e-Trošarine Papirnati način dostave obrazaca Carinskoj upravi od 1. rujna u potpunosti se zamjenjuje elektroničkim
Privatne šume na čekanju U šumama koje se prostiru na 600.000 hektara leži potencijal od milijun kubičnih metara godišnje
TestDome.com Hrvatska tvrtka Gemmeus razvila je globalni online servis za testiranje vještine programera
tema tjedna Str. 4-5
aktualno Str. 6
hrwwwatska Str. 25
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 4 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. rujna 2014. Godina LXI / Broj 3842. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
plava laguna kupila istraturist / adria čelik ide dalje / predstavljanja tvrtki / regija / svijet financija
nove tehnologije i nove kulture
paulovnija Za sreću, miraz i zelenije gospodarstvo
Zbog korištenja biomase i po domaćim poljima niču plantaže brzorastućeg azijskog drveta >>16-17
Intervju: GORDAN KOLUNDŽIĆ
Na činjenicu da je Borovo opstalo sve ove godine treba biti ponosan svaki građanin ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske, kaže predsjednik Uprave Borova >> 12-13
PDV zbunio strane autobusere
Zbog pribavljanja OIB-a i ID broja, strani autobuseri za prolazak kroz Hrvatsku moraju angažirati poreznog savjetnika, a Poreznoj upravi slati - mjesečne obrasce >> 20-21
financijska industrija
2013.
Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova
UVOD
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a:
Gradski monopol na povećanje nameta Povećaju li gradovi prireze zbog najave porezne reforme, to će imati negativne posljedice na obrtnike koji prijavljuju godišnji prihod. No imam dojam da su mnogi gradovi i općine samo čekali povod da uvedu dodatna opterećenja građanima i poduzetništvu, a ova porezna reforma došla im je kao naručena. Problem je u tome što je većina jedinica lokalne samouprave preglomazna i neefikasna te svoju egzistenciju osiguravaju monopolom na stalno povećanje raznih parafiskalnih nameta.
Joseph Stiglitz, ekonomist:
U krizi je i ekonomska znanost Globalna financijska kriza promijenila je način razmišljanja ljudi. Na svim razinama, uključujući znanstvenike. Ipak, nije se sve dovoljno promijenilo. Još se nije odustalo od nekih modela koji nisu bili uspješni. Prije nekoliko godina pitanje nejednakosti nije bilo toliko bitno, ali sada jest. I svijet i ekonomska znanost su u krizi. Standardni modeli su bili loši. Nisu ni predvidjeli niti riješili krizu. Zato je takva financijska kriza izazvala i krizu u znanosti.
Željko Kerum, poduzetnik:
Ne prodajem hotel Marjan Idem u realizaciju hotela Marjan sam! Previše sam ja u tu zgradu uložio da bih sada nekom prodao to zdanje. Zlatni je to rudnik koji treba gradu Splitu. Prodat ću cijelu imovinu, a hvala Bogu, imam nekretnina koje će biti dovoljne da se u konačnici hotel otvori. Treba još 17 milijuna eura, a da imam sad taj novac, bio bi hotel gotov za šest mjeseci. Posla će biti za 400 mladih i obrazovanih ljudi jer je i sama grupacija Hilton prepoznala ovu vrhunsku poziciju i ne odustaju od planova da u Splitu imaju svoj hotel. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
3
pvinfo
G(h)ost komentator: Lara Liović Nadaždi, vlasnica tvrtke Ladarice, Čepin
Komercijalizacija inovacija slika je stanja gospodarstva Pogrešnim stavom spram školovanja i obrazovanja te negativnom percepcijom radničke klase nestaju brojna strukovna zanimanja, nestaju majstori
U
Hrvatskoj se komercijalizacija inovacija mahom temelji na slici o nekim čudacima po raznim zabitim radionicama koji su svoju životnu pažnju usmjerili na rješavanje određenog i, u većini slučajeva, mehaničkog problema. Današnji inovacijski sustav u Republici Hrvatskoj prati se putem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, međutim, na nacionalnoj razini postoje dvije udruge za inovatore. To je kao da imamo dva nacionalna nogometna saveza; ta situacija i dovoljno govori o homogenosti inovatora i poslovnog sektora. Na razini ovako brojčano male države imamo pristojan broj inovatora. Znamo za njih jer redovito na raznim međunarodnim sajmovima osvajaju medalje. Problem nastaje u trenutku zaštite patenta, kada se troškovi pojave kao odbojni zid koji u većini slučajeva koči daljnji razvoj inovacije, ali treba imati na umu kako se svaka inovacija ne mora nužno i zaštititi kao patent. A zašto nema puno naših inovacija? U većini slučajeva zbog
toga što nam je industrija doslovno nestala, te se smanjio i broj inženjera različitih profila kojima je posao na kraju krajeva i bio unapređenje industrijskih pogona. Pogrešnim stavom spram školovanja i obrazovanja te negativnom percepcijom radničke klase nestaju brojna strukovna zanimanja, odnosno nestaju majstori. Problem je zašao duboko u društvo takozvane zemlje znanja. Međutim akademska zajednica vrlo je živahna i nastalo je nekoliko spin-off tvrtki, za koje bi se tek trebalo utvrditi jesu li inovativne i poduzetne. Ono što nam još preostaje u cijeloj ovoj inertnosti
Treba imati na umu kako se svaka inovacija ne mora nužno i zaštititi kao patent društva jesu uredbe, zakoni, pravilnici, tehnički propisi, dozvole, administrativni troškovi i svi ostali “apsurdistani” koji na neki svoj čudan način “ubijaju” izvoz. Znam da bi se naše inovativno društvo trebalo fokusirati na naše
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr
Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr
Lektura: Sandra Baksa
Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
primarne sirovine – zemlju, vodu i šume. Zapanjujuć je broj inovacija u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, potom u medicini, te na područjima obnovljivih izvora energije. Isto tako zadivljujuć je i broj inovatorica. Za hrvatske inovacije u biti nikad nije kasno, imamo strastvene i pametne ljude, no kao društvo i država ne nudimo dovoljno optimizma i ne gradimo sustav vrijednosti za povećanje samopouzdanja,
te na taj način stvaramo imaginaran začarani krug. Sinergija znanosti i poduzetništva - transfer od istraživanja i razvoja u poslovni sektor - i poslovno mi je opredjeljenje, pa sam tako zaštitila verbalni žig “triple helix synoptic” za sustav koji bi mogao olakšati proboj inovativnih rješenja na tržištu, i to upravo prikupljanjem činjenica kroz tri okvira – država/akademska zajednica/ gospodarstvo. Zašto? Da ponudim servisni sustav cjelovitog pretraživanja vlastite ideje, njenog koncepta, potencijala komercijalizacije, pravnih okvira i mogućnosti suradnje sa znanošću ako je potrebno, posebno preko otvorenih ureda za transfer tehnologije. Živim za trenutak kada će poslodavci znati motivirati zaposlenike za inovativni rad, odnosno omogućiti odjele za istraživanje i razvoj, kao i za vrijeme u kojem država više neće biti zla maćeha, a akademska zajednica prestati sanjariti poput uspavane ljepotice. Kompleksnost komercijalizacije inovacija je samo odraz kaotičnosti gospodarstva, pa po tome ostaje samo parola “šuti i radi!”
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
*vijesti BDP pao 0,8 posto Prema prvim rezultatima DZS-a, bruto domaći proizvod za drugo tromjesečje 2014. zabilježio je realan pad od 0,8 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013. To je 11. tromjesečje za redom s negativnim rezultatom BDP-a. Pad BDP-a donekle je ublažen većim izvozom roba, a znatno potaknut padom investicija u fiksni kapital. Konačni rezultat za drugo tromjesečje DZS će objaviti 10. rujna. Poziv za kreditore inovatora Europska komisija i Europski investicijski fond objavili su poziv za iskazivanje interesa za odabir financijskih posredničkih tijela za financiranje inovativnih malih i srednjih poduzetnika The InnovFin SME Guarantee Facility. Prijavitelji moraju biti financijske institucije koje osiguravaju kredite ili jamstva za inovacijske projekte. EIF i EU preuzimaju dio rizika za davanje kredita i jamstava vrijednih od 25.000 do 7,5 milijuna eura. Više informacija o financiranju malih i srednjih poduzeća u okviru programa Obzor 2020 može se pronaći na http://www.eif.org/what_ we_do/news/2014/eu-finance-sme.htm. Raste Pharma Valley Farmaceutska tvrtka JGL u Svilnom kraj Rijeke ulaže 361 milijun kuna u nove pogone. U blizini autoceste Rijeka-Zagreb i pored dosadašnjih pogona koji se prostiru na 13.800 četvornih metara
grade se nova industrijska postrojenja i skladišta na 76.750 četvornih metara. Cijeli kompleks nazvan je Pharma Valley, a prema informacijama iz JGL-a, treba osigurati tehnološku, razvojnu i skladišnu platformu za realizaciju dugoročnih planova te brzorastuće tvrtke.
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 3,1 mlrd kn od trošarina u prvom polugodištu stiglo od naftnih derivata
Sustav e-Trošarine
Trošarine se odsad prate Papirnati način dostave gotovo svih obrazaca iz područja trošarina i posebnih poreza u potpunosti se podnošenja trošarinskih e-obrazaca primjenjuje se na gospodarstvenike koji posluju s duhanom, energ Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
T
rošarinski obveznici i oni čiji su proizvodi podložni oporezivanju posebnim porezima od 1. rujna dostavljaju većinu, a do kraja godine sve trošarinske, porezne akte i druge podneske isključivo putem web aplikacije e-Trošarine kojoj će moći pristupati preko carinskog portala www.carina.hr. Obveza podnošenja trošarinskih obrazaca uporabom sustava elektroničke razmjerne podataka primjenjuje se na one gospodarstvenike (ili njihove oponumoćenike) koji posluju s duhanom, energentima, alkoholom, pivom, kavom, bezalkoholnim
Oko 90 posto priprema za sustav e-Trošarina dovršili smo tijekom protekle godine, kažu u Karlovačkoj pivovari pićima i motornim vozilima. S druge strane, ne primjenjuje se na male proizvođače jakih alkoholnih pića. Preduvjeti za elektroničko podnošenje obraza-
ca su posjedovanje digitalnog certifikata (Fina) te prijava u G2B servis (infrastruktura koja je zadužena za interoperabilnost informacijskog sustava Carinske uprave s poslovnim aplikacijama gospodarstvenika na principima elektroničke razmjene dokumenata). Ukoliko gospodarstvenik već posluje s Poreznom upravom ili Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje elektroničkim putem i posjeduje Finin digitalni certifikat (pristupni i potpisni), on mu je valjan i za poslovanje s Carinskom upravom. Jednostavnije poslovanje Prva faza novih pravila igre i pilot-projekt uspostave ovog sustava uspješno je završena 24. veljače. Tada je, naime, uspostavljen sustav elektroničke razmjene podataka za podnošenje obrasca Z-ORT – tj. Zapisnika o popisu zaliha cigareta s obračunom razlike trošarine. Druga faza, koja započinje s rujnom, gospodarstvenicima će omogućiti jednostavno i brzo ispunjenje zakonskih obveza, uklanjanje papirnatih evidencija i arhiva te, među ostalim, uvid u statuse obrade svakog obras-
ca. S druge strane, među pogodnostima za Carinsku upravu navode se pojednostavljenje poslovnog procesa, trenutačna dostupnost podataka, sprečavanje podnošenja praznih obrazaca i također smanjenje papirologije. Iz Karlovačke pivovare kažu nam kako ta kompanija još od 1. ožujka 2013. godine koristi sustav za praćenje kretanja trošarinskih proizvoda unutar Europske unije EMCS (Excise Movement and Control System). “Ot-
prilike, 90 posto priprema za sustav e-Trošarina dovršili smo tijekom protekle godine. U kolovozu Karlovačka pivovara testirala je i preostalih 10 posto priprema za sustav te uspješno predala prve testne trošarinske izvještaje u testnoj aplikaciji e-Trošarina”, ističe ovaj proizvođač piva, inače član Heineken kompanije. Sustav za slanje trošarinskih izvještaja elektronskim putem, smatraju u toj kompaniji, pojednostavit će poslovanje pi-
vovare zbog toga što će joj ostati više vremena za provjeru podataka o obračunatoj trošarini. “Značajne promjene u poslovanju ne očekujemo pošto sustav e-Trošarina omogućuje nov način slanja izvještaja, dok priprema izvještaja ostaje ista kao i do sada”, napominju u Pivovari dodajući kako je trošarinski sustav nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju u velikoj mjeri usklađen s Direktivom EU-a. “Međutim, postoji i jedna, za nas značaj-
Trošarine po najzastupljenijim segmentima (u tisućama kuna) (000 HRK)
Trošarine (1142)
- na osobne automobile, -na naftne ostala motorna vozila, plovila derivate i zrakoplove (11421) (11422)
-na alkohol (11423)
-na pivo (11424)
-na bezalkoholna pića (11425)
-na duhanske prerađevine (11426)
-na kavu (11427)
-na luksuzne proizvode (11428)
2011.
11.215.054
663.585
5.978.413
172.083
653.951
123.347
3.473.375
126.424
23.875
2012.
11.206.489
532.226
5.678.586
190.874
631.038
119.379
3.915.174
116.045
23.168
2013.
11.682.936
550.826
6.496.009
172.331
606.557
114.747
3.616.934
122.012
3.520
I. - VI. 2014.
5.673.910
402.606
3.103.815
95.976
238.287
54.212
1.722.379
56.511
125
Izvor: Ministarstvo financija
5
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 1,7 mlrd kn
Konferencija o zapadnom Balkanu
Njemačka pokreće “kupovnu inicijativu”
u prvom polugodištu od duhanskih prerađevina
samo elektronski od 1. rujna zamjenjuje elektroničkim načinom dostave Carinskoj upravi. Obveza entima, alkoholom, pivom, kavom, bezalkoholnim pićima i motornim vozilima
na razlika. Naime, u drugim zemljama članicama EU-a omogućen je povrat plaćene trošarine nakon povrata trošarinskih proizvoda s tržišta, dok u Hrvatskoj to, na žalost, nije slučaj”, objašnjavaju. U Zagrebačkoj pivovari pak kažu kako će novi sustav moći detaljnije komentirati nakon što zaživi. Ipak, direktorica financija u toj kompaniji Slavica Kozina ističe kako se Zagrebačka pivovara za to priprema u skladu s uputama Carin-
ske uprave. “Ne očekujemo značajne promjene u poslovanju. Uvođenje sustava e-Trošarine zasigurno će smanjiti trošak Carinskoj upravi”, napominje Kozina. Iz Sektora korporativnih komunikacija naftne kompanije Ine kažu nam kako sukladno odredbama Zakona o trošarinama oni od ožujka ove godine koriste sustav e-Trošarina za potrebe podnošenja izvješća o obračunatoj trošarini na duhanske proizvode koji se prodaju na Ininim maloprodajnim mjestima. “U tom smislu, upoznati smo s funkcioniranjem ovakvog sustava te smo spremni za njegovu implementaciju i na ostale proizvode podložne oporezivanju trošarinama. Vjerujemo da će uvođenje ovakvog sustava u konačnici pojednostaviti naše poslovanje”, ističu u Ini. Najviše od naftnih derivata Prihodi državnog proračuna od trošarina u posljednje tri proračunske godine kreću se na oko 11 posto ukupnih prihoda proračuna, oko 11,5 milijardi kuna. Tako su u 2013. prihodi državnog proračuna od trošarina bili gotovo 11,7 milijardi kuna. Najviše tih prihoda, kao i u 2012., od-
nosilo se na naftne derivate – čak 6,5 milijardi kuna. Nadalje, od trošarina na duhanske prerađevine u proračun se slilo 3,6 milijardi kuna te 606,6 milijuna kuna od onih na pivo. Uplaćeno je i 550,8 milijuna kuna od trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, 172,3 milijuna kuna od onih na alkohol, 122 milijuna kuna od
Preduvjeti za elektroničko podnošenje obrazaca su posjedovanje digitalnog certifikata (Fina) te prijava u G2B servis trošarina na kavu te 114,7 milijuna kuna od trošarina na bezalkoholna pića. K tomu, od trošarina na luksuzne proizvode državi je u 2013. godini uplaćeno 3,5 milijuna kuna. Godinu prije, 2012., prihodi od trošarina iznosili su 11,2 milijarde kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva financija. Najviše trošarina država je tada uprihodila od onih na naftne derivate – čak 5,7 milijardi kuna. Slijedi 3,9 milijar-
di kuna od trošarina na duhanske prerađevine te 631 milijun kuna od onih na pivo. Zatim, u proračun je uplaćeno 532,2 milijuna kuna od trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, 190,9 milijuna kuna od onih na alkohol, 119,4 milijuna kuna od trošarina na bezalkoholna pića, 116 milijuna kuna od kave te 23,2 milijuna kuna od trošarina na luksuzne proizvode. Prihodi državnog proračuna od trošarina u prvom polugodištu 2014. iznosili su 5,7 milijardi kuna. Najviše trošarina - 3,1 milijarda kuna – i dalje dolazi od naftnih derivata. Slijedi 1,7 milijardi kuna od duhanskih prerađevina, 402,6 milijuna kuna od trošarina na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove te 238,3 milijuna kuna od onih na pivo. Istovremeno, na trošarine na alkoholna pića otpadalo je nešto manje od 96 milijuna kuna, 56,5 milijuna kuna od onih na kavu te 54,2 milijuna kuna od trošarina na bezalkoholna pića. Zanimljivo je kako je u prvom polugodištu u proračun uplaćeno primjetno manje trošarina na luksuzne proizvode - svega 125.000 kuna.
Hodogram za gospodarstvenike Carinska uprava na internetskim stranicama objavila je za gospodarstvenike hodogram kod registracije za korištenje usluge e-Trošarine. Tako se oni ponajprije trebaju upisati u Registar trošarinskih obveznika (podnošenjem obrasca PUR nadležnom carinskom uredu). Već prethodno registrirani obveznici se ne trebaju ponovno registrirati, odnosno upisati u taj registar. Potom, trebaju se registrirati u G2B sustav Carinske uprave. Pritom se gospodarstvenik može sam registrirati ili opunomoćiti knjigovodstveni servis. Da-
kle, u slučaju kada trošarinski obveznik ne podnosi sam obrasce, već u njegovo ime i za njegov račun to čini knjigovodstveni servis, tada će knjigovodstveni servis pristupiti registraciji u G2B sustav Carinske uprave. Knjigovodstveni servis će se registrirati u G2B servis sa svojim podacima i svojim certifikatom (u ovom slučaju gospodarstvenici ne trebaju digitalne certifikate), a u samoj aplikaciji će mu se prikazati lista opunomoćitelja za koje je dostavio obrazac punomoći nadležnom carinskom uredu.
Održiv gospodarski rast u zemljama zapadnog Balkana moguć je samo uz otvorena tržišta i inozemna ulaganja, stoji u zaključcima Konferencije o zapadnom Balkanu održane prošli tjedan u Berlinu. Uz njemačku kancelarku Angelu Merkel, na konferenciji su bili šefovi vlada, ministri vanjskih poslova i gospodarstva Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Slovenije te predstavnici EU-a, Austrije i Francuske. Uz ostalo, razgovaralo se o logističkoj suradnji i gradnji prometnica koje bi povezale te zemlje. Najavljena je gradnja jadransko-jonske autoceste koja bi spajala Trst i uz jadransku obalu stizala do juga Grčke. Uz podršku suradnji u svim gospodarskim sektorima, istaknuta je želja za jačim povezivanjem energetskih sustava.
Na konferenciji je dogovoreno da će Njemačka snažno poticati razmjenu iskustava za jačanje konkurentnosti i ulaganja. Njemačko gospodarstvo poduprijet će izvoz u regiji pokretanjem “kupovne inicijative za zapadni Balkan” u proljeće 2015. Stavit će na raspolaganje i modele strukovnog obrazovanja mladih kako bi se smanjila velika nezaposlenost na jugu Europe. Projekti utvrđeni na konferenciji provodit će se u četverogodišnjim rokovima. Svake godine organizirat će se sastanci gdje će se provjeravati što je učinjeno, a prvi takav sastanak bit će iduće godine u Austriji. (I.V.)
Radionica na temu inovacija
Dobra praksa inovativnih poduhvata
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Europska poduzetnička mreža (EEN) i projekt FINNO, organizirali su radionicu Razmjena dobre prakse inovativnih poduhvata. Na njoj su održane tri panel rasprave koje su ukazale na prilike i probleme s kojima se susreću inovativni poduzetnici. Svoja iskustva na okruglom stolu Projektni menadžment izložili su predstavnici tvrtki koje su provele više inovativnih projekata. Rasprava na temu Transfer tehnologije i intelektualno vla-
sništvo ukazala je na manjak suradnje na relaciji profesor-poduzetnik te na potrebu udruživanja znanstvenih institucija s gospodarstvom. Trećom raspravom Internacionalizacija i rizični kapital zaključeno je da je izlazak na strana tržišta presudan za komercijalizaciju inovativnog projekta. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, najavio je za sljedeću godinu i nove mogućnosti financiranja inovativnih projekata. “S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoje dovoljni izvori financiranja inovacija, Agencija ove godine uvodi novi program equity jamstava te intezivno radi na uspostavljanju fonda rizičnog kapitala koji se očekuje u 2015. godini”, napomenuo je. (B.O.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( čak 60% šuma
( oko 3 mil ljudi
u Europi je u privatnim rukama
zaposleno na poslovima vezanim uz drvo i šume
Neiskorišteni gospodarski potencijal
Privatne šume na čekanju U privatnim šumama koje se rasprostiru na 600.000 hektara postoji potencijal za iskorištavanje drva od milijun kubičnih metara godišnje. No parcele u privatnom vlasništvu su uglavnom male, rascjepkane, zapuštene, a vlasnički odnosi nisu im riješeni Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
I
ako se u svijetu površine pod šumama smanjuju zbog prevelike eksploatacije i krčenja radi stvaranja poljoprivrednog prostora, europski kontinent diči se činjenicom kako je čak 40 posto njegove površine pod šumama. Podaci pokazuju kako se šumske površine šire godišnje za 0,4 posto, a u Europi, koja je po održivom gospodarenju šumama naj-
Šuma je naše zlato i naša nafta. Očekujemo ulaganja u šume koje će okrupniti posjede i učiniti ih profitabilnima i održivima, kaže Prodan bolja u svijetu, samo se 60 do 70 posto godišnjeg prirasta siječe, tako da zalihe drva rastu. No prema najavama europskih dužnosnika koji su pisali novu Strategiju gospodarenja šumama, do 2020. godine povećat će se iskorištavanje šumskog bogatstva za 30 posto u odnosu na 2010. godinu i na
taj način bi se mogla - zahvaljujući činjenici da je drvo, odnosno šumska biomasa, ekološko gorivo - ostvariti i želja da se 20 posto energije u EU-u stvori iz ekoloških izvora, od čega će 42 posto biti iz biomase. Zanimljiva je i činjenica da je u Europi čak 60 posto šuma u privatnim rukama, a manjinom upravlja država i drugi šumoposjednici iz javnog sektora. U poslovima vezanima uz drvo i šume zaposleno je čak tri milijuna ljudi. Šume pomažu regionalnom razvitku, a značajno utječu i na druge industrijske i gospodarske grane. U rujnu protekle godine Europska unija pripremila je novu šumarsku strategiju koja bi trebala postati glavni okvir za gospodarenje šumama i zahvaljujući idejama pretočenim u nju Europa bi trebala bolje, učinkovitije, ali i održivo upravljati ovim svojim bogatstvom. No jugoistok Europe je druga priča. Europa u sivoj zoni Europska unija označena je sivom zonom zbog čestih ilegalnih sječa, lošeg upravljanja i neiskorištavanja potencijala. Upravo tim problemima bavila se 2. regionalna konferencija šumoposjednika Jugoistočne Europe koja je u Zagreb privukla više od 150 šumoposjednika, stručnjaka, profesionalaca i znanstvenika ovog sektora. Darko Prodan, predsjednik Drvnog klastera, koji je organizator te konferencije, upozo-
šuma”, kaže Ojurović.
2. regionalna konferencija šumoposjednika JI Europe Više od 150 sudionika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Austrije govorilo je na 2. regionalnoj konferenciji šumoposjednika Jugoistočne Europe o mogućnosti bolje valorizacije privatnih šuma i šumskih zaliha. Najviše je riječi bilo o unapređenju gospodarenja u privatnim šumama i primjeni najnovijih tehnologija pošumljavanja, sječe i izvlačenja. Govorilo se i o strukturi šumskih površina, višegodišnjem ulaganju, energanama i kogeneraciji na drvnu biomasu, investicijama, povezivanju pilana i šumoposjednika, razvoju regija, poticajima, udruživanju, primjerima dobre prakse, zakonima na ovom području, EU projektima, a predstavljen je i projekt održivog upravljanja i zadržavanja bioraznolikosti Natura 2000. rava kako sa sadašnjim stanjem ne smijemo biti zadovoljni. “Više od 600.000 hrvatskih zemljoposjednika ne može nametnuti svoje ideje institucijama i zakonodavcima, međusobno nisu koordinirani niti udruženi, a nedostaju i znanja i informacije o tome kako gospodariti šumama. Šuma je naše zlato i naša nafta. Očekujemo ulaganja u šume koje će okrupniti posjede i učiniti ih profitabilnima i održivima”, kaže Prodan. Najveći problem koji vidimo je činjenica da je zakonskim promjenama ukinuta Šumarska savjetodavna služba u kojoj je radilo 80 stručnjaka koji su pomagali vlasnici-
ma šuma, upozorava Dalibor Hatić, predsjednik Udruge poslodavaca u šumarstvu, lovstvu i pratećim djelatnostima Hrvatske udruge poslodavaca. “Moramo se sami organizirati upravo zbog toga što je najveći nacionalni poduzetnik u šumarstvu - Hrvatske šume - postao regulator. Oni su u velikim promjenama organizacije svoga rada i ne mogu, niti imaju vremena, baviti se privatnim šumama. Mi šumoposjednici bavimo se preživljavanjem i opstankom u ovom poslu te smo kroz udruživanje pokušali doći do izmjena zakona kojima barem dijelom ostvarujemo svoje ideje”, ističe Hatić.
Robert Ojurović iz Savjetodavne službe upozorava kako privatne šume raspolažu godišnje s oko milijun kubika sirovine na nešto više od 580.000 hektara. “U proteklim godinama privatni posjednici šuma malo su ulagali u njih i uglavnom su ih samo sjekli. Domaće tržište karakterizira rascjepkanost, a prosječna veličina privatne šume je samo 0,6 hektara, dok oko 600.000 vlasnika šuma posjeduje samo oko jednog hektara šume, i to uglavnom imovinsko i pravno nesređeno. Ekstenzivno se i nestručno tim šumama upravlja, a nema ni udruživanja vlasnika parcela kako bi osigurali dobit i održivost
Postupak povratka Privatne šume čine 22,6 posto ukupnih šuma i dio njih je još u postupku povrata vlasnicima. Šume su rascjepkane na milijun i pol parcela, a većina posječene privatne šume otpada na ogrjevno drvo, dok samo 29 posto postaje tehnička oblovina. Prema procjenama stručnjaka, najveći problem privatnih šuma je, pored rascjepkanosti, nedostatak stručnih osoba koje bi njima upravljale, kao i zatvorenost i neprohodnost šuma u koje strojevi ne mogu ući, što onemogućava niske troškove korištenja šume. Dobre ideje dolaze od regionalnih uzora, Austrijanaca i njihova načina kako pomoći privatnicima. Kako kaže ataše austrijskog veleposlanstva u Zagrebu Christian Brawenz, u Austriji se koordiniranom akcijom krenulo u pomoć vlasnicima privatnih šuma. Prikupljaju se podaci o šumama koje nisu u uporabi, kontaktiraju se vlasnici tih parcela i motivira ih se za njihovo korištenje. Priprema se i ekspertiza i jačanje servisa za male poduzetnike. Oni se i udružuju na regionalnoj i nacionalnoj razini, a država kroz razne kampanje radi i na organizaciji promocije uporabe drva. Austrijski vlasnici šuma mogu dobiti i financijsku pomoć za konzultantske usluge, a mogu računati i na suradnju s tvrtkama i institucijama koje upravljaju državnim šumama.
7
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 120,1 mil €
*vijesti
cijena za koju je Plava laguna kupila Istraturist
Nove akvizicije u turističkom sektoru
Plava laguna kupila Istraturist Pripajanjem Istraturista Plavoj laguni, koja je kupila 93,04 posto udjela temeljnog kapitala umaške tvrtke, stvara se nova turistička mega kompanija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
N
akon neizvjesnosti oko toga tko će biti novi vlasnik umaške turističke tvrtke Istraturist, proteklog je tjedna na Zagrebačkoj burzi objavljeno kako je Istraturist kupila porečka turistička tvrtka Plava laguna za 120,1 milijun eura. Tako je svih 4.349.400 redovnih dioni-
S novom turističkom grupacijom obitelj Lukšić dolazi na vodeće mjesto u hrvatskom turizmu ca Istraturista koje su bile u vlasništvu Zagrebačke banke (Zaba), a predstavljaju 93,04 posto udjela u tvrtkinom temeljnom kapitalu, prešlo u vlasništvo Plave lagune. Podsjetnika radi, u kombinaciji za preuzimanje Istraturista bila je Plava laguna i njeni vlasnici - čileanska obitelj hrvatskog podrijetla Lukšić te Riviera Adria i njen većinski vlasnik, grof Georg Eltz. U zajedničkom priopćenju Zabe i Plave lagune navodi se kako je isplata moguća u protuvrijednosti u kunama, a cijena je podložna usklađenju u skladu s ugovorom o kupoprodaji. Također se navodi kako je prijenos tih dionica uvjetovan ispunjenjem uvjeta predviđenih ugovorom o kupoprodaji, dok odobrenje za preuzimanje Istraturista mora odobriti Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. U Plavoj laguni i Istraturistu se nadaju kako će se taj kupo-
prodajni proces zaključiti do kraja godine. Da je Istraturist uspješna turistička tvrtka govori i podatak da ona u svom sastavu ima 20.000 kreveta u pet hotela, pet kampova i četiri apartmanska naselja. Ukupno zapošljava 400 stalnih i 1200 sezonskih radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 450 milijuna kuna. Istraturist je prošle godine ostvario 467,8 milijuna kuna prihoda uz poslovni rast od 3,1 posto. Pritom je povećao neto dobit za 53,4 posto na 72,4 milijuna kuna. S novom turističkom grupacijom obitelj Lukšić, prema nekim analizama hrvatskih turističkih stručnjaka, dolazi na vodeće mjesto u hrvatskom turizmu. Razlike u nijansama Naime, Plava laguna poslovnu 2013. godinu završila je s dobiti od 109,3 milijuna kuna, pa se spajanjem tih dviju tvrtki stvara nova turistička
mega kompanija. Što misli o preuzimanju Istraturista upitali smo Nikicu Karamarka, neovisnog konzultanta za hotelijerstvo i turizam, vlasnika konzultantske tvrtke Karamarko Consulting. “Zaba je preuzimajući Istraturist prije gotovo 20 godina zamijenila svoje kredite za vlasnički udio u toj tvrtki te je tada počela vrlo intenzivno razvijati Istraturist u jednu od vodećih hrvatskih turističkih kompanija. Može se istaknuti kako je to primjer jednog od najboljih modela privatizacije u hrvatskom turizmu”, rekao je Karamarko. No, zanimalo nas je koje su prednosti Lukšića u odnosu na grofa Eltza. Karamarko ističe kako Riviera Adria u svom sastavu ima cijeli niz turističkih tvrtki i to je jedan od najboljih međunarodnih primjera profesionalnog upravljanja imovinom, koji uključuje i izgradnju vlastitog brenda Valamar. “Nijanse su
u kvaliteti upravljanja između Lukšićeve i grupacije grofa Eltza. Sada je na neki način Lukšić pojačao svoj utjecaj u Istri i postao jedan od vodećih igrača u hrvatskom turizmu. Jedna i druga opcija su dobre za razvoj hrvatskog turizma jer je to i jednome i drugome core business i oni se turizmom profesionalno bave. Obojica su duboko ušli u turizam i upravljaju njime prema najvišim međunarodnim standardima”, kaže Karamarko. Dobra vijest za hrvatski turizam Dodaje kako je u tom nadmetanju Zaba imala sreću da su se za Istraturist uspjele zainteresirati obje turističke grupacije. On smatra kako je Zaba kao vlasnik Istraturista u doba tranzicije odigrala povijesno dobru i uspješnu ulogu u interesu hrvatskog turizma, a izašla je iz tog biznisa upravo u trenutku kada se tvrtka
treba vratiti na upravljanje turističkim znalcima. No, Karamarko smatra kako će posljedica preuzimanja Istraturista biti izlazak španjolske tvrtke Sol Melia iz dosadašnjeg sustava upravljanja tom tvrtkom, kao što je to prije nekoliko godina učinio TDR u slučaju preuzimanja rovinjske turističke tvrtke Jadranturist. “U svakom slučaju, to je do-
Istraturist je prošle godine ostvario 467,8 milijuna kuna prihoda uz poslovni rast od 3,1 posto bra vijest za domaći turizam. Banka je završila svoju misiju spašavanja turističke tvrtke i na burzi se pronašao novi vlasnik koji će dodatno unaprijediti poslovanje tvrtke i razvijati vlastite brendove”, zaključio je Karamarko.
Rafinerija u Rijeci opet počinje raditi Nakon požara koji se dogodio 17. kolovoza, Rafinerija nafte Rijeka početkom rujna ponovno počinje s punim radom, priopćeno je iz Ine. Očevidom je utvrđeno da je požar izazvan propuštanjem čepa u jednoj od pumpi, što je najvjerojatnije uzrokovano korozijom. No prilikom redovnog pregleda i održavanja nisu zabilježena nikakva odstupanja stanja opreme koja bi ukazivala na potencijalnu opasnost, kažu u Ini. Šteta uzrokovana požarom procjenjuje se na 750.000 kuna. Iz EU fondova 581 milijun eura U posljednje dvije i pol godine ugovoren je 581 milijun eura iz EU fondova, od čega je isplaćeno 306 milijuna eura, izjavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon susreta s rumunjskim ministrom EU fondova Eugenom Teodorovicijem prošli tjedan u Zagrebu. Uz to u Hrvatskoj se provodi 25 velikih investicijskih projekata uz potporu iz eurofondova u vrijednosti većoj od 12 milijardi kuna, dodao je Grčić. Više dozvola
U prvih šest mjeseci ove godine izdana su 3224 odobrenja za građenje, što je rast od 11,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Taj broj je još uvijek značajno niži od prosjeka prije recesije. Prema broju dozvola izdanih u lipnju predviđeno je građenje ukupno 663 stana s prosječnom površinom od 88,3 kvadrata. U lipnju je izdano i 117 dozvola za nestambene zgrade, od čega se najveći dio odnosi na zgrade za promet i komunikacije (20 posto) te za industrijske zgrade i skladišta (15,4 posto).
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( samo 5,5% novih tvrtki
godišnje u Hrvatskoj (od 9 do 18% u tranzicijskim zemljama)
( 6,5% tvrtki
napusti tržište u Hrvatskoj
Svjetska banka o poduzetništvu u Hrvatskoj
U Hrvatskoj ni produktivnost nije jamstvo uspjeha Indeks produktivnosti pao je za 2,8 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine pa analitičari zaključuju da u Hrvatskoj tržišni uvjeti djeluju destimulirajuće za poduzeća. Moralo bi se detaljno istražiti kako pojedine gospodarske politike utječu na produktivnost i pokretanje poduzetničkih pothvata Igor Vukić vukic@privredni.hr
Smanjiti poticaje, jačati konkurenciju
P
oduzetnički sektor u Hrvatskoj manje je dinamičan nego u drugim usporedivim tranzicijskim zemljama, zaključili su analitičari Svjetske banke u nedavno objavljenom radu pod naslovom Stylized Facts on Productivity Growth: Evidence from Firm-Level Data in Croatia. Autori su Mariana Iootty i Paulo Correa, ekonomisti iz Svjetske banke, te Sonja Radas i Bruno Škrinjarić s Ekonomskog instituta u Zagrebu. U radu je opisano kako je od 2008. do 2012. godine u Hrvatskoj znatno manji broj tvrtki ušao i izašao s tržišta nego u zemljama slične gospodarske razvijenosti. Kontinentalci efikasniji Analiza hrvatskih tvrtki prema regiji, veličini, tipu vlasništva i izvoznoj orijentaciji, pokazala je da su tvrtke iz kontinentalne regije u prosjeku efikasnije od onih u jadranskom području. Mala hrvatska poduzeća pokazala su se uspješnijima od velikih: imaju veću produktivnost i manji jedinični trošak rada po zaposlenome. Javna i državna poduzeća imaju znatno nižu produktivnost od privatnih. Javna poduzeća su neefikasna i pri investiranju. Razlika između javnih i privatnih poduzeća s
Potrebno je dodatno istražiti sustav državnih poticaja na koji otpada znatan dio BDP-a, a unatoč tome ne ostvaruje se primjeren gospodarski učinak. Kad se isključe subvencije željeznici, ukupan iznos državnih poticaja u Hrvatskoj dosegnuo je 2,47 posto BDP-a u 2011. godini, dok je prosjek EU27 iznosio 0,51 posto. Istodobno su indikatori konkurentnosti u Hrvatskoj na nižim razinama nego u ostalim dijelovima regije Jugoistočne Europe, primijetili su autori studije. mičnu situaciju, usporedivu s razvijenim zemljama. Riječ je o sektorima s većim udjelom znanja i inovacija, kao što su telekomunikacije, informatičke usluge, djelatnosti razvoja i istraživanja... vremenom se još više povećava, zaključili su analitičari. Iako u Hrvatskoj raste broj poduzeća koja se mogu smatrati “gazelama” (kojima u tri godine promet raste za prosječno 20 posto, a imaju više od 10 zaposlenih), taj je rast također sporiji od rasta u usporedivim zemljama. Dok su u 2012. godini
hrvatske gazele ostvarivale rast prometa od 0,42 posto, slična poduzeća u Mađarskoj, Estoniji ili Sloveniji rasla su dvostruko brže, bilježeći stope od 0,85 do 1,16 posto. Tržišna dinamika procjenjuje se i prema broju tvrtki koje ulaze i izlaze s tržišta. Prema istraživanju, u Hrvatskoj je samo 5,5 posto novih tvrtki na
Indeks ulaska i izlaska tvrtki s tržišta (2008.-2012.) Bugarska Češka Latvija Litva Mađarska Poljska Rumunjska Slovenija Slovačka Hrvatska Izvor: Svjetska banka
Ulazak 14,5 9,18 16,57 18,61 9,83 13,07 10,92 10,89 14,86 5,5
Izlazak 9,62 8,96 13,27 26,82 10,92 10,42 14,19 7,53 11,56 6,5
Neto ulazak 4,92 0,22 3,3 -8,21 -1,09 2,65 -3,27 3,36 3,3 -1
godišnjoj razini u ukupnom broju kompanija, dok se u tranzicijskim zemljama taj broj kreće od devet do 18 posto. Hrvatska zaostaje za konkurencijom i kada je riječ o poduzećima koja izlaze s tržišta: 6,5 posto tvrtki godišnje napusti tržište i završi u stečaju i likvidaciji, dok u konkurentskim državama taj raspon iznosi od sedam do 26 posto. U razdoblju od 2008. do 2012., u vrijeme globalne recesije koja se snažno odrazila i na hrvatsku ekonomiju, broj poduzeća koja su izlazila s tržišta znatno je nadmašio broj novonastalih. Ipak, postoje sektori koji se odupiru općoj lošoj gospodarskoj slici. Unutar sektora usluga ima niša u kojima su analitičari zabilježili veoma dina-
Nova poduzeća potiču dinamiku Ulazak novih poduzeća na tržište redovito povećava njegovu ukupnu dinamiku. No u Hrvatskoj to nije slučaj. Indeks produktivnosti pao je za 2,8 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine pa analitičari zaključuju da u Hrvatskoj tržišni uvjeti djeluju destimulirajuće za poduzeća. Čak ni razmjerno dobra produktivnost pojedinih tvrtki nije jamstvo da će preživjeti na hrvatskom tržištu. Takvo nepoticajno okruženje trebalo bi mijenjati liberalizacijom i poticanjem konkurentnosti u pojedinim sektorima, smatraju autori studije. Jednostavniji ulazak na tržište maloprodaje pa i u sektor infrastrukture pripomogao bi općem rastu gospodarske aktivnosti. Poduzetništvo u obeća-
vajućim sektorima treba poticati svim sredstvima. Pojednostavljivanje stečajnog postupka pomoglo bi otvaranju tržišta za novonastala poduzeća. Uz općenite savjete koji se upućuju ekonomijama u tranziciji, kao što su deregulacija, fleksibilizacija tržišta rada i smanjivanje državnih poticaja neperspektivnim sektorima, u Hrvatskoj treba dodatno istražiti i kreirati mjere za
Javna i državna poduzeća imaju znatno nižu produktivnost od privatnih poticanje gospodarske aktivnosti, smatraju autori studije. Moralo bi se detaljno istražiti kako pojedine gospodarske politike utječu na produktivnost i pokretanje poduzetničkih pothvata. Između ostalog, stoji u studiji, treba vidjeti zašto u Hrvatskoj ulazak i izlazak poduzeća s tržišta ne daje jednake efekte kao u drugim zemljama sa slabo razvijenim tržištem.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( po stopi od 12%
Poveznica poduzetnika i znanstvenika
Panonski drvni centar kompetencija
oporezivale bi se kamate na štednju
Sjednica hrvatske vlade
Oporezivanjem dobiti do 500 milijuna kuna Među mjerama koje su u planu prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade najavljeno je i uvođenje kamata na štednju, poreza na nekretnine te mogućnost podizanja koncesijskih naknada Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
romjenama u sustavu poreza na dobit, ubuduće bi poreza bio oslobođen samo onaj dio dobiti koji se doista investira, dok bi dio koji se upisuje u temeljni kapital bio podložan oporezivanju. Izmjena zakona najavljena je u planu Vladinih mjera koje trebaju dovesti do smanjivanja proračunskog deficita ispod europskih tri posto. Među mjerama koje se nalaze u planu prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade najavljeno je i uvođenje kamata na štednju, poreza na nekretnine te mogućnost podizanja koncesijskih naknada. Prema podacima ministra financija Borisa Lalovca, izmijenjeni porez na dobit donio bi u 2015. u državnu blagajnu oko 500 milijuna kuna. Procjena je napravljena
Porez na nekretnine bi povećao prihode lokalnih jedinica za ukupno 1,5 milijardi kuna prema ukupnom iznosu dobiti koja je u ovoj godini ostavljena u poduzećima i izuzeta od oporezivanja. Zakon o izmjenama u oporezivanju reinvestirane dobiti donijet će se do kraja godine, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2015. Kamate na štednju oporezivale bi se po stopi od 12 posto, uz izuzeće
Čistijim vozilima jeftinija autocesta Vlada želi povećati korištenje elektronskih uređaja (ENC) za naplatu vožnje autocestama. Među ostalim, odlučeno je da će sva vozila svih ministarstava i drugih državnih tijela morati u roku od 60 dana prijeći na korištenje elektronskih uređaja. Pogodnosti će moći iskoristiti i autoprijevoznici s teretnim vozilima na čistiji pogon. Tako će kamioni koji voze na gorivo kvalitete euro 5 imati popust od 10 posto, a oni s gorivom euro 6 plaćat će ENC uređaj 13 posto manje. određene svote radi socijalnih razloga. Izuzete bi bile i kamate na stambenu štednju. I taj bi zakon trebao stupiti na snagu prvim danom iduće godine. Za 2015. godinu iznova je najavljen i zakon o porezu na nekretnine. U Vladi objašnjavaju da njime žele proširiti poreznu bazu i uvesti porez koji se temelji na načelu pravednosti, u kojem iznos poreza ovisi o vrijednosti imovine. Istodobno bi se ukinula komunalna naknada i porez na kuće za odmor. Porez na nekretnine bi povećao prihode lokalnih jedinica za ukupno 1,5 milijardi kuna. Porez bi se smatrao naknadom za pružene lokalne usluge te bi predstavljao osnovu za financiranje i refor-
9
mu zdravstvenog sustava. Stoga bi rashodi državnog proračuna za financiranje lokalnih bolnica bili prebačeni na teret lokalnih proračuna. Konkretno o porezu za nekretnine No Europska unija, napominje se u dokumentima Vlade, zatražila je da se dodatno predstavi konkretna strategija uvođenja poreza na nekretnine. Za ostvarenje te mjere potrebna su dodatna sredstva za financiranje tog projekta te uspostava bolje suradnje među nadležnim institucijama (ministarstva, porezne uprave, lokalne uprave...). Do sada su u projekcijama ovog poreza korišteni samo podaci poreznih uprava, a
bit će potrebno, prema iskustvima drugih zemalja koje su uvodile ovaj porez, detaljno razraditi načine na koje će se procjenjivati vrijednost nekretnina na različitim lokacijama. Povećanje koncesijskih prihoda Vlada je namjeravala provesti povećanjem naknada i koncesijskih koeficijenata već ove godine. Izmjenama zakona i pravilnika te boljom naplatom željelo se prihod proračuna povećati za 200 milijuna kuna. Sve te izmjene još nisu provedene, a veći se prihod nastoji postići proširenjem koncesija u području energetike. Samo jedna zabrana rada Prema izvještaju o radu državnih odvjetništava, koji je Vlada prihvatila, lani je za različita kaznena djela prijavljeno 710 pravnih osoba. Odbačeno je 579 prijava ili 67 posto. Bile su to uglavnom prijave za gospodarski kriminal u kojima nije bilo elemenata kaznenog djela, već su državni odvjetnici zaključili da neka tvrtka, primjerice, nije platila svoje dugove zbog teškoća izazvanih ekonomskom krizom. Izvidi u takvim slučajevima su dosta složeni. Na kraju su postupci doveli do 255 presuda, od kojih su 154 bile osuđujuće. Donesena je jedna presuda o zabrani rada tvrtke, dok su ostalo bile novčane kazne. U devet slučajeva oduzeta je imovinska korist od ukupno 895.978 kuna.
U Virovitici je predstavljen projekt Panonski drvni centar kompetencija, jedan od prvih projekata koji će biti ostvaren sredstvima iz Strukturnih fondova EU-a. Centar će pružati usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj i regiji, i to u svim fazama razvoja finalnih proizvoda od drva, s naglaskom na inovacije. Ukupna vrijednost projekta je 44,7 milijuna kuna, a čak 99 posto bit će financirano iz Strukturnih fondova EU-a, dok prijavitelj projekta, Virovitičko-podravska županija, financira razliku od jedan posto. Partneri na projektu su Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije VIDRA, Institut Ruđer Bošković i Šumarski fakultet u Zagrebu. Panonski drvni centar izgradit će se u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni II i zapošljavat će šest djelatnika visoke
stručne spreme. Provedba projekta odvijat će se kroz 24 mjeseca. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar će nuditi i usluge transfera tehnologije, izradu prototipa inovativnih proizvoda od drva, usluge produkt dizajna, dizajna pakiranja te usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki. Centar će ujedno biti i poveznica između poduzetnika i znanstvene zajednice. Šumarski fakultet i Institut Ruđer Bošković kroz projekt će dodatno opremiti svoje laboratorije opremom koja će omogućiti istraživanje i razvoj novih proizvoda od drva uključujući i nano tehnologije te nove materijale. (K.S.)
*vijesti
Podravka preuzela Mirnu Koprivnička Podravka stekla je 189.209 dionica društva Mirna iz Rovinja. Preuzimanje je provedeno putem javne dražbe u postupku izvansudskog namirenja, a putem Zagrebačke burze. Transakciju su vodile brokerske kuće Interkapital i Hita-vrijednosnice. Dionice koje su došle u posjed Podravke predstavljaju 53,8 posto ukupnog broja dionica Mirne. IPARD: nove isplate Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu iz IPARD programa. OPG-u Dar-
ko Dorkić iz Marijanaca u Osječko-baranjskoj županiji isplaćene su 394.074 kune za ulaganje u rekonstrukciju i opremanje objekta za preradu kupina, odnosno proizvodnju kupinova vina. Dobit HEP-a 1,28 milijardi kuna U prvom polugodištu ove godine HEP Grupa ostvarila je neto dobit od 1,28 milijardi kuna. Riječ je o značajnom poboljšanju u odnosu na isto razdoblje 2013. kada je neto dobit iznosila 762,3 milijuna kuna. Pozitivan doprinos poslovanju dale su povoljne hidrološke okolnosti, koje su nastavljene i u prvom polugodištu te omogućile intenzivnu proizvodnju struje u hidroelektranama i smanjenje proizvodnje u termoelektranama, ističe se u izvještaju HEP-a objavljenom na Zagrebačkoj burzi.
10 PREDSTAVLJAMO
( 27 mil kn
lanjski godišnji promet Dolis inženjeringa
Dolis inženjering, Dugopolje
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( oko 50 ljudi
na razne načine brine o parku znanosti
PARK ZNANOSTI, OROSLAVJE
Sve manje proslava vjenčanja
Prostor koji provocira maštu Multifukcionalne dvorane tvrtke Dolis inženjering mogu Projekt je osmišljen radi promoviranja znanja i primiti od 100 do 600 uzvanika. U ponudi su različiti znanosti, oplemenjivanja površina te obogaćivanja meniji, te razne usluge vezane uz organizaciju događaja turističke ponude
T
vrtka Dolis inženjering bavi se veleprodajom namirnica koje koriste pizzerije te opskrbom stotinjak restorana na području Dalmacije. Tvrtka u vlasništvu ima dobro poznatu svadbenu dvoranu u Dugopolju u kojoj, uz iznajmljivanje, nudi i sve usluge vezane uz organiziranje vjenčanja kao i ostalih obiteljskih i poslovnih okupljanja. Objekt je smješten u dugopoljskoj poslovnoj zoni Podi. U sklopu Ugostiteljskog centra nalazi se caffe bar, pizzerija i restoran. Ispred objekta je i veliki parking za automobile i autobuse. Tvrtka nudi sve sastojke potrebne za pripremanje pizze, a u ponudi restorana posebno mjesto imaju lokalni specijaliteti poput peke, jela s gradela i ražnja, pripremljeni na originalan način. Ugostiteljski centar je specijaliziran za proslave vjenčanja, krštenja, pričesti, krizme, kao i za poslovna druženja i prezentacije, pa stoga njegove multifukcionalne dvorane mogu primiti od 100 do 600 uzvanika. Uzvani-
cima su u ponudi različiti meniji, mogućnost dekoriranja dvorane te razne usluge vezane uz organizaciju događaja. Manje djece, manje novca i manje običaja “U dijelu organizacije vjenčanja i obiteljskih proslava primjetan je trend opadanja. Najveći
Govoreći iz svog iskustva i iskustva kolega na širem splitskom području, Dolić kaže kako je danas prosječan broj gostiju na proslavi vjenčanja od 120 do 150. Ali nisu samo svadbeni i svečani slow food u ponudi ove tvrtke. Dolis inženjering u svom vlasništvu ima i dva objekta brze hrane - u
Danas je rijetkost organizacija vjenčanja s više od 200 uzvanika, ističe Dolić razlog je vidljivi pad nataliteta, manje vjenačanja iz godine u godinu te sve veći broj proslava vjenčanja koja se organiziraju u vrlo uskom krugu od petšest osoba. Ne treba zanemariti ni pad standarda građana te činjenicu da je dijelu uzvanika problem kupiti svadbeni poklon. Danas je rijetkost organizirati vjenčanje s više od 200 uzvanika, što je prije desetak godina bila sasvim normalna pojava”, ističe Stipe Dolić, vlasnik i direktor tvrtke Dolis inženjering.
Solinu i Splitu, a bavi se i uslugom cateringa. Trenutačno je u tvrtki zaposleno 50 radnika. Prošle godine Dolis inženjering ostvario je promet od 27 milijuna kuna. “Osim vjenčanja organiziramo poslovne seminare, kongrese, prezentacije i ostale vrste poslovnih druženja. Osim gastronomske ponude uz poslovna druženja, u mogućnosti smo ponuditi i razne sportsko-rekreativne poput kuglanja, nogometa, fitnessa...”, kaže Stipe Dolić. (J.V.)
J
e li moguće čuti šapat na 30 metara? Kako odsvirati himnu Europe - Beethovenovu Odu radosti - u hodu? Je li moguće prošetati Sunčevim sustavom u samo sat vremena?... pitanja su na koja će sve dobne skupine, u igri, na zabavan i interaktivan način naći odgovore uz pomoć osmišljenih i izvedenih eksponata koji se nalaze na web stranici www. parkznanosti.com. Luka Veverec, idejni začetnik projekta, kaže da je Park znanosti osmišljen kako bi promovirao znanje i znanost, oplemenio površine te obogatio turističku ponudu. K tomu, cilj projekta je postavljenim eksponatima zainteresirati javnost za uređenje prostora, te stalnim smišljanjem, izvedbom i postavom znanstveno-edukativnog sadržaja oplemenjivati parkove, školska dvorišta, fakultete, šetnice i trgove. “Izvedeni eksponati, od kojih svaki pokazuje i dokazuje zanimljive pojave iz područja fizike, astronomije, geografije i psihologije, pružit će priliku
svim uzrastima, a posebice najmlađima, da kroz igru spoznaju zašto i kako nešto funkcionira”, objašnjava on. Zvučna zrcala Ideja o pokretanju projekta Vevercu je sinula nakon jednog putovanja. Tom prilikom je posjetio park koji ga je oduševio načinom prikazivanja i prenošenja znanja na zabavan način. “Po povratku s putovanja svakodnevno sam proučavao slične stvarčice. Vratio sam se u knjige fizike iz osmog razreda i obećao sam si da ću makar za sebe i svoje najdraže napraviti jedan eksponatić kako bih i njima pružio priliku uživanja u tome. Kada sam vidio da cijele dane provodim u crtanju, proučavanju, osmišljavanju i razradi eksponata, odlučio sam da u to uđem još ozbiljnije. Nacrte sam kompletirao, našao izvođače te s njima usavršio prvi eksponat – zvučna zrcala. Istu ‘igračkicu’ postavio sam u svojem dvorištu i pozvao prijatelje da se sami uvjere u atraktivnost eksponata koji omogućava da dvije
osobe međusobno razgovaraju šaptom na udaljenosti od 30 metara! Kada sam vidio smijeh, radost i oduševljenje prijatelja, znao sam da sam na pravom putu. A kada sam svakome spomenuo i pokušao objasniti svoje namjere za razvoj projekta, svi su bili oduševljeni idejom i dali mi podršku”, naglašava. Projekt je pokrenuo vlastitim sredstvima, na njemu neprekidno radi već punih 15 mjeseci, a za Park znanosti trenutačno na razne načine brine oko 50 ljudi.
Eksponati pokazuju zanimljive pojave iz fizike, astronomije, geografije i psihologije Na kraju, ovaj inženjer građevinarstva ističe kako su neki od istaknutijih poslovnih koraka projekta trajno proučavanje, osmišljavanje i izvođenje novih, zanimljivih eksponata. K tomu, namjera mu je ojačati tim suradnika. (B.O.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 30 zaposlenih ( u 6 gradova danas ima RITEH
tvrtka ima svoje podružnice
RITEH
Velik potencijal za energetsku obnovu Svojim klijentima pomažemo povećati energetsku učinkovitost objekata, smanjiti troškove energije i emisiju CO2. Klijenati su većinom vlasnici poslovnih, javnih i višestambenih objekata koji žele ulagati u energetsku obnovu zgrada, a energetski certifikat prvi je korak na tom putu, ističe direktor RITEH-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
E
nergetska učinkovitost, energetska certifikacija zgrada, inženjering na području elektrotehnike i strojarstva te solarne elektrane glavne su djelatnosti tvrtke RITEH. Matija Rukavina, direktor RITEH-a, kaže nam kako tvrtka, koja je osnovana 2008. godine, u sklopu tih djelatnosti pruža inženjerske i konzultantske usluge te cjelokupna rješenja. “Našim klijentima tako pomažemo povećati energetsku učinkovitost objekata, smanjiti troškove energije i emisiju CO2. Većina klijenata su vlasnici poslovnih, javnih i višestambenih objekata koji žele ulagati u energetsku obnovu zgrada, a energetski certifikat prvi je korak na tom putu”, ističe ovaj inženjer elektrotehnike. RITEH danas ima 30 zaposlenih, a većina su inženjeri elektrotehničke, strojarske i građevinske struke. S obzirom na to da je vizija RITEH-a postati nacionalni centar inženjerske izvrsnosti na području energetske učinkovitosti, s podružnicama koje služe na korist lokalne sredine, tako tvrtka danas djeluje kroz urede u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Splitu, Čakovcu i Pazinu. Sa stajališta energetske učinkovitosti zgrada i potencijala onih koje trebaju energetsku obno-
vu, nastavlja Rukavina, Hrvatska je za ovu tvrtku idealno tržište. “Razlog je taj što većina višestambenih, javnih i poslovnih objekata nije obnavljana praktički od same izgradnje, a to ponekad znači i više od 100 godina”, pojašnjava on. O benefitima se premalo zna Najveća prepreka poslovanju, naglašava, česte su promjene zakona te loša primjena energetske strategije. “Također, nizak standard građana u odnosu na Zapadnu Europu, neinformiranost, pravna nesigurnost, nepostojanje poreza na nekretnine i nepostojanje obveze redovne obnove fasada utjecale su na to da ljudi imaju druge prioritete umjesto ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada čiji su vlasnici. Pravno sigurnija država u koju će ljudi vratiti povjerenje, uvođenje poreza na nekretnine gdje one s boljim energetskim razredom plaćaju
manji porez i slično, stimulirat će vlasnike zgrada na ulaganje u energetsku učinkovitost i pokrenuti tržište”, objašnjava Rukavina. Govoreći o razumijevanju financijskih institucija za ovo područje, kaže kako banke zanima ulaganje u energetsku učinkovitost i energetsku obnovu zgrada. “One tu vide priliku za zaradu i siguran plasman kredita jer se uloženo vraća u roku od tri do 10 godina”, ističe. Država pak kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče energetsko certificiranje i energetsku obnovu. “Donesen je Program energetske obnove stambenih i javnih zgrada do 2020. godine, jer prema EU-u imamo i obvezu obnove određenog broja zgrada. No, sredstva Fonda su izuzetno mala u odnosu na potrebe. Primjerice, za energetsku obnovu višestambenih zgrada predviđeno je za ovu godinu 15 milijuna kuna. To je do-
voljno za obnovu 15 do 20 zgrada u cijeloj Hrvatskoj. Jasno je kako je to
Nama u RITEH-u energetska učinkovitost i certificiranje nisu prolazni trend, nego glavna djelatnost, napominje Rukavina beznačajna brojka prema broju zgrada koje trebaju obnovu. Stvari u državi se kreću naprijed, ali jako sporo”, smatra Rukavina dodajući kako su građani upoznati s pojmom energetske certifikacije, no ne s benefitima za njih. Gledati vrijednost, ne samo cijenu “Energetski pregled i certifikat prvi su korak u energetskoj obnovi zgrade, a to i jest cilj energetskog certificiranja, a ne nepotrebni troškovi vlasnicima nekretnina. Upra-
vo zbog neinformiranosti prečesto se gleda cijena, a ne dobivena vrijednost. Puno tvrtki i osoba se počelo baviti certificiranjem iz egzistencijalnih razloga budući da im je prihod u osnovnoj djelatnosti značajno pao. Nama u RITEH-u energetska učinkovitost i certificiranje nisu prolazni trend, nego glavna djelatnost”, napominje Rukavina. U Hrvatskoj ima dovoljno certifikatora koji mogu izdati certifikat u smislu zakonske obveze, ali, naglašava on, nema dovoljno inženjerskih tvrtki koje vlasnicima zgrada mogu pružiti cjelokupnu uslugu. “Pod kompletnom uslugom mislim na predlaganje mjera energetske učinkovitosti koje se isplati realizirati, izradu projektne dokumentacije, dobivanje subvencija za ulaganje, odabir izvođača, nadzor nad gradnjom i slično”, kaže. Nelojalne konkurencije RITEH-u, nažalost, ima puno. “Većina inženjerskih tvrtki bori se danas na tržištu spuštanjem cijena, a ne nuđenjem usluga s visokom dodanom vrijednošću. Konkurentskih tvrtki koje rade kvalitetno ima malo, ali one i ne rade dumping s cijenama. RITEH je jedini nacionalni igrač s podružnicama u šest gradova. Nadamo se kako će se pojaviti još tvrtki, to samo može potaknuti brži razvoj tržišta i bolje educiranje vlasni-
ka nekretnina”, ističe Rukavina. Klaster u osnivanju Prema njegovu mišljenju, tri su ključna problema pronalaženja inženjera na području energetske učinkovitosti. “Prvi problem je taj što se radi o novom tržištu pa stručnjaka nema na tržištu i treba ih stvarati. Drugi je slaba mobilnost inženjera, kako na nova mjesta rada tako i nespremnosti za promjenu radne sredine. Treći problem su visoka porezna davanja na plaće, pa najbolji inženje-
Matija Rukavina, direktor RITEH-a
ri često odlaze raditi u inozemstvo”, kaže. RITEH i dalje želi biti prvi izbor klijentima koji žele ulagati u objekte, smanjiti potrošnju energije, biti energetski učinkovitiji i koje ne zanima samo energetski certifikat kao zakonska obveza. Među istaknutijim budućim poslovnim koracima Rukavina naglašava da su u fazi osnivanja klastera koji će klijentima koji žele ulagati u energetsku učinkovitost nuditi rješenja “ključ u ruke”.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
Ministar gospodarstva u posjetu Adria čeliku
( 282 mil kn
konsolidirani gubitak Borova u 2012.
GORDAN KOLUNDŽIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE BORO
Povratak na st Čelik iz Kaštel Sućurca opet ima tržište Adria čelik zapao je u probleme zbog gubitka alžirskog tržišta. Uz pomoć Vlade, tvrtka je opet sklopila ugovore i počela poslovati u Alžiru Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
R
adnici tvrtke Adria čelik koja je vlasnik željezare u Kaštel Sućurcu trebali bi dobiti neisplaćene plaće. Prema riječima predsjednika Uprave Adria čelika Maxima
U tehnologiju zaštite okoliša dosad su uložili više stotina milijuna kuna Semenyaka, isplata slijedi početkom rujna, odnosno čim isporuče prve ugovorene narudžbe. Adria čelik, koji je u srpnju prošle godine preuzela njemačka kompanija Techcom, zapao je u probleme zbog gubitka alžirskog tržišta što je, prema riječima čelnika tvrtke i razlog zašto je 75 radnika ostalo bez posla. Uz pomoć Vlade, tvrtka je ponovno sklopila ugovore i počela poslovati na tom tržištu. Adria Čelik trenutačno ima 230 zaposlenih. Prošle godine proizveli su 75.000 tona čelika, ove godine plan je proizvesti 90.000 tona, a sljedeće 150.000. Vratiti izgubljene pozicije Vlasnik Adria čelika, njemačka kompanija Techcom je u prošloj godini dovršila značajan
program modernizacije tvornice, uključujući i ulaganja u tehnologiju zaštite okoliša koja dosad ukupno iznose više stotina milijuna kuna. Ulazak Hrvatske u EU učinio je Adria čelik konkurentnijim na izvoznim tržištima, a posebno na tržištima Mediterana. “Zbog poteškoća koje smo imali u proteklom razdoblju, a koje imaju izvore izvan Republike Hrvatske, posebno zbog izvozne zapreke na našem ključnom tržištu Alžiru, nismo mogli proizvoditi i prodavati čelik u skladu s planovima. Zajedno s hrvatskom vladom uspjeli smo prevladati te izvozne zapreke. Sada intenzivno radimo kako bismo povratili izgubljene pozicije”, istaknuo je Tobias Wagner, predsjednik Nadzornog odbora Adria čelika. Prema Wagnerovim riječima, Adria čelik je trenutačno u teškoj situaciji te je potrebno i vrijeme i volja svih zainteresiranih strana kako bi se ona razriješila. “Potrebna nam je proizvodnja u punom kapacitetu koju još nismo uspjeli ostvariti. Tražimo rješenje koje je prihvatljivo svima i koje će jamčiti punu proizvodnju naše tvornice i sigurnost zaposlenja našim radnicima. Udružili smo snage s Vladom i Ministarstvom gospodarstva kako bismo znatno popravili situaci-
ju, a jedan od važnijih zadataka jest da osiguramo opskrbu energentima. Pozitivno je to što postoji poslovni potencijal i što planiramo proširiti proizvodni program i isporučivati visoko kvalitetan čelik što znači dodatne investicije u postrojenje”, kaže Wagner. Razni oblici pomoći Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak prilikom posjeta i obilska željezare izjavio je da je potrebno pomoći ovoj tvrtki koja je svoje probleme uglavnom naslijedila. “Država može pomoći investitorima u industriju, a Adria čelik je jedan od njih. Može pomoći kroz Hrvatsku banku za obnovu i razvitak pri izdavanju izvoznih jamstava, pomoću suradnje s javnim poduzećima poput HEP Opskrbe, da se dobije dugoročni ugovor te reprogramirati postojeće dugove Adria čelika tako da s jedne strane HEP Opskrba ima jamstvo uplate, a s druge strane da se osigura da se proizvodnja u Adria čeliku nesmetano odvija bez prijetnje i periodičnih blokada zbog starih dugova”, istaknuo je Vrdoljak. Ministar Vrdoljak je podsjetio da je Adria čelik dosta investirao u kaštelanski pogon te mu je stoga i potrebno pomoći da radi maksimalnim kapacitetom i udvostruči broj radnika.
Kada bi samo svaki sedmi građanin ove zemlje godišnje kupio sa partnera koji će nastaviti razvijati ovu djelatnost u Vukovaru. Na Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
U
vrijeme početaka borbe za hrvatsku neovisnost, mladi zagrebački diplomirani ekonomist Gordan Kolundžić, prijavio se kao dragovoljac spreman da pomogne Vukovaru. Umjesto prema hrvatskom istoku, tadašnja ga je logistika uputila na krajnji hrvatski jug. Ratno vrijeme obrane proveo je na dubrovačkom Srđu. Stjecajem okolnosti potkraj 2013. godine prihvatio je novi izazov: gospodarska obrana i dizanje iz stečajnog pepela nekadašnje perjanice obućarske industrije – Borova. Očito, sudbina mu je namijenila da kad-tad pomogne krajnjem hrvatskom istoku. Naoružan poduzetničkim i menadžerskim iskustvom stjecanim proteklih dvadesetak godina u brojnim hrvatskim i međunarodnim tvrtkama, bez ikakvog stranačkog backgrounda, prihvatio je izazov povratka Borova na staze stare obućarske slave kakvu je Borovo započelo tridesetih godina prošloga stoljeća u okrilju ugledne kompanije Bata. Kakvo ste tehnološko i financijsko stanje zatekli u Borovu? - Opis tehnološkog stanja koje sam zatekao dolaskom u Borovo ovisi o poslovnoj jedinici koja se promatra. Stanje u proizvodnoj jedinici Gumena obuća je bilo vrlo loše, tehnologija i strojevi su zastarjeli, a veći dio je naslijeđen još iz doba Bate.
Ipak gumena obuća ima mnoštvo zadovoljnih kupaca i veliki potencijal te je ta poslovna jedinica definitivno područje u koje planiramo ozbiljnije investirati u budućnosti. S druge strane, tehnološko stanje u proizvodnoj jedinici gdje proizvodimo kožnu obuću je vrlo zadovoljavajuće i ne zahtijeva veće investicije u budućnosti osim manjih ulaganja u modernije strojeve. Fi-
Kao jedini pravi put za Borovo vidim proizvodnju, prodaju, distribuciju i orijentaciju prema izvozu
nancijsko stanje zatečeno u Borovu je apsolutno nezavidno – Društvo je imalo konsolidirani gubitak (u cijelom sustavu) u 2012. godini od 282 milijuna kuna, a utvrđene tražbine u predstečajnoj nagodbi iznose 158 milijuna kuna. Društvo nije moglo stvarati dodanu vrijednost jer je nedostajalo sredstava za repromaterijal. Zato me zatekao šestomjesečni zastoj proizvodnje zbog nemogućnosti financiranja proizvodnje. Kako objašnjavate činjenicu da je vlasnik Borova, država Hrvatska, tolerirao višegodiš-
nje gubitke i negativno poslovanje Borova kao cjeline? - Ovo pitanje se zbog dugotrajne opće krize i negativnih gospodarskih kretanja u svijetu, a posebice u Hrvatskoj, na žalost može postaviti brojnim tvrtkama. Osim očite recesije, kao ključan problem može se navesti i dugogodišnje neprimjereno kadroviranje, odnosno zapošljavanje ljudi koji su bili fokusirani na “neke druge” prioritete, a ne na interese proizvodnje i distribucije vlastite obuće. Ali isto tako, činjenica jest da je država kao vlasnik sve ovo vrijeme očuvala radna mjesta i poduprla predstečajnu nagodbu kao i plan operativnog i financijskog restrukturiranja koji nam omogućuje novi početak. Navodno ste pobornik čvrste orijentacije na osnovnu djelatnost Borova, a to je proizvodnja obuće – kožne i gumene. Ustrajete li na tome i zašto? - Da, apsolutno! I to ne samo danas nego i u budućnosti, kao jedini pravi put za Borovo vidim proizvodnju, prodaju, distribuciju i orijentaciju prema izvozu. Dokaz ranije naglašenoga može se vidjeti u rastućem broju proizvedene obuće u našoj tvornici u odnosu na prethodna razdoblja. Važno je naglasiti da je dolaskom nove Uprave 1. listopada 2013. ponovno pokrenuta proizvodnja te je u promatranom, četvrtom kvartalu proizvedeno dvostruko više obuće nego u prethod-
INTERVJU 13
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 158 mil kn
utvrđene tražbine u predstečajnoj nagodbi
( 210.000 pari
kožne obuće očekivana proizvodnja do kraja 2014.
VA
aze stare obućarske slave mo jedan par obuće iz naše proizvodnje, Borovo bi bilo puno uspješnije, uređenije i lakše bi pronašlo kvalitetnog strateškog činjenicu da je Borovo opstalo sve ove godine treba biti ponosan svaki građanin ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske
na tri kvartala. U cijeloj 2013. godini proizvedeno je 137.000 pari gumene obuće, a do kraja ove godine očekujemo da ćemo proizvesti oko 210.000
pari kožne obuće. Podaci o proizvodnji gumene i gumeno-platnene obuće također svjedoče o povećanju proizvodnje. U cijeloj 2013. godini proi-
zvedeno je 100.000 pari gumene i gumeno-platnene obuće, a do kraja tekuće godine očekujemo da ćemo proizvesti oko 150.000 pari.
Borovo ima uvjerljivo najveći maloprodajni lanac trgovina u Hrvatskoj, međutim, još uvijek dobar dio ponuđene robe nije izvorno “borovski”. Zašto je tome tako? Ne rušite li time kredibilitet vlastitih brendova? - To je zatečeno stanje i na žalost nužnost u ovome trenutku. Dugoročni cilj Borova je plasman vlastitih proizvoda, zajedno s proizvodima višeg cjenovnog ranga iz uvoza, što nikako ne podrazumijeva obuću iz Kine. U prilog navedenome govori trend koji dokazuje da značajno smanjujemo uvoz iz Kine. Tako primjerice, promatrajući količinu (u parima) uvezene robe za potrebe kolekcije jesen-zima, bilježimo konstantan pad broja pari obuće uvezene iz Kine. Trend će se u istom pravcu nastaviti smanjivati, a mjesto na policama zauzimat će vlastita proizvodnja. Dapače, umjesto toga, naša obuća sve je više prisutna u izvozu. Naši novi vrhunski ženski modeli iz modnog programa balerinki već se prodaju u Švedskoj, a s tim novodizajniranim modelima od proljeća ćemo se pojaviti i na domaćem tržištu. Nadalje, izvozimo obuću iz
programa Startasa u Francusku i Koreju, a sljedeće godine taj bi se naš brend trebao naći i u zemljama Skandinavije. U kojoj je fazi povrat vlasništva Borova na području nekih bivših jugoslavenskih republika, a čija se vrijednost procjenjivala na oko 40 milijuna eura? - Imovina Borova na području nekih bivših jugoslavenskih republika je predmet sukcesije i nije u ingerenciji Uprave Društva nego države. Dakle, ja nisam meritoran za prezentiranje informacija o tome. Što sadrži planirano restrukturiranje Borova? - Sklapanjem predstečajne nagodbe društvu Borovo d.d. otvara se mogućnost za provedbu financijskog i operativnog restrukturiranja te, nakon više od 20 godina, uspostavljanje likvidnosti. Treba istaknuti da je već samim planom financijskog i operativnog restrukturiranja Društvo naglasilo kako je za provedbu tih procesa nužno osigurati dodatna financijska sredstva u iznosu od oko 40 milijuna kuna. U tu svrhu bit će angažirana, u vidu kolaterala, preostala imovina Društva. Osigu-
Modni Ronaldo i Messi zainteresirani za suradnju Aktualna Uprava Borova veliku pažnju pridaje kreaciji i dizajnu novih ženskih i muških kolekcija obuće. Naime, pored tradicijskih vrijednosti kvalitete njihove obuće, nužan je modni i dizajnerski iskorak primjeren novim generacijama i njihovim zahtjevima. Pored vlastitih mladih kreatora, poput Andree Roškar, u Borovu su nedavno bili i ugledni svjetski dizajneri za obuću iz Italije, Franco Ballini i Gianni Ziliotto. “Nogometnim rječnikom rečeno, ta
su dva imena kao da vam dođu Ronaldo i Messi. Toliko oni znače u modnom svijetu. Pokazali su spremnost za suradnju na račun naše opremljenosti i stručnosti za proizvodnju kožne obuće. Borovo ima sjajnu tradiciju, ali u ovom trenutku nam nedostaje upravo kvalitetan modni dizajn. Zato smo proteklih mjeseci puno radili na tome”, naglašava Kolundžić. O značajnom iskoraku Borova u tom dijelu svjedoči zanimanje švedskih kupaca za novi pro-
gram balerinki. Manji dio dizajnerskih novosti Borova bit će vidljiv već za dio programa jesen-zima ove godine, a veliki modni iskorak planiraju za sezonu proljeće-ljeto 2015. Za veliku pozitivnu različitost novih borovskih modela osobito je zaslužna Andrea Roškar, kreatorica novih borovskih modela. Konačni sud o svemu će dati kupci, ali i stručnjaci budući da u Upravi Borova planiraju veliku promociju novih kolekcija.
ravanjem ovih sredstava Društvo bi bilo u mogućnosti provesti postupak zbrinjavanja viška zaposlenika i optimizirati postojeću proizvodnju te na taj način značajno smanjiti postojeće troškove poslovanja i ostvariti pretpostavke za daljnji razvoj i ulaganja u osnovnu djelatnost proizvodnje kožne i gumene obuće. Kakvi su planovi u vezi s privatizacijom tvrtke? - Generalno gledajući, ova uprava je dobila mandat kako bi pronašla strateškog partnera koji će biti fokusiran na nastavak proizvodnje u Vukovaru. Ipak, u ovome trenutku nemamo konkretnog ponuđača. Kako bismo privukli kvalitetnog investitora, moramo uložiti sav svoj trud da poslovnu cjelinu učinimo poželjnom. Iz toga razloga činimo sve što je u našoj mogućnosti da vratimo Borovo na put kojim je nekada koračalo, na ponos svojih djelatnika, ali i svih građana. Svakako se nije lako boriti s današnjom globalnom konkurencijom, ali na činjenicu da je Borovo opstalo sve ove godine treba biti ponosan svaki građanin ne samo Vukovara nego i cijele Hrvatske. Kada bi samo svaki sedmi građanin ove zemlje godišnje kupio samo jedan par obuće iz naše proizvodnje, Borovo bi bilo puno uspješnije, uređenije i lakše bi pronašlo kvalitetnog strateškog partnera koji će nastaviti razvijati ovu djelatnost u Vukovaru. Zasigurno bi to učinilo puno više za Vukovar od organizacija raznih priredbi tijekom nekoliko dana u godini.
14 AKTUALNO
( na 3796 ha
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
ugovorena proizvodnja duhana ove godine
( od toga na 3300 ha posađen je duhan tipa virginia
Lani mraz, ove godine kiša
Duhan na udaru ćudljivog vremena Previše kiše utjecat će na manje prinose, ali na kraju se ipak očekuje 2200 kilograma duhana po hektaru, ili ukupno 8600 tona duhana, što je rezultat kontinuiranih ulaganja u profitabilnost proizvodnje Goran Gazdek
N
akon klimatski nepovoljne 2013. godine zbog neuobičajeno rane pojave mraza, ove godine se proizvođači duhana suočavaju s izrazito kišnim vremenom što će sigurno negativno utjecati na kvalitetu i prinose ovogodišnje berbe. Unatoč tome očekuju se prinosi od 2200 kilograma duhana po hektaru, odnosno ukupno 8600 tona duhana što je rezultat kontinuiranih ulaganja u profitabilnost proizvodnje, istaknuto je na Danima polja duhana, dvodnevnoj manifestaciji koja je u Virovitici, u organizaciji Hrvatskih duhana, okupila stotinjak proizvođača duhana i tridesetak poslovnih partnera iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Bugarske, Italije, Mađarske, Makedonije, Nizozemske, Nje-
Novi direktor Hrvatskih duhana Zlatko Pleša, proizvođač Miroslav Černeli i prof.dr.sc. Kozumplik
mačke, Poljske, SAD-a i Singapura. Na skupu je predstavljena ovogodišnja proizvodnja na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Slavoniji i Podravini te rezultati pokusne proizvodnje na poljima u okolici Virovitice i Kutjeva. Ove godine ugovorena je proizvodnja na 3796 hektara, od čega je na 3300 hektara posađen duhan tipa virginia, a na 496 hektara duhan tipa burley.
U cilju unapređenja proizvodnog procesa, smanjenja troškova te povećanja prinosa i kvalitete, Hrvatski duhani su i ove godine nastavili s ulaganjima u navodnjavanje i adaptaciju sušnih kapaciteta. “Ohrabreni izuzetno dobrim rezultatima projekta navodnjavanja u protekle tri godine, ove sezone sustavi navodnjavanja postavljeni su kod 105 proizvođača na 403 hektara što je više
od 12 posto ukupno zasađenih površina”, rekao je novi predsjednik Uprave Hrvatskih duhana Zlatko Pleša. Neizvjesno razdoblje za proizvođače Tri godine provodi se i projekt investiranja u nabavu novih termogena za sušenje duhana i adaptaciju postojećih. Trenutačno 15 posto sušnica kao energent koristi ogrjevno
drvo, iver ili drvnu sječku i pelete koji su dostupni na tržištu. U vrlo neizvjesnom razdoblju za proizvođače duhana u kojem se uz stalno povećanje troškova proizvodnje suočavaju i sa skorašnjim djelomičnim gubitkom državnih poticaja, cilj je Hrvatskih duhana, kako je kazano, i dalje njegovati partnerski odnos sa svojim kooperantima i zajednički raditi na unapređenju primarne proizvodnje i osiguranju njene profitabilnosti i održivosti. Inače, Pleša na funkciju predsjednika Uprave Hrvatskih duhana stupa 1. rujna, a do sada je radio na poslovima voditelja sektora prodaje Hrvatskih duhana. Karijeru u proizvodnji duhana započeo je 1991. u Viržiniji gdje je od 1999. do utemeljenja Hrvatskih duhana 2003. godine radio
kao voditelj vlastite proizvodnje duhana. Dosadašnji direktor Mirko Boić koji je u du-
Ove sezone sustavi navodnjavanja postavljeni su kod 105 proizvođača na 403 hektara hanskoj branši radio 36 godina sporazumno napušta kompaniju. U prigodnom govoru Boić se zahvalio predsjedniku Uprave Adrisa Anti Vlahoviću na ukazanom povjerenju, kao i agronomima iz tvrtke, poslovnim partnerima i posebno proizvođačima. “Svi zajedno stvorili smo modernu i prepoznatljivu hrvatsku proizvodnju pa se naš duhan danas uspješno prodaje na svim kontinentima”, istaknuo je tom prigodom Boić.
Stočarska izložba na Bjelovarskom sajmu
1. FARM SHOW: traktori nasred piste
Predstavit će se 221 uzgajivač
Sajam za ozbiljne poljoprivrednike
Hrvatska poljoprivredna agencija na 22. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, koji se održava od 5. do 7. rujna, organizira državnu stočarsku izložbu u suradnji sa središnjim uzgajivačkim savezima. Predstavit će se najbolja grla iz hrvatskog uzgoja goveda, konja, svinja, ovaca i koza, a tradicionalno i uzgoj izvornih pasmina peradi te uzgoj pčela. Bit će izloženo 552 grla goveda, konja, svinja, ovaca, koza te perad i pčele, predstavit će se ukupno 221 uzgajivač iz gotovo svih hrvatskih županija. U
U organizaciji Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u petak je na neobičnom prostoru - na pisti osječke sportske zračne luke Čepin - otvoren prvi Farm Show. Prvi je to sajam u Hrvatskoj koji se bavi isključivo poljoprivredom i mehanizacijom. “Željeli smo organizirati specijalizirani sajam koji će za izlagače imati tvrtke koje su osnovale našu Udrugu, tvrtke specijalizirane za prodaju traktora, kombajna i ostale poljoprivredne mehanizacije, kao i tvrtke koje
okviru izložbe održat će se i Kup mladih uzgajivača, koji se na sajmu održava već osmu godinu za redom. Na natjecanju će se predstaviti mladi uzgajivači iz obitelji stočarskih proizvođača koji će u budućnosti biti nositelji hrvatskog stočarstva.
U okviru sajma organizirat će se i okrugli stolovi namijenjeni stočarima. Tako će se u subotu održati okrugli stolovi s temama Genski defekti u sustavu genomskog vrednovanja simentalske pasmine goveda i Uloga banke gena u očuvanju izvornih pasmina domaćih životinja, dok će se u nedjelju na okruglom stolu govoriti o dobrovoljnom označavanju meda koje je Hrvatska poljoprivredna agencija u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom pokrenula kao novi marketinški projekt pod znakom “Med iz Lijepe naše”. (K.S.)
se bave zaštitom uroda te sjemenarske kuće. Želimo da posjetitelji sajma budu oni koji se ozbiljno bave poljoprivredom. Možda će zvučati grubo, ali ne zanima nas 20.000 ili 30.000 šetača na sajmu, nego 2000 do 3000 ljudi i stručnjaka koji će ovdje saznati nešto i obaviti koristan posao”, izjavio je za Privredni vjesnik predsjednik Udruge Darko Aračić, inače vlasnik i direktor tvrtke Agronom. Na sajmu su predstavljeni gotovo svi zastupnici svjetskih tvrtki koje proizvode traktore, kombajne te prateću opremu u poljoprivredi. “Ovdje su zastu-
pljene sve tvrtke koje nešto znače na hrvatskom tržištu. Ovakav sajam potreban je i nama, dobavljačima i prodavateljima jer se kroz ovih nekoliko godina krize prodaja velikih strojeva višestruko smanjila”, kaže Darko Aračić. (S.S.)
15
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( bespovratnih 1,8 mil €
dobile tri bjelovarske tvrtke iz programa za regionalni razvoj
Bjelovarsko-bilogorska županija
Stiže novac iz EU fondova Bjelovarske tvrtke Data Link, Hittner i POD iz Dežanovca ukupno su ostvarile gotovo 1,8 milijuna eura bespovratne pomoći na natječaju Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća sufinanciranom sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj i hrvatskog državnog proračuna Goran Gazdek
žali kvalitetu konkurirajući tako kineskim traktorima”, pojašnjava direktor tvrtke Stjepan Hittner.
N
a javni poziv za dostavu projekta na natječaj Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i hrvatskog državnog proračuna, zaprimljeno je 130 prijava. Odabrano je 28 projekata - devet iz turističkih djelatnosti i 19 iz proizvodnih tvrtki od kojih su čak tri s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Riječ je o bjelovarskim tvrtkama Data Link, Hittner i POD iz Dežanovca koje su ukupno ostvarile gotovo 1,8 milijuna eura bespovratne pomoći. Projekt Data Linka težak 10,4 milijuna kuna Data Linku odobren je projekt povećanja produktivnosti uvođenjem inovativne tehnologije proizvodnje LED rasvjetnih tijela koja će omogućiti povećanje proizvodnje i sastavljanje elektroničkih LED modula za najmanje 10 posto. Ukupna vrijednost projekta je 10,4 milijuna kuna, a iznos bespovratnih sredstava 4,5 milijuna kuna. Tvrtka je osnovana 1991. i bavila se podrškom računalnim sustavima, a od 2003. i specijalnim sustavima mjerenja, razvojem profesionalne elektronike i primjenom robotike. Razvojem energetski visokoučinkovite LED rasvjete počela se baviti 2009. godine kada je s ludbreškom tvrtkom Energy+, Metalproductom iz Odre i
drugim partnerima u projektu osnovala hrvatski klaster LED rasvjete. Za svoje inovativne projekte tvrtka je dobila niz nagrada i priznanja, a među njima i tri puta Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore. “Investirat ćemo u najkvalitetniju tehnologiju za proizvodnju elektroničkih komponenti. Do kra-
Ohrabruje da su do izražaja došle kvalitete programa, a ne neke zakulisne stvari, smatra Crha ja godine pokrenut ćemo dvije tehnološke linije za pokretanje elektroničkih pločica velikog kapaciteta tako da nećemo servisirati samo potrebe Hrvatske već i puno šire. Naši proizvodi se odavno izvoze u EU i, na žalost, jedino se tamo prodaju jer su prepoznati kao iznimno kvalitetni i u samom su vrhu europske proizvodnje”, ističe direktor Data Linka Darko Crha. Tehničku pomoć u pripremi pro-
jekta osigurala je lokalna razvojna agencija Lora. Za povećanje produktivnosti 11,2 milijuna kuna Tvrtka Hittner planira gradnju novog pogona za montažu traktora i nabavu novih strojeva za obradu metala visoke tehnološke razine s ciljem povećanja produktivnosti tvrtke, proširenja proizvodnje i poboljšanja kvalitete proizvoda. Vrijednost projekta je 11,2 milijuna kuna od kojih je 4,3 milijuna kuna iz operativnog programa. Tvrtka je osnovana 1990. godine na temeljima obrtničke radionice Metalservis. U početku se bavila servisom i održavanjem strojeva i postrojenja za industriju, a postupno je počela proizvoditi poljoprivrednu i šumsku mehanizaciju. Danas je specijalizirana za proizvodnju zglobnih šumskih traktora, malih poljoprivredno-komunalnih traktora i priključka za traktore te strojnu obradu metala, i jedna je od vodećih u regiji. U nekoliko zadnjih godina Hittner je uvršten među najbolje
i u softvere. Projekt nam omogućuje da od stabilne regionalne tvrtke prerastemo u ozbiljnu industriju na europskoj razini i ostvarimo svoje strateške ciljeve. Ovom investicijom udvostručit ćemo planirana ulaganja za 2014.
poduzetničke tvrtke u Hrvatskoj, dobitnik je dviju Zlatnih kuna te nagrade Hrvatska gazela. “U Hrvatskoj zauzimamo 90 posto tržišta šumskih traktora i 20 posto tržišta poljoprivredne mehanizacije, dok nam izvoz svake godine raste. Trenutačno 25 posto proizvodnje izvozimo u Sloveniju, Mađarsku, Češku,
Tvrtka POD investira 10,4 milijuna kuna Tvrtki POD odobreno je 4,5 milijuna kuna za kupnju najsuvremenije tehnologije za proizvodnju i kontrolu proizvodnog procesa, edukaciju radnika, sustav upravljanja zaštitom na radu te za zaštitu okoliša, promidžbu i softvere. Ukupna vrijednost je 10,5 milijuna kuna. POD je obiteljska tvrtka za proizvodnju opruga i žičanih proizvoda osnovana 1971. godine. Od 1993. razvijaju i drugi segment poslovanja - prodaju poljoprivredne mehanizacije, rezervnih dijelova i usluge servisa. Tvrtka danas veći dio prihoda ostvaruje izvozom u države članice EU-a. “Projekt za struktur-
Darko Crha, direktor Data Linka
Stjepan Hittner, direktor tvrtke Hittner
Ivan Ignatovski, direktor POD-a
Poljsku, Austriju, Njemačku, Švicarsku, BiH i Srbiju. Sirovinu i repromaterijal uglavnom nabavljamo od domaćih proizvođača. Uporno smo radili na kvaliteti proizvoda i uslugama održavanja, što su uz konkurentnu cijenu kupci prepoznali. U novom pogonu planiramo izrađivati veće količine manjih poljoprivrednih traktora kako bismo spustili cijenu i zadr-
ne fondove povezuje više područja i čini zaokruženu cjelinu u tehnološkom smislu. Njime investiramo u najsuvremeniju tehnologiju za proizvodnju i kontrolu proizvodnog procesa. Investiramo u edukaciju zaposlenika, implementaciju sustava upravljanja zaštitom na radu OHSAS 18001, u zaštitu okoliša, promidžbu na međunarodnom sajmu
vrlo brzo, kvalitetno i profesionalno. “Ohrabruje da su do izražaja došle kvalitete programa, a ne neke zakulisne stvari kako je to često puta bilo do sada”, smatra Crha, dok Hittner poručuje: “Došlo je vrijeme da povučemo više novca iz EU-a nego što ga unosimo unutra. Takve financijske injekcije su nam u ovom trenutku vrlo potrebne.”
Takve financijske injekcije su nam u ovom trenutku vrlo potrebne, ocjenjuje Hittner godinu, a u razdoblju od tri do pet godina povećat ćemo produktivnost za 20 posto i otvoriti nova radna mjesta”, kaže direktor POD-a Ivan Ignatovski. U sve tri tvrtke ističu kako je cijeli posao oko prvog strukturnog fonda za povećanje gospodarske aktivnosti u Ministarstvu obrta, malog i srednjeg poduzetništva odrađen
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 366,54 peta džula (PJ)
( od toga 20,88 PJ
ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj 2012.
oko 5,7% bila je energija iz drva i biomase
Paulovnija i biomasa
Za sreću, miraz, ali i zelenije go
U Hrvatskoj su sredinom kolovoza u pogonu bile četiri elektrane na biomasu ukupne instalirane snage 7,69 megavata (MW domaćim poljima niču plantaže paulovnije, azijskog drveta koje se, osim zbog biomase, koristi i u drvnoj industriji, građevin Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
K
ada se govori o obnovljivim izvorima energije, odmah se pojavi misao o besplatnoj snazi vjetra i sunca. Jedan od razloga za to svakako je njihov golem potencijal koji je gospodarstvo, može se reći, već odavno prepoznalo.
U nas se trenutačno u energetske svrhe koristi pretežno biomasa šumskog podrijetla Međutim, uz vjetroparkove i sunčeve elektrane, važan dio tog zelenog sektora je biomasa koja također može značajno pridonijeti dostizanju ciljeva europskih energetskih politika koje je preuzela i Hrvatska te, k tomu, otvaranju radnih
mjesta i angažmanu domaće industrije. Prema publikaciji Energija u Hrvatskoj 2012., koju je Ministarstvo gospodarstva izdalo u prosincu 2013. i koja je ujedno službena energetska bilanca Lijepe Naše, ukupna potrošnja energije u 2012. godini iznosila je 366,54 peta džula (PJ). Od toga je energija iz drva i biomase iznosila 20,88 PJ, odnosno oko 5,7 posto od ukupne potrošnje. Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), kaže nam kako se u nas trenutačno u energetske svrhe koristi pretežno biomasa šumskog podrijetla (ogrjevno drvo, drvna sječka, drvni peleti...), dok je poljoprivredna biomasa pretežno neiskorištena. “Biomasa se može koristiti za proizvodnju električne i toplinske energije te
za proizvodnju čvrstih, tekućih i plinovitih biogoriva kao što su drvni peleti i briketi, biodizel, bioplin i slič-
no. Po tome ona predstavlja jedinstveni obnovljivi izvor energije jer se preostali izvori kao što su vjetar,
sunce, geotermalna energija i drugi ne mogu koristiti za izravnu proizvodnju goriva. U Hrvatskoj se bio-
U sustavu poticanja trenutno se nalaze četiri elektrane na biomasu ukupne instalirane snage 7.690 kW Postrojenje Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Lika Energo Eko Energana Varaždin Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvne biomase Strizivojna Hrast Proizvodnja električne energije i kućnog peleta iz biomase
Instalirana snaga (kW) 950,00 2.740,00 3.000,00 1.000,00
Županija Ličko-senjska Varaždinska Osječko-baranjska Sisačko-moslavačka
Mjesto Udbina Varaždin Strizivojna Novska
HROTE je potpisao još 12 ugovora o otkupu s nositeljima projekata ukupne instalirane snage 24.930 kW za koje se može očekivati izgradnja u naredne tri godine Postrojenje Viridas biomass 9,99 MW Bioelektrana - toplana Glina Kogeneracijsko postrojenje PANA I Kogeneracijsko postrojenje na bazi izgaranja drvne biomase Slavonija OIE Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu Tršće 1 MW Kogeneracijsko energetsko postrojenje na biomasu Bjelopolje MTE Logorište Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Špelić Energo d.o.o. 700 kW Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Terebro Otok i tvornica drvnih peleta Kogeneracijska bioelektrana Fužine Projekt Spin Valis 1525 kWe Kogeneracija na drvnu biomasu Darda 1 Izvor: HROTE - Hrvatski operator tržišta energije
Instalirana snaga (kW) 8.600,00 1.000,00 1.000,00 4.660,00 990,00 1.000,00 960,00 700,00 1.000,00 3.000,00 1.525,00 495,00
Županija Vukovarsko-srijemska Sisačko-moslavačka Zagrebačka Brodsko-posavska Primorsko-goranska Ličko-senjska Karlovačka Karlovačka Vukovarsko-srijemska Primorsko-goranska Požeško-slavonska Osječko-baranjska
Mjesto Babina Greda Glina Velika Gorica Slavonski Brod Čabar Plitvička jezera Barilović Slunj Otok Fužine Požega Darda
masa koristi za proizvodnju pretežno toplinske energije, dakle za grijanje u domaćinstvima, za industrijske toplane u drvno-prerađivačkim tvrtkama, a manjim dijelom za proizvodnju električne energije u kogeneracijskim postrojenjima te vrlo malo za proizvodnju biogoriva”, objašnjava Šegon. Veliki potencijal U Hrvatskoj su sredinom kolovoza u pogonu bile četiri elektrane na biomasu ukupne instalirane snage 7,69 megavata (MW). To su kogeneracijsko postrojenje na biomasu Lika Energo Eko u Udbini, Energana Varaždin, Strizivojna Hrast te proizvodnja električne energije i kućnog peleta iz biomase u Novskoj. Najveće od njih, prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), je kogeneracij-
17
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 8 godina
savez za energetiku hrvatske
U pogonu 995 elektrana na OIE
dovoljno da paulovnija izraste u visokokvalitetno drvo
ospodarstvo i okoliš
W). Zbog korištenja biomase, u skladu s relativno novim globalnim trendom, i po narstvu, brodogradnji, pa i u proizvodnji namještaja i glazbala dodati i onu biomasu koja se dobiva sječom drva kod održavanja vodoprivrednih i elektroprivrednih objekata. “A prema toj strategiji, Hrvatska spada u zemlje s velikim potencijalom biomase”, kaže.
sko postrojenje na bazi izgaranja drvne biomase Strizivojna Hrast, u vlasništvu istoimene tvrtke. Instalirana snaga toga postrojenja iznosi tri megavata. Govoreći s aspekta nositelja projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije, a čija postrojenja još nisu u pogonu, u nas se za sada planira priključenje 12 postrojenja. Njihova ukupna planirana snaga iznosi 24,93 megavata. Postrojenja bi trebala biti izgrađena u naredne tri godine. Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske i glavni urednik portala croenergo.eu, kaže nam kako je prema Strategiji energetskog razvoja potencijal biomase sadržan u drvnoj biomasi, biomasi iz poljoprivrede te uzgoju drvne biomase. Tome treba
Trgovanje zelenim certifikatima Važno je istaknuti relativno novi globalni trend u proizvodnji biomase, a to su sadnice paulovnije. Plantaže paulovnije niču, osim zbog biomase, radi komercijalnog uzgoja. Jer, ona se koristi u drvnoj industriji, građevinarstvu, brodogradnji, pa i u proizvodnji namještaja i glazbala. Na nju je tako moguće naletjeti u gradskim parkovima, koristi se kao zaštita od klizišta i odrona te za obnovu šuma. Nekoliko je razloga njene sve veće popularnosti. Ponajprije, paulovnija, koja podrijetlo vuče iz Azije u kojoj se uzgaja više ti-
se tako može iskoristiti za izradu namještaja, apsorbira 10 puta više ugljikova dioksida (CO2) od drugih vrsta. Primjerice, iz Energo Media Servisa je priopćeno da četiri jutra šume paulovnije u jednoj godini apsorbira 13 tona CO2 iz atmosfere i utječe na klimatske promjene. Zbog toga je paulovnija ujedno pogodna za trgovanje zelenim certifikatima. Na 20 hektara u Osječko-baranjskoj županiji osječka i zagrebačka tvrtka Solarni projekti i VR Enbekon nedavno su zasadile više od 80.000 sadnica hibrida paulovnije (paulovnija OXI, koja je otporna na temperature do -20 stupnjeva Celzija). Posebnost ove plantaže jest u njenom sustavu za navodnjavanje zemljanih površina putem pumpi za vodu koje se pogone električnom energijom iz sunca. Drugim riječima, mini solarna elektrana snage 2,5 kilovata (kW) pokreće
Zdrava hrana s hrvatskih polja i zelena energija budućnost su koju već živimo, kaže Marino Franinović suća godina, najbrže je rastuće drvo za drvnu građu u svijetu. Nakon osme godine daje visokokvalitetno drvo koje se na svjetskim tržištima prodaje skuplje nego hrast ili bukva. Zatim, paulovnija, koja se u nekim dijelovima Kine tradicionalno sadi kada se u obitelji rodi djevojčica – za sreću, ali i miraz – jer se siječe na dan njezina vjenčanja te
pumpu za vodu od 1,8 kW, a ona daje oko 100 prostornih metara vode dnevno. S dizela na sunce Marino Franinović, predsjednik Uprave VR Enbekona, kaže kako je riječ o prvom profesionalnom primjeru sustava solarnog navodnjavanja u Hrvatskoj. “Sudeći prema upitima poljoprivrednika, čini se kako
će se cijela Hrvatska vrlo skoro prebaciti s dizel pumpi na sustave solarnog navodnjavanja. Zdrava hrana s hrvatskih polja i zelena energija su budućnost koju već živimo. A jedan od upita kojemu se pridaje posebna pažnja dolazi iz doline Neretve gdje se već pokrenuo vrlo zanimljiv pilotprojekt za taj kraj, a koji će uskoro puniti naslovnice u sektoru zelenog gospodarstva”, objašnjava on dodajući kako tvrtke Solarni projekti i VR Enbekon imaju velikih planova s paulovnijom. “Oni se već u velikom dijelu ostvaruju. Međutim, još uvijek se nalaze u sferi poslovne tajne”, napominje. Ono pak što može otkriti jest da će biomasa, odnosno drvna sječka paulovnije s polja u Osječkobaranjskoj županiji biti potpuno iskorištena za potrebe te dvije tvrtke. “Cjelokupni projekt sadnje 80.000 sadnica hibrida paulovnija OXI u potpunosti je financiran vlastitim sredstvima, kapitalom tvrtki Solarni projekti i VR Enbekon. Cijena sadnice za navedene količine kreće se nešto više od 20 kuna po komadu. Cijena sustava za solarno navodnjavanje, primjerice, solarne elektrane snage 2,5 kW i pumpe za vodu snage 1,8 kW, a što može pokriti pet hektara zemljane površine, kreće se od 55.000 kuna na više, ovisno o tehničkim zahtjevima. Solarna elektrana, kao ni potkonstrukcija za nju, ne leži na betonskim već vijčanim temeljima, koji se doslovce zašarafe u zemlju, što je još jedan doprinos očuvanju okoliša čemu teže ove dvije tvrtke”, zaključuje Franinović.
Savez za energetiku Hrvatske završio je šesti dodatak Studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno sa 14. kolovozom koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE). Tako je u nas do sredine kolovoza u sustavu poticaja u pogonu bilo 995 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 365,38 megavata (MW). Po instaliranoj snazi, na prvom je mjestu 15 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 297,25 MW. Na drugom je mjestu 953 sun-
čanih elektrana s ukupno 30,04 MW, dok treće zauzima pet kogeneracijskih (proizvodnja električne i toplinske energije) postrojenja s ukupno 13,29 MW. Najveće pojedinačno postrojenje obnovljivih izvora energije po instaliranoj snazi je Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh, tvrtke RP Global Danilo, a instalirana snaga toga postrojenja iznosi 43 MW. U narednom razdoblju predviđa se puštanje u pogon 338 postrojenja ukupne planirane snage 500,23 MW. Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 12 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 435,20 MW. Na drugom mjestu je 299 projekata sunčanih elektrana s ukupno 25,75 MW, dok treće zauzima 12 postrojenja na biomasu s ukupno 24,93 MW. Najveće postrojenje je Vjetroelektrana Krš Pađene, tvrtke C.E.M.P., a planirana snaga toga postrojenja iznosi 80 MW.
gradit će se nove elektrane
Elektrane na bioplin Uz četiri elektrane na krutu biomasu, u Hrvatskoj je u sustavu poticaja te u pogonu i 11 elektrana na bioplin. Njihova ukupna instalirana električna snaga iznosi 11,135 megavata (MW). Tomislav Cerovec, glasnogovornik Ministarstva gospodarstva, kaže kako sukladno Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije predviđeni ukupni instalirani kapacitet elektrana na biomasu do 2020. godine iznosi 125 MW instalirane električne snage, od čega bi 85 MW bila postrojenja na krutu biomasu, a preostalih 40 MW elektrane na bioplin. “S obzirom na ciljeve do 2020. godine i dosad realizirano, jasno je da se očekuje gradnja još elektrana koje kao primarnu energiju koriste biomasu. U Regi-
stru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača trenutno se nalazi 104 projekta elektrana na krutu biomasu ukupne planirane instalirane snage 242,787 MW i 69 projekata elektrana na bioplin ukupne planirane instalirane snage 95,028 MW”, ističe Cerovec. Osim za još 12 projekata elektrana na krutu biomasu, trenutačno su sklopljeni ugovori s HROTE-om za osam projekata elektrana na bioplin (snage 6,544 MW).
18 EUROGLAS
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( u 21 zemlji EU-a i 37 zemalja korisnica CIP-a provodi se Erasmus
Erasmus za mlade poduzetnike
Iskustva i ideje u pra Hrvatska gospodarska komora je kao posrednik programa Erasmus u dvije godine osigurala odlazak devet hrvatskih podu razmjenu k iskusnim poduzetnicima iz Europske unije, a dva poduzetnika početnika iz Unije posjetila su hrvatske iskusne Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr
P
oduzetnički duh posljednjih godina opada i u Europi, a ne samo u nas. Prema statistikama od 2009. do 2011. godine, broj novoosnovanih poduzeća u Europi pao je za pet posto. Upravo zbog toga pokrenut je program Erasmus za mlade poduzetnike. Europska komisija je 2009. godine na inicijativu Europskog parlamenta pokrenula ovaj projekt koji je postao jedna od ključnih mjera Akcijskog plana za poduzetništvo 2020., kojim se želi probuditi
poduzetnički duh u Europi, podržati nova poduzeća u odlučujućim fazama razvoja i pridonijeti njihovu rastu. Program Erasmus provodi se u 21 zemlji Europske unije te 37 zemalja korisnica CIPa (Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije). Prijenos znanja i umrežavanje poduzetnika Erasmus za mlade poduzetnike je prekogranični program razmjene kojim se novim i potencijalnim poduzetnicima omogućava stjecanje vještina za upravljanje malim po-
slovačka iskustva tamare tomić
tvrtka speculum - jedan od domaćina inozemnim
Učenje od iskusnih
Korist za početn
Mlada hrvatska poduzetnica Tamara Tomić je na svoje studijsko putovanje u okviru Erasmus for Young Enterpreneurs projekta otišla u Bratislavu, u Slovačku.
Kako sama kaže, nakon što je pokrenula svoju tvrtku, željela je usavršiti svoje vještine i znanja, a najbolji način za to bio je program koji će joj omogućiti da uči od iskusnog poduzetnika. “Prije odlaska očekivala sam samo da ću vidjeti kako rade druge tvrtke u istoj branši. Radila sam na analizi relevantne dokumentacije za iskusnog poduzetnika koji je želio poslovati u Hrvatskoj, a u komunikaciji smo se služili engleskim, talijanskim i hrvatskim jezikom. Iskustvo rada u Slovačkoj mi je pomoglo da dobijem znanja o pregledu i pripremi projekta, praktično sudjelujem
u radu u novom okruženju i stvaranju uspješnog projekta te dogovorim moguću suradnju. Upravo to bih preporučila svim mladim poduzetnicima, ali i onima koji još nisu započeli svoj poslovni projekt a imaju ideju što bi radili”, ističe Tamara Tomić. Domaćin našoj poduzetnici bio je Alberto Russo, direkor tvrtke Elips Slovakia koja se bavi savjetovanjem u europskim fondovima. “Volimo imati mlade i kooperativne ljude u svom timu i tražimo uvijek mogućnosti za suradnju s drugim državama, a već smo u okviru programa Erasmus ima-
li u našim redovima mlade poduzetnike u drugim državama”, kaže Russo. Kao posljedicu ove suradnje najavljuju i njen nastavak te otvaranje hrvatskog tržišta za svoje poslovanje. “Upravo zato želim dati podršku svima koji žele sudjelovati u ovom programu. To je dobra mogućnost da dobijete podršku u svom radu, nove ideje i stvorite šansu za nove poslovne projekte. Svakom iskusnom poduzetniku preporučio bih da odabere ljude iz različitih država kako bi dobio njihov drugačiji i specifičan pogled na probleme u radu”, dodaje Russo.
Jedan od domaćina inozemnim mladim poduzetnicima u Hrvatskoj bila je zagrebačka tvrtka Speculum. Tvrtka je osnovana 2005. godine i bavi se pružanjem usluga poslovnog savjetovanja s naglaskom na bespovratne poticaje i energetiku. U njemu radi šest stručnih i visokoobrazovanih djelatnika raznih struka, od čega su dvojica magistri znanosti s oko 15 godina radnog iskustva, dok su svi ostali djelatnici visoke stručne spreme. Tvrtka ima više od 150 klijenata, a 2010. godine su pokrenuli i specijalizirani servis za praćenje poticaja pod imenom Iskoristi poticaje!, okupivši veliki broj
poduzetnika koji su prepoznali ovu uslugu. Kako je najavio izvršni direktor i partner u tvrtki Jozo Bevanda, u sljedećoj godini će raditi na razvoju novih ideja, prvenstveno u području energetike, odnosno projekata vezanih uz energetsku učinkovitost u industriji i zgradarstvu. “Kako je praćenje i informiranje o otvorenim programima naša svakodnevna zadaća, program Erasmus for Young Entrepreneurs uočili smo odmah nakon njegove objave te smo se i sami u njega uključili kako bismo svojim primjerom klijente potakli da naprave isto. Ovaj je program prvenstve-
19
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 2500 razmjena
ostvareno u 5 godina postojanja programa Erasmus
aksi zetnika početnika na poduzetnike
duzećem i rast kroz rad s iskusnim poduzetnikom u drugoj zemlji u trajanju od jednog do šest mjeseci. Na taj način osim stjecanja poduzetničkih znanja i vještina potiče se i međunarodni prijenos znanja i umrežavanje poduzetnika te otvaraju mogućnosti za njihovu gospodarsku suradnju. U pet godina postojanja programa Erasmus ostvareno je 2500 razmjena u kojima je sudjelovalo 5000 novih ili iskusnih poduzetnika, a najviše je novih poduzetnika zabilježeno u Italiji i Španjolskoj, potom u Rumunjskoj, Grčkoj i Poljskoj. Najpopularnija su odredišta Španjolska, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Belgija. Prosječno je trajanje boravka u inozemstvu 3,5 mjeseci. Većina je novih poduzetnika mlađa od 40 godina (89 posto), dok su iskusni poduzetnici uglavnom mlađi od 50 (74 posto). Dvije trećine novih poduzetnika koji su sudjelovali u programu usavršilo je svoje upravljačke vješti-
ne, a gotovo je polovina razvila nove marketinške sposobnosti. Trećina potencijalnih poduzetnika koji su sudjelovali u programu otvorila je vlastita poduzeća, a više od pola novih poduzetnika (58,3 posto) smatra da je raz-
Interes naših mladih poduzetnika za sudjelovanje u ovom programu je iznimno velik, kaže Tajana Kesić Šapić mjena znatno pridonijela otvaranju njihovih poduzeća. Hrvatska gospodarska komora je posrednička organizacija za provedbu programa Erasmus u Hrvatskoj u protekle dvije godine i u tom razdoblju osigurane su stipendije za korisnike programa ukupno vrijedne 80.000 eura. Do sada je Komora posredovala u 11 razmjena, devet hrvatskih poduzetnika početnika je posjetilo iskusne poduzetnike
( 5000 poduzetnika sudjelovalo u njima
iz Europske unije - Velike Britanije, Irske, Mađarske, Slovenije, Slovačke, Nizozemske, Austrije i Španjolske, a u dvjema razmjenama poduzetnici početnici iz EU-a došli su u Hrvatsku. Jačanje poduzetničkog duha Interes naših mladih poduzetnika za sudjelovanje u ovom programu je iznimno velik, dok iskusni hrvatski poduzetnici još uvijek ne pokazuju zanimanje za sudjelovanje iako su koristi koje mogu imati od programa velike, kaže Tajana Kesić Šapić, pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK-a. “Zbog velikog interesa mladih poduzetnika za ovaj program, HGK se u suradnji sa svojim EU partnerima javlja i po treći put na otvoreni natječaj. Želja je da osim mladih poduzetnika i naši iskusni poduzetnici prepoznaju vrijednost ovog programa i sudjelujući u njemu omoguće razvoj i internacionalizaciju vlastita poslovanja“, po-
jašnjava Tajana Kesić Šapić. Prema istraživanju, gotovo je polovina (44 posto) novih poduzetnika koji su sudjelovali u programu “oduvijek sanjala da će postati poduzetnici”, a 96 posto njih smatra da je program osnažio njihovu ambiciju da postanu poduzetnici. Dugoročni rezultati dokazuju da ova razmjena čini prekretnicu za nove poduzetnike. Tako 78 posto novih
poduzetnika koji su osnovali vlastito poduzeće nakon razmjene smatra da je program pridonio njihovoj ambiciji za pokretanje tvrtke. Poduzetnici domaćini potvrđuju da program osnažuje poduzetnički duh pomažući im da razviju nove ideje i prošire svoje poslovanje (64 posto). Većinu njih snažno motivira mogućnost razmjene znanja i iskustva s novim poduzetnicima te djelovanja u funkciji mentora (62 posto). Žene čine trećinu sudionika ovog programa koji je otvoren svim potencijalnim poduzetnicima, bez obzira na to je li riječ o nezaposlenima, zaposlenima, studentima ili novim poduzetnicima. Gotovo četvrtina novih poduzetnika već je imala tvrtku (od jedne do tri godine) kada su se pridružili programu. Iako se suradnja ostvaruje u svim sektorima, zasad su tri najpopularnija - obrazovanje i osposobljavanje, oglašavanje i promoviranje te arhitektura i građevinske usluge.
vezanih uz Sloveniju, kao što su statistički podaci, prikupljanje adresa i korespondencija s potencijalnim partnerima i suradnicima. “Zadovoljni smo dobivenim, a i mlada poduzetnica iz Slovenije je najavila otvaranje vlastite tvrtke s kojom u budućnosti namjeravamo nastaviti surađivati. Ujedno prolazeći kroz situacije u svakodnevnom poslovanju, poduzetnica nam je često znala pružiti nesebične, objektivne i nepristrane komentare, koji su nam omogućili da kvalitetnije rješavamo situacije u kojima smo se znali zateći. Svaka kritika je besplatan savjet, ako ga znamo prihvatiti. Mnogi očekuju da
će razmjenom dobiti gotovog radnika, što u pravilu nije slučaj. No ako smo spremni ugostiti mladu, kreativnu osobu bez velikih očekivanja, vjerojatno ćemo dobiti mnogo više zauzvrat”, ističe Bevanda. U Speculumu najavljuju kako će ponovno ugostiti mladu osobu iz neke druge zemlje, po mogućnosti malo drugačijih osobina i preferencija. “Cilj nam je ostvariti neke druge poslovne veze i potaknuti dugoročna partnerstva na obostrano zadovoljstvo. Ovo su prilike koje svakako treba iskoristiti. Nikada ne znate koje se poslovne mogućnosti mogu otvoriti”, zaključuje Bevanda.
Tajana Kesić Šapić, pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK-a
mladim poduzetnicima
ika, ali i iskusnoga no usmjeren prema mladim poduzetnicima koji sudjelovanjem u njemu stječu vrijedno iskustvo u međunarodnom okružju, oblikuju svoje ideje i grade prilike
za buduću suradnju. Tvrtka Speculum je u ovom programu prepoznala priliku da suradnjom s mladim poduzetnicima iz zemalja u okruženju poveća vlastito znanje o susjednim zemljama, njihovim iskustvima u pridobivanju bespovratnih
poticaja, te stvori nove kontakte koji bi nam mogli biti od koristi u budućnosti”, kaže Bevanda. Kako kažu u Speculumu, osnovni im je razlog za sudjelovanje bio želja da saznaju više o mogućnostima korištenja EU fondova za zemlje članice Unije, ali i da budu primjer drugim poduzetnicima. “Upravo stoga smo ugostili osobe koje dolaze iz zemlje koja je u EU ušla prilikom posljednjeg, petog proširenja, s obzirom na najveću sličnost sa scenarijem i mogućnostima koje bi Hrvatska trebala imati. Između mnogih potencijalnih kandidata fokusirali
smo se na one koji dolaze iz Slovenije, Poljske ili Slovačke, sa znanjem i/ ili iskustvom u izradi natječajne dokumentacije za EU fondove. Imali smo dosta sreće jer nam se javila mlada dama iz Slovenije, s traženim kvalifikacijama, ali i solidnim prethodnim radnim iskustvom”, naglašava Bevanda. Poduzetnica početnica koja je radila u njihovoj tvrtki bila je zadužena za praćenje objave natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU izvora, njihovu analizu i tumačenje ostalim članovima tima. Bila je zadužena i za prikupljanje svih relevantnih informacija
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
Analiza rezultata podizanja stope PDV-a na usluge smještaja
Problem uvođenja stope PDV-a
Viša porezna stopa, Zamršena manje investicija od visoke
Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja od svih mediteranskih zemalja. Usporedbe radi, Španjolska, Italija i Francuska imaju Zbog procedure pribavljanja OIB-a i ID broja, porezne obrasce. U isto vrijeme, putovanja u stopu od 10 posto, Cipar devet, Malta sedam, Grčka 6,5 posto... Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
milijun, a prihod od turizma iznosit će 13 milijardi eura. Usporedbe radi, Hrvatska je u istom ovogodišnjem razdoblju podignula poreznu stopu na smještaj čak tri postotna boda, sa 10 na 13 posto te na taj način poskupila poreznu komponentu svog hotelskog smještaja za dodatnih 30 posto.
U
Hrvatskoj je ove godine povećana stopa PDV-a na usluge smještaja u hotelijerstvu sa 10 na 13 posto. Prema analizi Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) zbog tog će se u državni proračun sliti od 250 do 300 milijuna kuna. No, da su ta sredstva ostala u turizmu, a uz potpore bankovnih kredita, tim bi se novcem moglo izgraditi čak desetak novih hotela kapaciteta od 150 do 200 soba. U usporedbi s mediteranskim zemljama, Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja. Tako, primjerice Španjolska, Italija i Francuska imaju stopu od 10 posto, Cipar devet posto, Malta sedam posto, Grčka 6,5 posto, a Portugal šest posto. Postavlja se pitanje kako je moguće da nama konkurentske turističke zemlje imaju nižu stopu PDV-a, a uz to broje bolje fizičke i financijske turističke rezultate? Porezna politika pogodovala grčkom turizmu Prema istraživanju UPUHH-a, postoje četiri osnovna razloga za to: smanjeni rezultati PDV-a rezultiraju nižim cijenama i povećanom turističkom potražnjom, zatim takva smanjena porezna stopa rezultira većim investicijama u turizmu što znači izgradnju novih objekata, hotela te raznih dodatnih sadržaja. Nadalje, turistička industrija je ključni sektor europske ekonomije koja stvara više od 10 posto
BDP-a u zemljama EU-a, a ujedno je u tim zemljama zaposleno 9,7 milijuna osoba u 1,8 millijuna tvrtki. Osim toga, turizam je radno-intenzivna usluga koja može pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, posebice mladih osoba. Treba istaknuti kako je u Europi nezaposleno više od 26 milijuna mladih žena i muškaraca. Prema nekim europskim iskustvima može se zaključiti kako je snižavanje stope PDV-a u turizam u europskim zemljama potaknulo zaposlenost i poslovni rast toga sektora. Uz to, turistički objekti su osuvremenjeni, povećana je konkurentnost i stvoreni uvjeti za novo zapošljavanje. Prema istraživanju Ivane Budin Arhanić, članice Uprave Valamara i njezinih grčkih kolega, vidljivo je kako je Grčka primala izdašnu hitnu financijsku pomoć EU-a i MMF-a kada se nalazila u najvećoj gospodarsku krizu. Tada je Grčkoj dva puta podizana stopa PDVa, prvo sa 19 posto na 21, a potom na 23 posto. Ipak, država je pazila na zadržavanje razmjerno niske stope PDV-a na hotelski smještaj. Treba napo-
Hrvatski turistički sektor nije imao razdoblje od tri do pet godina s manjom stopom PDV-a menuti kako je u Grčkoj ta stopa i danas dvostruko niža nego u našoj zemlji. Osim toga, Grci su se lani uspjeli izboriti za privremeno snižavanje stope u ugostiteljstvu sa 23 na 13 posto. Pritom je pad prihoda od PDV-a većim dijelom nadoknađen rastom općeg prihoda i manjom poreznom evazijom tj. izbjegavanjem plaćanja poreza. Pad prihoda od PDV-a u turizmu je iznosio 64 milijuna eura, a istodobno je vraćena većina od 50.000 izgubljenih radnih mjesta u tom sektoru. Dobra porezna politika pridonijela je oporavku i dobrim rezultatima grčkog turizma, pa je u prvom tromjesečju ove godine već zabilježen rast broja gostiju za 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. Predviđa se kako će se u toj zemlji ukupni rast broja gostiju ove godine povećati sa 17,9 na 21
Manje investicija manje radnih mjesta Prema projekcijama UPUHH-a, u sljedećih bi šest godina hrvatski državni proračun od povećane međustope PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo trebao dobiti 1,6 milijardi kuna. Istodobno će se iz istog razloga izgubiti minimalno 2,8 milijardi kuna i to kao izravna posljedica izostalih ulaganja i rasta u turizmu. Kako kažu u UPUHH-u, povećanje međustope PDVa sa 10 na 13 posto znači 1,2 milijarde kuna manje u proračunu s osnove poreza i doprinosa na plaće dobavljača za projekte ulaganja, a 520 milijuna kuna manje će se u državni proračun uplatiti poreza i doprinosa na plaće u hotelijerstvu s osnove novih prihoda u kojima troškovi rada sudjeluju s oko 20 posto. Prema Valamarovim izračunima, povećanje PDV-a znači da će imati od 30 do 40 milijuna kuna manje dobiti te oko 150 milijuna kuna manje mogućnosti za investicije na godišnjoj razini. Sve to dovodi do zaključka kako turističkom sektoru nije omogućeno razdoblje od tri do pet godina s manjom stopom PDV-a, koje bi omogućilo pokazivanje konkretnih učinaka i rezultata.
Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
N
eusklađenost među pojedinim ministarstvima najviše dolazi do izražaja u poreznoj politici. Povećanje međustope poreza na dodanu vrijednost na ugostiteljstvo i turizam sa 10 na 13 posto velikim dijelom išlo je na račun hotelijera i poduzetnika u turizmu jer su turistički aranžmani bili već ugovoreni. Najnovije oporezivanje usluga stopom od 25 posto za strane autobusere, točnije problem PDV-a za međunarodni prijevoz putnika cestovnim putem, te vrlo komplicirana procedura koju autobuseri moraju proći prilikom ulaska u Hrvatsku direktno će se odraziti na narednu turističku sezonu. Od 31. ožujka ove godine PDV za usluge u međunarodnom prijevozu putnika cestovnim putem iznosi 25 posto, što znači da je cijena usluge stranih autobusera oko 1,5 euro po prijeđenom kilometru. To izravno povisuje cijenu turističkih aranžmana stranih autobusera u Hrvatskoj, ali i cijene jednodnevnih izleta kao i kružnih putovanja po Hrvatskoj. Usporedbe radi, porez za strane autobusere u Italiji se ne naplaćuje, u Sloveniji iznosi 9,5 posto, u Francuskoj sedam, Španjolskoj šest, Austriji 10, a Njemačkoj 19 posto. Drugi problem je vrlo složena i skupa procedura pribavljanja OIB-a i ID broja za što autobuseri moraju angažirati poreznog savjetnika u zemlji u kojoj posluju. U Hrvatskoj to predstavlja trošak od 250 eura. Strani auto-
buseri kod nas moraju Poreznoj upravi slati mjesečne porezne obrasce, bez obzira na to što je veliki dio njih samo jednom ili dvaput godišnje dovozio goste u Hrvatsku, i to im predstavlja mjesečni trošak od bar 50 eura. U isto vrijeme, putovanja u druge EU zemlje koje podliježu istoj direktivi moguće je napraviti bez troškova, a proceduru obaviti online u nekoliko minuta. Negativne posljedice Prema riječima direktorice Sektora za turizam HGK-a Leile Krešić Jurić, Hrvatska gospodarska komora u stalnom je kontaktu s članicama koje su pogođene uvođenjem PDV-a na međunarodni prijevoz putnika. “Najviše prigovora stiglo nam je iz Istre i Kvarnera koji se
21
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
za međunarodni prijevoz putnika cestovnim putem
procedura veći problem stope poreza strani autobuseri za prolazak kroz Hrvatsku moraju angažirati poreznog savjetnika, a Poreznoj upravi slati - mjesečne druge EU zemlje moguće je napraviti bez troškova, a proceduru obaviti online u nekoliko minuta što autobuseri izbjegavaju Hrvatsku, znatno je smanjen broj potencijalnih partnera koji su voljni voziti u Hrvatsku. Ipak, najveće negativne posljedice osjetit će hrvatski turizam, u prvom redu hotelijeri, koji se u pred i posezoni oslanjaju upravo na autobusere”, ističe Leila Krešić Jurić.
najviše oslanjaju na autobusere, pogotovo u pred i posezoni. Nadležne institucije hitno moraju pojednostaviti procedure. Također, moramo ozbiljno razmisliti o snižavanju stope PDV-a ili potpunom oslobađanju plaćanja PDV-a na usluge međunarodnog prijevoza putnika, sukladno Direktivi Vijeća 2006/112/EZ i Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, vodeći pritom brigu
i o domaćim autobuserima, odnosno štiteći zajedničke gospodarske interese domaćih autobusera”, kaže Leila Krešić Jurić. Direktorica Sektora za turizam HGK-a ističe kako je ova problematika vrlo složena i ne može se promatrati samo s jednog stajališta. “Činjenica da je uvođenje PDV-a na međunarodni prijevoz putnika poskupilo usluge prijevoza nije najveći problem. Puno veći problem
je komplicirana i skupa procedura prijave inozemnih autobusera u hrvatski porezni sustav gdje je opet na vidjelo izašla pretjerana birokratiziranost hrvatskih institucija, a posljedica je odustajanje velikog broja inozemnih autobusera od prijevoza koji uključuju Hrvatsku kao konačnu ili tranzitnu destinaciju. Touroperatori su s druge strane prisiljeni povećati cijene paketaranžmana, a zbog toga
Lorencin: S Poreznom radimo na pojednostavljenju procedure Ministar turizma Darko Lorencin ističe da je Ministarstvo turizma tijekom prošle zime zajedno s Poreznom upravom radilo na pojednostavljenju procedure registracije i prijave poreza. “Administrativne prepreke posebno su pogodile male autobusere koji rade jednokratne, dvokratne posjete. O tom pitanju smo razgovorali s njemačkim autobuserima u nekoliko navrata, posljednji put na nedavno održanom RDA sajmu u KÖlnu. Upoznati smo s modelima nekih drugih zemalja i već smo pojednostavili proceduru pri čemu nam je Porezna uprava izašla u susret. Uskoro ćemo s ministrom financija i s ravnateljem Porezne uprave održati sastanak na kojem ćemo razgovarati o daljnjem pojednostavljenju procedure te eventualnom smanjenju porezne stope”, otkriva ministar turizma Darko Lorencin.
Gube se milijuni noćenja Na ovaj problem nedavno je u svojstvu predsjednika Odbora za turizam HDZa žestoko ukazao i gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji je iznio podatak da se na ovaj način za najmanje 400 eura povisuju troškovi za autobus koji vozi za Dalmaciju, a čiji putnici ostaju sedam dana u Hrvatskoj. Cappelli je istaknuo da ćemo zbog ovakvog načina oporezivanja autobusera u idućoj godini izgubiti gotovo 200.000 njemačkih gostiju koji ostvare i više od 1,5 milijuna noćenja. “Jednom dobro popunjenom autobusu iz, recimo, Švedske novi porez povećava troškove dolaska u Hrvatsku za najmanje 85 eura po sjedalu”, tvrdi on. Zbog ove odluke, prema njegovim predviđanjima, u 2015. možemo i iz Austrije očekivati preko 500.000 noćenja manje u pred i posezoni. Cappelli tvrdi da će se iduće godine zbog ovakve odluke ukupno izgubiti četiri milijuna noćenja odnosno 400 milijuna eura. Cappelli je iznio i procjenu da je samo zbog tog propisa već došlo do pada autobusnog prometa prema Hrvatskoj - od 20 do 30 posto. Nakon razmjene in-
formacija i mišljenja, članice Udruge nezavisnih putničkih agenata (UNPAH) uputile su prijedloge koje bi poslali ministarstvima turizma, prometa i financija. “Prema našim saznanjima, autobuser koji dolazi u Hrvatsku i vozi goste u Istru, Kvarner ili Primorje, dakle sve u krugu do maksimalno 200 kilometara od ulaska u zemlju, porez bi platio maksimalno 100 eura što je oko 2,5 eura po osobi na sedam dana boravka
Cappelli tvrdi da će se iduće godine zbog ovakve odluke ukupno izgubiti četiri milijuna noćenja odnosno 400 milijuna eura u Hrvatskoj ili manje od 0,35 eura dnevno, a u krugu od 500 kilometara, što obuhvaća i veći dio Dalmacije, to bi iznosilo oko 250 eura ili 0,90 eura po osobi dnevno. Pritom se zaboravlja spomenuti da strani autobuseri prijavom u porezni sustav Hrvatske ostvaruju i pravo odbitka pretporeza za točenje goriva, cestarine i slične usluge”, kažu u toj udruzi. Turizam nije samo smještaj Prema izračunu UNPAHa, vidljivo je da autobuseri, ako samo jednom napune tank goriva sa 500 litara, imaju pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 125 eura, a ture koje idu do Dalmacije mogu tankati i više te odbijaju pretporez od cestarina. Znači, još su i u dobitku pa nemaju razloga pove-
ćavati cijenu usluge. “Ne zaboravimo također da strani autobuseri, a naročito slovenski, u Hrvatsku dovoze državljane trećih zemalja te da su godinama koristili benefit neplaćanja poreza u Hrvatskoj i time bili direktna konkurencija hrvatskim turističkim autobuserima i turističkim agencijama koji su automatski bili skuplji za iznos hrvatskog PDVa”, podsjećaju iz UNPAH-a. UNPAH ukazuje na to kako je potrebna žurna koordinacija ministarstava turizma, financija i prometa kako bi se donijeli propisi koji će uzimati sve navedeno u obzir. Udruženje podsjeća kako turističke agencije još nisu dobile tumačenje porezne uprave o primjeni takozvanog posebnog postupka oporezivanja pa i tu vlada popriličan nered. “Negdje se zaboravilo da turizam nije samo smještaj, hrana i piće što se oporezuje po sniženoj stopi od 13 posto, nego su tu i izleti, adrenalinski parkovi, iznajmljivanje bicikala, skutera, ležaljki, suncobrana, turistički prijevozi, tečajevi ronjenja, jahanja, usluge vodiča... I nekako uvijek na kraju i usluge turističkih agencija, a sve se to oporezuje po stopi od 25 posto. Smatramo da bismo primjenom niže stope na navedene usluge povećali konkurentnost, mnogi davatelji tih usluga izašli bi iz sive zone te bi u konačnici prihodi od PDV-a iz turizma bili veći”, stoji u zahtjevu koji je potpisao Davor Puh, povjerenik za promet Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske.
22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Vukovar podržao biciklizam u Srijemu Vukovarsko-srijemska županija pomogla je da projekt Dunavski biciklizam - Uspostavljanje regionalne biciklističke rute Srijem dobije zeleno svjetlo i bude financiran iz fondova EU-a u okviru pogranične suradnje, a njeni predstavnici sudjelovali su na završnoj konferenciji prošlog tjedna u Privrednoj komori Srbije. Na konferenciji je predstavljena studija dionice kroz Srbiju s pratećom infrastrukturom, kao i 10 alternativnih bočnih ruta, u okviru projekta čiji je nositelj Srijemska privredna komora. Projekt, vrijedan 138.000 eura, financirala je Austrijska razvojna agencija ADA i Europska unija u okviru Dunavske strategije iz IPA fondova. BiH bilježi rast izvoza Mimo očekivanja analitičara, u sedam mjeseci ove godine u BiH ostvaren je rast izvoza od 0,5 posto. Skroman, ali ipak rast, nagovijestio je da se gospodarstvo polako oporavlja i pronalazi nova tržišta. Izvezeno je robe za 4,9 milijardi konvertibilnih maraka, a uvezeno za devet milijardi KM uz rast od 5,4 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 55 posto. Startup Weekend Sarajevo
Za mlade i obrazovane ljude iz BiH, regije ali i iz drugih krajeva svijeta u Sarajevu je od 29. do 31. kolovoza održan tradicionalni Startup Weekend. Realiziranim programskim aktivnostima radilo se na stjecanju znanja i vještina u tri kategorije: developeri, dizajneri i non-tehnical. Na protekla dva sarajevska Startup Weekenda sudjelovalo je više od 200 sudionika.
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( sa 41 na 35%
iz Bruxellesa predloženo smanjenje poreza
Europska unija predložila šest reformskih mjera za oporavak ekonomije BiH
Lijek za bolesnu državu Mjere za ozdravljenje gospodarstva, koje nudi EU, nedovoljno su obrazložene pa na prvi, a i na drugi pogled djeluju neuvjerljivo. Neovisni analitičari na sugestije su reagirali sa skepsom upitavši koja će to vlast suprotno vlastitim interesima prihvatiti predloženo Zdravko Latal latal@privredni.hr
vlasti, idući protiv svojih stečenih prava.
O
d Daytonskog mirovnog sporazuma prije 19 godina pa sve do današnjih dana međunarodna zajednica traga za terapijom kojom bi spasila život državi koju je sama “porodila”, s dva entiteta, Federacijom BiH i Republikom Srpskom, potpuno različitih administrativnih regula, i s Distriktom Brčko. Državi BiH dali su tada najmanje vlasti, a entitetima, koji nisu države, najviše ovlaštenja. Pred općim izborima u listopadu,
Daytonsko uređenje BiH se dokazalo kao promašeno, a od odgovornosti za ovako stanje, logično, svi peru ruke građani BiH su sve više uvjereni da su zapravo entiteti država, a država entitet. Daytonsko uređenje BiH se u praksi pokazalo i dokazalo kao promašeno, a od odgovornosti za ovako stanje, logično, svi peru ruke. Međunarodna zajednica za bolesti države krivi domaću vlast koju je sama instalirala, a ova se opet odmetnula i svu krivicu prebacila na daytonsku adresu. Neoboriva je istina da BiH od te daytonske 1995. godine pa sve do danas ima neučinkovitu vlast, ali je isto tako istina da su daytonska rješenja loša, a svi naknadni pokušaji njihove dorade samo su još
više pogoršavali stanje i BiH usmjeravali u sve dublji politički i ekonomski glib. Koja će vlast glasati protiv sebe? Kao da za ovih 19 godina ništa nisu ništa naučili, tvorci nove BiH, po mnogim ekonomistima, opet čine iste greške. Naime, nedavno je Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU-a za BiH u Sarajevu, predstavio bez mnogo obrazlaganja i činjenica dva paketa od po šest mjera koje će, kako tvrdi, osigurati ekonomsko ozdravljenje zemlje, zanemarivši pri tom da kliconoše zaraze, domaću vlast, također treba restrukturirati. U projektu nazvanom Sporazum za rast i zapošljavanje predočenom javnosti, između ostalog, stoji u šest pobrojanih točaka, prvo, smanjenje poreznih opterećenja na rad, drugo, reforma tržišta rada, treće, unapređenje pokazatelja poslovanja, pa
program oporavka poduzeća, zatim antikorupcijska agenda i na kraju reforma sustava socijalne zaštite. Da bi se ovaj paket od šest mjera realizirao, po uvjerenju stručnjaka EU-a, država bi za pokretanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta morala kroz drugi paket od opet šest mjera omogućiti smanjenje javne potrošnje i povećanje broja tvrtki i pojedinaca koji će moći redovno izmirivati porezne obveze, što do sada nije bio slučaj, zatim, zarade vezati za radne vještine i rezultate rada, a ne za godine radnog staža, potom smanjiti vrijeme potrebno za pokretanje rada novih tvrtki; uvođenjem suvremenih zakona i uvjeta omogućiti brže pokretanje stečaja s ciljem brže transformacije tvrtke, nadalje izraditi jasne javne registre i procedure za donošenje licenci i drugih radnih dozvola i, na kraju, smanjiti broj povlaštenih mirovina, a po-
većati socijalnu pomoć, ali samo za one kojima je ona istinski potrebna. Te mjere su međutim samo pobrojane, ali ne i dovoljno obrazložene ni podržane analizama i mogućim državnim mjerama, pa djeluju neuvjerljivo. Neovisni analitičari odmah su ove kao i prethodne sugestije prihvatili sa skepsom upitavši koja će to vlast suprotno vlastitim interesima prihvatiti predloženo smanjenje poreza sa sadašnjih 41 na 35 posto ili sadašnju poreznu stopu na radne rezultate i plaće sa 74 svesti na 44 posto. Koji će to zastupnici i državni činovnici predložiti da svoje materijalne privilegije za četvrtinu ili trećinu umanje u korist proizvodnje i proizvođača? Naime, teško je povjerovati da će ove i slične mjere uperene protiv preskupe i neučinkovite birokracije u 14 BiH parlamenata i isto toliko vlada (ne računajući općine) predložiti i izglasati
Bruxellesu se ne vjeruje Gospodarstvenici su, poučeni ranijim lošim rješenjima koja im je nudio Bruxelles, s neskrivenom suzdržljivošću saslušali nove sugestije međunarodne zajednice o receptima za izlazak BiH iz krize. Slične, pa i učinkovitije sugestije nudila je prije EU-a domaća pamet, ali je ta rješanja birokracija u Bruxellesu hladno i bez komentara primila na znanje. Uz to, odmah po okončanju rata, međunarodni dužnosnici su BiH političarima dali na znanje neka zaborave velike gospodarske sustave kao što su bili Energoinvest s godišnjim izvozom od 700 milijuna dolara, ili UNIS, koji je bio nositelj poslova namjenske proizvodnje zajedno s FAMOS-om, mostarskim Sokolom i drugim tvornicama vojne proizvodnje za izvoz, zatim Šipad, nositelj drvne industrije, RMK Zenica i brojni prehrambeni kombinati na kojima je počivala ekonomija i egzistencija BiH. Do rata zemlja je imala pozitivnu trgovinsku bilancu sa svijetom, a zatim se godišnje deficit zbrajao s pet i više milijardi maraka. Prihvaćene su sugestije međunarodnih dužnosnika da se zemlja razvija na malim i srednjim poduzećima čiju proizvodnju svjetske kompanije nisu podržale. Sad iz Bruxellesa poručuju vlastima u Sarajevu da poštuju sankcije koje su uvedene protiv Moskve, a da za uzvrat nisu ponuđena nova tržišta.
23
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 270 mil USD
izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Rusiju 2013.
( na 500 mil USD
očekuje se da će uskoro porasti taj izvoz
Rusija širom otvorila vrata za srpske poljoprivredne proizvode
Ponuda koja se ne odbija Nakon opomene Europske unije zbog kršenja embarga prema Rusiji, srpski premijer obećao je da Srbija neće koristiti tu (ne)priliku na štetu zemalja EU-a - ali da neće ni uvoditi sankcije Rusiji. Kad je riječ o povećanju izvoza hrane iz Srbije u Rusiju, jednostavno će se dalje raditi bez mnogo buke Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
Dixi čini 15 posto asortimana, potrebni tzv. global gap standardi slični europskim, ali da su za životinjske proizvode ruski standardi mnogo zahtjevniji.
N
ajveći austrijski proizvođač začina Kotanyi premjestit će svoju proizvodnju i pakiranje proizvoda za Rusiju u Srbiju, zbog ruskog embarga na uvoz proizvoda iz zemalja Europske unije, najavio je bečki dnevnik Kurir u broju od 27. kolovoza. Direktor tvrtke Ervin Kotanyi u izjavi za Kurir je naveo kako je ova kompanija pogođena ruskim embragom jer je prošle godine na ruskom tržištu plasirala 20 posto pro-
Rusija je dala izvozne dozvole za tri nove mljekare u Srbiji, a izvoznicima svinjetine ponudila ubrzanu izvoznu proceduru izvodnje u vrijednosti od 138 milijuna eura sa stopom rasta izvoza na rusko tržište od 70 posto. U tekstu se dalje navodi kako postoje mnoge tvrtke u EU-u koje trenutačno traže slobodne kapacitete za pakiranje u Srbiji, jer je izvoz roba iz Srbije u Rusiju oslobođen carina. Za Srbiju je ovo svakako dobra vijest, ali je pitanje što je od toga realno, izvedivo i prihvatljivo s obzirom na kriterije o tome što se u Rusiji prihvaća pod made in Serbia. No, pitanje je i što Europska unija smatra kršenjem pravila dobre prakse u odnosu na zemlje pod
embargom. Na što je već upozorila Srbiju. Oko ove opomene u vidu detašmana digla se prije desetak dana velika prašina, a srpski premijer Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare sazvanoj tim povodom obećao je da Srbija neće koristiti ovu (ne)priliku na štetu zemalja EUa. Ali da neće ni uvoditi sankcije Rusiji jer bi time ugrozila svoje nacionalne interese na ekonomskom i energetskom planu prije svega. Koliko će u tome ustrajati ovisi o razvoju situacije u Ukrajini koja
je krajnje neizvjesna, ali je izvjesno da Njemačka u tom smislu, bar za sada, neće vršiti najveći pritisak na Srbiju. Naprotiv. Izvjesno je i da će se, kada je riječ o povećanju izvoza roba, odnosno hrane iz Srbije u Rusiju, od detašmana nadalje raditi bez mnogo buke. Rusi zainteresirani A radit će se sigurno, jer je za to i ruska strana pokazala interes. U trećem tjednu kolovoza u Beograd su stigli predstavnici trećeg po veličini ruskog prehrambenog trgovin-
Do Rusije i Dunavom U ovom trenutku radi se zajednički projekt transporta robe Dunavom do Crnog mora baržama odnosno kontejnerima s temperaturnim režimom kojim bi se vrijeme prijevoza smanjilo za 13 do 15 dana, a u Crnom moru kontejneri bi se pretovarivali na ruske brodove. To bi za obje strane bilo dobro rješenje i zbog činjenice da je najkraći cestovni pravac preko Ukrajine zatvoren i da roba iz Srbije do Rusije ide preko Poljske i Bjelorusije, kao i da je još na snazi embargo za prijevoz svinjskog mesa iz Srbije preko EU-a zbog svinjske kuge.
skog lanca Dixi. Razgovarali su s proizvođačima voća u Privrednoj komori Srbije o izvozu jabuka i šljiva u Rusiju. Interesa imaju i jedni i drugi, ali tek će se za koji tjedan znati kad će se potpisati ugovori jer je berba još u tijeku. Problem je, kako se pokazalo, u financiranju izvoza voća u Rusiju jer avansno plaćanje ne dolazi u obzir budući da je zabranjeno ruskim zakonima, a srpskim izvoznicima nedostaje novac za plaćanje kooperantima. Prve informacije su razmijenjene, određene količine jabuka i šljiva već stoje u hladnjačama i odmah bi po potpisivanju ugovora mogle krenuti za Rusiju. Ovaj lanac nema distributivne centre nego bi se voće direktno utovarivalo u njihove kamione i hladnjače u Srbiji te transportiralo u Rusiju. “Ništa nije na dlanu, za povećanje izvoza po-
ljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju moramo se dobro potruditi jer ovo je šansa koja se ne ponavlja”, izjavio je tajnik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije Nenad Budimović. On je upozorio da se mora brzo reagirati i da Srbija, bez obzira na to što nije velik igrač na tržištu, može znatno unaprijediti svoju proizvodnju hrane zahvaljujući upravo povećanom izvozu u Rusiju. “Rusima treba 100.000 tona jabuka, mi imamo 10.000 tona na raspolaganju, pa hajde da odmah izvezemo to što imamo”, rekao je Budimović. I podsjetio kako je sve u poslu stvar zajedničkog interesa kao i da logistiku pružaju i ruska i srpska komora te ministarstva poljoprivrede i trgovine dviju zemalja. Naveo je da su za izvoz voća i povrća, što samo u lancu
Ubrzana procedura Upravo je izvoz životinjskih proizvoda bio glavna tema nedavnih razgovora srpske ministrice poljoprivrede Svetlane Bogosavljević Bošković s ruskim dužnosnicima u Moskvi. Ministrica je pohitala u Moskvu kako bi zatražila da se pojednostave procedure za izvoz mesa i mliječnih proizvoda iz Srbije na rusko tržište. Posjet je bio uspješan jer je Rusija ubrzo potom dala izvozne dozvole za tri nove mljekare i mogućnost da izvoznici svinjskog mesa dozvole dobivaju ubrzano. Od Srbije je zatraženo da napravi popis dodatnih izvoznika mesnih i mliječnih proizvoda. Radit će se na principu povjerenja u jamstva srpskih veterinarskih i fitosanitarnih službi. Ruska strana neće kontrolirati srpska poduzeća, jer su srpski nadležni organi spremni jamčiti za kvalitetu i standarde Carinske unije. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Rusije, pravo na isporuke proizvoda u Rusiju ima 41 tvrtka iz Srbije, a očekuje se da će ih uskoro biti i mnogo više. Poljoprivredna trgovina između dvije zemlje, odnosno srpski izvoz hrane u Rusiju 2013., dosegnuo je oko 270 milijuna dolara, a očekuje se da bi brzo mogao iznositi 500 milijuna dolara.
24 TURIZAM *vijesti Svjetski kongres udruga turističkih agencija u Zagrebu Drugi Svjetski kongres predsjednika udruga turističkih agencija održat će se od 6. do 8. studenoga u Zagrebu u organizaciji Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Kongres će okupiti više od 300 predstavnika svjetske i europske turističke industrije s ciljem razmatranja budućnosti turističkih agencija do 2020. u sklopu globalnih promjena. Očekuje se dolazak i oko stotinu predsjednika i čelnika svjetskog turizma, a među njima i glavni tajnik Svjetske turističke organizacije (UNWTO) Taleb Rifai. Hotel Punta dobio certifikat EuropeSpa Vitality Hotel Punta na Velom Lošinju prvi je hrvatski hotel koji je dobio međunarodni certifikat kvalitete za medicinsku spa i wellness ponudu EuropeSpa od istoimene njemačke organizacije usko povezane s Europskim spa udruženjem (ESPA). Iz EuropeSpa ističu da je Vitality Hotel Punta smješten na odličnoj lokaciji uz more te nudi cijeli niz spa i wellness aktivnosti za zdravlje i vitalnost, temeljenih na lošinjskom bogatstvu biljnih ljekovitih vrsta. To sve kvalitetom i inovativnošću zadovoljava stroge standarde EuropeSpa certifikata. Festival izvedbenih umjetnosti u Rovinju
Drugi festival BLITZ Međunarodni dani izvedbenih umjetnosti održat će se u Rovinju od 4. do 6. rujna. Tom će prigodom doći umjetnici iz Italije, Švicarske, Španjolske, Švedske i Hrvatske. Praznici su ovogodišnja tematska nit BLITZ-a, dok su podteme putovanja, pejzaži, otkrića, bliske udaljenosti, moć realnog i moć zamišljenog u potrazi za novim ljepotama.
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 2,1 mil €
( 1,8 mil €
ukupna vrijednost radova
od toga sufinancira EU
Završavaju se radovi na obnovi kurije Janković
Iz dvorca ravno na bicikl Obnovljena kurija Janković imat će 20 soba, konferencijsku dvoranu, suvenirnicu i restoran i bit će ključna za razvoj biciklističkog turizma na području Virovitičko-podravske županije, ali i cijele regije Goran Gazdek
U
Kapela Dvoru, sedam kilometara sjeverno od Virovitice, završavaju radovi na obnovi kurije Janković, dvorca iz 19. stoljeća koji se preuređuje u turističko-edukacijski centar biciklističkog turizma. Grubi građevinski radovi privedeni su kraju, slijede završni radovi na fasadi, a do kraja rujna kada bi centar trebao biti otvoren, i obrtnički radovi na obradi vanjskih otvora i instalacijama. Kuriju obnavlja Virovitičko-podravska županija sredstvima Europske unije u okviru projekta Drava4Enjoy, IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska. Provodi se suradnjom grada Szentlörinca iz Mađarske i Razvojne agencije Vidra iz Virovitice, a ukupna vrijednost je 2,1 milijun eura, od kojih EU sufinancira 1,8 milijuna eura. Bit će to središnja točka biciklističkih staza Virovitičko-podravske županije ukupne dužine 69,8 kilometara na trasi Pitomača-Terezino Polje, Kapela Dvor-Virovitica i Lukač-Budakovac. Obnovljena kurija Janković imat će 20 soba, konferencijsku dvoranu, suvenirnicu i restoran i bit će ključna za razvoj biciklističkog turizma na području Virovitičko-podravske županije, ali i cijele regije. U sklopu projekta organizirat će se edukacije i trening-programi za turističke vodiče, studijski posjet ma-
đarskim biciklističkim stazama za hrvatske medije i izrada trojezičnih, hrvatsko-englesko-mađarskih, turističkih karata i vodiča, dostupnih za GPS uređaje i pametne mobitele, a održat će se i biciklistički maraton Kapela Dvor-Szentlőrinc. Deset radnih mjesta “Smatram da je cikloturizam odličan način da pomoću biciklističkih ruta turisti upoznaju prirodne ljepote ovog kraja”, kaže virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić naglašavajući kako se ovim projektom otvara 10 novih radnih mjesta. Dvorac je sagrađen početkom 19. stoljeća u kasnobaroknom stilu. Kasnijim dogradnjama, u vrijeme dok je bio u vlasništvu Geze pl. Jankovića, poprimio je klasicističke oznake. Početkom 20. stoljeća zgradu je dograđivao tadašnji vla-
snik Arpad I. Karolyi, a na imanju je uzgajao šparoge i jahaće konje. Godine 1939. posjed prelazi u vlasništvo štedionica, da bi ga 1942. kupilo nekoliko obitelji pristiglih iz Hrvatskog zagorja. Od 1964. pripao je Lovačkom društvu Lukač, a do tada je služio kao škola. Desetljećima se tražilo rješenje revitalizacije i namjene kurije u Kapela Dvoru, zaštićenog spomenika kulture, da bi je napokon 2012. godine kupila Županija i odmah nominirala za sufinanciranje iz fondova EU-a. Virovitičko-podravska županija bila je nositelj projekta Biciklistička staza – Meandrima rijeke Drave, za koji je Ministarstvo turizma još 2009. godine odobrilo bespovratnih 100.000 kuna u okviru Programa poticanja ulaganja u javnu turističku infrastrukturu Turizam kroz regije. Staza
dužine 15 kilometara nalazi se na području Općine Sopje nudeći brojne zanimljivosti kao što su zaštićena skupina stabala
nju 28 kilometara nasipa uz rijeku Dravu na relaciji Sopje-Noskovci, buduće biciklističke staze u sklopu prekograničnog pro-
Kad se sve dovrši, Virovitičkopodravska županija imat će 500 kilometara biciklističkih staza bijelih topola i stari hrast, vodenica i stari mlin, ranosrednjovjekovno groblje te rimski arheološki lokalitet Lanište. Spremni i brdski tereni Na području Virovitičko-podravske županije u funkciji su i brdsko-biciklistički tereni u Parku prirode Papuk i Bilogorska biciklistička staza na području Pitomače. U tijeku su i radovi na uređe-
jekta Virovitičko-podravske županije i Županije Somogy. Jedan od najvećih projekata ovog tipa na području Hrvatske važna je dionica dviju najpoznatijih i najznačajnijih europskih biciklističkih trasa, Dravske biciklističke rute i staze Eurovelo 13 - rute Željezne zavjese. Kada sve bude dovršeno, Virovitičko-podravska županija imat će 500 kilometara biciklističkih staza.
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
“ TestDome.com sustav omogućava da se jednostavno i brzo sazna vladaju li kandidati specifičnim tehničkim znanjem u programiranju. ”
Željko Švedić, osnivač i direktor Gemmeusa
TestDome.com
Brzo i jednostavno do programera Sustav tvrtkama omogućuje standardizaciju kriterija testiranja znanja i sposobnosti programiranja pri zapošljavanju ili angažiranju programera na specifičnim projektima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
H
rvatska softverska tvrtka Gemmeus razvila je TestDome.com, globalni online servis koji olakšava zapošljavanje programera u tvrtkama. Željko Švedić, osnivač i direktor Gemmeusa, objašnjava kako je riječ o sustavu za online testiranje programera kod zapošljavanja. “Sustav tvrtkama omogućuje standardizaciju kriterija
Banke u nas nisu sklone financiranju IT projekata jer ih ne razumiju, kaže Željko Švedić pri zapošljavanju ili angažiranju programera na specifičnim projektima. S druge strane, programeri njime mogu ispitati vlastito znanje te utvrditi kako kotiraju u odnosu na tržišne potrebe i aktualne programske slučajeve i probleme”, kaže. TestDome.com, koji je zbog čistog i preglednog sučelja vrlo jednostavan za korištenje, namijenjen je tvrtkama, a primarno ga koriste zaposlenici koji inače obavljaju tehničke intervjue - voditelji tehničkih odjela, tehnički direktori, stariji programeri, voditelji ljudskih resursa... “Servis se testira korištenjem ‘live coding’ testova, tj. kandidati dobivaju zadatak za koji
moraju napisati stvaran kod koji rješava neki problem”, ističe Švedić. Borba s konkurentima Ideja o tom online sustavu nastala je davno, još devedesetih godina kada se na informatičkim natjecanjima evaluacija programera obavljala upravo na taj način. “S obzirom na to da sve ispravlja i kontrolira računalo, na tim natjecanjima se već 30 minuta nakon završetka znaju pobjednici i točni rezultati. Desetak godina kasnije shvatio sam da je to odlična metoda za testiranje kandidata za programerski posao. Iz vlastitog iskustva sam vidio kako se u procesu zapošljavanja mnogo vremena utroši na proučavanje životopisa kandidata i razgovore s njima. TestDome.com sustav omogućava da se jednostavno i brzo sazna vladaju li kandidati specifičnim tehničkim znanjem u
programiranju”, naglašava on. Razvoj prve verzije TestDome.com servisa trajao je 10 mjeseci, na njoj su radile četiri osobe, sve iz Hrvatske. “Od veljače, kada je servis postao javno dostupan, imamo tridesetak pretplaćenih korisnika te mnogo korisnika besplatne, probne verzije ove usluge”, napominje Željko Švedić dodajući kako sustav nije jedini, već ima konkurenciju. “Borimo se s dva velika konkurenta, jedan je Codility.com iz Poljske, a drugi je HackerRankX. com iz Sjedinjenih Američkih Država”, kaže. Budući da se radi o uskoj niši, namijenjenoj voditeljima ljudskih resursa i IT odjela u tvrtkama koje zapošljavaju programere, jedina opcija za komercijalizaciju ovakve ideje jest međunarodna prisutnost, tj. izlazak na globalno tržište. “Upravo radi toga servis nudimo samo na engle-
Željko Švedić, osnivač i direktor Gemmeusa
skom jeziku i značajnije se oglašavamo u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske”, ističe. Nije puno drukčije ni u svijetu Govoreći o hrvatskoj softverskoj industriji, Švedić kaže da je ona konkurentna u outsourcingu programera, razvoju softverskih aplikacija i rješenja po mjeri (custome development) te u proizvodnji malog softvera. “Naši programeri u inozemstvu prilično dobro kotiraju jer imamo kvalitetan tehnički kadar po relativno prihvatljivim cijenama. U inozemstvu dobro prolaze manja softverska rješenja, kao što je razvoj mobilnih aplikacija, casual igara i specijaliziranog softvera, jer ih mogu razviti manji timovi, do 10 ljudi”, napominje dodajući kako ne zna ima li Hrvat-
ska država više ili manje razumijevanja za IT sektor u usporedbi s drugim zemljama. “No mogu na vlastitom primjeru navesti nekoliko problema koje smo iskusili. Na primjer, kod registracije tvrtke nismo mogli odabrati engleski naziv, morali smo uzeti latinsku verziju. Također, pravdanje stranih troškova je ponekad knjigovodstveni problem zbog različitih formata računa. Budući da većinu stranih troškova plaćamo preko kreditnih kartica, brzo smo došli do mjesečnog limita pa smo morali ostavljati sigurnosne depozite za kreditnu karticu. No, rekao bih da je administracija u svakoj zemlji problem koji opterećuje poduzetništvo. Negdje manje, negdje više. Treba raditi na tome da se poslovanje svima maksimalno olakša i pojednostavi. Banke u nas nisu sklone financiranju IT projekata jer ih ne razumiju, ali to je slučaj i u razvijenijim zemljama. Hrvatska tu nije iznimka. Osim toga, u inozemstvu mlade IT tvrtke, tj. startupe većinom financiraju fondovi rizičnog kapitala”, naglašava. Među budućim poslovnih koracima tvrtke Švedić ističe širenje liste testova na TestDome.com servisu te dodavanje novih mogućnosti u testiranju programera. “Nadamo se da ćemo jednog dana ponuditi testove i za druge, neprogramerske djelatnosti”, zaključuje on.
*vijesti Huawei Roadshow 2014 Kompanija Huawei predstavila je na Roadshowu 2014 u Zagrebu najmoderniju tehnologiju za razvoj fiksne i mobilne broadbrand mreže u Hrvatskoj te inovacije za razvoj bežične komunikacije s mrežom pete generacije (5G). “U Huaweiju razvijamo i nudimo mobilne uređaje kao i tehnološke proizvode i rješenja što će dodatno ubrzati ICT razvoj do razine povezivosti koja može poboljšati konkurentnost gospodarstva i otvoriti bezbrojne mogućnostima svima nama koji smo dio tog procesa i društva”, rekao je Dan Klepač, menadžer Huawei Devicea za Hrvatsku. Još jače partnerstvo Tvrtka S&T Hrvatska postala je prvi IBM business partner u Hrvatskoj koji je udovoljio IBM-ovim uvjetima u svrhu stjecanja Power Systems specijalizacije. Pod uvjetima se ponajprije misli na bitna ulaganja u specijalizacije i certifikate, na iskustvo i korisničke reference, kao i na tržišnu diferencijaciju koju partner ostvaruje prodajom rješenja baziranih na IBM Power sustavima. S&T Hrvatska k tome je ostvarila i specijalizaciju iz područja IBM Storage Systems. Poziv za poduzetnike
Ministarstvo poduzetništva i obrta od 1. rujna ponovno otvara poziv na dostavu projektnih prijava Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa. Ukupan iznos sredstava za financiranje mikro, malih i srednjih poduzetnika sada je povećan za više od 10 milijuna kuna, sa 24 milijuna u ožujku na 34,7 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta.
26 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Fik Meijer Gladijatori TIM press
Gladijatorske su predstave bile strašne i okrutne, no ipak su bile iznimno popularne. Te su predstave, osobito nakon otvaranja Koloseja 80. godine, zadobile nevjerojatne razmjere, a carevi su ih koristili kako bi pokazali svoju moć nad ljudima i životinjama. Fik Meijer, jedan od najpoznatijih nizozemskih povjesničara, u ovoj knjizi opisuje te okrutne borbe i sve što ih je pratilo. Srž knjige čini opis cjelodnevnog programa koji se sastojao od tri dijela, dok posebna pozornost pripada pitanju što se nakon predstava događalo s truplima.
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dekorativni elementi od betona
Darsing, Vinkovci, www. artbeton.hr. Tvrtka proizvodi dekorativne zidne obloge i podne betonske površine, u boji i reljefu, izgleda prirodnog kamena i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor - nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen, dekorativne zidne obloge od kamena i cigle. Art rock - betonske stijene u reljefu i boji prirodnog kamena. Kontakt: Dragica Begović, artbeton@ artbeton.hr. Suradnja
Sheryl Sandberg USTRAJNOST Algoritam
U ovoj knjizi Sheryl Sandberg razmatra suštinske razloge zastajanja napretka žena u stjecanju vodećih uloga i nudi rješenja koja mogu ženama dati snagu za ostvarivanje njihova potencijala. Razrađuje i teme traženja izazova, prihvaćanja rizika i rada na ostvarivanju ciljeva među ženama, služeći se kombinacijom osobnih anegdota, empirijskih podataka i istraživanja kako bi razmrsila nejasnoće i pristranosti koje okružuju živote i odabire zaposlenih žena. Nudi i praktične savjete o tehnikama pregovaranja, mentorstva i izgrađivanja karijere.
Kern-Haus, Karlsruhe, Njemačka, www.kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenergetskih kuća. Predstavnik tvrtke govori hrvatski. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro.de, +49 721 8302721, +49 171 7139504. Suradnja
Roman Krznaric EMPATIJA Planetopija
Empatija je najvažnija vrlina koju čovječanstvo mora razviti u 21. stoljeću kako bi opstalo i napredovalo, smatra Krznaric. Globalne probleme poput ratova ili klimatskih promjena ne možemo riješiti bez empatičnog postupanja u svakodnevnom životu. Kao odgovor na pitanje kako to činiti Krznaric je na temelju svojih istraživanja utvrdio šest navika koje prakticiraju izrazito empatični ljudi. One mogu povećati kreativnost, poboljšati odnose te umanjiti predrasude i riješiti sukobe.
Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska,
Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@bitumina. com, +385 21 668326.
sonnetworkpower.com, +385 1 3654191. Metalne konstrukcije i dijelovi
Daske za glačanje
Evin Ironing Boards, Istanbul, Turska. Proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja i sličnog nudi svoje proizvode. Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik.com.tr, +90 352 3211416.
Begić bravarski obrt, Zagreb, www.bravarijabegic.hr. Poslovni subjekt nudi usluge proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova. Kontakt: Darko Begić, info@ bravarijabegic.hr, +385 95 9005589.
Rasvjetna oprema
Kablovi
Shanghai Hongyuan Lighting&Electric Equipment, Shanghai, Kina, www.ldc.cc. Tvrtka je proizvođač rasvjetne opreme i traži uvoznike i distributere. Kontakt: lvdibd36@lvd.cc, +86 21 59175107.
Pt. Terang Kita, Depok, Indonezija. Tvrtka proizvodi kablove i nudi svoje proizvode. Za više informacija posjetite www. trankakabel.com. Kontakt: mkt_tk@trankakabel.com, +62 21 871 8888. Sterilizatori
Uredski materijal
MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@mar-mar.hr, +385 1 6608153.
Metan, Ankara, Turska, www.metan.com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik sterilizatora za medicinski otpad. Traži zastupnike i poslovne partnere u Hrvatskoj. Kontakt: Cemal Kaldirimcim, cemal@metan.com. tr, +90 312 2857065.
Energetska oprema
Emerson Network Power, Zagreb, www.emersonnetworkpower.com. Tvrtka se bavi proizvodnjom opreme za distribuciju i kontrolu električne energije. Kontakt: Vlasta Brozović, vlasta.brozovic@emer-
Kamionske prikolice
milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. rujna.
torna vozila. Rok dostave ponuda je 30. rujna.
Zakup osobnih automobila
Usluge sistematskih pregleda
Vera Metal, Selcuklu, Turska, www.verametal. com. Tvrtka je proizvođač kamionskih prikolica i traži distributere u Hrvatskoj. Kontakt: rahim@ verametal.com, +90 332 2488300.
IZBOR IZ NADMETANJA Caroline Graham Savršeni zločin Znanje
Amatersko društvo pisaca iz idiličnog Worthyja u Midsomeru upućuje poziv slavnom piscu bestselera Maxu Jenningsu da im se pridruži na svečanoj književnoj večeri, koji on prihvaća. Kada je u noći nakon živopisnog okupljanja brutalno ubijen tajnik društva Gerald Hadleigh, stvari postaju istinski zlokobne. Viši inspektor Barnaby preuzima slučaj, no ubrzo se nađe u slijepoj ulici. Tko je zapravo bio Gerald Hadleigh? Kada isplivaju mračne tajne iz njegove prošlosti, i sam Barnaby je duboko potresen, ali i sve bliže ključu rješenja misterija…
Francesca Melandri Viši od mora Fraktura
U strogo čuvanom zatvoru na Otoku traje rat zatočenikâ i čuvarâ. Luisa to ne zna i dok se ukrcava na brod kako bi posjetila muža višestrukog ubojicu, uzbuđena je jer još nikada nije vidjela more. Paolo poznaje situaciju, ali ne zna poznaje li još svoga sina – kako su one nekoć male ruke mogle prihvatiti oružje? No osim zajedničkog odredišta Luisa i Paolo su u svojoj boli osamljeni. Kad ih maestral zarobi na Otoku, gostoprimstvo će im ponuditi zatvorski čuvar Nitti, a duga noć će im zauvijek promijeniti živote.
Hrvatska Semaforsko signalne žarulje
Grad Zagreb nabavlja semaforsko signalne žarulje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 9. rujna. Usluge čišćenja poslovnih prostora
Hrvatska lutrija nabavlja usluge čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 10. rujna. Usluge zaštitnih pregleda putnika i ručne prtljage
Zračna luka Dubrovnik nabavlja usluge zaštitnih pregleda putnika i ručne prtljage. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 22,5
Jadrolinija nabavlja usluge zakupa osobnih automobila na tri godine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda za oba nadmetanja je 30. rujna. Regija Sredstva za čišćenje
Dom zdravlja Bihać nabavlja sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 8. rujna. Motorna vozila
Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Banja Luka nabavlja mo-
Investiciono razvojna banka Republike Srpske nabavlja usluge sistematskih pregleda za zaposlenike. Rok dostave ponuda je 8. rujna. Školska oprema i namještaj
JU SSŠ Ivan Uskoković, Podgorica, nabavlja školsku opremu i namještaj. Rok dostave ponuda je 8. rujna.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
Sajam obrtništva i poduzetništva
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Na bubnju i nedovršeni stanovi, autobusi, skupocjena livada... Stambeno-poslovni kompleks u izgradnji Jadran u Ivanić Gradu, procijenjen na 18,9 milijuna kuna. Prostire se na površini od 15.874 četvorna metra, a nalazi se na adresi Ulica Franje Jurinca 3. Ročište za dražbu održat će se 5. rujna u 10.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Amruševa 2, u sobi broj 91/II., u uličnoj zgradi. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, IBAN H R 9 2 2 3 9 0 0 0 1 1 3 0 0 0 00460, model HR05 (kod internetskog bankarstva HR00), s pozivom na broj spisa 71-2011. Kao jamstvo vrijedi i bankarska garancija bonitetne banke na prvi poziv za odgovarajući iznos osiguranja, izdana u korist stečajnog dužnika s rokom važenja najmanje do 24. listopada 2014. Nekretnine i pokretnine Autobusnog prometa iz Varaždina procijenjeni na 37,1 milijun kuna. Poslovni prostori, zgrada uprave i industrijska dvorišta procijenjeni su na 25,9 milijuna kuna, pokretninama je utvrđena početna vrijednost od 1,5 milijuna kuna, a vozila, uglavnom autobusi, ukupno vrijede 9,7 milijuna kuna. Uz to prodaje se i autobusni kolodvor u Varaždinu, u Ulici Zrinskih i Frankopana, koji se prostire na površini od 5072 četvorna metra. Dražba za sve nekretnine i pokretnine održat će se 5. rujna u 13 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, u sobi 226/II. Jamčevina u iznosu od 10 posto od utvrđene početne vrijednosti nekretnina i pokretnina za koju ponuditelji žele licitirati uplaćuje se na račun sudskog de-
pozita Trgovačkog suda u Varaždinu, broj HR 40239 0001130 0002 754 (u elektroničkom nalogu za plaćanje) ili HR40 23900011300002754 (u nalogu za plaćanje na papirnatom obrascu), s pozivom na broj spisa St98/08. Dokaz o uplati treba predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Poslovni prostor u Zagrebu procijenjen na 5,2 milijuna kuna, na adresi Gruška 22, a prostire se na 3068 kvadrata. U prizemlju je stambeno-poslovne zgrade, a ima 10 prostorija i sanitarni čvor. Dražba će se održati 9. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, u sobi broj 88/II. Jamčevina iznosi 300.000 kuna, a treba je uplatiti na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, IBAN HR 92 23900011300000460, model 05, s pozivom na broj 134713 uz opis plaćanja “jamčevina za St1347/13”. Zgrada s poslovnim prostorima i dvorište u Bujama procijenjeni na 6,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 1064 četvorna metra. Dražba će se održati 9. rujna u 12.30 sati na Općinskom sudu u Bujama, Istarska 1, u sobi broj 9. Razgledanje je moguće uz prethodnu najavu na tel. 052/725-230. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda broj HR222390001130 0002205, s pozivom na broj 05 35-817-11. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine dužan predočiti sucu na početku dražbe. Livada u Zagrebu, u Laništu, u blizini Arena centra, procijenjena na 33,8 milijuna kuna. Prostire se na 3772 četvorna metra. Dražba će se odr-
žati 11. rujna u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi broj 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. U javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile osiguranje u iznosu od 10 posto utvrđene vrijedosti na račun Suda broj HR172 3900011300003265, model HR05, uz poziv na broj 116-2040-09. Ljevaonica, stolarija i drugi proizvodni pogoni u Rijeci, procijenjeni na 17 milijuna kuna. Površina iznosi 18.417 četvornih metara. Dražba će se održati 11. rujna na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sobi broj 11/II. Jamčevina iznosi pet posto, a uplaćuje se na prolazni depozit Trgovačkog suda u Rijeci, broj HR 5 923 900 011 300 002 70 3, s pozivom na broj 628-11 (bez oznake modela). Kupac potvrdu o uplati jamčevine mora predočiti sucu prije no što sudac pristupi dražbi. Restoran s dvoranom za svečane priredbe i pripadajućim inventarom u Đakovu, procijenjen na 10 milijuna kuna. Ukupna površina koja će biti na dražbi iznosi 16.044 četvorna metra. Dražba će se održati 11. rujna u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 21/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku broj HR31 2390 0011 3000 0020 0, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. s uplatnim pozivom na broj HR05 2721089-13 i dokaz o tome predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
S HGK-om besplatno na Celjski sajam s e-ulaznicom HGK je osigurao besplatan posjet predstavnicima hrvatskih tvrtki, uz registraciju putem e-ulaznice
U
okviru ovogodišnjeg Međunarodnog sajma obrtništva i poduzetništva koji će se održati u Celju od 10. do 15. rujna 2014. nastupit će izravno tvrtke Genesis, Pun gas 3 i Tasali, OPG Marčević, uz grupno predstavljanje 25 izlagača na prostoru Hr-
Celjski sajam ove će godine okupiti oko 1500 izlagača iz 30 država vatske obrtničke komore. Celjski sajam ove će godine, kažu organizatori, okupiti oko 1500 izlagača iz ukupno 30 država. Sajamsko događanje obilježit će i kolektivni nastupi zemalja i institucija iz Kine i Venezuele, Indije, Brazila kao i Hrvatske i Srbije. Učinkovita potrošnja energije i iskorištavanje obnovljivih izvora energije već su nekoliko godina značajne crvene niti praktično cjelokupnog izložbenog dijela sajma budući da su uštede koje se mogu tako ostvariti značajne za pojedinca, poduzeća, a i društvo kao cjelinu. Jedna od sada već tradicionalnih manifestacija je i 4. dan gospodarske diplomacije na MOS-u, koji Celjski sajam priprema u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, a koji će se ove godine održavati u znaku
poticaja za uporabu robne marke I feel Slovenia u inozemstvu, odnosno prepoznatljivosti slovenskih proizvoda na inozemnim tržištima. Istodobno, Obrtničko-poduzetnička komora Slovenije, www.ozs.si, i Europska poduzetnička mreža (EEN), u suradnji s Gospodarskom zbornicom Slovenije, www. gzs.si, te u suorganizaciji gospodarskih komora regije, organiziraju međunarodne EEN B2B poslovne susrete malih i srednjih poduzeća iz Jugoistočne Europe i regije Alpe-Adria, koji će se održati 11. rujna u 10 sati. U središtu susreta su industrijske djelatnosti (metalna, elektroindustrija i plastika), građevinarstvo i drvna industrija te obnovljivi izvori energije. Predstavnici hrvatskih tvrtki moći će posjetiti sajam bez plaća-
nja ulaznice. Hrvatska gospodarska komora, u dogovoru s Celjskim sajmom, osigurava besplatan ulaz predstavnicima hrvatskih tvrtki. Postupak je jednostavan - registracija putem web portala www.ce-sejem. si (kod EO179730DD). Po registraciji će se na e-mail zaprimiti e-ulaznica koju treba isprintati i ponijeti sa sobom u Celje. Hrvatski poduzetnici su pozvani i na sudjelovanje na besplatnim B2B poslovnim susretima za koje je također potrebno provesti registraciju putem web portala https://www.b2match.eu/ slovenia2014, gdje u opciji “Local Support Office” tvrtka treba naznačiti “SI-GZS”. Suorganizatori posjeta hrvatskih tvrtki su HGK-Županijska komora Rijeka i Županijska komora Pula.
28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 18. do 24. kolovoza ukupno su bila 134 stečajna postupka što je gotovo dvaput više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 32 prijedloga, dok je započeto 26 postupaka. Odbijena su 23 prijedloga. Izbrisano je 37 subjekata, a s likvidacijom je započelo 11 društava. Osnovano je 226 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (100), zatim Rijeka (24), na Trgovačkom sudu Varaždin osnovana su 22 trgovačka društva, a slijedi ga Osijek sa 17 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, 155, ukupno 70 d.o.o.-a i jedan d.d. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
9 2 2 5 14 2 12 19 19 92 32 8 23 26 3
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
37 37 11 11 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
226 70 155 1
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
12 5 4 17 4 24 0
REJTING TJEDNA
Saponia d.d. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
10 16 6 22 6 100
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 3,91 mlrd kn ( 1,5 mlrd kn premija neživotnih osiguranja
premija životnih osiguranja
Tržište osiguranja u srpnju
Premija osiguranja manja 4,6 posto U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija niža je 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok životna osiguranja bilježe kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi 5,4 posto
P
rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za srpanj ove godine 26 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 5,42 milijarde kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 4,6 posto. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 72,2 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 3,91 milijardu kuna i niža je 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila gdje je zaračunata premija od 1,55 milijardi kuna, što je na godišnjoj razini pad od 15,3 posto. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 28,7 posto te 39,8 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, u kojem je zaračunata pre-
je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 25,2 posto). U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,34 milijarde kuna što je u godinu dana povećanje od 6,8 posto, a koje u skupini životnih osigura-
Ukupna bruto premija potkraj srpnja iznosila je 5,42 milijarde kuna
Struktura premije po vrstama osiguranja siječanj-srpanj 2014. 27,79%
11,50%
siguranje od odgovornosti O za upotrebu motornih vozila Ostala osiguranja imovine Osiguranje cestovnih vozila - kasko Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranje od nezgode Ostala osiguranja od odgovornosti Ostala neživotna osiguranja Životna osiguranja
28,71%
8,38%
3,65% 5,09% 7,31% 7,58% Izvor: HUO
mija 1,51 milijardu kuna i niža je 16,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bru-
to premija iznosi 1,5 milijardi kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi 5,4 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 27,8 posto (u lanjskom razdoblju
nja sudjeluje sa 89,1 posto, te u ukupnoj premiji sa 24,8 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje s premijom od 86,04 milijuna kuna uz godišnji pad od 5,1 posto, slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaračunatom premijom od 62,22 milijuna kuna i padom od 13,5 posto, potom Rentno osiguranje s premijom od 12,51 milijunom kuna i porastom od 97,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 3,8 milijuna kuna i padom od 12,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Tržište životnih osiguranja povećano za 5,7 posto Prema kumulativnim podacima HUO-a za drugi kvartal ove godine, 16 osiguravateljskih društava koja se bave životnim osiguranjima zaračunala su bruto premiju u iznosu od 1,30 milijardi kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 5,7 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,1 milijardi kuna, odnosno premijom višom 7,2 posto u odnosu na 2013., koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 88,9 posto, a u ukupnoj premiji sa 24,8 posto. Glavni generator rasta ukupne premije je nova premija koja treću godinu za redom bilježi značajan porast. Tako je potkraj lipnja zaračunata bruto premija novih osiguranja iznosila 442,53 milijuna kuna kune što je na godišnjoj razini povećanje od 27,5 posto.
29
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014.
( 15,75 mlrd kn
prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo
( 1371 nagodba
sklopljena na trgovačkim sudovima
Predstečajne nagodbe
Sklopljena 1371, a prihvaćen plan za 720 predstečajnih nagodbi Iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe je 63,54 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 7084 tvrtke koje ukupno zapošljavaju 55.842 radnika Vesna Antonić antonic@privredni.hr
Z
aključno s ovogodišnjim 22. kolovozom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopila 1371 tvrtka. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 25,73 milijarde kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 24.250 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 720 poduzeća koja zapošljavaju 5627 djelatnika, dok im iznos prijavljenih ob-
nje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restruktu-
riranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je, prema Fininim, podacima 49,72 milijarde kuna, a zapošljavali su 42.480 rad-
nika. U radu je, pak, 739 predmeta sa 13.362 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 13,81 milijardu kuna.
Najviše onih s obvezama manjim od 10 milijuna kuna Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 63,54 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 7084 tvrtke koje ukupno zapošljavaju 55.842 radnika. Najviše predmeta, 6308 ili čak 89,05 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 6,19 milijardi kuna. Ostatak od 10,95
Zbirni pregled broja predmeta prema području djelatnosti Dug poslovnih subjekata s područja Grada Zagreba premašuje 25,03 milijarde kuna veza premašuje 7,85 milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2091 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 22. kolovoza ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 33,58 milijardi kuna. Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 6345 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvara-
Područje djelatnosti
Iznos prijavljenih obveza
Broj zaposlenih prema prijavi dužnika
Broj predmeta
GRAĐEVINARSTVO
15.758.682.099,55
11.028
1.177
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
13.437.750.933,49
20.141
1.046
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA
10.623.852.755,47
8.152
1.622
DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
6.521.895.077,61
3.826
753
STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI
6.347.326.564,17
2.022
540
INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
3.113.934.773,04
1.787
170
POSLOVANJE NEKRETNINAMA
1.994.938.698,01
127
138
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
1.398.553.579,40
1.423
228
PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
1.011.481.796,27
2.207
376
820.201.124,01
346
68
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI
676.896.166,72
1.784
159
RUDARSTVO I VAĐENJE
498.221.090,78
309
35
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA
401.226.595,36
717
32
NEPOZNATA DJELATNOST
366.430.632,49
807
410
DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI
263.840.345,85
349
27
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI
UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA
111.051.065,50
482
240
FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA
88.982.538,23
8
19
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA
66.399.062,50
117
7
OBRAZOVANJE
46.809.136,61
210
36
90.000,00
0
1
63.548.564.035,06
55.842
7.084
JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE UKUPNO Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi
posto otpada na 776 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi 57,35 milijardi kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 15,75 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 13,43 milijarde kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 10,62 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 6,52 milijarde kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 25,03 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 9,33 milijarde kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,21 milijardom kuna, Primorsko-goranske županije sa 4,6 milijardi kuna, Varaždinske županije sa 3,11 milijardi kuna... Zaključno sa 22. kolovozom, na trgovačkim sudovima sklopljena je ukupno 1371 nagodba. Najviše ih je, 383, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Osijeku, slijedi Trgovački sud u Zagrebu sa 339 nagodbi, potom varaždinski Trgovački sud sa 201, pa u Splitu sa 152, Rijeci 151, Zadru sa 79 te Trgovački sud u Bjelovaru sa 67 sklopljenih nagodbi.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3842, 1. rujna 2014.
Tržište novca Zagreb
Kamate ostaju niske i nakon aukcija trezorskih zapisa Jelena Drinković
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Z
a nama je još jedan tjedan koji je na novčanom tržištu protekao u mirnom ozračju, bez većih oscilacija u trgovanju. Kao i tijekom cijeloga ljeta, u proteklom razdoblju nije bilo većih volumena trgovanja, a kamatne stope su gotovo nepromijenjene. Visoka razina likvidnosti u sustavu koja se kreće oko pet milijardi kuna garantira stabilnu kamatnu stopu na postignutim niskim razinama, tako da povremeni porast potražnje za kratkoročnim pozajmicama može izazvati samo vrlo blagu korekci-
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
4
300
3
200
2
100
1
0
25.8.2014.
26.8.2014.
27.8.2014.
ju kamatne stope. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, prvoj nakon gotovo dva mjeseca, ostvaren je ukupni promet od 1,6 milijardi kuna, odnosno emitirano je 1,4 milijarde kunskih i 32,8 milijuna eurskih zapisa. Istovremeno, za upis
28.8.2014.
0
29.8.2014.
su bankarske i ostale institucije ponudile 2,254 milijarde kuna i 83,8 milijuna eura. Iznos upisanih zapisa viši je za oko 450 milijuna kuna od planiranog iznosa, te osamdesetak milijuna kuna više od dospjelog iznosa trezorskih zapisa. Time
25. 8. - 29. 8. 2014.
18. 8. - 22. 8. 2014.
u%
400
ponedjeljak
utorak
je dug koji Ministarstvo financija ima po osnovi svih izdanih zapisa dosegnuo povijesno najvišu razinu: 30,2 milijarde kuna. Prvi put nakon gotovo pet mjeseci emitirani su svi trezorski zapisi, tri kunska i dva valutna.
srijeda
četvrtak
petak
Prinosi po različitim rokovima dospijeća imali su i različite smjerove. Pad prinosa ostvaren je na tromjesečnim kunskim trezorskim zapisima za 20, te jednogodišnjim za pet baznih bodova. Pad prinosa zabilježili su i trezorski zapisi uz va-
lutnu klauzulu s rokom dospijeća od tri mjeseca za pet baznih bodova, dok je prinos na jednogodišnje zapise uz valutnu klauzulu porastao za 10 baznih bodova. Za ovaj tjedan najavljena je aukcija na kojoj Ministarstvo financija planira izdati milijardu kunskih, te 10 milijuna trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. U narednom razdoblju ne bi trebalo biti značajnijih promjena u kretanju pokazatelja novčanog tržišta. Dobra je vijest da svi potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica i dalje mogu računati na vrlo povoljnu kamatnu stopu.
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna blago oslabjela
Mirex iznad 200 bodova
Na tečajnici Hrvatske narodne banke protekli tjedan nije bilo dramatičnih promjena; kuna je blago valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,411233
CAD
kanadski dolar
5,335525
JPY
japanski jen (100)
CHF
švicarski franak
6,326421
GBP
britanska funta
9,603542
USD
američki dolar
5,786899
EUR
euro
7,627133
7.632
5,569283
primjena od 30. kolovoza 2014. 25.8.
Izvor: HNB
mjenom od dvije lipe na kraju tjedna ostvario vrijednost od 5,78 kuna. Promjena kod švicarskog
oslabjela prema svim valutama. Euro se zaustavio na 7,62 kune. Dolar je malo oscilirao i s pro-
26.8.
27.8.
28.8.
USD
franka bila je slične veličine. Na kraju tjedna franak je vrijedio 6,32 kune.
5.790
CHF
6.34
7.628
5.785
6.33
7.624
5.780
6.32
7.620
5.775
6.31
7.616
5.770
6.30
7.612
5.765
6.29
29.8.
25.8.
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
25.8.
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
Kolovoz rekordan za američke dionice Unatoč upozorenjima da možda prebrzo rastu, cijene dionica u SAD-u ostvaruju nove rekorde. U kolovozu su prosječno ostvarile najveći rast od
veljače. Indeks S&P 500 porastao je u osmom mjesecu za 3,4 posto, uz uzastopni rast od četiri tjedna. Prvi put je preskočio i granicu od 2000 bodova.
Rast je i dalje temeljen na optimističkim očekivanjima da će centralne banke na glavnim svjetskim tržištima poticati oporavak globalne ekonomije.
6850
17200
4580
FTSE 100
17160
Dow Jones
4574
6810
17120
6790
17080
4562
6770
17040
4556
25.8.
4420 4396
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
CAC40
4550 25.8.
9650 9600
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
25.8.
15750
DAX
15640
4372
9550
15530
4348
9500
15420
4324
9450
15310
4300
9400
15200
25.8.
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
NASDAQ
4568
17000
6750
25.8.
26.8.
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
1,0%
0,5%
0,5%
0,4%
0%
0,3%
-0,5%
0,2%
-1,0%
0,1% 28.7.
8.8.
18.8.
28.8
25.8.
26.8.
27.8.
28.8.
Vrijednosti fondova odsad na REGOS-ovom webu
Međunarodno tržište kapitala
6830
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, prošli je tjedan premašila prag od 200 bodova. Na kraju obračunskog razdoblja dostignuto je 200,3206 bodova. To je bila vrijednost Mirexa B, dok je Mirex A stigao do 100,4426 bodova, a Mirex C se zaustavio na 100,2476 bodova.
27.8.
28.8.
29.8.
26.8.
27.8.
28.8.
29.8.
27.8.
28.8.
29.8.
NIKKEI 225
25.8.
26.8.
Izazov oporavku predstavlja godišnja stopa inflacije u eurozoni koja je pala u kolovozu na 0,3 posto. To je najniža razina u posljednjih pet godina. Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke, stope inflacije ispod jedan posto zove “opasnim područjem” pa će novom kampanjom povoljnih zajmova nastojati potaknuti banke na veće kreditiranje gospodarstva. Mala inflacija utjecala je i na dionice velikih europskih trgovaca. Dionica Tesca pala je sedam posto, Sainsburyja 4,2, a lanca supermarketa Morrison 4,7 posto.
Podaci o vrijednostima obračunskih jedinica obveznog mirovinskog fonda objavljivat će se, sukladno odredbama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (NN 19/14), na mrežnim stranicama Središnjeg registra osiguranika (REGOS). Mirovinsko društvo dužno je za svaki dan vrednovanja objaviti na svojoj mrežnoj stranici neto vrijednost imovine i vrijednost obračunske jedinice mirovinskih fondova koje potvrdi depozitar. Podatke o vrijednostima obračunskih jedinica koje potvrdi depozitar mirovinsko društvo dužno je dostaviti REGOS-u u pisanoj formi (telefaks) i elektroničkoj formi u standardiziranom formatu koji omogućava nepromjenjivost sadržaja. Te je podatke REGOS dužan objaviti na vlastitoj mrežnoj stranici na vidljivom mjestu svakog radnog dana do 17 sati. Javna objava vrijednosti obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda za svaki dan
vrednovanja postala je dužnost obveznog mirovinskog društva i REGOS-a, dok je objava cijene udjela dobrovoljnog mirovinskog fonda dužnost dobrovoljnog mirovinskog društva. Stoga je Hanfa izvijestila da od 21. kolovoza 2014. godine prestaje s dnevnom objavom vrijednosti obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova, odnosno cijena udjela dobrovoljnih mirovinskih fondova na svojoj internetskoj stranici i putem elektronske pošte koja se šalje pretplatnicima. Hanfa će i dalje na svojoj internetskoj stranici nastaviti s dnevnom objavom Mirexa, indeksa obveznih mirovinskih fondova, s tom razlikom da će se umjesto jedne vrijednosti indeksa Mirex objavljivati tri (posebno za svaku kategoriju obveznog mirovinskog fonda). Podaci o vrijednosti Mirexa za svaki radni dan također će se i dalje slati pretplatnicima elektronskom poštom.
31
www.privredni.hr Broj 3842, 1. rujna 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.629.631.843,21 kn
Končar DST s najvećim rastom nije, a dosegnuo je 65 milijuna kuna. Četiri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila pozitivno. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -3,82 posto do 13,85 posto. Cro-
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
D
ionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli je tjedan porastao za 33 posto u odnosu na tjedan raTop 10 po prometu
tjedna promjena
Adris grupa d. d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Opeka d.d. Atlantic grupa d.d. Podravka d.d. HT d.d. Valamar Adria Holding d.d. Koncar - DST d.d. Europlantaže d.d. SN holding d.d.
+1,52% -2,80% -1,85% -3,82% +1,60% -0,23% -0,19% +13,85% -0,11% +0,90%
zadnja cijena 300,51 1.385,11 265,00 981,01 317,00 151,85 216,58 1.149,89 879,00 234,05
promet 7.527.935,08 5.240.005,87 3.975.000,00 3.841.383,55 3.789.176,74 3.693.992,67 2.415.053,56 2.239.456,18 1.494.300,00 1.077.521,16
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 64.700.100,53 kn
bex je nakon dva pozitivna tjedna pao, i to za 0,85 posto. Tjedan je završio na 1850,73 boda. Dobitnik tjedna je Končar DST s rastom od 13,85 posto i prometom od 2,2 milijuna kuna. Slijedi Podravka 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. Hub GAS long 4 Mlinar d.d. Ilirija d.d. Podravska banka d.d. Zvečevo d.d. Jadran d.d. Auto Hrvatska d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 5 ZIF Slavonski d.d. Turbos WTI nafta long 4
s prometom od 3,8 milijuna kuna i rastom od 1,60 posto. Atlantic Grupi cijena je pala za 3,82 posto uz promet od 3,8 milijuna kuna. Više od jedan posto pao je i Ericsson NT (za 2,80 posto). HT je imao
tjedna promjena +85,71% +37,25% +29,73% +26,32% +20,29% +18,17% +18,10% +16,81% +15,07% +14,99%
zadnja cijena 2,60 549,00 720,00 240,00 166,00 27,18 620,00 27,10 39,70 79,80
promet 5.712,20 1.098,00 297.774,81 15.720,57 385.490,86 10.872,00 603.600,51 217,20 207.798,50 54.025,20
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost 1.850,7300 1.043,9900 104,0869 133,8186
promet od 3,7 milijuna kuna, a tjedan je završio na cijeni od 151,85 kuna. Ukupno je 10 izdanja tr10 dionica s najvećim padom cijene Turbos € bund fut. Short 8 Vis d.d. Hoteli Živogošce d.d. Turbos zlato short 6 PIK-Vinkovci d.d. Badel 1862 d.d. Kaštelanski staklenici d.d. Turbos zlato long 6 Zagrebacko elektroteh. poduzece d.d. Kutjevo d. d.
tjedna promjena -0,85% -1,36% +0,03% +0,12%
govano u iznosu većem od milijun kuna, dok je njih 23 skupilo promet veći od pola milijuna kuna.
tjedna promjena -24,29% -21,05% -18,37% -14,27% -13,97% -13,53% -12,93% -12,83% -11,43% -10,06%
zadnja cijena 31,80 15,00 15,51 94,30 255,50 12,85 296,05 99,90 31,00 15,64
promet 130.154,60 150,00 1.551,00 9.330,00 29.157,00 53.054,55 43.065,36 19.980,00 961,00 2.615,20
*vijesti
Dobitnici opet prevladali Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 66 poraslo, od toga je 13 fondova poraslo preko jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se osam dioničkih i dva mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,06 do 2,17
posto. Među 32 dionička fonda u proteklom tjednu njih 29 bilježi rast. Dobitnike s rastom od 2,17 posto predvodi fond Ilirika JIE. Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu također su prevladavali dobitnici te je 10 od ukupno 11 fondova poraslo. Najviše HPB Global za 1,48 posto. Od osam
obvezničkih fondova, sedam je poraslo. Obveznički su ostvarili tjedne promjene od najviše 1,08 posto koliko bilježi NETA Emerging Bond. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice i dalje je fond KD Victoria s prinosom od 28,56 posto, a slijede Capital Two (26,94 posto) i
FIMA Equity (18,27 posto). Mješovite fondove predvodi ICF Balanced s rastom od 17,86 posto i Allianz Portfolio (13,21 posto). Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najveći prinos su ostvarili HPB Obveznički s rastom od 6,94 posto i PBZ Bond koji je porastao za 6,54 posto.
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
od 21. 8. do 28. 8. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
ICF Balanced
kn
Vrijednost udjela 117,9422
*Tjedna promjena [%] 1,42
KD Victoria
kn
19,5175
0,71
HPB Global
kn
82,0475
1,48
HI-growth
€
9,6204
0,70
OTP uravnoteženi
kn
107,4986
0,53
Raiffeisen World
€
132,5700
0,41
KD Balanced
kn
8,4630
0,35
ZB euroaktiv
€
129,2380
0,89
Agram Trust
kn
52,6480
-0,23
ZB trend
$
192,0094
-0,61
Allianz Portfolio
kn
137,4942
1,08
FIMA Equity
kn
68,0661
0,78
VB SMART
€
100,3315
0,68
€
103,3700
0,40
KD Prvi izbor
kn
12,8939
0,97
Raiffeisen Absolute
Ilirika JIE
€
132,8494
2,17
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
Raiffeisen New Europe
€
53,2300
1,51
ZB bond
€
176,9106
0,42
PBZ Equity fond
€
9,9470
0,50
HI-conservative
€
13,2858
0,38
HPB Dionički
kn
90,6435
2,03
Raiffeisen Bonds
€
163,6700
0,23
Erste Adriatic Equity
€
79,3400
1,39
PBZ Bond fond
€
117,4050
0,32 -0,05
NETA Global Developed
kn
101,5501
0,91
Capital One
kn
193,0331
ZB aktiv
kn
109,3247
1,31
HPB Obveznički
€
145,7385
0,29
Capital Two
kn
84,2816
1,75
NETA Emerging Bond
kn
70,1356
1,08
Ilirika Azijski tigar
€
44,9619
0,99
Erste Adriatic Bond
€
108,2700
0,05
PBZ I-Stock
€
7,5977
1,05
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
Platinum Global Opportunity
$
14,9886
0,01
PBZ Novčani fond
kn
141,9373
0,01
KD Nova Europa
kn
6,1880
-0,62
ZB plus
kn
173,7830
0,01
OTP indeksni
kn
40,3142
0,31
ZB europlus
€
149,1907
0,01
Platinum Blue Chip
€
94,1255
0,81
PBZ Euro Novčani
€
137,8062
0,02
NETA Frontier
kn
546,0294
0,02
Raiffeisen Cash
kn
155,7200
0,03
OTP MERIDIAN 20
€
91,3290
1,13
Erste Money
kn
149,4300
0,03
A1
kn
76,4800
0,63
HI-cash
kn
149,7392
0,02
NETA US Algorithm
kn
163,2302
0,95
PBZ Dollar fond
$
129,1990
0,03
NETA New Europe
kn
78,0484
1,65
HPB Novčani
kn
141,8823
0,02
Ilirika BRIC
€
76,9720
0,84
OTP novčani fond
kn
131,5202
0,03
VB CROBEX10
kn
101,3731
-0,26
VB Cash
kn
127,2889
0,03
KD Energija
kn
10,4467
0,66
Agram Euro Cash
€
12,1022
0,07
ZB BRIC+
€
97,8067
0,42
Allianz Cash
kn
117,1859
0,01
Raiffeisen Absolute Aggressive
€
118,1700
0,52
Erste Euro-Money
€
114,2700
0,02
Allianz Equity
€
133,3070
0,70
0,04
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
Auctor Cash
kn
108,4519
Raiffeisen euroCash
€
104,9100
0,02
€
105,6907
0,00 0,04
€
100,1800
0,15
HPB Euronovčani Locusta Cash
kn
1320,8919
ZB global
€
146,2570
0,10
NETA MultiCash
kn
106,3365
0,03
PBZ Global fond
€
13,1541
0,58
OTP euro novčani
€
102,1569
0,00
HI-balanced
€
11,4577
0,60
Raiffeisen zaštićena glavnica
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
Hospitalija nastavlja s dobiti Poduzeće Hospitalija trgovina iz Svete Nedelje ostvarilo je dobit od 455.520 kuna, objavljeno je u izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Time je nastavljen pozitivan trend: od početka godine ostvarena je dobit od 963.750 kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine dobit iznosila samo 75.000 kuna. Hospitalija trgovina imala je prihod u drugom tromjesečju od 16,8 milijuna kuna i rashode od 15,9 milijuna kuna. Manji prihodi HP-a U prvih šest mjeseci ove
godine Hrvatska pošta ostvarila je prihod od 719,7 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle ostvaren prihod od 829,8 milijuna kuna. Prema izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi, Hrvatska pošta završila je polugodište s gubitkom od sedam milijuna kuna, dok je prvom polugodištu 2012. godine zabilježena dobit od 29,1 milijun kuna. ZABA specijalist za Podravku Brokeri Zagrebačke banke obavljat će za Podravku uslugu specijalističke trgovine na Zagrebačkoj bur-
zi. Praćenjem dionice i davanjem naloga za kupnju i prodaju nastojat će osigurati njezinu stabilnost, veću likvidnost i atraktivnost za druge ulagače. U prvih sedam mjeseci ove godine na Zagrebačkoj burzi specijalistički promet činio je više od osam posto prometa dionica čiju likvidnost podupiru specijalisti, što jasno svjedoči o važnosti ove funkcije, izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Plodine stabilno U prvoj polovini godine trgovačka kompanija Plodine iz Rijeke ostvarila je rezultat sličan lanjskom. Prihod je iznosio 1,57 milijardi kuna, za četiri milijuna kuna više nego u prvom polugodištu 2012. Ostvarena je dobit od 23,4 milijuna kuna, oko dva milijuna kuna više nego u istom razdoblju 2012. Troškovi osoblja Plodina iznosili su 108 milijuna kuna, dva milijuna više nego lani. Dokapitalizacija Petrokemije U drugom krugu dokapitalizacije Petrokemije upisano je ukupno osam milijuna novih dionica, što zajedno s prvim krugom daje ukupni upis od 8,43 milijuna. To je malo više od praga uspješnosti od 8,33 milijuna dionica. Uprava kompanije utvrdila je konačnu cijenu nove dionice od 30 kuna, što predstavlja donju granicu ponuđenog raspona cijene od 30 do 100 kuna.
Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovnim rezultatima najvećih hrvatskih tvrtki 2013. godine
400 najvećih +
400 najvećih tvrtki po svim županijama RH