Pv 3862

Kako djeluje deflacija Kad potrošači očekuju pad cijena, odgađaju potrošnju; krug se zatvara padom i proizvodnje i potražnje

Istraživanja u Jadranu Program eksplotacije ugljikovodika je usvojen, nadmetanje traje - a tek sada pokrenuta je i javna rasprava

Najbolji od najboljih Hrvatski proizvođači osvojili su nagrade na IMM-u Köln, najvažnijem europskom sajmu namještaja

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 18

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 2. veljače 2015.

Godina LXI / Broj 3862. www.privredni.hr

privredni vjesnik

nema konzultanata, nema pršuta / katastrofalan urod maslina / mjere za zapošljavanje / svijet financija

Tekstilna industrija

Novi materijali za bolju budućnost Znanstvena zajednica i tekstilna industrija razvijaju nova dostignuća na poljima specijalnih vlakana >>18-19

Intervju: Ivan Topčić

Prilika za ulaganja u poljoprivredu

>> 12-13

>> 8

Kod nas je mentalitet takav da treba samo slušati šefa, a to nije dobro i ne vodi do napretka, kaže vlasnik TIM Kabela

Hrvatskoj je poljoprivredi godišnje na raspolaganju oko 320 milijuna eura, uglavnom bespovratnih sredstava

privredni vjesnik

poslovna očekivanja 2015.

Poštovani, POSLOVNA OČEKIVANJA 2015., temeljem odgovora 417 poduzeća, pravi su barometar poslovne klime u nas, a posebno izdanje Privrednog vjesnika upotpunjeno je tekstovima više od 110 vlasnika i čelnika hrvatskih tvrtki.

Istodobno, gospodarstvenici su dali svoje glasove ekonomskim analitičarima. Odgovore je obradio Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika, na čelu s prof. Mirjanom Čižmešijom, koji je utvrdio pet analitičara s najvećim brojem bodova. Među njima se nalazi Ekonomski analitičar 2014. godine po izboru gospodarstvenika, kojeg ćemo proglasiti na samoj svečanosti.

Kao po dobrom običaju, istodobno će se održati okrugli stol gospodarstvenika, predstavnika Vlade i ekonomskih analitičara.

S posebnim Vas zadovoljstvom pozivamo na predstavljanje posebnog izdanja PRIVREDNOG VJESNIKA

u utorak, 10. veljače 2015. u 11.00 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu, Rooseveltov trg 2.

2014.

poslovna očekivanja 2015.

Tom prigodom održat će se i svečanost uručenja nagrade Privrednog vjesnika

“Gorazd Nikić” za Ekonomskog analitičara 2014. godine Dolazak molimo potvrditi na telefon 01/56 00 001 ili e-mail uprava@privredni.hr

S poštovanjem, Darko Buković Glavni urednik Privredni vjesnik d.o.o. // A> Kačićeva 9 / 10 000 Zagreb / Hrvatska // T> +385 (0) 1 56 00 001 // F> +385 (0) 1 56 00 002 // W> www.privredni.hr

UVOD

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Matija Brlošić, Hrvatska poljoprivredna komora:

Poljoprivrednicima nitko ne pomaže Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno njihovi vlasnici, imaju OIB kao bilo koja fizička osoba i dok se ostalim građanima dopušta zaštićeni račun radi ezgistencije, poljoprivrednici ga nemaju. Kako s blokiranim računom održavati gospodarstva, dnevno proizvoditi mlijeko ili nabavljati hranu za gladnu stoku na farmama? Ako je 12.000 OPG-a blokirano, to je prevelik broj i konačno se nešto mora poduzeti. Pisali smo mnogima i predlagali rješenja, ali nažalost, na tim adresama ne čuju naš glas niti čitaju dopise koje šaljemo.

Dražen Lučić, predsjednik HAKOM-a:

Promet u Hrvatskoj, zarada vani Operatori u Hrvatskoj moraju izgraditi mreže s velikim kapacitetom, a one se maksimalno koriste samo ljeti, kad dođu turisti. EU predlaže da se od iduće godine u cijelosti ukine roaming u EU-u i da svi pozivi, kao i prijenos podataka, unutar EU-a budu plaćeni kao “nacionalni”.

To bi za Hrvatsku i operatore bilo vrlo loše rješenje jer bi prihodi domaćih triju operatora znatno pali, a obveza ulaganja bi ostala samo na njima. Predlažemo i da velika većina naknada od zaključivanja poziva, koji u Hrvatskoj dolaze izvan EU-a, ostane u Hrvatskoj. Time bi na našem tržištu ostalo nekoliko stotina milijuna kuna.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a:

Za gospodarstvo opasne igre Socijalni i nacionalni populizam, poput onoga Syrize, prisutan je i kod nas, a zagovara pravila igre vrlo opasna za gospodarstvo. U želji da ponudi brza i laka rješenja za one u nevolji, istodobno proizvodi nove probleme i opasnosti skrećući fokus s jedinog pravog puta - gospodarskog rasta i zapošljavanja. Nesigurnost, pravna neizvjesnost, socijalni nemiri koji se valjaju na ulicama nisu okruženje u kojima se razvija gospodarstvo. Ekonomske posljedice su vrlo pogubne: bijeg kapitala, eutanazija investicija, odljev stručnjaka, gašenje poduzetničke inicijative i nestanak radnih mjesta.

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa

Tko će dobiti CIO Oscar?

IDC Adriatics svojim konzalting aktivnostima i događanjima koja organizira nastoji potaknuti ključne ICT igrače na snažnije povezivanje

Z

a razliku od mnogih drugih grana privrede te ukupnog domaćeg gospodarstva, hrvatsko IT tržište i u ovoj godini može očekivati blagi porast ukupne potrošnje u gotovo svim kategorijama, a domaće IT tvrtke mogle bi nastaviti povećavati zaposlenost i izvoz svojih proizvoda. Iznimno nam je drago da je IT u zadnjih nekoliko godina konačno prepoznat kao jedan od ključnih elemenata unapređenja poslovanja kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.

IT je konačno prepoznat kao jedan od ključnih elemenata unapređenja poslovanja Iza uspjeha cijele industrije stoje brojni marljivi, kreativni i često genijalni stručnjaci.

U skladu s tim, IDC Adriatics je prošle godine pokrenuo projekt za koji vjerujemo da će postati tradicija – dodjeljujemo nagradu za najboljeg CIO-a odnosno direktora informatike na temelju ključnog projekta, pokrenutog i/ili realiziranog unutar organizacije ili tvrtke. Ovogodišnja, druga po redu dodjela nagrada koja se u informatičkim krugovima od milja

već naziva CIO Oscarom, samo potvrđuje značaj identificiranja dobrih projekata koji imaju visoku poslovnu vrijednost, ali i identificiranja ljudi koji stoje iza njih.

U organizaciji ovog događanja nezaobilaznu ulogu ima i IDC CIO Klub čije je osnivanje prethodilo samoj nagradi. CIO Klub u Hrvatskoj broji stotinjak članova, dok se u susjednoj BiH, gdje ove godine prvi put dodjeljujemo nagradu za najboljeg IT direktora, taj broj kreće oko 50. Oba Kluba zamišljena su ponajprije kao mjesto gdje stručnjaci mogu razmjenjivati iskustva, raspravljati o novim proizvodima i uslugama te trendovima u poslovanju, ali i povezivati se na projektima te zajednički nastupati prema vendorima.

S obzirom na to da ove godine imamo dvije dodjele CIO nagrada, prvo u BiH, a potom i u Hrvatskoj, bit će zanimljivo pratiti poklapaju li se trendovi u susjednim zemljama. IDC Adriatics od prijavljenih projekata u obje zemlje zahtijeva zadovoljavanje temeljnih kriterija kao što su: transparentnost, inovativnost, troškovna učinkovitost te uspješno upravljanje promjenama i cjelokupnim projektom. Kada govorimo o područjima implementacije, tu zaista maksimalno široko po-

stavljamo priču: nije nužno da se u prijavljenom projektu radi o implementaciji najnovijih rješenja; to mogu biti i tradicionalna rješenja i modeli koji su aplicirani na inovativan i, naravno, koristan način. Virtualizacija, konvergencijska rješenja, mobilno poslovanje, pružanje usluga u oblaku, aktivnosti povezane uz društvene mreže, primjena big data tehnologije, business intelligence i analitika, sve su to područja iz kojih očekujemo prijave IT stručnjaka iz obje zemlje.

Vjerujem da dodatnu draž ove nagrade nosi i činjenica da o najboljima odlučuju upravo njihovi kolege, a o mogućoj različitosti prijavljenih projekata govore i prošlogodišnji, prvi osvajači CIO Oscara u Hrvatskoj.

Najuspješnijim projektom u privatnoj kategoriji bio je proglašen projekt izgradnje privatnog cloud okružja u Atlantic Grupi kojim je konsolidirana informacijska infrastruktura ove kompanije. Projekt je vodio njihov CIO Igor Velimirović, dok je u kategoriji javnog sektora nagradu dobio Hrvoje Somun, CIO tvrtke APIS, za izvrsnu izvedbu projekta uvođenja fiskalizacije koji je nakon primjene u Hrvatskoj postao i izvozni proizvod.

Izlazak na regionalno, ali i globalno tržište postaje imperativ, stoga i IDC Adriatics, kompanija koja djeluje na području cijele regije - od Slovenije do Albanije, svojim konzalting aktivnostima i događanjima koja organizira nastoji potaknuti ključne ICT igrače na snažnije povezivanje. Ubrzo po dodjeli CIO Oscara organizirat ćemo novi ciklus događanja pod nazivom ICT Leadership Forum - Smart IT Buyers Tour koji će se održati u Ljubljani, Sarajevu, Zagrebu i Beogradu, a naravno, tu su i naše najveće regionalne godišnje konferencije - Core Technology u svibnju, namijenjena voditeljima projekata, administratorima, sistemskim inženjerima i sličnim zanimanjima te IDC Adriatics EXPO u rujnu, pozivna konferencija za regionalne CIO-e.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

*vijesti Rast industrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj rasla je 1,3 posto u 2014. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Prva je to godina s ukupnim rastom proizvodnje, nakon pet godina pada i stagnacije. U prosincu 2014. zabilježen je rast od 5,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana ranije. Razina proizvodnje u prošloj godini još je uvijek 17 posto manja nego pretkrizne 2008. godine, upozorili su analitičari RBA banke.

S&P Hrvatskoj potvrdio rejting

( 0,2%

pad prosjeka cijena u 2014.

Novi pad građevinskih radova U studenome prošle godine fizički obujam građevinske aktivnosti smanjen je na mjesečnoj razini (za 1,2 posto prema desezoniranim podacima) i na godišnjoj razini (za 5,8 posto prema kalendarski prilagođenim podacima), objavio je DZS. Time se nastavlja utjecaj dugotrajne gospodarske krize na djelatnost građevinarstva rezultirajući čak i nižom razinom aktivnosti nego što je bila u 2013. godini. Od početka 2009. godine, odnosno u 71 mjesec, koliko kontinuirano traje kriza u građevinarstvu, fizički je obujam aktivnosti smanjen za oko 40 posto.

( 0,5%

pad cijena u lanjskom prosincu

Gospodarski efekti pada opće razine cijena

Deflacija na gospodars pogubnije djelovati od

U vrijeme deflacije potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično pada proizvo Deflacija utječe na to da pojedinci i tvrtke sve manje troše jer je u vrijeme kad cijene padaju razboritije č Igor Vukić vukic@privredni.hr

Prema posljednjoj procjeni kreditnog rejtinga Hrvatske koju je objavila agencija Standard&Poor`s zadržana je ocjena BB za dugoročno zaduživanje, sa stabilnim izgledima, što je identično ocjeni te agencije uspostavljenoj u siječnju 2014. godine. Trenutačno istu razinu dugoročnog rejtinga kao i Hrvatska, u okviru EU-a, imaju još Portugal i Mađarska. Naznaka optimizma vezana je uz projekciju S&P-a da će Hrvatska u drugoj polovini ove godine konačno izaći iz recesije.

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

P

rošla, 2014. godina, prva je godina nakon dugog vremena u kojoj je hrvatska ekonomija poslovala u uvjetima pada opće razine potrošačkih cijena, odnosno, deflacije, upozorila je nedavno Hrvatska gospodarska komora. Godišnji prosjek cijena bio je -0,2 posto. U prosincu je bio zabilježen minus od 0,5 posto, a prije toga je u dva mjeseca ostvaren tek blagi porast od prosječnih 0,3 posto.

Najdublja i najustrajnija gospodarska kriza u novijoj hrvatskoj povijesti donijela je tako i novo iskustvo za Hrvatsku – pad opće razine cijena ili deflaciju.

Deflacija povećava vrijednost novca Dok inflacija smanjuje realnu vrijednost domaćeg novca, deflacija djeluje u obrnutom smjeru i povećava njegovu vrijednost.

Deflacija, odnosno pad

cijena, tako omogućava kupnju veće količine roba za istu količinu novca. To na prvi pogled, kratkoročno i iz kuta gledanja potrošača, izgleda kao povoljna opcija. No na duži rok deflacija nije pojava koja prati gospodarsku ekspanziju, nego baš naprotiv, na kraju ima za posljedicu pad gospodarske

Dok inflacija smanjuje realnu vrijednost domaćeg novca, deflacija djeluje obrnuto i povećava mu vrijednost aktivnosti i rast nezaposlenosti. Sve to u dužem razdoblju dovodi do ekonomske depresije, upozoravaju analitičari HGK-a.

U vrijeme deflacije potrošači stalno očekuju pad cijena te odgađaju potrošnju. Posljedično pada proizvodnja i zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara. Deflacija

utječe na to da pojedinci i tvrtke sve manje troše jer je u vrijeme kad cijene padaju razboritije čuvati gotovinu koja s vremenom dobiva na vrijednosti.

Stanje deflacije se u ekonomskoj teoriji ocjenjuje znatno opasnijom situacijom, iz koje se teško nalazi izlaz, čak i od druge krajnosti, hiperinflacije. Upravo zbog opasnosti koje donose ova ekstremna kretanja cijena, središnje banke modernih ekonomija temelje svoju monetarnu politiku na održanju stabilnosti cijena oko neke razine ili točno na nekoj razini (ciljana inflacija) koja je primjerena stanju i tipu ekonomije.

Prošlogodišnji prosječni pad cijena u Hrvatskoj odraz je slabe potražnje koja se nije oporavila ni nakon prethodnih pet godina pada te smanjenja cijena sirovina na svjetskom tržištu. Na razini 2014. godine na pad potrošačkih cijena ponajprije su utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za -2,2 posto)

te odjeće i obuće (za -4,2 posto). Snažnijem padu cijena suprotstavljao se rast cijena alkoholnih pića i duhana (za 6,2 posto) te stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (za 1,7 posto) koji je zaustavljao snažniji pad ci-

jena u 2014. godini. Cijene goriva i maziva za automobile vidljivije su počele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca prošle godine te su u prosincu bile niže za 5,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bile su to poslje-

HGK: Ove godine ipak mali rast cijena Godišnji rast cijena u Hrvatskoj bit će vrlo blizu nule, no ipak na pozitivnoj strani, do jedan posto, procijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a.

Nakon dugog vremena hrvatsko je gospodarstvo u 2014. prvi put zabilježilo pad opće

razine potrošačkih cijena, odnosno deflaciju, i to s godišnjim prosjekom na razini od -0,2 posto. S obzirom na to da se i u siječnju nastavlja pad cijena nafte na svjetskom tržištu, takva kretanja će i nadalje imati ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine, smatra Savić. U HGK-u smatraju da se, uz

pad cijena nafte, gospodarsko okruženje u Hrvatskoj neće bitno promijeniti.

I dalje postoje naznake slabe domaće potražnje i još snažnijeg pritiska na konsolidaciju javnih financija u sklopu procedure uklanjanja prekomjernog deficita te suzdržanog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku.

5

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( do 1%

Prof. dr. Boris Cota

Deflacija je izazov, ali i prilika za zaduživanje radi rasta BDP-a

rast cijena u 2015.

stvo može P hiperinflacije

Pad prinosa na državne obveznice je prilika za dodatno zaduživanje zemalja i korištenje tako dobivenih sredstava za kapitalne projekte i obnovu infrastrukture

odnja te zaposlenost koja ruši potražnju te se krug zatvara. čuvati gotovinu koja s vremenom dobiva na vrijednosti te su nastavile padati i u siječnju (do najniže razine od proljeća 2009. godine) pa će imati važnu ulogu kod formiranja indeksa potrošačkih cijena tijekom ove godine.

dice pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, a pad je s određenim vremenskim odmakom uslijedio i u Hrvatskoj.

Stoga su tek krajem godine cijene energije postale čimbenik koji gura inflaciju nadolje. Cijene naf-

Povećanje realne vrijednosti dužničke pozicije Na europskom tržištu oštro smanjenje rasta opće razine cijena zabilježeno je još 2009. godine, kad je inflacija u Europskoj uniji sa 3,7 posto pala na jedan posto. Na području eurozone zabilježen je pad sa 3,3 posto do samo 0,3 posto pa je tijekom pet mjeseci realizirana i godišnja deflacija. Iako se rast cijena sljedeće dvije godine vratio iznad dva posto, u 2013. i 2014. godini s novim valom krize deflacija je ponovno stigla pred vrata eurozone.

Od siječnja 2013. godine godišnja inflacija realizira se na razini ispod ciljanih dva posto, a od listopada 2013. godine čak i ispod jedan posto. Problem deflacije 2014. godine po-

staje problemom broj jedan za Europsku središnju banku koja raspoloživim konvencionalnim, ali i nekonvencionalnim mjerama nastoji vratiti cijene na putanju rasta od oko dva posto godišnje. Prema posljednjim prognozama ECB-a, prosječna bi se godišnja inflacija ove godine trebala realizirati oko razine od 0,7 posto.

Ipak, svaki kratkoročni pad cijena (koji može biti uzrokovan specifičnim i privremenim šokom, primjerice naglim padom svjetskih cijena sirove nafte ili poljoprivrednih sirovina) ne mora se smatrati stanjem deflacije.

To mora biti kontinuirani pad cijena u roku od barem jedne ili više godina.

Deflacija je kao stanje posljedica smanjenja količine novca u optjecaju, koje može biti generirano padom državne, osobne ili investicijske potrošnje. Ona ujedno povećava realnu vrijednost dužničke pozicije, stoga je posebno opasna za visokozadužene zemlje.

Irska: Veliki skokovi i padovi cijena Gospodarska kriza u Irskoj se odrazila snažnim rastom nezaposlenosti i oštrim padom cijena koji je proizveo deflaciju tijekom 2009. i 2010. godine. To je ujedno izdvojilo Irsku kao članicu s najoštrijom amplitudom u kretanju opće razine cijena u prvim godinama svjetske i europske gospodarske krize, ali i s najdužim razdobljem deflacije. U ostalim se članicama EU-a vrlo brzo vratilo kretanje cijena u zonu inflacije, dok je u Irskoj deflacija zadržana 22 uzastopna mjeseca. Irska je u razdoblju snažnoga gospodarskog rasta od 1994. do 2007. godine, kada je prozvana Keltskim tigrom, imala i jednu od najviših stopa inflacije u Europi.

Japan je svojedobno imao dugo razdoblje pada opće razine cijena, a u aktualnoj velikoj recesiji to se pored Irske dogodilo i Španjolskoj, Grčkoj, Latviji i Portugalu.

Pad cijena trajao je kod njih uglavnom do godinu dana.

ad opće razine cijena zanimljiv je motiv za razmatranje ekonomistima i ekonomskim analitičarima. O deflatornim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu razgovarali smo s dr. Borisom Cotom, profesorom na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je o ekonomskim pitanjima savjetovao i predsjednika Ivu Josipovića.

Koliko je izvjesna deflacijska prijetnja hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini?

- Hrvatska nije u ništa boljem položaju po pitanju nastavka deflacijskih pritisaka u odnosu na druge članice eurozone. Naime, visokoeuroizirano hrvatsko gospodstvo i uz nastavak politike vođenja stabilnosti tečaja hrvatske

Deflacijski pritisci djeluju i na opadanje prinosa na obveznice kune u odnosu na euro u uvjetima slabe agregatne potražnje u EU-u i posljedično iznimno slabog oporavka i očekivanih negativnih i nultih stopa rasta nekih članica upućuje na daljnje deflacijske pritiske. Tome treba dodati i slabo povjerenje potrošača i investitora.

Povećanju deflacijskih pritisaka pridonijet će i eventualni daljnji pad cijena nafte, nastavak sankcija prema Rusiji, ali i moguće daljnje pogoršavanje krize u eurozoni, prvenstveno zbog recentnih političkih događanja u Grčkoj. U uvjetima deflacije i zamke likvidnosti, provođenje strukturnih politika kojima se

povećava konkurentnost na tržištu rada i proizvoda mogu, kao što je već dokazano u recentnim ekonomskim člancima, pogoršati njihovu učinkovitost i djelovati prorecesijski.

Kakve posljedice deflacijska očekivanja mogu imati na stanje na tržištu?

- Deflacijska očekivanja u situaciji zamke likvidnosti, kada su nominalne referentne kamatne stope gotovo nula, djeluju na povećanje realnih kamatnih stopa što djeluje negativno na investitore i potrošače. Deflacija povećava i realnu vrijednost dugova, što u značajno zaduženim ekonomijama Južne Europe, a time i Hrvatske djeluje na daljnje smanjivanje potrošnje i investicija.

Kako će se deflacijski pritisci odraziti na hrvatski dug?

- Deflacijski pritisci djeluju i na opadanje prinosa na obveznice. Prinosi na obveznice mnogih europskih zemalja su na povijesno niskim razina-

ma. Tako je prinos na petogodišnje njemačke obveznice čak i negativan, što upućuje na činjenicu da financijski investitori i tržišta očekuju nastavak deflacijskih pritisaka usprkos mogućoj i izglednoj primjeni nekonvencionalne monetarne politike putem kvantitativnog labavljenja od strane Europske središnje banke.

To je zabrinjavajuće i ne daje optimizam kad je riječ o gospodarskom oporavku. U takvim okolnostima prinosi na hrvatske obveznice vjerojatno će se smanjiti.

Pad prinosa na državne obveznice je prilika za dodatno zaduživanje zemalja i korištenje tako dobivenih sredstava za kapitalne projekte i obnovu infrastrukture. Javni dug bi se povećao, ali bi učinak na bruto domaći proizvod bio pozitivan. U nedostatku drugih pokretača rasta, mogući europski scenarij za doprinos rastu mogao bi biti u fiskalnoj ekspanziji, kao što su to prije nekoliko godina nagovještavali neki ugledni, prvenstveno američki ekonomisti.

6

(

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

oko 39 mil kn prihod

od naknade za gospodarenje otpadnim vozilima

su kitovi, dupini i kornjače bili zanemareni prilikom “Dosad najboljom svjetskom praksom. Ako uspijemo sve iz studije

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika: javna ra

Gospodarenje otpadnim vozilima

Program usvoj a tek sada pok Isti uvjeti za sve

Naftu i plin u Jadranu istražujemo već 40 godina, ali nikada po Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić. Toni Vidan, voditelj en očekivao za malo veću benzinsku stanicu negdje u Zagrebačkoj

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima propisuje obvezu plaćanja naknade za gospodarenje otpadnim vozilima samo i isključivo za pravne osobe pri uvozu/ unosu vozila iz drugih država

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatska gospodarska komora pozdravlja prijedlog odluke o izmjeni naknada u sustavima gospodarenja otpadnim vozilima i otpadnim gumama koji je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i pri-

Neplaćanje naknade umanjilo je ukupno prikupljena sredstva za milijunske iznose rode na svojoj web stranici, a kojim se smanjuje opterećenje gospodarskih subjekata u djelatnosti unosa vozila u Hrvatsku sa 0,85 na 0,50 kuna po kilogramu.

Naime, Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima propisuje obvezu plaćanja naknade za gospodarenje otpadnim vozilima samo i isključivo za pravne osobe pri uvozu/unosu vozila iz drugih država, dok su fizičke osobe izuzete od plaćanja ove naknade.

Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, imalo je tijekom protekle godine niz sastanaka i inicija-

tiva članova Vijeća na tu temu kako bi, objasnio je predsjednik Udruženja Zvonko Merkaš, osigurali ravnopravnu tržišnu utakmicu i postizanje istih uvjeta za sve sudionike na tržištu što je i cilj svakog uređenog društva. “Temelj ove pravne nejednakosti proizlazi iz doslovnog preuzimanja načela da ‘zagađivač - proizvođač plaća’. Budući da u Hrvatskoj nema proizvođača, odlučeno je da plaća uvoznik što je dovelo do tog neravnopravnog položaja”, rekao je Merkaš dodavši da je s obzirom na veliki broj unesenih vozila u Hrvatsku izravno od fizičkih osoba, neplaćanje ove naknade umanjilo ukupno prikupljena sredstva za milijunske iznose.

Održivost poslovanja Zbog smanjenja naknade, predložena odluka izazvat će rasterećenje gospodarskih subjekata. Udruženje trgovaca motornim vozilima i rezervnim dijelovima pri HGK-u ističe da je hitno potrebno uz postojeću naknadu definirati i naknadu pojedinačnog uvoza/unosa fizičkih osoba kako bi rezultat u konačnici bio ravnopravno prikupljanje naknade od svih

dionika na tržištu vozila. U tom slučaju ukupni priljev sredstava naknade za otpadna vozila prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost omogućit će zadržavanje jednakog financijskog opsega prikupljenih sredstava.

“Suradnjom gospodarstvenika koje zastupa HGK, i u ovom primjeru Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao i drugih ministarstava i institucija nadležnih za tematiku trgovine motornim vozilima i dijelovima, možemo utjecati na održivost poslovanja i radnih mjesta”, napominje pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK-a Hrvoje Paver.

Ministarstvo za zaštitu okoliša pokazalo je razumijevanje kako za ovaj problem, tako i za previsoku naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima koja, pokazalo se, ima prostora za smanjenje.

Prema izvješću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u 2013. godini uprihodovano je gotovo 39 milijuna kuna temeljem naknade za gospodarenje otpadnim vozilima. (B.O.)

E

kološka katastrofa i izlijevanje nafte u Meksičkom zaljevu koje je u travnju 2010. godine prouzročila eksplozija i potonuće platforme Deepwater Horizon svakako je vrlo svjež i loš primjer onoga što može poći po zlu pri eksploataciji uglikovodika. Stoga je strah od toga više nego opravdan, poglavito kad će se istraživanje i eksploatacija nafte i plina odvijati nama pred očima – u Jadranu.

Prilikom javnog izlaganja o strateškoj studiji utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, zainteresirani građani, neovisni i drugi stručnjaci dali su svoja mišljenja i komen-

Sama studija je sa svojim manjkavostima potpuno neprihvatljiva, priopćeno je iz Zelene akcije tare o tome što valja izmijeniti, dopuniti te potom implementirati u taj dokument. Valja naglasiti kako se javni uvid i javna rasprava održavaju od 16. siječnja do 16. veljače.

Predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić naglasila je kako je AZO osigurao maksimalno provođenje svih smjernica strateške studije utjecaja na okoliš. “Iako je u kritikama na projekt napomenuto kako je ova studija neobvezujući dokument, naglašavam da smo usprkos tome prilikom pripreme natječajne dokumentacije sve buduće ovlaštenike obvezali na poštivanje svih mjera iz ovog dokumenta. Naftu i

plin u Jadranu istražujemo već 40 godina, ali nikada po ovako strogim standardima i nikad s ovako pozitivnim ekonomskim učincima za Hrvatsku”, istaknula je dodajući kako je tijekom javnog izlaganja, kao i procesa javne rasprave, zaprimljeno niz kvalitetnih pitanja i sugestija koje ukazuju na veliki interes javnosti za temu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. “Sigurno je da nam je zaštita Jadrana glavni prioritet te stoga poziva-

7

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

radnji i zahvata u moru. Nasuprot tome, u studiji smo prihvatili sve smjernice u skladu s pretvoriti u praksu, hrvatski će dio Jadrana životinjama biti najugodnije mjesto za život.

“

Draško Holzer, udruga Plavi svijet

a sprava traje do 16. veljače

jen, nadmetanje u tijeku krenuta javna rasprava

ovako strogim standardima. Sigurno je da nam je zaštita Jadrana glavni prioritet, istaknula je predsjednica Uprave n ergetskog programa u Zelenoj akciji, pak kaže: Već na prvi pogled vidi se kako je studija izrađena na razini koju bih županiji, a ne za višedesetljetno ugrožavanje Jadrana od strane naftnih kompanija

mo još veći broj stručnjaka i građana da se uključe i tako daju svoj doprinos pronalasku rješenja koje će osigurati maksimalno očuvanje okoliša”, kazala je.

Pazit će se na morske životinje Direktor tvrtke IRES Ekologija Mirko Mesarić, kao voditelj projekta izrade studije, rekao je kako je ovaj strateški dokument dao dobre smjernice. Prema njegovu mišljenju, ona je napravljena

po standardima po kojima se izrađuju strateške studije u Europi. Pojašnjavajući zakonsku proceduru naglasio je da je Strateška studija utjecaja na okoliš tek prvi u nizu dokumenata kojima se osigurava zaštita Jadrana. “Tako će prije svake istražne radnje, kao što su 3D seizmičko snimanje i istražno bušenje, trebati napraviti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a ako se jednog dana utvrdi komercijalno otkriće, prije eksploatacije mora se na-

praviti studija utjecaja na okoliš koja je bezuvjetno obvezujuća te propisuje smije li se i na koji način eksploatacija raditi”, istaknuo je.

Draško Holzer iz udruge Plavi svijet kazao je kako su hrvatski standardi zaštite životinjskih vrsta koje strateška studija predlaže najkvalitetniji među zemljama Mediterana. “Iznimno mi je drago što sam sudjelovao u ovom procesu jer su dosad kitovi, dupini i kornjače bili zanemareni

prilikom radnji i zahvata u moru, poput gradnje marina i čišćenja plovnih putova. Nasuprot tome, u studiji smo prihvatili sve smjernice u skladu s najboljom svjetskom praksom, a koje, primjerice, susjedne zemlje poput Crne Gore i Albanije nisu prihvatile, dok će Italija prihvatiti, ali tek nakon našeg pritiska u suradnji s kolegama iz te zemlje.

Ako uspijemo sve iz studije pretvoriti u praksu, hrvatski će dio Jadrana životinjama biti najugodnije mjesto za život”, naglasio je Holzer.

Među potencijalnim negativnim utjecajima istraživanja i eksploatacije nafte i plina Holzer je istaknuo zvuk, odnosno buku koja nastaje prilikom bušenja. Jer, kako je rekao, neki dupini, morske kornjače i kitovi (Cuvierov kljunasti kit), a koji su posebice osjetljivi na zvuk, zbog buke mogu potražiti nova morska područja i tako promijeniti ponašanje, sukobiti se s drugim životinjama ili, primjerice, naglo izroniti te stoga čak i uginuti (embolija). “Premda u svijetu nije zabilježeno nijedno uginuće zbog seizmičkog istraživanja, životinje ugibaju zbog upotrebe sonara u vojnim manevrima u dubokom moru”, rekao je.

Predstavljajući utjecaj na ribarstvo i turizam, Toni Safner iz tvrtke IRES Ekologija,

napomenuo je kako eksploatacijske platforme s pratećom infrastrukturom trebaju biti smještene tako da ne narušavaju vizure točaka od interesa za turizam. “Platforme se ne smiju vidjeti s plaža, naselja i turističkih zona”, rekao je Safner.

Farsa od procedure Zeleni forum i Zelena akcija pak pozivaju sve građane, udruženja i institucije da se uključe u javnu raspravu o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Okvirnog plana i progra-

Zeleni forum i Zelena akcija pozivaju sve građane, udruženja i institucije da se uključe u javnu raspravu ma istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu i što jasnije izraze svoje protivljenje ovoj manjkavoj studiji i planiranoj eksploataciji nafte na Jadranu. Sama studija je sa svojim manjkavostima potpuno neprihvatljiva i dobar je pokazatelj nespremnosti institucija u Hrvatskoj za ozbiljan nadzor nad tako rizičnom i agresivnom djelatnošću na našem najvrednijem prirodnom dobru – Jadranu, priopćeno je iz Zelene akcije.

“Već na prvi pogled vidi se kako je studija izrađena na razini koju bih očekivao za malo veću benzinsku stanicu negdje u Zagrebačkoj županiji, a ne za višedesetljetno ugrožavanje Jadrana od strane naftnih kompanija”, komentira Toni Vidan, voditelj energetskog programa u Zelenoj akciji.

Ključna manjkavost same studije, navodi se u priopćenju, je naravno besmislenost njene izrade nakon što je Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu odavno usvojen i realizira se provedbom javnog nadmetanja koje je u tijeku. Naime, postupak strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) provodi se prije usvajanja nekog programa ili plana. “Ovakva farsa od procedure je u jasnoj suprotnosti sa Zakonom o zaštiti okoliša i EU legislativom o SPUOu, pa će i mogući ugovori s naftnim kompanijama koji se potpišu na osnovi ovako manjkave procedure biti upitni”, ističe se u priopćenju.

“Neprihvatljivo nam je da se monitoring stanja okoliša i zagađenja povjerava koncesionarima odnosno naftnim kompanijama. Studija je toliko loša da zahtijevamo njeno odbacivanje”, dodala je Dušica Radojčić iz Zelene Istre.

8

AKTUALNO

*vijesti Nagrade za start-up tvrtke Projekti Hoviap i Passenger osvojili su priliku da svoje projekte prezentiraju na regionalnoj investicijskoj konferenciji na Krfu, u Grčkoj, u rujnu ove godine. Nagradu im je dodijelio stručni ocjenjivački odbor na PACINNO Demo danu, održanom u Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci. U završnici izbora ostalo je sedam start-up timova.

Treći u EU-u po nezaposlenosti Hrvatska je na trećem mjestu po najvećoj nezaposlenosti u Europskoj uniji, objavio je Eurostat.

Sa 16,4 posto dijeli mjesto sa Ciprom. Najlošija je Grčka (25,8 posto), koju slijedi Španjoska (23,7 posto). Najniže stope nezaposlenosti imaju Njemačka (4,8 posto) i Austrija (4,9 posto).

I po nezaposlenosti mladih Hrvatska je pri vrhu liste, sa 44,8 posto. Najniže stope nezaposlenosti mladih imaju Njemačka (7,2 posto) i Austrija (9,0 posto).

Tele2 ostvario prvu dobit Tele2 Hrvatska prvi put godinu završava s dobiti i to u iznosu od 39 milijuna kuna. Prihod od mobilnih korisnika iznosio je 170 milijuna kuna (u istom razdoblju lani 164 milijuna kuna). To je rast od četiri posto, usprkos negativnom utjecaju smanjenih cijena roaminga. Zahvaljujući rastu prihoda od usluga te većoj efikasnosti u upravljanju troškovima, Tele2 Hrvatska u četvrtom kvartalu

2014. bilježi EBITDAu od 32 milijuna kuna (u isto vrijeme 2013. iznosila je 19 milijuna kuna) i EBITDA maržu od 10 posto (u istom razdoblju 2013. iznosila je šest posto).

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 2,5 mlrd kn

( do 90%

bit će dostupno kroz 16 mjera

udjel bespovratnih sredstava

Program ruralnog razvoja

Prilika za hvatanje razvojnog koraka hrvatske poljoprivrede Za svaku godinu do 2020. hrvatskoj je poljoprivredi na raspolaganju oko 320 milijuna eura, uglavnom bespovratnih sredstava. Interes poljoprivrednika je golem, što ne čudi jer, kako kaže Ernest Nad, već godinama nije bilo takve mogućnosti povoljnog investiranja u poljoprivrednu proizvodnju Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

roteklog petka, 30. siječnja, raspisan je natječaj Ministarstva poljoprivrede za korištenje sredstava EU-a iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine. Najjednostavnije rečeno, za svaku godinu hrvatskoj je poljoprivredi na raspolaganju oko 320 milijuna eura, odnosno 2,5 milijardi kuna. Ta bespovratna sredstva se mogu koristiti kroz projekte predstavljene putem 16

Najatraktivnija je mjera 4 jer nosi mogućnost ulaganja u modernizaciju objekata i mehanizaciju u primarnom sektoru od ratarstva do stočarstva mjera Programa ruralnog razvoja. U cilju što kvalitetnijeg predstavljanja mogućnosti korištenja tih sredstava, Ministarstvo poljoprivrede je organiziralo prezentaciju mjera u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Bjelovaru i Osijeku. Posljednja prezentacija, organizirana u velikoj vijećnici HGK-ŽK-a Osijek, pobudila je ogromno zanimanje poljoprivrednih proizvođača s područja Slavonije i Ba-

ranje, tako da je unatoč organiziranju čak dviju osječkih prezentacija, više od stotinu zainteresiranih ostalo izvan dvorane. Stoga je odlučeno kako će se dodatna prezentacija organizirati 6. veljače.

“Ovako veliko zanimanje poljoprivrednih proizvođača svih profila ne treba čuditi jer već godinama nije bilo takve mogućnosti povoljnog investiranja u poljoprivrednu proizvodnju”, kaže za Privredni vjesnik Ernest

Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u HGKŽK-u Osijek.

Radi se o do sada najkvalitetnijim sredstvima EU-a koja su na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima. Mjere iz Programa ruralnog razvoja imaju jednostavniju proceduru od onih kakve su bile potrebne, recimo, za povlačenje sredstva iz fondova IPARD ili SAPARD, a pokrivenost nekog projekta može dostići čak do 90 posto bespovratnih sredstava.

Uloga banaka “Kvalitetna primjena mjera iz Programa ruralnog razvoja može biti toliko nužno hvatanje koraka s razvojem i jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Svaka od 16 mjera ima svoju vrijednost, ali je najatraktivnija mjera 4 jer nosi mogućnost ulaganja i modernizacije objekata i mehanizacije u primarnom sektoru od ratarstva do stočarstva”, naglašava Ernest Nad. S tim se slaže i Tomislav Petro-

Udruga konzultanata Na jedan od problema ukazao je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, upozoravajući kako pojedine tvrtke vrlo skupo naplaćuju natječajne projekte koje izrađuju poljoprivrednim proizvođačima. Najčešće traže između pet i 10 posto vrijednosti čitavog projekta za svoju naknadu. Budući da većina poljoprivrednih proizvođača ne zna samostalno izraditi projektnu dokumentaciju, Ernest Nad predlaže da se ili u okviru Ministarstva poljoprivrede ili Hrvatske gospodarske komore pronađe način za stvaranje svojevrsne udruge konzultanata koji bi pomagali proizvođačima u izradi projekata.

vić, voditelj Odjela za integriranu poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, koji je predstavljajući mjere istaknuo kako su u Programu ruralnog razvoja najzanimljivije mjere 4.1 i 4.2. One podržavaju razvoj poljoprivrednih gospodarstava, ulaganje u biljnu i stočarsku proizvodnju kao i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje čak i ulaganjem u navodnjavanje i uređenje poljoprivrednog zemljišta, a mogu se ostvariti i potpore za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda.

Uskoro se očekuje i konačno zeleno svjetlo Europske komisije za hrvatski Program ruralnog razvoja, a zbog bržeg ostvarivanja potrebne procedure, Ministarstvo poljoprivrede se odlučilo za ranije raspisivanje natječaja.

Program ruralnog razvoja prati HBOR, ali u kreditiranje će uključiti i komercijalne banke. Budući da se radi o projektima koji bi trebali donijeti veću i kvalitetniju proizvodnju, razvoj i zaposlenost, od banaka se očekuje razumniji pristup nego što je to bio do sada. Posljednja događanja dokazuju kako je nužno da banke smanje kamatni apetit. Uostalom, nije li racionalnije imati solventnog dužnika koji redovito otplaćuje svoje obveze, nego se opteretiti ovršenom imovinom neizvjesne tržišne vrijednosti?

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 458 mil kn uloženo

u 260 poduzetničkih zona koje nisu proradile

Sjednica hrvatske vlade

Uređuje se tržište pogrebničkih usluga Prema direktivama EU-a pogrebničke usluge moraju biti tretirane kao i ostale tržišne poduzetničke djelatnosti. Stručno osposobljavanje i ispite za obavljanje poslova u pogrebničkoj djelatnosti provodit će HOK Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rijevoz pokojnika do groblja postaje tržišna djelatnost, prema Konačnom prijedlogu zakona o pogrebničkoj djelatnosti koji je Vlada usvojila na prošlotjednoj sjednici. Do sada su ti poslovi bili smješteni u komunalno gospodarstvo, za što su nadležne bile jedinice lokalne samouprave. Prema direktivama Europske unije, prijevoz pokojnika i druge pogrebničke usluge moraju biti tretirane kao i ostale tržišne poduzetničke djelatnosti. Prema riječima Dražena Prosa, zamjenika ministra poduzetništva, nakon usvajanja zakona ukinut će se postojeće koncesije i raspisati novi natječaji. Na njima će moći sudjelovati i poduzetnici iz drugih država EU-a. Stručno osposobljavanje i ispite za obavljanje poslova u pogrebničkoj djelatnosti provodit će Hrvatska obrtnička komora.

Državna zemljišta, jamstva i POS-ovi Izmjenom Zakona o poljoprivrednom zemljištu Vlada nastoji dodatno ubrzati raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Prema riječima ministra Tihomira Jakovine, izmjenama će veći broj poljoprivrednih proizvođača dobiti priliku obrađivati zemlju u državnom vlasništvu. Korisnike

Revizija predlaže da se u postojećim poduzetničkim zonama prošire pogodnosti ili da ih se prenamijeni zemljišta upisivat će se u registar Arkod, što je temelj za ostvarivanje prava na poticaje iz europskih poljoprivrednih fondova.

Poduzetničko-socijalna aktivnost trebala bi poticaj dobiti i smanjivanjem kamata u sustavu državno poticane stanogradnje. Ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš istaknula je da će se, uz ostalo, kamate na dodijeljena državna sredstva smanjiti s pet na tri posto. Stan od 60 četvornih metara u sustavu POS-a tako će na kraju stajati 15.000 eura manje nego da je kupljen komercijalnim kreditom. Dio stanova neće se prodavati nego će se iznajmljivati.

Brodogradilištu Uljanik Vlada je odobrila jamstvo vrijedno 55,2 mili-

juna eura za gradnju triju novih brodova. Time će navozi u toj kompaniji biti puni do 2017. godine, što je odlična vijest, prokomentirao je premijer Zoran Milanović.

Prazne poduzetničke zone No svi oblici pomoći države poduzetništvu nisu baš ispunili ciljeve. Prema izvještaju Državne revizije, u Hrvatskoj je prema prostorno-planskoj dokumentaciji bilo 1308 poduzetničkih zona. Poduzetnička aktivnost odvija se samo u 451 zoni (34,5 posto), u kojima je 69.303 zaposlenika.

U opremanje i razvoj poduzetničkih zona do konca 2013. uloženo je ukupno 3,3 milijarde kuna. Ulaganja se odnose na projektnu dokumentaciju, zemljište, energetsku, komunalnu, prometnu i komunikacijsku infrastrukturu, promociju i druge oblike ulaganja. Oko 28 posto tog novca uložila je središnja država, županije oko 6,3 posto, dok su općine i

gradovi dali najviše, 56,6 posto. Ukupna ulaganja u 260 poduzetničkih zona koje do sada nisu proradile iznosi 458 milijuna kuna.

Državna revizija je utvrdila da u procesu planiranja i ustrojavanja poduzetničkih zona nije bilo dobre suradnje županija, gradova i općina. Prije donošenja odluke o osnivanju nekih zona nisu bile izrađene potrebne studije: primjerice, nedovoljno je istražen interes investitora da bi zona opravdala svrhu osnivanja.

Revizija predlaže da se u postojećim zonama prošire pogodnosti za poduzetnike i da ih se dodatno informira o tim pogodnostima. Potrebno je bolje povezati sve sudionike nadležne za razvoj poduzetništva (razvojne agencije, poslovne inkubatore, pa i ministarstva) kako bi se ostvarila veća proizvodnja, zaposlenost i konkurentnost gospodarstva. Za zone koje nisu ispunile te ciljeve, revizija predlaže prenamjenu u neku drugu, društveno korisniju djelatnost.

9

Ljestivica ekonomskih sloboda

Hrvatska 81. od 178 zemalja Hrvatska je za prošlu godinu svrstana na 81. mjesto na ljestvici ekonomskih sloboda, prema kriterijima fondacije Heritage i lista Wall Street Journal. Na listi je ukupno 178 zemalja. Hrvatska je time ostvarila svoj najbolji rezultat do sada, no i dalje zaostaje u odnosu na druga tranzicijska gospodarstva u regiji. Prema ocjenama koje stvaraju ovu listu, u njenu okruženju nešto bolji po ekonomskim slobodama su Makedonija, Albanija i Crna Gora, a zaostaju Srbija, Slovenija i BiH. Ukupna ocjena Hrvatske je za 1,1 bod viša nego prošle godine (ostvareno je 61,5 bodova), što odražava poboljšanja u kategorijama pet od 10 ekonomskih sloboda, uključujući slobodu od korupcije, fiskalnu slobodu te slobodu rada.

Prema izvještaju fondacije Heritage, unatoč

ulasku u EU, Hrvatska još pati od nekih poteškoća s kojima se suočavaj u i druga tranzicijska gospodarstva.

Nezavisno sudstvo nije u potpunosti uspostavljeno, a tu su i kašnjenja i veliki zaostaci u donošenju sudskih odluka. I dalje se može ocijeniti da postoji visoka razina korupcije u poslovnom okruženju, obrazovanje nije usklađeno s potrebama tržišta, a i administracija treba dodatnu modernizaciju. Nastavak reformi potreban je i u zemljišnoknjižnom odjelu sudova. Reforme koje su poduzete pri ulasku u EU ipak su dale određene rezultate, a osobito se to odnosi na zakone usmjerene na pojednostavljenje ulaganja na hrvatsko tržište.

(I.V.)

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

Župani protiv zakona o pomorskom dobru

Svih 20 članica Hrvatske zajednice županija smatra kako Nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama nije dobar te da ga treba temeljito promijeniti. Naime, prema tom zakonu županije bi i dalje upravljale pomorskim dobrom, no dio sredstava bi odlazio u državni proračun.

“Primjerice, koncesije na pomorskom dobru ne bi više davale županije, koje su to veoma uspješno radile, nego bi to radile jedinice lokalne samouprave što je velika besmislica, jer male općine ne mogu ispuniti svoje uloge, a

sad im još dajemo važan i osjetljiv posao koncesionara”, kazao je Nikola Dobroslavić, župan dubrovačko-neretvanski. Župani kažu kako se novim zakonom sredstva od naknade za upotrebu pomorskog dobra, koju plaćaju vlasnici brodica, smatraju prihodom državnog proračuna koji bi se trebao koristi za sufinanciranje projekata na pomorskom dobru. Župani ističu da su i do sada imali obvezu prihod od pomorskog dobra namjenski vraćati u pomorsko dobro tj. u sanaciju i lučka područja, stoga im je nerazumljivo centraliziranje sredstava u državni proračun. Ako bi se prihvatio taj zakon, Primorsko-goranska županija bi primjerice ostala bez pet milijuna, a Istarska bez oko 2,5 milijuna kuna. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 10.000 komada

( 4 zaposlenice

COSMEL, ZAGREB

SLASTIČARNICA SUNČANA, OSIJEK

dermokozmetike godišnje proizvede Cosmel

u slastičarnici Sunčana

Dermokozmetikom u osvajanje tržišta

Umirovljenica mladoga duha Supružnici Moćan su se od samih početaka svog poslovanja odlučili za proizvodnju prema vlastitim patentima i zaštićenim recepturama

Želim da mladi shvate kako se može, ali je bitna upornost, jaka volja, odlučnost i jasna vizija što se hoće, kaže Jelka Kujundžić

O

I

ve godine tvrtka Cosmel obilježava 25 godina poslovanja. Diplomirana inženjerka kemije Melita Pavlek Moćan u poduzetničke je vode krenula nakon dugogodišnjeg rada i stjecanja iskustva u kreiranju i proizvodnji kozmetičkih preparata u velikim tvrtkama, ali i nakon što je na studijskim putovanjima vidjela kako proizvodnji pristupaju u eminentnim europskim kozmetičkim kućama.

“Nakon 15 godina iskustva u proizvodnji i razvoju kozmetičkih proizvoda u tvrtkama kao što su Pliva, Neva i Pčelarska centrala, 1990. godine na inicijativu mog supruga Tomislava osnovali smo tvrtku Cosmel. Danas godišnje proizvodimo 10.000 komada prirodne organske dermokozmetike”, ističe Melita Pavlek Moćan dodavši kako su se od samih početaka odlučili za vlastiti razvoj, proizvodnju prema vlastitim patentima i zaštićenim recepturama, tehnologijama i primjeni, te za individualni pristup distribucije u ljekarnama i specijalizi-

ranim prodavaonicama.

Kako nemaju svoju maloprodaju, u zagrebačkim ljekarnama česte su njihove prezentacije na kojima Melita Pavlek Moćan osobno prezentira kozmetiku, daje savjete i testere.

Kliničko ispitivanje preparata “Za prodaju samo u ljekarnama odlučili smo se upravo stoga što se naši proizvodi izrađuju na pri-

Cosmel svoje proizvode distribuira u ljekarne i specijalizirane prodavaonice rodan način, a osim što njeguju kožu i kosu, pomažu i kod rješavanja problema različitih oblika dermatitisa”, pojašnjava Melita Pavlek Moćan, napominjući kako takva proizvodnja zahtijeva visokokvalitetne sirovine, dermatološke provjere, male serije te ekološki pristup.

Naglašava kako sirovine nabavljaju od emi-

nentnih dobavljača s certifikatima podrijetla i farmakološke kakvoće. Većina preparata je klinički ispitana, a stalnu kontrolu zdravstvene ispravnosti obavljaju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu.

Posebno je ponosna na to što svojim kupcima može ponuditi individualni pristup, odnosno mogućnost izrade preparata kreiranog posebno po njihovim potrebama. Zadnjih šest godina, preko Saveza inovatora Zagreb, Cosmel je prisutan na mnogim sajmovima inovacija diljem svijeta, od Londona, Moskve, Pittsburgha do Taipeija u Tajvanu, gdje su dobili niz zlatnih odličja i visokih priznanja.

“Imali smo i niz upita za plasman na tržišta Tajvana i Velike Britanije. Ulaskom Hrvatske u EU, a zahvaljujući dobroj poziciji naših proizvoda u Hrvatskoj, nadamo se da ćemo uskoro ostvariti i veći izvoz. Za sada smo u manjim količinama prisutni na tržištima Austrije i Slovenije”, zaključuje Melita Pavlek Moćan.

(I.G.)

ako se još kao djevojka zanimala za kolače i torte, te ih spravljala za sebe i prijatelje, nikada nije mislila da će joj to postati zanimanje. Ali Jelki Kujundžić, umirovljenoj Osječanki, upravo se to dogodilo protekle godine.

“Nisam znala što, ali sam osjećala da nešto moram napraviti. Iako već nekoliko godina trošim sedmo desetljeće života, ne mogu mirno sjediti i čekati poziv od ‘onog gore’ da je došao moj red. Znala sam da nešto moram raditi. Dvoumila sam se između otvaranja butika za punije dame ili slastičarnice.

Prevagnula je slastičarnica. Naime, još kao djevojka često sam bila u čuvenoj osječkoj slastičarnici pokojnog Ivana Ambruša. On je rado dijelio recept za svoje krempite, pa sam prva slastičarska iskustva stjecala upravo od njega. Tako sam i saznala recept ‘Ambruševih krempita’, a tog se recepta i njegova omjera mlijeka i jaja držim i danas.

Osim toga, on je pazio ne samo na recept, nego i na naziv toga kolača te je o

tome imao i svojevrstan lingvistički stav. Znao je reći: ‘Ma, kakve kremšnite! Oni koji tako govore ne razumiju kakav je to kolač. Nije u tom kolaču najvažnije da je narezan (šnite), nego je najvažnije ono što je između dvije kore (pita). Ovo što ja radim mogu biti samo krempite!’, govorio je Ambruš.

A ovo što ja danas radim u mojoj slastičarnici Sunčana također su – krempite.

Nadam se, vrlo slične nekadašnjim Ambruševim”, kaže Jelka Kujundžić.

Poruka mladima Budući da nije imala sredstava da pokrene posao, gospođa Jelka je podigla lombardni kredit, te je u svibnju prošle godine otvorila slastičarnicu Sunčana u istoimenoj ulici u središtu Osijeka. Već danas je to Osječanima itekako poznata slastičarnica koja pruža uslugu više razine od standardne. Kolači iz Sunčane već su kušani u Zagrebu, na Korčuli, u Švicarskoj, ali i u nekim bečkim bolnicama gdje su ih zahvalni pacijenti donosili liječnicima. Svakodnevno rade petnaestak vr-

sta kolača, a po narudžbi i torte i sitne kolače. U izradi koriste isključivo domaće sastojke. Naime, dok

Margarin, pudinzi, aditivi i umjetni dodaci nikada nisu kročili kroz vrata ove slastičarnice većina Osječana još spava, svježe mlijeko i slatko vrhnje stiže iz valpovačke Male mljekare, a margarin, pudinzi, aditivi i slični umjetni dodaci nikada nisu kročili kroz vrata ove slastičarnice.

Gospođa Jelka time je našla posla sebi, ali i zaposlila još četiri žene.

“Zadovoljstvo je zaposliti osobe koje na sadašnjem tržištu rada malo tko želi zaposliti jer su prema nekim iskrivljenim kriterijima - stare za rad.

U svemu ovome što sam napravila najvažnija je poruka mladim ljudima: može se, ali je bitna upornost, jaka volja, odlučnost i jasna vizija što se hoće”, uvjerena je ova osječka umirovljenica djevojačkog duha. (S.S.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 4000 pršuta ( na 20.000 komada godišnja proizvodnja pršutane

namjeravaju povećati proizvodnju

Kulina, Nova Sela

Nema konzultanata - nema projekta!

Prvi kamen spoticanja pri realizaciji investicije od šest milijuna kuna - a riječ je o projektu modernizacije uhodane pršutane u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - predstavlja manjak konzultanata koji bi pripremili projektnu dokumentaciju. Prebukirani su, ne javljaju se na telefone, žali se vlasnik pršutane Drago Bebić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Kulina iz Novih Sela u Općini Kula Norinska upravo je započela investiciju vrijednu oko šest milijuna kuna. Radi se o jedinoj registriranoj pršutani u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, odnosno najjužnijoj pršutani u Hrvatskoj. Drago Bebić se proizvodnjom pršuta bavi 25 godina, ulažući i podižući kapacitete iz godine u godinu.

“Ne samo da ćemo na taj način pojednostaviti i modernizirati proizvod-

Prošle godine Bebićev pršut je dobio zlatnu medalju na sva tri sajma pršuta u Hrvatskoj nju, nego ćemo kapacitet s dosadašnjih 4000 povećati na 20.000 komada. Problem nam predstavlja financiranje projekta jer je teško doći do sredstava za financiranje - i to iz naoko banalnog razloga. Naime, nema nam tko pripremiti projektnu dokumentaciju jer su svi konzultatnti prebukirani i imaju višak projekata tako da uglavnom guraju nekoliko većih”, kaže Drago Bebić, vlasnik i direktor tvrtke Kulina.

“Mi smo ih uspjeli donekle zainteresirati za izradu projekta koji će fi-

nancirati kupnju strojeva u vrijednosti od 270.000 kuna. Našao sam jednog konzultanta iz Splita, ali je on prebukiran, potom su mi neki zagrebački konzultanti obećavali da će preuzeti projekt, ali mi se mjesecima nakon obećanja ne javljaju na telefon”, objašnjava Bebić čija tvrtka u vlasništvu uz pršutanu ima i jednu trgovinu i pekarnicu. Imali su i poljoprivrednu ljekarnu, ali su je zatvorili zbog sve manjeg interesa za poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve.

Bebić kaže kako će građevinske radove na objektu u vrijednosti između 1,6 i dva milijuna kuna sam financirati, dok bi za ostatak investicije trebao aplicirati za poticajna sredstva, sredstva EU fondova te povoljne kreditne aranžmane.

Mnogo je tu papirologije pa, naravno, najprije valja naći svoj put do stručne osobe koja, za razliku od većine proizvođača i praktičara, dobro pliva u papirnatim vodama birokracije.

Zlatni pršuti Prošle godine Bebićev pršut je dobio zlatnu medalju na sva tri sajma pršuta u Hrvatskoj. To su saj-

movi pršuta u Sinju, Drnišu i Tinjanu. U proizvodnom pogonu smještena je proizvodnja dalmatinskog pršuta, pancete, pečenice i svinjskog vrata.

Bebić poput većine svojih kolega sirovinu odnosno svježe butove nabavlja iz inozemstva, a tek jedan manji dio iz Slavonije. Razlog leži u lošoj organiziranosti domaćih uzgajivača svinja

te u samoj cijeni koja ponekad zna biti i dvostruko viša od cijene uvozne sirovine. “Problem je i to što su svježi butovi slavonskih svinja lakši od 12 kilograma, a nama proizvođačima Dalmatinskog pršuta potrebna je težina svježeg buta iznad 12 kilograma. Nabavljamo ih uglavnom iz Austrije i Mađarske. Istina, za potrebe reprezentacije Dubrovačko-neretvanske županije nabavili smo određenu količinu od jednog uzgajivača iz Slavonskog Broda. No, moram istaknuti kako je obrada mesa i dostupnost klaonica u Austriji daleko ispred nas. Kad je riječ o sredstvima za kupnju sirovine, njih osiguravam iz redovitog poslovanja”, pojašnjava Drago Bebić.

Prema njegovim riječima, najbolja kombinacija za sirovinu je križanac svinje jorkšir s durokom i landrasom.

Dalmatinski pršut, kaže, mora imati i masnoće, a nakon četvrt stoljeća u ovom poslu Bebić i na

prvi pogled lako prepozna but koji je idealan za odličan pršut.

Plasman proizvoda “Nije nam problem plasirati ovih oko 4000 komada koje godišnje proizvedemo.

Plasiramo ih na jugu Dalmacije, i to uglavnom u turističkoj sezoni, te na području Zagreba. Kada dovršimo investiciju i povećamo kapacitete, morat ćemo se ozbiljnije pozabaviti prodajom, ali ne mislim da ćemo imati posebnih problema jer Dalmatinskog pršuta još uvijek nedostaje na tržištu. Doduše, potrebno je uložiti energiju u naplatu potraživanja”, ističe Bebić.

U tvrtki Kulina zaposleno je troje radnika, a vlasnik Drago Bebić oslanja se i na pomoć obitelji.

Ima petero djece.

Pršut prodaje u komadu i iskošten. “Primorani smo ga pakirati i iskoštiti jer je sve manje radnika u hotelskim kućama koji znaju iskoštiti pršut”, pojašnjava Bebić.

Jedini proizvođač Dubrovačkog pršuta Bebić je, kao jedini proizvođač iz Dubrovačko-neretvanske županije, dobio dopuštenje da svoj pršut pakira pod nazivom Dubrovački pršut. Projekt brendiranja odradila je Dubrovačko-neretvanska županija. Taj pršut će imati i veću cijenu jer se specijalna sirovina za njega nabavlja po cijeni od 48 kuna plus PDV po kilogramu, dok je inače cijena kilograma sirovog buta manja od 25 kuna po kilogramu. Cijena Dubrovačkog pršuta s kosti će biti najmanje 200 kuna po kilogramu. Certifikat Dalmatinski pršut Bebić očekuje nakon dovršetka objekta, što bi trebalo biti do naredne sezone proizvodnje pršuta. Upozorava da je na dubrovačkom području sve više pršuta porijeklom iz susjednih zemalja te da je dio toga i sivo tržište. Uz to, domaći se proizvođači još moraju nositi i s jeftinim talijanskim pršutom.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 220 mil kn prometa

Komora tvrtkama sufinancira izradu EU projekata

Milijun kuna za vaučere

Hrvatska gospodarska komora izdvaja za gospodarstvenike milijun kuna izravne financijske potpore u svrhu izrade prijavnih dokumentacija za EU projekte.

Jednom od novih usluga HGK-a Moj EU projekt vaučer, u prvoj etapi dodjele sredstava članicama, Komora sufinancira pripremu dokumentacije za projekte s područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ukupna vrijednost ovog natječaja je 350.000 kuna, a vaučer po tvrtki iznosi 10.000 kuna.

“Vaučeri su nova usluga Hrvatske gospodarske komore osmišljena s ciljem da se tvrtkama olakša i automatizira pristup informacijama o poslovnim prilikama na inozemnim tržištima. Prijavitelji na natječaj moraju biti članice HGK-a registrirane u Hrvatskoj, imati bar jednog zaposlenika, podmirene porezne obveze i obveze prema zaposlenicima. Potpora će se dodjeljivati tvrtkama koje nisu u postupku stečaja ili u procesu predstečajne nagodbe”, izjavio je Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK-a.

Vaučeri se isključivo mogu iskoristiti za izradu poslovnog plana, pripremu prijavne i prikupljanje popratne dokumentacije za dodjelu sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj. Prijavitelj je dužan ispuniti prijavni obrazac koji se nalazi na službenoj stranici HGK-a. Natječaj traje do 27. veljače, a prvih 35 prijava koje pristignu, a zadovoljavaju osnovne kriterije, bit će uvršteno na Listu prihvatljivih prijavitelja, a još njih sedam na rezervnu listu. Isplata vaučera obavlja se u roku od 10 radnih dana od dana dostave kompletne dokumentacije.

ZajednicA zdravstvenog turizma HGK-a

Treba osnovati balneološki institut U Hrvatskoj je nužno obratiti još više pozornosti na razvitak lječilišnog, medicinskog i wellness turizma, ali i na izjednačavanje prava privatnih i javnih klinika i poliklinika, rečeno je na 9. sjednici Zajednice zdravstvenog turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Uz to, istaknuto je kako treba omogućiti obavljanje zdravstvenih usluga u hotelskim objektima za vrijeme pred i posezone, čime bi se produžila sezona. U pripremi je i certifikacija hrvatskog

zdravstvenog turizma za arapsko tržište te certifikacija prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj. Zato treba osnovati balneološki institut jer bez njega nema ni adekvatne certifikacije.

Na sjednici je najavljena i 5. HTI konferencija industrije zdravstvenog turizma koja će se održati u Krapinskim Toplicama od 12. do 14. ožujka. (S.P.)

bilježi TIM kabel krajem 2014.

Ivan Topčić, osnivač, vlasnik i direktor TIM Kabela

Počeli smo u garaž izvozimo u 63 zem

Uvijek kažem kako je polovina mojih ljudi pametnija od mene, i to je istina. Moj zada pokazali. Na žalost, kod nas u društvu je takav mentalitet da treba samo slušati šefa Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

G

odina 2014. za TIM Kabel bila je iznimno uspješna, proslavili su 20. obljetnicu poslovanja, prvi put premašili 200 milijuna kuna prometa, u čemu je izvoz sudjelovao s više od 40 posto, a osnivač i vlasnik te direktor TIM Kabela Ivan Topčić proglašen je poduzetnikom godine u izboru Hrvatske organizacije menadžera i poduzetnika - CROMA. “Kad se sjetim početaka i današnjih dana, razlika je stvarno velika.

Mogu reći da smo tipična tvrtka iz garaže”, kaže Topčić ističući kako su prava obiteljska tvrtka.

Kako je poslovati na tržištu više od dva desetljeća?

- U šali uvijek kažem da smo mi i Google zajedno krenuli iz garaže. Oni su nam sad malo odmaknuli, ali stići ćemo mi njih. Te 1994. godine bilo je puno prostora na tržištu, ne zaboravite da su to još uvijek bile ratne godine. Mi smo se tada odgovorno postavili prema poslu, a posao je u to vrijeme išao prema nama. Iskoristili smo okolnosti i potencijale tržišta, dobro smo se stabilizirali, vrlo brzo je došlo do zavidnih rezultata. Nakon tri godine rada bio nam je potreban veći prostor. Nakon 20 godina možemo se pohvaliti da osim prostora u Zagrebu

imamo poslovnice u Splitu i u Osijeku. Imamo više od 40 zaposlenih. Kad se sad okrenem unatrag, zaista možemo reći da smo zadovoljniji poslovnom pozicijom koju imamo na tržištu. Što je vaš primarni posao?

- Bavimo se veletrgovinom i distribucijom kabela, i mogu reći da smo jedini takav tip tvrtke u čitavoj regiji. Mogu reći da s veseljem dolazim na posao. Stvorila se krasna ekipa mojih suradnika, s kojima sam jako zadovoljan i zahvalan. Svi moji suradnici su vrhunski u svom poslu.

Preživjeli ste sve ove godine, pogotovo je kritična za mnoge tvrtke bila 2008. godina, no recesija još uvijek traje. Kako je poslovati u takvim uvjetima?

- Prvo moram reći da u trenutku kada je kriza nastupila, a znam i točan datum, to je bilo 1. rujna 2008. godine, imali smo na lageru vrijednost robe od pet milijuna eura koju smo kupili po cijeni od 5300 eura za tonu bakra. Kako se tržište počelo urušavati, ta se cijena bakra, koji je nama osnovni proizvod odnosno osnovna sirovina u cijeni, u iduća četiri mjeseca gotovo prepolovila. To je bio strahovit udarac. Ne samo da se tržište urušilo, nego je i vrijednost gotove robe prepolovljena.

Gotovo

svaka tvrtka koja se nađe u takvoj situaciji trebala bi propasti. Međutim, mi smo zahvaljujući upravo vlastitim akumulacijama sredstava, odnosno činjenici da smo ostavljali sredstva za crne dane, prebrodili krizu, istina s ranama. Samo ću vam reći da smo u prosincu 2008. i siječnju 2009. imali po 100.000 eura mjesečnog gubitka. Ali smo tako dobro to odradili da naši kupci nisu ni osjetili da smo u problemima. Još je važnije to što smo spoznali da smo u krizi i što smo u tako teškim okolnostima ostali čvrsti i stabilni.

Pokazalo se da smo žilava tvrtka, iako smo se u početku šokirali jer nikad

se do tada nismo s nečim takvim susreli. Ipak smo uspjeli sve gubitke nadoknaditi iz vlastitih sredstava, jer morate znati da su se tada i banke povukle pa nije bilo mogućnosti kreditiranja. Spoznali smo da se može izaći iz krize i biti još jači.

Jedan od puteva izlaska iz krize bilo je i okretanje izvozu.

- Izvozu smo se okrenuli jer je domaće tržište palo, tako da smo to morali nadoknaditi vani. Morate znati da je nas u tvrtki samo četrdesetak, a odradimo posao koji u jednoj državnoj tvrtki odradi njih 400. Nije ni to bilo lako, čak smo se u početku sami

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 188 mil kn

( 20% rast

promet ostvaren godinu ranije

*vijesti

ostvaruje ova tvrtka zadnjih godina

ži kao i Google, a danas mlje

atak kao poduzetnika i menadžera je da ih ohrabrim, kako bi svoje znanje, vještine i sposobnosti a, ali to nije dobro i u takvim tvrtkama nema velikog napretka Svoje ljude zaista vidim kao glavne pokretače razvoja naše tvrtke

Jurica Galoic/PIXSELL

Vaše kolege menadžeri prepoznali su Vas kao najboljeg poduzetnika u 2014. godini. Je li se u Hrvatskoj promijenila percepcija menadžera u ovih 20 godina koliko ste u svijetu poduzetništva?

- Stvari se pomalo pokreću, svakako da sam ponosan na tu titulu, iako ja sam znam tko sam i kakav sam. Uvijek kažem kako je polovina mojih ljudi pametnija od mene, i to je istina. Moj zadatak kao poduzetnika i menadžera je da ih ohrabrim, kako bi svoje znanje, vještine i sposobnosti pokazali. Na žalost, kod nas u društvu je takav mentalitet da treba samo slušati šefa, ali to nije dobro i u takvim tvrtkama nema velikog napretka. Svoje ljude zaista vidim kao glavne pokretače razvoja naše tvrtke. Moj je zadatak da ih sve zajedno koordiniram.

pitali kako ćemo izvoziti recimo u Afriku ili Aziju; nismo znali kako krenuti, kojim putem i kako doći do kontakata. Moram reći

Dobro gospodarstvo u jednoj državi čine dobre tvrtke, a dobre tvrtke može napraviti samo dobar menadžer kako je taj veliki posao odradio jedan sjajan i strastven momak, Ivan Brevulj, koji danas na dnevnoj bazi prima tristotinjak mailova sa svih strana svijeta. On je oformio jedan

tim unutar tvrtke. Tada smo jako puno investirali u putovanja, u promidžbe, sudjelovali smo na sajmovima. Evo, ove godine ćemo četvrti put u Dubai taj nam je sajam bio sjajna prilika za kontakte na Bliskom istoku. Moram reći da danas bez problema isporučujemo u Irak, u Jordan te u druge zemlje Bliskog istoka. Isto tako, važno je istaknuti kako je naš put do velikih kupaca u početku bio bez rezultata. Čak smo i sumnjali radimo li to dobro, a onda se u 2013., a pogotovo u 2014., situacija okrenula u našu korist. A kad se stvari pokrenu, onda se posao sam od sebe počne širiti, jer dobar se glas da-

leko čuje. Navest ću vam primjer posla s belgijskom tvrtkom koja je investirala u Srednju Afriku, projekt je bio vrijedan 700.000 eura. Nama je to bio prvi posao s njima. Mi smo ga tako profesionalno odradili da su nam na kraju poslali pismo zahvale na dobro obavljenom poslu, navodeći da su rijetki oni koji tako korektno odrade posao. To pismo zahvale nam je bilo stvarno velika satisfakcija. Danas izvozimo u 63 zemlje.

S kakvim ste rezultatima završili 2014. godinu?

- U 2014. godini imat ćemo 220 milijuna kuna prometa, u 2013. imali smo 188 milijuna kuna.

Rijetko koja tvrtka iz naše branše ostvaruje 20 posto godišnjeg rasta. Moram također reći da su profitne razine pale, ali to nadoknađujemo količinom i realizacijom posla, tako da nam se u ovoj 2015. godini otvaraju baš lijepe perspektive.

A percepcija poduzetništva?

- Tužan sam što se, kad je poduzetništvo u pitanju, još uvijek nismo maknuli od onog razmišljanja velikog djela javnosti, a i države, koji svojim potezima podgrijava mit da su poduzetnici tajkuni, izrabljivači. Odgovorno vam tvrdim da hrvatsko gospodarstvo mogu dignuti samo sposobni poduzetnici i menadžeri. Dobro gospodarstvo u jednoj državi čine dobre tvrtke, a dobre tvrtke može napraviti samo dobar menadžer.

Ako toga nema, ako nema poduzetnika koji su spremni investirati, koji su spremni stvarati, tada nema napretka hrvatskog gospodarstva. Još jedna bitna stavka je školovanje naših menadžera. Jako sam nezadovoljan stanjem institucija koje školuju buduće kadrove - imam osjećaj kako je sve to na deklarativnoj razini. Nedostaje nam svijesti da menadžeri i poduzetnici mogu izvući hrvatsko gospodarstvo iz krize u kojoj se nalazi.

Nije valjda sve tako crno?

- U nekim segmentima ima pomaka, prvenstveno kad je u pitanju privlačenje sredstava iz EU fondova. Tu je Vlada napravila puno. No još uvijek potencijal nije iskorišten. Za većinu poduzetnika presudno je upravo to kako će realizirati i iskoristiti potencijale koji im se nude. Pojasnit ću na našem primjeru.

Mi smo se dobro izmučili, gotovo iskrvarili dok smo realizirali nabavu stroja od gotovo 300.000 eura, od čega je 170.000 bilo iz EU fondova. Naučili smo to na teži način u procesu koji je trajao 14 mjeseci, a većina tvrtki posustane, malaksa. Očekujem od Vlade i resornih ministarstva da budu tu za nas sve, ne samo na deklarativnoj razini. Oni bi tvrtke trebali pratiti, educirati ih i ohrabrivati. Ipak, primjećujem kako se po tom pitanju stvari pokreću. Za svoju tvrtku se ne bojim, ali bi mi bilo draže da nas je još puno takvih.

Željeznici milijarda kuna Vlada je odobrila zaduživanje kod Svjetske banke vrijedno milijardu kuna namijenjenih restrukturiranju željezničkog sektora.

Dijelom tog novca refinancirat će se raniji kratkoročni krediti. Dio novca koristit će se za otpremnine otpuštenih radnika. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića, do konca restrukturiranja broj zaposlenih bit će smanjen sa 17.356 na 9500.

Do sada je iz sustava izašlo oko 4000 zaposlenih.

Novi stanovi u programu POS-a U zagrebačkim naseljima Zapruđe i Klara planirana je gradnja 850 stanova iz programa POS-a, najavljeno je iz Ministarstva graditeljstva. U Zapruđu će u dvije faze biti sagrađeno 519 stanova, 10 poslovnih prostora i 539 garažno-parkirnih i parkirnih mjesta. U Klari su u planu 332 stana, 12 poslovnih prostora i 355 garažno-parkirnih mjesta. Od početka provođenja programa POS-a ukupno je u Hrvatskoj izgrađeno 5457 stanova u 181 objektu u 75 jedinica lokalne samouprave.

Porezna oprašta dugove

Osim telekoma i komunalnih poduzeća, dugove će otpisivati i Porezna uprava. Prema odluci Vlade, otpisivat će se dugovi socijalno ugroženim građanima do 25.000 kuna, najavio je ministar financija Boris Lalovac. Prema podacima Fine prošle godine 52.000 građana bilo je pod ovrhom zbog duga manjeg od 2000 kuna nastalog zbog gubitka posla ili zatvaranja obrta.

14 AKTUALNO Velika potražnja u brodogradilištu

Brodosplit traži 2598 radnika

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 5,5 mil stabala maslina

ima Hrvatska koja se prostiru na oko 30.000 hektara

Maslinarstvo: katastrofalna 2014. godina

Podbacila berba, Brodosplit traži 2598 radnika iz 14 metalskih struka, od čega 1000 njih zapošljava - odmah.

Uprava Brodosplita potrebu za radnom snagom oglasila je pri svim podružnicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a sve zainteresirane pozvala je u srijedu i četvrtak na Dane otvorenih vrata. Potencijalni zaposlenici mogu se javiti i elektronskim putem.

Voditelj odnosa s javnošću Brodosplita Josip Jurišić istaknuo je kako Brodosplitu odmah treba 1000 radnika, a ukupno 2598 ljudi namjerava zaposliti tijekom narednih nekoliko godina. Konkretno, Brodosplit traži 613 zavarivača, 385 brodomontera, 237 cjeva-

ra, 228 bravara-brodocjevara, 181 električara, 164 brusača, 164 izolatera, 145 rezača, 134 bojadisara-antikorozista, 115 brodotesara-skelara, 64 ravnača, 61 strojomontera i 10 kovača. Osim što stalno traži radnike određenih struka, Brodosplit priprema programe prekvalifikacije kako bi ih kompanija i sama školovala.

Hrvatska je postala deficitarna kad je riječ o određenim metalskim strukama.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak već je prije nekoliko mjeseci zatražio od Ministarstva rada dozvolu za uvoz radne snage, ali je nije mogao dobiti jer je oko 3000 radnika takvih struka u registru HZZO-a. (J.V.)

Ekonomski institut Zagreb

Javni sektor ima veće plaće od privatnog Zaposleni u javnom sektoru i državnim poduzećima znatno su bolje plaćeni u odnosu na radnike u privatnom sektoru, pokazala je analiza Ekonomskog instituta Zagreb.

Istraživanje je naručilo Ministarstvo financija, a temelji se na podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2004., 2008. i 2012. Prosječna neto plaća po satu rada u javnom sektoru bila je za oko 25

posto veća nego u privatnom, ako se u obzir ne uzmu različite karakteristike zaposlenika i radnih mjesta između sektora. Prilagođeni jaz plaća, koji uzima u obzir obrazovnu strukturu, iskustvo i druge karakteristike zaposlenika, pokazuje kako je premija na plaće za rad u javnom sektoru u odnosu na privatni bila oko 10 posto u 2004. U 2008. ona je pala na oko šest posto te se dodatno smanjila na pet posto do 2012. U slučaju poduzeća u državnom vlasništvu prosječna plaća bila je između 17 i 21 posto veća nego u privatnom sektoru, ovisno o promatranoj godini. (I.V.)

Ne može se izdvojiti ni jedno maslinarsko područje u Hrvatskoj za koje se može reći polovinu prethodne berbe, a u nekim područjima nije dosegnula ni 10 posto, što je Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

H

rvatska ima oko 5,5 milijuna stabala maslina od kojih je 20 posto neobrađeno, a koja se prostiru na oko 30.000 hektara površine. Pod maslinicima je 0,5 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Oko 45.000 domaćinstava bavi se maslinarstvom. Najzastupljenija je sorta oblica sa 60 posto udjela, zatim buža i leccino s otprilike po pet posto udjela. Urod ploda oscilira iz godine u godinu, a kreće se između 25.000 do 35.000 tona ploda od kojih se proizvede od 4,5 do 5,5 milijuna litara ulja.

Osjetno lošiji urod Tako je bilo sve do prošle, 2014. godine koja će, po svemu sudeći, biti zapamćena kao najlošija po

berbe maslina. Prema dobivenim podacima, stanje je vrlo loše, a iz izjava vlasnika uljara može se iščitati da se berba može ocijeniti katastrofalnom.

Zbog nedostatka i lošije kvalitete maslinovog ulja, mislim da će se miješati različite vrste ulja, smatra Ante Duvnjak urodu od kada se pamti.

Upravo to je razlog zbog kojeg je prošle godine svoje pogone pokrenulo manje od polovine vlasnika uljara kojih je u Hrvatskoj 180.

Iako službeni podaci i ocjena berbe još nisu objavljeni, Zadružni savez Dalmacije je na osnovi ankete došao do određenih pokazatelja zadnje

Podbacio je urod i u ostalim mediteranskim zemljama, ali ne toliko kao u Hrvatskoj jer se maslinici u zemljama poput Španjolske, Grčke, Italije i Francuske, koje su istodobno i najveći proizvođači, obrađuju na suvremen način te se tretiraju protiv nametnika.

“Ne može se izdvojiti ni jedno maslinar-

sko područje u Hrvatskoj za koje se može reći da u cjelini nije pretrpjelo štete. U cijeloj Hrvatskoj količina plodova iz berbe 2014./2015. ne prelazi polovinu prethodne berbe, a u nekim područjima nije dosegnula ni 10 posto, što je ravno katastrofi. Uz to, očito je i da će kvaliteta maslinova ulja biti dosta lošija. Istina, postoje mikrolokacije koje su nešto bolje prošle, neke su čak imale i dobar urod i kvalitetu, ali je to vrlo mali postotak”, ističe Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.

Prema podacima dobivenih anketom, jedan od najznačajnijih maslinarskih otoka, Brač, imao je mnogo lošiju berbu nego godinu prije, tako da je na nekim lokacijama ona podbacila i za 80 posto. Na Hvaru i Korčuli berba je bila 60 posto lo-

šija. Na makarskom, kaštelanskom i šibenskom području ne pamti se lošiji urod, iako je na nekim mikrolokacijama, poput Promine, urod bio odličan. I u Zadarskoj županiji urod je između 70 i 80 posto slabiji, a nužna je bila i ranija berba što će rezultirati lošijom kvalitetom maslinovog ulja. U južnoj Istri evidentiran je veliki napad svrdlaša tako da je na području Vodnjana 500.000 litara maslinovog ulja manje nego godinu prije.

“Razloga lošeg uroda je više, počevši od nepovoljnih klimatskih uvjeta budući da je proteklu godinu obilježila iznadprosječna temperatura te velika vlaga. Velike kiše su isprale polen što je rezultiralo slabijom oplodnjom, a zabilježena je i velika najezda nametnika, pogotovo maslinove muhe koje nije

15

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( i za 80% podbacila ( za oko 25% berba na nekim bračkim lokacijama

*vijesti

poskupjelo ekstra djevičansko maslinovo ulje

, loša kvaliteta ulja da u cjelini nije pretrpjelo štete. U cijeloj Hrvatskoj količina plodova iz berbe 2014./2015. ne prelazi ravno katastrofi, kaže Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Rast kontrole nad proizvodnjom i distribucijom ulja Udio Hrvatske u svjetskoj proizvodnji maslinovog ulja je 0,2 posto. Uz to, Hrvatska uvozi oko 20 posto maslinovog ulja i taj uvoz raste. Potrošnja ulja po glavi stanovnika je dvije litre godišnje, dok je primjerice u Grčkoj viša od 20 litara.

Europska unija proizvodi 80 posto i troši 70 posto svjetske proizvodnje maslinovog ulja. Sve to na 5,2 milijuna hektara maslinika što je četiri posto od ukupne poljoprivredne površine EU-a. U proizvodnju je uključeno oko 2,5 milijuna poljoprivrednika. Tunis, Sirija, Maroko i Turska proizvode preostalih 20 posto ukupne svjetske proizvodnje. Na svjetskoj razini proizvodnja se kreće, ovisno o urodu, od 2,6 do 3,4 milijarde litara maslinova ulja s laganim rastom.

“Ekonomski stručnjaci specijalizirani za tržište maslinovim uljem u EU-u predviđaju da će cijena ulja polako rasti do čak 30 posto, a da će ulja nedostajati za podmirenje potražnje sve do 2020. godine”, kaže Ljubenkov.

Dodaje kako je u tijeku uspostava standarda kvalitete ekstra djevičanskih maslinovih ulja i njegove provedbe na svjetskoj razini. “SAD se sve više, u suradnji s Australijom, uključuje ne samo na tržište nego i uvođenjem propisa o primjeni i kontroli kvalitete ulja. Sve snažnijom primjenom tih standarda dosta maslinovih ulja koja se danas mogu naći u kategoriji ekstra djevičanskih to više neće moći biti. Rastom kontrole nad proizvodnjom i distribucijom tog ulja će biti znatno manje, pa će mu stoga i cijena rasti”, zaključuje Ljubenkov. bilo 10 godina, ali i moljca i svrdlaša. U Istri i na Kvarneru, pored maslinove muhe, velike štete plodu je nanio svrdlaš, nametnik koji napada sitnije plodove”, pojašnjava Ljubenkov ističući da je na te probleme tržište reagiralo poskupljenjem ekstra djevičanskog maslinova ulja za oko 25 posto.

Stradali ekološki proizvođači Vlasnik jedne od najsuvremenijih uljara i Centra maslinovog ulja Sveti Ivan iz Vodica Ante Duvnjak smatra da je urod maslina sigurno 85 posto lošiji nego godinu prije. “Istina je da će doći do povećanja cijene maslinovog ulja, ali to je najmanji problem. Zbog nedostatka maslinovog ulja i njegove slabije kvalitete, mislim da će se na sivom tržištu miješati različite vrste ulja. Ove godine

me brine i kvaliteta maslinovih ulja na policama.

Naime, nije mi jasno kako litra ekstra djevičanskog maslinovog ulja na policama trgovačkih lanaca može biti jeftinija od 30 kuna kada su ulazni troškovi najmanje 40 kuna”, ističe Duvnjak. Upozorava da su ove godine posebice stradali ekološki proizvođači, među kojima je i on, tako da dio njih razmišlja o napuštanju ekološke proizvodnje. “Sredstva koje ekološki proizvođači koriste su preblaga da bi u tako ekstremnim uvjetima kakvi su bili protekle sezone omogućila zaštitu.

Osim toga, puno vlage i toplo vrijeme pogodovalo je truleži. To je sve rezultiralo time da je berba preostalog ploda maslina počela prerano tako da je kvaliteta ovogodišnjeg ulja loša. Ne želim nikoga optuživati, ali nitko nije

na vrijeme upozoravao na nametnike poput četiri naleta maslinove muhe i kako se zaštititi. Godinu trebamo zabilježiti kao najekstremniju do sada,

Podbacio je urod i u ostalim mediteranskim zemljama, ali ne toliko kao u Hrvatskoj ocijeniti je katastrofalnom i nastojati je što prije zaboraviti. Naše stručne službe morale bi voditi računa i o bolestima ma-

sline na jugu Italije koje mogu doći i k nama. Preko udruga smo pokrenuli inicijativu da Vlada donekle nadoknadi nastalu štetu, ali sumnjam da će se nešto postići. Moramo shvatiti da se treba voditi računa o zaštiti, a mnogi maslinari će vjerojatno, kako bi imali urod, tretirati masline i tako napustiti ekološku proizvodnju”, pojašnjava Duvnjak.

U Istri kako gdje Prema njegovim riječima, Centar maslinovog ulja Sveti Ivan prošle je godine preradio 72 tone maslina, dok je godinu prije preradio 1800 tona. “To je oko četiri posto, a uz to, ulje je jako loše kvalitete. Dosta mojih kolega nije uopće otvorilo uljare i mislim da je samo trećina uljara bilo aktivno”, dodaje Duvnjak.

Tajnik Uduge istarskih maslinara Olea

Zdenko Barac ocjenjuje prošlu godinu ispodprosječnom iako dodaje da su pojedini maslinari imali rekordne urode, ali ima i maslinara koji su ostali bez uroda. Promatrano u cjelini, godina je bila loša i po kakvoći i po količini. Usporedbe s godinom ranije nisu zahvalne jer ona u Istri, za razliku od Dalmacije, nije bila bog zna kakva.

Uglavnom, na području Poreštine nije bio toliko loš urod, ali je bilo dosta oštećenja ploda. Barac tvrdi da treba slušati savjete stručnih službi koje upozoravaju maslinare o načinu kako sačuvati plod i njegovu kvalitetu.

Inače, Olea je osnovana 1994. godine i nastavila je rad FAO-vog programa organiziranjem međunarodnih susreta te raznih predavanja o razvoju maslinarstva i kvaliteti maslinovog ulja.

International Charter Expo 2015 – ICE’15 Na trećem specijaliziranom nautičkom sajmu od 6. do 8. veljače, ovaj put pod nazivom International Charter Expo 2015 – ICE’15, predstavit će se oko 100 čarter kompanija iz 13 zemalja (Hrvatska, Norveška, Italija, Grčka, Turska, Estonija, Tajland, BWI, Španjolska, Crna Gora, Švedska...) i više od 100 čarter agencija (više od 300 agenata) iz 23 zemlje. Sajam se održava u Opatiji u organizaciji tvrtke Jadranski skiperi i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva turizma i Grada Opatije.

FESPO: Hrvatska zemlja partner Ministar turizma Darko Lorencin i direktor HTZ-a Ratomir Ivčić otvorili su u Zürichu najveći turistički sajam u Švicarskoj – FESPO, na kojem je Hrvatska ove godine zemlja partner. Sajam FESPO održavao se od 29. siječnja do 1. veljače i ove godine obilježio 25. obljetnicu.

Na sajmu ove godine izlaže više od 650 izlagača.

Kamenolom Oblićevac u pogonu

Kamenolom Oblićevac, nad kojim tvrtka Cemex Kamen ima desetogodišnju koncesiju, postigao je punu funkcionalnost. Završetkom instalacije dodatne opreme ovaj će kamenolom agregatom za beton i asfalt opskrbljivati gradilišta u području neretvanske doline, ali i u istočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. “Vjerujem da su ugovori koje smo potpisali za isporuku agregata najbolja najava novih građevinskih i infrastrukturnih projekata, a time i razvoja gospodarstva na ovom području”, rekao je Velimir Vilović, direktor Cemex Kamena.

16 PV ANALIZA *vijesti Osiguranje treba posrednike

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 23.394 osoba

koristilo mjere do 22. siječnja (podaci HZZ-a)

( 2162 osoba

korisnici potpore za samozapošljavanje

Mjere aktivne politike zapošljavanja Angažmanom posrednika u osiguranju postiže se optimalizacija troška poslovanja te svih procesa poslovanja vezanih uz osiguranje i naplatu odštetnih zahtjeva, uz istovremenu potpunu transparentnost, priopćilo je Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Udruženje je reagiralo na primjedbe da javne institucije ne bi trebale angažirati posrednike u osiguranju. Posrednik doprinosi boljem upravljanju rizikom i zaštitom osiguranika, ističu u HGK-u.

Europski novac u poljoprivredi

Agencija za plaćanja u poljoprivredi obavila je novu isplatu na temelju odobrenih sredstava iz programa IPARD. Poljoprivrednom gospodarstvu Kolesarić isplaćeno je 895.775 kuna za ulaganje u poljoprivrednu opremu i mehanizaciju unutar sektora svinjogojstva. Ulaganje je realizirano u mjestu Bebrina, u Brodsko-posavskoj županiji.

Tedeschi u studentskoj zakladi Emil Tedeschi, predsjednik Atlantica, novi je član Upravnog odbora Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu. Vlada ga je imenovala na prijedlog Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Dosadašnji član Mladen Pejković razriješen je na osobni zahtjev.

Na osobni zahtjev razriješena je i Maja Vehovec, dosadašnja predsjednica Povjerenstva za analizu sustava zdravstva, Šime Smolić imenovan je novim predsjednikom, kao predstavnik ekonomskih institucija.

Korak u bolju bud

Državnim mjerama aktivne politike zapošljavanja najčešće se podupire prelazak iz nezaposlenosti u sv nedavno HZZ uputio javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljav Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

laskom Hrvatske u Europsku uniju, među ostalim, naša se država pridružila provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja kakve provode i ostale članice EU-a. Kroz svoje javne zavode za zapošljavanje članice EU-a ulažu u mjere aktivne politike zapošljavanja koje su namijenjene nezaposlenim osobama s otežanim pristupom tržištu rada. Takve nezaposlene osobe, zbog mnogih razloga u nepovoljnijem su položaju od ostalih radnika. U takvu skupinu spadaju primjerice mlade osobe, osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe, žene i posebne skupine. Državnim mjerama aktivne politike zapošljavanja najčešće se podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada.

Provedba tih mjera strogo se kontrolira, a sami korisnici mjera dužni su u propisanim rokovima dostavljati dokumentaciju kojom dokazuju izvršavanje ugovornih obveza.

Cijena rada po radniku previsoka je za tvrtku, a prije svega se to odnosi na doprinose i poreze, ističu u agenciji Crv Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) će mjere za poticanje zapošljavanja provoditi i u ovoj godini, pa je nedavno HZZ uputio javni poziv za podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja. Mjere koje će se provoditi u ovoj godinu su: paket mjera za mlade “Mladi i kreativ-

ni”, paket mjera za posebne skupine “I posebnost je prednost”, paket mjera za osobe s invaliditetom “Uključeni”, za starije osobe “Važno je iskustvo”, za dugotrajno nezaposlene “I mi smo za novi posao i učenje”, za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine, paket mjera “Važno je očuvati radno mjesto” te paket mjera za žene. Zahtjevi za dodjelu sredstava prema svim tim mjerama zaprimaju se do 31. prosinca ove godine.

Manje korisnika Prema statističkim podacima HZZ-a, na početku ove godine bila su ukupno 23.172 aktivna korisnika tih mjera, a do 22. siječnja uključena su još 222 korisnika.

Isto tako, potpore za zapošljavanje i usavršavanje do 22. siječnja dobilo je 4704 korisnika, a za samo-

zapošljavanje 2162 osoba.

U program obrazovanja nezaposlenih uključena su 54 korisnika, a u program javnih radova njih 1776.

U stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa do 22. siječnja bilo je uključeno 14.041 korisnika, dok potpore za

Garancija za mlade u Splitu i Šibeniku

Kako do posla uz poticaje

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u prostorijama HGK ŽK-a Split, te potom u Šibeniku, predstavilo je mjere za poticanje zapošljavanja mladih.

Zainteresirani su na predstavljanjima mogli saznati novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade, do-

biti informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba, a predstavljena je i nova internet stranica Garancije za mlade.

Prema riječima ministra rada i mirovinskog sustva Miranda Mrsića, ove godine za aktivne mjere zapošljavanja iz fondova EU-a stiže oko 600 milijuna kuna, a isto toliko osigurano je iz državnog proračuna za sve projekte kojima je krajnji cilj zaposlenje.

“Tu se posebno ističu projekti samozapoošljavanja te projekti zapošljavanja kroz javne radove. Takvi projekti će biti odobravani u puno većem opsegu nego prošle godine”, istaknuo je ministar, koji je podsjetio da je 2011. ovakvim projektima bilo namijenjeno samo 250 milijuna kuna.

Mrsić je istaknuo da je do 2020. godine odobreno 550 milijuna eura europskih sredstava za projekte zapošljavanja kroz Europski socijalni fond. “Mi

smo, isto tako, obvezni izdvojiti jednaka sredstva kroz državni proračun”, otkriva Mrsić.

Od 1. siječnja ove godine na snazi je još jedna važna odluka prema kojoj će svaki poslodavac iz javnog i privatnog sektora koji na neodređeno vrijeme zaposli mladu osobu biti oslobođen plaćanja bruto dva na pet godina. Oslobađa ga se plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, za zapošljavanje i za zaštitu na radu. (J.V.)

17

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 1776 korisnika ( 4704 korisnika u programu javnih radova

potpore za zapošljavanje i usavršavanje

dućnost

vijet rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) će mjere za poticanje zapošljavanja provoditi i u ovoj godini, pa je vanja rad bez zasnivanja radnog odnosa 27.836 korisnika, dok je potpore za očuvanje radnih mjesta koristilo 1379 osoba.

Kratkoročno dobre mjere Tijekom 2013. godine mnoge male i srednje tvrtke u Hrvatskoj dobile su poticaje za zapošljavanje, a među njima je bila i putnička agencija Crv iz Velike Gorice. Kako su istaknuli u toj agenciji, u

Provedba mjera strogo se kontrolira, a korisnici su dužni redovito dostavljati dokumentaciju očuvanje radnih mjesta bilježe brojku od 657 ukupnih korisnika. Usporedbe radi, u mjere aktivne politike zapošljavanja proš-

le je godine bilo uključeno 56.111 korisnika što je gotovo dvostruko više nego što se očekuje ove godine.

Od toga je potpora za za-

pošljavanje i usavršavanje koristilo 10.949 korisnika, potpore za samozapošljavanje 7051 korisnik, dok je u programu obrazova-

nja nezaposlenih sudjelovalo 2149 osoba. U javne radove tijekom 2014. bilo je uključeno 6747 osoba, u stručno osposobljavanje za

Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2014. godini do 25.12.2014. godine Mjera

Aktivni korisnici na početku 2014.

Novouključeni (do 25.12.2014.)

Ukupni korisnici tijekom 2014.

Aktivni korisnicic 25.12.2014.

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje

5.973

4.976

10.949

3.741

Potpore za samozapošljavanje

1.991

4.800

2.251

7.051

Obrazovanje nezaposlenih

327

1.822

2.149

827

Javni radovi

2.821

3.926

6.747

1.162

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

13.776

14.060

27.836

10.957

Potpora za očuvanje radnih mjesta UKUPNO

596

783

1.379

19

28.293

27.818

56.111

18.697

Ukupni korisnici Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2015. godini do 22. siječnja 2015. godine Mjera

Aktivni korisnici na početku 2015.

Novouključeni do 22.1.2015.

Ukupni korisnici

Aktivni korisnici 22.1.2015.

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje

4.697

7

4.704

3.741

Potpore za samozapošljavanje

2.109

53

2.162

1.991

Obrazovanje nezaposlenih

54

0

54

827

Javni radovi

1.771

5

1.776

1.162

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

13.910

131

14.041

10.957

Potpora za očuvanje radnih mjesta UKUPNO Izvor: HZZ

631

26

657

19

23.172

222

23.394

18.697

2013. koristili su mjeru aktivne politike zapošljavanja za dva radnika. Na ime sufinanciranja zapošljavanja u turizmu odobrena su im sredstva u iznosu od 60.947,60 kuna. S obzirom na to u kakvoj se gospodarskoj situaciji nalazi naša zemlja, u Crvu kažu kako su bilo kakva financijska sredstva dobrodošla.

U Crvu ističu kako bez te državne subvencije vjerojatno ne bi bili u mogućnosti zaposliti spomenuta dva radnika, evenutalno na kraće razdoblje, što bi utjecalo i na status radnika i njihove usluge. Isto tako, kažu kako su zadovoljni mjerama aktivne politike zapošljavanja jer su, prema njihovom mišljenju, takve mjere tvrtkama zaista potrebne. I to zato jer je ukupna cijena rada po radniku previsoka za tvrtku, a prije svega se to od-

nosi na doprinose i poreze, ali i ostalu financijsku nadogradnju kroz razna davanja na neto plaću radnika koju plaća poslodavac, pa tako to prelazi 50 posto neto dobiti koje radnik ostvari. Svako zapošljavanje znači obvezu za tvrtku i to financijsku, ali i odgovornost prema radniku, no uz sve parafiskalne namete, neizvjesnu poreznu politiku, stalne promjene koje se donose u kratkim rokovima, a bez jasne strategije razvoja i samoga smjera, teško je predvidjeti buduće troškove i eventualne nove namete koji će utjecati na poslovanje, poslovni rezultat te novo zapošljavanje.

Nove mogućnosti U Crvu kažu kako je potreban širi obuhvat tj. djelovanje na više razina političke i gospodarske vlasti, suradnja svih sudionika u privredi, odnosno jedna velika sinergija djelovanja kako se ne bi dogodilo da se jedna pozitivna politika poništi s drugom koja ima negativan učinak. Jedini način poboljšanja zapošljavanja je razvoj privrede, gospodarski rast, a same mjere aktivne politike zapošljavanja su odlične na kratkoročnoj osnovi, no međutim nisu dugoročno rješenje problema malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj. U Crvu ističu kako mjere aktivne politike zapošljavanja pozitivno djeluju na tvrtke i radnike, otvaraju nove mogućnosti za mlade, ali i starije nezaposlene osobe. Pritom je svaka pomoć za obje strane iznimno važna, kažu u Crvu.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 7 hrvatskih tvrtki

“Mi smo u 2014. godini realizirali

primjerima tih funkcionalnih apli

predstavilo se na sajmu uz pomoć HGK-a

Tekstilna industrija

Sajam IMM Köln

Novi materijal Znanstvena zajednica i tekstilna industrija razvijaju nova dostig tekstilije... Rastuća potražnja za funkcionalnim tekstilima nudi Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Prestižne nagrade za T hrvatski namještaj

Hrvatski proizvođači osvojili su nagrade na najvažnijem europskom sajmu namještaja. Sklopiva kuhinja Pia osvojila je Interior Innovation Award - Best of Best Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

T

vrtke Prostoria i Inkea su za pojedine svoje proizvode na Međunarodnom sajmu namještaja IMM Cologne 2015 u njemačkom Kölnu dobile pre-

Ovdje nas prepoznaju kao nekog tko ne treba inozemni dizajn i pamet, nego važnog partnera u kreiranju budućih trendova, ističe Tokić stižnu nagradu Interior Innovation Award 2015 koju dodjeljuje Njemačka udruga za dizajn. Inkea je, uz tu nagradu za svoj proizvod - kuhinju Pia koja štedi prostor i koja se sa svojom veličinom od samo 1,6 prostornih metara može postaviti bilo gdje, osvojila najprestižniju nagradu Interior Innovation Award - Best of Best koju dodjeljuje Njemačko dizajnersko vijeće.

U organizaciji i uz potporu Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske

gospodarske komore na sajmu se predstavilo sedam hrvatskih tvrtki iz područja drvoprerađivačke industrije - Ancona Grupa, Link Adriatic, Bluetag, Modul, Prima Namještaj, Prostoria i Inkea.

Ponekad je izgledalo daleko i nedostižno, čak nestvarno, da ćemo moći predstaviti hrvatski dizajnerski namještaj, da neće biti presudno tko je poimence proizvođač, da ćemo uspjeti napraviti taj prvi korak i otvoriti vrata zahtjevnog tržišta osvajajući ga promišljenom jednostavnošću, kaže Alen Tokić, direktor tvrtke Modul. “Ovdje nas prepoznaju kao nekog tko ne treba inozemni dizajn i pamet, nego važnog partnera u kreiranju budućih trendova”, ističe Tokić.

Raste potražnja Protekla godina nam je bila vrlo uspješna, kaže direktor Ancona Grupe Tomislav Milošević.

“Ove godine smo se odlučili za izlaganje na sajmu i uz potporu HGK-a, kako bismo prezentirali svoje proizvode, prvenstveno namještaj namijenjen opremanju hotela i restorana, još širem krugu potencijalnih kupaca

jer se ovo tržište pokazalo iznimno zanimljivim i spremnim za suradnju s hrvatskim proizvođačem modernog namještaja.

Prošle smo godine odradili opremanja nekoliko hotela, restorana i staračkih domova”, naglašava Milošević.

Na sajmu na kojem sve pršti od dizajna, naši proizvodi plijene pažnju arhitekata, dizajnera, distributera, vlasnika trgovina i investitora, istaknuo je Petar Ćurić, tajnik Grupacije pri Udruženju drvoprerađivačke industrije HGK-a. “To je znak da smo iskustvo prikupljano godinama pretvorili u proizvode koji će naći svoje mjeste u domovima i poslovnim prostorima ovog dijela svijeta”, ističe Ćurić.

Izlagači ističu kako partneri i kupci namještaja sve više prepoznaju hrvatski namještaj, raste i potražnja i puno je upita za poslove opremanja restorana, hostela, hotela, kuća, stanova i apartmana. Ovaj sajam kao i neki drugi namijenjeni opremanju domova mogu biti mjesto za sklapanje poslova i otvaranje mogućnosti za plasman roba na europska tržišta.

ekstilni proizvodi koji imaju dodanu vrijednost polako su iz sfere znanstvene fantastike ušli u svakodnevnu upotrebu. Tako danas imamo čarape s antimikrobnim svojstvima ili udobna pamučna odijela koja se uopće ne gužvaju. U tzv. digitalnoj modi kombiniraju se odjevni predmeti s elektroničkim uređajima za potrebe zaštite, grijanja, liječenja ili samo radi nove modne estetike. A sve to bilo bi nemoguće bez funkcionalnog tekstila koji nastaje kombinacijom aktualne proizvodnje i novih tehnologija kako bi se zadovoljila potražnja za tekstilnim proizvodima koji se koriste u netipičnim uvjetima. Jednostavno rečeno, funkcionalni tekstil je višenamjenski, jer uz onu osnovnu, odjevnu, ima više funkcija. I hrvatske tekstilne kompanije poput Varteksa, Čateksa ili tvornice čarapa Jadran sve više shvaćaju važnost razvoja takvih tekstilnih predmeta. Već nekoliko godina u tvornici Galeb u Omišu proizvo-

di se široka paleta funkcionalnog donjeg rublja različitih svojstava. Galebovo donje rublje od novih materijala, primjerice, otporno je na temperature do 600 stupnjeva Celzijevih, a namijenjeno je prije svega vojnicima, policajcima i vatrogascima. Naravno, dodatna mu je uloga pomoći da oni koji ga nose ostanu neozlijeđeni u ekstremnim toplinskim situacijama.

Moramo postati konkurentni na domaćem terenu jer ako smo skupi doma, skupi smo i vani, kaže Josip Pelin “U 2014. godini realizirali smo dosta poslova koji su proizišli iz razvoja novih materijala, a od ove godine i u godinama koje slijede više ćemo se posvetiti primjerima tih funkcionalnih aplikacija i u dijelu našeg civilnog asortimana”, kaže generalni direktor Galeba Stjepan Pezo. Razvoj novih funkcionalnih tekstilnih materijala u Galebu

bio je moguć zahvaljujući suradnji s Tekstilno-tehnološkim fakultetom.

Modernost za tradiciju “Znanstvena zajednica i tekstilna industrija razvijaju nova dostignuća na poljima specijalnih vlakana, funkcionaliziranih tekstilnih materijala, integracije mikroelektronskih komponenata u pametne tekstilije kao i napredne proizvodne tehnologije, uključujući računalni razvoj i izradu prototipova. Rastuća potražnja za funkcionalnim tekstilima visoke dodane vrijednosti nudi mogućnosti za ponovno razvijanje dijela tradicionalne tekstilne i odjevne proizvodnje, što pridonosi modernizaciji proizvodne industrije”, kaže dekanica Tekstilnotehnološkog fakulteta Sandra Bischof, napominjući kako funkcionalni tekstilni materijali, odjeća, obuća i oprema predstavljaju važan pravac razvoja u Hrvatskoj ali i u Europskoj uniji te imaju veliku mogućnost primjene u različitim sektorima od obrambenog, drvoprerađivačkog pa do automobilskog.

Nanotehnologija će stvoriti milijune radnih mjesta Globalno gledajući, financiranje istraživanja u području nanotehnologije svake se četiri godine udvostručuje. Nanotehnologija zadire u sva područja, od elektronike, robotike i novih lijekova do tekstila, a cilj joj je stvoriti materijal željenih osobina manipulirajući na razini atoma i molekula. Europska unija je posebnu pozornost posvetila istraživanjima i inovacijama u nanotehnologiji jer u tom području želi biti među vodećima. Do 2020. godine bit će integrirana s većinom tehnologija i aplikacija, s velikim utjecajem na kvalitetu života. Tržišne procjene vrijednosti proizvoda koji uključuju nanotehnologiju kreću se do vrtoglavih dva trilijuna eura do 2020. godine, uz stvaranje novih dva do šest milijuna radnih mjesta.

19

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

dosta poslova koji su proizišli iz razvoja novih materijala, a od ove godine više ćemo se posvetiti kacija i u dijelu našeg civilnog asortimana.

“

Stjepan Pezo, generalni direktor Galeba

li za bolju budućnost nuća na poljima specijalnih vlakana, funkcionaliziranih materijala, integracije mikroelektronskih komponenata u pametne mogućnosti za ponovno razvijanje dijela tradicionalne tekstilne i odjevne proizvodnje, ističe Sandra Bischof “Europska tekstilna industrija, koja može osigurati pouzdanu i povjerljivu nabavu, primjerice, vojnih proizvoda, od strateškog je interesa za sigurnost EU-a kao i za izgradnju konkurentne europske tehnološke i industrijske baze za obranu”, kaže Sandra Bischof.

U funkcionalne materijale, odjeću, obuću i opremu ugrađen je niz znanstvenih postignuća.

Riječ je o proizvodima visoke dodane vrijednosti kojima se ostvaruju bitno veći prihodi. A prihodi su, jasno, ključna stvar za tekstilnu industriju i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji, koja želi sebi osigurati međunarodnu konkurentnost uz održivi rast.

Ne može se zanemariti ni činjenica da je na svjetskoj razini tehnički tekstil najbrže rastući segment tekstilne industrije.

Razlozi tome leže u širokoj mogućnosti uporabe, od medicine preko industrijske biotehnologije i nanotehnologije do transporta i građevine.

Tehnički materijali Hrvatska tekstilna industrija razvija tekstilne tehničke materijale za proizvodnju odjeće i obuće za specijalne namjene. Tako je Varteks Grupa razvila funk-

cionalne repromaterijale i odjevne predmete koji po karakteristikama odgovaraju specifičnim potrebama tržišnih niša.

Radi se o vatrootpornim tkaninama iznimne čvrstoće i vodoodbojnosti.

Takva odjeća odgovara zahtjevima kupaca kao što su vatrogasci, radnici u petrokemijskoj industriji i policijski djelatnici koji u specifičnim operativnim situacijama imaju potrebu za dodatnom zaštitom.

Vojna industrija važan kotačić u oporavku hrvatske industrije “Vojna industrija može biti itekako važan kotačić u oporavku hrvatske industrije. U zadnje tri do četiri godine puno smo napravili u tom pogledu. Pridonijeli smo povećanju izvoza, Hrvatska je lani izvezla vojne opreme i oružja od 1,5 milijardi kuna, što je rast od 25 posto u odnosu na godinu prije, istaknuo je ministar obrane Ante Kotromanović na okruglom stolu Dijamanti hrvatskog gospodarstva Poslovnog dnevnika. Među hrvatske “dijamante” ubrajaju se tvrtke iz vojne industrije, prehrambenog sektora, tekstilne industrije, farmaceutike, tvrtke s tradicijom duljom od 100 godina te nove tehnološke tvrtke, koje svoj uspjeh zasnivaju na različitim strategijama od uspješne suradnje s državom do stvaranja konkurentnih izvoznih proizvoda.

Ministarstvo obrane početkom ove godine potpisalo je ugovore sa 22 domaća proizvođača vojne opreme i oružja. Jedna od tih tvrtki je Čateks iz Čakovca čiji je direktor Davor Sabolić istaknuo kako su oni u svojoj 140 godina dugoj tradiciji imali uspone i padove, te da se od zadnjeg pada još uvijek oporavljaju, no da očekuju da bi 2015. mogla biti godina bez gubitaka. “S Ministarstvom obrane surađujemo više od 20 godina. Voljeli bismo kad bi se i druga ministarstva povela za njihovim primjerom jer javni sektor godišnje troši 500 milijuna kuna na materijal za odjeću, a 90 posto od toga se uvozi”, kaže Sabolić. “Država treba stvarati klimu za poslovanje i trebala bi biti sinkronizirana kako bi poduzetnicima pojednostavila uvjete poslovanja. Događa se da jedno ministarstvo smanji za 150 milijuna kuna parafiskalne namete, primjerice za vodnu naknadu, a drugo i dalje inzistira na sanitarnim knjižicama, za koje ti isti gospodarstvenici godišnje izdvajaju 150 milijuna kuna, ističe direktorica Centra za mirenje HUP-a Milka Kosanović. (I.G.) Čateks se također bavio razvojem sofisticirane

poliuretanske membrane čije je glavno svojstvo odlična transpiracija, dakle isparavanje znoja i vlage, uz istovremenu nepropusnost za kišu i vjetar. Laminiranjem membrane na tekstilnu podlogu dobiva se vodoodbojni “dišući” tekstilni tehnički materijal. Zatim je tu Kroko International, koji se između ostalog bavio razvojem funkcionalnih naprtnjača i prsluka borbenog modularnog tipa. Novi materijal korišteni su i u izradi funkcionalnih vojničkih čizama otpornih na vodu, paru i klizanje, koje imaju anti-šok tabanice, mikrobicidnu i termičku zaštitu, a razvile su ih tvrtke INKOP diz Poznanovec i Jelen Professional iz Čakovca.

Poslodavci cijene znanost Predsjednik Klastera konkuretnosti industrije tekstila, kože i obuće Josip Pelin ističe kako oni kao poslodavci prihvaća-

ju sve što dolazi od znanstvene zajednice, no prava snaga tih proizvoda vidi se tek kad dobije svoju komercijalnu vrijednost na tržištu, a tu je globalna konkurencija jaka.

“Naše gospodarstvo moramo učiniti konkurentnim i zbog toga se moramo udružiti. Važno je istaknuti kako prije svega moramo postati konkurenti na domaćem terenu jer ako smo skupi doma, skupi smo i vani”, istaknuo je Pelin, koji napominje kako se gospodarski razvoj Hrvatske može temeljiti na tekstilu jer je tekstilni sektor jedan od najaktivnijih sektora unutar prerađivačke industrije.

Hrvatske tvrtke malim koracima ulaze u svijet novih tehnologija i materijala, a hoće li ubrzati, ovisit će o njihovoj sposobnosti povezivanja i suradnje sa znanstvenim institucijama, ali i o količini sredstava koje će ulagati.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 5,7 mil €

izvoz hrvatskih proizvoda preko Lidla Hrvatska 2014.

( 2,5 mil €

iznosio je taj izvoz godinu ranije

Hrvatski proizvodi najviše se izvoze u Sloveniju, Bugarsku, Mađarsku i Češku

Lidl otvara put hrvatskim dobavljačima Najveći izvoz ostvarili su PPK Karlovačka mesna industrija, Gavrilović, Osatina Grupa i Alba M.S. “Posredstvom Lidla lani smo ostvarili prodaju u vrijednosti preko 700.000 eura”, kaže Igor Miljak iz Karlovačke mesne industrije Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

L

idl Hrvatska u prošloj je godini ostvario 5,7 milijuna eura izvoza hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima ovaj trgovački lanac posluje. Riječ je o velikom rastu jer je u 2013. taj izvoz iznosio 2,5 milijuna eura. Lidlovi dobavljači koji su ostvarili najveći izvoz su PPK Karlovačka mesna industrija, Gavrilović, Osatina Grupa i Alba M.S. PPK Karlovačka mesna industrija s Lidlom Hrvatska posluje od 2007. godine.

“Posredstvom Lidla Hrvatska tijekom 2014. ostvarili smo prodaju u vrijednosti više od 700.000 eura”, rekao je predsjednik Uprave PPK Karlovačke mesne industrije Igor Miljak dodajući kako u ovoj godini očekuju značajni-

ji rast nego u 2014. Trenutačno se kroz Lidlovu mrežu trgovina hrvatski proizvodi najviše izvoze u Sloveniju, Bugarsku, Mađarsku, Češku, a u planu

Dio proizvoda prodaje se pod Lidlovim robnim markama, a dio su poznati hrvatski brendovi su Španjolska i Portugal te druge zemlje Europske unije.

Gavrilović je ostvario prodaju od izvoza na Lidlove police na stranim tržištima u prošloj godini od gotovo 450.000 eura.

“Na strana tržišta plasirani su prepoznatljivi proizvodi koji, osim kvalitetom i cijenom, također i volumenom mogu zadovoljiti sve zainteresirane strane. S obzirom na znanje, kvalitetu, točnost i

pravovremenost u isporukama proizvoda, ambicija je proširiti plasman i dalje, u države u kojima posluje Lidl, a vodeći računa o mogućnostima i prilikama koje tržište EU-a pruža”, rekao je direktor tvrtke Gavrilović Mario Zbiljski.

Tjedan hrvatskih proizvoda Tvrtka Osatina iz Semeljaca kraj Đakova godiš-

nje na tržište plasira više od 12.000 tona svježeg voća i povrća.

“Ukupna vrijednost izvoza ostvarena u Lidlovim trgovinama u Češkoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj iznosi više od milijun eura, točnije 1.226.259 eura. U sezoni koja je tek pred nama očekujemo u svakom slučaju daljnji rast naše suradnje s Lidlom i osiguranje kontinuiteta u

kvaliteti i konkurentnosti, još jači plasman i čvršće pozicioniranje”, izjavio je direktor Osatina Grupe Mirko Ervačić.

Dio hrvatskih proizvoda plasira se na strana tržišta u formi tzv. tjedna hrvatskih proizvoda, događaja koji kupcima u drugim europskim zemljama omogućava upoznavanje hrvatskih autohtonih proizvoda. Dio proizvoda prodaje se pak

pod Lidlovim robnim markama koje su kupcima u inozemstvu prepoznatljive, a dio su poznati hrvatski brendovi.

“Izvoz koji smo ostvarili u 2014. prema drugim zemljama u kojima posluje Lidl iznosi oko 500.000 eura. Izvozni program koji smo plasirali na strana tržišta Lidla sastoji se od pržene mljevene kave, cappucina, instant mikseva 3u1/2u1 te espresso kave.

Kupci tako naše proizvode mogu pronaći u Lidlovim trgovinama u Sloveniji i Bugarskoj”, rekao je Tihon Dedić, direktor financija i prodaje Albe M.S., koja u ovoj godini planira dodatno proširiti asortiman izvoznih proizvoda. Sjedište tvrtke Alba je u Velikom Trgovišću, a zadnjih osam godina najpoznatiji su u proizvodnji vlastita brenda pržene kave Caffeteria Brasil.

U Centru za dizajn otvorena izložba Proces ZzID 2015.

Odličan dizajn je transparentan Novi proizvodi članova Zajednice za industrijski dizajn (ZzID) predstavljeni su na izložbi Proces - ZzID 2015. prošlog tjedna u Centru za dizajn HGK-a. Posjetitelji izložbe mogu vidjeti kako je nastao neki dizajnerski proizvod, od ideje do realizacije. Na izložbi su predstavljeni radovi 21 dizajnera, a može se vidjeti i kako radi 3D printer. Dapače, izrada predmeta, odnosno printanje na 3D printeru, može se pratiti i putem livestream youtube

o njihovom radu. “Dizajnerima nije lako stvarati nove proizvode, ali svakako treba istaknuti kako imamo odlične dizajnere koji stvaraju dizajnerske

Na izložbi su predstavljeni proizvodi 21 dizajnera, ali i rad 3D printera kanala HGK-a.

Predsjednica ZzID-a Ada Kezić je na otvaranju izložbe Proces - ZzID

2015. istaknula kako svakako treba podržati vrhunski rad hrvatskih dizajnera te širiti dobar glas

proizvode na svjetskoj razini”, dodala je ona.

O jačanju suradnje dizajnerske struke i pro-

izvodnih tvrtki prigodom otvaranja izložbe govorila je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK-a.

Ona je rekla kako se to događa kroz promociju dizajna i relevantnih informacija o industrijskim dizajnerima, aktivnim gospodarskim subjektima i njihovim novim proizvodima. Inače, ideja o potrebi suradnje dizajnera i gospodarske zajednice nastala je još 2009. godine na inicijativu Centra za dizajn HGK-a te nekoliko industrijskih dizaj-

nera i gospodarstvenika.

Predstavljanjem radova svojih članica, organiziranjem tematskih izložbi, organiziranim sudjelovanjem na sajmovima u zemlji i inozemstvu, prezentacijama njihovih profesionalnih vještina u kreiranju i konstrukcijama novih proizvoda kao i redizajnu postojećih proizvoda pridonosi se poticajnom mišljenju o industrijskom dizajnu u hrvatskom gospodarstvu, rečeno je na otvorenju izložbe Proces - ZzID. (S.P.)

21

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 7 ustrajnih cyber napada ( 38% računala usmjereno na 4400 meta u korporativnom sektoru

u svijetu izloženo je web opasnosti

Istraživanje B2B Internationala i Kaspersky Laba

Nemar kao prilika za laku zaradu Troškovi od cyber kriminala nisu samo financijski, jer u 57 posto slučajeva gubitak podataka neizravno utječe na poslovanje tvrtke. Također, imidž i dugo stvarani ugled tvrtke mogu biti uništeni preko noći

M

ala poduzeća često misle kako kriminalci neće trošiti svoje vrijeme na njih jer “nisu vrijedna krađe”. No baš tako cyber kriminalcima daju priliku za laku zaradu. Nemarnost u pogledu računalne sigurnosti može mnogo stajati mala poduzeća ili čak dovesti do zatvaranja poslovanja.

Prema istraživanju 2014 Global Corporate IT Security Risks, koje je proveo B2B International u suradnji s kompanijom koja proizvodi sigurnosne programe Kaspersky Lab, prosječni trošak povrede podataka za male i srednje tvrtke u svijetu iznosi i do 47.000 američkih dolara. Ova svota uključuje izgubljene poslovne prilike, trošak zapošljavanja vanjskog IT stručnjaka za popravak štete te potencijalno nabavu nove opreme.

Nadalje, troškovi nisu samo financijski, jer u 57

analitički tim izvijestio je o sedam naprednih ustrajnih kampanja cyber napada, ciljajući na 4400 meta u korporativnom sektoru (2,4 puta više nego u 2013. godini) u čak 55 zemalja diljem svijeta.

Na samom početku, mala poduzeća trebaju osnovnu zaštitu koju može pružiti anti-malware softver i firewall posto slučajeva gubitak podataka neizravno utječe na poslovanje tvrtke.

Imidž i ugled tvrtke – nešto što zahtijeva mnogo vremena i truda prilikom

razvijanja marketinške strategije – mogu biti uništeni preko noći. U više od polovine slučajeva gubitak podataka (56 posto) doveo je do negativnog utjecaja na ugled tvrtke ili pak percipiranu pouzdanost.

Male tvrtke, priopćeno je iz agencije Grayling, mogu se susresti sa širokim rasponom cyber prijetnji: od općih malware prijetnji do ciljanih

napada, gdje ih se koristi kao slabu kariku kako bi se došlo do većih tvrtki. Taj se broj sve više povećava. Primjerice, Anti-Malware istraživački tim Kaspersky Laba svaki dan obrađuje 325.000 novih malicioznih datoteka. Globalno, 38 posto korisničkih računala bilo je predmetom barem jedne web opasnosti tijekom godine. U protekloj godini globalni istraživački i

Mnogo novaca i vremena Ključ zaštite malih poduzeća leži u postavljanju prikladnih prioriteta sigurnosnih potreba. Malo poduzeće ne treba početi s investicijama u implementiranje prevencije izgubljenih podataka (DLP) ili dubinske upravljačke konzole. Može se usmjeriti na probleme koji su ključni za pojedinu tvrtku ili za područje u kojem posluje te odabrati dobavljača sigurnosnih usluga koji može nadograditi usluge u skladu s rastom njihova poslovanja. Na samome početku, mala poduzeća trebaju osnovnu zaštitu koju može pružiti

anti-malware softver i firewall. Jednom kad tvrtka postane operativna i počne obrađivati narudžbe, potrebna joj je tehnologija enkripcije podataka kako bi mogla zaštiti informacije o plaćanju te informacije o korisnicima. Ovakva je vrsta zaštite obično propisana zakonom. Ako tvrtka počne sa zapošljavanjem djelatnika koji rade izvan ureda, tada su poželjne značajke osnovne mobilne sigurnosti.

Kako bi se zaštitile od cyber napada, male tvrtke obično izaberu između korisničkog softvera koji ne nudi značajke potrebne za biznis, i preskupih i kompliciranih softvera na razini poduzeća. Zbog ovoga potroše mnogo novca i vremena na sigurnost koja još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti. Stoga bi preciznije trebali odabrati rješenje koje je prikladno za njihovo poslovanje. (B.O.)

Investitori osigurani za najbolje start-up timove

Šesta generacija izašla iz inkubatora Šesta generacija startup timova izašla je iz Zagrebačkog inkubatora poduzetništva - ZIP. Posljednjeg dana 10 od 11 timova predstavilo je svoj napredak u radu koji su ostvarili tijekom tri mjeseca provedena u inkubatoru. Čak četiri tima su još za vrijeme boravka u inkubatoru dobila inicijalna sredstva za početak svog poslovanja. Colomb.io, besplatna mobilna aplikacija koja bi trebala omogućiti svakom vlasniku pametnog telefona da po-

stane novinar na terenu crowdreporter, osigurao si je 25.000 eura početne investicije od bugarskog akceleratora Eleven, a vrlo je izgledno da će dobiti i dodatnih 75.000 eura nakon mjesec dana rada na razvoju proizvoda.

Još tri projekta SnapTap, beskontaktno rješenje za ulaz i konzumaciju na glazbenim festivalima, ThoriumA+, platforma za energetsko certificiranje i Tutotod iPad, aplikacija za edukaciju male djece, investiciju su osigurali zahvaljujući 190 malih

investitora, kroz mikroinvesticijsku kampanju koju

Novi krug natječaja za ulazak u inkubator, kojim će se osigurati rad novim početnicima, očekuje se na proljeće je proveo sam ZIP. Uz dobivanje ove investicije ti timovi će moći koristiti prostor i usluge inkubatora sve do ljeta.

Uspješan prolazak kroz inkubator imala su i četiri sustava za poboljšanu produktivnost – Tourism4me - softver za iznajmljivače apartmana, Tradee web - platforma za umrežavanje ponude i potražnje između tvrtki, LegalTie - softver za upravljanje odvjetničkim uredima, te MAPP - sustav nagrađivanja korisnika u mobilnom oglašavanju. Inkubator su uspješno napustili i online program za upravljanje sportskih liga i klubova SportRuler te Ren-

taShopper usluga kojom se želi omogućiti kupovanje u udaljenim dućanima preko interneta.

Novi krug natječaja za

ulazak u inkubator, kojim će se osigurati rad novim poduzetnicima početnicima, očekuje se do kraja prvog kvartala. (K.S.)

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 8,6 mlrd KM

Centralna banka BiH

lanjski izvoz BiH, a uvoz 16,1 milijarda KM

Bosna i Hercegovina i Rusija

Profit državnim institucijama Centralna banka Bosne i Hercegovine će od ostvarenog prošlogodišnjeg profita državnim institucijama zaduženim za proračun BiH u travnju uplatiti 21,4 milijuna konvertibilnih maraka. Kako se navodi u priopćenju, Centralna banka BiH je u proteklih 10 godina, od postojanja, državi na osnovi profita uplatila ukupno 380,9 milijuna KM. Rezerve Banke su stabilne i u stalnom porastu, kao i štednja u domaćoj valuti, a eventualno nepostojanje pokrića domaće valute izazvalo bi inflatorni pritisak, nepovjerenje u monetarnu politiku i bijeg štediša

u inozemne valute. Model koji uključuje štampanje novca preko zakonom definirane razine monetarne pasive nije primjeren suvremenim modelima monetarne politike i u slučaju BiH to nije zakonom dozvoljeno, ističe se u priopćenju Centralne banke BiH. Ovo priopćenje pojavilo se neposredno nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zatražio da BiH dodatno odštampa dvije milijarde KM. Ekonomski stručnjaci i Dodiku oporbeni političari upozorili su da se zemlja ne bi smjela igrati s nekontroliranim tiskanjem novca. (Z.L.)

Pivari traže povećanje trošarina

I vlast pije uvozno pivo

Pivari i komorske institucije u Bosni i Hercegovini tvrde da bi opstanku četriju pivovara na tržištu pomogle diferencirane stope trošarina, ali ne one od 0,05 KM koje je prošle godine usvojila Parlamentarna skupština BiH. Pivari su predložili da trošarinu od 0,35 KM plaćaju pivovare s godišnjom proizvodnjom većom od 400.000 hektolitara, dok bi za one s manjom proizvodnjom najviša stopa iznosila 0,20 KM. Međutim od tog zahtjeva pivara, kako sada stvari stoje, neće biti ništa. Čini se da zastupnici i predstavnici državne vlasti radije

piju uvozno od domaćeg piva. Rezultat takve politike je poznat, kažu u Udruzi pivara u Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Lani je uvezeno piva u vrijednosti 145.150.558 KM što je pet milijuna KM više nego u 2013. godini. Najviše piva uvezeno je iz Srbije u visini od 65 milijuna KM, potom iz Hrvatske za 60 milijuna KM i Slovenije za 12 milijuna KM. Istodobno je BiH u 2014. godini izvezla piva u vrijednosti od oko 1,4 milijuna KM, što je na godišnjoj razini smanjenje od oko 300.000 KM. Prema tvrdnjama domaćih pivara, njihovo pivo ne zaostaje ni po jednom segmentu kvalitete za velikim pivovarama. Moguća godišnja proizvodnja domaćih pivovara iznosi 2,5 milijuna hektolitara, ali iskorištenost nije veća od 40 posto.

(Z.L.)

Izvoz raste, rublja pada Za 12 prošlogodišnjih mjeseci BiH je u Rusiju izvezla uglavnom lijekova, voća i povrća te dijelova za motorna vozila i razne robe u vrijednosti od 79,5 milijuna KM, dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 1,2 milijarde KM Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

rošlogodišnje sankcije koje su međusobno uvele Europska unija i Ruska Federacija, iskoristile su, između ostalih i balkanske zemlje, koje nisu članice europske obitelji.

Tako je BiH u 2014. godini, gledajući statističke pokazatelje, profitirala.

Izvoz je porastao za 39,2 posto, a uvoz je smanjen za 14,6 posto.

No, ti podaci ne pokazuju pravo stanje stvari. Najveći trgovinski deficit BiH ima s Kinom, a potom s Rusijom. Za 12 prošlogodišnjih mjeseci BiH je u Rusiju izvezla uglavnom lijekova, voća i povrća te dijelova za motorna vozila i razne robe u vrijednosti od 79,5 milijuna konvertibilnih maraka, dok je godinu dana ranije taj izvoz iznosio samo 51,7 milijuna KM. Istodobno, lanjski je uvoz iz te zemlje dosegnuo 1,2 milijarde KM što je na godišnjoj razini pad od 14,6 posto.

Rast i uvoza i izvoza U 2014. godini Bosna i Hercegovina je ostvarila rekordan izvoz roba, ali i rekordan uvoz. Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je lani u svijet ukupno izvezla roba u vrijednosti od 8,6 milijardi KM što je povećanje od 3,6 posto na godišnjoj razini, a uvezla za 16,1 milijardu KM uz rast od 6,8 posto. Trgovinski debalans iznosio je 7,5 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom je bila 53,6 posto. Najviše se izvozilo u Njemačku gdje je vrijednost izvezene robe dosegnula 1,3 milijarde KM. Iz te zemlje je u BiH najviše i uvezeno roba, tako da je uvoz iznosio 1,8 milijardi KM. Od susjednih država najveći izvoz u vrijednosti od 955 milijuna KM otišao je u Hrvatsku što je pad od 20,1 posto. Uvoz iz Hrvatske je za tri milijuna KM bio manji od njemačkog uz godišnji pad od 5,4 posto.

Moskva još iz vremena bivše Jugoslavije duguje BiH oko 114 milijuna američkih, a ne klirinških dolara

ku bilancu s Rusijom.

Moskva samo BiH iz tog razdoblja duguje još oko 114 milijuna američkih, a ne klirinških dolara. To što Rusi duguju, nisu oni krivi, nego bosnaskohercegovačke vlasti, odnosno dva entiteta koji se do sada nisu mogli dogovoriti koliko će milijuna dolara kome pripasti.

Analitičari smatraju da je stanje više nego zabrinjavajuće, pogotovo za one gospodarstvenike koji se sjećaju predratnih vremena kad je bivša Jugoslavija, a s njome i BiH, imala pozitivnu trgovač-

Izvoz robe preko posrednika No, da se vratimo prošlogodišnjem trgovanju.

BiH već godinama Rusima isporučuje lijekove, uglavnom Bosnalijeka, te je u Rusiju lani

izvezeno medikamenata u vrijednosti od oko 60 milijuna KM. Ovaj rast je ostvaren zahvaljujući sankcijama EU-a i povećanoj potražnji iz Moskve. Osjetno je povećan i izvoz voća, posebice jabuka, krušaka i dunja, i to za oko sedam milijuna KM. Godinu ranije Rusima je jabuka prodano za svega 50.000 KM. Agroherc iz Čapljine, jedan od najvećih proizvođača i izvoznika voća, prezadovoljan je prošlogodišnjim plasmanom na rusko tržište. Oni su, naime, lani izvezli u Rusiju 800 tona jabuka.

Unatoč tome, bosanskohercegovački izvoznici tvrde kako je i ranije, ali i sada, izuzetno teško plasirati robu Rusima, ali su, ipak, taj posao odradili putem posrednika iz Srbije. Riječ je o trgovačkim tvrtkama koje imaju privilegiran položaj u Moskvi, razne popuste, ne plaćaju prelevmane, a ni carinu.

No, pad vrijednosti rublje na početku ove godine zabrinuo je proizvođače, trgovce i njihove komorske asocijacije, jer bi se taj pad mogao negativno odraziti na konkurentnost bosanskohercegovačkih proizvoda.

23

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 23,5 mil €

*vijesti

vrijednost dvaju raskinutih ugovora zbog lova u mutnom

SLOVENIJA i FONDOVI EUROPSKE UNIJE

Muljaža s EU novcem?

Nema šanse Za potpunu razgradnju Tvornice šećera Ormož Slovenija je dobila od EU-a 34,8 milijuna eura odštete. Potom je skladište s pakirnicom prodala njemačkom Pfeiferu za 8,7 milijuna eura.

Sada slijede EU penali Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ije pametno muljati s novcima iz EU blagajne i nije dobro igrati se skrivača s politikama i pravilima koja imaju za cilj ujednačiti postupke i ponašanja što ih Europska unija promovira kao osnovicu ravnopravnosti i konkurentskog poslovanja.

Sloveniji sve učestalije stižu dokazi o neisplativosti takve “snalažljivosti”.

Nema prodaje roga za svijeću Prva pouka da se EU činovnicima ne može lako prodati rog za svijeću stigla je prije više godina u obliku satelitske snimke ukupnog slovenskog vinogorja uz popratni tekst da Slovenija nema toliko vinogorja koliko su ih tadašnje poljoprivredne vlasti prijavile za EU subvencioniranje. Iz tadašnje blamaže nije se izvuklo valjane pouke. Uslijedila su razna druga “snalaženja” zbog kojih je Slovenija već penalizirana ili upravo čeka nove sankcije.

Ovih dana na dnevnom redu Odbora za poljoprivredne fondove u Bruxellesu našla se Tvornica šećera Ormož. Nju je Slovenija zatvorila i razgradila prije osam godina i to u dogovoru s Europskom komisijom u okviru poznate šećerne reforme. U zamjenu za potpuni izlazak iz proizvodnje še-

Europski inspektori došavši u kontrolu u Ormož nisu mogli vjerovati onome što su vidjeli ćera te za potpunu razgradnju šećerane vlasnicima i proizvođačima šećerne repe isplaćeno je na ime odštete 34,8 milijuna eura.

Kada su europski inspektori došli u Ormož provjeriti je li razgradnja provedena kako je bilo ugovoreno, nisu mogli vjerovati onome što su vidjeli. Očekivali su žičanu ogradu s portirnicom, a dočekala su ih dva velika skladišta. Pokazalo se da u manjem skladištu ka-

paciteta 10.000 tona Slovenija drži svoje šećerne zalihe, te da je veće skladište kapaciteta 35.000 tona prodano za 8,7 milijuna eura njemačkom poduzeću Pfeifer&Langen koje u njemu danas pakira šećer. Vlasnici jedine slovenske šećerane tako su zaradili dvaput – dobili su 34,8 milijuna eura iz Bruxellesa i 8,7 miliju-

na eura od njemačke tvrtke. Na nedavnoj sjednici u Bruxellesu slovenski predstavnici molili su EU nadzornike za ustupak – da im se dopusti platiti 8,7 milijuna kazne u tri godine, a ne sve odjednom.

Traži se ustupak za Elan Sličnim kanalima moli se i za ustupak Elanu. Ne-

kad poznata tvrtka za proizvodnju skija primala je razne državne pomoći, pa i jednu od 10 milijuna eura koju su europski nadzornici pronašli i označili nedopuštenom. Elan sada nudi nadzornicima iz Europe teško izvedivu operaciju u kojoj bi prodao svoje proizvodne pogone, ali tako da ih u sljedećem trenutku uzme natrag u najam. Ne uspije li u toj operaciji, poznata slovenska tvrtka sportskih rekvizita odlazi u stečajno čistilište. Bilo je u prošlosti i niz drugih nepravilnosti u povlačenju europskih sredstava. Za najnovije takve nepravilnosti vlada je saznala potkraj prosinca. Zbog očitog pokušaja pljačke europskog novca vlada je odmah raskinula dva ugovora vrijedna 23,5 milijuna eura. Dva razvojna centra Energija i Simit upustila su se u lov za europskim sredstvima s toliko raznih nepravilnosti da je njihove zamisli trebalo odmah stornirati. U protivnom Slovenija bi upala u novu blokadu EU-a kakvu je proživljavala šest mjeseci prošle godine.

Važne i vrijedne potpore

Šok stare devizne štednje

Unatoč tome što u transferu EU novca prema Sloveniji u dosadašnjoj praksi nije bilo sve besprijekorno, brojke o povlačenju novca iz stare perspektive 2007.-2013. ipak ohrabruju. Podaci nisu konačni jer sredstva se mogu povlačiti sve do kraja 2015. godine. No, već sada je jasno da se EU novac uspjelo pretvoriti u respektabilne projekte. Dosad je Bruxellesu poslano certificiranih zahtjeva za 3,1 milijardu eura, što znači da se ima povući još 1,1 milijarda eura. Dobivenim novcem sufinancirano je 5000 raznih projekata putem kojih je otvoreno 33.000 radnih mjesta. Podršku je dobilo i 600 raznih istraživačkih projekata.

Na širokopojasni internet priključeno je 65.000 ljudi. Isto toliko priključeno je stanovnika na novu vodovodnu mrežu. Izgrađeno je i obnovljeno 60 kilometara željezničkih pruga.

Najviše problema Slovenija je sebi učinila nerazboritim odbijanjem da se isplate štedni ulozi štedišama filijala Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu. Sada je Slovenija na to prinuđena presudom Europskog suda za ljudska prava slijedom koje je ovih dana dostavila Vijeću Europe plan za izvršenje presude. Slovenija barata podatkom da štedišama treba isplatiti zajedno s kamatama otprilike 257 milijuna eura. Očekuje 300.000 zahtjeva za povrat stare devizne štednje. Pribojava se poteškoća u verificiranju svih tih zahtjeva.

Prodan Adriatic?

Slovensko Delo izvijestilo je da su potpisani ugovori o prodaji tvrtke Grand hotel Adriatic u Opatiji.

Holding iz Kopra kojeg je stvorio Igor Bavčar, nakon što je prodao Drogu Kolinska, vraća Hrvatima i opatijski hotel, ali uz triput nižu cijenu od one koju je platio za opatijski hotel.

Istrabenz je svojedobno dao za hotel 15 milijuna eura. Tvrtka Honestas private equity partneri sa sjedištem u Zagrebu, prema informacijama Dela, spremna je platiti hotel sa 300 soba i najvećom kongresnom dvoranom na Kvarneru nešto manje od šest milijuna eura.

Trimo za UN Dobije li posao o kojem pregovara s kineskom tvrtkom Top Sources Trading, tvrtka Trimo iz Trebnja u sljedećih pet godina isporučit će 6000 do 10.000 stambenih kontejnera za potrebe UN-a.

Trimo je inače već radio smještajne jedinice za potrebe UN-a. Prve isporuke išle su UNPROFOR-u u BiH, Hrvatskoj i Makedoniji. Nakon toga stambene kontejnere Trimo je slao u krizna žarišta širom svijeta, u Irak, Kuvajt, Sudan i Afganistan. UN-u su dosad isporučili 20.000 modularnih smještajnih jedinica. Prihodi od prodaje na godišnjoj razini kreću se oko 100 milijuna eura, a nove isporuke za UN procjenjuju se na 30 do 40 milijuna eura.

Colariču još šest godina

Jože Colarič, predsjednik uprave Krke, dobio je novi mandat. Na čelu farmaceuta iz Novog Mesta nalazi se od siječnja 2005. godine. Colaričev novi šestogodišnji mandat započet će u siječnju 2016. godine. Mjesec dana prije nadzornom odboru Krke obvezan je predložiti ostale članove uprave.

24 TURIZAM *vijesti Boris Žgomba predsjednik UPA-e Na sjednici Udruženja putničkih agencija (UPA) koja djeluje pri HGK-u za predsjednika te udruge izabran je Boris Žgomba, inače predsjednik strukovne Udruge hrvatskih putničkih agencija i vlasnik turističke tvrtke Uniline. Njegova zamjenica postala je Laura Popovac, direktorica putničke agencije VMD te predsjednica Zajednice pustolovnog turizma HGK-a. Ujedno je predstavljen okvirni plan aktivnosti UPA-e u sklopu čega se predlaže nagrađivanje putničkih agencija uključenjem u akciju Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku koju provodi HGK. Projektu Miomirisi i okusi Lošinja treća nagrada Projekt Turističke zajednice Maloga Lošinja Miomirisi i okusi Lošinja dobio je treću nagradu Ulysses Svjetske turističke organizacije (UNWTO) na prošlotjednoj 11. UNWTO-ovoj dodjeli nagrada za Izvrsnost i inovacije u turizmu održanoj u sklopu turističkog sajma FITUR u Madridu. Prvu nagradu dobio je projekt Povjerenstva za promicanje izvoza i turizma Perua – PromPeru, a drugu nagradu projekt Turističke zajednice grada Beča.

Svijetom putovalo 1,14 milijardi turista

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 250 mil kn

Valamarova investicija na otočiću Sveti Nikola

Sjednica Turističkog poslovnog vijeća HGK-a

Potpora novim investicijama U ovoj će se godini više pažnje posvetiti ulaganjima u turizam, pa će tako jedna od najvećih turističkih kompanija Valamar uložiti 330 milijuna kuna u svoj turistički portfelj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

čekivanja turističkih radnika za ovu turističku godinu usmjerena su na ponavljanje rezultata iz 2014. te dolazak turista s nekih tržišta koja do sada nisu bila dovoljno zastupljena. Svi se slažu kako se porez na dodanu vrijednost za cijeli turistički sektor mora obračunavati prema istoj, sniženoj stopi, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turi-

Svi se slažu da se PDV za cijeli turistički sektor mora obračunavati prema istoj, sniženoj stopi stičkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. Isto tako, u ovoj će se godini više pažnje posvetiti ulaganjima u turizam, pa će tako jedna od

najvećih turističkih kompanija Valamar uložiti 330 milijuna kuna u svoj portfelj. Od toga će 250 milijuna kuna investirati u hotelski objekt na otočiću Sveti Nikola pokraj Poreča. I u istarske kampove uložit će se oko 180 milijuna kuna, što je iznimno važno jer ti kampovi pokrivaju oko 50 posto hrvatskog kamping kapaciteta. Članovi Turističkog vijeća HGK-a naglasili su kako u Hrvatskoj treba olakšati uvjete za investiranje te riješiti probleme s turističkim zemljištem i pomorskim dobrom.

Dvojbe zbog direktive Na sjednici je posebice istaknut problem u vezi s prijedlogom europske direktive o paket-aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima. Naime, kako je rečeno, postoji određeni rizik nove turističke legislative u Europskoj uniji, a koja može nanijeti veliku štetu hrvatskim hotelskim tvrtkama.

Naime, Vijeće za konkurentnost Europske komisije je u prosincu 2014. usuglasilo stav o prijedlogu te nove direktive i zadužilo predsjedavajuću Litvu da pokrene prego-

vore s Europskim parlamentom i usuglasi konačni tekst. Protiv direktive izjasnilo se devet država (Belgija, Bugarska, Češka, Estonija, Irska, Luksemburg, Malta, Nizozemska i Slovačka,) dok su Hrvatska, Austrija i Danska iskazale zabrinutost. No, hrvatski pregovarači u EU parlamentu prije donošenja bilo kakve odluke nisu usuglasili mišljenje s turističkim radnicima.

Hotelijeri tako kažu kako bi se usvajanje te direktive negativno odrazilo na konkurentnost i profita-

bilnost hotelske industrije u Hrvatskoj.

Ukoliko bi se direktiva kakva je sad usvojila, mnogi hotelski proizvodi, kao primjerice spa i wellness usluge, počeli bi se smatrati paket-aranžmanima i opteretili bi se novim davanjima što će povećati njihovu cijenu. Mnogi hoteli neće ni moći platiti nova davanja, primjerice osiguranje odgovornosti za štetu ili jamčevinu za paket-aranžman te će prestati nuditi specifične proizvode po kojima je Hrvatska prepoznatljiva.

Postojeći prijedlog direktive mogao bi također dovesti do drukčijeg obračuna PDV-a nekih hotelskih proizvoda, opet na štetu hotelijera, a u konačnici i turista. Zbog svega toga, iz HGK-a je upućeno mišljenje Biljani Borzan, zastupnici u Europskom parlamentu, o štetnosti usvajanja nove direktive o paket-aranžmanima i potpomognutim putnim aranžmanima.

Uskoro u Hrvatskoj prvi MBA studij iz turizma

Važno je ulagati u vlastito znanje U svjetska turistička odredišta prošle godine putovalo je 1,14 milijardi turista, što je 51 milijun ili pet posto više nego u 2013. Prema predviđanjima Svjetske turističke organizacije, u ovoj se godini na svjetskoj turističkoj sceni očekuje daljnji porast putovanja u inozemstvo do četiri posto.

Poznato je da svijet prolazi kroz tranziciju, a kroz taj proces prolazi i sektor turizma. Mijenjaju se trendovi i mišljenja turista, pa oni sve više traže autentičnu ponudu, rekao je Luiz Moutinho, profesor menadžmenta i turističkog marketinga s poslovne škole Adam Smith Sveučilišta u Glasgowu. On je proteklog tjedna održao uvodno predavanje u sklopu konferencije na temu Tranzicija i trendovi u tu-

rizmu održanoj u Termama Tuhelj. Naime, od 16. do 19. ožujka tamo će se održati prvi od modula MBA studija iz turizma. Taj su studij zajedno kreirale Terme Tuhelj i IEDC - Poslovna škola iz Bleda, a Hrvatska gospodarska komora dala je potporu projektu. MBA studij turizma namijenjen je top menadžerima iz tu-

rizma koji žele usavršiti svoje znanje. Među brojnim predavačima iz svijeta, svoje znanje i iskustvo polaznicima nastojat će prenijeti i Moutinho. Di-

rektorica Terma Tuhelj Ivana Kolar je istaknula kako je ulaganje u znanje i praćenje trendova bitno za osobni razvoj, ali i razvoj tvrtke koju određeni menadžer vodi. “Zbog stalnih i brzih promjena na tržištu nužno je znati kako otkri-

vati i pratiti trendove, a poneki i pokrenuti. Upravo iz tih razloga stvorila se ideja za kreiranje takvog specifičnog programa. Iznimno je važno to što taj međunarodni program započinje upravo u Hrvatskoj, s obzirom na važnost turizma za cijelo gospodarstvo. To je još jedan pokazatelj kako je Hrvatska jedno od najjačih turističkih središta u ovom dijelu Europe”, zaključila je Ivana Kolar. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

“

Ponajprije nedostaje softverskih developera. Apsurd je tim veći što im se tu nude jako dobre plaće i odlična perspektiva.

“

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre

Novi-stari marketing

Pojam “digitalni” polako blijedi Online sveprisutnost i pojava novih uređaja i aplikacija koji omogućavaju bolju povezanost stvara trenutak u kojem nastupa digitalni marketing Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

isoko učilište Algebra, prvo u ovom dijelu Europe, ove jeseni pokreće novi preddiplomski (trogodišnji) i specijalistički diplomski (dvogodišnji) studij digitalnog marketinga.

Područje digitalnog marketinga izuzetno je atraktivno i dinamično te je većinu današnjeg poslovanja gotovo nemoguće obavljati bez metoda i tehnika koje se uče u sklopu ovih dvaju studija.

Davor Runje, suosnivač digitalne agencije Drap, kaže kako će se uvođenjem tih studija napokon smanjiti problem

Klijenata i posla ima, ali nas u tome koči manjak kvalitetnog kadra, kaže Davor Runje pronalaska odgovarajućeg kadra u Hrvatskoj. “Klijenata i posla ima, ali nas koči manjak kvalitetnog kadra”, ističe on.

Na razvoju novih studijskih programa, uz tim Visokog učilišta Algebra, gotovo dvije godine su radili brojni stručnjaci za digitalni marketing iz hrvatskih tvrtki i marketinških agencija.

Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, kaže nam kako se digitalnim marketingom smatra onaj u kojem

se za komunikaciju koriste digitalne tehnologije i kanali, no on vjeruje da će se u narednom razdoblju sam pojam “digitalni” izgubiti i da će sve te nove vještine biti objedinjene pod pojmom marketing.

“Proces dolaska do krajnjih korisnika, informiranja i prodaje je evoluirao.

Tehnološki kanali koji su danas avangardni uskoro će postati svakodnevica.

Vrlo vjerojatno za 10 godina neće postojati digitalni i klasični marketing već isključivo marketing, što pokazuju i današnji trendovi”, objašnjava Balen potkrepljujući to činjenicom kako mladi vrlo malo gledaju televiziju i više se informiraju na internetu i društvenim mrežama.

A upravo ta online sveprisutnost i pojava novih uređaja i aplikacija koji omogućavaju bolju povezanost stvara trenutak

u kojem nastupa digitalni marketing. “Korisnici više nemaju isključivo pametni telefon, već i pametne satove i druge uređaje zahvaljujući kojima su digitalno sve prisutniji”, ističe.

Privlačenje investicija Digitalni marketing, nastavlja Hrvoje Balen, područje je u kojem je moguće ostvariti dosta posla, posebice u inozemstvu. “Uz studij, vjerujem kako ćemo stvoriti središte koje će se pokazati dobrim ne samo za hrvatske tvrtke već i za privlačenje investicija u području digitalnog oglašavanja i marketinga”, napominje.

Iz Algebrina iskustva, prosječni radni dan stručnjaka za marketing počinje analizom o tome što se događalo u određenom proteklom vremenu. Prati se tko je posjetio određene web stranice, prate se re-

akcije na oglasne kampanje objavljene, primjerice, na društvenim mrežama.

“Također, reagiramo na one stvari koje nisu bile dobre ili nisu postigle željeni rezultat. Potom odlučujemo o daljnjim koracima koji uključuju promjene na webu, izradu newslettera, kampanje prema ciljanim korisnicima ili pak korištenje tradicionalnijih kanala poput call centra. Međutim, tim stvarima je zajedničko da se vrlo brzo dobivaju povratne informacije o tome koliko smo uspješni i koliko su dobre naše investicije. To s tradicionalnim alatima nije bilo moguće”, kaže on.

Stručnjak za digitalni marketing stoga valja imati splet više vještina.

“Dakle, mora imati vještine iz društvenog područja, tj. marketinga i promocije, ali i iz tehničkog područja, te željeti raditi

upravo taj posao i istraživati nešto novo. U ovom poslu nema radnog vremena i ne može se u 17 sati zatvoriti dućan. Jer, općenito govoreći, kupci u online prostor čak možda intenzivnije dolaze u kasnim popodnevnim ili večernjim satima kada imaju više slobodnog vremena, ako je naravno riječ o odnosima business to customer”, naglašava Balen. Upravo zbog toga što je teško naći osobu koja ima izgrađene sve te vještine, agencije teško nalaze odgovarajuće zaposlenike, objašnjava on.

Osim manjka stručnjaka za digitalni marketing, poslodavce u ICT svijetu muči i nedostatak mladih koji se žele profesionalno razvijati i baviti nekim od zanimanja u informacijskim tehnologijama. “Ponajprije nedostaje softverskih developera.

Tako da je kod većine nas koji se bavimo obrazovanjem u informacijskim tehnologijama i računalstvu fokus na tome da privučemo što više mladih da se bave time. Apsurd je tim veći što im se tu nude jako dobre plaće i odlična perspektiva”, ističe Balen.

Također, određena kretanja pokazuju kako će rasti potreba za onim osobama koje se bave razvojem sučelja i onih koji stvaraju kvalitetan grafički, vizualni ili 3D sadržaj. Unutar sistemskog inženjerstva pak osjeća se rast potrebe za stručnjacima za sigurnost i integraciju.

*vijesti Aplikacija za bežične projekcije Epson iProjection, aplikacija za mobilno projiciranje za uređaje iOS i Android, odnedavno je dostupna i korisnicima u Hrvatskoj.

Aplikacija olakšava bežično projiciranje slika visoke kakvoće i datoteka pohranjenih na pametnim uređajima na Epsonove projektore koji su spojeni na bežičnu mrežu. Korisnici u tvrtkama i javnim institucijama tako mogu projicirati različite datoteke bez potrebe za korištenjem osobnog računala.

Unapređenje internetskih usluga Razvojem i implementacijom internetskih usluga u sklopu vlastitog programa razvoja elektroničkog poslovanja e-Agencija, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti pustila je u rad dvije nove aplikacije e-Uvjeti i eSmjernice. Time je nastavljena poslovna politika približavanja korisnicima i omogućavanja bržih i jeftinijih načina pribavljanja određenih dokumenata. Naime, ove aplikacije u skladu su sa zakonskim odredbama koje reguliraju izdavanje lokacijske i/ ili građevinske dozvole, odnosno postupak izrade i donošenja prostornog plana.

Bug Future Show

Časopis Bug organizirao je u Zagrebu Bug Future Show. Riječ je o spoju zabave i najnovijih svjetskih tehnoloških trendova koji je okupio domaće i strane informatičke stručnjake. Tako je irski ekonomski komentator David McWilliams približio publici irski Hi-Tech model i rekao što bi Hrvatska trebala učiniti da privuče svjetske tech gigante.

Stručnjaci iz bankarskog i telekom sektora, među ostalim, raspravljali su o mobilnom plaćanju i hoće li u budućnosti novčanik zamijeniti mobitel.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Predrag Matvejević GRANICE I SUDBINE V.B.Z.

Ova je knjiga nastajala u nelagodi: autor je pisao u inozemstvu o svojoj zemlji u kojoj se vodio rat. Dio tekstova ovdje sakupljenih bio je objavljen u domaćim i stranim glasilima, u prijevodu ili originalu, često i jednom i drugom. Većina ih je izišla u nekoliko tomova koje su objavili razni izdavači.

Matvejević je gotovo svakoga mjeseca navraćao u domovinu, bivšu i sadašnju, da vidi što se u njoj događa te o tome obavijesti strani i domaći svijet – bolji dio svijeta koji je dobronamjerno želio znati istinu.

Natalija Princi Osmi grijeh: Posluh Duhović Koralji d.o.o.

Najužasnija nedjela u povijesti čovječanstva su počinjena zbog slijepog posluha različitim autoritetima. Na toj postavci autorica brani pretpostavku o posluhu kao grijehu na koji pristajemo. Navodeći primjere iz bajki, povijesti i eksperimenata približava nam svu stravu slijepe poslušnosti i njenih posljedica. S druge strane, podsjećajući na ljude koji su osvjetljavali razvoj čovječanstva, upozorava koliko je individualnost i svijest o sebi presudna za dobrobit pojedinca i zajednice.

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sakupljanje otpada

Val-Sol, Zagreb. Tvrtka se bavi sakupljanjem, skladištenjem, prijevozom i izvozom neopasnog otpada od plastike, papira/ kartona i metala. Kontakt: Tomislav Šarić, valsolpe@gmail.com, 01/2005 008.

PP i metalizirana folija

Gec, Plešce, www.gec. hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181.

Miješana ambalažna plastika

GKP Čakom, Čakovec.

Tvrtka prodaje oko 1000 tona miješane ambalažne plastike (HD-PE, PP, PS, PVC, PET...). Kontakt: Mario Hrešć, oporabiliste@cakom.hr, 040 382 322, 098 630 875.

Rezana plastika

Robert Galbraith Dudov svilac Mozaik knjiga

Kad romanopisac Owen Quine nestane, njegova supruga unajmi privatnog istražitelja Cormorana Strikea. Isprva misli da je jednostavno nekamo otišao na nekoliko dana i želi da ga Strike pronađe. No istraga pokazuje da Quineov nestanak skriva mnogo više. Naime, on je upravo završio rukopis s otrovnim opisima gotovo svih svojih poznanika.

Bude li roman objavljen, neki će životi biti uništeni. Kad Quinea pronađe ubijenog, Strike će se morati utrkivati s vremenom ne bi li shvatio motiv nemilosrdnog ubojice...

Colum McCann Transatlantik Profil Knjiga

Newfoundland, 1919. Piloti Jack Alcock i Arthur Brown zaputili su se u Irsku u prvome povijesnom pokušaju neprekinuta preleta Atlantika. Dublin, 1845. i 1846. Na nizu predavanja Frederick Douglass otkriva da Irci podupiru njegovo zalaganje za ukidanje ropstva. Senator George Mitchell 1998. putuje u Belfast jer u Sjevernoj Irskoj treba moderirati mirovne pregovore neizvjesna ishoda. Ta tri prelaska Atlantika povezuje niz izuzetnih žena čije su privatne sudbine ponijela povijesna strujanja.

Thich Nhat Hanh UMIJEĆE KOMUNICIRANJA Planetopija

I dok svi znamo čitati i pisati, većina nas nije svladala umijeće stvarnog razgovora, kao ni smirivanja našeg uma i otvaranja srca drugim ljudima. Thich Nhat Hanh u ovom nas inspirativnom vodiču poučava kako ovladati umijećem komuniciranja, bilo da komuniciramo osobno ili pomoću modernih tehnologija. Komuniciranje je jedna od najvažnijih vještina koja može umanjiti patnju i frustracije na osobnoj, ali i svjetskoj razini, te trajno izmijeniti naš doživljaj svijeta kao i utjecaj koji na njega imamo.

Središte ekologije, Split.

Tvrtka nudi rezanu plastiku od autobranika i autoplastike, baliranu u balama od oko 100 kilograma.

Kontakt: Anita Škare, srediste.ekologije@gmail.com, 021/386 882, 091/1386 882.

Otkup otpada

MedInd - Mediteranean Industries, Triggiano, Italija, tvrtka koja surađuje s prerađivačima otpada u cijeloj Italiji traži sve vrste sekundarnih sirovina (kruta goriva, papir, karton, PE, PP, staklo, industrijski otpad, mulj, pepeo iz industrijskog otpada...) te ujedno žele kontakte s tvrtkama koje se bave oporabom otpada, posebno proizvodnjom energije iz otpada. Kontakt: Marseglia Ciro, medind@libero.it, +39/32841 22231.

Plastični proizvodi

Romcarbon, Buzau, Rumunjska, www.romcarbon.com. Tvrtka za proizvodnju plastičnih proizvoda na rumunjskom i europskom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filtera za disanje i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod nazivom Plastični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastika na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6... Trenutno mogu ponuditi: polipropilen vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske,

torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo. Posjeduju certifikate ISO 9001: 2008 i

ISO 14001: 2005 te također standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti. Kontakt: Ana Maria Manaila, office@romcarbon.com, +40/238/711 155.

Uvoz i izvoz plastičnog otpada

Wang X, Čakovec. Tvrtka se bavi sakupljanjem te uvozom/izvozom neopasnog otpada od plastike. Kontakt: Mei Wang, mey@wang-x.com, +385 91 9103334, +385 98 9400218.

Otkup otpada

Interseroh, Buzin, www. interseroh.hr. Tvrtka otkupljuje mljevenu plastiku nastalu iz obrade otpadnih grobnih lampaša.

Kontakt: Vanja Horvat, vanja.horvat@interseroh. com, 091 6118 015.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Borbena oprema

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja borbenu opremu (prsluci, naprtnjače i transportne torbe). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 412.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. veljače.

Simulacijske lutke

Medicinski fakultet u Zagrebu nabavlja simulacijske lutke. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Održavanje i popravak dizala

KBC Zagreb nabavlja usluge održavanja i popravka dizala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. veljače.

Usluge interneta

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge interneta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

Stabla, grmovi i trajnice

Čistoća Rijeka nabavlja stabla, grmove i trajnice.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. veljače.

vodu od 5000 litara. Rok dostave ponuda je 13. veljače.

Svjetiljke s priborom

Vodovod i kanalizacija Sarajevo nabavlja svjetiljke s priborom. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Usluge fiksne telefonije

Općina Banovići nabavlja elektromaterijal za javnu rasvjetu. Rok dostave ponuda je 13. veljače.

Regija Računalna oprema

Službeni list BiH nabavlja računalnu opremu.

Rok dostave ponuda je 11. veljače.

Vatrogasne cisterne za vodu

Grad Banja Luka nabavlja vatrogasne cisterne za

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na prodaju krznarija i farma svinja Krznarija, pogon tekstila i drugi dijelovi tvornice Slavonija modna konfekcija iz Osijeka u stečaju. Nekretnine su procijenjene na 39,8 milijuna kuna. Ukupna površina je 23.462 četvorna metra. Uz ostalo prodaje se i skladište gotove robe, spremište mazuta, uredski prostori sa zgradom za kemijsku pripremu vode, vatrogasni toranj i pripadajuća dvorišta. Dražbeno ročište održat će se 5. veljače u 10 sati, na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka ulica 2, u sobi 34/II. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Pašnjaci u okolici Šibenika, procijenjeni na 11,4 milijuna kuna. Ukupno se prostiru na 19.859 četvornih metara. Dražba će se održati 5. veljače u 11 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 8, u sobi broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se u na žiro-račun 23900011300001202 kod Hrvatske poštanske banke, za depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, s pozivom na broj 05 511592-117.

Farma svinja Senkovac u naselju Medinci, kod Slatine u Virovitičko-podravskoj županiji, procijenjena na 6,8 milijuna kuna. Farma se osim uzgojem stoke bavi i proizvodnjom stočne hrane, klanjem stoke i preradom mesa. Površina koja se prodaje iznosi 501.739 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 6. veljače u 10.30 sati na Tr-

govačkom sudu u Bjelovaru, Šetalište Ivše Lebovića 42, u sobi broj 1.

Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun HR­612­390­00­1130­0000­6, s pozivom na broj HR05 540-186-13.

Tvornica za proizvodnju pokrivača i deka u Vinkovcima, procijenjena na 14,2 milijuna kuna. Riječ je o nekretninama poduzeća Vuteks feniks u stečaju. Površina nekretnina koje se prodaju iznosi 50.797 četvornih metara. Dražba će se održati 9. veljače u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi broj 34/II. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda HR­ 3123­90001­1300­000­200, s pozivom na broj HR05 272-363-2012.

Hotel u Sisku, procijenjen na 1,1 milijun kuna. Ukupna površina nekretnine koja se prodaje je 2128 četvornih metara.

Hotel se nalazi na adresi Nikole Tesle 8 u Sisku, a vlasništvo je poduzeća Petra u stečaju. Dražba će se održati 10. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 70/III. (dvorišna zgrada). Jamčevina iznosi 50.000 kuna, a uplaćuje se na račun HR­922­390­ 001­1300­000­460, model HR05, s pozivom na broj 42912 i naznakom “Jamčevina za dražbu Petra d.o.o”.

Stambeno-poslovni kompleks Jadran u Ivanić Gradu u izgradnji, procijenjen na 6,2 milijuna kuna. Dražba će se održati 10. veljače u 10.45 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 91/

II. Riječ je o osmoj javnoj dražbi. Jamčevina iznosi 10 posto.

Tvornica za proizvodnju prehrambenih proizvoda Nova Đakovčanka u stečaju, procijenjena na 23,4 milijuna kuna.

Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 103.405 četvornih metara. Dražba će se održati 11. veljače u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi broj 34/II. Jamčevina u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina uplaćuje se na račun HR­ 312­3 900­0 113­0 000­0 2­0 0, s pozivom na broj HR05 272-903-13.

Trgovina za prodaju automobila, stambeno-poslovna zgrada i dvorište u Vukovaru, procijenjeni na 1,6 milijuna kuna.

Površina nekretnine iznosi 8590 četvornih metara. Dražba će se održati 12. veljače u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi broj 21/I. Jamčevina od 10 uplaćuje se na račun broj HR­312­3900­0113­000­ 00­200, s pozivom na broj HR05 272-628-13.

Zgrada i dvorište u naselju Crno kod Zadra procijenjeni na 2,6 milijuna kuna. Sastoji se od četiri etaže i potkrovlja. Etaže imaju površinu od 140 četvornih metara, a potkrovlje 108. Dražba će se održati 12. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, u sobi 119/I. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina od 10 posto uplaćuje se na račun ovoga suda broj HR­2523­ 9000­11300­000­793, s pozivom na broj 1-547-2014.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Putokazi prema budućnosti dr. Uroš Dujšin

K

ada je riječ o predviđanjima, prognostičari ne zaslužuju dobre ocjene.

Očekivali su da će žileti dovesti do čisto izbrijane budućnosti. Očekivali

su da će auti moći letjeti. No, bradonja ima koliko hoćete (uključujući i potpisanog autora), auti ostaju čvrsto na zemlji, a posla imamo svi preko glave. Ni internet nije izuzetak. Tkogod potraži krive prognoze, naći će ih u izobilju. Očekivalo se da će internet razoriti velike tvrtke, ali danas velike tvrtke dominiraju internetom. Vjerovalo se i to da će on prekriti korisnike zavjesom anonimnosti. Govorilo se da nitko neće znati jeste li pas. A sada Google i slične mreže znaju ne samo jeste li pas, nego imate li buhe i koju pseću hranu najviše volite. A mislilo se i to da će internet lokaciju učiniti irelevantnom i ukloniti posrednike. Hoće li?

Udaljenost u virtualnom svijetu Prije 10 godina stručnjaci su govorili da će internet označiti kraj udaljenosti, tj. ukloniti geografske razlike. Amazon i Infosys su stvorili globalna carstva u prodaji knjiga i informatičkim uslugama, no danas

se teško možemo složiti sa stavom da će maloprodaja propasti i da će e-trgovina postati mjesto gdje svatko kupuje. Popis e-trgovina opovrgava tu tvrdnju, a popis novootvorenih prodavaonica je iz dana u dan sve duži. Znanstveni-

ci su, k tome, ustanovili da je udaljenost itekako prisutna u virtualnom svijetu. Tako jedna analiza pokazuje da svaki postotak udaljenosti između zemlje u kojoj živite i neke druge smanjuje vjerojatnost da ćete posjetiti neki kanal na webu u toj zemlji. Vjerojatnije je dakle da će Amerikanci gledati kanadske pornografske kanale nego one britanske.

Poduzeća sve više tretiraju fizički i virtualni svijet kao komplemente umjesto alternativa. Doduše, virtualni je svijet bolji u uspoređivanju cijena ili omogućavanju klijenata i divljini Kansasa da imaju jednaku mogućnost izbora kao oni na Manhattanu. No zato je fizički svijet u prednosti kada se radi o tome da potrošači žele opipati tkaninu koju žele kupiti. Stoga neki maloprodajni lanci sada nude najbolje iz oba svijeta. Tako je Macy’s utrošio 400 milijuna dolara na preuređenje svoje njujorške kuće: pomoću aplikacije na mobitelu vodit će kupce naokolo i

nuditi obavijesti o svakom proizvodu koji im zapne za oko.

Digitalni revolucionari Prodavač toaletnih potrepština Soap.com isporučuje svoje proizvode u kutijama jarkih i različitih boja u nadi da će ih susjedi kad ih vide poželjeti.

A što se tiče tvrdnje da je internet “ubojica posrednika” zbog kojeg će niz agenata distributera i drugih posrednika ostati bez posla, samo je djelomično točna. Mnogi ljudi kupuju putem interneta usluge osiguranja direktno kod osiguravatelja i jednako se tako pretplaćuju na novine neposredno kod izdavača.

No agenti za nekretnine i niz drugih posrednika još uvijek uspješno posluju. U

Ljudi su toliko zbunjeni ogromnim izborom koji internet nudi, pa potreba za vjerodostojnim vodičima raste nizu područja posrednici su važniji no ikad: ljudi su toliko zbunjeni ogromnim izborom koji internet nudi i kakofonijom potrošačkih biltena, pa je potreba za vjerodostojnim vodičima i drugim posrednicima u porastu.

Internet je odnedavna počeo preobražavati obrazovanje i zdravstvo. S obzirom na mogućnosti te tehnologije da smanji troškove i poveća pristup, bilo bi pogrešno povući se pred postojećim ustanovama u tim područjima koje se protive reformama. No jednako bi tako bilo pogrešno vjerovati digitalnim revolucionarima koji ustraju na tome da će postojeći biti pometeni valom novih poduzeća. Živi bili, pa vidjeli.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 19. do 25. siječnja ukupno je bilo 213 stečajnih postupaka što je za 46 posto više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 82. Za predstečajnu nagodbu je uloženo 25 prijedloga, dok je 19 postupaka zaključeno. Skraćeni stečaj je za 19 subjekata istovremeno započeo i zaključen. Izbrisano je 136 subjekata što je tri puta više nego u prethodnom tjednu, a s likvidacijom je započeo 31 subjekt. Osnovano je 288 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (128), zatim Rijeka (36), na Trgovačkom sudu u Splitu osnovano je 20 trgovačkih društava, a slijede ga Osijek i Pazin s po 19 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (160), te ukupno 128 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

25 4 11 10 25 6 19 82 82 81 15 6 25 16 19

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

136 136 31 31 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 0,2% rast BDP-a u ovoj godini (0,9 % u 2016.)

Prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb

Očekuje se blagi rast BDP-a Prognozirani oporavak opće gospodarske aktivnosti u ovoj, i nešto jači u idućoj godini, bit će praćen smanjenjem stope nezaposlenosti i udjela proračunskog deficita u BDP-u, iako će poboljšanja biti vrlo skromna

E

konomski institut, Zagreb očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od 0,2 posto u 2015. i 0,9 posto u 2016. godini.

Sadašnja procjena pada BDP-a za 0,6 posto u 2014. i blagog rasta u 2015. ne razlikuje se od ranijih prognoza. Očekuje se da će ove godine negativan doprinos osobne po-

Očekuje se nastavak trendova rasta izvoza i uvoza, ali uz izvjesno usporavanje trošnje rastu biti zaustavljen učincima promjena u porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 1. siječnja, iako će razduživanje, nisko povjerenje

potrošača i visoka nezaposlenost i dalje djelovati u suprotnom smjeru.

Blagi rast investicija u trećem tromjesečju prošle godine te znaci oporavka industrijske proizvodnje nagovještavaju da bi tijekom ove godine, pod pretpostavkom ostvarenja planiranih investicija i uspješnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, moglo doći do za-

ZB Invest

U ponudi četiri nova fonda

288 128 160 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 12 4 19 19 36 0

REJTING TJEDNA

ZELENI HIT d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

11 20 4 18 9 128

okreta od negativnog u pozitivan trend i daljnjeg jačanja pozitivnog trenda tijekom 2016. Očekuje se nastavak trendova rasta izvoza i uvoza, ali uz izvjesno usporavanje. Također se očekuje kontinuirano smanjenje državne potrošnje.

Prognozirani blagi oporavak opće gospodarske aktivnosti u ovoj, i nešto jači u sljedećoj godini,

bit će praćen smanjenjem stope nezaposlenosti i udjela proračunskog deficita u BDP-u, premda će poboljšanja ipak biti vrlo skromna.

Neizvjesnosti oko ostvarenja prognoza odnose se ponajprije na parlamentarne izbore krajem ove godine i njihovog utjecaja na ekonomsku politiku, što će djelomično ovisiti i o dinamici odnosa Vlade i novoizabrane predsjednice Republike.

Kratkoročni i srednjoročni rast gospodarstva ovisit će ponajprije o strategiji Vlade u pogledu provedbe potrebnih reformi općenito, a posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a, u čemu će biti značajno i stajalište Europske komisije.

ZB Invest proširio je svoju ponudu, s obzirom na strategiju ulaganja, jedinstvenim fondovima u Hrvatskoj: ZB Future 2025, ZB Future 2030, ZB Future 2040 i ZB Future 2055.

ZB Future su UCITS otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom osnovani na određeno vrijeme te u imenu sadrže godinu dospijeća do kada će poslovati. “S obzirom na investicijski cilj fon-

dova i strategiju ulaganja, ZB Future fondovi prvenstveno su namijenjeni svima koji o štednji razmišljaju dugoročno, putem strategije koja je usmjerena na smanjenje rizičnosti ulaganja protekom vremena”, rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa.

Ciljana struktura portfelja ZB Future fondova odnosi se na unaprijed određenu alokaciju ulaganja među pojedinim kategorijama imovine, na način da ukupni portfelj protekom vremena prema dospijeću fonda postaje sve konzervativniji odnosno manje rizičan. Tako se

u početnom razdoblju nastoji povećati vrijednost imovine ulaganjem na dioničkim tržištima koja nude veći prinos, dok se u zadnjim godinama ulaganja radi na očuvanju vrijednosti sredstava tako da se imovina fonda ulaže u manje rizičnu imovinu, većinom na obvezničkim i novčanim tržištima.

Zagrebačka banka i ZB Invest prikupljat će inicijalne uplate za nove fondove do 24. veljače ili dok svaki fond ne premaši Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom utvrđeni prag najniže vrijednosti imovine.

29

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

( 107,8% BDP-a ( 29,2% dosegnuo ukupan bruto inozemni dug

udio sektora države u bruto ino dugu

Analize RBA

Bruto inozemni dug 46,5 milijardi eura Razmjerno visok rast bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini ponajprije je posljedica rasta duga opće države koji je u odnosu na kolovoz povećan za gotovo 700 milijuna eura ili 5,4 posto. Krajem rujna bruto inozemni dug opće države iznosio je 13,5 milijardi eura što je gotovo dvije milijarde ili 16,9 posto više na godišnjoj razini

S

mjesečnim rastom od 1,3 posto ili 580 milijuna eura ukupan bruto inozemni dug Republike Hrvatske potkraj lanjskoga rujna dosegnuo je 46,5 milijardi eura što je 107,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Na godišnjoj razini njegov rast iznosio je 2,4 posto (1,1 milijarda eura), dok je u odnosu na kraj 2013. veći za 1,2 posto (535 milijuna eura).

Razmjerno visok rast bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini ponajprije je posljedica rasta duga opće države koji je u odnosu na kolovoz povećan za gotovo 700 milijuna eura ili 5,4 posto. Krajem rujna bruto inozemni dug opće države iznosio je 13,5 milijardi eura što je gotovo dvije milijarde ili 16,9 posto više na go-

dišnjoj razini. U odnosu na kraj 2013. opća država je povećala obveze prema inozemnim vjerovnicima za 835 milijuna eura (6,6 posto). Osim travnja 2014., državna komponenta bruto inozemnog duga kontinuirano bilježi pozitivne godišnje stope rasta još od rujna 2009. godine. Velike potrebe države za novim zaduženjima u neposrednoj su vezi s odgođenom i/ili preslabom fiskalnom konsolidacijom, pa se uslijed kumuliranja proračunskih deficita i dospjelih neplaćenih obveza država nastavila zaduživati i na inozemnom financijskom tržištu. Posljedično, udio sektora države u ukupnom bruto inozemnom dugu bilježi kontinuiran porast te je krajem rujna prošle godine dosegnuo

sečnoj i godišnjoj razini, sektor trgovačkih društava zabilježio je pad udjela u ukupnom bruto inozemnom dugu sa 39,9 posto u kolovozu na 39,5 posto u rujnu.

Dug drugih monetarnih financijskih instituci-

Rastu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini pridonijela su i trgovačka društva 29,2 posto udjela (što je za 12,5 postotnih bodova više nego u rujnu 2009.).

Pada dug financijskih institucija Rastu ukupnog bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini pridonijela su i trgovačka društva koja

su dugovala 18,4 milijarde eura ili 0,2 posto više.

Na godišnjoj razini dug je povećan za 128 milijuna eura (0,7 posto), dok je u usporedbi s koncem 2013. godine veći za 420 milijuna kuna (2,3 posto). Bez obzira na iskazani rast duga na mje-

ja iznosio je 8,1 milijardu kuna, s udjelom od 17,5 posto, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini od 2,2 odnosno 13,6 posto. Taj sektor također bilježi kontinuirane negativne godišnje stope promjene stanja inozemnog duga, potvrđujući dugo-

trajno razduživanje koje datira još od svibnja 2012. godine. U odnosu na kraj 2013. godine dug drugih monetarnih financijskih institucija niži je za milijardu eura što znači da je zabilježio stopu pada od 11,2 posto.

U uvjetima očekivanog pada gospodarstva već šestu godinu zaredom, predviđamo da bi se razina inozemnog duga do kraja 2014. mogla kretati na razinama od oko 108 posto procijenjenog BDPa. Pritom je važno naglasiti da deprecijacija eura u odnosu na dolar utječe na visinu inozemnog duga iskazanog u eurima, no država je svoj dug denominiran u dolarima zaštitila tzv. hedgingom, pa iskazani dug u eurima realno ima niži iznos, procjenjuju analitičari RBA.

Istraživanje Udruge poreznih obveznika Lipa

Hrvatski birači ne vole podizanje poreza

H

rvatski građani nisu protiv tržišnog društva. Velika većina građana smatra da je važno poticati konkurenciju u svim gospodarskim granama, osim na tržištu rada, pokazalo je istraživanje koje je na reprezentativnom uzorku od 2000 građana provela Lipa, udruga poreznih obveznika. Istraživanje koje je osmislio ekonomski analitičar Velimir Šonje prošli je tjedan predstavljeno javnosti. Prema rezultatima, birači se izrazito protive povećanju svih oblika poreza i doprinosa. Čak 84 posto protivi se povećanju poreza na do-

danu vrijednost, 50 posto je protiv povećanja pore-

Udruga Lipa zalaže se za niže poreze, manji državni aparat i efikasno trošenje novca poreznih obveznika za na dobit, a 53 posto ne želi povećanje poreza na imovinu.

Istraživanje je pokazalo da suprotno uvriježenoj predodžbi, gotovo 80 posto hrvatskih građana podržava reforme za usklađivanje prihoda i rashoda

proračuna radi smanjivanja deficita. Pri tome mali broj građana smatra da se usklađivanje treba odvijati samo s prihodne strane.

Uglavnom su svi za balansirani pristup kroz prihode i rashode ili za rezove na rashodnoj strani proračuna.

Zalaganje za jeftiniju i učinkovitiju državu Kad je riječ o metodama smanjivanja državnih rashoda, građani se najmanje protive reformi na području smanjenja materijalnih troškova (26 posto), socijalnih naknada (20 posto), smanjenju lokalne uprave i samoupra-

ve (23 posto) te smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, čemu se protivi samo 29 posto birača.

“Kad je riječ o tzv. antitržišnom stavu građana Hrvatske, istraživanja pokazuju da se birači najviše protive snižavanju radničkih mirovina te rezovima u zdravstvu, znanosti i obrazovanju. Na području tržišta rada postoji izrazito protivljenje tržišnim rješenjima. Čak 80 posto birača protivi se lakšem otpuštanju i smanjenju minimalne plaće”, rekao je Šonje. Udruga Lipa osnovana je kao odgovor na “neodrživo stanje u državi u kojoj se poveća-

nje poreznih prihoda vidi kao jedini odgovor na krizu koja traje već sedmu godinu”. Zalaže se za niže poreze, manji državni aparat i efikasno trošenje novca poreznih obveznika. Istraživanjem, koje je provela agencija Ipsos

puls, Lipa želi utjecati i na političke stranke da u fokus svojih programa i predizbornih kampanja stave stvarne ekonomske teme, koje zanimaju i birače, rekao je Davor Huić, jedan od osnivača Udruge. (I.V.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3862, 2. veljače 2015.

Tržište novca Zagreb

Likvidnost dobra, višak ponude i dalje dominira Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ntervencija Hrvatske narodne banke, od pretprošlog tjedna, kojom je iz sustava izvučeno više od 2,5 milijardi kuna nije se značajnije odrazila na rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama na hrvatskom novčanom tržištu. I dalje je likvidnost sudionika iznimno dobra zbog čega potražnja ostaje skromna, dok u sustavu dominira višak ponude. Trend se promijenio krajem tjedna zbog činjenice da je kraj mjeseca kada dospijevaju određene obveze te je potražnja porasla. Ipak, rast potražnje nije imao utjecaj

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

kada je novčano tržište općenito tromije, a trgovanje sudionika skromnije. Promjena trenda na novčanom tržištu ovisi o okolnostima na ukupnom financijskom tržištu koje je ovih dana napetije radi turbulentnog deviznog tržišta, ali i dalje bez poticaja rastu potražnje. Treba pričekati i vidjeti hoće li u veljači biti većih aktivnosti na financijskom tržištu, te hoće li neslužbene najave privatizacije državnih tvrtki biti potvrđene. Sasvim je sigurno da će aktivnije tržište kapitala imati snažan utjecaj na novčano tržište i njegove pokazatelje, osobito na veću potražnju za novcem.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

26. 1. - 30. 1. 2015.

19. 1. - 23. 1. 2015.

u%

400

5 4

300

3 200 2 100

1

0

26.1.2015.

27.1.2015.

28.1.2015.

na visinu kamatne stope.

U utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa, na kojoj je upisan manji iznos od planiranog. Umjesto 700 milijuna kuna planiranog iznosa na aukciji je upisano 618 milijuna kuna, a smanjen je i iznos trezor-

29.1.2015.

0

30.1.2015.

skih zapisa koji su bili na dospijeću. Tako je ukupan saldo upisanih zapisa smanjen za 136 milijuna kuna.

Unatoč nešto slabijem interesu sudionika prinos na trezorske zapise u kunama s rokom dospijeća od 182 dana smanjio se za 11 baznih poena. Kod

ponedjeljak

utorak

valutnih trezorskih zapisa prihvaćene su sve ponude, a umjesto planiranog izdanja od 10 milijuna eura ostvareni iznos emisije bio je 8 milijuna eura.

Prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od jedne godine porastao je za 10 ba-

srijeda

četvrtak

petak

znih poena. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa na kojoj se planira izdati 650 milijuna zapisa u kunama najavljena je za 3. veljače.

Pokazatelji za cijeli mjesec siječanj potvrđuju da je trend na novčanom tržištu sličan prošlogodišnjem, osobito u siječnju

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Franak krenuo prema dolje

Slabiji tjedan Mirexa

Nakon snažnog skoka, vrijednost švicarskog franka krenula je drugim smjerom. S početnih 7,69 valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,254073

CAD

kanadski dolar

5,355000

JPY

japanski jen (100)

5,765071

CHF

švicarski franak

7,356405

GBP

britanska funta

10,21788

USD

američki dolar

6,777717

EUR

euro

7,694064

EUR

7.705

USD

od 7,69. Dolar je bio za sedam lipa slabiji na kraju tjedna nego u ponedjeljak.

6.86

CHF

7.80

7.700

6.84

7.70

7.695

6.82

7.60

7.690

6.80

7.50

7.685

6.78

7.680 27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

7.40

6.76 26.1.

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

7.30 26.1.

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

Indeks poslovne klime za eurozonu u siječnju je zabilježio rast sa 0,15, koliko je prema revidiranim podacima iznosio u prosincu, na razinu od 0,16.

Doprinos pozitivnom trendu dao je i indeks povjerenja potrošača u Italiji koji je zabilježio snažan rast, iznad očekivanja.

Prognoze su govorile o in-

deksu vrijednom 100 bodova, a ostvarena su čak 104 boda. Prema sezonski prilagođenim podacima, u siječnju je već četvrti mjesec za redom zabilježen

7000

17900

4850

17720

Dow Jones

4790

6800

17540

4730

6700

17360

4670

6600

17180

4610

6500

17000

4550

26.1.

4900 4800

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

26.1.

11000

CAC40

10900

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

17920

10700

17560

4500

10600

17380

4400

10500

17200

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

NIKKEI 225

17740

4600

26.1.

NASDAQ

26.1.

18100

DAX

10800

4700

MIREX - tjedni

4,0%

1,2%

3,0% 0,8%

26.1.

27.1.

0,4%

1,0% 0,0%

0,0% 27.12.

7.1.

18.1.

29.1.

datum

23.1.

25.1.

vrijednost (kn)

promjena (%)

27.1.

29.1.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Rastu indeksi poslovnog optimizma

FTSE 100

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

6900

Vrijednosti Mirexa, obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova, ponešto su oslabile prošli tjedan.

Mirex A na kraju tjedna vrijedio je 108.6152 bodova. Mirex B spustio se na 211.9867 bodova, što je za 1,3194 boda manje nego na početku tjedna. Mirex C zabilježio je vrijednost od 105.2155 bodova.

2,0%

primjena od 31. siječnja 2015. 26.1.

Izvor: HNB

kuna. Za pet dana tečaj se promijenio za 34 lipe.

Euro je zadržao svoj odnos prema kuni na razini

kuna, franak je u tjednu izgubio oko 5 posto i na tečajnici Hrvatske narodne banke završio na 7,35

28.1.

29.1.

30.1.

26.1.

27.1.

28.1.

29.1.

30.1.

pad broja nezaposlenih u Njemačkoj i to za ukupno 9000. Ukupan broj nezaposlenih spustio se na 2,84 milijuna te je stopa nezaposlenosti najvećeg gospodarstva eurozone u siječnju iznosila 6,5 posto.

S druge strane Atlantika, američke obveznice dobile su poticaj povoljnim vijestima s tržišta rada gdje su zahtjevi za naknadom za novonezaposlene zabilježili najmanji broj od travnja 2000. godine. Stoga su se i prinosi oporavili s niskih razina, no te su razine još uvijek relativno visoke u odnosu na druga razvijena tržišta.

kategorija A MIREX A

29.01.

108,61520

-0,2205

AZ - A

28.01.

107,95190

-0,3450

3,74

Erste Plavi - A

29.01.

107,97970

-0,1104

2,68

PBZ CO - A

29.01.

110,38550

-0,2241

3,75

Raiffeisen OMF - A

28.01.

109,92770

-0,1775

5,32

kategorija B MIREX B

29.01.

211,98670

-0,1498

3,05

AZ - B

28.01.

216,91110

-0,2743

2,99

Erste Plavi - B

29.01.

215,86780

-0,1733

2,71

PBZ CO - B

29.01.

193,32090

-0,1033

2,93

Raiffeisen OMF - B

28.01.

214,43870

0,0297

3,72

kategorija C MIREX C

29.01.

105,21550

-0,0772

2,21

AZ - C

28.01.

103,00630

0,0351

1,22

Erste Plavi - C

29.01.

105,62550

-0,0755

2,32

PBZ CO - C

29.01.

105,20430

-0,0906

2,15

Raiffeisen OMF - C

28.01.

107,76240

0,1010

3,42

3,83

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 29.01.

206,54460

-0,1257

3,58

AZ Profit

28.01.

-0,2837

2,94

Croatia osiguranje

29.01.

150,08210

-0,1751

2,18

AZ Benefit

28.01.

224,16560

-0,0642

2,51

Erste Plavi Expert

29.01.

177,88540

-0,0452

2,57

Erste Plavi Protect

29.01.

178,38070

-0,0980

1,67

243,06820

31

www.privredni.hr Broj 3862, 2. veljače 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 278.121.868,89 kn

Rast prometa za 13 milijuna kuna met iznosio 76,6 milijuna kuna, što predstavlja rast od 13 milijuna kuna u odnosu na tjedan prije. No od deset najlikvidnijih izdanja samo su tri tjedan završila u plusu. Vrijednosti kod naju-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

U

lagači na Zagrebačkoj burzi bili su prilično aktivni prošli tjedan pa je redovni dionički proTop 10 po prometu

tjedna promjena

SN holding d.d.

HT d.d.

Valamar Riviera d.d.

Adris grupa d.d.

Dalekovod d.d.

Ingra d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Liburnia riviera hoteli d. d.

Podravka d.d. Đuro Đakovic holding d.d.

-18,95% -1,12% -0,45% -1,17% +11,73% +21,40% -0,10% +6,94% -1,01% -10,36%

zadnja cijena 235,00 159,20 19,90 344,90 16,29 3,12 1.297,90 3.850,00 292,02 37,20

promet 26.366.335,19 6.180.333,54 3.936.720,35 3.029.720,60 2.115.065,00 2.057.286,59 1.939.030,77 1.619.267,55 1.435.932,79 1.353.136,51

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 76.608.859,56 kn

spješnijih dionica penjale su se i do 21,4 posto, koliko je ostvario tjedni dobitnik, kompanija Ingra. Dvanaest izdanja skupilo je promet veći od milijun kuna. Sve to nije pomoglo Crobexu,

jer je nakon četiri tjedana rasta zabilježio pad od 0,89 posto. Crobex10 je također pao i to za 0,78 posto. Dobar je rezultat ostvario Dalekovod s ra-

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos srebro short 8 Ingra d.d.

Finvest Corp d.d.

Excelsa nekretnine d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short A Koncar - el. aparati sr. napona d.d.

Atlas d.d.

Dalekovod d.d.

Turbos zlato short 8

+34,37% +25,02% +21,40% +20,00% +16,31% +15,92% +13,53% +13,08% +11,73% +11,25%

zadnja cijena 14,70 16,24 3,12 30,00 102,00 21,84 1.400,00 5,10 16,29 159,46

promet 23.097,60 1.607,76 2.057.286,59 1.020,00 391.519,34 2.184,00 46.300,00 7.226,70 2.115.065,00 23.919,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.764,7500 1.021,9900 106,7808 140,2166

stom od 11,73 posto. Gubitnik je bio SN Holding (minus od 18,95 posto),

tjedna promjena -0,89% -0,78% -0,01% +0,09%

iako se tim dionicama u proteklom tjednu najviše trgovalo.

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

Kaštelanski staklenici d.d.

Turbos WTI nafta long D Turbos srebro long D SN holding d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos E-mini S&P 500 long 7 Turbos H. HUB N. GAS long 7 VABA d.d.

Pismorad d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 9

-29,56% -28,34% -27,60% -18,95% -18,42% -17,01% -15,73% -14,61% -13,68% -13,19%

zadnja cijena 316,97 31,60 15,92 235,00 13,20 19,12 1,50 4,85 205,00 25,94

promet 1.079.893,99 84.922,10 1.496,48 26.366.335,19 25.746,00 382,40 2.250,00 20.291,25 4.100,00 259,40

*vijesti

Strana tržišta donijela pluseve Od 78 aktivnih fondova, prošli je tjedan rast ostvarilo njih 48, a među njima je pet fondova poraslo više od jedan posto. Najviše su rasli fondovi orijentirani na strana tržišta kapitala. Od 30 dioničkih fondo-

va u proteklom tjednu 10 ih je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu Platinum Blue Chip koji je ostvario tjedni rast od 2,49 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Od mješovitih fon-

dova 12 je ostvarilo rast cijene. Najviše je rastao fond PBZ Conservative 10, za 0,71 posto.

Kod obvezničkih fondova četvrti tjedan uzastopno prevladavaju pozitivni rezultati. Novčani

fondovi imali su također dobar tjedan. Od njih 20 samo dva nisu ostvarili pozitivan rezultat. U zadnjih 12 mjeseci najveći prinos ostvario je dionički fond FIMA Equity, ukupno 40,8 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 22. 1. do 29. 1. 2015. godine

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

KD Victoria

kn

19,2246

-0,91

HI-growth

€

10,8120

0,74

ZB euroaktiv

€

138,7327

ZB trend

$

FIMA Equity

kn

KD Prvi izbor Ilirika JIE

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

OTP uravnoteženi

kn

109,1701

-0,26

KD Balanced

kn

9,1314

0,21

Agram Trust

kn

51,2502

-0,70

1,97

Allianz Portfolio

kn

148,0874

0,52

172,1977

-0,67

Raiffeisen Harmonic

€

102,8000

0,26

84,1021

0,44

PBZ Conservative 10 fond

€

103,1209

0,71

kn

14,5453

0,14

You Invest Active

€

101,7300

0,64

€

134,2251

-1,65

You Invest Balanced

€

101,4500

0,42

€

101,2100

0,44 0,40

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

PBZ Equity fond

€

9,8833

-0,43

You Invest Solid

HPB Dionički

kn

96,0414

-0,00

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Erste Adriatic Equity

€

78,3500

-0,84

ZB bond

€

183,4296

NETA Global Developed

kn

109,3366

1,29

HI-conservative

€

13,8153

0,55

ZB aktiv

kn

103,7691

-1,12

Raiffeisen Bonds

€

166,9400

0,02

Capital Two

kn

83,9985

0,09

PBZ Bond fond

€

121,5459

0,36

Ilirika Azijski tigar

€

49,9602

0,97

Capital One

kn

196,6421

0,05

PBZ I-Stock

€

7,8112

-0,83

HPB Obveznički

€

148,7202

0,14

Platinum Global Opportunity

$

15,2196

-0,75

NETA Emerging Bond

kn

78,4671

1,45

KD Nova Europa

kn

5,6032

-3,22

Erste Adriatic Bond

€

111,5100

0,60

OTP indeksni

kn

39,4191

-1,23

Raiffeisen Classic

€

100,5400

-0,16

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Blue Chip

€

102,1457

2,49

NETA Frontier

kn

596,1987

1,97

PBZ Novčani fond

kn

142,3577

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

86,5097

-0,47

ZB plus

kn

174,2991

0,01

A1

kn

79,5400

-1,14

ZB europlus

€

149,6104

0,01

NETA US Algorithm

kn

171,6935

-0,14

PBZ Euro Novčani

€

138,4484

0,02

NETA New Europe

kn

72,3069

0,13

Raiffeisen Cash

kn

156,3200

0,01

Ilirika BRIC

€

78,8536

-1,70

Erste Money

kn

149,9300

0,01

CROBEX10

kn

97,7861

-1,01

HI-cash

kn

150,5255

0,02

KD Energija

kn

9,2553

-1,20

PBZ Dollar fond

$

129,8985

0,06

ZB BRIC+

€

92,1287

-2,20

HPB Novčani

kn

142,3449

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

120,2100

-0,06

OTP novčani fond

kn

132,1513

0,03

Allianz Equity

€

131,0739

-0,83

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Money One

kn

128,0470

0,02

Agram Euro Cash

€

12,2089

0,04

Smart Equity

€

103,8614

0,64

Allianz Cash

kn

117,5604

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,7600

-0,08

Erste Euro-Money

€

114,7100

0,01

Auctor Cash

kn

109,0761

0,02

ZB global

€

147,4144

0,26

Raiffeisen euroCash

€

105,0900

-0,02

PBZ Global fond

€

14,1098

0,25

HPB Euronovčani

€

105,9393

0,00

HI-balanced

€

12,4523

0,58

Locusta Cash

kn

1330,7738

0,02

ICF Balanced

kn

114,4438

-1,00

NETA MultiCash

kn

106,9727

0,03

HPB Global

kn

86,0905

0,02

OTP euro novčani

€

102,3003

-0,00

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Dokapitalizacija Vabe Češka banka J&T uplatila je 37,5 milijuna kuna u temeljni kapital varaždinske Vaba banke, sukladno odlukama Uprave i Nadzornog odbora. Nakon provedbe povećanja temeljnog kapitala u sudskom registru, temeljni kapital Banke iznosit će 166,08 milijuna kuna, dok će vlasnički udio J&T banke iznositi 67,74 posto.

Postignuta nagodba između države i Strabaga

Država i Autocesta Zagreb-Macelj, tvrtka u većinskom vlasništvu Strabaga, postigli su nagodbu o isplati 69 milijuna kuna.

Riječ je o novcu koji je AZM potraživao od države na temelju koncesijskog ugovora kojim se država obvezala nadoknaditi pad prihoda u slučaju manjeg prometa. AZM je ukupno potraživao 87 milijuna kuna. Nagodba je postignuta pred ad hoc arbitražnim sudom, a potvrdila ju je i hrvatska vlada.

PBZ uvodi kinesku UnionPay karticu Privredna banka Zagreb potpisala je ugovor o prihvaćanju UnionPay kartice na svojim bankomatima i prodajnoj mreži. Primjena se očekuje do početka

turističke sezone, a zatim je planirano ugovaranje prihvaćanja i u prodajnoj mreži trgovaca. UnionPay karticu izdaje međunarodna podružnica tvrtke China UnionPay pa je ugovor uz Dinka Lucića, člana Uprave PBZ-a, potpisao i Shi Wenchao, predsjednik Uprave China UnionPaya.

Očekuje se da će karticu najviše koristiti turisti iz Kine i time će biti olakšana njihova potrošnja u trgovinama, podizanje gotovine i dobivanje ostalih financijskih usluga.

EBRD financira Prometove autobuse Splitsko gradsko poduzeće Promet potpisalo je pismo namjere s Europskom bankom za obnovu i razvoj o financiranju nabave 30 novih autobusa. EBRD će odobriti kredit od 10 milijuna eura na 10 godina s kamatom manjom od četiri posto. Banka će bespovratno Prometu dati i 515.000 eura za pripremu dokumentacije i izradu projekta. Pismo namjere potpisali su direktorica EBRD-a Vedrana Jelušić Kašić i direktor Prometa Edo Meštanek.

HPB izdaje eRačune Hrvatska poštanska banka svojim klijentima, korisnicima internet bankarstva omogućava zaprimanje i plaćanje računa i uplatnice za čak 40 izdavatelja.

Uslugu eRačun HPB je uveo u svibnju 2013. godine, a broj izdavatelja otad se stalno povećava, priopćeno je iz HPB-a.

organizator

poslovni i struËni partner

PRVA GODIŠNJA RAZVOJNO-FINANCIJSKA KONFERENCIJA

FINANCIRANJE PROJEKATA DRUŠTVENOG I GOSPODARSKOG RAZVOJA HRVATSKE IZ FONDOVA EU

4. I 5. VELJA»E 2015. ESPLANADE ZAGREB HOTEL institucionalni pokrovitelj

glavni institucionalni pokrovitelji

pokrovitelji

bronËani sponzori

srebrni sponzori

sponzori

zeleni partner

refreshment partner

izlagaË

wine experience

medijski pokrovitelji

DOBAR PROJEKT = PRAVA ULAZNICA U EU FONDOVE Detaljne obavijesti o Konferenciji pogledajte na www.filipovic-savjetovanje.hr