Pv 3846

Poljoprivredna proizvodnja Kasni ubiranje jesenskih plodova, a kasni i jesenska sjetva; urodi su sve slabiji, a zasićeno tržište ruši cijene

Kupujmo hrvatsko Čak 350 poduzetnika i 2000 proizvoda predstavljeno je u Zagrebu. Slijede akcije u još 20 domaćih gradova

Svijet koji živimo ne postoji Na 8. Combisovoj konferenciji u Šibeniku nastupio je i legendarni Eddie Obeng

tema tjedna

aktualno

hrwwwatska

Str. 4-5

Str. 11

Str. 25

3 8 4 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 29. rujna 2014.

Godina LXI / Broj 3846. www.privredni.hr

60

1953 2013

2008 2009 2010 2010 2011 2012

privredni vjesnik

otvaraju se vrata za tržište asean-a / odjeci wmf-a / irska, obećana zemlja? / predstavljanja / svijet financija

Što sve i odakle uvozimo

Uvozimo od lišća i grana do suhih šljiva

Hrvatska je otvoreno tržište, ali zar zaista moramo uvoziti i ono čega imamo na bacanje? >>16-17

Intervju: Saša Drezgić

Sve više lokalnih projekata morat će se financirati iz fondova EU-a i privatnog kapitala, kaže direktor Centra za lokalni ekonomski razvoj >> 12-13

Hrvatsko-korejski poslovni forum

HGK i Korejska komora potpisali su Sporazum o suradnji koji će potaknuti poslovne odnose među dvjema državama. Korejci već imaju ideje i proizvode za nas >> 6

m e đ u n a r o d n a konferencija o učenju za poduzetništvo

2014 13. - 14. listopada 2014.

hotel antunović zagreb

UVOD

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Iz štednje u obveznice Uvođenje narodnih obveznica još je jedna alternativna mjera uvođenju poreza na kamate na štednje. Građani koji imaju neki oblik štednje, budu li zainteresirani, moći će izravno pristupiti tržištu obveznica Republike Hrvatske i ostvariti čak i veći prinos nego na štednju. Građani i danas mogu kupiti državne obveznice, ali moraju raspolagati puno većim iznosima novca. Stoga se razmišlja o obveznicima za sitnije iznose, da bi tržištu mogli pristupiti i obični građani. Zadnje izdanje državnih obveznica jamčilo je prinos od 3,75 posto, što je dvostruko više nego kamate u bankama.

Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa:

Gradit ćemo podmorski naftovod Već četiri desetljeća Janaf kontinuirano raste i ulaže u modernizaciju naftovodnog sustava. Uvodimo nove tehnologije rada i diverzificiramo poslovanje razvojem djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata. Uz povećanje sigurnosti transporta nafte i uz zaštitu okoliša, započinjemo i nove projekte. Gradit ćemo podmorski naftovod otok Krk-kopno, a u pripremi je projekt dogradnje terminala Omišalj. To će otvoriti nove šanse daljnjeg razvoja i uspješnog poslovanja Janafa s povećanjem skladištenja nafte i derivata te realizacijom projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata u Omišlju.

Mladen Pejnović, predstojnik Ureda za državnu imovinu:

Ponovno nudimo državna poduzeća Nismo zadovoljni ovogodišnjom provedbom privatizacijskih planova.

Nekoliko pokušaja, uključujući HPB, završilo je neuspjehom. Zato ćemo 2015. ponovno pokušati s privatizacijom. I s Petrokemijom, kao i s nekoliko turističkih poduzeća. U slučaju Petrokemije počeli smo s restrukturiranjem i vjerujemo da ćemo naći partnera za dokapitalizaciju. U planu je i ponuda na domaćem tržištu dionica manjinskih udjela u pojedinim poduzećima, poput Končara i Hrvatskog telekoma.

Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: JOSIP GLAVAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE ASSET MANAGEMENTA

Boris Lalovac, ministar financija:

IMPRESUM

3

Jesmo li ušli u zrelu fazu?

Hrvatsko tržište fondova zakoračilo je u novu, zrelu fazu svoga razvoja, a karakteriziraju je ulagači koji žele u dugom roku sačuvati vrijednost svoje imovine, ne izlažući se prevelikom riziku i ne tražeći nerealna obećanja

H

rvatsko tržište fondova relativno je mlado.

Prvi fondovi započeli su s radom 1998. Od tada do danas tržište je prošlo značajan broj uspona i padova. Najveće uspjehe industrija fondova bilježila je u razdoblju od 2004. do 2007. godine.

Taj period obilježen je eksponencijalnim rastom imovine pod upravljanjem i atraktivnim prinosima velike većine fondova.

Nakon tog zlatnog razdoblja, kada je ukupna imovina hrvatskih investicijskih fondova dosegnula imovinu veću od 30 milijardi kuna, dolazi 2008. i početak svjetske financijske, a zatim i gospodarske krize.

Treba napomenuti da je razdoblje prije krize karakterizirao veliki interes za ulaganje u dioničke fondove, što je dovelo do toga da se više od 60 posto ukupne imovine fondova odnosilo upravo na dioničke. Izbijanjem krize dolazi do velike promjene, te fondovi - dijelom zbog negativnih prinosa, ali i zbog odljeva imovine koju su povlačili klijenti - u kratkom vremenu gube više od 75 posto ukupne imovine te padaju na razinu od oko sedam milijardi kuna u prvoj polovini 2009. go-

dine. Zadnjih nekoliko godina imovina fondova stabilizirala se na razini od 12 do 14 milijardi kuna. Smatram da se tijekom 2013., a posebno 2014., mogu iščitati neki novi trendovi na hrvatskom tržištu fondova.

Veliki utjecaj na te nove trendove ima pad kamatnih stopa na depozite, kako u korporativnom, tako i u dijelu poslovanja s građanstvom. Zbog toga fondovi ne moraju ostvarivati izrazito visoke prinose, ulazeći u visokošpekulantske papire kako bi “pobijedili” ka-

Zadnjih nekoliko godina imovina fondova stabilizirala se na razini od 12 do 14 milijardi kuna matne stope od pet, šest ili sedam posto na depozite u eurima, a ponekad čak i više na kunske depozite.

Došla je i nova regulativa koja traži veću transparentnost i otvorenost prema ulagačima, ali omogućuje i neke nove fondove kakve još u Hrvatskoj nismo imali (hedge fondovi). Pored toga dolazi, doduše zasad u relativno malom opsegu, i strana konkurencija. Ono što javnost ne vidi, ali mi koji se ba-

Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr

Ažuriranje adresara i distribucija Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

Lektura: Sandra Baksa

Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: uprava@privredni.hr

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

vimo ovim poslom vidimo, jest činjenica da se još dosta toga novoga “kuha” u hrvatskoj industriji fondova. Ako pogledamo ulagače u fondove koji se ponovno, možda malo i sramežljivo, pojavljuju na tržištu, vidljiv je potpuno drugačiji pristup od onoga od 2004. do 2007. Oprezniji su, žele prvenstveno sigurnost, a potom govore o željenom.

To svima donosi olakšanje i bolji međusobni odnos. Klijenti žele oprezniji pristup, konzervativnije ulaganje, očuvanje vrijednosti.

Fond menadžerima se istodobno smanjuje pritisak koji je ranije ipak bio prisutan zbog nerealnih očekivanja.

Moje je mišljenje da je hrvatsko tržište fondova, a pritom mislim na ulagače, fond menadžere i njihove vlasnike, zakoračilo u novu, zrelu fazu svog razvoja. Karakteriziraju je ulagači koji žele u dugom roku sačuvati vrijednost svoje imovine, ne izlažući se prevelikom riziku i ne tražeći nerealna obećanja, a u skladu s time u normalnim okolnostima ne očekuju nerealno visoke prinose. S druge strane, društva koja upravljaju fondovima nude veću otvorenost. Neki bi doduše rekli da je tome uzrok zakonska regulativa, ali mislim da je dobrim dijelom do te otvorenosti došlo zbog potrebe povratka povjerenja. Zato otvorenost ponekad premašuje zakonske obveze te omogućava optimalniju alokaciju imovine, kao i neagresivni pristup ulaganjima.

Zbog svega ovoga optimistično gledam na razvoj hrvatske industrije fondova. Iako su vremena turbulentna i karakterizira ih visoka doza nesigurnosti te nedostatak optimizma u našoj zemlji, novac se u razumnom roku može mudro oploditi, bez potrebe izlaganja velikim rizicima. Iz tog razloga mislim da će 2015. biti interesantna godina.

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( do 1,60 kn po kg

Prve subvencije Europske komisije inovativnim tvrtkama

cijena suncokreta (lani je bila 2 kn, godinu ranije 3,30)

Među subvencioniranima nema hrvatskih tvrtki

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U HRVATSKOJ OVE GODINE DOŽIVLJAVA PRA

Europska komisija objavila je popis prvih 155 malih i srednjih poduzeća iz 21 zemlje članice kojima je dodijelila potporu od po 50.000 eura i tri besplatna dana poslovnog savjetovanja za izradu studije izvodljivosti njihovih inovativnih projekata. Pokažu li se njihovi projekti perspektivnima, te se tvrtke mogu natjecati za daljnju potporu u visini do 2,5 milijuna eura. Među prvih 155 nema ni jedne tvrtke iz Hrvatske.

Na prvi poziv za potpore malim i srednjim poduzećima iz programa Horizont 2020 za komer-

cijalizaciju njihovih inovativnih projekata stigle su 2662 prijave. Neovisni ocjenjivači ustanovili su da 317 zadovoljava propozicije, a oko polovine ih je odabrano za financiranje jer postoji velika vjerojatnost da se mogu dovesti u fazu demonstracije, testiranja, pilot-proizvodnje, omasovljenja ili minijaturizacije.

U 2014. godini potporu Europske komisije će primiti oko 645 projekata, a dogodine će njihov broj porasti na 670. Poziv za podnošenje prijava stalno je otvoren, a sljedeće ocjenjivanje bit će 17. prosinca ove godine.

Posjet hrvatskoga gospodarskog izaslanstva

Nove poslovne prilike u Novosibirsku Hrvatska gospodarska komora u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Ruskoj Federaciji organizira posjet hrvatskoga gospodarskog izaslanstva Novosibirsku od 29. rujna do 1. listopada.

U Rusiju putuju predstavnici tvrtki iz prehrambene industrije, graditeljstva, infrastrukturnih projekata, kemijske industrije i turizma: Genting, Kutrilin TPV, Kedobet, Mini Major, Podravka, Proklima, Montmontaža, a očekuju se i predstavnici Hrvatske turističke zajednice iz Moskve.

U sklopu posjeta održat će se Rusko-hrvatski poslovni forum te razgovori hrvatskih i ruskih gospodarstvenika, sve u zajedničkoj organizaciji HGK-a i Trgovinsko-industrijske komore Novosibirska.

S obzirom na jaku konkurenciju u Moskvi i drugim velikim ruskim gradovima, institucionalno povezivanje s regijama novi je pristup ulaska na rusko tržište, prema odluci Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom.

Suradnjom predstavništva HGK-a u Moskvi i hrvatskog veleposlanstva odredit će se prioriteti u potražnji pojedinih ruskih regija za nastup hrvatskih tvrtki te će se zatim organizirati gospodarsko izaslanstvo. Put u Novosibirsk rezultat je takvog istraživanja poslovnih prilika koje bi mogla iskoristiti hrvatska poduzeća. (I.V.)

I tvornica pod otvor e treba restrukturiranje Zbog izrazito nepovoljnih klimatskih uvjeta kasni ubiranje jesenskih plodova, a zbog lošijim urodima, a zasićeno tržište ruši otkupne cijene Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada je riječ o završnoj fazi zriobe jesenskih usjeva (kukuruz, suncokret, soja...), kao po pravilu se ponavlja ono što se krajem proljeća dogodilo pšenici, ječmu i drugim žitaricama pred žetvu: izvrsno stanje usjeva nekoliko mjeseci prije žetve temeljito su pogoršali klimatski uvjeti. Naime, izrazito loše vrijeme s puno padalina i premalo sunčanih dana rezultirali su natopljenom zemljom, plodovi su mokri, a umjesto završne zriobe sve se više suočavaju s bolešću i truleži. K tome, zbog prevlažnog tla onemogućeni su poslovi važni za pripremu jesenske sjetve koja će, sada je sve izvjesnije – kasniti u odnosu na optimalne agrotehničke uvjete.

Muke po ratare Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu HGKŽK-a Osijek, konkretna situacija ovisi o vrsti tla i njegovu položaju te primijenjenoj agrotehnici, ali generalno - oborine štete usjevima i definitivno se gubi na kvaliteti prinosa. Sada je važno da se vremenski uvjeti poprave, odnosno da ne bude kiše kako bi se uopće mogla obaviti berba.

Konkretno, iako smo već pri kraju rujna, u nekim dijelovima Hrvatske još ima zelenog kukuru-

za, a berba suncokreta još nije završena iako je ranijih godina skidanje suncokreta započinjalo već krajem kolovoza.

Kukuruza će biti i za izvoz budući da je proljetos ovom kulturom zasijano oko 300.000 hektara “S obzirom na iznimno kišne ljetne mjesece, izvjesno je da godina neće biti rekordna, ali bi prinosi suncokreta trebali biti na razini prosjeka”, objašnjava Anto Mijić s osječkog Poljoprivrednog instituta. Međutim, proizvođače suncokreta sigurno neće obradovati otkupna cijena koja bi se prema određenim najavama trebala kretati do 1,60 kuna po kilogramu.

Ostaju tek lijepa sjećanja u odnosu na prošlogodišnje dvije kune, te osobito na cijenu koja je 2012. godine iznosila 3,30 kuna po kilogramu. Kao i ranijih godina, suncokreta neće biti dovoljno za domaće potrebe jer ga se, umjesto na poželjnih 60.00070.000 hektara, sije na jedva 40.000 hektara i to najvećim dijelom samo na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Gorak okus šećernog tržišta Kukuruza će pak biti i za izvoz, budući da je proljetos ovom kulturom za-

sijano oko 300.000 hektara, te ga se očekuje oko dva milijuna tona, što je pristojan prinos. Otkupne cijene još nisu definirane, ali zbog izrazito rodne godine u svim zemljama okruženja očekuje se da maksimalna cijena neće prelaziti oko 1,20 kuna po kilogramu. Naime, prema podacima TISUP-a (Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi), prosječna otkupna cijena kukuruza u kolovozu je iznosila 1,14 kuna po kilogramu i ima trend pada sve dalje od kune po kilogramu.

Nadalje, napokon je započelo i vađenje šećerne repe. Prinos nije lošiji od prosjeka. Dapače, u nekim dijelovima Slavonije, umjesto očekivanih šezdesetak tona po hek-

taru, ostvaruje se i po 65 tona, što je odličan prinos. Međutim, zabrinjava slaba digestija, odnosno postotak šećera. K tome, zbog pada cijene šećera na europskom tržištu, a

Kao i ranijih godina, suncokreta neće biti dovoljno za domaće potrebe što je vidljivo već i u našim trgovačkim lancima, šećerane odustaju od ranije planirane otkupne cijene od 300 kuna po toni šećerne repe, te sada najavljuju cijenu već od 240 kuna po toni. Naravno, samo za najkvalitetniju repu. Iako neki proizvođači šećerne repe razoča-

5

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 2 mil t

40 godina Janafa

Investicijama do veće dobiti

očekivani prinos kukuruza

VI KONCENTRAT PROBLEMA

enim nebom toga kasni i jesenska sjetva. Nedovoljna ulaganja rezultiraju

rano zaključuju kako su se ponadali da će barem na otkupnoj cijeni repe nadoknaditi gubitke ostvarene na pšenici, logika tržišnog poslovanja je neumoljiva.

Usprkos tome, neki i dalje u pomoć zazivaju državu.

Znanje, tržište, udruživanje Tvornica pod otvorenim nebom, kako se često opisuje poljoprivredna proizvodnja, logično je

izložena sve nepredvidljivijim klimatskim uvjetima. Kada se tomu dodaju neumoljivi tržišni uvjeti kao i nužnost primjene svih dostupnih agrotehničkih uvjeta i mjera u proizvodnji da bi se ostvarili koliko-toliko zadovoljavajući rezultati, onda je jasno zašto veliki dio hrvatskih proizvođača (osobito onih manjeg proizvodnog kapaciteta) na kraju proizvodnog ci-

I uljana repica – na čekanju Iako je prema agrotehničkim rokovima sjetva uljane repice već trebala započeti, zbog visoke vlage u tlu stručnjaci savjetuju da se sa sjetvom pričeka. Naime, zbog povoljne otkupne cijene očekuje se da bi se površine pod tom kulturom mogle i udvostručiti.

klusa ostaje nezadovoljan ostvarenim financijskim rezultatom.

Sve očiglednije klimatske promjene mogu su donekle amortizirati dosljednom primjenom agrotehničkih mjera, kvalitetne zaštite i dohrane usjeva, te svakako – korištenjem odgovarajućeg sjemenskog materijala.

“U ovako promjenjivim klimatskim uvjetima poljoprivredne proizvodnje, s kakvima se susrećemo posljednjih godina, postizanje visokih i stabilnih prinosa moguće je samo s kultivarima koji su kreirani i testirani u istim, zahtjevnim uvjetima”, izjavio je na prošlim Danima kukuruza Poljoprivrednog instituta Osijek njegov ravnatelj Zvonimir Zdunić.

Nažalost, zbog financijskih problema mnogi hrvatski poljoprivredni proizvođači, a naročito oni manjeg kapaciteta, većinu savjetovanog ne primjenjuju. Bavljenje intenzivnom poljoprivrednom djelatnošću (osobito ratarstvom), od koje se očekuje odgovarajući prihod, definitivno izlazi iz dosadašnjih okvira male obiteljske djelatnosti temeljene samo na tradiciji.

Bez primjene suvremenih znanja, poznavanja tržišnih trendova i naročito udruživanja manjih proizvođača, nerealno je očekivati ikakve pomake.

Prebacivanje krivnje na državu, klimu ili tržište – neće donijeti veće prinose i kvalitetnije urode.

Svečanom akademijom Jadranski naftovod proslavio je 40 godina od svoga osnutka.

Od upisa u registar Trgovačkog suda u Rijeci prije 40 godina do danas Janaf je stekao i potvrdio svoj značaj u gospodarskom, geostrateškom i energetskom smislu u Hrvatskoj, ali i u regiji i Europskoj uniji, istaknuo je predsjednik Uprave ove tvrtke Dragan Kovačević. “Sve to razdoblje Janaf raste i razvija se, ali i ulaže u modernizaciju naftovodnog sustava, u tvrtku se uvodi nova tehnologija, te se razvijaju djelatnosti skladištenja nafte i naftnih derivata.

Istovremeno se povećava sigurnost transporta nafte i radi na zaštiti i sigurnosti okoliša, ljudi i opreme”, ističe Kovačević.

Najavio je i nove projekte - gradnju podmorskog naftovoda otok Krk-kopno i dogradnju Terminala Omišalj kojima će se otvoriti nove mogućnosti razvoja tvrtke kroz povećanje kapaciteta za skladištenje nafte i derivata te ostvarenje projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata u Omišlju.

Tvrtka je ovog ljeta dovršila obnovu i modernizaciju terminala na zagrebačkom Žitnjaku koji je postao jedan od najsuvremenijih terminala za naftne derivate u ovom dijelu Europe.

Sustav Jadranskog naftovoda projektiran je i građen između 1974. i 1979. godine kao sustav transporta nafte za domaće i inozemne korisnike. Uz transport nafte Ja-

naf se bavi i skladištenjem nafte i naftnih derivata te prekrcajem tekućih tereta na svojih šest lokacija u Zagrebu, u kojem se nalazi i Uprava, u Terminalu Omišalj, Terminalu Sisak, Terminalu Virje, Terminalu Slavonski Brod i Terminalu Žitnjak. Ukupna duljina Janafovih cjevovoda iznosi 622 kilometra i prolazi kroz 10 hrvatskih županija. Janaf ima kapacitete za skladištenje 1,54 milijuna prostornih metara nafte i 202.000 prostornih metara za skladištenje naftnih derivata. Od početka svoga rada do danas transportirano je 198,8 milijuna tona nafte, a na Terminalu Omišalj prihvaćeno i prekrcano 2680 tankera sirove nafte i derivata, i to bez ijedne havarije i bez ikakva zagađenja okoliša.

U prošloj godini tvrtka je ostvarila 10,5 posto veću dobit nego godinu ranije, ukupno 113,4 milijuna kuna. I godinu ranije tvrtka je zabilježila rast dobiti, i to za 35,6 posto. U ovoj godini u prvom kvartalu dobit je rasla za nešto manje od pet posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

(K.S.)

Žensko poduzetništvo i kriza

Poduzetništvo ne poznaje spol Ženska radna snaga važan je potencijal u prevladavanju učinaka gospodarske krize jer upravo mnogo više žena poduzetnica, nego muškaraca, otvara nova radna mjesta, rečeno je na prošlotjednom seminaru Žensko poduzetništvo i kriza, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori-Komori Zagreb u organizaciji Visoke škole Nikola Šubić Zrinski.

Taj je seminar dio projekta Balkanska koalicija žena za stručno osposobljavanje i usavršavanje u području poslovnih i gospodarskih znanosti. “Svakom je gospodarstvu potrebno što više kvalitetnih, stručnih i obrazovanih

ljudi, bez obzira na spol.

Međutim u Hrvatskoj je i dalje premalo žena na vodećim mjestima u tvrtkama. Položaj poslovnih žena može se poboljšati razvijanjem državnih strategija koje će se učinkovito suočiti s problemima specifičnima za spolom uvjetovane prepreke”, rekla je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Ša-

pić. Dodala je kako su za vrijeme krize u Portugalu žene otvarale mnogo više novih tvrtki nego muškarci. Napomenula je kako poduzetništvo ne poznaje spol tj. poduzetnika se ne ocjenjuje prema tome je li muškarac ili žena. Tajana Kesić Šapić je rekla i kako je nedavno usvojena Strategija razvoja ženskog poduzetništva od 2014. do 2020. godine. (S.P.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 93 mil stanovnika

Održan Hrvatsko-korejski poslovni forum

ima Vijetnam (od toga 25 mil pripada srednjoj klasi)

Prilike za hrvatske tvrtke na sve atraktivnij

Korejske ideje za naše turiste Nextronicsovi uređaji za upravljanje turističkim grupama mogli bi imati dobro tržište jer je već prošle godine broj turističkih dolazaka iz Južne Koreje porastao za gotovo 60 posto Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

orejska tvrtka Nextronics ima zanimljiv proizvod: elektronski uređaj veličine diktafona s ekranom. Uređaj je namijenjen turističkim vodičima, a uz njega idu i prijamnici, za svakog turista po jedan. Na svom uređaju vodič tako može pratiti kretanje svakog člana svoje skupine. Ako je vodič udaljen više od 20 metara, turistov uređaj će se odmah oglasiti i upozoriti ga da se vrati. Vrlo praktično u gužvama na Stradunu, splitskoj Rivi, u pulskoj Areni...

O Hrvatskoj se često može čuti kao zemlji problematičnoj za ulaganje, kaže Bongchul Kim sa Seulskog sveučilišta Preko tako stvorene mreže vodič može komunicirati s članovima skupine, emitirati im snimke s podacima o znamenitostima koje razgledaju, može pohraniti fotografije svojih turista i brojeve njihovih telefona i još mnoštvo drugih podataka.

Predstavnici Nextronicsa bili su među korejskim tvrtkama što su u Zagrebu prošli tjedan su-

djelovali na Hrvatskokorejskom poslovnom forumu. Uređaji za upravljanje turističkim grupama mogli bi imati dobro tržište jer je već prošle godine broj turističkih dolazaka iz Južne Koreje porastao za gotovo 60 posto.

Ove godine streloviti rast je i nastavljen, čulo se na Forumu koji su organizirali Hrvatska gospodarska komora i Korejski poslovni centar u Zagrebu te Korejska komora trgovine i industrije.

Jačanje suradnje Potpredsjednik HGK-a Ivan Škorić i Dong-Geun Lee, potpredsjednik Korejske komore, potpisali su Sporazum o suradnji koji bi trebao potaknuti snažniju poslovnu suradnju među zemljama.

Prošle godine međusobna je robna razmjena iznosila 60 milijuna dolara, od čega je 12,55 milijuna dolara bio hrvatski izvoz u Koreju. Ta je zemlja na 49. mjestu među hrvatskim trgovinskim partnerima.

“Dobre prilike za suradnju postoje u prehrambenoj industriji, elektroindustriji, proizvodnji strojeva, brodogradnji te prijenosu tehnologija i znanja. Sve bolja suradnja, kao što vidimo, već se ostvaruje na turističkom planu”, istaknuo je Škorić.

Gosti iz Koreje ocijenili su da ulazak Hrvatske u Europsku uniju može otvoriti novo poglavlje u suradnji. “Preko hrvatskih luka na Jadranu može se doći do tržišta Srednje Europe. Preko Dunava Hrvatska je povezana i s riječnim plovnim putevima.

Uz dobre uvjete za logistiku, ima prostora i za suradnju u elektroindustriji, brodogradnji i drugim sektorima”, potvrdio je DongGeun Lee. I u Seulu znaju za naše loše strane Poslovni forum bio je prilika da se gostima detaljno objasni poslovna klima u Hrvatskoj i predstave propisi koji olakšavaju ulaganja (zakon o strateškim investicijama, o poticanju ulaganja i drugi). Naime, prema riječima Bongchul Kima sa Seulskog sveučilišta, o Hrvatskoj se često može čuti kao zemlji problematičnoj za ulaganje, s visokom cijenom rada.

Prema njegovim riječima, veću suradnju potaknulo bi usklađivanje propisa u Hrvatskoj s krovnim sporazumom Europske unije i Koreje o slobodnoj trgovini. Na Forumu su održani i izravni razgovori predstavnika hrvatskih i korejskih tvrtki. Bio je to i nastavak kontakata ostvarenih početkom rujna, kad je hrvatsko izaslanstvo posjetilo Seul.

Kupci u Vijetna sve skuplje pro U Europi i Hrvatskoj premalo se zna o mogućnostima poslovanja ali na tržištu cvate i više od tisuću cvjetova. Predstavnici tridese središnjici HGK-a u Zagrebu, saznaju više o tržištu Vijetnama i Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

ijetnam ima 93 milijuna stanovnika, a već 25 milijuna pripada srednjoj klasi koja kupuje sve više luksuznih i skupljih proizvoda – od kozmetike, preko mobilnih telefona, odjeće, automobila... U prošloj godini kozmetičko tržište u Vijetnamu raslo je 30 posto i dosegnulo iznos od 150 milijuna dolara.

U Europi i Hrvatskoj premalo se zna o mogućnostima poslovanja u toj zemlji u čijem političkom sustavu i dalje vlada monopol Komunističke par-

Na infrastrukturnim radovima u Indoneziji, posebno u cestogradnji, bit će posla za građevinare iz cijelog svijeta tije, ali na tržištu cvate i više od tisuću cvjetova.

Predstavnici tridesetak hrvatskih tvrtki iskoristili su priliku prošli tjedan da na seminaru, održanom u središnjici HGK-a u Zagrebu, saznaju više o tržištu Vijetnama i Indonezije.

Tri desetljeća rasta Preko te dvije zemlje može se izaći i na tržište zemalja ASEAN-a, na kojem je 600 milijuna potencijalnih potrošača.

Prije 30 godina u Vijetnamu su započele tržišne reforme i razvila sa snažna ekonomija s velikim priljevom inozemnih investicija, rekla je Jana Ackermann, pomoćnica direktora EVBN-a, poslovne mreže koja potiče trgovinu između Europske unije i Vijetnama.

Europska unija glavno je izvozno tržište Vijetnama, vrijedno oko 24 milijarde eura. Slijedi SAD, pa susjedne zemlje i Japan. U 2013. godini u Vijetnam je uloženo oko 22 milijarde dolara. Ulagači još uvijek imaju dosta birokratskih problema, zakoni se mijenjaju relativno često, no oni koji imaju strpljenja i ulože primjereno vrijeme za razumijevanje tržišta te pronađu dobre lokalne par-

tnere, mogu računati i na lijepu zaradu, istaknula je Jana Ackermann. Plaće u Vijetnamu su još uvijek vrlo niske, a radna snaga je mlada i spremna za učenje. Državna poduzeća igraju i dalje značajnu ulogu na tržištu, osobito u građevinarstvu i energetici, ali u svim se sektorima otvara prostor i za privatne ulagače. Južni dio, sa središtem u gradu Ho Ši Minu, razvija usluge, dok je sjeverniji područje industrijske proizvodnje.

Poslovna mreža EUVijetnam, koju čine predstavnici nekoliko trgovinskih komora koje rade u Vijetnamu (Francuska, Italija, Poljska i druge), snažan je oslonac poduzećima iz Unije koja počinju poslove u Jugoistočnoj Aziji. Na raspolaganju

7

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 250 mil stanovnika

SeafoodExpo Southern Europe

Pregovori o plasmanu sardina u Španjolsku

ima Indonezija (150 milijuna pripada srednjoj klasi)

jem tržištu zemalja ASEAN-a

amu traže izvode u toj zemlji u čijem političkom sustavu i dalje vlada monopol Komunističke partije, tak hrvatskih tvrtki iskoristili su priliku prošli tjedan da na seminaru, održanom u Indonezije

su pravni i porezni savjeti, pomoć u kontaktima i pronalaženju poslovnih partnera.

Hrvatska i Vijetnam Hrvatska i Vijetnam lani su ukupno ostvarili 31,48 milijuna američkih dolara robne razmjene, od čega je hrvatski izvoz u Vijetnam bio 9,45 milijuna dolara, a uvoz iz te zemlje 22 mi-

lijuna dolara. Hrvatska je najviše izvozila obrađeno drvo, izoliranu žicu, turbomlazne motore, dizalice..., a uvozila kavu, strojeve za računanje, električne aparate za žičanu telefoniju, riblje filete, papar, obuću... Predstavnici hrvatskih poduzeća brojnim su pitanjima pokazali veliki interes za vijetnamsko tržište. Prema ocjeni

Robna razmjena Hrvatske i glavnih članica ASEAN-a (za prvih 6 mjeseci 2014., u milijunima kuna) Indonezija Tajland Malezija Singapur Vijetnam Filipini Kambodža Mijanmar Izvor: Državni zavod za statistiku

Izvoz 36,3 29,2 4,6 10,3 35,1 9,2 0 0,2

Uvoz 36,7 80,5 39,5 16,8 92,7 3,5 17,1 4,3

Marije Turudić, pomoćnice direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK-a, suradnja s vijetnamskim gospodarstvom mogla bi se ostvariti u području kemijske i farmaceutske industrije, pri proširenju i obnovi pomorskih i zračnih luka, energetici i telekomunikacijama te turizmu.

Sestrinska poslovna mreža EIBN djeluje u Indoneziji. Prema riječima Martina Krummecka, zamjenika direktora, mnoga europska poduzeća prvi korak na indonezijskom tržištu napravila su uz pomoć EIBN-a.

Veliki infrastrukturni radovi u Indoneziji Indonezija ima još veće tržišne potencijale. Na 250 milijuna stanovnika, ima 150 milijuna kupaca koji pripadaju srednjoj klasi. Zato se i indonezijski BDP snažno oslanja na domaću potrošnju (oko 45 posto). Rast će i udjel državne potrošnje jer vlada planira velike infrastrukturne radove kako bi popravila cestovnu mrežu.

Prometni čepovi i dvosat-

na vožnja do posla svakodnevnica su u velikim gradovima. Tu će biti posla za građevinare iz cijelog svijeta. Već sada je u Jakarti stotinjak gradilišta velikih trgovačkih centara uz koje se grade i stanovi i poslovni prostori, kako bi stanari izbjegli prometne gužve dok se ne modernizira prometni sustav, rekao je Krummeck.

Hrvatska i Indonezija u prvih šest mjeseci razmijenile su robe u visini od 13 milijuna dolara. Naj-

U 2013. godini u Vijetnam je uloženo oko 22 milijarde dolara veća razmjena ostvarena je 2011. kada su zabilježena 62 milijuna dolara. Suradnja bi mogla porasti i aktivnošću hrvatske Orbico Grupe. Ta je kompanija 2013. osnovala zajedničku tvrtku s indonezijskom kompanijom Global Putra.

U planu je razvoj poslovanja u Hrvatskoj, Indoneziji, Hong Kongu i drugim zemljama.

Hrvatske tvrtke uspješno su nastupile na međunarodnom sajmu morske hrane SeafoodExpo Southern Europe, koji se prošli tjedan održao u Barceloni. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu su sudjelovali predstavnici tvrtki Arbacommerce, Sardina, S.I.C i ribarske zadruge Omega 3. Predsjednik Grupacije prerade ribe HGK-a Mislav Bezmalinović (direktor tvrtke Sardina) i tajnik Udruženja ribarstva HGK-a Zoran Radan susreli su se s tajnikom španjolskog Udruženja prerađivača ribe Juanom de Sousom.

Razgovaralo se o suradnji i mogućnostima transfera znanja i iskustva koje posjeduje španjolsko udruženje, posebice kad se radi o europskim pitanjima, povlačenju sredstava iz Europskog fonda za po-

morstvo i ribarstvo te promicanju interesa članica. Šime Kosor iz ribarske zadruge Omega 3 istaknuo je važnost španjolskog tržišta za njegovu zadrugu te naglasio da su takvi sajmovi odlična prilika za izravne razgovore sa španjolskim partnerima. I predstavnici Sardine pregovarali su o plasmanu svojih proizvoda u španjolske trgovačke lance.

Sajam Seafood­Expo Southern Europe ove je godine obišlo više od 3000 kupaca, dobavljača, predstavnika medija i drugih stručnjaka koji su pristigli iz više od 75 zemalja. (I.V.)

sajam željezničke tehnologije

Preko Innotransa do globalnog tržišta

Hrvatska poduzeća i ove su godine nastupila na Innotransu, vodećem međunarodnom sajmu željezničke tehnologije, koji se prošli tjedan održavao u Berlinu.

“Ovaj je sajam globalno najvažnije mjesto za predstavljanje inovacija i novih proizvoda u željezničkom prometu, stoga je omiljeno mjesto za proizvođače, projektante i investitore. Na info štandu HGK-a predstavlja se cjelokupna hrvatska željeznička industrija katalogom Railway Industry in Croatia”, rekla je Zoja Crnečki, direktorica Sektora za industriju HGK-a.

Osim novosti iz željezničke tehnologije, sajam

se bavi i unutarnjim opremanjem, željezničkom infrastrukturom, javnim prijevozom te gradnjom tunela. Glavna tema konvencije odnosila se na povećanje investicija u željezničko tržište.

Zvonimir Viduka iz tvrtke Altpro održao je za vrijeme sajma brojne poslovne sastanke. “Sudjelovanje na Innotransu koji je HGK organizirao 2004. godine omogućio nam je iskorak i prodor na globalno svjetsko tržište.

Stalna nazočnost na tom sajmu od iznimne je važnosti za širenje našega tržišta”, rekao je Viduka.

Od hrvatskih tvrtki na sajmu su bili Altpro, Končar Elektroindustrija, TŽV Gredelj, Radionica željezničkih vozila Čakovec, Đuro Đaković Specijalna vozila, Đuro Đaković Strojna obrada i Tromont. Ove je godine bilo 2758 izlagača iz 55 zemalja. (I.V.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 12% BDP-a

izgubila Hrvatska u 6 godina gospodarske krize

( na 80% BDP-a

mogao bi narasti javni dug do kraja 2014.

Gospodarsko upravljanje u EU-u: hrvatski izazovi

Strukturne reforme su nužnost Za izlazak iz krize potreban nam je nastavak financijske konsolidacije i jačanje upravljanja troškovima, otključavanje potencijala tržišta rada, napredak u stvaranju poduzetničkog okružja i jačanje konkurentnosti te dodatne nadzorne aktivnosti u financijskom sektoru, procjenjuju u Europskoj komisiji Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatska je već šest godina u gospodarskoj krizi. Za to vrijeme izgubila je 12 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda, a spori izlazak iz krize najavljen je tek za iduću godinu. U 2013. došlo je do malog rasta što je zapravo posljedica smanjenja domaće potrošnje i investicijskih aktivnosti. Najteže je u tom razdoblju proš-

Ekonomska realnost nije nam dopustila da isplivamo iznad nule, no nismo daleko od toga, ističe Branko Grčić lo tržište rada koje je podiglo stopu nezaposlenosti na lanjskih 17,2 posto što je dvostruko više nego 2008., dok je nezaposlenost mladih na zabrinjavajućih 50 posto. U isto vrijeme Europska unija se oporavlja, no prošlu godinu je gospodarski završila na 1,3 posto ispod razine stanja prije krize, nezaposlenost je još uvijek velikih prosječnih 12 posto u eurozoni, a u nekim ze-

mljama je i veća od 20 posto.

O načinima kako promijeniti trendove i ubrzati izlazak iz krize govorilo se na prošlotjednoj konferenciji Gospodarsko upravljanje u EU-u: hrvatski izazovi, održanoj u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Duboki korijeni problema Izazovi u kojima se Hrvatska sada nalazi imaju svoje duboke korijene, procjenjuje Servaas Deroose, zamjenik generalnog direktora za ekonomske i financijske poslove EK-a. “Hrvatsku je posebno pogodilo

odloženo restrukturiranje proizvodnje i nemogućnost konkurentnog izvoza. Stanju nije pomogao ni rast deficita koji je porastao na prosječnih šest posto u vrijeme krize, a i dug je porastao na 64,9 posto BDP-a”, istaknuo je Deroose.

Hrvatska bi se, prema njegovim riječima, trebala fokusirati na četiri ključna područja koja najviše trebaju pozornost. To su nastavak financijske konsolidacije i jačanje upravljanja troškovima, otključavanje potencijala tržišta rada, napredak u stvaranju poduzetničkog okružja i jačanje konkurentnosti, te dodatne nadzorne aktiv-

nosti u financijskom sektoru. Ekonomska realnost nije nam dopustila da isplivamo iznad nule, no nismo daleko od toga, naglasio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. “Borimo se, pokušavamo, nismo daleko.

Bez rasta BDP-a ne možemo dovesti prihodnu stranu proračuna na razinu koju traži EK. Rashodnu stranu smo stavili pod kontrolu. Tu i tamo ima probijanja, no ona nisu toliko značajna i možemo ih kompenzirati kroz druge stavke proračuna. Imamo nepredviđene rashode, a to su poplave, i tu očekujemo trošak od nekih 500 do 600 milijuna kuna”, rekao je Grčić. Pohvalio se

i činjenicom kako nemamo ništa u crvenom i držimo se rokova u svim područjima u kojima EK to očekuje od nas, a na EU fondove gledamo kao na ključni dio financiranja javnih ali i privatnih investicija u konkurentnost.

“Vrlo često se prekritički pristupa onome što Vlada radi, a zaboravlja se da je ona dosta toga učinila, posebno na zaustavljanju deficita i fiskalnoj konsolidaciji.

Posebno mogu spomenuti restrukturiranje brodogradnje koja je itekako strukturna mjera, a ona njome nije uništena nego je većina spašena”, kaže Grčić.

Velika opasnost: rast javnog duga No ekonomski analitičar Željko Lovrinčević upozorava kako se Hrvatskoj po inerciji može dogoditi rast BDP-a od jedan do dva posto što nije dovoljno da bismo mogli servisirati kamate, tako da su strukturne reforme nužnost. “U Hrvatskoj se provode samo plitke reforme koje ne izazivaju otpore i samim time su manje značajne. One su dobrodošle, ali nisu dovoljne. Moramo biti zahvalni predsjedniku Eu-

Novotny: Štednju investirati u gospodarstvo, a ne u obveznice Izdavanje narodnih obveznica nije nova ideja ni nešto spektakularno, već samo prilika da građani iz prve ruke mogu pristupiti tržištu i kupiti obveznice po najpovoljnijim uvjetima, kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

“Građani i danas mogu kupiti obveznice, ali na sekundarnom tržištu gdje su skuplje nego u primarnoj emisiji. O narodnim obveznicama

postoje ideje, i to je jedan od Vladinih projekata koji građanima može biti zanimljiv”, ističe Grčić.

Državne obveznice su se do sada emitirale prema institucionalnim investitorima i u primarnoj emisiji građani ih nisu mogli kupovati, ističe ekonomski analitičar Damir Novotny. “Ono što je privlačno u toj ideji za građane je činjenica da su prihodi državnih obveznica s

više od šest posto značajnije viši od prihoda koji se mogu ostvariti štednjom. No marketinški gledano, ideja narodnih obveznica nije nešto moderno. Ako plasiranje obveznica krene u maloprodaju, građanima ili kućanstvima, pitanje je smiju li se one rezervirati samo za hrvatske države ili se prodaja mora otvoriti i građanima drugih zemalja, primjerice Austrije ili

Slovenije. Na slobodnom tržištu to nije moguće. Smatram da država novac može povoljnije nabaviti na europskom tržištu, a ne štednju građana seliti u obveznice. Svakako bi bilo bolje da se štednja koja se nalazi u bankama investira u domaće gospodarstvo”, zaključuje Novotny.

ropske središnje banke Mariju Draghiju koji je najnovijim mjerama dao prostora i Hrvatskoj da riješi svoje probleme. To znači da ćemo još neko vrijeme plaćati vrlo niske kamate na svoje zaduženje, koje bi inače bile znatno više s obzirom na to da je Hrvatska visoko rizična. To bi razdoblje Hrvatska trebala iskoristiti za poduzimanje konkretnih reformi, ali poznavajući domaću političku scenu, vjerojatno je da se to neće dogoditi, pa bismo se krajem iduće godine mogli naći u puno težoj situaciji”, smatra Lovrinčević.

Hrvatska je kao mala zemlja na granici eurozone u europskim okvirima beznačajna ekonomija, kaže Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke. “Zato nas nitko neće tjerati da poduzmemo ono što bismo morali zbog samih sebe i zato nam trebaju ozbiljne reforme na rashodima proračuna. Fiskalni prostor za diskrecijsko rezanje proračuna je presušio. Velika opasnost je rast javnog duga koji će do kraja godine biti na razini od 80 posto BDP-a”, zaključuje Sanja Madžarević Šujster.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

9

( 3% godišnje

kamata za korisnike kredita iz novog programa

Sjednica hrvatske vlade

Vlada traži obvezne ponude za Kupare Investitori će dobiti pravo gradnje i zakupa na 99 godina. Prednost pri odabiru imat će kandidat koji ponudi veću cijenu naknade za pravo gradnje, zakupa hotela Grand te naknade za koncesiju na pomorskom dobru Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

lada je prošli tjedan raspisala javni poziv za dostavljanje obveznih ponuda za koncesiju u turističkom kompleksu Kupari. Odabrani koncesionar ondje će moći graditi nove hotele od 1500 smještajnih jedinica sa četiri i pet zvjezdica. No morat će i zakupiti te obnoviti stari hotel Grand koji je spomenik kulture.

Na poziv za iskazivanje neobvezujućih interesa, raspisan početkom godine, javilo se šest potencijalnih ulagača, izvi-

Na poziv za iskazivanje interesa za Kupare javilo se šest potencijalnih ulagača jestio je ministar turizma Darko Lorencin. Za prikupljanje obvezujućih ponuda, za projekt koji će biti vrijedan najmanje 100 milijuna eura, raspisat će se međunarodni natječaj.

Investitori će dobiti pravo gradnje i zakupa na 99 godina. Prednost pri odabiru imat će kandidat koji ponudi veću cijenu naknade za pravo gradnje, zakupa hotela Grand te naknade za koncesiju na pomorskom dobru.

Sudski vještaci procijenili su da bi tržišna naknada za pravo gradnje trebala iznositi barem osam milijuna eura, dok bi početna zakupnina za ho-

tel Grand trebala iznositi 58.474 eura godišnje.

Investitor će ujedno morati srušiti hotele Kupari, Pelegrin, Goričina I i II, nepovratno oštećene u vrijeme Domovinskog rata. Ponuditelji će u natječaju morati dokazati da imaju iskustva upravljanja s najmanje 1500 soba, od kojih 50 posto mora biti s pet zvjezdica i da turističkom djelatnošću ostvaruju godišnji prihod od najmanje 45 milijuna eura.

Uz plan ulaganja od najmanje 100 milijuna eura, treba dostaviti i poslovni plan za idućih 10 godina.

Kreditom do uspjeha Priprema natječaja za Kupare zahtijevala je i složenu pravno-administrativnu pripremu. “No kad postoji volja da se pokrene takav veliki projekt, onda ga je i moguće provesti. Naši prethodnici to nisu htjeli ili nisu znali učiniti”, rekao je premijer Zoran Milanović. Za male i srednje tvrtke Vla-

da je pripremila novi program pod nazivom Kreditom do uspjeha. Provest će ga Ministarstvo poduzetništva u suradnji s jedinicama regionalne samouprave. Za korisnike kredita kamata će biti tri posto godišnje, a Ministarstvo i županije će bankama subvencionirati razliku do pune tržišne cijene (od sedam do osam posto).

Dodjeljivat će se dva tipa kredita: za konkurentnost i za likvidnost.

Konkurentnost se može podići investiranjem u gradnju ili proširenje gospodarskih objekata i za kupnju nove opreme.

Iznos kredita može biti od 100.000 kuna do pet milijuna kuna. Rok otplate je od sedam do 10 godina, uz dvogodišnji poček.

Krediti za likvidnost mogu biti od 30.000 do 200.000 kuna. Namjena im je financiranje tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava, ali se

ne mogu koristiti za refinanciranje odnosno zatvaranje obveza prema bankama. Ministar poduzetništva Gordan Maras očekuje da će biti dodijeljeno po 1000 kredita u svakom od ovih programa.

Jamstva 3. maju Brodogradilište 3. maj dobilo je Vladino jamstvo za gradnju broda za švedsku kompaniju Wisby Tankers. Jamstvo je vrijedno 12,9 milijuna dolara. Novogradnja broj 731 ukupno će stajati 32 milijuna dolara. Riječ je o brodu za prijevoz asfalta, nafte i kemikalija, nosivosti 15.000 tona. Brod treba biti dovršen do travnja 2016. godine.

Prema riječima ministra financija Borisa Lalovca, jamstvo 3. maju u skladu je s programom restrukturiranja i privatizacije riječkog škvera, odnosno s europskim pravilima o subvencioniranju poduzeća.

Natječaj do kraja godine

Ina daje u zakup još 60 do 80 crpki Do kraja godine Ina će raspisati natječaj za davanje u zakup još 60 do 80 benzinskih crpki iz svoje mreže. Uprava Ine podržala je prošli tjedan proširenje tog operativnog modela po kojem kompanija zadržava vlasništvo nad svom maloprodajnom imovinom uključujući koncesiju, imovinu, objekte, infrastrukturu i robu, dok partner upravlja tim resursima, kao i svojim timom na benzinskoj postaji, za naknadu dogovorenu s Inom.

Uobičajena je to praksa u maloprodajnom poslovanju vodećih svjetskih naftnih kompanija koja ne podrazumijeva izdvajanje maloprodajnog poslovanja, a Ina ga je odlučila uvesti radi osigu-

ranja daljnjeg razvoja i dugoročne održivosti, priopćeno je iz Ine. “Analiza poslovanja Ininih benzinskih postaja, koje su do sada preuzeli poduzetnici, pokazuje pozitivne pomake u kvaliteti usluge i efikasnosti poslovanja što je glavni razlog proširenja projekta. Iako imamo veliki broj prijava, i dalje pozivamo sve zainteresirane poduzetnike da se prijave na naš natječaj.

To se posebno odnosi na Inine zaposlenike koje želimo ohrabriti da se okušaju u ovom modelu jer zahvaljujući svom poznavanju Ininog sustava i rada benzinskih postaja, oni čine idealne kandidate”, rekao je Darko Markotić, Inin izvršni direktor za trgovinu na malo. (I.V.)

Potpisan ugovor

Kineski CNBM gradi terminal u Luci Ploče Predstavnici Luke Ploče i kineske tvrtke CNBM International Engineering potpisali su ugovor o izgradnji i opremanju Terminala rasutih tereta u Luci Ploče. Vrijednost ulaganja je 30 milijuna eura, a kineska kompanija je odabrana na međunarodnom pozivnom natječaju između 12 kandidata.

Terminal se gradi po modelu javno-privatnog partnerstva u kojem je Luka Ploče kao koncesionar zadužena za nabavu prekrcajne opreme, a CNBM za gradnju terminala i ugradnju opreme.

Godišnji kapacitet terminala bit će 4,6 milijuna tona u prvoj fazi izgradnje s mogućnošću uplovljavanja brodova do 180.000 tona nosivosti i gazom do 19 metara. Dnevni kapaci-

tet pretovara bit će 35.000 tona. Terminal bi trebao biti dovršen do 2016., a njegovom gradnjom povećat će se količina tereta koji stiže iz Kine u Ploče, a sigurno i u Luku Rijeka, istaknuo je predsjednik Uprave Luke Ploče Ivan Pavlović. Na potpisivanju ugovora veleposlanica Kine Deng Ying naglasila je da prvi put neka kineska logistička kompanija dolazi na hrvatsko tržište, a projekt će biti uspješan jer je CNBM jedna od najvažnijih kineskih kompanija specijalizirana za logističku opremu i graditeljstvo. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

( oko 20 t školjki

Ledinići uzgoje u vlastitom uzgajalištu

OPG Marikultura - Željko Ledinić, Ponikve

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 8 zaposlenika ima CRO Diesel

CRO DIESEL, ZAGREB

Kamenice i vino su uvijek dobar par

Do cilja trudom, radom i upornošću Željko Ledinić kaže da se prirodni ciklus rasta i mrijesta kamenica poremetio i da se one više ne mogu uzgajati na stari način

V

lasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Marikultura - uzgoj školjaka i vinogradarstvo Željko Ledinić uspio je, nakon bavljenja ugostiteljstvom, u svoju osnovnu djelatnost uključiti dva najpoznatija brenda poluotoka Pelješca. To su kamenice koje uzgaja u Malostonskom zaljevu te vino Plavac mali koji dobiva iz svog vinograda posađenog na tradicionalnim terasama u blizini mjesta Ponikve na Pelješcu, gdje i živi. Uzgajalište kamenica koje više od 20 godina Ledinić ima u Malostonskom zaljevu prepustio je na upravljanje sinovima Daliboru i Mateu. Željko Ledinić kaže da se prirodni ciklus rasta i mrijesta kamenica poremetio i da se one više ne mogu uzgajati na stari način. “Znalo se kada se hvata kamenica i kada dagnje puštaju sjeme, a sada je to poremećeno.

Isto tako, nije bilo predatora, dok sada uzgajivači posljednjih godina imaju velikih problema. Očito je iz nekog razloga poremećena prirodna ravno-

teža”, pojašnjava Željko Ledinić.

Ledinić kaže da je problem plasirati sve proizvode u Hrvatskoj, pa tako i kamenice. “Uzgojimo oko 20 tona školjki. Najviše ih prodamo u veleprodaji. Tvrtka zapošljava dvoje radnika, a posao se zasniva na članovima obitelji”, kaže Ledinić.

Vinograd iz bajke Ledinić posjeduje prekrasan ručno obrađivani terasasti vinograd u blizini Ponikava, gdje je na površini od dva hektara posadio 13.000 trsova loze sorte plavac mali. Na nje-

Na dva hektara posađeno je 13.000 trsova loze sorte plavac mali govu donjem dijelu, uz glavnu pelješku cestu, uredio je malu kušaonicu gdje prima grupe turista.

Ostatak vina pod oznakom ŽL plasira uglavnom u zagrebačke restorane. Proizvodi i nekoliko vrsta voćnih rakija od viš-

nje, smokve i mediteranskih trava, upakiranih u ukusno izrađenu ambalažu, a sve na bazi tradicionalne lozovače. Vina su vrhunske kvalitete, a vinograd je podizao četiri godine. “Prednost je to što se vinograd nalazi na južnoj padini koja je uvijek osunčana i izložena laganim vjetrovima, tako da dobivamo vrhunsko grožđe. Ne namjeravam podizati nove nasade jer je ovo idealna veličina koju možemo u potpunosti nadzirati kada je riječ o vinogradu, ali i o proizvodnji vina”, ističe.

Ledinićevo vino odležava u starom podrumu u drvenim bačvama otprilike godinu i pol dana. Zadovoljan je što turisti sve češće navraćaju u njegovu kušaonicu koju je uredio više iz promotivnih razloga. A da je na dobrom putu vidljivo je po tome što mu se turisti uvijek vraćaju i pokazuju mu fotografije koje su snimili kod njega prije nekoliko godina. Zanimljivo je da su to često turisti iz velikih vinarskih zemalja poput Južnoafričke Republike, Australije i Novog Zelanda. (J.V.)

Ponuda za preuzimanje je bilo, a ima ih i sada, ali ni jedna me nije dovoljno zaintrigirala, kaže direktor CRO Diesela Nikola Biškić

U

zapadnom dijelu Zagreba svoju borbu za svakog kupca iz dana u dan vodi benzinska postaja CRO Diesel. Riječ je o obiteljskoj tvrtki s osam zaposlenika. Uz prodaju naftnih derivata, tu je i trgovina na malo i ugostiteljski objekt. “Za opstanak na tržištu gdje je konkurencija iznimno jaka nije dovoljno samo prodavati naftne derivate, već se morate prilagođavati zahtjevima modernih sudionika u prometu, kao i ostalim potrošačima.

Današnji kupac ne dolazi samo natočiti gorivo, mora mu se osigurati vrhunska usluga, ali i konkurentne cijene”, kaže direktor i vlasnik CRO Diesela Nikola Biškić.

Prema raspoloživim podacima iz Statističkog poslovnog registra u 2013., na području Republike Hrvatske bilo je 990 benzinskih postaja, dok ih je u prošloj godini bilo 1005. Ta brojka obuhvaća sve pravne osobe i obrtnike koji obavljaju trgovinu na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonica-

ma. Brojke pokazuju kako je konkurencija jaka, i raste iz godine u godinu.

“Imamo i najpovoljnije cijene plina u gradu. Ponosni smo i na usluge prijevoza goriva kao i besplatnu dostavu loživa ulja”, ističe Biškić koji nije zaboravio izazove kroz koje je prošao prije otvaranja benzinske postaje.

Stalna borba “Početni izazov u pokretanju privatnog biznisa uvijek je mali kapital, opsežna i komplicirana birokracija, često mijenjanje zakona te nedovoljna zaštita nas privatnih poduzetnika. Nisu nam strani ni oni trenuci kada smo mislili da smo sami, da nemamo nikoga iza sebe financijski, a ni one koji bi nas savjetovali, jer nam je savjet često bio potreban. Ja sam konkretno iz te ljutnje još više jačao, htio sam dokazati i sebi i ljudima oko sebe da se može do cilja trudom, radom i upornošću”, kaže Biškić te dodaje kako borba traje i sada jer uz konkurenciju tu je i stalna utrka s vremenom, tržištem,

tehnologijom i trendovima.

“Kao standard postavili smo si kvalitetu usluge na najvišoj razini što održavamo već više od dva desetljeća našeg

Kao standard postavili smo si kvalitetu usluge na najvišoj razini, kaže Biškić poslovanja. Počeli smo 1993. godine, bilo je teško, ali opstajemo sve ove godine”, naglašava Biškić. Dobru lokaciju i uhodan posao primijetila je i konkurencija.

“Ponuda za preuzimanje je bilo, a ima ih i sada, što stranih što domaćih naftnih kompanija, ali ni jedna me nije dovoljno zaintrigirala. Mislim da je trenutačno poslovanje dovoljno dobro za mene i za ljude koji rade sa mnom”, kaže direktor CRO Diesela, koji za sada ne razmišlja o širenju poslovanja, no ostaje zagonetan poručujući: “Tko zna što budućnost može donijeti”.

(I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

domaće proizvođače, istinske heroje današnjice, “ Podupirući jačamo hrvatsko gospodarstvo, čuvamo radna mjesta i osiguravamo budućnost naše djece. ” Luka Burilović, predsjednik HGK-a

Kupujmo Hrvatsko

Naučimo cijeniti i vlastito Čak 350 poduzetnika i više od 2000 proizvoda predstavljeno je u Zagrebu u okviru akcije kojom se promovira potrošnja hrvatskih proizvoda. U idućoj godini akcija će se održati u više od 20 hrvatskih gradova

Slažete li se da je potrebno kupovati hrvatske proizvode kako bi se na taj način pomoglo hrvatskom gospodarstvu?

Jeste li spremni izdvojiti nešto više novca za kvalitetan hrvatski proizvod jednake kvalitete kao strani?

Ne slažem se Izvor: HGK

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

N

ajveći broj tvrtki u povijesti akcije Kupujmo hrvatsko, njih čak 350, prošlog je tjedna po promotivnim cijenama ponudilo više od 2000 kvalitetnih hrvatskih proizvoda na zagrebačkom glavnom trgu. Upravo je to jasan pokazatelj da su našim poduzetnicima, ali i građanima, ovakve akcije potrebne i dobrodošle, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović otvarajući ovogodišnju akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Predsjednik HGK-a ujedno je poručio da promocija hrvatskih proizvoda ne diskriminira strane proizvode, već nas uči da stvaramo i cijenimo vlasti-

ti proizvod. Podupirući domaće proizvođače, istinske heroje današnjice, jačamo hrvatsko gospodarstvo, čuvamo radna mjesta i osiguravamo budućnost naše djece, istaknuo je.

Potporu akciji dao je i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je rekao da su danas svi zaslužili veliki pljesak. “Hrvatska gospodarska komora koja je organizirala ovo događanje, kao i svi hrvatski proizvođači i sve vrijedne ruke koje proizvode kvalitetne domaće proizvode”, naglasio je.

Treba češće i dulje “Borovo je najveći proizvođač obuće u Hrvatskoj, s tradicijom duljom od 80 godina. Želja nam je da svaki građanin nosi s ponosom marku Borovo.

Kada bi samo svaki sedmi

Niti se slažem niti se ne slažem

građanin kupio godišnje jedan par obuće Borovo, pomogao bi obnovi gospodarstva grada heroja – Vukovara, očuvanju radnih mjesta, gospodarskom ra-

Sudionici traže i dulje trajanje akcija. One bi se mogle produžiti i na nekoliko dana, kaže Tomislava Ravlić iz HGK-a zvitku i prosperitetu cijele zajednice”, rekao je Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova, tvornice koja je tijekom akcije Kupujmo hrvatsko predstavila novu liniju modernih kožnih gležnjača za žene i muškarce.

Akcija Kupujmo hrvatsko vrlo je korisna za male

2010.

2013.

Slažem se

proizvođače jer im otvara put do novih kupaca, ističe prodajni predstavnik koprivničkog proizvođača kozjeg sira, tvrtke Horizont Andrija Kunić. “Jedinu zamjerku koju mogu uputiti organizatorima je to da akcije nisu češće i da ne traju dulje. Često možemo od naših kupaca čuti pitanje do kad ste ovdje, no na žalost najčešće im možemo odgovoriti da smo tu samo danas i to do šest sati. Uvijek nas pitaju zašto akcije ne traju duže”, kaže Kunić.

Anita Peršin iz socijalnog poduzeća Hedona, koje se bavi proizvodnjom i prodajom čokolada, ističe kako ovakve akcije pružaju priliku svim proizvođačima za izravnu komunikaciju s kupcima. “Na ovaj način dobivamo priliku predstaviti se i u konačni-

Ne

2011.

18,0% 11,5% 7,7% 7,3% 9,9%

2009.

2012.

22,0% 15,6% 13,3% 13,8% 14,5%

84,0%

2011.

10,0% 6,3% 5,7% 5,5% 8,1%

2010.

2013.

6,0% 1,9% 2,2% 3,2% 3,3%

2009.

2012.

Ne znam

ci prodati svoje proizvode, što za svakog malog proizvođača puno znači”, zaključuje Anita Peršin.

Akcija raste Voditeljica projekta Kupujmo hrvatsko i direktorica Sektora trgovine HGK-a Tomislava Ravlić ističe kako je akcija u posljednjih 17 godina narasla, a u njoj sudjeluju i veliki poduzetnici i brojni mali gospodarstvenici i predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što pokazuje koliko je velik interes za nastup na ovom događanju.

“Prema značaju i interesu tvrtki, kao i potrošača i građana, akciju ćemo proširiti i produžiti i iduće godine. Prodajna izložba domaćih proizvoda bit će održana u više od 20 gradova. Sudionici traže i

60,0% 72,9% 79,0% 78,9% 75,6%

Spremnost izdvajanja više novca za kvalitetan hrvatski proizvod

91,8% 92,1% 91,3% 88,6%

Kupovina hrvatskih proizvoda kao potpora gospodarstvu

Da

dulje trajanje akcija. One bi se mogle produžiti i na nekoliko dana, posebice u većim gradovima. Svakako ćemo uzeti u obzir želje i mišljenja ljudi radi kojih ovu akciju i radimo”, istaknula je Tomislava Ravlić.

Hrvatska gospodarska komora nacionalnom akcijom Kupujmo hrvatsko od 1997. godine promovira hrvatske kvalitetne proizvode, osobito nositelje prestižnih znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, kako bi osvijestila važnost kupnje takvih proizvoda i kako bi se pridonijelo povećanju ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanju nacionalnog identiteta. Slične akcije provode se već niz desetljeća u drugim državama članicama Europske unije, poput Italije ili Austrije.

Znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko

Potpora kupnji hrvatskih proizvoda i dalje je visoka

Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobilo 169 proizvoda i tri usluge, dok znak Izvorno hrvatsko posjeduje 106 proizvoda i dvije usluge. Potvrda je to natprosječno kvalitet- Hrvatska kvaliteta nih proizvoda proizvedenih na području Hrvatske. Koji proizvodi i usluge nose ove znakove, može se vidjeti na stranici http://www2.hgk.hr/znakovi/index.asp.

Na istoj stranici moguće je pronaći i podatke o tome kako se ovi znakovi mogu steći, te kako teče cijeli postupak Izvorno hrvatsko njihova uvođenja.

Više od 93 posto građana podupire kupnju domaćih proizvoda, njih 76 posto izdvojilo bi nešto više novca za kupnju hrvatskoga proizvoda umjesto stranog jednake kvalitete, a gotovo se 90 posto njih slaže da kupnjom domaćih proizvoda pomažemo svom gospodarstvu. Podaci su to iz istraživanja provedenog 2013. godine na 1000 ispitanika, koje je pokazalo da je za akciju čulo 96 posto ispitanih. Više od 77 posto preporučilo bi prijateljima, poznanicima i članovima obitelji kupnju hrvatskih proizvoda, gotovo 73 posto ih prilikom kupnje obraća pozornost na podrijetlo proizvoda, a njih više od 55 posto obraća pozornost na znakove Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Zanimljivo je da na oba znaka pozornost više obraćaju ispitanici iz manjih naselja, žene i stariji od 25 godina.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

“ Svi sektori koji uz sebe vežu određenu naplatu

Premijer na konferenciji Dan velikih planova

od krajnjeg korisnika mogu se financirati izvanproračunskim sredstvima.

”

Sanjin Strukic/PIXSELL

SAŠA DREZGIĆ, direktor CENTRa ZA LOKALNI EKO

Rast ne dolazi preko noći Direktor HUP-a pozvao je vladajuće da što prije objave plan reformi ili poreznih promjena. Bile vijesti dobre ili loše, recite ih što prije da znamo što raditi, poručio je Majetić Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

emojte se zavaravati. Promjene neće doći preko noći, pa čak ni za vrijeme jednog četverogodišnjeg mandata Vlade, poručio je premijer Zoran Milanović poduzetnicima okupljenima prošli petak na Liderovoj konferenciji Dan velikih planova.

“Neki gospodarski trendovi se popravljaju, ali gospodarski rast još nismo ostvarili. Ali čak i kad bude postignut, to nije kraj priče. Ni drugdje ljudi ne znaju točno kako se pona-

Ni drugdje ne znaju kako se ponašati da bi se postigao održivi razvoj, rekao je Milanović šati da bi se postigao održivi razvoj i zadovoljili građani”, rekao je Milanović.

Istaknuo je da će rješenja za ekonomsko stanje i dalje tražiti u modelima koje je moguće ostvariti u uvjetima demokratskog i tržišnog sustava.

Najava izdvajanja pomoćnih službi iz državnih institucija izazvala je velike otpore i Vlada je nakon duge rasprave odustala od forsiranja tog rješenja.

“Nismo naravno htjeli

da netko tko je godinama negdje radio sada dobije nogu od novog vlasnika.

I evo, odlučili smo da će svatko raditi do mirovine, ali novi ljudi koji dolaze u sustav, oko 2000 ljudi godišnje, neće dobivati stalni posao, već će se angažirati izvan javnog sustava”, rekao je Milanović.

Lako, a neostvareno Komentirajući rast izvoza zaključio je da su očito privatna poduzeća uspjela pronaći način da se prilagode kriznim okolnostima.

“S druge strane, država se nije prilagodila. Promjene koje je trebalo napraviti ranije, izbjegavale su se. Neke od tih stvari i nisu tako teške. Primjerice, centralni obračun plaća.

Program za to može napraviti par srednjoškolaca s informatičkim znanjem.

Ali svejedno se godinama tolerirala nejednakost u plaćama, isplate dodataka koje nisu opravdane i slično. Nitko nije htio vidjeti da se inercijom u ponašanju neće stići daleko”, rekao je Milanović.

Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će unatoč približavanju kraja mandata nastaviti s reformama javne uprave.

Neće biti linearnog rezanja troškova, nego će se dubinski analizirati struktura javne potrošnje i pronalaziti prostor za štednju.

Ujedno će se poticati efi-

kasnost javne uprave. Nastavit će se i s rasterećenjem cijene rada kako bi se potaknula domaća konkurentnost, rekao je Lalovac.

Kreditna stagnacija Budući da je tema konferencije bila priprema tvrtki za 2015. godinu, direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić pozvao je vladajuće da što prije objave plan reformi ili poreznih promjena kako bi tvrtke mogle reagirati na vrijeme. “Bile vijesti dobre ili loše, recite ih što prije da znamo što raditi”, poručio je Majetić.

Michael Müller, predsjednik Uprave RBA banke, na odličnom hrvatskom jeziku najavio je trendove u bankarskom sustavu. Zbog izostanka gospodarskog rasta i visoke zaduženosti ne može se očekivati snažna kreditna ekspanzija. Neizvjesnost i mogući gubitak posla odbija građane od novih kredita, i u tom sektoru vladat će u najmanju ruku stagnacija. Pad odobrenja kredita može se predvidjeti kod poduzeća. Stagnacija će vladati i u sektoru poslovanja s državom. Na pozitivnoj strani uočava se sporiji rast nenaplativih i teško naplativih kredita. Sustav je stabilan, ali za snažniji rast morat će se dogoditi više pozitivnih promjena na tržištu, zaključio je Müller.

Sve više lokalnih iz fondova EU-a Velike su mogućnosti u sektoru telekomunikacija, prilikom izgra obnovljivih izvora energije. Ne treba zanemariti ni gospodarenje Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

K

ako bi na jednom mjestu okupio zainteresirane općine, gradove ali i privatne poduzetnike te međunarodne i domaće institucije, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci prošle godine osnovao je Centar za lokalni ekonomski razvoj. Nedostatak sredstava za financiranje projekata na lokalnoj razini kronična je boljka u Hrvatskoj, a u Centru se trude upravo što više lokalnih zajednica potaknuti da se okrenu izvanproračunskom financiranju kada su u pitanju javne investicije. To je, jednostavno rečeno, financiranje putem privatnog kapitala i iz fondova Europske unije, pojašnjava direktor Centra za lokalni ekonomski razvoj Saša Drezgić.

Za koje projekte je moguće privući takva sredstva?

- Mogućnosti su velike.

Do sada su se takvi pro-

jekti uglavnom financirali u domeni društvene infrastrukture kao što su škole i vrtići. A velike su mogućnosti u sektoru telekomunikacija, prilikom izgradnje optičke infrastrukture, kod energetske učinkovitosti - u prvom redu zgradarstva, kao i kod jav-

Mi imamo kvalitetan institucionalni okvir za javno-privatno partnerstvo, samo on se do sada nije dostatno koristio ne rasvjete te obnovljivih izvora energije, od hidroelektrana pa dalje redom. Ne treba zanemariti ni gospodarenje otpadom ni urbani transport, gradski prijevoz... Znači, svi sektori koji uz sebe vežu određenu naplatu od krajnjeg korisnika mogu se financirati izvanproračunskim sredstvima.

Jesu li izvanproračunsko financiranje u stvari alternativni/inovativ-

ni modeli financiranja lokalne samouprave?

- U principu, to je dio alternativnih modela financiranja. Znači, neki od tih modela su direktno jav-

Buduće investicije neće se dešavati slučajno Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci od 22. do 24. rujna 2014. godine u Šibeniku organizirao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Planiranje, organizacija i provedba investicijskih projekata u lokalnim samoupravama. Konferencija je bila posvećena unapređenju potencijala lokalnih samouprava u generiranju brzog gospodarskog rasta i razvoja. Prezentiran je program certifikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem Business friendly certification u koji je krenuo grad Jastrebarsko. “Moramo početi promišljati da i jedinice lokalne samouprave treba voditi kao tvrtke, kao kompanije i da smo na neki način, i mi ‘na tržištu’. Buduće investicije neće se dešavati slučajno, već u onim sredinama koje će ih moći pratiti i stvarati povoljno okruženje za njih” rekao je nakon predstavljanja gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

“ Mi nudimo i edukaciju i instrumente, ali i modalitete

kojima lokalne samouprave mogu potaknuti rast lokalne zajednice.

”

KONOMSKI RAZVOJ

projekata morat će se financirati ali i privatnog kapitala dnje optičke infrastrukture, kod energetske učinkovitosti - u prvom redu zgradarstva, kao i kod javne rasvjete te otpadom ni urbani transport, kaže Saša Drezgić vatnog kapitala je velik, a i financijske institucije voljne su pratiti projekte. Lokalne samouprave su zainteresirane za korištenje takvih izvora financiranja u situaciji kada nema dovoljno proračunskih sredstava. Sve je tu, samo je potrebno spojiti elemente.

no-privatno partnerstvo, a oni koji nisu tako definirani imaju sve elemente u okviru JPP-a (u domeni energetske učinkovitosti to su ESCO modeli).

To su modeli javno-privatnog partnerstva i koncesijski modeli u kojima je važno da javni sektor pruža onu uslugu koja je definirana standardima, a s druge strane da privatni partneri, odnosno poduzetnici koji ulaze u te projekte imaju na neki način pokrivene rizike za posao u koji ulaze. Dakle, jedna i druga strana imaju jasno definirane kriterije. Tako javni sektor pruža bolji standard usluga građa-

nima, a naravno, privatni sektor ostvaruje neku normalnu stopu povrata na uloženi kapital.

Mi u Hrvatskoj imamo kvalitetan institucionalni okvir za javno-privatno partnerstvo, samo on se do sada u praksi nije dostatno koristio jer je bilo nekih negativnih iskustava u prošlosti kada taj sustav nije bio dovoljno kvalitetan. Sada imamo sve mogućnosti da taj trend financiranja jače zaživi.

Vidjeli smo da institucionalni okvir postoji, a kakva je situacija kada su u pitanju dobri pri-

mjeri ovakvog financiranja?

- U Hrvatskoj ima malo dobrih primjera, upravo smo zbog toga i krenuli s jačom promocijom u okviru ovih modela. Možemo kao primjer istaknuti sustav javne rasvjete u Omišlju na Krku koji svakako ima elemente javno-privatnog partnerstva.

Smatram također da se planovi Vlade kad se radi o energetskoj učinkovitosti u domeni zgradarstva nisu realizirali upravo zbog toga što se nisu dovoljno koristili instrumenti koji su inače dostupni u okviru JPP-a. To je ogromno područje. Interes pri-

Što lokalna samouprava sa svoje strane ističe kao najveći problem?

- Problem je na razini lokalnih samouprava, i to je prisutno u cijeloj državi, to što se više ne može koristiti dug kao sredstvo financiranja investicija. Mi smo dosegli određene kritične razine javnog duga u okviru udjela u BDPu, a lokalne samouprave su ograničene zakonom o izvršenju proračuna, pa čak i kad se mogu zadužiti, one se boje ulaziti u dug jer smo suočeni s financijskom krizom gdje se sve više smanjuju prihodi proračuna. Problem je to što vrlo često najveći broj lokalnih samouprava ne može financirati čak ni projektnu dokumentaciju koja je potrebna da bi se uopće realizirala investicija.

Pa kako to riješiti?

- Svi ti problemi rješavaju se tako da privatni kapital financira pripremnu dokumentaciju i realizaciju projekata, pa tako nestaje i financijska barijera.

Osim toga, a to je važno reći, klasično zaduživanje ne prati čitav životni vijek kapitalnog projekta - kada pogledamo, pri-

mjerice, koliko godina će se koristiti jedan pogon za preradu otpada. Klasično zaduživanje je kratkoročno, od pet do sedam godina, i to predstavlja veliki teret za proračun. U okviru modela JPP-a to financiranje se rasteže na način da prati upravo vijek trajanja takvih projekata, njegove troškove i održavanje. Ne treba zanemariti ni rizike, a modeli JPPa vode računa o rizicima u čitavom vremenu trajanja kapitalnog objekta, što

Omogućavamo lokalnim samoupravama da stvore povoljno poslovno okruženje, ali i da realiziraju konkretne projekte za koje ne trebaju vlastita sredstva u klasičnom zaduživanju nije slučaj. I naravno, općine i gradovi mogu imati više projekata koje na taj način realiziraju.

Možete li pojasniti kako to funkcionira na primjeru, recimo, javne rasvjete?

- Ako se javna rasvjeta mijenja putem klasičnog zaduživanja, u slučaju pregaranja većeg broja svjetiljki, mora se krenuti u ponovnu nabavu što za tu općinu ili grad predstavlja dvostruki trošak.

Za isti projekt, u slučaju javno-privatnog partnerstva, privatni partner je u predviđenom roku dužan

zamijeniti sve neispravne svjetiljke bez ikakva dodatnog troška javnog sektora.

Pojasnite nam ulogu Centra za lokalni ekonomski razvoj, na koji način vi pomažete lokalnim samoupravama?

- S razine lokalne samouprave prisutan je veliki interes za rad Centra jer nudimo na neki način i edukaciju i instrumente, ali i modalitete kojima lokalne samouprave mogu potaknuti rast lokalne zajednice. Tu je i čitav niz projekata bez kojih lokalne samouprave ne mogu efikasno funkcionirati. Kreiranjem povoljnog poslovnog okruženja, a putem međunarodnog projekta Business Friendly Certification SouthEast Europe, zaista smo unaprijedili funkcioniranje pojedinih lokalnih samouprava do te mjere da je grad Ivanec došao na listu Financial Timesa kao jedna od najboljih destinacija u Europi po privlačenju stranih investicija. Jako puno radimo na projektima u domeni baza podataka za koje su vrlo zainteresirane lokalne samouprave koje, stjecajem okolnosti, nemaju elementarne podatke o tome što se na njihovom prostoru događa. Mi omogućavamo lokalnim samoupravama da zaista stvore povoljno poslovno okruženje na svom prostoru, ali i da realiziraju konkretne projekte za koje ne trebaju vlastita sredstva.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( oko 4000 posjetitelja ( više od 130 iz 12 zemalja okupio Weekend Media Festival

komunikacijskih stručnjaka sudjelovalo u programu

Weekend Media Festival 2014.

Nije sve crno, dosta tog Tomos motori, vina Tikveš, Podravka i Vegeta, Kraš, Saponia i Faks helizim, skopski Alkaloid i Becutan krema, Gorenje... niz komunikacije regionalnih brendova kroz vrijeme? Zaključak je samo jedan - opstali su brendovi koji su uspjeli uspostaviti Darko Buković bukovic@privredni.hr

N

i jedna djelatnost kao medijska o sebi ne govori uvijek da je u krizi. Svijet se mijenja, pa je normalno da se ukupna medijska i komunikacijska industrija mijenja, prolazi kroz restrukturiranje, otvaraju se novi kanali komuniciranja i nekad prioritetno polako zamjenjuju novi oblici. Ili se zapravo stalno sve mijenja, ali televizija ostaje? E, sad, možemo mi reći da stara televizija ne ostaje, već je zamjenjuje nova, interaktivna, prilagodljiva na novim platformama, mobilna, s novim zadacima. I ulogama. Gubi li se pritom ono bitno, odumiru li dosad poznati oblici i načini komuniciranja, (po)ostajemo li robovi trenutačnog ili must have i must see načina komunikacije? Uvijek i sad. I dok je moguće, medij treba upotrebljavati na vrlo kreativan način.

Pojava društvenih medija stvorila je masovno samokomuniciranje, kaže dr. Dejan Verčić Stoga nije ni čudo da dr. Dejan Verčić sa Sveučilišta u Ljubljani ističe da je pojava društvenih medija stvorila - masovno samokomuniciranje. U tom novom svijetu, koji je potpuno, kako kaže, “medijatiziran”, glavna podjela u medijima više nije izme-

đu novinarstva i oglašavanja, nego između izdavaštva i sadržaja. I dok se ranije vrlo dobro znalo kako je u medijima podijeljen novinarski od ostalog sadržaja, danas to više nije slučaj.

Sada se poslovne korporacije pretvaraju u medijske kuće i same proizvode medijske sadržaje, čemu su najviše pridonijeli internet i društveni mediji na njemu. Iako gotovo nitko nije spreman to javno priznati, nestaje razlikovanje između novinarskih i plaćenih sadržaja.

Ako kupite dovoljno oglasa, masovni mediji daruju vam “besplatni PR” - za dva kilograma oglasa dobivate i kilogram PR objava, tvrdi Verčić.

Oglašavanje u padu Pritom je nastao i novi oblik novinarstva - brand journalism, jer posao koji su nekad radili praktičari odnosa s javnošću, a to je zastupanje strateških interesa u medijskim novinarskim objavama, danas uz njih rade i oglašivači, pa i sami novinari. To jača, smatra Verčić, odnose s javnošću koji se sve manje bave medijskim sadržajima, a sve više zadiru u samo postojanje poslovne strategije.

U tim promjenama praktičari odnosa s javnošću postaju glavni istraživači društvenog okružja koji prate sve vrste medija u realnom vremenu. Kako se čini, novo vrijeme donosi nove odnose s javnošću koji će morati biti odgovorniji (i društvu), ali će zato raspolagati s više moći, uvjerenja je Verčić.

Cilj festivala - propitivanje novih komunikacijskih modela Cilj festivala je propitivanje novih komunikacijskih modela koji ne moraju nužno proizlaziti iz komunikacijske industrije. “Bio je ovo po svim kriterijima najveći, najbrojniji i najuzbudljiviji Weekend do sada”, poručio je direktor Weekend Media Festivala Tomo Ricov.

Uvođenje dodatne dvorane za radionice pokazalo se kao pun pogodak. “Radionice su bilo iznimno posjećene, vjerujem da su mnogi iz Rovinja otišli s vrlo konkretnim znanjima koja mogu odmah upotrijebiti u svom poslovanju. Sva dobra iskustva iz ove godine prenijet ćemo u sljedeću, a možete računati i na nešto novo, jer Weekend je festival stalnih inovacija”, rekao je direktor programa Nikola Vrdoljak.

A klasični se mediji također mijenjaju, zbog nasušne potrebe i sve težeg poslovanja na klasičan način. Dovoljno je pogledati podatke o oglašavanju koji su se jako smanjili unatrag nekoliko godina, a uz istodobno preslagivanje ukupnog oglašivačkog kolača. Oglašavanje u tiskanim medijima, kako je rečeno, “odumire”, kao i njihova naklada, od internet oglašavanja se očekuje konstantan rast, iako tu - moramo naglasiti - nije riječ o novcu dostatnom za samofinanciranje. Iako je televizija

još uvijek vodeća u oglašavanju, trendovi izneseni na panelu Pogled preko plota govore da je u Hrvatskoj televizija zabilježila rast oglašavanja od sedam posto u godinu dana. U BiH, primjerice, televizija je i dalje dominantan medij, tiskani mediji padaju, a internet oglašavanje raste. U Srbiji je slično, ali se najznačajnije promjene događaju u vlasništvu tvrtki koje se bave prodajom medijskog prostora. U Makedoniji su istraživanja pokazala da prosječan građanin provede sedam sati ispred tele-

vizora, a na Facebooku tri i pol sata, što je gotovo 10 sati medijske konzumacije dnevno. Sloveniju je zahvatio trend rasprodaje i gašenja medija, zabilježen je veliki pad ulaganja u oglašivanje, tiskani mediji odumiru, a Crnu Goru je zahvatio val fragmentacije medija i hiperprodukcije, a kako je cijeli marketinški kolač samo 10 milijuna eura, nitko ne dobiva dovoljno.

Stoga ni ne čudi da su na panelu predstavnika televizija komercijalne televizije zatražile da se HRTu onemogući marketing

jer već ima sigurne prihode od pristojbe - a 100 do 200 milijuna kuna godišnje koji se uprihode od marketinga pomoglo bi ostalim elektroničkim medijima.

Stari brendovi za novo vrijeme Na panelu Made in Communism govorilo se o brojnim regionalnim brendovima koji nisu ostali u povijesti jer su komunikaciju vrlo uspješno prilagodili novom dobu.

Tomos motori, vina Tikveš, Podravka i Vegeta, Kraš, Saponia i Faks helizim, skopski Alkaloid i Becutan krema, Gorenje... niz je dobro poznatih imena tvrtki i brendova kojima ni vrijeme, posebno posljednjih 20 godina, nije naštetilo. Koja je tajna uspješne komunikacije regionalnih brendova kroz vrijeme? Za Marinku Akrap iz Podravke zaklju-

15

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 500

akreditiranih novinara iz regije i EU-a

( oko 50 predavanja održano tijekom tri dana Festivala

a je crno-bijelo je dobro poznatih tvrtki i brendova kojima ni vrijeme, posebno posljednjih 20 godina, nije naštetilo. Koja je tajna uspješne emotivnu vezu s potrošačima i zadržati kvalitetu skih ureda, logično je da ih pokušavaju koristiti na različite načine.

čak je samo jedan - opstali su brendovi koji su uspjeli uspostaviti emotivnu vezu s potrošačima i zadržati kvalitetu.

I dok će mnogi kao prvu reakciju na najavu restrukturiranja hrvatskih kompanija čuti riječ “otpuštanje” - predsjednici uprava dviju velikih hrvatskih kompanija - Davor Tomašković iz Hrvatskog telekoma i Sanel Volarić iz Croatia osiguranja - to ne gledaju samo kroz tu prizmu. Otpuštanje je nužnost, ali to ne znači da neće biti zapošljavanja novih, a samo restrukturiranje biznisa velika je prilika za regionalni iskorak. Konzumu je, kaže predsjednik Uprave Darko Knez, nakon spajanja s Mercatorom cilj optimizirati logistiku i asortimane, što će potaknuti val investicija u kojemu će svoj dio kolača dobiti i domaće tvrtke.

Potvrda nove orijentiranosti hrvatskih tvrtki, a što potvrđuje i trend koji je sve više prisutan u regiji, je pitanje ulaska pojedinih igrača u dosad nebranjene niše drugih djelatnosti. I dok se još donedavno moglo govoriti o striktnim poslovima u pojedinim djelatnostima, danas to više nije slučaj. A kako su najavili sugovornici na panelu Ali i to nije sve, teško je pretpostaviti gdje bi mogli povući liniju od primarnog, core biznisa do nekog drugog pratećeg, jer u mnogo slučajeva sada nešto što je bilo prateće postaje core business.

Najočitiji su primjeri u bankarstvu - sve manje klijenata posluje u fizičkim poslovnicama. Telekomi još nisu osvojili znatniji dio bankarskog tržišta iako tomu teže, pri čemu Hrvatski telekom to vidi kao priliku za suradnju, a

ne za sukob. Ne treba zaboraviti ni na iskorak prema dobavljaču električne energije. Zagrebačkoj je banci logično da spaja svoje klijente s drugim kompanijama, ali to želi raditi kombiniranjem i nadopunjavanjem stručnih znanja.

Hrvatska pošta također je iskoračila u financijske i brojne druge usluge, pod pritiskom pada prihoda u čak 80 posto svog core businessa, što je nezaustavljiv trend, procjenjuje Alen Premužak, predsjednik Uprave Hrvatske pošte.

Kako po zakonu moraju održavati mrežu poštan-

Butik ili supermarket, pitanje je sad?

I tradicionalne agencije za oglašavanje moraju mijenjati dosadašnji način djelovanja. Oni koji nisu spremni za novosti i ne mogu ponuditi integriranu uslugu, nalaze se pred ozbiljnim organizacijskim izazovom. Budućnost leži u agencijama koje će spajati specijalnosti i davati integriranu uslugu, smatra Davor Bruketa iz agencije Bruketa & Žinić. Svi će se više, rečeno je, baviti analizom i integriranjem podataka te klijentu servirati zaključke.

Ti zaključci kao jedan od segmenata potrebnih za donošenje odluka za uspješnost kompanije srž su o kojem govori britanski marketinški stručnjak Scott Morrison.

Govorio je o ponašanjima koja čine ubrzane lidere sposobnima učiniti svoje kompanije efikasnijima. A ponašanja uključuju spajanje prodaje i marketinga, strogoću u provedbi, brend u digitalnom svijetu i fokusiranje na stvaranje bitnog, inspiriranje interakcije kao i definiranje ishoda uz provociranje statusa quo i na dnevnoj bazi.

7. WMF 2014. okupio 4000 sudionika Sedmi Weekend Media Festival u tri je dana na predavanjima, panelima, prezentacijama, radionicama i partyjima okupio oko 4000 posjetitelja iz 12 zemalja regije, Europe i svijeta. Na Weekendu je bilo i više od 300 studenata iz cijele regije. Akreditirano je više od 500 novinara iz regije, ali i iz ostalih europskih zemalja. U programu je sudjelovalo više od 130 komunikacijskih stručnjaka koji su u dva dana u pet dvorana održali gotovo 50 predavanja, panela, prezentacija i radionica.

Za Christophea Morina iz američkog SalesBraina, koji otkriva tajne neuromarketinga, ključni okidač zbog kojeg će kupci kupiti neki proizvod ili prihvatiti neku poruku nalazi se u najstarijem dijelu našeg mozga, tzv. reptilskom mozgu. Djelovanjem na taj dio mozga, gdje su osnovne funkcije, uvjerili smo čovjeka u potrebitost proizvoda

Tradicionalne agencije za oglašavanje moraju mijenjati dosadašnji način djelovanja ili informacije. Znanost ima odgovor za razumijevanje razloga zašto ljudi kupuju. Pitanje je kako to koristiti, odnosno je li dopustivo da marketinški stručnjaci u svrhu povećanja prodaje “zaviruju” u mozak potrošača. Nekad naši animalni instinkti, podsvijest i emocije često nadjačaju razum, pa u skladu s time odlučujemo, ponekad i nepromišljeno. Način na koje na nas utječe miris (djetinjstva) i asocijacije vezane uz to mogu biti presudni za donošenje odluke.

Više ili manje znanosti, pitanje je sad?

Novi projekti u starim sustavima Startup projekti, kao inovativni način pronalaženja uspješnih poslovnih modela, nemaju dovoljnu potporu u državama regije, zajednički je zaključak sudionika panela Start me up - kome to stvarno treba. Panelisti Dejan Ranđić, Dalibor Marijanović, Edin Saračević i Goran Vlašić pokušali su objasniti fenomen startupa ustvrdivši da se polako, ali sigurno probija kao dobar način pronalaženja novih poslovnih modela.

Iako države regije ne potiču dovoljno startup projekte, činjenica je da se može uspjeti u državama regije, a postoje i primjeri koji su se, oslanjajući na osobni pristup, pokazali uspješnim na svjetskom tržištu. Ostaje pitanje zašto taj uspjeh neće biti toliko velik kao u razvijenim zemljama. Treba li nam odlučnost za startup tvrtke kakva postoji u Izraelu, gdje su potpuno orijentirani na stvaranje novih tehnologija? Iako državna infrastruktura u državama regije to ne dopušta u mjeri u kojoj bi se to moglo zvati tehnološkim iskorakom države, panelisti su složni u ocjeni da regija obiluje poduzetnim ljudima, no zbog nedostatka poslovnih znanja projekti propadaju, što obeshrabruje inovativne i ambiciozne pojedince koji imaju znanje.

Ipak, uspjeh kao i neuspjeh startupa se brzo može iščitati, a cijena nije velika pa se zato startup nameće kao zanimljiv i inovativan način tržišnog poslovanja.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 48,3 mlrd kn

( 655,3 mil kn

uvoz iz EU-a u 6 mjeseci 2014.

utrošeno lani na uvoz hrane za pse, mačke, ribice

Što sve i odakle uvozimo

Uvozimo sve: od lišća i gra svinjskih čekinja, duda, bič

Hrvatska je otvoreno tržište već dugi niz godina i mogućnost da se uveze i proda bilo što što može naći kupca načelno prid nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije. No dok će rijetki prigovoriti uvozu roba kojih kod nas nema (imamo s potrebu za prekomjernim uvozom Igor Vukić vukic@privredni.hr

L

išće, grane i ostali dijelovi bilja, prikladni za bukete ili ukrase, uvezeni su u prvom tromjesečju ove godine u Hrvatsku u vrijednosti od 961.703 kune. Stavka “lišće i grane” samo je jedna od 12.482 stavke carinske tarife u kojoj su navedene sve robe koje se uvoze u Hrvatsku. Dugačak popis, koji se može pronaći na stranicama Državnog zavoda za statistiku u rubrici baze podataka, i nije iznenađenje. Hrvatska je otvoreno tržište već dugi niz godina i mogućnost da se uveze i proda bilo što što može naći kupca načelno pridonosi živosti njena gospodarstva. Brži protok svih roba koje zadovoljavaju sanitarno-tehničke standarde još je ubrzan nakon ulaska u punopravno članstvo Europske unije.

Iako se robe više ne zaustavljaju na hrvatskoj gra-

nici, carinski intranet sustav Europske unije i dalje registrira njihovo kretanje.

Tako je zabilježeno da su u prva četiri mjeseca u Hrvatsku uvezena i kvalitetna vina iz regije Mosel-Saar-

Kod uvoznih tržišta Njemačka je na prvom mjestu, slijede Italija, Slovenija...

Ruwer, sa zaštićenim znakom izvornosti. Iznos nije velik, tek 3001 kuna. Zanimanje sladokusaca zadovoljeno je i uvozom kavijara za 5909 kuna.

No dok će rijetki prigovoriti uvozu roba kojih kod nas nema (imamo svoja vina, ali valja probati i neka druga), često se čuju prijedlozi da bi trebalo poboljšati domaću proizvodnju i spriječiti potrebu za prekomjernim uvozom. Ideju o supstituiranju uvoznih proizvoda često, primjerice, ističe Darinko Bago, pred-

sjednik Uprave Končara i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici.

Uvoz parfema lani 50,6 milijuna kuna I dok uvoz otpadaka riba u vrijednosti od 2962 kune u tri mjeseca i ne bi trebao zabrinjavati, pa možda ni kelja pupčara (282.491 kuna u tri mjeseca), podatak o uvozu radiča za 1,02 milijuna kuna mogao bi rasplamsati raspravu. Ili sušenih šljiva, čiji je uvoz bio vrijedan 3,9 milijuna kuna.

Velik se čini i iznos uvezenog dvopeka, proizvoda koji naizgled ne zahtijeva visoku tehnologiju za proizvodnju. U prva tri mjeseca ove godine uvezeno je dvopeka za 7,8 milijuna kuna.

Prema podacima DZS-a, u cijeloj 2013. godini iz inozemstva je u Hrvatsku stiglo dvopeka za 32,5 milijuna kuna.

U prošloj godini je uvezeno i 983.705 kuna živog vapna i još 3,5 milijuna gašenog vapna.

Ne bi li se prilika za domaće proizvođače mogla pronaći i na velikom tržištu pripravaka koji se koriste za prehranu životinja? Pod tim je uglavnom obuhvaćena hrana za pse i mačke pripremljena u pakiranju za pojedinačnu prodaju (sa škrobom ili bez, s mliječnim dodacima ili bez njih, bez glukoze ali sa sadržajem mliječnih proizvoda...). Tu spada i hrana za ribe. Svi ti proizvodi uvezeni su 2013. u ukupnom iznosu od čak 655,3 mi-

lijuna kuna. Dobro stoji i tržište parfema kojih je lani uvezeno za ukupno 50,6 milijuna kuna. Baruta pak samo za 1,04 milijuna kuna. I bolje nego da je obrnuto.

Za potrebe povećanja stočnog fonda uvezeno je u prva tri mjeseca ove godine sperma bikova vrijedna 87.540 kuna. U istom razdoblju stiglo je izvana i sjeme lucerne za 140.715 kuna, dok je uvoz sjemena šećerne repe bio vrijedan čak 21,8 milijuna kuna.

U 2013. godini uvezli smo i dude i slične proizvode za dojenčad u vrijednosti od 5,2 milijuna kuna. Za 237.280 kuna u inozemstvu je kupljeno čekinja domaćih ili divljih svinja zajedno s otpacima tih čekinja.

Janjeće kože s vunom preko granice su prešle u vrijednosti od 246.521 kune. Metle su bile ukupno vrijedne 5,1 milijun kuna, a drveni peleti 3,6 milijuna kuna. Uvoz pčela u 2013. godini nije bio velik, tek 20.141 kunu. Ostali kukci

Uvoz prerađivačke industrije 54,2 milijarde kuna U prvih šest mjeseci ove godine uvoz proizvoda prerađivačke industrije porastao je 9,4 posto i popeo se na 54,2 milijarde kuna. Podaci DZS-a pokazuju da je ostvaren rast uvoza traženih proizvoda prehrambene industrije. Rast iznosi 14 posto, a uvoz je ukupno bio vrijedan 5,7 milijardi kuna. Za usporedbu, izvoz hrvatskih prehrambenih proizvoda bio je vrijedan 2,7 milijardi kuna. Među uvoznim stavkama prerađivačke industrije slijede proizvodi kemijske industrije sa 5,4 milijarde kuna. Zatim dolaze strojevi i uređaji sa 4,5 milijardi kuna pa rafinirani naftni proizvodi sa 4,3 milijarde kuna. Uvozna računala bila su ukupno vrijedna 3,5 milijardi kuna. Riječ je ipak o padu od 17 posto jer je lani u prvoj polovini godine taj uvoz vrijedio 4,2 milijarde kuna. Farmaceutskih proizvoda stiglo je za 2,6 milijardi kuna. Odjevnih predmeta uvezeno je za 2,7 milijardi kuna, a kože i obuće za 1,8 milijardi kuna.

17

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 3,9 mil kn

vrijednost uvoza suhih šljiva u 3 mjeseca

( 7,8 mil kn

težak uvoz dvopeka u istom razdoblju

ana do suhih šljiva, čeva i hrane za ribice

donosi živosti njena gospodarstva. Brži protok svih roba koje zadovoljavaju sanitarno-tehničke standarde još je ubrzan svoja vina, ali valja probati i neka druga), često se čuju prijedlozi da bi trebalo poboljšati domaću proizvodnju i spriječiti uvezeni su u visini od 1,3 milijuna kuna.

Uvoz hrane i živih životinja porastao 15 posto Štapovi za hodanje, bičevi, korbači i slični proizvodi lani su uvezeni u vrijednosti od 801.074 kune.

O uvozu hrane, odnosno, proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva već je mnogo toga rečeno.

U prvom polugodištu ove godine uvoz u tom odjeljku bio je vrijedan 1,9 milijardi kuna. I to s trendom rasta od 6,9 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Uvozni sektor hrane i živih životinja ukupno je u prvom polugodištu bio težak 6,8 milijardi kuna i rastao je 15 posto.

Trgovačka je logika razumljiva: ako je mrkva u Francuskoj jeftinija nego u Hrvatskoj, onda će je kupiti i uvesti jer i domaći kupci traže što nižu cijenu. Unatoč izjavama izrečenim pred televizijskim kamera-

ma, zapravo u većini nisu spremni dati više novca za isti i kvalitetniji hrvatski proizvod. Optimisti vjeruju da će ulaskom u Europsku uniju biti ujednačena i politika poljoprivrednih poticaja pa će proizvodnje i nekih poljoprivrednih kultura postati približno profitabilne.

Ukupni uvoz iz Europske unije u prvoj polovini ove godine dosegnuo je 48,3 milijarde kuna, a bio je 6,6 posto veći nego u istom razdoblju 2013. Na uvoz iz EU-a otpada 74 posto ukupnog hrvatskog uvoza, koji je u prvom polugodištu bio vrijedan 64,5 milijardi kuna (rast od 5,1 posto).

Najveća hrvatska izvozna tržišta ujedno su područja s kojih se uvozi najviše roba.

Kod uvoznih tržišta Njemačka je na prvom mjestu.

Odatle stiže robe za 9,9 milijardi kuna. Utjecaj ulaska u EU odrazio se, po svemu sudeći, rastom uvoza od 21 posto u odnosu na vrijeme prije EU-a. Moguće je međutim da je i na uvozni re-

Uvoz u Hrvatsku, po statističkim sektorima (prvo polugodište 2014., u milijunima kuna) Hrana i žive životinje Pića i duhan Sirove materije, osim goriva Mineralna goriva i maziva Životinjska i biljna ulja i masti Kemijski proizvodi Proizvodi svrstani prema materijalu Strojevi i prijevozna sredstva Razni gotovi proizvodi Ukupno

6.870 747 1.143 12.154 326 8.685 11.717 14.627 8.121 64.504

Izvor: DZS

zultat utjecala nova metodologija, koja je pridonijela i statističkom rastu izvoza. Stoga će za konačne zaključke trebati pričekati razdoblja u kojima su primijenjena ista mjerila. Iz Njemačke se također uvozi sve i sva, od mozelskih vina s početka teksta do sijena za grickanje kućnim ljubimcima poput kunića: kilogram sijena, upakiran u najlonski omot, s cijenom u maloprodaji u hrvatskim trgovinama od oko 10 kuna.

Na ovogodišnjoj top listi uvozničkih zemalja sli-

Deset najvećih uvoznih tržišta (prvo polugodište 2014., u milijunima kuna) Njemačka Italija Slovenija Austrija Mađarska Rusija Nizozemska BIH Kina Francuska

9.946 8.927 6.949 5.319 4.059 3.305 2.145 1.761 1.649 1.604

Izvor: DZS

jedi Italija, sa 8,9 milijardi kuna i rastom od čak 27 posto. Zatim Slovenija iz koje je uvezeno robe za 6,9 milijardi kuna. No ovaj put zabilježen je pad od 12 posto: u prvom polugodištu 2013. uvoz iz Slovenije vrijedio je 7,8 milijardi kuna.

Smanjen uvoz iz Efte i Cefte Slična stvar dogodila se i s Austrijom. S lanjskih 6,03 milijarde kuna uvoz je ove godine skliznuo na 5,3 milijarde kuna. Zato je rastao uvoz robe iz Mađarske, sa

3,9 milijardi kuna na 4,1 milijardu kuna. Uvoz iz Nizozemske premašio je dvije milijarde kuna. Zemlje EU-a iz kojih smo u prvom polugodištu uvezli robe za više od jedne milijarde kuna su Belgija, Češka, Francuska, Poljska, Slovačka i Španjolska. U prvih šest mjeseci ove godine iz Španjolske je uvezeno svježih rajčica za 8,5 milijuna kuna.

Znatno se smanjio uvoz iz zemalja Efte (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska). Lani je u prvih šest mjeseci on vrijedio 1,14 mi-

lijardi kuna, a ove godine 627 milijuna kuna. Pao je i uvoz iz Cefte, sa 3,7 milijardi na 3,4 milijarde.

Od naftaških zemalja okupljenih u kartelu OPEC kupljeno je robe za 1,2 milijarde kuna, dok je lani to bilo 880 milijuna kuna. Povećao se i polugodišnji uvoz iz Rusije – sa 2,9 na 3,3 milijarde kuna.

Uvoz iz ostalih azijskih zemalja rastao je za 14 posto, sa 4,02 milijarde kuna na 4,6 milijardi kuna. Među tim zemljama je i Kina odakle se uvoz, međutim, smanjio. Iznosio je 1,6 milijardi kuna, dok je u lanjskom prvom polugodištu dosegnuo 2,9 milijardi kuna. Uvoz iz američkih zemalja pao je tridesetak posto, na 1,01 milijardu kuna. Što dalje od EU-a, to manji i uvoz: iz Australije, Novog Zelanda i Maršalskih Otoka ukupno je uvezeno robe za samo 22 milijuna kuna, što je ipak povećanje od 8,2 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine.

18 EUROGLAS

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 1,26 mil €

ukupna vrijednost projekta podrške ESF korisnicima

( 130 radionica

bit će organizirano u sklopu projekta

Priprema projekata i podrška ESF korisnicima

Odabir i razvitak hrvatskih projekata Kako bi se postigao bolji rezultat u povlačenju novca iz Europskog socijalnog fonda, diljem Hrvatske održavat će se edukacije i treninzi kojima je glavni cilj - biti uspješan i ne počiniti grešku prilikom apliciranja među onima koji prijavljuju projekte na natječaje, ali i korisnicima potpora, te treće, priprema projekata i dodjela bespovratnih sredstava iz ESF-a. Ta tri cilja odgovaraju trima komponentama projekta. Pritom

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ako bi se u Hrvatskoj stvorila klima za što učinkovitije korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) kroz pripremu dovoljnog broja visokokvalitetnih projekata koji će aplicirati na natječaje, u našoj se zemlji provodi projekt pod nazivom Priprema projekata i podrška ESF korisnicima. I sam taj projekt se financira iz sredstava ESF-a, a njegova ukupna vrijednost je 1,26 milijuna eura. Priprema projekata i podrška ESF korisnicima provodi se zajedno s institucijama uključenim u provedbu ESF-a u Hrvatskoj, a to su ministarstva socijalne politike i mladih te znanosti, obrazovanja i sporta kao i Ured za udruge hrvatske vlade. Projekt traje 20 mjeseci - od lip-

Projekt se provodi zajedno s hrvatskim institucijama i traje 20 mjeseci - sve do veljače 2016. godine nja 2014. do veljače 2016. godine.

Komponente projekta Predstavljajući ovaj projekt u Zagrebu, voditeljica projektnog tima Beata Plonka objasnila je kako je jedan od ciljeva projekta informirati širu javnost o mogućnostima koje nudi ESF 2014.-2020. Stoga će se tijekom iduće go-

dine širom Hrvatske održavati razna događanja - predviđeno je 10 seminara pod nazivom Otvoreni dani ESF-a, te 20 okruglih stolova u županijama s predstavnicima lokalne samouprave. Očekuje se da će potencijalni korisnici projekta sudjelovati i na događanjima povezanim s aktivnostima Operativnog programa Ra-

zvoj ljudskih potencijala.

Opći cilj Pripreme projekata podijeljen je u tri konkretna cilja, naglasila je Beata Plonka, a to su: podizanje razine svijesti ciljanih skupina o operativnom programu kroz razvoj ljudskih potencijala, unapređenje znanja, povećanje vještina i mogućnosti; drugo, proširenje znanja o metodološkom okviru

će provedba komponente 1 započeti u veljači iduće godine. Komponenta 2, koja je već započela u srpnju, odvija se kroz šest glavnih aktivnosti koje se uglavnom svode na organizaciju treninga i radionica. Stručnjakinja za tu komponentu Anca Dantes predviđa da će nekoliko tisuća hrvatskih građana kroz 130 radionica

dobiti izravnu tehničku pomoć za svoje projektne ideje i prijedloge.

Konzultacije s institucijama Osnovni cilj Komponente 3, pak, jest podrška u pripremi i razvoju ESF projekata, objasnila je Adriana Niedoszewska, stručnjakinja za Komponentu 3.

Dodala je kako će se podrška korisnicima odvijati kroz konzultacije s institucijama te izradu analiza na temelju održanih konzultacija. Osim toga, održavat će se i konzultacije za pripremu projekata za sve prioritete koji su utvrđeni u sklopu ESF-a u Hrvatskoj te edukacije na radnom mjestu korisnika. Kao rezultat svega navedenog, u planu je odabir i razvitak 40 projekata i njihovih planova razvoja te edukacija zaposlenika u odabranim institucijama u sklopu ESF-a.

Suradnja policije i financijskog sektora

Lakše bankama, a teže kriminalcima Europska bankovna federacija (EBF) i Europolov Europski centar za cyberkriminal (EC3), potpisali su Memorandum o razumijevanju kojim se otvara put za intenziviranje suradnje između policije i financijskog sektora u EU-u.

Zbog povećanja cyberkriminala koji utječe na financijski sektor očekuje se da će uža suradnja između EBF-a i EC3 imati pozitivne rezultate u prevenciji i borbi protiv kriminala u budućnosti, smatraju u Hrvatskoj udruzi

banaka (HUB).

Memorandum omogućuje razmjenu znanja, statističkih podataka i drugih strateških informacija. Razmjena podataka o prijetnjama tako će omogućiti financijskim institucijama da se lakše zaštite, dok će neposredno izvješćivanje o novim zloporabama i prijevarama u plaćanju omogućiti učinkovitiju provedbu zakona, istragu i privođenje počinitelja. Wim Mijs, izvršni direktor EBF-a, kaže kako njihove članice intenzivno su-

rađuju sa svojim nacionalnim policijama u borbi protiv financijskog cyberkriminala. “Međunarodna suradnja između banaka i tijela za provedbu zakona je bitna jer je jasno da kriminalci ne poznaju granice”, ističe on.

Važan korak naprijed Troels Oerting, voditelj Europskog centra za cyberkriminal, napominje kako će se intenziviranjem suradnje i poštujući nacionalna zakonodavstva, zajednički poboljšati efikasnost u

sprečavanju, procesuiranju i suzbijanju kibernetičkog kriminala usmjerenog na financijski sektor.

“Riječ je o uspostavi odnosa temeljenog na povjerenju kako bi se postigli konkretni rezultati koji će učiniti život težim za kriminalce i lakšim za bankarski sektor i sve nas koji koristimo bankarske usluge”, naglašava on.

Keith Bruto, predsjednik EBF-ovog Odbora za IT prijevare, kaže kako cyberkriminal nanosi značajnu štetu društvu.

“Zbog toga je formaliziranje postojeće surad-

nje s Europolom važan korak. Banke su na prvoj crti obrane svakoga dana.

Ova vrsta kriminala razvija se vrlo brzo i postaje sve sofisticiranija”, ističe.

HUB u Hrvatskoj već gotovo 15 godina održava vrlo uspješnu suradnju s MUP-om u sprečavanju kaznenih djela na štetu bankovnog sektora. A od osnivanja Odsjeka za visokotehnološki kriminalitet MUP-a ta suradnja je proširena i na cyberkriminal. (B.O.)

19

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( oko 40 tvrtki

zatražit će procjenu energetskih potreba

( od 10 do 15%

moguće uštede u energetici primjenom konkretnih mjera

Hrvatska gospodarska komora: Procjena energetskih potreba

Dobre mjere vode do ušteda S energetskim pregledom dobro je započeti kada se u praćenju izdataka javlja neočekivana razlika u cijeni, planira se obnoviti neki dio poduzeća ili, primjerice, kada tvrtke iste vrste posla imaju niže troškove za energiju, ističe Krešimir Štih, poslovni tajnik Udruženja energetike pri HGK-u Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska gospodarska komora pokreće aktivnosti zahvaljujući kojima će članicama omogućiti procjenu energetskih potreba. Točnije, pokušat će pomoći tvrtkama, posebice malim i srednjim, u smanjenju potrošnje energije mjerama energetske učinkovitosti. Tako će one tvrtke koje se odluče uključiti u program do kraja godine posjetiti energetski savjetnik iz HGK-a te utvrditi njihove energetske značajke.

Osim što će tvrtke dobiti jasnu sliku svojih energetskih potreba, plan održavanja te preporučljive mjere u svrhu poboljšanja, rezultati provedenih anketa iskoristit će se za analizu iz koje će se podaci o energetskim troškovima usporediti sa sličnim parametrima u Europi.

Važno je naglasiti kako bi konkretne mjere (koje će djelomično uskoro biti i zakonska obveza) tvrtkama trebale omogućiti 10 do 15 posto ušteda u energetici. Primje-

na predloženih mjera pak prepuštena je tvrtkama.

Krešimir Štih, poslovni tajnik Udruženja energetike pri HGKu, istaknuo je na nedavno održanoj radionici Podrška i edukacija za postizanje izvrsnosti u primjeni energetske učinkovitosti za članice HGK-a da je energetska učinkovitost zapravo korištenje tehnologije koja zahtijeva manje energije za postizanje istog učinka ili obavljanje iste funkcije. Ona može biti usmjerena na tehnologiju, opremu i strojeve koji se koriste u zgradama i halama ili, primjerice, na ponašanje ljudi da više koriste prirodno svjetlo umjesto rasvjete.

Važno je naglasiti kako povrat investicije u energetsku učinkovitost nije uvijek očit, dok početno ulaganje može biti visoko. “Povrat investicije temelji se na procjeni jer se ne može znati cijena energenata u budućnosti.

Nepoznata je, ali relativno predvidljiva i tehnologija koja će se moći primijeniti”, kazao je Štih dodajući kako u tvrtkama valja provjeriti jesu li poslovni

planovi dobro definirani te hoće li se ispuniti predviđanja o potrošnji energije nakon primjena mjera. “Ako su svi elementi dobro ‘pogođeni’, investicija se može usporediti s pologom novca u banku uz ugovorene kamate”, naglasio je.

Temeljna pravila Tvrtke koje se namjeravaju uključiti u program, a predviđa se da će ih biti oko 40, trebaju popuniti inicijalni internetski upitnik. U njemu se nalaze pitanja o procjeni stanja građevina, vrsti korištenih energenata i slično. Upitnik o potrošnji pak trebaju ažurirati jednom mjesečno tijekom godinu dana.

Prikupljeni podaci, zajedno s opažanjima iz tvrtke, poslužit će sveučilištu De Montfort University iz Velike Britanije za izradu preporuka o uštedama. Štih je dodao kako upravljanje energijom ima nekoliko temeljnih pravila. Ponajprije, to su utvrđivanje stanja energetske potrošnje, određivanje energetske politike tvrtke, imenovanje osobe zadužene za upravlja-

nje energijom, uspostava energetskog informatičkog sustava i energetskih strateških ciljeva, kao i programa mjera odgovornosti i resursa. Zatim, to su provjera energetski zahtjevnih poslovnih procesa, razvijanje svijesti kod zaposlenika, aktivno uključivanje u procese upravljanja, redovna provjera i registriranje suglasnosti rezultata s trajekto-

je”, istaknuo je dodajući kako stoga valja od njega zatražiti reference, usporediti cijene takvih usluga i provjeriti je li predložena mjera sukladna stvarnim zahtjevima poslovnih procesa.

Temeljni energetski pregled Energetski savjetnici iz Hrvatske gospodarske komore će u uključenim

U energetske uštede tvrtka se može upustiti samostalno ako ima osobe za to ili pak angažiranjem stručnjaka rijama ciljeva te ispravak odstupanja, uz usklađivanje postavljenih ciljeva i programa.

U ostvarenje energetskih ušteda, nastavio je, tvrtka se može upustiti samostalno ako ima osobe za to ili pak angažiranjem stručnjaka.

“Međutim, važno je da taj stručnjak ima iskustva za područje u kojem poduzeće poslu-

tvrtkama provesti temeljni energetski pregled. Jer detaljni energetski pregledi ili oni proizvodnog lanca zahtjevniji su i vrlo često neprovedivi bez snažnijeg angažiranja osoblja u tvrtki. “S energetskim pregledom dobro je započeti kada se u praćenju izdataka za energiju javlja neočekivana razlika u cijeni ili se planira ob-

noviti neki dio poduzeća.

Zatim, kada su troškovi održavanja nekih dijelova postali neuobičajeno visoki, tvrtke iste vrste posla imaju niže troškove za energiju ili je jedinična cijena energije po proizvodu viša od očekivane iako poslovni resursi nisu tehnološki zastarjeli”, napomenuo je.

S upravljanjem energijom u tvrtki pak valja započeti onda kada u njoj postoji osoba zadužena za energetiku i podaci o potrošnji energije na mjesečnoj razini te kada je moguće dobiti grafičku usporedbu potrošnje i prihoda.

Komora će aktivnosti provoditi vlastitim resursima, a dijelom putem projekta STEEEP Europske unije koji je u provedbi, a u koordinaciji s Eurochambresom, partnerom HGK-a. Veći dio financiranja aktivnosti osiguran je iz EU programa Inteligentna energija za Europu. U program će izravno biti uključene županijske komore Šibenik, Zadar i Vukovar. Predviđeno trajanje aktivnosti je dvije godine.

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( oko 350.000 Hrvata

Strategija globalnih tržišta

živi u EU-u (procjena Eurostata)

JE LI IRSKA ZAISTA OBEĆANA ZEMLJA ZA ZAPOŠLJA

Nedostatak volje za reformama U SAD-u se očekuje povećanje inflacije sa sadašnjih oko dva prema 2,5 posto, dok će stopa rasta cijena u europodručju u idućoj godini biti ispod jedan posto

Z

bog slabih vodećih pokazatelja i nastavka sukoba između Rusije i Ukrajine od posljednjih predviđanja u lipnju morali smo značajno smanjiti svoju prognozu ukupnoga gospodarskog rasta u europodručju sa 1,2 na 0,8 posto za 2014. i s dva na 1,6 za 2015. godinu. U SAD-u je, naprotiv, za iduće dvije godine uglavnom izvjestan natprosječan rast.

Stoga se sasvim razlikuju i kretanja stopa inflacije.

Dok se u SAD-u očekuje povećanje stope inflacije sa sadašnjih oko dva prema 2,5 posto, stopa rasta cijena u europodručju u najvećem će dijelu nadolazeće godine biti ispod jedan posto. Prema takvu scenariju, predviđaju se znatne razlike među pojedinim zemljama, kao što su Njemačka i Austrija. Tim je riječima Valentin Hofstätter, voditelj istraživanja tržišta obveznica i valuta Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), započeo predstavljanje publikacije o strategiji globalnih tržišta Strategy Global Markets za četvrto tromjesečje.

Premda se od ljeta pojačala, geopolitička je napetost samo djelomice odgovorna za razočaravajuće kretanje gospodarskih pokazatelja u Europi do sada. Prvi i najvažniji je čimbenik nedostatak volje da se poduzmu re-

forme u nekoliko zemalja, ponajprije u Francuskoj i Italiji, te nesigurnost i veći oprez u predviđanju kretanja poslovanja kompanija, zbog kojih zaostaju kapitalna ulaganja u postrojenja i opremu. “U tome kontekstu valja spomenuti poboljšanje dinamike rasta u najvažnijim izvoznim odredištima europodručja, osobito u SAD-u. Stoga se europodručje može nositi sa sadašnjiim padom izvoza u Rusiju zbog gospodarskih sankcija. No, daljnja vojna eskalacija ili potpuni trgovinski embargo mogli bi europodručje gurnuti u recesiju”, Hofstätterov je komentar na sukob Rusije i Ukrajine, priopćeno je iz Raiffeisenbank Austria.

Privlačnost dionica Stručnjaci Raiffeisen istraživanja još uvijek očekuju da će središnja banka SAD-a (Federal Reserve, Fed) morati jasnije formulirati izjave u pogledu početka i razmjera nadolazećega povećanja kamatnih stopa. U ovome trenutku ne čini im se da je u cijene obveznica dovoljno ugrađeno očekivanje povećanja ključnih kamatnih stopa Feda znatno prije sredine 2015. godine. U kombinaciji s napretkom gospodarstva, ono bi moglo dovesti do značajnoga porasta prinosa (uz odgovarajući pad cijena) američkih državnih obveznica.

Pad cijena državnih obveznica SAD-a tek je privremen argument i za privlačnost dionica. Međutim, dugoročnije gledajući, državne će obveznice nositi viši prinos od samog dividendnog prinosa na američke dionice. “Premda se početkom godine očekivao snažniji rast u europodručju, Europska je središnja banka ESB svojim izjavama, a potom i najavom mjera popuštanja, uspjela dati nužne potica-

Europodručje se može nositi sa sadašnjim padom izvoza u Rusiju zbog gospodarskih sankcija je. Očekujemo da će ESB i dalje podržavati onakvu likvidnost kakva pogoduje burzama. U SAD-u će, pak, povoljni podaci o gospodarskome rastu dovesti do drukčijih kretanja.

Ne očekujemo da bi ESB oslabio pristup likvidnosti, a ni povećao ključne kamatne stope sve do duboko u 2016. godini”, obrazlaže Hofstätter. Stoga se i dalje predviđa podrška cijenama kratkoročnih euroobveznica, dok bi na one dugoročne mogao nepovoljno utjecati pad cijena na obvezničkim tržištima SAD-a tijekom 2015. godine. (B.O.)

Obična hrvats Ni jednog trenutka nisam požalila što sam došla u Irsku. Nije la koja radi u jednom dublinskom hotelu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

tatus prave urbane legende ima priča kako su Amerikanci, u potrazi za boljim poslom, bez problema skloni svoj život premjestiti sa zapadne na istočnu obalu. Pri tome se često zaboravlja kako oko četiri milijuna Hrvata danas živi izvan granica matične države. Od Južnoafričke Republike i Novog Zelanda, preko Kanade i Sjedinjenih Država, do gotovo svih europskih država. Iseljavanja su započela krajem 19. stoljeća, nastavljena su tijekom cijelog 20. stoljeća, a intenzivno traju i posljednjih četvrt stoljeća unatoč činjenici da je Hrvatska ostvarila status samostalne i neovisne države.

Da je krilatica “trbuhom za kruhom” jača od svakog domoljublja, pokazuje i aktualno jednogodišnje razdoblje punopravnog članstva u Europskoj uniji. Iako sve granice EU država još uvijek nisu u potpunosti otvorene za hrvatske radnike, mnogi su hrvatski građani već potražili svoju priliku za zapošljavanjem. Prije nešto više od godinu dana,

uoči formalnog prijama u članstvo EU-a, Eurostat je procijenio da oko 350.000 građana Hrvatske živi u EU-u. Od toga je nešto više od 90 posto njih u Njemačkoj, Austriji i Italiji.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Irskoj je živjelo nešto manje od 1000 hrvatskih državljana. Danas, godinu dana od službenog članstva u EU-u, nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koliko je hrvatskih državljana u toj zemlji koja je među prvima bez

ikakvih ograničenja omogućila dolazak i zapošljavanje hrvatskih radnika.

Minimalac od 1200 eura Neslužbene procjene kazuju kako u Dublinu i drugim irskim gradovima danas živi i radi između između 3000 i 5000 hrvatskih državljana. Koliko je ovakva procjena točna – teško je reći. Međutim, već nakon kratke šetnje frekventnim dublinskim ulicama poput O’Connell Streeta pa mostom preko rijeke Liffey do južnog di-

Kako do posla u Irskoj Službeno, zapošljavanje u Irskoj se odvija preko specijaliziranih agencija koje vode čitav proces, od izbora kandidata do konačne ponude radnog mjesta. Irska stoga ima više stotina registriranih agencija za zapošljavanje. Nije potrebna nikakva radna dozvola. No prije no što se krene u potragu za poslom, nužno je u tamošnjoj poreznoj upravi izvaditi PPS broj (Personal Public Service Number). Posao možete tražiti dok nemate PPS, ali je on obvezan kod prijave zapošljavanja, otvaranja računa u banci… Nakon podnesenog zahtjeva, PPS stiže na kućnu ili ho(s)telsku adresu u roku od pet radnih dana i potpuno je besplatan. Dovoljna je osobna iskaznica građanina neke od EU država, te ugovor o najmu stana u Irskoj ili potvrda iz hostela, motela ili hotela da boravite na toj adresi.

21

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 3000-5000

Nagrada CEMEX zagrebačkim projektima

Hrvata živi u Irskoj (neslužbene procjene)

VANJE

ska priča iz Irske ko, ali stalno se otvaraju neke nove mogućnosti, objašnjava mlada Karlovčanka tinija je nego u Hrvatskoj.

Skupa je stanarina i noćni izlasci. Teško je pronaći stan jer stanodavcima ništa ne znači ako imate keš za mjesečni polog, a nemate potvrdu da imate posao.

Trenutačno sam na radu od tri mjeseca. Ako zadovoljim, onda mi nude novi ugovor na šest mjeseci ili godinu dana. Pri tome raste i plaća u dogovoru s poslodavcem. Naravno, postoje određeni kriteriji. Recimo, plaća recepcionara u hotelu s pet zvjezdica izno-

jela grada prilično često se sreću mladi ljudi koji govore hrvatskim jezikom.

Samo u jednom od stotinjak dublinskih hotela trenutačno rade Toni iz Zadra, Jelena i Valenka iz Đakova, Ivana-Marija iz Osijeka te Željka iz Karlovca. Rade kao sobari i sobarice, dok je mlada 24-godišnja Željka Ćušić recepcionarka. Na Veleučilištu u Karlovcu diplomirala je ugostiteljstvo, a budući da nije željela beskorisno sjediti u iščekivanju poziva s burze, prije sedam mjeseci odlučila se na odlazak u Irsku. Poticaj je dobila od bratića koji s obitelji u Dublinu živi i radi već desetak godina. Željka radi za minimalnu plaću koja je u neto iznosu 1200 eura. Iako to za hrvatske prilike zvuči sjajno, od tog iznosa najveći dio otpada na troškove smještaja. Naravno, život je bitno jeftiniji izvan

Dublina, no u tom je gradu, kako kaže, ne- Željka Ćušić moguće naći iole pristojan smještaj is- si 11 eura po satu, govorim pod 500 ili 600 eura mje- o neto iznosu. Ukupno se sečno. “S takvom plaćom zaradi između 1500 i 1700 se može živjeti, ali teško eura na mjesečnoj razini. se može bitno uštedjeti. Ci- Inače, hotelska djelatnost jene hrane su slične onima je u Irskoj prilično slabo plaćena u odnosu na neke druge djelatnosti. Veće su Irska je među plaće trgovaca u trgovačprvima bez ikakvih kim centrima nego nama u hotelima”, pripovijeda ograničenja Željka.

omogućila dolazak i zapošljavanje hrvatskih radnika

u Hrvatskoj, dok je odjeća jeftinija. Naravno, sve ovisi o tome što se kupuje.

Može se naći ženska torba po 30 eura, po 300 eura, ali i komadi po 3000 eura.

Brendirane stvari su skupe u Dublinu kao i posvuda po svijetu. Međutim, obična ili normalna odjeća jef-

Nitko ne pita za diplomu Željka, kao i ostali zaposlenici iz Hrvatske, kaže kako ih za diplomu nitko nikada nije pitao, iako je samo Željka prošla petnaestak intervuja. Irske poslodavce zanima što ste radili prije te što sve znate raditi. To provjeraju u intervjuu konkretnim pitanjima i traže opis konkretnog posla. Kažu da je pri

Projekti po mjeri čovjeka

tome važna prezentacija i komunikativnost, a iz toga saznaju i kako se služite Pobjednički projekti predstavljat će jezikom. No, mnogi mladi iz Hrvatske posao u Irskoj Hrvatsku na 23. međunarodnom traže još dok su u domovi- natječaju u Meksiku ni. Prvi korak je slanje žiHrvatska votopisa preko interneta CEMEX na neki od oglasa koji se osmi je put dodijelila mogu naći na stranicama Graditeljsku nagradu www.job.ie ili irishjobs.ie. za najuspješnija arhi“Uvijek preostaje i tektonska i građevin‘cipel-cug’ varijanta od ska dostignuća nastala puba do puba, od resto- u protekle dvije godirana do restorana. Netko ne.

Nagrađena su dva uspije, a netko ne. Mnogi ut u Dječji vrtić i jaslice, zaogrn se nakon dva-tri tjedna ra- zagrebačka projekta boja nih tral plašt puzzli neu zočarani vraćaju. Iskreno, Dječji vrtić Kustošija ako niste spremni raditi te privatna kuća Š 2008 bilo što i imati jako puno ZG. Kuća Š 2008 ZG po- predstavljat će Hrvatsku živaca, odvojiti se od obi- bijedila je u kategoriji na 23. međunarodnom telji i prijatelja, onda bo- Stambene građevine, dok natječaju CEMEX Buillje ne dolazite u Irsku. je Dječji vrtić Kustošija ding Award koje će se u Nije baš tako lako ovdje proglašen najboljom gra- studenom održati u Mekpronaći posao. Često sam đevinom u kategoriji Jav- siku. Na prijašnjim meovdje sretala ljude iz Hr- ne i poslovne građevine. đunarodnim natjecanjima vatske koji su došli po- U trećoj kategoriji u kojoj za Graditeljsku nagradu tražiti posao, ne raspitav- se dodjeljuje Graditeljska hrvatski su projekti poši se prije dolaska koja nagrada, kategoriji Infra- stizali visoke plasmane i su zanimanja ovdje uop- strukturne građevine, ove odnosili brojne nagrade.

“Ovi su projekti zaće tražena. Tako sam upo- godine, kao i prošle, nije znala psihologa, veterina- bilo prijavljenih projeka- ista građeni po mjeri čora i električara. Koliko je ta. Pobjednički projekti vjeka koji želi sačuvati okoliš za generacije koje meni poznato, s takvim dolaze, ali i ostavizanimanjima je ovdje goti u nasljeđe građevitovo nemoguće pronaći ne po kojima će u buposao. Prolaze zanimanja, dućnosti prepoznati znanja i vještine iz uslužpečat našeg vremena. nih djelatnosti s područja Ovogodišnji dobitnihotelijerstva i ugostiteljci svojim su rješenjima stva, a osobito su tražepokazali upravo ono ni i dobro plaćeni frišto mi u CEMEX-u tezeri ili kozmetičari. I, Š 2008 ZG, ob iteljska kuća na tri žimo poticati kad je rinaravno, IT stručnjaci etaže, na vrlo stmoj parceli ječ o modernoj gradnji su bez premca. Osob– održivost, energetno, ni jednog trenutka sku učinkovitost, vinisam požalila što sam soku funkcionalnost, došla u Irsku. Ponavali i visoku udobnost i ljam, nije lako, ali stalestetsku vrijednost grano se otvaraju neke nove đevina u kojima svamogućnosti. Silna je kodnevno boravimo”, fluktuacija ljudi. No treistaknuo je Trpimir ba znati da je Zapad doRenić, predsjednik bar za ljude koji žele puno en ođ uprave CEMEX Hrlag raditi”, ispričala je Željka pri ića Interijer dječjeg vrt a vatska.

(J.V.) Ćušić. nik ris ko tu je uzras

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Obnova bob i sanjkaške staze Sanjkaški savez BiH počeo je uz pomoć stručnog tima iz Slovačke obnovu sanjkaške, skeleton i bob staze na Trebeviću izgrađene pred održavanje ZOI-84 i devastirane u ratu. Time su i službeno počele pripreme za zimsku turističku sezonu u Sarajevu i BiH, a Slovaci su već održali prve treninge na dijelovima obnovljene staze.

Sarajevski sanjkaši su 18 godina bezuspješno tražili od gradskih, entitetskih i državnih vlasti da pristupe obnovi staze, da bi ovog ljeta Savez sam krenuo s radovima uz financijsku podršku Općine Stari Grad i nekoliko tvrtki.

Aviolinije od Dubaija do Sarajeva i Zagreba Aviokompanija FlyDubai, sa sjedištem u Dubaiju, priopćila je da od 8. prosinca uvodi redovne letove iz Dubaija za Sarajevo i Zagreb. I mađarski Wizz Air, niskotarifna aviokompanija, namjerava otvoriti u ljeto 2015. godine tri linije s Aerodroma Sarajevo. Kompanija razmatra mogućnost da otvori svoju aviobazu za ovaj dio Europe na tuzlanskom aerodromu gdje broj linija planiraju povećati sa sadašnjih 13 na 21 let tjedno.

BiH potvrđen B kreditni rejting

Standard&Poor’s potvrdio je Bosni i Hercegovini kreditni rejting BiH B sa stabilnim izgledima usprkos posljedicama od katastrofalnih poplava. Agencija smatra da bi poplave mogle voditi zemlju prema smanjenju ekonomskog rasta i do pogoršanja fiskalne pozicije i vanjskog duga. No, očekuje se da će BiH nastaviti dobivati značajnu materijalnu pomoć kako bi sanirala štete i deficit.

( 65 mil €

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

kredit ruske VTB banke odobren RS-u

( od 500 do 700 mil € novi kredit čije je dobivanje najavio Dodik

Izaslanstvo Republike Srpske u Moskvi

Isplativo čekanje Putina Višednevno čekanje izaslanstva RS-a na prijam kod predsjednika Ruske Federacije urodilo je ugovorom s Gazpromom o isporuci jeftinijeg plina srpskom entitetu te dobivanjem povoljnog kredita za krpanje proračunskih rupa Zdravko Latal latal@privredni.hr

V

išednevno i uporno čekanje u Moskvi predsjednika i premijerke Republike Srpske Milorada Dodika i Željke Cvijanović da budu primljeni kod Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije, sudeći po priopćenjima iz Banje Luke - isplatilo se.

Tako je, dok je čekala Putina, Željka Cvijanović potpisala ugovor s Gazpromom o isporuci plina srpskom entitetu po nižoj cijeni od one koju plaćuju potrošači u ostatku zemlje.

Dogovor o plinu izazvao buru Jeftiniji plin namijenjen je Zvorniku za zagrijavanje stanova, zatim tvornici glinice Birač-Alumina koja je u milijunskim gubicima te za grad Istočno Sarajevo. Plin će se dopremati postojećim plinovodom jer drugog i nema,

Oporba RS-a tvrdi da je odlazak visokog izaslanstva RS-a u Rusiju svojevrsna predizborna farsa a Banja Luka i ostali dijelovi RS-a neće odmah moći koristiti jeftini plin iz jednostavnog razloga nisu uvezani u mrežu plinovoda. Kako je obećala premijerka RS-a, do iduće godine u Zvorniku će se instalirati postrojenja za komprimiranje plina koji će se potom transportira-

ti ostalim potrošačima u RS-u, koji su, u odnosu na Federaciju BiH, do sada imali minimalne potrebe i potrošnju. Ovaj dogovor Moskve i Banje Luke izazvao je burnu reakciju, posebice u Federaciji BiH, čije gospodarstvo i veliki gradovi, kao Sarajevo i Zenica, već dvadesetak godina imaju ugovor o kupnji plina s Rusijom i u velikoj mjeri ovise o ovom energentu. Do sada su za kupnju plina za cijelu državu bili zajednički zaduženi sarajevski Energoinvest i BH Gas. Dodik je po povratku u Banju Luku izjavio da je u Moskvi postigao dogovor o dobivanju povoljnog kredita od 65 miliju-

na eura kod jedne ruske komercijalne banke koji bi trebao pomoći entitetskom proračunu. Taj bi se kredit aktivirao kad ga prihvati Narodna Skupština RS-a.

Oporba u srpskom entitetu ismijala je odlazak visokog izaslanstva RS-a u Rusiju ustvrdivši da je riječ o svojevrsnoj predizbornoj farsi jer se kredit po istim uvjetima mogao dobiti i u nekoj bližoj banci, primjerice u Beogradu, jer ta “jedna ruska banka”, a riječ je o komercijalnoj VTB banci, ima poslovnicu i u Beogradu. Oporba i neovisni analitičari su uputili žestoke kritike predsjedniku RS-a zbog toga što

mu nije palo na pamet da vrijeme dok su čekali na prijam kod Putina iskoristi da od Zarubežnjefta, ruskog kupca Rafinerije Bosanski Brod, zahtijeva poštivanje ugovorenih klauzula i plati preostalih 75 milijuna eura koliko je ostao dužan po kupoprodajnom ugovoru, umjesto da se zaduže za 65 milijuna eura.

Dodik gluh na oporbene kritike Dodik kao da nije čuo kritike oporbe te je najavio dobivanje još jednog kredita, ovog puta od 500 do 700 milijuna eura uz grace period od dvije do tri godine, s kamatom od dva do tri posto i rokom ot-

Održana zajednička sjednica vlada Srbije i RS-a Uz zajednički zaključak da je između Srbije i RS-a učinjen napredak u suradnji na svim područjima, na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i Republike Srpske u Beogradu dogovoreno je, između ostalog, osnivanje koordinacijskog tijela koje bi radilo na zajedničkom razvoju poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, te industrije. Utvrđeno je kako sve što je dogovoreno u vezi s izgradnjom mosta na Drini između Bratunca i Ljubovije ide svojim tokom, ali da bi se morale ubrzati aktivnosti na modernizaciji pruge Priboj-Rudo. Željka Cvijanović, premijerka RS-a, izrazila je želju za realizacijom zajedničkog projekta Podrinje u koji bi pored mosta Bratunac-Ljubovija ušla izgradnja energetskog sustava srednja Drina, odnosno sustava hidrocentrala u Andrićgradu u Višegradu.

plate od 10 do 15 godina.

Predsjednik RS-a je demantirao agenciju Intertas koja tvrdi da je od Putina tražio kredit od milijardu eura i ustvrdio da će Rusija na svim budućim sastancima i na svim mjestima gdje bude govora o BiH uvažavati i braniti stajališta srpskog entiteta. Mediji u BiH, međutim, navode da je umjesto uobičajenog priopćenja službeni Kremlj postavio na svojoj internetskoj stranici transkript razgovora Putina i Dodika iz kojeg nije jasno kako je Rusija okarakterizirala ovaj susret. Po njima je za gosta rečeno da je predsjednik RS-a u BiH, te da su svi ostali uzvanici iz BiH. Srpska oporba je također ustvrdila da Dodikovo izaslanstvo nije otišlo u Moskvu isključivo zbog ekonomskih interesa RS-a, nego ponajprije radi što boljeg svojeg pozicioniranja kao i stranke kojoj pripada pred predstojeće opće izbore koji će se održati za dvadesetak dana.

23

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 52% više građevinskih projekata

*vijesti

bilo je u prvom polugodištu ove godine nego u isto doba lani

Slovensko građevinarstvo

Sve više zidova bez dodane vrijednosti Slovensko građevinarstvo sa samo pet posto udjela u ukupnom BDP-u zaslužno je čak za četvrtinu rasta u prvom polugodištu. Što opet pregrijava graditelje? otvorenja dio su samopromocije, a za župane i općinska vijeća važno je da projekte završe u okviru mandata. Svi žure, pa se i građevinarstvo pregrijalo, što ne bi bilo moguće bez europskih sredstava. Problem je to što se europski novac nekako lakše izvlači za lokalne vodovode, ceste i kanalizacije. Sve su to korisni objekti, ali oni ne daju nova radna mjesta.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

onavlja li se Sloveniji s njenim građevinarstvom sve što je već prošla od velike krize 2008. godine koja je zbrisala redom sve velike građevinske tvrtke, a većinu direktora preobraženih u novopečene vlasnike strpala iza zatvorskih rešetaka? Prva kriza pokazala je svu uzaludnost bildanja BDP-a

U tvornici asfalta Črnuče priznaju da se potražnja za asfaltom pred lokalne izbore poveća za 30 posto milijunima kubika betona i bitumena čije je ugrađivanje donekle uljepšalo građanima život i unaprijedilo njihov standard, ali nije donijelo toliko potrebna radna mjesta, da se ima gdje zaraditi i doći u priliku koristiti sve što je izgrađeno. Spomenici graditeljske euforije u obliku neprodanih stanova, praznih poslovnih prostora i zapuštenih građevinskih jama nisu do-

voljan podsjetnik na promašenu politiku koja je forsirala kubike a ne dodanu vrijednost. Slovenija ponavlja staru pogrešku u nešto izmijenjenoj inačici – uvjereni su ekonomski analitičari iz čijih redova dolaze sve upornija upozorenja da ponovno zahuktavanje građevinskih strojeva pod egidom “korištenja europskih sredstava” neće dobro završiti za nacionalnu ekonomiju.

Porast BDP-a Za porast BDP-a u prvom polugodištu (dva posto u prvom i 2,9 posto u drugom kvartalu) koji je iznenadio Sloveniju najzaslužnije je građevinarstvo. Četvrtina toga rasta

došla je iz građevinarstva, iako njegov udjel u BDP-u ne premašuje pet posto.

Očito su se opet pregrijali bageri, rovokopači, mikseri, asfaltni finišeri i druga građevinska mašinerija. Nezgodna su mjesta s kojih dolazi huk građevinskih strojeva. Velika građevinska aktivnost događa se u sektoru javnih radova. Dominiraju tzv. inženjerski građevinski projekti. To su ceste, kanalizacije i vodovodi, uglavnom sve što nisu zgrade. Vrijednosno je takvih radova u prvom polugodištu bilo za 52 posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine.

Dvije su činjenice pogodovale razmahu građe-

vinarstva u Sloveniji. U 2015. godini završava financijska perspektiva, pa je logično da župani slovenskih općina i gradova žure s povlačenjem europskih sredstava. Na vrhuncu je i kampanja za lokalne izbore što dodatno pojačava angažman građevinske operative. U tvornici asfalta Črnuče priznaju da se potražnja za asfaltom uvijek pred lokalne izbore poveća za oko 30 posto. Robert Smrdel, župan Pivke, a ujedno predsjednik Udruženja općina, priznaje da se župani na vlasti bore za naklonost birača rezanjem traka na novim građevinskim pothvatima uoči lokalnih izbora. Svečana

I prosvjeta i zdravstvo zalaufali građevinarstvo Slovensko građevinarstvo živnulo je prošle i ove godine zahvaljujući u velikoj mjeri i poslovima u obrazovanju i zdravstvu. Sa 100 milijuna eura pretežno europskih sredstava u Ljubljani su podignute nove zgrade dvaju fakulteta – za kemiju i kemijsku tehnologiju te za računarstvo i informatiku. U gradnji je i 10 urgentnih centara po bolnicama širom Slovenije. Svi moraju biti

gotovi u sljedećoj godini, inače se gubi 30 milijuna eura europskog novca. Slovenske željeznice investicijski su nešto agilnije od cestara. Vode tri velika projekta. Sa 360 milijuna eura obnavljaju prugu Pragersko-Hodoš, mijenjaju kolosijek na dionici Divača-Koper te uspostavljaju mrežu GSM-R. Samo za bežičnu mrežu na Slovenskim željeznicama Europska unija spre-

mna je iskeširati 100 milijuna eura.

Slovenske ceste obustavile su sve projekte osim onih na sufinanciranju iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sa 30 milijuna eura postavljaju ograde na autocestama za zaštitu od buke. Autoceste su konačno pribavile i građevinsku dozvolu za prvu etapu gradnje preostalog autocestnog “ficleka” Draženci-Macelj.

Magična riječ: bespovratno Za to ne mare lokalni velmože koji su se raspametili od govora na predizbornim skupovima gdje se hvale kako su spretni i uspješni u povlačenju europskih sredstava. “Europska sredstva”, a posebno konstrukt s pridjevom “bespovratno” čarobna su formula koja pokreće građevinske strojeve u Sloveniji. Važno je da sredstva budu iskorištena jer ih se doživljava kao da dolaze iz bankomata EU-a. Nitko ne pita može li se taj novac iskoristiti svrsishodnije. Važno je da se iskoristi, jer je “europski” - nema veze što se taj bankomat puni i novcem poreznih obveznika iz Slovenije.

Loša turistička godina Kiša je toliko unakazila glavnu turističku sezonu u Sloveniji da bi 2014. godinu svi rado zaboravili kad bi znali da će ključne destinacije, prije svega one u prirodnim lječilištima, preživjeti pad prihoda. Slovenija ima 42.000 četvornih metara bazena, a zbog izostanka dnevnih gostiju prihodi lječilištima su manji 30 do 40 posto. Sve to rečeno je na marginama godišnje konferencije Udruge britanskih turističkih agenata zbog koje je u Sloveniju došlo 450 kormilara s moćnog britanskog turističkog tržišta. Loša je okolnost to što je i rujan lošiji od očekivanja. Za loš rezultat osim kiše krivi se i nedolazak ruskih gostiju te premalo investicija i nedovoljna promocija.

U višku likvidnosti Na licitaciji ECB-a slovenske banke uzele su iz jeftinog izvora samo 76 milijuna eura, a bila im je dostupna milijarda eura.

NLB nije uzeo ništa i njegovi čelnici kažu da će se možda javiti na dražbu u prosincu. Slovenske banke time su potvrdile da žive u višku likvidnosti i da im odgovara sadašnje stanje u kojem zarađuju na skupim kreditima što ih formiraju iz jeftinih depozita. Žene manje plaćene Državni statistički ured objavio je da žene u Sloveniji imaju prosječno za 89 eura manju plaću od muškaraca. Prosječna ženska mjesečna bruto plaća dosegla je lani 94,6 posto prosječne muške plaće. Zaposlenike s visokom spremom bolje plaća privatni sektor (za četiri posto). Javni sektor bolje plaća zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (daje više 11,7 posto).

24 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( više od 56 partnera

*vijesti Uskoro čarter letovi iz Kine Iz Kine će uskoro krenuti čarter letovi za Hrvatsku pri čemu je planiran jedan let za našu zemlju svakih 10 dana, najavili su članovi kineskog izaslanstva tijekom prošlotjednog posjeta Hrvatskoj turističkoj zajednici. U tijeku su pregovori o cijeni zrakoplovnih karata te tome u koje će hrvatske zračne luke slijetati kineski zrakoplovi. Kinesko izaslanstvo predložilo je desetodnevno putovanje kineskih turista po našoj zemlji koje bi, ovisno o interesima, uključivalo krstarenje, skijanje ili turističke ture.

Hrvatska je Dance nation of the year

Na 17. svečanoj dodjeli nagrada elektronske glazbe DJ Awards, održanoj u klubu Pacha na Ibizi, Hrvatska je osvojila posebnu nagradu Dance nation of the year. Riječ je o jednom od najprestižnijih natjecanja po DJ anketama u elektronskoj glazbenoj industriji. Nagradu je preuzela naša techno DJica i producentica Miss Sunshine, čiji je glazbeni uradak Drifter svirao u pozadini za vrijeme preuzimanja te nagrade. Inače, ove godine DJ Awards uključuje 11 kategorija te 12 posebnih nagrada te elektronske glazbene industrije, među kojima je i Dance nation of the year.

Poslovna radionica za turističke agencije U organizaciji portala Relaxino.com nedavno je u Zagrebu održana poslovna radionica na kojoj su se predstavnici pedesetak hrvatskih turističkih agencija upoznali s novostima u ponudi slovenskih hotelijera i ostalih turističkih subjekata. Predstavljena je i ponuda nekih novih turističkih subjekata koji su se pojavili na slovenskom tržištu.

okupljeno u projektu Lijepa naša Sava

Kolekcija ekološke posteljine i posoblja

Lijepa nam je naša Sava...

Mina Petra, dizajnerica posteljine i posoblja od komušine, inspiraciju crpi iz hrvatske tradicije, a idejnim rješenjem, oblikom i mjerama ekološku posteljinu prilagođava potrebama tržišta Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

posljednje vrijeme ekološka osviještenost sve je vidljivija u raznim područjima života. Prateći taj trend, poznata hrvatska dizajnerica Mina Petra Petričec izradila je ekološku posteljinu i posoblje pod nazivom Lijepa naša Sava. Ta je jedinstvena kolekcija izrađena od ekološkog materijala - komušine. Što je za-

Cilj projekta je zaštita rijeke Save i oživljavanje njenih turističkih i gospodarskih potencijala pravo komušina? To je biološki ostatak u poljoprivrednoj proizvodnji, a prikuplja se na poljima kukuruza uz rijeku Savu.

Na tim se područjima komušina odavno koristi za

izradu cekera, torbica, papuča i ostalih uporabnih predmeta. Dizajnerica posteljine i posoblja od komušine inspiraciju crpi iz hrvatske tradicije, a idejnim rješenjem, oblikom i mjerama prilagođava ekološku posteljinu potrebama tržišta.

Posteljina i posoblje Lijepa naša Sava dio je istoimenog društveno odgovornog projekta koji već godinama podupire Ministarstvo poljopri-

vrede. Cilj tog projekta je podizanje svijesti o važnosti zaštite rijeke Save, oživljavanje njenih turističkih i gospodarskih potencijala na temeljima održivosti te očuvanje bogate tradicijske kulture i baštine uz nju. “Upravo ekskluzivna kolekcija ekološke posteljine i posoblja pokazuje kako se poljoprivredna dobra mogu prikazati na suvremen način”, rekla je Snježana Španjol, za-

mjenica ministra poljoprivrede, na prošlotjednom predstavljanju te kolekcije.

Očuvanje baštine uz rijeku Savu Projekt Lijepa naša Sava još 2008. godine pokrenula je Coca-Cola HBC Hrvatska u suradnji s tadašnjim Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom pomorstva, prometa i in-

frastrukture te Međunarodnom komisijom za sliv rijeke Save. Lijepa naša Sava danas okuplja više od 56 partnera na svim razinama, od državnih ustanova, nevladinih udruga, turističkih zajednica i malih tvrtki do pojedinaca. “Kolekcijom ekološke posteljine i posoblja Lijepa naša Sava žele se potaknuti dugoročno održivi gospodarski i turistički potencijali rijeke Save, pridonijeti povratku građana toj rijeci te očuvati bogata tradicijska kultura i baština uz Savu”, istaknuo je Igor Ćutuk, voditelj odnosa s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska. Važno je napomenuti kako će projekt izrade ekološke posteljine pridonijeti zapošljavanju stanovništva seoskih područja jer se ti predmeti ručno izrađuju. Osim toga, za izradu takve vrste posteljine i posoblja nisu potrebna veća ulaganja kao ni veliki utrošak energije.

Top projekti hrvatskog turizma

Doživite kreativnu i inovativnu Hrvatsku Savez za energetiku Hrvatske i ove je godine, putem javnog natječaja objavljenog na www.

CBTour.eu, izabrao dobitnike godišnjih nagrada za kreativne i inovativne programe u turizmu s naglaskom na održivom razvoju CBTour. Nagrade će se dodijeliti u prosincu u sklopu završne svečanosti Saveza za energetiku Hrvatske, a tom će se prigodom predstaviti višejezični vodič pod nazivom

Doživite kreativnu i inovativnu Hrvatsku. U kategoriji za najbolji ukupni program nagradu je dobila tvrtka Stella Mediterranea iz Klisa za projekt pod nazivom Jučer-Danas-Sutra, dok je u kategorijama za najbolji program odgovornog turizma i najbolji team building program nagradu dobila biogradska tvrtka Ilirija za projekt Arsenal: Revitaliziran spomenik baštine u funkciji organizacije poslovnih događaja. U kategoriji za najbolji

kreativni program nagradu je dobio Muzej krapinskih neandertalaca, a u kategorijama za najbolji marketinški program i za najboljeg menadžera nagradu je dobila tvrtka Tip Kreativa i njena suvlasnica Željka Kunštek. Ujedno je ta tvrtka dobila posebnu nagradu za projekt TipTravel magazine. Zajednica prijavitelja - tvrtke Katapult promocija i G.A.D. produkcija dobile su nagrade za najbolju uslugu, a zagrebačka Turistička zajednica za

projekt pod nazivom Dvorišta. U kategoriji za najbolji proizvod nagradu je dobila Turistička zajednica grada Solina za projekt Poslovno turistički promotivni suvenir - podložak za

post-it notes - Solin hit destinacija 2014. Tvrtka Lemax iz Šibenika za projekt iTravel Sofware - rezervacijski sustav dobila je nagradu u kategoriji najbolje tehnologije. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

“Svijet oko nas mijenja se prevelikom brzinom, a znanje je ostalo na istoj razini. Zato je

većina koncepata i pretpostavki koje obično koristimo pri planiranju, upravljanju, vođenju, organiziranju i reguliranju sada zastarjela i štetna. “ Eddie Obeng

8. Combis konferencija održana u Šibeniku

Svijet koji živimo ne postoji Eddie Obeng, profesor na vodećoj europskoj poslovnoj školi Henley Business School, tvrdi da stara pravila i znanja više ne vrijede, a da bismo uspjeli u nadolazećem vremenu potrebno je prestati razmišljati na dosadašnji način i ponovno promisliti o budućim potezima Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a 8. Combis konferenciji, namijenjenoj ICT zajednici Hrvatske i regije, okupilo se oko 250 sudionika. Ove godine naglasak je stavljen na prožimanje digitalnog i fizičkog te osmišljavanje uspješnog i održivog poslovanja u vremenu brzih i konstantnih promjena.

Najveća vrijednost leži u novim idejama i njihovoj integraciji, smatra Ivan Gabrić Krovnom temom Istražite digitalni svijet = Kreirajte novu poslovnu stvarnost, inspiriranom prožimanjem fizičkog i digitalnog svijeta, ukazivalo se na pojavu transformacije fizičkog u digitalno, ali i obrnuto, digitalnog u fizičko, što kupcima donosi

bolju informiranost i veći utjecaj, a kompanijama bolju povezanost sa svijetom u realnom vremenu.

Program je bio podijeljen u pet tematskih cjelina: o cloudu, sigurnosti, novom podatkovnom centru, tehnologijama sljedeće generacije i poslovnim rješenjima.

“U digitalno doba neophodno je korisnicima osigurati jednostavne, kratke, sažete interakcije kako bi nam mogli prenijeti svoje želje i kako bismo na taj način mogli predvidjeti njihove buduće potrebe. Potrebno je izići izvan vlastitih granica, u interaktivnu komunikaciju s kupcima u realnom svijetu”, izjavila je Renée Saboti Slovenc, direktorica Combis konferencije.

Predsjednik Uprave Combisa Ivan Gabrić naglasio je kako je ICT energičan sektor koji ima puno prilika za uspjeh, izazovno i zanimljivo po-

dručje poslovanja koje se brzo i nepredvidljivo mijenja.

“Najveća vrijednost leži u novim idejama i njihovoj integraciji, i to u integraciji industrija koje imaju ideju s IT industrijom koja ima rješenje.

Moderne telekomunikacije i bankarstvo već su ostvarili brojne pozitivne poslovne pomake u zadnjih desetak godina upravo zahvaljujući IT-u. Tako i realni sektor, a sve više i državna uprava, koriste IT

kao ključan element unapređenja vlastita poslovanja. Na taj način kreira se opipljiva nova vrijednost, ne samo u IT-u već i u sektoru primjene IT rješenja.

Kreira se multiplikativni efekt”, smatra Gabrić.

Mijenjajmo se Eddie Obeng, profesor na vodećoj europskoj poslovnoj školi Henley Business School, tvrdi da stara pravila i znanja više ne vrijede, a da bismo uspjeli u nadolazećem vremenu

potrebno je prestati razmišljati na dosadašnji način i ponovno promisliti o budućim potezima.

“Svijet oko nas mijenja se prevelikom brzinom, a znanje je ostalo na istoj razini. Ljudi se ne prilagođavaju na način na koji bi trebali, kako bi mogli pratiti promjene okoline u kojoj egzistiraju, a rezultat ove velike promjene jest da je većina koncepata i pretpostavki koje obično koristimo pri planiranju, upravljanju, vođenju, or-

ganiziranju i reguliranju zastarjela i štetna”, rekao je Obeng.

Obeng je istaknuo kako nam stvarno 21. stoljeće nije toliko očito pa trošimo svoje vrijeme racionalno odgovarajući na svijet koji razumijemo i poznajemo, ali koji više ne postoji. Podataka je sve više, interaktivnost je veća, sve oko nas se puno brže mijenja, ali ako zastanemo i neopterećeni promislimo, put prema uspjehu postaje lako prohodan.

“Tanka linija između digitalne tehnologije i stvarnog svijeta sve više nestaje, tako da tvrtke novog doba ne poboljšavaju samo postojeće procese i usluge, one ih redizajniraju spajanjem digitalnog i fizičkog svijeta. Usredotočite se samo na ono što je važno, uklonite nepotrebne teorije, angažirajte se, dijagnosticirajte, dizajnirajte i na kraju primijenite”, poručio je Obeng.

Hospital Days

Uz pomoć informatike do racionalizacije zdravstva IN2, jedna od vodećih softverskih grupacija u Hrvatskoj i Jugoistočnoj Europi, organizirala je prošli tjedan u zagrebačkom Hypo centru treću Hospital Days konferenciju čiji je fokus bio na poslovanju bolnica. Moglo se čuti i kako o trenutačnim izazovima razmišljaju pacijenti kao korisnici sustava, bolnice kao pružatelji usluga te osiguravatelji i ministarstvo kao naručitelji usluga. Nisu biti za-

nemareni ni predstavnici privatnog zdravstva, a posebna pozornost posvećena je zdravstvenom osiguranju. Kroz većinu tema provlačila se važnost informatike za racionalizaciju zdravstva.

Program konferencije bio je podijeljen u osam tem a t s k i h b l o -

kova: o upravljanju bolnicama, sudionicima zdravstvenog sustava, farmaceutskoj industriji, kvaliteti zdravstvene zaštite, zdravstvenom osiguranju, financijskoj održivosti zdravstvenog sustava i njegovoj budućnosti.

U sklopu bloka o upravljanju bolni-

cama, Branko Šestan, ravnatelj Klinike za ortopediju Lovran, jedine javne bolnice u Hrvatskoj koja nije u procesu sanacije ili predsanacije, istaknuo je što smatra bitnim za pozitivne promjene u toj ustanovi.

“Ključni moment bilo je rješavanje javne nabave, s ciljem da to bude javna nabava u punom smislu te riječi, na način da mora omogućiti otvorenu konkurenciju. Zatim smo započeli sa smanjenjem

broja zaposlenih na način da u trenutku odlaska ljudi u mirovinu nismo nikoga zapošljavali”, rekao je.

Na tematskom bloku Nove tehnologije u zdravstvu predstavljeni su IT projekti u zdravstvu kao što su sustav za pohranu podataka u patologiji, eZdravlje u Sloveniji, Samsungov eHealth i mobilni zdravstveni karton u bolnici Rebro.

Konferencija je završila panelom o budućnosti zdravstvenog susta-

va na kojem su ministar zdravlja Siniša Varga te Davor Katavić, pomoćnik ministra za pravne i financijske poslove u Ministarstvu zdravlja, najavili promjene u zdravstvenom sustavu, ali i u Ministarstvu. Varga je istaknuo da su planirane promjene sveobuhvatne i dugoročno će dovesti do ostvarenja krajnjeg cilja – ulaska Hrvatske u elitni klub top 5 zemalja u Europi po kvaliteti zdravstvene skrbi. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Dominic O’Brien Brzi um Planet Zoe

Pisana za čitatelje svih dobi i sposobnosti, ova iznimno duhovita, sadržajna i poučna knjiga sadrži sve što trebate znati da biste usavršili pamćenje i postigli najbolje rezultate u životu i poslu. Knjiga Brzi um otkriva tajne naših skrivenih mentalnih sposobnosti. “Duboko sam uvjeren da svaki pojedinac, neovisno o sadržaju koji treba zapamtiti, prije svega mora znati kako se uči i svladati to umijeće.

Svrha ove knjige je otkriti taj proces, dakle tretirajte je kao priručnik za korištenje mozga”, ističe sam autor.

Kemal Mujičić Artnam Sarina druga ljubav Meandarmedia

Riječ je o romanu na izrazito psihološkoj podlozi iz koje se razvija priča o glavnim likovima i njihovim psihološkim (dis)balansima. Autor ne zaobilazi osjetljive teme poput žudnje za potomstvom, neuspjelih začeća i medicinski potpomognute oplodnje, trudnoće, emocionalnih podvojenosti i seksualne žudnje, polazeći od ljubomore kao motivacijskoga okvira unutar kojega se razvija priča. Pred nama je tekst pun iznenađenja i neočekivanih obrata kako na razini teme, tako i na razini strukture romana.

Ana Katharina Fröhlich Kream korner Vuković&Runjić

Koji bi me muškarac navečer još mogao razonoditi ako sam poslijepodne provela uz Herodota, zapitala se mlada žena. Nikakav princ neće je izbaviti iz samotna života na imanju u južnoj Francuskoj, ali mogao bi to poziv u Indiju, k tetinim prijateljima, bajkovito bogatom sikškom klanu koji priprema ženidbu najstarijeg sina. Da je taj godinu dana ranije odolio jednom veličanstveno insceniranom pokušaju zavođenja, to će nećakinja previdjeti i umjesto toga se oduševiti za božanski smijeh jednog vozača rikše...

James Dashner Labirint – nemogući bijeg Profil Knjiga

Tinejdžer Thomas budi se u dizalu koje se zaustavlja na Poljani okruženoj golemim zidovima iza kojih se nalazi opasni labirint. Ne sjeća se ni tko je on niti kako je dospio na to mjesto, a ubrzo saznaje da ondje žive samo dječaci njegove dobi koji pokušavaju pronaći izlaz te da svakog mjeseca pristiže novi dječak. Istim dizalom stižu namirnice, lijekovi i sve potrebno za život. No na Poljanu stiže i Teresa, jedina djevojka ikad, a s njom i poruka kako je ona posljednja, zauvijek.

Alex Marwood Bezbožnice Mozaik knjiga

Jednog ljetnog jutra tri su se djevojčice prvi put srele. Do kraja dana dvije od njih završile su u zatvoru zbog umorstva... Dvadeset godina kasnije istraživanje niza mučnih ubojstava djevojaka novinarku Kirsty Lindsay dovest će do čistačice Amber Gordon. Ovo je prvi susret Kirsty i Amber od onog dana kad se dogodio zločin. Svjesne opasnosti u kojoj se nalaze, s novim identitetom i obiteljima koje žele zaštititi, učinit će sve što je potrebno da sačuvaju svoju mračnu tajnu. No hoće li u tome uspjeti?

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Lješnjaci i kava

Čelik

Minas Zrno 1, Ludbreg, www.minaszrno1-ljesnjaci.hr. Tvrtka prodaje veće količine lješnjaka, berba 2013., sušeni osam posto, čista jezgra, upakirani u vreće od 25 kilograma.

Tvrtka prodaje i kavu, instant, espresso i tursku.

Kontakti: Zlatica Kvezić, minas.zrno@vz.t-com. hr, 042 810 532, 099 218 8109.

Omer Yalcin-Insaat Muhendis, Ankara. Tvrtka je proizvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mostove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gmail. com.

TI.IN. US.-G.M., Zagreb, www.tinusgm.hr. Tvrtka proizvodi higijensko-toaletnu konfekciju i nudi sljedeće proizvode: 1. toaletne listiće, dvoslojne, celuloza, 250 listića 2. papirnate ručnike u listićima (složivi ručnici), dvoslojni, 210 listića 3. toaletni papir u roli, mini jumbo, dvoslojni. Kontakt: Miljen Kutleša, tinusgm@post.t-com.hr, 01 6225878.

Skupljanje EE otpada

Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media.hr.

Tvrtka sakuplja EE otpad.

Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg. t-com.hr, +385 1 3777333.

BiH - Adaptacija Tvornice transportnih uređaja Tuzla

Aviko, Črnomelj, Slovenija, www.aviko.si. Tvrtka pruža usluge prerade metala i proizvodnje metalnih dijelova na osnovi nacrta klijenta te usluge elektrostatičkog prašnog bojenja metala. Kontakt: Mojca

Vlada Tuzlanskog kantona u srpnju je pokrenula postupak javnih nabava za izvođenje radova na sanaciji, adaptaciji i rekonstrukciji objekata za smještaj uprave Tuzlanskog kantona. Trenutno je u fazi pripreme natječajna dokumentacija za javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova na adaptaciji objekta Tvornice transportnih uređaja (TTU), poslovno-administrativnog objekta zvanog Fabrika koji se sastoji od suterena, prizemlja i četiri kata ukupne površine 2859,76 četvornih metara, u Ulici 18. hrvatske brigade broj 25, Tuzla. Javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača bit će objavljen 29. rujna u Službenom glasniku BiH i na web stranici vlade Tuzlanskog kantona www.vladatk.kim.ba.

Kontakt za zainteresirane tvrtke: Stanko Cmrečnjak u Veleposlanstvu Republike Hrvatske Sarajevo, na email: stanko.cmrecnjak@ mvep.hr.

nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. listopada.

lja usluge zamjene prozora. Rok dostave ponuda je 10. listopada.

Rabljena komunalna vozila

Rezervni dijelovi, potrošni materijal, gume

Slovenija – geotehnika Toaletni papir

Pintarič, aviko.info@siol. net, +386 7 3052217.

Slovenske autoceste (DARS d.d.) raspisale su natječaj za nabavu usluga inženjeringa na području geotehnike. Rok dostave ponuda je 28. listopada 2014. Glavna adresa javnog naručitelja je http:// www.dars.si. Kontakt za zainteresirane hrvatske tvrtke: Vesna Terzić u Veleposlanstvu Republike Hrvatske Ljubljana, na e-mail: vesna.terzic@mvep.hr.

Prerada metala

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Obuća, odjeća i dodaci

Grad Zagreb nabavlja radnu obuću, odjeću i dodatke za komunalno i prometno redarstvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

Plovila

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja plovila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 39,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

Gradska čistoća Šibenik nabavlja tri rabljena komunalna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. listopada.

Respiratori

KBC Osijek nabavlja respiratore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. listopada.

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja rezervne dijelove, potrošni materijal, gume, akumulatore i filtere. Rok dostave ponuda je 3. studenog.

Vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova u Podgorici nabavlja 45 novih motornih vozila. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

Usluge tiska

Hrvatska pošta nabavlja usluge tiska obrazaca i kuverti. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 460.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. listopada.

Regija Usluge hotelskog smještaja

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nabavlja usluge hotelskog smještaja u zemlji. Rok dostave ponuda je 9. listopada.

Gorivo

Grad Solin nabavlja gorivo za vozila i strojeve.

Procijenjena vrijednost

Zamjena prozora

Agencija za osiguranje Republike Srpske nabav-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Osječki jesenski sajam

Hotel, maslinik i kuće po povoljnoj cijeni Kuća i dvorište u Zagrebu procijenjeni na 1,6 milijuna kuna. Nekretnina ima 677 četvornih metara, nalazi se u ulici Brežovanka 4, u naselju Markuševac. U naravi riječ je o kući od 131 četvornog metra i dvorištu od 546 četvornih metara.

Dražba će se održati 2. listopada u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 129/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine utvrđene ovim zaključkom. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR 17­2 3­9 000­113­0 0­0 03­2 65, uz poziv na broj model HR05-116-2054-12. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Stambena zgrada s garažom u Puli, procijenjena na 2,8 milijuna kuna.

Ukupna površina zgrade je 500 četvornih metara, a tri garaže nalaze se u dodatnom slobodnostojećem objektu. Okućnica je uređena i omeđena zidanom ogradom. Stanovi u unutarnjem dijelu građevine završno su uređeni. Ročište za predmet održat će se 2. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi br. 18. Budući da je riječ o prvoj dražbi, nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za

javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR­ 292­390­001­130­000­21­76, s pozivom na broj 2-266712. Kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Industrijska zgrada i dvorište u Lepoglavi procijenjeni na 1,8 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu 1721 četvorni metar, a nalazi se u Ulici Ivana Mažuranića 2. Dražbeno ročište održat će se 3. listopada u 10 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2. Nekretnina se na ovom ročištu ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju kupci koji su prethodno uplatili jamčevinu u visini od 10 posto vrijednosti nekretnine na račun Trgovačkog suda u Varaždinu HR­4023­9000­1130­ 0002­754. Razgledavanje nekretnine moguće je uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 099/3124 155.

Hotel Aleksani u Puli procijenjen na 8,2 milijuna kuna. Površina koja se prodaje iznosi 647 četvornih metara, a uz hotel s restoranom nalazi se i parkiralište, skladište i dvorište. Dražba će se održati 6. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi br.

25. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti.

Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10

posto vrijednosti nekretnina. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR­2923­90001­1300­ 0021­76, s pozivom na broj 2-62-09. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Novoizgrađena jednokatna poslovna zgrada u Karlovcu s dvorištem, procijenjena na četiri milijuna kuna. Uz zgradu od 1085 četvornih metara nalazi se uređeno dvorište od 3278 četvornih metara.

Dražba će se održati 6. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 84/II. Na ovom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR­ 9223­9 0001­1 3000­0 04­6 0, s pozivom na broj 05 St465/12. Dokaz o uplati jamčevine treba predočiti sucu prije početka dražbe.

Maslinik i građevinsko zemljište u Kaštel Starom, procijenjeni na 2,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 1982 četvorna metra.

Uz maslinik se nalazi i pomoćna zgrada, prizemnica.

Dražba će se održati 7. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, smještenom u bivšoj vojarni Sveti Križ u Dračevcu, u sobi broj 72/II. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine polaže se na račun Općinskog suda u Splitu broj HR­6923­90001­1300­ 0001­95, model HR00, poziv na broj 101-452311.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Opći sajam

od 3. do 5. listopada, Osijek

Izlagači će posjetiteljima ponuditi robu i usluge s temom proizvodnje hrane, poljoprivrede i poljoprivredne mehanizacije, stanovanja, ekologije, te strojeva, opreme i uređaja u poljoprivredi, šumarstvu, poslovnim prostorima, kućanstvima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na sajmu se tradicionalno održava i 19. nacionalno ocjenjivanje kvalitete meda koje se organizira u suradnji i pod pokroviteljstvom HGK-Županijske komore Osijek. Središnja tema je žensko poduzetništvo - svoju djelatnost i poduzetničke ideje predstavit će preko 30 poduzetnica.

Bela nedeja

Tradicionalni sajam od 3. do 5.listopada, Kastav

Prva subota, nedjelja i ponedjeljak u listopadu dani su ponude i kušanja tek otočene mlade belice, autohtonog bijelog vina Kastavštine.

Uz prezentaciju starih zanata priređuje se veliki sajam svakovrsne robe, uz brojne ugostiteljske štandove te mnoštvo kulturnih događanja.

Jesen u Lici

Izložba tradicijskih proizvoda od 3. do 5. listopada, Gospić

Održava se od 1998. godine na Trgu Stjepana Radića, u početku kao jednodnevna izložba, a od 2007. kao dvodnevna manifestacija. Različite proizvode koji čuvaju tradiciju ličkog kraja izlažu mala poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i mali poduzetnici. Svatko izlaže isključivo vlastite proizvode tako da posjetitelji mogu iz prve ruke dobiti informacije o načinu pripreme proizvoda, kako se čuvaju i gdje se mogu kupiti. Od 2004. godine manifestacija je dobila predznak međunarodni.

Dani voća Koprivničko-križevačke županije Izložba voća i voćnih prerađevina 4. i 5. listopada, Đurđevac

Na Trgu Svetog Jurja izlagači predstavljaju svoje voće i proizvode od voća te agrotehniku. Ove godine središnja tema su mjere ruralnog razvoja i obveze voćara pri stavljanju proizvoda na tržište. Na izložbi sudjeluju voćari Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Međimurske županije.

Podatke sakupili: www.sajmovi.eu

www.privredni.hr

28 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 17,5%

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 15. do 21. rujna ukupno je bilo 175 stečajnih postupaka, 55 više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je zaključen 31 postupak. Započelo je 29 stečajnih postupaka, dok je brzih stečajnih postupaka bilo 28. Izbrisano je 259 subjekata što je dvostruko više od tjedna ranije, dok je s likvidacijom započelo 14 subjekata. Osnovano je 251 trgovačko društvo pri čemu prednjači Zagreb (100), zatim Osijek (30), na Trgovačkom sudu Split zabilježena su 24 nova trgovačka društva, a slijedi ga Rijeka sa 23 novoosnovana subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (138), te ukupno 113 d.o.o.-a.

stopa nezaposlenosti u kolovozu

Analiza RBA

Stopa nezaposlenosti se smanjuje šest mjeseci, ali...

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

42 29 8 5 9 2 7 28 28 96 25 5 15 20 31

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

259 259 14 14 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

251 113 138 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

5 7 3 30 17 23 0

REJTING TJEDNA

ALLES d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

6 24 5 20 11 100

Pad broja nezaposlenih u kolovozu posljedica je manjeg broj ulazaka od broja izlazaka iz evidencije, uglavnom zbog uobičajenog sezonskog zapošljavanja, ali i brisanja nezaposlenih osoba iz evidencije

U

kolovozu je, šesti mjesec za redom, zabilježeno smanjenje registrirane stope nezaposlenosti. Naime, stopa nezaposlenosti se sa srpanjskih 17,8 posto spustila na 17,5 posto na što je upućivalo i smanjenje broja nezaposlenih osoba. No, istodobno je i peti mjesec za redom zabilježen pad radne snage odnosno aktivnog stanovništva. Broj radno aktivnih u srpnju je iznosio 1.666.385 što je dosada najniža razina te predstavlja vrlo veliki strukturni problem tržišta rada. Pad

broja nezaposlenih u kolovozu posljedica je manjeg broj ulazaka od broja izlazaka iz evidencije, uglavnom zbog uobičajenog sezonskog zapošljavanja, ali i brisanja nezaposlenih osoba iz evidencije. S mjesečnom stopom pada od 2,1 posto (6205 osoba) u kolovozu je ukupan broj nezaposlenih bio 289.889, što je najniža razina od rujna 2011. godine. Na godišnjoj razini zabilježen je i peti mjesec za redom pad broja nezaposlenih osoba (u kolovozu -7,6 posto) te je stopa registrirane nezaposlenosti niža za

1,1 postotni bod u odnosu na kolovoz 2013. kada je iznosila 18,4 posto.

Završetkom glavne turističke sezone slijedi po-

U ovoj će godini prosječna stopa registrirane nezaposlenosti ostati na razinama iznad 20 posto vratak sezonskih radnika u nezaposlenost pa bi stoga stopa nezaposlenosti mogla ponovno početi ra-

sti. S obzirom na to da kretanja na tržištu rada ostaju i dalje nepovoljna, uslijed očekivanog nastavka pada gospodarstva, u ovoj godini možemo očekivati da će prosječna stopa registrirane nezaposlenosti ostati na razmjerno visokim razinama (iznad 20 posto). Osim visoke razine stope nezaposlenosti hrvatsko tržište rada karakterizirat će i dalje niska razina aktivnosti i zaposlenosti stanovništva što bitno umanjuje kupovnu moć i potencijalni oporavak gospodarstva, ocjenjuju analitičari RBA.

HGK: Kolovoška stopa nezaposlenosti najniža u zadnje dvije godine U kolovozu je registrirana stopa nezaposlenosti realizirana na razini od 17,5 posto čime se očekivano nastavila kretati opadajućim trendom i na mjesečnoj i na godišnjoj razini te je najniža unatrag dvije godine.

Mjesečno smanjenje je još uvijek vezano uz sezonski moment zapošljavanja povezan s turizmom i njegovim pratećim djelatnostima, ali i uz pojačan izlazak iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga osim zapošljavanja. Sli-

jedom toga, nezaposlenost pada brže od zapošljavanja uslijed čega je stanje radne snage i zaposlenih još uvijek daleko ispod razina iz prošle godine (zaposleni za oko 32.000, aktivno stanovništvo za oko 56.000) za razliku od broja nezaposlenih koji je na godišnjoj razini niži u posljednja tri mjeseca. S kolovozom uobičajeno jenjava i utjecaj sezonskog momenta te u rujnu očekujemo početak rasta broja nezaposlenih osoba i stope nezaposlenosti na mjesečnoj razini.

Zbog dosadašnjih kretanja nezaposlenih na godišnjoj razini, ocjenjuje se da će se blage godišnje stope pada održati do kraja godine što će i na razini prosjeka cijele 2014. godine rezultirati smanjenjem. No, ujedno se ne očekuju povoljna kretanja kod broja zaposlenih i aktivnog stanovništva, uslijed čega se predviđa stagnacija ili samo minimalno smanjenje prosječne godišnje stope registrirane nezaposlenosti u odnosu na prošlu godinu (oko 20 posto).

29

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

( 127,1 mlrd kn

( 60.635 mil kn

krediti stanovništva potkraj srpnja

iznos stambenih kredita

Hrvatska narodna banka

Stezanje kreditnog remena Stanovništvo se tijekom niza uzastopnih recesijskih godina opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijednosti što je u skladu s manjim dohocima kućanstava koji su ponajprije posljedica negativnih kretanja na tržištu rada. Nastavak razduživanja pokazuje i sektor poduzeća

P

rema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva potkraj ovogodišnjeg srpnja iznosili su 127,1 milijardu kuna.

Premda su zabilježili blagu pozitivnu stopu rasta na mjesečnoj razini od 0,5 posto, srpanj je već 25. mjesec zaredom otkako se bilježi negativna godišnja stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu (-0,3 posto). U odnosu na kraj prošle godine krediti stanovništvu su niži za 0,2 posto, što odražava nastavak recesijskih kretanja te osobito nepovoljna kretanja na tržištu rada.

Dominacija deviznih kredita U valutnoj strukturi ukupnih kredita stanovništvu potkraj srpnja dominirali su devizni krediti i kre-

diti u kunama odobreni uz valutnu klauzulu (73 posto), dok ostatak od 27 posto čine krediti odobreni u domaćoj valuti. Premda nije bilo bitnijih tečajnih oscilacija u odnosu na kraj prošle godine, kuna je na godišnjoj razini u odnosu na euro oslabjela za 1,7 posto te je takvim tečajnim kretanjima ublažen pad kredita izražen u domaćoj valuti.

Distribucija kredita stanovništvu prema namjeni pokazuje da se gotovo polovina ukupnih kredita odnosi na stambene kredite, 60.635 milijuna kuna ili 48 posto. Oni su na godišnjoj razini zabilježili pad od 0,7 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine manji za 1,3 posto. Gotovinski nenamjenski krediti potkraj srpnja iznosili su 38.160 milijuna kuna što je povećanje od 2,7 posto na go-

dišnjoj razini čineći drugi po veličini udio u ukupnim kreditima stanovništvu (30 posto). Gotovinski nenamjenski krediti, pak, s izuzetkom rujna 2012. bilježe kontinuirani godišnji rast u zadnja 32 mjeseca (otkako je dostupna ova vrsta statističkih podataka). Snažna godišnja kontrakcija potrošačkih kredita u srpnju (-28,3 posto), kao i iznimno viso-

Srpanj je bio 25. mjesec zaredom otkako se bilježi negativna godišnja stopa rasta kredita stanovništvu ki godišnji pad kredita za kupnju automobila (-31,2 posto) sasvim jasno oslikavaju promjenu u strukturi financiranja potreba

stanovništva koje se tijekom niza uzastopnih recesijskih godina opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijednosti, što je u skladu s manjim dohocima kućanstava koji su ponajprije posljedica negativnih kretanja na tržištu rada.

Nenamjenski krediti u porastu U isto vrijeme, teku-

će životne troškove stanovništvo je vjerojatno financiralo uz pomoć nenamjenskih kredita koji, posljedično, bilježe kontinuirani godišnji rast tijekom dugog recesijskog razdoblja.

Nastavak razduživanja pokazuje i sektor poduzeća čije su obveze po kreditima banaka odobrenim za obrtna sredstva potkraj srpnja iznosile 40.119 milijuna kuna,

što je za 4,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, dok su krediti za investicije poduzeća iznosili 34.644 milijuna kuna (smanjenje od 2,7 posto na godišnjoj razini).

Iako u odnosu na kraj protekle godine krediti poduzećima za obrtna sredstva u srpnju bilježe rast od 1,2 posto, krediti za investicije poduzeća niži su za 0,6 posto u odnosu na prosinac 2013. godine.

Deloitteovo Izvješće o sektoru javnih financija u Europi

Financijska kriza potaknula preporod državnih financija Deloitteovo Izvješće o sektoru javnih financija u Europi otkriva da je upravljanje javnim financijama ušlo u novo razdoblje. Premda je kriza iz 2008. godine dovela do niza štetnih posljedica za poslovanje tvrtki, obitelji koje ovise o ekonomijama i vlada država diljem Europe, istodobno je označila i početak razdoblja u kojem su vlade počele intenzivno raditi na boljem upravljanju novcem poreznih obveznika.

“Globalna financijska kriza iz 2008. godine teško je pogodila Europu,

ali je istovremeno označila početak razdoblja intenzivnog promišljanja, razvoja i inovacija u sektoru javnih financija u mnogim zemljama EUa”, kaže Ivica Perica, direktor u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. “Mnogi su ispitanici potvrdili da njihovi timovi sada uspijevaju odraditi više posla uz manje resursa, a gotovo svi su istaknuli da je od početka primjene mjera namijenjenih smanjenju državnog deficita došlo do znatnih poboljšanja u funkcijama za koje su

zaduženi”, dodao je on.

Mogućnosti za poboljšice Prema nalazima istraživanja, tijekom krize nije bilo radikalnih promjena u vrstama poreznih nameta. Većina ispitanika izjasnila se da su se njihove vlade usmjerile na podizanje kvalitete rada same porezne uprave te prijavljivanje i naplatu poreza, a to namjeravaju činiti i dalje.

Nadalje, ispitanici vide mogućnosti za daljnja poboljšanja u načinu na koji vlada prikuplja i koristi

informacije te kako njima upravlja. Različiti informatički sustavi i sustavi za prikupljanje podataka koji su se koristili u raznim odjelima zapreka su dobivanju usporedivih informacija koje bi se mogle koristiti u svim vladinim resorima.

Iz razgovora sa 33 stručnjaka za sektor javnih financija iz 19 zemlja može se zaključiti da ima još prostora za kvalitetniju dostupnost tehnoloških rješenja i učinkovitiju uporabu tehnologije.

Kad je riječ o zapošljavanju, mnogi su ispitanici

izjavili da su se zabrane i ograničenja u zapošljavanju u javnom sektoru pokazale kao limitirajući faktor u pristupu novim talentima.

U pogledu komunikacije o javnim rashodima, istraživanje je pokazalo kako su mnoge vlade počele objavljivati veće količine financijskih podataka. Ipak, iz odgovora ispitanika može se zaključiti da vlade trebaju biti proaktivnije i angažiranije u davanju i objavljivanju informacija ako žele doprijeti do javnosti.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3846, 29. rujna 2014.

Tržište novca Zagreb

Rast potražnje, ali kamate i dalje ostaju niske Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

O

dmicanjem razdoblja održavanja obvezne pričuve smanjio se pritisak na potražnju za viškovima kuna. Naime prošlih dana potražnja za kunama bila je izraženija, ali bez velikog utjecaja na visinu kamatne stope. Tražile su se kune na kraće rokove uz niske kamatne stope. Zbog prisutnog viška kuna u sustavu ni povećana potražnja nije imala veći utjecaj na kamatnu stopu. Nakon početno povećane potražnje i suzdržane ponude stanje se promijenilo i ponovno na novčanom

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

22. 9. - 26. 9. 2014.

15. 9. - 19. 9. 2014.

u%

500

3

400 2 300 200 1 100 0

22.9.2014.

23.9.2014.

24.9.2014.

tržištu prevladava ponuda kuna.

Nakon što dva tjedna nije održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstvo financija je najavilo održavanje aukcije za utorak. Na dospijeću je 657 milijuna kunskih i

25.9.2014.

0

26.9.2014.

dva milijuna eurskih trezorskih zapisa, ali je Ministarstvo financija raspisalo aukciju samo za kunske zapise. Planirani iznos izdanja je 600 milijuna kuna i to 50 milijuna kuna na rok od 91 dan, isti iznos planiran je i na

ponedjeljak

utorak

rok od 182 dana, a najviši planirani iznos je na jednogodišnje zapise 500 milijuna kuna. Planirani iznos mogao bi biti značajno premašen zbog potreba proračuna i zbog mogućnosti vrlo povoljnog zaduživanja države.

srijeda

četvrtak

petak

očekujemo i dalje. Sredinom tjedna, odnosno krajem mjeseca moglo bi doći do odljeva kuna iz sustava uslijed obveza sudionika prema državi, međutim, ne očekuju se nikakve značajnije promjene.

Potencijalni investitori s nestrpljenjem očekuju aukciju trezorskih zapisa, kako bi dio svojih viškova usmjerili na njihovu kupnju, iako su prinosi na zapise relativno niski.

Trend sadašnjih odnosa na novčanom tržištu

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna i devize uzeli tjedan predaha

Stabilan rast Mirexa

Samo za jednu lipu prošli se tjedan promijenio odnos između kune i eura.

Tečaj je završio mirni tjevaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

7.624

5,250111

CAD

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

5,48245

CHF

švicarski franak

6,312312

GBP

britanska funta

9,756641

USD

američki dolar

5,977062

EUR

euro

7,618961

USD

6.00

CHF

6.318

7.623

5.98

6.316

7.622

5.96

6.314

7.621

5.94

6.312

5,383664

7.620

5.92

6.310

7.619

5.90

6.308

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

22.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

22.9.

23.9.

24.9.

25.9.

6850

17200

ma na Wall Streetu prošli je tjedan izgubljeno gotovo 320 milijardi dolara tržišne kapitalizacije američkih poduzeća i trebat će vremena da se nadoknade gubici uzrokovani nekim gotovo 4575

Dow Jones

4550

6750

17100

4525

6700

17000

4500

6650

16900

4475

6600

16800

4450

22.9.

4550 4500

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

22.9.

9900

CAC40

9800

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

DAX

16500

9700

16400

4400

9600

16300

4350

9500

16200

4300

9400

16100

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

22.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

NASDAQ

22.9.

16600

4450

22.9.

0,5%

1,5%

0,4%

1,0%

0,3%

0,5%

0,2% 0,1% 25.8.

5.9.

fond

15.9.

25.9

datum

22.9.

vrijednost (kn)

23.9.

24.9.

25.9.

promjena (%)

2014 (%)

1.86

OMF - kategorija A

na ponovno poskočile na krilima dobrih rezultata velikih kompanija i vijesti o snažnom rastu ekonomije u drugom tromjesečju. U negativnim kretanji17300

FTSE 100

MIREX - tjedni

2,0%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Oscilacije uzburkale burze

6800

MIREX - mjesečni

26.9.

Međunarodno tržište kapitala

Snažne oscilacije obilježile su prošli burzovni tjedan. Nakon što su u četvrtak preživjele najteži dan od srpnja, američke su dionice potkraj tjed-

Indeksi Mirex, koji mjere vrijednost obveznih mirovinskih fondova, nastavili su stabilno rasti. Prošlog tjedna Mirex A stigao je do 101,8589 bodova. Vrijednost Mirexa B dosegnula je 203,2744 boda, dok se Mirex C zaustavio na 101,1814 bodova.

0%

primjena od 27. rujna 2014. 22.9.

Izvor: HNB

od 6,31 kune. Dolar je bio tek malo aktivniji, porastavši za pet lipa, na 5,97 kuna.

dan na 7,61 kunu za euro. Švicarski franak bez promjena je proveo pet radnih dana, držeći se razine

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

NIKKEI 225

22.9.

23.9.

24.9.

25.9.

26.9.

paničnim reakcijama.

Tome će sigurno pomoći optimizam koji donose vijesti o gospodarskom rastu. Prema informacijama Ministarstva trgovine SAD-a, pozitivan doprinos BDP-u dali su gotovo svi sektori, a tempo rasta najveći je u posljednje dvije i pol godine.

Procjenjuje se da je drugo tromjesečje zabilježilo plus od 4,6 posto, dok je prvo tromjesečje bilo u negativnom trendu od 2,1 posto. Američki izvoz rastao je 11,2 posto, nadmašivši ranije procjene.

Nastavak uzleta mogao bi se ostvariti i u trećoj četvrtini godine, procjenjuju analitičari.

MIREX A

25.09

101,8589

-0.04

AZ - A

25.09

101,4146

0.03

1.41

Erste Plavi - A

25.09

102,3122

-0.07

2.31

PBZ CO - A

25.09

102,1751

-0.11

2.18

Raiffeisen OMF - A

25.09

102,2465

-0.12

2.25

OMF - kategorija B MIREX B

25.09

203,2744

0.02

10.04

AZ - B

25.09

207,7661

0.02

9.86

Erste Plavi - B

25.09

207,1019

0.01

8.51

PBZ CO - B

25.09

187,1845

-0.07

9.83

Raiffeisen OMF - B

25.09

204,2553

0.05

11.00

OMF - kategorija C MIREX C

25.09

101,1814

0.16

1.18

AZ - C

25.09

100,5982

0.09

0.60

Erste Plavi - C

25.09

101,3350

0.18

1.34

PBZ CO - C

25.09

100,8625

0.22

0.86

Raiffeisen OMF - C

25.09

101,9460

0.24

1.95

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

24.09

197,5730

0.14

12.16

AZ Profit

25.09

234,6860

0.13

8.05

Croatia osiguranje

24.09

146,3417

0.13

8.17

AZ Benefit

25.09

214,6123

0.04

8.60

Erste Plavi Expert

25.09

171,8765

0.28

8.38

Erste Plavi Protect

25.09

172,3525

0.08

6.27

31

www.privredni.hr Broj 3846, 29. rujna 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 840,445 milijuna kuna

Burzovni promet rastao čak 16 posto Iztok Likar www.hrportfolio.hr

više nego u tjednu ranije i predstavlja rast od 16 posto. Sedam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo pozitivno. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -2,82 posto do 9,68 po-

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 106 milijuna kuna što je 15 milijuna Top 10 po prometu Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Adria Holding d.d.

HT d.d.

AD plastik d.d.

Atlantic grupa d.d.

Podravka d.d.

SN holding d.d.

Liburnia riviera hoteli d.d.

Zagrebacka banka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

tjedna promjena -2,82% +9,68% +1,72% -0,39% +3,13% +3,79% 0,00% +0,27% +2,37% +0,36%

zadnja cijena 345,00 272,00 162,87 131,70 1.019,99 342,56 253,00 3.740,00 38,00 1.410,00

promet 18.169.201,46 13.218.462,72 11.252.639,47 5.355.349,90 5.160.892,73 3.221.998,59 2.875.764,15 2.229.997,71 2.200.791,16 2.063.799,08

sto. Indeks Crobex proteklog je tjedna rastao treći tjedan uzastopno te s tjednim rastom od 0,65 posto završio na 1922,22 boda.

Crobex10 je također porastao i to za minimalnih 0,07 posto te je tjedan za10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX short A Hidroelekta niskogradnja d.d.

Hoteli Brela d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Karlovacka banka d.d.

Suncani hvar d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 7 VABA d.d.

Hoteli Živogošce d.d.

Ingra d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 105.983.669,10 kn

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

vršio na 1092,67 bodova.

Pored Valamar Adria Holdinga sa 9,68 posto, do-

tjedna promjena +51,47% +35,05% +25,19% +23,20% +20,00% +19,36% +18,18% +17,12% +16,67% +14,00%

zadnja cijena 72,10 22,00 11,83 15,40 12,00 14,55 7,80 6,50 35,00 2,28

promet 444.435,80 105.713,84 233.876,57 107.347,00 55.200,41 38.260,93 39.280,00 11.144,34 875,00 1.524.334,53

INVESTICIJSKI FONDOVI

bitnici tjedna su Podravka s rastom od 3,79 posto i Atlantic Grupa s rastom od 3,13 posto. Rasla je i 10 dionica s najvećim padom cijene Vis d.d.

Turbos DAX long C Hoteli Podgora d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 8 Turbos HT short 3 Uljanik brodogradilište d. d.

Turbos E-mini S&P 500 long 7 ACI d. d.

Maistra d.d.

Hrvatski duhani d.d.

tjedna promjena +0,65% +0,07% +0,27% +0,37%

Zaba za 2,37 posto te HT (1,72 posto). Gubitnik proteklog tjedna je Adris s minusom od 2,82 posto.

tjedna promjena -60,00% -46,63% -30,00% -24,32% -20,55% -16,52% -16,47% -12,44% -8,96% -7,95%

zadnja cijena 6,00 36,00 17,50 8,40 20,30 43,00 14,20 5.560,00 153,00 81,00

promet 6.780,00 322.159,82 525,00 39.130,00 35.732,00 2.993,00 27.100,35 178.225,15 537.823,41 1.135,26

*vijesti

Dobitnici dominiraju već sedmi tjedan koji su s većim dijelom portfelja prisutni na domaćem tržištu kapitala.

Najveće padove bilježe fondovi koji investiraju na strana tržišta koja su pod utjecajem događaja na Wall Streetu, gdje su ostvareni značajni tjedni padovi. Među 10 fondova s najvećim tjednim

Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda, njih 49 poraslo. Od toga ih je 15 ostvarilo rast veći od jedan posto, a 12 ih bilježi pad veći od jedan posto.

To je sedmi uzastopni tjedan da su prevladali dobitnici. Među svima ponovno se ističu fondovi

rastom nalaze se dionički i dva mješovita fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -3,06 posto do 3,24 posto. Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice nalazi se fond Capital Two s prinosom od 34,63 posto, a slijede KD Victo-

ria (32,18 posto) i FIMA Equity (23,26 posto).

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci tri su fonda porasla preko 20 posto, dok 20 fondova u tom razdoblju bilježi rast veći od 10 posto. Ukupno je 38 fondova ostvarilo godišnji rast veći od pet posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.922,2200 1.092,6700 105,1440 135,6981

Valuta

od 18. 9. do 25. 9. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,13

HI-balanced

€

11,5262

KD Victoria

kn

20,0676

1,60

ICF Balanced

kn

118,4458

1,20

HI-growth

€

9,6864

-0,47

HPB Global

kn

83,8593

0,86

Raiffeisen World

€

133,3200

-0,88

OTP uravnoteženi

kn

112,8963

2,44

ZB euroaktiv

€

128,9471

-1,77

KD Balanced

kn

8,5284

-0,25

ZB trend

$

185,7337

-1,69

Agram Trust

kn

52,4694

0,03

FIMA Equity

kn

70,9391

1,70

Allianz Portfolio

kn

145,0827

1,84

KD Prvi izbor

kn

12,8899

-1,46

Raiffeisen Harmonic

€

102,7100

-0,41

Ilirika JIE

€

129,0225

-1,55

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

54,7400

0,96

ZB bond

€

178,0051

0,25

PBZ Equity fond

€

10,4629

2,21

HI-conservative

€

13,3234

0,32

HPB Dionički

kn

92,3801

0,92

Raiffeisen Bonds

€

164,5300

0,26

Erste Adriatic Equity

€

83,2900

2,66

PBZ Bond fond

€

118,6780

0,58 0,01

NETA Global Developed

kn

101,6384

-0,82

ZB aktiv

kn

113,2806

1,32

Capital Two

kn

89,3870

1,73

Ilirika Azijski tigar

€

43,9243

-1,00

PBZ I-Stock

€

7,4050

-2,02

Platinum Global Opportunity

$

14,7534

-2,05

KD Nova Europa

kn

6,2130

0,51

OTP indeksni

kn

42,4392

2,42

Platinum Blue Chip

€

94,2706

-1,69

NETA Frontier

kn

562,9152

-1,45

OTP MERIDIAN 20

€

92,8366

1,07

A1

kn

82,2600

3,24

NETA US Algorithm

kn

159,8137

-3,06

NETA New Europe

kn

78,6649

1,37

Ilirika BRIC

€

74,3861

-2,31

Capital One

kn

193,8442

HPB Obveznički

€

146,5641

0,23

NETA Emerging Bond

kn

70,4669

0,90

Erste Adriatic Bond

€

108,7300

0,33

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

142,0119

0,01

ZB plus

kn

173,8747

0,01

ZB europlus

€

149,2859

0,02

PBZ Euro Novčani

€

137,9381

0,02 0,02

Raiffeisen Cash

kn

155,8600

Erste Money

kn

149,5300

0,01

HI-cash

kn

149,8600

0,02

PBZ Dollar fond

$

129,2855

0,02

HPB Novčani

kn

141,9463

0,01

OTP novčani fond

kn

131,6293

0,02

CROBEX10 (VB CROBEX10)

kn

105,9908

1,23

KD Energija

kn

10,1050

-2,24

Money One (VB Cash)

kn

127,4194

0,03

ZB BRIC+

€

96,9317

-0,80

Agram Euro Cash

€

12,1220

0,04

Raiffeisen Dynamic

€

119,0000

-0,58

0,02

Allianz Equity

€

139,3017

2,47

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Allianz Cash

kn

117,2529

Erste Euro-Money

€

114,3400

0,02

Auctor Cash

kn

108,5682

0,03 0,00

Smart Equity (VB SMART)

€

100,3645

-0,16

Raiffeisen euroCash

€

104,9600

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,5100

0,16

HPB Euronovčani

€

105,7189

0,01

Locusta Cash

kn

1322,5508

0,03

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

147,0751

0,23

NETA MultiCash

kn

106,4205

0,03

PBZ Global fond

€

13,2953

-0,27

OTP euro novčani

€

102,1668

0,01

Hrvatska pošta izdaje obveznice

Hrvatska pošta namjerava izdati nove obveznice i uvrstiti ih na službeno tržište Zagrebačke burze. Obveznice će se izdati radi restrukturiranja ročnosti duga, odnosno refinanciranja obveza po obveznicama izdanima 31. svibnja 2012., s rokom dospijeća 31. svibnja 2015. godine.

Financijski savjetnici izdanja su Hrvatska poštanska banka, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka.

O pojedinostima postupka javnost i ulagači bit će pravovremeno obaviješteni, priopćeno je iz Hrvatske pošte.

U srpnju veća plaća Prema prvim rezultatima DZS-a, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj iznosila je 5530 kuna. U odnosu na prethodni mjesec, nominalna neto plaća je manja za 0,5 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježila rast od 0,5 posto. Budući da je indeks potrošačkih cijena zabilježio pad od 0,1 posto, prosječna neto plaća ostvarila je blagi realan rast od 0,6 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća za srpanj iznosila je 7967 kuna što je 0,7 posto manje nego u lipnju, dok je na godišnjoj razini zabilježila nominalni

rast od 0,6 posto. U realnom izrazu, prosječna bruto plaća je za 0,7 posto veća nego u srpnju prošle godine.

Opet bez poticaja za stambenu štednju?

Prema prijedlogu izmjena Zakona o stambenoj štednji, objavljenom na internetskim stranicama Ministarstva financija, ni iduće godine država neće isplatiti poticaje za stambenu štednju. Iznos od 200 milijuna kuna država namjerava svrsishodnije iskoristiti, stoji u prijedlogu koji prenosi tjednik Lider. Javna rasprava, odnosno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o izmjenama Zakona trajat će do 22. listopada.

Badel 1862 povećao gubitak

Kompanija Badel 1862 u prvoj polovini ove godine ostvarila je ukupni prihod od 152,9 milijuna kuna uz gubitak od 19,8 milijuna kuna, stoji u financijskom izvještaju na stranicama Zagrebačke burze.

U istom razdoblju prošle godine Badel 1862 imao je prihod od 183,8 milijuna kuna i gubitak od 13,4 milijuna. Prihodi od prodaje bili su na razini od 149,7 milijuna kuna, dok su lani u prvih šest mjeseci iznosili 178,1 milijun kuna.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

VKTV Vinkovci

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija