Pv 3861

Priča o uspjehu: Mate Rimac Možda sam lud, no ja želim tvrtku baš ovdje, ističe osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes

60.000 korisnika kredita Tečaj kune prema švicarskom franku zamrznut je na godinu dana na razini od 6,39 kuna za jedan franak

Dobar dan, pošto TDR? Adris Grupa prodaje TDR, ali uz zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta u tvornici u Kanfanaru

tema tjedna

aktualno

svijet financija

Str. 4-5

Str. 8

Str. 20

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 1 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 26. siječnja 2015.

Godina LXI / Broj 3861. www.privredni.hr

privredni vjesnik

novi portal: ruralna.hr / predstavljanja tvrtki / gospodarstvo u regiji / turizam / svijet financija

Rješavanje problema nezaposlenosti mladih

nove mjere koje obećavaju

Poduzetnici koji mladu osobu zaposle na neodređeno bit će pet godina oslobođeni doprinosa na plaću N BA

SE G PO RILOinfo P N rk EE to donopsei Netwo

>>10-11

Š uro E rise p r e Ent

Intervju: Mario Pavić

svemirske tehnologije made in croatia

>> 6-7

>> 12

Naša nova tvrtka Tankerska Next Generation otvara IPO s ciljem uvrštenja u najvišu kotaciju, kaže direktor Tankerske plovidbe

Stellar Aerospace Industries inicirao je osnivanje prvog aerospace klastera u Hrvatskoj

Prva godišnja razvojno-financijska konferencija

FINANCIRANJE PROJEKATA DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE IZ FONDOVA EU 4. i 5. veljače 2015. godine, Esplanade Zagreb Hotel Grand Place / Grote Markt - glavni trg u Bruxellesu Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. organizira Prvu godišnju razvojno-financijsku konferenciju „Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU-a“, koja će se održati 4. i 5. veljače 2015. godine u Esplanade Zagreb hotelu. Na Konferenciji će sudjelovati više od 500 sudionika, a predavati preko 100 predavača.

Poslovni i stručni partner Konferencije je Razbor d.o.o. Glavni Institucionalni Pokrovitelji Konferencije su Ministarstvo gospodarstva te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Pokrovitelji Konferencije su Udruga gradova, Hrvatska zajednica županija, Udruga općina u Republici Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca. Brončani sponzori su Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Sense savjetovanje d.o.o. Sponzori Konferencije su Erste&Steiermärkische Bank d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Refreshment Partner

je Nescafé, a Zeleni partner je Hrvatski savjet za zelenu gradnju.

Na ovome razvojno-financijskome skupu sustavno će se prezentirati sredstva iz EU fondova koja su na raspolaganju korisnicima u Republici Hrvatskoj u razdoblju do 2020. godine, i to prema 11 tematskih ciljeva kohezijske politike EU. Europska komisija je 12. prosinca 2014. godine odobrila hrvatski Operativni program Konkurentnost i kohezija, što otvara put za povlačenje 6,81 milijarde eura europskih sredstava u razdoblju 2014.-2020. godine. Operativni program bit će detaljno prezentiran na Konferenciji.

Na Konferenciji će se posebno prezentirati područje poljoprivrede i ruralnog razvoja te različiti modeli sufinanciranja EU projekata, a bit će prezentirani i konkretni projekti. Predstavit će se ključni elementi planiranja projekata kod kori-

štenja EU fondova, kao i iskustva uspješnih korisnika. Vrhunski hrvatski stručnjaci prezentirat će pojedine vrste projekata i njihovo financiranje.

Uz individualne konzultacije s predavačima Konferencije, bit će organizirani i okrugli stolovi na kojima će sudionici Konferencije moći u manjim skupinama, uz vodstvo moderatora, raspravljati o nizu zanimljivih tema vezanih uz EU fondove.

Na Konferenciji će sudjelovati svi relevantni sudionici razvoja projekata: župani, gradonačelnici, načelnici, pročelnici i predstavnici nadležnih državnih tijela, tijela jedinica regionalne i lokalne zajednice, predsjednici, članovi uprava i direktori državnih i privatnih poduzeća, ravnatelji i drugi predstavnici nadležnih državnih agencija i institucija, predsjednici i članovi uprava banaka i drugih financijskih institucija, savjetnici za EU fondove, izvođači radova, isporučitelji opreme, voditelji projekata, urbanisti, arhitekti, inženjeri i svi drugi zainteresirani stručnjaci i poslovni ljudi.

Detaljne obavijesti o Konferenciji pogledajte na www.filipovic-savjetovanje.hr

Do PV izdanja u samo 3 koraka...

1 Pošaljite* na naš e-mail adresar@privredni.hr poruku DA - želim besplatno primati elektronska izdanja PV-a

2 Dobit ćete povratni e-mail s

porukom da ste uključeni na našu mailing listu

3 Čitajte Privredni vjesnik i

njegova izdanja na računalu, tabletu, smartphoneu

* vrijedi i za kolege, poslovne partnere, prijatelje...

privredni vjesnik

Privredni vjesnik – uvijek uz gospodarstvo! www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Boris Vujčić, guverner HNB-a

G(h)ost komentator: Ante Parčina, Parchy computers

Banke ne zarađuju na kreditima u švicarcima

Informatičko tržište se budi

U interesu je banaka riješiti problem, budući da su cijene nekretnina niske, tržišta nelikvidna, a šansa naplate od klijenta nakon prodaje nekretnine vrlo je mala. Zato je bankama u većini slučajeva rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Četiri posto hrvatskih obitelji ima stambene kredite s valutnom klauzulom u švicarskim francima, a sva rješenja koja zagovaraju konverziju u kune su skupa, pa dužnici u toj proceduri ne bi ništa dobili. Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima, te na 1000 eura stambenog kredita zarada banaka godišnje iznosi oko 25 eura.

Zadržavanje tečaja na trenutnoj razini u idućih godinu dana bankarskom sustavu donijet će gubitke od oko 400 milijuna kuna, i to može biti samo privremena mjera.

Danijel Smiljanić, direktor Pan parketa:

Hrvatski parket tražen u Njemačkoj Sajam Domotex ponovno se pokazao kao izvrsno mjesto za sklapanje poslova i otvaranje mogućnosti za plasman roba na europsko tržište. Imamo zaista sjajan finalni proizvod, a možemo ga plasirati na svako zahtjevno tržište. U zemlje Europske unije domaći proizvođači prodaju oko 80 posto hrastovih parketa zbog kojih trenutno možemo pozitivno poslovati na tim tržištima. Kada bi se cijene još smanjile, izvoz bi porastao višestruko.

Ipak, realno gospodarstvo trenutačno nema potrebu za tolikom količinom usluga koje se nude na tržištu, tako da se opet nalazimo u teškoj situaciji u kojoj je ponuda veća od potražnje

N

akon teške stagnacije uzrokovane gospodarskom krizom, tržište informatičkih proizvoda i usluga, bar što se tiče malih tvrtki kakva je i moja tvrtka Parchy Computers, lagano se budi i situacija je donekle bolja. Čini se da je, nakon dugogodišnje krize koja je rezultirala zatvaranjem tvrtki, specijaliziranih trgovina i servisa iz ovog sektora počeo blagi oporavak za preživjele tvrtke.

Vraća se donekle i prodaja informatičke opreme, a u porastu su razne usluge poput web prodaje.

Danas su svi svjesni da se sredstva uložena u nove tehnologije višestruko vraćaju

Mirando Mrsić, ministar rada:

Moramo zadržati mlade na tržištu rada Hrvatska mora zadržati mlade ljude koji ulaze na tržište rada. Garancija za mlade ima cilj da se mladim osobama u roku od četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili prijave na Zavod za zapošljavanje ponudi posao, vježbeništvo ili dodatno obrazovanje. Svi poslodavci koji na neodređeno zaposle osobu do 30 godina starosti bit će oslobođeni plaćanja doprinosa na plaće u petogodišnjem razdoblju, a ista se mjera odnosi i na poslodavce koji ugovore s mladim osobama iz rada na određeno vrijeme pretvore u rad na neodređeno vrijeme.

3

Stanje na tržištu se mijenja i naravno da nije isto kakvo je bilo prije krize. U zadnjih godinu dana raste prodaja hardvera jer se tvrtke odlučuju na obnovu opreme i uvođenje modernijih sustava. To je segment koji raste, a dosta tvrtki se okrenulo i web dizajnu, odnosno izradi web sadržaja jer se prepoznalo da novac uložen u internet-

ski marketing ima višestruki povrat. Ipak, realno gospodarstvo trenutačno nema potrebu za tolikom količinom usluga koje se nude na tržištu, tako da se opet nalazimo u teškoj situaciji u kojoj je ponuda veća od potražnje.

Tvrtke traže nove informatičke uređaje, žele ići ukorak s razvojem tehnologije jer su svjesne da onaj tko stagnira i tko ne ulaže, taj nazaduje. Imućnije tvrtke vole mijenjati opremu čim se pojavi novi proizvod, dok većina tvrtki optimizira nabavu te vodi računa o servisiranju postojeće opreme, što je opet neka aktivnost na tržištu informatike.

Danas su svi svjesni da se sredstva uložena u nove tehnologije višestruko vraćaju. Ne samo što tvrtke imaju materijalnu korist, nego se bez ulaganja u tehnologiju i nove oblike digitalnog marketinga teško može poslovati i ići ukorak s vremenom. U ovom razdoblju male polivalentne tvrtke poput moje mogu naći dio tržišnog kolača u servisu, prodaji opreme, ali i u internetskom marketingu.

Kupili smo domenu Kastela.com i prije dvije godine pokrenuli web portal. Prepoznao nas je određen broj tvrtki koje

se oglašavaju, okupili smo perspektivnu ekipu i sve to oplemenjuje naš osnovni posao - prodaju informatičke opreme i uređaja te usluge servisa i održavanja mreža. Poslujemo u segmentu nabave računala, pisača i računalne opreme, izrade web stranica, usluge web hostinga... Nudimo i antivirusnu zaštitu, postavljanje i održavanje mrežnih sustava, backup usluge, postavljanje web kamera za videonadzore... Upravo nam je ta raznovrsna usluga omogućila opstanak na tržištu. Svi smo svjedoci da je prosječno trajanje jednog smartphone uređaja dvije godine, tako da se u tom dijelu

sve više ide prema zamjeni novim modelima, ponajviše putem pretplate.

Novi modeli smartphone uređaja uzeli su određen udjel na tržištu koji su imali laptopi i PC računala. Taj trend traje i očito će se nastaviti, tako da male tvrtke koje se bave prodajom informatičke opreme moraju pratiti situaciju na tržištu.

Moja tvrtka ima dvoje stalno zaposlenih te pet vanjskih suradnika i naša jedina tržišna prigoda je okretanje krajnjem kupcu. Imali smo mi i izvoza softvera na američko i australsko tržište, ali se više nismo mogli nositi s niskim cijenama usluga programiranja iz azijskih zemalja. Današnji programeri, kako bi mogli biti informirani o tome što se sve nudi na tržištu, moraju doslovno osam sati pratiti novitete i educirati se, a ostatak radnog dana koji traje 12 sati baviti se istraživanjem. Tržište je dinamično i mora se biti u tijeku.

Ukoliko hrvatsko gospodarstvo živne i ostvari rast, vjerojatno će i nama biti bolje i lakše.

Budućnost portala i sličnih marketinških kanala na našem području, uvjereni smo, mora na bilo koji način biti povezana s turizmom.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

“ Ono što danas razvijamo donijet će nam rezultate za najm

Festival oglašavanja u Rovinju od 16. do 19. travnja

Dani komunikacija: Kreativnost prodaje!

Treće izdanje nacionalnog festivala oglašavanja Dani komunikacija održat će se od 16. do 19. travnja u rovinjskom hotelu Lone. Organizatori Dana komunikacija - HURA i IAB u partnerstvu s festivalima Cannes Lions i Eurobest, na Dane komunikacija dovode vodeće svjetske marketinške stručnjake s tih festivala, ali i ostale uspješne kreativce, govornike i predstavnike tvrtki oglašivača.

“Snažnije nego ikad do sada prenosimo poruku koja je ujedno naslov jednog od predavanja: Creativity matters, odnosno - Kreativnost prodaje! Rezultati prodaje su

bolji ako je komunikacija kreativnija, jednostavna je to premisa koja odvaja najbolje od prosječnih, uspješne od propalih, pobjednike od ziheraša”, izjavio je predsjednik Uprave HURA-e, suorganizatora festivala, Damir Ciglar.

Jedan od predavača je Philip Thomas, predsjednik Uprave Lions Festivalsa, organizatora najvećih svjetskih marketinških festivala kao što su Eurobest, Cannes Lions, Spikes Asia, te globalni direktor digitalnog marketinga i društvenih medija za Nestlé Pete Blackshaw koji će održati predavanje pod nazivom Digital Transformations.

Važan dio festivala su i strukovna natjecanja Effie, IdejaX i Mixx. Effie od ove godine uvodi novu kategoriju - Medijska ideja - koja je usmjerena na promociju i nagrađivanje radova medijskih agencija u Hrvatskoj. (I.G.)

*vijesti Novi suvlasnik EPH Novi suvlasnik Europapress Holdinga i partner većinskom vlasniku Marijanu Hanžekoviću konzultantska je tvrtka KCV savjetovanje Hrvoja Cesara. To je najnovija promjena u vlasništvu najveće medijske izdavačke tvrtke u Hrvatskoj.

Jače kontrole Porezne uprave

Prema najavama, službenici Porezne uprave će u suradnji s drugim nadzornim službama, tijekom cijele ove godine obavljati nadzore primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i provoditi akcije kako bi se smanjio

broj obveznika koji rade mimo zakona.

Pala očekivanja za hrvatsko gospodarstvo Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo naglo su pogoršana u siječnju, najviše među zemljama u regiji Srednje i Istočne Europe i prvi put od prošlogodišnjeg rujna, pokazalo je istraživanje njemačkog instituta ZEW i austrijske Erste banke. Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka za financijsko tržište za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci pao je u siječnju za 23,6 bodova, na 11,1 bod, što ipak znači da i dalje prevladavaju pozitivna očekivanja.

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

Hrvatsko tržište nas trenutačno ne zanima, a jedino što že krenuti sličnim putem i pomoći domaćem gospodarstvu.“

Mate Rimac: Hrvatska priča o uspjehu

Možda sam lud, tvrtku baš ovdje Ne želimo biti Toyota, nego nešto poput Ferrarija, mala tvrtka koja je ogroman faktor vrijednost, ističe osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

P

o ocjenama je bio prosječan učenik, a u 10 godina stvorio je tvrtku o kojoj se priča u cijelom svijetu.

Prije nekoliko godina i američki Bloomberg uvrstio ga je na listu najzanimljivijih poduzetnika.

Mate Rimac je taj hrvatski inovator i poduzetnik, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes, a u posljednje vrijeme ga zovu čovjekom od sedamdesetak milijuna eura. “Oni koji me tako zovu ipak gledaju stvari na pogrešan način. Čarobne formule za uspjeh nema. Ja sam spojio posao i svoju veliku ljubav prema elektronici, elektrici i automobilima, a gdje će biti ova naša tržišna niša proizvodnje električnih vozila za dvije ili tri godine, vidjet ćemo”, rekao je Rimac prošlog tjedna u zagrebačkom kongresnom centru Forum na predavanju u organizaciji udruženja MBA Croatia.

Samoedukacija i nagrade Sudionicima skupa ispričao je priču o tome kako je samoedukacijom, osvajanjima nagrada na inovacijskim natječajima te pobjedama u utrkama s vozilom na električni pogon iz vlastite garaže došao do proizvodnje hypersportskog električnog vozila.

Tijekom srednje škole 2006. godine pobijedio je na državnoj i županijskoj razini u natjecanjima elektrotehničara i inovatora. Svojim maturalnim radom - rukavicom koja zamjenjuje tipkovnicu i miša - iste je godine osvojio Zlatno Teslino jaje, te

je tijekom jedna utrke eksplodirao njegov benzinski motor, 2007. je odlučio preurediti automobil u garaži svojih roditelja u električni. Godinu kasnije počeo je s testiranjima i razvojem vlastitih komponenti. A kako bi usporedio kvalitetu, testirao je vozi-

Naš know-how pristup i inženjeri koji rješavaju probleme unutar tvrtke pokazao se za nas uspješnim VIDI e-novation nagradu za najbolji ICT proizvod u Hrvatskoj. Na međunarodnim natjecanjima je prezentirao i drugi izum - sustav za uklanjanje mrtvog kuta u automobilima te osvajao prva mjesta u međunarodnoj konkurenciji. A kao brucoš dobiva nagradu za najbolji poslovni plan sa svojim pla-

nom za komercijalizaciju izuma.

Od prvog zarađenog novca kupio je polovni BMW E30 323i, kojim je vozio drift, drag i druge utrke, a nakon što

lo na utrkama. Nakon svake utrke automobil je unapređivan i poboljšavan pa je tako postajao sve brži, lakši, efikasniji i pouzdaniji. Godine 2011. tim automobilom na 402 Street Raceu u Velikoj Gorici pobijedio je u klasi 11 i to je postao jedan od najbržih

automobila u regiji uopće, a iste godine je njime srušio 5 FIA i Guinnessovih rekorda za najbrže ubrzavajuće električne automobile.

U međuvremenu je osnovao tvrtku Rimac Automobili kako bi krenuo u proizvodnju i najboljeg električnog sportskog automobila na svijetu. Godine 2011. je Concept-One predstavljen na najvećem sajmu automobila te godine - IAA u Frankfurtu, a dvije godine kasnije isporučen je kupcu i prvi primjerak automobila što je ujedno prvi proizvedeni i izvezeni automobil u Hrvatskoj povijesti.

Tvrtka se s vremenom razvila u inženjersku i proizvodnu tvrtku koja uz vlastite, razvija i proizvodi razne automobile i prototipe za druge, a 2013. godine Rimac osniva i novu tvrtku - Greyp Bikes preko koje proizvodi visokotehnološke dvokotače.

5

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

anje godinu i pol, a sve što radimo je usmjereno na izvoz. lim jest zaposliti hrvatske ljude, dati savjete onima koji žele

Strategija za borbu protiv korupcije do 2020. godine

Mate Rimac, osnivač i direktor tvrtki Rimac Automobili i Greyp Bikes

no ja želim u nacionalnom gospodarstvu i posredno ima veliku tržišnu I padovi i usponi Svi poduzetnici imaju padove i uspone, ističe Rimac. “Jedno dulje vrijeme smo se nalazili u tzv. poduzetničkoj dolini smrti u kojoj nismo imali financijskih sredstava za najam prostora, mjesecima smo kasnili s plaćanjem računa i prijetilo nam je isključivanje plina. No dogodio se preokret. Ono što danas razvijamo donijet će nam rezultate za najmanje godinu i pol, a sve što radimo je usmjereno na izvoz.

Hrvatsko tržište nas trenutačno ne zanima, a jedino što želim jest zaposliti hrvatske ljude, dati savjete onima koji žele krenuti sličnim putem i pomoći domaćem gospodarstvu”, naglašava Rimac.

Iako je razmišljao o preseljenju proizvodnje u Dubai i Njemačku, posebice u potrazi za investitorom koji bi mogao osigurati siguran rast i stabilno poslovanje, do toga ipak nije došlo. Investicija koja je došla izravno je stigla u tvrtku, i to ne, kao što je to inače uo-

bičajeno, preko neke off shore kompanije.

“Možda sam lud, no ja želim tvrtku baš ovdje, u ovoj zemlji. Trenutačno ne mogu zamisliti da nam može biti bolje. No siguran sam da će nam sljedeće godine biti još bolje”, najavljuje Rimac. U

Želimo kreirati tehnologiju, imati istraživanje i razvoj unutar tvrtke i prodavati svoje znanje planu su nova dva modela automobila koji će biti usporedivi i novčano i s performansama s Lamborghinijem Aventadorom i Ferrarijem 458 Italia, a sa 350 zaposlenika 2020. godine proizvodili bi oko 1000 vozila.

Najveći problem: nedostatak investicija “Ne želimo biti Toyota, nego nešto poput Ferrarija, mala tvrtka koja je ogroman faktor u nacionalnom gospodarstvu i posredno ima veliku tržišnu vrijednost. Želimo kreirati tehnologiju, imati istraživanje i razvoj unutar tvrtke i prodavati svo-

je znanje”, pojašnjava Rimac Najveći problem s kojim se susreću tvrtke u nastajanju je nedostatak investicija, procjenjuje Rimac. “Mi smo u usporedbi s automobilskim gigantima izuzetno maleni.

Ford ulaže šest milijardi dolara u razvoj automobila, a BMW tri milijarde u svoje električne automobile. Fisker je uložio 1,4 milijarde od čega je 500 milijuna dolara bila dotacija američke vlade, no propali su. Tesla Motors je u automobilskoj industriji malen, a u svoj prvi automobil - Roadster uložili su 100 milijuna dolara, i to samo u pogon, jer je sve ostalo bilo uzeto od Lotusa Elise. Mi smo bili prisiljeni raditi drugačije. Naš know-how pristup i inženjeri koji rješavaju probleme unutar tvrtke pokazao se za nas uspješnim”, ističe Rimac Iako budućnost automobilske industrije vidi u potražnji za mobilnosti, a ne potražnji za automobilom kao proizvodom koji će se rijetko voziti i držati u garaži, Rimac smatra da za njegove ideje ima tržišta. “Uvijek će biti manijaka poput mene koje će zanimati ovakvi sportski automobili. Zato me ne zanima proizvoditi automobil na kojem će kupac uštedjeti ni velika proizvodnja nego atraktivan sportski automobil za posebne ljude koji su za to spremni dodatno platiti”, zaključuje Rimac.

Energetika i lokalna uprava - lake mete Posebna pozornost posvetit će se objavi podataka o sponzorstvima i donacijama koje dodjeljuju tijela lokalne vlasti i trgovačka društva u državnom vlasništvu Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

izici za korupciju posebno su naglašeni u postupcima lokalne javne nabave te u sektoru energetike, ocjenjuje se u strategiji za borbu protiv korupcije do 2020. godine.

Strategiju je Vlada prihvatila početkom siječnja i uputila je na ocjenu Hrvatskom saboru.

Strategija najavljuje da će se zakonodavni i nadzorni procesi osobito usredotočiti na javne natječaje na lokalnim razinama. Posebna pozornost posvetit će se objavi podataka o sponzorstvima i donacijama koje dodjeljuju tijela lokalne vlasti i trgovačka društva u državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave.

Nejasni zakonodavni okvir U javnoj sferi veliki korupcijski rizici nalaze se u području zdravstva i to zbog visokih iznosa cijena medicinske opreme. Stoga će se još pozornije nadzirati provedba Zakona o javnoj nabavi. Provodit će se niz preventivno-instruktivnih djelatnosti. Na temelju uočenih nepravilnosti davat će se preporuke i mišljenja za prilagodbu zakona. U strategiji se naglašava da jedna od slabosti u sustavu javne nabave leži u nejasnom zakonodavnom okviru. S

jedne se strane kao rizik javlja preopćenitost sadržaja, dok su s druge strane pojedina područja previše regulirana, propisi nejasni i često kontradiktorni.

Strategija upozorava da rizici postoje u svim fazama javne nabave. Primjerice, unaprijed se s određenim ponuditeljima dogovaraju tehničke specifikacije koje ne mogu zadovoljiti njihovi konkurenti. Pisci strategije uočili su i da se Zakon o javnoj nabavi često primjenjuje selektivno i samo formalno. Katkad se pristupa tzv. pregovaračkom postupku javne nabave iako to nije potrebno pa se tako pogoduje određenoj kompaniji.

U strategiji se spominju i nedostaci u upravljanju državnim tvrtkama.

Najavljuju se novi mehanizmi u sprečavanju korupcije u tim poduzećima.

Podizat će se razina transparentnosti, odgovornosti i etičnosti u poslovanju.

Istodobno slijedi i daljnja privatizacija jer je u privatnim poduzećima ipak manja vjerojatnost za koruptivna ponašanja.

Dodatno usklađivanje s EU pravilima Vladina strategija ocjenjuje da energetski sektor postaje jedan od najvažnijih investitora u Hrvatskoj i pokretač ukupnog gospodarstva. Koruptivno osjetljivi poslovni postupci identificirani su u okviru procesa dodjela javnih ovlasti gospodarskim su-

bjektima za obavljanje poslova u djelatnosti energetike. Riječ je uglavnom o dodjeli dozvola za izgradnju energetskih objekata i korištenje energetskih potencijala. Koruptivni rizici stvaraju se zbog nedostatka zakonske regulative, primjerice u definiranju postupaka prilikom dodjele

U javnoj sferi veliki korupcijski rizici nalaze se u zdravstvu zbog visokih cijena medicinske opreme prava služnosti uz eksploataciju obnovljivih izvora energije. Zatim, nema dovoljno javnog uvida u zaprimanje zahtjeva, obradu dokumentacije, isplatu poticajnih cijena povlaštenim proizvođačima te zaključivanje ugovora s tržišnim sudionicima. Pravila na tom području će se dodatno usklađivati s propisima Europske unije.

Jedna od važnih grana u energetskom sektoru je i rudarstvo. Radi prevencije mogućih nepravilnosti potrebno je nastaviti provoditi mehanizme kojima se reguliraju rizici nenaplaćenih prihoda od koncesija u području rudarstva te rizici prekomjerne eksploatacije koja nije ugovorena u koncesijama, stoji u strategiji za borbu protiv korupcije do 2020. godine.

6

AKTUALNO

Državni ured za upravljanje nekretninama

Prodaje se 18 nekretnina Voćnjak na području Zagreba procijenjen na 10 milijuna kuna jedna je od nekretnina što ih na prodaju nudi Državni ured za upravljanje nekretninama. U novoj seriji prodaje državne imovine oglašena je prodaja još 17 nekretnina u Hrvatskoj. Ukupna početna cijena iznosi 13,2 milijuna kuna, a rok za dostavu ponuda je 19. ožujka.

Na internetskim stranicama Državnog ureda nalaze se detaljne upute o načinu prijave na natječaj.

Nekretnine će dobiti ponuditelj s najvišom ponuđenom cijenom.

Zagrebački voćnjak ima površinu od 1962 četvorna metra, a za njega je potrebno položiti jamčevinu od 500.366,25 kuna.

Među vrednijim ponudama je i nekretnina u Hercegovcu, procijenjena na 1,2 milijuna kuna. Riječ je o nizu oranica i poljo-

( 2014. god

osnovana tvrtka Tankerska Next Generation

Mario Pavić, direktor Tankerske plovidbe

privrednih zemljišta te industrijskih objekata s pripadajućim parkiralištima.

Zgrada u Ludbregu od 105 četvornih metara i ekonomsko dvorište procijenjeni su na 390.000 kuna. Livada na sisačkom području ima početnu cijenu od 269.425 kuna te površinu od 2688 četvornih metara. Maslinik u mjestu Kraj površine 247 kvadrata procijenjen je na 503.369 kuna. Oranica od 2397 četvornih metara kod Umaga ponuđena je za 360.400 kuna. Ostale nekretnine imaju početnu cijenu manju od 100.000 kuna. Među njima je, primjerice, pašnjak u mjestu Gornje Utore od 635 četvornih metara, a prodaje se po početnoj cijeni od 47.705 kuna. (I.V.)

APPRRR

Marinadi iz IPARD-a 11,39 milijuna kuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 11,39 milijuna kuna tvrtki Marinada za opremanje objekta za preradu voća i povrća. Radi se o završnom ulaganju u IPARD mjeri 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda. IPARD sredstvima nabavljena je oprema za sušenje, pranje, čišćenje i sortiranje, zatim oprema za sterilizaciju/pasterizaciju te uređaji za preradu, pakiranje, označavanje i privremenu pohranu. Ovim ulaganjem povećan je kapacitet proizvodnje za 50 posto, dok je proces pre-

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

rade voća i povrća u potpunosti automatiziran.

Inače, ukupna Marinadina investicija iznosi 22,78 milijuna kuna. Do sada su godišnje prerađivali 15.000 tona voća i povrća te su jedan od najvećih proizvođača pasteriziranog voća i povrća u regiji. U 2013. ostvarili su prihod od 67,8 milijuna kuna, što je bio godišnji rast od 12 posto. Osim što svoje proizvode plasira na domaće tržište, tvrtka izvozi u Australiju, Kanadu, SAD, Švicarsku, Švedsku, Njemačku, Češku, Izrael, Sloveniju, Srbiju i BiH. Njihov asortiman proizvoda podijeljen je u tri proizvodna programa: slatki, kiseli te HoReCa program namijenjen kuhinjama u hotelima i restoranima. Također su uveli i implementirali IFS-Food standard, te Halal i Kosher certifikat.

(I.G.)

Dio brodova izišao a tržište se stabiliz

Iza nas je jedna od većih kriza koje su potresle brodarsko tržište. Veliki nerazmjer izm vozarina zadnjih godina, zbog čega su brodari ostvarivali ogromne gubitke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

ankerska plovidba osnovala je novu tvrtku kćer Tankerska Next Generation (TNG) koja u ponedjeljak, 26. siječnja, otvara inicijalnu javnu ponudu s ciljem uvrštenja dionica u najvišu kotaciju Zagrebačke burze. Tvrtka TNG osnovana je još početkom srpnja, a registrirana je krajem kolovoza 2014., s temeljnim kapitalom od 69 milijuna kuna.

U studenome prošle godine je dionički kapital povećan za 186 milijuna kuna te on sad iznosi 255 milijuna kuna. Kompanija u svom portfelju trenutačno ima dva broda, a treći je u izgradnji u jednom od najboljih svjetskih tankerskih brodogradilišta – korejskom SPP-u.

Mario Pavić, direktor Tankerske plovidbe, kaže nam kako je tvrtka osnovana kao zasebno društvo unutar Grupe Tankerska plovidba, u kojem će biti isključivo brodovi za prijevoz naftnih derivata, dok će u Tankerskoj plovidbi ostati pet brodova za prijevoz sirove nafte i sedam brodova za prijevoz rasutih tereta.

Tankerska Next Generation minimalno je opterećena plaćama zaposlenih, zasad na kopnu ima jednog stalno zaposlenog predsjednika Uprave Johna Karavanića, te po 20 članova posade na ugovor na svakom od brodova.

Ponajprije, kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj?

- Na žalost, stanje u Hrvatskoj se ne mijenja niti pokazuje trend oporavka. Na sreću, sve su naše

Brod Dalmacija koji je u izgradnji bit će prvi eko brod u floti, ali i prvi eko brod koji plovi pod hrvatskom zastavom kompanije u potpunosti okrenute svjetskom tržištu. Sto posto naših prihoda dolazi izvana, te kriza u Hrvatskoj ni na koji način ne utječe negativno na naše poslovanje.

Zbog čega ste odlučili napraviti zaokret u poslovanju i okrenuti se prijevozu naftnih derivata?

- Moramo se prilagoditi globalnim trendovima, a oni u zadnjih desetak godina snažno idu u smjeru jačanja prijevoza naftnih derivata, dok prijevoz sirove nafte stagnira i pada.

Nafta se sve više rafinira na Bliskom istoku, dakle tamo gdje se i crpi, te se nakon toga gotovi naftni derivati distribuiraju prema kupcima. To je jedan od razloga zašto su i izgledi za opstanak brojnih europskih, pa tako i hrvatskih rafinerija sve manji.

Naime, europske rafinerije sve su manje troškov-

no konkurentne, a imaju i višak kapaciteta, dok veliki izvoznici sirove nafte s Bliskog istoka ubrzano šire prerađivačke kapacitete i preusmjeravaju se na izvoz derivata.

Morate li zbog toga obnoviti flotu?

- To je glavni razlog nabave novih brodova. Cilj nam je ne samo da novi brodovi služe za prijevoz naftnih derivata, već i da budu maksimalno ekološki i ekonomično učinkoviti, to jest da troše što manje goriva. Brod Dalmacija koji je u izgradnji bit će prvi eko brod u floti, ali i prvi eko brod koji plovi pod hrvatskom za-

stavom općenito. Naime, Tankerska Next Generation orijentirana je na nove generacije eko brodova koji će trošiti puno manje goriva nego sadašnji. Oko 50 do 60 posto troškova plovidbe u ovom brodarskom segmentu čine troškovi goriva, koji su kod eko brodova osjetno niži, zbog čega su ti brodovi daleko profitabilniji od klasičnih.

Zašto ste odlučili brod graditi u Koreji?

- Južna Koreja je najveći svjetski brodograditelj tankera, a s brodogradilištem SPP imamo pozitivna iskustva, pa je bilo logično da i novi brod

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( 255 mil kn ( oko 40 mil $ temeljni kapital TNG-a

očekuje se prikupiti IPO-om TNG-a

o je iz upotrebe, ziralo

među ponude i potražnje na brodarskom tržištu bio je glavni razlog niskih razina moramo znati pravdobno prepoznati trendove u brodarskom biznisu te se prilagoditi situaciji na tržištu, a ona se danas mijenja puno brže nego ikad prije. Oni koji to ne uspiju na vrijeme, nažalost neće uspješno konkurirati na zahtjevnom svjetskom tržištu.

naručimo od njih. Tamo smo već izgradili brodove Ravni kotari i Obrovac s kojima smo vrlo zadovoljni.

Rafinerijski kapaciteti iz Europe sele se na Bliski istok. Gdje vidite svoje mjesto u tim kretanjima?

- Korist od selidbe rafinerijskih kapaciteta prema istoku, pored potrošača koji će plaćati jeftinije gorivo, imat će i oni prijevoznici koji na vrijeme prepoznaju ovaj trend. Trgovina sirovom naftom zadnjih pet godina pada, dok trgovina naftnim derivatima konstantno raste. Za prošlu godinu rast

trgovine naftnim prerađevinama trebao bi iznositi oko 3,2 posto, dok će trgovina sirovom naftom vjerojatno pokazati stagnaciju u odnosu na godinu prije. Procjenjuje se kako će idućih godina rasti potražnja za tankerskim kapacitetima za prijevoz naftnih prerađevina po stopi od 5,6 posto godišnje, što bi moglo utjecati na rast vozarina svih, pa i hrvatskih brodara. Mi smo na vrijeme prepoznali taj trend te se odučili napraviti zaokret u poslovanju i više se fokusirati na prijevoz naftnih derivata. Hrvatska ima dugu pomorsku tradiciju, znanje i iskustvo. Međutim,

Koji su još trendovi u pomorskom prometu?

- Iza nas je jedna od većih kriza koje su potresle brodarsko tržište. Veliki nerazmjer između ponude i potražnje na brodarskom tržištu bio je glavni razlog niskih razina vozarina zadnjih godina, zbog čega su brodari ostvarivali ogromne gubitke. Međutim, dio brodova je izišao iz upotrebe, tako da se tržište stabiliziralo, a došlo je čak i do rasta vozarina u tankerskom prijevozu. Tankerska plovidba je u 2013. poslovala pozitivno, a isto očekujemo i za prošlu godinu. Što očekujete od TNG-a u poslovnom smislu u 2015. godini?

- Očekujemo da će naša nova kompanija već prve godine ostvariti dobre rezultate. Naime, prva dva broda već su u eksploataciji i donose zaradu, a to očekujemo i s trećim brodom. Najvažniji događaj u ovoj godini bit će uspjeh inicijalne javne ponude dionica (IPO) Tankerske Next Generation koja se otvara 26. siječnja i u kojoj ciljamo

prikupiti oko 40 milijuna dolara. Tankerska plovidba je osnovala novu tvrtku vlastitim kapitalom, u nju smo unijeli dva broda iz svoje postojeće flote i novogradnju Dalmacija.

Međutim, od početka nam je bio cilj da kroz IPO prikupimo dodatna sredstva kojima ćemo financirati gradnju novih brodova koji će prevoziti naftne derivate, u skladu s našom novom poslovnom strategijom. Dakle sav novac prikupljen u IPO-u namijenjen je daljnjem razvoju kompanije, kako bi mogla što uspješnije konkurirati na zahtjevnom i kompetitivnom svjetskom tržištu.

Smatramo da bi ulaganje u dionice TNG-a moglo biti zanimljivo kako postojećim dioničarima Tankerske plovidbe, kojima

Najvažniji događaj u ovoj godini bit će uspjeh inicijalne javne ponude dionica Tankerske Next Generation se nudi da tijekom IPO-a svoje dionice Tankerske zamijene za TNG po vrlo povoljnim uvjetima, tako i svima drugima koji žele s našom podrškom ulagati u likvidnu imovinu – najmodernije brodove na svjetskom brodarskom tržištu, jer su s nama prepoznali opisane trendove koji bi mogli biti unosni za sve dobre brodarske kompanije.

7

U BRODOTROGIRU PUNA ZAPOSLENOST

Ugovoren posao od 20 milijuna dolara

Brodotrogir je zaključio ugovor za dovršenje gradnje jednog tankera za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda od 45.000 metričkih tona s tvrtkom s Djevičanskih otoka. Procijenjena vrijednost radova je oko 20 milijuna američkih dolara, a rok za završetak je 12 mjeseci. Brod je već stigao u brodogradilište i zajedno s vlasnikom obavljaju se inspekcije i pripreme za početak radova.

“Opremanjem i gradnjom Novogradnji 325 i 326 za vlastitu pomorsku kompaniju, dovršetkom gradnje smještajne platforme za francusku naftnu kompaniju, kao i

opremanjem ovog tankera opremni kapaciteti brodogradilišta u potpunosti su popunjeni mogućnostima dodatnog zapošljavanja kao i osiguranja poslova za druge tvrtke u Hrvatskoj koje se bave brodograđevnom djelatnošću”, istaknuo je Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira.

I u remontnom dijelu su kapaciteti popunjeni.

Nakon remonta isplovili su putnički brodovi Athena i Bios Dva, a uplovio je Arne registriran za prijevoz generalnog tereta.

Nakon njega stigla je motorna jahta Mustique radi godišnjeg pregleda, pa turistički brod Vilma na kojem će se očistiti podvodni dio. Uskoro će remont napustiti turistički putnički brod Artemis na kojem su u toku završni radovi, dok se brod Beautiful Star prenamjenjuje od ribarice u luskuznu krstaricu. (J.V.)

TripAdvisor 2015 Travelers Choice Award

Monte Mulini naš najbolji hotel Prema objavi popisa najboljih hotela Hrvatske uglednog svjetskog portala TripAdvisor najboljim hotelom Hrvatske proglašen je Hotel Monte Mulini koji je u tom razdoblju zabilježio 134 komentara praćenih odličnim ocjenama, te mu je dodijeljeno priznanje TripAdvisor 2015 Travelers Choice Award.

TripAdvisor već 13 godina odabire i nagrađuje najbolje hotele svijeta temeljem komentara, ocjena i mišljenja putnika iz cijelog svijeta prikupljenih u protekloj godini. Zbog izvanredne usluge i kvalitete sadržaja Monte Mulini se već drugu godinu zaredom našao na samom vrhu ove top ljestvice najboljih hotela Hrvatske, a prvi je i u kategoriji najluksuznijih hotela Hrvatske. Osim ho-

tela Monte Mulini, najbolje ocijenjeni hoteli u Hrvatskoj su Royal Princess Hotel, DoubleTree by Hilton, Hotel Lone, Hotel Bellevue, Esplanade, Villa Dubrovnik, Hilton Imperial, Hotel Trakošćan, Hotel Split,...

“Milijuni putnika koji tvore TripAdvisor zajednicu pomogli su nam istaknuti neke od najboljih hotela svijeta. Za sve one koji planiraju svoja putovanja u 2015. godini, hoteli s popisa Travelers choice idealno su mjesto nadahnuća”, istaknula je Barbara Messing, direktorica marketinga TripAdvisora. (J.V.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( na 6,39 kn za 1 CHF

zamrznut tečaj kune prema franku na godinu dana

( oko 60.000 ugovora o kreditu vezanih uz franak

Fiksni tečaj za kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku

Godinu dana nade za zadužene u švicarcima

Ukupna vrijednost kredita vezanih uz franak iznosi 23,7 milijardi kuna, a u više od 92 posto slučajeva to su krediti stanovništvu, uglavnom za kupnju stanova. Vlada traži i trajnije rješenje za tu skupinu dužnika, a zakonom je odredila da će sav trošak te operacije snositi banke Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

a prijedlog Vlade tečaj kune prema švicarskom franku zamrznut je na godinu dana na razini od 6,39 kuna za jedan franak. Nakon što je 15. siječnja švicarska središnja banka neočekivano prestala braniti tečaj franka, vrijednost te valute snažno je porasla, povećavajući rate svima čiji su krediti vezani uz nju. Vlada je stoga predložila, a Hrvatski sabor prihvatio, da se izmjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju ustanovi fiksni tečaj za kredite s valutnom klauzulom u švicarskom franku.

“Time smo riješili jedan dio problema na godinu dana. Međutim, ne smijemo više dopustiti da stvari budu prepuštene stihiji, kao što su bile do sada, bez ulaženja u to tko je kriv i odgovoran za to što se dogodilo 2005. ili 2006. godine i zašto se ranije nije reagiralo”, rekao je premijer Zoran Milanović.

U Hrvatskoj ima oko 60.000 ugovora o kreditu vezanih uz franak. Ukupno su takvi krediti bili vrijedni 23,7 milijardi kuna, a u više od 92 posto slučajeva odobreni su stanovništvu, velikim dijelom za kupnju stanova.

U razdoblju od godine dana trebalo bi se pronaći i trajnije rješenje za tu skupinu dužnika, a Vlada je zakonom odredila da će

u tom razdoblju sav trošak te operacije snositi banke.

Prema procjeni Hrvatske narodne banke, to će banke stajati oko 400 milijuna kuna.

euro) u kune bila najskuplje rješenje. Bilo bi potrebno koristiti međunarodne pričuve koje bi se na kraju postupka smanjile sa 7,8 na 2,9 milijardi eura. To je veliki rizik za državne financije.

Bankari nezadovoljni Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, izrazio je žaljenje što Vlada nije prihvatila prijedlog te udruge da se tečaj fiksira na kraći rok, na tri do šest mjeseci. Bohaček smatra da nije primjereno da banke podnesu

Premijer smatra da bi ubuduće dugoročne stambene kredite trebalo odobravati jedino u kunama najveći teret cijele godine pa je najavio i moguće tužbe protiv države za povrat izgubljenog novca.

Najavljena je i tužba Europskom sudu pravde.

Milanović je odgovorio da banke neće biti ugrožene. Podsjetio je da su banke ostvarivale dobit i ranije kad je rastao tečaj franka pa ni sada neće biti

narušena njihova stabilnost. Ali će morati podnijeti teret društvene odgovorosti, dodao je premijer.

Prema njegovim riječima, razmatra se i status korisnika kredita u eurima, osobito stambenih. Premijer, naime, smatra da bi ubuduće dugoročne stambene kredite trebalo odobravati jedino u kunama.

Hrvatska udruga banaka traži da se pronađu uravnotežena trajna rješenja, u suradnji s Ministarstvom financija i Hrvatskom narodnom bankom.

HUB predlaže da se pri tome uzmu u obzir socijalne razlike među dužni-

cima, odnosno da se značajnije pomogne onima koji su zaista ugroženi.

Hrvatska narodna banka i guverner Boris Vujčić objavili su opširno priopćenje u kojem su detaljno opisali posljedice rasta tečaja franka i naznačili moguća rješenja tih problema.

Bankama su dali za pravo kategoričnom izjavom da one na rastu tečaja franka nisu ostvarivale ekstraprofite, kako ih se često optuživalo u javnosti. Dapače, HNB je naveo da banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima. Vlada je za te

kredite već administrativno smanjila kamatnu stopu na 3,25 posto, a veća stopa nenaplativosti potpuno je eliminirala zaradu od tih kredita. HNB je ocijenio da dužnici u švicarskom franku nisu nužno najugroženiji sloj hrvatskog društva. No dio njih je vrlo slabe kreditne sposobnosti i u takvim slučajevima i banke moraju preuzeti gubitak, jer su i same suodgovorne za tu lošu poslovnu odluku.

Razmatrajući moguće scenarije za trajnije rješenje, HNB ističe da bi konverzija kredita s valutnim klauzulama (franak i

Poduzeća imaju 1,5 milijardi kuna kredita vezanih uz franak Prema podacima HNB-a, trgovačka društva imaju 1,5 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Krediti u francima za stanovništvo teški su 21,8 milijardi kuna. Ostali (jedinice lokalne samouprave, druge institucije) moraju vratiti oko 310 milijuna kuna vezanih uz franak. U Erste

banci je na dan 31. prosinca 2014. udjel kredita u francima u ukupnim kreditima iznosio 10 posto.

Oko 22 posto kredita koje su podignuli građani vezano je za franak.

Erste banka trenutačno ima oko 10.800 kredita građana uz valutnu klauzulu u franku, a od toga su oko 8800 kredita stambeni kredi-

ti, duže ročnosti. Ukupan volumen kredita uz franak krajem prošle godine bio je nešto veći od četiri milijarde kuna, od čega se najveći dio odnosi na građane. U Raiffeisen banci su krediti vrijedni 270 milijuna eura vezani uz franak. Riječ je pretežno o kreditima fizičkim osobama, poručili su iz RBA.

Neisplativa konverzija u eure Moguće je pretvoriti kredite u francima u kredite u eurima, ali to nije osobito povoljna varijanta za klijente s kreditima u francima. U toj konverziji njima bi se povećala glavnica, a i mjesečne rate.

Zbog toga HNB potiče banke, Ministarstvo financija i korisnike kredita na dogovor. Osmišljavanjem regulatornoporeznih mjera trebalo bi banke motivirati na pronalaženje rješenja za financijski slabe klijente.

Prestanu li klijenti vraćati kredite, banke neće moći dalje prodati te stanove, kad su cijene nekretnina niske, a tržište zamrznuto. HNB smatra da je sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Krediti bi se mogli pretvoriti u ugovore kojima banke postaju vlasnici, a stanari ostaju zaštićeni najmoprimci s dugoročnim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnina ako se popravi gospodarska situacija. Ministar financija Boris Lalovac izjavio je da je riječ o konstruktivnim prijedlozima i najavio da će o njima razgovarati s predstavnicima banaka i štediša.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( do 2016. godine

Agencija za plaćanja u poljoprivredi

mirovinski sustav financijski je održiv, pokazuju projekcije

Sjednica hrvatske vlade

Direktori javnih poduzeća ići će na javni natječaj Novi način izbora jedna je od reformi kojima Vlada nastoji potaknuti poslovnu klimu u zemlji. Među mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja je i nastavak rezanja parafiskalnih nameta Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

lada će prihvatiti ideju da se predsjednici i članovi uprava javnih poduzeća biraju putem natječaja ili uz pomoć specijaliziranih agencija, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Takav pristup izboru čelnih ljudi javnih poduzeća lani je predložio Mladen Pejnović, predsjednik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

Novi način izbora jedna je od reformi kojima Vlada nastoji potaknuti poslovnu klimu u zemlji i odgovoriti na zahtjeve Europske unije za smanjenje deficita državnog proračuna. Na sjednici Vlade Grčić je objasnio mjere koje su poduzete u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2014. U Zagrebu su prošli tjedan boravili i predstavnici EU-a provjeravajući jesu li ispunjene dogovorene obveze.

U promatranom razdoblju Vlada je pokrenula dubinsku analizu proračunskih rashoda. Uskoro bi trebali biti poznati prvi rezultati analize, a potom bi trebale slijediti i uštede. Imenovana je i radna skupina koja treba pripremiti fiskalni registar. To je jedan od poteza u pripremi novog zakona o porezu na nekretnine. U fiskalnom registru objedinit će se podaci o nekretninama koji će omogućiti primjerenu procjenu vrijednosti nekretnina obuhvaćenih porezom. U istom razdoblju Porezna uprava doni-

jela je Akcijski plan kontrole i naplate poreza na dodanu vrijednost. Ustrojen je i samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara.

Sporiji tempo ispunjavanja obveza odnosi se na mirovinski sustav. Prema Grčićevim riječima, vjerojatno se neće žuriti s usklađivanjem dobi za umirovljenje žena i muškaraca i poticanjem da umirovljenje svih bude u 67. godini života. Prema Vladinim materijalima, dovršen je izračun troškova mirovinskog sustava do 2016. godine. Projekcije pokazuju financijsku održivost mirovinskog sustava do te godine.

Manje nameta Proračunski troškovi za socijalne namjene nastojat će se bolje kontrolirati uvođenjem stalnih invalidskih komisija, revizijom rješenja i sličnim postupcima. Vlada tvrdi da se već sada uočava pad broja invalidskih mirovina. Veliki posao bit će

i reforma zdravstvenog, točnije, bolničkog sustava. Usvojen je Nacionalni program razvoja kliničkih bolničkih centara i drugih zdravstvenih usta-

Ustrojen je i samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara nova, s kalendarom reformi. Zahtijevajući još veći angažman na reformskim potezima i brže smanjenje troškova, Vlada je prošli tjedan imenovala nove sanacijske upravitelje zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica, te kliničkih bolničkih centara u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

Među mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja je i nastavak rezanja parafiskalnih nameta.

U 2014. godini registar nameta smanjen je za 66 stavaka vrijednih ukupno 318,5 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2014. registar parafiskalnih name-

9

ta ima 178 stavaka ukupne godišnje vrijednosti 3,23 milijarde kuna. Ove godine trebalo bi ukinuti 13 nameta, vrijednih oko 33 milijuna kuna. Na prošlotjednoj sjednici već su ukinute pojedine naknade za vlasnike brodova i jahti, što će državne prihode u tom sektoru smanjiti za 10 milijuna kuna.

Dovoljno potpisa za referendum Vlada ističe da je do kraja prošle godine dovršen sustav e-dozvola za cijelo područje Republike Hrvatske. Taj sustav treba osigurati brže izdavanje odobrenja za gradnju i olakšati prelaženje jedne od najčešćih ulagačkih prepreka.

Ministar uprave Arsen Bauk potvrdio je da je građanska inicijativa za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta prikupila dovoljnih 464.000 potpisa. Zahtjev za raspisivanje referenduma upućen je na ocjenu u Hrvatski sabor.

Uskoro natječaji za potporu proizvodnji Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju planira 30. siječnja objaviti prvi natječaj iz Programa ruralnog razvoja, za podmjere potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te u preradu, marketing i/ ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede. Podmjera 4.1. odnosi se na ulaganja u modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje i korištenje stajskog gnojiva ali i obnovljivih izvora energije. Visina potpore kreće se od 5000 eura do dva milijuna eura. Maksimalni iznos ne smije prijeći 90 posto od ukupno prihvatljivih troškova.

U slučaju ulaganja u povećanje okolišne učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije maksimalna potpora je milijun eura. Ako vrijed-

nost prihvatljivih troškova iznosi više od 200.000 kuna, korisnik je dužan izraditi poslovni plan, a prilikom podnošenja zahtjeva dokazati stručnu osposobljenost za bavljenje poljoprivrednom djelatnošću. U podmjeri 4.2. riječ je o potpori za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda. Može se zatražiti u svrhu povećanja dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda i korištenja obnovljivih izvora energije. Visina potpore kreće se od 5000 eura do tri milijuna eura. Maksimalni iznos potpore također može pokrivati do 90 posto ukupno prihvatljivih troškova. (I.G.)

Tržište kapitala

Ulagači traže tvrtke s dobrom pričom Situacija na tržištu kapitala pogodna je za inicijalne javne ponude, ustvrdio je Ivan Kurtović, predsjednik Uprave brokerske kuće InterCapital. Investitori na burzi traže kompanije koje su transparentne, imaju zanimljivu investicijsku priču i daju dividende, rekao je Kurtović na okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze održanom u petak pod nazivom Privatizacija i hrvatsko tržište kapitala u 2015. godini.

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, u ovoj godini najbolje rezultate očekuje od turističkog sektora, a nastavit će se i restrukturiranje pojedinih državnih kompanija.

Neke od njih polako izlaze iz gubitaka, a država treba nastojati da ne bude

generator loših vijesti, rekao je Pejnović.

Marko Čižmek, član Uprave Valamar Riviere, smatra da ne bi trebalo biti razlike u tretmanu državnih i privatnih kompanija, a najbolja praksa iz privatnih poduzeća mogla bi se primijeniti i u javnom sektoru. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ocijenio je da ni u ovoj godini neće biti znatnijeg oporavka gospodarstva. Zbog toga su poželjne privatizacije, ne samo radi popune državnog proračuna, već i zbog završetka tranzicijskog procesa u Hrvatskoj. (I.V.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

Podaci HGK-a o 2014. godini

Blagi pad stope nezaposlenosti U posljednjem mjesecu prošle godine stopa registrirane nezaposlenosti porasla je na mjesečnoj razini za 0,4 postotna boda, zaključujući time 2014. godinu s pozicijom nezaposlenosti od 19,6 posto, stoji u najnovijem komentaru Hrvatske gospodarske komore.

To je u odnosu na prethodnu godinu niže za 1,9 postotnih bodova, što potvrđuje trend godišnjeg pada stope nezaposlenosti. Taj trend je započeo sedam mjeseci ranije, ali formirao se na temelju snažnijeg odljeva nezaposlenih s evidencije radi promjena pri administriranju statusa nezaposlenih. Uslijed takvog karaktera smanjenja, odljev iz nezaposlenosti nije se prelijevao u zapošljavanje, te je stanje zaposlenosti ostalo daleko ispod razina iz 2013.

Prosječan je broj zaposlenih niži za oko 31.000, a aktivnog stanovništva

osigurano za sve mjere aktivne politike zapošljavanja

Rješavanje problema nezaposlenosti mladih

Nove mjere

za oko 48.000, što je limitiralo značajniji pad stope nezaposlenosti (budući da stopa registrirane nezaposlenosti predstavlja odnos nezaposlenih i aktivnog stanovništva).

Tako je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti pala u odnosu na 2013. tek za 0,5 postotnih bodova, zadržavši se na razini od 19,7 posto.

Stoga analitičari Hrvatske gospodarske komore kažu kako ne mogu s entuzijazmom konstatirati poboljšanje stanja na tržištu rada iako je 2014. godinu obilježio prvi pad

Garancija za mlade ima jednostavan cilj - svakoj osobi mlađoj od ulaska u nezaposlenost ponuditi ili zaposlenje, ili vježbeništvo, ili stope nezaposlenosti nakon pet uzastopnih godina rasta.

Obeshrabruje i usporedba kretanja ovog segmenta u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice EU-a. Hrvatska spada među zemlje u kojima je pomak bio najskromniji (za oko 0,3 postotna boda), i na razini prosjeka godine ostala je članica s trećom najvišom stopom anketne nezaposlenosti, iza Grčke i Španjolske.

Brži oporavak hrvatskog tržišta rada dodatno opterećuje i visok udio dugotrajno nezaposlenih koji iznosi čak oko 60 posto.

Komentar HGK-a

U studenome nastavljena stagnantna kretanja plaća

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama u studenome 2014. iznosila je 5632 kune, gotovo isto kao i godinu ranije.

Međutim, kako je u studenome zabilježen blagi rast potrošačkih cijena za 0,2 posto, tako je i realna neto plaća na godišnjoj razini smanjena za 0,2 posto.

Prosječna mjesečna bruto plaća pak iznosila je 8039 kuna, pri čemu je njen nominalni rast od 0,3 posto u odnosu na isti mjesec

( oko 1,2 mlrd kn

prethodne godine ipak bio dovoljan i za skromni realni rast od 0,1 posto.

Prosječna neto plaća u prvih 11 mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2013. povećana je za manje od šest kuna, dok je prosječna bruto plaća narasla za nešto više od 10 kuna. Tako su i neto i bruto plaća u promatranom razdoblju nominalno porasle tek za 0,1 posto. Rezultat je to izostanka gospodarskog rasta i u skladu s tim nepovoljne situacije na tržištu rada obilježenog visokom razinom nezaposlenosti i niskom razinom zaposlenosti, komentira se u analizi HGK-a.

U odnosu na nama slične zemlje, Hrvatska se s bruto plaćom od 1049 eura i neto plaćom

od 735 eura i dalje nalazi pri samom vrhu. Prosječnu mjesečnu plaću višu od 1000 eura u studenome prošle godine imala je jedino Slovenija (1633 eura bruto i 1054 eura neto), dok je bruto plaća u Poljskoj iznosila 951 euro, u Mađarskoj 819 eura, u Crnoj Gori 723 eura, a u Srbiji 508 eura.

S obzirom na to da se plaća za prosinac prošle godine isplaćuje u siječnju ove godine, odnosno u okolnostima primjene izmijenjenog poreza na dohodak, očekuje se porast iznosa prosječne neto plaće. Istodobno će razina bruto plaće nastaviti stagnirati i u ovoj godini jer se ne očekuju znatniji pomaci u dinamici gospodarske aktivnosti, a time ni na tržištu rada.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

G

arancija za mlade nova je poticajna mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava s kojom se početkom ove godine krenulo u borbu s jednim od najvećih problema današnje Hrvatske – nezaposlenošću mladih. Također, namjera je zaustaviti ili bar usporiti odlazak mladih ljudi u inozemstvo, a osobito onih koji tek sada stupaju na tržište rada.

“Radi se o reformskoj mjeri koja sadržava reformu strukovnog obrazovanja, ali i o jednoj od najboljih poticajnih mjera zapošljavanja i za poslodavce”, istaknuo je Mirando Mrsić, ministar rada, prezentirajući ovaj projekt proteklog tjedna u prepunoj velikoj dvorani HGK-Županijske komore Osijek.

Prezentacije su u prvom redu namijenjene poslodavcima kako bi dobili sve informacije o potpora-

ma koje država nudi kroz zasnivanje radnog odnosa i zapošljavanje.

Populacijska mjera Ono što je izmjenama Zakona o doprinosima najavljeno, a počelo je ovom godinom, svi poslodavci u Hrvatskoj bez obzira na to jesu li koristili mjere Zavoda za zapošljavanje ili ne, ako zaposle osobu u dobi do 30 godina i potpišu s njom ugovor na neodređeno, imaju pravo biti oslobođeni doprinosa na plaću u trajanju od pet go-

Tko zaposli mladu osobu na neodređeno, neće plaćati doprinos na plaću pet godina dina. “To je vrlo snažna i populacijska mjera jer će mladi ljudi s ugovorom na neodređeno vrijeme moći zasnovati obitelj i krenuti u rješavanje životnih pitanja”, tvrdi Mrsić. Oni poslodavci koji zapošljavaju

mlade osobe na određeno vrijeme i taj ugovor pretvore na neodređeno vrijeme također će biti oslobođeni plaćanja doprinosa kroz pet godina. Poslodavce okupljene na prezentaciji u Osijeku posebno je zanimalo hoće li druge mjere potpore zapošljavanju biti oduzete ako poslodavac želi koristiti potporu Garancija za mlade.

Ministar tvrdi da neće biti isključivanja povlasti-

Projekt: Promicanje zapošljivosti mlade populacije na geografski izolir

Mijenjati Zakon o otocima “

Z

bog svoje geografske izoliranosti brojni hrvatski otoci suočeni su s trendom izrazite depopulacije. Hrvatska godišnje u otoke ulaže više od 1,2 milijarde kuna za izgradnju temeljne infrastrukture, u razne subvencije i potpore”, rekao je Denis Barić iz Otočnog sabora udruge za razvitak hrvatskih otoka, na okruglom

stolu o zapošljavanju na otocima, održanom prošlog tjedna u Hrvatskoj obrtničkoj komori. “Sadašnji Zakon o otocima treba temeljito revidirati i prilagoditi situaciji na otocima. Uz to, 1185 otoka u Hrvatskoj treba razvrstati u dvije skupine”, naglasio je Barić.

Okrugli stol održan je u sklopu šireg projekta kojeg je u veljači proš-

le godine pokrenula Dubrovačka udruga Deša u suradnji s Udrugom za razvoj organizacija civilnog društva i civilnih inicijativa (SVIMA), Udrugom za održivi razvoj otoka Rave, Obrtničkim učilištem i varaždinskom Elektrostrojarskom školom. Taj projekt, pod nazivom Promicanje zapošljivosti mlade populacije na geografski izoliranim/

11

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( od toga 600 mil kn

( 400 mil €

dolazi iz Europskog socijalnog fonda

odobreno Hrvatskoj za obrazovanje Mladi ipak skeptični

koje obećavaju 30 godina država će najkasnije u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili naukovanje, ili nastavak obrazovanja me zaposle osobe do navršenih 30 godina života, a olakšicu će moći koristiti pet godina.

ca nego da će poslodavac moći koristiti tu mjeru i u slučaju kada njegov mladi zaposlenik zatraži dodatno obrazovanje. Važno je, međutim, istaknuti da potporu iz mjere Garancija za mlade poslodavac neće moći koristiti ako je prije istaknutog zahtjeva za zapošljavanje mlade osobe na istom radnom mjestu ranijem radniku uručio poslovno uvjetovani otkaz. Poslodavce je zanimao i rok

trajanja tih mjera te ovisi li visina plaće zaposlenika o mogućnosti korištenja poticaja. Ministar je odgovorio da tu ograničenja nema, a da fiskalnu olakšicu od oko 17,2 posto imaju bez obzira na visinu dohotka. Olakšica se odnosi na oslobađanja od obveze obračuna i uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, zaštitu zdravlja na radu te zapošljavanje svim poslodavcima koji na neodređeno vrije-

Reforma strukovnog obrazovanja Prezentaciji je nazočilo i mnogo mladih ljudi zainteresiranih za mogućnosti s kojima mogu doći pred poslodavca. Ministar je to slikovito opisao da mladi ljudi kada dolaze kod poslodavca nose sa sobom znanje, želju i mogućnost te vaučer uz fiskalnu olakšicu i poticaje. Za sve one koji se tek pojavljuju na vrućem hrvatskom tržištu rada mjera Garancija za mlade ima jednostavan cilj - da se mladoj osobi u roku od četiri mjeseca otkada završi obrazovanje ili se prijavi na Zavod za zapošljavanje ponudi zaposlenje, naukovanje, vježbeništvo ili dodatno obrazovanje.

Mrsić ocjenjuje kako sadašnje strukovno obrazovanje u Hrvatskoj jednostavno više nije održivo.

“Zemlje koje u EU-u imaju najmanju stopu nezaposlenih mladih osoba imaju efikasnu mrežu strukovnog obrazovanja.

Jedna od velikih reformi koja nas čeka je reforma strukovnog obrazovanja koje mora biti potpuno drugačije, prilagođeno tržištu rada i potrebama.

Istina ne sada, ali u sljedećih 10 do 15 godina, u njoj mora biti više prakse a manje teorije. Mentori koji osposobljavaju mlade ljude u obrtništvu i u proizvodnji trebaju biti dio obrazovnog ciklusa.

To će zahtijevati vrlo jasnu strategiju koja bi ove godine trebala biti definirana, a sljedeće se godine početi i primjenjivati. Kod nas se niz godina mlade ljude kroz strukovno obrazovanje pripremalo za Zavod za zapošljavanje, a i sada je slučaj da obrazujemo ljude za struke iako znamo da ih ne možemo zaposliti ili je prevelika produkcija”, poručio je Mrsić.

stolu, kroz projekt se želi naglasiti problem ograničenih mogućnosti cjeloživotnog učenja i zapošljavanja na velikom broju

hrvatskih otoka. Okrugli stol je održan s ciljem daljnjeg međusektorskog umrežavanja i učinkovitijeg javnog zagovaranja problema održivosti hrvatskih otoka koji su, prema Zakonu o otocima, razvrstani u prvu skupinu.

Treba proaktivnije pokrenuti nacionalne i međusektorske inicijative koje bi se mogle financirati u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova, istaknuto je tom prilikom. (S.P.)

anim/udaljenim otocima udaljenim otocima, vrijedan je 63.108,78 eura, a Europska unija sufinanci-

Hrvatska godišnje u svoje otoke ulaže više od 1,2 milijarde kuna, kaže Denis Barić ra 83,98 posto. Uskoro se očekuje njegov završetak, a provodio se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na otocima Mljetu i

Korčuli, Splitsko-dalmatinskoj županiji i otoku Visu te u Zadarskoj županiji i otoku Ravi. Kako je istaknuto na okruglom

Mladi koji su pažljivo pratili prezentaciju uglavnom su ostali skeptični prema onome što su imali prilike vidjeti i čuti. Tvrde kako im je zanimljivo, no da ipak još uvijek prednost daju mogućnosti da posao traže negdje u drugim zemljama Europske unije. Razlog: uglavnom nesigurno i nesređeno tržište rada, poslodavci kojima još uvijek nije za vjerovati i visina plaća koja nije zanemariva stavka.

Do 2020. godine 14 milijardi kuna U državnom proračunu osigurano je više od 1,2 milijarde kuna za sve mjere aktivne politike zapošljavanja, između ostaloga i Garanciju za mlade.

Od toga je 500 milijuna kuna iz proračuna, a 600 milijuna kuna dolazi iz Europskog socijalnog fonda. Konkretno, u Hrvatsku je za sada došao avans od 15 milijuna eura za aktivne mjere politike zapošljavanja. “Još su nam odobrena sredstva za obrazovanje, reformu strukovnog obrazovanja u iznosu od 400 milijuna eura, 450 milijuna eura za borbu protiv siromaštva i socijalne programe, te 180 milijuna eura za reformu javne uprave. To su velika sredstva, do 2020. godine imat ćemo ukupno 14 milijardi kuna na raspolaganju”, pojasnio je Mrsić.

Mikić: Konačno nešto jednostavno Mrsićevoj prezentaciji poticajnih mjera nazočio je i Osječanin Sanel Mikić, vlasnik tvrtke Mikić Servis, za održavanje i čišćenje stambenih zgrada i poslovnih prostora, koja zapošljava 30 radnika. “Vrlo sam zainteresiran za ove poticajne mjere, i to vrlo brzo, jer zbog širenja posla imam potrebu za novim zapošljavanjem. Vjerujem da će one potaknuti mnoge poslodavce na njihovo korištenje, a mislim da bi mogle i uspjeti jer su vrlo jednostavno primjenjive. Nisu komplicirali kako inače znaju i uvjeren sam da će pridonijeti daljnjem zapošljavanju mladih osoba”, kazao je Mikić. Ustvrdio je kako neke dosadašnje poticajne mjere, posebno ona za samozapošljavanje, unose nemir na tržište rada jer nakon nekoliko mjeseci rada kod njega zaposlenici se odlučuju uz poticajne mjere od 25.000 kuna otvoriti vlastitu tvrtku. Ruše cijene rada ozbiljnih tvrtki i nakon kratkog vremena propadaju, odnosno odustaju od posla.

12 PRIČA S RAZLOGOM

( 613 mlrd $ tržište ( 7,5%

*vijesti Veliki interes za savjetnike LNG-a Na međunarodni natječaj za pravnog, poslovnog i financijskog savjetnika tvrtke LNG Hrvatska u izradi studije za projekt gradnje terminala ukapljenog plina na otoku Krku stiglo je osam ponuda. Ponude će biti razmotrene u idućih 30 dana, a ocjenjivat će se financijski dio, tehnički uvjeti i stručnost za obavljanje traženog posla.

Povoljniji krediti obrtnicima Hrvatski obrtnici imat će i u 2015. mogućnost povoljnijeg kratkoročnog i dugoročnog kreditiranja temeljem ugovora o poslovnoj suradnji koji su potpisali Hrvatska obrtnička komora i Zagrebačka banka. Članovima HOK-a kratkoročni krediti s povoljnijom kamatom odobravat će se za financiranje sezonskih poslova kao i ugovorenih poslova za isporuku roba ili usluga te financiranje potreba za obrtnim sredstvima, a dugoročni krediti mogu imati namjenu za financiranje trajnih obrtnih sredstava.

U ponudi je i mogućnost kunskih kredita.

Oprost dugova

Predsjednik Vlade Zoran Milanović potpisao je Sporazum za ublažavanje financijskih poteškoća dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima. Sporazum su potpisali i gradonačelnici gradova Rijeke, Splita i Osijeka, Vojko Obersnel, Ivo Baldasar i Ivan Vrkić te zamjenica gradonačelnika Zagreba Sandra Švaljek, kao i predsjednici uprava javnih tvrtki Hrvatska pošta i Hrvatska elektroprivreda, Alen Premužak i Perica Jukić, te ravnatelj Poslovanja Hrvatske radiotelevizije Boris Sruk.

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

svemirske i zrakoplovne tehnologije u 2013.

godišnji rast te industrije

Stellar Aerospace klaster

Zajedno do mjesta kamo još nitko nije došao Stellar Aerospace Industries inicirao je osnivanje prvog aerospace klastera u Hrvatskoj.

Tvrtke, timovi i pojedinci bi surađivali u istraživanju, razvoju, proizvodnji, integraciji, isporuci i savjetovanju na području robotike te svemirskih i zrakoplovnih tehnologija Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako mnogi misle da Hrvatska može dobro proizvoditi samo hranu i proizvode od drva te da se najviše može zaraditi od turizma, u Hrvatskoj postoji niz tvrtki čiji proizvodi završavaju čak u svemiru.

Tvrtka Stellar Aerospace Industries pokrenula je inicijativu osnivanja prvog aerospace klastera u Hrvatskoj kako bi skupila takve tvrtke te potakla rast i prepoznavanje industrijskog sektora svemirskih i zrakoplovnih tehnologija u hrvatskom gospodarstvu.

Stellar bi trebao postati brend koji bi okupljao suradničke tvrtke, timove i pojedince koji bi surađivali u istraživanju, razvoju, proizvodnji, integraciji, isporuci i savjetovanju na području djelatnosti industrije robotike te svemirskih i zrakoplovnih tehnologija.

Tržište u ekspanziji Svjetsko tržište vezano za svemirske i avijacijske tehnologije u kontinuiranoj je ekspanziji, ističe Teo Valić iz Stellar Aerospace Industriesa. “Mi smo tvrtka koja ima zaposlenike u Sjedinjenim Američkim

Državama, Singapuru i Australiji. U Europi nas zanimaju atraktivni zaposlenici i znanje kojeg u Hrvatskoj ima puno. Zanimaju nas znanstvenici i inženjeri koji već imaju iskustva u proizvodnji svemirskih tenhologija”, ističe Valić.

Klasterom se želi udružiti kapacitete te stvarati i razvijati vlastite proizvode koji će konkurirati na svjetskom tržištu U Hrvatskoj postoji niz tvrtki koje kao dobavljači talijanskih ili kompanija iz drugih zemalja proizvode visokotehnološke proizvode. “Zanimljivo je to da poticaje za razvoj tih proizvoda, koji su često u potpunosti smišljeni i proizvedeni u Hrvatskoj, dobivaju te strane tvrtke koje iste proizvode prodaju svemirskim agencijama. Upravo zato nam treba Stellar Aerospace klaster”, naglašava Valić.

U 2003. godini tržište svemirske i zrakoplovne tehnologije iznosilo je 157 milijardi američkih dolara da bi se u sljedećih 10 godina ono udvostručilo na 320 milijardi američkih dolara. Rast ovog trži-

šta, koje je u 2013. godini dosegao 613 milijardi dolara, najviše je ograničen nedostatkom kapaciteta.

Nedostatak proizvodnih pogona ukazuje na veliku potrebu za razvojem i proširenjem ponude proizvoda, usluga i tehnologija u toj domeni te veliki kapacitet daljnjeg rasta. Industrija raste 7,5 posto godišnje, dok neispunjene narudžbe rastu tempom od 12,6 posto na godinu.

Hrvatska sudjeluje u toj industriji s malim, ali kvalitetnim resursima i velikim potencijalom zahvaljujući visokoobrazovanom i nadarenom kadru te nižim troškovima poslovanja.

Proizvodi od strateškog značaja za Hrvatsku Dosadašnji rad hrvatskih tvrtki odnosio se na djelomično sudjelovanje u velikim projektima za strane naručitelje. Klasterom se želi na području Hrvatske udružiti kapacitete te stvarati i razvijati vlastite proizvode koji će konkurirati na svjetskom tržištu.

Tvrtka Stellar Aerospace Industries okupila je novoosnovane i renomirane tvrtke iz te industrije u klaster inicijativu kako bi zajednički razvijali, proizvodili i plasirali gotove proizvode i usluge od

strateškog značaja za Hrvatsku.

“Kada smo radili analizu, koju smo provodili gotovo dvije godine, vidjeli smo da u Hrvatskoj postoji značajan broj tvrtki koje nas motiviraju da radimo upravo ovdje.

Hrvatska nije jedini fokus Stellar Aerospace Industriesa, jer većina ljudi u našoj tvrtki ipak radi izvan Hrvatske. No krenuvši ni od čega u studenome 2012. godine, danas imamo tridesetak stalno zaposlenih, a planiramo u idućih nekoliko godina zaposliti 400 ljudi”, ističe Valić.

Jedna od tvrtki članica klastera je samoborski Rudex 2000 koji proizvodi dijelove za manipulatore i robote koji rade u inspekcijskim nadzorima nuklearnih elektrana. Naš interes u ovom projektu je puno dublji, ističe Mihael Lehpamer iz Rudexa 2000. “Vidjet ćemo kakva će nam biti budućnost ovisno o tome kako će se klaster razvijati. U svakom slučaju to je budućnost koja nas može sve definirati i pozicionirati da budemo jači i veći igrači na globalnom tržištu. Zahvaljujući tome što više od 35 godina radimo u visokoj tehnologiji, vjerujem da je to moguće”, zaključuje Lehpamer.

Članovi klastera Podružnica Stellar Aerospace Industriesa - podrška općih službi te veze s inozemnim tržištima, partnerima i klijentima; Robotic Systems Robotski sistemi - tvrtka koordinira projekt izrade lunarnog Rovera i Landera za GLXP Team Stellar; Rudex 2000 - proizvođač robotskih sustava i proizvodnih alata; Majestic elektronika inovacije - projektiranje robotskih sustava i laboratorijska ispitivanja materijala; Arctic, Slovenija - istraživanje i razvoj novih tehnologija za svemir; Evolve - projektiranje, industrijski dizajn, upravljanje kvalitetom; E.Tech - upravljanje projektima, nove tehnologije, modeliranje i projektiranje sustava; Udruga Tim Stellar - popularizacija znanosti i kanal za regrutaciju studenata i budućih radnika

enterprise europe

info Moj Zaba Start

Zagrebačka banka objavila je 30 finalista na natječajima raspisanim u okviru projekta Moj Zaba Start u kojem se Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije pojavljuje kao partner i član žirija. Projekt Moj Zaba Start poduprijet će najbolje projekte i pružiti im priliku za uspješan početak ili unapređenje poslovanja.

Moj Zaba Start obuhvaća tri natječaja – Moja prilika za inovativne poduzetničke i start-up projekte, Moja zelena zona za zeleno poduzetništvo i Moja kreativna crta za kreativnu industriju s ciljem potpore poduzetničkim idejama koje nude inovativni pristup poslovanju. Na natječaje je pristiglo gotovo 600 prijava, a stručna komisija svakog od natječaja izabrala je po 10 projekata, odnosno ukupno 30 finalista. Ti projekti natjecat će se za devet financijskih potpora u iznosu od 100.000 kuna te za potporu javnosti koja za svaki natječaj iznosi 33.000 kuna. Dobitnici potpora bit će objavljeni u ožujku, a više o projektu se može pronaći na www.mojzabastart.hr.

Broj 123, 26. siječnja 2015.

Novi savjetodavni servis za financijske instrumente

Komisija i EIB predstavili su Fi-Compass - savjetodavni servis za financijske instrumente Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom pokrenula je Fi-Compass, novi savjetodavni servis za financijske instrumente u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Bit će to ključna sastavnica savjetodavnog centra “sve na jednom mjestu”, koji će se pokrenuti tijekom ljeta kao važan dio EU-ova investicijskog plana. Rad na provedbi investicijskog plana brzo napreduje. Svega 50 dana nakon što je predsjednik Juncker predstavio planove o ulaganjima velikih razmjera u EU-u, Komisija je pokrenula zakonodavni prijedlog kojim bi se Europskom fondu za strateška ulaganja omogućila mobilizacija najmanje 315 milijardi eura u privatnim i javnim ulaganjima diljem Europske unije.

Pokretanjem Fi-Compassa Komisija i Europska investicijska banka žele pokazati kako djeluju u smjeru ostvarenja tehničke strane investicijskog plana, i to stvaranjem savjetodavnog centra koji će pružati potrebnu financijsku i tehničku podršku. Ta će platforma biti važ-

ljena tijekom dvodnevne konferencije 19. i 20. siječnja na kojoj su govorili i potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen, zadužen za radna mjesta, rast

Pokretanjem Fi-Compassa Komisija i Europska investicijska banka žele pokazati kako djeluju u smjeru ostvarenja tehničke strane investicijskog plana, i to stvaranjem savjetodavnog centra koji će pružati potrebnu financijsku i tehničku podršku no sredstvo koje će državama članicama omogućiti korištenje financijskih instrumenata u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova jer će kohezijska politika imati središnju ulogu u ispunjavanju ciljeva investicijskog plana i ostvarenju strateških i profitabilnih ulaganja, otvaranja radnih mjesta i održivog rasta.

Nova platforma Fi-Compass je predstav-

i zapošljavanje, povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu te potpredsjednik Europske investicijske banke Wilhelm Molterer. Na konferenciji visoke razine sudjelovali su i predstavnici država članica i regija koji su je iskoristili kao priliku za razmjenu iskustava i najbolje prakse u osmišljavanju i korištenju financijskih instrumenata.

enterprise europe Europska godina za razvoj 2015.

Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost

Tijekom ove godine Europska komisija želi informirati građane Europske unije o razvojnoj suradnji isticanjem rezultata koje je Unija postigla kao globalni igrač, djelujući zajedno sa zemljama članicama S početkom ove godine započela je i Europska godina za razvoj (EYD2015) – godina posvećena podizanju svijesti, uključivanju Europljana u razvojnu suradnju Europske unije i poticanju rasprave pod sloganom Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost.

Projekt EYD2015 predložila je Europska komisija, a jednoglasno su ga prihvatili Europski parlament i Vijeće Europske unije. Prilika je to da se pokaže snažna predanost Unije i njenih članica iskorjenjivanju siromaštva diljem svijeta. Ova godina će biti iznimno važna za razvoj: cijeli niz dionika bit će uključen u dono-

Projekt EYD2015 predložila je Europska komisija, a jednoglasno su ga prihvatili Europski parlament i Vijeće Europske unije šenje ključnih odluka vezanih uz razvoj, ekologiju i klimatske promjene. Ova je godina ujedno i rok za postizanje milenijskih razvojnih ciljeva te godina u kojoj će se aktualna globalna rasprava o razvoju nakon 2015. godine pretočiti u jedinstveni okvir za održivi razvoj i iskorjenjivanje siromaštva koji je najavljen za

rujan 2015. na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda. U ovoj godini će se u Parizu donijeti novi međunarodni sporazum o klimatskim promjenama.

EYD2015 će tako ujediniti mlade, donositelje politika, civilno društvo, privatni sektor, akademske institucije i pojedinačne dionike u cilju usredotočivanja na zajedničke razvojne ciljeve. Riječ je o prvoj Europskoj godini koja će biti usmjerena na vanjske odnose.

Cilj Europske godine za razvoj jest informirati građane Europske unije o razvojnoj suradnji isticanjem rezultata koje je Unija postigla kao globalni igrač, djelujući zajedno sa zemljama članicama, kaže Neven Mimica, povjerenik Europske komisije za međunarodnu suradnju i razvoj. “Moramo podići svijest o koristima razvojne suradnje Europske unije za obje strane: kako za korisnike, tako i za građane Unije. Riječ je o jedinstvenoj prilici da razvoj bude u središtu pozornosti svijeta pa se nadam da će nam se građani diljem Unije pridružiti i uključiti u Europsku godinu”, istaknuo je Mimica. Tijekom Europske

ba istaknuti i 28 predavanja pod nazivom Kapuscinskijeva predavanja (po jedno predavanje u svakoj zemlji članici), sudjelovanje projekta EYD2015 na milanskoj izložbi EXPO 2015 te svečanost dodjele novinarske nagrade Lorenzo Natali.

godine za razvoj održat će niz događanja na razini Unije, kao i na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pokrenuo je projekt EYD2015 u Rigi 9. siječnja, na kojem su sudjelovali brojni visoki dužnosnici.

Početkom ožujka održat će se međunarodno događanje o rodnim pitanjima, dok će u svibnju Bruxelles ugostiti utrku na 20 kilometara, a diljem Unije će se održavati i posebna kreativna natjecanja, uključujući, primjerice, i videonatjecanje pod nazivom Shining Stars of Europe (Blistave zvijezde Europe). Među ostalim događanjima u zemljama članicama tre-

Tijekom Europske godine za razvoj građani će u državama članicama na raspolaganju imati niz kreativnih prilika za sudjelovanje, od umjetničkih i razvojnih projekata do aktivnosti sa školama i sveučilištima te velikih sportskih događanja.

Svaki mjesec u godini bit će posvećen određenoj temi: siječanj položaju Europe u svijetu, veljača obrazovanju, a ožujak i travanj rodnim pitanjima odnosno zdravlju. Zahvaljujući događanjima koja variraju od konferencija na visokoj razini do aktivnosti koje uključuju obične ljude, Europska godina za razvoj savršena je prilika za poboljšanje uključenosti građana Europske unije u pitanja razvojne pomoći i suradnje.

Više informacija o događanjima tijekom Europske godine za razvoj može se pronaći na: https://europa.eu/eyd2015.

www.een.hr

26. siječnja 2015.

2 3

Energetska učinkovitost

Nove mjere za uštede u kućanstvima Od početka godine provode se mjere usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti. Nove su energetske oznake za kućanske aparate i kupnju putem interneta te pravilnici o mirovanju električnih aparata Mjere koje je uvela Europska komisija i koje su na snazi od 1. siječnja potrošačima će olakšati uštedu energije tijekom kuhanja, pripremanja hrane i napitaka te surfanja internetom.

Energetske oznake ujedno će potrošačima olakšati provjeravanje energetske učinkovitosti proizvoda koji se prodaju u internetskim trgovinama.

zeća godišnje znači 55 milijardi eura dodatnih prihoda. Procjenjuje se da će od 2020. godine nadalje uvođenje tih mjera smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 15 milijuna tona godišnje, što je godišnja emisija grada veličine Bukurešta. Uvođenje novih standarda mirovanja neće imati utjecaja na učinkovitost proizvoda, a omogućit će uštedu 75 TWh energije ili 28 milijuna tona ugljičnog dioksida, što je godišnja emisija 1,5 milijuna domaćinstava.

Energetske oznake su po novome obvezne za internetsku kupnju, a prodavači moraju istaknuti energetsku oznaku prilikom prodaje proizvoda na internetu.

Energetske oznake vrijede od sada i za druge kućanske aparate pa tako novi plinski štednjaci moraju imati oznake energetske učinkovitosti. Do sada je to bio slučaj samo s električnim štednjacima.

Novost je i automatsko mirovanje umreženih aparata. Sva nova umrežena oprema (poput modema, prijamnika, povezanih televizora, pisača...) morat će nuditi funkciju prelaska u stanje mirova-

nja. Automatsko mirovanje obvezno je i za aparate za kavu pa će novi uređaji nuditi funkciju mirovanja nakon unaprijed određenog vremena, ovisno o vrsti uređaja. Učinak tih mjera bit će novčana ušteda za sve potrošače u Europskoj

uniji, no one su ujedno strateška značajka konkurentnosti europskih poduzeća.

Primjerice, više od 85 posto potrošača u EU-u prati energetske oznake prilikom kupnje. Ta činjenica za europska podu-

Sve predložene mjere generirat će uštede koje se mogu usporediti s godišnjom primarnom potrošnjom energije cijelog talijanskog tržišta ili 60 milijuna domaćinstava. Osim toga, uvođenjem tih mjera uvoz energije u EU-u smanjit će se za 65 milijuna barela nafte godišnje, što je više od količine koju godišnje uveze Austrija. U posljednjih pet godina Europska unija uštedjela je 100 milijardi eura zahvaljujući energetski učinkovitim proizvodima koje koriste europski potrošači.

Baza poslovno tehničko-tehnoloških stručnjaka

Baza stručnjaka za ocjenjivanje projekata HAMAG-BICRO uspostavlja bazu stručnjaka koji će ocjenjivati projekte koje financira Agencija. Stručnjaci se mogu prijaviti do 16. veljače Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) raspisuje Javni poziv u svrhu uspostavljanja baze poslovno tehničko-tehnoloških stručnjaka za stručno ocjenjivanje (vrednovanje) tehnologije, inovacije i poslovnog pristupa projektnih prijedloga te stručno praćenje (monitoring) tehnologije, inovacije i poslovnog pristupa u provedbi projekata koji će se u okviru inovacijskih programa Agencije prijavljivati i provoditi u okviru budućih javnih poziva za dodjelu sredstava.

HAMAG-BICRO preko inovacijskih programa želi motivirati privatni i javni sektor na suradnju i ulaganja u istraživanje i razvoj pružanjem financijske potpore za

istraživanje, razvoj i inovacije inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u Hrvatskoj. Podupiranjem tehnoloških inovacija u gospodarstvu te poticanjem povezivanja tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija nastoji se pokrenuti gospodarski rast Hrvatske kroz tehnološki razvoj u svrhu jačanja hrvatske globalne konkurentnosti i društvenih vrijednosti.

Prijave će razmatrati povjerenstvo sastavljeno od stručnih predstavnika na razini Agencije upoznatih s provedbom inovacijskih programa. Temeljem prijedloga povjerenstva uključivanje u bazu poslovno tehničko-tehnoloških stručnjaka odobrit će Uprava. Stručnjaci će biti obaviješteni o uključivanju u bazu.

obzir za ocjenjivanje tih istih projektnih prijedloga. Stručnjaci će na početku postupka vrednovanja potpisati Izjavu o poštivanju povjerljivosti i nepostojanju sukoba interesa kojom potvrđuju da ni na koji način nisu u sukobu interesa u odnosu na pristigle prijedloge.

Stručnjaci koji su bili ili jesu angažirani na pripremi pojedinih prijedloga koji će se prijavljivati na pojedine inovacijske programe HAMAG-BICRO-a, ili su u poslovnom, privatnom, ili emocionalnom odnosu s prijaviteljem ili projektnim partnerom ne mogu se uzimati u

Naknada za radni dan stručnjaka iznosi 1000 kuna bruto, a stručnjaci će se angažirati nakon objave pojedinog javnog poziva za inovacijske programe, u okviru postupka vrednovanja i odabira projekata za financiranje, odnosno tijekom provedbe odabranih projekata. Prijave i pripadajuću dokumentaciju prijavitelji trebaju dostaviti do 16. veljače preko online prijave na https:// onlineprijave.hamagbicro.hr/web/ guest/prijavni-obrazac-za-evaluatore.

enterprise europe Pregled razvoja u području zapošljavanja i socijalne politike za 2014. godinu

Ulaganje u ljudski ka zaštitu povećava otpo

Pregled razvoja u području zapošljavanja i socijalne politike pokazuje kako su zemlje koje osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta i učinko Zemlje koje osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta i učinkovitu socijalnu zaštitu te ulaganja u ljudski kapital otpornije su na gospodarsku krizu, pokazao je Pregled razvoja u području zapošljavanja i socijalne politike za 2014. godinu koji je pripremila Europska komisija.

U ovom dokumentu daje se osvrt na posljedice recesije, ističe potreba za ulaganjem u razvoj i očuvanje odgovarajućih

vještina radne snage radi potpore produktivnosti te opisuje izazov koji predstavlja ponovna uspostava konvergencije među državama članicama.

U Pregledu se razmatraju iskustva stečena u recesiji iz kojih se vidi kako je njen negativni učinak na zaposlenost i prihode bio manji u zemljama čija su tržišta rada otvorenija i manje rascjepkana te u kojima se više ulaže u cjeloživotno učenje. U tim zemljama mnoge nezaposlene osobe dobi-

Dokument za zapošljavanje i socijalnu politiku Četvrto izdanje godišnjeg Pregleda razvoja u području zapošljavanja i socijalne politike u Europi je dokument u kojem Komisija podnosi izvještaj o kretanjima u području zapošljavanja i socijalne politike te razmatra izazove i moguće političke odgovore. Ovim pregledom Komisija ispunjava i svoju obvezu izvješćivanja o so-

cijalnom stanju u Europskoj uniji što je jedan od temelja udruživanja zemalja u nju.

Ovu utemeljenu analizu provode službe Komisije u skladu s najnovijim raspoloživim podacima i literaturom. Njezini glavni rezultati postaju temelj inicijativa Komisije u području zapošljavanja i socijalne politike.

vaju naknade za nezaposlene koje su povezane s njihovim aktiviranjem i odgovaraju gospodarskom ciklusu.

Stvaranje novih radnih mjesta Naša je najhitnija zadaća, koja je zbog posljedica krize popraćena većim izazovima, stvaranje radnih mjesta, kaže povjerenica EU-a za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen. “U ovom se pregledu zaključuje da je potrebno provesti strukturne reforme te mjere kojima bi se poduprle potrošnja i potražnja. Potrebna su nam dodatna ulaganja u ljude kako bi se Europljane još bolje obrazovalo, osposobilo i aktiviralo za tržište rada. Ulaganjima velikih razmjera koje je predložila Junckerova Komisija pridonijet će se stvarnom i znatnom napretku u tim ključnim područjima”, ističe Marianne Thyssen.

Pregled je pokazao kako se više država članica postupno usmjerava na model socijal-

Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa

Poticanje konkuretnosti kroz informatizaciju poslovanja Ministarstva poduzetništva i obrta te regionalnoga razvoja i fondova Europske unije poduzetnicima su uručili 24 ugovora o bespovratnim potporama iz projekta Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa. Ovim se projektom potiče razvoj, rast i konkurentnost mikro, malih i srednjih tvrtki kroz informatizaciju poslovnih procesa. Projekt je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013.

Na ovaj poziv koji provode Ministarstvo poduzetništva i obrta i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) do 31. prosinca 2014. stiglo je 400 prijava. Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 30. lipnja ove godine. Visina pojedinačne potpore iznosi od 150.000 do 750.000 kuna.

Poziv na ovaj natječaj je trajan, a na raspo-

laganju je još oko 18,43 milijuna kuna. Ova nam je potpora izuzetno značajna, istaknula je Romana Ilić, direktorica tvrtke Studio 3LHD, jedne od tvrtki koja je dobila ovu potporu. “Zahvaljujući dobivenim sredstvima moći ćemo unaprijediti svoja softverska rješenja što će nam sigurno pomoći u radu i proširiti naše kompetencije“, zaključila je Romana Ilić.

Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija, te korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije jedni su od prioriteta ulaganja koje smo zacrtali u našim operativnim programima, istaknuo je prilikom potpisivanja ugovora potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. “Cilj nam je ojačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, dati potporu projektima istraživanja i razvoja za poslovni sektor, a u tu svrhu, za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije, namijenjeno je go-

tovo dvije milijarde eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj”, kaže Grčić. Ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Nataša Mikuš Žigman ističe da treba uzeti u obzir činjenicu da su bespovratna sredstva osigurana iz EU proračuna: “Upravo stoga je potrebno posebnu pažnju obratiti postupcima nabave koji će se provoditi u okviru projekata, odnosno primijeniti načela javne nabave koje propisuju europske direktive, a prenesena su u ugovore s korisnicima”, ističe Nataša Mikuš Žigman.

Pravila o rješavanju prekograničnih

Velike u Nova pravila Europske unije dokidaju skup i dugotrajan postupak koji se sada primjenjuje 10.000 puta godišnje u slučajevima kad je potrebno priznavanje sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima u drugim državama članicama Unije.

Takve prekogranične sudske odluke bit će automatski izvršne širom Europske unije.

Takvom odlukom pri kupovini od trgovaca iz država koje nisu članice EU-a potrošači će biti bolje zaštićeni, a poduzeća će uživati veću pravnu sigurnost pri poslovanju u EU-u. Ovo su odlične vijesti za europske građane te srednja i mala poduzeća, kaže Věra Jourová, povjerenica EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova. “Nova pravila mogla bi rezultirati uštedama u iznosu od 2000 do 12.000 eura po pojedinom sudskom postupku. Ovim se ostvaruju obećanja da će se smanjiti birokracija i jačati jedinstveno tržište EU-a. Time će se posebno pomoći

www.een.hr

26. siječnja 2015.

4 5

apital i socijalnu ornost na krizu

ovitu socijalnu zaštitu te ulaganja u ljudski kapital otpornije na gospodarsku krizu nog ulaganja kojim se potiče ostvarenje ljudskog potencijala tijekom cijelog života i podupire šire sudjelovanje ljudi na tržištu rada. Prijašnjim reformama za zapošljavanje većeg broja žena i starijih osoba pridonijelo se održavanju stopa zaposlenosti u Europi. Time se potvrđuje potreba za nastavkom reformi tržišta rada te za osuvremenjivanjem modela socijalne zaštite.

Razvoj vještina donosi bolja radna mjesta Europska unija se suočava sa starenjem i padom broja stanovnika, i zato je ulaganje u ljudski kapital presudno kako bi se u budućnosti podupirala produktivnost te osiguralo mnoštvo radnih mjesta i uključivi rast. U Pregledu se ističe kako su za učinkovita ulaganja u ljudski kapital potrebni ne samo obrazovanje i osposobljavanje radi stjecanja pravih vještina, već i prikladni okviri kojima bi se ljudima pomoglo da te vještine održavaju, unapre-

đuju i primjenjuju tijekom cijelog radnog života. Stoga su potrebne odgovarajuće politike kojima bi se spriječio gubitak ljudskog kapitala zbog neaktivnosti ili nedovoljne iskorištenosti potencijala za zapošljavanje.

S druge strane, kako bi se osigurala produktivnija radna snaga, povećanje ponude kvalificiranog ljudskog kapitala treba uskladiti s povećanjem ponude kvalitetnih radnih mjesta.

Prilikom razmatranja budućih izazova i prilika ovaj dokument ističe da bi se u okviru promjena izazvanih tehnološkim napretkom, globalizacijom, demografskim promjenama i ozelenjivanjem gospodarstva trebalo omogućiti stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, ali bi te promjene mogle prouzročiti i zastarijevanje nekih vještina i poslova te veću polarizaciju plaća. Zato su potrebne proaktivne politike kojima bi se podupirali cjeloživotno učenje, kvalitetnija

pomoć prilikom pronalaženja posla i socijalni dijalog kojim bi se mogle predvidjeti i provesti inovativne promjene.

Ponovna uspostava konvergencije Važna je zadaća i ponovna uspostava društveno-gospodarske konvergencije nakon godina krize, posebno kad je riječ o južnim i rubnim državama članicama EU-a. Divergenciju, procjenjuju autori Pregleda, koju je izazvala kriza, nije prouzročio samo gospodarski šok, već i strukturni nedostaci koji su u zemljama koje su najviše bile pogođene krizom postojali još prije njezina izbijanja, poput niske produktivnosti, nedostatka ulaganja u ljudski kapital, slabog bankarskog sektora, balona na tržištu nekretnina, kao i strukturni nedostaci njihovih sustava socijalne skrbi. Ovim dokumentom se pridonosi raspravi koja je u tijeku, a odnosi se na najprikladnije načine ponovne uspostave konvergencije, produbljivanja gospodarske i monetarne unije i jačanja njezine socijalne dimenzije.

h sporova

uštede i sigurnost za kupce malim i srednjim poduzećima i otvoriti niz novih mogućnosti za poduzeća diljem Europe”, procjenjuje Věra Jourová.

cima koji rade u EU-u također omogućava da na sudu države članice u kojoj obično rade pokrenu sudski postupak protiv svojih poslodavaca koji se nalaze u državi koja nije članica EU-a. Povećat će se pravna sigurnost za sporazume o izboru suda između poduzeća. U prošlosti se moglo zaobići sporazume o izboru suda postupkom na sudu druge države članice EU-a (ne na izabranom sudu) te se na taj način odlagalo rješenje spora. Pravilima koja stupaju na snagu takve se zlouporabe dokidaju i osigurava se da će izabrani sud imati prvenstvo u slučaju paralelnih postupaka.

Prema novim pravilima, izvršna sudska odluka u građanskim i trgovačkim stvarima u jednoj državi članici bit će automatski izvršna na cijelom području EU-a. Ovim se pravilima ukida složen posredni postupak – egzekvatura. U gotovo 95 posto slučajeva taj je postupak bio čista formalnost. Onog trenutka kad se sudska odluka donese u bilo kojoj od država članica, vjerovnik će moći

Prema novim pravilima, poduzeća i potrošači moći će lakše rješavati prekogranične pravne sporove; očekuje se da će se time na razini EU-a uštedjeti do 48 milijuna eura godišnje

tražiti izvršenje u svakoj državi članici, što znači da će poduzeća i građani moći brže, lakše i bez dodatnih troškova ostvariti povrat svog novca. U iznimnim okolnostima bit će i dalje moguće da sudovi obustave izvršenje sudske odluke, primjerice u slučaju kada je sud u drugoj državi članici povrijedio pravo na pravično suđenje. Potrošači i zaposlenici bit će bolje zaštićeni u pravnim sporovima koji uključuju države koje

nisu članice EU-a. Do danas potrošači često nisu bili u mogućnosti ostvariti svoja prava pri kupnji robe od trgovca iz države koja nije članica EU-a, a koji prodaje proizvode u državi članici EU-a. Novim pravilima definira se da širom EU-a potrošač u takvim sporovima ima pravo na sudski postupak u državi gdje ima prebivalište – potrošač dakle neće morati ići na sud u državi koja nije članica EU-a. Novim se pravilima zaposleni-

Nova su pravila donesena nakon što je anketa koja je provedena u 2010. pokazala da bi vlasnici gotovo 40 posto poduzeća rado poslovali izvan svojih domaćih tržišta kad bi se pojednostavili postupci za rješavanje sudskih sporova u inozemstvu. Dvije godine nakon objave ovih pravila u Službenom glasniku EU-a, od 10. siječnja ona se primjenjuju u zemljama članicama.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Studija izvodljivosti Komunalac Županja traži nabavu Studije izvodljivosti, savjetodavnih usluga i usluga analize. Natječaj je otvoren do 9. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac d.o.o. Županja, 97005498931, Veliki kraj 132, Pravna služba, Tehnička služba, Tanja Dec, Ivan Kujundžić, 32270 Županja, tanja@ komunalac-zu.hr, ivan.kujundzic@komunalac-zu.hr, Elektronički pristup podacima: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2014%2fS+005-0056246.

Građevinski radovi Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži izvođača radova na zgradi Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 9. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland. Više podataka o nad-

metanju na: http://www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=849703.

Građevinski radovi Sandar Idrettslag, Sandefjord, Norveška, traži izvođača radova na sportskim objektima. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Sandar Idrettslag, 971 317 671, Husebygrenda 60, Helge Krossøy, 3219, Sandefjord, Norway, post@sandaril.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/122511.

Održavanje i popravci IT opreme Ministarstvo financija traži nabavu usluga održavanja i popravka opreme za informacijsku tehnologiju. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija, Carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Služba(e) za kontakt: Sektor za financije, Služba za nabavu i upravljanje imovinom, Marijana Semulić; Danijel Drlić; Jasminka Gregurović; Vlasta Špoljarić; Andrijana Antolković; Romana Butina, 10000 Zagreb, javna.nabava@carina.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0001769.

Hidrometri Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), Galatsi - Attikis, Grčka, traži nabavu hidrometara i vodoinstalacijske opreme. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), Oropoy 156, Dieythynsi Promitheion kai Metaforon, Ypiresia Promitheion, Tmima Diagonismon (isogeio – grafeio 014), Georgia Doylaberi, 111 46 Galatsi - Attikis, Grčka,

www.eydap.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Zbrinjavanje otpada Zagrebački holding traži uslugu zbrinjavanja i obrade otpada. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, Denisa Vuković, 10000 Zagreb, denisa.vukovic@ zgh.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2015%2fS+002-0001777.

Usluge čišćenja Bundeswehr-Dienstleistungszentrum Berlin, Standortservice Potsdam - Behlertstraße, Potsdam, Njemačka, traži nabavu usluga čišćenja stambenih objekata. Natječaj je otvoren do 20. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na elkemaiwald@bundeswehr.org, Bundeswehr-Dienstleistungszentrum Berlin, Standortservice Potsdam - Behlertstraße, Behlertstraße 4, Frau Maiwald, 14467 Potsdam, Deutshcland, elkemaiwald@bundeswehr.org. Više podataka o nadmetanju moguće je dobiti na istoj adresi.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na na jravlic@hgk.hr.

Distribucija odjeće za žene (BRPL20141126001) Poljska tvrtka, čija je glavna djelatnost dizajniranje i proizvodnja ženske odjeće, traži distributera za svoje proizvode.

Tvrtka ima high-tech liniju proizvoda koja se temelji na inovativnom dizajnu koji se može prilagoditi. Tvrtka može ponuditi paletu proizvoda koji savršeno kombiniraju funkcionalnost i prenosivost s dizajnom i kvalitetom. Ovisno o potrebama klijenta tvrtka nudi kvalitetne proizvode temeljene na najnovijim modnim trendovima.

Organska i prirodna kozmetika (BOPL20140725001) Poljska tvrtka, proizvođač 100-postotne organske i prirodne kozmetike, zainteresirana je za pronalaženje distributera u EU-u. Njihova kozmetika je izrađena od prirodnih sirovina i sastojaka biljnog podrijetla. Svaka aktivna tvar prisutna u krajnjem proizvodu ima EcoCert certifikat i pažljivo je odabrana. Asortiman visokokvalitetne organske, prirodne kozmetike uključuje organske proizvode za njegu kože za žene - hranjive kreme, umirujuće ulje za čišćenje, intenzivno hidratantni serum...

Voćni džemovi i kompoti (BORS20141126003) Srpska tvrtka nudi marmelade, džemove i kompote od sljedećih plodova - trešnja, šljiva, divlja kupina, divlja borovnica, breskva i drugi divlji šumski plodovi. Svi proizvodi su niskokalorični, sastoje se od najmanje 70 posto voća, zaslađeni su prirodnim koncentratom, bez dodataka šećera i konzervansa, što predstavlja visokokvalitetne bio organske proizvode koje mogu konzumirati i osobe oboljele od dijabetesa.

Pomoć pri poslovanju u Litvi (BOLT20140213001) Litvanska tvrtka, koja radi kao one-stopshop za formiranje poduzeća i pružanje usluga podrške dizajniranih kako bi se pomoglo tvrtkama, institucijama i strancima koji žele poslovati u Litvi i Baltiku, nudi svoje usluge (računovodstvo, pravni savjeti) i traži trgovačke posrednike (agenti, predstavnici). Tvrtka nudi učinkovita i profesionalna rješenja poduzetnicima te malim i srednjim poduzećima koja započinju i/ili proširuju svoje poslovanje u Litvi.

Uređaji za pročišćavanje vode (BRPL20141124002) Poljska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u pročišćavanju vode i obradi otpadnih voda nudi usluge distribucije.

Tvrtka je programer, proizvođač i distributer specijaliziranih uređaja. Ima iskustva na poljskom tržištu i može ponuditi marketinške i usluge distribucije.

Distribucija inovativnih rješenja na području obnovljivih izvora energije (BRPL20140409001) Poljska tvrtka, broker na području obnovljivih izvora energije, traži proizvođače/dobavljače inovativnih rješenja na području obnovljivih izvora energije zainteresirane za poljsko tržište, posebno u smislu implementacije svojih proizvoda/tehnologija. Do sada je tvrtka bila specijalizirana za energiju vjetra i solarnu energiju te traži partnera za dugoročnu suradnju, kojem bi ponudili usluge distribucije.

Distribucija i konzultantske usluge na britanskom tržištu (BOUK20140808005) Britanska tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovanje i razvoj prodaje traži proizvođače lijekova, medicinskih uređaja, testova plodnosti i dodataka,

vitamina, minerala, proizvoda za njegu beba i osobnu njegu, koji traže distribuciju na britanskom i globalnom tržištu.

Tvrtka nudi konzultantske usluge i ekspertizu u ovom sektoru u europskim tvrtkama koje žele razvijati poslovanje u Velikoj Britaniji i na globalnoj razini.

Preparat za dekontaminaciju tla i vode (BOFR20130703011) Francuska tvrtka specijalizirana za dekontaminaciju vode i tla traži trgovačke posrednike i ekskluzivnog uvoznika za svoj preparat/pripravak koji apsorbira ulje. Preparat koji upija ulja je prirodan proizvod, brzo djelotvoran, jednostavan za korištenje i ima odličan omjer kvalitete i performanse: jedan kilogram pripravka apsorbira oko osam kilograma mineralnih ulja, biljnih ulja, hidrauličkih ili PCB-a. Tvrtka nudi distribucijska prava tvrtkama koje su u stanju izgraditi učinkovitu distribucijsku mrežu.

Dobavljači tkanina (BRRU20140214003) Ruska tvrtka specijalizirana za trgovinu na veliko tkanina i tekstila nudi trgovačko-posredničke usluge. Tvrtka se uspješno razvija na ruskom tržištu i dobro se iskazala u segmentu lake industrije. Tvrtka traži nove dobavljače, te nudi suradnju inozemnim proizvođačima tkanina.

www.een.hr

26. siječnja 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

Automobili Mercedes Benz, modeli A-, B-, C-, CLA-, CLS-, E-, GLA-, ML-, S-, SLKklasa, kao i modeli Sprinter, Vito, Viano, V-klasa, proizvedeni od veljače do studenog 2014. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer brtva napinjača lanca nije dobro postavljena pa može doći do curenja veće količine ulja na cestu i uzrokovati nesreću. (slika 1, 2) Automobil VW, modeli Polo i w-Up!, proizvedeni od veljače do rujna 2014. godi-

ne. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav zračnih jastuka nije dobro postavljen pa može doći do slučajnog aktiviranja. (slika 3, 4) Motocikli Triumph, modeli Tiger Explorer i Tiger Explorer XC, proizvedeni od 2011. do 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer bočna parkirna nožica nije kvalitetno izvedena pa može doći do pucanja prilikom većeg opterećenja. (slika 5)

Automobil Jaguar, model XJ, VIN brojeva SAJAA20M9EPV67632 do SAJWA2GZ6F8V76050. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer spojevi kočionih crijeva mogu biti ispod očekivane kvalitete pa može doći do curenja ulja, smanjenja kočione snage ili otkazivanja kočnica. (slika 6) Automobil Opel, model Meriva B, proizveden 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se kopča stražnjih pojaseva sama može otkopčati u slučaju sudara. (slika 7) Automobili Chevrolet, modeli Cruze i Orlando, dizel 2.0, proizvedeni 2010. i 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik

1

2

3

4

5

6

7

8

9

za korištenje jer pri parkiranju na nagibu bez aktivirane parkirne kočnice vozilo može samo krenuti, a prilikom snažnog kružnog okretanja u vožnji je moguće odvajanje spoja stalnog prijenosa. (slika 8)

Automobil Opel, model Astra, proizveden 2010. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pri blokiranju rada ventilatora hladnjaka može doći do električnog udara i, u najgorem slučaju, do zapaljenja vozila. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Upite vezane uz tehnologiju uputite na lada.benzon@bicro.hr.

Izolacijski paneli s unutrašnjom primjenom i visokom toplinskom učinkovitosti (TRBE20141104001) • Belgijska tvrtka, specijalizirana za modularnu gradnju i prostore male kvadrature, traži partnera za potrebe korištenja unutarnjih izolacijskih panela s visokom toplinskom učinkovitosti. Tvrtka je zainteresirana za komercijalni ugovor s pripadajućom tehničkom podrškom i prilagodbom za specifične potrebe.

Upravljanje, kontrola i osiguranje kvalitete u poljoprivrednoj bio proizvodnji (TRBG20131029001) • Bugarska organizacija, specijalizirana za poljoprivrednu bio proizvodnju, zainteresirana je za partnerstvo i suradnju kroz transfer tehnologije s inovativnim sadržajem i znanjima (know-how), metodama rada, oblicima razvoja i implementacije sustava upravljanja kvalitetom te osiguranja kvalitete u proizvodnji bio humusa s crvenim kalifornijskim crvima te općenito bio proizvodima u poljoprivredi.

Solarna punionica za baterije električnih bicikala (TRDE20141105001) • Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju održivih smještajnih jedinica u

za partnerom s odgovarajućim znanjima koji je upoznat s industrijskom tehnologijom spajanja putem prianjanja na plastične materijale. Krajnji proizvod je u obliku lista zamotanog u rolu.

potrazi je za rješenjem - punionicom na solarnu energiju koja bi služila za baterije električnih bicikala. Drvene jedinice su namijenjene biciklistima turistima i opremljene solarnim panelima. Međutim, do sada se nije pronašlo rješenje kako solarnu energiju prenijeti u stanicu za punjenje koja bi se nalazila u jedinici. Tvrtka je u potrazi za pojedinačnim i, najvažnije, bežičnim rješenjem.

E-platforma za procjenu zdravlja i kvalitete života (TRGR20141107001) • Grčki MSP je razvio novi alat za procjenu zdravlja i kvalitete života u skladu sa standardima koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija i koji se temelje na četiri elementa: mentalno i fizičko zdravlje, obitelj i društveni život. Grčki MSP je u potrazi za istraživačima i poduzetnicima u ICT sektoru koji bi utvrdili stanje tehnike za elektroničku platformu koja će upravljati prijenosom i procjenom pruženih usluga. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje ugovora o tehničkoj suradnji.

Suradnja na ispitivanju analize prediktivnog genetskog testiranja (TRSI20140425001) • Slovenski biotehnološki MSP aktivan je u području rada na genetskim analizama povezanima s osobnim zdravljem i kvalitetom života.

Tvrtka je specijalizirana za prodaju i distribuciju tehnološki poboljšanih biomolekularnih analiza (genetski i imunološki testovi). Zainteresirana je za tehničku ili istraživačku suradnju s partnerima (laboratoriji, klinike, instituti koji se bave istraživanjima u genetici) i sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom podrškom.

Spojevi za vruće brtvljenje s primjenom u plinskim ili vodnim cjevovodima (TRIT20141104001) • Talijanski proizvođač vruće taline za brtvljenje te ljepila u potrazi je za tehnološkim partnerom koji ima odgovarajuću opremu za laminaciju za spoj vrućeg disperziranog sustava za brtvljenje na skupljajući termoplastični film. Tvrtka je u potrazi

Skaliranje mogućnosti za ekstrakciju prirodnog tekućeg koncentrata iz lisnatog povrća (TRUK20141118001) • Proizvođač iz Velike Britanije ima za cilj utvrditi smjerove za skaliranje botaničkog ekstrakta. Traži se partner-tvrtka koja se bavi ekstrakcijom ili drugom srodnom tehnologijom, koja ima znanje i sposobnost, kao i kapacitet za skaliranje do 125 litara ekstrakta iz lisnatog povrća. Tvrtka je zainteresirana za tehničku suradnju s mogućnošću da partner postane budući dobavljač.

Inovativno pakiranje u specifičnim uvjetima za riblje proizvode (TRIT20130730001) • Talijanski MSP koji djeluje u prehrambenoj industriji u potrazi je za inovativnim rješenjima, u području MAP tehnologije (eng. Modified Atmosphere Packaging), kojima bi se produžio vijek trajanja pakiranih ribljih proizvoda. Tehnologija bi trebala omogućiti održavanje svježine proizvoda u razdoblju ne manjem od 15 dana. Tvrtka je u potrazi za partnerom (u industriji, ili istraživački centar) za ugovor o tehničkoj suradnji.

enterprise europe

26. siječnja 2015.

8

ITF Slovakiatour - poslovni razgovori Slovačka agencija za poduzetništvo u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom te Udruženjem hotela i restorana Republike Slovačke poziva Vas na poslovne razgovore ITF Slovakiatour koji će se održati 30. siječnja u Bratislavi.

Poslovni razgovori održavat će se paralelno uz 21. međunarodni sajam turizma ITF Slovakiatour, koji predstavlja najveći sajam putovanja u Slovačkoj. Na sajmu će se prezentirati veliki broj turističkih agencija, te turističke informacije putem inozemnih ureda. Istovremeno će se održavati i 22. međunarodna specijalizirana izložba Lov i slobodno vrijeme, te 7. izložba wellnessa i fitnessa.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca.

Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Tematska područja: • Turizam: turoperatori i putničke agencije; smještaj/hoteli/apartmani/ pansioni; catering/restorani/barovi;

Poslovni razgovori na Sajmu pomorske i riječne industrije u Parizu

kultura, sport i slobodno vrijeme (toplice, fitness centri, saune, bazeni, aktivnosti na otvorenom, kulturna baština i termalni/tematski parkovi); transport (auto, zrakoplov, pomorski, željeznički prijevoz, žičare i ski liftovi); IT rješenja, eko rješenja, namještaj/tekstil, marketing i komunikacije; • Lov i slobodno vrijeme - oružje; streljivo; noževi; optički uređaji; sokolarenje; lovački trofeji; prepariranje zvijeri; umjetnine i nakit vezani za lov; antikviteti i suveniri vezani za lov; lovačka odjeća i obuća; oprema i oružje za turizam; off-road vozila;

• D anubius Gastro - nacionalni kulinarski specijaliteti i pića; gastronomija i ugostiteljstvo; namještaj, prehrambeni proizvodi i pića; pakiranje; profesije: barmeni, baristi, kuhari, slastičari, pekari i sommelieri; • W ellness i fitness - wellness oprema; sauna i oprema za saunu; lječilišta i beauty; solarij i oprema za sunčanje; njega i higijena tijela; njega kože; dodaci prehrani; odjeća, obuća i pribor.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno. Registracija: https:// www.b2match.eu/tourism2015.

Poslovni razgovori na sajmu Legno&Edilizia u Veroni

U Parizu će se od 3. do 5. veljače održati Sajam pomorske i riječne industrije (The European marine business and river industry show), a u okviru njega Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore iz područja pomorske industrije, brodogradnje, opreme i popravaka, kao i obnovljive energije, off shore i lučkog sektora.

vorima besplatno. Registracija: http:// euromaritime2015businessmeetings. com/.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore Thinkwood u okviru sajma Legno&Edilizia, međunarodne izložbe na temu korištenja drva u građevinarstvu i vodećeg događaja za sve koji su zainteresirani otkriti više o potencijalima drva u građevinarstvu. Poslovni razgovori tvrtki koji se bave drvenim konstrukcijama imaju za cilj povezivanje tvrtki koje djeluju na ovome području. Održat će se 20. veljače u Veroni, Italija.

Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Kotizacija iznosi 120 eura za posjetitelje, dok je za izlagače sudjelovanje na poslovnim razgo-

Tematska područja: • Brodogradnja • Navigacijski i ugradbeni sustavi • H idroenergija • Vjetroenergija • Resursi iz mora, ribarstvo • Morska energija • H idro-elekrična energija

Poslovni sastanci će se usredotočiti na sljedeće teme: • Inovativna i učinkovita drvena eko tehnologija • Proizvodi od drveta: X-Lam paneli, drveni okviri, drveni prozori, drveni krovovi, drvena vrata • Inovativni dizajn drveta

• U potreba drva u socijalnom stanovanju • Certifikat CoC (Chainf of Custody) Glavne teme su: • Izgradnja od drva • Inovativna tehnologija • Montažne kuće (Wood-prefab) • Osiguranje protiv potresa i požara • Zelena gradnja i zelena energija • LCA - Life Cycle Assessment Poslovni razgovori održavat će se 20. veljače, od 13 do 17 sati. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu, a svaka tvrtka dobit će svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Više informacija i prijave možete pronaći na internet stranicama: https://www.b2match. eu/thinkwood. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno!

Poslovni razgovori na gospodarskom sajmu u Hannoveru Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete na Sajmu u Hannoveru, vodećem gospodarskom sajmu koji će se održati od 14. do 17. travnja 2015. Ovi 11. poslovni susreti održavaju se još od 2005. godine, a od tada je 2500 tvrtki održalo više od 19.500 poslovnih sastanaka.

• O pskrba industrijskim proizvodima • Tehnologije očuvanja životne sredine i održivosti • Istraživanje i tehnologija Tematska područja: • Industrijska automatizacija • Energija • Mobilna tehnologija

Kotizacija za poslovne razgovore - sudjelovanje u poslovnim razgovorima je besplatno za sve tvrtke koje se putem Europske poduzetničke mreže registri-

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 26.-30. siječnja - Nanotech Japan Cluster Mission 2015, Tokio, Japan

2.-4. ožujka - Poslovni razgovori Mobile World Congress 2015, Barcelona, Španjolska 30. siječnja - Slovakiatour, poslovni razgovori, Bratislava, Slovačka 4.-6. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu turizma, Berlin 5. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu Resource, London, 3.-5. veljače - The European marine business and river industry Velika Britanija show, Pariz, Francuska 27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, 20. veljače - Legno&Edilizia, poslovni razgovori, Verona, Italija Gornja Radgona, Slovenija 25.-27. veljače - Poslovni razgovori na Sajmu R+T, u Stuttgartu, 13. travanj - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka Njemačka

raju do 13. veljače. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu, a svaka tvrtka dobit će svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Kazna od 150 eura naplaćivat će se kako bi se održala kvaliteta događaja u slučaju da se tvrtke ne mogu predstaviti tijekom poslovnih sastanaka. Nakon 13. veljače kotizacija iznosi 89 eura.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( 2013. god

( 500 t

započela s radom Genius Croatia

kiseloga kupusa proizvodi Zadruga

GENIUS CROATIA, RIJEKA

Poljoprivredna zadruga Primošten Burni, Primošten

Inovacije na jednom mjestu

Primoštenski kiseli kupus postao brend Među ciljevima projekta ističe se podizanje svijesti o važnosti inovacija i kreativnog duha te stvaranje prepoznatljivog hrvatskog brenda

G

enius Croatia je platforma za promicanje, prezentaciju i komercijalizaciju hrvatskih inovativnih projekata, ideja, izuma, ljudi i timova te njihovo spajanje s domaćim i međunarodnim tržištem, kapitalom i medijima. Među ciljevima projekta ističe se i podizanje svijesti o važnosti inovacija i kreativnog duha te stvaranje prepoznatljivog hrvatskog brenda.

Smatramo da se godinama radilo u pogrešnom smjeru, kaže Siniša Necko Siniša Necko, voditelj projekta, kaže kako je Genius Croatia nastao pod okriljem i uz stručnu pomoć Znanstveno tehnologijskog parka u Rijeci - Step Ri. Projekt je započeo s radom u siječnju 2013. godine.

Ideja o njegovom pokretanju nastala je stoga što u nas ne postoji središnje kvalitetno mjesto za objavu, promociju i praćenje hrvatskih inovacija

unatoč tomu što se gotovo svakodnevno objavljuju informacije o njima. “Po uzoru na takve inozemne servise htjeli smo omogućiti da domaći i strani investitori na jednom mjestu mogu pratiti hrvatske inovativne projekte. Još jedan važan dio cijele ideje bio je taj da pokušamo spojiti tvrtke i inovativne pojedince u cilju povećanja broja inovacija koje dolaze na tržište kao proizvodi i usluge. Jednako tako bili smo uvjereni, a vođeni osobnim iskustvom, da je Hrvatskoj potreban ovakav projekt kako bi se osvijestila važnost inoviranja, pokazali pozitivni primjeri i omogućila edukacija inovatora jer smatramo da se godinama radilo u potpuno pogrešnom smjeru”, objašnjava on.

Ključna kritična masa Jedna od većih prepreka u djelovanju projekta, napominje Necko, jest neznanje većine inovatora o načinima funkcioniranja tržišta, razmišljanju i zahtjevima investitora, poduzetništvu, zaštiti intelektualnog vlasništva...

“Tu gubimo puno energi-

je i vremena na besplatnu edukaciju i savjetovanje inovatora”, naglašava.

Kako je za svaku platformu ključna kritična masa, tako je i za ovu vrlo važan broj kvalitetnih projekata, investitora i uključenih tvrtki. “Pravi posao počinje kada jedna od njih dosegne kritičnu masu. Primjerice, ako je dovoljno projekata, bit će investitora i zainteresiranih tvrtki, i obrnuto ako puno investitora prati projekte, povećava se i broj prijava”, ističe Necko.

Zbog ograničenih resursa projekt se uspio djelomično pozicionirati na tržištu. Ako se riješi njegovo financiranje (privatni investitori, EU ili državna sredstva), u ovoj prvoj fazi planira se osnivanje tvrtke ili udruge, zapošljavanje dvoje ljudi kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje portala i daljnji razvoj usluga za korisnike. “Ideja je da za inovatore sve osnovne usluge kao što su objava projekta ili savjetovanje ostanu besplatne kao i do sada”, zaključuje on. (B.O.)

Uspijevamo prodati sve količine proizvedenog kupusa, ponajviše zahvaljujući njegovoj kvaliteti, ističe Blaž Jurin, upravitelj PZ-a Primošten Burni

P

oljoprivredna zadruga Primošten Burni osnovana je 1946. godine i od tada posluje bez prekida. Uspjela je opstati za razliku od četiriju sličnih zadruga s rogozničko-primoštenskog područja. Ipak, prošla je kroz niz transformacija i stalno se usklađivala s važećim zakonodavstvom.

Nekada je ta zadruga imala više od 200 zadrugara, 45 stalnih zaposlenika, 13 trgovina, veleprodaju te je otkupljivala poljoprivredne proizvode. Danas je PZ Primošten Burni u vlasništvo zadrugara i podijeljen je na udjele. U njenu poslovanju prevladavaju dvije djelatnosti: otkup, prerada maslina i proizvodnja maslinova ulja te vrlo uspješna proizvodnja kiselog kupusa.

Zadruga otkupljuje i grožđe, ponajviše čuvene sorte babić za šibenski Vinoplod, te proizvode poput smokava i višnje.

“Kad je riječ o kiselom kupusu, svi su bili skeptični. Istina, u početku ni mi ga nismo imali namjeru proizvoditi.

Naime, namjeravali smo proizvoditi stolne masli-

ne i konzerviranu ljutiku, ali to nije baš išlo najbolje. Spletom okolnosti počeli smo s kupusom, iako na ovom području nismo imali osiguranu sirovinu.

Danas, pak, proizvodimo kiseli kupus u glavici i rezani. U ovih 15 godina stvorili smo prepoznatljiv brend, a kiseli kupus prodajemo čak i na varaždinskom području koje je nadaleko poznato po proizvodnji kupusa i sličnih proizvoda. Uspijevamo prodati sve količine proizvedenog kupusa, ponajviše zahvaljujući njegovoj kvaliteti. Zadovoljni smo što je tržište prihvatilo našu robu”, ističe Blaž Jurin, upravitelj PZ-a Primošten Burni.

Smanjena proizvodnja maslinovog ulja Svježi kupus nabavljaju iz Filip Jakova i Vinkovaca i prezadovoljni su. U dva proizvodna ciklusa Zadruga proizvede 500 tona kiseloga kupusa, a prema Jurinovim riječima mogli bi i udvostručiti proizvodnju, ali bi tada morali investirati u novu pakirnicu. PZ Primošten

Burni ima trenutačno 16 stalno zaposlenih te dva moderna proizvodna pogona. Uljara može prera-

Kiseli kupus prodaju čak i na varaždinskom području nadaleko poznatom po proizvodnji kupusa đivati 2,5 tona maslina na sat. “Od 1500 tona maslina koje u prosjeku godišnje preradimo, lani smo preradili samo desetak posto te količine, a ni jedan maslinar nam nije ostavio ulje nego ga je uzeo za svoje potrebe. Sreća je da imamo neke zalihe tako da naši stalni kupci neće ostati bez maslinovog ulja. Kupci su nam hotelske kuće te riblji restorani u Zagrebu i duž Jadrana”, dodaje Jurin.

Inače, Jurin je poznat u krugovima proizvođača maslinova ulja kao osoba koja je uspjela izlobirati da se komina masline ne vodi kao otpad nego kao biomasa, te ju je prvi legalno izvezao. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 750 mil €

*vijesti BiH izašla iz recesije Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je da je Bosna i Hercegovina među prvim državama u regiji izašla iz recesije iako je rast bruto domaćeg proizvoda još skroman. Međutim, oporavak gospodarstva je očit. Štednja dosegnula devet milijardi KM Prema podacima Centralne banke BiH, građani BiH imaju sve više povjerenja u komercijalne banke u zemlji na što ukazuje rast depozita stanovništva. U studenome prošle godine depoziti stanovništva su prvi put premašili iznos od devet milijardi KM i iznosili su 9,049 milijardi KM što predstavlja povećanje u odnosu na studeni 2013. godine od 10,2 posto. Ukupni depoziti za 11 prošlogodišnjih mjeseci iznosili su 15,3 milijarde KM što je povećanje od 8,6 posto. Udio depozita građana u ukupnim depozitima povećano je na oko 60 posto. Depoziti poduzeća iznosili su u tom razdoblju 3,515 milijardi KM uz blagi pad od 0,2 posto. Razne razine vlasti u zemlji u bankama su držale 1,4 milijarde KM, što je povećanje od 20,2 posto.

Zaštićeno osam proizvoda

Oznakom geografskog podrijetla u BiH je zaštićeno osam proizvoda, a ta im oznaka osigurava veći stupanj konkurentnosti na tržištu. Prva dva zaštićena proizvoda u BiH bili su kestenov med iz Cazina i gračaničko keranje (čipka), a u protekloj godini u registar su upisani ljubuški rani krumpir, sarajevski filigrani, sarajevski zlatari, sarajevski savat (graviranje), hercegovački med i potkovano jaje iz Kreševa.

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

kineska investicija u Blok 7 TE Tuzla

Bosanskohercegovačko ozdravljenje gopodarstva

Zarazni optimizam s dozom opreza Nakon što je Bosna i Hercegovina prošlu godinu završila s gospodarskim rastom od 0,7 posto, prognoze međunarodnih institucija, kao što su MMF, Svjetska banka i EIU, govore o nastavku toga rasta do 3,5 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

očetkom svake pa i ove 2015. godine analitičari punom parom procjenjuju mogući gospodarski rast u prošloj, ali i ekonomska kretanja u ovoj godini i o čemu će ona ovisiti. Bosna i Hercegovina trenutačno je prebukirana takvim ocjenama i procjenama, bez obzira na to što, ni tri mjeseca nakon održanih općih izbora, dr-

Hoće li doći do rasta proizvodnje i izvoza, smanjenja trgovinskog deficita i rasta investicija, znat će se uskoro žavna vlast te ona u dvama entitetima, Distriktu Brčkom i 10 županija, još nije posložena. Sve te prognoze, posebice one ekonomske, ovise ne samo o brzini konstituiranja vlasti, nego još više o njenom efikasnom radu. Bilo kako bilo, prognoze su tu i ako je suditi po onom što su do danas analitičari izrekli, optimizam je daleko prisutniji kod inozemnih institucija i njihovih stručnjaka nego kod domaćih analitičara.

Lani su analitičari pogriješili Lani su stranci i domaći stručnjaci pogriješili u svojim procjenama. Nitko od njih nakon rušilač-

kih nemira u veljači i katastrofalnih svibanjskih poplava nije očekivao da će se ionako slabašna ekonomija oporaviti. Umjesto očekivanih minusa BiH je prošlu godinu završila sa skromnim, ali ipak plusom od 0,7 posto.

A što će biti ove godine? Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će u BiH gospodarski rast iznositi 3,5 posto, a do 2019. godine trebao bi dosegnuti četiri posto. Optimizam analitičara Svjetske banke je znatno umjereniji. Oni procjenjuju da će ekonomski rast u ovoj godini biti 1,5 posto, u 2016. godini 2,5, a u 2017. godini tri posto. Economist Inteligence Unit (EIU) u svojim se analizama približio očekivanjima Svjetske banke, te BiH ove godine nije svrstao među zemlje s najniže procijenjenim privrednim rastom, za razliku od nekih država u regiji koje se nalaze u društvu 10 zemalja

s najlošijim izgledima za rast. Duljko Hasić, analitičar Vanjskotrgovinske komore, oprezno upozorava da prognoze osciliraju i da za realan rast treba imati pretpostavke koje BiH za sada još nema. Ti optimistični postoci oživljavanja gospodarstva zasnivaju se na niskoj stopi rasta iz prošle godine.

Prema njegovu mišljenju, nitko od tih svjetskih analitičara nije odgovorio na pitanje koji su to uvjeti i razlozi za optimizam, ali i sam smatra da bi, statistički gledano, ova godina mogla biti bolja od prošle za oko 1,5 posto. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić je izjavio, pak, kako očekuje ekonomski rast od 2,5 posto, ali da će to zapravo predstavljati samo jedan blagi oporavak.

Lijek za oporavak ekonomije je zapravo rad, a hoće li doći do rasta proizvodnje i izvoza, smanjenja trgovinskog deficita i rasta investicija, bit će po-

znato uskoro. Svi u zemlji nadaju se da će to biti vrlo brzo, kad u cijelosti profunkcioniraju vlasti na svim razinama, a šanse za to postoje - i to ne male.

Privlačenje ino investicija Kina je BiH odobrila kredit od 800 milijuna dolara.

Ove godine bit će završena gradnja Rudnika i TE Stanari kod Doboja. Kinezi su pobijedili i na natječaju za izgradnju najveće tvornice struje u zemlji Bloka 7 TE Tuzla od 400 MW, investicije od oko 750 milijuna eura. Kineske kompanije dobile su i posao na izgradnji toplane i energane u Zenici, a u proceduri je i modernizacija željezničke pruge Sarajevo-Beograd. Veleposlanik BiH u Kini Borislav Marić je na 2. investicijskoj konferenciji u Pekingu predstavio mogućnosti investiranja u području energetike, rudarstva i autocesta u Republici Srpskoj, dok je ki-

neski veleposlanik u BiH Dong Chunfeng u Sarajevu govorio o ekonomskoj suradnji dviju zemalja s posebnim naglaskom na financiranju izgradnje objekata u području energetike i prometa. I to nije sve što se namjerava učiniti kako bi se brojka od 300.000 do 500.000 nezaposlenih (podaci variraju od institucije do institucije) smanjila. Tako su Željeznice FBiH prvi put s talijanskom kompanijom Generale Costruzioni Ferroviarie (G.C.F.) potpisale ugovor o rekonstrukciji oko 30 kilometara željezničke pruge od Sarajeva do Bradine, najteže dionice od Sarajeva do Ploča. JP Autoceste FBiH ove godine pokreće novi ciklus izgradnje autocesta ukupne dužine 80 kilometara za što je već osigurano 240 milijuna eura. Kod Bugojna je lani osnovana javna tvrtka koja će početi s izgradnjom rudnika ugljena u kojem će posao dobiti oko 500 radnika. Rezerve ugljena u bugojanskoj regiji iznose oko 100 milijuna tona. Planira se i izgradnja termoelektrane.

Rastu proizvodnje i izvozu značajno će pridonijeti i namjenska proizvodnja koja već ima ugovorene milijunske izvozne poslove. Konjički Igman, jedan od najvećih proizvođača municije u Europi, u prošloj godini je imao prihod od 70 milijuna konvertibilnih maraka, a ove godine očekuje prihod od oko 82 milijuna KM.

15

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

“Slovenija nije Njemačka gdje gospodarstvenici znaju što znači imati jaku

*vijesti

komoru. Da bi GZS dorastao partnerima u socijalnom dogovaranju, treba opet uvesti djelomično obvezno članstvo. Stojan Petrič, predsjednik Skupštine GZS-a

“

Gospodarska zbornica Slovenije: Prodaje se Esmeralda

Neobvezujuće članstvo došlo na naplatu Obvezno članstvo u Komori je ukinuto prije gotovo 10 godina, a broj članova je sa 60.000 spao na samo 9000. Komorskom sustavu ostale su vjerne uglavnom veće članice, ali to nije spriječilo drastičan pad prihoda. GZS je spao na pet puta manje prihode od onih iz ere obveznog članstva Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenska javnost nije ostala ravnodušnom na vijest o prodaji Esmeralde. To je poslovna zgrada Gospodarske zbornice Slovenije (GZS) koju su Ljubljančani zbog zelenih pročelja od milja prozvali Esmeraldom, po zelenim očima glavne glumice iz popularne serije davne 1999. godine kada je za manda-

Politici i sindikatima odgovara slaba Komora, tvrdi Stojan Petrič ta Joška Čuka i podignuta reprezentativna zgrada za koju znalci kažu da predstavlja i svojevrsni međašni kamen u razvoju slovenske arhitekture.

Preskupo održavanje zgrade Nagađanja o prodaji Esmeralde ovih dana potvrdio je Samo Hribar Milič, predsjednik GZS-a.

“Održavanje zgrade bruto površine 17.000 četvornih metara, od toga 3000 metara uredskog prosto-

ra, preskupo je za Komoru s neobvezujućim članstvom”, rekao je aktualni predsjednik GZS-a, uz napomenu da u susjedstvu ima poprilično jeftinijeg poslovnog prostora, ali i to da mogu ostati podstanari u vlastitoj kući bude li to prihvatljivo novom Esmeraldinom vlasniku.

Dodao je i da s prodajom ne moraju žuriti. Tekuće poslovanje nije ugroženo, ali s racionalizacijom troškova ne mogu čekati jer su ih financijske posljedice neobvezujućeg članstva pritisnule o zid.

Obvezno članstvo ukinuto je u Sloveniji prije gotovo 10 godina. U međuvremenu članstvo je de-

setkovano – sa 60.000 na samo 9000 članova. Komorskom sustavu ostale su vjerne uglavnom veće članice, ali to nije spriječilo drastičan pad prihoda.

GZS je spao na pet puta manje prihode od onih iz ere obveznog članstva. Članarine kakve su danas predstavljaju samo 40 posto prihoda. GZS svoje računice krpa prihodima od usluga, kao i prihodima od iznajmljivanja prostora. Treba uvažiti činjenicu da je GZS cijelo vrijeme neobvezujućeg članstva bitno racionalizirao troškove poslovanja. Najviše na račun zaposlenih. Trenutačno GZS zapošljava 110 ljudi, a 2005. godine

imao je na popisu čak 290 zaposlenika. Za 2014. godinu GZS iskazat će gubitak od tri milijuna eura, uglavnom na imovini koje je skrbnik (pogon, održavanje, amortizacija). Likvidnost je srećom dobra.

Samo Hribar Milič posebno je rekao da Komora niske članarine neće više snižavati.

Povratak na obvezno članstvo?

Liberalniji dio gospodarske javnosti odmah je uzvratio pitanjem sprema li se povratak na obvezno članstvo, što inače zagovara nekoliko uglednijih gospodarstvenika.

Stojan Petrič, aktualni pred-

sjednik Skupštine GZS-a (nedavno se povukao u mirovinu s vodećeg mjesta idrijskog Kolektora koji je pod njegovim vodstvom prerastao u multinacionalku), javno je izašao s tvrdnjom da politici i sindikatima odgovara slaba Komora. “Slovenija nije Njemačka gdje gospodarstvenici znaju što znači imati jaku komoru.

Da bi GZS dorastao partnerima u socijalnom dogovaranju, treba opet uvesti djelomično obvezno članstvo”, tvrdi Stojan Petrič. Predlaže da poduzeća plaćaju trećinu iznosa nekadašnje obvezne članarine, a preostale dvije trećine poduzeća bi platila tek kada im GZS pruži odgovarajuće usluge. Dakako, oglasili su se i protivnici obveznog članstva, također i onaj dio javnosti koji aktualizira staro pitanje – kako to da GZS mora u podstanarstvo i da se njegova zgrada nudi financijskim institucijama kao jedino sposobnima kupcima Esmeralde. To su one institucije u koje je slovenska država samo prošle godine utukla gotovo pet milijardi eura na teret poreznih obveznika.

Za i protiv obveznog članstva Sindikati su izuzetno jaki, zato gospodarstvo treba snažnijeg zastupnika, tvrdi Igor Akrapovič. On se protivi povratku u režim obveznog članstva, ali je za to da se poduzetnike uvjeri u potrebu stvaranja snažnijeg GZS-a. “Sindikati su izuzetno jaki. Imaju podršku medija i svih drugih podsustava. GZS nije bio dovoljno proaktivan, što u postojećim okolnostima

i nije mogao biti. Ne budu li uvaženi interesi gospodarstva, izostanu li mjere za poticanje i razvoj poduzetništva te sve one mjere koje su nužne za jačanje konkurentnosti, loše nam se piše”, odlučno je stajalište vlasnika jednog od najsolidnijih slovenskih poduzeća koje dosad nije prekidalo svoje članstvo u GZS-u. Nasuprot Stojanu Petriču koji

zagovara povratak u djelomično obvezno članstvo, njegov oponent Andrej Vizjak, svojedobno ministar gospodarstva u vladi Janeza Janše koja je i ukinula obvezno članstvo, i dalje tvrdi da se na prinudu ne može ništa dobro učiniti. On i dalje poziva GZS da sam uvjeri poduzeća da će za novac koji plaćaju u obliku članarine dobiti odgovarajuće usluge.

Grijeh crkvenih holdinga Propali crkveni holdinzi – Zvon 1 i Zvon 2 – pojedinačno su najveći dužnici unutar spornih potraživanja koja su slovenske banke iz 579 poduzeća prenijela na Društvo za upravljanje potraživanjima banaka. Holdinzi su “usrećili” lošu banku sa 321 milijunom eura duga.

Zajedno s dugom telekomunikacijske tvrtke T-2 koja je također bila u njihovom vlasništvu, proizlazi da su nadbiskupijski ekonomi napravili štete za porezne obveznike u visini od 466 milijuna eura.

Vjerovali dobavljačima Mercator kao pobjednik natječaja za nabavu 500 tona tjestenine za slovenski Crveni križ i Caritas mora povući robu i zamijeniti je novom. U spornoj tjestenini nađeni su tragovi jaja. Ministarstvo socijalne skrbi naručilo je tjesteninu bez jaja kako bi se zaštitili ljudi osjetljivi na taj alergen. Istragom se utvrdilo da je tjestenina spravljena s jajima i ostalim dodacima kako bi se prikrilo da u njoj nema durum pšenice. Mercator je zaključio posao s Vispakom, tvrtkom iz BiH koja inače prži kavu.

Nema straha od švicaraca

Eksplozija švicarskog franka neće pogoditi slovenska poduzeća koja u Švicarsku izvoze roba i usluga ukupno za oko 30 milijuna eura. Iskra nema ni jedan kredit u francima. Krka izvoz u Švicarsku naplaćuje u eurima, a Lek tek manji dio poslova ima u francima. Jelovica u Švicarskoj ostvaruje četvrtinu ukupnog izvoza svojih drvenih kuća. Ne očekuje poteškoće i nada se dobrom nastavku suradnje.

16 TURIZAM

( 5 mil kn

*vijesti Više putnika u zagrebačkoj zračnoj luci U zagrebačkoj Međunarodnoj zračnoj luci prošle je godine ostvaren rast prometa te broja putnika od 5,7 posto u odnosu na 2013. godinu. Prema trenutnim najavama, takav trend rasta očekuje se i u ovoj godini. Tijekom 2014. u toj je luci s prometovanjem započelo pet novih zrakoplovnih kompanija: KLM, European Coastal Airlines, Eurolot, Fly Dubai i Air Serbia.

Manje kruzera na Jadranu Na hrvatskom dijelu Jadrana u 11 mjeseci prošle godine ostvareno je 698 kružnih putovanja stranih brodova, a na tim je brodovima bilo ukupno nešto više od milijun putnika.

Oni su u Hrvatskoj boravili ukupno 1496 dana.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isto razdoblje 2013. broj kružnih putovanja manji je za 14,6 posto, a broj putnika koji su na taj način ušli u Hrvatsku manji je za 17,3 posto.

More je izvrsne kvalitete

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode objavilo je Nacionalno izvješće o godišnjim i konačnim ocjenama kakvoće mora na plažama hrvatskog Jadrana u prošloj godini. U 2014. godini uzorci mora uzeti su sa 917 točaka ispitivanja u sedam priobalnih županija: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Analize su pokazale kako je kakvoća mora prošle godine, isto kao i u posljednje četiri sezone, bila izvrsna ili dobra na čak 99 posto točaka mjerenja. Tako je more u Hrvatskoj dobilo ocjenu visoke kvalitete.

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

lanjska potpora HTZ-a

( čak 49

projekata sufinancirano u 2014.

Javni poziv Hrvatske turističke zajednice

Aktiviranje neiskorištenih resursa HTZ želi pridonijeti izgradnji, obnovi i podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja na turistički nerazvijenim područjima, i to posebice na onim područjima koja imaju oznaku PPS destinacija Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska turistička zajednica (HTZ) proteklog tjedna objavila je javni poziv za sufinanciranje projekata na turistički nerazvijenim područjima u Hrvatskoj s rokom podnošenja kandidatura do 27. veljače. Takva područja nalaze se na kontinentalnom dijelu Hrvatske, osim na području Grada Zagreba, te u ostalim dijelovima naše zemlje koji nemaju izlaz na more. Novi turistički projekti koji će se razvijati na takvim područjima pridonijet će aktiviranju neiskorištenih turističkih resursa te istodobno stvoriti uvjete za motiviranje turista da dođu na ta područja, posebice u razdoblju pred i posezone. Tim pozivom HTZ želi pridonijeti izgradnji, obnovi i podizanju kvalitete smje-

Potpora HTZ-a iznosi do 50 posto ukupnih troškova projekta tj. od 50.000 do 200.000 kuna. štajnih kapaciteta i dodatnih sadržaja na turistički nerazvijenim područjima, i to posebice na područjima koja imaju oznaku PPS destinacija što znači da su to odredišta na kojima će se odvijati turistička djelatnost prije i nakon završetka glavne turističke sezone. Upravo bi ra-

zvitak ponude s većom dodanom vrijednošću omogućio veću potrošnju turista te pridonio općem razvoju gospodarske aktivnosti i povećanju zaposlenosti na tim područjima. Potpora iznosi do 50 posto ukupnih troškova tj. od 50.000 do 200.000 kuna.

HTZ lani sufinancirao niz projekata Na javni natječaj mogu se javiti trgovačka društva, obrti, OPG-ovi i seljačka domaćinstva registrirana za pružanje ugostiteljskih usluga, zatim jedinice lo-

kalne i regionalne uprave i samouprave te javne ustanove. HTZ će sufinancirati razvitak biciklizma, programe za unapređenje aktivnog odmora, wellnessa i zdravlja, vina i gastronomije, zatim razvoj, obnovu i podizanje kvalitete smještajne ponude, izgradnju, obnovu i opremanje kampova, kamp naselja, kampirališta i kamp odmorišta, uređenje i stavljanje u turističku funkciju javnih sadržaja i turističke infrastrukture (primjerice izletišta, vidikovaca, poučnih pješčanih staza) te podiza-

nje kvalitete smještajnih objekata i uređenje ili izgradnju dodatnih sadržaja uz smještajne objekte.

Podsjetnika radi, HTZ je prošle godine dao financijsku potporu u visini od pet milijuna kuna za 49 turističkih projekata na turistički nerazvijenim područjima. Neki od njih bili su: izgradnja bazena uz smještajne kapacitete i opremanje dječjeg igrališta u OPG-u Dinko Pirak, za Etno park u Velikom Trojstvu te poučnu stazu Rimska park-šuma u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te adrenalinski park Cadmos Village u Konavoskom polju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U Brodsko-posavskoj županiji razvija se turistički projekt eko, etno, sport i rekreacija Savus za što je subvenciju dobila tvrtka Đuro Đaković Stan, a u Ličko-senjskoj županiji sportsko turistički centar Ličko Lešće.

Hrvatska na Sajmu nautike i male brodogradnje u Düsseldorfu

Predstavljena domaća polupodmornica Na jednom od vodećih sajmova nautike i male brodogradnje BOOT, održanom proteklog tjedna u Düsseldorfu, među ostalim, predstavljeni su proizvodi 29 hrvatskih tvrtki. BOOT je okupio 1700 izlagača iz 60 zemalja, a tom je prigodom predstavljena najnovija ponuda nautičke opreme, prije svega jahti, jedrilica i brodica. Uz to, predstavljene su i mnoge nautičke destinacije specijalizirane za ronilački i čarter turizam. Hrvatsku malu brodogradnju na

sajmu BOOT tradicionalno je predstavila splitska tvrtka Salona te prvi put zagrebačka tvrtka Remiaplast. Posjetitelji su mogli upoznati i hrvatsku polu-

podmornicu tvrtke Agena Marin, a prezentirani su i mnogobrojni čarter i ronilački aranžmani na hrvatskom dijelu Jadrana.

Upravo je naš dio Jadrana

ove godine Europljanima jedan od najatraktivnijih nautičkih odredišta. Na Sajmu nautike i male brodogradnje predstavljena je i ponuda hrvatskog proizvođača softvera unutar čarter industrije - BoatBookera. “Manja smo tvrtka, ali u velikom poslovnom uzletu, i razlikujemo se od konkurencije po svojoj fleksibilnosti i individualnom pristupu klijentima. Upravo nas BOOT usmjerava na tržište i ukazuje na trendove čartera, pa tome prilagođavamo naš softver za 2016.”,

rekao je Boro Milivojević, direktor BoatBookera. Sajam je posjetio i hrvatski ministar turizma Darko Lorencin koji je istaknuo kako nautika zauzima važno mjesto u turističkoj ponudi Hrvatske, dok je nautički turizam jedan je od strateških pravaca razvoja cijeloga sektora. Inače, kako je rečeno na Sajmu, europski nautički sektor je izašao iz recesije, a posebice se to odnosi na segment čartera koji i najbolje prikazuje ostvarivanje prihoda u turizmu. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

“Portal se svakodnevno obogaćuje novim sadržajima, tekstovima, fotografijama te postaje,

sukladno svome cilju, prvi specijalizirani portal koji donosi pregled cjelokupne ponude ruralnih područja na jednom mjestu. “ Rea Fuček, direktorica marketinga portala Ruralna.hr

Portal Ruralna.hr

Mnogo više od sunca i mora Kroz portal se dobiva uvid u Hrvatsku kao zemlju koja izrazito njeguje tradiciju, kulturnu i povijesnu baštinu, domaću i organsku proizvodnju, razvoj agroturizma i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nudi veliki potencijal za daljnji razvoj turizma te očuvanje i razvoj svih prirodnih ljepota ruralnih područja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

urizam, iskustvo u prodaji oglašavanja na internetu i ljubav prema tradiciji doveli su do ideje o stvaranju portala Ruralna.hr.

Tako portal, koji je počeo s radom potkraj srpnja 2013. godine, promovira turistička odredišta diljem Hrvatske te prateće aktivnosti koje se odvijaju na ruralnim područjima. Važno je istaknuti kako portal ima domenu i za strano tržište (www.countrysidecroatia.hr).

Brza pretraga i velik izbor Rea Fuček, direktorica marketinga portala, kaže nam kako se kroz njega dobiva uvid u Hrvatsku kao zemlju koja izrazito njeguje tradiciju, kulturnu i povijesnu baštinu, domaću i organsku proizvodnju, razvoj agroturizma i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, nudi veliki potencijal za daljnji razvoj turizma te očuvanje i ra-

zvoj svih prirodnih ljepota ruralnih područja. “Kroz kontinuirani rad portal se svakodnevno obogaćuje novim sadržajima, tekstovima, fotografijama te postaje, sukladno svome cilju, prvi specijalizirani portal koji donosi pregled cjelokupne ponude

Najveći problem s kojim se portal susreće u poslovanju je naplata potraživanja od klijenata ruralnih područja na jednom mjestu. Posjetiteljima portala omogućuje brzu pretragu prema željenom kriteriju i veliku mogućnost izbora”, ističe ona dodajući kako se neprestano radi na razvoju i poboljšanju usluga za klijente, nastoji biti u toku s promjenjivim trendovima turističkog tržišta, širiti komunikaciju putem nezaobilaznih društvenih mreža te promovirati sva-

kog klijenta na najkvalitetniji način.

Kao svaki početak, ni onaj portala Ruralna.hr nije bio jednostavan. “Pokretanje novog projekta u današnje vrijeme u Hrvatskoj izrazito je teško i riskantno. No treba biti vođen vjerom da uporan rad i velika volja dovode do rezultata. Hrvatsko tržište nikako nije u povoljnom stanju i kao mali poduzetnik izuzetno je teško ostvariti zadovoljavajući rezultat. Troškovi pokretanja i vođenja vlastitog posla su veliki, a tržište jako zasićeno i financijski nestabilno”, ističe Rea Fuček.

Usprkos tome, smatra, moguće je pronaći prostor za rast i razvoj. “Tako da, iako uvijek može bolje, možemo reći da smo relativno zadovoljni svojim radom i pozicijom na tržištu. Naš najznačajniji segment poslovanja predstavlja objedinjavanje cjelokupne ponude proizvoda i usluga ruralnih podučja te privlačenje turista na mjesta koja nastoje očuvati svoju pre-

poznatljivost, vrijednosti, običaje i okoliš”, naglašava ona.

Borba za oglašivače Kao i većina hrvatskih poduzetnika, najveći problem s kojim se portal susreće u poslovanju je naplata potraživanja od klijenata. “Naravno, tu su problemi s prevelikim davanjima državi, ograničenja vezana uz stvaranje zadovoljavajućeg profita i postavljanje odgovarajuće strategije cijena te nedostatak financijskih sredstava za veća ulaganja u marketing i kvalitetnu promidžbu. Probleme s klijentima nastojimo rješavati uz puno razumijevanja i pomicanja rokova plaćanja, kompenzacijama i obostranim dogovorima. Nažalost, kod prepreka vezanih uz državu još smo jako nemoćni te se samo možemo nadati da će se uvesti mjere koje će olakšati ionako već dovoljno teško poslovanje malih poduzetnika”, objašnjava Rea Fuček.

S obzirom na to da u zadnjih nekoliko godina

turistički portali bilježe određeni boom Rea Fuček kaže kako je borba za što veći broj oglašivača vrlo oštra. “Usprkos tome, ne odustajemo jer smatramo da svatko može uzeti svoj dio kolača i ostvariti zadovoljavajući rezultat”, naglašava.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dodaje, s jedne je strane doveo do novih mogućnosti, posebice u pogledu raznih financiranja iz europskih fondova. “No, s druge strane sputava nas težak i kompliciran dolazak do njih. Također, tržište se uvelike proširilo, no opet se javlja problem velikog nedostatka novca neophodnog za daljnja ulaganja i širenje posla”, napominje ona.

Mjesta za napredak portala, prema njezinim riječima, ima jako puno i rast je itekako moguć.

“Stoga u bliskoj budućnosti namjeravamo proširiti svoje poslovanje. Međutim, zasad nećemo previše otkrivati buduće planove”, zaključuje Rea Fuček.

*vijesti Nagrade najboljim IT stručnjacima IDC Adriatics drugi put dodjeljuje nagradu za CIO osobu godine u Hrvatskoj. CIO (Chief Information Officer) zapravo znači “direktor informatike”, a nagrada, koja je u informatičkim krugovima već prozvana CIO Oscar, dodjeljuje se direktorima IT-a u privatnom i javnom sektoru na temelju projekta pokrenutog i/ili realiziranog tijekom 2014. Direktori se sami prijavljuju, a rok za prijave je do 10. veljače.

Combis u Sokol Mariću Combis je završio projekt konsolidacije ICT infrastrukture u kompaniji Sokol Marić. Projekt je podrazumijevao dizajn, planiranje i implementaciju virtualizacijske platforme, infrastrukturnih servisa i alata za učinkovito upravljanje IT sustavom, uz rješenja koja smanjuju sigurnosni rizik za poslovanje. “Ovako specifični projekti su za nas u Combisu poseban izazov jer, uz potrebu za preciznim planiranjem realizacije, dolazi do izražaja ekspertiza našeg tima stručnjaka”, izjavio je Hrvoje Dunkić, voditelj Microsoft tima u Sektoru sistemske integracije Combisa.

Studiji digitalnog marketinga

Visoko učilište Algebra, prvo u ovom dijelu Europe, pokreće novi preddiplomski i diplomski studij u kojima je fokus na vještinama koje se na tržištu rada sve više traže.

Tako se već ove školske godine može upisati studij digitalnog marketinga. Nakon sedam upisanih generacija studenata računarstva Algebra ponudom novih studija u društvenim znanostima proširuje područja obrazovnog djelovanja.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Davorka Horvatek Modrić Hrvatski na državnoj maturi Alfa

Koncepcija ovog priručnika temelji se na obradi ulomaka najznačajnijih djela svjetske i hrvatske književnosti sa svim relevantnim podacima o djelu uključujući pitanja prema kojima se vježba pisanje eseja i odgovaranje na zadatke višestrukog izbora na državnoj maturi. Nakon ulomka i najvažnijih činjenica o djelu slijedi ponavljanje književnoga razdoblja kojem djelo pripada s podacima o predstavnicima i njihovim djelima. Drugi dio priručnika čini pregled pravopisnih i gramatičkih pravila te sadržaja iz leksikologije i povijesti jezika.

Manfred Lütz Užitak života Verbum

Što povezuje zdravlje s užitkom života? Može li se zbog zdravlja zaboraviti na užitak života? Može li se zbog užitka življenja uništiti zdravlje? Autor obrađuje upravo ta pitanja govoreći o sve prisutnijem fenomenu zdravlja po svaku cijenu. “Bez dvojbe, imamo novu religiju: religiju zdravlja.

Mučimo se terorom dijeta i fitnessa i pritom zaboravljamo gotovo sve od čega se život sastoji. Da bismo izbjegli smrt, uskraćujemo sebi život! Stoga je krajnje vrijeme za strastvenu obranu užitka”, ističe Lütz.

Boris Pavelić Smijeh slobode - uvod u Feral Tribune Adamić

Riječ je o epopeji o 25 godina kultnog političko-satiričkog lista Feral Tribune. Autor podrobno opisuje fenomen Feral Tribunea od dana nastanka davne 1983. kao humorističnog podlistka Nedjeljne Dalmacije pa sve do gašenja samostalnog tjednika 2008. godine te objašnjava važnost Feral Tribunea za vrijeme u kojem je izlazio, kao i za današnjicu.

Zbog presjeka svih važnih događaja u 25-godišnjem razdoblju knjiga prerasta u malu ali impresivnu “feralovsku” povijest Hrvatske.

Stephen Chbosky Charliejev svijet Algoritam

Stajanje na rubovima života pruža jedinstvenu točku gledišta… Ali dođe i vrijeme da se vidi kako život izgleda s plesnog podija. Charliejev svijet priča je o introvertiranom tinejdžeru, stidljivom i neomiljenom u društvu. Pod pseudonimom Charlie on šalje niz pisama anonimnoj, nepoznatoj osobi, opisujući u njima svoje mukotrpno probijanje kroz nebrano grožđe prvog razreda srednje škole u jednom predgrađu Pittsburgha. Kroz one vrtoglavo divlje i dirljive dane koji se obično nazivaju odrastanjem.

ˇ Valenzuela Diego Munoz Cvijeće za jednog kiborga Alfa

Ironični čileanski znanstvenik sklon humoru, koji se vraća iz izgnanstva i ponovno se susreće s istim starim navikama u svojoj zemlji, dokazuje da su još uvijek moguće pustolovine. U izgnanstvu je napravio kiborga da mu pravi društvo i s njime se vraća u Čile. Povratak nije samo njihovo vatreno krštenje. Čileanci još imaju rane od duge represije. U zemlji u kojoj bivši mučitelji postaju uspješni poslovni ljudi razvija se trgovina drogom i cvjeta korupcija, a političari se brinu samo za svoju osobnu korist.

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Papirnate čaše i tanjuri

Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com.

Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura. Od 1995. nudimo proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. Koristimo najkvalitetniji eco-friendly papir u proizvodnji naših proizvoda. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge.

Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@hotmail. com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Suradnja

Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www.quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr.

Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu

opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu.

Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042.

Vatrogasne cijevi

IV-ER Kontex - vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko.turk@iv-erkvc.hr, +385 47 646 208.

Suradnja

Kaseg-dry, Zagreb. Tvrtka traži franšizere za austrijski eko sustav za isušivanje vlage i zidova.

Kontakt: Mira Bolf, ekoisusuvanje.kaseg@europe.com, 015533484, 0995927228.

Kamen

Magma International, Istan­ bul, www.magmaexim. com. Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ra-

movic - +90537 218 7016/ muamer@magmaexim. com.

Trgovinsko posredovanje

Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...). Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Republici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i drugo. Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com.

Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Boja za označavanje cesta

Pula parking nabavlja boju za označavanje cesta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Medicinski potrošni materijal

Dom zdravlja Dubrovnik nabavlja medicinski potrošni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. veljače.

Usluge održavanja informacijskog sustava

Ministarstvo financija, Carinska uprava nabavlja usluge održavanja informacijskog sustava Carin-

ske uprave. Procijenjena vrijednost nabave iznosi sedam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. veljače.

Ortopedska pomagala

Opća bolnica Gospić nabavlja ortopedska pomagala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 345.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. veljače.

Regija Medicinska sredstva

Bolnica Travnik nabavlja medicinska sredstva (3 lota). Rok dostave ponuda je 30. siječnja. Štampani materijal

Opština Derventa nabavlja štampani materijal u

2015. Rok dostave ponuda je 2. veljače.

Gumene transportne trake

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju gumene transportne trake. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

Pločice za numeraciju trupaca

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju pločice za numeraciju trupaca. Rok dostave ponuda je 30. siječnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Kreativni kapitalizam Na bubnju i starački dom Hollywooda Radni stroj za razminiranje procijenjen na 300.000 kuna. Pokretni­ na je stroj Hydrema 910 MCV, proizveden 1999. godine, broja šasije 6363.

Ponude se predaju stečaj­ nom upravitelju do 31. ožujka. Stroj se može po­ gledati uz dogovor sa ste­ čajnim upraviteljem na brojeve telefona 01/4555 094 i 098/479 303.

je osam dana prije ročišta dale jamčevinu u visini 10 posto od utvrđene vrijed­ nosti nekretnine. Jamče­ vina se uplaćuje na sudski depozit HR­1723­900011­ 30000­3265, model HR05, pozivom na broj 1162375-10, a kupac je po­ tvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan pre­ dočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Industrijska nekretnina u Ivancu procijenjena na 900.000 kuna. Nekret­ nina u naravi predstavlja proizvodni pogon (građe­ vinsko zemljište) koji se sastoji od 15.638 četvor­ nih metara građevinskog zemljišta i objekata uku­ pnog NKP-a 1449,70 če­ tvornih metara. Nalazi se u Ivancu, Rudarska b.b.

Dražba za ovu nekretninu će se provesti 10. veljače u 10.45 sati na Trgo­ vačkom sudu u Zagrebu u sobi broj 94/II.

Kuća u Zagrebu procijenjena na 73 milijuna kuna. Nekretnina u nara­ vi predstavlja kuću i dvo­ rište u Reljkovićevoj uli­ ci brojevi 8 i 10, ukupne površine 6482 četvorna metra. Dražba za ovu ne­ kretninu će se održati 2. veljače u 10 sati u zgra­ di Trgovačkog suda u Za­ grebu, Petrinjska 8, soba br. 89/II. (ulična zgrada).

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na račun sud­ skog depozita Trgovač­ kog suda u Zagrebu, broj: HR92 2390 0011 3000 0046 0, otvoren kod Hr­ vatske poštanske ban­ ke d.d. Zagreb, poziv na broj 05 332-10.

Dokaz o tome treba dostaviti u sudski spis pri­ je početka ročišta za jav­ nu dražbu. Detaljne infor­ macije o nekretnini, kao i o mogućnosti razgledava­ nja mogu se dobiti na bro­ jeve telefona 01/4893 806 i 091/2007 774.

Livade, pašnjaci, poljoprivredno zemljište, staklenici, kuće, zgrade i industrijski objekti u Zagrebu procijenjeni na 87 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi pred­ stavlja 14 staklenika, pet dvorišta, 10 livada, tri kuće i tri zgrade, ekonom­ sko dvorište, četiri orani­ ce, halu za supstrate, sor­ tirnicu i pakirnicu cvijeća, te četiri pašnjaka uku­ pne površine 602.035 če­ tvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se odr­ žati 22. travnja u 9.30 sati na Općinskom gra­ đanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 327/III. Nekretni­ na se ne može prodati is­ pod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledava­ nje je moguće 13. travnja u 13 sati uz sudskog ovr­ šitelja Roberta Berenda.

Kao kupci mogu sudjelo­ vati samo osobe (fizičke i pravne) koje su najkasni­

Oranica u Klari, pokraj Zagreba, procijenjena na 21 milijun kuna. Ne­ kretnina u naravi pred­ stavlja oranice na nekoli­ ko čestica u Klari ukupne površine od 13.562 če­ tvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se odr­ žati 18. ožujka u 9.30 sati na Općinskom gra­ đanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 134/I. Kao kup­ ci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasni­

je tri dana prije održava­ nja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine - 2,1 milijun kuna. Jamčevina se upla­ ćuje na žiro-račun ovog suda broj HR­172­39000­ model: 1130000­3265, HR05, poziv na broj 116299-13, a kupac je potvr­ du o prethodnoj uplati osi­ guranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Razgleda­ vanje je moguće 16. ožuj­ ka u 12 sati uz sudjelo­ vanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda.

dr. Uroš Dujšin

M

alo bi profe­ sora menad­ žmenta ikad pomislilo da prošeće cr­ venim sagom i koristilo Hollywood kao predmet proučavanja. No izgleda da je došlo vrijeme da se

mova i televizijskih seri­ ja iznosi oko 16 milijardi dolara godišnje.

Komercijalizacija kreativaca A svako poduzeće koje zapošljava kreativne lju­ de mora brinuti o tome kako iskoristiti njiho­

Starački dom u Splitu, procijenjen na 11 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stam­ beno-poslovnu građevi­ nu - dom za starije i ne­ moćne Afrodita, a sastoji se od niskog i visokog pri­

zemlja te prvog i dru­ gog kata, ukupne površi­ ne 607 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretni­ nu će se održati 26. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac u sobi 51/II. Jamčevina iznosi 1,1 milijun kuna i potrebno ga je uplatiti na račun depozita ovog suda br.

HR­6923­9000­1130­ 195, model HR00, 0000­ poziv na broj 01-4150-09 i dostaviti na uvid uređu­ jućem sucu najkasnije do 20. veljače. Razgledava­ nje nekretnine je moguće 16. i 17. veljače od 9 do 12 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvi­ je trećine utvrđene vrijed­ nosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

upute upravo onamo. Je­ dan razlog za to je taj što druge djelatnosti na neki način postaju sve sličnije filmskom biznisu. U da­ našnjoj ekonomiji zasno­ vanoj na znanju šefovi su prisiljeni da troše više vremena na kapriciozne “zvijezde”. Proizvođači hrane i potrošnih dobara počinju se, kako to poka­ zuju studije, sve više kon­ centrirati na jedan uski asortiman “vodećih pro­ izvoda”; a u ostalim dje­ latnostima, od elektronike do proizvodnje automobi­ la tempo lansiranja novih proizvoda sve je brži, tako da sposobnost Hollywoo­ da da brzo privuče pažnju na neki novi film pruža vrijedne pouke.

Osim toga, proizvod­ nja filmova je priča o američkoj uspješnosti.

To je jedna od malobroj­ nih djelatnosti u kojoj se vlada svjetskim trži­ štem jednako kao što se oduvijek vladalo. Kine­ ski Chollywood i indijski Bollywood ne proizvo­ de filmove koje bi ljudi u drugim zemljama voljeli gledati. Prema procjena­ ma, izvoz američkih fil­

ve vrline za komercijal­ nu dobit bez ograničava­ nja njihovih sloboda. U tome Hollywood ima sto­ ljetno iskustvo. Za svaki novi film studiji zapošlja­ vaju jedan nov, kreativni tim dopuštajući njegovim članovima da rade zajed­ no uz minimalne interven­ cije, intervenirajući samo onda kada su stvari očito krenule po zlu. To stvara u članovima grupe osjećaj ponosa zbog sudjelovanja u projektu; k tome, što je najvažnije, svatko osje­ ća da je njegov doprinos adekvatno vrednovan kao dio cjeline.

Mark Young s Kali­ fornijskog sveučilišta tvr­ di da je takav timski rad u drugim djelatnostima rije­ dak. Ljudi se trude i dobro surađuju u filmskoj indu­ striji djelomično i zbog toga što im radna mjesta nisu stalna. Mnogi su slo­ bodni umjetnici, a pita­ nje je tko će biti angažiran za rad na sljedećem filmu ukoliko se u radu na ovo­ me ne dokažu. Okrutna hollywoodska pouka sto­ ga glasi da nesigurnost na poslu dovodi do veće pro­ duktivnosti, bar tako dugo

dok zaposlenici vjeruju u ono što rade i dok im se njihovi rezultati priznaju.

A što ako ne uspiju?

Prvi, drugi i treći čin Kao i Hollywood, tako je i drugo svjetski pozna­ to mjesto - Silicon Valley - moralo prevladati strah od neuspjeha. Filmovi su, naime, poput tehnoloških inovacija u tome što su ne­ uspjesi tako česti, usprkos tome što je početna ideja obećavala uspjeh. U oba slučaja je vrijednost neu­ spjeha kao pouke dobro upamćena. Tako o tom di­ jelu američke stvarnosti postoji prvi, drugi i treći čin. Katkada padaju glave i šefova studija kada neki film bude neuspješan, no direktori i menadžeri ima­ ju priliku da se iskupe.

Možda je najvažnija vještina Hollywooda stvo­ riti proizvod koji može postići svjetsku slavu za nekoliko dana. Svaki je film poseban proizvod ko­ jemu treba i poseban mar­ keting - pri čemu su ulozi izuzetno visoki. Ako nije doživio uspjeh u prvih ne­

Okrutna hollywoodska pouka glasi: nesigurnost na poslu dovodi do veće produktivnosti koliko tjedana, može po­ tonuti bez traga. Studi­ ji troše ogromne novce za promociju, često puta i više no što iznose troš­ kovi snimanja filma. Me­ nadžeri koji su skeptič­ ni u pogledu vrijednosti marketinga i mogućno­ sti privlačenja pažnje po­ trošača neka dobro pogle­ daju kako hollywoodski menadžeri lansiraju nove proizvode. Marketing bi dakle trebalo tretirati kao suštinski dio projekta, a ne kao sporednu stvar.

20 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( oko 5 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 12. do 18. siječnja ukupno je bilo 115 stečajnih postupaka što je za 24 posto više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 30 prijedloga, dok je započelo 19 postupaka. Bila su 22 brza stečajna postupka. Izbrisano je 46 subjekata što je dvostruko manje nego tjedan ranije. S likvidacijom je započelo 14 subjekata. Osnovana su 204 trgovačka društva, dva puta više od prethodnog tjedna. U Zagrebu je osnovano najviše poslovnih subjekata (83), zatim u Splitu (33), na Trgovačkom sudu u Rijeci je zabilježeno 25 novih poduzeća, a slijedi ga Pazin sa 14 novoosnovanih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (131), te ukupno 73 d.o.o.-a.

investirao Adris u 6 godina krize

Glavna skupština Adrisa

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

15 2 6 7 0= 0 0 22 22 78 30 6 11 19 12

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

46 46 14 14 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

204 73 131 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 9 2 12 14 25 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

MEC d.o.o. (Nedelišće) Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

2 33 1 9 10 83

Adris prodaje TDR Svaka od odluka o budućnosti TDR-a uključuje zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta u Kanfanaru, a prihodi od prodaje ići će u jačanje Adrisa

G

lavna skupština Adris Grupe dala je zeleno svjetlo za prodaju, spajanje ili nastavak samostalnog rada Tvornice duhana Rovinj, objavila je ta kompanija.

U zaključcima sa Skupštine navodi se kako je Uprava Adrisa dobila dopuštenje da provede postupak prikupljanja ponuda, te odabira i pregovaranja optimalne strateške opcije. Nakon što se taj proces dovrši, budući da su moguće i vlasničke promjene, Glavna skupština će još jednom odlučivati o prihvaćanju prijedloga Uprave.

Na Skupštini se analiziralo stanje u duhanskoj strateškoj poslovnoj jedinici i riziku daljnjeg poslovanja u uvjetima krajnje koncentracije svjetske duhanske industrije.

Uprava društva je pred-

Dnevno u državni proračun Adris uplaćuje više od 12 milijuna kuna stavila Skupštini strateške mogućnosti koje su na raspolaganju TDR-u - nastavak samostalnog poslovanja, spajanje sa sličnim tvrtkama ili prodaja

dijela vlasništva TDR-a.

Govoreći o TDRu, predsjednik Uprave Adris Grupe Ante Vlahović, ustvrdio je kako je TDR “u pamćenju mnogih ljudi simbol dugogodišnjeg uspješnog opiranja globalizaciji te paradigma pravedno provedene pretvorbe i poslovne uspješnosti. Zbog svega toga, kad odlučujemo o budućnosti TDR-a, imamo obvezu radikalne transparentnosti”.

Svaka od odluka o budućnosti TDR-a uključuje zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta u Kanfanaru, a prihodi od prodaje ići će u jačanje Adrisa.

Vlahović je istaknuo kako je u zadnjih 10 godina u tvrtku investirano više od milijarde eura, prihodi su povećani 10 puta, dobit 30 puta, vrijednost kapitala 50 puta, a vrijednost dionica više od 100 puta. Dnevno u državni proračun Adris uplaćuje više od 12 milijuna kuna. Tri četvrtine dionica tvrtke i danas je u rukama sadašnjih i bivših zaposlenika, a nitko nema više od 12,5 posto vlasništva. Adris je u šest godina krize investirao gotovo pet milijardi kuna i znatno povećao izvoz - prosječno 7,7 posto godišnje.

(K.S.)

EBRD financira širenje JGL-a

Zajam težak 20 milijuna eura Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) odobrila je multivalutni zajam od 20 milijuna eura hrvatskoj tvrtki Jadran Galenski Laboratorij (JGL) kojim podržava daljnju strategiju širenja te tvrtke. Prema tom zajmu, JGL planira postati jedan od vodećih svjetskih proizvođača u segmentu sterilnih

otopina. Kredit EBRD‑a omogućit će hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji da udvostruči svoje proizvodne kapacitete.

JGL je osnovan 1991. godine i trenutačno je druga najveća farmaceutska kompanija u našoj zemlji, specijalizirana za proizvodnju sterilnih kapi za nos, oči i uši, a izvozi 75 posto svojih proizvoda.

Kako kažu u JGL‑u, ta tvrtka osnažuje svoje proizvodne pogone izgradnjom nove tvornice pod nazivom Pharma Valley kojom se planira udvostručiti proizvodnja sterilnih otopina i zaposliti 100 novih radnika.

Osim toga, kredi-

tom će se osigurati kapaciteti za daljnja istraživanja i razvoj, proizvodnju i skladištenje.

Zajam EBRD-a dio je ukupne investicije koje je poduprla i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sa svojim kreditom u visini od 32,7 milijuna eura. (S.P.)

21

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

( već 6 godina

pada gospodarska aktivnost u Hrvatskoj

( više od 12%

realne vrijednosti izgubio BDP (pao na razinu iz 2005.)

RBAnalize

Još jedna godina stagnacije Odgoda strukturnih promjena u javnom sustavu za posljedicu ima i daljnju odgodu kapitalnih javnih investicija s obzirom na to da se jednokratnim uštedama uspijeva zadržati status quo među interesnim skupinama. Međutim, prostora za takvu politiku sve je manje i sustav koji je sam sebi svrha jednostavno postaje neodrživ

O

bjava konačnih podataka o bruto domaćem proizvodu za treće tromjesečje prošle godine potvrdila je pad gospodarstva i 12. uzastopni kvartal. Prvi pokazatelji za posljednje tromjesečje upućuju tek na stagnaciju gospodarske aktivnosti pri iznimno niskim razinama, bez zamjetnijih naznaka održivog oporavka u idućim kvartalima. Posljedično još jednu, šestu godinu u nizu Hrvatska je zaključila s padom gospodarske aktivnosti. Izgubivši više od 12 posto realne vrijednosti bruto domaći proizvod vratio se na razinu iz 2005. godine. Zabrinjava činjenica da ni danas nakon šest godina krize nisu stvoreni preduvjeti za održiv rast i oporavak, ističe se u najnovijim RBAnalizama.

Iscrpljeni realni sektor Domaća potražnja i u posljednjem lanjskom kvartalu ostala je pod utjecajem iscrpljenoga realnog sektora i padajuće zaposlenosti, a detaljniji uvid u strukturu nezaposlenih naglašava probleme tržišta rada s dugoročnijim posljedicama. Unatoč poreznom rasterećenju dohotka, analitičari RBA ne očekuju značajniji poticaj povećanoj potrošnji. Već je sada očito da će s ciljem neutraliziranja gubitka dijela prihoda dio općina i gradova podići prirez.

Osim toga, u uvjetima neizvjesnosti i sumornih očekivanja prosječan racionalan potrošač zasigurno će odgoditi potrošnju, a višak raspoloživih sred-

Pregled odabranih makroekonomskih pokazatelja 2013.

stava usmjeriti u štednju i/ ili podmirivanje dospjelih dugova. U uvjetima poprilične neizvjesnosti nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti. Odgoda strukturnih promjena u javnom sustavu za posljedicu ima i daljnju odgodu kapitalnih javnih investicija s obzirom na to da se jednokratnim uštedama

U uvjetima poprilične neizvjesnosti nema ni naznaka oporavka investicijske aktivnosti uspijeva zadržati status quo među interesnim skupinama. Međutim, prostora za takvu politiku sve je manje i sustav koji je sam sebi svrha jednostavno postaje neodrživ. Dodatno, još uvijek je nejasno kako će država u uvjetima

stagnacije nadoknaditi dio izgubljenih prihoda proizašlih iz izmjena poreznoga sustava. Jedina komponenta koja i dalje ublažava snažniju kontrakciju cjelokupnoga gospodarstva je izvoz roba i usluga, koji je s jedne strane nedovoljno snažan da preokrene negativne trendove, a s druge njegova ovisnost o uvoznoj komponenti umanjuje pozitivne učinke vanjskotrgovinske razmjene. Razlike u statističkom obuhvatu prisutne prije i nakon pristupanja EU-u nestat će na početku 2015. godine pa će se zamjetno umanjiti stopa rasta izvoza roba, naglašavajući problem konkurentnosti hrvatske industrije i izvoza.

A onda ćemo s približavanjem predsezone ponovno slamku spasa tražiti u noćenjima i potrošnji inozemnih gostiju s nadom da će relativno kratkoj sezoni u prilog ići vrijeme.

BDP i proizvodnja Bruto domaći proizvod, % (stalne cijene) BDP u tekućim cijenama (mil. EUR) BDP po stanovniku u tekućim cijenama (EUR) Trgovina na malo, % promjena, realno Industrijska proizvodnja, % godišnja promjena Cijene, nezaposlenost i proračun Potrošačke cijene, %, kraj razdoblja %, prosjek Proizvođačke cijene, %, kraj razdoblja %, prosjek Stopa nezaposlenosti (DZS, pr) Stopa nezaposlenosti (ILO, pr) Prosječna neto plaća, u HRK Deficit konsolidirane opće države, % BDP-a, ESA 95 Javni dug, mlrd. HRK Javni dug, % BDP-a Bilanca plaćanja i dug Izvoz roba i usluga, mil. EUR % promjena Uvoz roba i usluga, mil. EUR % promjena Tekući račun platne bilance, % BDP-a1 Međunarodne pričuve, mil. EUR, kr Međunarodne pričuve, u mjesecima uvoza roba i usluga, kr1 Izravne inozemne investicije, mil. EUR2 Noćenja turista, % promjena Inozemni dug, mlrd. EUR Inozemni dug, kao % BDP-a1 Inozemni dug, kao % izvoza roba i usluga1

Dakle, prva polovina 2015. godine neće donijeti bitnije promjene u gospodarstvu.

Fokus na fiskalnoj politici Predviđamo nastavak sličnih trendova, ali s nešto blažim intenzitetom. Fokus će kao i u cijeloj 2015. godini biti usmjeren na područje fiskalne politike i objavu konačnih podataka o državnom proračunu i javnom dugu u skladu s metodologijom Eurostata, koja bi mogla jasno upozoriti na neodrživo stanje javnih financija. Unatoč potrebi ne predviđamo ni transparentnije upravljanje javnim dugom, a sljedeće izvješće Europske komisije o prekomjernom deficitu i makroekonomskim neravnotežama neće uputiti na bitnije pomake u Hrvatskoj. S druge strane, središnja banka najavila je podržavanje kunske likvidnosti, ali i

2014.e

2015.f

–0,9

–0,8

0,0

43.591

42.866

42.904

10.221

10.096

10.140

–0,6

0,2

1,2

–1,8

0,5

1,5

0,3 2,2 –2,6 0,5 20,3 17,3 5.515

–0,5 –0,2 –3,4 –2,7 19,9 17,2 5.505

0,5 0,4 1,8 0,5 19,7 17,0 5.650

–5,2

–6,0

–5,1

249,8 75,7

268,6 82,0

287,6 87,5

18.754 2,5 18.518 2,5 0,9 12.908

19.411 3,5 18.476 –0,2 0,5 12.500

20.381 5,0 18.975 2,7 0,4 12.600

8,4

8,1

8,0

740 3,3 45,9 105,3

600 2,7 46,3 108,0

800 2,5 46,7 108,8

244,9

238,5

229,1

U eurima; Prognoza izravnih stranih investicija ne uključuje priljev od eventualne monetizacije autocesta. e – ocjena, f – prognoza, kr – kraj razdoblja, pr – prosjek razdoblja Prognoze: Samostalna direkcija ekonomskih istraživanja Izvori: HNB, DZS, MF 1

2

stabilnosti domaćega financijskog sustava pa u tom segmentu ne očekujemo iznenađenja, procjenjuju anlitičari RBA. Visoka likvidnost inozemnih financijskih tržišta i tijekom prvoga tromjesečja pogodovat će zaduživanju države. Posljednje tromjesečje 2014. godine i rast premije rizika podsjetili su na relativno veću osjetljivost hrvatske premije rizika na globalna i regionalna kretanja. Zasad nam situaciju uvelike olakšava politika ESB-a i namjera proširenja monetarnih olakšica

na državne vrijednosnice. Time u uvjetima niskih prinosa i visoke likvidnosti hrvatski dug postaje atraktivniji, a financiranje jednostavnije, barem zasad. Međutim, nastavak zaduživanja uz istodobni izostanak oporavka pogoršava relativne pokazatelje zaduženosti (dug/BDP). Na njih će nepovoljno utjecati i izostanak inflacije, koja će kao i prethodnih godina biti pod snažnim utjecajem kretanja na svjetskim robnim tržištima, tržištima prehrambenih sirovina i nafte.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3861, 26. siječnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i slaba potražnja za kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a samom smo početku razdoblja održavanja obvezne pričuve koje je na novčanom tržištu započelo izuzetno mirno.

Visoka likvidnost sustava prisutna je i dalje, pa potražnje za kunama gotovo da i nije bilo, a trgovanje je bilo skromno uz vrlo niske kamatne stope.

Prošlog četvrtka je Europska središnja banka donijela odluku (odluku bez presedana u povijesti eurozone), proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura.

u mil. kn

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

u%

300

se na 0,55 posto za kunske trezorce ročnosti šest mjeseci, te 1,5 posto za kunske trezorce ročnosti godinu dana. Investitori ovoga puta nisu pokazali značajniji interes najvjerojatnije zbog toga što su u ovom trenutku prinosi na domaće obveznice atraktivniji od prinosa na trezorske zapise.

Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za 27. siječnja na kojoj se planira izdati 700 milijuna kunskih i 10 milijuna eurskih trezorskih zapisa.

Kako će sva navedena događanja utjecati na domaće novčano tržište, vidjet ćemo u sljedećem razdoblju.

19. 1. - 23. 1. 2015.

12. 1. - 16. 1. 2015.

5 4

200 3 2 100 1 0

19.1.2015.

20.1.2015.

21.1.2015.

Istog dana, godinu nakon posljednjeg puta Hrvatska narodna banka je intervenirala na deviznom tržištu. Odluka o intervenciji uslijedila je nakon što je na utvrđenoj tečajnici srednji tečaj eura, od 7,697 kuna, dosegnuo naj-

22.1.2015.

0

23.1.2015.

veću vrijednost u posljednjih gotovo 11 godina.

Središnja banka intervenirala je na deviznom tržištu prodajom bankama 326,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,697742 kune, čime je od banaka povukla više od 2,5 mili-

ponedjeljak

utorak

jardi kuna, ne bi li zaustavila slabljenje kune prema euru.

Krajem tjedna na Tržištu novca blago se povećala potražnja za pozajmicama, ali bez većih utjecaja na visinu kamatne stope.

U utorak je Ministarstvo

srijeda

četvrtak

petak

financija održalo aukciju trezorskih zapisa, na kojoj je izdalo 635 milijuna kunskih trezoraca, što je više od planiranog iznosa, ali 12 milijuna kuna manje nego što je na dospijeću ovaj tjedan. Prinosi se nisu mijenjali, zadržali su

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Pad kune prema svim valutama

U tjednu Mirex porastao

U proteklom tjednu nastavljen je pad vrijednosti kune prema svim valutama. U tjednu je kuna valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,467493

CAD

kanadski dolar

5,530271

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7,858895

GBP

britanska funta

10,282097

USD

američki dolar

6,859918

EUR

euro

7,706432

7.72

5,802599

je tijekom cijelog proteklog tjedna bio oko 6,62 kune, ali je u petak skočio na 6,86 kuna.

USD

7.00

20.1.

21.1.

22.1.

CHF

4.96

7.71

6.90

4.95

7.70

6.80

4.94

7.69

6.70

4.93

7.68

6.60

4.92

7.67

primjena od 24. siječnja 2015. 19.1.

Izvor: HNB

porastao za četiri lipe na 7,71 kunu što je najviši tečaj eura prema kuni u posljednjih 11 godina. Dolar

izgubila dodatnih 25 lipa prema švicarskom franku, koji je tjedan zaključio na 7,86 kuna. Euro je

23.1.

4.90

6.50 19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

6900

ropske banke da će intenzivno ulagati u obveznice kako bi se zaustavila deflacija. I cijena nafte nešto je porasla, no još uvijek je ispod 50 američkih dola17900

FTSE 100

17720

ra za barel. Euro je prema svjetskim valutama nastavio gubiti na vrijednosti i dosegao najnižu razinu u zadnjih 10 godina.

Predsjednik ECB-a Ma4800

Dow Jones

4740

6800

17540

4680

6700

17360

4620

6600

17180

4560

6500

17000

4500

19.1.

4700 4600

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

19.1.

10600

CAC40

10500

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

17600

DAX

17420

10400

4400

10300

17060

4300

10200

16880

4200

10100

16700

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

NASDAQ

19.1.

4500

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

NIKKEI 225

17240

19.1.

20.1.

MIREX - tjedni

4%

1,2%

3%

1,0%

2%

0,8%

1%

0,6%

0%

0,4% 22.12.

2.1.

12.1.

22.1

datum

19.1.

vrijednost (kn)

20.1.

promjena (%)

21.1.

22.1.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Najava Europske središnje banke podigla tržište

7000

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

Europske dionice kao i one u Aziji nastavile su tjedni rast, prateći kretanja obvezničkog tržišta od Italije do Španjolske nakon najave Središnje eu-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 211,0223 boda. U tjednu mu je vrijednost skočila za 2,1746 bodova ili za više od jedan posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 108,0800 bodova, a Mirexa C 104,6172 boda.

21.1.

22.1.

23.1.

19.1.

20.1.

21.1.

22.1.

23.1.

rio Draghi najavio je kako će u europske obveznice u sljedećem razdoblju uložiti 1,140 milijardi eura.

Na rast cijena nafte utjecala je i smrt saudijskog kralja, no vjeruje se kako će njegov nasljednik princ Salman nastaviti politiku zadržavanja sadašnje proizvodnje nafte na 20 posto svjetskog udjela u izvozu sirove nafte.

Na azijskom tržištu australski izvoznici ruda trljaju ruke nakon što su dobili tržišnu utakmicu na kineskom tržištu. Izvoz im raste, a cijene sirovina su na najnižim razinama u zadnjih pet godina.

kategorija A MIREX A

22.01.

108,08

0.32

3,32

AZ - A

22.01.

107,25

0.26

3,06

Erste Plavi - A

22.01.

107,38

0.33

2,11

PBZ CO - A

22.01.

110,21

0.37

3,58

Raiffeisen OMF - A

21.01.

108,41

0.01

3,86

kategorija B MIREX B

22.01.

211,02

0.11

2,58

AZ - B

22.01.

215,83

-0.02

2,47

Erste Plavi - B

22.01.

215,32

0.23

2,45

PBZ CO - B

22.01.

192,31

0.18

2,39

Raiffeisen OMF - B

21.01.

212,29

0.00

2,68

MIREX C

22.01.

104,62

0.06

1,62

AZ - C

22.01.

102,65

0.02

0,87 1,78

kategorija C

Erste Plavi - C

22.01.

105,08

0.05

PBZ CO - C

22.01.

104,64

0.07

1,6

Raiffeisen OMF - C

21.01.

106,60

-0.03

2,3

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

21.01.

204,48

0.04

2,55

AZ Profit

22.01.

241,85

0.01

2,42

Croatia osiguranje

22.01.

149,68

0.16

1,91

AZ Benefit

22.01.

222,91

0.00

1,93

Erste Plavi Expert

22.01.

177,31

0.23

2,24

Erste Plavi Protect

22.01.

177,85

0.08

1,37

23

www.privredni.hr Broj 3861, 26. siječnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 224,794 milijuna kuna

Svi indeksi u zelenome Iztok Likar www.hrportfolio.hr

met iznosio 63,5 milijuna kuna, što je rast od 2,5 milijuna kuna odnosno uvećanje od četiri posto. Četiri od 10 najlikvidnijih izdanja je tjedan završilo u plusu, pet izdanja bilježi pad cijene. Tjedne promje-

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi ostala je na razini od tjedna ranije, te je redovni dionički proTop 10 po prometu HT d.d.

Ledo d.d.

Valamar Riviera d.d. Đuro Đaković Holding d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

HUP - Zagreb d.d.

SN holding d.d.

Podravka d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Atlantic grupa d.d.

tjedna promjena +3,06% +0,61% -3,43% +12,16% -0,29% -1,34% +15,97% 0,00% -1,41% -0,53%

zadnja cijena 161,00 8.250,00 19,99 41,50 349,00 1.770,00 289,93 295,00 701,01 943,00

promet 12.015.648,92 6.305.419,97 3.204.915,38 3.085.048,32 2.952.833,52 2.662.066,39 2.233.925,89 1.769.119,18 1.445.517,21 1.425.151,83

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 63.480.918,35 kn

ne najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +15,97 posto do -3,43 posto. Dvanaest izdanja je skupilo promet veći od milijun kuna, dok su ukupno 22 izdanja trgovana u iznosu većem od pola milijuna kuna.

10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos zlato long 9 Tankerska plovidba d.d.

Turbos srebro long D Turbos DAX long G Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos € Bund fut long Turbos E-mini S&P 500 long 7 Jadranska banka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 9 Turbos DAX long E

Indeks Crobex proteklog je tjedna minimalno porastao te time zabilježio četvrti pozitivni tjedan u nizu, a ostvario je rast od 0,04 posto i tjedan završio na 1.780,67 bodova.

tjedna promjena +74,04% +44,69% +42,98% +37,13% +34,16% +31,21% +29,73% +23,08% +19,62% +19,59%

zadnja cijena 248,88 450,00 21,99 160,30 16,18 46,45 23,04 800,00 29,88 167,30

promet 7.981,12 702.632,06 4.410,35 285.856,10 161,80 12.541,50 115,20 408.000,00 149,40 33.487,60

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.780,6700 1.030,0100 106,7942 140,0956

Najlikvidnije izdanje ponovno su bile dionice HT-a s ostvarenim prometom od 12,1 milijun kuna uz rast 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short B Turbos H. HUB N. GAS long 7 TOZ penkala d.d.

Imunološki zavod d.d.

Hidroelekta niskogradnja d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short A Turbos HT short 3 PIK d. d.

Europlantaže d.d.

Suncani hvar d.d.

tjedna promjena +0,04% +0,42% +0,51% +0,59%

cijene od 3,06 posto. Tjedni dobitnik je sedmi najlikvidniji SN holding s tjednim rastom od 15,97 posto.

tjedna promjena -65,45% -33,58% -25,44% -16,54% -15,31% -13,02% -10,73% -10,67% -9,60% -9,43%

zadnja cijena 19,80 1,78 41,01 66,13 21,13 18,84 23,46 125,00 800,00 19,50

promet 776.239,00 26.035,00 410,10 239.098,45 1.120,37 1.884,00 4.950,06 9.000,00 520.000,00 28.587,14

*vijesti

Nastavljen pozitivan niz početka godine fondovi u tjednim rezultatima bilježe rast. Time je nastavljen niz pozitivnih tjednih rezultata. Sumarno su u zadnja 44 tjedna fondovi zabilježili samo pet negativnih tjedana.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se isključivo dionički fondovi. Tjedne pro-

Protekli tjedan je od 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 68 poraslo od čega su 24 fonda ostvarila rast veći od jedan posto. Ukupno je šest fondova tjedan završilo u crvenom, nijedan nije pao za više od jedan posto, a Erste Euro-Money je tjedan završio bez postotne promjene. Od

mjene svih fondova kretale su se u rasponu od +7,66 do -0,95 posto. Najviše su rasli fondovi orijentirani na strana tržišta kapitala. Posebno je na rast burzi utjecala očekivana ECB-ova najava otkupa državnih obveznica država eurozone, što će na tržište donijeti veliku količinu jeftinog kapitala čiji

dio se očekuje i na tržištima kapitala, što znači dodatni rast cijena dionica.

Donesena je odluka o nenaplaćivanju ulaznih naknada za sve Ilirika fondove. S inicijalnom ponudom prikupljanja uplata 26. siječnja krenut će i ZB Future fondovi, koji su prvi fondovi u Hrvatskoj s dospijećem.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 15. 1. do 22. 1. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond)

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,56

OTP uravnoteženi

kn

109,4513

KD Victoria

kn

19,4020

0,41

KD Balanced

kn

9,1127

2,79

HI-growth

€

10,7321

4,09

Agram Trust

kn

51,6129

-0,20

ZB euroaktiv

€

136,0558

7,66

Allianz Portfolio

kn

147,3172

0,32

ZB trend

$

173,3641

1,99

Raiffeisen Harmonic

€

102,5300

0,29

FIMA Equity

kn

83,7322

-0,08

PBZ Conservative 10 fond

€

102,3969

0,43

KD Prvi izbor

kn

14,5251

4,52

You Invest Active

€

101,0800

0,72

Ilirika JIE

€

136,4762

3,76

You Invest Balanced

€

101,0300

0,56

€

100,7700

0,32

PBZ Equity fond

€

9,9258

0,50

You Invest Solid

HPB Dionički

kn

96,0434

1,27

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Adriatic Equity

€

79,0100

-0,03

ZB bond

€

182,6986

0,18

NETA Global Developed

kn

107,9482

4,23

HI-conservative

€

13,7404

0,32 0,08

ZB aktiv

kn

104,9430

0,95

Raiffeisen Bonds

€

166,9000

Capital Two

kn

83,9253

-0,95

PBZ Bond fond

€

121,1098

0,09

Ilirika Azijski tigar

€

49,4796

2,94

Capital One

kn

196,5352

0,09

PBZ I-Stock

€

7,8762

4,44

HPB Obveznički

€

148,5141

0,06

Platinum Global Opportunity

$

15,3347

3,16

NETA Emerging Bond

kn

77,3464

1,45

KD Nova Europa

kn

5,7894

5,44

Erste Adriatic Bond

€

110,8400

0,24

€

100,7000

0,05

OTP indeksni

kn

39,9112

0,54

Raiffeisen Classic

Platinum Blue Chip

€

99,6655

3,20

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

NETA Frontier

kn

584,7040

0,51

PBZ Novčani fond

kn

142,3397

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

86,9188

1,12

ZB plus

kn

174,2776

0,01

A1

kn

80,4600

0,21

ZB europlus

€

149,5989

0,01

NETA US Algorithm

kn

171,9369

6,36

PBZ Euro Novčani

€

138,4197

0,02 0,02

NETA New Europe

kn

72,2164

-0,14

Raiffeisen Cash

kn

156,3100

Ilirika BRIC

€

80,2155

4,78

Erste Money

kn

149,9200

0,01

CROBEX10

kn

98,7884

1,17

HI-cash

kn

150,4938

0,02 0,02

KD Energija

kn

9,3675

6,72

PBZ Dollar fond

$

129,8255

ZB BRIC+

€

94,1993

6,14

HPB Novčani

kn

142,3328

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

120,2800

0,50

OTP novčani fond

kn

132,1162

0,02

Allianz Equity

€

132,1674

0,02

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Money One

kn

128,0247

0,02

Agram Euro Cash

€

12,2038

0,03

Smart Equity

€

103,1997

1,78

Allianz Cash

kn

117,5492

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,8400

0,46

Erste Euro-Money

€

114,7000

0,00

Auctor Cash

kn

109,0517

0,03

ZB global

€

147,0380

0,93

Raiffeisen euroCash

€

105,1100

0,01

PBZ Global fond

€

14,0745

1,90

HPB Euronovčani

€

105,9364

0,00

HI-balanced

€

12,3805

2,63

Locusta Cash

kn

1330,4509

0,03

ICF Balanced

kn

115,6040

1,21

NETA MultiCash

kn

106,9385

0,02

HPB Global

kn

86,0763

0,43

OTP euro novčani

€

102,3014

0,01

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Podravka nudi otpremnine

Uprava Podravke na prijedlog sindikata nudi radnicima obuhvaćenim programom zbrinjavanja otpremninu u iznosu od 5000 kuna neto za svaku godinu neprekinutog radnog staža u tvrtki. Program zbrinjavanja nastavak je procesa restrukturiranja koji je neophodan i kojim se želi optimizirati troškove i povećati učinkovitost poslovanja, a samim time i osigurati održivost preostalih radnih mjesta, kažu u Podravki.

Intervencija HNB-a Hrvatska narodna banka u četvrtak je intervenirala na deviznom tržištu prodajom bankama 326,2 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,697742 kune, čime je od banaka povukla više od 2,5 milijardi kuna.

To je prva intervencija središnje banke na deviznom tržištu u posljednjih godinu dana, a uslijedila je nakon što je srednji tečaj eura, od 7,697 kuna, dosegnuo najvišu vrijednost u posljednjih 11 godina.

AZ OMF zaradio 2,6 milijardi kuna Preliminarni i nerevidirani rezultati pokazuju da je

investicijski tim AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije B u protekloj godini svojim članovima zaradio 2,6 milijardi kuna.

Zarada za prosječnog člana AZ fonda kategorije B iznosila je 4300 kuna.

U AZ OMF-u ističu kako su najveći doprinos prošlogodišnjem izvrsnom prinosu dale hrvatske državne obveznice, osobito one dužeg dospijeća, denominirane u dolarima. Visokom prinosu dodatno su pridonijele strane dionice, osobito one iz farmaceutskog sektora kojih imamo najviše u stranom dioničkom portfelju. Đuro Đaković dogovorio posao za Francuze

Đuro Đaković Specijalna vozila i francuska tvrtka Ermewa Ferroviaire potpisale su ugovor o proizvodnji i isporuci teretnih vagona u vrijednosti 61 milijun kuna, kažu u Đuro Đaković Holdingu. Ugovor je nastavak realizacije ugovora za istog naručitelja sklopljenog u kolovozu prošle godine, a vagoni će biti isporučeni tijekom drugog i trećeg kvaratala ove godine. Kupcu se isporučuju teretni vagoni serije Falns 64.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK

TV JADRAN Split

Osječka televizija