Pv 3853

Zavodljiva statistika Najveći dio izravnih ulaganja odnosi se na tzv. kružno ulaganje povezano sa samo jednom transakcijom

Industrija se budi?

Ako je Eurostat u pravu, Hrvatska je u rujnu imala najveći rast industrijske proizvodnje u EU-u

Snaga hrvatske hrane Godišnje uvezemo 290.000 tona voća i povrća; na svaki dolar izvoza imamo čak devet dolara uvoza

tema tjedna Str. 4-5

tema tjedna Str. 5

aktualno Str. 6

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 17. studenoga 2014.

Godina LXI / Broj 3853. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

atlantic preuzeo srpski foodland / proračun za 2015. / predstavljanja / udruga wow / svijet financija

19. susret ribara

N POSEBA G O L PRI info EEN

isplati li se zauvijek odreći ribarenja

osi Što don e Network Europ e s ri rp Ente

Ribari koji svoje brodove pošalju u rezališta dobit će naknadu iz EU-a, a Hrvatska im na taj novac neće uzeti porez. Što o tome misle ribari? >>10-11

Intervju: Dalibor Poznić

Predstečajnu sklopilo 1609 tvrtki

>> 7

>> 21

Imamo 12 različitih biznisa i od početka me najviše fascinira raznolikost našeg poslovanja, kaže predsjednik Uprave Belja

Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata je u Gradu Zagrebu - više od 25,754 milijarde kuna

Hotel Antunović, Zagreb, 27. i 28.11.2014. od 9 do 17 sati

5

dobrih razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju:

POZIVAMO VAS NA DVODNEVNU EDUKATIVNU POSLOVNU KONFERENCIJU

• 24 predavanja iz područja prodaje • 20 vrhunskih predavača • Iznimno pristupačna cijena - SAMO 62,00 kn po jednom predavanju • Dva dana kontakata i druženja s kolegama iz prodajne struke • Brojni praktični primjeri i pripremljene vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE)

Cijena jedne kotizacije za OBA dana iznosi 1.490,00 kn + PDV 25% U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora te radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

SPONZORI:

• Od 3 do 5 polaznika 5% (na osnovnu cijenu kotizacije) • Od 6 i više polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije)

KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje možete prijaviti na e mail info@poslovni-savjetnik.com ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI:

Program je na www.poslovni-savjetnik.com Superprodavac za Business 210x138 (3 mm).indd 1

21.10.2014. 14:36:07

UVOD

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

TOMISLAV DOMINKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ALGEBRA GRUPE:

Besplatno do ICT certifikata Organizacijom novog ciklusa stjecanja Microsoft MTA certifikata za mlade stručnjake – učenike srednjih škola i studente – želimo promovirati važnost stjecanja ICT kompetencija te pomoći onima koji su zainteresirani za karijeru u ICT-u da se usmjere prema inženjerskim zanimanjima, a studentima da na vrijeme krenu stjecati certifikate koji su vrlo važni njihovim budućim poslodavcima. U sklopu ovog ciklusa omogućit ćemo da više od 500 mladih osoba besplatno stekne svoje prve stručne i međunarodno priznate ICT certifikate.

IVANA BUDIN ARHANIĆ, ČLANICA UPRAVE VALAMAR RIVIERE:

Ne znamo koliko smo uspješni Podaci o povećanju broja dolazaka i noćenja u 10 mjeseci u gotovo svim turističkim regijama na Jadranu i unutrašnjosti dobra su vijest. Međutim, prosječan broj noćenja i dalje je u padu. No, nažalost nemamo kvalitetne podatke o potrošnji i prihodima ostvarenim od dolazaka turista što znači da ne znamo koliko smo uspješni i u čemu smo uspješni ili neuspješni. Daljnji razvoj smještajnih kapaciteta, usluga, ponude i destinacija ne ovisi o broju ostvarenih noćenja već o ostvarenim prihodima i profitabilnosti u različitim oblicima turističke ponude.

PETAR RADAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ERSTE BANKE:

Jačanje realnog sektora Prvih devet mjeseci 2014. i dalje karakteriziraju zahtjevni tržišni uvjeti koji se reflektiraju i na poslovanje bankarskog sektora.

Zadovoljni smo što, unatoč tome, bilježimo stabilan, odnosno rastući trend operativnog poslovanja i rast neto dobiti. I dalje je osnovni prioritet raditi na stvaranju uvjeta za jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, što bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta i stvaranje nove vrijednosti. Bankarski sektor može i želi pratiti sve zdrave, održive i isplative projekte.

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: SRĐAN ŠIMAC, sudac Visokog trgovačkog suda i predsjednik Hrvatske udruge za mirenje

Kraći put do pravde Čim stranke počnu kazivati što im je doista potrebno i što žele, stvaraju se uvjeti za nagodbu. Većina mirenja dovršava se na jednom do tri sastanka

P

ostupak mirenja (medijacije) je sporazumni način rješavanja sporova u kojem stranke uz pomoć treće osobe - izmiritelja pregovaraju oko rješenja od zajedničkog interesa.

Izmiritelj je osoba s posebnim znanjima i vještinama, on ne odlučuje o sporu i stranke ga same biraju. U mirenju stranke imaju priliku iznijeti sve što je njima važno, životno ili poslovno, a ne ono što je pravno relevantno.

Imaju priliku u sigurnom ozračju ponovno uspostaviti prekinutu komunikaciju, ispričati svoju priču, slušati, čuti i razumjeti jedna druga bez međusobnog osuđivanja.

U mirenju se ne utvrđuje tko je u pravu, a tko u krivu. U mirenju stranke dolaze do vlastitog rješenja. Kako je riječ o rješenju koje stranke žele, smatraju ga pravednim i dobrovoljno ga izvršavaju. Nagodba u mirenju ima snagu ovršne isprave i po učincima izjednačena je s pravomoćnom presudom. U mirenju stranke preuzimaju kontrolu nad svojim sporom i nad rezultatom.

Uključivanjem u sudski postupak stranke gube kontrolu nad sporom i rješenjem spora. U parnici sve je usmjereno na suprotstavljanje, pobjedu i poražavanje protivnika. U parnici jedna

strana je uvijek pobjednik, druga gubitnik. A vrlo često su sve stranke gubitnici. Mirenje traje neusporedivo kraće od parnice. Većina mirenja dovršava se na jednom do tri sastanka i višestruko je ekonomičnija. U mirenju nije zadaća stranaka uvjeriti izmiritelja da su u pravu, već uvjeriti suprotnu stranku u razloge suprotnog stajališta. Smatra se da je pregovaranje najbolji način da od druge osobe dobijemo ono što želimo. U mirenju se pregovara svima razumljivim jezikom.

Stranke u mirenju nisu usmjerene na prošlost,

U mirenju stranke imaju priliku iznijeti sve što je njima važno, životno ili poslovno, a ne ono što je pravno relevantno već na sadašnjost i budućnost. One u mirenju suprotstavljanje zamjenjuju suradnjom. U mirenju se ne istražuju pravne pozicije, već stvarni interesi stranaka.

Onog trenutka kada se stranke prestanu međusobno optuživati, već počnu kazivati što im je doista potrebno i što žele, stvaraju se uvjeti za sklapanje nagodbe. Trgovačka društva nemaju vre-

mena za sporenje. Svako sporenje predstavlja poslovni neuspjeh i umanjuje poslovnu reputaciju.

Istraživanja potvrđuju da je najveća zapreka u razvoju mirenja nedostatak informacija o njemu. Veliku zapreku čini i kriza zbog koje mnoga trgovačka društva nisu u stanju ispuniti čak ni smanjene obveze do kojih dođu nagodbom.

Izbjegavanje odgovornosti za sadržaj nagodbe daljnja je zapreka bržem razvoju mirenja. Mnogi prepuštaju odluku sudovima umjesto da sami preuzmu odgovornost za rezultat vlastitog spora.

Sve je više gospodarstvenika koji prepoznaju

da je mirenje u njihovom najboljem interesu. Sve veći broj ugovora sadrži klauzule o obveznom mirenju kao načinu rješavanja mogućih sporova.

Mirenja u Hrvatskoj još uvijek nema u velikim brojkama. No sve je više dobrih naznaka da će se stvari pozitivno promijeniti. Neki veliki sustavi najavljuju povećano korištenje mirenja.

Takva praksa može dati snažan vjetar u leđa razvoju mirenja.

Mirenje je najpogodnije za sporove u kojima su stranke bile ili će i dalje biti u trajnijem odnosu – članovi obitelji, prijatelji, poslovni partneri, susjedi i sl., jer o načinu rješenja spora ovisi njihov budući odnos koji najčešće ne mogu izbjeći. Danas se u šali kaže kako je pametnije odseliti se nego imati sudski spor sa susjedom.

Mirenje je veoma blagotvorno za obiteljske sporove, a posebno za one obitelji s malodobnom djecom. Zatim, za radne sporove. Trgovački sporovi svih vrsta pogodniji su od drugih, zbog same prirode odnosa i usmjerenosti na poslovanje i očuvanje poslovnog partnera.

Razvoj mirenja u Hrvatskoj je na dobrom putu i veoma skoro očekujemo značajne pomake u tom pogledu.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 1,7 mlrd €

( 2,2 mlrd €

ušlo u Hrvatsku u prvih 6 mjeseci

istodobno se odlilo

Zavodljiva statistika inozemnih ulaganja Hrvatska u Seulu Na Hrvatskom investicijskom forumu u korejskom Seulu zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić predstavio je ulagačku klimu i potencijale u Hrvatskoj, kao i mjere kojima Hrvatska nastoji povećati konkurentnost.

Zakon o strateškim investicijama ubrzao je proces ulaganja, a važna stavka su, dodao je, i snažne potpore države stranim izravnim ulaganjima. Korejske kompanije već su iskazivale interes za investiranje, uglavnom energetiku i logistiku, ali raste interes i za turizam i proizvodnju.

Jačati konkurentnost gospodarstva u Zagrebu O razvoju i konkurentnosti zagrebačkog gospodarstva raspravljalo se na sjednici Gospodarskoga vijeća HGK-Komore Zagreb organizirane u suradnji s Partnerskim vijećem Grada Zagreba, koje je kao savjetodavno tijelo osnovano za provedbu ZagrebPlana. Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich pozvao je sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu o zakonu o HGK-u.

Prof. Mladen Vedriš je u tom kontekstu istaknuo da što je zemlja manja, mora jače čuvati svoje institucije.

Strategija prostornog razvoja Ministarstvo graditeljstva i Hrvatski zavod za prostorni razvoj predstavili su koncept strategije prostornog razvoja Hrvatske i sustav prostornih planova nove generacije. “Strategija će odgovoriti kako Hrvatska do 2030. vidi svoj razvoj, razvoj gospodarstva, nove prometne pravce i to će biti podloga za državni prostorni plan”, kazala je ministrica Anka Mrak Taritaš.

Stiglo mnogo novca, a još Prema podacima Hrvatske narodne banke najveći dio tih ulaganja - oko 1,5 milijardi eura - odnosi se transakcijom. Kružna ulaganja, naime, utječu na povećanje sredstava i obveza za isti iznos Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

kupna inozemna ulaganja u prvoj polovini ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), dosegnula su 1,7 milijardi eura. Nominalno je to iznos veći i od najbolje ulagačke godine 2008., kad je u Hrvatsku uloženo 980 milijuna eura.

Skok inozemnih ulaganja potaknuo je i ministre Grčića i Vrdoljaka da istaknu taj podatak nasuprot sumornim prognozama hrvatskog gospodarstva koje je iznijela Europska komisija.

Snažniji smjer prema van Podatak o ulaganju odraz je određene ekonomske aktivnosti, ali možda ne one na koju su mislili članovi Vlade. Prema podacima Hrvatske narodne banke, najveći dio tih

ulaganja – oko 1,5 milijardi eura – odnosi se na tzv. kružno izravno ulaganje povezano sa samo jednom transakcijom.

Kružna ulaganja, naime, utječu na povećanje

Investicije u fiksni kapital nastavile su se smanjivati i u drugom tromjesečju. Pad je bio jedan posto sredstava i obveza za isti iznos. U poslovnim knjigama i statistici registrirano je tako da je novac ušao u Hrvatsku i odmah zatim otišao iz nje.

Kretanja su u prvoj polovini ove godine čak imala i snažniji smjer prema van. Ukupno je u Hrvatsku ušlo 1,7 milijardi eura, a odlilo se 2,2 milijarde eura.

Prema HNB-u, na odljev kapitala u drugom tromjesečju 2014. utjecalo je razduživanje kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora, uglavnom privatnih društava. Tko je skupio nešto novca, vraćao je kreditorima kako bi olakšao dužnički teret.

Istodobno se pogoršala i neto inozemna pozicija opće države, a zabilježen je i rast obveza prema vlasnički povezanim poduzećima.

I analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK) uočili su efekt kružnog ulaganja. “Na osnovi izravnih ulaganja u prvom je polugodištu u Hrvatsku priteklo 2,2 milijarde eura, pri čemu gotovo dvije milijarde samo tijekom drugog kvartala.

To je najviši priljev izravnih ulaganja tijekom prve polovine godine od 2007. godine te čak 36 posto viši od ostvarenja tijekom posljednje dvije go-

dine zajedno”, napisali su u rujanskom izdanju Gospodarskih kretanja.

No odmah su stvar vratili u realni okvir: “Kako je istodobno ekstremno povećan i odljev na ovoj osnovi (odnosno ulaganja hrvatskih

rezidenata u inozemstvo) za povijesno visokih 1,7 milijardi eura, očito je da se ovdje ipak radi o specifičnoj transakciji, a ne oporavku izravnih ulaganja koja su već nekoliko godina na marginalno niskim razinama”.

Pojačanje brendiranog asortimana Atlantic Grupe i dodatni impuls u internacionalizaciji poslovanja

Atlantic preuzima srpski Foodland Atlantic Grupa, jedna od vodećih prehrambenih i distribucijskih kompanija u regiji, potpisala je ugovor o stopostotnom preuzimanju tvrtke Foodland, čije je sjedište u Beogradu, a proizvodni pogoni u podnožju Kopaonika.

Preuzimanje formalno stupa na snagu nakon odobrenja Srpske komisije za zaštitu konkurencije, a što se očekuje po-

četkom iduće godine.

Akvizicija ove prehrambene tvrtke, koja u 2014. očekuje ukupni promet od osam milijuna eura, predstavlja pojačanje brendiranog asortimana Atlantic Grupe i dodatni impuls u internacionalizaciji poslovanja. Asortiman Foodlanda, koji čini prepoznatljivi brend Bakina tajna i drugi proizvodi (ajvar, umaci za tjesteninu, džemovi, pri-

rodni sirupi, sokovi od voća i povrća...), prisutan je u više od 20 zemalja.

Oko trećine ukupne proizvodnje izvozi se na tržišta izvan regije - zapadnoeuropsko, američko, australsko, rusko, japansko.

Dragulj prehrambene industrije “Daljnji razvoj kompanije i proizvoda u asortimanu zahtijeva značaj-

5

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 4,6%

( 1,5 mlrd €

porasla proizvodnja u odnosu na kolovoz

stiglo iz Nizozemske

Podaci Eurostata

š više ga otišlo na tzv. kružno izravno ulaganje povezano sa samo jednom

Novčana plima i oseka zbog Agrokora Novinari Slobodne Dalmacije i Novog lista već su objavili da je novčana plima i oseka vezana uz Agrokorovo preuzimanje Mercatora, koje je, među ostalima, kreditirala Sber-

na ulaganja i iz tog smo razloga već dulje vrijeme o oblicima dokapitalizacije pregovarali s nizom potencijalnih partnera. Atlantic Grupa se pokazala kao vrlo ozbiljan sugovornik koji razumije prirodu našeg posla, vrijednost brendova, potrebu da se u njih ulaže i ima razvojnu viziju”, rekao je, među ostalim, dosadašnji većinski vlasnik Foodlanda Vaso Lekić.

“Proizvodi Foodlanda pravi su dragulj prehrambene industrije i najbolji ambasador kva-

banka. Transakcije su išle preko podružnica u Nizozemskoj, pa tako statistika pokazuje da je najviše novca stiglo iz te zemlje (1,5 milijardi eura), ali se najviše onamo i vratilo, čak 2,7 milijardi eura. Širenje poslovanja najvećeg hrvatskog poduzeća na Sloveniju tako je pratećim financijskim pojavama zateklo i ministre.

Prema HNB-u, nova strana vlasnička ulaganja uglavnom su ostvarena u djelatnostima trgovine na malo i poslovanja s nekretninama. Ministri bi, prema njihovim riječima, radije vidjeli ulaganja u industrijske djelatnosti koje donose i nova radna mjesta.

No prema podacima HNB-a investicije u fiksni kapital nastavile su se snažno smanjivati i u drugom tromjesečju ove godine. Pad je bio jedan posto, i to je četvrto uzastopno tromjeseč-

litete i mogućnosti koje ima autentična regionalna proizvodnja hrane u svijetu. Bakina tajna nudi džemove, slatko i sokove

Asortiman Foodlanda prisutan je u više od 20 zemalja od jedinstvenog lokalnog voća stopostotne sljedivosti - divljih kupina, jagoda, drenka ili koprive - pripremljenog na domaći način. Krunski dija-

je zamjetnog smanjenja.

Pad kapitalnih investicija ponajviše je odraz nepovoljnih kretanja u građevinskom sektoru i niske razine agregatne potražnje. Unatoč stanovitom priljevu novca izvana, prema podacima o obavljenim radovima u građevinarstvu tijekom drugog tromjesečja, zabilježeno je smanjenje fizičkog obujma građevinskih radova na zgradama od 3,6 posto i na ostalim građevinama od 0,2 posto.

Smanjena je i bruto dodana vrijednost u građevinarstvu i to za 2,6 posto.

Snažan pad investicija u fiksni kapital ogledao se i u kontrakciji ostalih raspoloživih indikatora ulaganja poduzeća u strojeve i opremu. Tako su zabilježeni smanjenje fizičkog obujma industrijske proizvodnje kapitalnih dobara za tri posto i pad uvoza kapitalnih dobara od 3,5 posto.

mant svakako je domaći ajvar koji su kao delikatesu prepoznali svjetski prehrambeni trgovački lanci te premium trgovci.

Ovaj brend ima značajan razvojni potencijal u regiji i izvan nje, gdje već ostvaruje odlične rezultate. Time ova akvizicija pogađa oba cilja definirana u Atlanticovoj strategiji razvoja – širenje postojećeg brendiranog portfelja i internacionalizaciju”, kazao je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

(B.O.)

Hrvatska u rujnu prva po proizvodnji u EU-u Hrvatski proizvođači iza sebe su ostavili kolege iz Češke i Irske. Najveći pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Danskoj, Portugalu i Nizozemskoj Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatska je u rujnu imala najveći rast industrijske proizvodnje među članicama Europske unije, objavio je prošli tjedan Eurostat. U odnosu na kolovoz proizvodnja je u Hrvatskoj porasla za 4,6 posto. Hrvatski proizvođači

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, iako pokazuje znakove oporavka, još je 7,4 posto manja nego 2010. iza sebe su ostavili kolege iz Češke (4,5 posto) te Irske (rast od 4,1 posto).

Najveći pad industrijske proizvodnje u tom mjesecu zabilježen je u Danskoj, 5,6 posto, Portugalu 4,1 posto i Nizozemskoj dva posto.

Hrvatske kompanije tako su pripomogle i ukupnome rastu industrijske proizvodnje u Europ-

skoj uniji koji je iznosio 0,6 posto. Rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najviše je ostvaren proizvodnjom trajnih proizvoda za široku potrošnju (10,1 posto), i ostalih, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (7,1 posto).

U odjeljku prerađivačke industrije, najviše je rasla proizvodnja prehrambene industrije, za 5,7 posto.

Zbog toga je u rujnu ove godine u usporedbi s kolovozom i broj zaposlenih osoba u proizvodnji intermedijarnih proizvoda bio veći za 0,5 posto. U odsjeku energije bio je veći za 0,4 posto.

Na godišnjoj razini rast od 3,8 posto Eurozona je u rujnu također imala rast industrijske proizvodnje od 0,6 posto.

Plus je zabilježen zbog rasta proizvodnje kapitalnih dobara od 2,9 posto i energije od 0,3 posto.

Hrvatska ima solidan rezultat i kad se usporedi s istim mjesecom ali godinu dana ranije. Ostvaren je rast industrijske proizvod-

nje od 3,8 posto. Lider je u ovoj kategoriji Irska s rastom proizvodnje od čak 22 posto. Česi su ostvarili rast od 5,6 posto, a Mađari od 5,1 posto. Cijeli EU imao je prosječni godišnji rast od 0,6 posto. Hrvatski rezultat još je bolji usporedi li se s rezultatom nekih razvijenih konkurenata. Danska je, primjerice, imala pad od 2,7 posto, Nizozemska 1,7 posto, a Švedska 4,1 posto. Godišnji pad imala je i Italija, od 2,9 posto, što nije dobra vijest za hrvatske izvoznike. Pad aktivnosti u Italiji redovito se odražava na razinu narudžbi iz Hrvatske. Njemačka, drugi veliki partner hrvatskih poduzeća, imala je vrlo mali godišnji rast proizvodnje od 0,1 posto.

Svi su ti rezultati još daleko od vrhunaca ostvarenih prije krize, 2007. ili 2008. godine, pa čak i od razina iz 2010. godine. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, iako pokazuje znakove oporavka, još je 7,4 posto manja nego 2010., pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda Europske unije.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( tek 740 mil €

prihod od izvoza stočarskih proizvoda od 2009.

( 2,12 mlrd €

istodobno potrošeno na uvoz istovjetnih proizvoda

Snaga hrvatske hrane – kakva će biti hrvatska poljoprivreda 2030. godine

Jakovina: 20 godina radimo krivo Mladi proizvođači se prvenstveno trebaju udruživati i stvarati mehanizacijske prstenove, boriti se i raditi skupa.

Bez udruživanja nema šansi i nema konkurentnosti, kažu iz Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

I

ako našu djecu u osnovnim školama uče kako je Hrvatska zemlja bogatih šuma, livada i pašnjaka, a osobito plodne i obradive zemlje, hrvatska stvarnost potpuno je drugačija.

Godišnje se u Hrvatsku uveze oko 290.000 tona voća i povrća Prema dostupnim podacima, godišnje se u Hrvatsku uveze oko 290.000 tona voća i povrća, dok je svaki dolar izvoza opterećen s gotovo devet dolara uvoza. Unatrag pet godina, od 2009., na izvozu proizvoda koji se oslanjaju na stočarski sektor ostvaren je prihod od tek 740 milijuna eura, dok je na uvoz istovjetnih proizvoda potrošeno više od 2,12 milijardi eura.

Ove porazne brojke čule su se proteklog tjedna na konferenciji Snaga hrvatske hrane, koju je Poslovni dnevnik u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Gradom Osijekom i HGK-

om organizirao na osječkom Poljoprivrednom fakultetu. Na pitanje zašto uvozimo toliko hrane, Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede, kaže: “Zato što 20 godina radimo krivo, zanemarili smo proizvodnju, od loše zemljišne politike do lošeg sustava uređenja tržišta i potpora.

Postali smo potrošačko društvo i uvozno orijentirana zemlja, a zanemarili smo domaću proizvodnju i potencijale koje imamo. To mijenjamo iz dana u dan, a rezultate vidimo kroz bilance i podatke o izvozu hrane”.

Hrvatska nema vizije U višesatnoj raspravi, iznoseći aktualne loše podatke, ali nudeći i svoja stajališta o perspektivi do-

maće poljoprivredne proizvodnje, sudjelovali su između ostalih i Ljerka Puljić iz Agrokora, Toni Raič iz udruge Baby Beef, Zvonimir Mršić iz Podravke...

“Razvijene zemlje Europske unije baziraju svoju proizvodnju na stočarstvu jer je tamo najveća dodana vrijednost, a ne na jednostavnoj proizvodnji žitarica. Karte na europskom tržištu su već dobrano podijeljene i treba dobro razmisliti u čemu možemo biti konkurentni i profitabilni. Strategija se mora raditi na 15 godina, a ne na najviše četiri”, istaknula je Ljerka Puljić dodajući kako se u četverogodišnjem mandatu neke vlade ne mogu riješiti nagomilani problemi

Ljerka Puljić

Toni Raič

Zvonimir Mršić

i kroničan nedostatak jasne vizije i strategije razvoja hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije.

“Govedarstvo može dići čitavu poljoprivredu i hrvatsko gospodarstvo jer proizvodnja junećeg mesa može biti lokomotiva koja može pokrenuti svu primarnu proizvodnju. To je realnost, a ne samo mogući optimizam”, rekao je pak Toni Raič, predsjednik udruge Baby beef. On je naveo kako je Hrvatska krajem osamdesetih godina izvozila junećeg i goveđeg mesa u vrijednosti od čak 320 milijuna dolara, dok se danas izvozi za skromih 28 milijuna eura. “Iskreno

se nadam da ćemo 2030. povećati broj goveda sa sadašnjih 400.000 na 1,5 milijun. To više jer s današnjom tehnologijom možemo preraditi oko dva milijuna grla stoke”, rekao je Raič.

I Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, upozorio je na problem skupe i nekonkurentne domaće poljoprivredne proizvodnje.

“Europska unija, čiji smo i mi član, danas je veliko jedinstveno tržište i ako netko u Danskoj ili Nizozemskoj ima veću učinkovitost svoje poljoprivredne proizvodnje, a ima, on ima i nižu finalnu cijenu hrane. Ta će hrana doći i u Hrvatsku i uništiti domaće dobavljače”, istaknuo je Mršić rekavši kako i Podravka koristi jedinstveno tržište pa 70 posto svojeg prihoda ostvaruje u izvozu. No, Mršić upozorava i na dodatni problem visokog tečaja kune, što još više pogoršava hrvatsku kon-

kurentnost na globalnom tržištu.

Ne bojte se EU-a Poseban gost skupa bio je bivši austrijski ministar poljoprivrede Nikolaus Berlakovich. On je podsjetio kako su i austrijski poljoprivrednici bili u strahu od ulaska u EU, no da su mudrom politikom, orijentacijom prema izvozu te uzgojem ekoloških proizvoda uspjeli značajno poboljšati stanje u poljoprivredi. A o tome što Hrvatska može naučiti iz austrijskog primjera razvoja poljoprivrede, Berlakovich kaže kako svaka država mora samostalno razvijati svoj put sukladno klimatskim uvjetima, ali da je uvijek važno proizvoditi hranu visoke kvalitete. “Hrvatska poljoprivreda ima veliku šansu, ali je važno shvatiti i primijeniti perspektivu u izvozu dobrih proizvoda kakva su vina koja proizvodite”, poručio je Berlakovich.

Vizija hrvatske poljoprivrede 2030. godine “Želim vidjeti puno mlađe vlasnike poljoprivrednih gospodarstava s većim posjedima od sadašnjih koji imaju 5,6 hektara u prosjeku, s više naobrazbe, da imamo proizvodnju s dodatnom vrijednošću i zaokružene cikluse. Želim pametnu proizvodnju, nove tehnologije, više korištenja

fondova i udružene poljoprivrednike”, odgovorio je ministar Jakovina na upit o tome kako vidi hrvatsku poljoprivredu 2030. Vizija hrvatske poljoprivrede 2030. je bila jedna od podtema ovoga skupa, a slično ministru razmišljaju i oni koji će te godine najvjerojatnije biti aktivni kreatori hrvat-

skog agrara – članovi Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP). “Mladi proizvođači se prvenstveno trebaju udruživati i stvarati mehanizacijske prstenove, boriti se i raditi skupa. Bez udruživanja nema šansi i nema konkurentnosti. Nije u pitanju samo konkurentnost u cijeni

nego i u kvaliteti. Velike su šanse i u ciljevima koje je postavila nedavno usvojena Zajednička poljoprivredna politika EU-a. Ta strategija izuzetno zagovara poduzetništvo u poljoprivredi, a ne samo iščekivanja od pomoći putem poticaja. Također, potrebno je više se okretati novim, profita-

bilnim kulturama kao što su povrtlarstvo i voćarstvo. Treba razviti kulture koje donose najveći profit. Ako tako budemo razmišljali i radili, onda će 2030. godina biti jako dobra i za hrvatsku poljoprivredu”, izjavio je za Privredni vjesnik Jan Marinac, predsjednik HUMP-a.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 12 različitih biznisa u okviru dioničkog društva Belje

7

( 2,5 mlrd kn

uloženo u Belje otkad ga je preuzeo Agrokor

Dalibor Poznić, predsjednik Uprave Belja

Raznolikost je prednost poslovanja Belja Ratarstvo, stočarstvo i tvornica stočne hrane čine našu poljoprivrednu proizvodnju na koju se vežu Tvornica mliječnih proizvoda, Baranjka - pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina te vinogradarstvo i vinarstvo u sklopu Vina Belje Nakon tržišta regije, sljedeće godine su nam cilj tržišta Srednje Europe i nekoliko azijskih tržišta Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

F

unkciju predsjednika Uprave Belja Dalibor Poznić, preuzeo je 1. kolovoza ove godine.

U poslovnoj biografiji Dalibora Poznića piše kako je od 1994. do 1995. bio komercijalist Osječke trgovine. Sljedećih pet godina bio je voditelj prodaje u kompaniji Ledo.

U rujnu 1999. postao je direktor prodaje tvrtke Flatscher, i bio to sve do siječnja 2004. kada dolazi na mjesto direktora maloprodajne regije Istok u Konzumu. U studenome 2012. preuzima funkciju izvršnog direktora područja veleprodaje i distribucije u Konzumu.

Prošlo je stotinjak dana otkako ste na čelu Belja. Što ste zatekli?

- Belje je sigurno jedna od najvećih kompanija u regiji koja se bavi sa 12 različitih biznisa u segmentu poljoprivrede i prehrambene proizvodnje. Upravo raznolikost poslovanja je ono što me od samog početka najviše fascinira kada govorim o Belju. Moj radni dan je prepun tema iz svih područja našeg poslovanja koje su međusobno potpuno različite i bilo je izazovno u ova tri mjeseca uhvatiti konce svakog od naših biznisa. Što se tiče zatečenog stanja, zadovoljan sam ostvarenim rezultatima Belja u prvoj

polovini godine, no sigurno imamo prostora za daljnji napredak kako u ovoj, tako i u sljedećoj godini, posebno u segmentu profitabilnosti.

Otkako je u sustavu Agrokora Belje je doživjelo znatne promjene. Kada se 2015. bude podvlačila ta desetgodišnja crta, što će biti ispod nje?

- Od kada je Agrokor ušao u Belje, definirane su primarne djelatnosti kompanije u koje se do sada uložilo gotovo 2,5 milijardi kuna. Ratarstvo, stočar-

Najvažnije je graditi i pozicionirati Baranju i Podunavlje kao zanimljivu enogastro turističku destinaciju stvo i tvornica stočne hrane čine našu poljoprivrednu proizvodnju na koju se vežu Tvornica mliječnih proizvoda, Baranjka-pogon za proizvodnju trajnih kobasica i slanina i naše vinogradarstvo i vinarstvo u sklopu Vina Belje. Također kontinuirano radimo na razvoju proizvoda u našem kukuruznom mlinu u Križevcima i širimo paletu mlinarskih proizvoda na bazi kukuruza namijenjenu prvenstveno daljnjoj industrijskoj proizvodnji. S ovako posloženim proizvodnim procesima postiže-

mo sljedivost proizvodnje hrane “od polja do stola” i jamčimo visoku kvalitetu svojih proizvoda svim potrošačima. Što slijedi u idućoj fazi razvoja Belja?

- Razvoj Belja u okviru Agrokora je kontinuiran od 2005. godine. Trenutačno aktivni projekti su proširenje kapaciteta na farmi teladi u Karancu, rekonstrukcija farme junica Prosine i završetak kompletne investicije projekta Mitrovac koji se sastoji od farme muznih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinskog postrojenja od dva megavata i staklenika za

proizvodnju rajčice površine 4,5 hektara. Upravo su pozitivna iskustva i izvrsni rezultati s projekta Mitrovac podloga za novi sličan projekt s kojim ćemo krenuti u sljedećoj godini i koji će kao i Mitrovac biti primjer održivog razvoja i ekološki napredne i sigurne proizvodnje.

Iako neki tvrde kako je proteklih godina smanjen broj gotovih proizvoda koji izlaze iz Belja, vi najavljujete širenje palete proizvoda.

Upravo smo na tržište izašli s novim A B C svježim krem sirom s okusom baranjskog kulena.

Razvijamo nove proizvode u segmentu suhomesnatih trajnih proizvoda, a iz godine u godinu imamo novosti u asortimanu vina. Ove godine je riječ o Goldberg merlotu i frankovci, izborne berbe 2012., koji su osvojili zlatne medalje na ovogodišnjem ocjenjivanju vina Mundus Vini, te zlatne medalje na ocjenjivanju u Italiji i Kanadi.

Mislim da je velika stvar osvojiti ovakva značajna međunarodna priznanja odmah po izlasku na tržište.

Na kojim se izvoznim tržištima prodaju vaši proizvodi?

- U ovoj godini smo bili dosta fokusirani na izvoz stočne hrane, ABC svježeg krem sira, suhomesnatih trajnih proizvoda i vina Belje na tržišta regije, dok su nam u sljedećoj godini cilj tržišta Srednje Europe i nekoliko azijskih tržišta. ABC svježi krem sir na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije već danas ima značajne tržišne udjele, s ciljem daljnjeg povećanja

u sljedeće dvije godine.

Korištenjem sredstava iz Vinske omotnice značajno ćemo uložiti u promociju i prodaju vina Belje na tržišta izvan EU-a. Što je s razvojem turističko-ugostiteljske djelatnosti?

- Belje se turističkougostiteljskom djelatnošću bavi zadnjih nekoliko godina i siguran sam da nas čeka još puno novih projekata. Jedan od potencijalnih projekata je vinski hotel u Kneževim Vinogradima na čijoj donjoj razini bi bio nastavak našeg vinskog podruma.

Najvažnije je graditi i pozicionirati Baranju i Podunavlje kao zanimljivu eno-gastro turističku destinaciju u čemu Belje aktivno sudjeluje. Cilj nam je ostvariti značajno povećanje broja turističkih dolazaka, što će onda rezultirati i razvojem turističke infrastrukture.

Kada bi se danas pojavio zainteresirani kupac, bi li prodali Belje?

- Moj zadatak je razvijati i uspješno voditi Belje ovakvo kakvo je danas, pod okriljem Agrokor koncerna.

Rast prihoda i aktive Poslovnu 2013. Belje je završilo sa 1,715 milijardi kuna prihoda, što su 1,2 posto veći prihodi nego godinu prije. Tvrtka, koja zapošljava oko 1500 zaposlenika, ostvarila je i povećanje aktive za 9,1 posto, na 4,2 milijarde kuna.

8

S MARKOVA TRGA

( 106,4 mlrd kn

planirani prihodi proračuna u idućoj godini

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 119 mlrd kn

trebali bi iznositi proračunski rashodi

Prijedlog proračuna za 2015. godinu

Lalovac: Ovim proračunom tek približila europskim zahtj Premijer Zoran Milanović istaknuo je da nema savršenih proračuna, ali se može napraviti realan i odgovoran plan državnih dirane, a neće biti ni dodatnih restrikcija jer bi to moglo utjecati na ionako slab gospodarski rast Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rihodi proračuna u idućoj godini bit će 106,4 milijarde kuna, a rashodi 119 milijardi kuna. Prema prijedlogu proračuna za 2015. godinu, koji je Vlada prihvatila prošli tjedan i uputila Saboru, manjak će iznositi 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda.

Gledaju li se tekući rashodi i prihodi, proračun je uravnotežen ili čak u blagom suficitu, rekao je Lalovac “Nije bilo lako sastaviti ovaj proračun, nakon šest recesijskih godina”, rekao je ministar financija Boris Lalovac. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da nema savršenih proračuna, ali se može na-

praviti realan i odgovoran plan državnih financija.

Pri tome, mirovine, plaće iz proračuna i socijalne naknade, neće biti dirane, a neće biti ni dodatnih restrikcija jer bi to moglo utjecati na ionako slab gospodarski rast.

U idućoj godini Vlada očekuje da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj rasti 0,5 posto (EK je prognozirao 0,2 posto). Lalovac očekuje da će pozitivan rezultat donijeti nastavak rasta izvoza od 3,6 posto i investicije u fiksni kapital od 1,6 posto.

U 2016. godini očekuje se nešto bolji rezultat, od 1,3 posto, a zatim 1,5 posto u 2017. godini.

Inflacija bi iduće godine trebala biti oko 1,4 posto, te porasti na dva posto do 2017. godine.

Rezanje rashoda Zbog skučenog proračunskog okvira moralo se ipak ponešto rezati rashode. Tako je proračun Ministarstva obrane sma-

njen za 142 milijuna kuna u odnosu na ovogodišnji iznos. MUP je ostao bez 103 milijuna kuna, a Ministarstvo gospodarstva bez 167 milijuna kuna. Ministarstvo poljoprivrede će imati na raspolaganju

157 milijuna kuna manje, a Ministarstvo pomorstva 174 milijuna kuna. Za 214 milijuna kuna smanjit će svoje troškove Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok će Ministarstvo pravosuđa

morati uštedjeti 56 milijuna kuna.

Najveće smanjenje državni proračun zabilježit će na stavci Ministarstvo zdravlja, i to oko milijardu kuna. No ta je promjena vezana za novi model

Burilović: Nedostaje vizija, ali barem se realnije planira

Iz europskih fondova čak 7,1 milijarda kuna

Predloženi proračun predstavlja nastavak dosadašnje fiskalne politike u sklopu koje izostaje dugoročnija vizija građenja izlaska iz gospodarske krize, koja bi se temeljila na poreznom rasterećenju poduzetništva i na održivim uštedama kao posljedici strukturnih reformi, ocijenio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Ohrabrujuće je to što se prijedlog proračuna za 2015. godinu temelji na realnijim makroekonomskim projekcijama i daje važnost korištenju sredstava fondova EU-a. Dobro je to što se prijedlogom proračuna težište fiskalne prilagodbe konačno seli prema rashodnoj strani pro-

Iduće godine Hrvatska bi iz europskih fondova mogla dobiti čak 7,1 milijardu kuna. Iz proračuna će se za sufinanciranje EU projekata dati 717 milijuna kuna. Najviše planova za korištenje fondovskog novca napravljeno je u Ministarstvu poljoprivrede, oko 3,3 milijarde kuna. Poljoprivrednici tako mogu računati na 1,2 milijarde kuna izravnih plaćanja.

Za ruralni razvoj namijenjeno je nešto više od jedne milijarde kuna. Ulaganja u projekte u vodnom gospodarstvu planirana su na 392 milijuna kuna. U ribarskom sektoru uložit će se 280 milijuna kuna. Preko Ministarstva poduzetništva i obrta dodijelit će

računa jer nas jedino znatnija promjena u veličini i strukturi javne potrošnje može izvesti na put izlaska iz gospodarske krize, smatra Burilović.

financiranja zdravstvenog sustava. Od 1. siječnja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izlazi iz državne riznice i postaje izvanproračunski korisnik.

Dosadašnji prihodi od doprinosa i participacija is-

se 731 milijun kuna poduzetničkih potpora koje će, također, stići iz europskih izvora. Odatle će povući i 685 milijuna kuna za Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Od toga će 586 milijuna kuna biti usmjereno za poticanje zapošljavanja. Europskim novcem gradit će se infrastrukturni objekti na željeznici, prema planu Ministarstva prometa. Očekuje se povlačenje 559 milijuna kuna. Premijer Milanović i ministar Lalovac uvjereni su da će pravodobno biti provedene procedure za prihvat europskog novca. “Novac iz fondova nije fikcija.

On nam stoji na raspolaganju i mi ćemo ga povući”, naglasio je premijer.

9

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 12,5 mlrd kn ili 3,8% BDP-a predviđeni proračunski manjak

Hrvatska se jevima financija. Pri tome, mirovine, plaće iz proračuna i socijalne naknade, neće biti

ključuju se iz državnog proračuna i postaju (zajedno s rashodima) dio financijskog plana HZZOa. U idućoj godini HZZO će iz proračuna ukupno dobiti 2,4 milijarde kuna.

Ukupno će HZZO iduće

godine za zdravstvenu potrošnju imati na raspolaganju 22 milijarde kuna.

Ministar Lalovac očekuje da će se iduće godine u državnu blagajnu PDVom prikupiti 41,5 milijardi kuna. Kaže da je projekcija konzervativna, tek nešto veća od ovogodišnjih 40,6 milijardi kuna. Očekuje da će veći prihod biti ostvaren i većom osobnom potrošnjom. Zbog promjena u sustavu poreza na dohodak plaće će porasti za oko milijun zaposlenih, a dio tog novca trebao bi završiti i u trgovinama.

Porez na dobit trebao bi donijeti 5,6 milijardi kuna. Porezom na dohodak prikupit će se 1,9 milijardi kuna. Oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću povećat će porezne prihode za 323 milijuna kuna. Lalovac vjeruje da će iduće godine biti i manje poreznih utaja jer će poduzetnici, sustavom eporezna, biti obvezni prijaviti kupce koji im nisu platili izdane račune.

Od prodaje imovine očekuje se 1,1 milijarda kuna. Možda će se skupiti i više jer Državni ured

Najveće smanjenje državni proračun zabilježit će na stavci Ministarstvo zdravlja, i to oko milijardu kuna za upravljanje državne imovine planira prodaju čak 2000 objekata (stanova, poslovnih objekata, zemljišta...).

Bez poticaja za stambenu štednju Preraspodjelom proračunskih prihoda Ministarstvo financija će iduće godine raspolagati sa 327 milijuna kuna više nego ove godine. Ni iduće godine neće se isplatiti poticaji za stambenu štednju, a neće biti ni nove subvencije HBOR-u. Povećat će se sredstva za potpore lo-

kalnim jedinicama, i to za 390 milijuna kuna. Državno izborno povjerenstvo dobit će 128 milijuna kuna jer će se iduće godine održati parlamentarni izbori. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dobit će 85 milijuna kuna više radi usklađivanja mirovina s troškovima života. Zbog sanacije poplava proračun Ministarstva graditeljstva povećat će se za 85 milijuna kuna.

Porast će i proračuni Ministarstva branitelja (za 19 milijuna kuna) i Ministarstva kulture za 20 milijuna kuna. Iduće godine država će samo za kamate na dug morati platiti 10,7 milijardi kuna. Gledaju li se tekući rashodi i prihodi, proračun je uravnotežen ili čak u blagom suficitu, rekao je ministar Lalovac. No veliki trošak javnog duga traži nastavak reformi, u skladu s preporukama Europske komisije. Ovim proračunom Hrvatska se tek približila europskim zahtjevima, dodao je ministar.

Lokalna samouprava dobiva odštetu Promjena u sustavu poreza na dohodak ostavit će lokalnu samoupravu bez 900 milijuna kuna. Zato je Vlada uz donošenje prijedloga proračuna donijela i niz mjera kojima će se nadoknaditi taj gubitak. Uz ostalo, povećat će se udjeli koji lokalnim jedinicama pripadaju od poreznih prihoda. Primjerice, udio općina i gradova u porezu na promet nekretnina povećava se sa 60 na 80 posto.

Središnja država će se tako odreći 232 milijuna kuna. Lokalnim jedinicama ići će i najveći dio novca koji će se skupiti porezom na kamate na

štednju. Porez od 12 posto trebao bi donijeti oko 400 milijuna kuna. Gradu Zagrebu se udjel u porezu na dohodak povećava sa 72,5 na 76,5

posto. No istodobno neće moći podizati prirez više od sadašnjih 18 posto.

Lokalna samouprava dobiva još jednu polugu za privlačenje europskih sredstava. Iz prikupljenog poreza na dohodak izdvojit će se oko 180 milijuna kuna u poseban Euro fond.

Iz tog fonda plaćat će se učešće za projekte financirane europskim novcem. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da bi se tim novcem na lokalnim razinama mogle pokrenuti investicije veće od 1,2 milijarde kuna.

Energija - nove mogućnosti

Hrvatska energetska vrata Europe Projektima koje smo pokrenuli stavili smo Hrvatsku na svjetske energetske karte kao važan faktor domaće, ali i regionalne te europske energetske stabilnosti, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na konferenciji Energija - nove mogućnosti održanoj prošli tjedan u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Stvaramo preduvjete za najjeftinije moguće energente za građane i industriju, za stabilnu opskrbu i racionalno trošenje, dodao je Vrdoljak.

Promjene u energetici odražavaju se i na tržište rada, smatra ministar rada Mirando Mrsić.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi u području obnovljive energije mogle biti poduzete investicije od pet milijardi kuna. Davor Majetić, direktor HUP-a, pozvao je Vladu da otkloni prepreke za investicije u tom sektoru. Hrvatska bi mogla postati

energetska vrata Europe, ocijenio je Domagoj Juričić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove. Novi natječaj za istraživanje nafte i plina u Jadranu značajan je za razvoj hrvatske industrije jer će osigurati jeftinije energente. Bitno je razviti i nove pravce dobave energije poput Transjadranskog plinovoda i LNG terminala, dodao je Juričić.

Na energetskim projektima bit će mjesta i za obrtnike kao podizvođače, ocijenio je Dragutin Ranogajec iz Obrtničke komore, domaćin skupa.

Konferenciju su uz HOK, organizirali HGK, HUP i Europski gospodarsko-socijalni odbor. (I.V.)

Interliber i Sajam glazbe&multimedije

Plan za spas nakladništva

Na Zagrebačkom velesajmu proteklog su tjedna održani 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber i Sajam glazbe&multimedije. Interliber je obuhvatio naslove više od 240 izdavača, dok je na Sajmu glazbe&multimedije sudjelovalo 105 izlagača.

Otvarajući sajmove ministrica kulture Andrea Zlatar Violić je naglasila kako izdavači proživljavaju crne dane. “U posljednje četiri godine izdavačka je industrija izgubila 50 posto radnih mjesta, a toliko su pale i naklade. Pad pri-

hoda nakladnika kreće se od 30 do 60 posto”, rekla je ministrica. Ministarstvo kulture je u dogovoru s Ministarstvom financija napravilo plan za spas nakladništva pri čemu planiraju razviti posebne kreditne modele za sve izdavače. “Želimo obnoviti model knjižara, a tamo gdje to nije moguće treba se okrenuti stvaranju domaćeg internetskog tržišta”, zaključila je Andrea Zlatar Violić.

Ovogodišnji Sajam glazbe&multimedije bio je popraćen raznim prezentacijama glazbala i audioopreme, zabavnih događanja i radionica.

Organiziran je i jedan od najznačajnijih gamerskih događaja u regiji - Infogamer by Reboot s igranjem, turnirima i nagradnim igrama. (S.P.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

uvijek su na snazi takvi propisi da je teže ribaru iz jedne županije ribariti u drugoj, nego “ Još na drugim morima ili drugim ribarima kod nas. Kao da idete u drugu državu, a ne u susjednu županiju. Nismo, čak, ni označili brodove, pa nas akti iz EU-a dočekuju nespremne. ”

Paško Vela, vlasnik obrta Mali Janko

19. susret ribara u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke

EU poručuje: evo vam novac pa ribari kažu: ribarenje se ipak više

Zbog situacije koja vlada u ribarstvu mnogi hrvatski ribari u zadnje vrijeme razmišljaju da brodove pošalju u rezališta, za št naprave, ministar Jakovina obećaje im da će ih hrvatska država, kao “mali skroman poklon svima koji su odlučili i čekaju mjere”, osloboditi plaćanja poreza Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

O

vogodišnji, 19. susret ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore održan u Zadru 7. i 8. studenoga okupio je brojne ribare obrtnike, stručnjake, predstavnike državnih i lokalnih vlasti te drugih institucija, kako bi razgovarali o brojnim problemima koji muče ovu značajnu gospodarsku granu.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na otvorenju susreta je istaknuo kako je Vlada predložila izmjene poreznih zakona po kojima će ribari u sklopu tzv. scrappinga za mjeru trajne obustave ribolovne aktivnosti biti oslobođeni poreza.

Zbog situacije koja vlada u ribarstvu mnogi hrvatski ribari u zadnje vrijeme razmišljaju da brodove pošalju u rezališta, za što bi dobili naknadu iz europskog proračuna. “Vlada je usvojila prijedlog zakona po kojem ćete svi vi koji ćete koristiti trajnu obustavu odnosno obustaviti ribolovne aktivnosti biti oslobođeni plaćanja poreza, odnosno svi oni koji izlaze van neće biti obveznici plaćanja poreza. O tome smo razgovarali, mjesecima planirali, mislim da je to jedan mali skroman poklon svima onima koji su odlučili i čekaju završetak izrade pravilnika, raspisivanje natječaja i prvi set ove mjere. Nismo više samo mi ti koji

kreiramo ribarsku politiku Hrvatske, već smo dio velikog zajedničkog tržišta, dio Europske unije. Počeli smo koristiti europske fondove, no to je tek priprema za ono što nas čeka od 2015. do 2020.”, istaknuo je Jakovina.

Projekti za povlačenje sredstava Ministar poljoprivrede je naveo da je riječ o 250 milijuna eura iz europskog proračuna, plus 25 posto iz hrvatskoga proračuna, što je više od 315 milijuna eura koji će ribarima biti na raspolaganju u tom razdoblju. “Samo dobri projekti, dobra priprema i dobra povezanost unutar sektora nam garantira da ćemo na najbolji način iskoristiti ta sredstva, da ćemo ih povući i povećati konkurentnost našeg ribarstva”, istaknuo je Jakovina.

Brojni ribari uvelike ovise o državnim potporama koje na sadašnji način možemo zadržati do polovine 2016.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec naglasio je kako se Ceh za ribarstvo i akvakulturu godinama zalaže za boljitak hrvatskih ribara, ističući kako je ovo jedan od najaktivnijih cehova koji djeluje u HOK-u. “Bili bismo najsretniji kada bi-

smo mogli reći da su svi zahtjevi koje je Ceh formulirao tijekom godina u obliku zaključaka susreta i prihvaćeni. Nažalost, nisu. Ali, znanje u struci, upornost u formuliranju zahtjeva nas obrtnika odlučujući su faktor za ostvarenje ciljeva”, rekao je Ranogajec. Napomenuo je kako je HOK tražio zaštitu prava naših ribara i mogućnost razvoja struke, a upravo zahvaljujući naporima Ceha, državne institucije prihvatile su neke argumente i donosile zakonsku regulativu u korist ribara.

Nove okolnosti Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Mato Oberan istaknuo je kako su ribari u vremenu nakon ulaska Hrvatske u EU sve više svjesni činjenice da kreiranje ribolovne politi-

ke i propisa sada dolazi iz Bruxullesa, a da je resorno ministarstvo i nadležna uprava tek provoditelj te da je tu iznimno ograničen prostor za naše sudjelovanje. “Sve više kod ribara jača svijest o potrebi zaštite resursa u moru i provođenja održivog ribarstva kako bismo mi sami mogli opstati i da bi naredne generacije mogle nastaviti kakav-takav kontinuitet naše djelatnosti. Tako je odnedavno u plivaričarskom ribolovu na snazi prostorno i vremensko ograničenje koje se dalje dorađuje i očekuje daljnji nastavak, a u pripremi su istovjetni postupci u kočarskom ribolovu. Kroz rad u povjerenstvima za male pasivne alate nastoje se izbjeći nelogičnosti u postojećim propisima i teži se također smanjenju ribolovnog napora”, rekao je Obe-

ran zaključivši kako Ceh, svjestan evidentne opasnosti za opstanak ribara i ribe u moru, ukazuje na neophodno smanjenje ribolovnog napora - taj termin zapravo znači samo smanjenje količine ulova - u svim kategorijama ribolova, a ne samo u gospodarskom dijelu.

Velika brojnost sudionika u ribarstvu, kazao je Oberan, uz manjkavost i neprovedivost zakonskih propisa, popraćenu slabim i izostalim inspekcijskim nadzorom, pogoršava i ovako nezavidan položaj ribara i odvodi nas u nepovrat, jer jedanput uništen riblji fond teško je ili gotovo nikako obnovljiv. Što kažu ribari Paško Vela, ribar iz Podgore, istaknuo je da je stanje u hrvatskom ribarstvu kaotično i za takvo stanje

optužuje Ministarstvo poljoprivrede i to kroz nekoliko saziva, odnosno, Upravu za ribarstvo. Te su institucije odgovorne jer nisu pripremile sve potrebne akte kako bi se ribari prilagodili uvjetima ulaska u EU. “Još uvijek su na snazi takvi propisi da je teže ribaru iz jedne županije ribariti u drugoj, nego na drugim morima ili drugim ribarima kod nas. Kao da idete u drugu državu, a ne u susjednu županiju. Nismo, čak, ni označili brodove, pa nas akti iz EU-a dočekuju nespremne”, naglasio je Vela, inače vlasnik obrta Mali Janko.

Vela tvrdi da ribe u moru još uvijek ima, ali da je zbog kašnjenja propisa naši ribari teško mogu prodati na slobodnom EU tržištu da bi se postigla dobra cijena.

“Još je uvijek, s obzirom

11

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 315 mil €

PP Orahovica, najveći ulagač u ribnjačarstvo

na raspolaganju ribarima od 2015. do 2020.

komore

režite brodove, e isplati

to bi dobili naknadu iz europskog proračuna. U slučaju da to završetak izrade pravilnika, raspisivanje natječaja i prvi set ove i ribe i rakova iz godine u godinu. On je u 2013. bio na razini od oko 5000 tona”, kazao je Oberan.

On je istaknuo i da brojni ribari u svom poslovanju uvelike ovise o državnim potporama koje na sadašnji način možemo zadržati tek do polovine 2016. godine, dok bi sufinanciranje za plavi diesel trebalo ostati i dalje na snazi.

na omjer cijene nafte i kilograma ulovljene ribe, isplativo loviti. Mada je taj omjer umnogome nepovoljniji nego prije desetak godina. Problem je u tome što zbog pada standarda stanovništva u Hrvatskoj ribu ne možete prodati, a nadležni nisu uskladili naše posebnosti sa zakonodavstvom EUa”, smatra Vela.

I Oberan kaže da je trenutačno stanje u ulovnom dijelu ribarstva takvo da ulov sitne plave ribe uglavnom zadovoljava.

“Pogotovo je u zadnje vrijeme srdela iznimne veličine i kvalitete, a slično je i s inćunom. Realno je očekivati da će ulov plave ribe od oko 60.000 tona u 2013. godini biti ostvaren i u ovoj, 2014. godini. Kada je riječ o bijeloj ribi, tu je pak evidentan pad ulova

Ne računajte na potpore “Svakako u daljnjem radu naši ribari moraju računati s izostankom te sadašnje blagodati i planirati poslovanje bez tog novca.

Povećani troškovi poslovanja, uz sve navedeno, dovode do neminovnog smanjenja profitabilnosti u ovoj djelatnosti, te sve više sudionika teži izlasku iz ribarstva kroz trajnu obustavu ili prenamjenu u srodna zanimanja, tipa ribolovnog turizma, prijevoza putnika, a raste interes i za marikulturu u kojoj vidimo budućnost i nadomjestak sve manje količine ribe iz ulova. Nada koja je tinjala da ćemo negativnosti iz zakonske regulative kompenzirati bo-

ljim i većim tržištem te da će se cijena ribe povećati, na naše veliko razočaranje se izjalovila. Danas smo suočeni s intenzivnim uvozom svježe i zaleđene ribe i rakova, koji su dostupni u svim trgovinama po vrlo niskim cijenama, dok je cijena domaće ribe na razini prethodnih godina, a dobrim dijelom i stagnira”, naglašava Oberan.

Kroz stručna izlaganja i raspravu tijekom skupa razmotrene su brojne teme vezane uz obavljanje ribarske djelatnosti, aktualno stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva te planovi upravljanja u ribarstvu s posebnim naglaskom na mreže potegače i male plivarice, ribarstvo i marikulturu u Zadarskoj županiji. Također se raspravljalo i o zajedničkoj ribarskoj politici EU-a i hrvatskom ribarstvu nakon ulaska u EU, kao i trajnim i privremenim obustavama ribolovnih aktivnosti te naknadama štete koje na ribolovnim alatima počine zaštićene vrste.

Ulaganje ključ uspjeha U ribnjacima PP Orahovice godišnje se proizvede 1000 tona ribe i mlađi, a plasira se putem trgovačkih centara i sportsko-ribolovnih društava. Gotovo 80 posto ode u izvoz Goran Gazdek

O

d sredine 2010. godine kada je tvrtka M-San iz Zagreba postala većinskim vlasnikom PP Orahovica pa do danas u rekonstrukciju ribnjaka i razvoj te grane djelatnosti uloženo je približno pet milijuna eura što predstavlja najveću investiciju u hrvatskom ribnjačarstvu. Inače, PP Orahovica je poljoprivredno poduzeće koje se još bavi i ratarstvom, stočarstvom, proizvodnjom lješnjaka te vinogradarstvom i vinarstvom.

Na matičnom ribnjaku Grudnjak površine 1024 hektara detaljno su izmuljene i rekonstruirane sve ploče te postavljena najsuvremenija, potpuno automatizirana tehnologija za uzgoj slatkovodne ribe koja omogućava električno napajanje na svim dijelovima ribnjaka. Osigurana je i optička mreža čime su svi ribnjaci povezani u jedinstven sustav kojim se iz centralne sobe upravlja automatskim hranjenjem i koji u svakom trenutku ima podatke o parametrima vode (kisik, pH vrijednost, temperatura) čime se postižu optimalni uvjeti za uzgoj riba. U sustavu proizvodnje ribe uloženo je u laboratorij s najmodernijom opremom

za praćenje kvalitete vode koji osigurava maksimalno korištenje prirodne hrane i stvaranje idealnih uvjeta za uzgoj zdrave i kvalitetne ribe, a nabavljeni su i novi kamioni za prijevoz ribe.

Uz to uređeni su i potpuno obnovljeni ribnjaci u Donjem Miholjcu (975 hektara), Lipovljanima (700 hektara) i na Branjskim ribnjacima gdje je smješteno mrijestilište.

Želimo ribnjačarstvo vratiti na razine kad je Hrvatska bila najveći proizvođač u regiji, kaže Vlado Čondić “Generalni cilj svih ovih ulaganja je slatkovodno ribnjačarstvo vratiti na razine koje je imalo nekada kada je Hrvatska bila najveći proizvođač slatkovodne ribe u regiji”, kaže Vlado Čondić, predsjednik Uprave PP Orahovica.

Cijena šarana neće rasti Dominantna vrsta je šaran za koji je HGK prošle godine dodijelio pravo uporabe znaka “Izvorno hrvatsko”. Uz njega, u poluintenzivnom te intenzivnom sustavu uzgaja se amur, tolstolobik,

som, linjak, štuka, smuđ, cvergli, deverika i bodorka. Osim prirodne hrane koristi se visokokvalitetna ekstrudirana hrana pa riba nema miris po mulju.

Godišnje se proizvede 1000 tona konzumne ribe i mlađi, a plasiraju se putem trgovačkih centara i sportsko ribolovnih društava. Gotovo 80 posto proizvodnje izvozi se u Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Poljsku, Italiju i Češku.

“Cijena šarana u Europi je do dva eura i više neće rasti pa moramo pojačati efikasnost, odnosno smanjiti cijenu proizvodnje kako bismo bili konkurentni. Racionalizaciju, među ostalim, vidimo u povećanju površina, boljem i efikasnijem radu, boljoj tehnologiji koju razvijamo”, kaže Čondić.

Plan je povećati proizvodnju na dvije tone po hektaru, ali i osigurati potrebne količine vode kroz integrirani sustav obrane od poplava, razviti vlastitu logistiku i preradu te sagraditi centralno mrijestilište. Već sljedeće godine počet će gradnja tvornice za preradu slatkovodne ribe u Čačincima ukupne vrijednosti 20,6 milijuna kuna od kojih je 50 posto osigurano iz IPARD programa, u kojoj će se proizvoditi pašteta, dimljeni šaran i pripravci za fiš paprikaš.

12 AKTUALNO *vijesti Zajedno smo jači Hrvatski Telekom dodijelio je devet donacija za društveno vrijedne projekte koji su izabrani u tri kruga glasanja u sklopu 9. donacijskog natječaja Zajedno smo jači. Ukupni fond natječaja iznosi 495.000 kuna. “U proteklih devet godina smo kroz ovaj natječaj donirali više od 7,5 milijuna kuna za gotovo 230 vrijednih projekata na području Hrvatske”, istaknuo je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković.

Kršenje zaštite tržišnog natjecanja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je zbog sklapanja zabranjenog vertikalnog sporazuma Carlsbergu Croatia i trgovačkom lancu KTC Kutjevo izrekla simbolične upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 600.000 kuna (500.000 kuna Carlsbergu i 100.000 kuna KTCu). Riječ je o Ugovoru o prodaji iz veljače 2010., kojim su ti poduzetnici ugovorili minimalne cijene ispod kojih trgovački lanac KTC ne smije prodavati Carlsbergove proizvode (Resale price maintenance). U protivnom, Carlsberg je imao pravo uskratiti KTC-u dodatne bonuse.

Odličan primjer strukturne reforme

U godinu i pol dana od početka liberalizacije tržišta električne energije, RWE Energiju odabralo je 95.000 korisnika iz kategorije kućanstva te gotovo 4000 iz kategorije poduzetništva. Tako je RWE Energija njima osigurala uštedu od čak 30 milijuna kuna. Riječ je o konkretnim uštedama koje su rezultat uspješne liberalizacije tržišta električne energije u nas, što je odličan primjer strukturne reforme koju zagovara i Europska komisija u svom posljednjem izvješću.

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 16 radnica i 2 radnika ( 3 objekta trenutačno zapošljava Felicita

za preradu dosad uredili i otvorili

Felicita, Lastovo

Recesija na tržištu i u moru

Danas imamo recesiju u gospodarstvu, ali i vrlo zabrinjavajuću recesiju u moru. To će sve dovesti do toga da više nećemo imati ponudu jadranske ribe, a za izvjesno vrijeme nudit će se samo riba iz uzgoja, kaže Tonči Škratulja Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

ri puta je Tonči Škratulja, vlasnik tvrtke Felicita sa sjedištem na Lastovu, preseljavao proizvodni pogon. Tvrtka se bavi plasmanom svježe ribe, ali i smrzavanjem i plasmanom smrznute, kao i proizvodnjom i plasmanom marinirane ribe i plodova mora. Prvi pogon za preradu imao je na Lastovu, potom u prostorijama splitskog Uzora te se napokon skrasio, 2011. godine, u mjestu Konjsko u zaleđu Općine Klis. Tvrtka i nadalje ima sjedište na Lastovu. “Uspio sam preseliti proizvodnju tako da moji partneri nisu ništa primijetili i imali su redovitu opskrbu. U novom pogonu zamrzavamo, mariniramo te otpremamo svježu ribu. Smrznutu ribu uglavnom plasiramo na talijansko tržište, marinirane proizvode isto izvozimo, osim tijekom četiri ljetna mjeseca, kada ih plasiramo u domaće restorane. Osim u Italiju,

nešto plasiramo i u Sloveniju”, kaže on.

Objekt ima oko 1000 četvornih metara i svoj puni kapacitet dosegao bi kada bi upošljavao 30 radnika u dvije smjene, odno-

Poticaje dobivaju veliki lobisti a mali prerađivači ostaju po strani, smatra Škratulja sno 60 ukupno. No, trenutačno Felicita zapošljava 18 radnika od kojih je 16 žena. Dvanaest radnica je direktno u pogonu, a dolaze iz obližnjih mjesta Dalmatinske zagore. Felicita je prošle godine ostvarila izvoz vrijedan oko 900.000 eura, dok će ove godine imati podbačaj u prometu od 20 posto. Kišna godina je, objašnjava Škratulja, isto tako ostavila traga i na ulov i prodaju.

Manjak ribe U razdoblju od 1992. do 1998. godine Škratulja se bavio trgovinom svje-

že bijele ribe. Uglavnom je opskrbljivao restorane i kaže da mu je to bilo izuzetno uspješno razdoblje.

“Bilo je ribe, a i postojala je potražnja. U tom razdoblju bi ribar za pola dana, koliko bi lovio ribu, donosio između 15 i 20 kilograma ribe, dok sada na njegovu brodu mora biti minimalno dvoje ljudi i opet ne može uloviti više od pet kilograma.

Danas imamo recesiju u gospodarstvu i pad standarda, ali i vrlo zabrinjavajuću recesiju u moru.

To će sve dovesti do toga da više nećemo imati ponudu jadranske ribe, a za izvjesno vrijeme u ponudi ćemo imati samo ribu iz uzgoja. Naviknut ćemo

se na uzgojenu ribu isto kao i na piletinu. Danas rijetko tko traži domaću kokoš”, pojašnjava Škratulja.

Ovaj proizvođač tvrdi da je prije ulaska Hrvatske u EU ipak bilo više reda u prometu mariniranih ribljih proizvoda te da se danas često prodaju nedeklarirani proizvodi, doslovno pakirani u garažama i bez ikakvih sanitetskih uvjeta.

Loša ribarska politika Škratulja kaže da naša ribarska politika nije bila dobra. “Ona je podložna lobijima i favorizirala je i poticala ribarstvo koje se odnosi na plavu ribu, a bijelu ribu je zanemarila.

Uzgoj hobotnica? Škratulja kaže kako jedina mogućnost širenja i povećanja kapaciteta može biti u uzgoju zbog manjka ribe u moru. Kaže kako razvoj svoje tvrtke može ostvariti jedino ako prvi u Hrvatskoj uspije realizirati svoj projekt uzgoja hobotnice. “Dva su razloga zašto mislim da mogu uspjeti. Hranio bih ih glavama ribe koja nam je sada otpad. K tome, jadranska hobotnica jako brzo raste, i najkvalitetnija je na svijetu. Postoje uspješni primjeri uzgoja u Australiji, a Dalmatinska zagora je idealna za njihov uzgoj”, tvrdi vlasnik tvrtke Felicita.

Prema prerađivačima bijele ribe država se odnosi kao da ne postoje. Osobno sam uredio tri objekta i tri puta se selio s proizvodnjom, a sve poticaje koje sam dobio mogao bih potrošiti za jedan dan. Poticaje dobivaju veliki lobisti, a mali prerađivači ostaju po strani. To je i razlog zašto su mali pogoni za preradu ribe u problemima”, pojašnjava Škratulja.

Vlasnik tvrtke Felicita doduše priznaje da je, što se ribarske politike tiče, 2000. godine pogodak bio uvođenje plavog dizela za ribare, a naredna Vlada je uvela poticaj od 14 posto po ulovljenoj količini ribe, čime je s jedne strane pomogla ribarima, a s druge uvela nadzor i evidenciju. Iako pozdravlja uvođenje reda u ribarnice, tvrdi da se prije 20 godina trebala uvesti fiskalizacija i disciplina plaćanja.

Felicita se 1998. godine počela baviti preradom ribe i školjki i do danas njeni proizvodi koriste samo sirovinu iz Jadrana.

enterprise europe

info

Broj 119, 17. studenoga 2014.

Inova i Budi Uzor

Kako studirati i raditi u Osijeku U okviru međunarodne izložbe inovacija, prototipova i poslovnih planova, održan je niz edukacija i radionica, te je predstavljeno kako poslovati i studirati na istoku Hrvatske U Osijeku je početkom studenoga u dvorani Gradski vrt održana 10. međunarodna izložba inovacija, prototipova i poslovnih planova Budi uzor 2014. u organizaciji Tera Tehnopolisa, specijalizirane institucije Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku zadužene za zaštitu intelektualnog vlasništva i za transfer rezultata istraživanja u gospodarstvo.

Ove godine moto izložbe je bio Umrežavanjem do uspjeha, a na njoj je predstavljeno više od 500 inovacija, prototipova i poslovnih planova iz 17 država. U okviru izložbe, organizirana je i Poduzetnička akademija u okviru koje se željelo dodatno poslovno povezivati i educirati poduzetnike. Za uspješnu realizaciju Akademije izuzetno je važan bio odabir domaćih i stranih predavača i potpornih institucija.

Ovogodišnja Inova je ujedno bila i najveća izložba inovacija u Jugoistočnoj Europi. U sklopu izložbe održani su i EU info dani Poduzetničke akademije, namijenjeni malim i srednjim poduzetnicima, sveučilišnom osoblju i znanstvenicima, inovatorima i studentima. U dijelu pro-

va. Programom radionice obuhvaćen je i niz tema poput programa Europske unije Erasmus za poduzetnike početnike, predstavljeni su primjeri uspješnih EU projekata, a prezentirano je i što je sve potrebno da bi se postalo uspješnim poduzetnikom. Na skupu je predstavljen i novi Zakon o radu i obveze poslodavaca pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, te je istaknuta važnost malih poljoprivrednih gospodarstava za održivi razvoj gospodarstva u Hrvatskoj.

grama pod nazivom Izvori financiranja za poduzetnike i znanstvenike uz goste predavače iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), Poduzetničkog inkubatora BIOS, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu, Ekonomskog fakulteta u Osijeku, tvrtke Siemens Convergence Creators, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), te Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, su-

djelovala je i predstavnica informacijskog centra Europe Direct (EDIC) Osijek.

Sudionicima je predstavljen EDIC Osijek, korisni izvori informacija i podrške za poduzetnike – kontaktne točke i alati za poslovanje na jedinstvenom EU tržištu, te web mjesta s informacijama o javnoj nabavi u Europi i o pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fondo-

Tijekom izložbe održana je i Smotra Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Budući studenti su mogli doznati što im nude sve sastavnice Sveučilišta koje prezentiraju svoje studijske programe, upoznati se s uvjetima upisa i trajanjem studiranja, uvjetima smještaja tijekom studija u Osijeku i općenito o studentskom životu. U okviru izložbe događao se i intenzivan kulturni i zabavni program poput natjecanja parova u turniru stolnog nogometa, Domimat kup, Turnir u stolnom kuglanju, degustacije, koncerti, kazališne priredbe. Sva događanja su bila organizirana s namjerom da se prikažu dvije važne stvari: kako izgleda studirati i poslovati u Osijeku.

enterprise europe

Znanjem do konkurentnosti

Stručnost i znanje jača nacionalno gospodarstvo i osigurava njenu konkurentnost, rečeno je na Međunarodnoj konferenciji o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus Konkurentnost nacionalnoga gospodarstva čine znanje i stručnost radne snage, a globalizacija tržišne utakmice stvara nove uvjete poslovanja koji traže brže i efikasnije prilagođavanje tvrtki. Osnovni preduvjet te prilagodbe je razvoj putem cjeloživotnog učenja, rečeno je na 12. međunarodnoj konferenciji o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala Educa Plus.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Domagoj Juričić na otvorenju skupa istaknuo je kako su znanja, vještine i kompetencije ključni preduvjeti konkurentnosti društva, a upravo smo u svim tim segmentima daleko ispod prosjeka u EU-u. “Stoga i u našoj reformi komorskog sustava, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci već dala brojne rezultate, želimo uvesti nove usluge i primijeniti one programe koje u EU-u provode naše partnerske institucije, kao što je sustav dualnog obrazovanja. Često se zaboravlja da mi baštinimo kontinentalni model ustroja komore, poput Austrije i Njemačke, pa upravo njih možemo koristiti kao najbolje primjere kako komora može pomoći u razvoju kompetencija i vještina za potrebe tržišta rada u Hrvatskoj i budite uvjereni da ćemo u tom pravcu krenuti dalje”, rekao je Juričić. Stručnjak iz Europskog centra za razvoj strukovne izobrazbe (CEDEFOP) Ernesto Villalba Garcia je na skupu održao predavanje iz EU perspektive

o ulozi i procesu priznavanja prethodnog učenja. “Vrednovanje neformalnog i informalnog učenja oblik je priznavanja cijelog raspona znanja, vještina i kompetencija pojedinca. Sve bi države članice EU-a do 2018. godine trebale uspostaviti potrebne mehanizme vrednovanja takvog učenja, a u državama članicama trenutačno se razvijaju smjernice za provedbu tih mehanizama”, rekao je Villalba Garcia.

O vrednovanju prethodnog učenja iz perspektive poslodavca govorila je direktorica Palace hotela Zagreb Josipa Jutt Ferlan, koja je zaključila kako je formalno obrazovanje izuzetno bitno i mora biti dobar temelj za daljnji profesionalni razvoj. “I neformalno i informalno obrazovanje bitno

je kod donošenja ključnih odluka za ljudske resurse i upravo se teorija i praksa moraju pratiti i nadopunjavati”, rekla je Josipa Jutt Ferlan.

Na panelu Društvene mreže u funkciji poboljšanja poslovanja marketinški stručnjaci su govorili o utjecajima društvenih mreža na poslovanje poduzeća, ali i selekciju kandidata pri zapošljavanju. Petar Bogdan iz tvrtke Akcija naglasio je kako su društvene mreže promijenile način na koji komuniciramo, radimo i živimo. “Korisnici danas provode tri puta više vremena na društvenim mrežama nego koristeći e-mail pa je prisutnost na njima danas neizbježna jer se informacije puno brže šire i potrebno je reagirati u što kraćem

roku”, rekao je Bogdan. Marija Kolovrat s portala EduCentar smatra kako društvene mreže tvrtkama mogu pomoći u stvaranju pozitivnog imidža u javnosti te pružiti potencijalnim kandidatima dodatne informacije o tvrtki i načinu poslovanja.

“Dobar su kanal za privlačenje kvalitetnih kandidata, no nikako ne smiju biti zapostavljena osnovna načela zapošljavanja odnosno životopis, motivacijsko pismo, preporuka, intervjui i testovi. “Facebook je zauvijek promijenio način komunikacije i povezivanja ljudi, a time i poslovanja. Globalne promjene u poslovanju ne ovise o nama, ali naš napredak ovisi isključivo o nama”, rekao je Igor Mošič iz YabadooIT-a. Zbog sjajnih mogućnosti istraživanja tržišta kao i segmentacije ciljanog tržišta, Facebook daje poslovne opcije koje dosad nisu bile moguće i predstavlja važnu lokomotivu poslovnog napretka za 2015. godinu. Zbog toga su u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci napravili i besplatnu videoedukaciju - Facebook u poslovanju. Na skupu su predstavljene i nove usluge i aktivnosti zajednica koje djeluju u HGK-u - uvođenje provjere standarda kvalitete i dodjeljivanje znaka kvalitete za škole stranih jezika, te rješenja za bolje korištenje fondova kroz suradnju s poslovnim savjetnicima preko Komorine baze konzultanata. Predstavljeni su i projekti integracije osoba s invaliditetom te IPA projekt Konkurentno hrvatsko visoko obrazovanje za bolju zapošljivost.

EUROfusion - projekt za energiju fuzije Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja kojima će na raspolaganju biti čak 850 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine, od čega skoro polovina iznosa dolazi iz programa Horizon 2020 Europska komisija i Europske fuzijske istraživačke jedinice u sklopu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Horizon 2020 pokrenuli su zajednički konzorcij za razvoj energije fuzije – EUROfusion. Ovaj konzorcij upravljat će europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma, a cilj mu je osigurati značajan napredak na putu realizacije energije fuzije.

Konzorcij okuplja 27 europskih zemalja kojima će na raspolaganju biti čak 850

milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine, od čega skoro polovina iznosa dolazi iz programa Horizon 2020.

Zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković te znanstvenicima okupljenima u sklopu Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice, i Hrvatska je jedna od zemalja članica ove trenutno najveće europske istraživačke organizacije. Članstvo u konzorciju omogućava ne samo aktivno uključivanje hrvatskih znanstvenika u istraživanja već i sudjelovanje domaćih tvrtki

na vrijednim natječajima u sklopu fuzijskog programa. “Formiranje konzorcija EUROfusion označava velik korak napri-

jed u europskom pothvatu da razvije fuziju kao efikasniji, čišći i za okoliš prihvatljiviji izvor energije koji će pridonijeti u zadovoljavanju rastuće globalne potražnje za energijom, kaže Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković. “Konzorcij EUROfusion omogućuje europskim nacionalnim jedinicama da udruže svoje resurse još učinkovitije. Osnivanje konzorcija bilo je nužno kako bi se zadovoljili izazovi sve složenijih i velikih projekata, kao što su ITER i DEMO”, ističe Tadić.

www.een.hr

17. studenoga 2014.

2 3

3D tiskanje u Tera Tehnopolisu Današnji tempo razvoja novih proizvoda, kao i zahtjevi globalnog tržišta zahtijevaju brzu prilagodbu poduzetnika novim uvjetima i neprestano usvajanje novih tehnologija. U posljednjih nekoliko godina tehnologija brze izrade prototipova je, uz računalom potpomognuto konstruiranje (CAD - computer-aided design), postala neizostavan inženjerski alat.

Smanjenje vremena za razvoj proizvoda, poticanje stalnim inovacijama i tržišnom borbom, veća složenost proizvoda, potreba za stvarnim modelima u cilju bolje procjene oblika, dimenzija, kontrole funkcionalnosti, ergonomije čimbenici su koji su utjecali na brzi razvoj ove tehnologije i njenu implementaciju u brojna područja inženjerske prakse.

Tera Tehnopolis, članica Europske poduzetničke mreže odnedavna nudi uslugu brze izrade prototipova uz pomoć 3D štampača, tehnologijom 3D štampanja polimera. Trodimenzionalni ispis, a naročito ispis u boji, daje inženjerima razvoja i dizajnerima mogućnost jasnog pregleda u tijeku postupka dizajniranja, mogućnost isticanja raznih parametara, mogućnost lakog i ranog uočavanja mogućih grešaka i njihovog brzog i učinkovitog ispravljanja. Koristeći se ovim mogućnostima 3D štampanja znatno se skraćuje vrijeme izrade i povećava razina kvaliteta modela i prototipova. Stoga je od izuzetne važnosti imati kvalitetan 3D štampač koji će biti u mogućnosti kreirati predmete različitih svojstava i tehničkih zahtjeva koje model treba zadovoljiti.

Skup o akvakulturi U Vukovaru će se od 27. do 28. studenoga održati 10. međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakulturi Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji – sadašnjost i budućnost u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Veleučilišta Lavoslav Ružička iz Vukovara.

Skupom se želi povezati gospodarstvo, znanost i državna uprava kako bi se osnažio tržišni, odnosno gospodarsko-politički položaj djelatnosti ribarstva i prerade ribe, a znanost usmjerila prema primijenjenim istraživanjima.

Na skupu će gosti predavači iz Hrvatske i inozemstva u suradnji s predstavnicima državne uprave prezentirati aktualnu problematiku, zakonsku regulativu i najnovija tehničko-tehnološka dostignuća u akvakulturi, moguć-

Kako zaštititi potrošače Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore organizira edukaciju članica temom Implementacija Zakona o zaštiti potrošača u praksi, 20. studenoga, s početkom u 10 sati, u Vijećnici HGK-a na Rooseveltovom trgu 2 u Zagrebu.

Edukaciju će voditi stručnjaci Ministarstva gospodarstva iz Uprave za trgovinu i unutarnje tržište te Uprave za inspekcije poslove u gospodarstvu. Đema Bartulović predstavit će bitne novine u Zakonu o zaštiti potrošača, dok će Mira Fiket predstaviti inspekcijski nadzor – upravne i prekršajne mjere povezane s tim zakonom. Na edukaciji će važne novosti u označavanju hrane prezentirati Sanja Kolarić Kravar iz Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Više informacija o pozivu i programu edukacije kao i prijavnicu za sudjelovanje možete pronaći na http:// www.hgk.hr/djelatnost/gosp_trgovina/implementacija-zakona-o-zastiti-potrosacau-praksi.

nostima efikasnijeg korištenja genetskog potencijala rasta, poboljšanjima nutritivne kvalitete mesa riba, novim tehnikama i tehnologijama proizvodnje, korištenju alternativnih izvora energije, multifunkcionalnim uzgajalištima, uzgojnom inženjeringu, biologiji, genetici, bolestima, nutricionizmu, novim vrstama, te preradi i novim proizvodima.

Posebna pozornost bit će posvećena marketingu i boljem poznavanju EU tržišta svježih i prerađenih proizvoda akvakulture te pripremama za što uspješnije korištenje EU novčanog fonda (EMFF) namijenjenog razvoju akvakulture za period 2014. – 2020., odnosno realizaciji NSPA u okviru EU strateških smjernica za razvoj akvakulture.

Označavanje meda HGK-Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i ŽK Virovitica, u suradnji s Upravom kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede, organiziraju edukaciju na temu Označavanje meda koja će se održati u HGK-Županijskoj komori Virovitica, u ponedjeljak, 24. studenoga u 11 sati.

Edukaciju će održati predstavnici Uprave kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministrastva poljoprivrede. Na edukaciji će biti predstavljena Uredba 1169/2011 koja postaje obvezna krajem 2014., a govorit će se i o dodatnim zahtjevima ozna-

čavanja meda propisanih Pravilnikom o medu i Pravilnikom o kakvoći uniflornog meda te o izmjeni Direktive o medu.

Predviđeno trajanje edukacije je dva sata, a sudjelovanje na edukaciji je besplatno.

enterprise europe REXPO

Mjerama i reformama olakšati poslovanje Na Međunarodnom sajmu investicijskih projekata sudjelovalo je više od 1100 sudionika, 40 izlagača te održano 15 panel-diskusija Više od 1100 prijavljenih sudionika, 40 izlagača, 15 panel-rasprava s više od 70 panelista, tridesetak domaćih i stranih investitora te brojni održani sastanci i ostvareni kontakti rezultat su ovogodišnjeg Međunarodnog sajma investicijskih projekata za Jadransku regiju REXPO Adriatic 2014., koji je proteklog tjedna održan u Zagrebu.

Hrvatska je u pogledu poboljšanja investicijske klime, visine inozemnih i domaćih ulaganja, u proteklih godinu dana učinila napredak, rekao je na početku rada sajma predsjednik Republike Ivo Josipović. “Zaustavljen je trend pada na ljestvici lakoće poslovanja Svjetske banke, ali s ovim rezultatima još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Novi zakoni koji podržavaju investicije nisu dovoljni i potrebne su ambicioznije mjere i intenzivnije reforme kako bismo osigurali bolje uvjete poslovanja i konkurentnost gospodarstva. Ključno je urediti kritična područja na koja nam ukazuju izvješća o konkurentnosti i izvješća o lakoći poslovanja. Polazeći od toga da su nove investicije ključan preduvjet oporavka i razvoja hrvatskog gospodarstva, ovo je jedan od skupova kakvih bismo htjeli vidjeti više u Hrvatskoj i koje ću uvijek podržati.

Ovakvi su skupovi prilika da se podvuče crta: da se kaže što je učinjeno, ali i da se osvrnemo na ono što se još mora učiniti, kako povećati interes investitora i otvoriti nova radna mjesta”, zaključio je Josipović.

Sajam REXPO sjajna je prilika da vidimo konkretne razvojne projekte i nadam se

da će mnogi od ovdje prezentiranih zaživjeti i u praksi, rekao je potpredsjednik hrvatske vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

“Osobito mi je drago što je tema ovog sajma, između ostalih, i hospitality, dakle područje turizma, usluga i svega onog što Hrvatska može staviti kao prioritetni sektor i djelatnost. Imamo konkurentsku prednost u tom sektoru i mislim da ćemo je jako dobro iskoristiti. Radimo na poboljšanju poslovne klime prema modelu Doing Business Svjetske banke, određeni pomaci su napravljeni, vidljiv je i napredak u nekim makroekonomskim pokazateljima, a nadam se da će iduća godina donijeti i preo-

Predstavljeni projekti Na REXPO-u je Hrvatska gospodarska komora predstavila investicijske projekte Phoenix Plaza – turističko-kulturni i trgovački centar Phoenix Grupe i Terme Siscia Neo Segesta Grupe te posrednike u prometu nekretninama: Proagent, Kastel Zagreb, Biliškov nekretnine i Lika nekretnine. “Zadovoljni smo time što nam je Komora omogućila da se trgovci i posrednici u prometu nekretnina predstavljaju na ovogodišnjem REXPO-u.

Ovakav vid prezentacije projekata višestruko je koristan, a pogotovo u kontekstu aktualne gospodarske situacije kada su i najmanji koraci veoma bitni”, naglasio je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Dubravko Ranilović.

kret u tom smislu, ali ne bez vaše pomoći, već isključivo uz vašu potporu i realizaciju vaših projekata”, naglasio je Grčić.

Ovo je treći sajam REXPO, a ove godine prvi put se uključio i Grad Zagreb da po-

Hrvatska je u pogledu poboljšanja investicijske klime, visine inozemnih i domaćih ulaganja, u proteklih godinu dana učinila napredak, rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović kaže svoje ne tako male investicijske potencijale, kazala je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek. “Kad na jednom mjestu okupimo investitore, developere, dizajnere, arhitekte, inženjere, banke, predstavnike ministarstava, gradova, županija, ovako kao što to radi sajam REXPO, onda vjerujem da će se pokrenuti novi projekti, roditi nove ideje i steći nova iskustva. Osobno osjećam tako pozitivnu energiju ovog sajma i vjerujem da dijelimo taj osjećaj. Mislim da smo na pravom mjestu gdje svi zainteresirani mogu postići svoje ciljeve ili im se barem djelomično približiti”, naglasila je Sandra Švaljek.

Nakon otvorenja održana je panel-rasprava na temu Financijski aspekti investicija – oblici i mogućnosti, na kojoj su sudjelovali Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, Marco Sorge, Senior Investment Officer,

IFC, te Hrvoje Galičić, direktor Sektora kreditiranja HBOR-a. U okviru REXPO Foruma održani su i drugi paneli među kojima i panel Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvatskoj, na kojem su sudjelovali ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša, zamjenik direktora Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić, direktor Zračne luke Split Lukša Novak, ravnatelj Lučke uprave Split Milan Blaževski, direktorica tvrtke ACI Doris Peručić i član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb David Gabelica.

U okviru REXPO Foruma na panel-raspravama održani su razgovori predstavnika vlasti, poduzetnika te domaćih i stranih stručnjaka.

Razgovaralo se o novostima u području korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, realizaciji i razvijanju investicija u regiji, iskustvima i očekivanjima stranih investitora u našoj i zemljama regije, pozitivnim primjerima ulaganja u Hrvatskoj te financijskim aspektima investicija.

Panelisti su govorili i o energetskoj učinkovitosti, s naglascima na modelu ESCo i standardima LEED i BREEAM, o programu Sava, investicijama u marine Jadrana te prednostima javno-privatnih partnerstava.

Na panelu Investicijski potencijali prometne infrastrukture u Hrvatskoj govorilo se o ključnim projektima u prometnoj infrastrukturi Hrvatske, a na panelu Poboljšanje investicijskog okruženja – britanski recept prepoznati su ključni problemi u Hrvatskoj koji utječu na razvoj i mogućnosti ulaganja. Panel Javno-privatno partnerstvo – do-

www.een.hr

17. studenoga 2014.

4 5

SEPA projekt

Jednostavnije prekogranično plaćanje

potrebno Razgovorima do suradnje Mnogi su me pitali ima li smisla organizirati investicijski sajam u Hrvatskoj, a ovogodišnje izdanje sajma REXPO daje potvrdan odgovor na to pitanje, rekao je Oliver Kumrić, partner i osnivač sajma REXPO Adriatic. “U razgovorima s izlagačima i u komentarima sudionika tijekom ova dva dana čulo se kako će kontakti ostvareni na sajmu rezultirati i konkretnim poslovnim susretima i razgovorima o mogućnostima suradnje. Zahvaljujem svima onima koji su nas podržali od samog početka i pomogli nam da sajam REXPO postane ovako značajan poslovan događaj u Hrvatskoj i regiji“, naglasio je Kumrić.

bitna kombinacija kao model s rezultatom stavio je naglasak na prednosti i potencijale suradnje javnog i privatnog sektora. Sudionici su imali prilike čuti i iskustva i očekivanja stranih investitora u Hrvatskoj i regiji u području razvijanja i realizacije ulaganja, o čemu su govorili Hugh Larratt-Smith iz Triminghama, Roger Hassanov, predstavnik AAB fonda, Dennis Zovko iz kanadskog Importanne jtd, Jan Aasmoen iz norveškog PPK Nekretnine, i Tom Novak koji predstavlja američki X Worldwide, LLC - Mundoaka ST. Food.

Tijekom drugog dana sajma održan je 8. međunarodni franšizni forum, na kojem su posjetitelji imali prilike poslušati izlaganja franšiznih stručnjaka iz cijele regije i direktora poznatih hrvatskih i stranih franšiznih brendova kao što su Surf ‘n’ fries, Bio&bio, Redoc point, Putovanja za dvoje, Refan, Naturhouse, Economic Vitez i Pek-Snack. Raz-

SEPA (Single Euro Payments Area) predstavlja jedinstveno područje plaćanja u eurima. Riječ je o inicijativi Europske unije za stvaranje jedinstvenog sustava platnog prometa s ciljem omogućavanja jednakih uvjeta, prava i obveza svim sudionicima platnog prometa za transakcije zadane u eurima.

Iako je uvođenje eura kao zajedničke valute olakšalo plaćanje gotovinom, to nije riješilo različita pravila koja su postojala u zemljama EU-a, a koja su se odnosila na transakcije zadane elektroničkim putem.

Kako bi se riješile i ove prepreke, Europska komisija i Europska središnja banka pozvale su bankovnu zajednicu da podrži ideju SEPA-e razvojem jedinstvenih platnih shema i pravila za elektronički zadane platne transakcije u eurima.

Europska bankovna zajednica je preko Europskog platnog vijeća (EPC – European Payment Council) pokrenula projekt SEPA kojim se želi definirati platne sheme za platne transakcije te tako nadvladati tehničke, pravne i tržišne barijere između zemalja koje podržavaju plaćanja u eurima.

govaralo se o tome kako uspješan poslovni model transformirati u franšizu te kako pokrenuti uspješnu franšiznu priču i zainteresirati potencijalne partnere. Za poduzetnike su bile organizirane i besplatne radionice te poslovna savjetovanja s poznatim hrvatskim konzultantima za malo poduzetništvo i franšizno poslovanje.

U okviru REXPO Hospitality daya posvećenog sektoru HTL (hotels, tourism, leisure - hoteli, turizam, odmor) održana su tri tematska panela na kojima se pričalo o potencijalima jadranske regije za hotelska ulaganja, brownfield hotelskim investicijama i aspektima privatizacije turističkih tvrtki u državom vlasništvu te isplativosti razvojnih projekata sezonskih resort hotela. Dodijeljena je i nagrada REXPO Adriatic 2014 New Hotel Award za najbolji novootvoreni hotel u regiji u 2014. godini, koju je osvojio Regent Porto Montenegro.

Provedba projekta SEPA u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja reformu platnog sustava budući da podrazumijeva ukidanje dosadašnjeg načina provedbe kreditnih transfera (naloga za plaćanja) i izravnih terećenja, što ovaj projekt čini izrazito zahtjevnim i opsežnim. Izmjene su uvjetovane zajedničkim tehničkim

standardima koji su neophodni za provođenje SEPA plaćanja, a cilj im je uspostava interoperabilnosti između IT sustava te automatizirana provedba euro platnih transakcija između pružatelja platnih usluga.

Do kraja 2014. godine završit će se pripremne aktivnosti u projektu SEPA, a početkom iduće godine započet će intenzivne komunikacijske aktivnosti prema korisnicima platnih usluga po pitanju novih formata platnih naloga za kreditni transfer i izravno terećenje koji će se pružateljima platnih usluga (bankama) podnositi na izvršenje u elektroničkom obliku i po pitanju novih pravila za izvršenje tih naloga, najavio je Aleksandar Radojčić, predsjednik Odbora za problematiku platnog prometa Udruženja banaka pri HGK-u. “Važnu ulogu u komunikaciji promjena prema korisnicima platnih usluga imat će pružatelji platnih usluga (banke) za svoje klijente, a obzirom na opseg promjena i njihov značaj za platni sustav u Hrvatskoj, komunikacija SEPA promjena bit će ojačana kroz niz komunikacijskih i edukacijskih aktivnosti”, najavio je Radojčić.

Sve informacije o projektu SEPA u Hrvatskoj dostupne su na stranici www.sepa.hr.

Vodič za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom Udruženje industrije plastike i gume Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Ministarstvom zdravlja i uz financijsku pomoć Europske poduzetničke mreže, izradilo je Vodič za materijale i predmete koji dolaze u neposredan dodir s hranom.

Vodič služi kao pomoć tvrtkama u provedbi zakonskih obveza definiranih Zakonom o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom (NN br. 25/13) i ostalim podzakonskim aktima.

Vodič bi trebao osigurati da svaki proizvođač poštuje obveze i procedure kako bi

im se omogućilo (i olakšalo) stavljanje na tržište zdravstveno ispravnog proizvoda.

Vodič ponajprije služi kao podsjetnik i vodilja proizvođačima za dobro poslovanje s materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, uvažavajući sve potrebne procedure i obveze koje proizlaze iz propisanog zakonodavstva.

Subjekti u poslovanju materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom dužni su osigurati zdravstvenu ispravnost i sigurnost sirovina i proizvoda u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, koje su pod njihovom kontrolom.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Usluge popravaka i održavanja sigurnosne opreme Fina traži nabavu usluge popravaka i održavanja sigurnosne opreme. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Marina Puljek, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+002-0048755.

Osiguranje plovila Jadrolinija traži nabavu usluge osiguranja plovila. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Jadrolinija, 38453148181, Riva 16, Tehnički sektor, Bojana Stanić Stanisavljević, 51000 Rijeka, bojana.stanic@jadrolinija.hr, www.jadrolinija.hr.

Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaci-

Frm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0049108.

Usluge održavanja i popravaka programske podrške Državna riznica Ministarstva financija traži nabavu usluge održavanja i popravaka programske podrške. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija – Državna riznica, 18683136487, Katančićeva 5, Služba za razvoj i podršku poslovno-informacijskom sustavu Državne riznice, Boris Marciuš, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0049044.

Posude za otpad 6. maj d.o.o. za komunalne usluge, Umag, traži nabavu posuda za otpad.

Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na 6. maj d.o.o. za komunalne usluge Umag, 56396370038, Tribje 2, Tehnička služba, Aleksandar Mandić, 52470 Umag, aleksandar.mandic@6maj.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0048619.

Bankarske usluge KD Autotrolej Rijeka traži nabavu bankarskih usluga. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na KD Autotrolej za prijevoz putnika Rijeka, 19081493664, Školjić 15, KD Autotrolej, Služba komercijale, Slavica Šćulac Strenja, 51000 Rijeka, javna_nabava@autotrolej.hr. Više podataka o natječaju na: https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+005-0049143.

Stočna hrana Kaznionica u Požegi traži nabavu stočne hrane. Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Kaznionica u Požegi, 79863815810, Osječka 77, Odjel upravnih poslova, Blaženka Zailac, 34000 Požega, kaznionica_upravni_odjel@ po.tcom. hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/applica-

tion/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokum enta=2014%2fS+002-0048793.

Upravljački kontrolni sustav Grad Zagreb traži nabavu upravljačkog kontrolnog sustava za kontrolu vožnje.

Natječaj je otvoren do 2. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Trg Stjepana Radića 1, Središnje tijelo za javnu nabavu, javna.nabava@zagreb. hr, 10000 Zagreb, javna.nabava@zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0048811

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.

Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@ hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. distribucijA prehrambenih proizvoda (RAT20140909001) Austrijska tvrtka, specijalizirana za distribuciju prehrambenih proizvoda, nudi usluge distribucije proizvođačima takvih proizvoda (prvenstveno proizvođačima ulja, vina, pjenušca, mineralne vode, organskog voća i soka od povrća).

Tvrtka je također zainteresirana za distribuciju proizvoda za zaštitu okoliša (npr. sustava za pročišćavanje vode i proizvoda za filtraciju zraka) i sustava za solarnu energiju. Tržišta na koja tvrtka izvozi su: Azija, Sjeverna/Južna Amerika, južna Afrika i Europa.

Proizvodnja elektroničkIH bicikAla (BRUK20140922002) Britanska tvrtka, sa sjedištem u Londonu, razvila je novi, unaprijeđeni električ-

ni bicikl. Iako postoji nekoliko modela koji su dostupni na tržištu, tvrtka je razvila novi dizajn, s kojim je prevladala velike izazove kada je riječ o težini, ugradnji dodatne opreme, kao što su baterije, punjač i motor. Tvrtka traži partnere za zajedničku proizvodnju, kako bi im pomogli u masovnoj proizvodnji e-bicikla i ponudili ga na tržištu.

suradnjA s proizvođačima začina (BRUK20141010001) Britanska tvrtka traži dobavljače kvalitetnih začina. Uz jedinstven spektar začina, ovaj proizvođač je zainteresiran i za suradnju s drugim proizvođačima kvalitetnih začina, kao što su crvena paprika, crni i bijeli papar, kumin, korijander, sol, čili, timijan. distribucija uređaja za električnu stimulaciju mišića (BOHU20141016001) Mađarska tvrtka, koja je razvila i proizvela poseban uređaj za električnu stimulaciju mišića (EMS - electric muscle stimulation), traži distributera. Uređaj se može uspješno i učinkovito koristiti u svrhu rehabilitacije nakon operacije, ozljede u fizikalnoj terapiji, a može značajno poboljšati stanje neaktivnih pacijenata podižući cirkulaciju i metaboličke procese. Uređaj može pridonijeti oporavku mišića i zglobova, bez da ih ošteti. Dvanaest nezavi-

krevete za dugoročnu skrb, noćne ormariće i drugu bolničku opremu, traži partnere u svim europskim državama te se nudi kao podizvođač. Strani bi partner trebao biti zainteresiran za proizvode koje nudi poljska tvrtka. Tvrtka želi uspostaviti dugoročnu suradnju s tvrtkama koje će biti zainteresirane za kupnju njihovih proizvoda.

snih kanala uređaja nježno stimulira glavne mišićne skupine u isto vrijeme, tako da 80 posto mišića može biti stimulirano. Intenzitet, dubina i frekvencija impulsa su zasebno podesivi, tako da se može stvoriti individualna terapija za svakoga.

Dobavljači farmaceutskih proizvoda (BRUK20130924002) Britanska tvrtka, s rastućim globalnim izvozom u više od 70 zemalja, s dugogodišnjim iskustvom i suvremenom tehnologijom koja posluje na međunarodnom farmaceutskom tržištu, traži dobavljača novih farmaceutskih proizvoda za distribuciju diljem svijeta.

REHABILITACIJA I MEDICINSKA OPREMA (BOPL20141009003) Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju rehabilitacijske i medicinske opreme: bolničkih kreveta, uključujući

veleprodajA IT opreme (BRRO20141002001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana u veleprodaji IT opreme: računala, prijenosnih računala, servera, printera i skenera, nudi trgovačko-posredničke usluge (kao zastupnik ili distributer) na rumunjskom tržištu. Tvrtka planira proširiti svoj asortiman proizvoda, stoga nudi svoje usluge europskim proizvođačima koji su spremni predstaviti svoj proizvod na rumunjskom tržištu.

Projekti u području vodoopskrbe (BORU20140519003) Ruska tvrtka specijalizirana za projekte u području vodoopskrbe, sustava odvodnje, itd. i provedbu znanstveno-istraživačkih radova, traži istraživačke organizacije i tvrtke zainteresirane za takve usluge ili uključene u razvoj postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Tvrtka nudi joint venture te traži tvrtke zainteresirane za suradnju na projektima.

www.een.hr

17. studenoga 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cf.

MP3 svirač, brend König. Proizvod je rizičan za korištenje jer izolacija punjača nije kvalitetno izvedena pa može doći do električnog udara. (slika 1) Automobil Škoda, model Fabia II i Roomster, proizvedeni od 2011. do sada.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vibracije u vožnji mogu oštetiti poklopac filtera goriva pa može doći do curenja. (slika 2)

1

5

2

3

6

4

7

8

Automobil Nissan, model Micra i Patrol, proizvedeni između 2010. i 2014. godine. Prozvodi predstavljaju rizik za korištenje jer vozački zračni jastuk može biti nepravilno instaliran pa se neće aktivirati na propisan način prilikom sudara. (slika 3)

Mekana lutka, brend Spen, model Souvenirs From Finland oznake 9167/ J03-2. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastični dijelovi mogu lako otpasti te biti progutani ili inhalirani, a žica u nogama lutke je lako lomljiva. (slika 5)

stalno ili povremeno upaljeno što može izazvati nesreću. (slika 6)

Plastični privjesci, nepoznatog brenda, oznake Colourful Accessories Endless Flexible. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 4)

Automobil Mitsubishi, model Outlander, proizveden 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer stop svjetlo kod modela koji nisu opremljeni aktivnom kontrolom vožnje može biti

Automobil Fiat, model 500L, s oznakama šasije od 5000021 do 5176830. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zračni jastuk za koljena nije pravilno postavljen. (slika 8)

Led svjetiljka, brend Zodiac, model SELB21-6. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija nije pravilno izvedena i može doći do električnog udara. (slika 7)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Tehnologija za pretvaranje energije valova u električnu energiju (TRIE20140618001) • Irska tvrtka traži tehnologiju koja će omogućiti pretvorbu energije valova u električnu energiju za napajanje navigacijskih plutača ili plutača sa senzorima za skupljanje različitih podataka oko 2 - 4 m u promjeru.

Solarni pogon za crpljenje podzemnih voda i rješavanje javne rasvjete za poljoprivredne i gradske sredine (TRUK20140912002) • Tvrtka iz Velike Britanije, koja se bavi strateškim i tehničkim savjetovanjem malih i srednjih poduzeća ima niz projekata u Indiji i drugim tržištima u razvoju koji zahtijevaju solarni pogon za crpljenje podzemnih voda kao i rješavanje javne rasvjete, a sve s konačnim ciljem poboljšanja uvjeta života i proizvodnje (npr. proizvodnja hrane, sigurnost građana...). Traže se potencijalni partneri s tehnologijom za rješavanje tih zahtjeva kako bi sklopili ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom ulaganju.

Solarno termalni sustav grijanja (TRIL20131007001) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju za izvedbu solarnog termalnog sustava za grijanje velikih raz-

mjera. U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti odmah spremna za finalnu implementaciju po sistemu ključ u ruke.

Razvoj bioloških organizama za kontrolu gljiva (Biological Control Organisms – BCOs) (TRES20140707001) • Španjolska tvrtka usmjerena prema razvoju i primjeni alternativnih pesticida je u potrazi za ekspertima u industrijskoj proizvodnji mikroorganizama i organizama u bioreaktorima. Mikroorganizmi će se primijeniti za razvoj bioloških i mikrobioloških aplikacija kao alternativa kemijskim. Tvrtka je u potrazi za velikim dobavljačem s kojim bi potpisali ugovor o proizvodnji.

Traži se djelomično ili potpuno automatizirana tehnologija obrade hrane za proizvodnju punjenih mesnih rola (TRLV20140708001) • Tvrtka iz Latvije s djelatnošću u prehrambenom sektoru je u potrazi za polu ili potpuno automatskom tehnologijom za preradu mesa u proizvodnji punjenih mesnih rola. Tehnologija bi već trebala biti testirana te u mogućnosti da isključi manualni rad u svim fazama. Tvrtka je u potrazi za partnerima za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći, ili u slučaju da tehnologija nije u potpunosti razvijena, za ugovor o tehničkoj suradnji.

Bioaktivne prirodne tvari iz biljnih ekstrakata protiv metaboličkog sindroma i za bolje mentalno zdravlje (TRDE20140917001) • Njemačka biotehnološka tvrtka je u potrazi za novim bioaktivnim spojevima biljnog podrijetla kako bi zajedno razvili i/ili licencirali bioaktivne dodatke prehrani za poboljšanje metaboličkog i mentalnog zdravlja. Tvrtka je u potrazi za partnerima iz znanstveno-istraživačkog sektora te biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama s kojima bi zajednički razvijali proizvod.

Traži se napredna tehnologija za emanaciju pare, plina i mirisa u atmosferi po konstantnoj stopi za vrijeme trajanja proizvoda (TRUK20140924 001) • UK tvrtka traži uređaj za pasivnu (bez napajanja) difuziju/emanaciju organskih para, mirisa, hlapivih materija-

la s podloga (gelovi, plastike, Wick) ili kroz membrane. Sustav bi trebao omogućiti difuziju (emanaciju) koja je konzistentna u intenzitetu i sastavu tijekom dugog vremenskog razdoblja (mjesec do dva). Za partnera traže tvrtku ili fakultet za sklapanje ugovora o licenci ili ugovora o tehničkoj suradnji ili proizvodnji.

Traži se računalno upravljani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete proizvoda namijenjen za petoslojne polietilenske folije (TRPL20140915 001) • Poljska tvrtka inače specijalizirana za proizvodnju jednoslojne polietilenske folije traži računalno kontrolirani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete petoslojne polietilenske folije. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje licencnog ugovora.

enterprise europe

17. studenoga 2014.

8

Internacionalizacija poslovanja U skladu s europskim i nacionalnim strategijama i temeljnim zadaćama Županijska komora Krapina uz pomoć Predstavništva HGK-a u Bruxellesu te u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom i Europskom poduzetničkom mrežom organizira konferenciju Internacionalizacija poslovanja koja će se održati 1. prosinca 2014. godine u Termama Tuhelj.

programima i mogućnostima tvrtki u procesu internacionalizacije na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini.

Konferencija je namijenjena tvrtkama Hrvatske i regije s ciljem upoznavanja poduzetnika s europskim i nacionalnim mjerama pomoći internacionalizacije poslovanja i podrške izvozu. Uz predstavnike Vlade i ministarstava Republike Hrvatske, konferenciji će prisustvovati govornici iz Europske komisije, Eurochambresa te predstavništva vlade Katalonije iz Bruxellesa. Na konferenciji će biti riječ o dostupnim

Ako ste zainteresirani za prisustvovanje konferenciji, molimo Vas da popunite online prijavni obrazac. Konferencija je besplatna za članice HGK-a, a prijave se primaju do 25. studenoga 2014. godine ili do popunjenja mjesta u dvorani.

Nakon završetka konferencije predviđeni su poslovni susreti sudionika i razgovor s predavačima. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski uz osigurano simultano prevođenje.

Osoba za kontakt je Krunoslav Golub, tel.: 049 371 885, e-mail: kgolub@hgk.hr.

Gospodarski forum Višegradske Info dan EU projekta skupine FRACTALS

Pozivaju se tvrtke i pojedinci na sudjelovanje na Gospodarskom forumu Višegradske skupine V4 i Republike Hrvatske, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u suradnji s Veleposlanstvom Slovačke Republike, koja je preuzela predsjedavanje Višegradskom skupinom. Forum će se održati 19. studenoga, u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb, s početkom u 10 sati.

Uz veleposlanike zemalja V4 (Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske), na Forumu će sudjelovati i predstavnici uglednih tvrtki toga tržišta, predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju na tržištu V4 i drugi važni gosti. Stoga ovaj događaj predstavlja izvrsnu priliku izravne prezentacije mogućnosti poslovne suradnje Republike Hrvatske i Višegradske skupine te ostvarivanja novih poslovnih prilika s potencijalnim partnerima.

Suradnja s Višegradskom skupinom je od strateškog interesa za Hrvatsku koja na ovim tržištima može pronaći gospodarski, politički i kulturni interes te vam

Razvojni fond Vojvodine, Univerzitet u Novom Sadu i Vojvođanski ICT klaster, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, organiziraju FRACTALS info dan i radionicu (Workshop) u četvrtak, 4. prosinca u Zagrebu.

se sudjelovanjem na ovom Forumu otvaraju mogućnosti za pronalazak poslovnih partnera i proširenje poslovanja na ovom velikom tržištu koje je atraktivno po potrošačkoj moći i poticajnoj poduzetničkoj klimi.

Višegradske skupine, svojim će prezentacijama pomoći prisutnima u razumijevanju potencijala poslovanja ovog tržišta. U sklopu Foruma predviđeni su B2B razgovori hrvatskih tvrtki i poslovnih subjekata V4.

Na Forumu će biti održane prezentacije tvrtki Višegradske skupine koje će govoriti o vlastitim iskustvima u poslovanju na tržištu Republike Hrvatske te kako poslovati na tržištu V4. Ujedno i hrvatske tvrtke, koje već posluju s partnerima

Ljubazno vas molimo da svoju potvrdu sudjelovanja dostavite najkasnije do 13. studenoga 2014. elektroničkom poštom na adresu: blopandic@hgk.hr i ijakobovic@hgk.hr; ili faxom na broj 01 4828 379.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 18. - 19. studenoga - Creative ideas, succesful enterprises, Székesfehérvár, Mađarska 19. studenoga - Gospodarski forum Višegradske skupine, Zagreb 20. studenoga - IT Experts’ Day, Korneuburg, Austrija

21. - 23. studenoga - Misija za rast, Cape Verde 26. studenoga - Science For Business – BioWin Day, Louvain-La-Neuve, Belgija 1. prosinca - Internacionalizacija poslovanja, Tuhelj 4. prosinca - Info dan EU projekta FRACTALS, Zagreb

FRACTALS projekt nudi bespovratna sredstva za 50 do 60 malih i srednjih ICT poduzeća u svrhu razvoja Future Internet aplikacija za poljoprivredni sektor. Jedan je od 16 projekata izabranih za financiranje u okviru treće faze programa Future Internet Public-Private Partnership.

FRACTALS je fokusiran na tvrtke jugoistočne Europe te potiče na veće iskorištavanje fondova u okviru Future Internet programa.

Više o FRACTALS projektu i programu Info dana, nalazi se na http://www.een. hr/hr/kalendar/04-12-2014/info-dan-euprojekta-fractals/544/ Sudjelovanje je besplatno, ali je obavezna prijava na adresi http://fractalszagreb.eventbrite.com/.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( oko 3,5 mil kn

( od 2012. g.

promet ostvaren prošle godine

posluje PR agencija Drimia

Badanj commerce, Brštanovo

DRIMIA,ZAGREB

Investicijom do 10 puta više proizvoda

Fleksibilnost je naša prednost U izgradnju novog pogona, kapaciteta 40.000 komada dalmatinskog pršuta sušenog po tradicionalnoj recepturi, obitelj Žižić ulaže oko 10 milijuna kuna

Drimijin tim čine ljudi koji na neki način žive svoj posao i to je prednost naše male boutique agencije, naglašava direktorica Ana Šarić

P

K

osao s pršutima tradicija je obitelji Žižić iz Brštanova koju je otac Ivan podignuo, malo po malo, na višu razinu. Počeo je s dvadesetak komada i svake godine povećavao kapacitet. Tako je tvrtka Badanj commerce dosegnula proizvodnju od oko 4000 komada dalmatinskog pršuta te ostalih proizvoda poput dalmatinske pečenice, pancete, buđole, kobasice, plećke... Proizvode uglavnom plasira kroz svoju maloprodaju na splitskoj tržnici te u vodećim hrvatskim restoranima. Prošlu godinu su prema riječima direktora tvrtke Mije Žižića ostvarili promet od oko 3,5 milijuna kuna. Badanj commerce zapošljava sedmero radnika.

“Sirovi but od kojega se proizvodi dalmatinski pršut ne smije biti lakši od 12 kilograma, vrijeme od klanja do soljenja ne smije biti duže od 96 sati, iako mi proizvođači prakticiramo 72 sata. Provjetravanje mora biti prirodno, na buri, a dimljenje se obavlja samo uz drvo iz dalmatinskog krša. Zna-

či, kod nas nije dozvoljeno umjetno provjetravanje u komorama, što se prakticira u nekim europskim zemljama”, objašnjava Mijo Žižić.

Obitelj Žižić je prošle godine započela ambiciozan projekt izgradnje novog, suvremenog pogona u mjestu Brštanovo. Ukupni kapacitet novog pogona je oko 40.000 komada dalmatinskog pršuta proizvedenog po tradicionalanoj recepturi. Pripremili su natječajnu dokumentaciju i nadaju se povlačenju sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, EAFRD-a.

Nema takvog u državi Investicija u gradnju i opremanje novog pogona vrijedna je oko 10 milijuna kuna. Pogon ima 1500 četvornih metara korisne površine, a nalazi se u poslovnoj zoni Gizdavac, na parceli od 6000 četvornih metara. Investicija ima i svoju dodanu vrijednost jer se radi o proizvodnji pršuta iz najvišeg kvalitetnog razreda. Pogon bi trebao biti u funkciji krajem 2015. godine. Kada

bude dovršen i opremljen, bit će to namoderniji proizvodni pogon namijenjen proizvodnji pršuta u Hrvatskoj.

Kod njihovih pršuta, provjetravanje mora biti prirodno, na buri, a dimljenje samo od drva iz dalmatinskog krša “Građevinski radovi su dovršeni, a pogon je tako projektiran da će svaki pršut koji bude na sušenju ili zrenju biti dostupan, a da se pritom ne pomiče bilo koji drugi proizvod. To nema ni jedan pogon u Hrvatskoj.

Svi sustavi predviđeni Zakonom o hrani su u planu i ugrađeni. Prednost ovog novog pogona je u tome što će se moći svaki dan primiti određena količina pršuta na obradu i sušenje, a da se to ne odražava na ujednačenost proizvodnje. Do sada smo morali sve odjednom dovesti da bismo butove tretirali jednako”, kaže Mijo Žižić. (J.V.)

ockica po kockica - tako bi se najjednostavnije mogao opisati put kojim ide agencija Drimia iz Zagreba i to u zahtjevnom svijetu integrirane komunikacijske i medijske strategije, medijskog planiranja, zakupa medija te odnosa s javnošću. Dvije mlade žene, Ana Šarić i Anja Lutilsky, 2012. godine odlučile su u posao krenuti samostalno osnivajući agenciju koja će tržištu nuditi puno više od običnog PR-a.

“Agenciju sam otvorila nakon odlaska iz EPH-a, jedne od najvećih izdavačkih kuća u regiji, gdje sam radila kao direktorica marketinga grupe. Prije dvije godine Drimia je imala svega dva djelatnika, a danas naš tim čini šest osoba, to su sve od reda stručnjaci u području marketinga, medija i odnosa s javnošću”, kaže direktorica agencije Drimia Ana Šarić, ističući kako je poslovati na hrvatskom tržištu samo po sebi izazov jer je nestabilno, slabašnih investicija, a tvrtke su nerijetko sklone smanjivati

budžete upravo za područje djelovanja u kojem posluje agencija Drimia.

Izbor imena bio je je zanimljiv. “Drimia je sama našla put do mene. Već u očaju, moja prijateljica Iva Babaja i ja u noći pred prijavu imena navalile smo na leksikone biljaka i životinja u potrazi za riječju koja će dobro zvučati, a pri tom plesti zanimljiva značenja. Drimia je propupala iz biljnog svijeta, biljka je to iz porodice lukovica, velikih zelenih čvrstih listova i bijelog ili crvenog cvijeta”, objašnjava Ana Šarić te dodaje kako je ime ipak odabrano zbog zvučnosti.

Biti najbolji “Naša je zadaća, kao agencije, pronaći najbolje moguće rješenje za klijenta, unutar njegovih budžeta, i odraditi posao na najvišoj razini, s najboljim rezultatima.

Prilagodili smo se tržištu, klijenti su nas prepoznali kao pouzdane partnere i to je ključ našeg, hajdemo reći, uspjeha. Kao ni u jednom segmentu života, tako ni u ovom poslu ne postoji rješenje na 1,2,3. Ponekad

je potrebno dosta vremena i angažmana, pregovora i dogovora kako bi se postigao cilj, no važna je fleksibilnost, predanost, želja za radom i odgovornost prema klijentu. Drimijin tim čine ljudi koji na neki način žive svoj posao i to je prednost naše male boutique agencije”, naglašava ona.

Planovi za budućnost sadržavaju želju za rastom i razvojem u području struke, veću prepoznatljivost na tržištu te još bolje pozicioniranje.

Orijentirani su i na strana tržišta, i to na privatni sektor, baš kao na domicilnom tržištu “Orijentirani smo i na strana tržišta, a kao i na domicilnom tržištu, isključivo na privatni sektor.

Kako će nam se posložiti kockice mozaika vidjet ćemo, no po prirodi smo svi optimisti i vjerujemo da će uspješno implementirane strategije, kampanje i projekti biti prepoznati”, kaže Ana Šarić. (I.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( od 2012. god ( 50 mil l traju sporovi EU-a i BiH o SSP-u

neprodane zalihe mlijeka

Nastavljaju se nesuglasice između BiH i Europske unije

Mljekari u novom ratu Mljekari su od države tražili uvođenje prelevmana na uvoz mlijeka iz EU-a, dok su ministri iskazali bojazan da bi to moglo dovesti do kontra mjera koje bi dodatno naškodile domaćoj proizvodnji i izvozu Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

porovi o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji između Europske unije i Bosne i Hercegovine traju još od 2012. godine, a posebno su eskalirali nakon ulaska Hrvatske u EU, od 12. studenoga su prerasli u pravi mljekarski rat. Nezadovoljni rezultatima razgovora u Vijeću ministara BiH predstavnici mljekarske industrije i farmeri odlučili su blokirati uvoz mlijeka iz EU-a na pet graničnih carinskih terminala, potvrdio je nakon sastanka s resornim ministrima države i dvaju entiteta predstavnik proizvođača mlijeka iz Republike Srpske Vladimir Usorac. Mljekari su od države tražili uvođenje prelevmana na uvoz mlijeka iz EU-a, dok su ministri iskazali bojazan

da bi to moglo dovesti do kontra mjera koje bi dodatno naškodile domaćoj proizvodnji i izvozu. Jedino je rješenje, po ministrima, hitno ispunjavanje uvjeta za izvoz mlijeka na tržište EU-a. Podsjetimo, situacija u industriji mlijeka se dodatno iskomplicirala ulaskom Hrvatske u EU čime je samo izvoz u Hrvatsku smanjen za 50 milijuna litara mlijeka godišnje, kolike su sada neprodane zalihe. Mljeka-

ri tvrde da je odnos EU-a prema BiH nekorektan jer je, nakon što je Rusija zatvorila granice za europsko mlijeko, meso i voće, BiH postala pogodno tržište za rješavanje viškova europskih mljekara po damping cijenama. Uz to, tržnice u BiH je preplavilo jeftino voće i povrće iz Europe. Nekorektnost Europe vidljiva je i u tome što poljoprivrednici i mljekari ne mogu svoje proizvode izvesti u

Rusiju i Tursku preko teritorija članica EU-a. Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede RS-a, ustvrdio je da se moraju otvoriti koridori za izvoz mlijeka na rusko i tursko tržište, te da se mora više učiniti po pitanju carinskih kontrola. Mirjanić zahtijeva i veći inspekcijski nadzor i red na granicama, jer s inspekcijskim nadzorom i radom na terminalima poljoprivrednici ne mogu biti zadovoljni.

U problemima i poljoprivrednici i pivari...

Direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH Miro Džakula je, pak, istaknuo da oni pojačano nadziru uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, te da nije zabilježen povećan uvoz mlijeka.

Problemi BiH s usklađivanjem SSP-a nisu vezani samo za mljekarsku

industriju, jer ništa bolje stanje nije ni s pivovarama koje također upozoravaju bosanskohercegovačke vlasti da su nakon spora s Rusijom velike europske pivovare zemlju

Predstavnici mljekarske industrije i farmeri odlučili su blokirati uvoz mlijeka iz EU-a na pet graničnih prijelaza preplavile pivom po dampinškim cijenama te time zaprijetile mogućim gašenjem domaćih pivovara. Iste ili slične probleme imaju i drugi gospodarstvenici, poljoprivrednici, mesna industrija i vlasnici plantaža jabuka, krušaka, šljiva i mandarina.

Nadležno ministarstvo Republike Srpske zatražilo je od Vijeća ministara

BiH hitno donošenje mjera o ograničavanju prekomjernog uvoza mlijeka, mliječnih proizvoda, te voća i povrća, i to ne samo iz Hrvatske, nego i iz drugih članica EU-a. Temelj za donošenje ovih mjera ministarstvo poljoprivrede RS-a nalazi u već donesenim odlukama, kao što su mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, te o onemogućavanju uvođenja antidampinških i kompenzacijskih davanja. Ovo je ministarstvo zahtijevalo od državnih vlasti i hitno rješenje problema izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u EUu, potom piva te voća i povrća. Banja Luka je te zahtjeve poslala državnoj administraciji u Sarajevo, a još aktualni resorni ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Boris Tučić je upravo iz vladajuće koalicije SNSD-a Milorada Dodika.

Francuska otkriva Srbiju kao investicijsku destinaciju

Francuzi žele beogradski metro Francuzi su malo zakasnili u otkrivanju Srbije kao investicijske destinacije, ali su to pokušali nadoknaditi brojnom delegacijom gospodarstvenika koja je prošlog tjedna posjetila Beograd na čelu s francuskim premijerom Manuelom Vallsom, čiji je domaćin bio srpski premijer Aleksandar Vučić.

“Na gospodarstvenicima je da osiguraju ideje, investicije i radna mjesta. Premijer Vučić nam je postavio ljestvicu visoko time što je rekao koliko je radnih mjesta u Sr-

biji otvorila Njemačka”, rekao je Valls, podsjetivši da je Francuska tek deseti izravni investitor u Srbiji, kao i da razmjena koja je prošle godine bila 719 milijuna eura i uz rast od 15,5 posto nije na zadovoljavajućoj razini. Francuska u Srbiji ima 91 poduzeće i zapošljava oko 10.000 radnika, ali će, ako se realiziraju najnoviji poslovni dogovori, obje brojke biti višestruko povećane.

Francuska i srpska strana potpisale su šest sporazuma, memoranduma o razumijevanju i pi-

sama o namjerama koje obuhvaćaju gradnju metroa u Beogradu, razvoj međunarodnih aerodroma u Srbiji, poslovnu suradnju Elektroprivrede Srbije i kompanije Schneider Electric, suradnju u području prometa i infrastrukture, tehničku suradnju u području javno-privatnog partnerstva i sporazum dviju vlada o socijalnoj sigurnosti.

Poželjan i aerodrom “Smisao potpisanih sporazuma su novi projekti za koje će biti raspisani natječaji. Ako na njima

budu izabrane francuske tvrtke, one će biti na visini zadatka, a Francuska ubrzo može postati jedan od glavnih ekonomskih partnera Srbije”, izjavio je francuski premijer. Srpski premijer je najavio kako će radovi na beogradskom metrou početi 2016. godine i poručio da je Srbija dobro mjesto za francuske investitore, a da je javnoprivatno partnerstvo optimalan model, kako za tvrtke i lokalne samouprave tako i za dvije države kao jamce.

Francuska država u svom vlasništvu ima ve-

like kompanije za gradnju velikih infrastrukturnih objekata, a Srbiji je nužna moderna prometna infrastruktura, pa je to jedan od zajedničkih nazivnika prošlotjednih susreta i razgovora u Beogradu. Tema je bio i beogradski aerodrom Nikola Tesla koji bilježi brz rast poslije starta nove kompanije Air Ser-

bia i koji planira proširenje i izgradnju nove piste. Za upravljanje tim aerodromom zainteresirana je francuska kompanija Vinci, ali će konačan aranžman oko zračne luke, a spominju se razne opcije, od koncesije do prodaje, biti ugovoren s onim tko bude platno sposoban za tu veliku investiciju. (Lj.L.)

15

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 20,8 mlrd €

*vijesti

Slovenija skuplja i preraspodjeljuje na godišnjoj razini

Slovenski proračunski daltonizam

Gdje završava 20.800 eura poreznog davanja?

I slovenska država uzima da bi dala. U preraspodjeli 20 milijardi eura previše je kaliranja, a sve se to događa bez dovoljno kritičkih opservacija onih zbog kojih se obavlja preraspodjela te na čiji račun i idu sva ta davanja Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Z

ašto slovenski građani odlučnije ne zahtijevaju od čuvara državne blagajne da učestalije i preglednije polažu račune o trošenju novca što ga država svakodnevno prikuplja svojim poreznim usisivačima? To je podjednako važno pitanje za svaku državu, posebno u doba godine kada su novi proračuni na završ-

Na prosječnu godišnju neto plaću od 12.000 eura, država udara 20.800 eura raznih poreza i zaduženja nom brušenju. Važno je to i za Sloveniju čija je vlada već poslala u Bruxelles na kolaudaciju asketsku verziju proračuna za 2015. godinu, ne stigavši ishoditi prije toga privolu socijalnih partnera za prelazak u stanje proračunskog posta.

Brojka ispod crte konsolidirane globalne bilance javnog financiranja u Sloveniji zaista je impresivna.

Na godišnjoj razini Slove-

nija skuplja i preraspodjeljuje 20 milijardi i 800 milijuna eura. Na prosječnu godišnju neto plaću koja iznosi 12.000 eura, država udara 20.800 eura raznih poreza i pripadajućih zaduženja. Proračun i šire inundacije javne potrošnje ne puni samo radno aktivno stanovništvo. U poreznom krvotoku kola i novac umirovljenika, učenika i studenata. Svoju malu kap u porezni slap daje i dijete kada na kiosku plaća žvakaću gumu.

Od onih 20.800 eura koliko Slovenija po radno aktivnom stanovniku upucava u javnu potrošnju ima i 1670 eura pridobivenih zaduživanjem. To je posuđeni novac što će ga drža-

va zaračunati stanovništvu nekim budućim porezima.

Ujutro previše, uvečer premalo U potrošnu brojku od 20.800 eura dolazi izravno iz proračunske blagajne EU-a daljnjih 1140 eura.

Odgovarajući obol daju i stranci kada kupuju slovenske proizvode i usluge.

Kako god okrenuli računicu, proizlazi da Slovenija raspoređuje u globalnu javnu potrošnju 20,8 milijardi eura – u statističkoj obradi to iznosi 20.800 eura po radno aktivnom stanovniku.

Golem novac pretače se s lijeve na desnu stranu proračunske knjige i šire javne potrošnje. Sve

to događa se bez dovoljno kritičkih opservacija onih zbog kojih se obavlja preraspodjela te na čiji račun u konačnici idu sva ta davanja. Najviše što kažu građani kao medij preraspoređivanja je stara poznata tvrdnja da im je malo kada trebaju dobiti i da im je teško dati ono što od njih zahtijevaju poreznici. Fragmenti koji čine javnost ujutro gunđaju da daju previše, a poslijepodne žale se da dobivaju premalo. Četvrtina za mirovine Od 20.800 eura famozne potrošnje po radno aktivnom stanovniku čak četvrtina (5393 eura) ide za mirovine, a još 2545 eura

troši se za socijalne nadoknade. Sljedeći najveći trošak čine plaće javnih službenika. Po istom statističkom ključu za plaće se raspoređuje 4545 eura. Iz porezne vreće ide još 3351 euro za troškove unutar javnih službi. Krajnje je visok trošak koji slovenski proračun snosi za podmirenje plaća javnog sektora. Od svih zemalja iz kluba s eurom u cijeni javnog sektora Sloveniju će sljedeće godine preteći samo četiri – Finska, Francuska, Malta i Belgija. Analitičari su za Sloveniju već izračunali da bi svoj javni sektor trebala skresati za trećinu i tek onda bi se izravnala s Njemačkom, odnosno s onime koliko ta, mnogo razvijenija zemlja, troši za javni sektor mjereno udjelom u bruto proizvodu. I druge usporedbe s Njemačkom nepovoljne su za Sloveniju. Njemačka je skromnija u državnim investicijama, jer zna angažirati privatne izvore. Istodobno, Njemačka je socijalnija. U socijalnim transferima jača je od Slovenije za oko 2000 eura, također mjereno prema davanjima po radno aktivnom stanovniku.

Lakše vide trun u tuđem oku Slovenska javnost svoje kritičke opservacije na potrošnju ograničava uglavnom na zamjerke upućene onoj drugoj strani. Lijeva prihodna tvrdi da daje previše, a desna potrošna žali se da dobiva premalo.

Predstavnici Gospodarske zbornice Slovenije opetovano ukazuju na činjenicu da se gospodarstvo očistilo od viška zaposlenih, a da se

javni sektor ne smije ni pitati za rasterećenje od viška zaposlenih.

Nasuprot tome javni sektor tvrdi da se dosad previše toga odrekao, da se više nema što rezati te da se vlada treba usredotočiti na zatvaranje onih rupa gdje propada najviše novca. Sindikati javnih djelatnosti preporučili su vladi da rezerve potraži u boljoj naplati poreza. Po-

rezni dug iznosio je posljednjeg dana 2013. godine 1472 milijuna eura. Aktivnog duga bilo je za više od 900 milijuna eura. U javnim nabavkama lani su potrošene gotovo četiri milijarde eura. Kako je sustav nabava neukroćen i prepleten korupcijom, sindikati tvrde da država na tom planu gubi najmanje milijardu eura. Sindikati spotiču vladi i

loše upravljanje imovinom. U 2013. godini 126 poduzeća u kojima državna imovina vrijedi 11,6 milijardi eura stvorilo je samo 123 milijuna eura dobiti (donos kapitala tek 1,05 posto). Da se uspješnost tih poduzeća poveća u kapitalskom prinosu samo za jedan posto, proračun bi bio bogatiji za 116 milijuna eura.

Prodali dugove Dio slovenske javnosti iznenađen je potezom Hypo Alpe-Adria-Banka koji je za 168 milijuna eura prodao dio svojih loših potraživanja društvu B2 Kapital (slovenskoj podružnici u vlasništvu hrvatskog B2 Kapitala). Matični B2 Holding za otkup i utjerivanje dugova osnovan je u Norveškoj 2008. godine. O prodaji svojih potraživanja razmišlja i SKB u vlasništvu francuske banke Société Générale čija je sestrinska banka u Hrvatskoj (Splitska banka) to već učinila. Iz Banke Slovenije stiglo je objašnjenje da prodaja dugova nije u neskladu sa zakonom. U Sloveniji inače pravne osobe više od 90 dana kasne s otplatom svakog četvrtog posuđenog eura (3,7 milijardi eura).

Kasni i Bruxelles Slovenski ministar financija Dušan Mramor objavio je da Bruxelles duguje Sloveniji 313 milijuna eura za ispostavljene račune te da bi se taj dug do kraja godine mogao povećati na 350 milijuna eura. Proračun EU-a ne smije biti u deficitu pa se neplaćeni računi za projekte Unije prenose u sljedeću godinu. Korisnici strahuju da bi se rupa u EU proračunu do kraja godine mogla proširiti na 23 milijarde eura.

Opsada Petrola?

Poprilično nezadovoljstvo upravljača državnim udjelom u Petrolu izazvali su Istrabenz, Gorenjska i djelomično Nova Ljubljanska banka (NLB). Trojka je zajednički prodala 10-postotni udjel u Petrolu čime je smanjena pregovaračka moć slovenske strane u traženju strateškog partnera.

Kupac većine prodanih dionica krije se iza skrbničkog računa Češkoslovenske obchodni banke, što navodi na pomisao da je Petrol na nišanu istočnoeuropskih naftnih kompanija.

16 TURIZAM

( oko 120 članica

*vijesti Kongres ekološkog i održivog turizma Prvi hrvatski kongres održivog ekološkog turizma na kojem će sudjelovati i stručnjaci iz inozemstva održat će se 25. studenoga u zagrebačkom hotelu The Westin. Cilj kongresa je provođenje principa održivog razvoja, razvoj turističkih djelatnosti i lokalnih zajednica kao posebno ekološki vrijednih turističkih destinacija.

Kongres povezuje zainteresirane pojedince, tvrtke, udruge, institucije i javni sektor na svim društvenim razinama.

Krk u Leading Campings of Europe Kamp Krk iz sastava turističke tvrtke Valamar nedavno je primljen u udruženje Leading Campings of Europe. To udruženje okuplja 36 najkvalitetnijih kampova u Europi, među kojima se od ranije nalazi još jedan Valamarov kamp – Lanterna.

Svi članovi Leading Campings of Europe moraju imati visoku kategoriju u vlastitoj zemlji te oznaku Best koju daju njemačko automobilsko udruženje ADAC i nizozemski auto klub ANWB. Tom se oznakom dodatno potvrđuje kvaliteta kampova.

Na kružnim putovanjima 843.406 putnika

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

trenutno okuplja Udruga WOW

Udruga Woman on Wine, Zagreb

Žene su bolji kupci vina WOW je ponajprije namijenjen vinarkama, vinotekarkama, novinarkama koje pišu o vinu, enologinjama, sommelierkama, ali i običnim vinoljubiteljicama edukacije o vinu, pomaže promociji mladih vinarki ali i vinara, organizira dobrotvorne aukcije vina te promocije čaša i drugih kuhinjskih potrepština”, pojašnjava Sanja Muzaferija.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

V

ino je neizbježan dio kulture stola, ali i važan segment u turističkoj promidžbi i ponudi Hrvatske.

U Udruzi WOW, posvećenoj promoviranju ženske vinske scene, smatraju da su žene, iako kao poznavatelji vina donekle zanemarene, u stvarnosti ne samo vrsni znalci nego i bolji kupci vina. Osnivanje Udruge WOW (Woman on Wine) inicirala je poznata novinarka Sanja Muzaferija prije četiri godine. Udruga u ovom trenutku okuplja oko 120 članica. Nakon Zagreba osnovane su podružnice u Rijeci i Zadru, a nedavno i u Splitu, gdje se tijekom prezentacije u restoranu Paradigma u jednoj večeri priključilo više od 50 članica.

“Osnivanje splitske podružnice toliko nas je ohrabrilo da sada imamo snage postati međunarodna udruga. U Splitu smo

dogovorile posjet najmlađem hrvatskom vinogorju Komarna te podrumima

Udruga radi na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštitni znak naše zemlje i važan adut u turističkoj promidžbi najpoznatijih hrvatskih vinara”, istaknula je Sanja Muzaferija, predsjednica Udruge WOW. Značajan iskorak u radu Udruge bio je osnivanje sad već prepozna-

tog ružičastog festivala vina Pink Day koji organiziraju na Dan žena, 8. ožujka. Organiziraju i kušanja vina, kao i akcije sljubljivanja vina i hrane.

Važno umrežavanje Sve članice Udruge imaju misiju promicanja vina kao integralnog i važnog dijela kulture stola.

One, kako piše u dokumentima Udruge, ohrabrujući umjereno uživanje u vinu, predano rade na tome da izvrsna hrvatska vina postanu zaštitni znak naše zemlje i važan adut u turističkoj promidžbi. WOW je ponajprije namijenjen vinarkama, vinotekarka-

ma, novinarkama koje pišu o vinu, enologinjama, sommelierkama, ali i običnim vinoljubiteljicama. Druženja na kojima se članice dodatno educiraju imaju cilj pomoći mladim vinarkama te promovirati žene koje u nas imaju veze s vinom.

“WOW okuplja žene aktivne na vinskoj sceni i skuplja tzv. mailing listu svih žena koje, bilo preko posla ili samo preko ljubavi, imaju veze s vinom. Udruga održava redovite mjesečne sastanke i aktivno radi na međunarodnim ženskom vinskom networkingu, razvija kulturu stola, organizira kušanja, blind-tastinge i

Pridružite se!

Već svojim postojanjem, ova udruga Hrvatsku pozicionira na europskoj ženskoj vinskoj sceni gdje postoji niz srodnih udruga. “Udruga WOW je potpuno otvorena za prijam novih članica. Nakon što su članice i osnivačice odradile pionirski posao oko učlanjivanja vinarki, novinarki koje pišu o vinu, sommelierki... aktivnosti su usmjerene prema animaciji ljubiteljica vina koje sve, u pravilu, imaju zavidno znanje o vinu. Iz tog razloga sve nove članice mogu slobodno pristupiti putem naše Facebook stranice ili direktnim kontaktom čelnica naših podružnica”, istaknula je Sanja Muzaferija.

Njemačka druga na listi omiljenih destinacija europskih turista

U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine ostvareno 587 kružnih putovanja stranih brodova. Na tim je brodovima bilo 843.406 putnika, koji su u našoj zemlji boravili ukupno 1270 dana.

U strukturi kružnih putovanja najviše stranih brodova evidentiralo je prvi ulazak u hrvatsko teritorijalno more u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i to 66,4 posto te Splitsko-dalmatinskoj županiji 20,6 posto.

Radije u Njemačku nego u Francusku Njemačka je već četvrtu godinu za redom na drugom mjestu liste omiljenih odredišta europskih turista, odmah iza Španjolske, a ispred Francuske. Prošle je godine u Njemačkoj ostvareno 47,8 milijuna turističkih dolazaka što je 4,3 posto više nego 2012., rekla je Tijana Djuričić, PR menadžerica Regionalnog ureda Njemačke turističke zajednice (DZT) na prošlotjednom predstavljanju

turističkih rezultata te zemlje u zagrebačkom hotelu Esplanade. Tom je prigodom rečeno kako je turizam vrlo važna gospodarska grana u Njemačkoj, a u turističkoj je djelatnosti zaposleno 2,9 milijuna osoba. Udio turizma u njemačkom BDP-u iznosi 4,4 posto dok, primjera radi, građevinarstvo sudjeluje sa 4,3 posto, a automobilska industrija sa 2,3 posto. Tijana Djuričić je istaknula kako je broj

noćenja hrvatskih turista lani porastao na 125.000 što je 27,3 posto više nego 2012. “Hrvatskim je turistima Njemačka privlačna za božićne blagdane ili na turama kulturnog turizma. Pritom se najviše posjećuju Berlin, Frankfurt i Mȕnchen”, rekla je Tijana Djuričić. Dodala je kako turisti iz Hrvatske ponajviše u Njemačku putuju iz poslovnih razloga, ali ih mnogo putuje u posjet rođacima, a u toj zemlji u

prosjeku ostaju 21 dan. U sljedećoj godini DZT će se baviti načinom na koji tradicija i običaji oblikuju međunarodni imidž Njemačke kao turističke zemlje, a u 2016. turizam će se orijentirati na odmor u prirodi. “Sve je to zapravo priprema za veliki jubilej 500. obljetnice reformacije Martina Luthera Kinga koja će se u Njemačkoj obilježiti 2017. godine”, zaključila je Tijana Djuričić. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( za 6 mjeseci

trebao bi se osnovati prvi hrvatski venture capital fond

( 40 mil €

očekivana vrijednost tog fonda

Zagreb Connect

I dijaspora može pomoći startupima Hrvati u dijaspori imaju uspješne tvrtke i nije mi jasno zašto ih ne koristite, kaže poslovni anđeo Paulo Andrez.

Izraelac Marcel Shaton ističe kako je za razvoj startupa važno da država prepozna poduzetničku stvarnost Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a putu realizacije poslovne ideje u startup tvrtku, mladi poduzetnici mogu pokucati na nekoliko vrata. Ponajprije, na raspolaganju su im 4F Founders, Friends, Family and Fools (osnivači, prijatelji, obitelj i “budale”) tj. četiri skupine koje su spremne uložiti u projekt u njegovoj najranijoj fazi, kada

Dobar poduzetnik nije ujedno i kvalitetan poslovni anđeo, kaže Paulo Andrez je sve još uvijek na ideji. Nakon toga, financijsku injekciju za poslovni pothvat mogu potražiti putem crowdfundinga. Riječ je o online platformi na kojoj anonimni investitori najčešće javno svojim donacijama mikrofinanciraju startup za koji smatraju da ima mjesta na tržištu.

Financijska sredstva mogu

zatražiti i od poslovnih anđela, tj. poduzetnika koji svoj kapital žele ulagati u nove, perspektivne projekte, ali i države, koja podupire inovativne poduhvate kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Također, mladim tvrtkama u razvoju i financiranju pomažu poduzetnički inkubatori, dok im se za veća ulaganja otvara mogućnost korištenja venture capital fondova, koje Hrvatska još uvijek nema.

Poduzetnička stvarnost Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAGBICRO-a, na prvoj startup konferenciji Zagreb Connect, istaknuo je kako su već započeli pregovori sa Svjetskom bankom o osnivanju prvog hrvatskog venture capital fonda. Prema njegovim riječima, fond bi trebao biti osnovan u sljedećih šest mjeseci. “A njegova vrijednost pak trebala bi biti 40 milijuna eura”, kazao je. Fond će, prema naja-

vama, podupirati perspektivne domaće startup tvrtke u širenju na inozemna tržišta. Liović je dodao i to da građani Hrvatske vole grantove, tj. bespovratna financijska sredstva koja se koriste kao potpora projektima.

Međutim, Paulo Andrez, poslovni anđeo i član Uprave neprofitne organizacije DNA Cascais, naglasio je kako država treba stati s davanjem besplatnog novca i tako podupirati nove projekte. Također, ne zna ni koje su

to vještine neke vlade pri prepoznavanju kvalitetnih projekata. “Ne znam nijednu vladu s tim vještinama.

Zbog toga vidim problem u Hrvatskoj. Jer ona želi imati zajednicu poslovnih anđela, a istovremeno daje besplatni novac u obliku raznih potpora. Poslovni anđeli ne mogu se mjeriti s time i natjecati s državom”, napomenuo je.

Andrez smatra da države trebaju imati razvijenu mrežu poslovnih anđela kako bi pomogle poduzetnicima u ranim fazama njihova projekta. Upozorava i kako nije pravilo da je dobar poduzetnik ujedno i kvalitetan poslovni anđeo. “Stoga valja trenirati poduzetnike kako da postanu dobri poslovni anđeli”, istaknuo je dodajući da

Prva nagrada za aplikaciju Mash.Me Na prvoj startup konferenciji Zagreb Connect, koja je održana na Zagrebačkom velesajmu, oko 50 startup projekata i ideja prijavilo se za pitch natjecanje, a prihvaćeno ih je 18.

Prvo mjesto i nagrada od 50.000 kuna pripali su aplikaciji Mash.Me braće Vedrana i Dariana Škarice. Drugo mjesto i 30.000 kuna osvojila je aplikacija Rentlio. Treće mjesto zauzela je aplikacija TutoTod osvojivši tako nagradu od 20.000 kuna. Na konferenciji, koju su organizirali Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Izraela, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) te Zagrebačkim velesajmom, dodijeljena je i posebna nagrada. Riječ je o nagradi Grada Zagreba za tvrtke sa sjedištem u glavnom gradu Hrvatske. Nagrada od 25.000 kuna i besplatan jednogodišnji program inkubacije u Tehnološkom parku Zagreb uručena je projektu električnog bicikla Visiobike.

je ipak najbolji novac onaj koji poduzetnik dobiva od klijenata, što je potvrda da je projekt uspio. Nije mu jasno ni to zašto Hrvatska u većoj mjeri negoli sada ne koristi brojnu dijasporu. “Hrvatska treba pojačati odnos s njome. Jer Hrvati u dijaspori imaju uspješne tvrtke te razumiju jezik i kulturu”, kazao je.

Izraelski primjer Marcel Shaton, menadžer u ISERD-u (Israel-Europe R&D Directorate), napomenuo je kako je za uspješno podupiranje, a tako i razvoj startup tvrtki, vrlo važno da država prepozna poduzetničku stvarnost. “Nije dobro unaprijed graditi neki model. U Izraelu smo odlučili sustav potpora graditi ciglu po ciglu. Dakle, valja reagirati na stvarnost i pokušati popuniti praznine koje nedostaju u sustavu”, zaključio je. Jon Soberg, suosnivač i partner u Expansive Ventures fondu, istaknuo je kako novac slijedi kvalitetu. “Stoga nećemo ulagati novac u tržišta bez kvalitetnih projekata”, zaključio je.

Godišnji susret s prezentacijom novih poslovnih rješenja

Adacta predstavila novi Navision Tvrtka Adacta organizirala je tradicionalni godišnji susret na kojem je predstavila nova poslovna rješenja i održala stručne radionice.

Okupljenima je, na svojevrsnoj hrvatskoj premijeri, predstavljena tek izašla verzija rješenja Navision - NAV2015. Kao njegova glavna značaj-

ka istaknuta je prilagođenost uređajima s ekranom osjetljivim na dodir te mogućnost izrade poslovnih izvještaja izravno u MS Office Wordu.

“Navision NAV2015 donosi značajna poboljšanja u odnosu na prijašnje verzije. Novi će proizvod omogućiti još kvalitetniju podlogu za brže do-

nošenje poslovnih odluka upravama, prilagođeno različitim mobilnim, tablet i ostalim uređajima osjetljivim na dodir. Ova će inovacija ubrzati protok informacija, a nesmetan pristup ključnim podacima osigurat će tvrtki trenutne prilagodbe situaciji na tržištu”, rekao je Krešimir Mlinarić, di-

rektor Adacte, koja već provodi prve implementacije novog rješenja.

Okrugli stol, na kojem su sudjelovali Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa, Bojan Poljičak, član Uprave tvrtke Adecco, Berislav Horvat, Country Managing Partner u Ernst&Youngu te Krešimir Mlinarić, poku-

šao je pronaći konkretne recepte za uspješno poslovanje te odgovoriti na vječno pitanje - koje su pretpostavke nužne za osiguranje dugoročnog rasta i razvoja kompanije te koliko je važna uloga poslovnih rješenja u tome.

Panelisti su zaključili kako je za poslovni uspjeh potrebno imati jasnu vizi-

ju i plan provedbe, odrediti jasne i mjerljive ciljeve te aktivnosti koje će osigurati te rezultate. Nema tog IT alata koji će tvrtkama pomoći da osmisle dobitnu strategiju. Postoje samo alati koji mogu pomoći u kvalitetnijem donošenju odluka i njihovom operativnom provođenju. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Thomas Piketty Kapital u 21. stoljeću Profil Knjiga

Riječ je o najvažnijoj knjizi ekonomske problematike koja je izašla od početka ovog stoljeća, smatraju brojni vodeći svjetski ekonomisti. Riječ je o dubinskoj znanstvenoj studiji koja se bavi analizom odnosa između kapitala i rada, odnosno govori o tome kako veći profit od kapitala u usporedbi s profitom od rada stvara sve veću društvenu nejednakost, jer se bogati još više bogate, a siromašni siromaše. Zbog takvog odnosa novostvorena vrijednost pretapa se u osobno bogatstvo, a ne ide u investicije za novu proizvodnju.

W. Bernard Carlson Tesla - izumitelj električnog doba Planetopija

Tesla je bio genijalan izumitelj, umnogome ispred svoga vremena, ali i neobičan čovjek ekscentričnih navika. W. Bernard Carlson godinama je istraživao originalne dokumente iz privatnog i javnog Teslina života, kombinirajući svoja saznanja s najnovijim dosezima na području povijesti i tehnologije. Rezultat toga je ova studija Teslina života i rada koja ga smješta u kontekst njegova vremena, istražuje njegove obiteljske korijene, ideale koji su ga vodili, izvorište njegova genija i njegovih izuma.

Janja Vidmar PINK Algoritam

Autorica na humorističan, ali i autoironičan način prenosi generaciju koja nije proživjela svijet osamdesetih godina dvadesetog stoljeća u to vrijeme, omogućujući mladima na taj način uranjanje u svijet njihovih roditelja, ali i glazbe i kulture koja je i njihova, skidajući s tog svijeta koprenu mitskoga i pristupajući mu s jedne strane realistično, a s druge strane s odmakom, u najboljoj tradiciji slavenskoga humora koji se u nas rijetko viđa, osobito u tekstovima za mlade.

Patrick Modiano Ulica mračnih dućana Fraktura

Guy Roland privatni je istražitelj koji nakon smrti svojega šefa želi otkriti tko je, jer je prije dvadesetak godina izgubio pamćenje. Idući varljivim tragovima, otkriva da se njegova tragedija dogodila za vrijeme Drugoga svjetskoga rata.

Susrećući razne ličnosti pomalo pronalazi komadiće svoje prošlosti. Otkriva svoje prijatelje i ljubav svoga života, koju ne može pronaći, a njegova potraga vodi ga od Pariza čak do Bora Bore, no odgovore na svoja pitanja morat će, čini se, potražiti u Ulici mračnih dućana.

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Nakit

Arkada Art, Gdanjsk, Poljska, www.amberjewerly.com.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom srebrnog nakita s jantarom.

Izvoz čini 85 posto cjelokupnog prometa. Tvrtka surađuje s mnogim domaćim i stranim tvrtkama (Tk Maxx u Velikoj Britaniji, W.Kruk S.A. u Poljskoj itd.), a članica je International Amber Association (Międzynarodowe Stowarzyszenie Bursztynników) te je 2003. godine primila njihov certifikat kvalitete.

Ponudu tvrtke čini jedinstven, ručno rađeni nakit modernog dizajna, ali u ponudi se nalazi i jeftiniji nakit originalnih oblika.

Tvrtka Arkada Art zainteresirana je za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Grzegorz Pietrzyk, arkada @amberjewelry.com.pl, +4858 3408 060.

Papirnate čaše i tanjuri

Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura. Od 1995. nudimo proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. Koristimo najkvalitetniji eco-friendly papir u proizvodnji naših proizvoda. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kon-

Naklada Ljevak

Leon Valent vraća se u Zagreb na pogreb. Na groblju su Krista i Sara, s kojima dijeli strašno iskustvo iz prošlosti, pored rake u koju će se spustiti lijes stoji Marta koja je mrtva. Na nebu čeka je Porto, muškarac koji je zaboravio tko je. Na Zemlju, pak, spušta se anđeo koji ne voli nositi krila, a čeka ga djevojčica Jadrana Luna. Idućih će mjeseci tri svojeglava anđela zavrtjeti ljudske živote i zauvijek promijeniti sudbine ljudi uz pomoć nevidljivih sila - ljubavi, oprosta, vjetra sudbine i ponešto obične magije.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Provizija d.o.o.,Zagreb, Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte,stručno,ažurno i kvaliteno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: telefon 01/3843816, e-mail: marina@ provizija.hr Trgovinsko posredovanje

Sinograf, Torun, www. sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj i dr.). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i dr.

Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com.

Specijalne tkanine

Alia Textile, Chang Hwa, Tajvan, www.alia-textile. com. Tvrtka je proizvođač specijalnih tkanina. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Vincent Huang, yc_hu-

ang2002@yahoo.com.tw, +8864 7989 735.

Zastupanje

MT2, Ljubljana, Slovenija, www.protivpoplavnazascita.si. Tvrtka traži zastupnika na području Hrvatske. Kontakt: Tomaž Umek, info@mt2.si.

Savjetodavne usluge

ConQuest Consulting, Varšava, Poljska. Tvrtka s bavi pružanjem savjetodavnih usluga po pitanju poslovanja, što uključuje: istraživanje tržišta i konkurencije, marketinška istraživanja, komercijalizaciju znanstvenih istraživanja te pomoć pri traženju poslovnih partnera. Tvrtka jamči kreativan i individualni pristup svakoj zainteresiranoj stranci, što približava uspjehu i brzom razvoju svakog zainteresiranog klijenta.

Tvrtka ConQuest Consulting zainteresirana je za proširenje svoje djelatnosti na hrvatsko tržište. Kontakt: Filip Bicki, fbicki@conquest.pl, +4822 8255 645.

Trgovinsko posredovanje

WDF, Globočec Ludbreški, www.wdf.hr. Tvrtka je zainteresirana za suradnju distribucije proizvoda europskih kompanija na području Hrvatske. Kontakt: Franjo Gal, franjo.gal@ wdf.hr, +38542 818 151, +38591 1181 909.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Uređenje krajobraza

Zračna luka Pula nabavlja usluge uređenja krajobraza zračne luke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Zaštitna balistička oprema

Tanja Tolić Zovem se nebo

takt: Subutay Mert, subutaymert@hotmail. com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja zaštitnu balističku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

nabave iznosi 304.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

Digitalni tiskani materijal Regija Vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzla nabavlja putnička kombi vozila.

Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Medicinska sredstva za stomatologiju

Dom zdravlja Banja Luka nabavlja medicinska sredstva za stomatologiju.

Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Košulje

Ministarstvo pravosuđa nabavlja službene košulje za pravosudnu policiju. Procijenjena vrijednost

Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Usluge održavanja

Univerzitet u Tuzli nabavlja usluge održavanja objekta u 2015. godini.

Hrvatska pošta u Mostaru nabavlja digitalni tiskani materijal većih formata. Rok dostave ponuda je 9. prosinca.

Tablet računala

BH Telecom nabavlja 980 tablet računala. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Ideja-kreacija-proizvod

Od zgrada do automehaničarske radionice Zgrada, dvor i oranica, ukupne površine 1601 četvorni metar, Donji Miholjac, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 880.282,64 kune.

Dražba se održava 18. studenoga u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine 1237,24 četvorna metra, Oroslavje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 33.000 kuna. Dražba se održava 19. studenoga u 8.45 sati na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Nova stambena zgrada sa šest stanova, ukupne površine 1032 četvorna metra, Vodnjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 5.175.000 kuna.

Dražba se održava 19. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci.

Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/9023 000.

Zgrada i dvorište, ukupne površine 5564 četvorna metra, Zabok, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 1.448.920,19 kuna. Dražba se održava 20. studenoga u 9 sati u prostorijama javnog bilježnika Sanje Barbarić, Ivana Šibla 13, Zagreb. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi

40.000 kuna. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/4222 547.

Kuća s okućnicom, ukupne površine 2877 četvornih metara, Gaboš, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 58.689,04 kune.

Dražba se održava 20. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Stan i spremište, ukupne površine 76,97 četvornih metara, Sveta Nedelja, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 633.186,10 kuna. Dražba se održava 20. studenoga u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Dokaz o uplati jamčevine ili bankarsku garanciju bonitetne banke potrebno je dostaviti najkasnije prije početka dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/3823 035.

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1462 četvorna metra, Podgajci Podravski, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 172.563,90 kuna.

Dražba se održava 21. studenoga u 12.45 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 1940 četvornih metara, Rovinjsko Selo, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 930.094,20 kuna. Dražba se održava 24. studenoga u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 93.009,42 kune.

Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/5451 875.

Dvije zgrade, industrijsko dvorište, oranicu i livade, ukupne površine 17.657 četvornih metara, Samobor, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 20,694.086 kuna.

Dražba se održava 24. studenoga u 11.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se najkasnije dva dana prije održavanja ročišta za dražbu. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 091/5757 649.

Stara automehaničarska radionica, ukupne površine 8484 četvorna metra, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 451.699,20 kuna. Dražba se održava 25. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na broj mobitela 091/7276 561.

Sajam ručnih izrada, domaćih delicija i umjetničkih obrta od 19. do 22. studenoga, Rijeka Edukativno-prodajna manifestacija na kojoj se prezentiraju njezini članovi, njihovi proizvodi i usluge. Akcijom se želi promovirati domaće proizvođače i njihove proizvode, educirati predavanjima, razgovorima i propitivanjima, ukazivati na vrijednost vlastita rada, izradom i finalizacijom na licu mjesta promovirati ručni rad, raznolikost umjetničkih obrta, originalnost ideja, kreativnost, raznovrsnost tehnika i materijala.

Katarinski sajam

Sajam obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva od 20. do 23. studenoga, Slavonski Brod Katarinski sajam je međunarodnog karaktera i svake godine privlači sve više izlagača i posjetitelja. Prošlogodišnji sajam okupio je oko 240 izlagača i preko 27.000 posjetitelja. Održava se u Sportskoj dvorani Vijuš na 2000 četvornih metara unutarnjeg i 1000 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora. Jedinstvena prilika za prezentaciju obrtnicima i poduzetnicima iz svih oblika djelatnosti da predstave i promoviraju svoje ideje, proizvode i usluge.

Biznis baza

Međunarodni sajam za mala i srednja poduzeća od 26. do 28. studenoga, Beograd Na 3000 četvornih metara izlaže tristotinjak izlagača iz Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke i Indije - privrednici, uslužne djelatnosti i institucije u funkciji razvoja poduzetničke kulture; poduzetnici proizvođači, trgovci i uslužne djelatnosti (medijske, osiguravateljske, bankarske, izdavačke), institucije i državne ustanove u funkciji razvoja i stvaranja povoljne klime razvoja malih i srednjih poduzeća. Posebne teme su znanost u funkciji poduzetništva te stari i umjetnički zanati u funkciji biznisa.

Zagreb VINOcom

Međunarodni festival vina i kulinarstva od 28. do 29. studenoga, Zagreb Festival je u cijelosti posvećen kulturi stola, vinu i hrani kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se priredba održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, bit će to ujedno i dobar uvid za poslovne ljude i građane o mogućnostima u mjesecu darivanja. Na festivalu će se prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, trgovce, sommeliere, ugostitelje, ljude iz javnog života, novinare i druge ljubitelje vina i hrane.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 3. do 9. studenoga ukupno je bio 141 stečajni postupak što je povećanje od 20 posto u odnosu na tjedan ranije.

Od postupaka je najviše zaključaka predstečajne nagodbe, ukupno 38. Uloženo je 26 prijedloga. Izbrisan je 381 subjekt što je povećenje od 60 posto u odnosu na prethodni tjedan. Osnovana su 222 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (91), zatim Split (29), na Trgovačkom sudu Pazin osnovana su 24 subjekta, a slijedi ga Rijeka sa 19 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (120), te ukupno 102 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

9 4 2 3 2 0 2 13  13 117  26 13 18 22 38

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

381  381 0 0 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

222  102 120 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

6 5 0 15 24 19 0

REJTING TJEDNA

KONČAR, d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

3 29 6 16 8 91

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( za 15.600 osoba

povećan broj nezaposlenih u listopadu

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

U listopadu 306.170 nezaposlenih Očekujemo prosječnu godišnju stopu registrirane nezaposlenosti od oko visokih 20 posto, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a

N

akon završetka glavne turističke sezone, u listopadu je broj nezaposlenih nastavio rasti te dosegao brojku od 306.170 osoba. Ponovio se i nešto manje oštar rast i to pod utjecajem administrativnih faktora koji imaju znatnu težinu u formiranju statistike nezaposlenih, registriranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Naime u listopadu je broj nezaposlenih porastao za 15.600, što znači četvrtinu manje nego istog lanjskog mjeseca, a kada se zbroje rujan i listopad, to je čak 47 posto manje.

Ovakva bi se afirmativna kretanja trebala naslanjati na ustrajno dinamiziranje gospodarske dinamike

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a

koje se, međutim, ne realizira. Stoga ovi podaci strše izvan okvira tržišnih fundamenata te se mogu objasniti tek promjenama u administrativnim procedurama. Tako je samo tijekom listopada po osnovi nepridržavanja zakonskih odredbi iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašlo

8200 osoba, što je 3,6 puta više nego prošlogodišnjeg listopada. Kada se zbroji s rujnom te usporedi s ista ta dva mjeseca prošle godine, 13.300 više osoba je na ovaj način smanjilo evidenciju nezaposlenih ove godine. U istom je razdoblju s evidencije zaposleno 18.300 osoba, a to je samo 2700 osoba više nego tijekom rujna i listopada prošle godine.

Nepovoljnije nego lani Uslijed takve prirode smanjenja nezaposlenosti, povoljni pomaci u statistici nezaposlenih ne preslikavaju se na statistiku zaposlenosti i aktivnosti koja još pokazuje znatno nepovoljnije stanje nego prošle godine (u rujnu je bilo

27.600 manje zaposlenih, aktivnog stanovništva čak 66.000 manje). “Iako je u listopadu nastavljen rast broja nezaposlenih, on je, pod utjecajem administrativnih faktora, ipak bio blaži nego prije godinu dana. Unatoč tome, osnovni problemi hrvatskog tržišta rada, a to su niska aktivnost i niska zaposlenost, u ovoj su se godini produbili. Stoga i u nastavku godine očekujemo slična kretanja na tržištu rada te prosječnu godišnju stopu registrirane nezaposlenosti i nadalje na visokih oko 20 posto”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

Hrvatska narodna banka

Depoziti u rujnu premašili 247,2 milijarde kuna Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, u rujnu su ukupni depoziti poslovnih banaka zabilježili rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako su ukupni depoziti (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) potkraj rujna premašili 247,2 milijarde kuna što je u odnosu na kolovoz rast od 1,5 milijardi kuna ili 0,6 posto, dok su u odnosu na kraj 2013. oni porasli za 9,7 milijardi kuna ili 4,1 posto. Na godišnjoj razini zabilježen je rast za

3,7 posto te je tako u odnosu na rujan prošle godine iznos ukupnih depozita viši za 8,8 milijardi kuna.

Pri tome je rast na godišnjoj razini posljedica rasta depozitnog novca za 12,8 posto te rasta ukupnih štednih i oročenih depozita od 1,9 posto. Naime, u rujnu je depozitni novac narastao na 43,9 milijardi kuna, dok su ukupni štedni i oročeni depoziti premašili 203 milijarde kuna.

Godišnjem rastu depozita ponajprije je pridonio rast depozita stanovništva koji u ukupnim

depozitima imaju udio veći od 82 posto, dok su depoziti poduzeća, lokalne države i pomoćnih financijskih institucija zabilježili godišnje stope pada. Pri tome su depoziti stanovništva dosegli 167,2 milijarde kuna što je 1,9 posto ili 3,1 milijardu kuna više u odnosu

na lanjski rujan. Depoziti poduzeća su pak iznosili 26,7 milijardi kuna što je godišnji pad od 0,5 posto ili 129 milijuna kuna.

Tijekom ove godine analitičari RBA očekuju nastavak blagog rasta depozita pri čemu će depoziti poduzeća biti ograničeni iscrpljenošću domaćeg korporativnog sektora i otežanih uvjeta poslovanja, dok bi sektor stanovništva mogao i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara i svoje viškove držati u obliku depozita.

21

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

( 65,71 mlrd kn ( 16,318 mlrd kn ukupan prijavljeni dug

*vijesti

iznos prijavljenih obveza u građevinarstvu

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 1609 tvrtki Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 25,754 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitskodalmatinske županije s dugom od 9,556 milijardi kuna, potom oni s područja Osječkobaranjske županije sa 5,308 milijardi kuna

Z

aključno s ovogodišnjim 7. studenim, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo je 1609 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 26,465 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 25.535 radnika.

Kad je riječ o planovima

Planovi financijskog restrukturiranja prihvaćeni su za 653 poduzeća financijskog restrukturiranja, oni su prihvaćeni za 653 poduzeća koja zapošljavaju 6489 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 8,736 milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2262 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 7. studenoga ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklo-

pljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 35,2 milijarde kuna.

Riješeno 6739 predmeta Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 6739 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene po-

nje predstečajne nagodbe, je 65,71 milijardu kuna, a riječ je o ukupno 7351 tvrtki koja ukupno zapošljava 58.713 radnika.

Najviše predmeta, 6534 ili čak 88,89 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 6,5 milijardi kuna. Ostatak od 11,11 posto otpada na 817 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 59,21 milijardu kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 16,318 milijardi kuna.

Slijedi prerađivačka industrija sa 13,688 milijardi kuna, potom trgovina na veliko i malo sa 11,122 milijarde, pa djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 6,663 milijarde kuna...

stupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je, prema Fininim podacima, nešto viši od 52,845 milijardi kuna, a zapošljavali su 45.935 radnika. U radu je, pak, 612 predmeta sa 12.778 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 12,867 milijardi kuna.

Inače iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokreta-

Grad Zagreb na čelu Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 25,754 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 9,556 milijardi kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,308 milijardi kuna, Primorsko-goranske sa 4,895 milijardi kuna, Varaždinske sa 3,194 milijarde kuna...

Zaključno sa 7. studenim na trgovačkim sudovima sklopljeno je 1609 nagodbi. Najviše ih je, 432, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu, slijedi Trgovački sud u Osijeku sa 417 nagobi, potom varaždinski Trgovački sud sa 231, pa u Splitu sa 189, Rijeci 165, Zadru sa 102 te u Bjelovaru sa 73 sklopljene nagodbe. (V.A.)

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Iznos prijavljenih obveza 8.736.452.205,00

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika 6.489

Broj predmeta 653

Postotak od ukupno prijavljenih obveza 13,29%

Postotak od ukupnog broja predmeta 8,88%

Sklopljena nagodba

26.465.222.262,23

25.535

1.609

40,27%

21,89%

UKUPNO

35.201.674.467,23

32.024

2.262

53,56%

30,77%

Postotak prijavljenih obveza 80,42%

Postotak broja predmeta 91,67%

Status predmeta Prihvaćen plan

Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima Status predmeta Riješeno

Iznos prijavljenih obveza 52.845.523.765,37

Broj zaposlenih prema prijavi dužika 45.935

Broj predmeta 6.739

U radu

12.867.304.188,99

12.778

612

19,58%

8,33%

UKUPNO

65.712.827.954,36

58.713

7.351

100,00%

100,00%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Viadukt otpustio dionice Viadukt je izvijestio kako je 12. i 13. studenoga Središnje klirinško depozitarno društvo preknjižilo 45.680 redovnih dionica tog graditeljskog dioničkog društva s njegova imena i računa na ime i račun zaposlenika ili neko od društava povezanih s njime. Preknjižene redovne dionice Viadukta predstavljaju 10 posto temeljnog kapitala. Nakon ovog otpuštanja Viadukt više nije imatelj vlastitih dionica.

Uljanik plovidba stekla dionice Sukladno Zakonu o tržištu kapitala, pulska Uljanik plovidba potvrdila da je stekla ukupno 13 vlastitih dionica što predstavlja 0,002 posto temeljnog kapitala. Nakon ovog stjecanja, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze, ukupni broj trezorskih dionica iznosi 39.796, što predstavlja 6,86 posto temeljnog kapitala Uljanik plovidbe. Dionice su stečene po cijeni od 173,39 kuna po komadu.

HNB dopustio pripajanje banaka

Savjet HNB-a na prošlotjednoj sjednici razmotrio je najnovije gospodarske i novčane pokazatelje, kao i polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stabilnosti cijena i monetarnoj politici koja će biti upućena Hrvatskom saboru. OTP banka Hrvatska dobila je odobrenje za pripajanje Banco Popolare Croatia iz Zagreba koja je i do sada bila u njenom 100-postotnom vlasništvu. Pripajanje ne unosi nikakve vlasničke promjene, a obrazlaže se racionalizacijom troškova i operativnom sinergijom, s ciljem ostvarivanja što boljeg poslovnog rezultata, priopćeno je iz HNB-a.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3853, 17. studenoga 2014.

Tržište novca Zagreb

Vrlo povoljni uvjeti zaduživanja Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

i u ovome razdoblju nije bilo značajnije promjene pokazatelja kretanja na hrvatskom novčanom tržištu, kao ni na cjelokupnom financijskom tržištu koje je vrlo tromo i bez zanimljivih događanja koja bi unijela živost u sve njegove segmente. Prošloga je utorka završilo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, a u srijedu je započelo novo.

Uobičajeno se smjena razdoblja održavanja odrazi na odnos ponude i potražnje novca u smislu suzdržanije ponude na

u mil. kn

Potražnja

raspisivanje aukcije možemo očekivati tek krajem mjeseca. Sudeći prema dospijećima, sljedeća aukcija bi se mogla održati u zadnjem tjednu studenoga kada je na dospijeću gotovo 1,6 milijardi kuna.

Ni u narednom razdoblju nije realno očekivati značajniji rast potražnje za novcem. Tek će u prosincu, kada se ispunjavaju obveze na kraju godine, a potrošnja tradicionalno jača, doći do određene promjene kretanja. Unatoč tome, gotovo je sigurno da će kratkoročna kamatna stopa do kraja godine ostati iznimno povoljna.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

10.11. - 14.11.2014.

3.11. - 7.11.2014.

u%

350

4

300 3

250 200

2 150 100

1

50 0

10.11.2014.

11.11.2014.

12.11.2014.

početku novog razdoblja i nešto intenzivnije potražnje. Zbog iznimno visoke likvidnosti bankarskog sustava koja se procjenjuje na više od šest milijardi kuna dnevnih viškova, smjena razdoblja održavanja nema gotovo nika-

13.11.2014.

0

14.11.2014.

kav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca.

Početkom protekloga tjedna isplaćene su redovite mjesečne mirovine što je također blago pojačalo ponudu novca i utjecalo na dodatni izostanak potražnje.

ponedjeljak

utorak

Potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica zaista su u vrlo povoljnom položaju jer pozajmicu mogu dobiti uz vrlo povoljne uvjete.

Potražnje za kunama na novčanom tržištu gotovo nema, a kamatne sto-

srijeda

četvrtak

petak

pe bilježe niske razine.

Prošli tjedan nije održana aukcija trezorskih zapisa, a Ministarstvo financija nije najavilo raspisivanje aukcije ni za ovaj tjedan. Iako su na domaćem tržištu uvjeti zaduživanja vrlo povoljni,

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar oslabjela za valuta

0,2 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju oslabjela za 0,09 posto.

7.664

6.17

6.376

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 204,1538 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od gotovo 0,3 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 102,9938 bodova, a Mirexa C 102,1953 boda.

7.662

6.15

6.372

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1% 0,8% 0,6% 0,4% 0,2% 0,0% -0,2% -0,4%

0,1%

gotovo 0,5 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicarski franak za

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,357791

CAD

kanadski dolar

5,416089

JPY

japanski jen (100)

5,287206

CHF

švicarski franak

6,378258

GBP

britanska funta

9,644428

USD

američki dolar

6,151505

EUR

euro

7,665391

EUR

7.666

6.19

CHF

6.380

7.660

6.13

6.368

7.658

6.11

6.364

7.656

6.09

6.360

primjena od 15. studenoga 2014. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.

Izvor: HNB

USD

10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.

10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 14.11.

0,0% -0,1% -0,2% 13.10.

Međunarodno tržište kapitala

23.10.

fond

Većina indeksa u plusu Ulagače na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna ohrabrili su bolji od očekivanih kvartalni poslovni rezultati kompanija. Optimi-

zam na azijskim burzama bio je, među ostalim, rezultat napisa o tome kako postoji mogućnosti da Japan neće povećati porez na dodanu vrijednost do

6680

17680

6660

FTSE 100

17664

konca godine. Zbog visokih vrijednosti nekih burzovnih indeksa obujam trgovanja bio je mršav.

Tržište su zatresli američki i britanski regulatori jer su odlučili kazniti pet banaka s ukupno 3,4 4700

Dow Jones

4690

6640

17648

4680

6620

17632

4670

6600

17616

4660

17600

6580 10.11.

4300 4270

11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

CAC40

4650 10.11.

9450 9390

11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

10.11.

17750

DAX

17550

4240

9330

4210

9270

17150

4180

9210

16950

4150 11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

NIKKEI 225

17350

9150 10.11.

NASDAQ

16750 10.11.

11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

10.11.

11.11.

12.11.

13.11.

14.11.

milijarde dolara zbog nepravilnosti (manipulacije) u trgovanju valutama.

Ulagači su bili oprezni i zbog znakova usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

Vrijednosti većine promatranih burzovnih indeksa pak uvećane su na tjednoj razini. Tako je indeks Londonske burze FTSE uvećan za 0,6 posto, američki Dow Jones za 0,1 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 4,2 posto. S druge strane, indeks Pariške burze CAC40 bio je manji za 0,4 posto, a frankfurtski DAX za nešto manje od jedan posto.

3.11.

13.11.

datum

9.11.

10.11.

11.11.

12.11.

13.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A 13.11 AZ - A 13.11 Erste Plavi - A 13.11 PBZ CO - A 13.11 Raiffeisen OMF - A 12.11

102,9938 102,9880 102,9731 102,4317 103,3529

-0.18 -0.17 -0.15 -0.46 0.29

2.99 2.99 2.97 2.43 3.35

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

13.11 13.11 13.11 13.11 12.11

204,1538 209,0166 207,8547 186,5962 205,3743

-0.06 -0.14 0.00 -0.06 0.16

10.51 10.52 8.90 9.48 11.61

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

13.11 13.11 13.11 13.11 12.11

102,1953 101,3250 102,4570 101,9772 103,2124

0.01 0.02 0.02 -0.02 0.19

2.20 1.33 2.46 1.98 3.21

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 12.11 199,1752 AZ Profit 13.11 235,4697 Croatia osiguranje 13.11 146,8456 AZ Benefit 13.11 217,1000 Erste Plavi Expert 13.11 171,2551 Erste Plavi Protect 13.11 174,3568

0.19 -0.27 0.02 0.03 -0.06 -0.00

13.07 8.41 8.55 9.86 7.99 7.50

23

www.privredni.hr Broj 3853, 17. studenoga 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 694.323.144,00 kn

Burzovni promet gotovo utrostručen više nego u tjednu ranije, odnosno rast od 173 posto. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao treći tjedan uzastopno. S tjednim minusom od 0,91 posto približio se razini od 1.800 bodova i tjedan za-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 116 milijuna kuna, što je 74 milijuna Top 10 po prometu Luka ploče d.d.

Ledo d.d.

Valamar Riviera d.d.

Jadranska banka d.d.

HT d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

SN holding d.d. Đuro Đakovic holding d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

tjedna promjena +3,33% -0,59% +0,71% +4,44% +0,15% -0,89% -4,07% +21,12% -1,20% -3,16%

zadnja cijena 714,00 8.450,00 19,94 940,00 158,12 335,00 235,04 43,65 1.354,00 705,00

promet 16.666.576,82 10.459.480,20 5.711.059,78 4.071.424,85 3.509.561,95 2.716.999,41 2.015.631,88 1.416.632,33 1.156.752,57 1.107.248,26

vršio na 1.815,37 bodova. Crobex10 bilježi treći negativni tjedan, pao je za 1,16 posto te je tjedan završio na 1.028,94 boda.

Obveznički indeksi su tjedan završili sa solidnim rastom te je Crobis uvećan 10 dionica s najvećim rastom cijene Koteks d.d.

Turbos H. HUB N. GAS short 5 Jadran d.d. Đuro Đaković holding d.d. Žitnjak d.d.

Genera d.d..

Magma d.d.

Hoteli Jadran d.d.

Badel 1862 d.d.

Petrokemija d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 116.309.276,07 kn

za 0,2 posto, a Crobistr za 0,3 posto. Najlikvidnije izdanje bila je Luka Ploče, s prometom od 16,7 milijuna kuna, uz rast cijene od 3,33 posto, na 714 kuna. Dobitnike predvodi osmi najlikvidniji Đuro

tjedna promjena +29,95% +26,19% +25,32% +21,12% +11,10% +10,84% +10,62% +10,51% +10,33% +10,22%

zadnja cijena 8,33 5,30 99,00 43,65 200,00 55,42 2,50 76,00 16,02 29,98

promet 83,30 28.755,90 9.572,94 1.416.632,33 12.340,03 89.509,67 49.544,37 1.064,00 327.430,57 559.258,26

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.815,3700 1.028,9400 104,8680 136,2628

Đaković holding, s rastom od 21,12 posto, na 43,65 kuna, uz promet od 1,4 milijuna kuna. Gubitnik 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI nafta long A Turbos H. HUB N. GAS long 5 Zagrebacko elektroteh. poduz. d.d.

Kaštelanski staklenici d.d.

Turbos € bund fut. Short 9 Turbos E-mini S&P 500 short 8 ZAIF Proprius d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 7 Varteks d.d.

OT - Optima Telekom d.d.

tjedna promjena -0,91% -1,16% +0,20% +0,30%

tjedna je sedmi najlikvidniji SN Holding, s padom od 4,07 posto i prometom od dva milijuna kuna.

tjedna promjena -41,59% -31,88% -22,00% -20,45% -17,41% -13,39% -8,01% -7,14% -6,97% -6,91%

zadnja cijena 36,80 4,70 40,55 430,00 44,60 11,00 12,51 5,20 24,82 5,12

promet 49.180,70 189.944,20 4.622,70 185.319,87 1.148,20 40.396,50 10.320,75 19.874,20 142.660,23 91.622,17

*vijesti

Dobitnik tjedna je Platinum GO Protekli tjedan je od 72 aktivna otvorena investicijska fonda poraslo 47, dok je njih 25 palo. Fondovi su tako četvrti tjedan uzastopno završili u plusu.

Od 32 dionička poraslo je njih 13. Predvodi ih Platinum Global Opportunity s rastom od 1,35 posto koji je tako postao

i dobitnik tjedna među svim fondovima.

Kod mješovitih fondova u proteklom tjednu su prevladavali pozitivni rezultati te je šest od ukupno 10 fondova poraslo.

Najviše je porastao fond ZB global, za 0,38 posto.

Svih osam obvezničkih fondova je poraslo.

Najveći rast bilježi PBZ

Bond fond (+0,31 posto). Kod novčanih fondova je Locusta Cash tje-

dan završio s padom od 0,08 posto, dok su ostali rasli u rasponu od 0,01 do 0,05 posto. Među njima je najuspješniji kunski novčani fond bio OTP novčani fond s rastom od 0,05 posto, dok eurske novčane fondove s rastom od 0,05 posto predvodi Raiffeisen euroCash. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 6.11. do 13.11. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

HI-balanced

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,25 -0,75

€

11,7875

KD Victoria

kn

19,8686

0,35

ICF Balanced

kn

115,2291

HI-growth

€

10,0028

0,25

HPB Global

kn

84,9700

0,13

Raiffeisen World

€

133,4000

0,21

OTP uravnoteženi

kn

110,5996

-0,05

ZB euroaktiv

€

126,7288

0,18

KD Balanced

kn

8,6545

-0,01

ZB trend

$

183,8335

-0,35

Agram Trust

kn

51,4689

0,25

FIMA Equity

kn

72,7665

-0,16

Allianz Portfolio

kn

143,7932

-0,11

KD Prvi izbor

kn

13,4057

0,45

Raiffeisen Harmonic

€

101,5400

0,31

Ilirika JIE

€

128,4964

1,12

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

53,1000

-0,24

ZB bond

€

179,3488

0,24

PBZ Equity fond

€

10,2047

-0,29

HI-conservative

€

13,4471

0,26

HPB Dionički

kn

93,5953

-0,32

Raiffeisen Bonds

€

165,4200

0,19

Erste Adriatic Equity

€

81,9200

-0,91

PBZ Bond fond

€

119,2736

0,31

NETA Global Developed

kn

104,9453

-0,14

Capital One

kn

194,6985

0,06 0,24

ZB aktiv

kn

111,2333

-0,11

HPB Obveznički

€

147,0855

Capital Two

kn

86,4116

-0,36

NETA Emerging Bond

kn

73,3404

0,21

Ilirika Azijski tigar

€

44,8811

0,80

Erste Adriatic Bond

€

109,1600

0,28

PBZ I-Stock

€

7,3290

-0,21

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Global Opportunity

$

15,4489

1,35

PBZ Novčani fond

kn

142,1462

0,01

KD Nova Europa

kn

5,9622

0,35

ZB plus

kn

174,0633

0,03

OTP indeksni

kn

40,1836

-1,16

ZB europlus

€

149,4364

0,01

Platinum Blue Chip

€

92,9803

0,00

PBZ Euro Novčani

€

138,1406

0,02

NETA Frontier

kn

573,1720

0,26

Raiffeisen Cash

kn

156,0900

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

89,4788

-0,76

Erste Money

kn

149,6900

0,02

HI-cash

kn

150,1582

0,02

PBZ Dollar fond

$

129,4821

0,03

A1

kn

80,2700

-0,53

NETA US Algorithm

kn

172,5165

0,11

NETA New Europe

kn

76,4405

-0,86

HPB Novčani

kn

142,1193

0,02

Ilirika BRIC

€

73,7545

-0,69

OTP novčani fond

kn

131,8344

0,05

CROBEX10

kn

99,0636

-2,25

Money One

kn

127,6509

0,03

KD Energija

kn

9,4783

-1,36

Agram Euro Cash

€

12,1544

0,04

ZB BRIC+

€

93,6846

-0,85

Allianz Cash

kn

117,3972

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

119,3700

0,08

Erste Euro-Money

€

114,6100

0,01

Allianz Equity

€

134,2673

-0,50

Auctor Cash

kn

108,7946

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,0500

0,05

Smart Equity

€

99,4229

-0,16

HPB Euronovčani

€

105,8309

0,02

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,9700

0,18

Locusta Cash

kn

1326,6123

-0,08

NETA MultiCash

kn

106,6386

0,05

ZB global

€

147,2540

0,38

OTP euro novčani

€

102,1950

0,02

PBZ Global fond

€

13,4538

0,25

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Subvencionirani krediti za studente Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić i Zagrebačka banka sklopili su ugovor o poslovnoj suradnji kojim se polaznicima odobravaju povoljniji studentski krediti za financiranje troškova školarine, a koje će Veleučilište dodatno subvencionirati. Uvjet za korištenje kredita je redovito studiranje. Rok otplate kredita je do maksimalno 120 mjeseci, neovisno o roku trajanja studija.

Rast neto dobiti Erste banke Erste&Steiermärkische Bank u prvih devet mjeseci ostvario je kvalitetne financijske rezultate, u skladu s poslovnim planovima i postavljenim ciljevima za tekuću godinu. Ukupna aktiva ove banke na koncu rujna iznosila je 61,2 milijarde kuna, što je za 1,8 posto više u odnosu na kraj 2013. Ukupni krediti iznosili su 39,1 milijardu kuna, što je za 4,7 posto manje.

Ukupni depoziti iznosili su 38,1 milijardi kuna, što je za 2,8 posto više. Neto dobit banke iznosila je 205,2 milijuna kuna, 30,4 posto više.

Podravka stekla dionice Mirne Prehrambena i farmaceutska kompanija Podravka stekla je 10,9 posto dionica rovinjske Mirne.

Podravka tako sada ima 235.362 dionice ili 63,95 posto od ukupnog broja redovnih dionica ove tvornice koja se bavi ulovom, konzerviranjem, dubokim zamrzavanjem i pripremanjem gotovih jela od morske ribe. U izvješću stoji da je sedmero dioničara prihvatilo ponudu za preuzimanje. Pritom je Podravka isplatila i preuzela 37.153 dionice, a što je ukupno 10,09 posto izdanih dionica rovinjske tvrtke.

Obveznice od 400 milijuna kuna Hrvatska pošta realizirala je na domaćem tržištu kapitala izdanje petogodišnjih obveznica u iznosu od 400 milijuna kuna, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Značajan interes investitora, koji je znatno premašio planirani iznos izdanja, kao i kvaliteta ponuda, omogućila je društvu da izda obveznice uz kuponsku kamatnu stopu od 5,125 posto i prinos do dospijeća od 5,2 posto.

Izdanje, navode u Hrvatskoj pošti, provedeno je u svrhu restrukturiranja ročnosti duga, odnosno refinanciranja obveza po obveznicama koje su izdane 31. svibnja 2012. s rokom dospijeća 31. svibnja 2015. godine.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija