HBOR: milijarde za izvoznike Skraćene su i procedure za kredite i jamstvene poslove pa se svi preduvjeti za isplatu mogu ispuniti za 30 dana
Trgovina na malo stagnira Kupci će zbog blagdanske potrošnje, baš kao i prošle godine, u trgovinama ostaviti oko 11 milijardi kuna
Rekordna turistička godina? Hoteli su bili otvoreni 204 dana, tri posto manje nego lani, i zabilježili manje noćenja nego lani
tema tjedna
tema tjedna
aktualno
Str. 4
Str. 4-5
Str. 8
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 5 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 1. prosinca 2014. Godina LXI / Broj 3855. www.privredni.hr
60
1953 2013
privredni vjesnik
croma / 65 godina ent-a / superprodavač / haix obuća / predstavljanja / turizam / regija / svijet financija Tko je tko u globalnom svijetu franšiznog poslovanja
Franchising model za brži rast i zapošljavanje
Hrvatski franšizni sustav Surf’n’Fries širi svoju mrežu u nekoliko zemalja okruženja, ali prvi put i na Daleki istok - u Hanoj, u Vijetnam
POSEBAN PRILOG info EEN onosi
ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter
>>12-13
Pod o H uzetn gos rvats ici pod koj kom arsko j ori
Intervju: Ljiljana Kukec
Hrvatski startup pobijedio u Seulu
>> 10-11
>> 7
Među zadnjima smo u svijetu po domaćim franšiznim markama, kaže predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje
Među natjecateljima iz 46 zemalja, najboljim je proglašen Agrivi, sustav Matije Žulja za upravljanje proizvodnjom
6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića i Ministarstva gospodarstva 10. prosinca 2014., Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb DNEVNI RED 09.00-09.30 09.30-10.00
Uvod i pozdravni govori, moderator: Milan Koštro Važnost DOP-a za poslovanje: trendovi i praksa EU - Jacques Spelkens, CSR Europe, član Upravnog vijeća i DOP koordinator GDP Suez
10.00-10.20
Trendovi i praksa u Hrvatskoj - Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet
10.20-11.40
Primjer dobre prakse u Hrvatskoj - Hrvoje Dragušica, IKEA, stručnjak za održivi razvoj
11.40-12.00
Pauza
12.00-13.30
Okrugli stol - moderator: Žarko Horvat sudjeluju: Mislav Galić, Agrokor; Zvonimir Mršić, Podravka; Emil Tedeschi, Atlantic Grupa; Ivo Usmiani, JGL
13.30-14.30
Pauza za ručak
14.30-16.30
Paneli: predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u
16.30-17.00
Pauza
17.00-18.30
Svečana dodjela nagrade Indeks DOP-a
SPONZORI ODAŠILJAČI I VEZE
UZ PODRŠKU
MEDIJSKI POKROVITELJ Prijavnice i uvjete sudjelovanja pogledajte na: www.hrpsor.hr
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV NOVA Pula
TV ŠIBENIK
UVOD
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
3
pvinfo
Emil Tedeschi, Atlantic Grupa:
G(h)ost komentator: Danko Venturini, direktor tvrtke Ventex
DEG prodao paket dionica Atlantic Grupe
Ulaganje u IT nije luksuz rezerviran za velike tvrtke
Njemačka razvojna banka (DEG) prepoznala je potencijal Atlantic Grupe u vrijeme kada ta kompanija još nije bila na tržištu kapitala te je ujedno podržala naš razvojni put kroz dugotrajnu i plodnu suradnju. Sretni smo što DEG ostaje dioničar Atlantic Grupe, potvrđujući tako daljnju potporu našem razvoju. Također nas raduje povećana likvidnost naše dionice potaknuta smanjenjem DEG-ovog vlasničkog udjela u Atlantic Grupi na 2,28 posto. DEG je naime otpustio 207.173 dionice Atlantic Grupe, što čini 6,21 posto vlasničkog kapitala. Ta će transakcija općenito imati pozitivan utjecaj na hrvatsko tržište kapitala. Svakako nam je zadovoljstvo vidjeti ovako veliki interes domaćih i inozemnih investitora za dionicu Atlantic Grupe.
Ivan Škorić, potpredsjednik HGK-a:
Ulaganja u sektor akvakulture Uspješno povlačenje sredstava iz EU-a pitanje je svih pitanja za razvoj hrvatske akvakulture i ribarstva u cjelini. Članice HGK-a imaju spremne projekte i poslovni interes za nove izazove, a HGK im je na usluzi i spreman im je pružiti svu pomoć. Sektor akvakulture je itekako živ te s optimizmom gleda naprijed, a jamstva toga su i velika ulaganja u taj sektor, koja su u tijeku ili su već provedena u zadnjih nekoliko godina. Činjenica da su potencijal akvakulture prepoznale neke od najjačih hrvatskih tvrtki vidljiva je u tome što su svoj potpuno drukčiji poslovni portfelj oplemenile velikim ulaganjima baš u taj sektor.
Boris Centner, član Uprave Erste banke:
Erste kreditira vjetropark Ogorje Ulaganje u obnovljive izvore energije jedna je od naših strateških odrednica. Unutar banke djeluje tim iskusnih profesionalaca specijaliziranih za područje obnovljivih izvora. Sjajna suradnja timova u Parizu, Zagrebu, Kopenhagenu i Beču rezultirala je osiguravanjem 14-godišnjeg financiranja projekta izgradnje vjetroparka Ogorje koji je težak 47 milijuna eura. Pritom su Erste Group i Erste&Steiermȁrkische Bank odobrili 50 posto kreditne linije.
Implementacija informatičkih rješenja osnovni je preduvjet podizanja konkurentnosti, a u kriznim vremenima ona je od presudna značaja
K
ada sam prije 25 godina započinjao s poduzetništvom u IT-u, bila su to vremena koja zasigurno nitko ne bi opisao razdobljem zdrave poduzetničke klime. Bio je to početak devedesetih, bivša država se raspala, bilo je predratno vrijeme, a tržište kakvo smo dotad poznavali u raspadu. Gospodarska kretanja nisu bila optimistična, a opet, brojni domaći poduzetnici su se upravo tada odlučili upustiti u IT biznis. Iako situacija u Hrvatskoj nije bila povoljna, razvoj tehnologije koja je tražila put prema potrošaču nepokolebljivo je išao svojom putanjom. Ona, srećom, nije mogla zaobići ni Hrvatsku. Trendovi se mijenjaju, informatička pismenost raste kao i očekivanja korisnika, a IT branša je i dalje zbog svoje nezamjenjive uloge u poslovanju pa i običnoj svakodnevici jedna od svijetlih točaka našeg gospodarstva čak i u ovim kriznim vremenima. Ventex kroz sve ove godine raste i razvija se, ali još važnije, kontinuirano se mijenja, i već odavno nismo tvrtka koja se bavi samo prodajom računalne opreme ili, kako bi se popularno reklo – hardveraja, nego smo se u samo 10 godina
strateški upravljano transformirali od sastavljača računala u sistem integratora i sada dijelom u service providera. Naša je temeljna misija povećanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki kroz primjenu rješenja informacijske tehnologije. Svakodnevno smo svjedoci sve jače konkurencije i bespoštedne borbe za tržište. Jedan od načina postizanja boljeg uspjeha je implementacija rješenja koja omogućavaju bolju poslovnu agilnost i postizanje veće poslovne vrijednosti, te time direktno utječu na
Moramo se usmjeriti na ulaganja u obrazovanje, tehnologije i inovacije konkurentnost. Sigurni smo da je implementacija informatičkih rješenja osnovni preduvjet podizanja konkurentnosti svih poslovnih subjekata, a u kriznim vremenima ona je od presudna značaja. To bi trebala biti prilika koju svakako vrijedi pokušati iskoristiti. Istraživanja svrstavaju Hrvatsku po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija na različite
pozicije na ljestvici, no nedvojbeno pokazuju da u Hrvatskoj ima još mnogo prostora za rast. Istovremeno, u javnom govoru često se ističe kako je ICT sektor jedan od najvažnijih pokretača održivog gospodarskog razvoja Hrvatske i stoga se moramo usmjeriti na ulaganja u obrazovanje, tehnologije i inovacije kao važne preduvjete bržeg razvoja. Kaže se da pozitivna promjena uvijek dolazi od nas samih. Tako i u Ventexu proces usvajanja novih rješenja koja nudimo na tržištu počinje od nas samih. Prvo tražimo rješenje koje nam je potrebno da bismo ostvarili neku poslovnu vrijednost,
zatim ga implementiramo u vlastitoj organizaciji, pa ako se to pokaže dobro za nas, vjerujemo da je dobro i za naše korisnike. Osim navedenog načina stalno razmišljamo kako ponuditi konkurentne proizvode i usluge svojim klijentima, trebamo biti proaktivni, pratiti poslovanje svojih potencijalnih i trenutnih korisnika i odgovoriti na njihove potrebe nudeći praktična rješenja koja će im pružiti jasan presjek uloženog i dobivenog. Recesija se svakako osjeti, ali to je stanje koje traje sad već godinama, a neki ciničniji među nama rekli bi i da Hrvatsku kriza prati oduvijek. Rezultati poslovanja Ventexa prethodne godine u pozitivnom smislu odudaraju od uočene stagnacije ICT industrije. Vremena su izazovna, ali mi ne posustajemo, ulažemo u zaposlenike, razvijamo nova rješenja, otvaramo nove tržišne niše, fokusirajući se u velikoj mjeri na male i srednje poduzetnike. Jasno je da IT sve više postaje dio infrastrukture. Kao što na slavini očekujemo vodu, tako i na računalima očekujemo podatke i razne servise, a da bi oni bili dostupni u svako doba dana i noći, potrebno je stalno proaktivno praćenje i održavanje sustava.
IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
Konferencija o poticanju izvoza
HBOR izvoznicima namijenio dvije milijarde kuna Skraćene su i procedure za odobravanje kredita i jamstvenih poslova pa se svi administrativni preduvjeti za isplatu mogu ispuniti za 30 dana Igor Vukić vukic@privredni.hr
N
kredita i jamstvenih poslova pa se svi administrativni preduvjeti za isplatu mogu ispuniti za 30 dana. Na prošlotjednoj konferenciji o poticanju izvoza, koju je organizirao HBOR, Kristijan je istaknuo da poduzetnicima na raspolaganju stoji i oko 1,9 milijardi kuna u projektima koji se financiraju iz europskih fondova. Ulazak u Europsku uniju pridonio je rastu izvoza, a ujedno su izvozna poduzeća natprosječno dobro podnijela krizu. Uz povoljne kredite i jamstva nastalo je i tridesetak novih proizvoda, čiji izvoz raste brže od prosjeka, rekao je šef HBOR-a. Podršku izvoznim naporima došao je dati i premijer Zoran Milanović. Istaknuo je da je Hrvatska unatoč krizi uspjela zadržati brodogradnju, i to ne samo malih brodova, već i plovila vrijednih 200 milijuna eura, a HBOR je u tome mnogo pomogao.
( 12,5 mlrd kn
blagdanska potrošnja u Hrvatskoj 2008. godine
Trgovina na malo stagnira
Blagdanska potroš hrvatskog gospod
Kupci će, kao i lani, u trgovinama ostaviti oko 11 milijardi kuna, trgovini na malo koji je uzrokovan niskim cijenama izvoza i slab
ovim mjerama za poticanje izvoza Hrvatska banka za obnovu i razvitak namijenila je ove godine dvije milijarde kuna za praćenje poslova u kojima se roba šalje preko granice. Prema riječima predsjednika Uprave HBOR-a Vladimira Kristijana, skraćene su i procedure za odobravanje
Poduzetnicima je na raspolaganju i oko 1,9 milijardi kuna u projektima koji se financiraju iz EU fondova
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Igor Vukić vukic@privredni.hr
P Milanović je podsjetio da je HBOR osnovan kao institucija za financiranje obnove objekata razorenih u ratu. U tome se uglavnom uspjelo, no još treba raditi na obnovi nekadašnje gospodarske aktivnosti. Primjerice, u Vukovaru. Hrvatska ima pozitivnu platnu bilancu zahvaljujući izvozu i turizmu, naglasio je premijer. U turizmu su krenule velike investicije, no turizam neće biti dovoljan za snažniji oporavak. “Svaka čast onima koji su uspjeli u krizi preživjeti i ojačati. HBOR-u dajem svaku podršku za poticanje izvoza i ukupnog poduzetništva. Treba nam poduzetništvo koje će se razvijati i čije će proizvode ljudi kupovati zbog njihove kvalitete, a ne zbog klijentelizma”, rekao je Milanović. Grčić: kapital je dostupan Potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da je Hrvatska napravila sjajan izvozni rezultat nakon ulaska u Europsku uniju. Uz rast izvoza od 14 posto u protekloj godini očekuje se i porast izravnih stranih ulaganja. Grčić smatra da se hrvatski poduzetnici ne mogu žaliti na nedostu-
pnost kapitala. U HBORu, primjerice, na raspolaganju stoji 3,7 milijardi kuna, a u poslovnim bankama ima još šest milijardi kuna kreditnog potencijala. Za snažniji oporavak trebat će iduće godine investirati oko 70 milijardi kuna, a to je još uvijek manje nego što su iznosile investicije u razdoblju prije krize, rekao je Grčić. Izvoz pomaže i Ministarstvo vanjskih poslova. Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova, rekao je da se Akcijski plan podrške izvozu uspješno provodi te je i zbog toga tretman izvoznika u javnosti povoljniji nego prije. Gospodarska diplomacija sve uspješnije prati izvoznike i reagira na njihove zahtjeve. Održana je i rasprava o načinima poticanja izvoza na kojoj su uz domaće poduzetnike sudjelovali i predstavnici financijskih institucija za poticanje izvoza iz Njemačke i Poljske. Zaključci su jednoglasni: potpora izvozne banke neophodna je u ostvarenju boljih izvoznih rezultata, a ulaganja u istraživanje i razvoj pretpostavka su povećanja konkurentnosti izvoznih proizvoda.
otrošnja u maloprodaji u prosincu bit će na razini prošlogodišnje, dakle kupci će u trgovinama ostaviti oko 11 milijardi kuna, procijenio je Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore. Iako trgovina na malo u cjelini stagnira, potrošnja u prosincu može biti prigoda za podupiranje hrvatskog gospodarstva, u skladu s trendovima prisutnim diljem Europe. U većini ze-
Prva četiri mjeseca ove godine pokazivala su trend početka oporavka trgovine, no već svibanj bilježi pad od oko 1,5 posto malja EU-a sve je naglašenija kupnja lokalnih proizvoda, ističe se u analizi Procjene potrošnje u prosincu 2014. Studeni i prosinac mogli bi biti bolji od ostatka godine, a porast bi se mogao zabilježiti u svim kategorijama trgovine na malo. Posebice onima koji su pogodni za božićno darivanje, kao što su tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi, audio i video oprema, igre i igračke, knjige i slično. U HGK-u naglašavaju da je važno potaknuti javnost, potrošače i trgovce da u ponudi za blagdanski stol i za darivanje bude što više hrvatskih proizvoda.
Kupnjom domaćih proizvoda potiče se potrošnja koja je uz investicije i izvoz jedan od važnih čimbenika u zatvaranju ali i pokretanju novog gospodarskog ciklusa. Domaći kupci troše sve racionalnije Hrvatska po prometu u trgovini i prosinačkoj potrošnji nije izolirana od trendova kakvi su zabilježeni i u Europskoj uniji. Makroekonomsko okruženje i ondje je nestabilno pa u 2014. godini promet u trgovini na malo također stagnira. No poduzi-
maju se aktivne mjere za poticanje potrošnje i razvoj gospodarstva, kažu u HGK-u. Komora od 1997. godine akcijom Kupujmo hrvatsko promovira kvalitetne domaće proizvode radi podizanja svijesti o važnosti kupnje takvih proizvoda. To je jedan od načina za poticanje povećanja ukupne konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, ali i očuvanje nacionalnog identiteta. Akciji Hrvatske gospodarske komore snažnu potporu dali su tvrtke, građani i mediji, što po-
Stagnacija nakon prvog udara krize Blagdanska potrošnja u Hrvatskoj vrhunac je doživjela 2008. godine kad je promet u trgovinama dosegnuo 12,5 milijardi kuna. Snažan udarac krize u 2009. godini odmah je spustio potrošnju za 2,5 milijardi kuna. Stalan rast potrošnje bilježio se od prosinca 2001. godine kada je iznosio pet milijardi kuna. Svake godine u tom razdoblju prosperiteta blagdanska potrošnja povećavala se za milijardu do milijardu i pol kuna. Jednako kao ovogodišnjih 11 milijardi kuna iznosila je blagdanska potrošnja još u prosincu 2006. godine.
5
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( za 2,5 mlrd kn
Emil Frey grupa, Daimler AG i Agrokor
Ulaganje veće od 10 milijuna eura
pala potrošnja u kriznoj 2009. godini
šnja prilika za poticanje arstva
, procijenio je Sektor za trgovinu HGK-a. I trend deflacije, odnosno pada cijene u bom potražnjom, može otežati izlazak trgovine na malo i gospodarstva iz recesije Promet u trgovini na malo u I.-IX. mjeseci 2014. 1,40%
rujan 2014./rujan 2013. 0,30%
kolovoz 2014./kolovoz 2013. -2,00%
srpanj 2014./srpanj 2013. lipanj 2014./lipanj 2013.
-1,80%
0,10%
svibanj 2014./svibanj 2013. travanj 2014./travanj 2013.
0,30% 1,30%
ožujak 2014./ožujak 2013. 0,00%
veljača 2014./veljača 2013.
0,10%
siječanj 2014./siječanj 2013. -2,50%
tvrđuju i neovisna istraživanja budući da je gotovo 80 posto građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji je jednake kvalitete kao i strani. Građani Hrvatske premašuju po prosječnim izdacima prosjek udjela u zemljama EU-a kod kategorija hrane i bezalkoholnih pića, alkoholnih pića i duhana, odjeće i obuće, stanovanja i potrošnje energenata. Analize navika kupnje pokazuju da, u skladu s aktualnom gospodarskom situacijom, domaći kupci troše sve racionalnije. Tako je i blagdanska košarica izmijenjena u smislu da se kupuju praktičniji pokloni. Srpanjska rupa i u potrošnji Analitički podaci u trgovini na malo pokazuju da je promet u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani
-2,00%
-1,50%
-1,00%
-0,50%
0,00%
0,50%
1,00%
1,50%
2,00%
Emil Frey Grupa, Daimler AG i Agrokor najavljuju suradnju na području servisiranja gospodarskog voznog parka svih kompanija u sastavu Agrokora. Suradnja započinje iduće godine i zahvaljujući njoj Emil Frey Grupa najavljuje greenfield investiciju vredniju od 10 milijuna eura u novi servis za gospodarska vozila koji će biti dovršen u roku od dvije godine. Švicarska Emil Frey Grupa prisutna je u regiji od listopada 2013. kada je postala generalnim distributerom za Daimler AG u Hrvatskoj. Preko svojih hrvatskih tvrtki Star
Import i Emil Frey Auto Centar uvozi i distribuira brendove Mercedes Benz, Smart, Evobus i Fuso. Od veljače je generalni distributer za Srbiju i Crnu Goru. U godinu dana djelovanja u Hrvatskoj dvije su kompanije otvorile 100 novih radnih mjesta. Agrokor pridaje veliku važnost svakoj investiciji i otvaranju novih radnih mjesta, rekao je predsjednik Agrokora Ivica Todorić. “Tvrtke u našem vlasništvu kontinuirano investiraju vlastiti kapital, ali i daju podršku svojim domaćim i stranim partnerima spremnima investirati u Hrvatskoj”, kaže Todorić. (K.S.)
Izvor: DZS ; Obrada: HGK
Veliki troškovi nabave
Potrošnja u prosincu u razdoblju od 2001.- 2014. godine
Nabavna cijena diktira prodajnu
(prema procjeni Sektora za trgovinu HGK) 14
12
12 9,5
10 7,5
8 6
5
12,5
11
10,5
11 10
11
11 11
8
6,5
4 2 0
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
Izvor: Sektor za trgovinu HGK
bio ukupno na vrlo sličnoj razini. Prva četiri mjeseca 2014. godine pokazivala su trend početka oporavka trgovine, no svibanj zatim bilježi pad od oko 1,5 posto. S obzirom na to da trgovina ima sezonski karakter te je usko povezana s turističkom sezonom, ove godine dogodio se izrazito snažan fenomen “srpanjske rupe”. Zbog utjecaja nezapamćeno lošeg ljetnog vremena i odlaska dijela gostiju koji tradicionalno posjećuju Jadran na svjetsko nogometno prvenstvo u Brazil,
i srpanj je također zabilježio pad od dva posto. Oporavak prometa u trgovini pojavio se opet u kolovozu i rujnu, prvenstveno zbog produljivanja turističke sezone i pojačanog trenda kupovine turista u maloprodaji. Oporavku je pridonio i zabilježeni rast prodaje motornih vozila u rujnu, u iznosu od 3,5 posto. Kod oporavka tržišta motornih vozila radilo se prvenstveno o rabljenim vozilima, čiji promet Hrvatske na jedinstveno tržište Europske unije bilježi dinamičan rast.
Trend deflacije Unatoč uglavnom pozitivnim kretanjima u ovoj godini, na kumulativnoj razini, odnosno u prvih devet mjeseci, realno se bilježi stagnacija prometa u trgovini na malo. U HGK-u napominju da valja istaknuti i prisutan trend deflacije, odnosno, pada cijene u trgovini na malo koji je uzrokovan niskim cijenama izvoza i slabom potražnjom. Ti elementi također mogu otežati izlazak domaćeg gospodarstva i trgovine na malo iz recesije, zaključuje se u analizi Sektora za trgovinu HGK-a.
U sektoru nabave mnoge tvrtke iskoristile su krizu za rušenje dobavljačkih cijena, rekao je Zlatko Bazianec, direktor u A.T. Kearneyu, na prošlotjednoj konferenciji tjednika Lider i Hrvatske udruge nabavne djelatnosti. Sada toga više nema i cijene su se polako vratile na ranije prosjeke. Sada je bitno razvijati unutrašnju organizaciju i povezivati odjele za nabavu s ostalim jedinicama. U tome svjetski lideri rade razliku na tržištu. “Nabava je ravnopravna jedinica koja surađuje s prodajom, logistikom, proizvodnjom i slično, a strateška nabava po kategorijama je naj-
moćniji izvor za smanjenje troškova”, kaže Bazianec. Prema riječima Davora Popovića, direktora nabave u Podravki, u toj je kompaniji uveden supply category menadžer koji je ključna figura u nabavnoj strategiji cijelog poduzeća. Formirani su multifunkcionalni timovi za svaku kategoriju, radi smanjenja troškova. Uvedeni su novi e-alati i jasno su definirane ISO procedure za cjelokupni proces nabave, objasnio je on. Jasmina Očko iz Kontroling Kognoska istaknula je da sve kreće od nabavne cijene, a na nju se nadograđuju ostali troškovi kako bi se mogla formirati prodajna cijena. Tvrtke često ne daju dovoljno pažnje nabavnoj cijeni kod davanja rabata. Proces nabave može imati i veliki utjecaj na likvidnost jer troškovi nabave su među najvećima u kompaniji. (I.V.)
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 22. put
Croma je proglasila menadžere godine
( u 9 kategorija 14 menadžera godine
CROMA: MENADŽERI GODINE 2014.
Ferdelji: Optimizam se neće postići praznim obećanjima Laureati koji su ponijeli titulu najboljih menadžera samo su u ovoj godini otvorili 368 novih radnih mjesta, njihove su tvrtke tijekom 2013. godine ostvarile 2,9 milijardi kuna prihoda, od čega je više od 50 posto generirano izvozom
H
rvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (Croma) dodijelio je 22. put nagrade Menadžeri godine 2014. Nagrade Crome dodjeljuju se u devet kategorija, a laureati koji su ponijeli titulu najboljih menadžera samo su u ovoj godini otvorili 368 novih radnih mjesta, njihove su tvrtke tijekom 2013. godine ostvarile 2,9 milijardi kuna prihoda, od čega je više od 50 posto generirano izvozom. “Optimizam se neće postići praznim obećanjima već isticanjem onih koji znaju, isticanjem uspješnih ljudi i tvrtki, a njih 14 su najbolji jer su pokazali da se može puno bolje”, istaknuo je Vladimir Ferdelji, predsjednik Crome, ocijenivši
kako su svi nagrađeni dobar primjer da se i u najtežim gospodarskim okolnostima može dobro raditi. “U zadnje dvije do tri godine ostvarili smo zavidne rezultate. Želio bih poručiti kolegama da nije točan onaj naš stav da nismo sposobni biti na svjetskoj sceni. Mi smo dokaz za to. Pomoć
Pomoć od države više ne očekujemo niti nam sada treba, istaknuo je Ivan Topčić, vlasnik tvrtke Tim Kabel od države više ne očekujemo niti nam sada treba. Mnogo su nam svojim kontaktima pomogle
hrvatske tvrtke koje već rade u pojedinim zemljama. Mislim da više treba raditi na umrežavanju domaćih kompanija”, naglasio je Ivan Topčić, vlasnik obiteljske tvrtke Tim Kabel iz Zagreba, koji je ponio titulu poduzetnika godine. Tim Kabel svoje proizvode izvozi u 60 zemalja, a Topčić je posebice istaknuo
kako su u probijanju na strana tržišta bili prepušteni sami sebi. Ovogodišnji laureati Za najboljeg menadžera u velikim poduzećima proglašen je predsjednik Uprave PIK Vrbovca Mate Štetić, menadžeri godine u srednjim poduzećima su direktor i vlasnik čakovečkog Prom-
minga Mihalj Novinščak i predsjednik Uprave Metisa iz Kukuljanova Jerry Pajić. U kategoriji najboljih menadžera u malim poduzećima laureati su direktor Euromodula iz Viškova Dragutin Babić i vlasnik Sobočan-interijera iz Murskog Središća Franjo Sobočan. Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević
proglašen je najmenadžerom u kategoriji javnih poduzeća. Menadžerom godine u kategoriji velikih poduzeća u inozemnom vlasništvu proglašen je predsjednik Uprave AquafilCRO iz Oroslavja Saša Muminović. Najbolji projekt menadžeri su direktorica Turističke zajednice Pule Sanja Cinkopan Korotaj i direktor Aquaparka iz Poreča Branko Kovačić. Titulu najboljih među mladim hrvatskim menadžerima ponijeli su predsjednik Uprave Spider Grupe iz Pitomače Denis Nemčević i prokurist M.I.Hršaka iz Krapine Matija Hršak. Nagradu za životno djelo dobili su Želimir Filić iz rovinjskog Cromarisa i Dragutin Žic iz Marine Punat Grupe. (I.G.)
Zračna luka osijek – rekordan broj putnika
Sigurnije i jednostavnije zračne operacije Poslovnu godinu osječka zračna luka zaključit će s blizu 30.000 putnika. Time će napokon biti dostignute prijeratne brojke još iz 1985. u putničkom prometu tog aerodroma. Iako su u odnosu na druge zračne luke te brojke male, riječ je o devet puta većem prometu nego lani. “Ti su rezultati to veći ako se sjetimo kako je još prije tri godine bilo prijedloga o potpunom zatvaranju Zračne luke Osijek. Međutim, zahvaljujući suradnji i naporima vlasnika Zračne luke – države, gra-
da i županije – kakvi nažalost nisu viđeni ranijih godina, istočna Hrvatska sada ima zračnu luku koja ima lijepu perspektivu”, kaže Domagoj Marinić, direktor ZL-a Osijek. Za turizam ovoga kraja posebno su vrijedni rezultati linije između Osijeka i Londona, na kojoj je bilo 25 posto državljana Velike Britanije. Dobre vijesti za osječki aerodrom stižu i iz nadležnog ministarstva. Naime, točno 13 godina otkako se 2001. Zračna luka Osijek vratila na matični aerodrom kod Klise,
napokon se privodi kraju problem sigurnog slijetanja i polijetanja u svim uvjetima. Naime, budući da je poletno-sletna staza osječkog aerodroma na manje od 10 kilometara od državne granice sa Srbijom, gotovo svaka zračna operacija većeg zrakoplova s istočne pozicije,
dovodi do toga da zrakoplov “zahvati” zračni prostor susjedne države. Važan sporazum Stoga su nedavno izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Srbije pripremila završni tekst sporazuma kojim će se uspostaviti međunarodno pravni okvir
za prenošenje ovlasti za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu. Sklapanjem ovog sporazuma s Republikom Srbijom, hrvatskoj kontroli zračne plovidbe prenijet će se ovlast za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu u dijelu srbijanskog zračnog prostora s ciljem operacionalizacije instrumentalnih procedura prilaza na Zračnu luku Osijek, dok će Hrvatska ovim sporazumom prenijeti ovlast za pružanje operativnih usluga u zračnom prometu u dijelu hrvatskog zračnog prosto-
ra za prilazne procedure Aerodroma Nikola Tesla Beograd. “Odličnom suradnjom resornog ministarstva s Hrvatskom agencijom za civilno zrakoplovstvo i Upravom HKZP-a u Zagrebu obavljen je odličan posao. Ovaj nacrt sporazuma je ključan za objavu i korištenje procedura koje će omogućiti sigurno obavljanje operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova u otežanim uvjetima slabije vidljivosti”, kaže direktor ZL-a Osijek Domagoj Marinić. (S.S.)
7
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 1949. god
osnovana tvornica Nikola Tesla
( 1994. god
Ericsson postaje najveći pojedinačni dioničar
Ericsson Nikola Tesla obilježio 65. obljetnicu poslovanja
Recept za uspjeh: stalno se mijenjati i gledati naprijed Ova je kompanija primjer kako se može biti uspješan u svim okolnostima ako se poslovanje sustavno i strateški promišlja, s pogledom usmjerenim u budućnost, kazala je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a
R
ijetke su kompanije koje traju tako dugo. Nikad nismo živjeli na lovorikama. Regionalni smo lider u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, a globalno u okviru Ericssonove korporacije izgradili smo poziciju snažnog razvojno-istraživačkog centra, naglasila je Gordana Kovačević, predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle, na prošlotjednom obilježavanju 65. obljetnice te tvrtke. Dodajući kako prilike uvijek postoje ali treba ih znati iskoristiti, Gordana Kovačević je istaknula da “biti, trajati i opstati u tako zahtjevnom okruženju, tako dugo te ostaviti vidljiv
trag može samo kompanija koja se stalno mijenja i gleda naprijed”. Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja istaknula je važnost Ericsson Nikole Tesle za
Nikad nismo živjeli na lovorikama, istaknula je Gordana Kovačević razvoj nacionalne ekonomije te njegov status perjanice hrvatske ICT industrije. “Ova je kompanija primjer kako se može biti uspješan u svim okolnostima ako se poslovanje sustavno i strateški promišlja, s pogledom usmjerenim u budućnost. Jer vi najbolje pokazujete koliko su važna stalna ula-
Zarko Basic/PIXSELL
Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
ganja u istraživanja i razvoj”, kazala je Gordana Deranja. Hrvatska ima dobru perspektivu Hrvatski predsjednik Ivo Josipović poručio je da primjer ove kompanije ulijeva nadu i optimizam da možemo bolje te da Hrvatska ima dobru perspek-
tivu. “U vremenima kada malo kompanija u Hrvatskoj ima takve uspjehe, u situaciji kad mnogi imaju ozbiljne probleme, Ericsson Nikola Tesla posebno odskače i primjer je one uspješne Hrvatske. Svjedoci smo ubrzanog tempa razvoja koje diktira širenje ICT tehnologija, promjene treba prihvatiti i
truditi se ići u korak s njima ako želimo postati relevantni u današnjim dinamičnim vremenima. To se odnosi na sve, na industrijske sektore, državnu administraciju i građane”, naglasio je Josipović, podsjećajući da je Ericsson Nikola Tesla jedan od najvećih hrvatskih izvoznika, pa i izvoznika znanja.
Podsjetimo, kompanija vuče korijene iz tvornice telefonskih uređaja Nikola Tesla koja je osnovana 1949. godine. Pretvorba i privatizacija Nikole Tesle započela je 1992. godine, godinu dana kasnije Hrvatski fond za privatizaciju donio je odluku da se radnicima proda polovina tvrtke, a najveći pojedinačni dioničar 1994. postao je švedski Ericsson koji je kupio 49 posto dionica. Mnogi upravo Ericsson Nikolu Teslu ističu kao jedan od najboljih primjera privatizacije. Inače, u sklopu obilježavanja 65 godina uspješnog i društveno odgovornog poslovanja ENT je donirao milijun kuna za obnovu zdravstvene ambulante u Gunji koja je bila uništena u poplavi.
Hrvatski startup u Seoulu pobijedio u konkurenciji najboljih startupova iz 46 zemalja
Najbolji startup na svijetu: Agrivi Titula pobjednika na ovako prestižnom svjetskom natjecanju osigurava ne samo veliku čast i novčanu nagradu, već i globalnu prepoznatljivost, rekao je Matija Žulj, direktor tvtke Agrivi, nakon pobjede u Seulu Iako je pokrenut prije svega devet mjeseci, hrvatski agri-tech startup Agrivi prepoznale su hrvatske institucije te je ostvario zapažene uspjehe na globalnim startup natjecanjima. Agrivi je sustav za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koji pomaže osigurati produktivnost i profitabilnost proizvodnje, a samo u studenome predstavljao je Hrvatsku na dva globalna startup natjecanja. Prvo, Creative
Business Cup, održalo se u Kopenhagenu od 17. do 19. studenoga, i na njemu
je Agrivi sudjelovao kao ovogodišnji hrvatski predstavnik, a nominirala ga je Hrvatska unija malih poduzetnika (HUMP-CROSBU). Agrivi je predstavljao
Hrvatsku i na globalnom natjecanju World Startup Competition od 23. do 25.
studenoga u Seoulu u Južnoj Koreji. Riječ je o natjecanju najboljih startupova iz 46 zemalja, a Agrivi je tu sudjelovao kao hrvatski predstavnik koje-
ga je izabralo Ministarstvo poduzetništva i obrta. U iznimno jakoj konkurenciji Agrivi je izabran kao startup pobjednik, što mu je donijelo i glavnu nagradu od 50.000 dolara. “Presretni smo zbog pobjede i osvojenog prvog mjesta! Naš cilj bio je kvalitetno prezentirati ne samo naš projekt, već i Hrvatsku, te identificirati potencijalne partnere za tamošnja tržišta, posebno za Dansku i Koreju. Ipak, moram priznati da smo priželjkivali
pobjedu jer nam titula pobjednika na jednom ovako prestižnom svjetskom na-
Agrivi koriste poljoprivrednici iz više od 80 zemalja, a broj korisnika raste svaki mjesec tjecanju osigurava ne samo veliku čast i novčanu nagradu, već i globalnu prepoznatljivost koja je ključna za ostvarivanje kontakta
s velikim investitorima te omogućava lakši pronalazak partnera na vanjskim tržištima širom svijeta, što nam je itekako važno za daljnji razvoj poslovanja”, izjavio je Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi. Valja naglasiti kako Agrivi trenutačno koriste poljoprivrednici iz više od 80 zemalja, a broj korisnika raste svaki mjesec. Tako je samo u zadnja dva mjeseca Agrivi ostvario snažan rast broja korisnika čak 200 posto. (B.O.)
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 5 mlrd €
uloženo u hotelijersko-ugostiteljski sektor od 2000.
( od toga 394 mil € uloženo ove godine
17. kongres Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Ne, ovo nije rekordna godina Hoteli su ove godine bili otvoreni 204 dana, tri posto manje nego lani. Dok ministar turizma to tumači “linijom manjeg otpora” hotelijera, oni pak kažu da zatvaraju hotele zbog iznimno visokih fiksnih troškova koristiti za potvrdu teze o lošem stanju u hrvatskom turizmu. Cjenovna konkurentnost hrvatskog sektora putovanja i turizma ocijenjena je najlošije ove godine i prema toj ocjeni smo na 109. mjestu. To je, prema procjenama stručnjaka, odraz poreznog tereta prema kojem se pak nalazimo na 133. mjestu. Na lošu situaciju u turizmu dodatno utječe nedostatak investicija u toj
Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
I
dok u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici tvrde kako je, unatoč kišnom ljetu, ovo bila rekordna turistička godina, brojni turistički djelatnici i hotelijeri kažu kako to nije točno. Do sada je u ovoj godini zabilježeno 204 dana otvorenosti hotela što je manje za tri posto u odnosu na prošlu godinu. Istodobno je u hotelima registrirano 5,47 milijuna noćenja ili 1,08 posto manje nego lani, rečeno je na 17. kongresu Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) održanom proteklog tjedna u Zagrebu. O lošoj turističkoj godini govorio je Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, koji je istaknuo kako “nikada nismo zabilježili težu turističku godinu, pa se može reći da su turistički radnici došli do granice boli”. Otegotna je okolnost i
to što je udio turizma u BDP-u sa 15 pao na 10 do 11 posto. Ipak, to nije razočaravajuće, kaže Neven Ivandić s Instituta za turizam i dodaje kako je to “još uvijek jedna od najvećih stopa u Europi”. Borba za profitabilnost O manjem broju otvorenih dana hotela govorio je i ministar turizma Darko Lorencin koji je rekao kako je to skraćivanje ustvari borba hotelijera za profitabilnost i da je to u
suprotnosti sa strateškim ciljevima turizma. “Problem je u tome što relativno brzo zatvaramo hotele i relativno kasno ih otvaramo. To znači da ih zatvaramo u mjesecima kada još ima turista, a otvaramo ih u kasno doba predsezone. Vjerojatno je razlog u tome što turistički radnici idu linijom manjeg otpora te se okreću prokušanom modelu destinacije sunca i mora”, istaknuo je Lorencin. S njim se nije složio Kristian Šustar, predsjednik
UPUHH-a, koji je naglasio kako hotelijeri zatvaraju hotele zbog iznimno visokih fiksnih troškova, a na varijabilni dio teško mogu utjecati. “Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, po konkurentnosti u turizmu smo na 35. mjestu od 140 zemalja svijeta što znači da smo pali za jedno mjesto u odnosu na 2009. i 2011.”, rekao je Šustar. Dodao je kako je to na prvi pogled izvrstan rezultat, ali se upravo ti podaci mogu
Nikada nismo zabilježili težu turističku godinu, došli smo do granice boli, kaže Tomislav Popović iz Maistre branši, a poznato je kako zapravo u turizmu i transportu imamo konkurentsku prednost i to treba iskoristiti za nove investicije, rečeno je na kongresu hotelijera.
Loša porezna politika Sanja Čižmar iz konzultantske tvrtke Horwath&Horwath je istaknula kako je od 2000. do danas u hotelijerskougostiteljski sektor investirano pet milijardi eura. Od toga je ove godine uloženo 394 milijuna eura. No, te su investicije bile uglavnom usmjerene na obnovu hotela, a vrlo malo njih na velike greenfield investicije. “Nekonkurentna poslovna investicijska klima je barijera za investicije u našoj zemlji. Uskoro ćemo trebati prevladati mišljenje o tome kako ne trebamo prodavati tzv. hrvatsko srebro - hotele, kako ne bismo na prvu odbili potencijalne strane investitore”, istaknula je Sanja Čižmar. Da su investicije važne slaže se i Marin Hrešić iz konzultantske tvrtke PWC Hrvatska. “Strane ulagače posebice brine porezna politika koja se prečesto mijenja u našoj zemlji”, zaključio je.
Tvrtka iz Čakovca iskoračila u regiju
10. MEĐUNARODNI SKUP O AKVAKULTURI
Hrvatska Solektra u Crnoj Gori
Potpora EU-a uzgoju riba
Čakovečka Solektra iskoračila je sa svojim sunčanim elektranama i izvan granica Hrvatske postavljanjem autonomne (off-grid) elektrane u Crnoj Gori. Sunčanu elektranu Sultanov, vrijednu 40.000 eura, Solektra je postavila po sistemu ključ u ruke na imanju investitora Rustema Sultanova u Sutomoru. Solektra procjenjuje da će,
osim proizvodnje struje, elektranu vidjeti i manogo ljudi čime će se pokazati kako se uz pomoć off-grid sunčanih elektrana može dobiti vrlo kvalitetan izvor struje. Put od ideje do realizacije ovog projekta trajao je tri mjeseca. Solektra, inače, može samostalno realizirati projekte sunčanih elektrana i drugih projekata iz pod-
ručja energetike i građevine od ideje, projektiranja pa sve do izvedbe. Tu djelatnost namjerava širiti u Hrvatskoj, dok na inozemnom tržištu planira jačati prisutnost na području izgradnje sunčanih elektrana kako bi svojim klijentima omogućila stručnu podršku i usluge prilagođene njihovim individualnim potrebama. (B.O.)
Akvakultura, odnosno uzgoj ribe u morskoj ili slatkoj vodi, jedan je od najbrže razvijajućih sektora gospodarstva u Europi, a u Hrvatskoj ima veliku budućnost, ocijenjeno je na 10. međunarodnom gospodarsko-znanstvenom skupu o akvakulturi održanom u Vukovaru. Dvodnevni skup pod nazivom Hrvatska akvakultura u Europskoj uniji - sadašnjost i budućnost oku-
pio je uz domaće i veliki broj inozemnih stručnjaka s ciljem povezivanja gospodarstva, znanosti i državne uprave radi jačanja tržnog i gospodarskog položaja ribarstva i prerade ribe. Donošenjem Strateških smjernica za održivi razvoj europske akvakulture 2013. EU je odlučio potaknuti uzgoja riba i ostalih vodnih organizama u zemljama članicama čije
stanovništvo godišnje konzumira 13 milijuna tona ribe i ribljih proizvoda. Međutim, čak oko 65 posto te ukupne potrošnje uvezeno je iz trećih zemalja. (S.S.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( oko 5 mlrd kn vrijedni
Konferencija Gospodarenje otpadom
EU projekti koji bi trebali biti u provedbi do kraja godine
Kasni implementacija sustava
Sjednica hrvatske vlade
Za strateški projekt jamstvo od 10 posto Investitori imaju najviše problema sa zatvaranjem financijske konstrukcije, pa im je Vlada odlučila dodatno olakšati proces dobivanja statusa strateške investicije i realizaciju takvih velikih ulaganja Igor Vukić vukic@privredni.hr
O
d donošenja Zakona o strateškim investicijama prije godinu dana, pristigle su 54 prijave za dobivanje statusa strateške investicije. Konačnu pozitivnu ocjenu dobilo je pet projekata, a devet je u završnim fazama procedure. Sedam prijedloga je odbačeno. Analizirajući dosadašnja iskustva, Vlada je odlučila dodatno olakšati proces dobivanja statusa strateške investicije i realizaciju takvih velikih ulaganja.
Za efikasnije preuzimanje novca iz europskih fondova Vlada će zaposliti 349 službenika Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, primjena Zakona pokazala je da investitori imaju najviše problema sa zatvaranjem financijske konstrukcije. Stoga im je izmjenom Zakona omogućeno da u roku od 60 dana od proglašenja projekta strateškim dostave dokaz za financiranje samo 10 posto projekta. To može biti bankarska garancija ili namjenski deponirani novac na rok od devet mjeseci. Ako za 60 dana ne ispune ni tu obvezu, smatrat će se da su odustali od posla. “Ovo je dodatno olakšanje i legalno pogodova-
nje investitorima”, istaknuo je premijer Zoran Milanović. Uključeni AIK i CEI Radi bržih administrativnih postupaka, Vlada je u cijeli proces uključila Agenciju za investicije i konkurentnost (AIK) i Centar za poslovanje energetskog sektora (CEI). AIK će preuzimati privatne i javno-privatne strateške investicije, dok će CEI biti zadužen za strateške projekte iz energetskog područja. Nakon što zaprime i pregledaju dokumentaciju, agencije će cijeli projekt uputiti Ministarstvu gospodarstva, odnosno povjerenstvu koje dodjeljuje strateški status. Među dosadašnjim prijavama za status strateške investicije, 25 se odnosi na privatne investicije. AIK i CEI dobili su posao admistrativne pripreme zato što već imaju iskustva u operativnom
vođenju investicijskih projekata, objašnjavaju u Vladi. Za klasične javne investicije i dalje će se projekti prijavljivati Ministarstvu gospodarstva. Provedba projekata nastojat će se ubrzati i pravilom po kojem središnja državna tijela moraju na zahtjev AIK-a, CEI-a ili Ministarstva gospodarstva odgovoriti u roku od 10 dana. Pogodnosti unesene izmjenom Zakona, vrijedit će i za projekte koji su prijavljeni prema starom zakonu. Za efikasnije preuzimanje novca iz europskih fondova Vlada će zaposliti 349 službenika u središnjim tijelima državne uprave, uredima Vlade, agencijama i zakladama uključenima u sustave korištenja strukturnih fondova. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, do kraja godine u Hrvatskoj će u provedbi biti europski
9
projekti vrijedni oko pet milijardi kuna. Iduće godine, angažiranjem novih službenika, priljev novca iz europskih fondova trebao bi porasti iznad šest milijardi kuna. Taj novac je već planiran i u državnom proračunu, rekao je Grčić. Za sufinanciranje projekata koristit će se i pozajmica Europske investicijske banke (600 milijuna eura), a osnovat će se i fond za sufinanciranje europskih projekata u lokalnim jedinicama (1,5 posto od novca prikupljenog porezom na dohodak). Grčić je dodao da će i znatan dio plaća novih službenika, oko 120 milijuna kuna, biti financiran iz europskih izvora i neće biti teret za hrvatski proračun. Prihvaćen plan o bolnicama Prihvaćen je i plan razvoja bolničkog sustava koji bi prema riječima ministra Siniše Varge trebao poboljšati kvalitetu bolničkog liječenja, uz racionalizaciju troškova. Ministarstvo obrane pripremilo je dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje do 2024. godine. Za opremanje i održavanje vojne spremnosti utrošit će se oko 48 milijardi kuna. Dio će se pretočiti i u gospodarske programe. Vlada je već prošli tjedan potvrdila odluku o narudžbi pet novih ophodnih brodova u brodogradilištu Brodosplit. Posao je dodijeljen na natječaju, a ukupno je vrijedan 385 milijuna kuna.
Hrvatska trenutačno odlaže više od 85 posto otpada na odlagališta, a do 2018. ima obvezu uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što podrazumijeva sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta, kao i početak rada centara za gospodarenje otpadom. Da bismo to postigli u roku i izbjegli plaćanje penala, nužna je suradnja znanosti, gospodarstva, regionalne i lokalne samouprave, a na kraju i same države, rečeno je na predavanjima u sklopu konferencije Gospodarenje otpadom, koja se održala u Splitu. “Donošenjem Zakona o održivom gospodarenju
otpadom kojim su precizno definirane obveze i rokovi te pokretanjem akcije pojačanog nadzora Velika čistka od strane Inspekcije zaštite okoliša, svi dionici sustava konačno su se pokrenuli. U razdoblju prilagodbe Zakonu, gradovima i općinama osigurali smo stručnu i financijsku pomoć. Samo u ove 2,5 godine realiziraju se projekti u službi gospodarenja otpadom vrijedni 512 milijuna kuna, što je više nego u osam proteklih godina”, izjavio je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Irena Relić, savjetnica ministra za projekte gospodarenja otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, istaknula je da će u Hrvatskoj biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom čija je ukupna vrijednost oko 4,8 milijardi kuna. (J.V.)
*vijesti Dukatu halal certifikat Nakon provedenog procesa certificiranja, mliječnoj industriji Dukat službeno je dodijeljen halal certifikat kojim se potvrđuje implementacija halal standarda u procesima nabave, prijama i skladištenja sirovine, proizvodnje, pakiranja, označavanja te skladištenja i distribucije proizvoda. Time se Dukatu otvaraju dodatne mogućnosti za izvoz u 44 arapske zemlje s više od 1,5 milijardi stanovnika. Intermodalni prijevoz može postati izvozni brend O transformaciji prometnog sustava Hrvatske intermodalnim prijevozom u globalno intermodalno čvorište bilo je riječi na 8. forumu IPC-a u HGKu. Forum je okupio stotinjak osoba iz hrvatskoga prometnog i industrijskog sektora te goste iz EU-a. Predsjednica IPC-a Renata Suša naglasila je kako je cilj IPC-a da jadranske luke postanu jadranska
vrata Europe te da se na prostoru između Dunava i Jadrana stvori infrastrukturna mreža s terminalima intermodalnog prijevoza. Sajam Agro Arca
Međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji Agro Arca održat će se od 8. do 10. svibnja 2015. godine u Trilju u organizaciji Grada Trilja i Udruge inovatora Hrvatske. Organizatori Agro Arce u svibnju u Trilju očekuju više od 200 izlagača iz Hrvatske i svijeta. Najavljeno je da će zemlja partner biti Poljska, suorganizator je Splitskodalmatinska županija, a partner Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije.
10 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
50% maloprodaje ( Svi vole kupovati, a Konferencija Superprodavač!
u svijetu se odvija putem franšiznih jedinica
nitko ne voli da mu se prodaje
Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udru
Među zadnjima po domaćim fr Tri osnovna resursa koja su vam potrebna za širenje - novac, vrij poslovanja. No, poduzetnici u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaju Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
Važno je da prodavači budu motivirani, educirani, imaju izraženu radnu etiku i vjeruju u svoj potencijal, smatra Ivica Penić, trener poslovnih vještina Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
Č
esto se kaže da ako netko ne može naći pravi posao, neka se zaposli u prodaji. To je pogrešna tvrdnja koja često dovodi do nezadovoljstva kupaca, prodavača i u konačnici vlasnika trgovine jer nije prodao proizvod.
Prodavač ne treba požurivati kupca u njegovim odlukama, kaže Petar Majstrović Ivica Penić, trener poslovnih vještina iz tvrtke Mariviam Success Academy, na 5. edukativnoj poslovnoj konferenciji Superprodavač!, koja se održala prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji časopisa Poslovni savjetnik, istaknuo je kako uspješni prodavači trebaju, među ostalim, znati kako privući pozornost kupca. “Tu postoje dvije vrste prodavača. Naime, jedni se pokušavaju uklopiti na mnoge načine, pa čak i tako da ‘nabace’ dijalekt kupca. Drugi pak žele biti originalni u svome nastupu kako bi što bolje privukli kupče-
vu pozornost”, objašnjava on. Među načinima koji dovode do toga da se neki proizvod ili usluga teže prodaju istaknuo je onaj kada prodavač svojim pitanjem zapravo demotivira kupca. “Tada se često od prodavača prvo može čuti: Dobar dan, mogu li vam pomoći? S druge strane, kupac najčešće odgovara: Ne hvala, samo gledam”, naglasio je. Prema nekim istraživanjima, dodao je, 69 posto neuspješnih prodaja rezultat je toga što “pogrešna osoba na pogrešan način pokušava nešto prodati pogrešnoj osobi”. Stoga je - citirajući poznatog glumca, poduzetnika i političara Arnolda Schwarzeneggera koji je jednom rekao kako se ne može penjati na ljestvici uspjeha s rukama u džepovima - Penić napomenuo kako je važno da prodavači ne rade to, već da budu motivirani, educirani, imaju izraženu radnu etiku i vjeruju u svoj potencijal. Važnost kameleonske prodaje Petar Majstrović, menadžment konzultant, trener poslovnih vještina, osnivač i direktor trenersko-konzultantske kuće BestPractice.hr,
naglasio je važnost kameleonske prodaje, tj. spremnosti prodavača na promjenu stila kako bi prodao proizvod. Među smjernicama za korekciju stila istaknuo je važnost slušanja kupca i njegovih pitanja o proizvodu. Također je važno da prodavač pokaže interes za kupčeva stajališta, da bude odmjeren i suzdržan. K tomu, prodavač ne treba požurivati kupca u njegovim odlukama te treba izbjegavati nejasnoće i dvosmislenosti. Konferencija Superprodavač!, koja je bila namijenjena direktorima i voditeljima prodaje, prodavačima i trgovcima, te svima onima koji žele unaprijediti prodajne vještine, ugostila je 20 predavača. Na predavanjima se moglo čuti nešto više o online prodaji, tržišnim trendovima i o tome zašto i prema kome primijeniti Key Account Management (KAM) pristup. Bilo je riječi i o paradoksu koji je u praksi često potvrđen - svi vole kupovati, ali nitko ne voli da mu se prodaje, kao i o dvojbi je li kupac-potrošač kralj, a proizvođač i trgovac rob, ili treba graditi partnerski odnos, uzajamnosti i međusobnog odgoja i obrazovanja.
Z
a franšizno poslovanje se kaže da je najsigurniji način ulaska u poduzetničke vode. Čak i za vrijeme ekonomske krize, franšize uspijevaju opstati na tržištu. Franšiza nudi sigurniji, lakše održiv način ulaska u poduzetništvo zato što je riječ o mentorskom odnosu - kupac franšize, kao poseban pravi subjekt, kupuje već uhodani posao, ne plaća pogreške i ima mentora kojemu je stalo da njegov posao uspije. Franšizno poslovanje s druge strane može biti i strategija rasta uspješnih poslovnih subjekata. Tri osnovna resursa koja su vam potrebna za širenje novac, vrijeme i menadžment - poduzetnik dobiva od kupca franšize. To je jedan od najbržih načina širenja poslovanja, pojašnjava predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Ljiljana Kukec koja ističe kako se u svijetu 50 posto maloprodaje odvija putem franšiznih jedinica: samo u Europi posluje oko 12.600 franšiznih marki koje zapošljavaju nekoliko milijuna ljudi. Gdje je Hrvatska kad je u pitanju franšiza? - Mi od 2002. godine preko Hrvatske udruge za franšizno poslovanje provodimo jedan opsežni projekt promocije franšiznog poslovanja. Mogu
reći da smo napravili puno od tada, no isto tako smatram da je franšizno poslovanje premalo poznato hrvatskim poduzetnicima. U Hrvatskoj je na tržištu oko 180 franšiznih marki. Neke su u rukama velikih tvrtki poput Sportina Grupe, Tekstilprometa ili Irisa, koje imaju od desetak do 20 franšiznih marki. Ostalo su poduzetnici koji su kupili jednu ili dvije franšize. Ukupno gledano, franšizni sustav je nešto manje razvijen nego u Mađarskoj, ali je isto tako jači nego u Sloveniji. Problem nije u broju brendova, problem je u tome što smo među zadnjim zemljama u svijetu po našim domaćim franšiznim markama. Recimo, u Velikoj Britaniji 85 posto svih franšiza čine njihove domaće franšize, u Francuskoj taj broj raste i do 90 posto kao i u Njemačkoj i u Italiji, a postotke domaćih franšiza od 70 do 90 posto u ukupnom broju imaju i u Poljskoj, Švedskoj te Nizozemskoj. Poduzetnici u Hrvatskoj imaju moćno oruđe za širenje svojih poduzetničkih potencijala, ali ipak to ne čine. Što je razlog tome, strah ili nešto drugo? - Nisam sigurna da se oni boje, pitanje je prepoznaju li potencijal franšiznog poslovanja. Mislim da ga ne prepoznaju. Naši poduzetnici prije svega ne prepoznaju svoje znanje a onda ni mogućnost
da to znanje prodaju kao proizvod kako bi se i na taj način širili na tržištu. Prepoznavanje te nematerijalne imovine je strašno bitan faktor. Nama još uvijek nedostaje edukacije, iako je na tom polju dosta napravljeno, međutim, potrebno je napraviti još puno toga. Od prije dvije godine na Veleučilištu Vern u Zagrebu postoji kolegij Franšizno poslovanje, znam da postoji i na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, i važno je da se mladi naraštaji obrazuju kako bi prepoznali buduće franšizne prilike u svojem poslovnom okruženju. To je vrlo bi-
INTERVJU 11
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( oko 12.600 franšiznih marki
*vijesti
u Europi zapošljava nekoliko milijuna ljudi
ge za franšizno poslovanje
smo u svijetu anšiznim markama eme i menadžment - poduzetnik dobiva od kupca franšize. To je jedan od najbržih načina širenja potencijal franšiznog poslovanja
Goran Stanzl/PIXSELL
staje 92 posto franšiza, a 10. godinu poslovanja dočeka 90 posto korisnika franšize. S druge strane, od onih koji počinju samostalno nakon pet godina na tržištu ih ostaje tek oko dvadesetak posto. Vidite da je razlika drastična. Koje uvjete mora zadovoljiti onaj tko se odluči za franšizno poslovanje? - Ako govorimo o poduzetnicima koji se žele širiti na taj način, oni trebaju pametno i dobro napraviti cijeli franšizni paket. Franšizni ugovor je samo dio paketa, potrebno je osmisliti puno drugih stvari jer će kasnije, kad se ta frašiza proda, ona dati sigurnost da će poslovanje biti uspješno kao što ga ima i matična kuća. Nužno je također tražiti pomoć konzultanata, odvjetnika. Često se događa da poduzetnici samostalno putem interneta ‘skidaju ugovore’ što nije preporučljivo. Znači važno je posavjetovati se, jer se u frašize ulazi korak po korak. S druge strane, kad se kupuje frašiza, treba dobro razmisliti što kupi-
ti. Ako se odlučite za neke manje poznate franšizne marke, koje su financijski i fizički lakše dostupne, važno je provjeriti jesu li davatelji tih franšiza članovi nacionalnih franšiznih udruga. To daje jednu sigurnost jer su im tada dokumenti provjereni i vi ste sigurni da je sve u skladu s Etičkim kodeksom Europske franšizne federacije. U svakom slučaju, oni koji se odluče za kupnju franšize, trebaju se javiti Hrvatskoj udruzi za franšizno poslovanje i mi ćemo im pomoći da kupe kvalitetnu franšizu. Udruga naime provjerava jesu li dokumenti franšizodavaca u skladu s etičkim kodeksom EFF-a. Zato je kod kupnje franšize važno članstvo u nacionalnim franšiznim udrugama.
Što je franšizno poslovanje?
Postoji li sektor koji je posebno pogodan za franšizno poslovanje? - Iako gotovo 80 posto svih franšiza dolazi iz servisnog sektora, različita su poslovanja koja se nude putem franšiza. Najjači i možda najpoznatiji je modni sektor, ali su veliki su potencijali i u wellnesu i turizmu.
Europska franšizna federacija definira franšizno poslovanje kao sustav trgovanja robom i/ili uslugama i/ili tehnologijom, koje se bazira na bliskoj i stalnoj suradnji pravno i financijski samostalnih kompanija vlasnika franšize i njegovih pojedinačnih korisnika. Pritom vlasnik franšize korisnicima daje pravo, a u isto vrijeme i dužnost, da posluju u skladu s konceptom franšize. To pravo i dužnosti omogućuju svakom pojedinačnom korisniku franšize da koristi zaštitno ime vlasnika franšize, odnosno njegove robne marke, bilo za proizvod ili uslugu, know-how, poslovne ili tehnološke metode, sustav procedura i druga prava na osnovi intelektualnog vlasništva. Vlasnik franšize jamči im stalnu poslovnu i tehničku pomoć na način i za vrijeme koje je određen franšiznim ugovorom i koju su upravo u tu svrhu sklopili vlasnik i korisnik franšize.
Treba li u Hrvatskoj zakonski regulirati franšize? - Prema mom mišljenju, postojanje takvog zakona u nekoj zemlji označava barijeru u poslovanju za ulazak franšize. Europska franšizna federacija stajališta je da bi tu trebala biti
tan faktor. Smatram da bi i razvojne agencije u sklopu svojih seminara za poduzetnike trebale ubaciti temu franšiznog poslovanja. Pogotovo kad se radi o startupovima, kako bi poduzetnici znali da mogu i na drugi način i sigurni-
je krenuti u poslovanje. Prema podacima Američke gospodarske komore, korisnik franšize ima 97 posto šanse da će njegovo poslovanje preživjeti nakon prve godine poslovanja. Nakon pete godine poslovanja na tržištu op-
samoregulacija. Dakle, Hrvatska udruga za franšize je ta koja pokušava taj sektor zaštititi koliko može. Također, u zadnje vrijeme imamo pregovore s Hrvatskom gospodar-
Desetu godinu poslovanja dočeka čak 90 posto korisnika franšize skom komorom, gdje planiramo projekte vezane uz franšize te bi i s te strane taj sektor poslovanja trebao biti bolje reguliran. U planu je i stvaranje registra franšiza gdje bi se i na taj način uveo red. Mislim da je registar i članstvo u udruzi koja provjerava dokumente u skladu s Europskom franšiznom federacijom dovoljna zaštita, te da posebna zakonodavna regulativa nije potrebna. Postali ste potpredsjednica Europske franšizne federacije, što će biti vaš djelokrug rada? - Ja sam jedna od četiriju potpredsjednica, a moje dužnosti se odnose na prikupljanje znanja i informacija, istraživanja i pronalazak fondova koje bi Europska franšizna federacija mogla iskoristiti za financiranje nekih svojih projekata. Moja je dužnost istraživati i prikupljati znanje o broju franšiznih udruga, te o njihovim dužnostima i aktivnostima.
Istraturist konačno u vlasništvu Lukšić Grupe Zagrebačka banka na tvrtku Plava laguna proteklog je tjedna prenijela 4.349.400 redovnih dionica umaškog Istraturista, koje predstavljaju 93,04 posto temeljnog kapitala te tvrtke. Istodobno je Plava laguna Zabi u cijelosti platila kupoprodajnu cijenu tih dionica. Zaključenjem te transakcije Grupacija Lukšić Hrvatska postala je jedna od najvećih turističkih grupacija u Hrvatskoj. Novi vjetropark u Ogorju Erste Group Bank AG, zajedno s Erste& Steiermärkische Bankom osigurat će sredstva za izgradnju vjetroelektrane Ogorje koja se nalazi 25 kilometara sjeveroistočno od Splita. Vjetropark Ogorje sastojat će se od 14 Vestas vjetroturbina, a svaka od njih snage je tri megavata (MW). Tako će ukupna instalirana snaga od 42 megavata biti dovoljna za opskrbu gotovo 30.000 kućanstava elek-
tričnom energijom. Ukupna investicija pak viša je od 72 milijuna eura. Projekt se razvija pod pokroviteljstvom Akuo energije, vodećeg francuskog nezavisnog proizvođača energije iz obnovljivih izvora, a trebao bi biti gotov dogodine. Dan energije Hrvatsko energetsko društvo prošli tjedan u Zagrebu organiziralo je forum Dan energije u Hrvatskoj. Na forumu se raspravljalo o definiranju i implementiranju energetske politike za 2030. godinu. Obuhvaćene su i teme poput naprednih mreža, novih tehnologija, energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, zakonodavnog okvira, zaštite klime i trendova na energetskom tržištu.
12 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 19 djelatnosti
( od toga 35
zastupljeno u Top 100 franšiza
franšiznih sustava je iz djelatnosti hrane
Tko je tko u globalnom svijetu franšiznog poslovanja
Franchising - model za brži ra Mnogi su franšizni brendovi poznati i kod nas - od Hotela Intercontinental, preko Hertza i Marriota, do nedavno predstavlje franšiza kao što su Subway, McDonald’s, Burger King, Pizza Hut i drugi nije nimalo slučajna: američke franšize su broj jed Darko Buković bukovic@privredni.hr
I magazin Entrepreneur svake godine objavljuje popis 500 top franšiznih mogućnosti poslovanja u Americi (Entrepreneur’s 2014 Franchise 500®). Tvrtke se rangiraju na temelju niza kriterija, istraživanja i analize niza podataka, a u konačnici tvrtka treba imati najmanje 10 franšiznih jedinica, od toga bi bar jedna trebala poslovati u SAD-u. Iz takvog rangiranja vidljivo je da su među top 10 franšiza u Americi, odakle se šire dalje po svijetu, franšize fitness klubova, barova za prodaju smrznutnog jogurta i restorana brze usluge.
S
vjetsko franšizno tržište prostor je mogućeg gospodarskog rasta i bržeg načina zapošljavanja, ocijenila je IFA, Svjetska franšizna udruga. Franšizno poslovanje, bolje reći franšizni sustavi, u svijetu su se već dobrano udomaćili i postali nezaobilazan način poslovanja, pri čemu se koriste kao jedan od bitnih načina otvaranja novih tržišta, pa i samozapošljavanja. Hrvatska, s druge strane, još uvijek pionirski prihvaća franšize. Njih je sve više, ali je među njima jako malo domaćih franšiza koje se na prepoznatljiv način nude svjetskom tržištu. Iako je bilo za očekivati da će neke hrvatske franšize poznatih brendova kroz takav način lakše nastupati prvo u regiji, a zatim i šire, to se nije dogodilo jer mnoge se tvrtke oslanjaju na svoj način zauzimanja tržišta. Za cjelokupno shvaćanje načina na koji poznati brendovi kroz franšizu djeluju na pojedinim tržištima pogledajmo rangiranja najuspješnijih franšiznih sustava. Podaci pokazuju da su hrana i restorani brze usluge na vrhu. Najuspješnije franšize Portal FranchiseDirect. com već godinama objavljuje godišnja izvješća o najuspješnijim franšiznim sustavima u svijetu, koji za 2014. pokazuje da su najuspješniji franšizni sustavi i dalje restorani brze usluge i da gotovo svi dolaze iz SAD-a. Godišnji popis 100 najuspješnijih
Broj franšiza prema djelatnostima (Top 100) HRANA
TISAK
35
EDUKACIJA DJECE
5 5 4
POSLOVNE USLUGE
2
KUĆNI POPRAVCI
2 1
USLUGE ČIŠĆENJA
9
FITNESS
4
AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA
8
OSOBNE USLUGE
3
KOMPJUTERSKA TEHNOLOGIJA / INTERNET ZAPOŠLJAVANJE / kadrovske SLUŽBE
ZDRAVLJE I LJEPOTA
5
DUĆANI
3
KUĆNI LJUBIMCI
1
HOTELI
5
TRGOVINE MJEŠOVITOM ROBOM
3
PUTOVANJA
1
USLUGE ODRŽAVANJA
5
PRODAJA NEKRETNINA
3
na svijetu (Top 100 Global Franchises 2014) na prvi pogled je nepromijenjen godinama - uvjerljivo su na prvim mjestima brendovi iz sektora brze hrane. Dio tih brendova je poznat i kod nas. Najbolji franšizni sustav je, kao i prethodne tri godine, američki fast food lanac Subway, dok se ove godine, nakon neznatnog pada, na drugo mjesto vratio McDonald’s, KFC je na trećem, Burger King na četvrtom mjestu, a među prvih 10, iz djelatnosti brze hrane su i Pizza
Hut (6.), a po prvi put i Dunkin’ Donuts (9.). Trgovinski lanac 7-Eleven se nalazi na petom mjestu, a španjolski lanac Dia popeo se među top 10 svjetskih franšiza i postao najbolje rangirana europska franšiza. Analiziramo li Top 100 franšiza po djelatnosti, razvidno je da je riječ ukupno o 19 djelatnosti, pri čemu je čak 35 franšiznih sustava iz djelatnosti hrane, devet brendova se odnosi na usluge čišćenja, nakon čega slijede sustavi iz automobilskog
1
Izvor: Franchise Direct, Top 100 Global Franchises
sektora (osam brandova). Slijede djelatnosti zdravlja i ljepote; hotela; održavanja; usluga ureda i printanja, koji svaki imaju po pet brendova na listi najuspješnih 100 franšiza. Najveći broj rangiranih brendova potječe iz SAD-a. Od 100 najvećih, 21 posto ili 21 franšiza odnosi se na zemlje izvan SAD-a, najviše iz EU-a. Tako su svoje mjesto na Top 100 franšiza zauzeli franšizni sustavi iz Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Španjolske, Švedske, ali i
Japana, Kanade te Australije. Od europskih je najviše francuskih franšizera i to lanci trgovina Group Casino (29.), Carrefour (38.), Auchan (67.), a na ljestvici su i Europcar (34.), Yves Rocher (63.) i 5asec (94.). Uz španjolsku Diju na visokom 10. mjestu je i Naturhouse, specijalizirani lanac za wellness proizvode i usluge. Mnogi brendovi s ljestvice poznati su i kod nas - od Hotela Intercontinental, Hertza, Marriota do nedavno predstavljanog švedskog franšizera Husse (61.), proizvođača hrane za ljubimce. FranchiseDirect.com prati oko 5000 franšiznih sustava diljem svijeta, a rangiranje provodi vodeći se s više kriterija - od broja poslovnih jedinica, prihoda od prodaje, stabilnosti i rasta mreže, stupnja međunarodne ekspanzije, broja godina u franšizingu, podrške koju pruža primateljima franšize, odnosa prema okolišu.
Najbrže rastu fast foodovi i - fitness Najbrže rastući franšizni sustav (2014 FastestGrowing Franchise Rankings) je lanac fitness klubova Anytime Fitness te barovi za prodaju smrznutog jogurta Menchie’s. Anytime Fitness je koncept fitness centra koji radi 24 sata dnevno i klijentima usluge pruža kad god žele, a danas ima gotovo 2500 jedinica koje redovito posjećuje više od 1,9 milijuna ljudi. Najbrže rastući franšizni sustav je fast food lanac Subway koji je jedno vrijeme bio aktivan i na hrvatskom tržištu, da bi se nakon gašenja ponovno najavilo otvaranje u Hrvatskoj. Po tempu širenja franšizne mreže daleko je nadmašio sve ostale - Subway danas ima oko 41.400 restorana u 104 zemlje diljem svijeta. U ovom rangiranju također tvrtke iz sektora brze usluge drže glavne pozicije.
13
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 9 brendova
Top 100 svjetskih franšiza
među Top 100 odnosi se na sustave za usluge čišćenja
ast i zapošljavanje nog švedskog proizvođača hrane za ljubimce Husse. Sveprisutnost američkih an u svijetu, a među njima najjače su upravo one koje nude brzu hranu Hrvatski Surf’n’Fries u Vijetnamu Inozemna tržišta upoznala su se tek s nekolicinom hrvatskih davatelja franšiza - primjerice, lanac Aqua (s plavobijelim sitnicama, odjećom i drugim), Surf’n’Fries (fast food lanac s krumpirićima pečenim vrućim zrakom bez ulja) te magazin Putovanja za dvoje. Hrvatski franšizni sustav Surf’n’Fries proširit će svoju franšiznu mrežu u nekoliko zemalja okruženja, ali prvi put i na Dalekom istoku - u Hanoju, u Vijetnamu. Nedavno je otvoren i restoran u Budimpešti, a najavljeno je otvaranje i u glavnim gradovima Crne Gore i Makedonije, Podgorici te Skopju. Španjolci napreduju Ovogodišnji izvještaj Španjolske franšizne asocijacije pokazuje da broj zemalja u kojima posluju franšize iz Španjolske raste, prenosi franchising. hr. Franšize iz Španjolske prisutne su u 127 zemalja, u četiri više nego prethodne godine, a među španjolskim franšizama koje su krenule s internacionalizacijom poslovanja nalazi se čak 285 sustava. Pritom 27 brendova ima više od 100 franšiznih jedinica, a najviše ih je iz svijeta mode. Ovih 27 sustava, zapravo, ukupno ima 15.864 franšizne jedinice, što je 83,7 posto od ukupnog broja u svim zemljama svijeta (18.957). Ostatak franšiznih jedinica raspoređen je između ostalih 258 sustava. U izvještaju se navodi i da je
Andrija Čolak, suvlasnik te uspješne hrvatske franšize, prenosi franchising.hr, najavljuje otvaranja restorana u Vijetnamu početkom prosinca. Zanimljivo je da se prvi put gradi kompletno nova zgrada u samom središtu Hanoja u kojoj će biti smješten Surf’n’Fries. “Jako nas veseli dolazak u Vijetnam jer je to rastuće tržište od 90 milijuna ljudi i tu vidimo veliki potencijal”, kaže Čolak. Nova prodajna mjesta također će biti opremljena novom tehnologijom Surffry koja podrazumijeva prženje krumpirića bez ulja.
23,5 posto sustava - odnosno 67 - tek krenulo u međunarodnu ekspanziju, te trenutno ima samo jednu franšiznu jedinicu izvan Španjolske. U Hrvatskoj djeluje 15 španjolskih franšiznih sustava, u Srbiji 11, na Kosovu jedan, u Makedoniji devet, u Bosni i Hercegovini osam, Crnoj Gori sedam, Albaniji tri. Od španjolskih brendova u zemljama regije kroz franšizing prisutni su, između ostalog, i Camper, Cortefiel&Pedro del Hierro, Desigual, Mango, Springfield, Naturhouse, No+Vello i drugi. Po broju franšiznih jedinica u zemljama regije prednjači Hrvatska sa 93, dok ih je u Srbiji 39, Bosni 24, Makedoniji 13, Crnoj Gori sedam, Albaniji četiri, Kosovu dvije.
Uskoro udruženje za franšize pri HGK-u Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori uskoro bi se trebalo osnovati udruženje za franšize, čime bi se osnažio taj još uvijek nedovoljno iskorišteni model poduzetništva u Hrvatskoj, a koji može pomoći izvozu, zapošljavanju i razvoju malog poduzetništva. I samozapošljavanju. Za očekivati je da će se broj domaćih franšiza organizirano uvećati, da će se dobiti na kredibilitetu, a potrebno je ustrojiti i registar franšiza.
Na svim spomenutim tržištima Surf’n’Fries sklopio je ugovore o master franšizi. Franšizni lanac je svoju poslovnu povijest započeo 2009. u Rijeci. Danas, pet godina kasnije, Surf’n’Fries posluje u sedam zemalja i ima oko 40 prodajnih mjesta.
Ipak, španjolskih franšiza najviše ima u Portugalu, gdje ih je 185. Slijedi Meksiko sa 82 franšizna sustava, zatim Andora 78, Francuska 61, Italija 52. Španjolske franšize snažno su prisutne u Kolumbiji, Maroku, Velikoj Britaniji, Panami i Venezueli. Primjećuje se da španjolskih franšiza najviše ima u zemlja-
Čak 27 brendova ima više od 100 franšiznih jedinica, a najviše ih je iz svijeta mode ma koje su im geografski ili jezično bliske (područje Mediterana i Latinska Amerika, kao romansko, odnosno, španjolsko govorno područje). Španjolske franšize, općenito, najprisutnije su u zemljama Europe, i to u 46 zemalja. Na američkom kontinentu, uključujući Sjevernu i Latinsku Ameriku, franšize iz Španjolske posluju u 28 zemalja, dok se u Aziji mogu naći u 23 zemlje. Na Bliskom istoku ima ih 10, u Africi
18. Franšize iz Španjolske stigle su čak i u Australiju i na Novi Zeland. “Osvojena” i Kina Ali ako se prisutnost rangira po broju franšiznih jedinica, poredak se prilično razlikuje. I dalje je za Španjolce na prvom mjestu Portugal sa 2847 franšiznih jedinica, slijedi Francuska sa 2032, Italija sa 1179, Brazil 1156, a onda Meksiko sa 1059. Po ovom kriteriju među prvih 10 zemalja s najviše franšiznih jedinica tvrtki iz Španjolske nalaze se još i Kina, Venezuela, Argentina, Poljska i SAD. Najviše tvrtki koje su uspjele svoje poslovanje kroz franšizing proširiti izvan matičnog španjolskog tržišta dolazi iz područja mode, ugostiteljstva, ali i ljepote. Sustavi iz ova tri sektora čine više od polovine broja internacionaliziranih španjolskih franšiza (54,4 posto). Tvrtke koje se u inozemstvu šire kroz franšizni model poslovanja uglavnom (u visokih 66 posto) dolaze iz područja Madrida i Katalonije.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100
Franšiza SUBWAY® McDonald’s KFC Burger King 7 Eleven Pizza Hut GNC Live Well Wyndham Hotels and Resorts Dunkin’ Donuts DIA RE/MAX Domino’s Pizza Ace Hardware Corporation Circle K InterContinental Hotels and Resorts Hertz Baskin-Robbins Jani-King Commercial Cleaning Services Liberty Tax Service Snap-on Tools Taco Bell Choice Hotels Anytime Fitness Inc. JAN-PRO Cleaning Systems Chem-Dry Carpet Cleaning Marriott International Hilton Hotels & Resorts Signarama Groupe Casino Wendy’s Papa Johns Tim Hortons Yogen Fruz Europcar ServiceMaster Clean Coldwell Banker Residential Century 21 Carrefour EmbroidMe CruiseOne Naturhouse Ziebart Kumon North America, Inc. Coverall Health-Based Cleaning System® The Coffee Bean & Tea Leaf Midas Vanguard Cleaning Systems Cinnabon Great Clips Smoothie King Novus The UPS Store H&R Block Jiffy Lube Hardee’s Molly Maid Merry Maids ActionCOACH VOM FASS Meineke Car Care Center Husse Express Employment Professionals Yves Rocher Curves Gold’s Gym Snap Fitness Groupe Auchan Budget Blinds Pita Pit Dairy Queen Arby’s Matco Tools Tutor Doctor Cold Stone Creamery® Long John Silver’s Auntie Anne’s Pretzels Edible Arrangements® PIRTEK USA Cartridge World FASTSIGNS® Precision Tune Auto Care International House of Pancakes (IHOP) Antal International Network A&W Restaurants Ben & Jerry’s Franchising, Inc. Mr. Handyman Denny’s Minuteman Press Mathnasium Moe’s Southwest Grill Johnny Rockets Supercuts Furniture Medic 5àSec Applebees Häagen-Dazs Merle Norman Cosmetics WSI Internet Marketing Five Guys Burgers and Fries Sylvan Learning
Zemlja SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD Španjolska SAD SAD SAD SAD Velika Britanija SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD Francuska SAD SAD Kanada Kanada Francuska SAD SAD SAD Francuska SAD SAD Španjolska SAD Japan SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD Kanada SAD SAD SAD SAD SAD Njemačka SAD Švedska SAD Francuska SAD SAD SAD Francuska SAD Kanada SAD SAD SAD Kanada SAD SAD SAD SAD Australija Australija SAD SAD SAD Velika Britanija SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD SAD Francuska SAD SAD SAD Kanada SAD SAD
14 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti PBZ za energetsku učinkovitost PBZ se pridružio Regionalnom programu energetske učinkovitosti zapadnog Balkana tj. inicijativi EBRD-a iz 2013., kojoj je cilj potpora učinkovitijem korištenju i štednji energije u regiji. U okviru tog programa EBRD je odobrio PBZu kredit od 15 milijuna eura namijenjen financiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u privatnom sektoru te jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj. Pad pouzdanja i očekivanja potrošača U listopadu je zabilježeno pogoršanje kretanja indeksa pouzdanja potrošača (IPP) kao i indeksa očekivanja potrošača (IOP), pokazuju podaci HNB-a. No, indeks raspoloženja potrošača (IRP) zabilježio je blago poboljšanje u odnosu na rujan. Kompozitni indeks IOP koji odražava očekivanja potrošača u sljedećih godinu dana kad je riječ o financijskoj situaciji u kućanstvu te ukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvat-
skoj u listopadu je zabilježio pad od 2,6 indeksnih bodova spustivši se s rujanskih -22,5 na razinu od -25,1. Počinje izgradnja solarne elektrane U Slatini će uskoro započeti izgradnja viseće solarne elektrane Sinerot vrijedne 6,6 milijuna kuna. Izgradnju elektrane sa 5,28 milijuna kuna sufinancira Fond za zaštitu okoliša, dok Virovitičkopodravska županija sudjeluje sa 1,32 milijuna kuna. Riječ je o jedinstvenom modelu spajanja i korištenja OIE i poljoprivrede, a zemljište na kojoj je elektrana postavljena u potpunosti će biti iskorišteno za uzgoj poljoprivrednih kultura.
( 12 mil €
investirano u novi pogon i opremu
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 672 radnika
trenutačno zapošljava HAIX Obuća
Nova investicija HAIX Obuće
Reindustrijalizacija počinje u Međimurju Tvrtki koja uz zaštitnu i funkcionalnu obuću proizvodi i obuću za vojsku, policiju, vatrogasce, proširenje proizvodnih kapaciteta i novi strojevi omogućit će povećanje obujma proizvodnje sa sadašnjih 3300 pari na 6600 pari dnevno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
kvalitetom, ali je više ne mogu dobiti preko svojih institucija”, naglašava on.
H
AIX Obuća, tvrtka koja je smještena u Maloj Subotici u Međimurskoj županiji, investirala je šest milijuna eura u unapređenje i proširenje proizvodnog pogona. Po završetku radova ukupna površina proizvodnog pogona narast će sa 6000 na 12.000 četvornih metara. Uz investiciju u proširenje pogona, HAIX Obuća, koja je u vlasništvu kompanije HAIX Schuhe Produktions und Vertriebs iz Mainburga u Njemačkoj, uložila je dodatnih šest milijuna eura u opremu pogona. Proširenje proizvodnih kapaciteta i novi strojevi omogućit će povećanje obujma
U samo 10 dana dobili smo građevinsku dozvolu za proširenje proizvodnog pogona, kaže Haimerl proizvodnje s dosadašnjih 3300 pari na 6600 pari na dan. Pored toga, ulaganja omogućavaju nova zapošljavanja. Valja naglasiti kako je HAIX vodeći proizvođač vatrogasnih čizama u svijetu, a profesionalnom obućom oprema vojsku, policiju i interventne snage. Pored toga proizvodi zaštitnu obuću za radnike
kojima radno mjesto propisuje posebne uvjete zaštite na radu, poput radnika u skladištima ili na gradilištima. Također proizvodi funkcionalnu obuću za lov, šumarstvo i slobodno vrijeme. U Hrvatskoj od 1999. Ewald Haimerl, predsjednik Uprave HAIX Grupe, kaže kako je tvrtka u Hrvatskoj prisutna od 1999. godine kada su drugi proizvođači za nju proizvodili obuću. “Hrvatski radnici već su tada dokazali svoju kvalitetu i 2004. godine HAIX je otvorio tvrtku-kćer HAIX Obuća koja je sa stotinjak djelatnika u iznajmljenim prostorima proizvodila 500 pari HAIX cipela dnevno. Do 2008. proizvodnja je postupno narasla na 450 djelatnika koji su proizvodili 2250 pari dnevno. Godinu dana kasnije položen je kamen temeljac za 6000 četvornih metara nove hale u Općini Mala Subotica, a 2010. investicijom
od ukupno osam milijuna eura otvorena je jedna od najmodernijih tvornica obuće u Europi. Iznimno velika potražnja za novim proizvodima zahtijeva povećanje proizvodnog pogona s kojim se započelo tijekom 2014., a planiran rad punim kapacitetom očekuje se početkom 2015. godine”, rekao nam je Haimerl. U Hrvatskoj ova tvrtka trenutačno ima 672 zaposlenika. “Novom investicijom ostvareni su uvjeti za daljnji rast zaposlenih te do 2017. godine planiramo imati 800 zaposlenika u pogonu u Maloj Subotici”, ističe on dodajući kako proizvodnjom u Hrvatskoj tvrtka dovodi tehnologiju proizvodnje obuće s Istoka nazad u Europu i započinje trend ponovne industrijalizacije Europe. Haimerl napominje kako je kompanija vrlo zadovoljna poslovanjem u Hrvatskoj i razvojem koji je ostvarila u posljednjih desetak godina. “Odlič-
no surađujemo s lokalnom zajednicom što potvrđuje i činjenica da smo u samo 10 dana dobili građevinsku dozvolu za proširenje proizvodnog pogona, a to je dokaz ispravnosti odluke da proizvodimo u Hrvatskoj. S druge strane, hrvatsko tržište bi moglo biti puno bolje kada bi bilo organiziranije. Tako je, primjerice, u našem segmentu gotovo nemoguće dobiti posao na javnom natječaju, tj. javnu nabavu za određene institucije. Do sada smo ugovorili posao s vojskom u sklopu kojeg smo opremali specijalce za Afganistan, a isto tako smo opremali Hrvatsku poštu. No, ne trebam naglasiti da su to natječaji koji su trajali godinama dok se nisu riješili. Trenutačno je situacija takva da sve te osobe koje smo svojevremeno opremali i dalje dolaze k nama po obuću – ali ovaj put u privatnoj organizaciji. Dakle, kupuju našu obuću stoga što su bili zadovoljni njenom
Dobra suradnja s kooperantima HAIX u Hrvatskoj ima i jako dobre kooperante. “Tako, primjerice, veliki dio kože nabavljamo preko tvrtke Viviani koja nam isporučuje najkvalitetniju hrvatsku kožu. Sjekaći noževi – vrlo bitan alat u krojačnici - također su napravljeni u Hrvatskoj. Može se reći da jako dobro surađujemo i s manjim tvrtkama koje su nam uvijek na usluzi, a iza njih stoji definitivno kvaliteta i volja za radom”, ističe Haimerl dodajući kako u tvrtki rade stručne osobe koje redovito polaze edukacije kako bi unaprijedili stručnost, a proizvodi bili još kvalitetniji. “Nakon dvogodišnje intenzivne suradnje s Gospodarskom školom Čakovec, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, na inicijativu HAIX Obuće ponovno smo revitalizirali školovanje za obućare u Međimurskoj županiji. Također, trenutačno surađujemo s Ministarstvom znanosti na izradi novog curicculuma u koji nastojimo uvrstiti što više praktične nastave jer smatramo da dva dana prakse tjedno nisu dovoljna. To najbolje potvrđuje našu dugoročnu namjeru i strategiju ostanka u Hrvatskoj i daljnjeg razvoja proizvodnje”, zaključuje Haimerl.
Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Marina Depolo, direktorica tvrtke Mardešić d.o.o., Sali
Damir Blažinčić, vlasnik i direktor tvrtke Meta-plast d.o.o., Turnašica
Olakšana komunikacija u sektoru
Pomoć u odlasku na nova tržišta
Društvo Mardešić od 2006. godine uspješno surađuje s HGK-om, što kroz zajedničke nastupe na svim inozemnim sajmovima važnim za našu branšu, što kroz rad Vijeća Udruženja ribarstva HGK-a i Grupacije prerade. Sudjelovali smo i u akcijama Komore “Jedi što vrijedi” i “Kupujmo hrvatsko”, te smo nositelji znaka “Hrvatska kvaliteta”. Djelatnici Komore su nam uvijek na raspolaganju za sve potrebne informacije i uvažavaju naše potrebe i sugestije. Jako nam je važno imati instituciju kao što je HGK, koja olakšava komunikaciju unutar sektora, obavještava nas ciljano o zakonskim promjenama i prilikama za korištenje potpora, podupire naše inicijative za izmjene propisa, olakšava nam pristup nadležnom ministarstvu i upravi, kako bi što kvalitetnije i jasnije bili zastupani interesi svih subjekata. Također, HGK Zadar vrlo je aktivan u organizaciji skupova, tematskih okruglih stolova, izlaganja i seminara, što vezanih direktno za ribarstvo i preradu, što općenito zanimljivih poduzetnicima. Podržava nas u rješavanju problema lokalnog karaktera i zauzima se za nas u pregovorima s ostalim institucijama, kako bi nam olakšali poslovanje na udaljenom otoku.
Ivan Jurjević, Vodoinstalacija d.o.o., Zadar
Komori u krizi trebaju veće ovlasti u pomaganju poduzetnicima Što se tiče rada HGK-a, a posebno Županijske komore u Zadru, moram odmah istaknuti da smo izuzetno zadovoljni njihovim radom, odnosno pomoći koja nam je u svakom trenutku pružena na naš zahtjev, a sve u cilju bolje informiranosti o svim poslovima i aktivnostima na tržištu u Hrvatskoj. Prema našem mišljenju, Komora bi trebala imati i veće ovlasti u pomaganju gospodarstvenicima, pogotovo u ovom kriznom razdoblju.
S Hrvatskom gospodarskom komorom imamo odličnu suradnju i uz njihovu pomoć smo prezentirani na tržištima Azerbajdžana, Kosova i regije. Postigli smo neke kontakte zahvaljujući tim aktivnostima. Smatram da ovakav ustroj Komore treba ostati. Jako sam zadovoljan suradnjom i trebamo biti udruženi u Komoru gdje nam se daje infrastruktura za nastupe na sajmovima i naše širenje. Članarina nije visoka jer imamo puno većih izdataka kao tvrtka i bili bismo sretniji da nam se smanje neki drugi nameti koji nam nisu potrebni, dok bismo željeli da Komora ostane ovakva kakva je bila do sada. Alojzije Šestan, direktor tvrtke Šestan-Busch d.o.o., Prelog
Postojanje HGK-a je potrebno i neupitno Tvrtka Šestan-Busch 20 godina proizvodi antibalističke borbene kacige koje izvozi u šezdesetak zemalja svijeta. Jedna smo od članica Zajednice proizvođača za posebne namjene, uglavnom izvoznika koji su članovi Hrvatske gospodarske komore, a koje ujedno opskrbljuju oružane snage i ostale snage sigurnosti u Republici Hrvatskoj. U tih 20 godina poslovanja, tvrtka Šestan-Busch je u Zajednici HGK-a s ostalim članicama izlagala dosad na 17 velikih svjetskih sajmova – izložbi širom svijeta i zahvaljujući upravo tim i takvim sajmovima uspjela je osvojiti svjetsko tržište i postati svjetski poznata tvrtka, kao i mnoge članice Zajednice. Uz pomoć Hrvatske gospodarske komore cijela vojna industrija Republike Hrvatske se ujedinila u Zajednicu proizvođača za posebne namjene, artikulirajući time zajedničke interese vezane uz uvjete poslovanja u zemlji i inozemstvu u pogledu ishođenja izvoznih dozvola te stalno sudjeluje u donošenju zakonskih regulativa. Hrvatska gospodarska komora imala je i ima vrlo zapaženo, neizostavno mjesto u pogledu gospodarske diplomacije organiziranjem raznih skupova stranih kompanija i državnih delegacija u Hrvatskoj te organizaciji gospodarskih posjeta i skupova u inozemstvu. Stoga je vidljivo da biti članom takve jedne velike i zaista dobro organizirane organizacije donosi višestruku korist u svakom obliku: marketinškom i promidžbenom, te smatramo da je postojanje asocijacije poput Hrvatske gospodarske komore potrebno i neupitno.
Jelena Kovač, osnivačica i direktorica tvrtke Ted d.o.o., Bjelovar
Ukidanjem komore mali gube potporu Smatram da je rad Komore koristan, pogotovo malim poduzetnicama kao što sam i sama. Za sva pitanja i nejasnoće možemo se obratiti ljudima u Komori. Članarina je mizerna jer ono što možemo poslušati na seminarima vrijedi puno više - a za sudjelovanje na seminarima dobivamo ili popuste ili su nam besplatni. Bilo bi mi žao da se Komora ukine jer će mali poduzetnici ostati bez potpore. Komora je spona između nas i zakonodavstva, pa bi njeno ukidanje bila šteta za obje strane. Tomislav Matesić, vlasnik i direktor tvrtki Enavigo d.o.o. i Paneli Matesić d.o.o., Virovitica
S HGK-om do međunarodne suradnje Od osnivanja naših dviju tvrtki uspješno surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice Županijskom komorom Virovitica. U okviru te suradnje ostvarili smo nekoliko vrlo dobrih i korisnih kontakata. Uz pomoć Komore smo nastupili na nekoliko sajmova i iz Komore su nam osigurali pomoć u brendiranju i prezentaciji naših proizvoda. I međunarodnu suradnju smo ostvarili uz pomoć HGK-a i tako došli do novih kupaca i ostvarili uspješnu prodaju svojih proizvoda. Nadam se da će tako i ubuduće ostati. Našim djelatnostima su usluge HGK-a potrebne i nužne i bilo bi dobro da se naša suradnja nastavi i u budućnosti.
Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Rajko Stilinović, vlasnik i direktor tvrtke Croming d.o.o., Pitomača
Izmjene zakona uz pomoć Komore Prije svega moram reći da se ovakva organizacija Komore pokazala pogodnom, jer smo se preko županijskih komora uspjeli organizirati kao konzorcij za određene poslove nabave. Ujedno, kao zajednica ponuditelja uspješno smo nastupili na nekoliko javnih natječaja i dobili poslove zahvaljujući upravo tome što smo bili organizirani preko strukovne Udruge graditelja i projektanata pri HGK-u. I sami smo predlagali određena zakonska rješenja. Upravo je iz HGK-a potekla ideja o licenciranju građevinskih tvrtki, koja je kasnije našla svoje mjesto u Zakonu i Pravilniku o licenciranju građevinskih tvrtki. Kao građevinari i projektanti sudjelovali smo na sajmovima upravo zahvaljujući podršci HGK-a. Sve navedeno daje nam za pravo da kao tvrtka Croming iskažemo potrebu za ovakvim načinom organiziranja HGK-a, jer da nema ovakve institucije, teško da bismo se mogli okupljati i organizirati te nastupati na tržištima, odnosno osigurati poslovanje svojim tvrtkama.
Sanja Radoš, vlasnica i direktorica tvrtke Lider d.o.o., Bjelovar
Suradnja, obrazovanje i prezentiranje Naša tvrtka je zadovoljna dosadašnjim radom Hrvatske gospodarske komore u Bjelovaru, i to ne samo radom njenih djelatnika nego i nizom edukacija koje su se održale u organizaciji HGK-a. Jednako tako smo zadovoljni organiziranjem strukovnih grupa kao i cijelom podrškom koju Komora daje nama malim poduzetnicima. U prostorijama Komore i uz suradnju djelatnika možemo organizirati edukacije, prezentirati se na sajmovima i međusobno povezivati.
Boris Gazibara, direktor tvrtke Prostudio d.o.o., Virovitica
Oslonac za suradnju u susjedstvu Naša tvrtka trenutno radi na velikom projektu Sajmovi.eu - projektu specijaliziranog portala o sajmovima. Takav projekt je jedinstven u široj regiji. Prije par godina, kada smo došli do ideje i krenuli u ovaj projekt, Hrvatska gospodarska komora nam je bila uzor i okosnica svega. Tu smo nalazili izvor informacija i kada razmišljamo o načinu suradnje, željeli bismo da ovakav način organizacije u kojemu možemo naći oslonac u našem radu na razini županija ostane - jer nam je izuzetno koristan.
Mato Lujo, vlasnik tvrtke Lujo kamen d.o.o., Doli
Razvoj novih ideja U ovih par godina od kada sam član Hrvatske gospodarske komore moram primijetiti da smo redovno informirani o promjenama koje se tiču svih djelatnosti turizma, prometa, trgovine, poljoprivrede i, naravno, proizvodnje. Često smo pozivani na seminare, edukacije gdje možemo razviti i poboljšati poslovanje svojih tvrtki. Gospodarska komora pruža mogućnost mladim poduzetnicima da razviju nove ideje, podržavajući ih u razradi projekata do sitnih detalja. Mislim da s Gospodarskom komorom svi možemo dobiti više i svakako podržavam svaku njihovu novu inicijativu.
Tomislav Devčić, menadžer prodaje u tvrtki Mareton d.o.o., Zagreb
Suradnja bez komplikacija Prema osobnom iskustvu mogu potvrditi da sam iznimno zadovoljan radom Komore, samim odnosom i načinom komunikacije s nama kao njenom članicom. Iskustva su vrlo pozitivna, smatram da je Komora svakako korisna, spremna na suradnju, i to brzu, bez puno kompliciranja svojstvenih birokraciji. Putovali smo i u Iran u organizaciji HGK-a i Ministarstva vanjskih poslova i mogu reći da je feedback pozitivan i da su nam iskustva s tog puta koristila za daljnje poslovanje.
Igor Andrović, direktor Poduzetničkog inkubatora VPŽ d.o.o. te tvrtki Viroexpo d.o.o. i Terra Slavonica d.o.o., Virovitica
Pomoć na lokalnoj razini za velike i male S Hrvatskom gospodarskom komorom-Županijskom komorom u Virovitici usko surađujemo u organizaciji sajma Viroexpo, pri organizaciji dolazaka izlagača iz cijele Hrvatske kao i organizaciji nastupa stranih izlagača iz 25 zemalja. Naša tvrtka Terra Slavonica je u strukovnoj grupi turizma i na godišnjoj razini organiziramo niz sastanaka na kojima se dogovaramo i nalazimo rješenja za probleme u toj branši. U okviru Poduzetničkog inkubatora, koji je jedna od potpornih institucija na području Županije, organiziramo niz seminara na kojima sudjeluju poduzetnici iz Županije, i zajednički organiziramo stručna predavanja u okviru sajma Viroexpo, a dobar dio tih predavanja organizira HGK. Mislim da Komora treba nastaviti raditi u ovakvom obliku na pomoć malim poduzetnicima kao i velikim gospodarstvenicima. Mislim da je članarina na mjesečnoj razini mala u usporedbi s ostalim nametima koji dolaze na račun poduzetnika. Ovakav ustroj omogućava svakom članu da sudjeluje u radu na lokalnoj razini.
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Paško Klisović, predsjednik Uprave Nautički centar Pina i Mare d.o.o., Šibenik
Državna tijela otežavaju posao Komori Ovim putem želim istaknuti pozitivno iskustvo suradnje s HGK-om – Sektorom za turizam. Čarter djelatnost u Hrvatskoj je prolazila kroz izuzetno teška razdoblja i prije aktualne gospodarske krize. Na žalost, te situacije su vrlo često bile uzrokovane različitim tumačenjima i primjenama zakona i propisa koji nisu prepoznavali čarter djelatnost kao dio ukupne turističke ponude. Kroz udruženje čarteraša pri HGK-u pokušavalo se rješavati razne probleme, od carinskih, poreznih i administrativnih pa do onih čisto komercijalnih ili marketinških, primjerice, ukidanje nastupa na raznim sajmovima od strane HTZ-a gdje je HGK uskakao svojom organizacijom i svojim sredstvima. Dio problema se uspio riješiti ili ih se barem ublažilo, primjerice, stopu PDV-a na uslugu smještaja na plovilima smo uspjeli zadržati na 13 posto, ukinut je poseban porez na plovila, ukinut je carinski nadzor nad plovilima uvezenima za čarter djelatnost. Kao otegotnu okolnost prepoznajemo rezerviran odnos državnih tijela prema samoj Komori što svakako umanjuje njezinu efikasnost i što se uvelike osjeća na terenu, tako da tu svakako ima prostora za poboljšanje efikasnosti, što će nam u postojećim uvjetima poslovanja svakako biti nužno.
Milan Božić, direktor tvrtke Ribnjačarstvo Poljana d.d., Kaniška Iva
Komora treba polagati račune poduzetnicima a ne politici Bojim se da su poduzetnici nedovoljno informirani o tome što im Hrvatska gospodarska komora nudi i može ponuditi. Ja sam već skoro 20 godina u slatkovodnom ribarstvu i jednako tako aktivan i u radu Komore na tom području. Komora nam je struka, infrastruktura i mi smo u njoj. Mi gospodarstvenici u Komori, barem u našem sektoru, imamo izuzetno mnogo koristi od nje. Svi smo sukreatori izrade svih zakona, nacionalnih strateških planova, operativnih planova, pravilnika koji se direktno tiču našeg sektora ribarstva. Komora mora opstati i politika nam u Komori ne treba. U prijedlogu zakona o njoj vidio sam da bi Komora trebala polagati račune politici, raznim ministarstvima. Komora treba polagati račune nama članicama Komore - ne politici. Prema ovom zakonu Komora bi ponovno postala jedna od vladinih agencija.
Alen Sokač, osnivač i direktor tvrtke Mas montaža d.o.o., Bjelovar
Izravna veza gospodarstvenika i Sabora Hrvatska gospodarska komora predstavlja izravnu vezu između gospodarstvenika i zakonodavne vlasti i stoga je jasno da je ne bi trebalo ukidati.
enterprise europe
info
Broj 120, 1. prosinca 2014.
Lokalna samouprava i EU
Natječaj za inovativna rješenja U suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom, FIWARE Akcelerator poziva sve zainteresirane poduzetnike s inovativnim idejama za razvoj novih web rješenja koje uključuju 3D printanje da se prijave na FABulous natječaj (Future Internet Business Acceleration Programme for 3D Printing Services). FABulous je jedan od 16 akceleratora unutar FIWARE Akceleratora Europske komisije, koji nudi priliku europskim startup, malim i srednjim tvrtkama da razviju inovativne primjene i usluge interneta budućnosti (Future Internet). Ukupno financiranje u FABulous programu iznosi 5,4 milijuna eura. Natječaj je otvoren do 18. prosinca, a podijeljen je u tri faze. Prva faza u trajanju od četiri mjeseca financirat će 100 startup, malih i srednjih tvrtki i njihova inovativna web rješenja. U drugoj fazi, koja će trajati od lipnja 2015. do veljače 2016., 30 projekata bit će financirano sa 60.000 eura da bi se pripremili za komercijalizaciju, a u posljednjoj fazi, koja će trajati od ožujka do kolovoza 2016., 10 najboljih projekata bit će podržano sa 40.000 eura kako bi komercijalizirali web rješenja koja uključuju 3D printanje. Više podataka o ovom natječaju na http://utt.unist.hr/hr/ novosti-i-dogadanja/novosti/370fabulous.
Lokalna samouprava ključna u povlačenju novca iz EU-a Povlačenje EU sredstava i provođenje EU projekata nemoguće je bez potpunog uključivanja i sudjelovanja hrvatskih županija, gradova i općina. U zadnjih osam godina hrvatske županije provele su oko 1300 EU projekata U organizaciji Odbora regija Europske unije te u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Udrugom gradova, Udrugom općina i uz podršku Vlade, održana je konferencija Gradimo Europu kroz županije, gradove i općine. Sudionici ove konferencije zaključili su kako je povlačenje EU sredstava i provođenje EU projekata nemoguće bez potpunog uključivanja i sudjelovanja hrvatskih županija, gradova i općina. Glavna tema Konferencije bile su mogućnosti i prepreke korištenja strukturnih fondova za županije, gradove i općine u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Prvi put je predstavljen i operativno-razvojni program namijenjen razvoju jedinica lokalne i regionalne samouprave kao ključnim faktorima u korištenju EU fondova, otvaranju novih radnih mjesta te oživljavanju i razvitku domaćeg gospodarstva. Uz brojne predstavnike lokalne samouprave i predstavnike Europske komisije, Konferenciji su prisustvovali Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske
dovima i općinama, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić. “U zadnjih osam godina hrvatske županije su provele oko 1300 EU projekata, od manjih projekata poput izgradnje igrališta, opremanja učionica, obnove škola do višemilijunskih infrastrukturnih projekata - tvornica, farmi, poduzetničkih inkubatora, vodovoda, kanalizacija, prometnica. Novac postoji, znamo ga uzeti te uvelike pomažemo i lokalnim poduzetnicima što će znatno utjecati i unaprijediti hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Tolušić.
komisije u Hrvatskoj, Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, Željko Turk, predsjednik Udruge gradova, Đuro Bukvić, predsjednik Udruge općina, te Vojko Obernsel, voditelj hrvatske delegacije u Odboru regija. Najveći potencijali u povlačenju novca iz EU-a su upravo u županijama, gra-
Korištenjem EU sredstava u programu, primjerice, ulaganja u poslovnu i turističku infrastrukturu, do kraja rujna ove godine jedinice lokalne samouprave uspjele su postići izvanredne rezultate – 510 novih radnih mjesta što je 680 posto više od planiranih te 308.000 ostvarenih turističkih posjeta, odnosno 2560 posto više od očekivanih, rekao je predsjednik Udruge gradove i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk. “Javne institucije su nužan preduvjet za privatna ulaganja i toliko željno pokretanje domaće ekonomije“, smatra Turk.
enterprise europe ZajednicA poslovnih savjetnika
Dan otvorenih vrata konzultanata Hrvatska gospodarska komora oformila je Zajednicu poslovnih savjetnika s ciljem njihova približavanja krajnjim korisnicima. Zajednica trenutačno okuplja 159 konzultanata koji pokrivaju sva područja poslovnog savjetovanja Pristupanjem Europskoj uniji te ulaskom u novo financijsko razdoblje 2014.-2020., Hrvatskoj je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kao punopravnoj članici namijenjeno više od 10 milijardi eura za sufinanciranje razvojnih projekata. Kako bi Hrvatska što bolje i kvalitetnije iskoristila alocirana sredstva, potrebno je osigurati dovoljan broj kvalitetnih projekata. U pripremi tih projekata važnu ulogu imat će i poslovni savjetnici. No njihova uloga nije samo priprema EU projekata, nego Vam kroz svoje usluge mogu pomoći u svim ele-
Zainteresirani poduzetnici mogu odabrati po tri konzultantske tvrtke s kojima će održati unaprijed dogovorene B2B sastanke u trajanju od 20 minuta, dok se u preostalom vremenu mogu susresti s poslovnim savjetnicima po slobodnom izboru
mentima Vašeg poslovanja. Hrvatska gospodarska komora oformila je Zajednicu poslovnih savjetnika s ciljem njihova približavanja krajnjim korisnicima. Zajednica trenutačno okuplja 159 konzultanata koji pokrivaju sva područja poslovnog savjetovanja. Hrvatska gospodarska komora je izradila i bazu EU projekata poslovnih savjetnika u kojoj se nalazi
gotovo 600 referenci 36 poslovnih savjetnika. Kako bi poslovnom sektoru osigurala što bolji uvid u usluge koje pružaju članovi Zajednice poslovnih savjetnika, HGK 3. prosinca organizira Dan otvorenih vrata na kojem će sudjelovati 44 konzultantske tvrtke. Zainteresirani poduzetnici mogu odabrati po tri konzultantske tvrtke s koji-
ma će održati unaprijed dogovorene B2B sastanke u trajanju od 20 minuta, dok se u preostalom vremenu mogu susresti s poslovnim savjetnicima po slobodnom izboru. Zbog ograničenog broja mjesta osigurat ćemo sudjelovanje za prvih 100 prijavitelja prema vremenu zaprimanja prijava za sudjelovanje. Sudjelovanje na Danu otvorenih vrata se ne naplaćuje.
Milijuni za razvoj gradova Hrvatskoj, kao i zemljama koje sudjeluju u programu, od veljače će na raspolaganju biti oko 100 milijuna eura za razvoj gradova, a taj novac moći će se privlačiti u razdoblju od sedam godina. Riječ je o sredstvima Europske unije iz programa međuregionalne suradnje Urbact III koji je usmjeren na razvoj inovativnih, održivih i uključivih gradova. Glavne ciljne skupine i korisnici programa su jedinice lokalne samouprave, udruge građana te sektorski stručnjaci koji sudjeluju u izradi lokalnih politika. Program se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i nacionalnih doprinosa 28 država članica i dvi-
iskoristiti upravo zahvaljujući dosadašnjim iskustvima iz Urbact I i II programa i EU sredstvima. Ministrica je dodala i to da su se hrvatski gradovi dosad razvija-
Glavni korisnici programa Urbact III su jedinice lokalne samouprave, udruge građana te sektorski stručnjaci ju država partnera - Norveške i Švicarske. Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš na konferenciji Urbact III program suradnje istaknula je kako su gradovi uvijek bili pokretači razvoja te da je industrija privlačila sta-
novništvo. “Nema grada koji uz industriju nema stambene zgrade”, kazala je. Ako se, primjerice, dogodi da industrija ode iz nekog grada te iza nje ostanu “preskočeni” dijelovi, njihovu je zapuštenost moguće riješiti, razviti i ponovno
li zauzimajući nove prostore. “Ta potreba često nije bila stvarna. Nema potrebe za zauzimanjem novih prostora već vratiti se gradovima kako bi oni prepoznali svoju vrijednost”, naglasila je Anka Mrak Taritaš. (B.O.)
www.een.hr
1. prosinca 2014.
2 3
Hokej spaja poduzetnike
Preko hokeja do tržišta KHL lige Na skupu u povodu prvog susreta finskog i hrvatskog hokejaškog kluba sudjelovalo je više od 40 poduzetnika iz dviju država kojima je predstavljena trenutačna gospodarska situacija u Hrvatskoj, kao i mogućnosti za suradnju. Finska tvrtka Lindström iznijela je svoja iskustva rada na hrvatskom tržištu “Hokej može spajati poduzetnike i vjerujem da će nakon prvog gospodarskog susreta finskih i hrvatskih poduzetnika u Zagrebu u siječnju u uzvratnom posjetu Finskoj suradnja biti produbljena i ojačana”, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove Domagoj Juričić, otvarajući poslovni skup finskih i hrvatskih gospodarstvenika pod nazivom Hokej povezuje business. Poslovne susrete organizirali su Hrvatska gospodarska komora i Veleposlanstvo Republike Finske u Republici Hrvatskoj uz potporu KHL-a Medveščak Zagreb i hokejaškog kluba Jokerit Helsinki. “Hrvatska gospodarska komora bit će na raspolaganju dati sve potrebne informacije finskim poduzetnicima koji žele raditi u Hrvatskoj i s Hrvatskom, naravno, besplatno”, istaknuo je Juričić. “Hokej je najpopularniji sport u Finskoj i Finska je, posebice s obzirom na svoju veličinu, jedna od najjačih hokejaških nacija u svijetu, no hokej može biti i nešto više od sporta u kojem pobjeđuje onaj koji zabije više golova”, rekao je Timo Rajakangas, veleposlanik Finske u
Hrvatskoj. “Svaki uspješan hokejaški tim prati niz uspješnih poduzetnika koji daju svoj doprinos zajednici podupirući takvu momčad i upravo zbog toga odlučili smo iskoristiti prvi susret finskog i hrvatskog hokejaškog tima za poslovne razgovore s hrvatskim poduzetnicima. Vjerujem da ovo neće biti posljednji put da hokej spaja poduzetnike, a na poduzetnicima je da iskoriste ovu priliku i zabiju što više golova na poslovnom planu”, zaključio je Rajakangas. “Hrvatska i Finska već godinama imaju dobru suradnju u području brodogradnje, tako da
osim nastavka suradnje u području specijalizirane male brodogradnje, mogućnosti za suradnju postoje također u šumarstvu, energetici te posebice ICT-u”, rekla je Svjetlana Momčilović iz Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Dodala je kako su moderna infrastruktura, izvrsna prometna povezanost, visokokvalitetna radna snaga te poticajni uvjeti za ulaganja samo neki od razloga za odabir Hrvatske kao ulagačke i poslovne destinacije. “Iako su Hrvatska i Finska dio istog jedinstvenog europskog tržišta, gospodarske odnose ovih dviju zemalja karak-
terizira nerazmjer u vrijednosti robne razmjene. Iako Finska nije tradicionalno hrvatsko tržište, međusobni dobri i prijateljski odnosi te suradnja koju obje zemlje njeguju na svim razinama, dobra su platforma za unapređenje gospodarske suradnje. Upravo ovaj događaj izvrsna je prilika da se dijelu finske poslovne zajednice predstave i približe mogućnosti poslovanja i ulaganja u Hrvatsku”, smatra Svjetlana Momčilović. Na skupu je sudjelovalo više od 40 poduzetnika iz dviju država kojima je predstavljena trenutačna gospodarska situacija u Hrvatskoj, kao i mogućnosti za suradnju, a finska tvrtka Lindström je iznijela svoja iskustva rada na hrvatskom tržištu. Po završetku skupa gospodarstvenici su zajednički otišli na hokejašku utakmicu KHL Medveščak Zagreb - Jokerit Helsinki. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Finske u 2013. godini iznosila je 51,4 milijuna eura, što u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom čini samo 0,21 posto. Hrvatska je 2013. godine uvezla iz Finske robu u vrijednosti od 35,5 milijuna eura, dok je hrvatski izvoz u Finsku iznosio 15,9 milijuna eura. U posljednje dvije godine primjetno je povećanje broja finskih turista u Hrvatskoj.
HRAIS - novi sustav uvoznog carinjenja robe U organizaciji CroatiaPRO odbora i Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, a u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija, 3. prosinca u Velikoj dvorani HGK-Komore Zagreb, Draškovićeva 45, u Zagrebu, u 10 sati održat će se seminar pod nazivom HRAIS – novi sustav uvoznoga carinjenja robe, namijenjen posebice uvoznicima i međunarodnim otpremnicima.
be i gospodarstvenika te uvjetuje elektroničko podnošenje uvoznih carinskih deklaracija. Kao sastavni dio primjene
O temi će govoriti stručnjaci Carinske uprave, stavljajući naglasak na prikaz novog postupka uvoznoga carinjenja robe, odnosno HRAIS sustava koji je u primjeni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a predstavlja potpunu elektroničku komunikaciju između carinske služ-
HRAIS-a bit će pojašnjen i način na koji se odvija komunikacija između carinske službe i gospodarstvenika, način primjene pojednostavljenih postupaka te popunjavanja određenih polja uvozne carinske deklaracije. Između ostalog, bit će istaknute obveze i prava deklaranta od-
Stručnjaci Carinske uprave pojasnit će način na koji se odvija komunikacija između carinske službe i gospodarstvenika
nosno njegova zastupnika u postupku carinjenja robe, kao i mogućnosti i uvjeti temeljem kojih se mogu zahtijevati određeni instituti vezani uz carinjenje robe – izmjena podataka u deklaraciji, poništavanje deklaracije, ispunjavanje uvjeta za puštanje robe i slično. Tvrtke zainteresirane za sudjelovanje mogu se prijaviti putem prijavnice na http://www.hgk.hr/zk/zagreb/seminarhrais-novi-sustav-uvoznoga-carinjenarobe-poziv-za-sudjelovanje, te je dostaviti na e-mail adresu: ifresl@hgk.hr. Za sve dodatne informacije kontakt osobe su Silvija Czeisberger ili Irena Fresl Rendulić, tel. 01/4606 777, HGK-Komora Zagreb, Draškovićeva 45, 10000 Zagreb; faks: 01/4606 803.
enterprise europe
Novi natječaji iz Vinske omotnice Natječaj za zemljišta na području Rovinja Agencija za poljoprivredno zemljište raspisala je sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, 39/13) javni poziv za dodjelu zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Rovinja. Sudionik javnog poziva može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve dospjele obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH i protiv koje se ne vode postupci radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Sudionik javnog poziva ostvaruje pravo prvenstva za zakup za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH na temelju ostvarenog najvišeg zbroja bodova od mogućih 100 bodova: a) Gospodarski program, do 60 bodova b) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem valjano provedenog natječaja, 20 bodova c) visina ponuđene zakupnine, do 20 bodova, proporcionalno u rasponu od početne do dvostruke početne zakupnine
Ako je više osoba izjednačeno po broju bodova i ponuđenoj zakupnini, najpovoljniji ponuditelj utvrđuje se javnim nadmetanjem sukladno Pravilniku o postupku javnog nadmetanja za utvrđivanje najpovoljnijeg ponuditelja na javnom pozivu za dodjelu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za zakup i zakup za ribnjake (Narodne novine, 120/13). Za stručnu pomoć pri ispunjavanju obrazaca Gospodarskog programa poljoprivrednici se mogu obratiti u najbliži ured Savjetodavne službe. Prije ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa predlažemo da se detaljno prouče Upute za ispunjavanje Gospodarskog programa i Uredba o načinu vrednovanja Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Rok za dostavu ponude je do 15. prosinca, a više podataka o natječaju kao i potrebnu dokumentaciju moguće je pronaći na web stranicama Agencije za poljoprivredno zemljište http:// www.zemljiste.mps.hr/novosti/natjecaji/.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je dva javna natječaja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018., i to za mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda te Investicija u vinarije i marketing vina. Podsjetimo, Nacionalni program pomoći sektoru vina petogodišnji je program u kojem je osigurano 57 milijuna eura za razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva iz tzv. europske Vinske omotnice. Cilj ovog programa je povećanje konkurentnosti naših vinara kroz tri mjere u okviru projekata restrukturiranja i konverzije vinograda, izgradnje i opremanja vinarija te marketinga i promocije vina. Za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se prijaviti vinari i vinogradari koji su upisani u Vinogradarski registar. Najmanji iznos potpore je 3000 eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno
Korisniku Agropolu iz Primorsko-goranske županije isplaćeno je 556.000 kuna za ulaganje u izgradnju objekta za bavljenje ruralnim turizmom, uz uređenje pripadajućeg zemljišta i bazena. Realizacijom ovog projekta obogatila se postojeća turistička ponuda, pružanjem uslu-
ga smještaja u naselju Vrh, Općina Vrbnik na Krku. Uz ovu posljednju isplatu, do sada je Agencija za plaćanja isplatila više od 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava unutar mjere 302 IPARD-a.
Nakon dosadašnjih natječaja za sve tri mjere iz Vinske omotnice Agencija za plaćanja do sada je izdala 48 odluka o odobrenju projekata na iznos potpore od 43,4 milijuna kuna te isplatila više od 10 milijuna kuna korisnicima koji su zatražili isplatu predujma kako bi mogli započeti s investicijom. Novim Pravilnikom o provedbi mjere Investicija u vinarije i marketing vina i Pravilnikom o provedbi mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda značajno je olakšana procedura za sve potencijalne prijavitelje. Nove javne natječaje možete pogledati na http://www.apprrr.hr/ objavljena-2-nova-natjecaja-iz-vinskeomotnice-1185.aspx.
Klasteru poljomehanizacije pola milijuna kuna potpore
Isplaćeno 14 milijuna kuna iz IPARD-a za ruralni turizam Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.
o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50 do 80 posto ukupno prihvatljivih troškova.
Stanaru poduzetničkog inkubatora Terra Tehnopolis, Klasteru poljomehanizacije, odobreno je pola milijuna kuna nepovratnih sredstava Poduzetničkog impulsa. Ugovor su potpisali Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, i Željko Erkapić, direktor Klastera poljomehanizacije. Nominirani projekti, koje Ministarstvo poduzetništva i obrta sufinancira uz intenzitet potpore od 75 posto ukupno prihvatljivih troškova, odnose se na ulaganje u nove vješti-
ne i znanja članica Klastera, ulaganje u marketinške aktivnosti u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti Klastera te ulaganje u razvoj i nabavu novih tehnologija koje dovode do unapređenja proizvoda, proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti. Ukupno prihvatljivi troškovi iznose 666.586 kuna, što znači da MINPO sufinancira ove projekte sa 499.939 kuna nepovratnih sredstava. Realizacijom ovih projekata Klaster poljomehanizacije će povećati svoju prepoznatljivost na specijaliziranim međunarodnim sajmovima poljoprivredne mehanizacije i klasterskim konferencijama. Također, međusobnim umrežavanjem i programskom kompatibilnošću, kao i edukacijama iz strateškog planiranja i prodajnih vještina te pribavljanjem i ulaganjem u programsku opremu SolidWorks članice Klastera poljomehanizacije će poboljšati i povećati svoju konkurentsku sposobnost na vrlo zahtjevnom tržištu poljomehanizacije.
www.een.hr
1. prosinca 2014.
4 5
Plastične vrećice
Osiguran opstanak domaćih proizvođača vrećica U izmjeni Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se ograničava potrošnja plastičnih vrećica, hrvatski pregovarači, uz pomoć strukovnih organizacija HGK-a, osigurali su izmjenu definicije vrlo tankih vrećica sa 10 na 15 mikrona što će omogućiti rad domaćim proizvođačima vrećica. Države članice EU-a moći će birati kako će provesti mjere smanjenja, a Hrvatska se obvezala naplaćivati takve vrećice Nakon više od godine dana rada na izmjeni Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC), čijom će se primjenom smanjiti potrošnja plastičnih vrećica, prihvaćen je prijedlog u korist hrvatskoga gospodarstva.
će uvesti obveznu naplatu”, naglasila je Margrete Auken.
Hrvatski pregovarači, uz pomoć strukovnih organizacija Hrvatske gospodarske komore, osigurali su izmjenu definicije vrlo tankih vrećica sa 10 na 15 mikrona što će omogućiti rad domaćim proizvođačima vrećica čija je proizvodnja bila ugrožena prvobitnim prijedlogom. Dobivena je mogućnost da države članice Europske unije biraju kako će provesti mjere smanjenja na nacionalnoj razini - smanjenjem potrošnje ili uvođenjem obvezne naplate. Dosadašnja praksa je pokazala kako se uvođenjem naplate potrošnja vrećica smanjila, pa se Hrvatska obvezala naplaćivati vrećice na svim prodajnim mjestima.
Vijeća Europske unije (COREPER) u Bruxellesu.
Izmjene Direktive i dogovor između Europskog parlamenta i Komisije, kojim će se smanjiti negativni utjecaj plastičnih vrećica na okoliš te osigurati prevencija i učinkovitije korištenje resursa, potvrdili su predstavnici svih država članica EU-a na sastanku Odbora stalnih predstavnika
Ovaj dogovor predstavlja povijesni napredak za rješenje plastičnog otpada kao i smanjenje otpada općenito, istaknula je Margrete Auken, glavna pregovaračica za ovu direktivu te izvjestiteljica Europskog parlamenta. “Ovo je prvi primjer dogovora o obvezujućim mjerama
za sve države članice Unije radi smanjenja otpada. Unatoč balansiranja na ivici rata kao i nerazumijevanju s Europskom komisijom tijekom pregovora, na kraju je ipak postignut dogovor. Države članice morat će poduzeti mjere radi smanjenja potrošnje plastičnih vrećica, no dano im je na izbor kako će to učiniti. One mogu birati hoće li odrediti brojčanu vrijednost potrošnje vrećica po glavi stanovnika ili
Hrvatski pregovarači nisu bili zadovoljni izmjenama Direktive jer plastične vrećice nisu opasne za okoliš nego ga onečišćuju - što je bitna razlika, pa su inzistirali na uspostavu sustava, po primjeru uspješnog sustava prikupljanja i reciklaže PET boca. Gordana Pehnec iz Sektora za industriju HGK-a naglasila je kako je u izradi stava Hrvatske na izmjeni ove direktive važnu ulogu odigrala Hrvatska gospodarska komora lobiranjem i predstavljanjem interesa gospodarstva u kreiranju zakona na nacionalnom i europskom nivou. “Stručna znanja i povezanost sa strukovnim udruženjima na europskoj razini omogućili su pristup informacijama i stručnim studijama što su osigurale jasniji i čvrstiji stav u kojim su se branili interesi domaćega gospodarstva”, izjavila je Gordana Pehnec. “Ovime smo dobili šansu za preživljavanje. Kada bi se preko noći išlo s izmjenom definicije tankih vrećica, mi ne bismo opstali. Ovo je veliki uspjeh za malu Hrvatsku”, kazao je tom prigodom direktor tvrtke Optiplast Danijel Drčić.
Aktualnosti u području primjene TARIC-a U organizaciji CroatiaPRO odbora i Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, a u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija i Komorom Zagreb, pripremljen je seminar pod nazivom Aktualnosti u području primjene TARIC-a, preferencijalnih aranžmana i carinske vrijednosti. Seminar će se održati 9. prosinca u Velikoj dvorani HGK-Komore Zagreb, Draškovićeva 45, Zagreb, s početkom u 10 sati, a namijenjen je izvoznicima, uvoznicima i međunarodnim otpremnicima. U okviru seminara bit će predstavljene novosti i aktualne teme iz nacionalnog i zakonodavstva EU-a, s osvrtom na uče-
stale greške u uvoznim carinskim deklaracijama te na TARIC-deklariranje agrarne komponente pri uvozu i podnošenje dokumenata kojima se dokazuje sastav robe i TARIC-izuzeća od plaćanja antidampinških i kompenzacijskih carina i primjene sniženih stopa. Također, bit će pojašnjena i pitanja nepreferencijalnog podrijetla robe u kontekstu antidampinških i kompenzacijskih mjera; nove mogućnosti u primjeni preferencijala s određenim trećim zemljama pri uvozu i izvozu; izmjene u pogledu carinske vrijednosti voća i povrća pri uvozu te porezne osnovice kod uvoza. Inače, TARICintegrirana tarifa EU-a pokriva zahtjeve zajedničke carinske tarife, vanjsko-trgovinske statistike, poljoprivredne, trgovin-
ske i drugih politika koje se primjenjuju u trgovini s trećim zemljama. Sudjelovanje na seminaru je bez naknade, a prijaviti se možete putem priloženog prijavnog obrasca do najkasnije 5. prosinca na e-adresu: ifresl@hgk.hr. Kontakt osobe u HGK-Komori Zagreb za prijavu sudjelovanja su Silvija Czeisberger i Irena Fresl Rendulić, tel. 01/4606 777. Zbog ograničenog broja mjesta tvrtke mogu prijaviti sudjelovanje samo jednog predstavnika, a sudionike će se registrirati prema redoslijedu zaprimanja prijavnica. Sukladno interesu, u dogovoru s Carinskom upravom organizirat će se dodatni seminar, o čemu će zainteresirani biti pravodobno obaviješteni.
enterprise europe
EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.
Izrada tehničke dokumentacije Zračna luka Dubrovnik traži nabavu usluge izrade tehničke dokumentacije za projekt. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zračna luka Dubrovnik d.o.o., 63145279942, Dobrota 24, Služba za kontakt: Pravno kadrovska služba, Na pažnju Ivana Dominis Franquelli, 20213 Čilipi, ivana.dominis@airport-dubrovnik.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+005-0054037. Gorivo Ponikve voda, Krk, traži nabavu goriva. Natječaj je otvoren do 12. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ponikve voda d.o.o., 64125437677, Vršanska 14, Služba nabave, Marinko Pavlić, 51500 Krk. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/
DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0054055.
Servis i održavanje opreme KBC Split traži nabavu usluge održavanja i servisa opreme Siemens. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Na pažnju Marijana Medi, 21000 Split, kbcnabava@kbsplit.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm. aspx?Oznak aDokumenta=2014%2 fS+002-0054093. Mobilne usluge HZMO traži nabavu javnih govornih usluga i jedinstvene VPN mreže te prijenosa podataka za potrebe Zavoda. Natječaj je otvoren do 31. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 84397956623, Antuna Mihanovića 3, Ured za nabavu, Odjel za informacijsko-komunikacijske sustave, Odjel za održavanje, zaštitu na radu i opće poslove, Zdenko Prgomet, Željko Cvenić, Nikola Markovinović, 10000 Za-
greb, zdenko.prgomet@mirovinsko. hr, zeljko.cvenic@mirovinsko.hr, nikola.markovinovic@mirovinsko.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0053716. Sigurna soba MUP traži nabavu sigurne sobe. Natječaj je otvoren do 23. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Sektor za nabavu Ilica 335, 10000 Zagreb, Ivica Harapin, 10000 Zagreb, iharapin@mup.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+017-0053912. Terenska vozila JUPP Medvednica traži nabavu automobila s pogonom na sva četiri kotača. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova Park prirode Medvednica, 59832224817, Bliznec bb, Služba prav-
nih, općih i zajedničkih poslova, Kristijan Arbanas, 10000 Zagreb, tajnistvo@ppmedvednica.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+002-0054106. Sustavi tehničke zaštite Fina traži nabavu sustava tehničke zaštite. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Blaženka Pađen, 10000 Zagreb. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0054019.
POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.
Tvrtka traži dobavljača kože i metalnih dijelova za izradu torbi (BRPL20141103001) Poljska tvrtka, proizvođač unikatnih ručno rađenih torbi, traži dobavljača kože u različitim bojama i teksturama, kao i metalnih dijelova koji se mogu koristiti u proizvodnom procesu. Tvrtka u svom proizvodnom asortimanu ima kožne torbe, ručne torbice, ruksake, putne torbe kao i ostale proizvode izrađene od visokokvalitetne prirodne kože. Svi proizvodi su ručni rad. Komercijalizacija zdravstvenih i medicinskih tehnologija (BRES20141023001) Španjolska tvrtka specijalizirana za procjenu i komercijalizaciju zdravstvenih i medicinskih tehnologija i patenata nudi usluge komercijalizacije međunarod-
nim tvrtkama koje žele predstaviti svoje vrhunske zdravstvene ili medicinske proizvode u Španjolskoj. Tvrtka je već procijenila i komercijalizirala široku paletu inovativnih tehnologija i patenata u različitim zdravstvenim područjima, kao što su kirurgija, mikrokirurgija, medicinska simulacija, lijekovi, kao i metode učenja i usavršavanja.
Proizvodnja odjeće za biciklističku industriju (BRUK20141106001)
Britanska tvrtka, koja prodaje biciklističku odjeću i ostale dodatke za bicikliste, traži proizvođača s kojim bi razvila novu liniju odjeće za biciklističku industriju. Važno je da potencijalni partner već ima iskustva u proizvodnji biciklističke odjeće. Tvrtka dizajnira i proizvodi raznoliku paletu odjeće za bicikliste – majice kratkih rukava, majice s kapuljačom, dresove, kratke hlače i kape.
Prirodna kozmetika (BOIT20141113002) Tvrtka sa sjedištem u Umbriji, osnovana 2013. godine, proizvođač prirodne kozmetike, parfema i kozmetike izrađene od ekstra djevičanskog maslinovog ulja, nedavno je pokrenula svoju liniju proizvoda. Tvrtka traži distributere i partnere za pozicioniranje i promociju kvalitete svoje kozmetičke linije.
Traže se proizvođači kemikalija (BRUK20141007003) Britanska tvrtka razvila je revolucionarni sustav za dezinfekciju površina. Traži tvrtke koje proizvode kemikalije i imaju sposobnost miješanja praha i pakiranja njihovih proizvoda. Proizvod je pakiran u pojedinačnim vrećicama koje se zajedno s proizvodom rastope kada se stave u toplu vodu.
Distribucija računalnih uređaja na poljskom tržištu (BRPL20141006001) Poljski distributer računalnih komponenti i perifernih uređaja zainteresiran je za pronalaženje novih računalnih uređaja (hardvera) za daljnju distribuciju na poljskom tržištu. Tvrtka nudi usluge trgovačkog posredništva (na regionalnoj ili nacionalnoj razini) stranom proizvođaču hardvera.
Pekarski proizvodi i slastice (BORO20141112002) Rumunjski proizvođač prehrambenih proizvoda traži distributere za svoje proizvode na europskim tržištima. Glavna djelatnost tvrtke je proizvodnja pekarskih proizvoda i slastica, kao što su kroasani, štrudle, grickalice... Nakon posljednje tehnološke nadogradnje, tvrtka je u mogućnosti proizvesti pet milijuna kroasana mjesečno.
Distribucija celuloze, papira i ljepila na rumunjskom tržištu (BRRO20130926001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za distribuciju celuloze, papira i različitih vrsta ljepila, nudi usluge distribucije dobavljačima ove vrste proizvoda. Tvrtka ima 12 godina iskustva u distribuciji proizvoda za kućanstvo te nudi usluge distribucije proizvođačima celuloze, papira (papir za zamatanje i A4 papir za pisanje) i ljepila.
Distribucija građevinskog materijala na poljskom tržištu (BRPL20140807001) Poljska tvrtka sa sjedištem u Lublinu, specijalizirana za uvoz i izvoz šperploča i iverica koje se koriste u proizvodnji namještaja i građevinskom sektoru, traži proizvođače šperploča i iverica u inozemstvu kako bi te proizvode distribuirali na poljskom tržištu.
www.een.hr
1. prosinca 2014.
6 7
RAPEX izvješće RAPEX izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf. Automobili Nissan, modeli Altima, Pathfinder, Leaf, Sentra, NV 200, proizvedeni 2013. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer suvozački zračni jastuk nije podešen za odraslu osobu. (slika 1,2) Motocikli Honda, modeli NSS300 Forza, MSX125 i SH Mode, proizvedeni 2013. i 2014. godine. Proizvod može imati neispravnu pumpu goriva. (slika 3,4)
1
2
4
5
Plastična patka, brend JAC, model C727. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi igračke mogu otpasti i biti inhalirani ili progutani, a proizvod sadrži i ftalate. (slika 5) Punjač za baterije, brend Sonmy, model M-106. Proizvod predstavlja rizik za
3
6
7
korištenje jer izolacija na električnom kablu nije dovoljna, kao ni razmak između polova, pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 6) Igračka puzzle, nepoznatog brenda, oznake Eve puzzle mat. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male
8 dijelove koje djeca mogu inhalirati ili progutati. (slika 7) Dječja igračka - plastična lutka, brend Samefa, modeli Mermaid i Mini Mermaid. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer sadrže ftalate. (slika 8)
Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.
nologija bi već trebala biti testirana te u mogućnosti da isključi manualni rad u svim fazama. Tvrtka je u potrazi za partnerima za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći ili, u slučaju da tehnologija nije u potpunosti razvijena, za ugovor o tehničkoj suradnji.
Tehnologija za pretvaranje energije valova u električnu energiju (TRIE20140618001) • Irska tvrtka traži tehnologiju koja će omogućiti pretvorbu energije valova u električnu energiju za napajanje navigacijskih plutača ili plutača sa senzorima za skupljanje različitih podataka 2 - 4m u promjeru. Razvoj bioloških organizama za kontrolu gljiva (Biological Control Organisms – BCOs) (TRES20140707001) • Španjolska tvrtka usmjerena na razvoj i primjenu alternativnih pesticida je u potrazi za ekspertima u industrijskoj proizvodnji mikroorganizama i organizama u bioreaktorima. Mikroorganizmi će se primijeniti za razvoj bioloških i mikrobioloških aplikacija kao alternativa kemijskim. Tvrtka je u potrazi za velikim dobavljačem s kojim bi potpisali ugovor o proizvodnji. Bioaktivne prirodne tvari iz biljnih ekstrakata protiv metaboličkog sindroma i za bolje mentalno zdravlje (TRDE20140917001) • Njemačka biotehnološka tvrtka je u potrazi za novim bioaktivnim spojevima biljnog podrijetla kako bi zajedno razvili i/ili licencirali bioaktivne dodatke prehrani za poboljšanje
metaboličkog i mentalnog zdravlja. Tvrtka je u potrazi za partnerima iz znanstveno istraživačkog sektora te biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama s kojima bi zajednički razvijali proizvod. Solarni pogon za crpljenje podzemnih voda i rješavanje javne rasvjete za poljoprivredne i gradske sredine (TRUK20140912002) • Tvrtka iz Velike Britanije bavi se strateškim i tehničkim savjetovanjem malih i srednjih poduzeća i ima niz projekata u Indiji i na drugim tržištima u razvoju koja zahtijevaju solarni pogon za crpljenje podzemnih voda kao i rješavanje javne rasvjete, a sve s konačnim ciljem poboljšanja uvjeta života i proizvodnje (npr. proizvodnja hrane, sigurnost građana...). Traže se potencijalni partneri s tehnologijom za rješavanje tih
zahtjeva kako bi sklopili ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom ulaganju. Solarno termalni sustav grijanja (TRIL20131007001) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju za izvedbu solarno termalnog sustava za grijanje velikih razmjera. U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti odmah spremna za finalnu implementaciju po sistemu ključ u ruke. Traži se djelomično ili potpuno automatizirana tehnologija obrade hrane za proizvodnju punjenih mesnih rola (TRLV20140708001) • Tvrtka iz Latvije s djelatnošću u prehrambenom sektoru je u potrazi za polu ili potpuno automatskom tehnologijom za preradu mesa u proizvodnji punjenih mesnih rola. Teh-
Traži se napredna tehnologija za emanaciju pare, plina i mirisa u atmosferi po konstantnoj stopi za vrijeme trajanja proizvoda (TRUK20140924 001) • UK tvrtka traži uređaj za pasivnu (bez napajanja) difuziju/emanaciju organskih para, mirisa, hlapljivih materijala s podloga (gelovi, plastike, Wick) ili kroz membrane. Sustav bi trebao omogućiti difuziju (emanaciju) koja je konzistentna u intenzitetu i sastavu tijekom dugog vremenskog razdoblja (mjesec do dva). Za partnera traže tvrtku ili fakultet za sklapanje ugovora o licenci ili ugovora o tehničkoj suradnji ili proizvodnji. Traži se računalno upravljani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete proizvoda namijenjen za petoslojne polietilenske folije (TRPL20140915001) • Poljska tvrtka inače specijalizirana za proizvodnju jednoslojne polietilenske folije traži računalno kontrolirani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete petoslojne polietilenske folije. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje licencnog ugovora.
enterprise europe
1. prosinca 2014.
8
Internacionalizacija poslovanja U skladu s europskim i nacionalnim strategijama i temeljnim zadaćama Županijska komora Krapina uz pomoć predstavništva HGK-a u Bruxellesu te u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom i Europskom poduzetničkom mrežom organizira konferenciju Internacionalizacija poslovanja koja će se održati 1. prosinca u Termama Tuhelj. Konferencija je namijenjena tvrtkama Hrvatske i regije s ciljem upoznavanja poduzetnika s europskim i nacionalnim mjerama pomoći internacionalizaciji poslovanja i podrške izvozu. Uz predstavnike Vlade i ministarstava Republike Hrvatske, konferenciji će prisustvovati govornici iz Europske komisije, Eurochambresa te predstavništva vlade Katalonije iz Bruxellesa. Na konfe-
renciji će biti riječi o konkretnim dostupnim programima i mogućnostima tvrtki u procesu internacionalizacije na nacionalnoj, europskoj i svjetskoj razini. Nakon završetka konferencije predviđeni su poslovni susreti sudionika i razgovor s predavačima. Radni jezici konferencije su hrvatski i engleski uz osigurano simultano prevođenje. Konferencija je besplatna za članice HGK-a. Nacrt programa konferencije se nalazi na http://www.een.hr/hr/ vijesti/poziv-na-konferenciju-internacionalizacija-poslovanja-terme-tuhelj-1-12-2014-/582/, a za sve dodatne informacije možete se javiti na: Krunoslav Golub, tel. 049/371 885, e-mail: kgolub@hgk.hr.
Energy days, Graz HGK-Komora Zagreb i Europska poduzetnička mreža Hrvatske kao suorganizatori, u suradnji s ICS-om Internationalisierungscenter Steiermark i EEN-om, pripremaju B2B poslovne razgovore koji će se 15. siječnja 2015. u okviru 31. sajma Häuslbauermesse 2015 (15.-18. siječnja) održati u Grazu, Austrija, od 14 do 18 sati (Stadthalle Graz, Messeplatz 1). Glavna tematska područja poslovnih razgovora su: solarne/fotonaponske tehnologije; izolacija; grijanje/hlađenje/ventilacija; rekupera-
cija topline; biomasa; pročišćavanje otpadnih voda/upravljanje. Rok za prijavu je 9. siječnja, a za odabir partnera 13. siječnja 2015. Prijavu je moguće obaviti putem poveznice: http://www.b2match.eu/ energydaysgraz2015. Službeni jezik je engleski. Za sudjelovanje na poslovnim razgovorima nema plaćanja naknade! Ulaz na sajam za sudionike Energy Daya 2015 je također besplatan. Inače, na susretu Energy Days Graz 2014 sudjelovalo je više od 120 tvrtki i istraživačkih institucija iz 17 zemalja, a poduzetnicima je to bila i prili-
ka da kroz razgovor s potencijalnim partnerima predstave svoj know-how, tehnologiju i proizvode. Kontakt osobe u HGK-Komori Zagreb su Silvija Czeisberger i Anita Šajković; tel. 01/4606 777; email: sczeisberger@hgk.hr i asajkovic@ hgk.hr, a u HGK-Europskoj poduzetničkoj mreži kontakt osoba je Jelena Ravlić, tel. 01/4561 763; e-mail: jravlic@hgk.hr. Radi daljnje koordinacije mole se poduzetnici koji se prijave za poslovne B2B razgovore da na jednu od navedenih e-adresa pošalju povratnu informaciju.
Inovaloca - radionice psihološke potpore U četvrtak 4. prosinca Tehnološki park Varaždin nastavlja s posljednjim ciklusom radionica u sklopu projekta Inovaloca financiranog iz Operativnog programa Europske teritorijalne suradnje Slovenija-Hrvatska 2007.-2013. Riječ je o radionicama psihološke potpore kojima je cilj unaprijediti vještine verbalne i neverbalne komunikacije te nenasilnog rješavanja sukoba. Također, predstavit će se i relaksacijske tehnike za lakše prevladavanje stresa i trauma kao i tehnike predstavljanja i traženja posla. Šest radionica psihološke potpore održat će diplomirani defektolog, socijalni pedagog i psi-
hoterapeut Nebojša Buđanovac, vanjski suradnik Centra za socijalnu skrb te voditelj tima za psihosocijalnu pomoć u kriznim intervencijama Crvenog križa Varaždinske županije. Početak radionica predviđen je u 10 sati na adresi Tehnološkog parka Varaždn, Zagrebačka 89. Radionice su besplatne i otvorene za širu javnost, no prednost u odabiru polaznika imat će nezaposlene osobe iz Varaždinske županije. Broj polaznika je ograničen (do 15), a svi zainteresirani mogu se javiti na mail emilija. skocibusic@tp-vz.hr. Kriterij za izbor polaznika bit će redoslijed zaprimanja prijava.
Planirani raspored radionica: 4. prosinca: Verbalna i neverbalna komunikacija 5. prosinca: Nenasilno rješavanje sukoba i asertivno ponašanje 11. prosinca: Životne samoobrane i istine 12. prosinca: Stres, trauma i tehnike relaksacije 18. prosinca: Životni scenariji i komunikacijski obrasci 19. prosinca: Tehnike predstavljanja i traženja posla
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 1. prosinca - Internacionalizacija poslovanja,Tuhelj, Hrvatska 2. prosinca - Mobilis 2014, budućnost mobilnosti, brokerage, Strasbourg, Francuska 4. prosinca - Info dan EU projekta FRACTALS, Zagreb, Hrvatska 5. prosinca - Smart Cities H2020, Brokerage, Istanbul, Turska
15. siječnja - EEC 2015 - Energy Efficient Construction, brokerage, Graz, Austrija 25. siječnja - EU Fashion 3.0 @ Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 26.-30. siječnja - Nanotech Japan Cluster Mission 2015, Tokio, Japan
Kako prijaviti EU projekt U HGK-Županijskoj komori Split 2. prosinca održat će se seminar EU fondovi: Kako uspješno napisati i prijaviti EU projekt u turizmu i poljoprivredi. Seminar organizira tvrtka EURHO consulting iz Osijeka u suradnji sa ŽK-om Split, a namijenjen je svima koji se žele osposobiti za pripremu i provođenje projekata financiranih iz EU fondova iz sektora turizma i poljoprivrede. Cilj ovog praktičnog treninga je naučiti polaznike kako pripremiti projektni prijedlog i proračun projekta za turizam i poljoprivredu te ih pripremiti za sudjelovanje na nadolazećim natječajima. Cijena seminara iznosi 690 kuna po osobi. Na cijenu se ne obračunava PDV. Predviđeno trajanje seminara je od 9 do 16 sati, a po njegovu završetku polaznici će dobiti Uvjerenje o pohađanju. Više informacija na linku http://eurhoconsulting.hr/seminari/eufondovi-turizam-i-poljoprivreda/, te na tel. 031/374 071 ili 098/798 668. Prijave se šalju na email: info@eurhoconsulting.hr ili na fax. 031/374 071. Kontakt osoba u ŽK-u Split: Ivona Lučić, Odsjek za međunarodne odnose, tel. 021/321 141.
Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori
Ksenija Vukman, voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica d.o.o, Orahovica
Neven Maštruko, direktor tvrtke ProVersa poslovne usluge d.o.o., Zadar
Ivan Birkić, član Uprave tvrtke Adria octopus d.o.o., Biograd na moru
Komunikacija s ministarstvima
Nezamjenjiva uloga u udruživanju
Pomoć kod povlačenja europskog novca
Kao član Uprave naše tvrtke, kako izravno tako i putem informacija dobivenih od čitava niza naših klijenata, mogu dosadašnji rad HGK-a (i to prvenstveno ŽK-a Zadar) ocijeniti uglavnom pozitivnim i korisnim. Komora je bila na raspolaganju članovima (i ne samo članovima) upoznajući ih i educirajući ih na raznim područjima (nove tehnologije, organiziranje poslovanja i upravljanja, zaštita na radu, primjena novih propisa te mogućnost izjašnjavanja na prijedloge tih propisa...), ali kao najveću korist vidim angažman Komore u ostvarivanju dobrih kontakata lokalnih poduzetnika s HBOR-om, prvenstveno u realizaciji SAPARD i IPARD programa financiranja. Isti su kontakti u dobroj mjeri rezultirali uspješnim financiranjem pokretanja ili unapređenja gospodarskih poduhvata na području Zadarske županije, i to poglavito na području proizvodnje i poljoprivrede/ribarstva. Pored navedenog, Komora je odigrala nezamjenjivu ulogu moderatora i kohezijskog faktora u udruživanju gospodarskih subjekata u potrebna strukovna udruženja. Isto tako, nekim našim klijentima bili su od velike pomoći sajmovi na kojima su u organizaciji HGKa prisustvovali ili sudjelovali, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Pri tome je važno istaknuti ne samo organizaciju odlaska i putovanja, već i pomoć u komunikaciji s drugim sudionicima i posjetiteljima tijekom održavanja sajmova.
Institucije koje nas prate utječu na naše poslovanje. To uključuje i Hrvatsku gospodarsku komoru i Hrvatsku obrtničku komoru. I one mogu znatno utjecati na ono što nas čeka. Mi članovi HGK-a znamo da nam je na usluzi, stvara nam podloge, organizira nas na razini Europe, na različitim tržištima, organizira nam sastanke i ima strašnu logistiku. Zato ne moramo trošiti vrijeme i svoj novac, osim tih malih mjesečnih članarina koje iznose, vjerovali ili ne, 42 kune. Novi zaokret u europskoj politici donosi uredba 508 Europske komisije koja nam osigurava alokacije za 252 milijuna eura, uvećano za 25 posto iz državnih sredstava, kojima mi možemo raspolagati prema svojim potrebama. Tu ima prostora upravo za Komoru jer ribari ne znaju pripremati natječaje i povlačiti sredstva. Tu će oni imati ogroman problem, a mi nemamo agencije na terenu koje će odraditi taj posao, osim Komore koja ima iskustva u tome, kao i educirane ljude. Bez tog kadra ne možemo opstati, a ta sredstva nećemo moći povući. Dali smo inicijativu da komore urede unutar kuće na regionalnoj razini da ribari mogu povući novac po mjerama za koje smo se odlučili. Alokacija ne znači da smo mi dobili taj novac nego samo da nam je na raspolaganju, a mi ga trebamo zaslužiti. Za to trebamo izdraditi papirologiju, a da bismo to napravili, treba nam netko pomoći. A tu pomoć upravo vidimo u Komori, koja nam nije od male, već od vrlo velike pomoći. Ako Komore ne bude, bit ćemo u strašnim problemima.
Zadovoljni smo uslugama Komore koja je uvijek bila spona između nas i ministarstava. Na vrijeme smo dobivali informacije i pratili smo zakone. Preko Komore imamo i kompletan servis prema Europskoj komisiji i brže smo dobivali povratna mišljenja od njih. Podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede trebalo za svoje analize također su se prikupljali preko Komore i naših udruženja u njoj. Očekujemo da Komora i u budućnosti funkcionira kao što je funkcionirala do sada. Milivoj Peruzović, vlasnik tvrtke Adria Winch d.o.o., Split
Potrebna nam je ovako ustrojena, snažna i politički neovisna Komora Adria Winch godinama je prisutna na tržištima diljem svijeta, svoje proizvode izvozimo u razne zemlje kao što su: Norveška, Ruska Federacija, Njemačka, Kanada, Rumunjska, Indonezija, Italija, Ukrajina, Vijetnam... Ovako izrazita internacionalizacija poslovanja (više od 95 posto izvoza) ne bi bila moguća bez potpore HGK-a koju smo dobili, i još dobivamo nastupajući na brojnim, važnim međunarodnim sajmovima u organizaciji HGK-a. Konkretno, zadnji sajam na kojem smo izlagali organizirao je HGK - SMM 2014 Hamburg. Tvrtka Adria Winch je više puta iskazala zadovoljstvo Komorinom organizacijom sajmova, ali koristim ovu priliku još jednom iskazati naše zadovoljstvo. Isto tako, Adria Winch koristila je usluge sektora za industriju za pojedine zemlje i područja, kada su nam bile potrebne informacije o viznom režimu, komunikacija s konzularnim uredima te sve ostalo što je bilo potrebno za što bolju pripremu putovanja te poslovnih sastanaka. Za pojedine zemlje Republika Hrvatska kao članica EU-a ima pravo na VISA on arrival sistem. Međutim, zemlja u koju se putovalo nije bila upoznata s time, pa smo preko HGK-a to zatražili i to ostvarili preko Ministarstva vanjskih poslova. Mišljenja smo da nam je potrebna ovako ustrojena, snažna i politički neovisna Komora. Ivor Gredelj, osnivač i direktor tvrtke Itagis d.o.o., Bjelovar
Velika korist za početnike Meni kao poduzetniku početniku Hrvatska gospodarska komora može pomoći raznim edukacijskim seminarima, kao i u spajanju i pronalasku inozemnih partnera. Zatrebam li informacije o europskom tržištu ili drugim tržištima, znam da ih tamo mogu naći. HGK provodi različite ankete, vodi statistiku, analize i stalno me upoznaje sa zakonskim promjenama.
Alma Mekić Ćerdić, predsjednica Uprave tvrtke Erste Factoring d.o.o., Zagreb
Stručna, administrativna i logistička podrška Kroz Udruženje faktoring društava HGK-a, faktoring društva utjecala su na kreiranje Zakona o faktoringu koji je od posebne važnosti za naše poslovanje i budućnost faktoringa kao djelatnosti. Suradnja s regulatorom (Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga) nastavljena je i na izradi pravilnika koji se trebaju donijeti temeljem Zakona o faktoringu. Kako bismo prezentirali važnost faktoringa za unapređenje likvidnosti malog i srednjeg poduzetništva, u suradnji s EBRD-om, u Hrvatskoj gospodarskoj komori početkom studenog ove godine organizirali smo prezentaciju koja je bila dobro medijski popraćena. U procesu zastupanja i promoviranja naših interesa, Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a pruža nam svu potrebnu stručnu, administrativnu i logističku podršku. Pored toga, redovito nas informira o zakonima koji su u javnoj raspravi te nam daje mogućnost da iznesemo svoje stavove, šalje nam obavijesti i organizira seminare na temu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i slično. Za 2015. godinu planiramo, u HGK-u i uz podršku HGK-a, održati nekoliko događanja u cilju promoviranja faktoringa kao načina financiranja poslovanja te vjerujem da ćemo svoje planove i realizirati.
Tomislav Babić, direktor tvrtke Elpos d.o.o., Požega
Pomoć u ostvarivanju poslovnih projekata Naša uspješna suradnja s HGK-om datira još iz 2009. kada smo na njihov poticaj sudjelovali na natječaju HAMAG-a za nabavu bespovratnih sredstava za kupnju mjerne opreme i certifikaciju prema normi ISO 9001. Suradnja s Komorom nam je tada jako pomogla jer nismo bili verzirani za takve poslove i uz njihovu veliku pomoć dobili smo sredstva i realizirali oba projekta. U sljedećim godinama smo prošli na još tri natječaja ukupne vrijednosti oko 600.000 kuna i tada nam je HGK bio od velike pomoći. Komora nas stalno informira o natječajima i organizira niz seminara i edukacija u svojim prostorima u Požegi. Osim toga dvorana HGK-a često služi i stručnim udrugama naše županije za predavanja, pa možemo reći da svi gospodarski subjekti u požeškom kraju imaju velike koristi od tog prostora. Trenutno smo i partneri na jednom projektu koji se zove Obrazovanje za poduzetništvo i na njemu se nadamo pozitivnom rezultatu. Vjerujem da HGK ovako kako je sada posložen koristi nama u gospodarstvu, te očekujem nastavak suradnje.
Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Mario Bobanac, direktor tvrtke Zanatpromet trgovina d.o.o., Virovitica
S Komorom lakše do velikih trgovačkih lanaca Vezano uz predložene promjene zakona o HGK-u, smatram da Komora u ovom obliku dobro zastupa naše i stavove malih i srednjih poduzetnika. Kroz HGK na županijskoj razini i unutar Vijeća za trgovinu možemo artikulirati svoje interese i iznositi svoje prijedloge na donošenje propisa koji se tiču nas malih poduzetnika. A zajedničkom edukacijom i udruživanjem jači smo u komunikaciji s većim trgovačkim lancima. Igor Koprivica, direktor tvrtke Progen d.o.o., Dubrovnik
Oslonac u poslovanju Udruženje poslovanja nekretninama pri HGKu nama agentima već godinama predstavlja važan oslonac u poslovanju. U vrijeme kada naša poslovna djelatnost još nije bila uređena zakonom, u etici svakodnevnog poslovanja, cjenicima usluga i obvezama prema klijentima oslanjali smo se na etički kodeks i smjernice poslovanja koje je donijelo udruženje. Nakon toga, udruženje je imalo važnu ulogu u oblikovanju i donošenju zakonskog okvira naše struke, koji je unatoč svojim brojnim nedostacima i nelogičnostima bio kakav-takav pomak nabolje. Danas se preko udruženja nastavlja pravna bitka za bolje zakonsko uređenje ove djelatnosti i veću zakonsku zaštitu nas agenata. Posebno su korisni redoviti strukovni forumi na kojima se imamo priliku upoznati s aktualnim pravnim i drugim pitanjima vezanima uz našu djelatnost te družiti se i razmjenjivati iskustva s kolegama iz cijele Hrvatske. Smatram kako strukovno udruženje i sama Komora svakako trebaju nastaviti s radom i, štoviše, kako bi zakonodavac trebao imati više sluha za sugestije koje preko ovakve strukovne grupe dobiva izravno s terena. Domagoj Stilinović, vlasnik i direktor tvrtke Ad Arma d.o.o., Pitomača
Kroz Komoru do praktičnih znanja Naša tvrtka postoji već 12 godina kao agencija za posredovanje u prometu nekretninama te grafički studio i tiskara. Surađujemo s Hrvatskom gospodarskom komorom već niz godina i zadovoljni smo jer nam je Komora pomogla u brendiranju nekih naših proizvoda kao i plasmanu naše robe. Posebno smo zadovoljni praktičnim radionicama koje smo imali u Županijskoj komori u Virovitici gdje smo dobili inpute koji su nam pomogli u daljnjem radu. Naknada, odnosno članarina za Komoru predstavlja simbolični iznos, posebice ako se uspoređuje s izdacima koji su daleko veći, tako da je u našem poslovanju ona zanemariva.
Marcel Medak, ravnatelj Daruvarskih toplica, Daruvar
Iako javne ustanove ne plaćaju članarinu, spremni smo plaćati s obzirom na ono što dobivamo Imamo vrlo pozitivna iskustva u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom. Ona nam je pomogla u mnogo slučajeva, između ostaloga, na inicijativu HGK-a smo prvi napravili kategorizaciju smještaja koje je Ministarstvo turizma prihvatilo. To je samo jedan od segmenata suradnje koja se realizirala kroz Zajednicu za zdravstveni turizam. Zajednica je povezivala sve bitne faktore za rješavanje situacije u kojoj se nalazimo i potencijale zdravstvenog turizma. Po meni je taj segment turizma od nacionalnog interesa jer samo to područje može riješiti problem sezonalnosti turizma na način da se postojeće ustanove stave u prvi plan, pogotovo u fokusu kontinentalnog turizma. Takve institucije su one koje u svojim destinacijama moraju pokrenuti razvoj kontinentalnog turizma. Mi kao javna ustanova ne plaćamo članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori jer to nismo obvezni, no smatram da smo spremni na taj mali trošak. To je mali segment koji ne bi trebao predstavljati problem nikome, posebice u svjetlu onoga što se time dobiva zauzvrat od Hrvatske gospodarske komore.
Slavko Raknić, vlasnik tvrtke Doni d.o.o., Gudovec
Servis i za poljoprivrednike Mi se bavimo komercijalnim ratarstvom i tovom svinja i obrađujemo oko stotinjak jutara zemlje. Imamo nešto uljarica i žitarica te dio kukuruza, a u turnusu imamo oko 2000 komada svinja. Kroz godinu prođu tri turnusa i proizvodimo za poznatog kupca oko 6000 tovljenika godišnje. Proizvodnju imamo u starom objektu kapaciteta 500 komada i u novom objektu sagrađenom iz operativnog programa od 1500 komada. Nova farma je napravljena prije pet godina i dobro radi. Amortiziramo troškove i unatoč teškom vremenu uspješno zatvaramo financijsku konstrukciju. Upravo u tom projektu nove farme ostavljeno je mjesto za još jednu farmu koja bi bila osigurač za infrastrukturne potrebe. Izgradnjom druge farme i izgradnjom objekta za preradu žitarica i njeno sušenje zaokružit ćemo proizvodnju na istom mjestu. Razmišljamo o novim fondovima, a Hrvatska gospodarska komora posljednjih se godina značajno aktivirala u pomoći našim projektima. Prije smo imali samo par seminara i nekoliko domjenaka, sada je to puno drugačije - kvalitetnije se radi, sastanci i edukacije su učinkovitiji. Pohvaljujem rad posebice sektora za poljoprivredu pomoću kojeg lako dolazimo do dobrih informacija. Ako se ovako nastavi, korist Komore će biti još veća i ona će postat pravi servis za poljoprivrednike. Vjerujem da će ovi mladi novi i stručni ljudi koji tu rade dati svoj obol da poboljšamo svoj rad i dignemo ga na višu razinu.
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Dubravka Šenjug, direktorica i suvlasnica tvrtke MDM d.o.o., Virovitica
Kroz HGK smo poboljšali svoju branšu Osnovani smo 1991. godine i od tada samo članica Hrvatske gospodarske komore. Imamo 15 zaposlenih. S obzirom na kritičnu gospodarsku situaciju koja traje zadnjih pet-šest godina morali smo smanjiti broj zaposlenih, prije smo ih imali 25. Bavimo se veleprodajom, trgovinom i međunarodnim otpremništvom. Od samih početaka sam predsjednica Grupacije međunarodnih otpremnika, HGK–Županijske komore Virovitica. Smatram da smo kroz djelatnost Komore poboljšali otpremničke djelatnosti na svom području. Osigurali smo inspekcijske službe koje su potrebne za carinjenje roba i na taj način pomogli cijelom gospodarstvu koje je vezano za uvozno-izvozne poslove u našoj regiji. Do sada smo dosta koristili usluge HGK-a i mislimo da su benefiti jednog ovakvog udruženja gospodarskih čimbenika dobri i veliki te da na taj način treba nastaviti i dalje.
Rudo Mihalinec, vlasnik tvrtke Kaptol Cargo d.o.o., Zagreb
Članarina ne smije biti prijetnja za gašenje Komore Moja iskustva s Hrvatskom gospodarskom komorom su izuzetno dobra. To je mjesto gdje sam dobio jako puno informacija, a informacije i jesu to što se traži od HGK-a, jer HGK vam neće dati kruha ili vina niti nešto za jesti i piti, niti će vam dati posao, ali ćete dobiti najaktualnije informacije. Tu su moja iskustva izuzetno pozitivna. Još nešto želim naglasiti: HGK su prije 160 godina osnovali svi gospodarstvenici iz Hrvatske, te stoga Komora ne smije biti talac jednog čovjeka ili njih nekolicine, da se zbog njega prijeti njenim ukidanjem. Jer ako se želi ukinuti članarina za 90 posto članova, a male tvrtke čine većinu u HGK-u i doprinose 80 posto prihoda Komore, ta članarina je veoma mala - to je nekih 42 kune mjesečno. To ne predstavlja teret ni onim najmanjima da bi bio razlog ukidanja, odnosno prijetnji da se HGK treba ugasiti. Također, Komora je mjesto gdje se svi gospodarstvenici mogu naći. S druge strane, Komora se mora iznutra otvoriti, mora se promijeniti, otvoriti svojim članicama i pružati im više informacija koje bi trebale biti dostupne što širem članstvu. Tako bi i članstvo znalo za što plaća tih 42 kune, odnosno da ima koristi od tih 42 kune. Josip Keres, osnivač i direktor tvrtke Crotex d.o.o., Bjelovar
Želimo dalje surađivati Suradnja sa HGK-om me u potpunosti zadovoljava. Obavještavaju me o sajmovima na kojima nam pružaju određenu podršku i materijalnu pomoć. I dalje nas zanima suradnja s Komorom i od nje ćemo i dalje imati koristi.
PREDSTAVLJAMO 15
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( više od 70 vrsta piva ( 2 osobe nudi se u O'Hari
volontiraju u Udruzi
Pizzerija O’Hara, Zagreb
Udruga park kreativnih čuda, Zagreb
Čarolije iz krušne peći
Haj’mo u Ročkas Danas kad se djeca, ali i odrasli sve više otuđuju jedni od drugih zbog moderne tehnologije, glavna ideja Napuljski način izrade pizza i pečenje u krušnim pećima Udruge je usmjeravanje djece na druženje bez upotrebe igračaka i tehnologije bile su nit vodilja za pizzeriju O'Hara, otvorenu ove agrebačka Udru- tvorila je u posao koji lji oduševljeni su našom godine u Zagrebu
P
riča o proširenju poslovanja tvrtke Vanilija iz Sukošana, koja se bavi turizmom i ugostiteljstvom više od 40 godina a u svom sastavu ima dva restorana i pansion na moru, zapravo je započela 2008. godine kada je njene vlasnike - obitelj Vanjak - put odveo u Napulj u posjet tamošnjim pizzerijama.
Pizze u pizzeriji O'Hara rade se od beskvasnog tankog tijesta Napuljski način izrade pizza i pečenje u krušnim pećima bile su nit vodilja za pizzeriju OʹHara, otvorenu ove godine u Zagrebu. “Oduševljeni okusom i teksturom hrane, nabavili smo originalnu napuljsku krušnu peć te usavršili recepture za pizze u skladu s najboljom talijanskom tradicijom”, rekao je Marin Vanjak, vlasnik tvrtke Vanilija. Pizze u pizzeriji OʹHara rade se od beskvasnog tankog tijesta s najkvalitetnijim, nutritivno uravnoteženim na-
mirnicama, bez aditiva i konzervansa. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji izrade tijesta od visokoproteinskog brašna, tijesto se lako razvlači atraktivnom metodom bacanja i rotiranja u zraku. OʹHara pizze dijele se u tri skupine - klasične, s običnom mozzarellom i pravom mozzarellom od bivoljeg mlijeka. “Posebice nas veseli što smo potvrdu kvalitete svojih pizza dobili na prvom hrvatskom Pizza Cupu, nedavno održanom u Prelogu, osvojivši prva mjesta u sve tri kategorije - za najbolju zadanu pizzu, najbolju autorsku pizzu te najboljeg pizzajola”, istaknuo je Vanjak. Štih starih, tradicionalnih jela OʹHara nije klasična pizzerija nego restoran koji nudi razne specijalitete iz krušne peći, primjerice marinirana svinjska rebarca ili pileća krilca s krumpirom i povrćem, fiorentinski odrezak i odležani biftek. Po narudžbi posjetitelja, pripremaju se hobotnice, li-
gnje, janjetina, bunceki... i sve to iz krušne peći. Zbog mirisa drva sva jela imaju poseban štih starih tradicionalnih jela. “Nudimo i jedno jelo koje pomalo odskače od klasične ponude, a to je crni rižoto čija priprema traje osam sati i dovršava se s carneloni rižom koja jelu daje posebnu kremoznost i sjaj. Uz to savršeno ide tamno pivo te kao desert baklava iz krušne peći”, naglasio je Vanjak. U OʹHari se nude i “jela na žlicu”, a priprema ih chef Bruno Gjurasek. Kako bi se zaokružio gastro doživljaj, u pizzeriji se može naći više od 70 vrsta piva, a nijedno od njih nije industrijski proizvedeno. Tu je i pivo prve hrvatske craft (kućne) pivovare Nova runda. Važno je napomenuti da će pizza-majstor OʹHare Dejan Plišo nastupiti s pizzom Tramerka na europskom natjecanju u spravljanju pizze u Parmi. Njegova pizza je dobila naziv po otoku u zadarskom arhipelagu u blizini kojeg se love inćuni, glavni sastojak te pizze. (S.P.)
Z
ga Park kreativnih čuda u svibnju ove godine otvorila je rođendaonicu i igraonicu Ročkas. Ta je udruga osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja kreativnog i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena djece predškolske i školske dobi. “Naša se udruga bavi osmišljavanjem, organiziranjem i provođenjem projekata i programa namijenjenih djeci koji su značajni za njihov razvoj, odgoj i edukaciju. Osim toga, osmišljavamo razne igraonice s glazbenim, plesnim i likovnim sadržajima kojima se potiču djeca predškolske i školske dobi na druženje, igru i razvijanje stvaralačkih aktivnosti. Djeca se kroz razne programe lakše socijaliziraju, posebice kroz one projekte koji potiču njihovo druženje i aktivnosti s ostalom djecom”, rekla je Dragana Bosnar, osnivačica Udruge Park kreativnih čuda i pokretačica Ročkasa. Ta samohrana majka četvero djece po zanimanju je medicinska sestra, a svoju ljubav prema djeci pre-
obožava. U Ročkasu se trenutačno održavaju likovna radionica, ritmika, zumbatomik (djeca uče plesati zumbu) te brojne tematske radionice prilagođene godišnjem dobu, blagdanima ili nekom aktualnom događaju. Udruga surađuje s ostalim sličnim udrugama, a za sada u njoj volontiraju dvije osobe. Na radionicima i proslavama rođendana u Ročkasu rade osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu pedagoške struke. Najveći problem financiranje Govoreći o problemima s kojima se susreće ova udruga, Dragana Bosnar je rekla kako je teško doći do ciljane skupine jer većina marketinških aktivnosti zahtijeva financiranje, a upravo to je Udruzi trenutačno jedan od najvećih problema. Financiraju se iz članarina i organizacije kreativnih radionica koje ipak nisu dovoljne da se pokriju osnovni troškovi zakupa prostora i režija igraonice Ročkas. “Svi naši klijenti, djeca predškolske i školske dobi, kao i njihovi rodite-
uslugom, pa poduzimamo sve kako bismo uspjeli održati Ročkas na životu”, istaknula je Dragana Bosnar. Dodala je kako žele da djeca u igraonici Ročkas imaju sigurno mjesto gdje će upoznava-
U Ročkasu se trenutačno održavaju likovna radionica, ritmika, zumbatomik te brojne tematske radionice ti nove prijatelje, igrati se i razvijati svoje sposobnosti. Danas kad se djeca, ali i odrasli sve više otuđuju jedni od drugih zbog moderne tehnologije, glavna ideja udruge je usmjeravanje djece na druženje bez upotrebe igračaka i tehnologije. “Djelatnici u igraonici svojim stalnim radom, usavršavanjem, istraživanjem tržišta i praćenjem trendova nastoje neprekidno osmišljavati nove usluge koje će zadovoljiti dječje potrebe i želje, ali i očekivanja roditelja”, zaključila je Dragana Bosnar. (S.P.)
16 AKTUALNO *vijesti
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( i do 40% manji računi ( više od 12.000 zgrada s boljom toplinskom izolacijom
energetskih certifikata zgrada izdano do siječnja
Energetska učinkovitost u zgradarstvu
Poslovna suradnja s Kazahstanom Značajne su mogućnosti unapređivanja te uspostavljanja poslovne suradnje hrvatskih i kazahstanskih tvrtki, i to posebice u području graditeljstva, naglašeno je na susretu predstavnika hrvatskih tvrtki IGH i Viadukta s izaslanstvom kazahstanskih autocesta, državnom kompanijom KazAvtoZhol prošloga tjedna u HGK-u. Sastanak je organizirala Svjetska banka u sklopu njihova projekta strategije upravljanja autocestama te održavanja i izgradnje infrastrukture. Hrvatska među vodećim kongresnim odredištima Nedavno su predstavnici turističke agencije Gulliver Travel i Pacific Worlda, tvrtke koja se bavi kongresnim turizmom potpisali sporazum. Za Hrvatsku kao kongresnu destinaciju to znači otvaranje prema agencijama i poslovnim klijentima Pacific Worlda diljem svijeta iz različitih branši. Pacific World će, kroz mrežu svojih predstavnika, kao i zajedničke nastupe na sajmovima, predstaviti Hrvatsku kao atraktivno turističko mediteransko odredište. Zaklada Adris za Pametnu i kreativnu Hrvatsku Zaklada Adris je prošlotjednom svečanom dodjelom donacija i stipendija zaključila svoj osmi donacijski ciklus. Pod motom Upoznajte pametnu i kreativnu Hrvatsku Zaklada Adris je dodijelila više od tri milijuna kuna za projekte koji će pridonijeti boljoj budućnosti Hrvatske. Ujedno su izvrsnim učenicima i studentima te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih studija dodijeljene stipendije.
Kako zgrade troše: sku curi kroz zidove, krovo Kvalitetno provedeni energetski pregledi i certifikati omogućuju vlasnicima zgrada povoljnije financiranje zbog toga udvostručio sredstva namijenjena energetskoj učinkovitosti u zgradama u ovoj godini sa 20 Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
Z
grade su golemi potrošači energije. Tako, prema posljednjim podacima iz publikacije Energija u Hrvatskoj koju izdaje Energetski institut Hrvoje Požar, one ostvaruju ukupno oko 43 posto energetske potrošnje u nas. Premda je u apsolutnom iznosu došlo do manjeg pada u odnosu na prethodnu godinu, Toni Borković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar kaže nam kako je udio zgrada čak i povećan zbog još većeg pada potrošnje u industriji i prometu. Energetska učinkovitost u zgradarstvu ponajprije se postiže njihovom obnovom. Točnije, toplinskom izolacijom ovojnice (fasade) zgrade, zidova, stropova i podova, ugradnjom energetski učinkovitih prozora i, među ostalim, sustava grijanja i hlađenja. Sljedeći korak je edukacija građana o tome da racionalno troše energiju i kupuju štedljive uređaje. Najveći potencijal energetskih ušteda u tome području je u onim zgradama koje su građene prije uvođenja regulative o toplinskoj zaštiti u Hrvatskoj, dakle prije 1981. godine. “Premda su prvi propisi o toplinskoj zaštiti doneseni već 1971. godine, zahtjevi nisu bili strogi, a tehnološke opcije toplinske zaštite u grad-
nji tek su se razvijale. U zgradama građenim 60ih, 70-ih i ranih 80-ih godina najveći je potencijal ostvarivanja ušteda i zbog njihova intenzivnog kori-
Domaći proizvođači mogu pronaći svoj prostor na tržištu, kaže Toni Borković štenja”, kaže on dodajući kako je i najveći dio fonda stambenih zgrada izgrađen upravo u tom razdoblju. Europske direktive Hrvatska je kroz zakone implementirala razne europske direktive o energetskoj učinkovitosti, energetskim uslugama i svojstvima zgrada. K tomu, uspostavljen je sustav energetskog certificiranja zgrada i kontrole certifikata čime će se omogućiti veća kvaliteta i povjerenje u te dokumente. “Do siječnja bilo je izdano više od 12.000 energetskih certifikata zgrada. Edukaciju za provedbu energetskih pregleda i energetsku certifikaciju prošlo je više od 2500 osoba. U registru ovlaštenih osoba za energetsko certificiranje zgrada je 868 fizičkih i 685 pravnih osoba, što je čak i više od prvobitnih ocjena o potrebnom broju energetskih certifikatora”, naglašava Toni Borković dodajući kako samim time dolazi do diferenci-
jacije cijena na tržištu. Pritom se vrlo često zanemaruje i složenost ukupnog postupka energetskog pregleda i potrebno inženjersko znanje da se provedu obvezni proračuni, te dolazi do situacija gdje kvaliteta konačnog proizvoda ne odgovara cijeni. “Kvalitetno provedeni energetski pregledi i energetski certifikati, s pouzdanim proračunima, omogućuju vlasnicima zgrada povoljnije financiranje energetske obnove ili sufinanciranje investicije – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je zbog toga udvostručio sredstva namijenjena energetskoj učinkovitosti u zgrada-
ma u ovoj godini, sa 20 milijuna na 44 milijuna kuna”, napominje on. Tržišna prednost Odgovarajući na pitanje jesu li ulagači svjesni prednosti i prihvaćaju li trendove u energetski učinkovitoj gradnji, Borković kaže kako se u trenucima kada su ulaganja u građevinskom sektoru na najnižoj razini, svaka investicija u stanogradnji temeljito razmatra, te je energetska učinkovitost izuzetno važan element u ostvarivanju prednosti na tržištu. U građevinskoj industriji najveći dio materijala se zbog troškova prijevoza proizvodi lokalno,
na maloj udaljenosti od mjesta ugradnje. “Tako da domaći proizvođači mogu pronaći svoj prostor na tržištu. Mogu čak uz dobro odabranu paletu proizvoda biti vrlo konkurentni. Teži je prodor u područja uređaja i tehnologija za koje je potreban veliki razvojni kapacitet, ali i tu imamo niz tvrtki s vrlo kvalitetnim proizvodima. Proizvodi s visokom dodanom vrijednošću, za koje je potrebno dugotrajno ulaganje u potrebna znanja za njihov razvoj, suočavaju se s vrlo snažnom konkurencijom iz drugih zemalja. Čak i u tom području imamo vrlo uspješne tvrtke”, objašnjava on.
17
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
(
više od 2500 osoba
*vijesti
educirano za energetske preglede i certifikaciju
upa energija ove, prozore energetske obnove ili sufinanciranje investicije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je milijuna na 44 milijuna kuna, kaže Toni Borković iz Energetskog instituta Hrvoje Požar
Važno je naglasiti kako zgrade mogu biti pravo blago za one tvrtke koje ih žele energetski obnoviti po ESCO (Energy Service Company) modelu. Takvim tvrtkama, koji su zapravo pružatelji energetske usluge, investici-
ja u obnovu vraća se kroz ostvarene uštede. “ESCO model je vrlo dobar instrument financiranja energetske obnove kojem u našim uvjetima nedostaje motivacijski element – neposredna korist od ostvarenih ušteda koju prvi moraju osjetiti korisnici zgrada. U situaciji kada se troškovi za energiju pokrivaju iz izvora koji nije vezan uz poslovanje, odnosno proračun, ne postoji povratna informacija o ostvarenim uštedama, te se odlučivanje o primjeni mjera povećanja energetske učinkovitosti prebacuje na višu razinu, što isključuje korisnike zgrada iz provedbe mjera, ili ih nedovoljno motivira”, napominje dodajući kako je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području energetske učinkovitosti trajni proces u kojem smo u najvećem dijelu ukorak s ostalim članicama. “Promjene koje će se dogoditi u regulativi zacrtane su usvojenim direktivama, a vodit
će daljnjim postroženjima zahtjeva za novogradnju i rekonstrukcije zgrada, do zacrtanog cilja zgrada gotovo nulte energije za sve novogradnje javnih zgrada od 2018., odnosno 2020. godine za sve ostale zgrade”, kaže ovaj diplomirani inženjer arhitekture. Učinak na gospodarstvo Dorijan Rajković, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača toplinsko fasadnih sustava (HUPFAS), smatra kako je u posljednje dvije godine napravljen velik pomak u energetskoj obnovi javnih i privatnih objekata te višestambenih zgrada, ali i da za to trenutačno ima dovoljno novca. “Međutim, dugoročno to nije dovoljno već treba gledati na to da se privuku sredstva iz Europske unije koja su za to predviđena. Tako će se broj energetskih obnova povećati u odnosu na današnju razinu. Drugim riječima, bitno je postići dugoročni cilj, a taj je da se postotak obnove zgrada poveća s
trenutačnih ispod jedan posto na tri posto”, objašnjava Rajković. Stoga i on ponavlja kako je vrlo bitno građanima razjasniti koje koristi oni mogu imati od energetske obnove zgrada, a ponajprije su to manji računi. Jer, primjerice, boljom toplinskom izolacijom fasade zgrade računi za grijanje odnosno hlađenje mogu biti i četrdesetak posto manji.
Energetskom obnovom bi se potaknula građevinska industrija, kaže Dorijan Rajković Uz ovu ekonomsku, još je nekoliko prednosti energetske obnove zgrada. “Ekološka prednost znači smanjenje emisija CO2 u okoliš. Zatim, zbog manje potrošnje smanjuje se energetska ovisnost, odnosno potreba za uvozom plina, ugljena i drugih energenata. A na kraju valja uzeti u obzir i političku di-
menziju s obzirom na to da se Hrvatska kao članica EU-a obvezala da će ispuniti određene ciljeve u području energetskih ušteda”, kaže on. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj ESCO tvrtke još uvijek nisu zaživjele u punom smislu. Zbog toga, drži on, treba iznaći rješenja da snažnije zakorače na tržište energetskih obnova. Kako su aktivnosti u građevinskom sektoru u opadanju već nekoliko godina, Rajković u energetskoj obnovi vidi velik potencijal upravo za tu granu, što izravno utječe i na povećanje zaposlenosti. “Na taj način bi se potaknula ova industrija, i to ne samo proizvođači, već i izvođači radova, projektanti, energetski certifikatori... To bi imalo pozitivan učinak na cjelokupno gospodarstvo jer je riječ o više djelatnosti. A takva su iskustva i iz Europske unije. Ona naime otkrivaju kako se na svaki euro uložen u energetsku obnovu, na razne načine vraća pet eura”, zaključuje Dorijan Rajković.
Ozelenjavanje fasada Glavni grad Austrije Beč otišao je korak dalje kada su u pitanju fasadni sustavi. Naime, tamošnja gradska uprava svoje građane potiče na ozelenjavanje fasada s iznosom od 2200 eura. Riječ je o vrlo jednostavnom postupku čija cijena ovisi o vrsti konstrukcije i biljkama koje odluče saditi građani. Najjeftiniji oblik ozelenjevanja je sadnja penjačica izravno u tlo, što stoji između 15 i 35 eura po četvornome metru. Su-
stavi koji se vežu na fasadu (primjerice, limene konstrukcije i držači za
biljke) primjetno su skuplji, a cijena im se kreće između 400 i 2000 eura po četvornome metru. Nekoliko je prednosti ozelenjavanja fasada. Tako se rashlađuje prostor u zgradi, smanjuje zagrijavanje naselja tijekom ljetnih mjeseci (tzv. Urban Heat Island efekt) i povećava proizvodnja kisika. Također, zelena fasada štiti od udara kiše, leda, UV zračenja, ima dobru sposobnost zvučne izolacije te nudi životni pro-
stor pticama i kukcima. Jedan od prvih takvih pilot-projekata bila je fasada Bečke službe za zbrinjavanje otpada. Na fasadu zgrade površine 850 četvornih metara ugrađeno je 2850 metara limenih držača i posađeno oko 17.000 različitih biljaka. Važno je naglasiti kako osim poticaja za vertikalno ozelenjavanje fasada, bečka gradska uprava potiče ozelenjavanje unutarnjih dvorišta i krovova.
BDP pao 0,5 posto U trećem ovogodišnjem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio je pad od 0,5 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine što je nešto blaža stopa pada u odnosu na očekivanja analitičara koji su procjenjivali pad od 0,7 posto, preliminarni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pritom je najznačajniji pozitivan doprinos došao od izvoza usluga na što su upućivali dobri rezultati fizičkih pokazatelja u turizmu, a to je godišnji rast broja i noćenja turista u trećem tromjesečju. S druge strane najznačajniji negativan doprinos došao je od rastućeg uvoza roba. Rast industrijske proizvodnje
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) industrijska proizvodnja je u listopadu nastavila s pozitivnim stopama rasta zabilježivši rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na listopad 2013. industrijska proizvodnja je, prema kalendarski prilagođenim indeksima, zabilježila rast od 2,7 posto dok je u odnosu na rujan viša za 0,2 posto. S obzirom na pozitivan doprinos listopadskog rasta industrijske proizvodnje promatrano kumulativno u 10 mjeseci industrijska proizvodnja je zabilježila godišnji rast od 0,8 posto. Pad broja zaposlenih osoba U Hrvatskoj je u listopadu bilo 1,329.068 ukupno zaposlenih, što je za 18.664 osobe ili 1,4 posto manje nego u rujnu, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Analitičari procjenjuju kako je pad broja zaposlenih pod velikim utjecajem sezonskih kretanja u zapošljavanju.
18 HRVATSKA & REGIJA
( 130 članica ( 18%
*vijesti Izvoz u Rusiju veći za 29,3 posto BiH u trgovanju s Rusijom bilježi deficit od oko milijardu maraka. Iako je rast izvoza u 10 mjeseci povećan za 29,3 posto, on je iznosio svega 65,5 milijuna KM. Uvoz je smanjen za 13,2 posto i iznosio je milijardu KM. No, i taj rast izvoza, ostvaren otkako su uvedene sankcije EU-a prema Rusiji, doveden je u pitanje jer Rusija prijeti da će zabraniti uvoz voća i povrća iz BiH ako vlasti ne dokažu da je izvezeno 100 puta više jabuka iz domaćih voćnjaka nego u istom razdoblju lani. Rusija traži od BiH dokaze o autentičnosti niza izvoznih certifikata, kao i informacije o asortimanu i obujmu biljnih proizvoda koji se ove godine uzgajaju u BiH. Po strukturi izvoza BiH je na rusko tržište najviše plasirala proizvode kemijske i farmaceutske industrije, i to u vrijednosti od 39 milijuna KM što je rast od 31 posto. BiH iz Rusije najviše uvozi sirovu naftu i plin. Rekordan izvoz namjenske industrije
U devet mjeseci proizvodnja i promet u namjenskoj industriji Federacije BiH povećani su na inozemnom i domaćem tržištu za 40,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, te dosegnuli iznos od 95,2 milijuna KM. Izvoz je iznosio 71,9 milijuna KM (rast od 28,7 posto), dok je na domaće tržište plasirano robe za 23,2 milijuna KM (rast za 11,5 milijuna KM). Najveći izvoznici bile su tvrtke u većinskim državnom vlasništvu, Igman Konjic s izvozom vrijednim 34,4 milijuna KM, uglavnom na tržište SAD-a, UnisGinex Goražde s izvozom vrijednim 12,3 milijuna KM te Pretis Vogošća sa 8,9 milijuna KM izvoza.
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
ima Savjet stranih investitora
srpskog BDP-a ostvaruju te tvrtke
Preporuke stranih investitora u Srbiji: Bijela knjiga 2014.
Ino ulagači očekuju provedbu reformi Prema riječima predsjednika FIC-a Frederica Coina, investitori u Srbiji su često isfrustrirani zbog komplicirane birokracije i administracije te se opet zaziva pokretanje “giljotine propisa” Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs
M
jere koje je vlada Srbije donijela u drugoj polovini ove godine samo su korak u dobrom smjeru, ali očekujemo da u idućem razdoblju provede i važne strukturne reforme, poručili su strani investitori prošloga tjedna u Beogradu. Na predstavljanju Bijele knjige 2014. koja sadrži preporuke Savjeta stranih investitora u Srbiji (Foreign Investors Council - FIC), publikacije koju ova udruga objavljuje već 12 godina zaredom, s ciljem da se Srbiji pomogne u poboljšanju poslovnog okruženja te tako privuče više investicija i potakne rast, ocijenjeno je da je pred Srbijom još dosta posla. Korak u dobrom smjeru Ključne riječi investitora bile su: provedba zakona, ključna očekivanja - nastavak reformi i poticajno poslovno okruženje, a ključna poruka srpskog ministra financija Dušana Vujovića: dogovoren aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom - iz opreza. Predsjednik FIC-a Frederic Coin je ocijenio da je najavljena štednja za smanjenje proračunskog deficita, uz aranžman s MMF-om, korak u dobrom smjeru kako bi se formiralo stabilno makroekonomsko okruženje poticajno za investitore.
Coin je istaknuo da su donošenje novih zakona o radu i o stečaju te ponovno pokretanje privatizaci-
Strani investitori su motor srpske privrede i računamo na njih, ustvrdio je srpski ministar financija Vujović je dobri potezi vlade, ali i da je uz donošenje zakona bitna i njihova primjena, a što je davno uočeno kao slabost u Srbiji. Precizirao je kako je iz Bijele knjige 2013. u godinu dana primijenjeno samo 37 posto preporuka, što “nije mnogo”. Predsjednik FIC-a je kao olakotnu okolnost naveo kako je u tom razdoblju Srbija imala izbore i poplave, što je dosta usporilo reforme, ali i da su rezultati izbora doveli do nove situacije. “Vlada Srbije sada ima snažan mandat i stoga strani in-
vestitori očekuju da će se provesti dugoočekivane reforme nužne za održivi rast”, naglasio je Coin. Jedan od glavnih poteza koje investitori očekuju je izmjena zakonodavstva o gradnji jer trenutačna rješenja stvaraju nepovoljno okružje puno nepoznanica. Prema Coinovim riječima, investitori u Srbiji su često isfrustrirani zbog komplicirane birokracije i administracije zbog čega Savjet preporučuje ponovno pokretanje “giljotine propisa” te da se pri uredu premije-
ra osnuje odjel za podršku investitorima nakon ulaganja, odnosno postinvesticijski office. Predsjednik FIC-a je također podsjetio kako ta udruga ima 130 članica čija proizvodnja čini 18 posto srpskog bruto domaćeg proizvoda te da su spremni pomoći srpskoj vladi u provedbi reformi. Najproblematičnija naplata poreza Obraćajući se ino investitorima, ministar financija Dušan Vujović poručio je da će vlada Srbije
Neke srpske tvrtke kupit će i ino investitori Član odbora FIC-a, generalni direktor Carlsberg Grupe Srbija Gabor Bekefi najavio da će neke od 502 tvrtke u privatizaciji kupiti i kompanije članice Savjeta. Koji bi se to strani investitori željeli još bolje pozicionirati na srpskom tržištu na čije probleme ukazuju već punih 11 godina u Bijeloj knjizi znat će se do kraja godine. U Bijeloj knjizi 2014. ističe se da je značajan napredak postignut i u području zaštite potrošača, transportu, energetici, propisima zaštite okoliša u području telekomunikacija, nafte i plina. Najmanji napredak uočen je u nekretninama i gradnji, rokovima plaćanja, sigurnosti proizvoda, zaštiti osobnih podataka te u područjima osiguranja, farmaceutskih proizvoda i sredstava za kućanstvo.
početkom prosinca uputiti u parlament zakon o planiranju i izgradnji kako bi se ubrzalo donošenje građevinskih dozvola i olakšalo investiranje. Prema njegovim riječima, najproblematičnija je naplata poreza te je Porezna uprava zrela za najdublje reforme i rezove. “Svi moraju biti svjesni da se porez mora platiti. Moramo kontrolirati tvrtke na način da ih ne zatvaramo, ali oni koji ih vode moraju biti svjesni da će biti kažnjeni ako ne plate porez”, istaknuo je Vujović. “Strani investitori su motor srpske privrede i računamo na njih u budućnosti. Bijela knjiga je popis problema koje su oni tijekom godina uočili u Srbiji i koje bi trebali rješavati. Željeli bismo sjesti i zajedno sa stranim investitorima napraviti akcijski plan te imati strategiju o tome kako poboljšati poslovno okruženje”, rekao je ministar financija. Ukazao je i na to da se ulaganja stranih investitora sve više šire iz financijskog i bankarskog sektora na prerađivačku industriju i vlada bi, kako je rekao, željela da se taj trend nastavi. “Javna poduzeća su već godinama problem, a sada smo došli u situaciju da ona koja ne posluju dobro više ne mogu opstati. Vlada će se fokusirati na rješavanje problema kemijskog kompleksa, Željezare i sličnih kompanija čije će poslovanje biti osnova za veću industrijsku proizvodnju i rast privrede”, naglasio je Vujović.
19
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 800 mil $
*vijesti
početni kapital za potporu Novog puta svile
Gospodarska delegacija Kine u Sloveniji
U gojzericama na Novi put svile Slovensko-kineski poslovni forum prošao je u znaku općih aksioma - mogućnosti za suradnju su velike, treba se potruditi. Kinezi su već ranije dali znati da bi drugi kolosijek pruge KoperDivača izgradili u triput kraćem roku i za trećinu cijene Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
S
lovenija kao domaćin velike kineske delegacije u kojoj je Wang Yang, zamjenik predsjednika vlade, doveo 150 predsjednika i generalnih direktora probranih kineskih poduzeća, nije se najbolje pripremila za susret s gospodarskim predstavnicima druge po veličini svjetske sile. Stoga je Slovensko-kineski poslovni forum kojemu se priključilo i 220 predstavnika slo-
Novi put svile Kina intenzivno trasira na platformi koja obuhvaća 16 zemalja Azije i Europe venskih poduzeća mogao samo zaključiti ono što se znalo i prije - da Slovenija i Kina imaju priliku pojačati suradnju na brojnim gospodarskim područjima, ali da obje strane moraju pokazati više prodornosti u tom smjeru. Moglo bi se mnogo raspredati o tome tko je deficitarniji u prodor-
nosti. Kineska delegacija “prodrla” je sve do Brda kod Kranja i to s putnim nalogom iz kojeg nije bilo teško razabrati da se radi o događaju sa širom pozadinom. Novo vodstvo Kine sa 300 reformskih mjera pokušava učvrstiti sve što se u dosadašnjem razvoju pokazalo dobrim, a eliminirati sve ono što ugrožava stečevine i budući razvoj. Kina više ne želi bacati viškove vanjskotrgovinske razmjene u bunar američkih vrijednosnica. Višku kapitala utire put prema zemljama Srednje Azije i Turske s produžetkom do zemalja Južne
i Srednje Europe. Stoga je osmislila i Novi put svile što ga intenzivno trasira na platformi 16+1. Težište je na zemljama bivšeg socijalističkog lagera. Prepoznali su razvojne mogućnosti toga područja, a vjerojatno i pretpostavljaju da će se lakše snaći sa zemljama sličnog uređenja u ne tako davnoj prošlosti. Razvojna banka već osnovana Platforma 16+1, šesnaest zemalja Azije i Europe plus Kina, već je dobila potporne mehanizme. Ustanovljena je odgova-
rajuća razvojna banka sa 800 milijuna dolara početnog kapitala uz najavu da je Kina spremna uložiti daljnjih 50 milijardi dolara ovisno o potrebama. O namjerama Kine može se prosuđivati i na temelju njezine spremnosti da u gradnju brze željezničke pruge između Budimpešte i Beograda uloži 600 milijuna dolara. Put svile u kineskoj zamisli podrazumijeva i uspostavu željezničkih veza između Srednje i Istočne Europe s krakovima koji trebaju doseći na jednoj strani Tursku a na drugoj Jadran, vjerojatno u jed-
nom od hrvatskih pristaništa. Šef najvećeg kineskog građevinskog poduzeća Yuan Li bio je u Luci Koper gdje se proveo “turistički”. Saznao je samo to da ključna slovenska luka planira uložiti do 2020. godine 240 milijuna eura te da je to u stanju učiniti bez stranih ulagača. Kada su slovenski novinari pitali odgovorne u DRI-ju (državna tvrtka za upravljanje investicijama) jesu li državnim organima savjetovali da kineskim investitorima ponude izradu neobvezujuće ponude za gradnju drugog kolosijeka željezničke pruge KoperDivača (usko grlo luke Koper), hladno su odgovorili da se Kinezi imaju priliku javiti na međunarodni natječaj kao i svako drugo poduzeće iz bilo kojeg dijela svijeta, sve u skladu sa zakonom o javnim nabavama. Kinezi su inače već ranije dali znati da bi drugi kolosijek izgradili u triput kraćem roku i za trećinu cijene kojom se operira u Sloveniji. Pametnome dovoljno da shvati odakle sve pušu hladni vjetrovi ravnodušnosti prema konkurentnijem ponuđaču.
Nepripremljeni zbog prečih briga
Bezrazložan strah od Europe
Razloge zbog kojih se Slovenija nije bolje pripremila za razgovore s kineskom delegacijom treba vidjeti i u nekim nezgodnim okolnostima. Nova vlada Mire Cerara tek se uhodava u posao. Još se nije ni kadrovski ekipirala. Trenutačno je u potrazi za ministrom gospodarstva. Prvi službeno objavljeni kandidat “pobjegao je s vjenčanja”, drugi već zaprisegnuti ministar samo nekoliko dana nakon što je preuzeo dužnost predomislio se navodno zbog bolesti. Vlada je od samog početka grozničavo radila na prijedlogu državnog proračuna što ga je samo dan prije isteka roka poslala na kolaudaciju u Bruxelles. Napisala je domaću zadaću, ali tek sada dolaze na red preznojavanja sa Sindikatima koji nikako ne pristaju na planirana odricanja. Svakako je bila nezgodna još jedna okolnost. U kuloarima se govori da je Kina najavila dolazak na Poslovni forum samo dva tjedna ranije.
Za svojevrsnu sumnju prema kineskim investicijama nema valjanog razloga, tvrdi dr. Matevž Rašković s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. On kaže da Slovenija ništa ne duguje EU-u. Zapadna Europa na čelu s Velikom Britanijom već je širom otvorila vrata za kineske investicije. Nedvojbeno je da će ritam 21. stoljeća diktirati azijske velesile te je krajnji trenutak da Slovenija razmisli gdje želi biti u novom uređenju i što od njega očekuje. “U protivnom, drugi će odlučivati umjesto nas”, razložno zaključuje dr. Rašković.
Oštro upozorenje GZS-a Gospodarska zbornica Slovenije oštro je reagirala na odustajanje vlade od dijela interventnih mjera koje nisu po volji sindikata. Vladi prigovara što nedostajućih 108 milijuna eura namjerava prikupiti novim opterećenjima energetski intenzivnih poduzeća, oporezivanjem industrije bezalkoholnih pića i višim stopama poreza na financijske usluge. Čelnici GZS-a podsjećaju da je od krizne 2008. godine u gospodarstvu ostalo bez posla 90.000 ljudi, a da se javni sektor u istom razdoblju pojačao sa 12.000 zaposlenika. Petrol sa 45,7 milijuna eura dobiti Dugogodišnje krizno razdoblje u Sloveniji i Hrvatskoj, dvaju za Petrol najvećih tržišta, ključan je razlog za stagnaciju ukupne prodaje. Već tri godine prodaja naftnih prerađevina pretežno stagnira. Prodaja trgovačke robe na benzinskim crpkama u Sloveniji uglavnom pada. Vodstvo Petrola objavilo je rezultate devetmjesečnog poslovanja: Petrol je ostvario tri milijarde eura prihoda od prodaje - ispod zaključne crte ostalo je 45,7 milijuna eura čiste dobiti. Prezadužen i Holding Sava
Slovenske banke još nisu odlučile o sudbini Holdinga Sava koji je nekad bio poznat po gumarstvu, ali se u međuvremenu stanjio uglavnom na turizam. Krajem studenoga Holdingu dospijeva na naplatu 187 milijuna eura već ranije prolongiranog duga. U devetmjesečnom razdoblju nagomilalo se 4,4 milijuna eura novog gubitka i krajnje je upitno mogu li banke dalje tolerirati agoniju. U Savi se stoga pripremaju na sve moguće scenarije, pa i na postupak preventivnog restrukturiranja.
20 TURIZAM *vijesti UNPAH o zakonskoj regulativi Prema statističkim podacima, u današnje doba svijetom putuje 180 milijuna mladih, a ta su putovanja u 2011. godini uprihodila 165 milijardi dolara u svjetskom turizmu. Očekuje se da će broj putovanja mladih do 2020. narasti na 300 milijuna, rečeno je na nedavno održanoj skupštini Udruge nezavisnih putničkih agenata Hrvatske (UNPAH). Raspravljalo se i o ključnim pitanjima provedbe školskih izleta i ekskurzija te o zakonskoj regulativi presudnoj za poslovanje putničkih agencija. Stipendije za ugostiteljskoturistička zanimanja
Ministarstvo turizma će u školskoj godini 2014./2015. temeljem Programa poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu sufinancirati 22 učenika koji se obrazuju za ugostiteljskoturistička zanimanja i zanimanja vezana uz razvoj posebnih oblika turizma. Pritom se sufinancira 50 posto od iznosa stipendije. Uspjeh hrvatskih kuhara Na Svjetskom kulinarskom kupu održanom u Luksemburgu hrvatski kuhari osvojili su niz medalja u nekoliko kategorija. Zlatnu medalju na tom natjecanju osvojio je kuhar Zoran Herman iz Vindije u kategoriji Kulinarska umjetnost, dok je u istoj kategoriji Rozaliji Neralić iz zagrebačkog restorana Cvjetno naselje pripalo srebro. Srebrnu medalju osvojio je i Ivan Đukić iz Osijeka u kategoriji Kulinarska artistika, dok su brončane medalje dobili Hrvatska nacionalna seniorska reprezentacija i Regionalni tim Varaždinske županije u kategoriji Hladna kuhinja.
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( oko 20
zelenih hotela će se certificirati
( 20% turista
kaže da im je eko turizam motiv dolaska u Hrvatsku
Prvi kongres ekološkog i održivog turizma
Zeleno za odmor i zdravlje Ljepota i očuvanost krajolika hrvatska su prednost pred konkurentskim turističkim zemljama. Razvoj turizma u našoj zemlji i dalje će se temeljiti na unapređenju zaštite okoliša i očuvanju kvalitete prirodnih resrusa Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
O
čuvani okoliš i održivi razvoj važni su za razvitak hrvatskog turizma, a koliko je to važno, svjedoči podatak kako je oko tri posto odmorišnih putovanja u svijetu motivirano upravo ekološkim turizmom. U Hrvatskoj postoje veliki potencijali za razvitak eko turizma, posebice zbog raspoloživosti, atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na 1. kongresu ekološkog i održivog turizma održanom proteklog tjedna u Zagrebu. Dodao je kako su ljepota i očuvanost krajolika hrvatska prednost pred konkurentskim turističkim zemljama. Lorencin je istaknuo da Strategija hrvatskog turizma jasno definira kako se treba odgovorno ponašati prema okolišu što podrazumije-
Zelena oznaka na turističkim proizvodima Kako bi se unaprijedio eko turizam u našoj zemlji, certificirat će se dvadesetak zelenih hotela u kojima se posluje prema načelima održivog razvit-
Danas se eko turizam razvija jedino na OPG-ima, ali će prerasti u veliku eko industriju, kaže Stjepan Car va proaktivan odnos prema očuvanju prostora, bioraznolikosti te prirodnim i društvenim resursima. Razvoj turizma u Hrvatskoj i dalje će se temeljiti na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resrusa te odgovornom i održivom upravljanju sadržaja turističke ponude, istaknuo je Lorencin.
ka. To znači da se u tim hotelima koriste obnovljivi izvori energije, ekološka sredstva za čišćenje te eko hrana. “Cilj je da se osim hotela takvim inicijativama i poslovanju pridruže i ostali smještajni objekti te da se oznaka zeleno provuče gotovo kroz sve domaće turističke proizvode”, naglasio je Lorencin. S njim se složi-
la Dora Smolčić Jurdana, dekanica opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, koja je rekla kako Hrvatska ima uvjete za razvoj eko turizma, no postavlja se pitanje na koji način ga treba razvijati. Uz to, potrebno je dugoročno zaštititi područja na kojima se razvija taj oblik turizma. Dodala je kako razvoj turizma na načelima održivog razvoja mora uvažiti razne interese i stavove turističkih radnika, skupina, organizacija i institucija koje na izravan ili neizravan način utječu na razvoj turizma. Dora Smolčić Jurdana je rekla kako eko turizam kao glavni motiv dolaska u Hrvatsku navodi oko 20 posto turista koji dolaze. Govoreći o razvitku eko turizma i održivog razvoja, Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske, je istaknuo kako se održi-
vi razvoj temelji na demokraciji, slobodnom tržištu i odgovornom ponašanju pojedinaca. Pritom je naglasio kako se prepoznaju novi proizvodi, posebice u eko turizmu. “Takav oblik turizma ne može se razvijati na području gdje se u blizini nalazi termoelektrana ili dimnjaci iz kojih izlaze štetni plinovi. Danas se eko turizam razvija jedino na obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima, ali u skoroj budućnosti takav će oblik turizma prerasti u veliku eko industriju”, rekao je Car. Turiste privlači Eko park Ninska laguna Kao pozitivan primjer razvitka eko turizma naveden je Eko park Ninska laguna koji je predstavila Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Nina. Ona je naglasila kako se turistička ponuda u tom gradu temelji na jedinstvenom
ekološkom razvoju lagune te pješčanim i šljunčanim plažama. U Ninu se nalaze tri eko plaže, a najpoznatija među njima je Kraljičina plaža duljine tri kilometra. Ta je plaža poznata i po ljekovitom blatu s peloidom koji pomaže u liječenju nekih bolesti poput reumatičnih ili ginekoloških oboljenja. Marija Dejanović je rekla kako se zbog atraktivnosti toga dijela Nina povećao broj dolazaka gostiju u Nin u razdoblju pred i posezone jer turiste privlače prirodni bio parkovi s bogatstvom biljnog i morskog svijeta. Potkrijepila je to podatkom kako su 2010. godine u Ninu bila registrirana 573 turistička dolaska, a ove godine 1363 dolaska u razdoblju pred i posezone. Inače, Nin je u posljednje četiri godine dobio četiri eko nagrade i šest eko oznaka što dovoljno govori o razvitku eko turizma u tom gradu.
HRWWWATSKA 21
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 4,5% hrvatskog BDP-a ( 330 mil € čini ICT sektor
osigurano iz EU fondova za istraživanje i razvoj do 2020.
Prvi nacionalni summit: ICT – ključ razvoja hrvatskog gospodarstva
Digitalnom ekonomijom do konkurentnog gospodarstva Dosadašnje strategije koje su razvoj hrvatskog gospodarstva temeljile na vlastitoj potrošnji i građevinskom sektoru, a bez ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj - promašena su politika, ocijenio je Ivan Vrdoljak Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
V
rijeme u kojem živimo mnogi nazivaju četvrtom industrijskom revolucijom i digitalnim dobom, stoga je nužna transformacija u moderno gospodarstvo. Kako bi takva transformacija uspjela, nužno je proizvodnju temeljiti na novim tehnologijama, na internacionalizaciji poslovanja, intenzivnom ulaganju u istraživanje i razvoj, znanju i obrazovanju. Tim
Povezivanje ICT sektora s drugim industrijama bit će ključno za ostvarivanje Industrijske strategije je riječima proteklog četvrtka u Osijeku započeo prvi nacionalni summit pod nazivom ICT – ključ razvoja hrvatskog gospodarstva, kojim se željelo potaknuti jaču i sadržajniju suradnju između ICT sektora i drugih industrija. “Proteklih desetak godina obilježio je rast no-
vih i postojećih tehnoloških kompanija koje su pomicale granice i razvijale se. Sljedećih desetak godina obilježit će rast tradicionalnih industrija koje će postajati digitalne i tehnološke kompanije. Transformacija tek uzima zamah i možemo očekivati značajan broj novih poslovnih modela, proizvoda i usluga. Svi ti procesi omogućavaju formiranje nove, tzv. digitalne ekonomije koja je temelj izgradnje snažnog i konkurentnog uslužnog gospodarstva i stvaranja moderne industrijske nacije kojoj težimo”, istaknuo je Vedran Kružić,
pomoćnik ministra gospodarstva, dodajući kako se procjenjuje da danas jedinstveno digitalno tržište EU-a vrijedi oko 260 milijardi eura, dok Hrvatska u ovom trenutku ima IT industriju koja je spremna odgovoriti na izazove takvog velikog tržišta. Projekti od interesa Kroz seriju nacionalnih summita, Ministarstvo gospodarstva namjerava ubrzati dijalog među različitim industrijama, dok je ovaj u Osijeku bio nulta točka početka implementacije Industrijske strategije Hrvatske. U tom smislu se Hrvatski kla-
Gdje su problemi? Među problemima hrvatskog ICT sektora sudionici rasprave su istaknuli odljev mozgova i pogrešnu obrazovnu politiku visokog školstva koje školuje premalo inženjera, a previše osoba za burzu rada. Požalili su se i na visoku cijenu rada koja naš ICT čini nekonkurentnim u odnosu na zemlje u okružju te na visoke namete za postavljanje telekomunikacijske optičke infrastrukture, ali i na postojanje dviju tvrtki u državnom
ster konkurentnosti ICTa predstavio ostalim industrijama i pozvao na suradnju s ciljem definiranja projekata od nacionalnog interesa. Tematski su obrađena tri važna područja za Hrvatsku: prehrambena i drvna industrija, te turizam. Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, je podsjetio da u Industrijskoj strategiji informacijska i komunikacijska tehnologija ima stratešku ulogu jer može jačati sve druge sektore. ICT sektor čini 4,5 posto hrvatskog BDP-a i ne postoji industrija koja može rasti bez doprinosa toga sektora.
Vrdoljak je istaknuo kako je Industrijskom strategijom predviđen industrijski rast u 2014. i 2015. od po jedan posto. “Međutim, već u tekućoj godini naš industrijski rast iznosi dva posto unatoč padu BDP-a. Zato će povezivanje ICT sektora s drugim industrijama idućih godina biti ključno za ostvarivanje Industrijske strategije. Drvna i prehrambena industrija imaju potencijal biti strateške, ali po današnjim pokazateljima, strukturi, izvozu i dodanoj vrijednosti, nisu one na kojima možemo temeljiti rast i novo zapošljavanje. Povezivanjem s ICT sektorom i racionalnim korištenjem sirovinskih resursa to će sigurno biti industrijske grane koje će pokazivati potencijal rasta, ali njega neće biti bez inovativnih rješenja i novih tehnologija te povezivanja s drugim strateškim sektorima kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije”, naglasio je Vrdoljak. Prema njegovim riječima, dosadašnje strategije koje su razvoj hrvatskog gospodarstva temeljile na vlastitoj potrošnji i građevinskom sektoru a bez
stalnog ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj, kao i bez praćenja svjetskih i europskih trendova - promašena je politika i promašena struktura BDP-a. Nova strategija treba voditi prema ukupnom gospodarskom rastu, posebice industrijske proizvodnje i izvoza te stabilnog i održivog razvoja, uz primjenu inovativnih tehnologija ICT-a. I, što je najvažnije, Ministarstvo gospodarstva je u EU fondovima osiguralo da na raspolaganju imamo 330 milijuna eura do 2020. godine za poticanje istraživanja i razvoja. Snažna suradnja Inače, ovaj projekt koji je započeo u Osijeku Ministarstvo gospodarstva je pokrenulo u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti ICT industrije, Udrugom informatičke i komunikacijske djelatnosti HUP-a, Udruženjem za informacijske tehnologije HGK-a, Udrugom hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx, Agencijom za investicije i konkurentnost, te Gradom Osijekom. Summitu je nazočilo više od 300 sudionika.
Što je digitalna ekonomija? vlasništvu koje su nelojalna konkurencija privatnim IT tvrtkama na infrastrukturnim državnim projektima. Ekonomski analitičar Velimir Šonje je pak najperspektivnijim sektorom, koji može najviše uštedjeti i najviše pridonijeti razvoju domaćeg IT-a, nazvao javnu upravu koja bi svojim smanjivanjem, promjenom poslovnih procesa te restrukturiranjem mogla pridonijeti investicijama u domaće informatičke tvrtke.
Digitalna ekonomija novi je oblik ekonomije koji se temelji na digitalnim tehnologijama i za većinu zemalja danas predstavlja jednu od najatraktivnijih mogućnosti rasta. Prisustvo digitalnih tehnologija danas je nešto što uzimamo kao očekivano i primjećujemo sve više pojavnih oblika u kojima digitalne tehnologije ulaze u naš privatni život i poslovne aktivnosti, mijenjajući načine kako živimo privatni život,
organiziramo svoje obaveze, sudjelujemo u aktivnostima društva te obavljamo poslovne zadatke. Mogućnosti rasta digitalne ekonomije su ogromne i kod razvijenih zemalja već danas sudjeluju s više od 21 posto u ukupnom bruto domaćem proizvodu. Trend će se i dalje nastaviti, te se očekuje da će u narednim godinama digitalna ekonomija tih zemalja rasti sedam puta brže nego BDP pojedinih EU zemalja.
22 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Roger R. Talbot Krug sestara Lumen
Drugi svjetski rat. Gubeći sestre, Krug sestrinstva štiti se time što svoju najveću tajnu skriva u oslikanu scenografsku sliku. U Jekatarinburgu slavna glumica, supruga oligarha Gavrila Deržavina, pogiba na snimanju filma. Njena kći Nadja uvjerena je da je riječ o ubojstvu premda joj je jedini trag stara scenografska slika i započinje s istragom u pratnji Kirila. Mlada glumica u Londonu dobiva ponudu da postane članicom okultnog sestrinstva koje krije formulu uz pomoć koje već stoljećima vladaju svijetom iz sjene...
Tim Willocks Vjera Algoritam
Sulejman Veličanstveni krenuo je prema Malti u sveti rat protiv vitezova iz reda svetog Ivana Krstitelja. Turci nazivaju Malteške vitezove “paklenim psima”. Sami vitezovi sebe nazivaju “Vjera”. Grofica Carla la Penautier, pak, nastoji naći prijevoz do Malte u potrazi za otetim sinom. Jedini čovjek dovoljno odvažan da joj pomogne je Mattias Tannhäuser. On pristaje otpratiti groficu do Malte, gdje usred najsilnije opsade moraju pronaći dječaka čije ime ne znaju i čije lice nikad nisu vidjeli...
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Partnerstvo
Pilana P4, Kuršanec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju istog ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 783 91 78. Drvo - potražnja
Asianitex, Kowloon, Hong Kong, Kina, www. asianitex.com. Tvrtka traži proizvođača drva (bukva, obrađeno ili neobrađeno) za izvoz na tržište Azije, većinom u Kinu i Indiju. Moguć sastanak u Hrvatskoj. Kontakt: asianitex@gmail.com, Alan Ramon. Prženje kave
Romana Torrefazioni, Boljun. Tvrtka nudi usluge prženja sirove kave i pakiranja pržene kave za treće pravne osobe. Kontakt: Klaudio Krbavac, romana.torrefazioni@gmail.com, +385 52 631 111. LED rasvjeta
David Desteno Istina o povjerenju Profil Knjiga
Povjerenje se odnosi na naš pokušaj predviđanja, a na temelju poznavanja suprotstavljenih interesa i sposobnosti što će netko drugi učiniti. Ukratko, povjerenje uključuje kockanje vlastitom sposobnošću čitanja tuđeg uma, čak i kad se radi o našem umu u nekoj budućnosti. No, takvo stanje stvari potiče i neka pitanja: Ako je potreba za vjerovanjem drugim ljudima ili povjerenjem u druge ljudima toliko važna, zašto je tako teško utvrditi tko zaslužuje to povjerenje?
Rick Hanson, Richard Mendius Budin mozak V.B.Z.
Povezujući drevne uvide kontemplativne prakse budističkih tradicija sa suvremenim otkrićima u području neuroznanosti, autori nam nude praktičan vodič u kojem objašnjavaju kako funkcionira ljudski um te kako možemo oblikovati svoj mozak da bismo bili spokojni i sretni. Osim što nam pomoću budističke kontemplativne tradicije pokušavaju rasvijetliti neuralne puteve sreće, ljubavi i mudrosti, oni nam otkrivaju i učinkovite načine za prevladavanje stresa, tjeskobe, rastresenosti, straha, tuge i gnjeva.
Apus, Duga Resa, www. apus.com.hr. Tvrtka proizvodi javnu i industrijsku LED rasvjetu. Rasvjetu u većem dijelu proizvode sami, razvili su vlastito napajanje te izrađuju kućišta i sklapaju gotove proizvode. U proizvodnji isključivo koriste trenutno najrenomiranije proizvođače elektroničke
Planetopija
Haubner je odgojen u konzervativnoj katoličkoj obitelji, ali se odlučio za karijeru scenarista i stand-up komičara. Put koji je prošao - od života u Los Angelesu do sjedenja na jastuku za meditaciju - tema je ove ispovijesti zbog koje ćete se glasno smijati. Naprosto ćete ga morati saslušati, bez obzira govori li o nestašlucima maloljetnog delikventa, svog pomoćnika u samostanskoj kuhinji ili o tome kako je dokazivao da nije glumio u porno filmu ili o suosjećanju koje mu je iskazao njegov učitelj.
ne potrošnje) zamjenjuje naša žarulja od 100W LED (110W stvarne potrošnje) ili 4*72W fluorescent žarulja naspram 70W LED; 2). izrazito dugi vijek trajanja, minimalno 50.000 radnih sati naspram Hg 8000 radnih sati, fluorescent cijevi 10.000 sati ili metal halogene žarulje 600010.000 radnih sati; 3). maksimalno smanjeni troškovi održavanja; 4.) izrazito visoki povratni indeks boja (min. 85 posto CRI) što je iznimno povoljno za radne okoliše te razlikovanje boja; 5.) smanjene emisije CO2/ kWh električne energije. Kontakt: Dario Turkalj, dario.turkalj@apus.com. hr, +385 47 851505, +385 98 1696773.
Proizvodnja strojeva
Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve. dalbicer@armakmakina. com.tr, +90232-3755178. Obrada lima
Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.com. Tvrtka nudi usluge - rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6mm, dužine 3000mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično. Do 3150mm, specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, CO2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja i gradela, izrada nosača lampaša, izrada stropnih nosača za boksačke vreće, izrada nosača za klime i drugo. Kontakt: Hrvoje Jakopec, hrvoje@ galmet-zagreb.com, +385 1 3768239. Tisak
Taihe Industrial, Putian City, Kina, overseasupply.com. Tvrtka nudi usluge tiskanja raznih vrsta materijala po narudžbi (brošure, katalozi, razne vrste letaka, naljepnice i drugo). Kontakt: print08@newsed.eicp. net, +86/594-2551683.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge održavanja vozila
KBC Zagreb nabavlja usluge jednogodišnjeg održavanja vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 656.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. prosinca. Žarulje
Shozan Jack Haubner Zen strogo povjerljivo
opreme i LED dioda kao CREE, Panasonic, Epcos, Diodes-Zetex... Prednosti LED rasvjete su mnogobrojne, primjerice smanjenje potrošnje električne energije u odnosu na postojeću rasvjetu. Osnovni benefiti 100W LED industrijske lampe: 1). postojeću žarulju 400W Hg (500W stvar-
HŽ Infrastruktura nabavlja žarulje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Šalterski pisači i ručni barcode čitači
Financijska agencija nabavlja šalterske pisače i ručne barcode čitače. Procijenjena vrijednost naba-
ve iznosi 810.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Automobilske gume
Zavod za hitnu medicinu grada Zagreba nabavlja automobilske gume. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. prosinca. Regija Kancelarijski i potrošni kompjutorski materijal
Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove Republike Srpske nabavlja kancelarijski i potrošni kompjutorski materijal. Rok dostave ponuda je 26. prosinca.
Mobilni radari
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nabavlja mobilne radare za mjerenje brzine kretanja vozila. Rok dostave ponuda je 5. siječnja. Putevi i ulice – rekonstrukcija i izgradnja
Brčko Distrikt nabavlja radove na izgradnji i rekonstrukciji puteva i ulica. Rok dostave ponuda je 23. prosinca.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
23
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Finexpo
Na bubnju uglavnom kuće Oranica, pašnjak, šuma, vrt i vinograd, ukupne površine 24.414 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 331.725 kuna, nalazi se u Kamporu na otoku Rabu, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Rabu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 82 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 328.000 kuna, nalazi se u Ulici V. Logomerca 19 u Sisku, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 28/I. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 372 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,49 milijuna kuna nalazi se u Vodicama, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba 4 (u podrumu). Zgrada je u vlasništvu ovršenika za pola dijela. Nekretnina se kupuje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, koja u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranicu, ukupne površine 1810 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 328.880 kuna, nalazi se u naselju Bobota, Općina Trpinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Nekretnina se prodaje na dražbi 3. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba broj 110. Kuća se ne može prodati ispod dvije treći-
ne utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti. Kuća, koja u naravi predstavlja poljsku kućicu, cisternu i oranicu, ukupne površine 3018 četvornih metara, procijenjene
vrijednosti 1,94 milijuna kuna, nalazi se u Rovinju, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 10.30 sati na Općinskom sudu u Rovinju, Obala P. Budicin 4, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti. Kuća, koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću s okućnicom, ukupne površine 110 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,44 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Milana Marjanovića 14 u Kastvu, u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, u sobi broj 30/V. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poslovni prostor, ukupne površine 2966,9 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 29,48 milijuna kuna, nalazi se u Zrinskoj ulici 65 u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 3. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba broj 12. Nekretnina se ne prodaje
kao vlasništvo ovršenika i ne može se prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 163 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 286.798 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti. Oranica, ukupne površine 435,19 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 582.593 kune, nalazi se u Hrvatskom Leskovcu pored Zagreba, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 133. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 227 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,45 milijuna kuna, nalazi se u Svetom Filipu i Jakovu, prodaje se na dražbi 4. prosinca u 11 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 119/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, put i dvorište, ukupne površine 1646,98 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 729.662 kune, nalazi se u Virovitici, prodaje se na dražbi 5. prosinca u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8/I., soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.
Međunarodni sajam financija i poslovnih prilika 2. prosinca, Skopje Međunarodni sajam financija i poslovnih mogućnosti FINEXPO u Skopju okuplja banke, štedionice, investicijske fondove, revizorske kuće, državne financijske institucije, međunarodne financijske institucije i fondacije, financijske konzultantske kuće, burzovne i brokerske kuće. Njegov je cilj pridonijeti modernizaciji financijskog sustava i razmijeniti znanje i iskustvo.
Sa(n)jam knjige u Istri Sajam nakladništva od 4. do 14. prosinca, Pula Sa(n)jam knjige u Istri najveći je autorski sajam knjiga u Hrvatskoj, a ujedno i najveći festival autora u široj regiji. Novinari su ga proglasili “hrvatskim Leipzigom”, autori “sajmom s ljudskim licem”, a publika mu je dodijelila titulu “najoriginalnijeg kulturnog događaja u Hrvatskoj”. U Puli svake godine izlaže gotovo 300 nakladnika, a u programima festivala sudjeluje više od 200 autora, urednika, prevoditelja i književnih kritičara.
Artomat Sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta od 12. do 21. prosinca, Zagreb Sajam spaja kreativce različitih područja koji svojim nekonvencionalnim razmišljanjem sudjeluju u kreiranju izuzetno inspirativnog sajma. Izlaže radove likovnih umjetnika, slikara, kipara, grafičara, dizajnera svih smjerova, primijenjenih umjetnika, fotografa, obrtnika i kreativaca koji se od konvencionalne ponude razlikuju po svojim specifičnostima u ideji i radnom procesu, završnoj obradi, kvaliteti te konceptu.
Advent na MESAP-u Sajam tradicionalnog proizvoda 13. i 14. prosinca, Nedelišće Izlagači će kupcima koji traže originalne poklone predstaviti svoju ponudu hrane, pića, kolača, slastica, suhomesnatih proizvoda, sireva te brojnih drugih domaćih autohtonih proizvoda. Sajam je poznat po maštovitim pakiranjima domaće i zdrave hrane proizvedene na prirodan način, prirodnih kozmetičkih preparata, nakita i suvenira.
Božićni sajam kreativnosti Sajam darovnih artikala, proizvoda ručne izrade i eko proizvoda od 17. do 24. prosinca, Pula Sajam se održava u centru grada na Korzu/ Giardinima gdje će izlagači imati lijepe unificirane drvene štandove, a tu će biti i pozornica s događanjima za velike i male. Okićeno Korzo bit će središnje mjesto događanja u sklopu gradskog programa Prosinac u gradu. Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
24 SVIJET FINANCIJA
( 7,228 mlrd kn
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 17. do 23. studenoga ukupno su bila 153 stečajna postupka, što je sedam manje u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 35. Za predstečajnu nagodbu bila su uložena 23 prijedloga, dok je 20 postupaka zaključeno. Izbrisan je 171 subjekt, a s likvidacijom je započelo 10 subjekata. Osnovano je 301 trgovačko društvo pri čemu prednjači Zagreb (143), zatim Split (30), na Trgovačkom sudu Osijek zabilježena su 24 nova subjekta, a slijedi ga Rijeka sa 20 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (178), te ukupno 123 d.o.o.-a. STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
31 15 8 8 9 1 8 35 35 78 23 5 12 18 20
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
171 171 10 10 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
301 123 178 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d.
zaračunata bruto premija u listopadu
Tržište osiguranja u listopadu
Bruto premija manja pet posto U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 5,095 milijardi kuna i niža je za 8,7 posto na godišnjoj razini. U životnim osiguranjima premija iznosi 2,134 milijarde kuna te nastavlja bilježiti kontinuirani rast
P
rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za listopad 2014. godine 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 7,228 milijardi kuna što predstavlja pad od pet posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neživotna osiguranja U skupini neživotnih osiguranja, koja čine 70,5 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 5,095 milijardi kuna i niža je za 8,7 posto na godišnjoj razini. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motor-
Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila zabilježilo je bruto premiju od 2,095 milijardi kuna
Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
13 8 4 24 18 20 0
REJTING TJEDNA
TRANSAGENT d. o. o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
8 30 6 17 10 143
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
nih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2,095 milijardi kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 17,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 29 posto te 41,1 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upo-
Struktura premije po vrstama osiguranja siječanj-listopad 2014. Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila 28,99%
29,52%
Osiguranje cestovnih vozila - kasko Ostala osiguranja imovine Osiguranje od požara i elementarnih šteta Osiguranje od nezgode
7,54% 11,15%
3,40%
7,43% 6,78% 5,20%
trebu motornih vozila najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi nešto više od 2,032 milijarde kuna i niža je za 19,1 posto na godišnjoj razini. Ukupno je tijekom prvih 10 mjeseci ove godine sklopljeno 1.688.911 polica, a to je 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1203,33 kune te je za 20,2 posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Životna osiguranja Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2,134 milijarde kuna te nastavlja bilježiti kontinuirani rast koji za ovo razdoblje iznosi 5,3 posto. U ukupnoj premiji životna osi-
Ostala osiguranja od odgovornosti Ostala neživotna osiguranja Životna osiguranja Izvor: Hrvatski ured za osiguranje
guranja sudjeluju sa 29,5 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 26,7 posto). U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,881 milijarde kuna što je povećanje od 6,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 88,2 posto, dok u ukupnoj premiji sa 26 posto. Slijede Dodatna osiguranja uz životno osiguranje sa zaračunatom bruto premijom od 122.845.045 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,7 posto, ali uz
pad u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje od 5,2 posto, potom Životna ili rentna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik s premijom od 107.803.016 kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,5 posto i padom od šest posto, pa Rentno osiguranje s premijom od 16.429.349 kuna i porastom od 80,4 posto u odnosu na isto razd o b l j e prethodne godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 5.404.891 kune i padom od 11,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
25
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014.
( 29 mil €
( 5 mil €
procijenjena vrijednost fonda
bit će rezervirano za manje tzv. seed investicije
Uskoro u Hrvatskoj
Poduzetničkim kapitalom do nove vrijednosti Venture capital fond nužan je za kvalitetan razvoj gospodarskog eko sustava koji uključuje inovativne, tehnološke i startup kompanije i projekte, tvrdi Ivo Špigel, suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
U
Hrvatskoj bi u drugoj polovini iduće ili početkom 2016. godine trebao biti osnovan prvi fond poduzetničkog kapitala venture capital fond. Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), rekao nam je kako fondovi poduzetničkoga kapitala ulažu u temeljni kapital društava koja su u fazi intenzivnog rasta i proboja na tržište. “To su ulaganja koja stvaraju novu vrijednost i podrazumijevaju aktivnu ulagačku strategiju društava za upravljanje
fondovima poduzetničkog kapitala. Dugoročni cilj prvog hrvatskog fonda poduzetničkog kapi-
Očekujemo da će zainteresirani ulagači biti mirovinski fondovi te pojedini privatni investitori, kaže Guina tala je pokrenuti niz privatnih inicijativa koje bi rezultirale novim fondovima, dok je kratkoročni cilj upotpuniti ponudu u izvorima financiranja za inovativne i brzorastuće tvrtke koje se u Hrvatskoj trenutno mogu financirati isključivo zaduživanjem.
Osnivanjem PK fonda otvaraju se mogućnosti financiranja putem kapitala društava”, objašnjava nam. PK fond, nastavlja Guina, osnovat će tvrtka koja će javnim pozivom biti odabrana za upravljanje fondom. Vrijednost fonda je procijenjena na 29 milijuna eura što će se osigurati kroz zajam Svjetske banke i iz privatnog sektora. Dio sredstava točnije pet milijuna eura bit će rezerviran za manje tzv. seed investicije. Riječ je o tzv. seed kapitalu koji se ulaže u one poslovne projekte koji su u vrlo ranoj razvojnoj fazi. “Tvrtka za upravljanje fondom bit će zadužena i za uključivanje zainteresiranih ulaga-
ča u fond. Očekujemo da će zainteresirani ulagači biti mirovinski fondovi te pojedini privatni investitori”, ističe on. Izvjesno je kako će model upravljanja fondom biti sličan JEREMIE (Joint European Resources for Micro to Medium Enterprises) inicijativi koju provodi Europski investicijski fond (EIF). Jedna od takvih inicijativa je provedena i u Bugarskoj. “To znači da se tvrtka za upravljanje fondom bira na javnom natječaju, ona mora doći s privatnim sredstvima, imati jasnu investicijsku strategiju i iskustvo u poslovima investiranja u poduzetnike. Odabrana tvrtka donosi i odluke o financiranju u pojedine projek-
te”, naglašava on. Hrvatske specifičnosti Ivo Špigel, član Uprave informatičke tvrtke Perpetuum Mobile i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), kaže kako je venture capital fond nužan za kvalitetan razvoj gospodarskog eko sustava koji uključuje inovativne, tehnološke i startup kompanije i projekte. Venture capital fond startup zajednici donosi financiranje i podršku rastu najuspješnijih kompanija, likvidnost za ulagače u ranim fazama projekta, znanje i iskustvo... “Bez venture capitala, ali i drugih oblika financiranja, brzorastući projekti dodatno su potaknuti na odlazak iz
Hrvatske, a razvoj mreže poslovnih anđela je bitno ograničen budući da su im smanjena očekivanja od mogućih izlaza, odnosno prodaje udjela u uspješnim projektima”, napominje on dodajući kako ima puno različitih VC modela. “Inicijatori fonda trebali bi voditi računa kako o najboljim praksama u svijetu tako i o hrvatskim specifičnostima. S obzirom na malo tržište i važnost VC fonda, postoje argumenti za to da se dio kapitala takvog fonda financira iz javnih izvora, uključujući državni proračun ali i sredstva EUa”, ističe on dodajući da je venture capital financiranje u pravilu korak nakon investicije poslovnih anđela.
Erste Asset Management
Državni zavod za statistiku
Novi koncept ulaganja You Invest
U rujnu godišnji rast neto i bruto plaća
Erste Asset Management u svoju je ponudu uvrstio novi, na hrvatskom tržištu jedinstveni koncept ulaganja u investicijske fondove, pod krovnim nazivom You Invest. Koncept se sastoji od tri nova investicijska fonda, Solid, Balanced i Active, koji uglavnom ulažu na globalna tržišta obveznica, a razlikuju se po maksimalnim limitima izloženosti prema dioničkim tržištima (Solid do 10 posto, Balanced do 30 posto, Active do 50 posto). Početno razdoblje ulaganja u te fondove traje do 23. prosinca.
“Ovakav koncept ulaganja novitet je na hrvatskom tržištu čijom implementacijom pratimo suvremene trendove na međunarodnim tržištima kapitala. Stoga vjerujemo da će You Invest fondovi pobuditi interes ulagača“, naglasio je predsjednik Uprave Erste Asset Managementa Josip Glavaš.
Investicijski cilj svakog od tri ponuđena fonda je ostvarivanje rasta vrijednosti uloženog novca te prinosa putem načela “apsolutnog povrata”, što znači da se fondovi neće referirati na neko pojedinačno tržište. Minimalni iznos jednokratne uplate je 20.000 kuna, a postoji i mogućnost redovnih mjesečnih uplata u visini 2000 kuna, ako se ulagatelji odluče za tzv. investicijski plan. Početna vrijednost udjela nakon isteka razdoblja početne ponude, kada će You Invest započeti s radom, bit će 100 eura. (I.G.)
Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku o isplaćenim prosječnim neto i bruto plaćama po zaposlenome u pravnim osobama ukazuju na mjesečni pad plaća, dok su na godišnjoj razini plaće bilježile rast i u nominalnim i u realnim iznosima.
Naime, prosječna neto plaća za rujan iznosila je 5442 kune što je u odnosu na kolovoz pad od 1,3 posto ili 74 kune. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je blagi nominalni rast plaća od 0,3 posto ili 14 kuna što uz negativnu godišnju stopu inflacije od 0,2 posto predstavlja realan rast neto plaća od 0,5 posto na godišnjoj razini. Deflacijski su pritisci u ovoj godini tako djelomično pridonijeli kontinuiranom realnom godišnjem rastu plaća (osim svibnja kada je zabilježen realan godišnji pad od 1,3 posto).
Prosječna mjesečna bruto plaća u rujnu je bila 7820 kuna što na mjesečnoj razini predstavlja pad od 1,5 posto ili 118 kuna, dok su na godišnjoj razni zabilježene stope rasta od 0,3 posto nominalno, odnosno 0,5 posto realno. Do kraja godine analitičari RBA ne očekuju značajnije pozitivne promjene u kretanju prosječnih neto i bruto plaća. No, najavljene izmjene u porezu na dohodak u 2015. godini utjecat će na povećanje prosječnih neto plaća, dok bi prosječna nominalna bruto plaća trebala stagnirati.
26 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3855, 1. prosinca 2014.
Tržište novca Zagreb
Obilna ponuda novca uvjetuje tromost novčanog tržišta Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
N
a samom kraju mjeseca studenoga okolnosti trgovanja sudionika na novčanom tržištu bile su jednake onima u prethodnim razdobljima. Tromost novčanog tržišta zbog obilne ponude novca i skromne potražnje glavna su obilježja trgovanja već dulje vrijeme. Upravljanje viškovima likvidnosti postaje sve veći izazov zbog skučenog izbora mogućnosti plasiranja novca. U takvim uvjetima kamatne stope bilježe iznimno niske razine uz svakodnevni višak ponude koji ostaje neiskorišten.
u mil. kn
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Ponuda
Promet
24. 11. - 28. 11. 2014.
17. 11. - 21. 11. 2014.
u%
300
nu stopu od 0,35 posto, te pet milijuna eura na 364 dana uz kamatnu stopu od 0,45 posto. U ovom tjednu na dospijeću su trezorski zapisi u iznosu od 1,694 milijarde kuna i 6,5 milijuna eura, pa će i sljedeća aukcija vjerojatno biti izdašna. Realno je očekivati i dalje veliko zanimanje sudionika za upisivanje trezorskih zapisa. Ni u sljedećem razdoblju ne očekujemo značajniju promjenu kretanja pokazatelja na novčanom tržištu. Iako je u prosincu tradicionalno napetiji odnos ponude i potražnje novca, visoka likvidnost sudionika neutralizirat će njen utjecaj na kamatnu stopu.
4
3 200 2 100 1
0
24.11.2014.
25.11.2014.
26.11.2014.
Prošloga je utorka Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa, prvu u mjesecu studenome. Iako je planirani iznos izdanja za trezorske zapise u kunama iznosio 1,15 milijardi kuna, upisano je 1,688 milijardi kuna. Ukupan
27.11.2014.
0
28.11.2014.
iznos pristiglih ponuda sudionika bio je 1,698 milijardi kuna što znači da je Ministarstvo financija prihvatilo gotovo sve ponude. Najviše je upisano trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, i to 1,603 milijarde kuna. Prinosi na zapise s rokom
ponedjeljak
utorak
dospijeća tri i šest mjeseci zabilježili su korekciju za 10 baznih bodova naniže, dok je prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od 364 dana ostao nepromijenjen i iznosi 1,5 posto. Tom aukcijom saldo kunskih trezorskih zapisa povećao se za 368 mili-
srijeda
četvrtak
petak
juna kuna i iznosi 24,225 milijardi kuna. Znatno skromniji su pokazatelji emisije trezorskih zapisa u eurima koja je bila planirana na 20 milijuna eura, dok je upisano 16,5 milijuna eura, i to 11,5 s rokom dospijeća od 91 dan i uz kamat-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Daljnji pad vrijednosti kune
Mirex i dalje raste
Kuna je proteklog tjedna i dalje slabjela prema euru, i to za 0,09 posto. Potkraj tjedna tečaj valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
lute iznosio je 6,384165 kuna. Prema kuni je oslabio američki dolar, i to za 0,25 posto. Njego-
eura iznosio je 7,673128 kuna. Kuna je pala i prema švicarskom franku 0,12 posto, a tečaj te va-
7.674
5,252689
CAD
kanadski dolar
5,413905
JPY
japanski jen (100)
5,214848
CHF
švicarski franak
6,384165
GBP
britanska funta
9,669979
USD
američki dolar
6,16365
EUR
euro
7,673128
6.19
CHF
6.386
7.672
6.18
6.384
7.670
6.17
7.668
6.16
MIREX - mjesečni
MIREX - tjedni
0,9%
0,40%
6.382
0,6%
0,35%
6.380
0,3%
0,30%
0%
0,25%
7.666
6.15
6.378
7.664
6.14
6.376
-0,3%
primjena od 29. studenoga 2014. 24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.
Izvor: HNB
USD
va vrijednost iznosila je 6,163650 kuna.
Mirex A prošli je tjedan dosegnuo 103.5018 bodova, a u tjednu ranije imao je 103.0322 boda. Vrijednost Mirexa B proteklog je tjedna iznosila 204.9979 bodova, a sedam dana ranije 204.3814 bodova. Potkraj proteklog tjedna vrijednost Mirexa C iznosila je 102.4089 bodova.
24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.
0,20% 27.10.
24.11. 25.11. 26.11. 27.11. 28.11.
7.11.
fond
17.11.
27.11.
datum
24.11.
25.11.
26.11.
27.11.
vrijednost (kn)
promjena (%)
2014 (%)
3,50
Međunarodno tržište kapitala
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Cijena nafte pala na novu najnižu razinu
MIREX A
27.stu
103,5018
-0.04
AZ - A
27.stu
103,265
0.01
3,27
Erste Plavi - A
27.stu
104,0508
0.01
4,05
PBZ CO - A
27.stu
103,6945
-0.06
3,69
Raiffeisen OMF - A
26.stu
103,7107
-0.04
3,71
MIREX B
27.stu
204,9979
-0.03
10,97
AZ - B
27.stu
209,715
0.01
10,89
Erste Plavi - B
27.stu
209,7326
-0.03
9,89
PBZ CO - B
27.stu
187,3484
0.02
9,93
Raiffeisen OMF - B
26.stu
206,2507
-0.00
12,09
MIREX C
27.stu
102,4089
0.02
2,41
AZ - C
27.stu
101,5323
0.03
1,53 2,72
Na svjetskim burzama prošli se tjedan vrlo šaroliko poslovalo. S jedne strane, na Wall Streetu se u četvrtak nije radilo zbog Dana zahvalnosti, pa su se 6750 6740
ulagači usmjeravali prema vijesti kako je OPEC (Organizacija zemalja izvoznica nafte) odlučio zadržati razinu proizvodnje nafte od 30 milijuna bare17900
FTSE 100
kategorija A
17880
la dnevno, unatoč prekomjernoj opskrbi. No, to je negativno utjecalo na azijske burze jer su u petak cijene dionica pale pod pritiskom pada cijena nafte na 4850
Dow Jones
4825
6730
17860
4800
6720
17840
4775
6710
17820
4750
6700
17800
4725
24.11.
4400 4390
25.11.
26.11.
27.11.
28.11.
25.11.
10100
CAC40
26.11.
27.11.
25.11.
28.11.
17650
DAX
10000
17500
4380
9900
17350
4370
9800
17200
4360
9700
17050
4350
9600 24.11.
25.11.
26.11.
27.11.
28.11.
NASDAQ
26.11.
27.11.
28.11.
NIKKEI 225
16900 24.11.
25.11.
26.11.
27.11.
28.11.
24.11.
25.11.
26.11.
27.11.
28.11.
nove najniže razine u protekle četiri godine. Ipak, japanske je ulagače ohrabrio podatak kako je u listopadu industrijska proizvodnja porasla 0,2 posto. Temeljna stopa inflacije u Japanu pala je u tom mjesecu, što je ponajviše posljedica pada cijene nafte. Američka valuta ojačala je u odnosu na europsku, a to je pak posljedica pada stope inflacije u Njemačkoj na najnižu razinu od 2010. godine. Analitičari smatraju da će, ako ta stopa inflacije nastavi padati, Europska središnja banka biti prisiljena dodatno olabaviti monetarnu politiku.
kategorija B
kategorija C
Erste Plavi - C
27.stu
102,7215
0.01
PBZ CO - C
27.stu
102,1329
-0.00
2,13
Raiffeisen OMF - C
26.stu
103,4253
-0.05
3,43 13,27
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF
26.stu
199,5398
-0.07
AZ Profit
27.stu
236,2767
0.00
8,78
Croatia osiguranje
27.stu
147,4565
-0.04
9,00
AZ Benefit
27.stu
217,7709
0.03
10,20
Erste Plavi Expert
27.stu
172,7721
-0.06
8,94
Erste Plavi Protect
27.stu
174,7531
0.00
7,75
27
www.privredni.hr Broj 3855, 1. prosinca 2014. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 704,787 milijuna kuna
Rast prometa na Zagrebačkoj burzi iznosio 54 milijuna kuna, što je 24 milijuna više ili rast od 79 posto. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo u plusu, a kod izdanja koja su pala, dva bilježe pad veći od tri posto. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +4,62 posto
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
A
ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi (ZSE) prošli je tjedan u odnosu na tjedan ranije značajno porasla te je redovni dionički promet na ZSE Top 10 po prometu
tjedna promjena
HT d.d. Valamar Riviera d.d. Kraš d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. PBZ d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Plava laguna d.d. Đuro Đaković holding d.d. Atlantic grupa d.d. Saponia d.d.
-1,40% -1,28% +1,39% +0,74% +0,90% -1,18% +4,62% -48,59% -5,70% +2,12%
zadnja cijena 154,50 19,30 365,00 1.370,00 560,00 332,03 3.850,00 23,18 943,00 265,50
promet 9.491.466,69 6.216.862,12 2.161.794,85 1.909.845,19 1.724.567,88 1.702.994,44 1.625.643,86 1.459.426,32 1.307.998,45 1.271.677,16
do -48,59 posto. Ukupno je 10 izdanja trgovano u iznosu većem od milijun kuna, dok je 18 izdanja ostvarilo promet veći od pola milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao peti tjedan uzastopno te je s tjednim minusom od 0,97 posto 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX long E Turbos H. HUB N. GAS short 5 Turbos zlato long 8 Kaštelanski staklenici d.d. Turbos DAX long G Turbos H. HUB N. GAS short 4 Čakovečki mlinovi d.d. Turbos HT short 3 Zvečevo d.d. VABA d.d.
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.159.201,80 kn
pao ispod 1.800 bodova, no u petak je završio na 1.792,02 boda. Crobex10 je također pao, ovaj put za 0,29 posto i tjedan završio na 1.027,53 boda. Kod sektorskih indeksa jedini je rastao, CROBEXkonstrukt za 1,17 posto, dok
tjedna promjena +66,44% +58,82% +28,21% +25,77% +19,49% +19,18% +10,26% +8,38% +5,62% +5,45%
zadnja cijena 144,30 5,40 100,26 390,38 107,90 8,70 4.190,00 27,17 110,00 5,80
promet 95.737,40 22.502,60 7.938,12 171.108,92 28.649,00 15.381,30 528.629,79 6.473,10 70.610,42 48.752,80
INVESTICIJSKI FONDOVI
zadnja vrijednost 1.792,0200 1.027,5300 104,8117 136,4580
najveći pad bilježi CROBEXindustrija (-6,27 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili s različitim predznacima te je Crobis umanjen za 0,02 10 dionica s najvećim padom cijene
posto, a Crobistr je porastao za 0,08 posto. Najlikvidnije izdanje bio je nakon dužeg vremena ponovno HT s prometom od 9,5 milijuna kuna.
tjedna promjena
Turbos WTI nafta long A Đuro Đaković holding d.d. Turbos DAX short A Atlas d.d. Turbos H. HUB N. GAS long 5 Turbos DAX short B Hidroelekta niskogradnja d.d. Hoteli Zlatni rat d.d. Hoteli Brela d.d. Lošinjska plovidba d.d.
tjedna promjena -0,97% -0,29% -0,02% +0,08%
-68,24% -48,59% -36,61% -25,12% -24,64% -23,61% -17,00% -15,29% -12,24% -11,49%
zadnja cijena 17,50 23,18 32,90 4,50 5,20 68,60 16,60 72,00 9,75 202,00
promet 102.432,00 1.459.426,32 671.261,51 400,66 222.287,20 217.859,00 8.846,47 13.608,00 2.437,65 40.471,20
*vijesti
Najuspješniji fondovi Ilirike Protekli tjedan je od 73 aktivna otvorena investicijska fonda, njih 63 poraslo, a od toga je 15 fondova poraslo za više od jedan posto dok je 10 fondova tjedan završilo u crvenom. No, ni jedan nije pao više od jedan posto. Fondovi su tako šesti tjedan uzastopno završili u plusu. Ukupno u zadnjih
36 tjedana fondovi bilježe samo tri tjedna u kojima su prevladavali negativni rezultati. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet dioničkih te jedan posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +3,67 do -0,83 posto. Od 32 dionička fonda u proteklom tjed-
nu 23 su porasla. Predvodi ih Ilirika Azijski tigar s prinosom od 3,67 posto čime je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Ilirika Azijski tigar 24 posto portfelja drži investirano u Hong Kongu, 21 posto u Južnoj Koreji, zatim 19 posto u Kini te po devet posto u Tajvanu, Singapuru i Hrvatskoj. U
portfelju su najzastupljenije financije s udjelom od 32 posto, slijede informacijske tehnologije - 20 posto te potrošačka dobra, fondovi i telekomunikacije sa po osam postotnim udjelom. Na ljestvici najvećih prinosa slijedi još jedan Ilirikin fond, Ilirika BRIC s rastom od 3,19 posto. (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
Valuta
od 20. 11. do 27. 11. 2014. godine Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
Naziv(fond)
Valuta
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%] 1,09
HI-balanced
€
11,8559
KD Victoria
kn
19,6516
0,04
ICF Balanced
kn
114,4676
0,21
HI-growth
€
10,0948
1,72
HPB Global
kn
84,8632
0,38
Raiffeisen World
€
134,3800
0,46
OTP uravnoteženi
kn
109,4133
-0,25
ZB euroaktiv
€
131,3020
2,82
KD Balanced
kn
8,7997
1,15
ZB trend
$
183,4611
0,22
Agram Trust
kn
51,4017
0,03
FIMA Equity
kn
72,6437
-0,06
Allianz Portfolio
kn
143,8459
0,48
KD Prvi izbor
kn
13,6665
2,34
Raiffeisen Harmonic
€
102,3600
0,79
Ilirika JIE
€
132,5646
1,93
PBZ Conservative 10 fond
€
100,1411
0,14
Raiffeisen New Europe
€
52,7900
0,02
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
PBZ Equity fond
€
10,1859
0,73
ZB bond
€
180,0404
0,34
HPB Dionički
kn
93,8458
0,83
HI-conservative
€
13,4855
0,40
Raiffeisen Bonds
€
165,5800
0,13
PBZ Bond fond
€
119,4009
0,10 0,03
Erste Adriatic Equity
€
80,8100
-0,65
NETA Global Developed
kn
104,7109
0,11
ZB aktiv
kn
109,5477
-0,11
Capital One
kn
194,7543
Capital Two
kn
85,6468
0,37
HPB Obveznički
€
147,3954
0,16
Ilirika Azijski tigar
€
45,3628
3,67
NETA Emerging Bond
kn
73,7507
1,01
PBZ I-Stock
€
7,4856
2,78
Erste Adriatic Bond
€
109,2700
0,28
Platinum Global Opportunity
$
15,6719
1,01
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
KD Nova Europa
kn
6,0302
-0,46
PBZ Novčani fond
kn
142,1868
0,01
OTP indeksni
kn
39,7411
-0,55
ZB plus
kn
174,1026
0,01
Platinum Blue Chip
€
96,6721
2,79
ZB europlus
€
149,4738
0,01
NETA Frontier
kn
572,9350
-0,46
PBZ Euro Novčani
€
138,2007
0,02
OTP MERIDIAN 20
€
89,7504
-0,02
Raiffeisen Cash
kn
156,1400
0,02
A1
kn
79,7600
-0,68
Erste Money
kn
149,7300
0,01
NETA US Algorithm
kn
174,1901
1,57
HI-cash
kn
150,2264
0,02
NETA New Europe
kn
76,0140
0,26
PBZ Dollar fond
$
129,5548
0,02
Ilirika BRIC
€
75,6086
3,19
HPB Novčani
kn
142,1744
0,02
CROBEX10
kn
99,6819
0,81
OTP novčani fond
kn
131,9019
0,02
KD Energija
kn
9,4788
-0,83
Money One
kn
127,7281
0,02
ZB BRIC+
€
93,8288
2,61
Agram Euro Cash
€
12,1694
0,09
Raiffeisen Dynamic
€
120,0400
0,61
Allianz Cash
kn
117,4233
0,01
Allianz Equity
€
133,3328
0,19
Erste Euro-Money
€
114,6300
0,01
Auctor Cash
kn
108,8452
0,02 0,02
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity
€
102,0421
1,81
Raiffeisen euroCash
€
105,0800
Raiffeisen zaštićena glavnica
€
101,3700
0,25
HPB Euronovčani
€
105,8625
0,02
Locusta Cash
kn
1327,4955
0,03
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global
€
147,7754
0,40
NETA MultiCash
kn
106,7087
0,03
PBZ Global fond
€
13,5796
0,88
OTP euro novčani
€
102,2034
0,00
Suradnja Zagrebačke i Bečke burze Zagrebačka i Bečka burza potpisale su sporazum o suradnji na području distribucije podataka. Time je Bečka burza proširila svoju mrežu distribucije podataka na još jedno rastuće tržište s područja Srednje i Istočne Europe, a Zagrebačka burza dobila pouzdanog partnera za distribuciju svojih podataka. Tako će od sljedeće godine distributeri podataka koji su klijenti Bečke burze moći preuzimati trgovinske podatke društava uvrštenih na Zagrebačku burzu u stvarnom vremenu. Za lokalna tržišta, pa tako i Zagrebačku burzu, takva suradnja donosi veću razinu transparentnosti i međunarodnu prepoznatljivost. Stopa nezaposlenosti i dalje raste
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bilježi rast treći uzastopni mjesec te za listopad iznosi 18,7 posto, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku. Takva kretanja djelomično su rezultat povratka dijela zaposlenih na sezonskim poslovima u nezaposlenost sa završetkom središnjeg dijela turističke sezone. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za za-
pošljavanje (HZZ) o broju nezaposlenih, njihov je broj na mjesečnoj razini zabilježio rast od 5,4 posto, dok s druge strane, održavanju stope nezaposlenosti na visokoj razini pridonosi neprekidni pad broja aktivnog stanovništva. Hrvatska 36. po jednostavnosti plaćanja poreza Po jednostavnosti plaćanja poreza za mala i srednja poduzeća, koju redovito analiziraju Svjetska banka i tvrtka PricewaterhouseCoopers, Hrvatska je i dalje relativno dobro pozicionirana država, no u usporedbi s prethodnom godinom nije ostvarila značajniji pomak. Prema najnovijem istraživanju Paying Taxes 2015, od 189 zemalja svijeta Hrvatska zauzima 36. mjesto. RBI je ponovno banka godine Časopis The Banker dodijelio je nagradu za banku godine Raiffeisen Bank International AG-u (RBI) kao i bankama u njenom vlasništvu. To su banke kćeri RBI-ja u BiH, na Kosovu, u Hrvatskoj, Rumunjskoj te u Srbiji. Ova nagrada RBI-ju već je četvrta značajna nagrada ove godine koju renomirani financijski časopisi dodjeljuju bankama za strateško pozicioniranje, rezultate i široku ponudu za privatne i poslovne klijente u Srednjoj i Istočnoj Europi.