Pv 3856

U potrazi za izvoznom nišom Manjak novca i oslanjanje na tradicionalna tržišta najveće su prepreke izlasku na inozemna tržišta

HGK: Još jedna godina pada Za pokretanje gospodarstva treba nam rast od barem tri, četiri posto, što se može uz pomoć EU fondova

Privlačenje investicija Iz Junckerova plana i EU fondova u Hrvatsku bi se moglo sliti sedam milijardi eura

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6

Aktualno Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 6

60

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 8. prosinca 2014.

Godina LXI / Broj 3856. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

Socijalno poduzetništvo / obrtnici između čekića i nakovnja / baranjci u istaNbulu / teško stanje govedarstva

Poduzetničke zone u Hrvatskoj

Za poduzetnike sve na jednom mjestu, ali...

U Hrvatskoj je do ove godine bila sufinancirana izgradnja 348 poduzetničkih zona u kojima je aktivno oko 2870 poduzetnika >>16-17

PODUZETN IČKA ZONA tnici Poduze koj ts o Hrva skoj ar d gospo ri komo

intervju: Marinko Biškić

neiskorišteni potencijal

>> 12-13

>> 22-23

Uvrijedila me država. Naše smo planove prikazali realno i tu smo pogriješili, kaže vlasnik Luxora

Ukupni potencijal drvne biomase u proizvodnji energije i toplinske energije u Hrvatskoj još se ne koristi u dovoljnoj mjeri

6. NACIONALNA KONFERENCIJA O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU pod pokroviteljstvom predsjednika RH prof. dr. sc. Ive Josipovića i Ministarstva gospodarstva 10. prosinca 2014., Hotel Esplanade Zagreb, Mihanovićeva 1, Zagreb DNEVNI RED 09.00-09.30 09.30-10.00

Uvod i pozdravni govori, moderator: Milan Koštro Važnost DOP-a za poslovanje: trendovi i praksa EU - Jacques Spelkens, CSR Europe, član Upravnog vijeća i DOP koordinator GDP Suez

10.00-10.20

Trendovi i praksa u Hrvatskoj - Izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet

10.20-11.40

Primjer dobre prakse u Hrvatskoj - Hrvoje Dragušica, IKEA, stručnjak za održivi razvoj

11.40-12.00

Pauza

12.00-13.30

Okrugli stol - moderator: Žarko Horvat sudjeluju: Mislav Galić, Agrokor; Zvonimir Mršić, Podravka; Emil Tedeschi, Atlantic Grupa; Ivo Usmiani, JGL

13.30-14.30

Pauza za ručak

14.30-16.30

Paneli: predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u

16.30-17.00

Pauza

17.00-18.30

Svečana dodjela nagrade Indeks DOP-a

SPONZORI ODAŠILJAČI I VEZE

UZ PODRŠKU

MEDIJSKI POKROVITELJ Prijavnice i uvjete sudjelovanja pogledajte na: www.hrpsor.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

UVOD

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Damir Balenović, direktor ispostave HTZ-a München

Stjepan Pezo, direktor Galeba

Moramo zaposliti invalide, a ne možemo jer ih nema Sljedeće godine planiramo također nova zapošljavanja, no to sve ovisi o primjeni Zakona o invalidima. Naime, taj zakon prisiljava nas poduzetnike da zaposlimo invalide, konkretno od nas se očekuje da zaposlimo novih 17 invalida s obzirom na kvotu koju industrija mora imati. Ako to ne napravimo, morat ćemo plaćati penale državi, jednu trećinu bruto plaće za svakog nezaposlenog invalida. Mi ćemo plaćati šest bruto plaća državi ako ne zaposlimo nove invalide, i to svaki mjesec počevši od 1. siječnja 2015. A kako ćemo ih zaposliti ako na tržištu na kojem je naša tvornica nema osobe koja zadovoljava te kriterije? Meni to nije jasno, pa evo i ovim putem pozivam nekoga da mi to objasni.

Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora:

Odlučnije, hrabrije, beskompromisnije Osnovni cilj Liderove inicijative Žene u hrvatskom biznisu je javna komunikacija činjenice da žene ni danas nisu u poslovnom svijetu pozicionirane onako kako to zaslužuju i kako bi po sposobnostima, osobinama i zalaganju trebale biti. Ženska je populacija puno uspješnija u procesu obrazovanja, kada se gleda po ocjenama. Nažalost, nakon tog procesa se gube. Treba puno više osvijestiti hrabrost koju ponekad nemamo. Ja radim u velikom sustavu i vidim da to nedostaje. Morate biti puno odlučnije, hrabrije, beskompromisnije. Muški svijet je takav, a mi to često puta nemamo.

Roger Martin, stručnjak za strategiju:

Planiranje nije strategija Svaka organizacija zna da je strategija važna i većina troši puno vremena na strateško planiranje. Međutim, za većinu proces nije ni ugodan ni učinkovit. Središnji razlog je da planiranje nije strategija.

Strategija je čin izrade integriranog kruga izbora gdje igrati i kako pobijediti. Većina strateških planova nisu zapravo strateški, jer ne navode što organizacija hoće, a što neće raditi.

Sezona putovanja za Nijemce još uvijek traje Osim sunca i mora, njemačkim gostima zanimljiva su kratka putovanja u gradove, tzv. city break putovanja, priroda i aktivni odmor čiji proizvodi su jedni od ključnih za produljenje turističke sezone

M

ünchen, odnosno Bavarska i Baden-Württemberg, među glavnim su dijelovima Njemačke iz kojih dolazi najveći broj gostiju u Hrvatsku.

Blizina tržišta i laka dostupnost iznimno su bitni ako se uzme u obzir da gosti iz tih dijelova Njemačke uglavnom dolaze automobilom, no značajno je napomenuti i odličnu zračnu povezanost, kako brojnim redovnim zrakoplovnim linijama tako i čarter letovima.

Sezona putovanja za Nijemce još uvijek traje i trajat će do kraja godine. Kod sve više Nijemaca počinje se stvarati svijest da se u Hrvatsku isplati putovati i u pred i posezoni, a ne samo ljeti. Hrvatska turistička zajednica aktivno će i jače usmjeriti svoje aktivnosti u narednom razdoblju upravo na njemačko tržište s kojega, uostalom, dolazi i najveći broj gostiju u Hrvatsku. U 2013. godini Nijemci su ostvarili najveći broj dolazaka među turistima koji dolaze u Hrvatsku, a trend je nastavljen i u prvih 10 mjeseci 2014. godine.

Osim toga, odlični odnosi s našim partnerima u

Njemačkoj, kao i dobra suradnja na svim razinama, rezultirali su i novim zrakoplovnim linijama iz njemačkih gradova prema Hrvatskoj. Tako će njemački turoperator TUI Fly od ožujka do studenoga 2015. povezivati Zadar s Frankfurtom i Hannoverom s po četiri leta dnevno. Jednako tako, od svibnja do rujna 2015. u planu su novi letovi Croatia Airlinesa koji će povezivati Rijeku i München.

Osim sunca i mora, njemačkim gostima zanimljiva su kratka putovanja u gradove, tzv. city break putovanja, priroda

Prezentiranje kvalitetnih proizvoda i turistima zanimljivih sadržaja bitna je zadaća hrvatskog turizma i aktivni odmor čiji proizvodi su jedni od ključnih za produljenje turističke sezone.

Kada govorimo o projektu Hrvatska 365, on je predstavljen u listopadu njemačkim partnerima.

Prezentacija je okupila brojne agente i turopera-

tore, kao i najznačajnije njemačke medije, čime je pokazan izniman interes za projekt Hrvatske turističke zajednice čiji je cilj upravo privlačenje gostiju u Hrvatsku u razdobljima pred i posezone.

Očekivanja od projekta su velika i vjerujem kako ćemo u skoro vrijeme već imati prve realne pokazatelje aktivnosti poduzetih u sklopu tog projekta.

Cilj nam je, kako voli istaknuti i direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, u Hrvatskoj razvijati proizvode koji moraju biti zanimljivi, privlačni i prepoznat-

ljivi. Prezentiranje kvalitetnih proizvoda i turistima zanimljivih sadržaja bitna je zadaća hrvatskog turizma. Dovoljno prepoznatljivi turistički proizvodi važni su zbog donošenja odluke da gosti izaberu upravo Hrvatsku kao svoju destinaciju.

Hrvatska ima dobre smještajne kapacitete iako u njihovoj strukturi najveći dio otpada na privatni smještaj i kampove.

Njemački gosti najčešće biraju kampove, zatim privatni smještaj, a hotele koristi najmanji postotak Nijemaca. Projektom Hrvatska 365 želi se stvoriti okvir za kvalitetniji boravak gostiju u destinaciji i ponuditi im što više sadržaja u kojima bi gosti mogli uživati neovisno o vremenskim uvjetima. Dapače, šest ključnih proizvoda koji nose cijeli projekt odličan su motiv dolazaka gostiju tijekom cijele godine neovisno o vremenskim prilikama.

S obzirom na sve navedeno, kao i dobre najave za iduću godinu, vjerujem kako od projekta Hrvatska 365 s područja koje pokriva ispostava Hrvatske turističke zajednice u Münchenu doista možemo mnogo očekivati.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

( više od 90%

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 50%prihoda

proizvodnje izvozi Stražaplastika

ostvaruju izvozom zagorski poduzetnici

Internacionalizacija poslovanja

Prostora za rast ima, samo pronaći svoju tržišnu nišu u Analize pokazuju kako je najveći problem malih i srednjih poduzeća u izlasku na strana tržišta nedostatak povoljnog novca kao u retrovizor na automobilu na kojem piše da su objekti koje vidite u njemu bliže nego što vam se čine i upravo zato treba

Darko Buković, Krešimir Sočković

P

rostora za rast ima, samo je potrebno pronaći svoju tržišnu nišu, poruka je poduzetnika Ivana Šuloga iz tvrtke Šulog iz Donje Bistre koja tržištu nudi egzotično voće i povrće. Na osebujan način je pokazao kako prostora za izvoz ima, samo je, kaže, potrebno napraviti odmak od tradicionalnog načina razmišljanja. “Svoj posao sam započeo kao student s ulaganjem od samo 175 njemačkih maraka, a sada, za razliku od drugih, svoje poslovne projekte ne držim za sebe nego ih nudim drugima jer sam siguran da na njima možemo svi zaraditi. Indijanska bana-

na i surinamska trešnja je projekt u kojemu svima zainteresiranima dajem sadni materijal, sa samo jednim uvjetom – da robu

Brzina prilagodbe ključna je za novi rast i nova tržišta, ističe Josip Grilec prodaju pod mojim brendom. Konkurenciju nemamo i možemo proizvode plasirati s malo troškova na tržište, i to u vrijeme kada ih nitko nema”, ističe Šulog. Napomenuo je kako je sada, posebice za mlade poduzetnike, pravo vrijeme za ulazak u investiciju jer uz pomoć EU fondova mogu vratiti i do 90 posto ulaganja.

Tvrtka Šulog jedan je od primjera dobre prakse predstavljenih na međunarodnoj konferenciji Internacionalizacija poslovanja koja je održana u Tuheljskim Toplicama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Krapina, Europske poduzetničke mreže i Krapinsko-zagorske županije.

Zapošljavanjem do dobitka Samo zapošljavanje može stvoriti dobitak Hrvatskoj i njenim regijama, kaže Josip Grilec, predsjednik HGK-Županijske komore Krapina. “Mi želimo potaknuti mlade obitelji da se vrate u naš kraj. No one će doći jedino ako mi poduzetni-

ci otvorimo radna mjesta koja će biti dohodovnija.

Imamo tvrtke koje su velike ne samo u našoj županiji nego i u Hrvatskoj, i dobro rade. Možemo se nametnuti Europi i dobiti poslove, i trebamo sudjelovati u podjeli posla i novog novca koji najavljuje Europska unija kako bi potaknula realni sektor”, ocjenjuje Grilec. Kao direktor Stražaplastike navodi i primjer stvaranja inovativnog proizvoda s jakim industrijskim dizajnom koji sada osvaja izvoz - kanticu za zalijevanje - koji je nastao tako što je mladi dizajner Igor Jurić došao s idejom rekavši da nitko to ne želi proizvoditi. Grilecov je odgovor bio - “to ćemo mi proizvoditi” i od tada do

Ivan Šulog

Josip Grilec

danas kantica Keira prodana je u 750.000 primjeraka na četiri kontinenta.

Upravo je inovacija omogućila jaku poziciju na tržištu jer se, primjerice, slaganjem proizvoda jednog na drugi višestruko štedi prostor za transport.

Direktor Stražaplastike poručuje da je brzina prilagodbe ključna za novi rast i nova tržišta. Tako je Stražaplastika, koja sa 230 zaposlenih izvozi više od 90 posto proizvodnje i ostvaruje više od 82 milijuna kuna prihoda, uvela program koji zamjenjuje uvoz, a riječ je kantama za komunalni otpad, procjenjujući perspektivnim taj segment tržišta. Ujedno su počeli proizvoditi i slamke za pića koje su se dosad isključivo uvozile.

“Bez obzira na pad gospodarstva koji traje već 12 kvartala i bez obzira na krizu koja je naša, ali i europska i svjetska, teško je i skupo internacionalizirati svoje poslovanje”, ocijenio je Domagoj Juričić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore.

Analize pokazuju kako je najveći problem malih i srednjih poduzeća u izlasku na strana tržišta nedostatak povoljnog

novca za financiranje tog izlaza i njihovo oslanjanje na tradicionalna tržišta. No na poslovanje treba gledati kao u retrovizor na automobilu na kojem piše da su objekti koje vidite u njemu bliže nego što vam se čine i upravo zato treba biti spreman izaći na strana tržišta. Hrvatska gospodarska komora je partner poduzetnicima zajedno s drugim institucijama poput Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore. Komora se reformira jer ne može drugačije živjeti nego što žive poduzetnici. Upravo zato želimo da iskoristite naše usluge, dišite nam za vratom, dajte nam izazove, a mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da vam pomognemo, ističe Juričić.

Uspješno zagorsko gospodarstvo Stavimo li gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije u hrvatski županijski okvir, vidjet ćemo da je na 14. mjestu po broju poduzetnika, ali je sedmo po ostvarenoj dobiti. Većina proizvoda prerađivačke industrije namijenjena je izvozu na strana tržišta te na njima ostvaruje gotovo polovinu pri-

5

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( od 745 mil kn prihoda ( više od 85% prihoda više od 64% ostvaruje izvozom Vetropack Straža

Regeneracija ostvaruje s ino tržišta

o je potrebno u izvozu za financiranje tog izlaza i njihovo oslanjanje na tradicionalna tržišta. No na poslovanje treba gledati biti spreman izaći na strana tržišta, ističe Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a

Domagoj Juričić

Željko Kolar

Tihomir Premužak

Anđelko Švaljek

Joško Klisović

Christos Kyriatzis

hoda, Mali poduzetnici, koji čine 97,7 posto poduzetnika Krapinsko-zagorske županije i koji su lani zapošljavali 63 posto ukupno zaposlenih, ostvarili su 48,4 posto ukupnih prihoda i 49,5 posto ukupnih rashoda gospodarstva Županije. Iako čine u broju tek 2,3 posto, srednji i veliki poduzetnici ostvaruju preostalih 51,6 posto ukupnih prihoda i 50,5 posto ukupnih rashoda gospodarstva.

Unatoč padu BDPa, ulaganje u nova radna mjesta i investicije za izlazak na nova tržišta na sjeverozapadu Hrvatske ne prestaje, kaže Željko Kolar, župan krapinskozagorski. “U studenome je, unatoč padu zaposlenosti u državi, u našoj županiji smanjen broj nezaposlenih za 1,4 posto, a u odnosu na isti mjesec prošle godine čak 14,3 po-

sto. Nije riječ o brisanjima nego poduzetničkim investicijama koje su osigurale da prihodi poreza na dohodak porastu za šest posto u godini dana. To se može samo ako se broj radnih mjesta povećava”, zaključuje Kolar.

Predsjednik Uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak, govoreći o primjerima internacionalizacije poslovanja, navodi da od 745 millijuna kuna prihoda više od 64 posto ostvaruju u izvozu.

Najveće su i najuspješnije poduzeće u Krapinsko-zagorskoj županiji, u kojem je inozemni vlasnik inzistirao na lokalnom čelništvu, ali je donio strategiju i organizaciju, poslovne procese, upravljanje projektima, investicije i dugoročni razvoj.

Za predsjednika Uprave zabočke Regeneracije Anđelka Šva-

ljeka internacionalizacija poslovanja je jedini izbor jer danas već ostvaruju više od 85 posto prihoda s inozemnih tržišta. Jedna od aktivnosti je prikupljanje otpadnog repromaterijala na tržištu, za što je već sada moguće prikupiti više tisuća tona, a što služi za daljnju proizvodnju.

ljude. Na taj način doći će do povećanja BDP-a i sigurnijeg punjenja proračuna. Zahvaljujući Akcijskom planu ove je godine smanjen deficit, povećan izvoz i pokrivenost uvoza izvozom u prvih devet mjeseci na 58,7 posto”, istaknuo je Klisović. Najavio je uspostavu jedin-

stvu u suradnji s HGKom. Pritom treba ojačati i načine financiranja malih poduzetnika i startupova. Među ključnim indikatorima uspješnosti Akcijskog plana ističe da je njime obuhvaćeno 1326 izvoznika sa 3468 usluga te da je otvoreno 936 izvoznih prilika.

Christos Kyriatzis, zamjenik voditelja Odjela za međunarodne odnose i misije za rast Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije, predstavio je EU strategiju za internacionalizaciju te buduće planove i programe za poduzetništvo. “Nakon duboke krize koja nas je pogodila, vidjelo se da se 90 posto rasta BDP-a može kreirati izvozom i zato se treba fokusirati na internacionalizaciju poslovanja. Politička poruka novog sastava Europske komisije je raditi na tome upravo preko malih i srednjih poduzeća jer ona imaju veći rast prometa, veći rast zaposlenosti i veći kapacitet za inovacije”, naglasio je Kyriatzis. Pozvao je sve hrvatske poduzetnike na korištenje kanala EU-a za jačanje nastupa i internacionalizacije po-

slovanja srednjih i malih tvrtki. Philippe Adriaenssens, savjetnik za poslove internacionalizacije Eurochambresa, predstavio je potporne inicijative za male i srednje poduzetnike, poslovne centre, poslovne mreže i poslovne avenije u Aziji.

Na konferenciji je pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar predstavila Nacionalne mjere pomoći u internacionalizaciji poslovanja, Oscar Altimira iz Predstavništva vlade Katalonije u Bruxellesu govorio je o natječajima i darovnicama za mala i srednja poduzeća, dok je rad Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore i njene mogućnosti pomoći za izlazak na njemačko tržište predstavio voditelj projekta Bojan Varivoda. Posebno je istaknuo da komore u Njemačkoj imaju obvezno članstvo, te da njihova iskustva vezana uz internacionalizaciju govore o jakim nastupima na poslovnim sajmovima i jačanju posebnih, za građanstvo zatvorenih sajamskih događanja.

U okviru konferencije održani su i poslovni susreti sudionika.

Izvoz je prilika za rast Izvoz nam nudi mogućnost za rast, nedvosmislen je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova i koordinator Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva.

“Akcijskim planom podrške izvozu mora se osigurati podrška poduzetnicima u više razina, pri čemu izvoznik mora biti u središtu. Ako imate narudžbe od stranih partnera, povećat ćete proizvodnju i zaposlit ćete nove

Ako imate narudžbe od stranih partnera, povećat ćete proizvodnju i zaposlit ćete nove ljude, kaže Joško Klisović stvenog portala izvoz.hr, aktivnosti na umrežavanju i okupljanju izvoznika i po projektima i po tržištima, jače educiranje i informiranje te podršku nastupima u inozem-

Izazovi internacionalizacije poslovanja Jedan od najvećih izazova internacionalizaciji poslovanja malih i srednjih tvrtki, temeljem istraživanja Eurochambresa, jest nedostatak financijskih sredstava, potom slijedi nedostatak vremena za analiziranje potencijala pojedinog tržišta, nedostatak informacija o inozemnim tržištima, mogućnostima i poslovnom okruženju,

nedostatak kvalifikacija i stručnih znanja kod zaposlenika te nedovoljno poznavanje raspoloživih oblika potpora i pomoći pri izvozu. Upravo su to područja djelovanja HGK-a i Europske poduzetničke mreže pri HGK-u, istaknule su direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK-a Ružica Gelo i voditeljica Europske poduzetničke mreže Vesna

Torbarina. Pritom su posebno naglasile dobivanje potrebnih informacija i preko posebnog portala tenderi.info, projekta Poduzetnik-izvoznik, kao i uspostavljenih mobilnih timova za pomoć poduzetnicima. EEN pri HGK-u nastavlja svoj rad do 2020. u okviru Programa EU-a za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika COMSE, istaknuto je.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 12. kvartal za redom ( za 13% manji hrvatski BDP pada

BDP u odnosu na 2008. godinu

Analiza 2014. Hrvatske gospodarske komore

Još jedna godina pada Hrvatsko će gospodarstvo 2014. završiti s padom BDP-a od 0,6 posto, a uspjeh će biti ako u idućoj godini zadržimo sadašnju razinu BDP-a, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za pokretanje gospodarstva potreban nam je rast od najmanje tri-četiri posto, a to se može uz pomoć novca iz EU fondova Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Stope BDP-a

I

10% 8% 6% 4% 2% 0% -2% -4% -6% -8% -10%

Za značajniji pomak naprijed nisu nam dovoljni pojedinačni uspjesi pojedinih tvrtki, ističe Savić no investicija u kapital i smanjenja osobne potrošnje koje je pak posljedica pada proizvodnje, zaposlenosti i plaća, te manjeg kreditiranja stanovništva.

Smanjene su i javne investicije, ponajprije zbog ograničenja proračuna.

Globalna kriza nije utjecala samo na Hrvatsku, pa je i na razini cijele Europske unije u 2009. i 2012. godini zabilježen pad BDP-a, a u 2013. tek neznatan rast. To je, naravno, utjecalo na razinu inozemne potražnje koja je također bila značajan faktor pada BDP-a u Hrvatskoj. No u usporedbi s drugim članicama EU-a Hrvatska je među najneuspješnijima, a samo je u Grčkoj zabilježen veći pad u odnosu na 2008. godinu.

Ove godine se pad gospodarske aktivnosti nastavlja, pa je treći kvar-

6.

20 07 .

20 08 .

20 09 20 .

10 .

20 11 .

20 12 .

20 13 .

20 14 .p

20 0

20 0

20 0

5.

Realne stope rasta Nominalne stope rasta

4.

ovu godinu, šestu godinu za redom, doći će do daljnjeg realnog pada BDP-a, i to za približno 0,6 posto, tako da će njegova realna vrijednost biti oko 13 posto niža nego u pretkriznoj 2008. godini, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore.

Takvo je kretanje BDP-a posljedica pada domaće potražnje, poseb-

Izvor: DZS, obrada HGK

tal, u kojem je pad iznosio pola posto, bio 12. kvartal neprekidnog pada za redom.

Godinu obilježava rast izvoza roba i usluga, ali i nastavak pada domaće potražnje, posebno investicija i državne potrošnje.

I europski analitičari procjenjuju kako predviđeni pad BDP-a u ovoj godini i stagnacija u idućoj Hrvatsku ponovno smještaju među ekonomski najneuspješnije članice EU-a.

Važno je okruženje Ovu godinu hrvatsko će gospodarstvo završiti s padom BDP-a od 0,6 posto, a uspjeh će biti ako iduće godine, unatoč procjenama Europske komisije o

rastu od 0,2 posto, zadržimo sadašnju razinu BDPa, kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

“Za iduću, 2015. godinu procjenjujemo kako će biti uspjeh ako se negativni trend zaustavi i zabilježe minimalne stope rasta.

No, takav rast nije dovoljan da bi se hrvatsko gospodarstvo pokrenulo. Za značajniji pomak naprijed nisu nam dovoljni pojedinačni uspjesi pojedinih tvrtki nego je potrebno stvoriti okruženje koje će poticati razvoj, napredak i utjecati na rast produktivnosti. Nužna nam je i stabilnost porezne politi-

ke i poticanje izvoza kako bi došlo do povećanja zaposlenosti. Vrijeme koje će biti potrebno za vidljivi oporavak našeg gospodarstva morat ćemo promatrati u nekom srednjem roku. Pomicanje s dna ljestvice u nekim pokazateljima u Europskoj uniji uistinu nije lagano”, ističe Savić.

Za pokretanje hrvatskog gospodarstva potreban nam je gospodarski rast od najmanje tri-četiri posto, rekla je Jasna Belošević Matić, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. “Pokrenute su neke mjere kojima bi se

Stope nezaposlenosti 25,0 20,0 15,0 10,0 5,0 0,0

2003.

2004.

EU-28 Izvor: Eurostat

2005.

Poljska

2006.

2007.

Latvija

2008.

2009.

Slovenija

2010.

Hrvatska

2011.

2012.

2013.

situacija u gospodarstvu učinila boljom, no zabrinjava činjenica kako je riječ o palijativnim mjerama i mjerama parcijalnog karaktera, pri čemu je nelikvidnost i dalje visoka, a zaduženost veća.

U odnosu na 2008. godinu BDP je realno manji za 13 posto, industrijska proizvodnja je manja za 18 posto, promet u trgovini na malo za 17 posto, građevinarstvo za čak 42 posto. Izvoz usluga bilježi pad za pet posto, a 14 posto je manje zaposlenih, dok je nezaposlenih 40 posto više, deficit proračuna je veći 6,2 puta, javni dug 2,1 put, a bruto inozemni dug narastao je za 14,6 posto”, upozorila je Jasna Belošević Matić.

Milijardu eura za Hrvatsku Hrvatska gospodarska komora priprema čitav niz novih usluga za poduzetnike kako bi što bolje iskoristili potencijal fondova EU-a, istaknula je Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a. Poduzetnicima je na raspolaganju i Zajednica poslovnih savjetnika HGK-a, te baza podataka njihovih EU projekata, a redovito će

na danima otvorenih vrata davati besplatne ocjene poduzetničkih projekata koji se planiraju sufinancirati iz fondova Europske unije, navela je ona.

Hrvatskoj je u razdoblju od sljedećih sedam godina na raspolaganju više od 8,5 milijardi eura za razvojne projekte. Oni postoje kao izvor sufinanciranja, a ono što Hrvatska treba osigurati jesu projekti kojima će taj novac moći povući. Hrvatska mora uplatiti sredstva u europski proračun, ali mora povući više od toga.

Analitičari ističu kako je pozitivna i činjenica da se dovršava izrada ključnih strateških programa o tome što se želi sufinancirati, a partnerskim sporazumom koji je potvrđen krajem listopada u Europskoj komisiji osigurano je milijardu eura godišnje za Hrvatsku.

O važnosti udjela fondova u razvoj gospodarstva govori i činjenica da je u razdoblju od 2010. do 2012. godine u novim zemljama članica udio sufinanciranja Europske unije u javnim investicijama veći od 50 posto, a u nekim zemljama članicama poput Slovačke i iznad 90 posto.

7

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 410 mil €

ovogodišnje investicije u turizmu

( do 15 mil kn

*vijesti

visina poticaja u Poduzetničkom impulsu u 2015.

18. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

Ministri pod sitnozorom Nakon što su ministri Lorencin, Grčić i Maras ustvrdili da darovano državno zemljište općine mogu prodati, župan šibensko-kninski Goran Pauk najavio je da će s ostalim predstavnicima lokalne uprave pratiti odjek njihovih izjava se već do kraja godine, a poticat će se proizvodnja za izvoz i turizam.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

edavno je država darovala Općini Tisno 60.000 četvornih metara poljoprivrednog zemljišta. Općina je potom prodala to zemljište ruskim investitorima za turistički projekt. Hoće li država to dopuštati i u drugim

slučajevima, zanimalo je sudionike rasprave Poduzetnici pitaju Vladu, na prošlotjednom 18. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu. Ministri Lorencin, Grčić i Maras tvrde da hoće.

Goran Pauk, župan šibensko-kninski, uskoro će ih testirati: u Općini Prukljan razvija se projekt golfskih terena kojem treba ukupno dva milijuna kvadrata. Dobar dio je u državnom vlasništvu pa se očekuje slična darovnica toj općini. U Tribunju je Županija mijenjala prostorni plan radi okrupnjavanja prostora za turističko naselje. I tu je dio prostora u državnom vlasništvu. Mogu li Prukljan i Tribunj proći kao Tisno?

Ministar turizma Darko Lorencin kaže da ne vidi razloga da se ne postupi identično, a ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras dodaje

Grgur Zucko/PIXSELL

Grčić je svjestan da bi trebalo pojačati komunikacijsku kampanju za korištenje europskih fondova da je država i u drugim slučajevima darovala zemljište lokalnim jedinicama. Primjerice, za poslovne zone.

Rastu poticaji za poduzetnike E, zone su jedno, a prodaja zemljišta za privatni projekt i punjenje općinskog proračuna je drugo, odgovorio je Pauk, najavljujući da će, s ostalim predstavnicima lokalne uprave, pratiti odjek ministarskih izjava.

Novi turistički projekti razvijaju se i na temeljima gubitaških poduzeća.

U postupcima predstečajnih nagodbi pojavili su se ulagači u desetak turističkih kompleksa, kao što su trogirska Medena, hoteli u Korčuli... Prema Lorencinovim riječima, nove ulagače, koji će podići kvalitetu smještaja, na taj su način dobili hoteli s gotovo 12.500 kreveta. Turističke investicije općenito

su u porastu, ističe ministar turizma. U 2013. godini one su iznosile oko 240 milijuna eura, a ove godine dosegnut će 410 milijuna eura. Lorencin je otkrio da je u završnoj fazi i zakon o turističkom zemljištu. Taj bi propis napokon trebao regulirati pravni status kampova, odnosno koncesija na zemljištima na kojima se nalaze. Sadašnji korisnici plaćaju naknade koje su niže nego buduće cije-

ne koncesija, ali nemaju pravnu sigurnost što usporava i odgađa odluke o novim investicijama.

Rastu i poticaji za poduzetnike, zahvaljujući europskim fondovima.

Iduće godine u Poduzetničkom impulsu dodjeljivat će se poticaji u visini do 15 milijuna kuna, a moći će dosegnuti i do 40 posto projekta, najavio je ministar Maras. Natječaj za dio sredstava iz europskih fondova raspisat će

Grčić: Novca ima, samo ga treba uzeti Banke imaju na raspolaganju šest milijardi kuna za kreditiranje, u HBOR-u je još 3,5 milijardi kuna. Tu su i europski fondovi. Novca ima, samo ga treba znati uzeti, kaže potpredsjednik Vlade Grčić. No poduzetnici se i dalje žale na nedostatak kredita, osobito za obrtna sredstva.

Dugotrajna kriza iscijedila je iz poduzeća zalihe kapitala.

Ministri odgovaraju da razumiju kako su uvjeti za kreditiranje pooštreni i na svježi novac mogu računati samo tvrtke s perspektivom na tržištu. S druge strane ima i onih koji imaju novac, poput povratnika iz Australije koji je tražio savjet kamo uložiti. Potpredsjednik Grčić uputio ga je u Agenciju za investicije gdje će dobiti pouzdanu i konkretnu informaciju o dobrim projektima.

Hrvatska se ne mora stidjeti Poduzetnici su pitali gdje mogu dobiti informacije o tim natječajima, a ministri su ih uputili da prate internetske stranice ministarstava i komuniciraju s konzultantima koji su upućeni u natječajna pravila. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić svjestan je da bi trebalo pojačati komunikacijsku kampanju za korištenje europskih fondova. Spomenuo je primjer Litve gdje se i za to koristi novac iz tehničke europske

U Općini Prukljan i u Tribunju se rade projekti kod kojih je dio zemljišta u državnom vlasništvu pomoći. I to čak 12 milijuna eura godišnje! Na taj način informacije o mogućnostima korištenja europskog novca stižu i do zadnjeg stanovnika u zemlji.

Grčić dodaje da se Hrvatska ipak ne mora stidjeti svog rezultata. Koristimo europske fondove u prosjeku koji su postigle nove zemlje koje su u Europsku uniju ušle u prošlom desetljeću. Ugovoreno je 75 posto do sada raspoloživog novca, a još tri godine traje rok u kojem se taj novac mora i konačno potrošiti. A novi fondovski natječaji i dalje se objavljuju.

Nove bušotine u Okolima Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak obišao je postrojenja podzemnog skladišta plina Okoli te sudjelovao na obilježavanju početka izgradnje dviju novih bušotina, vrijednih 85 milijuna kuna.

Realizacijom investicijskog ciklusa PSP-a, koji obuhvaća modernizaciju i proširenje kompresornice postojećeg skladišta u Okolima te izgradnju vršnog skladišta u Grubišnom Polju, Hrvatska će povećati sigurnost plinskog sustava.

Priče o startup uspjesima U Zagrebačkom inkubatoru poduzetništva u suradnji s CRANE-om održana je Startup srijeda.

Tom prilikom, Damir Sabol, osnivač Iskona i startupa MicroBlink iz kojeg je niknuo PhotoMath, aplikacija za automatsko rješavanje matematičkih zadataka, govorio je o dugom putu do “prekonoćnog uspjeha”, kako je PhotoMath viđen u javnosti, a koji je trajao oko pet godina. Julian Oehrlein, suosnivač Oradiana, startupa koji je razvio Instafin, govorio je o natjecanju Pioneers Challenge na kojem je osvojio investiciju u vrijednosti 50.000 dolara.

Brzi internet prije roka

U sklopu HAKOM-ovog Programa razvoja interneta i širokopojasnog pristupa internetu na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, širokopojasni pristup internetu dobilo je 11 osnovnih i srednjih škola, 10 domova zdravlja i ambulanti te osam vatrogasnih društava na području Slavonije, koje je bilo pogođeno katastrofalnom poplavom.

Ciljani korisnici su spojeni šest mjeseci prije roka.

8

AKTUALNO

( 1,65 ocjena

gospodarskog stanja u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 92% ispitanih

opće stanje ocjenjuje lošim ili jako lošim

Poslovna očekivanja Hrvatske udruge poslodavaca za 2015.

Ova godina loša, iduća još gora Očekujemo, tražimo, molimo i zahtijevamo da se svi mi na razini ovog društva osvijestimo i shvatimo da se moramo početi mijenjati i raditi te korake što prije, bez obzira na izbore i političke opcije koje su na vlasti, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a blema, i dalje će se gubiti radna mjesta, a neke će tvrtke nestati. Ali pozitivni odgovori u ovom istra-

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvatska udruga poslodavaca opće je gospodarsko stanje u Hrvatskoj u ovoj godini ocijenila jedinicom, a ni očekivanja poslodavaca od 2015. godine nisu ništa bolja. Prosječna ocjena za ovu godinu iznosi 1,65, tako da je prolazna dvojka još jako daleko. Rezultat je to istraživanja Poslovna očekivanja HUP-a 2015. koje je provela agencija Promocija plus u kojoj su sudjelovala 432 poslodavca, članova izvršnih tijela HUP-a, koji zapošljavaju gotovo 217.000 radnika.

“Poruka gospodarstva je, dakle, da od države u idućoj godini ne očekuje ništa i da će se nastaviti ponašati po poslovici ‘uzdaj se u se i u svoje kljuse’.

Ono što mogu sami - odradit će, a ono što očekuju od države - to se najvjerojatnije neće dogoditi”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić komentirajući rezultate istraživanja. Pritom je naglasio kako poduzetnici u 2015. očekuju ili daljnji pad ili stagnaciju, svakako nastavak krize.

Nelikvidnost najveća prepreka Istraživanje je pokazalo da više od 92 posto ispitanika opće stanje hrvatskog gospodarstva u ovoj godini ocjenjuje lošim ili jako lošim, dok ih dvije trećine smatra kako je ono bilo lošije nego prošle tri godine. Kao glavne prepreke za poboljšanje stanja najčešće su navodili nelikvidnost (17 posto ispitanika) koja se tako kao

Glavni problemi su nelikvidnost, loša javna uprava i veliko porezno opterećenje

problem vratila na prvo mjesto, zatim neučinkovi-

Najviše pesimizma na razini opće gospodarske situacije i vlastitog poslovanja iskazali su mali poduzetnici tu javnu upravu (16,6 posto), visoko porezno opterećenje (15,7 posto) te

nejasnu strategiju razvoja zemlje (10,9 posto).

U ocjeni poslovanja vlastitog poduzeća poslodavci su nešto manje pesimistični: njih oko 40 posto kaže da im je poslovanje u ovoj godini bilo približno isto, trećina ocjenjuje da je bilo lošije, a 25 posto bolje nego 2013. Malo su optimističniji i kad su u pitanju očekivanja za 2015. u kojoj oko 40 posto ispitanika očekuje približno iste rezutate poslo-

vanja kao u ovoj godini, 23 posto očekuje pogoršanje, a 35 posto misli da će poslovati bolje. Uz to, po 20 posto ispitanih u 2015. planira smanjivati i povećavati broj zaposlenih, dok ih oko 30 posto najavljuje veća ulaganja i rast izvoza.

Najviše pesimizma na razini opće gospodarske situacije i vlastitog poslovanja iskazali su mali poduzetnici iz sektora graditeljstva i osobnih usluga,

i to s područja Dalmacije i Slavonije. Najveći optimisti su, pak, veliki poslodavci iz industrije većinom iz sjeverozapadne Hrvatske i sa sjevernog Jadrana.

Poduzetnici više ne mogu sami “Poduzetnici se već šest godina restrukturiraju, a cijena nespremnosti za krizu i ulazak u Europsku uniju je visoka pa dobar dio tvrtki i dalje ima pro-

Kakvo je bilo gospodarsko stanje u 2014.?

Kakvo će biti gospodarsko stanje u 2015.?

• 92,2 posto smatra da je stanje gospodarstva uglavnom loše i jako loše • najlošija je ocjena zabilježena među poduzećima iz graditeljstva te osobnih usluga (prosječna ocjena 1,6) • dvije trećine sudionika istraživanja opće stanje u gospodarstvu u ovoj godini ocjenjuje lošijim od onog u 2013.

• gledajući posljednje tri godine najlošije su ocjene za opće gospodarsko stanje zabilježene u Dalmaciji (sve tri godine), a slijede poduzetnici iz Slavonije, dok su poduzetnici iz središnje Hrvatske (uključujući Zagreb) i sjevernojadransku regiju bili blaži u ocjeni općeg gospodarskog stanja u zemlji • najveći je poslovni pesimizam zabilježen među malim poduzetnicima (69,2 posto), dok 80 posto tvrtki iz sektora osobnih usluga izjavljuje da je stanje u gospodarstvu u ovoj godini bilo lošije od prošlogodišnjeg

• 34,5 posto smatra kako će u 2015. stanje biti lošije, a samo 11,2 posto očekuje bolju situaciju • 55,6 posto poduzetnika iz Dalmacije smatra da će opće gospodarsko stanje u narednoj godini biti još lošije, a iz Slavonije njih 42,1 posto. Manje su pesimistični njihove kolege iz središnje Hrvatske (34,3 posto), dok su najmanje pesimistični iz sjevernojadranske (18,2 posto) i sjeverozapadne regije (14,3 posto) • 40,4 posto malih poduzetnika smatra da će opće gospodarsko stanje iduće godine biti malo ili znatno lošije nego ove godine • tri petine sektora osobnih usluga smatra da će stanje biti još lošije. Više razine lošijih očekivanja zabilježene su i kod poslodavaca iz poslovnih usluga i trgovine te u industriji (34,7 posto)

živanju pokazuju da je dobar dio poduzetnika ipak proveo restrukturiranje i sad su spremniji i uvjereniji u svoje sposobnosti te su našli način kako biti konkurentni”, rekao je Majetić napomenuvši kako je to poruka Vladi o tome što treba učiniti na razini opće države.

“Napokon bismo se morali početi restrukturirati, a to je proces koji će trajati. Bit će tu i nekih manje ugodnih rezultata koje ne bismo voljeli vidjeti, no moramo započeti s tim poslom kako bismo se počeli prilagođavati”, ocijenio je Majetić podcrtavši da poduzetnici dalje više ne mogu sami.

“Nužna nam je pomoć okruženja, a to se odnosi na poreznu politiku, na upravljanje javnim dugom, nelikvidnošću, javnom administracijom, zakonima. Žalosno je da se iz prijedloga proračuna za iduću godine ne vidi najava velikih promjena, nužnih strukturnih reformi. Očekujemo, tražimo, molimo i zahtijevamo da se svi mi na razini ovog društva osvijestimo i shvatimo da se moramo početi mijenjati i raditi te korake što prije, bez obzira na izbore i političke opcije koje su na vlasti”, naglasio je Majetić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 1,3 mlrd kn

Indeks percepcije korupcije

utrošit će se u obnovu željezničke i ostale infrastrukture

Sjednica hrvatske vlade

Novo zaduženje zbog željeznice Postojeća željeznička infrastruktura je dotrajala i treba se na neki način obnavljati. Kad nema drugih izvora, mora se ići na novi dug, rekao je premijer Zoran Milanović Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

a obnovu željezničke i ostale infrastrukture država će se zadužiti za novih 1,3 milijarde kuna.

Na prošlotjednoj sjednici Vlade odobrena su državna jamstva za te poslove.

Za osuvremenjivanje željezničkog sustava utrošit će se jedna milijarda kuna. Oko 250 milijuna kuna iskoristit će se za zbrinjavanje viška radnika u poduzeću HŽ Infrastruktura. Još 38 milijuna kuna ide za financiranje infrastrukture u riječnoj luci u Slavonskom Brodu. Prema riječima Zdenka Antešića, zamjenika ministra prometa, u Slavonskom Brodu će se otvoriti oko 300 radnih mjesta.

Premijer Zoran Milanović istaknuo je da ovo zaduživanje ne bi bilo potrebno da je Hrvatska provela monetizaciju autocesta. U tom bi slučaju iznos od 1,2 kune iz svake litre goriva odlazio na nove infrastrukturne i druge projekte, a sada se tim novcem moraju plaćati kamate na dug autocesta.

Postojeća željeznička infrastruktura je dotrajala i treba se na neki način obnavljati. Kad nema drugih izvora, mora se ići na novi dug, rekao je Milanović.

Iako je Hrvatska u procesu približavanja Europskoj uniji prilagodila propise u sektoru poljoprivrede, nakon ulaska u punopravno članstvo pojavila se potreba za novim zakonom o poljoprivredi.

9

Hrvatska nazadovala Indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj ove godine iznosi 48 bodova i isti je kao i u prethodnoj godini. Hrvatska je njime ove godine zauzela 61. mjesto od 175 zemalja, što je za četiri mjesta lošije nego prošle godine, objavila je prošli tjedan udruga Transparency International Hrvatska. “Rezultat pokazuje da se ne vide pomaci u borbi protiv korupcije.

To znači da borba protiv korupcije još uvijek nije dovoljno jaka, iako smo svjedoci određenih nastojanja u tom pravcu”, rekla je Davorka Budimir, predsjednica TIH-a.

Hrvatska je po indeksu korupcije slabija od prosjeka EU-a koji iznosi 66. Svjetski indeks prosječno iznosi 43 i tu je Hrvatska na malo boljoj poziciji.

Najveći pomak u regiji ostvarila je Albanija, napredujući za dva boda.

Slovenija i Makedonija popravile su se za jedan

bod. S druge strane, rast korupcije zabilježen je u Srbiji, Crnoj Gori i BiH. Slovenija je 39. na listi, a najslabiji u regiji, Albanija i Kosovo, dijele 110. mjesto.

“Borba protiv korupcije počiva na prevenciji na svim razinama društva. Društvo bez korupcije i koruptivnog ponašanja preduvjet je i za privlačenje stranih investicija te za razvoj gospodarstva i poduzetništva”, rekla je Davorka Budimir.

Prema indeksu percepcije, zemlje s najmanje korupcije na svijetu su Danska, Novi Zeland i Finska, a najkorumpiranije su Sudan, Sjeverna Koreja i Somalija. (I.V.)

22. hrvatski arbitražni dani Zakon, prihvaćen na prošlotjednoj sjednici Vlade, dat će okvir za sudjelovanje u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) i za razvoj nacionalne poljoprivrede. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, zakon regulira i procedure pomoću kojih hrvatski poljoprivredni proizvođači mogu iz europskih fondova povući iduće godine i do 800 milijuna eura.

Lakše do jamstava HAMAG-a Na temelju zakona podupirat će se kapitalna ulaganja i davati subvencije za osiguranje mogućih šteta u poljoprivredi. Potpore će dobivati ekološka proizvodnja te očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja i zaštićenih vrsta bilja.

Pripremljen je i novac za pomoć onima koji rade na području s težim uvjetima gospodarenja, kao i za one koji organiziraju poljoprivredne manifestacije.

Izmijenjen je i jamstveni program EU početnik u operativnom programu agencije HAMAG BICRO radi jednostavnijeg kreditiranja i odobravanja jamstava. Uz ostalo, za mikrokredite do 160.000 kuna moći će se dobiti 80 posto jamstva

Novi zakon o poljoprivredi omogućit će povlačenje 800 milijuna eura iz EU fondova HAMAG-a, ako se tim iznosom u cijelosti podmiruje porezni dug.

Za investicije u turizmu preko ovog programa mogu se dobiti jamstva do visine 10 milijuna kuna, a do tri milijuna kuna za ostale djelatnosti. Najveće jamstvo za inovacije je pet milijuna kuna.

Tvrtka mora imati pozitivnu ocjenu HAMAG-a

ili drugi dokaz da tržište treba nematerijalnu imovinu koja je predmet inovacije. Treba imati dokaz o stručnoj osposobljenosti za primjenu inovacije i potvrdu da je zatraženo priznavanje prava patenta ili zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj i inozemstvu.

Kod leasinga jamstvo može dosezati do 1,5 milijuna kuna. Jamstva se daju za ulaganja u strojeve, opremu i gospodarska vozila, jamči se isključivo za financijski leasing.

Promjenom unutarnjeg ustrojstva Državne komisije za kontrolu javne nabave Vlada želi dodatno ubrzati žalbene procese pri realizaciji velikih projekata. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže da su žalbeni postupci skraćeni sa 78 na 38 dana. No to je i dalje predugo kod velikih, strateških projekata pa će oni ubuduće imati prioritet u radu DKOM-a, rekao je Vrdoljak.

Riješeno sporova za milijardu eura

U zadnjih petnaestak godina Stalno arbitražno sudište pri HGK-u riješilo je sporova u vrijednosti od oko milijardu eura. Budućnost ovog sudišta je sigurna, kazao je predsjednik HGK-a Luka Burilović na prošlotjednom savjetovanju 22. hrvatski arbitražni dani. “Izmjena Zakona o HGK-u neće utjecati na rad Sudišta jer će Komora i dalje biti neovisna krovna institucija u Hrvatskoj. Komora će podržati i inicijative Sudišta za izmjene i dopune Zakona o arbitraži, slijedeći u tome ono što se događa na međunarodnom planu”, dodao je

Burilović. Svrha izvansudske zaštite nije samo prevenirati priljev predmeta na državnim sudovima i tako smanjiti njihovu opterećenost, već i njen veliki utjecaj na gospodarstvo i razvoj zdravog poduzetništva, kazala je pomoćnica ministra pravosuđa Renata Duka.

“Preporuka je da se sporovi prvenstveno rješavaju mirenjem, izvansudskim nagodbama i u postupku arbitraže. Poticanjem na mirenje ili arbitražu pred tim sudištem iskazano mu je povjerenje i potvrđena spremnost na brzo rješavanje sporova te ispunjavanje obveza”, dodala je ona. Ovogodišnje savjetovanje bilo je posvećeno naknadi štete u međunarodnoj arbitraži kojoj je cilj postići ili izbjeći plaćanje naknade štete i vještačenju u međunarodnoj arbitraži.(K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 3 osnivača

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( nakon 6 god

ima Tridea

brušenja zanata otvorena agencija

TRIDEA, ZAGREB

AGENCIJA ZA DIZAJN I OGLAŠAVANJE KUHARIĆ MATOŠ

Mali, ali hrabri

Kreativnost bez kompromisa

Svi konzultanti imaju višegodišnja iskustva u radu s klijentima u područjima kao što su informacijske tehnologije, roba široke potrošnje, bankarstvo i financije Pažljivo biramo projekte u koje se uključujemo i tako vrtka Tridea speOd osnutka do danas kombiniramo sa svojom smanjujemo potencijalne probleme, ističe Bojan Matoš

T

cijalizirana je za usluge poslovnog savjetovanja za javni i privatni sektor u području odnosa s javnošću i s medijima te organizaciji poslovnih događanja širokog spektra. Također, nudi usluge pripreme i provedbe EU sufinanciranih projekata te postupaka javne nabave.

Darko Tomorad, direktor i suvlasnik tvrtke, kaže kako je Tridea nastala iz ideje da se desetgodišnje iskustvo u tim djelatnostima pretoči u uslugu koja klijentu nudi više. “Cilj naše usluge je ne samo ispuniti klijentova očekivanja i zadane ciljeve, već i omogućiti da šira zajednica prosperira kroz uspjeh naših klijenata”, ističe on.

Tridea, koju su osnovala tri osnivača, započela je s radom polovinom kolovoza. Svi Trideini konzultanti imaju višegodišnja iskustva u komunikaciji i radu s klijentima iz javnog i privatnog sektora u područjima kao što su informacijske tehnologije, roba široke potrošnje (Fast Moving Consumer Goods – FMCG), bankarstvo, financije, zaštita okoliša, promocija zakona...

Tridea je uspješno provela usluge jačanja vidljivosti (odnosi s javnošću i event management) za potrebe završne konferencije projekta Europska mreža gradova za poticajnije poduzetničko okruženje, čiji je nositelj bio Zagreb zajedno s još šest europskih gradova iz Poljske, Italije, Španjolske i Švedske. “Osim toga, radimo promociju aplikacije e-vote zagrebačke tvrtke Mobility.

Svakako nas posebno veseli što možemo istaknuti kako odnedavno pružamo usluge odnosa s javnošću za tvrtku IDC Adriatics, regionalnu grupaciju vodeće svjetske market intelligence i savjetodavne tvrtke u industriji informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija”, napominje.

Energičan i fleksibilan tim Iz dosadašnjeg poslovanja, nastavlja Tomorad, vidljivo je da nas nije strah ponuditi svoje usluge različitim industrijama jer svakom zadatku pristupamo temeljito i usvajamo znanja iz različitih područja poslovanja na dnevnoj bazi koja zatim

ekspertizom.

“Smatramo da klijenti iz različitih sektora zahtijevaju različit pristup što je još jedan od razloga zbog kojih smo sve ove godine razvijali svoje kompetencije u različitim područjima i industrijama. Upravo spoj iskustva i različitih ali kompatibilnih profi-

Nije nas strah ponuditi svoje usluge različitim industrijama, kaže Darko Tomorad la stručnjaka koje tvrtka ima čini Trideu jedinstvenom na domaćem tržištu.

Ovaj novi i mali, energičan i fleksibilan tim na buduće poslovanje i širenje portfelja svojih klijenata gleda iznimno optimistično uz neizostavno ulaganje u usavršavanje vlastitih vještina i znanja”, naglašava on. Situacija na tržištu, smatra Tomorad, uvijek može biti bolja. “No kao tvrtka u zamahu skloni smo razmišljati pozitivno, ne ignorirajući probleme, već gledajući ih kroz prizmu mogućih rješenja”, zaključuje. (B.O.)

D

vojica prijatelja, kolega i kumova Luka Kuharić i Bojan Matoš vlasnici su zagrebačke boutique agencije za dizajn i oglašavanje Kuharić Matoš iz čije kreativne radionice izlaze brojna vizualna rješenja za tvrtke. Agencija je koncipirana kao fleksibilna, multidisciplinarna i kreativna, s težištem na vrhunskom dizajnu.

Njihova zajednička poslovna priča započela je dok su još studirali, a danas, desetljeće kasnije, Kuharić i Matoš mogu se pohvaliti brojnim nagradama struke i klijentima koji su s njima od samog početka.

“Ne bavimo se toliko time da budemo različiti od drugih, koliko time da ostanemo vjerni načelima kojima se vodimo zadnjih 10 godina. Ključ našeg rada su kreativnost, analiza i inovativnost. Isto tako, nastojimo biti što profesionalniji i aktivno sudjelujemo u marketinškim i prodajnim aktivnostima s klijentom. Svakom klijentu i projektu pristupamo s punom pažnjom”, kaže Luka Kuharić te dodaje kako vjeru-

ju da je to za njih dobitna kombinacija jer s većinom klijenata surađuju gotovo od prvog dana osnivanja agencije.

Biti što efikasniji “U ovom tržišnom kontekstu kakav on jest nastojimo biti što efikasniji, surađivati samo s pouzdanim, profesionalnim dobavljačima. Pažljivo biramo projekte u koje se

Konkurencija je zdrava i pridonosi poboljšanju kvalitete posla uključujemo i na taj način smanjujemo potencijalne probleme”, kaže Bojan Matoš dodajući kako ne rade kompromise na poljima kreativnosti i relevantnosti. Kada su u pitanju budući planovi, njihova je želja raditi još više, još bolje i još krea-

tivnije nego dosad. Još tijekom studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu ovaj kreativni dvojac shvatio je da imaju sličan afinitet prema estetici i kreativnosti.

Nakon završetka studija zaposlili su se u marketinškoj agenciji Grey Worldwide gdje su radili i učili na pozicijama art direktora za neke od najvećih klijenata na tržištu poput VIP-a, BAT-a, P&G-a, Francka… Nakon gotovo šest godina brušenja zanata odlučili su pokrenuti vlastitu agenciju s drugačijim pristupom.

“Kad je riječ o konkurenciji, smatramo da je ona zdrava i da pridonosi poboljšanju kvalitete posla kojim se bavimo. Naravno, pratimo rad konkurencije i drago nam je kada vidimo nešto dobro jer nas to dodatno motivira. S nekim konkurentskim studijima surađujemo na zajedničkim projektima. Veseli nas i to da je scena obogaćena i kvalitetnim mladim pojedincima koji kreiraju neke nove stilove i ideje”, zaključuju na kraju vlasnici agencije Kuharić Matoš.

(I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 29 mil kn

*vijesti

promet PZ-a Marina ostvaren u 2013.

Poljoprivredna zadruga Marina

Od maslinovog ulja i smokava do hotela To je vrlo uzorna zadruga kad je riječ o poslovanju i njegovoj održivosti. Bilo bi bolje da imamo više ovakvih zadruga jer bi i poljoprivrednici bili zadovoljniji, kaže Svetin Palada, upravitelj PZ-a Marina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

očetak zadrugarstva, organizirane poljoprivredne proizvodnje te velikog dijela gospodarskih aktivnosti u Marini vezan je uz istoimenu poljoprivrednu zadrugu. Prvi oblici zadrugarstva u ovom primorskom mjestu počeli su 1908. godine kada je osnovana Uzajamna seljačka blagajna. Već 1936. godine težaci marinskog kraja udružuju se u Uljarsko-mlinarsku zadrugu da bi tri godine kasnije izgradili uljaru i mlinicu.

Nakon dolaska struje i vode u Marinu 70-ih godina prošlog stoljeća, počinje se razvijati turizam.

Zadruga je obnovila staru utvrdu Kula i prenamijenila je u hotel sa 40 ležajeva. Nakon toga Zadruga je otvorila i restoran, dok je njen vrhunac ulaganja u turizam bila lučica koju su izgradili zajedno sa stranim partnerom 1990. godine.

Poljoprivredna zadruga Marina danas ima 270 zadrugara te oko 500 kooperanata koji se koriste

njenim uslugama. “Mogu reći da je to vrlo uzorna zadruga kad je riječ o poslovanju i njegovoj održivosti. Bilo bi bolje da imamo više ovakvih zadruga jer bi i poljoprivrednici bili zadovoljniji.

Zadrugarstvo je najlakši oblik organiziranja malih poljoprivrednih proizvođača”, istaknuo je Svetin Palada, upravitelj Poljoprivredne zadruge Marina.

Glavni proizvodi ove zadruge svakako su maslinovo ulje i stolne masline, a proizvode još i suhe smokve. “Značajan udjel u našem poslovanju

Prije dvije godine su počeli graditi novi proizvodni objekt - uloženo je 30 milijuna kuna ima otkup svježeg voća i povrća. Naime, u Trogiru smo 2007. godine izgradili otkupnu stanicu za svježe povrće, a ove smo godine imali i solidnu otkupnu cijenu i dovoljne količine svježeg povrća, dok smo rogač otkupljiva-

li za potrebe Francka”, rekao je Palada.

Investicijski ciklus Poljoprivredna zadruga Marina započela je s investicijskim ciklusom 2007. godine kada je izgrađena moderna otkupna stanica svježeg povrća. “Kupili smo zemljište te izgradili objekt u koji smo zajedno s opremom i hladnjačama uložili šest milijuna kuna.

Novac smo namaknuli tako što smo za polovinu potrebnih sredstava podigli kredit uz subvencioniranu kamatu, dok smo ostatak osigurali vlastitim novcem. Prije dvije godine smo počeli graditi novi proizvodni objekt u koji smo uložili 30 miliju-

na kuna. U njemu je uljara, otkupna stanica, pakirnica, punionica te uredske prostorije. Objekt će biti potpuno završen početkom iduće godine. Kupili smo i tehnologiju za proizvodnju džemova na bazi industrijske smokve. U idućoj godini planiramo izbaciti dosta novih proizvoda baziranih na domaćim sirovinama”, ističe upravitelj PZ-a Marina.

Loš urod ove godine Palada kaže kako je ovogodišnji urod maslina i smokava nezapamćeno loš i po kvaliteti i po količini, a upravo te kulture PZ Marina najviše otkupljuje. “Osamdesetih godina najviše smo otkuplji-

vali smokvu i badem, ali je nakon renesanse maslinarstva sada najzastupljeniji otkup maslina. Osim njih otkupljujemo i rogač koji je također imao loš urod.

Nadamo se da se ovakva godina neće više ponoviti.

Osim kiše, ove godine zabrinjava pojava brojnih nametnika na maslini, a pojavila se i maslinova muha koje nije bilo gotovo 10 godina”, naglašava Palada.

Poljoprivredna zadruga Marina je u 2013. godini ostvarila promet od 29 milijuna kuna, no ove godine se očekuje pad od 20 posto. “Pad je posljedica lošeg uroda koji će se odraziti i na poslovanje iduće godine. Isto tako, prosječne cijene stolnih maslina i maslinovog ulja ove godine su niže nego lani. Ove smo se godine silom prilika ponovno vratili turizmu jer je zakupac našeg hotela otišao u stečaj, a ponovno je počeo raditi i restoran koji je bio zatvoren. Odradili smo solidnu turističku sezonu i u tom dijelu nismo imali nepredviđenih situacija iako smo morali uhodavati poslovanje u zadnji trenutak”, naglašava Palada.

Prijave za marketinška natjecanja HURA i IAB otvorili su prijave za marketinška natjecanja Effie Croatia 2015, IdejaX i Mixx.

Natjecanje Effie, u kojem se nagrađuju učinkovite i strateški promišljene kampanje, posjeduje novu kategoriju Medijska ideja. To znači da će sada i medijske agencije u Hrvatskoj moći prijaviti učinkovite kampanje.

Mixx, natječaj za najbolje digitalne projekte, također ima novu kategoriju Branded Content Campaign, koja se odnosi na kampanje u kojima je kreiran originalan, zabavan ili informativan sadržaj, povezan s osnovnim atributima brenda.

Kreće Tvornica inovacija Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri krenuo je s provedbom Tvornice inovacija - programa uspješne komercijalizacije inovativnih proizvoda i usluga.

Riječ je o besplatnom višemjesečnom programu edukacija, savjetovanja i podrške poduzetnicima čiji je osnovni cilj uspješna komercijalizacija inovativnih proizvoda i usluga. Program je namijenjen fizičkim osobama te malim i srednjim tvrtkama.

DENOX postrojenje u Plominu

U termoelektrani Plomin 2 do 2017. bit će ugrađeno postrojenje za smanjenje udjela dušikovih oksida u dimnim plinovima kotla (DENOX). Postrojenje će omogućiti rad Plomina 2 i nakon 1. siječnja 2018. kad počinju vrijediti nove granične vrijednosti emisija, objavio je HEP. DENOX postrojenje, investicijske vrijednosti 17,3 milijuna eura, isporučit će i ugraditi konzorcij koji čine Alstom Power Italia i Alstom Hrvatska.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Zajednica poslovnih savjetnika HGK-a

S konzultantima do poslovne strategije Zajednica poslovnih savjetnika Hrvatske gospodarske komore, koja okuplja 159 konzultanata, organizirala je prošloga tjedna Dan otvorenih vrata na kojemu su predstavnici tvrtki mogli razgovarati s više od 50 konzultantskih tvrtki o svojim poslovnim idejama i korištenju europskih fondova te dobiti besplatne savjete.

U idućoj godini otvara se niz novih natječaja namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima i sada je pravo vrijeme da s iskusnim konzultantima dogovorite strategiju kako taj novac iskoristiti, rekao je Saša Bukovac, pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove HGK-a. “Tvrtke imaju na raspolaganju najbolje konzultante čiji su uspješni projekti iz svih značajnijih shema u pretpristupnom razdoblju objavljeni u bazi projekata na web stranicama HGK-a, a već u siječ-

postojanja obilježit će Luxor 2015.

Marinko Biškić, vlasnik i direktor Luxora

Uvrijedila m Ono što je ispao problem jest to da smo mi, unatoč tome što su zaposliti 50 novih ljudi nego smo prikazali naše realne planove nju očekuje se raspisivanje natječaja vrijednih gotovo 300 milijuna eura, namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima za razvoj njihova poslovanja, certificiranje, infrastrukturu i nove tehnologije”, ističe Bukovac.

Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatskoj su otvoreni i europski strukturni i investicijski fondovi za sufinanciranje razvojnih projekata, za čije je korištenje potrebno osigurati dovoljan broj kvalitetnih projekata u čijoj pripremi imaju važnu ulogu poslovni savjetnici. HGK je oformio Zajednicu po-

slovnih savjetnika kako bi ih približio krajnjim korisnicima, ističe Mirjana Samardžić Novoselec, predsjednica Zajednice poslovnih savjetnika HGK-a. “U sljedećih sedam godina dostupno nam je gotovo 11 milijardi eura, no kvalitetno upravljanje programima i korištenje sredstava ovisit će o kapacitetima države. Ti kapaciteti djelomično postoje, ali nisu dostatni da se posao napravi kvalitetno i u zadanom roku, i upravo tu mi konzultanti vidimo svoju ulogu”, zaključila je Mirjana Samardžić Novoselec. (K.S.)

Brodosplit

Sklopljen posao od 350 milijuna kuna

Ministar obrane Ante Kotromanović i predsjednik Uprave brodogradilišta Brodosplit Tomislav Debeljak potpisali su prošloga tjedna Ugovor o izgradnji obalnih ophodnih brodova.

Riječ je o izgradnji pet obalnih ophodnih brodova za potrebe Obalne straže Hrvatske ratne mornarice koji će se koristiti za nadzor i zaštitu interesa Republike Hrvatske na moru, a bit će izgrađeni i opremljeni u skladu s pro-

( 25. obljetnicu

pisima Hrvatskog registra brodova. Ugovor o gradnji brodova vrijedan je 350 milijuna kuna, a prvi brod bi trebao biti završen za 15 mjeseci. Ovaj projekt bi nakon dovršetka trebao hrvatsku Obalnu stražu staviti uz bok modernijih svjetskih obalnih straža.

“Oružane snage dobit će nove sposobnosti, a hrvatsko brodogradilište konkurentan proizvod koji ćemo moći plasirati dalje u svijet. Na taj način potaknut ćemo cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, naglasio je Kotromanović, dodavši kako će se za 15 mjeseci izgraditi prvi brod za HRM nakon 20 godina.

Kotromanović je pohvalio Brodarski institut

koji je izradio projekt, napomenuvši da je osnovan projektni tim koji će nadzirati gradnju brodova.

Ministar obrane također je najavio daljnji razvoj Obalne straže i HRM-a, a pritom se dotaknuo projekta gradnje izvanobalnog ophodnog broda prema Dugoročnom planu razvoja OSRH-a, koji bi se također mogao graditi u Hrvatskoj.

“Mogu obećati da ćemo dati sve svoje znanje i umijeće da napravimo vrhunski proizvod, koji će kasnije biti izvozni proizvod, te da ćemo uključiti što više hrvatske proizvodnje i hrvatske pameti”, istaknuo je predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak.

(J.V.)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

Marinkom Biškićem, vlasnikom i direktorom tvrtke Luxor, koja proizvodi začine i čokolade poznate pod robnom markom Nadalina, razgovarali smo o stanju na tržištu te o tome kako je uspio opstati u ovim turbulentnim vremenima. Njegova tvrtka Luxor je svake godine uspijevala rasti te poslovati s dobiti, unatoč tome što je kao domaću proizvodnu tvrtku ministarstva nisu prepoznavala. Biškić je istaknuo kako ga je hrvatska vlada uvrijedila pri raspodjeli poticaja te tvrdi da projekte koji su napuhani da bi izvukli državne poticaje nitko ne nadzire niti provjerava.

Kakva je poslovna godina i kako posluje Luxor?

- Sljedeće godine slavimo 25 godina poslovanja, a kada pogledamo unatrag, u prosjeku smo svake godine povećavali broj zaposlenika za jednog - jer ih sada imamo 25 - i svake smo godine lagano rasli. Ono na što sam ponosan jest to da smo svake godine pozitivno poslovali. Ove godinu završit

ćemo s prometom od oko 12 milijuna kuna, dok smo prošlu završili s prometom nešto većim od 10 milijuna kuna. U ukupnom prometu naš glav-

Nisam optimist kad je riječ o gospodarstvu u Hrvatskoj, ali kad je riječ o mojoj tvrtki, tu sam već itekako optimist ni proizvod, a to su začini Nadalina, ima udjel od gotovo 90 posto, dok proizvodnja čokolade ima udjel od desetak posto.

Izvoz nam sudjeluje sa 25 posto. Najviše izvozimo u susjedne zemlje, Bosnu i Hercegovinu te Crnu Goru, dok čokolade putem specijaliziranih trgovina najviše kupuju Korejci, Japanci, Kanađani, Amerikanci, Brazilci... Što biste istakli kao značajno u vođenju tvrtke?

- To je svakako opredjeljenje za lagani rast prometa i ostvarivanje male ali stalne dobiti. To je naša poslovna odrednica sve ove 24 godine postojanja.

To nam daje za pravo da 25 godina svog poslova-

nja proslavimo veličanstveno.

Svi spominju pad standarda i potrošnje. Kako se vi nosite sa time?

- Istina je da je došlo do usporavanja na tržištu, ali mi smo kao mala tvrtka uspjeli i to prebroditi. Najizazovnije nam je bilo na-

Dalmatinski su proizvodi najzdraviji Zašto ste se odlučili za korištenje lokalnih samoniklih plodova?

- Odlučio sam za punjenje čokolada koristiti najkvalitetnije dalmatinske proizvode jer su najzdraviji - ali i iz inata - jer su nas zadnjih godina mediji izbombardirali gotovo čudotvornim učincima nekakvih sibirskih aronija, himalajskih bobica, a kod nas iza Kozjaka i Mosora rastu samonikli plodovi poput trnina, drijena i drugog bilja čija su ljekovita svojstva odavno dokazana. U svojem sam poslovanju uvijek nastojao domaće proizvode prilagoditi globalnom tržištu i napraviti ih atraktivnim.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 25 zaposlenika ( više od 10 mil kn radi u toj tvrtki

prometa ostvario Luxor u 2013.

me država nas upozoravali da moramo napuhati stanje, prikazivali realne planove i realno stanje. Nismo lažno obećavali da ćemo i tu smo očito pogriješili dino što sam još uspio jest to da sam osigurao stambeno pitanje kupivši stan od 48 četvornih metara.

To je sve od materijalnog.

Ipak, najveća moja zadovoljština je to što proizvodim ono što volim, a to je čokolada, i što se uspijem opustiti svirajući sa svojim bendom. Mi smo u situaciji kada su mnoge tvrtke propadale uspjeli opstati jer smo dobit uvijek reinvestirali. Najviše bih se bojao kada bi moja tvrtka udvostručila promet i dobit za jednu godinu. To je stvorilo probleme mnogim tvrtkama.

Moje opredjeljenje je blagi rast i poslovanje s dobiti koju investiram u razvoj tvrtke.

domjestiti nestanak trgovačkog lanca Kerum koji je bio jedan od najvećih kupaca naših proizvoda.

Uspjeli smo se prilagoditi takvoj situaciji i premostiti gubitak tržišta koji smo imali preko tog lanca, ali i nadomjestiti neisplaćeno potraživanje tvrtke Kerum. Istina, to nas je usporilo, unazadilo i stvorilo određene probleme, ali smo se uspjeli izvući i pronaći nova tržišta.

Uspjeli smo se stabilizirati tako što smo povećali proizvodni asortiman i pronašli neke nove kupce, a svjesni smo da ćemo naša potraživanja teško naplatiti. Naravno da nas je to poljuljalo, ali smo se izvukli.

Jeste li očekivali pomoć države?

- Možda smo priželjkivali da će nas, male proizvođače koji proizvodimo hrvatske proizvode, netko iz Ministarstva prepoznati i pomoći nam, međutim, to se nije dogodilo jer su kod nas povlašteni uvoznici. Istina da i mi uvozimo neke sirovine poput riže ili muškatnih oraščića, ali samo ako ih nema kod naših domaćih proizvođača. Sve ostalo nabavljamo iz Hrvatske. Mi se bavimo preradom i sve što možemo nabaviti i što raste u Hrvatskoj, kod nas je sigurno domaće - primjerice ružmarin, origano, lavanda, rogač, kadulja...

Imate li problema s trgovačkim lancima?

- S trgovačkim lancima poslujemo korektno. Najveći nam je problem to što svi veći lanci imaju skladišta u okolini Zagreba tako da nam to povećava troškove transporta zbog visoke cijene goriva i cestarina. Što je najveća vaša vrlina kao menadžera?

- Kad sam počeo poslovati, bio mi je temeljni cilj osigurati si radno mjesto s plaćom čistačice u Njemačkoj i eventualno zaposliti još nekoga.

Plaću njemačke čistačice sam dosegao - i dan danas je ona tolika, a uspio sam zaposliti 25 ljudi. Je-

Gdje plasirate svoje čokolade?

- Plasiramo ih putem naše trgovine smještene unutar Dioklecijanove plače te putem specijaliziranih trgovina delikatesa. Izvozimo ih u Češku, Njemačku, Veliku Britaniju, najviše putem turizma. To je moj najdraži dio proizvodnje i tu ćemo razvijati nove vrste i povećati asortiman. Prema našoj evidenciji, 80 posto kupaca naših čokolada su stranci i sad ja postavljam pitanje: je li to izvoz ili je izvoz samo ono što državni činovnici hladno statistički vode?

Vi ste nezadovoljni politikom poticaja?

- Istina je da me je ta politika Vlade Republike Hrvatske prošle godine doslovno uvrijedila i da sam burno reagirao na nepravdu koju su nam napravili.

Prije nekih pet, šest godina dobili smo jedan simboličan poticaj i ohrabreni da nas je netko prepoznao pripremali smo i za sebe i za društvo značajne projekte. Ono što je ispao problem jest to da smo mi, unatoč tome što su nas upozoravali da moramo napuhati stanje, prikazivali realne planove i realno stanje. Nismo lažno obećavali da ćemo zaposliti 50 novih ljudi nego smo prikazali naše realne planove i tu smo očito pogriješili.

Za koji projekt ste tražili poticaje?

- Četiri puta smo tražili poticaje za mini tvornicu čokolade. Htjeli smo u njoj educirati učenike i studente koji su izabrali prehrambena zanimanja. Imali smo podršku nastavnika i sveučilišnih profesora, ali nas nisu prepoznali. Mene je to uvrijedilo jer osim kod nas i naših kolega koji se bave preradom a koji se mogu nabrojati na prste jedne ruke, učenici nemaju gdje vidjeti nešto slično na splitskom području.

Nama je to bio prevelik zalogaj da sami isfinanciramo, a kako je riječ o projektu od društvenog interesa, nadao sam se pomoći.

U čemu je bio problem?

- Rekao sam da nisam napuhavao planove da ću zaposliti 50 ljudi a u stvari zaposliti jednoga, nego sam prikazao realan plan i realno stanje svoje tvrtke.

Riječ je o javnom novcu.

Zašto netko ne nadzi-

re provedbu prikazanih projekata i ispunjenje planova koji su prikazani i na osnovu kojih su dobiveni poticaji?

- Nitko to ne nadzire, a ako bi se tko zainteresirao, mogao bi se uvjeriti u moje tvrdnje. Uostalom, to je javna tajna. Netko bi iz te brojne administracije trebao to provjeravati.

Inače, kod nas je tako velika državna administracija u ministarstvima i Vladinim agencijama da je realan sektor ne može isfinancirati. Kada se postavi pitanje brojne administracije, političari uvijek u administraciju ubrajaju policajce, prosvjetne radnike, zdravstveno osoblje, za koje svi znamo da su potrebni, a prešućuju nerealno narastao broj činovnika po ministarstvima i agencijama koji uopće ne vode računa o tome kako se raspolaže s poticajnim sred-

Prema našoj evidenciji, 80 posto naših kupaca su stranci. I sad ja pitam: je li to izvoz? stvima. Zabrinjava i to da i za najbanalnije projekte ministarstva angažiraju vanjske konzultante i plaćaju ih. Administracija je metastazirala, tvornice se pretvara u šoping centre, a nitko ne obnavlja zapuštene hotele i u državnom vlasništvu. Osim toga naša polja su neobrađena i ja nisam optimist kad je riječ o gospodarstvu u Hrvatskoj. Ali kad je riječ o mojoj tvrtki, tu sam već itekako optimist.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 180.946 broj krava

u Hrvatskoj u 2013. (oko 210.000 grla bilo 2010.)

( 110.000 grla junadi

zabilježeno u 2014. (136.000 bilo ih je 2012.)

10. savjetovanje uzgajivača goveda Republike Hrvatske

Krivi potezi doveli govedarstvo u teško stanje U poljoprivredu je uloženo pet milijardi kuna, ali unatoč tome stanje je loše jer se većina gospodarstava ili zaduživala kod poslovnih banaka s velikim kamatama ili su bila prezadužena, naglasila je Snježana Španjol Goran Gazdek

G

ospodarski položaj proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nakon prve godine članstva u Europskoj uniji nije zadovoljavajući: s prosječnim stadom manjim od 15 grla, nižom otkupnom cijenom mlijeka i višim ulaznim troškovima mliječnih farmi nego u većini EU zemalja hrvatsko mljekarstvo nije konkurentno na tržištu EU-a, istaknuto je na 10. savjetovanju uzgajivača goveda Republike Hrvatske u Bjelovaru. Naime, prosječna prodajna cijena mlijeka u Hrvatskoj (0,34 eura) u odnosu na prosjek EU-a (0,37 eura) manja je za 0,03 eura po kilogramu, pa je financijska snaga hrvatskog tržišta mlijeka za 150 milijuna kuna manja nego na tržištu istog obujma proizvodnje u EU-u.

Smanjuje se broj proizvođača mlijeka Godinu dana prije ulaska u EU i tijekom ove godine izgubljena je četvrtina proizvodnje mlijeka u otkupu mljekarske industrije, povećan je uvoz svježeg mlijeka i smanjena količina izvoza mliječnih prerađevina što je rezultiralo padom broja proizvođača za gotovo 2000. Rast proizvodnje od pet posto u proteklih godinu dana samo je za trećinu nadomjestio pad proizvodnje od 2012. do 2013., tako da se ne može govoriti o stabilnosti proizvodnje. Porast prosječne proizvodnje po isporučitelju od četiri tone, odno-

sno za tonu po kravi, ne znači da oko 10.000 gospodarstava ima zadovoljavajući položaj i izglednu perspektivu. Oko 6000 proizvođača ima manje od 10 krava, 4000 ih ima od 10 do 20, a svega 1000 proizvođača ima više od 20 krava. “Svi izvan ove zadnje skupine vrlo teško mogu biti konkurentni, posebice stoga što im

je prosječna proizvodnja za oko tonu niža od najbolje skupine. Proizvodnja većine isporučitelja mlijeka manja je od pet tona po kravi, a samo 10 posto najvećih ima proizvodnju veću od šest tona”, rekao je Zoran Grgić, redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Među 10 posto uspješnijih je Nikola Andrić iz

Priključenje Hrvatske Interbullu Hrvatska poljoprivredna agencija je završila testni izračun svojstava mliječnosti i zdravlja vimena za simentalsku i holstein pasminu čime se testiraju rezultati dosljednosti nacionalnog genetskog vrednovanja što je bio uvjet priključenju Hrvatske međunarodnom centru za genetsko vrednovanje bikova Interbull. Hrvatski simentalski i holstein bikovi time će dobiti uzgojnu vrijednost na ljestvici svake od 42 države članice EU-a, a dobrobit članstva i međunarodna usporedba s drugim populacijama jest ta da se dobije uzgojna vrijednost bikova koji se žele uvesti i koristiti na domaćoj populaciji krava izraženih na hrvatskoj ljestvici.

Lasovca kod Bjelovara koji je u obiteljsku farmu uložio više od milijun eura pa iako ima stotinjak krava, već je više puta razmišljao da odustane od proizvodnje. “Na visoke ulazne troškove ukazujemo već godinama i stalno nam se govori da se ništa ne može učiniti jer je to tržište. Zbog toga svaki dan u Hrvatskoj tri mljekara odustanu od proizvodnje, a sljedeća godina mogla bi biti još pogubnija”, kazao je Andrić.

Zdenko Ivkić, načelnik Odjela za razvoj govedarstva Hrvatske poljoprivredne agencije, smatra velikim problemom pad broja krava. Naime, u proteklih pet godina broj krava padao je po stopi od 10 posto. Prošle godine bilo ih je 180.946, a 2010. oko 210.000. Uzroci

su gospodarski problemi tijekom tranzicije, česte i velike negativne promjene tržišnih cijena mlijeka i mesa u razdoblju neposredno pred i nakon ulaska Hrvatske u EU, znatan porast cijena stočne hrane u vrijeme nepovoljnih klimatoloških uvjeta, suša u 2011. i 2012. godini, nedostatak stočne hrane posebno izražen u drugoj polovini 2012. godine, pojava mikrotoksina u stočnoj hrani te prestanak otkupa mlijeka. No, Ivkić ipak vjeruje da je taj negativan trend zaustavljen.

U zadnje tri godine i tovilišta junadi bilježe pad proizvodnje i pad broja grla: godine 2012. bilo ih je 136.000, a ove 110.000.

Toni Rajič, predsjednik Udruge Baby Beef, podsjeća da je Hrvatsku od ulaska u EU preplavilo meso lošije kvalitete iz Poljske i nekih drugih zemalja. “To nam se ne bi događalo da imamo pravilnike o potrošnji i kvaliteti mesa. Država može propisati da se za vrtiće, škole, domove umirovljenika i bolnice kupuje tri kategorije svježeg mesa: iskošteni juneći but, ramstek i biftek. Time bi se spriječile manipulacije smrznutim mesom”, predložio je Rajič.

Pokrenuti aukcijsku prodaju goveda Igor Mihaljević, predsjednik Središnjeg saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, smatra da bi problem govedarske proizvodnje mogao biti riješen pokretanjem aukcijske prodaje.

“Mi sada nemamo tržište nego otkupne stanice na koje dođe samo jedan kupac i onda nemamo drugog izbora nego prodati mu po njegovim uvjetima. Žao nam je što govedarstvo nije prepoznato kao razvojna grana države koja može biti zamašnjak ostalih proizvodnji”, istaknuo je Mihaljević.

Hrvatsku od ulaska u EU preplavilo je meso lošije kvalitete iz Poljske i nekih drugih zemalja, upozorava Toni Rajič Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol smatra kako je govedarstvo u vrlo teškom stanju jer je unazad desetak godina napravljeno puno krivih poteza.

“Kroz program kapitalnih ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju uložili smo pet milijardi kuna, ali unatoč tome stanje je loše jer se velika većina poljoprivrednih gospodarstava ili zaduživala kod poslovnih banaka s velikim kamatama ili su bila prezadužena jer su za kupovinu stoke i mehanizacije uzimala više kredita odjednom koje zbog poremećaja na tržištu više nisu mogli vraćati”, naglasila je Snježana Španjol napomenuvši da se država trudi pronaći načine kako bi stočarima koji ostvaruju dodanu vrijednost omogućila normalnije poslovanje.

15

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( oko 300 mil €

može povući Hrvatska iz EU-a do 2020.

( 13 mil t

godišnja potrošnja ribe i školjkaša u EU-u

RAZVOJ AKVAKULTURE

Kako do iskoraka na svjetskoj karti ribarstva?

U Hrvatskoj se godišnje uzgaja od 14.000 do 16.000 tona ribe i školjki, što ni izbliza nisu rezultati kakvi bi se mogli postizati u ovoj djelatnosti, imajući u vidu da je upravo Hrvatska 80-ih bila predvodnica u mediteranskom uzgoju. No, domaća je akvakultura sada na prekretnici, smatra Želimir Filić, i mogla bi prerasti u značajnu granu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

Vukovaru je održan 10. međunarodni gospodarsko-znanstveni skup o akvakulturi na kojem je istaknuto kako je akvakultura, odnosno uzgoj ribe u morskoj ili slatkoj vodi, jedan je od najbrže razvijajućih sektora gospodarstva u Europi. Prema riječima Milana Božića, predsjednika Udruženja ribarstva Republike Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, nužno je što bolje povezivanje gospodarstva, znanosti i državne uprave radi jačanja tržišnog i gospodarskog položaja ribarstva i prerade ribe.

“Europski parlament je donio Program razvoja ribarstva kojim je za Hrvatsku osigurano oko 300 milijuna eura do 2020. godine. Sada koristimo prvi natječaj vrijedan oko pet milijuna eura, a ubrzo ćemo moći koristiti i druga sredstva”, pojasnio je Božić dodajući da će - ako to iskoristi Hrvatska napraviti veliki

iskorak na svjetskoj karti ribarstva.

Na skupu se čulo kako se u zemljama Europske unije godišnje konzumira 13 milijuna tona ribe i ribljih proizvoda. No, čak oko 65 posto te ukupne potrošnje uvozi se iz trećih zemalja. Upravo su te brojke potakle EU da snažnim financijskim potporama i stimulativnom zakonskom regulativom, koja podrazumijeva pojednostavljivanje i skraćivanje procedure licenciranja, potakne razvoj uzgoja riba.

A gdje smo mi?

Hrvatska, međutim, unatoč vodnim potencijalima, iskustvu, kvalitetnim kadrovima i blizini EU-a kao najvećeg tržišta, ne postiže rezultate kakve bi mogla u ovoj djelatnosti. Naime, kod nas se trenutačno godišnje uzgaja samo od 14.000 do 16.000 tona ribe i školjaka premda je 80-ih godina prošloga stoljeća Hrvatska bila predvodnica u mediteranskom uzgoju, dok je tradicija slatkovodnog uzgoja duža od stotinu godina. Do počet-

ka 90-ih godina slatkovodna akvakultura bila je daleko razvijenija, a danas se svela na 50 posto te predratne proizvodnje. “Hrvatska se akvakultura od tradicionalne, ribnjačarske proizvodnje šarana i pastrve, odnosno suvremene marikulture koja obuhvaća mlađ i kavezni uzgoj tuna i školjkarstvo, nalazi na mogućoj prekretnici razvoja i prerastanja u značaj-

Pri završetku je izrada nacionalnog strateškog plana akvakulture od 2014. do 2020. godine nu akvatičnu industrijsku granu, gospodarski značajnu na nacionalnoj razini”, ocijenio je Želimir Filić, bivši predsjednik Grupacije akvakulture pri HGK-u, bazirajući se na procjenama EU-a.

“Strateške smjernice razvitka europske akvakulture za razdoblje 2014.-2020. obvezne su za sve zemlje članice. One predviđaju više-

Kao i da nismo mediteranska zemlja Budući da prosječni Hrvat godišnje konzumira jedva između osam i devet kilograma ribe, čini se kao i da nismo mediteranska zemlja. Naime, Europa troši 13 milijuna tona ribe i školjkaša godišnje što je 22 kilograma po stanovniku. U Portugalu se konzumira 65 kilograma po stanovniku godišnje, a u Francuskoj 35 kilograma.

Pet najvećih tržišta u EU-u su Španjolska, Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Italija na koje otpada 60 posto ukupne europske potrošnje. Pri tome samo četiri zemlje od 27 (bez Hrvatske) proizvodnjom pokrivaju svoje potrebe, Norveška i Island proizvode više od potreba, a sve ostale države manje. struko povećanje ukupne proizvodnje, a podloga za njenu realizaciju osigurava se nužnom zakonskom regulativom, tržištem i značajnom financijskom potporom. Zemlje članice dužne su izraditi nacionalne strateške planove razvoja koje u skladu s njihovim potencijalima predviđaju rast proizvodnje i drugih komplementarnih djelatnosti. Hrvatski je program poslan na prihvaćanje, nakon toga slijedi izrada operativnog programa temeljem kojega se sastavljaju pojedini investicijski planovi, povlače i troše dobivena sredstva, a omotnica za hrvatsko ribarstvo približ-

no iznosi oko 300 milijuna eura od čega iz EU-a 250 milijuna, dok je ostalo naša obveza”, rekao je Filić.

Operativni program Rekavši kako je pri završetku izrada nacionalnog strateškog plana akvakulture od 2014. do 2020. godine, pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura je naglasio kako je riječ o strateškom dokumentu za razvoj akvakulture, koji je ujedno i uvjet za korištenje fondova EU-a. Nedostaje još dio na kojemu i inzistira EU, a to je smanjenje administrativnih barijera i problema kako bi

se akvakultura što više razvila.

“Operativni program se radi i bit će poslan EK-u potkraj siječnja te očekujemo da ga usvoji. A zatim raspisujemo i novi natječaj za sljedeće razdoblje kada očekujemo između 50 i 60 milijuna eura koje možemo iskoristiti. Isti postupak moramo provesti i za marikulturu što pokušavamo kroz novi zakon o pomorskom dobru i lukama. Također intenzivno rješavamo pravni status ribnjaka što je jedan od uvjeta za bolje korištenje fondova kako bi ljudi mogli investirati u ribnjake i kvalitetnije ih iskoristiti”, istaknuo je on.

“Prioritet Agencije je dati sve državne ribnjake u zakup na 50 godina kako bi svi zakupci imali istu startnu poziciju, isti pravni status, iste naknade za zakup zemljišta i naknade za vodu, te iste ugovore. Tek s tako sređenim preduvjetima mogu konkurirati na tržištu”, dodala je Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( oko 3,4 mlrd kn

uloženo u poduzetničke zone od 2004. do kraja 2013.

( od toga 868 mil kn iz državnog proračuna

Poduzetničke zone u Hrvatskoj

Za poduzetnike sve na jednom Prema Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture koje vodi Ministarstvo poduzetništva poduzetničkih zona. Prema podacima tog ministarstva, u Hrvatskoj je do ove godine bila sufina kojima je aktivno oko 2870 poduzetnika koji zapošljavaju oko 47.000 radnika Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rije godinu dana čelni ljudi Atlantic Grupe bili su u potrazi za lokacijom na kojoj bi gradili novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica. Nakon analize čak 93 lokacije, odluka je pala na Industrijski park Nova Gradiška.

Atlanticovo ulaganje teško je 120 milijuna kuna, u prvoj godini proizvodnje otvorili bi 50, a u konačnici 160 novih radnih mjesta.

“Jezičac na vagi bili su nam državni poticaji. Nakon što smo analizirali lokacije u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a svjesni poticaja koje daje hrvatska vlada, odabrali smo Industrijski park Nova Gradiška”, objašnjava glavni tajnik Atlantic Grupe Ivan Mišetić dodajući kako je sva potrebna papirologija bila gotova za tri dana. Gradnja je započela u lipnju ove godine, a prvi testni proizvod očekuje se već za Božić.

Industrijski park Nova Gradiška mnogi ističu kao jedan od najboljih primjera poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Osim Atlantica, kao mjesto za svoje pogone odabralo ga je još 15 tvrtki. Jedno od većih ulaganja je gradnja pogona samoborske Klimaopreme koja u idućoj godini planira završiti prvu fazu izgradnje svojih pogona koji bi se do 2020. trebali prostirati na gotovo 15.000 četvornih metara.

Svakom njegova poduzetnička zona “Lokacija uz međunarodnu autocestu, a riječ je o 142 hektara, idealna je za ulagače usmjerene na tržište Jugoistočne Europe. Uz to, kvalitetna infrastruktura, cijena od 25 kuna po kvadratu uz izuzetno konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica za ulaganje, sposobnost da u kratkim rokovima i na kvalitetan način odgovorimo na zahtjeve ulagača, čine nas jednom od najkvalitetnijih i najkonkurentnijih ulagačkih destinacija u Hrvatskoj i

isključivo za gospodarske aktivnosti. Prema Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture koji vodi Ministarstvo poduzetništva i obrta, u Hrvatskoj je upisano ukupno 426 poduzetničkih zona.

Prema podacima tog ministarstva, u Hrvatskoj je do ove godine bila sufinancirana izgradnja 348 poduzetničkih zona u kojima je aktivno oko 2870 poduzetnika koji zapošljavaju oko 47.000 radnika. Od ukupno 426 zona upisanih u registar njih 217 je potpuno ili srednje aktivno, 86 je u inicijal-

Sve treba funkcionirati umreženo Ako su poduzetničke zone privukle ljude s poslovnim pothvatom, domaće ili strane, onda su bile potrebne i uspješne su. Ako su prazne, zarasle u travu i korov, očito da nisu bile ni potrebne niti uspješne. Uvijek je pitanje čime su zone opremljene i kakva infrastruktura postoji te postoji li cijeli lanac aktivnosti o kojima ovisi hoće li ljudi s poslovnim pothvatom biti motivirani da dođu baš u tu zonu. Čak i da postoji dobro opremljena poduzetnička zona, a pribavljanje raznih dozvola je ostalo komplicirano, to nije dovoljno da poduzetnička zona uspije. Pogrešno je vrednovati samo jedan segment poduzetničkog eko sustava, potrebno je da sve funkcionira umreženo, kazala je Slavica Singer, voditeljica UNESCO Katedre za poduzetništvo osječkog Ekonomskog fakulteta. regiji”, ističe direktor Industrijskog parka Nova Gradiška Ivan Sertić.

U Hrvatskoj gotovo da nema grada ili općine koji nemaju svoju poduzetničku ili pak poslovnu zonu. Izuzetak je Zagreb, koji u svojoj razvojnoj strategiji nije predvidio njihovu izgradnju. Jednostavno rečeno, poduzetnička ili poslovna zona je infrastrukturno opremljeno područje namijenjeno

noj aktivaciji, a 107 ih je neaktivnih. Uz zone, poduzetničku infrastrukturu čine i 33 razvojne agencije, 36 poduzetničkih centara, devet tehnoloških parkova i 30 poduzetničkih inkubatora.

Za zone i novac iz EU fondova Jača financijska injekcija kad su u pitanju poduzetničke zone moći će se povući u nadolazećim

godinama iz Europskog fonda za regionalni razvoj - Operativni program Konkurentnost i kohezija. Sljedeće godine bit će objavljen Program dodjele potpora za ulaganje u lokalnu infrastrukturu vrijedan 70 milijuna eura, a jedna od prihvatljivih aktivnosti za povlačenje tog novca bit će upravo u razvoj poduzetničke infrastrukture unutar postojećih poduzetničkih zona.

Prema nalazima Državne revizije, pak, dosadašnja ulaganja u poduzetničke zone nisu učinkovita. Tako se navodi kako je potkraj 2013. u Hrvatskoj, prema prostorno-planskoj dokumentaciji, bilo planirano osnivanje 1308 poduzetničkih zona, kojima se kao osnivače navodi 515 jedinica lokalne samouprave i tri županije. Do kraja 2014. u funkciji je bila 451 zona ili 34,5 posto od planiranog. Ukupno je od 2004.

do kraja 2013. u poduzetničke zone uloženo oko 3,4 milijarde kuna, od čega iz državnog proračuna 868 milijuna kuna ili 28,5 posto. Jedinice lokalne samouprave uložile su 1,7 milijardi kuna ili 56,6 posto, županije 192 milijuna kuna ili 6,3 posto dok su ulaganja drugih subjekata poput javnih trgovačkih društva bila oko 263 milijuna ili 8,6 posto.

Zanimljivo je i da ulaganja u 260 poduzetničkih

Najviše novca iz državne blagajne otišlo je u Osječko-baranjsku, Splitsko-dalmatinsku i Varaždinsku županiju, a najmanje u Dubrovačkoneretvansku. Nekretnine je država dodijelila za 157 zona, i to najviše u Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji, a najmanje u Dubrovačkoneretvanskoj županiji.

Kada se pogledaju ulaganja sredstava dr-

Najviše novca iz državne blagajne otišlo je u Osječkobaranjsku, Splitskodalmatinsku i Varaždinsku županiju zona koje nisu u funkciji premašuje 458 milijuna kuna.

žavnog proračuna putem ministarstava gospodarstva, rada i mirovinskog

17

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

(

više od 458 mil kn

Katalog poduzetničkih zona za lakše snalaženje Kako bi se u golemoj hrpi informacija o poduzetničkim zonama što lakše snalazili, u Agenciji za investicije i konkurentnost odlučili su se izraditi Katalog poduzetničkih zona koji, osim što na jednom mjestu omogućuje pregled najkonkurentnijih poslovnih zona u Hrvatskoj, uvelike skraćuje i vrijeme od prvog kontakta s investitorom do dostavljanja potrebnih podataka. U obzir su se uzimale poslovne zone koje mogu odmah prihvatiti investiciju ili, drukčije kazano, one sa zadovoljavajućom infrastrukturnom opremljenošću, počevši od struje, vode i plina, preko interneta, prometne povezanosti...

Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić ističe da investitori koji znaju što žele nemaju problema u realizaciji svojih investicija i u pronalasku najadekvatnije lokacije. Katalog je dostupan na internetskim stranicama Agencije te ga je moguće pretraživati po županijama, veličini dostupnog zemljišta, komunalnoj infrastrukturi ili samoj namjeni poslovnih zona te udaljenosti od ciljanih tržišta. U Katalogu se nalazi 108 zona iz cijele Hrvatske te 786 poduzetnika koji obavljaju djelatnost u njima.

Prosječno je po županiji zastupljeno pet zona sa svim traženim podacima. U Katalogu se ne nalaze sve poslovne zone u Republici Hrvatskoj, ali planira se i druga faza koja podrazumijeva daljnji unos poduzetničkih zona koje su spremne za investitore.

uloženo u 260 zona koje nisu u funkciji

om mjestu, ali... i obrta, u Hrvatskoj je upisano ukupno 426 ncirana izgradnja 348 poduzetničkih zona u Vlade postavljen Programom razvoja poduzetničkih zona o 80 posto proizvodnih subjekata koji će poslovati u poduzetničkim zonama.

sustava te poduzetništva i obrta, za Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. i Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.2012. pristigla su 1843 zahtjeva kojima je zatraženo više od 3,7 milijardi kuna.

Odobreno je 1007 zahtjeva za ulaganja u 348 poduzetničkih zona u iznosu od 701.886.766 kuna što je 18,8 posto zatraženih sredstava. Ulaganja su se kretala u rasponu od 30.000 do 14.377.571 kune. Prosječno ulaganje po poduzetničkoj zoni bilo je 2.016.916 kuna.

Ukupan udio aktivnih poduzetnika koji obavljaju proizvodno-prerađivačke djelatnosti u poduzetničkim zonama po županijama se kretao od 24 do 69,7 posto, dok je samo u Šibensko-kninskoj županiji na kraju 2013. udio bio 88,2 posto.

Stoga Revizija zaključuje kako nije ostvaren cilj

ured za reviziju predložio je Ministarstvu da financijski podupre one poduzetničke zone za koje se procijeni mogućnost budućeg poslovanja, uzimajući u obzir raspoređenost i broj zona na području jedinica lokalne samouprave, u županiji, ali i susjednim županijama.

Predloženo je i poticanje razvoja zona u vlasništvu dviju ili više manjih jedinica lokalne samouprave s ciljem povećanja zaposlenosti kao i usklađivanje aktivnosti svih državnih tijela koja provode aktivnosti ulaganja u poduzetničkim zonama.

Revizija kao nedostatak ističe neodgovarajuću suradnju županija, gradova

Državna revizija predlaže Prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta iz srpnja ove godine, 37 poduzetničkih zona kojima je bilo odobreno ukupno 22,9 milijuna kuna nije u ugovorenom roku dostavilo dokumentaciju o namjenskom trošenju sredstava u visini od 12,5 milijuna kuna. Ministarstvo je poduzelo mjere za povrat novca te je u državni proračun vraćen 7,1 milijun kuna. Državni

Podaci o ulaganjima u poduzetničke zone prema visini ulaganja Redni broj

Veličina razreda

Broj zona

Udjel u%

1

2

3

4

1.

0 - 200.000 200.001 ­600.000 600.001 1.200.000 1.200.001 2.000.000 2.000.001 3.000.000 3.000.001 5.000.000 5.000.001 7.000.000 7.000.001 10.000.000 10.000.001 14.377.571

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

Ukupno

Uložena sredstva (u kn bez lp) Ukupno

Udjel u %

Najmanje

Najviše

5

6

7

8

Prosječno 9

61

17,5

8.786.865

1,3

30.000

200.000

144.047

77

22,1

32.924.544

4,7

220.000

600.000

427.591

48

13,8

44.650.460

6,4

650.000

1.200.000

930.218

50

14,4

80.034.654

11,4

1.215.000

2.000.000

1.600.693

32

9,2

82.459.427

11,7

2.050.000

3.000.000

2.576.857

45

12,9

173.381.573

24,7

3.100.000

5.000.000

3.852.924

18

5,2

103.842.957

14,8

5.050.000

6.900.000

5.769.053

7

2,0

57.048.096

8,1

7.100.000

9.050.000

8.149.728

10

2,9

118.758.190

16,9

10.009.120

14.377.571

11.875.819

348

100,0

701.886.766

100,0

30.000

14.377.571

2.016.916

Izvor: Državna revizija

i općina, zatim nedostatak studija opravdanosti izgradnje, pojedine jedinice lokalne samouprave

nisu darovane nekretnine privele namjeni, a često ne postoji ni osnovna informacijska povezanost

između jedinica lokalne samuprave i nadleženih institucija kad su u pitanju poduzetničke zone.

Podaci o ulaganjima u poduzetničke zone po županijama od 2014. do 2013.

u kn

Redni broj

Županija

Broj j.l.s.*

Broj zona

% zona

2004.

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

1.200.000 1.950.000

2.400.000 2.700.000

4.850.000 5.350.000

6.980.000 7.434.000

4.430.000 6.538.000

4.600.000 500.000

7.480.000 1.850.000

3.520.000 1.100.000

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

Zagrebačka Krapinsko­zagorska Sisačko moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko­ križevačka Bjelovarsko­ bilogorska Primorsko­goranska Ličko-senjska Virovitičko­ podravska Požeško­slavonska Brodsko­posavska Zadarska Osječko­baranjska Šibensko­kninska Vukovarsko­ srijemska Splitsko­ dalmatinska Istarska Dubrovačko­ neretvanska Međimurska Ukupno

Izvor: Državna revizija

15 13

21 14

6,0 4,0

10

14

4,0

1.450.000

3.240.000

2.900.000

2.050.000

3.400.000

400.000

1.080.000

14 19

15 22

4,4 6,3

2.020.000 4.225.102

6.000.000 5.470.000

6.400.000 8.200.000

6.600.000 5.700.000

5.000.000 5.680.000

550.000 6.400.000

1.030.000 6.131.831

9

11

3,2

2.450.000

2.700.000

2.750.000

3.070.000

6.590.000

5.620.000

12

15

4,3

4.200.000

4.300.000

3.800.000

4.800.000

10.987.000

20 8

26 12

7,5 3,4

1.700.000 2.900.000

2.500.000 4.200.000

3.124.000 4.800.000

2.660.000 6.000.000

6

15

4,4

2.600.000

3.550.000

5.850.000

7 19 15 26 7

8 21 20 32 10

2,3 6,0 5,7 9,2 2,9

2.800.000 1.600.000 1.400.000 3.900.000 4.060.000

1.400.000 3.500.000 5.690.000 11.450.000 4.459.000

12

13

3,7

1.250.000

16

18

5,2

18

21

10

10

20 276

30 348

Ukupno 16(6-15)

9.436.250 2.184.953

822.653 1.867.603

2.350.000

570.294

745.377

18.185.671

1.730.000 3.710.000

1.737.000 4.325.190

527.571 0

31.594.571 49.842.123

6.450.000

250.000

0

0

29.880.000

8.500.000

2.370.000

4.000.000

0

0

42.957.000

2.370.000 4.600.000

2.850.000 900.000

4.750.000 2.950.000

1.980.000 2.745.000

1.345.000 0

915.182 0

24.194.182 29.095.000

2.872.000

4.395.000

2.500.000

4.370.000

1.730.000

1.272.960

0

29.139.960

1.400.000 4.800.000 8.000.000 7.800.000 3.100.000

3.421.000 5.118.000 7.900.000 7.750.000 4.500.000

4.000.000 6.320.000 6.400.000 11.800.000 3.100.000

2.500.000 4.100.000 8.200.000 3.250.000 1.050.000

2.830.000 4.100.000 4.971.000 6.709.000 555.656

2.700.000 4.000.000 2.000.000 3.050.000 2.070.000

2.478.000 0 3.374.158 2.776.196 4.000.000

0 1.377.539 1.032.888 0 0

23.529.000 34.915.539 48.968.045 58.485.196 26.894.656

6.300.000

4.200.000

7.900.000

6.500.000

2.050.000

2.600.000

680.000

0

759.947

32.239.947

4.800.000

7.450.000

5.150.000

5.250.000

6.750.000

8.500.000

6.880.000

5.830.000

3.800.000

956.531

55.366.531

6,0

3.350.000

4.600.000

3.400.000

1.960.000

6.700.000

1.250.000

5.600.000

3.785.000

4.000.000

961.957

35.606.957

2,9

3.700.000

4.140.000

1.126.000

1.750.000

1.500.000

200.000

2.890.000

1.070.000

0

0

16.376.000

8,6 3.400.000 100,0 54.955.102

4.803.165 90.852.165

5.484.763 92.484.763

4.495.000 98.210.000

5.400.000 80.997.487

2.700.000 51.000.000

6.150.000 4.290.000 113.210.000 68.210.000

700.000 42.000.000

45.718.903 31.474.555

0 37.422.928 9.967.249 701.886.766

*broj j.l.s. = broj jedinica lokalne samouprave

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 15.000 ljudi manje

nego prije 20 godina živi u ratom poharanoj Baranji

Baranjci u Istanbulu na sajmu gospodarstva svjetskih razmjera

Kad neće brdo Muhamedu...

Shvativši da sami sebi najbolje mogu pomoći u borbi protiv nezaposlenosti, čelnici baranjskih općina ponudili su turskim ulagačima povoljne uvjete investiranja u poslovnim zonama u Baranji Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

tara zemljišta u tri poslovne zone u Jagodnjaku i Bolmanu za potrebe prehrambene, tekstilne i prerađivačke industrije.

I

ako je nezaposlenost problem koji već godinama osjeća čitava Hrvatska, na području Baranje nezaposlenost je postala – način življenja. Hrvatski rekorder po nezaposlenosti je Općina Jagodnjak sa stopom nezaposlenosti od gotovo 43 posto. Nisu daleko ni još neke baranjske općine koje bilježe 30-postotnu nezaposlenost, kao ni jedini baranjski grad Beli Manastir koji ima stopu nezaposlenosti od 25 posto.

Još prije nekoliko desetljeća, Baranja je mnogima bila obećana zemlja u koju se iz Zagorja, Dalmatinske zagore, Hercegovine, Like i Banije doseljavalo radi boljega

Općina Jagodnjak je ulagačima pripremila oko 300.000 četvornih metara zemljišta u tri poslovne zone života. Međutim, početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, najprije ratna devastacija i okupacija, a potom pljačkaška privatizacija, tranzicijski problemi, tehnološka zaostalost i novi tržišni odnosi od hrvatskog dijela Baranje napravili su siromašno područje iz kojega se stanovništvo iseljava. Naime, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Baranje je živjelo 39.000 stanovnika, a 1991. godine 54.000. Dakle, 2011. go-

dine u Baranji je živjelo čak 15.000 ljudi manje nego 20 godina prije. Neslužbeno, broj stalno nastanjenih Baranjaca danas je manji za još koju tisuću.

Sajam u Istanbulu Stoga i ne čude inicijative i konkretni potezi lokalnih čelnika da na područja svojih sredina pokušaju dovesti strane investitore koji bi ulaganjima u pogone različitih djelatnosti zapošljavali domicilno stanovništvo.

Tako su proteklog tjedna načelnik Općine Jagodnjak Anđelko Balaban, načelnik Općine Petlovac Drago Dominić te dogradonačelnik Belog Manastira Marko Bogatić boravili u Istanbulu.

Razlog ovome putovanju bio je posjet sajmu MUSIAD čiji je domaćin bilo tursko nezavisno udruženje industrije i poslovanja. Sajam u Turskoj, uz prethodnu pripremu i u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, bila je pri-

goda da se lokalno čelništvo iz Baranje predstavi turskim gospodarstvenicima kao pouzdan partner za buduća ulaganja u Hrvatsku, u Baranju.

Osim poslovnih razgovora s gospodarstvenicima Turske, za baranjske je čelnike bio koristan i susret s našom konzulicom u Istanbulu Martom Nakić Vojnović koja je ponudila svekoliku podršku i pomoć pri daljnjim koracima u kontaktima i budućoj poslovnoj suradnji s turskim gospodarstvenicima.

Prvi dojmovi u svemu tome bili su i više od očekivanog, a nastavak suradnje zasigurno bi trebao uroditi plodom. Naime, povoljan geostrateški i geopolitički položaj Hrvatske, izvanredna prometna povezanost, članstvo u Europskoj uniji, niz pogodnosti koje Vlada Republike Hrvatske nudi potencijalnim stranim ulagačima, samo su neke od prednosti koje se turskim gospodarstvenicima čine

vrlo zanimljivima. U razgovoru s mnogima od njih moglo se čuti kako oni hrvatsko tržište već neko vrijeme proučavaju.

Baza podataka “Razgovarao sam s predstavnicima nekoliko desetaka većih ili manjih tvrtki i kompanija. Pokazali su zanimanje za činjenicu da Hrvatska omogućava poticaje za investicije veće od tri milijuna eura, porezne olakšice, kao i olakšice za novozaposlene.

Mnogi od mojih sugovornika najavili su prezentaciju onoga što su od nas čuli upravama svojih kompanija i tražili su do-

datne informacije o onome što možemo ponuditi ulagačima. Razmijenili smo mnoštvo kontakata i sada imamo solidnu bazu podataka turskih tvrtki. Najkonkretnije zanimanje pokazala je jedna tvrtka iz mesne industrije koja ima želju plasirati svoje proizvode po halal sustavu na tržište Europske unije. Nakon predstojećih blagdana očekujem konkretizaciju ostvarenih kontakata”, izjavio je za Privredni vjesnik Anđelko Balaban, načelnik Općine Jagodnjak.

Inače, ova baranjska općina je potencijalnim ulagačima pripremila blizu 300.000 četvornih me-

Poslovnjaci, bankari i trgovci Međunarodni sajam MUSIAD u Istanbulu održava se od 1993. godine, a ovogodišnji pokrovitelj sajma bio je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan. Prošle je godine istanbulski sajamski prostor CNR Expo Center na površini od 100.000 četvornih metara u osam velikih hala okupio 150.000 posjetitelja i više od 500 izlagača. Ovogodišnji MUSIAD imao je izlagače iz 102 zemlje svijeta, a brojke o posjetiteljima još uvijek se zbrajaju.

Euro za kvadrat “Uvjeren sam kako je ovo početak otvaranja Baranje prema turskom tržištu. Sada barem znaju da postojimo i što nudimo. Obavili smo niz korisnih razgovora i realno očekujemo daljnje upite i povratne informacije”, kaže nakon boravka u Istanbulu Marko Bogatić, dogradonačelnik Belog Manastira, grada koji poduzetnicima nudi tri poslovne zone od kojih je jedna u potpunosti već komunalno opremljena. Uz više nego povoljnu cijenu od jednog eura po kvadratu zemljišta, Beli Manastir potencijalnim ulagačima nudi niz drugih olakšica koje može ponuditi lokalna uprava.

“Ne možemo čekati jer nitko nam neće doći sam po sebi i zato uskoro planiramo posjetiti još nekoliko eminentnih gospodarskih sajmova u Europi s istim ciljem”, dodaje Bogatić koji naglašava kako su razgovori na sajmu u Istanbulu bili prvi korak ka ostvarivanju cilja većeg zapošljavanja Baranjaca.

“I na najnižim razinama vlasti država se mora aktivno uključiti u borbu za svako radno mjesto. Javni sektor mora biti kvalitetan servis realnom sektoru. Smatram kako možemo biti zanimljivi turskim gospodarstvenicima čije tržište je u usponu i ima ogroman potencijal rasta na tržištu EU-a”, dodaje načelnik Balaban.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Goran Maričić, ravnatelj specijalne bolnice Naftalan, Ivanić Grad

Vesna Drpić, direktorica tvrtke Sprega d.o.o., Split

Spona gospodarstvenika i zakonodavaca

Dobra suradnja u stvaranju zakonskih okvira Naftalan, specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju, jedna je od najmlađih specijalnih bolnica u Hrvatskoj koja se bavi fizikalnom medicinom i rehabilitacijom. Od prvog dana postojanja HGK je za nas bila institucija u kojoj smo bili uvijek dobrodošli sa svim svojim pitanjima i potrebama, a njih je bilo mnogo jer je i problematika vezana za poslovanje i opstanak na tržištu vrlo složena.

HGK već desetak godina pokušava kroz mjerodavne institucije stvoriti zakonske okvire u kojima bi specijalne bolnice konačno riješile problem bavljenja ugostiteljstvom i zdravstvenim turizmom.

Nama samima bilo bi gotovo nemoguće okupiti nekoliko nadležnih ministarstava te kroz Saborski odbor za turizam organizirati raspravu o zdravstvenom turizmu.

Pri tome je konačno odlučeno da se donese Akcijski plan za zdravstveni turizam koji je trenutno u izradi. Zaista su se nakon puno rada i truda djelatnika Komore-Sektora za turizam počela nazirati zakonska rješenja za specijalne bolnice. Svega toga bez HGK-a ne bi bilo.

Naftalan je ustanova koja posluje na stranim tržištima, posebno tržištu Rusije. Već nekoliko godina za redom HGK organizira naše nastupe na sajmovima u Rusiji kao i B2B razgovore sa stranim agentima, gdje nam daje mogućnost prezentacije naših sadržaja i usluga. Uz dobru organizaciju i koordinaciju nas članica uspjeh nije izostao. Posebno je pridonijela na promociji i uspostavi kontakata na svim stranim tržištima, što nam uz naša skromna sredstva za marketing mnogo znači.

Mi u Naftalanu, kao i u drugim specijalnim bolnicama, imamo vrijedne razvojne projekte koji bi se mogli financirati iz EU fondova. HGK je organizirao edukacije s područja EU fondova, prvi nam dao smjernice i informacije pozivajući djelatnike nadležnih ministarstava na panel rasprave i predavanja.

Antun Blažević, direktor tvrtke SVEN d.o.o., Garčin

Važna je neovisnost HGK-a Zadovoljan sam uslugama koje dobivam od HGK-a i mislim da treba i nadalje opstati i djelovati kao neovisna institucija. Ne predstavlja mi problem plaćati članarinu Komori jer je to još najmanji namet od svih koje plaćam.

Ivan Bižanović, vlasnik tvrtke Lika nekretnine d.o.o., Otočac

Mali i srednji poduzetnici trebaju asocijaciju kakva je HGK Nacrt prijedloga zakona o HGK-u je apsolutno neprihvatljiv.

Nama malim tvrtkama u nekretninskom poslovanju HGK je bio od izuzetne koristi kad je riječ o organizaciji domaćih i međunarodnih sajmova, kao i svakoj drugoj pomoći (organizaciji predavanja, seminara i slično). Kako je nekretninski posao u izuzetnoj krizi, bez HGK-a male članice će biti osuđene na daljnju stagnaciju, pa i nestanak. Preko HGK-a agencije za promet nekretnina dobile su licence (obrazovanje); preko HGK-a su polagani stručni ispiti; u HGK-u je oformljeno udruženje agenata za nekretnine (jedino u Hrvatskoj), pri HGK-u je ustrojen registar posrednika u prometu nekretninama (također jedini u Hrvatskoj), preko HGK-a je iniciran Zakon o prometu nekretnina, HGK vodi očevidnik nekretnina. U slučaju da HGK dođe u pitanje, sve agencije u Hrvatskoj će ostati prepuštene same sebi, atomizirane, a u pitanje se tako dovodi 2000 zaposlenika koliko ih je trenutno angažirano u prometu nekretnina.

Praksa pokazuje da se olako prihvaća uklanjanje određene obveze, što je na prvu ruku primamljivo, no kasnije se pokaže da je neka malena ušteda poslije prouzročila mnogo veću štetu. Mali i srednji poduzetnici trebaju asocijaciju kakva je HGK, pa ako je članstvo u jednoj Njemačkoj obvezno, a ta država zna kako upravljati svojim gospodarstvom, zašto to ne bi bilo i u Hrvatskoj. Dobrovoljnost u hrvatskim prilikama znači sigurno gašenje HGKa jer je stvorena negativna klima... I još bih mogao nabrajati nadugo i naširoko jer sam član Vijeća Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u gdje volontiram već dva mandata - 10 godina.

Po javnoj raspravi vezanoj uz Nacrt prijedloga zakona o HGK-u osjećamo potrebu dati i svoje mišljenje, odnosno podršku opstojnosti Hrvatske gospodarske komore. Naše iskustvo tijekom dugogodišnje suradnje s Komorom je nadasve pozitivno. Već dugi niz godina sudjelujemo na sajmu kamena Marmomacc Verona; sudjelovanje na tom sajmu Komora organizira i sufinancira. Na tom smo sajmu našli veliki broj inozemnih partnera s kojima i danas surađujemo. Djelatnici Komore nas kontinuirano obavještavaju i upoznaju sa zakonskim promjenama, te organiziraju seminare i tečajeve, npr. o uvođenju Intrastata koji nam je bio od iznimne važnosti. Ističemo da nam je Komora olakšala i komunikaciju unutar sektora, te pravovremeno davala informacije o potporama koje možemo koristiti. Često dobivamo pozive na poslovne susrete s gospodarstvenicima u regiji i šire, a ti susreti nam uvelike pomažu u izlasku na strana tržišta i plasmanu naših proizvoda.

Gledajući Hrvatsku gospodarsku komoru kao sponu između nas gospodarstvenika i zakonodavstva, kao veliku pomoć u izlasku na ino tržišta, te kao instituciju koja nas uvijek prva informira o zakonskim promjenama i uvijek je tu da nam pomogne kod pribavljanja informacija - mišljenja smo da Hrvatska gospodarska komora treba opstati kao takva.

Jasminko Herceg, direktor tvrtke Medika d.d., Zagreb

HGK ima razumijevanje za probleme gospodarstva Pozitivnim bih ocijenio suradnju Udruge veledrogerija s Hrvatskom gospodarskom komorom. Mi smo se uz pomoć HGK-a uspjeli približiti svim državnim institucijama, Ministarstvu zdravlja i HZZO-u, koji su nama izuzetno važni zbog zakonskih regulativa i svih drugih akata. Mnogo puta smo išli na zajedničke sastanke kako bismo riješili probleme naplate. U HGK-u imaju stvarno razumijevanje za naše probleme, jer i sami znate da u stvari veledrogerije financiraju hrvatski zdravstveni sustav, tako da nam je ta naplata vrlo bitna. Imali smo podršku HGK-a kad je u pitanju Pravilnik o veleprodajnim maržama.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Ivica Kovačević, direktor tvrtke Jako vino, d.o.o., Bol

Promjene su potrebne, no bez uplitanja politike Ovim putem izražavam svoju podršku radu HGK-a koji je prošlih godina dao značajan doprinos udruživanju vinara Hrvatske, te njihovom sustavnom izlasku na strana tržišta.

Posljednjih nekoliko godina pri HGK-u su osnovana sva regionalna vinarska udruženja, koja su svoj prostor za djelovanje kao i potrebnu stručnu i radnu potporu ostvarivala upravo u prostorima HGK-a.

Nastupi na najznačajnijim vinskim sajmovima kao i najveće prezentacije hrvatskih vina održane su upravo uz organizacijsku i financijsku pomoć HGK-a. Tako mnogi od nas svoje pojavljivanje na stranim tržištima mogu zahvaliti upravo zajedničkim nastupima organiziranima preko HGK-a. U svemu tome značajna je bila financijska potpora Komore i u osmišljavanju zajedničkog marketinga vina, kao i kod pisanja pravilnika i zakona koje smo preko HGK-a prosljeđivali Ministarstvu.

Moguće je da je potrebno napraviti određene promjene unutar HGK-a, ali bi bilo dobro da to urade same članice - bez velikog uplitanja politike. Struka i članstvo trebaju reći kakva im Komora treba.

Tomislav Cvetko, direktor tvrtke Oprema-uređaji d.d., Ludbreg

HGK nam treba da brani položaj gospodarstvenika Smatram kako je Hrvatskoj potrebna jedna takva institucija kao Hrvatska gospodarska komora kako bi branila položaj gospodarstvenika. Možda se moglo više i možda bi trebalo preispitati visinu članarina, ali svakako sam protiv neobveznog članstva. Uništavanjem Komore ugasila bi se zadnja institucija koja pomaže gospodarstvenicima jer ostale udruge i lobiji štite svoje interese za razliku od HGK-a koji je na raspolaganju svim gospodarstvenicima.

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Ivan Marković, vlasnik tvrtke Reful Marine d.o.o., Gornja Čemernica, Gvozd

Dražen Jakšić, vlasnik Klesarske radionice Dražen Jakšić d.o.o., Nerežišća, Brač

HGK treba nastaviti rad neovisno o politici

Zahvaljujući HGK-u radimo u svijetu

Kao mali poduzetnik zahvaljujem Hrvatskoj gospodarskoj komori na dosadašnjoj pomoći i predlažem da ova institucija nastavi provoditi svoje dosadašnje aktivnosti neovisno od politici. Zadovoljan sam dosadašnjim radom Komore, puno nam je pomogla u ostvarivanju kontakata na tržištu Sudana i drugih.

Komora nam je pomogla pristupiti tržištima te ostvariti kontakte sa stranim tvrtkama, putem sajmova i gospodarskih delegacija. Kada bi članstvo bilo dobrovoljno, nas male poduzetnike usluge bi puno više koštale. Trebamo Komoru, dajemo joj podršku i zadovoljni smo njenim radom.

Već dugi niz godina bili smo posjetitelji najvećeg sajma kamena Marmomacc u Veroni i oduvijek je postojala želja da kao tvrtka postanemo dio te velike manifestacije. Iz perspektive posjetitelja činilo se to izrazito kompliciranim i financijski nedostižnim činom. Prije dvije godine u prigodi slavljenja 110 godina naše tvrtke odlučili smo se na izlaganje i zahvaljujući HGK-u Split sve organizacijske komplikacije postale su sporedne – a upravo zato što su oni ti koji su sve organizirali za nas. Izlaganje na sajmu bilo je organizirano tako da je grupa ljudi bila zadužena za svaki detalj nama potreban, od organizacije dokumenata do same montaže. Za tvrtke koje nemaju iskustva u izlaganju, takva grupa ljudi je prijeko potrebna. Također, budući da je riječ o tako važnoj manifestaciji na području kamenoklesarskih djelatnosti, zahvaljujući samo HGK-u Split imali smo mogućnost izlagati. Kao samostalnim izlagačima jako nam je teško, skoro nemoguće da se manje tvrtke u Dalmacije uopće odluče za takav pothvat. Uz organizacijski dio sajma, HGK također osigurava mogućnost direktnih poslovnih suradnji na način da se organiziraju posebna vodstva u našem dijelu izlaganja ili mogućnost sudjelovanja u posebnim skupovima koje organizira Marmomacc. Na jednom od takvih skupova ostvarili smo poslovnu suradnju s arhitektom iz inozemstva. Dakle, zahvaljujući HGK-u Split i naša tvrtka je postala dio svjetskog tržišta kamena.

Zdeslav Radovčić, član Uprave Wellness Dalmacija d.o.o., Dubrovnik

Treba više vremena za promjene Moje osobno iskustvo i iskustvo naše kompanije s Hrvatskom gospodarskom komorom, koja je intenzivirala svoj rad u posljednjih sedam-osam godina, je izuzetno dobro. Dobro smo surađivali i puno nam je pomogla u pojedinim istraživanjima, predstavljanjem i umrežavanjem na tržištu. Uvijek postoji prostora za bolji rad, veću efikasnost i brzinu.

Pročitao sam Prijedlog novog zakona - s nekim stavkama se slažem, a s nekima ne. Slažem se da se Komora treba postaviti na tržišnim osnovama i da je dovoljno jaka institucija da može crpiti izvore svog financiranja kroz svoje poslove i usluge. Ne slažem se s prijelaznim rokovima koji su prekratki. Smatram da se svakome mora dati prostora za restrukturiranje.

U ovom trenutku nije mi skupo plaćati članarinu.

Za to dobivamo isporučenu uslugu u toj vrijednosti. Kako nitko ne zna kolika će biti članarina ako dođe do isključenja malih subjekata, mogu samo reći da ako bi došlo do bitnog poskupljenja, možda bih se odlučio na prestanak njena plaćanja. Ako bude rasla umjereno, uporedno s rastom cijena na tržištu, nastavili bismo je plaćati.

Damir Šajatović, direktor tvrtke Nezavisna automreža d.o.o., Sesvete

Komora je dobar servis Mogu reći da je moje dosadašnje iskustvo u suradnji s HGK-a dosta pozitivno; puno toga smo odradili u suradnji s Komorom. Bila nam je dobar servis. Nismo zadovoljni jedino brzinom rješavanja pojedinih problema, ali u principu smo zadovoljni njihovim angažmanom. Očekujem da u budućnosti budu puno brži, da i sami daju neke inicijative te da budu bolji servis gospodarstvu. Ipak, ponavljam da smo jako zadovoljni onim što smo već odradili.

Vlasta Martinčić, direktorica tvrtke Velmart d.o.o., Varaždin

Potpora i ohrabrivanje našeg poslovanja Gospodarska komora kao institucija sigurno je potrebna svim tvrtkama u Hrvatskoj, posebno u vrijeme duboke gospodarske krize kojoj se ne nazire kraj. U posljednjih godinu-dvije evidentan je i sve veći angažman Komore u svim područjima gospodarstva.

S Gospodarskom komorom oduvijek smo imali dobru, ali donekle limitiranu suradnju, što zbog ponuđenih programa Komore koji se nisu odnosili na područje našeg poslovanja, što zbog naših trenutnih potreba i interesa.

Moramo svakako naglasiti da je našu tvrtku Gospodarska komora oduvijek podupirala i ohrabrivala u obliku preporuka na raznim natječajima za bespovrat-

na sredstva na koje smo se javljali kako bismo lakše ostvarili poslovne projekte. Isto tako uvijek smo se odazivali na seminare i druge sastanke u organizaciji Komore za koje smo smatrali da će nam biti od koristi, odnosno da će nam pomoći u dobivanju relevantnih i pravodobnih informacija te u poslovanju.

No, je li potreban preustroj njezina načina funkcioniranja, te načina obračuna članarine – to je sasvim sigurno. Primjerice, naša tvrtka je zbog godišnjeg prometa u proteklim godinama plaćala 50, odnosno 42 kune mjesečno, što se može nazvati gotovo simboličnom cijenom. Zbog porasta prometa u prošloj godini, naša tvrtka ove godine plaća 1083 kune članarine mjesečno, dok se drugi uvjeti poslovanja nisu promijenili.

Naša tvrtka nije narasla ni po jednom drugom kriteriju

(aktiva je ostala na gotovo istoj razini kao i prethodnih godina, kao i broj zaposlenih). Jasno je da povećani prihodi ne moraju značiti i veću dobit na kraju godine, što je sigurno jedan od ciljeva poslovanja i njegova zdravog nastavka. Naše je mišljenje da obračun članarine treba biti postavljen na drugačiji način: prema dobiti tvrtke ili prema koristi koju određena tvrtka dobiva od Komore. Članarina za svaku tvrtku trebala bi biti primjerena i simbolična, a određeni paketi usluga trebali bi se dodatno plaćati prema individualnim potrebama. Naime, razlika ukupne godišnje članarine od 500 kuna i ona od gotovo 13.000 kuna, za bilo koju tvrtku nije zanemariva, posebno ne u ovim nesigurnim vremenima kada se iz mjeseca u mjesec i iz godine u godinu ne zna hoće li tvrtka opstati ili ne.

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj - Pipo d.o.o, Čakovec

Komora mora opstati Dugogodišnja aktivna suradnja HGK-a i Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec znatno nam je pomogla u poslovanju, razvoju i napredovanju naše tvrtke. Nabrojat ću samo nekoliko bitnih projekata na kojima smo surađivali sa Sektorom za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, centrom za EU i Sektorom za međunarodne odnose. To su organizacija i sudjelovanje na inozemnim specijaliziranim sajmovima iz prehrambenog sektora, pitanje uvoznih i izvoznih kvota po kategorijama proizvoda, sudjelovanje u izradi SAPARD i IPARD programa te Programa ruralnog razvoja za 2015. godinu, savjetodavna pomoć u pripremi razvojnih projekata tvrtke za SAPARD i IPARD – koje smo zahvaljujući Komori uspješno završili, kontakti s poslovnim partnerima za izvozni plasman naših proizvoda, dobivanje svih potrebnih informacija po pitanju izvoznih tržišta (kontakti s potencijalnim uvoznicima, distributerima, carinske stope, tarifni brojevi, potrebni certifikati, zabrane)...

Djelatnici Komore i navedenih sektora uvijek su nam na raspolaganju za sve potrebne informacije i naše zahtjeve, uvažavaju naše prijedloge i podržavaju nas. Komora je institucija koja nam znatno olakšava komunikaciju unutar sektora, između konkurentskih tvrtki i s nadležnim ministarstvima.

Pravovremeno nas upoznaje sa svim zakonskim promjenama, pravilnicima, koordinira u pripremi prijedloga i zastupa interese poslovnih subjekata prema ministarstvima i ostalim državnim institucijama. Mišljenja sam da HGK mora opstati kao institucija.

Zdenko Krnjić, vlasnik tvrtke Krnjić d.o.o., Popovača

Nada Zver, direktorica tvrtke Ivančica d.d., Ivanec

Nije nam u interesu gašenje Komore

Želimo jači HGK

Već godinama dobro surađujemo sa Županijskom komorom, posebice kroz našu Strukovnu grupu koja pri Komori okuplja predstavnike komunalne djelatnosti. Puno toga smo zajednički napravili, raspravljali i rješavali problematiku naše djelatnosti, zahvaljujući Komori naše smo zahtjeve i zakonske inicijative upućivali resornom ministarstvu. Nikako nam nije u interesu da se Komora ugasi -posebice Županijske komore koje nam pružaju potporu u rješavanju naše problematike.

Laura Popovac, direktorica tvrtke VMD d.o.o., Zagreb

Puno stvari Komora nam pruža, a na nama je da to iskoristimo

Božidar Ledinko, vlasnik tvrtke Galko d.o.o, Mali Bukovac

Mislim da je Komora bitan faktor u našem poslovanju, u poslovanju turističkog sektora i pustolovnog turizma u kojemu mi radimo. Mislim da će ljudi prepoznati kvalitetan rad i da će Komora i dalje funkcionirati kao i do sada.

Hoće li to biti u većem ili manjem obujmu, to će vrijeme pokazati. Komora je lijepa platforma za važne stvari koje se događaju u državi. Tu dobivamo informacije o onome što se događa u zakonodavstvu, koje su nam mogućnosti u širenju poslovanja... Ima još puno stvari koje nam Komora pruža, a na nama je da tu priliku iskoristimo. Svi koji to žele, mogu sudjelovati u radu Zajednice pustolovnog turizma. Na nama je veliki korak koji trebamo napraviti, a Komora je tu da nam pri tome pomogne. Usluge Komore nisu skupe i ako se osobno potrudimo u komunikaciji, puno toga možemo postići.

Velika pomoć kod izlaska na rusko tržište

Željko Bračika, član Uprave tvrtke BMB-Netkom d.o.o, Karlovac

HGK već dugi niz godina djelomično sufinancira nastupe na inozemnim sajmovima što je korisno kako za našu, tako i za sve ostale tvrtke koje su konzumirale ovaj vid potpore. HGK je posebno pomogao našoj tvrtki kod izlaska na rusko tržište.

Otvorili smo suradnju na tom tržištu, koja na žalost nije zadovoljavajuća jer je usporena njihovim političkim previranjima. No, naše aktivnosti i dalje su usmjerene prema tom tržištu te smo i dalje u komunikaciji s HGK-om koji priprema delegaciju za Moskvu tijekom veljače 2015. godine.

Izložili smo svoje potencijalne interese te očekujemo kvalitetnu pripremu i podršku od HGK-a prilikom realizacije spomenutih aktivnosti. Nadalje, očekujemo pomoć HGK-a kod otvaranja ostalih tržišta te bismo rado porazgovarali o idejama, prijedlozima i aktivnostima HGK-a u tom smislu.

HGK se mora okrenuti direktnoj pomoći gospodarstvu, tvrtkama koje imaju kvalitetnu i tržišno konkurentnu robu, jer samo tako možemo preokrenuti negativni trend u gospodarstvu.

Vrlo uspješno smo koristili usluge HGK-a Komora nam, svakom pojedinačno, ne treba stalno, ali kad nam zatreba može nam pomoći, kao i zdravstvo ili slične uslužne djelatnosti. Sva poduzeća, veća ili manja, trebaju tržište. Komunikacija s tržištem moguća je na razne načine, a jedan dobar je i putem Komore. Konkretno, moje poduzeće je nekoliko puta koristilo usluge Komore, i to vrlo uspješno.

Prvi put smo u suradnji s Komorom organizirali i realizirali obuku iz informatike 1993. godine (u ratu!) za karlovačke privrednike, učitelje i nastavnike, te djelatnike županije.

Godine 1996. smo uz pomoć Komore napravili prezentaciju svog proizvoda za banke.

A 2011. smo u nekim podružnicama Komore imali prezentacije svog tadašnjeg proizvoda (pametne ploče). Komora je tu najjača u organizaciji: poznaje svoje područje, kvalitetno obavi sve poslove za koje mala poduzeća nemaju resurse, kako infrastrukturne tako i ljudske. Ostale mogućnosti koje Komora nudi nismo koristili, ali ovisno o novim proizvodima i potrebama sigurno hoćemo. Važno je da imamo tu mogućnost.

Vrlo dobro surađujemo s HGK-om, posebno na razini Županijske komore Varaždin. Izvozno smo poduzeće, a prve početne rezultate u izvozu vlastitih proizvoda ostvarili smo upravo uz logističku i financijsku potporu HGK-a. Zadnjih nekoliko godina Županijska komora Varaždin sufinancirala je naše nastupe na svjetskim sajmovima obuće – GDS-u Dϋsseldorf i Micamu Milano.

Naša je županijska komora mjesto gdje se raspravlja o stanju gospodarstva, daju inicijative za promjene i poboljšanja zakonske regulative te promiču interesi gospodarstva. Vrlo često sudjelujemo na stručnim savjetovanjima u HGK-u i Županijskoj komori, na gospodarskim susretima i predstavljanju tržišta pojedinih zemalja.

U budućem radu HGK-a očekujemo jačanje uloge Komore u pripremi zakonskih rješenja, naročito onih koja direktno utječu na konkurentnost gospodarskih subjekata, veći utjecaj u kreiranju obrazovnih programa, te daljnju aktivnu podršku u razvoju izvoznih tržišta.

Danko Popović, vlasnik i direktor tvrtke Danko promet d.o.o., Međurača

Stručna pomoć i pomoć u pregovaranju Mi mali drvoprerađivači nemamo dovoljne količine sirovine za obradu tako da samo osam mjeseci u godini možemo raditi, dok smo ostatak godine prisiljeni otpuštati ljude. Potrebna nam je stručna pomoć da netko u ime nas i za nas osigurava sirovinu jer želimo postati veći, no to nam se ne dozvoljava.

Podržavamo upravo rad HGK u takvim aktivnostima koje Komora može odraditi za nas.

Mladen Galeković, vlasnik tvrtke PPS Majur d.o.o.

Važna je samostalnost Komore Nikako nisam zadovoljan prijedlogom novog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori budući da sam kao gospodarstvenik s Komorom godinama odlično surađivao, te sam se osobno uvjerio u važnost postojanja ove institucije čija se opstojnost i glavna uloga dovode u pitanje ovim zakonom.

Najbolji oblik suradnje koji smo imali s HGK-om bio je kontinuirani nastup na specijaliziranim sajmovima u Njemačkoj, Španjolskoj i drugim zemljama, putem kojih smo otvorili ne samo europska nego i dalja tržišta.

Hrvatska gospodarska komora okupila je drvnu industriju, povezala proizvođače s ministarstvima, Hrvatskim šumama i drugim institucijama te se zajednički radilo na rješavanju problematike s kojom smo se susretali. Bojim se da bi se novim načinom financiranja HGK-a izgubila upravo ta njezina samostalnost i mogućnost povezivanja različitih subjekata u gospodarstvu.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Marko Jurakić, predsjednik Wellness i fitness udruge Hrvatske

Svoj glas dajem za Komoru Puno je riječi izrečeno na račun rada Hrvatske gospodarske komore.

Naravno da su ti događaji unazad nekoliko mjeseci promijenili i sliku i okvir o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ja osobno i mi kao organizacija mnogo godina surađujemo s Komorom. Naša je suradnja na vrlo visokoj razini.

Kako organizirati Komoru - to stvarno ne znam.

No znam da treba uložiti sve snage da ona opstane.

Svima nam je prijeko potrebna Komora. Svi mi koji smo ikada surađivali s Komorom znamo da su dobri projekti uglavnom prolazili.

Možda će se naći ljudi koji će smatrati da Komoru treba ukinuti. Ja se s time nikada neću složiti. O tome kakav će biti njen unutarnji ustroj, ne mogu govoriti jer nemam dovoljno informacija i nisam kompetentan. Ono o čemu mogu govoriti je Sektor za turizam u HGK-u. Nema organizacije, udruge, ustanove, gospodarskog subjekta koji je došao u Sektor a da nije dobio podršku. Kakvu je podršku dobio, ovisilo je o zahtjevima. Ovdje rade visokoobrazovani stručnjaci koji znaju svoj posao i koji o turizmu trebaju i moraju nešto govoriti. HGK je u organizaciji Balkan Spa Summita, najvećeg regionalnog sajma ovog sektora gospodarstva, pomogao svim svojim raspoloživim resursima.

Maksimalnu podršku dajem opstanku Komore i tome da se u Komoru ulaže i da se ona razvija. Svoj glas dajem za Komoru.

Nevenka Vučković, vlasnica tvrtke Terranova d.o.o., Karlovac

Profesionalna i usluga na najvišoj razini Moja suradnja sa HGKŽK Karlovac je započela ranih 1990-ih godina, nakon što sam osnovala svoju prvu tvrtku. Prilikom svakog upita, svakog razgovora, zaposlenici HKG-a odnosili su se krajnje profesionalno i s velikim angažmanom. Odgovore na pitanja sam uvijek dobivala u kratkom roku. I danas, nakon mnogo godina, situacija je ista, ako ne još i bolja. Suradnja sa zaposlenicima HGK ŽK Karlovac je profesionalna, na najvišoj razini. Osjećam da u bilo kojem trenutku mogu zatražiti pomoć ili savjet u rješavanju problema vezanih za poslovanje, u nadležnosti HGK-a, i da će mi isto biti pruženo.

HGK-ŽK Karlovac se izuzetno angažirala prilikom formiranja Strukovne grupe za razvoj ljudskih potencijala i cjeloživotnog učenja. Očito je da su zaposlenici HGK-a istinski promicatelji cjeloživotnog učenja jer su uvijek otvoreni za prijedloge koje mi, članovi Grupe, donosimo, ali također i sami aktivno sudjeluju u predlaganju i ostvarivanju ideja.

Smatramo HGK-ŽK Karlovac našom Komorom i znamo da ćemo u svakom trenutku od nje dobiti podršku u ostvarivanju ciljeva. Osobno sam vrlo zadovoljna suradnjom i nadam se da će ta suradnja i moje tvrtke, ali i Strukovne grupe za cjeloživotno učenje, i nadalje biti ovako uspješna.

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Verica Radovčić, direktorica tvrtke Omnišped d.o.o., Poreč

Tehnički propusti Nacrta prijedloga zakona o HGK-u ne slute na dobro Tvrtka Omnišped iz Poreča u svom gotovo dvadesetogodišnjem radu koristi usluge HGK-a čija je članica. Uz to što je, kao servis gospodarstvu, prateći naše potrebe, organizirala tematske seminare, u svakom trenutku je stajala na raspolaganju i povezivala nas s odgovornim osobama u ministarstvima (pomorstva, financija i turizma) i tijelima državne uprave kada bi se pojavile dileme ili zastoji u radu zbog različitih tumačenja propisa koji su bili značajni za naše poslovne aktivnosti.

Nabrojat ću neke pogodnosti, koje su prema mom znanju, donijele velike koristi gospodarstvenicima iz sektora nautičkog turizma – od izmjena carinskih propisa u pogledu namjenske (gospodarske) uporabe čarter plovila, PDV-a 0 posto (poslije smanjena stopa) za usluge smještaja turista na čarter plovilima, do zakonskih i podzakonskih akata u turističkoj djelatnosti, pomorskom dobru i slično.

Tu je i ogroman angažman oko uprihođivanja PDVa i carine u akciji puštanja u slobodan promet stranih plovila u RH, što je donijelo znatne prihode držav-

Ankica Vidaković, direktorica tvrtke Autodom Vidaković d.o.o., Slavonski Brod

Poduzetnici trebaju više tražiti pomoć Komore Budući da se već treći ili četvrti put susrećem s HGK-om u Slavonskom Brodu, htjela bih se osvrnuti na njegov rad tj. moje iskustvo u radu s njim. Imala sam priliku sudjelovati na nekoliko seminara, od kojih je zadnji bio o novom načinu podnošenja izvješća posebnog poreza za motorna vozila putem e-carine i smatram da je seminar bio odlično organiziran i da mi je to olakšalo početak rada na podnošenju e-trošarine.

Također smo na vrijeme dobili poziv i primili sadržaj seminara. Osim toga HGK mi je pomogao oko ishođenja potvrde o podrijetlu robe koja mi treba za stranku, kupca koji povlači sredstva iz EU fondova i mislim da ću ubuduće to vrlo brzo realizirati upravo zahvaljujući pomoći i susretljivosti Komore. Za kraj istaknula bih da bi se svi gospodarstvenici češće trebali obraćati HGK-u jer im se mogu otvoriti dodatne poslovne mogućnosti, olakšati poslovanje i povećati efikasnost.

Ivana Kezele, suvlasnica tvrtke Keteks d.o.o., Ribnik

Profesionalna pomoć za poduzetnike Naše poduzeće posluje od rujna 2011. godine. U tom periodu našeg rada imali smo priliku surađivati i koristiti usluge Hrvatske gospodarske komore u Karlovcu. Izuzetno smo zadovoljni profesionalnošću i uljudnošću zaposlenog osoblja, te informacijama i pogodnostima koje nam pruža Hrvatska gospodarska komora u Karlovcu. Često prisustvujemo seminarima iz područja računovodstva. Prijavljivali smo se na različite natječaje i omogućen nam je izravan kontakt sa zaposlenicima HBOR-a, uz pomoć osoblja Županijske komore Karlovac.

Smatramo, da je to jedna od rijetkih ustanova u Karlovcu koja nam može pružiti ovakve mogućnosti i povoljnosti i koja može pomoći našem poslovanju.

nom proračunu direktno, a i gospodarskim subjektima (otpremnici, marine, odvjetnici, kapetanije...)

Nadalje, sve informacije o promjenama propisa u različitim djelatnostima u EU-u, čak i prije pristupanja Hrvatske, uvijek su bile dostupne u najkraćem roku.

Regionalne gospodarske komore su organizirale razne susrete s gospodarstvenicima iz susjednih zemalja, a kada nismo mogli prisustvovati, putem biltena uvijek smo ažurno obavještavani o bitnim temama i zaključcima.

S Komorom, kako je do sada bila ustrojena, mi smo sasvim zadovoljni. Sigurno se sve može učiniti još boljim, ali uz uvjet da i dalje bude financirano kroz članarinu te time neovisno i bez ambicije da se uključuje u “utrku” za zaradom, jer to se onda pretvara u poduzeće, i teško je očekivati da i dalje bude dostupna svima, i malim i velikim domaćim tvrtkama. S obzirom na to da je sadašnji rad reguliran zakonom iz 1991. godine, u cilju poboljšanja rada i uz EU preporuke shvaćamo da je Nacrt prijedloga zakona o HGKu dobrodošao, ali uz tako kratak rok javne rasprave i vidljive tehničke propuste, ne sluti na dobro...

Boris Stanger, vlasnik tvrtke Stanger d.o.o., Lovran

Komora nam je prijeko potrebna Nemjerljiv broj sati sam potrošio na čitanje Narodnih novina, kao i obijanje raznih administrativnih pragova. S obzirom na to da sam mali poduzetnik, nisam u mogućnosti za svaki potreban dokument angažirati odvjetnički ured ili nešto slično. Jedinu pomoć u kontaktu s resornim ministarstvom ostvario sam preko HGK-a. Stoga smatram da je Komora prijeko potrebna, pogotovo malim i mikro poduzetnicima kao njihov servis, ne samo za pravnu pomoć, već i prema njihovim potrebama za strukovno udruživanje. Smatram da 42 kune mjesečno koje izdvajam za HGK nije veliki iznos i slažem se da ta članarina i dalje ostane kao obvezno davanje.

Vladimir Tomaić, vlasnik tvrtki Tomaić-Commerce d.o.o., Otočac, te Sirane Runolist, Krasno

Iznimna korist Komore HGK je u konkretnom slučaju naše male tvrtke do sada bio od iznimne koristi. Sudjelovanje na sajmovima, izložbama, prezentacijama i drugim događanjima bez Komore bilo bi nam otežano ili gotovo nemoguće. U suradnji s lokalnom Komorom odrađivali smo niz projekata i uvijek nailazili na razumijevanje i podršku. Radi primjera, organizacija samo jedne radionice, seminara ili predavanja koji se moraju platiti drugim organizatorima izvan HGK-a nas stoje više nego članarina koju plaćamo Komori. Mi mali gospodarstvenici ne vidimo razloga za svođenje HGK-a na interesnu kuću velikih gospodarstvenika. Ako nekoga treba štititi, pomagati mu i biti na raspolaganju - to je onda Komora.

Svakako da postoji prostor za unapređenje njenog rada, no ovakvi radikalni rezovi, bez detaljne analize o tome što se time dobiva a što gubi, su presmjeli. Lako je rušiti postojeće sustave a istovremeno ne imati viziju izgradnje novih supstituta.

AKTUALNO 19

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj

Osobe s invaliditetom pokreću i vlastite tvrtke Prema novom kvotnom sustavu zapošljavanja osoba s invaliditetom, svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika mora zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

ocijalno poduzetništvo u Hrvatskoj od ove se godine prilagođava smjernicama Europske unije. Tako su ove godine stvoreni određeni zakonski okviri, a na snagu je stupio novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Europska komisija i EU svojim su zemljama članicama zadali vrlo optimistične ciljeve do 2020. godine iz socijalnog poduzetništva, pa stoga i Hrvatska mora pratiti standarde i ostvariti ciljeve koje nameće EU. Jedan od njih je kvotni sustav zapošljavanja koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine, rečeno

je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Socijalno poduzetništvo u funkciji zapošljavanja osoba s invaliditetom,

Kvota je od dva do šest posto, ovisno o djelatnosti, a smanjuje se za poslodavce do 50 zaposlenih održanom u sklopu 68. obljetnice Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Uriho.

Prema tom sustavu, svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika mora zaposliti i određeni broj osoba s invaliditetom. Kvota je od

dva do šest posto, ovisno o djelatnosti, a smanjuje se za poslodavce do 50 zaposlenih. U broj zaposlenih radnika za izračun kvote ne ubrajaju se sezonski radnici, zatim radnici zaposleni u agencijama za privremeno zapošljavanje koji se ustupaju korisnicima te radnici zaposleni na mjestima s posebnim uvjetima rada, i to sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

ju obvezu kvotnog zapošljavanja, ubrajat će se samo oni radnici s invaliditetom koji su upisani u Očevidnik

Programi osposobljavanja Kako je istaknula Lidija Hrastić Novak, savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava, u kvotu zaposlenih osoba s invaliditetom kojom poslodavac ispunjava svo-

zaposlenih osoba s invaliditetom te imaju ugovor o radu od najmanje 20 sati tjedno. Novim pravilima nastoji se omogućiti zapošljavanje 40.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj od ukupno 400.000 registriranih takvih osoba.

Direktor Uriha Josip Držaić je ustvrdio da se kvotni sustav već primjenjuje u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj te da nema razloga da ne

uspije i u Hrvatskoj. Govoreći o provedbi socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj te posebice u Zagrebu, Mirka Jozić, pročelnica u zagrebačkom Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo, je istaknula da osobe s invaliditetom vole raditi, žele se socijalizirati, pridonijeti društvu i zaraditi vlastiti novac. No, sve se to može ostvariti umrežavanjem kroz zadruge ili samozapošljavanje. Na okruglom stolu je istaknuto kako je u zadnje vrijeme primjetno da sve više nezaposlenih osoba s invaliditetom prolazi razne programe osposobljavanja, prati trendove te kroz mjeru samozapošljavanja pokreće vlastite tvrtke i obrte.

4. konferencija Žene u biznisu

Muškarci mogu puno naučiti od žena Žene prilaze problemima holistički, imaju drugačiji stil od muškaraca koji se boje da će ispasti nesigurni ako pokažu razumijevanje za druge i zatraže upute ili pomoć, istaknula je Candan Corbacioglu

S

tudije pokazuju da je rodno raznoliko vodstvo u kompanijama inovativnije i profitabilnije. Ne možete si dopustiti da gubite 50 posto talenata jer zanemarujete žene, istaknula je predsjednica Uprave Tele2 Malin Holmberg na 4. konferenciji Žene u biznisu koju je prošlog tjedna organizirao tjednik Lider.

“Udio žena na fakultetima je 54 posto, 46 posto ih ulazi u radnu snagu, a tek 15 posto ih završi u menadžmentu. To je osjetan pad, a uzrokuju ga društvena očekivanja, slabiji networking kod žena, posvećenost djeci i obitelji te metode upravljanja

u tvrtkama”, istaknula je Malin Holmberg dodavši kako ne treba zapošljavati “klonove”, već tražiti raznolikost i izazove.

Od 30 banaka u Hrvatskoj, žene vode četiri, a u upravama banaka djeluju 24 žene Direktorica korporativnih poslova Amwaya za Europu Candan Corbacioglu istaknula je kako žene imaju prednost nad muškarcima jer mogu kombinirati intuitivno i logičko razmišljanje, a također su i stručnjakinje u multitaskingu. “Žene pri-

laze problemima holistički, imaju drugačiji stil od muškaraca koji se boje da će ispasti nesigurni ako pokažu razumijevanje za druge i zatraže upute ili pomoć. Općenito, muškarci mogu puno naučiti od nas”, kazala je Candan Corbacioglu.

TOP 10 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa Predstavljena je i 10. tradicionalna Liderova godišnja lista 300 najmoćnijih žena te su dodijeljena priznanja za Top 10 žena hrvatskog biznisa.

Na prvom mjestu liste je ponovno Ljerka Puljić iz Agrokora kojoj titulu već zadnjih 10 godina

nije preotela nijedna druga žena. Slijede je Gordana Kovačević iz Ericsson Nikole Tesle i Daniela Franić iz Zagrebačkog holdinga. Na četvrtom mjestu je prva žena Hypo banke Tea Martinčić, zatim slijede Mladenka Grgić iz Euro-

herca, Iva Balent iz Agrokora te Lada Tedeschi Fiorio iz Atlantic Grupe. Na osmom mjestu je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, na devetom je Malin Holmberg predsjednica Uprave Tele2 i na 10. mjestu

predsjednica Uprave Tehnomonta i predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Moćne žene nisu u većini u poslovnom i političkom miljeu, ali jesu utjecajne.

U bankarskoj industriji u Hrvatskoj, primjerice, od 30 banaka, žene su na čelu u njih četiri, a u njihovim upravama djeluju 24 žene.

Među sudionicama konferencije bila je i zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek koja je u neformalnom razgovoru otkrila kako je ženska osobina koja pridonosi kvaliteti upravljanja svakako multitasking, a jedine stvari koje žene mogu zakočiti u biznisu su perfekcionizam i panika. (I.G.)

20 AKTUALNO Britanski poslodavci protiv izlaska iz EU-a

EU treba svima, samo reformiran EU će još dugo ostati najvažnije tržište za britanske poduzetnike, ali upravljanje njime treba reformirati, rekao je Andy Bagnall, član uprave Konfederacije britanske industrije, gostujući prošli tjedan na okruglom stolu Lidera i HUP-a. Dodao je da se zbog velikih koristi od zajedničkog tržišta britanski poslodavci protive idejama o izlasku Velike Britanije iz EU-a. S druge strane, upravljačka tijela EU-a trebaju voditi više računa o specifičnostima pojedinih članica jer pojedini ekonomski modeli ne funkcioniraju svuda identično. Unija treba poticati članice da rastu, zapošljavaju, ali i da imaju fleksibilno zakonodavstvo. Previše regulacije tržišta izaziva frustracije, ocijenio je on. S time su se složili i hrvatski sugovornici. Branko Roglić

( 77 projekata

nalazi se na Vladinoj preliminarnoj listi

( oko 21,5 mlrd € iznosi njihova vrijednost

Kako privući investicije?

iz Orbica kaže da je hrvatska ekonomija usporena i zbog predugog života u komunizmu. Sve vlade u samostalnoj Hrvatskoj ponašale su se slično, odgađajući reforme koje bi prekinule s hibridnom socijalističko-kapitalističkom privredom. Tihomir Premužak iz Vetropack Straže ocjenjuje da je hrvatsko društvo zapušteno na raznim poljima. Mnogi nemaju posao, a zapravo ni ne žele raditi. Zakoni se prebrzo mijenjaju, a hrvatski poslodavci traže stabilnost propisa u čemu im može pomoći i EU. (I.V.)

HRVATSKI KLASTER KREATIVNIH I KULTURNIH INDUSTRIJA

Kreativa kao pokretač razvoja Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija i HUP predstavili su zajednički projekt Kreativna Hrvatska – kreativna i kulturna industrija kao pokretač razvoja.

Kako je istaknula predsjednica Klastera Ivana Nikolić Popović, u sklopu projekta izradit će se i nacionalna studija mapiranja kreativnih i kulturnih industrija i prijedlog strategije razvoja. Kreativna i kulturna industrija je najbrže rastući sektor gospodarstva koji u EU-u zapošljava sedam milijuna ljudi, a gotovo 4,2 posto europskog BDP-a dolazi upravo iz tog sektora.

Tranzicijske zemlje, pa tako i Hrvatska, još uvijek

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

nisu iskoristile taj veliki gospodarski potencijal.

“Područje kreativnih i kulturnih industrija nije dovoljno kvalitetno pozicionirano u postojećim politikama, zakonima i strategijama premda prema nekim pokazateljima drži četiri posto udjela u BDP-u. Promocija ove industrije važan je preduvjet dodanoj vrijednosti koju stvaraju, posebno u segmentu kulturne prepoznatljivosti Hrvatske, jačanju izvoza i zapošljavanja”, izjavila je direktorica granskih udruga u HUP-u Jasminka Martinović. Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija, inače, okuplja 12 sektora. (I.G.)

Junckerovim novcem poticanje malih i sre Odredili smo projekte koji su nam prioritetni i koji imaju visok stupanj prihvatljivosti, onih za koje planiramo upotrijebiti EU fondove za sufinanciranje, pojasnio je Branko Igor Vukić vukic@privredni.hr

F

ond rizičnog kapitala koji bi poticao mala i srednja poduzeća mogao bi se osnovati i pomoću novca koji za investicije želi prikupiti Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije. O toj je ideji prošli tjedan u Zagrebu

Iz Junckerova plana i preko ulaganja iz EU fondova u Hrvatsku bi se moglo sliti oko sedam milijardi eura razgovarao potpredsjednik Vlade Branko Grčić s predstavnicima Europske investicijske banke. Grčić kaže da se o osnivanju takvog fonda razgovara već dulje vrijeme, a do sada se s hrvatskim financijskim institucijama nije uspjelo dogovoriti njegovo osnivanje. Fond rizičnog kapitala za mala i srednja poduzeća popunio bi prostor

za kreditiranje poduzeća i projekata koje zbog povećanog rizika izbjegava većina poslovnih banaka.

Juncker planira prikupiti 315 milijardi eura Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker objavio je da od različitih ulagača, privatnih i javnih, namjerava prikupiti oko 315 milijardi eura za ulaganje u zemljama Europske unije. Države članice trebaju napraviti liste projekata podobnih za ulaganje, a o listi će se raspravljati u Bruxellesu na sastancima 18. i 19. prosinca.

Prema Grčićevim riječima, Vlada je pripremila preliminarnu listu sa 77 projekata vrijednih oko 21,5 milijardi eura. No lista se mora dodatno pregledati i uskladiti s Junckerovim kriterijima. “U procesu ‘češljanja’ te liste odredili smo projekte koji su nam prioritetni i koji imaju visok stupanj prihvatljivosti, prema kriterijima koje je definirala Eu-

ropska komisija. Te smo projekte odvojili od onih za koje planiramo upotrijebiti EU fondove za sufinanciranje”, pojasnio je Grčić. Dodao je kako je lista otvorena pa je moguće i dalje kandidirati nove projekte.

“Nama je posebno zanimljivo razmotriti mo-

gućnost da se kroz Junckerov plan financiraju instrumenti za potporu malom i srednjem poduzetništvu. Kad bismo na neki način ojačali te instrumente podjele rizika, dali bismo taj nužni impuls poduzetništvu u trenutku kada je slaba dostupnost klasičnih kredita

Europski novac podmiruje porezni gubitak Oko 150 milijuna kuna trebalo bi se godišnje slijevati u fond namijenjen sufinanciranju europskih projekata u jedinicama lokalne samouprave. Prema procjeni potpredsjednika Vlade Grčića novcem iz tog fonda sufinancirale bi se investicije ukupno vrijedne više od 1,2 milijarde kuna. Ta bi ulaganja, očekuju u Vladi, trebala djelomično nadomjestiti pad prihoda lokalnih jedinica uzrokovan izmjenama u porezu na dohodak. Davor Huška, gradonačelnik Pakraca, zanimao se na

prošlotjednom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu o načinu prikupljanja i ulaganju novca iz tog specijaliziranog fonda. “Svjesni smo ograničenja proračuna, ali i mi na lokalnoj razini želimo nastaviti investicije koje pomažu lokalnim poduzetnicima. Mi u Pakracu želimo izgraditi novi poduzetnički inkubator, i rado bismo povukli novac iz novog fonda i europskih fondova”, rekao je Huška.

Grčić je naglasio da će fond za europska ulaganja na lokalnoj razini biti

trajnog karaktera. Novac koji se ne iskoristi prebacivat će se u iduće godine, a natječaj za projekte bit će stalno otvoren.

21

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( sa 300 mil €

SMEPASS

Savjetovanjem do uspjeha

EIB će kreditirati hrvatsku komponentu EU projekata

m i do fonda za ednjih tvrtki prema kriterijima koje je definirala Europska komisija. Te smo projekte odvojili od Grčić, dodavši kako je lista otvorena pa se i dalje mogu kandidirati novi projekti projekt Zagreb na Savi.

Među tehnološkim projektima nalazi se ulaganje u e-škole, proširenje pristupa širokopojasnog interneta u udaljenim krajevima zemlje...

Informacije iz Bruxellesa govore da se neće odbacivati ni manji projekti. Europska komisija blisko će surađivati s Europskom investicijskom bankom radi ujednačavanja tehničkih elemenata za procjenu i odabir projekata.

i kada je u bankama dosta izražena averzija prema riziku”, zaključio je Grčić. Prema njegovoj ocjeni, iz Junckerova plana i preko ulaganja iz europskih fondova, u Hrvatsku bi se moglo sliti oko sedam milijardi eura.

Prema neslužbenim informacijama iz Vlade,

na Junckerovu listu su kandidirani veliki projekti iz sektora energetike, infrastrukture i tehnologija. Uz projekte kao što su termoelektrana Plomin C, jadransko-jonski plinovod, niz hidroelektrana, zatim LNG terminal u Omišlju, na listi bi se mogao naći i mega-

EIB pregledava predložene projekte Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco rekao je nakon prošlotjednog susreta s potpredsjednikom Grčićem da je suradnja EIB-a i Hrvatske u ovoj godini bila na rekordnoj razini. Idući korak bit će dubinski pregled predloženih projekata.

EIB će biti i jedan od važnih kreditora hrvatske komponente EU projekata. U takvim ulaganjima, dio mora dati i zemlja primateljica novca iz eu-

ropskih fondova, a udjeli se uglavnom kreću od 10 do 30 posto. Prema Grčićevim riječima, u prvoj fazi EIB će kreditirati

Na listi hrvatskih projekata mogao bi se uz plinovod, LNG, Plomin C i više hidroelektrana, naći i megaprojekt Zagreb na Savi Hrvatsku sa 300 milijuna eura za sufinanciranje EU projekata. “To je iznimno bitno, posebno u vrijeme predfinanciranja, dok se ne riješe i sve formalne pretpostavke za povlačenje iz europskih fondova”, dodao je Grčić.

Kasnije bi iznos za sufinanciranje mogao biti i veći. “Taj će nam novac i te kako trebati. To je trenutačno najpovoljniji kredit koji možemo dobiti za sufinanciranje EU projekta, odnosno za predfinanciranje“, istaknuo je Grčić.

Spremni projekti nalaze se i na listi HGK-a Projekte spremne za financiranje i realizaciju u svojoj bazi podataka nudi i Hrvatska gospodarska komora. Uz ostalo, tu je izgradnja nove zgrade putničkog terminala Zračne luke Rijeka s kapacitetom do pet milijuna putnika s višeetažnim parkiralištem. Uz gradnju postrojenja za punjenje goriva i nove uzletno-sletne staze, cijela investicija procjenjuje se na 350 milijuna eura.

U bazi je i županijski centar za gospodarenje otpadom u Starim Jankovcima u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Centar treba osigurati zbrinjavanje otpada na principima održivog razvoja te na ekološki prihvatljiv način. Vrijednost ulaganja: 50 milijuna eura. Za postizanje visoke kvalitete lučkih usluga i konkurentnosti Luke Vukovar na međunarodnom tržištu trebalo bi uložiti 25 milijuna eura. U prvoj fazi projekta planirana je izgradnja nekoliko novih terminala, prostora za prekrcaj i skladišnih objekata. Nova kombinirana elektrana na plin, jačine do 500 megavata, mogla bi se graditi u Obrovcu,

u Zadarskoj županiji. Elektrana bi se gradila na površini od 60.000 četvornih metara. Od autoceste Zagreb-Split bila bi udaljena 13, a od pomorske luke Zadar 40 kilometara. Gradnja bi stajala 500 milijuna eura. Višenamjenski hidrotehnički sustav u Osijeku procijenjen je na 350 milijuna eura. Projektom se poboljšavaju uvjeti očuvanja prirode, unapređuje zaštita od poplave i sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina, sustav vodoopskrbe i odvodnje, te plovidbe.

Ministarstvo poduzetništva i obrta održalo je u Zagrebu konferenciju SMEPASS-ovih prvih 100: Poslovnim savjetovanjem do poduzetničkog uspjeha, u sklopu EU projekta Pružanje savjetodavnih usluga malom i srednjem poduzetništvu, faza II (SMEPASS II).

Projekt, koji se provodi u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.-2013., usmjeren je na jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj.

Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od oko 2,9 milijuna eura.

Besplatne savjetodavne usluge namijenjene su svim poduzetnicima koji žele ojačati konkurentnost radi očuvanja pozicije na domaćem ili osvajanja novih tržišta. Projektom je predviđeno da usluge dobije najmanje 150 poduzetnika. U prva dva kruga

prijava u projektu SMEPASS više od 100 malih i srednjih poduzetnika bilo je odabrano za dobivanje 14 vrsta besplatnih savjetodavnih usluga s područja marketinga i razvoja proizvoda. Neven Kundija, vlasnik i direktor tvrtke MEP, kazao je kako svakome preporučuje besplatne usluge koje se mogu dobiti u ovome projektu. “Konzultant je vrlo brzo segmentirao naše poslovanje i prepoznao koji njegovi dijelovi imaju izvozni potencijal”, istaknuo je on. Ministarstvo poduzetništva projekt provodi u suradnji s HGK-om, HOK-om, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te HUP-om. (B.O.)

Ministarstvo graditeljstva

Stiže zakon o procjeni nekretnina

Od jeseni 2015. u Hrvatskoj bi trebao na snazi biti zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, što je jedan od preduvjeta za uvođenje poreza za nekretnine. Prošli tjedan započela je javna rasprava o tom zakonu, a trajat će do 2. siječnja. Zakon se temelji na Uredbi o procjeni nekretnina donesenoj u lipnju ove godine, koja je propisala da se tržišna vrijednost nekretnina određuje primjenom jedne od triju metoda: poredbene, prihodovne ili troškovne. Metoda se odabire prema vrsti pro-

cjenjivane nekretnine, što treba detaljno obrazložiti u elaboratu o procjeni.

Prema prijedlogu zakona, župani odnosno gradonačelnici velikih gradova i Grada Zagreba morat će osnovati procjeniteljska povjerenstva.

Ona će, u suradnji s poreznim upravama, izrađivati izvještaje o tržištu nekretnina na svom području.

Davat će stručne prijedloge za utvrđivanje elemenata nužnih za procjenu vrijednosti nekretnina na temelju podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena, i slično. Zakon donosi i prekršajne odredbe za nepravilna postupanja pri procjenjivanju nekretnina, čega nije bilo u postojećoj uredbi. Prijedlog zakona i tijek javne rasprave može se pratiti na stranici www.migpu.hr. (I.V.)

22 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( sa 600.000 t

Brodosplit-Strojna obrada

Isporučen prototip mehaničkih kliješta

U radionici BrodosplitStrojna obrada isporučen je prototip snažnih mehaničkih steznih kliješta, koja na 3,5 kilometara morske dubine mogu podizati cjevovode težine i do 115 tona.

Ovaj jedinstveni projekt rezultat je suradnje s tvrtkom Lagena iz Sutivana na Braču prema čijim nacrtima je i izrađen. U Brodosplitu su izveli čeličnu konstrukciju, antikorozijsku zaštitu, bojenje te sve materijale za montažu.

Mehanička kliješta za podizanje cjevovoda hidraulički je upravljan uređaj namijenjen manipulaciji naftovodnim i

plinskim cijevima na dubinama do 3500 metara.

Uređajem je moguće podići naftovodnu i plinsku cijev promjera od 100 do 400 milimetara s nosivošću do 115 tona. Uređaj je u potpunosti upravljan daljinski ronilicom i pokretan hidrauličkim agregatom na ronilici.

“Nakon izgradnje pilona za plinske platforme Labin, Ivana A, B, D i isporuke podmorskog podizača naftovoda u veljači ove godine, Brodosplitov off-shore tržišni program dokazuje da je u stanju pružiti proizvod kakav treba vrhunskim svjetskim naftnim i plinskim kompanijama. Time se ostvaruje i realna mogućnost da Brodosplit postane suportna stanica za eksploatacijske sustave na projektima istraživanja raspoloživih resursa ugljikovodika u Jadranu”, naglasio je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. (J.V.)

drvne biomase raspolaže Hrvatska

5. međunarodna energetska konferencija

Biomasa - neiskoriš Ukupni potencijal drvne biomase u proizvodnji energije i toplinske energije u Hrvat pojedinih na drvu baziranih energenata moglo bi značajno pridonijeti povećanju ko Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase Raoul Cvečić Bole Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

roizvodnja energije iz biomase dugoročno bi mogla imati važno mjesto u energetskoj bilanci Hrvatske. Zadnjih su godina napravljeni veliki iskoraci, no potencijala za rast još uvijek ima. Procjene su da Hrvatska trenutačno raspolaže sa 600.000 tona drvne biomase, dok optimističniji stručnjaci navode kako se u budućnosti može upotrijebiti i do šest milijuna tona bez

HAKOM

Stalna potražnja za internetom Na tržištu elektroničkih komunikacija u trećem kvartalu ove godine zabilježen je neprekidni rast potražnje za internetskim prometom, što je rezultiralo time da je prosječni tromjesečni promet po korisniku prvi put premašio dva gigabajta (GB), a ukupni prihod od usluge raste gotovo 40 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, izvijestila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), zadržana je ista gustoća priključaka.

Još jedan pokazatelj upućuje na povećanu potražnju za internetom: u promatranom razdoblju broj korisnika koji pristupaju internetu putem nepokretnih mreža prešao je 70 posto što upućuje da korisnici sve više koriste pametne telefone kao klasični internetski priključak.

Javna govorna usluga u mrežama pokretnih i nepokretnih komunikacija bilježi pad prihoda i korisnika na godišnjoj razini, iako zbog sezonskog karaktera ovi pokazatelji ipak bilježe rast u odnosu na drugo tromjesečje. Nastavak trenda smanjenja broja korisnika i prihoda u mrežama nepokretnih komunikacija očekuje se i dalje jer sve više korisnika rabi isključivo mobitele i klasični telefonski priključak im više nije potreban. Isto tako, sve raširenija uporaba aplikacija kao što su Skype i Viber utječe na prihode javne govorne usluge. (B.O.)

Pokretanje posla s peletima je velika investicija koja se veoma brzo isplati, rekao je Branko Glavonjić narušavanja gospodarske i ekološke ravnoteže.

Iako je biomasa strateški resurs Hrvatske, na žalost to nije i zakonodavno prepoznato, te se čak može reći kako je biomasa potpuno podcijenjena, istaknuto je, među ostalim, na 5. međunarodnoj energetskoj konferenciji održanoj prošlog tjedna u Zagrebu koju su organizirali Hrvatski drvni klaster, Udruga proizvođača peleta, briketa i drvne biomase te Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske.

Slijediti austrijski model Predviđa se da će biomasa i goriva na bazi drva imati udio od 45 posto u ukupnoj zelenoj ener-

giji u Europskoj uniji do 2030. Hrvatska je, pak, u Strategiji energetskoga razvoja zacrtala da će do 2020. godine obnovljivi izvori činiti 20 posto ukupne proizvodnje, od toga bi devet posto trebala biti električna energija, dva posto biogoriva te devet posto toplinska energija.

Dok za električnu energiju i biogoriva postoje poticaji, za toplinsku, kojoj je glavni izvor biomasa, nema sustavnih poticaja.

“Potreban nam je austrijski model gdje se godinama subvencioniralo 40 posto troškova kad je riječ o obnovljivim izvorima toplinske energije, i to počevši od subvencija za proizvođače peleta pa do svih ostalih segmenata industrije. Što se tiče

izgradnje, također bismo trebali slijediti taj model i izgraditi oko 1000 malih postrojenja za toplinsku energiju”, rekao je zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Velimir Šegon koji je upozorio na prekompliciranu proceduru izdavanja dozvola te na ugovore koji se sklapaju putem javnih natječaja, a koji se mogu potpisati samo na četiri godine.

Odredbe Europske unije predviđaju i smanjenje ugljičnih emisija čime se favorizira uporaba biomase, a Hrvatska kao potpisnica Kyoto protokola do 2020. mora povećati potrošnju energije iz obnovljivih izvora i smanji-

ti ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu.

Sirovinski potencijal nije neograničen “Danas je Europa bezrezervno orijentirana prema obnovljivim izvorima energija što našem sektoru ide na ruku, jer se sve više usvaja pozitivna zakonska regulativa i drvo se sve više cijeni kao dobar ekološki energent.

Ukupni potencijal drvne biomase u proizvodnji energije i toplinske energije u Hrvatskoj još uvijek je nedovoljno iskorišten, a povećanje udjela pojedinih na drvu baziranih energenata moglo bi značajno pridonijeti povećanju korištenja obnovljivih izvora energije”, istaknuo je pred-

23

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( oko 23 mil t

Amway - globalno izvješće o poduzetništvu

svjetska godišnja potražnja za peletima

šteni potencijal skoj još uvijek je nedovoljno iskorišten, a povećanje udjela rištenja obnovljivih izvora energije, istaknuo je predsjednik

sjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase Raoul Cvečić Bole napomenuvši kako se sirovinski potencijal mjeri u milijunima tona, ali nije neograničen pa je razvidno kako treba pažljivo planirati nova ulaganja te dosljedno provoditi glavne odredbe nacionalne i europske energetske strategije.

Biomasa je vrlo prihvatljivo gorivo s gledišta utjecaja na okoliš, a njena glavna prednost u odnosu na fosilna goriva je obnovljivost. Kad je riječ o preradi biomase u pogodnije komercijalne oblike, kao dominantan oblik sve češće se ističe pelet. Pelet se proizvodi isključivo prešanjem pod velikim

tlakom piljevine i strugotina suhog visokokaloričnog drveta bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Svjetska godišnja potražnja za peletima u 2014. kreće se oko 23 milijuna tona. U Europskoj uniji završava 60 posto svjetske proizvodnje, što je oko 14 milijuna tona. U Hrvatskoj se ukupni proizvodni kapacitet peleta kreće oko 260.000 tona, od čega se gotovo sve izvozi na tržište Italije, gdje je potrošnja peleta oko 3,3 milijuna tona godišnje.

“Prva tvornica peleta u Hrvatskoj otvorena je 2007. godine, a tek je 2012. uspjela zaključiti prvi ugovor s Hrvatskim šumama za opskrbu sirovinom, i to na 10 godina.

Do tada smo kupovali otpad od drvne industrije, no kako većine tih pilana više nema, tako nema ni te sirovine”, kazao je Cvečić Bole osvrćući se na probleme koji muče proizvođače peleta. Također je upozorio kako je u većini europskih zemalja PDV na pelet od šest do 10 posto, dok u Hrvatskoj on iznosi 25 posto.

Raste potražnja za peletom U državama regije (zemlje bivše Jugoslavije i Albanija) lani se proizvelo 648.000 tona peleta, od čega je 76 posto ili 490.000 tona završilo u izvozu.

“Proizvodnja peleta je jedan od segmenata drvne industrije s najvišim rastom. Pelet ne predstavlja nikakav problem ni bilo kakvu prijet-

nju šumskom fondu jer se za proizvodnju peleta uglavnom koriste drvni ostaci u industriji, prije svega od proizvodnje u pilanama, istaknuo je profesor sa Šumarskoga fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić ističući kako je pokretanje posla s peletima velika investicija koja se veoma brzo isplati.

Sjedinjene Američke Države su najveći proizvođač drvnog peleta iz kojih dolazi 26 posto ukupne svjetske proizvodnje.

Zatim slijede Kanada, Njemačka, Rusija, Švedska i Austrija.

Samo za usporedbu, najveći američki proizvođač peleta tvrtka Enviva u svojem pogonu u Northamptonu u saveznoj državi Sjeverna Karolina godišnje proizvede oko

Gotovo svi peleti koji se proizvedu u Hrvatskoj izvezu se na tržište Italije, koja godišnje potroši oko 3,3 milijuna tona peleta 500.000 tona peleta što je gotovo dva puta više nego u Hrvatskoj.

Prema Europskom udruženju za biomasu, očekuje se da bi potražnja za drvnim peletom u idućih šest godina u Europskoj uniji mogla dosegnuti čak 80 milijuna tona godišnje. A nije zanemarivo ni tržište Azije gdje se također očekuje rast potražnje, posebno u Japanu, Južnoj Koreji i Kini.

Zadovoljavajući poduzetnički potencijal Više od 60 posto hrvatskih ispitanika ima pozitivan stav prema poduzetništvu, ali je to još uvijek ispod europskog prosjeka od 75 posto Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

oduzetništvo ima veliku ulogu u gospodarstvu određene zemlje jer otvara nova radna mjesta, potiče konkurenciju i unapređuje zajednicu.

Jedna od svjetskih obiteljski vođenih kompanija za prodaju robe široke potrošnje Amway u suradnji s Katedrom za strategiju i organizaciju Škole za menadžment i Tehničkog sveučilišta Mȕnchen u razdoblju od travnja do srpnja ove godine provela je terensko istraživanje pod nazivom Globalno izvješće o poduzetništvu s posebnim osvrtom na stavove prema zapošljavanju. Tim su istraživanjem

Ispitanici iz ostalih zemalja EU-a su naklonjeniji poduzetništvu od onih u Hrvatskoj bila obuhvaćena 43.904 ispitanika u 38 zemalja, među ostalima i u Hrvatskoj. Rezultati u našoj zemlji pokazuju kako više od 60 posto hrvatskih ispitanika ima pozitivan

stav prema poduzetništvu, ali je to još uvijek ispod europskog prosjeka od 75 posto. Muškarci su iskazali manje pozitivan stav prema poduzetništvu (59 posto) u odnosu na žene (64 posto), ali su spremniji od žena pokrenuti vlastiti posao. Tako je poduzetnički potencijal u našoj zemlji ocijenjen zadovoljavajućom ocjenom, pa tako dva od pet hrvatskih ispitanika može zamisliti pokretanje vlastitog posla. Unatoč tome, Hrvatska je svrstana među zemlje u kojima se najmanje ispitanika smatra samozaposlenima - samo četiri posto. Više od polovine hrvatskih ispitanika, njih 58 posto, za ulazak u poduzetništvo motivira “neovisnost o poslodavcu”, a ne isključivo novac.

Raste pozitivan odnos prema poduzetništvu Što se tiče obrazovanja, 65 posto hrvatskih građana vjeruje kako se poduzetništvo može naučiti te da se nužno ne rađamo kao poduzetnici nego to možemo postati s vremenom. Za 62 posto ispitanika postojeća ponuda poduzetničkog obrazova-

nja u školama, sveučilištima i ostalim ustanovama u našoj zemlji je nezadovoljavajuća. Kada je riječ o naklonjenosti čitavog društva prema poduzetništvu, ispitanici iz ostalih zemalja EU-a su naklonjeniji poduzetništvu od ispitanika u Hrvatskoj.

Vrlo je važno istaknuti kako sve više raste pozitivan odnos prema poduzetništvu u našoj zemlji među mladim generacijama i visokoobrazovanim ispitanicima. Ujedno su to skupine koje predstavljaju budućnost rasta hrvatskog poduzetništva jer malo i srednje poduzetništvo čini 98 posto tvrtki u našoj zemlji.

No, primjetni su i neki iznenađujući rezultati u istraživanju provedenom u Hrvatskoj. Naime, većina ruralnih dijelova Hrvatske poput Like, Korduna i Banovine (svaki po 48 posto) iskazuje veću naklonjenost prema poduzetništvu nego što to iskazuju ispitanici u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj.

Najpozitivniji stav prema poduzetništvu, 73 posto, imaju ispitanici iz zagrebačke regije, a zatim slijede ispitanici iz Istre, sjevernog Jadrana i Gorskog kotara, njih 69 posto.

24 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 16 tvrtki

( 150 sudionika

osnovano u ZIP-u od 2012.

u prvom akceleratorskom kampu u Osijeku

Međunarodna konferencija o poduzetništvu

Akceleratori ne samo kao financijska injekcija Treba znati jasnu razliku između akceleratora i inkubatora jer akceleratori nisu krediti i ne naplaćuju svoje usluge startupovima već uzimaju udio od prodaje tvrtke ili dionice u slučaju izlaska na burzu, pojasnio je Toby Stone godine kojim osječke IT tvrtke djeluju prema lokalnoj zajednici s ciljem predstavljanja uspješnih informatičkih tvrtki, njihovih stručnjaka i proizvoda koji se izvoze na svjetska tržišta a često nisu prepoznati unu-

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

U

organizaciji Poduzetničkog inkubatora BIOS i Centra za poduzetništvo pretprošlog je vikenda u Osijeku osmi put organizirana Međunarodna konferencija o poduzetništvu.

Budući da svake godine s temama žele biti aktualni, ove je godine tema međunarodne konferencije bila Novi modeli potpornih programa - akceleratori, hubovi i bootkampovi.

“Moramo biti krajnje aktualni s događanjima i programima ako želimo biti u trendu sa svjetskim događanjima. Pri tome želimo zadržati potencijalno vrijedne poduzetnike kod nas, jer ako mi ne napravimo neke akceleratore i mentoriranja, to će napraviti naši susjedi u Bugarskoj, Sloveniji ili negdje dalje, a poduzetnici imaju pravo birati mjesto gdje će raditi”, objasnio je Je-

Dugoročni cilj ovog projekta je prepoznatljivost Osijeka kao hrvatske Silicijske doline an-Pierre Maričić, direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS. Tako su potporne institucije, općine i gradovi, poduzetnici, ali i oni koji žele postati poduzetnici, na konferenciji mogli doznati kako organizirati akceleratore i hubove, kako pripremiti programe, koje koristi poduzetnik može imati od tih programa, na koji način privući investitore i kako im predstaviti

svoj program. Na primjeru jednog od najuglednijih europskih akceleratora, berlinskog EyeFocus Acceleratora, a kroz riječi direktora Tobyja Stonea, sudionici konferencije su mogli saznati što su i kako funkcioniraju akceleratori.

Specijalizacija akcelaratora “Akceleratori su podrška poduzetnicima i star-

tupovima koja im pruža potrebnu financijsku injekciju (kroz investiranje ili pronalaženje investitora), ali i mentoriranje i savjetovanje. Međutim, treba znati jasnu razliku između akceleratora i inkubatora jer akceleratori nisu krediti i ne naplaćuju svoje usluge startupovima već uzimaju udio od prodaje tvrtke ili dionice u slučaju izlaska na burzu”, rekao je Stone doda-

jući kako se akceleratori danas, nakon prvog vala od prije pet godina, sve više počinju specijalizirati i usmjeravati na konkretna područja, pa je tako njegova tvrtka EyeFocus Accelerator već dulje vrijeme fokusirana na projekte koji se bave sljepoćom i bolestima oka.

Bela Ikotić, tajnik udruge Osijek Software City, govorio je o projektu pokrenutom 2012.

tar zajednice. Dugoročni cilj ovog projekta je prepoznatljivost Osijeka kao hrvatske Silicijske doline, odnosno grada u kojemu žive i rade IT stručnjaci, u komu djeluje mnogo tvrtki koje proizvode dobar softver što će u velikoj mjeri utjecati na pozitivan imidž grada, biti poticaj novim ulagačima, ali i važna odskočna daska za lokalne startup tvrtke.

Zagrebački primjer

Osječki primjer

Među dobrim primjerima svakako je i ZIP (Zagrebački inkubator poduzetništva), osnovan početkom 2012. godine primarno kao potpora startup projektima. “Uglavnom su to tehnološko-informatički projekti, a neki se odnose i na kreativne projekte drugih namjena poput odgoja i obrazovanja, pa i građevine. Od osnutka do danas kroz naše programe je prošlo tridesetak polaznika u šest generacija. Iz timova koji su bili kod nas osnovano je 16 poduzeća koja imaju između tri i pet zaposlenih”, objasnio je Ivo Špigel, suosnivač ZIP-a, rekavši kako podrška uglavnom dolazi od strateških partnera koji pokrivaju troškove hladnog pogona. Nakon dvije godine rada, konačno stiže i potpora javnih institucija. Konkretno od programa Poduzetnički impuls Ministarstva obrta i poduzetništva.

Ana Pavičić Kacelj, organizatorica Akceleratorskog poduzetničkog kampa u Osijeku, za Privredni vjesnik je objasnila osnovne ideje stvaranja akceleratora u Osijeku.

“Namjera je okupiti razvojne i potporne institucije koje djeluju u Osijeku, a to su fakulteti, poduzetnički centri ili inkubatori, Grad i Županija, te sve njih staviti u funkciju razvoja novih ideja i projekata. To mislimo raditi kroz akcelerator tako da stimuliramo i financiramo nove ideje koje se trebaju generirati iz svih ovih potpornih institucija. Takve projektne ideje kanimo pripremati za financiranje iz europskih fondova ili značajnijih investitora”, kaže Ana Pavičić Kacelj. Nedavno su organizirali prvi akceleratorski kamp u Osijeku koji je privukao oko 150 sudionika čijih je 26 projekta ušlo u završnicu da bi ih na kraju ostalo pet koji idu u daljnju fazu pripreme za konačan nastup na tržištu. Sljedeći akceleratorski kamp bit će organiziran u ožujku i obuhvatit će područje medicine, proizvodnje hrane, niskoenergetskog razvoja i informatičkih tehnologija, a čitav projekt se financira voljom i interesom malih poduzetnika koji posluju na području Hrvatske.

25

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 5771 trgovački obrt ( od 15.000 do 20.000 ugašen od 2008. godine do danas

radnih mjesta ugašeno u maloj trgovini

9. susret trgovaca HOK-a

Obrtnici između čekića i nakovnja Za unapređenje poslovanja male trgovine treba ulagati u objekte i znanje radnika, a jedna od mogućnosti oporavka toga sektora svakako je udruživanje malih trgovaca. Njihovo poslovanje također ugrožava i neprekidna promjena zakonodavnog okvira Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

d početka gospodarske krize tj. od 2008. godine do danas u Hrvatskoj je ugašeno 20 posto od ukupnog broja obrta. Od 17.403 trgovačka obrta izgubljen je 5771 ili njih 30 posto.

Istodobno je u maloj trgovini ugašeno od 15.000 do 20.000 radnih mjesta.

Nažalost, taj se negativni trend nastavlja, a posebice su pogođeni sektori male trgovine i građevinarstva, istaknuo je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK), na 9. susretu trgovaca HOK-a održanom prošloga tjedna u Zagrebu. Dodao je kako se kod građevinaca još i može očekivati oporavak, ali se teško to može reći za sektor male trgo-

vine. Usporedbe radi, u Španjolskoj je u proteklih osam godina izgubljeno 29 posto od ukupnog bro-

ji samo oko 25 kuna po kupnji, rekao je Vukelić.

U Hrvatskoj postoji 6700 naselja od kojih u njih 4000 nema prodavaonica i to je šansa za male trgovce ja obrta. Vukelić je istaknuo kako je u Hrvatskoj registrirano trostruko više četvornih metara trgovačkih centara nego što ih, primjerice, ima u Beču.

Na susretu trgovaca naglašeno je kako se za unapređenje poslovanja male trgovine treba ulagati u objekte i znanje radnika, a jedna od mogućnosti oporavka toga sektora svakako je udruživanje malih trgovaca.

Neprekidna promjena zakonodavnog okvira ugrožava njihovo poslovanje o čemu dovoljno govori podatak kako prosječna hrvatska tvrtka troši 26 radnih dana samo na is-

Prekogranična suradnja u području voda

punjavanje poreznih obveza. U vrijeme gospodarske krize smanjila se i kupovna moć građana, pa se pretpostavlja da prosječna potrošačka košarica u maloj trgovini sto-

Prenormiranost zakonskih akata O prenormiranosti zakonskih akata govorio je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, koji je naglasio kako je stalna promjena propisa opasna za obrtnike. Osim toga, zakoni nisu prilagođeni stvarnom životu i zato se teško provode, a obrtnici predugo čekaju na dobre poteze Vlade, kao što je povećanje cenzusa za PDV. “Problemi obrtnika, posebice trgovaca, su u tome što se oni neprekidno nalaze između čekića i nakovnja i uvijek su za sve krivi. Istodobno, Vlada ne razmišlja o tome da trgovci održavaju socijalni mir jer često u svojim malim trgovinama ljudima sla-

bijeg imovinskog stanja daju robu na dug”, istaknuo je Ranogajec. Dodao je i kako mala trgovina može pozitivno poslovati u ruralnim prostorima i na otocima gdje nema drugih mogućnosti za kupnju.

Podsjetnika radi, u Hrvatskoj postoji 6700 naselja od kojih u njih 4000 nema prodavaonica i upravo je to šansa obrtničko-obiteljskih trgovina.

Na 9. susretu trgovaca HOK-a bilo je riječi o definiranju prigodne prodaje koja se po novom zakonu ne smije održavati dulje od 60 dana u godini čime je zaštićena obiteljska trgovina. Osim toga, vlasnicima OPG-ova omogućena je prodaja vlastitih proizvoda proizvedenih na tim gospodarstvima kao i prodaja putem automata, primjerice mlijeka na mljekomatima.

Turističko vijeće HTZ-a

Kako upravljati slivom Save Privući što više turista Prošli tjedan održan je sastanak država stranaka Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save koji je od velikog značaja za prekograničnu suradnju u području voda, usmjeravanje konkretnih aktivnosti država i traženje zajedničkih rješenja za održivi razvoj u slivu Save.

Na sastanku su se razmatrala ključna pitanja od značaja za provedbu Okvirnog sporazuma te je usvojena zajednička Deklaraciju sa smjernicama za daljnju provedbu Okvirnog sporazuma.

Prezentirani su rezultati rada Međunarodne ko-

misije za sliv rijeke Save, kao i zajednički rezultati savskih država postignuti u provedbi Okvirnog sporazuma.

“S obzirom na to da je jedna od osnovnih zadaća vodnog gospodar-

stva zaštita od poplava, ističem vrijednost mogućnosti realizacije zajedničkih projekata država stranaka ovoga sporazuma baš u tom području. To se osobito odnosi na projekte vezane uz uspostavu razmjene informacija značajnih za održivu zaštitu od poplava i sustava prognoziranja, upozoravanja i uzbunjivanja za poplave i opasnosti od poplava u slivu Save što se i u posljednjim poplavnim događajima pokazalo potrebnim”, istaknuo je tom prigodom Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede. (B.O.)

Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice prošloga je tjedna usvojilo Program rada i proračun od 328,4 milijuna kuna za 2015. Kako je rečeno, aktivnosti HTZ-a usmjerene su na povećanje svjesnosti o Hrvatskoj kao turističkom brendu, njenoj prepoznatljivosti i promociji na ključnim emitivnim tržištima.

Uz to, Hrvatska će se promovirati kao cjelogodišnje turističko odredište, s naglaskom na povećanje broja dolazaka i noćenja inozemnih turista u pred i posezoni te povećanju turističke potrošnje. “Sljedeća godina donosi broj-

ne promjene u HTZ-u i u hrvatskom turizmu. Radi se na rebrandingu tj. novom vizualnom identitetu koji će definirati prepoznatljivost Hrvatske, a naglasak se stavlja i na stvaranje specijaliziranih turističkih proizvoda”, rekao je Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a. Dodao je kako će u 2015. važnu ulogu imati turističke zajednice u nastavku provedbe projek-

ta Hrvatska 365 kojim se želi proširiti turistička ponuda tijekom cijele godine. Posebice se to odnosi, napomenuo je Ivičić, na stvaranje destinacijskih menadžment organizacija i destinacijskih menadžment kompanija koje će kreirati nove turističke proizvode. Osim toga, izabrat će se globalna PR agencija koja će promovirati hrvatski turizam na globalnoj razini. (S.P.)

26 HRVATSKA & REGIJA Srbija možda dobije jedan krak plinovoda

Južni tok kao šok za Srbiju

Poslije šoka koji je izazvala vijest o otkazivanju plinovoda Južni tok u Srbiji uslijedile su analize šta sada činiti u pogledu alternativne opskrbe ovim energentom, ali i optužbe protiv onih koji su bili na vlasti 2008. godine (a sada su u opoziciji) koji su s Rusijom potpisali međudržavni energetski sporazum s previše ustupaka ruskoj strani, sve zbog očekivanih koristi od ovog velikog projekta.

Potpredsjednica srpske vlade Zorana Mihajlović, inače ministrica energetike u prošlom mandatu, izjavila je kako je Srbiji drugi pravac za opskrbu plinom nužan, ocjenjujući da bi se tako uštedio novac koji se plaća za tranzit 1000 kub-

nih metara plina kroz Mađarsku kao jedini pravac plinske opskrbe. “Mi jesmo za Južni tok, ako ga bude. Ako ga ne bude, moramo misliti što ćemo raditi u budućnosti”, rekla je Zorana Mihajlović i ponovila da nikad nije bila protiv Južnog toka, ali “da je vrlo, vrlo protiv onih koji su ispregovarali energetski sporazum i nisu zaštitili interese Srbije jer u sporazumu ne postoji opcija da se plinovod ne izgradi, niti je moguće mijenjati ostale ugovore zbog toga, ali je moguće razgovarati”, navela je ona.

Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin ponovio je optužbe Moskve da je plinovod presjekla Europska unija i Bugarska koja je tri puta mijenjala odluku te najavio da će Rusija ispuniti svoje obveze u pogledu opskrbe Srbije plinom. Iz Rusije je stigla i najava da bi Srbija, Mađarska i Austrija mogle dobiti krak plinovoda koji će ići iz Turske. (Lj.L.)

Energoinvest gradi u Crnoj Gori Sarajevski Energoinvest potpisao je s Crnogorskim elektroprijenosnim sistemom (CGES) ugovor o gradnji 116 kilometara dugog dalekovoda od TE Pljevlje na sjeveru zemlje do mjesta Čevo na jugu i daljnje interkonekcije podvodnom mrežom do Italije. Vrijednost radova procjenjuje se na 29 milijuna eura.

Swiss uspostavlja liniju za Sarajevo Švicarska aviokompanija Swiss International Air Lines najavila je da će u 2015. godini uvesti dvije zračne linije iz Sarajeva, za Zürich i Genevu.

Od 1. svibnja Swiss će triput tjedno letjeti na liniji Zürich-Sarajevo-Zürich, a od 4. travnja 2015. godine otvara liniju Geneva-Sarajevo-Geneva. Na ovoj liniji karta u jednom pravcu stajat će oko 39 švicar-

( 2,4 mlrd KM

uložila Hrvatska u BiH od 2000. do kraja 2012.

Inozemna ulaganja u Bosni i Hercegovini

Zabrinjavajuća oseka U proteklih 12 godina direktna inozemna ulaganja u Bosnu i Hercegovinu iznosila su nešto više od 10,5 milijardi konvertibilnih maraka, u 2013. godini 413 milijuna, a u šest ovogodišnjih mjeseci samo 189 milijuna KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

Z

*vijesti

skih franaka, a povratna 89 franaka. Niskotarifna aviokompanija FlyDubai će pak potkraj ove godine uspostaviti liniju DubaiSarajevo-Dubai.

U listopadu rekordan uvoz i izvoz BiH je u listopadu ostvario rekordan uvoz od 1,53 milijarde KM što je za 7,5 posto više na godišnjoj razini. I izvoz vrijedan 791,1 milijun KM bio je rekordan uz rast od 12 posto u odnosu na isti lanjski period. U prvih 10 mjeseci iz BiH je izvezeno roba za 7,2 milijarde KM što je povećanje od 2,8 posto, dok je uvoz iznosio 13,4 milijarde KM uz rast od 6,6 posto.

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

abrinjavajuća je oseka u interesu inozemnih investitora za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu što je prije svega rezultat političke nestabilnosti koja je posebno eskalirala u zadnjih pet do šest godina.

Točnije od zastoja BiH na putu prema euroatlantskim integracijama, Europskoj uniji i NATO-u.

Jedan od bitnih uzroka pada zanimanja inozemnih vlasnika kapitala jesu i nestimulativno zakonodavstvo i korumpirana vlast na gotovo svim razinama. U Bruxellesu su potvrdili spremnost davanja potpore BiH, ne samo priopćenjima, nego i eurima, i to odmah sa 500 milijuna eura, ali je taj novac uvjetovan reformama koje zemlju vode na put prema članstvu u EU-u, ali i unapređuju ekonomsku stabilnost zemlje.

Nacionalne vlasti u zemlji, međusobno duboko posvađane, izgubile su šest godina da prihva-

te uvjete za prijam u EU, a u tom vremenu najviše je osiromašeno stanovništvo i gospodarstvo. Ne-

Tijekom protekle godine najviše je investirano u bankarski sektor 141,8 milijuna KM stabilna politička situacija direktno je za posljedicu imala i zabrinjavajuće smanjenje priljeva inozemnog kapitala. Agencija za promidžbu direktnih inozemnih ulaganja u BiH upoznala je Vijeće ministara BiH u odlasku, na jednoj od zadnjih njegovih sjednica, s tim smanjenjem zanimanja stranaca za ulaganja u BiH. Informacija je saslušana bez neke ozbiljnije analize, pa ni izražene zabrinutosti. Tu zabrinutost sadašnji ministri ostavili su budućoj državnoj vlasti.

Prema podacima, ukupna inozemna ulaganja u BiH od 2000. godine do kraja 2012. godine iznosila su 10,5 milijar-

di konvertibilnih maraka, u 2013. godini 413 milijuna KM, a u šest mjeseci ove godine iz inozemstva je pristiglo samo 189 milijuna KM. Od 2000. do kraja 2012. najveći inozemni investitor, uglavnom na području Federacije BiH, bila je Hrvatska koja je uložila 2,4 milijarde KM, slijedi Srbija s uloženih 1,9 milijardi KM, uglavnom u srpski entitet, a potom dolaze Slovenija sa 975 milijuna KM, Rusija sa 669 milijuna KM, Njemačka sa 600 milijuna KM...

Lani 21,7 posto manje investicija Posebno smanjenje ino ulaganja zabilježeno je prošle godine. Ukupne investicije iznosile su lani 413 milijuna KM i bile su za 21,7 posto niže nego u 2012. godini. Najveće investicije u prošloj godini stigle su iz Srbije, 68 milijuna KM, zatim iz Velike Britanije 56 milijuna KM, Austrije 51 milijun KM, Švicarske 44 milijuna i Njemačke 40 milijuna KM. Tijekom protekle go-

dine najviše je investirano u bankarski sektor - 141,8 milijuna KM. Prema podacima vlade Federacije BiH, lani je ovaj entitet registrirao ukupno 100,1 milijun KM inozemnih investicija što je u odnosu na prethodnu 2012. godinu manje za 29,6 milijuna KM. Hrvatski kapital je bio prisutan sa 19,4 milijuna KM, iz Slovenije i Kuvajta je pristiglo po 14 milijuna KM, Nizozemske 10,87 milijuna KM, te najviše iz Katara 25,6 milijuna KM. Pojedinačno gledajući, najveći ulagači su bili ljubljanski NLB koji je 18,58 milijuna KM investirao u sarajevski NLB Leasing te Ivan Zelenika iz Zagreba koji je uložio 10,36 milijuna KM u međugorski Globtour. Veće ino investicije su pristigle i iz njemačke tvrtke Zott Holding International Gmbh koja je uložila 7,92 milijuna KM u mliječnu industriju Zott See iz Gradačca i zagrebački B.M.V. inženjering koji je investirao 7,72 milijuna KM u HTP iz Neuma.

27

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 40 mil €

*vijesti

Slovenci transferirali na Sejšele od 2010. do 2012.

Slovensko porezno discipliniranje odbjeglog novca

Bijeg u evazijska podzemlja Vlada Mire Cerara sklapa mišolovku u koju želi dobiti veći dio novca skrivenog pod palmama raznih poreznih oaza. Povrh toga vlada u Ljubljani će se nešto temeljitije pozabaviti i poreznim ušurom što ga svjetske nacionalke daju na osnovi meljave u Sloveniji Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

uka slučajnost ili upad u iste probleme – manje je važna pojedinost od činjenice da su premijeri Zoran Milanović i Miro Cerar u ne baš prikladno adventsko vrijeme istodobno otvorili poprilično

Intenzitet prometa i iznosi koji kruže između Slovenije i raznih poreznih oaza upućuju na oprez slične porezne teme. Vlada u Hrvatskoj najavila je da će aktivirati porezni Uskok. Istodobno Miro Cerar u Ljubljani dao je nalog Ministarstvu pravosuđa da pripremi svu potrebnu građu za osnivanje međuresorske radne skupine koja bi trebala procijeniti aktualno porezno stanje i sve bitne okolnosti, a u sljedećem koraku predložiti i praktične mjere za

učinkovitiju zaštitu gospodarskih i financijskih interesa Slovenije. A te interese, otvoreno je priznao Cerar, ugrožava odljev i skrivanje financijske imovine po znanim svjetskim poreznim oazama.

Oba premijera muči isti problem. U evazijska podzemlja bježe im pozamašni prihodi, a od običnog poreznog puka prinuđeni su cijediti svaku kunu i euro ne bi li nekako skrpali proračune za sljedeću godinu. Na sve veću poreznu presiju pauperizirano stanovništvo uzvraća pitanjem - zašto se nas tako gnječi, a ništa se ne događa onima koji su velike iznose pospremili daleko i na sigurno, kao poslovnjaci u Sloveniji ili imaju imovinu nerazmjernu iskazanim prihodima, kao u Hrvatskoj. Porezni Uskok u Hrvatskoj stoga će pritisnuti na iritantne razlike između onoga što se ima i što se državi prikazivalo da se zaradilo. Vlada Mire Cerara sklapa mišolovku u koju želi dobiti veći dio novca skrivenog pod palma-

ma raznih poreznih oaza.

Povrh toga vlada u Ljubljani će se nešto temeljitije pozabaviti i poreznim ušurom što ga svjetske nacionalke daju na osnovi meljave u Sloveniji.

Zamračene znatne svote Slovenska porezna uprava uvijek naglašava da se poslovanje u poreznoj oazi ne može a priori označiti

pljačkom. Imati kapital u tvrtki lociranoj u zoni poreznih pogodnosti ili račun u tamošnjoj banci ne prejudicira kršenje poreznih propisa. Međutim, intenzitet prometa i iznosi koji kruže između Slovenije i raznih poreznih oaza upućuju na oprez, odnosno na moguće visokorizično porezno ponašanje. U tri godine za koje postoje službeni podaci (2010.-2012.)

Slovenci su transferirali na Sejšele 40, a u Belize 48 milijuna eura. Sve sluti da su širom svijeta zamračene znatne svote, pa je premijer Cerar dao nalog da se brzo pripremi sklop sveobuhvatnijih mjera za porezno discipliniranje odbjeglog novca.

Slovenija inače od 2011. godine prati i bilježi sve transakcije s poreznim oazama. Banke su obvezne izvještavati Poreznu upravu o svim transakcijama, a Ured za sprečavanje pranja novca dobio je u zadaću javno objavljivati sve naloge za plaćanja veće od 30.000 eura. Pokušaj prevencije s objavljivanjem tko su ljudi i tvrtke koje posluju preko egzotičnih računa nije se pokazao djelotvornim. Problem je prerastao granice podnošljivosti i vlada u Ljubljani traži rješenje za bolje uređenje rizičnog poreznog ponašanja. Nakon lekcije s Luksemburgom i Junckerom za očekivati je da će cijeli proces dobiti snažniju podršku Europske komisije.

Egzotični tijekovi slovenskog novca

Multinacionalke: Snalažljive u poreznim krivinama

Slovenske transakcije s porezno povoljnim područjima što ih uredno bilježi Porezna uprava i objavljuje Ured za sprečavanje pranja novca, nisu usputne ni beznačajne. Iznosi i destinacije opravdavaju pojačanu pozornost kakvu je najavio premijer Cerar.

Drugi izvještaj o europskom projektu Bijeg kapitala pokazao je da u Europi još vrijede porezne prakse koje multinacionalkama i pojedincima omogućavaju izbjegavanje poreznih obveza. U tom pogledu uz razvikani Luksemburg posebno su problematične Nizozemska i Mađarska. Samo u Nizozemskoj djeluje 12.000 poduzeća u obliku “poštanskih sandučića” na kojima stanuje i 500 najvećih američkih tvrtki. Indikativno je što su kao porez platila ovisna društva multinacionalki u Sloveniji (podaci za 2013. godinu).

Isplate u oba smjera od 2010. do 2012. godine (u milijunima eura) Zemlja

Priljev

Odljev

Belize

48,5

6,2

9,8

8,8

33,2

70

Kostarika Lihtenštajn Mauricijus Panama Sveti Kristofor i Nevis

21

29

29,6

43,9

4,9

4,7

Sejšeli

40,2

21

Urugvaj

20,8

2,8

Dohodak u mil. €

Broj zaposl.

Dobit u mil €

Plaćeni porezi u eurima

Udjel poreza u dobiti (%)

27,3

275

2,2

442.174

19,7

175,9

15

1,7

np

np

Siemens

59,2

122

0,8

408.672

51

Glaxo Smith Kline

31,6

81

1,1

377.000

33,4

Sodexo

24,4

557

0,3

43.902

14,2

L’Oreal

22,5

39

1

273.252

26,7

Zara

15,5

68

1,1

np

np

Nestle

11,4

np

0,8

np

np

McDonald’s Schell

* np = nema podataka

Vlada popustila sindikatima U pregovorima sa sindikatima slovenska vlada znatno je odstupila od prvobitnih zahtjeva tako da neće uštedjeti planiranu svotu od 137 milijuna eura, nego 100 milijuna manje. Sindikati javnih službi pristali su da se režim ušteda iz 2014. produži i na 2015. godinu (313 milijuna eura ušteda), također i na manje uskrate u plaćanjima za unapređenja. Odbili su cijeli niz drugih zahtjeva rekavši da je to krajnji domet mogućih ustupaka.

Vlada je popustila radi mira u kući, a novac koji nedostaje osigurat će nekim novim uštedama koje se otkrivaju mehanizmom oštrijeg prosijavanja proračunskih izdataka.

Paloma opet uspješna Tadej Gosak, 41-godišnji ekonomist, koji je prekinuo obećavajuću karijeru u svjetskoj multinacionalki da bi preuzeo kormilo posrnule Palome, najzaslužniji je za očigledan oporavak poznatog proizvođača papirne konfekcije. Nakon tri godine poslovanja s gubicima Paloma je u devet mjeseci ove godine povećala prodaju za devet posto i ostvarila 2,6 milijuna eura dobiti.

Skuplji studentski rad Od veljače 2015. godine cijena studentskog rada u Sloveniji povećava se za doprinose u mirovinsku i zdravstvenu blagajnu – sveukupno za oko 25

posto. Za 400 eura neto isplate poslodavci su imali izdatak od 504,58 eura.

U preuređenom sustavu ista studentska plaća stajat će ih u bruto iznosu 633,09 eura. Studentski rad nadograđen isplatama u mirovinsku i zdravstvenu blagajnu uključuje se u radni staž.

28 TURIZAM *vijesti U listopadu više gostiju nego lani

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 585.000 kn

uložit će se u projekt Trans-Tourisma

( 25% europskih turista putuju motivirani željom za novim iskustvima

Turizam pomaže u stvaranju nove svjetske paradigme U Hrvatskoj je u listopadu u komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj zabilježeno 12 posto više dolazaka turista nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno je registrirano 4,3 posto više noćenja nego u listopadu 2013., pokazuju prvi podaci DZS-a. Inozemnih je turista u listopadu bilo 15,2 posto više nego u istom mjesecu 2013., a ostvarili su 5,8 posto više noćenja. Domaćih je pak turista bilo 0,6 posto manje.

Zabilježen je i pad njihovih noćenja za 3,7 posto.

Božićni bal lipicanaca Glazbeno-scenska predstava s konjima pod nazivom San zimske noći, prigodne božićne tematike, s jahačima, vozačima i statistima u raskošnoj baroknoj odjeći održat će se 20. prosinca u zatvorenoj jahaonici ergele u Đakovu. Na Božićnom balu lipicanaca sudjeluju Državna ergela Đakovo, Ergela Lipica iz Slovenije, udruga Lipicanska barokna raskoš iz Zagreba, udruga Contessa iz Draganića te udruga Fenix iz Oroslavja.

Dani jadranskih lignji

Kulturni kreativci mijenjaju turističku svijest

Etički odgovorni građani kroz svoju osviještenu potrošnju i način života, pružaju otpor neodrživom industrijskom, ekonomskom modelu i kao takvi žele sudjelovati u kreiranju transformativnog turizma votu od samog putovanja radi putovanja. “Turizam, kao velika ekonomska i društvena snaga može značajno pridonijeti viziji održivog svijeta, koja uključuje osobno blagostanje, društvenu pravednost i brigu o okolišu koja je ugrađena u viziju Europe 2020.”, rekla je Renata Tomljenović.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska može biti među najpoželjnijim turističkim odredištima, ali su nam potrebni novi kvalitetni turistički proizvodi. Upravo se kroz putovanja stječu nova iskustva što utječe na sustav vrijednosti svih ljudi, rekla je Renata Tomljenović sa zagrebačkog Instituta turizma na predstavljanju projekta pod nazivom Trans-Tourism - integrativni pristup proučavanju transformativne uloge turizma u 21. stoljeću. Taj će projekt, vrijednosti 585.000 kuna, trajati četiri godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Nositelj projekta je Institut za turizam, a provodit će ga članovi projektnog tima koji čine znanstvenici s tog instituta te Instituta

za razvoj i međunarodne odnose. No, što zapravo znači transformativna uloga turizma? U Institutu za turizam pojašnjavaju kako u današnjem kontekstu globalnih promjena mora doći i do promjene mišljenja turista. Sve više turista u svijetu, te 25 posto od ukupnog broja europskih turista moderno

nazvanih kulturni kreativci, putuju kako bi stekli nova iskustva, upoznali nove kulture i ljude te mijenjali, prije svega vlastitu, a nakon toga sudjelovali i u promjeni svijesti ostalih ljudi. Takve tzv. kulturne kreativce zanima ekologija i čisti okoliš, zdrava hrana i neke više vrijednosti u ži-

Prvi rezultati za 10 mjeseci Irena Ateljević s Instituta za turizam je istaknula kako nova istraživanja sve više ukazuju na rastući broj tih kulturnih kreativaca tj. etički odgovornih građana. Oni kroz svoju osviještenu potrošnju i način života, pružaju otpor neodrživom industrijskom, ekonomskom modelu i kao takvi žele sudjelovati u kreiranju transformativnog turizma. Upravo takav oblik turizma može se promo-

virati i kao jedan od oblika strateškog razvoja Hrvatske.

“Znanstvenim projektom želimo ukazati kako se svjetska paradigma 21. stoljeća mijenja, a turizam u tome sudjeluje kroz osvještenije turiste, ali i ponuđače turističkih usluga i doživljaja”, rekla je Irena Ateljević. Dodala je kako će se rezultati hrvatskog istraživanja objaviti u međunarodnim znanstvenim časopisima i prezentacijama na svjetskim konferencijama.

Ujedno će na temelju tih rezultata biti objavljena jedna doktorska dizertacija. U praktičnom smislu, provest će se primarna istraživanja turističke ponude i potražnje na tržištima Velike Britanije, Njemačke, Mađarske i Hrvatske. Projekt je dobio potporu Svjetske turističke organizacije, a prvi rezutati istraživanja bit će poznati za desetak mjeseci.

DMK forum u Zagrebu Klaster sjeverozapadne Istre, koji čine turističke zajednice Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle, turističke tvrtke Istraturist Umag i Laguna Novigrad te ostali partneri iz privatnog sektora, do 6. siječnja 2015. godine u restoranima u tim gradovima organiziraju gastro manfistacije Dani jadranskih lignji.

Uz Dane švoja (riba list), školjaka i istarskih šparuga to je četvrta gourmet manifestacija kojom se predstavlja ponuda jela na osnovi prepoznatljivih lokalnih namirnica.

Nositelji razvoja specifičnih turističkih proizvoda U sklopu projekta Razvoj destinacijskih menadžment kompanija - DMK proteklog je tjedna u Zagrebu održan 2.

DMK forum na kojem je sudjelovalo više od 230 predstavnika iz turizma.

Sudionicima tog foruma predstavljeni su primjeri dobre prakse iz raznih segmenata turizma koji će omogućiti brži i kvalitet-

niji razvoj destinacijskih menadžment kompanija u Hrvatskoj. Predstavljen je i priručnik Destinacijske menadžment kompanije - priručnik za uspješno poslovanje i marketing u turizmu posebnih interesa koje je objavila Hrvatska turistička zajednica. Ratomir Ivičić, predsjednik HTZ-a, istaknuo je kako je projekt razvoja tih kom-

panija od strateške važnosti za hrvatski turizam jer mu je cilj stvoriti poticajno okruženje za suradnju privatnih poslovnih subjekata na lokalnoj razini.

Dodao je kako se to posebice odnosi na privatne lokalne poslovne subjekte, receptivne agencije i sustav turističkih zajednica koje se trebaju formirati u agencije specijalizira-

ne za poslovanje po DMK modelu. S njim se složio i Darko Lorencin, ministar turizma, koji je rekao kako u Hrvatskoj treba razvijati posebne turističke pakete, posebice u razdoblju pred i posezone, i to uglavnom u kontinentalnim turističkim odredištima. “U razvitku takvih paketa veliku ulogu imaju destinacijske me-

nadžment kompanije koje moraju biti nositelji razvoja specifičnih turističkih proizvoda u pojedinim destinacijama te time privlačiti turiste da dođu u našu zemlju”, naglasio je Lorencin. (S.P.)

HRWWWATSKA 29

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( gotovo 60%

internet korisnika u EU-u kupuje putem interneta

( 36% korisnika to čini u Hrvatskoj

Online trgovina

Ključna stvar je povjerenje Na hrvatske web trgovine nema puno pritužbi, one se uglavnom odnose na strane stranice, najčešće na zrakoplovne kompanije, hotelski smještaj, knjige i odjeću, kaže Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

natoč sve većem broju online kupaca, kupovina putem interneta u Hrvatskoj zaostaje za onom u Europskoj uniji. Naime, prema Eurostatu gotovo 60 posto internet korisnika u EU-u kupuje putem interneta, dok u Hrvatskoj to čini 36 posto korisnika.

Kako bi se taj postotak povećao, potrebno je povećati povjerenje između potrošača, tvrtki i institucija u prednost kupovine iz naslonjača kao i informiranost potrošača o njihovim pravima. Razvoju elektroničke trgovine, koja je najbrže rastuće maloprodajno tržište u Europi, mogu pripomoći i kvalitetne hrvatske

web trgovine, zakonodavni okvir ali i brojne udruge koje promiču prava potrošača.

Vlado Biljarski, voditelj splitskog Savjetovališta za zaštitu potrošača za dalmatinsku regiju, na okruglom stolu Praksa u primjeni prava potrošača pri kupovanju na internetu, koji je prošli tjedan u Zagrebu organizirala Europska komisija, kazao je kako u Hrvatskoj nema puno pritužbi na kupovinu putem interneta.

No, kada do pritužbe dođe, onda se mogu istaknuti tri gotovo uobičajene faze u tome procesu.

“Prva faza je ona prilikom narudžbe. Problem nastaje ako potrošač ne može lako uočiti opće uvjete poslovanja web trgovine ili nema dovoljno infor-

macija o traženom proizvodu. Druga faza je isporuka, kada može doći do kršenja rokova i kupac ne dobije sve ono što je naručio.

Treća faza je raskid ugovora. Kupci u ovoj fazi često pokušav a j u usmeno riješiti problem. No tada trgovci znaju odugovlačiti zbog zakonskih rokova u kojima trebaju potrošaču vratiti novac”, objasnio je Biljarski dodajući kako se u prekograničnom online trgovanju mogu pojaviti i krivotvorine, krađe identiteta te da prilikom takve online kupnje potrošači

trebaju biti vrlo oprezni.

Prihvaćena nova regulativa Hrvoje Bujas, suvlasnik i suosnivač online servisa za kupovinu Crno jaje, naglasio je kako ima realnih i nerealnih pritužbi. “Naime, treba razlikovati potrošače od prevara-

nata koji će se nakon 10 dana javiti i reći kako nije zadovoljan određenim proizvodom ili uslugom, iako ih je već konzumirao”, kazao je Bujas dodavši kako smo svi potrošači i stoga se trebamo bolje informirati o svojim pravima.

Danijela Marković Krstić, voditeljica Europskog potrošačkog centra (ECC), istaknula je kako su njezina iskustva s hrvatskim web trgovinama pozitivna i više pritužbi je na one strane.

“A pritužbe su uglavnom na zrakoplovne kompanije, hotelski smještaj, knjige i odjeću”, istaknula je.

Na okruglom stolu, koji je organiziran kao dio

informativne kampanje EK-a o pravima potrošača u Hrvatskoj Potrošači, upoznajte svoja prava!, hrvatske tvrtke koje se bave online trgovinom Mondo Internet Supershop, Crno jaje, Kolektiva, Emmezeta i Eko Sever (a koje su se odazvale događaju), prihvatile su novu regulativu o pravima potrošača prilikom kupnje na internetu.

Sven Roehr iz Opće uprave za pravosuđe i potrošače EK-a, kazao je kako je Hrvatska obavila svoj posao kad je riječ o donošenju nacionalnih zakona koji daju potrošačima velika prava, a tvrtkama jasna zaduženja.

“Sada je vrijeme za provođenje pravila u praksi i za provjeru pridržavaju li

Treba razlikovati potrošače od prevaranata, kaže Hrvoje Bujas se online trgovci nove regulative jer će to dovesti do povećanja povjerenja u online trgovinu”, istaknuo je.

HGK organizirao nastup hrvatskih informatičkih tvrtki na sajmu Bakutel 2014

Hrvatske IT tvrtke na azerbajdžanskom tržištu Na hrvatskom nacionalnom štandu kao izlagači predstavili su se Banksoft, Dekod i Poslovna inteligencija, a sastanke s tvrtkama i institucijama održale još i tvrtke Infobip, Infosistem, Storm grupa te Trilix

Č

etvrtu godinu za redom Hrvatska gospodarska komora organizirala je nastup hrvatskih informatičkih tvrtki na sajmu Bakutel 2014, koji se od 2. do 5. prosinca održavao u Bakuu, glavnom gradu Azerbajdžana.

Na hrvatskom nacionalnom štandu, čiju je gradnju organizirao HGK, kao izlagači predstavili su se tvrtke Banksoft, Dekod i Poslovna inteligencija. Uz njih, na sajam su, također u organizaciji HGK-a, sti-

formatičari stigli u Baku, posredstvom diplomacije za izlagače i članove izaslanstva je, prema njihovim interesima za lokalne partnere, dogovoreno 80 poslovnih sastanaka.

Dekod je na Bakutelu nastupio treći put. Azergle tvrtke Infobip, Infosistem, Storm Grupa te Trilix, koje nisu izlagale, ali su održale niz poslovnih sastanaka s azerbajdžanskim tvrtkama i državnim institucijama.

Poslovne je razgovore organizirala gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, točnije predstavništvo u Azerbajdžanu. I prije no što su hrvatski in-

I prije no što su hrvatski informatičari stigli u Baku, dogovoreno im je 80 poslovnih sastanaka

bajdžanskom i tržištu kaspijsko-kavkaske regije ponudio je rješenja u oblaku za izdavanje ulaznica i njihovu prodaju putem interneta, kao i cjelovita rješenja za upravljanje prodajom ulaznica i kontrolu pristupa za sportske, kulturne i turističke sadržaje. Poslovna inteligencija nudi niz analitičkih rješenja za telekomunikacije i bankarstvo, ali i za business intelligence te vlastito softversko rješenje za big data analitiku.

Tvrtka Banksoft, specijalizirana za softverska rješenja za bankarstvo, nakon sudjelovanja na lanjskom Bakutelu sklopila je početkom ožujka ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom, tvrtkom za stručnu bankarsku uslužnu podršku koju je osnovalo 18 tamošnjih banaka, ali i EBRD. Banksoft je MiliKartu prodao suvremeno softversko rješenje za mobilno bankarstvo, a sada tamnošnjem tržištu nudi niz drugih rješenja iz svog portfelja. (B.O.)

30 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Jennifer Fulwiler Kako sam strastveno tražila sreću Verbum

Jennifer Fulwiler odrasla je u sretnomu, ateističkom ozračju i odmah nakon studija na prestižnom fakultetu dobila odličan i dobro plaćen posao u informatičkoj tvrtki, udala se za dobro školovanoga muža i živjela u otmjenoj četvrti.

Ipak, prolaznost ljudskoga života ju je užasavala, a njezin ateistički pogled na čovjeka bacao ju je u očaj. S tim se osjećajem nosila bježanjem - u posao, zabave i opijanje.

No, jedne noći morala se suočiti s pitanjem: koji je smisao života?

Jasna Horvat ANTIATLAS

Naklada Ljevak

Može li se putovanjem ostvariti potreba za upoznavanjem prostora i kultura? Nosimo li na putovanja ono što je doista potrebno i jesmo li na njima drukčiji? Kako se pokrećemo, koga upoznajemo i što pamtimo? Odgovori na ta pitanja kriju se u ovoj knjizi koja je hommage putovanju, književnosti i prijateljstvu. Osim što može poslužiti kao vodič i putnički priručnik onima koji putuju, ona je i vodič onim putnicima koji ne putuju već u svakodnevici traže putokaze za širenje vlastitih spoznaja o kulturi, filozofiji, povijesti i baštini.

Jasen Boko Za Aleksandrom Velikim u srce Azije Profil Knjiga

Prolazeći putem kojim je prije više od 2300 godina prošao veliki vojskovođa Aleksandar Veliki, Boko pokušava shvatiti kakva se osoba krije iza tog mita. Na putu kroz Grčku, Tursku, Iran, Afganistan, Uzbekistan i Egipat Boko se ponaša poput stanovnika tih zemalja. Tako nastaju priče o ljudima koji se sjećaju jezika svojih djedova, o onima koji mogu nabaviti gotovo svaku sitnicu koja vam zatreba, o onima koji žele otići iz svoje zemlje, o onima koji bi rado zamijenili grobnicu za mercedes.

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl.

Tvrtka nudi usluge u području: 1. gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornice namještaja, pilane, stolarske radionice, tvrtke koje se bave poslovima rušenja, građevinske tvrtke, komunalna poduzeća, odlagališta otpada, industrijski pogoni, špediterska i logistička poduzeća). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz. pl, +48 61 8126 500. Čelične konstrukcije

Velutsan, Bandilrma-Balikesir, Turska, www.velutsan.com.tr.

Tvrtka proizvodi i montira industrijske proizvode - čelične konstrukcije, kao što su tankovi pod tlakom i postrojenja za sušenje, po sustavu ključ u ruke. Tvrtka proizvodi i za kuće ot-

porne na potrese, montažne kuće, vile, škole, domove, hotele, poslovne centre... Također proizvode skloništa za životinje, farme s čeličnim konstrukcijama posebno povoljne zbog praktičnosti i niske cijene. Kontakt: info@velutsan.com. tr, +90-266-727-1970.

vic@ancona.hr, +385 31 840 860.

Suradnja

Pilana T4, Kuršanovec.

Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@ gmail.com, 099 7839 178.

Tiskani progresivni kalupi

Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetakkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, + 90 2324-4782413.

Dijelovi za toranjske dizalice

La Ticino srl, Turbigo, Italija, www.laticino.it. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju rezervnih dijelova za toranjske dizalice. Kontakt: Ganna Alessandra, info@laticino. com, 39 033 1899083.

Namještaj

Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivako-

Metalske usluge

Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.hr. Tvrtka nudi usluge rezanja i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično. Nude i specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, CO2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izradu raznih vrsta roštilja i gradela, izradu nosača lampaša, izradu stropnih nosača za boksačke vreće, izradu nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, hrvoje@galmet-zagreb. com, +385 1 3768239.

Daske za glačanje

Evin Ironing Boards, Istanbul, Turska. Proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja i sličnog nudi svoje proizvode.

Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik.com.tr, +90 352 3211416.

IZBOR IZ NADMETANJA Joseph Roth Radetzky marš Fraktura

Premda vidi i bilježi sve – vojarne i blato provincije, rezidencije i kavane Beča – u centru Rothova zanimanja sudbina je triju generacija obitelji Trotta, a za Trotte sve počinje i završava s carem. Od djeda, koji je titulu baruna zaslužio na bojnome polju spasivši mladoga Franju Josipa, preko sina, koji pod njegovim portretom služi kao činovnik, sve do unuka, koji za cara i vjedro vode gine početkom Velikog rata – uspon i pad Trotta odvija se pod hladnim plavim pogledom monarha s kojim će se ugasiti Austro-Ugarska.

Stephen Grosz ŽIVOT POD POVEĆALOM Planetopija

Svatko se od nas u životu barem jednom osjećao kao da je zaglavio, završio u slijepoj ulici zbog impulzivnosti ili loših odabira, da je uhvaćen u zamku vlastite nesreće ili straha, zatočen u vlastitoj prošlosti. Stephen Grosz u svojoj se dugogodišnjoj praksi susreo s mnogo takvih ljudi i o njima piše ove priče. Ova topla i dirljiva knjiga govori o svakodnevnom životu, o ljubavi, lažima, tuzi i promjeni, a priče nam pokazuju kako se lako izgubiti, ali i kako se možemo ponovno pronaći.

Hrvatska Sanitetska vozila

Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije nabavlja sanitetska vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 340.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

Oprema i namještaj

Park prirode Kopački rit nabavlja opremu i namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 361.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. prosinca.

Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica

Hrvatska narodna banka nabavlja uređaje za provjeru autentičnosti novčanica. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. prosinca.

Rezano cvijeće i zelenilo

Poduzeće Nasadi iz Zadra nabavlja rezano cvijeće i rezano zelenilo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 826.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. prosinca.

Kancelarijske stolice

Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Cetinje nabavlja kancelarijske stolice. Rok dostave ponuda je 15. prosinca.

Održavanje i servisiranje vozila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kosova nabavlja usluge održavanja i servisiranja vozila MUP-a.

Rok dostave ponuda je 25. prosinca.

Vozila

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja.

Regija Stručna literatura

Centralna banka Crne Gore nabavlja stručnu literaturu. Rok dostave ponuda je 15. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

31

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Artomat

Prodaje se autokamp, garaže...

Garaža, ukupne površine 14,86 četvornih metara, Zlatar, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 12.037,11 kuna. Dražba se održava 9. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/614 129.

Građevinsko zemljišteoranica, ukupne površine 1266 četvornih metara, Svetivinčenat, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 365.735,87 kuna. Dražba se održava 12. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Nekretnine se ne mogu prodati ispod početne prodajne cijene. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i uplaćuje se najkasnije tri dana prije dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 091/4008 488.

Garaža, ukupne površine 12,51 četvorni metar, Sisak, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 57.199,70 kuna. Dražba se održava 10. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće 9. prosinca od 9 do 11 sati uz prethodni dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja.

Zgrade i zemljište bivšeg autokampa Crkvine, ukupne površine 52.046 četvornih metara, Biograd na Moru, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 15.670.410,62 kune.

Dražba se održava 12. prosinca u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zadru.

Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene i uplaćuje se do 10. prosinca u 12 sati. Razgledavanje moguće svakoga radnoga dana od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu na broj mobitel 098/1856 902.

Građevinsko zemljište i zgrada, ukupne površine 818 četvornih metara, Brela, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 3.479.700 kuna. Dražba se održava 10. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Makarskoj. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije procijenjene vrijednosti. Jamstvo u iznosu od 150.000 kuna potrebno je položiti na račun sudskog depozita IBAN HR­ 952­3 90­0 011­3 000­0 06­9 7 HR00 381-09 te predočiti kopiju uplatnice Sudu do dana održavanja dražbe.

Trosobni stan u potkrovlju, spremište i garažno parkirno mjesto, ukupne površine 126,5 četvornih metara, Strmec, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 577.368 kuna.

Usmena javna dražba se održava 15. prosinca u 10.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od oglašene cijene nekretnine. Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethod-

ni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/2332 344.

Kuća, ukupne površine 328 četvornih metara, Rab, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 2.081.376 kuna. Dražba se održava 15. prosinca u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od oglašene cijene nekretnine.

Imovina koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/6328 520.

Poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 6335 četvornih metara, Zagreb, procijenjene vrijednosti 12.744.599 kuna. Dražba se održava 9. prosinca u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu i dokumentaciju u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na telefon broj 098/311 312.

Kuća, poslovna zgrada, dvorište i livada, ukupne površine 824 četvorna metra, Sveti Petar, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 34.334.160 kuna. Dražba se održava 16. prosinca u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Nekretnine se prodaju po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnina.

Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 099/8070 782.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta od 12. do 21. prosinca, Zagreb Sajam spaja kreativce različitih područja koji svojim nekonvencionalnim razmišljanjem sudjeluju u kreiranju izuzetno inspirativnog sajma.

Izlažu djela likovnih umjetnika, slikara, kipara, grafičara, dizajnera svih smjerova, primijenjenih umjetnika, fotografa, obrtnika i svih kreativaca čiji se radovi razlikuju od konvencionalne ponude po svojim specifičnostima u ideji, konceptu, radnom procesu, završnoj obradi i kvaliteti.

Advent na MESAP-u Sajam tradicionalnih proizvoda od 13. do 14. prosinca, Nedelišće Izlagači će kupcima koji traže originalne poklone predstaviti svoju ponudu hrane, pića, kolača, slastica, suhomesnatih proizvoda, sireva te brojnih drugih domaćih autohtonih proizvoda.

Sajam je poznat po maštovitim pakiranjima domaće i zdrave hrane proizvedene na prirodan način, prirodnih kozmetičkih preparata, nakita i suvenira.

Božićni sajam kreativnosti Sajam darovnih artikala, proizvoda ručne izrade i eko proizvoda od 17. do 24. prosinca, Pula Sajam se održava u centru grada na Korzu/ Giardinima gdje će izlagači imati unificirane drvene štandove, a tu će biti i pozornica s događanjima za velike i male. Okićeno Korzo bit će središnje mjesto događanja u sklopu gradskih programa Prosinac u gradu.

Podatke sakupili:

Razvoj i održivost obiteljskih tvrtki u Hrvatskoj

Forum obiteljskih poduzeća Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – CEPOR, u suradnji s Europskim vijećem za malo gospodarstvo, organizira Forum obiteljskih poduzeća. Forum će se održati u Zagrebu 10. prosinca u dvorani CEPOR-a, Trg J.F. Kennedyja 7 s početkom u 9.30 sati.

Središnja tema je razvoj i održivost obiteljskih poduzeća u Hrvatskoj, te perspektiva njihova dugoročnog opstanka koji ovisi o pravodobnoj pripremi za prijenos poslovanja.

Naime, obiteljska poduze-

ća imaju značajnu ulogu u gospodarstvu Hrvatske s obzirom na to da toj kategoriji pripada većina malih i srednjih tvrtki u kojima radi više od 50 posto zaposlenih. Najvećim dijelom ta poduzeća su u vlasništvu prve generacije poduzetnika koji u isto vrijeme njima i upravljaju. Njihov dugoročni opstanak ovisi, ako je suditi po europskim iskustvima, o dobroj pripremi za prijenos poslovanja, uz zaštitu kapitala vlasnika poduzeća, ali i očuvanje radnih mjesta. Inače, u Europskoj uniji svake godine oko 450.000 poduzeća s oko

dva milijuna zaposlenih prolazi kroz proces prijenosa poslovanja, no samo 30 posto njih preživi prijenos poslovanja na drugu generaciju. O toj aktualnoj problematici na forumu će govoriti domaći i inozemni stručnjaci za područje prijenosa poslovanja, kako u dijelu pravnih, tako i financijskih pitanja.

Više informacija može se naći na internetskoj adresi www.cepor.hr.

32 PV REPORT PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 24. do 30. studenoga ukupno je bilo 147 stečajnih postupaka, što je šest postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnim nagodbama je zaključen 31 postupak, a započelo je njih 25. Brzih stečajnih postupaka bilo je 19. Izbrisano je 108 subjekata, dok je s likviDUG dacijom započelo njih 39. Osnovano je 215 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (98), zatim Osijek (22), na Trgovačkom sudu Varaždin zabilježeno je 19 novih trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 16 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (119), te ukupno 96 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

17 7 2 8 15 5 10 19 19 96 18 8 14 25 31

BRISANI SUBJEKTI

108 108 39 39 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

215 96 119 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 4 7 22 13 12 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

RIO-PAK,TRGOVINA I PAKIRNICA Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

U studenome izbrisano 815 subjekata Osnovane tvrtke u studenom 2014.

U

ovogodišnjem studenome bilo je ukupno 297 stečajnih postupaka, od čega 39 posto otpada na zaključene, a 24 posto na započete postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je bilo 30 posto manje postupaka nego u studenome prošle godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno

Stečajevi

1062 osnovana

ih je bilo 815, gotovo dvostruko više u odnosu na studeni prethodne godine. Bilo je i 86 postupaka pokretanja likvidacije.

Osnovana su 1062 poslovna subjekta, 88 manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Najviše u Zagrebu (465), zatim u Splitu (100), Osijek broji 90 novih poduzeća, dok je Trgovački j

čan

sije

a

jak

jač

vel

ožu

tra

d.o.o.

41,81%

subjekta

54,24%

ostali oblici

3,95%

j.d.o.o.

sud u Pazinu registrirao 92 nova subjekta. Od pravnih oblika tijej

j

ban

van

svi

anj

nj

lipa

kom studenoga osnovano je 576 j.d.o.o.-a i 444 d.o.o.-a. z

ovo

kol

srp

d

opa

n

ruja

list

i

den

stu

Broj započetih stečajnih postupaka

45

65

88

72

75

41

61

21

61

68

45

Broj zaključenih stečajnih postupaka

37

12

32

16

19

13

23

19

17

19

22

0

0

0

0

0

0

0

11

14

26

15

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Brisani subjekti

Bjelovar

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Predstečajne nagodbe

j

čan

sije

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

a

jač

vel

jak

ožu

tra

j

j

ban

van

svi

anj

nj

lipa

srp

z

ovo

kol

d

opa

n

ruja

list

i

den

stu

122

210

124

126

122

87

115

72

68

83

71

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

97

171

199

143

116

92

99

25

130

99

115

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

42

45

39

33

28

38

29

27

30

41

29

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima 2013.

2013. 2014.

2500

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

2000

8

1500

16 0 19 8 98

1000

2014.

2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1000

500 500

0

0 prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni

prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 33

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

( 0,2%

rast BDP-a u 2015.

( 5,5%

*vijesti

proračunski deficit u idućoj godini

16. financijski doručak Societe Generale Splitske banke

Nema oporavka ni iduće godine U uvjetima kada je teško očekivati značajniji rast BDP-a, očekuje se zadržavanje pritisaka na smanjenje zaposlenosti uz daljnji rast fiskalnih rizika. Istodobno inflatorni pritisci i dalje će biti ograničeni slabom domaćom potražnjom te globalnim kretanjem cijena, ocijenili su Andrea Mervar i Zdeslav Šantić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

“Kad je riječ o tečaju, u idućoj godini ne bi trebalo biti značajnijih promjena i tečaj kune u odnosu na euro trebao bi, unatoč određenim pritiscima, biti na razini ove godine. Proračunski deficit, pak, mogao bi iznositi oko 5,5 posto jer na vidiku nema reformi koje bi mogle promijeniti stanje proračuna”, kazala je Andrea Mervar.

Dajući svoja viđenja kretanja najvažnijih makroekonomskih pokazatelja za 2015. godinu u domaćem gospodarstvu, i ona i Šantić zaključili su kako će i idu-

O

va je godina u poslovnom smislu bila izuzetno zahtjevna, a iduća će tražiti od svih tržišnih subjekata dodatni optimizam i inovativnost u pronalaženju načina da se sve postojeće i buduće prepreke pretvore u izazove koji će rezultirati poslovnim uspjehom, kazao je među ostalim Andre-Marc Prudent, predsjednik Uprave Societe Generale Splitske banke, na prošlotjednom tradicionalnom Financijskom doručku te banke na kojem se okupilo oko 200 klijenata banke, ekonomista i gospodarstvenika.

Ništa bez reformi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ustvrdio je da će iduća godina biti iznimno teška za hrvatsko gospodarstvo bez obzira na to što se očekuje blagi rast bruto domaćeg proizvoda od 0,2 posto. To je, prema njegovu mišljenju, ravno stagnaciji gospodarskih aktivnosti.

“U takvim okolnostima teško je očekivati da će doći do poboljšanja trendova na domaćem tržištu rada. I dalje očekujemo da će se zaposlenost nastaviti smanjivati, a možda je najvažnije da će visoki fiskalni rizici ostati visoki. S obzirom na to da je naredna godina

izborna, također očekujemo da će izostati motivacija za provođenje strukturnih reformi i fiskalna konsolidacija. Samim tim smanjenje proračunskog manjka ovisit će o pritiscima europskih institucija jer je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita.

Uz sve ovo sasvim je sigurno da trendovi u javnim financijama neće pokazati naznake poboljšanja. U takvim okolnostima moramo biti svjesni da je Hrvatska osjetljiva na eventualne poremećaje na međunarodnim tržištima kapitala. U takvim okolnostima veći su, naravno, i rizici za čitavo hrvatsko gospodarstvo.

Tako da ne možemo govoriti da je oporavak na održivom putu”, naglasio je Zdeslav Šantić. Šantić je ocijenio da

planiranje proračunskih prihoda i rashoda do sada nije baš išlo najbolje te da smo najmanje jedanput godišnje imali rebalans državnog proračuna što je vrlo izgledno da će se dogoditi i u 2015. “Greške iz prehodnih godina ne smiju se ponoviti na rashodnoj strani proračuna jer će iduće godine na njoj biti fokus. Naime, od početka krize kod nas su se rezali rashodni troškovi na potporama realnom sektoru i na kapitalnim investicijama, a to su stavke proračuna koje mogu pomoći oporavku gospodarstva.

Nažalost, u ovom trenutku, bez provođenja reformi neće se moći otvoriti prostor za rezanje troškova na nekim drugim područjima, primjerice u javnoj upravi te mirovinskom i zdravstvenom su-

stavu. To su sustavi gdje se generiraju najveći deficiti i koji su utjecali ne samo na povećanje javnog duga nego i na kvalitetu strukture javne potrošnje. Hrvatska mora ubuduće više ulagati u sustav obrazovanja i to mora biti prioritet i temelj budućeg gospodarskog rasta”, istaknuo je Šantić.

Tečaj bez značajnijih promjena Andrea Mervar, viša znanstvena suradnica Ekonomskog instituta Zagreb, smatra također da će BDP u 2015. imati pozitivan rast od 0,2 posto, ali on neće rezultirati oporavkom. Prema njezinu mišljenju inflacija će u idućoj godini iznositi oko 1,1 posto na čiji će blagi rast utjecati povećanje cijena komunalnih usluga.

Izostat će reforme, zaposlenost će se nastaviti smanjivati, a fiskalni rizici ostat će visoki, naglasio je Zdeslav Šantić ća godina biti iznimno zahtjevna kako za kreatore gospodarske politike, tako i za gospodarstvenike. “U uvjetima kada je teško očekivati značajniji rast BDP-a, očekuje se zadržavanje pritisaka na smanjenje zaposlenosti uz daljnji rast fiskalnih rizika. Istodobno inflatorni pritisci i dalje će biti ograničeni slabom domaćom potražnjom te globalnim kretanjem cijena”, zajednički su zaključili Andrea Mervar i Zdeslav Šantić.

Prijave na Moj Zaba Start Gotovo 600 projekata natjecat će se za milijun kuna financijske potpore koje će Zagrebačka banka dodijeliti u sklopu projekta Moj Zaba Start. Natječaji Moja prilika za inovativne poduzetničke i startup projekte, Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo, Moja kreativna crta za kreativnu industriju raspisani su početkom listopada, a s 1. prosinca završilo je razdoblje prijava. Stručna komisija odabrat će po 10 finalista iz svakog natječaja, ukupno 30, koji će biti predstavljeni javnosti sredinom siječnja 2015. godine.

Restrukturiranje dijela imovine Nadzorni odbor Adris Grupe odlučio je predložiti Glavnoj skupštini donošenje odluke o strateškom restrukturiranju dijela imovine tvrtke.

Time će, ako Skupština prihvati prijedlog Nadzornog odbora, započeti proces traženja mogućeg partnerstva za TDR. Tim odlukama prethodila je analiza stanja u duhanskoj strateškoj poslovnoj jedinici i rizika daljnjeg poslovanja u uvjetima krajnje koncentracije svjetske duhanske industrije te analiza mogućih strateških opcija za održivost TDR-a.

ENT: Stjecanje dionica

Dioničko društvo Ericsson Nikola Tesla objavilo je da je steklo 576 vlastitih dionica 1. prosinca te 100 vlastitih dionica 3. prosinca, što ukupno predstavlja 0,05 posto temeljnog kapitala. Nakon tog stjecanja, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze, ukupni broj vlastitih dionica iznosi 1856, što predstavlja 0,14 posto temeljnog kapitala Ericsson Nikole Tesle.

34 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3856, 8. prosinca 2014.

Tržište novca Zagreb

Trgovanje skromno, uz niske kamatne stope Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a početku prosinca sa sigurnošću možemo ustvrditi da je i ovu godinu obilježila visoka likvidnost sustava koja je trajala tijekom cijele godine. Obilna ponuda novca gotovo je svakodnevno dominirala na novčanom tržištu uz vrlo skromnu potražnju za kratkoročnim pozajmicama. U takvim uvjetima i međusobno trgovanje sudionika bilo je skromno, a trgovalo se uz niske kamatne stope. Slične okolnosti trgovanja zadržat će se najvjerojatnije i u prosincu. Stanovitu živost na novčanom tržištu

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

milijuna kuna po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 1,5 posto. Prinosi na zapise s ostalim rokovima dospijeća bili su nešto niži u odnosu na prošlu aukciju. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio se za 780 milijuna kuna.

Tjedan će biti iznimno dinamičan budući da je, uz navedena planirana izdanja državnog duga, i smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve. Realno je očekivati rast potražnje za novcem te značajno smanjenje ponude. Kamatna stopa ostat će povoljna jer je likvidnost sudionika iznimno visoka.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

1. 12. - 5. 12. 2014.

24. 11. - 28. 11. 2014.

u%

300

5

250

4

200 3 150 2 100 1

50 0

1.12.2014.

2.12.2014.

3.12.2014.

moglo bi potaknuti novo izdanje obveznice budući da je Ministarstvo financija, kao nositelj izdanja, odlučilo izdati obveznice na domaćem tržištu kapitala. Investitorima će na upis biti ponuđena II. tranša obveznica

4.12.2014.

0

5.12.2014.

Hrvatske dospijeća 2018. u iznosu od tri milijarde kuna (uz mogućnost povećanja izdanja). Planirani datum izdanja obveznica je 10. prosinca.

U protekli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih za-

ponedjeljak

utorak

pisa na kojoj je planirani iznos izdanja bio 1,35 milijardi kuna i 10 milijuna eura. Na ovoj je aukciji zanimanje sudionika bilo ispod planiranog iznosa izdanja, a prihvaćene su sve pristigle ponude. Suzdržanost sudionika povezuje se

srijeda

četvrtak

petak

s pripremom za najavljeno izdanje državnih obveznica. Ostvareni iznos emisije kunskih trezorskih zapisa bio je 914 milijuna kuna, kao i na prethodnoj aukciji, i na ovoj je najveći iznos upisan s rokom dospijeća od 364 dana i to 834

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar oslabjela za valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,197911

CAD

kanadski dolar

5,443533

JPY

japanski jen (100)

5,157378

CHF

švicarski franak

6,382792

GBP

britanska funta

9,73866

USD

američki dolar

6,208721

EUR

euro

7,672116

primjena od 6. prosinca 2014. 1.12.

Izvor: HNB

posto. S druge strane, kuna je u promatranom razdoblju u usporedbi s eurom ojačala za 0,002 posto.

7.672

6.22

6.380

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 205,5965 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se njegov rast od gotovo 0,2 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 103,8327 bodova, a Mirexa C 102,6789 bodova.

7.671

6.20

6.376

MIREX - mjesečni

gotovo 0,9 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicarski franak za 0,04

7.673

2.12.

3.12.

4.12.

USD

6.24

CHF

6.384

7.670

6.18

6.372

7.669

6.16

6.368

7.668

6.14

6.364

5.12.

1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

0,3%

0,4%

0,2%

0,0%

0,1%

-0,4%

0,0% 4.11.

Međunarodno tržište kapitala

14.11.

fond

Dobar tjedan za indekse Moguće usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, slabiji početak blagdanske potrošnje u SAD-u od očekivanog te niske razine sirovina (zla-

to) i nafte u proteklome tjednu nisu ohrabrili ulagače na svjetskim burzama. Sredinom tjedna optimizam im je vratila nada da će Europska središnja

banka (ECB) uvesti nove poticajne mjere (odluke o monetarnoj politici kasnije su odgođene za početak 2015. godine) te oporavak cijena sirovina i nafte

6800

18050

4850

6760

FTSE 100

17980

Dow Jones

4825

6720

17910

4800

6680

17840

4775

6640

17770

4750

17700

6600 1.12.

4450 4410

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

CAC40

4725 1.12.

10100

2.12.

3.12.

4.12.

1.12.

5.12.

18000

DAX

10000

17900

4370

9900

17800

4330

9800

17700

4290

9700

17600

4250

9600 1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

NASDAQ

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

NIKKEI 225

17500 1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

2.12.

3.12.

4.12.

5.12.

zbog čega je ojačao energetski i rudarski sektor.

Ipak, svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost na tjednoj razini. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 0,8 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,3 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 0,9 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 1,1 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 1,05 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei (od 2. do 5. prosinca) za 1,5 posto.

MIREX - tjedni

0,8%

24.11.

4.12.

datum

30.11.

1.12.

2.12.

3.12.

4.12.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A 04.12 AZ - A 04.12 Erste Plavi - A 04.12 PBZ CO - A 04.12 Raiffeisen OMF - A 03.12

103,8327 103,5634 104,7969 103,5687 103,7906

0.16 0.24 -0.01 0.12 -0.02

3.83 3.56 4.80 3.57 3.79

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

04.12 04.12 04.12 04.12 03.12

205,5965 210,3274 210,2172 187,7491 206,7112

0.12 0.17 0.15 0.16 -0.05

11.29 11.21 10.14 10.16 12.34

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

04.12 04.12 04.12 04.12 03.12

102,6789 101,6369 102,9588 102,4304 103,8390

0.05 0.02 0.06 0.09 -0.10

2.68 1.64 2.96 2.43 3.84

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 02.12 199,8298 AZ Profit 04.12 236,3461 Croatia osiguranje 04.12 147,4005 AZ Benefit 04.12 218,2485 Erste Plavi Expert 04.12 173,3604 Erste Plavi Protect 04.12 175,0237

0.06 0.25 0.11 0.12 0.09 0.08

13.44 8.82 8.96 10.44 9.32 7.91

35

www.privredni.hr Broj 3856, 8. prosinca 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.468.798.758,05 kn

Crobexi pali, Adris dobitnik tjedna dovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 56 milijuna kuna, što je dva milijuna više u odnosu na tjedan ranije, odnosno rast od četiri posto.

Indeks Crobex pao je šesti tjedan uzastopno

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na ZSE u proteklom je tjednu u odnosu na tjedan ranije bila blago pojačana. ReTop 10 po prometu HT d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Valamar Riviera d.d.

AD plastik d.d.

Atlantic grupa d.d.

Podravka d.d.

Opeka d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Ledo d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

tjedna promjena +1,35% +4,21% +1,04% -8,13% -0,32% -4,63% -4,62% +5,56% -2,99% +0,38%

zadnja cijena 156,58 346,00 19,50 108,78 940,00 278,01 310,00 380,00 8.100,00 1.375,21

promet 11.953.053,17 6.964.535,33 3.917.882,49 2.750.152,95 2.648.676,15 2.420.760,09 2.325.000,00 2.210.386,88 1.406.499,99 1.245.419,83

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 56.338.617,78 kn

te je s minusom od 0,89 posto tjedan završio na 1.776,13 bodova. Crobex10 je također pao, ovaj put za 0,26 posto i tjedan završio na 1.024,81 bodu.

Najlikvidnije izdanje bio je HT s prometom od go10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS short 5 Turbos H. HUB N. GAS short 4 Hoteli Podgora d.d.

PIK d. d.

Holding Lošinjska plovidba d.d.

Badel 1862 d.d.

Adris grupa d.d.

Dukat d.d.

Imunološki zavod d.d.

BC institut d.d.

tovo 12 milijuna kuna, uz rast cijene od 1,35 posto na 156,58 kuna. Dobitnike predvodi osmo najlikvidnije, redovno izdanje Adris Grupe s tjednim rastom od 5,56 posto, na 380 kuna, uz ostvare-

tjedna promjena +61,11% +31,03% +16,22% +11,94% +11,38% +6,92% +5,56% +5,26% +4,90% +4,77%

zadnja cijena 8,70 11,40 21,50 139,93 224,99 14,99 380,00 300,00 64,00 497,89

promet 66.120,00 31.640,00 1.298,70 279,86 56.918,00 9.934,77 2.210.386,88 3.300,00 5.434,67 46.843,47

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.776,1300 1.024,8100 105,0063 136,8445

ni promet od 2,2 milijuna kuna.

Gubitnik tjedna je četvrti najlikvidniji AD pla10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 5 Jadran d.d.

Turbos DAX short A HPB d.d.

Infosistem d.d.

Turbos zlato long 8 Hoteli Živogošće d.d.

Jadroplov d.d.

Turbos zlato long 9 Vupik d.d.

tjedna promjena -0,89% -0,26% +0,19% +0,28%

stik koji bilježi značajan pad od 8,13 posto, na cijenu od 108,78 kuna i promet od 2,8 milijuna kuna.

tjedna promjena -59,62% -34,34% -24,01% -21,17% -20,00% -19,95% -18,28% -16,39% -11,11% -9,86%

zadnja cijena 2,10 65,00 25,00 670,04 72,00 80,26 21,90 99,00 143,00 75,00

promet 129.732,35 5.200,00 425.684,60 8.710,52 4.320,00 802,60 635,10 89.833,81 1.001,00 523.784,20

*vijesti Osiguranje izvoznih poslova

Polovina fondova porasla, najuspješniji A1 Od 73 aktivna otvorena investicijska fonda njih 38 protekli je tjedan poraslo.

Od 32 dionička fonda tek njih osam je poraslo. Predvodi ih A1 s tjednim prinosom od 0,73 posto, čime je postao i dobitnik tjedna među svim fondovima.

Pala su 24 dionička fonda, a najviše je na vrijednosti

izgubio ZB BRIC+ (-4,51 posto). Kod mješovitih, porasla su dva od ukupno 11 fondova. Najviše je drugi tjedan uzastopno porastao fond HI-balanced za 0,47 posto.

Pozitivni tjedni rezultat bilježi osam od ukupno devet obvezničkih fondova. Najveći rast bilje-

ži NETA Emerging Bond (+0,39 posto). Od 20 novčanih, Raiffeisen euroCash je tjedan završio bez postotne promjene, a ostalih 19 novčanih fondova bilježi rast u rasponu od 0,01 do 0,04 posto. Među njima je najuspješniji bio eurski Agram Euro Cash (+0,04 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 27. 11. do 4.12. 2014. godine ICF Balanced

kn

114,0173

*Tjedna promjena [%] -0,39

KD Victoria

kn

19,3515

-1,53

HPB Global

kn

84,6834

-0,21

HI-growth

€

10,1577

0,62

OTP uravnoteženi

kn

108,0638

-1,23

Raiffeisen World

€

134,4400

0,04

KD Balanced

kn

8,7448

-0,62

ZB euroaktiv

€

130,2422

-0,81

Agram Trust

kn

51,4955

0,18

ZB trend

$

180,9609

-1,36

Allianz Portfolio

kn

143,8102

-0,02

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

kn

72,3725

-0,37

Raiffeisen Harmonic

€

102,2500

-0,11

KD Prvi izbor

kn

13,7172

0,37

PBZ Conservative 10 fond

€

100,0592

-0,08

Ilirika JIE

€

133,1510

0,44

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Raiffeisen New Europe

€

52,2400

-1,04

ZB bond

€

180,2683

0,13

PBZ Equity fond

€

10,1863

0,00

HI-conservative

€

13,5052

0,15 0,14

HPB Dionički

kn

93,5320

-0,33

Raiffeisen Bonds

€

165,8200

Erste Adriatic Equity

€

80,8800

0,09

PBZ Bond fond

€

119,6075

0,17

NETA Global Developed

kn

103,4567

-1,20

Capital One

kn

194,9328

0,09

ZB aktiv

kn

109,4100

-0,13

HPB Obveznički

€

147,4609

0,04

Capital Two

kn

85,4181

-0,27

NETA Emerging Bond

kn

74,0415

0,39

Ilirika Azijski tigar

€

45,1572

-0,45

Erste Adriatic Bond

€

109,4300

0,15

PBZ I-Stock

€

7,3648

-1,61

Raiffeisen Classic

€

99,9900

N/A

Platinum Global Opportunity

$

15,5751

-0,62

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

kn

5,8568

-2,88

PBZ Novčani fond

kn

142,2033

0,01 0,01

OTP indeksni

kn

39,2160

-1,32

ZB plus

kn

174,1201

Platinum Blue Chip

€

96,0019

-0,69

ZB europlus

€

149,4928

0,01

NETA Frontier

kn

566,0302

-1,21

PBZ Euro Novčani

€

138,2285

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

89,3098

-0,49

A1

kn

80,3400

0,73

Raiffeisen Cash

kn

156,1500

0,01

Erste Money

kn

149,7500

0,01 0,03

NETA US Algorithm

kn

169,8503

-2,49

HI-cash

kn

150,2679

NETA New Europe

kn

75,3863

-0,83

PBZ Dollar fond

$

129,5816

0,02

Ilirika BRIC

€

73,4700

-2,83

HPB Novčani

kn

142,1958

0,02

CROBEX10

kn

98,0543

-1,63

OTP novčani fond

kn

131,9316

0,02

KD Energija

kn

9,1278

-3,70

Money One

kn

127,7590

0,02

ZB BRIC+

€

89,6007

-4,51

Agram Euro Cash

€

12,1737

0,04

Raiffeisen Dynamic

€

120,4200

0,32

Allianz Cash

kn

117,4353

0,01

Allianz Equity

€

132,0835

-0,94

Erste Euro-Money

€

114,6400

0,01

Auctor Cash

kn

108,8641

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,0800

0,00

HPB Euronovčani

€

105,8788

0,02

Locusta Cash

kn

1327,8816

0,03

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity

€

101,6992

-0,34

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,5400

0,17

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

146,8730

-0,61

NETA MultiCash

kn

106,7345

0,02

PBZ Global fond

€

13,5779

-0,01

OTP euro novčani

€

102,2103

0,01

HI-balanced

€

11,9121

0,47

S ciljem pomoći mikro i malim poslovnim subjektima koji izvoze ili tek počinju izvoziti, a imaju manji obujam izvoza, HBOR je uveo novi program osiguranja naplate izvoznih potraživanja. Program je namijenjen izvoznicima čiji godišnji izvozni promet ne prelazi dva milijuna eura. Korištenjem police mikro i mali izvoznici mogu inozemnim kupcima ponuditi dulje rokove otplate i konkurentnije uvjete plaćanja, a da su pritom zaštićeni od rizika neplaćanja čime štite svoju likvidnost. Policom osiguranja moguće je osigurati potraživanja do 50.000 eura, pri čemu HBOR preuzima do 95 posto rizika.

Početak rada fonda S radom je započeo Raiffeisen Classic fond. Fond je namijenjen ulagateljima koji traže ostvarivanje umjerenoga prinosa zaradom od kamata i porasta cijena u srednjem roku, ulaganjem u dužničke vrijednosne papire, a istovremeno su spremni preuzeti umjereni rizik, priopćeno je iz RBA. Uz potencijal rasta povezan s ulaganjem u Fond, ulagatelji moraju biti spremni podnijeti

umjerene fluktuacije vrijednosti i s tim povezane moguće gubitke.

Završena integracija banaka Rješenjem Trgovačkog suda u Zadru od 1. prosinca, OTP banka Hrvatska završila je pravni postupak pripajanja Banco Popolarea Croatia. Projekt integracije banaka započeo je 24. travnja. U roku od samo sedam mjeseci pripremljena je integracija, dok su pripreme za tehničku migraciju bile obavljene unutar četiri mjeseca. Jedinstvena banka sada ima 112 poslovnice i 252 bankomata u Hrvatskoj.

Manje kamatne stope

Erste banka smanjila je kamatne stope na nove stambene kredite za 0,2 postotna boda. Kod stambenih eko kredita kamatna stopa na nove kredite smanjena je za 0,3 postotna boda.

Tako se stope sada kreću od 5,34 posto, a kod eko kredita od 5,04 posto. U ponudu su, među ostalim, uvedeni stambeni i stambeni eko krediti s fiksnom stopom za rokove otplate do 10 godina. Kod adaptacijskih kredita, rok otplate uz fiksnu kamatnu stopu produžena je sa sedam na 10 godina.