Pv 3851

Rebalans proračuna Izmjenom poreza na dobit državni proračun povećat će iduće godine prihod za oko 500 milijuna kuna

Budućnost mljekarstva Farmeri propadaju, u domaću mljekarsku industriju se ne ulaže, ali zato kupujemo litvanski sir i češko mlijeko

Dramatične brojke Osječko-baranjska županija bilježi gubitak od 1,2 milijarde kuna i zastrašujuću nezaposlenost

s markova trga

aktualno

priča s razlogom

Str. 8-9

Str. 10-11

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 3. studenoga 2014.

Godina LXI / Broj 3851. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

lakoća poslovanja / bacanje hrane / predstavljanja tvrtki / regija / turizam / svijet financija

BAN POSE G PRILO info EEN osi

n Što do pe Network e Euro is r rp Ente

malo i srednje poduzetništvo

kakvi smo u usporedbi s eu-om?

U Hrvatskoj, male i srednje tvrtke zaslužne su za 44 posto ukupnog izvoza, a po dodanoj vrijednosti gotovo već dosežu europski prosjek >> 4-5

intervju: Andrija Polić

Udružili smo se kako bismo sudjelovali u kreiranju zakonodavnog okvira koji se odnosi na nas, proizvođače delikatesne hrane, kaže vlasnik i direktor Stelle Mediterranea >> 6-7

financijska imovina veća od BDP-a

Financijska imovina građana u sedam mjeseci dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima >> 21

09:00–09:05

OtvaranjeHotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati Hrvoje Pauković, direktor, Hrvatski ured za osiguranje

09:05-09:30

5

Trendovi u štetama automobilske odgovornosti: plaćamo li previše? dobrih razloga zašto mr. sc. Slaven Dobrić, član Uprave, Allianz Zagreb d.d. doći na Superprodavač

POZIVAMO VAS NA 09:30–10:00 MTPL BI claims development patterns in various EU konferenciju: markets DVODNEVNU EDUKATIVNU Morley Speed, Guy Carpenter • 24 predavanja iz područja prodaje POSLOVNU 10:00-10:30 Direct KONFERENCIJU claims settlement – Polish insurance market experience • 20 vrhunskih predavača 10:30–11:00 11:00–11:30 11:30–12:00 12:00-12:30

Marek Jędrasiewicz, AVANSSUR S.A. Branch in Poland • Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom

predavanju Uvjeti osiguranja od AO • DvaPravni dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke prof. dr. sc. Marijan Ćurković, Sveučilište u Zagrebu, fakultet • Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem

PwC pauza za kavu - Hotel Royal – restoran i kavana unapređenja vaših prodajnih rezultata Zaštita prava i interesa zainteresiranih osoba u području osiguranja Matija Kovačević, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

Lančani sudar – ne/prilika za osiguratelje i oštećenike POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) • Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) Berislav osiguranje d.d.

Cijena jedneMatijević, kotizacije zaCroatia OBA dana iznosi • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

Popravljanje štete - naknada u obliku novčane rente 1.490,00imovinske kn + PDV 25% Vlatka Paškvalin Bošković, sutkinja, Općinski građanski u Zagrebu KAKO sud SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te

12:30-13:00

prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili radni materijali (blok, kemijska olovka)povreda te potvrda o sudjelovanju.

Gotovinske uplate na samoj 13:00-13:30 Kumulacija prava osobnosti na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742 konferenciji ne primamo.

Vitomir Boić, predsjednik, Županijski sud u Velikoj Gorici

13:30-14:30

Ručak - Hotel Camellia – restoran SPONZORI:

14:30-15:30

MEDIJSKI P O K R O Paralelne VITELJI: prezentacije

Radionica Prezentacija i radionica (Salon Oleandar) (Hotel Camellia - dvorana Lavanda) Program je na www.poslovni-savjetnik.com Prometne nesreće s međunarodnim Digitalna forenzika osobnih vozila s elementom - mjerodavno pravo praktičnim primjerom prof. dr. sc.

Davor Babić, Sveučilište u Robert Spudić, prometni vještak 21.10.2014.

Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1 Zagrebu, Pravni fakultet Jože Škrilec, prometni vještak 15:45-16:00

Zatvaranje konferencije (plenarna dvorana Royal)

Dani hrvatskog Dani Dani hrvatskog hrvatskog osiguranja osiguranja osiguranja Opatija, 05. - 07.11.2014.

Opatija, -- Hotel 07.11.2014.

Hotel Royal i 05.

Grand 4 opatijska cvijeta Opatija, 05.

07.11.2014.

Hotel Royal i Grand Hotel 4 opatijska cvijeta

Srijeda, 5. studenog 2014.

Srijeda, 5.–studenog 2014. i terasa Hotel Royal predvorje recepcije Srijeda, 5. studenog 2014.

PRELIMINARNI PROGRAM Hotel Royal i Grand Hotel 4 opatijska cvijeta PRELIMINARNI PROGRAM PRELIMINARNI PROGRAM

www.dani-osiguranja.huo.hr

Hotel Royal – predvorje recepcije i terasa Hotel Royal – predvorje recepcije i terasa

20:00

Koktel druženje

20:00 20:00

Koktel druženje Koktel druženje

Četvrtak, 6. studenog 2014. Četvrtak, 6. studenog 2014.

Plenarna dvorana Royal - Hotel Royal Četvrtak, 6. studenog 2014.

Plenarna dvorana Royal - Hotel Royal Plenarna dvorana Royal - Hotel iRoyal 09:00-10:00 Registracija preuzimanje konferencijskih materijala

09:00-10:00 10:00 09:00-10:00 10:00 10:00

Registracija i preuzimanje konferencijskih materijala Otvaranje konferencije Registracija i preuzimanje konferencijskih materijala Otvaranje konferencije dr. sc. Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora, Hrvatski ured za osiguranje Otvaranje konferencije dr. sc. DamirMinistarstva Zorić, predsjednik Upravnog odbora, Hrvatski ured za osiguranje predstavnik financija

14:36:07

UVOD

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: BONO MARJANOVIĆ, MBOS SAVJETOVANJE

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava:

Ulagat ćemo u zapošljavanje Sredstva Europskog socijalnog fonda (ESF) ulagat ćemo u zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i javnu upravu. Ta područja financirat će se kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali u ukupnoj vrijednosti od 1,85 milijardi eura. Osim sredstava ESF-a na raspolaganju će nam biti i sredstva Garancije za mlade koja za ovu i sljedeću godinu iznose oko 66 milijuna eura. Prepoznata područja ulaganja te ciljevi koje smo odabrali pokazuju da se Hrvatska odredila za razvojni smjer u kojem vodi računa o osiguranju uvjeta za gospodarski rast i održanje socijalne stabilnosti.

Martina Dalić, zastupnica u saboru:

Zaduženje je sada razuman potez Mislim da je novo zaduženje države očekivan, a s tehničko-financijskog aspekta i razuman potez. Na tržištu kapitala stanje je relativno povoljno, 2015. je predizborna godina, što za Ministarstvo financija znači da nakon ljeta većih financijskih operacija na tržištu kapitala ne može biti. Proračun za 2015. mora donijeti niži deficit i realne mjere za smanjivanje tog deficita i rashoda, u obliku zakona i odluka s primjenom od prvog siječnja. Sasvim je jasno da visina deficita hrvatskog proračuna te nesposobnost i nedjelotvornost Vlade u njegovu smanjivanju ne pridonose jačanju Hrvatske na tržištu kapitala.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:

Usmjerenje na inozemna tržišta S obzirom na složenu situaciju na domaćem tržištu te deflaciju, u Podravci smo donijeli odluku o snažnijem usmjerenju na inozemna tržišta što je rezultiralo rastom prihoda od 3,6 posto. Poremećaji na određenim tržištima poput nestabilnosti tečaja ruske rublje ili odluke HZZO-a o smanjenju cijena lijekova na recept, značajno su nam smanjili neto rezultat. Stabilizacijom tečaja do izražaja će doći svi napori koje ulažemo na inozemnim tržištima i prikazat će se stvarno stanje naših aktivnosti.

Korporativna sigurnost nije babaroga Sustav poslovne sigurnosti svakako nije zasebno tijelo neke poslovne organizacije koje se rabi kad “zagusti”, nego upravo suprotno – potpora u svakodnevnom radu rukovodećeg tima

T

reba znati vagati i donositi ispravne odluke kako bi se postigao željeni cilj – uspjeh u poslovanju. Jedan od značajnih čimbenika u postizanju tog cilja svakako je segment poslovne sigurnosti. Uvriježen je, doduše, pojam “korporativna sigurnost”, no koliko to korporacija mi uistinu imamo da bi to mogao biti i službeni pojam za označavanje tog segmenta neke poslovne organizacije?

U ovom trenutku se mogu prepoznati oni poslodavci koji su u najboljim vremenima zbijali svoje redove, ulagali u ljudske potencijale i obavljali reorganizaciju sustava. Osobno smatram da je to stoga što je u dobrom dijelu tvrtki, poslovnih sustava, ali i javnih poduzeća sigurnost nešto marginalno, nešto što je uglavnom trošak tvrtke ili organizacije. Češća je situacija da unutar organizacije postoje “neki ljudi koji tu moraju biti” jer tako nalažu zakoni, poput obveze zaštite na radu (ZNR) i zaštite od požara (ZOP).

Njima se onda pridodaju i drugi poslovi pa i poslovna sigurnost. Druga najčešća opcija je da su poslovi sigurnosti u Odjelu općih i tehničkih poslova.

Stoga se krenulo s uvođenjem pojma sigurnosti u tvrtkama; nekoć su to uglavnom bili poslovi fizičke zaštite objekata radi sprječavanja krađe i kontrole prisutnosti na radu (tzv. FIT-ovci), dok danas poslovna sigurnost ima (ili bi trebala imati) značajnu ulogu u životu i radu poslovne organizacije.

Uz klasična zaduženja, dobro organizirani segment poslovne sigurnosti danas znači i brigu o poštivanju važećih propisa iz područja sigurnosti, funkcioniranja i ispunjavanja ugovornih obveza

Privatni poduzetnik je itekako zainteresiran da mu tvrtka bude što uspješnija i da ne strepi od inspekcija od strane vanjskih izvoditelja usluga tjelesne i tehničke zaštite, pitanja ekologije, brige o sustavu IT zaštite, prikupljanja relevantnih podataka i informacija od interesa za rad poslovnog subjekta.

Najkraće govoreći, sustav poslovne sigurnosti nije babaroga neke poslovne organizacije, nego bi trebao biti sastavni dio

odvijanja svih poslovnih procesa te organizacije. I nikako nije zasebno tijelo organizacije koje se rabi kad “zagusti”, nego upravo suprotno – potpora u svakodnevnom radu rukovodećeg tima. Imajući u vidu dosadašnje aktivnosti i događanja po pitanju segmenta poslovne sigurnosti, odnosno broja konferencija, stručnih seminara, medijskih istupa strukovnjaka, formiranju predmeta i smjerova na fakultetima i obrazovnim ustanovama, moglo bi se zaključiti da je učinjeno uistinu dosta i da je napravljen ogroman pomak u razumijevanju tog segmenta, no činje-

nica je da se mora učiniti više. Naime, ima još toliko prostora, a tu posebno naglašavam ogroman prostor u podizanju interesa razumijevanja kod poslovnih ljudi, onih koji donose odluke! Oni trebaju i moraju pokazati više interesa za taj segment poslovanja, budući da im često o tom segmentu ovisi uspješnost poslovnog sustava.

I moram naglasiti kako ipak i u tom razumijevanju postoji razlika, ovisno radi li se o privatnoj tvrtki ili javnom poduzeću. Jer privatni poduzetnik je itekako zainteresiran da mu tvrtka bude što uspješnija, da sustav što kvalitetnije funkcionira, da ne strepi od mogućih inspekcijskih nadležnih tijela i eventualnih kažnjavanja (koja predstavljaju doista bespotrebno trošenje sredstava), a vođeni time i traže suradnike koji su sposobni realizirati sve navedeno, pa i više.

Dok se u sustavu javnih poduzeća znaju pridodati i drugi ključevi zapošljavanja pa se u nekim slučajevima i ne postignu baš učinci kakvi bi se postigli u privatnim tvrtkama. Jer nema ključeva, ili ako ih ima, sami poduzetnici cijenu tih ključeva osjete na vlastitoj koži.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 44% hrvatskog izvoza ( 54% ostvare mala i srednja poduzeća

*vijesti Dobit Ina Grupe Dobit iz poslovanja Ina Grupe u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,04 milijarde kuna, 45 posto više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit je iznosila 583 milijuna kuna ili 51 posto više nego lani. Neto zaduženost tvrtke se smanjila za 30 posto te iznosi nešto više od četiri milijarde kuna. Omjer duga i kapitala smanjio se na 22,3 posto. U promatranom je razdoblju Ina povećala kapitalna ulaganja za sedam posto na razinu od gotovo 1,1 milijarde kuna.

Pad plaća u Zagrebu Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Zagrebu za kolovoz je iznosila 6388 kuna, što je za 58 kuna ili za 0,9 posto manje nego mjesec ranije, podaci su Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj. U osam mjeseci ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6434 kune, što je nominalno povećanje od 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ingra ugovorila posao od 24 milijuna kuna

Hrvatska Ingra i alžirska državna tvrtka Cosider potpisale su novi ugovor o projektiranju, isporuci i montaži hidromehaničke opreme za branu L’Ouldjet Mellegue u Alžiru vrijedan 24 milijuna kuna. Ingra i Cosider kao jedna od najvećih kompanija u Africi, zajedno s alžirskom Državnom agencijom za vodne resurse surađuju više od 20 godina, a u realizaciji im je i ugovor za branu Tagharist vrijedan 22 milijuna kuna.

dodana vrijednost hrvatskog MSP-a

Usporedba malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji

U malom poduzetništv rezultati u većini podru Analitičari smatraju kako je u Hrvatskoj nužno provoditi testove učinaka na mala poduzeća za sve pre pojednostaviti. Iako je donesena razvojna strategija za MSP-ove za razdoblje 2013.-2020. s prioriteti Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

H

rvatsko je gospodarstvo 2013. nastavilo trpjeti posljedice gospodarske krize, pri čemu se BDP i dalje smanjivao petu godinu zaredom. Smanjeni su i zaposlenost i dodana vrijednost u sektoru malih i srednjih poduzeća (MSP). Ulazak Hrvatske u EU izmijenio je njenu međunarodnu trgovinu.

Istupila je iz Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini kako bi postala dijelom jedinstvenog tržišta.

Ulazak Hrvatske u EU obvezao je Vladu da nadogradi svoju politiku o malom i srednjem poduzetništvu prema EU normama. No analiza Profil Hrvatske za Zakon o malom poduzetništvu za Europu 2013. pokazuje ispodprosječne rezultate u većini područja.

Zakon o malom poduzetništvu za Europu je vodeća inicijativa politike EU-a kojom se podupiru mala i srednja poduzeća.

Najveći problemi koji su prepoznati u Profilu Hrvatske su slabost u upravljanju i pravosuđu.

Analitičari koji su ga sastavili smatraju kako problem predstavlja i nedostatak dugoročnih zakona i predvidljivost njihovih izmjena što otežava planiranje poslovanja. Smatraju kako je nužno provoditi testove učinaka

na mala poduzeća za sve predstojeće zakonodavne promjene. Ujedno se i upravni postupci moraju pojednostaviti. Iako je donesena razvojna strategija za MSP-ove za razdoblje 2013.-2020. s prioritetima koji su važni na europskoj razini, ona još nije pretvorena u mjere politike.

Vrijeme i troškovi potrebni za zatvaranje poduzeća viši su od prosjeka EU-a za oko 50 posto Pala produktivnost Mala i srednja poduzeća su važan dio gospodarskog razvoja Hrvatske, a u međunarodnoj trgovini su zaslužna i za 44 posto cjelokupnog hrvatskog izvoza. No iako nema velikih razlika u veličini ili udjelu u zaposlenosti, hrvatski MSP imao je 2013. godine dodanu vrijednost od 54 posto što je četiri postotna boda ispod prosjeka EU-a. Opća gospo-

darska situacija u 2013. ostala je i dalje osjetljiva, a između 2009. i 2012. realni BDP smanjio se za 11 posto, privatna potrošnja za 35 posto, ulaganja za 11 posto i industrijska proizvodnja za 16 posto.

BDP se 2013. smanjio za otprilike jedan posto, a industrijska proizvodnja za dva posto. Takvi gospodarski rezultati dijelom su posljedica pogoršanja trgovinskih uvjeta i slabe potražnje tijekom krize.

Razlog tomu mogu biti i nedovoljna privatizacija i fleksibilnost tržišta rada prije 2012. godine. Nezaposlenost raste od 2009. i u prosincu 2013. dosegla je 17,2 posto. Mala i srednja poduzeća smanjila su zaposlenost za 15 posto što je manje od 19 posto pada u velikima. No pad dodane vrijednosti više je utjecao na mala nego na velika poduzeća. MSPovi su zadržali relativno više zaposlenika nego što je bilo potrebno nakon smanjenja dodane vrijednosti. Produktivnost rada je zbog toga pala.

Rezultati su nam is-

podprosječni u većini drugih područja koja uključuju poduzetništvo, ulazak u nove poslovne poduhvate i postupak zatvaranja poslovanja, pristupačnu javnu upravu i izlazak na međunarodno tržište. Hrvatski su rezultati prosječni u pristupu načinima financiranja te vještinama i inovacijama.

Podaci za okoliš pokazuju rezultate iznad prosjeka EU-a, ponajprije zato što se MSP-ovi mogu bolje koristiti javnim potporama za mjere koje se odnose na učinkovitost resursa te ekološke proizvode i usluge.

Hrvatska je 2013. provela mjere politike namijenjene poduzetništvu i

MSP-ovi u Hrvatskoj - osnovne brojke Broj poduzeća Hrvatska broj udio

EU-28 udio

Broj zaposlenika Hrvatska broj udio

EU-28 udio

Dodana vrijednost Hrvatska Milijardi € udio

EU-28 udio

Mikro

134 091

91.7%

92.4%

302 795

30.4%

29.1%

3

17.2%

21.6%

Mala

10 091

6.9%

6.4%

193 449

19.4%

20.6%

3

17.9%

18.2%

Srednja

1 722

1.2%

1.0%

180 239

18.1%

17.2%

4

19.0%

18.3%

MSP-ovi

145 904

99.7%

99.8%

676 483

67.9%

66.9%

10

54.1%

58.1%

388

0.3%

0.2%

319 945

32.1%

33.1%

9

45.9%

41.9%

146 292

100.0%

100.0%

996 428

100.0%

100.0%

19

100.0%

100.0%

Velika Ukupno

5

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( to je 4%

manje od prosjeka EU-a

( 10% manja nego u EU-u

podrška javnosti davanju druge prilike poduzetnicima

Broj MSP-ova

vu ispodprosječni učja dstojeće zakonodavne promjene. Ujedno se i upravni postupci moraju ma koji su važni na europskoj razini, ona još nije pretvorena u mjere politike

(Indeks: 2008. = 100, od 2012. nadalje procjene) 110 100 90 80

2008.

2009.

2010.

2011.

2012. proc.

MSP-ovi u Hrvatskoj

2013. proc.

2014. proc.

2015. proc.

MSP-ovi u Europskoj uniji

Zaposlenost u MSP-ovima (Indeks: 2008. = 100, od 2012. nadalje procjene) 110 100

U poduzetništvo iz nužde Načelo “Počnimo od malih” u Hrvatskoj se provodi u ograničenoj mjeri.

Općenito se interesi MSPova ne uzimaju u obzir u pripremi novog zakonodavstva. Njihova se stajališta najčešće prikupljaju općenitim postupkom savjetovanja koji nije prikladan za sveobuhvatnu analizu predloženog zakonodavstva iz perspektive MSP-ova. Nema posebnog savjetovanja s

dionicima MSP-ova. Pristup ocjenjivanju učinka predloženog zakonodavstva jednako je tako razvijen samo u ograničenoj mjeri, a test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove nije dovoljno usmjeren na mala i srednja poduzeća i gospodarski utjecaj predloženih promjena niti se provodi sustavno. Šest od 10 ispitanika, pokazuje analiza, poduzetništvo smatra poželjnim izborom karijere.

To je nešto veći broj od onog u EU-28. Time se djelomično objašnjava zašto mnoge odrasle osobe uskoro namjeravaju pokrenuti vlastiti posao i zašto uspješno poduzetništvo ne povlači za sobom prepoznavanje u

Za zatvaranje stečajnog postupka potrebno je više od tri godine i 15 posto dužnikove imovine zama. Dostupnost javne financijske potpore i jamstava se pogoršala u odnosu na prethodnu godinu, ali je okvirno ostala u skladu s prosjekom EU-a.

Manje smo inovativni i teško izvozimo Vještina i inovativnost u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU-a prema gotovo svim pokazateljima. Jedino pokazatelj internetskih prodaja MSP-ova pokazuje natprosječne rezultate.

90 80 70

2008.

2009.

2010.

2011.

MSP-ovi u Hrvatskoj

2012. proc.

2013. proc.

2014. proc.

2015. proc.

MSP-ovi u Europskoj uniji

Dodana vrijednost MSP-ova (Indeks: 2008. = 100, od 2012. nadalje procjene) 120 110 100 90 80 70

2008.

2009.

2010.

2011.

MSP-ovi u Hrvatskoj

2012. proc.

2013. proc.

2014. proc.

2015. proc.

MSP-ovi u Europskoj uniji

Učinkovitost 10% Niska učinkovitost, napredak

Visoka učinkovitost, napredak

5%

8

Napredak tijekom vremena

pristupu načinima financiranja. Zbog toga je ukupni napredak u područjima politike obuhvaćenima Zakonom o malom poduzetništvu za Europu relativno skroman.

Ulaganje u vještine manje je od prosjeka EU-a (57 posto, u usporedbi sa 66 posto u EU28), a inovativni MSP-ovi malo su manje zainteresirani za suradnju nego u ostatku Europe.

Hrvatski MSP-ovi zaostaju za europskima uglavnom u svim djelatnostima povezanima s uvođenjem inovacija.

Manje prodaje dolazi od novih proizvoda na tržištu i inovacija u poduzeću nego što je slučaj kod MSP-ova u ostatku EUa. Hrvatska mala i srednja poduzeća teško dolaze do stranih tržišta, pokazuje Profil. Postupci uvoza i izvoza složeniji su od prosjeka u EU-u. Druge zemlje imaju jednostavniju dokumentaciju, a kraće im treba za dovršavanje postupaka i imaju niže troškove. Izvoz je 2012. narastao za 1,6 posto (u odnosu na 2011.), ali se 2013. smanjio za 5,9 posto. Bitan je razlog tome činjenica da je Hrvatska, s obzirom na to da se pridružila EU-u, morala istupiti iz Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini kojim je obuhvaćeno nekoliko zemalja Jugoistočne Europe koje nisu članice EU-a. Time nije samo izgubila neke prednosti koje je imala u trgovini sa svojim prijašnjim partnerima, već se morala i natjecati s jakom dugogodišnjom konkurencijom na jedinstvenom tržištu.

(Složena godišnja stopa rasta 2008. - 2013.)

društvu ili visoki društveni status. I izlazak iz poduzetništva je jednako težak. Vrijeme i troškovi potrebni za zatvaranje poduzeća viši su od prosjeka EU-a za oko 50 posto. Za zatvaranje stečajnog postupka potrebno je više od tri godine i 15 posto dužnikove imovine.

Prosječan broj odbijenih zahtjeva za kredite koji bi omogućili poslovni pothvat viši je od onog u drugim članicama EU-a. Spremnost banaka za davanje kredita je prosječna, no to može biti i znak strogog inicijalnog odabira mogućih podnositelja zahtjeva i toga da se njihove zahtjeve odbija u preliminarnim fa-

3 7 92

0%

5

1 -5%

Niska učinkovitost, pogoršanje -2.5

-1.5

Visoka učinkovitost, pogoršanje -0.5

0.5

1.5

-10% 2.5

Razlika od prosjeka EU-a (u standardnim odstupanjima; prosjek EU-a=0) Legenda: 1. Poduzetništvo 2. Druga prilika 3. Pristupačna javna uprava 4. Državne potpore i javna nabava

5. Pristup načinima financiranja 6. Jedinstveno tržište 7. Vještine i inovacije 8. Okoliš 9. Izlazak na međunarodno tržište

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

14 mil kn ( Po lakoći poslovanja Doing Business 2015

uložila Stella Mediterranea u dva objekta

65. od 189 zemalja

Andrija Polić, vlasnik i direktor tvrtke Stel

Delicije imaj Ako prodajete proizvod koji ima dodanu vrijedost, odnosno dod potrošačima. No to u našim trgovačkim lancima nije moguće, a Po novoj metodologiji Hrvatska je napredovala za dva mjesta, dok je po staroj ostvarila skok od čak 24 mjesta Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja Doing Business 2015 Hrvatska je među 189 zemalja zauzela 65. mjesto. Rangiranje je ovaj put rađeno po novoj metodologiji analize propisa koji se primjenjuju na tvrtke, i po toj metodologiji Hrvatska je napredovala za dva mjesta, dok je po staroj metodologiji ostvarila skok od čak 24 mjesta.

“U zadnje dvije godine Hrvatska je prijavila više reformi nego u periodu od 2007. do druge polovine 2012.”, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Napravljen je i katalog poslovnih zona sa 130 lokacija spremnih za prihvat investicija Napredak je ostvaren u pet pokazatelja - uknjižba vlasništva (14 mjesta), prekogranično trgovanje (13 mjesta), dobivanje električne energije (1 mjesto), rješavanje insolventnosti (42 mjesta), a najveći skok ostvarila je prema pokazatelju zaštite ulagača (95 mjesta).

“Hrvatska je promijenila okruženje i zemlja je koja štiti ulagače jer smo sa 157. mjesta, kad je ri-

ječ o zaštiti ulagača, napredovali za 95 mjesta i sada smo na 62. mjestu”, kazao je Vrdoljak. Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Makedonija, na 30. mjestu, Crna Gora na 36. mjestu, Bugarska na 38., Rumunjska na 48., Slovenija na 51. i Mađarska na 54. mjestu. Iza Hrvatske je Albanija na 68. mjestu, Kosovo na 75., Srbija na 91. te Bosna i Hercegovina na 107. mjestu.

Izravna ulaganja Prema podacima Hrvatske narodne banke, izravna inozemna ulaganja u prvoj polovini ove godine dosegnula su dvije milijarde i 170 milijuna eura, što je četiri puta više nego cijele prošle godine. To je prema ministru Vrdoljaku rezultat aktivne politike i Vladinih mjera privlačenja investicija kao i velikog angažmana Agencije za investicije i konkurentnost.

“Dokaz tome je činjenica da je prema bivšem zakonu o poticanju ulaganja 2007.-2012. odobreno 89 zahtjeva, a u samo godinu i pol dana primjene novog zakona, zaprimljeno je 355 prijava. Ukupan iznos investicija prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenja investicijskog okruženja je oko 18 milijardi kuna, a broj novozaposlenih je oko 11.000”, istaknuo je Vrdoljak te dodao kako se u zadnje dvije godine ukidanjem parafiskalnih nameta gospodarstvu ušte-

djelo 495 milijuna kuna.

U portfelju Agencije za investicije i konkurentnost trenutačno je oko 150 investicijskih projekata, i to velikih tvrtki, uglavnom na području farmaceutike i turizma. Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić istaknuo je investicije u farmaceutskom sektoru od gotovo dvije milijarde kuna - Plivine investicije od gotovo milijardu kuna, 400 milijuna kuna Jadranskog Galenskog laboratorija, te investiciju Belupa od gotovo 400 milijuna kuna. “Investitori koji od prvog dana dođu i rade s nama, koji su ozbiljni i točno znaju što žele, lako nađu dio Hrvatske gdje će investirati i nemaju problema”, rekao je Novinić dodajući kako su u suradnji s lokalnim zajednicama napravili katalog poslovnih zona sa 130 lokacija spremnih za prihvat investicija.

Komentirajući rezultate istraživanja Doing bussines Svjetske banke prema kojem je Hrvatska napredovala u posljednjih godinu dana, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako je ukupna ocjena stručnjaka da se sada u Hrvatskoj lakše može pokrenuti posao i poslovati. “Sada smo u prvoj trećini od ukupnog broja zemalja po lakoći poslovanja u svijetu, što ne izgleda tako loše”, rekao je Grčić.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Stella Mediterranea u svom pogonu u Klisu proizvodi 34 vrste gastro proizvoda koji su na tržištu poznati kao brend Stella Croatica. Vlasnik tvrtke Andrija Polić može se pohvaliti da je za dva objekta u dva navrata povukao poticajna sredstva iz programa IPARD. Proizvodi ove tvrtke dobili su niz priznanja i nagrada, a tvrtka je prije dvije godine proglašena najboljim hrvatskim izvoznikom.

Koliko ste investirali i koliko sredstava ste povukli?

- Ukupna investicija prvog objekta vrijedna je sedam milijuna kuna, a iz programa IPARD povučena su dva milijuna kuna. U njemu se proizvodi maslinovo ulje, deserti od smokve, badema i agruma, zdravi snack s medom, keksi, džemovi, likeri i namazi. Svi proizvodi su na bazi starih dalmatinskih recepata, a ekološka proizvodnja i suradnja sa znanstvenim institucijama nam je trajna odrednica. Druga investicija u susjedni objekt, započe-

ta prošle godine, vrijedna je također sedam milijuna kuna, a iz IPARD-a se predviđa povući ponovno dva milijuna kuna. U tom će se objektu proizvoditi dodaci prehrani za ekološku proizvodnju i prehrambeni proizvodi za posebne potrebe. Objekt je nedavno dobio uporabnu dozvolu tako da uskoro počinjemo s proizvodnjom. Što još imate unutar kompleska na Klisu?

- Unutar kompleksa izgrađeno je eko-etno selo za primanje grupa i degustacije. Imamo i ekološki maslinik za koji smo dobili nagradu za najbolje agroturističko imanje u Dalmaciji. Taj prvi natječaj raspisan je u sklo-

Proizvodi u trgovačkim lancima loše se prodaju ako nisu vidljivi i cjenovno prihvatljivi pu projekta COAST programa UNDP-a čiji je cilj poticati razvoj kvalitete, inovativnost i atraktivnost agroturističke ponude. Od financijske naknade izgradili smo aromatični park, dok za eko-etno imanje od Ministarstva kultu-

re tražimo status kulturnog dobra. Kompleks tog sela zauzima površinu od oko 700 metara četvornih, a na ovom projektu mnogo nam je pomogla suradnja s Etnografskim muzejom u Splitu. Tu imamo i kompleks sa začinskim i

Smokve i uvozimo Koliko smokava preradite godišnje i gdje ih nabavljate?

- Godišnje preradimo 10 tona smokava koje dijelom nabavljamo iz Hrvatske, a dijelom uvozimo iz Španjolske i Grčke. Ove godine urod smokava kod nas je strašno podbacio kao i njihova kvaliteta, tako da ćemo morati više uvesti nego otkupiti kod nas. Inače, uvozimo samo ekološke smokve, koje je kod nas teško nabaviti. Maslinovo ulje, bademe i druge sirovine nabavljamo na domaćem tržištu.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 10 mil kn

lajnjski promet te tvrtke (3 milijuna kuna ostvarena dobit)

7

( 34 proizvoda

proizvodi Stella Mediterranea

la Mediterranea

u svoju cijenu atni nutritivni ili kvalitativni element, i ako ga želite naplatiti po cijeni koju zaslužuje, to morate objasniti specijalizirane delikatesne trgovine su u Hrvatskoj rijetkost na tržištu imaju proizvodi koji se prodaju u trgovačkim lancima, kao što je i u drugim državama. Takvi proizvodi loše se prodaju ako nisu vidljivi i cjenovno prihvatljivi. Mi svoje proizvode prodajemo u specijaliziranim trgovinama u kojima se prodaju delicije i gdje nema masovne kupnje. Sa svakim kupcem u takvim trgovinama prodavač porazgovara. Osim toga, ako želite ući u nacionalni lanac, morate platiti ulaze i izlistavanje, ali imati i količinu koju mi nemamo.

aromatičnim biljem ovog podneblja. Naša orijentacija je održivi razvoj i poštivanje okoliša. Uvažavanje održivog korištenja energije našlo je primjenu pri gradnji zgrada.

Kakve rezultate ostvaruje Stella Mediterranea?

- Tvrtka ima 30 radnika od kojih je 25 stalno zaposleno. Prošle godine je imala 10 milijuna kuna prometa i ostvarila dobit od tri milijuna kuna. Imamo status ulagača tako da smo oslobođeni 50 posto poreznih davanja državi. Izvozimo na najvažnija inozemna

tržišta. Prva smo hrvatska tvrtka koja je dobila halal certifikat.

Kakve ste prošle godine osjetili probleme na tržištu Ruske federacije?

- Prošle godine je devalvirala rublja u odnosu na euro tako da su cijene naših proizvoda porasle za 25 posto što je rezultiralo velikim padom. Iako nam je to bilo važno tržište, morali smo nadoknaditi taj pad tako da nas ovi najnoviji odnosi Europske unije i Rusije nisu puno pogodili. Imali smo godinu dana za pronalazak drugih tržišta, što smo

i uspjeli, pogotovo kad je riječ o Skandinaviji i Japanu, a povećali smo plasman i na ostala inozemna tržišta.

Koliko je rusko tržište spremno za nove brendove?

- Kad je riječ o novim brendovima pogotovo delicijama, rusko tržište je jedno od najzahvalnijih.

Rusi ne vole eksperimentirati, ali jako vole nove brendove s njima poznatih područja. Oni Jadransko more doživljavaju kao poznato područje, a Hrvatska im je u dobrom sjećanju. Jedini problem

Vaše maslinovo ulje dobilo je veliko priznanje.

Koje?

- Svake godine šaljemo naše uzorke na ocjenjivanje maslinovih ulja na Noćnjaku. Zlatna medalja na tom nacionalnom ocjenjivanju bila je uvjet da nastupimo na svjetskoj izložbi maslinovih ulja.

Ove godine to ocjenjivanje bilo je u Japanu gdje smo dobili zlatnu medalju za najkvalitetnije maslinovo ulje iz ovog dijela Mediterana. Inače, u Japanu prodajemo ulje i džemove od smokava.

Japanci vole delikatesne proizvode, pogotovo one ručno izrađene i zapakirane.

Jeste li uspjeli ostvariti rezultate kao Grupacija proizvođača delikatesne hrane?

- Nas pet proizvođača osnovali smo pri Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Grupaciju proizvođača delika-

tesne hrane. Naš cilj nije povoljnija nabava niti nam je cilj postati klaster, već sudjelovati u kreiranju zakonodavnog okvira koji se odnosi na nas proizvođače delikatesne hra-

Kad je riječ o novim brendovima pogotovo delicijama, rusko tržište je jedno od najzahvalnijih ne. Želimo detektirati zakonodavne nelogičnosti i ispraviti ih u suradnji s institucijama. U svakom slučaju, želimo postati partneri, ali i zajednički nastupati jer smo svi izvoznici. Znači, ne udružujemo se radi smanjenja troškova nego radi lakšeg poslovanja. Riječ je o jedinstvenim i prepoznatljivim proizvodima vrhunske kvalitete, a zajednički možemo imati lakši pristup tržištu delikatesne hrane. Znamo da imamo što ponuditi.

Prepoznaju li hrvatski potrošači vrijednost takvih proizvoda?

- Nismo baš najzadovoljniji što se toga tiče. Postoje doduše ljubitelji delikatesnih i eko proizvoda u Hrvatskoj, ali općenito to nije izraženo kao na drugim razvijenijim tržištima. No, to će se, uvjeren sam, što vrijeme više bude odmicalo, promijeniti. Ako prodajete proizvod koji ima dodanu vrijedost, odnosno dodatni nutritivni ili kvalitativni element, i ako ga želite naplatiti po cijeni

koju zaslužuje, to morate objasniti potrošačima.

Primjerice, da biste prodali maslinovo ulje koje je osvojilo zlatnu medalju na nekom inozemnom ili domaćem ocjenjivanju, morate kupcu objasniti zašto je ono skuplje.

No to u našim trgovačkim lancima nije moguće, a specijalizirane delikatesne trgovine su u Hrvatskoj rijetkost. A činjenica je da kada imamo prezentaciju svojih integralnih keksa u dm-u prodamo osjetno više nego kada je proizvod standardno izložen na polici. Uspjeli smo se plasirati i u Kraševe trgovine i tom suradnjom smo zadovoljni.

Koliko oscilira prodaja na domaćem tržištu za vrijeme turističke sezone i izvan nje?

- Dosta oscilira, pogotovo nam je to važno otkako smo otvorili eko-etno selo u kojem turistima predstavljamo svoje proizvode i imamo jako dobra iskustva. Skandinavci su najbrojniji gosti na našim degustacijama, a možda je i to pomoglo da od prošle godine proizvode plasiramo u Švedsku.

U što ćete još ulagati?

- Budući da smo u zadnje vrijeme dosta ulagali, nekih četiri godine nećemo ulagati, a potom bismo trebali investirati u centar za borbu protiv bolesti novog doba, u prvom redu protiv pretilosti. Taj projekt već razrađujemo, a riječ je o gradnji objekta edukativnog i zdravstvenog karaktera.

8

S MARKOVA TRGA

( oko 1000 poduzeća

godišnje koristilo olakšicu za reinvestiranu dobit

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( sa 2 na 3 mil kn

podignut prag za obvezno plaćanje poreza na dobit

Rebalans proračuna i prateći zakoni

Tko reinvestira dobit ne smije otp Izmjenom poreza na dobit državni proračun povećat će iduće godine prihod za oko 500 milijuna kuna. Državnoj blagajni od plana za 2,6 milijardi kuna. Prema izmjeni proračunskog plana za ovu godinu, ukupni prihodi proračuna trebali bi izno Igor Vukić vukic@privredni.hr

T

vrtke koje ubuduće budu koristile olakšicu poreza zbog reinvestiranja dobiti, dvije godine neće smjeti otpustiti radnike. Novost je to u Zakonu o porezu na dobit, koji je Vlada prihvatila prošli tjedan, zajedno s rebalansom državnog proračuna.

Olakšicu će moći koristiti samo oni poduzetnici koji su doista investirali u dugotrajnu imovinu, a ne oni koji su investicije odgodili i još pri tome smanjili broj zaposlenih. Godišnje je poreznu olakšicu za reinvestiranu dobit koristilo oko 1000 poduzeća.

Zakonom je za poduzetnike povećan prag za obvezni ulazak u sustav plaćanja poreza na dobit. Prag je podignut s dva milijuna kuna na tri milijuna kuna. Ulazak u sustav poreza obvezan je ako poduzetnik ima vrijednost dugotrajne imovine veću od dva milijuna kuna, više od 15 radnika i dohodak veći od 400.000 kuna. Sva tri uvjeta moraju biti zadovoljena, a do sada je bio dovoljan samo jedan.

Odstupanje od plana investicija Izmjenom poreza na dobit državni proračun povećat će iduće godine prihod za oko 500 milijuna kuna. Državnoj blagajni potrebna je svaka kuna jer će ukupni prihodi proračuna već ove godine biti manji od plana za 2,6 milijardi kuna. Ministar financija Boris Lalovac objasnio je da je pad prihoda rezultat nastavka gospodarske krize i loših makroekonomskih trendova u okruženju. Vlada je zato promijenila prognozu BDP-a i na kraju godine očekuje pad gospodarstva od 0,7 posto.

Prema izmjeni proračunskog plana za ovu

Vlada je promijenila prognozu BDP-a i na kraju godine očekuje pad gospodarstva od 0,7 posto godinu, ukupni prihodi proračuna trebali bi iznositi 114,5 milijardi kuna.

Smanjuju se i rashodi, za 554 milijuna kuna. Stoga će proračunski manjak biti veći za dvije mi-

lijarde u odnosu na plan.

Umjesto 13,6 milijardi kuna dosegnut će 15,6 milijardi kuna ili 4,8 posto BDP-a. Kad se dodaju troškovi izvanproračunskih korisnika, ukupni manjak proračuna opće države bit će pet posto, umjesto planiranih 4,6 posto, rekao je Lalovac.

Promjena prognoze BDP-a temelji se i na značajnom odstupanju od plana investicija. Umjesto rasta od dva posto, državne investicije past će za četiri posto.

Prihod od poreza na dodanu vrijednost smanjit će se do kraja godine za 1,3 milijarde u odnosu na plan. Poduzeća su slabije poslovala pa je i prihod od poreza na dobit manji za 259 milijuna. I doprinosi su manji za 238 milijuna kuna.

Ušteda na kamatama Rast prihoda ostvaren je na posebnim porezima i trošarinama, za 756 milijuna kuna. Rasle su trošarine na energente, a drukčije su se obračunavale trošarine na automobile, plovila i zrakoplove.

Usporena realizacija investicija povezanih s financiranjem iz europskih fondova smanjila je pri-

hod proračuna za 1,2 milijarde kuna.

Na rashodnoj strani proračuna pojavila se ušteda na trošku kamata, od 260 milijuna kuna.

Rezultat je to povoljnijeg

zaduženja, s kamatom od 3,8 posto, u odnosu na raniji dug koji je bio opterećen kamatom od šest posto. Smanjuju se i subvencije za 368 milijuna kuna.

Neki rashodi će i porasti. Primjerice, rashodi za zaposlene, i to za 332 milijuna kuna. Najveći dio tog rasta otpada na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i spor-

Hrvatska gospodarska komora

Izostala je proaktivna proračunska uloga Pozitivno je to što se rebalans temelji na realnijim makroekonomskim pretpostavkama, ali se svodi tek na preraspodjelu sredstava između proračunskih korisnika.

Izostaje proaktivna uloga

koju je rebalans mogao imati da je donesen ranije. Imao bi ulogu u poticanju gospodarskog rasta i sprečavanju razvoja nepovoljnih tendencija koje ugrožavaju ostvarivanje ciljeva ekonom-

ske politike, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

Rebalans proračuna predstavlja kontinui-

tet sitnih reformskih pomaka i parcijalnih ušteda koje po svom obujmu i nisu mogle imati znatniji makroekonomski učinak.

Učinkovit je pomak moguć jedino ako se ozbiljno pristupi dubokim struk-

turnim reformama koje će omogućiti dugoročno održivo smanjenje proračunskih rashoda i otvoriti mogućnost za porezno rasterećenje gospodarskih subjekata i stanovništva, ocjenjuju u HGK-u.

9

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( sa 2200 na 2600 kn povećan neoporezivi dio dohotka

pustiti ni jednog radnika potrebna je svaka kuna jer će ukupni prihodi proračuna već ove godine biti manji siti 114,5 milijardi kuna Plaćanje PDV-a nakon naplate za 120.000 obveznika Prema izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, poduzetnici čija vrijednost isporuka dobara i usluga nije veća od tri milijuna kuna godišnje, moći će birati hoće li PDV plaćati odmah, čim isporuče robu i račun, ili tek nakon što naplate svoj proizvod ili uslugu.

Ministar financija očekuje da će se oko 120.000 poduzetnika odlučiti za opciju plaćanje PDV-a nakon naplate računa. Do sada je ta mjera vrijedila samo za obrtnike, a sada će vrijediti za sve poduzetnike bez obzira na oblik registracije. Poduzetnicima će na taj način ostati oko milijardu kuna više za tekuću likvidnost. Riječ je o mjeri kojom želimo potaknuti gospodarsku aktivnost, istaknuo je premijer Zoran Milanović.

Uvedena je i dodatna mjera za izbjegava-

nje plaćanja računa. Događalo se da neke tvrtke koriste pretporez u sustavu PDV-a na temelju računa koje su dobile od svojih poslovnih partnera. Od države bi dobile povrat poreza, iako svojim partnerima nisu platili odrađeni posao. Primjerice, podizvođačima - takvih slučajeva je mnogo u građevinarstvu. Nova odredba u zakonu o PDV-u takva “zaboravna” poduzeća učinit će jamcima za plaćanje PDV-a. Porezna uprava moći će ovršiti poreznu obvezu onom poduzetniku koji je neplaćanjem prouzročio štetu.

Radi pojednostavljivanja porezne administracije, Vlada je u izmjenama poreza na dodanu vrijednost ukinula i obvezu podnošenja konačnog obračuna PDV-a (obrazac PDV-K).

Opasnost od deflacije

zredi primjenijvat će se od 1. siječnja iduće godine.

Rast plaća za milijun ljudi Zbog toga će nešto veće plaće dobiti oko milijun

mjenjuje se relativno nisko, na plaće ljudi koji zapravo pripadaju srednjem sloju. Vlada je pokušala ublažiti taj porezni pritisak, a u idućoj će se godini pratiti kakvi će biti efekti na ukupna gospodarska kretanja, rekao je Milanović. Poslodavci će dobiti i poticaje ako zaposle mlade osobe. Prema riječima ministra rada Miranda Mrsića, bit će oslobođeni plaćanja doprinosa na plaću pet godina, ako na neodređeno vrijeme zaposle osobu staru između 15 i 29 godina.

hod za 2,1 milijardu kuna na godišnjoj razini. Zauzvrat će se oporezivati kamata na štednju, odnosno dohodak od kapitala. Prema riječima ministra Lalovca, redovito štedi oko 400.000 hrvatskih građa-

Umjesto rasta od dva posto, državne investicije past će za četiri posto zaposlenih, ali će istodobno biti umanjeni prihodi jedinica lokalne samouprave. Procjenjuje se da će država imati manji pri-

ACI ostaje u državnom vlasništvu U mjestu Slano u Dubrovačkom primorju predsjednik Vlade Zoran Milanović službeno je označio početak radova na novoj, 22. ACI marini. Marina će nositi ime utemeljitelja ACI-ja Veljka Barbierija, a njena izgradnja prvi je kapitalni projekt tvrtke ACI nakon 24 godine od zadnje izgrađene marine. Investicija iznosi 60 milijuna kuna, od čega se 40 milijuna kuna izdvaja za izgradnju kopnenog dijela.

Predsjednik Vlade istaknuo je kako će ACI kao tvrtka od strateške važnosti ostati u pretežitom državnom vlasništvu. “Bit će u nekom obliku dokapitalizirana, nadam se i kroz mirovinske fondove koji predstavljaju novac svih hrvatskih građana”, otkrio je Milanović. Otvaranje nove ACI marine očekuje se početkom sljedeće nautičke sezone. Marina Slano raspolagat će kapacitetom priveznih mjesta za

200 plovila duljine 11 do 25 metara. Ugovor o izvođenju radova potpisan je s tvrtkama Pomgrad inženjering i Lavčević.

“Izgradnja nove marine označava novi početak, ali isto tako znači rast i razvoj Društva, a time i proširenje ponude za nautičare koji posjećuju hrvatsku obalu. Novu ACI marinu posvećujemo Veljku Barbieriju, čovjeku bez kojeg sve ovo ne bi bilo moguće i koji je 1983. svoju viziju pretočio u stvarnost i osnovao ovaj jedinstveni lanac marina koji je i danas sinonim za nautički turizam u Hrvatskoj i kao takav prepoznatljiv u svijetu”, istaknula je Doris Peručić, direktorica ACIja. (J.V.)

5. KONGRES PILANARA JUGOISTOČNE EUROPE

Europom se širi strah od deflacije, upozorio je premijer Zoran Milanović. Deflacija dodatno destimulira ljude da ulažu, prirodno ih motivira da čuvaju novac i da budu konzervativni, rekao je premijer. Stoga su i promjene u oporezivanju u Hrvatskoj usmjerene poticanju potrošnje. Uvedene porezne stope na dobitke od kamata su među nižima u Europi, dodao je premijer. Podsjetio je i da najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto i dalje ostaje u sustavu i prita (348 milijuna kuna) te MUP (98 milijuna kuna).

I masa novca za mirovine bit će veća za 339 milijuna kuna. Trošak za obnovu nakon poplava procijenjen je na 279 milijuna kuna.

Na proračunske prihode u idućoj godini utjecat će i promjena u načinu oporezivanja dohotka.

Donesena je ranije najavljena odluka o povećanju neoporezivog dijela dohotka sa 2200 na 2600 kuna. Najviša stopa poreza na dohodak od 40 posto primjenjivat će se na porezne osnovice veće od 13.200 kuna (prije 8800 kuna). Novi porezni ra-

Počeli radovi na marini u Slanom

na. Njih 50.000 na računima ima oko 76 milijardi kuna (10 milijardi eura) i na tome godišnje zaradi oko 2,3 milijarde pri-

hoda od kamata. Prosječno, dakle, 50.000 kuna po velikom štediši. Uz poreznu stopu od 12 posto ostat će im, smatra Lalovac, pristojnih 45.000 kuna. U drugim zemljama EU-a, osobito sjevernijima, država bi im uzela još više, pa ministar ne očekuje odljev štednje iz hrvatskih banaka.

Prema lokalnim razinama bit će usmjeren i novac koji će se u državni proračun sliti od igara na sreću. Prema odluci donesenoj prošli tjedan, oporezovat će se stopom od 10 posto baš svi dobici, a do sada je granica bila 750 kuna.

Prerada drva vuče nacionalnu ekonomiju Kongres pilanara Jugoistočne Europe održan je peti put zaredom u Slavonskom Brodu. U njegovu je radu sudjelovalo više od 200 predstavnika pilanske industrije i šu-

marstva, trgovaca drvom i dobavljača tehnologije iz Hrvatske, BiH, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Turske, Austrije, Njemačke, Italije i Francuske.

“Ovaj kongres definitivno postaje mjesto kvalitetnih rasprava i prezentacija. Predstavljene su najbolje informacije o sofisticiranim tehnlogijama, razmijenjena su kori-

sna iskustva, dogovorene daljnje aktivnosti...”, izjavio je Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera.

“Vidimo da je drvna industrija realni motor koji je svakodnevno izložen pritiscima surovog tržišta, ali mi vučemo nacionalnu ekonomiju. Mi smo sad na 10 posto nacionalnog izvoza, bez potpora, bez subvencija, znači, to je jedan izuzetan rezultat i radimo na tome da bude još bolje”, rekao je Darko Prodan, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera, inače glavni organizator Kongresa.

Na Kongresu je potpisan i sporazum o suradnji drvoprerađivačkog i šumarskog sektora zemalja Jugoistočne Europe, koji predviđa i zajednički nastup prema EU fondovima. (S.S.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( više od 16.000 farmi

*vijesti Ersteu priznanje za privatno bankarstvo Međunarodni financijski časopis The Banker proglasio je uslugu privatnog bankarstva Erste banke najboljom uslugom takve vrste u Hrvatskoj u ovoj godini. Uz Erste banku u Hrvatskoj The Banker je međunarodnu Erste Grupu svrstao među najuspješnije bankarske grupacije svijeta kada je u pitanju usluga privatnog bankarstva te joj je dodijelio još dvije prestižne nagrade u kategorijama Najbolja usluga privatnog bankarstva u Središnjoj i Istočnoj Europi te Najbolja usluga privatnog bankarstva u Austriji za 2014. godinu.

Arenaturistu porasla dobit

Pulska hotelska tvrtka Arenaturist u devet mjeseci ove godine ostvarila je 62,4 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, što je porast od 16,4 posto u odnosu na dobit iz istog razdoblja prošle godine, navodi se u izvješću te tvrtke na Zagrebačkoj burzi. U toj su tvrtki ove godine povećane prosječne cijene što je utjecalo na povećanje poslovnih prihoda od 6,2 posto na 304,2 milijuna kuna.

Podravci certifikat Poslodavac Partner Podravka je zahvaljujući uspješno izgrađenom sustavu upravljanja zaposlenicima nagrađena certifikatom Poslodavac Partner. Taj certifikat dodjeljuje tvrtka Selectio, savjetnička kuća u području upravljanja ljudskim resursima, a procese kompanija uključenih u projekt certifikat Poslodavac Partner prema Knjizi standarda ocjenjuje stručni tročlani tim sastavljen od stručnjaka u ljudskim resursima koji dolaze iz vodećih kompanija u Hrvatskoj.

bilo u Hrvatskoj 2011.

Budućnost europskog mljekarstva i utjecaj na Hrvatsku

Mljekarstvo bi trebalo biti međ Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje trebao bi biti nacionalni interes jer zemlja ko Ne može osigurati hranu svojim građanima, ističe Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

laskom u Europsku uniju Hrvatska je postala dio europske statistike.

Na nedavnom Svjetskom mljekarskom forumu u talijanskoj Stressi, održanom u organizaciji Europske mljekarske asocijacije (EDA), predavače i sudionike je unatoč raznolikim temama ujedinila briga zbog situacije u mljekarskom sektoru. Europa je glede mljekarstva optimistična, no sada proživljava krizu kojoj se prilagođava i bori se za dugoročni uspjeh.

Sankcije Rusiji već ostavljaju snažan trag na europsku mljekarsku industriju, ali i na čitav sektor.

Posljedice osjećaju farmeri, ali i cijela ekonomi-

ja određenih zemalja. Veliki proizvođači mliječnih proizvoda, prije svega sireva i maslaca, značajno su izvozili na rusko tržište, a nekako uporedo Kazahstan i Bjelorusija prate Rusiju u svojim odlukama te drže europske proizvođače mlijeka također u napetosti. To je dovelo do snažnog europskog pada u proizvodnji, velikih otpuštanja i gubitka tržišta koje nužno treba u što skorijem roku nadoknaditi pronalaskom novih tržišta. Hrvatska i zemlje u okruženju nametnule su se kao logičan izbor. Tako danas na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj možete naći litvanski sir i češko mlijeko, što tradicionalno nije bio izbor domaćih potrošača. Potrošači ih moraju kupovati jer je ekonomska situacija u Hrvatskoj

već više od pet godina vrlo loša, potrošačka košarica se smanjuje iz dana u dan pa kupci biraju jeftinije proizvode, nerijetko na uštrb kvalitete.

Drugima je lakše “Na Hrvatsku proizvodnju mlijeka sankcije Rusiji nemaju značajan izravan utjecaj jer je izvozna bilanca skromna. No, neizravni utjecaj je puno veći i odražava se vrlo negativno na cjelokupni sektor. Ulazak stranih proizvoda na police domaćih trgovačkih lanaca udvostručio se, a u nekim kategorijama i učetverostručio još ulaskom Hrvatske u EU. Sa sankcijama Rusiji on postaje neizdrživ za domaću industriju i farmere. Također, mljekarska proizvodnja je industrija s vrlo niskom maržom i industrija volu-

mena gdje se i najmanji potres osjeća”, ističe Rašeljka Maras, predsjednica CroMilka.

Predsjednica CroMilka dodaje kako se ovaj trend događa i u zemljama

u okruženju, samo što za razliku od Hrvatske, mađarski, češki ili njemački mljekarski sektor posluje puno konkurentnije i u boljim uvjetima. Troškovi poslovanja su puno manji,

Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane

Jedni bacaju, drugi gladuju Dok 850 milijuna ljudi ili svaki osmi čovjek na Zemlji gladuje, u Europi se baca 180 kilograma hrane po stanovniku. Domaći stručnjaci su suglasni: odgovor na tu ludost su održivi razvoj i edukacija Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

rema istraživanjima Svjetske organizacije za hranu (FAO), u svijetu se godišnje baci čak jedna trećina ukupno proizvedene hrane. Konkretno, riječ je o približno 1,3 milijarde tona različite hrane.

Samo u zemljama Europske unije godišnje propadne ili se baci 90 milijuna tona hrane. Istovremeno,

nedovoljno je uhranjeno, pomoć u hrani treba ili je gladno – oko 850 milijuna ljudi na svijetu.

Ovi zastrašujući podaci izrečeni su na nedavnom međunarodnom skupu Kako smanjiti gubitke i bacanje hrane: od polja do stola, održanom na osječkom Poljoprivrednom fakultetu u organizaciji Hrvatske agencije za hranu i FAO-a.

Globalni podaci pokazuju kako na svijetu ima

Ne treba generalizirati Stjepan Tanić, stručnjak iz Regionalnog ureda FAO-a za Europu i Središnju Aziju, kaže kako aktualnu situaciju s gubicima i bacanjem hrane ne treba generalizirati.

“Sve ovo što je rečeno su, naravno, poražavajući podaci.

Međutim, mi smo napravali analizu gubitaka hrane jer ne treba generalizirati budući da se radi o različitim proizvodima i različitoj hrani. Analiza je temeljena na osam grupa proizvoda, a najveći gubici i razbacivanje su u kategoriji gomoljastog povrća, odnosno voća i povrća u cjelini. Ti su proizvodi podložni kvarenju i gubicima već u procesu skladištenja. Kada se promatra aspekt bacanja hrane, najmanje se baca hrana iz kategorija ulja i ribe. Tu se baci oko pet posto proizvoda u domaćinstvima što je znatno manje od 40 posto koliko se baci voća i povrća.

dovoljno hrane za sve, ali je problem u njezinu raspoređivanju. K tome, predviđa se da će potražnja za hranom porasti za 70 posto jer će svjetska populacija do 2050. narasti za dodatne dvije milijarde stanovnika, s današnjih sedam milijardi.

S druge strane, UN procjenjuje kako danas jedan od osam stanovnika Zemlje gladuje, a istovremeno se u Europi godišnje baca oko 180 kilogra-

11

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( manje od 10.000 farmi samo tri i pol godine kasnije

u prioritetima agrarne politike ja nije prehrambeno neovisna i kojoj proizvodnja hrane nije nacionalni interes ne može biti održiva.

PDV na potrošni materijal, hranu za stoku ili sjeme je dvostruko niži, banke su fleksibilnije i posluju s manjim kamatama na kredite, a poticaji se isplaćuju uredno.

“Sve su to stavke koje urušavaju domaću proizvodnju mlijeka na farmama pogledamo li podatke iz 2011. kada je u našoj zemlji bilo više od 16.000 farmi. Samo tri i pol godine kasnije u Hrvatskoj imamo manje od 10.000 farmi mliječnih krava, a brojka pada iz mjeseca u mjesec. Posljednji podaci bi naše kreatore poljoprivredne politike trebali itekako ozbiljno zabrinuti.

Bez lokalne sirovine s domaćih farmi domaća mljekarska industrija ne može poslovati. Pad proizvodnje, rušenje cijena u trgovinama, nedostatak sirovine i uvozni proizvodi, samo su neki od razloga za brigu, ne samo mljekarske industrije, već gospodarstva u cjelini. Može li Hrvatska riskirati gubitak još 30.000 radnih mjesta i pri-

Trgovci odbacuju mnoge jestive ali malo nepravilne proizvode

stanovišta, suočeni smo s pitanjem održive proizvodnje hrane. Također, nameće se pitanje kako proizvoditi više, a manje koristiti resurse i manje zagađivati. Dakle, radi se o onome što podrazumijevamo pod održivom proizvodnjom”, rekla je Vlasta Piližota ističući veliki značaj educiranosti svih sudionika u cijelom lancu od uzgoja do distribucije hrane.

nje i prerade hrane te bacanja hrane u trgovinama i kućanstvima.

“Već danas smo suočeni s velikim izazovima u opskrbi svih stanovnika Zemlje dovoljnim količinama hrane, ali i vodom i energijom. S ekonomskog

Curi iz skladišta, trgovina, hladnjaka...

Nema jednostavnog odgovora na pitanje zašto se gubi tolika količina hrane na njenu putu od polja do stola. Kako navodi Andrea Gross Bošković, ravnateljica Hrvatske

ma hrane po stanovniku.

Prema riječima akademkinje Vlaste Piližote, jaz nedostatka hrane predviđen za 2050. godinu mogli bismo premostiti ako prepolovimo gubitak koji nastaje tijekom proizvod-

ljev poreza, prireza i ostalih ogromnih davanja koje mljekarska industrija i farmeri uplaćuju u državni proračun?”, pita Rašeljka Maras, koja kaže da uvoz nikada nije opcija i on se događa samo u iznimnim slučajevima, kada je proizvodnja u Hrvatskoj nedostatna.

Europa stvara viškove Činjenica je i da europski proizvođači dramatično povećavaju svoju proizvodnju te će svoje proizvode morati negdje plasirati. Povežemo li to sa sankcijama Rusiji, dobivamo EU tržište preliveno mlijekom i mliječnim proizvodima koji nemaju svoj plasman. Upravo iz tog razloga Europa ubrzava pregovore sa SAD-om o TTIP-u, (Transatlantic Trade and In-

agencije za hranu, u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju 30 do 40 posto hrane završava u otpadu iz različitih razloga. U zemljama u ra-

vestment Partnership), trgovinskom ugovoru koji bi trebao olakšati protok roba između EU-a i SADa. Druga je stvar kakav će to imati utjecaj na Hrvatsku. “Izravno, vjerojatno nikakav, no neizravni utjecaj mogao bi biti vrlo važan jer će europske zemlje svoje proizvode plasirati na američko umjesto na hrvatsko tržište”, smatra predsjednica CroMilka. Uz to, zadnjih mjeseci vidljiv je veliki pad cijene svježeg sirovog mlijeka u Europi. “Kako je europsko tržište jedinstveno i određuje cijenu mlijeka, ovaj trend očekuje se i u Hrvatskoj. Upravo zbog toga nužno je podići konkurentnost domaće proizvodnje i učiniti je jeftinijom”, kaže Rašeljka Maras.

Za spas domaćeg mljekarskog sektora, pre-

zvoju gubici se uglavnom pripisuju nedostatku infrastrukture i manjku znanja ili ulaganja u tehnologije skladištenja. Procjena je da se u Indiji 35

ma njezinim riječima, prije svega nužna je agrarna politika koja mljekarstvo stavlja u sam vrh prioriteta. “Podizanje konkurentnosti domaće mljekarske

proizvodnje trebao bi biti nacionalni interes jer zemlja koja nije prehrambeno neovisna i kojoj proizvodnja hrane nije nacionalni interes ne može biti održiva. Ne može osigurati hranu svojim građanima. Nameće se rješenje o spuštanju PDV-a na poljoprivrednu proi-

zvodnju kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. Isto tako, potrebno je povećati broj mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica - jer ako nema krava, nema ni mlijeka. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama, tako i o upravljanju sredstvima, te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje ima velika većina njih. Često su nam izostale i brze reakcije države i intervencije u hitnim situacijama poput poplava, sankcija i slično.

No prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji”, pojašnjava Rašeljka Maras.

do 40 posto svježih plodova gubi zbog nepostojanja hladnjača u veleprodaji i maloprodaji. U Jugoistočnoj Aziji se čak i kod riže, koja se može lako uskladištiti, trećina prinosa može izgubiti nakon žetve zbog štetočina i kvarenja. U razvijenom svijetu gubici hrane prije dolaska u maloprodaju su znatno niži, ali oni koji nastaju u maloprodaji, ugostiteljstvu i kućanstvima su dramatično narasli u posljednjih nekoliko godina.

“Hrana je relativno jeftina, barem za potrošače u razvijenim zemljama, što smanjuje motivaciju za izbjegavanje otpada i gubitaka. K tome, potrošači su navikli na kupnju namirnica s

najvišim estetskim standardima, dakle, trgovci odbacuju mnoge jestive ali malo nepravilne proizvode. Nadalje, sve je veći tzv. komercijalni pritisak, pa ugostiteljstvo često koristi prevelike porcije zbog konkurencije, a u maloprodajama sve češće viđamo ponude tipa ‘kupite jedan, a drugi dobivate besplatno’.

Uz sve to, zbog pretjeranih zahtjeva zakonodavstva u nekim razvijenim zemljama, neželjena hrana odlazi na odlagališta umjesto da se koristi kao hrana za životinje ili kompost”, rekla je Andrea Gross Bošković naglašavajući da je za smanjivanje bacanja hrane važna edukacija.

Pad proizvodnje, rušenje cijena u trgovinama, nedostatak sirovine i uvozni proizvodi neki su od razloga za brigu

12 PRIČA S RAZLOGOM

( pad od 1,2%

bilježe ukupni prihodi 2013. u odnosu na 2012.

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( čak 29,3%

stopa nezaposlenosti u Osječko-baranjskoj županiji

Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije

Isti negativni trendovi s malim pomacima Jedna od najvećih hrvatskih županija u 2013. godini bilježi gubitak od 1,2 milijarde kuna, a slaba je utjeha to što je taj gubitak za 6,7 posto manji nego što je bio godinu ranije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

HGK kao koristan servis gospodarstvu

K

U radu Gospodarskog vijeća HGK-ŽK-a Osijek sudjelovao je i Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. On je pojasnio reformske poteze koji se posljednjih mjeseci provode u sustavu HGK-a, u kojem je broj zaposlenih sa 620 smanjen na 470. Do sad su ušteđeni deseci milijuna kuna, prepolovljen je broj organizacijskih jedinica, a sve s ciljem da se od Komore napravi manji, efikasniji i kvalitetniji servis gospodarstvenicima. Komentirajući pojedine zahtjeve za ukidanjem komorske članarine, predsjednik HGK-a je izrazio čuđenje što se uz 25 komorskih organizacija u Hrvatskoj tako nešto traži jedino od HGK-a. “Takvi zahtjevi najviše govore o slabostima i neznanju onih koji to traže. Uostalom, čak 97 posto članica HGK-a plaća 42 kune mjesečno. Dakle, kvaziargument kako bi to navodno silno rasteretilo njihovo poslovanje u slučaju da se članarine ukinu nikako ne stoji. Naravno, i za te 42 kune HGK mora biti bolji i kvalitetniji servis i opravdati svaku kunu koju nam gospodarstvenici u ovoj teškoj gospodarskoj krizi daju”, naglasio je Burilović.

ada završni račun gospodarstva jedne od najvećih hrvatskih županija, a riječ je o Osječko-baranjskoj županiji, u 2013. godini bilježi gubitak od 1,2 milijarde kuna, onda je zaista teško pronaći neke optimistične tonove. Pa čak i uz činjenicu kako je taj gubitak za 6,7 posto manji nego što je bio godinu ranije (2012.).

Cjelovito, detaljno i argumentirano izvješće o stanju gospodarstva ove županije, predstavljeno

U prvih devet mjeseci ove godine za čak 5000 smanjen je broj radnoaktivnih stanovnika je na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Županijske komore Osijek. Predstavljajući izvješće, temeljeno na podacima iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika Osječko-baranjske županije, Zoran Kovačević, predsjednik HGKŽK-a Osijek, mogao je jedino konstatirati kako osječko-baranjsko gospodarstvo i u 2013. pokazuje negativne trendove, dodavši kako ipak ima i pozitivnih pomaka.

“Ukupni prihodi u 2013. pali su za 1,2 posto u odnosu na 2012. godinu. Istovremeno je ostva-

rena dobit razdoblja porasla za 10,2 posto u odnosu na 2012., dok se gubitak razdoblja smanjio za 1,4 posto. Unatoč tome, ostvaren je negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 1,2 milijarde kuna”, rekao je Kovačević.

Povećane investicije Dobra okolnost osječkobaranjskog gospodarstva je i u tome što je zadržan dobar omjer djelatnosti (28 posto čini prerađivačka industrija, 25 posto poljoprivreda, 20 posto trgovina, a 10 posto graditeljstvo). Pri tome se već godinama najveći pad bilježi u djelatnostima trgovine i graditeljstva. Primjerice, samo do prije nekoliko godina trgovina je bilježila više od šest milijardi kuna prihoda, dok je prošle godine pala na 4,8 milijardi.

Među pozitivnim okolnostima svakako je pokazatelj kako su 2013. ovdašnji poduzetnici u dugotrajnu imovinu investirali gotovo 1,9 milijardi kuna (15 posto više nego u 2012.). Pri tome su najveća ulaganja ostvarena u djelatnosti poslovanja nekretninama (725 milijuna), u poljoprivredi (493 milijuna), prerađivačkoj

industriji (265 milijuna) te opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (205 milijuna).

Nažalost, članstvo u EU-u gospodarstvu ove županije nije donijelo pozitivne pomake u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Iako je brojčano povećan broj tvrtki koje su izvozile, ukupni izvozni učinak je slabiji za 250 milijuna

u odnosu na 2012. godinu. Ukupan izvoz u 2013. iznosio je 3,25 milijardi kuna što je 7,5 posto manje nego godinu prije.

Problemi u vanjskotrgovinskom poslovanju najviše su pogodili prehrambenu industriju. Najprije zbog otežanog izvoza u zemlje Cefte nakon ulaska Hrvatske u EU, a sada i zbog krize u odnosi-

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Osječko-baranjske županije u 2013.

2012.

Broj poduzetnika Dobitaši Gubitaši Broj zaposlenih Ukupni prihodi (u mil kuna) Ukupni rashodi (u mil kuna) Dobit razdoblja (u mil kuna) Gubitak razdoblja (u mil kuna) Konsolidirani financijski rezultati (u mil kuna) Investicije u dugotrajnu imovinu (u mil kuna) Prosječne mjesečne neto-plaće (u kunama) Izvor: HGK - Županijska komora Osijek

39.786 25.021 26.194 686 1954 -1268 1660 3943

2013.

4238 2554 1685 38.488 23.601 24.700 746 1948 -1202 1934 3965

Indeks

96,7 94,3 94,3 108,8 99,7 94,8 116,5 100,5

ma između Rusije i EU-a.

Zbog toga se na sjednici Gospodarskog vijeća čulo mišljenje kako bi trebalo brzo reagirati i pokrenuti članak 37. Pristupnog ugovora Republike Hrvatske s EU-om, kako bi u tri godine mogli zaštititi sektore koji su u padu i time zaštititi nacionalne interese.

Manje radnoaktivnih Iako čitavo hrvatsko gospodarstvo već godinama bilježi pad zaposlenih, ovaj trend je još izraženiji na hrvatskom istoku.

Dok je u Hrvatskoj stopa nezaposlenih na razini od 18 posto, u Osječko-baranjskoj županiji ona je u rujnu ove godine iznosila 29,3 posto. Slična je razlika i kada su u pitanju plaće. Dok je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj prošle godine iznosila 4900 kuna, u ovoj županiji je manja od 4000 kuna. Pri tome zabrinjava to što je u samo prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu za čak 5000 smanjen broj radnoaktivnih stanovnika.

Među pozitivne trendove gospodarstva Osječko-baranjske županije može se uvrstiti i pad insolventnosti poduzeća.

Naime, riječ je o trendu koji je stalan još od 2010. godine kada je insolventnost bila na vrhuncu.

Konkretno, te 2010. godine bile su 1572 pravne osobe s oko 1,56 milijardi kuna, dok je na dan 31. kolovoza ove godine bilo 1136 insolventnih pravnih osoba s dugom od 542 milijuna kuna.

enterprise europe

info

Broj 118, 3. studenoga 2014.

Startup akademija

Učenjem i usavršavanjem do rasta i razvoja Poduzetnici će se kroz seminare informirati i učiti o razradi poslovne ideje, zakonodavnom okviru i pravnim oblicima poduzetništva, upravljanju ljudskim resursima te, među ostalim, računovodstvu i financijama Boris Odorčić

duzetnicima početnicima s područja Zagreba, Primorskogoranske i Dubrovačko-neretvanske županije koji su se prijavili ili imaju namjeru prijaviti se za neku od poticajnih mjera HAMAG-BICRO-a (mikrokredit, jamstvo/pismo namjere, bespovratna potpora), ali i ostalim poduzetnicima početnicima iz navedenih područja. Prvi seminar izobrazbe je održan u rujnu 2014. u Zagrebu, a edukacija se odvija redovito svaki mjesec u određenim gradovima. “Predviđeno je da pilot-projekt traje do sredine 2015., kad bi ga trebao zamijeniti projekt u sklopu programa Poduzetnički impuls za tu godinu”, napominje ona. Ideja za pokretanje ovakve poduzetničke izobrazbe, nastavlja Helena Madunić, proizašla je iz brojnih istraživanja potreba poduzetnika i potencijalnih poduzetnika koje su pokazale da mnogi poduzetnici početnici nemaju dovoljno znanja za pokretanje i vođenje gospodarske djelatnosti.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci Step Ri potpisali su Sporazum o suradnji u provedbi pilot-projekta Startup akademija.

Cilj projekta je pružiti poduzetnicima početnicima osnovna znanja koja su potrebna za uspješno vođenje poduzeća i opstanak na tržištu kako bi se povećala njihova stopa uspješnosti u Hrvatskoj. “Kao institucija koja prati i pomaže aktivnosti poduzetnika početnika, HAMAG-BICRO prepoznao je potrebu za edukacijom u ovoj skupini poduzetnika. Startup akademija predstavlja vrlo važan sustav mentoriranja budući da učenje, usavršavanje i razmjena znanja vode rastu, razvoju i napretku”, izjavio je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a.

Poduzetnici će se tako kroz seminare informirati i učiti o razradi poslovne ideje, zakonodavnom okviru i pravnim oblicima poduzetništva, upravljanju ljudskim resursima, računovodstvu i financijama, prodaji i marketingu, javnom nastupu, upravljanju projektima te pripremi projektnih prijava za sufinanciranje iz nacionalnih ili EU fondova.

Nakon pohađanja Startup akademije, Step Ri ostaje na raspolaganju polaznicima za savjetovanje i mentoriranje.

“Suradnja između Stepa Ri-ja i HAMAG-BICRO-a pokazuje da je moguće stvarati najbolje prakse poticanja poduzet-

ništva i dijeliti ih sa srodnim institucijama. Želimo osposobiti polaznike za lakši početak i vjerojatniji uspjeh i rast poslovanja”, kazao je Boris Golob, direktor Step Ri-ja.

Helena Madunić, glasnogovornica HAMAG-BICRO-a, kaže nam kako je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u suradnji s Razvojnom agencijom Zagreb TPZ, započela poduzetničku edukaciju Startup akademija. “Pilot-projekt započeo je u Zagrebu s ciljem proširenja na sve hrvatske županije”, ističe dodajući kako je sporazum, osim sa Znanstveno-tehnologijskim parkom Sveučilišta u Rijeci, potpisan i s Razvojnom agencijom Dubrovnika (DURA). Edukacija je namijenjena po-

Program obrazovanja sastoji se od osnovnog i specijalističkih seminara. “Pohađanje osnovnih poduzetničkih seminara besplatno je, a za pohađanje specijalističkih seminara plaća se simbolična cijena. Uspješnim završetkom edukacije polaznici dobivaju certifikat o završenoj Startup akademiji na kojem će biti pobrojane glavne teme ovog programa. Za dobivanje certifikata potrebno je završiti osnovni seminar i dva specijalistička po vlastitu izboru”, kaže. Pohađanje edukacije u pilot-fazi projekta je fakultativno, a ovisno o postignutim rezultatima, razmotrit će se mogućnost da izobrazba bude obvezna za sve poduzetnike koji se prijavljuju za neku od poticajnih mjera HAMAG-BICRO-a.

enterprise europe

Piše >> Mirjana Samardžić Novoselec, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika pri HGK-u

Najčešće pogreške u pripremi projekta za financiranje iz EU fondova Iako hrvatski korisnici imaju mogućnost prijave projekata za financiranje iz EU fondova, već niz godina (do 2013. iz pretpristupnih, a od prošle godine strukturnih fondova) učestale se pogreške ponavljaju u svim segmentima pripreme projekta.

na kojem se geografskom području nalaze, jesu li dostatne veličine i boniteta, imaju li dostatne ljudske i financijske kapacitete za provedbu projekta, mogu li u zadanom roku osigurati svu potrebnu administrativnu dokumentaciju...

...

...

Fondovi EU-a postoje kako bi omogućili ostvarenje strateških razvojnih ciljeva Europske unije u raznim sektorima (npr. konkurentnost gospodarstva, zaštita okoliša, prometna povezanost, obrazovanje, zapošljavanje...). Stoga je prvi korak u provjeri kvalitete neke projektne ideje analizirati uklapa li se ona sadržajno u programe koji se financiraju putem EU fondova. Nije dovoljna sama činjenica da se projektna ideja uklapa u sektor koji se financira (npr. konkurentnost malih i srednjih poduzeća) nego i da svojom provedbom pridonosi ciljevima i pokazateljima programa u sklopu kojeg se financira (npr. povećani prihodi od izvoza nakon provedenog projekta ili otvorena nova radna mjesta u MSP-u – korisniku bespovratnih sredstava).

Uz stratešku usklađenost projektne ideje, a kako bi se izbjegli mogući propusti, neophodno je provjeriti usklađenost same projektne ideje s uvjetima natječaja. Najčešće je riječ o tipu investicije ili projektne aktivnosti i troškova koji su natječajem dopušteni, zatim minimalnim i maksimalnim stopama i iznosima sufinanciranja projekta, mogućem trajanju projekta, i drugim specifičnim uvjetima koje svaki natječaj propisuje.

U petnaestogodišnjoj praksi pripreme projekta često se događalo da se iznimno kvalitetne projektne ideje nisu razrađivale u projekt i prijavljivale za financiranje jer njen nositelj (potencijalni prijavitelj projekta) nije ispunjavao potrebne uvjete natječaja.

Stoga je potrebno vrlo detaljno provjeriti koji tipovi institucija su prihvatljivi kao predlagatelji projekata,

...

Da bi projekt bio spreman za prijavu na natječaj, mora imati spremnu kompletnu projektnu dokumentaciju. To, naravno, ovisno o tipu projekta i natječaja podrazumijeva dokaz o vlasništvu zemljišta (u slučaju izgradnje), tehničku dokumentaciju (idejni projekt, glavni i izvedbeni projekt s troškovnicima, građevinsku dozvolu, elaborate sukladno Zakonu o prostornom uređenju), zatim ekonomskofinancijske studije koje dokazuju izvedivost projekta, dokaze o sufinanciranju... Savjetnici u ovoj fazi mogu i trebaju provjeriti stanje dokumentacije, ali i pomoći u pripremi nekih njenih dijelova (npr. po-

slovni planovi, studije izvedivosti, studije o utjecaju na okoliš). ...

Posljednji “najsofisticiraniji” korak u pripremi projekta je osiguravanje njegove izvrsnosti. Ovdje je iskustvo i specifično znanje savjetnika presudno.

Naime, čak i kada neki projekt zadovolji sve faze provjere koje su ranije opisane, ne znači nužno i da će biti odabran za financiranje. Prolaznost na natječaju ovisi o dostupnosti sredstava i konkurenciji. U svom dugogodišnjem iskustvu svjedočila sam natječajima gdje su financirani projekti koji su bili ocijenjeni u rasponu od 90 do 100 bodova (od mogućih 100), iako je 75 bodova dovoljno za prolaz. Jednostavno je konkurencija bila velika, a sredstava malo.

Tako da projekt sa 87 bodova, koji je vrlo kvalitetan, nije dobio sredstva. Stoga je zaista važno od samoga početka pripreme projekta raditi na njegovoj izvrsnosti na način da s predloženim proračunom pokušamo biti što učinkovitiji, ostvariti najbolje rezultate, uvesti inovacije u način provedbe, osmisliti dodane vrijednosti projekta i paziti na horizontalne teme poput zaštite okoliša, rodne ravnopravnosti ili utjecaja projekta na lokalnu zajednicu.

Vještine savjetnika u ovom dijelu projektne pripreme mogu biti presudne da projekt dobije “taj jedan bod više” koji ga može dovesti na listu financiranih projekata.

[Cijeli tekst bloga nalazi se na http://www.hgk.hr/djelatnost/gosp_financije/najcesce-pogreske-projekta-eu-fondovi]

Inovatori nagrađeni u Londonu Na 14. britanskom sajmu inovacija koji je održan u Londonu 15 hrvatskih inovatora i poduzetnika ostvarilo je niz vrijednih uspjeha. Hrvatska gospodarska komora bila je supokrovitelj ovog važnog poslovnog događaja u sklopu kojeg je organizirala i šestu inovacijsku misiju namijenjenu komercijalizaciji hrvatskih inovacija na britanskom tržištu.

U konkurenciji brojnih britanskih inovacija i 10 država iz Europe i Azije hrvatski inovatori osvojili su 20 odličja, platinu, tri posebne nagrade “dvostruko zlato”, osam zlata, sedam srebra te posebnu nagradu Rumunjskog foruma inovatora. Najuspješniji hrvatski izlagač, dobitnica platine i zlatne medalje je Anita Bušić za inovaciju BodyRecog –

kožu oko očiju, tvrtka Cosmel. Svi su oni osvojili i zlatne medalje.

aplikacija za mjerenje i analizu ljudskog tijela, tvrtka Live good, RAZA-TPZ. Nagrade dvostruko zlato osvojili su: Anamaria Medved za inovaciju Sprava za bojenje uzoraka na kosi u jednoj ili više boja, u jednom nanošenju, tvrtka Supernova; Andrea i Miroslav Kovač za inovaciju Coffee cloud i Melita i Dora Močan za inovaciju Eye cream – za osjetljivu

Ostali dobitnici zlatnih medalja su: inovacija MEX-IRDM, autori Ivica Dodig, Davor Cafuta, Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Stanimirović Žiljak – Udruga inovatora Tehničkog veleučilišta u Zagrebu; Inteligentni odjevni predmet s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima, autori Snježana Firšt Rogale, Dubravko Rogale, Gojko Nikolić, Zvonko Dragičević - Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Madrac Thermocare3+ madrac sa sustavom zagrijavanja uz dodatne funkcije za zaštitu higijene i zdravlja, autor Boris Perovski – tvrtka Bernarda i Nikel ruža set prirodne kozmetike za njegu lica, autor Mirjana Brlečić – tvrtka Priroda liječi.

Sedam srebrnih medalja osvojili su: Acidosalus supozitorij za hemoroide, autor Rosa Ferinčević – tvrtka MarinaLab Opus; Voltamini potenciostat, autor Marin Kovačić, mentor Danijela Ašperger – Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zavod za analitičku kemiju; Herbafertil - Biorazgradiva vrećica s organomineralnim gnojivima za intenzivnu prihranu, rast i biološku sanaciju bilja, autori Darija Breitenberger, Maks Udov - Herbafarm-magnolija; Prolips, autor Marko Kravar – tvrtka Termist; Long life za kišobrane, autor Alma Dubravčić - Savez inovatora Karlovačke županije; Multifunkcionalni ortopedski anatomski uzložak za obuću, autor Rolf Stuckle – tvrtka R.S. Fusstechnologi i Podesiva šahta, autori Dragica Nekić, Rade Nekić – PTO Nekić.

www.een.hr

3. studenoga 2014.

2 3

Europski strukturni i investicijski fondovi

Za nova radna mjesta 10,7 milijardi eura Vlada je usvojila Konačni prijedlog sporazuma o partnerstvu, strateškog dokumenta kojim se omogućava korištenje 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u narednih sedam godina Hrvatska vlada je usvojila Konačni prijedlog sporazuma o partnerstvu, krovni strateški dokument kojim se omogućava korištenje 10,7 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Taj novac trebao bi u razdoblju 2014.-2020. pomoći snažnije pokrenuti gospodarsku aktivnost na izlasku iz ekonomske krize, potaknuti zapošljavanje i gospodarski rast kroz potporu poduzetništvu, inovacijama i kvalitetnijem obrazovanju. Također će pomoći u razvoju zelenog i resursnoučinkovitog gospodarstva te pridonijeti borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Sporazum o partnerstvu osigurava korištenje 8,4 milijarde eura iz europskog proračuna za ciljeve kohezijske politike i dvije milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj koji bi se trebali prvenstveno usmjeriti prema realnom gospodarstvu.

Dodatno, za razvoj ribarstva Hrvatska ima na raspolaganju 253 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

Ulaganja iz europskog proračuna predstavljaju samo dio ukupnih sredstava koji su najvećim dijelom povezani s jačanjem konkurentnosti gospodarstva (ukupno

1,9 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), 820 milijuna iz EPFRR-a i 143 milijuna eura iz EFPR-a) te zaštitom okoliša i boljom učinkovitošću resursa (1,1 milijarda eura iz EFRR-a, 1,6 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF), 727 milijuna eura iz EPFRR-a i 75 milijuna eura iz EFPR-a).

upravljati sa 2,278 milijardi eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Program ruralnog razvoja upućen je Komisiji na usvajanje u srpnju 2014. godine, a 23. listopada Komisija je izdala čak 377 primjedbi koje bi se trebale usvojiti kako bi se novac mogao koristiti.

kovitosti poduzeća, a 1,525 milijardi eura je namijenjeno gospodarenju vodama i otpadom, dok će se u razvoj prometne infrastrukture uložiti 1,310 milijardi eura.

Hrvatska želi povećati stopu zaposlenosti sa sadašnjih 55,4 posto na 62,9 posto do 2020. Za prioritete zapošljavanja te kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovanja za sve namijenjeno je 918 milijuna eura iz ESF-a, 271 milijun eura iz EFRR-a i 138 milijuna eura iz EPFRR-a. Za smanjenja siromaštva i socijalnu uključivost predviđen je ukupno 991 milijun eura iz EFRR-a, ESFa i EPFRR-a. Poseban paket od oko četvrt milijarde eura iz EFRR-a i ESF-a usmjerit će se na povećanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sustava, uključujući bolnice. Iz ESF-a 191 milijun eura usmjerit će se na jačanje institucionalnih kapaciteta javne uprave i to za konkretna poboljšanja i mjere koje trebaju rezultirati boljim uslugama za građane.

Sredstva Europskog socijalnog fonda ulagat će se u zapošljavanje, socijalno uključivanje, obrazovanje i javnu upravu kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali u ukupnoj vrijednosti od 1,85 milijardi eura. Na raspolaganju su i sredstva Garancije za mlade koja za ovu i sljedeću godinu iznose oko 66 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede će

Sredstva namijenjena tvrtkama trebala bi se utrošiti na jačanje konkurentnosti i inovativnosti poduzeća te olakšati pristup financiranju malim i srednjim poduzećima kako bi se potaknulo osnivanje novih poduzeća i povećala stopa održivosti postojećih poduzeća, naročito u sektorima koji imaju dobar potencijal rasta. Naglasak je i na energetskoj učin-

Održivi urbani razvoj podupirat će se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), za što je rezervirana posebna omotnica od 365 milijuna eura, a koji će inicijalno biti ponuđen za sedam hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Slavonski Brod i Pulu). Gradovi će sami birati projekte za financiranje prema strategijama održivog razvoja.

Hrvatska primjer dobre prakse Na Općoj skupštini Europskog udruženja zajedničkih garantnih udruženja (AECM), koja je održana u Istanbulu, glavna tema bila je Uklanjanje barijera: jamstva – međunarodna perspektiva. Skupštinu je otvorio Nurettin Canikli, turski ministar trgovine i carina, zajedno s Joséom Fernandom Figueiredom, predsjednikom AECM-a.

AECM broji 40 institucija iz 20 zemalja članica unutar Europske unije, zajedno s Rusijom, Turskom i Crnom Gorom. Udruga zastupa zajednički interes članica prema europskim institucijama, Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, Europskom vijeću, ali i multilateralnim organizacijama - Europskoj investicijskoj banci, Europskom investi-

cijskom fondu i Svjetskoj banci. Članice ove značajne udruge su jamstvene institucije uzajamnog karaktera, privatne institucije, kao i javne jamstvene institucije. Sve članice izdaju jamstva za male i srednje poduzetnike i obrtnike, olakšavajući im pristup financiranju izdavanjem jamstava za kvalitetne poduzetničke kredite kod poslovnih i razvojnih banaka. U 2013. članice AECM-a imale su 76 milijardi eura jamstava u svom portelju te su izdale 25 milijardi eura novih jamstava.

Na Skupštini su predstavljeni novi programi EU-a, Horizon 2020 i COSME, uz primjere dobre prakse zemalja sudionica. Osim zemalja članica, Skupštini su nazočili predstavnici SAD-a, Kanade, Brazila, Japana, Južne Koreje i

uspješne prakse poticanja poduzetnika početnika, pozvana je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) da predstavi svoj jamstveni program EU početnik i Pismo namjere kao temeljni instrument poticanja rizičnijih startup projekata u Hrvatskoj.

Malezije, Europske komisije te multilateralnih organizacija - Europskog investicijskog fonda (EIF), Svjetske banke i OECD-a. Istaknuto je kako će Europska unija izdvojiti 2,3 milijarde eura za unapređenje konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva kroz program COSME. Kao primjer

Radi se o unaprijed izdanom jamstvu, tzv. pre-guarantee, gdje HAMAGBICRO analizira poslovni plan i izdaje pismo namjere prije dolaska poduzetnika u poslovnu banku. Na taj način HAMAG-BICRO uvelike olakšava pristup financiranju poduzetnika početnika kod poslovnih banaka koje učestalo navode probleme nedostatka instrumenta osiguranja kao i nedostatka financijskih pokazatelja.

enterprise europe Incoterms 2010. i Modeli međunarodnih ugovora ICC

U recesiji je nužno stručno obrazovanje Na seminaru o međunarodnoj trgovini predstavljeni su modeli ugovora Međunarodne trgovačke komore, te posebnim klauzulama koje pomažu borbi protiv korupcije i olakšavanju trgovinskih pregovora U organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora ICC Hrvatska i Hrvatske gospodarske komore 22. listopada u Zagrebu je održan seminar Incoterms 2010 i Modeli međunarodnih ugovora ICC-a.

Seminar je pobudio veliko zanimanje okupivši sudionike iz područja bankarstva, prerađivačke industrije, trgovine i špeditere, istaknula je Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica ICC-a Hrvatska. “Stručna edukacija u vrijeme šestogodišnje recesije dobiva sve više na značenju, osobito za tvrtke koje prihode ostvaruju izvozom te učinkovitim uvozom”, kazala je Sunčanica Skupnjak Kapić dodavši kako svi uključeni u međunarodnu trgovinu imaju važan instrument koji im može pomoći u tome da se uspješno bave tim poslom. Međunarodna trgovačka komora ICC osnovana je 1919. godine u Parizu i predstavlja najveću svjetsku poslovnu organizaciju koja zastupa interese svjetske poslovne zajednice prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Ujedinjenim narodima. Djeluje u 145 zemalja i obuhvaća globalnu mrežu od 6,5 milijuna tvrtki te 12.000 udruženja putem 93 nacionalna odbora, kazala je Sunčanica Skupnjak Kapić naglasivši kako je glavna uloga ICC-a donošenje globalnih standarda za međunarodnu trgovinu, kao što su trgovački, pravni te bankarski standardi. Temelj djelovanja ICC-a specijalizirane su komisije i radne skupine koje i pripremaju pravila što se usvajaju nakon dvogodišnjih konzultacija. Hrvatski nacionalni odbor ICC Hrvatska osnovan je 2003. godine, a suosnivači su bili Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska odvjetnička komora, Hrvatska udruga banaka i Hrvatska obrtnička komora. ICC Hrvatska sudjeluje u radu svih 12 komisija ICC-a, prevodi publikacije te organizira seminare.

Glavni predavač na seminaru bio je Koen Vanheusden, direktor Belgijske agencije

Harry van Dorenmalen, predsjednik IBM Europe

Hrvats vrlo pame

Podaci su novi prirodni resurs - kao što je to bila vodena para u 18., ele Boris Odorčić

za vanjsku trgovinu i akreditirani predavač Incoterms pravila, vodeći član Komisije za trgovačko pravo i praksu ICC-a te predsjedatelj radne skupine za model međunarodnog kupoprodajnog ugovora.

Vanheusden je polaznike seminara upoznao s važnošću jasne i globalno usklađene naznake “isporuke”, sa 11 trgovinskih termina Incoterms 2010, njihovom pravilnom upotrebom te odabirom pravilnog Incotermsa. Govorio je i o modelima ugovora te kako ih koristiti. Predstavljen je novi model ICC ugovora o međunarodnoj prodaji, kao i ICC modeli ugovora o trgovinskom zastupanju i ugovora o distribuciji, model skraćenog ugovora, ICC model ugovora o povremenom posredovanju i model ugovora o povjerljivosti.

Riječi je bilo i o nekim posebnim klauzulama i inicijativama kao što su ICC antikorupcijska klauzula, ICC načela za olakšavanje trgovinskih pregovora te ICC klauzule više sile.

Seminar je bio namijenjen tvrtkama koje posluju na međunarodnom tržištu – stručnjacima za izvoz, uvoz, prodaju, nabavu, logistiku i špediciju, upravljanje rizikom i financiranje trgovine, korporativnim pravnicima, konzultantima te drugim pružateljima usluga.

EK usvojio Partnerski sporazum Europska komisija je usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom kojim se postavlja strategija za optimalno korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj. Prihvaćanjem ovog dokumenta osiguran je put za investiranje 8,6 milijardi iz Kohezijskog fonda u sljedećim godinama, a Hrvatska je dobila i dodatne dvije milijarde eura za svoj ruralni razvitak i 252,6 milijuna eura za razvoj ribarstva.

Kompanija IBM, koja proizvodi i prodaje računalni hardver i softver, infrastrukturu, hosting i pruža konzultantske usluge, zapošljava više od 400.000 ljudi u svijetu, a klijente ima u 170 zemalja.

Harry van Dorenmalen, predsjednik IBM Europe, kaže nam kako je kompanija u Hrvatskoj prisutna od 1935. godine. U Hrvatskoj IBM podržava najvažnije gospodarske procese i industrije. Ima ekosustav lokalnih poslovnih partnera i korisnika. Zatim, surađuje sa svim važnijim sveučilištima i tijeli-

Tehnologija se mora koristiti tako da promijeni okoštale radne prakse ma javne uprave i sudjeluje u ostvarivanju poslovnih inovacija. Također, IBM je s portfeljem rješenja i usluga te zajedno sa svojim partnerima uključen u brojne projekte u tvrtkama iz regije, od rješenja za banke do podatkovnih centara i analitike. Što mislite o hrvatskom ICT sektoru, može li se on nositi s europskim i svjetskim igračima?

- Hrvatska je imala jasno definirane prioritete i prije pristupanja Europskoj uniji. Koristite se naprednim informatičkim tehnologijama i inovacijama te imate know-how koji se može mjeriti s bilo kime u svijetu.

Znate što treba napraviti da bi se ostvario rast i konkurentni ste. Danas, kao najmlađa članica EU-a, Hrvatska je svojevrsna najbolja praksa za cijelu Europu jer imate učinkovit i transparentan javni sektor koji usluge javne uprave pruža građanima na suvremen, učinkovit i inovativan način. Rekli su mi da je Zagreb bio prvi grad u svijetu u kojem se parkiranje moglo platiti mobitelom, još 2001. godine. Vodeća tvrtka u vašem maloprodajnom sektoru primjenjuje tehnologiju samouslužnog skeniranja kupljenih proizvoda. Ljekarne su umreže-

ne s liječnicima i recepte razmjenjuju elektronički, što pacijentima omogućuje podizanje lijeka u bilo kojoj ljekarni u Hrvatskoj.

Građani nekim uslugama mogu pristupiti i putem mobitela te na jednak način postavljati pitanja javnoj upravi. Sve to mi govori da je Hrvatska već sad pametna zemlja: zapravo, vrlo pametna zemlja. Dobro, ne možemo reći da ste globalni tehnološki lider, ali razina informatičke pismenosti u Hrvatskoj je natprosječna, kao i penetracija interneta i mobilnih tehnologija. Vaše informatičke tvrtke i stručnjaci ne rade samo u svojoj zemlji, već su dobro umreženi i regionalno, pa i globalno, što Hrvatskoj omogućuje da drži korak s najnovijim tehnološkim dostignućima.

Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje?

- ICT je danas ugrađen u gotovo sve industrije i u praktično sve aspekte ljudskog života. Suvremeno društvo više ne može funkcionirati bez tehnologije. ICT rješenja ugrađena su u upravljačke sustave za distribuciju energije i vode, upravljaju gradskim prometom, raznim procesima proizvodnje, bankarskim i ostalim financijskim sustavima... Uzrok većine problema današnjeg svijeta upravo je u nesavršenostima tih sustava. Prilika koja stoji pred nama ujedno je i prilika za izniman gospodarski rast, a sastoji se od ugradnje dodatne inteligencije u te sustave, koja će omogućiti pametnije upravljanje i riješiti mnoge današnje probleme.

Kako IBM-ova inicijativa Pametniji planet, koju kompanija često ističe, može pridonijeti gospodarskom rastu?

- IBM više od pet godina radi s tvrtkama, gradovima i raznim zajednicama diljem svijeta na provedbi inicijative koju smo nazvali Pametniji planet. Do sada smo u tome bili iznimno uspješni jer su naši korisnici – koristeći se golemim količinama podataka, onime što kolokvijalno nazivamo big data - preobrazili svoje gradove, tvrtke i ustanove uporabom analitike, mobilnih tehnologija, društvenih mreža i usluga računalstva u oblaku. Pristup sve većoj količini podataka mijenja načine na koji donositelji odluka

www.een.hr

3. studenoga 2014.

4 5

ka je već sada etna zemlja

ektrična energija u 19. i ugljikovodici u 20. stoljeću rade i uslužuju svoje korisnike i građane. Sposobnost prikupljanja i analize golemih količina podataka ono je što donosi novu konkurentsku prednost u današnjem pametnom dobu.

Direktori tvrtki dosad su iskustvo i intuiciju smatrali važnim čimbenicima u formuliranju strategija i procjenama poslovnih rizika.

Takva vrsta razmišljanja dobro funkcionira u trenucima kad nemate dovoljno informacija, ali ne i u doba kad imate pristup golemoj količini podataka. U dobu u kojem su svaka tvrtka, svaki grad, svaka zemlja – i svaki pojedinac – sve više povezani s mi-

lijunima drugih, šteta pogreške može biti nepopravljiva. Analitika pomaže vodećim ljudima privatnog i javnog sektora pri svladavanju predrasuda, otkrivanju obrazaca i predviđanju događaja. Društvene mreže i pristup podacima s prijenosnih uređaja prebacuju težište konkurentske prednosti sa zapošljavanja ljudi koji skupljaju znanje na zapošljavanje ljudi koji znaju dobro komunicirati. U doba masovne proizvodnje i masovnih medija, ljudi koji se bave marketingom promatraju stanovništvo određenog područja kroz segmente.

Međutim, pristup golemoj količini podataka i analitičkom softveru korisnike gleda kao pojedince, a ne kao dijelove određenog segmenta definiranog starošću, visinom prihoda, hobijima i slično. Organizacije koje uslugu prilagođavaju pojedinom klijentu, a takvih je već na tisuće, pametne su organizacije. Međutim, uporaba tehnologija tek je pola priče. Druga polovina izazova nalazi se u kulturi: tehnologija se mora koristiti tako da promijeni okoštale radne prakse.

Kakva su vaša predviđanja kad je u pitanju neposredna budućnost ICT industrije?

- Konvergencija do sada razdvojenih tehnoloških područja globalni je trend. Ono što smo do sada promatrali zasebno - kao analitiku, poslovno obavješćivanje, cloud, društvene mreže, mobilne tehnologije – dobiva smisao i potencijal tek kad se kombinira. Danas se svaka rasprava o promjenama u tehnologiji, poslovanju i društvu svodi na raspravu o podacima. Podaci su novi prirodni resurs: kao što je to bila vodena para u 18., električna energija u 19. i ugljikovodici u 20. stoljeću. Danas se svakoga dana stvori oko dvije i pol milijarde gigabajta novih podataka. A čak 80 posto svih podataka koji danas postoje u svijetu nestrukturirani su.

Za nas u IBM-u podaci su ono što donosi novu konkurentsku pred-

nost. Direktori će voditi svoje tvrtke tako što će primjenjivati sve bolje analitičke alate na sve raznovrsnije podatke, i na taj način, tim novim kognitivnim sposobnosti-

Svakoga dana stvori se oko dvije i pol milijarde gigabajta novih podataka ma, mijenjat će industrije u kojima rade i profesiju koju su odabrali. Istodobno, informatička infrastruktura doživljava preobrazbu primjenom cloud tehnologija: isporukom informatičkih i poslovnih procesa kao digitaliziranih usluga. Čak 85 posto novog softvera čine aplikacije koje se koriste u oblaku. Naposljetku, tu su sigurnosno zaštićene mobilne tehnologije i društvene mreže. Sve te tehnologije donose novu moć ljudima koji imaju određena znanja, koji se povezuju putem mreža i koji sada imaju drukčija očekivanja. Naša industrija do sada je bila fokusirana na sustave prenošenja podataka, a sad se usmjerila na sustave aktivne razmjene podataka. Podaci i tehnologije u oblaku mijenjaju društvo i svijet globalnog poslovanja. Mobilne tehnologije i društvene mreže stvaraju novu kategoriju IT usluga usmjerenih prema angažiranju sve sposobnijih pojedinaca. Što biste savjetovali hrvatskim IT tvrtkama i stručnjacima?

- Iz osobnog iskustva znam da tvrtke, gradovi i države mogu biti uspješne jedino ako imaju jasno definirane ciljeve i viziju o tome što žele postići. Osim toga, trebaju jasno definirati što čini njihovu konkurentsku prednost. Što je to u čemu ste dobri? Koliko ulažete u tehnologije, inovacije, istraživanja i razvoj, ljude i partnerstva? Proširite vidike. Prirodni partneri jednog grada su tvrtke, uprava i obrazovne ustanove, i njima treba dodati građane. Građani više nisu samo korisnici: oni žele sudjelovati u rješavanju problema, u osmišljavanju pametnijih rješenja. Građani će biti posebno korisni ondje gdje za rješenje bude trebalo skupiti veću količinu podataka.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Usluge popravaka i održavanja sigurnosne opreme Fina traži nabavu usluge popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Marina Puljek, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+002-0048755.

Osiguranje plovila Jadrolinija traži nabavu usluge osiguranja plovila. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Jadrolinija, 38453148181, Riva 16, Tehnički sektor, Bojana Stanić Stanisavljević, 51000 Rijeka, bojana.stanic@jadrolinija.hr, www.jadrolinija.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/Doku-

mentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2014%2fS+002-0049108.

Usluge održavanja i popravaka programske podrške

Državna riznica Ministarstva financija traži nabavu usluge održavanja i popravaka programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija – Državna riznica, 18683136487, Katančićeva 5, Služba za razvoj i podršku poslovno-informacijskom sustavu Državne riznice, Boris Marciuš, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanu na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0049044.

Posude za otpad 6. maj d.o.o. za komunalne usluge, Umag, traži nabavu posuda za otpad.

Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na 6. maj d.o.o. za komunalne usluge Umag, 56396370038, Tribje 2, Tehnička služba, Aleksandar Mandić, 52470 Umag, aleksandar.mandic@6maj.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0048619.

Bankarske usluge KD Autotrolej, Rijeka, traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na KD Autotrolej za prijevoz putnika Rijeka, 19081493664, Školjić 15, D Autotrolej d.o.o., Služba komercijale, Slavica Šćulac Strenja, 51000 Rijeka, javna_nabava@autotrolej.hr. Više podataka o natječaju na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-

Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+005-0049143.

Stočna hrana Kaznionica u Požegi traži nabavu stočne hrane. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Kaznionica u Požegi, 79863815810, Osječka 77, Odjel upravnih poslova, Blaženka Zailac, 34000 Požega, kaznionica_upravni_odjel@po.tcom.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+002-0048793.

Upravljački kontrolni sustav Grad Zagreb traži nabavu upravljačkog kontrolnog sustava za kontrolu vožnje. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb.hr, 10000 Zagreb, javna.nabava@ zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDo kumenta=2014%2fS+002-0048811.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Distribucija parketa na talijanskom tržištu (BRIT20140711001) Talijanska tvrtka, distributer parketa, traži tvrtke specijalizirane za proizvodnju i prodaju parketa kojima bi ponudila distribuciju na talijanskom tržištu. Tvrtka je zainteresirana za povećanje ponude parketa svojim klijentima te stoga žele u svoj asortiman uvrstiti parkete iz različitih europskih zemalja.

Distribucija dekorativnih proizvoda na češkom tržištu (BRCZ20140819001) Češka tvrtka s vlastitim skladišnim prostorom, specijalizirana za dekorativne proizvode za kuću, traži proizvođača inovativnih dizajnerskih proizvoda. kao što su dekorativni predmeti za unutar-

nje ili vanjsko uređenje, ili namještaja.

Tvrtka nudi trgovačko posredništvo, a željeli bi postati ekskluzivni distributer u Republici Češkoj.

Španjolska tvrtka traži distributera obuće (BOES20140827003) Španjolska tvrtka, proizvođač obuće koju karakterizira udobnost i visoka kvaliteta, zainteresirana je za pronalaženje partnera za distribuciju svojih proizvoda posebno u zdravstvenom sustavu i hotelijerskoj industriji. Glavni proizvodi tvrtke su profesionalna obuća i ulošci koji se lako prilagođavaju na sve vrste obuće. Cipele su rađene u jednom dijelu bez šivanja ili lijepljenja. Potplati izrađeni od poliuretana su vrlo lagani i fleksibilni budući da se tijekom proizvodnje dvije komponente miješaju, reagiraju i učvršćuju se sve dok ne ispune kalup.

Njihova struktura se sastoji od mikroskopskih mjehurića zraka.

Konzultantske usluge za ulazak na španjolsko tržište (BOES20140828003) Španjolska konzultantska tvrtka nudi svoje usluge. Kao konzultantska tvrtka ima veliko iskustvo u nekoliko sektora i područja te pruža profesionalne usluge podrške i tehničke pomoći u upravljanju projektima iz sljedećih područ-

ja poslovanja: financije, vanjski poslovi i poslovna suradnje te strateško savjetovanje. Tvrtka pomaže tvrtkama zainteresiranim za španjolsko tržište da učvrste svoju prisutnost ili započnu djelatnost na španjolskom tržištu.

Distribucija namještaja i slika na poljskom tržištu (BRPL20140812001) Poljska tvrtka koja posluje putem online shopa traži proizvođače namještaja i slika čije bi proizvode distribuirala u Poljskoj. Tvrtka je zainteresirana za to da bude agent/predstavnik tvrtkama zainteresiranim za ulazak na poljsko tržište elegantnog namještaja. Tvrtka nudi samo visokokvalitetne, moderne i dobro osmišljene proizvode. Kako bi zadovoljili svoje klijente, redovito su u potrazi za novim zanimljivim proizvođačima namještaja kako bi ih promovirali putem svoje online trgovine i marketinga.

Austrijska modna kuća traži partnere za šivanje odijela (AT03092014) Austrijska modna kuća traži hrvatske tekstilne tvrtke koje su u mogućnosti šivati odijela i jakne. Modna kuća traži tvrtke koje bi šivale njihovu kolekciju za proljeće/ljeto i jesen/zimu (muška odijela i ženski sakoi) – otprilike 1000 komada po kolekciji, 2000 godišnje. Tvrtka, po-

tencijalni poslovni partner, radila bi sve prema dizajnu austrijske kuće. Materijal, zatvarači, gumbi i ostalo nabavljala bi austrijska modna kuća. Potencijalni poslovni partner bi trebao organizirati prijevoz odjeće do Austrije. Austrijska modna kuća naglašava kako je bitno da potencijalni poslovni partner ima iskustvo i potrebno znanje za šivanje odjeće.

Poljska tvrtka traži distributera začina (BOPL20140806001)

Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju začina, bilja, sušena povrća, kockica prepečena kruha, oraha, grožđica i drugih proizvoda prehrambene industrije, traži distributere. Tijekom procesa proizvodnje tvrtka koristi parni proces sterilizacije – sigurnu i ekološku metodu uz jamstvo mikrobiološke čistoće. Tvrtka traži distributere koji imaju iskustva u suradnji s proizvođačima i trgovcima na veliko u prehrambenoj industriji.

www.een.hr

6 7

3. studenoga 2014.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su zvučeni i ovi podaci mogu se naći¸na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.

Ručna torba, brend NLY, model Milly clutch Korall, oznake 385549-0133-008.

Proizvod je opasan jer sadrži kloroform. (slika 1) Ljepilo, brend Rapide, naziv Extra Strong Super Glue. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži kloroform. (slika 2) Torbica za mobilni telefon, naziva Price Mobile Bag, oznake No: 28385. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži

kratkolančane klorirane parafine koji su otrovni za okoliš. (slika 3)

Dječja kolica, brend Penghui Toys, oznake Baby Cart, PH9018. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je lomljiv. (slika 4)

1

Automobili Subaru, model Forester, proizvedeni 2013. i 2014. godine. Samozapaljenje goriva u cilindru može uzrokovati zaustavljanje rada motora. (slika 5) Automobili Mitsubishi, modeli ASX i Outlander, proizvedeni 2011. i 2012. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer okvir poluge kočnice može biti napuknut i kočnica može prestati raditi nakon puknuća. (slika 6) Detektor dima, brend No Flame, oznake KD-101 LD. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno glasan zvuk upozoravanja na prisutnost dima. (slika 7) Motocikl Yamaha, model MT-09, svi proizvedeni primjerci. Zbog neispravne dužine kabla kod okretanja prednje vilice može doći do puknuća kabla prednjeg svjetla. (slika 8)

3

2

5

6

7

8

4

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Pametan sustav za prepoznavanje kvalitete drva, TRIT20140716001 • Tvrtka iz italije koja se bavi proizvodnjom mehanizacije za obradu drveta nastoji automatizirati postupak prepoznavanja kvalitete drva optičkom analizom u trenutku rezanja i radnog procesa, time povećavajući preciznost i izbjegavajući potrebu ljudskog operatora u toj fazi.

Tehnologija bi trebala biti u fazi razvoja koji omogućuje implementaciju u kratkom roku. Tvrtka traži partnere za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji.

Traži se računalno upravljani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete proizvoda namijenjen za petoslojne polietilenske folije, TRPL20140915001 • Poljska tvrtka inače specijalizirana za proizvodnju jednoslojne polietilenske folije traži računalno kontrolirani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete petoslojne polietilenske folije. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje licencnog ugovora.

Traži se napredna tehnologija za emanaciju pare, plina, mirisa u atmosferi po konstantnoj stopi tijekom cijelog vijeka trajanja proizvoda, TRUK20140924001 • UK tvrtka traži

uređaj za pasivnu (bez napajanja) difuziju/emanaciju organskih para, mirisa, hlapivih materijala s podloga (gelovi, plastike, Wick) ili kroz membrane. Sustav bi trebao omogućiti difuziju (emanaciju) koja je konzistentna u intenzitetu i sastavu tijekom dugog vremenskog razdoblja (mjesec do dva). Za partnera traže tvrtku ili fakultet za sklapanje licencnog ugovora ili ugovora o tehničkoj suradnji ili proizvodnji.

Traži se ekspertiza za razvoj novih mobilnih i web aplikacija u području zdravstva, TRUK20140602003 • Tvrtka iz sjeverozapadnog dijela Velike Britanije razvija novu metodologiju za kontroliranje stresa koja će biti dostupna putem interneta i mobilnih uređaja. Projektni tim traži partnera s iskustvom u online prodaji i razvoju web aplikacija (App) za kreiranje ulaznog portala kroz zajedničko ulaganje.

Bioaktivne prirodne tvari iz biljnih ekstrakata protiv metaboličkog sindroma i za bolje mentalno zdravlje TRDE20140917001 • Njemački biotehnološka tvrtka je u potrazi za novim bioaktivnim spojevima biljnog podrijetla kako bi zajedno razvili i/ili licencirali bioaktivne dodatke prehrani za poboljšanje metaboličkog i mentalnog zdravlja. Tvrtka je u potrazi za partnerima iz znanstve-

noistraživačkog sektora te biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama s kojima bi zajednički razvijali proizvod.

Traži se djelomično ili potpuno automatizirana tehnologija obrade hrane za proizvodnju punjenih mesnih rola, TRLV20140708001 • Tvrtka iz Latvije s djelatnošću u prehrambenom sektoru je u potrazi za polu ili potpuno automatskom tehnologijom za preradu mesa u proizvodnji punjenih mesnih rola. Tehnologija bi trebala već biti testirana te u mogućnosti isključiti manualni rad u svim fazama. Tvrtka je u potrazi za partnerima za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći ili, u slučaju da tehnologija nije u potpunosti razvijena, za ugovor o tehničkoj suradnji.

Solarni termalni sustav grijanja TRIL20131007001 • Izraelska tvrtka traži tehnologiju za izvedbu solarnog termalnog sustava za grijanje velikih razmjera.

U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti odmah spremna za finalnu implementaciju po sistemu ključ u ruke.

Solarni pogon za crpljenje podzemnih voda i rješavanje javne rasvjete za poljoprivredne i gradske sredine, TRUK20140912002 • Tvrtka iz Velike Britanije, koja se bavi strateškim i tehničkim savjetovanje malih i srednjih poduzeća,

ima niz projekata u Indiji i na drugim tržištima u razvoju, koji zahtijevaju solarni pogon za crpljenje podzemnih voda kao i rješavanje javne rasvjete, a sve s konačnim ciljem poboljšanja uvjeta života i proizvodnje (proizvodnja hrane, sigurnost građana). Traže se potencijalni partneri s tehnologijom za rješavanje tih zahtjeva kako bi sklopili ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom ulaganju.

Razvoj bioloških organizama za kontrolu gljiva (Biological Control Organisms – BCOs), TRES20140707001 • Španjolska tvrtka usmjerena na razvoj i primjenu alternativnih pesticida je u potrazi za ekspertima u industrijskoj proizvodnji mikroorganizama i organizama u bioreaktorima. Mikroorganizmi će se primijeniti za razvoj bioloških i mikrobioloških aplikacija kao alternativa kemijskim. Tvrtka traži velike dobavljače s kojima bi potpisala ugovor o proizvodnji.

Tehnologija za pretvaranje energije valova u električnu energiju, TRIE20140618001 • Irska tvrtka traži tehnologiju koja će omogućiti pretvorbu energije valova u električnu energiju za napajanje navigacijskih plutača ili plutača sa senzorima za skupljanje različitih podataka u promjeru od oko dva do četiri metara.

enterprise europe

3. studenoga 2014.

8

Uvid u prehrambenu industriju u zemljama podunavske regije Ovaj forum je prvi takve vrste koji je usredotočen isključivo na status quo i budućnost lanaca vrijednosti u prehrambenoj industriji u Podunavlju.

Konferencija će se održati u okviru Strategije Europske unije za podunavsku regiju i internacionalizacijske kampanje Go international koju je pokrenulo Savezno ministarstvo za znanost, istraživanje i gospodarstvo.

Ove godine konferencija će se baviti temom lanaca vrijednosti u prehrambenoj industriji. Druga tema posvećena je sustavu obrazovanja Dual-track koji je vrlo atraktivan za poslodavce i najučinkovitiji u borbi protiv nezaposlenosti mladih. Sudionici će dobiti informa-

cije i o tome kako povući sredstva iz fondova Europske unije.

Sudionici će također imati priliku unaprijed organizirati individualne razgovore (B2B) s potencijalnim partnerima putem linka http://drbf.converve.com i posjetiti Expo gdje će tvrtke i organizacije iz Podunavlja predstaviti svoje usluge i proizvode. Drugi dan se planira izlet u nekoliko najinovativnijih austrijskih tvrtki iz prehrambene industrije i obrazovnog sektora.

Sudjelovanje je besplatno, ali je preporučljivo da se što prije registrirate na http://drbf.converve.com.

Seminar - Opće uredbe o skupnom izuzeću

4. poslovni forum podunavske regije (DRBF)

Europska komisija je 21. svibnja 2014. godine usvojila novi tekst Opće uredbe o skupnom izuzeću (eng. General Block Exemption Regulation - GBER).

Vrijednosni lanac u prehrambenoj industriji Poslovni forum podunavske regije održat će se četvrti put u Beču, 6. i 7. studenoga, pod pokroviteljstvom Austrijske gospodarske komore. Više od 500 sudionika i 50 međunarodnih predavača iz sektora prehrambene industrije i prerade hrane, kao i ključnih donositelja odluka iz svih 14 zemalja podunavske regije usredotočit će se na Lance vrijednosti u prehrambenoj industriji. Ostale glavne teme su Borba protiv nezaposlenosti

mladih i EU financiranje u Podunavlju. Cilj ove konferencije je stvaranje produktivnog dijaloga između menadžera u privatnom sektoru i javnog sektora kako bi se odredile mjere za razvoj gospodarske zone uz rijeku Dunav.

Novom uredbom znatno je proširen obujam izuzeća od prethodnih pravila obavještavanja o dodjeli državnih potpora poduzetnicima. Prema izmijenjenoj Uredbi, zemlje članice bit će u mogućnosti dodijeliti više potpora odnosno veće iznose potpora bez prethodnog obavještavanja i traženja odobrenja od Komisije. Razlog za ovu promjenu je manja vjerojatnost da će ove izmjene dovesti do prekomjerna narušavanja tržišnog natjecanja unutar jedinstvenog tržišta EU-a. Uredba je stupila na snagu 1. srpnja 2014.

izuzeću, koja će se održati 3. studenoga u prostorijama HGK-a, Nova cesta 3-7, s početkom u 10 sati.

S obzirom na kompleksnu problematiku te činjenicu da nova pravila proširuju obujam izuzeća, zadovoljstvo nam je pozvati Vas na seminar GBER – Novosti u okviru nove Opće uredbe o skupnom

Više podataka kao i prijavnice moguće je pronaći na: http://www.een. hr/hr/kalendar/03-11-2014/saznajtepojedinosti-nove - opce -uredbe - oskupnom-izuzecu/541.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 4.-7. studenoga - Poslovni susreti na sajmu Midest, Pariz, Francuska 6. studenoga - Budi uzor/Inova, Osijek, Hrvatska 6.-7. studenoga - Poslovni forum podunavske regije, Beč, Austrija 13. studenoga - Brokerage Export Forum 2014., Bratiskava, Slovačka

18.-19. studenoga - Creative ideas, succesful enterprises, Székesfehérvár, Mađarska 20. studenoga - IT Experts’ Day, Korneuburg, Austrija 21.-23. studenoga - Misija za rast, Cape Verde 26. studenoga - Science For Business – BioWin Day, Louvain-La-Neuve, Belgija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( prije 2 god

( 70% prihoda

osnovan Eko Dan

Eko Dan, Osijek

Ariš Masiva dolazi iz izvoza

STOLARIJA ARIŠ MASIV, PETRINJA

Ekološko čišćenje po želji

Obrt sada može ponuditi i cjelovitu uslugu kemijskog čišćenja hotela – od namještaja i tepiha do vozila

N

akon silnih godina provedenih u potrazi za poslom i, kako kaže, svaštarenja kod različitih poslodavaca, Danijel Šargač odlučio je prije nepune dvije godine osnovati vlastiti obrt za pranje i poliranje vozila Eko Dan. Kako bi bio drugačiji od mnoštva autopraonica, ponudio je uslugu suhog pranja vozila i to na mjestu gdje vlasnik vozila želi. Međutim, ta vrsta usluge nije naišla na očekivano zanimanje jer su se ljudi bojali da će im vozila biti oštećena, da će im biti izgreban lak... Stoga je Šargač vrlo brzo prešao na uslugu dubinskog

Veliki problem u poslovanju predstavljaju oni koji svoje usluge nude ilegalno, bez plaćanja računa kemijskog čišćenja vozila, ali i namještaja, tepiha i slično. Pri tome je uslugu obavljao terenski, gdje naručitelj želi. Najviše je radio na području Osijeka, ali kada bi se skupilo

više narudžbi, i u Našicama, Đakovu, Slavonskom Brodu...

Ilegalci ruše cijenu “Ne isplati se zbog jednog vozila ili madraca prevaliti više desetaka kilometara. Zato bih naručitelju rekao neka u svom mjestu pronađe još nekoliko naručitelja, i tako najčešće i jest bilo. Nedavno mi je po pristojnim uvjetima ponuđen najam praonice, pa sada obavljam i taj, kako kažem, fiksni dio posla. Naravno, ti uvjeti imaju svoju dobru stranu stalnosti korisnika mojih usluga, ali sada u konačnu cijenu moram uračunati i troškove najma. Povremeno zapošljavam i pomoćne djelatnike jer usluga u autopraonici treba biti stalna, a istodobno pokušavam održavati i terenski rad. Nažalost, nema neke stabilnosti u potražnji za određenom vrstom usluge, pa zato moram nuditi što više djelatnosti. Zato sam nedavno investirao u nabavu dvaju strojeva za pranje i poliranje podova, pločica, mramora, te usisavanje vode. Zahvaljujući tome, mogu ponu-

diti usluge čišćenja većih poslovnih prostora kao što su dvorane i hale, ali i manjih poput ureda. Polako zaokružujem potpunu lepezu djelatnosti tako da sada mogu ponuditi, primjerice, cjelovitu uslugu kemijskog čišćenja hotela – od namještaja i tepiha, preko većih i manjih podnih obloga različite vrste, do vozila svih namjena”, pojašnjava Šargač dodajući kako veliki problem u poslovanju predstavljaju oni koji svoje usluge nude ilegalno, bez plaćanja računa.

“Najžalosnije je to što se takvim uslugama koriste i neke veće tvrtke.

One se čak i nesmetano oglašavaju putem letaka ili na društvenim mrežama i internetu. Time ruše realnu cijenu usluge. Da nema toga, već bih danas mogao zaposliti više ljudi. Nažalost, sustav to tolerira i time se šteti onima koji rade s čistim računima”, ističe Šargač, koji kaže kako će i dalje ustrajati ne samo na čistim računima, nego i na primjeni ekološki prihvatljivih sredstava za čišćenje koja imaju sve potrebne EU standarde. (S.S.)

Rustikalni namještaj za zahtjevne kupce Koriste puno drvo višegodišnje starosti jer ono daje jedinstven izgled proizvodu. Prepoznali su to kupci diljem Hrvatske i Europe, a i šire

K

ada su u pitanju proizvodi od punog drveta, kao pravi majstor svog zanata pojavljuje se stolarija Ariš Masiv. Gradeći svoju poziciju na zahtjevnom drvoprerađivačkom tržištu odlučili su se za specijalizirani pristup. Namještaj koji

U Ariš Masivu već godinama sudjeluju u pomlađivanju i održavanju šuma podržavajući akciju Drvo je prvo izrađuju u proizvodnom pogonu u Petrinji, 65 kilometara jugoistočno od Zagreba, jednostavan je, grube i snažne konstrukcije, rustikalan. Koriste puno drvo višegodišnje starosti jer drvo koje se prirodno mijenja tijekom vremena daje specifičan i jedinstven izgled svakom njihovom proizvodu. Prepoznali su to kupci diljem Hrvatske, Europe, a i šire.

“Iako smo orijentirani na domaće tržište, moram reći da nam gotovo 70 posto svih prihoda dolazi iz izvoza, kaže vlasnik Ariš Masiva Nebojša Grbić, koji se prije 11 godina odlučio za pokretanje vlastite proizvodnje.

Ističe kako to nije bilo jednostavno, ali se na kraju upornost ipak isplatila, posebno nakon kriznih godina koje su “pomele” i veće igrače od njih. Grbić ističe kako im je cilj u budućnosti proširenje proizvodnje. A to bi trebalo biti lakše, sad kad je Hrvatska članica Europske unije. “Interes nam je doći do neke veće priče, podizati granice, da nismo uvijek na istom mjestu”, kaže Grbić.

Retro izgled uvijek na cijeni U Ariš Masivu znaju da rustikalni stil privlači ljude koji cijene tradicionalne vrijednosti i traže visoku kvalitetu namještaja. Retro izgled vrlo je efektan i atraktivan, a posebnom obradom drvenih površina na njima ostaje vidljiva

patina, specifični trag vremena. Prilikom izrade rustikalnog proizvoda svaki komad drveta pomno se bira, a izabire se i što starije drvo. Nakon stolarske strojne obrade, slijedi ručna obrada koja daje prepoznatljiv izgled te se na kraju koriste premazi proizvedeni isključivo na prirodnoj bazi, bez štetnog utjecaja na ljude i okoliš. Njihovi dizajneri koriste i staro drvo koje dolazi iz riječnih dubina. Mali i fleksibilni, trude se želje svojih kupaca pretvoriti u stvarnost, i za sad im to vrlo uspješno ide od ruke.

Godinama sudjeluju u pomlađivanju i održavanju šuma podržavajući akciju Drvo je prvo jer znaju važnost kvalitetne drvne sirovine.

Vlasnik Ariš Masiva Nebojša Grbić ističe kako je za dobro poslovanje najvažnije imati djelatnike koji su profesionalno educirani za izradu, obradu i popravak proizvoda od drveta, a korektan odnos vlasnika i djelatnika najvažnija je karika njihove uspješne priče. (I.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 2,2 mil t čelika

trebala bi proizvoditi Željezara poslije privatizacije

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( do 1,5 mlrd €

očekivani godišnji prihod (umjesto sadašnjih 320 mil €)

Finale privatizacije u Srbiji

Prodaju se Željezara, Telekom i dijelovi Elektroprivrede Srbije Vijest o Željezari možda i jest dobra za radnike u Smederevu i za cijelu Srbiju, no druge dvije vijesti izazvale su nedoumicu jer su upravo Vučić i njegova stranka bili najljući protivnici prodaje posljednjih i najvrednijih komada državnog ili obiteljskog blaga Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

S

rpski premijer Aleksandar Vučić osobno sudjeluje u svim važnim poslovima zemlje, a naročito se fokusirao na ekonomiju, pa putuje po svijetu intenzivno u potrazi za investitorima i poslovima i sa svakog putovanja donese po neku vijest, a ovoga puta su preko La Manchea u Srbiju odaslane čak tri vijesti: pronađen je strateški partner za Željezaru Smederevo, prodat će se nacionalna kompanija Telekom i dijelovi Elektroprivrede Srbije.

Vijesti su prošloga tjedna stigle u Beograd prije premijera, i to iz Londona gdje je Vučić imao predavanje na London School of Economics (LSE), razumije se, na temu pogodnosti Srbije kao investicijske destinacije. Ali, tamo se susreo i s rukovodstvom američke kompanije Esmark koja se bavi čelikom i, kako je poručio iz Londona preko nacionalne tele-

vizije, na dobrom je putu da riješi problem Željezare Smederevo. “Dogovor o Željezari Smederevo je veoma blizu”, izjavio je pred kamerama RTS-a Vučić poslije razgovora s predsjednikom kompanije Esmark Jamesom Busharom. I još je poručio kako je vijest o Željezari dobra i za radnike u Smederevu, ali i za cijelu Srbiju. Da je stvar dogovorena, potvrdio je nakon povratka u zemlju jer je odmah započeta procedura prodaje Željezare. Već 1. studenoga raspisan je javni poziv zainteresiranim investitorima odnosno kupcima ove kompanije u kojoj bi

puna proizvodnja mogla početi u svibnju ili lipnju iduće godine.

Ode i Telekom Nakon okončanja prijava slijedi raspisivanje natječaja 1. prosinca ove godine, a očekuje se da će preuzimanje biti završeno do veljače iduće godine, dok bi proizvodnja u obje peći trebala biti pokrenuta u narednih pet mjeseci. Poslije privatizacije Željezara bi proizvodila 2,2 milijuna tona čelika, za razliku od sadašnjih 380.000 tona i zarađivala godišnje od 1,4 do 1,5 milijardi eura umjesto sadašnjih 320 milijuna eura.

Država će preuzeti dugove Željezare koji sada iznose 260 milijuna eura, najavio je srpski premijer ne precizirajući kakvi će biti uvjeti tog preuzimanja i koliko će to koštati porezne obveznike. Iz Londona su, međutim, stigle i neke druge vijesti, doduše indirektno, koje sigurno ne mogu biti povod za radost građana Srbije i, najblaže rečeno, izazivaju nedoumicu jer su upravo Vučić i njegova stranka bili najljući protivnici prodaje posljednjih i najvrednijih komada državnog ili obiteljskog blaga. Vučić je potvrdio da vlada Srbije planira prodaju Telekoma

Esmark potvrdio preuzimanje Američka kompanija Esmark potvrdila je zainteresiranost za preuzimanje Željezare Smederevo odmah po objavljivanju javnog poziva i najavila prijavu na natječaj. To je privatna obiteljska kompanija, jedan od vodećih prerađivača i distributera ravnovaljanog čelika i treći proizvođač čeličnih ploča u SAD-u. Tijekom niza godina Esmark je diverzificirao poslovanje fokusirajući se na nekoliko ključnih industrijskih grana, poput proizvodnje čelika, istraživanja u području nafte i plina, u aviouslugama, nekretninama, tehnologiji i sportskom menadžmentu, piše na internet stranici te kompanije. Njen osnivač, vlasnik, izvršni direktor i predsjednik je James Bushar, koji je također nasljednik i kontrolni dioničar Bushar Grupe, osnovane 1995. godine. Iz Esmarka je priopćeno kako je već formiran menadžmentski tim s velikim iskustvom na poslovima u Europi koji je, kako se navodi, između ostalog radio na revitalizaciji kompanije U.S. Steel Košice.

Srbije i manjinskog paketa dionica Elektroprivrede Srbije (EPS).

“Sada tražimo investicijskog partnera za Telekom Srbija, kasnije idemo

Vučić je najavio da će cijena Telekoma Srbije biti mnogo povoljnija od one na natječaju iz 2011. na natječaj i rješavamo pitanje te kompanije”, kazao je Vučić. I dodao da će natječaj za prodaju Telekoma biti transparentan, otvoren za svakog tko će dati najbolje uvjete. Vučić je precizirao da će izbor privatizacijskog savjetnika za Telekom Srbije biti završen do kraja ove godine i da će cijena za tu kompaniju biti mnogo povoljnija od one na prethodnom natječaju 2011. “S optimizmom dočekujem 2015., a još više 2016. godinu”, istaknuo je Vučić.

Rekao je kako očekuje da će privatizacijski savjetnik, zajedno s ljudi-

ma iz Telekoma, napraviti uvjete koji su najpovoljniji za državu i kompaniju, što znači da bi to trebao biti netko tko se inače bavi tim poslom.

Samo strateški partner za EPS Govoreći o EPS-u, Vučić je kazao kako je sasvim sigurno da Srbija neće prodavati većinski paket dionica, ali da traži investitora zainteresiranog za manjinski paket kao strateški partner. Na pitanje hoće li sudjelovanje na natječajima biti dopušteno offshore kompanijama registriranim u zemljama gdje je vlasnike teško provjeriti, Vučić je odgovorio kako će to ovisiti o uvjetima natječaja.

Dodao je i kako ne zna ima li zainteresiranih investitora za Elektromreže Srbije (EMS), ali da nije u planu prodaja te kompanije.

Srpski premijer je rekao da jamči transparentnost ukupnog privatizacijskog procesa u Srbiji, koji bi se trebao okončati do kraja iduće godine.

15

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 8 mil € poreza

*vijesti

namaknut će se od uživanja u zaslađenim pićima

Slovensko prizemljenje u veće poreze i niže plaće

Brzopotezni šah s milijunima Vlada je poslala u Bruxelles na recenziju nacrt proračuna za 2015. godinu koji se temelji na 607 milijuna eura novih ušteda, ali i na 108 milijuna eura novih (poreznih) prihoda Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

U

kakvom se vremenskom tjesnacu nova slovenska vlada dr. Mire Cerara prihvatila pospremanja proračuna kao zadaće najvećeg prioriteta, pokazuju dva događaja protekloga tjedna koja su se dogodila istoga dana u razmaku od samo nekoliko sati. Nešto iza podneva ministar financija Dušan Mramor u dvorani Ekonomskog fakulteta na konferenciji FDI Summit odlučno je izjavio da neće dopustiti nikakva nova porezna opterećenja.

Ni jedan prijedlog iz presloženog proračuna vlada još nije usuglasila s ključnim partnerima Predvečer istog dana službeno je priopćeno iz vlade da je u Bruxelles poslan nacrt državnog proračuna za 2015. godinu, preuređen prema zahtjevima Europske komisije koji se temelji na 607 milijuna eura novih ušteda, ali i na 108 milijuna eura novih prihoda. Dakako – poreznih! Događaj nije toliko nezgodan za reputaciju

ministra Mramora koliko je zorna ilustracija stanja u kojem je vlada prinuđena na brzopotezno povlačenje milijunskih stavaka po šahovskoj ploči proračunske politike.

Vrtanje poreznih bušotina Sve vlade prije Cerarove sređivale su proračunske knjige vrtanjem novih poreznih bušotina. To je u konačnici dovelo do toga da slovenska poduzeća trenutačno plaćaju za petinu veće poreze nego što ih plaćaju poduzeća u Njemačkoj. Nova vlada, spremna da bude drukčija od dosadašnjih, željela je učiniti prijelom s poreznim opterećenjima. Stoga je i ministar financija tako vehementno zastupao stajalište na FDI Summitu o izbjegavanju novih poreznih opterećenja. Na žalost – nije išlo. Slovenski porezni obveznici platit će u 2015. godini novih 17 milijuna eura iz povećanog poreza na premije osiguranja te dodatnih 13 milijuna poreza na bankarske provizije. Zadržavanjem najviše stope poreza na dohodak nastrugat će se 16 milijuna eura, 24 milijuna predviđa se dobiti učinkovitijom naplatom, a za 30 milijuna eura režu se olakšice u davanji-

ma za ispuštene CO2 plinove. Na poreznom udaru našao se i šećer ugrađen u tzv. nezdrava pića. Uživanje u zaslađenim pićima stajat će Slovence dodatnih osam milijuna eura poreza.

Nova vlada nije imala 100 dana za uvođenje u posao. Miro Cerar iznova traži dva ministra u zamjenu za Violetu Bulc koja je otišla u ekipu Jean-Cloda Junckera te za Jožefa Petroviča koji se povukao s mjesta ministra gospodarstva zbog afere s nekim prijašnjim spornim poslovima. U takvim nezahvalnim okolnosti-

ma vlada je prekopala rashodnu stranu proračuna i našla ušteda za 607 milijuna eura. Time se nada zadovoljiti zahtjeve EK-a o dovođenju slovenskih javnofinancijskih parametara u okvire maastrichtskih mjerila, a nešto će novca preusmjeriti i u prijeko potrebne investicije što je važna mjera u oživljavanju gospodarstva s obzirom na to da poduzetnički sektor malaksava u investicijskoj aktivnosti.

Iz javnih službi odlazi oko 4000 ljudi Ni jedan prijedlog iz presloženog proračuna vla-

Na udaru vojska, glazbenici...

Još lani je EK preporučio slovenskoj vladi da temeljito preispita javni sektor – njegovo ustrojstvo, financiranje i djelotvornost. Nakon dubinskog snimanja trebalo je iznova dimenzionirati javni sektor te predvidjeti način rasterećivanja od prekobrojno zaposlenih. To zasad nije učinjeno. Nova vlada u petom tjednu mandata odvažila se pustiti samo probne balone s prijedlozima nekih novih mjera ne bi li saznala nešto više o mogućim reakcijama. Tako su ovih dana spome-

nute glazbene škole kao mjesto troškova koje bi vlada najvećim dijelom htjela prevaliti na roditelje. Udruženje glazbenih škola odmah je reagiralo izjavom da takvom mjerom 2800 nastavnika glazbe ostaje bez posla. I ministar obrane zajedno s načelnikom glavnog stožera našao se na proračunskoj vjetrometini. Od njih se zahtijeva da obrambene funkcije pokriju s ukupno 5000 vojnika što je 2500 vojnika manje nego što ih je sada u slovenskoj vojsci.

da još nije usuglasila s ključnim partnerima. To jednostavno nije stigla jer su pritisnuli rokovi iz Bruxellesa. Gospodarska zbornica Slovenije, međutim, već je rekla da je zgrožena najavom većih poreza, a sindikati javnog sektora doživjeli su nove mjere kao najavu rata.

Slijedi okršaj jer vlada ustrajava na velikim odricanjima. Ne samo što zahtijeva da se u 2015. godini nastavi s primjenom dogovora o privremenom sniženju plaća javnim službama u rasponu od pola do 4,86 posto (u tom paketu zamrznuti su i dodaci za napredovanje i radnu uspješnost te sniženi regresi). Vlada širi i popis interventnih mjera, pa tako zahtijeva da se odustane od dodatka na stalnost te za naslove magistra i doktora. Predlaže srezati dodatak na staž za trećinu i prepoloviti naknade za rad nedjeljom i praznikom. Zahtjev za rasterećenje broja zaposlenika diže s jedan na 2,5 posto, što znači da u 2015. godini iz javnih službi treba otići oko 4000 ljudi. Vlada je udarila i po umirovljenicima. Iz proračuna briše stavku od 40 milijuna eura za regres umirovljenicima.

Pouke stres testa Dvije vodeće banke u Sloveniji – NLB i NKBM – pale su na europskom stres testu. Simulacijom lošeg scenarija našlo se da bi 2016. godine NLB iskazao 34, a NKBM 31 milijun eura kapitalskog manjka. Europska središnja banka zasad neće pozvati banke u Sloveniji na dokapitalizaciju jer smatra da manjak mogu pokriti prijenosom ovogodišnje dobiti u kapital. Osim dviju vodećih banaka testirana je i SID banka.

Triglav odlazi iz Brna Triglav osiguranje prodaje tvrtku kćer Triglav Pojšt’ovna koju ima u Brnu više od 15 godina.

Prodaja se obrazlaže potrebom usredotočenja na strateška tržišta Jugoistočne Europe. Bivša predsjednica uprave Triglava Nada Klemenčič, za čijeg je mandata kao greenfield investicija pokrenuta tvrtka u Brnu, uvjerena je da u sustavu Triglava djeluje više kćeri koje bi zbog loših rezultata i stalnih dokapitalizacija trebalo prodati prije negoli češki Triglav.

Prali novac u Hrvatskoj?

Pred sudom u Ljubljani počelo je suđenje Marku Jakliču, bivšem predsjedniku uprave zdravstvenog osiguravatelja Vzajemna.

Specijalno državno tužiteljstvo spočitava Jakliču štetne poslove s prelijevanjem sredstava na račun njegove tvrtke M-kontakt u Zagrebu. To su bili navodno fiktivni poslovi, pretežno ugovori o savjetovanjima koja nikad nisu obavljena. Slovenski Ured za sprečavanje pranja novca posebno je upozorio da je novac išao na pranje osim u Hrvatsku još i na Cipar, u Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Radi prikrivanja nezakonitih sredstava tužilaštvo tvrdi da je Jaklič kupio niz nekretnina na otoku Korčuli.

16 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 2,14 mil kampista ( 14,45 mil noćenja boravilo u Hrvatskoj ove godine

ostvareno u hrvatskim kampovima

Osmi kongres hrvatskog kampinga

Izazovi i nova kvaliteta u kampovima Unatoč kišnom ljetu, kamping turizam u ovoj je godini bio uspješan te pokazao iznimnu izdržljivost, a kamping turisti veliku lojalnost našoj zemlji Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

va je turistička sezona, uostalom kao i cijela godina, po mnogočemu specifična. No, u punoj je mjeri otkrila prednosti i slabosti hrvatskog turizma, pa tako i kampinga.

Na pitanja poput kamo ide hrvatska kamping industrija i koji su najveći izazovi pred tim sektorom u kojem se ostvaruje čak četvrtina turističkog prometa, pokušali su odgovoriti turistički stručnjaci te mjerodavni iz državnih institucija na prošlotjednom 8. kongresu hrvatskog kampinga održanom u Starigradu Paklenici u organizaciji Kamping udruženja Hr-

vatske (KUH). Tom je prigodom istaknuto kako je unatoč kišnom ljetu kamping turizam u ovoj godini bio uspješan te pokazao iznimnu izdržljivost, a kamping turisti veliku lojalnost našoj zemlji kao kamp-destinaciji.

Nijemci najbrojniji Tako je u osam mjeseci ove godine u kampovima boravilo 2,14 milijuna kampista što je na lanjskoj razini, a istodobno je u hrvatskim kampovima ostvareno 14,45 milijuna noćenja ili jedan posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

To je, prema ocjenama turističkih stručnjaka, s obzirom na loše vremenske prilike, iznimno dobar rezultat.

I dalje najviše noćenja u kampovima ostvaruju kampisti iz Njemačke, i to 31 posto od ukupnog broja noćenja. Slijede Slovenci s udjelom od 18 posto, Nizozemci sa 11 posto, Austrijanci s devet posto i Talijani s udjelom od osam posto od ukupnog broja noćenja. Gosti iz tih zemalja zajedno su ostvarili čak 77,5 posto

noćenja u hrvatskim kampovima. Na Kongresu je istaknuto da su kampisti kao gosti aktivni i društveni, uglavnom obiteljski ljudi koji se žele upoznavati s novim ljudima.

U kampu traže animacijske programe za sebe i svoju djecu, a od animatora očekuju prijateljski odnos, rečeno je na Kongresu. Kampisti očekuju

Izložba prateće kamping opreme

Otvaranje kampova - izazov hrvatskog turizma

U sklopu 8. kongresa hrvatskog kampinga održana je izložba opreme te ponude roba i usluga koje kampovima omogućuju kvalitetniju uslugu, racionalnost te poslovanje u skladu s najvišim ekološkim standardima. Izloženo je 12 novih, inovativnih modela raznih tipova mobilnih kućica koje je predstavilo šest proizvođača mobilnih kućica iz Hrvatske i Europe.

Hrvatska ima ukupno 523 kampa od čega je 218 u kategoriji srednje velikih, a 305 u kategoriji malih kampova. Ukupni smještajni kapacitet u svim našim kampovima iznosi gotovo 240.000 osoba. Od toga svi srednje veliki kampovi u jednom danu mogu ugo-

bogate sadržaje u kampu, aktivan odmor te inventivan pristup koji boravak u kampu, regiji i zemlji objedinjuje u jedinstvenu priču i doživljaj. Naglašeno je kako se svi kampovi do 30. travnja 2015. moraju kategorizirati sukladno izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji kampova. Oni koji to ne učine morat će se, nažalost, zatvoriti.

Ekokampovi Nakon što je prošle godine kamp Glavotok na otoku Krku prvi u Hrvatskoj dobio europsku ekološku oznaku Ecocamping, ove su godine tu nagradu dobili kampovi Kovačine na

stiti čak 230.730 osoba. Više od 98 posto kapaciteta nalazi se u jadranskim

Cresu i Zaton pored Nina.

Tim se certifikatom odaje posebno priznanje za kvalitetno upravljanje kampovima u skladu s načelima održivog razvoja i ekolo-

Kampisti su kao gosti aktivni i društveni, uglavnom obiteljski ljudi gije. Dodjeljuje ga udruga Ecocamping sa sjedištem u Njemačkoj, kojoj je cilj promicanje ekologije i održivog razvoja te sigurnosti i kvalitete europskih kampova. Na kamping kongresu najboljim hrvatskim kampovima dodijeljena su priznanja za kvalitetu Croatia’s Best Campsites.

županijama, a nešto manje od dva posto ukupnog kamping kapaciteta u pet kontinentalnih županija. U preostalih devet kontinentalnih županija ne nalazi se niti jedan kamp, pa je otvaranje kampova u tim županijama jedan od izazova hrvatskog kamping turizma.

proveden 8041 inspekcijski nadzor u turizmu

Velika većina poslovala sukladno propisima Turistički inspektori Ministarstva turizma obavili su od 1. siječnja do 30. rujna ove godine 8041 inspekcijski nadzor od kojih je 3989 provedeno u vrijeme turističke sezone. Od svih inspekcijskih nadzora, u njih 5343 nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. U preostalih 2698

nadzora utvrđeno je 3213 raznih povreda propisa te su turistički inspektori od naplaćenih kazni u državni proračun uplatili 4,86 milijuna kuna. Osim toga, podneseno je i 1230 optužnih prijedloga koje će sankcionirati nadležni prekršajni sudovi. “Rad turističkih inspektora izuzetno je važan za kontro-

lu zakonitosti poslovanja turističkog sektora, a time i za održavanje kvalitete i standarda usluge i ponude u turizmu. Veseli me što je gotovo 70 posto subjekata ove godine poslovalo sukladno propisima te pozivam sve djelatnike u turizmu da, s ciljem održavanja konkurentnosti cijeloga sektora, poštuju

zakone i propise koji su usmjereni na zaštitu gostiju, odnosno turista, jer će time pridonijeti pozitivnom imidžu naše zemlje kao privlačne i visokokvalitetne turističke destinacije”, kazao je ministar turizma Darko Lorencin.

Od svih inspekcijskih nadzora, 7254 nadzora provedeno je u ugostitelj-

stvu, odnosno objektima za pripremanje i usluživanje hrane, pića i napitaka te pružanje usluga smještaja, a 787 nad pružateljima usluga u turizmu ili turističkim agencijama, turističkim vodičima, pratiteljima i animatorima te nad uslugama u nautičkom turizmu i seljačkom gospodarstvu. (J.V.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 3 mil €

vrijednost dviju faza projekta e-poslovanje

( 30 mil €

stajat će regionalni centar

e-poslovanje

Know-how za bolju profitabilnost Projekt je stvorio temelje za daljnju nadogradnju znanja i vještina u elektroničkom poslovanju kod malih i srednjih poduzetnika, koja je već sada presudna za konkurentnost na tržištu EU-a, ustvrdio je Leszek Jakubowski Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski mali i srednji poduzetnici mogu besplatno preuzeti i koristiti elektronički alat za procjenu menadžmenta Investors in People Interactive. Inovativni e-alat može im pomoći u analizi ključnih segmenata poslovanja poput strateškog planiranja ili razvoja ljudskih resursa. Alat, koji je razvio tim stručnjaka britanske Komisije za zapošljavanje i vještine, koriste milijuni poduzetnika u Australiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i, među ostalima, Škotskoj.

Hrvatskim poduzetnicima prezentiran je u sklopu druge faze projekta ePoslovanje - Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog po-

slovanja. Glavni cilj projekta je unapređenje konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika putem povećanja razine svijesti o prednostima upotrebe e-poslovanja (e-business) i trgovanja (e-commerce).

Projekt ima dvije faze. Prva faza odvijala se između 2010. i 2012. godine. Druga faza pak započela je u siječnju 2013., a završava u studenome. Ukupna vrijednost obiju faza projekta iznosi tri milijuna eura.

Centar za razvoj poduzetničkih kompetencija Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na završnoj konferenciji projekta e-poslovanje, izjavio je kako je izvoz malih i srednjih poduzetnika u odnosu na 2008. danas veći za čak osam milijar-

di kuna, što je dovoljan razlog da se dalje nastavi poticati razvoj tog dijela hrvatskog gospodarstva.

Izvoz malih i srednjih poduzetnika u odnosu na 2008. danas je veći za osam milijardi kuna, kaže Gordan Maras Hrvatska, dodao je Maras, želi postati centar izvrsnosti i učenja malog i srednjeg poduzetništva za ovaj dio Europe kroz skoro otvaranje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL) na zagrebačkoj Kajzerici. Vrijednost poduzetničkog centra je 30 milijuna eura, a nje-

gova gradnja bi trebala započeti u narednih mjesec dana.

Leszek Jakubowski, voditelj projektnog tima za e-poslovanje, naglasio je kako je projekt stvorio temelje za daljnju nadogradnju znanja i vještina u elektroničkom poslova-

nju kod malih i srednjih poduzetnika, koja je već sada presudna za konkurentnost na tržištu Europske unije.

Osim e-alata, tijekom druge faze projekta osnažene su poduzetničke potporne institucije za provedbu kampanja za

podizanje razine svijesti o prednostima e-poslovanja. Zatim, organizirani su seminari i radionice na kojima je sudjelovalo više od 1300 poduzetnika i izrađena je brošura s ključnim informacijama o e-poslovanju. Također, izrađeni su priručnici za trenera elektroničkog poslovanja te za male i srednje poduzetnike i uspostavljena mreža 20 centara izvrsnosti e-poslovanja za poslovnu podršku.

Projekt je financiran sredstvima EU-a i Vlade. Nositelj projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta, dok su njegovi korisnici 10 poduzetničkih potpornih institucija s područja Hrvatske. Provodila ga je tvrtka Ecorys Poljska u konzorciju s Ecorysom Nizozemska, Coris Educom i Eurecnom.

100 najvećih IT poduzeća po prihodu u Adriatic regiji u 2013. godini

ComTrade Grupa na vrhu regije Hrvatska M San Grupa, slovenska Avtera, IBM i regionalni sistem integrator S&T Group nalaze se u Top 5 kompanija ComTrade Grupa iz Beograda zauzela je prvo mjesto na listi 100 najvećih IT poduzeća po prihodu u Adriatic regiji u 2013. godini.

Prihod ovog regionalnog pružatelja IT usluga i softvera lani je iznosio 231 milijun eura. Hrvatska M San Grupa, slovenska Avtera, IBM i regionalni sistem integrator S&T Group nalaze se u Top 5 kompanija, kao i u 2012., pokazuje istraživanje koju IDC Adriatics priprema već petu godinu zaredom. Najveća IT

poduzeća po prihodu u Adriatic regiji ostvarila su ukupno 2,66 milijardi eura i zapošljavala nešto manje od 15.000 osoba.

U odnosu na godinu ranije, ukupni prihod tih tvrtki uvećan je za 7,9 posto, a broj zaposlenih porastao je za 3,9 posto. “Nakon blagog pada zabilježenog u 2012., vodeće kompanije u regiji ostvarile su rast prihoda u 2013.”, napominje Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa. “Prihod najvećih IT tvrtki u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Make-

matičkih poduzeća pružatelja IT usluga i proizvođača softvera - vodeće tri kompanije su redom kao i

Od globalnih tehnoloških isporučitelja listu predvodi IBM doniji je porastao, dok je u Sloveniji opao. Razlike u postignućima pojedinih tvrtki variraju od snažnog rasta do oštrog pada njihovih prihoda”, ističe ona.

U kategoriji regionalnih i lokalnih šampiona - infor-

godinu ranije: ComTrade Grupa, S&T Group, Asseco SEE, dok je na četvrtom mjestu Combis.

Od globalnih tehnoloških isporučitelja koji imaju podružnice u Adriatic regiji listu predvodi

IBM kao i u 2012. godini, a drugu poziciju zadržao je Oracle. Međutim, kad su međunarodni igrači u pitanju, prihod njihovih podružnica u pravilu ne odražava i ukupan promet koji ostvaruju u regiji.

Među distributerima IT opreme vodeća tvrtka je M San Grupa, a slijede je Avtera iz Ljubljane i regionalna kompanija Asbis. Ljestvicu u maloprodaji informatičkih proizvoda predvodi Eurotrade iz Rovinja. “Ovakav pregled daje odgovor na pitanje ‘tko je tko’

u informatičkoj ponudi u Adriatic regiji. Krajnjim korisnicima, voditeljima informatike i nabave omogućuje uvid u ulogu i značaj pojedinih igrača na tržištu, a IT poduzećima daje mogućnost usporedbe vlastitih postignuća s konkurencijom. Jednostavno, ovo može poslužiti kao vodič za sastavljanje liste potencijalnih partnera kod procjene kod koga potrošiti sredstva namijenjena IT investicijama u sljedećoj godini”, pojašnjava Ana Papež.

(B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Robert D. Atkinson i Stephen J. Ezell EKONOMIKA INOVACIJA Mate

U tijeku je nova utrka za globalnu ekonomsku prednost.

Dok mnoge nacije stavljaju potporu tehnologiji i inovaciji u središte svoje ekonomske politike, SAD nema suvislu ekonomsku politiku. U svome pozivu na buđenje Atkinson i Ezell opisuju temeljne sile koje ubrzano preoblikuju globalnu ekonomiju. Ako se SAD ne usredotoči na ponovno uspostavljanje svoje uloge inovacijskog vođe, njegova će ekonomija vjerojatno dovesti do nižeg životnog standarda i suočit će se s trajnim nedostatkom konkurentnosti u budućnosti.

Marijana Tomić Hrvatskoglagoljski brevijari Naklada Ljevak

Povijest pisane komunikacije svjedoči o promjeni različitih nositelja riječi, od rukopisne baštine preko tiska do najnovije digitalne tehnologije. Premda autorica ne poseže za analogijom sa suvremenim prijelazom iz tiskane u elektroničku ili digitalnu knjigu, iz njezina se rada može mnogo toga relevantnoga iščitati i tako pojasniti određene fenomene kojima smo danas svjedoci. Knjiga je sjajan izraz dobre upućenosti u tradicionalna paleografska znanja, ali i hrabar iskorak u nove metodologije.

David Acheson 1089 i još ponešto Element

Od sasvim jednostavnih početaka, pa sve do složenih ideja, autor nas vodi na putovanje kroz matematiku. Usput, preko Keplera i Newtona objašnjava pravi smisao diferencijalnog računa, izlaže kratku povijest broja pi, vodi nas u teoriju kaosa i kroz imaginarne brojeve. Kratka poglavlja napravljena su s posebnom pažnjom kako se tijekom putovanja nitko ne bi izgubio. Začinjena zagonetkama i ilustrirana crtežima ovo je jedna od najčitanijih i najmaštovitijih matematičkih knjižica za svakoga koje su ikad napisane.

Tomislav Bali Slavonski meandar Srednja Europa

Slavonija u 13. stoljeću nije obuhvaćala isto područje kao današnja. Iako se pitanju opsega i granica srednjovjekovne Slavonije posvećivalo dosta pažnje, ono nije riješeno. Bali pojašnjava kako se o pojmu Slavonije raspravljalo u dosadašnjoj historiografiji te s kojim izvorima raspolažu današnji autori. Opisao je što je sve sadržavao pojam Sclauonia u 13. stoljeću, institucije hercega i bana te područje na kojima se njihova vlast rasprostirala, a pozabavio se i odnosom bana i plemstva u Slavoniji nakon tatarske provale.

Daniel Lipkowitz Igraonica kocaka Lego Profil Knjiga

Nakon izuzetne uspješnice Ideje za slaganje kocaka Lego dolazi nam nova fantastična knjiga s više od 500 novih ideja, savjeta i prijedloga za slaganje. Ova će vas knjiga inspirirati na slaganje novih modela, predmeta, bića i građevina, otkriti vam kako slagati s malim brojem kocaka, pokazati vam kako neke zanimljive kocke možete upotrijebiti na različite načine, poučiti vas kako brzo složiti određene modele te potaknuti da se s prijateljima nadmećete u slaganju.

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Suradnja

ETCM, Hum na Sutli.

Tvrtka traži servise za rashladne uređaje, kompresore, električne motore, transformatore. Nudi tehnologiju za rano otkrivanje kvara i praćenje rada preko računala ili pametnog telefona s android operativnim sustavom.

Zastupnik je njemačkog proizvođača Kriwan Industrie Elektronik. Kontakt: Mladen Podhraski, etcm@kr.t-com.hr, +385 98 1974164.

Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www.quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Suradnja

Zastupanje

Kaseg-dry, Zagreb. Tvrtka traži franšizere za austrijski eko sustav za isušivanje vlage i zidova.

Kontakt: Mira Bolf, ekoisusuvanje.kaseg@europe.com, 015533484, 0995927228.

MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protipoplavnazascita.si. Tvrtka traži zastupnika za prodaju na području Hrvatske. Kontakt: Tomaz Umek, info@ mt2.si.

Zastupanje

Kamen

Magma International, Istanbul, www.magmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta.

Kontakt: Muamer Ramovic - +90537 218 7016/ muamer@magmaexim. com.

Proficentar, Novi Sad, Srbija. Tvrtka nudi zastupanje na području Srbije.

Kontakt: Vladislava Štimac, stimac@neobee.net, +38164 960 42 94.

Kava

Stiglich Eimport, Lima, Peru, www.stiglicheimport.com. Tvrtka je specijalizirana za distribuciju i komercijalizaciju

najkvalitetnije peruanske kave Organic and classic green coffee. Kontakt: Franz Stiglich, franzstiglich@stiglicheimport. com, +511 7372346, +51 993315742.

Savjetovanje

ConQuest Consulting, Varšava, Poljska, www. conquest.pl. Tvrtka se više od 15 godina bavi pružanjem savjetodavnih usluga za poslovanje, što uključuje: istraživanje tržišta i konkurencije, marketinška istraživanja, komercijalizaciju znanstvenih istraživanja te pomoć pri traženju poslovnih partnera. Zainteresirana je za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Filip Bicki, fbicki@conquest.pl, +48 22 825 56 45.

Arhitektura rasvjete

Inea, Samobor. Tvrtka se bavi arhitekturom rasvjete i nudi svoje usluge. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting. hr, +385 1 3376 707, +385 99 2112477.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Nabava kioska

Hrvatska lutrija nabavlja kioske. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

Polipropilenske vreće

Ministarstvo gospodarstva nabavlja polipropilenske vreće za obranu od poplava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000. Rok dostave ponuda je 12. studenoga.

za forenziku i licence softvera za forenziku. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 639.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. studenoga.

Čarape

Održavanje borbenog vozila

Mopedi

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja usluge održavanja borbenog vozila za pješaštvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 217.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. studenoga.

Računala i računalna oprema

Knjižnice grada Zagreba nabavljaju računala i računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 448.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. studenoga.

Nadmetanja iz regije Usluge štampanja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH nabavlja usluge štampanja. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Trezorske mašine

Uređaji licence softvera za forenziku

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja uređaje

Centralna banka BiH nabavlja trezorske mašine.

Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Ministarstvo sigurnosti, Granična policija u Ilidži, nabavlja čarape. Rok dostave ponuda je 10. studenoga.

Pošte Srpske nabavljaju mopede za poštonoše.

Rok dostave ponuda je 24. studenoga.

Potrošni materijal za deminiranje

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja potrošni materijal za deminiranje. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

Stečajevi - nekretnine - dražbe

utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Prodaju se uglavnom kuće Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) soba broj 107. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 68 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 87.480 kuna, nalazi se u Reljkovićevoj 30a u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 5. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku - stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III., sudnica 78. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Kuća, ukupne površine 707 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 130.872 kune, nalazi se u Sunčanoj 52 u Josipovcu u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 905 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 108.196 kuna, nalazi se u naselju Svinjarevci, Općina Bogdanovci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31,

Oranica, ukupne površine 14.039 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 20,9 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. studenoga u 9 sati na Općin-

www.zsd.hr ZADRUŽNI SAVEZ DALMACIJE 1907

SPLIT

skom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 673 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,46 milijuna kuna, nalazi se u naselju Mihaljekov Jarek u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 6. studenoga u 8.15 sati na Općinskom sudu u Krapini, I. kat Suda, soba broj 22.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 672,57 četvornih meta-

ra, procijenjene vrijednosti 616.640 kuna, nalazi se u Virovitici, prodaje se na dražbi 6. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8/I., soba broj 11b. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari, a ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti.

Vinograd i šuma, ukupne površine 2.327,01 četvorni metar, procijenjene vrijednosi 7200 kuna, nalaze se u Donjoj Stubici, prodaju se na dražbi 6. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 2. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine

24. Međunarodni susret vinogradara i vinara

SaI atina 2014 6.-9. studenog 2014.

Mlini, Hotel Astarea Župa Dubrovačka-Konavle

24. Međunarodni susret vinogradara i vinara SABATINA 2014. održat će se od 6. do 9. studenog 2014. u općinama Župa Dubrovačka i Konavle, a veći dio znanstveno-stručnog, degustacijskog i natjecateljskog dijela programa održat će se u hotelu Astarea u Mlinima.

Kuća, ukupne površine 1.873,83 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,17 milijuna kuna, nalazi se u Općini Bedekovčina u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, soba broj 12.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti.

PRODAJE SE Kuća, ukupne površine 3.211,77 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 168.522 kune, nalazi se u naselju Budrovac Lukački, Općina Lukač

u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8/I., soba broj 12. Nekretnina nije slobodna od osoba i stvari, a ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 8.732,53 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 8000 kuna, nalazi se u naselju i Općini Severin u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 7. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja dražbe.

VISOKI POKROVITELJ Predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović

POKROVITELJI

Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo turizma, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Dubrovačko-neretvanska županija

MEDIJSKI POKROVITELJI

Poljoprivredno-obiteljska revija

apstudio.hr

SPONZORI

GENERALNI SPONZOR

BEZ KOTIZACIJE sudjelujte na svim skupovima, degustacijama i radionicama Sabatine, a iz programa izdvajamo: sajam opreme, alata i repromaterijala; burzu i izložbu vina i proizvoda od grožđa i vina; Znanstveno-stručni skup; Sabor vinogradara i vinara; Vinogradarskovinarske radionice; vođene degustacije vina; okrugli stol o zadrugarstvu; praktična prezentacija strojeva u vinogradima; proglašenje šampiona itd.

TRAŽITE MIŠLJENJE O SVOM MLADOM VINU? Za kušanje i davanje mišljenja o Vašem mladom vinu, potrebno je dostaviti uzorak na Sabatinu najkasnije 7. studenog 2014. do 12 sati! Kontakt osoba za dostavu uzoraka i prijavu sudjelovanja: Božo Novaković - 098/662-366

U društvu najboljih Distributer strojeva i opreme za poljoprivredu i komunalna poduzeća

DONATORI

SUORGANIZATORI

Sve informacije na www.zsd.hr tel: 021/348-388 i/ili e-mail: info@zsd.hr

Agronomski fakultet Zagreb; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split; Savjetodavna služba Zagreb; Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Zagreb; Institut za poljoprivredu i turizam Poreč; Procedo d.o.o. Split; Dubrovnik Riviera Hotels; Općina Župa Dubrovačka; TZ Općine Župa Dubrovačka; Općina Konavle; TZ Općine Konavle; Udruga vinara Konavle; Hrvatski poljoprivredni zadružni savez; Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića Zadar

Dubrovnik Riviera Hotels

20 SVIJET FINANCIJA

( 44,7 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 20. do 26. listopada ukupno su bila 142 stečajna postupka, što je 25 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 30. Za predstečajnu nagodbu bila su uložena 22 prijedloga, dok je 28 postupaka zaključeno. Izbrisano je 418 subjekata, gotovo dvostruko manje od prethodnog tjedna. S likvidacijom je započelo 16 subjekata. Osnovana su 233 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (113), zatim Rijeka (28), na Trgovačkom sudu Split zabilježen je 21 novi subjekt, a slijedi ga Varaždin sa 16 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (131), te ukupno 102 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

20 16 2 2 2 1 1 30 30 90 22 11 9 20 28

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

418 418 16 16 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

233 102 131 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 11 2 14 14 28 0

REJTING TJEDNA

ITRS d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

3 21 1 16 6 113

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

iznos depozitnog novca u kolovozu

Analize RBA

Novčana masa dosegnula gotovo 66 milijardi kuna Monetarni agregat M1 dosegnuo je povijesno najvišu nominalnu razinu čemu je ponajviše pridonijelo značajno povećanje depozitnog novca

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, u kolovozu je iznosio 65,7 milijardi kuna. Pritom je M1 uz godišnju stopu rasta od 11 posto (6530 milijuna kuna) dosegnuo povijesno najvišu nominalnu razinu.

Na mjesečnoj razini novčana masa zabilježila je porast od 2,7 posto (1716 milijuna kuna).

Njegov rast potaknut je povećanjem depozitnog novca koji je u kolovozu dosegnuo dosad najveću zabilježenu razinu od 44,7 milijardi kuna i koji je na godišnjoj razini porastao 12,5 posto. U usporedbi s

U valutnoj strukturi štednih i oročenih depozita dominiraju devizna sredstva, većinom u eurima, i sredstva s valutnom klauzulom.

Nastavak rasta deviznih depozita za više od 2,5 milijardi kuna u odnosu na srpanj (1,6 posto mjesečno) upućuje na zaključak o relativno većoj sklonosti prema klasičnim oblicima bankovne krajem prošle godine depozitni novac krajem kolovoza je veći za gotovo četiri milijarde kuna ili 9,8 posto. Šire definirani agregat M4 (koji uz M1 obuhvaća štedne i oročene depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) također je zabilježio povijesno najvišu razinu od 282,3 milijarde kuna što je za 3,4 posto više na godišnjoj razini.

Rast deviznih depozita Pritom su kunski štedni i oročeni depoziti u kolovozu zabilježili mjesečni pad od 0,1 posto (na godišnjoj razini su porasli za 3,7 posto), dok su devizni depoziti dosegnuli rekordnu razinu od 157,8 milijardi kuna što je 1,6 posto više u odnos na srpanj (na godišnjoj razini su porasli za 1,7 posto).

U valutnoj strukturi štednih i oročenih depozita dominiraju devizna sredstva i sredstva s valutnom klauzulom štednje čime se novčani viškovi relativno slabije usmjeravaju u investicije i potrošnju.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Blagi porast industrijske proizvodnje Industrijska je proizvodnja u rujnu, prema kalendarski prilagođenim podacima, na godišnjoj razini porasla za 3,8 posto, što je najveći godišnji rast od ožujka 2013. (kada je rast iznosio četiri posto). Prema desezoniranim podacima, zabilježen je i rast na mjesečnoj razini od 4,6 posto. Takve tendencije kretanja rezultat su povećane proizvodnje u prerađivačkoj industriji (u rujnu rast od 5,5 posto) te poveća-

ne proizvodnje u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (u rujnu rast od 1,5 posto). U prerađivačkoj industriji najveći je pozitivan utjecaj u rujnu imao rast proizvodnje prehram-

benih proizvoda (koja inače ima i najveći udio u prerađivačkoj industriji), zatim proizvodnja proizvoda od gume i plastike te proizvodnja električne opreme. No, kod rudarstva i vađenja nastavljaju se negativni trendovi.

“Industrijska je proizvodnja u prvih devet mjeseci zabilježila neznatan rast od 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na što je utjecala i povećana inozemna potražnja. U ovoj godi-

ni, nakon pet godina uzastopnog pada, očekujemo stagnaciju ili sasvim blagi rast obujma industrijske proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu, s obzirom na to da ne predviđamo znatno povoljnija kretanja inozemne potražnje do kraja godine, dok će domaća potražnja ostati niska”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

21

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

( 330,4 mlrd kn

financijska imovina građana Hrvatske potkraj srpnja

( to je 2,1%

više od procijenjenog iznosa BDP-a za 2014.

Analiza Zagrebačke banke

Financijska imovina građana veća od BDP-a U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli porasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi kuna), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde kuna) te u gotovini (dvije milijarde kuna)

P

rocijenjena financijska imovina građana Republike Hrvatske potkraj ovogodišnjeg srpnja dosegla je iznos od 330,4 milijarde kuna, što je 2,1 posto više od procijenjenog iznosa bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu, ističe se među ostalim u analizi Zagrebačke

U strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina banke objavljenoj u povodu Dana štednje. U 2007., posljednjoj pretkriznoj godini, ona je predstavljala tek 85,7 posto BDPa, da bi se u sljedećih šest kriznih godina nominalno povećala za 47,1 milijardu kuna ili za 17,3 posto.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupna financijska imovina građana dodatno je povećana za 10,6 milijardi kuna, čemu su najviše pridonijeli po-

rasti imovine u mirovinskim fondovima (4,25 milijardi kuna), u bankovnim depozitima (2,4 milijarde kuna) te u gotovini (dvije milijarde kuna).

U ovoj godini znatno su povećane i procijenjene pričuve životnih osiguranja (za jednu milijardu kuna), te vrijednost ulaganja u dionice i obveznice (0,7 odnosno 0,15 milijardi kuna). Vrijednost ulaganja građana u investicijske fondove također je povećana zahvaljujući početku oporavka tržišta kapitala za oko 84 milijuna kuna.

Oživljavanje i na tržištu kapitala U strukturi financijske imovine i dalje izrazito dominiraju bankovni depoziti i gotovina (s udjelima od 55,3 posto odnosno 11,2 posto), dok svi ostali oblici ulaganja sudjeluju s tek jednom trećinom. Među njima se i po u udjelu od 19,7 posto i dinamici rasta od sedam posto ističe imovina građana u mirovinskim fondovima (obveznim i

Udjeli u financijskoj imovini građana VII 2014.

0,5%

4,7% 2,2%

Gotovina 11,2%

Stambena štednja atematičke pričuve životnih M osiguranja

19,7%

Mirovinski fondovi Obveznice

4,5% 1,9%

Izlistane dionice 55,3%

Investicije Izvor: Zagrebačka banka

dobrovoljnim), unatoč ovogodišnjem izdvajanju prikupljene imovine zaposlenika s beneficiranim radnim stažem i prestanku daljnjih uplata doprinosa po toj osnovi. Sve značajniji udio u financijskoj imovini građana zauzimaju matematičke pričuve životnih osiguranja (4,5 posto), dok su ulaganja u izlistane dionice na tržištu kapitala (4,7 posto) i investicijske fondove (2,2 posto) bilježila i mnogo bolje rezultate u vremenu prije gospodarske krize, kako u pogledu udjela, tako i tržišne vrijednosti ulaganja. Euforija koja je obilježavala ulaganja u vrijednosnice kotirajuće na tržištu kapitala do 2007. zamijenjena je dugotrajnim nepovjerenjem u njihovu isplativost nakon ispuhavanja cjenovnog balona po izbijanju svjetske financijske krize. U ovoj se godini, međutim, osjećaju blagi znaci oživljavanja na tržištu kapitala, vidljivi i u rastu burzovnih indeksa i u količini i vrijednosti obavljenih transakcija.

Žene izdvajaju za štednju 50 kuna više od muškaraca Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 457 kuna, što je 15 kuna više nego što su štedjeli tijekom 2013., pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2014. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste Grupe. Iako su žene štedljivije te mjesečno u prosjeku izdvajaju 50 kuna više od muškaraca, istodobno su i nezadovoljnije ušteđenim iznosom. Samo 26 posto žena, za razliku od 37 posto muškaraca, zadovolj-

no je ušteđenim iznosom. Također, istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.

Najveći broj ljudi, gotovo svaki drugi građanin Hrvatske, odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od

žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.

Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za stare dane te kupnja, odnosno renoviranje. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si kasnije mogao nešto priuštiti, a dio kako bi mogao negdje otputovati. Manji dio ispitanika štedi bez posebna razloga.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3851, 3. studenoga 2014.

Tržište novca Zagreb

I dalje višak kuna i mala potražnja Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

u mil. kn

B

ližimo se kraju godine koji za sada na novčanom tržištu ne donosi nikakve promjene. Neprekidno prisutan višak kuna u sustavu prisutan je i dalje uz nisku potražnju za kunama. Zbog skromne potražnje, u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca svakodnevno značajan dio prijavljene ponude viškova likvidnosti ostaje neraspoređen. Takva situacija pogoduje mogućim korisnicima pozajmica koji se mogu zadužiti po vrlo povoljnim uvjetima. Mini-

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

27. 10. - 31. 10. 2014.

20. 10. - 24. 10. 2014.

u%

400

nos manji za pet baznih bodova u usporedbi s prethodnom aukcijom.

Održavanje sljedeće aukcije Ministarstvo financija objavit će naknadno. Izgledno je da će i ova godina proći u obilju kuna u sustavu koji se nema kamo adekvatno usmjeriti. Skromna potražnja uz skromno trgovanje po kamatnim stopama koje bilježe minimalne razine najvjerojatnije će i dalje biti glavna obilježja novčanog tržišta.

3

300 2 200 1 100

0

27.10.2014.

28.10.2014.

29.10.2014.

starstvo financija protekli je utorak održalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa, prvu i jedinu u listopadu. Planirani iznos izdanja kunskih zapisa bio je 950 milijuna kuna, dok su sudionici pokazali interes za upisom 2,095 mili-

30.10.2014.

0

31.10.2014.

jardi kuna. Međutim ostvareni iznos emisije bio je 1,322 milijarde kuna, a najviše 1,232 milijarde kuna upisano je na najdulji rok tj. na godinu dana po kamatnoj stopi od 1,5 posto što znači da je prinos, za tu ročnost, u od-

ponedjeljak

utorak

nosu na prošlu aukciju bio 14 baznih bodova manji.

Za razliku od prethodne aukcije eurskih trezorskih zapisa kada je interes sudionika bio slab, ovaj put bio je gotovo identičan planiranom izdanju.

Kod eurskih trezoraca

srijeda

četvrtak

petak

najviše je upisano zapisa na najkraći rok, odnosno na rok od 91 dan upisano je 20 milijuna eura po kamatnoj stopi od 0,35 posto što je pri-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

Mirex i dalje raste

Vrijednost kune proteklog je tjedna porasla u odnosu na euro za 0,14 posto.

Srednji tečaj eura na tevaluta

je ojačala i prema švicarskom franku. Franak je u petak iznosio 6,347460 kuna. Porasla je vrijed-

čajnici Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj proteklog tjedna iznosio je 7,656941 kunu. Kuna

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,374046

CAD

kanadski dolar

5,437782

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

6,34746

EUR

7.675

5,447454

GBP

britanska funta

9,741655

USD

američki dolar

6,08805

EUR

euro

7,656941

USD

6.10

CHF

6.365

7.670

6.08

6.360

7.665

6.06

6.355

7.660

6.04

6.350

7.655

6.02

6.345

7.650

6.00

6.340

primjena od 1. studenoga 2014. 27.10. 28.10. 29.10. 30.10. 31.10.

Izvor: HNB

nost američkog dolara, i to 0,57 posto. Srednji tečaj američke valute iznosio je 6,088050 kuna.

27.10. 28.10. 29.10. 30.10. 31.10.

27.10. 28.10. 29.10. 30.10. 31.10.

6500

FTSE 100

ti odluci čelnika Bank of Japan o povećanju iznosa za kupnju državnih obveznica i dionica nekretninskih i ostalih investicijskih fondova. Osim toga,

na povećanje cijena dionica utjecao je snažniji od očekivanog rast američkog gospodarstva. Nakon vijesti kako je američki bruto domaći proizvod u

17300

4700

17200

Dow Jones

4650

6450

17100

4600

6400

17000

4550

16900

6350

27.10.

4300 4250

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

4450 27.10.

9400

CAC40

9300

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

27.10.

16200

DAX

15980

4200

9200

15760

4150

9100

15540

4100

9000

15320

4050

8900

15100

27.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

NASDAQ

4500

16800

6300

27.10.

28.10.

MIREX - tjedni

0,0%

0,4%

-0,25%

0,3%

-0,50%

0,2%

-0,75%

0,1%

-1,00%

0,0% 30.9.

10.10.

20.10.

30.10

datum

27.10.

28.10.

29.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

30.10.

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vedro raspoloženje na svjetskim burzama

6550

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

Na svim svjetskim burzama cijene dionica porasle su potkraj proteklog tjedna. Analitičari smatraju kako se takav slijed događanja može zahvali-

Vrijednost obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda Mirex potkraj proteklog tjedna porasla je u odnosu na tjedan ranije. Tako je Mirex A dosegnuo vrijednost od 102,0326 bodova što je 0,1837 bodova više nego u tjednu ranije. Mirex B dosegnuo je 202,9878 bodova, a Mirex C 101,7018 bodova.

29.10.

30.10.

31.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

NIKKEI 225

27.10.

28.10.

29.10.

30.10.

31.10.

trećem tromjesečju porastao za 3,5 posto na godišnjoj razini, europske su burze poslovale pozitivno. Podatak o rastu američkog BDP-a pokazuje da je to gospodarstvo na putu oporavka. I azijske su burze kraj proteklog tjedna dočekale u vedrom raspoloženju iako je tečaj dolara u petak skočio na 110,67 jena. Još od siječnja 2008. godine dolar nije bio na tako visokoj razini.

kategorija A MIREX A

30.10.

102,0326

-0.13

2.03

AZ - A

30.10.

101,9876

-0.17

1.99

Erste Plavi - A

30.10.

102,2344

0.04

2.23

PBZ CO - A

30.10.

102,4101

0.23

2.41

Raiffeisen OMF - A

29.10.

102,1611

-0.10

2.16

kategorija B MIREX B

30.10.

202,9878

-0.17

9.88

AZ - B

30.10.

208,0564

0.02

10.01

Erste Plavi - B

30.10.

206,6492

-0.12

8.27

PBZ CO - B

30.10.

186,3961

0.08

9.37

204,6776

-0.08

11.23 1.70

Raiffeisen OMF - B

29.10.

kategorija C MIREX C

30.10.

101,7018

-0.43

AZ - C

30.10.

101,1344

-0.14

1.13

Erste Plavi - C

30.10.

102,0121

-0.33

2.01

PBZ CO - C

30.10.

101,4487

-0.36

1.45

Raiffeisen OMF - C

29.10.

103,1998

-0.03

3.20

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 29.10.

198,2078

-0.10

12.52

AZ Profit

30.10.

234,5446

0.08

7.99

Croatia osiguranje

30.10.

145,8882

-0.16

7.84

AZ Benefit

30.10.

215,6352

-0.25

9.12

Erste Plavi Expert

30.10.

170,7252

-0.10

7.65

Erste Plavi Protect

30.10.

173,8449

-0.08

7.19

23

www.privredni.hr Broj 3851, 3. studenoga 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.046 milijuna kuna

Ključni indeksi u blagom minusu na, te je redovni dionički promet iznosio 50 milijuna kuna, što je šest milijuna manje ili pad od 11 posto. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidni-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je prošli tjedan u odnosu na tjedan ranije bila smanjeTop 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d.

Valamar Riviera d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Arenaturist d.d.

Podravka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Jadranska banka d.d.

Ingra d.d.

Liburnia riviera hoteli d.d.

AD plastik d.d.

+0,53% +0,85% -0,41% +2,24% -0,49% -2,45% -10,00% +6,94% +1,45% +0,56%

zadnja cijena 158,50 20,06 340,00 341,49 307,00 1.352,00 900,00 2,62 3.500,00 121,02

promet 14.685.982,00 4.955.540,75 4.078.831,76 1.542.212,26 1.514.137,48 1.358.471,37 1.342.002,77 1.331.909,36 1.016.814,85 920.112,04

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.899.450,98 kn

jih kretale su se u rasponu od +6,94 posto do -10 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao 0,39 posto na 1.838,75 bodova.

Crobex10 je također pao za 0,09 posto te je tjedan završio na 1.052,94 boda.

10 dionica s najvećim rastom cijene HG Spot d.d. (u stečaju) Palace hotel Zagreb d.d.

Koteks d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 5 Pounje d.d.

Jadran d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 7 Zagrebacko elektroteh. poduz. d.d.

Turbos DAX long E Opeka d.d.

Kod sektorskih indeksa najviše je rastao CROBEXtransport za 1,20 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXindustrija (-1,75 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili

tjedna promjena +84,00% +76,15% +60,65% +55,56% +38,00% +33,32% +32,09% +30,01% +29,59% +24,53%

zadnja cijena 0,92 229,00 6,41 4,20 1,38 99,99 17,70 51,99 94,60 330,00

promet 108,56 229,00 114,20 204.260,40 4.420,75 57.820,48 23.482,00 1.559,70 531.747,50 1.320,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

bilježili negativne rezultate. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se isključivo dionički fondovi. Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu je 26 fondova poraslo. Predvodi ih Ilirika BRIC s rastom od 3,13 posto koji je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Samo je šest

Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda njih 59 poraslo, od čega je 14 fondova raslo za više od jedan posto, dok je 14 fondova palo, ali ni jedan više od jedan posto. Fondovi su tako drugi tjedan uzastopno završili u plusu. Ukupno su fondovi u zadnja 32 tjedna samo tri tjedna

dioničkih fondova palo, a najviše su na vrijednosti izgubili indeksni fondovi Crobex10 (- 0,86 posto) i OTP indeksni (-0,42 posto). Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu također su prevladavali pozitivni rezultati te je šest od ukupno 10 fondova poraslo. Njihove tjedne promjene kretale su se

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

s negativnim predznakom te je Crobis pao za 0,28 posto, a Crobistr za 0,17 posto. Najlikvidnije izda10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long A Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos DAX short C Turbos E-mini S&P 500 short 7 Turbos zlato long 8 Turbos zlato long 6 Turbos DAX short A Turbos DAX short B Đuro Đakovic holding d.d.

Turbos WTI nafta long 9

tjedna promjena -0,39% -0,09% -0,28% -0,17%

nje je nakon dužeg vremena ponovno HT-Hrvatski telekom s prometom od 11,7 milijuna kuna.

tjedna promjena -50,28% -44,44% -35,83% -32,08% -32,06% -23,96% -20,90% -16,25% -12,50% -10,34%

Pala neto dobit HT-a u rasponu od +1,13 posto do -0,34 posto. Od osam obvezničkih fondova šest ih je poraslo. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,16 do -0,29 posto. Kod novčanih fondova je OTP euronovčani pao za 0,01 posto, dok su ostali rasli u rasponu od 0,01 do 0,14 posto. (I.L.) od 23. 10. do 30. 10. 2014. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,64

PBZ Global fond

€

13,2064

KD Victoria

kn

19,6245

-0,27

HI-balanced

€

11,6085

1,13

HI-growth

€

9,8044

1,88

ICF Balanced

kn

115,2121

0,35

Raiffeisen World

€

129,3000

1,40

HPB Global

kn

84,5738

0,27

ZB euroaktiv

€

124,0349

0,58

OTP uravnoteženi

kn

110,3717

-0,12

ZB trend

$

180,9699

1,88

KD Balanced

kn

8,5474

-0,11

FIMA Equity

kn

72,6690

0,06

Agram Trust

kn

51,2894

-0,15

KD Prvi izbor

kn

13,0130

1,73

Allianz Portfolio

kn

143,2415

0,12

Ilirika JIE

€

127,5154

-0,01

Raiffeisen Harmonic

€

101,3200

0,00

Raiffeisen New Europe

€

53,0800

0,23

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

PBZ Equity fond

€

10,2132

0,37

ZB bond

€

178,5467

0,04

HPB Dionički

kn

92,8848

0,28

HI-conservative

€

13,3592

0,11

Raiffeisen Bonds

€

164,9600

0,01

PBZ Bond fond

€

118,7088

-0,29

Capital One

kn

194,5169

0,06

HPB Obveznički

€

146,7154

0,04

NETA Emerging Bond

kn

72,4758

0,16

Erste Adriatic Bond

€

108,7400

-0,06

Erste Adriatic Equity

€

82,4600

-0,15

NETA Global Developed

kn

103,0242

1,03

ZB aktiv

kn

111,4134

0,41

Capital Two

kn

86,0599

0,05

Ilirika Azijski tigar

€

43,9785

1,81

PBZ I-Stock

€

7,3637

2,43

Platinum Global Opportunity

$

14,9729

1,82

KD Nova Europa

kn

6,1106

2,88

OTP indeksni

kn

40,4499

-0,42

Platinum Blue Chip

€

91,5738

1,27

NETA Frontier

kn

564,6801

0,96

OTP MERIDIAN 20

€

89,7135

0,14

A1

kn

80,6900

0,84

NETA US Algorithm

kn

167,1615

2,70

NETA New Europe

kn

76,7985

0,09

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

142,1064

0,01

ZB plus

kn

173,9925

0,01

ZB europlus

€

149,3942

0,01

PBZ Euro Novčani

€

138,0820

0,02 0,02

Raiffeisen Cash

kn

156,0300

Erste Money

kn

149,6400

0,01

HI-cash

kn

150,0909

0,06

PBZ Dollar fond

$

129,4264

0,02

HPB Novčani

kn

142,0649

0,02 0,04

Ilirika BRIC

€

73,9560

3,13

OTP novčani fond

kn

131,7543

CROBEX10

kn

101,0256

-0,86

Money One

kn

127,5867

0,03

KD Energija

kn

9,5373

-0,18

Agram Euro Cash

€

12,1452

0,04

ZB BRIC+

€

94,4520

2,33

Allianz Cash

kn

117,3671

0,02

Raiffeisen Dynamic

€

118,3500

0,30

Erste Euro-Money

€

114,5900

0,14

Allianz Equity

€

135,0364

0,36

Auctor Cash

kn

108,7525

0,04

Raiffeisen euroCash

€

105,0000

0,01

Smart Equity

€

98,4801

0,18

HPB Euronovčani

€

105,7935

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,5700

0,02

Locusta Cash

kn

1325,4242

0,04

NETA MultiCash

kn

106,5619

0,05

€

145,2154

0,62

OTP euro novčani

€

102,1618

-0,01

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

zadnja vrijednost 1.838,7500 1.052,9400 104,6971 135,7775

zadnja cijena 9,00 13,00 45,50 7,20 89,00 51,40 107,10 123,20 35,00 39,90

promet 15.878,75 121.006,00 429.605,92 61.438,20 17.800,00 25.700,00 45.200,00 337.805,00 320.226,88 119.175,60

*vijesti

Fondovi rasli, dobitnik Ilirika BRIC

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

U devet mjeseci ove godine Hrvatski Telekom (HT) ostvario je 5,1 milijardu kuna prihoda što je 2,2 posto manje nego u istom razdoblju 2013. godine.

Unatoč tom padu prometa, tvrtkini su prihodi porasli prije svega u ICT dijelu poslovanja te u pokretnim komunikacijama, posebice kod sezonskih korisnika i u podatkovnom prometu.

HT je u promatranom razdoblju ostvario neto dobit u visini 717 milijuna kuna, što je 25,6 posto manje nego u istom razdoblju 2013. godine.

Dobri poslovni rezultati Janafa Tvrtka Janaf u devet mjeseci ove godine ostvarila je bruto dobit u iznosu od 82,3 milijuna kuna te neto dobit od 65,9 milijuna kuna što je 1,2 posto više nego u istom razdoblju 2013. Ukupni prihodi u promatranom su razdoblju iznosili 339,5 milijuna kuna i bili su tri posto viši nego u prošloj godini.

Prihodi od temeljne tvrtkine djelatnosti – transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, u devet mjeseci ove godine iznosili su 322 milijuna kuna i bili su viši 4,4 posto nego u istom lanjskom razdoblju.

Zagrebačka burza recertificirana za ISO 9001:2008 Predstavnici certifikacijske kuće SGS Adriatica proteklog su tjedna uručili predstavnicima Uprave Zagrebačke burze certifikat ISO 9001:2008 koji potvrđuje da Zagrebačka burza zadovoljava standarde upravljanja kvalitetom propisane tom najraširenijom međunarodno prihvaćenom normom. Nositelj ISO standarda Zagrebačka burza postala je 2011. godine, nakon višemjesečnog usklađivanja poslovnih procesa i organizacije poslovanja s normom ISO 9001:2008.

Proces recertifikacije provodi se svake tri godine, uz redovne godišnje provjere usklađenosti s normom.

Veći prihod Atlantic Grupe

Atlantic Grupa je u devet mjeseci ove godine ostvarila 3,8 milijardi kuna prihoda od prodaje što predstavlja rast od 2,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosio je 378,5 milijuna kuna i porasla je 0,7 posto u odnosu na devet mjeseci 2013. Tvrtkina neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 209,2 milijuna kuna i predstavlja rast od 8,2 posto u odnosu na lani.