Pv 3845

U izvoznom zanosu Drvna industrija lani je imala izvoz od milijardu dolara, a već u prvom polugodištu ove godine 667 milijuna dolara

Konditorski problemi Proizvodnja je u 15 godina prepolovljena, domaće tržište preuzimaju stranci, a naši rade za istočna tržišta

Kamo s mandarinama?

Bez ruskog tržišta neretvanski proizvođači sada gledaju što će s rekordno dobrim urodom

aktualno Str. 6

aktualno Str. 10-11

priča s razlogom Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 4 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 22. rujna 2014.

Godina LXI / Broj 3845. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

zagreb business summit / stižu korejci / suradnja s poljskom / turizam / predstavljanja / SVIJET financijA

Inovativni poduzetnički pothvat

Ideja nije dovoljna Kako prevladati teškoće pri ulasku na tržište, kako riješiti problem početnog kapitala te kako i od koga dobiti potpore kroz cijeli inovacijski proces

EBAN POS ILOG PR info EEN

>>4-5

nosi k Što do ope Networ r u E e is r p Enter

Intervju: Teo Klapirić

u zadru održan Ruski bankarski forum

>> 6-7

>>21

Samo trgovački lanci trebaju količine koje mi nudimo, kaže upravitelj Braniteljske poljoprivredne zadruge Imoćanka

Iza dobro zatvorenih vrata ugledni bankari i utjecajni političari raspravljali su o novoj arhitekturi bankarskog sustava Rusije

oo?? “Kupujmo hrvatsko” ššttakcija

k kaaddaa??

četvrtak, 25. rujna od 9 do 18 sati

? ? e e j j d d gg na zagrebačkom Trgu bana J. Jelačića z zaaššttoo??

Izvorno

hrvatsko

Hrvatska kvaliteta

kako bismo dali potporu kvalitetnim hrvatskim proizvodima i štitili naša radna mjesta

Hrvatska gospodarska komora i EU - Vijetnam poslovna mreža (EVBN) te EU - Indonezija poslovna mreža (EIBN) organiziraju seminar

Vijetnam i Indonezija ulazne točke na tržište ASEAN-a Seminar će se održati 24. rujna 2014. od 900 do 1200 sati u HGK, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Prijave su otvorene do 22. rujna na e-mail eoi@hgk.hr. Radni jezik seminara je engleski.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA This project is funded by the European Union

UVOD

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Boris Lalovac, ministar financija:

Otpis dugova za socijalno ugrožene Očekujem da će i za veći broj socijalno ugroženih građana od 10.000 država bankama i telekomima predložiti otpis dugova.

Na kriterijima još uvijek moramo raditi i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić će vrlo brzo izaći s tim kriterijima. Svakako ćemo pokušati obuhvatiti veći broj građana. Tvrtkama koje odustanu od ovrha prema socijalno najugroženijima ponudit ćemo porezno priznat rashod. Vlada upravo na taj način želi postići sporazum s bankama i telekomima.

Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera:

Drvna industrija zaslužuje bolju poziciju Udio drvne industrije u ukupnom hrvatskom izvozu iznosi više od 10 posto i kao takva ta industrija zaslužuje mjesto među strateškim granama hrvatskog gospodarstva. U prvih pet mjeseci ostvarila je rast izvoza od 23 posto, rekordno u cijelom gospodarstvu, te suficit od 330 milijuna dolara. Zadovoljni smo činjenicom da je Vlada uvrstila drvnu industriju u industrijsku strategiju od 2014. do 2020. godine. Mislimo da će na taj način doći do izražaja sav potencijal našeg sektora. Taj sektor godišnje ulaže više od 550 milijuna kuna u investicije, što je oko sedam posto njegovih ukupnih godišnjih prihoda.

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom:

Veliki interes za državne nekretnine Za stavljanje u funkciju 100 državnih nekretnina u završenom savjetodavnom procesu Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom stiglo je 700 prijedloga, dosta zanimanja bilo je i za najam 20 državnih stanova u Zagrebu, a uskoro će se za najam ponuditi i dosta državnih stanova u Osijeku. Neki od njih su vrlo zgodni i zanimljivi, za neke lokacije i objekte ima i više različitih prijedloga, i iz Hrvatske i inozemstva, no ipak ima i nekretnina za koje nije stigao nijedan prijedlog. Svi će se prijedlozi prvo analizirati i tek potom organizirati natječaji za najam, koncesiju ili neki drugi model za korištenje pojedine nekretnine.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MIROSLAV VARGA, GOOGLE ADWORDS CERTIFICIRANI TRENER

Gađanje snajperom, a ne sačmaricom Prava je istina, a ne urbana legenda, da se internet marketingom mogu ostvariti povrati ulaganja ili ROI (return on investment) od 1:100.000

P

“

ola novaca koje ulažem u marketing uludo bacam, samo ne znam koju polovinu” – poznata je izreka Johna Wanamakera, svjevrsnog oca suvremenog oglašavanja. Da je za njegova vijeka postojao internet marketing, ne bi to izjavio. A što je internet marketing?

Internet je fenomen kojeg neki smatraju najvećim dostignućem ljudske civilizacije. Dijelom i zato jer je njime obuhvaćeno skoro pola sveukupne populacije, ali taj broj svakodnevno raste.

Prema podacima GSMA, 84 posto svjetske populacije ima dostupan komercijalni internetski signal, a samo 80 posto ima priključak na struju.

Grubo se internetski marketing definira kao niz aktivnosti na internetu kojima se pokušava pronaći potencijalni kupac - bilo istraživanjem njegova ponašanja, bilo nuđenjem svojih proizvoda ili usluga. I to bez obzira na kojoj lokaciji on bio ili o kojem dobu dana je riječ ili pak kojim jezikom se služi. Jedini je problem to što na internetu postoji golema količina informacija i treba se izdvojiti iz tog mnoštva. Često se kaže da se “povećava vidljivost”.

Mjesečno na internet pohranjujemo tri puta toliko informacija koliko je producirano u cijeloj ljudskoj povijesti do 2003. Sve civilizacije, od početka povijesti do 2003., producirale su 40 egzabajta informacija. Ove godine smo (do sada) na internet pohranili više od 800 egzabajta informacija. Ta količina informacija prelazi naše mogućnosti pretraživanja. Stoga koristimo tražilice, najčešće Google.

Najbolje prolaze oni koji imaju najbolje (prve) pozicije u rezultatu pretra-

Internetski marketing u Hrvatskoj je na razini od 10 do 15 posto marketinških proračuna ge i stoga se svi pokušavaju tamo pozicionirati.

Više od 75 posto tražitelja zanima samo prvih pet rezultata. Ostale ni ne gledaju. Dijelom su za to “krive” tražilice jer su rezultati vrlo relevantni.

To ne čudi jer, primjerice, Google svoj algoritam prilagođava više od 500 puta godišnje. Često se čuje pitanje: kako je Google postao jedna od najbogatijih tvrtki, a dijeli sve

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

besplatno? Googleov poslovni model je također presedan. Uspjeli su nudeći skoro sve besplatno (tražilica, gmail, YouTube, maps...), postali izuzetno dohodovna tvrtka čija je vrijednost dionica u zadnjih 10 godina narasla oko 12 puta.

Svatko tko koristi njihove besplatne alate ili sadržaje, ostavlja i neke podatke o svojim navikama. Te podatke Google ustupa oglašivačima putem Google AdWords sustava da što točnije ciljaju svoje tržište. Nije nikakav problem “gađati” oglasima samo žene koje su majke, dobne skupine od 24 do 35 godina, koje žive u Londonu dva kilometra oko metro stanice

Picadilly, koje na svom mobilnom uređaju, namještenom na španjolski jezik, subotom od 10 do 10.45 čitaju na portalu privredni.hr članak o hrani u kojem se spominju hrvatska i mediteranska kuhinja. Takvom preciznom segmentacijom dolazite do vrlo malog broja osoba koje oglasi ciljaju (gađate snajperom za razliku od drugih medija koji imaju efekt sačmarice). Zato nisu urbane legende da možete ostvariti povrate ulaganja ili ROI (return on investment) od 1:100.000.

Uspoređujući se sa svjetskim pokazateljima, Hrvatska još kaska, ali trendovi su dobri. Internetski marketing u Hrvatskoj je na razini od 10 do 15 posto marketinških proračuna, no taj iznos raste. I s podmlatkom ne stojimo loše. Naši studenti redovito na GOMC (Google Online Marketing Challenge) natjecanju ostvaruju dobre rezultate. Zadnje tri godine smo između 10 i 15 posto najboljih na svijetu. I ove godine je tako, s tim da moram s ponosom reći da su osječki studenti vodeći u Google Adriatics regiji. Možda je jedan od razloga to što naša tvrtka odlično surađuje s osječkim Ekonomskim fakultetom.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Adris dokapitalizirao CO Prema Ugovoru o kupoprodaji dionica Croatia osiguranja iz ožujka ove godine između Vlade i Adris Grupe, Adris Grupa je uplatila 840 milijuna kuna za dokapitalizaciju Croatia osiguranja. Kako kažu u osiguravateljskoj kući, novac će kapitalno osnažiti CO, omogućiti brže i učinkovitije restrukturiranje kompanije te rast i razvoj CO-a kako bi, u bitno promijenjenim tržišnim okolnostima, CO zadržao i ojačao poziciju tržišnog lidera u Hrvatskoj i pripremio se za snažniji tržišni iskorak u regiji.

Na putu prema dolje

Hrvatska je na putu da šestu godinu zaredom zabilježi pad gospodarskih aktivnosti, a možda će morati uzeti međunarodnu pomoć kako bi provela bolne promjene potrebne da gospodarstvo postane produktivno, procjenjuju domaći analitičari u anketi Reutersa. Analitičari ocjenjuju kako vlade još od 2000. godine zaziru od tržišnih reformi.

Hrvatske tvrtke na SeafoodExpo-u Hrvatska gospodarska komora po treći put organizira zajednički nastup članica na međunarodnom sajmu morske hrane SeafoodExpo Southern Europe koji se ove godine održava u Barceloni, Fira de Barcelona – GranVia, od 22. do 24. rujna. Ovaj specijalizirani sajam ribljim proizvodima organizira se u regiji s jednom od najviših stopa konzumacije proizvoda ribarstva po glavi stanovnika.

Ove će se godine na štandu HGK-a predstaviti Arbacommerce, Sardina, S.I.C, i ribarska zadruga Omega 3.

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

“ Ključ uspjeha svakog projekta jest imati proizvod ili uslugu koju

će prihvatiti tržište i kojom će se ostvariti odgovarajuća prednost pred konkurentima.

Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO

”

Inovativni poduzetnički pothvat

Ideja nije dovoljna, U Hrvatskoj i regiji najveći problemi su nedostatak edukacije za poduzetništvo kroz formalno obrazovan projekti. Jedan od velikih kamena spoticanja je i prevelika normizacija i birokratizacija poslovnog okruže Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O

dluka o ulasku u već dulje vrijeme uzbrkane poduzetničke vode nije nimalo laka ni jednostavna.

Razlozi tomu su gospodarska kriza, složena administracija, mušičav porezni sustav, često suvišna bankovna jamstva te nelikvidnost.

Stoga mnogi odustaju od poduzetničkog pothvata i čekaju bolja vremena.

Međutim, za one koji imaju zaista dobru ideju ili, štoviše, jedinstven i inovativan proizvod, prava je šteta da se ipak ne odluče uhvatiti u koštac s tržištem.

Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO), kaže kako na tome putu od zamisli do inovacije poduzetnik treba usvojiti niz vještina od prezentacijskih, preko prodajnih i marketinških

pora kroz cjelokupan inovacijski proces. Inovacijski programi potiču faze istraživanja i razvoja, dok jamstveni programi, mikrokrediti i investicije potiču komercijalizaciju. “Isto tako, Ministarstvo poduzetništva i obrta programom poticanja poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls/Inovacije u poduzetništvu te Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP putem crowdfunding kampanje za inicijalno financiranje novih pothvata uvelike pospješuju ulagačku klimu u inovativne projekte”, ističe on.

Prednost pred konkurentima S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoje dovoljni izvori financiranja inovacija, posebice u fazi komercijalizacije, HAMAG-BICRO ove godine uvodi novi program equity jamstava te intenzivno radi na uspostavljanju fonda rizičnog kapitala koji se očekuje u 2015.

Hrvatskom gospodarstvu potrebno je okrupnjavanje, ali ne takvo gdje veliki progutaju male, smatra Bronzin vještina, do uspostavljanja suradnji, partnerstva i privlačenja investitora.

Ova agencija, pojašnjava Liović, inovativnim poduzetnicima pruža mogućnost ostvarenja pot-

Nadalje, Liović ističe kako je teško dati jednostavan odgovor na pitanje u koji je segment gospodarstva trenutačno najbolje pokušati ući putem startup tvrtke. “Ključ

uspjeha svakog projekta jest imati proizvod ili uslugu koju će prihvatiti tržište i kojom će se ostvariti odgovarajuća prednost pred konkurentima. Ona se može postići nižom cijenom, boljom kvalitetom proizvoda ili usluge, inovativnijim pristupom, agresivnijim marketinškim pristupom u odnosu na konkurenciju... Ako govorimo s aspekta međunarodne konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, ekspanziju doživljava IT sektor, turizam te pojedini segmenti prerađivačke industrije, primjerice, metalna”, naglašava on.

Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus,

kaže kako je za inovativni poslovni pothvat pojedinca ili tvrtke ponajprije potrebna dobra ideja, ali da ona nije dovoljna. “Potrebno je imati dobar tim koji je dovoljno uporan kako bi dobru ideju plasirao na tržište. Osim toga, potrebna je određena doza tvrdoglavosti”, smatra Bronzin.

Pojedinci, kojima je pojam poduzetništva nov, za realizaciju poslovne ideje često se obrate krugu poznatih ljudi, dakle, obitelji, prijateljima, poznanicima. No unazad nekoliko godina postoji veliki izbor institucionalne pomoći, kao što su Razvojna agencija Zagreb TPZ, Tehnološki park Varaž-

din, BIOS Osijek, Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci STeP Ri, pa HAMAG-BICRO, te programi Ministarstva poduzetništva i obrta, ali isto tako i izvaninstitucionalne, kao što su Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, Hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE... “To su mjesta gdje se može potražiti savjet, pronaći specijalizirani programi o poduzetništvu, poslovnom planiranju, pokretanju vlastitog posla, ali isto tako i dobra mjesta za ‘umrežavanje’ s potencijalnim partnerima i klijentima”, napominje on.

Slično je ako se radi o mladoj tvrtki ili startupu,

5

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

“ Problemi i ideje koje ih rješavaju postoje svuda oko nas, a na nama je da te prilike iskoristimo. ”

*vijesti

Ivor Bihar, voditelj proizvoda u Degordianu

treba i tvrdoglavost je i kronični nedostatak tzv. početnog i jeftinog kapitala kojim bi se pokretale tvrtke ili lansirali novi nja i veliko financijsko opterećenje te pravna nesigurnost, kaže Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus

kao i onim poslovnim subjektima koje poslovanje temelje na inovativnosti i znanju, budući da postoje prilagođeni programi i za njih, kao i mogućnost apliciranja za sredstva, primjerice, Europske unije. “Kod realizacije proizvoda ili usluge, kako bi se plasirali na tržište, pomažu i poslovne asocijacije kao što su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i udruženja izvoznika poput udruge Hrvatski neovisni izvoznici softvera CISEx”, dodaje Bronzin.

Novac i ekspertiza Ipak, početni kapital za poslovnu avanturu ponajčešće osiguravaju prija-

telji ili obitelj. “Tek kada imate dovoljno pripremljenu ideju, a katkad i gotov prototip, možete pristupiti izvorima financiranja kao što su crowfounding ili poslovni anđeli, ali isto tako i poslovnim mikrokreditima i kreditima za koje dio jamstva daje HAMAG-BICRO. Za one koji su spremni dobar dio vlasništva prepustiti nekom drugome idealni su tzv. venture capital fondovi koji danas, uz novac, nude i ekspertizu u vođenju tvrtki, često i povezivanje s mogućim partnerima i kupcima te plasman na međunarodna tržišta”, pojašnjava.

Prema Bronzinovu iskustvu, što se može pro-

naći i u literaturi, samo 10 posto ljudi na svijetu spremno je biti poduzetnikom.

A od tih 10 posto, jedan posto ih to stvarno želi, a samo jedna trećina uspije.

“U Hrvatskoj, ali i u regiji, najveći problemi su nedostatak edukacije za poduzetništvo kroz formalno obrazovanje, dakle školstvo, kao i kronični nedostatak tzv. početnog i jeftinog kapitala kojim bi se pokretale tvrtke ili lansirali novi projekti razvoja proizvoda i usluga. Jedan od velikih kamena spoticanja je i prevelika normizacija i birokratizacija poslovnog okruženja i veliko financijsko opterećenje, ponajprije cijene rada, ali isto tako i fiskalni i parafiskalni nameti, kao i pravna nesigurnost, budući da se pravila igre non-stop mijenjaju”, smatra on.

Doba jednostavne ekonomije, tvrdi Bronzin, je prošlo. Stoga je pri ulasku na tržište potrebno imati multidisciplinarni pristup. “Danas je potrebno kombinirati više različitih područja kako bi se osmislio proizvod ili usluga koja je primamljiva kupcu ili, kako ih danas zovemo, partnerima.

Globalno gledajući, bilo koja ideja, odnosno ulaz u neki segment gospodarstva, danas ipak mora imati odličnu informatičku podršku i tu osobno vidim najveći prostor za internacionalizaciju poslovanja kako IT tvrtki tako i onih iz drugih gospodarskih grana koje imaju veliki potencijal, a ponajprije se baziraju

na konstantnoj inovativnosti i znanju bez obzira radi li se o proizvodnji hrane, turizmu ili drugom”, ističe on dodajući kako je hrvatskom gospodarstvu potrebno okrupnjavanje. “Ali ne takvo

živanje treba ustanoviti hoće li inovativni proizvod kada izađe na tržište biti korišten na njemu.

Korisno je razgovarati s budućim klijentima o njihovim praksama i procesima te napraviti neko-

Bihar savjetuje da oni koji se odluče na inovativni poslovni pothvat ponajprije testiraju i istraže tržište gdje veliki progutaju ili unište male, nego u, primjerice, konzorcijskom nastupanju gdje to zajedništvo čine uske specijalizacije u pojedinim nišama, ali objedinjene na taj način da tvore sinergijski učinak, gdje jedan-plusjedan daju više od dva”, smatra Bronzin.

Razgovori s većim igračima Ivor Bihar, voditelj proizvoda u Degordianu, kaže kako je zapravo najvažnije odvažiti se na inovativni poslovni pothvat.

“Problemi i ideje koje ih rješavaju postoje svuda oko nas, a na nama je da te prilike iskoristimo. Ključno je također poznavanje tržišta i tehnologija te posvećenost svih pojedinaca u organizaciji istom cilju – jer razvoj inovativnih proizvoda može biti zahtjevan”, naglašava.

Osim toga, on savjetuje da oni koji se odluče na inovativni poslovni pothvat, ponajprije i ako je to moguće, testiraju i istraže tržište. “Istra-

liko razgovora s većim igračima iz iste industrije kako bi se saznale potencijalne slabosti i prijetnje već u toj fazi”, napominje on.

Nakon što se navedeno ispuni, postoje razni oblici financiranja koji ovise o fazi i zahtjevnosti projekta. Za početak tu su 4F - Founders, Friends, Family and Fools, (osnivači, prijatelji, obitelj i “budale”), tj. četiri skupine koje su spremne uložiti u projekt u njegovoj najranijoj fazi, kada je on isključivo još ideja. “Nakon toga crowdfunding ili poslovni anđeli mogu pomoći u ranijim fazama ulaganja, a tu su također inkubatori koji pomažu mladim tvrtkama u razvoju i financiranju. Za kasnije, veće runde ulaganja, otvara se mogućnost korištenja venture capital fondova. Država također podupire inovativne poduhvate kroz projekte Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAGBICRO-a”, zaključuje Bihar.

EBRD: U Hrvatskoj pad BDP-a Za regiju Središnje Europe, u koju je uključena i Hrvatska, EBRD je u svom izvješću povećao procjenu ovogodišnjeg gospodarskog rasta s prethodnih 2,2 na 2,5 posto, zahvaljujući snažnom rastu poljskog i mađarskog gospodarstva u prvom polugodištu. Procjena za Hrvatsku se nije mijenjala, a očekuje se pad BDP-a od pola posto. U susjednim zemljama procjene su redom srezane, ponajprije zbog katastrofalnih poplava u svibnju koje su pogodile vitalne gospodarske sektore poput energetike i poljoprivrede u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Više od 7900 tvrtki ne isplaćuje plaće Porezna uprava je objavila novi popis poslodavaca koji ne isplaćuju plaće svojim radnicima. Takvih je ukupno 7907 sa 31.324 zaposlena. Riječ je o poduzetnicima koji su tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće.

Izložba austrijskog dizajna

Izložba pod nazivom Design=Austria: Prints+ Products otvorena je proteklog tjedna u izložbenom prostoru Odjela za dizajn Sektora za industriju HGK-a. Na izložbi se predstavlja suvremeni austrijski dizajn u selekciji i organizaciji Centra znanja i interesne organizacije designaustria. Koncepcijski je osmišljena kao pregled najboljih austrijskih dizajnerskih rješenja u protekle dvije godine.

Svi predstavljeni proizvodi dobitnici su nagrada za odlični produkt i grafički dizajn, a predstavljeni su i radovi dizajnera hrvatskog podrijetla koji rade u Austriji.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 2005. god

Skupština Hrvatskog drvnog klastera

osnovana Braniteljska zadruga Imoćanka

Teo Klapirić, upravitelj Braniteljske poljop

U poljoprivre Drvna industrija u izvoznom zanosu Lani su imali izvoz od milijardu dolara, a već u prvom polugodištu ove godine izvozom su ostvarili 667 milijuna dolara

H

rvatska drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila je izvoz od 667 milijuna dolara i suficit trgovinske bilance s inozemstvom od 391 milijun dolara, što je rast za 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Izvoz drvnog sektora sada čini 10 posto ukupne robne razmjene.

Zbog poplava su se u velikim problemima našle pilane “Glavna izvozna tržišta su Njemačka, Italija, Austrija i druge zemlje Europske unije. Iako su hrvatski proizvođači na tim tržištima bili prisutni i ranije, ulazak u EU znatno nam je olakšao izvoz te ubrzao i pojednostavio čitav postupak”, rekao je predsjednik Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK-a Zdravko Jelčić koji je zajedno s predstavnicima Izvršnog odbora Udruženja zadovoljan korekcijom prvobitne verzije Industrijske strategije te uvrštavanjem proizvodnje namještaja u skupinu strateških djelatnosti Hrvatske.

“Na ovaj način se djelomično prihvaća i uvažava naš stav izražen pisanim prigovorom s pri-

jedlogom da se osim namještaja kao podloga za izradu Industrijske strategije uzme i segment drvne industrije oznake C-16 – Prerada drva i proizvoda od drva i pluta. U tom segmentu se nalaze mnogi proizvođači koji izvoze proizvode visoke dodane vrijednosti i zapošljavaju”, istaknuli su iz Udruženja.

I na prošlotjednoj skupštini Hrvatskog drvnog klastera izrazili su zadovoljstvo jer je proizvodnja namještaja prepoznata kao jedna od ključnih industrija.

“Namještaj je bolje prošao nego prerada drva, no nadamo se da ćemo svojim rezutatima to promijeniti”, rekao je direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran koji je ocijenio zadovoljavajućim stanje u drvnoj industriji kada se uzme u obzir kriza koju su prošli od 2009. do 2011. godine. A lani su dosegnuli izvoz pretkriznih vremena od jedne milijarde američkih dolara.

Opet manjka sirovine Direktor tvrtke Prostoria Tomislav Knezović kazao je da je njegova tvrtka zabilježila u ovoj godini rast izvoza od 80 posto u odnosu na 2013., te apelirao na domaće proizvođače namještaja da se više orijentiraju na

proizvodnju brendiranih proizvoda za koju smatra da je dugoročno održiva.

Predsjednik Uprave tvrtke Lokve Franjo Mihelčić kazao je da raste interes za upotrebu drva u graditeljstvu kao posljedica zakonskih okvira Europske unije, ali i da bi je trebalo više poticati u Hrvatskoj. Dok je Raoul Cvečić Bole, direktor Udruge proizvođača peleta, briketa, drvne biomase i pripadajućih tehnologija, istaknuo kako se godišnje u Hrvatskoj proizvede oko 260.000 tona peleta od čega se izvozi više od 95 posto, te da bi i u Hrvatskoj trebalo što više poticati njihovu upotrebu.

Iako većina drvoprerađivača bilježi dobre rezultate, u velikim problemima našle su se pilane, odnosno primarna obrada drva. Zbog poplava na pojednim područjima nije moguća sječa trupaca, te im nedostaje drvne sirovine. Direktor Quercusa Ante Mijić iz Novske rekao je kako im nikad nije bilo teže, pa je apelirao na Hrvatske šume da vide što mogu napraviti po pitanju isporuke trupaca. A odgovor je dobio od predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Ivana Pavelića - da će do kraja godina biti isporučene sve dogovorene količine.

(I.G.)

Donedavno su imotski poljoprivrednici svoje proizvode prodava otkupljujemo robu i plasiramo je u trgovačke lance koji u ovom Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

B

raniteljska poljoprivredna zadruga Imoćanka osnovana je 2005. godine te joj je ovo deveta godina kako se bavi otkupom voća i povrća s imotskog područja. S njenim upraviteljem Teom Klapirićem razgovarali smo o uvjetima otkupa voća i povrća, problemima imotskog gospodarstva i poljoprivrede na tom području te o načinu plasmana hrane. Klapirić nam je otkrio planove te braniteljske poljoprivredne zadruge vezane za otkup janjadi i razvoj ovčarstva na ovome području te o projektu plantažnog uzgoja smilja.

Kako posluje Zadruga?

- Zadrugu je osnovalo 16 članova, a danas nas ima 25 zadrugara. Istina, naši članovi nemaju nikakvu povlasticu pri otkupu proizvoda, ali nam je interes da postanu najveći proizvođači voća i povrća te razvojačeni branitelji koji se bave poljoprivredom.

Imamo 379 kooperanta, od kojih je oko 350 aktivno. U devet godina poslovanja svojim članovima i kooperantima, odnosno poljoprivrednicima, isplatili smo oko 22 milijuna kuna za voće i povrće koje su plasirali preko nas. Zadruga je braniteljska i naša najveća prednost jest ta što imamo svoju solidnu mehanizaciju te što obrađujemo pet hektara zadružne zemlje. Ipak, najvažnije je to što naši kooperanti imaju gdje plasirati svoje proizvode bez obzira na količinu. Stalno

je zaposlen samo upravitelj, dok za vrijeme otkupne sezone imamo sezonske radnike.

Kako ide otkup? Možete li ga planirati?

- Ne možemo planirati jer sve oscilira. Recimo, prošle je godine bila solidna otkupna cijena krumpira, ali ga je nedostajalo. Ove godine se dosta naših kooperanata odlučilo na sadnju krumpira tako da smo otkupili 250 tona te biljke, ali cijena nije bila dobra, pa dobar dio kooperanata kaže da iduće godine neće saditi krumpir. Jednostavno, nije lako plasirati urod jer

Imoćanka nije osnovana kako bi ostvarivala dobit, već je više riječ o klasičnom socijalnom poduzetništvu je ogromna konkurencija uvoznih poljoprivrednih proizvoda te proizvoda iz ostalih krajeva Hrvatske.

Kako izići iz tog kruga?

- Koliko sam god optimist, mislim da zadnjih godina polet proizvođača svježeg voća i povrća opada. Razlog, jasno, nije jednostavan, ali se očito, kad je riječ o našoj poljoprivredi, nešto dobro ne radi. Negdje je zakazalo. U Dalmatinskoj zagori proizvođači povrća ne mogu zbog usitnjenosti konkurirati onim slavonskima koji su se bolje pozicionirali i profilirali, a i konkurentniji su. Mi smo

u prosincu sa svim dobavljačima dogovorili okvirne količine, ali nije jednostavno ništa plasirati u određenom momentu.

Postoji li dugoročno rješenje za taj problem?

- Možda bi nekakvo rješenje bilo u pogonu za preradu, ali tada dolazi problem s količinom. Primjerice, običan pogon za proizvodnju čipsa zahtijeva barem 750 tona krumpira, a mi smo ove godine otkupili rekordnih 250 tona. Jednostavno, nemamo takve količine da bismo mogli pratiti industriju. Nekada je povrće i voće kod nas dozrijevalo

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

7

( 25 zadrugara ( oko 22 mil kn i 379 kooperanta danas u zadruzi

u 9 godina poslovanja isplaćeno poljoprivrednicima

rivredne zadruge Imoćanka

di je nešto zakazalo li na splitskoj veletržnici, no to im u zadnje vrijeme ide sve teže. Upravo zato je i značaj naše zadruge veći jer im mi trenutku jedini mogu otkupiti ovolike količine svježeg voća i povrća može imati tako nisku cijenu.

Kakva je perspektiva vaše zadruge?

- Donedavno su imotski poljoprivrednici svoje proizvode prodavali na splitskoj veletržnici, no to im u zadnje vrijeme ide sve teže. Upravo zato je i značaj naše zadruge veći jer im mi otkupljujemo robu i plasiramo je u trgovačke lance koji u ovom trenutku jedini mogu otkupiti ovolike količine svježeg voća i povrća. Godinama surađujemo s njima i uglavnom smo zadovoljni tom suradnjom. Naša je sreća što Zadruga ima pet hektara svoje zemlje koju obrađujemo i tako pokrivamo osnovne troškove poslovanja. Braniteljska zadruga Imoćanka nije osnovana kako bi ostvarivala dobit, već je više riječ o klasičnom socijalnom poduzetništvu. ranije nego recimo u Slavoniji, ali je očito da su se klima i uvjeti promijenili i da neke vrste kasnije dozrijevaju, što ponekad i nije loše - primjerice, sada imamo neke vrste koje nitko nema. Trenutačno na imotskom područuju imamo solidne količine dinje i lubenice kojih u drugim krajevima više nema.

Kakav je urod i cijena ove godine?

- Ova kišna godina rezultirala je time da se kod nekih vrsta povrća prepolovio urod, dok je otkupna cijena općenito niska ove godine, tako da su troško-

vi transporta do Zagreba vrlo veliki i prilično utječu na konkurentnost naših proizvoda. Otkup nam drastično pada po završetku turističke sezone.

Jeste li kao braniteljska zadruga povlašteni?

Dobivate li neke posebne poticaje?

- Osim osnivačkog kapitala koji dobiju sve zadruge i za koji smo kupili strojeve, odnosno traktor s priključcima, te nekoliko donacija za opremanje prostora, mi smo kao i svaka druga tvrtka i zadruga na tržištu i nosimo se s tržišnim zakonitostima. Normalno pla-

ćamo obveze kao i bilo koja tvrtka. Što je s vašim projektom sadnje crvenog luka?

- Zasadili smo mi crveni luk, ali unatoč tome što sami obrađujemo zemlju i imamo mehanizaciju, ne možemo cjenovno konkurirati uvezenom luku iz Nizozemske koji u Splitu u veleprodaji stoji 0,90 kuna. Mi tako nisku cijenu ne možemo postići.

Kažu da je ona posljedica embarga Rusije na uvoz voća i povrća iz EU-a, ali je očito da nizozemskog proizvođača njegova država subvencionira kada

Zašto na imotskom području nedostaje poduzetničkih inicijativa?

- U Imotskom postoji vrlo složen problem kad je riječ o razvoju poduzetništva. Jednostavno nedo-

staje pravih i hrabrih poduzetničkih inicijativa.

Onaj tko misli nešto napraviti, mora se osloniti na sebe, a ne očekivati nečiju pomoć. Možda razlog stagnacije leži u činjenici da se iz egzistencijalnih razloga zadnjih godina u inozemstvo iselilo oko 1500 obitelji i što se studenti nakon završetka školovanja ne vraćaju jer nemaju gdje raditi. To je najvitalniji dio stanovništva koji bi u normalnoj situaciji trebao biti pokretač razvoja.

Ima li u takvoj situaciji Imoćanka neke planove?

- Naravno da imamo planove i projekte za koje smatramo da mogu biti uspješni. Upravo smo pokrenuli projekt podjele ovaca zainteresiranim stanovnicima sa šireg imotskog područja koji imaju uvjete za držanje ovaca i uzgoj janjadi. Zadruga, naime, svoj interes vidi u otkupu janjadi tako da smo obišli zainteresirane i utvrdili da 25 obitelji već zadovoljava naše uvjete.

Problem je nastao stoga što smo mi planirali nabaviti i podijeliti oko 500

Izlaz je u ekološkoj proizvodnji Gdje vidite imotsku poljoprivredu u ovako teškim uvjetima?

- Optimist sam i vidim izlaz u ekološkoj proizvodnji hrane. Unatoč nekim skeptičnim mišljenjima, zemljište u Imotskom polju i okolne vrtače nisu ni malo zagađene pesticidima. Jako nam malo nedostaje da dobijemo niz proizvođača ekološke hrane. Neće biti velikih količina, ali je to smjer koji je očito logičan.

komada mladih ovaca pasmine pramenka, a interes se pokazao za više od 2500 komada. Nadam se da ćemo uspjeti uz određene potpore u nekoliko godina zadovoljiti interes tih obitelji. Mislim da će nam i Županija splitskodalmatinska izaći dijelom u susret.

Zašto ste se odlučili za otkup janjadi?

- Zadruga posluje bez dobiti i imamo probleme jer šest mjeseci, kada nema otkupa voća i povrća, nemamo nikakvih prihoda.

Stoga namjeravamo otkupom janjadi ostvariti kakav-takav prihod. Budućnost tog projekta vidimo i u činjenici da slijedi strogi veterinarski nadzor proizvodnje mesa u certificiranim klaonicama tako da više nećemo imati dosadašnju praksu da lokalni vlasnici stada ovaca sami usmrćuju životinje i prodaju meso.

Znači, mi samo nastavljamo s plasmanom hrane.

Imate li još projekata?

- Planiramo otkup smilja i njegovu plantažnu proizvodnju. Na tom projektu surađujemo s braniteljskom zadrugom iz Dicma koja ima mehanizaciju za branje smilja na plantažama i bavi se preradom ljekovitog bilja. Zasadit ćemo jedan hektar ove višegodišnje kulture koja ne zahtijeva navodnjavanje ni tretiranje što je za nas vrlo prihvatljivo.

Mislim da je ovo područje idealno za plantažni uzgoj ljekovitog bilja koje uostalom ovdje prirodno raste.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 12% BDP-a

u Hrvatskoj se troši na plaće javnih službenika

Ministar financija Boris Lalovac na sastanku s članovima AmChama

Ne može javna uprava biti najmoćnija industrija Do sada bi se prvo dogovorili proračunski rashodi, a zatim su kreirani modeli za namicanje tog novca od poduzeća i građana. Sada će se prvo vidjeti koliko realno gospodarstvo i građani mogu dati, a onda će se planirati rashodi Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

ismo toliko bogati da nam javna uprava bude najjača industrija, izjavio je prošli tjedan ministar financija Boris Lalovac. Govoreći pred članovima AmChama, američke gospodarske komore u Hrvatskoj, ministar je najavio novi model kreiranja proračuna. Do sada su se prvo dogovorili proračunski rashodi, a zatim su kreirani modeli za namicanje tog novca od poduzeća i građana. Lalovac najavljuje obrat: prvo će se vidjeti koliko realno gospodarstvo i građani mogu dati. A onda će se prema tome planirati i rashodi.

Još rano za niži PDV Lalovac je rekao da se u Vladi razmišljalo i o smanjivanju stope PDV-a, no ekonomske mogućnosti Hrvatske to još ne dopuštaju. Mnoge odluke bile su vezane i uz priključivanje EU-u. Više ne možemo imati nultu stopu PDV-a pa je i stranim autobusnim prijevoznicima koji se žale na visoki PDV poručio da eventualno mogu dobiti stopu od 13 posto. I trošarine su rasle zbog europskih direktiva.

Tvrtke koje reinvestiraju dobit bit će i dalje oslobođene poreza na dobit, a nastojat će se da porezni sustav bude što stabilniji i predvidljiviji, rekao je ministar.

Deficit će se također nastojati smanjiti poticanjem privatnog sektora. U tom smjeru idu i izmjene poreza na dohodak i povećanje neoporezivog dijela plaće. Porezna stopa od 40 posto na primanja već od 8800 kuna bila je zapravo kažnjavanje, rekao je Lalovac.

Rekao je kako su ga mnogi upozoravali da će zbog toga biti manji pri-

hodi lokalne samouprave.

On je uzvratio da javna uprava na nižim razinama mora raditi mnogo efikasnije, mora omogućiti veći broj investicija pa će i tako povećati prihode.

U Hrvatskoj se na plaće javnih službenika troši 12 posto BDP-a, što je među višim postocima u Uniji. No prema konkurentnosti smo na 24. ili 25. mjestu među 28 zema-

lja Europske unije. Skandinavske zemlje troše i do 18 posto BDP-a, ali su uzor organiziranosti i dobrog servisa za poduzetnike.

Mirovine i dalje iz proračuna Lalovac se požalio i da svaki dan mora rješavati mnoge operativne probleme koje su davno trebali riješiti niži službenici.

I to je jedan od brojnih primjera da zaposlenici u javnoj upravi, na sigurnim radnim mjestima i s relativno dobrim plaćama ne isporučuju usluge koje se od njih očekuju.

Reforma javnog sektora visoko je na listi prioriteta Vlade, no i Lalovac priznaje da je veoma teško provesti reformu zdravstvenog ili školskog

sustava. U proračunu se, primjerice, mora naći 31 milijarda kuna za plaće korisnika državnog proračuna i 18 milijardi kuna za mirovine. Doprinosima se, naime, skupi samo polovina svote za isplatu mirovina, pa drugu polovinu treba namaknuti iz proračuna. A to je u razdoblju produžene recesije sve teži zadatak.

Više horizontalnih potpora Lalovac kaže da će nastojati proračunske izdatke voditi slično kao što to rade korporacije: štedljivo, efikasno, s ulaganjima koja donose dugoročnu dobit. Koliko to okolnosti budu dopuštale, više novca usmjeravat će se za horizontalne potpore: za razvoj i istraživa-

nje, poticanje inovacija, obrazovne programe za razvoj tehničkih vještina... Fizička infrastruktura gradit će se uglavnom ako je podupire novac iz europskih fondova. Državni proračun više za to nema novca, rekao je ministar.

Polovina iznosa ili 18 milijardi kuna za mirovine i dalje se isplaćuje iz proračuna U idućim godinama nastavit će se s rasterećenjem cijene rada. “I u Europskoj uniji raspravljaju o slaboj konkurentnosti rada pa možete misliti gdje smo onda mi”, kaže Lalovac.

Zagreb Business Summit

Realizira se 300 investicija

U

Hrvatskoj je trenutačno u realizaciji oko 300 investicija i ovo je zemlja u kojoj su investicije dobrodošle, rekao je prošli tjedan Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost. Novinić je sudjelovao na okruglom stolu o odnosu javnosti i investicija, kojim je započeo četverodnevni Zagreb Business Summit. Gradovi i općine ključne su za realizaciju investicija, rekao je Novinić istaknuvši da ulagači Hrvatsku biraju

zbog kvalitetne radne snage, infrastrukture i lokacije, dok ih najčešće odbija sporo pravosuđe i česte promjene poreznog sustava. Hrvatskoj ipak ne trebaju investicije po svaku cijenu, dodao je Novinić.

Stoga će se poticati ulaganja u turizam, u industriju, u pogone koji donose radna mjesta, a ne samo u šoping centre i nekretnine.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako zabrinjava velika razlika u odnosu prema investitorima u pojedinim lokalnim jedinicama. U

nekima županijama i gradovima dozvole za gradnju dobivaju se u roku od 24 sata, dok ima i puno

Zabrinjava velika razlika u odnosu prema investitorima u pojedinim lokalnim jedinicama, kaže ministar Vrdoljak onih drugih koji otežu s procedurom i čine svima veliku štetu. Vrdoljak dodaje da mediji premalo

prate uspješno provedene investicije. Tamo gdje ih ima, smanjila se nezaposlenost i to mora biti vijest, zaključio je Vrdoljak.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić smatra da treba ostvariti bolju koordinaciju između središnjih i lokalnih vlasti. Iako postoji veliki ulagački potencijal, predstavnici Zagreba i Vlade nisu se sastali od početka mandata ove vlade, rekao je Bandić.

Ante Babić iz Udruženja stranih investitora u Hrvatskoj ocjenjuje

da se investicijska klima u Hrvatskoj ove godine pogoršala. Pozitivan izuzetak je donošenje novog Zakona o radu i najavljeno smanjivanje troška rada za zaposlene sa srednjim dohocima.

Zagreb Business Summit otvorio je predsjednik Republike Ivo

Josipović. Ocijenio je da gradovi imaju priliku dobiti veliki novac iz fondova EU-a. Uz dobru organizaciju i suradnju do 2020. godine Hrvatska može povući europski novac u visini jednog godišnjeg državnog proračuna, rekao je Josipović.

(I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 400 mil kn

Bespovratna sredstva

investicije u 200 zgrada javne namjene (kad APN raspiše natječaje)

Sjednica hrvatske vlade

Lakše do suglasnosti za energetsku obnovu Zakon o energetskoj učinkovitosti otvara mogućnost da javni sektor preuzme ključnu ulogu u stvaranju tržišta za energetske usluge Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

a postizanje odluke o energetskoj obnovi zgrade ubuduće će biti dovoljno prikupiti suglasnost natpolovične većine stanara, odlučila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Do sada je protivljenje samo jednog stanara moglo spriječiti poboljšanje energetskog standarda zgrade.

Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti donosi i model po kojem suvlasnici u višestambenim zgradama neće morati dizati kredite radi energetske obnove. Odgovornost za provedbu uštede energije bit će na pružatelju energetske usluge, odnosno, izvođaču radova na obnovi. Stanari će od pružatelja usluge dobiti jamstvo da će im se troškovi za energente smanjiti barem za iznos naknade koju će zatim platiti za obnovu zgrade. Obveza pružatelja energetske usluge je da u obnovu zgrade uloži vlastita sredstva.

Stanari će moći i osporavati postignute uštede.

Ostvarivanje uštede provjeravat će se preko nove agencije, nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost.

To će biti središnje tijelo za koordinaciju svih aktivnosti na poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu. Dosadašnja primjena propisa u ovom području pokazala je da postoji potreba za boljom međuresorskom suradnjom, ističu u Vladi.

Važna uloga APN-a Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, zakon otvara mogućnost da javni sektor preuzme ključnu ulogu u stvaranju tržišta za energetske usluge. Uz ostalo, stvaraju se preduvjeti da se za investicije u državnu imovinu koristi privatni kapital te da se pokrene investicijski ciklus bez dodatnih troškova države. Važnu ulogu u tom procesu trebala bi imati i Agencija za pravni promet nekretnina (APN) koja je ovlaštena da za državne zgrade naručuje energetske usluge.

Prema planu za 2014. i 2015., APN treba raspisati natje-

9

čaje za 200 zgrada javne namjene, čime bi se potaknule investicije vrijedne oko 400 milijuna kuna.

Program je započeo već 2013., kada su raspisana dva natječaja u iznosu od šest milijuna kuna.

Omjer između umirovljenika i radnika pao je na 1 prema 1,18 što otežava prikupljanje novca za isplatu mirovina Prema izvještaju o radu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, omjer između umirovljenika i radnika pao je na 1 prema 1,18 što otežava prikupljanje novca za isplatu mirovina. U 2009. godini taj je omjer bio 1 prema 1,30. Prosječna mirovina u 2013. (bez mirovina po međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju) iznosila je 2466 kuna ili 44 posto prosječne plaće. Prosječna starosna mirovina za korisnike sa 40 godina staža iznosila je 4067 ili 73 posto prosječne neto plaće.

HZMO ima u vlasništvu i značajnu imovinu. U prošloj godini nominalna vrijednost te imovine iznosila je 2,2 milijarde kuna. Upravljanjem vlasništvom ostvarena je dividenda od 13,6 milijuna kuna, dok je od prodaje imovine ostvaren prihod od 582.697 kuna. U vlasništvu HZMO-a je i Kapitalni fond, društvo za upravljanje investicijskim fondovima. U 2013. godini Kapitalni fond zabilježio je dobit od 15,6 milijuna kuna, 22 posto više nego u 2012. godini.

Prema riječima Božidara Štubelja, zamjenika ministra rada, HZMO je lani racionalnijim poslovanjem uštedio oko 50 milijuna kuna, pa je Vlada prihvatila izvještaj o njegovu poslovanju.

Manje sudova Ubrzanje sudskih postupaka Vlada želi postići ukidanjem i spajanjem sudova. Umjesto 67 u Hrvatskoj će biti 24 općinska suda, a broj prekršajnih sudova smanjit će se sa 63 na 22. Smanjit će se i broj općinskih državnih odvjetništava, sa 33 na 22. Uz manji broj upravljačkog osoblja, ubrzat će se protok slučajeva i prvostupanjskih i žalbenih. Uz e-spis koji se uvodi, svatko će moći vidjeti status svog predmeta. A na kamatama koje će se uštedjeti zbog bržih postupaka, strankama u parnicama će u džepu ostati barem dvije milijarde kuna godišnje, procijenio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Pola milijuna kuna za modernizaciju tradicionalnih proizvoda!

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava subjektima malog gospodarstva koji obavljaju djelatnost na obrtnički način i izrađuju proizvode tradicijskog i umjetničkog obrta pretežito ručnim radom i u malim serijama. Riječ je o pilotprojektu Suvremeni dizajn tradicijskih i umjetničkih proizvoda kojim će se obrtima i trgovačkim društvima dodjeljivati potpore u iznosu od 50.000 do 100.000 kuna za projekt osuvremenjivanja tradicionalnog proizvoda.

“Želja nam je da ovim natječajem potaknemo obrtnike i poduzetnike da osuvremene svoje proizvode izrađene tradicionalnim tehnikama radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu, povećanja prepoznatljivosti tradicijskih i umjetničkih proizvoda te povećanja atraktivnosti. Uz to želimo potaknuti suradnju obrtnika i dizajnera radi stvaranja prepoznatljivog identiteta proizvoda tradicijskih i umjetničkih obrta”, poručio je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras dodajući da je za ovaj projekt Ministarstvo osiguralo 500.000 kuna.

Prijave za natječaj otvorene su od 15. rujna, a više o javnom pozivu i uvjetima iz natječaja na http://www.minpo.hr/ default.aspx?id=933.

Podrška i edukacija za članice HGK-a

Procjena energetskih potreba U Hrvatskoj gospodarskoj komori prošli tjedan održana je prva radionica u sklopu programa Podrška i edukacija za postizanje izvrsnosti u primjeni energetske učinkovitosti za članice HGK-a. Ključna tema bila je energetska učinkovitost poduzeća.

HGK u okviru projekta STEEEP pokreće aktivnosti kojima će članicama omogućiti procjenu energetskih potreba. Namjera je pomoći tvrtkama, posebice malim i srednjim, u smanjenju potrošnje energije, a istovremeno dobiti uvid u utjecaj energetskih troškova na konkurentnost. Tom procjenom tvrtke će dobiti jasnu sliku svojih energetskih potreba, održavanja te preporučljive mjere poboljšanja.

Svaku uključenu tvrtku do kraja godine posjetit će energetski savjetnik iz HGK-a te utvrditi

značajke koje su bitne za energetiku. Rezultati provedenih anketa iskoristit će se za analizu iz koje će se podaci o energetskim troškovima usporediti sa sličnim parametrima u Europi. Preporuke za uštedu izradit će sveučilište De Montfort University iz Velike Britanije.

Program se provodi kroz aktivnosti Sektora za industriju HGK-a, a izravno će biti uključene županijske komore Šibenik, Zadar i Vukovar.

Nakon radionice u Zagrebu, u planu je održavanje radionica u tim županijskim komorama. Veći dio financiranja aktivnosti osiguran je iz programa EU-a Inteligentna energija za Europu. (B.O.)

10 AKTUALNO Hrvatski namještajci u Bad Salzulfenu

Došli na sajam i našli kupce Na Međunarodnom sajmu namještaja M.O.W. u Bad Salzulfenu u Njemačkoj od 14. do 18. rujna predstavili su se i hrvatski proizvođači namještaja.

“Na sajmu smo privukli tri nova kupca s kojima imamo dogovorenu realizaciju poslovne suradnje, a nekoliko velikih trgovačkih lanaca zainteresiralo se za naš proizvodni program te očekujemo dogovor za prezentaciju proizvoda. Suradnju smo ostvarili i s nekoliko manjih kupaca”, rekao je Ivica Šarić, predstavnik udruge Masiva. On ističe kako dio domaćih proizvođača namještaja, unatoč krizi, iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate, i to zahvaljujući udruživanju, dizajnu i inovativnom pristupu.

Na sajmu su se uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore

( 118 mil $

lanjski prihod konditora od izvoza

( 53.000 t

slatkiša proizvedeno u 2013.

Konditorski problemi

Slatki porsche u go predstavile Udruga klaster proizvođača masivnog namještaja Masiva (Spin Valis, Lignor, Tapetar Majcen, Windor, Tehnohit-HR, Krojački obrt Igla) i Udruga klaster drvoprerađivača Valis EU (Valis Fagus, Jasen, Pilana Blatančić, Panon, Interijer-Drvopaneli) te samostalno uz potporu HGK-a tvrtka Kenda.

Inače, M.O.W. je specijaliziran za ugovaranje poslova te kupoprodaju između velikih i ozbiljnih proizvođača i kupaca namještaja. Na sajmu je bilo više od 400 izlagača iz 30 zemalja.

Bilateralni poslovni susreti u HGK-u

S Poljacima zajedno na EU natječaje

Predstavnici poljskih i hrvatskih poduzeća susreli su se prošli tjedan u HGK-u na razgovoru o uspostavljanju i razvoju suradnje. U poslovnoj delegaciji Poljske sudjelovali su predstavnici šest tvrtki iz proizvodnih i uslužnih djelatnosti (proizvodnja armatura, komponenata cjevovoda, mini benzinskih pumpi, pročistača otpadnih voda za kućanstva, proizvoda za poljoprivredu, potopnih mješalica, dizalica, kanalizacijskih crpnih stanica, građevinarstvo).

Na skupu je istaknuta potreba jačanja suradnje

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

sa zemljama Višegradske skupine, posebice s Poljskom, s obzirom na njihovo iskustvo u sudjelovanju na projektima financiranim iz europskih fondova. Stoga se razgovaralo i o zajedničkom prijavljivanju na javne natječaje i sudjelovanju u projektima koji se financiraju iz europskih fondova.

Hrvatski robni izvoz u Poljsku lani je povećan za 10,2 posto u odnosu na godinu prije i iznosio je 108,4 milijuna eura, dok je s tog tržišta uvezeno robe u vrijednosti 364,9 milijuna eura. U prvih šest mjeseci ove godine hrvatski robni izvoz na poljsko tržište povećan je za 30,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznosio je 66,6 milijuna eura, uz istodobno zabilježen pad uvoza od 12,4 posto, izvijestili su iz HGK-a.

(I.V.)

Iako domaće tržište sve manje troši konditorske proizvode, u zadnje tri godine hrvat statistikama s kraja prošlog stoljeća pokazuje kako je proizvodnja prepolovljena. Do Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

J

oš od ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju naše je tržište bilo otvoreno za strance, a ulaskom u Europsku uniju velikim svjetskim korporacijama još je lakše doći na njega. Zbog izlaska Hrvatske iz Cefte izvoz keksa i vafla na koje je uvedena carina od 15 posto u prvih pet mjeseci ove godine pala je za 10 posto, no za 18 posto je porastao izvoz

Konditori smatraju da bi prehrambena industrija trebala imati svoj poseban segment u Strategiji razvoja industrije čokolade za koju carine nema. U istom razdoblju na domaće tržište došlo je 37 posto više čokolade i 30 posto više keksa i vafla iz država članica EU-a.

Ipak, unatoč problemima s kojima se hrvatska konditorska industrija suočava natječući se s velikim globalnim igračima i pregovarajući s trgovcima, najveći domaći proizvođači Kraš, Zvečevo, Kandit, Koestlin i Podravka još drže glavu iznad vode, tvrde konditori. No, svjesni su da situacija neće biti laka pa očekuju veću podršku države i zakonodavca. Jednako tako smatraju da bi prehrambena industrija trebala imati svoj poseban segment u Strategiji razvoja industrije, a za bolju budućnost svog poslo-

vanja očekuju i reformu obrazovanja koja bi trebala povećati broj sati praktične nastave te osigurati da učenici nakon školovanja budu spremni za tržište. Upravo tim temama bavio se okrugli stol Slastice i konditori održan proteklog tjedna u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a u organizaciji Poslovnog dnevnika u okviru projekta Snaga hrvatske hrane.

Perspektiva ipak postoji Hrvatski konditori su u prošloj godini proizveli 53.000 tone raznovrsnih slatkiša, od čega je polovina ili, preciznije, 26.300 tona izvezeno. Izvozom svojih proizvoda na tržište Europe, preko oceana i na Bliski istok konditori su uprihodili 118 milijuna američkih dolara. Loša je stvar to što se ukupna proizvodnja slatkiša prepolovila od 1989. godine, dok je u istom razdoblju potrošnja udvostručena, a uvoz povećan za šest puta.

Ono što je dobro jest to da u zadnje tri godine proizvodnja, unatoč gospodarskoj krizi ostaje na istoj razini, ističe Vanja Kaluđer, stručni suradnik u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore. “Krizne godine donijele su i pad potrošnje, pa je prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2010. i 2011. potrošnja pala za 10 do 15 posto, a prema podacima prodavatelja u prošloj godini nastavljen je pad od

osam do 10 posto”, ističe Kaluđer. U ukupnom hrvatskom izvozu prehrambene industrije udio izvoza čokolade i drugih proizvoda s kakaom je 3,8 posto, a kruha, peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda 3,3 posto. U prošloj smo godini izvezli 11.000 tona čokolade vrijedne 57 milijuna dolara, te 17.000 tone peciva, kolača i ostalih pekarskih proizvoda vrijednih 50,2 milijuna dolara.

“Zahvaljujući elastičnosti provedenoj u konditorskoj industriji, usprkos svemu, mi imamo perspektivu”, ističe član Uprave Kraša Mijo Batinić. “I konditori na istoku Slavonije su opstali s manjom proizvodnjom, ali imaju perspektivu razvoja i jačanje udjela na tržištu, a i mi u tvornicama u Zagrebu proizvodimo sve tri grupe proizvoda te i dalje

radimo na svojim proizvodima kombiniranjem ulaganja i prodorom na strana tržišta osiguravamo financijsku stabilnost”, ističe Batinić.

Okrenutost izvozu Od hrvatskog tržišta se ne može živjeti, ističe predsjednik Uprave Zvečeva Marin Pucar. “I ostatak hrvatskog gospodarstva je na aparatima, pa ni hrvatski konditori nisu bolji ni lošiji. Zadnjih godina smo prenosili proizvodnju u susjedne zemlje, a u isto vrijeme pokušavamo proći težak put kako bismo osigurali suradnju s velikim maloprodajnim lancima kao što je Tesco. No nikako ne smijemo zaboraviti na Bliski istok na čijem se tržištu trgovina konsolidira. Tamo smo već dugo prisutni i poznati i, primjerice, već 35 godina poslujemo s partneri-

11

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( od čega je 26.300 t

Hrvatsko-korejski poslovni forum

Ponovno prilika za susret s Korejcima

izvezeno na tržišta Europe, preko oceana i na Bliski istok

orkim brigama

tski konditori zadržavaju proizvodnju na istim razinama. No usporedba sa omaće tržište preuzimaju stranci, a konditori rade sve više za istočna tržišta Vanjsko-trgovinska razmjena UKUPNO poljoprivreda i prehrambena industrija Od čega: • Čokolada i drugi proizvodi sa kakaom • Kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi

Izvoz 2013 000 tona 000 USD 2.346 1.498.657 11 17

56.950 50.195

Uvoz 2013 UKUPNO poljoprivreda i prehrambena industrija Od čega: • Kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi • Čokolada i drugi proizvodi sa kakaom

Udio % 100 3,8 3,3 Udio %

000 tona

000 USD

2.065

2.699.972

100

42 24

117.262 106.395

4,3 3,9

Izvor: HGK, Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

ma iz Jordana. Na tržištu EU-a karte su podijeljene, pa sada čine veliki pritisak i na naše tržište”, ocjenjuje Pucar.

Politika nam ne ide na ruku i šanse na tržištu imamo samo zbog toga što postoji način da si sami pomognemo, naglašava direktor Kondina Stipan Bilić. “Bilo bi dobro kad bi premijer i resorni ministri sjeli za stol i poslušali predstavnike konditorske industrije, posebice stoga što je proizvodnja iz devedesetih pala s više od 120.000 tona na manje od 60.000 tona. Ni carinska zaštita ne bi nam pomogla jer su nam uvjeti poslovanja u Hrvatskoj toliko teži nego strancima da im nemamo šanse biti konkurentni. No moramo biti svjesni da su konditori porsche hrvatske industrije, moderni, luksuzni i napredni. Jednako tako tre-

ba razmisliti o tome da se polovina vrijednosti izvoza od 120 milijuna dolara uvozi, a krivi tečaj koji ne pogoduje proizvođačima sigurno poskupljuje proizvod. Jednako tako moramo biti svjesni da istih proizvoda trgovci u godini uvezu za 250 milijuna dolara i na njima dobro zarade”, kaže Bilić.

Inovativnošću do kupca Ne smije se zaboraviti da konditori značajno angažiraju i primarni sektor uz uslužne djelatnosti, kaže Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca. “Najveći dio sirovina za ovaj sektor mogao bi dolaziti od hrvatskih proizvođača šećera, mlijeka u prahu, maslaca, i kada bismo to pretvorili u radnu snagu, između 5000 i 6000 ljudi bi radilo za konditore. Istovremeno svatko tko radi u ovom sektoru svjestan je koliko je važna inovativnost jer ove proizvode nije lako prodati”, naglašava Milka Kosanović.

Multinacionalke imaju financijske snage za velika ulaganja u tržište i to vidimo i u nas, ističe Dunja

Milošić Odobašić iz Podravke. “Nastojimo biti inovativni i skratiti put do novih proizvoda kako bismo pogodili ukus hrvatskog proizvođača. Iako nemamo sredstava kao velike kompanije, donosimo novo i tako se borimo protiv agresivne konkurencije”, kaže Dunja Milošić Odobašić.

Veliki problem slastičarima predstavlja različita stopa poreza na dodanu vrijednost za sladoled ili kolač koji se jede u slastičarnici ili izvan nje, upozorava Ruža Grgurev, upraviteljica zadru-

Od hrvatskog tržišta se ne može živjeti, naglašava predsjednik Uprave Zvečeva ge PESLA koju čini 350 hrvatskih pekara i slastičara okupljenih još od 1938. godine kako bi smanjili troškove nabave sirovina na tržištu. “Kuglica sladoleda koja se pojede u slastičarnici ima ugostiteljsko-uslužni PDV od 13, a onaj koji će se pojesti na

ulici od 25 posto. Kazne za pogrešno izdani račun su velike, a nitko ne može reći da stavljanje kuglice u kornet nije usluga” kaže Ruža Grgurev. Upozorila je kako njena zadruga kupuje 120 tona robe koju distribuira članicama. Rade sa 500 artikala od čega su dobar dio čokoladni proizvodi za pekare i slastičare. “To kupujemo uglavnom od talijanskih proizvođača i tek par artikala kupujemo od Kraša. Vjerujem da prostor za suradnju na obostranu korist tu svakako postoji”, kaže Ruža Grgurev.

Slastičari upozoravaju kako administracija nema sluha prema njima, sve zemlje okruženja imaju niže porezne stope, slastice iz strojeva su donedavna morale imati sastav na sebi, a inspektori na terenu su često procjenitelji važnosti pojedinih zakona. Inspekcije ne daju preventivne mjere, nemaju ulogu educiranja nego samo sankcioniranja. Isto tako školski programi nemaju dovoljno prakse te škole ne stvaraju gotove radnike.

Predstavnici uglednih korejskih poduzeća kao što su T&H, Nextronics, Wooree Electronic i drugi očekuju se na Hrvatsko-korejskom poslovnom forumu koji će se održati u ponedjeljak, 22. rujna, u zagrebačkoj središnjici Hrvatske gospodarske komore.

Forum uz HGK organiziraju Korejski poslovni centar Zagreb i Korejska komora za trgovinu i industriju. Korejska komora za trgovinu i industriju najveća je privatna gospodarska organizacija u Južnoj Koreji. Obuhvaća 71 regionalnu komoru i ima oko 135.000 članova, tvrtki iz svih grana korejskoga gospodarstva.

Na Forumu će se potpisati sporazum o suradnji HGK-a i Korejske komore. Uz predstavljanje ulagačkih mogućnosti u Hrvatskoj, bit će pred-

stavljen i Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i Južne Koreje, koji će služiti i kao mehanizam za ostvarivanje suradnje hrvatskih i korejskih kompanija i snažnije povezivanje dviju poslovnih zajednica.

Ovaj forum bit će ponovno prilika i za izravne susrete i poslovne razgovore predstavnika hrvatskih i korejskih poduzeća. Početkom rujna održan je Korejsko-hrvatski forum u Seulu, kad su hrvatski privrednici pratili izaslanstvo Hrvatskog sabora, pa će susret u Zagrebu biti nastavak već uspostavljene dobre suradnje. (I.V.)

Seminar: Vijetnam i Indonezija

Kako najlakše na tržište ASEAN-a

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore te poslovnih mreža EU-Vijetnam (EVBN) i EU-Indonezija (EIBN), u srijedu, 24. rujna u HGK-u u Zagrebu održat će se seminar Vijetnam i Indonezija – ulazne točke na tržište ASEAN-a.

Prilika je to za hrvatske gospodarstvenike da se upoznaju s tržištima i mogućnostima poslovanja u Vijetnamu i Indoneziji te uslugama i opsegom djelovanja poslovnih mreža za suradnju s tim zemljama.

Glavni zadatak EVBN-a i EIBN-a je pružanje pomoći europskim tvrtkama, posebice malim i srednjim

poduzećima, pri njihovu ulasku na vijetnamsko i indonezijsko tržište te poslovanju na cijelom tržištu Južne Azije, odnosno, članica ASEAN-a.

Svojim savjetima predstavnici mreža pomažu i u unapređivanju trgovinske i investicijske klime u Vijetnamu i Indoneziji.

Hrvatska robna razmjena s tim dvjema zemljama nije velika, a stručnjaci smatraju da postoji znatne mogućnosti za proširenje suradnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih šest mjeseci ove godine u Vijetnam je izvezeno robe za 35 milijuna kuna, što je dvostruko više nego godinu ranije. Uvoz je bio vrijedan 95 milijuna kuna. U Indoneziju je poslano hrvatske robe za 36 milijuna kuna, a otprilike toliko je iznosio i polugodišnji uvoz iz te zemlje. (I.V.)

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Poduzetnička zona Novska U sklopu Međunarodne konferencije Gradovi i regije predstavljena je Poduzetnička zona Novska koju je Agencija za investicije i konkurentnost uvrstila u četiri najpogodnije zone za ulaganje u Hrvatskoj. Kao njene prednosti navode prometnu povezanost te mjere poput oslobađanja plaćanja komunalne naknade i poreza na tvrtku prve dvije godine. “Zainteresiranih ima, već je potpisan ugovor s Unija industrijom za izgradnju hladnjače, a u pregovorima smo s investitorima iz Njemačke i Italije”, rekao je gradonačelnik Kutine Vlado Klasan, koji očekuje da će prvi pogoni početi s radom iduće godine.

Nastavak pada građevine

Lipanjski podaci iz građevinskog sektora potvrdili su nastavak pada obujma građevinskih radova.

Obujam koji se temelji na odrađenim satima radnika na gradilištima zabilježio je 16. uzastopni mjesec za redom negativnu godišnju stopu rasta. Ako se izuzme mali rast u veljači prošle godine, negativni niz traje od travnja 2009. Pad na godišnjoj razini iznosio je 7,2 posto, dok je u odnosu na svibanj odrađeno osam posto manje radnih sati na gradilištima.

Badel u minusu U prvom polugodištu ove godine Badel 1862 izgubio je 19,9 milijuna kuna.

Gubici su, prema objavi tvrtke, stvoreni predstečajnom nagodbom, kamatama i troškovima zbrinjavanja radnika. Ukupni konsolidirani prihodi Badela 1862 iznosili su 153 milijuna kuna što je 18,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, a rashodi su smanjeni za 13 posto te su iznosili 172,8 milijuna kuna.

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( oko 25.000 t

neretvanskih mandarina trebalo ići za Rusiju

( oko 35.000 t

moglo bi se plasirati u zemlje regije

Urod i plasman neretvanske mandarine

Dobar i kvalitetan urod postaje problem U dolini Neretve očekuje se berba oko 80.000 tona mandarina što je rekordan urod, a stručnjaci procjenjuju da je i kvaliteta vrhunska. Na domaće tržište može se plasirati 15.000 tona, dok ostatak treba ići u izvoz ili propasti Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G

ubitak ruskog tržišta zbog embarga na uvoz proizvoda iz Europske unije te, s druge strane, rekordan ovogodišnji urod stvorili su nervozu kod prozvođača i otkupljivača mandarina, ali ne i paniku. U trenutku pisanja ovog teksta čelnici ponajvećih tvrtki i udruge proizvođača mandarina sudjeluju na 23. međunarodnom sajmu hrane i pića u Moskvi gdje im je Hrvatska gospodarska komora organizirala izložbeno mjesto.

Dakle, u dolini Neretve očekuje se berba oko 80.000 tona mandarina što je rekordan urod, a stručnjaci procjenjuju da je i kvaliteta vrhunska, za

EU je uvažio hrvatski zahtjev i uvrstio mandarine u Prijedlog uredbe o interventim mjerama razliku od prošle godine kada ni jedno niti drugo nije bilo zadovoljavajuće.

Naime, loša kvaliteta jedne isporuke uz zatvaranje nekoliko moskovskih veletržnica polovinom listopada prošle godine razlog su što je lani na to tržište, koje je trebalo povući čak trećinu uroda, plasirano samo 3000 tona mandarina. Usporedbe radi,

na rusko tržište je 2012. plasirano 12.000 tona. U svakom slučaju, 12 otkupljivača mandarina i uzgajivači neće imati lagan posao. Procjenjuje se da će na domaće tržište biti plasirano 15.000 tona, dok ostatak treba ići u izvoz ili propasti. Pretpostavlja se da će se otkupna cijena, koju u zadnje dvije godine određuje svaki otkupljivač za sebe, kretati između 2,5 i tri kune po kilogramu. Berba dviju ranih sorti započela je u srijedu 16. rujna, a dinamičnija berba i otkup neretvanskih mandarina očekuje se tjedandva poslije.

Rješenja u magli Robert Doko, agronom i voditelj kooperacije tvrtke Kor Neretva iz

Opuzena, najvećeg otkupnog centra, otkriva da je upravo održan sastanak predstavnika proizvođača i otkupljivača mandarina i Ministarstva gospodarstva u koji se uključilo i Ministarstvo vanjskih poslova koje je, kako bi se nadoknadio gubitak s ruskog i ukrajinskog tržišta, ponudilo pomoć na nekim tržištima koja do sada nisu bila značajnije pokrivena. Radi se prije svega o dijelu njemačkog te bugarskom, rumunjskom i skandinavskom tržištu.

“Dosadašnji kupci iz zemalja Europske unije te kupci iz regije su se normalno javili i s te strane plasman će proći u redu.

Uglavnom, mi ne mislimo da nećemo moći nadoknaditi gubitak ru-

skog tržišta - za razliku od proizvođača jabuka koji bi mogli imati problema. Ako ne bude vremenskih nepogoda koje mogu ometati pravovremenu berbu mandarina i ako zahladi na tržištima koja su nam poželjna, plasman bi trebao proći koliko-toliko u redu. Što se tiče otkupne cijene, interes i proizvođača je da se dogovori cijena koja bi zadovoljila obje strane, kako ne bi stala prodaja”, ističe Doko.

Inače, prema ranijim planovima, rusko je tržište trebalo ove godine povući oko 25.000 tona neretvanskih mandarina, dok bi prema Dokinoj procjeni zemlje regije sada trebale povući oko 35.000 tona.

Višak u stočnu hranu Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko koja se, isto tako, bavi otkupom mandarina, smatra da do gubitka ruskog tržišta nije došlo zbog tržišnih zakonitosti već zbog političkih odluka, pa očekuje da politika svojim mehanizmima ublaži taj problem i donekle nadoknadi gubitke poduzetnicima.

Filipović predlaže da se osnuje poseban fond koji bi riješio problem otkupa mandarina niske kvalitete, te ga preradio u stočnu hranu, da se tako nadoknadi šteta zbog viška nastalog gubitkom ruskog tržišta. “Država to mora napraviti i zbog sebe jer i ona uprihođuje značajna sredstava oporezujući promet mandarina. To bi trebalo napraviti i zato što se idućih godina, zbog dolaska na rod mladih nasada, očekuje sve veći urod”, kaže Filipović.

Ohrabrujuća vijest za domaće uzgajivače stiže iz Bruxellesa, a to je da je Europska unija uvažila hrvatski zahtjev, odnosno zahtjev Ministarstva poljoprivrede, te uvrstila mandarine i ostale agrume u Prijedlog uredbe o interventnim mjerama.

Tim će mjerama, podsjećamo, EU pokušati proizvođačima nadoknaditi štetu koju su pretrpjeli zbog nemogućnosti izvoza na rusko tržište koje je trenutačno pod embargom EU-a.

enterprise europe

info

Broj 115, 22. rujna 2014.

Enterprise Experience Programme (EEP) - Program za stjecanje iskustva u poduzećima

Pogled u poslovanje u Hrvatskoj

Program za stjecanje iskustva u poduzećima je pokrenula Opća uprava za poduzetništvo i industriju Europske komisije kako bi se bolje razumjelo poslovno okruženje europskih malih i srednjih poduzeća. Dužnosnicima se omogućuje da se u tjedan dana izravno upoznaju sa svakodnevnim poslovanjem poduzeća, njihovim poslovnim okruženjem, iskustvom te problemima s kojima se suočavaju Na prijedlog Hrvatske gospodarske komore i Europske poduzetničke mreže, Europska komisija je, između nekoliko prijedloga, odabrala tvrtku DOK-ING za domaćina dužnosnika EK-a u okviru treninga Enterprise Experience Programme (EEP) - Program za stjecanje iskustva u poduzećima.

Ovaj program je osnovan kako bi dužnosnici unutar Opće uprave za poduzetništvo i industriju bolje razumjeli poslovno okruženje europskih malih i srednjih poduzeća. Ujedno im omogućuje da se u kraćem periodu (najviše tjedan dana) izravno upoznaju sa svakodnevnim poslovanjem poduzeća, njihovim poslovnim okruženjem, iskustvom te problemima s kojima se suočavaju. Kroz ovaj program je više od 200 tvrtki u 20 zemalja Europske unije posjetilo više od 100 dužnosnika EK-a. Program se pokazao korisnim za obje strane te se nastavlja provoditi i u ostalim državama EU-a.

Hrvatska je prošle godine postala članica EU-a i stoga nas je Europska komisija odmah uključila u plan posjeta europskih dužnosnika kako bi na terenu saznali ka-

formacija koje će biti korisne za poboljšanje mogućnosti poslovanja i u Hrvatskoj i na tržištima na koja hrvatske tvrtke žele doći”, zaključila je Dorota Przyłudzka.

kva je percepcija europskih institucija među hrvatskim poduzetnicima. Iz Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije došla je Dorota Przyłudska koja je u njoj zadužena za kreiranje politike olakšavanja pristupa financiranju malim i srednjim poduzećima. Posjetila je tvrtku DOK-ING, Hrvatsku gospodarsku komoru i HAMAG-BICRO. Domaćin predstavnici Europske komisije u Hrvatskoj bila je tvrtka DOK-ING koja, integrirajući svoje inovacije i nove tehnologije, razvija i proizvodi posebne robotske sustave za zaštitu ljudskih života u najopasnijim okruženjima, prije svega u razminiranju, rudarstvu i vatrogastvu. Upravo

zato geslo tvrtke je “Ne šaljite čovjeka da radi posao stojeva”.

U DOK-ING-u su, nakon razgledavanja tvrtke i detaljnog opisa njenih aktivnosti, organizirani bilateralni razgovori s predstavnicima svih dijelova tvrtke koji su uključeni u poslovanje s drugim zemljama. Upravo na ovaj način mi u Europskoj komisiji dobivamo informacije o potrebama i izazovima poduzeća koja posluju i šire svoje poslovanje na inozemnim tržištima i s inozemnim partnerima, istaknula je Dorota Przyłudska. “Vrlo sam zahvalna djelatnicima DOK-ING-a koji su bili vrlo susretljivi i pružili jako puno in-

Dužnosnica je tvrtku upoznala s novim programima koji su namijenjeni za mala i srednja poduzeća te pružila informacije o institucijama i organizacijama koje pomažu tvrtkama u povećanju njihove konkurentnosti. Jedna od njih je i Europska poduzetnička mreža, najveća poslovna mreža za pomoć i savjetovanje malih i srednjih poduzetnika u Europi. U Hrvatskoj djeluje već sedam godina te i dalje pomaže brojnim poduzetnicima da izađu na strana tržišta, prošire poslovanje i komercijaliziraju svoje inovacije.

Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže u Hrvatskoj, je izjavila kako je EEP uspješno proveden u Hrvatskoj. “Vjerujem da će Europska komisija i dalje izravno s poduzetnicima ili u suradnji s institucijama koje pružaju podršku poduzetnicima kreirati nove programe i projekte kako bi olakšali poslovanje i povećali njihovu konkurentnost unutar i izvan Europske unije”, zaključuje Vesna Torbarina.

enterprise europe

Piše >> Dr. Iván Gábor, mađarski veleposlanik u Republici Hrvatskoj

Iskoristimo zajedničke potencijale Srednja Europa s višegradskim zemljama može postati jedan od pokretača povećanja gospodarskog rasta Europe. Potrebno je iskoristiti neiscrpne potencijale suradnje V4 i Hrvatske. Pozdravljamo inicijative Hrvatske gospodarske komore prema zemljama Višegradske skupine.

Ideja o suradnji srednjoeuropskih država, prepoznavanje zajedničkih interesa te suradnja u vezi s tim interesima prisutna je u našoj regiji još od srednjeg vijeka.

U višegradskoj kraljevskoj palači izgrađenoj sjeverno od Bude, na desnoj strani rijeke Dunava u studenome 1335. godine na inicijativu mađarskog i hrvatskoga kralja Karla Roberta, održano je vijećanje na kojem su sudjelovali poljski kralj Kazimir III. i češki kralj Ivan Luksemburški. Cilj je sastanka triju kraljeva bio da otklone neprijateljstva i izgrade politički sporazum o gospodarskim i trgovinskim pitanjima koja se odnose na njihova kraljevstva. Konkretni je uspjeh sastanka triju kraljeva bio to što su odredili nove trgovačke puteve u regiji, u osnovi u sjeverozapadno-južnom smjeru, kao što je, primjerice, pravac Buda-Brno. Nakon sporazuma gospodarstva ta su tri kraljevstva doživjela procvat.

Suradnja je obnovljena u veljači 1991. godine kada su mađarski premijer József Antall, predsjednik Poljske Republike Lech Walesa i predsjednik Čehoslovačke Vaclav Havel potpisali Višegradsku de-

Bratislavom odredilo kao prioritet osnivanje povezanosti sjevernojužnih prometnih i energetsko-tržišnih veza u Srednjoj Europi koje bi od Baltičkog mora do Jadrana osigurale infrastrukturnu pozadinu potrebnu za poželjno poslovno okružje u regiji.

klaraciju. Podjelom Čehoslovačke 1993. godine i dan-danas prosperitetna Višegradska skupina ima četiri članice.

Među ciljevima Deklaracije iz 1991. godine nalazila se zaštita i snaženje demokracije, gospodarska i trgovinska suradnja te promicanje pridruživanja euroatlantskim integracijama. Višegradska je skupina 1992. godine utemeljila Srednjoeuropski ugovor slobodne trgovine, Ceftu, koji je u međuvremenu proširen odnosno promijenjen, a države osnivači danas su zajedno s Hrvatskom sastavni dio bescarinskog sustava Europske unije.

U posljednja je dva desetljeća Višegradska četvorka postala političkim zaštitnim znakom. Suradnja četiriju zemalja upotpunjena je u gospodarskim, trgovinskim, euroatlantsko-integracijskim, sigurnosno-političkim pitanjima te pitanjima politike susjedstva i europske politike. ...

Višegradske su države u posljednjem desetljeću osnovale forme suradnje s karakteristikom “V4+”, s obzirom na to da su interesi izravnih susjeda višegradskih država, naročito interesi država koje su se pridružile Uniji nakon 2004. godine, u mnogim slučajevima u skladu s interesima Budimpešte, Praga, Bratislave i Varšave. Zbog toga u mnogim gospodarskim pitanjima u vezi s EU-om, vanjskopolitičkim ili stručnim pitanjima,

dolazi do stručne ili političke suradnje s baltičkim zemljama, Bugarskom i Rumunjskom, te s ne manje važnim državama, Hrvatskom i Slovenijom.

Suradnja Višegradske skupine s Hrvatskom i Slovenijom sastoji se ne samo u zajedničkim vrijednostima ili postojećim zajedničkim interesima u vezi s politikama EU-a i proširenjem Unije nego i činjenici uzajamnih prednosti da su Hrvatska i Slovenija prirodna južna vrata Višegradske skupine. Kao što su sjeverno-južna trgovinska i gospodarska suradnja i otkrivanje njenih potencijala imali izniman značaj 1335. godine, tako je to i danas. Političke i gospodarske promjene u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi u posljednja dva desetljeća, infrastrukturne veze, najnoviji izazovi pitanja energetske sigurnosti daju značaj sjeverno-južnoj povezanosti regije, veći nego ikada.

Mađarsko predsjedanje višegradskom četvorkom, koje je završilo u lipnju ove godine, u potpunom je suglasju s Pragom, Varšavom i

[cijeli tekst bloga nalazi se na web stranici www.hgk.hr/blog/juzna-vrata-visegradske-skupine]

Uvjeren sam da Srednja Europa s višegradskim zemljama i sa susjedima koji sudjeluju u suradnji V4+ može postati jedan od pokretača povećanja gospodarskog rasta Europe. Zbog toga je potrebno postojeće mnogobrojne političke i gospodarske veze između V4 i Hrvatske širiti i koristiti neiscrpne trgovinske, investicijske, infrastrukturne i poslovne potencijale. U toj suradnji bitne uloge dobivaju gospodarske komore. U prosincu 2013. godine Hrvatska gospodarska komora bila je domaćin na sastanku poslovnih ljudi organiziranom za poduzetnike višegradske zemlje i Hrvatske, koji je pokrenut inicijativom mađarskog predsjedanja Višegradske skupine.

Pozdravljamo otvorenost i inicijative Hrvatske gospodarske komore prema zemljama Višegradske skupine i s puno očekivanja gledamo prema suradnji gospodarskih komora regije. Uvjeren sam da suradnja komora, poslovnih vijeća može donijeti nove mogućnosti, naročito za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, za širenje njihovih tržišta i investicijskih mogućnosti. Veleposlanstvo Mađarske u Zagrebu dat će punu potporu za ostvarivanje tih ciljeva.

www.een.hr

22. rujna 2014.

2 3

Izravna plaćanja

Nove mjere za održivu poljoprivredu Izravna plaćanja za poljoprivrednike fokus su značajnije proširila na “zelena” plaćanja. Dodatna plaćanja osigurana su za poljoprivrednike mlađe od 40 godina i prve poljoprivredne hektare Ministarstvo poljoprivrede objavilo je upute o novom sustavu izravnih plaćanja koji će se primjenjivati od 2015. do 2020. godine.

Značajan dio izravnih plaćanja odnosit će se na plaćanja koja se popularno nazivaju zelenima, a poljoprivrednici već sada moraju planirati proizvodnju da bi ostvarili potpore sljedeće godine jer je riječ o praksama korisnima za klimu i okoliš, pa se o njima mora voditi računa prilikom planiranja jesenske sjetve. Dvije su vrste izravnih plaćanja: mjere potpore po površini (u koje ulazi program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje i potpore za mlade poljoprivrednike) i ostale mjere (proizvodno vezana plaćanja i program za male poljoprivrednike).

Zelena plaćanja potiču poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš: raznolikost usjeva, postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i održavanje postojećih trajnih travnjaka. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, što vrijedi samo za gospodarstva koja koriste više od 10 hektara oranica, pa ona gospodarstva sa 10 do 30 hektara moraju imati najmanje dvije kulture (jedna kultura najviše tri četvrtine posjeda), a gospodarstva s više od 30 hektara najmanje tri kulture. Održavanje

trajnih travnjaka je nužno, pa se za prenamjenu veću od 10 posto mora tražiti dozvola Ministarstva poljoprivrede, dok se na okolišno osjetljivim područjima Natura 2000 uopće ne smiju prenamjenjivati zemljišta travnjaka. Potpore za

nalnog plaćanja po hektaru u maksimalno pet godina.

Seljaci i dalje dobivaju proizvodno vezana plaćanja i to za mliječne krave, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze te šećernu

Zelena plaćanja potiču poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš: raznolikost usjeva, postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i održavanje postojećih trajnih travnjaka ekološki značajne površine mogu dobiti samo ona gospodarstva koja koriste više od 15 hektara oranica. Na njima trebaju osigurati ugar, postrne usjeve, sijati mahunarke, posaditi živicu, stabla, iskopati jarke, bare i slično.

Novost u izravnim plaćanjima su i potpore za mlade poljoprivrednike do 40 godina starosti koji prvi put osnivaju poljoprivredno gospodarstvo ili su ga osnovali u posljednjih pet godina. Oni imaju pravo na izravna plaćanja za prvih 25 hektara u iznosu od četvrtine prosječnog nacio-

ma u okviru Ekološke mreže održavanje površine prema uvjetima višestruke sukladnosti.

Savjetodavna služba će detaljno informirati poljoprivrednike kako da primjenjuju mjere te ostvare sva prava i što više sredstava za svoja obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tvrtke, najavio je njen ravnatelj Hrvoje Horvat.

“Ovo je vrlo važan trenutak za naše poljoprivrednike, zapravo poljoprivredu u cijelosti. Znanje postaje najvažniji alat u poljoprivredi danas. To vidimo na primjeru praksi korisnih za okoliš jer poljoprivreda, na globalnoj razini, presudno utječe na klimu i okoliš. Poljoprivrednici od sada mogu proizvoditi više u skladu s prirodom nego do sada, a ujedno mogu dobiti i veće potpore”, kaže Horvat.

repu, voće i povrće, kao i proteinske kulture. Pravo na izravna plaćanja od 2015. godine imat će samo aktivni poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, i to proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda ili uzgoj stoke, ili pak održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj. Ovo drugo podrazumijeva košnju barem jednom godišnje, a na područji-

Svi poljoprivrednici moraju ispuniti minimalne zahtjeve za prava na izravna plaćanja, a to je da gospodarstva moraju imati jedan hektar ili više prihvatljivih površina. Poljoprivrednici koji nemaju toliko površina mogu ostvariti proizvodno vezanu potporu u stočarstvu, ako ona iznosi najmanje 760 kuna. Savjetodavna služba raspolaže sustavom od 21 podružnice i oko 100 ureda po cijeloj Hrvatskoj, a na terenu radi oko 220 savjetodavaca, među kojima je i 29 stručnjaka iz područja šumarstva.

enterprise europe Natječaji u tijeku

Zeleni milijuni ček projekte Osim natječaja u energetici, FZOEU je objavio Javni poziv za financiranje izgradnje reciklažnih dvorišta koji je namijenjen jedinicama lokalne Boris Odorčić

nog sektora, i to ako ulažu vlastita sredstva u provedbu energetskih pregleda građevina ili uvođenja sustava gospodarenja energijom, nemaju dugovanja prema FZOEU-u i nepodmirenih obveza javnih davanja te

Na internetskim stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavljen je Javni poziv za neposredno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za projekte energetske učinkovitosti u industriji. Pravo na fondovska sredstva mogu ostvariti trgovačka društva i fizičke osobe-obrtnici iz industrijskog sektora koji planiraju provoditi projekt poboljšanja EU-a sukladno izrađenoj tehničkoj dokumentaciji, i to ako imaju sjedište u Hrvatskoj, ulažu vlastita sredstva u izradu projektne dokumentacije, nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja i udovoljavaju drugim uvjetima u ovom pozivu.

Neposredno sufinanciranje Fond u ovom pozivu dodjeljuje najviše 80 posto opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, dok subvencije iznose najviše milijun kuna po pojedinačnoj ponudi, tj. ugovoru. Ukupni raspoloživi iznos je četiri milijuna kuna, a sredstva se dodje-

Fond dodjeljuje najviše 80 posto opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja udovoljavaju drugim uvjetima u ovom pozivu. Fond u ovom pozivu dodjeljuje najviše 80 posto opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, dok subvencije iznose najviše 50.000 kuna po podnesenoj ponudi. Ukupni raspoloživi iznos je dva milijuna kuna, a sredstva se dodjeljuju do konca godine ili njihova iskorištenja, ovisno o tome koji uvjet prije nastupi. ljuju do konca godine ili njihova iskorištenja. Nadalje, FZOEU je objavio Javni poziv za neposredno sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina, te uvođenja sustava gospodarenja energijom u skladu

sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor.

Pravo na fondovska sredstva mogu ostvariti trgovačka društva i fizičke osobe-obrtnici iz industrijskog i komercijalnog usluž-

Racionalno gospodarenje energijom FZOEU je objavio i Javni poziv za neposredno sufinanciranje projekata racionalnog gospodarenja energijom, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora

Vjetroelektrana Rudine

Struja iz vjetra i pokraj Dubro RP Global gradi svoju drugu vjetroelektranu u Hrvatskoj vrijednu 53 milijuna eura nedaleko od Dubrovnika Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, i neovisni proizvođač energije RP Global udružuju snage kako bi izgradili snažnu vjetroelektranu nedaleko od Dubrovnika i povećali proizvodnju obnovljive energije u Hrvatskoj.

IFC će osigurati 42,5 milijuna eura za financiranje vjetroelektrane Rudine koju će društvo RP Global izgraditi i njome upravljati u Slanom. Vjetroelektrana snage 34,2 megavata opskrbljivat će tisuće domova i poduzeća električnom energijom, a pomoći će i u borbi protiv klimatskih promjena jer će se njenom izgradnjom proizvodnja stakle-

ničkih plinova umanjiti za oko 24,2 tone ugljičnog dioksida godišnje. IFC će dati zajam od 18,9 milijuna eura lokalnom projektnom društvu koje se nalazi u većinskom vlasništvu društva RP Global Holding. Sindiciranim kreditom IFC osigurava i dodatnih 23,6 milijuna eura od društva UniCredit Bank Austria. UniCredit je sudjelovao u strukturiranju financiranja i nastavlja davati potporu projektu kroz druge bankarske proizvode.

Ukupni troškovi projekta će iznositi oko 53 milijuna eura. Zahvaljujući toj vjetroelektrani opskrba električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj će porasti za 11 posto, čime će

www.een.hr

kaju

22. rujna 2014.

4 5

World Food Moscow

samouprave energije sufinanciranih u okviru programa Europske unije. Pravo na sredstva FZOEUa mogu ostvariti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, ustanove, institucije, organizacije civilnog društva, fizičke osobe-obrtnici i druge pravne osobe koji su nositelji ili partneri projektu, i to ukoliko imaju sjedište u Hrvatskoj, ulažu vlastita sredstva u projekt, nemaju nepodmirenih obveza javnih davanja te udovoljavaju drugim uvjetima u ovom pozivu za neposredno sufinanciranje. FZOEU u ovom pozivu dodjeljuje najviše 80 posto opravdanih troškova ukupne vrijednosti ulaganja, dok subvencije iznose najviše 200.000 kuna po podnesenoj ponudi. Ukupni raspoloživi iznos je 1,5 milijuna kuna, a sredstva se dodjeljuju do konca godine ili njihova iskorištenja.

Osim natječaja u energetici, FZOEU ima i jedan u sektoru zaštite okoliša. Riječ je o Javnom pozivu za financiranje izgradnje reciklažnih dvorišta koji je namijenjen jedinicama lokalne samouprave. Više informacija o otvorenim javnim pozivima nalazi se na internetskim stranicama Fonda.

ovnika se smanjiti ovisnost zemlje o uvozu energije i pridonijeti postizanju energetskih ciljeva Europske unije. Ovo je druga vjetroe-

Zahvaljujući toj vjetroelektrani opskrba električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj će porasti za 11 posto lektrana koju RP Global razvija u Hrvatskoj, a IFC je dao financijsku podršku prvom pogonu RP Globala u Hrvatskoj, vjetroelektrani Danilo snage 43,7 megavata u blizini Šibenika, kada je osigurala 55 milijuna eura.

Možemo bolje i više Hrvatske tvrtke su na sajmu u Moskvi nastavile razvoj svojeg poslovanja na ruskom tržištu. U 2013. godini izvoz domaćih poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Rusiju iznosio je 21 milijun dolara Unatoč restrikcijama uvoza devet hrvatskih proizvođača je nastupilo na Međunarodnom sajmu poljoprivrednih proizvoda World Food Moscow koji se održao sredinom rujna u Moskvi. Kako kažu sami proizvođači, nastup na ovom sajmu je dobra opcija upravo zbog velikog posjeta stranih partnera i kao temelj budućeg poslovanja s ruskim partnerima.

“Nadamo se da ćemo uspostaviti uspješne poslovne kontakte, a isto tako planiramo nastaviti i uspješnu suradnju s HGKom kojem ovom prilikom želim zahvaliti na pomoći u organizaciji ovog sajma i prikupljanju kontakata stranih partnera, jednako kao i Veleposlanstvu RH u Rusiji, a moram istaknuti kako već u veljači planiramo nastup na sajmu Fruitlogistica u Berlinu”, rekao je predsjednik udruge Mandarina iz Opuzena Miodrag Kiridžija.

Na sajmu su se predstavili Kor Neretva, PG Sršen, Frigo Bonsai, Nacionalni trgovački lanac, Jasenska, Podravka, Sardina, Fami i udruga Mandarina. Hrvatski proizvođači mandarina tradicionalno izvoze na rusko tržište, a restrikcije uvoza pridonijele su preorijentaciji proizvođača mandarina na nova tržišta kao sto su Slovačka, Češka ili Njemačka, ističe Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore. “Proizvođači mandarina imaju namjere i dalje izgrađivati dobre poslovne odnose s ruskim partnerima te pratiti razvoj situacije vezan za restrikciju uvoza”, dodao je Miloloža. World Food Moscow jedan je od najznačajnijih sajmova prehrane u Rusiji po površini, segmentu tržišta koji obuhvaća i interesu profesionalne

Poseban status i za mandarine Na sastanku Radne skupine za voće i povrće Europske komisije razgovaralo se o novoj uredbi o interventnim mjerama u sektoru voća i povrća, a vezano za zabranu izvoza u Rusku Federaciju. Prema prijedlogu Komisije, a na intervenciju zemalja proizvođača, u prijedlog nove uredbe bit će uvrštene i mandarine.

Europska unija je za sektor voća i povrća predvidjela tri mjere: mjeru povlačenja s tržišta, mjeru zelene berbe i mjeru neubiranja plodova.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako će se na ovaj način omogućiti našim proizvođačima da smanje štete koje su nastale zbog zabrane izvoza u Rusku Federaciju. “Osim mjera intervencije za koje smo se izborili, preporučili smo našim proizvođačima voća i povrća da se maksimalno pokušaju angažirati u traženju plasmana na druga tržišta Europske unije i trećih zemalja”, izjavio je ministar Tihomir Jakovina.

Proizvodnja mandarina u 2012. godini u Hrvatskoj je iznosila 51.080 tona, dok je u 2013. godini iznosila 40.317 tona. U 2013. je u Rusiju izvezeno 3307 tona mandarina vrijednih 1,5 milijuna eura. Europska unija je u prošloj godini proizvela 8,6 milijuna tona agruma od čega je izvezeno devet posto. Od ukupnog izvoza agruma iz Unije je u Rusiju otišlo 152.000 tona ili 19 posto ukupno izvezenih agruma. javnosti. Na sajmu su sudjelovale tvrtke iz 69 zemalja, a posjetilo ga je više od 50.000 poslovnih osoba uključujući predstavnike veleprodajnih i maloprodajnih tvrtki i trgovačkih lanaca iz četrdesetak gradova Ruske Federacije. Sajam je posvećen svim sektorima prehrambene industrije kao i ukupnom asortimanu prehrambenih proizvoda.

“Upravo zbog toga ovaj nastup naših izlagača važan je za prezentaciju njihovih poslovnih mogućnosti i otvaranje moguće suradnje s tvrtkama Ruske Federacije, ali i drugih zemalja koje sudjeluju na ovoj manifestaciji”, kaže direktor predstavništva HGK-a u Ruskoj Federaciji Jakov Despot.

Većina hrvatskih tvrtki prepoznaje važnost ruskog tržišta te su se na njemu

neke od njih već uspješno pozicionirale: Podravka i Atlantic, kao i neke druge, već su znana imena na tom tržištu, no puno je onih koji tek ulaze na ovo zahtjevno svjetsko tržište. Prošle godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju iznosio je 21 milijun dolara. Rusko je tržište i jedno od najznačajnijih tržišta Europske unije za plasman europske hrane, a kako kažu u Komori, hrvatske institucije rade na tome da suradnjom pridonesu boljem pozicioniranju hrvatskih proizvođača te promociji hrvatskih brendova i turizma.

Hrvatske tvrtke su na Sajmu nastupile uz potporu HGK-a, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Rusiji i Hrvatske turističke zajednice u Rusiji.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aD ok umenta=2014% 2fS+002-0043121.

Razminiranje Hrvatski centar za razminiranje traži uslugu razminiranja. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski centar za razminiranje, 78591911697, Ante Kovačića 10, Odjel za javnu nabavu, pravne i opće poslove, Kristina Dorosulić, 44010 Sisak Caprag. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaciFrm. aspx? O zn a k a D o k um e nt a =2 0 1 4 % 2fS+002-0043139.

Jedinica za elektrokirurgiju

Uređaji za praćenje onečišćenja Državni hidrometeorološki zavod traži nabavu uređaja za praćenje onečišćenja. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Državni hidrometeorološki zavod RH, 74660437164, Grič 3, Sektor za kvalitetu zraka, Lukša Kraljević, 10000 Zagreb, luksa.kraljevic@cirus.dhz.hr. VIše podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/

Klinički bolnički centar Rijeka traži nabavu jedinice za elektrokirurgiju. Natječaj je otvoren do 28. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave, Jadranka Badurina, 51000 Rijeka, nabava-jadranka@kbc-rijeka.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document M a n a g e m e n t / D o k u m e n t Po d a c i Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014% 2fS+002-0043102.

Mikroskopi Sveučilište u Rijeci traži nabavu mikroskopa. Natječaj je otvoren do 9. li-

stopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Sveučilište u Rijeci, 64218323816, Trg braće Mažuranić 10, Služba za javnu nabavu, Marin Baraba, 51000 Rijeka, mbaraba@uniri.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Document Management/DokumentPodaci-Frm. aspx?Oznak aD ok umenta=2014% 2fS+002-0040741.

Gorivo Središnji državni ured za javnu nabavu nabavlja gorivo. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Državni ured za središnju javnu nabavu, 17683204722, Ulica grada Vukovara 70/I., Državni ured za središnju javnu nabavu, Nikolina Žužić, 10000 Zagreb, info@sredisnjanabava.hr.

Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/Dokument PodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta= 2014%2fS+002-0043144.

Zamjena cjevovoda Kirkelig fellesråd i Oslo, Norveška, traži izvođača radova na zamjeni cjevovoda.

Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju

na: Kirkelig fellesråd i Oslo, 976987608, Akersbakken 32, 0172 Oslo, Norway. Više podataka o nadmetanju na http://www. oslo.kirken.no, https://kgv.doffin.no/ ctm/Supplier/CompanyInformation/ Index/1304, i https://kgv.doffin.no/ctm/ Supplier/Documents/Folder/120998.

Voće i povrće Judg Detska Radost - Gostivar, Makedonija, traži nabavu voća i povrća. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na makedonskom ili engleskom jeziku se predaju na: Judg Detska Radost - Gostivar, Street Belicica 47, Angica Straseska, Gostivar, FYR Macedonia. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Popravci i održavanje System Gazociągów Tranzytowych EuRoPol GAZ SA, Varšava, Poljska, traži nabavu usluga popravaka i održavanja. Natječaj je otvoren do 2. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na: System Gazociągów Tranzytowych EuRoPol GAZ SA, 113 00 68 959, ul.

Topiel 12, Krzysztof Pająk, 00-342 Warszawa, Poland, kpa@europolgaz. com.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Distribucija parketa na talijanskom tržištu (BRIT20140711001) Talijanska tvrtka, distributer parketa, traži tvrtke specijalizirane za proizvodnju i prodaju parketa kojima bi ponudila distribuciju na talijanskom tržištu. Tvrtka je zainteresirana za povećanje ponude parketa svojim klijentima te stoga žele u svoj asortiman uvrstiti parkete iz različitih europskih zemalja.

Proizvodnja posebnog ogrtača za sve vremenske uvjete (BRUK20140813001) Britanska tvrtka, koja je razvila svestran odjevni predmet (ogrtač) otporan na sve vremenske uvjete, namijenjen aktivnostima poput surfanja, vodenih sportova, pecanja, kampiranja, odlaska

na festivale... traži proizvođača odjeće kako bi se zadovoljila povećana potražnja za njihovim asortimanom. Potencijalni partner može biti tvrtka koja je svestrani proizvođač odjeće ili koja proizvodi vreće za spavanje, šatore i slično, a koja želi diverzificirati svoju proizvodnju.

Distribucija dekorativnih proizvoda na češkom tržištu (BRCZ20140819001) Češka tvrtka s vlastitim skladišnim prostorom, specijalizirana za dekorativne proizvode za kuću, traži proizvođača inovativnih dizajnerskih proizvoda, kao što su dekorativni predmeti za unutarnje ili vanjsko uređenje, ili namještaja.

Tvrtka nudi trgovačko posredništvo, a željeli bi postati ekskluzivni distributer u Republici Češkoj.

Poljska tvrtka traži distributera začina (BOPL20140806001) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju začina, bilja, sušenog povrća, kockica prepečenog kruha, oraha, grožđica i drugih proizvoda prehrambene industrije traži distributere. Tijekom procesa proizvodnje tvrtka koristi parni proces sterilizacije – sigurna i ekološka metoda uz jamstvo mikrobiološke čistoće. Tvrtka traži distributere

koji imaju iskustva u suradnji s proizvođačima i trgovcima na veliko u prehrambenoj industriji.

Španjolska tvrtka traži distributera obuće (BOES20140827003) Španjolska tvrtka, proizvođač obuće koju karakterizira udobnost i visoka kvaliteta, traži partnera za distribuciju svojih proizvoda, posebno u zdravstvenom sustavu i hotelijerskoj industriji.

Glavni proizvodi tvrtke su profesionalna obuća i ulošci koji se lako prilagođavaju na sve vrste obuće. Cipele su rađene u jednom dijelu, bez šivanja ili lijepljenja. Potplati izrađeni od poliuretana su vrlo lagani i fleksibilni budući da se tijekom procesa proizvodnje miješaju dvije komponente koje reagiraju i učvršćuju se sve dok ne ispune kalup.

Njihova struktura se sastoji od mikroskopskih mjehurića zraka.

Konzultantske usluge za ulazak na španjolsko tržište (BOES20140828003) Španjolska konzultantska tvrtka nudi svoje usluge. Kao konzultantska tvrtka ima veliko iskustvo u nekoliko sektora i područja te pruža profesionalne usluge podrške i tehničke pomoći u upravljanju projektima iz sljedećih područja poslovanja: financije, vanjski poslovi

i poslovna suradnja te strateško savjetovanje. Pomaže tvrtkama zainteresiranim za španjolsko tržište da učvrste svoju prisutnost ili započnu djelatnost na tom tržištu.

Distribucija namještaja i slika na poljskom tržištu (BRPL20140812001) Poljska tvrtka koja posluje putem online shopa traži proizvođače namještaja i slika čije bi proizvode distribuirali u Poljskoj. Tvrtka je zainteresirana za to da bude agent/predstavnik tvrtkama zainteresiranim za ulazak na poljsko tržište elegantnog namještaja. Tvrtka nudi samo visokokvalitetne, moderne i dobro osmišljene proizvode. Kako bi zadovoljila svoje klijente, tvrtka je redovito u potrazi za novim zanimljivim proizvođačima namještaja kako bi ih promovirala putem svoje online prodavaonice i marketinga. Češki distributer odjeće za jedriličare traži partnere u Hrvatskoj (CZ03092014) Češka tvrtka, specijalizirana za prodaju odjeće za jedriličare (neoprenska odijela, prsluci, rukavice...) i ekskluzivni distributer jedne danske tvrtke i njenog službenog brenda, traži zastupnika u Hrvatskoj koji bi prodavao spomenutu odjeću.

www.een.hr

22. rujna 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

Ljepilo, brend La Fourmie, naziv Colle Forte, Item No. 34015. Proizvod je opasan za korištenje jer sadrži kloroform. (slika 1) Motocikl Harley Davidson, model FXDL, proizveden od siječnja do lipnja 2014. godine. Motor pri 5800 okretaja u minuti proizvodi takve vibracije da rezonancija može okrenuti kontakt-ključ i isključiti motor. (slika 2)

1

2

3

4

5

6

7

8

Plastična lutka s dodacima, nepoznatog brenda, oznake Popular Front, Item No: 4911870, B: 96. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 3)

Cream, EAN 9501101 371033. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži hidrokinon kao sredstvo za izbjeljivanje kože. (slika 5)

Ponovno punjiva baterijska svjetiljka, brend JYSUPER, model Chang Headlight, JY-501. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer su dijelovi svjetiljke koji su pod naponom lako dostupni, a izolacijski materijal na kablovima punjača nije dovoljno velik pa može doći do njegova topljenja i električnog udara. (slika 4)

Automobil Chevrolet, model Camaro, proizvedeni od 2010. do 2014. godine.

Vozač prilikom vožnje može koljenom udariti u ključ kojim se vozilo pokreće i prebaciti ga iz položaja “run”. Gašenjem vozila prestaje raditi i servo volana i kočnice, te može doći do otežana zaustavljanja. (slika 6)

Krema za posvjetljivanje kože, brend Caro light, oznake Lightening Beauty

Set za daljinsko upravljanje, brend Futaba, model 7C 2.4 GHz Programming

for Airplane and Helicopter Models.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer punjač koji se nalazi u kompletu nije dobro napravljen, a utikač je preuzak pa prilikom njegove uporabe može doći do loma utičnice ili punjača i električnog udara. (slike 7) Motorna pila, brend Kraft&Dele, model Professional Chainsaw - Gas Chain Saw, KD153 (HSJCS-5200), KD151 (HSJCS-5200). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je ručka pile premala da se uhvati u rukavicama, a gas i kočnica lanca nisu dobro izvedeni i ne zaustavljaju pilu u kratkom roku. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upit vezan za tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Traže se proizvodi za analizu društvenih mreža web stranica koji se mogu uključiti u platformu za umrežavanje poslovnih korisnika (TRGR20140807001) • Grčki SME koji je razvio online platformu za povezivanje, umrežavanje i trgovanje na tržištu poslovne potrošnje (B2B) traži tehnologiju za web analizu koja može rudariti podatke i povećati korištenje transakcija za klijente. Tehnologija mora osigurati podatke u realnom vremenu, pratiti izvještaje, a treba sadržavati kognitivne značajke i imati mogućnosti integriranja u platformu. Traži se tehnička suradnja i ugovori o licenci.

Londonski stručnjak za Share Point I.NET nudi mogućnost zastupanja u Velikoj Britaniji, (TRUK20140818 001) • Londonski SME koji radi s poduzetnicima i javnim sektorom u području konzaltinga, oblikovanja, razvoja i podrške sustava izgrađenih na Macrosoft Share Point and.NET SharePoint Online proširuje područje poslovanja. Žele proširiti asortiman rješenja koja mogu ponuditi svojim klijentima i raditi s drugim stručnjacima na razvoju novih mogućnosti kroz komercijalni ugovor s tehničkom podrškom ili uz tehničku suradnju.

Traže se fleksibilne i tanke baterije ili superpunjači za integriranje u pametne kartice, (TRFR20140520001) • Francuski SME specijaliziran za fleksibilnu elektroniku koja se ugrađuje u razne uređaje koji se napajaju, posebno u pametne kartice, traži partnera koji je u mogućnosti razviti fleksibilne i tanke baterije ili superpunjače. Traženi proizvod namijenjen je napajanju elektronike ugrađene u pametne kartice.

Inovativna automatizirana tehnologija za proces selekcije tekstilnih vlakana, (TRIT20131212001) • Talijanska tvrtka bavi se automatiziranom separacijom otpadnog tekstilnog vlakna kojoj je cilj oporavak i recikliranje. Tvrtka traži inovativne automatizirane sustave koji mogu optimizirati proces selekcije vlakana. Traži se ugovor o tehničkoj suradnji.

Uklanjanje prašine unutar elektromehaničkih uređaja, (TRUK20140610 002) • Britanski ogranak europskog proizvođača traži inovativnu tehnologiju kojom bi se preveniralo upadanje prašine plastičnih dijelova u optičke komponente. Alternativno se traži način tretiranja ili zaštite komponenti kako bi ih se zaštitilo od prašine u duljem vremenskom periodu. Ne postoje posebne smjernice za tehnologiju koja bi se koristila, ali trebao bi postojati dokaz koncepta. Priroda

ugovora ovisit će o stupnju razvoja tehnologije i može uključivati licenciranje ili zajednički daljnji razvoj.

Profili za LED aplikacije s mogućnošću recikliranja, (TRDE20140623 001) • Njemačka tvrtka koja razvija i proizvodi električne i rasvjetne sustave traži rješenje za zamjenu profila od lijevanih vlakna aluminija s mehanički ekvivalentnim profilima koji se mogu reciklirati. Ti profili bi se trebali koristiti za umetanje različitih tipova osvjetljenja uključujući sustave leća koje generiraju osvijetljene površine za upotrebu u zatvorenim prostorima te za vlažne prostore. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom suradnjom.

Eko učinkovita tehnologija za industrijsku liniju obrade oraha, od postubiranja do sušenja, koja nudi racionalnu upotrebu vode tijekom procesa te upravljanje ponovnim korištenjem otpadnih voda, (TRPT20140811 001) • Portugalska tvrtka koja se bavi aktivnostima vezanim uz poljoprivrednu industriju traži industrijsku proizvodnu liniju za obradu voća s tvrdom ljuskom (orasi, lješnjaci, bademi). Tehnologija bi trebala biti dokazana, s referencama na tržištu. Tvrtka posebno brine o eko efikasnosti upotrebe vode koja se koristi u procesu te proizvodnji otpadnih voda.

Traženi partner je proizvođač opreme zainteresiran za tehničku suradnju ili komercijalni ugovor s tehničkom podrškom.

Nova tehnologija za sprečavanje promjene boje oguljenih krumpira, (TRDE20140508 003) • Njemačka proizvodna tvrtka specijalizirana je za preradu poljoprivrednih proizvoda. Poduzeće traži inovativnu tehnologiju kojom bi spriječilo promjenu boje oguljenih krumpira. Tvrtka traži partnere iz industrije ili istraživačke organizacije iz područja agrofood industrije s iskustvom u preradi i pakiranju oguljenih krumpira. Potencijalni tip suradnje može biti komercijalni ugovor s tehničkom podrškom, tehnička suradnja ili licenca.

Traži se tehnologija koja koristi solarne termalne tehnike za masovnu obradu vode, (TRUK20140515 002) • Britanski developer projekata koji se bave projektima obnovljive energije i voda/otpadnih voda na internacionalnoj razini traži nove tehnologije korištenja solarnih termalnih tehnika te masovnu obradu voda do standarda pitkosti. Razmatra se ugovor o tehničkoj suradnji, ugovor o zajedničkom ulaganju i licencni ugovor.

enterprise europe

22. rujna 2014.

8

Prijave za European Business Awards 2015.-2016.

Europska poslovna nagrada - The European Business Awards - prepoznaje i nagrađuje izvrsnost, najbolju praksu i inovacije u europskim poduzećima. Natjecanje je besplatno i otvoreno je za poduzeća svih veličina i iz svih djelatnosti.

Europska poslovna nagrada, koja se održava već osam godina, ima tri svrhe za poslovnu zajednicu: omogućava dobre primjere za poduzeća koja tome teže, podržava pojedinačni i organizacijski uspjeh i omogućava studije slučajeva odličnih poduzeća za učenje. U natjecanje za razdoblje 2014.-2015. bilo je uključeno više od 24.000 poduzeća iz 33 zemlje što je veći broj prijava za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše prijava pristiglo je na kategorije Poduzeće godine s prihodom 0-25 milijuna eura, Poduzeće godine s prihodom 150 i više milijuna eura te za Poduzetnika godine. Vezano uz djelatnosti, najviše je prijava zaprimljeno iz IT tehnologija, prerađivačke djelatnosti te proizvodnje hrane i pića.

Zainteresirana poduzeća mogu se besplatno online prijaviti na natjecanje Europska poslovna nagrada za 2015.-2016. godinu. Natjecanje se odvija na sljedeći način: poduzeće se mora registrirati i podnijeti online prijavu. Potom, neovisni suci koji se sastoje od predstavnika poslovnih lidera, poduzetnika i akademika odabiru nacionalne pobjednike po kategorijama. Zatim nacionalni pobjednici dostavljaju videoprezentacije koje se ocjenjuju, a najbolji se pozivaju i na osobne prezentacije. Nakon prezentacija i ocjenjivanja, proglašavaju se pobjednici po kategorijama. Posljednji dan za prijave je 29. srpnja 2015. godine. Ministarstvo poduzetništva i obrta ovim putem poziva sva zainteresirana poduzeća da iskoriste ovu priliku i prijave se na European Business Awards za 2015.-2016. godinu.

Više o registraciji može se naći na poveznici: http://www.businessawardseurope.com/profile/ register.

Poziv MSP-ima za besplatne savjetodavne usluge u sklopu projekta SMEPASS II U sklopu EU projekta Pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu – SMEPASS II započinje treći i posljednji poziv za iskaz interesa malih i srednjih poduzetnika za dobivanje besplatnih savjetodavnih usluga s područja osiguranja kvalitete, razvoja proizvoda i marketinga.

Posljednji krug prijava započeo je 15. rujna i traje do 17. listopada ove godine.

U obzir će biti uzete samo online prijave. Sve potrebne informacije, posebice kriteriji prihvatljivosti, dostupne su na internetskim stranicama ovog projekta http://www.smepass2.eu. Treći javni poziv za iskaz interesa usmjeren je na sve poduzetnike koji žele ojačati konkurentnost radi očuvanja pozicije na domaćem ili osvajanja novih tržišta. Povodom toga će se do 2. listopada godine održati niz besplatnih info seminara diljem Hrvatske radi predstavljanja aktiv-

nosti Projekta i mogućnosti koje će poduzetnici imati tijekom faza provedbe.

U prva dva kruga prijava (u studenom i prosincu 2013. te u travnju i svibnju 2014. godine) više od 100 malih i srednjih poduzetnika iskoristilo je priliku te

je odabrano za dobivanje besplatnih savjetodavnih usluga iz 14 različitih područja. Za sve ostale informacije i upite o aktivnostima Projekta molimo posjetite internetsku stranicu www.smepass2. eu i slobodno se obratite putem e-maila:

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 26. rujna - poslovni susreti B2B@AdriaFair, Budva, Crna Gora 30. rujna - Poslovni razgovori za strojare Contact-Contract, Brno, Češka 2.listopada - Radionica na temu upravljanja intelektualnim vlasništvom, Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu (UTT), Hrvatska 6. i 7. listopada - drugo izdanje poslovnih susreta u okviru događanja pod nazivom Izložba mikro poduzetništva u Veneciji, Italija

16. listopada - Pula Boat Fair, B2B za proizvođače brodske opreme i brodogradnju, Pula, Hrvatska

Najbolji izumitelj 2014.

Europski patentni ured (eng. European Patent Office - EPO) raspisao je poziv za nominaciju najboljeg Europskog izumitelja u 2014. godini. U nominiranju izumitelja mogu sudjelovati osobe iz industrije, sa sveučilišta, istraživačkih instituta, profesionalnih udruženja ili čak i privatne osobe s interesom za rad izumitelja.

Osim šire javnosti, EPO poziva i 4000 svojih ispitivača da nominiraju izumitelje iz svojih referentnih tehnoloških područja djelatnosti. Također, poziv je namijenjen i ispitivačima zaposlenim u nacionalnim patentnim uredima. Nominacije se mogu obaviti na http://www.epo.org/learningevents/european-inventor/nominate. html do 10. listopada. Za sva pitanja vezana uz postupak nominacije kontaktirajte organizacijsko osoblje putem telefona +49 89 2399 1830 ili putem e-maila europeaninventor@epo.org

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

16.listopada - Eco-Match 2014 – Poslovni susreti u Poznanu, Poljska 20.listopada - Povezivanje europskih klastera u Bruxellesu, Belgija 24. listopada - poslovni susreti, Superwomen Matchmaking 2014., Turku, Finska 2. studenoga - Poslovni susreti Horizon 2020, Ostrava, Češka 4-7. studenoga - Poslovni susretu na sajmu Midest, Pariz, Francuska

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 40 mil €

teška greenfield investicija u Bi Village

Industrial projects, Fažana

( 7 radnika

u sezoni zapošljava OPG Ostojić

OPG Ostojić, Peračko Blato (Ploče)

Kamp za srce i dušu

I smokva ima svoja načela U nekoliko faza razvoja projekt kamp naselja Bi Village u potpunosti je realiziran 2004. godine. Suvremeno kamp naselje ima kapacitet 6000 postelja

Svi proizvođači koji su uspjeli u poljoprivredi uspjeli su isključivo vlastitom upornošću, znanjem i borbom s državnom administracijom, kaže Ostojić

ndustrial projects je trgovačko društvo u stopostotnom vlasništvu talijanske Biasuzzi Grupe, sa sjedištem u Trevisu, osnovano 1998. s ciljem širenja turističke djelatnosti te grupe izvan granica Italije.

Osnivanjem društva pokrenut je projekt greenfield investicije u Općini Fažana kojim je izgrađeno kamp naselje Bi Village, nasuprot Nacionalnog parka Brijuni.

U nekoliko faza razvoja projekt kamp naselja Bi Village u potpunosti je realiziran 2004. godine. Greenfield investicija imala je ukupnu vrijednost od 40 milijuna eura, što je predstavljalo ulaganje u suvremeno kamp naselje s kapacitetom 6000 postelja, od čega 2000 postelja u apartmanskom naselju, a 4000 u kampu.

Danas je Bi Village međunarodno priznati brend koji jamči kvalitetu, profesionalnost te apsolutnu posvećenost gostu i njegovim potrebama, ističu vlasnici. Uspješnost tvrtke reflektira se kroz kontinuirane rezultate koji čine oko četiri po-

PG Ostojić osnovao je Tomo Ostojić 2008. godine kao apsolvent zagrebačkog agronomskog fakulteta. Sušenje i prerada smokava mu je i nakon dovršetka studija ostao jedini posao. Proizvodi suhe smokve, smokvenjak, džem i vrlo rijetku gastronomsku poslasticu umak od smokava. U punoj sezoni zapošljava sedam radnika, a tijekom godine dvoje.

Početak posla nije bio lagan, ali je zahvaljujući donaciji UNDPa od 100.000 kuna kupio opremu i uredio pogon u sklopu obiteljske kuće u Peračkom Blatu. Taj je prostor sada premalen za njegove potrebe.

Svoje proizvode plasira u specijalizirane delikatesne trgovine u Zagrebu, Istri te na dubrovačkom području, a do izbijanja Krimske krize je oko 60 posto proizvodnje izvozio u Rusiju.

“Trenutačno imam 200 stabala smokava prosječno starih oko 30 godina. U punoj su rodnosti i prostiru se na nešto manje od hektara zemlje.

I

sto udjela u ukupnim noćenjima kamping sektora na nacionalnoj razini, te oko 7,5 posto na regionalnoj razini. Potvrda tomu je i dodjela plakete Zlatna kuna Županijske komore Pula za najbolju srednju tvrtku s tog područja po rezultatima poslovanja za 2013. godinu.

Posebna pozornost i određenje tvrtke je poslovanje u skladu s prirodom i ambijentom u kojem djeluju. Tako su, kako bi sačuvali ambijent, samog početka u Bi Villageu zasadili više od 6000 trajnih biljaka mediteranskog podneblja i preko 8000 stabala. Od 2005. dio su programa Plava zastava, za čiju se prestižnu nagradu svake godine iznova prijavljuju i dobivaju je kao potvrdu čistoće mora i plaže.

Misija: razvijanje novih projekata Misija Grupe Biasuzzi je usmjeriti veći fokus na razvijanje novih projekata u segmentu turizma te proširiti osnovnu djelatnost i na taj dio tržišta.

Pokretačka snaga tvrtke je životna filozofija nje-

na osnivača, preminulog “commendatorea” Giuseppea Biasuzzija, koja se bazirala na stavu kontinuiranog ulaganja, perfekcioniranja proizvoda i ekspanzije poslovanja u cjelini.

Danas je Bi Village međunarodno priznati brend koji jamči kvalitetu i posvećenost gostu Prva iskustva u kamping sektoru datiraju iz kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća akvizicijom turističkog naselja San Francesco u Caorlama pored Venecije. Naselje je kapaciteta 6000 postelja, kategorizirano s četiri zvjezdice, te prosječnom godišnjom popunjenošću od 600.000 noćenja i u 100-postotnom vlasništvu Biasuzzi Grupe.

Trenutačni ciljevi društva su nove investicije u sektoru kamping turizma te širenje ponude na hrvatskom dijelu Jadrana, prioritetnog usmjerenja na projekte sličnog profila kao što je Bi Village. (D.B.)

O

Imam i nešto mladih nasada i dio zakupljenih plantaža. Možda se to nekome čini malo, ali jedna moja smokva se širi na najmanje 100 četvornih metara i sastoji se od sedam-osam stabala. Nasade sam većinom naslijedio od djeda tako da ulaganja nisu bila značajnija u dijelu proizvodnje, ali jesu u izgradnji i opremanju objekta za preradu u što sam do sada uložio oko 150.000 eura”, ističe Ostojić.

Ulaganja u novi pogon Ostojić upravo zatvara financijsku konstrukciju za kupnju objekta koji želi prenamijeniti u pogon za preradu smokava, destileriju za proizvodnju voćnih rakija te mini pogon za proizvodnju energetskih pločica. Potrebnu je opremu već kupio, a proizvodnja započinje krajem godine. U objektu namjerava urediti i kušaonicu, kako bi primao grupe turista i dobio stalni prihod jer mu ukupan dosadašnji prihod čini isključivo veleprodaja. Investicija bi trebala iznositi oko milijun kuna.

Na pitanje o kvaliteti smokava na hrvatskim tržnicama, Ostojić kaže da nije zadovoljan jer smatra da dio njih ima veću koncentraciju sumpora od dopuštene. “Smokve nisu voćke koje trebaju upotrebu kemijskih sredstava da bi dale kvalitetan plod. Štoviše, one nisu nimalo tolerantne na upotrebu pesticida i herbicida. Dosta su otporne na

U izgradnju i opremanje objekta za preradu Ostojić je uložio oko 150.000 eura vremenske neprilike tako da se ekološki pristup uzgoju smokava sastoji u poštivanju smokvinih načela”, kaže Ostojić.

On ističe da se od poljoprivrede može živjeti, ali se prethodno trebaju odrediti ciljevi i mogućnosti. “Svi proizvođači koji su uspjeli u poljoprivredi uspjeli su isključivo vlastitom upornošću, znanjem i borbom s državnom administracijom”, kaže Ostojić. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Dogovor o podmirenju duga Aluminija

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 110,1 mil KM

izvoz u zemlje Efte u 7 mjeseci 2014. (rast od 22,2 %)

( 4,974 mlrd KM izvoz BiH u 7 mjeseci

Bosni i Hercegovini Njemačka i Italija zamijenili Hrvatsku

Vlada Federacije BiH dala je suglasnost na ugovor o podmirenju dospjelog duga Aluminija Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Dvije tvrtke su se dogovorile da je 31. srpnja ove godine dug Aluminija za isporučenu struju iznosio 120,8 milijuna KM, od čega 5,1 milijun otpada na zatezne kamate. Cjelokupni dug Aluminij će podmiriti u 48 mjesečnih rata, a u slučaju da jedan mjesec Aluminij ne uplati ratu, ugovor se stornira i kombinatu se isključuje struja.

Halal hrana odlazi u Rusiju Veliko rusko tržište zainteresirano je i za uvoz halal proizvoda iz BiH. Tvrtke Klas iz Sarajeva, Vispak iz Visokog i As Jelah iz Jelaha uskoro će izvesti prve količine halal hrane na tržišta Rusije, Kazahstana i Ukrajine. Rezultat je to nedavno potpisanog ekskluzivnog ugovora pekarske industrije Klas s distributerom halal hrane As Groupom iz Moskve koji pokriva tržište od oko 200 milijuna ljudi.

Bosnalijek: dobit od 4,5 milijuna KM Sarajevska farmaceutska tvrtka Bosnalijek ostvarila je u prvom polugodištu ove godine poslovnu dobit od 4,5 milijuna KM, dok je u istom razdoblju prošle godine poslovala s gubitkom od 668.000 KM. Tvrtka je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila prihode veće za 12 posto, sa 45,9 na 51,4 milijuna KM, dok su troškovi poslovanja iznosili 43,2 milijuna KM. Troškovi prodaje su povećani sa 17,3 na 19,5 milijuna KM, a istodobno su administrativni troškovi smanjeni sa 27,1 na 23,6 milijuna KM.

U potrazi za terapijama nužnim gospodarstvu Prvi put u sedam mjeseci ove godine uočeno je da su bosanskohercegovačke tvrtke počele pronalaziti nova inozemna tržišta pa je tako zabilježen minimalni rast izvoza od 0,4 posto, posebice u zemlje Efte i Rusiju Zdravko Latal latal@privredni.hr

tržište i nakon međusobnih upravo uvedenih trgovinskih sankcija s EU-om BiH se, posebno zahvaljujući dobrim poslovnim, a još više dobrim političkim

U

laskom Hrvatske u Europsku uniju Bosna i Hercegovina je, pored svih nedaća koje su je pratile zadnjih godina u traženju lijeka i terapija za nestabilnu ekonomiju, izgubila i dugogodišnjeg prvog poslovnog i vanjskotrgovinskog partnera. Istodobno je Hrvatska ostala bez jednog od najsigurnijih tržišta za plasman svojih proizvoda.

Prema bosanskohercegovačkim analitičarima silazak Hrvatske s prvog na

Silazak Hrvatske na treće mjesto vanjskotrgovinskog partnera BiH morao bi zabrinuti treće mjesto vanjskotrgovinskog partnera, iza Njemačke i Italije, morao bi zabrinuti sve jer se manjak prognoziranog godišnjeg izvoza većeg od 700 milijuna konvertibilnih maraka mora nadoknaditi na trećim tržištima.

Izvoznička prestrojavanja Uz složena prestrojavanja izvoznika na nova, njima nedovoljno poznata tržišta, stanje gospodarstva pogoršale su i katastrofalne proljetne poplave koje su po službenim europskim procjenama nanijele štetu veću od 890 mili-

BiH je u Hrvatsku u sedam mjeseci izvezla robe za 165 milijuna KM manje

juna eura. No ne smiju se zaboraviti ni - doduše nešto slabije - poplave u kolovozu, ali i ove rujanske, posebice u industrijskim regijama Tuzle, Zenice, Prijedora i Bihaća. Nove štete se još utvrđuju, ali će se po prvim saznanjima i one mjeriti stotinama milijuna KM. BiH je u Hrvatsku u sedam ovogodišnjih mjeseci izvezla robe za 165 milijuna KM manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno je na razini zemlje prvi put u sedam mjeseci ove godine uočeno da su domaće tvrtke počele pronalaziti nova tržišta pa je tako zabilježen minimalni rast izvoza od 0,4 posto, ali ipak rast.

Izvezeno je robe u vrijednosti 4,974 milijarde KM. Uvoz je pak premašio devet milijardi KM što je rast od 5,4 posto. Uspješniji porast trgovanja za-

bilježen je s Njemačkom u koju je izvezeno robe za 2,8 posto više, dok je uvoz iz nje porastao za 10 posto. Rast izvoza od 11,9 posto ostvaren je s Italijom, dok je iz te zemlje u BiH uvezeno više robe i to za 14,4 posto. Izvoz u Sloveniju je također porastao za 2,3 posto, a uvoz pao za 0,9 posto, tako da su se vrijednosti izvoza i uvoza prvi put gotovo izjednačile, dok je trgovinski minus iznosio 4,2 milijuna KM. Vrijeme koje dolazi pokazat će koliko su opravdana razmišljanja o do sada zanemarenom tržištu Europskog udruženja slobodne trgovine - Efta (riječ je o ujedinjenim tržištima Švicarske, Norveške, Islanda i Lihtenštajna). Naime, u sedam mjeseci izvoz u zemlje Efte porastao je za 22,2 posto i iznosio je 110,1 milijun KM, dok je uvoz vrijedio 57,7 miliju-

na KM uz rast od 5,9 posto. Zapravo glavni partner BiH na tom tržištu je Švicarska. U tu zemlju izvezeno je robe za 102 milijuna KM uz rast od 24,1 posto, dok uvoz od 51,4 milijuna KM ima rast od 5,9 posto. Do tako velikog povećanja trgovanja s članicama Efte došlo je nakon što je polovinom prošle godine potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini.

Moguće i pokrivanje minusa Čini se da bi BiH već u idućoj godini mogla imati šansu da pokrije nastale minuse u trgovanju s Hrvatskom, ali pod uvjetom da ima dovoljno roba, odnosno da ovogodišnje katastrofalne poplave ne prepolove prinose u poljoprivredi, posebice u Posavini i Semberiji, žitnicama zemlje. Rusija je ogromno

odnosima Moskve i Banje Luke, otvaraju neslućene mogućnosti za izvoz.

U Moskvi je upravo ovih dana kod Vladimira Putina boravilo izaslanstvo Republike Srpske predvođeno predsjednikom i premijerom entiteta Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović. Prije rata BiH je sa Sovjetskim Savezom imala razvijenu trgovinsku suradnju i pozitivno trgovanje. Još uvijek nije riješen sporni ruski dug iz tog vremena od oko 120 milijuna američkih, a ne klirinških, dolara. Za sedam mjeseci ove godine izvoz u Rusiju porastao je za velikih 34,2 posto, ali s niske startne osnove od 39,1 milijuna KM. Istovremeno je ruski uzvoz, uglavnom sirove nafte i plina, smanjen za 13,7 posto, ali s velikih 721,4 milijuna KM. U ekspanziji je i trgovanje s Turskom - za sedam mjeseci iz BiH je u Tursku izvezeno robe za 123,8 milijuna KM uz rast od 19 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz uz rast od 11,1 posto iznosio 314,3 milijuna KM.

15

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( sa 1,5 mlrd €

banke bi mogle pojačati svoj kreditni potencijal

( 21 mlrd €

ukupna zaduženost slovenskih tvrtki

Kreditni vlak opet mimoilazi Sloveniju?

Život u visokoj zaduženosti Dvije najveće banke, NLB i NKBM, nisu mogle reći koliko će gotovo besplatnog novca uzeti iz ponude Europske središnje banke kojaje dala na dražbu 400 milijardi eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ije bilo prevelikih tajni za analitičare u Sloveniji koji su se potrudili unaprijed procijeniti kako će njihovo gospodarstvo proći prošli četvrtak na dražbi Europske središnje banke (ESB) na kojoj je europskim bankama ponuđen iznimno jeftin izvor za financiranje poduzeća. Središnja banka dala je na dražbu 400 milijardi eura. Slovenske banke, uz kriterij da mogu kao i sve druge povući do sedam posto iznosa kojim kreditiraju svoj privatni sektor, mogle bi pojačati svoj kreditni potencijal za oko 1,5 milijardi eura. S obzirom na to da Mario Draghi nudi novac

za oživljavanje gospodarstva na četiri godine i uz samo 0,25 posto kamata,

Boljim poznavateljima prilika bilo je unaprijed jasno da mogućnost za jeftino zaduživanje neće biti iskorištena bila je razumljiva pojačana pozornost kojom je Slovenija popratila dražbu u Frankfurtu.

Prezadužena poduzeća Boljim poznavateljima prilika bilo je unaprijed jasno da mogućnost za jeftino zaduživanje neće biti iskorištena, te da će frankfurtski vlak proći Slovenijom

gotovo bez zadržavanja.

Dvije najveće banke, NLB i NKBM, nisu mogle reći koliko će gotovo besplatnog novca uzeti iz ponude ESB-a. Iz NKBM-a samo su šturo odgovorili da će na dražbi sudjelovati sukladno “svojim poslovnim planovima”. A te planove, pogotovo u ešalonu malih i srednjih poduzeća, određuju neke bitne pretpostavke koje se u Sloveniji sporo i teško ostvaruju. Slovenska poduzeća su prezadužena, u restrukturiranju prespora, a u budućim planovima poprilično nesigurna. U konačnici nema tko usrkati ponuđeni kreditni novac, pa bio i tako jeftin kao ovaj što ga europskom području nudi “super Mario”.

Ljetos je Egon Zakonjšek, poznati slovenski

stručnjak na visokoj dužnosti u američkom FEDu, suočio sunarodnjake s grubom činjenicom o prezaduženosti gospodarstva. Rekao je da trećina slovenskih poduzeća ima dobar novčani tok. Trećina ovisi o kreditima kojima rješava ročnost starih kredita. Preostala trećina jednostavno grca u glibu insolventnosti.

Novac na čekanju Ukupna zaduženost slovenskih poduzeća procjenjuje se na 21 milijardu eura, a sama zaduženost između poduzeća dosegla je 10 milijardi eura. Slovenska poduzeća jednostavno su prinuđena na razduživanje. U prvom valu počišćeni su proskribirani krediti kojima su tajkuni financirali svoje vlasničke pirami-

de, a u zadnje dvije godine i normalna poduzeća nastoje smanjiti kreditna opterećenja. Zbog života u visokoj zaduženosti zahirila je razvojna sposobnost tako da mnoga poduzeća ni ne pomišljaju na nove kredite jer ne znaju što bi s njima ni kako da ih iskoriste.

SID banka, specijalizirana izvozna agencija, ujedno i razvojna banka, ima trenutačno otvorene tri kreditne linije za mala i srednja poduzeća. Dosad je odobrila samo 280 kredita u visini 72,4 milijuna eura. Na raspolaganju ima još 291 milijun eura i oko tog novca nema veće gužve. Novac nudi i Slovenski poduzetnički fond, posebno inovativnim i brzorastućim poduzećima.

Pred vratima toga fonda također nema gužve.

Izgubljeni u nesposobnosti

Dug u kapital?

Sibil Svilan, predsjednik uprave SID banke koja nudi 150 milijuna eura samo za financiranje tehnološko-razvojnih projekata, zabrinut je činjenicom da 55 milijuna eura iz te ponude još ne može naći svoje razvojne udomitelje. Svilan je otvoreno kritičan prema kvaliteti ponuđenih razvojnih programa. “U Banci smo suočeni s golemom nesposobnošću u izvedbi programa. Malo je dobrih operativaca i to je jedan od ključnih razloga što poduzeća ne znaju predstaviti investicijske mogućnosti svojem okolišu, a još manje u inozemstvu”, rekao je čelnik razvojne banke čiji potporni novac predugo čeka na moguće korisnike. Ima ih, ali malo – većina se izgubila u nesposobnosti, tvrde u Banci koja ima novac, ali ga nema kome dati, usprkos tome što ne odbija poduzeća čiji neto financijski dug doseže i do pet iznosa EBITDA. Slične banke u EU-u kreditnu rampu spustile su na tri EBITDA (dobit prije amortizacije).

U nedavnom intervjuu Bančnom vestniku Branko Greganovič, stručnjak za restrukturiranje, rekao je da zaduženost konkurentskih poduzeća u inozemstvu ne prelazi dva do tri EBITDA. Sva poduzeća u Sloveniji koja imaju neto dug iznad toga jednostavno su prezadužena. Jedini izlaz za razduživanje Greganovič vidi u pretvaranju duga u kapital. Banke su prema takvoj konverziji krajnje skeptične. Trebale bi upravljati znatnim dijelom gospodarstva, a priznaju da taj posao ne znaju i da upravljanje poduzećima koja prolaze proces financijskog i poslovnog restrukturiranja prelazi okvire njihove temeljne zadaće.

Moguće rješenje neki vide u tome da banke prepuste dobivene dužničke udjele na upravljanje profesionalnim upravljačima, prije svega znanim međunarodnim savjetodavnim tvrtkama.

*vijesti Migracije berača Sezonci su se opet našli na tradicionalnim migracijskim rutama. “Južnjaci”, među kojima ima i sve više Rumunja, beru hmelj, grožđe i jabuke u Sloveniji. Istodobno upadljivo je velik broj automobila slovenske registracije uz austrijske vinograde i voćnjake. Berači u Austriji zarađuju po satu rada osam eura. Zarade sezonaca u Sloveniji upola su manje. Berači jabuka mogu zaraditi po satu do 3,5 eura. Obirači hmelja dobiju stan i hranu te dva eura po satu. Vinogradari plaćaju 5,5 centa po kilogramu ubrana grožđa.

Krenuo novi Twingo Prošli tjedan i službeno počela je prodaja novog Renaultovog Twinga iz tvornice u Novom Mestu.

U novu proizvodnju (projekt Edison) uloženo je 450 milijuna eura i važan je za cijelu Sloveniju. U Revozu je zaposleno 400 novih radnika. Ovisno o potražnji za ključnim modelom te za budućim Smartom s četiri sjedala u Novom Mestu bez poteškoća mogu proširiti proizvodnju i na noćnu smjenu. Stari Twingo još će se proizvoditi neko vrijeme i to isključivo za afričko tržište. Špekulativni stečajevi

Osobni stečaj, nekad nepojmljiva egzotika, sve je učestaliji među Slovencima. Lani je u osam mjeseci bilo započeto 498 stečajeva. Ove godine u vode osobnog stečaja zaronila su 2492 nesretnika. Sve njih na taj korak nije prinudila samo bijeda. Na djelu je sve više i tzv. špekulativnih stečajeva. Njih prakticiraju pali poduzetnici i rasipni pojedinci koji su u novim zakonskim okvirima našli mogućnost da se otarase svojih dugova.

16 TURIZAM *vijesti Croatia Airlines proslavio 25. godina Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines (CA) proteklog je tjedna svečano obilježila 25. obljetnicu postojanja.

Tom je prigodom rečeno kako je putnički prijevoz te tvrtke počeo 5. svibnja 1991. kada je unajmljenim zrakoplovom MD-82 obavljen prvi let u domaćem prometu i to na liniji Zagreb-Split. Godinu dana kasnije bio je i prvi međunarodni let na liniji Zagreb-Frankfurt. Od prvog komercijalnog leta do danas zrakoplovi CA obavili su ukupno 470.000 letova i prevezli više od 29 milijuna putnika. Pritom je više od 20 milijuna putnika prevezeno na međunarodnim letovima.

Akcijski plan zelenog turizma

Do kraja ove godine izradit će se akcijski plan zelenog turizma u Hrvatskoj, s ciljem zaštite prostora kao temeljnog turističkog resursa. Riječ je o strateškom dokumentu o zaštiti prirodne i kulturne baštine, te utjecaju velikih turističkih središta na okoliš.

Ministar turizma Darko Lorencin rekao je kako će taj plan utjecati na stvaranje novih turističkih proizvoda čime će se produljiti sezona. Napomenuo je kako Hrvatska u sljedećih nekoliko godina planira povisiti godišnji turistički prihod za 7,2 milijarde, na 13 milijardi eura.

U Dubrovniku Wine&Jazz festival U Dubrovniku će se od 25. do 27. rujna održati međunarodni Wine&Jazz festival na kojem će nastupiti mnogi inozemni jazz glazbenici. Tako će starim dubrovačkim zidinama odjekivati jazz i Broadway melodije, kušat će se hrvatska vina, a hrvatski slikari predstavit će nešto iz serije svojih umjetnina.

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 7% više dolazaka

nego lani ostvareno je u ovogodišnjemu kolovozu

Turističko poslovno vijeće o sezoni

Dobra ili ne - pitanje je sad!

Iako kampovi bilježe pad noćenja od jedan do dva posto, oni doživljavaju pravu investicijsku renesansu. Naime, dodatno se uređuju, a ujedno se u kampovima unapređuje turistička ponuda Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ada u jadranskim turističkim odredištima, a posebice u Istri, u srpnju kiši dulje od 20 dana, tada se može reći da je to mala elementarna nepogoda za turizam. Upravo se to dogodilo ovoga srpnja, no kolovoz je izvukao situaciju jer je u tom mjesecu zabilježeno sedam posto više turističkih dolazaka i dva posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodar-

Do kraja godine očekuje se ostvarenje rezultata na lanjskoj razini ske komore. Naglašeno je kako se do kraja godine očekuje ostvarenje rezultata na lanjskoj razini. I dok su s jedne strane predstavnici Ministarstva

turizma i Hrvatske turističke zajednice opravdavali rezultate ovogodišnje turističke sezone, s druge strane predstavnici raznih turističkih udruga nisu dijelili njihovo mišljenje nego su istaknuli kako su rezultati “prenapuhani”, a situacija u turizmu lošija nego se prikazuje. Ipak, Franco Palma, predsjednik Turističkog poslovnog vijeća, tvrdi kako se općenito može reći da je sezona dobra, ali poručio je turističkim radnicima i nadležnima u turističkim institucijama da

već sada moraju “zauzeti stav o tome kako će pristupiti tzv. srpanjskoj rupi u 2015. godini”.

Potreban selektivan pristup Rezultatima dosadašnjeg tijeka turističke sezone nisu zadovoljni ni hotelijeri, pa je tako Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), istaknula kako su definitivno podbacili hoteli na Kvarneru i kvarnerskim otocima i ne očekuje se oporavak

rezultata tijekom rujna i listopada. Ipak, dodala je, hoteli u gradovima na obali dobro su radili. “U UPUHH-u se zalažemo za stvaranje novih sadržaja u turističkim odredištima jer to privlači goste te smatramo kako se HTZ mora više pozabaviti tom problematikom”, rekla je Iva Bahunek. Kampovi kao i hoteli također bilježe pad noćenja od jedan do dva posto, ali kako je istaknuo Palma, oni doživljavaju pravu investicijsku renesansu jer se mnogi kampovi uređuju i

u njima se unapređuje turistička ponuda.

Na sjednici Turističkog poslovnog vijeća istaknut je primjer nautičkog turizma te posebice čartera u kojem se ove godine očekuju lošiji financijski rezultati nego lani.

Govoreći o svim ovogodišnjim problemima u turizmu, članovi Turističkog poslovnog vijeća su predložili da se ubuduće na državnoj institucionalnoj razini treba govoriti o selektivnim oblicima turizma i njihovoj promociji. Naime, svaki oblik turizma je specifičan i za svakoga od njih ne mogu vrijediti ista pravila. Prvu priliku za to turistički radnici imat će na skorašnjim Danima hrvatskog turizma koji se u listopadu održavaju u Opatiji. Očekuje se rasprava o njihovim prijedlozima o smanjenju PDV-a u turizmu, zahtjev za konačno rješenje turističkog zemljišta te ukidanje naplate PDV-a inozemnim autobuserima koji dovode turiste u Hrvatsku.

Novi turistički projekti

Predstavljena podstranica croatia365.eu U sklopu projekta Hrvatska365, a s ciljem razvoja i promocije atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednosti u razdoblju pred i posezone kroz projekt PPS, Hrvatska turistička zajednica proteklog je tjedna predstavila novu web podstranicu croatia365. eu. Ta je podstranica izrađena u sklopu postojećeg portala HTZ-a croatia.hr,

a namijenjena je svim zainteresiranima za putovanja u našu zemlju tijekom pred i posezone. Na toj stranici informativnog karaktera sadržaj je predstavljen na jednostavan način, s privlačnim fotografijama i pristupom informacijama na više razina. Sadržaj je dostupan na sedam jezika: hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom, slovenskom i poljskom,

a u sljedećim godinama očekuje se prijevod na još nekoliko jezika. Na podstranici croatia365.eu nalaze se informacije u nekoliko cjelina te novi tab “Sezone” u kojem je trenutačno prezentirana jesenska turistička ponuda. Taj će se tab sezonski, kroz godišnja doba, nadograđivati turističkim informacijama. Na naslovnici podstranice prezentirana je ponuda svih

22 destinacija uključenih u PPS projekt koji u 2015. godini ulazi u punu primjenu. Postojeći popis PPS destinacija dodatno će se proširivati. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( više od 300 stručnjaka ( preko 400 projekata radi u Adacta Grupi

uspješno realizirali

Implementacija poslovnih rješenja

*vijesti

Novi ured, ali i zapošljavanja

Microsoft Dynamics

™

Adacta Grupa godišnje ostvaruje 17 milijuna eura prometa, a bavi se razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja. Sada ima i novi proizvod i novog partnera - njemački Corporate Planning AG Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

A

dacta, vodeća regionalna tvrtka s područja implementacije Microsoftovih poslovnih rješenja, početkom listopada otvara novu poslovnicu u Osijeku gdje će zapošljavati nekoliko novih informatičkih stručnjaka. U Adacta Grupi, koju danas čine poduzeća u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu te podružnica u Mariboru, ističu da se neće zaustaviti samo na tome, već im je namjera daljnje širenje. Stoga su stalno u potrazi za novim zaposlenicima i stručnjacima koji bi se uključili u njihove timove.

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke, kaže kako je Osijek odabran zbog povećane potražnje i opsega posla te zemljopisnog položaja s obzirom na to da Adacta posluje u regiji. “Poslovni planovi tvrtke ostvaruju se prilično dobro. Ovu godinu obilježilo je istra-

živanje analitičke tvrtke IDC koje otkriva kako je Microsoft preuzeo vodeću poziciju od SAP-a u segmentu Enterprise Resource Planning rješenja.

Posebice je zanimljivo što je Hrvatska prva zemlja u svijetu u kojoj se to dogodilo”, napominje Mlinarić dodajući kako je Adacta, kao najveći partner za rješenja Microsoft Dynamics u nas i regiji, uvelike pridonijela tomu.

U Adacti vjeruju da će se takvi trendovi nastaviti jer su Microsoft poslovna rješenja trenutačno najbrže rastuća na globalnoj razini.

U Adacta Grupi radi više od 300 stručnjaka koji su uspješno sudjelovali u više od 400 projekata uspostave poslovnih informacijskih sustava.

Grupa godišnje ostvaruje 17 milijuna eura prometa, a bavi se razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja, poslovnim savjetovanjem te upravljanjem u uvođenju promjena u poduzećima. Surađuje s brojnim

uslužnim, trgovačkim, proizvodnim i javnim poduzećima, osiguravateljskim društvima i drugim financijskim ustanovama. Osim u regiji, posluje u Europskoj uniji, Rusiji i Aziji.

Preuzeli Sofisticu Kako bi odgovorila na povećane zahtjeve tržišta, Adacta je u ovoj godini završila akviziciju izrav-

Microsoft poslovna rješenja trenutačno su najbrže rastuća na globalnoj razini ne konkurencije - zaprešićke Sofistice. Podsjećamo, ova tvrtka jedna je od najbrže rastućih Microsoft Dynamics NAV partnera sa stopom rasta od više od 150 posto u 2013. godini. Dynamics NAV je ERP (Enterprise Resource Planning) rješenje osmišljeno s ciljem pojednostavljenja i ujednačenja poslovnih procesa u organizacijama kako bi se osi-

gurala bolja kontrola, povećale profitne marže te potaknuo rast organizacije. Osim toga, Microsoft Dynamics NAV omogućava uvid u ono što se događa u tvrtki te osigurava pravovremeno donošenje odluka koje utječu na kvalitetnije prilagođavanje uvjetima i promjenama na tržištu.

Mlinarić naglašava kako Adacta ima i novi proizvod, ali i novog poslovnog partnera. Radi se o njemačkoj tvrtki Corporate Planning AG koja se bavi razvojem poslovnih rješenja u području poslovnog planiranja.

Ovaj proizvod Adacta će na tržištu nuditi u suradnji s konzultantskom kućom Corporate Performance Advisory, a prve implementacije Corporate Planner rješenja već su u tijeku. U Adacti napominju kako očekuju daljnji rast ovog tržišta.

Jesenske konferencije Među jesenskim poslovnim aktivnostima tvrtke

Mlinarić najavljuje nekoliko događaja. Ponajprije, to je organizacija konferencije koja je namijenjena osiguravateljskim kućama. Na toj će se konferenciji dotaknuti aktualnih trendova na tržištu osiguranja i promjena koje se osjećaju u zadnje vrijeme poput liberalizacije tržišta autoosiguranja. Također, predstavit će se proizvodi i usluge koji osiguravateljskim kućama pomažu u zadržavanju rezultata u aktualnim tržišnim uvjetima.

Druga je konferencija namijenjena Adactinim postojećim i budućim klijentima, kao i svim zainteresiranima za poslovna rješenja i njihovu primjenu u praksi. Radi se o već tradicionalnoj Adactinoj godišnjoj konferenciji na kojoj će se predstaviti novi i postojeći proizvodi i partneri, dok će gosti imati priliku upoznati se s novim verzijama postojećih sustava, od kojih će neki biti predstavljeni prvi put na hrvatskom tržištu.

Nova Vipnetova akvizicija Potpisivanjem ugovora o preuzimanju Vipnet je stekao 100 posto udjela u vlasništvu tvrtke Dastin koja je koncesionar kabelske televizije za Bjelovar.

Ponuda od osam TV-programa tijekom vremena obogaćena je paketom od 36 kanala i osam radioprograma. Građani Bjelovara tako će uskoro moći uživati u korištenju fiksnog interneta s brzinama koje idu i do 120 megabita u sekundi te u više od 200 TV-programa iz Vip TV ponude.

Održan IDC Adriatics U organizaciji nezavisne analitičke kuće IDC Adriatics od 10. do 12. rujna u Opatiji je održana prva regionalna konferencija IDC Adriatics EXPO. Konferencija je okupila više od 250 direktora vodećih kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova. Sudionici konferencije komentirali su relevantne gospodarske i ICT teme te dali prikaz ekonomskih trendova i razvojnih smjernica u idućih tri do pet godina.

Učionica u Gunji

Projektu Učionica budućnosti pridružila se i Osnovna škola Antuna i Stjepana Radića u Gunji. Ona je, nakon obnove, postala peta škola s učionicom koja omogućava interaktivno učenje uz podršku najnovijih informacijskih tehnologija za njenih 350 učenika, kao i 70 učenika u područnoj školi u Rajevu Selu. Zajednički je to projekt CARNeta i Samsunga Electronics, uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Papa Franjo Crkva milosrđa

Kršćanska sadašnjost

Ova knjiga predstavlja zbirku ulomaka iz dokumenata, kateheza na općim audijencijama, homilijâ i govorâ pape Franje izgovorenih u prvim mjesecima njegova pontifikata. Kroz tu zbirku spisa jasno se nazire određeni crkveni i pastoralni put, čija je okosnica već u naslovu stavljena kao pečat svega: milosrđe. Franjina Crkva želi biti prepoznatljiva, prije no po bilo čemu drugom, kao kuća milosrđa koja u dijalogu između slabosti ljudi i Božje strpljivosti pomaže pronaći dobru vijest velike kršćanske nade.

Oprah Winfrey Ono u što sam sigurna Profil Knjiga

“Bilo je to 1998., promovirala sam svoj film Voljena u intervjuu koji je vodio veliki, pokojni filmski kritičar Chicago Sun Timesa Gene Siskel, i sve je išlo po planu sve dok me na samom kraju nije upitao: ‘Reci mi, u što si posve sigurna?’ Šesnaest godina i puno razmišljanja kasnije, to mi je postalo središnje pitanje u životu”, piše autorica. Da bi to provjerila, pregledala je svoje kolumne i izabrala najbolje dijelove, te se oni nalaze u ovoj knjizi.

Roberto Bolaño TREĆI REICH Vuković&Runjić

Kraći dani ranog rujna pozornica su neočekivanih događaja u ovom romanu. Dok se njegova djevojka sunča na plaži u Del Maru, mladi Nijemac Udo Berger, poput viteza u Sedmom pečatu, u hotelskoj sobi upušta se u partiju Trećeg Reicha s tajanstvenim protivnikom. Ovo je roman s kojim je, nakon što se skućio na Costa Bravi, započela jedinstvena Bolañova prozna avantura. On crpi s istog izvora opsesija koji je napojio njegova remek-djela Divlji detektivi i 2666.

Može li Njemačka izvojevati pobjedu – i pod koju cijenu?

Dario Malnar Sjedinjene Američke Države i Kosovo Politička kultura - Nakladno-istraživački zavod

Riječ je o istraživanju evolucije američke vanjske politike nakon raspada hladnoratovskog poretka u uvjetima promjene osnovnih paradigmi međunarodnih odnosa, kako u političkom tako i u sigurnosnom smislu.

Autor se posebno koncentrirao na proces raspada SFRJ kroz analizu evolucije politike SAD-a prema Kosovu. Pitanje Kosova sažimalo je svu složenost kriznog upravljanja procesom raspada SFRJ te rješavanja brojnih etničkih sukoba u procesu stvaranja novih država.

Miriam Toews Komplicirana dobrota Naklada Ljevak

Radnja romana smještena je u menonitski gradić East Village. Nomi Nickel koja sanja o prilici da se druži s Lou Reedom, živi sa svojim ocem, poslušnim pripadnikom menonitske vjerske zajednice. Kroz flashbackove doznajemo da su Nomina starija sestra i majka napustile obitelj. Nomi krajnje odana ocu spremna je ostati uz njega po svaku cijenu, unatoč tome što zna da je po završetku srednje škole očekuje zatupljujući posao na farmi pilića ili udaja za momka iz lokalne zajednice i uloga poslušne supruge.

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Vođenje poslovnih knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: 01/3843 816, marina@provizija.hr.

Autooprema

Auto kontakt - uvoz i distribucija, Zagreb, www. autokontakt.hr.

Tvrtka, hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer na području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme. Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt. hr. +385 1 2921976.

Brtvena lica

Seal Tech, Zadar, www. sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila i sredstava za održavanje. Traži dobavljače brtvenih lica od sinteriranih metala za kompletiranje mehaničkih

brtvi. Kontakt: Tomislav Vulić, seal-tech@zd.tcom.hr, +385 23 231333.

Toplo valjana žica

Armko, Bedekovčina.

Tvrtka traži dobavljače za oko 40.000 tona toplo valjane žice tarifne oznake 7213911, za potrebe proizvodnje. Tvrtka može proizvoditi armaturne mreže od iste žice.

Kontakt: Zdravka Jurić, zdravka.juric@armko.hr, +385 49 426409.

zvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spavaće sobe... Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj.

Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421.

LED rasvjeta

Zagrebački abrazivi, Dugo Selo, www.zgabrazivi. hr. Tvrtka traži partnere za dugoročnu suradnju u proizvodnji i prodaji fleksibilnih brusnih proizvoda.

Kontakt: Anita Franjić, anita.franjic@zgabrazivi. hr. +385 1 6184896.

Aeon Lighting Tech. Inc., Tajpeh, Tajvan. Tvrtka je proizvođač LED rasvjetnih proizvoda. Neki od glavnih proizvoda su: 1.

AltLED Aurora MR16 (unutarnja rasvjeta), 2.

AltLED Apollo BR30 i BR40 (unutarnja rasvjeta), 3. AltLED Lodestar (ulična svjetiljka). Za više informacija o proizvodima posjetite www.aeonlighting.com. Kontakt: info@aeonlighting.com, +886 2 82261289.

Metalni i nemetalni otpad

Zastupanje

Partnerstvo

Ferosirovina, Glina. Tvrtka potražuje metalni i nemetalni korisni otpad.

Nudi izvoz crne metalurgije. Kontakt: Janko Lisac, burze@hgk.hr, +385 44 882703.

Partnerstvo

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proi-

Karlovačka pivovara, Karlovac, www.karlovacko.hr. Tvrtka traži poslovnu suradnju u distribuiranju svojih proizvoda na vašem tržištu. Zemlje interesa: Italija, Češka, Slovačka, Srbija, Makedonija. Kontakt: Igor Džajić, igor.dzajic@heineken.hr, +385 47 607295.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Mobilna reciklažna dvorišta

Čistoća iz Rijeke nabavlja mobilna reciklažna dvorišta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Letačka i navigacijska oprema

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja letačku i navigacijsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. rujna.

Ručna računala - dlanovnici

Hrvatska poljoprivredna agencija nabavlja ručna računala - dlanovnike.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. listopada.

Oprema za videonadzor

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja opremu

za videonadzor. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. listopada Radovi na izgradnji i održavanju kanalizacijske mreže

Grad Zagreb nabavlja radove na izgradnji i održavanju kanalizacijske mreže grada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. listopada.

Arhivske metalne police

Hrvatski državni arhiv nabavlja arhivske metalne police. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

Regija Gume za službena vozila

Parlamentarna skupština BiH nabavlja gume za službena vozila. Rok dostave ponuda je 29. rujna.

Streljivo

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nabavlja streljivo. Rok dostave ponuda je 13. listopada.

Računalna oprema

Regulatorna agencija za komunikacije Sarajevo nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 6. listopada.

Ortopedski materijal i pomagala

Kantonalna bolnica Zenica nabavlja ortopedski materijal i pomagala. Rok dostave ponuda je 14. listopada.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Florijana Rijeka

Na bubnju oranice, strojevi, postrojenja...

Stroj i oprema za industriju duhana procijenjeni na 1,7 milijuna kuna. Riječ je o novom stroju Muyang TPH 200 C, oznake N 0085 - N 0091. Pokretnina se nalazi u Hercegovcu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Dražba će se održati u Hercegovcu, Braće Petr 3, za najmanje pola procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto vrijednosti uplaćuje se na račun Općinskog suda u Daruvaru na broj računa primatelja HR­662­39000­ 1130­0001­122, model HR 05, pozivom na broj primatelja 2306-675-14, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja dražbe.

Postrojenje za proizvodnju polistirena EPS procijenjeno na 17,5 milijuna kuna. Natječaj za prikupljanje ponuda za prodaju provodi se prikupljanjem pisanih ponuda. Postrojenje se nalazi u tvrtki Dioki u stečaju, pogon EPS Zagreb, Čulinečka cesta 252. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca, i to pravne i materijalne, funkcionalnost postrojenja, vidljive i nevidljive mane i nedostatke. Postrojenje se prodaje kao cjelina. Porez, pristojbe i ostale troškove, koji nastanu prodajom, plaća kupac. Ponude niže od 80 posto procijenjene vrijednosti, odnosno niže od 14 milijuna kuna neće se razmatrati. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici

na adresu: Marija Vujčić Turkulin, stečajna upraviteljica, Vrtlarska 3, 10000 Zagreb, poštanski pretinac 881, s napomenom DIOKI d.d. u stečaju, St1984/13. Ponuda za kupnju EPS, NE OTVARAJ. Kupac je dužan odazvati se potpisu ugovora u roku od osam dana od primitka obavijesti o prihvatu njegove ponude. Kupcu se postrojenje predaje u posjed odmah nakon uplate cjelokupnog iznosa kupovnine. Postrojenje se može razgledati radnim danom od 10 do 15 sati, uz prethodnu najavu kontakt osobi: Marko Mamić, e-mail: marko.mamic@ dioki.hr; mob:+385 99 310 7281, Predrag Vuksan, email: predrag.vuksan@dioki.hr, mob:+385 98 265 793, Ivica Bedek, e-mail: stecajniuredmvt@hi.tcom.hr, tel+385 1 6113 225; mob+385 99 2005 201, Mario Butković, e-mail: stecajniuredmvt @hi.t-com.hr, mob:+385 95 542 9645. Ponude se otvaraju 25. rujna. Jamčevina za sudjelovanje u natječaju iznosi 700.000 kuna.

Oranica u Zagrebu, procijenjena na 2,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 2426 četvornih metara poljoprivredne površine. Dražba za ovu nekretninu održat će se 2. listopada u 11.45 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vri-

jednosti. Razgledavanje je moguće 25. rujna u 10 sati uz sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB na broj HR17­ 2 3 9 0 0­ 0 11 3­ 0 0 0 0­ 3 2 6 5­ , model 05 116-974-11, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Zgrade, industrijsko zemljište, oranica i livada u Samoboru, procijenjeni na 20,7 mlijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja dvije zgrade, industrijsko dvorište, oranicu i livade, ukupne površine od 17.657 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 30. rujna u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Nekretnine će se prodavati na prvom ročištu za javnu dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina. Razgledati nekretnine i dokumentaciju zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5757 649.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d.

Zagreb, broj HR­92239­ 000113­00­000­460, poziv na broj 31912.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam cvijeća i izložba voća i povrća od 23. do 28. rujna, Rijeka

Prepoznatljiva cvjetna manifestacija održava se na mostu preko Rječine kod Conta. Izlaže se cvijeće i ukrasno bilje, balkonsko cvijeće, lončanice, trajnice, bonsaiji, kaktusi te predstavljaju umjetnički obrti, kao i dekorativni i uporabni predmeti od prirodnih materijala. Organiziraju se izložbe na otvorenom, predavanja, demonstracije, degustacije, prezentacija domaćeg povrća i voća, slane i slatke delikatese od voća, povrća, badema, meda, lavande i ljekovitog bilja.

Međunarodna izložba cvijeća Varaždin Izložba cvijeća, ukrasnog bilja i ukrasa od cvijeća od 25. do 28 rujna, Varaždin

Izložba se održava u Starom gradu, na lokaciji koja najviše odgovara izlagačima i posjetiteljima, a na kojoj maksimalno dolazi do izražaja interakcija kamena i cvijeća. Tema je Barok-glazba-cvijeće, a podtema Cvjetni kontrapunkt. Zemlja partner je Italija. Pod pokroviteljstvom Grada Varaždina izložbu u sklopu Varaždinskih baroknih večeri već 19 godina organizira Udruga vrtlara Varaždinske županije.

Hrvatski festival pekmeza, džemova i marmelade Sajam pekmeza, džemova i marmelade od 26. do 28. rujna, Dubrovnik

Manifestacija se održava u ozračju očuvanja kulture, baštine i tradicije na Stradunu ispred crkve Svetog Vlaha. Izlagači u narodnim nošnjama kraja iz kojeg dolaze predstavljaju proizvode posjetiteljima i ugostiteljima koji će upotrebom ovih izvornih delicija oplemeniti i obogatiti svoju gastro ponudu.

Rijeka Nautic Show Nautički sajam

od 26. do 29. rujna, Rijeka

Ovaj sajam predstavlja nastavak duge tradicije nautičkih sajamskih aktivnosti u Rijeci. Održavat će se na prostoru Gata Karoline Riječke i dijela Rive Boduli s ciljem pružanja potpore domaćoj proizvodnji i izvozu, te da kao atraktivni nautički i turistički događaj produlji turističku sezonu na Kvarneru. Očekuje se više od 50 izlagača i 30 inovatora iz nautičkog sektora.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 8. do 14. rujna 2014. ukupno je bilo 120 stečajnih postupaka, 13 manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 25 prijedloga, dok je započelo devet postupaka. Ukupno je bilo sedam brzih stečajnih postupaka. Izbrisano je 107 subjekata, a s likvidacijom je započelo njih 12. Osnovana su 252 trgovačka društva, 49 više nego prethodni tjedan. Najviše novih subjekata je zabilježeno u Zagrebu (118), zatim u Splitu (26), na Trgovačkom sudu Pazin osnovano je 25 trgovačkih društava, a slijedi ga Osijek sa 18 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a, 158, te ukupno 94 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

9 7 1 1 26 19 7 7 7 78 25 3 16 9 25

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

107 107 12 = 12 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

252 94 158 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

6 6 3 18 25 14 0

REJTING TJEDNA

ATLANTIC GRUPA d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

6 26 3 16 11 118

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 72% hrvatskih tvrtki

namjerava povećati ulaganja u istraživanje i razvoj

Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja

Poslovna tajna je na Dostupnost više vrsta poticaja, stabilnost regulatornog okruženja te dos snage vanjski su čimbenici koji najviše utječu na povećanje razine ulaga Sonja Ifković Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

laganja u istraživanje i razvoj namjerava kratkoročno povećati gotovo 72 posto hrvatskih tvrtki.

To je rezultat koji značajno odskače od regije gdje u prosjeku 42 posto tvrtki planira kratkoročan porast ulaganja, pokazuje drugi Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja koji je objavila konzultantskorevizorska tvrtka Deloitte. U istraživanju, koje je provedeno tijekom prve polovine 2014., sudjelovalo je 330 tvrtki iz Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Slovačke.

Deloitteov izvještaj pokazuje kako su tvrtke u istraživanje i razvoj najčešće ulagale između jedan i tri posto prihoda iz redovitog poslovanja – njih 33,3 posto, dok ih je čak 23,1 posto uložilo više od 10 posto prihoda što je značajno više u odnosu na prošlogodišnjih četiri posto. Valja istaknuti kako čak 20,5 posto ne može odrediti koliko prihoda ulaže u to.

Na pitanje što u tvrtkama najbolje opisuje istraživačko-razvojne aktivnosti, Ivan Andrišek, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja, napominje kako čak 82,1 posto ispitanika odgovara da su to razvoj novih proizvoda, procesa i usluga.

Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj, kaže kako su dostupnost više vrsta potica-

Ulaganje u istraživanje i razvoj Koji postotak prihoda ste potrošili na I&R u 2013. godini?

10,33%

Manje od 1 %

20,5%

Između 1% i 3%

33,3%

Između 3% i 5% Između 5% i 10%

23,1%

Više od 10% Ne možemo odrediti

7,7%

5,1%

Izvor: Deloitte Hrvatska

Ulaganje u istraživanje i razvoj Kojim od navedenih mjera štitite intelektualni kapital / know-how vaše tvrtke?

Patenti Politika tajnosti tvrtke / poslovna tajna

79,5%

Industrijski dizajn Zaštitni znak Autorsko pravo Ništa

23,1%

25,6%

38,5% 33,3% 5,1% Izvor: Deloitte Hrvatska

ja, stabilnost regulatornog okruženja te dostupnost i cijena zapošljavanja kvalificirane radne snage vanjski čimbenici koji najviše utječu na povećanje razine ulaganja u istraživanje i razvoj u privatnom sektoru.

Zaštita najmanje važna S druge pak strane, kao najmanje bitan čimbenik ispitanici iz 39 velikih i srednjih hrvatskih tvrtki, a koje većinom dolaze iz tehnološkog (najviše IT) i proizvodnog sektora, ocijenili su mogućnost zaštite intelektualnog vlasništva.

Deloitteov izvještaj pokazuje i to kako je najzastupljenija mjera zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj politika tajnosti tvrtke, odnosno poslovna tajna (79,5 posto ispitanika). Slijede zaštićeni

21

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

( 33,3% tvrtki

8. Ruski bankarski forum

ulagale između 1 i 3 % prihoda u istraživanje i razvoj

ajbolja zaštita tupnost i cijena zapošljavanja kvalificirane radne nja u istraživanje i razvoj u privatnom sektoru, ističe Poticaji S kojim poticajima i poreznim olakšicama ste upoznati / ste koristili Upoznati Koristili Državna potpora za istraživačko-razvojne 43,6%

projekte na temelju Zakona o znanstvenoj

30,8% djelatnosti i visokom obrazovanju

okvirni program Europske unije 25,6% 17,9% Sedmi (tzv. FP7) za istraživanje i razvoj

25,6% 2,6%

Horizon2020

43,6% 15,4%

Program Poduzetnički Impuls

17,9%

5,1%

Program EUREKA / EUROSTARS

7,7%

5,1%

35,9%

5,1%

Programi BICRO-a: PoC, RAZUM, IRCRO Javni natječaji za dodjelu sredstava iz fondova EU - Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije

Izvor: Deloitte Hrvatska

znak odnosno žig (38,5 posto), autorsko pravo (33,3 posto), industrijski dizajn (25,6 posto) dok svega 23,1 posto ispitanika primjenjuje patente kao mjeru zaštite intelektualnog vlasništva.

Ovo je značajno niži postotak u odnosu na regiju gdje oko 44 posto ispitanih tvrtki patentira rezultate vlastitih istraživačko-razvojnih projekata. “Ovakvi rezultati sugeriraju da su tvrtke u Hrvatskoj i dalje ponajprije okupirane pokretanjem i financiranjem istraživačko-razvojnih aktivnosti, a manje inovativnim istraživanjima koja bi dovela do potrebe za zaštitom intelektualnog vlasništva kao krajnjeg rezultata istraživanja i razvoja”, ističe Sonja Ifković.

Zanimljivo je naglasiti kako intelektualni kapi-

tal uopće ne štiti 5,1 posto ispitanih tvrtki.

Nadalje, Državna potpora za istraživačko-razvojne aktivnosti na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Program Poduzetnički impuls, s kojima je upoznato 43,6 posto ispitanika, najpoznatiji su poticaji u nas.

Pritom je državne potpore koristilo 30,8 posto, a one iz Poduzetničkog impulsa 15,4 posto tvrtki. Nadalje, 35,9 posto ispitanika zna za Javni natječaj za dodjelu sredstava iz fondova EU-a Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije, a potpore koristi njih 5,1 posto. Sa

Intelektualni kapital uopće ne štiti 5,1 posto ispitanih tvrtki Sedmim okvirnim programom Europske unije FP7 za istraživanje i razvoj te, među ostalim, programom Horizon2020 upoznato je 25,6 posto tvrtki, a poticaje je koristilo 17,9 posto, odnosno 2,6 posto ispitanika.

Slabo znanje o novčanim potporama Detaljnija analiza novčanih potpora za istraživanje i razvoj pokazala je vrlo nisku razinu njihova poznavanja. Jer tek jedna četvrtina ispitanika upoznata je s mogućnostima i prednostima novčanih potpora, a čak 43,6 posto ispitanika nije svjesno ovakvih mogućnosti. Preostalih 30,8 posto ispitanika izjavilo je da je upoznato s mogućnostima, ali je i navelo niz razloga zbog kojih ih ne koristi. To su manjak ljudskih kapaciteta, previše birokratizirana i komplicirana administracija te manjak vlastitih sredstva za sufinanciranje projekata.

Sonja Ifković smatra kako je sve to izazov za tvrtke i provedbena tijela državne administracije zbog nadolazećih mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz fondova EU-a kojima se predviđa alokacija od 664 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i razvoja kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju od čega je 290 milijuna eura namijenjeno isključivo privatnom sektoru.

Rusko tržište se otvara Hrvatskoj Osmi Ruski bankarski forum, koji se održao u Zadru od 11. do 14. rujna iza za javnost dobro zatvorenih vrata, raspravljao je o Novoj arhitekturi bankarskog sustava Rusije: konkurentnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi. U raspravama su sudjelovali predstavnici Banke Rusije, Državne Dume i Vijeća Federacije Ruske Federacije, ministarstava i državnih tijela, voditelji ruskih banaka, znanstvenici u domeni ekonomije, te kao gosti predstavnici bankarskih udruženja Europe i ZND-a.

Posebna pozornost posvećena je bankama koje će 2014. obilježiti 15, 20, 25 godina na financijskom tržištu, a kojima su uručene zlatne diplome, prenosi Ruski vjesnik.

Na Forumu je predsjednik Udruženja ruskih banaka Garegin Tosunjan zahvalio Hrvatskoj gospodarskoj komori i njenom predsjedniku Luki Buriloviću na pomoći i

Garegin Tosunjan, predsjednik Udruženja ruskih banaka

podršci pri organizaciji ovoga skupa, kazavši kako već činjenica da se Forum treći put održava u Hrvatskoj potvrđuje dobre gospodarske odnose i suradnju s HGK-om.

Sve to, naglašava, radi razvoja daljnje suradnje i otvaranja ruskoga tržišta za hrvatske gospodarstvenike koji su već prisutni na tržištu, kao i za sve one koji će biti prisutni u budućnosti. Ujedno se otvara mogućnost dodatne potpore ruskim investitorima koji namjeravaju nastupiti na hrvatskom tržištu. Rusiju treba proma-

trati kao dio jednog još većeg, jedinstvenog euroazijskog tržišta koje pruža velike mogućnosti za hrvatske proizvođače. HGK je pružao i nastavit će pružati podršku hrvatskim kompanijama, naročito putem rada našega predstavništva u Moskvi, kao i Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom, koje je osnovano pri HGK-u. Naravno, želja nam je da trenutačni trgovinski odnosi između EU-a i Rusije dođu na razinu suradnje kakvu smo gradili proteklih godina, rekao je Burilović.

Okrugli stol Zagrebačke burze

Za 100 državnih nekretnina 700 kandidata

Na nedavno raspisani natječaj za 100 državnih nekretnina javilo se oko 700 natjecatelja, rekao je Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Sudjelujući prošli tjedan na okruglom stolu Zagrebačke burze o upravljanju državnom imovinom, Pejnović je najavio i da će Vlada s EU-om razgovarati o modelima imenovanja upra-

va i nadzornih odbora u javnim poduzećima. Pejnović je otkrio da ukupna državna imovina sada donosi proračunu oko tri milijarde kuna, od čega je 1,8 milijardi kuna dobit javnih poduzeća, a ostalo se prikupi iznajmljivanjem ili prodajom nekretnina. Istaknuo je da plaće predsjednika uprava poduzeća koja se potpuno financiraju iz proračuna trebaju biti manje od ministarskih. Ali zato direktori javnih tvrtki koje su posve na tržištu moraju primati i potpuno tržišne plaće.

Predsjednik Uprave Platinum Investa Igor Gvozdanović smatra da je moguće kvalitetno priva-

tizirati dio državnih kompanija preko izlistavanja na domaćoj burzi. To bi dalo i potreban impuls za jačanje hrvatskog tržišta kapitala. Ceste, luke, željeznica, a pogotovo energetski sektor, imaju relativno dobar potencijal za osnaživanje domaćeg tržišta kapitala, a posebice u kombinaciji sa strateškim investitorima, ocijenio je Gvozdanović. Privatizacijski procesi u državi ne određuju samo stupanj razvoja kapitala u jednoj zemlji, već i spremnost cjelokupnog gospodarstva da se bori s krizama i konkurencijom, zaključila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. (I.V.)

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3845, 22. rujna 2014.

Tržište novca Zagreb

Potražnja iznad ponude Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rvi tjedan novog razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija obilježilo je stanovito povećanje potražnje za kratkoročnim pozajmicama uz istodobnu suzdržanost plasiranja kuna. Povećana potražnja zbog izuzetno visoke likvidnosti sustava nije imala značajniji utjecaj na kretanje kamatne stope. Kamatna stopa bilježi niske razine unatoč skromnijoj ponudi i nešto većoj potražnji.

U organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca u ovom je raz-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

15.9. - 19.9. 2014.

8.9. - 12.9. 2014.

u%

300

2

1,5 200 1 100 0,5

0

15.9.2014.

16.9.2014.

17.9.2014.

doblju također potražnja bila iznad ponude. Unatoč tome, nije bilo napetosti u međusobnom trgovanju sudionika. Potencijalni korisnici i dalje nisu spremni prihvatiti više kamatne stope, dok s druge strane dio sudioni-

18.9.2014.

0

19.9.2014.

ka koji nudi svoje viškove ne želi plasirati po tako niskim kamatnim stopama.

Stoga dio potražnje ostaje nepodmiren. Važan razlog nepodmirenosti potražnje su i ograničenja sudionika. Prošloga utorka Ministarstvo financija

ponedjeljak

utorak

nije održalo aukciju trezorskih zapisa iako je na dospijeću bilo 388 milijuna kunskih i 2,6 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Aukcije vjerojatno neće biti ni sljedeći utorak budući da nema dospijeća zapisa. Izostajanje auk-

srijeda

četvrtak

veliko, iako su prinosi relativno niski.

Okruženje na novčanom tržištu i dalje je nepromijenjeno. Dinamičnije trgovanje sudionika radi povećane potražnje odgovara sudionicima.

Kamatna stopa stabilno je niska i nema naznaka za bilo kakvu značajniju promjenu njezina trenda.

petak

cija ne odgovara potencijalnim investitorima jer bi im upravljanje viškovima likvidnosti bilo znatno lakše kada bi aukcije bile češće. To pokazuje zanimanje sudionika za upis zapisa na zadnjim aukcijama koje je bilo izuzetno

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Bez velikih promjena

Nastavak rasta Mirexa

Kuna nije bitno mijenjala vrijednost prema svjetskim valutama proteklog tjedna. Euro se prema valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

7.622

5,301912

CAD

kanadski dolar

5,402636

JPY

japanski jen (100)

5,435386

CHF

švicarski franak

6,315461

GBP

britanska funta

9,706442

USD

američki dolar

5,917772

EUR

euro

7,621498

primjena od 20. rujna 2014. 15.9.

Izvor: HNB

je vrijednosti zaključio tjedan. Dolar je tjedan započeo na 5,90 kuna, a tjedan završio na lipi više

srednjem tečaju Hrvatske narodne banke cijelog proteklog tjedna kretao oko 7,62 kune i na toj

16.9.

17.9.

18.9.

kao i švicarski franak koji je tjedan započeo na 6,30 kuna, a zaključio ga na 6,31 kuni.

USD

5.94

CHF

6.32

7.619

5.92

6.31

7.616

5.90

7.613

6.30

1,5%

0,3%

5.88

6.29

1%

0,2%

7.610

5.86

6.28

0,5%

0,1%

7.607

5.84

6.27

19.9.

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

19.9.

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

pomake. Pozitivne skokove na europskim burzama donijela je vijest o tome da su Škoti na referendumu odbili mogućnost izlaska iz Ujedinjenog Kra-

6900

17300

4600

Dow Jones

4580

6840

17180

4560

6810

17120

4540

6780

17060

4520

6750

17000

4500

4500 4480

16.9.

17.9.

18.9.

19.9.

15.9.

9900

CAC40

9844

16.9.

17.9.

18.9.

16500

DAX

16360

9788

16220

4440

9732

16080

4420

9676

15940

9620 15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

19.9.

NASDAQ

15.9.

4460

4400

16.9.

17.9.

18.9.

NIKKEI 225

15800 15.9.

0,0% 18.8.

19.9.

28.8.

fond

8.9.

18.9

datum

15.9.

vrijednost (kn)

16.9.

promjena (%)

17.9.

18.9.

2014 (%)

OMF - kategorija A

rička središnja banka najavila je kako neće mijenjati kamatne stope, a podaci o zaposlenosti u najvećoj svjetskoj ekonomiji pokazali su pozitivne

15.9.

0,%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Početak prošlog tjedna donio je pozitivne vijesti koje su se na američkim burzama odmah prelile u rast vrijednosti dionica i burzovnih indeksa. Ame-

17240

MIREX - tjedni 0,4%

Tjedan pozitivnih vijesti

6870

MIREX - mjesečni 2,0%

Međunarodno tržište kapitala

FTSE 100

Mirex B, obračunska jedinica prosječnog obvezog mirovinskog fonda, dosegao je prošlog tjedna 202,3747 bodova, što je njegova najveća vrijednost do sada. U tjednu je porasla za 0.6839 bodova. Vrijednost Mirexa A iznosila je 101,3549, a Mirexa C 100,8267 bodova.

16.9.

17.9.

18.9.

19.9.

15.9.

16.9.

17.9.

18.9.

19.9.

MIREX A

18.09

101,3549

0.15

1.35

AZ - A

18.09

101,0244

0.03

1.02

Erste Plavi - A

18.09

101,4401

0.45

1.44

PBZ CO - A

18.09

101,7999

0.26

1.80

Raiffeisen OMF - A

18.09

101,6713

0.17

1.67

OMF - kategorija B

ljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Stoga su europski burzovni indeksi ostvarili najveće dnevne pozitivne promjene u zadnjih šest i pol godina.

Poljoprivrednicima u svijetu na ruku ne ide jedino vijest o cijenama pšenice. One su zahvaljujući izvrsnim prinosima kod najvećih svjetskih proizvođača na burzama u Chicagu i Parizu pale na najniže razine u zadnje četiri godine.

MIREX B

18.09

202,3747

0.13

9.55

AZ - B

18.09

206,9310

0.08

9.42

Erste Plavi - B

18.09

205,9834

0.15

7.92

PBZ CO - B

18.09

186,4398

0.20

9.39

Raiffeisen OMF - B

18.09

203,2863

0.15

10.48

MIREX C

18.09

100,8267

0.01

0.83

AZ - C

18.09

100,4410

0.01

0.44 0.83

OMF - kategorija C

Erste Plavi - C

18.09

100,8262

0.01

PBZ CO - C

18.09

100,5661

0.01

0.57

Raiffeisen OMF - C

18.09

101,3889

0.01

1.39 11.55

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

17.09

196,5108

-0.09

AZ Profit

18.09

232,8341

-0.01

7.20

Croatia osiguranje

18.09

145,5579

0.05

7.60 8.04

AZ Benefit

18.09

213,4989

-0.03

Erste Plavi Expert

18.09

170,6416

0.22

7.60

Erste Plavi Protect

18.09

171,7843

0.02

5.92

23

www.privredni.hr Broj 3845, 22. rujna 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 382.755.893,55 kn

Porast prometa i rast indeksa ni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 91 milijun kuna što je 19 milijuna više nego u tjednu ranije, odnosno rast od 26 posto. Osam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo pozitivno. Tjed-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

T

rgovanje na ZSEu je u odnosu na tjedan ranije ponovno bilo pojačano.

Proteklog tjedna redovTop 10 po prometu Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Adria Holding d.d.

Podravka d.d.

HT d.d.

Atlantic grupa d.d.

Luka Ploče d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Atlantska plovidba d.d.

Hoteli Maestral d.d.

tjedna promjena +14,15% +5,53% +3,11% +0,76% +0,88% +1,69% +3,96% +4,56% 0,00% -5,92%

zadnja cijena 355,00 248,00 330,04 160,12 989,00 540,00 767,22 366,00 380,00 270,00

promet 15.707.589,02 8.857.112,15 6.477.453,09 5.974.875,78 4.187.767,24 2.733.921,47 2.590.412,48 2.538.955,22 2.178.074,12 2.172.045,62

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 91.075.519,59 kn

ne promjene najlikvidnijih kretale su se u velikom rasponu od +14,15 posto do -5,92 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna rastao drugi tjedan uzastopno te s tjednim rastom od 2,78 posto prešao granicu od 10 dionica s najvećim rastom cijene Varteks d. d.

Uljanik brodogradilište d.d.

Viktor Lenac d.d.

Turbos WTI nafta long 5 Hotel Medena d.d.

Suncani hvar d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 8 Viadukt d.d.

Medika d.d.

Gabarit d.d.

1.900 bodova i tjedan završio na 1.909,87 bodova.

Crobex10 je također porastao, i to snažno, za čak +3,03 posto te je tjedan završio na 1.091,90 bodova. Najlikvidnije izdanje je povlašteno izdanje Adris

tjedna promjena +34,61% +28,78% +23,19% +22,76% +18,55% +18,46% +16,84% +16,25% +15,05% +14,29%

zadnja cijena 29,21 51,51 5,79 108,15 88,89 12,19 11,10 279,00 10.700,00 800,00

promet 1.433.306,18 5.915,10 1.065,95 43.260,00 1.155,57 54.232,61 46.921,80 556.884,99 584.470,00 4.000,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.909,8700 1.091,9000 104,8595 135,2024

Grupe, s prometom od čak 15,7 milijuna kuna. Adris je tjedan završio na cijeni od 355 kune što je tjedni 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long 8 Turbos DAX short A Turbos DAX short 9 Turbos E-mini S&P 500 short 7 Hidroelekta niskogradnja d.d.

Turbos zlato long 6 Infosistem d.d.

Jadran d.d.

Lavčević d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8

tjedna promjena +2,78% +3,03% +0,16% +0,26%

rast od visokih 14,15 posto, te je time Adris postao i dobitnik tjedna među najlikvidnijima.

tjedna promjena -29,41% -22,09% -21,22% -20,48% -18,43% -15,25% -14,29% -12,38% -11,99% -11,97%

zadnja cijena 6,00 47,60 66,10 6,60 16,29 60,00 90,00 35,05 88,00 12,50

promet 13.853,30 242.760,50 175.130,00 37.955,00 195,48 112.851,00 4.050,00 28.457,80 88,00 34.001,40

*vijesti

Dobar tjedan za fondove Protekli tjedan su od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 52 porasla, od toga ih je 11 ostvarilo rast veći od jedan posto, a pet ih je palo za više od jedan posto. To je šesti uzastopni tjedan da su prevla-

dali dobitnici. Među svima ističu se fondovi koji su s većim dijelom portfelja prisutni na domaćem tržištu kapitala. Najveće padove bilježe, kao i prethodna dva tjedna, fondovi koji investiraju u Rusiju - BRIC

fondovi. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet dioničkih, a predvodi ih kao i u tjednu ranije mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,41 do -1,92 posto.

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci tri su fonda porasla preko 20 posto, dok 18 fondova u promatranom razdoblju bilježi rast veći od 10 posto, a ukupno je 40 fondova ostvarilo rast veći od pet posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 11. 9. do 18.9. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

19,7510

1,44

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

HI-balanced

€

11,5414

0,18

ICF Balanced

kn

117,0443

-0,96

kn

83,1465

0,58

kn

110,2065

0,71

8,5497

0,37

kn

52,4551

-0,09

kn

142,4663

2,41

€

103,1300

-0,12

ZB bond

€

177,5673

0,02

HI-conservative

€

13,2814

-0,08

KD Victoria

kn

HI-growth

€

9,7319

0,32

HPB Global

Raiffeisen World

€

134,5000

0,55

OTP uravnoteženi

ZB euroaktiv

€

131,2725

0,70

KD Balanced

kn

ZB trend

$

188,9191

-0,66

Agram Trust

FIMA Equity

kn

69,7501

1,81

Allianz Portfolio

KD Prvi izbor

kn

13,0814

0,05

Raiffeisen Absolute

Ilirika JIE

€

131,0597

-0,66

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

54,2200

1,78

PBZ Equity fond

€

10,2369

2,05

HPB Dionički

kn

91,5401

0,76

Raiffeisen Bonds

€

164,1100

0,00

Erste Adriatic Equity

€

81,1300

1,48

PBZ Bond fond

€

117,9995

0,04

NETA Global Developed

kn

102,4779

0,52

Capital One

kn

193,8333

0,07

ZB aktiv

kn

111,8072

0,93

HPB Obveznički

€

146,2296

0,02

Capital Two

kn

87,8677

2,35

NETA Emerging Bond

kn

69,8363

-0,56

Ilirika Azijski tigar

€

44,3685

-1,71

Erste Adriatic Bond

€

108,3700

-0,17

PBZ I-Stock

€

7,5576

-0,98

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

15,0616

0,69

PBZ Novčani fond

kn

141,9934

0,01

KD Nova Europa

kn

6,1815

-1,54

ZB plus

kn

173,8525

0,01

OTP indeksni

kn

41,4367

1,48

ZB europlus

€

149,2615

0,02

Platinum Blue Chip

€

95,8924

0,47

PBZ Euro Novčani

€

137,9073

0,02

NETA Frontier

kn

571,2165

0,66

Raiffeisen Cash

kn

155,8300

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

91,8519

-0,07

Erste Money

kn

149,5100

0,01

A1

kn

79,6800

2,34

HI-cash

kn

149,8339

0,02 0,02

NETA US Algorithm

kn

164,8503

-1,03

PBZ Dollar fond

$

129,2607

NETA New Europe

kn

77,5981

-0,01

HPB Novčani

kn

141,9311

0,01

Ilirika BRIC

€

76,1414

-1,92

OTP novčani fond

kn

131,6024

0,02

CROBEX10 (VB CROBEX10)

kn

104,7015

1,88

Money One (VB Cash)

kn

127,3871

0,03

KD Energija

kn

10,3366

-0,15

Agram Euro Cash

€

12,1166

0,04

ZB BRIC+

€

97,7129

-1,66

Allianz Cash

kn

117,2349

0,02

Raiffeisen Absolute Aggressive

€

119,6900

0,18

Erste Euro-Money

€

114,3200

0,02

Allianz Equity

€

135,9459

1,22

Auctor Cash

kn

108,5390

0,03

Raiffeisen euroCash

€

104,9600

0,02

Smart Equity (VB SMART)

€

100,5247

-0,12

HPB Euronovčani

€

105,7132

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,3500

0,00

Locusta Cash

kn

1322,1110

0,03

NETA MultiCash

kn

106,3855

0,03

ZB global

€

146,7449

0,25

OTP euro novčani

€

102,1592

0,01

PBZ Global fond

€

13,3310

0,27

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Osiguranje platne kartice i osobnih stvari Osiguranje BNP Paribas Cardif u suradnji s Privrednom bankom Zagreb uvelo je na tržište Card Protect, jedinstveno osiguranje platne kartice. Korisnicima se nudi polica osiguranja kojom se mogu osigurati sve debitne, revolving kreditne ili kartice s odgodom plaćanja tzv. charge kartice. Ugovaranje police Card Protect osiguranja korisnicima omogućava nesmetano i sigurno korištenje platnih kartica te dodatno osigurava i osobne stvari koje se nalaze uz osiguranu karticu.

Inače, broj kartica u Hrvatskoj neprekidno raste, a prema zadnjim podacima Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK-a, potkraj ožujka bilo je zabilježeno 8,6 milijuna kreditnih i debitnih kartica.

Novi projekt ENT-a Ericsson je predstavio projekt Agencije za lijekove i medicinske proizvode Pripreme za eCTD, te implementacija digitalnog arhivskog informacijskog sustava. Projekt čine dva ugovora, 280.000 eura vrijedan ugovor Analiza poslovnih procesa i unapređenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode, koji je proveo AAM Consulting, te 840.000 eura vrijedan ugovor Digitalni arhivski informacijski sustav Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), koji provodi kompanija Ericsson Nikola Tesla.

EBRD i Atlantic ulažu u tvornicu Europska banka za obnovu i razvoj i Atlantic Grupa potpisale su ugovor o kreditu od 10 milijuna eura za ulaganje u izgradnju i opremanje tvornice za proizvodnju proteinskih pločica u Novoj Gradišci. Preostali iznos od šest milijuna eura do ukupne vrijednosti investicije financira se iz vlastitih sredstava kompanije. Ovaj projekt će u Industrijskom parku Nova Gradiška u prvoj godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Prema planu aktivnosti, izgradnja je počela u travnju 2014., a prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015. godine.

Adris razmišlja o ACI-ju Adris Grupa u svojoj strategiji razmatra mogućnost ulaganja u ACI, jer je to posao podudaran s njihovim ulaganjima u turizam i zdravu hranu. Za ovu je godinu ACI najavio plan ulaganja od 94 milijuna kuna, od čega će najviše ili 30 milijuna kuna investirati u izgradnju nove, 22. marine u svom sastavu, u Slanom na dubrovačkom području.

financijska industrija

2013.

Tradicionalno specijalno izdanje Privrednog vjesnika o poslovanju banaka, stambenih štedionica, osiguravateljskih i leasing društava, te fondova | info | 01/56 000 05 | marketing@privredni.hr |

400 Najvecih hrvatskih tvrtki u 2013. godini

400 najvecih tvrtki po zupanijama