Pv 3857

Politika koncesija Brojni koncesijski ugovori sklopljeni su prije 2005., a naknade nisu pratile rast ostalih cijena

DOP jača konkurentnost Poduzetnici ističu da je glavni uvjet za društveno odgovorno poslovanje održivi profitabilni rast tvrtke

Budućnost drvoprerađivača Elvio Florian uložio je do sad 12 milijuna eura u hrvatski drvni sektor i planira nova ulaganja

tema tjedna

AktuAlno

aktualno

Str. 4-5

Str. 6

Str. 7

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 15. prosinca 2014.

Godina LXI / Broj 3857. www.privredni.hr

60

1953 2013

privredni vjesnik

zlatne kune u virovitici i rijeci / hup skor / obiteljske tvrtke / hrvatska i regija / hrwwwatska / svijet financija

Zakon o procjeni nekretnina

Napokon jasna pravila za procjene Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina neki su procjenitelji dočekali s radošću, dok su drugi tvrdili da je ona neobvezujuća >>4-5

ci etni j z u Pod vatsko j o Hr darsko po gos omori k

intervju: davor martinović

BIg toys kao feniks

>> 10-11

>> 14

Prvi smo uveli eko gnojivo na ovo područje te time pridonijeli ekološkoj proizvodnji, kaže čelnik Poljoprometa

Tvornica koju je u travnju uništio veliki požar, u studenome je opet pokrenula proizvodnju i zadržala sve radnike

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Gordana Tomičić, predsjednica Uprave Sunčanog Hvara:

G(h)ost komentator: Ivica Babić, vlasnik i direktor tvrtke Pršut Voštane

Sunčana budućnost Sunčanog Hvara

Kako financirati dugi proizvodni proces

Od početka restrukturiranja 2010. godine, u razdoblju bez investicija, bilježimo rast prihoda iz osnovne djelatnosti za 33 posto i rast prosječne cijene noćenja za gotovo 25 posto. Operativna dobit u ovoj godini čak je 11 puta veća od one u 2010. Sukladno takvim rezultatima, ojačanom tržišnom položaju, predstavljenom planu financijskog restrukturiranja i najavama za iduću sezonu, Sunčani Hvar bit će sposoban redovno servisirati sve obveze iz operativnog poslovanja i pokrenuti sljedeći investicijski ciklus.

Branka Slaveska, predsjednica Uprave Heinekena Hrvatska:

Promjena imena zbog jačanja izvoza Promjena imena Karlovačke pivovare u Heineken Hrvatska je logičan korak u poslovanju tvrtke, no neće ni na koji način utjecati na zaposlenike ili budućnost njezina najpoznatijeg brenda. Time ćemo dobiti priliku poslovati kao prava članica Heinkena s mogućnošću većih investicija, ali i korištenja svih Heinekenovih sistema i alata, koji su već razrađeni i brendirani. Cilj je da ne živimo samo od domaćih nego i od internacionalnih brendova. Dobili smo i odobrenje za proizvodnju premium piva Amstel, koja bi mogla početi u veljači, što uključuje i investiciju od milijun eura. Ime Heineken je jamac kvalitete i s njim ćemo lakše izvoziti i dosadašnje brendove koje nećemo gasiti.

Apsurd je da možete investirati, i u tome vas banke prate, ali ne možete dobiti sredstva za financiranje proizvodnje. Naše kolege u Italiji mogu dobiti ta sredstva, a osiguranje kredita je zaliha proizvoda

P

rodaja dalmatinskog pršuta raste te ga nedostaje na hrvatskom tržištu, pa je činjenica da ga se još uvijek nedostatno proizvodi. Još jedna stvar ide na ruku dalmatinskom pršutu, a to je da još uvijek ima prostora za rast njegove cijene. To je i razumljivo jer je pršut takav proizvod koji odležava najmanje godinu dana te se ubraja u delikatesne proizvode. Činjenica je da se to i prepoznalo i da već nekoliko proizvođača dalmatinskog pršuta ulaže sredstva u proširenje kapaciteta, što je pozitivan pokazatelj.

Većina naših pršutara ima odličnu kvalitetu pršuta, ali problem je standardizacija koja je uvjet za ulazak u inozemne trgovačke lance

Darko Ranogajec, direktor Omco Croatije:

Investicija za rast od 40 posto Od 2007. do 2013. Omco Croatia je investiralo 24,7 milijuna eura u modernizaciju proizvodnje i proširenje proizvodnih pogona i kapaciteta, a novim investicijskim ciklusom 2014.-2017. dodatno će povećati proizvodne kapacitete, osuvremeniti tehnološke proizvodne procese i otvoriti nova radna mjesta. Novi industrijski ciklus u siječnju iduće godine omogućit će nam rast proizvodnje 35 do 40 posto te otvaranje 100 novih radnih mjesta, čime će broj zaposlenih porasti na oko šest stotina.

3

Kad je riječ o proizvodnji pršuta i suhomesnatih proizvoda, naša zakonska regulativa je uredna, ali nam je problem financiranje proizvodnje. Ono što bi trebalo riješiti, a pokušavamo naći zajednički jezik s

HBOR-om, je financijsko praćenje proizvodnog procesa koji je dug i iziskuje velika ulaganja u sirovinu. Apsurd je da možete investirati, i u tome vas banke prate, ali ne možete dobiti sredstva za financiranje proizvodnog procesa. Naše kolege u Italiji, primjerice, mogu dobiti sredstva za financiranje proizvodnog procesa, a osiguranje kredita je zaliha proizvoda. Kod nas to nije moguće. To je, uz nedostatnu tehnološku opremljenost koja je donekle rješiva, osnovni razlog zašto mali proizvođači nisu povećali kapacitete i napravili ozbiljan iskorak u tom smjeru. Što se tiče stručnjaka za proizvodnju, mogu reći da njih nema puno i da je svaki pršutar stručnjak za sebe i ima svoj stil. Većina naših pršutara ima odličnu kvalitetu pršuta, ali naš vidljivi problem je standardizacija na kojoj trebamo još dosta poraditi jer je ona uvjet za ulazak u neke veće sustave i inozemne trgovačke lance. Iz tog razloga mali pršutari teško to mogu pratiti, pa smo i osnovali Klaster hrvatskog pršuta kako bismo mogli zajednički nastupati. Dalmatinski pršutari očito znaju napraviti kva-

litetne proizvode, a država nas u tome treba pratiti. Došlo je do značajnih pozitivnih pomaka u deklariranju robe na policama trgovačkih lanaca, tako da dalmatinski pršut uz zaštitu te veliki trud proizvođača kroz udrugu i Klaster hrvatskog pršuta dobiva na značaju. Da se razumijemo, daleko je to još od idealnog, jer na policama još uvijek imamo anomalija, ali je na našim udruženjima veliki zadatak da pritiskom na inspekcijske službe srede stanje.

Proizvođači pršuta u Hrvatskoj uspjeli su ishoditi definiciju onoga što se u Hrvatskoj podrazu-

mijeva pod nazivom pršut. Pršutom se može zvati samo proizvod dobiven od cjelokupnog buta sušenog s kosti. Do nedavno se pršutom smatrao proizvod dobiven iz salamure, što može biti dimljeni but bez kosti. Sada se zna što je općenito pršut, što su istarski, drniški, krčki i dalmatinski pršut te kako se proizvode.

To znači da sirovi but od kojega se proizvodi dalmatinski pršut ne smije biti lakši od 11,5 kilograma, vrijeme od klanja do soljenja ne smije biti duže od 92 sata, a naši proizvođači ionako prakticiraju 72 sata.

Na ruku im ide činjenica da se ulaskom u Europsku uniju lakše dolazi do svježih butova i da je transport puno brži. Prilikom proizvodnje dalmatinskog pršuta propisano je i obvezno provjetravanje u procesu sušenja, definiran je način soljenja te dimljenja. Mora biti prirodno provjetravanje na buri, a dimiti se može samo ako je drvo koje sagorijeva iz dalmatinskog krša. Znači, nije dozvoljeno umjetno provjetravanje u komorama, što se prakticira u nekim europskim zemljama. Isto tako, soli se isključivo morskom soli.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Tehnixu nagrada za inovaciju godine Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca dobila je nagradu Inovacija godine za MBO-T tehnologiju gospodarenja otpadom koju dodjeljuje Udruga inovatora Hrvatske. Riječ je o revolucionarnoj tehnologiji jer se otpad u samo 10 minuta od dopreme u MBO-T tvornicu u potpunosti reciklira bez odlaganja na deponije. Taj hrvatski izum prepoznat je u svijetu, a Tehnix je za MBO-T tvornicu dobio brojne inozemne nagrade i izgradio 56 takvih postrojenja diljem svijeta.

Jamstva i za tvrtke s poreznim dugom Ministarstvo poduzetništva i obrta potpisalo je s predstavnicima 22 banke ugovore o subvencioniranju kamata na poduzetničke kredite. Program će se provoditi kroz dvije mjere - Kreditom do konkurentnosti i Kreditom do uspješnog poslovanja, a ukupni je kreditni potencijal 1,3 milijarde kuna.

Novost je da će jamstvo HAMAG-a moći koristiti i poduzetnici koji imaju porezni dug, s tim da ne smije biti veći od polovine iznosa kredita.

Uljanik do 2030.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( do 2. siječnja 2015. traje javna rasprava o zakonu

( od 5000 d

kazne za nepravilnosti u

Zakon o procjeni nekretnina

Napokon jasna p

Vladinom Uredbom o procjeni vrijednosti nekretnina bilo je određeno da se pri procjeni tržišne vrijedno procjenjivane nekretnine, okolnostima pojedinog slučaja ili raspoloživim podacima. Neki procjenitelji i v Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

vuči nevjerojatno, ali je istinito: Hrvatska do prije pola godine nije imala propis koji određuje kako se procjenjuju nekretnine.

Zapravo od 1936. godine na hrvatskom području nije propisana metoda za procjenu vrijednosti nekretnina. Iako su brojni propisi spominjali procjenu i tržišnu vrijednost nekretnine, ni jedan nije odredio kako doći odrediti tržišnu vrijednost.

Stoga je svaka procjena bila zakonita čim bi je ovjerio ovlašteni procjenitelj ili vještak. Bez obzira na koji je način napravio tu procjenu. Dodatne usporedbe procjena radile bi se tek u krajnjim slučajevima, uglavnom onima koji su stigli pred sudove.

A tada su i suci bili stav-

ljani na muke u procjeni kojem vještaku pokloniti povjerenje.

Osnivaju se procjeniteljska povjerenstva U lipnju ove godine Vlada je donijela Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina. Tim prvim službenim propisom određeno je da se pri procjeni tržišne vrijednosti nekretnina koriste tri metode: poredbena, prihodovna i troš-

Podatak o smještaju neke zgrade u pojedinoj zoni služit će i kao element pri procjeni kovna. Metode su opisane u Uredbi, a procjenitelji ih mogu odabrati prema vrsti procjenjivane nekretnine,

okolnostima pojedinog slučaja ili raspoloživim podacima. Odabir metode moraju detaljno obrazložiti u završnom elaboratu.

Neki procjenitelji i vještaci s radošću su dočekali donošenje te uredbe.

Sad napokon imaju dokument na koji se mogu osloniti i pomoću jasnih metoda braniti svoje procjene, kaže Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja. Drugi su pak samo slegnuli ramenima i na stručnim skupovima izjavljivali da je Uredba neobvezujućeg karaktera jer nema prekršajnih odredbi za one koji se ne pridržavaju njena sadržaja.

To je jedan od razloga zašto će Vlada uskoro raspravljati o zakonu o procjeni nekretnina. Zakon, o kojem do 2. siječnja traje javna rasprava, uvodi prekršajne kazne od 5000

do 50.000 kuna za različite nepravilnosti u procjenama. Uz novčane kazne, procjenitelju se može izre-

ći i zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova procjenjivanja u trajanju od tri do šest mjeseci. Za ponov-

Provedba politike koncesija Nadzorni odbor Uljanik Plovidbe prihvatio je strateški plan razvoja do 2030. godine. Kako kažu u kompaniji, do 2030. se planira u cijelosti obnoviti i udvostručiti flota, na 20 brodova za prijevoz rasutog tereta i tankera srednje tonaže. “Danas imamo 10 brodova i nešto u menadžmentu čija je starost u prosjeku pet godina. Ti brodovi neće dočekati 2030. godinu, a niti oni koje ćemo naručiti za koju godinu. Želimo zadržati primat najmlađe hrvatske flote”, najavio je Dragutin Pavletić, predsjednik Uprave Uljanik Plovidbe.

Naknade za mnoge koncesije su Neki ugovori sklopljeni su bez dovoljno pripreme ili kvalitetnog natječaja. Veliki broj koncesijskih ugovo a naknade nisu pratile rast ostalih cijena Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

aknade za koncesije na vodama i vodnom dobru imale su posljednjih godina najveći rast, pokazuje izvještaj o provedbi politike koncesija, prihvaćen nedavno na sjednici Vlade. U odnosu na 2012. godinu, u 2013. zabilježen je njihov rast od 132 posto, sa 6,3 milijuna kuna na 14,5 mili-

juna kuna. No ukupni prihodi od koncesija bili su prošle godine 12,6 posto manji nego u prethodnoj godini. Iznosili su 1,1 milijardu kuna.

Razliku je dobrim dijelom izazvala promjena propisa u sektoru telekomunikacija. U 2012.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izmijenilo je Pravilnik o plaćanju naknade za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra. Time su

smanjene ili ukinute neke naknade, pa je i ukupni naplaćeni iznos bio niži. Prihodi od tzv. digitalne divi-

Ukupni prihodi od koncesija prošle su godine iznosili 1,1 milijardu kuna dende u 2012. iznosili su oko 332 milijuna kuna, dok je godinu dana kasnije naplaćeno 289 milijuna kuna.

Snižavali su se i prihodi od koncesije za eksploataciju plina u sjevernom Jadranu jer se svake godine smanjuje i količina iscrpljenog plina. Stoga Vlada mnogo očekuje od novih natječaja za istraživanje plina u srednjem Jadranu.

U Registru koncesija, koji se vodi od 2006. godine, evidentirano je 16.200 ugovora o koncesijama. Aktivnih je oko 10.000, a u Registru su za-

bilježeni i neaktivni ugovori kojima je istekao rok trajanja. Najviše aktivnih koncesija, 4657, nalazi se u zdravstvenoj djelatnosti.

U sektoru rudarstva dodijeljene su 1303 koncesije, a u komunalnom gospodarstvu 1100. Na pomorskom dobru odobrene su 873 koncesije, a za lučke djelatnosti dodijeljeno je 745 koncesija. Korištenje voda regulirano je sa 635 koncesijskih ugovora.

I analiza 500 ugo-

5

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

o 50.000 kn procjenama

( 8 godina

radnog iskustva morat će imati procjenitelji

pravila za procjene

osti nekretnina koriste poredbena, prihodovna i troškovna metoda, a procjenitelji ih mogu odabrati prema vrsti vještaci su je dočekali s radošću, dok su drugi tvrdili da je ona neobvezujuća jer nema prekršajnih odredbi

ljene prekršaje, moguća je i zabrana do jedne godine.

Prema Uhlirovim riječima, zakon se donosi i

zato što se njime lokalnim jedinicama određuju nove obveze, a za to Uredba nije dovoljna. Županije i veliki gradovi morat će osnovati petočlana procjeniteljska povjerenstva.

Na državnoj razini njihovu će djelatnost koordinirati visoko procjeniteljsko povjerenstvo. Županijska i gradska povjerenstva pripremat će i godišnja izvješća o tržištu nekretnina. Prikupljajući podatke Ministarstva financija, odnosno poreznih uprava i drugih tijela izrađivat će zbirku kupoprodajnih cijena i unositi ih u informacijski sustav tržišta nekretnina (Registar e-nekretnine). Ažurirat će i druge podatke nužne za procjenu vrijednosti nekretnina.

Na temelju svih tih podataka izrađivat će se karte naselja i gradova sa zonama sličnih cijena.

preniske ra sklopljen je prije 2005. godine, vora sklopljenih u prošloj godini pokazuje da ih je najviše u području komunalnog gospodarstva i zdravstvene djelatnosti. Razlog tome je i obveza što za te djelatnosti koncesije raspisuju kako bi se osigurale nužna zaštita života i zaštita ljudi (primjerice, koncesije za djelatnost dimnjačara, pogrebnika, naplatu parkiranja, odvoz otpada, pružanje primarne zdravstvene zaštite...)

Loša ažurnost U Ministarstvu financija kažu da se najčešći problemi u vođenju Registra koncesija odnose na nedovoljno ažurna postupanja davatelja koncesija, ali i koncesionara. Jedinice lokalne uprave i samouprave često imaju nesređene evidencije i ne postupaju prema uputama Ministarstva. Suradnjom s predstavnicima Europske unije i Svjetske banke provedeni su i obrazovni

Podatak o smještaju neke zgrade u pojedinoj zoni služit će i kao element pri procjeni.

Temelj za porez na nekretnine Takve karte već godinama izrađuju njemački gradovi. Na njima se vidi kako rubovi zona krivudaju ponekad razdvajajući ulicu ili blok na sektore s različitim prosječnim cijenama. Slično će biti i u Zagrebu: već se i sada cijena najma lokala u Ilici razlikuje prema tome nalazi li se lokal na sjevernoj ili južnoj strani ulice.

Izrada tih karata i cjenovnih pregleda pridonijet će ujednačavanju kupoprodajnih cijena, ali i procjena, primjerice, kod prodaje državnih nekretnina, očekuju u Ministarstvu graditeljstva. Ujedno će to biti i temelj za uvođenje poreza za nekretni-

ne. Kao što je poznato, i Europska unija i Međunarodni monetarni fond predložili su Hrvatskoj da stare komunalne naknade zamijeni suvremenijim porezom na nekretnine. Prije dvije godine, dok je ministar financija bio Slavko Linić, predstavljen je jedan od modela tog poreza.

Kritičari su i tada upozoravali da je jedna od slabijih točaka prijedloga nedostatak jasnih pravila za procjenjivanje vrijednosti nekretnina. Primjerice, onih koje se nalaze na istom području. Ne može se uzeti u obzir samo gradska zona jer u njoj mogu biti i ruševne zgrade i nove građevine od vrhunskih materijala. Novi zakon o procjeni nekretnina i praksa koja bi ga trebala slijediti trebali bi odgovoriti na te primjedbe.

Prođe li javna raspra-

programi, seminari i savjetovanja za unapređivanje koncesijskog sustava.

Pregledom koncesijskih ugovora u Ministar-

stvu financija često uočavaju i nerazmjer između koristi i visine koncesijskih naknada. Neki ugovori sklopljeni su bez

Što je to tržišna vrijednost nekretnine Prema prijedlogu zakona, tržišna vrijednost nekretnine je procijenjeni iznos za koji bi nekretnina mogla biti razmijenjena na dan vrednovanja između voljnog kupca i voljnog prodavatelja, u transakciji po tržišnim uvjetima nakon prikladnog oglašavanja, pri čemu je svaka stranka postupila upućeno, razborito i bez prisile.

Novi zakon precizno definira 49 pojmova koji se pojavljuju u vezi s procjenama nekretnina. Pojmovi su opisani prema dobrim praksama drugih zemalja (Njemačka, Austrija, Velika Britanija...) i preporukama Europske unije.

Nužna obveza dodatnog obrazovanja Novi zakon propisuje da procjenitelj mora imati najmanje osam godina radnog iskustva. Na prošlotjednoj raspravi o zakonu održanoj u HGK-u, rečeno je da obveza dodatnog obrazovanja nije navedena u prijedlogu zakona, ali da će biti nužna. U tome će sudjelovati i strukovne udruge. I Ministarstvo pravosuđa će krenuti u izmjene propisa kojima se regulira rad vještaka i procjenitelja kao i njihova edukacija, kazao je Željko Uhlir. Tomislav Jančin iz Hrvatskog društva procjenitelja smatra kako zakon ipak ne bi trebalo donositi po hitnom postupku. va i proces prihvaćanja zakona bez zastoja, primjena bi počela u drugoj polovini iduće godine.

Tako bi i porez na nekretnine mogao biti donesen u 2016. godini, kako se i najavljivalo.

dovoljno pripreme ili kvalitetnog natječaja.

Veliki broj koncesijskih ugovora sklopljen je prije 2005. godine. Stoga se nerijetko predmet koncesije obračunava kroz niske naknade za koncesiju što nije primjereno vrijednostima i koristima koje uživa koncesionar. Davatelji koncesija morali bi zahtijevati i bolja jamstva i druge instrumente osiguranja radi redovite naplate naknada, smatraju u Ministarstvu financija. Iz Ministarstva se često šalju požurnice i opomene za naplatu dugovanja, a davateljima koncesija predlaže se da pokrenu postupke raskida ugovora. “Međutim, najveći dio davatelja

nije proveo ovakve mjere”, ističe se u izvještaju o provedbi koncesijske politike. Nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak, koji će smanjiti prihod lokalnih jedinica, vjerojatno će i naplata koncesijskih naknada biti ažurnija.

U prošloj godini obavljeno je 127 nadzora pravilnosti obračuna i uplata naknada za koncesije. Utvrđene su obveze u iznosu od 51 milijun kuna. Doneseno je 87 rješenja kojima je utvrđena obveza i naložena uplata u iznosu od 41,08 milijuna kuna. Podneseno je 20 optužnih prijedloga. Od proračunskih obveznika naplaćeno je ukupno 22,7 milijuna kuna.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

“ Za nas je važno društveno odgovorno poslovanje i upravo zbog toga krenuli

smo u projekt Zdrav k’o dren kojim želimo prevenirati oboljenja iako smo zapravo proizvođači lijekova u tvornici Belupo.”

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke

6. nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju

DOP jača konkurentnost Hrvatsko gospodarstvo je u krizi, a u teškim vremenima se smanjuju budžeti i u području društveno odgovornog poslovanja. Poduzetnici ističu kako je glavni uvjet za društveno odgovorno poslovanje održivi profitabilni rast tvrtke Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

farmi i povrat investicije kroz toplinsku i električnu energiju što u nelikvidnim vremenima nije bilo lako odlučiti”, kaže on.

U

organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj te pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića i Ministarstva gospodarstva održana je 6. nacionalna konferencija o društveno odgovornom poslovanju.

Kako kaže ravnateljica HR PSOR-a Mirjana Matešić, hrvatsko gospodarstvo već dulje vrijeme prolazi kroz teška vremena. “U teškim vremenima među prvima se krešu budžeti i u području DOP-a. No da je ova tema bitna pokazuju i lokalna i globalna kretanja. Međunarodna organizacija Global Footprint Network svake godine objavljuje Dan ekološkog duga. To je dan do kojeg stanovnici Zemlje potroše sve obnovljive izvore energije koje Zemlja može u godini proizvesti. Ove godine taj je dan obilježen 19. kolovoza što znači da od tog dana do kraja godine mi trošimo zalihe Zemlje”, upozorava ona.

Društveno odgovorno poslovanje je nužno za društvo u cjelini ali i za poslovanje i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kaže Tajana Kesić Šapić, pomoćnica direktora Sektora industrije Hrvatske gospodarske komore.

“Na promociji toga radi i HGK s inicijativom Indeksa DOP-a. Njime se žele promovirati tvrtke koje su predvodnici društveno odgovornih i prihvatljivih praksi čime se potrošačima daje jasna informacija o tome kome

Koliko smo odgovorni Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, zapitao se koliko smo društveno odgovorni ako glasne male političke stranke priječe investiranja kojima se može osigurati napredak tvrtke.

“Naša je tvrtka pokušala preuzeti Podravku u vrijeme kada je ona stagnirala, i unatoč razgovorima sa svima zainteresiranima, minorne ali dosta glapokloniti povjerenje. Indeks je i način poticanja konkurentnosti među tvrtkama”, dodala je ona.

Primjeri dobrih praksi Jacques Spelkens, član uprave CSR Europe, najvažnije europske organizacije za primjenu DOP-a, na konferenciji je govorio o trendovima i praksama DOP-a u poslovanju na razini Europske unije, a o praksama i trendovima DOP-a u Hrvatskoj govorio je Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Hrvoje Dragušica, stručnjak za održivi razvoj tvrtke IKEA, pred-

stavio je primjere dobrih praksi u Hrvatskoj, a o svojim iskustvima s odgovornim poslovanjem govorili su i neki od vodećih hrvatskih menadžera.

Ivo Usmiani, predsjednik Uprave Jadran Galenskog laboratorija, je istaknuo kako DOP kreće s održivim profitabilnim rastom kompanije. “U misiji naše tvrtke je unapređenje zdravlja tako da nam je prirodno bitno naše proizvode povezati s akcijama zaštite okoliša.

Jednako tako, kroz projekt ulaganja od 50 milijuna eura namijenjen proizvodnji i skladištenju, da

bismo sačuvali resurse, investirali smo dva milijuna eura više od nužnog za LED rasvjetu, rashladne tornjeve kojima smo omogućili manji utrošak energije, te osigurali recikliranje otpadne vode kroz sustav za zalijevanje okoliša”, kaže Usmiani.

Mislav Galić, izvršni potpredsjednik Agrokora, tvrtke na čijim je farmama u Hrvatskoj i regiji više od 350.000 svinja i 15.000 krava, ističe kako takva proizvodnja ima velike količine otpada. “Naš ulazak u bioplinska postrojenja rješenje je za problem dijela otpada s

Društveno odgovorno poslovanje je nužno za društvo, ali i za poslovanje i jačanje konkurentnosti, kaže Tajana Kesić Šapić sne pravaške stranke su se tome usprotivile. Atlantic nije kupio Podravku nego Drogu Kolinsku, narastao mu je prihod na 5,5 milijardi kuna, dok je Podravka ostala, unatoč potencijalu, na 3,8 milijardi”, kaže Tedeschi.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, kaže kako zahvaljujući tome sada imamo dvije uspješne kompanije s internacionalnim utjecajem, a pitanje je tko će koga preuzeti u budućnosti. “Za nas je DOP važan i upravo stoga smo krenuli u projekt Zdrav k’o dren kojim želimo prevenirati oboljenja iako smo zapravo proizvođači lijekova u tvornici Belupo.

Prije četiri godine smo krenuli i u projekt koji je sada narastao na 14 škola kojime motiviramo i učimo djecu, osoblje u školskim kuhinjama, učitelje i roditelje o zdravoj hrani, a priredili smo i zdrave jelovnike za njih. Vjerujemo da će taj projekt biti koristan za sve dionike, od lokalne zajednice do naših dioničara”, ističe Mršić.

Prvi put ove godine, u sklopu konferencije je održano i predstavljanje prijavljenih i recenziranih stručnih radova o DOP-u kroz tri panela: Zaštita okoliša i održiva uporaba resursa i energije; Društvena odgovornost na tržištu, odgovornost medija i obrazovanje za DOP; Društvena odgovornost kao dio strateškog upravljanja.

Dodijeljene nagrade Indeksa DOP-a Nakon konferencije dodijeljene su nagrade Indeksa DOP-a. Ova nagrada zajednička je inicijativa Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, a nastala je s namjerom da se istaknu hrvatska poduzeća koja razumiju i na pravi način implementiraju društveno odgovorno poslovanje.

Indeksom DOP-a daje se pouzdana godišnja usporedna procjena najuspješnijih hrvatskih poduzeća s ob-

zirom na njihovu odgovornost i primjenu načela održivog poslovanja.

U kategoriji velikih poduzeća nagradu je dobio Jadran Galenski laboratorij, u kategoriji srednjih poduzeća Hartmann, a u kategoriji malih poduzeća Globetour Event. Dobitnik Indeksa DOP-a u kategoriji javnih poduzeća su Odašiljači i veze, dok je dobitnik za najveći napredak Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a dobitnik u kategoriji odgovor-

ne politike i prakse u radnoj okolini Ericsson Nikola Tesla. Cemex Hrvatska je dobitnik Indeksa DOP-a u kategoriji odgovorni odnosi sa zajednicom, dok je dm – drogerie markt Hrvatska dobitnik u kategoriji odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem.

Indeks DOP-a je metodologija koja omogućuje sveobuhvatan uvid u društveno odgovorne prakse poduzeća te njihovu usporedbu u odno-

su na rezultate drugih poduzeća u Hrvatskoj. Ocjenjuju se aktivnosti u šest područja, a to su: usmjerenost poduzeća na ekonomsku održivost, uključenost društveno odgovornog poslovanja i održivog razvoja u poslovnu strategiju, odgovorne politike i prakse u radnoj okolini, odgovorne politike i prakse upravljanja okolišem, DOP u tržišnim odnosima i društveno odgovorni odnosi sa zajednicom.

7

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 450 radnika

u Hrvatskoj zapošljava Florian (uskoro još 150)

( 12 mil €

uložio Elvio Florian u obnovu hrvatskih tvrtki

Talijansko ulaganje u hrvatsku drvoprerađivačku industriju

Svijetla budućnost za hrvatski namještaj Florian Grupa je preuzimanjem Drvne industrije Čazma, promatrajući prema prihodu, postala jedna od najvećih grupacija u hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru. DI Čazma četvrta je tvrtka u grupaciji čijim je ulaskom za sada zaokruženo investiranje u drvni sektor Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ada je prije 20 godina talijanski poduzetnik Elvio Florian došao u Hrvatsku s namjerom ulaganja u naš drvoprerađivački sektor, nije mogao ni sanjati da će dva deset-

Florian Grupa inače posjeduje 15 tvrtki u kojima je zaposleno 750 radnika u sedam država ljeća poslije njegova tvrtka Florian Grupa, koju dijeli s bratom Stefanom, postati jedna od najvećih grupacija u tom sektoru.

Naime, ta je tvrtka nedavnim preuzimanjem Drvne industrije (DI) Čazma, promatrajući prema prihodu, postala jedna od najvećih grupacija u hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru. DI Čazma četvrta je tvrtka u Florian Grupi čijim je ulaskom za sada zaokruženo investiranje u taj industrijski sektor. Osim DI Čazme, unutar Florian Grupe na-

laze se tvrtke Elda drvo Zagreb, OTK Kaštelanac i Lipovljani Lignum iz Lipovljana. Cijela grupacija sada zapošljava 450 radnika iz Hrvatske, a u planu je otvaranje još 150 novih radnih mjesta. Dosad je u obnovu svih tih tvrtki Elvio Florian uložio oko 12 milijuna eura, a u planu je ulaganje još 20 milijuna eura. Važno je naglasiti kako u svim hrvatskim tvrtkama iz sastava Florian Grupe rade isključivo hrvatski radnici.

Europski gigant Obiteljska tvrtka Florian Grupa inače posjeduje 15 tvrtki u kojima je zaposleno 750 radnika u sedam država. U ovoj godini na razini grupacije ostvareno je 100 milijuna eura prihoda. Ujedno je to jedna od najvećih tvrtki u tom sektoru u Italiji, a među najvećima je i u Europi.

“Tvrtku Lipovljani Lignum preuzeli smo 2012. godine sa 113 radnika.

Zatim je 1. siječnja ove godine u sastav naše grupacije ušla također obiteljska tvrtka OTK koja izrađuje namještaj isključivo od bukova drveta.

Vlasnici DI Čazme posta-

li smo 15. listopada ove godine”, rekao je Elvio Florian. Dodao je kako se prva hrvatska tvrtka koju su preuzeli - Elda drvo bavi proizvodnjom okvira za prozore i vrata te trgovinom proizvoda od drva. U ovoj godini, tvrtka Elda drvo ostvarit će 65 milijuna kuna prihoda. “Elda drvo u 2012. dokapitalizirana je sa 7,5 milijuna kuna, a u travnju 2013. sa 3,5 milijuna kuna. Cilj te dokapitalizacije bio je ojačati tvrtku radi širenja poslovanja i to u vlastitoj proizvodnji, ali i u trgovačkom dijelu”, rekao je Florian.

Tvrtka OTK koja zapošljava 63 radnika bavi se preradom bukova drveta, a ove će godine zabilježiti 41 milijun kuna prihoda. Tvrtkina je posebnost u tome što izvozi sve svoje proizvode jer je jedna od najboljih hrvatskih tvrtki u drvoprerađivačkom sektoru.

U DI Čazmu Florian Grupa je u vrlo kratkom roku investirala sedam milijuna kuna, a trenutkom preuzimanja dokapitalizirala je tu tvrtku sa 7,5 milijuna eura te ujedno pokrila sva njena pret-

hodna dugovanja prema državi i bankama. Novom je investicijom rekonstruirana pilana, sušara i kotlovnica, a u tvornici namještaja napravljena je reorganizacija postrojenja. U ovom je trenutku tvornica dobro opskrbljena, a tvrtka koja trenutno zapošljava 100 radnika ove će godine ostvariti 35 milijuna kuna prihoda.

Kako je najavio Drago Veselčić, član Uprave DI Čazme, u veljači 2015. otvara se show room u Zagrebu u kojem će biti izložen namještaj koji se proizvodi u tvrtki DI Čazma, ali i ostalim tvrtkama iz sastava Florian Grupe, koje se bave proizvodnjom namještaja. U sljedećoj godini, poslovodstvo DI Čazme želi da ta tvrtka zauzme jednu od vodećih pozicija u opremanju namještajem u Hr-

vatskoj, a u 2016. sa svojim proizvodima planiraju izaći na tržište EU-a.

Tvrtka Lipovljani Lignum sa svojih 200 radnika ove će godine zabilježiti 100 milijuna kuna prihoda, a u protekle tri godine u tu je tvrtku investirano 35 milijuna kuna.

“Upravo je pri kraju investicija u nove sušarske kapacitete. Važno je istaknuti kako se više od 95 posto tvrtkinih proizvoda izvozi, a namjera nam je postati jedna od vodećih tvrtki u sektoru prerade drva u našoj zemlji”, istaknuo je Veselčić.

Dodao je kako će se u kogeneracijsko postrojenje u tvrtkama Lipovljani Lignum i OTK uložiti 100 milijuna kuna, a i dalje će Florian Grupa investirati u modernizaciju i rast postojećih tvrtki.

Kako je najavio Veselčić,

Namještaj pod brendom ERA Drveni namještaj iz Florian Grupe ima oznaku ERA, brend hrvatskog namještaja od punog drveta. Radi dugotrajnosti i odabira materijala štedi se priroda, a u tijeku korištenja proizvod je moguće prenamijeniti te potpuno reciklirati. ERA namještaj osmišljavaju hrvatski dizajneri po principu eko dizajna koji podrazumijeva i završnu obradu biljnim uljima čime se izbjegavaju štetna isparavanja u okoliš.

nije isključeno da talijanska grupacija preuzme ili kupi još neke hrvatske tvrtke iz drvoprerađivačkog sektora, koje se uklapaju u strategiju razvoja Florian Grupe.

Dizajneri iz Hrvatske i Italije Inače, na razini Florian Grupe oko 95 posto proizvoda prodaje se na inozemnom tržištu. U dizajniranju namještaja koji proizvodi DI Čazma sudjelovat će osim talijanskih i hrvatski dizajneri.

Dosad je namještajem iz te tvrtke opremljeno oko 4000 hotelskih soba u Hrvatskoj, a u planu je izlazak na europsko i svjetsko tržište. Kako je najavio Florian, već postoje određeni kontakti s poslovnim partnerima u Dubaiju, pa se uskoro očekuje plasman hrvatskog namještaja i u tom dijelu svijeta. S obzirom da se iz sredstava EU fondova financiraju projekti samo malih i srednjih poduzeća, a Florian Grupa je za EU veliki poduzetnik, nažalost, ta korporacija za sada sa svojim projektima ne može aplicirati na europske fondove.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( samo 33 od mogućih 100 ( sa 300 na 188 dana bodova skupila Hrvatska

smanjen rok za izdavanje građevinskih dozvola

HUP skor

Kriza ne smije postati normalno stanje Hrvatska si više ne može priuštiti ni jednu, a kamoli još nekoliko izgubljenih godina, rekla je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca

V

eć smo se svi nekako navikli da BDP pada 12 tromjesečja zaredom, da je javni dug veći od 80 posto, a da je kapital skuplji dva postotna boda nego u ostalim dijelovima Eu-

gospodarstva”, ocijenio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

U farmaceutskoj industriji su za 170 posto porasli izdaci za različite obvezne analize, mjerenja i nadzore ropske unije. No mi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca ne želimo se pomiriti s tim. Kriza ne može biti normalno stanje i stoga od Vlade tražimo hitne reforme, kao da su u prvoj, a ne u zadnjoj godini mandata, rekla je Gordana Deranja, predsjedni-

ca HUP-a, na prošlotjednom predstavljanju HUP skora, skupine pokazatelja kojima ta udruga mjeri ekonomsko stanje u Hrvatskoj.

“HUP skor ne pokazuje samo koliko zaostajemo za najrazvijenijim zemljama, već pokazuje i

koliko zaostajemo za zemljama koje su kao i mi prolazile tranziciju. I one nas ostavljaju iza sebe, jer se za razliku od nas mijenjaju. Zato tražimo da nam se dopusti da budemo uspješni. Hrvatska si više ne može priuštiti ni jednu, a kamoli još neko-

liko izgubljenih godina”, rekla je Gordana Deranja.

Od mogućih 100 bodova, Hrvatska je u ovom mjerenju skupila samo 33 boda. “Od početka mjerenja hrvatski rezultat se vrti oko 33 boda što upućuje na trajnost strukturnih slabosti hrvatskog

Hrvatska u strukturnoj zamci Najlošije ocijenjena područja su produktivnost i konkurentnost, fiskalna konsolidacija, pravosuđe i tržište rada. Ekonomski analitičar Velimir Šonje ocijenio je da se Hrvatska našla u strukturnoj zamci: dok druge zemlje u Europi provode fiskalnu konsolidaciju i lome otpore promjenama u društvu, kod nas se stoji u mjestu.

Među rijetkim stvarima koje su se popravile je izdavanje građevinskih dozvola. S ranijih 300 dana, taj je rok prosječno smanjen na 188 dana. Bolji su i zakoni za poticanje investicija, no ulaganja usporavaju druge administrativne barijere.

Poduzetnici se žale da je u pojedinim sektorima izrazito poraslo opterećenje državnim nametima. Primjerice, u farmaceutskoj industriji su za 170 posto porasli izdaci za različite obvezne analize, mjerenja i nadzore, rekao je Hrvoje Kolarić, predsjednik Uprave Belupa. Previše normi treba ispuniti i kod otvaranja obične kantine, dodao je Petar Lovrić iz Udruge malih i srednjih poduzeća HUP-a.

Branko Roglić iz Orbica kaže da poduzeća, osobito državna, imaju previše zaposlenih, a Zakon o radu nije dovoljno fleksibilan za upravljanje kadrovima.

Roglić je u Ljubljani kupio Emonu i u restrukturiranju otpustio polovinu radnika. I poslovni rezultat Emone poskočio je za pet posto. (I.V.)

Tranzicijsko izvješće EBRD-a

Imamo ideja, projekata, ali i izvore financiranja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

“

P

rivatni sektor treba biti pokretač inovacija u društvu, a Vlada može stvoriti odgovarajuće okruženje za to”, istaknuo je Peter Sanfey, zamjenik direktora za strategiju i politiku dijaloga EBRD-a, predstavljajući u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Tranzicijsko izvješće za 2014. godinu Inovacija u tranziciji.

Tranzicijsko izvješće ključna je ekonomska publikacija EBRD-a.

Ove godine ono razmatra inovacije koje u svom poslovanju uvode pojedi-

ne kompanije s područja tranzicijske regije. Izvješće pokazuje kako inovacije mogu unaprijediti produktivnost kompanija,

Sada vrlo pažljivo biramo tvrtke koje ćemo podupirati, kaže Gordan Maras ojačati gospodarski rast i tranziciju obogatiti novom energijom. Izvješće također analizira kako i koliko kompanije ulažu u istraživanja i razvoj te daje nove uvide u važnost menadžerskog pristupa za jačanje produktivnosti kompanije.

Sanfey je kazao kako u Hrvatskoj ima ideja, inovativnih projekata, kao i izvora financiranja za njih. Tako je među njima istaknuo ulaganje Atlantic Grupe u izgradnju nove tvornice za proizvodnju energetskih pločica u Novoj Gradiški. Istaknuo je i čeličanu tvrtke ABS Sisak u koju je uložila talijanska grupa Danieli te podatkovni centar Datacross u Jastrebarskom.

Tranzicija teče presporo Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, naglasio je važnost malih i srednjih poduzetnika kao pokretača razvoja i gospo-

darskog rasta te da ovo izvješće može biti vrlo korisno za Vladu koja nastoji redovito podupirati tvrtke koje stvaraju proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti. U proteklih 15 godina, dodao je, država je nastojala podupirati svakoga pomalo. “Međutim, sada vrlo pažljivo biramo

tvrtke koje ćemo podupirati”, kazao je dodajući kako se u skladu s praksom u Europskoj uniji trenutačno i kod nas nastoje podupirati samo najbolji.

Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, naglasila je kako treba ustrajati na dijalogu između privatnog i

javnog sektora kako bi se stvorilo okruženje koje bi stimuliralo inovacije i ojačalo kapacitete Hrvatske da apsorbira i koristi nove tehnologije.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, predstavio je rezultat HUP Skora te ustvrdio kako hrvatska tranzicija teče presporo. “Stoga, potrebno je krenuti s reformama koje su nužne za rast gospodarstva”, napomenuo je Majetić.

Inače, EBRD je aktivan u Hrvatskoj kao investitor od njene neovisnosti i dosad je podržao više od 160 projekata u ukupnom iznosu od tri milijarde eura.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 8,5 mlrd kn potpora

Državni zavod za statistiku

BDP pao 12. kvartal za redom

dodijeljeno u Hrvatskoj u 2013. godini

Sjednica hrvatske vlade

Još uvijek premalo horizontalnih potpora Politika dodjele potpora i dalje je opterećena starim boljkama. Potpore se i dalje dodjeljuju pojedinim gospodarskim sektorima u kojima prevladavaju kronični gubitaši Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

2013. godini u Hrvatskoj je dodijeljeno oko 8,5 milijardi različitih potpora. Njihov udjel u BDP-u iznosi 2,5 posto, a od ukupnih rashoda države na potpore otpada 6,8

Po svakom stanovniku Hrvatske dodijeljeno je gotovo 2000 kuna, stoji u izvješću o potporama posto. Po svakom stanovniku Hrvatske dodijeljeno je gotovo 2000 kuna, stoji u godišnjem izvješću o potporama usvojenom na prošlotjednoj sjednici Vlade.

Znatan dio subvencija odlazi sektoru industrije i usluga. U 2013. godini to je bilo 5,5 milijardi kuna, odnosno 65 posto ukupno dodijeljenih potpora (udjel u BDP-u 1,7 posto). Potpore u sektoru poljoprivrede i ribarstva iznosile su 2,9 milijardi kuna, što je 34 posto ukupno dodijeljenih potpora.

Iako se radi o ozbiljnim iznosima, politika do-

djele potpora i dalje je opterećena starim boljkama.

Potpore se i dalje dodjeljuju pojedinim gospodarskim sektorima u kojima prevladavaju kronični gubitaši. Tako se potroši gotovo 63 posto svih industrijskih potpora. Izostaju obilnije horizontalne potpore, one kojima se potiču znanost i istraživanje, inovacije i razvoj novih proizvoda. U Europskoj uniji struktura potpora je upravo obrnuta. Stoga i Vlada, prema riječima Igora Rađenovića, zamjenika ministra financija, u smjernicama politike potpora do 2017. ističe namjeru povećanja udjela horizontalnih potpora. Rađenović je istaknuo i da je ukupna visina dodijeljenih potpora bila u prošloj godini blago smanjena, za 3,6 posto, dok su u odnosu na 2012. bile manje za 6,8 posto.

Najviše za okoliš Na horizontalne potpore potrošilo se ukupno 2,05 milijardi kuna. Najviše je dodijeljeno za zaštitu okoliša i uštedu energije, i to 810 milijuna kuna. Mali i srednji poduzetnici dobili su 137 milijuna kuna.

Za istraživanje, razvoj i inovacije izravno je dodijeljeno 122,9 milijuna kuna. Zapošljavanje je poticano sa 83 milijuna kuna, dok je kultura dobila 74,9 milijuna kuna. Razvoj širokopojasnih internetskih mreža subvencioniran je sa 15,4 milijuna kuna.

Unutar sektorskih potpora, koje su 2013. godini dodijeljene u iznosu od 3,5 milijardi kuna, najviše potpora dodijeljeno je sektoru prometa u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Za usluge javnog radiotelevizijskog emitiranja (riječ je o

Prva pruga novcem iz EU-a Željeznička pruga Dugo Selo-Križevci prva će u Hrvatskoj biti sufinancirana novcem Europske unije, najavio je ministar Siniša Hajdaš Dončić. Riječ o 200 milijuna eura vrijednom projektu, od čega će EU dati 168,3 milijuna eura. Dionica je duga 38 kilometara, s dva kolosijeka. Na njoj će se obnoviti i izgraditi 17 željezničkih i dva cestovna prijelaza te četiri kolodvora. Gradnja počinje u proljeće. U siječnju ili veljači očekuje se pozitivno rješenje za dionicu Žabno-Gradec, za koju bi iz EU fondova trebalo stići oko 40 milijuna eura.

9

pristojbi za HRT koji EU tretira kao potporu) dodijeljene su 1,2 milijarde kuna. Sektor brodogradnje dobio je 622,3 milijuna kuna, za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama odvojeno je 141,4 milijuna kuna. Sektor turizma subvencioniran je sa 40,3 milijuna kuna.

Nova jamstva Vlada ujedno nastavlja pomagati sektoru brodogradnje pa je izdano i novo jamstvo za financiranje dviju novogradnji u brodogradilištu u Trogiru. Jamstva su izdana za kupca Kairos Shipping, a vrijede 30 milijuna dolara po svakom brodu.

Grad Zagreb dobio je pak suglasnost za podizanje novog kredita od 190 milijuna kuna. Kredit se podiže na pet godina s jednom godinom počeka. Utrošit će se u kapitalnu izgradnju, održavanje prometnica i gradnju objekata javne namjene.

Iz proračunske zalihe izdvojeno je 17 milijuna kuna radi nabave 2,2 milijuna doza cjepiva. Provest će se cijepljenje svih životinja-preživača u Hrvatskoj, kako bi se spriječilo širenje zarazne bolesti plavog jezika.

Hrvatski bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju ove godine bio je realno 0,5 posto manji nego u istom razdoblju 2013. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Bio je to 12. kvartal za redom s padom BDP-a.

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu dala je prerađivačka industrija, a prema dolje ga je vukao sektor graditeljstva. Izdaci za potrošnju kućanstava u trećem tromjesečju pali su za 1,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su izdaci za potrošnju države pali za 1,4 posto. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 3,6 posto. Rastao je izvoz roba i usluga za 4,1 posto, pri čemu je robni izvoz dosegnuo pet posto. Veliki doprinos izvozu uslu-

ga dao je turizam, koji je predstavljao 58,4 posto ukupno ostvarenog izvoza roba i usluga. Oko 31,8 posto izvozne strukture odnosi se na robe, četiri posto na transport, a 5,8 posto su ostale usluge.

Uvoz je ukupno rastao za 3,2 posto. Doprinos komponenti domaće potražnje u BDP-u je bio negativan (1,6 postotnih bodova), dok je utjecaj inozemne potražnje bio pozitivan, i to za 1,1 postotni bod.

Ukupnim rezultatom Hrvatska je ostala na dnu ljestvice zemalja EU-a.

Slabiji je samo Cipar s padom od 2,2 posto. (I.V.)

ISTRAŽIVANJE

Majke žele karijeru

Prihodi zaposlenih majki u 60 posto obitelji čine veći dio kućnog budžeta, a njihovi partneri samo u 20 posto slučajeva preuzimaju veću brigu o djeci, pokazuju podaci istraživanja Majčinstvo i karijera koje je proveo Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama. Majčinstvo je kod velikog broja zaposlenih žena u Hrvatskoj negativno utjecalo na karijeru zbog dodatnih privatnih obveza i nerazumijevanja poslovne okoline, no unatoč tome majke u Hrvatskoj žele razvijati svoju karijeru.

“Rezultati pokazuju da je usklađivanje poslovnog i obiteljskog života uistinu izazovno, ali unatoč tome 70 posto za-

poslenih majki ne bi bilo zadovoljno sa životom bez posla i karijere”, rekla je voditeljica projekta i predsjednica tog instituta Dijana Kobas Dešković. Istraživanje je također pokazalo da bi većina majki željela fleksibilno radno vrijeme što bi pri promjeni ili izboru poslodavaca bio značajan kriterij. Najpoželjniji oblici fleksibilizacije posla su klizno radno vrijeme, povremeni rad od kuće i sažeti radni tjedan (punih 40 sati, ali drugačije raspoređenih). Ovaj institut dodijelio je pravo korištenja znaka MAMFORCE COMPANY© Zagrebačkoj banci za uspješno provođenje obiteljski osviještene prakse upravljanja ljudskim resursima kojom se zaposlenicima omogućava bolja uravnoteženost poslovnog i obiteljskog života. Uz Zagrebačku banku, pravo korištenja ovog znaka već su stekli Vipnet, PBZ i Coca-Cola HBC Hrvatska. (I.G.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Migracije i razvoj Hrvatske

Kako poništiti negativne utjecaje migracije?

Autori knjige pokušali su odgovoriti na pitanja koliko će ljudi ovdje živjeti, tko će se doseljavati u Hrvatsku, što će se dogoditi s kulturnim identitetom...

H

rvatska - unatoč tome što se smanjuje broj djece, a raste broj mladih koji u potrazi za poslom odlaze iz zemlje - još uvijek nema migracijsku politiku. O toj se činjenici najviše govorilo na predstavljanju knjige Migracije i razvoj Hrvatske – podloga za hrvatsku migracijsku strategiju koju je izdala Hrvatska gospodarska komora. Riječ je o zborniku radova 14 autora, a potporu njegovu izdavanju dali su i hrvatski predsjednik Ivo Josipović i predsjednik Sabora Josip Leko.

Projekt migracijske strategije, koju zagovaramo i ovom knjigom, dio je naše misije, kazao je Burilović “Što će se u budućnosti događati sa stanovništvom Hrvatske, koliko će ljudi ovdje živjeti, kakva će biti njena naseljenost, etnička, dobna, obrazovna struktura stanovništva, tko će se doseljavati u Hrvatsku, što će se dogoditi s kulturnim identitetom, te kakva će biti socijalna sigurnost ljudi, njihov stil života - pitanja su na koja smo pokušali odgovoriti u ovoj knjizi”, rekao je savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK-a Davorko Vidović, jedan od autora i urednika ove knjige. “Kakav odgovor može biti hrvatske migracijske politike, kada ona ne može nadoknađivati populacijski deficit poput Zapadne Europe uvozom radne snage i asimilacijom potomaka imigrana-

( 50 zaposlenika

zapošljava Poljopromet (od toga 8 inženjera)

Davor Martinović, suvlasnik i predsjednik Up

Dolina Neretve viškova uroda

Poljoprometovi stručnjaci su vrlo aktivni na velikim svjetskim saj tona organskog eko gnojiva. Na taj način smo pridonijeli ekološ Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

J ta? Bez odgovora na ova pitanja neće se moći odgovoriti na izazove koji su pred budućim vladama”, rekao je Vidović.

Bez razvojnih strategija Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ističe kako je od 159 analiziranih dokumenata sa strateškim ciljevima u Hrvatskoj tek 11 imalo elemente razvojnih strategija. “Problem tržišta rada je, osim starenja stanovništva, i prijevremeno umirovljenje koje kratkoročno pomaže sustavu, ali dugoročno onemogućava da se ostvare razvojni ciljevi”, upozorio je Tica. Profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Vlado Puljiz analizirao je povijest migracija, teorijski pristup te nove trendove i aspekte. “Bijeg mozgova ne znači da se stručni ljudi neće vratiti u Hrvatsku, jer oni mogu uspostaviti i međunarodne mreže u kojima će hrvatski stručnjaci biti u komunikaciji”, rekao je Puljiz.

Ova knjiga novi je poticaj dubljem promišljanju naše sadašnjosti, ali i aktivnom određivanju naše budućnosti, istaknuo je

Luka Burilović, predsjednik HGK-a. “Komora uz servisiranje svojih članica ima i obvezu promišljanja šireg društvenoga konteksta te analiziranja odgovora za buduće izazove. Misija HGK-a je, među ostalim, okupljati sve koji mogu oblikovati nove nacionalne vizije i ciljeve, koji mogu anticipirati mijene i koji nas mogu pripremiti za izazove budućnosti. Projekt migracijske strategije, koju zagovaramo i ovom knjigom, dio je naše misije”, kazao je Burilović.

Nezaposlenost najveći problem “Najveći je problem Hrvatske visoka stopa nezaposlenosti, osobito mladih koji odlaze u naprednije zemlje. No oni nisu nepovratno izgubljeni za Hrvatsku. Važno je utvrditi nacionalnu strategiju gospodarskog razvoja te definiranih razvojnih ciljeva, a okvir strategije usvojiti širokim društvenim konsenzusom. Potrebno je jačati i razvoj regionalnih centara te obrazovni sustav uskladiti s domaćim i EU tržištem”, zaključio je Leko.

(K.S.)

edna od najuspješnijih tvrtki iz doline Neretve, opuzenski Poljopromet, zapošljava 50 radnika od kojih je osam inženjera. Tvrtka je unatoč nepovoljnim okolnostima u kojima se nalazi hrvatska poljoprivreda uspjela poslovati pozitivno. S njenim čelnim čovjekom Davorom Martinovićem razgovarali smo o poslovanju tvrtke, njenim planovima te načinu podizanja konkurentnosti i efikasnosti ove tvrtke, ali i različitih poljoprivrednih kultura koje uspijevaju u dolini Neretve. Martinović nam je govorio i o vinskom sektoru te o najmlađem hrvatskom vinogorju Komarna, u kojem je nasade pod vinovom lozom podignulo sedam vinara iz doline Neretve. Poljopromet ima bogat prodajni asortiman koji sadrži desetak tisuća različitih artikala domaćih i inozemnih marki. Ima osam trgovina, a najveći je distributer repromaterijala u Dalmaciji, dok je veleprodaju raširio diljem Hrvatske, od Istre do Slavonije. U Po-

ljoprometovoj ponudi nalazi se raznovrstan izbor zaštitnih sredstava, mineralnih i organskih gnojiva, alata, poljoprivredne opreme i mehanizacije te široki program opreme za profesionalne poljopri-

Netko bi morao napraviti plan i kalkulaciju kako iskoristiti viškove uroda, pogotovo mandarina vrednike, ali i za sve one koji se za vlastite potrebe bave poljoprivredom.

Kakva je bila protekla godina za Poljopromet?

- Tijekom 22 godine poslovanja uvijek smo davali posebnu važnost struci.

To je rezultiralo time da smo najveći dio noviteta u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, kad je riječ o dolini Neretve, upravo mi uveli i sugerirali da ih uvedu naši kupci, pogotovo oni koji su odlučili poljoprivrednu proizvodnju podići na višu razinu. Naši stručnjaci su vrlo aktivni na velikim svjetskim sajmovima i sve no-

vine koje se pojave nastoje uvesti na naše područje.

Između ostalog, prvi smo na ovo područje uveli pet tona organskog eko gnojiva koje se sve više primjenjuje u poljoprivredi.

Na taj način smo pridonijeli ekološkoj proizvodnji koja postaje sve popularnija u dolini Neretve.

Kakvi su vam brojčani podaci?

- Ove godine ćemo, s obzirom na tešku situaciju koja je poznata javnosti a odnosi se najviše na klimatske probleme u vinogradarstvu te najnovije situacije s neretvanskom mandarinom, uspjeti ostvariti pozitivan rezultat i promet na razini prethodne 2013. godine, a to je oko 65 milijuna kuna. Time, s obzirom na okolnosti, možemo biti zadovoljni.

Koliko ste zadovoljni proizvodnjom vina Terra Madre?

- Mi smo među prvima podignuli nasade vinove loze po načelu služnosti na državnom zemljištu. Kako smo kultivirali zaraslo zemljište na nepristupačnom terenu, morali smo uložiti velika sredstva. Prvu godinu smo kao poticaj

Izostala je planska poljoprivreda Što je osnovni problem hrvatske poljoprivrede? Gdje se pogriješilo?

- Imam svoje mišljenje, mada je problem dosta složen. Mislim da država nije trebala poticati sve i svašta. Nama je svih ovih godina izostala planska poljoprivreda. Moramo napraviti analizu o tome koje proizvode uvozimo a možemo ih sami proizvoditi. Nakon toga bi se trebalo poticati poljoprivrednike koji bi se uklopili u taj program. Nema potrebe uvoziti nešto ako to sami možete proizvoditi. U Dalmaciji bih sve zarasle površine dao privatnicima u koncesiju. Ovako uvozimo limun, a Vis je idealan za njegov uzgoj, uvozimo kruške, a Lika je idealna za njihov uzgoj... Mandarine ne uvozimo jer imamo odličnu kvalitetu i smiješnu otkupnu cijenu, no čak i luk uvozimo iz Kine.

INTERVJU 11

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( oko 65 mil kn

ovogodišnji promet (na razini 2013. godine)

( oko 1,5 mil €

planirana investicija u kušaonicu s prodajnim objektom

rave Poljoprometa

treba pogon za preradu

movima i sve novine koje se pojave nastoje uvesti na naše područje. Između ostalog, prvi smo na ovo područje uveli pet š koj proizvodnji koja je sve popularnija u dolini Neretve gradnje vinarije s kušaonicom i prodajnim objektom na kompleksu koji smo zasadili vinovom lozom. Vrijednost investicije je oko 1,5 milijuna eura na samom početku, od čega, kako sam rekao, polovinu namjeravamo povući iz ovog programa.

Vinari iz Komarne osnovali su udrugu K7. Što joj nedostaje?

- Istina je da smo se udružili i da surađujemo, ali ja bih bio najsretniji kada bismo imali zajedničku preradu i zajedničku robnu marku. Trebali bismo imati i zajednički menadžment koji bi plasirao naša vina.

dobili povrat kapitalnih ulaganja. Već naredne dvije godine nismo dobili ništa, iako smo imali na to pravo. Sadnju vinove loze na brdovitom terenu uz more započeli smo 2008. godine. Glavna i najpoznatija sorta je plavac mali sa 92.000 trsova, syrah sa 7000 trsova i cabernet sauvignon sa 4500 trsova.

Na sjevernom dijelu parcele zasadili smo bijele sorte pošip 10.000 čokota te chardonnaya 4500 trsova. Proizvodimo vrhunska vina uzgojena prema

ekološkim standardima koja pod robnom markom Terra Madre već osvajaju nagrade. Ono što bode oči na cjelokupnom kompleksu je jedan dio koji je u vlasništvu Hrvatskih šuma, a ne može se privesti svrsi i gospodarskoj namjeni zbog nelogičnog zakonodavstva. Radi se o jednom hektaru koji je smješten u sredini parcele i koji smo pokušali dobiti kako bismo ga kultivirali, ali nije išlo. Istina je da taj dio narušuje krajolik, ali tu se ne može ništa.

Što je s izgradnjom vinarije?

- Upravo smo se javili na natječaj kako bismo povukli sredstva iz Vinske omotnice namijenjena podizanju vinarije s kušaonicom. Do sada je nismo izgradili jer smo imali velikih problema s dobivanjem građevinske dozvole, ali se i to napokon riješilo. Čekali smo je godinu i pol dana. Ako osiguramo 50 posto sredstava iz programa Vinske omotnice, ići ćemo odmah u realizaciju projekta

Je li naše Ministarstvo poljoprivrede bilo spremno za Vinsku omotnicu?

- Mogu reći da nije jer se prvi natječaj tako brzo odvio da zainteresirani poduzetnici nisu zbog kratkog roka uspjeli kvalitetno pripremiti natječajnu dokumentaciju i projekte. Vjerovatno je i to, uz lošu upućenost u mogućnosti te lošu komunikaciju, glavni razlog zašto na prvom natječaju nisu povučena značajnija sredstva iz tog programa.

Osim toga, resorno ministarstvo je nekoliko puta mijenjalo pravilnike, što je dodatno zbunjivalo poduzetnike. Sada se nadam da su porođajne muke iza nas, te da ćemo se kvalitetno pripremiti za takve vrste projekata. Da ne bi netko mislio kako je samo Ministarstvo poljoprivre-

de krivac, mogu reći da se ni jedinice lokalne samouprave nisu snašle, a zabunu je uveo i Zakon o gradnji. Početak je uvijek težak.

Ipak i nadalje imate ambicija za podizanje trajnih nasada. O čemu se konkretno radi?

- Planiramo u blizini doline Neretve podignuti osam hektara mandarina i šipka. U Općini Pojezerje smo pokrenuli inicijativu da se određeni, više od 30 godina zapušteni tereni kultiviraju, odnosno daju u koncesiju, i da se na njima zasadi smokva.

Prikupili smo papire i pokrenuli inicijativu da raspišu natječaje, što je pokrenulo i ostale općine na ovom području. Konkretno, pokrenuli smo program sadnje smokve na površini od 25 hektara.

Smokvu je nekada jedna mala poljoprivredna zadruga iz Lovišta proizvodila više od 100 tona, a danas se smokva uvozi iz Turske. Za uspjeh u uzgoju smokve potrebno je osigurati količine, ekološku proizvodnju, stručni nadzor te navodnjavanje. U tom slučaju uspjeh neće izostati. Od malih usitnjenih parcela nema prosperiteta.

Koliko je izgledno da se u dolini Neretve napravi pogon za preradu voća i povrća?

- U kontaktu sam s poduzetnicima i poljoprivrednicima i često razgovaramo kako bi se mogao napraviti pogon za proi-

zvodnju sokova. Trebao bi netko napraviti kalkulaciju, jer je činjenica da svake godine najmanje 15 posto uroda mandarina propadne, a to bi bile idealne količine za preradu. Osim toga, za izgradnju takvog pogona mogu se dobiti i poticajna sredstva. Netko bi morao napraviti plan i kalkulaciju kako iskoristiti viškove uroda, pogotovo mandarina, ali i ostalih kultura iz ovog područja.

Koji je problem otkupa mandarine?

- Problem je to što nemamo dovoljno dobar zajednički nastup i kvalitetno udruživanje. To nije samo problem proizvođača mandarine nego i vinara i uljara. I mi vinari s Komarne trebali bismo se još jače povezati i udružiti te proizvoditi zajedno.

Morali bismo imati zajedničku preradu. Udruživanje je jedini izlaz, jer kada ste udruženi, možete puno toga postići. Zbog nesnalaženja i, mogu reći, neznanja i nekoordiniranosti nismo uspjeli iskoristiti sredstava namijenjena mandarinama u poznatom problemu s ruskim tržištem. Trebao je netko iz Ministarstva doći u dolinu Neretve te objasniti proceduru i smanjiti papirologiju. Problem neretvanske mandarine je i to što je njezina otkupna cijena jako niska, a to se nije iskoristilo za plasman.

Neretvanska mandarina je ekološka jer se tretira samo jedanput za vrijeme cvatnje.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 4 mil kutijica čajeva

godišnje proizvede Herbarium iz Pitomače

( 7500 t duhana

proizvedu Hrvatski duhani sa 1000 kooperanata

Uručene plakete Zlatna i Kristalna kuna najboljm tvrtkama u Virovitičkopodravskoj županiji

Pravi junaci su svi poduzetnici i obrtnici Istinski dobitnici priznanja nakon toliko godina krize su svi poduzetnici i obrtnici koji na svojim leđima nose sav teret izostanka strukturnih reformi i strategije koja bi nas dovela iz zemlje vječnog potencijala u zemlju iskorištenih prilika Goran Gazdek

N

ajuspješnije tvrtke na području Virovitičko-podravske županije u prošloj godini su Hrvatski duhani, Slatinska banka, Herbarium i Radlovac.

Njima su na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Virovitica uručene nagrade Zlatna i Kristalna kuna.

“Nagrade koje dodjeljujemo predstavljaju tračak optimizma i daju nadu u bolje sutra jer nagrađujemo najbolje. No, istinski dobitnici priznanja nakon toliko godina krize su svi poduzetnici i obrtnici jer unatoč nedostatku državne potpore i fokusiranja prema gospodarstvu, kao jedinom što bi trebalo biti bitno, oni su pravi junaci današnjice. Oni na svojim leđima nose sav teret izostanka strukturnih reformi i strategije koja bi nas dovela iz zemlje vječnog potencijala u zemlju iskorištenih prilika”, rekao je Ivan Barbarić, predstojnik Ureda predsjednika HGK-a.

Upućeni jedni na druge Hrvatski duhani, najveći regionalni organizator proizvodnje i obrade duhana dobitnik je Zlatne kune u kategoriji srednjih poduzeća. Ta je tvrtka tijekom prošle godine u suradnji sa 1000 kooperanata proizvela 7500 tona

duhana od čije je prodaje ostvaren prihod od 71 milijun kuna. U tvrtki je zaposleno 130 stalnih i sezonskih radnika s prosječnom plaćom od 5000 kuna. Primajući nagradu direktor Hrvatskih duhana Zlatko Pleša je naglasio da je riječ o zajedničkom uspjehu svih radnika i kooperanata koji su unatoč poteškoćama koje prate poljoprivrednu proizvodnju postigli odlične poslovne rezultate. “Kvaliteta duhana je bila odlična što potvrđuje i viša otkupna cijena. I dalje ćemo nastaviti s partner-

Veliki se baš ne otimaju doći u naša područja i poslovati, rekla je Angelina Horvat, predsjednica Uprave Slatinske banke skim odnosima s farmerima te razvijati projekte koji smanjuju troškove proizvodnje i povećavaju prinose i kvalitetu”, kazao je Pleša.

Po drugi put plaketu Zlatna kuna u kategoriji banaka dobila je Slatinska banka, jedina financijska institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji. Banka je osnovana 1992. godine i do danas se profilirala u stabilnu regionalnu financijsku instituciju sa 175

zaposlenih i 92.000 klijenata. Unatoč negativnim kretanjima u gospodarstvu Banka je lani nastavila pozitivno te je ostvarila neto dobit od 398.000 kuna i rast bilance koja je potkraj protekle godine iznosila 1,5 milijuna kuna. “Upućeni smo jedni na druge i samo tako moramo poslovati i podizati kvalitetu života građana Virovitičko-podravske županije. Važna je i suradnja s lokalnom upravom, jer da toga nema teško da bi poslovanje bilo rentabilno. Veliki se baš i ne otimaju doći u naša područja i poslovati”, rekla je Angelina Horvat, predsjednica Uprave Slatinske banke zahvaljujući se na nagradi.

U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnu kunu dobio je Herbarium iz Pitomače koji posluje u okviru Spider Grupe.

Tvrtka se bavi opremanjem i pakiranjem čajeva poznatih robnih marki domaćih i inozemnih partnera. U poduzeću koje ima 37 stalno zaposlenih i sedam sezonskih radnika, godišnje se proizvede devet milijuna kutijica čajeva ili oko 400 tona sirovina, monokomponentnih ili mješavina biljnih, voćnih i funkcionalnih čajeva. Uveden je sustav upravljanja kvalitetom hrane kao i niz drugih certifikata neophodnih za konkurentnost na svjetskom tržištu. Ove godine Herbarium očekuje ukupan prihod od 33 milijuna kuna. “Ova godina je za nas bila vrlo izazovna jer je zbog smrti moga oca došlo do promjene na čelu kompanije pa nam je ova nagrada pokazatelj da smo na dobrom putu i poticaj za dalje. No, koliko god bila teška ova je go-

dina poslovno bila vrlo uspješna jer smo otvorili predstavništvo u Turskoj, uspostavili smo novi brend isključivo organskih proizvoda i implementirali nove sustave kvalitete, a sve je rezultiralo povećanjem prihoda na domaćem i inozemnom tržištu”, rekao je Denis Nemčević, predsjednik Uprave Spider Grupe.

Može se stvoriti dobra tvrtka Dobitnik Kristalne kune je Radlovac, proizvođač tehničko-građevinskog kamena za nisko i visoko gradnju, hidrogradnju i proizvodnju kamene vune. Bez obzira na krizu u građevinarstvu, ta tvrtka kontinuirano ulaže nove strojeve i opremu pa je lani za to izdvojila više od 100.000 eura.

Prošle godine proizvedeno je 446.000 tona kame-

na, a ostvaren je prihod od 38, 8 milijuna kuna i bruto dobit od 4,4 milijuna kuna. Predsjednik Uprave Nenad Sabljak naglasio je kako je ovo sedmo komorsko priznanje ovoj tvrtki rezultat upornog i strpljivog dvadesetogodišnjeg prilagođavanja tržištu i okolnostima koje nisu lagane. “Stvarali smo nove proizvode, uvodili nove tehnologije i smanjivali troškove. Najviše bi me veselilo da ove nagrade motiviraju bar jednog mladog poduzetnika na našem prostoru koji bi htio povjerovati da se u Hrvatskoj unatoč svemu može stvoriti dobra tvrtka”, rekao je Sabljak.

Inače, priznanja HGK-a u Virovitičko-podravskoj županiji dodjeljuju se od 1997. godine u tri kategorije, za najuspješnija mala, srednja i velika trgovačka društava, a od prošle godine i u kategoriji banaka.

Do sada su nagrade dobile 23 tvrtke - sedam malih, osam srednjih i sedam velikih tvrtki te jedna banka. Ove godine u najužem izboru bilo je 12 tvrtki, a Gospodarsko vijeće HGK-ŽK-a odlučilo je dodijeliti tri zlatne i jednu kristalnu kunu. Priznanja su laureatima ove godine uručili predsjednik HGKŽK-a Virovitica Ivan Slamić, predstojnik Ureda predsjednika HGK-a Ivan Barbarić i potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić.

13

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 31,88 mlrd kn ( 42% ukupan prihod PGŽ-a u 2013.

porasli prihodi od prodaje u inozemstvu

Uručene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama u Primorsko-goranskoj županiji

Regionalno i lokalno gospodarstvo je iznimno žilavo Primorsko-goransko gospodarstvo broji 9011 poduzetnika, što predstavlja 8,9 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, a zapošljava 59.279 osoba, što je 7,1 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske

N

ajuspješnija velika tvrtka na području Primorsko-goranske županije je DI Klana, srednja Dalmont, a mala Adria Val. Priznanja Hrvatske gospodarske komore Zlatna kuna uručio im je potpredsjednik HGK-a Ivan Škorić na prošlotjednoj svečanosti održanoj u Guvernerovoj palači u Rijeci, na kojoj je posebno istaknuta potreba suradnje svih sastavnica gospodarskog djelovanja.

Mali poduzetnici su najveći generator rasta riječkog gopodarstva, ustvrdio Vojko Obersnel Predsjednik HGKŽupanijske komore Rijeka Vidoje Vujić naglasio je kako bez suradnje nema dovoljno dobrih uvjeta za bolju konkurentnost tvrtki što je temelj uspješnog gospodarstva.

A bez prosperitetnog gospodarstva nema kvalitetnog života građana, ni zadovoljnih drugih dionika, kazao je Vujić.

Primorsko-goransko gospodarstvo broji 9011 poduzetnika što predstavlja tek 8,9 posto ukupnog broja poduzetnika u Hrvatskoj, a zapošljava 59.279 osoba ili 7,1 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu Hrvatske. U strukturi gospodarstva najviše poslovnih subjekata koncentrirano je u tri sektora: trgovina

(24 posto), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (15 posto) i građevinarstvo (13 posto).

Prema ukupnom broju zaposlenih u gospodarstvu na području Primorsko-goranske županije vodeći sektori su trgovina koja zapošljava 23 posto od ukupnog broja zaposlenih, slijedi prerađivačka industrija sa 22 posto te prijevoz i skladištenje sa 12 posto. Inače, u ta tri sektora ostvaruje se više od 66 posto ukupnoga pri-

hoda gospodarstva na području Primorsko-goranske županije. Od ukupnog prihoda Županije koji je lani iznosio 31,88 milijardi kuna najveći prihod ostvarila je trgovina (38 posto), slijede prerađivačka industrija (18 posto) i prijevoz (10 posto).

Mali poduzetnici generator rasta Za gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela bitan je podatak da su mali poduzetnici najveći gene-

rator rasta riječkog gospodarstva te da se najbolje prilagođavaju promjenama na tržištu. To pokazuju i podaci od prihoda od prodaje u inozemstvu koji su u 2013. godini porasli 42 posto. U situaciji u kojoj se kriza još uvijek osjeća kao i njeno nepovoljno djelovanje na gospodarski razvoj, Obersnel je ocijenio iznimno važnim pružanje podrške nositeljima gospodarstva svake zemlje - svim poduzetnicima i obrtnicima. I nagrađene tvrtke pokazuju kako je regionalno i lokalno gospodarstvo iznimno žilavo unatoč svim nepovoljnim vanjskim okolnostima, istaknuo je Obersnel.

“Domaći i inozemni ulagači vape za stabilnim sustavom koji se neće če-

sto mijenjati kad je riječ o zakonskim uvjetima poslovanja, raznim davanjima i drugim zahtjevima vlasti na svim razinama odlučivanja. Svi poduzetnici žele sigurna jamstva da njihova ulaganja neće biti opstruirana raznim promjenama i uvjetima koje bi vlast naknadno postavila.

Sportskim rječnikom kazano, nema promjena pravila igre dok traje utakmica”, istaknuo je Vujić.

Na svečanosti su posebna priznanja dobile uspješne tvrtke s riječkog područja u 2013. godini - Auro Domus, Cresanka, Ugor, Rijekametali i Brodokomerc Nova. Dr. Dragomiru Sundaću uručeno je priznanje za dosadašnji rad, dok je Dragutin Žic dobitnik nagrade za životno djelo. (D.B.)

DI Klana izvozi 97 posto svoje proizvodnje

Dalmont širi svoju djelatnost

Adria Val - orijentacija prema izvozu

DI Klana jedna je od vodećih europskih tvornica stolaca.

Svoj rast i razvoj zahvaljuje povoljnom geostrateškom položaju, visokomotiviranim radnicima te dugogodišnjim kupcima iz zapadnoeuropskih i zemalja okruženja. U proizvodnom asortimanu ima više od 100 modela stolaca. Godišnje proizvedu više od milijun stolaca što je više od 60 posto domaće proizvodnje.

Tvrtka je specijalizirana isključivo za proizvodnju stolaca i svu sirovinu pretvara u finalni proizvod. Tvrtka 97 posto svoje proizvodnje izvozi najviše na francusko tržište. Zapošljava 420 radnika, ostvaruje gotovo 100 milijuna kuna prihoda i 2,5 milijuna kuna dobiti, a treba istaknuti da su jedan od rijetkih proizvođača koji u ovim kriznim vremenima stalno zapošljava nove radnike.

Kraljevička tvrtka Dalmont osnovana je 1992. i u vlasništvu je Ivana Ivića. Temeljna joj je djelatnost gradnja i popravak brodova i čamaca. U zadnje vrijeme bave se i bravarskim radovima, izradom platformi, samostalnom izradom trupa brodova, remontom trajekata i drugih brodova... Svoju djelatnost razvijaju u suradnji s brodogradilištima 3. maj i Viktor Lenac te Lošinjska plovidba-brodogradilište iz Malog Lošinja gdje sudjeluju kao kooperanti na njihovim projektima. Osim u domaćim brodogradilištima njihovi radnici su često prisutni i u inozemnim brodogradilištima. Trenutačno imaju 145 stalno zaposlenih i ostvaruju gotovo 43 milijuna kuna prihoda. Kao koncesionar Brodogradilišta Kraljevica tvrtka planira niz razvojnih investicija.

Tvrtka Adria Val osnovana je 2010. godine, a bavi se izradom i montažom čeličnih konstrukcija i cjevovoda u industriji i brodogradnji. U proteklom razdoblju radili su na nekoliko naftnih i plinskih platformi, izgradnji i remontu brodova te rafinerijskih postrojenja. Jačanjem krize orijentirali su svoje poslove prema inozemnom tržištu pri čemu su sklopili povoljan ugovor u Kanadi na izgradnji novih rafinerija, te u Njemačkoj na izradi i remontu brodova. Potkraj 2013. uspješno su implementirali sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001:2009. Zapošljavaju 32 radnika, ostvaruju gotovo četiri milijuna kuna prihoda i posluju s dobiti. Najavljuju nova zapošljavanja zbog povećanja opsega poslova u Njemačkoj te nove proizvodne hale.

14 PRIČA S RAZLOGOM

( 4000 m

2

ima proizvodna hala Big Toysa

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( oko 2 mil €

uloženo u obnovu objekta i strojeva

Big Toys, Potpićan

Zadržati kvalitetne ljude važnije je od strojeva koji se mogu kupiti

Do polovine 2015. godine u tvrtki očekuju povratak proizvodnje na prijašnju razinu, zapošljavanje desetak novih radnika te povećanje proizvodnje i prihoda za najmanje 20 posto u drugoj polovini iduće godine Marko Percan

N

akon što je u travnju ove godine veliki požar uništio cjelokupni proizvodni pogon tvornice Big Toys iz Potpićna, malo tko je očekivao da će se tako brzo izdići nova proizvodnja na istoj lokaciji. Od tvornice stolaca, stolova i dijelova namještaja od cijevi i limova koja je zapošljavala pedesetak djelatnika, nakon požara ostalo je samo zgarište.

Požar je uništio 4000 četvornih metara objekta, proizvodnu halu, strojeve, postrojenja i zalihe. No, sredinom studenoga ponovno je pokrenuta proizvodnja.

Za ovaj poduzetnički pothvat najzaslužniji su vlasnik Big Toysa Marijan Kondres i direktor Mauro Ukušić koji su neposredno nakon požara odlučili da proizvodnja neće stati, već da će se iznajmiti prostori i strojevi na više lokacija, zadržati svi radnici i nastaviti s radom.

Zadržani svi radnici “Prvih mjesec dana bilo je najteže. Trebalo je uvjeriti radnike, zajednicu, kupce i samog sebe u ispravnost onoga što radimo.

Pozvali smo i obavijestili svoje glavne kupce i poslovne partnere te smo im rekli što se dogodilo.

Tako smo, primjerice, na sastanku s našim najvećim kupcem, Caligarisom iz talijanskog Manzana, dali obećanje kako ćemo tvornicu obnoviti, a oni su nama obećali da će nas kao kupci čekati do nove godine. Kao što je očito, obećanje smo ispunili i ranije od očekivanog. Danas od njih imamo ponudu za dogovor o znatno većem broju narudžbi. Naša nova proizvodna hala od 4000 četvornih metara obnovljena je po puno strožim normama, s novim instalacijama. Pored obnove strojnog parka uspjeli smo nabaviti i novu opremu i novu tehnologiju”, rekao nam je vlasnik Big Toysa Marijan Kondres dodavši kako je nakon požara tvrtka iznaj-

mila proizvodne pogone u Raši, pokrenula proizvodnju u roku od mjesec dana te počela s nužnim isporukama za kupce.

“Proizvodnja je i u takvim otežanim uvjetima uspijevala isporučivati narudžbe, pokrivala je troškove i nije stvarala gubitke. Odluka da se nastavi s proizvodnjom bila je veoma bitna jer su nam ostali svi radnici. Izgubiti kvalitetne ljude nenadoknadivo je u odnosu na strojeve koji se mogu kupiti. Zato su naši radnici najveće bogatstvo i oni su na prvom mjestu”, istaknuo je on, napomenuvši kako je u obnovu objekta i strojeva uloženo gotovo dva milijuna eura.

Inače, današnje društvo Big Toys proisteklo je iz poduzeća Labinprogres koje je osnovano 1977. u Potpićnu. Zagrebačko društvo Kondres danas je vlasnik više od 98 posto udjela društva Big Toys koje trenutačno zapošljava 49 radnika i planira otvoriti nova radna mjesta.

“Za Big Toys 2013. bila je godina tehnološke i poslovne konsolidacije u kojoj smo se nakon nekoliko recesijskih godina uspjeli pozicionirati na tržištu, kvalitetom, cijenom i kvantitetom uspjeli smo doći do kupaca i plasirati svoje proizvode na šire europsko tržište. U protekloj godini ostvarili smo prihode veće od 12,78 milijuna kuna”, rekao je Kondres naglasivši kako tvrtka polako dostiže razinu prihoda s kakvom je poslovala prije požara.

Nakon požara odlučeno je da se iznajme prostori i strojevi, zadrže svi radnici i da se nastavi s radom “Kad je riječ o proizvodnji i prihodima, uspjeli smo doći na razinu od 75 posto prije požara, ali bez pojedinih tehnoloških dijelova koji se sada uhodavaju. Do polo-

vine 2015. godine očekujemo povratak na prijašnju razinu, zapošljavanje desetak novih radnika te povećanje proizvodnje i prihoda za najmanje 20 posto u drugoj polovini godine”, istaknuo je Kondres dodavši kako je tvrtka i izvozno orijentirana.

Moramo biti bolji od konkurencije “Na nacionalnoj razini nemamo posebno izraženu konkurenciju zbog proizvodnog programa koji je baziran na proizvodima, stolcima i stolovima za kromiranje, no borimo se s jeftinijom konkurencijom u našem okruženju, prvenstveno s konkurencijom iz Bosne i Turske. Što se tiče izvoza, osim u Italiju, izvozimo također i u Francusku te Njemačku, veletrgovcima koji prodaju naše proizvode u većini zemalja Europske unije. Svakako ćemo raditi na povećanju izvoza jer je ta orijentacija sigurno najisplativija”, objašnjava on.

“Cijelu lošu situaciju koju smo imali iza požara

smo riješili, a ponovno pokretanje proizvodnje nas obvezuje da budemo bolji nego što smo bili prije požara. Nemam iluzije da ćemo u ovoj nemilosrdnoj borbi za kupca dobiti popust od bilo koga, pa ni od naših najvjernijih kupaca. Jedino što je sigurno jest to da moramo biti odlični jer kupci gledaju svoj interes. Nitko nam neće dati posao po dogovornim nego isključivo po tržnim cijenama. To znači da u svim segmentima moramo biti bolji od konkurencije kako bismo opstali i uspjeli. Vjerujem da će država pronaći načine kako će nas podržati te kako će pomoći nama i svakom proizvodnom poduzeću koje izvozi jer smo spremni raditi još više i još kvalitetnije, spremni smo uložiti znanje i zaposliti više radnika. Država bi trebala uvesti jače mehanizme poticaja, a mi bismo tako došli do mogućnosti novih ulaganja, što nam je i cilj”, zaključio je Kondres.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Josip Grilec, direktor tvrtke Stražaplastika d.d., Hum na Sutli

Dragutin Šubat, glavni tajnik IPC-Intermodalnog promotivnog centra Dunav Jadran

O nama poduzetnicima ovisi koliko nam je Komora korisna

HGK nam nužno treba

O Komori su podijeljena mišljenja. Oni koji je koriste imat će samo benifite od toga, a oni koji je ne koriste najčešće će je kritizirati ne zbog Komore same nego zbog sebe samih.

Naša tvrtka je često odlazila na strane sajmove u Europu ili izvan nje, uz pomoć HGK-a. Komora je organizirala sve, a mi smo samo došli tamo i prezentirali svoje proizvode. Ponekad ulovimo tržište, a ponekad ne. No to nije stvar Komore nego nas samih, toga koliko uspijemo motivirati potencijalne kupce da smo baš mi ti koje bi oni željeli imati kao dobavljača. Jednako je takvo pitanje i ono članarine, je li ona visoka ili niska. Teško mi je reći. No svaki iznos članarine je zanimljiv jer ako iskoristite odlazak na jedno predavanje koje organizira netko drugi, a za koje biste platili kotizaciju od 1000 ili više kuna da je po komercijalnim cijenama, onda se to svakako isplati.

Komora je institucija na koju se uvijek možete osloniti u zemlji i svijetu i dobiti uslugu koju tražite. To je jedini smisao postojanja Komore, da bude servis za sve nas poduzetnike kako bismo napravili poslovni iskorak naprijed.

Vladimir Goričanec, vlasnik i direktor tvrtke HEMA d.o.o., Donji Kraljevec

Višestruka korist Komore Dajem podršku radu Hrvatske gospodarske komore jer se u odnosu na iznos mjesečne članarine dobivaju višestruke koristi u vidu tumačenja zakona (u mojem konkretnom slučaju za teretni promet), rada u strukovnim udruženjima putem kojih se lakše daju kritike, ali i sugestije i pohvale na rad lokalnih i nacionalnih kreatora zakona, pravilnika i uredbi.

Isto tako, podržavam uvođenje novih usluga HGKa u vidu usluga analize EU projekata s čijim pisanjem smo često suočeni i podržavam jačanje uloge Komore kao neovisne institucije.

Branka Petrunić-Becker, vlasnica tvrtke Mark ribe j.d.o.o., Karlovac Mario Malenica, direktor tvrtke Maša d.o.o., Kaštel Gomilica

Pomoć u nastupima na sajmovima Mi smo mala čarter tvrtka sa 10 stalno zaposlenih i flotom od 27 brodova, i angažman HGK-a za nastup tj. suizlaganje na nautičkim sajmovima koji nisu pokriveni HTZ-om nam je itekako pomogao da se kvalitetno i ekonomski prihvatljivo predstavimo na novim tržištima, kao i da učvrstimo svoju poziciju na tržištima s kojima smo do sada radili.

Nadalje, malim tvrtkama svakako pomaže činjenica da u okviru strukovnih grupacija pri HGK-u djelujemo zajedno prema državnim institucijama. Bez koordinacije Odsjeka za turizam rad grupacije nije moguć. Veliku pomoć imali smo i iz Odjela međunarodnih odnosa pri HGK-ŽK-u Split. Želim im i ovim putem zahvaliti na nesebičnoj pomoći i zalaganju prilikom kontakata i prikupljanja dokumentacije za izgradnju luke nautičkog turizma u Omišu.

Gasimo sve što funkcionira Želim dati podršku Komori u ovim čudnim vremenima koja su za nas male poduzetnike neshvatljiva.

Polako ali sigurno gasi se u Hrvatskoj sve što funkcionira, a samim tim polako nestaju i radna mjesta. Meni, koja sam prije 14 godina napustila dobro plaćen posao u Njemačkoj i došla da bih radila u svojoj zemlji i tu plaćala porez, ljudi u Komori su bili velika podrška s informacijama o poslovanju, kao i tehnička podrška kad je riječ o nastupima na sajmovima, marketingu, sudjelovanju u akcijama kao što su Vrijedne ruke i Kupujmo hrvatsko; pružali su nam pomoć kod izrade poslovnih planova, davali informacije o tome kako doći do potrebnih financijskih sredstava, organizirali radionice itd.

Komora puno radi za mikropoduzetništvo, a konkretno sve do ove godine naš Marko obrt za dimljenje ribe nije čak ni bio član HGK-a, nego Obrtničke komore. Nadam se da će Komora uspjeti u ovoj borbi za opstanak i želim joj sreću i Božji blagoslov koji je sigurno na strani slabijih.

Intermodalni promotivni centar vrlo je zadovoljan uspješnom desetgodišnjom suradnjom s HGK-om u promociji intermodalnog prijevoza kao nove tehnologije prijevoza koja čini cjelokupni transportni sustav RH učinkovitim s ekološkog, energetskog i ekonomskog stajališta.

HGK je bio od velike pomoći kod organizacije skupova IPC-a u obliku konferencija, foruma i okruglih stolova na kojima je preko stotinu govornika iz zemlje i inozemstva iznosilo svoja iskustva, mišljenja i prijedloge za poboljšanje intermodalnog prijevoza u Hrvatskoj. Većina tih skupova održana je uz podršku i pokroviteljstvo HGK-a.

HGK je nužno potreban nama kao i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu kao jedna od najstarijih institucija za promociju svih gospodarskih sektora u zemlji i svijetu.

Marijan Olujić, direktor tvrtke Bionica d.o.o., Okrug Donji

Velika pomoć u poslovanju Uzimajući u obzir hrvatske gospodarske prilike u ovim za Hrvatsku i hrvatsko gospodarstvo iznimno teškim uvjetima, ne možemo a da se ne prisjetimo kako i kakvu je ulogu odigrao HGK u poslovanju naše prve pa i druge tvrtke.

Negdje u ranim mjesecima 2004. godine pozvani smo na razgovor u HGK na kojem nam je predloženo da uspostavimo kontakt s jednom njemačkom tvrtkom zainteresiranom za suradnju s hrvatskim poduzećem za područja zbrinjavanja otpadnih voda i zaštite okoliša.

Prihvatili smo prijedlog, postali ekskluzivni partner njemačke tvrtke za Hrvatsku i sve zemlje bivše Jugoslavije, isplanirali vlastitu proizvodnju, a onda su nam poslovanje i napredovanje zbog hrvatske birokracije na sve moguće načine bili praktički onemogućeni. Jedina otvorena vrata - koja su nam uvijek ostajala otvorena - bila su vrata Hrvatske gospodarske komore. Pomogli su nam da do danas ne izgubimo vjeru u to kako zajedno moramo tražiti nove modele za uspjeh, na regionalnom, europskom i svjetskom tržištu, sve dok ne postignemo uspjeh i prosperitet. Danas smo u stanju i te kako djelovati na globalnom tržištu. Nažalost, za nas su još uvijek zatvorene sve “uši” i potpore Ministarstva gospodarstva.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Sara Douzzan Županović, direktorica tvrtke Noa jedrenje d.o.o., Solin

Velika pomoć HGK-a u lobiranju za naše tvrtke U ime tvrtke i osobno ovim putem želim podržati rad HGK-Odsjeka za turizam Split, te se nadam nastavku uspješne suradnje. Nadam se da će nas Komora kao i do sada podržavati u našim nastojanjima i lobirati za promjene svih pravilnika, zakona i ostalih regulativa ukoliko su one teško primjenjive u praksi i otežavaju poslovanje čarter tvrtki.

Tijekom sedam godina od osnivanja naše tvrtke, HGK je jedina institucija koja nas je kao malog poduzetnika i čarter tvrtku redovno informirala o svim bitnim promjenama zakonske regulative, novim propisima i aktualnoj problematici.

Nama kao malim poduzetnicima je iznimno teško u šumi zakona i pravilnika pratiti nove propise koji se itekako često mijenjaju. Iskreno, da nije same Komore, vjerojatno ne bismo ni znali za promjene koje su iznimno bitne za zakonski usklađeno poslovanje. Potaknuta napisima u novinama i nedavnim zbivanjima, često sam iziritirana navodnim izjavama pojedinih poduzetnika o “besmislu plaćanja naknade Komori”. Mi bismo, kao Noa Jedrenje, plaćali i dobrovoljno članstvo u Komori budući da nijedna druga institucija nije pokazala toliko sluha za naše probleme, niti smo od ijedne institucije dobili toliko informacija i pomoći koliko smo dobili i dobivamo od HGKovog Odsjeka za turizam Split.

HGK je prva institucija koju zovemo u slučaju pro-

Ivica Buble, direktor tvrtke Dalmatia Charter d.o.o., Trogir

Je li itko razmišljao o tome koliko malo plaćamo, a koliko za taj novac dobivamo?

Bez podrške HGK-ŽKa Split moje poslovanje svih ovih godina bilo bi mnogo lošije. Jedino je Komora žurno dostavljala sve informacije vezane za zakonske izmjene, davala obavijesti o sajmovima i organizirala povoljno sudjelovanje na njima.

Jedino nas je Komora kvalitetno okupila kroz strukovno udruženje i tako smo se uspjeli izboriti za neke zakonske okvire koje idu na ruku i nama i turizmu - i u konačnici cijeloj državi. Jedino je Komora aktivno radila da naša struka dobije čarter pravilnik i jedina se borila da nam porezni sustav omogući konkurentnost na tržištu.

Bojim se da bi se puštanjem plaćanja članstva u HGK-u na volju malim i srednjim poduzetnicima rad HGK-a doveo u slijepu ulicu, a o gubicima koje će doživjeti i poduzetnici i država strah me je i razmišljati. Držim sramotnim i samo razmišljanje da se ovako mala članarina ukine. Postavlja se pitanje je li itko razmišljao o tome koliko malo plaćamo a koliko za taj novac dobivamo?

HGK nije samo institucija koja je nama poduzetnicima važna nego bi je trebalo poštivati i s obzirom na njenu povijest. Ne poznajem državnu instituciju čiji su djelatnici svoj posao obavljali profesionalnije i odgovornije od ljudi u HGK-u. Ovom prilikom se posebno zahvaljujem gđi Ivi Kuliš i gosp. Branimiru Mađeru za nemjerljiv doprinos mojoj struci i svu pomoć koju smo dobili i moje udruženje i moja tvrtka.

blema primjene novih pravilnika u praksi i od koje ćemo sigurno dobiti pomoć u rješavanju i adresiranju problema.

Smatram da bez pomoći HGK-a Udruženje pružatelja usluge smještaja na plovilu - čarter sigurno ne bi ni postojalo. Većinu sastanaka udruženja na lokalnoj i državnoj razini inicirao je sam HGK, te su svi problemi koji su proizašli iz poslovanja zbog neprilagođene zakonske regulative upravo putem sjednica pri HGK-u došli na višu razinu, do samog Ministarstva.

Tijekom proteklih nekoliko godina svjedok sam da su mnogi zakoni i pravilnici dovedeni na višu razinu i tako smo uspjeli jasnije definirati samu čarter djelatnost, a upravo zahvaljući nastojanjima Odsjeka za turizam da se naši prijedlozi uvrste u buduće pravilnike.

Također se moram osvrnuti na dosadašnju promociju na sajmovima. Zahvaljujući HGK-u izlagali smo po iznimno povoljnim cijenama na sajmovima u Švedskoj i Finskoj. Samostalno se nikada ne bih odlučila na sudjelovanje na tim sajmovima budući da je cijena samostalnog štanda i do 10 puta veća od njegove subvencionirane cijene u organizaciji HGK-a. S obzirom na to da su štand dijelili konkurenti iz iste županije, bez pomoći HGK-a bi se jako teško složili i dogovorili za zajedničko sudjelovanje. Sudjelovanje na sajmovima s dijeljenim štandom nije isključivo promocija za čarter tvrtke, već je promocija cijele regije i sveukupne destinacije, budući da većina posjetitelja dolazi i zbog općih informacija o destinaciji. Nadam se da ćemo i u budućnosti imati istu podršku HGKa Split, te da ćemo zahvaljujući konstantnoj zajedničkoj promociji u organizaciji HGK-a poboljšati svoj tržišni udio u odnosu na konkurentske destinacije.

Ivo Fatović, direktor tvrtke Media turist d.o.o., Zagreb

Rješavanje problema i pomoć u komunikaciji s institucijama Već dugi niz godina sa Sektorom za turizam HGKa dobro surađujemo na polju rješavanja i pomoći u nastupu prema svim državnim i drugim institucijama. Posljednjih godina, nakon dolaska direktorice Lejle Krešić, imam osjećaj kako je suradnja porasla na temelju njenih inicijativa kojima je dodatno dala značaj i pridonijela prepoznavanju problematike iz domene turizma i agencijskog poslovanja.

Bosiljka Horvat, zamjenica predsjednika NO-a tvrtke Zagrebšped d.o.o., Zagreb

HGK mora biti neovisan o politici Tvrtka Zagrebšped već dugi niz godina surađuje s HGK-om u okviru svoje osnovne djelatnosti – otpremništva, pa najviše koristimo usluge Sektora za promet i veze.

Preko Udruženja međunarodnih otpremnika, koje djeluje u HGK-u, često uspostavljamo vezu s domaćim i međunarodnim institucijama (npr. Fiatom), koristimo besplatne seminare za edukaciju svojih djelatnika, dobivamo informacije i novosti koje su veoma korisne za naše poslovanje (npr. promjene u zakonodavstvu...)

Upoznati smo s Nacrtom prijedloga Zakona o HGK-u na koji imamo primjedbe jer smatramo da članstvo treba biti obvezno za sve pravne osobe, a ne samo za srednje i velike, da HGK mora biti neovisan o politici i štititi interese svojih članova.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Valter Lisica, direktor tvrtke Otokar Keršovani d.o.o., Rijeka

Promjene u žurbi nisu dobre Nacrt prijedloga Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori dolazi u formi prekomjernog granatiranja ove asocijacije hrvatskih gospodarstvenika.

Daleko od toga da je dosad HGK funkcionirao besprijekorno i da promjene nisu potrebne. Ali promjene bez temeljite analize dosadašnjih učinaka i u velikoj žurbi ukazuju na to da predlagatelju zakona i nije stalo do boljeg rada Komore.

Pokazuje to i nepotrebno miksanje dvaju europskih modela (obveznog i neobveznog članstva) umjesto odabira jednog modela i njegove dosljedne primjene. Isto tako, javno proklamirani cilj o ravnopravnosti svih članica pri odlučivanju ruši se odredbom o broju glasova ovisno o visini uplaćene članarine. Ovakvim miniranjem HGK će definitivno izgubiti mogućnost potpore malim subjektima, kao što je Zajednica nakladnika i knjižara pri središnjici HGK-a, odnosno Strukovna skupina nakladnika pri HGK-ŽK-u Rijeka. Komora je prepoznala važnost organiziranja i pomaganja ovim članicama iako je njihov gospodarski značaj relativno malen, ali imaju nemjerljiv značaj u očuvanju i promicanju nacionalne kulture. Slijedom toga, nakladnici godinama sudjeluju na međunarodnim sajmovima, organiziraju domaće sajmove knjiga i uz potporu HGK-a pridonose širenju i očuvanju naše pisane riječi.

Ovim prijedlogom zakona HGK bi zapravo bio sveden na razinu udruge, a mali poduzetnici bi “uštedjeli” neznatna sredstva na godišnjoj razini.

Stoga predlažem da se u promjene komorskog organiziranja ne ide ishitreno već s dužnom pažnjom prema asocijaciji koja ima i nemalu tradiciju.

Milan Galić, vlasnik i direktor tvrtke Expo International, Zagreb

Velika korist za izvoznike Već niz godina kao predstavnik stranih velikih sajmova surađujem s Hrvatskom gospodarskom komorom i već niz godina zajedno organiziramo nastupe na najvećem svjetskom sajmu podnih obloga Domotex u Hannoveru.

Godinama na tom sajmu nastupa više od 15 hrvatskih tvrtki, svake godine na sve većoj površini. No, tranzicija koja se događa u Komori i najave izmjena zakona usporavaju rad na našim planovima za iduću godinu. Interes tvrtki kao i Komore postoji, no ne postoje planovi za iduću godinu i ne znamo kako ćemo to organizirati. Planovi za sajmove bi se trebali donositi tako da se nastupi dogovaraju do sredine godine za godinu unaprijed kako bi i Komora i ministarstva koja daju potporu, a i same tvrtke, uspjele zaokružiti organizaciju.

Moj je stav jasan. Komora treba opstati. Hoće li to biti u ovoj ili onoj formi, ostaje za vidjeti. No već se dokazala, posebice u pomoći izvoznim tvrtkama koje znaju što i gdje žele. Kroz moj posao vidim da je Komora takvim tvrtkama učinila velike koristi.

enterprise europe

info

Broj 121, 15. prosinca 2014.

Investicijski plan za Europu

Plan Europske komisije Investicijskim planom predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker želi iskoristiti 21 milijardu eura iz posebnog investicijskog fonda unutar Europske investicijske banke (EIB) kako bi privukao ukupno 315 milijardi eura ulaganja u sljedeće tri godine u prioritetne sektore poput komunikacijske infrastrukture, obnovljivih izvora energije i visoku tehnologiju. Europska unija sastavila je listu od gotovo 2000 investicijskih projekata ukupne vrijednosti 1300 milijardi eura koji bi mogli biti uključeni u ovaj plan. Do lipnja iduće godine Europska komisija planira izabrati prve projekte i pripremiti ih za privlačenje investicija iz privatnog sektora.

Hrvatska predložila 77 projekata Za Investicijski plan predsjednika Europske komisije Hrvatska je predložila 77 projekata čija je ukupna vrijednost 21,5 milijardi eura Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker krajem studenog je predstavio Investicijski plan za Europu, a hrvatski dužnosnici su predložili 77 projekata koji bi se u okviru tog plana mogli sufinancirati, a čija je ukupna vrijednost 21,5 milijardi eura.

Najviše je projekata, njih 31, iz područja prometne infrastrukture i njihova ukupna procijenjena vrijednost iznosi nešto manje od sedam milijardi eura. Po vrijednosti investicija značajni su energetski projekti kojih je ukupno 21 i vrijedni su 8,7 milijardi eura.

Na zaštitu okoliša i učinkovitost resursa odnosi se 15 projekata ukupno vrijednih 3,9 milijardi eura, a sedam projekata vrijednih 1,5 milijardi eura je iz područja znanja, inovacija i digitalne ekonomije. Tri projekta vrijedna 369 milijuna eura su iz društvene infrastrukture i zdravstvenog turizma.

Prema najavama potpredsjednika Vlade i ministra regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branka Grčića, prioritet pri odabiru imat će projekti koji pridonose jačanju konkurentnosti gos-

podarstva, ulaganju u inovacije, znanje, istraživanje i razvoj, zatim ulaganje u energetske projekte koji imaju regionalno značenje poput LNG terminala do projekata u prometnoj infrastrukturi na važnim europskim koridorima.

“Prednost će imati projekti koji uz inicijalno ulaganje javnog novca mogu pridonijeti mobilizaciji i ulaganju privatnog kapitala kako bi financijska poluga imala što veći učinak u rastu investicijske aktivnosti”, naglasio je Grčić.

Među predloženim prometnim projektima su autocesta Križišće-Žuta Lokva, vrijedna 850 milijuna eura, spojna cesta do juga Dalmacije od 370 miljuna eura,

a među desetak projekata iz željezničkog prometa predloženi su projekti izgradnje nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak-Skradnik, vrijedni 659 milijuna eura, te druga i treća faza na dionici Dugo Selo-Novska na koju bi se trebalo utrošiti 572,5 milijuna eura. Veliki infrastrukturni projekt koji se predlaže je i višenamjenski kanal Dunav-Sava na koji bi se trebalo utrošiti 850 milijuna eura. Hrvatska predlaže i dvadesetak energetskih projekata među kojima su projekt Zagreb na Savi, odnosno izgradnja hidroelektrane HE Podsused ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, izgradnja C bloka termoelektrane vrijedna 810,7 milijuna eura, kao i LNG terminal Omišalj na čiju izgradnju bi se trebalo utrošiti 760 milijuna eura. Na popisu je petnaestak projekata iz sektora okoliša, najviše njih je namijenjeno izgradnji vodoopskrbnih sustava, a na projekte odvodnje treba utrošiti gotovo tri milijarde eura.

Među projektima veće vrijednosti su projekt razvoja širokopojasne infrastrukture vrijedan 980 milijuna eura, projekt POS najam od 420 milijuna eura te program e-Škola vrijednosti 287,3 milijuna eura.

enterprise europe

Novi natječaji za poduzetnike Na 18. nacionalnoj konferenciji o gospodarstvu i poduzetništvu na kojoj su sudjelovali predstavnici Vlade, resornih ministarstava, potpornih poduzetničkih institucija, interesnih udruženja te mali i srednji poduzetnici u sklopu panel diskusije Pitajte Vladu, potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te ministar turizma Darko Lorencin najavili su nove natječaje za poduzetnike.

nja kapaciteta (potpore za materijalna ulaganja).

Aktivnosti koje će biti sufinancirane pozivom: 1. Ulaganja u infrastrukturu - za uvođenje novih i/ili proširenje postojećih proizvodnih procesa (tehnologije i organizacija) 2. Ulaganja u opremu za uvođenje novih i/ili proširenje postojećih proizvoda/ usluga. Ulaganja u širenje poslovanja, poboljšanje učinkovitosti upravljanja 3. Ulaganja u razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda i/ili poboljšanje postojećih koji pridonose razvoju turističkih destinacija.

ska kvaliteta, Izvorno hrvatsko, Tradicijski i umjetnički obrt i sličnih priznatih znakova kvalitete 3. Certifikacija proizvoda odnosno potvrđivanje sukladnosti proizvoda s određenom normom ili specifikacijom.

Podrška stvaranju napredne poslovne infrastrukture i povezanih naprednih poslovnih usluga koje se nude poduzetnicima, kao i poboljšanje kvalitete takvih infrastruktura i usluga

Podrška poduzećima u ispunjavanju standarda i certificiranju proizvoda u svrhu povećanja konkurentnosti i pristupa međunarodnim tržištima

Program potpora za ulaganja u unapređenje postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i / ili usluga Ukupna alokacija: 197 milijuna eura, od čega će za proizvodnju biti namijenjeno 147 milijuna, a za turizam 50 milijuna eura.

Cilj je ovog poziva razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz početna ulaganja te razvoj novih kompetencija i stvaranje radnih mjesta. Pozivom se želi pokrenuti proizvodnja novih (za tržište i/ ili za tvrtku) dobara i usluga ili novih odnosno promijenjenih procesa i prošire-

Ukupna alokacija: 20 milijuna eura Aktivnosti koje će biti sufinancirane pozivom: 1. Ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom i normi 2. Stjecanje prava uporabe znaka Hrvat-

Ukupna alokacija: 70 milijuna eura Aktivnosti koje će biti sufinancirane pozivom: 1. Ulaganje u postojeću i podrška stvaranju nove poslovne infrastrukture (primjerice inkubatori, industrijski parkovi, industrijska područja i logistički centri) koja pruža odgovarajuće temelje za početak, rast i razvoj MSP-a 2. Ulaganja u poboljšanje kvalitete postojeće poslovne infrastrukture 3. Naglasak na zadovoljavanje specifičnih potreba inovativnih MSP-ova, uključujući i startup

Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa Ukupna alokacija: tri milijuna eura Ovim se pozivom želi unaprijediti uvođenje naprednih e-poslovnih modela analizom postojećih poslovnih procesa, njihovim unapređenjem, inovacijom i digitalizacijom, uključujući i izdatke informatičke opreme i softvera s ciljem poticanja razvoja, rasta i konkurentnosti mikro, malih i srednjih poduzeća u potpomognutim područjima.

Aktivnosti koje će biti sufinancirane pozivom: 1. Analiza postojećih poslovnih procesa te mogućnost uvođenja IKT rješenja za poboljšanje poslovnih procesa 2. Nabava, razvoj i provedba IKT rješenja za informatizaciju analiziranih poslovnih procesa 3. Osposobljavanje zaposlenika za rad s novim IKT sustavom/ima i drugo.

Više o ovim programima moguće je pronaći na http://www.minpo.hr/default. aspx?id=3041.

Nastavlja se rad EU Centra za pomoć tvrtkama u izlasku na tržište Kine Nakon uspješne prve faze, EU Centar za pomoć tvrtkama u izlasku na tržište Kine službeno je ušao u svoju drugu fazu poslovanja, čime su im osigurana financijska sredstva Europske unije za naredne četiri godine.

Centar će nastaviti s aktivnostima olakšavanja pristupa tržištu za europska mala i srednja poduzeća, nuditi informacije o kineskom tržištu, internetske seminare, treninge, radionice i ostala rješenja prilagođena potrebama po-

duzeća. Jedno je od važnijih djelatnosti Centra i lobiranje prema kineskoj vladi.

Direktor Centra Chris Cheung najavio je i tri nove usluge – centar znanja, savjetodavni centar i trening centar koji će još više pridonijeti internacionalizaciji MSP-a u Kini.

Još od njegova otvaranja 2010. godine Centar broji više od 2400 odgovorenih upita iz svih zemalja članica EU-a, koji pokrivaju područja kao što su poslovni razvoj, pravni standardi te suklad-

nost ljudskih resursa. Najčešći su izazovi s kojima se susreće MSP u izlasku na tržište Kine susreti s kineskim partnerima te provedba tzv. due diligence postupka, a najčešći su problemi načini izlaska na strana tržišta, carinjenja, plaće i načini zapošljavanja. Arnaldo Abruzzini, glavni tajnik Eurochambresa, organizacije koja koordinira aktivnosti Centra u Europi, rekao je kako uspjeh rada Centra u prvoj fazi potvrđuje važnost davanja podrške tvrtkama u izlasku na treća tržišta.

Više informacija o Centru: http://www. eusmecentre.org.cn/.

www.een.hr

15. prosinca 2014.

2 3

Kako ostvariti poslovnu ideju

Umrežavanjem do uspjeha Povezivanje malih i srednjih poduzetnika imperativ je preživljavanja na tržištu, posebno nakon ulaska u Europsku uniju. Tako tvrtke postaju konkurentnije ali i lakše dolaze do novca za ostvarenje svojih ideja Uz socijalizaciju kao jednu od osnovnih ljudskih potreba, umrežavanje je nužan uvjet poslovnog uspjeha. U tom kontekstu, povezivanje malih i srednjih poduzetnika postaje imperativ za preživljavanje na sve zahtjevnijem tržištu.

Odlike koje krase poduzetnika su inovativnost, uporan rad, odgovornost, odvažnost ili bolje rečeno spremnost na preuzimanje rizika poslovanja, i to prije svega financijskih. Međutim, u vrijeme kada kriza zahvaća i najstabilnije gospodarske sektore teško je biti odvažan. Glavna barijera u poduzetništvu je osiguravanje financijskih sredstava za rizične poslovne pothvate. Kako se mala i srednja poduzeća (MSP, eng. Small and medium enterprises, SME) smatraju glavnim pokretačem industrije, Europska unija upravo tim poduzećima nudi pomoć i poticaj pri razvoju i realizaciji njihovih poduzetničkih ideja i ciljeva, podupirući internacionalizaciju poslovanja i inovacije.

Obzor 2020 (Horizon 2020) je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana Europske unije o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije Europske unije u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

Tri su glavna prioriteta na kojima se temelji Obzor 2020: Izvrsna znanost (eng.

Excellent Science), Industrijsko vodstvo (eng. Industrial Leadership) i Društveni izazovi (eng. Societal Challange). Glavni instrumenti Obzora 2020 uključuju: bespovratna sredstva za istraživanje i razvoj, bespovratna sredstva za inovacije, aktivnosti potpore i koordinacije, sufinanciranje aktivnosti, Instrument za MSP (eng.

SME Instrument), pretkomercijalna nabava, javna nabava inovativnih rješenja i nagrade. Natječaj koji je otvoren za pri-

drugoj fazi uključuju demonstraciju, testiranje, izradu prototipa, upravljanje, skaliranje, minijaturizaciju i dizajn, a sve s ciljem usmjeravanja inovativne ideje (proizvoda, procesa, usluge) na industrijsku proizvodnju i spremnost za uvođenje na tržište, gdje može biti uključeno i istraživanje. Predloženi projekti u drugoj fazi moraju uključivati početni plan za komercijalizaciju. U trećoj fazi mala i srednja poduzeća mogu imati koristi od neizravnih mjera podrške, kao što je podrška rizičnim kapitalom.

jave cijele godine, Instrument za MSP, podržava mikro, mala i srednja poduzeća koja razvijaju rizične inovativne ideje s velikim potencijalom. Evaluacije projekata se odvijaju na određene datume, a kriteriji evaluacije projektnih prijedloga odnose se na izvrsnost u smislu inovativnosti i tržišnog potencijala, ekonomskog utjecaja te potencijala poduzeća da ostvari definirane rezultate.

Podrška koja se pruža kroz Instrument za MSP obuhvaća potpuni inovacijski ciklus od tri faze, koji je nadopunjen mentorskim uslugama i savjetovanjem. Prva faza Instrumenta uključuje studiju izvedivosti koja ima za cilj potvrditi tehno-

lošku/praktičnu, kao i ekonomsku isplativost inovativne ideje ili koncepta sa značajnim doprinosom industrijskom sektoru u kojem je predstavljena (novi proizvodi, procesi, dizajn, usluge i tehnologije ili nove tržišne primjene postojećih tehnologija). Visina sufinanciranja u ovoj fazi je do 70 posto ukupno prihvatljivih troškova i maksimalno 50.000 eura, a trajanje projekata je u prosjeku šest mjeseci. U drugoj fazi Instrumenta podržavaju se inovativni projekti koji se bave specifičnim izazovima i koji pokazuju visok potencijal u smislu konkurentnosti i rasta tvrtke, definiran u strateškom planu. Prihvatljive aktivnosti u

Tijekom prve i druge faze Instrumenta za MSP, prijaviteljima su na raspolaganju besplatne usluge savjetovanja kroz Europsku poduzetničku mrežu. Europska poduzetnička mreža jedan je od instrumenata Europske strategije za povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti. Čini je blizu 600 organizacija iz preko 50 zemalja, koje se bave podrškom poduzetništvu i koje su stvorile snažnu međusobnu suradnju. EEN broji preko 3000 stručnjaka koji pomažu poduzećima u ostvarivanju maksimuma od poslovnih prilika na europskom tržištu. Putem ove mreže, svoje proizvode i/ili usluge možete besplatno promovirati iskorištavajući jedinstveno europsko tržište.

Usluge EEN mreže uključuju: internacionalizaciju poslovanja (pomoć u pronalasku poslovnih partnera), transfer tehnologije (pomoć u pronalasku tehnologija i inovacija potrebnih za razvoj ideje), informacije o dostupnim izvorima financiranja i savjetovanje o intelektualnom vlasništvu.

Transfer tehnologija preko UTT Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu (UTT) partner je u EEN mreži od kraja 2008. godine, kroz koju pomaže tvrtkama i znanstvenicima na području Dalmacije pronaći međunarodne partnere za transfer tehnologije, s ciljem povećanja njihove inovativnosti i konkurentnosti. UTT stoji na raspolaganju za sva pitanja o SME Instrumentu, kao i za sve ostale usluge koje besplatno nudi u okviru EEN-a: prepoznavanje, izradu i promociju ponuda i potražnji za novim tehnologijama, organizaciju poslovnih susreta, treninge iz upravljanja inovacijama te podršku u pronalaženju partnera za europske programe za

istraživanje i razvoj. Uz Europsku poduzetničku mrežu UTT je koordinator projekta „Jadranska mreža za transfer tehnologije (TTAdria)“, te partner na projektima „Jačanje znanstveno-poslovne suradnje u području intraoperativne neurofiziologije u Hrvatskoj (CortexSTIM)“ i „Razvojno-inovacijski centar za lake metale u Šibeniku“. UTT aktivno promiče poduzetnički duh studenata i znanstvenika, pruža podršku prijenosu znanja i rezultata istraživanja sa Sveučilišta na gospodarstvo, radi na povećanju komercijalizacije intelektualnog vlasništva te općenito jača vezu između Sveučilišta i gospodarstva.

enterprise europe Prvih godinu i pol EU-a

Sami krojimo svoju

Hrvatsku muči recesija koja je posljedica strukturnih problema, a gospodarski učinci pristupanja Uniji su skromniji od očekivanih. Građani su tržištu Unije situaciju gledaju s optimizmom Statistike pokazuju kako je od svih novih zemalja članica Europske unije jedino Poljska u cijelom proteklom desetogodišnjem razdoblju imala pozitivnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda.

Baltičke zemlje su nakon ulaska u EU imale visoke stope rasta, u nekim godinama čak preko 10 posto, no 2009. godine zabilježile su dvoznamenkaste stope pada BDP-a, a najveći pad imala je Latvija.

Slovenija i Mađarska, naši geografski najbliži susjedi, imale su slična gospodarska kretanja kao Hrvatska, no i one su u 2009. godini zabilježile veliki pad ekonomskih aktivnosti nakon kojega je uslijedio usporeni gospodarski oporavak, što je različito od drugih novih zemalja članica, posebice onih na obalama Baltika.

Na razini članica Unije do 2012. godine stopa nezaposlenosti je bila manja od 10 posto nakon čega slijedi povećanje. Nakon ulaska u članstvo u Europskoj uniji gotovo

Očekivalo se kako će doći do rasta BDP-a, inozemnih ulaganja, zaposlenosti i izvoza, no ono čega smo se bojali bili su kratkoročni troškovi uplata u EU proračun, porast uvoza kao i pritisak na poljoprivredu i ribarstvo sve zemlje su u prvim godinama bilježile pad nezaposlenosti, veći ili manji, osim Mađarske koja bilježi kontinuirani porast sto-

pe nezaposlenosti. Latvija, ali i druge baltičke zemlje, imale su u prvim godinama veliki pad nezaposlenosti, ali je uslijed krize u 2009. godini došlo su do gotovo 10-postotnog povećanja nezaposlenosti. U nezaposlenosti Slovenija i Rumunjska nemaju značajnijih oscilacija.

Nakon ulaska u Uniju sve nove članice su zabilježile udvostručenje svog izvoza do 2009. godine kada dolazi do drastičnog pada. Nakon njega slijedi oporavak, no ne više onom brzinom kao do 2008. godine.

Ipak, u odnosu na 2003. izvoz u 2013. povećan je u svim zemljama članicama. Najve-

Rast BDP-a

će povećanje izvoza bilježe baltičke zemlje (više od tri puta veći izvoz), ali su apsolutni iznosi relativno niske vrijednosti.

U svim novim članicama značajno je i smanjenje udjela intra EU izvoza u ukupnom izvozu nakon članstva u EU-u, a povećanje izvoza izvan zemalja članica EU-a u odnosu na ukupan izvoz pojedine zemlje. Jednako tako, nakon ulaska u EU svi NMS-i bilježe i više od 100-postotnog povećanja uvoza do 2009. godine kada jednako kao i kod izvoza dolazi do drastičnog pada. Nakon toga slijedi ponovno povećanje uvoza, ali znatno manje nego do početka krize.

U Hrvatskoj se u ovih godinu i pol radilo na institucionalnim reformama, došlo je do ukidanja carinskih ograničenja i postali smo dio jedinstvenog tržišta. No za neke stvarne procjene još uvijek postoje ograničavajući faktori - kratko razdoblje za procjenu brojki i činjenica da je cijela Europska unija u postrecesivnom razdoblju u trenucima kada Hrvatska postaje njen dio.

Očekivalo se kako će doći do rasta BDP-a, inozemnih ulaganja, zaposlenosti i izvoza, no ono čega smo se bojali bili su kratkoročni troškovi uplata u EU proračun, porast uvoza kao i pritisak na poljoprivredu i ribarstvo.

Nezaposlenost

15

25

10

20

5 0

15

-5

10

-10 5

-15

0

-20 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

EU28 Izvor: Eurostat

Poljska

Latvija

Hrvatska

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

EU28 Izvor: Eurostat

Poljska

Latvija

Slovenija

Hrvatska

www.een.hr

15. prosinca 2014.

u sudbinu

u očekivali brže i veće promjene, a tvrtke koje od ranije posluju na

Stopa apsorbcije EU fondova 2007-2014 Hrvatska Rumunjska Slovačka Češka Italija Malta Bugarska Francuska UK Mađarska Španjolska Slovenija Austrija Nizozemska Irska Latvija Belgija Danska Cipar Njemačka Poljska Luksemburg Finska Grčka Švedska Portugal Estonija Litva

WISE program U okviru programa WISE (Women Innovators for Social Business in Europe) čiji je cilj osnaživanje, podrška i edukacija za poduzetnice iz Grčke, Hrvatske i Španjolske otvoren je natječaj na koji se mogu prijaviti sve zainteresirane žene koje žele postići društveni učinak kroz svoju ideju, projekt, tvrtku ili društveno poduzeće.

• donošenje ideja i njihove realizacija • osmišljavanje ideja koje mogu dovesti do akcija • osvješćivanje prirode i glavnih aktera u poduzetništvu eko sustava • privlačenje i upravljanje resursima u cjelini • učinkovita komunikacija u poslovnom okruženju.

Konkretan rezultat za svaku sudionicu bit će izrada vlastitog akcijskog plana u kojem će biti definirani daljnji koraci za područja koja im stvaraju poteškoće, čime im se nastoji pomoći da identificiraju korake kako bi ostvarile svoje ideje.

Sudjelovanje je besplatno, a prijavljene poduzetnice same će snositi troškove smještaja i putovanja kako bi prisustvovale dvodnevnim radionicama u svojoj zemlji (radionice će se održavati u Zagrebu, na Kreti i u Barceloni). Ostatak programa odvijat će se online kroz šest mjeseci.

Konkretno, WISE program ima za cilj poboljšati znanje i vještine sudionica kako bi se postiglo sljedeće: • preuzimanje inicijative i proaktivnost u rješavanju problema

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Izvor: Europska komisija

Istovremeno u svijetu još uvijek traje financijsko-ekonomska kriza, u Europi se sporo izlazi iz nje, a periferne zemlje eurozone Portugal, Grčka, Španjolska i Italija imaju neriješenih problema. Hrvatsku i dalje muči recesija koja je posljedica strukturnih problema, a gospodarski učinci pristupanja Uniji su skromniji od očekivanih. To više osjećaju građani koji su očekivali brže

i veće promjene, dok tvrtke - posebice one koje već posluju na tržištu Unije - situaciju gledaju s većim optimizmom. Stručnjaci procjenjuju kako pozitivni i znatniji učinci članstva u Europskoj unij mogu biti vidljiviji tek u nekom srednjem roku, no još je važnija činjenica da bez obzira na članstvo u Europskoj uniji - svaka zemlja sama kroji svoju sudbinu.

Kako koristimo fondove Učinci korištenja sredstava iz EU fondova još se ne mogu sagledati, a bit će vidljivi u srednjoročnom razdoblju, no naziru se pozitivni trendovi i to osobito u definiranju ključnih područja u kojima će se financirati projekti u okviru proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. Za to je razdoblje Hrvatskoj osigurano 8,5 milijardi eura, odnosno milijarda eura godišnje, ističe Ružica Gelo, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a.

“Najvažnije je definirati kvalitetne projekte, a najviše alokacija je u području zaštite okoliša, voda, obnove željeznice... Poduzetnički je sektor najbolje pripremljen

za iskorištavanje sredstava iz EU fondova, a njegovi su projekti u visokoj fazi pripremljenosti. Kako bi se što bolje iskoristili potencijali fondova EU-a koji mogu pokrenuti investicije i poslovne aktivnosti, Hrvatska gospodarska komora pripremila je čitav niz novih usluga za poduzetnike kojima je tako na raspolaganju i Zajednica poslovnih savjetnika HGK-a te baza podataka njihovih EU projekata, a redovito će na danima otvorenih vrata davati besplatne savjete i ocjene poduzetničkih projekata koji se planiraju sufinancirati iz fondova Europske unije”, istaknula je Ružica Gelo.

4 5

Detaljnije informacije o programu možete pronaći na http://wise4women.eu/ wise-program/. Rok prijave na natječaj je 18. prosinca 2014.

EU za mlade Kroz Garanciju za mlade i niz drugih europskih fondova Hrvatskoj su na raspolaganju velika sredstva kojima će se u petogodišnjem razdoblju kroz razne programe nastojati smanjiti stopa nezaposlenosti osoba mlađih od 30 godina koja danas iznosi 41 posto, rečeno je na “Konferenciji EU za mlade”, koju su organizirali Europska komisija u Hrvatskoj i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Na njoj je stotinjak mladih studenata, poduzetnika i nezaposlenih upoznato s mogućnostima obrazovanja, stažiranja i volontiranja sredstvima iz EU fondova. U europskoj Garanciji za mlade osigurano je šest milijardi eura za sve zemlje kako bi se smanjila nezaposlenost, rekao je voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. “Za gotovo 40 posto ili na 14 milijardi eura povećana su sredstva za projekt Erasmus u okviru kojega su i programi za mlade poduzetnike. Taj je projekt do sada u Hrvatskoj polučio skromne rezultate, jer je tek desetak mladih poduzetnika otišlo u inozemstvo stjecati nova znanja”, istaknuo je Baričević.

Ono što smo godinama najavljivali omo-

gućila je Garancija za mlade kojom osiguravamo brzi prelazak iz obrazovanja u tržište rada, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. “To znači da se svakom mladom čovjeku koji završi školovanje, nakon četiri mjeseca mora ponuditi posao, naukovanje, vježbeništvo ili dodatno obrazovanje”, naglasio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je da je potencijal uključivanja Hrvatske u europske fondove ogroman.

“Potreban je angažman svih, a posebno mladih da taj potencijal što bolje iskoristimo. Mehanizmi su uspostavljeni, a slijedi podizanje obrazovanja, stjecanje znanja i vještina koje će mlade ljude približiti tržištu rada. Svjedoci smo neusklađenosti tržišta rada i obrazovanja i tu prazninu trebamo nadomjestiti i ovakvim programima”, zaključio je Grčić.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Izrada tehničke dokumentacije Zračna luka Dubrovnik traži nabavu usluge izrade tehničke dokumentacije za projekt. Natječaj je otvoren do 22. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zračna luka Dubrovnik d.o.o., 63145279942, Dobrota 24, Služba za kontakt: Pravno kadrovska služba, Na pažnju: Ivana Dominis Franquelli, 20213 Čilipi, ivana.dominis@airport-dubrovnik.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2014%2fS+005-0054037.

Servis i održavanje opreme KBC Split traži nabavu usluge održavanja i servisa opreme Siemens. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Split, 51401063283, Spinčićeva 1, Služba za nabavu, Na pažnju: Marijana Medi, 21000 Split, kbcnabava@kbsplit.hr. Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/applica-

tion/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+002-0054093.

Mobilne usluge HZMO traži nabavu javnih govornih usluga i jedinstvene VPN mreže te prijenosa podataka za potrebe Zavoda. Natječaj je otvoren do 31. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, 84397956623, Antuna Mihanovića 3, Ured za nabavu, Odjel za informacijsko-komunikacijske sustave, Odjel za održavanje, zaštitu na radu i opće poslove, Zdenko Prgomet, Željko Cvenić, Nikola Markovinović, 10000 Zagreb, zdenko.prgomet@mirovinsko. hr, zeljko.cvenic@mirovinsko.hr, nikola.markovinovic@mirovinsko.hr. Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0053716.

Sigurna soba MUP traži nabavu sigurne sobe. Natječaj je otvoren do 23. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova,

36162371878, Ilica 335, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Sektor za nabavu Ilica 335, 10000 Zagreb, Ivica Harapin, 10000 Zagreb, iharapin@mup.hr.

Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+017-0053912.

Terenska vozila JUPP Medvednica traži nabavu automobila s pogonom na sva četiri kotača. Natječaj je otvoren do 5. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova Park prirode Medvednica, 59832224817, Bliznec bb, Služba pravnih, općih i zajedničkih poslova, Kristijan Arbanas, 10000 Zagreb, tajnistvo@pp-medvednica.hr.

Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0054106.

Studija izvodljivosti Komunalac Županja traži nabavu Studije izvodljivosti, savjetodavnih usluga, i usluga analize. Natječaj je otvoren do 9. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku

se predaju na Komunalac d.o.o. Županja, 97005498931, Veliki kraj 132, Pravna služba, Tehnička služba, Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@ komunalac-zu.hr, ivan.kujundzic@komunalac-zu.hr, Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0056246.

Sustavi tehničke zaštite

Fina traži nabavu sustava tehničke zaštite. Natječaj je otvoren do 7. siječnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Vrtni put 3, Služba nabave, Blaženka Pađen, 10000 Zagreb.

Elektronički pristup podacima: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2014%2 fS+002-0054019.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

Distribucija odjeće za žene (BRPL20141126001) Poljska tvrtka, čija je glavna djelatnost dizajniranje i proizvodnja ženske odjeće, traži distributera za svoje proizvode.

Tvrtka ima high-tech liniju proizvoda koja se temelji na prilagodljivom inovativnom dizajnu. Nudi paletu proizvoda koji savršeno kombiniraju funkcionalnost i prenosivost s dizajnom i kvalitetom. Ovisno o potrebama klijenta tvrtka nudi kvalitetne proizvode temeljene na najnovijim modnim trendovima.

Voćni džemovi i kompoti (BORS20141126003) Srpska tvrtka nudi marmelade, džemove i kompote od trešnje, šljive, divlje kupine, divlje borovnice, breskve i drugih divljih šumskih plodova. Svi proizvodi su niskokalorični, sastoje se od najma-

nje 70 posto voća, zaslađeni prirodnim koncentratom, bez dodataka šećera i konzervansa, što predstavlja visokokvalitetne bioorganske proizvode koje mogu konzumirati i osobe oboljele od dijabetesa.

Pomoć pri poslovanju u Litvi (BOLT20140213001) Litvanska tvrtka koja radi kao one-stopshop za formiranje poduzeća i pružanje usluga podrške kako bi se pomoglo tvrtkama, institucijama i strancima koji žele poslovati u Litvi i Baltiku nudi svoje usluge (računovodstvo, pravni savjet) i traži trgovačke posrednike (agenti, predstavnici). Tvrtka nudi učinkovita i profesionalna rješenja poduzetnicima i malim i srednjim poduzećima koja započinju i/ili proširuju svoje poslovanje u Litvi.

Distribucija inovativnih rješenja na području obnovljivih izvora energije (BRPL20140409001) Poljska tvrtka, broker na području obnovljivih izvora energije, traži proizvođače/dobavljače inovativnih rješenja na području obnovljivih izvora energije zainteresirane za poljsko tržište, posebno u smislu implementacije svojih proizvoda/tehnologija. Do sada je poljska tvrtka bila specijalizirana za energiju vjetra i

solarnu energiju te traži partnera za dugoročnu suradnju kojem bi ponudili usluge distribucije.

Distribucija i konzultantske usluge na britanskom tržištu (BOUK20140808005) Britanska tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovanje i razvoj prodaje traži proizvođače lijekova, medicinskih uređaja, testova plodnosti i dodataka, vitamina, minerala, dodataka, proizvoda za njegu beba i osobnu njegu koji traže distribuciju na britanskom i globalnom tržištu. Tvrtka nudi konzultantske usluge i ekspertizu u ovom sektoru u europskim tvrtkama koje žele razvijati poslovanje u Velikoj Britaniji i na globalnoj razini.

Sustav za dezinfekciju vode (BOHU20130913001) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju sustava za dezinfekciju vode, traži trgovačko-posredničke usluge za promoviranje svog proizvoda. Tvrtka traži i nudi high-tech tehnologiju za recipročnu proizvodnju i nudi svoje tehničke usluge, proizvodne, instalacijske usluge, kao i usluge održavanja u obliku podugovoranja. Zbog dugogodišnje prisutnosti na tržištu i visokog znanja njihova osoblja tvrtka je u mogućnosti riješiti sve vrste zadataka koji se mogu

pojaviti u vezi s pitkom vodom i otpadnim vodama.

Organska i prirodna kozmetika (BOPL20140725001) Poljska tvrtka, proizvođač 100-postotne organske i prirodne kozmetike, zainteresirana je za pronalaženje distributera u EU-u. Njihova kozmetika je izrađena od prirodnih sirovina i sastojaka biljnog podrijetla. Svaka aktivna tvar prisutna u krajnjem proizvodu ima EcoCert certifikat i pažljivo je odabrana. Asortiman visokokvalitetne organske, prirodne kozmetike uključuje organske proizvode za njegu kože za žene - hranjive kreme, umirujuće ulje za čišćenje, intenzivan hidratantni serum...

Preparat za dekontaminaciju tla i vode (BOFR20130703011) Francuska tvrtka specijalizirana za dekontaminaciju vode i tla traži trgovačke posrednike i ekskluzivnog uvoznika za svoj preparat/pripravak koji apsorbira ulje. Preparat koji upija ulja je prirodan proizvod, brzo djelotvoran, jednostavan za korištenje i ima odličan omjer kvalitete i performanse: 1 kg pripravka apsorbira oko 8 kg mineralnih ulja, biljnih ulja, hidrauličkih ili PCB-a. Tvrtka nudi distribucijska prava tvrtkama koje su u stanju izgraditi učinkovitu distribucijsku mrežu.

www.een.hr

15. prosinca 2014.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa. eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cf.

Dječji stolac, brend Klupš, model Anežka 1. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno stabilno izveden, pa ga dijete može guranjem prevrnuti. (slika 1) Oprema za ronjenje, brend Aqua Lung, model SureLock II Rubber Weight Pocket Handles. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se guma od koje je napravljen može lako oštetiti i onemogućiti otpuštanje utega prilikom ronjenja. (slika 2)

1

2

5 Dječja igračka - puška, nepoznatog brenda, model Ametralladora Blaster.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vakuumski završeci na strelicama mogu lako otpasti, biti progutani ili inhalirani. (slika 3) Automobil Porsche, modeli Boxter, Cayman, 911, 911 Turbo, proizvedeni od svibnja do rujna ove godine. Proizvodi su rizični za korisnike jer brava haube

3

6

4

7 može otkazati i hauba se može podići za vrijeme vožnje. (slike 4,5) Duda varalica, nepoznatog brenda, model Prima Baby. Proizvod je rizičan jer se lako može slomiti pa dijelovi mogu biti inhalirani ili progutani. (slika 6) Automobil Mini, model Mini 3-door, proizveden u kolovozu i rujnu ove godine. Proizvod predstavlja rizik za korište-

8 nje jer preklopni mehanizam prednjih sjedala nije dobro izveden i u slučaju udara straga može biti zaključan u prednjem položaju. (slika 7) LED žarulja, brend Phoenix, model GU10 4LED 6W. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se gornji dio žarulje može odviti bez alata, pa dijelovi pod naponom mogu biti lako dostupni. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

bi već trebala biti testirana te u mogućnosti da isključi manualni rad u svim fazama. Tvrtka traži partnere za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći ili, u slučaju da tehnologija nije u potpunosti razvijena, ugovora o tehničkoj suradnji.

Tehnologija za pretvaranje energije valova u električnu energiju (TRIE20140618001) • Irska tvrtka traži tehnologiju koja će omogućiti pretvorbu energije valova u električnu energiju za napajanje navigacijskih plutača ili plutača sa senzorima za skupljanje različitih podataka 2 - 4m u promjeru.

Razvoj bioloških organizama za kontrolu gljiva (Biological Control Organisms – BCOs) (TRES20140707001) • Španjolska tvrtka usmjerena na razvoj i primjenu alternativnih pesticida je u potrazi za ekspertima u industrijskoj proizvodnji mikroorganizama i organizama u bioreaktorima. Mikroorganizmi će se primijeniti za razvoj bioloških i mikrobioloških aplikacija kao alternativa kemijskim. Tvrtka je u potrazi za velikim dobavljačem s kojim bi potpisali ugovor o proizvodnji.

Bioaktivne prirodne tvari iz biljnih ekstrakata protiv metaboličkog sindroma i za bolje mentalno zdravlje (TRDE20140917001) • Njemačka biotehnološka tvrtka je u potrazi za novim bioaktivnim spojevima biljnog podrijetla kako bi zajedno razvili i/ili licencirali bioaktivne dodatke prehrani za poboljšanje

metaboličkog i mentalnog zdravlja. Tvrtka je u potrazi za partnerima iz znanstveno istraživačkog sektora te biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama s kojima bi zajednički razvijali proizvod.

Solarni pogon za crpljenje podzemnih voda i rješavanje javne rasvjete za poljoprivredne i gradske sredine (TRUK20140912002) • Tvrtka iz Velike Britanije bavi se strateškim i tehničkim savjetovanjem malih i srednjih poduzeća i ima niz projekata u Indiji i na drugim tržištima u razvoju koja zahtijevaju solarni pogon za crpljenje podzemnih voda kao i rješavanje javne rasvjete, a sve s konačnim ciljem poboljšanja uvjeta života i proizvodnje (primjerice, proizvodnja hrane, sigurnost građana...). Traže se potencijalni partneri s tehnologijom za

rješavanje tih zahtjeva kako bi sklopili ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o zajedničkom ulaganju.

Solarno termalni sustav grijanja (TRIL20131007001) • Izraelska tvrtka traži tehnologiju za izvedbu solarno termalnog sustava za grijanje velikih razmjera. U idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti odmah spremna za finalnu implementaciju po sistemu ključ u ruke.

Traži se djelomično ili potpuno automatizirana tehnologija obrade hrane za proizvodnju punjenih mesnih rola (TRLV20140708001) • Tvrtka iz Latvije s djelatnošću u prehrambenom sektoru traži polu ili potpuno automatsku tehnologiju za preradu mesa u proizvodnji punjenih mesnih rola. Tehnologija

Traži se napredna tehnologija za emanaciju pare, plina i mirisa u atmosferi po konstantnoj stopi za vrijeme trajanja proizvoda (TRUK20140924 001) • UK tvrtka traži uređaj za pasivnu (bez napajanja) difuziju/emanaciju organskih para, mirisa, hlapljivih materijala s podloga (gelovi, plastike, Wick) ili kroz membrane. Sustav bi trebao omogućiti difuziju (emanaciju) koja je konzistentna u intenzitetu i sastavu tijekom dugog vremenskog razdoblja (mjesec do dva). Za partnera traže tvrtku ili fakultet za sklapanje ugovora o licenci ili ugovora o tehničkoj suradnji ili proizvodnji.

Traži se računalno upravljani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete proizvoda namijenjen za petoslojne polietilenske folije (TRPL20140915001) • Poljska tvrtka inače specijalizirana za proizvodnju jednoslojne polietilenske folije traži računalno kontrolirani sustav za kontrolu proizvodnje i kvalitete petoslojne polietilenske folije. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje licencnog ugovora.

enterprise europe

15. prosinca 2014.

8

Energy Days 2015 Hrvatska gospodarska komora-Europska poduzetnička mreža Hrvatske i Komora Zagreb kao suorganizatori u suradnji s ICS Internationalisierungscenterom Steiermark i Europskom poduzetničkom mrežom Austrije pozivaju Vas na B2B poslovne razgovore Energy Days 2015 koji će se održati 15. siječnja 2015. od 14 do 18 sati, Stadthalle Graz, Messeplatz 1, 8010 Graz, Austrija u okviru 31. sajma Häuslbauermesse 2015 koji se u Grazu održava od 15. do 18. siječnja 2015.

Glavna tematska područja su: solarne/fotonaponske tehnologije; izolacija; grijanje/ hlađenje/ventilacija; rekuperacija topline; biomasa; pročišćavanje otpadnih voda/upravljanje.

Prijava: http://www.b2match.eu/energydaysgraz2015.

Rok prijave: 9. siječnja 2015. Rok za odabir poslovnih partnera za sastanke: 13. siječnja 2015.

Službeni jezik: engleski Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno!

Na susretu Energy Days Graz 2014 sudjelovalo je više od 120 tvrtki i istraživačkih institucija iz 17 zemalja.

Iskoristite i Vi priliku da u jednom popodnevu dogovorite susrete s bitnim potencijalnim partnerima i u konkretnim razgovorima predstavite svoj know-how, tehnologiju i proizvode.

Kontakt-osobe su: HGK-Europska poduzetnička mreža: Jelena Ravlić tel: 01/4561 763, e-mail: jravlic@hgk.hr HGK-Komora Zagreb: Silvija Czeisberger Odsjek za graditeljstvo i kom.gosp. tel: 01/4606 807, e-mail: sczeisberger@hgk.hr Anita Šajković Odsjek za međunarodne poslove tel: 01/4606 802, e-mail: asajkovic@hgk.hr

Poslovni sastanci na sajmu Resource U okviru sajma Resource, najvećeg europskog događanja posvećenog kružnom gospodarstvu, Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s partnerima iz Grčke, Slovenije i Velike Britanije organizira poslovne susrete koji će se održati 5. ožujka 2015. u izložbenom centru ExCeL u Londonu.

Sajam Resource održat će se paralelno uz sajam Ecobuild koji se održava od 3. do 5. ožujka 2015., također na londonskom ExCeLu, tako da će sudionici poslovnih

susreta imati pristup na oba sajma. Resource je najveći svjetski sajam ove vrste koji omogućava tvrtkama da se upoznaju s poslovnim modelima kružne ekonomije, od recikliranja do novih poslovnih modela, redizajna proizvoda i privlačenja kupaca. Više na http://www.resource-event. com/.

4. Odaberite tvrtke s kojima se želite susresti do 28. veljače 2015.

5. Pregledajte raspored zakazanih sastanaka.

Zahvaljujući opisu tvrtki, profili suradnje omogućuju posjetiteljima sajma da odaberu potencijalne partnere za uspostavu poslovnih kontakata.

Osoba za kontakt: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Hrvatska gospodarska komora tel: 01/4561 639 e-mail: ispahic@hgk.hr

Kako pristupiti poslovnim razgovorima?

1. Prijavite se na http://www.b2match. eu/resource2015 najkasnije do 26. veljače 2015.

2. Nakon registracije zaprimit ćete podatke za prijavu radi daljnje obrade Vašeg profila.

3. Unesite poslovni profil Vaše tvrtke.

Mobile World Congress 2015 Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru najvećeg sajma mobilne tehnologije Mobile World Congress 2015, na kojem svake godine vodeće tvrtke u tom području kao i inovatori istražuju trendove koji će vladati mobilnom industrijom u narednim godinama.

Sajam i poslovni razgovori održat će se od 2. do 4. ožujka 2015. u Fira Gran Viji u Barceloni.

Startup tvrtke, MSP i grupe istraživača koji žele poboljšati svoje poslovne prilike na 10. godišnjem Mobile World Congress brokerage eventu mogu se registrirati http://www.mwcbrokerageevent2015.talkb2b.net/.

Tijekom posljednjih devet godina na MWC poslovnim razgovorima sudjelovalo je 4500 organizacija iz 38 zemalja, a održano je više od 9504 sastanka.

Kako sudjelovati?

Potrebno je:

- registrirati se - ispuniti kompletan profil Vaše organizacije - napisati svoje zahtjeve i ono što nudite - potražiti zanimljive profile sudionika - zatražiti/prihvatiti susrete - organizirati najmanje dva transnacionalna sastanka.

Nakon svih koraka dobit ćete e-mail s rasporedom potvrđenih susreta!

Kotizacija za poslovne razgovore – 310 eura.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 15. siječnja - EEC 2015 - Energy Efficient Construction, brokerage, Graz, Austrija 19.-20. siječnja - Poslovni razgovori na Međunarodnom zelenom tjednu 2015, Berlin, Njemačka 25. siječnja - EU Fashion 3.0 @ Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 26.-30. siječnja - Nanotech Japan Cluster Mission 2015, Tokio, Japan

25.-27. veljače - Poslovni razgovori na Sajmu R+T, u Stuttgartu, Njemačka 2.-4. ožujka - Poslovni razgovori na najvećem sajmu mobilne tehnologije Mobile World Congress 2015, Barcelona, Španjolska 5. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu Resource, London, Velika Britanija

R + T Stuttgart, poslovni razgovori

Europska poduzetnička mreža po treći put organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru Sajma R + T Stuttgart, vodećeg svjetskog sajma za rolete, vrata i sustave za zaštitu od sunca.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebna trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu registraciju na http://rundt2015.converve.com/p_index.php.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Ervino Mrak, predsjednik Uprave tvrtke Komunalac d.o.o., Jurdani

Božo Martinović, vlasnik i direktor tvrtke Dubrovački podrumi d.o.o., Dubrovnik

Značajna uloga HGK-a za bolji život u Hrvatskoj S obzirom na raspravu o donošenju novog zakona o HGK-u, mišljenja sam da ta institucija ima značajnu ulogu u ostvarivanju mnogih ciljeva koji omogućuju kvalitetnije uvjete života u Lijepoj našoj. Razumnim korištenjem resursa i Komorinim pružanjem raznovrsnih usluga, mogli bi se u budućnosti riješiti mnogi gorući problemi koji danas stvaraju prepreke za normalno poslovanje. Nažalost, komunikacija na relaciji županijskih komora i centrale ima proformalističku složenost koja bi se, po meni, trebala usmjeriti na brzu i efikasnu učinkovitost. Tendencija bi trebala biti da se svi poduzetnici (mali, srednji i veliki) kao i sva ostala društva s područja raznih djelatnosti, objedine u zajedničkom radu za boljitak, te da se konačno pronađu mogućnosti bržeg razvoja cjelokupnog društva na razini države. S obzirom na današnje stanje, ne samo gospodarstva već i svih ostalih djelatnosti potrebnih

za normalan život u 21. stoljeću, krajnje je vrijeme da se pokrene strateška proizvodnja koja će omogućiti kako nove izvore prihoda tako i kontinuirano smanjivanje nezaposlenosti, te spriječiti odlazak dragocjene radne snage, i one s iskustvom kao i mlade populacije koja predstavlja budućnost. Smatram da smo u potpunosti odgovorni omogućiti mladima da iskažu svoje sposobnosti i time stvaraju novu, sretniju budućnost. Krajnje je vrijeme da shvatimo da ukoliko sami svojim resursima i radne snage i prirodnim, Bogom danim, bogatstvima (vode, more, šume, plodna zemlja, geografski položaj države i sve ostalo) ne učinimo maksimum, bit ćemo jedini krivci za neuspjeh.

I na kraju, potrebno je imati ovakve institucije poput Hrvatske gospodarske komore koje će biti dobro organizirane i učinkovite te surađivati na ostvarenju zajedničkih ciljeva. Iz samoga imena institucije jasno je da gospodarstvo treba potpunu posvećenost struke koja itekako pozna svoje odgovornosti i načine rješavanja problema. Uostalom, HGK-Županijska komora Rijeka u dosadašnjem radu se pokazala kao gotovo najaktivnija u čitavoj državi, pa je i to dokaz da se uvijek može i bolje i više.

Restrukturiranje da, ali miješanje politike u rad HGK-a ne Za razliku od drugih organizacija HGK u Hrvatskoj ipak služi svojoj svrsi, kako za organizaciju određenih sektora privrede, tako i za organiziranu promidžbu roba na domaćem i stranom tržištu. U vrijeme kad su cijene promidžbe kroz druge vidove neusporedivo više, svako zakonsko uništavanje HGK-a onemogućilo bi malim i srednjim poduzećima bilo kakvo promoviranje.

Svakako bi unutarnje restrukturiranje bilo potrebno kako bi doprinosi bili možda nešto manji, ali svako političko miješanje u unutarnju strukturu ne bi hrvatskim privrednicima donijelo ništa dobro.

Pogotovo donošenje nekog zakona koji bi, umjesto reda, napravio nered.

Uopće se ne može uspoređivati doprinos koji mi plaćamo za HGK s ostalim parafiskalnim nametima, koje bi trebalo zakonom ukinuti.

Diana Breko, direktorica Gospodarske zone Kukuzovac d.o.o., Sinj

Tihomir Premužak, direktor tvrtke Vetropack Straža d.d., Hum na Sutli

HGK olakšava poslovanje

Komora mora biti servis hrvatskom gospodarstvu

Damir Pašić, suvlasnik tvrtke Sherif Export-Import d.o.o., Zagreb

Mi kao Vetropack Straža smo premalo koristili usluge Hrvatske gospodarske komore, no onoliko koliko smo koristili, naišli smo na dobar teren i dobili smo od Komore sve što smo tražili.

Već prilikom početaka promjena prije godinu dana sam govorio kako Komora definitivno treba snažan zaokret, ozbiljan zaokret, jednu strukturnu reformu.

Kada su me pitali mislim li da nam Komora treba, moj odgovor je bio svakako da. No treba li onakva kakva je bila, svakako ne.

Trebamo komoru, kao servis gospodarstvu, koja će biti reformirana i koja će ponuditi servise i usluge koje možda još sada ne nudi. Ona ne treba biti megalomanska institucija nego doista servis hrvatskom gospodarstvu.

Vrlo smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom s HGK-om. Gotovo svakodnevno surađujemo kod potvrda o podrijetlu robe budući da izvozimo gotovo 100 posto robe na tržišta zemalja Bliskog i Dalekog istoka, te sredozemne Afrike.

Bitno nam je da dobijemo tražene potvrde što prije kako bi izvoz tekao nesmetano. Za sada se to odvija iznimno uspješno, jer se sve rješava na licu mjesta u roku od 10 do 15 minuta.

Važno je napomenuti da tu nemamo nikakvih troškova. Rjeđe trebamo ATA Carnet, ali i to se rješava vrlo brzo i efikasno.

Usluge HGK-a smo također koristili u rješavanju i/ili savjetovanju o nekim problemima s izvozom, gdje smo uvijek bili zadovoljni ili rezultatom ili uloženim trudom.

Izuzetno smo zadovoljni suradnjom sa Županijskom komorom Split, Odsjekom za međunarodne odnose. Suradnja s Komorom tim je značajnija što je riječ o trgovačkom društvu osnovanom za realizaciju projekta od općeg interesa za razvoj gospodarstva Grada Sinja, a i zbog toga što nam ograničeni kapacitet zaposlenika (imamo samo dva zaposlena) onemogućava da budemo upoznati i prisutni na svim manifestacijama i gospodarskim susretima na kojima možemo prezentirati projekt Gospodarske zone Kukuzovac.

Suradnja s Komorom izuzetno nam je olakšala poslovanje kroz promociju zakona koji se odnose na investicije, poreznu politiku, benefite države u poticanju razvoja poduzetništva i drugo.

Prepoznajući projekt realizacije i razvoja Gospodarske zone Kukuzovac kao izuzetno značajan za Grad Sinj i Splitsko-dalmatinsku županiju, Komora je organizirala susrete sa stranim i domaćim potencijalnim investitorima, bilo u poslovnom sjedištu u Splitu, a češće u prostoru radne zone gdje su se potencijalni investitori, kao pojedinci ili delegacije regija i država, mogli na licu mjesta uvjeriti u opravdanost i isplativost eventualnog investiranja. Ti susreti pomogli su nam u širenju kontakata i daljnje marketinške promocije naše zone.

Predstavnici Društva vrlo često su bili pozivani na sastanke u Komori upriličene s veleposlanicima i konzularnim predstavnicima zemalja u okruženju, a sve u cilju privlačenja investicija u našu regiju.

Ne možemo ovom prilikom ne istaknuti i direktne usmene kontakte sa zaposlenicima Komore u svrhu dobivanja potrebnih informacija i sugestija.

I na kraju, nadamo se da će se dosadašnja vrlo uspješna suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo i da će Komora i dalje biti mjesto aktivne potpore svim razvojnim projektima i poduzetnicima, na čemu unaprijed zahvaljujem.

Brza i dobra pomoć u izvozu

Sanja Svilković, direktorica Sektora za razvoj i kontrolu kvalitete, Labud d.o.o., Zagreb

HGK ima veću važnost u komunikaciji industrije i institucija Izuzetno sam zadovoljna radom kolegica u HGK-u u našem segmentu deterdženata i sredstava za čišćenje. Kolegice aktivno sudjeluju u svoj problematici iz naše branše te nam pomažu (jedine na ovim prostorima) edukacijama, organiziranjem sastanaka s temama koje su za nas od izuzetne važnosti te spajanju industrije s različitim ministarstvima i institucijama. Mnogi zajednički projekti su pokrenuti uz njihovu pomoć te su uspješno i završeni.

Osim toga, samo ime HGK ima puno veću važnost i ozbiljnost u komunikaciji između industrije i različitih ministarstava i zavoda. Bez ovakve pomoći HGK-a industriji bi bilo jako teško promicati nove projekte, samostalno se educirati - posebno na temu zakonske regulative koja je u ovom području izuzetno zahtjevna te u konačnosti povezati se sa sličnim industrijama.

Nadam se da ćete iz ovih mojih kratkih redaka zaista spoznati da je pomoć HGK-a neophodna za industriju koja je opstala na ovim našim prostorima u ovim teškim uvjetima.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori Mirjana Biber-Hren, predsjednica udruge Međimurske roke, Lopatinec

Izvrsna suradnja na lokalnoj razini Osobito nam je zadovoljstvo pružila dosadašnja suradnja s našom međimurskom Gospodarskom komorom, čijim angažmanom nam je omogućeno sudjelovanje na nizu manifestacija i sajmova, kako u Međimurju, tako i šire. Veliku vrijednost Gospodarske komore doživjeli smo kroz njeno povezivanje različitih gospodarskih subjekata (ne samo formalnih članova HGK-a), u namjeri što kvalitetnije suradnje, pogotovo u aktivnostima koje su nama najbliže - očuvanja tradicijsko gospodarskih vrijednosti. Gospodarska komora nas je uključila u predavanja i seminare, koji su nas još više educirali i potpomogli naš daljnji rad, te nam pružili uvid u trenutna gospodarska djelovanja, ne samo u Republici Hrvatskoj, nego kroz inozemne predavače i šire. Na taj način stekli smo i nove partnere za nove potencijalne projekte (odradili smo dva EU projekta prekogranične suradnje), što nam olakšava daljnji napredak u realizaciji novih ideja.

Akcija Kupujmo hrvatsko uvelike je pomogla pravim hrvatskim proizvodačima, te im pružila nadu i dala ohrabrenje za daljnji razvoj hrvatske proizvodnje. Najveću podršku ta akcija je svakako pružila onim najmanjima kojima je besplatno sudjelovanje puno pomoglo u njihovoj promociji. Nama, kao civilnom sektoru i udruzi, najdraža je Komorina akcija Vrijedne ruke, koja je kao jedna od rijetkih prepoznala zapostavljeno tradicijsko rukotvorstvo kao vrlo važan segment, ne samo kulturne baštine već i budućeg turističkog potencijala Hrvatske, a za katalog Vrijedne ruke možemo slobodno reći da korisnicima pruža enciklopedijski uvid u hrvatsko rukotvorsto. Iskreno i s punim srcem možemo reći da smo kroz ovih desetak godina suradnje sa zaposlenicima Komore iz poslovnog odnosa prešli i u prijateljski, čemu je naravno pridonio upravo njihov rad i angažman. Stoga našim prijateljima u HGKŽupanijskoj komori Čakovec te njihovim kolegama diljem Hrvatske pružamo neizmjernu potporu u ostvarivanju njihovih mogućnosti i prava.

Janko Mavrović, direktor tvrtke Mediteran Adria d.o.o., Rijeka

HGK je spona i medijator interesa države i gospodarstva Hrvatska se nalazi u stresnom razdoblju društvenih i gospodarskih promjena, prevodeći socijalističko samoupravno uređenje u kapitalistički neoliberalizam. To je proces koji zahtijeva brojne promjene i prilagodbe kod svih sudionika gospodarskog sustava, a u kojem HGK čini nužnu sponu i medijatora interesa gospodarstva i tijela države.

Očekujemo još snažniju prisutnost i proaktivan pristup HGK-a zakonodavnom preoblikovanju hrvatskog poslovnog okruženja, kao i aktivniju podršku u pokretanju poslovnih inicijativa.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Davor Sabolić, direktor tvrtke Čateks d.d., Čakovec

Poduzetnici ne žele biti predmet dnevne politike Tvrtka Čateks od samih početaka ima iznimno razvijenu suradnju s Komorom, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini.

Moramo naglasiti da uz pomoć Komore već dugi niz godina odlazimo na specijalizirane inozemne sajmove u EU, koji su nam vrlo važni upravo radi promocije vlastitih proizvoda i kao mjesto gdje sve više pronalazimo nove poslovne partnere. Komora nam je pomagala i logistički kod raznih stranih gospodarskih delegacija koje su dolazile u Hrvatsku, kao i bila suport kod organiziranja i putovanja u inozemstvo u pratnji naših gospodarskih delegacija.

Druga važna funkcija Komore je osnivanje sektorskih udruženja (na lokalnoj i državnoj razini), konkretno - Udruženja tekstilne i odjevne industrije, putem kojeg smo uz pomoć Komore pokušavali aktualizirati sve naše probleme, davati konkretne prijedloge i rješenja prema Vladi i ministarstvima kako bi se pomoglo našoj industriji, a kroz Komoru se od-

vijala i sama promocija naše industrije koja je i danas jako aktivna.

Putem Udruženja - Izvršnog odbora koje sačinjavaju predstavnici najvećih tvrtki u Hrvatskoj iz našeg sektora, rješavaju se uz posredovanje Komore i svi naši interni problemi (kojih ne nedostaje) te eventualne nesuglasice na tržištu između pojedinih sudionika.

Neprihvatljiva nam je činjenica da se nas poduzetnike stavlja u kontekst dnevne politike, te da se oko zadnjih zbivanja u Komori nas proziva nečijim instrumentom za ostvarivanje političkih ciljeva. Nas politika ne zanima, zanima nas samo poboljšanje poslovne klime koja će nam omogućiti daljnji razvoj.

Smatramo da je posljednjim izborom novog predsjednika Komore napravljen dobar iskorak (prvi put su izbori bilo odrađeni u demokratskom duhu gdje je većina stvarno odlučila koga želi na svom čelu), a prvi koraci novog predsjednika ukazuju na to se stvari u Komori bitno mijenjaju, te da će ona vrlo brzo vratiti svoj imidž koji je tako dugo gradila. O sudbini Komore bi trebali odlučivati njeni članovi – gospodarstvenici jer su oni najkompetentniji za to, a Komora je ionako u njihovoj službi, a ne službi politike.

Tonči Peović, direktor tvrtke Aerodrom Brač d.o.o.

Brač

Pero Vidović, vlasnik i direktor tvrtke Ambijenti d.o.o., Čakovec

Izmjenama Zakona o HGK-u žele ušutkati glasnika loših vijesti

Komora je potrebna i ima ulogu

Hrvatska gospodarska komora jedino je tijelo gdje se gospodarstvenici mogu sastati i razmijeniti iskustva i informacije, i međusobno i s tijelima vlasti.

U svijetu pa tako i u Hrvatskoj gospodarske komore bi trebale biti koordinacijska tijela između gospodarstvenika i vlasti, gdje se dogovaraju zakonodavni okviri koji imaju svrhu stvoriti povoljno gospodarsko okruženje, rast zaposlenosti i BDP-a.

Do sad se tijela vlasti nisu željela suočiti sa stvarnom činjenicom da regulatorni i politički okvir rada hrvatskih gospodarstvenika nije pogodan, te time sve više postojećih gospodarskih subjekata dolazi u probleme, dok istovremeno ne postoji pozitivna klima za početak novih gospodarskih inicijativa kako hrvatskih, tako i stranih investitora.

Politikom nezamjeranja gospodarstvenici, pa tako i predstavnici HGK-a, a osobito nakon skandala s bivšom upravom HGK-a, minimizirali su svoj doprinos i kritiku na zakonodavni okvir u kojem hrvatsko gospodarstvo stagnira.

No svjedoci smo da se i ovako utišan glas gospodarstva i HGK-a želi ušutkati promjenom zakonodavnog okvira HGK-a s tendencijom destrukcije tijela i stručnih službi Komore u odnosu na način kako je ona danas organizirana.

Umjesto da se HGK restrukturira i osnaži kako bi bio partner tijelima vlasti u promjeni zakonodavnog okvira, s ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i atraktivnosti Hrvatske za ulagače, ne mogu se oteti dojmu da planirana promjena zakonskog okvira ima za cilj ušutkati glasnika loših vijesti.

Mislimo da je Komora potrebna i ima svoju ulogu, a o pravim ciljevima i pravcima djelovanja potrebno je povesti ozbiljnu raspravu članstva, kako bi se znalo koja očekivanja članovi imaju od Komore. Zadovoljni smo kontaktima i suradnjom sa ŽK-om Čakovec, čiji zaposlenici su bili vrlo korektni i na usluzi u nekoliko situacija kad smo ih kontaktirali oko nama zanimljivih tema. Posljednjih godina aktivnost ŽK-a Čakovec bila nam je najzanimljivija u području edukacija - organizirane su vrlo zanimljive edukacije. Ulogu Komore vidimo najviše u povezivanju s korisnicima proizvoda i usluga, domaćih i stranih, te stvaranju povoljnijih uvjeta poslovanja.

Komoru svakako treba depolitizirati i naravno reformirati jer se uvjeti poslovanja dramatično mijenjaju, pa je nužno da se i Komora prilagodi.

Lidija Kramar, direktorica tvrtke Masivni drvni interijeri MDI d.o.o., Sveti Juraj u Trnju

Potrebna je pomoć poduzetnicima Smatram kako Hrvatska gospodarska komora mora opstati jer poduzetnici imaju puno pitanja i malo vremena za mnoga područja u kojima stručni ljudi u Komori imaju iskustva i znaju gdje tražiti te im Komora na taj način uvelike olakšava i pomaže u poslovanju. Našoj tvrtki Komora je davala značajnu potporu i informacije o EU fondovima, pomogla nam je na razne načine, pa tako i u financiranju na sajmovima, sve u svrhu poboljšanja našeg poslovanja.

Prilikom otvaranja poduzeća pružila nam je informacije koje puno znače, bila je jedina koja je mladim poduzetnicima i početnicima prva otvorila svoja vrata i pružila pomoć. Zatvaranje HGK-a za poduzetnike bi bila velika šteta.

PREDSTAVLJAMO 15

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 4 zaposlenika

( 3 mjeseca

radi u La regini dell formaggio

na5u je na tržištu

Quintus, Split

PAVORAN, ZAGREB

Dašak Italije u srcu Splita

Na5u štiti štikle Prema riječima Diane Jelaske, opredjeljenje ekipe kojoj je na čelu jest nuditi proizvode najveće kvalitete koji pored toga imaju svoju posebnost i prepoznatljivost

T

vrtka Quintus posluje tek nepunu godinu dana, ali su već taj gastro kutak smješten u samom središtu Splita, odnosno njenu trgovinu i ugostiteljski objekt La regina dell formaggio prepoznali Splićani i brojni turisti. Riječ je o mjestu gdje se mogu degustirati talijanske i hrvatske delicije.

Prostor u kojem je nekad bila papirnica uredila je vlasnica i direktorica tvrtke, bivša rukometašica koja je dio karijere provela igrajući u Italiji, Diana Jelaska. Prostor je nazvala La regina dell formaggio, a samo je naoko pretrpan raznim delicijama jer, kada se bolje pogleda, svaki detalj je pomno osmišljen i privlači samim pogledom.

Tvrtka zapošljava četiri radnika.

“Naša prednost je u tome što kupac nekog sira, salame, vina ili, pak, piva prije nego što se odluči za kupnju može degustirati željeni proizvod.

Za bogatu ponudu sireva mogu zahvaliti vlasniku sličnih trgovina Re Formaggio u Anconi An-

toniju Budanu. Osim talijanskih salama i sireva imamo ponudu domaćih sireva kao što je Studenački sir koji proizvodi Mate Bosnić, Milsov Lećevački sir, onda pršut tvrtke Badanj iz Brštanova, Matuškova vina...”, pojašnjava Diana Jelaska.

Sicilijanski bioproizvodi Ona otkriva kako veliku pozornost pridaje zdravoj hrani, te u ponudi posebno mjesto zauzimaju sicilijanski bioproizvodi.

Kupac nekog sira, salame, vina ili, pak, piva prije nego što se odluči za kupnju može degustirati željeni proizvod Od ostalih delicija osobito je prepoznata mozzarella od bivoljeg mlijeka iz Salerna, kao i klasična talijanska mortadela, parmigiano reggiano star 21 mjesec, grana padano, lonza, više vrsta pecorina...

Dok je ponuda piva u Splitu inače oskudna,

u ovom objektu može se probati posebno talijansko pivo Birra del Borgo. Proizvodnja ovog piva je specifična jer dolazi iz kućne radinosti, a osim u La regina dell formaggio uskoro će se moći pronaći i u nekim boljim splitskim i dalmatinskim restoranima. “Riječ je o pivu za koje je dokazano da ima zdravstvena i hranjiva svojstva”, napominje ona.

Uglavnom, prema riječima Diane Jelaske, opredjeljenje ekipe kojoj je na čelu jest nuditi proizvode najveće kvalitete koji pored toga imaju svoju posebnost i prepoznatljivost. Zdravlje i kvaliteta su osobine koje će u gastronomiji sve više dolaziti do izražaja i na našem području. Uvjerili smo se u to za vrijeme protekle turističke sezone, a iznenadili biste se koliko i Splićani drže do tih osobina, istaknula je Diana Jelaska dodajući da su za božićne i novogodišnje blagdane pripremili poklon-pakete koji privlače kako svojim sadržajem tako i posebnim aranžmanom. (J.V.)

Ženske cipele uglavnom imaju tanje đonove, a naše istraživanje je pokazalo da osam od 10 žena treba ovaj proizvod jer unište svoje cipele tijekom vožnje, kaže Maja Smoljo

O

ženama i njihovoj opsjednutosti cipelama napisane su stotine knjiga i studija, a koja je to tajna veza, još uvijek se pouzdano ne zna. Na popisu ženskih slabosti cipele su na vrhu top-liste. Mnogim ženama često se dogodi da pri vožnji automobila oštete cipele. U vožnji je noga gornjim dijelom naslonjena na papučicu gasa ili kočnice, a donjim na platneni ili gumeni tepih.

Ako se na tepihu nalazi prašina ili sitni kamenčići, peta cipele je neminovno izložena oštećenju. Često se, kako ne bi oštetili omiljene cipele u vožnji, vozačice ali i vozači preobuvaju u tzv. vozačke cipele, što je dodatan gubitak vremena.

“Našli smo rješenje ovog problema s kojim se susreću milijuni žena. Naš proizvod na5u čuva ženske cipele. Ženske cipele uglavnom imaju tanje đonove, a naše istraživanje je pokazalo da osam od 10 žena treba ovaj proizvod jer unište svoje cipele tijekom vožnje, kaže Maja Smoljo iz tvrtke Pavoran koja ističe kako

je njihov štitnik za petu na tržištu tri mjeseca, a reakcije koje dobivaju s terena bolje su od očekivanih.

Pavoran je mala tvrtka sa sjedištem u Zagrebu, a sam proizvod specifičnog naziva na5u u cijelosti je njihov počevši od ideje pa do realizacije.

Jedan potez je dovoljan Štitnici se proizvode u Hrvatskoj, iako Maja Smoljo ističe kako bi im bilo jeftinije da su se odlučili za neku drugu destinaciju.

Razvoj štitnika za cipele trajao je pune dvije godine, na njemu su radila čak 42 inženjera, te je njegov oblik pomno promišljen.

Da je riječ o dugotrajnom procesu, pokazuje i podatak da je tek 13. verzija zadovoljila sve zahtjeve te se našla na policama trgovina.

“Na5u se jednostavno koristi, jednim potezom ruke, prije i nakon vožnje. Izrađen od elastičnog materijala u obliku slova U, omogućava jednostavno ‘nasjedanje’ na cipelu. Udubljenje na zaobljenom dijelu spriječit će nenamjerno skidanje

zaštite, pogotovo ako se nosi na obući niske pete”, kaže Maja Smoljo ističući kako kožni umeci s unu-

Razvoj štitnika za cipele trajao je pune dvije godine i na njemu su radila čak 42 inženjera tarnje strane sprečavaju sklizanje s cipele tijekom pomaka noge tipičnog za vožnju.

“Moram priznati da nismo nailazili na veće prepreke pri ulasku u biznis. Za sada sve ide dobro. Iako je proboj na tržište, pogotovo kad je riječ o novom proizvodu, svakodnevna borba i teško je, ali mi se ne predajemo jer znamo da imamo proizvod koji je za svjetsko tržište”, kaže Maja Smoljo.

Za sada se proizvod distribuira putem web shopa i u prodavaonicama obućom u Zagrebu, a u pregovorima su i s ostalim distributerima te se nadaju kako će uskoro biti dostupni i u dućanima širom Hrvatske. (I.G.)

16 AKTUALNO

( 8,9 mlrd kn

*vijesti Air Serbia leti u Zagreb Putnički zrakoplov srbijanskog nacionalnog zračnog prijevoznika Air Serbia sletio je u petak sa stotinjak putnika u Međunarodnu zračnu luku Zagreb na svom redovitom letu iz Beograda, što je prvi takav let između glavnih gradova Hrvatske i Srbije nakon 23 godine.

Prvi let na ovoj liniji s dugom poviješću obavio je JAT-ov prethodnik Aeroput u veljači 1928. JAT je ponovno uspostavio letove na ovoj liniji u travnju 1947. i održavao ih do kolovoza 1991. godine.

Novi predsjednik Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Na sjednici Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u za novog predsjednika izabran je Ivan Bogović, direktor Hotela Savus iz Slavonskog Broda. Novi predsjednik Udruženja je iskazao zadovoljstvo što će imati mogućnost obavljati funkciju predsjednika Udruženja, no najavio je da će aktivnostima i zajedničkim radom Udruženja pridonositi olakšanju poslovanja ugostitelja te razvoju ugostiteljske djelatnosti u Hrvatskoj.

Rast trgovine na malo U Hrvatskoj je u listopadu promet u trgovini na malo realno porastao za 0,3 posto na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. To je već treći mjesec zaredom kako potrošnja raste, ali sporije nego u rujnu kada je potrošnja porasla 1,4 posto. Nakon oštrog pada u srpnju, u kolovozu je promet u trgovini na malo porastao 0,3, a u rujnu već spomenutih 1,4 posto na godišnjoj razini.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

ukupni prihod ostvaren u županiji

( 226,2 mil kn

ostvarena neto dobit na razini županije

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije

Pozitivan pomak nakon šest godina stagnacije Prihodi gospodarstva ove županije povećani su za 11,6 posto. Ipak, taj rezultat nije razlog za pretjerani optimizam jer je baziran na uspješnosti samo jedne gospodarske djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - koja je niskoakumulativna i podložna utjecajima vanjskih faktora Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

G

odišnje financijske izvještaje za 2013. godinu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji podnijelo je 3590 trgovačkih društava ili 67 njih više nego za prethodnu godinu. Iz zbirne obrade njihovih rezultata poslovanja proizlazi da je gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u 2013. godini poslovalo pozitivno. Ostvarilo je 8,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, 750,3 milijuna kuna dobiti te 524,1 milijun kuna gubitka. Znači, ostvarena

U 2013. gospodarstvo je u novu dugotrajnu imovinu investiralo 598,5 milijuna kuna ili 19,8 posto više je neto dobit u iznosu od 226,2 milijuna kuna. Ukupni prihodi gospodarstva povećani su za 11,6 posto.

Usporedbe radi, na razini Hrvatske povećani su za samo 1,7 posto. Ukupni rashodi gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije povećani su za 4,5 posto, dok su rashodi gospodarstva Hrvatske povećani za 1,7 posto.

U odnosu na 2012. godinu gubitak gospodarstva smanjen je za 32,2 posto,

a dobit povećana za 75,1 posto. Najznačajnije povećanje je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čak 41,6 posto, dok je najznačajnije smanjenje u djelatnosti građevinarstva, 10 posto.

Opća ocjena U 2013. neto dobit je iskazalo šest djelatnosti u ukupnom iznosu od 454,3 milijuna kuna od čega se na

djelatnost pripreme i usluživanja hrane odnosio daleko najveći dio od 276,5 milijuna kuna ili 60,7 posto. S druge strane, neto gubitak je iskazalo također šest djelatnosti u ukupnom iznosu od 228,2 milijuna kuna, koji je unatoč činjenici da u njemu najproblematičniji građevinski sektor (djelatnost rudarstva i vađenja i građevinarstva) sudjeluje sa 154,1 milijun kuna ili sa

Insolvetni duguju 691,9 milijuna kuna Na kraju 2013. godine bilo je insolventno 714 pravnih osoba ili 142 manje nego potkraj 2012. godine. Njihove ukupno neizmirene obveze iznosile su 691,9 milijuna kuna i smanjene su za 33,7 posto. U najtežem obliku blokade, onome preko 360 dana, bilo je 426 pravnih osoba ili 140 manje nego krajem prethodne godine, s iznosom od 598,8 milijuna kuna neizmirenih obveza, također manjim za 53,5 milijuna kuna.

66,8 posto, ravnomjernije disperziran po granama od neto dobiti.

“Slijedom pokazatelja, opća je ocjena da je gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u 2013. godini napravilo određen pozitivan financijski pomak koji je tim značajniji što dolazi nakon šestogodišnjeg čekanja. Ipak, to nije razlog za pretjerani optimizam jer je baziran na uspješnosti samo jedne gospodarske djelatnosti koja je niskoakumulativna, naročito u hotelijerskom sektoru, a i podložna utjecajima vanjskih faktora. Trebat će nam još dosta i znanja i truda da se stanje u gospodarstvu značajnije pokrene, vodeći računa o svim ostalim granama, a naročito kompatibilnima s turističkim sektorom”, istaknula je Terezina Orlić, predsjednica HGK-Županijske komore Dubrovnik.

Zaposlenost i primanja U 2013. godini, gospodarstvo je u novu dugotrajnu imovinu investiralo 598,5 milijuna kuna ili 19,8 posto više nego prethodne godine. U investicijskim aktivnostima prednjačila je djelatnost prijevoza i skladištenja sa 180 milijuna kuna i djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 160 milijuna kuna što zajedno čini 57 posto uku-

pno investiranih sredstava gospodarstva. U 2013. godini županijska trgovačka društva su zapošljavala 18.731 djelatnika ili 4,8 posto više nego u prethodnoj godini. Najznačajnije povećanje zaposlenosti od 492 djelatnika ili 12,1 posto zabilježeno je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a najznačajnije smanjenje od 77 djelatnika ili 3,4 posto u građevinarstvu.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2013. godini iznosila je 4656 kuna i na međugodišnjoj razini je bila nominalno veća za 2,1 posto, a realno manja za 0,1 posto. Najveću prosječnu neto plaću standardno su imali zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom...

(6058 kuna), a najmanju zaposleni u građevinarstvu (3581 kunu).

Na evidenciji HZZPodručne službe Dubrovnik na dan 31. prosinca 2013. bile su 9504 nezaposlene osoba ili 464 osobe više nego krajem prethodne godine. Nezaposlenost je značajno povećana u srednjoškolskim kategorijama, za 390 osoba, te u kategoriji osnovne škole za 110 osoba. U kategoriji više škole, I. stupnja fakulteta i stručnih studija evidentirano je smanjenje nezaposlenosti od 76 osoba.

17

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 60% privatnih tvrtki ( 85% poslovnih pothvata u Europi čine obiteljska poduzeća

financirano je obiteljskim novcem

Budućnost obiteljskih poduzeća

Prijenos vlasništva je dugotrajan proces U obiteljskim tvrtkama vlasništvo se prenosi s jedne na drugu generaciju. Prvi vlasnici tj. osnivači privatnih obiteljskih tvrtki često tome ne posvećuju dovoljno pažnje, pa u tom procesu dolazi do raznih problema Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rijenos poslovanja jedno je od najvažnijih područja kojem svaki poduzetnik u svom poslu treba posvetiti najveću pažnju. Posebice je to važno u obiteljskim tvrtkama kada se vlasništvo prenosi s jedne na drugu generaciju.

Prvi vlasnici tj. osnivači privatnih obiteljskih tvrtki često tome ne posvećuju dovoljno pažnje, pa u tom procesu dolazi do raznih problema, rečeno je na prošlotjednom Forumu obiteljskih poduzeća, održanom u Centru za obiteljska poduzeća i prijenos poslovanja (CEPOR).

I dok u svijetu i Europi postoje statistički podaci o tome koliki se postotak odnosi na obiteljska poduzeća u ukupnom broju pri-

Sa čak 86 posto obiteljskih tvrtki upravljaju poduzetnici prve generacije vatnih poduzeća, u Hrvatskoj, nažalost, to nitko ne prati i ne postoje nikakvi službeni podaci. Primjera radi, u Europi više od 60 posto privatnih tvrtki čine obiteljska poduzeća, a od 50 do 80 posto svih zaposlenih u privatnom sektoru

osiguravaju obiteljska poduzeća. Od svih poslovnih pothvata oko 85 posto njih financirano je obiteljskim novcem. Prema rezultatima istraživanja Family Business Monitora, sa čak 86 posto obiteljskih tvrtki upravljaju poduzetnici prve generacije. Slijedi Velika Britanija sa 82 posto i Njemačka sa 81 posto. Kako je rečeno na Forumu, osim što u Hrvatskoj ne postoje nikakvi statistički podaci o broju i strukturi obiteljskih tvrtki, ne postoji ni određeno objašnjenje što su to zapravo obiteljske tvrtke. Prema europskoj definiciji obiteljskog poduzeća, u takvoj tvrtki većinu prava ima osnivač ili oso-

ba koja je kupila poduzeće i njezini najbliži srodnici, a u upravljanje tom tvrtkom uključena je najmanje jedna osoba iz obitelji. U slučaju dioničkog društva osnivač ili vlasnik dijela poduzeća sa srodnicima i nasljednicima ima najmanje 25 posto prava odlučivanja.

Obiteljske multinacionalke Iako je uvriježeno mišljenje kako su obiteljska poduzeća uglavnom male tvrtke, u svijetu su poznate multinacionalne kompanije koje su također obiteljske tvrtke. Primjer za to su Henkel, Samsung, Michelin, Barilla, Peugeot, Fiat i IKEA. Mire-

la Alpeza iz CEPOR-a kaže kako je upravo nasljeđivanje i prijenos vlasništva i upravljanja jedna od kritičnih faza u razvoju obiteljskih poduzeća.

“U EU-u oko 450.000 malih i srednjih poduzeća s oko dva milijuna zaposlenih godišnje prolazi proces prijenosa poslovanja.

U oko 150.000 slučajeva u procesu prijenosa poslovanja ne pristupa se na dobar način, čime se dovodi u pitanje oko 600.000 radnih mjesta”, rekla je Mirela Alpeza. Dodala je kako se od 15 do 53 posto prijenosa vlasništva odvija unutar obitelji, ali u posljednje vrijeme primjetan je sve manji interes članova obitelji za preuzimanje

obiteljskih poduzeća. Isto tako, sve veći broj vlasnika poduzeća odlučuje se na prijenos poslovanja i prije svog odlaska u mirovinu. Toni Brunello, talijanski konzultant iz tvrtke StudioCentroVeneto, je istaknuo kako prijenos vlasništva u obiteljskoj tvrtki nije događaj nego dugotrajni proces u koji treba uključiti razne konzultante i porezne stručnjake. “To je jedna od najkompleksnijih poslovnih odluka, a bitno je u taj proces uključiti prave stručnjake koji će pomoći vlasniku obiteljske tvrtke u pravilnom prijenosu vlasništva kako bi ta tvrtka i dalje uspješno poslovala”, naglasio je Brunello.

Hrvatska obrtnička komora

Zagrebačka burza

Nekonkurentni prijevoznici

Dodijeljene godišnje nagrade

Veliki broj hrvatskih prijevoznika trenutačno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću, a pod pritiskom ekonomske krize već šestu godinu za redom bilježe pad količine prevezene robe, istaknuo je predsjednik Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke komore Vladimir Celiščak na 7. susretu prijevoznika HOK-a.

“Zabrinjava nas i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom. No gledajući godinu unatrag dogodili su se i neki pozitivni pomaci, a velikim dijelom je to rezultat suradnje Ceha prijevoznika s resornim mi-

nistarstvom i ostalim relevantnim institucijama.

Donesen je Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, u koji su dijelom ugrađeni i prijedlozi Ceha, no dio poslovanja u području prijevoza još je uvijek nedefiniran. Ono što svakako treba istaknuti jest generalna nekonkurentnost u odnosu na prijevoznike iz susjednih zemalja, koja zabrinjava sve cestovne prijevoznike”, kaže Celiščak.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec upozorava kako je sve veći broj prijevoznika posljednjih godina bio primoran otpuštati dio zaposlenih, a neki su i zatvorili svoje obrte. “Zabrinjava činjenica da i dalje vlada praksa donošenja zakona i propisa bez konzultacije s predstavnicima onih na koje se ti zakoni odnose”, istaknuo je Ranogajec. (K.S.)

Zagrebačka burza je dodijelila nagrade za 2014. godinu u sedam kategorija. Odbor za Nagrade ZSE odluku o nagradama donosi temeljem statističkih kriterija, ali i razmatrajući ukupan doprinos edukaciji i razvoju domaćeg tržišta kapitala, i to za dionicu s najvećim prometom, najvećim porastom cijene, najvećim porastom prometa te za dionicu godine prema izboru javnosti. Nagrade se dodjeljuju i za člana godine te za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala, dok se nagrada Akademije ZSE dodjeljuje za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala.

Dionica s najvećim prometom je Hrvatski telekom, najveći rast cijene i prometa ima Arenaturist.

Ovogodišnji član godine ponovno je brokerska kuća Interkapital vrijednosni papiri, a Europskoj banci za obnovu i razvitak je Zagrebačka burza dodijelila nagradu za izuzetan doprinos razvoju tržišta kapitala. Hrvatska udruga korporativnih rizničara dobitnica je nagrade Aka-

demije ZSE za izuzetan doprinos edukaciji o tržištu kapitala.

Dionicu godine izabrala je javnost glasovanjem putem online ankete na internetskim stranicama ZSE temeljem nominacija članova Burze, a tvrtka Valamar Riviera dobitnik je te nagrade već treću godinu zaredom.

“Burza će nagradu nastojati održati unatoč nezahvalnim okolnostima u kojima djeluje i financijska zajednica i čitavo gospodarstvo, jer izvrsnost svakako zaslužuje priznanje, istaknula je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. (K.S.)

18 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Smanjuje se broj korisnika fiksne telefonije Prema podacima Regulatorne agencije za telekomunikacije, nastavljen je pad broja korisnika fiksne telefonije u BiH, dok broj korisnika mobilnih telefona raste. U drugom kvartalu ove godine u zemlji je bilo 813.989 aktivnih fiksnih telefonskih linija što je pad od 60.000 korisnika ili 1,45 posto u odnosu na prethodni kvartal. Broj korisnika mobilne telefonije dosegao je 3,3 milijuna korisnika što je povećanje od 0,85 posto u odnosu na raniji kvartal.

Igman se vratio u Pakistan Tvornica namjenske industrije Igman iz Konjica, nakon isporuka streljiva SAD-u, vratila se i u Pakistan gdje je isporučena prva pošiljka snajperskog streljiva vrijedna milijun KM. Posao je dobiven u konkurenciji s proizvođačima iz Južne Koreje, Južne Afrike i Velike Britanije. Prva isporuka streljiva u Pakistan nije velika, rekao je Nedim Makarević, veleposlanik BiH u toj zemlji, ali slijede nove isporuke koje otvaraju mogućnost novih poslova.

Natječaj za nove vjetroelektrane

Ministarstvo gospodarstva Srednjobosanske županije objavilo je javni natječaj za podnošenje ponuda za dodjelu koncesija za izgradnju vjetroelektrana na lokacijama u općinama Travnik i Jajce instalirane snage 200 MW. Koncesije za vjetroelektrane izdaju se na 30 godina, a dodjeljuju se prema sistemu D.B.O.T. – projektiraj, izgradi, upravljaj i prenesi, tako da će koncesionar nakon isteka koncesije prenijeti izgrađene objekte i postrojenja na Srednjobosansku županiju. Natječaj je otvoren do kraja ove godine.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 3600 km ( 15,5 mlrd € trebao je biti dug Južni tok

procijenjena vrijednost te investicije

Bosna i Hercegovina nakon ruskog odustajanja od gradnje plinovoda

Južni tok zamrznut, u igri druge opcije Dok u Republici Srpskoj tvrde da će odustajnje od gradnje Južnoga toka nanijeti srpskom entitetu velike štete, u Federaciji BiH imaju suprotno stajalište Zdravko Latal latal@privredni.hr

V

ijest da Rusija odustaje od izgradnje 3600 kilometara plinovoda Južni tok ili, pak, samo privremeno, do normalizacije odnosa s Europskom unijom, zamrzava tu veliku investiciju tešku, po nekim informacijama, 15,5 milijardi eura, u Bosni i Hercegovini je dočekana - različito. Za Republiku Srpsku i njenog predsjednika Milorada Dodika bio je to snažan udarac na srednjoročne razvojne ekonomske planove, dok je u Sarajevu to odustajanje ocijenjeno pametnom odlukom jer je BiH već povezana plinovodom kod Zvornika kojim ovaj energent stiže iz Rusije preko Srbije i Mađarske. Osim toga, analitičari smatraju da sadašnja potrošnja plina, ali i ona koja se prognozira u narednih nekoliko godina, ne opravdava velika financijska ulaganja i zaduženja.

Okretanje drugim investicijskim aktivnostima Predsjednik Republike Srpske, a nije jedini, objašnjava da je taj entitet u projekt Južni tok već uložio mnogo novca i da ta investicija ne bi trebala biti tek tako izbrisana.

Dodik kaže kako nije korektno od EU-a što blokira tu investiciju te da je to posljedica političke borbe EU-a i Rusije oko Ukrajine. Republika Srpska koja je mimo vlasti BiH prego-

varala s Moskvom o gradnji Južnog toka planirala je plinom opskrbljivati stanovništvo, gospodarstvo i dvije elektrane koje namjerava graditi.

Slobodan Puhalac, direktor tvrtke Gas-res koja je trebala s Gazpromom osnovati zajedničko po-

BiH i posebice RS su od minornog značaja za tako veliku međunarodnu investiciju kao što je Južni tok duzeće za izgradnju plinovoda, uvjeren je da je riječ o zastoju ograničenog trajanja te da će gospodarski interesi i razum u dogledno vrijeme aktualizirati izgradnju Južnoga toka.

Iz Udruženja ekonomista RS-a su poručili kako se ipak radi o velikom udarcu na srpski entitet jer je zaustavljena velika investicija koja bi zasigurno zaposli-

la građevinsku operativu entiteta, zbog čega se RS brzo mora okrenuti drugim investicijskim aktivnostima, prije svega u korištenju velikih hidropotencijala. S druge strane, većina analitičara u Federaciji BiH tvrdi da zamrzavanje ovog projekta neće naštetiti ni Republici Srpskoj niti BiH pojašnjavajući to činjenicom da, posebice u RS-u, ne postoji razvijen sustav korištenja plina kao energenta u industrijskim postrojenjima. Zapravo RS je do sada ruski plin koristio samo u Tvornici glinice u Zvorniku i za potrebe stanovništva u Istočnom Sarajevu. Sadašnji plinovod, koji kod Zvornika iz Srbije ulazi u BiH, ide preko siromašnih općina u istočnoj Bosni do Sarajeva gdje opskrbljuje, uz gospodarstvo, sve gradske toplane i dobar dio stanovništva. Od Sarajeva plinovod je izgrađen do razvijenih općina u dolini rijeke Bosne do Zenice, i od Lašve do općina u srednjoj Bo-

sni do Busovače, Viteza, Travnika i Novog Travnika. Prema nekim analitičarima, daleko isplativiji bio bi nastavak gradnje plinovoda do Doboja gdje bi se račvao na zapad za Banju Luku i zapadnu Bosnu, te na sjever za Modriču i Bosanski Brod, Brčko i Bijeljinu.

Više politička nego ekonomska tema Zanimljiva je činjenica da država BiH nikad nije potpisala ugovor s Rusijom o prihvaćanju Južnoga toka.

Prema nekim mišljenjima, novi plinovod je bio više politička nego ekonomska tema čiji je krajnji cilj bio da Dodik na proteklim izborima sačuva vlast i mjesto predsjednika RS-a. U Europi postoje i neka druga razmišljanja o razlozima zašto je Rusija odustala od gradnje plinovoda, ali i o nekim drugim mogućim rješenjima.

Navodno, Moskva za ovu investiciju nije mogla nagovoriti ni jednu relevantnu banku za dobivanje

kredita. Tvrdi se također da Južni tok nije bio ni planiran u skladu s europskom regulativom te da se EU oštro suprostavio monopolističkom položaju Moskve kad je riječ o uvozu plina.

BiH i posebice RS su od minornog političkog i ekonomskog značaja za jednu tako veliku međunarodnu investiciju kao što je Južni tok, a dugoročno gledajući država se već ranije opredijelila za projekt LNG terminala na Krku.

BiH bi mogla dobiti još jedan plinovod kojim bi se osigurala opskrba jer bi se mogla realizirati interkonekcija između Hrvatske i BiH na relaciji Slavonski i Bosanski Brod odakle bi se plinovodi granali na zapad prema Banjoj Luci, na istok prema Brčkom i Bijeljini i na jug prema Doboju. Bilo kako bilo, projekt Južni tok je zamrznut, neke druge opcije su u igri, primjerice podvodni plinovod Crnim morem do Turske, a gdje i kamo dalje - vidjet će se.

19

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 909 mil €

prihod od prodaje skupine Gorenje u 9 mjeseci

( 4 mil €

*vijesti

dobit u tom razdoblju

Slovenski recept rješavanja skupih bankarskih pozajmica

Operacija razduživanje Stari kredit od 20 milijuna eura posuđen uz kamatno opterećenje od pet posto Gorenje će likvidirati izdanjem obveznica čiju se kamatnu mjeru uspjelo sniziti na 3,8 posto zaduženosti premaši trostruki EBITD, to je okolnost koja odmah mijenja dividendnu politiku, sve do toga da se dividende uopće ne smije isplatiti.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

ok su prilike za zaduživanje povoljne kao danas, logično je zaključiti da bi zaduženim državama, također i tvrtkama, bilo pametno zamijeniti skupe kredite iz prošlosti današnjim kreditima čija kamatna oštrica reže pliće nego što se donedavno rezalo u financijsko tkivo dužnika. “Savjete o refinanciranju duga slušam svakodnevno, ali moram reći da to baš i nije tako jednostavan pothvat”, re-

Očito je da se danas može naći jeftiniji novac i da se njime mogu zatvoriti krediti iz skupljih vremena kao je ovih dana u jednoj jutarnjoj radioemisiji hrvatski ministar financija Boris Lalovac. Nije se upuštao u objašnjenja zašto smatra da refinanciranje duga nije šahovska rošada, ali se iz intonacije njegove opaske dalo naslutiti da mu je puna kapa

savjetnika koji sve znaju, uvijek rado savjetuju, a ni za što neposredno ne odgovaraju.

Obveznice jeftinije od kredita Ono što ministar Lalovac nije ni pokušao objasniti može se shvatiti iz epizode s operacijom razduživanja koju je Gorenje upravo apsolviralo. Stari kredit od 20 milijuna eura posuđen uz kamatno opterećenje od pet posto Gorenje će likvidirati izdanjem obveznica čiju se kamatnu mjeru uspjelo snizi-

ti na 3,8 posto. Obveznice kao oblik financiranja nakon poznate intervencije Europske središnje banke postale su jeftinije od bankarskih pozajmica. U Gorenju su pokušali iskoristiti novu mogućnost i nisu pogriješili. Na svoju ponudu dobili su solidan odziv potencijalnih financijera.

Operacija s dobrim ishodom bila je sve prije nego glatka i laka. Naime, Gorenje je potencijalnim ulagateljima moralo najprije predstaviti poslovanje uz predočenje svih prodajnih i

financijskih planova. Peter Groznik, prvi financijaš Gorenja, priznao je da su financijeri zahtijevali preuzimanje strogih obveza. Slovenski proizvođač bijele tehnike tako se obvezao da neće dodatno opterećivati svoju imovinu (klauzula negative pledge), vlasnike obveznica neće tretirati lošije od drugih vjerovnika (klauzula pari passu), a bez njihova dopuštenja neće se ni zaduživati iznad utvrđenih proporcija neto duga i EBITDA. Za slučaj da koeficijent

Može se naći i jeftiniji novac Iz prikazane operacije očito je da se danas može naći jeftiniji novac i da se njime mogu zatvoriti krediti iz skupljih vremena. No, za takav pothvat nužne su određene pretpostavke, a Gorenje ih je u međuvremenu stvorilo.

Gorenje je znatno snizilo troškove poslovanja. Optimiziralo je proizvodnju tako što je program skupih kućanskih aparata preseljen iz Švedske u Sloveniju, odakle se proizvode niže dodane vrijednosti detaširalo u Srbiju. Dakako, Gorenje je i dalje u poteškoćama, ali su kupci njegovih obveznica procijenili da se s njima nosi na zadovoljavajući način. Okolnosti razduživanja ne mogu biti za države ništa blaže i jednostavnije. Kako su u igri mnogo veće brojke, države u takvih razduživanjima očekuju samo veća i teža jamstva.

Istočna Europa hladi očekivanja Gorenja Skupina Gorenje ostvarila je u devet mjeseci 909 milijuna eura prihoda od prodaje – jedan posto više nego u usporedivom razdoblju prošle godine. Takav opseg prodaje donio je i četiri milijuna eura dobiti što znači da se do kraja godine nikako ne može ostvariti planiranih 12 milijuna eura dobiti. Gorenju su račune pomrsile prilike u Rusiji i Ukrajini. Količinski i mjereno u lokalnim valutama prodaja na ta dva tržišta čak je nešto veća nego lani, ali je pad vrijednosti rublja i grivne, pre-

računato u eure, srušio prihode u Istočnoj Europi za pet posto. U četvrtom tromjesečju prodaja zbog krize počinje malaksavati i u Rusiji što je posebno nezgodno za Gorenje jer je rusko tržište bilo dobar kupac roba višeg cjenovnog razreda.

Predsjednik uprave Gorenja Franjo Bobinac priznao je da su obezvređivanju rublje pokušali parirati dizanjem cijena svojih proizvoda, ali ih je opća gospodarska kriza i tamo podučila da poskupljenja imaju svoje limite. Srećom, teškoće u Istoč-

noj Europi ublažuju se boljim rezultatima na zapadu Europe i posebno u Aziji gdje se pojedinačne poslove, kao što je bilo opremanje nebodera u Hong Kongu, sve više zamjenjuje poslovima preko prodajne mreže.

Gorenje je na kraju trećeg tromjesečja imalo 410 milijuna eura duga pri čemu se zaduženost na međugodišnjoj razini ipak smanjila za 65 milijuna eura. U četvrtom tromjesečju treba se razdužiti za još 50 milijuna eura. Gorenje ima sezonski pozitivan novčani tijek i Bobinac

smatra da neće odustati od zacrtanih ciljeva. Ipak, upozorava na sve veću nesigurnost u Istočnoj Europi.

Izvozom iz krize Još u rujnu slovenska poduzeća premašila su 17 milijardi eura izvoza i najzaslužnija su za ovogodišnjih tri posto privrednog rasta. Predsjednik uprave SID banke Sibil Svilan, ukazujući na važnost izvoza, rekao je da Slovenija može ostati konkurentnom samo ako ustraje na industrijalizaciji i specijalizaciji. Industrijalizacija daje najveće multiplicirajuće učinke, stvara najviše radnih mjesta i jača izvoz. Stoga su za Sloveniju ključne nove investicije u nove poslovne modele, zaključio je Svilan. Čufer u restrukturirajućoj misiji Bivši ministar financija Uroš Čufer ne vraća se u NLB na dužnost pomoćnika predsjednika uprave kako je to namjeravao.

Banku je obavijestio da profesionalni put nastavlja drugdje. Sada se i saznalo da odlazi u celjsko poduzeće Tuš gdje će visoko zaduženu tvrtku savjetovati u poslovima restrukturiranja. Česi kupuju Elan?

S obzirom na to da slovenska vlada mora do kraja godine izvijestiti Europsku komisiju kako će od Elana utjerati povrat “nedopuštene državne pomoći” za dokapitalizaciju 2008. godine, intenzivirana je potraga za mogućim kupcima. U trku za Elanom uključio se i češki proizvođač skija Sporten, a govori se da je obvezujuću ponudu dao i slovenski biznismen iz SAD-a Robert Antunovič. “Sporten je zdravo poduzeće, a kupovinu smo spremni platiti i vlastitim sredstvima”, izjavio je Jan Hudak, direktor Sportena, dodajući da u Elanu namjeravaju zadržati postojeću proizvodnju te u njega prenijeti i dio proizvodnje iz Češke.

20 TURIZAM *vijesti Konferencija francuske mreže putničkih agencija HTZ u suradnji s turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita bio je domaćin godišnjeg kongresa najveće mreže putničkih agencija u Francuskoj – Selectour Afat, na kojem se okupilo više od 600 sudionika. Kongresu u Splitu nazočili su direktori Selectour Afata, organizacijski timovi, voditelji putničkih agencija, partneri te predstavnici francuskih medija.

Osnovana regionalna mreža Parkovi Dinaridi Regionalna asocijacija Parkovi Dinaridi - mreža zaštićenih područja Dinarida osnovana je u Podgo-

rici nakon što su direktori 60 parkova iz osam zemalja regije - Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije u listopadu potpisali pismo namjere.

Mreža je osnovana zbog lakše razmjene iskustava, razvijanja zajedničkih projekata te promocije parkova.

Za turizam su važne nove tehnologije Turizam i tehnologije dopunjavaju se u svakom smislu i sinergija dovodi do poboljšanja turističkih usluga, rečeno je na okruglom stolu održanom na temu Hrvatski turizam i poduzetništvo – suvremena poslovna komunikacija, turističke inovacije, modeli, izazovi – rješenja. Okrugli stol je u organizaciji Razvojne agencije Zagreb-TPZ i turističkog portala Hotspots.net.hr održan u HGK-u. Tom je prigodom zaključeno kako su primjena novih tehnologija u turizmu, pravodobna marketinška komunikacija te ciljana ulaganja u promociju ključni za uspjeh u turizmu.

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( 2000 posjetitelja

na Danima otvorenih vrata peljeških podruma

( 24 vinara

otvorila svoje podrume

9. dani otvorenih podruma

Vinski turizam dostiže odmorišni

Prema procjenama nekih turističkih djelatnika, vinski turizam je najbrže rastući oblik turizma na Pelješcu koji bi, ako se nastavi razvijati tako brzo kao posljednjih godina, uskoro mogao dostići odmorišni turizam Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

D

eveta manifestacija Dani otvorenih vrata peljeških podruma koja se održala u organizaciji udruge Pelješki vinski puti, Plavac mali i suorganizatora HGK-Županijske komore Dubrovnik, Županijske obrtničke komore Dubrovnik, Turističke zajednice Orebića i ostalih općina poluotoka Pelješca okupila je oko 2000 posjetitelja. Ove godine svoje podrume su otvorila 24 vinara.

Ova manifestacija se odvija u zimskom razdoblju kada vinari pozivaju turističke radnike, agencije, ugostitelje te ostale zaljubljenike u vino i vinski turizam da se upoznaju s prethodnom berbom kao i novom vinskom ponudom Pelješca. Prema procjenama nekih turističkih dje-

latnika, vinski turizam je najbrže rastući oblik turizma na Pelješcu koji bi, ako se nastavi razvijati tako brzo kao posljednjih godina, uskoro mogao dostići odmorišni turizam.

Sve više podruma Predsjednik udruge Pelješki vinski puti i vlasnik jednog od najljepših hrvatskih vinskih podruma Mato Violić Matuško kaže kako je u trenutku osnivanja ova udruga imala 15 članova da bi ih danas bilo više od 30. Prema njegovim riječima, pedesetak vinara prima organizirane turističke grupe, a prema svemu sudeći bit će ih još i više.

“Vrlo je važno to što mi nismo jedni drugima konkurencija jer rastom naše ponude pridonosimo razvoju Pelješca kao turističke vinske destinacije. Veći i opremljeniji

podrumi primaju više gostiju i veće grupe, a manji manje, pa tako ne konkuriramo jedni drugima jer turisti često pri obilasku Pelješca posjete nekoliko podruma”, istaknuo je Violić Matuško, dodajući kako je njegovu vinariju ove sezone prosjetilo 50.000 turista što je rast od 10 posto na godišnjoj razini.

Predsjednik Peljeških vinskih puta napomenuo je kako će ova udruga organizirati sličnu manifestaciju u Potomju tijekom ljetnih mjeseci. “Mislim da će to biti 29. lipnja na blagdan Svetog Pavla”, napomenuo je Violić Matuško.

Muzej vinarstva i vinogradarstva Turističkoj ponudi Pelješca odnosno ponudi vinskog turizma svakako će pridonijeti obnovljena zgrada stare škole

u Putnikovićima koja je pretvorena u Muzej pelješkog vinarstva i vinogradarstva. Trenutačno se uređuje unutrašnjost zgrade i dvorišni prostor u kojem je smješte-

Turističkoj ponudi Pelješca pridonijet će Muzej pelješkog vinarstva i vinogradarstva na uljara i vinarija Poljoprivredne zadruge Putnikovići. “Dani otvorenih podruma postali su tradicionalni, a posjetitelji naših podruma mogu svake godine vidjeti što novoga nude pelješke vinarije”, istaknuo je Jozo Rabušić, upravitelj PZ-a Putnikovići.

Muzej pelješkog vinogradarstva i vinarstva u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Du-

brovačko-neretvanske županije (DUNEA) te Poljoprivrednom zadrugom Putnikovići kao nositeljem projekta treba povući sredstva iz fondova Europske unije. Muzej je smješten na dvije etaže ukupne površine 800 metara četvornih. U njemu će se izložiti prikupljeni predmeti sačuvani kroz dugu povijest pelješkog vinogradarstva i vinarstva. Projekt je vrijedan oko dva milijuna kuna, a već ga je značajnim sredstvima potpomogla Dubrovačko-neretvanska županija. Uz muzej vinogradarstva i vinarstva uređuju se i neki popratni sadržaji, poput oglednog vinograda u dvorištu, gdje zadruga u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba ima namjeru posaditi vinograd sa svim hrvatskim autohtonim sortama vinove loze i njihovim opisom.

HRWWWATSKA 21

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

( oko 600.000 čitateljica i oko tri milijuna otvaranja ima portal Žena.hr

Portal Žena

Klikom do odgovora što žene zaista žele

Na hrvatskom online tržištu jedan od najvećih problema je veliko zasićenje u broju medija s obzirom na još uvijek premale proračune koji se izdvajaju na online oglašavanje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

etra Novosel Balaško i Davor Balaško, bračni par iz Čakovca, autori su i pokretači portala Žena.hr.

Petra Novosel Balaško, ujedno i glavna urednica portala, kaže nam kako ovo lifestyle online izdanje trenutačno ima oko 600.000 jedinstvenih čitateljica i čitatelja te oko tri milijuna otvaranja stranica. Oko 80 posto posjetitelja portala su žene, a više od 90 posto spada u dobnu skupinu od 18 do 45 godina.

Na portalu je nešto više od 50.000 registriranih osoba, od kojih su 99 posto žene.

“Ideja o pokretanju ovog posla dogodila nam se 2006. godine kada smo poželjeli stvarati sadržaj za žene na internetu i odgovoriti na pitanje što žene zaista žele.

Prepoznali smo internet kao medij budućnosti i nismo ni trenutak sumnjali u uspješnost projekta. Iako smo se u zadnjih osam godina borili i još uvijek se borimo s raznim izazovima, kao što su teška gospodarska situacija u Hrvatskoj, jaka konkurencija i malo tržište, zadovoljni smo s poslom kojim se bavimo”, objašnjava nam.

Na hrvatskom online tržištu, nastavlja ona, jedan od najvećih problema je veliko zasićenje u bro-

ju medija s obzirom na još uvijek premale proračune koji se izdvajaju na online oglašavanje. “Postotak onlinea u odnosu na druge medije još je uvijek prilično nizak, dok je u nekim državama Zapadne Europe online oglašavanje stiglo na vodeće mjesto, čak ispred televizije. Tu zapravo leži najveći potencijal rasta”, napominje ona.

Dvojbena zaštita prava Osim uobičajenih problema s kojima se susreće većina poslovnih subjekata u nas, poput dugih rokova plaćanja, ona ističe vrlo skromne zakonske okvire i regulaciju internetskog poslovanja. Isto tako, dvojbena je zaštita autor-

skih prava u Hrvatskoj.

“Nerijetko se susrećemo sa slučajevima da drugi mediji preuzimaju naše

Prepoznali smo internet kao medij budućnosti i nismo ni trenutak sumnjali u uspješnost projekta, kaže Petra Novosel Balaško autorske članke bez prethodnog odobrenja i navođenja izvora, čime se krši Zakon o autorskim pravima. Teško je boriti se protiv toga jer sudski postupci dugo traju, kršenje zakona je teško dokazivo i upitna je isplativost čitavog postupka”, kaže ona doda-

jući kako portal prati rad konkurencije. Štoviše, surađuje s nekoliko portala koji su specijalizirani za određene segmente koje on pokriva poput zdravlja ili uređenja interijera.

“Osim toga, surađujemo s nekoliko tiskanih časopisa. Umjesto razmišljanja o tome što konkurencija čini, radije razmišljamo o tome što mi činimo i kako da dodatno učvrstimo lidersku poziciju u kategoriji ženskih čitateljica online sadržaja”, kaže ona.

Među budućim poslovnim planovima ističe daljnji razvoj portala te novi izgled i vizualni identitet brenda Žena.hr.

“U planu nam je osvježiti i Žena.hr aplikaciju za mobilne uređaje jer sve veći

postotak korisnika dolazi s mobilnih uređaja, a to je bio i jedan od razloga za redizajn portala”, napominje ona.

Jedan od važnijih, a već pokrenutih projekata, svakako je i Izbor za proizvod godine koji se 2014. održava treći put. On nam otkriva koje brendove u Hrvatskoj žene smatraju najpopularnijima i najpoželjnijima. “Projekt se već sada pokazao kao vrlo uspješan i relevantan pokazatelj najboljih proizvoda široke potrošnje na hrvatskom tržištu. U planu za iduću godinu su i nove funkcionalnosti na portalu, a sukladno širenju portala moguća su i nova zapošljavanja”, zaključuje Petra Novosel Balaško.

HUP ICT

Reformom obrazovanja do novih radnih mjesta Premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo nedostatak stručnih kadrova, kaže Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT udruge HUP Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT

U fokusu 2015. bit će projekti informatizacije malih i srednjih poduzetnika udruga) prošli tjedan održala je susret s predstavnicima medija.

Adrian Ježina, predsjednik HUP ICT udruge, naglasio je važnost finalizacije ključnih strateških dokumenata kao

što su broadband i digitalna strategija u 2015.

“Strategije su preduvjet razvoja ICT industrije u Hrvatskoj, a ICT alati ključni su za transformaciju javnog sektora i stvaranje konkurentnijeg gospodarstva. HUP ICT aktivno surađuje s više ministarstava, no da bismo maksimizirali učinkovitost, od 2015. moramo imati jednu referentnu točku u Vladi koja bi rješavala prepreke razvoja ICT industrije. Premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo

nedostatak stručnih kadrova. Tome je uzrok neprilagođen sustav obrazovanja i veliki ispad studenata, što još uvijek nije kasno mijenjati, posebice kada pokazatelji govore da ICT sektor ima potencijal od najmanje 5000

novih radnih mjesta do 2020.”, istaknuo je.

Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT-a, osvrnula se na rad Udruge s državnim tijelima. “HUP ICT okuplja predstavnike vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj, a članice Udruge zapošljavaju više od 60 posto djelatnika u hrvatskoj ICT industriji. Zajedničkim snagama objedinjenim u HUP-u sigurno mogu pridonijeti bržem razvoju ICT projekata i aktivnosti Vlade na tom području, no zasad poslodavci nisu dovoljno prepoznati kao ravno-

pravni partneri. Zalagat ćemo se za aktivniju suradnju s predstavnicima državne administracije kako bismo zajedno pomogli i pridonijeli bržem rješavanju ključnih prepreka u pripremi legislativa za ICT industriju”, napomenula je. Članovi udruge, priopćeno je iz HUP-a, rade na podizanju konkurentnosti ICT industrije što će se, među ostalim, uskoro osjetiti i kroz promjene poreza na dohodak plaća, a što je bila preporuka HUP ICT-a još iz 2010. godine. Dodatno, u ovoj

godini napravljeni su značajni koraci prema uspostavi novih načina poticanja izvoza kroz pripremu zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima, ali i pripremu gospodarske diplomacije za izazove promocije hrvatskih ICT proizvoda i usluga na stranim tržištima. U fokusu 2015. bit će projekti informatizacije malih i srednjih poduzetnika kroz implementaciju sustava ICT innovation vouchera, za uvođenje IT-a u poslovanje, korištenjem sredstava iz EU fondova.

(B.O.)

22 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Papa Franjo Radost naviještanja Verbum

Knjiga isijava optimizmom u vremenu sve pesimističnije slike svijeta obilježena krizama te padom na moralnomu i duhovnomu planu. Ističući lik Krista kao ideal za čovjeka, Papa poziva na temeljitu obnovu, osobito ističući mučenike koji su svojim životom svjedočili ono što su vjerovali, među kojima je i velik broj onih koji i danas zbog vjere bivaju pogubljeni. Papa podsjeća kako u takvu svijetu Bog gradi zajednicu ljudi, na čiju savjest, milosrđe, brigu za sebe i bližnjega računa u svijetu.

Edward Payson Evans Životinje pred sudom TIM press

Prvi put objavljena 1906. ova je knjiga bila pionirsko djelo bilježenja slučajeva progona životinja tijekom vremena.

Uključivši suđenja u Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Engleskoj, Skandinaviji i Rusiji koja datiraju iz srednjeg i novog vijeka, knjiga pruža uvid u prošlost, baveći se važnim društvenim problemima i vjerskim pitanjima koja su i danas relevantna, poput prava životinja i smrtne kazne.

Zajedljiv autorov stav prema fenomenu suđenja životinjama čini ovu knjigu uistinu intrigantnim štivom.

Maria Semple Kamo si otišla Bernadette?

Mozaik knjiga

Bernadette Fox na zlu je glasu. Za Elgieja Brancha, čudo od djeteta zaposleno u Microsoftu, ona je urnebesna, lako zapaljiva, nadarena, nesređena supruga. Za druge majke, koje se okupljaju ispred škole dovozeći i odvozeći svoju djecu, ona je opasnost za okolinu. Za arhitektonske stručnjake ona je revolucionarna arhitektica. Za petnaestogodišnju Bee ona je najbolja prijateljica i, jednostavno, mama.

Ali, Bernadette nestane. A Bee mora krenuti na putovanje do kraja svijeta kako bi je pronašla.

Ange Guéro Kletva krvi Lumen

Francuska revolucija nije se dogodila, monarhija vlada i danas, a govorka se da su neki (ili možda svi) na dvoru vampiri. Priča počinje kad glavnu junakinju, tinejdžerku Angélique, kći vojvotkinje koja se bori za svoj položaj na dvoru, netko pokuša ubiti. Angélique otkriva dugogodišnji sukob između dvije velike aristokratske obitelji, jedne podrijetlom od anđela, a druge od demona. Ali ni anđeli ni demoni u 21. stoljeću nisu ono što su nekad bili...

Matthew Quick U dobru i zlu Algoritam

Pat Peoples smatra da je njegova bogomdana misija steći fizičku kondiciju i emocionalnu zrelost, nakon čega će mu Bog omogućiti povratak supruge Nikki koja ga je napustila.

Ne čudi, stoga, da je Pat proveo nekoliko godina na psihijatrijskom liječenju. Problem je to što se vratio u roditeljski dom i ništa mu ne ide od ruke. Nitko ne želi razgovarati s njime o Nikki. Momčad američkog nogometa za koju navija neprestano gubi, a stalno ga gnjavi Tiffany, mentalno nestabilna udovica i šurjakinja njegova najboljeg prijatelja...

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija.

Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743.

Inovacije

Zelina, Sveti Ivan Zelina, www.di-zelina.hr. Tvrtka je zainteresirana za inovacije u novim proizvodima na stranim tržištima i suradnju u postojećoj proizvodnji materijala za podove. Kontakt: Krešo Perić, di-zelina@inet.hr, +385 1 2060 143, +385 98 214 672.

Proizvodnja obuće

Consors, Maruševec.

Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj

i Bosni i Hercegovini.

Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352 293 Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo.

Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160.

Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvaliteno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontak: m a r i n a @p r o v i z i j a . h r, + 385 1 3843 816 Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Ozka Insaa, Istanbul, Turska, www.ozkaltd.com. tr. Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467.

CNC zavarivanje i rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Zemlje interesa: Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Njemačka, Švicarska. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648 103.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računala i računalna oprema

Ekonomski fakultet u Zagrebu nabavlja računala i računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 216.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. prosinca.

Rasadničarski proizvodi

Tvrtka Nasadi iz Zadra nabavlja rasadničarske proizvode (grmlje i drveće). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 567.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca.

Sredstva za čišćenje

NP Plitvička jezera nabavlja sredstva za čišćenje.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 530.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. prosinca. Čizme i cipele

HŽ Putnički prijevoz nabavlja službene čizme i

cipele. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. siječnja.

Održavanje sustava

Hrvatska pošta nabavlja usluge održavanja protuprovalno-protuprepadnog sustava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

RegijA Vodovodni materijal

Poduzeće Komunalac iz Dervente nabavlja vodovodni materijal za 2015. godinu. Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

Namirnice za školsku radionicu

Srednja ugostiteljsko-turistička škola u Sarajevu nabavlja namirnice za školsku radionicu. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

Kancelarijski namještaj

Monteput iz Podgorice nabavlja kancelarijski namještaj. Rok dostave ponuda je 30. prosinca.

Knjige

Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi nabavlja knjige. Rok dostave ponuda je 22. prosinca.

Usluge pranja vozila

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u Banjoj Luci nabavlja usluge ručnog pranja motornih vozila. Rok dostave ponuda je 24. prosinca.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

23

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Priručnik za zabušavaNa bubnju hotel, oprema nje iz kazina, kuća...

Hotel u Crikvenici, procijenjen na 42,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja hotel i tri zgrade, te dvorište ukupne površine 4449 četvornih metara. Nekretnine su opterećene zalogom banke i osiguranjem. Dražba za ovu nekretninu održat će se 30. prosinca u 12 sati na Općinskom sudu u Crikvenici, u sobi 27/I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno i ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod 14,3 milijuna kuna. Predmetne nekretnine su tri objekta, dva u izgradnji i jedan pod zaštitom kao kulturna baština - spomenik kulture. Jamčevina iznosi jedan posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti najkasnije na dan ročišta za dražbu na račun ovog suda IBAN: HR 3923900011300001026, poziv na broj 4-263-2013.

Različita oprema iz kazina procijenjena na 5,7 milijuna kuna. Pokretnine su elektronski rulet, igraći aparati Oxigen, kabine za pušenje, BTC GLORY, te vozilo Mercedes Benz Vito. Rok ponude za ove pokretnine je 19. prosinca, a otvaranje ponuda će se održati istog dana u 9 sati u uredu stečajnog upravitelja na adresi Dobrilina 9, Pula. Uvjet prodaje je po načelu viđeno-kupljeno.

Razgledavanje je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fizičke) koje najkasnije do dana 12. prosinca 2014. godine uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti od početne cijene predmeta za koje su zainteresirane.

Poslovni prostor u Dubrovniku, procijenjen na 36 milijuna kuna. Nekretnina je stojna kuća, vrtovi, remiza, pašnjak te pravo vlasništva preostalog dijela koji u naravi predstavlja poslovne prostore u prizemlju-suterenu poslovno-stambene zgrade, uz odgovarajući dio cijele nekretnine. Dražba za ovu nekretninu održat će se 22. siječnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23. Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobilnog telefona 091/7854 372 od 9 do 13 sati, svaki radni dan. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje uplate jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine do 19. siječnja.

Poslovni prostori u Zagrebu procijenjeni na 15 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja tri poslovna prostora u Heinzelovoj ulici broj 34: 1. sastoji se od prodajnog prostora, kotlovnice, dva sanitarna čvora, teretnog dizala, dva spremišta, stubišta s dva pretprostora, dvije garderobe, 2. prodajnog prostora, tri stubišta, rampe, teretnog dizala, blagajne, dva spremišta, četiri pretprostora, dva sanitarna čvora, 3. prodajnog prostora, teretnog dizala, 10 kancelarija, hodnika, tri pretprostora, stubišta, dva spremišta, čajne kuhinje, dva sanitarna čvora. Dražba za ovu nekretninu će se održati 27. siječnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja je po načelu viđeno-kupljeno, a imovina stečajnog dužnika koja je predmet prodaje može se razgledati uz prethodni dogovor na telefon 01/6152 555.

Kuća i dvorište u Omišlju, procijenjeni na 9,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću i dvor od 500 četvornih metara te dvorište od 480 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 14. siječnja na Općinskom sudu u Krku, Bodulska bb, sudnica 25/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, odnosno za cijenu manju od tri milijuna kuna.

Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana nakon ročišta za dražbu. Kao kupci mogu sudjelovati osobe (fizičke i pravne) koje su dale jamčevinu u iznosu od 200.000 kuna. Jamčevinu se uplaćuje isključivo na račun ovog suda br.

HR47 2390-0011-30000049-4 model HR00, poziv na broj 03-223-12 najkasnije do 6. siječnja, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Gospodarsko dvorište, zgrada i parkiralište u Ludbregu procijenjeni na 8,7 milijuna kuna. Nekretnina je ukupne površine 12.064 četvorna metra. Dražba će se održati 13. siječnja na Općinskom sudu u Varaždinu, soba 150A/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 8. siječnja 2015. godine od 13 do 15 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i treba je uplatiti na broj: HR 122390001130000154, poziv na broj: 05 19-02451212.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

dr. Uroš Dujšin

N

ajbolji način za razumijevanje nekog sustava je da na njega gledate kao da ga hoćete potkopati. Razboriti poslodavci gledaju na svoje poduzeće kao neprijateljski preuzimači.

Ozbiljni političari djeluju tako da razmišljaju o tome kako na njih gledaju njihovi protivnici. Isto pravilo vrijedi i za svijet rada: najbolji način za razumijevanje “ljudskih resursa” nekog poduzeća nisu kon-

zultacije s odjelom koji nosi to ružno ime, nego proučavanje jednog od osnovnih načela najpopularnije vještine u svijetu zabušavanja.

Prvo načelo zabušavanja je da se uvijek treba praviti kao da se ubijate od posla. Najstariji trik u tome je ostavljanje sakoa na naslonu stolca.

Tako će šef koji ide kontrolirati zaposlenike na licu mjesta pretpostaviti da prvi dolazite na posao i odlazite zadnji. Isto tako morate nastojati da budete odsutni kada se raspodjeljuje posao. Uspješni zabušanti nikada ne izbjegavaju posao otvoreno: suočeni s neizbježnim oni nastoje izgledati kao entuzijasti - čime će prevariti skoro svakoga. Dužnosnici kukaju zbog preopterećenosti poslom. No, broj-

ne studije ukazuju na to da u prosjeku zaposlenici dangube jedan do tri sata dnevno.

Šaljite šefu mailove u ponoć

Drugo načelo je da je informatika ujedno najbolji prijatelj i najveći dušmanin. PC je kao stvoren za lijenčine: izgledate kao da teško radite, a zapravo se bavite kupnjom, rezervacijom godišnjeg odmora ili tek lutate virtualnim svijetom. Postoji i visokotehnološka verzija držanja

Prvo načelo zabušavanja: uvijek se trebate praviti da se ubijate od posla kaputa na naslonu sjedalice: programirajte računalo tako da e-mailove šalje oko ponoći ili u pet sati ujutro - time ćete usrećiti svoga šefa.

Treće načelo se sastoji u tome da uvijek nastojite pronaći radno mjesto gdje je nejasan odnos između prirode zadatka i načina njegova izvršenja.

Tu je javni sektor raj za zabušante. U 2004. su bila potrebna dva dana kako bi se otkrilo da je u Finskoj jedan porezni inspektor umro za svojim radnim stolom. U 2009. su u švedskoj upravi za civilno zrakoplovstvo otkrili da

su neki zaposlenici provodili tri četvrtine radnog vremena gledajući porniće na internetu. A u 2012. je jedan državni dužnosnik u Njemačkoj u oproštajnoj poruci priznao da u posljednjih 14 godina nije radio ništa. Čak i kad menadžeri otkriju da je neki zaposlenik zatajio u izvršavanju svojih zaduženja, gotovo je nemoguće da ga otpuste.

Zakon obrnute proporcionalnosti

I velika privatna poduzeća mogu biti pogodno tlo za zabušavanje. U knjizi The Living Dead iz 2005.

D. Bolchover napominje kako je količina posla koji je morao obavljati obrnuto proporcionalna veličini poduzeća u kojem je radio. Karijeru je započeo u jednoj maloj tvrtki u kojoj je morao naporno raditi i imao nisku plaću. Kasnije se zaposlio u jednom velikom poduzeću gdje je imao veličanstvenu titulu i odličnu plaću - i pri tome nije radio skoro ništa. Bolchover, međutim, nije bio zabušant: tražio je od svojih pretpostavljenih da mu daju više posla.

No kako mu oni često nisu udovoljavali zahtjevima, on je u vremenu praznog hoda napisao knjigu o menadžmentu. No većina ljudi se veoma rado posvećuje plaćenoj dokolici.

Napokon, najvažnije načelo zabušavanja je to da vaša ljubav prema dokolici ne smije ograničavati vaše ambicije. Iz jedne finske analize proizlazi da su ljudi koji su priznavali kako imaju mnogo praznog hoda zarađivali 80.000 eura, dok su oni dobro iskorišteni zarađivali tek 20.000. Kad postanete menadžer, vaši su problemi riješeni: uvijek možete zadavati poslove podređenima, a sami ići na međunarodne konferencije ili tražiti investitore.

24 SVIJET FINANCIJA

( 79% ispitanika

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 1. do 7. prosinca ukupno je bilo 128 stečajnih postupaka, što je 19 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 33. U predstečajnoj nagodbi zaključena su 23 postupka, dok je uloženo 17 prijedloga. Izbrisano je 525 subjekata što je gotovo pet puta više od prethodnog tjedna. S likvidacijom su započela 22 subjekta. Osnovano je 269 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (136), a slijedi ga Osijek (23). Na Trgovačkom sudu Rijeka osnovano je 21 trgovačko društvo, dok je u Varaždinu novoosnovano 19 subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (163), te ukupno 106 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

22 15 2 5 6 2 4 33 33 67 17 8 10 9 23

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

525 525 22 22 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

smatra da je u nas visok stupanj porezne nesigurnosti

DeloittEovo istraživanje o porezima

Pada nam povjerenje u porezne sustave Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su učestale zakonske promjene (57 posto) te nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (43 posto) Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P

orezna nesigurnost u Hrvatskoj veća je nego u drugim europskim zemljama, smatraju svi (100 posto) ispitanici u nas koji su bili obuhvaćeni drugim Istraživanjem o porezima u Hrvatskoj i Europi, a koje je u rujnu i listopadu provela konzultantskorevizorska tvrtka Deloitte.

Istraživanje je obuhvatilo voditelje poreznih odjela u više od 800 velikih tvrtki (17 iz Hrvatske) iz 29 europskih zemalja.

U ostalim europskim zemljama pak takav odgovor dao je u prosjeku 41 posto ispitanika.

Dražen Nimčević, partner zadužen za Odjel poreznog savjetovanja u Deloitteu, kaže kako ispitanici smatraju

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

269 106 163 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

9 7 3 23 11 21 0

REJTING TJEDNA

M SAN GRUPA d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

4 18 10 19 8 136

Većina ispitanika smatra da ima dobre odnose s poreznim vlastima u zemlji u kojoj posluju da je u većini europskih zemalja visok stupanj porezne nesigurnosti. “U Hrvatskoj 79 posto ispitanika smatra da je u nas visok stupanj porezne nesigurnosti, a lani je taj postotak iznosio 72 posto.

Prosječan stupanj porezne nesigurnosti u Europi je 54 posto i niži je nego prošle godine, kada je iznosio 60 posto. Dakle, može se reći kako po-

vjerenje u porezne sustave u Europi raste, a u Hrvatskoj, na žalost, pada”, istaknuo je on.

Uz Hrvatsku, države u kojima ispitanici smatraju kako u njima postoji visok stupanj porezne nesigurnosti su Italija (100 posto), Portugal (97 posto), Francuska (95 posto), Grčka (94 posto), Bosna i Hercegovina (93 posto) i Slovenija (77 posto).

S druge strane, zemlje u kojima su čelnici poreznih odjela izjavili kako kod njih ne postoji visok stupanj porezne nesigurnosti su Nizozemska (94 posto), Luksemburg (90 posto), Švicarska (75 posto), Irska (71 posto) i Ujedinjeno Kraljevsto Velike Britanije i Sjeverne Irske (68 posto).

Najčešće spominjani izvori nesigurnosti u Hrvatskoj su učestale zakonske promjene (57 posto) te nedorečenost, manjkavost i često sporna javna dostupnost uputa (43 posto).

Kao i u Hrvatskoj, ova dva izvora navedena su u ostalim europskim zemljama kao najčešći uzrok porezne nesigurnosti.

Gotovo polovina ispitanika u europskim zemljama (49 posto) izrazila je stav da bi se pojednostavljenje poreznog sustava uvelike odrazilo na konkurentnost. U Hrvatskoj je takav stav izrazilo 29 posto ispitanika, ali je 71 posto njih kazalo da bi gospodarstvo bilo konkurentnije kada bi postojala veća sigurnost po pitanju budućnosti poreznog sustava. Što je najvažnije poreznim odjelima?

Helena Schmidt, viša menadžerica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu, naglasila je kako gotovo 86 posto hrvatskih ispitanika smatra da su pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost najvažnije za uspješnost poreznog odjela u tvrtki. Zatim, 71 posto ispitanika smatra da je za uspješnost njihovih odjela najvažnija uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom te izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71 posto).

U Europi je sličan od-

nos, gdje je pravodobnost podnošenja poreznih prijava i usklađenost također najvažnija sa 72 posto. Slijede izvjesnost po pitanju poreznih obveza (71 posto) i uska povezanost s poslovnom organizacijom i njenom strategijom (68 posto).

Među poreznim rizicima i nesigurnostima koje najviše brinu i opterećuju porezne odjele, 71,4 posto ispitanika je izjavilo kako je to poštivanje zakona i propisa. “U Europi taj postotak iznosi 29 posto. Velika razlika Hrvatske u odnosu na Europu rezultat je toga što se tako nešto u Europi podrazumijeva”, napomenula je ona.

Zanimljivo je istaknuti kako većina ispitanika u Hrvatskoj, ali i Europi smatra da ima dobre odnose s poreznim vlastima u zemlji u kojoj posluju, istaknuo je Nimčević. “Tako svi ispitanici iz Hrvatske, dakle njih 100 posto, smatraju kako im je u proteklih godinu dana odnos s poreznim vlastima ostao isti”, rekao je on dodavši kako u Europi to smatra 87 posto ispitanika.

25

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

od suštinskih problema hrvatskih malih i srednjih “ Jedan poduzeća jest taj što i ona dobra među njima imaju premalo vlastitog kapitala. ”

*vijesti

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike

HUB Analiza

Dobre tvrtke bez financijskih ograničenja Hrvatska je po godišnjoj stopi pada kredita poduzećima bila peta u Europi, među zemljama koje su zabilježile pad kreditne aktivnosti, između Njemačke i Nizozemske Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Rast uvoza i izvoza roba u rujnu Prema konačnim podacima DZS-a, u rujnu je zabilježen godišnji i mjesečni rast izvoza i uvoza roba.

Naime, izvezeno je robe u vrijednosti 960 milijuna eura što u odnosu na rujan 2013. predstavlja rast od 6,9 posto. S druge strane, uvezeno je roba u vrijednosti 1,596 milijardi eura što je godišnjoj razini rast od 10,3 posto. Godišnja stopa uvoza roba ujedno je i najviša stopa rasta od travnja 2014.

P

oljska, Bugarska, Belgija, Finska i Estonija jedine su europske države u kojima je zabilježen rast kredita poduzećima u listopadu u odnosu na isti mjesec lani.

Hrvatska je po godišnjoj stopi pada kredita poduzećima bila peta u Europi, među zemljama koje su zabilježile pad kreditne aktivnosti, između Njemačke i Nizozemske.

Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Španjolskoj.

Unatoč padu, prema statistikama Hrvatske narodne banke, tvrtkama se svakoga mjeseca odobri oko milijardu kuna novih kredita.

Predstavljajući najnovija izdanja HUB Analiza na temu Suočavaju li se dobra poduzeća s financijskim ograničenjima u krizi, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, istaknuo je vječnu dilemu tržišta kredita. “Tako se s jedne strane često može čuti kako banke ne daju kredite, dok s druge banke tvrde kako nema dobrih projekata”, kazao je.

Međutim, istraživanje IPSOS Pulsa koje je provedeno na uzorku od 280 poduzeća (industrijskih, građevinskih i uslužnih) otkriva kako se otprilike 12,5 posto industrijskih, dvadesetak posto uslužnih te oko 19 posto građevinskih tvrtki susrelo s financijskim ograničenjima. “S obzirom na krizu u graditeljstvu to je bilo za očekivati”, naglasio je.

Ukupni depoziti 246,6 milijardi kuna Prema zadnjim podacima HNB-a ukupni depoziti poslovnih banaka (koje čini depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) potkraj listopada iznosili su 246,6 milijardi kuna. Premda su u odnosu na kraj rujna niži za 644 milijuna kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini zabilježili su solidan rast od 8,4 milijarde kuna ili 3,5 posto. Također, u usporedbi s krajem prošle godine ukupni depoziti su veći za više od devet milijardi kuna ili 3,8 posto.

Pad proizvođačkih cijena industrije Zatim, dodao je, istraživanje je pokazalo kako su se dobra veća hrvatska poduzeća na početku krize, dakle potkraj 2008. i na početku 2009. godine, suočila s određenim financijskim ograničenjima. Međutim, već od 2010. godine ona su uspjela riješiti probleme.

Neka od njih su radila s inozemstvom, a neka su i dalje poslovala sa svojim bankama više se oslanjajući na faktoring, leasing i drugo, napomenuo je.

Kada je pak riječ o manjim poduzećima, također su promatrana ona dobra. Pritom se uvidjelo kako su se i ona u nekom razdoblju krize suočavala s financijskim ograničenjima, što je trajalo do 2012. godine. “Međutim, zanimljivo je kako od 2013. godine snaga tih financijskih ograničenja bitno slabi, a zatim

nestaje”, naglasio je Šonje dodajući kako se to, među ostalim, može pripisati i porastu izvoza.

“Jer, jedan dio tih poduzeća okrenuo se izvozu i to svjedoči određenom gospodarskom dinamizmu koji postoji u sektoru malih i srednjih poduzeća. Na žalost, još uvijek je taj dobar sektor premali u odnosu na velik dio sektora koji je u problemima i na velik dio državnog sektora koji još uvijek opterećuje hrvatsko gospodarstvo”, istaknuo je.

Dobar proizvod, a loša bilanca Ako se loše poduzeće susreće s financijskim ograničenjima, to je uvjetno rečeno prirodno.

Međutim, pomalo je nelogično da se tvrtka koja dobro posluje, kojoj raste proizvodnja ili, primjeri-

ce, broj zaposlenika, susreće s takvim ograničenjima i teže dolazi do kapitala.

Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Španjolskoj Prema njegovim riječima, može biti nekoliko razloga tomu. “Poduzeće može imati dobar proizvod i novčani tok, ali i lošu bilancu. Može mu nedostajati vlastitog kapitala. I to je jedan od suštinskih problema hrvatskih malih i srednjih poduzeća, što i ona dobra među njima imaju premalo vlastitog kapitala. Njihovi vlasnici nisu uložili dovoljno vlastitih sredstva u tvrtke i nema fondova rizičnog kapitala koji bi ulagali u njih.

Premda imaju dobar proizvod i solidna tržišta, zato su bile financijski ograničene dosta dugo tijekom krize”, kazao je.

Govoreći o aktualnim temama iz bankarskog sektora, Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, istaknuo je kako su trenutačno u pripremi izmjene nekoliko zakona, među kojima je onaj o kreditnim institucijama i o tržištu kapitala.

Na europskoj razini pak raspravlja se, između ostaloga, i o dva, može se reći, kontroverzna prijedloga. Jedan je zapravo strukturna reforma kojom bi se odvojilo investicijsko bankarstvo od običnog poslovanja s građanstvom i poduzetnicima.

Drugi prijedlog, naglasio je Bohaček, jest uvođenje poreza na financijske transakcije koji se trenutačno nastoji ublažiti.

Prema zadnjim podacima DZS-a, proizvođačke cijene industrije na ukupnom tržištu zabilježile su u studenom pad na mjesečnoj i godišnjoj razini. Cijene proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj, a prodanih na domaćem i ino tržištu niže su za 0,7 posto u odnosu na listopad, dok su na godišnjoj razini zabilježile pad od dva posto. Padu su pridonijele niže cijene na domaćem i stranom tržištu.

Proizvođačke cijene industrije na stranom tržištu niže su na godišnjoj razini 1,6 posto, a na domaćem 2,2 posto.

26 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3857, 15. prosinca 2014.

Tržište novca Zagreb

Državna obveznica učinila tjedan zanimljivim Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

O

vih je dana na hrvatskom novčanom tržištu bilo vrlo zanimljivo ponajviše zbog aktivnosti Ministarstva financija koje se, u skladu s ranijom najavom, zadužilo za 3,25 milijardi kuna izdavanjem druge tranše obveznica s dospijećem do 2018. godine, uz prosječan prinos od 3,64 posto. Interes investitora bio je značajan i iznosio je 7,6 milijardi kuna te je višestruko premašio planirani iznos izdanja. Upis obveznica obavljen je u srijedu, kada je krenula redovita mjesečna isplata mirovina.

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

8. 12. - 12. 12. 2014.

1. 12. - 5. 12. 2014.

u%

300

bilo velikog interesa. Planirani iznos izdanja bio je 10 milijuna eura, a pristigle su ponude za samo 3,5 milijuna eura. Prihvaćene su sve ponude. Ministarstvo financija će o datumu održavanja sljedeće aukcije obavijestiti naknadno.

Unatoč ovako burnom tjednu, odnos ponude i potražnje na novčanom tržištu i dalje pokazuje veliku neravnotežu zbog dominantne ponude novca.

Stoga ni u nastavku prosinca ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu. Uz visoku likvidnost sustava i nisku potražnju kamatne stope zasigurno će se zadržati na niskim razinama.

3

250 200

2

150 100

1

50 0

8.12.2014.

9.12.2014.

10.12.2014.

U srijedu je započelo i novo razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Zahvaljujući i dalje iznimno visokoj likvidnosti sudionika, početak novog razdoblja održavanja neće izazvati napetiji odnos po-

11.12.2014.

0

12.12.2014.

nude i potražnje novca.

Pored izdanja državne obveznice, Ministarstvo financija je održalo i aukciju trezorskih zapisa na kojoj su prihvaćene gotovo sve pristigle ponude. Ostvareni iznos emisije bio je 1,772 mili-

ponedjeljak

utorak

jarde kuna. Kao i na prošlim aukcijama, i na ovoj je najviše zapisa upisano s najduljim rokom dospijeća, odnosno na 364 dana upisano je 1,402 milijarde kuna uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 1,5 posto. Korekcija kamat-

srijeda

četvrtak

petak

nih stopa bila je samo na zapise s rokom dospijeća od 182 dana. Saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama ovom aukcijom povećao se za 512 milijuna kuna i sada iznosi 23,957 milijardi kuna. Za trezorske zapise u eurima nije

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad dolara prema kuni

Mirex u padu

Prema srednjem Hrvatske narodne američki je dolar kuni u proteklom valuta

tečaju banke, prema tjednu

svoju poziciju i cijelog tjedna je bio na razini od 7,67 kuna, dok je švicarski franak porastao prema

izgubio 10 lipa. Tjedan je započeo na 6,27 kuna, a zaključio ga na 6,17 kuna.

Euro je neznatno mijenjao EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,104053

CAD

kanadski dolar

5,334442

JPY

japanski jen (100)

5,213337

CHF

švicarski franak

6,386761

GBP

britanska funta

9,695185

USD

američki dolar

6,167962

EUR

euro

7,669861

7.672

6.28

CHF

6.388

7.670

6.25

6.385

7.668

6.22

6.382

7.666

6.19

6.379

7.664

6.16

6.376

7.662

6.13

6.373

primjena od 13. prosinca 2014. 8.12. 9.12. 10.12. 11.12. 12.12.

Izvor: HNB

USD

kuni za lipu i tjedan zaključio na 6,39 kuna.

8.12. 9.12. 10.12. 11.12. 12.12.

8.12. 9.12. 10.12. 11.12. 12.12.

6700

te kao i niža industrijska proizvodnja u Kini. Prema procjenama stručnjaka, cijena nafte mogla bi se zadržati na šezdesetak američkih dolara. Dionice 18000

FTSE 100

17900

4900

Dow Jones

4850

17800

4800

6500

17700

4750

17600

8.12.

4400 4350

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

4650 8.12.

10200

CAC40

10100

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

8.12.

18100

DAX

17900

4300

10000

17700

4250

9900

17500

4200

9800

17300

4150

9700

17100

8.12.

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

NASDAQ

4700

17500

6300

8.12.

9.12.

0,75%

-0,1%

0,50%

-0,2%

0,25%

-0,3%

0%

-0,4% 11.11.

21.11.

1.12.

11.12

datum

8.12.

vrijednost (kn)

9.12.

10.12.

promjena (%)

11.12.

2014 (%)

kategorija A

proizvođača nafte na svim burzama su predvodile vrijednosti u crvenome, posebice nakon što se špekuliralo kako su najveće zemlje proizvođači naf-

6600

6400

MIREX - tjedni 0,0%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Tjedan u crvenome - zbog nafte

6800

MIREX - mjesečni 1,00%

fond

Međunarodno tržište kapitala

Američki terminski ugovori su pali nakon što su i indeksi pali najviše u posljednja dva mjeeca, a ukupnom padu pridonijeli su i pad cijena naf-

Mirex A prošli je tjedan zaključio na 103,2973 boda, a u tjednu ranije imao je 0,2044 boda više. Vrijednost Mirexa B je pala za 0,2109 bodova i zaključila je tjedan na 204,7870 bodova. Vrijednost Mirexa C također je pala i tjedan je završila na 102,8762 što je za 0,4211 bodova manje nego tjedan ranije.

10.12.

11.12.

12.12.

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

NIKKEI 225

8.12.

9.12.

10.12.

11.12.

12.12.

te odlučile zadržati svoj udio na svjetskom tržištu usprkos smanjenju potražnje i rastu proizvodnje u SAD-u. Niže cijene nafte mogle bi pogoditi najviše proizvođače u Rusiji, Venezueli i Iranu, dok bi bliskoistočni proizvođači mogli profitabilno proizvoditi i po znatno nižim cijenama. Na europskom tržištu smiruje se pad nakon što se gotovo dosegnuo najveći tjedni pad u posljednje dvije godine, koji su također predvodili proizvođači nafte i rudarske kompanije, a pratio ih je pad cijena energetskih kompanija.

MIREX A

11.12.

103,2973

-0.04

AZ - A

11.12.

102,9289

-0.10

3.30 2.93

Erste Plavi - A

11.12.

104,2248

0.04

4.22

PBZ CO - A

11.12.

102,9955

0.06

3.00

Raiffeisen OMF - A

10.12.

103,6338

-0.55

3.63

kategorija B MIREX B

11.12.

204,787

-0.03

10.86

AZ - B

11.12.

209,0415

-0.08

10.53

Erste Plavi - B

11.12.

209,3363

0.02

9.68

PBZ CO - B

11.12.

186,7526

-0.07

9.58

Raiffeisen OMF - B

10.12.

206,6364

-0.21

12.30

MIREX C

11.12.

102,8672

0.05

2.87

AZ - C

11.12.

101,7228

0.05

1.72

Erste Plavi - C

11.12.

103,1446

0.06

3.14

kategorija C

PBZ CO - C

11.12.

102,6214

0.06

2.62

Raiffeisen OMF - C

10.12.

104,1508

-0.03

4.15 10.53

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF AZ Benefit

11.12.

218,4199

0.04

AZ Profit

11.12.

234,1994

-0.08

7.83

Croatia osiguranje

11.12.

146,8876

-0.02

8.58

Erste Plavi Expert

11.12.

172,6376

0.01

8.86

Erste Plavi Protect

11.12.

175,2686

0.03

8.06

Raiffeisen DMF

10.12.

199,3643

-0.26

13.17

27

www.privredni.hr Broj 3857, 15. prosinca 2014.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 890,833 milijuna kuna

Rast prometa uz pad Crobexa na kuna, što je 43 milijuna više u odnosu na tjedan ranije ili rast od 77 posto.

Samo su tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan završila u plusu, a kod izdanja koja su pala samo dva bilježe pad veći od dva posto. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +13,40

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na ZSE-u u proteklom je tjednu u odnosu na tjedan ranije bila značajno pojačana, te je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio gotovo 100 milijuTop 10 po prometu

tjedna promjena

SN holding d.d.

HT d.d.

Ledo d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Varteks d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Podravka d.d.

Valamar Riviera d.d.

Zagrebacka banka d.d.

Ina d.d.

-0,25% -1,59% +3,09% -5,17% +13,40% -0,60% +2,10% -0,56% -2,62% -1,62%

zadnja cijena 233,02 154,09 8.350,00 328,10 27,00 1.367,00 283,85 19,39 34,57 3.650,00

promet 28.940.214,98 10.103.259,28 4.225.250,00 6.818.635,27 2.538.307,85 2.445.364,96 2.339.788,75 2.093.944,10 2.064.755,75 1.390.343,06

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 99.696.698,23 kn

posto do -5,17 posto.

Ukupno je 10 izdanja trgovano u iznosu većem od milijun kuna, dok je 20 izdanja skupilo promet veći od pola milijuna kuna.

Indeks Crobex proteklog je tjedna pao sedmi tjedan uzastopno te je s tjednim minusom od jedan posto tjedan završio 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX short A Turbos zlato long 8 Hidroelekta niskogradnja d.d.

Turbos DAX short B Kaštelanski staklenici d.d.

Varteks d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 9 TLM d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Badel 1862 d.d.

na 1.758,37 bodova. Crobex10 je također pao, treći tjedan uzastopno, ovaj put za 1,22 posto i tjedan završio na 1.012,26 bodova.

Kod sektorskih indeksa najveći rast bilježi CROBEXindustrija za 0,48 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXtransport

tjedna promjena

zadnja cijena

+104,40% +59,78% +59,48% +35,42% +33,69% +13,40% +12,90% +8,33% +7,95% +6,74%

51,10 128,24 26,49 86,40 500,00 27,00 24,50 6,50 10,32 16,00

promet 695.372,12 12.637,00 144.653,80 550.497,90 303.904,29 2.538.307,85 2.026,90 851,50 21.680,60 134.461,30

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan je od 74 aktivna otvorena investicijska fonda njih 26 poraslo, a nijedan nije porastao više od jedan posto.

Ukupno je 47 fondova tjedan završilo u crvenom, od toga čak 32 fonda bilježe pad veći od jedan posto. Raiffeisen euroCash tjedan je završio bez postotne promjene. Nakon sedam tjedana rasta, pro-

teklog tjedna prevladali su fondovi s negativnim tjednim rezultatom. Sumarno su u zadnjih 38 tjedana fondovi zabilježili samo četiri negativna tjedna.

Deset fondova s najvećim tjednim rastom predvodi mješoviti fond, a slijedi pet obvezničkih te četiri novčana fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu

od +0,43 do -6,33 posto.

Promatramo li prinose od početka godine, na vrhu ljestvice i dalje se nalaze fondovi Capital Two s prinosom od 26,45 posto i KD Victoria (+24,94 posto) te FIMA Equity (+23,70 posto). Mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio s rastom od 18,33 posto, a slijedi ICF Balanced (+12,41 posto).

Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su rasli PBZ Bond fond s prinosom od 8,86 posto i HPB Obveznički koji je ostvario prinos od 8,33 posto. Kod eurskih novčanih fondova najveći prinos bilježi Agram Euro Cash (+2,61 posto), dok je među kunskim novčanim najveći prinos ostvario Locusta Cash (+2,27 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Valuta

od 4. 12. do 11. 12. 2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth Raiffeisen World ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE Raiffeisen New Europe PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

kn € € € $ kn kn € € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,9686 9,9699 132,7500 127,8405 177,0666 71,1921 13,4037 126,4677 51,3000 9,8732 92,0290 79,3500 100,9246 106,2542 83,9583 44,2304 7,1020 15,3682 5,5212 38,9058 94,8673 544,4759 85,9730 79,7100 166,6670 73,8394 69,7469 97,4139 8,5499 84,4255 119,2100 130,9283

-1,98 -1,85 -1,26 -1,84 -2,15 -1,63 -2,29 -5,02 -1,80 -3,07 -1,61 -1,89 -2,45 -2,88 -1,71 -2,05 -3,57 -1,33 -5,73 -0,79 -1,18 -3,81 -3,74 -0,78 -1,87 -2,05 -5,07 -0,65 -6,33 -5,78 -1,00 -0,87

€ €

101,4947 101,3900

-0,20 -0,15

€ €

144,7081 13,4624

-1,47 -0,85

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity Raiffeisen zaštićena glavnica

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond

zadnja vrijednost 1.758,3700 1.012,2600 105,1826 137,2082

(-4,24 posto). Obveznički indeksi su tjedan završili s pozitivnim predznakom te je Crobis porastao za 0,17 posto, a Crobistr za 0,27 posto.

Najlikvidnija vrijed10 dionica s najvećim padom cijene Vjesnik d.d.

Turbos WTI nafta long B Podravska banka d.d.

Uljanik brodogradilište d. d.

Turbos DAX long G Jadran d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 6 Holding Lošinjska plovidba d.d.

RIZ-odašiljaci d.d.

Finvest Corp d.d.

tjedna promjena -1,00% -1,22% +0,17% +0,27%

nosnica je bila SN Holding, a dobitnik tjedna je dionica Varteksa s tjednim rastom od 13,4 posto. Gubitnik proteklog tjedna je Adris Grupa s padom od -5,17 posto.

tjedna promjena -60,00% -54,02% -30,00% -19,93% -19,80% -19,08% -17,50% -15,53% -12,47% -12,16%

zadnja cijena 10,00 20,00 279,99 32,03 88,70 52,60 3,30 190,06 56,02 21,96

promet 4.789,97 8.465,00 3.639,96 1.121,05 90.729,00 16.417,44 9.641,00 114.615,13 26.679,27 658,80

*vijesti

Većina fondova u minusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Agram Trust Allianz Portfolio Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond

€ kn kn kn kn kn kn € €

11,7856 112,4796 83,9947 107,1310 8,6817 51,4766 143,7102 101,3900 100,4926

*Tjedna promjena [%] -1,06 -1,35 -0,81 -0,86 -0,72 -0,04 -0,07 -0,84 0,43

€ € € € kn € kn € €

180,1572 13,5172 165,9000 119,9672 194,9811 147,6371 72,9901 109,1200 100,1100

-0,06 0,09 0,05 0,30 0,02 0,12 -1,42 -0,28 0,12

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,2191 174,1385 149,5115 138,2535 156,1700 149,7700 150,2964 129,6103 142,2191 131,9726 127,7885 12,1781 117,4850 114,6500 108,8951 105,0800 105,8918 1328,2176 106,7751 102,2317

0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,02 0,02 0,03 0,02 0,04 0,04 0,01 0,03 0,00 0,01 0,03 0,04 0,02

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

HPB odustao od izdavanja obveznice

proizvodnje, u većinskom privatnom vlasništvu, s ekonomski opravdanim ulaganjem dokazanim poslovnim planom ili investicijskom studijom, koji imaju posebno značenje za razvoj gospodarstva i inovacija u gospodarstvu na području Varaždinske županije.

Hrvatska poštanska banka (HPB) odustala je od izdanja podređenih obveznica jer iskazani interes investitora ne osigurava u potpunosti realizaciju zacrtanih ciljeva, kažu u Banci. HPB je 5. prosinca pozvao investitore na upis podređenih obveznica ciljanog nominalnog iznosa 60 milijuna eura i dospijeća 2020. godine. Prema pozivu, kupon obveznice trebao je biti od 5,25 do 5,75 posto, uz polugodišnju isplatu kupona.

EBRD osigurao novac za leasing Europska banka za obnovu i razvoj daje podršku mikro, malim i srednjim tvrtkama za leasing financiranje strojeva i opreme, lakih komercijalnih vozila te kamiona i prikolica. Kreditom od 30 milijuna eura daje se podrška UniCredit Leasingu Croatia, kako bi mogao osigurati mogućnost leasinga za poduzetničke potrebe.

Jamstva za poduzetnike Vaba banka i Garancijska agencija Varaždinske županije potpisali su Ugovor o suradnji na provedbi programa Jedinstveni fond za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji. Sredstva ovog jamstvenog fonda namijenjena su za izdavanje jamstava sektorima prerađivačke industrije koji su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva.

Korisnici jamstava mogu biti mali i srednji poduzetnici i obrti čija je pretežita djelatnost definirana djelatnostima

Ministarstvo izdalo drugu tranšu obveznica Ministarstvo financija se prošlog tjedna uz solidan interes investitora zadužilo za 3,25 milijardi kuna izdavanjem druge tranše obveznice s dospijećem do 2018. godine. Prosječan prinos obveznice bit će od 3,64 posto. Interes investitora bio je 7,6 milijardi kuna, te je višestruko premašio inicijalno planirani iznos izdanja, pa su obveznice izdane uz prinos od 3,64 posto i premiju za novo izdanje od samo 0,05 posto.