danas EIHP? - Institut je znanstvena ustanova u državnom vlasništvu, broji 75 zaposlenih, s poslovnim aktivnostima u Hrvatskoj, regiji, EU-u, zemljama bivšeg SSSR-a i na Mediteranu.

Više od 50 posto poslovnih aktivnosti odnosi se na naručitelje izvan Hrvatske - energetske tvrtke, vlade drugih zemalja te financijske i međunarodne institucije. Institut je prepoznatljiv brend u spomenutim zemljama i naš je

cilj kontinuirano povećavati kvalitetu našeg rada.

Gdje se hrvatski energetski sektor nalazi u odnosu na države u regiji, ali i EU? - Ocjena energetskog sektora mora se razložiti na nekoliko segmenata. U proteklom razdoblju on je bio siguran s prihvatljivim cijenama. Energetski sektor je u tranziciji i implementaciji s europskom pravnom stečevinom, što ne ide poželjnom brzinom. Sada je energetski sektor sve učinkovitiji. S druge strane potrošnja plina, derivata nafte i električne energije kontinuirano se smanjuje već više od pet godina, jednim dijelom kao posljedica gospodarske krize, ali i kontinuiranog tehnološ-

kog razvoja u cijelom lancu od proizvodnje do potrošnje energije. Što je potrebno učiniti kako bismo bili energetski stabilna, sigurna i neovisna država?

- Brkaju se pojmovi sigurnosti i neovisnosti. Hrvatska je dio europskog tr-

žišta energije i uvijek će biti uvoza i izvoza energije. Sigurnost je uvjetovana mogućim rizicima u dobavi energije. Hrvatska mora kontinuirano istraživati problem sigurnosti opskrbe i pravodobno sa svojim partnerima donositi odluke za smanjenje rizika i povećanje sigur-

Znanost staviti u službu razvoja Kako znanost može pomoći Hrvatskoj?

- Već dulje vrijeme se zalažem za reformu naše znanosti kako bi ona cijelim svojim kapacitetom bila u funkciji razvoja Hrvatske. Umjesto financiranja hladnog pogona svih znanstvenih institucija, trebalo bi financirati projekte od strateškog interesa za Hrvatsku. Znanstvena zajednica mora biti kreativna snaga koja će zemlju izvući iz sadašnje situacije. Dosadašnje reforme bavile su se formom a ne suštinom, a suština je maksimalno iskoristiti znanstveni i stručni potencijal Hrvatske za kreiranje strateške politike, mjera i provedbe razvojne politike Hrvatske. Institut je organiziran tako da se već sutra može uklopiti u takvu politiku.

Kakva je slika Hrvatske kada govorimo o obnovljivim izvorima energije?

- Hrvatska je započela s implementacijom politike obnovljivih izvora i osobno sam vrlo zadovoljan ostvarenim rezultatima.

Pred EU-om i Hrvatskom je redefiniranje cjelokupnog koncepta očuvanja klime i smanjenja emisija CO2 te poticanje mjera za energetsku učinkovitost, obnovljive izvore, promet i tehnološki napredak. Mi se zalažemo za napuštanje sadašnjeg modela prikupljanja sredstava i poticaja, kroz uvođenje posebnog poreza i naknada za CO2 te poticanjem mjera i to na investicijskoj strani.

Može li hrvatsko gospodarstvo pružiti odgovarajuće tehnologije kojima bi se naš energetski sektor razvio, stvorio dodanu vrijednost i konkurirao na regionalnom, ali i europskom planu?

- Nužno je pripremiti novu strategiju energetskog razvoja do 2050. godine,

koja bi bila usklađena sa znanstvenim, obrazovnim i industrijskim razvojem. Energetski razvoj će se u narednim desetljećima odvijati na novoj tehnološkoj i klimatskoj platformi, što može biti mogućnost za razvoj Hrvatske. Svako kašnjenje u izradi nove strategije smanjuje mogućnost Hrvatske da bude aktivni igrač i stavlja je u poziciju samo korisnika i kupca tuđeg znanja i opreme.

Na kraju, što mislite o LNG terminalu, Jadransko-jonskom plinovodu i, primjerice, izgradnji drugog bloka u Nuklearnoj elektrani Krško, jesu li ti projekti naša budućnost?

- To su važni projekti, ali je njihov utjecaj predimenzioniran. Oni su primarno gospodarski i dijelom energetski projekti, pri tome mislim na njihov utjecaj na energetiku Hrvatske. U narednih 40 godina ključan utjecaj na razvoj energetskog sektora EU-a i Hrvatske bit će emisije CO2. Ako se EU obveže na smanjenje emisija do 2050. godine za 80 posto u cijelom energetskom sektoru, a 95 posto u elektroenergetskom, onda će dinamika promjena obuhvatiti i plin. Bez obzira na to što je on prihvatljiviji od drugih fosilnih goriva, nije prihvatljiv sa stanovišta emisija.

Može se predvidjeti da će u 2050. godini nestati sva trošila koja koriste izgaranje plina, a plin će se primarno koristiti u proizvodnji električne energije uz izdvajanje i skladištenje CO2 te jednim dijelom u prometu.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( s oko 11.000 t

( oko 14 mil kn

pšenice trgovala Osječka robna burza

ostvaren ukupni promet

OSJEČKA ROBNA BURZA

Prvi korak ka uređenju tržišta U prvoj fazi rada trgovat će se spot ugovorima i terminskim ugovorima poljoprivrednih proizvoda - kukuruza, pšenice i soje, te spot ugovorima zlata i srebra. U drugoj fazi trgovat će se i financijskim proizvodima Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

o robnim burzama. Međutim, odlučili smo da unatoč svim problemima uđemo u taj projekt. Nadamo se da ćemo biti pokretač. Nije lako ni u zemljama u okruženju. U Srbiji su počeli davno prije nas, ali već desetak godina nemaju zakonskih rješenja.

U Mađarskoj je to trajalo pet-šest godina, a mi smo

N

ekoliko dana uoči žetve pšenice, 12. lipnja poslovanje je započela Osječka robna burza.

Prvi je to put da nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj djeluje robna burza. Temeljni cilj joj je uvesti suvremene oblike poslovanja na tržištu poljoprivrednih i drugih proizvoda, te ponuditi poljoprivrednicima bolje uvjete poslovanja i bolje cijene žitarica na slobodnom tržištu.

Organizacijsku i financijsku podršku za početak rada Burze omogućio je većinski vlasnik, tvrtka Vrijednosnice Osijek, koja ima 62 posto udjela. Strateški partner je tvrtka Fermopromet sa 25 posto vlasničkog udjela. Ostali vlasnici su mali dioničari, poljoprivredni proizvođači koji su još lani u studenom dali potporu inicijativi Ivana Novaka za pokretanje Burze.

Zašto je važno Osječka robna burza trguje kukuruzom, pšenicom i sojom te zlatom i srebrom. U prvoj fazi rada trgovat će se spot ugovorima i terminskim ugovorima poljoprivrednih proizvoda - kukuruza, pšenice i soje, koji se moraju na-

Od 12. lipnja prvi put nakon Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj djeluje robna burza miriti fizički (tzv. robni unaprijedni ugovori), te spot ugovorima plemenitih metala - zlata i srebra.

U drugoj fazi, nakon donošenja zakona o robnim burzama i usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala, trgovat će se i financijskim proizvodima odnosno njihovim izvedenicama kao na ostalim europskim burzama.

“Apsolutno je važno da uspije projekt Osječke robne burze zato što je poljoprivreda i prehrambena industrija, koja se na nju naslanja, jedna od osnova nacionalne ekonomije”, kaže Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva. “Niz je faktora koji mogu utjecati na to hoće li ovaj projekt uspje-

ti ili ne. Dio toga u rukama je samih poljoprivrednika. Orijentacija prema novim znanjima, drugačijem poduzetničkom načinu promišljanja, dugoročnom razmišljanju i planiranju. Dakle, nekim principima koji do sada nisu bili u toj mjeri prisutni, ali sada imaju sjajan alat koji će im omogućiti da se okrenu takvim načinima upravljanja i rada.

No, svaki alat je koristan onoliko koliko ga se zaista koristi. Smatram važnim da se što više subjekata uključi u rad Burze.

Ne očekujem, naravno, da će Osječka robna burza biti parametar, iako bi to svi željeli. Za sada je važno da je zaigrala na tom tržištu, da svi pomogne-

mo da igra što duže te da postane relevantna”, rekla je Sabina Škrtić, dodavši kako će Ministarstvo podupirati projekt svojim aktivnostima.

Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze, istaknuo je kako će od rada Burze najviše profitirati proizvođači i kupci jer će cijene biti usklađene s onima na europskim burzama. Također, proizvođači će prije sjetve moći potpisati ugovore s Burzom koja će im jamčiti cijenu na određeno razdoblje, što donosi veću sigurnost i omogućava bolje planiranje.

“Trenutačno je veliki ograničavajući faktor administracija, odnosno nepostojanje zakona

uvjereni kako u Hrvatskoj taj proces ipak može brže završiti”, rekao je Majstrović, dodajući kako su imali dva scenarija: otvoriti burzu u rujnu ili pred žetvu.

Ozbiljan igrač za sljedeću žetvu Znajući da su proizvođači uglavnom zatvoreni ranije ugovorenim obvezama, osnivačima Burze je bilo jasno kako na tržištu neće biti velikih količina slobodne pšenice. Usprkos tome odlučili su odmah izaći na tržište. “Željeli smo pokazati što smo napravili i što se može napraviti, te da smo ozbiljan igrač za sljedeću žetvu”, objasnio je Majstrović.

Da je tomu tako, vidljivo je već nakon nešto više od dva mjeseca poslovanja Osječke robne burze. Naime, ostvarila su se predviđanja o lošoj pšeničnoj godini. Ne samo zbog manje zasijanih površina, klimatski loše godine i bolesti koje su pogodile pšenicu, nego i zbog loše kvalitete uzgojene pšenice.

U takvim uvjetima Osječka robna burza je u svojih prvih dva i pol mjeseca trgovala s oko 11.000 tona pšenice uz ostvarenu cijenu između 1,23 i 1,30 kune po kilogramu ostvarivši ukupan promet oko 14 milijuna kuna.

Istovremeno, veliki otkupljivači u Hrvatskoj su krenuli s cjenovnim probnim balonima od 1,05 kuna po kilogramu da bi kasnije reterirali do 1,20 kuna što je cijena bliža onoj koja se ostvaruje na burzama u Budimpešti i Novom Sadu. Iako je to teško tvrditi, i poslovanje Osječke robne burze je pomoglo takvom razvoju događaja, pa su za sada otkupne cijene bitno izjednačenije u čitavom okružju nego što je to bilo na početku žetve.

“Koliko to ima veze s nama, teško je tvrditi. Međutim, ostaje činjenica da je došlo do korekcije ponude i kupaca”, zaključio je Majstrović.

Galetin: Ako se ne donesu odgovarajući zakonski propisi, ovaj projekt neće uspjeti Pored ugovora s nekoliko uglednih hrvatskih banaka, Osječka robna burza potpisala je i ugovor o suradnji s Produktnom berzom iz Novog Sada, institucijom osnovanom 1921. i obnovljenom 1958. godine. Osnivači Osječke robne burze upravo su od kolega iz Novog Sada proteklih mjeseci prikupljali informacije o ustrojavanju, načinu rada i budućim modalitetima suradnje.

Žarko Galetin, direktor novosadske Produktne berze, ovako je za Privredni vjesnik komentirao osnivanje i početak rada Osječke robne burze: “Ovo je povijesni dan za organiziranje robnog tržišta u Hrvatskoj. Razjedinjeni i sitni poljoprivredni proizvođači praktično predstavljaju tržišne autsajdere jer nailaze na vrlo organiziranu i okrupnjenu potražnju pa u tom smislu ne mogu

ostvariti svoj tržišni nastup i dobiti kolikotoliko adekvatnu cijenu za svoje proizvode. Bar onoliku koliku bi dobili na nekim sređenim tržištima. Dakle, ovo je prvi, najveći i najznačajniji korak prema uređenju tržišta. Osobito mi se sviđa to što postoji dobra atmosfera i pozitivna energija oko ovog projekta u Hrvatskoj. Sada je važno da svi akteri u ovom poslu, a ponajprije kreatori agrar-

ne politike, dakle država u najširem smislu, stanu iza tog projekta. Jer, ako se ne donesu odgovarajući zakonski propisi, ovaj će projekt nailaziti na velike probleme i neće uspjeti. To je važan preduvjet za otvaranje šire perspektive i transparentno i kvalitetno uređenje tržišta, onako kako ta tržišta funkcioniraju u zemljama razvijene tržišne ekonomije.”

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( od 2135 žalbi

Ugovori Dukata i Konzuma te Kutjeva i KTC-a

AZTN kaznio tržišno dogovaranje

na javne natječaje usvojene 553 žalbe (29%)

Sjednica hrvatske vlade

Broj žalbi za javne natječaje porastao 23 posto U projektima i javnim nabavama, na koje su u prošloj godini podnošene žalbe, vrtjelo se više od 22 milijarde kuna, gotovo dvostruko više nego u 2012. godini odnosno, 11 posto. Slijede Hrvatske ceste sa 90 žalbi, od koji je 11 uvaženo (12 posto). Na 552 natječaja provedena u Gradu Zagrebu izjavljeno je 75 žalbi. Riješeno je 68, od čega je usvojeno 22 ili 32 posto.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

ržavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u 2013. godini dobila je 2135 novih žalbi na javne natječaje, što je rast od 23 posto u odnosu na 2012. godinu. Rast broja novih prijava pratio je i nešto učinkovitiji rad. Prosječno trajanje žalbenog postupka skraćeno je sa 59 na 39 dana, istaknuo je Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva, predstavljajući rezultate DKOM-a na prošlotjednoj sjednici Vlade. U prvih šest mjeseci ove godine rokovi su dodatno skraćeni, na 30 dana. Do kraja prošle godine riješen je 2101 predmet (91 posto), dok su ostali prebačeni u ovu godinu.

Zaposleni u DKOM-u nastojat će u skoroj budućnosti organizirati provođenje žalbenih postupaka u samo 20 dana kako bi se izbjegli zastoji u provođenju investicijskih projekata, najavio je Leverić. U ovim postupcima vrijeme umnogome znači novac: u projektima i javnim nabavama, na koje su u prošloj godini podnošene žalbe, vrtjelo se više od 22 milijarde kuna, gotovo dvostruko više nego u 2012. godini.

Manipulacije sa žalbama U DKOM-u ocjenjuju da je rast broja žalbi uzrokovan podizanjem razine znanja o mogućnostima žalbe i ostvarivanja narušenog prava, ali i o stanju na tržištu posljednjih godina. U uvjetima recesije

Povjerenstvo protiv rada na crno Vlada je osnovala Povjerenstvo za suzbijanje neprijavljenog rada koje će se sastajati jednom mjesečno i koordinirati mjere za borbu protiv rada na crno. Osnovano je i Povjerenstvo za izradu smjernica za razvoj aktivne politike zapošljavanja, za razdoblje od 2015. do 2017. godine. “Želimo da što više ljudi koji rade u sivoj zoni prevedemo u uobičajeni radni odnos sa svim pravima”, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada. privatni sektor poduzima sve raspoložive mjere za dobivanje određenog posla, a to uključuje izjavljivanje žalbi u postupcima javne nabave. Stotinjak tvrtki podnijelo je čak po pet žalbi na različite natječaje.

Usvojene su ukupno 553 žalbe (29 posto). Žalbe se odbacuju uglavnom zato što su neuredno napisane ili kasno podnesene. Najčešće se podnose zbog neusklađenosti natječajne dokumentacije sa zakonom i zbog ocjene da je odabrana ponuda koja nije zadovoljavala natječajne uvjete. Neke ponude su neosnovano isključene iz natječajnih postupaka pa njihovi podnositelji traže da ih se vrati u konkurenciju. Propusta ima i u javnom otvaranju ponuda.

9

DKOM je utvrdio kako u fazi pripreme natječajne dokumentacije ima slučajeva da predmet nabave nije opisan na jasan i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda. Pri tome se pogoduje jednom natjecatelju. Pri odabiru ponude natječajna povjerenstva katkad donose odluke prema uvjetima koji nisu bili propisani dokumentacijom za natjecanje, što stvara neravnopravnost među natjecateljima.

Zbog nepravilnosti uočenih u postupcima DKOM je podnio sedam prekršajnih prijava. Žalbe su podnošene na natječaje koje je raspisalo 619 naručitelja. Najviše žalbi, 101, podneseno je na natječaje Hrvatskih šuma. Prihvaćeno ih je 11,

Tržište energije U 2013. godini došlo je do stvarnog otvaranja maloprodajnog tržišta električne energije u Hrvatskoj, zaključila je Hrvatska energetska regulatorna agencija u izvještaju podnesenom Vladi. Energetski subjekti iz HEP Grupe i dalje drže oko 80 posto ukupnog obujma trgovanja. Najveći dio kupaca na tržištu je opskrbljivala HEP Opskrba, a ostali opskrbljivači imali su udio od 7,8 posto u ukupnoj prodaji odnosno 15,6 posto u prodaji električne

Najviše žalbi, 101, podneseno je na natječaje Hrvatskih šuma energije kupcima koji nisu korisnici javne usluge opskrbe električnom energijom, što u odnosu na kraj 2012. predstavlja povećanje za više od pet puta.

Na veleprodajnoj razini u 2013. godini prosječno je 80 posto tržišta prema prodanim količinama plina zauzimao Prirodni plin, dok je ostatak otpadao na sedam drugih opskrbljivača. Početkom ove godine konkurencija je pridonijela i smanjivanju udjela Prirodnog plina na 68 posto na veleprodajnom tržištu, stoji u izvještaju HERA-e.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja proglasila je ništetnim sporazume koje su sklopili Dukat i Konzum te Kutjevo i KTC, a zbog kršenja Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja izrekla je kaznene mjere vrijedne 1,63 milijuna kuna. U sporazumu između Dukata i Konzuma dodaci ugovoru o kupnji od siječnja 2009. do siječnja 2011. sadržavali su odredbe prema kojima se Konzum obvezao pridržavati minimalnih cijena koje je sugerirao Dukat. Sporazumom Kutjeva i KTC‑a, koji je bio na snazi od siječnja 2010. do travnja 2011., Kutjevo je kao dobavljač obvezivalo KTC da sa svojim prodajnim cijenama ne smije ići ispod dogovorenih cijena.

Agencija je utvrdila da je u oba slučaja riječ o teškom ograničenju tržišnog natjecanja jer su ugo-

vorne odredbe kojima se ugovaraju fiksne ili minimalne cijene uvijek zabranjene. Takvim se odredbama trgovcu onemogućava da slobodno formira cijene što je protivno interesima krajnjeg kupca.

Kazne su mogle biti i veće, no povrede su trajale kratko i zabranjene odredbe nisu stvarno primjenjivane.

Novi ugovori, potpisani prije nego što je AZTN krenuo u postupak, nisu sadržavali zabranjene odredbe. Dukat je kažnjen sa 800.000 kuna, Konzum sa 600.000 kuna, Kutjevo sa 130.000, a KTC sa 100.000 kuna.

(K.S.)

*vijesti Nezaposlenost nastavlja padati U srpnju je u Hrvatskoj stopa registrirane nezaposlenosti pala sa 18,3 na 17,8 posto, najnižu razinu od kolovoza 2012., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U odnosu na srpanj prošle godine, stopa nezaposlenosti manja je za 0,7 postotnih bodova. To je peti mjesec zaredom kako stopa nezaposlenosti na mjesečnoj razini pada, što se

promjene poreznih razreda, odnosno smanjivanje poreza na dohodak, sigurno su dobra mjera i mi ih u HUP-u pozdravljamo i podržavamo. Smatramo da će time radnici imati veće prihode i više novaca za potrošnju te će se time povećati optimizam naših građana, a i potrošnja. To opet znači jednu novu dinamiku na tržištu te se nadamo da će se to vidjeti na gospodarstvu”, kažu u HUP-u.

zahvaljuje sezonskom zapošljavanju. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, broj nezaposlenih je manji za 6,4 posto.

Otpuštanja u HT-u U Hrvatskom Telekomu je, u okviru transformacijskog procesa započetog početkom ove godine, utvrđen višak radnika te kompanija namjerava otkazati ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga za oko 160 radnika.

Tijekom 2014. godine u tvrtki su, radi povećanja efikasnosti poslovanja i stvaranja brže i učinkovitije organizacije, pojednostavili organizacijsku strukturu te je za 31 posto smanjen broj menadžerskih pozicija.

HUP za izmjene poreza na dohodak Hrvatska udruga poslodavaca podržava najave promjena kod poreza na dohodak. “Najavljene

10 PV ANALIZA

( 32 mil €

vrijednost gradnje čiovskog mosta

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 37,1 mil €

gradnja obilaznice Kaštel Stari-Kaštel Gomilica

Veći projekti u Dalmaciji koji se financiraju iz EU fondova

Projekti iz EU fondova spaša građevinski sektor Infrastrukturni projekti koji će se financirati desecima milijuna eura iz EU fondova pridonijet će oporavku građevinskog regionalnom razvoju. Veliki projekt cestovnog povezivanja hrvatskog juga uključuje i izgradnju pelješkog mosta i pristup Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

R

aspisivanjem natječaja za gradnju mosta Trogir-Čiovo, jednog od najznačajnijih dalmatinskih projekata koji će rješiti prometno zagušenje Trogira, započeta je realizacija niza infrastrukturnih projekata vezanih uz prometnu infrastrukturu.

Uz ovaj projekt u Dalmaciji se financira ili će se financirati čitav niz manjih te desetak velikih infrastrukturnih projekata iz područja prometa, zaštite okoliša te jačanja konkurentnosti tvrtki.

Vrijednost gradnje čiovskog mosta procijenjena je na 32 milijuna eura. Radovi će se obaviti u tri faze, početi potkraj ove godine, a biti gotovi za dvije godine. Izgradnjom mosta kopno-Čiovo omogućit će se bolja dostupnost otoka Čiova, poboljšati veza prema zračnoj luci i mreži autocesta, ali i sigurnost prometa. Ovim projektom pruža se i potpora regionalnom razvoju i gospodarskim aktivnostima samog Čiova, dok će se s druge strane prometno rasteretiti i bolje očuvati povijesna, UNESCO-om zaštićena jezgra grada Trogira.

Drugi veći prometni projekt odnosi se na gradnju dijela splitske obilaznice od Kaštel Starog do Kaštel Gomilice, takozvani LOT 2, procije-

njen na 37,1 milijun eura, a početak gradnje planira se u listopadu ove godine.

Mjerenja na državnoj cesti na dijelu od Kaštela Starog do Solina pokazala su da je dnevni promet vozila veći od 24.000. Prometna zagušenja uobičajena su jer se u sklopu splitske prometne aglomeracije nalaze tri bitna odredišta - luka Split, treća po ostvarenom putničkom prometu na Mediteranu, te željeznički kolodvor i zračna luka u Splitu. Izgradnja ove dionice trajat će dvije godine, nakon čega bi trebala nestati uska grla i zagušenja i, naravno, poboljšati se povezanost Splita kao glavnog intermodalnog čvorišta ovog dijela Hrvatske.

Pelješki most Radovi na izgradnji obilaznice Vodica trebali bi trajati godinu dana, a mogući početak gradnje ove obilaznice je u jesen 2015.

Njena gradnja iznosit će 8,8 milijuna eura. Potreba za novom prometnicom ukazala se stoga što je Jadranska magistrala postala gradska ulica na kojoj se miješa lokalni i tranzitni promet. Upravo je zato ljeti otežan pristup pristaništu za brodske linije prema otocima. Obilaznica bi odvojila lokalni i tranzitni promet, povećala sigurnost u prometu i poboljšala vezu s otocima.

Poboljšanje cestovne povezanosti juga Hr-

vatske ostvarit će se kroz provedbu projekta koji je u Nacrt operativnog pro-

Krajem 2019. godine trebali bi biti gotovi i pelješki most i spojna cesta preko Pelješca do Jadranske magistrale grama Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014.-2020. uvršten pod imenom Cestovno povezivanje juga Dalmacije.

Temeljem svih dosadašnjih analiza veliki projekt cestovnog po-

vezivanja hrvatskog juga uključuje i izgradnju pelješkog mosta i pristupnih cesta. Uz prometno povezivanje, realizacija ovog projekta imala bi višestruke učinke na gospodarski razvoj Pelješca, Korčule i ostalih područja juga Hrvatske. Za projekt je predviđeno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 400 milijuna eura. Kada se ovom iznosu pridodaju nacionalna sredstva, postaje očito da Hrvatska raspolaže dovoljnim financijskim resursima za gradnju pelješkog mosta, a upravo je to do sada bila najveća prepreka. Prijava projekta planira se u drugom tromjesečju 2015.,

početak radova u trećem kvartalu 2016., a završetak krajem 2019. godine.

U sklopu projekta, osim pelješkog mosta, predviđena je i spojna cesta preko Pelješca do Jadranske magistrale.

“Kroz izrađenu studiju predizvodljivosti potvrđeno je da je most najbolje tehničko rješenje za bolje povezivanje juga Hrvatske. Konačna potvrda izbora mosta kao optimalnog načina povezivanja dobit će se kroz izradu studije izvodljivosti. U tom kontekstu sam naziv projekta pruža dodatnu razinu fleksibilnosti, jer studija izvodljivosti može pokazati potrebu i za dodatnim ak-

tivnostima ili zahvatima koji bi povećali opravdanost i primjerenost samoga projekta”, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Dubrovački aerodrom Razvoj Zračne luke Dubrovnik 2020 sastoji se od više projekata rekonstrukcije i izgradnje infrastrukture i suprastrukture, čijom se realizacijom toj zračnoj luci omogućuje pružanje usluga na adekvatnoj razini, sukladno prometnom opterećenju.

Ukupna vrijednost već započetih projekata je oko 245 milijuna eura. Prema

11

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 8,8 mil €

radovi na izgradnji obilaznice Vodica

( 400 mil €

za pelješki most dolazi iz EU fonda za regionalni razvoj Vodno-komunalni sektor

avaju

Gradit će se 13 centara za gospodarenje otpadom

sektora, a time i gospodarskom rastu te ravnomjernijem nih cesta

riječima direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića, gotovo 85 posto sredstava za ovaj projekt dolazi iz EU fondova.

Proširenjem kapaciteta te zračne luke poboljšava se prometna povezanost čitavog ovog kraja, budući da oko 70 posto posjetitelja dubrovačke regije stiže zrakoplovom.

“Povezivanje hrvatskog juga i rješavanje prometne izoliranosti ovog dijela Hrvatske čvrsto je opredjeljenje hrvatske vlade, a projekti kvalitetnog prometnog povezivanja koji će se financirati iz EU fondova donijet će i višestruke učinke na regionalni i gospodarski razvoj. Uz projekt pelješkog

mosta, uvršten pod nazivom Cestovno povezivanje juga Hrvatske u Nacrt operativnog programa Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2014.-2020. godine, jedan od najznačajnijih projekata je razvoj Zračne luke Dubrovnik”, naglasio je Branko Grčić.

Novac za poslovnu infrastrukturu U sklopu Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu financiran je niz projekata ukupne vrijednosti 9,3 milijuna eura, sve u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost od 2007. do 2013. godine.

Za program Restauracija i

revitalizacija tvrđave Barone, koja će pridonijeti razvoju poduzetništva te turističkoj i kulturnoj promociji Šibenika i Šibensko-kninske županije, izdvojeno je 1,37 milijuna eura bespovratnih sredstava. Projekt traje 18 mjeseci, a njegov točan naziv je Grad Šibenik – Barone: otkrivanje bogate prošlosti – put prema uspješnoj budućnosti.

Za projekt Uređenje i opremanje Razvojno-inovacijskog centra u Šibeniku, čiji je nositelj Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, ugovoren je iznos od 1,27 milijuna eura. Cilj projekta je razvoj konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz unapređenje kapaciteta za razvoj tehnoloških inovacija i transfer znanja.

Za projekt čiji je cilj povećanje mogućnosti samozapošljavanja kroz uspostavu coworking prostora u Zadru (nositelj projekta je Grad Zadar) ugovoreno je 672.600 eura. Projekt Coworking Zadar – Inovativnost kroz suradnju traje 18 mjeseci.

S ciljem poticanja poduzetništva i novog zapošljavanja kroz razvoj turizma i promociju autentične i atraktivne ponude u gradu Drnišu ugovoreno je 632.000 eura bespovratnih sredstava.

Nositelj projekta je Grad Drniš, a njegov točan naziv je Razvoj turizma na rubnim područjima Nacionalnog parka Krka.

Kad je riječ o projekatima u vodno-komunalnom sektoru, sa 6,5 milijuna eura financirat će se unapređenje vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda za grad Drniš.

Sa 15,6 milijuna eura financirat će se poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje te izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u gradu Kninu, dok će se sa 12 milijuna eura financirati izgradnja 1. faze sustava odvodnje s uređajem za pročišćavanje Vodice-Tribunj-Srima.

U Hrvatskoj će biti ukupno izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom.

Prva dva, Marišćina i Kaštijun, započet će s radom do kraja ove godine. Za pet

će se u sljedećih šest mjeseci podnijeti zahtjevi za financiranje prema EU-u, a natječaji za preostalih šest idu do kraja 2015. “Od gotovo pet milijardi kuna osiguranih za izgradnju centara gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, čak 3,2 milijarde su bespovratna EU sredstva. Svi infrastrukturni projekti koji će se financirati desecima milijuna eura iz EU fondova pridonijet će oporavku građevinskog sektora, a time i gospodarskom rastu te ravnomjernijem regionalnom razvoju”, ističe potpredsjednik Vlade Branko Grčić. U Dalmaciji su dva takva projekta počela s realizacijom. To su Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje u Zadarskoj županiji i Centar za gospodarenje otpadom Bi-

karac II u Šibensko-kninskoj županiji.

Za Centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje nedavno je izdano i rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš te okolišna dozvola. Otvaranje centra Biljane Donje očekuje se do kraja 2017. godine.

Vrijednost projekta je preko 420 milijuna kuna odnosno 55 milijuna eura, od čega je 70 posto sredstava osigurano iz EU fondova.

Nakon prve faze centra Bikarac vrijedne osam milijuna eura slijedi druga faza vrijedna 15 milijuna eura.

“Nakon 10 godina stagnacije na svim područjima, u samo dvije godine napokon se vide zaista značajni pomaci u razvrstavanju otpada. U posljednjih dvije i pol godine Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti sufinancirao je projekte izgradnje reciklažnih dvorišta, mobilnih jedinica, nabave komunalne opreme ukupne vrijednosti čak 400 milijuna kuna”, izjavio je nedavno u Zadru ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

projekti 28 korisnika vrijedni 85 milijuna eura

Povećanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzeća U sklopu projekta Povećanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzeća odabrano je 28 korisnika s projektima ukupno vrijednim 85 milijuna eura, a koje Europska unija financira u iznosu od 33 milijuna eura. Među njima je i tvrtka Potestas iz Splita koja je dobila 3,5 milijuna eura za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju hotela Park. “Ukupna vrijednost investicija je 10 milijuna eura. Hotel Park

trenutačno ima 57 soba, a po dovršetku rekonstrukcije imat će 73 vrhunski uređene sobe. Novina u ponudi su tri biznis sobe namijenjene poslovnim ljudima. Te sobe imat će dva dijela - jedan namijenjen uredskom poslovanju gdje se mogu održati sastanci, a drugi namijenjen spavanju i odmoru.

Imat ćemo i nekoliko soba koje će na balkonu imati vlastiti jacuzzi. Osim još nekih dodataka poput garaže, staklenog vrta, baze-

na, novog restorana, lobija, spa centra, obnovljeni hotel imat će i kongresne dvorane za oko 250 sudionika”, ističe Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas iz Splita.

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 80 proizvođača

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

trenutačno u Krapinsko-zagorskoj županiji

( 4-5 kg

ima prosječni očišćeni puran

Poljoprivredna zadruga Puran zagorskih brega pomaže u uzgoju i plasmanu

Njegovo veličanstvo u dvorištu i na tanjuru U Zagorju je 1935. bilo 29.000 rasplodnih purana, a 1997. manje od 400. Zato je počela provedba programa zaštite i širenja uzgoja purana, a ona je podrazumijevala i isplatu poticaja od 150 kuna po životinji. To je urodilo plodom - u 2013. registrirano je 2300 rasplodnih purana Goran Gazdek

Z

agorski puran priznata je pasmina koja je svoje genetske karakteristike, slične divljem pretku, zadržala zahvaljujući ekstenzivnom uzgoju u malim jatima, slobodUzgajivač Boris Vrhovski i upravitelj zadruge Kristijan Krsnik

Puran zagorskih brega zaštićeni je brend još od 2003. godine nom držanju s ispašom na otvorenom, hranjenju cjelovitim žitaricama, cjelogodišnjem uzgojnom procesu i negativnoj selekciji u uzgoju. U cilju revitalizacije uzgoja zagorskog purana Krapinsko-zagorska županija 2003. formirala je robnu marku Puran zagorskih brega, a finalni proizvod Meso zagorskog purana zaštitila oznakom zemljopisnog podrijetla (OZP). To je prvi proizvod u kategoriji svježeg mesa koji je u Hrvatskoj dobio tu oznaku.

Posao organizacije i komercijalizacije proizvodnje Županija je povjerila Poljoprivrednoj zadruzi Puran zagorskih brega čiji upravitelj Kristijan Krsnik ističe kako je glavna zadaća pomoći kooperantima u uzgoju i plasmanu jer sami vrlo teško mogu dobiti tržišno isplativi proizvod.

“Zagorski puran po svojim predispozicijama ne dozvoljava intenzivnu proizvodnju u cjelogodiš-

njem uzgoju. Zato je proces proizvodnje poprilično skup, a tome treba dodati i troškove sanitarno-veterinarskih uvjerenja i klaonice”, objašnjava Krsnik.

Purana su u Europu donijeli mornari Kraljevine Španjolske iz Amerike 1520. godine, a u Hrvatsko zagorje stigao je iz Italije 1561. kada se počeo uzgajati po seoskim domaćinstvima. Zbog iznimne kvalitete krajem 19. stoljeća počeo je izvoz, a najveći procvat proizvodnje zabilježen je u tridesetim godinama 20. stoljeća - bio je omiljen na blagdanskim stolovima u Velikoj Britaniji, Austriji, Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj. Samo je tvrtka F. Vajda iz Čakovca u razdoblju od 1930. do 1935. godišnje izvozila između 53.750 i 72.000 komada

pura. Veliki izvoznici bili su još tvrtke J. Reinhard iz Ptuja i Ovex iz Zagreba.

Poticaji “upalili” U svoje zlatno doba prikupljani su po selima do željezničkog kolodvora u Zlataru, odakle su transportirani do Londona, što je trajalo četiri do pet dana. Za londonske potrošače purane su transportirali u vagonima s ledom.

U Zagorju je 1935. godine bilo 29.000 rasplodnih purana, a 1997. evidentirano ih je manje od 400 zbog čega je počela provedba projekta zaštite, konzervacije i širenja koja je podrazumijevala i isplatu novčanog poticaja od 150 kuna po životinji. To je urodilo plodom - u 2013. godini registrirano je 2300 rasplodnih kljunova. “U Krapinsko-

zagorskoj županiji trenutačno ima 80 proizvođača od kojih 60 posto drži zagorske purane u jednom matičnom jatu, što znači da imaju pet-šest purica i jednog purana. Oni pridonose očuvanju proizvodnje. Kroz našu zadrugu prošlo je četrdesetak proizvođača, što stvarnih, što onih koji su to tek htjeli biti. Danas ih imamo 15 koji se ozbiljno bave proizvodnjom i godišnje uzgoje 1500 komada. Većina ima tri matična jata, a veći proizvođači imaju po 10 što im daje mogućnost proizvodnje par stotina purana kroz godinu dana”, kaže Krsnik naglasivši da bi se, prema realnim procjenama, u Zagorju moglo uzgajati 30.000 purana na godinu.

“Puran je specifičan proizvod i teško ga može-

mo konfekcionirati. Prodaje se u komadu, očišćeni ima četiri do pet kilograma i problem ga je pripremiti za jedan obrok pa pažljivo tražimo kupce. Tijekom cijele godine prodajemo ga duboko smrznutog, a u studenom i prosincu moguće su narudžbe svježeg proizvoda.

Imamo i posebno prigodno pakiranje u tradicionalnom zagorskom cekeru, s mlincima, buteljom vina i receptima, a cilj nam je izravna prodaja na farmama i objektima agroturizma”, priča Krsnik.

Posjet japanskog prinčevskog para Jedan od najvećih i najuzornijih proizvođača autohtonog zagorskog purana je OPG Borisa Vrhovskog iz Prigorja kod Đurmanca. Godine 2009.

na farmi je imao 950 kljunova, a danas je proizvodnju smanjio na 350 kako bi se posvetio razvoju turističke djelatnosti na svom imanju. “Purani loše reagiraju na zatvorene ili preuske prostore pa je za uzgoj potrebno veliko ograđeno zemljište. Na jednom hektaru pašnjaka može se držati 400 purana. Do osam tjedana starosti hrane se krmnim smjesama, a kasnije isključivo na ispaši uz dodavanje kukuruza i krmnih smjesa”, objašnjava nam Vrhovski.

Kada je čuo za njegovu farmu, japanski princ Akishine, inače vrhunski stručnjak za perad, i princeza Kiko izrazili su želju

Čak 60 posto proizvođača drži zagorske purane u jednom matičnom jatu, što znači da imaju pet-šest purica i jednoga purana da je posjete, što se prošlog ljeta i ostvarilo. Taj je posjet potvrdio da je nakana očuvanja vrste i komercijalizacija proizvodnje bila ispravna i da tržište, čak i u svjetskim razmjerima, postoji, pa se PZ Puran zagorskih brega već priprema za nove izazove - prevodi informacije na kineski jezik i u toj zemlji traži partnere koji bi na kineske stolove doveli zagorskog purana.

enterprise europe

info

Broj 113, 25. kolovoza 2014

Erasmus

Pomoć za voćare i povrćare Nakon sastanka zemalja članica o ograničenju izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a na tržište Ruske Federacije, Europska komisija (EK) je najavila uvođenje izvanrednih mjera potpore za proizvođače voća i povrća Europske unije.

Izvanredne mjere se uvode od 18. kolovoza i usmjerene su na izvoz rajčica, mrkvi, bijelog kupusa, paprika, cvjetača, krastavaca, gljiva, jabuka, krušaka, bobičastog voća, stolnog grožđa i kivija. Komisija smatra da su u ovom trenutku ti proizvodi posebno ugroženi s obzirom na to da se ovo voće i povrće nalazi u fazi početka berbe ili je u punoj berbi te da za većinu tog voća i povrća ne postoji novo raspoloživo tržište izvan EU-a. Za voće i povrće koje dospijeva kasnije, naročito agrumi (za nas značajne mandarine) očekuje se donošenje mjera prije početka berbe. Voće će biti povučeno i distribuirano karitativnim ustanovama, školama, bolnicama.... uz isplatu operatoru, a za plodove koji još nisu obrani bit će provedena mjera zelene berbe ili neubiranja plodova, uz kompenzaciju po hektarima. O korištenju mjera odlučuje sam proizvođač ili proizvođačka organizacija, a u skladu s procjenom odgovara li im ponuđena financijska nadoknada. EK je za provedbu mjere osigurao 125 milijuna eura.

Razmjenom studenata do bolje zapošljivosti Programom Erasmus studentima se omogućuje da godinu provedu studirajući ili obavljajući praksu u stranoj zemlji. U sljedećih sedam godina u okviru ovog programa stipendirat će se četiri milijuna osoba, od čega će polovina biti studenti Programom Erasmus europskim se studentima omogućuje da provedu do jedne godine u stranoj zemlji, studirajući ili obavljajući radnu praksu.

U okviru tog programa studenti ne plaćaju školarinu sveučilištu domaćinu i dobivaju stipendiju kao potporu za podmirivanje troškova života u inozemstvu.

Program Erasmus je nazvan po filozofu Desideriusu Erasmusu iz Rotterdama (Erazmu Roterdamskom) koji je živio u 15. i 16. stoljeću putujući Europom u potrazi za znanjem, iskustvom i spoznajama.

Osim studentima, programom Erasmus omogućuje se boravak u inozemstvu radi poučavanja ili izobrazbe sveučilišnim

profesorima, osoblju zaposlenom u visokom obrazovanju i poduzetnicima za razdoblje od najviše šest tjedana.

Uz 52.000 osoba zaposlenih u visokom obrazovanju, u programu je u 2012./2013. sudjelovalo više od 269.000 studenata, što je 15.000 više nego prethodne godine. U prosjeku su studenti programa Erasmus u inozemstvu studirali nešto više od šest mjeseci i dobili stipendiju u iznosu od 253 eura mjesečno.

Najpopularnija studijska odredišta bila su Španjolska, Njemačka i Francuska, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske najviše osoba odabralo radi radne prakse.

Programom su obuhvaćene sve države članice EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveš-

ka, Švicarska i Turska. Makedonija se pridružila ovom programu 2014. godine.

Boraveći u inozemstvu studenti stječu iskustvo i imaju priliku povećati svoju zapošljivost, dok sveučilišni profesori dobivaju dragocjeno iskustvo pomoću kojeg mogu poboljšati kvalitetu poučavanja.

Trenutačno oko 10 posto studenata iz EU-a studira ili je na izobrazbi u inozemstvu, a EU se zauzima da se taj broj do 2020. udvostruči.

U rujnu će se objaviti prva studija EU-a o utjecaju programa Erasmus na zapošljivost mladih. U 2012./2013. u okviru programa Erasmus 500 poduzetnika poučavalo je u inozemstvu čime je naglašeno poboljšanje veza između svijeta rada i obrazovanja. Ove se godine pokreće i prošireni program pod nazivom Erasmus+ kojim će se stipendirati četiri milijuna osoba, uključujući dva milijuna studenata u visokom obrazovanju, tijekom sljedećih sedam godina. Njime su obuhvaćeni slični programi za pripravnike i volontere te se pruža dodatna potpora osobama s posebnim potrebama i onima koji žive u nepovoljnim uvjetima i udaljenim područjima.

enterprise europe

Piše >> Kenneth Merten, veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj

Uspješan privatni sektor donosi napredak ...

Hrvatska gospodarska komora je bila odličan partner našeg veleposlanstva, osobito kada smo surađivali u organizaciji našega godišnjeg Brown Foruma. Pozdravljamo napore koje Komora pod novim vodstvom ulaže u provođenje reforme i vjerujemo da HGK može imati važnu ulogu u promicanju poslovanja u Hrvatskoj, a ta uloga postaje sve važnija kako hrvatske tvrtke konkuriraju na tržištu EU-a za nove poslovne prilike. ...

Poduzetništvo je vrlo važan čimbenik u stvaranju radnih mjesta i u omogućavanju da Hrvatska u regiji postane konkurentna.

Zbog pojave interneta i društvenih medija, svijet je danas pun mogućnosti za stvaranje vlastitog poduzeća. Kada državna politika potiče stvaranje novih tvrtki (startupova), bilo tko, bez obzira na svoj gospodarski položaj ili obrazovanje, može postati dio poduzetničke revolucije ako ima ideju i motivaciju da je razvija. Sve bolji komunikacijski sustavi omogućavaju pojednostavljenu suradnju među sektorima te jednostavniji marketing i međunarodnu suradnju. Zahvaljujući internetu i poduzetničkom duhu, mnogi startupovi postaju uspješne tvrtke. Takvih je primjera mnogo u američkom gospodarstvu. Amazon, najveću internetsku trgovinu, Jeff Bezos pokrenuo je u svojoj garaži.

Isto tako, Google, Twitter i Apple mlade su tvrtke koje su počele kao startupovi, a danas pridonose dinamičnosti američkoga gospodarstva. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki, kao što su Five Minutes, Farmeron, Bellabeat i Repsly koje, iako su još relativno male, brzo rastu i stvaraju nova radna mjesta u zemlji.

Zarada nije jedini cilj poduzetništva i poduzetničkog duha. Lokalne vlade diljem svijeta sve se više udružuju s nevladinim organizacijama i privatnim tvrtkama radi rješavanja lokalnih izazova. ...

Poduzetnici, štoviše, mogu biti pokretači socijalnog blagostanja pa potičemo hrvatske poduzetnike da razmotre mogućnost kako bi svoje talente iskoristili za rješavanje lokalnih problema.

Poticanje poduzetničkog duha ide ruku pod ruku s njegovanjem privatnog sektora koji privlači ulaganja. Poduzetnička kultura koja je otvorena djelovanju vodi do inovacija koje privlače ulaganja i potiču rast. Smanjenje biro-

kratskih prepreka i skrivenih administrativnih troškova (poput parafiskalnih nameta) novim tvrtkama daje više slobode za riskiranje, rast i zapošljavanje više radnika, što dovodi ne samo do povećanja prihoda pojedinaca i smanjenja nezaposlenosti, nego i do povećanja prihoda lokalnih i središnjih vlasti koji se mogu koristiti za pružanje osnovnih usluga.

Važno je shvatiti da uspješan privatni sektor znači i stabilan rast prihoda od poreza te, posljedično, visokokvalitetne državne usluge dostupne svima. Ovo naglašavam jer smatram da se u javnim raspravama u Hrvatskoj ponekad ne spominje činjenica da se javne usluge ne mogu isporučiti bez razvijenog privatnog sektora. Stoga je ključno usmjeriti obrazovnu i javnu politiku na razvoj privatnog sektora. ...

Uz pomoć lokalnih partnera organizirali smo treći godišnji Startup Camp u Rijeci, gdje su mladi poduzetnici iz devet europskih zemalja naučili kako razvijati i predstaviti svoje poslovne planove stvarnim ulagačima. Hrvatsko-makedonski tim koji je sudjelovao na ovogodišnjem Startup Campu upravo je primio investiciju vrijednu 25.000 eura za projekt koji su razvili.

U sklopu Globalnog tjedna poduzetništva naše je veleposlanstvo sponzoriralo dvodnevni “hackathon” – okupili smo više od 50 programera za razvoj aplikacija za

poduzetništvo u dobi od 18 do 25 godina iz različitih zemalja, kao što su Hrvatska, Francuska, Italija, Poljska, Austrija, SAD i Ukrajina, na natjecanju u programiranju aplikacija na Sveučilištu u Rijeci. Naš je program poticao i tehnološke inovacije i prezentacijske vještine.

Na ovogodišnjem Brown Forumu mladi su sudionici predstavili svoje ideje pred žirijem i natjecali se za nagrade u četvrtom godišnjem natjecanju za najbolje poslovne planove početnika.

Sljedeće godine udružit ćemo se s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Vladom Republike Hrvatske i organizirati godišnji Brown Forum u Osijeku. Te će godine glavna tema Foruma biti promicanje sektora informacija i komunikacija te će se predstavljati odlične prilike za druženje i stvaranje poznanstava za američka poduzeća i ulagače, koji će se upoznati s novim regionalnim tvrtkama i pojedincima koji žele postati poduzetnici.

Stoga je privatni sektor ključ napretka, stvaranja novih radnih mjesta i stabilnih prihoda od poreza. Prihvaćanje inovacija i poduzetništva u privatnom sektoru svakako je za boljitak gospodarstva u Hrvatskoj jednako važno kao i vladine političke reforme.

Budući da su Hrvati talentirani i motivirani, poduzetnička budućnost Hrvatske je svijetla!

[potpuni tekst bloga možete pronaći na web stranici http://www.hgk.hr/izdvojeno/uspjesan-privatni-sektor-vodi-do-napretka]

www.een.hr

25. kolovoza 2014

2 3

Projekt Soleglass

Preko prototipa do tržišta

Projektom vrijednim tri milijuna eura izradit će se prototipovi sunčevih kolektora namijenjenih industriji za grijanje, hlađenje i pripremu tehnološke pare. Projekt je većinom sufinanciran iz sredstava Europske unije, a u njemu sudjeluju poduzeća i institucije iz pet zemalja Projektom Soleglass vrijednim tri milijuna eura želi se proizvesti prototipovi srednjotemperaturnog i visokotemperaturnog sunčevog kolektora primjenjivog u industriji za grijanje, hlađenje i pripremu tehnološke pare.

Kolektor treba imati visoku pouzdanost uz smanjene potrebe za održavanjem u odnosu na danas poznate vakuumske tehnologije u kojima je ključan problem gubitak vakuuma i znatno smanjenje učinkovitosti uređaja. Projet sufinancira EU sa dva milijuna eura dok će se ostatak novca osigurati u zemljama iz kojih dolaze tvrtke i institucije u ovom projektu.

Riječ je o prvom tehnološkom projektu namijenjenom razvoju konkretnoga proizvoda pod izravnom koordinacijom Hrvatske gospodarske komore osiguranom u vrijeme dok Hrvatska još nije bila članica EU-a, ističe Krešimir Štih iz Sektora za industriju HGK-a. “Krajem 2010. godine na redovnom natječaju Europske unije formiran je projektni konzorcij 11 zainteresiranih poduzeća i institucija (četiri iz Hrvatske) iz pet europskih zemalja. Projekt je uspješno pokrenut u rujnu 2011. godine“, dodao je Štih.

Projekt će biti dovršen krajem kolovoza ove godine i tada se očekuju intenzivne aktivnosti. Velika su očekivanja od španjolskih i talijanskih udruženja s pristupom potencijalnim korisnicima na svojim tržištima.

Sam je projekt generirao zaposlenost ponajprije kod četiri razvojno-istraživačka partnera, a ostali se za sada zadovoljavaju pokrivanjem troškova projekta, a angažman vlastitih ljudskih potencijala predstavlja komponentu koju EU ne financira.

Time se naglasak stavlja na komercijalizaciju jer svaki od njih dobiva udjele u različitim dijelovima rezultata projekta koji iznosi oko trećine milijuna eura.

Trenutačno su dva prototipa srednjotemperaturnog sunčevoga kolektora za temperature do 160ºC u potpunosti dovršena i nalaze se u ispitnom laboratoriju makedonskog proizvođača solarne opreme u Skopju. Potkraj kolovoza očekuje se zaključni sastanak projektnog konzorcija s prezentacijom rada

uređaja te demonstracijom parametara i prednosti dobivenih inovacijama. Prepoznat je veliki proizvodni potencijal te se očekuje nastavak rada na komercijalizaciji ovih uređaja, u čemu se već sada očituje značajna podrška projektnog partnera - španjolskoga poslovnog udruženja.

Bepovratna pomoć

Ministarstvo poduzetništva i obrta je u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava objavilo javni poziv za financiranje projekata Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala Obrazovanje za poduzetništvo i obrt.

Posao u Austriji pređenje učinkovitosti radne snage, razvoj ljudskoga kapitala i jačanje socijalne uključenosti u Republici Hrvatskoj.

Ovim projektom ze želi podići kvaliteta stručnog obrazovanja i usavršavanja, usvajanje poduzetničkih kompetencija, poticanje poduzetničke kulture u društvu te razvoj pozitivnog odnosa prema cjeloživotnom učenju u poduzetništvu radi rasta i razvoja poduzetništva te povećanja stope samozapošljavanja i zapošljavanja.

Za financiranje projekata osigurano je 18 milijuna kuna, a krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 1. listopada 2014. Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. sufinancira se sredstvima Europskog socijalnog fonda i strateški mu je cilj una-

Jedan od ključnih partnera na projektu je tvornica stakla Duran iz Pule, kao potencijalni krajnji korisnik rezultata nekog oblika buduće serijske proizvodnje. Osnovna komponenta kolektora je sustav vakuumiranih staklenih cijevi te bez vrhunskih zaposlenika Durana realizacija ovoga projekta ne bi bila moguća. U projektu je ta tvrtka samostalnim angažmanom pokrivala sve svoje aktivnosti povezane s konkretnom izradom prototipova dijelova od stakla.

Projekte mogu prijaviti subjekti maloga gospodarstva, obrazovne institucije i ustanove, udruženja poduzetnika, obrtnika i zadrugara, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te poduzetničke potporne institucije.

Općina Tulln u Austriji objavila je natječaj vezan uz nabavu radova za povezivanje prometnica te obnovu kanala.

Rok za dostavu ponuda je 16. rujna 2014. godine.

Tekst i uvjete natječaja (samo na njemačkom jeziku) možete pronaći na stranici: https://www.pep-online.at/CP/Show Tender.aspx?action=SHOW&ENTRY_ ID=8539add0-88f5-4c10-bd5191cf833f8c4.

Dodatne informacije moguće je dobiti od Silvija Kusa u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču na e-mail: silvio. kus@mvep.hr.

enterprise europe Program za konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća - COSME

Milijarde za male po

Europska komisija i Europski investicijski fond potpisali su sporazum kojim će se povećati mogućnosti financiranja za MSP-ove na 25 milijard dobiti zajmove uz potporu jamstava iz programa COSME ukupno vrijedne više od 20 milijardi eura Europska komisija (EK) i Europski investicijski fond (EIF) potpisali su sporazum kojim će se povećati mogućnosti za financiranje za MSP-ove Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u Europi uskoro će imati pristup iznosu od 25 milijardi eura dodatnih sredstava zahvaljujući sporazumu koji su potpisali Europska komisija i Europski investicijski fond.

Zahvaljujući iznosu od 1,3 milijarde eura dodijeljenom proračunu programa COSME za financiranje MSP-ova, moći će se mobilizirati do 25 milijardi eura kroz učinak poluge financijskih posrednika tijekom sljedećih sedam godina. Sporazumom se utire put za financiranje vlasničkog kapitala i duga za MSP-ove u okviru Programa za konkurentnost poduzetništva te malih i srednjih poduzeća (COSME) EU-a do kraja 2014. Nakon potpisivanja sporazuma, EIF će objaviti poziv za iskaz interesa na koji će se moći prijaviti prihvatljive financijske institucije (banke, jamstvene institucije, fondovi...). Nakon temeljite dubinske analize EIF će odabrati financijske posrednike koji će europskim MSP-ovima u svim sektorima omogućiti pristup financijskim sredstvima.

Programom COSME europska mala i srednja poduzeća uskoro će imati pristup dodatnim sredstvima u iznosu od 25 milijardi eura u obliku kreditnih jamstava i kapitala, kaže europski povjerenik za poduzetništvo i industriju Ferdinando Nelli Feroci. “To je važan aspekt pomoći EU-a malim i sred-

njim poduzećima u prevladavanju poteškoća s kojima se susreću pri dobivanju pristupa kreditiranju. Potpisivanjem sporazuma pokazalo se da Europska komisija snažno podupire MSP-ove u EU-u u njihovim nastojanjima da uspiju: oni su oslonac gospodarstva EU-a koji pruža 85 posto novih radnih mjesta”, smatra Feroci.

EIF će s pomoću COSME-a moći pružiti potporu još većem broju malih i srednjih

poduzeća u Europi u narednih sedam godina, najavio je Pier Luigi Gilibert, izvršni direktor EIF-a. “Nastavljajući se na uspjeh Programa za konkurentnost i inovacije, koji je prethodio COSME-u te u okviru kojeg je MSP-ovima osigurano otprilike 20 milijardi eura i sačuvano više od milijun radnih mjesta, želimo MSP-ovima poboljšati pristup financiranju te pridonijeti rastu i zapošljavanju u Europi”, smatra Gilibert.

COSME će financirati jamstva za banke kako bi im se pomoglo da odobravaju više kredita i financijskih zajmova MSP-ovima.

To će imati znatan utjecaj na MSP-ove jer zbog učinka poluge programa COSME, jedan euro uložen u kreditno jamstvo omogućit će im do 30 eura financijskih sredstava. Tim jamstvima zapravo će se pomoći mnogim MSP-ovima koji drugačije možda ne bi mogli dobiti financijska sredstva zbog

Klasteri konkurentnosti

Novac za bolju suradnju

Dvanaest hrvatskih klastera dobilo je po 100.000 kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna. Novac će biti iskorišten za komunika njihove operativne troškove Hrvatski klasteri konkurentnosti prvi put su od Ministarstva gospodarstva dobili finacijsku pomoć u iznosu od 100.000 kuna. Ugovore o dodjeli financijskih sredstava je s predstavnicima 12 klastera konkurentnosti potpisao zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.

Novčanu pomoć države dobili su klasteri iz sektora kreativne i kulturne industrije, prehrambeno-prerađivačke, drvno-prera-

đivačke, automobilske, industrije tekstila, kože i obuće, obrambene industrije, industrije kemije, plastike i gume, informatičkih tehnologija, pomorske industrije, građevinarstva, zdravstvene industrije te sektora elektroenergetskih i proizvodnih strojeva i tehnologija.

Znamo da su klasteri bitni za jačanje konkurentnosti unutar samog sektora, istaknuo je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić. “Bitna je i fokusiranost klaste-

ra prema istraživačkom i razvojnom sektoru, identifikacija i razvoj novih tehnologija kao mogućnost za napredak pojedine grane industrije, te što se tiče fondova Europske unije pozicioniranje sektora unutar Europske unije”, kaže Leverić. U Ministarstvu najavljuju kako će u sljedećoj godini višestruko povećati sredstva kojima će poticati razvoj klastera.

S politikom razvoja klastera u nas se krenulo 2002. godine i to razvojem posebnih

klastera kojima je bio cilj umrežavanje malih i srednjih poduzetnika, ističe načelnica Sektora za EU fondove Ministarstva gospodarstva Marija Rajković. “Politika razvoja klastera bitan je instrument za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

On ujedno služi i da se što bolje povuku sredstva iz europskih strukturnih fondova u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Kroz klastere konkurentnosti došlo je do umrežavanja i za istim stolom sjedili su svi sudionici jačanja hrvatskog gospodarstva.

www.een.hr

25. kolovoza 2014

poduzetnike

di eura dodatnog novca. Očekuje se da će više od 300.000 poduzeća

COSME mijenja CIP COSME je program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća za razdoblje 2014. - 2020. s planiranim proračunom od 2,3 milijarde eura s učinkom poluge koji može omogućiti iznos do 25 milijardi eura i u okviru njega pružat će se potpora MSP-ovima u sljedećim područjima: boljem pristupu financiranju za MSP-ove, pristup tržištima i promicanju poduzetničke kulture. Program COSME nastavlja se na uspjeh Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) koji je pomogao mobilizirati više od 16 milijardi eura zajmova i 2,8 milijardi eura rizičnog kapitala za preko 328.000 MSP-ova u Europi od 2007. do 2013. godine. je to kategorija MSP-ova koja se trenutačno suočava s najviše poteškoća pri dobivanju zajmova.

nedovoljnog broja kolaterala. Očekuje se da će do 330.000 MSP-ova dobiti zajmove uz potporu jamstava iz programa COSME pri čemu će ukupna vrijednost zajmova doseći 21 milijardu eura. Na temelju iskustva iz Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) koji je prethodio COSME-u, očekuje se da će 90 posto korisnika imati 10 ili manje zaposlenika s prosječnim zajamčenim zajmom od oko 65.000 eura. Upravo

acijske aktivnosti klastera i Klasteri su nam jedan od glavnih nositelja izrade strategije pametne specijalizacije. Riječ je o dokumentu koji nije samo preduvjet za korištenje EU fondova već kojim Hrvatska na osnovi svog teritorijalnog kapitala pokušava naći niše u kojima možemo biti konkurentni na europskom i globalnom tržištu”, naglasila je Marija Rajković.

Novac koji su dobili klasteri , prema najavama, većinom će biti iskorišten za komunikacijske aktivnosti klastera i njihove operativne troškove.

Dio proračuna COSME-a uložit će se u fondove kojima se osigurava rizični kapital za MSP-ove tijekom faze širenja, posebno za one koji djeluju prekogranično. Upravitelji fondova djelovat će na komercijalnoj osnovi kako bi se osigurala usredotočenost ulaganja na MSP-ove s najvećim potencijalom rasta. Očekuje se da će oko 500 poduzeća dobiti kapital pri čemu će ukupno ulaganje doseći četiri milijarde eura i privući dodatno financiranje zajedničkim ulaganjima iz drugih javnih i privatnih izvora.

4 5

Pravilnik u ribarstvu vezan uz sufinanciranje iz fondova Europske unije

Potpore za ribarstvo Narodne novine su objavile Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere 2.1 “Proizvodne investicije u akvakulturi”. Riječ je o prvom pravilniku u sklopu Operativnog programa za ribarstvo za programsko razdoblje 2007. - 2013., namijenjenom ribarskom sektoru, u ovome slučaju sektoru akvakulture, a i prvom pravilniku u ribarstvu kojim se omogućuje sufinanciranje iz fondova EU-a. Ukupna financijska alokacija za provođenje ove mjere iznosi pet milijuna eura od čega je udio EU-a u okviru Europskog fonda za ribarstvo 3,8 milijuna eura, dok je ostali dio iz državnog proračuna.

Pravilnik obuhvaća niz proizvodnih ulaganja u postojeća uzgajališta, ali i popratne infrastrukturne kapacitete nužne za djelatnost akvakulture kao što su skladišta, objekti za maloprodaju, vodne građevine, plovila, specijalizirana vozila i ostalo. Udio sufinanciranja, predviđen ovim pravilnikom kao i uredbama EU-a u ovome području, iznosi 60 posto, dok je najviši iznos po korisniku milijun eura.

Prvi natječaj za provedbu ovoga pravilnika objavljen je 18. kolovoza i bit će otvoren do 3. studenoga.

Europski fond za ribarstvo je financijski instrument Europske unije namijenjen sektoru ribarstva za sedmogodišnje programsko razdoblje 2007.-2013.

Glavni cilj fonda je poboljšanje konkurentnosti sektora ribarstva te doprinos stvaranju ekološki, ekonomski i socijalno održivog ribarstva. Republika Hrvatska u ovom programskom razdoblju (u okviru Operativnog programa za ribarstvo) provodit će četiri mjere, od čega

su tri namijenjene sektoru ribarstva (mjera trajne obustave ribolova putem uništenja ribarskih plovila ili njihovom prenamjenom na djelatnosti izvan ribarstva, mjera privremene obustave ribolova te mjera proizvodnih investicija u akvakulturi) dok je jedna, u obliku tehničke pomoći, namijenjena administraciji odgovornoj za upravljanje i kontrolu provedbe Operativnog programa (Uprava ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede).

Sve potrebne informacije potencijalnim korisnicima ove mjere (Pravilnik, Vodič za evidenciju korisnika u ruralnom razvoju i ribarstvu - EKRRiR te Vodič za podnošenje zahtjeva pomoću elektronske aplikacije AGRONET) dostupne su na http:// www.apprrr.hr/mjera-21-proizvodneinvesticije-u-akvakulturi-1029.aspx.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu.

nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0039123.

Popravak i održavanje HEP - Proizvodnja traži uslugu održavanja i popravaka strojeva i električne opreme. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: HEP - Proizvodnja d.o.o., 09518585079, Ulica grada Vukovara 37, Ured direktora, Na pažnju: Velimir Jalšovec, dipl. ing., 10 000 Zagreb, velimir.jalsovec@hep.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+005-0039111.

Održavanje sustava Ministarstvo pravosuđa traži nabavu usluge održavanja aplikativnog sustava Upisnika prekršajnih sudova. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo pravosuđa, 26635293339, Ulica grada Vukovara 49, Služba za javnu nabavu i materijalno poslovanje, Odjel javne nabave, 10 000 Zagreb, nabava@pravosudje.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0039047.

Nadzor građevinskih radova Hrvatske ceste traže uslugu nadzora nad građevinskim radovima. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske ceste d.o.o., 55545787885, Vončinina 3, Odjel za nabavu, Renata Lukačić, dipl. ing. građ., 10 000 Zagreb, renata.lukacic@hrvatske-ceste.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.

Popravak i održavanje IT opreme Carinska uprava Ministarstva financija traži nabavu usluga održavanja i popravka informacijske opreme. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija, Carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Sektor za financije. Na pažnju Marijana

Semulić; Danijel Drlić; Vlasta Špoljarić; Jasminka Gregurović; Romana Butina; Boris Sedlar, 10 000 Zagreb, javna.nabava@carina.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+002-0039114.

Računala i oprema Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja traži nabavu računala i računalne opreme. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, 95093210687, Republike Austrije 20, Služba za nabavu.

Na pažnju: mr. sc. Neven Bertović, dipl. oec., 10 000 Zagreb, neven.bertovic@ mgipu.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/Doku-

mentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0039064.

Rabljena teretna vozila Grad Zagreb nabavlja rabljena teretna vozila. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10 000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0039097 Upravljanje odlagalištem Caerphilly County Borough Council, Hengoed, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, traži nabavu usluga upravljanja odlagalištem i građevinskim radovima na pogonu za proizvodnju goriva. Natječaj je otvoren do 2. veljače 2015. godine, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Caerphilly County Borough Council, Penallta House, Tredomen Park, Ystrad Mynach, Mrs Anne Knibbs, CF82 7PG Hengoed, United Kingdom, knibba@caerphilly.gov. uk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Traže se dobavljači rabljenih guma za reciklažu (BRHU20140619001) Mađarska tvrtka, koja je razvila pirolitičku tehnologiju za recikliranje otpadnih guma, traži dobavljače rabljenih guma, s kojima bi surađivali na bazi podugovaranja. Glavna prednost ove tehnologije je činjenica da generira utržive materijale dok reciklira otpadne gume.

Distribucija prehrambenih namirnica na ruskom tržištu (BRRU20140313001) Ruska tvrtka specijalizirana za veleprodaju prehrambenih namirnica i proizvoda (žitarice, brašno, šećer, itd.) traži dobavljača namirnica, posebno šećera.

Drugi proizvodi koji su također poželjni su: žitarice, brašno, začini, čaj i kava. Partnerska tvrtka bi trebala biti u moguć-

nosti pružiti visokokvalitetne proizvode po niskim cijenama.

Distribucija brodova/ jedriličarske opreme na poljskom tržištu (BRPL20140514001)

Poljska tvrtka traži zanimljive proizvode za distribuciju na poljskom tržištu. Tvrtka prvenstveno želi distribuirati brodove/ čamce, jedriličarsku odjeću i druge proizvode vezane uz vodene sportove. Tvrtka se već bavila prodajom jedrilica i ima dobro razvijenu distribucijsku mrežu.

Distribucija dijelova za vozila na ruskom tržištu (BRRU20140402005) Ruska tvrtka koja radi u veleprodaji dijelova za vozila, nabavi i inženjeringu vozila i opreme nudi usluge distribucije. Tvrtka traži proizvođače originalnih dijelova za vozila, motora na prirodni i deponijski plin, bioplin i dizelsko gori-

Dobavljač metalnih/čeličnih materijala za slovensku tvrtku (BRSI20140611001) Slovenska tvrtka, poznata po proizvodnji čeličnih dijelova/ konstrukcija i montiranju istih, traži dobavljača metalnih materijala koji je u mogućnosti dostaviti mjesečno otprilike 50-100 tona čeličnih materijala, a s kojim žele uspostaviti proizvodni ugovor i/ili partnerstvo u obliku distribucije. Tvrtka bi željela pronaći pouzdanog dobavljača za veće, kao i manje količine metala, budući da žele optimizirati svoje troškove materijala. Uloge potencijalnog partnera bi bile: dobavljanje metala za slovensku tvrtku i distribucija metala u Sloveniju.

Distribucija delikatesnih prehrambenih proizvoda na austrijskom tržištu (BRAT20140519001) Austrijska tvrtka, koja je uspješno uspostavila inovativni brend koji se usredotočuje na inovativna rješenja za pakiranje, u kombinaciji s visokokvalitetnom hranom iz Štajerske, nudi distribuciju tvrtkama koje proizvode prehrambene proizvode (po mogućnosti delikatesne proizvode – ulja, začini, ocat, itd). Zajedno s raznim proizvođačima, dobavljačima i distributerima tvrtka distribuira regionalne prehrambene proizvode iz Štajerske po cijelom svijetu. Stoga nude svoj know-how, distribucijske mreže i kontakte tvrtkama koje svoje proizvode žele plasirati na austrijskom tržištu. Ponuda za suradnju se odnosi na proizvođače kvalitetne hrane/pića, delikatesa.

Distribucija dječjeg namještaja na francuskom tržištu (BRFR20140619001) Francuska tvrtka, proizvođač dječjeg namještaja “Made in France”, izrađenog od visokokvalitetne bukovine iz Francuske (npr.visoke stolice, stolovi za presvlačenje, krevetići, sitni namještaj, itd.), traži dugoročnu komercijalnu suradnju s proizvođačima komplementarnih proizvoda koje bi distribuirali na francuskom tržištu.

Distribucija vina u bačvama na češkom tržištu (BRCZ20140617001) Češki trgovac vinom traži proizvođače vina koje je pakirano u bačvama i bocama. Volumen bačvi bi trebao biti 1000 litara, a dobavljač mora sam organizirati logistiku za isporuku vina. Tvrtka nudi svoje usluge kao distributer prvenstveno vina u bačvama, dok je vino punjeno u boce navedeno kao komplementarni proizvod.

vo, opreme za dizanje, i druge dijelove, kako bi ih distribuirala na ruskom tržištu.

www.een.hr

25. kolovoza 2014

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/ consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.

1

2

3

4

5

6

7

8

Dječja haljinica brend L’Angelo Fashion, model 611. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je trakica za vezivanje preduga pa može doći do gušenja djeteta. (slika 1)

Plastične lutke, brend Hai Sheng Toys, model Dolce Mamma. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od kojeg je napravljen sadrži previsoke razine ftalata. (slika 3)

Laserska lampa, brend Firefly, model LDH-FFY-450. Proizvod predstavlja rizik od oštećenja vida zbog prejakog laserskog svjetla, te električnog udara jer izolacija električnog kabla nije kvalitetno izvedena. (slika 2)

Automobil Volkswagen, model Tiguan s motorom 1.4 TSI proizveden od 2007, do 2008. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zbog dizajnerske greške može doći do oštećenja sustava kontrole kočenja. (slika 4)

Automobili Chevrolet, modeli Cruze i Orlando, VIN oznaka Cruze: DK063921 – EK558271; Chevrolet Orlando: DK059483 – EK553116. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kardan može puknuti. (slika 5)

Automobil Alpina, model B3, tip E46, proizvedeni između 1999. i 2006. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer suvozački zračni jastuk može prilikom aktivacije ozlijediti putnika. (slika 7)

Čvrsti disk, brend König, model 3.5” HDD Enclosure, oznake CMP-MOBSTOR151.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može doći do električnog udara zbog greške u sustavu napajanja. (slika 6)

Produžni kabel, brend Kevin Lee, model KLN-YJ-G01425. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija nije dobro izvedena pa može doći do električnog udara. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Potraga za senzorima koji će se ugrađivati u dječju odjeću i softver za analizu glasa (13 BE 0427 3SON) • Flamanska organizacija razvija dječju odjeću sa senzorima za praćenje aktivnosti i ponašanja djeteta. U potrazi su za senzorima i softverom koji može analizirati bebin glas. Zainteresirani su za licenciranje ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

Tehnologija za obradu teksta u medijskim alatima za upravljanje imovinom (TRSE20140325001) • Švedska sveučilišna spin off tvrtka aktivna u razvoju softvera za svjetsko tržište, specijalizirana za upravljanje medijskom imovinom (MAM), rješenjima otvorenog koda i interaktivnim dizajnom, u potrazi je za tehnologijama za analizu teksta koje bi mogli uključiti u svoje MAM alate unutar postojećih rješenja za vađenje metapodataka. Traži se tehnički ili komercijalni ugovor sa subjektima iz akademske zajednice ili tvrtkom iz ICT sektora.

Dizajn kontrolnih sustava i inženjerske usluge (TRNL20140319001) • Nizozemska tvrtka razvija 3D printer za veliku brzinu i visok volumen proizvod-

nje industrijskih mehaničkih komponenti kao ekonomsku i tehničku alternativu klasičnim tehnologijama obrade.

Tvrtka traži teoretičare s polja nelinearnih kontrolnih sustava, kontrolnih sustava sa zatvorenom petljom, za ugovor o suradnji ili ugovor o istraživačkim uslugama.

Brzo mjerenje spojnih točaka za lijepljenje metalnih ploča (TRDE20140130 002) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačkorazvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za mjerenje spojnih točaka između preklapajućih metalnih ploča. Cilj je detektirati i identificirati stupanj defekta u lijepljenim spojevima i, ako je moguće, utvrditi debljinu sloja ljepila. Pozivaju se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Biorazgradivi materijali za more (TRDE20140129001) • Njemačko sveučilište ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih livada morske trave sadnjom umjetne koja će stvoriti pogodne hidrodinamičke uvjete za rast morske trave. Umjetna morska trava bi se trebala razgraditi nakon određena vremena kako bi prepustila mjesto prirodnoj livadi morske trave. To će biti zajednički pro-

jekt ekologa, hidrodinamičkih i materijalnih stručnjaka. Traženi partner bi trebao biti zainteresiran za razvoj željenog materijala i/ili novih poslovnih prilika.

se industrijski subjekti, istraživačke organizacije i akademska zajednica s prihvatljivim rješenjima na sklapanje partnerstva.

Traži se tehnologija za energetsku optimizaciju tijekom procesa rafiniranja povrća i za korištenje niskih temperatura (TRDE20140430002) • Njemačka tvrtka, specijalizirana za procesuiranje svježih i zamrznutih poljoprivrednih proizvoda, traži inovativne tehnologije za unapređenje energetske efikasnosti tijekom procesa rafiniranja i zamrzavanja povrća, primjerice tehnologije koje se koriste na niskim temperaturama hladnih dijelova trgovine.

Poduzeće koristi nekoliko strojeva za obradu, zamrzavanje i skladištenje povrća. Mogući tipovi suradnje su tehnička ili komercijalna suradnja uz tehničku podršku.

Smanjenje broja bacila – nova tehnologija za unapređenje mikrobiologije povrća (mrkva, krumpir, luk...)

(TRDE20140508004) • Njemačka prehrambena tvrtka sa sjedištem u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za smanjenje izloženosti bakterijama i poboljšanje mikrobiologije povrća. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju svježih i smrznutih poljoprivrednih proizvoda. Mogući oblici suradnje uključuju komercijalni ugovor s tehničkom pomoći, tehničku suradnju ili ugovor o licenci.

Uklanjanje oksida iz magnetskih ploča (TRDE20140130001) • Njemački multinacionalni dobavljač vrhunskih automobila s istraživačko-razvojnim lokacijama diljem Europe, Sjeverne Amerike i Azije traži tehnologiju za uklanjanje magnezij-oksida iz magnezijskih ploča kako bi se optimizirao proces lijepljenja. Ponuđena tehnologija bi trebala biti na visokom stupnju razvoja ili spremna za stavljanje u masovnu proizvodnju. Pozivaju

Traži se automatizirana linija za pakiranje metalnih ploča (TRAT20140428 001) • Austrijska tvrtka želi investirati u automatiziranu liniju za pakiranje metalnih ploča. Imaju patent za posebnu metodu pakiranja koja se mora prebaciti s ručnog na potpuno automatizirani tijek rada.

Ova metoda omogućuje zaštitno zatvaranje metalnih ploča te otvaranje i ponovno pečaćenje bez dodatnih napora.

Traže se partneri sa stručnim znanjem iz područja automatiziranog procesa pakiranja. Razvijanje i nacrt ove linije je prvi zadatak. Drugi zadatak je instalacija linije.

enterprise europe

25. kolovoza 2014

8

Poslovni susreti u sklopu Sajma drvne industrije u Klagenfurtu Gospodarska komora Koruške i Gospodarska komora Austrije, u suradnji s Novom mrežom komora regije Alpe-Adria i Europskom poduzetničkom mrežom, pozivaju Vas na poslovne susrete iz sektora drvne industrije i šumarstva, koji će se održati 4. rujna u Klagenfurtu. Poslovni susreti će biti organizirani u sklopu Međunarodnog sajma drvne industrije 2014., a HGK i Europska poduzetnička mreža Hrvatske podržavaju ovo događanje.

Ovi susreti su namijenjeni širokom spektru tvrtki iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije, Slovenije, Mađarske i

Hrvatske te predstavnicima javne ovlasti iz sektora drvne gradnje i šumarstva.

Glavne teme: • Drvna gradnja i proizvodi • Šumarski alati, zaštita na radu, sigurnost i sprečavanje nezgoda na radu • Tehnike sječe drva • Tehnologije za pilane • Mjerenje drva (wood measurement) i IT • Bioenergija • Transport i logistika

Prijave za poslovne susrete predaju se online putem linka http://www. b2match.eu/timberfair 2014, gdje možete dobiti sve dodatne informacije te program događanja. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Za sva dodatna pitanja možete kontaktirati Sandu Filipović, ŽK Rijeka, sfilipovic@hgk.hr ili 051/209-154.

HORIZON 2020: Istraživanje, razvoj i inovacije Poslovni susreti HORIZON 2020, koji će se održati 2. studenog u Ostravi, Češka, otvoreni su za sve istraživače, poduzetnike i inovatore u potrazi za projektnim partnerima.

Sudionici imaju jedinstvenu priliku: • pripremiti projektni prijedlog za natječaj Horizon 2020, • birati partnere i sastaviti konzorcij za R & D projekte,

• ubrzati inovacije, • razmjenjivati ideje, • prezentirati nove tehnologije, • razgovarati o mogućnostima suradnje, • susresti predstavnike istraživačkih instituta, sveučilišta i tvrtki iz različitih zemalja • sve to u jednom danu, na jednom mjestu, licem u lice.

Sudionici mogu imati do 15 unaprijed zakazanih bilateralnih susreta (jedan sa-

stanak traje do 20 minuta). Sudjelovanje na susretima je besplatno, a registracija je moguća na https://b2bharmo.com/ Ostrava_H2020. Nakon registracije svaki sudionik odabire tvrtke za bilateralne sastanke, a isto tako i tvrtke iz drugih zemalja mogu zatražiti sastanak s vašom tvrtkom. Samo oni sastanci koji su potvrđeni s obje strane bit će uneseni u raspored sastanaka svake pojedine tvrtke.

Ovo događanje organizirala je Europska

Poslovni razgovori za strojare Contact-Contract posjetitelja iz 59 zemalja svijeta (www.bvv.cz/en/msv).

Poslovni razgovori će se održati 30. rujna i 1. listopada u Brnu, Češka, u okviru Međunarodnog sajma strojarstva MSV 2014 (International Engineering Fair), vodećeg industrijskog sajma u Srednjoj Europi s više od 1500 izlagača i 75.000

Posjetitelji sajma plaćaju kotizaciju od 40 eura, a izlagači sajma 20 eura.

Kotizacija uključuje usluge prevođenja, besplatan ulaz na sajam i druge pogodnosti. Zainteresirani za sudjelovanje na B2B razgovorima izravno se prijavljuju na internet stranicama eventa: kk2014.converve.com/ p_registration.php. Za detaljnije obavijesti možete se obratiti Jeleni Ravlić; jravlic@hgk.hr ili 01/4606-824.

Međunarodni poslovni susreti u sklopu sajma MOS Slovenska komora za obrt i malo gospodarstvo, u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, Novom mrežom komora regije AlpeAdria i projektom ICON, pozivaju na Međunarodne poslovne susrete u sklopu 47. međunarodnog sajma u Celju (MOS). Sajam će se održati u razdoblju od 10. do 15. rujna, dok će se međunarodni poslovni susreti između tvrtki održati 11. rujna. HGK i Europska poduzetnička mreža Hrvatske podržavaju događanje u ulozi suorganizatora. Sektori koji će biti zastupljeni na

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 27. kolovoza - radionica Razmjena dobre prakse inovativnih pothvata, Zagreb

16.-18. rujna - ICS Meetings, brokerage inovacijskih tvrtki Toulouse, Francuska

3. rujna - MTM Furniture Fair brokerage event, Ostroda, Poljska

24.- 25. rujna - WindMatch 2014 Hamburg, Hamburg, Njemačka

4. rujna - B2B-Cooperation-Exchange drvne industrije i šumarstva na International Timber Fairu 2014, Klagenfurt, Austrija

30. rujna - Poslovni razgovori za strojare Contact-Contract, Brno, Češka

11.rujna - Međunarodni poslovni susreti u sklopu 47. međunarodnog sajma u Celju (MOS) 11-13. rujna - CeBIT Bilişim Eurasia, B2B za IT sektor, Istanbul

poduzetnička mreža uz potporu Europske komisije i središnjih tijela državne administracije, Ministarstva industrije i trgovine Češke Republike, Ministarstva obrazovanja, sporta i mladih Češke Republike te Ministarstva obrazovanja, znanosti, istraživanja i sporta Slovačke Republike.

16. listopada - Pula Boat Fair, B2B za proizvođače brodske opreme i brodogradnju, Pula 2. studenoga - Poslovni susreti Horizon 2020, Ostrava, Češka 4-7. studenoga - Poslovni susretu na sajmu Midest, Pariz, Francuska

ovim poslovnim susretima su: Obnovljivi izvori energije; Prerada metala; Graditeljstvo; Prerada drva; Elektroindustrija; Plastika.

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Sve dodatne informacije o događanju možete pronaći na linku na kojem se obavlja i online prijava: https://www.b2match.eu/slovenia2014.

U slučaju poteškoća pri prijavi ili dodatnih pitanja, kontaktirajte: Sandu Filipović; sfilipovic@hgk.hr ili 051/209-154, Jelenu Ravlić; jravlic@ hgk.hr ili 01/4606-824.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 10 vezilja

( oko 200 članova

bilo u Zadruzi Diklica

Kućna radinost Meri Krilić, Čilipi

ima Udruga Sunce

UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE, SPLIT

Uvozni suveniri vs. konavoski vez

Važnost društvenog poduzetništva U vez treba uložiti puno rada i preciznosti za što je nužno veliko znanje i iskustvo te izuzetna strpljivost, ističe Meri Krilić

Misija Udruge je aktivno pridonijeti očuvanju prirode i okoliša te prihvatljivom gospodarenju prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja

N

K

adaleko čuveni konavoski vez uspio je opstati zahvaljujući činjenici da 60 godina staro Kulturno-umjetničko društvo Čilipi održava manifestacije svake nedjelje od Cvjetnice sve do blagdana Svih svetih na središnjem trgu u Čilipima pa vezilje na njima izlažu i prodaju svoje ručne radove. Postupno uz to kulturno društvo započela je i

Pravi je konavoski vez za naše prilike i sadašnje stanje dosta skup i teško ga je prodati komercijalna djelatnost, a osnovana je i Zadruga Diklica u koju se učlanilo 10 vezilja. No, problemi su nastali kada se počelo s fiskalizacijom - Diklica se raspala, a neke vezilje su osnovale obrte ili kućnu djelatnost. Prema riječima Meri Krilić, bivše upraviteljice Zadruge, Diklica je prestala s radom jer nije bilo sredstava za kupovanje opreme i ispunjavanje obveza.

Stoga je Meri Krilić svoju djelatnost proizvodnje konavoskog veza nastavila registriravši se za kućnu radinost, a uredila je i mali prostor u kojem prodaje i izlaže svoje proizvode. On se nalazi u neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja Konavala u kojem su, između ostalog, izloženi i vrijedni vezeni eksponati.

Puno strpljenja “Gotovo su nas upropastili suveniri iz uvoza, pogotovo jeftini suveniri iz Kine. Inače najbolji kupci su nam Francuzi, a jedno vrijeme su nas posjećivali ruski turisti kojih je sada malo kao i Talijana.

Nedjeljom na smotre folklora uglavnom dolaze turisti koje dovode agencije. Nekada je na trgu bilo po 2000 turista dok ih je danas oko 600. Ipak, iako je to daleko od prijeratnih posjeta, vidljiv je porast dolazaka turista, ali je zabrinjavajuće to što im je platna moć osjetno manja, pa uglavnom kupuju sitnije i jeftinije proizvode”, ističe Meri Krilić.

Prema njezinim riječima, pravi je vez za naše

prilike i sadašnje stanje dosta skup i teško ga je prodati. “U vez treba uložiti puno rada i preciznosti za što je nužno veliko znanje i iskustvo te izuzetna strpljivost. Današnji trgovci neće vam ga platiti unaprijed tako da većina vezilja taj posao doživljava kao dodatnu djelatnost i hobi”, ističe Meri Krilić Kao i ona, i Paolina Medović je registrirala kućnu radinost kako bi svoje radove mogla izlagati nedjeljom ujutro na Čilipima gdje zajedno s desetak vezilja turistima prodaje konavoski vez i ukrase obogaćene njime.

“Turisti uglavnom kupuju sitnice i rijetki se odlučuju na kupnju vrijednih radova”, kaže Paolina Medović na koju je ljubav i vještine vezenja prenijela njezina svekrva.

Kulturno-umjetničko društvo je uvijek na usluzi Konavokama koje se bave vezenjem, a kroz njega su animirana i djeca koja mogu sudjelovati na edukacijama vezilja iz Konavala. Njihovom zaslugom sada i oko 80 djece uči konavoski vez. (J.V.)

ako bi odgovorili na rastuću potrebu društva za neovisnim i stručnim tijelom koje će ponuditi rješenja u pitanjima zaštite okoliša i prirode, gru-

našem radu potičemo sudjelovanje javnosti, educiramo je i informiramo te zagovaramo odgovorne načine upravljanja i gospodarenja na temelju odrednica održivog razvoja”, objašnjava ona.

Između 65 i 80 posto godišnjeg proračuna Udruge dolazi iz međunarodnih izvora

Zeleni izleti za bolju ekološku svijest u budućnosti Aktivnosti i projekti Sunca provode se u okviru dva programa - Zaštite okoliša i održivog razvoja te Zaštite prirode. “Od 2012. radimo na razvoju društvenog poduzetništva Zelenih izleta - radionica u prirodi. Zelene izlete organiziramo u suradnji s turističkim agencijama, a namijenjeni su učenicima osnovnih škola”, napominje Gabrijela Medunić-Orlić dodajući kako je društveno poduzetništvo jedan od relativno novih pojmova u ekonomiji i počiva na potpuno suprotnim ciljevima od današnje dominantne tržišne ekonomije. “Naime, cilj društvenog poduzetništva je riješiti kritične društvene probleme na održiv način.

Njegova je glavna karakteristika da kao cilj nema

pa splitskih intelektualaca odlučila je 1998. osnovati Udrugu za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce.

Danas je Udruga prisutna na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ima 10 zaposlenika i oko 200 članova.

Gabrijela MedunićOrlić, izvršna direktorica, kaže nam kako je misija Udruge aktivno pridonijeti očuvanju prirode i okoliša kao temeljnih vrijednosti društva te prihvatljivom gospodarenju prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja. “Kako bismo ostvarili misiju u

isključivo stvaranje profita već i ispunjenje društvenih zadaća. Tako se i kroz naše Zelene izlete učenici educiraju u prirodi, o prirodi i njenim ekosustavima, međupovezanosti živih bića te uče o važnosti ekološki odgovornog ponašanja”, naglašava ona.

Financijska sredstva koja Udruga stječe održavanjem Zelenih izleta ponovno se ulažu u razvoj edukativnih programa.

“Sunce je kao organizacija civilnog društva neprofitna institucija. Sva sredstva usmjeravaju se u razvoj organizacije, doprinos društvu kroz zaštitu prirode i okoliša te promociju održivog razvoja.

Još uvijek su nam ‘glavni proizvod’ naši projekti. S njima konkuriramo na natječajima EU fondova, različitih međunarodnih fondacija te domaćih javnih i poslovnih subjekata. Između 65 i 80 posto godišnjeg proračuna Sunca dolazi iz međunarodnih izvora, ponajprije fondacija za zaštitu prirode i okoliša te fondova EU-a”, pojašnjava Gabrijela Medunić-Orlić. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 467,7 mil KM

BiH izvoz u Hrvatsku u 6 mjeseci (pad 18,3%)

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 879 mil KM

hrvatski izvoz u BiH u istom razdoblju

Bosna i Hercegovina snažno osjeća pad izvoza na hrvatsko tržište

Rusija i Turska umjesto Hrvatske Tijekom šest mjeseci bosanskohercegovački izvoz u Rusiju bio je veći za 40,6 posto, u Tursku za 14,5 posto, za Srbiju 4,6 posto i Crnu Goru za 4,9 posto, ali to sve skupa ni približno ne pokriva pad izvoza u Hrvatsku od 7,8 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

D

ok jednom ne omrkne, drugom ne osvane. Ova poslovica u zadnje je vrijeme sve aktualnija u Bosni i Hercegovini, kako u gospodarstvu tako i kod mudrih analitičkih glava. Zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a i Europske unije u Rusiju Moskva je dočekala recipročnim mjerama, a to se pokazalo kao dobra prilika da BiH i Srbija, koja ima dobre poslovne odnose s Moskvom, kao i još nekoliko država s Balkana koje nisu pogođene sankcijama, preuzmu bar djelić ogromnog ruskog tržišnog kolača.

Analitičar Vanjskotrgovinske komore Duljko Hasić smatra snažniji ulazak BiH tvrtki na rusko tržište spasonosnim rješenjem nakon zabrinjavajućeg pada trgovinskih odnosa s Hrvatskom, dosad prvim poslovnim partnerom. BiH je na-

kon ulaska Hrvatske u EU osuđena tražiti alternativna tržišta. Kad je riječ o izvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, djelomična rješenja su nađena u povećanom plasmanu u Crnoj Gori i na Kosovu. No, to je još uvijek daleko od količina koje su ranijih godina bile plasirane u Hrvatskoj. Tijekom šest mjeseci ove godine u Crnu Goru je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda za 10,8 milijuna konvertibilnih ma-

U Hrvatsku je izvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda za samo 12.456 KM - a lani za 27,3 milijuna KM raka (KM), u Srbiju za 9,5 milijuna KM, Makedoniju 7,3 milijuna KM, Kosovo četiri milijuna KM, a u Hrvatsku za samo 12.456 KM, dok je lani taj izvoz vrijedio 27,3 milijuna KM. Trgovinska razmje-

na s Turskom je u porastu, a ulazak na rusko tržište bilo bi kvalitetno dugoročno rješenje.

Deficit koji zabrinjava Trgovinski defit s Hrvatskom koji je iz mjeseca u mjesec u porastu zabrinjava, istina više gospodarstvenike nego političke elite koje su pred opće izbore u listopadu zaokupljene planovima o vlasti.

U šest mjeseci bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku iznosio je 467,7 milijuna KM što je na go-

dišnjoj razini pad od 18,3 posto. Hrvatski izvoz u BiH u tom je razdoblju, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosio nešto više od 879 milijuna KM uz pad od 7,8 posto. Analitičari ocjenjuju da će se negativni trgovinski trendovi s Hrvatskom nastaviti i do kraja godine. Istodobno, izvoz u Crnu Goru povećan je za 4,9 posto, u Srbiju za 4,6 posto, u Tursku za 14,9 posto i u Rusiju za ogromnih 40,6 posto, istina s niskom startnom osnovom od 33,3 milijuna

KM. Trgovinski trendovi sa zemljama koje bi bile zamjena za hrvatski izvoz su u značajnom rastu, ali istini za volju, još su daleko od minusa trgovinske razmjene s Hrvatskom.

Lanjski izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusiju, ponajprije voća, bio je minoran. U 2013. izvezeno je oko 890 kilograma voća u vrijednosti od 1,2 milijuna KM. Mogućnosti koje pruža rusko tržište, kao i činjenica da ruski kapital prevladava u Srbiji, a još više u Republici Srpskoj, predstavljaju realnu mogućnost za ekspanziju.

Međutim, poplave i kiše su, najblaže rečeno, desetkovale upravo tu proizvodnju, tako da će BiH biti primorana uvoziti još više povrća i voća. U šest mjeseci ove godine u Rusiju je izvezeno svega 105 kilograma voća za nepunih 200.000 maraka.

Boris Tučić, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u svojim je izjavama također suzdržan kad se radi o

optimističkom rastu izvoza u Rusiju; čini se da on bolje rezultate očekuje od trgovanja s Turskom nego Rusijom, bar ove godine.

Naime, vlada Turske donijela je odluku za ovu godinu o bescarinskom uvozu 15.000 tona mesa iz BiH. Što se tiče Rusije, Tučić kaže da sve voće i povrće koje proizvede BiH već samo Moskva može potrošiti za jedan tjedan. A kako bi se BiH okoristila ratom sankcija između Moskve, New Yorka i Bruxellesa, prvo mora riješiti bitan problem, a to je sporazum o slobodnoj trgovini između dviju država koji je ostao nezaključen zbog neplaćenog računa za plin od oko 110 milijuna dolara, isporučenog još tijekom rata. Istini za volju, i Rusija duguje BiH, iz razdoblja zajedničke države, oko 120 milijuna dolara.

No, taj dug nije ostao neriješen zbog Rusa, nego zbog nespremnosti entitetskih vlasti da se dogovore o podjeli zarade predratnih BiH kompanija.

Inozemni vlasnici kapitala ulažu u stočarstvo u BiH

Ugovor o izgradnji tisuću farmi koza i ovaca Kako piše m.klix.ba, pred realizacijom je jedna od najvećih poslijeratnih investicija u stočarstvu u Bosni i Hercegovini, izgradnja 1000 farmi koza i ovaca. Dževad Kovač, predsjednik Udruge uzgajivača koza i ovaca Tor iz Mostara, i zastupnik turske kompanije Milksa iz Burse Aybar Ulucka potpisali su u Sarajevu ugovor o implementaciji projekta podi-

zanja 1000 farmi koza i ovaca.

Implementacija ugovora trebala bi početi ovih dana, kao i izgradnja farmi,

izjavio je Kovač. Farme će proizvoditi mlijeko i meso te njihove proizvode. Kovač je najavio da će uskoro biti objavljen javni poziv za izgradnju tih farmi.

Ovo je jedan od nesvakidašnjih primjera kako su inozemni vlasnici kapitala prepoznali stočarstvo u BiH kao jednu od unosnih i prioritetnih poljoprivrednih djelatnosti i šansu da se zemlja obogati sa 1000 farmi te se na

taj način osigura egzistencija ljudi na selu, ocijenio je Kovač.

Zastupnik Milkse Aybar Ulucka naglasio je da realizacija ovog projekta ima posebnu socijalnu i ekonomsku važnost za BiH, a posebno u sferi razvoja obiteljskog biznisa pod sustavom franšize. Realizacijom ovog projekta bit će zaposleno oko 7500 ljudi, a planira se godišnji izvoz od oko pola milijardi KM,

izjavio je Ulucka i najavio nove investicije - iz-

U planu je godišnji izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 500 milijuna KM gradnju tvornica za preradu mlijeka i stočne hrane.

Istodobno su Bosna Bank International i ZiraatBank BiH priopćile

podatke o implementaciji turske kreditne linije i desetgodišnjeg projekta razvoja biznisa koji je pripremila vlada Republike Turske u iznosu od 100 milijuna eura. Implementacijom programa putem ovih dviju banaka u prvih 18 mjeseci osigurano je zapošljavanje više od 5700 ljudi. Banke su priopćile da su do sada plasirale u realizaciju projekata 156,3 milijuna KM. (Z.L.)

15

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 156 od 502 tvrtke

*vijesti Krivaja za 8,5 milijuna Stečajna uprava predratnog giganta drvne industrije BiH Krivaje iz Zavidovića objavila je novi javni poziv za prodaju imovine te tvrtke s početnom cijenom od 8,5 milijuna KM. Prodaju se ekonomsko-tehnološka cjelina proizvodnje furnira, parketa i namještaja koja obuhvaća i upravnu zgradu te gradski hotel Kristal. Najveći interes do sada iskazala je jedna kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

još su u restrukturiranju koje provodi srpska vlada

Strateški partneri brišu i dugove

Srbija prodaje 502 tvrtke Samo tvrtke u restrukturiranju duguju državi 2,4 milijarde eura, ali to neće biti problem potencijalnih kupaca. Država je spremna oprostiti sve dugove poduzećima u restrukturiranju za koje se pronađe strateški partner, najavio je srpski premijer Vučić Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

S

rbija je odlučila osloboditi se balasta svojih propalih poduzeća i objavila njihovu prodaju 15. kolovoza u Financial Timesu i domaćim medijima. Ideja je da se konačno završi privatizacija duga više od 10 godina i raščiste posljedice neuspjele prodaje državne i društvene imovine.

Koliko bi poduzeća moglo biti spašeno, znat će se po broju prispjelih prijava na javni poziv koji traje do 15. rujna.

Na listi se nalaze 502 poduzeća, od kojih su 156 u restrukturiranju koje provodi vlada Srbije, dok su ostala u nadležnosti Agencije za privatizaciju, a do kraja 2015. trebala bi biti okončana sudbina polovine poduzeća. U Agenciji za privatizaciju procjenjuju da će vrlo brzo u stečaju završiti 50 tvrtki u restrukturiranju i njih bar još 100 koje do sada nisu privatizirane a nalaze se pod okriljem Agencije. Od dosad dospjelih prijava kažu da je najveće zanimanje pokazano za poduzeća iz sektora poljoprivrede i prehrambene

industrije i - iznenađujuće - metalskog sektora.

Samo tvrtke u restrukturiranju duguju državi ukupno 2,4 milijarde eura, ali to neće biti problem potencijalnih kupaca jer će se prodavati kao čiste, bez prethodnih obveza. “Država je spremna oprostiti sve dugove poduzećima u restrukturiranju za koje se pronađe strateški partner”, najavio je srpski premijer Aleksandar Vučić. On je ocijenio da se od 156 poduzeća u restrukturiranju za barem 40 može pronaći strateški partner.

Spašavanje odabranih Nemaju sve tvrtke na listi istu specifičnu težinu, pa bi spašavanje nekih od njih za državu u konač-

nici bilo mnogo važnije.

“Ako bismo spasili Železaru Smederevo i kemijski kompleks u kojem se nalaze Petrohemija i Azotara, to je ukupno dva posto našeg bruto domaćeg proizvoda. Ako to riješimo, uz ekonomske mjere i fiskalnu konsolidaciju očekujem da Srbija 2016. bude jedna od europskih zemalja s najvišim privrednim rastom”, istaknuo je premijer Vučić.

On je naveo da se već sada naziru rješenja za dva poduzeća, Fabriku automobila u Priboju (FAP) i Fabriku autobusa u Beogradu, Ikarbus, jer su se potencijalni partneri pojavili i prije objavljivanja oglasa za njihovu prodaju. Za FAP, koji inače ekonomski nosi čitavu jednu siromašnu regiju,

Na prodaju sajam, mediji, rudnici, toplice...

Na prodaju su stavljena, osim poduzeća u restrukturiranju - poput rudnika bakra RTB Bor, Galenike, PKB Korporacije, JP Resavice - i poduzeća iz portfelja Agencije za privatizaciju Simpo, Lasta, Zavod za udžbenike, zatim 15 toplica, među kojima su Institut za liječenje i rehabilitaciju Niška banja, Termal Vrdnik, Sijarinska banja, Specijalna bolnica Čigota Zlatibor... Kao i Slavija hoteli, Beogradski sajam, novinske kuće Politika i novosadski Dnevnik, TV stanica Studio B. Na listi su se našle i Termoelektrane Kosovo u Obiliću, Holding Trepča u Zvečanu i Površinski kopovi u Obiliću.

zainteresirani su Finci, a Ikarbus je već počeo sklapati Mercedesove autobuse. Izvjesno je da će se na ovom državnom poslu angažirati svi koji mogu pridonijeti spašavanju poduzeća s liste. U to ime premijer je okupio i razjedinjene srpske sindikate s kojima je do jučer ljuto ratovao oko novog zakona o radu. Predstavnik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović ocjenjuje da je sastanak s premijerom po tom pitanju bio koristan i konkretan.

“Dogovorili smo se da ćemo sektorski rješavati probleme i ići od tvrtke do tvrtke i u narednih nekoliko mjeseci imat ćemo, nadam se, konkretne rezultate. Siguran sam da se ne mogu sva poduzeća vratiti na noge, ali ako bismo samo dio njih pokrenuli, to bi bio korak u pravom smjeru”, smatra Orbović.

Bez programa stečaj Ministar financija Dušan Vujović, koji je do početka kolovoza bio ministar gospodarstva i u čijoj je nadležnosti bilo pisanje novog zakona o privatizaciji koji je stu-

pio na snagu 12. kolovoza, rekao je da će svaki program koji bude imao elemente za uspješno poslovanje biti predmetom pažnje Agencije za privatizaciju i Ministarstva gospodarstva, a zatim će se tražiti najpogodniji model, metoda i mjere za privatizaciju. Onaj dio tvrtki koji ne ponudi program ide u stečaj, a briga o radnicima će biti uspostavljena kroz socijalni program.

Koliko bi tvrtki moglo biti spašeno, znat će se po broju prispjelih prijava na javni poziv Ekonomist Ljubodrag Savić smatra da neće biti lako prodati poduzeća u restrukturiranju jer su do sada jednom ili više puta već nuđena na prodaju. “Ove tvrtke, nekada nositelji razvoja, izgubile su tržište, njihova tehnologija je zastarjela, imaju višak radnika i ogromne dugove, ali bi činjenica da će država oprostiti dugove mogla pridonijeti da neke od njih postanu atraktivnije za investitore”, ocjenjuje Savić.

Investicije tvrtki rastu Investicije pravnih osoba u BiH u nova stalna sredstva u 2013. iznosila su 4,1 milijun KM što je rast od 1,7 posto u odnosu na godinu prije, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Najveća ulaganja bilježi prerađivačka industrija (16,7 posto), zatim trgovina na veliko i malo (14,47 posto) te proizvodnja i opskrba električnom energijom (8,53 posto).

Više od polovine investicija, gotovo 2,5 milijuna KM, financirano je iz vlastitih sredstava, a najviše je uloženo u izgradnju objekata.

Nezapamćeni urod gljiva

Obilne padaline u BiH pogodovale su beračima gljiva i šumskih plodova, priopćile su zadruge i tvrtke koje se bave otkupom šumskih plodova. Unazad desetak godina nije zabilježen tako dobar urod, a pored vrganja i lisičarki koje su preplavile tržnice, veliki urod su imali smrčak i crne trube. Branjem gljiva može se dobro zaraditi, kažu u otkupnim stanicama, dnevno od 60 do 300 KM, mjesečno i do 6000 KM, dok prosječna plaća u zemlji iznosi 870 KM. I izvoz gljiva raste. Lani ih je izvezeno za 15,3 milijuna KM, a u pola ove godine za 6,8 milijuna KM.

16 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 6,94 mil dolazaka ( 37 mil noćenja ostvareno u 7 mjeseci

zabilježeno u istom razdoblju

Prvih sedam mjeseci turističke sezone: tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja

Kiša - glavni krivac za srpanjski podbačaj Rezultati prve polovine kolovoza kao i najave za ostatak kolovoza te rujan i listopad pokazuje da ćemo, u odnosu na lanjsku uspješnu sezonu, ove godine ostvariti rast od nekoliko postotaka, istaknuo je Darko Lorencin Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

redstavljajući turističke rezultate za prvih sedam mjeseci ove godine ministar turizma Darko Lorencin kazao je da je prema kumulativnim podacima u tom razdoblju zabilježen rast od 3,5 posto u dolascima (6,94 milijuna dolazaka) te jedan posto u noćenjima (37 milijuna noćenja) turista na Jadranu i u Gradu Zagrebu u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Strani su turisti ostvarili porast od četiri posto u dolascima, 6,2 milijuna dolazaka, te 0,7 posto porasta u noćenjima, 33,32 milijuna noćenja. Dolasci domaćih turista bili su na prošlogodišnjoj razini što znači da su ostvarili 744.600 dolazaka, dok su noćenja u plusu jedan posto što je 3,68 milijuna noćenja.

Prema službenim podacima za mjesec srpanj, na Jadranu i u Gradu Zagrebu ostvareno je tri milijuna dolazaka što je ot-

prilike na razini lanjske godine te 21 milijun noćenja što je podbačaj od dva posto.

Loše vrijeme otjeralo goste Osnovni razlog srpanjskog minusa, prema Lorencinovim riječima, je izrazito kišno vrijeme.

“Takva meteorološka situacija je rezultirala podbačajem najviše u kampovima čija je koncentracija najveća u sjevernojadran-

Turista je u zadnjih šest godina sve više, ali je njihova potrošnja od 2008. otprilike na istoj razini, ističe Lorencin skim županijama koje su i zabilježile najveće srpanjske minuse. Neke destinacije su u srpnju imale čak 24 kišna dana, a kampovi u Istarskoj i Primorskogoranskoj županiji imali su čak dvoznamenkaste minuse. Turisti su zbog

lošeg vremena i manjka sadržaja u pojedinim destinacijama otišli ranije”, istaknuo je on predstavljajući u Splitu turističke rezultate u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci.

Josipa Bonifačić Cvelić, direktorica prodaje, marketinga, upravljanja prihodima i razvoja kampova u Valamar hotelima i ljetovalištima, smatra kako je sezona u kampovima izazovna i teška ponajprije zbog rasporeda praznika u Europi koji su pridonijeli slabom svibnju i odličnom lipnju. Naime, praznici su u Njemačkoj i Nizozemskoj pomaknuti u kolovoz i početak rujna te je bilo očekivano da će u srpnju potražnja biti manja. “Izuzetno lijepo vrijeme u Sjevernoj Europi zasigurno je zadržalo dio gostiju kod kuće i usmjerilo ih na boravak u kampovima u vlastitim zemljama. Valja podsjetiti kako su, primjerice, Njemačka, Švedska i Nizozemska po broju noćenja u kampingu ispred Hrvatske. Kišoviti srpanj, a

takvo vrijeme se dijelom nastavlja i u kolovozu, za posljedicu u Hrvatskoj ima ranije odlaske iz kampova, manje vikend dolazaka i skraćivanje boravaka gostiju. To sve uvelike utječe na smanjenje noćenja koja smo očekivali u špici sezone”, istaknula je Josipa Bonifačić Cvelić koja očekuje dobre rezultate u rujnu. No, kako se tada mijenjaju cijene, teško će biti nadoknaditi srpanjski gubitak prihoda. “Vremenske prilike za nas su veliki izazov i utječu na ukupne rezultate, ali kontinuiranim ulaganjima u podizanje kvalitete i uređenje naših kampova nastojimo gostima ponuditi sve bolju uslugu što je nužno za dugoročno uspješne rezultate”, dodala je ona. Ipak, dometnuo je Lorencin, hotelski smještaj zabilježio je rast i tijekom srpnja.

Rast turista iz Italije Odlične rezultate srpanj je donio dalmatinskim županijama, pa se tako Splitsko-dalmatinska županija probila na drugo mjesto

po udjelu u ukupnim brojkama. Najbrojniji posjetitelji u srpnju bili su gosti iz Slovenije, a Lorencina posebno veseli, nakon niza godina, rast turista iz Italije. S druge strane, zbog pomaka praznika bilo je manje njemačkih i nizozemskih turista koji će dolaske nadoknaditi u kolovozu. “Rezultati prve polovine kolovoza kao i najave za ostatak kolovoza te rujan i listopad pokazuju da ćemo, u odnosu na lanjsku sezonu, ove godine ostvariti rast od nekoliko postotaka”, istaknuo je Lorencin.

Privid da nema turista Lorencin pripisuje golemom porastu broja privat-

nih iznajmljivača, kojih je samo u Zadarskoj županiji čak 22 posto više nego lani.

Prema njegovim riječima Hrvatska ostvaruje najveći prihod od turizma po broju stanovnika te najveći broj turističkih noćenja i dolazaka po stanovniku na Mediteranu. “No, ne možemo biti zadovoljni prosječnim prihodom po dolasku i po noćenju jer on ne raste proporcionalno porastu broja noćenja i dolazaka. Turista je u zadnjih šest godina sve više, ali je njihova potrošnja od 2008. otprilike na istoj razini. Tu je i najveći prostor za rast”, smatra Lorencin.

Rezultati za sedam mjeseci po županijama

Rezultati po županijama u srpnju

U Splitsko-dalmatinskoj županiji je u prvih sedam mjeseci ostvareno 1,2 milijuna dolazaka (+8,5 posto) i 6,6 milijuna noćenja (+5,7 posto), u Zadarskoj županiji 786.500 dolazaka (+šest posto) te 5,2 milijuna noćenja (+četiri posto), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 748.000 dolazaka (+osam posto) i 3,3 milijuna noćenja (+četiri posto). U Ličko-senjskoj županiji je ostvaren rast od pet posto u dolascima (271.000 dolazaka) i četiri posto u noćenjima (jedan milijun noćenja). U Gradu Zagrebu, pak, ostvareno je 11 posto više dolazaka (480.400) i devet posto više noćenja (833.700). U Šibensko-kninskoj županiji je ostvareno 432.000 dolazaka (-jedan posto) i 2,6 milijuna noćenja (-četiri posto), u Istri 1,8 milijuna dolazaka (+0,23 posto) i 11,2 milijuna noćenja (-dva posto), a na Kvarneru je zabilježen pad od 1,5 posto u dolascima (1,2 milijuna dolazaka) i od 3,5 posto u noćenjima (6,2 milijuna noćenja).

Veći turistički promet u srpnju nego lani ostvaren je u Dalmaciji gdje je zabilježeno pet posto više dolazaka i dva posto više noćenja. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 624.000 dolazaka (+sedam posto) i četiri milijuna noćenja (+pet posto), Zadarska županija 428.000 dolazaka (+pet posto) i 3,5 milijuna noćenja (+dva posto), Dubrovačko-neretvanska županija 287.800 dolazaka (+sedam posto) i 1,6 milijuna noćenja (+dva posto) te Šibensko-kninska županija 231.400 dolazaka (-dva posto) i 1,7 milijuna noćenja (-četiri posto). U Ličko-senjskoj županiji bilo je 127.000 tisuća dolazaka (+jedan posto) i 634.600 noćenja (+dva posto). U Gradu Zagrebu pak ostvareno je 101.700 dolazaka (+11 posto) i 166.900 noćenja (+osam posto). U Istri je ostvareno 744.000 dolazaka i 5,96 milijuna noćenja, što je sedam posto manje u dolascima i noćenjima. Na Kvarneru je ostvareno 521.300 dolazaka (-osam posto) i 3,4 milijuna noćenja (-8,5 posto).

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

“ Hrvatski timovi uspijevaju ostaviti trag na svjetskom tržištu igara i uzeti

*vijesti

nagrade puno brojnijim i bogatijim ekipama. A to se prečesto događa da bi bila slučajnost.”

Andrej Levenski, predsjednik Grupacije za računalne igre Gamepires

Industrija računalnih igara

Uz bok svjetskim kolegama Nema razloga da hrvatske tvrtke ne uzmu dio kolača od 90 milijardi dolara na koliko je procijenjena ova industrija u 2014. godini Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

li i nekoliko važnih sastanaka koji će nam pomoći u proboju na azijsko tržište. Također su ostvareni kontakti s tvrtkama koje proizvode alate za ubrzanje proizvodnje”, kaže on. Predstaviti se na sajmu koji je posjetilo 350.000 ljudi, nastavlja Kos, za tvrtku mnogo znači. “Njemačka je naše drugo najveće tržište, nakon SADa, te nam je ovo dodatni vjetar u leđa. Kako naš ciklus proizvodnje traje oko dvije godine, izrazito je bitno da osjetimo trendove koji nadolaze i pretpostavimo u kojem smjeru tre-

S

erious Sam, Dragon Legends, The Red Solstice, Gas Guzzlers, Kaptain Brawe - neke su od desetaka računalnih igrica koje su nastale u Hrvatskoj. Dio te industrije zabavnog softvera, točnije devet tvrtki koje se bave izradom i izdavanjem računalnih programa namijenjenih zabavi na osobnim računalima, igraćim konzolama, mobitelima i tabletima, aktivno je u nedavno osnovanoj Grupaciji za računalne igre unutar Udruženja za informacijske tehnologije HGK-a.

Uvoz čiste zarade Valja naglasiti kako je Grupacija organizirala nastup nekoliko tvrtki na ovogodišnjem GamesComu, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave. A to je ujedno bilo prvo zajedničko izlaganje hrvatskih proizvođača računalnih igara na tom događanju u njemačkom gradu Kölnu.

Tako su na hrvatskom štandu nastupili Digitalna avantura, Intercorona, Iron Ward, K.I.D. i Pandora studio, koji su na svjetskom tržištu poznatiji pod brendovima Reboot, LGM Games, Ironward, Cateia Games i Gamepires. Na sajmu je izlagao i zagrebački Croteam, autori spomenutog proslavljenog serijala Seriouos Sam. K tomu, neovisno o nacionalnom štandu, u Kölnu je izlagala hrvatska tvrtka Infobip iz Vodnjana. Riječ je o jednoj od pet najjačih svjetskih tvrtki na području programske podrške SMS

i telekomunikacijskim sustavima.

Andrej Levenski, predsjednik Grupacije te suosnivač i tehnički direktor u Gamepiresu, kaže nam kako su zadovoljni obavljenim poslom u Kölnu. “Ponekad se na ovakvim sajmovima obavi više razgovora nego tijekom cijele godine putem e-maila ili skypea.

Jedino na ovakvim sajmovima dolazimo do kontakata i ključnih osoba u industriji, a time i potencijalnih izdavača za buduće projekte. Doslovce svi s kojima smo kontaktirali zainteresirani su za naše nove projekte i čim smo se vratili sa sajma, započeli smo pregovore s njima”, ističe on.

Levenski nastavlja kako hrvatski proizvođači računalnih igara mogu konkurirati svjetskim kolegama u bilo kojem segmentu. “Samo je bitno spoznati veličinu i perspektivu industrije i početi ozbiljno ulagati u nju, što je vani već dugo normalna stvar. Neke zemlje su u kriznim vremenima

koristile industriju računalnih igara kao pokretača ekonomije. To je industrija koja nije bilježila pad ni u najgorim recesijskim godinama”, napominje dodajući kako hrvatsko obrazovanje, sposobnost i marljivost ni malo ne zaostaju za svjetskim. “A mnogo puta kvalitetom nadmašujemo timove s puno većom financijskom pozadinom i olakšicama na razini države koje će i nama, nadam se, jednom doći”, kaže Levenski.

Uz sva ograničenja hrvatski timovi uspijevaju ostaviti trag na svjetskom tržištu igara i uzeti nagrade puno brojnijim i bogatijim ekipama, dodaje on a to se prečesto događa da bi bila slučajnost. “Imamo kvalitetu da postanemo jedna od vodećih europskih zemalja na području industrije računalnih igara. To je industrija u kojoj se 100 posto izvozi, a ‘uvozimo’ čistu zaradu i nema razloga da ne uzmemo dio kolača od 90 milijardi dolara na koliko je procijenjena ta industrija u ovoj godini“, kaže doda-

jući kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji svijest koliko je to ozbiljna i velika industrija. “To je grana koja je po zaradi pregazila glazbenu i filmsku. U nas još uvijek nekako vlada mišljenje da se oni koji razvijaju igre u biti igraju i ne rade ozbiljan posao. Takva svijest za sobom povlači to da ljudi radije uče nešto drugo nego da se osposobljavaju za razvoj igara. Fakulteti također nemaju odgovarajuće smjerove koji bi nam koristili, pa se na kraju i država okreće drugim trendovima”, ističe predsjednik Gamepiresa.

Proboj na azijsko tržište Željko Kos, tehnički direktor u Intercoroni, kaže kako su u toj tvrtki izrazito zadovoljni prvim nastupom Grupacije na sajmu u Kölnu. “Ostvarili smo sve zadane ciljeve.

Vrijeme sajma se poklopilo sa završnom fazom izrade naše PC igre Starpoint Gemini 2, te smo osim prezentacije brojnim novinarima ostvari-

To što je naša tvrtka mala omogućava nam veliku agilnost i brzo prilagođavanje novim uvjetima poslovanja, ističe Kos bamo razvijati proizvode”, napominje dodajući kako hrvatske tvrtke spadaju u mikro poduzeća u ovoj industriji i teško se mogu mjeriti s velikim studijima. “No ova se grana industrije nevjerojatno brzo mijenja i upravo to što je naša tvrtka mala omogućava nam veliku agilnost i brzo prilagođavanje novim uvjetima poslovanja”, ističe Kos. Visokoškolskih institucija koje bi isključivo obrazovale stručnjake za ovu industriju, kaže, u Hrvatskoj nema. “U tome jako kasnimo za visokorazvijenim zemljama. Nadamo se da će se to uskoro promijeniti jer ćemo u protivnom biti prinuđeni uvoziti strane kadrove”, zaključuje Kos.

Certifikat za Sedam IT Tvrtka Sedam IT, pružatelj informatičko-komunikacijskih rješenja i usluga, certificirala se po normi ISO/IEC 27001:2013.

Riječ je o vodećoj međunarodnoj normi koja definira zahtjeve i metodologiju za implementaciju sigurnosnih kontrola i primjenu upravljanja informacijskom sigurnošću u organizaciji. Njena primjena, uz povećanje sigurnosti informacijskog sustava, osigurava i usklađenost sa zakonskom regulativom.

Suradnja HT-a i Ericssona Hrvatski Telekom je s Ericssonom potpisao ugovor kojim se regulira pružanje usluga izgradnje i održavanja telekomunikacijske infrastrukture na razdoblje od pet godina.

Istovremeno je potpisan ugovor o prijenosu HTove tehnološke jedinice za izgradnju i održavanje u kojoj se trenutno obavljaju navedeni poslovi, a koje će od 1. rujna za HT obavljati Ericsson.

Iz HT-a će 640 zaposlenika koji rade na navedenim poslovima prijeći u novoosnovanu kompaniju kćer Ericssona Nikole Tesle, člana grupacije Ericsson, pod imenom Ericsson Nikola Tesla Servisi.

KulenDayz u rujnu Microsoftova zajednica informatičkih stručnjaka MSCommunity, Poduzetnički inkubator BIOS i Osijek Software City organiziraju 6. KulenDayz konferenciju usmjerenu na inovacije u IT industriji. Konferencija se održava od 5. do 7. rujna u Osijeku i Bilju. Predavanja na konferenciji podijeljena su u više tema kao što su Napredno programiranje, Baze podataka, Project management, Cloud, Mobilne tehnologije i Web razvoj. Organiziran je i Otvoreni dio (Open Session) gdje sudionici stvaraju sadržaj.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Jorge Amado Mrtvo more

Naklada Ljevak

Roman govori o sudbinama siromašnih ribara i moreplovaca u gradu Salvadoru da Bahiji početkom 20. stoljeća.

Guma je moreplovac, a Lívia najljepša žena na dokovima.

Ali život na moru pun je pogibelji i Lívia je u neprestanom strahu za Gumin život. Riječi stare pjesme govore kako je “nesretna svaka žena koja pođe za muškarca s mora”. Ženama mornara suđeno je postati udovicama, dok je njihovim supruzima suđeno završiti na dnu mora, gdje ih čeka božica Iemanjá, majka i ljubavnica svih moreplovaca.

Andre Brink Trenutak na vjetru Naklada Bošković

Elizabeth, kći imućne obitelji holandskih doseljenika u Cape Town, nastoji se osloboditi okova puritanske civilizacije prateći svog supruga u unutrašnjost zemlje gdje mu se izgubi svaki trag. Adam, domorodac Hotentot, bježi nakon što premlati svog gospodara koji ga je tjerao da bičuje svoju majku. Stjecajem okolnosti bjegunci se susreću u divljini izloženi nemilosrdnim silama prirode. Dolazeći iz dva oprečna svijeta, da bi preživjeli u divljini, trebaju premostiti golemi jaz koji ih razdvaja...

Grupa autora Masovno komuniciranje Golden Marketing

Niz istaknutih autora s dugogodišnjim iskustvom u znanstvenom radu te edukaciji na različitim razinama, prihvatili su se obrade teme masovnog komuniciranja na razumljiv i pristupačan način. Povijest i razvoj područja, najvažniji koncepti i ideje gotovo svih relevantnih teoretičara, ključne dileme koje su i danas u središtu pozornosti svjetske znanstvene javnosti, medijska politika i zakonodavstvo... sve je to sustavno obrađeno u ovom djelu koje će zasigurno postati ključno za sve buduće istraživače masovnih medija.

Karin Slaughter Postanak Znanje

Na odjelu traume u najvećoj atlantskoj bolnici doktorica Sara Linton liječi siromašne stanovnike toga grada te ondje pronalazi utjehu zbog smrti supruga koja joj je potresla život. A onda se u trenu zatekne usred mahnite policijske istrage, našavši se licem u lice s visokim, odlučnim istražiteljem Trentom i njegovom tihom partnericom Mitchell… U Postanku se troje nezaboravnih likova iz svjetskih uspješnica Karin Slaughter prvi put susreću i ulaze u uzbudljivu utrku s vremenom i sukob s neizrecivim ljudskim zlom…

Grupa autora ENCIKLOPEDIJA NADNARAVNOG Mozaik knjiga

Znanost nas uvjerava da živimo u posve sigurnom i predvidljivom svijetu. Međutim, svaki se dan izvještava o vrlo bizarnim i neobjašnjivim događajima koji se protive fizikalnim zakonima. Usto, dojmljiv broj dokaza govori u prilog tomu kako uistinu postoje pojedinci koji mogu izvoditi nevjerojatne pothvate. U Enciklopediji nadnaravnog upoznat ćete se primjerice s djevojkom rendgenskog pogleda, ljudima-gušterima, misterioznim pomorskim zvucima, jetijima, krugovima u žitu...

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

+385 1 2060 143, +385 98 214 672.

Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Ozka Insaa, Instanbul, Turska, www.ozkaltd. com.tr. Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467.

CNC zavarivanje i rezanje

Posredovanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Zemlje interesa: Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Njemačka, Švicarska. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@ marti.hr, +385 40 648 103.

Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@zg.tcom.hr, +385 1 6601 504, +385 99 5724 990

Inovacije

Zelina, Sveti Ivan Zelina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovacije u novim proizvodima na stranim tržištima i suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, di-zelina@inet.hr,

Uredski materijal

MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@ mar-mar.hr, +385 1 6608 153.

Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hi-

droizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@bitumina.com, +385 21 668 326.

Metalne konstrukcije i dijelovi

Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Poslovni subjekt nudi usluge proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@ bravarijabegic.hr, +385 95 9005 589.

Suradnja

Entrada, Šušnjevica, www.lombardini.hr. Tvrtka traži skladišni prostor cca 2000 m2 u Beogradu i bližoj okolici. Također traži partnere za prodaju i distribuciju novih proizvoda te za brodski program u Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori (motore za motokultivatore, kopačice, kosačice, traktore, agregate, pumpe za navodnjavanje). Kontakt: Josip Kontuš, lombardini@lombardini.hr, +385 52 850 033.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Oznake upozorenja

Uredski namještaj

zila. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

HŽ Infrastruktura nabavlja oznake upozorenja.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 5. rujna.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja drveni uredski namještaj i stolice.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 980.000 kuna.

Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 8. rujna.

Rabljena teretna vozila

Uređaj za obradu biootpada

Putnička vozila

Grad Zagreb nabavlja rabljena teretna vozila putem operativnog leasinga.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 36 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. rujna.

Grad Zagreb nabavlja uređaj za obradu biootpada biostabilizator. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 1. listopada.

Ceste Federacije BiH nabavljaju putnička vozila. Rok dostave ponuda je 15. rujna.

Zamjena zaštitnih ograda i rukohvata

Regija Nabava informatičke opreme

HEP Proizvodnja nabavlja usluge zamjene zaštitnih ograda i rukohvata na građevinama i mostovima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 850.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. rujna.

Ministarstvo sigurnosti BiH nabavlja IT opremu.

Rok dostave ponuda je 17. rujna.

Sanitetska vozila

Općina Centar Sarajevo nabavlja tri sanitetska vo-

Službena odjeća

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja službenu odjeću za poštare i vozače. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

Alpinistička oprema

Općina Ilidža nabavlja alpinističku opremu. Rok dostave ponuda je 2. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

Sajam obrtništva i poduzetništva

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

S HGK-om besplatno na Celjski sajam s I bazeni Lipičkih toplica e-ulaznicom na dražbi Strojevi procijenjeni na 1,3 milijuna kuna. Pokretnine su strojni obradni centar marke Murat, model i tip NR 263, proizveden 2009., četveroglava pegla marke Murat, model For corner welding machine, tip KD 658, proizvedena 2009., čistilica marke Murat, model CNC corner cleaning machine, tip CN 772, proizvedena 2009., stol s četkama i pomoćna traka marke Murat, model CNC corner sleaning, tip CK 188 proizveden 2009., sjekač lajsni marke Murat, model Automatic digital glazing bead saw, tip TC 295, proizveden 2009., te preša za željezo marke Hidromet, model DS 901, tip HMT01, proizvedena 2008., zemlja porijekla Turska.

Ponuda za ove pokretnine može se predati u javnobilježnički ured Tatjana Kovačev, Europske avenije 4, Osijek, do 4. rujna. Jamčevina za sudjelovanje u ponudi iznosi 10 posto, a strojeve je moguće pogledati uz prethodni dogovor na telefon 098/1706-649.

Stan u Puli procijenjen na 1,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stan u Ivančićevoj ulica 10/II. u Puli, od 121 četvornog metra, a sastoji se od hodnika, dvije kupaonice, kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom, lođe, četiri spavaće sobe i parkirnog mjesta.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 2. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, u sudnici 2. Uvjet prodaje je najviša ponuđena cijena, no ne niža od 830.000 kuna s PDV-om. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon

051/452-600 ili mobitel 098/442-082. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Bazenski kompleks u Lipiku procijenjen na 15,2 milijuna kuna. Nekretni-

ne u naravi predstavljaju oranice, pašnjake, bazene, livade, teniska igrališta, zelene površine, potok, šporinac kod kuće i dvorište, ukupne površine 15.015 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 1. rujna u 12 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, Stalna služba u Pakracu, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Osiguranje se uplaćuje na račun sudskog depozita Općinskog suda u Daruvaru i to na IBAN: HR­ 4­­8 2­3 90­0 01­1 30­0 0­0 09­6 1, Primatelj: Općinski sud u Daruvaru, Model: HR02, Poziv na broj primatelja: 7-1-1142-12, a kupac je potvrdu o uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego sudac pristupi dražbi.

Oranica, kuće i betonara u Zagrebu, procijenjeni na osam milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu Parkanj površine 2680 četvornih metara te kuću broj 1A i kuću bb u Puškarićevoj ulici, šest spremnika, betonaru i tvorničko dvorište površine 2975 četvornih metara. Draž-

ba za ovu nekretninu će se održati 2. rujna u 10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 337/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje nekretnine bit će 29. kolovoza u 13 sati uz sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije osam dana prije održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine utvrđene ovim zaključkom. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB-a na broj H R 1 7 ­2 3 9 0 ­0 0 11 3­ 0 0 0 ­ 0326­5, model HR05, poziv na broj 116-2957-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Hotel u Pučišćima na Braču procijenjen na 16,6 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja Hotel-palaču Dešković, ukupne površine 2300 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu održat će se 2. rujna u 12 sati na Općinskom sudu u Supetru, Hrvatskih velikana 6, soba 27/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, ne ispod cijene od 10,4 milijuna kuna. Jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, odnosno 2,7 milijuna kuna, uplaćuje se na žiro-račun Suda HR832­ 390­001­130­000­246­5, model: HR00, šifra: ADVA, poziv na broj: 102-35-12, a potvrdu je potrebno predočiti uređujućem sucu prije početka dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

HGK je osigurao besplatan posjet predstavnicima hrvatskih tvrtki, uz registraciju putem e-ulaznice

U

okviru ovogodišnjeg Međunarodnog sajma obrtništva i poduzetništva koji će se održati u Celju od 10. do 15. rujna 2014. nastupit će izravno pet hrvatskih izlagača uz grupno predstavljanje 25 izlagača na prostoru Hrvatske obrtničke komore.

Celjski sajam ove će godine okupiti oko 1500 izlagača iz 30 država Celjski sajam ove će godine, kažu organizatori, okupiti oko 1500 izlagača iz ukupno 30 država. Sajamsko događanje obilježit će i kolektivni nastupi zemalja i institucija iz Kine i Venezuele, Indije, Brazila kao i Hrvatske i Srbije.

Učinkovita potrošnja energije i iskorištavanje obnovljivih izvora energije već su nekoliko godina značajne crvene niti praktično cjelokupnog izložbenog dijela sajma budući da su uštede koje se mogu tako ostvariti značajne za pojedinca, poduzeća, a i društvo kao cjelinu.

Jedna od sada već tradicionalnih manifestacija je i 4. dan gospodarske diplomacije na MOS-u, koji Celjski sajam priprema u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, a koji će se ove godine održavati u znaku poticaja za uporabu rob-

ne marke I feel Slovenia u inozemstvu, odnosno prepoznatljivosti slovenskih proizvoda na inozemnim tržištima.

Istodobno, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije, www.ozs.si, i Europska poduzetnička mreža (EEN), u suradnji s Gospodarskom zbornicom Slovenije, www. gzs.si, te u suorganizaciji gospodarskih komora regije, organiziraju međunarodne EEN B2B poslovne susrete malih i srednjih poduzeća iz Jugoistočne Europe i regije Alpe-Adria, koji će se održati 11. rujna u 10 sati. U središtu susreta su industrijske djelatnosti (metalna, elektroindustrija i plastika), građevinarstvo i drvna industrija te obnovljivi izvori energije.

Predstavnici hrvatskih tvrtki moći će posjetiti sajam bez plaćanja ulaznice. Hrvatska

gospodarska komora, u dogovoru s Celjskim sajmom, osigurava besplatan ulaz predstavnicima hrvatskih tvrtki.

Postupak je jednostavan - registracija putem web portala www.ce-sejem. si (kod EO179730DD).

Po registraciji će se na e-mail zaprimiti e-ulaznica koju treba isprintati i ponijeti sa sobom u Celje.

Hrvatski poduzetnici su pozvani i na sudjelovanje na besplatnim B2B poslovnim susretima za koje je također potrebno provesti registraciju putem web portala https://www.b2match.eu/ slovenia2014, gdje u opciji “Local Support Office” tvrtka treba naznačiti “SI-GZS”.

Suorganizatori posjeta hrvatskih tvrtki su Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Rijeka i Županijska komora Pula.

20 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 11. od 17. kolovoza ukupno su bila 72 stečajna postupka što je 25 više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 14 prijedloga, dok je započelo 12 postupaka. Ukupno je bilo 10 brzih stečajnih postupaka. Izbrisano je 14 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 19. Osnovano je 110 trgovačkih društava, 50 manje nego prethodni tjedan. Najviše novih subjekata je zabilježeno u Zagrebu (45), zatim u Varaždinu (17), na Trgovačkom sudu Pazin osnovano je 14 trgovačkih društava, a slijedi ga Osijek sa 10 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, 72, te ukupno 38 d.o.o.-a.

U srpnju izbrisano 1549 poslovnih subjekata

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

7 5 2 0 3 3 0 10 10 42 14 5 6 12 5

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

14 14 19 19 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

110 38 72 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

0 2 0 10 14 5 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

6 2 17 9 45

1000

a

jač

vel

jak

ožu

tra

j

van

j

ban

svi

anj

nj

lipa

srp

Broj započetih stečajnih postupaka

45

65

88

72

75

41

61

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

16

19

13

23

0

0

0

0

0

0

0

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

j

čan

sije

a

jač

vel

jak

ožu

tra

j

van

j

ban

svi

anj

nj

lipa

srp

122

210

124

126

122

87

115

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

97

171

199

143

116

92

99

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

33

28

38

29

Osnovane tvrtke u srpnju 2014.

d.o.o.

j.d.o.o.

37,72%

1058

60,30%

ostali oblici

osnovanih subjekata

1,98%

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013.

2013. 2014.

1500

JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ d.d.

sije

2014.

2000

2500

0

REJTING TJEDNA

j

čan

Stečajevi

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

2000

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar

U

srpnju 2014. godine bilo je ukupno 327 stečajnih postupaka što je za 18 posto više nego u mjesecu lipnju 2014., ali i za 12 posto manje u odnosu na srpanj 2013.

Ukupno je započeto sa 61 stečajnim postupkom te sa 115 postupaka predstečajne nagodbe. Kad je riječ o brisanim subjektima, tijekom srpnja ukupno ih je izbrisano 1549, što je porast za 70 posto u odnosu na ovogodišnji lipanj. S likvidacijom su započela 73 subjekta.

Ukupno je osnovano 1058 poslovnih subjekata, 161 manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Najviše u Zagrebu (480), zatim u Splitu (105), te Pazinu (89) i Rijeci (87). Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 638, dok je d.o.o.-a osnovano 399.

U srpnju su osnovana i tri dionička društva.

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

1500

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1000

500 500

0

0 kolovoz rujan litsopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz rujan litsopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014

( 106,3% procijenjenog BDP-a iznos bruto inozemnog duga u travnju

Hrvatska narodna banka

Bruto ino dug u travnju 45,4 milijarde eura U uvjetima očekivanog pada gospodarstva i izostanka inflatornih pritisaka, relativni pokazatelji, odnosno udio bruto inozemnog duga u BDP-u i na samom kraju godine mogao bi se zadržati iznad 106 posto, procjenuju analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupan bruto inozemni dug potkraj travnja iznosio je 45,4 milijarde eura ili 106,3 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2014. Nakon pet mjeseci rasta, koncem travnja bruto inozemni dug bio je nominalno niži za jednu milijardu kuna u odnosu na ožujak (-2,2 posto), dok je na godišnjoj razini ostvario pad od 387 milijuna eura ili 0,8 posto.

Padu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini najviše je pridonijela opća država čiji je dug potkraj travnja uz mjesečni pad od 640 milijuna eura (uslijed dospijeća euroobveznice) iznosio 9,6 milijardi eura čineći tako 21,1 posto ukupnog bruto inozemnog duga

Republike Hrvatske. Na godišnjoj razini dug opće države zabilježio je blagi rast od 120 milijuna eura.

Na godišnjoj razini doprinos padu ukupnog bruto inozemnog duga nastavlja dolaziti od sektora kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora (dominan-

tno trgovačkih društava).

Naime, unatoč minimalnim mjesečnim promjenama kreditne institucije na godišnjoj razini, 24. mjesec za redom, zabilježile su negativne godišnje stope rasta što je posljedica snažnijeg razduživanja u prethodnoj godini.

Razduživanje se nastavlja Stanje duga kreditnih institucija potkraj travnja iznosilo je 8,97 milijardi eura što je 427 milijuna ili 4,5 posto manje u usporedbi s istim danom prošle godine. Nakon kratkotrajnog rasta u ožujku

(zaduživanje koncerna Agrokor) razduživanje na mjesečnoj i godišnjoj razini nastavljeno je i kod ostalih domaćih sektora pa je uz mjesečni pad od 156 milijuna eura (2,2 posto) dug ostalih sektora dosegnuo 19 milijardi eura. U odnosu na travanj 2013. dug ostalih sektora niži je za 0,8 posto (156 milijuna eura). Iako je evidentan proces razduživanja ostalih domaćih sektora koji reflektira njihovu oslabljenu potražnju za kreditima u uvjetima izostanka oporavka te osobito investicija, njihov udio u ukupnom bruto inozemnom dugu i dalje je najveći (u travnju 49,1 posto).

“Razmjerno visoke ovogodišnje potrebe države za zaduživanjem s jedne strane, ali i nastavak procesa razduživa-

nja ostalih domaćih sektora i kreditnih institucija s druge strane, podržava-

Nakon pet mjeseci rasta bruto inozemni dug bio je nominalno niži za 2,2 posto ju naša očekivanja o razmjerno malim apsolutnim promjenama stanja duga na kraju 2014. u odnosu na 2013. Međutim u uvjetima očekivanog pada gospodarstva i izostanka inflatornih pritisaka, relativni pokazatelji, odnosno udio bruto inozemnog duga u BDP-u i na samom kraju godine mogao bi se zadržati iznad 106 posto”, procjenuju analitičari RBA.

Središnja banka

Dug opće države 218,2 milijarde kuna Prema zadnjim podacima središnje banke, ukupan dug opće države (koji čine dug središnje države, dug fondova socijalne sigurnosti te dug lokalne države) iznosio je 218,2 milijarde kuna na kraju travnja (67 posto procijenjenog BDP-a za 2014.), što je za 8,8 posto više u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Financijska sredstva koja je država namaknula obvezničkim zaduživanjem potkraj prošle godine dijelom su poslužila za financiranje tekućeg proračunskog manjka, a dijelom za refinanciranje dijela obveza pristiglih u ovoj fiskalnoj

posto), ali i u odnosu na kraj prošle godine (- dvije milijarde kuna, odnosno 0,9 posto). Sve to potvrđuju i podaci prema strukturi opće države budući da je pad u ovoj godini dominantno došao od središnje

Ukupan dug opće države na godišnjoj razini povećan je za 8,8 posto godini. Dospijeće euroobveznice sredinom travnja (500 milijuna eura) dominantni je razlog smanjenja javnog duga u travnju u odnosu na kraj ožujka (-3,6 milijardi kuna ili 1,6

države čiji je dug na kraju travnja iznosio 213,4 milijarde kuna (pad u odnosu na kraj ožujka za 3,5 milijardi kuna, odnosno 1,8 milijardi u usporedbi s krajem protekle godine).

S obzirom na to da je država u svibnju izdala euroobveznice u iznosu od 1,25 milijardi eura, već podaci za svibanj mogli bi pokazati nastavak rasta javnog duga. Postojan fiskalni deficit i potreba refinanciranja dospjelih obveza impliciraju nova zaduženja države.

Moguć ponovni izlazak na ino financijska tržišta Pritom analitičari RBA ne isključuju još jedan izlazak na međunarodna financijska tržišta koja još osiguravaju relativno povoljne uvjete zaduživanja.

Ipak, trenutačni podinvesticijski rejting Hrvat-

ske predstavlja izravnu prijetnju troškovima financiranja, što će osobito doći do izražaja kada velike središnje banke (Fed, ESB) započnu sa (snažnijom) izlaznom strategijom ekstremno ekspanzivne monetarne politike.

Poseban naglasak u okviru EDP procedure te Procedure makroekonomske neravnoteže Europska komisija je stavila na kretanje danih državnih jamstava koji su krajem travnja iznosili 53,7 milijardi kuna (od toga gotovo trećinu čine jamstva dana HBOR-u koja su, primjerice, povećana za više od milijardu kuna u usporedbi s krajem prošle go-

dine (8,8 posto). Više od samog iznosa državnih jamstava zabrinjava činjenica o njihovom aktiviranju posljednjih godina, osobito u javnim poduzećima (s naglaskom na sektor prometa). Posljedično je potencijalni javni dug značajno veći, a njegov nominalni iznos će biti uskoro korigiran i novom metodologijom Eurostata koja se oslanja na širi obuhvat duga opće države. Stoga bi jesenski podaci prema ESA 2010 metodologiji mogli značajno i statistički utjecati na snažan rast javnog duga i njegova udjela u BDP-u, zaključuju analitičari RBA.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3841, 25. kolovoza 2014

Tržište novca Zagreb

Trom i miran kraj ljeta Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

M

jesec kolovoz na novčanom tržištu protječe bez velikih oscilacija u trgovanju sudionika.

Ni smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve, koja se događa svake druge srijede u mjesecu, nije utjecala na promjenu odnosa ponude i potražnje novca. Početak novog razdoblja protekao je u mirnom ozračju i bez velikih volumena trgovanja budući da se u sustav vratilo oko 1,5 milijardi kuna s isplatom mirovina. Nakon toga uslijedio je blagi pad kamatnih stopa, koje su ostale nepromijenjene i

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

200

3

150 2 100 1

50 0

18.8.2014.

19.8.2014.

20.8.2014.

u proteklom tjednu. Potražnja za prekonoćnim pozajmicama je vrlo slaba, dok je potražnja za kunama na duže rokove s dospijećem do dva mjeseca nešto izraženija. Zahvaljujući bogatoj ponudi viškova likvidnosti potražnja

21.8.2014.

0

22.8.2014.

se većim dijelom podmiruje. U promatranom razdoblju prosječni dnevni višak depozitnih institucija, iznad potrebnog stanja za održavanje obvezne pričuve, kreće se oko pet milijardi kuna.

Održavanje aukcija

ponedjeljak

utorak

trezorskih zapisa sudionicima omogućuje učinkovitije upravljanje viškovima likvidnosti i svakako bi im odgovaralo da se češće održavaju. Posljednja aukcija održana je 1. srpnja i do sada su tijekom ljeta aukcije izostale.

Hrvatsko devizno tržište

valuta

ne banke. Dolar je u tjednu bilježio rast prema kuni i tjedan je zaključio na 5,74 EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,349484

CAD

kanadski dolar

5,239853

JPY

japanski jen (100)

5,536455

CHF

švicarski franak

6,29952

GBP

britanska funta

9,519328

USD

američki dolar

5,739131

EUR

euro

USD

5.76

20.8.

21.8.

CHF

6.305

7.620

5.74

6.300

7.615

5.72

6.295

7.610

5.70

7.605

5.68

7.600 19.8.

na 7,62 kune s malim padom i rastom u tjednu, a švicarski franak je u tjednu porastao za lipu i zaključio ga na 6,30 kuna.

kune, s pet lipa više nego početkom tjedna. Euro je započeo i završio tjedan 7.625

7,61927

primjena od 23. kolovoza 2014. 18.8.

Izvor: HNB

srijeda

22.8.

5.66 18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

19.8.

20.8.

21.8.

Mirex, vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, potkraj prošlog tjedna dosegnula je 199,3161 bod. U proteklih mjesec dana Mirex je tek neznatno porastao. U posljednjih šest mjeseci rast iznosi više od 5,5 posto, a od početka godine porastao je za više od 7,5 posto.

MIREX - mjesečni

6.290

0,3%

0,5%

6.285

0%

0,4%

-0,3%

0,3%

22.8.

-0,6%

0,2%

Kini, najvećem svjetskom uvozniku metala. To je povećalo zabrinutost investitora za zdravlje tog drugog po veličini svjetskog gospodarstva, inače velikog uvoznika siro-

6900

17200 17100

vina. Dionice na tržištima rastućih gospodarstava nastavile su rast, a predvodile su ih tehnološke dionice na valovima špekulacija kako će američka ekonomija zabilježiti rast.

4550

Dow Jones

4540

6800

17000

4530

6750

16900

4520

6700

16800

4510

6650

16700

4500

18.8.

4400 4350

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

18.8.

9450

CAC40

9400

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

18.8.

15700

DAX

15600

4300

9350

15500

4250

9300

15400

4200

9250

15300

4150

9200 18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

NASDAQ

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

20.8.

21.8.

22.8.

NIKKEI 225

15200 18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

22.8.

18.8.

19.8.

1.8.

11.8.

21.8.

18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

Vrijednosti fondova odsad na REGOS-ovom webu

Optimizam zaustavljen tek krajem tjedna Na europskim burzama najvažniji indeksi su pali krajem prošlog tjedna predvođeni rudarskim sektorom koji se našao na udaru prodaja zbog pada industrijske aktivnosti u

MIREX - tjedni 0,6%

6.280 18.8.

Nastavak rasta Mirexa

0,6%

Međunarodno tržište kapitala

FTSE 100

petak

Sljedeći tjedan dospijeva 1,481 milijarda kunskih te 8,8 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, a Ministarstvo financija najavilo je aukciju na kojoj namjerava izdati 1,1 milijardu kunskih te 10 milijuna trezorskih

21.7.

6850

četvrtak

Mirovinski fondovi

Blagi rast dolara U proteklom tjednu nije bilo velikih promjena na tečajnici Hrvatske narod-

18. 8. - 22. 8. 2014.

11. 8. - 15. 8. 2014.

u%

250

zapisa s valutnom klauzulom. Realno je očekivati veći interes sudionika za upisom zapisa iznad iznosa izdanja koje je Ministarstvo financija najavilo, što bi moglo utjecati na smanjenje prinosa u odnosu na posljednju aukciju u srpnju.

U narednom razdoblju neće biti značajnijih promjena u kretanju pokazatelja novčanog tržišta, kao i kamatne stope. Razlog ovakvom otporu kamatne stope na bilo kakav rast potražnje stoji u činjenici što je opća likvidnost sudionika izuzetno dobra, a aktivnosti financijskog tržišta svedene na najmanju mjeru.

Samsung je tako porastao za jedan posto u kratkom roku, a kineski indeksi zabilježili najveći niz u plusu od 2012. godine.

I na američkom tlu optimizam je rastao u očekivanju da šefica Federalnih rezervi Janet Yellen najavi promjene u kamatama.

Energetski div Dynegy je porastao čak 8,5 posto nakon dogovora o kupovini elektrana od korporacije Duke Energy i Energy Capital Partners. I najveći tamošnji tekstilni prodavač Gap porastao je za 2,7 posto nakon što su objavili podatke o većoj dobiti nego što su analitičari očekivali.

Podaci o vrijednostima obračunskih jedinica obveznog mirovinskog fonda objavljivat će se, sukladno odredbama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14), na mrežnim stranicama Središnjeg registra osiguranika (REGOS).

Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja objaviti na svojoj mrežnoj stranici neto vrijednost imovine i vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova koje potvrdi depozitar. Podatke o vrijednostima obračunskih jedinica koje potvrdi depozitar mirovinsko društvo dužno je dostaviti REGOS-u u pisanoj formi (telefaks) i elektroničkoj formi u standardiziranom formatu koji omogućava nepromjenjivost sadržaja. Te je podatke REGOS dužan objaviti na vlastitoj mrežnoj stranici na vidljivom mjestu svakog radnog dana do 17 sati.

Javna objava vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda za svaki dan

vrednovanja postala je dužnost obveznog mirovinskog društva i REGOS-a, dok je objava cijene udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda dužnost dobrovoljnog mirovinskog društva.

Stoga je Hanfa izvijestila da od 21. kolovoza 2014. godine prestaje s dnevnom objavom vrijednosti obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova, odnosno cijena udjela dobrovoljnih mirovinskih fondova na svojoj internetskoj stranici i putem elektronske pošte koja se šalje pretplatnicima.

Hanfa će i dalje na svojoj internetskoj stranici nastaviti s dnevnom objavom Mirexa, indeksa obveznih mirovinskih fondova, s tom razlikom da će se umjesto jedne vrijednosti indeksa Mirex objavljivati tri (posebno za svaku kategoriju obveznog mirovinskog fonda).

Podaci o vrijednosti Mirexa za svaki radni dan također će se i dalje slati pretplatnicima elektronskom poštom.

23

www.privredni.hr Broj 3841, 25. kolovoza 2014 BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 242,986 milijuna kuna

Veći promet i tjedni rast je 18 milijuna kuna više nego u tjednu ranije, odnosno rast od 57 posto. Osam od 10 najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo pozitivno. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -7,22 posto do +7,25 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna porastao drugi tjedan uza-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

T

rgovanje na ZSE je u odnosu na pretprošli, skraćeni tjedan snažno povećano.

Proteklog tjedna je tako redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 49 milijuna kuna što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Valamar Adria Holding d.d.

HT d.d.

Ledo d.d.

Podravka d.d.

AD plastik d.d.

SN holding d.d.

Ilirija d.d.

Belje d.d.

Jamnica d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

+0,93% +2,38% +0,79% +5,21% -0,90% -7,22% +7,25% +3,59% +0,13% +4,69%

zadnja cijena 217,00 152,20 8.920,00 312,00 130,80 231,96 555,01 45,00 79.000,01 1.425,00

promet 7.305.577,97 5.581.212,48 4.547.667,00 4.517.471,41 2.644.196,02 1.851.005,63 1.812.297,95 1.748.250,70 1.520.997,92 1.312.648,63

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.798.249,58 kn

stopno i to za 2,38 posto i tjedan završio na 1.866,63 boda. Crobex10 je također rastao drugi tjedan uzastopno i to za 2,36 posto te tjedan završio na 1.058,39 bodova. Sektorski indeksi su svi porasli te su ostvarili promjene u rasponu od +1,33 posto, koliko je porastao CROBEXindustri10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos srebro short 6 Turbos H. HUB N. GAS short 4 Turbos E-mini S&P 500 long 8 Turbos E-mini S&P 500 long 7 Auto Hrvatska d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 6 Zvecevo d.d.

Dalekovod d.d.

Turbos DAX long 8 Kaštelanski staklenici d.d.

ja, do +3,20 posto koliko je porastao CROBEXturist. Kod obvezničkih indeksa Crobis bilježi rast od 0,45 posto, a Crobistr je porastao za 0,55 posto. Najlikvidnije izdanje bio je Valamar Adria Holding, s prometom od 7,3 milijuna kuna, a dobitnik

tjedna promjena +100,00% +68,00% +45,90% +21,67% +18,78% +16,95% +15,97% +15,58% +13,56% +13,48%

zadnja cijena 17,20 8,40 8,90 14,60 525,00 20,70 138,00 18,84 85,40 340,00

promet 34,40 126,00 21.050,00 35.300,00 103.987,96 123,60 123.487,40 102.238,22 51.216,60 69.427,65

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.866,6300 1.058,3900 104,0560 133,6515

tjedna je Ilirija s rastom od 7,25 posto i prometom od 1,8 milijuna kuna. Među najlikvidnijih 10 dva izdanja bilježe pad. Najviše je cijena pala šestom najlikvidnijem SN holdin10 dionica s najvećim padom cijene Pounje d.d.

TLM d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 7 Turbos WTI nafta long 7 Turbos platina long 2 Turbos srebro long 8 Turbos DAX short A Karlovacka banka d.d.

Turbos DAX short 9 Turbos WTI nafta long 5

tjedna promjena +2,38% +2,36% +0,45% +0,55%

gu za 7,22 posto uz promet od 1,9 milijuna kuna.

Ukupno je 14 izdanja trgovano u iznosu većem od milijun kuna, dok je njih 19 skupilo promet veći od pola milijuna kuna.

tjedna promjena -23,08% -20,53% -20,00% -16,49% -16,49% -14,94% -14,88% -14,81% -12,54% -11,87%

zadnja cijena 1,00 6,00 8,40 69,40 15,70 13,10 82,40 8,51 108,80 101,00

promet 348,00 450,00 54.358,60 50.188,00 540,30 921,70 90.912,30 13.828,75 89.740,00 20.883,60

*vijesti

Najbolji tjedan u šest godina Protekli tjedan su svih 72 aktivna otvorena investicijska fonda porasla, a od toga su čak 32 porasla preko jedan posto, te je time protekli tjedan postao najuspješniji tjedan za fondove u proteklih šest godina.

To je nakon 19 uzastopnih tjedana rasta i dva negativna tjedna, drugi tjedan

da su prevladali dobitnici.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se samo dionički fondovi. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,05 do +0,01 posto. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice i dalje je fond KD Victoria

s prinosom od 27,66 posto, a slijede Capital Two i FIMA Equity. Mješovite fondove predvodi ICF Balanced s rastom od 16,22 posto, a obvezničke HPB Obveznički s rastom od 6,63 posto. Kod eurskih novčanih najveći prinos bilježi Agram Euro Cash (+1,90 posto), dok među

kunskim novčanim najveći prinos bilježi NETA MultiCash 1,81 posto.

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci tri su fonda porasla više od 20 posto, dok je 21 fond u promatranom razdoblju porastao za više od 10 posto. Ukupno 40 fondova bilježi prinos veći od pet posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 14. 8. do 21. 8. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 1,04

ICF Balanced

kn

KD Victoria

kn

19,3805

1,85

HPB Global

kn

80,8538

0,43

HI-growth

€

9,5535

1,63

OTP uravnoteženi

kn

106,9315

0,46

Raiffeisen World

€

132,0300

1,52

KD Balanced

kn

8,4336

0,68

ZB euroaktiv

€

128,1029

1,84

Agram Trust

kn

52,7692

0,10

ZB trend

$

193,1793

1,14

Allianz Portfolio

kn

136,0309

1,08

116,2964

FIMA Equity

kn

67,5367

1,49

VB SMART

€

99,6540

0,99

KD Prvi izbor

kn

12,7700

1,42

Raiffeisen Absolute

€

102,9600

0,46

Ilirika JIE

€

130,0341

1,51

Raiffeisen New Europe

€

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

52,4400

1,83

€

ZB bond

€

176,1754

0,41

PBZ Equity fond

9,8980

2,60

HI-conservative

€

13,2352

0,42

Raiffeisen Bonds

€

163,3000

0,26

PBZ Bond fond

€

117,0264

0,55

Capital One

kn

193,1217

0,13

HPB Obveznički

€

145,3198

0,07

NETA Emerging Bond

kn

69,3858

0,65

Erste Adriatic Bond

€

108,2200

0,52 0,02

HPB Dionički

kn

88,8414

0,65

Erste Adriatic Equity

€

78,2500

1,70

NETA Global Developed

kn

100,6327

0,99

ZB aktiv

kn

107,9136

1,81

Capital Two

kn

82,8352

1,29

Ilirika Azijski tigar

€

44,5202

0,94

PBZ I-Stock

€

7,5191

1,06

Platinum Global Opportunity

$

14,9869

1,82

KD Nova Europa

kn

6,2267

2,64

OTP indeksni

kn

40,1886

2,11

Platinum Blue Chip

€

93,3705

1,34

NETA Frontier

kn

545,9070

2,52

OTP MERIDIAN 20

€

90,3077

1,94

A1

kn

76,0000

1,35

NETA US Algorithm

kn

161,7003

1,78

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

141,9164

ZB plus

kn

173,7581

0,01

ZB europlus

€

149,1821

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,7772

0,02

Raiffeisen Cash

kn

155,6800

0,02

Erste Money

kn

149,3900

0,01

HI-cash

kn

149,7046

0,02

NETA New Europe

kn

76,7852

0,85

PBZ Dollar fond

$

129,1630

0,02

Ilirika BRIC

€

76,3303

3,05

HPB Novčani

kn

141,8585

0,02

VB CROBEX10

kn

101,6385

1,99

OTP novčani fond

kn

131,4793

0,02

KD Energija

kn

10,3786

1,94

VB Cash

kn

127,2568

0,03

ZB BRIC+

€

97,3998

2,38

Agram Euro Cash

€

12,0935

0,05

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

117,5600

0,31

Allianz Cash

kn

117,1705

0,01

Allianz Equity

€

132,3775

2,02

Erste Euro-Money

€

114,2500

0,02

Auctor Cash

kn

108,4068

0,02

€

100,0300

0,20

Raiffeisen euroCash

€

104,8900

0,01

HPB Euronovčani

€

105,6865

0,01

Locusta Cash

kn

1320,3449

0,02

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

PBZ Global fond HI-balanced

146,1128

1,28

€

13,0780

1,31

NETA MultiCash

kn

106,3001

0,05

€

11,3898

1,16

OTP euro novčani

€

102,1569

0,04

Dokapitalizacija Petrokemije

Petrokemija je objavila poziv dioničarima na upis novih redovnih dionica u drugom krugu dokapitalizacije koji će trajati do 27. kolovoza. Pravo na upis u drugom krugu imaju dioničari koji su upisali dionice u prvom krugu.

U prvom krugu, od ponuđenih 16,67 milijuna novih redovnih dionica, postojeći dioničari upisali su i uplatili 434.733 dionice. Vlada je sredinom srpnja donijela odluku o prodaji 22,82 posto dionica Končar Elektroindustrije iz državnog portfelja radi namicanja novca za dokapitalizaciju Petrokemije. Dokapitalizacija je dio programa restrukturiranja koji je Ministarstvo gospodarstva donijelo nakon neuspjele potrage za strateškim partnerom Petrokemije.

Raste dobit banaka Banke u Hrvatskoj u prvih su šest mjeseci ove godine ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 1,57 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za 30 banaka koje je objavila Hrvatska narod-

na banka. To je, u odnosu na nerevidirane podatke HNB-a za prvo polugodište 2013. godine, povećanje bruto dobiti banaka za 24,5 posto ili za 310,3 milijuna kuna. Ukupna aktiva 30 banaka u Hrvatskoj na kraju lipnja 2014. iznosila je 392,7 milijardi kuna, što je 1,29 posto manje nego na kraju prošle godine.

Mirovinci žele veće dividende

Mirovinski fondovi traže isplatu dividende Leda od 93,3 milijuna kuna što je gotovo dvostruko više od predloženih 50,85 milijuna kuna te vjeruju da će Agrokor uvažiti njihov zahtjev. Uprava tvrtke želi zadržati 75 milijuna kuna dobiti, u prijedlogu odluka za skupštinu dioničara, no kako nisu objasnili zašto je potrebno zadržati novac u kompaniji, AZ i Raiffeisen fond koji u Ledu drže najveće udjele nakon većinskog Agrokora poslali su protuprijedloge za skupštinu dioničara. Mirovinci očekuju i podršku kolega iz PBZ/ CO-a i Erste Plavog fonda koji u Ledu drže 5,6 posto, odnosno 3,2 posto udjela.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine

400 najvećih

+

400 najvećih tvrtki po svim županijama RH

| info | 01/56 000 27 | marketing@privredni.hr |

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova