Pv 3858 by NEstar

Javni dug Hrvatske Stručnjaci Svjetske banke pozdravili su najavu Vlade o provođenju dubinske analize proračunskih troškova

Cestovni prijevoz robe Previsoki fiksni troškovi najveći su problem tvrtki u ovom sektoru, no ipak su lani uprihodile 7,9 milijardi kuna

Kreativa pokreće rast U Europi kulturna i kreativna industrija zapošljava pet puta više ljudi nego, primjerice, telekomunikacije

tema tjedna Str. 4-5

pv analiza Str. 16-17

aktualno Str. 24-25

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 22. prosinca 2014. Godina LXI / Broj 3858. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

zlatne kune vukovar / zlatne kune zagreb / predstavljanja / 20 godina medvedgrada / regija / financije

Skupština HGK

Stvari treba mijenjati - i to odmah

Da je Vlada provela reforme kakve smo mi proveli u Hrvatskoj gospodarskoj komori, mnoge bi stvari u ovoj zemlji bile bolje, kaže Luka Burilović, predsjednik HGK >>6-7

Podu z o Hrv etnici a tsk gosp odar oj komo skoj ri

Intervju: Damir Novinić

ni iz čega stvaramo nešto

>> 12-13

>> 11

Agencija za investicije i konkurentnost trenutačno prati 150 investicija vrijednih oko 50 milijardi kuna

Keramika Modus uspjela je lani uprihoditi 62,5 milijuna kuna, a ove godine očekuju i rast prihoda od 20 posto

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija

Do PV izdanja u samo 3 koraka... 1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Sretan Božić i poslovnu 2015. želi vam Privredni vjesnik

Sljedeći broj izlazi 12. siječnja 2015.

Đuro Horvat, direktor Tehnixa:

Traže nas Indijci, a možda i Hrvati Zašto smo izgradili 60 tvornica za obradu otpada u svijetu a ni jednu u Hrvatskoj, treba pitati politiku. Za svaki veliki svjetski izum treba vrijeme da se prihvati. Evo, kreće se i u Hrvatskoj, obavili smo neke razgovore i nadam se da ćemo dogodine izgraditi prvo postrojenje, nadam se upravo u Međimurju. Tek sad smo počeli ozbiljno surađivati s Ministarstvom zaštite okoliša, a izgradili smo 60 postrojenja u stranim zemljama i imamo ugovoreno novih 30 za iduću godinu. Najavili su nam se predstavnici Indije, zemlje s više od 1,2 milijarde stanovnika!

Velimir Šonje, ekonomski analitičar:

Jeftini krediti u skupoj državi “Banke ne daju kredite”, fraza je koja se mnogo puta čula od nekih klijenata, komentatora-analitičara i političara. Iz banaka je istodobno dolazio vapaj da “nema dobrih projekata”. Doduše, moguće je da bi dobre potražnje za kreditima bilo više kada bi kamatne stope bile kao u Njemačkoj ili Austriji. No pitanje je kako ostvariti takve kamatne stope u zemlji čija Vlada – gladna novca za financiranje deficita – na svoje obveznice plaća oko dva postotna boda više nego vlade u Njemačkoj ili Austriji?

Mirando Mrsić, ministar rada:

Baš smo danas svi počeli raditi Do sada je zakonska obveza bila da se prijava na mirovinsko osiguranje napravi 24 sata prije samog stupanja na radno mjesto, međutim, inspekcijskim nadzorom smo u više navrata utvrdili da se i ta odredba krši. Primjerice, u jednom inspekcijskom nadzoru od 100 radnika njih 90 je reklo da su baš taj dan počeli raditi. Stoga ovom novom uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, koju je Vlada donijela, propisujemo da ni jedan radnik u Hrvatskoj neće moći početi raditi a da nema prijavljeno mirovinsko osiguranje.

G(h)ost komentator: Tonči Glavina, suvlasnik i direktor Eklate

Realni sektor spašava turizam

Turizmom se bave brojni mali i srednji poduzetnici što jamči da će on biti sve privlačniji. Ono na čemu bi trebalo dodatno poraditi jest njihovo povezivanje i udruživanje

rvatski turizam se razvija vrlo kvalitetno i, unatoč tome što to nije popularno reći jer bi država morala imati konkurentnije i razvijene neke druge sektore gospodarstva, postao je nužan za stabilnost gospodarstva. Možda to nije dobro kada gledamo općenito, jer drugi sektori zaostaju, ali je dobro to što se turizam razvija budući da bismo bez njega bili siromašni. Duž obale i na otocima je takva situacija da sve veći dio stanovništva živi od turizma. Istina je da kod nas industrija nije na onoj razini na kojoj je nekada bila, ali je istina i to da ona teško može doseći razinu koju je imala nekad. Naših 4,5 milijuna stanovnika može imati veliku korist od turizma, ako se on iskoristi onako kako treba i kako je moguće. Tu prije svega mislim na ono o čemu svi pričaju, a to je povezivanje zelenog i modrog. Turizam se kod nas i razvio i postao konkurentan jer njime, u najvećoj mogućoj mjeri, upravlja realni sektor. Država na turizam ima najmanjeg utjecaja. Turizam je realni sektor uspio restrukturirati tako da on ima već osiguran smjer

razvoja i prepoznatljiv je. Split je jedan od najizrazitijih primjera toga. Splitski turizam je doživio procvat upravo stoga što su mali poduzetnici uzeli stvar u svoje ruke te sami napravili promidžbu svoje turističke ponude, investirali, educirali zaposlenike te napravili konkurentne i vrlo kreativne programe. Turizmom se bave brojni mali i srednji poduzetnici što jamči da će on biti sve privlačniji. Ono na čemu bi trebalo dodatno poraditi jest njihovo povezivanje i udruživanje. Pogotovo bi privatni smještaj trebao napra-

Turizam se, za razliku od ostatka našeg gospodarstva, može nositi s konkurencijom viti iskorak u tom smjeru. Svi poticaji koje su dobili turistički subjekti, prema mojoj slobodnoj procjeni, bili su dobro iskorišteni i imali su odličan povrat. No, to nije slučaj s ostalim granama gospodarstva. Turizam se, za razliku od ostatka gospodarstva, može nositi s konkurencijom. Dokaz mojoj tvrdnji da država

malo utječe na razvoj turizma je svakako činjenica da je Glavni ured Hrvatske turističke zajednice bio predugo i u ključnom razdoblju bez direktora te da je ostao nepotrošen značajan dio novca namijenjen promidžbi, a turistička sezona je, unatoč tome, bila bolja od prošlogodišnje. Turistička zajednica i određena ministarstva moraju davati impuls turističkim poduzetnicima, ali ne bi smjeli operativno voditi neke projekte jer se to pokazalo lošim. Najbitnije je preispitati porezne stope u turizmu. Činjenica je da smo porezno najopterećenija turistička zemlja na Mediteranu te da naše turi-

stičke agencije čije se usluge oporezuju po stopi od 25 posto imaju velikih problema u poslovanju ako se bave samo čistim agencijskim poslovima. Turističkom sektoru je potrebna daljnja liberalizacija jer gdje je god država i gdje god ona upravlja, tamo nije baš najbolje. Ako preostali hotelski i turistički kompleksi u državnom vlasništvu nađu kvalitetne nove vlasnike, situacija će se dodatno poboljšati. Budućnost hrvatskog turizma počiva na selektivnim oblicima turizma, među kojima su putovanja djece i mladih vrlo bitan segment koji pridonosi turističkoj aktivnosti izvan glavne turističke sezone. Hrvatska mora postati cjelogodišnja turistička destinacija jer za to ima sve predispozicije. Moramo se osloboditi imidža da smo zemlja sunca i mora te odmora. To se može postići razvijanjem selektivnih, odnosno posebnih oblika turizma. Te oblike turizma je unazad nekoliko mandata prepoznalo i Ministarstvo turizma koje ih potiče. Hrvatska je u izuzetno dobroj poziciji da ih razvija jer ima vrlo blagu i ugodnu klimu, zadovoljavajuću infrastrukturu, a ima i što pokazati.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

Isporučeni grand blokovi za grupaciju Fincantieri

Brodosplit partner u gradnji cruisera U brodogradilištu Brodosplit ukrcajem na baržu za prijevoz specijalnih tereta obavljena je isporuka opremljenih sekcija za mega cruiser od 133.500 giga tona i dužine 321 metar. Riječ je o najzahtjevnijem dijelu brodskog trupa koji uključuje pramčani bulb, strukturu pramca u koji su ugrađena tri bočna propelera, nekoliko balastnih tankova i strukturu trupa od nekoliko paluba iznad s ugrađenom pripadajućom opremom. Riječ je o jedinstvenom projektu za Brodosplit koji je s grupacijom Fincantieri, jednom od najvećih brodograđevnih grupacija u svijetu, ugovorio izgradnju sekcija pramčanog dijela trupa broda s više od 2000 tona čelika opremljenog cjevarskim i bravarskim komponen-

tama kao i elektrotrasama. Ovim je poslom Brodosplit dokazao kvalitetu i prvi put u svojoj povijesti uspostavio suradnju s jadranskim susjedom koji ima više od 20.000 zaposlenih širom svijeta. Time je splitsko brodogradilište postalo ravnopravan poslovni partner grupacije Fincantieri u zajedničkoj izgradnji luksuznih putničkih cruisera. Četiri izgrađena bloka ukrcana su na baržu i bit će otegljena u brodogradilište Monfalcone gdje će se montirati na brod koji se gradi u suhom doku. (J.V.)

Javni poziv školama otvoren do 20. siječnja

Milijuni za informatizaciju škola

Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNet objavila je javni poziv osnovnim i srednjim školama za iskazivanje interesa za sudjelovanje u projektu e-Škole. Riječ je o pilotprojektu informatizacije hrvatskog školstva koji će trajati od 2015. do 2017., a za koji će biti odabrano 140 hrvatskih škola. Kroz projekt će se školama omogućiti korištenje suvremenih tehnologija, alata, metoda i sadržaja u nastavi te će se poticati racionalizacija i transparentnost poslovanja kroz informatizaciju poslovnih i administrativnih procesa u školama. Škole koje će sudjelo-

vati u pilot-projektu bit će opremljene najmodernijom informacijskokomunikacijskom tehnologijom te će im biti osiguran pristup internetu i odgovarajuće e-usluge. K tomu, nastavno i nenastavno osoblje dobit će potrebnu edukaciju za optimalno korištenje dostupne tehnologije i digitalnih sadržaja koji će se razviti unutar projekta. Pilot-projekt financira se iz strukturnih fondova EU-a, vrijednost investicije je 300 milijuna kuna, a poslužit će kao priprema za veliki nacionalni projekt informatizacije svih hrvatskih škola koji slijedi 2019. i traje četiri godine. Nacionalni projekt eŠkole definiran je u Operativnom programu konkurentnost i kohezija koji su prihvatili Vlada i EK. Javni poziv školama otvoren je do 20. siječnja 2015. godine. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 72% BDP-a ( 12% BDP-a premašio javni dug Hrvatske

troši Hrvatska na plaće u javnom sektoru

Javni dug Hrvatske

Ključ smanjenja - p i porez na nekretnin Stručnjaci Svjetske banke pozdravili su najavu Vlade o provođenju dubinske analize deficit u relativno kratkom razdoblju, ocijenila je Mamta Murthi, direktorica Svjetske Igor Vukić vukic@privredni.hr

sljedećem srednjoročnom razdoblju Hrvatska bi trebala nastaviti sa smanjivanjem proračunskih rashoda i svesti fiskalni deficit i javni dug na održive razine, ocijenila je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku. U izvještaju

Olakšice u porezu na dohodak i izuzeća trebala bi smanjiti nemotiviranost za rad, smatra Svjetska banka o stanju hrvatskih javnih financija koji je objavila Svjetska banka, fiskalna prilagodba trebala bi iznositi četiri do pet postotnih bodova bruto domaćeg proizvoda. Daljnjih 1,8 postotnih bodova trebalo bi rezervirati za sufinanciranje projekata iz europskih fondova. Boljim korištenjem proračunskog novca, bržom administracijom i privlačenjem sredstava iz EU fondova postavili bi se temelji za održiv rast, smatraju u Svjetskoj banci. Rastom i održivošću javnog duga prošli tjedan bavilo se nekoliko institucija i analitičara. Prvo je Gospodarsko socijalno vijeće okupilo predstavnike Vlade, sindikata i poslodavaca na raspra-

vi o javnom dugu koji je već prešao 72 posto BDPa. Na nedostatak strategije za upravljanje javnim dugom osvrnuli su se i ekonomisti Anto Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta. Potrebne šire reforme U raspravi na GSV-u zaključeno je da javni dug ne bi bio takvo opterećenje da Hrvatska nije u recesiji. U stabilnijoj situaciji, uz veću gospodarsku aktivnost i rast, zaduživanje može poslužiti i kao motor razvoja. Vilim Ribič, predsjednik Matice hrvatskih sindikata zadovoljan je što je rasprava pokazala da se javni dug ne može regulirati samo politikom rezanja troškova, već su potrebne i šire reforme. Sindikati i poslodavci će svoje zaključke s rasprave i prijedloge reformi poslati Vladi za desetak dana, dogovoreno je nakon sastanka. Maroje Lang, pomoćnik ministra financija, kaže da je brzi ekonomski rast nakon 2000. godine jedan od uzroka sadašnjih teškoća s dugom. Uslijed krize pali su prihodi i stvorio se veliki deficit. “Treba razmišljati onako kako se to radi u obiteljima. Kad padnu prihodi ili jedan član obitelji ostane bez posla, drugi mora pronaći novi posao i izvor prihoda”, kaže Lang. Stručnjaci Svjetske banke sugeriraju da bi taj novi prihod

mogao biti porez na imovinu, primjerice, porez na nekretnine. S vremenom bi se novim poreznim prihodima moglo prikupiti oko 1,5 posto BDP-a. Istodobno bi trebalo smanjivati porezno opterećenje rada i uklanjati veliki broj poreznih izuzeća dodijeljenih kućanstvima i poduzetnicima. Tako bi se moglo skupiti još oko jedan posto BDP-a. Olakšice u porezu na dohodak i izuzeća trebala bi smanjiti nemotiviranost za rad, smatraju stručnjaci Svjetske banke. Ključna riječ je i učinkovitost sustava. Hrvatska troši 12 posto BDP-a na plaće u javnom sektoru, što je više nego usporedive zemlje u Uniji.

Usluge koje se dobivaju često nisu na istoj razini, a sporo se uklanjaju administrativne prepreke za razvoj poslovanja. Zdravstveni sustav troši devet posto BDP-a, dok je to u novim članicama Unije oko 5,4 posto. Stručnjaci Svjetske banke stoga su pozdravili najavu Vlade o provođenju dubinske analize proračunskih troškova. “Uvjereni smo da je moguće nakon analize smanjiti fiskalni deficit u relativno kratkom razdoblju. I druge zemlje EU-a kao što su Švedska, Velika Britanija, Irska, Njemačka ili Slovenija prošle su kroz slične procese. I većina ih je uspjela ublažiti socijalne učinke takve prilagodbe”, rekla je

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 17,5 mlrd kn obveza

Rezultat Grupe na razini planiranog

Končar ostvario dobit od 137,4 milijuna kuna

(izravnih i potencijalnih) Vlada kreirala krajem 2014.

proračunski rezovi ne proračunskih troškova. Uvjereni smo da je moguće nakon analize smanjiti fiskalni banke za Srednju Europu i baltičke zemlje

Mamta Murthi, direktorica Svjetske banke za Srednju Europu i baltičke zemlje. Odgovor na izazove u hodu Ministar financija Boris Lalovac kaže da dubinska analiza treba dovesti

do smanjenja od 10 posto u svakom od analiziranih proračunskih sektora. No u hodu će trebati odgovarati i na nove izazove: pad cijena goriva smanjit će i prihod u državni proračun koji se ubire na temelju PDV-a. Naftni derivati preko PDV-a prosječno

Preširoke ruke kad je riječ o subvencijama Poticaji u poljoprivredi i prometu su preveliki, a daju mali efekt, smatraju stručnjaci Svjetske banke. Za poljoprivredu se daje više od jedan posto BDP-a, a produktivnost je niska na malim poljoprivrednim gospodarstvima. Visok je udio gospodarstava koja proizvode samo za vlastite potrebe. Standardna proizvodnja prosječnog poljoprivrednog gospodarstva pet je puta manja nego u državama EU15. Niska je učinkovitost i u željezničkom sektoru: produktivnost rada je niska zbog prevelikog broja zaposlenih. Masa plaća je i dalje neodrživo visoka (70 posto prihoda od poslovanja ide za troškove rada u usporedbi sa 40 posto u EU-u). Subvencije u željeznici mogu se smanjiti za 0,3 posto BDP-a bez velikog utjecaja na usluge, kažu u Svjetskoj banci.

u proračun godišnje donesu 5,5 milijardi kuna. Procjenjuje se da bi iduće godine taj priljev mogao biti manji bar za 500 milijuna kuna. Racionalizacije u zdravstvu morale bi uštedjeti oko jedan posto BDP-a, prema preporukama Svjetske banke. Održivost mirovinskog sustava trebalo bi potaknuti postupnim povećanjem stope doprinosa za drugi stup, postrožiti uvjete za prijevremeno umirovljenje i povećati dob umirovljenja. Ekonomisti Anto Bajo i Marko Primorac sumnjaju u sposobnost Vlade da primijeni preporuke Svjetske banke i drugih međunarodnih financijskih institucija. Nova zaduženja u posljednjem kvartalu 2014. navode ih na zaključak da Vlada pokušava gasiti požar dolijevanjem ulja na vatru. Razlozi za to su slabosti u planiranju proračuna, česti rebalansi i nemogućnost uvida u stvarni razmjer izravnih i potencijalnih obveza države. U posljednjem kvartalu 2014. Vlada je izdala obveznicu na domaćem tržištu u iznosu od 3,25 milijardi kuna, a za početak 2015. najavila je izdanje obveznice na međunarodnom tržištu u iznosu od jedne milijarde eura. Osim toga, Vlada je u tom razdoblju izdala jamstva i dala suglasnosti za zaduženje trgovačkih društava i lokalnih jedinica u ukupnom iznosu od preko 6,5

milijardi kuna. Više od četiri milijarde kuna odnosi se na zaduživanje HACa, a gotovo 1,3 milijarde kuna na zaduživanje HŽa. Dakle, Vlada je koncem 2014. kreirala ukupno 17,5 milijardi kuna izravnih i potencijalnih obveza. Donijeti zakon o javnom dugu Zbog nepostojanja plana i strategije upravljanja javnim dugom kažu da je teško predvidjeti koji dio novog duga je namijenjen refinanciranju postojećih obveza. Sukladno rastu duga rasli su i rashodi za kamate na gotovo 10 milijardi kuna. Zaduživanja u prosincu nisu dio razborite dugoročne strategije upravljanja dugom, ističu Bajo i Primorac. Stoga predlažu da Vlada donese zakon o javnom dugu u kojem će propisati i obvezu potpunijeg i pravodobnijeg izvješćivanja te godišnjeg sastavljanja strategije i objave kalendara izdanja državnih vrijednosnica. Takav zakon osigurao bi fleksibilnost te pružio potrebnu pravnu infrastrukturu za upravljanje dugom. U uvjetima kada Hrvatska ima dug veći od 250 milijardi kuna i jamstava od gotovo 30 milijardi kuna (što je više od 80 posto BDP-a) čini se i više nego opravdanim osnovati i agenciju koja će se profesionalno baviti upravljanjem izravnim i potencijalnim obvezama, zaključili su Bajo i Primorac.

Ovogodišnja dobit Grupe Končar nakon oporezivanja iznosit će 137,4 milijuna kuna, objavljeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj u toj kompaniji. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga za 2014. procjenjuju se na 2,6 milijardi kuna što je pet posto više od ostvarenog u 2013. godini. Financijski rezultat Grupe Končar u 2014. bio je pozitivan i na razini planiranog, ocijenio je Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara. Na domaćem tržištu prihodi od prodaje procjenjuju se na 1,3 milijarde kuna (pet posto više nego 2013.), a u izvo-

zu je ostvareno 1,3 milijarde kuna (četiri posto više nego 2013.). Polovina ukupne prodaje ostvari se izvan hrvatskih granica. U ostale zemlje EU-a proda se robe i usluga za 620 milijuna kuna, a osim EU-a značajnija tržišta su Ujedinjeni Arapski Emirati, BiH, Indija, Rusija, Kenija i Oman. Kompanija je u 2014. investirala 80 milijuna kuna, a najvećim dijelom u proizvodna sredstva. Na kraju 2014. Končar će imati 3675 radnika, 112 manje nego na početku godine. Njih 1033 ima visoku stručnu spremu. Predstavnici Končarova sindikata na konferenciji su izrazili i svoj stav o prodaji vlasničkog udjela Vlade u ovoj kompaniji, ističući da ne bi trebalo prodavati dionice uspješne tvrtke kako bi se potpomogle tvrtke koja ne posluju uspješno. (I.V.)

otvorenje početkom 2016. godine

Gradi se centar za poduzetničko učenje U Zagrebu je započela izgradnja Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti za zemlje Jugoistočne Europe - SEECEL. Prvi je to projekt koji se u Hrvatskoj financira iz europskih fondova za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Vrijednost ugovorenih radova je 154,6 milijuna kuna, a centar bi trebao biti otvoren početkom 2016. godine. “Nakon što završimo infrastrukturni objekt, ambicija je da centar postane Europska agencija za poduzetničko učenje jer ćemo biti jedina zemlja u Europskoj uniji koja ima takvu regionalnu agenciju već dokazanu u praksi”, istaknuo je ministar poduzetništva

i obrta Gordan Maras. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić nada se da će poduzetnici, koji budu polazili edukacijske sadržaje u novom centru, poboljšati menadžerska znanja i tako unaprijediti svoje tvrtke. Izvođač radova na Centru koji će se prostirati na 15.410 kvadrata je tvrtka Zagrebgradnja. Zemlje članice SEECEL-a su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska. (I.G.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 2600 obrta

( oko 44.000 tvrtki

Održana skupština Hrvatske obrtničke komore

Skupština HGK-a

ugasilo se u posljednje tri godine

izgubljeno u 2014.

Burilović: Stvari Da je Vlada provela reforme kakve smo mi proveli u Hrvatskoj zaposlenih za 24 posto, onda su i ministri mogli provesti slične Igor Vukić vukic@privredni.hr

Pitanje je tko će opstati u 2015. Obrtnika je iz godine u godinu sve manje, pa zato Vlada u sljedećoj godini mora konačno početi raditi svoj posao. Došlo je vrijeme da umjesto optuživanja, od Vlade dobijemo ruku suradnje, istaknuo je Ranogajec Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ovoj iznimno teškoj godini za hrvatsko obrtništvo izgubljeno je dodatnih 2600 obrta u odnosu na prošlu godinu, a pitanje je tko će u obrtništvu opstati u sljedećoj godini. To je najveći problem obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini, pa bi se zato hrvatska vlada konačno trebala osvrnuti na probleme s kojima su suočeni obrtnici, re-

Obrtnici traže dosljedno primjenjivanje zakona o rokovima plaćanja kako bi mogli naplatiti odrađeno kao je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), na prošlotjednoj sjednici Skupštine te komore. Naglasio je kako bi volio reći da su se obrtnici riješili svojih problema, ali to nije tako. “Obrt-

nika je iz godine u godinu sve manje, pa zato Vlada u sljedećoj godini mora konačno početi raditi svoj posao”, istaknuo je Ranogajec. Pritom se osvrnuo na zakonski okvir koji mora biti poticajan za obrtnike jer oni moraju dobiti priliku za rad i zapošljavanje novih djelatnika. “Došlo je vrijeme da umjesto optuživanja, od Vlade dobijemo ruku suradnje”, rekao je Ranogajec i dodao kako obrtnici nisu bahati i rastrošni, a naučeni su na težak život. Vlada treba spriječiti rad na crno Obrtnici traže dosljedno primjenjivanje zakona o rokovima plaćanja kako bi mogli naplatiti ono što su odradili, a smatraju i kako je nužno poraditi na sprečavanju rada na crno. “Na takav način radi oko trećine ukupno zaposlenih radnika. Jedino Vlada ima mehanizme kojima može spriječiti rad na crno”, rekao je Ranogajec. Dodao je kako gospodarska kriza u Hrvatskoj traje već šest godina i postalo je normalno da obrtnicima dužnik ne plati račun, a da

“prvi susjed radi u fušu i nitko mu ništa ne može”. “Postalo je normalno da ne možemo naplatiti svoje račune, a sudski sporovi predugo traju”, naglasio je Ranogajec. Na sjednici je prihvaćen i financijski plan HOK-a za 2015. godinu od 12,95 milijuna kuna. Usvojen je i Program rada za sljedeću godinu s osnovnim ciljem unapređenja hrvatskog obrtništva, pri čemu će HOK i dalje inzistirati na konkretnim mjerama za brži razvoj obrtništva kroz suradnju i neposredne kontakte s nadležnim ministarstvima, Vladom, Saborom i europskim institucijama. Naglašeno je kako će HOK djelovati kao središnja institucija razvoja znanja i skrbi o obrazovanju za obrtništvo, cjeloživotnog obrazovanja obrtnika te očuvanja tradicije i specifičnosti obrtništva. Na sjednici Skupštine HOK-a, među ostalim, usvojena je i Odluka o raspisivanju i provođenju izbora za tijela jedinstvenog komorskog sustava za mandatno razdoblje od 2014. do 2018. godine.

a je Vlada provela reforme kakve smo mi proveli u Hrvatskoj gospodarskoj komori, mnoge bi stvari u ovoj zemlji bile bolje. Glomazni državni aparat bio bi manji. Ako smo mi u HGK-u u sedam mjeseci mogli smanjiti broj zaposlenih za 24 posto, onda su i ministri mogli provesti slične reforme u svojim ministarstvima, poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK-a, na prošlotjednoj Skupštini te institucije. Ispraćen snažnim pljeskom članova Skupštine, Burilović je odgovorio na nastojanja Vlade da novim zakonima promijeni način financiranja Komore i utječe na njezin rad. “Dogodio se nevjerojatan presedan da su se u zakonodavnoj proceduri pojavila dva zakona kojima se želi mijenjati rad Komore. Jedan zakon stigao je iz Ministarstva poduzetništva i obrta koje nije ni nadležno za HGK, a drugi stiže iz Ministarstva gospodarstva. Ali nije potrebno paradirati zakonskim prijedlozima. Mi smo već pokrenuli reforme u Komori i stvaramo modernu, fleksibilnu i kvalitetnu or-

ganizaciju. Komoru treba čuvati kao nezavisnu instituciju”, rekao je Burilović. Istaknuo je da će na kraju reforme broj zaposlenih biti manji gotovo za trećinu. Iz Komore je ove godine otišlo 153 zaposlenih, tako da će ih na kraju 2015. biti 427. Pro-

Pitam se koja će komora ili institucija biti na redu nakon ovih napada na HGK, rekao je Burilović vedena je revizija svih troškova i imovine, smanjen broj vodećih funkcija sa 17 na osam. Centralizirana je nabava i troškovi se drže pod nadzorom. I uštede i kvaliteta Sve te racionalizacije zasad nisu bitno utjecale na kvalitetu usluga. Istina, zbog manjeg proračuna podupiralo se i manje odlazaka na sajmove, bilo je i manje drugih aktivnosti, a to ukupno nije dobro, rekao je Burilović. S obzirom na to da novi zakonski prijedlozi uključuju i moguća smanjenja prihoda HGK-a, to bi odmah izazvalo i pad broja usluga koje Komora daje svo-

jim članicama. “Taj trend sigurno ne bi bio dobar za naše poduzetnike. Pozivam sve na raspravu je li to smjer kojim bismo trebali ići. Razvijam HGK kao instituciju koja svojim članicama daje kvalitetne usluge, uvodimo i neke nove, a ugrožavanje financijske stabilnosti imalo bi loše posljedice za sve”, dodao je Burilović. Osvrnuo se i na dosadašnje rasprave o novim zakonima o HGK-u. “O zakonu koji je predložilo Ministarstvo poduzetništva i obrta provedena je izuzetno kratka javna rasprava. I još im je smetalo što je na zakon došlo gotovo 600 re-

Nove usluge: 10.000 kuna za EU fondove Analizirajući potrebe poduzetnika i svojih članica, Komora je za iduću godinu pripremila niz novih usluga. “Tenderi HGK” je usluga kojom će Komora, putem aplikacije na svojoj internetskoj stranici, nuditi ažurne obavijesti o otvorenim međunarodnim natječajima javne nabave. Uslugom “Vaučeri”, temeljem zadanih kriterija, HGK će dodjeljivati jednokratno 10.000 kuna za sufinanciranje izrade prijavne dokumentacije za projekte kandidirane za sredstva iz EU fondova. Uslugom “Poduzetnik-izvoznik” predviđena je individualna potpora izvoznicima. Komorski stručnjaci će u najkraćem roku dostavljati kontakt podatke o potencijalnim partnerima i analize tržišta za koja su poduzetnici iskazali interes. Uz to, mobilni će timovi stručnjaka HGK-a sustavno pratiti potrebe članica i brzo reagirati, izravno i na terenu, a uvodi se i usluga pravnog i poreznog savjetovanja za članice Komore.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 163 mil kn

planirani prihod od članarina i usluga za 2015.

( 427 zaposlenih

ostaje u Komori nakon provedbe reformi

treba mijenjati - i to odmah gospodarskoj komori, mnoge bi stvari u ovoj zemlji bile bolje. Ako smo mi u HGK-u u sedam mjeseci mogli smanjiti broj reforme u svojim ministarstvima, poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK-a, na prošlotjednoj Skupštini Komore

akcija poduzetnika u kojima njih 95 posto podržava sadašnji model organiziranja HGK-a. Te reakcije su tako razljutile ljude u Ministarstvu da su nam zamjerili što su ti poduzetnici bili organizirani i koordinirani. Pa izvolite i vi raditi tako organizirano i koordinirano kao što radimo mi u HGK-u”, istaknuo je predsjednik Komore. Ocijenio je da se radi o osobnim napadima na njega, ali i na tih 600 poduzetnika koji su poslali svoje primjedbe, kao i na ostale članice Komore koje rade, zapošljavaju, izvoze, pune državni proračun... Podsjetio je

da u Hrvatskoj postoje 24 različite komore, a u svima je obvezno članstvo i plaćanje članarine. Pri tome je u HGK-u već ranije ukinuto plaćanje doprinosa, a 90 posto članica plaća članarinu od samo 42 kune mjesečno. “Pitam se stoga koja će komora ili institucija biti na redu nakon ovih napada na HGK”, rekao je Burilović. Naglasio je da se kod HGK-a udio prihoda od članarina smanjio već i zbog gospodarske krize. U posljednje tri godine ugasilo se oko 44.000 tvrtki. Komora je istodobno nastojala povećati udjel vlastitog financira-

nja. U drugim zemljama koje su mijenjale model financiranja svojih komora, postojala su duga prijelazna razdoblje, od pet do sedam godina, u kojima su komore imale mogućnost povećati udjel financiranja od naplate usluga. Na novi način prelazilo se kad bi udjel vlastita financiranja došao na 70 ili 80 posto. To se radilo upravo zato da funkcije komore ne budu narušene naglim promjenama. Burilović je osvrt na pritiske na HGK zaključio izjavom da je njegova dužnost i zadaća dignuti glas i jasno poručiti da je Hrvatska članica Europske unije, članica obite-

lji država u kojima su vrijednosti takve da ministri podnose ostavke i za manje stvari negoli je to slučaj vezan uz ova zbivanja oko HGK-a. Planirani prihod Za iduću godinu HGK je planirao ukupni prihod od članarina i usluga od 163 milijuna kuna, u istoj visini bit će i rashodi. Analitičari HGK-a ne očekuju u 2015. snažan rast hrvatskog gospodarstva. Dubravka Zubak, ekonomistica i savjetnica u Centru za makroekonomske analize HGK, članovima Skupštine najavila je da će i ova godina završiti s padom

Izaći ćemo iz svega kao pobjednici Radom, ponašanjem, zalaganjem i reformama pokazat ćemo svima vrijednost našeg rada, izaći kao pobjednici iz ovoga te nastaviti razvijati neovisnu komoru, istaknuo je Burilović. Unatoč kritikama koje je uputio Vladi i pojedinim ministrima, pozvao ih je na suradnju na dobrobit svih poduzetnika. “HGK, Obrtnička komora i Vlada trebaju zajedno pokrenuti obrazovne programe prilagođene tržištu i većem zapošljavanju, osobito mla-

dih”, rekao je predsjednik HGK-a. “Pružamo partnersku ruku državi jer zajedno možemo raditi na poboljšanju konkurentnosti naših poduzetnika i cjelokupnog gospodarstva. Neprekidno zagovaramo dvosmjernost u komunikaciji i želimo da se duh zajedništva iz ovih blagdana prenese i na odnose u društvu i gospodarstvu”, zaključio je Burilović.

BDP-a od 0,6 posto. “Bit će to šesta godina recesije u nizu, s realno izgubljenih 13 posto BDP-a u posljednjih šest godina. Porazno je što će Hrvatska u ovoj godini biti među samo četiri članice EU-a s padom BDP-a, uz Italiju, Finsku i Cipar.” Prema očekivanjima Centra za makroekonomske analize, iduće godine čeka nas stagnacija ili tek neznatno pozitivna stopa rasta gospodarstva. Prema optimističnijem scenariju od 0,5 posto, što će Hrvatsku svrstati među članice EU-a koje se najsporije izvlače iz krize, ili se ne izvlače, ovisno o kutu gledanja, rekla je Dubravka Zubak. I ove godine u Hrvatskoj je odgođen oporavak realnog sektora zbog niske domaće potražnje, lo-

Iz Komore je ove godine otišlo 153 zaposlenih, tako da će ih na kraju 2015. biti 427 ših performansi na tržištu rada, zakočenih transmisijskih mehanizama između financijskog i realnog sektora, smatraju analitičari HGK-a. Izostala su prava i trajna rješenja nelikvidnosti u realnom sektoru, izvozna baza je uska (iako je izvoz donekle rastao), javni sektor je glomazan i neefikasan. Ni javne financije nisu stabilne, nema pravih i oštrih strukturnih promjena koje bi trebale donijeti novu filozofiju hrvatskog ekonomskog modela. Dubravka Zubak iz tmurne

gospodarske svakodnevice ipak izdvaja turističku djelatnost. Kriza je, kaže, za djelatnost turizma bila kratkotrajna (samo 2009. godine), te su se fizički pokazatelji već sljedeće godine vratili na pretkrizne razine, a onda ih i vrlo brzo premašili. No istodobno se financijski pokazatelji oporavljaju znatno sporije, zbog promjene strukture gostiju i opreznije i racionalnije turističke potrošnje. U HGK-u očekuju da će se ove godine u turizmu nastaviti isti pozitivni zamah s povećanjem broja turističkih noćenja od 2,4 posto čime će biti dostignuta nova najviša razina fizičkih pokazatelja u posljednjih dvadesetak godina. Rast će i devizni prihodi na 7,5 milijardi eura čime će napokon, barem nominalno, biti prestignuta 2008. godina. Strukturne promjene Prema ocjeni predsjednika HGK-a Luke Burilovića, Vlada bi na te loše makroekonomske pokazatelje trebala reagirati brzim strukturnim promjenama. Trebali bi učinkovitije povlačiti sredstva iz europskih fondova pri čemu im mogu pomoći iskusni stručnjaci i HGK. Porezni sustav morao bi biti jednostavniji i stabilniji, a administracija u službi poduzetnika i gospodarskog rasta. “Ne vrijedi previše ni trošiti riječi na stanje u našem gospodarstvu, jer o njemu jasno govore ekonomisti i poduzetnici. Nego treba stvari mijenjati, i to odmah”, zaključio je Burilović.

AKTUALNO

( 172.000 €

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

bespovratna sredstva EU-a Tim Kabelu

*vijesti Rezultati akcije Oktan Ministarstvo gospodarstva, nakon akcije inspekcijskoga nadzora Oktan i rezultata Zavoda za ispitivanje kvalitete, objavilo je da su utvrđene nepravilnosti na četiri benzinske postaje dviju tvrtki. Riječ je benzinskoj postaji tvrtke Naftne crpke ulice u Županji, te Croduxovim benzinskim postajama u Varaždinu, Dugopolju jug i Sisku. Prekršajne kazne za tvrtke mogu iznositi i do 700.000 kuna. Ivan Čermak, vlasnik Croduxa, ističe kako su njihova goriva najviše europske kvalitete i najavljuje podizanje tužbi protiv onih koji su provodili ispitivanje. Brzina prijenosa podataka Odredba Pravilnika o univerzalnim uslugama u elektroničkim komunikacijama prema kojoj je Hrvatski Telekom kao operator univerzalne usluge obvezan omogućiti korisnicima brzinu prijenosa podataka od najmanje jednog megabita po sekundi (Mbit/s) stupa na snagu 1. siječnja 2015. Univerzalne ili osnovne usluge moraju biti dostupne svim korisnicima po pristupačnoj cijeni, priopćeno je iz HAKOM-a. Pola stoljeća Ine

Ina je proslavom u zagrebačkoj Laubi obilježila svoju 50. obljetnicu. Predsjednik Uprave Zoltán Áldott istaknuo je da Ina danas zapošljava gotovo 13.000 radnika i godišnje investira oko dvije milijarde kuna. Trenutačno upravlja sa 391 benzinskom postajom u državi, a proizvodi između 50 i 60 posto ukupne primarne energije u Hrvatskoj.

( više od 11 mil €

povukao Institut Ruđer Bošković kroz 33 projekta

Realizacija Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013.

Grčić: Hrvatska je odradila maestralan posao Dolaskom u Vladu zatekli smo projekata za 250 milijuna eura, a danas je iznos dogovorenih projekata financiranih iz EU fondova 920 milijuna eura. Trenutačno je po županijama realizirano ili dogovoreno 1000 projekata što je ogroman broj, istaknuo je potpredsjednik Vlade Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

vrtka Tim Kabel iz Sesveta ovu će godinu završiti s rastom izvoza od čak 146 posto te prihodima od 220 milijuna kuna. Jedna od poluga tih dobrih rezultata je podizanje konkurentnosti kroz novu tehnologiju. Prije dvije godine odlučili su se na kupnju novog stroja i to uz pomoć bespovratnih sredstava Europske unije. Nakon brojnih zavrzlama i problema s konzultantima koji je završio čak i sudskim procesom, uspjeli su kupiti stroj vrijedan 299.000 eura, s time da su bespovratna sredstva EU-a iznosila 172.000 eura. Iskustvo Tim Kabela u privlačenja novca samo je jedan od uspješnih primjera privlačenja novca kroz Operativni program Regionalna konkurentnost 2007.-2013. Dvije uspješne priče “Početkom 2012. godine javili smo se na natječaj IPA IIIC namijenjen povećanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Tada nismo znali u što se upuštamo. Cijeli proces trajao je nekoliko mjeseci duže nego što smo očekivali. Problem je bio taj što nismo imali iskustva u takvim poslovima. Budući da smo mala tvrtka, morali smo uložiti poseban napor kako bismo sve uspjeli. Na kraju se isplatilo, ali to je bio mukotrpan posao”, rekao je komercijalni direktor Tim Ka-

bela Nino Malinarić koji je istaknuo kako je stroj bio isporučen tek u prvom tjednu srpnja 2014.

Sesvetski Tim Kabel i Institut Ruđer Bošković uspjeli su privući sredstva iz EU fondova Uspješna priča u privlačenju sredstava EU fondova vezana je i za Institut Ruđer Bošković. U sklopu Sedmog okvirnog programa EU-a od 2007. godine Institut je povukao više od 11 milijuna eura kroz 33 ostvarena projekta. Jedan od EU projekata vrijedan više od 491.000 eura je uspostavljanje sofisticirane znanstvene infrastrukture Laboratorija za translacijsku medicinu i primijenjenu genomiku, inače prvu takve vrste u Hrvatskoj i regiji zapadnog Balkana. U Institu-

tu se nadaju da će u sljedećem razdoblju uspjeti povući više od 55 milijuna eura. “U idućem ćemo se razdoblju fokusirati na povezivanje istraživanja i gospodarstva. Imamo prilike kroz razvoj naprednih materijala, biotehnologiju i mnoga druga područja. Možemo učvrstiti lidersku poziciju u istraživanju i tu će nam pomoći europski fondovi”, rekao je ravnatelj Instituta Ruđer Bošković Tomo Antičić. U Institutu je u tijeku europski projekt Innomol – unapređenje inovacijskih potencijala za istraživanje i razvoj molekularnih znanosti u Hrvatskoj koji je započeo 2013. godine. Riječ je o projektu koji se financira u sklopu sheme REGPOT Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije, ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura. Ovaj infrastrukturni projekt s najve-

ćim budžetom u području prirodnih znanosti u Hrvatskoj okuplja više od 300 znanstvenika iz sedam zavoda Instituta Ruđer Bošković te 36 partnerskih institucija iz 11 europskih zemalja koji će sljedeće tri godine raditi na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologija u području molekularnih znanosti. Rezultati bi u konačnici mogli dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja. Uskoro još 180 milijuna eura “Hrvatska je odradila maestralan posao u privlačenju novca Europske unije, bolji smo od dobrog dijela članica EU-a”, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić

tijekom predstavljanja rezultata Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., čija ukupna alokacija iznosi 223,62 milijuna eura, a 187,78 milijuna financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj. S fizičkom provedbom do 30. rujna 2014. godine završilo je 47 projekata Operativnog programa, ukupne vrijednosti 44 milijuna eura, od čega je 34,26 milijuna eura EU doprinosa. “Dolaskom u Vladu zatekli smo projekata za 250 milijuna eura, a danas je iznos dogovorenih projekata financiranih iz EU fondova 920 milijuna eura. Trenutačno je po županijama realizirano ili dogovoreno 1000 projekata što je ogroman broj”, istaknuo je Grčić pozvavši tvrtke da se i dalje kandidiraju za sredstva EU-a jer će uskoro na raspolaganju biti novih 180 milijuna eura.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( najmanje 3 godine traje stečaj u Hrvatskoj

Sjednica hrvatske vlade

Predstečajne nagodbe ulaze u stečajni zakon Trgovački sudovi dobivaju punu nadležnost i nad predstečajnim nagodbama i nad stečajevima. U predstečajnim nagodbama i dalje će sudjelovati ljudi iz Fine, no sada kao agent suda Igor Vukić vukic@privredni.hr

nažno osporavane predstečajne nagodbe utočište su našle u stečajnom zakonu. Vlada je prošli tjedan predložila novi stečajni zakon, koji će se donositi uz temeljitu raspravu u dva saborska čitanja. Novi zakon sadržavat će i odredbe o predstečajnim nagodbama. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, u zakonu će se nastojati izbjeći nedostatke koje je primjena predstečajnih nagodbi pokazala u praksi. U novom zakonu, trgovački sudovi dobivaju punu nadležnost i nad predstečajnim nagodbama i nad stečajevima. Premda

Svi uključeni u nagodbu moći će osporiti potraživanja kako bi se izbjeglo lažno prikazivanje dugova u zemljama EU-a postoji mogućnost da nagodbe između vjerovnika i dužnika budu potpuno izvan sudova, kao što je primjerice u Portugalu, Vlada je odlučila sve te postupke podvrgnuti sudskom nadzoru. Praksa je pokazala da treba iskoristiti rad službenika Fine. “U predstečajnim nagodbama i dalje će sudjelovati ljudi iz Fine jer su do sada skupili veliko iskustvo u toj djelatnosti. No, sudjelovat će u tim postupcima kao agent suda”, istaknuo je

Miljenić. Za predstečajne nagodbe i dalje će postojati isti povodi kao ranije, primjerice, prijeteća nelikvidnost, odnosno, nesposobnost poduzeća za plaćanje. Sudovi će na zahtjev dužnika ili vjerovnika morati reagirati u kratkom roku od osam dana. Vođenje postupka i dalje će se moći pratiti preko specijaliziranih internetskih portala. Svi uključeni u nagodbu imat će pravo osporavanja potraživanja kako bi se izbjeglo lažno prikazivanje dugova, čega je bilo u dosadašnjima nagodbama. Automatsko pokretanje stečaja Novost je i uvođenje stečaja po službenoj dužnosti. Kad poduzeće ne podmiruje svoje obveze 120 dana, sud će automatski pokretati stečaj. Do sada su uprave i nadzorni odbori to morali napraviti, no nisu to radili čak ni pod prijetnjom kaznenih sankcija. Stvarao se pravni kaos koji je otežavao poslovanje onima koji su savjesno poslovali na tržištu, rekao je Miljenić. Katkad

bi se izgovarali da poduzeće nema dovoljno novca platiti oglas za stečaj u Narodnim novinama. Stoga je ovim zakonom ukinuta obveza objave oglasa, a dovoljno će biti staviti obavijest na službenu stranicu sudskih stečajeva. Novi zakon trebao bi znatno ubrzati i postupke restrukturiranja ili gašenja i likvidaciju prezaduženih tvrtki. U Europskoj uniji stečajni postupak traje oko godinu i pol, a u Hrvatskoj najmanje tri godine. Hrvatska je po tome na 24. mjestu u EU-u, dodaje Miljenić. Poduzeće i potraživanja vjerovnika moći će se spašavati i nakon otvaranja stečajnog postupka. To će biti moguće preko donošenja stečajnog plana, ako postoji mogućnost da se iz nekog novog razloga, poslovanje dugoročnije stavi na zdrave temelje. Zbog dugotrajne recesije insolventnost prijeti poduzećima u cijeloj Uniji. Svake godine gotovo 200.000 poduzeća prijavljuje nemogućnost plaćanja. Unija je početkom ove godine donijela

i nove preporuke za stečajeve i predlaže članicama da stečajeve potiču u ranim fazama nelikvidnosti poduzetnika kad se restrukturiranjem još može odgovoriti na teškoće i stići do održivosti poslovanja na duži rok. Vlada je odobrila oko 1700 novih radnih dozvola za strance. Od toga 1500 ljudi već je ove godine radilo u Hrvatskoj. Odbijen je zahtjev brodograditelja da se odobri dodatnih 3218 dozvola. Prema riječima ministra rada Miranda Mrsića, na zavodima za zapošljavanje ima dovoljno nezaposlenih s potrebnim kvalifikacijama. Ne budu li oni htjeli raditi, ponudit će se prekvalifikacija ostalim nezaposlenim osobama. Hrvatskim autocestama (HAC) odobreno je podizanje novog kredita od 150 milijuna eura. Time će HAC podmiriti ovogodišnju obvezu anuiteta koji su iznosili 800 milijuna eura. Na dan 16. prosinca HAC, proračun, odnosno, građani, bili su dužni za autoceste glavnicu od 4,7 milijardi eura.

Hrvatska gospodarska komora

Izvoz iz EU-a pao 3,5 posto Vrijednost robnog izvoza Europske unije tijekom cijelog razdoblja od siječnja do rujna ove godine bilježi pad na godišnjoj razini. Najveći je pad u visini od 5,1 posto zabilježen tijekom prvih pet mjeseci, nakon čega je započeo trend njegova usporavanja, sve do 3,5 posto u prvih devet mjeseci. Prema ocjeni analitičara Hrvatske gospodarske komore osnovni uzrok je usporavanje rasta potražnje na globalnoj razini, što je utjecalo i na kretanje globalnih cijena, smanjeni izvoz plemenitih metala u Švicarsku te zabranu uvoza pojedinih proizvoda iz Rusije početkom kolovoza. I situacija u Rusiji, s velikim padom tečaja rublje, otežala je izvoz na to četvrto po važnosti izvozno tržište EU-a. Najveći pad vrijednosti izvoza zabilježen je prema Švicarskoj i Rusiji. Samo kod izvoza u SAD i Kinu zabilježen je znatan rast

izvoza. Vrijednost uvoza u EU istodobno je smanjena za neznatnih 0,2 posto, pri čemu je na takav pad također utjecao pad vrijednosti uvoza sirovina i energije. Vrijednost uvezene energije u prvih devet mjeseci bila je 35,2 milijarde eura manja nego u istom razdoblju lani. Zbog takvih je kretanja izvoza i uvoza saldo robne razmjene EU-a iz suficita od 37 milijardi eura u devet lanjskih mjeseci prešao u deficit od 6,4 milijarde eura. Najveći robni deficit u ovogodišnjih devet mjeseci ostvarili su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, dok kudikamo najveći suficit u robnoj razmjeni i dalje ostvaruje Njemačka, kažu u HGK-u. (I.V.)

Poziv na sajam u Abu Dhabiju

Inovacije u sektoru čiste energije

Izaslanstvo Saveza za energetiku Hrvatske sudjelovat će u siječnju na najvećem svjetskom sajmu u Abu Dhabiju posvećenom prelasku gospodarstva iz naftnog u sektor čiste energije primjenom najsuvremenijih tehnologija i inovacija. Sajam se održava od 18. do 23. siječnja, a očekuje se da će hrvatsko izaslanstvo imati više od 25 predstavnika. Uz poduzetnike koji pokreću investicijske projekte u području energetike i energetske učinkovitosti, bit će tu i

predstavnici odvjetničkih i konzultantskih društava, članovi akademske zajednice i drugi. Savez za energetiku poziva sve zainteresirane da se pridruže u odlasku na ovaj sajam. Na njemu će od operatera projekata čiste energije dobiti informacije o novim, revolucionarnim globalnim projektima u sektoru obnovljivih izvora energije i upoznati se s uspješnim projektima integracije obnovljivih izvora diljem svijeta, poručio je Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku. Zanimljivo je da su Bliski istok i Sjeverna Afrika regije s 50 posto rezervi nafte i plina na svijetu, no ipak su u središtu globalnog prelaska na obnovljive izvore energije. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 8 godina

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 40 vrsta

postoji tvrtka Komunikacije Plus

sladoleda nudi Slatka tvornica Medenko

KOMUNIKACIJE PLUS, ZAGREB

Slatka tvornica Medenko, Samobor

Jezik naš strani i svagdašnji

Sladoled od cikle? Zašto ne Uz uvjet da se uvijek poštuju rokovi naručitelja, posao možemo rasporediti tijekom dana, a i noći - kako nam odgovara, kaže Romana Pezić

Sladoledi Medenko imaju u prosjeku 12 posto više mliječne masti od ostalih sladoleda. Osim toga, većina sladoleda radi se bez jaja

današnjem svijetu više je nego aktualna poslovica Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš, a u prilog tome govori činjenica da se danas znanje samo jednoga stranog jezika ne smatra više dovoljnim. Stoga su prevođenja i podučavanja stranih jezika sve više traženi. “Prednost prevoditeljskog posla je u tome što s obzirom na materijale koji se prevode može biti vrlo kreativan. Dobar prevoditelj mora imati vrlo široko opće znanje i poznavati osnove svih društvenih djelatnosti. Uz uvjet da se uvijek poštuju rokovi naručitelja, posao možemo rasporediti tijekom dana, a i noći - kako nam odgovara”, kaže vlasnica tvrtke Komunikacije Plus Romana Pezić, koja je u samostalne poslovne vode krenula prije osam godina. Krenuli su polako, u početku s malim brojem klijenata kojima je trebala ozbiljna usluga. Kako su se pokazali kao pouzdani prevoditelji, tako su klijenti ostajali s njima i rado su ih preporučivali drugima.

“Usmena predaja bila je ključna jer zadovoljan klijent najbolja je referenca i preporuka. Popis klijenata polako je postajao sve duži, ali važno je naglasiti da smo se razvijali nekako prirodno, organski”, kaže Romana Pezić

Usmena predaja bila je ključna jer zadovoljan klijent najbolja je referenca i preporuka te dodaje kako ih je trenutačno petero zaposlenih i surađuju s velikim brojem vanjskih suradnika. I specijalizirani tečajevi Njihova temeljna djelatnost je pisano prevođenje te usluga lektoriranja tekstova na hrvatskom i na stranim jezicima. Uz pisano, bave se i konferencijskim prevođenjem. “Naša druga djelatnost je pružanje usluga specijaliziranih, individualnih tečajeva stranih jezika. Uz redovne programe, koji uključuju svladavanje te-

meljnih jezičnih vještina, naši klijenti sve više traže usavršavanje poslovnih vještina na stranome jeziku. Dakle, ako su vješti u pregovaranju, vođenju sastanaka ili prezentacijama na materinjem jeziku, to isto žele postići i na stranom jeziku. I tu mi nastupamo pomažući im da postignu upravo to”, pojašnjava Romana Pezić, napomenuvši kako najviše rade s engleskim jezikom, ali prevode i s svih ostalih europskih jezika. Uspješno surađuju s agencijama u susjednim zemljama i međusobno si pomažu. S obzirom na krizu koja je prisutna u gospodarstvu već nekoliko godina primjećuju smanjivanje proračuna u pojedinim kompanijama za usluge koje oni pružaju. Uz to, kao i u svakoj branši javlja se nelojalna konkurencija koja pruža nekvalitetne usluge po ispodprosječnim cijenama. “U konačnici, svaki klijent ipak prepozna kvalitetnu uslugu i spreman je platiti odgovarajuću, realnu cijenu. To je razlog zašto su klijenti s nama već osam godina”, zaključuje Romana Pezić. (I.G.)

remasti i primamljivi na prvi pogled, ali neobičnog okusa cikle, plavog sira, borovih iglica... sladoledi su koji se proizvode i prodaju u Slatkoj tvornici Medenko u Samoboru. Spravljeni su na tradicionalan način, od pravog mlijeka i vrhnja, bez umjetnih aroma, boja i konzervansa. Sve više građana konzumira sladoled zimi, a u ovo predbožićno vrijeme posebice je popularan Božićni trio sladoled koji se sastoji od sladoleda s arancinima i bademima, sladoleda s borovim iglicama i kandiranim brusnicama te sladoleda paprenjaka s orasima i medom. No, kako je zapravo sve počelo? Slastičarnica Slatka tvornica Medenko otvorena je prije nekoliko mjeseci, a njena vlasnica Ivana Baković godinu dana je istraživala i testirala razne kombinacije okusa kako bi napravila nove vrste sladoleda. “Bilo mi je dosta gotovih sladoleda koji su preplavili tržište, pa sam željela otkriti neke nove okuse. Sladoledi Meden-

ko imaju veći postotak mliječne masti, u prosjeku oko 12 posto više od ostalih sladoleda. Većina sladoleda radi se bez jaja, a u one koji ipak ne mogu bez te namirnice stavljamo pasterizirana jaja”, rekla je Ivana Baković. Iako je po struci inženjer agronomije, slastičarstvo je privlači te se orijentirala na izradu sladoleda od eko namirnica koje ima i u svom vrtu. Sladoled od vanilije jedan je od rijetkih koji vole djeca, a on se radi od jaja te ekstrakta i mahune vanilije kako bi se postigao potpuni okus vanilije. Sladoled od plavog sira uz bijelo vino Zanimljivo je, ističe Ivana Baković, kako sve više djece voli istraživati nove okuse sladoleda, pa im tako odgovaraju i razni neobični sladoledi iz Medenka. Trenutno je u Medenku u ponudi oko 40 vrsta sladoleda, a inspiraciju za nove vrste sladoleda Ivana Baković pronalazi svugdje jer smatra da se od gotovo svega može napraviti sladoled. Tako

se, među raznom ponudom, može naći sladoled od cikle, od buče, plavog sira, đumbira, crne čokolade koja se prelijeva maslinovim uljem... U suradnji s G.E.T. udrugom za kulturu stola, Ivana Baković povre-

Inspiraciju za nove vrste sladoleda Ivana Baković pronalazi svugdje meno organizira i vinske probe uz sladoled, s namjerom da slastičarnica postane prvi slatki wine bar u Samoboru. “Sladolede sljubljujemo s vinom i bermetom, pa tako naši gosti mogu uživati u kušanju sladoleda od plavog sira uz koji se nudi bijelo vino, sladoledu od borovih iglica odgovara prošek, a sladoledu od čokolade samoborski aperitiv bermet”, pojašnjava ona. U Slatkoj tvornici Medenko, osim sladoleda, u ponudi su i razne vrste kolača među kojima je najpopularnija torta od bučinih koštica. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 62,5 mil kn ( oko 15 mil kn prihod Keramike Modus u 2013.

*vijesti

uloženo u zadnje 3 godine

KERAMIKA MODUS

Ni iz čega stvaramo nešto Na osnovi tradicije i bogatih nalazišta gline Keramika Modus osnovana je šezdesetih godina prošlog stoljeća u Vojniću, a danas posluje kao dio Samoborka Grupe. Kako bi proizvodili keramičke pločice na europskoj razini, stalno investiraju i primjenjuju najsuvremeniju tehnologiju Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rije tri godine Keramika Modus iz Vojnića za 46 milijuna kuna kupila je propalu orahovačku KIO Keramiku, nekad najvećeg hrvatskog proizvođača keramičkih pločica. Ulazak novog vlasnika u pogone u Orahovici označio je revitalizaciju poslovanja tvornice koja je tada bila u stečaju i kojoj je prijetilo zatvaranje. Trenutačno je zaposleno 117 radnika. U 2013. godini ostvarili su prihod od 62,5 milijuna kuna i dobit veću od 450.000 kuna, dok u ovoj godini očekuju rast prihoda od 20 posto. “Mi smo praktično oživjeli proizvodnju keramike u Orahovici, ali uz drugačiji pristup samoj proizvodnji, organizaciji tvrtke te stranim tržištima. U planu nam je da u iduće dvije godine proizvodi Keramike Modus budu prisutni na 35 svjetskih tržišta”, kaže predsjednik Uprave Keramike Modus Željko Radek ističući kako im je najvažnija poslovna odluka bila izlazak na strana tržišta jer su tako osigurali ne samo opstanak nego i daljnji razvoj tvrtke. U planu dodatan rast i nova tržišta Na osnovi tradicije i bogatih nalazišta gline Keramika Modus osnovana je šezdesetih godina prošlog stoljeća u Vojniću, a danas posluje kao dio Samoborka Grupe. Kako bi proizvodili keramičke pločice na europskoj razini, stalno investiraju i primjenjuju

najsuvremeniju tehnologiju te su u zadnje tri godine uložili oko 15 milijuna kuna. “U idućoj godini također planiramo dodatan

Ove će godine više od 70 posto proizvedenih keramičkih pločica završiti na tržištima 22 zemlje rast te proboj na desetak novih tržišta. Uz to, planiramo se jače pozicionirati i na domaćem tržištu. Morat ćemo čekati neka bolja vremena da još više povećamo kapacitet proizvodnje, ali da se i kadrovski proširimo”, ističe Radek. Ove će godine više od 70 posto proizvedenih keramičkih pločica završiti na tržištima 22 zemlje.

Točnije, pločice iz Orahovice izvoze se u zemlje regije, ali i u Austriju, Italiju, Mađarsku, Rusiju, Rumunjsku, Češku, Slovačku, Bugarsku, Rusiju, prisutni su i na tržištima SAD-a, Sjeverne Afrike te arapskih zemlja. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorila su im se vrata jedinstvenog tržišta od 500 milijuna potrošača. “To je prednost i u tom dijelu postoje neka smanjenja transportnih i špediterskih troškova. A kad su prepreke u pitanju, trenutačno je teško doći do novca za ulaganje u razvoj i praćenje svjetskih trendova. To je po mom mišljenju jedina i najveća prepreka koja nas koči. Imate primjere u Italiji i Španjolskoj gdje tvornice mogu doći do sredstava za financiranje, čije se kamate kreću 1,5 do dva posto godišnje, a u Hrvat-

skoj su kamate drastično više”, naglašava Radek te dodaje kako se trenutačni uspjeh tvornice bazira na zalaganju kompletnog tima ljudi, od radnika do Uprave. Velika pozornost zaštiti okoliša U tvornici se velika pozornost posvećuje zaštiti okoliša, posebice kad je riječ o smanjenju keramičkog škarta, emisiji štetnih plinova i smanjenju potrošnje energenata. Keramika Modus ima uveden integrirani sustav upravljanja prema svjetskim normama ISO 9001 i ISO 14001. Ti su sustavi povezani 2005. godine u jedinstveni integrirani sustav upravljanja koji uključuje i praćenje troškova kvalitete te područje društvene odgovornosti. Prošle godine dobili su i oznaku Green Mark

- Sign of Excellence koja je obilježje održive ili zelene usluge, proizvoda ili tehnologije koju koriste u svojim pogonima. “Ne odbacujemo ni litru vode iz proizvodnje nego se pročišćavanjima sve vraća u proizvodni proces. Trenutačno radimo na investiciji za rekuperaciju toplinske energije koja automatski smanjuje ispuštanje stakleničkih plinova i ostvaruje uštede u troškovima energije tako da ima dosta aspekata u kojima smo zeleno osviješteni. Vjerujemo u sve ovo što radimo, pa stoga naš trud i pristup tome mora prije ili kasnije uroditi plodom. Od gline koja se iskopa napravili smo proizvod za koji netko može reći da mu se sviđa ili ne, no to je novostvorena vrijednost - jer mi ni iz čega stvaramo nešto”, zaključuje Radek.

Bruto inozemni dug 45,8 milijardi eura Ukupan bruto inozemni dug je potkraj kolovoza iznosio 45,8 milijardi eura ili 0,1 posto manje na mjesečnoj razini, posljednji su podaci Hrvatske narodne banke. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz ukupan bruto inozemni dug u ovogodišnjem kolovozu bio je veći za 0,2 posto, dok je u usporedbi s koncem prošle godine bio niži za isti postotak od 0,2 posto. Potkraj ovogodišnjeg kolovoza sektor trgovačkih društava zadržao je svoj udio od 40 posto u ukupnom bruto inozemnom dugu. U Hrvatskoj niži troškovi rada U Hrvatskoj su u trećem tromjesečju ove godine troškovi rada po satu smanjeni za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, stoji u izvješću Statističkog ureda Europskih zajednica (Eurostat). To je našu zemlju svrstalo među tri zemlje Europske unije u kojima su troškovi rada po satu smanjeni u odnosu na prošlu godinu. Najnovije procjene europskog statističkog ureda pokazuju kako su unatoč tome, na razini cijelog EU-a ipak porasli troškovi rada po satu. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

Europska komisija usvojila je Operativni program pod nazivom Učinkoviti ljudski potencijali. Tim se programom definiraju područja u koja će Hrvatska, do 2020. godine, moći investirati sredstva iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih. Ukupna vrijednost tog programa je 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna EU-a, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( do 2,5 mlrd kn

( 150 investicija

ušteda HEP-a u idućih 5 godina

trenutačno prati Agencija

Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investic

Restrukturiranje tvrtki

Nije istina da Treba proći još neko vrijeme kako bi ono što mi u Agenciji vidimo, novih radnih mjesta, vidjeli i drugi. Kad ti projekti budu realizira investicija promijeniti Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Počela velika reforma HEP-a Moramo ubrzati razvoj prema modernoj i tržišno orijentiranoj tvrtki koja stvara novu vrijednost vlasniku i visoku razinu usluge svojim kupcima, istaknuo je Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a

rvatska elektroprivreda (HEP) započela je restrukturiranje kojim želi uštedjeti do 2,5 milijardi kuna u idućih pet godina. HEP će ovim projektom uvesti nove tržišne funkcije, centralizirati nabavu, ojačati prodaju i marketing te smanjiti troškove vanjskih usluga.

Iduće godine uz otpremnine će iz HEP-a otići približno 700 ljudi Iduće godine uz otpremnine će iz HEP-a otići približno 700 ljudi. Smanjit će se i broj organizacijskih jedinica za 21 posto (105 odjela, službi, sektora...) na razini grupe i 41 posto (71 jedinica) na razini krovnog HEP-a. Tako će se smanjiti i broj direktora i rukovoditelja. “Svjesni smo tržišnih okolnosti. HEP više ne smije biti tvrtka čija stabilnost primarno ovisi o količini padalina ili o inerciji potrošača. Mora-

mo ubrzati razvoj prema modernoj i tržišno orijentiranoj tvrtki koja stvara novu vrijednost vlasniku i visoku razinu usluge svojim kupcima. Nije nam cilj samo otpuštati, rezati ili šminkati bilance, već želimo pomladiti i jačati HEP u svim segmentima”, istaknuo je Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a. Novac koji će se nastojati uštedjeti reformom jednake je veličine kao ulaganje potrebno za revitalizaciju svih HEPovih hidroelektrana ili izgradnju nove hidroelektrane srednje veličine, poput HE Varaždin. Oslobađanje prostora mladima U HEP-u naglašavaju i da im je bitan odljev starijih zaposlenika, jer za promjene koje uvode moraju osloboditi prostor mlađima koji će voditi tvrtku sljedećih tridesetak godina. Ističu kako Uprava ulaže maksimalan napor u kontrolu odljeva najstručnijih kadrova pa je već napravljen popis

ključnih znanja i pozicija na kojima će oni koji žele otići prenositi svoje znanje na mlađe kolege. Poseban interni centar znanja brinut će o tomu da visokospecijalizirana i teško dostupna znanja ostanu u tvrtki za idući naraštaj. Projekt transformacije HEP-a zajednički su definirali konzultantska kuća PricewaterhouseCoopers i Uprava HEP-a. S mjerama koje će se provesti u projektu upoznati su i Nadzorni odbor HEP-a i sindikati. Projekt obuhvaća sva društva osim HEP Operatora distribucijskog sustava (HEP ODS), HOPS-a, HEP Opskrbe plinom i HEP Telekomunikacija. Transformacijom je obuhvaćeno 12 od 14 društava koja su u stopostotnom vlasništvu HEP-a. Idući korak je restrukturiranje HEP ODS-a. Na prezentaciji organizacijskih promjena u HEP-u uz Jukića sudjelovao je i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. (I.V.)

ada se u Hrvatskoj govori o investicijama, najčešće se čuju kritike da nas ulagači zaobilaze. No u posljednjih godinu dana situacija se popravlja, tvrdi ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić, a svoje stajalište potkrepljuje brojkama koje pokazuju pojačana ulaganja, jer Agencija trenutačno prati 150 investicija ukupne vrijednosti od oko 50 milijardi kuna koje bi, kad se realiziraju, trebale donijeti gotovo 17.000 radnih mjesta. Gdje je danas Hrvatska kad su u pitanju investicije? - Hrvatska po svim parametrima koje mi pratimo, poput statističkih podataka, ali i po našim iskustvima u Agenciji, bilježi porast upita investitora i kontinuirani rast investicija. To vidimo ne samo u svojim podacima nego i u podacima Hrvatske narodne banke za prvo polugodište ove godine po kojima su strane investicije višestruko veće nego u cijeloj prošloj godini. Stoga, sve je više investitora i sve ih se više odlučuje za investiranje u Hrvatskoj. Od kada je na snazi Zakon o poticanju investicija, znači oko godinu i pol dana, imamo više od 360 nositelja potpore i riječ je o projektima koji su u ovom trenutku u fazi realizacije. Samo za usporedbu, od 2007. do 2012. godine bilo je 100 takvih projeka-

ta. No, ipak smo realni i na žalost ne govorimo o stotinama i stotinama novih projekta i investitora koliko bismo željeli da ih ima, ali trend je u svakom slučaju pozitivan. Zašto onda imamo dojam da nam je situacija kad su u pitanju investicije tako crna? - Brojke koje vidimo, ako gledamo statistike, pokazuju da industrijska proizvodnja raste, izvoz raste, broj nezaposlenih u listopadu 2013. godine bio je za 30.000 viši nego ove godine. Sve te podatke potkrepljuju i brojke, no to još uvijek nije situacija gdje bi jedan velik dio sada nezaposlenih mogao

Potencijal poslovnih zona postoji niz godina, no možda su njihov razvoj i način na koji su se formirale bili krivi naći posao. Sadašnja crna percepcija dijelom je takva i zbog medijske slike jer se uvriježila sintagma “nema investicija, ništa se ne događa”, no to jednostavno nije istina. Treba proći još neko vrijeme kako bi ono što mi u Agenciji vidimo, a to su investicijski projekti koji su u tijeku i koji će značajno pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta, vidjeli i drugi. Kad ti projekti budu realizirani, to će se puno više osjetiti na terenu, pa će se i sama percepcija da nema investicija promijeniti. U svakom slučaju, mislim da imamo

vrlo čvrste argumente da kažemo kako slika nije toliko crna koliko se ponekad želi prikazati. Što potencijalni investitori navode kao najveću prednost Hrvatske? - To je različito za svaku industriju. Kada, recimo, govorimo o turizmu, to je prekrasno more i očuvana priroda koji su dobra osnova za vrhunski turistički proizvod. U industrijskim investicijama skup faktora daje troškovnu stranu investicija. Tu, pak, govorimo o niskim inicijalnim troškovima, troškovima zemljišta, cijeni radne snage i njenoj produktivnosti. Obično se kaže da smo skuplji od nekih susjeda. Možda i jesmo, ali ni jedan investitor ne gleda samo cijenu rada. On uz nju gleda i produktivnost, dostupnost radne snage i sve to uzima

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( oko 50 mlrd kn

iskorištena sredstva iz EU fondova

Hidrografski institut nabavio ronilicu

ukupna vrijednost tih investicija

cije i konkurentnost

nema investicija a to su investicijski projekti koji su u tijeku i koji će značajno pridonijeti otvaranju ni, to će se puno više osjetiti na terenu, pa će se i sama percepcija da nema ti presudan je skup faktora kao što su cijena zemljišta, infrastruktura, cijena električne energije i cijena rada. Nekim investitorima jezičac na vagi da se odluče za Hrvatsku bili su poticaji. - Tu se moram složiti s vama. Hrvatski zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja daje poticaje koji su vrlo konkurentni u usporedbi s poticajima u regiji. Rekao bih da su poticaji uvijek bitni, a nekada i presudni.

kao jedan faktor. Činjenica da smo sad u Europskoj uniji i da smo dio jedinstvenog tržišta od 510 milijuna ljudi također je bitna. Jako je teško istaknuti jedan faktor, prije bih rekao da je to skup faktora koji je za svaku industriju različit. Kad vas investitor pita zašto bi investirao u Hrvatsku a ne, recimo, u Sloveniju, što mu odgovorite? - I to također ovisi o tome o kojoj je industriji riječ. U Hrvatskoj je nekoli-

ko investicija u tijeku ili su tek završene, poput investicija austrijske tvrtke Wollsdorf u Poslovnoj zoni Jalžabet kraj Varaždina, koja će u prvoj godini zaposliti 250 ljudi, a u idućim godinama i više, ili poljske tvrtke Press Glass koja je počela s izgradnjom pogona i koja će zaposliti 300 ljudi. Ni jedna od njih nije došla i rekla da će ulagati baš u Hrvatsku, nego su napravile analizu svih zemalja u okruženju. Kao što rekoh, u donošenju odluke o tome gdje će se investira-

Koliko je u Hrvatskoj iskorišten potencijal poslovnih zona? - Mislim da se taj potencijal sve više i više iskorištava. Potencijal poslovnih zona postoji dugi niz godina, no možda su njihov razvoj i način na koji su se formirale bili krivi. Naime, bilo je uobičajeno da gotovo svaka općina ima svoju poslovnu zonu, pa su stoga one bile relativno male i slabije infrastrukturno opremljene. Nakon što smo zajedno s jedinicama lokalne samouprave napravili Katalog poslovnih zona, utvrdili smo da imamo 150 zona u Hrvatskoj koje su dobro pripremljene za prihvat in-

vestitora, u kojima se već odvija neka aktivnost ili će se započeti u dogledno vrijeme, koje su infrastrukturno dobro opremljene ali i dobro pozicionirane. Tu morate voditi računa i o tome da investitor gleda dostupnost radne snage. Stoga smo, na osnovi onoga što investitori navode kao bitne parametre, u ponudi lokacija izradili i analizu dostupne radne snage. Velika je prednost kad pojedine poduzetničke zone mogu ispuniti i ostale zahtjeve kao što je dobivanje građevinske dozvole u jednom danu. Upravo zbog toga su investitori prepoznali poduzetničke zone kao mjesta za svoje investicije. Znači, kad zone imaju sve prostorno-planski i imovinsko-pravno riješeno i infrastrukturno su opremljene, kad investitor ima relevantne informacije i kada je komunikacija na lokalnoj razini potpomognuta s nama na nacionalnoj razini, onda, u pravilu, investitor nema problema. Da rezimiram, jako je bitno što imamo poslovne zone, ali važna je njihova opremljenost i to što su cjenovno vrlo konkurentne. Cijene industrijskih prostora odnosno industrijskog zemljišta u tim zonama kreću se od 2,5 eura pa do 20 eura.

Što više investitora treba saznati o mogućnostima koje Hrvatska nudi Nakon Kataloga poslovnih zona, hoće li Agencija krenuti i s nekim drugim aktivnostima? - Mi i dalje nastavljamo puniti Katalog poslovnih zona u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Moram također reći da neki dijelovi Hrvatske odskaču kad je u pitanju poslovanje jer

je lokalna zajednica shvatila što znače investicije. A one znače zapošljavanje. Lokalne zajednice su shvatile kako je važno napraviti sve što mogu da privuku i zadrže investitore. I dalje planiramo surađivati s njima, nadopunjavati Katalog i mislimo ga - no to ovisi o budžetu - aktivno promo-

virati. To je po mojoj ocjeni područje gdje najviše možemo napraviti. Mi smo nova agencija, poslujemo tek dvije godine. A planovi su nam da ovo što smo napravili iskomuniciramo na ispravan način te da što više investitora sazna o mogućnostima koje Hrvatska nudi.

Hrvatski hidrografski institut privodi kraju projekt Prevencija onečišćenja mora zajedničkim djelovanjem - JASPPer, u sklopu kojeg je nabavljena podvodna ronilica vrijedna 101.250 eura. Ronilica je nabavljena sredstvima iz IPA programa, komponente II Prekogranična suradnja, Mjera 1.1. - Zajedničke mjere za zaštitu okoliša, prirode i kulturne baštine, a kupljena je od francuske tvrtke ECA Robotics. Istraživanja pomoću ronilice trebala bi započeti tijekom veljače, kada će istraživači Hrvatskog hidrografskog instituta i Instituta za more i priobalje zajedno s prekograničnim partnerima, Zavodom za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore te Institutom za biologiju mora

iz Kotora obaviti podvodna istraživanja oko kanalizacijskih ispusta Cavtat u Hrvatskoj i Trašte u Crnoj Gori. Istraživanja bi trebala pokazati utjecaje kanalizacijskih ispusta na more u prekograničnom području Hrvatske i Crne Gore. Očekuje se povezivanje oceanografskih i hidrografskih rezultata hrvatskih istraživača s rezultatima istraživanja prema ujednačenoj metodologiji na području Trašte kako bi se utvrdilo raspršenje zagađenja iz ta dva kanalizacijska ispusta. (J.V.)

Europe Direct

Predstavljen Europski dokumentacijski centar

Institut za razvoj i međunarodne odnose predstavio je Europski dokumentacijski centar, koji je postao punopravnim članom europske mreže informacijskih centara Europe Direct. EDC mreža je postala dijelom mreže informacijskih centara Europe Direct, a trenutačno u zemljama članicama Europske unije postoji njih oko 400 koji su uglavnom smješteni pri ustanovama za visoko obrazovanje ili istraživačkim centrima. Glavni zadaci su im promicanje i razvijanje studijskih i istraživačkih djelovanja u području europskih integracija, omogućavanje pristupa in-

formacijama i izvorima o EU-a i njegovim politikama te sudjelovanje u raspravama o EU-u kao i suradnja s drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos informacija. Iako ovaj centar u drugom obliku radi već 20 godina, sada započinje svoj rad kao punopravni član mreže Europe Direct koju EK osniva u državama članicama EU-a, istaknuo je voditelj Predstavništva EK-a u Hrvatskoj Branko Baričević. “Ovaj centar je četvrti EDC centar zahvaljujući kojemu imamo solidnu mrežu za informiranje građana o svim politikama EU-a”, kaže Baričević. Na skupu su predstavljeni i rezultati EU-IPA Info projekta CloseEUp/Europa izbliza, a proglašen je i pobjednik festivala kreativnog dokumentarnog filma CloseEUp/Europa izbliza. (K.S.)

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Uručene Zlatne kune najuspješnijim tvrtkama Vukovarsko-srijemske županije

Čarobnjaci u lošem okruženju Mi u ovoj županiji imamo 24 posto manju plaću nego drugdje u Hrvatskoj i čak 35 posto manju nego u Zagrebu. Istovremeno, nemamo komparativnih prednosti kojima bismo nekako tu razliku nadoknadili, rekla je Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK-a Vukovar Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rvo plinarsko društvo iz Vukovara, Vinkoprom iz Vinkovaca te Šišarka iz Županje - najuspješnije su tvrtke u Vukovarsko-srijemskoj županiji u prošloj, 2013. godini. Predstavnicima tih tvrtki prošloga su tjedna na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Vukovar uručene Zlatne kune za najbolju malu, srednju i veliku tvrtku. Dobitnik Zlatne kune u kategoriji malih poduzeća je županjska Šišarka.

Zlatnu kunu za malu tvrtku dobila je Šišarka, za srednju Vinkoprom, a veliku Prvo plinarsko društvo Tvrtka je osnovana 1997. s osnovnom djelatnosti prerade drveta različite konačne namjene – od nekadašnje proizvodnje elemenata za drvene bačve do drvenih konstrukcija ultralakih zrakoplova. Zbog velike količine korisnog drvnog ostatka rodila se ideja o proizvodnji obnovljivih izvora energije – peleta, odnosno prešanog drvnog ostatka koji ima visoku energetsku učinkovitost, a ujedno je i ekološko biogorivo te time pridonosi zaštiti okoliša, a i jeftiniji je od fosilnih goriva. To poduzeće čak 98 posto svoje proizvodnje peleta plasira na inozemna tržišta, a zapošljava oko 30 radnika.

Ukupni prihod prošle godine bio im je veći od 10 milijuna kuna s dobiti od blizu milijun kuna. Opstanak zahvaljujući zaposlenicima “Iako nam mnogi zavide što gotovo svu proizvodnju plasiramo na inozemna tržišta, osobno time nisam zadovoljan. Naime, uvjeren sam kako to nije dobro ni za lokalnu zajednicu, niti za Hrvatsku.

Kod nas bi se trebala potencirati potrošnja obnovljivih izvora energije”, kazao je direktor Šišarke Mijo Ćošković. U kategoriji srednje velikih trgovačkih društava s područja Vukovarsko-srijemske županije, najuspješnija je tvrtka Vinkoprom, a priznanje je primio direktor Vladimir Raguž. Ova je tvrtka utemeljena 1990. godine kao malo obiteljsko po-

Zar rad u Vukovaru manje vrijedi? Ilustrirajući stanje u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK-a Vukovar, poslužila se konkretnim podacima. “Problemi su i više nego veliki, a kolike su razlike u odnosu na ostatak Hrvatske, brojke pokazuju najbolje. Primjerice prosječna plaća u Hrvatskoj ostvarena u gospodarstvu u 2013. godini iznosila je 4770 kuna, u Gradu Zagrebu je to bilo 5550 kuna, dok je u Vukovarsko-srijemskoj županiji bila 3600 kuna. To znači da mi u ovoj županiji imamo 24 posto manju plaću nego drugdje u Hrvatskoj i čak 35 posto manju nego u Zagrebu. Istovremeno, mi ovdje nemamo komparativnih prednosti kojima bi nekako tu razliku nadoknadili. Nisu kod nas niže cijene osnovnih proizvoda čime bi kompenzirali toliku razliku u primanjima”, rekla je Vinka Ivanković.

duzeće, a sada zapošljava 220 radnika. Raguž ističe kako i sada rado kaže da su i dalje obiteljska tvrtka, jer opstaju i dobro posluju zahvaljujući zaposlenicima koji su u razvoju tvrtke svih ovih godina dijelili i dobro i loše. Iako najrašireniju mrežu maloprodaja, skladišta građevnog materijala, te veleprodaja imaju uglavnom u mjestima na području istočne Hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji, proširili su se i u zapadnoj Slavoniji gdje u Slatini i Daruvaru imaju svoje poslovne jedinice. “Sva naša prodajna mjesta sadrže širok i raznolik asortiman roba za opremanje kuća i domova. Međutim, sada neko vrijeme nećemo širiti prodajnu mrežu jer smatramo kako treba stati na loptu. Ovo nam je treća Zlatna kuna koju smo dobili i naglašavam kako je to rezultat samoprijegornog rada naših zaposlenika. Sto-

ga, ponajprije zahvaljujem svim našim djelatnicima, a osobito onima koji u Vinkopromu rade 10 ili 15 godina, jer upravo su oni dali najveći doprinos našoj tvrtki”, istaknuo je Raguž. Stalan rast poslovanja Iako najmlađi od svih ovogodišnjih laureata, osnovani tek prije 13 godina, Prvo plinarsko društvo (PPD), danas predstavlja najvećeg uvoznika plina u Hrvatskoj i drugog najvećeg opskrbljivača plinom u Hrvatskoj. PPD, koji je dobitnik Zlatne kune u kategoriji velikih poduzeća, djeluje kao operator distribucijskog sustava prirodnog plina na području sjeveroistočnog dijela Vukovarsko-srijemske županije gdje upravlja vlastitom distributivnom mrežom i opskrbljuje prirodnim plinom više od 10.000 krajnjih korisnika, kao mali i veleprodajni

opskrbljivač, a zapošljava oko 60 radnika. U izjavi za Privredni vjesnik Antonija Glavaš izvršna direktorica i članica Uprave PPD-a, kazala je kako u zadnje četiri godine od kada je u Hrvatskoj liberalizirano tržište prirodnog plina, bilježe stalan rast poslovanja. “Bili smo prvi koji smo počeli uvoziti prirodni plin i zauzeli smo dobru poziciju na tržištu. Sve je to rezultat dugoročnog rada i stalnog učenja”, kazala je ona. Primjerice, prije godinu dana je ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj bila oko 2,3 milijarde kubičnih metara plina, od čega je PPD plasirao oko 700.000 kubika. Rade na čitavom tržištu Hrvatske gdje plinom opskrbljuju većinu velikih opskrbljivača i nekoliko velikih industrijskih potrošača. Što se tiče malih potrošača, odnosno domaćinstava, PPD takvu vrstu opskrbe obavlja jedino na području vlastite distribucije što znači isključivo na području devet naselja i Grada Vukovara. Od velikih korisnika PPD-a valja istaknuti Gradsku plinaru Zagreb, te gradske opskrbljivače ovim energentom kao što su njihovi lokalni susjedi iz Slavonskog Broda i Vinkovaca, te neki industrijski potrošači na području Slavonije. Od sljedeće godine imaju i zamjetne izvozne ambicije budući da su osigurali potrebne dozvole, pa očekuju ulazak na dio tržišta prirodnog plina u Mađarskoj, a u planu je obavljanje djelatnosti i na području električne energije.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Zlatne kune HGK-Komore Zagreb

Ericsson Nikola Tesla - integracija znanja i tehnologije Ericsson Nikola Tesla je kompanija iz poslovnoga sustava švedske korporacije Ericsson, prisutne u Hrvatskoj od 1995., koja s ponosom ističe da korijene vuče iz hrvatskoga poduzeća Nikola Tesla osnovanog prije 65 godina. Ta kompanija svoj uspjeh gradi na integraciji znanja i

tehnologije, a rezultat su visokosofisticirani telekomunikacijski proizvodi, usluge i rješenja, ali i prepoznatljiv status društveno odgovorne kompanije.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe sigurni i na nebeskim stazama

U krizi se opstaje vrhunskim radom Ovogodišnji laureati pokazali su izuzetne poslovne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska gospodarska komora - Komora Zagreb dodijelila je plakete Zlatna kuna najuspješnijim poduzećima Grada Zagreba i Zagrebačke županije za ostvarene poslovne rezultate u 2013. godini. Zlatnom kunom u kategoriji velikih trgovačkih društava s područja Zagreba nagrađena je kompanija Ericsson Nikola Tesla, koja je u 2013. ostvarila prihod od 1,35 milijardi kuna te dobit od 143,9 milijuna kuna. U istoj kategoriji, s područja Zagrebačke županije Zlatna kuna otišla je Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. Ta je kompanija sa 737 zaposlenih u 2013. ostvarila prihod od 642,2 milijuna kuna te dobit od 3,1 milijun kuna. U kategoriji srednjih trgovačkih društava plaketa Zlatna kuna za Grad Zagreb dodijeljena je tvrtki Končar-Mjerni transformatori koja je 2013. završila s prihodom od 184 milijuna kuna i dobiti od 12,1 milijun kuna. S područja Zagrebačke županije u istoj kategoriji najuspješnijom je proglašena tvrtka Hospira Zagreb koja se u Prigorju Brdovečkom bavi pro-

izvodnjom farmaceutskih pripravaka i ima 129 zaposlenih. Poslovnu 2013. završila je s prihodom od 273 milijuna kuna, a dobit je iznosila 112,4 milijuna kuna. U kategoriji malih trgovačkih društava dobitnici Zlatne kune su tvrtka Fridrih iz Zagreba koja se bavi proizvod-

Zagrebačko gospodarstvo čini oko 40 posto hrvatskog gospodarstva njom gljiva te tvrtka Lim Samobor koja proizvodi metalnu ambalažu. Predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich istaknuo je kako su ovogodišnji laureati pokazali izuzetne rezultate u primjeni novih tehnologija, izvoznim postignućima, zapošljavanju i inovativnosti, a poslovanje u uvjetima ekonomske krize zahtijeva upravo takve, vrhunske sposobnosti upravljanja poslovnim procesima i usmjeravanja razvoja. Veliki izvoz i uvoz “Zagrebačko gospodarstvo čini oko 40 posto hrvatskog gospodarstva i u ovoj godini, nažalost, nastavljeni su uglavnom negativni trendovi. U prvih

devet mjeseci ove godine nastavljen je pad realnog BDP-a za 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Dobar znak je smanjenje broja nezaposlenih za 2,1 posto”, istaknuo je Fröhlich koji se osvrnuo i na najvažnije aktivnosti Komore Zagreb te na provedenu reformu sustava HGK-a koja je smanjila broj zaposlenika za gotovo trećinu i racionalizirala svoj sustav, a time i troškove. Na području koje pokriva Komora Zagreb ostvaruje se 38,7 posto hrvatskog BDP-a, s udjelom Grada Zagreba od 33,1 posto i Zagrebačke županije od 5,6 posto. Na tom je području koncentrirano više od 40 posto registriranih pravnih osoba u Hrvatskoj, odnosno 41 posto aktivnih trgovačkih društava te oko 24 posto obrta. Odlični u turizmu O opsegu poslovnih aktivnosti govori i zajednički udjel od 59,7 posto u ukupnom prihodu hrvatskoga poduzetništva, od čega se 53,8 posto odnosi na Grad Zagreb, a 5,9 posto na Zagrebačku županiju. Gospodarstvo s područja Komore Zagreb u hrvatskom robnom izvozu sudjeluje sa 42 posto, no znatno je oslonjeno i na uvoz - go-

tovo 67 posto hrvatskog robnog uvoza ostvaruje se upravo na ovom području. Grad Zagreb i Zagrebačka županija ostvarili su dobre rezultate u turizmu, pri čemu je na tom području povećan broj dolazaka turista za 8,6 posto. Potpredsjednik za turizam, trgovinu i financije HGK-a Josip Zaher istaknuo je kako je dodjela plaketa Zlatna kuna priznanje svima onima koji su zadužili gospodarstvo marljivim radom, inovativnošću i zaslugom što su hrvatski proizvodi prepoznati u inozemstvu. “Važno je da budemo svjesni njihovog doprinosa i napretka te da što češće pridonosimo njihovom ugledu nagradama kao što je ova danas. Uspjeh ovih kompanija je znatno veći jer su u proteklim godinama radili u vremenu loših gospodarskih pokazatelja i unatoč takvom okruženju su uspjeli”, istaknuo je Zaher. Posebno je naglasio kako HGK želi biti što efikasniji servis svojim članicama i reprezentant njihovih interesa u odnosima s ministarstvima i Vladom te promotor u odnosima sa stranim partnerima, pa će kao institucija još aktivnije raditi na poticanju projekata koji pridonose gospodarskom i društvenom razvoju.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe tvrtka je u vlasništvu Republike Hrvatske, osnovana 1999. godine. Njena djelatnost je od posebnog državnog inte-

resa, odnosno pruža usluge kontrole zračnog prometa, komunikacije, navigacije, nadzora i zrakoplovne meteorologije poštujući kao temeljni princip visoki stupanj sigurnosti zračnog prometa, uz stalna ulaganja u unapređenje postojećih sustava i tehnologije.

Končar-Mjerni transformatori jačanje konkurentnosti Tvrtka Končar-Mjerni transformatori od 1991. dio je poslovnoga sustava Končar-Elektroindustrija uz koji je vezan i njen razvoj započet prije 67 godina. U proizvodnom programu zastupljeni su mjerni transformatori različitih vrsta i namjena s primjenom u energetskim po-

strojenjima na svim kontinentima, kao rezultat kontinuiranih ulaganja u tehnološki razvoj i istraživanje, strateški usmjerenih na jačanje konkurentnosti.

Hospira - izvoz je naša orijentacija

Tvrtka Hospira dio je američke farmaceutske kompanije prisutne u Hrvatskoj od 2009. godine kad je preuzela Plivino

biotehnološko poslovanje, nastavivši tim proizvodnim putom. Njeni farmaceutski pripravci plasiraju se na tržišta Zapadne Europe, na prvom mjestu nizozemsko, ali tu su i tržišta Švicarske, Njemačke i daleke Koreje.

Fridrih - šampioni u uzgoju šampinjona Poslovanje tvrtke Fridrih počelo je prije 33 godine na tradicijama obiteljske proizvodnje gljiva u zagrebačkom Dumovcu, uz početnu proizvodnju od 16 tona gljiva godišnje. Izabravši put ulaganja u razvoj kroz proširenje pogona i unapređenje tehnologije, ta tvrtka

danas ostvaruje tjednu proizvodnju od 25 tona svježih gljiva – šampinjona i ima 75 zaposlenika.

Lim Samobor - ekološki prihvatljiva ambalaža

Tvrtka Lim Samobor, prisutna na tržištu od 2006. godine, utemeljena je na 90-godišnjoj tradiciji proizvodnje metalne ambalaže poduzeća LIM. Ulaganjem u tehnolo-

giju i modernizaciju pogona te proširenjem asortimana otvorili su tvrtki Lim Samobor razvojne mogućnosti. Riječ je o ekološki prihvatljivoj ambalaži koja se može u potpunosti reciklirati neograničen broj puta, a konkurentnost je potvrđena na domaćem i inozemnom tržištu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 2359 tvrtki

( 7,9 mlrd kn

bavilo se cestovnim prijevozom u 2013.

njihov prihod u prošloj godini

Cestovni prijevoz robe

Dominacija manjih, visoko Problemi u poslovanju prijevoznika uzrokovani su nekonkurentnošću zbog previsokih fiksnih troškova koji ih opterećuju, zemalja u okruženju, kaže Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze HGK-a. Budući razvoj prometnog sektora u Boris Odorčić, Branimir Kovačić

nalizirajući petogodišnje razdoblje poduzeća čija je djelatnost cestovni prijevoz roba, primjećuje se kako je njihov broj prvo imao uzlazni, a potom silazni trend. Tako se u odnosu na 2009. njihov broj povećao za pet posto u 2013. godini (sa 2247 na 2359). Podaci Financijske agencije otkrivaju kako je tih 2359 poduzeća ukupno zapošljavalo 12.201 radnika, što znači prosjek od 5,2 zaposlenika po poduzeću. Ako se pak uzme prosjek gospodarstva koji iznosi 7,9 zaposlenika po poduzeću, onda je jasno kako u toj djelatnosti dominiraju manja poduzeća. Stoga ne treba čuditi manji udio broja zaposlenih u ukupnom gospodarstvu koji je iznosio 1,4 posto. Prema podacima analize Cestovni prijevoz robe, koju je napravila tvrtka Bisnode Hrvatska, ponuđač poslovnih informacija, u prvoj godini

jevoza robe imali su tijekom čitavog petogodišnjeg razdoblja pozitivan trend. U 2013. analizirana poduzeća realizirala su 7,9 milijardi kuna pri-

Investicije u dugotrajnu imovinu su dvostruko manje od prosjeka gospodarstva nakon početne analizirane 2009. došlo je do pada broja zaposlenih, da bi potom uslijedio trogodišnji trend rasta. Tako je u 2013. bilo dva posto više zaposlenih nego u 2009. godini (rast sa 11.962 na 12.201). Ukupni prihodi djelatnosti cestovnog pri-

hoda, što je za 7,4 posto više nego u početnoj 2009. godini. Ipak, s udjelom od 1,3 posto u ukupnom gospodarstvu, poduzeća iz ove djelatnosti u prosjeku ostvaruju manje prihode koji iznose oko 3,3 milijuna kuna. U prve tri analizirane godi-

ne (2009., 2010. i 2011.), cestovni prijevoznici roba imali su minimalni kumulativni neto gubitak. U zadnje dvije godine, dakle u 2012. i 2013., ostvarena je kumulativna neto dobit, pri čemu se profitna marža kretala oko jedan posto. U odnosu na kumulativnu neto dobit gospodarstva koja je iznosila 2,1 milijardu kuna u 2013. godini, udio poduzeća iz ove djelatnosti je 3,5 posto, što je više nego udio u broju poduzeća. Zaostatak za prosjekom Usporedba izvoza i uvoza pokazuje kako su oba pokazatelja imala uzlazan trend. U svim analiziranim godinama, izvoz je bio pet do šest puta veći

od uvoza. U posljednjoj analiziranoj godini tvrtke iz djelatnosti cestovnog prijevoza su realizirale 1,95 milijardi kuna u inozemstvu. To je gotovo četvrtina ukupno realiziranih prihoda (24,7 posto). U odnosu na 2009. godinu, povećanje iznosi 40,8 posto. Istovremeno, 369 milijuna kuna uvoza u 2013. sugerira povećanje od 55,7 posto u odnosu na razdoblje od četiri godine ranije. Udio izvoza u ukupnom gospodarstvu je dva posto, dok u ukupnom uvozu poduzeća iz djelatnosti cestovnog prijevoza sudjeluju samo sa 0,4 posto. Istovremeno su investicije nakon početnog pada imale značajan rast u 2011. godini, a vrijednosti od približno

400 milijuna kuna investicija u dugotrajnu imovinu zadržale su se i u preostale dvije godine. U odnosu na početnu 2009. godinu bile su za 12,9 posto veće. Međutim, udio u ostvarenim investicijama ukupnog gospodarstva iznosi samo jedan posto, što sugerira kako poduzeća iz ove djelatnosti dvostruko manje investiraju u dugotrajnu imovinu od prosjeka gospodarstva. Analiza kvalitativnih pokazatelja sugerira kako ova djelatnost zaostaje za prosjekom gospodarstva. Koeficijenti tekuće likvidnosti pokazuju kako je u svih pet analiziranih godina kratkotrajna imovina bila manja od kratkoročnih obveza. U posljednjoj 2013. koefici-

jent je iznosio 0,95, te je bio četiri posto niži nego u 2009. godini. Za isti postotak tekuća likvidnost u ovoj djelatnosti bila je niža od prosjeka gospodarstva. Prema financijskoj teoriji, poželjan koeficijent tekuće likvidnosti bi trebao biti veći od 1,5. Stupanj zaduženosti sugerira kako su poduzeća iz ove djelatnosti visoko zadužena. Naime, u prosjeku četiri petine svoje imovine financiraju iz vanjskih izvora financiranja. Prema financijskoj teoriji, 70 posto je gornja granica optimalne zaduženosti, a sve iznad toga smatra se prezaduženošću. Tijekom analiziranih godina nije bilo većih promjena kod ovog pokazatelja, a u odnosu na prosjek

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 1,95 mlrd kn ( 12.201 radnika realizirano izvozom

zapošljavale tvrtke cestovnog prijevoza lani

ozaduženih poduzeća osobito troškovi prilikom registracije vozila, koji hrvatske prijevoznike čine potpuno nekonkurentnim prijevoznicima iz značajnoj će mjeri ovisiti o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ali i o brzini oporavka hrvatskog gospodarstva

gospodarstva, poduzeća iz djelatnosti cestovnog prijevoza su za 21,2 posto zaduženija. Negativan jaz Apsolutno pozitivan trend dogodio se kod prosjeka plaćanja obveza s obzirom na to da se od 2009. godine smanjio za 10,8 posto. Istovremeno je prosječna naplata potraživanja ostala otprilike na istoj razini tijekom cijelog analiziranog razdoblja, te je za 14 dana bila dulja od prosječnog plaćanja obveza. Taj negativan jaz bio je najveći upravo u posljednjoj godini. U odnosu na prosjek gospodarstva, prosječna naplata potraživanja dulja je za 8,2 posto, a plaćanje obveza za 4,6 posto.

Prosječna iskazana neto plaća znatno je niža od prosjeka gospodarstva, te je u 2013. godini ta razlika iznosila 23,4 posto. U odnosu na prvu analiziranu godinu, ostvaren je pad od 2,6 posto. Uspoređujući regije, Kontinentalna regija dominira prema svim kvantitativnim pokazateljima. Preostale dvije analizirane regije su Jadranska i Grad Zagreb. Gotovo polovina registriranih poduzeća iz ove djelatnosti je iz Kontinentalne regije. K tomu, natpolovičan udio ova regija ima u broju zaposlenih, ukupnim prihodima, izvozu, uvozu, te investicijama, u kojima je rekordan udio Kontinentalne regije od 60,4 posto. Jadranska regija ima veći udio od Grada Zagreba u broju poduzeća, zaposlenih i ostvarenim investicijama. U realiziranim prihodima, izvozu i uvozu je Grad Zagreb ispred Jadranske regije. Kvalitativni pokazatelji uglavnom pokazuju kako poduzeća iz Gra-

u preostale dvije regije. U prosjeku zagrebačka poduzeća iz djelatnosti cestovnog prijevoza za 24,5 posto brže plaćaju svoje obveze od onih iz Kontinentalne regije, a za 32,4 posto od jadranskih poduzeća. Najbrža naplata potraživanja je u Kontinentalnoj regiji; 13,5 posto brža u odnosu na Grad Zagreb, te 17,9 posto u odnosu na Jadransku regiju. Istovremeno je prosječna plaća najveća u Gradu Zagrebu, te je u 2013. godini bila za 17 posto veća nego u Jadranskoj regiji, a za 24,1 posto veća u odnosu na Kontinentalnu regiju. Ulaganja u infrastrukturu Ljubica Herceg, direktorica Sektora za promet i veze Hrvatske gospodarske komore, kaže nam kako su negativna gospodarska kretanja te smanjenje realnog dohotka i kupovne moći stanovništva nepovoljno utjecali na sektor prometa. “Problemi u poslovanju prijevoznika uzrokovani su

Cestovni prijevoz dominira u strukturi prijevoza robe, dok se količina prevezene robe smanjila u svim vrstama prijevoza da Zagreba kvalitetnije posluju. Jedino poduzeća iz glavnoga grada Hrvatske imaju kumulativno veću kratkotrajnu imovinu od kratkoročnih obveza, a stupanj zaduženosti od 0,78 nešto je niži nego

nekonkurentnošću zbog previsokih fiksnih troškova koji ih opterećuju, osobito troškovi prilikom registracije vozila, koji hrvatske prijevoznike čine potpuno nekonkurentnim prijevoznicima iz ze-

malja u okruženju”, ističe ona. Cestovni prijevoz, nastavlja Ljubica Herceg, dominira u strukturi prijevoza robe. “Tom se vrstom prijevoza odvijalo 62 posto ukupnog prijevoza robe tijekom prvih devet ovogodišnjih mjeseci”, napominje ona. U ovoj godini, dodaje, zabilježeno je smanjenje količine prevezene robe (5,7 posto) u usporedbi s trećim tromjesečjem 2013. godine. “Količina prevezene robe smanjila se u svim vrstama prijevoza”, naglašava ona. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI), prema njezinim riječima, Strateškim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine kao trajni cilj odredilo je razvoj svih vidova prometa. “Predviđa se da će se projekti prometne infrastrukture financirati nacionalnim sredstvima, sredstvima Europske unije, zajmovima međunarodnih financijskih institucija te kroz projekte javno-privatnog partnerstva. U tijeku je izrada operativnog programa za programsko razdoblje 2014.-2020. koji će biti osnova za financiranje projekata prometne infrastrukture kroz strukturne instrumente”, kaže Ljubica Herceg. S obzirom na to da nema naznaka oporavka, ističe, loši rezultati očekuju se i na godišnjoj razini. “Budući razvoj prometnog sektora u značajnoj će mjeri ovisiti o ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ali i općenito o brzini oporavka hrvatskog gospodarstva“, zaključila je Ljubica Herceg.

Trend kretanja pokazatelja Broj zaposlenih

Broj poduzeća

15.000 12.000

11.962

11.662

11.730

12.044

12.201

2247

2397

2359

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

9000 6000 3000 0

Ukupni prihodi

Neto dobit

(milijuni kuna)

10.000 8000

7364

7453

7756

7885

-2

-17

-15

2009.

2010.

2011.

2012.

7910

6000 4000 2000 0 -2000

Izvoz

Uvoz

2013.

(milijuni kuna)

2500 1935

2000 1500

2061

1952

1531 1386

1000 500 0

237

229

305

340

369

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

Investicije

(milijuni kuna)

450

390 392

400

384

340

300 350

2009.

Izvor: Bisnode

2010.

2011.

2012.

2013.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 50 mil €

uložit će u Mandalinu Dogus Group Croatia u 2015.

( 200 mil €

uložio Dogus Group do sada u Hrvatsku

Prva marina u Hrvatskoj s oznakom najviše kategorije

Mandalini Pet sidara Marina Mandalina projektirana je za mega jahte, a njena visoka kategorija pozicionira Šibenik kao luksuznu destinaciju na globalnom nautičkom tržištu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

-Marin Mandalina u Šibeniku prva je marina u Hrvatskoj koja je dobila oznaku najviše kategorije - Pet sidara. Tu je oznaku na prigodnoj svečanosti proteklog tjedna ministar turizma Darko Lorencin uručio regionalnom direktoru tvrtke Dogus Group Croatia Buraku Baykanu. Naime, ta će tvrtka do kraja 2015. godine u tu marinu uložiti ukupno 50 milijuna eura. Marina Mandalina projektirana je za mega jahte, a njena visoka kategorija pozicionira Šibenik kao luksuznu destinaciju na globalnom nautičkom tržištu. Marina D-Marin Mandalina ima 400 vezova u moru, od kojih je 80 previđeno za mega jahte, veličine od 30 do 140 me-

tara. A kako je istaknuo Baykan, Dogus Group je do sada u razne investicijske projekte u Hrvatskoj uložio 200 milijuna eura. Ta tvrtka u svom vlasništvu ima 10 marina u tri ze-

Lorencin je istaknuo kako je Hrvatska u svjetskim okvirima vrlo tražena i popularna nautička destinacija mlje, a osim što investira u marinu D-Marin Mandalinu, Dogus Group Croatia je sa 10,86 posto jedan od dioničara u tvrtki ACI Hrvatska. Govoreći o nautičarima koji dolaze s mega jahtama, Baykan je naglasio kako oni u marini traže dodatne sadržaje, pa će se tijekom sljedeće godine u D-Ma-

rin Mandalini izgraditi boutique hotel s wellnessom, restoranima i pratećim sadržajima čije se otvorenje predviđa u ljeto 2015. Iako je u toj marini 2013. bio zabilježen povećan dolazak nautičara u odnosu na 2012., ove je godine došlo do manjeg pada u dolascima. Razlog tomu Baykan vidi u činjenici što su u mari-

ni bili građevinski radovi vezani uz izgradnju spomenutog malog hotela. Marine trebaju ostvarivati veće prihode Lorencin je istaknuo kako je Hrvatska u svjetskim okvirima vrlo tražena i popularna nautička destinacija koju svake godine otkriva sve više zaljublje-

nika u more i brodove. No, da bismo postali još konkurentniji moramo neprekidno ulagati u kvalitetu i raznovrsnost turističke ponude i usluga, posebice u nautičkoj ponudi. “Na hrvatskoj strani Jadrana neophodno je izgraditi još 15.000 vezova, od čega 5000 tzv. suhih. Donedavno su u našoj zemlji postojale samo

tri marine kategorije Četiri sidra, a u njih treba još investirati, ali i dodatno iskoristiti u prihodovnom smislu”, istaknuo je on, dodavši kako u našem nautičkom turizmu 60 do 70 posto prihoda čine prihodi od veza, dok je u ostalim državama obrnuto. Naime, u nama konkurentnim nautičkim zemljama prihodi od vezova čine 30 do 40 posto, dok su ostatak prihodi od ostalih dodatnih usluga. Među problemima s kojima se susreću hrvatske marine, Lorencin je izdvojio problem PDV-a na vez koji je kod nas 25 posto. Usporedbe radi, u Grčkoj ta stopa poreza iznosi 7,5 do osam posto. Lorencin je dodao kako se Ministarstvo turizma prošle godine izborilo da se PDV na čarter u nautici plaća po sniženoj stopi od 10 posto.

Sabor HTZ-a usvojio program rada za 2015.

Skupština Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela

Novi slogan i vizual

Premalo malih hotela

Sabor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) na prošlotjednoj sjednici usvojio je godišnji program rada HTZ-a s financijskim planom za 2015. godinu u visini od 328,3 milijuna kuna što je 20 milijuna kuna manje nego ove godine. Neki od glavnih ciljeva za sljedeću turističku godinu su izrada novog brendinga hrvatskog turizma s novim sloganom i vizualom te nove globalne komunikacijske taktike prema geozonama, zatim povećanje turističkog prometa u pred i posezoni, učinak udruženog i ostalih načina oglašava-

Investicije u male i obiteljske hotele mogu se opravdati kao najbolje investicije u hrvatski turizam jer upravo oni pridonose produljenju turističke sezone, rekao je Šime Klarić, predsjednik Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (OMH) na prošlotjednoj Skupštini te udruge. Pojasnio je da mali i obiteljski hoteli mogu biti otvoreni tijekom cijele godine, dok se veliki hoteli zatvaraju u zimskim mjesecima zbog neprofitabilnosti poslovanja. Klarić je napomenuo kako u Hrvatskoj nema dovoljno obiteljskih i malih hotela, a

nja te intenzivnije mjerenje učinka obavljenih promotivnih aktivnosti. Sabor HTZ-a je usvojio i novi Strateški marketinški plan hrvatskog turizma do 2020. godine. Tim se planom predviđa promjena odnosa i nastupa na tržištima uz ciljane aktivnosti kako bi se što lakše privukli stari, ali i novi turi-

sti iz Europe i svijeta. Prema statističkim podacima, godišnje putuje oko 250 milijuna ljudi, a od toga oko 110 milijuna uopće ne prepoznaje hrvatsku turističku ponudu. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić tom je prigodom istaknuo kako će se najveći dio proračuna ili oko 150 milijuna kuna te nacionalne turističke organizacije sljedeće godine utrošiti na osmišljavanje novog slogana i vizuala hrvatskog turizma te na brojna istraživanja, testiranja tržišta i globalne aktivnosti za jačanje prepoznatljivosti novog turističkog brenda. (S.P.)

u prosjeku svaki od takvih hotela zapošljava od 15 do 20 djelatnika. Ulaganjem u takve hotele podiže se ukupna kvaliteta hrvatskog turizma, a svaki hotel u koji se investira odmah je dostupan na tržištu. Klarić je dodao kako u nekoliko sljedećih godina treba izgraditi nekoliko stotina malih

i obiteljskih hotela, a u postojećima unaprijediti kvalitetu smještaja i ponude. Prema planu rada OMH-a za 2015. ta će Udruga poraditi na stvaranju dodane vrijednosti za svoje članove i to dodjelom eko standarda pod nazivom eco-friendly hotela čime će dobiti poziciju prve grupacije zelenih hotela u Hrvatskoj. Taj sustav eko standarda razvija se za potrebe OMHa te postaje prepoznatljivi dio Udruge. OMH će tijekom 2015. i dalje razvijati i promovirati svoj web portal i online rezervacijski sustav Udruge. (S.P.)

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Goran Mrvoš, direktor tvrtke INFOSIT d.o.o., Poreč

Marina Kajić, vlasnica i direktorica tvrtke HISTRIA APART d.o.o., Pula

Proaktivno do velikih koristi Počevši svoj poduzetnički pothvat prije 12 godina trebao sam svekoliku pomoć svjestan da je mogu osigurati jedino uz proaktivan pristup. U pogodnom momentu obratio sam se i Komori, te dobio podršku koju sam očekivao u okvirima definiranim njihovom organizacijom, ali često i više, što je uglavnom zasluga vrijednih operativaca s kojima sam komunicirao. Uz pomoć Komore naša je tvrtka izašla izvan okvira hrvatskog tržišta te i dalje računa na potporu HGK-a sa željom da se ona i poveća.

Ivica Vrankić, direktor kontejnerskog terminala u tvrtki AGIT d.o.o., Rijeka

Pomoć u iskoraku na tržište Ovim putem želimo izraziti svoje zadovoljstvo suradnjom s HGKom, posebice Županijskom komorom Rijeka. Zahvaljujući angažmanu HGK-Županijske komore Rijeka ostvarili smo iskorak na tržište intermodalnog prijevoza u Jugoistočnoj Europi. HGK-ŽK Rijeka, kao partner na projektu iFreight, zajedno s tvrtkama uključenim u Nacionalni odbor omogućio je uspostavljanje intermodalne željezničke linije na relaciji Rijeka (Hrvatska) - Dunajska Streda (Slovačka). Komora nam je omogućila pristup inozemnim tržištima, te ostvarila inicijalni kontakt sa stranim partnerima. Ovime je HGK ispunio svoju osnovnu zadaću uspostavljanja i razvijanja poslovnih odnosa s inozemstvom. Apliciranjem sredstava kroz projekt iFreight HGK dokazuje da aktivno prati EU fondove i da je u stanju odgovoriti i na najzahtjevnije zadatke pripreme i realizacije projekata. Temelj projekta je poboljšanje regionalne konkurentnosti kroz promicanje razvoja učinkovitog intermodalnog i željezničkog prijevoza na području Mediterana uz postojeću infrastrukturu. Promicanjem i zastupanjem interesa članica HGK ovime potvrđuje svoju svrhu. HGK nam je neophodan u daljnjim aktivnostima i nastupima na specijaliziranim međunarodnim sajmovima, te stoga smatramo da postojanje ove institucije ne smije biti upitno.

Županijske komore su potrebne poduzetnicima

Denis Nemčević, predsjednik Uprave tvrtke Spider Grupa d.o.o., Pitomača

Bez HGK-a bi bilo teže poslovati U Spider Grupi je zaposleno oko 130 radnika, a temeljna djelatnost je proizvodnja i prerada ljekovitog bilja, proizvodnja čajeva, suhih i tekućih ekstrakata te proizvodnja ulja. Dosadašnja iskustva s HGKom su samo pozitivna i ima više aspekata u kojima su nam pomagali pa sve do konkretnih iskustava. Posredstvom HGK-a nastupali smo na sajmu Grüne Woche u Berlinu, Biofach u Nürnbergu, Salima u Brnu, zatim na sajmu Viroexpo u Virovitici koji je drugi sajam u regiji, te na nizu drugih sajmova. Svi sajmovi su nam od velike važnosti jer pružaju mogućnost sklapanja novih partnerstava s novim kupcima, posjeta i sastanaka s postojećim kupcima, te pregled trendova u našoj branši. Sve bi nam to bilo moguće, ali znatno otežano, kada bismo samostalno išli na sajmove. Osim toga, ovako su i uvjeti za sudjelovanje na sajmovima prihvatljiviji. Stoga, izdaci koje imamo za Hrvatsku gospodarsku komoru na godišnjoj razini nisu preveliki ni zahtjevni, s obzirom na to što dobijemo zauzvrat. Osim toga, HGK, osobito Županijska komora Virovitica, organizirala je niz edukacija na kojima su sudjelovali naši djelatnici, a sve u cilju boljeg obrazovanja. Najveću potporu našoj tvrtki Komora je pružila održavanjem niza zajedničkih sastanaka kada smo proteklih godina imali velikih problema s proizvođačima agrokultura koji nam onemogućavaju razvoj i uzgoj ljekovitog bilja te smo pronašli adekvatno rješenje za sve strane. Smatram da bi bez Hrvatske gospodarske komore sve bilo puno teže i ne vidim ni jedan prihvatljiv i logičan razlog zašto Komore ne bi bilo i u budućnosti.

Hrvatska gospodarska komora je možda i jedina institucija gdje smo do sada mogli i možemo izraziti svoje mišljenje i dostaviti određene prijedloge, te kroz koju smo mogli barem pokušati utjecati na donošenje učinkovitijih zakonskih okvira u kojima mi gospodarstvenici djelujemo u našoj djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina. U vrijeme reguliranja našega sektora/industrije, HGK je mnogo učinio da se sve dovede u red, uključujući edukaciju, zakonodavstvo, licenciranje, strukovne grupe, Udruženje… Bez sumnje HGK mora opstati kao institucija, ali potpuno neovisan u političkom smislu, mada treba biti poveznica, glavni katalizator između izvršne vlasti i poduzetništva kako bi se postavio jednostavan zakonski okvir u kojem sloboda rada i poduzetništva donosi rezultate kako pojedincu tako i cijelom društvu. Također se zauzimam za to da županijske komore opstanu te nastave s radom kako bismo i dalje imali izvrsnu podršku koju kao članice primamo u svim pitanjima i područjima koja se odnose na naš sektor. Miranda Mladin, marketing menadžer za regiju Adria u tvrtki Henkel Croatia d.o.o., Zagreb

Članstvo u HGK mora ostati obvezno Smatram kako Hrvatska gospodarska komora mora opstati jer poduzetnici imaju puno pitanja i malo vremena za mnoga područja u kojima stručni ljudi u Komori imaju iskustva i znaju gdje tražiti, te im Komora na taj način uvelike olakšava i po-

maže u poslovanju. Upoznati smo s Nacrtom prijedloga Zakona o HGK-u na koji imamo primjedbu jer smatramo da bi članstvo trebalo ostati obvezno za sve pravne osobe, a ne samo za srednje i velike, te da bi HGK trebao biti neovisan o politici kako bi mogao štititi interese svih gospodarstvenika.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Branko Budić, suvlasnik tvrtke Banksoft d.o.o. Zagreb

Ljubica Herak, vlasnica tvrtke Luana ogrtači d.o.o., Zagreb

Davor Brenko, direktor tvrtke Istra informatički inženjering d.o.o., Pula

Fokus tvrtki je na tekućim poslovima, a HGK-a na inozemnim mogućnostima

Sigurnost i briga za male

Besplatne informacije, prezentacije i događanja

Mislim da je vrlo korisno da HGK održava i razvija pregled zemalja kod kojih ima potencijala za plasman proizvoda tvrtki iz Hrvatske. Važno je da se to koordinira akcijama naših diplomatskih predstavništava i odgovarajućim tijelima i organizacijama u ciljanim zemljama (primjer za Azerbajdžan: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Ministarstvo telekomunikacija i naprednih tehnologija Azerbajdžana, organizacija sajma BakuTel i tvrtke u Hrvatskoj koje su zainteresirane). Naime, uobičajeno, tvrtke imaju fokus i brigu na tekućim poslovima i razvoju posla, no manjka im resursa i nemaju fokus na sistematskom i kontinuiranom pregledu raspoloživih zemalja i potencijala poslovanja u tim zemljama tako da je vrlo važno da HGK tim aktivnostima podsjeća i potiče tvrtke da se uključe te osigurava sinergije koliko je moguće (podjela raznih troškova među sudionicima) i subvencioniranje naše zemlje ili zemlje domaćina gdje je moguće. Ukratko, vrlo je korisno da HGK osigurava što jeftiniju i kvalitetniju komunikacijsku i prezentacijsku platformu prema drugim zemljama, u koju se mogu uključiti tvrtke ovisno o tome kada i što im odgovara, kao što smo mi napravili za Azerbajdžan te nakon prošlogodišnjeg BakuTel sajma u prosincu, početkom ove godine ugovorili i perspektivan posao s lokalnim klijentom.

Veselka Huljić, vlasnica tvrtke croActive holidays Aktivni odmor d.o.o., Split

Zadovoljni smo radom Županijske komore Split Kao mali gospodarski subjekt i relativno nova turistička agencija na tržištu, ovim putem bih željela izraziti zadovoljstvo ostvarenom suradnjom i ponuđenim projektima Odsjeka za turizam HGK-ŽK-a Split. Nadam se da ćemo u budućnosti ostvariti još uspješniju suradnju, te da će biti ponuđeno još mnogo kvalitetnih projekata koji će aktivni i pustolovni turizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji dignuti na novu razinu ponude i kvalitete.

Tomislav Čordašić, direktor tvrtke CROMATOURS d.o.o., Lovran

Snažan izvor informiranja Svakako smo zadovoljni radom i suradnjom s HGK-om. HGK nas obavještava o svim važnim izmjenama i zbivanjima koja se tiču našeg poslovanja. Također u suradnji s HGK-om i upravo uz pomoć Komore, sudjelujemo na sajmovima u Budimpešti. Stoga nam je Komora svakako potrebna.

Tvrtku za proizvodnju jutarnjih ženskih i muških ogrtača te kućnih haljina registrirala sam 26. prosinca 2012. Zahvaljujući visokoj kvaliteti izrade, osnovnog i pomoćnog repromaterijala, te posebnim modelima ubrzo smo postali traženi na tržištu. Budući da su gotovo svi naši proizvođači (tvornice za izradu tkanina i pletiva završile su u stečaju), nažalost prestali raditi, primorani smo isključivo uvoziti. Kao početniku i još k tome maloj tvrtki – pojavio nam se problem osiguranja dodatnih obrtnih sredstava. U razmišljanju kako dalje, znajući da smo član HGK-a, nazvala sam ih i zamolila da me netko primi. Već idući dan bila sam primljena, saslušana i zahvaljujući vrijednim, stručnim i susretljivim zaposlenicima Komore danas radimo, a naši proizvodi se traže i plasiraju u Hrvatskoj. Zahvaljujući HGK-u, gdje nam je u roku od dva dana organiziran susret s predstavnicima banke i vlasnicima specijaliziranih maloprodajnih trgovina tekstilom, danas planiramo povećanje proizvodnje, širenje tržišta i izvoz. Upravo radi toga želimo biti članicom HGK-a, jer mi mali uz Komoru osjećamo sigurnost i znamo da netko o nama brine.

Vlatko Mrvoš, vlasnik i direktor tvrtke PROAGENT d.o.o., Buzet

HGK jednako poduzetnički servis Kao poduzetnik, a pogotovo kao predsjednik Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina koja djeluje unutar Županijske komore Pula, mogu reći da je Strukovna grupa dobivala potrebnu pažnju i pomoć kada god je to bilo potrebno. Posebno ističem Katalog posrednika u prometu nekretnina koji je realiziran uz veliku pomoć Županijske komore i logističku pomoć HGK-a putem kojeg je taj katalog prisutan na mnogim sajmovima u zemlji i inozemstvu. Moram naglasiti vidnu promjenu na bolje u smislu angažiranosti HGK-a prema potrebama poduzetnika, te se nadam da će taj trend i dalje ići uzlazno te da ćemo i u budućnosti zajednički kreirati nove poslovne ideje i biti sudionici poslovnih uspjeha.

Renata Ivka, vlasnica i direktorica tvrtke Ren Consulting d.o.o., Zagreb

Tehnička pomoć i savjeti Institucija HGK-a, od velike je važnosti za razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj jer svojom savjetodavno-tehničkom pomoći i usmjeravanjem poduzetnika, pridonosi jačanju njegova prosperiteta. U HGK-u poduzetniku je u svakom trenutku na raspolaganju čitav niz informacija, baza podataka, edukacija, mogućnosti financiranja - bilo putem financijskih institucija ili apliciranja za EU sredstva, od startup poslovne ideje, preko realizacije te održivog rasta poslovnog subjekta. Osobno ostvarujem izuzetno dobru suradnju sa Županijskom komorom Karlovac koja mi, prema zahtjevu, dostavlja potrebne informacije te savjetuje u vezi konkretnih pitanja, brzo i adekvatno.

S HGK-om uspješno surađujemo od našeg osnutka prije 24 godine i mislimo nastaviti dokle god bude tako. Koristi koje smo do sada imali od HGK-a su brojne, a izdvajam sljedeće: dobivanje informacija o potencijalnim kupcima i dobavljačima iz zemlje i inozemstva te pomoć u uspostavljanju kontakata s njima; dobivanje informacija o stanju, pokazateljima i kretanjima u gospodarstvu na regionalnoj i nacionalnoj razini; korištenje dvorana HGK-a (bez naknade ili uz prihvatljivu naknadu) za prezentacije i događaje koje smo sami organizirali; nastupi naše tvrtke u zemlji i inozemstvu na bilateralnim i multilateralnim susretima gospodarstvenika u organizaciji HGK-a; nastupi naše tvrtke na zajedničkim štandovima na sajmovima u zemlji i inozemstvu u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HGK-a. Također imamo mogućnost da kroz HGK samostalno ili kroz sektorsko udruženje (Udruženje za IT), predstavnicima Vlade i u javnosti iznosimo svoje probleme ili prijedloge koji nam odmažu ili pomažu u poslovanju. Osim toga, možemo prisustvovati brojnim seminarima, tečajevima, radionicama, konferencijama i prezentacijama u (su)organizaciji HGK-a koji su za nas besplatni ili sa značajnim popustima.

Matej Jurić, direktor tvrtke Edukaing j.d.o.o., Karlovac

Informacije i posredovanje Od samog početka djelovanja moje tvrtke HGK mi je bio potpora u vidu informiranja, savjetovanja i posredovanja u radu s institucijama. U godini dana koliko tvrtka djeluje na tržištu uvijek sam u Komori naišao na otvorena vrata i na osobu koja me saslušala i dala potrebno mišljenje ili savjet. Uloga HGK-a kao institucije je velika, pogotovo za poduzetnike koji tek počinju s tržišnim aktivnostima i kao takvu Komoru treba održati i povećavati njenu efikasnost.

Damir Šket, direktor tvrtke Vegetariana d.o.o., Zagreb

Teško na sajmove bez HGK-a O našoj suradnji s djelatnicima HGK-a možemo zaista reći sve najbolje, bilo da se radi o nekoj informaciji koja nam je bila potrebna ili o konkretnom zahtjevu za pomoć u određenoj situaciji. Posebno želimo naglasiti izvrsnu suradnju s odjelom organizacije inozemnih sajmova na kojima smo bili prisutni. Očekujemo da će se takav kvalitetan pristup u organiziranju nastupa na inozemnim sajmovima održati i dalje jer svatko tko ima izvoznu orijentaciju od HGK-a treba pomoć u nekom obliku. U predstojećem razdoblju očekujemo da će se naša suradnja još povećati u smislu našeg prisustvovanja na sajmovima hrane u organizaciji HGK-a.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Nikica Begonja, suvlasnik tvrtke Nina dom d.o.o., Privlaka

Katarina Peršurić Bernobić, direktorica tvrtke Pjenušci Peršurić d.o.o., Višnjan

Dinka Tartaglia, vlasnica tvrtke Meridien Ten d.o.o., Split

HGK nam je potreban

Zadovoljni smo radom Komore

Pomoć u kreiranju poslovanja

Zadovoljni smo radom HGK-a. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organiziramo formalne i neformalne sastanke, edukacije te niz drugih aktivnosti, a to bi bez HGK-a bilo doista teško. HGK nam je potreban radi daljnje funkcionalnosti i efikasnosti našeg poslovanja te je kao takav jednostavno neophodan čimbenik našeg djelovanja i postojanja.

Zadovoljna sam radom HGK-a, a posebno se to odnosi na rad naše županijske komore s kojom sam u direktnoj vezi s obzirom na to da se izuzetno zalaže za promociju ženskog poduzetništva kako u državi tako i izvan nje na različitim skupovima i sajmovima. Stalno nas izvještavaju o promjenama u zakonima kojih je svakim danom sve više i bez njihove pomoći teško bi bilo to sve pratiti. Isto tako organiziraju različita predavanja koja nam puno pomažu u praćenju zakona kao i u našem usklađivanju s EU-om. Smatram da Komora mora ostati takva kakva jest jer samo na taj način može i dalje pridonositi razvoju poduzetništva Republike Hrvatske.

Goran Ratkajec, predsjednik Aerokluba Cumulus Opatija, Opatija

Komora pomaže projekte Hrvatska gospodarska komora, konkretnije HGK-Županijska komora Rijeka, pomogla nam je utoliko što je prepoznala projekt FLY Croatia čiji je suinicijator i pokretač Aeroklub Cumulus Opatija, čiji sam predsjednik. Inicijativom predsjednika ŽK Rijeka Vidoja Vujića, organiziran je sastanak na županijskoj razini te naš projekt predstavljen relevantnim osobama u Primorsko-goranskoj županiji vezanim za turizam i prometnu infrastrukturu, na koju se naslanja projekt FLY Croatia. Nadalje, HGK je omogućio predstavljanje projekta poduzetnicima s područja otoka Krka pri čemu je kao gost bio pozvan i predstojnik DUUDI-ja (Mladen Pejnović) koji je također iskazao podršku projektu. Sve u svemu, zadovoljni smo podrškom koju je iskazao HGK te smo uvjereni kako će 2015. godina biti ključna za razvoj ovog projekta u kojem će Komora imati značajnu ulogu.

Gordana Gregorić, suvlasnica tvrtke Domogradnja d.o.o., Virovitica

Komora nam je pomogla u racionalizaciji poslovanja Postojeći ustroj HGK-a, a to mogu reći iz iskustava sa Županijskom komorom Virovitica, je sustav koji nam odgovara i zalažem se da takav ostane i dalje.Hrvatska gospodarska komora nam je u dosadašnjem radu dosta pomogla kroz redovito održavanje sjednica Strukovne grupe graditeljstva i projektiranja u HGKŽK-u Virovitica gdje smo bili u situaciji i posredno utjecati na izmjenu pojedinih zakonskih propisa koji nam nisu odgovarali. HGK nam je pomogao i u racionalizaciji poslovanja jer su se u Komori održavale različite edukacije na kojima su poduzetnici dobivali niz različitih informacija i bili informirani o promjenama u gospodarstvu. Komora je posredovala i kod organiziranja izvođenja različitih radova u graditeljstvu što je nama, građevincima, pomoglo. Stoga se zalažemo da ovakav ustroj Hrvatske gospodarske komore i dalje ostane.

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje; potpredsjednica Europske franšizne federacije

Dobra suradnja na promociji i popularizaciji Hrvatska udruga za franšizno poslovanje uspješno surađuje s HGK-om od 2003. godine na promociji i popularizaciji franšiznog poslovanja u Hrvatskoj. Na glavnim našim aktivnostima kao što su 5. međunarodni sajam franšiza FIP i 8. međunarodni franšizni forum uvijek su nas podržavali kao partneri. Godine 2009. bili smo partneri Europskoj franšiznoj federaciji u organiziranju Dana razmjene iskustva u Zagrebu, gdje nam je isto tako HGK odmah izašao u susret i organizirao taj važan događaj u svojim prostorijama. Kad god nam zatreba sugovornik pri organizaciji naših evenata, možemo se obratiti HGK-u i uvijek ćemo dobiti nekoga s kime možemo o tome razgovarati. Mislim da nam je HGK potreban za naš rad, a njegova mreža ureda i kontakata može biti velika pomoć svakom poduzetniku kao što je bila našim članovima. Sada dogovaramo suradnju na organizaciji udruženja za franšize unutar Komore što bi značajno pomoglo boljoj informiranosti naših poduzetnika o ovom načinu širenja poslovanja, ali bi pomoglo i primateljima u medijaciji između davatelja i primatelja franšize kao i u edukaciji jer bi takvo udruženje moglo raditi na edukaciji i razmjeni iskustava. HGK je zainteresiran za osnivanje inkubatora za franšize uz suradnju s našom udrugom što bi bila velika pomoć promociji hrvatskih poslovnih modela i njihovoj internacionalizaciji. Držim da prostora za poboljšanja ima, primjerice u donošenju odluka. Iznijet ću jedan primjer: dogovorili smo odličnu suradnju za odlazak naših franšizodavaca na sajam franšiza u Pariz (najjači te vrste u Europi) i u ime HGK-a smo ispregovarali odlične uvjete, no nakon šest mjeseci još uvijek nemamo potvrdu hoće li biti sufinanciran ili ne. Razlika u financiranju tog nastupa je velika - ovisno o tome hoće li HGK sudjelovati ili ne. Vjerujem da će se i to sada s novim snagama koje su stigle i drugačijim pristupom promijeniti i da će se odluke donositi brže, što je u interesu naših poduzetnika.

Netom završen Summit Adventure Travel World u Dublinu dokazao je važnost ovakvih sajmova koji su prepoznati kao važan segment u promociji destinacije. Nakon njega nastavljen je niz vrlo uspješnih suradnji između naše agencije i

HGK-Odsjeka za turizam. Informacije koje smo počeli dobivati prije nekoliko godina veoma su nam pomogle, koliko u kreiranju Programa poslovanja, toliko i dobivenim informacijama o novostima važnim za poslovanje tvrtke. Mogu reći da smo samo zahvaljujući tim informacijama uspjeli i sami realizirati izvjesna novčana sredstva koja su nam pomogla u održavanju redovnog poslovanja. Iako smo mali poduzetnici, radimo veoma dobre, inovativne programe, te smo kroz projekt Žene poduzetnice i Inovativni turizam dobili potpore. Budući da naši zaposlenici nisu u mogućnosti pratiti sva nova zbivanja, pravila i zakone, u tome nam uspješno pomaže Komora. Nenad Sabljak, predsjednik Uprave tvrtke Radlovac d.d., Orahovica

HGK nam je potreban Smatram da je Hrvatska gospodarska komora potrebna institucija jer gospodarska komora postoji u svim uređenim zemljama, a u vremenu globalne recesije treba biti prilagođena uvjetima u kojima se nalazi cjelokupno gospodarstvo, te još intenzivnije komunicirati s gospodarstvom. Članarina koja se plaća Hrvatskoj gospodarskoj komori nije previsoka. Dražen Oreščanin, direktor tvrtke Poslovna inteligencija d.o.o., Zagreb

Aktivna podrška IT tvrtkama Udruženje za informacijske tehnologije HGK-a je u zadnjih nekoliko godina sve aktivnije u podršci hrvatskim IT tvrtkama, prvenstveno u organizaciji zajedničkih nastupa na konferencijama u inozemstvu, u čemu nam vrlo kvalitetnu podršku pružaju kolege Alexander Friedman i Igor Škevin. Ove godine je Poslovna inteligencija sudjelovala na CEBIT-u u Hanoveru i Istanbulu, te na BakuTelu u Azerbajdžanu. Nastupima smo zadovoljni i ostvarili smo brojne korisne kontakte, za koje vjerujemo da će uskoro rezultirati i novim ugovorima i angažmanima.

Poduzetnici o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

Zdenka Kovačević Balen, izvršna direktorica tvrtke Glazir d.o.o., Oborovo

Mladen Savin, Key Account Manager tvrtke Trilix d.o.o., Zagreb

Zoran Šimunić, vlasnik i direktor tvrtke Naše klasje d.o.o., Zagreb

Pomoć na sajmovima

Velika pomoć u posjetu sajma

Velika pomoć od HGK-a

Prvenstveno smo zahvalni na organizacijskoj podršci koju nam je Komora pružila pri izlaganju na međunarodnim sajmovima u Njemačkoj: IBA u Münchenu i Sudback u Stuttgartu. Uz pomoć Komore bili smo u mogućnosti u potpunosti se usredotočiti na prezentaciju svoje kompanije i proizvoda te, što je najvažnije, na nove kupce. Samim time su i kontakti bili brojniji i rezultati kvalitetniji. Ovim putem bismo unaprijed izrazili zahvalnost i podršku za nastavak ovih aktivnosti. Zadovoljni smo i susretljivošću djelatnika Komore i detaljnim pojašnjenjem svih nejasnoća. Kako smo širili svoje poslovanje na bliskoistočno tržište, posebice Jordan, UAE i Iran, tako smo dobivali potrebne informacije za svako pojedino tržište te su nam uvelike razjasnili i nejasnoće povezane s poslovanjem na iranskom tržištu. Konačno, moram izraziti zadovoljstvo i redovitim i ažurnim informiranjem o zakonskim novostima, događajima i korisnim seminarima. Nadamo se da će naša iskustva i komentari biti korisni te da će Komora konstruktivno nastaviti s radom i aktivnostima.

Djelatnici HGK-a su pokazali izuzetnu susretljivost i angažman pri organizaciji posjeta hrvatske delegacije sajmu BakuTel 2014 u Azerbajdžanu. Pokazali su veliku prilagodljivost i snalažljivost u često nepredvidljivim okolnostima na terenu i pomogli nam pri nalaženju potencijalnih poslovnih partnera. Ocjenjujem posjet uspješnim i nadam se daljnjoj bliskoj suradnji s HGK-om jer su se entuzijazmom i konkretnim potezima pozicionirali kao bitan partner pri našem izlasku na vanjska tržišta.

Naše klasje je zadovoljno s Hrvatskom gospodarskom komorom i pohvaljujemo rad Komore. U javnosti se nerijetko čuje negativan stav prema HGK-u. Puno toga što smo postigli napravili smo uz veliku pomoć HGK-a. Neću reći da ne bismo isto postigli bez Komore, ali nam je bilo puno lakše uz njihovu pomoć. Dvadeset godina sam poduzetnik i potvrđujem da se nikada nije dogodilo da je neki zahtjev s kojim sam išao prema Komori bio odbijen ili ostao neodgovoren. Predsjednik sam Grupacije proizvođača tjestenine koja djeluje u okviru HGK-a. U Hrvatskoj postoji dvadesetak proizvođača tjestenine. Bilo je pokušaja i prije da se povežu u klaster. Bitno je naglasiti za takva udruženja da moraju imati institucionalni okvir kako se njihovo djelovanje ne bi svodilo na udrugu ili druženje dvoje, troje ili petero ljudi. Zbog organiziranja i djelovanja unutar HGK-a Grupacija proizvođača tjestenine je dobila smisao i odjek u javnosti.

Zanima vas kako, zašto i gdje investirati u Hrvatskoj?

INVEST IN CROATIA www.investincroatia.hr

odgovor je koji vam je potreban! Hrvatska gospodarska komora na stranici Invest in Croatia nudi sve potrebne informacije o mogućnostima investiranja u RH, projektima, lokacijama, gospodarskim pokazateljima, poticajima, troškovima poslovanja, poreznom sustavu, načinu poslovanja te zakonodavnom okviru koji prati ulagačke i druge poslovne aktivnosti.

www.hgk.hr

AKTUALNO 19

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( od 20.000 do 40.000 kn

*vijesti

cijena mikro pivovare

20. obljetnica pivovare i pivnice Medvedgrad

Kuhanje piva je umjetnost koja se ne smije požurivati Pivnica je nastala kao spoj poduzetničkog duha, znanja i iskustva tvrtke IPIM, stečenog u projektiranju i izvedbi mini pivovare u Slovačkoj, te je vrlo brzo odličnim pivom vlastite proizvodnje, bogatom ponudom domaćih pivničkih jela, pristupačnim cijenama i kvalitetnom uslugom stekla dobar glas Goran Gazdek

vadeseta obljetnica rada Medvedgrada, prve mini pivovare i pivnice u Zagrebu, obilježena je novim ulaganjima i nizom novih brendova u portfelju čime je to omiljeno odredište pivoznalaca potvrdilo da je predvodnica pivskih trendova u Hrvatskoj. Pivnica je otvorena 22. prosinca 1994. godine na uglu zagrebačke Savske i Vukovarske ulice. Nastala je kao spoj poduzetničkog duha, znanja i iskustva tvrtke IPIM, stečenog u projektiranju i izvedbi mini pivovare u Slovačkoj, te je vrlo brzo

Sljedeće godine pivovaru očekuje proširenje i povećanje kapaciteta, a slijedi i ulaganje u bržu punionicu boca odličnim pivom vlastite proizvodnje, bogatom ponudom domaćih pivničkih jela, pristupačnim cijenama i kvalitetnom uslugom stekla dobar glas među Zagrepčanima i turistima. Potkraj studenoga 2005. prestaje s radom na Savskoj cesti i nastavlja tradiciju na drugim zagrebačkim lokacijama - Adžijinoj, Tkalčićevoj, Ilici i Sa-

moborskoj cesti čime je otvoreno novo poglavlje u razvoju Medvedgrada. I sezonska piva Osim pet vrsta stalnih piva (Zlatni medvjed, Crna kraljica, Mrki medvjed, Grička vještica i Dva klasa) Medvedgrad u svako doba godine skuha po jedno sezonsko pivo. Zimi su to pšenično tamno Dva klasa i jaki crni lager Božićno pivo, na proljeće Agram Stout, a ljeti pivo od višnje Grofica Kirsch i Fakin IPA. U povodu 20. obljetnice skuhano je Rođendansko pivo, belgijski tamni jaki ale pripremljen od šest vrsta slada, a promovirano je početkom prosinca na rođendanskom slavlju.

Potražnja za pivima Medvedgrada rezultirala je odlukom da se dva piva koja nemaju izravnu konkurenciju na tržištu, pšenično Dva klasa i jako pivo karakterističnog blago slatkastog okusa Grička vještica, ponude u bocama pa su od prošle godine preko Roto-a dostupni u cijeloj Hrvatskoj. “Reakcije su nakon godine dana bile odlične pa smo od 1. prosinca krenuli s flaširanjem našeg najpopularnijeg piva - svijetlog lagera Zlatni medo i crnog piva Crna kraljica. Sva piva u bocama su nefiltrirana što je rijetkost za flaširana piva”, kazao je voditelj Medvedgradove prodaje Ivan Nauković.

Uz pivnicu Mali medo u Tkalčićevoj ove je godine otvorena i pizzerija pa s tim proširenjem sada ima oko 600 sjedećih mjesta. “Tkalčićeva vrvi ljudima koji su u pokretu cijeli dan, nikada nije prazna, a s pizzerijom smo htjeli proširiti svoju ponudu prema potrebama okruženja. Pizza je definitivno nešto što jedna od najpoznatijih ulica u Zagrebu treba imati u ponudi”, pojašnjava Nauković. Mikrica za male pivovare Uskoro će pokraj te lokacije biti otvorena suvenirnica u kojoj će se osim krigli, majica, kapa, podmetača, otvarača i ostalih

suvenira s logom pivovare moći kupiti i sva četiri piva u bocama. Sljedeće godine pivovaru očekuje proširenje i povećanje kapaciteta jer, kako kažu, “kuhanje piva je umjetnost koja se ne smije požurivati”, a potom slijedi i ulaganje u bržu punionicu boca. Direktor Pivovare i pivnice Medvedgrad Ivo Nauković procesnom tehnikom za proizvodnju piva bavi se već 32 godine pa je u povodu jubileja zajedno sa svojim suradnicima dizajnirao i izradio mikro pivovaru Mikrica namijenjenu malim pivnicama, ali i kućnim kuharima piva. “Puno ljudi kuha pivo u svojim domovima, a sve je više onih koji se žele i profesionalno okušati u ovom poslu pa smo odlučili proizvoditi mini pogone za kuhanje piva”, objašnjava Nauković. Ove godine proizvedene su tri mikro pivovare, a trenutačno se izrađuju još dvije, od 200 i 100 litara. Cijena mikro pivovare kreće se od 20.000 kuna, a ovisno o tome je li pogon motoriziran, kuha li se na plin ili struju, te koliki je broj bačvica za odležavanje piva, može doseći i 40.000 kuna. Zainteresiranim kupcima omogućena je i obuka kojom tehnolozi Medvedgrada prenose svoja znanja, vještine i iskustva u cijelom procesu kuhanja piva.

Etična banka u Hrvatskoj od polovine 2015. Zadruga za etično financiranje koja okuplja 164 fizičke i pravne osobe, među kojima su i mali poduzetnici, najavila je osnivanje etične banke - ebank u Hrvatskoj sredinom sljedeće godine. Osim udruga, malih poduzetnika i obrtnika, Zadruzi se pridružilo i nekoliko većih tvrtki poput Itas Prvomajske ili RIZ Odašiljača. Hotel ZigZag otvoren i u Beogradu Jedan od najbolje ocijenjenih hotela, prema rezultatima istraživanja specijaliziranog web portala Trip Advisor, zagrebački hotel ZigZag, od nedavno je otvorio svoju inačicu u Beogradu, jednom od najvećih poslovnih središta regije. ZigZag Beograd čini središnja lokacija s recepcijom u samom središtu grada, u Ulici Maršala Birjuzova, sa šest prostranih soba i dodatnim sadržajima poput parkinga, teretane, saune i caffe bara. Na nekoliko minuta udaljenosti nalaze se još tri apartmana. Inače, ZigZag je započeo svoje poslovanje s jednim apartmanom 2009. godine u Zagrebu, a danas u glavnom gradu Hrvatske u apartmanima i sobama može odsjesti ukupno 70 osoba. Šibenik dobio hidrozračnu liniju

Šibenik će od 2015. godine biti povezan hidroavionima s cjelokupnom hrvatskom obalom, otocima i unutrašnjošću. Osim toga, predviđeni su i letovi do Ancone i Pescare u Italiji. Putnici će tako hidroavionima do Hvara putovati samo 20 minuta, do Korčule i Malog Lošinja 35 minuta, dok će letovi do Ancone i Pescare trajati 40 minuta. Priprema za realizaciju tog projekta trajala je 14 godina, a Šibenik je uključen u hidrozračnu liniju nakon Resnika, Jelse, Raba i Zagreba.

20 AKTUALNO *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 122 mlrd €

državne intervencije u energetici u EU od 2008. do 2012.

Hrvatska je propustila držati korak u izgradnji energetskih objekata Novi zavod u sklopu HAZU-a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ove je godine izabrana za članicu Znanstvenog savjetodavnog odbora akademija Europske unije (EASAC). Uz nastavak dosadašnje djelatnosti, HAZU će u 2015. proslaviti 200. godišnjicu rođenja svog utemeljitelja Josipa Jurja Strossmayera, a u planu je i obnova Strossmayerove galerije starih majstora HAZU-a. Osim toga, osnovat će se i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu. Manje odobrenja za građenje Ukupan broj izdanih odobrenja za građenje u listopadu je iznosio 614, što je 12,4 posto manje na godišnjoj razini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, taj pad se bilježi unatoč mjesečnom rastu od 3,7 posto izdanih odobrenja za građenje. Od ukupnog broja izdanih odobrenja u listopadu, 84 posto odnosi se na zgrade, a ostatak na ostale građevine. U 10 mjeseci ove godine broj izdanih odobrenja dosegnuo je 5420, što je 188 dozvola manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Interes za ulaganje u Plat, Jadroplov i Imperial Na natječaj za iskazivanje interesa za kupnju dionica Hotela Plat, Imperiala Rab te Jadroplova pristiglo je 19 važećih pisama namjere, objavio je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Za kupnju dionica Jadroplova javilo se sedam ulagača, a za Plat je pristiglo devet pisama interesa. Za kupnju dionica Imperiala u DUUDI su pristigla četiri pisma interesa, od kojih je jedno nevažeće. Za sva tri društva interes su iskazali domaći i strani investitori.

Tehnološka praznina

Hrvatska u ovom trenutku ima iznimno ambiciozne planove ulaganja u energetski sektor. Ali da bi se ta odgovarajuće i stabilne izvore financiranja, ističe Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

kupna vrijednost državnih intervencija (porezna izuzeća, poticajne naknade za otkup - Feedin tarife, subvencije...) u energetiku, ne uključujući transport, u 28 zemalja Europske unije od 2008. do 2012. godine iznosila je 122 milijarde eura. Prema istraživanju Ecofysa, KPMG-a, Centra za socijalna i ekonomska istraživanja (CASE) i Opće uprave za energetiku (Directorate-General for Energy), a koje je nedavno objavila Europska komisija, najveći dio javnih potpora otišlo je u sektor obnovljivih izvora energije. U tome prednjače potpore za solarnu energiju koja je subvencionirana sa oko 15 milijardi eura. Slijede potpore za vjetroenergiju na kopnu u iznosu od 10,1 milijar-

Najviše državne intervencije u energetski sektor su one u Njemačkoj (oko 25,5 milijardi eura) de eura, potom one za biomasu (8,3 milijarde eura) i hidroelektrane (5,2 milijarde eura). Ako se pak govori o konvencionalnim izvorima energije, najviše potpora otpadalo je na ugljen (10,1 milijarda eura) i nuklearnu energiju (5,2 milijarde eura). Ovo izvješće, kažu u Savezu za energeti-

ku Hrvatske, pokazuje vrlo zanimljive podatke o troškovima proizvodnje električne energije u ovisnosti o energentu odnosno izvoru energije. Tako cijena proizvodnje jednog megavat sata (MWh) iz ugljena stoji oko 75 eura, dok je iz vjetroelektrana na kopnu ona tek nešto malo viša. Cijena proizvodnje jednog MWh iz nuklearne energije i prirodnog plina iznosi 100 eura, dok su troškovi proizvodnje iz solarnih elektrana znatno pali od 2008. godine i iznose od 100 do 115 eura po megavat satu. Potpore u OIE Najviše državne intervencije u energetski sektor su one u Njemačkoj (oko 25,5 milijardi eura) i Ujedinjenom Kraljev-

stvu Velike Britanije i Sjeverne Irske (13,3 milijarde eura), koje su jedine zemlje iznad europskog prosjeka od oko 12,5 milijardi eura. Slijede Španjolska i Italija s oko 10,4 milijarde eura te Francuska (nešto manje od 7,3 milijarde eura). Energetski sektor u razdoblju od 2008. do 2012. godine najniže su poticali Cipar (20 milijuna eura) i Hrvatska (30 milijuna eura). Primjerice, Slovenija, koja je manja od Hrvatske, taj je sektor poticala sa 590 milijuna eura. Drugim riječima, ističu u Savezu za energetiku Hrvatske, Lijepa naša jedna je od malobrojnih zemalja članica EU-a u kojoj se u energetski sektor ne ulaže ili ulaže zanemarivo malo.

Valja naglasiti kako i u nas najveći dio potpora odlazi na sektor vjetroenergije, potom općenito u obnovljive izvore (solarne elektrane, elektrane na biomasu...) te u energetsku učinkovitost. Tomislav Marjanović, predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske i glavni urednik portala croenergo.eu, ističe kako bi kvalitetan odgovor na pitanje o investicijama u hrvatski energetski sustav zahtijevao doista opširnu obradu te teme. “Međutim, temelj dugoročno stabilnog i održivog energetskog sustava jest u većim i paralelnim ulaganjima u primarne izvore energije, obnovljive izvore energije i inteligentnu prijenosnu mrežu. Hrvatska u ovom trenutku ima iznimno am-

biciozne planove ulaganja u energetski sektor. Ali da bi se ta ulaganja uistinu ostvarila, potrebno je ubrzati procedure vezane uz ishođenje dozvola te osigurati odgovarajuće i stabilne izvore financiranja”, kaže nam. Hrvatska, slijedom višegodišnjeg pada gospodarstva, nema dostatna sredstva za ulaganja u sve te projekte (zato ih velika većina još uvijek stoji) pa bi, ukoliko ne postoje drugi izvori, predviđene projekte trebalo prepustiti domaćem ili stranom privatnom sektoru. “Energetska stabilnost Hrvatske dugoročno je ključna za rast gospodarstva te konkurentnost. Ukoliko ne povećamo ulaganja i ne ubrzamo realizaciju projekata, Hrvatska bi mogla

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 15 mlrd € ( 30 mil € potpore za solarnu energiju

*vijesti

uložila Hrvatska u energetski sektor od 2008. do 2012.

duga 10 godina

ulaganja uistinu ostvarila, potrebno je ubrzati procedure vezane uz ishođenje dozvola te osigurati u Hrvatske tiku u pravilu se vraća duMilijarde eura goročno. Danas, na žalost, tržišna pravila ne dopuštaju sigurna ulaganja poput dugoročnog ugovora o isporuci energije, a tržište plina postalo je nesigurno zbog pojave relativno jeftinog plina iz Sjedinjenih Američkih Država. Zemlje poput Poljske, bogate ugljenom, uspijevaju se izboriti za njegovo korištenje te time dobivaju mogućnost bolje konkurentnosti zahvaljujući domaćoj energiji niske cijene. Hrvatska je, na žalost, propustila držati korak u izgradnji energetskih objekata čime je nastala tehnološka praznina duga 10 i više godina, a rezultati se vide u stanju dvije hrvatske rafinerije, ali isto tako 0 5 10 15 20 25 30 i udjelu domaćih vjetroagregata u ukupno instaliranom kapacitetu u Hrvatzbog utjecaja obnovljivih skoj”, ističe. izvora pa uvozna komNa žalost, nastavlja, ponenta električne ener- energetska politika koja gije postaje isplativija od se provodi u ovome stogradnje novih objekata, ljeću mogla bi u potpuposebice onih na plin. A nosti istisnuti tehnološki ključna je činjenica i sta- potencijal u spomenutoj gnacija gospodarstva pa industriji. Danas je stanje isto tako nema poveća- već takvo da, osim rijetkih nja potrošnje energetike iznimaka, bez intervenciveć niz godina”, naglaša- je politike, domaća proiva Štih. zvodnja ne može pronaći izlaz jer joj nedostaju nužJeftin plin iz SAD-a ne reference koje u praviStanje je, dodaje on, prilič- lu svaki proizvođač prvo no neodrživo, i poznato je stekne na domaćem tržida s gospodarskim aktiv- štu, nerijetko uz potporu nostima treba što prije kre- države u nekom obliku. nuti naprijed. No u tom se “Svako ulaganje u enerslučaju može očekivati po- getiku dobro će doći. Merast potrošnje energije, a u đutim, u slučaju razvitka novopokrenutom gospo- domaćeg gospodarstva, darstvu najmanje je poželj- mogao bi biti vrlo skup na energetska nesigurnost ne zadrži li se kakva-tai nemogućnost predviđa- kva kontrola nad energetnja troškova za energiju. skim resursima”, zaklju“Iznos ulaganja u energe- čuje Štih.

Državne intervencije u energetiku (EU-28) Ugljen Prirodni plin Naftni derivati Ostalo Nuklearna energija Biomasa Solarna energija Vjetroenergija na kopnu Vjetroenergija na moru Hidroelektrane Geotermalna energija Ostalo Toplinske crpke Infrastruktura Potpore energetskoj potražnji Potpore uštedi energije Besplatne europske kvote Izvori: Ecofys

postati još ovisnija o uvozu energije, što bi imalo dalekosežne posljedice na cjelokupno gospodarstvo”, napominje Marjanović. Burza električne energije Krešimir Štih, tajnik Udruženja energetike Hrvatske gospodarske komore, kaže kako u energetiku u osnovi nije teško, a ni nemoguće ulagati. Ali, za ulaganje je potrebna sigurnost. “Hrvatska se mora jasno opredijeliti za područja energetike i dati potencijalnim investitorima jasno do znanja u što se može ulagati i pod kojim uvjetima. Bitno bi mogla potpomoći i hrvatska burza električne energije koja je osnovana, ali još nije tr-

žišno profunkcionirala”, napominje. Prema njegovim riječima, kritične točke su cijena energenata i energije, nejasan stav prema obnovljivim izvorima energije, problem s poticajnim tarifama, priključenje i cijena priključenja na nove plinske sustave i slično. “Određene nedorečenosti postoje i u reguliranim sustavima poput tržišta toplinske energije za koje je upravo u proceduri izmjena zakona. Energetsku sigurnost zasigurno bi popravilo i skladište plina većeg kapaciteta od sadašnjeg. Ulaganja u istraživanje nafte i plina upravo su pokrenuta. Ulaganja u infrastrukturu poput ukapljenog prirodnog plina na Krku od interesa su za širu regiju te

bi sukladno rečenom svi trebali biti sudionici potencijalnog projekta ili bi Hrvatska trebala dobiti jamstvo isplativosti projekta, najbolje kroz financiranje iz fondova Europske unije jer je i sama Europa postavila za cilj dvosmjerne tokove u plinovodima što bez takvog infrastrukturnog objekta i nema previše smisla”, objašnjava nam. U sustavu elektroprivrede pak termoenergetskim objektima polako, ali sigurno istječe vijek trajanja. “Na žalost, dva su razloga zbog kojih ovo ne zvoni na uzbunu: trend proizvođačkih cijena električne energije je u stagnaciji i naslućuje se čak i pad, vršna energija postupno se u Europi izjednačuje s temeljnom

Energetska obnova KBC-a Split Ministar zdravlja Siniša Varga potpisao je s Gracianom Rudanom, direktorom žminjske tvrtke Rudan, ugovor o pružanju usluge poboljšanja energetskih svojstava zgrada Kliničkog bolničkog centra Split. Tvrtka Rudan će po modelu ESCO-a u radove, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je osigurao 22 milijuna kuna, uložiti 114 milijuna kuna. Riječ je o najvećem projektu energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Poslodavci koji ne isplaćuju plaće Porezna uprava na svojim web stranicama objavila je ažurirani popis poslodavaca koji ne isplaćuju plaće svojim radnicima. Ima ih 9359, sa 38.638 radnika. Na popisu je 7467 pravnih osoba te 1892 fizičke osobe odnosno obrtnika sa 5737 radnika. Riječ je o poduzetnicima koji su tri mjeseca uzastopno ili tri mjeseca u razdoblju od šest mjeseci iskazali samo obračun doprinosa bez isplate plaće. Prvi popis objavljen je u srpnju i na njemu je bilo 7038 poduzetnika (5620 tvrtki i 1418 obrtnika) koji nisu isplaćivali plaće svojim radnicima. Vlada o Sunčanom Hvaru

Vlada je na telefonskoj sjednici u petak prihvatila izvješće o radu svog pregovaračkog tima s predstavnicima društva Orco Property Group, kao većinskog vlasnika društva Sunčani Hvar, te odobrila sklapanje sporazuma s tim trgovačkim društvom. Tako su stvorene pretpostavke da se na sjednici nagodbenog vijeća prihvati program financijskog restrukturiranja tog društva koje je trenutačno u postupku predstečajne nagodbe.

22 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 720.000 svinja

danas ima u Hrvatskoj (1,45 milijuna svinja bilo 2007.)

( samo 30% potreba

za svinjetinom pokrivamo vlastitom proizvodnjom

AMBICIOZNI PLANOVI SVINJOGOJSKOG KLASTERA AGROPORC

Svinjogojstvo na koljenima, ali ipak ima šansu Uzrok teškog stanja svinjogojstva u Hrvatskoj je izraziti pad cijena žive stoke, nekontrolirani uvoz, ali i poremećaj na svjetskom tržištu izazvan embargom na izvoz u Rusiju. Povod inicijativi osnivanja klastera svinjogojaca jest to da se uspješna poljoprivredna proizvodnja u Europi bazira na udruživanju i zajedničkom radu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rvatska je 2007. godine imala 1,45 milijuna svinja, a danas je ta brojka svedena na skromnih 720.000. Unatrag desetak godina brojalo se 240.000 krmača, dok ih je ove godine samo 106.000 komada. Pad proizvodnje svinja traje već cijelo desetljeće, a od nekada respektabilnog proizvođača došli smo u poziciju da od ukupnih potreba samo 30 posto pokrivamo vlastitom proizvodnjom. Neslavni smo rekorderi u Europi po uvozu svinjskoga mesa, a svinjogojstvo u Hrvatskoj je na koljenima, ocijenjeno je na prezentaciji Organizirana svinjogojska proizvodnja u klasteru - proizvođačkoj organizaciji, koju je u suradnji s HGK-Županijskom komorom Osijek održala tvrtka Agroporc. Uzrok ovako teškog stanja svinjogojstva u Hrvatskoj je izraziti pad cijena žive stoke, nekontrolirani uvoz, ali i poremećaj na svjetskom tržištu izazvan embargom na izvoz u Rusiju. Nije sve crno No unatoč trenutačno vrlo teškom stanju ovog dijela stočarske proizvodnje, svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj ima šansu. Ponajprije stoga što je bila vrlo uspješan proizvođač svinjskoga mesa

te postoje resursi, poljoprivredne površine i lokacije, velike mogućnosti za ekološku proizvodnju i, što je vrlo bitno, potreba za tim proizvodima, odnosno lokalno tržište. Na ruku nam idu i dugoročne projekcije svinjogojstva u Europskoj uniji koje kažu da je stanje u svinjogojstvu stabilno. Prognoze govore da će cijena svinjskoga mesa u

Klaster će nabavljati repromaterijal, organizirati i financirati te osiguravati tržište zemljama EU-a polagano rasti. Osim toga, postoje i uvjeti za investicije jer Program ruralnog razvoja treba dati poticaj razvoju svinjogojstva. “Ako toga poticaja ne bude, svinjogojstvo se sigurno neće dalje razvijati”, tvrdi Krešimir Kuterovac, direktor tvrtke Agroporc, koja je inicijator osnivanja klastera kao poslovnog modela razvoja svinjogojstva. Povod inicijativi osnivanja klastera svinjogojaca je činjenica da se cjelokupna uspješna poljoprivredna proizvodnja u Europi danas bazira na

udruživanju i zajedničkom radu, pa je vezana i premrežena organizacijama tipa klastera, asocijacija ili zadruga. “Preko klastera se provodi uspješna poljoprivredna politika u Europi i ako mi svoju poljoprivredu ne udružimo, naš utjecaj na provođenje politike i na korištenje sredstava bit će minimalan što će utjecati i na daljnje nepovoljno stanje. Naša je ideja da klaster proizvođača svinja bude neprofitno gospodarsko udruženje kako bi profit ostajao članicama klastera. Unutar klastera subjekti će funkcionirati po unaprijed dogovorenim, ali i tržišnim pravilima. Svi sudionici u poslovanju moraju biti članovi klastera kojim će se upravljati preko odbora”, pojašnjava Kuterovac.

Ono što će učiniti uspješnim ovaj klaster je dobra informiranost svih članica i uzajamno povjerenje. Klaster će nabavljati repromaterijal, organizirati i financirati te osiguravati tržište, odnosno prodavati proizvedenu robu. Kuterovac smatra da se samo na taj način mogu ostvariti svi benefiti koji se postižu zajedničkom kupnjom ili prodajom proizvoda. Prodaja mora biti kontrolirana kako bi se kontrolirala cijena tržišta i uvjeta plaćanja. Plan proizvodnje Prednosti klastera su povećanje konkurentnosti na domaćem tržištu, ostvarivanje uvjeta za proširenje, bolje korištenje resursa, razmjena znanja između obrazovnih i razvojnih institucija, povezivanje s fondovima za financiranje novih projekata, obuka

Tko su osnivači klastera? Nakon prezentacije osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje klastera u kojemu se nalaze tvrtka Agroporc, Centar za unapređenje stočarstva Antunovac, Kvalitetna stočna hrana - Žitar Donji Miholjac, Veterinarski servis Osijek, Poljoprivredni fakultet Osijek, proizvođači te lokalna i regionalna samouprava. te obrazovanje. Europska politika malih i srednjih poduzeća upravo potiče klasterske inicijative jer se smatra da na taj način mali mogu postati veliki i tako konkurirati u današnjoj globalizaciji tržišta. U Europi danas postoje programi za potporu klasterima preko EU-a, ministarstava gospodarstva i poljoprivrede, te lokalne i regionalne samouprave. Inicijativa je predstavila i plan proizvodnje klastera koja se zasniva na proizvodnji 400.000 svinja godišnje što će ovisiti o potrebama tržišta. Planira se uspostava jednoga centra za uzgoj sa 2000 krmača. Za razvoj toga centra posto-

je već i partneri. Ukupno bi bilo oko 14.000 krmača s godišnjim prinosom od oko 400.000 prasadi, odnosno tovljenika. Planirani prihod rada klastera kreće se oko 470 milijuna kuna godišnje uz cijenu polovica na razini od 1,53 eura koja se planira u EU-u u narednih pet godina. Investicija u kompletno novi sustav iznosila bi oko 100 milijuna eura, a budući da se ovdje neće raditi o svim novim farmama, i investicija će biti puno manja. Kuterovac naglašava da investicija neće biti isplativa ako ne bude povrata sredstava iz Fonda ruralnog razvoja. Prema njegovim riječima, osnivanje klastera trebalo bi biti završeno do ožujka sljedeće godine, dok bi se realizacija svih planova ostvarila u narednih pet godina. Dinamika, naime, ovisi o propisima kojih još uvijek nema. Na prezentaciji su se okupili svinjogojski proizvođači iz četiriju županija istočne Hrvatske koji su pokazali veliki interes i podržali osnivanje klastera. No, izrazili su i veliku skepsu kad je riječ o riziku proizvodnje, pragu rentabilnosti i prodaji.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( od 2 do 2,5 kg

teži odrasla kokoš (pijetao od 3 do 3,5 kilograma)

( od 200 do 220 komada jaja godišnje snese kokoš

U Hrvatskoj je 2006. godine bilo tek pedesetak kokoši pasmine hrvatica

Autohtona kokoš spašena od izumiranja Prošle godine bilo je umatičeno 2160 kokoši i 234 pijetla u 17 hrvatskih županija, a ove, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), ukupno je 3741 kljun u 366 matičnih jata. Sada slijedi zaštita izvornosti proizvoda od kokoši hrvatica - mesa i jaja - i to na nacionalnoj i europskoj razini. Goran Gazdek

ranja, sortiranja i skladištenja jaja. Rezultat je to uspješnog projekta Alternativna proizvodnja jaja na obiteljskim gospodarstvima provedena na 11 obiteljskih gospodarstava s područja Grada Slatine.

ntenzivan rad na zaštiti autohtone kokoši hrvatice, koja daje meso iznimne kakvoće i jaja visoke kvalitete i čiji uzgoj poljoprivrednicima može donijeti profitabilnu proizvodnju, počeo je 2006. godine kada je u Hrvatskoj bilo tek pedesetak kokoši te pasmine. Prošle godine bilo je umatičeno 2160 kokoši i 234 pijetla u 17 hrvatskih županija, a ove, prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), ukupno je 3741 kljun u 366 matičnih jata. Rezultat je to zajedničkog angažmana uzgajivača, stručnjaka HPA, Savjetodavne službe i zagrebačkog Agronomskog fakulteta te Ministarstva poljoprivrede koje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima plaća 60 kuna poticaja po kljunu. Pasmina kombiniranih svojstava “Prema FAO klasifikaciji životinjska se vrsta smatra ugroženom ako je broj rasplodnih grla manji od 500 jedinki. Kokoš hrvaticu smo kao pasminu uspjeli zaštititi od izumiranja, a sada nam slijedi zaštita izvornosti proizvoda od kokoši hrvatica - mesa i jaja - i to na nacionalnoj i europskoj razini. Upravo zbog toga smo i trebali tako velik broj jedinki jer stvarati brend za neki proizvod, a nema-

Pomaže i Grad Slatina “Osnivanje zadruge u današnje vrijeme donosi optimizam jer ljudima u ruralnim sredinama koji su zainteresirani za ovakav rad omogućava da bez velikih ulaganja ostvare financijsku korist. Da bi članovi Zadruge mogli izaći na tržište sa svojim kvalitetnim proizvodom, potrebno je registrirati objekt u kojem će se pati dovoljne količine za tržište nema smisla”, ističe redoviti profesor na Agronomskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu Zlatko Janječić. Uzgoj kokoši hrvatice započeo je u prvoj polovini 20. stoljeća na području uz tok rijeke Drave. Godine 1917. križana je domaća kokoš s leghorn pijetlovima i u daljnjem uzgoju izlučivane su sve jedinke s bijelim perjem, a ostavljane one s crnom, crvenom, smeđom i jarebičastom bojom od kojih su kasnije stvorena četiri soja. Konačni izgled dobila je križanjem s pasminom welsummer. Prodorom hibridnih pasmina uzgoj kokoši hrvatice bio je potpuno

potisnut. Potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca s područja Međimurja i Podravine pokrenuta je akcija za revitalizaciju uzgoja. “Kokoš hrvatica ubraja se u pasmine kombiniranih svojstava. Odrasla kokica teži od dva do 2,5 kilograma, a pijetao od tri do 3,5 kilograma. Godišnje snese od 200 do 220 komada jaja svijetlosmeđe boje ljuske. Karakteristike su bijeli podušnjaci, te bijele noge kod crvenog i jarebičastog soja, dok crni i crno-zlatni soj imaju sive noge”, objašnjava voditeljica uzgoja Gordana Duvnjak iz Hrvatske poljoprivredne agencije.

Kokoš hrvatica se tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način na malim obiteljskim gospodarstvima. Time se danas bavi 188 poljoprivrednika, najviše u Varaždinskoj, Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Zbog razmjena informacija i uzgojnog materijala udruge uzgajivača djeluju na području šest županija koje okuplja Hrvatski savez uzgajivača kokoši hrvatica (HSUKH). U Virovitičko-podravskoj županiji osnovana je i Zadruga za uzgoj kokoši hrvatica koja se, osim proizvodnjom i uzgojem kokoši, bavi i proizvodnjom jaja i njihovom trgovinom, kontrolom nad proizvodnjom, pružanjem usluga paki-

Kokoš hrvatica se tradicionalno uzgaja na tipično ekstenzivan način na malim obiteljskim gospodarstvima kirati i sortirati jaja. Zahvaljujući sluhu lokalne uprave i ta će stepenica biti prijeđena”, kaže Tihana Bišćan, viši stručni savjetnik u Savjetodavnoj službi. Grad Slatina je omogućio prostor gdje će se registrirati pakirnica i sortirnica, a Virovitičkopodravska županija je pomogla pri uređenju prostora i kupovini stroja za pakiranje i sortiranje jaja.

Kapacitet je 1600 komada na sat, a u početku će to biti 500 komada jaja dnevno. “Do sada smo na vlastitom pragu mogli prodavati 50 jaja dnevno, a sada ćemo ih plasirati na većem lokalnom području. Ukoliko bude interesa, širit ćemo tržište na Zagreb i druge veće gradove”, kaže upravitelj Zadruge Vjekoslav Hess iz Donjih Meljana. Iako je proizvodnja u povojima, uzgajivači kokoši hrvatica širom Hrvatske su zadovoljni. Zoran Ninčević iz Čačinaca tim se poslom bavi već četiri godine. “Perspektivu sam vidio u dodatnom prihodu. U početku sam proizvodio piliće kako bih prodavao i za sebe kokice, a sada ćemo prijeći na proizvodnju jaja”, kaže Ninčević. Premda su jaja kokoši hrvatica lakša od onih koja se proizvode u intenzivnoj proizvodnji na farmama, na tržištu - kao i meso - postižu znatno veću cijenu jer su bogatiji antioksidantima, uključujući vitamin E, beta-karoten i vitamin C, ne sadrže rezidue antibiotika ili drugih lijekova, a meso i jaja imaju prirodan miris s naglašenom aromom livadske flore. “Kako naše obale uz Jadransko more imaju visoko podignutu plavu zastavu, tako se nadamo da ćemo i mi podignuti zelenu zastavu za visoku kvalitetu naših proizvoda”, kaže Tihana Bišćan.

24 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 7 milijuna Europljana

*vijesti

U razvoju ovog važnog sektora, a pogotovo kroz podršku i prepoznavanje relevantnih državnih institu gospodarstva Hrvatske, kaže predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih ind napominjući kako je riječ o najbrže rastućim industrijama po svim ekonomskim parametrima

Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj su relativno nov pojam i trenutačno nisu prepoznate kao zaseban sektor gment a da nije povezan s kreativnom industrijom. Od trenutka kad se probudimo pa do trenutka kad legnemo u krevet okruženi smo stvarima koje je oblikovao i promišljao neki kreativac. Na godišnjoj razini u Europskoj uniji ovaj sektor ostvaruje promet od 535,9 milijardi eura. Hrvatska, iako članica EUa, još uvijek nije iskoristila potencijal koji joj se pruža, tako da još nema zbirnog podatka koliko kulturne i kreativne industrije ostvaruju prometa ili

535,9

milijardi eura

, neta o Pla , Grup ICI: ltzbrinck e N D ous , Ho DVO PRE Hachette andom H on, R Pears

Online promidžba raste vrtoglavih 12% godišnje od 2008.

Većina od 493 000 registriranih arhitekata u Europi rade u malim ili srednjim poduzećima ili se saozapošljavaju

Glazba

Kultura i stvaranje u Europi

Film

Videoigre

PR Ro EDV vio OD N Ub Enter ICI: iso tai nm ft en

Radio

Izvor: Creating growth: Measuring Cultural and Creative markets in the EU, EY, prosinac 2014.

Scenska umjetnost

Vizualna umjetnost

Očekuje se da će industrija igara porasti za 9% između 2012. i 2015.

Više od 1 milijun radnih mjesta; poput telekomunikacija

Novine i časopisi

Knjige

Arhitektura

Kin

Neiskorišten gospodarski potencijal “Tranzicijske zemlje još nisu iskoristile taj veliki gospodarski potencijal. U razvoju ovog važnog sektora, a pogotovo kroz podršku i prepoznavanje relevantnih državnih institucija, vidimo budući mogući rast gospodarstva Hrvatske”, kaže pred-

AFP PREDV , Ax OD G+J el Sprin NICI: , Tho g mso er, Egmo n-Re uters nt,

Promidžba

7 od 10 najposjećenijih muzeja umjetnosti na svijetu nalaze se u Europi

izvoza u Hrvatskoj, a procjene su kako taj segment drži udjel od čak četiri posto bruto domaćeg proizvoda.

100 milijuna prodanih i distribuiranih novina svakodnevno

Europski književni sektor najveći je u svijetu

BB PRED C B VO RT SkyB DNI L G , E CI: rou nde p, T mo F1 l,

iše od sedam milijuna Europljana izravno je zaposleno u kulturnoj i kreativnoj industriji, što je primjerice pet puta više nego što zapošljavaju telekomunikacijske industrije. Stoga mnogi smatraju kako je jača afirmacija tog sektora u Hrvatskoj jedan od načina kako brže svladati krizu i pokrenuti gospodarski rast. Razlog tome krije se u jednostavnoj činjenici da danas ne postoji nijedan životni se-

28 zemalja / 11 potrošačkih tržišta: promet od

Pu PRE bli D cis VO , W DN PP IC Gr I: ou p

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ICI: PREDVODN st Music Donauinselfe Scala, Festival, La stival Fe Sziget Music

Za završeno ulaganje u IPARD mjeri 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, obrtu za preradu maslina NADIN iz Benkovca isplaćeno je 853.924,75 kuna za opremu za preradu maslina. IPARD sredstvima poboljšalo se opće stanje u preradi i trženju primarnih poljoprivrednih proizvoda na području Zadarske županije.

Kreativa i kultura kao pokretač gospodarskog I: IC , DN tify VO Spo l ED er, rsa PR eez nive D U

Maslinarima poticaj od 853.000 kuna

Kulturna i kreativna industrija

: ICI m, u DN VO rothe o ED PR ie’s, D am ist an H V Chr

IPARD: Konjšćini 2,47 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još jedan projekt iz IPARD programa, ovaj put za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Tako je Općini Konjšćina isplaćeno 2,47 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju nerazvrstanih cesta. Korisnici IPARD mjere 301 mogu ostvariti do 100 posto povrata uloženih sredstava.

izravno zaposleno u kulturnoj i kreativnoj industrij

PREDVODNIC Aedas, Foste I: r and Partners, Swec o

Za obnovu nakon poplave 183 milijuna Za obnovu kuća na području zahvaćenom poplavama, vlasnicima koji su obnavljali u vlastitom aranžmanu isplaćeno je više od 51 milijun kuna. Za takvu pomoć odlučilo se 1014 vlasnika. Državi su obnovu prepustila 863 vlasnika, u što je uračunato i 190 novih kuća. Do 15. prosinca doneseno je 1877 odluka o obnovi. Sve zgrade javne namjene obnovljene su u planiranim rokovima za što je utrošeno 16 milijuna kuna. Za obnovu kuća dosad je utrošeno 96 milijuna kuna. Do kraja godine država planira uložiti dodatnih 20 milijuna kuna.

PREDVODNICI: BBC World Service, Radio France Internationale

sjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović napominjući kako je riječ o najbrže rastućim industrijama po svim ekonomskim parametrima. Nije zanemariva činjenica da će kreativnom sektoru u Hrvatskoj biti dostupan program Europske unije Kreativna Europa 2014.-2020., vrijedan 1,8 milijardi eura, ali i sredstva iz fondova Kohezijske politike. Kroz provođenje anali-

5 od 10 najposjećenijih međunarodnih festivala održava se u Europi

Video na zahtjev povećao se skoro pet puta između 2008. i 2012.

I: s, NIC poli OD ine é, DV rp, K Path E PR a Co ilm, a F rop sk rop Eu ordi Zent N

930 milijuna ulaznica godišnje 4 od 5 Europljana svakodnevno sluša radio 2 ili više sati

ze Europska je komisija, na temelju prijedloga UNESCO-a, definirala što čini kreativnu i kulturnu industriju: oglašavanje, arhitektura, elektronički mediji, dizajn - grafički, produkt, modni, interijera; video igre, novi mediji, film, lijepe umjetnosti - spisateljske, vizualne i izvedbene; knjižnice, muzeji i baština, glazba, fotografija, izdavaštvo te primijenjene umjetnosti - staklo, keramika, nakit i zanati.

“Arhitektura je spoj tehnike i umjetnosti, tako da je ona čvrsto jednom nogom u građevinskoj industriji, a drugom u kreativnoj. Ta činjenica znači da arhitekturu možete ocjenjivati kroz metre četvorne, ali također možete govoriti o društvenom razvoju i kulturi”, kaže profesor s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Bojan Baletić ističući kao dobar primjer morske orgulje u Zadru koje su uz dodatni identitet pojačali i turistički interes za Zadar.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( više od 600

sudionika okupilo se na Forumu

5. međunarodni forum poslovnih žena u Kataru

g rasta cija, vidimo budući mogući rast ustrija Ivana Nikolić Popović Kreativna i kulturna industrija privlači mlade radnike, pa tako više od 19 posto radnih mjesta drže osobe mlađe od 30 godina, a te industrije kao nositelji inovacija cijelo društvo uvode u nove dimenzije razvoja od socijalnih do ekonomskih. Stvaranje dodane vrijednosti “Povezanost između kreative i kulture s jedne te gospodarstva i tehnologije s druge strane ima karakteristiku da stvara tu intelektualnu vrijednost i intelektualni kapital, koji ima iznimnu važnost kako bi se stvorila dodana vrijednost u gospodarstvu”, ističe Ivana Nikolić Popović dodajući kako upravo kreativne i kulturne industrije jačaju prihode i izvoz te stvaraju nova radna mjesta. Sektor kreativnih i kulturnih industrija je jedan od najbrže rastućih sektora svjetskog gospodarstva. To najbolje ilustrira podatak Creative Economy Reporta

UNCTD iz 2013. koji pokazuje da je svjetska trgovina dobrima i uslugama u 2011. iznosila 624 milijarde dolara što je dvostruko više nego u 2002. godini. A u tom razdoblju izvoz se povećavao po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,8 posto. No, nažalost u Hrvatskoj još nema relevantnih podataka koji bi zbirno obuhvatili cijeli ovaj sektor. S druge strane u Europskoj uniji najbolji primjer kako iskoristiti potencijal kreativne i kulturne industrije pokazuje Velika Britanija, gdje taj sektor u ukupnom gospodarstvu ima udjel veći od pet posto. Mijenjati percepciju Čak i u vrijeme najveće krize od 2008. do 2012. godine zabilježen je rast od 15,6 posto. Nije zanemariva ni vrijednost izvezenih usluga, koja je u tom razdoblju rasla 16,1 posto i iznosila samo u 2011. godini 15,5 milijardi funti. Sve to dokazuje potencijal rasta kreativne

Kreativne i kulturne industrije u EU-u • 535,9 milijardi eura prometa • 7,1 milijun radnih mjesta • Rastu čak i tijekom gospodarske krize • Snažno se oslanjaju na lokalnu radnu snagu • Uključuju mnogo svjetskih lidera u industriji • Predvodnici su u prihvaćanju i doprinosu digitalnom tržištu

i kulturne industrije unatoč recesiji i padu ostalih industrijskih sektora. “Prije stotinu godina kreativnost je bila stvar pojedinca. U tu kategoriju spadali su i izumi i otkrića, dok danas cijela zajednica od tih industrija pokušava graditi sustav. Nije zanemariv podatak da u Europskoj uniji gotovo 90 posto izvoza dolazi od kreativnosti i od kreativne industrije”, istaknuo je član Suda časti Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) Kamilo Antolović napominjući kako upravo ljudi iz tog sektora moraju promijeniti percepciju koju društvo ima o kreativi i kulturi. Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj su relativno nov pojam i trenutačno nisu prepoznate kao zaseban sektor, unatoč tome što cijeli sustav od obrazovanja do klasifikacije postoji i aktivan je. Stoga je neophodno kao i za svaki drugi industrijski sektor napraviti kvalitetnu analizu, otkriti specifičnosti, prilagoditi sve metodologije i alate istraživanja osobnosti te industrije, ali i predstaviti sektor u brojkama i potencijalima te predložiti modifikacije i prilagodbe sustava kako bi se napravila čim bolja integracija i omogućio napredak te brzo rastuće industrije. A taj posao trebao bi odraditi Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.

Zahtjevno tržište s velikim potencijalom Predstavili smo katarskim partnerima i inovativne hrvatske poduzetnice - članice Zajednice za inventivni rad pri HGK-u i njihove luksuzne proizvode koje žele plasirati na tržište Katara, istaknula je Tajana Kesić Šapić

rošlog tjedna u Dohi u Kataru održan je 5. međunarodni forum poslovnih žena, u organizaciji Udruge poslovnih žena Katara (QBWA) u suradnji s Interaktivnom poslovnom mrežom (IBN). Forum je okupio više od 600 sudionika iz arapskih zemalja, Njemačke, Turske, Velike Britanije, SAD-a, Kanade, Au-

Bilo je riječi i o mogućnostima suradnje HGK-a i Katarske gopodarske komore stralije, Hrvatske i drugih zemalja. Glavni cilj ovogodišnjeg foruma bila je izgradnja i promoviranje mreže između poslovnih žena u Kataru i ostatka svijeta te poticanje suradnje i otvaranje puteva za nove investicijske prilike za žene u različitim sektorima i poduzećima. Središnja tema Foruma bila je Poslovne žene kao pokretači promjena, a raspravljalo se o pitanjima održivog ekonomskog

rasta temeljenog na ljudskom kapitalu i diverzifikaciji te jačanju utjecaja žena u ekonomskom, političkom i kulturnom smislu. Na Forumu je sudjelovala i Tajana Kesić Šapić, pomoćnica direktora Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore koja je razgovarala s generalnim direktorom Katarske gospodarske i industrijske komore Remiem Rowhaniem o mogućnostima suradnje na razini komora. Potencijali za suradnju postoje “Potencijali za suradnju postoje sukladno s potpisanim sporazumom između Hrvatske gospodarske komore i Katarske gospodarske i industrijske komore. Razgovarali smo i o mogućnostima organizacije poslovnih susreta između hrvatskih i katarskih gospodarstvenika tijekom sljedeće godine. Predstavili smo katarskim partnerima i inovativne hrvatske poduzetnicečlanice Zajednice za inventivni rad pri HGK-u i njihove luksuzne proizvode koje žele plasirati na tr-

žište Katara”, istaknula je Tajana Kesić Šapić. Na skupu su predstavljeni proizvodi tvrtke Bernarda, koja proizvodi krevete, madrace, krevetne sustave i ostale proizvode vezane uz spavanje, potom Dermoestetike koja je nakon rada sa svjetskim kozmetičkim kućama pokrenula vlastitu proizvodnju, zatim tvrtke Priroda liječi koja je također pokrenula svoju prirodnu kozmetičku liniju Nikel. Predstavljeni su medicinski proizvodi, kozmetika i dodaci prehrani MarinaLab Opusa te Galkove torbe i kožna galanterija. Nove kupce tražili su i Argentum, lanac srebrnarnica, te Zaks, vrhunski brend u segmentu prodaje nakita s vlastitom prodajnom mrežom. “Katarsko tržište je vrlo zahtjevno, ali svakako ima velikih potencijala. Očekujem da će kontakti i suradnja koje smo ostvarili na konferenciji i na sastanku s katarskom komorom omogućiti našim poduzetnicama ulazak na to tržište”, zaključila je Tajana Kesić Šapić. (K.S.)

26 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 10 mlrd $

izdvojila Kina za investicije u Središnju i Jugoistočnu Europu

Treći summit Kine i 16 zemalja Središnje i Jugoistočne Europe

Za investicije u Europi još tri milijarde dolara Ova druga ekonomska svjetska sila namjerava se pozicionirati na europskom kontinetu preko ulaganja u zemlje gladne kapitala. Sastanak je pokazao da su zemlje Istočne i Jugoistočne Europe konkurencija kada su poslovi i investicije u pitanju, ali i da su spremne, temeljem interesa, i na udruživanje Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

ovećanje robne razmjene s ovim dijelom Europe na 60 milijardi dolara u 2015. godini, osnivanje savjeta za suradnju Kine i zemalja Središnje i Jugoistočne Europe te dodatni investicijski fond od tri milijarde dolara za pojedinačne i regionalne infrastrukturne projekte, kao i modernizacija željezničke pruge Beograd-Budimpešta konkretni su rezultati summita šefova vlada

Kina ne postavlja političke uvjete, ali zapošljava svoje ljude i prebacuje profit Kine i zemalja Središnje i Istočne Europe održanog prošlog tjedna u Beogradu. Kina poštuje pravila EU-a Na skupu koji je okupio više od 5000 sudionika, među kojima uz kineskog, još 14 europskih premijera (izostali su samo premijeri Poljske i Hrvatske), državnika, privrednika i predstavnika medija ekonomija je bila u fokusu, a središnji je događaj bio Ekonomsko-trgovinski forum na kojem su održana tri panela posvećena trgovini, infrastrukturi i energetici. Kineski premijer Li Keqiang nekoliko je puta

u Beogradu spomenuo Europsku uniju (EU) pokušavajući spriječiti moguće zamjerke Bruxellesa zbog kineskog prodora na stari kontinent po modelu starog Puta svile ističući da Kina poštuje sva pravila EU-a. Činjenica je, međutim, da se ova druga ekonomska svjetska sila namjerava pozicionirati na europskom kontinetu preko ulaganja u zemlje gladne kapitala što je dio dugoročne kineske strategije. Kina ima i vremena i kapitala. Za investicije u ovaj dio Europe izdvojeno je 10 milijardi dolara što nedostaje većini zemalja Središnje i Jugoistočne Europe, a europsku strategiju provodi po planu i strpljivo, zbog čega je na ranija dva summita bilo mnogo više projekata i najava nego što je do ovog trećeg u Beogradu i realizirano. Kina ne postavlja političke uvjete, ali zapošljava svoje ljude i prebacuje profit,

pokazali su dosadašnji veliki poslovi s ovom velikom državom. Sada je sazrelo vrijeme za realizaciju o čemu svjedoči sastav kineskog izaslanstva u kojem je bilo i 10 glavnih ministara kao i predstavnici najvećih kineskih banaka, među kojima i Exim banke. U Beogradu je potpisan Sporazum o modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta, koja bi trebala biti završena za samo dvije godine i koja bi skraćivala vrijeme transporta između ta dva grada na 2,4 sata umjesto sadašnjih osam te omo-

gućiti brži prijevoz dalje na zapad. No, glavni pravac od luke Pirej u Grčkoj, koju su Kinezi kupili, pa do Zapadne Europe novi je Put svile zbog čega se planira modernizacija pruge kroz Makedoniju. U dionicu od Beograda do Budimpešte, što će znatno skratiti i put do Beča, Kina će uložiti oko dvije milijarde eura, a Srbiji je odobren kredit na 20 godina uz poček od od pet godina i uz kamatnu stopu od 2,5 posto. Kinezima je za ulazak na europsko tržište, pored ovog, podjednako važan i pravac preko Turske,

Most preko Dunava kao primjer Kineski i srpski premijeri Li Keqiang i Aleksandar Vučić otvorili su u Beogradu most preko Dunava koji su izgradila kineska poduzeća uz pomoć kineskog kredita vrijednog 240 milijuna dolara. Taj je most dio obilaznice oko Beograda kojom će se teretni promet napokon maknuti iz gradske jezgre i skratiti put od Beograda do Pančeva za 30 kilometara.

ali je za Srbiju značajno što se na novom Putu svile definitivno pozicionirala kao važno prometno čvorište. Beograd s Pekingom potpisao 13 ugovora Sastanak u Beogradu pokazao je da su zemlje regije Istočne i Jugoistočne Europe konkurencija kada su poslovi i investicije u pitanju, ali i da su spremne temeljem interesa i na udruživanje. Najbolji primjer za to je upravo projekt modernizacije međudržavne pruge kao i projekt autoputa u Crnoj Gori prema

granici sa Srbijom. Beograd kao domaćin summita je veoma profitirao jer je s Pekingom potpisano 13 sporazuma i ugovora među kojima je za Srbiju, osim željeznice, najznačajnija izgradnja nove termoelektrane jačine 350 megavata, prvog energetskog objekta nakon 30 godina, te proširenje kapaciteta u rudniku Kolubara koji će godišnje proizvoditi 12 milijuna tona ugljena umjesto sadašnjih devet. Najavljuje se i ponovno uspostavljanje zrakoplovne linije Beograd-Peking koja je redovito prometovala osamdesetih godina u vrijeme bivše Jugoslavije, bila obnovljena sredinom devedestih, a onda prekinuta 2000. godine. Kinezi najavljuju i ulaganje u slobodnu zonu kod Uba, stotinjak kilometara od Beograda za koju se već prijavilo šest kineskih tvrtki spremnih da tamo lociraju proizvodne pogone za europsko tržište. Kinezi su zainteresirani i za Luku Beograd na Dunavu, kao i za ulaganja u srpsku poljoprivredu. Osim tih konkretnih projekata i poslova Srbija je zahvaljujući proteklom summitu, ali i odnosima u koje se i ranije veoma ulagalo uspjela ugovoriti završetak obilaznice oko Beograda i nekoliko važnih dionica na autoputima te da uz kredite uvede i koncesije te javno-privatno partnerstvo u međudržavnu financijsku konstrukciju.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 2,63 mlrd € ( 228,5 mil € duga kreditne obveze DARS-a

*vijesti

dolazi na naplatu DARS-u u 2015.

Slovenija neće prodavati autoceste?

Cestovne zagonetke Pobornici prodaje autocesta bi rješenje za prezaduženost DARS-a rado našli izvan inkubatora javnog duga te podsjećaju da je Hrvatska otvorila neobvezujuće ponude, dok njihovi oponenti mašu sa 500.000 potpisa hrvatskih građana na zahtjevu za referendumsku odbijenicu ći novac prikupiti novim opterećenjima gospodarstva. Bilo kakav manevar s reprogramima postaje sve teža misija i zaista je krajnje neizvjesno kako će autocestovno društvo pokrpati financije u sljedećoj godini.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

u Sloveniji se zagrijavaju polemike o svrsishodnosti prodaje autocesta. Nisu te rasprave došle do točke vrelišta kao u Hrvatskoj, ali se debatira sve glasnije i uz često pozivanje na susjede s druge strane Sutle i Kupe. Pobornici prodaje koji bi rješenje za prezaduženost državnog autocestovnog poduzeća (DARS) rado našli izvan inkubatora javnog duga, podsjećaju da je Hrvatska upravo otvorila neobvezujuće ponude, dok njihovi oponenti istodobno mašu sa 500.000 potpisa hrvatskih građana na zahtjevu za referendumsko odbijanje same pomisli o prodaji autocesta u Hrvatskoj. Rasplamsavanje autocestovnih stra-

Premijer Cerar je izjavio da za prodaju DARS-a ne postoji zakonska osnova sti pokušao je spriječiti premijer Miro Cerar izjavom u parlamentu da za prodaju DARS-a ne postoji zakonska osnova i da njegova vlada nema ni

približno takve namjere niti je o prodaji uopće raspravljala. Mediji nisu izmislili problem Prema svemu izrečenom proizlazi da su problem izmislili mediji. Na žalost, tome nije tako. Autocestovna saga ima svoju genezu i što je još gore zapela je o prijeteće razlike između prihoda i obveza. Kraj 2014. godine DARS dočekuje sa 2,63 milijarde eura kreditnih obveza koje treba uvećati i s još 500 milijuna eura kamata. Autocestovna blagajna pod pritiskom je 3,1 milijarda eura obveza. Ove godine uspjeli su otplatiti 162 milijuna eura duga, dok su 155 milijuna bili prinuđeni reprogramirati. U 2015.

Cijena vinjeta u Sloveniji i drugim zemljama Godišnje vinjete za osobna vozila 2015. godine – u eurima

Mreža autocesta u km

110

607

Slovenija Austrija

84,4

1720

Češka

56,5

726 i 391 km brzih cesta

Slovačka Njemačka

432 i 288 km brzih cesta

100-130

12.845 (najava za 2016.g.)

godini DARS-u dolazi na naplatu 228,5 milijuna eura duga, a njegovi financijaši nastrugat će ukupno 360 milijuna eura prihoda. Kako podmiriti dug, povrh toga izvesti investicije vrijedne 127 milijuna eura koje su neizbježne jer su upletene u mrežu EU financiranja, te kako platiti trošak održavanja cesta i osigurati plaće zaposlenicima? Očito DARS-u je suđen novi reprogram što u 2015. godini neće biti

jednostavan pothvat jer se cestovni dug knjiži u javni dug Slovenije. Miro Cerar obećao je Europskoj komisiji (EK) da će slovenski javni dug skresati na asketsku mjeru, ali se poskliznuo već na prvom koraku. Popustio je sindikatima više nego što je smio, pa sada ima gospodarsku zbornicu u štrajku. Predstavnici gospodarstva, naime, protestno su napustili tripartitne pregovore uvjereni da će vlada nedostaju-

Dvogodišnji privatizacijski greben Da problem nisu izmislili novinari nego da spoznaje o njemu postoje najmanje dvije godine pokazuju zapisnici prijašnjih vlada. Dvije vlade vukle su autoceste dvije godine privatizacijskim grebenom. U prvoj klasifikaciji poduzeća za prodaju Janša je DARS svrstao u portfeljsku investiciju prikladnu za prodaju. Poslije se predomislio i DARS je određen kao strateška investicija koja ima ostati u većinskom vlasništvu države. Posao nije dovršio. Njegova nasljednica Alenka Bratušek nastavila se baviti DARSom preko radne skupine koja je razrađivala scenarij privatizacije potkrijepljen čak i rokovnikom za izvedbu svih faza postupka. Dakle, o privatizaciji DARS-a pojačano se razgovara već dvije godine, a u današnjim okolnostima kada EK forsira obuzdavanje deficita i javnog duga takvi razgovori sve su neizbježniji.

Na redu kompromitantan odsječak do Macelja

Slovenija ima najskuplje vinjete

DARS od srpnja 2010. nije prosuo ni jedan kamion asfaltne smjese na produžetak bilo kojeg kraka autoceste u Sloveniji. Sljedeće godine konačno dolazi na red preostalih nekoliko kilometara kompromitantne spojnice od Draženaca do Macelja. Taj dio autoceste Slovenija je izbjegavala završiti što je bio razlog skijaškom stručnjaku Tonetu Vogrincu da svojedobno ustvrdi kako nedostajući spoj predstavlja sramotu za Sloveniju. Važan europski koridor “vijuga selima u Ptujskom polju oko uglova kuća”, rekao je Vogrinc. Osim dionice Draženci-Gruškovje, u sljedećoj godini DARS namjerava otvoriti za promet tunel Markovec u slovenskom priobalju, također i otvoriti radove na brzoj cesti Koper-Izola.

Slovenske vozače stajala je godišnja vinjeta 110 eura u 2014., a 95 eura u prošloj godini. Ove godine uvedena je i skuplja vinjeta za kombije (220 eura). Povećao se također i gornji razred cestarina za teretni promet sa 0,28 na 0,43 eura za kilometar. Sva ta poskupljenja nametnuta su na samo 607 kilometara autocesta u Sloveniji. Usporedbe s okolnim zemljama pokazuju da drugi daju vozačima više, a za manju cijenu.

Preglednost ili voajerizam Novi ministar pravosuđa Goran Klemenčič forsira dopunu zakona o sudskom registru i to kao preventivnu mjeru koja poslovnim ljudima treba unaprijed omogućiti uvid u društva s kojima kane poslovati. Jednim klikom u AJPES bazu bit će vidljivo sve – gdje je potencijalni partner još i šef, vlasnik, prokurist ili nadzornik. Kritičari ministrove zamisli pitaju je li ta apsolutna transparentnost u svrhu zaštite vjerovnika ili će se sve srozati na puki voajerizam. Oni kažu da je samo pitanje vremena kada će se posakrivati zločesti dečki. Raspršeni u projektima Već letimičan uvid u popis 2000 europskih projekata kojima članice EU-a jurišaju na 300 milijardi eura europskog investicijskog novca pokazao je da se Slovenija javila s poprilično fluidnom ponudom. Naime, Slovenija se raspršila na 22 projekta kojima želi dosegnuti devet milijardi eura iz Junckerova investicijskog programa. U slovenskom zahtjevu ima svega – cesta, hidroelektrana, željeznica, uređenja vodotoka te cijeli niz nadogradnji istraživačke infrastrukture i istraživačkih projekata. Učinak nakon preuzimanja

Osnovne konture poslovnog plana Mercatora za 2015. godinu relaksirale su nezadovoljnu slovensku javnost. Nakon sjednice Nadzornog odbora objavljeno je da skupina Mercator planira povećati prihode od prodaje za 6,9 posto (na 2,85 milijardi eura). U 2015. godini Mercator očekuje 60 milijuna eura čiste dobiti, dok je u 2013. imao 26,8 milijuna eura gubitka.

28 TURIZAM *vijesti Vlada - suorganizator sjednice UNWTO-a Vlada je prihvatila odluku Ministarstva turizma o davanju suglasnosti i prihvaćanju suorganizacije 100. sjednice Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije (UNWTO) koja će se od 27. do 29. svibnja 2015. održati u Rovinju. Na toj se sjednici očekuje 300 sudionika, među kojima su predstavnici ministarstva turizma iz cijeloga svijeta. Za turističke projekte šest milijuna kuna Ministarstvo turizma protekli je tjedan odobrilo dodatnih 6,23 milijuna kuna bespovratnih potpora za 15 projekata za razvoj turističke infrastrukture i očuvanje turističke resursne osnove. Riječ je o izvanproračunskom prihodu Ministarstva turizma od uplata za privremene koncesijske naknade za turističko zemljište koji se slijeva u Fond za razvoj turizma. Tako će se financirati primjerice adrenalinski centar Vrata u Fužinama, biciklistička transverzala na Malom Lošinju, uređenje botaničkog vrta u Opatiji, centar za posjetitelje u Požegi, rekonstrukcija mlina u kulturno-turističkom centru u općini Gorjani u Osječko-baranjskoj županiji, 3D mapping Pule te svjetlosna instalacija Rovinjski val i Rasvjetno stablo nara u Rovinju. Valamar Riviera na Zagrebačkoj burzi

U sklopu Službenog tržišta Zagrebačke burze proteklog je tjedna započelo trgovanje dionicama turističke tvrtke Valamar Riviera. Tim je uvrštenjem Službeno tržište dobilo visoko-likvidnu dionicu budući da je, promatrajući prema ostvarenim prosječnim dnevnim prometima, dionica Valamara među tri najtrgovanija izdanja na Zagrebačkoj burzi.

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 1300 m

površina hotela uz 10.000 kvadrata okućnice

( oko 10 mil kn

uloženo od kupnje do obnove

HOTEL LUG – NOVA PERJANICA BARANJSKOG TURIZMA

Hedonizam današnjice u ruhu prošlosti Ne može se turizam stvarati na temelju brzinski obnovljenih kućeraka kako neki, nažalost, pokušavaju. Vrijeme će brzo pregaziti sada relativno poznate manje objekte po Baranji i pokazati da treba puno uložiti kako bi se moglo ozbiljno baviti turizmom, kaže Karlo Kosina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada se u vrijeme već kronične hrvatske krize i opasnog političkog beznađa ukaže primjer osobnog ili obiteljskog ulaganja u poduzetništvo – onda to zaista zaslužuje biti vijest. A kada se to dogodi u gospodarski skoro zaboravljenom “ćošku” Hrvatske kakva je, nažalost, Baranja – onda je to gotovo senzacija.

Osnovu hotela, u arhitektonskom smislu, čini velika stara, bogata seoska kuća tipična za baranjska sela Bez ikakve medijske pompe, rezanja vrpci ili parade lokalnih i nacionalnih političara, u baranjskom selu Lug 1. prosinca svoja vrata otvorio je tek drugi hotel u Baranji. Iako se još čeka službena potvrda o kategorizaciji, riječ je o malom hotelu sa 13 soba i 29 postelja kvalitete četiri zvjezdice. U prošire-

noj varijanti, budući da su sobe uistinu prostrane, može se smjestiti 40 postelja. Osnovu hotela, u arhitektonskom smislu, čini velika stara, bogata seoska kuća tipična za baranjska sela naseljena većinom mađarskim stanovništvom, čiji je vanjski izgled u potpunosti sačuvan. Hotel je zadržao elemente autohtone arhitekture kao što je seljački drveni pod, a nova drvena stolarija zadržala je starinske okvire i dimenzije. Hotelski i restoranski namještaj također je od punog drveta, ali sobe i čitav hotelski prostor imaju sve suvremene tehničke pogodnosti - od komforne opremljenosti kupaonica, klimatizacije i televizora do kvalitetnog pristupa internetu. Ozbiljan posao traži i takav pristup Na pitanje otkud ideja i motiv da, pored dugodišnjeg iskustva u informatičkoj tehnologiji, zakorači u svijet turizma i ugostiteljstva, vlasnik hotela Karlo Kosina, inače suvlasnik osječke informatičke tvrtke Abba, rekao je: “Mislim da se radi o čistoj intuiciji, jer Baranja je pravi

turistički dragulj u otkrivanju. To sam davno shvatio pa sam prije sedam godina kupio zapuštenu i derutnu kuću nekada najbogatijeg mještanina Luga. Da je tome tako, svjedoči podatak da kuća ima 10.000 četvornih metara okućnice. Nadalje, strastveni sam skijaš pa sam vidio brojne primjere vrhunskog seoskog turizma po Austriji i Njemačkoj. Naime, da bi nešto zaista bilo dobro, u to treba puno i uložiti. Ne može se turizam stvarati na temelju brzinski obnovljenih kućeraka kako neki, nažalost, pokušavaju. Vrijeme će brzo pregaziti sada relativno poznate manje objekte po Baranji i pokazati da treba puno uložiti kako bi se moglo ozbiljno baviti turizmom”. Od kupnje pa do otvaranja hotela, u kojem je osam stalno zaposlenih radnika, Kosina ističe kako je uložio oko 10 milijuna kuna. Radovi su se rastegli što zbog lutanja u konačnoj poslovnoj odluci hoće li to biti hotel ili nešto drugo, a dijelom i zbog problema s izvođačima od kojih su neki u međuvremenu nestali s tržišta.

“Osjetio sam sve ‘blagodati’ građevinaraca s lošim izvedbama i padanjem stropova, a kojima sam unaprijed platio dogovorene radove, ali i “vrsne” stolare čiji se unaprijed plaćeni stolovi već raspadaju. Sve sam te kalvarije prošao zajedno sa zahtjevom Općine Bilje čija administracija nije razlikovala hotel od restorana. Slijepo su pratili svoje paragrafe i budući da hotel ima površinu od 1300 četvornih metara, nadležne općinske službe su zahtijevale da na svakih 15 četvornih metara izgradim jedno parkirališno mjesto. Prema njihovom izračunu mi smo na 13 hotelskih soba trebali osigurati stotinjak parkirališnih mjesta. Stvarno nisam želio asfaltirati dodatnih 1000 četvornih metara kako bih zadovoljio te apsurdne zahtjeve - i napokon je razum pobijedio. No, trebalo je vremena”, ističe Kosina. Hotel za poslovnjake željne mira Hotel Lug ima i restoran kapaciteta četrdesetak mjesta, otvoren svima, a ne samo hotelskim go-

stima. U završnoj je fazi opremanja i stari vinski podrum u kojem žele napraviti svojevrsnu stalnu izložbu baranjskih i slavonskih vina s kušaonicom. Nadalje, uz hotel, ali ipak dovoljno udaljeno od hotelskih soba kako ne bi remetili mir gostiju, nalazi se potpuno opremljena multimedijalna dvorana. Pored već uobičajene baranjske turističke klijentele kao što su lovci, promatrači ptica, vikendljubitelji vina i domaće hrane, Kosina ističe kako su ciljana skupina hotelskih gostiju i poslovni ljudi koji dolaze u Baranju ili Osijek. Naime, Lug je od Osijeka udaljen 14 kilometara, te se iz središta Osijeka do Luga stiže za oko 15 minuta vožnje. Hotel svojim gostima nudi mogućnost rekreacije na dva teniska terena i na poligonu za streličarstvo te uživanje ili rad u sjenicama opremljenim strujom i mrežnim sustavom u okružju staroga voćnjaka. Budući da se hotel nalazi na velikoj površini, u planu je izgradnja wellness centra s teretanom, saunama i jacuzzijem.

HRWWWATSKA 29

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

( 2008.

pokrenut Agroklub

( više od 10.000 posjetitelja Agrokluba dnevno

Novi projekt Agrokluba

Facebook mreža za poljoprivrednike Platforma omogućava međusobno povezivanje poljoprivrednika, razmjenu iskustava, otvaranje novih tržišta, a javnim službama, savjetnicima i dobavljačima otvara novi kanal komunikacije sa stanovnicima hrvatskog sela Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatski internetski poljoprivredni medij Agroklub pokrenuo je društvenu mrežu za sve farmere Klub. Taj, rekli bismo, Facebook za poljoprivrednike, odgovor je na zahtjeve korisnika koji sada mogu samostalno stvarati i objavljivati svoje sadržaje, dakle, statuse, fotografije, videomaterijale i poveznice. Istovremeno, oni mogu komentirati objave drugih korisnika i uključiti se u tematske rasprave. Za prijavu u Klub dovoljno je proći kroz kratki proces registracije na portalu agroklub.com, a svi oni koji su se susreli s Facebookom, vrlo će se brzo snaći i u ovoj njegovoj poljoprivrednoj varijanti. Na tržištu su poljoprivrednicima već dostupna razna internetska rješenja za potporu poslovanju. Međutim, ono u čemu Klub ide korak dalje jest otvaranje platforme koja

U sljedećoj godini pak ambicija je izaći na tržište regije (BiH, Srbija) iz koje i danas imaju veliki broj nudi poljoprivrednicima mogućnost povezivanja, razmjene iskustava, otvaranja novih tržišta svojim proizvodima, dok javnim službama, savjetnicima i

dobavljačima otvara novi kanal komunikacije sa stanovnicima hrvatskog sela. “U izgradnji sustava koristili smo nove tehnologije koje omogućuju bogato korisničko iskustvo i jednostavnost korištenja. Vodili smo računa o navikama ljudi stečenim na drugim društvenim servisima poput Facebooka, Googlea+, Twittera ili Linkedina, kao i o

konceptu cijelog projekta agroklub.com. Javnosti je sada ponuđena beta verzija sustava za koju procjenjujemo da će kroz nekoliko mjeseci proći fazu testiranja i izgubiti taj prefiks”, rekao je Frano Šašvari, razvojni inženjer projekta. Izlazak u regiju Vedran Stapić, suvlasnik osječke tvrtke SLink koja stoji iza ovog

projekta, kaže nam kako se projekt Agroklub sastoji od portala, oglasnika, baza podataka i internet aplikacija, a sada i od elemenata društvenih mreža. “Agroklub je pokrenut 2008. godine i kontinuirano raste po broju korisnika i servisa. Cilj projekta je dati poljoprivrednim proizvođačima u široj regiji što više pravovremenih i korisnih informacija koje će im pomoći u razvoju poslovanja i prilagodbi tržišnim trendovima”, ističe on dodajući kako su trenutačno dominantni internetski medij u sektoru poljoprivrede na tržištu Hrvatske s više od 10.000 posjetitelja dnevno. U sljedećoj godini pak ambicija je izaći na tržište regije (BiH, Srbija) iz koje i danas imaju veliki broj korisnika. Proizvodnja hrane u regiji, nastavlja Stapić, još uvijek nije prošla potpunu tranziciju u smislu sudjelovanja na otvorenom tržištu i u tome vidimo svoju bitnu ulogu - prije svega u promjeni

svijesti i navika proizvođača. “Hrvatska je danas dijelom tržišta Europske unije i tome se moramo prilagoditi što prije”, napominje on. U smislu poduzetništva, projekt dijeli sudbinu svih dionika, ali ima sreću da je njihov proizvod dijelom rastuće internetske scene pa im je rast i razvoj ipak lakši u odnosu na druge ICT sektore i medijske scene. “S konkurentima imamo normalne, fer odnose i iz tih odnosa pokušavamo svi biti bolji na korist naših klijenata. Sigurno je da smo time više motivirani te samim time kvalitetniji”, naglašava Stapić. SLink će u sljedećim godinama nastaviti razvoj projekta Agroklub i težiti čuvanju dominantnog položaja domeni informacija u agraru u regiji. “Imamo i nekoliko proizvoda koji će tijekom 2015. godine biti predstavljeni, ali o njima više kada to bude aktualno”, zaključuje Stapić.

APIS IT

Nije revolucija, već evolucija Europska komisija odobrila je bespovratna sredstva za uspostavu Shared Service Centra koji će pod jednim krovom u APIS IT-u objediniti cjelokupnu informacijsku infrastrukturu državne uprave. Vrijednost bespovratne potpore čiji je korisnik APIS IT iznosi oko 30 milijuna eura. Projekt Shared Service Centra razvijen je u suradnji s Ministarstvom uprave i Mi-

nistarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. “APIS IT bio je prirodan izbor za ulogu Shared Service Centra jer naša tvrtka već desetljećima razvija, održava i udomljava ključne informacijske sustave i servise u zemlji. Stoga preustroj koji je pred nama ne smatramo revolucijom, nego evolucijom - ono što smo dosad radili na razini pojedinih kori-

snika, recimo za Poreznu ili Carinsku upravu, ubuduće ćemo raditi za javni sektor u cijelosti, preuzimajući odgovornost za strateški razvoj i upravljanje resursima na razini države, stvarajući nove prilike za tvrtke iz privatnog sektora”, rekao je Hrvoje Somun, predsjednik Uprave APIS IT-a. Uspostava Shared Service Centra donijet će jedinstveno strateško upravljanje i koordiniranje

razvoja državnog IT-a, integraciju IT infrastrukture na razini cijelog javnog sektora, standardizaciju zajedničkih poslovnih procesa te smanjivanje i racionalizaciju troškova za informacijsku infrastrukturu. SSC model poslovanja tako omogućuje državi transparentnost u korištenju proračunskih sredstava za informacijske i komunikacije tehnologije (IKT). K tomu, priopćeno je iz APIS

IT-a, otvara nove mogućnosti privatnom sektoru koji će na transparentniji i sustavniji način sudjelovati u informacijskim projektima javnog sektora. U konačnici, veliku će korist imati građani jer će na raspolaganju imati izravniji, brži i pristupačniji elektronički servis javne uprave koji će se lakše prilagođavati njihovim potrebama i znatno smanjiti birokraciju. (B.O.)

30 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Skupina autora Hrvatski crkvenoslavenski jezik Hrvatska sveučilišna naklada

Ovo je prva gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika u čiji je nastanak utkan rad brojnih znanstvenika. Već više od dva desetljeća izrađuje se u Staroslavenskom institutu Rječnik hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika i za njega je skupljena bogata i vrlo vrijedna građa koja je i autorima ove knjige poslužila kao korpus na temelju kojega su određivali jezičnu normu idioma koji opisuju i kao korpus koji im je poslužio za oprimjeravanje svake tvrdnje.

M. Raymond Tri buntovna redovnika

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Metalne police

Suzhou Hongyi, Suzhou, Kina, www.hongyishelving.com. Tvrtka proizvodi metalne police za razne primjene prema potrebama kupca (supermarketi, skladišta, izložbeni prostori...). Kontakt: Kevin Cheng, kevin@ hongyishelving.com, +86/512/524-33-998.

Najam optičkih veza Prženje kave

Romana Torrefazioni, Boljun. Tvrtka nudi usluge prženja sirove kave i pakiranja pržene kave za treće pravne osobe. Kontakt: Klaudio Krbavac, romana.torrefazioni@gmail.com, +385/52/631-111. Izvoz drva

Riječ je o priči o tri čovjeka koji su osnivanjem cistercitske opatije utjecali na europsku duhovnost i kulturu. Radnja romana smještena je na razmeđi 11. i 12. stoljeća i prati život sv. Roberta, sv. Alberika i sv. Stjepana Hardinga, opisujući njihovu duhovnost kao i njihove značajke i značajke reda koji su osnovali. Temeljeći pripovijest na povijesnim izvorima autor je prikazao jednostavnost, poniznost, vjernost i ljubav prema Bogu koje su obilježile život u Cîteauxu i trojicu njenih protagonista.

A Siantex Limited, Kowloon, Kina, www. asiantex.com. Tvrtka traži proizvođača drva (bukva, obrađeno ili neobrađeno) za izvoz na tržište Azije, većinom u Kinu i Indiju. Moguć sastanak u Hrvatskoj. Kontakt: Alan Ramon, asiantex@gmail.com.

Davina Moja kišna djevojčica

Posredovanje u poslovanju

Verbum

Profil Knjiga

Priča o ljubavi, jednoj posebnoj djevojčici i sretnoj obitelji. Davina je relativno mlada saznala da neće moći postati biološka majka te je zajedno sa suprugom odlučila posvojiti 18-mjesečnu djevojčicu iz BiH. Uskoro je shvatila da je djevojčica, njezina Princeza, posebna… Moja kišna djevojčica svojevrsni je dnevnik Princezina odrastanja čije je dijelove Davina počela objavljivati na forumu Roda u želji da potakne ljude da posvajaju djecu s posebnim potrebama i objasni im da mogu biti, kao i oni – sretna obitelj.

Douglas Coupland NAJGORI ČOVJEK SVIH VREMENA Naklada Ljevak

Raymond Gunt sebe smatra finim čovjekom iako zna psovati, povremeno je muški šovinist i ide ljudima na živce. Ima toliko pozitivne energije da je čudno kako mu život ide k vragu... Možda mu svemir želi nešto poručiti? Osrednji snimatelj bez zaposlenja, Gunt prihvaća ponudu svoje bivše supruge Fione da na zabačenom otoku oceana snima reality show u stilu Survivora. Zajedno s katastrofalnim pomoćnikom Nealom, Gunt uspijeva nekoliko puta pasti u komu i završiti u zatvoru, nađe se usred atomskog rata...

Karin Slaughter Slomljena Znanje

Kada specijalni agent Will Trent dođe u okrug Grant, ondje nailazi na policijski odjel u kojem policajci odlučno štite svoje kolege. Čeka ga mnogo neodgovorenih pitanja u vezi sa smrću jednoga zatvorenika. On ne razumije zašto policajka Lena Adams od njega skriva tajne kao i njezinu ulogu u smrti policijskog zapovjednika okruga Grant. Ne razumije zašto je udovici toga čovjeka, doktorici Sari Linton, potrebniji nego ikada prije. Dok policija istražuje ubojstvo mlade žene, Trent istražuje upravo tu policiju...

sult.com. Tvrtka nudi pristup natječajima u Norveškoj u vrijednosti od 60.000 do 10 milijuna eura. Radi se uglavnom o građevinskim radovima, no nisu isključene ni druge djelatnosti. Kontakt: Jasmin Fazlinovic, jasmin@ffkonsult.com. +47/47/33-6660.

FF Konsult, Fredrikstad, Norveška, www.ffkon-

KTV Telekom, Ivanec. Tvrtka nudi dugoročni zakup optičkih niti prema IRU 5-10-15 i to za područja: Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Krapina, Zabok, Zaprešić i Zagreb. Kontakt: Stjepan Brežnjak, ktv@optinet.hr. +385/98/782-782, +385/42/782-782. Konferencijski prostor u Bruxellesu

Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesu s potpunom opremom te parkingom. Kontakt David Sdika, +32/497-943474, hello@fatcoryforty.be, projects@factoryforty.be.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: m a r i n a @p r o v i z i j a . h r, + 385 1 3843 816 Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Plinovi u bocama

Institut Ruđer Bošković nabavlja plinove u bocama. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 440.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. siječnja. Usluge održavanja vozila i prateće usluge

KD Autotrolej iz Rijeke nabavlja usluge održavanja vozila i prateće usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 50 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. siječnja. Tečaj engleskog jezika

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge tečaja engleskog jezika. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. siječnja. Usluge tiskanja i kuvertiranja

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja usluge tiskanja i ku-

vertiranja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 370.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. siječnja. Usluge osiguranja

Narodne novine nabavljaju usluge osiguranja osoba, imovine i vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 950.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. siječnja. Plastične vrećice

Hrvatska pošta nabavlja plastične vrećice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 960.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. siječnja. Regija Kante

pjutore i kompjutorsku opremu. Rok dostave ponuda je 29. prosinca. Usluge novogodišnjeg ukrašavanja

Opština Sveti Nikola nabavlja usluge novogodišnjeg ukrašavanja grada. Rok dostave ponuda je 30. prosinca. Novogodišnji paketi

Grad Skopje nabavlja novogodišnje pakete. Rok dostave ponuda je 26. prosinca. Usluge prijevoza

Državno muzičko učilište u Bitoli nabavlja usluge prijevoza učenika. Rok dostave ponuda je 26. prosinca.

Opština Priština nabavlja gradske kante. Rok dostave ponuda je 5. siječnja. Kompjutori i kompjutorska oprema

Muzeji, galerija i biblioteka Budva nabavljaju kom-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Hotel za trećinu procijenjene vrijednosti Autobusni kolodvor u Imotskom procijenjen na 5,4 milijuna kuna.

Ukupna površina nekret nine koja se prodaje izno si 18.508 četvornih me tara. U zgradi kolodvora nalaze se i pripadajući poslovni prostori. Jav no otvaranje pisanih po nuda bit će 27. prosinca u 13 sati u prostorijama stečajnog dužnika tvrt ke Zovko Zagreb, Sesve te, Slavonska avenija 63. Ponuđači su dužni uplati ti jamčevinu u iznosu od 10 posto procijenjene vri jednosti na račun proda vatelja-stečajnog dužnika, broj IBAN: HR30239001 1100758047, otvoren kod Hrvatske poštanske ban ke. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretni nu i svu dokumentaciju uz prethodnu najavu i dogo vor sa stečajnim upravite ljem na telefon: 091/5757 649. Poslovni prostori u Dubrovniku procijenjeni na 11,8 milijuna kuna. Prostiru se na 395 če tvornih metara. Dražbe no ročište bit će održano 29. prosinca u 10 sati na Općinskom sudu u Du brovniku, Ante Starčevi ća 23, u sudnici broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije treći ne utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 po sto procijenjene vrijed nosti nekretnina, a upla ćuje se na račun sudskog depozita Općinskog suda

u Dubrovniku, broj raču na HR5723900011300 000120, s pozivom na broj 13 1189. Autoservis, prodajni salon, parkiralište i uredski prostori u Koprivnici procijenjeni na 5,2 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina izno si 7230 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 29. prosinca u 11.30 sati, na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radi ća 2, u sobi broj 221. Jam čevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnina, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj HR40 2 3 9 0 0 0 11 3 0 0 00 2 75 4 , otvoren kod Hrvatske po štanske banke, pozivom na poslovni broj spisa St37/14. Proizvodna linija za ostakljivanje, obradu plastičnih i aluminijskih profila, niz nekretnina i 11 oranica u okolici Varaždina, sve zajedno procijenjeno na 21,5 milijuna kuna.

Riječ je o stečajnom po stupku poduzeća LadićWerner. Dražba će se odr žati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radi ća 2, u sobi 232/II. Jam čevina u visini 10 posto vrijednosti nekretnine, uplaćuje se na račun Tr govačkog suda u Varaždi nu, broj: HR4023900011 30000 2754, uz naznaku broja predmeta St-442/13.

Nova zelena revolucija dr. Uroš Dujšin

J Hotel Miramar u Crikvenici procijenjen na 42,9 milijuna kuna. Površi na nekretnine iznosi 4449 četvornih metara. Dražbe no ročište održat će se 30. prosinca u 12 sati na Op ćinskom sudu u Crikveni ci, u sobi 27/I. Riječ je o ročištu na kojem se hotel može prodati s jednom tre ćinom procijenjene vrijed nosti. Nekretnine koje se prodaju smještene su u tri objekta, dvama u izgradnji i jednom pod zaštitom kao kulturna baština, odnosno, spomenik kulture. Jamče vina u visini od jedan po sto procijenjene vrijedno sti nekretnina treba uplatiti najkasnije na dan ročišta za dražbu na račun Suda IBAN: HR3923900011 300001026, s pozivom na broj 4-263-2013. Put i livade u Jasenku kod Ogulina, procijenjeni na 13,6 milijuna kuna. Ukupna površina koja ide na dražbu izno si 13.569 četvornih me tara. Ročište će se održa ti 12. siječnja 2015. u 11 sati na Općinskom sudu u Ogulinu, Bernarda Fran kopana 11, u 11 sati u sobi broj 4. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine procijenjene vri jednosti. Jamčevina izno si 537.709,83 kune, a tre ba je uplatiti na račun Općinskog suda u Ogu linu, broj HR69239000 11300000486, poziv na broj 3-913-13, najkasnije na dan održavanja ročišta.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

edna američka studija poslovne politike 2000 po duzeća pokazala je da su dvije trećine anketiranih menadžera mišljenja da su socijalna i ekološka pita nja “važna” ili “vrlo važ na”, ali da se oni na tom polju nedovoljno trude. To nas ne bi trebalo iznenadi ti. Održivost je, naime, ve oma širok pojam koji se može odnositi na sve, po čevši od gradnje vjetroe lektrana do suzbijanja so cijalne nejednakosti. Ta se ideja pojavljuje svugdje - od rasprava ekologa do debata u Ujedinjenim na rodima gdje se priprema dokument o ciljevima odr živosti od 2015. do 2030. No loše definirani pojam ne može postati temeljem jedne koherentne politike. Skromni planovi postizanja održivosti Zato su i sadašnji plano vi poduzeća za postizanje održivosti skromni. Oni se, naime, temelje na šted nji energije, smanjenju količine otpada i pobolj šanju logistike. U tome,

Novija nastojanja na postizanju održivosti sličnija su investicijama u budućnost dakako, nema ništa loše ga: time se smanjuju troš kovi poslovanja, a i kori sti okolišu. To pridonosi objašnjenju zbog čega na pori na postizanju održi vosti povećavaju dobit. Jedna studija R. Ecclesa i G. Serafeima s Harvard Business Schoola pokazu je da su od 1992. do 2010. poduzeća koja su inten zivno koristila mjere koje pogoduju održivosti bila rentabilnija pa su i pobolj šala svoje burzovne kota cije, više od onih koje to

nisu radile. Drugim riječi ma, njima se očito uprav ljalo bolje. Ipak, ti planovi imaju i nedostataka. Kao prvo, naziv im je pogrešan: to su, naime, mjere za po većanje efikasnosti, a ne održivosti. Poduzeća će u

la pionir jedne nove poli tike. Sve donedavna njena poslovna politika teme ljila se na 10 ciljeva (pri mjerice, smanjenje emi sija ugljičnog dioksida ili ušteda vode u proizvod nji). Nedavno je, među tim, tvrtka objavila nove

svakom slučaju nastoja ti smanjiti količinu otpada ili uštedjeti na energiji bez obzira na okoliš. K tome ispada da mnogi od tih planova zapravo i nemaju nekog naročitog učinka na okoliš ili socijalnu pravdu. Većinu stakleničkih plino va stvara proizvodnja po trošnih dobara, logistika ili pak sami potrošači. Sto ga je za same proizvođače takve robe mogućnost da utječu na okoliš ograni čena. Uslijed toga se ve ćina planova poduzeća za postizanje održivosti rijet ko svodi na više od mje ra za smanjenje troškova i provođenje mjera zada nih propisima, plus ne koliko dodatnih akcija za poboljšanje ugleda u jav nosti (kao što je, primjeri ce, pošumljavanje iskrče nih šuma). One su daleko od toga da budu usredoto čene na održivost kao od liku poslovne politike.

šire ciljeve (ukupno pet) koji se odnose na dobav ljače, prodavače i klijen te, kao i na samu tvrtku. Tako namjerava poduča vati osnovama poslovanja oko 500.000 malih podu zeća, uglavnom trgovina koje prodaju njeno pivo. Također pomaže seljaci ma u Radžastanu da šte de vodu - jer su oni do veli do snižavanja razine podzemnih voda za četvr tinu - kako bi je preosta lo za nesmetanu proizvod nju piva. Uz to sponzorira programe protiv alkoho lizma kao i one za njene klijente kojima se pove ćava sigurnost u prometu. Što zaključiti? Prva su nastojanja na postizanju održivosti bila isplativa. Ova novija to neće biti. Ona su sličnija investici jama u budućnost kada kupci, lobisti i vlasti budu zahtjevniji u pogledu po našanja poduzeća. Taj val neće biti direktno isplativ, ali će dugoročno povećati ukupnu konkurentnost. Za razliku od površnih rezul tata prvog vala, ovaj drugi će imati dugoročne poslje dice. I biti itekako kori stan.

Dugoročne posljedice drugog vala U slučaju nekih kompani ja stvari se ipak mijenjaju. Tako je primjerice SAB Müller, druga po veličini pivovara u svijetu, posta

32 SVIJET FINANCIJA

( 279,8 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 8. do 14. prosinca ukupno je bilo 168 stečajnih postupaka, što je 40 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 29 prijedloga, dok ih je 24 odbijeno. Brzih stečajnih postupaka je bilo 26. Postupak skraćenog stečaja je započeo i zaključen je za 25 subjekata. Izbrisano je 78 subjekata što je gotovo sedam puta manje nego u prethodnom tjednu. Osnovana su 433 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (269), zatim Split (37), u Trgovačkom sudu Rijeka je zabilježeno 27 novih subjekata, a slijedi ga Pazin sa 20 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (250), te ukupno 183 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

26 13 8 5 25 0 25 26 26 91 29 5 24 14 19

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

78 78 11 11 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

433 250 183 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

7 7 3 24 20 27 0

REJTING TJEDNA

M SAN GRUPA d.d. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

9 37 5 19 6 269

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

ukupan iznos kredita u listopadu

Hrvatska narodna banka

Nastavlja se smanjenje kreditne aktivnosti Krediti stanovništvu već 28. mjesec zaredom bilježe godišnji pad od 0,5 posto, dok su krediti u sektoru trgovačkih društava u listopadu niži za čak 4,2 posto na godišnjoj razini

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB) potkraj listopada kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 279,8 milijardi kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na rujan. U usporedbi s krajem protekle godine, ukupni krediti su manji za gotovo sedam milijardi kuna ili 2,4 posto. Istodobno je potkraj listopada zabilježen godišnji pad kredita od 2,6 posto, što odražava kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti na godišnjoj razini već osmi mjesec zaredom. Krajem ovogodišnjeg listopada više od 73 posto ukupnih kredita bilo je denominirano u stranoj valuti i/ili je bilo vezano valutnom klauzulom, stoga je deprecijacija kune na godišnjoj razini (u odnosu na euro za oko 0,6 posto te u odnosu na švicarski franak za oko tri posto) donekle ublažila godišnji

pad ukupnih kredita iskazanih u domaćoj valuti. Iskazani mjesečni rast ukupnih kredita u listopadu (u iznosu od 4,9 milijardi kuna) posljedica je prvenstveno novog zaduženja države. Naime, nakon što je u rujnu otplati-

krajem protekle godine. Istovremeno, snažan dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini od 33,7 posto zabilježili su krediti lokalnoj državi koji su krajem listopada iznosili 4,4 milijarde kuna, što je osam posto više od njihova iznosa krajem 2013.

Sektor poduzeća i stanovništva nastavit će se razduživati, dok će se državni sektor zaduživati

Gospodarski pad utječe na kreditiranje Krediti stanovništvu (koji u ukupnim kreditima imaju udio veći od 45 posto) već 28. mjesec zaredom bilježe godišnji pad od 0,5 posto, iako su na mjesečnoj razini ostvarili blagi rast od 0,2 posto, dok su u odnosu na kraj protekle godine niži za 0,4 posto. Osim nastavka razduživanja sektora stanovništva, isti trend potvrđuju i kretanja kredita u sektoru trgovačkih društava koja su u listopadu niža za čak 4,2 posto na godišnjoj razini. Potvrđeni gospodarski pad već 12. tromjesečje zaredom, te nastavak

la sindicirani kredit od 4,5 milijardi kuna, središnja država se već u listopadu ponovno zadužila za isti iznos. Tako su ukupni krediti središnjoj državi (koji čine više od 13 posto ukupnih kredita) potkraj listopada iznosili 37,7 milijardi kuna što je 2,3 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, te 4,2 posto manje u usporedbi s

neizvjesnosti o budućim uvjetima financiranja u nizu od šest uzastopnih recesijskih godina, nastavlja utjecati na kreditiranje trgovačkih društava čije su obveze po kreditima banaka krajem listopada iznosile 105,2 milijarde kuna. Premda nešto viši u odnosu rujan (0,2 posto), u usporedbi s prosincem prošle godine, ukupni krediti poduzećima smanjeni su za 2,8 posto. Izostanak gospodarskog oporavka te smanjena domaća potražnja (uvjetovana nastavkom negativnih kretanja na tržištu rada), i dalje će potencirati nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva, dok će visoke potrebe države za financiranje tekućeg deficita i reprogramiranje dospjelih dugova potaknuti daljnji nastavak zaduženja državnog sektora u narednom razdoblju, smatraju analitičari RBA.

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014.

”Pred nama je najuzbudljivije razdoblje dosad jer do 2020. godine na raspolaganju

ćemo imati 250 milijuna eura za financijske instrumente. Stoga imamo velike planove i već pripremamo nove programe kroz koje ćemo ponuditi različite modele financiranja. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a

“

20 godina HAMAG-BICRO-a

Vjerni pratitelj poduzetnika Agencija se pokazala kao velika i snažna institucija koja pruža značajnu podršku poduzetnicima u svim fazama – od ideje, preko istraživanja i razvoja, do komercijalizacije i plasmana na tržište nekog proizvoda ili usluge, istaknuo je Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva i obrta Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) na dvodnevnoj prošlotjednoj konferenciji Pristup financiranju i transfer znanja obilježila je 20 godina djelovanja. Prvoga dana konferencije, Dražen Pros, zamjenik ministra poduzetništva i obrta, istaknuo je kako se HAMAG-BICRO pokazao kao velika i snažna institucija koja pruža značajnu podršku poduzetnicima u svim fazama – od ideje, preko istraživanja i razvoja, do komercijalizacije i plasmana na tržište nekog proizvoda ili usluge. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, naglasio je kako je ova agencija prošla zajedno s poduzetnicima sve izazovne trenutke kroz povijest Hrvatske. “Sve to vrijeme vjerno pratimo naše poduzetnike i prilagođavamo programe njihovim potrebama. Pred nama je

najuzbudljivije razdoblje dosad jer do 2020. godine na raspolaganju ćemo imati 250 milijuna eura za financijske instrumente. Stoga imamo velike planove i već pripremamo nove programe kroz koje ćemo ponuditi različite modele financiranja”, napomenuo je dodajući kako Agencija tako želi dodatno osnažiti suradnju s malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima. Bojan Pečnik, osnivač i tehnički direktor

Jure Mikuž iz fonda RSG Kapital ocijenio je vrlo bitnim da osnivač zna koji kapital traži u tvrtki Hipersfera, prvom aeronautičkom startupu u Hrvatskoj, na okruglom stolu Pristup financiranju i iskustva s fondovima rizičnog kapitala, kazao je kako se projekt njihove bespilotne letjelice razvijao kroz BICRO program Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM. “Mislim da je vrlo važno

da se program kao što je RAZUM nastavi i dalje jer predstavlja izuzetno kvalitetan način inicijalnog investiranja za veće i značajnije projekte. Imati kvalitetan izvor financiranja na nacionalnoj razini mogla bi biti jedna od najvažnijih stvari za hrvatske inovacije u nadolazećem razdoblju”, istaknuo je. Dan otvorenih vrata Marko Linke, suosnivač startupa Repsly (bivši Salespod, sustav za upravljanje prodajom na terenu), napomenuo je kako je ta tvrtka u lipnju osigurala investiciju od Lauchpad Venture Grupe iz Bostona, First Beverage Grupe iz Los Angelesa i K5 Venturesa iz Njemačke. “Kako smo tražili smart money, dakle ne samo kapital, u ovoj investiciji dobili smo i znanje, pristup bazi kupaca i drugo”, objasnio je Linke dodavši kako je u početku bio problem to što je riječ o tvrtki iz Hrvatske. “Zbog toga što smo došli iz njima nepoznatog podneblja, ponajprije je trebalo premostiti

razlike kako bismo stekli njihovo povjerenje”, naglasio je Linke. Jure Mikuž iz fonda RSG Kapital ocijenio je vrlo bitnim da osnivač zna koji kapital traži. No, dodao je, također je važno da se investitori što bolje upoznaju s osnivačima koji žele do svježeg kapitala kako bi dalje razvijali projekt. Daniel Ackermann, glavni izvršni direktor u agenciji Degordian, u koju je 2013. investirao upravo slovenski RSG Kapital, kazao je kako banke vrlo često ne razumiju da mlade tvrtke nemaju vrijednost koja se iskazuje u nekretninama, a koju te institucije traže kao jamstvo za financiranje. Prvi dan konferencije bio je zamišljen i kao Dan otvorenih vrata HAMAGBICRO-a na kojem su svi zainteresirani poduzetnici imali priliku, u neposrednom razgovoru s voditeljima programa, informirati se o aktivnostima agencije, načinu prijave u inovacijske i jamstvene programe, oblicima financijskih instrumenata koje ona nudi te dobiti

sve potrebne informacije o aktualnim EU projektima i internacionalizaciji poslovanja. Također, 20 uspješnih korisnika HAMAG-BICRO programa predstavilo je projekte, a ukazali su na prilike i probleme s kojima se susreću te pozvali investitore da ulože u njihove projekte. Natjecanje programera Transfer znanja bila je tema drugog dana konferencije na kojem su predstavljeni rezultati projekata EVLIA i SEETechnology koji su financirani u sklopu Transnacionalnog programa suradnje za Jugoistočnu Europu te program SME Instrument koji EU provodi u sklopu programa Obzor 2020. Projekt SEETechnology ima za cilj unapređenje suradnje znanstvenog sektora i malih i srednjih poduzeća na području Jugoistočne Europe i stvaranje povoljnog okruženja za inovativno poduzetništvo. Cilj projekta EVLIA je omogućiti malim i srednjim poduzećima lakši

pristup financiranju kroz razvoj metodologije za vizualizaciju i vrednovanje nematerijalne imovine u suglasnosti s financijskim dionicima. U sklopu radionice predstavljena je IT platforma za provedbu izrađene metodologije. O rezultatima i iskustvima s provedenog testiranja raspravljano je na okruglom stolu Vizualizacija nematerijalne imovine po modelu EVLIA – koristi za razvoj i financiranje tvrtke. Na njemu je istaknuto kako u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno znanja o tome kako vrednovati, ali i odgovarajuće upravljati nematerijalnom imovinom, tj. računalnim softverom, patentima, zaštitnim znakovima... Valja naglasiti kako je ususret konferenciji Agencija organizirala SEETech Hackathon, natjecanje programera u izradi mobilne ili web aplikacije koja će odgovoriti na društveno koristan izazov za osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Pobjednik natjecanja je tim TCT – The Cvim Team.

34 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3858, 22. prosinca 2014.

TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB

Godina niskih kamata, ali i bez veće potražnje za novcem Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

a kraju smo godine koju je obilježila visoka likvidnost sustava. Gotovo svakodnevno je ponuda kratkoročnih pozajmica bilo iznimno visoka uz krajnje skromnu potražnju. Stoga je i međusobno trgovanje sudionika bilo oskudnije nego u prethodnoj godini. Unatoč ovakvom odnosu ponude i potražnje novca, i dalje je veliki dio potražnje ostajao nenamiren zbog međusobnih limita sudionika. U takvom okruženju kamatne stope bilježile su niske razine. Takvo stanje pogodovalo je sudioni-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

15.12. - 19.12.2014.

8.12. - 12.12.2014.

350

300 250

200 150

vinom. U tom smislu bi potražnja za novcem mogla također porasti. Unatoč očekivanju vezanom uz blagdanski tjedan i kraj godine, ne očekujemo promjenu pokazatelja na novčanom tržištu, osobito kamatne stope koja će i dalje biti iznimno povoljna. Promjenu pokazatelja ne treba očekivati prije snažnijeg rasta potražnje za novcem koji se za sada zaista ne nazire.

100 50 0

15.12.2014.

16.12.2014.

17.12.2014.

cima koji su imali potrebe za dodatnom likvidnošću, odnosno mogli su se zaduživati uz vrlo povoljne uvjete. Povoljna ponuda viškova likvidnosti na novčanom tržištu pogodovala je i državi koja se

18.12.2014.

19.12.2014.

kroz trezorske zapise mogla zaduživati uz vrlo niske kamatne stope. Interes sudionika za kupnju trezorskih zapisa, zbog nemogućnosti atraktivnijih ulaganja, gotovo je na svakoj aukciji premašivao planirana izdanja. Proš-

ponedjeljak

utorak

li tjedan nije bila održana aukcija trezorskih zapisa, a Ministarstvo financija nije najavilo aukciju ni za ovaj tjedan. Za sada nema najave nikakvih pomaka na novčanom tržištu. Nakon burnog razdoblja u kojem je

srijeda

četvrtak

petak

potražnja jačala radi izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa, ponovno je nastupilo mirnije razdoblje. Pred nama je blagdanski tjedan u kojem tradicionalno raste potrošnja koja iziskuje i znatno veće potrebe za goto-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Franak oslabio zbog negativne kamate

Mirexi malo oslabili

Švicarska središnja banka uvela je negativnu kamatu za štednju u švicarskim francima kako bi

Vrijednosti Mirexa, obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova malo su se snizile u proteklih tjedan dana. Mirex A završio je tjedan na 102.7971 bodova. To je manje za skoro pola boda nego prije tjedan dana. Mirex B spuznuo je na 203.5042 boda. Mirex C bio je na 102.0318 bodova.

valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,101502

CAD

kanadski dolar

5,393755

JPY

japanski jen (100)

5,234248

CHF

švicarski franak

6,367552

GBP

britanska funta

9,781731

USD

američki dolar

6,251722

EUR

euro

ti, zasad blago, u drugom dijelu tjedna. Euro se drži na 7,66 kuna, dok je dolar ojačao, na 6,25 kuna.

odvratila ulagače od kupnje franka, kao utočišta u kriznim vremenima. Franak je stoga počeo slabiEUR

7.675

7,663986

6.26

CHF

6.39

7.670

6.23

6.38

7.665

6.20

6.37

7.660

6.17

6.36

7.655

6.14

6.35

7.650

primjena od 20. prosinca 2014. 15.12. 16.12. 17.12. 18.12. 19.12.

Izvor: HNB

USD

Na početku tjedna dolar je bio na 6,17 kuna.

6.11 15.12. 16.12. 17.12. 18.12. 19.12.

6.34 15.12. 16.12. 17.12. 18.12. 19.12.

Međunarodno tržište kapitala

ekonomisti banke Unicredit, u analizi objavljenoj prošli tjedan. Prema njihovoj procjeni gospodarstvo SAD-a rast će u 2015. za oko tri posto BDP-a,

što znači da će dolar i dalje dobivati na snazi. Procjena rasta od jedan posto BDP-a za eurozonu odražava nesiguran put Europe prema oporavku. Eu-

6600

17900

4800

17720

Dow Jones

4740

6400

17540

4680

6300

17360

4620

6200

17180

4560

17000

6100 15.12.

4500 4380

16.12.

17.12.

18.12.

19.12.

9900

CAC40

9780

4260

16.12.

17.12.

18.12.

19.12.

15.12.

17600

DAX

17420

9660

4140

9540

17060

9420

16880

9300 15.12.

16.12.

17.12.

18.12.

19.12.

16.12.

17.12.

18.12.

19.12.

NIKKEI 225

17240

4020 3900

NASDAQ

4500 15.12.

16700 15.12.

16.12.

0,0%

0,5%

-0,1%

-0,2%

-0,5%

-0,3%

-1,0%

-0,4% 18.11.

28.11.

fond

Ulagači u idućoj godini i dalje bi se trebali orijentirati prema dionicama i alternativnim fondovima, za razliku od robe, obveznica i gotovine, smatraju FTSE 100

17.12.

18.12.

19.12.

15.12.

MIREX - tjedni

1,0%

8.12.

18.12.

datum

14.12.

vrijednost (kn)

15.12.

16.12.

promjena (%)

17.12.

16.12.

17.12.

18.12.

19.12.

ropska središnja banka mogla bi usvojiti ekspanzivniju monetarnu politiku. Veća likvidnost i slabiji euro trebali bi potaknuti potrošnju i izvoz. Njemačka će potvrditi solidnu poziciju, a Francuska zabilježiti lagani rast. Italija će izaći iz recesije nakon što je u 2014. još jednom ostvarila negativnu stopu rasta, smatraju u Unicreditu. Prošlotjedna kretanja i dalje su bila pod utjecajem jeftinije nafte. Cijena nafte tipa Brent na najnižoj je razini od rujna 2010., što je opet pomoglo rastu cijena dionica logističkih i proizvodnih kompanija.

18.12.

2014 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

I dalje je bolje ulagati u dionice

6500

MIREX - mjesečni

kategorija A MIREX A AZ - A Erste Plavi - A PBZ CO - A Raiffeisen OMF - A

18.12. 18.12. 17.12. 18.12. 17.12.

102,7971 102,1739 103,0862 104,3799 101,8655

0.71 0.73 0.32 0.67 0.13

2.80 2.17 3.09 4.38 1.87

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

18.12. 18.12. 17.12. 18.12. 17.12.

203,5042 208,0901 206,9407 185,6196 204,6041

0.46 0.65 0.13 0.52 -0.16

10.16 10.03 8.43 8.91 11.19

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

18.12. 18.12. 17.12. 18.12. 17.12.

102,0318 101,1505 102,3372 101,9143 103,0904

-0.04 -0.03 0.03 -0.00 -0.16

2.03 1.15 2.34 1.91 3.09

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 18.12. 197,3724 AZ Profit 18.12. 232,8399 Croatia osiguranje 18.12. 145,5924 AZ Benefit 18.12. 216,4167 Erste Plavi Expert 17.12. 170,5808 Erste Plavi Protect 17.12. 174,1586

0.20 0.75 0.45 0.39 0.07 0.08

12.04 7.20 7.62 9.51 7.56 7.38

www.privredni.hr Broj 3858, 22. prosinca 2014. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 934.790.508,34 kn

Poslovi u Rusiji donijeli minuse završila bez postotne promjene. Tjedne promjene najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj burzi kretale su se u rasponu od -8,17 posto do čak 23,32 posto. Ukupno je 16 izdanja trgovano u iznosu većem od

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

et od deset najlikvidnijih dioničkih izdanja prošli je tjedan završilo u plusu, tri su pala, a dva su tjedan Top 10 po prometu Valamar Riviera d.d. HT d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Opeka d.d. AD plastik d.d. Podravka d.d. KentBank d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. SN holding d.d. Đuro Đaković holding d.d.

tjedna promjena +3,51% -0,48% +0,58% 0,00% -8,17% +1,46% \ -4,17% +15,44% +23,32%

zadnja cijena 20,07 153,35 330,00 310,00 95,49 288,00 4.750,00 1.310,00 269,00 28,50

promet 33.387.230,01 7.211.609,76 3.623.982,73 3.596.000,00 3.428.333,09 3.423.016,09 3.011.500,00 2.441.058,21 2.299.800,23 2.096.806,40

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 58.995.710,36 kn

milijun kuna, dok je 25 izdanja skupilo promet veći od pola milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna pao osmi tjedan uzastopno, te je s tjednim padom od 0,37 posto tjedan završio na 1.751,94 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos E-mini S&P 500 short 8 Jadran d.d. Đuro Đaković holding d.d. Turbos WTI nafta short A SN holding d.d. Hoteli Brela d.d. Termes grupa d.d. Hoteli Jadran d.d. Holding Lošinjska plovidba d.d. Vupik d.d.

boda. Dobitnike je predvodio Đuro Đaković Holding s tjednim rastom od 23,32 posto, a promet je iznosio 2,1 milijun kuna. Slijedi SN Holding s rastom od 15,44 posto, uz promet od 2,3 milijuna kuna. Gu-

tjedna promjena +42,05% +35,23% +23,32% +21,38% +15,44% +14,96% +13,03% +11,25% +10,49% +10,32%

zadnja cijena 14,66 71,13 28,50 155,85 269,00 10,99 98,90 89,00 210,00 81,80

promet 43.232,80 426,78 2.096.806,40 155,85 2.299.800,23 4.924,23 40.195,68 10.680,00 52.027,66 1.053.135,09

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.751,9400 1.008,7500 104,3046 136,2176

bitnik tjedna je AD Plastik s padom od 8,17 posto i Ericsson Nikola Tesla, s padom od 4,17 posto. Re10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 5 Turbos H. HUB N. GAS long 6 Turbos WTI nafta long C Hidroelekta niskogradnja d.d. Elektroprojekt d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likv.) Hotel Medena d.d. OT - Optima Telekom d.d. Infosistem d.d. Turbos DAX short A

tjedna promjena -0,37% -0,35% -0,83% -0,72%

zultat je to pada vrijednosti rublja i situacije u Rusiji gdje te dvije kompanije imaju važne poslove.

tjedna promjena -61,90% -33,33% -32,20% -22,61% -21,92% -21,29% -19,76% -16,22% -15,26% -13,89%

zadnja cijena 0,80 2,20 4,00 20,50 285,00 11,02 64,99 3,77 61,01 44,00

promet 457.140,25 14.292,75 104.898,50 32.273,21 570,00 1.212,20 10.398,76 177.817,87 3.965,65 947.889,47

*vijesti

Fondovi padaju već drugi tjedan Protekli tjedan je od 74 aktivna otvorena investicijska fonda, njih 26 poraslo, a tri fonda bilježe rast veći od jedan posto. Ukupno je 47 fondova tjedan završilo u crvenom, od toga njih 13 bilježi pad veći od jedan posto. Ovo je drugi uzastopni tjedan

u kojem fondovi pretežno bilježe pad uz pozitivne burzovne naznake za nadolazeće razdoblje. U zadnjih 39 tjedana fondovi su zabilježili samo pet negativnih tjedana. Deset fondova s najvećim tjednim rastom predvode dionički fondovi, slijede po

jedan mješoviti i posebni te tri novčana fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -4,52 posto do 2,22 posto. Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu njih šest je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu HPB Dionički koji je

Pevec na Zagrebačkoj burzi u tjedan dana ostvario rast od 2,22 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci trinaest fondova je ostvarilo prinos veći od deset posto, dok je ukupno 30 fondova poraslo preko pet posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 11.12. do 18.12.2014. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

18,8999

-0,36

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

ICF Balanced

112,0721

*Tjedna promjena [%] -0,36

HPB Global

84,5474

0,66

OTP uravnoteženi

105,7556

-1,28

KD Balanced

8,6476

-0,39

51,4340

-0,08

142,6539

-0,74

€

101,3300

-0,06

€

100,0854

-0,41

Naziv(fond)

KD Victoria

HI-growth

€

9,9721

0,02

Raiffeisen World

€

132,5500

-0,15

ZB euroaktiv

€

127,5518

-0,23

Agram Trust

ZB trend

176,9435

-0,07

Allianz Portfolio

FIMA Equity

70,3589

-1,17

Raiffeisen Harmonic

KD Prvi izbor

13,3963

-0,06

PBZ Conservative 10 fond

Ilirika JIE

€

126,2929

-0,14

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Valuta

Vrijednost udjela

Raiffeisen New Europe

€

50,7900

-0,99

ZB bond

€

179,3101

-0,47

PBZ Equity fond

€

9,6452

-2,31

HI-conservative

€

13,4762

-0,30

HPB Dionički

94,0733

2,22

Raiffeisen Bonds

€

164,7400

-0,70

Erste Adriatic Equity

€

77,8800

-1,85

PBZ Bond fond

€

118,9509

-0,85

NETA Global Developed

101,9791

1,04

Capital One

194,8918

-0,05

ZB aktiv

102,5477

-3,49

HPB Obveznički

€

146,9304

-0,48

Capital Two

82,8370

-1,34

NETA Emerging Bond

72,2034

-1,08

Ilirika Azijski tigar

€

43,4732

-1,71

Erste Adriatic Bond

€

108,6800

-0,40

PBZ I-Stock

€

7,0459

-0,79

Raiffeisen Classic

€

99,5100

-0,60

Platinum Global Opportunity

15,4651

0,63

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

KD Nova Europa

5,3224

-3,60

PBZ Novčani fond

142,2410

0,02

OTP indeksni

38,6642

-0,62

ZB plus

174,1630

0,01

Platinum Blue Chip

€

94,2020

-0,70

ZB europlus

€

149,5305

0,01

NETA Frontier

519,8914

-4,52

PBZ Euro Novčani

€

138,2771

0,02

OTP MERIDIAN 20

€

84,8283

-1,33

Raiffeisen Cash

156,1900

0,01

79,1600

-0,69

Erste Money

149,8000

0,02

NETA US Algorithm

167,0066

0,20

HI-cash

150,3297

0,02

NETA New Europe

72,6281

-1,64

PBZ Dollar fond

129,6580

0,04

Ilirika BRIC

€

69,1417

-0,87

HPB Novčani

142,2470

0,02

CROBEX10

96,5767

-0,86

OTP novčani fond

131,9649

-0,01

KD Energija

8,6988

1,74

Money One

127,8172

0,02

ZB BRIC+

€

81,6536

-3,28

Agram Euro Cash

€

12,1827

0,04

Raiffeisen Dynamic

€

118,8500

-0,30

Allianz Cash

117,5054

0,02

Allianz Equity

€

130,2153

-0,54

Erste Euro-Money

€

114,6700

0,02

Auctor Cash

108,9131

0,02 0,00

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Smart Equity

€

101,8555

0,36

Raiffeisen euroCash

€

105,0800

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

100,7200

-0,66

HPB Euronovčani

€

105,9059

0,01

Locusta Cash

1328,5197

0,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

143,6135

-0,76

NETA MultiCash

106,7944

0,02

PBZ Global fond

€

13,4218

-0,30

OTP euro novčani

€

102,2382

0,01

HI-balanced

€

11,7844

-0,01

Od 30. prosinca ove godine dionica Peveca bit će uvrštena na Zagrebačku burzu na multilateralnoj trgovinskoj platformi i to temeljem odluke Burze o primanju u trgovinu na MTP-Fortisu. Tada je i prvi trgovinski dan za dionice Peveca s oznakom PVCM-R-A. MTP je trgovinski segment kojim upravlja Zagrebačka burza, a sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala, MTP nema isti status kao uređeno tržište. S obzirom na niže zahtjeve koji se postavljaju pred izdavatelje, rizik ulagača može biti veći. Pevec će ovu godinu završiti s prihodima od gotovo 870 milijuna kuna te s rastom od oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Iduće godine prihod bi mu mogao biti veći od milijardu kuna. Đuro Đaković dokapitaliziran Tijekom tri kruga dokapitalizacije odnosno upisa novih dionica, temeljni kapital Đuro Đaković Holdinga povećan je za 87,2 milijuna kuna te je izdanje završeno izdavanjem novih dionica. U sva tri kruga upisa novih di-

onica valjano je upisano 4.359.616 novih dionica, a temeljni kapital nakon dokapitalizacije iznosit će 151,9 milijuna kuna i bit će podijeljen na 7.596.684 dionice nominalne vrijednosti 20 kuna. Zanimljivo je da je u trećem krugu sudjelovala i država i to zaduživši Centar za restrukturiranje i prodaju da upiše i uplati najviše 3.250.000 dionica Đakovića. Petrokemija: treći krug prolongiran Kutinska Petrokemija prolongirala je odluku o provođenju trećeg kruga dokapitalizacije do 10. travnja 2015. Glavna skupština Petrokemije donijela je 20. svibnja ove godine odluku o dokapitalizaciji izdanjem najmanje 8,33 milijuna do najviše 16,67 milijuna novih redovnih dionica, nominale 30 kuna, uz prag uspješnosti od 50 posto, odnosno upis i uplatu namanje 8,33 milijuna novih dionica. Novi krediti za poljoprivredu HBOR je uveo novi Program kreditiranja EU projekata ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice. Krediti će se odobravati izravno i putem poslovnih banaka s rokom otplate do 14 godina uključujući do tri godine počeka, odnosno do pet godina počeka za podizanje i/ili restrukturiranje dugogodišnjih nasada.