Pv 3859 by NEstar

Novi zakoni za novu godinu Predstavljamo niz novih propisa koji će utjecati na uvjete poslovanja na hrvatskom tržištu

Pripreme za novu sezonu Objavljeni su turistički rezultati za prošlu sezonu, ali i planovi ovogodišnjih investicija u taj sektor

Ciklopea za cijelu JI Europu O tome kako je studentski hobi pretvoren u dobar biznis govori direktorica uspješne prevoditeljske tvrtke

s markova trga

aktualno

priča s razlogom

Str. 8

Str. 10-11

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 5 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 12. siječnja 2015. Godina LXI / Broj 3859. www.privredni.hr

1953 2013

privredni vjesnik

poslovanje upravitelja zgrada / step ri nudi novac za inovacije / gospodarstvo regije / hrwwwatska

Ministri iz gospodarskog sektora o rezultatima u 2014.: TRENDOVI SU POVOLJNI

Hrvatska ove godine ulazi u plus?!

BAN POSE PRILOG info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

Optimizam mogu pokrenuti samo reforme, smatraju gospodarstvenici >>4-5

Intervju: Krešimir Mlinarić

Perspektive ima, ali uz brže promjene

>> 6-7

>> 6

Hrvatska je oduvijek bila jaka u ICT sektoru, šteta bi bilo da nas preteknu zemlje u regiji, kaže direktor tvrtke Adacta

Hrvatska ne čini dovoljno kako bi postala logističko središte, kaže Josip Krznarić, vlasnik tvrtki Rhea i A2B Express Logistika

UVOD

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Darko Lorencin, ministar turizma:

Zadovoljni smo turističkim rezultatima Ostvareni prihodi od turizma u devet mjeseci 2014. su vrlo dobri. Porast dolazaka i noćenja je kao što smo očekivali, popraćen porastom prihoda. U razdoblju od srpnja do rujna prošle godine ostvareno je više nego u istom razdoblju 2013., što je čak i iznad rezultata zabilježenih u trećem kvartalu turistički rekordne 2008. Ostvarene brojke me kao ministra turizma iznimno vesele jer pokazuju kako je turistički sektor naše zemlje sve snažniji i Hrvatska je u svjetskim razmjerima sve konkurentnija destinacija. Turistička 2014. je po dosadašnjim pokazateljima uspješna.

Joszef Molnar, glavni izvršni direktor MOL-a:

Kapaciteti rafinerija veći od potražnje S obzirom na to da kapaciteti Ininih rafinerija uvelike nadmašuju potražnju u Hrvatskoj, te rafinerije smanjuju profitabilnost MOL-ova poslovanja. Prije konsolidacije Ine, rafinerije mađarskog MOL-a bile su među tri najprofitabilnije u Europi, a otkada su im pridružene Inine, to više ne možemo tvrditi. Kapacitet Ininih rafinerija iznosi 6,5 milijuna tona, dok potražnja na hrvatskom tržištu iznosi svega 2,8 milijuna tona. Kada bismo koncentrirali proizvodnju na povoljnijoj lokaciji, a to je ona u Rijeci, kapacitet bi još uvijek iznosio 4,5 milijuna tona, dakle nadmašivao bi ukupnu potražnju u Hrvatskoj.

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: DIJANA KOBAS DEŠKOVIĆ, INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I EDUKACIJU “ZAPOSLENA MAMA”

Majke žele razvoj karijere uz veću fleksibilnost Na prvim radnim mjestima smo jednaki, ali ako se počnemo penjati po hijerarhijskim ljestvicama, prema vrhu je sve više muškaraca, a sve manje žena. Kako je to moguće, ako smo prvih 25-30 godina bili jednaki?

ivimo u vremenu jednakosti. Upisujemo osnovnu školu jednaki, nastavljamo srednjoškolsko ili gimnazijsko obrazovanje te se jedan dio odlučuje i za visoko obrazovanje. Kroz osnovnu školu djevojčice mahom ostvaruju bolje rezultate od dječaka jer je obrazovni sustav prilagođen načinu funkcioniranja ženskog mozga - traži se preciznost, smisao za detalje, usmjerenost na zadatak. Srednje škole su djelomično usmjerene pa su i razlike u rezultatima prema spo-

Fleksibilnost radnog vremena i uvjeta rada visoko je na listi prioriteta zaposlenih majki

Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a:

Kreditna linija za male i srednje Privredna banka Zagreb (PBZ) je već dugi niz godina aktivna u uspostavljanju i promoviranju brojnih SME programa tj. projekata koje provode mala i srednja poduzeća te ima značajnu ulogu u osnaženju i poticanju rasta malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. To potvrđuje i sudjelovanje naše banke u kreditnoj liniji za male i srednje poduzetnike koju zajednički provode Europska investicijska banka (EIB) i PBZ u ukupnom iznosu od 20 milijuna eura. Tim se kreditom nastavlja dugogodišnja uspješna poslovna suradnja između EIB-a i PBZ-a.

lu manje uočljive, a na fakultetima prema statistikama zadnjih 25 godina imamo više diplomiranih žena od muškaraca. Na prvim radnim mjestima smo i dalje jednaki, ali ako se počnemo penjati po hijerarhijskim ljestvicama, odjednom primjećujemo da je prema vrhu sve više muškaraca, a sve manje žena. Kako je to moguće, ako smo svih tih prvih 25-30 godina

bili potpuno jednaki? Zapravo ni tada nismo bili jednaki, djevojčice su sa svojim rezultatima rada bile bolje, ali je to nekako postalo manje važno u radnoj okolini. Možete li zamisliti koliko svaka organizacija gubi zbog nedovoljnog korištenja ženskog potencijala u čije obrazovanje je kroz javni sustav školovanja do diplome uloženo oko 80.000 eura? Što se dogodi na tom putu od školskih klupa do visokopozicioniranih radnih stolaca? Majčinstvo je, prema rezultatima istraživanja koje smo proveli, značajan kamen spoticanja razvoju karijera zaposlenih žena koje procjenjuju da nemaju više vremena za razvoj karijere zbog nerazumijevanja poslovne okoline i dodatnih privatnih obveza. Paradoksalno, ali istinito, jer iako su obrazovanije, žene nemaju jednake šanse kao muški kolege. I sve to u svijetu jednakosti. Majčinstvo je samo po sebi odgovoran posao i nema cijenu, a svako društvo bi trebalo pronaći način da se taj odgovoran posao obavlja dostojanstveno. Današnje majke žele raditi jer su se obrazovale s tim ciljem, žele pridonositi bo-

ljitku zajednice, biti korisne te zarađivati. Njih 70 posto kaže da ne bi bile zadovoljne životom bez posla i karijere, ali bi isto tako htjele jednakost šansi za razvoj karijere. Važna im je ravnoteža privatnog i poslovnog života, a nju je moguće postići ako se promijeni dominantna radna kultura koja zahtijeva prisutnost bilo kada i bilo gdje, ne samo unutar radnog vremena. Nerijetko se unutar organizacija događa da se radni dan provede na dugotrajnim a nepotrebnim sastancima. Posao mora biti obavljen pa se nakon toga ostaje duže u uredu. Žene koje imaju obiteljske obveze pokušavaju to svesti na

najmanju moguću mjeru kako bi radno vrijeme iskoristile maksimalno učinkovito. Paradoksalno je da su upravo zbog toga često penalizirane - jer iako ispunjavaju na vrijeme svoje obveze, percipira ih se kao nedovoljno posvećene poslu jer ne ostaju u uredu do kasno navečer. Rješenje je u osvještavanju važnosti zdravije radne kulture unutar koje je važno da je posao napravljen u roku, a ne u određeno vrijeme na određenom mjestu. Fleksibilnost radnog vremena i uvjeta rada visoko je na listi prioriteta zaposlenih majki i njih 71 posto bi pri traženju novog zaposlenja prednost dalo poslodavcu koji omogućava fleksibilne uvjete rada. A fleksibilizacija radnog vremena zahtijeva bolju organizaciju posla. Interesantno je da prema rezultatima istraživanja upravo žene na pozicijama visokog menadžmenta imaju i veću mogućnost fleksibilnosti, što govori u prilog tezi da se žene ne trebaju bojati preuzimanja većih odgovornosti zbog straha da neće moći uskladiti privatne i poslovne obveze što je čest razlog odustajanja od daljnjeg razvoja karijere.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb P.P. 631 Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( na 30,6 mlrd kn

*vijesti Hedgingom protiv pada rublja Krajem prosinca euro je prema ruskom rublju bio jači za čak 38 posto nego tri mjeseca prije, što se negativno ugrozilo i na poslove hrvatskih tvrtki na tom tržištu. Slabljenjem rublja svi izvoznici na rusko tržište postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe. Stručnjaci HGK-a stoga preporučuju tvrtkama koje posluju u Rusiji da više koriste osiguranje od valutnog rizika vezanog uz rubalj (hedging), koje se nudi i na hrvatskom bankovnom tržištu. Novi poslovi za Đuru Đakovića? Finska tvrtka Patria i norveška tvrtka Kongsberg protekli su tjedan potpisali strateško partnerstvo za tržište Bliskog istoka. Kako se ističe, to bi par-

tnerstvo moglo posredovati prilikom ugovaranja novog velikog posla za hrvatsku tvrtku Đuro Đaković. Naime, te dvije strane tvrtke povezane su s Đuro Đaković Holdingom još iz 2012. godine kada je potpisan okvirni sporazum kojim se potvrđuju zajednički napori u prodaji Patria AMV vozila trećim zemljama. Zagrebu kredit za energetsku učinkovitost Vlada je prošli tjedan odobrila Gradu Zagrebu zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kredit je vrijedan 18 milijuna kuna, a koristit će se za financiranje projekata energetske učinkovitosti pod nazivom ZagEE. Novcem HBOR-a posuđenim na šest godina s jednom godinom počeka, energetski će se obnavljati javna rasvjeta, škole i vrtići te domovi zdravlja, domovi za starije i nemoćne i objekti mjesne samouprave.

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

smanjena nelikvidnost (42,4 milijarde kuna iznosila prije 2 godine)

Ministri iz gospodarskog sektora o rezultatima u 2014.

Trendovi su povoljni ove godine ulazi u pl Unatoč nešto boljim trendovima, 2014. godina ipak će završiti padom BDP-a. P Branko Grčić objašnjava da je razlog tome nastavak lošeg stanja u građevinarst smanjenjem javne potrošnje. U 2015. to bi trebalo biti nadomješteno nastavko uočenih i prošle godine, prije svega rastom industrijske proizvodnje i robnog izv Igor Vukić vukic@privredni.hr

rošla godina bila je godina preokreta. Gospodarski trendovi se vraćaju iz negativnih u pozitivne vode i ove bi godine trebao napokon biti zabilježen pozitivni rezultat u rastu bruto domaćeg proizvoda, poručili su ministri u Vladi iz gospodarskih resora, predvođeni potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem. Uz njega, glavne elemente koji obilježavaju gospodarske trendove u njihovim radnim područjima predstavili su i ministri financija Boris Lalovac, gospodarstva Ivan Vrdoljak, turizma Darko Lorencin te poduzetništva i obrta Gordan Maras. Ubrzanje rasta Unatoč nešto boljim trendovima, 2014. godina ipak će završiti padom

BDP-a. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić objašnjava da je razlog tome nastavak lošeg stanja u građevinarstvu te potreba za smanjenjem javne potrošnje. Hrvatska

S nekoliko poteza u sektoru energetike Hrvatska postaje važan europski energetski igrač, ustvrdio je Ivan Vrdoljak

je preuzela obveze smanjivanja duga zbog kojih su smanjeni i brojni javni izdaci što utječe i na konačni rezultat BDP-a. U 2015. to bi trebalo biti nadomješteno nastavkom pozitivnih kretanja, uočenih i prošle godine. Prije svega, Grčić ističe rast industrijske proizvodnje i rast robnog izvoza.

“Prvi put od 2008. godine hrvatska je industrija zabilježila pozitivan rezultat na godišnjoj razini. Rast od jedan posto nije velik, ali tempo bi u ovoj godini trebao dobiti ubrzanje. Već je i u studenom bio zabilježen rast od 2,8 posto”, rekao je Grčić. Ukupan hrvatski izvoz od siječnja do listopada porastao je za 8,5 posto, dok je uvoz rastao 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje u 2013. godini. Izvoz u zemlje Europske unije rastao je 11,4 posto, a uvoz 7,05 što su prvi značajni učinci integracije u EU, smatra potpredsjednik Vlade. Grčić je ocijenio da rezultati industrijske proizvodnje i izvoza pokazuju da se mijenja i struktura cjelokupne hrvatske privrede. Od trgovačkorentijerske i uvozne ekonomije prema industrijsko-proizvodnom tipu gospodarstva. “To nije

Analitičari: još nema odlučnih reformi Ova je godina poslovno izgubljena, a prema onome što se može iščitati iz proračuna i onoga što Vladini dužnosnici govore, i sljedeća bi mogla biti izgubljena. Na žalost, još ne vidimo odlučnost Vlade za promjenama, kazao je Davor Majetić glavni direktor HUP-a za Hrvatski radio, komentirajući izjave ministara. Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je u Jutarnjem listu da postoje određeni pomaci, ali je odnos prema malom i srednjem poduzetništvu i dalje loš i nedostaju instrumenti koji bi potaknuli razvoj. Ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić ocjenjuje da je industrijska proizvodnja rasla primarno u prerađivačkoj industriji dok su druge grane bile u padu. Energetika je veliki potencijal, no još je dalek put do uloge lidera u regiji. Poboljšanja nisu dovoljna u poslovnom okruženju, što se vidi i po investicijama u domaćem gospodarstvu, rekao je Šantić.

proces koji će se dovršiti u jednoj godini, potrebno je mnogo više vremena, tunel krize je vrlo dug, ali nazire mu se kraj. Naše gospodarstvo bit će poslije krize na novim, stabilnim temeljima”, istaknuo je Grčić. Borba s nelikvidnošću Prema podacima Vlade, bolja situacija je i na polju zapošljavanja. Broj nezaposlenih smanjuje se ne samo zbog administrativnih mjera već i zbog otvaranja novih radnih mjesta. Na kraju lanjskog studenoga bile su 44.453 nezaposlene osobe manje nego u studenome 2013. godine. Oko 60 posto tih osoba našlo je novi posao. Država je smanjivala broj zaposlenih u javnim službama pa je tako iz željezničkog sustava otišlo oko 10.000 ljudi. Zbrinuti su korektnim otpremninama, a željeznice su dobi-

le priliku poslovati po tržišnim načelima, tako da se ne mora svake godine za podmirivanje njihova manjka izdvajati oko dvije milijarde kuna. U porastu je i trend ugovaranja i plaćanja projekata iz europskih fondova. U prošloj godini Hrvatska je dobila od EU-a 88 milijuna eura više nego što je uplatila u europski proračun. Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je da je glavni problem njegova sektora bila borba s nelikvidnošću i pomaganje prezaduženim poduzećima. Prije dvije godine nelikvidnost je dosegnula 42,4 milijarde kuna, a sada je nizom mjera smanjena na 30,6 milijardi kuna. Ove godine trebala bi se nastaviti smanjivati kao i broj blokiranih poduzeća. Sada ih je u blokadi 51.822, dok ih je prije tri godine bilo 30.000 više.

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 88 mil € više dobila

Hrvatska nego što je lani uplatila u EU proračun

( oko 450 mil €

ovogodišnja ulaganja u turizam

Građevinski sektor najveći uteg

i, Hrvatska lus?! otpredsjednik Vlade vu te potreba za m pozitivnih kretanja, oza

Broj nezaposlenih smanjuje se i zbog otvaranja novih radnih mjesta

rasti u ovoj godini. Tome trebaju pripomoći i manja obveza poreza na dohodak za gotovo milijun zaposlenih. Prvi rezultati prometa gotovinom u ovoj godini pokazuju rast od 0,7 posto u odnosu na prvi mjesec 2014. godine.

duzeća sa 33.507 radnika. U postupku je još 580 nagodbi za poduzeća u kojima je 11.045 radnika. Lalovac je uvjeren da će i osobna potrošnja, kao važna sastavnica BDP-a,

U turizmu se kriza nije previše osjetila Turizam je sektor u kojem se kriza nije previše osjetila. Barem u broju dolazaka i noćenja koji su u stalnom porastu. Ministar turizma Darko Lo-

Novu poslovnu šansu preko predstečajnih nagodbi dobila su 2362 po-

rencin kaže da rastu i investicije u turističke kapacitete. Prošle godine uloženo je 400 milijuna kuna, ove godine ulaganja će se kretati oko 450 milijuna eura. U ovoj godini nastavit će se privatizacija hotela preostalih u državnom vlasništvu, a nastavlja se i realizacija velikog turističkog projekta u Kuparima. “S nekoliko poteza u sektoru energetike Hrvatska postaje važan europski energetski igrač”, ustvrdio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Uz gradnju Plomina C i potencijalni LNG terminal, otvoreni su natječaji za istraživanje nafte i plina na Jadranu. Ministarstvo gospodarstva

Savić: Bez rezova za neefikasnu strukturu U 2014. godini nije bilo značajnijih pomaka u pogledu međusobnih neplaćanja iako je ublažen trend pada vrijednosti neizvršenih obveza za oko 12 posto, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. U 2015. godini trebalo bi doći do poboljšanja u tom segmentu gospodarstva. Zbog novog Zakona o stečaju, koji će objediniti instrument stečaja i instrument predstečajne nagodbe s promjenama, trebale bi se poboljšati i ubrzati procedure. Tome će doprinijeti i izmjena Zakona o PDV-u s primjenom gotovinskog sustava plaćanja za male i srednje poduzetnike, to bi trebao olakšati likvidnosne poteškoće. Ipak, ni ove godine neće doći do drastičnijih rezova koji bi promijenili strukturu neefikasnog sustava, ocijenio je Savić.

osiguralo je oko 250 milijuna subvencija za poduzetnike, a napredak u poslovnoj klimi potvrdila je i Svjetska banka svrstavajući Hrvatsku na 62. mjesto po lakoći poslovanja, što je rast za dvadestak mjesta u vrijeme ove vlade, rekao je Vrdoljak. Kriza je utjecala i na pojačano zatvaranje poduzeća. Ministar poduzetništva Gordan Maras kaže da je u mandatu Milanovićeve vlade zatvoreno 44.000 tvrtki i obrta, no istodobno ih je otvoreno 2000 više, dakle 46.000. Onima koji su preživjeli krizu pomoći će i odluka o plaćanju PDVa po naplati (za tvrtke s prihodom do tri milijuna kuna godišnje), kao i povišenje limita za ulazak u sustav PDV-a na 230.000 kuna. Osigurani su i poticaji od 1,3 milijarde kuna, za mala i srednja poduzeća, inovativne tvrtke i početnike, rekao je Maras.

Na građevinski sektor otpada 30 posto svih dugova prema bankama, odnosno 69,1 milijarda kuna. Dodaju li se građevinskom sektoru i poduzeća koja posluju s nekretninama, dolazi se do iznosa ukupnog duga od 87 milijardi, što je 39 posto cjelokupne zaduženosti gospodarstva u 2013. godini. Zaduženost u građevinarstvu premašila je prihode tog sektora tako da omjer iznosi visokih 167 posto (prihodi 41,4 milijarde kuna, a zaduženost 69,1 milijardu). Prije 2008. godine građevinski sektor je imao prihod od 72,5 milijardi kuna, dok je dug bio 33 milijarde kuna). Potpredsjednik Vlade Grčić se nada da će građevinari naći nove poslove i u infrastrukturnim poslovima koji će se pokretati novcem iz EU fondova. Investicije financirane iz tih izvora trebale bi u ovoj godini iznositi oko sedam milijardi kuna.

HGK: Rast izvoza usporava Kako se i očekivalo, u drugoj je polovini prošle godine utjecaj pristupanja Hrvatske u članstvo EU-a na kretanje robnog izvoza bio znatno manji nego u prvom dijelu godine, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U prvih se šest mjeseci vrijednost izvoza uspoređivala s prošlogodišnjim razdobljem prije pristupanja te je zabilježen snažan rast vrijednosti izvoza na godišnjoj razini od 13,3 posto, a u razdoblju od srpnja do listopada izvoz je na godišnjoj razini povećan za znatno manjih 3,9 posto. Unatoč očekivanjima da će izlazak iz Cefte naštetiti trgovinskim odnosima s članicama te asocijacije, u prvih je 10 mjeseci vrijednost izvoza u Ceftu povećana za 13,4 posto, uz rast robnog suficita Hrvatske za čak 36 posto. Pri tome je najveći rast vrijednosti izvoza zabilježen prema Srbiji, ali je znatan rast zabilježen i prema BiH, jednom od najvažnijih tržišta za hrvatske proizvode. Pristupanje Europskoj uniji utjecalo je i na povećani izvoz hrvatskih proizvoda i na povećani izvoz proizvoda podrijetlom iz drugih zemalja. Najveći je rast vrijednosti izvoza u prvih 10 mjeseci zabilježen kod odjeće, električne energije, strojeva i uređaja te proizvoda prehrambene industrije, dok je najveći pad zabilježen kod brodogradnje te računala i elektroničkih proizvoda. S druge strane, vrijednost ukupnog uvoza povećana je za 5,2 posto, pri čemu je najviše povećan uvoz naftnih derivata, odjeće, prehrambenih proizvoda te motornih vozila, a zbog smanjivanja domaće proizvodnje najviše je smanjen uvoz sirove nafte. Znatan je utjecaj na kretanje ukupnog izvoza i uvoza imalo i kretanje, točnije pad, cijena pojedinih sirovina i energije na globalnoj razini. Tako je npr. prosječna cijena sirove nafte u prvih 10 mjeseci smanjena oko 3,5 posto, ali je krajem razdoblja taj pad na godišnjoj razini bio znatno izraženiji, posebno kod sirove nafte, plina, električne energije te metalnih ruda. Kao posljedica tih kretanja robni je deficit Hrvatske u 10 mjeseci povećan na godišnjoj razini za neznatnih 0,1 posto te je iznosio 45,3 milijarde kuna odnosno 5,9 milijardi eura.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

Josip Krznarić, direktor i vlasnik tvrtki Rhea i A2B Express Logistika

“ICT sektor je nužan čimbenik u gospodarskom razvoju svake

održivog gospodarskog razvoja i jedan od ključnih elemenata da je dovoljan podatak da je hrvatski ICT u zadnjih pet godina

Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta

Šteta bi bilo da n Promjene trebaju biti brže Hrvatska ne čini dovoljno kako bi preuzela poziciju vodećeg logističkog centra u ovom dijelu Europe Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

agrebačka tvrtka Rhea prošle je jeseni počela pružati usluge ekspresne dostave pošiljaka pod brendom, točnije, tvrtkom-kćeri A2B Express Logistika. Osim usluga hitne dostave od vrata do vrata, A2B Express Logistika nudi usluge cargo zračnog i pomorskog transporta, inozemnog i unutarnjeg cestovnog prijevoza, kao i uslugu distribucije u Hrvatskoj te skladištenja i carinskog posredovanja. Pored novih usluga, tvrtka se stalno širi na druga tržišta. U listopadu je otvorena podružnica u Makedoniji, a planira se i širenje na Kosovo i Albaniju. Josip Krznarić, direktor i vlasnik tvrtki Rhea i A2B Express Logistika, kaže nam kako je Rhea s radom započela 2001. preuzevši licencu za FedEx (Federal Express) za Hrvatsku. U početnome timu tvrtke bilo je desetak zaposlenika, a danas ih je šezdesetak. I upravo ti ljudi su, kaže Krznarić, ključ uspjeha. Ponajprije, možete li nam reći je li hrvatsko tržište logističkih usluga razvijeno ili ne, prati li svjetske trendove? - Smatram da na hrvatskome tržištu logističkih usluga ima jako puno mjesta za napredak, da ono prati trendove i da ide u dobrome smjeru. Međutim, to ide sporo. Mišljenja sam da bi se promje-

ne i prilagodba, kako nas poduzetnika tako i države, trebale odvijati puno brže. Čini li Hrvatska, ali i europske države, dovoljno za razvoj tog sektora? - S obzirom na povoljan geografski položaj, Hrvatska ima veliki potencijal u segmentu logističkih usluga. No, mislim da trenutačno ne činimo dovoljno kako bismo preuzeli poziciju vodećeg logističkog centra u ovom dijelu Europe. Za početak bi bilo dobro i korisno uložiti u modernizaciju Luke Rijeka i cargo terminala Zračne luke Zagreb. Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj sektora logističkih usluga ili ne? - Po mom mišljenju europski zakonodavni okvir pogoduje razvoju logističkih usluga. Međutim, hrvatska regulativa ne prati dovoljno brzo trendove liberalizacije i u tom dijelu ima mjesta poboljšanju. Ima li u Hrvatskoj dovoljno tvrtki koje pružaju logističke usluge? - Smatram da ima i da se taj broj neće smanjivati s obzirom na ulazak u Europsku uniju i dolazak globalnih igrača. U kojem segmentu poslovanja odnosno ovog sektora očekujete rast, u kojem pad, a u kojem stagnaciju u narednom razdoblju? - Kurirske i logističke usluge prate impuls tržišta te je u ovom trenutku tako

nešto teško prognozirati. Međutim, ja sam optimist i s obzirom na investicijski ciklus u koji smo ušli očekujem rast u svim segmentima. Koliko ste do sada uložili u poslovanje u Hrvatskoj i u što najviše? - Kontinuirano ulažemo u razvoj svojih zaposlenika, informatizaciju i povećanje spektra naših usluga. Naše zadnje investicije vezane su uz otvaranje logističkog centra i razvoj distribucijske mreže u Hrvatskoj i regiji. Kakav imate odnos s konkurencijom? - Rekao bih da s konkurencijom imamo korektan odnos, a u određenim

Europski zakonodavni okvir pogoduje razvoju logističkih usluga situacijama i partnerski. Pokretači smo i članovi Udruge međunarodnih kurirskih službi. Možete li otkriti neke buduće poslovne korake, namjeravate li možda ulagati u druge segmente poslovanja? - Naš primarni fokus je regija u koju već niz godina ulažemo te ćemo nastaviti istu praksu. Prisutni smo na tržištima Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, odnedavno i na tržištu Makedonije, a uskoro i Albanije.

Hrvatska je oduvijek bila jaka u ICT sektoru i svoje usluge i proiz ponuditi svoje znanje, ideje, proizvode i usluge, posebice za neke za godinom rastu i postižu sve bolji uspjeh Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

dacta je vodeća regionalna tvrtka iz područja implementacije Microsoft Dynamics rješenja za upravljanje poslovanjem, koja kontinuirano bilježi rast kako u prihodima tako i u broju zaposlenih. Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke, kaže nam kako je u 2013. godini Adacta ostvarila rast od 20 posto u prihodima. A najnoviji pokazatelji potvrđuju da će i 2014. godinu završiti vrlo uspješno. Tvrtka bilježi i porast od 30 posto u broju zaposlenih te je nedavno otvorila novu podružnicu u Osijeku. Mlinarić ističe kako su izuzetno zadovoljni ostvarenim rezultatima te se nadaju da će se takav trend razvoja nastaviti i u budućnosti. Posebno im je drago da su kao najveći Microsoft Dynamics partner u Hrvatskoj i regiji značajno pomogli razvoju MS Dynamics Businessa te pridonijeli njegovom jačem pozicioniranju i preuzimanju vodećeg mjesta u segmentu ERP (Enterprise Resource

Planning) rješenja na domaćem tržištu. Smatrate li hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga razvijenim ili ne? - Hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga još uvijek nije doživjelo puni razvoj unatoč potencijalu koji nedvojbeno postoji. U zadnje vrijeme vidljivi su pozitivni pomaci u tom smjeru i nadam se da će se taj proces nastaviti i dalje. ICT je jedna od industrija koja ima još mnogo prostora za rast i razvoj, a posebno je važno istaknuti njegov izvozni potencijal. Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Ne bih rekao da je odnos države prema ICT sektoru ni majčinski niti maćehinski. Ali, nažalost, država ne uviđa i ne koristi sve potencijale koji ICT sektor pruža i nosi. Nas iz tog sektora ohrabrila je vijest kako je prema novoj gospodarskoj strategiji ICT prepoznat i uvršten među prvih šest strateških grana. Međutim, potrebno je napraviti još mnogo koraka kako bi se stvorili preduvjeti da se već postojeći

potencijal u potpunosti realizira. Država zasigurno može pomoći u kontekstu obrazovanja budućeg ICT kadra kojeg trenutačno nedostaje na tržištu, ali i kroz porezne politike povećati konkurentnost hrvatske ICT industrije. Šteta bi bilo da nas zemlje u regiji preteknu zbog brže prilagodbe i stvaranja pri-

Intenzivniji iskorak na inozemna tržišta Možete li istaknuti neke buduće poslovne korake Adacte? - Osim kontinuiranog ulaganja u povećanje kvalitete usluga i razvoja tima, nedavno otvorene poslovnice u Osijeku, u idućem razdoblju planiramo proširiti portfelj usluga i proizvoda kako bismo našim korisnicima dodatno olakšali poslovanje i pratili ih što kvalitetnije u njihovim planovima razvoja. Stoga je zanimljiva informacija kako smo krenuli s plasmanom novog proizvoda na tržištu Corporate Planning AG te ostvarili partnerstvo s njemačkom tvrtkom koja se bavi razvojem poslovnih rješenja na području poslovnog planiranja. Ovaj proizvod Adacta će na tržištu nuditi u suradnji s konzultantskom kućom Corporate Perfomance Advisory, specijaliziranom za poslovno savjetovanje i konzalting u području poslovnog planiranja. Prve implementacije Corporate Planner rješenja već su u tijeku, a u Adacti očekuju daljnji rast ovog tržišta u predstojećem razdoblju. Uz to ćemo naše usluge i proizvode intenzivnije ponuditi na inozemnim tržištima.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

zemlje, a koji je u svijetu prepoznat kao jedan od najvažnijih pokretača u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Mislim ostvario rast izvoza od čak 78 posto. Krešimir Mlinarić, direktor tvrtke Adacta

*vijesti

”

nas preteknu zemlje u regiji

z vode može plasirati ne samo na tržištima u razvoju, već i na visoko razvijenim tržištima. Možemo niše i specifične segmente. Najbolji dokaz tome su izvozni rezultati hrvatskih ICT tvrtki koji godinu i kvalitetnih stručnjaka u inozemstvo. S druge strane, osim kvantitativnog suočavamo se i s kvalita-

Hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga još nije doživjelo puni razvoj unatoč potencijalu koji nedvojbeno postoji

vlačnije klime za investicije u ICT segmentu. Koliko je ICT sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje? - On je nužan čimbenik u gospodarskom razvoju svake zemlje, a koji je u svijetu prepoznat kao jedan od najvažnijih pokretača održivog gospodarskog razvoja i jedan od ključnih elemenata u stvaranju proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti. Mislim da je dovoljan podatak da je hrvatski ICT u zadnjih pet godina ostvario rast izvoza od čak 78 posto. S takvim trendom razvoja u kriznim godinama sigurno treba gledati na ICT kao potencijal. Sama činjenica da nova gospodarska strategija ima u planu do 2020. go-

dine otvoriti još 5000 novih ICT radnih mjesta potvrđuje važnost ove grane za sveukupan razvoj naše zemlje. Prepoznaju li tvrtke u Hrvatskoj prednosti korištenja ICT-a u svakodnevnom poslovanju? - Da, i to posebice one koje žele osigurati dugoročni rast i razvoj te se bore za što veću konkurentnost. Takve tvrtke su većinom spremne investirati u ICT i prepoznaju ga kao jedan od ključnih elemenata koji im u tome može pomoći. Kvalitetno integrirano softversko rješenje za podršku poslovanja, poput Microsoft Navision rješenja, koje prati sve poslovne procese kompanije, od planiranja, praćenja proizvodnje

i održavanja, nabave prodaje i distribucije – osigurava kvalitetu informacija i efikasnost u donošenju bržih poslovnih odluka. Svima je jasno da je danas bez ulaganja u tehnologije gotovo nemoguće biti konkurentan na bilo kojem tržištu. Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? - Nažalost, trenutačno u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih i, općenito, nedostaje gotovih ICT stručnjaka. No to nije samo hrvatski problem. S istim se problemima Adacta susreće i u drugim zemljama. Posebice brine evidentan trend odlaska i odljeva pametne radne snage

tivnim deficitom. Naime, hrvatski obrazovni sustav nije usklađen s potrebama tržišta rada, ne pruža primjenjive vještine koje se danas traže u ICT sektoru, tako da su ulaganja ICT poslodavaca u doškolovanje mladog kadra i razvoj njihovih specifičnih kompetencija iznimno visoka i često dugotrajna što dodatno umanjuje konkurentnost poslodavaca. Upravo u tom segmentu bliskija suradnja privatnog i obrazovnog sektora u ranijim fazama školovanja može značajno pomoći i osigurati da se u proces obrazovanja uključi certifikacija, stipendiranje te praksa studenata na stvarnim projektima u koje bi se na vrijeme mogli uključiti poslodavci i tako zajednički graditi konkurentan kadar za budućnost. Što Hrvatska u ICT sektoru može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Hrvatska je oduvijek bila jaka u ICT sektoru i svoje usluge i proizvode može plasirati, ne samo na tržištima u razvoju, već i na visoko razvijenim tržištima. Možemo ponudi-

ti svoje znanje, ideje, proizvode i usluge posebice za neke niše i specifične segmente. Najbolji dokaz tome su izvozni rezultati hrvatskih ICT tvrtki koji godinu za godinom rastu i postižu sve bolji uspjeh. Imamo velikih uspješnih IT tvrtki i projekata ali i onih manjih startupa koji svojim originalnim i dobrim idejama pronalaze mjesto na globalnoj sceni. Sjajni su primjeri poput najnovije PhotoMath aplikacije iz radionice Damira Sabola. Kojem dijelu ICT sektora u nadolazećem razdoblju predviđate rast, kojem pad, a kojem stagnaciju? - Generalno gledano, ICT sektor će u nadolazećem razdoblju rasti, pri čemu će značajniji rast bilježiti usluge i proizvodi vezani uz poslovanje u oblaku. Stagnaciju ili čak blagi pad predviđamo u segmentu prodaje hardvera. Je li bilo promjena u vašem poslovanju nakon ulaska Hrvatske u EU? - Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju omogućen je lakši ulazak inozemnih tvrtki na hrvatsko tržište. To je ujedno rezultiralo prilagodbama domaćih tvrtki i većim investicijama u ICT sektoru. S obzirom na to da je Adacta na međunarodnom tržištu prepoznata kao pouzdan i kvalitetni partner, bilježimo veći broj projekata za inozemne tvrtke koje su prisutne na hrvatskom tržištu, ali i povećanu potražnju za našim uslugama izvan hrvatskih granica.

Dalekovod na inozemnim tržištima Iako se Dalekovod nalazi na pragu cjelovita restrukturiranja i pred predstečajnom nagodbom, ta se tvrtka ipak priprema za veliki povratak na nekadašnje svoje slavne dane u core businessu tj. izgradnji dalekovoda i trafostanica na stranim tržištima. Tako ta tvrtka za ovu godinu već ima dogovorene sve poslove, posebice na inozemnim tržištima i to u Norveškoj, Ukrajini, Sloveniji, Poljskoj i Kosovu. Poslovi su dogovoreni i za većinu mjeseci 2016. godine. Uprava Dalekovoda u pregovorima je s poslovnim partnerima u Bosni i Hercegovini, a u pripremi je i značajan paket novih dionica s kojima će uskoro izaći na Zagrebačku burzu. Nova dražba za Kamensko Druga dražba za prodaju nekretnina i zemljišta tvornice Kamensko održat će se 2. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Na prvoj dražbi održanoj 11. prosinca prošle godine za prodaju dviju zgrada Kamenskog u zagrebačkoj Reljkovićevoj ulici s početnom cijenom od 73,4 milijuna kuna nije se pojavio ni jedan ponuditelj. Besplatni obrazovni poljoprivredni programi

Zagrebačka županija u suradnji sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom pokreće program obrazovanja Poduzetništvo u ekonomiji znanja - Specijalistička edukacija za poljoprivrednike za 15 polaznika s područja Županije. Za to je osigurano 180.000 kuna. Program je namijenjen poljoprivrednicima koji nemaju prethodno formalno ekonomsko i poduzetničko obrazovanje s ciljem stjecanja novih znanja za unapređenje poljoprivredne djelatnosti.

S MARKOVA TRGA

*vijesti Interes za kupnju Hotela Imperial i Plat Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio je kako je za kupnju dionica turističke tvrtke Imperial iz Raba u roku pristiglo četiri pisma, a za Hotele Plat iz Dubrovnika devet pisama interesa. Tako početna cijena za prodaju 92,49 postotnog državnog udjela u Hotelima Plat iznosi 99,99 milijuna kuna, dok je početna cijena za 50,08 posto udjela u rapskom Imperijalu 249,12 milijuna kuna, odlučilo je Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Adris Grupa kupuje Savu Re Hrvatska tvrtka Adris Grupa pregovara s KD Groupom o kupnji dionica Pozavarovalnice Sava (Sava Re), piše slovenski dnevni list Dnevnik. Ako pregovori uspiju, Adris bi svoj vlasnički udjel u drugom najvećem slovenskom osiguravatelju podigao iznad 20 posto. No, u tome im za sada ne idu na ruku ni visoka burzovna cijena dionica niti odluke ministarstva financija. KD Group o prodaji pregovara s hrvatskim osiguravateljem Croatia osiguranjem čiji je većinski vlasnik Adris Grupa. Građevinari optimistični

Građevinarstvo u Hrvatskoj u neprekidnom je padu od prvog tromjesečja 2009., dok u ovu godinu građevinske tvrtke kreću optimistično, premda upozoravaju na i dalje teške uvjete poslovanja. Od siječnja 2009. do kraja 2014., obujam radova bio je u neprekidnom padu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u listopadu prošle godine odrađeno je 4,9 posto manje građevinskih radova u odnosu na isti mjesec 2013. godine.

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 12% kamata na štednju

(na 100.000 kuna štednje plaćat će se oko 350 kuna poreza)

Novi zakoni od Nove godine

PDV po naplati, viši prag za porez na dobit Radi olakšavanja poslovanja obrtnicima, odnosno fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, podignut je prag obveznog ulaska u sustav plaćanja poreza na dobit, na temelju ostvarenih primitaka, s dva na tri milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

metodologiji. Time se nastoje spriječiti neujednačenosti u vještačenjima i subjektivne procjene povremeno angažiranih medicinskih vještaka.

d 1. siječnja na snagu je stupio niz novih propisa koji će utjecati na uvjete poslovanja na hrvatskom tržištu. Među najznačajnijima je pravo na plaćanje poreza na dodanu vrijednost tek nakon naplaćenog računa. Pravo na to imaju svi porezni obve-

Povećava se i naknada za stručno osposobljavanje sa 1600 na 2400 kuna za mlade pripravnike znici čija je vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini iznosila do tri milijuna kuna. Radi olakšavanja poslovanja obrtnicima, odnosno fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, podignut je prag obveznog ulaska u sustav plaćanja poreza na dobit, na temelju ostvarenih primitaka, s dva na tri milijuna kuna. Omogućava se i promjena načina oporezivanja fizičkim osobama koje obavljaju određenu samostalnu djelatnost (dobit ili dohodak) u roku od tri godine. Minimalna plaća 3029,55 kuna bruto Također, od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu (doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprino-

sa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje) oslobađaju se poslodavci koji s mladim osobama (do 30 godina života) sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme i to u razdoblju do pet godina od početka zaposlenja. Povećava se i naknada za stručno osposobljavanje sa 1600 na 2400 kuna za mlade pripravnike. Visina minimalne plaće za 2015. godinu iznosit će bruto 3029,55 kuna. Riječ je o uvećanju minimalne plaće za 2014. godinu od 11,94 kune. Time će udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama u Hrvatskoj u kolovozu 2014. godine iznositi 38,1 posto. Vlada je odustala od potpunog ukidanja potica-

ja na stambenu štednju pa je uveden varijabilni postotak državnih poticajnih sredstava na stambenu štednju, koji će svake godine određivati Vlada na prijedlog Ministarstva financija. Postotak će ovisiti o tržišnom kretanju kamata na štednju. Time se stambenim štedišama omogućava sigurna dugoročna štednja po prihvatljivim uvjetima i mogućnost korištenja kredita uz fiksnu kamatnu stopu za cijelo razdoblje otplate kredita. Uz ostalo, detaljnije je uređeno ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. U Vladi tvrde da su osigurani svi preduvjeti za djelovanje regionalnih centara za profesionalnu rehabilitaciju te da je poslodavcima dodat-

no olakšano ispunjavanje obveznih kvota time što su prošireni oblici zamjenske kvote. Istodobno je pojednostavljen postupak ostvarivanja prava na poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Zaposlenima je osobni odbitak povećan na 2600, a umirovljenicima na 3800 kuna Uspostavljeno je jedinstveno tijelo vještačenja čime se uređuje složeni sustav medicinskog vještačenja za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi i srodnih prava. Vještačenje će se provoditi na jednom mjestu sa stalnim timovima medicinskih vještaka i po jedinstvenoj

Povećan osobni odbitak Ovršnim zakonom uvedena je elektronička dražba prodaje nekretnina, čime je osigurana učinkovitija provedba ovrhe na nekretninama i cijeli postupak je transparentan. Elektroničku dražbu vodit će Financijska agencija. Kamata na štednju u bankama oporezivat će se sa 12 posto. Na ušteđenih 100.000 kuna godišnje će se platiti oko 350 kuna poreza. Oporezivat će se dobici od igara na sreću do 750 kuna, koji su do sada bili izuzeti od poreza, po stopi od 10 posto. Nova godina donijela je i rast plaća za oko milijun zaposlenih osoba. Zakonom o porezu na dohodak povećan je mjesečni osnovni osobni odbitak sa 2200 na 2600 kuna, a za umirovljenike sa 3400 na 3800 kuna. Mijenjaju se i porezni razredi tako da se porezna stopa od 25 posto primjenjuje na dio porezne osnovice između 2200 i 13.200 kuna, a porezna stopa od 40 stopa obračunavat će se tek iznad 13.200 kuna. Uz ostalo, povećavaju se osobni odbici za izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera za kojeg porezni obveznik plaća uzdržavanje.

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 46,3 mlrd €

vanjski dug na kraju godine (107% BDP-a)

( dobit od 1,6 mlrd kn

ostvarile poslovne banke u prvoj polovini 2014.

Sjednica hrvatske vlade

*vijesti

Rast izvoza nije uspio prekinuti stagnaciju Prošle je godine ostvaren vrlo skroman neto priljev kapitala iz inozemstva. U prvih šest mjeseci izosio je oko 500 milijuna eura i uglavnom se odnosio na vlasnička ulaganja Igor Vukić vukic@privredni.hr

je 46,3 milijarde eura ili 107 posto BDP-a. Financijska stabilnost je očuvana, a bolji su i rezultati financijskih institucija. U prvoj polovini godine poslovne su banke ostvarile neto dobit od 1,6 milijardi kuna, što je 24,6 posto više nego u istom razdoblju 2013. godine. Zabrinutost izazivaju podaci o tzv. lošim kreditima koji su porasli sa 15,7 na 16,6 posto. Među poduzećima postotak teško naplativih kredita dosegnuo je 30 posto, što je još jedan od elemenata koji otežava gospodarsku aktivnost, rekao je Lalovac.

ast hrvatskog izvoza ipak nije bio dovoljan za pokretanje gospodarskog oporavka u prošloj godini. Gospodarska aktivnost u prvom dijelu prošle godine je stagnirala, nakon ostvarenog pada u 2013. godini. Izostalo je i znatnije poboljšanje kretanja na tržištu rada, a pad uvoznih cijena prehrambenih sirovina je zajedno sa slabom domaćom potražnjom doveo do negativnih godišnjih stopa inflacije. Ocjene su to iz Polugodišnje informacije o financijskom stanju,

Među poduzećima postotak teško naplativih kredita dosegnuo je 30 posto koju izrađuje Hrvatska narodna banka. Informaciju je prošli tjedan prihvatila Vlada i uputila je na raspravu Hrvatskom saboru. U takvim gospodarskim uvjetima HNB je nastavio voditi ekspanzivnu monetarnu politiku, potičući visoku likvidnost bankovnog sustava. Poticano je i kreditiranje poduzeća otkupom obveznih blagajničkih zapisa od banaka. Zadržana je stabilnost tečaja, što je zbog visoke razine euriziranosti preduvjet opće financijske stabilnosti. Snažniji gospodarski oporavak

ograničava niska konkurentnost gospodarstva, a njezino poboljšanje ne može se očekivati bez provođenja strukturnih reformi radi jačanja poslovne i investicijske klime, poručili su iz HNB-a. Manje kredita tvrtkama Prošle je godine ostvaren vrlo skroman neto priljev kapitala iz inozemstva. U prvih šest mjeseci iznosio je oko 500 milijuna eura i uglavnom se odnosio na vlasnička ulaganja. Kreditne institucije u prvih šest mjeseci 2014. go-

dine prosječno su raspolagale sa 7,7 milijardi kuna viška likvidnosti, što je za 2,7 milijardi kuna više od prosjeka za 2013. godinu. Zbog toga su i kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima nastavile postupno padati, a kamatne stope na kratkoročne kredite zadržale su se na povoljnim razinama s kraja 2013. No slaba potražnja poduzeća za kreditima, niska razina poslovnog optimizma i pojačana nesklonost banaka riziku ograničavale su jačanje kreditne aktivnosti. U takvim su

uvjetima privatna poduzeća zabilježila blagi prirast kredita u prvih šest mjeseci 2014., dok su se ukupni plasmani poduzećima smanjili zbog razduživanja javnih poduzeća. Kod stanovništva trend razduživanja traje već šestu godinu, utvrdili su stručnjaci HNB-a. U raspravi o Polugodišnjoj informaciji HNB-a ministar financija Boris Lalovac ocijenio je da će hrvatski BDP u prošloj godini vjerojatno zabilježiti pad od 0,7 posto. Ukupni vanjski dug na kraju godine dosegnuo

HGK: Inozemna ulaganja slabija od očekivanja Ocjeni HNB-a o skromnom neto priljevu stranih ulaganja pridružila se i Hrvatska gospodarska komora. Unatoč određenim pozitivnim promjenama, posebice u zakonodavnom smislu, očekivani značajni pozitivni dugoročni rezultati su izostali, što je jasan znak da je potrebno uložiti dodatne napore za poboljšanje sveukupne poslovne klime, ne samo za strane, već i za domaće ulagače, rekla je Silva Stipić Kobali, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne poslove i voditeljica Odjela za privlačenje investicija HGK-a.

Premijer o deficitu Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na podatak da je državni proračun završio godinu s deficitom manjim za tri milijarde kuna. “Možda se može reći da je trebalo bolje planirati, ali ipak ovo je prvi put da je neka vlada potrošila manje od planiranog. Pokazalo se da je moguće uštedjeti u svim resorima i vjerujem da će proračun za 2015. godinu biti ostvaren kako je i predložen”, rekao je Milanović. Vlada je uredbom promijenila i unutarnje ustrojstvo Državnog ureda za središnju javnu nabavu. Objedinit će se pojedini postupci javnih nabava po uzoru na slične urede u Europskoj uniji, koji su efikasniji, a u većoj mjeri djeluju na komercijalnim principima, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Električni bicikli u Virovitici Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je Virovitičkopodravskoj županiji projekt Zeleni gradski promet - eBike, usmjeren na biciklistički turizam.. Prema tom projektu, postavit će se 12 električnih bicikala u selu Kapela Dvor kraj Virovitice. Ta je investicija vrijedna 239.400 kuna od čega 80 posto izdvaja Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Zagreb u izboru za naj-destinaciju Na portalu European Best Destinations objavljena je nominacija Zagreba za izbor najbolje europske destinacije 2015., gdje je Zagreb u konkurenciji 20 kandidata iz Europe. Glasovanje za taj prestižni naslov, koji se smatra sinonimom europske izvrsnosti, bit će otvoreno od 20. siječnja do 10. veljače na internetskoj stranici www.europeanbestdestinations.org. Start-up Bellabeat dobio prvu narudžbu

Mlada hrvatsko-slovenska start-up tvrtka Bellabeat dobila je prvu narudžbu u vrijednosti 42 milijuna kuna. To je jedan od najvećih i najbržih poslovnih uspjeha nekog start-upa iz jadranske regije. Bellabeat se obvezao sredinom proljeća ove godine početi isporučivati velikim američkim trgovačkim lancima Targetu i BestBuyju 65.000 komada svojih novih uređaja pametne narukvice Leaf, pametne vage Balance i uređaje za praćenje stanja djeteta u majčinom trbuhu Shell.

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

483 mil € ( Podrška inovatorima Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci

s riječkog sveučilišta

planirana ulaganja u turistički sektor u 2015. godini

Predstavljanje turističkih rezultata

Turistička promidž

Iako 2015. godina nosi nove izazove, pokazat ćemo kako Hrvats mogu uživati 365 dana u godini, kaže Ratomir Ivičić, direktor Gla Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Projekt Komercijalizacija inovacija samo je jedan od projekata Primorsko-goranske županije koja je dosada dodijelila 2,7 milijuna kuna bespovratnih sredstva za razvoj 277 inovacija Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

aklada FIPRO, koja djeluje pri Sveučilištu u Rijeci, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom objavila je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava iz projekta Komercijalizacija inovacija. Prijave se zaprimaju do kraja veljače. Projekt Komercijalizacija inovacija samo je jedan od projekata Primorsko-goranske županije koja je dosad dodijelila 2,7 milijuna kuna bespovratnih sredstva za razvoj 277 inovacija. U sklopu ovog projekta Županija i Zaklada izdvojile su dodatnih 320.000 kuna. Maksimalni iznos sredstava po pojedinom natjecatelju je 100.000 kuna, a minimalan 50.000 kuna. Sredstva su namijenjena mikro i malim gospodarskim subjektima iz Primorskogoranske županije. “Nadam se da će fond kojim upravlja Zaklada rasti kroz dodatne uplate donatora kako bismo

mogli nastaviti s podupiranjem inovativnih proizvoda i usluga. Zaklada će i dalje pozivati fizičke i pravne osobe da postanu trajni donatori kako bi se ostvarila njena svrha”, ističe Boris Golob, upravitelj FIPRO-a, Zaklade za financiranje izradbe prototipova, putem koje se financiraju inovatoripoduzetnici. Razvoj inovatorstva U protekle četiri godine iz projekta Komercijalizacija inovacija izabrano je 15 inovativnih projekata koji su sufinancirani u ukupnom iznosu od milijun kuna. Sredstva se dodjeljuju za financiranje troškova razvoja i komercijalizacije inovacija, za izradu ili nabavu potrebne opreme, alata i materijala kao i za izradu, ispitivanje, usavršavanje prototipa ili postupka pružanja usluge. Financiraju se i pripreme za izlazak na tržište, što obuhvaća razne segmente, od promotivnih aktivnosti do certificiranja ili atestiranja proizvoda ili usluga. Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci funkcionira kao

financijski samoodrživ projekt, a 2012. proglašen je najuspješnijim hrvatskim tehnološkim parkom. Svrha mu je razvoj poduzetništva temeljenog na rezultatima znanstveno-istraživačkog rada na Sveučilištu u Rijeci ili pak rada povezanog s tim Sveučilištem. Kroz njega male i srednje tvrtke mogu, primjerice, dobiti procjenu tržišnog potencijala ideje i mogućnosti zaštite intelektualnog vlasništva. STEP Ri je partner u poduzetničkoj mreži EEN i konstantno pomaže poduzetnicima u prekograničnom povezivanju. Besplatne edukacije, seminare i događanja godišnje u STEP Ri-ju pohađa oko 1000 osoba, dok čak 90 tvrtki prima savjetodavnu podršku. Zajedno s partnerima STEP Ri prijavljuje prosječno pet EU projekata godišnje. Iznos sredstava koje su voditelji projekata dosad dobili uz podršku STEP Ri-ja premašio je 4,2 milijuna kuna, a 25 zaštićenih prototipova izrađeno je uz podršku STEP Ri-ja.

FIPRO za inovativno poduzetništvo Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci (STEP Ri), osnovan je 2008. i u vlasništvu je Sveučilišta u Rijeci. Financiran je kroz TECHRO program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) iz kredita Svjetske banke uz sufinanciranje Sveučilišta u Rijeci i Primorsko-goranske županije. Sveučilište u Rijeci, pored STEP Ri-ja, ima i Ured za transfer tehnologije te Zakladu za financiranje izradbe prototipova proizvoda temeljenih na naprednim tehnologijama - FIPRO. Kroz FIPRO riječko sveučilište podupire proces transfera tehnologija i stvaranje poduzetništva temeljenog na inovacijama.

inistar turizma Darko Lorencin predstavljajući rezultate protekle turističke godine istaknuo je kako se procjenjuje da će financijski pokazatelji ovogodišnje sezone biti odlični, te da će doseći rekordnu 2008. godinu. “Možda će oni biti koji milijun više ili koji manje u odnosu na 2008., ali možemo reći da smo prema tim pokazateljima dosegli rekordnu 2008. godinu”, procijenio je Lorencin, koji je do ovakve procjene

došao na osnovi odličnog listopada i prosinca. Inače, prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvih devet mjeseci 2014.

Možemo reći da smo prema pokazateljima dosegli rekordnu 2008. godinu, procijenio je Lorencin godine prihodi od turizma iznosili su 6,77 milijardi eura, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od 2,5 posto ili

168 milijuna eura. Udio prihoda od putovanja-turizma u ukupnom BDPu iznosio je u tom razdoblju 20,9 posto, što je na godišnjoj razini blagi rast od 0,7 postotnih bodova. Prema podacima koje je na osnovi anketa turističkih tvrtki i javnog sektora iznio ministar turizma, planirana ulaganja u turistički sektor u 2015. trebala bi iznositi 483 milijuna eura. Pri tome su ulaganja javnog sektora procijenjena na 191 milijun eura, dok će turističke tvrtke uložiti oko 292 milijuna eura. Najviša ulaganja planirana su

Najviše noćenja u Istri U apsolutnim brojkama najviše noćenja ostvareno je na području Istre, gdje se bilježi porast dolazaka od jedan posto (ukupno 22,2 milijuna), dok najveće poraste bilježi Grad Zagreb u kojem je ostvareno 1,6 milijuna, odnosno 13 posto više nego 2013. godine. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je 13,5 milijuna noćenja što je pet posto više nego prošle godine. Na Kvarneru se bilježi 12,29 milijuna noćenja što predstavlja pad od tri posto u odnosu na prošlu godinu. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je 6,5 milijuna noćenja što je porast od četiri posto u odnosu na prošlu godinu. Rast u noćenjima bilježimo i u Zadarskoj županiji gdje je ostvaren rast od pet posto (10 milijuna) i Ličkosenjskoj županiji gdje je također ostvaren rast od pet posto noćenja (dva milijuna), dok je u Šibensko-kninskoj županiji ostvaren blagi pad od jedan posto noćenja (5,33 milijuna).

Uspješniji u 2013. nego u 2012.

Dobra godina za upra Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

djelatnosti upra vljanja zgradama u 2013. godini u Hrvatskoj poslovalo je 76 poduzetnika. Oni su, objavila je Financijska agencija, u 2013. ostvarili znatno bolje financijske rezultate nego u 2012. Tako su povećali broj zaposlenih za 26,4 posto, ukupne prihode za 35,5 posto, dobit razdoblja za 80,6 posto te ostvarili neto dobit od 6,8

milijuna kuna, što je pak povećanje od 74,7 posto u odnosu na 2012. godinu. Promatrajući ovu djelatnost u brojkama, ona je u 2013. ostvarila nešto više od 70,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, koji su u 2012. iznosili 52,2 milijuna kuna. Zatim, ukupni rashodi preklani dosegnuli su 62,3 milijuna kuna, a u prethodnoj godini nešto manje od 47,2 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća u toj djelatnosti u 2013. iznosila je 4128

kuna i bila je veća za 8,4 posto u odnosu na 2012. godinu kada je iznosila 3807 kuna. Rang ljestvica najboljih U upravljanju zgradama poslovali su isključivo mali poduzetnici, a analiza rezultata po sektorima vlasništva pokazuje kako nije bilo poduzetnika koji su u državnom vlasništvu. U privatnom sektoru poslovalo je 70 poduzetnika koji su ostvarili više od

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 292 mil €

( 191 mil €

od toga otpada na ulaganja turističkih tvrtki

očekivana ulaganja javnog sektora

žba kreće četiri mjeseca ranije

ska nije samo destinacija sunca i mora već cjelogodišnja destinacija koja nudi kvalitetne proizvode i u kojoj svi naši gosti avnog ureda HTZ-a Više gostiju iz Njemačke, Slovenije i Austrije Prema kriteriju ostvarenog udjela u noćenjima u 2014. godini, najjača emitivna tržišta su Njemačka, Slovenija, Austrija, Češka, Italija, Poljska, Slovačka. Njemačka, Slovenija i Austrija kao tri glavna tržišta bilježe rast, a nakon dugo vremena i talijanski državljani su ostvarili rast dolazaka i noćenja. Poljska i Češka bilježe lagane padove. Ministar Lorencin je posebno ukazao na važnost gostiju s dalekih tržišta koji uglavnom dolaze u pred i posezoni i imaju veliki rast dolazaka i noćenja. Strani su turisti ostvarili 11,7 milijuna dolazaka u prvih 11 mjeseci što predstavlja porast od 5,2 posto, te 67 milijuna noćenja što je rast od 2,2 posto u odnosu na 2013. godinu, dok su dolasci domaćih turista bilježili rast od jedan posto te u noćenjima od 0,6 posto.

u Istarskoj, Dubrovačkoneretvanskoj, Primorskogoranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Ministar je najavio da ćemo uskoro dobiti i novi turistički slogan, a na proljeće bi trebao biti predstavljen i novi vizualni identitet. Direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić otkrio je kako se s promidžbom za narednu sezonu krenulo četiri mje-

seca prije nego prošle godine. “Iako 2015. godina nosi nove izazove, pokazat ćemo kako Hrvatska nije samo destinacija sunca i mora već cjelogodišnja destinacija koja nudi kvalitetne proizvode i u kojoj svi naši gosti mogu uživati 365 dana u godini. Optimisti smo zahvaljujući našim projektima, ambicioznom Programu rada, kao i sinergijskom

djelovanju svih dionika u turističkoj industriji”, istaknuo je Ivičić. Turističke brojke 2014. godine Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica u jadranskim županijama i u Gradu Zagrebu, od siječnja do prosinca 2014. ostvareno je 13,05 milijuna dolazaka što je rast od pet posto te

73,6 milijuna noćenja što je povećanje od dva posto u odnosu na 2013. godinu. Pozitivan trend je nastavljen i u prosincu u kojem je ostvaren rast u dolascima za 16 posto te u noćenjima za osam posto u odnosu na prosinac 2013. Prema Lorencinovim riječima, u 11 mjeseci prošle godine u turističkom sektoru imali smo gotovo 39.000 novozaposlenih osoba što je skoro 12 posto više nego godinu prije. “Iako je 2014. godina bila vrlo izazovna i zahtjevna, ostvareni su odlični rezultati koji ukazuju na postojanost hrvat-

skog turističkog sektora. Posebice vesele rezultati pred i posezone jer ukazuju na činjenicu da mjere koje poduzimamo, s ciljem produljenja sezone, daju rezultata. Minusi su ostvareni u ožujku, svibnju i srpnju, ali je odličan lipanj nadoknadio minuse iz srpnja i svibnja, dok je kolovoz imao čak jedan milijun noćenja više nego godinu prije. Zanimljivo je da se rujan približava lipnju po rezultatima, a listopad osjetno smanjuje razliku prema rujnu”, istaknuo je Lorencin. Direktor Glavnog ureda HTZ-a na predstavljanju turističkih rezultata

u Splitu istaknuo je kako nije iznenađen pokazateljima turističke sezone. “Rast je rezultat kvalitetnoga rada svih dionika turističkoga sektora, dobro pripremljene turističke godine, ali i pokrenutih projekata. Na ovaj način spremno smo odgovorili na sve izazove koje je pred nas postavio oporavak nama konkurentskih destinacija, ali i loše vrijeme, posebno u srpnju. Isto tako, odlični pokazatelji turističkoga prometa, posebno u posezoni, pokazali su kako je projekt Hrvatska 365 čak i u svojoj pilot-fazi doživio uspjeh”, mišljenja je Ivičić.

kuna). Na trećem mjestu nalazi se riječka tvrtka Rumat sa 19 zaposlenika, koja je u 2013. ostvarila nešto manje od 5,3 milijuna ukupnih prihoda, uz dobit razdoblja od 511.000 kuna. Slijedi Sollicitudo iz Zagreba sa

4,7 milijuna kuna ukupnih prihoda, dobiti razdoblja u iznosu od 250.000 kuna, a koji je zapošljavao pet osoba. Peto mjesto zauzima tvrtka Rijeka stan s devet zaposlenika, čiji su ukupni prihodi u 2013. godini dosegnuli 4,1 milijun kuna, uz dobit razdoblja od 917.000 kuna.

avljanje zgradama 95 posto udjela u financijskim rezultatima. Valja naglasiti kako

je prvi poduzetnik na listi po ukupnim prihodima u 2013. godini tvrtka Di-

namis projekt iz Zagreba, koja je ostvarila 34 posto prihoda prvih pet podu-

Rang lista poduzetnika prema veličini ukupnog prihoda za 2013. Naziv DINAMIS PROJEKT SUSTENTA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RUMAT SOLLICITUDO RIJEKA STAN KARLOVČANKA DOGUS ŠIBENIK RAZVITAK MARINA ASSET+ Real Estate Partner B-P održavanje i upravljanje TFK upravljanje UKUPNO Izvor: Fina

Broj zaposlenih 25 4 19 5 9 10 5 4 46 6 133

(iznosi u tisućama kuna)

Ukupan prihod 11.537 8.345 5.250 4.695 4.139 4.079 2.710 2.476 2.416 2.295 47.942

Dobit razdoblja 664 3.858 511 250 917 265

173 11 6.649

zetnika u tome razredu. Dinamis projekt ostvario je ukupan prihod u iznosu od 11,5 milijuna kuna, dobit razdoblja od 664.000 kuna i imao je 25 zaposlenika. Najveću dobit razdoblja u iznosu od gotovo 3,9 milijuna kuna ostvario je zagrebački poduzetnik Sustenta razvoj i upravljanje, koji zapošljava četiri osobe i koji je drugi po ostvarenim prihodima (8,3 milijuna

12 PRIČA S RAZLOGOM

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 2003. god ( 16 osoba osnovana Ciklopea

u prosjeku zapošljavala Ciklopea u 2013. i 2014.

Ciklopea, Zagreb

Studentski hobi pretvoren u tvrtku Prevođenje je visokosofisticirana djelatnost koja zahtijeva visoki stupanj obrazovanja, znanje, cjeloživotno usavršavanje i razvoj vlastitih sposobnosti, ističe Marina Orešković, operativna direktorica u tvrtki Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vrtka Ciklopea pruža prevoditeljske i lokalizacijske usluge u Jugoistočnoj Europi, a osnovana je 2003. godine u Zagrebu. U tvrtki je tijekom 2013. i 2014. godine prosječno bilo zaposleno 16 osoba. Važno je naglasiti kako je Ciklopea jedan od suosnivača Hrvatskog udruženja prevoditeljskih agencija čiji su ciljevi, između ostalog, ostvarivanje i usklađivanje zajedničkih interesa i prava prevoditeljskih agencija na temelju njihova udruživanja te promicanje prevoditeljske industrije u nas. A odnedavno je zahvaljujući razvoju sustava upravljanja zaposlenicima u skladu sa svjetskim standardima postala nositelj certifikata Poslodavac Partner. U očekivanju rasta poslovanja Marina Orešković, operativna direktorica u tvrtki, kaže kako su Ciklopeina područja djelovanja upravljanje velikim i složenim prevoditeljskim i lokalizacijskim projektima. Zatim, pružanje usluga lekture, redakture, korekture, prijeloma i grafičke pripreme (DTP), usluga sudskih tumača, simultanog i konsekutivnog tumačenja, tehničke podrške u organizaciji konferencija i najma opreme za konferencijsko prevođenje. K tomu, Ciklopea educira prevoditelje i pruža konzultantske usluge koje su povezane s procesom lokalizacije i prevođenja. “Na global-

nom tržištu pozicionirani smo kao tvrtka specijalizirana za lokalizaciju na jezike regije Jugoistočne Europe, a to su slovenski, hrvatski, srpski, bosanski, makedonski, crnogorski, albanski, bugarski i rumunjski te ukrajinski i ruski u kombinaciji sa svim europskim jezicima, kao i za prevođenje svih vrsta tekstova u različitim jezičnim kombinacijama svih europskih i svjetskih jezika. Naša područja specijalizacije su industrija i tehnologija, medicina i farmacija, pravo, poslovna dokumentacija, marketing, turizam i javna uprava”, objašnjava nam ona. Osnivanje ove prevoditeljske tvrtke zapravo je dugogodišnji cilj i studentski hobi vlasnice Sandre Boljkovac Stojak. “Sandra se tijekom studija njemačkog i talijanskog jezika povremeno bavila prevođenjem, a osnivanjem prevoditeljske tvrtke otvorile su se nove poslovne prilike te je broj upita s vremenom rastao. S porastom obujma posla ukazala se potreba za okupljanjem suradnika, profesionalnih prevoditelja što je preraslo

u mrežu stalnih suradnika i partnera koji uz sve zaposlenike svakodnevno rade na zahtjevnim prevoditeljskim projektima”, napominje Marina Orešković dodajući kako se tržište prevoditeljskih i drugih jezičnih usluga u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina znatno promijenilo. “I dalje očekujemo promjene u smislu profesionalizacije i konsolidacije ponuđača. S druge strane klijenti su postali informiraniji i svjesni svojih potreba i očekivane kvalitete što s v a -

kako ima pozitivan utjecaj na razvoj industrije. Uspoređujući ukupni ostvareni godišnji promet Ciklopea zauzima visoko mjesto među konkurentima i s tim smo zadovoljni. Nakon više od 10 godina poslovanja možemo zaključiti da smo dobro organizirani i da kao takvi očekujemo daljnji rast poslovanja”, naglašava Marina Orešković dodajući kako je kriza u Hrvatskoj utjecala na poslovanje Ciklopee kroz smanjenje opsega konkretnih narudžbi i pritisak na smanjenje cijena te na mogućnost naplate potraživanja za obavljenu i isporučenu uslugu. Suradnja s akademskom zajednicom Prevođenje je, prema njezinim riječima, visokosofisticirana djelatnost koja zahtijeva visoki stupanj obrazovanja, znanje, cjeloživotno usavršavanje i razvoj vlastitih sposobnosti. “Naš obrazovni sustav trenutačno djelomično odgovara na visoke zahtjeve trži-

šta rada te smo kao predstavnik prevoditeljske industrije još 2010. ostvarili

Tržište prevoditeljskih i drugih jezičnih usluga u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina znatno se promijenilo suradnju s akademskom zajednicom angažiranjem ponajboljih studenata i uključivanjem u svijet rada. Inicijalni kontakti s najuspješnijim studentima ukazali su na potrebu za stalnom suradnjom i razmjenom znanja i iskustava između predstavnika prevoditeljske industrije i akademske zajednice. Studijski programi i sadržaji na većini fakulteta u regiji, nažalost, u većoj su mjeri posvećeni prijenosu teoretskog znanja nego razvoju praktičnih vještina. Studenti su po završetku studija nedvojbeno vladali impresivnim teoretskim znanjem, ali je nedostatak praktičnih vještina te ne-

poznavanje zahtjeva struke i tržišta rada često kočio njegovu primjenu i usporavao ili čak sprečavao njihov profesionalni razvoj”, naglašava ona dodajući kako je cilj Ciklopee utjecati na budući razvoj studijskih programa i programa stažiranja u cijeloj regiji te na razvoj novih stručnih zvanja, kao što su voditelji prevoditeljskih i lokalizacijskih projekata, stručnjaci za alate za kompjutorski potpomognuto prevođenje i kontrolu kvalitete, ali i na usku specijalizaciju upravljanja ljudskim resursima u prevoditeljskoj i lokalizacijskoj industriji. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ništa značajno se nije promijenilo u Ciklopeinu poslovanju. A značajne promjene ne očekuje ni u budućnosti. “Velika prednost je činjenica da je hrvatski postao službeni jezik EU-a te da se svi službeni dokumenti prevode i na hrvatski što otvara nove poslovne mogućnosti. Međutim, to nije čimbenik koji bi generirao promjene na tržištu niti ih može pokrenuti. Ono što bi pokrenulo hrvatsku prevoditeljsku industriju svakako je veća poduzetnička i gospodarska aktivnost općenito, proizvodnja i izvoz”, ističe ona. Planovi i ciljevi Ciklopee mogu se sažeti u nastojanje da i dalje u svim sferama poslovanja diktira i postavlja trendove. “Također, da pozitivno utječe na razvoj struke, zadrži rastući trend poslovanja i bude pozitivan primjer uspješne i društveno odgovorne tvrtke”, zaključuje Marina Orešković.

enterprise europe

info

Broj 122, 12. siječnja 2015.

Fractals projekt

Primjena eko dizajna u poljoprivredi Već pri samom spomenu dizajna, mnogi pomisle na skupe dizajnere te dizajn kao luksuz i prestiž. Dodatno komplicira situaciju novi pojam koji se sve više primjenjuje u praksi, a to je eko dizajn. Još u potpunosti nije shvaćena ni uloga dizajna koji oblikuje proizvod, a eko dizajn je još veća nepoznanica. Kako bi se pobliže upoznalo s pojmom eko dizajna te istaknule njegove koristi, Tera Tehnopolis, nacionalni nositelj projekta Imageen, organizirala je radionicu na temu Primjena eko dizajna u poljoprivredi gdje se poseban naglasak stavio na optimiziranje ambalaže poljoprivrednih proizvoda. Radionica se održala u sklopu projekta Imageen kroz koji se predstavlja i promovira optimizacija ambalaže u sektoru prehrambene industrije i proizvodnje pića. Projekt je financirala Europska komisija unutar Programa za poduzetništvo i inovacije (CIP), a namijenjen je obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, malim i srednjim tvrtkama te obrtima koji koriste proizvode ili zbrinjavaju ambalažu za pića i prehrambene proizvode ili pak na neki drugi način sudjeluju u vrijednosnom lancu.

Prilika za unapređenje poslovanja Kroz projekt Fractals pedesetak malih i srednjih ICT poduzeća može dobiti bespovratan novac za razvijanje aplikacija za poljoprivredni sektor Fractals projekt nudi bespovratna sredstva za 50 do 60 malih i srednjih ICT poduzeća u svrhu razvoja Future Internet aplikacija za poljoprivredni sektor. Jedan je od 16 projekata izabranih za financiranje u okviru treće faze programa Future Internet – Public-Private Partnership. Fokusiran je na tvrtke Jugoistočne Europe s ciljem poticanja na veće iskorištavanje fondova u okviru Future Internet programa. S obzirom na visoki potencijal i razvijen IT sektor na osječkom području te poljoprivrede kao jedne od glavne djelatnosti u ovom dijelu Hrvatske, Tera Tehnopolis je organizirala radionicu o Fractals projektu u suradnji s partnerima na projektu iz Srbije i Grčke. Preko skype konferencije partneri su sudionike upoznali s projektom i načinom na koji se mogu prijaviti, a svi zainteresirani su imali priliku postavljati konkretna pitanja te su na taj način dobili uvid u projekt i njegovo provođenje. Nakon održane radionice organizirali su se individualni sastanci s klijentima na kojima se raspravljalo o konkretnim idejama te su se sastavljali interdisciplinarni timovi kako bi se prijavili na projekt.

otvorene inovacije – aktivno uključivanje krajnjih korisnika kroz “žive/dinamične laboratorije”. Projekt osigurava i povezivanje i umrežavanje malih i srednjih poduzeća iz ICT djelatnosti u regiji i Europi, kao i savjetovanje i mentorstvo u privlačenju investicija i financiranju budućih projekata.

Projekt Fractals počeo je 1. rujna prošle godine i traje 24 mjeseca, a ukupan fond tog projekta namijenjen za financijsku podršku iznosi 5,52 milijuna eura. Otvoreni poziv za Fractals (Open Call for Proposals) traje do 28. veljače ove godine. Pored dodjele bespovratnih sredstava, Fractals projekt nudi tehničku pomoć tijekom procesa razvoja aplikacija partnera s iskustvom u korištenju Future Internet načela i tehnologija, kao i testiranje razvijenih aplikacija kroz koncept

Fractals je jedan od 16 projekata izabranih za financiranje u okviru treće faze programa Future Internet – Public-Private Partnership, među 90 prijavljenih iz cijele Europe. Prednost projekta je u tome što je fokusiran na poljoprivredu u kojoj je primjena digitalnih usluga i internetskih aplikacija na nezadovoljavajućoj razini, a cilja se regija Jugoistočne Europe zbog dosadašnjeg slabijeg iskorištavanja fondova u okviru Future Internet programa. Projekt prepoznaje i neophodnost stvaranja proizvoda u skladu s potrebama krajnjih korisnika, tako da će krajnji korisnici moći testirati i ocijeniti sve razvijene aplikacije. Svi zainteresirani za konzultacije o Fractals projektu mogu se obratiti putem e-maila ldumancic@tera.hr ili telefonski na broj 031/251 011. Web stranica projekta je http://fractals-fp7.com.

enterprise europe

Piše >> Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK-a

Obiteljski smještaj - najpropulzivniji oblik mikro poduzetništva Prema dostupnim podacima Ministarstva turizma, obiteljski smještaj je u svakom mjesecu od siječnja do listopada bilježio porast broja dolazaka. Povećanje broja noćenja zabilježeno je u svim mjesecima osim ožujka (-3,7 posto) i svibnja (-15 posto). Povećanje dolazaka kreće se u rasponu od četiri (rujan) do 74 posto (travanj), a noćenja od dva (srpanj) do 24 posto (lipanj). Povećanje broja noćenja u kolovozu za 9,76 posto (10.186.591), kada je gotovo svako drugo noćenje ostvareno u obiteljskom smještaju (ukupno 22.499.225), imalo je odlučujući utjecaj na ukupne rezultate turističke sezone. Konačni učinci moći će se sagledati obradom podataka za listopad, studeni i prosinac. No, već sada možemo reći da potražnja za obiteljskim smještajem raste cijele godine te da ova vrsta smještaja više nije aktivna samo u špici turističke sezone. U samoj špici, pak, obiteljski smještaj omogućava prihvat velikog i kratkotrajnog povećanja volumena potražnje. Ovakav udar potražnje ne bi mogla apsorbirati ni jedna druga vrsta smještaja jer bi to iziskivalo raspolaganje golemim smještajnim kapacitetom koji bi bio u tehničkoj i operativnoj funkciji maksimalno 30 dana u godini. Obiteljski smještaj je najzaslužniji i za značajno povećanje prihoda sustava Hrvatske turističke zajednice od boravišne pristojbe i za manje povećanje prihoda od turističke članarine. Naime u 2014. godini kategorizirano je novih 36.000 postelja u obiteljskom smještaju što je sustavu HTZ-a donijelo 10.800.000 kuna prihoda po os-

novi paušalne uplate boravišne pristojbe. Toliko je inkasirao i državni proračun na račun paušalnog poreza na dohodak. Povećanje prihoda od članarine vidjet će se koncem veljače kada se bude analiziralo obračunatu članarinu na bazi dohotka. U 2014. godini obiteljski smještaj u Hrvatskoj raspolaže sa 500.000 postelja u više od 60.000 domaćinstava. Ova vrsta smještaja kod domaćina spada u red najbolje uređenih sustava u Europi. ... Godinu 2014. završavamo s osnovanim sekcijama Zajednice obiteljskog smještaja u osam od 10 klastera: Istri, Kvarneru, Karlovac-Lici, Zadarskoj županiji, Šibensko-Kninskoj županiji, Gradu Zagrebu, Središnjoj Hrvatskoj i Istočnoj Hrvatskoj. Izuzetno nam je drago da će nam se pridružiti i LAG5 s područja Južne Hrvatske koji

obuhvaća Dubrovačko primorje, poluotok Pelješac, otoke Mljet, Korčulu i Lastovo s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave (jedan grad i 11 općina). Ostaje nam još osnovati sekciju na području Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije i priključiti Zajednicu ruralnog turizma ZOT-u. Time se stvaraju pretpostavke za formiranje vijeća ZOT-a i intenziviranje aktivnosti edukacije, međuregionalne razmjene iskustava, unutar sektorske suradnje s ugostiteljima, hotelijerima i ostalim djelatnostima u turizmu kao i suradnje s drugim sektorima (drvna industrija, poljoprivreda, banke i sl.), formiranje klubova proizvoda i poticanje domaćeg vansezonskog turističkog prometa kao i plasmana kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda s kontinentalnog u priobalni dio Hrvatske kroz ZOT. Kroz navedene aktivnosti želimo prije svega omogućiti daljnji razvoj obiteljskog smještaja na načelima održivosti, dati puni doprinos razvoju ponude aktivnim uključenjem u upravljanje destinacijom, poduprijeti programe Hrvatske turističke zajednice Hrvatska 365, stvoriti uvjete za samozapošljavanje građana koji su ostali bez posla i mladih ljudi nakon završenog školovanja. Konačan cilj svih aktivnosti mogao bi rezultirati duplo boljom prosječnom popunjenošću kapaciteta, sa sadašnjih 50 na 100 dana. To bi dovelo do željenih ekonomskih i socijalnih učinaka koji mogu pokrenuti Hrvatsku u pozitivnom smjeru.

[cijeli blog možete pročitati na http://goo.gl/vELOhC]

Your Europe - portal EU-a za pomoć i savjete Želite li živjeti, raditi, studirati, putovati ili poslovati u drugoj državi članici EU-a ili saznati više o svojim pravima u Europskoj uniji, možete iskoristiti portal Your Europe. Na portalu je moguće naći besplatan, neovisan i brz stručni savjet, a preko portala svi zainteresirani mogu dobiti brzo i efikasno rješavanje upita. Portal Vaša Europa nudi savjete i pomoć vezane uz osnivanje tvrtke, PDV i carine, prodaju

u inozemstvu, zaposlenje i zaposlenike, zahtjeve za proizvode, financiranje, javne ugovore i zaštitu okoliša. Ovim portalom Europska unija želi pružiti besplatnu, neovisnu i brzu potporu poslovnim subjektima u ostvarenju njihovih poslovnih interesa u drugim članicama EU-a. Portal Vaša Europa nalazi se na web stranicama europa.eu/youreurope/business/index_hr.htm.

www.een.hr

12. siječnja 2015.

2 3

EK prihvatio konačnu verziju Operativnog programa “Učinkoviti ljudski resursi” Nakon prihvaćanja Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014.-2020., Europska komisija prihvatila je i drugi Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali. Ovim programom definiraju se područja u koja će Republika Hrvatska, do 2020. godine, moći investirati sredstva iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih. Osnovni cilj programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupna alocirana sredstva ovog OP-a za sufinanciranje projekata su 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna Europske unije te 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih. Operativni program definira ulaganja u četiri ključna područja: • Mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju nezaposlenih osoba, s posebnim naglaskom na

ne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje dostupnosti i održivosti socijalnih i zdravstvenih usluga, kao i poticanje društvenog poduzetništva • Potpora javnoj upravi kroz aktivnosti poboljšanja kapaciteta i usluga javne uprave, uključujući bolje upravljanje javnim financijama, razvoj e-uprave i borbu protiv korupcije. Predviđa se i promicanje javnog dijaloga, partnerstva i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera. U pravosuđu se osobit naglasak stavlja na poboljšanje učinkovitosti i neovisnosti

učinkovite mjere aktivne politike tržišta rada za mlade, dugotrajno nezaposlene, žene i starije radnike, kao i na preventivne mjere za smanjenje rizika od gubitka radnih mjesta u izmijenjenim gospodarskim prilikama • Osiguravanje usklađenja znanja i vještina s potrebama tržišta rada te po-

Nove mogućnosti za poduzetnike iz strukturnih fondova Ministarstva poduzetništva i obrta te regionalnog razvoja i fondova Europske unije predstavili su prvi poziv za privlačenje bespovratnih sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjen malim i srednjim poduzetnicima za izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganja u opremu.

se u svrhu podizanja konkurentnosti i to kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu proizvodnu opremu, tehnologiju i nove proizvode, diverzifikaciju i širenje poslovne djelatnosti, što će u konačnici omogućiti razvoj proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti te povećanje broja zaposlenih i očuvanja postojećih radnih mjesta.

Gotovo 1,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava bit će na raspolaganju poduzetnicima za sufinanciranje razvojnih projekata koje će se dodjeljivati putem trajno otvorenih Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava. Uz gotovo 150 milijuna eura namijenjenih proizvodnji, poduzetnike u sljedećoj godini očekuje i oko 350 milijuna eura potpora za turizam, poduzetničku infrastrukturu, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda. Bespovratna sredstva dodjeljuju

Prije samog raspisivanja natječaja MINPO je otvorio javno savjetovanje putem e-platforme o detaljima javnih poziva. Javno savjetovanje traje do 20. siječnja. U eSavjetovanje možete se uključiti na web stranici https://esavjetovanja. minpo.hr/ECon/Dashboard. Raspisivanje prvih javnih poziva sufinanciranih sredstvima iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. očekuje se u prvom kvartalu 2015. godine.

ticanje tercijarnog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja te poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju • Aktivnosti vezane uz područje socijalnog uključivanja - promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, suzbijanje diskriminacije, prijelaz s institucional-

Prihvaćanjem tih strateških dokumenata otvorena je mogućnost za raspisivanje prvih natječaja iz fondova EU-a u Republici Hrvatskoj, namijenjenih poduzetnicima. Kao i do sada, Hrvatska gospodarska komora pratit će objavljivanje prvih natječaja te će pružiti potporu poduzetnicima/potencijalnim prijaviteljima projekata u realizaciji njihovih projektnih ideja.

Online rješavanje poslovnih problema Mreža Solvit usluga je koju pružaju tijela državne uprave u svim državama članicama EU-a te na Islandu, u Lihtenštajnu i u Norveškoj. Putem online alata, na neformalan se način besplatno, nepristrano i brzo rješavaju problemi tvrtki koje uzrokuju tijela javne vlasti u drugim državama članicama EU-a pogrešnom primjenom zakonodavstva Unije. Hrvatski Solvit centar je preko online baze podataka umrežen sa 31 centrom u EU-u te se pojedinačni slučaj po preporuci Europske komisije rješava obično u roku 70 dana, ali vrlo često i puno prije roka. Putem Solvita, alternativnog mehanizma za rješavanje sporova u slučaju kada tijela javne vlasti krše slobodu kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala, problem se rješava brže nego sudskim putem. Mreža Solvit pomaže u priznavanju stručnih kvalifikacija, prava na vizu, trgovine i usluga, vozačkih dozvola i vozila, mirovinskih i prava rada, naknada, osi-

guranja, obrazovanja, povratu PDV-a, prekograničnim isplatama i drugim problemima. Više informacija o mreži moguće je pronaći na http://ec.europa.eu/solvit/ index_hr.htm

enterprise europe Europsko istraživanje o očekivanjima poduzetnika

Europski poduzet očekuju bolju 2015. god

Prosječni europski poduzetnik očekuje kako će ova godina biti bolja od prošle. Najveći optimisti su u Portugalu i Litvi, a najpesimis poduzetnci su optimističniji nego u prošlom istraživanju, no ne očekuju čuda nego samo izlazak iz dugogodišnje recesije Poduzetnici u 2015. godini u prosjeku očekuju poboljšanje općih uvjeta poslovanja i to u većoj mjeri nego prošle godine, ali s velikim razlikama među zemljama: od najoptimističnijih Portugala i Litve do najtmurnijih očekivanja austrijskih poduzetnika, pokazuje istraživanje o poslovnim očekivanjima poduzetnika koje provodi Asocijacija europskih komora Eurochambres u suradnji sa svojim članicama.

Niska potražnja i loše ekonomske politike Poduzetnici su identificirali domaću potražnju, inozemnu potražnju i neodgovarajuću ekonomsku politiku kao najteže izazove s kojima će se morati nositi u 2015. godini. Hrvatska nije bila izuzetak: hrvatski poduzetnici su također posebno naglasili problem domaće potražnje i loše ekonomske politike. Istraživanje Eurochambresa, provedeno u 26 europskih zemalja, pokazuje nešto bolja očekivanja poduzetnika nego u kriznom razdoblju između 2008. i 2013. godine, no i nadalje je prisutan relativan pesimizam koji je posljedica sporog oporavka Europske unije. Prema ostvarenim rezultatima Hrvatska se našla oko sredine, ne ubrajajući se među zemlje koje obilježava naglašeni pesimizam, ali niti među zemlje s izraženijim optimizmom.

U jesen svake godine provodi se anketa za ocjenu tekuće i prognozu sljedeće godine kako bi se vidjela procjena stanja

Europski poduzetnici očekuju rast izvoza, no smirenijom dinamikom nego ranijih godina zbog pojačanih geopolitičkih napetosti i nesigurnog globalnog okruženja. Hrvatska je ovdje među manje optimističnim zemljama gospodarskog trenutka i čuo glas poslovnog sektora. Hrvatska gospodarska komora kao članica Eurochambresa sudjeluje u istraživanju od 2001. godine. Ovogodišnje istraživanje, temeljeno na odgovorima više od 60.000 poduzetnika, najavljuje trom gospodarski oporavak u većini od 26 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju (23 članice EU-a + Srbija, Turska i Crna Gora). Svi razmatrani indikatori pokazuju napredak u ostvarenju 2014. godine u odnosu na ranije godine, ali većina se za 2015. godinu prognozira na nižim razinama rasta. Lagani rast izvoza Europski poduzetnici očekuju i rast izvoza, no smirenijom dinamikom nego ranijih godina zbog pojačanih geopolitičkih napetosti i nesigurnog globalnog okruženja. Pritom najveći rast očekuju poduzetnici u Portugalu i Grčkoj, a najoprezniji su finski poduzetnici. Hrvatska je ovdje među manje optimističnim zemljama, no i ovdje su rezultati povoljniji nego prethodnih godi-

na. Zaposlenost ostaje pokazatelj s najskromnijim optimizmom za rast, s time da su najpesimističniji Austrijanci, a Portugalci su oni koji najviše očekuju nova radna mjesta. Hrvatska je i ovdje skromna, no ipak s više poduzetnika koji očekuju rast od onih koji očekuju pad, za razliku od prošlih godina.

Što se tiče investicija, i u njima se očekuje sporiji oporavak, pri čemu su najmanje optimistični finski poduzetnici koji 2015. godinu ocjenjuju znatno lošijom nego ranije godine. Najoptimističniji je i ovdje Portugal, a Hrvatska je opet umjereno suzdržana, ali ujedno i daleko optimističnija nego ranijih godina.

Ocjena najvećih izazova u poslovanju u 2015. godini (rezultati za Hrvatsku, broj odgovora) Domaća potražnja Ekonomska politika Uvjeti financiranja Inozemna potražnja Cijene energije i sirovina Trošak rada Obrazovanje/Radne vještine Tečaj Izvor: HGK

100

150

200

250

300

Bolja očekivanja hrvatskih poduzetnika Rezultati istraživanja su u Hrvatskoj također uglavnom bolji nego u istraživanjima u prethodnih pet godina. Za 2014. godinu je uobičajeno došlo do pada optimizma u odnosu na očekivanja u prošlogodišnjom istraživanju, pri čemu je najveći pad zabilježen kod općih uvjeta poslovanja. Za ovu godinu očekivanja su također uobičajeno optimističnija, pri čemu se najmanji optimizam i u Hrvatskoj bilježi kod kretanja zaposlenosti. Kao najveći izazov u svom poslovanju hrvatski poduzetnici vide kretanje domaće potražnje, što je očekivano u uvjetima stagnacije plaća, niske razine zaposlenosti, pada sklonosti potrošnji i kreditnog razduživanja stanovništva. Na drugom mjestu je nezadovoljavajuća ekonomska politika, a na trećem loši uvjeti financiranja. Ovakvi rezultati su u skladu s očekivanjima Hrvatske gospodarske komore prema kojima će iduća godina biti stagnantna (u optimističnijem scenariju s neznatnim rastom BDP-a) sa suzdržanim rastom industrijske proizvodnje do 1,5 posto, stagnacijom ili tek nešto boljim stanjem u maloprodaji, a takva su očekivanja i u pogledu kretanja plaća i zaposlenosti. Ovaj “optimizam” je zapravo posljedica činjenice kako se ipak očekuje zaustavljanje višegodišnjih negativnih trendova.

www.een.hr

tnici dinu

stičniji su Austrijanci. Hrvatski Rezultati za Hrvatsku Očekivanja visine prihoda od prodaje na domaćem tržištu u 2015. u usporedbi s 2014.

Manji

48,4% Veći

Očekivanja visine prihoda od prodaje na inozemnom tržištu u 2015. u usporedbi s 2014.

Manji

24,6%

27,1%

Isti

26,1%

32,6%

Isti

Očekivanja visine broja zaposlenih u 2015. u usporedbi 67,4% s 2014.

Manji

Veći

Očekivanja visine investicija u 2015. u usporedbi s 2014.

11,7%

21,0%

Isti

25,0%

26,2%

Veći

Isti

Ocjena općih uvjeta poslovanja 31,0% u 2015. u usporedbi s 2014.

22,1%

46,9% Nepovoljniji Izvor: HGK

Povoljniji

Kako bi dokumenti objavljeni na internetu bili pristupačniji laicima, Komisija je objavila i tzv. vodič za čitatelje, pojmovnik s objašnjenjima termina i kratica te niz informativnih dokumenata u kojima se jednostavnim jezikom objašnjava o čemu je riječ u svakom pojedinom poglavlju TTIP-a Europska komisija objavila je niz dokumenata koji sadrže EU-ove prijedloge pravnih tekstova za Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) o kojemu pregovara sa SAD-om. To je prvi put da je Komisija objavila ta‑ kve prijedloge u okviru nekih bilateralnih trgovinskih pregovora. Objavljeni tzv. pri‑ jedlozi teksta sadrže konkretne formulaci‑

Osam EU‑ovih prijedloga teksta obuhvaća: tržišno natjecanje, sigurnost hrane te zdravlje životinja i biljaka, carinska pitanja, tehničke prepreke trgovini, malo i srednje veliko poduzetništvo (MSP) te rješavanje sporova između vlada

Osam EU‑ovih prijedloga teksta obuhva‑ ća: tržišno natjecanje, sigurnost hrane te zdravlje životinja i biljaka, carinska pi‑ tanja, tehničke prepreke trgovini, malo i srednje veliko poduzetništvo (MSP) te rješavanje sporova između vlada (tzv.

GGDS, nije isto što i ISDS). Uz navede‑ ne prijedloge teksta Komisija je objavila i dokumente o stajalištu u kojima se objaš‑ njava EU-ov pristup inženjerstvu, vozili‑ ma i održivom razvoju, čime je ukupan broj objavljenih dokumenata o stajalištu dosegnuo 15.

vila i tzv. vodič za čitatelje, pojmovnik s objašnjenjima termina i kratica te niz in‑ formativnih dokumenata u kojima se jed‑ nostavnim jezikom objašnjava o čemu je riječ u svakom pojedinom poglavlju TTIPa i koji su EU-ovi ciljevi u pojedinim po‑ dručjima.

Kako bi dokumenti objavljeni na internetu bili pristupačniji laicima, Komisija je obja‑

Cjelokupni tekst moguće je pogledati na http://ec.europa.eu/trade/ttip-texts/.

Ne znamo dovoljno o pravima putnika Važno je da prava ne postoje samo na papiru, kaže europska povjerenica za promet Violeta Bulc

48,8% Manji

4 5

Objavljeni europski prijedlozi TTIP-a

je i obveze koje EU želi uvrstiti u dijelove sporazuma koji se odnose na regulativu i pravila.

41,4%

Veći

12. siječnja 2015.

Isti

Gotovo jedna trećina građana EU-a (31 posto) svjesna je svojih prava i obveza pri kupnji putne karte, dok ih je 59 posto smatra kako nisu s njima upoznati. To pokazuje istraživanje Eurobarometra koje je objavila Europska komisija. Rezultati pokazuju i vrlo visoku razinu za‑ dovoljstva putnika kojima je zbog inva‑ liditeta ili smanjene pokretljivosti trebala pomoć, njih 81 posto bilo je zadovoljno s pomoći koja im je pružena. Važno je da prava ne postoje samo na papiru, kaže

europska povjerenica za promet Violeta Bulc. “Istraživanje pokazuje da je u tom području ostvaren napredak, posebno u pogledu osoba s invaliditetom ili smanje‑ nom pokretljivosti, ali je jasno da još po‑ stoji prostor za poboljšanje. Nemojmo, međutim, zaboraviti da su pravima put‑ nika u okviru europskog zakonodavstva obuhvaćeni svi građani EU-a, bez obzira na to kako putuju. To je samo po sebi već izvanredan uspjeh za Uniju. Sada je naš prioritet da svi Europljani budu upozna‑ ti sa svojim pravima na putovanju”, sma‑ tra Violeta Bulc.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Studija izvodljivosti Komunalac Županja traži nabavu Studije izvodljivosti, savjetodavnih usluga i usluga analize. Natječaj je otvoren do 9. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac d.o.o. Županja, 97005498931, Veliki kraj 132, Pravna služba, Tehnička služba, Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@ komunalac-zu.hr, ivan.kujundzic@komunalac-zu.hr, Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0056246. Građevinski radovi Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži izvođača radova na zgradi sveučilišta. Natječaj je otvoren do 9. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland. Više podataka o nad-

metanju na: http://www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=849703.

Građevinski radovi Sandar Idrettslag, Sandefjord, Norveška, traži izvođača radova na sportskim objektima. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Sandar Idrettslag, 971 317 671, Husebygrenda 60, Helge Krossøy, 3219, Sandefjord, Norway, post@sandaril.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/122511.

Slomškov trg 10, Sektor za investicije in nabavo, Zdenka Trinko, SI-2000 Maribor, Slovenija, zdenka.trinko@posta.si. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Poštanske usluge

Električni motori, generatori i transformatori Slovenske željeznice, Ljubljana, Slovenija, traže nabavu električnih motora, generatora i transformatora. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na slovenskom jeziku se predaju na Ž - VIT, d.o.o., Zaloška cesta 217, Tomaž Kosmač, SI-1000 Ljubljana, Slovenija, tomaz.kosmac@slo-zeleznice.si. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.

Pošta Slovenije, Maribor, Slovenija, traži poštanske usluge za distribuciju časopisa i tiskovina. Natječaj je otvoren do 4. veljače, a prijave se predaju na slovenskom jeziku na: Pošta Slovenije d.o.o.,

Hidrometri Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), Galatsi - Attikis, Grčka, traži nabavu hidrometara i vodoinstalacijske opreme. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na grčkom jeziku se predaju na: Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), Oropoy 156, Dieythynsi Promitheion kai Metaforon, Ypiresia Promitheion, Tmima Diagonismon (isogeio – grafeio 014), Georgia Doylaberi, 111 46 Galatsi - Attikis, Grčka,

www.eydap.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Konstrukcije i dijelovi konstrukcija Autoridad Portuaria de Vigo, Vigo, Španjolska, traži nabavu konstrukcija i dijelova konstrukcija. Natječaj je otvoren do 11. veljače, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na: Autoridad Portuaria de Vigo, Plaza de la Estrella, nº 1, José Ramón Costas Alonso, 36315 Vigo, Espana, jrcostas@apvigo.es. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi. Usluge čišćenja Bundeswehr-Dienstleistungszentrum Berlin, Standortservice Potsdam - Behlertstraße, Potsdam, Njemačka, traži nabavu usluga čišćenja stambenih objekata. Natječaj je otvoren do 20. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na elkemaiwald@bundeswehr. org, Bundeswehr-Dienstleistungszentrum Berlin, Standortservice Potsdam - Behlertstraße, Behlertstraße 4, Frau Maiwald, 14467 Potsdam, Deutshcland, elkemaiwald@bundeswehr.org. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Distribucija sustava obnovljivih izvora energije na britanskom tržištu (BRUK20141220001) Britanska tvrtka nudi niz obnovljivih energetskih sustava pogodnih za ugradnju u stambene i poslovne prostore. Tvrtka traži nove proizvode kako bi proširila svoj asortiman proizvoda. Nudi distribuciju tvrtkama koje proizvode inovativne sustave obnovljivih izvora energije i komponente prikladne za novogradnju i postojeće stambene objekte. Rješenja za grijanje na biomasu (BOIT20140730001) Talijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju rješenja za grijanja na biomasu, posebno peći i termopeći zapaljivih uz pomoć alternativnih proizvoda

kao što su drvo i peleti, traži agente i distributere. Tvrtka je jedna od najvažnijih u ovom području proizvodnje i pridaje pozornost zaštiti okoliša i korištenju obnovljivih izvora energije.

Farmaceutski proizvodi (BOES20131226001) Španjolska tvrtka, aktivna na području zdravstvenih i prehrambenih dodataka, specijalizirana za razvoj, proizvodnju i komercijalizaciju visokokvalificiranih farmaceutskih proizvoda, traži distributere/agente/trgovačke posrednike za prodaju i distribuciju svojih nutricionističkih proizvoda i dodataka prehrani na novim tržištima, u skladu sa svojim ambicioznim planovima širenja na druga tržišta. Tipovi suradnje koji tvrtki najbolje odgovaraju su ugovor o distribuciji i komercijalni ugovor. Proizvodi za unutarnje uređenje i dekoraciju (BOIT20141219008) Talijanska tvrtka specijalizirana za izradu proizvoda za unutarnje uređenje i poklon-artikala, posebno okvira, slika, zidnih satova i barometara, traži trgovačko-posredničke usluge. Svi proizvodi su ručno rađeni i vrlo visoke kvalitete, a tvrtka proizvodi i prilagođene proizvode, ovisno o zahtjevima kupca.

Talijansko pivo (BOIT20141219021) Talijanska tvrtka, proizvođač posebne vrste piva visoke kvalitete u ograničenim količinama, traži distributere, specijalizirane za komercijalizaciju talijanskih proizvoda i s dugoročnim iskustvom u HoReCa sektoru i malim gurmanskim trgovinama. Pivovara proizvodi pivo pomoću visokokvalitetnih sirovina. Tvrtka ima limitiranu i targetiranu proizvodnju (oko 150 hl godišnje) ekskluzivnih i visoko rangiranih vrsta piva.

Oprema za poboljšanje kvalitete vode (20130228033) Njemačka tvrtka, koja nudi opremu za poboljšanje kvalitete vode (pitke vode, tehnološke vode...) bez dodatka ikakvih kemikalija, te u skladu sa zakonima prirode, traži distributera u sektoru zdravstva. Postoji nekoliko različitih oblika primjene opreme - od privatnih kućanstava do velikih industrijskih postrojenja i sustava za grijanje/hlađenje bilo koje veličine. Proizvodi se temelje na čistoj, prirodnoj energiji i pridonose poboljšanju ekološke ravnoteže poduzeća. Pomoć pri poslovanju u Litvi (BOLT20140213001) Litvanska tvrtka koja radi kao one-stopshop za formiranje poduzeća i pružanje usluga podrške kako bi se pomo-

glo tvrtkama, institucijama i strancima koji žele poslovati u Litvi i Baltiku, nudi svoje usluge (računovodstvo, pravni savjet) i traži trgovačke posrednike (agenti, predstavnici). Tvrtka nudi učinkovita i profesionalna rješenja poduzetnicima i malim i srednjim poduzećima koja započinju i/ili proširuju svoje poslovanje u Litvi.

Istraživanje i razvoj (BRRS20131224001)

Srpski istraživački i razvojni centar specijaliziran za znanstvena i inovativna istraživanja u području tehničkih znanosti i energetske učinkovitosti traži institute, tvrtke i istraživačke centre za suradnju i projekte. Centar već ima velik broj ostvarenih domaćih i međunarodnih projekata, a bavi se proizvodnjom različitih vrsta sustava za mjerenje i kontroling, informacijsko-komunikacijskih modula...

www.een.hr

12. siječnja 2015.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd. Deka za gašenje vatre, brend Berki, model Blusdeken. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer deka ne može ugasiti zapaljeno ulje. (slika 1) Dječja lutka, brend ICOM, model Beauty Sweet, No. 1338A. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je načinjen sadrži ftalate. (slika 2) Kuhinjski mikser, brend TDA Electronics, model Mini Impastatore tda 13406c. Proizvod predstavlja rizik za korištenje

6 7

jim je spojen akumulator, a koji prolazi između sjedala i držača sjedala, predug pa može doći do trganja izolacije, iskrenja i kratkog spoja. (slika 4)

Brdski bicikl, brend Superior, model VTT XC706 26’’ XS. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer držač volana i sjedalice nije dovoljno kvalitetno napravljen pa može doći do njihova pucanja. (slika 5) Automobili Renault, model Kangoo, proizvedeni od svibnja do prosinca 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer može imati neispravno montiranu ručnu kočnicu. (slika 6)

3 8 jer je plastični pokrov presvučen metalom koji je vodič pa može doći do električnog udara. (slika 3)

Motocikli Yamaha, model MT-07, proizvedeni 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je kabel ko-

Automobil Citroen, model Jumper, proizveden od lipnja 2010. do travnja 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer na spoju mlaznica i povratnog ventila goriva zbog trošenja može doći do curenja i gorivo se može zapaliti. (slika 7) Motocikli Honda, model CB650F, proizvedeni od siječnja do lipnja 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pri okretanju volana može doći do oštećenja i prekinuća kontakata žica, pa svjetlo, pokazivači smjera, sirena i indikatori mogu prestati raditi. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

E-platforma za procjenu zdravlja i kvalitete života (TRGR20141107001) • Grčki MSP je razvio novi alat za procjenu zdravlja i kvalitete života u skladu sa standardima koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija i koji se temelje na četiri elementa: mentalno i fizičko zdravlje, obitelj i društveni život. Grčki MSP je u potrazi za istraživačima i poduzetnicima u ICT sektoru koji bi utvrdili stanje tehnike za elektroničku platformu koja će upravljati prijenosom i procjenom pruženih usluga. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje ugovora o tehničkoj suradnji. Suradnja na ispitivanju analize prediktivnog genetskog testiranja (TRSI20140425001) • Slovenski biotehnološki MSP aktivan je u području rada na genetskim analizama povezanima s osobnim zdravljem i kvalitetom života. Tvrtka je specijalizirana za prodaju i distribuciju tehnološki poboljšanih biomolekularnih analiza (genetski i imunološki testovi). Zainteresirana je za tehničku ili istraživačku suradnju s partnerima (laboratoriji, klinike, instituti koji se bave istraživanjima u genetici) i sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom podrškom.

Spojevi za vruće brtvljenje s primjenom u plinskim ili vodnim cjevovodima (TRIT20141104001) • Talijanski proizvođač vruće taline za brtvljenje te ljepila u potrazi je za tehnološkim partnerom koji ima odgovarajuću opremu za laminaciju za spoj vrućeg disperziranog sustava za brtvljenje na skupljajući termoplastični film. Tvrtka je u potrazi za partnerom s odgovarajućim znanjima koji je upoznat s industrijskom tehnologijom spajanja putem prianjanja na plastične materijale. Krajnji proizvod je u obliku lista zamotanog u rolu. Skaliranje mogućnosti za ekstrakciju prirodnog tekućeg koncentrata iz lisnatog povrća (TRUK20141118001) • Proizvođač iz Velike Britanije ima za cilj utvrditi smjerove za skaliranje botaničkog ekstrakta. Traži se partner-tvrtka koja se bavi ekstrakcijom ili drugom srodnom tehnologijom, koja ima znanje i sposobnost, kao i kapacitet za skaliranje do 125 litara ekstrakta iz lisnatog povrća. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju s mogućnošću da partner postane budući dobavljač. Inovativno pakiranje u specifičnim uvjetima za riblje proizvode (TRIT20130730001) • Talijanski MSP koji djeluje u prehrambenoj industriji u potrazi je za inovativnim rješenjima, u području

MAP tehnologije (eng. Modified Atmosphere Packaging), kojima bi se produžio vijek trajanja pakiranih ribljih proizvoda. Tehnologija bi trebala omogućiti održavanje svježine proizvoda u razdoblju ne manjem od 15 dana. Tvrtka je u potrazi za partnerom (u industriji, ili istraživački centar) za ugovor o tehničkoj suradnji. Izolacijski paneli s unutrašnjom primjenom i visokom toplinskom učinkovitosti (TRBE20141104001) • Belgijska tvrtka, specijalizirana za modularnu gradnju i prostore male kvadrature, traži partnera za potrebe korištenja unutarnjih izolacijskih panela s visokom toplinskom učinkovitosti. Tvrtka je zainteresirana za komercijalni ugovor s pripadajućom tehničkom podrškom i prilagodbom za specifične potrebe. Upravljanje, kontrola i osiguranje kvalitete u poljoprivrednoj bio proizvodnji (TRBG20131029001) • Bugarska organizacija, specijalizirana za

poljoprivrednu bio proizvodnju, zainteresirana je za partnerstvo i suradnju kroz transfer tehnologije s inovativnim sadržajem i znanjima (know-how), metodama rada, oblicima razvoja i implementacije sustava upravljanja kvalitetom te osiguranja kvalitete u proizvodnji bio humusa s crvenim kalifornijskim crvima te općenito bio proizvodima u poljoprivredi. Solarna punionica za baterije električnih bicikala (TRDE20141105001) • Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju održivih smještajnih jedinica u potrazi je za rješenjem - punionicom na solarnu energiju, koja bi služila za baterije električnih bicikala. Drvene jedinice su namijenjene biciklistima turistima i opremljene solarnim panelima. Međutim, do sada se nije pronašlo rješenje kako solarnu energiju prenijeti u stanicu za punjenje koja bi se nalazila u jedinici. Tvrtka je u potrazi za pojedinačnim i, najvažnije, bežičnim rješenjem.

enterprise europe

12. siječnja 2015.

Poslovni razgovori na Međunarodnom zelenom tjednu Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore u okviru Međunarodnog zelenog tjedna 2015. u Berlinu, u Njemačkoj. B2B razgovori pod nazivom Green Week Business Days održat će se 19. i 20. siječnja i otvoreni su za izlagače i posjetitelje iz sljedećih sektora: • prehrambeni proizvodi & luksuzna hrana • poljoprivreda • šumarstvo • turizam

Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisu-

je područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individu-

alni raspored poslovnih razgovora. Na razgovorima je moguće istražiti mogućnosti pronalaska međunarodnog partnera za transnacionalno poslovanje, tehnološku suradnju ili istraživački projekt i informirati se o mogućnostima njemačkog tržišta prehrambene industrije i poljoprivrede, posebice u regiji Berlin-Brandenburg. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu registraciju na www.b2match.eu/ greenweek2015.

Poslovni razgovori na najvećem sajmu turizma u Europi ITB

Poslovni razgovori na sajmu Resource u Londonu

Europska poduzetnička mreža BerlinBrandenburg organizira poslovne susrete na ITB sajmu, najvećem sajmu turizma u Europi, na kojem svake godine sudjeluje više od 10.000 izlagača iz 180 zemalja. Ciljana skupina je široki spektar startup tvrtki, poduzeća, sveučilišta, istraživači i klasteri iz cijele Europe koji su zainteresirani za proširenje svog poslovanja i razmjenu novih projektnih ideja u sektoru turizma. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu pa sudionici tako mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, a na kraju će dobiti individualni raspored poslovnih razgovora. Dodatno, održat će se i radionica o europskim financijskim

instrumenatima namijenjenim sektoru turizma - INTERREG, Life, Cosme, Erasmus for young Entrepreneurs, Horizon 2020. Sajam i poslovni razgovori održat će od 4. do 6. ožujka u Berlinu. Tematska područja: spa turizam, outdoor turizam, kulturno naslijeđe, aktivni turizam, biodiverzitet, održivi proizvodi i usluge, regionalni proizvodi i transnacionalne marketinške strategije, horizontalni pristup – spajanje turizma i prehrambene industrije, ICT-a, energetskog sektora za inovativne i održive proizvode, nove poslovne modele i marketinške strategije.

U okviru sajma Resource, najvećeg europskog događanja posvećenog kružnom gospodarstvu, Europska poduzetnička mreža Hrvatske u suradnji s partnerima iz Grčke, Slovenije i Velike Britanije organizira poslovne susrete koji će se održati 5. ožujka u izložbenom centru ExCeL u Londonu.

Više informacija o događanju na https:// www.b2match.eu/itb2015.

Sajam Resource je najveći svjetski sajam ove vrste koji omogućava tvrtkama da se

Fashion week Amsterdam poslovni razgovori Europska poduzetnička mreža u Nizozemskoj organizira B2B razgovore u sklopu sajma Modefabriek 25. i 26. siječnja, a za vrijeme Mercedes-Benz FashionWeeka u Amsterdamu. Modefabriek je vodeći inovativni i karakterističan B2B sajam mode u Benelux regiji. Sajam posjeti više od 19.000 profesionalnih posjetiteljaa iz Nizozemske, Europe i prekomorskih zemalja, gdje se izlaže više od 600 brendova. FashionWeek je izvrsna prilika za umrežavanje i upoznavanje nizozemske modne scene te istraživanje poslovnih prilika. Ako ste zainteresirani za sudjelovanje, više informacija o sajmu i sudjelovanju te odabiru poslovnog partnera za razgovore možete vidjeti na: https://www.b2match.eu/fashionmatch3rdedition.

Sajam Resource održat će se paralelno uz sajam Ecobuild koji se održava od 3. do 5. ožujka, također na londonskom ExCeLu, tako da će sudionici poslovnih susreta imati pristup na oba sajma.

Poslovni razgovori na Sajmu R+T Europska poduzetnička mreža treći put organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru Sajma R + T, vodećeg svjetskog sajma za rolete, vrata i sustave za zaštitu od sunca, u Stuttgartu od 25. do 27. veljače. Registracijski obrazac za poslovne razgovore objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored razgovora. Sudjelovanje je besplatno, uz obveznu registraciju na http://rundt2015.converve.com/p_index.php.

Više podataka o ovom događaju moguće je dobiti na: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske Hrvatska gospodarska komora Tel: 01/4561 639 e.mail: ispahic@hgk.hr.

Poslovni razgovori na Mobile World Congressu 2015 Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru najvećeg sajma mobilne tehnologije Mobile World Congress 2015, na kojem svake godine vodeće tvrtke u tom području kao i inovatori istražuju trendove koji će vladati mobilnom industrijom u narednim godinama. Sajam i poslovni razgovori održat će od 2. do 4. ožujka u Fira Gran Viji u Barceloni. Startup tvrtke, MSP i grupe istraživača koji žele poboljšati svoje poslovne prilike na 10. godišnjem Mobile World Congress brokerage eventu mogu se registrirati na http://www.mwcbrokera geevent2015.talkb2b.net/. Tijekom zadnjih devet godina na MWC poslovnim razgovorima sudjelovalo je 4500 organizacija iz 38 zemalja, a održano je više od 9500 sastanka. Kotizacija za poslovne razgovore iznosi 310 eura.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 15. siječnja - EEC 2015 - Energy Efficient Construction, brokerage, Graz, Austrija 19.-20. siječnja - Poslovni razgovori na Međunarodnom zelenom tjednu 2015, Berlin, Njemačka 25. siječnja - EU Fashion 3.0 @ Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 26.-30. siječnja - Nanotech Japan Cluster Mission 2015, Tokio, Japan

upoznaju s poslovnim modelima kružne ekonomije, od recikliranja do novih poslovnih modela, redizajna proizvoda i privlačenja kupaca. Više na http://www. resource-event.com/. Prijave na poslovne susrete na http://www.b2match.eu/ resource2015 najkasnije do 26. veljače 2015., a odabir tvrtki s kojima se želite susresti je do 28. veljače.

25.-27. veljače - Poslovni razgovori na Sajmu R+T, u Stuttgartu, Njemačka 2.-4. ožujka - Poslovni razgovori Mobile World Congress 2015, Barcelona, Španjolska 5. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu Resource, London, V. Britanija 27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, Gornja Radgona, Slovenija 13. travanj - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 4 proizvoda

čine osnovnu linija Dr. Stribor kozmetike

DR. STRIBOR KOZMETIKA, VELIKA GORICA

( 150 godina

tradicija proizvodnje rakija i likera u obitelji Fabić

SEMPERVIVUM, POREČ

Ljekarničko znanje pretočeno u kreme

Malim koracima i bez banke Dr. Stribor kozmetika je simbioza ljekarničkog iskustva i najnovijih dostignuća iz područja prirodne kozmetike. Ne sadrži paraben, fenoksietanol ni naftne derivate

“

vremenima u kojima se susrećemo s preosjetljivostima na okolinu i pripravke koji nas okružuju, odlučile smo izraditi i ponuditi rješenja koja proizlaze iz ljekarničke struke, s daškom prirode kojoj se sve više težimo vratiti”, tako svoju priču o prirodnoj Dr. Stribor kozmetici započinju njezine idejne začetnice magistre Maja Glamuzina i Ana Junković koje iza sebe imaju 15 godina ljekarničkog iskustva. Sve je počelo tako što su ih pacijenti odnosno klijenti u ljekarni često pitali imaju li kreme koje same izrađuju. “Na putu učenja i usavršavanja našle smo se prije tri godine pred zanimljivom molbom naše dermatologinje da joj za jednog pacijenta izradimo magistralni aromaterapijski pripravak. Bio je to motiv da istražimo i ovo područje naše struke”, kaže Maja Glamuzina koja ističe kako je ljubav prema prirodi, fasciniranost biljkama i njihovim ljekovitim vrijednostima oduvijek bila

temelj u njihovom radu. “Sada je bilo potrebno steći još novih znanja i savladati praktične vještine iz fitoaromaterapije. Za suradnju smo se obratile kolegi dr. sc. Striboru Markoviću i inženjerki Dubravki Gabrić, njegovoj suradnici, koji imaju godine iskustva u primjeni eteričnih ulja i ljekovitih biljaka u kozmetičke i druge svrhe”, kaže Ana Junković napominjući kako im je od velike pomoći bila magistra Zvjezdana Dobrinčić, ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije koja ih je podržala u početku, a i dalje ih podržava. Završile su školu fitoaromaterapije, te su svi zajedno započeli inicijativu koja ih je dovela do razvoja kozmetičke linije Dr. Stribor. Bez naftnih derivata Dr. Stribor kozmetika je simbioza ljekarničkog iskustva i najnovijih dostignuća iz područja prirodne kozmetike. Njihovi proizvodi ne sadržavaju paraben, fenoksietanol ni naftne derivate odnosno ne sadržavaju vazelin

i parafin. Prilikom izbora sastojaka nije bilo kompromisa: koriste kvalitetna hladno prešana, nerafinirana biljna ulja, bogata ljekovitim tvarima, te koncentrirane biljne ekstrakte dobivene modernim tehnologijama ekstrakcije, prirodne emulgatore, uz luksuzne mirisne sastojke poput mahune vanilije s Tahitija ili eteričnog ulja ruže. Osnovna lini-

Nakon uspjeha prve, temeljne linije sad imaju novu i ekskluzivnu zlatnu liniju kozmetike ja ove kozmetike sastoji se od četiri proizvoda: SOS kreme, dermaplanta, balzama osam biljaka, te krema vanilija&naranča i ruža&argan. Na tržištu su već godinu dana. Nakon uspjeha prve, temeljne linije sad imaju novu i ekskluzivnu zlatnu liniju Dr. Stribor kozmetike. Njihovi proizvodi mogu se naći isključivo u boljim ljekarnama u Hrvatskoj. Zacrtani cilj je osvajanje drugih stranih tržišta. (I.G.)

Ideja za pokretanje obrta Marku Fabiću sinula je tako što je tijekom studija primijetio kako na feštama nema domaćih i kvalitetnih žestica

radicija proizvodnje rakija i likera u obitelji Fabić dulja je od 150 godina. Obrt Sempervivum, koji je osnovan početkom 2006. godine, logičan je poslovni slijed te tradicije. Marko Fabić, vlasnik Sempervivuma, ističe kako o obrtu brine obitelj, dok sezonski i po potrebi dodatno zaposle još jednog ili više djelatnika. “Naši najčešći korisnici su turisti, vinoteke, suvenirnice, a u zadnjih nekoliko godina barovi i restorani u Hrvatskoj koji nude razne rakije. Također, pokrenuli smo web trgovinu za članice EU-a, a koja je prva u Istri za ovu djelatnost”, kaže on. Ideja za pokretanje obrta sinula mu je tako što je tijekom studija primijetio da na feštama nema domaćih i kvalitetnih žestica. “K tomu, želio sam da se po uzoru na susjednu Italiju rakije počnu vrednovati i cijeniti kao kvalitetna pića”, napominje on dodajući kako je u Hrvatskoj prilično velika ponudu vina, ali ne i kvalitetnih rakija. Tržište u kojem posluje ocjenjuje vrlo do-

brim, a zanimanje za proizvode ovog obrta vrlo je veliko. “Zadovoljni smo mjestom koje zauzimamo na tržištu jer sve ono što proizvedemo svake godine, uspijemo i prodati. Ne težimo masovnoj proizvodnji, već je povećavamo, pritom ne odstupajući od odgovarajuće kvalitete”, naglašava Fabić dodajući kako je rast poslovanja moguć u maloprodajnim specijaliziranim trgovinama gdje prodavač ponajprije upoznaje klijenta s posebnostima proizvoda i nije isključivo blagajnik. Niske marže Zbog previše državnih nameta, nastavlja, proizvodi Sempervivuma često su nedostupni, kako postojećim tako i budućim klijentima. “Glavni pak problem u poslovanju je naplata potraživanja jer država ne stoji iza obrtnika i poduzetnika. Stoga se naplate često moraju provoditi privatnim tužbama ili, primjerice, ovrhama. Također, zbog spomenutih nameta, visokih trošarina i ostalih poreza, mali proizvođači imaju niske marže i tako teško opsta-

ju na tržištu. Država bi trebala imati više razumijevanja za proizvođače, a ne kada nešto trebaju od nje da joj moraju prilaziti ponizno i češto sa strahom što će biti”, objašnja-

Sve što proizvedemo svake godine uspijemo i prodati, kaže Marko Fabić va nam dodajući kako su i bankarske usluge za poduzetnike često preskupe. “Za svaki kredit koji banka odobri instrumenti osiguranja su toliko visoki da je neki put lakše odustati od njega. Stoga je naša vodilja - malim koracima, ali bez banke”, kaže. Kako Sempervivum svake godine osmišljava novi proizvod za koji smatra da bi bio zanimljiv tržištu, tako i sada priprema nekoliko njih uz, naravno, jedinstvenu ambalažu (etikete). “K tomu, planiramo staru kamenu kuću obitelji Fabić obnoviti i pretvoriti u malu destileriju iz 1888. godine”, zaključuje on. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA Novogodišnje “čestitke”

Nova poskupljenja

Građani Bosne i Hercegovine dobili su već prvog radnog dana 2015. “čestitke” u vidu novih poskupljenja, prije svega struje i cigareta, ali i nove carinske tarife. Malo su, pak, pojeftinile usluge BH Telekoma, od 0,20 do 0,28 KM. Dvije elektroprivrede u Federaciji BiH, EP BiH i EP Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, podigle su cijenu struje za 4,33 posto, odnosno za 1,97 posto. EP Republike Srpske ostao je na lanjskim cijenama te je, zbog najpovoljnije cijene, preuzeo opskrbu Distrikta Brčko strujom. Za komercijalne kupce u Distriktu cijena struje je smanjena za 1,5 posto, a za domaćinstva povećana 10 posto. Ispunjavajući zahtjeve EU-a o

usklađivanju cijene cigareta vlasti u BiH donijele su odluku o povećanju cijena domaćih i uvoznih cigareta od 20 do 50 feninga po kutiji, ali i cijene rezanog duhana. Trošarina na rezani duhan iznosi 80 KM po kilogramu. Nova godina donijela je zemlji još nekoliko “poklon-paketa”. Od 1. siječnja u BiH je stupio na snagu Sporazum EFTA o slobodnoj trgovini čime će biti omogućen veći plasman proizvoda na tržišta Norveške, Švicarske, Islanda i Lihtenštajna. Zemlji se tim sporazumom otvara tržište od 13 milijuna stanovnika. Također, BiH je postala jedina zemlja u Europi za integraciju i harmonizaciju propisa iz sektora halal proizvoda, jer je Agencija za certificiranje halal kvalitete BiH od 1. siječnja stalna članica SMIIC-a, Instituta za standardizaciju i mjeriteljstvo Organizacije islamske kooperacije. (Z.L.)

Zima na Jahorini, Bjelašnici i Vlašiću

Gotovo svi hotelski kapaciteti rasprodani Na Jahorini, Bjelašnici, Igmanu i Vlašiću otvorena je zimska turistička sezona. Visina snijega na tim planinama je od 50 do 70 centimetara i sve staze, uspinjače i ski liftovi su u funkciji. Na Bjelašnici je otvoreno i noćno skijanje, a sva skijališta organizirala su i škole skijanja za najmlađe. Cjelodnevna ski karta na Bjelašnici stoji 25 KM, na Jahorini 33 KM, za djecu 26, a na Vlašiću 15 KM. Olimpijski centar Sarajevo ponudio je gostima za 175 KM sezonsku kartu s fotografijom za korištenje uspinjača, ski liftova i staza. Iznajmljivanje opreme stoji 15 KM. Na svečanosti otvaranja sezone posjetitelji Bjelašnice počašćeni su sa 2500 besplatnih porcija graha, kuhanim vinom

i sokovima, na Jahorini su gostima ponuđeni specijaliteti s roštilja i kuhano vino, a na Igmanu je otvoren novi restoran s domaćim specijalitetima. Od božićnih i novogodišnjih blagdana svi hotelski kapaciteti na Vlašiću su rasprodani, a na Jahorini, Bjelašnici i Igmanu ima još nešto slobodnih mjesta, kao i u privatnom smještaju u vikendicama. Cijene polupansiona u hotelima kreću se, ovisno o kategoriji objekata, od 50 do 150 KM, odnosno od 25 do 75 eura. (Z.L.)

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( na oko 10%

predratnog izvoza svodi se današnji izvoz ove tvrtke

Bosna i Hercegovina: spori oporavak bivših izvoznih divova

Energoinvest se vraća u Maleziju, Tursku i Alžir Sarajevski Energoinvest u suradnji s turskim Temsanom izgradit će u Sarajevu tvornicu visokonaponskih prekidača vrijednu 13 milijuna eura. Energoinvest će u tvornici imati većinski udio Zdravko Latal latal@privredni.hr

rajem osamdesetih godina sarajevski Energoinvest je godišnje u inozemstvu na izgradnji dalekovoda, elektropostrojenja i druge elektroopreme ostvarivao izvoz veći od 700 milijuna dolara. To zlatno doba bivšeg jugoslovenskog giganta u elektroindustriji je davna prošlost. Nakon rata Energoinvest je podijeljen na dva dijela, jedan nosi na-

Energoinvest je u Maleziji prije tridesetak godina bio poznat po izgradnji trafostanica ziv “srpski” i gotovo da i nije u funkciji, a drugi, sarajevski, teško se i sporo vraća na inozemna tržišta, a još teže na domaće. Gotovo sve prijašnje tvornice ove kompanije u BiH, ali i drugim bivšim jugoslavenskim republikama, koje su proizvodile više od 60 posto opreme za inozemna tržišta su uništene ili granatama ili sumnjivim privatizacijskim poslovima. Proizvodnja se tek u zadnjih nekoliko godina sporo oporavlja, a vrijednost izvoza je oko 10 posto od onih predratnih 700 milijuna dolara. Pa ipak, na osnovi sve većeg broja dobivenih poslova i zarađenih eura ili dolara u inozemstvu, može se zaključiti da se nekadašnja u svijetu poznata kompani-

ja polako oporavlja i vraća na inozemna tržišta, ali ne i na domaće tržište gdje opet vladaju inozemne kompanije. Malezijska veza Prošla godina, uz sve ekonomske teškoće i vremenske neprilike, kako procjenjuju u Energoinvestu, mogla bi biti jedna od uspješnijih. Krajem 2014. godine ugovoren je s Crnom Gorom posao na izgradnji 116 kilometara dalekovoda “sjever-jug” vrijedan 29 milijuna eura. Ranije su osigurani poslovi u Turskoj i Alžiru, a osnivanjem MalaysiaBiH Business Councila očekuje se ukupno snažnije pokretanje industrijske proizvodnje i povezivanje s investitorima i kompanijama iz Malezije. Uspostavljanjem Poslovnog vijeća BBI banke i BBI biznis kluba Sarajevo, realizirat će se projekti ponuđeni na sarajevskoj investicijskoj konferenciji Sarajevo Business Forum, izjavio je Amer Bukvić, direktor BBI banke. Kako investitore iz Malezije posebno zanimaju projekti iz energetskog

sektora u BiH, članovi BBI biznis kluba, predstavnici Energoinvesta i Great Colour Investmenta iz Malezije, specijalizirane kompanije za izgradnju i opremanje mini hidrocentrala, potpisali su sporazum o zajedničkom nastupu u energetskom sektoru u BiH i to upravo u vrijeme kad je najavljena izgradnja više od 100 mini hidrocentrala. Suradnja Energoinvesta s Great Colour Investmentom odvijat će se u dva smjera: jedan je zajednički nastup na tržištu BiH u realizaciji poslova na izgradnji hidrocentrala, a drugi je povratak Energoinvesta na tržište Malezije gdje je sarajevska kompanija prije tridesetak godina bila poznata po izgradnji trafostanica, istaknuo je direktor Energoinvesta Enes Čengić. Turska i Alžir Energoinvest i TemsanTurkish Electromechanics Industry Corp potpisali su krajem prošle godine, na incijativu vlada Turske i Federacije BiH, ugovor o proširenju poslovne suradnje dviju zemalja u rea-

lizaciji projekta izgradnje tvornice visokonaponskih prekidača u Sarajevu. Riječ je o investiciji od 13 milijuna eura, a Energoinvest će u ovoj tvornici imati većinski udio. U realizaciji investicije koristit će se postojeći, u ratu devastirani objekti koji će se rekonstruirati i opremiti, a od turske strane se očekuje financijsko učešće u izgradnji i plasmanu proizvoda. U taj posao bit će uključena i Energoinvestova tvornica u Meksiku. Posao u novoj tvornici u Sarajevu dobit će oko 80 radnika. Ovih dana Energoinvest će isporučiti i prvi dio opreme za montažu 60 kilovoltne stanice TS Mahdia alžirskom kupcu, elektroprivredi Alžira Sonelgasu u vrijednosti od 1.550.000 KM. Riječ je o ormarima za potrebe montaže telekomunikacijske opreme koji su izgrađeni u Tvornici elektroopreme u sarajevskom naselju Blažuj. Energoinvest je s alžirskom kompanijom ugovorio i dva nova posla istog tipa u vrijednosti od sedam milijuna KM, oko 3,5 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 6,1%

*vijesti

rast izvoza u 4. kvartalu 2014.

Slovenski gospodarski preokret

Slučajni rast ili obećavajući uspjeh U tri kvartala prošle godine Slovenija je povećala opseg gospodarskih aktivnosti za 2,7 posto, a dobro četvrto tromjesečje podići će cijelu godinu na ohrabrujućih 2,8 posto rasta no izvozi u Njemačku i četiri susjedne države: Hrvatsku, Italiju, Mađarsku i Austriju. To su zemlje koje apsorbiraju polovinu ukupnog slovenskog izvoza. I to je opasnost za Sloveniju, tvrdi Matteo Ferrazzi, vođa strategije i komuniciranja u UniCreditu za Istočnu i Središnju Europu. “To su područja koja u budućnosti ne čeka osobit rast, zato se treba usredotočiti na udaljenija tržišta”, savjet je struč-

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenija je uspjela u 2014. godini prelomiti višegodišnju silaznu putanju u gospodarstvu. U tri kvartala povećala je opseg gospodarskih aktivnosti za 2,7 posto, a dobro četvrto tromjesečje podići će cijelu godinu na ohrabrujućih 2,8 posto rasta. Genovefa Ružić, nova direktorica Državnog statističkog ureda, u međuvremenu je potvrdila da podaci za završni kvartal koji su još u obradi neće pokvariti visoka očekivanja. Zanimljivo je da se gospodarski prijelom dogodio u godini kada je Slovenija čak triput izlazila na izbore, kada se politika bavila sobom i kada je vlada bila više mjeseci bez ministra gospodarstva. To je svakako dovoljan razlog za preispitivanje stajališta o presudnom utjecaju politike na ono što se događa u gospodarstvu. Što dalje? Brojke o obećavajućem gospodarskom rastu nisu podjednako obradovale cijelu stručnu javnost. Jedna

strana oprezno čita najnovije pokazatelje i otvoreno sumnja da se visoki rast dogodio slučajno. Suprotni tabor odbija prihvatiti teze o slučajnom rastu. Tvrdi da su se u prerađivačkoj industriji dogodile izrazito kvalitetne promjene i da u njima ima potencijala za nastavak u dobrom smjeru. Oni koji se ne daju impresionirati trenutačnim stopama rasta obrazlažu svoju sumnjičavost činjenicom da su bruto domaći proizvod podigle dvije poluge – izvoz i građevinari, a za koje smatraju da su obje na svoj način problematične. Skeptici su posebno oprezni

prema doprinosu građevinarstva. Doživljavaju ga kao trenutačnu pojavu koja će se već ispuhati u 2015. godini. Državni statistički ured također potvrđuje da su investicije dominantno rasle u tzv. nestambenoj gradnji. Naime, većina župana u slovenskim općinama pred prošlogodišnje lokalne izbore žestoko se potrudila povećati svoje šanse za reizbor favoriziranjem komunalnih i vodoopskrbnih investicija. U svemu tome uspješno su koristili sredstva Europske unije. Sve što se pokušalo graditi u pravilu je gotovo ili pred dovršenjem. I građevinari potvrđuju da ima-

ju posla najviše još za ovu godinu. Pitanje je što dalje? Može li Slovenija brzo otvoriti nove infrastrukturne radove na projektima o kojima se dugo govori kao što je drugi kolosijek željezničke pruge Koper-Divača ili probijanje tzv. treće razvojne osi novom prometnom dijagonalom od Dravograda do Črnomlja na granici s Hrvatskom. Povećati kvalitetu izvoza Slovenski izvoz najviše je pridonio rastu BDP-a. Izvoz raste osam kvartala za redom – u posljednjem čak za 6,1 posto. Problem je za Sloveniju što pretež-

Bruto domaći proizvod podigle su dvije poluge – izvoz i građevinari njaka iz UniCredita. On smatra važnim povećavati kvalitetu izvoza, što se može najbrže postići privlačenjem stranih investitora. No, njih se ne može dobiti samo nižim porezima i manjim troškovima rada. “Poboljšajte obrazovni sustav i osigurajte kvalitetan kadar. Pokažite da ste dobri i sposobni proizvesti zahtjevnije proizvode. To više vrijedi od nižih poreza”, uvjeren je Matteo Ferrazzi.

Hrvatska - slovenska izvozna zvijezda u 2014. Njemačka je i dalje najvažnije izvozno tržište za Sloveniju koja tamo plasira 21 posto ukupnog robnog izvoza. U 2014. godini taj je izvoz porastao za približno pet posto. Veliki slovenski izvoznici na njemačko tržište, Gorenje i dobavljači dijelova za automobilsku industriju, još ne osjećaju posljedice hlađenja njemačkog gospodarstva. Poslovi se

kompliciraju u Rusiji i Ukrajini, djelomično i u Turskoj zbog blizine nestabilnog, ratnog područja. Slovenska izvozna zvijezda postala je u prošloj godini – Hrvatska. O tome se pozitivno govorilo prošli ponedjeljak na savjetovanju stotinjak slovenskih diplomata što ga vlada tradicionalno održava neposredno poslije novogodišnjih

blagdana u dvorcu Brdo kod Kranja. Izvoz u Hrvatsku porastao je u osam mjeseci 2014. godine za 27 posto što se povezuje s ulaskom Hrvatske u EU, odnosno s ukidanjem kvota na poljoprivredne proizvode. Izvoz je znatno povećan i u Švedsku (24 posto) te u Austriju (15 posto). Premijer Miro Cerar sve diplomatske predstavnike obvezao

je da se uz uobičajene poslove posebno usredotoče na poboljšanje imidža Slovenije kao vjerodostojnog partnera. Nedvojbeno je da će toj vjerodostojnosti pridonijeti i presuda međunarodnog suda kojom je Slovenija obvezana do sredine godine predložiti operativni plan podmirenja obveza na osnovi stare devizne štednje u BiH i Hrvatskoj.

U kamatnom škripcu Slovenski javni dug znatno je narastao u 2014. godini – sa 70 na 82 posto BDP-a i iznosi 14.700 eura po stanovniku. Veliki porast javnog duga uzrokovan je sanacijom bankarskog sustava, a ima ozbiljne posljedice za državne financije. Samo za plaćanje kamata Slovenija je prošle godine potrošila 1,2 milijarde eura. Kamate u 2014. godini povećane su za trećinu prema 2013., te za dvije trećine prema 2012. godini. Kamatni trošak odnio je u 2013. godini 2,5 posto BDP-a, a u 2014. čak 3,3 posto BDP-a. Dopunski rad na kupone Od veljače Slovenija počinje primjenjivati nove mjere na području dopunskog rada, a na značajne promjene trebaju se prilagoditi i studenti koji zajedno s poslodavcima imaju obvezu plaćati doprinose u blagajnu Mirovinsko-invalidskog osiguranja. Za 39 sati rada mjesečno (prosječni angažman po studentu u prošloj godini) uz satnicu od 4,5 eura, što daje 175,50 eura bruto, student i njegov poslodavac obvezni su platiti u mirovinsku blagajnu 27,20 eura. Za toliko doprinosa studentu se upisuje sedam dana mirovinskog staža. Za 160 sati rada dobiva se 27 dana staža, ali uz plaćanje 111,60 eura doprinosa. Vlasnici prodaju uljaru

Redaju se nove prodaje u slovenskoj prehrambenoj industriji. Nakon ljubljanskog Žita, gdje zainteresirani kupci već obavljaju temeljiti pregled kako bi obvezujuće ponude dali u veljači, upravo je objavljeno da na prodaju ide i vodeći slovenski proizvođač ulja, Tvornica ulja Gea. Vlasnici koji drže 60 posto udjela potpisom su formalizirali postupak o prodaji dionica uljare s oko 100 zaposlenih.

16 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 21,5 mil kn

*vijesti

Turistička suradnja Hrvatske i Katara

Nedavno je objavljen Memorandum o suglasnosti između hrvatske vlade i vlade Države Katar o turističkoj suradnji, koji je bio potpisan u Dohi još 8. veljače 2010. godine. Time su definirana područja suradnje, kao što su razmjena informacija i statističkih podataka, marketing i promocija između institucija te suradnja na području turizma u privatnom sektoru. To se primjerice odnosi na suradnju između organizatora putovanja, putničkih agenata, ali i na poticanja ulaganja u turizam. Deseto izdanje trekking utrke Škraping

investirano u ovogodišnju Snježnu kraljicu

Jubilarni 10. Audi FIS Ski World Cup Vip Snow Queen Trophy Zagreb

Snježna kraljica na svim kontinentima O važnosti održavanja Snježne kraljice, te promociji Zagreba i Hrvatske kojoj neizravno pridonosi, dovoljno ukazuje podatak kako su mušku i žensku skijašku utrku ove godine uživo pratile televizijske ekipe iz 25 zemalja Sjeverne Amerike i Azije. Nadajmo se da će i ovogodišnje izdanje te sportskoturističke manifestacije ostvariti isti uspjeh.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

kupna investicija od 21,5 milijuna kuna od čega su 75 posto financirali sponzori, a ostatak Grad Zagreb, 23.000 gledatelja na muškoj i ženskoj utrci, 158 skijaša i skijašica s ukupno 549 članova skijaških timova te više od 500 akreditiranih novinara iz Hrvatske i svijeta, rezime je ovogodišnjeg jubilarnog 10. izdanja Audi FIS Ski World Cup Vip

Na Snježnoj kraljici sudjelovalo je 158 skijaša i skijašica, a utrke je pratilo više od 500 akreditiranih novinara Snow Queen Trophy Zagreb ili popularno rečeno - Snježne kraljice na

Goran Jakus/PIXSELL

Turistički prihod 6,77 milijardi eura U devet mjeseci 2014. prihodi od turizma iznosili su 6,77 milijardi eura što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju 2013. Prema podacima HNB-a, udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom BDP-u Hrvatske u devet mjeseci prošle godine iznosio je 20,9 posto što je blagi porast udjela od 0,7 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2013. U trećem prošlogodišnjem kvartalu zabilježen je prihod od 4,65 milijardi eura što je na godišnjoj razini 2,8 posto ili 128 milijuna eura više.

Sljemenu. I dok u javnosti traju polemike o tome treba li Zagrebu i Hrvatskoj takva financijski zahtjevna sportsko-turistička manifestacija, o njenoj važnosti i promociji Zagreba i Hrvatske kojoj neizravno pridonosi, dovoljno ukazuje podatak kako su mušku i žensku skijašku utrku ove godine uživo pratile televizijske ekipe

iz 25 zemalja. Među njima, tu su bile renomirane svjetske TV postaje te Eurosport Asia i Eurosport Europe. Utrke je pratilo 538 akreditiranih novinara i fotoreportera od čega 335 domaćih i 203 strana. Žensku utrku su uživo pratile televizijske ekipe iz 22 europske zemlje, Sjeverne Amerike i Azije dok su snimke, vijesti i re-

portaže plasirane u još pedesetak zemalja svijeta, pa je tako slika sa Sljemena otišla na sve kontinente. Prema TV analizama Međunarodne skijaške federacije (FIS), Snježna kraljica 2013. bila je prema svim parametrima, među najgledanijim utrkama FIS Svjetskog kupa. Te se godine prenosila također u 22 zemlje Europe,

Utrka humanitarnog karaktera U sklopu Audi FIS Ski World Cup Vip Snow Queen Trophy Zagreb održana je i humanitarna utrka pod nazivom dm Zagreb Ski Legends na kojoj su nastupile brojne svjetske skijaške zvijezde kao i osobe iz hrvatskog javnog života. Pokrovitelj te humanitarne udruge tvrtka dm-drogerie markt donirala je Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri donaciju u godišnjim potrebama higijenskih i kozmetičkih proizvoda. Uz to, kako su naglasili u dm-u, ta će tvrtka pomoći donacijom i Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece, prvu mrežu udruga udomitelja djece u Hrvatskoj.

Lošinjski koncept turizma u finalu za prestižnu nagradu UNWTO-a

Lošinjski projekti prepoznati u svijetu Jubilarno 10. izdanje trekking utrke Škraping 2015. održat će se 7. ožujka na otoku Pašmanu sa startom u Tkonu, a očekuje se više od 1000 natjecatelja i oko 500 posjetitelja. U sklopu utrke održat će se i Sajam otočnih proizvoda, razna edukativna predavanja, radionice te eko aktivnosti na uređenju okoliša Pašmana.

Grad Mali Lošinj i njegova Turistička zajednica izabrani su među tri finalista za prestižnu Nagradu za izvrsnost i inovacije u turizmu koju dodjeljuje Svjetska turistička organizacija (UNWTO). Odluka o pobjedniku bit će objavljena ovih dana u Madridu. Lošinjski projekt Miomirisi i okusi Lošinja, kojim se Lošinj prezenti-

ra kao otok vitalnosti, u konkurenciji je s Turističkom zajednicom Beča te

Povjerenstvom za promicanje izvoza i turizma Perua u kategoriji Inovacije u javnim ustanovama i vladi. “Ulazak u finale UNWTO-ove nagrade s prestižnim destinacijama svijeta za naš arhipelag izuzetan je uspjeh. Koristim priliku zahvaliti svima koji su se uključili u projekt Miomirisi i okusi Lošinja koji počiva na

tradiciji zdravstvenog turizma. Važno je očuvati bioraznolikost, okoliš i tradiciju, a u isto vrijeme kvalitativno napredovati u destinaciji. Upravo takav koncept radimo i potičemo”, izjavio je Gari Cappelli, gradonačelnik Malog Lošinja i predsjednik TZ-a Malog Lošinja. “Lošinjski arhipelag je visokovrijedan i očuvan kraj, ima gustu stoljetnu

borovu šumu, 1200 vrsta biljaka, zrak prve kvalitete, visoku čistoću mora te više od 250 kilometara šetnica na pet otoka. Ekonomski razvoj, cjeloživotna edukacija, certificiranje proizvoda, program ‘zelene ekonomije’ čine ovo područje još perspektivnijim i konkurentnijim”, istaknula je Đurđica Šimičić, direktorica TZ-a Malog Lošinja. (J.V.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

“ Budući da je aplikacija daShow u cloudu, zemljopisna udaljenost nije ni najmanje bitna te se rješenje može koristiti bilo gdje u svijetu.” Andrija Frinčić, direktor Implementacije snova

Rješenje daShow

Oglasna ploča u digitalnom obliku Web aplikacija nalazi se u cloudu te se može integrirati sa svim važnijim društvenim mrežama - Facebookom, Twitterom, Instagramom i Foursqareom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

agrebačka tvrtka Implementacija snova razvila je rješenje daShow. Riječ je o web aplikaciji koja je namijenjena upravljanju sadržajem koji se prikazuje na digitalnim panelima kao što su televizori, monitori i projektori, a koji se

Ideja za razvoj ovog rješenja nastala je ubrzo nakon razvoja njihovih digitalnih menija daShef nalaze u prostorima poput ugostiteljskih i trgovačkih objekata, zračnih luka i konferencijskih centara. Podaci koji se prikazuju pohranjuju se u cloudu, čime je smanjena potreba za korisničkom opremom. Sučelju rješenja može se pristupiti s bilo kojeg uređaja koji ima internet preglednik. Aplikacija, koja je predstavljena u studenome, u potpunosti je plod

domaće pameti, odnosno rada hrvatskih inženjera. Andrija Frinčić, direktor Implementacije snova, kaže kako je ideja za razvoj ovog rješenja nastala ubrzo nakon što je krenuo razvoj njihova sustava digitalnih menija za restorane daShef. “Shvatili smo kako bi takva vrsta sustava bila u potpunosti smislena, čak i neophodna nadogradnja na digitalne menije. Budući da je osnovni tim Implementacije snova potekao iz Sagene, koja je razvijala svoj sustav digitalnog oglašavanja, u suradnji s tom tvrtkom dogovorili smo kako ćemo mi dalje razvijati i prilagođavati taj sustav upravo za restorane, kafiće, hotele, konferencije i slična događanja”, objašnjava on. Izvozni proizvod Aplikacija prikazuje vremensku prognozu, informacije s društvenih mreža, ponudu objekta u kojem se daShow nalazi ili pak reklame koje mogu osigurati i dodatnu zaradu. “Ukratko, daShow omogućava da sve što biste že-

Najbolji odlaze i teško da će se vratiti U Hrvatskoj, smatra Andrija Frinčić, ima kvalitetnih IT tvrtki koje mogu zadovoljiti domaće potrebe, ali i konkurirati na tržištima Europske unije ili SAD-a. “Tamo je kvaliteta hrvatskih IT stručnjaka prepoznata, dok smo cjenovno ipak povoljniji od njih. Problem je to što Hrvatska još ne prepoznaje važnost IT-a i ne daje mu odgovarajuću ulogu u poslovanju”, kaže. Ističe da nam već manjka IT stručnjaka, a oni, k tomu, svakodnevno odlaze u inozemstvo. “Iz zemlje, bojim se, odlaze mahom najbolji. Ruku na srce, bili bi ludi da odbiju ponudu Googla i Facebooka, a sama činjenica da takvi giganti zapošljavaju naš IT kadar potvrđuje kako je on kvalitetan. A jednom kada odu, teško da će se vratiti”, tvrdi Frinčić. Njegova tvrtka Implementacija snova radi na projektima za razne naručitelje pa je tako u 2014. godini radila na razvoju nove društvene mreže SayBubble. Uskoro će, kaže, vjerojatno tražiti i dodatni kadar. “Nadamo se da ćemo ga uspjeti uloviti prije nego što ode u inozemstvo”, zaključuje Frinčić.

ljeli komunicirati s vašim posjetiteljima, komunicirate putem oglasne ploče u digitalnom obliku koja kroz prikaz multimedijalnog sadržaja pruža gotovo neograničene mogućnosti”, ističe. Premda postoje slični projekti, nastavlja Frinčić, ono što izdvaja daShow od drugih jest činjenica da se aplikacija nalazi u cloudu te se može integrirati sa svim važnijim društvenim mrežama Facebookom, Twitterom, Instagramom i Foursqareom. “Ta integracija pruža velike mogućnosti, od dvosmjerne komunikacije pa do uključivanja gostiju i posjetitelja u, primjerice, nagradne igre, koje su utemeljene na dijeljenju sadržaja na društvenim mrežama, pa se time i promovira korisnikov restoran, kafić, hotel, ili pak konferencija, festival i slično”, napominje Frinčić. A izvozni potencijal aplikacije, kaže, nije upitan - budući da je u cloudu, zemljopisna udaljenost nije ni najmanje bitna te se rješenje može koristiti bilo gdje u svijetu.

Bellabeat, Mash.me, Zipato i Teddy the Guardian

Hrvatski start-upovi u Las Vegasu Najveći sajam potrošačke elektronike na svijetu Consumer Electronics Show - CES 2015 održan je prošli tjedan (od 6. do 9. siječnja) u Las Vegasu u Sjedinjenim Američkim Državama. Sajam je okupio na tisuće tvrtki iz cijeloga svijeta, a na njemu su predstavljena i četiri domaća start-upa - Bellabeat, Mash.me, Zipato i Teddy the Guardian.

Bellabeat razvija proizvode za trudnice i rodilje koji se mogu spojiti s aplikacijom za pametni telefon, Mash.me jednostavnu aplikaciju za visokokvalitetne animacije, Zipato se bavi web sučeljima za pametni dom, a Teddy the Guardian medicinskim rješenjem u obliku medvjedića. Ova četiri hrvatska startupa, kaže nam glavni urednik porta-

la ICTbusiness.info Dražen Tomić, koji je zajedno s kolegom posjetio Las Vegas, imaju velika očekivanja od sajma CES 2015. Prema njegovim riječima, najvažnije je da su hrvatski start-upovi prisutni na tome sajmu i da se tamo pokažu, dokažu te etabliraju. “Jer, samo dolascima na sajmove i stvaranjem dobrog imidža može se privući inve-

stitore i osvojiti tržište”, smatra Tomić dodajući kako je CES u Las Vegasu i u ovoj godini bio u znaku startupova. “CES je također bio u znaku velikih globalnih igrača koji su uvidjeli važnost inovacije i koji upravo startupove gledaju kao i priliku i konkurenciju, dakle jednostavno rečeno, metu za preuzimanje”, zaključuje Tomić. (B.O.)

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Biserka Cvjetičanin Kultura u doba mreža

Hrvatska sveučilišna naklada

Knjiga se bavi analizom kulturne politike kao jednom od nezaobilaznih javnih politika modernog društva, a pokazalo se da sva društva koja je zanemaruju zapadaju u krizu identiteta kao elementa prepoznatljivosti. Ovo djelo analizira hrvatsku kulturu i kulturnu politiku s obzirom na to da je Hrvatska članica EU-a te u svoju kulturnu politiku treba ugraditi promicanje kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga, razvoj kreativnih industrija i jačanje uloge kulture u hrvatskim vanjskim odnosima.

Jean-Claude Monod Što je vođa u demokraciji? TIM press

Namjera autora bila je postaviti veberovsko pitanje političke karizme. Ako su totalitarizmi 20. stoljeća izobličili ideju karizmatičnog vođe pa i sam taj pojam, oni nisu pothranjivali samo kulturu autoriteta i hijerarhije izraženu u fašizmima; oprečna kultura otpora ugnjetavanju očitovala je potrebu za duhovnim vođom koji zadobiva privrženost i započinje s kolektivnim otporom. Knjiga također pokušava rasvijetliti lik vođe u demokraciji te se upozorava na izvorišta povijesnog napretka kako bi ga se nastavilo i zaoštrilo.

Rosa Montero Luđakinja u nama Disput

Sređujući svoja životna sjećanja tako što evocira pročitane (auto)biografije pojedinih pisaca na čijim je djelima intelektualno i duhovno stasala, autorica putuje u dubine svog bića u pripovjednoj igri punoj iznenađenja s osnovnom namjerom da napiše knjigu eseja o pisanju kao zanimanju. Rezultat je knjiga poput mađioničareva šešira iz kojeg Rosa Montero izvlači zanimljive i neočekivane banalne događaje, miješajući književnost i život u koktel koji se sastoji od biografija drugih autora i od polufikcionalne autobiografije.

John Connolly Duša u plamenu Naklada Ljevak

Privatni istražitelj Charlie Parker u zabačenom gradiću Pastor’s Bay biva upleten u rješavanje slučaja nestanka djevojčice Anne Kore. No, on nije pozvan u Pastor’s Bay da bi pomogao riješiti slučaj nestale djevojčice, nego ga je angažirao advokat kontroverznog klijenta koji možda jest a možda i nije uključen u slučaj Anninog nestanka. Parker je svjestan da su šanse da Anne pronađu živu gotovo jednake nuli, ali što dublje zalazi u slučaj, pronalazi u njemu sve više slojeva.

Marina Zrnić Hvala, ne kuham Ibis grafika

Ova kuharica sirove hrane donosi 24 recepta prilagođena namirnicama našeg područja. Za razliku od mnogih kuharica koje uvelike pridonose razvoju kreativnosti u kuhinji, ova kuharica daje praktične recepte koji se mogu spravljati svaki dan. Podijeljena je na 12 niskomasnih (bez dodatnih masnoća, ili s vrlo malo) i 12 gurmanskih recepata (sa smanjenom količinom masnoća) s uvodom o sirovoj hrani koji preispituje ustaljene dogme u ovoj prehrani i daje praktične savjete kako ovu prehranu učiniti održivom.

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Posao u Indiji

Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro.in. Tvrtka nudi usluge traženja kupaca, odnosno poslovnih partnera na tržištu Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91 706533 0324. Zaštitne maske

Alpagu, Konak, Turska, www.alpagu.com.tr. Tvrtka je proizvođač jednokratnih zaštitnih maski za lice. Već se koriste u područjima zaraženim ebolom gdje služe i za sve druge zarazne bolesti. Proizvodi su patentirani, a kapacitet proizvodnje je 500.000 komada mjesečno. Tvrtka želi poslovnog partnera za dugoročni poslovni odnos. Kontakt: info@alpagu.com.tr, +90 232 446 3241. Drvene ploče

IPC Group, Moskva, Rusija, www.birchplywood.com. Ruska tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi razne specijalne drvene ploče i šperploče iz Rusije, Europe, Azije te Latinske Amerike, a

za primjenu u vrhunskim proizvodima (brodovi, jahte, zvučnici, visokokvalitetan namještaj...). Kontakt: Anant Agarwal, aagarwal@icdgroup. com.+65 9488 470. Web promocija

SmaartMobile, Beograd, Srbija, www.kioskpages. com. Tvrtka predstavlja Kiosk Strane - besplatni web servis za tvrtke koje se tek registriraju, rade web stranice za one koji ih nemaju, a promoviraju one koji ih već imaju. Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@ smaartmobile.com, +381 64 2848 653. Distribucija robe

AMG plan, Zagreb, Hrvatska. Tvrtka distribuira robu i usluge na području Hrvatske i zainteresirani su za uvoz, distribuciju, predstavništvo raznih roba i usluga. Kontakt. Mate Bilač, amgplanhr@ gmail.com, +385 1 400 3672, +385 92 1111 016. Sjemenska roba

Rafpak, Tyczyn, Poljska, www.rafpak.pl. Tvrtka prodaje i kupuje razne vr-

ste sjemenki iz svih krajeva svijeta, uglavnom žutu i smeđu gorušicu, kim, korijander te smeđe i zlatno laneno sjeme. Traže tvrtke koje su zainteresirane za suradnju (kupnju i prodaju robe: žitarica, sjemenki). Kontakt: Konrad Glowiak, biuro@rafpak.pl, +48 17 230 2127, +48 602 503 299. Suradnja

Gleisfrei, Villimpenta, Italija. Tvrtka koja se bavi izgradnjom željezničkih vozila za održavanje pruga traži tvrtke iz Hrvatske, po mogućnosti iz Istre, a koje imaju najmanje jednog tehničara sa znanjem talijanskog jezika. Radovi bi uglavnom bili zavarivanje i ugradnja električnih ili kočionih sustava na njihovim strojevima. Tvrtke ne moraju nužno imati iskustvo u području željeznica, dovoljna je stručnost u sličnim područjima kao što su automobilska industrija i proizvodnja bagera. Kontakt: Silvia Malagola, info@gleisfrei.com, +39 0376 573056, +39 331 6694225.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge održavanja vozila

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nabavlja usluge održavanja službenih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi pola milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. siječnja. Nabava osobnih računala putem financijskog leasinga

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja osobna računala putem financijskog leasinga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljače. Namještaj i oprema za policijske objekte

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja namještaj i opremu za policijske objekte. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. veljače.

Vreće za spavanje

Ministarstvo gospodarstva nabavlja vreće za spavanje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 992.000 kuna. Rok dostave ponuda je 27. siječnja. Ukrasne posude za cvijeće

Grad Zagreb nabavlja razne ukrasne posude za cvijeće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 22. siječnja.

Izgradnja objekta za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku

Dom zdravlja Bijeljina nabavlja radove izgradnje objekta za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku. Rok dostave ponuda je 2. veljače. Sredstva za čišćenje

Elektroprivreda BiH, Rudnik uglja Gračanica nabavlja sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 22. siječnja.

Aparati za igre na sreću

Hrvatska lutrija nabavlja samostojeće aparate za igre na sreću (kladomate). Procijenjena vrijednost nabave iznosi devet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljače.

Zaštitna odijela i uniforme

Poduzeće Trainkos iz Kosovog Polja nabavlja zaštitna odijela i uniforme. Rok dostave ponuda je 28. siječnja.

Regija Usluge čišćenja snijega

Šume Republike Srpske Sokolac nabavljaju usluge čišćenja snijega u ŠG Banja Luka. Rok dostave ponuda je 27. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se stanovi, kuće i livada Stan, površine 59,04 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 309.010 kuna, nalazi se u Vukovarskoj 8 u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 14. siječnja u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto. Stan, površine 116,46 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 869.400 kuna nalazi se u naselju Kornić na Krku, prodaje se na dražbi 14. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Krku, Bodulska bb, sudnica 25/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Livada, vrt, kuća, dvorište i gospodarska zgrada, površine 3222,56 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 267.737,20 kuna, nalaze se u naselju Gudovac u Bjelovaru i prodaju na dražbi 14. siječnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Daruvaru, S. Radića 27. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Stan na mansardi, površine 30,56 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 638.400 kuna, u Ulici Sv. Mateja 79 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 14. siječnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. Kuća, površine 3137 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 139.785

kuna, u Špoljarskoj ulici 66 u Koprivnici, prodaje se na dražbi 15. siječnja u 8 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba br. 21. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od te vrijednosti. Kuća, površine 346 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 268.500 kuna, nalazi se u mjestu Banjol na Rabu, prodaje se na dražbi 15. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Rabu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, površine 503,53 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 650.000 kuna, nalazi se u Oroslavju u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 15. siječnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, sudnica broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne

ne procijenjene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, površine 92,36 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,11 milijuna kuna, na adresi Punta 8 u Poreču, prodaje se na dražbi 16. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Poreču, soba broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, površine 4442 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,42 milijuna kuna, nalazi se u naselju Greda u Sisku, prodaje se na dražbi 16. siječnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 21. Na tom drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Zgrada, površine 3051 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 7,5 milijuna kuna, na adresi J. Rakovca 2 u Umagu, prodaje se na dražbi 16. siječnja u 12 sati na Općinskom sudu Buje, Istarska 1. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine njene utvrđene vrijednosti.

Kuća i dvorište, površine 500 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 262.615,18 kuna, na adresi Posavska 57 u mjestu Donji Andrijevci u Brodsko-posavskoj županiji prodaje se na dražbi 16. siječnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 37/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne treći-

Kuća, površine 650,99 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 633.054 kune, nalazi se u naselju Milanovac u Virovitičko-podravskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. siječnja u 12.15 sati na Općinskom sudu u Virovitici, T. Masaryka 8, soba broj 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kissingerov udžbenik geopolitike dr. Uroš Dujšin

ajnovija knjiga čuvenog Henryja Kissingera bavi se temeljnim pitanjem međunarodnih odnosa današnjice: potrebom uspostavljanja novog

svjetskog poretka. Pod naslovom World Order počinje prikazom “gotovo slučajnog” nastanka koncepta moderne države, od beskrajnih ratova u Europi s početka 17. stoljeća. Iscrpljeni, europski su se vladari napokon dogovorili da je u redu ako se ne slažu. Sklapanjem Vestfalskog mira svi su oni pristali na to da toleriraju realitet različitih vrijednosti svojih susjeda. K tome se preambiciozne vladare nastojalo držati putem ravnoteže moći. Nakon slabljenja imperijalizma, kada su novooslobođene kolonije pravila europskog poretka okrenule protiv svojih bivših gospodara, pod američkim pokroviteljstvom, taj poredak utvrđen je u obliku Ujedinjenih naroda. Ugroženi poredak No danas je, tvrdi Kissinger, taj poredak ugrožen sa svih strana. Europa i Amerika zahtijevaju da se zapadnjački kodeks liberalnih vrijednosti poštuje širom svijeta. Moć Europe, umanjena dvama svjetskim ratovima, nestala je u “jazbini” Europske unije. Amerika, još uvijek svjetska velesila, možda

bi mogla spriječiti raspad sadašnjeg poretka - ali je sve očitije da njeni čelnici više ne žele djelovati kao svjetski policajci i arbitri. U Aziji nastaju nove velesile - Kina i Indija - koje nemaju tradicije vestfalskog mentaliteta pa bi

mogle ići za revizijom sistema. Na Bliskom Istoku divljaju radikalni islamisti koji bi masovnim ubojstvima htjeli nametnuti islamski kalifat po pravilima Kurana. Kissingera obično smatraju superrealistom koji zastupa, navodno, sofisticiranu ideju da se u vanjskoj politici radi isključivo o moći i interesima te da su moral i etika za slaboumne. Ipak, njegov je stav suptilniji. Ako je, naime, neki sistem zasnovan na moći ali nema legitimiteta, tada će se urušiti, a ako se temelji na moralnim načelima koja nema snage primijeniti, jednostavno će nestati. Problem današnjice je u tome što je sistem, sa stanovišta svih zainteresiranih strana, nevaljan. Njime bi Kinezi možda dobili ono što smatraju da im, kao velesili u usponu, pripada. Rusi smatraju da su zapadnjačke vrijednosti “trojanski konj za širenje zapadnjačke moći” na njihovu štetu. Islamisti opet u načelu odbacuju samu ideju o svjetovnom i

laičkom poretku... Budućnost i nije svijetla A gdje je onda rješenje? Kissinger na to pitanje ukratko odgovara ovako: trebalo bi nekako stvoriti novu ravnotežu između moći i legitimiteta što je, kako priznaje, u svjetskim razmjerima veoma teško postići, naročito u suvremenim društvima koja se bore s anarhičnim učincima novih medija. Ta upozorenja treba primiti k znanju s dužnom pažnjom. Usprkos tome što nije aktivan skoro četiri desetljeća, Kissinger je danas ugledni konzultant što znači da je itekako u toku događaja. K tome, njegov svjetonazor formiran je još u vrijeme kada je pisao o austrijskom ministru Metternichu, arhitektu restauracije starog poretka nakon napoleonskih ratova. Britkost, jasnoća i konciznost njegovih opservacija svakako mu daju potrebnu uvjer-

Trebalo bi nekako stvoriti novu ravnotežu između moći i legitimiteta, što je u svjetskim razmjerima teško postići ljivost. Kissinger doduše nigdje izravno ne kaže, ali se iz čitavog konteksta itekako dobro može iščitati da budućnost svjetskog poretka baš i nije osobito svijetla. U vrijeme kada Rusi igraju svoje igrice u Ukrajini, Bliski istok tone u anarhiju, a Kinezi gledaju kako mogu valorizirati rast svoje moći, očito je da nema mjesta optimizmu. Lijepo kaže jedno kinesko prokletstvo: “Neka živiš u zanimljivim vremenima”.

20 PV REPORT PV MJESEČNI REPORT

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 29. prosinca 2014. do 4. siječnja 2015. ukupno su bila 163 stečajna postupka što je za 61 posto više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 54. Za predstečajnu nagodbu su uložena 33 prijedloga, započelo je 16 postupaka, dok ih je 15 zaključeno. Izbrisano je 138 subjekata, a s likvidacijom je započelo njih 10. Osnovana su 143 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (74), dok su Pazin, Rijeka i Zadar izjednačeni s po 11 novoosnovanih subjekata, a na Trgovačkom sudu u Splitu osnovano je 10 poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (81), te ukupno 62 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

13 6 4 3 20 10 10 54 54 76 33 1 11 16 15

BRISANI SUBJEKTI

138 138 10 10 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

143 62 81 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

3 0 0 9 11 11 0

Osnovane tvrtke u prosincu 2014.

prosincu 2014. godine bila su ukupno 292 stečajna postupka, od toga 37 posto otpada na zaključene postupke predstečajne nagodbe, a 24 posto odnosi se na započete postupke predstečajne nagodbe. Započeti stečajni postupci čine 14 posto ukupnih postupaka. U prošlogodišnjem prosincu bilo je uku-

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

sije

jač

vel

jak

ožu

tra

d.o.o.

48,73%

subjekta

48,41%

ostali oblici

2,86%

j.d.o.o.

zatim u Splitu (97), Osijek bilježi 88 novoosnovanih društava, a slijedi ga odmah Trgovački sud u Rij

van

ban

svi

anj

lipa

ovo

kol

srp

jeci s registiriranih 87 poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 592, dok je osnovano i 596 d.o.o.-a. n

ruja

opa

list

den

stu

sin

pro

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe

čan

sije

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

jač

vel

jak

ožu

tra

van

ban

svi

lipa

anj

srp

ovo

kol

ruja

opa

list

den

stu

sin

pro

122

210

124

126

122

115

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

171

199

143

116

130

115

107

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2014.

2500

1500

10 0 8 11 74

1000

MONTER-STROJARSKE MONTAŽE d.d.

1223 osnovana

pno 24 postupka manje nego u prosincu prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, njih je bilo 1370 što je dvostruko više u odnosu na prosinac 2013. godine. Postupaka pokretanja likvidacije bilo je 75. Ukupno su osnovana 1223 poslovna subjekta, 128 više nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (655), čan

Stečajevi

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

2000

REJTING TJEDNA Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

U prosincu osnovana 1223 poduzeća

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Brisani subjekti

Bjelovar

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1000

500 500

0 siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015.

( 67,816 mlrd kn

( 7577 tvrtki

ukupan iznos prijavljenih obveza

duguje taj iznos

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu do sada sklopilo 1765 tvrtki Do sada su riješena 6963 predmeta, dok je njihov iznos prijavljenih obveza premašivao 56,591 milijardu kuna, a zapošljavali su 48.122 radnika. U radu je, pak, 614 predmeta sa 12.026 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 11,224 milijarde kuna

aključno s ovogodišnjim 2. siječnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 1765 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 28,629 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 26.440 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 596 poduzeća koja zapošljavaju 7067 djelatnika, dok im iznos prijav-

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 16,758 milijardi kuna ljenih obveza premašuje 9,302 milijarde kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2361 predmet je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 2. siječnja ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 37,932 milijarde kuna. Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da su do sada riješena 6963 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uklju-

Zbirni pregled predmeta prema iznosu prijavljenih obveza Predmeti prema iznosu prijavljenih obveza

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Prijavljene obveze manje od 10.000.000 kn

6.760.312.736,06

18.028

Prijavljene obveze veće od 10.000.000 kn

61.055.843.823,44

42.120

67.816.156.559,50

60.148

UKUPNO

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

6.726

9,97%

88,77%

851

90,03%

11,23%

7.577

100,00%

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Status predmeta

Iznos prijavljenih obveza

Prihvaćen plan Sklopljena nagodba UKUPNO

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

9.302.943.359,49

7.067

596

13,72%

7,87%

28.629.420.044,76

26.440

1.765

42,22%

23,29%

37.932.363.404,25

33.507

2.361

55,94%

31,16%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

čuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je, prema Fininim podacima, nešto viši od 56,591 milijarde kuna, a zapošljavali su 48.122 radnika. U radu je, pak,

614 predmeta sa 12.026 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 11,224 milijarde kuna. Građevinarstvo duguje najviše Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagod-

be je 67,816 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 7577 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 60.148 radnika. Najviše predmeta, njih 6726 ili čak 88,77 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 6,76 milijardi kuna. Ostatak od 11,23 posto otpada na 851 predmet s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 61,055 milijardi kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 16,758 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 13,975 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 11,315 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,184 milijarde kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 26,625 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom od 9,883 milijarde kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,413 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije sa 4,941 milijardom kuna, Varaždinske županije sa 3,205 milijardi kuna... Zaključno sa 2. siječnjem na trgovačkim sudovima sklopljeno je ukupno 1765 nagodbi. Najviše ih je, 498, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu, slijedi Trgovački sud u Osijeku sa 433 nagodbe, potom varaždinski Trgovački sud sa 252, pa u Splitu sa 224, Rijeci 171, Zadru sa 110 te Trgovački sud u Bjelovaru sa 77 sklopljenih nagodbi.

*vijesti Pad broja zaposlenih U studenome prošle godine je četvrti mjesec za redom zabilježen pad broja ukupno zaposlenih na mjesečnoj razini za 12.382 osoba ili 0,9 posto manje nego u listopadu, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Promatrano na godišnjoj razini broj ukupno zaposlenih bilježi neprekidan pad od rujna 2009. U studenom 2014. u odnosu na isti mjesec 2013. broj zaposlenih niži je za 1,9 posto, dok je u odnosu na studeni pretkrizne 2008. broj ukupno zaposlenih niži za 15,4 posto. Rast prosječne neto plaće u Zagrebu Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za listopad 2014. iznosila je 6427 kuna, što je u odnosu na rujan 69 kuna više. Prema podacima Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj, u razdoblju od siječnja do listopada prosječna mje-

sečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6426 kuna, što je nominalno 0,3 posto više nego u istom razdoblju 2013. Porast robnog uvoza i izvoza Hrvatski robni izvoz u 10 mjeseci prošle godine iznosio je 64,9 milijardi kuna, što je za 9,1 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je uvoz porastao za 5,2 posto na 110,3 milijarde kuna, pokazuju privremeni podaci DZSa. Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske potkraj listopada 2014. iznosio je 45,3 milijarde kuna, što je gotovo identičan deficit iz istog razdoblja pretprošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom u 10 mjeseci prošle godine iznosila je 58,9 posto.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3859, 12. siječnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Bez velikih promjena na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak je nove godine koji nije donio nikakve promjene u odnosima na novčanom tržištu. Visoka likvidnost sustava prisutna je i dalje, potražnja za kratkoročnim pozajmicama je slaba, a u takvom okruženju kamatne stope bilježe minimalne razine. Svakodnevno je na Tržištu novca prisutna visoka ponuda viškova kuna, a interes za uzimanje pozajmica je skroman. Protekli je petak država krenula s isplatom mirovina, što je dodatno povećalo likvidnost sustava. U srijedu je, zbog

u mil. kn

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

5.1. - 9.1.2014.

29.12. - 2.1.2014.

1000

800 4 600 400 2

za ovaj tjedan. Iako je počela nova godina, okruženje na novčanom tržištu za sada se nije značajnije promijenilo. Blagdani su iza nas i počinje još jedna godina u kojoj za sada nema naznaka velikih promjena na novčanom tržištu. Ostaje nam tek za vidjeti kada će doći do promjena nekih čimbenika koji će unijeti živost na novčano tržište.

200 0

5.1.2015.

6.1.2015.

7.1.2015.

blagdanskog utorka, Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Ovog puta aukcija je održana samo za kunske trezorske zapise. Na dospijeću je bilo 675 milijuna kuna trezorskih zapisa, a ostvareni iznos iz-

8.1.2015.

9.1.2015.

danja bio je 465 milijuna kuna, što znači da se saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio za 210 milijuna kuna. Ovoga puta, zbog neatraktivnih prinosa, investitori nisu pokazali veliki interes za upis trezorskih zapisa. Kao i

ponedjeljak

utorak

inače najveći interes pokazan je za upis trezorskih zapisa na najdulji rok tj. na rok od godine dana na koji je upisano 405 milijuna kuna po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 1,5 posto, dok je na trezorske zapise na 182 dana

srijeda

četvrtak

petak

upisano 60 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 0,55 posto, odnosno prinos je, iako interes investitora nije bio značajan, u odnosu na prethodnu aukciju manji za pet baznih bodova. Ministarstvo financija nije najavilo aukciju ni

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

Porasla vrijednost Mirexa

Kuna je proteklog tjedna oslabila prema euru za 0,18 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,282274

CAD

kanadski dolar

5,486324

JPY

japanski jen (100)

5,446196

CHF

švicarski franak

6,386321

GBP

britanska funta

9,840047

USD

američki dolar

6,492832

EUR

euro

7,669333

7.670

6.50

6.39

Vrijednosti Mirexa, obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova porasle su početkom ove godine u odnosu na razdoblje potkraj 2014. Tako je Mirex A završio protekli tjedan na 105.9062 bodova, a Mirex B na 207.7964 bodova. Vrijednost Mirexa C također je porasla u odnosu na kraj prošle godine, pa je tako protekli tjedan taj indeks iznosio 103.5693 bodova.

7.665

6.45

6.38

MIREX - mjesečni

7.675

USD

6.55

CHF

6.40

6.1.

7.1.

8.1.

7.660

6.40

6.37

7.655

6.35

6.36

0,0%

7.650

6.30

6.35

-1%

9.1.

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

1% 0,8%

0,6% 0,4% 0,2% 0%

-2%

-0,2% 8.12.

Međunarodno tržište kapitala

Na svjetskim burzama kraj proteklog tjedna dočekan je u specifičnom raspoloženju. Dok su cijene dionica na europskim burzama potkraj tjedna blago pale, i

to nakon dva dana snažnog rasta, na drugom kraju svijeta tj. na azijskim burzama cijene dionica su neznatno porasle. Razlog tome bilo je optimistično raspo-

loženje ulagača uoči objave izvješća o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Osim toga, stabilizirao se i tečaj eura prema dolaru i to na najnižim

6700

18000

4800

FTSE 100

17860

Dow Jones

4740

6500

17720

4680

6400

17580

4620

6300

17440

4560

17300

6200 5.1.

4500 4380

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

9900

CAC40

9780

4260

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

5.1.

17600

DAX

17420

9660

4140

9540

17060

9420

16880

9300 5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

NIKKEI 225

17240

4020 3900

NASDAQ

4500 5.1.

16700 5.1.

6.1.

18.12.

7.1.

8.1.

9.1.

5.1.

6.1.

7.1.

8.1.

9.1.

razinama u proteklih devet godina. Za razliku od kraja tjedna, na njegovu početku cijene dionica na azijskim, europskim i američkim tržištima oštro su pale zbog pada cijena nafte i naznaka slabosti najvećih svjetskih gospodarstava. Ipak, posljednjih su dana objavljeni podaci o tome da američko gospodarstvo i dalje snažno raste. Osim toga, ulagači vjeruju kako će Europska središnja banka uskoro agresivnije olabaviti monetarnu politiku iako ih i dalje zabrinjava grčka kriza i slabljenje rasta kineskog gospodarstva.

29.12.

8.1.

2.1.

4.1.

6.1.

8.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015. (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A 08.01. AZ - A 08.01. Erste Plavi - A 08.01. PBZ CO - A 08.01. Raiffeisen OMF - A 07.01.

105,90620 105,30600 105,92510 107,93220 104,55590

0.70 0.58 0.69 0.78 0.00

1,24 1,19 0,73 1,45 0,17

kategorija B MIREX B AZ - B Erste Plavi - B PBZ CO - B Raiffeisen OMF - B

08.01. 08.01. 08.01. 08.01. 07.01.

207,79640 212,82230 211,96800 189,61480 206,76220

0.51 0.45 0.61 0.54 0.00

1,01 1,04 0,85 0,96 0,00

kategorija C MIREX C AZ - C Erste Plavi - C PBZ CO - C Raiffeisen OMF - C

08.01. 08.01. 08.01. 08.01. 07.01.

103,56930 102,11500 103,87530 103,65920 104,45250

0.19 0.13 0.22 0.19 0.00

0,61 0,34 0,62 0,65 0,24

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 07.01. 200,32390 AZ Profit 08.01. 238,23010 Croatia osiguranje 08.01. 147,80570 AZ Benefit 08.01. 220,22950 Erste Plavi Expert 08.01. 174,73500 Erste Plavi Protect 08.01. 176,25060

0.50 0.41 0.42 0.28 0.62 0.22

0,46 0,89 0,63 0,71 0,75 0,45

fond

Optimistični ulagači na svjetskim burzama

6600

MIREX - tjedni

primjena od 10. siječnja 2014. 5.1.

Izvor: HNB

6,492832 kuna. Ojačao je i švicarski franak za 0,26 posto na 6,386321 kunu.

je 7,669333 kuna. Prema kuni porasla je i vrijednost američkog dolara, za 2,19 posto na

datum

www.privredni.hr Broj 3859, 12. siječnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 433,327 milijuna kuna

Crobexi zeleni, promet udvostručen promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 60 milijuna kuna, što je rast od 30 milijuna kuna odnosno uvećanje od čak 102 posto. Devet od 10 najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo u plusu, samo jedno izdanje bilježi pad cijene. Tjedne promjene

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

rgovanje na Zagrebačkoj burzi je nakon blagdana zaživjelo, a aktivnost ulagača u odnosu na tjedan ranije bitno je uvećana. Redovni dionički Top 10 po prometu HT d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Valamar Riviera d.d. Turisthotel d.d. Dalekovod d.d. Ledo d.d. Đuro Đaković holding d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Turbos DAX short A Adris grupa d.d. (red.)

tjedna promjena +2,67% +5,43% +1,68% +8,87% -13,07% +0,61% +11,80% +0,96% +10,61% +3,78%

zadnja cijena 154,00 348,03 19,94 2.700,00 12,84 8.200,00 36,00 1.307,43 47,55 384,00

najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +11,80 posto do -13,07 posto. Osam izdanja je skupilo promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 18 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna nakon devet tjeda-

promet

10 dionica s najvećim rastom cijene

8.324.558,22 3.978.636,49 3.859.510,58 2.511.899,99 1.556.441,91 1.493.434,04 1.361.395,45 1.211.787,82 911.486,24 906.683,67

Turbos srebro long D Turbos HT long 4 Imunološki zavod d.d. Đuro Đakovic holding d.d. Liburnia riviera hoteli d.d. Turbos DAX short A Turbos zlato long 8 Turisthotel d.d. Solaris d.d. Imperial d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 60.071.508,35 kn

na padanja bilježio drugi pozitivni tjedan sa značajnim rastom od 1,81 posto i tjedan završio na 1.772,13 boda. Crobex10 je nakon šest negativnih tjedana također porastao i to za 1,93 posto i tjedan završio na 1.020,10 bodova.

tjedna promjena +55,98% +24,87% +18,84% +11,80% +11,58% +10,61% +9,99% +8,87% +8,42% +7,99%

zadnja cijena 11,34 25,66 71,29 36,00 3.650,00 47,55 124,00 2.700,00 719,96 527,00

promet 5.984,00 22.542,80 711.654,94 1.361.395,45 630.546,70 911.486,24 18.431,20 2.511.899,99 24.691,81 779.636,67

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.772,1300 1.020,1000 105,3708 137,9966

Kod sektorskih indeksa najveći rast bilježi CROBEXturist koji je porastao za 5,95 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXkonstrukt i to 5,62 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI light sweet long D Finvest Corp d.d. OT - Optima Telekom d.d. Magma d.d. Badel 1862 d.d. Tehnomont d.d. Suncani hvar d.d. Dalekovod d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 9 Index certifikat WTI nafta

tjedna promjena +1,81% +1,93% +0,39% +0,47%

posto. Obveznički indeksi su protekli tjedan završili sa solidnim rastom te je Crobis uvećan za 0,47 posto, a Crobistr za 0,47 posto.

tjedna promjena -29,60% -16,67% -16,33% -16,10% -15,32% -14,29% -13,17% -13,07% -12,40% -11,61%

zadnja cijena 58,50 25,00 3,33 1,98 13,76 120,00 18,13 12,84 24,86 303,70

promet 62.254,50 1.275,00 194.893,12 6.197,00 57.313,20 5.160,00 217,56 1.556.441,91 20.882,40 12.839,30

*vijesti

Briljantan početak godine za FIMA Equity fond Protekli tjedan je od 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, njih 65 poraslo, dok je 17 fondova ostvarilo rast veći od jedan posto. Ukupno je samo devet fondova tjedan završilo u crvenom, a dva su pala više od jedan posto. Time je nastavljen niz pozitivnih tjed-

nih rezultata, koji je prekinut prije mjesec dana. Sumarno su u zadnja 42 tjedna fondovi zabilježili samo pet negativnih tjedana. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet dioničkih i jedan obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se

u rasponu od +15,36 do -1,58 posto. Od 32 dionička fonda u proteklom tjednu njih 25 je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu FIMA Equity koji je bio s prinosom od 27,48 posto najuspješniji u 2014. godini, a briljantno je krenuo i u novu godi-

nu s tjednim rastom od čak 15,36 posto te time postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Fond FIMA Equity 68 posto portfelja drži investirano u Hrvatskoj, 11 posto je investirano u Sloveniji, sedam posto u Srbiji te po četiri posto u Austriji i Njemačkoj.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 1. 1. do 8. 1. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

OTP uravnoteženi

Vrijednost udjela 106,7069

*Tjedna promjena [%] -0,38

KD Victoria

19,4581

2,43

KD Balanced

8,8501

1,43

HI-growth

€

10,3484

1,57

Agram Trust

51,4268

-0,02

ZB euroaktiv

€

127,6782

-0,16

Allianz Portfolio

145,0944

0,94

ZB trend

174,4111

-1,57

Raiffeisen Harmonic

€

102,0600

0,24

FIMA Equity

84,6118

15,36

PBZ Conservative 10 fond

€

101,1526

0,52

KD Prvi izbor

13,9942

2,53

You Invest Active

€

100,1000

0,18

Ilirika JIE

€

130,8814

1,63

You Invest Balanced

€

100,2100

0,27

€

100,2100

0,26

PBZ Equity fond

€

9,9324

0,28

You Invest Solid

HPB Dionički

94,3652

-0,35

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Adriatic Equity

€

79,4300

0,05

ZB bond

€

181,0481

0,24

NETA Global Developed

102,3283

-0,10

HI-conservative

€

13,6213

0,55

ZB aktiv

105,7186

0,07

Raiffeisen Bonds

€

166,0500

0,22

Capital Two

85,1756

1,20

PBZ Bond fond

€

120,2840

0,44

Ilirika Azijski tigar

€

46,7466

2,76

Capital One

195,3107

0,10

PBZ I-Stock

€

7,4597

2,88

HPB Obveznički

€

147,9206

0,22

Platinum Global Opportunity

15,5039

0,78

NETA Emerging Bond

75,6047

2,13

KD Nova Europa

5,6187

3,81

Erste Adriatic Bond

€

109,9800

0,55

OTP indeksni

39,4167

1,90

Raiffeisen Classic

€

100,2000

0,16

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Blue Chip

€

95,3406

0,78

NETA Frontier

586,2107

2,81

PBZ Novčani fond

142,2993

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

86,0854

0,10

ZB plus

174,2329

0,01

80,1400

0,34

ZB europlus

€

149,5746

0,00

NETA US Algorithm

170,0481

-1,58

PBZ Euro Novčani

€

138,3613

0,02

NETA New Europe

72,2938

0,31

Raiffeisen Cash

156,2600

0,01

Ilirika BRIC

€

75,5774

5,01

Erste Money

149,8800

0,01

CROBEX10

98,3474

1,84

HI-cash

150,4272

0,02

KD Energija

9,0554

0,64

PBZ Dollar fond

129,7623

0,04

ZB BRIC+

€

89,0125

3,82

HPB Novčani

142,3067

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

120,3200

0,06

OTP novčani fond

132,0520

0,02

Allianz Equity

€

132,4417

0,79

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Money One

127,9807

0,02

Agram Euro Cash

€

12,1955

0,04

Smart Equity

€

101,4339

-0,61

Allianz Cash

117,5324

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,2600

0,07

Erste Euro-Money

€

114,6900

0,00

Auctor Cash

108,9926

0,02

ZB global

€

146,0650

0,23

Raiffeisen euroCash

€

105,0800

0,02

PBZ Global fond

€

13,7475

0,70

HPB Euronovčani

€

105,9335

0,00

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

HI-balanced

€

12,0752

1,01

ICF Balanced

112,0912

-0,04

HPB Global

85,5123

0,07

Locusta Cash

1329,6179

0,03

NETA MultiCash

106,9095

0,04

OTP euro novčani

€

102,2801

0,01

OTP banka spušta kamatne stope Nakon Hrvatske poštanske banke i Zagrebačke banke koje su od 1. siječnja spustile kamatne stope, protekli je tjedan i iz OTP banke objavljeno kako se od 26. siječnja i u toj banci snizuju kamate stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom. U OTP banci će kamate na kredite uz valutnu klauzulu u eurima biti niže za 0,21, a za kredite u kunama za 0,16 postotnih bodova. Do snižavanja kamatnih stopa dolazi slijedom kretanja NRS-a, prosječnog troška financiranja bankarskog sektora, uz koji je OTP banka vezala svoje kredite. Rast prosječne neto plaće U četvrtom kvartalu prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 5442 kune što je za tri posto više nego u prethodnom kvartalu. Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je prosječna plaća iznosila 5613 kuna. Osim kategorije top menadžmenta, koja ima prosječno 109 posto višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja telekomunikacija te marketinga, oglašavanja i odnosa s javnošću, sa 45 posto višom, odnosno 30 posto višom plaćom od prosječne. Najmanje pro-

sječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima i to 41 posto nižu, te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji 47 posto nižu. Niža prosječna obiteljska primanja

Prosječna primanja obitelji u Hrvatskoj u 2013. godini bila su 1000 eura niža nego 2010. godine. Istodobno su u tom istom razdoblju troškovi života znatno porasli. Tako je struja poskupjela 25 posto, plin 31 posto, hrana devet posto, a benzin 17 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječni dohodak kućanstva 2010. godine iznosio je 86.975 kuna, a 2013. godine 79.308 kuna. Suradnja EIB-a i PBZ-a Europska investicijska banka (EIB) zaključila je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) Ugovor o kreditu u iznosu od 20 milijuna eura koji je namijenjen financiranju projekata koje provode mala i srednja poduzeća (SME) te srednje kapitalizirana poduzeća (Mid-cap companies). Kredit je odobren u sklopu europskog Programa kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva i Midcap poduzeća. Taj će kredit pridonijeti povećanju konkurentnosti Hrvatske.