Pv 3863 by NEstar

Ljestvica Doing Business U pet godina Hrvatska je postigla skok za čak 53 mjesta na ljestvici kojom se mjeri lakoća poslovanja

Tematizacija plaža Naplata korištenja plaže jedino je logično rješenje za gužve, ističe turistički stručnjak Mate Divić

Konkurentnost i kohezija Gotovo sedam milijardi eura za rast i razvoj Hrvatske, a od toga više od 3,5 milijardi za zaštitu okoliša

aktualno

Str. 6

Str. 10-11

Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 3

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. veljače 2015. Godina LXI / Broj 3863. www.privredni.hr

zimske prognoze / tomas 2014 / zdravstveni turizam / priča o uspjehu: eno expert / svijet financija

Projekt Hrvatske gopodarske komore

Novi kanal za izlazak� na inozemna tržišta Preko projekta Poduzetnik-izvoznik moguće je dobiti popis potencijalnih partnera, informacije i analize stanja na pojedinim tržištima i podatke o javnim natječajima >>4-5

BAN OG POSE L PRIN info EE i

onos work Što d rope Net u E e is rpr Ente

Predstečajne nagodbe

Intervju: Radwan Joukhadar

>> 21

>> 6-7

Do kraja siječnja ukupno je 1813 tvrtki sklopilo predstečajnu nagodbu, a iznos njihovih obveza premašuje 29 milijardi kuna

Želim da Vukovar bude kakav je nekad bio, kaže vlasnik Medical Intertradea i nove tvornice lijekova koju je otvorio u Vukovaru

Preko 200 direktora i vlasnika kompanija iz država regije na jednom mjestu

Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Oživljavanje građevinarstva kao uvjet za privredni rast Kako se popeti na vrh JI Europe i tamo opstati - Koncern Agrokor Energetska sigurnost regije Gdje se kriju dobri kadrovi Kako više poslovati s Turskom i bolje iskoristiti sporazume Neiskorišteni potencijali agrobiznisa privredni vjesnik

Više informacija: koordinator Ivana Zobenica, ivana.zobenica@biznis-plus.com, +385 (0)1 56 00 000

UVOD

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Luka Burilović, predsjednik HGK-a:

HGK potiče obrazovanje poduzetnika Hrvatska gospodarska komora neprekidno ističe važnost uvođenja poduzetništva kao ključne kompetencije. Tako je samo kroz projekt Erasmus HGK sufinancirao razmjenu mladih poduzetnika s iskusnim kolegama iz Europske unije. Ukupno je osigurano 85.000 eura i dosad je realizirano 15 razmjena mladih poduzetnika. Komora je dosad i kroz ostale aktivnosti poticala obrazovanje poduzetnika, primjerice kroz mrežu studentskih poduzetničkih inkubatora, osnutka Regionalnog centra za poticanje razvoja poduzetničkih kompetencija, preko Erasmusa do cjeloživotnog poduzetničkog učenja. Naime, cilj je nakon završetka fakulteta pronaći posao, ali i stjecati upravljačke sposobnosti.

Vladimir Ferdelji, predsjednik HUM-CROMA:

Je li Hrvatska monetarno suverena? Kad je CROMA predlagala ukidanje valutne klauzule te vođenje tečaja koji slijedi inflaciju, proglašeni smo laicima. Čak i kad smo predložili parcijalno rješenje tečajne politike koja slijedi inflaciju, a proizvodnju dovodi u istu poziciju s uvozom, prijedlog je glatko odbačen. Na kraju, postavlja se pitanje je li HNB, čiji je to glavni zadatak, uspio održati stabilan tečaj kune prema švicarskom franku? Neminovno, ostaje sumnja da suverena Hrvatska, iako još nije članica monetarne unije i zasigurno to neće brzo postati, ne može samostalno određivati položaj vlastite valute, odnosno da hrvatska monetarna suverenost ne postoji.

Miodrag Kiriđija, Udruga Mandarina:

Prema novim izvoznim tržištima Fruit Logistica je jedan od najvećih sajmova voća i povrća u svijetu te se nadamo uspješno dogovorenim poslovima jer smo na pozitivan način promovirali hrvatske proizvođače. Zabrana izvoza u Rusiju utjecala je na okretanje prema novim izvoznim tržištima, kao što su Poljska, Češka, Austrija, Njemačka i Velika Britanija. U Udruzi Mandarina nadamo se nastavku suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom koja nam je pomogla u prikupljanju kontakata stranih partnera.

pvinfo

G(h)ost komentator: Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma

Sajam u Gudovcu postaje vodeći u regiji Mi smo malobrojna mlada ekipa i zato se uspijevamo nositi s izazovima. Imamo ambiciju i veliku prigodu postati daleko najznačajniji poljoprivredni sajam u regiji jer imamo veliki prostor za širenje

stina je da je dosadašnji oblik sajmovanja u krizi. Uspješno izlaganje ne sastoji se samo u tome da izlagač ima klasičan štand. U novije vrijeme organizator sajma mora izlagaču pružiti puno više od izlagačkog mjesta. Bjelovarski sajam je tvrtka koja organizira, između ostalog, poznati sajam u Gudovcu gdje se posjetiteljima, izlagačima i svim zainteresiranima za sajmovanje nudi sve od polja do stola. Ne radimo posebne eksperimente, nego se vežemo uz poljoprivredu. Napravili smo bazu podataka poljoprivrednika koji nas podržavaju, a surađujemo i s najvećim proizvođačima i kombinatima. Agrokor je, primjerice, naš stalni partner. Da bi se organizirao uspješan sajam, neophodan je veliki trud, praćenje trendova i stalna komunikacija s partnerima. Mi smo malobrojna mlada ekipa i zato se uspijevamo nositi s izazovima. Zaposleno nas je desetak i vrlo smo elastični. Tržište Bjelovarskog sajma je poljoprivreda tako da mi svoje specijalizirane sajmove moramo održavati jedanput godišnje i ne namjeravamo prelaziti na dvogodišnje

održavanje poput nekih sajmova iz drugih grana gospodarstva. Poljoprivredni sajam održavamo čak dvaput godišnje - kao proljetni i kao jesenski sajam. Poljoprivrednicima takav način odgovara jer na taj način mogu obnoviti i nabaviti sve što im je potrebno te vidjeti što je novo na tržištu i kako mogu unaprijediti svoju proizvodnju. Bjelovarski sajam je u Europi prepoznat kao važan poljoprivredni sajam. Imamo izuzetno dobar partnerski odnos sa sajmom u Veroni čiji organizatori su pravi profe-

U novije vrijeme organizator sajma mora izlagaču pružiti puno više od izlagačkog mjesta sionalci i naši su partneri. Mogu reći da su nam oni uzor u poslovanju. Imamo ambiciju i veliku prigodu postati, a mogu reći da smo na dobrom putu, daleko najznačajniji poljoprivredni sajam u regiji jer imamo veliki prostor za širenje. Prednost nam je to što smo smješteni izvan grada, za razliku od Novosadskog sajma koji se na-

lazi u gradu i izložen je velikom pritisku građevinara. Kao rijetko koji sajam možemo odjedanput primiti 50.000 posjetitelja a da nikome ne smetamo. Što se tiče prostora, možemo se širiti, a na ruku nam ide i činjenica da su neki vodeći sajmovi u regiji izgubili prepoznatljivost i strategiju. Upravo smo ostvarili i suradnju s mladim visokoobrazovanim poljoprivrednicima koji imaju svoju udrugu i koji u nama vide partnera. Poljoprivrednici od nas očekuju razne edukativne programe što im mi i omogućavamo. Idemo im na ruku i u educiranju za izdavanje

certifikata koji su im nužni kako bi mogli koristiti zaštitna sredstva. Svi oni će proći edukaciju kroz naš edukacijski centar. Sve najznačajnije financijske institucije prepoznale su naše sajmove i redoviti su izlagači. Jesenski sajam ima oko 500 izlagača, a proljetni oko 450, dok ostali manji sajmovi imaju od 100 pa do nekoliko stotina. Proizvodnja hrane je nešto što ima potencijal. Recimo, na Pčelarskom sajmu predstavlja se preko 100 izlagača, a posjeti ga više od 10.000 posjetitelja iz Hrvatske i okolnih država. Ove godine će tradicionalni Pčelarski sajam, koji traje tri dana, obogatiti Sajam vina i vinogradarstva koji će se održati prvi put na istom sajamskom prostoru ali u zasebnom paviljonu. Ovaj sajam ima osobito velik potencijal rasta jer Bjelovarska regija ima odličnu prigodu napraviti ozbiljan iskorak u vinarstvu. Do unazad sedam-osam godina u ovoj regiji gotovo da i nije bilo ozbiljnih proizvođača vina. Sada je već druga situacija jer imamo desetak vrlo kvalitetnih vinara kojima treba pružiti podršku i posvetiti im se kako bi se lakše pozicionirali i izvan našeg područja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

se srednje i male tvrtke teško “ Hrvatske a nema ni dovoljno potencijalnih pro

U HGK-u predstavljanje Poslovnih očekivanja

Dodjela Nagrade Gorazd Nikić

Posebno izdanje Privrednog vjesnika pod nazivom Poslovna očekivanja 2015. bit će predstavljeno 10. veljače u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Ujedno će se održati svečanost dodjele Nagrade Gorazd Nikić za ekonomskog analitičara 2014. godine. U sklopu predstavljanja Poslovnih očekivanja održat će se okrugli stol gospodarstvenika, predstavnika Vlade i ekonomskih analitičara, na kojem će govoriti potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, predsjednik HGK-a Luka Burilović, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis Zdravko Jelčić, čla-

nica Uprave turističke tvrtke Valamar Ivana Budin Arhanić, predsjednik Uprave Agrofructusa Denis Matijević i najbolji ekonomski analitičar za 2014. godinu. Hrvatski su gospodarstvenici, tj. 110 vlasnika i čelnika domaćih tvrtki, u Poslovnim očekivanjima dali svoju prognozu hrvatskog razvoja te tako ponudili svojevrstan barometar poslovne klime u našoj državi. Ujedno su čelnici 417 tvrtki, obuhvaćenih istraživanjem Privrednog vjesnika na koje se odnosi više od polovine prihoda gospodarstva, glasali za najboljeg ekonomskog analitičara, a u uži izbor ušlo je pet analitičara s najvećim brojem bodova. Rezultate je obradio Centar za konjunkturna istraživanja Privrednog vjesnika predvođen profesoricom Mirjanom Čižmešija s Katedre statistike zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. (S.P.)

*vijesti Dodijeljena priznanja Zlatna repa

Tradicionalna godišnja priznanja Zlatna repa dodijeljena su najboljim proizvođačima šećerne repe i dugogodišnjim poslovnim partnerima Sladorane i Vira. Kooperantima Viro tvornice šećera dodijeljeno je sedam priznanja. Zlatnu repu u kategoriji proizvođača sa zemljištem većim od 500 hektara dobila je tvrtka Belje iz Darde. Zlatna repa za najboljeg proizvođača iz Mađarske pripala je tvrtki Kun-Farm KFT, dok je priznanje za uspješnu dugogodišnju poslovnu suradnju drugu godinu za redom dodijeljeno mađar-

skoj tvrtki Primex Consulting KFT. Sladorana je dodijelila osam Zlatnih repa najboljim kooperantima i poslovnim partnerima. Prvi IPO na hrvatskom tržištu kapitala Inicijalna javna ponuda (IPO) dionica brodarskog društva Tankerska Next Generation uspješno je okončana proteklog tjedna. U prvom IPO-u u Hrvatskoj od početka gospodarske krize prije sedam godina prikupljeno je 208 milijuna kuna. Upisano je ukupno 3,2 milijuna dionica, a postignuta je cijena od 65 kuna po dionici. Prikupljena sredstva uložit će se u proširenje flote s dva moderna produkt tankera, čime će se ukupan broj brodova u floti TNG-a povećati na pet brodova.

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove

Projekt Hrvatske gopodarske komore Poduzetnik-izvozni

Novi kanal za izla na inozemna tržiš

Preko projekta Poduzetnik-izvoznik moguće je dobiti popis potencijalnih partnera, političkog stanja na pojedinim inozemnim tržištima i podatke o javnim natječajima. konkretnim potrebama i zahtjevima pojedinačnih tvrtki, kaže Silva Stipić Kobali iz H

Igor Vukić vukic@privredni.hr

samo mjesec dana od pokretanja projekta Poduzetnik-izvoznik, Hrvatska gospodarska komora hrvatskim je tvrtkama proslijedila kontakt-podatke i druge informacije o gotovo 45.000 potencijalnih poslovnih partnera u inozemstvu. Nova usluga tako se brzo svrstala među najtraženije komorske usluge, odražavajući namjeru sve većeg broja tvrtki da kupce u kriznim vremenima nađu izvan hrvatskog tržišta. Usluga Poduzetnikizvoznik prilagođena je individualnim, konkretnim potrebama i zahtjevima pojedinačnih tvrtki, kaže Silva Stipić Kobali, pomoćnica direktora Sektora za međunarodne poslove HGK-a. Kreirana je na temelju analize dosadašnjih upita i interesa domaćih kompanija, a provedena je i anketa kojom se ispitalo zanimanje

za pojedina inozemna tržišta. Preko ovog projekta moguće je dobiti popis potencijalnih partnera, zatim informacije i analize gospodarsko-političkog stanja na pojedinim inozemnim tržištima i podatke o javnim natječaji-

Iz ankete i kontakata s tvrtkama proizlazi da su najviše zainteresirane za tržišta zemalja EU-a te Rusije i Srbije ma. Moguće je organizirati izravne razgovore s potencijalnim partnerima i dogovoriti umrežavanje hrvatskih tvrtki koje žele zajednički nastupiti na ciljanom tržištu. U okviru projekta organizirat će se redovna predavanja o korištenju europskih fondova, o uvjetima poslovanja na pojedinim tržištima i promjenama u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Najmanje tražene - informacije o tenderima Iz ankete i kontakata s tvrtkama proizlazi da su najviše zainteresirane za tržišta zemalja Europske unije te Rusije i Srbije. Najvećim dijelom interes tvrtki podudara se s aktualnim izvoznim rezultatima, pri čemu prednjači njemačko, austrijsko i talijansko tržište. U zadnje

Jednostavnije na javne natječaje u svijetu HGK odnedavno omogućava i lakše sudjelovanje na inozemnim javnim natječajima. Na stranicama HGK-a tvrtke se mogu besplatno registrirati i sukladno međunarodnim javnonabavnim kodovima (CPV) koje odaberu, elektronskom poštom izravno će dobivati sve obavijesti o novim natječajima. Usluga tenderi.hgk. hr skraćuje vrijeme traženja po bespućima interneta, kaže Silva Stipić Kobali. Preko javne nabave realizira se po nekim procjenama i više od 20 posto ukupnog svjetskog BDP‑a. Osim državnih i javnih institucija postupke javne nabave koriste i sve međunarodne multilateralne organizacije poput Ujedinjenih naroda, Europske unije, Svjetske banke, EBRD-a i brojnih drugih. Slobodne procjene govore da na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijun (1000 milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave. To je činjenica koju hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti, kažu u HGK-u.

četiri godine fokus interesa izvoznih tvrtki premješten je sa zemalja članica Cefte na tržište EU-a. Unutar Unije tvrtke iskazuju sve više interesa za zemlje Višegradske skupine (Mađarska, Češka, Poljska, Slovačka), a posebno namjeravaju snažnije iskoračiti na tržišta Poljske i Češke. Kada se usporede interesi tvrtki prema njihovoj veličini, može se zaključiti da su velike tvrtke više zainteresirane za inozemna tržišta. Podjednako ih zanimaju zemlje iz okruženja kao i udaljenija tržišta. Male tvrtke više su zainteresirane za zemlje iz okruženja i tradicionalna tržišta poput Njemačke, Italije ili Austrije. Male tvrtke stoga treba više potaknuti i ohrabriti za izlazak i na nova tržišta, kazala je Silva Stipić Kobali. Kad je riječ o korištenju usluga HGK-a, i ve-

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

odlučuju na iskorak u inozemstvo, ograma koji bi im smanjili rizik te ih ohrabrili za izlazak na nova tržišta.

”

Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme

azak šta

12% 9%

Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n.

Proizvodnja električne opreme Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

6% 6%

Proizvodnja metala

Proizvodnja namještaja Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti…

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

Top 10 tržišta za koje su tvrtke zainteresirane 0%

20%

40%

U mjesec dana HGK je tvrtkama proslijedio informacije o gotovo 45.000 potencijalnih poslovnih ino partnera Hrvatske se srednje i male tvrtke teško odlučuju na iskorak u inozemstvo, a nema ni dovoljno potencijalnih programa

Jačati gospodarsku diplomaciju Pri procjeni rasta izvoza u ovoj godini Juričić ističe kako je umjereni optimist. Bez obzira na to što statistika bilježi rast izvoza nakon ulaska u EU, potrebno je još dosta raditi na poticanju izvoza. Rezultati će ovisiti i o gospodarsko-političkim kretanjima. Prije nekoliko godina veliki broj tvrtki bio je zainteresiran za izvoz u Ukrajinu. Pokrenut je bio već niz aktivnosti i onda je sve stalo

80%

73% 71%

Austrija

61% 54% 53% 51% 51% 51% 49% 49%

Italija Rusija Mađarska Slovenija Francuska Poljska Češka Republika Srbija

Zainteresiranost za: • tržišta zemalja EU • Rusiju • Srbiju

Interes za pojedina tržišta - razlika: velike i mikro tvrtke 80%

Njemačka

Rusija

70% 60% 50%

Velike

40%

Mikro

30%

Bosna i Hercegovina

20% 10% 0%

Rusija Italija Njemačka Austrija BiH Slovenija Francuska Nizozemska Srbija Češka Rep. Danska Mađarska Poljska Rusija Švedska Švicarska Belgija Slovačka

koji bi im smanjili rizik te ih ohrabrili za izlazak na nova tržišta, ocjenjuje Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove. Dodao je da je pomak zanimanja prema tržištima Baltika, Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske odraz i kontinuiranih napora HGK-a. U prošloj godini održano je nekoliko poslovnih foruma i susreta posvećenih suradnji s tim zemljama. Juričić je najavio da će u ljeto ove godine u Zagrebu biti održan sastanak predsjednika komora zemalja Višegradske skupine. Razmatraju se ideje o razmjeni stručnjaka među komorama kako bi se ostvarila još bolja komunikacija i pomoć izvozno orijentiranima kompanijama. Juričić je pozvao sve tvrtke koje imaju izvozni program da se jave u HGK radi dobivanja pomoći u izvoznim nastojanjima.

60%

Njemačka

zatim informacije i analize gospodarsko... Ta je usluga prilagođena individualnim, HGK-a

like i male tvrtke najviše traže popis potencijalnih partnera i sudjelovanje u B2B razgovorima, a najmanje informacije o tenderima. Ono što je negativno, manjak je interesa malih tvrtki za edukacije u segmentu vanjskotrgovinskog poslovanja. Tek je njih devet posto iskazalo taj interes, napomenula je Silva Stipić Kobali.

Tržište nekretnina u Hrvatskoj

Djelatnosti tvrtki koje traže podršku

• Veće tvrtke u prosjeku više zainteresirane za inozemna tržišta od malih • Veće tvrtke podjednako zainteresirane za zemlje okruženja i udaljenije zemlje • Manje tvrtke uglavnom orijentirane na zemlje okruženja i tradicionalna tržišta (Njemačka, Austrija, Italija) • Manje tvrtke manje zainteresirane za „udaljenija” tržišta (Rusija, Poljska)

Porasle cijene nekretnina Prema indeksu cijena nekretnina, tražene cijene nekretnina, na mjesečnoj razini više su za 0,7 posto. No, valja naglasiti kako je taj indeks i dalje ispod razine 2006. godine. Naime, te su godine cijene nekretnina na Jadranu, uz povremena kolebanja, pratile rast cijena nekretnina u Zagrebu. No, već sljedeće godine cijene nekretnina na Jadranu pokazivale su brži rast od onih u glavnom hrvatskom gradu. Od 2011. razlika u indeksima se ponovno povećavala i od tada se nije ustabilila, iako je kretanje cijena nekretnina u Zagrebu pratilo kretanje cijena nekretnina na Jadranu. Prema indeksu cijena nekretnina koje provodi Centar nekretnina, a u obzir je uzeto više od 1,4 milijuna traženih cijena, cijene nekretnina na zagrebačkom trži-

štu u siječnju ove godine bile su više za 0,6 posto u odnosu na prosinac 2014. No, na godišnjoj razini gotovo su identične onima iz lanjskog siječnja. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u siječnju je iznosila 1565 eura po četvornom metru što je 0,2 posto više u odnosu na prosinac prošle godine te 0,3 posto više u odnosu na siječanj 2014. No, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tražene cijene stanova u Zagrebu pale su u gotovo svim gradskim četvrtima. Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2031 eura po četvornom metru. (S.P.)

Održan sajam International Charter Expo

Najtraženije usluge HGK-a razlika: velike i male/mikro tvrtke 0%

20%

40%

60%

80%

100%

Popisi potencijalnih inozemnih partnera s kontakt podacima Sudjelovanje u B2B razgovorima s potencijalnim inozemnim partnerima

Hrvatska je prepoznata kao čarter odredište

Sudjelovanje na sajmovima Edukacija: mogućnosti financiranja iz EU fondova Informacije o inozemnim javnim nabavnim natječajima (tenderi) Informacije i analitički prikazi gospodarskopolitičke situacije na pojedinom… Edukacija: mogućnosti poslovanja na pojedinim inozemnim tržištima Umrežavanje hrvatskih tvrtki na ciljanom tržištu Edukacija: promjene u vanjskotrgovinskom poslovanju

Velike Mikro

Izvor: HGK

zbog ratnih sukoba. Juričić smatra da je i dalje važno jačati gospodarsku diplomaciju. HGK stoga pozdravlja projekt koji u Ministarstvu vanjskih poslova vodi zamjenik ministrice Joško Klisović. Aktivnosti hrvatskih institucija mogu se skladno nadopunjavati. Diplomati, primjerice, ne mogu sklapati konkretne ugovore, dok predstavnici Komore to mogu. Tako radi Predstavništvo

HGK-a u Moskvi, gdje se uz dogovaranje poslova za tvrtke pripremaju i prateći ugovori. Predstavništvo HGK-a u Bruxellesu ima više lobističku ulogu i zastupa interese gospodarstvenika u procesima oblikovanja politika, slično kao što komore rade i na nacionalnim razinama. Sva ta inozemna aktivnost koordinirana je i s Vladinim Povjerenstvom za internacionalizaciju izvoza, rekao je Juričić.

U Opatiji je prošli tjedan održan treći specijalizirani nautički sajam International Charter Expo 2015. - ICE. To je jedan od najvećih susreta čarter biznisa na svijetu koji okuplja sve relevantne gospodarstvenike tog sektora. Ove se godine u Opatiji okupilo više od 100 čarter kompanija iz 13 turističkih destinacija te više od 130 čarter agencija iz 25 zemalja. Osim njih, na Sajmu je svoje proizvode predstavilo više od 200 domaćih i stranih dobavljača opreme i pružatelja usluga važnih za tu vrstu industrije, primjerice osiguravajuće kuće, leasing tvrtke, proizvođači izvanbrodskih motora... Na

Sajmu je Daglas Koraca, zamjenik ministra turizma istaknuo kako je Hrvatska u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu jedna od vodećih nautičkih destinacija što potvrđuju i statistički podaci po kojima čarter bilježi godišnje stope rasta u svim segmentima. Tako je lani u hrvatskim nautičkim lukama registrirano 350.000 dolazaka čarter plovila, a čarteraši su zabilježili 2,4 milijuna noćenja. S Koracom se složio i Perica Šolić iz HGK-ŽK-a Rijeka koji je istaknuo kako se Hrvatska u zadnjih desetak godina pozicionirala kao jedna od vodećih jahting i čarter destinacija na svijetu. (S.P.)

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

394 zaposlenika ( U pet godina skok Ljestvica Doing Business Svjetske banke

Medical Intertrade zapošljava u Hrvatskoj

za čak 53 mjesta

Radwan Joukhadar, vlasnik tvrtke Medical

U Vukovaru sam godina i želim da Tvornica u Vukovaru je moj dar gradu i njegovim stanovnicima kaže davni hrvatski student i sada magistar medicinske biokemije Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić ističe da su trajanje sudskih postupaka te česte promjene porezne politike najčešći prigovori investitora

tabilnost i brzina pravosudnog sustava te vjerojatnost da će sklopljeni ugovori biti poštivani, odlika su tržišta na kojima je najlakše poslovati. Investitori ne vole ni učestale promjene poreznog sustava. Napredak u tim područjima na ljestvici Doing Business Svjetske banke, si-

Napredak Hrvatske na ljestvici Doing Business pozitivno će se odraziti na gospodarski rast gurno će se pozitivno odraziti i na gospodarski rast, poručila je Iva Hamel, savjetnica iz Odjela za razvoj privatnog sektora Svjetske banke. Na prošlotjednoj konferenciji o rangiranju država na listi Doing Business, održanoj u HGK-u, Iva Hamel istaknula je da je Hrvatska od 2000. do 2015. postigla veliki napredak: ostvaren je skok za 53 mjesta. U izvještaju iz listopada prošle godine Hrvatska je zauzela 65. mjesto od 189 zemalja. U tom je razdoblju za 80 posto skraćeno vrijeme za pokretanje poslova: sa 49 na 10 dana. Za 92 posto kraće je vrijeme za uknjiž-

bu vlasništva (nekad 956, a danas 72 dana). Vrijeme za ishođenje dozvola za gradnju smanjeno je sa 379 na 188 dana. Hrvatska je, od svih zemalja, zabilježila najveći napredak u brzini ishođenja dozvola za gradnju. No i dalje je potrebno poboljšavati poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj. Poslovno okruženje mora biti jednostavnije i predvidljivije kako bi investitori mogli planirati svoje poslovanje. Pravila igre ne smiju se iznenada mijenjati. To su ključna pitanja i od njih treba početi, istaknuo je Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK-a za međunarodne poslove. Poboljšanje poslovnog okruženja Dodao je da Komora može biti veza između kreatora politike i gospodarstvenika te drugih institucija koji pridonose ovom izvješću. Juričić je napomenuo kako valja upozoriti i na problematiku percepcije i točnosti u prikupljanju podataka za Doing Business, da bi se moglo upozoriti na stvarno stanje i da bi se izbjegli komunikacijski problemi. Primjerice, prošlogodišnje izvješće bilježi da su gospodarstvenici opterećeni doprinosi-

ma za HGK, iako su doprinosi već ranije bili ukinuti, i slično. Ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić potvrdio je da su trajanje sudskih postupaka te učestale promjene porezne politike najčešći prigovori investitora. S druge strane, često se čuju zahtjevi za brzim promjenama nekih propisa koji u pojedinim sektorima otežavaju poslovanje. Stoga je potrebno naći ravnotežu između potreba i dinamike promjena. Važno ih je makar najaviti na vrijeme. Među poboljšanjima poslovnog okruženja koja su već stupila na snagu Novinić je spomenuo mogućnost izdavanja e-dozvole na cijelom području Hrvatske od 1. siječnja ove godine. Građevinske dozvole i za složenije proizvodne pogone mogu se u pojedinim županijama dobiti za samo jedan dan (zakonski rok je 30 dana). Radna skupina za poslovnu klimu i privatne investicije redovito analizira i daje preporuke za poboljšanje poslovnih mogućnosti. Od 180 preporuka već je stotinjak pretočeno u propise. Sve zajedno, smatra Novinić, pridonijelo je i rastu na ljestvici lakoće poslovanja. (I.V.)

ada je zadnjih dana prošle godine objavljeno da je u Vukovaru otvorena tvornica lijekova, mnogi su ostali začuđeni tom činjenicom. Naime, u čitavoj se Hrvatskoj, nažalost, rijetki poduzetnici odlučuju na proizvodnju. Na istoku Hrvatske, pa tako i u Vukovaru – gradu koji je u bivšoj Jugoslaviji bio među pet industrijski najrazvijenijih općina - to je još rjeđa pojava. K tome, investitor je čovjek rođen u povijesnom, ali nažalost danas razorenom sirijskom gradu Alepu, davni hrvatski student i sada magistar medicinske biokemije Radwan Joukhadar. Prilikom otvaranja tvornice ovaj skromni čovjek s hrvatskim i sirijskim državljanstvom jednostavno je objasnio ovaj poslovni potez: “Tvornica u Vukovaru je moj dar gradu i njegovim stanovnicima kako bih pridonio njegovom napretku i razvoju ne bi li ponovno postao središte kakvo je bio prije Domovinskog rata”. Uspješni ste trgovac lijekovima i medicinskom opremom koji je u proteklih 25 godina razvio vrijednu obiteljsku tvrtku Medical Intertrade s godišnjim prihodom većim od milijardu i pol kuna. Zašto ste se upustili u posao otvaranja tvornice za proizvodnju lijekova u Vukovaru? - Ja sam prije svega farmaceut, što sam želio po-

stati od malih nogu. Zato sam i došao u Hrvatsku studirati farmaciju. S obzirom na zakonske i financijske mogućnosti na početku poduzetničke ka-

Došao sam u Hrvatsku studirati. No, osim u suprugu, zaljubio sam se i u ovu prekrasnu zemlju i njene vrijedne ljude rijere osnovao sam prvu privatnu veleprodaju lijekova i medicinskih proizvoda u Hrvatskoj, a s vremenom i zdravstvenu ustanovu Ljekarne Joukhadar koju danas čini 35 ljekarni. Sadašnjim pokretanjem proizvodnje postižemo potpunu vertikalnu integraciju od tvornice, veleprodaje do maloprodaje, osiguravamo stabilnost cjelokupnog sustava i pružamo potpunu podršku našim poslovnim partnerima. Sjedište tvrtke je u Svetoj Nedelji pokraj Zagreba. Zašto ste otvorili tvornicu Yasenka u Vukovaru i kako ste joj odabrali ime? - U Vukovaru sam proveo 12 prekrasnih predratnih godina. Moja supruga, rođena Vukovarka i doktorica dentalne medicine, i ja zasnovali smo radni odnos u tadašnjem Medicinskom centru Vukovar. Nikad ne bismo napustili Vukovar da nije bilo ratnih zbivanja. Stoga je otvaranje tvornice u Vukovaru moj skromni

doprinos gradu, njegovim stanovnicima i braniteljima koji su podnijeli strahovita stradanja i predstavljaju simbol Domovinskog rata. Odluka je donesena isključivo sa srcem jer bi iz logističkih, manipulativnih i kadrovskih razloga bilo puno lakše da je tvornica otvorena u Svetoj Nedelji. A ime je dobila po mojoj supruzi Jasenki. Što proizvodite, koliki je proizvodni kapacitet tvornice, te kojem su tržištu proizvodi namijenjeni? Proizvodnja obuhvaća tri odjela: za proizvodnju krutih oblika (kapsula i tableta), za proizvodnju polukrutih pripravaka (krema, masti i gelova) kojih se u jednoj smjeni može proizvesti do 15.000 metalnih ili plastičnih kutijica različitog volumena, te odjel za proizvodnju tekućih oblika (otopina i sirupa) koji može u jednoj smjeni napuniti 10.000 bočica volumena 150 mililitara. Otvaranjem druge smjene kapaciteti će se povećati. Kako su svu opremu u proizvodnji proizveli naj-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 10,5 mil €

uloženo u tvornicu Yasenka u Vukovaru

( 176 zaposlenih broje Ljekarne Joukhadar

Intertrade i nove tvornice lijekova Yasenka u Vukovaru

proveo 12 prekrasnih predratnih bude kakav je bio kako bih pridonio njegovom napretku i razvoju, ne bi li ponovno postao središte kakvo je bio prije Domovinskog rata, Radwan Joukhadar. Svoju vukovarsku tvornicu nazvao je po voljenoj supruzi Jasenki bolji svjetski proizvođači, a instalirana je i kvalificirana prema zahtjevima farmaceutske proizvodnje, možemo plasirati proizvode na svako tržište. U tvornicu Yasenka uložili ste 10,5 milijuna eura. Kada planirate vratiti uloženi novac? - Sve što imam stekao sam ustrajnim radom i

ulaganjem u kvalitetu kvalitetu znanja, usluge, poslovnih procesa, opreme. Temeljem tih principa cilj se ne ostvaruje preko noći, ali osigurava dugoročno i stabilno poslovanje te pozitivan rezultat. Ako uspijemo ostvariti zacrtane planove, investicija bi se trebala vratiti u roku od pet do sedam godina. Imate li konkurenata među proizvođačima lijekova u Hrvatskoj? - U Hrvatskoj zaista ima puno proizvođača lijekova. Tu su Pliva, Belupo, Jadran galenski laboratorij, Genera, FarmaS, Farmal… Tko je u Hrvatskoj vaš najbolji kupac? - Prvenstveno su to ljekarne, a u manjem obujmu bolnice i domovi zdravlja. Imate li tvornice i tvrtke i izvan Hrvatske; gdje su i kako posluju? - Godine 2002. osnovao sam veleprodaju lijekova i medicinskih proizvoda Medical Intertrade u Sarajevu, te 2003. u Ljubljani. Obje tvrtke kćeri dobro posluju, a povremene poteškoće vezane su uz ekonomsku situaciju pojedine države. Kakva je vaša poduzetnička priča, kako ste razvijali tvrtku? Koliko ste zaposlenih imali na početku, a koliko ih imate danas? - Medical Inertrade počeo je s radom 1. kolovoza 1990. godine u Vukovaru s tri zaposlenika

kojih nema u Hrvatskoj. Sad proizvodite i lijekove. Hoće li uskoro biti još poslovnih novosti iz Medical Intertradea? - Kako financijska vrijednost hrvatskog tržišta lijekova pada, težimo stvaranju inovativnih trendova poslovanja kojima ćemo unapređivati kvalitetu usluge i ponude. O tome ćete čuti kada za to dođe vrijeme. da bi već iduće godine morao prekinuti svoje poslovanje zbog ratnih zbivanja. Ostao sam u Vukovaru na zamolbu doktora Juraja Njavre i radio kao farmaceut u ljekarni u Borovu dokle god su to prilike dozvoljavale. Naime, dok sam

Sve što imam stekao sam ustrajnim radom i ulaganjem u kvalitetu živio u Vukovaru, jedno vrijeme sam bio voditelj te ljekarne. Kada se više nije moglo opstati u Vukovaru, otišao sam u Zagreb gdje sam 1992. godine pokrenuo rad veleprodaje u unajmljenom prostoru. Uspješan razvoj poslovanja obilježen širenjem broja dobavljača i kupaca omogućio je 1998. godine kupnju novog poslovnog prostora u Svetoj Nedelji. U početku se veleprodaja bavila prometom prvenstveno humanih lijekova, medi-

cinskih, dijetetskih i kozmetičkih proizvoda, da bi s vremenom proširila svoj asortiman dijagnostičkim, stomatološkim i veterinarskim proizvodima te medicinskom opremom. Širenjem tržišta i željom za boljom opskrbom kupaca otvorene su poslovne jedinice u Osijeku 1998. i Solinu 2003. godine te veleprodaje u Sarajevu i Ljubljani. Godine 2008. poslovna jedinica iz Osijeka preseljena je u novoizgrađeni poslovni prostor u Vukovaru u kojem je sad počela s radom i tvornica. Trenutačno Medical Intertrade u Hrvatskoj zapošljava 394 zaposlenika, Ljekarne Joukhadar broje 176 zaposlenih, a Yasenka 15 zaposlenika. Uvozite i distribuirate lijekove i medicinsku opremu po hrvatskim bolnicama, ljekarnama, domovima zdravlja, ordinacijama, ali uvozite i dijetetske pripravke i kozmetiku. Bavite se i interventnim uvozom za bolnice te uvozom lijekova na liječnički recept

Samozatajni ste, ne volite se medijski izlagati, a na glasu ste kao iznimno socijalno osjetljiv i milosrdan poslodavac. Kakva je Vaša poslovna i životna filozofija? - Čvrsto vjerujem da se samo dobro dobrim vraća. Osim toga, sretan sam kad mogu ljude oko sebe učiniti sretnim. Smatram da su moji zaposlenici ključan čimbenik uspjeha, a samo motivirani i zadovoljni zaposlenici pridonose dugoročnom uspjehu tvrtke. Iz Sirije ste došli u Hrvatsku na studij, ostali i zasnovali obitelj. Jeste li ostvarili sve svoje planove i želje? - Otvaranjem tvornice ostvario sam sve svoje želje, no planova još uvijek imam. Prvenstveno se odnose na što brži povrat investicije i širenje poslovanja izvan regije. Ne žalim ni za čime. Došao sam u Hrvatsku studirati i namjeravao se vratiti nakon završetka studija. No, osim u suprugu, zaljubio sam se i u ovu prekrasnu zemlju i njene vrijedne i drage ljude.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

( više od 1000 projekata

trenutačno u provedbi vrijednih više od 5 milijardi kuna

( 147 mil €

visina sredstava prvog natječaja

OPERATIVNI PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2014.-2020.

Hrvatskoj na raspolaganju 6,881 milijarda eura Slijedi apsorpcija sredstava te priprema i realizacija projekata kako bismo postigli one efekte na gospodarski rast i novo zapošljavanje koji se od toga očekuju, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić cima bit će objavljen potkraj veljače ili početkom ožujka, a riječ je o povlačenju sredstava za izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganja u opremu. Natječaj će biti trajno otvoren, odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava ukupne vrijednosti 147 milijuna eura odnosno 1,23 milijarde kuna.

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rvatska je 2014. iz proračuna Europske unije povukla 87 milijuna eura više nego što je u njega uplatila. Osim toga, većina sredstava iz EU fondova namijenjenih za financijsko razdoblje od 2007. do 2013. te 2014. do 2020. bit će povučena. Naši administrativni kapaciteti u tom dijelu su bili vrlo uspješni, a sad slijedi apsorpcija sredstava te priprema i realizacija projekata kako bismo postigli one efekte na gospodarski rast i novo zapošljavanje koji se od toga očekuju, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić predstavljajući prioritete ulaganja iz Operativnog programa strukturnih i investicijskih

fondova Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Grčić je naglasio kako se trenutačno provodi više od 1000 projekata vrijednih više od pet milijardi kuna. Uskoro prvi natječaji Podsjetimo, Hrvatskoj je prema odluci Europske komisije odobren novac iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. tako da je našoj državi u tom razdoblju na raspolaga-

nju čak 6,881 milijarda eura za ulaganje u rast i razvoj. Od toga je više od 3,5 milijardi eura namijenjeno za zaštitu okoliša (tu se ubrajaju vodnokomunalna infrastruktura i zbrinjavanje otpada), te za prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskim promjenama. Više od 2,7 milijardi eura bit će dostupno poduzetnicima za konkurentnost (za istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunika-

cijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo i obrazovanje), te više od 1,94 milijarde eura za ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, posebice za mala i srednja poduzeća. Sredstvima iz tog operativnog programa omogućit će se uspostava novih i razvijanje postojećih financijskih instrumenata. Prvi natječaj namijenjen malim i srednjim poduzetnicima te obrtni-

Dobra apsorpcija EU sredstava Neki od velikih projekata koji su ugovoreni ili su neposredno pred ugovaranjem su izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge Dugo Selo-Križevci, izgradnja i opremanje regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija, zatim razvoj vodnokomunalne infrastrukture u Novoj Gradiški, gradnja studentskog doma u Rijeci te razvoj vodnokomunalne infrastrukture u Županji.

“Sada će to eksplodirati. Do kraja ove godine očekujem barem 12 do 13 milijardi kuna vrijednosti projekata u provedbi”, izjavio je Grčić dodavši kako postoji mogućnost retroaktivnog financiranja projekata.

Do kraja ove godine očekujem barem 12 do 13 milijardi kuna vrijednosti projekata u provedbi, izjavio je Grčić “Imat ćemo projekte koje smo već realizirali financirajući ih nacionalnim sredstvima, a sad ćemo biti u mogućnosti da ih kompenziramo kroz EU fondove što je, također, velik doprinos dobroj apsorpciji EU sredstava”, zaključio je Grčić.

Zimske ekonomske prognoze Europske komisije

Svi u EU-u imat će rast, Hrvatska najmanji Sve zemlje Europske unije ostvarit će ove godine gospodarski rast, pa tako i Hrvatska, procijenili su analitičari Europske komisije. U tzv. zimskoj gospodarskoj prognozi, objavljenoj prošli tjedan, Hrvatskoj se predviđa rast BDP-a od 0,2 posto, a u 2016. od jedan posto. Prvi put nakon 2007. prognoza očekuje rast baš

svih država članica. Predviđa se da će stopa rasta u cijelom EU-u iznositi 1,7 posto, a u eurozoni 1,3 posto. Na temelju jačanja domaće i inozemne potražnje i prilagodljive monetarne politike, godišnji rast u 2016. u Europi bi trebao dose-

gnuti 2,1 posto, odnosno 1,9 posto. Europska komisija objavila je da je oporavak još uvijek umjerenog tempa jer su mogućnosti rasta i dalje ograničene slabim ulagačkim okruženjem i visokom nezaposlenošću. Ipak, niz ključ-

nih događaja od jeseni upućuje na pozitivniju kratkoročnu prognozu. Cijene nafte su pale, značajno je pala i vrijednost eura, a Europska komisija predstavila je plan ulaganja za Europu. Svi ti čimbenici pozitivno će utjecati na rast. Razlike u gospodarskim rezultatima diljem EU-a i dalje će biti vidljive. Uzrok tomu jest još

uvijek nejednak napredak u razduživanju banaka, javnog i privatnog sektora u državama članicama. Pozitivan učinak niskih cijena nafte na rast također će se razlikovati ovisno o energetskim izvorima pojedinih država. Fleksibilni monetarni uvjeti mogli bi imati izraženiji pozitivni učinak u državama u kojima vladaju strogi uvjeti financi-

ranja. Poboljšanje uvjeta izvoza koje se temelji na padu vrijednosti eura ovisit će ponajprije o trgovinskoj orijentaciji pojedinih država te specijalizaciji. Sve u svemu, očekuje se širok raspon stopa rasta u državama članicama u 2015. godini, od najslabije stope od 0,2 posto u Hrvatskoj do 3,5 posto u Irskoj, navela je Europska komisija. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 13 lokacija

trebalo biti sanirano do kraja 2011.

Vlada o gospodarenju otpadom

Novac potrošen, a sanacija nema Sektor koji može otvarati prilike za gospodarsku aktivnost je zapušten, a ne funkcionira jer se provode propisi, ustvrdila je Državna revizija Igor Vukić vukic@privredni.hr

a kraju 2013. godine ukupno odložene količine otpada u Hrvatskoj bile su veće za 20 posto, a biorazgradivog komunalnog otpada za 53 posto od dopuštenih količina utvrđenih europskim direktivama i odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Situacija se nije bitno promijenila ni prošle godine. Jedinice lokalne samouprave nisu osigu-

Nije izgrađena ni jedna kompostana, iako su jedinice lokalne samouprave planirale njihovu izgradnju rale odvojeno prikupljanje zelenog otpada s javnih površina i biootpada iz domaćinstava te njegovo kompostiranje. Nije izgrađena ni jedna kompostana, iako su pojedine jedinice lokalne samouprave planirale njihovu izgradnju. Pomaci u postupanju s otpadom Ustanovila je to Državna revizija analizirajući postupanje s otpadom u Hrvatskoj. Prema toj analizi, sektor koji može otvarati prilike za gospodarsku aktivnost je zapušten, a ne funkcionira jer se provode doneseni propisi. Gotovo kod svih analiziranih sudionika ovog sektora Revizija je pronašla nepra-

vilnosti i propuste u radu. Primjerice, sanacija 13 lokacija visokoonečišćenih otpadom trebala je biti dovršena do kraja 2011. godine. Do kraja 2013. sanirano je šest lokacija, za dvije se radi dopuna programa sanacije, a na četiri mjesta sanacija još nije bila ni započela. Neki gradovi nisu sanirali odlagališta, a neka odlagališta nisu čak ni omeđena ogradom. Da se ne govori da još nemaju ni idejni ni izvedbeni projekt sanacije. Novac prikupljan za sanacije nije trošen namjenski, nego za druge proračunske potrebe. Ne postoji dovoljno efikasan nadzor nad stvaranjem novih divljih odlagališta. Nije pronađeno rješenje za zbrinjavanje baliranog komunalnog otpada, uz vođenje računa o rizicima za okoliš, klimu i ljudsko zdravlje te o troškovima zbrinjavanja. Nalazi Državne revizije ispravno detektiraju probleme, priznao je ministar okoliša Mihael

Zmajlović na prošlotjednoj sjednici Vlade. Dodao je da su u zadnje tri godine ipak ostvareni određeni pozitivni pomaci. Tako je do 2012. godine samo 45 posto građana moglo sudjelovati u primarnoj selekciji otpada, dok je taj postotak sada gotovo 80 posto. Rezultat je to ulaganja od 500 milijuna kuna u opremu, komunalne posude, infrastrukturu i ostalo. U idućem razdoblju ojačat će se informiranje i obrazovanje građana za gospodarenje otpadom, najavio je Zmajlović. Novo razvrstavanje poduzeća Novi zakon o računovodstvu donosi novosti u razvrstavanju poduzeća po veličini. Prema europskoj direktivi uvodi se kategorija mikro poduzeća. To su tvrtke kojima ukupna aktiva ne prelazi 2,6 milijuna kuna, imaju neto prihod do 5,2 milijuna kuna, a prosječan broj radnika u poslovnoj godini nije veći

od 10. Moraju pri tome biti zadovoljena barem dva uvjeta. Po novoj računovodstvenoj klasifikaciji u sljedeću bi grupu spadali mali poduzetnici (do 30 milijuna aktive, 60 milijuna kuna prihoda i do 50 radnika). U srednje su svrstani oni s aktivom do 150 milijuna kuna, prihodom do 300 milijuna i do 250 radnika. Slijede veliki poduzetnici, a u njih zakon smješta i banke, stambene štedionice, leasing društva, mirovinske fondove, faktoring društva i druge financijske institucije. Prema riječima ministra financija Borisa Lalovca, mikro poduzetnici predstavljaju više od 90 posto hrvatskog gospodarstva. Ostvaruju 11 posto prihoda i zapošljavaju 23 posto svih radnika. Po novoj klasifikaciji u Hrvatskoj ima 97.860 mikro poduzetnika, a 9596 su mali poduzetnici. U srednje spada 1328 poduzeća, dok je u grupi velikih samo 456 kompanija.

Energetska učinkovitost

Poticat će se kupnja kućanskih aparata Prezentirajući četiri projekta Vlade koji se odnose na povećanje energetske učinkovitosti, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović u Splitu je rekao kako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u svibnju raspisati natječaj za nabavu bijele tehnike najvećeg energetskog certifikata A tri plus. “Na taj način skrećemo pozornost na to da nije važna samo cijena prilikom nabave uređaja, nego da se nekada isplati i više investirati kako bi kroz potrošnju smanjili troškove”, rekao je ministar. Time se širi paleta poticaja za komercijalni sektor i za građane, koja već obuhvaća pomoć tvrtkama i građanima koji žele investirati u obnovu fasade, stolarije ili obnovljive izvore energije, što sve pridonosi većoj energetskoj učinkovitosti. “Poticaji se kreću između 40 i 80 posto, ovisno o tome na kojem se području nalazi objekt. Neki pozivi su već u ti-

jeku, u ožujku očekujemo raspisivanje natječaja za povećanje energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama, dok je komercijalni sektor vezan uz iznajmljivače, hotele i sve one koji mogu povećati svoju energetsku učinkovitost i tako smanjiti troškove poslovanja, a ujedno iskoristiti poticaj Fonda”, rekao je Zmajlović. Inače, od ove godine novost je da provedba programa energetske učinkovitosti više neće biti vezana uz jedinice lokalne samouprave već će ići direktno preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ministar je otkrio da se više od 50 posto gradova i općina nije javilo na poziv Fonda i tako nije omogućilo svojim građanima da ostvare poticaje. (J.V.)

*vijesti Dokapitalizirana Petrokemija

Protekli tjedan uspješno je dokapitalizirana kutinska Petrokemija jer su ulagatelji u tri kruga ukupno upisali i uplatili 8.434.733 nove dionice. Temeljni kapital tvrtke tako će se povećati za 253,04 milijuna kuna. Manje kredita Prema podacima Hrvatske narodne banke, potkraj prošle godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 280,1 milijardu kuna što je 2,3 posto manje nego u prosincu 2013. Analitičari RBA kažu kako ti podaci potvrđuju nastavak razdu-

živanja jer je 11. mjesec za redom zabilježen godišnji pad kreditne aktivnosti. Na mjesečnoj razini, u prosincu je kunska vrijednost plasiranih kredita smanjena za 0,3 posto, a na godišnjoj razini za 2,3 posto ili 6,6 milijardi kuna. Tisak zaposlio 100 novih radnika Tvrtka Tisak iz sastava Agrokor koncerna u siječnju je zaposlila 100 novih radnika na poslovima distribucije tiskovina, neadresiranih pošiljki i paketa na području cijele Hrvatske. Potreba za dodatnim zapošljavanjem nastala je diverzifikacijom i uvođenjem novih usluga uz distribuciju tiskovina, koja je i dalje glavni segment poslovanja Tiska, kažu u toj tvrtki. Najavili su i mogućnost otvaranja dodatnih radnih mjesta.

10 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 72% turista

tvrdi da ih u Hrvatskoj baš ništa nije zasmetalo

( na 14 kategorija podijeljene su tematske plaže

Nacionalni program upravljanja i uređenja

Istraživanje Tomas 2014.

Kako unaprijediti os

Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža temelji ćemo imati eko plaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, ro Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Dolaze neki novi, imućniji turisti Sve je manje obiteljskih dolazaka, a sve više kraćih boravaka u našim turističkim odredištima Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

osljednjih nekoliko godina na odmor u Hrvatsku dolaze neki novi turisti, obrazovaniji i više platne sposobnosti. Sve je manje obiteljskih dolazaka, a sve više kraćih boravaka u našim turističkim odredištima, neki su od zaključaka istraživanja Tomas ljeto 2014. koje je proveo zagrebač-

I dalje su najbolji potrošači Britanci koji dnevno u Hrvatskoj troše 122 eura ki Institut za turizam na uzorku od 4035 ispitanika u 76 mjesta. U tom su istraživanju anketirani turisti istaknuli kako su zadovoljni s gotovo svim elementima destinacijske ponude, dok nam i dalje zamjeraju nedostatak zabavne i kulturne ponude te lošu prometnu povezanost. I dok su prethodnih godina turisti imali brojne zamjerke na našu turističku ponudu, prošle godine prilično su promijenili svoje mišljenje. Tako je čak 72 posto njih na upit što ih je zasmetalo tije-

kom boravka u Hrvatskoj, odgovorilo kako ih nije ništa zasmetalo, devet posto turista su smetale prometne gužve, osam posto njih gužve na plažama, sedam posto se žalilo na previše smeća u okolišu, šest posto gostiju na previše buke, a pet posto turista na neugodne mirise. Porast konkurentnosti hrvatskog turizma Osim zadovoljstva gostiju hrvatskom turističkom ponudom važno je istaknuti kako raste i turistička potrošnja te konkurentska snaga našeg turizma. U odnosu na prethodno Tomas istraživanje provedeno 2010., prošle godine su za 14 posto porasli dnevni izdaci u izvanpansionskoj potrošnji. Tako je za 13 posto porasla potrošnja za ugostiteljske usluge, a za 20 posto porasla je kupnja u odnosu na 2010. godinu. Inače, prošle godine je prosječna potrošnja po turistu iznosila oko 66 eura. Od toga je 36 eura otpadalo na smještaj, 12 eura na kupnju hrane i pića izvan smještajnog objekta te oko devet eura na kupnju. Promatrajući prema potrošnji turista, i dalje su najbolji potrošači Britanci

koji dnevno u Hrvatskoj troše 122 eura. Zatim slijede Rusi s potrošnjom od 99 eura te Francuzi koji troše 95 eura. U ukupnoj dnevnoj potrošnji i dalje najviše novca odlazi na boravak u hotelima, i to 106 eura dnevno, u privatnom smještaju se dnevno troši 57 eura, a u kampovima 48 eura. Iako je turistima i dalje u Hrvatskoj dominantan odmor onaj na moru, oni dolaze u našu zemlju i zbog novih iskustava i doživljaja te dobre gastronomske ponude. Za 56 posto turista važna je preporuka prijatelja ili turističke agencije za razliku od informacija s interneta koji stagnira te pada važnost medija. Opisujući aktivnosti u destinaciji, više od 70 posto anketiranih turista odgovorilo je kako pliva i kupa se, odlazi u restorane, kafiće i slastičarnice te šetnje u prirodi. Od 50 do 70 posto gostiju odlazi u kupnju, razgledava znamenitosti, posjećuje lokalne zabavne manifestacije te odlazi na izlete, dok od 30 do 50 posto turista radije odlazi na ples, posjećuje nacionalne parkove, koncerte, muzeje i izložbe ili koristi zdravstveno-rekreacijske programe.

inistarstvo turizma lani je raspisalo natječaj za Program poticanja regionalnih programa uređenja i upravljanja morskim plažama. Interes za projekt izrazile su sve jadranske županije te će sve, uz sufinanciranje Ministarstva turizma, izraditi i svoje regionalne programe. Ti programi obuhvaćaju izradu regionalnih katastara plaža i planove tematiziranja plaža. Predstavljajući prošle srijede u Vodicama taj program, odnosno akcijski plan kojemu je cilj razvoj turističkog proizvoda Sunce i more, ministar turizma Darko Lorencin je istaknuo kako je upravo sunce i more osnovni hrvatski turistički proizvod. “Jedan od temeljenih nedostataka tog dijela naše ponude, kako potvrđuje i najnovije istraživanje Tomas 2014, su još uvijek nedovoljno uređene i opremljene plaže”, naglasio je ministar Lorencin.

Veliki naglasak u programu stavljen je na prihvatni kapacitet plaža Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža pripremilo je Ministarstvo turizma u

suradnji s Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci. Program se temelji na tematizaciji morskih plaža u cilju bolje valorizacije plažnih prostora i povećane atraktivnosti same destinacije. Tematizacija nastoji odgovoriti na pitanje koje sadržaje

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Potencijal koji tek tre Zdravstveni turizam u idućih bi sedam do 10 godina sa sadašnjih dva posto udjela u ukupnom prihodu hrvatskog turizma trebalo podići na 15 posto, a sve bi to trebao biti rezultat akcijskog plana koji priprema Zavod za zdravstvene usluge u turizmu. U planu je organiziranje destinacija za turiste treće

životne dobi, koji bi u tim resortima mogli boraviti pet do šest mjeseci godišnje uz kvalitetnu zdravstvenu skrb i turističke usluge, zatim brendiranje Zagreba kao “grada medicine i zdravstvenog turizma”, te osnivanje klastera dentalnog turizma uz već osnovani Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. U Zavodu su identi-

ficirali 14 investicijskih projekata specijalnih bolnica i lječilišta za koje se priprema tehnička i projektna dokumentacija za ulaganje u njihov razvoj. “Zdravstveni turizam ima potencijal generatora hrvatskog turizma, posebno u izvansezonskom razdoblju u kojemu nam danas kapaciteti zjape prazni. Kompara-

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 15 m

po osobi

mora imati plaža koja želi status “romantične”

morskih plaža

snovni turistički proizvod - sunce i more

i se na tematizaciji morskih plaža u cilju bolje valorizacije plažnih prostora i povećane atraktivnosti same destinacije. Tako omantične plaže, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže... Naplata korištenja plaže jedino logično rješenje za gužve

Mate Divić: Tko nema smještaj, neka plati

naši gosti očekuju na plažama, s obzirom na to kojem potrošačkom segmentu pripadaju. Tako su teme prilagođene potrebama obitelji s mlađom djecom do sedam godina, ili pak potrebama obitelji sa starijom djecom od osam do 14 godina, mladima od 18 do 24 godine...

Koncept upravljanja plažama koji je još 1973. godine, kroz seminarski rad na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji, osmislio Mate Divić, u stručnim krugovima se smatra jednim od najboljih, ali se dosad nije primjenjivao. “Moramo poći od činjenice da smo dominantno kupališno-odmorišna destinacija čega se ne trebamo stidjeti, nego naprotiv, trebamo te prirodne preduvjete smatrati božjim darom. Ta komparativna prednost

je najbitnija za uspješnost turističkog poslovanja, a uvjetima boravka turista na plažama tijekom glavne sezone moramo pokloniti najviše skrbi”, kaže. Divić, koji je dugi niz godina obavljao vodeće turističke funkcije u Baškoj Vodi i na Makarskoj rivijeri i vlasnik je hotela Bacchus, smatra da je ključ rješenja uspostava ravnoteže između smještajnih kapaciteta koji stihijski rastu i plaža koje ne mogu izdržati toliki pritisak. “Zbog loše organi-

ziranosti turisti na našim gradskim javnim plažama doživljavaju torture. U destinacijama prve kategorije, umjesto da im se ponudi od sedam do 14 četvornih metara plažnog prostora, njima ne preostane ni jedan i pol metar, što ozbiljan gost ne prihvaća. Tako gubimo bolje goste”, pojašnjava. Divić godinama ukazuje na to da sve glavne plaže treba tretirati kao gospodarske objekte i urediti ih prema svjetskim standardima: uvesti

kartični pristup korištenju plažnog prostora, tako da hoteli i privatni davatelji smještaja raspolažu s onoliko kartica koliko imaju postelja i da turisti u destinaciji imaju besplatan pristup ili pak da plaćaju minimalnu ekološku taksu

te ostali plažni servis. Svi ostali, koji nisu smješteni i registrirani u destinaciji u vrijeme glavne turističke sezone trebaju platiti visoku i destimulirajuću cijenu pristupa glavnim plažama. “Međutim, i za njih treba osigurati plažni prostor na drugom mjestu gdje opet treba nešto, ali daleko manje, platiti jer svatko iza sebe ostavi smeće koje treba počistiti, a to košta. Ovakvim načinom bi se u turističku ponudu uveli red i kvaliteta”, kaže Divić.

U sklopu programa napravljena je podjela na 14 tema, tj. na eko plaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične plaže, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima

za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, te resort odnosno hotelske plaže. Jedna se plaža može zonirati i na više navedenih tema. Tematizacija plaža zahtijeva i njihovo jasno definirano uređenje i opremanje, što obuhvaća zadovoljenje minimalnih

tehničkih uvjeta, uređen prostor za boravak djece, parkiralište, u slučaju nekih plaža i besplatni wi-fi. S obzirom na to da se dio naših gostiju često žali na gužve, ne čudi što je veliki naglasak u programu stavljen na “prihvatni kapacitet” tematskih plaža. U slučaju plaže za mla-

de tako bi očekivana nosivost kapaciteta trebala iznositi pet četvornih metara po osobi, kod adrenalinske plaže 10, a kod romantične plaže čak 15 četvornih metara po osobi. Kako se to namjerava ostvariti, nije jasno budući da u programu, kao ni u najavama ministra turiz-

ma, nema riječi ni o kakvom sustavu naplate ili ograničenja pristupa uređenim plažama. No, među ciljevima do 2020. svakako je brendiranje i promocija jadranskih plaža, uključujući izradu oznaka kojima će se obilježavati pojedine tematske plaže.

skom u EU. Primjer takve vrste ulaganja je izgradnja nove klinike za bolesti srca u Dugopolju. Turska korporacija Alvimedica u izgradnju i opremanje bolnice ulaže 30 milijuna eura, a njezin dovršetak očekuje se do svibnja ove godine. Nova klinika za liječenje kardioloških bolesti neće imati ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje već će usluge

nuditi na globalnom tržištu, a zaposlit će 200 medicinskih sestra i tehničara te 12 liječnika. Zavod za zdravstvene usluge u turizmu najavio je novi projekt s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom, a riječ je o stavljanju u funkciju neiskorištenih i zapuštenih a izuzetno vrijednih objekata vojarni, bivših lječilišta i slično, koji će se pripremiti i ponuditi potencijalnim investitorima. (I.G.)

eba biti iskorišten tivna prednost Hrvatske je visoka kvaliteta zdravstvenih usluga, njihova niska cijena u globalnim razmjerima u kojima prevladavaju puno više cijene, duge liste čekanja, rastuća razina stresa i općenito trend starenja stanovništva”, rekao je voditelj Zavoda za zdravstvene usluge u turizmu i pomoćnik mini-

stra Miljenko Bura, koji je najavio da će se uskoro pristupiti izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako bi se omogućilo investiranje u hrvatske bolnice koje bi imale pet do šest odjela, te omogućilo ulaganje u razvoj toplica s ciljem uvođenja ugostiteljske djelatnosti u te objekte.

Turci ulažu 30 milijuna eura u kliniku u Dugopolju Stranci su počeli prepoznavati Hrvatsku kao značajnu destinaciju zdravstvenog turizma, a medicinski turizam ima potencijal postati najbrže rastući segment u kojem je Hrvatska cjenovno vrlo konkurentna, pogotovo ula-

12 PRIČA S RAZLOGOM *vijesti Na ZV-u sajmovi Nautika i Hotel&Gastroteh Na Zagrebačkom velesajmu od 18. do 22. veljače održat će se Zagrebački sajam nautike, a od 18. do 21. veljače Hotel&Gastroteh - međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija. Taj sajam okuplja proizvođače i distributere iz HoReCa sektora, a osim hrvatskih, sudjeluju i izlagači iz Njemačke, Austrije, Italije, Poljske, Slovenije, Mađarske i Turske. Na sajmu nautike svoje će proizvode izložiti neki od najpoznatijih svjetskih proizvođača plovila, ali i domaćih brodograditelja. Proizvođači i trgovci dodataka prehrani Kako bi se ojačale aktivnosti usmjerene na unapređenje djelovanja i poslovnog okruženja članica te promicanje zajedničkih interesa članica u području proizvodnje i stavljanja na tržište dodataka prehrani, proteklog je tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana Zajednica proizvođača i veletrgovaca dodataka prehrani HGK-a. Za predsjednika Zajednice izabran je Andrija Polić, direktor tvrtke Stella Mediterranea iz Klisa. Izložba hrane i pića Histria

Izložba hrane i pića Histria održala se proteklog tjedna u Puli. Na toj je izložbi nastupilo 120 izlagača iz 12 hrvatskih županija, a predstavljena su 43 nova proizvoda na tradicionalnom okupljanju proizvođača kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. U sklopu izložbe održao se Forum sekcije Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore na kojoj je bilo riječi o novoj turističkoj sezoni, novim trendovima, uslugama i proizvodima.

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

da smo vinarima jako potrebni u ostvarenju cilja, a to je proizvesti vino za “Vidim zahtjevno tržište. Puno nade, truda i znanja ulažemo u Eno Expert akademiju kao novi proizvod Eno Expert tima. “

Miodrag Hruškar, direktor tvrtke Eno Expert

Eno Expert

Ljubav pretočena u posao Vinarski konzalting obuhvaća savjetovanje u proizvodnji vina i vinskom zakonodavstvu, projektiranje vinarija i opremanje vinarskih laboratorija te organizaciju ocjenjivanja i putovanja vinskim cestama Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inarsko savjetovanje koje je usmjereno na unapređenje vinarske proizvodnje te time i na povećanje kvalitete osnovna je djelatnost tvrtke Eno Expert. Vinarski konzalting obuhvaća savjetovanje u proizvodnji vina i vinskom zakonodavstvu, projektiranje vinarija i opremanje vinarskih laboratorija te organizaciju ocjenjivanja i putovanja vinskim cestama. Miodrag Hruškar, direktor tvrtke, kaže nam kako najuži tim Eno Experta čine tri agronomska inženjera vinogradarstva i vinarstva. “Tvrtku sam osnovao iz ljubavi prema vinogradarsko-vinarskoj struci koja se počela razvijati još u ranoj dobi moga života kad me otac vodio vinogradima Kutjeva, a nastavila se dugogodišnjim radom u obiteljskom vinogradu i podrumu. Nakon diplome na Agronomskom fakultetu u Zagrebu radio sam u tadašnjem Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i

Bankama se još nismo obraćali, a financiramo se iz vlastitog poslovanja, kaže Miodrag Hruškar vinarstvo i u sklopu posla obilazio vinare, te sam tada shvatio kako im je znanje iz područja proizvodnje vina jako manjkavo unatoč tome što su već godinama bili pozna-

ti i, štoviše, etablirani vinari”, objašnjava on dodajući kako je potom počeo spontano pojedinim vinarima ukazivati na pogreške i u više navrata naišao na veliko odobravanje i uvažavanje savjeta. “Tako sam postupno shvatio da imam iskustvo i znanje koje trebam ponuditi na tržištu te sam odlučio ostaviti državnu službu i hrabro na početku krize pokrenuo vlastiti posao vinarskog konzaltinga”, ističe Hruškar. Vrlo jasan odnos Klijenti ove tvrtke u najvećoj mjeri su vinari. S edukacijskim programima u okviru Eno Expert akademije uz programe za vinare ona se dodatno otvara i prema ostalima vinoljupcima koji žele naučiti više o vinima, ali i ugostiteljima koji trebaju dodatna enološka znanja kako bi udovoljili gostima. “Kroz savjetodavni rad iz područja proizvod-

nje vina odlično surađujemo s ostalim enolozima u Hrvatskoj i šire, te s kolegama s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, Veleučilišta u Poreču i Požegi, te Poljoprivredne savjetodavne službe”, napominje on ističući kako je vrlo zadovoljan položajem na tržištu. “Pružamo konzultantske usluge u Hrvatskoj - od Baranje, Srijema, preko Slavonije, Moslavine, Zagorja, Međimurja, Plešivice do Dalmacije. Kao najznačajniji segment poslovanja navodim savjetovanje u proizvodnji vina jer vidim da smo vinarima jako potrebni u ostvarenju cilja, a to je proizvesti vino za zahtjevno tržište. Puno nade, truda i znanja ulažemo u Eno Expert akademiju kao novi proizvod Eno Expert tima, dakle tu očekujemo rast”, naglašava.

Odnos s državom, nastavlja Hruškar, vrlo je jasan. “Što traže, od nas to i dobiju. Mi se na državu ne oslanjamo, borimo se kao i svi poduzetnici. Raduje nas činjenica da nećemo plaćati PDV za nenaplaćeni račun. Bankama se još nismo obraćali, a financiramo se iz vlastita poslovanja”, kaže. Ovlašteni laboratorij Konkurencija u njihovu poslovanju nije velika. Međutim, s onim kolegama koje smatraju konkurencijom imaju korektan odnos i rado izmjenjuju iskustva. “Za ovaj segment poslovanja prostora ima, a bilo bi ga još više da vinari uredno naplaćuju svoje prodane proizvode do kojih teškom mukom dolaze, tj. lakše bi se opredijelili za vinarski konzalting”, ističe. Tvrtka sav posao obavlja sama, osim u jednom segmentu. Naime, za laboratorijske analize vina koje su joj u radu po-

trebne koristi usluge ovlaštenih laboratorija. “A možda jednog dana otvorimo i vlastiti laboratorij”, napominje direktor Eno Experta. Zaposlenicima je više nego zadovoljan. “Zapošljavamo stručnjake isključivo s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je - s punim pravom to tvrdim - najrespektabilnija ustanova u vinarskom obrazovanju u Hrvatskoj. Ali ni to nije dovoljno u našem poslovanju. Kao i u većini struka, izuzetno nam je važna praksa i iskustvo stečeno u proizvodnji vina. Ne mogu ne spomenuti i veliko iskustvo u radu na Hrvatskom zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo, gdje smo kolega Krešimir Hren i ja stekli uvid u funkcioniranje vinogradarsko-vinarske branše u Hrvatskoj i svijetu. To nam je značajno olakšalo poslovanje i vidimo to kao veliku prednost pred konkurencijom”, zaključuje Hruškar.

enterprise europe

info

Broj 124, 9. veljače 2015.

Potpore za CeBIT

Novac za mlade nezaposlene Europska komisija je predložila da se milijarda eura iz proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih stavi na raspolaganje državama članicama već ove godine. Time će se do 30 puta povećati predfinanciranje koje države članice primaju za poticanje zapošljavanja mladih. Na temelju ovog prijedloga povećala bi se stopa predfinanciranja u proračunu Inicijative za zapošljavanje mladih za 2015., i to od jedan do 1,5 posto na 30 posto. Države članice koje imaju koristi od ove inicijative mogle bi stoga primiti trećinu od dodijeljene 3,2 milijarde eura odmah nakon donošenja namjenskih operativnih programa. Od država članica očekuje se da ta sredstva odmah učine dostupnima korisnicima projekata u obliku predujmova za projekte. Prema procjenama Komisije, ove godine bi neposrednu potporu u zapošljavanju moglo iskoristiti između 350.000 i 650.000 mladih osoba. Ako se nastavi s dosadašnjim načinom financiranja, ta brojka bi iznosila između 14.000 i 22.000. O tome zakonodavnom prijedlogu raspravljat će Europski parlament i Vijeće, a nakon rasprave bi zakon trebao stupiti na snagu.

Poticaji za izlazak na svjetsko tržište HAMAG-BICRO kroz Program poticanja poduzetništva i obrtništva organizira odlazak i nastup osam hrvatskih start-up inovativnih tvrtki na međunarodnom sajmu CeBIT Hannover 2015 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAGBICRO, kako bi potaknula internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih tvrtki, dodijelit će potporu hrvatskim start-upovima kojom se sufinanciraju troškovi sudjelovanja na međunarodnom sajmu CeBIT Hannover 2015. Javni poziv za sudjelovanje u ovom programu raspisat će se iz Programa poticanja poduzetništva i obrtništva za 2015. godinu Poduzetnički impuls – Mjera B: Poticanje informacijskih tehnologija, inovacija i internacionalizacije poslovanja, aktivnost B3: Poduzetništvo informacijskih tehnologija. Prioritet ovog javnog poziva je pružanje potpore mikro, malim i srednjim tvrtkama koje rade u primjeni informacijskih tehnologija, poticanje njihova održivog rasta i ubrzanje njihova razvoja, kao i povećanje zaposlenih u IT sektoru. Bespovratna potpora će se dodjeljivati kako bi te tvrtke izašle na međunarodno tržište kroz sufinanciranje prihvatljivih troškova sudjelovanja na najpoznatijem europskom tehnološkom sajmu CeBIT Hannover. Kroz ovaj natječaj osam odabranih start-up timova dobit će potporu kojom

će sudjelovati na sajmu koji se održava od 16. do 20. ožujka. Mlade i inovativne tvrtke imat će priliku prezentirati svoje poduzetničke modele potencijalnim investitorima i mentorima. Mladi poduzetnici će dobiti priliku za prezentaciju svog rada, ali i razmjenu iskustava kroz radionice, seminare i poslovne sastanke. Javni poziv za potporu odlaska i nastupa na sajmu bit će otvoren u veljači 2015. godine. Sve informacije, uvjeti odabira i kriteriji bit će pravovremeno objavlje-

ni na mrežnim stranicama agencije HAMAG-BICRO (www.hamagbicro.hr). Za sve one koji samo žele posjetiti sajam na kojemu ne planiraju izlagati, ili ne zadovolje kriterije ovog javnog poziva, Agencija će osigurati besplatnu ulaznicu za posjet sajmu. Svi zainteresirani za ulaznicu samo trebaju poslati iskaz interesa na e-mail: tanja.ivanovic@hamagbicro. hr. Više informacija o sajmu i njegovu programu može se saznati na www. cebit.de.

enterprise europe

Piše >> Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne poslove HGK

HGK bazom EU projekata pomaže poduzetnicima u izradi EU projekata

gospodarska komora svojim je članicama na raspolaganje stavila Bazu EU projekata poslovnih savjetnika.

jekata svakodnevno rastu. Baza pokriva informacije o tvrtki, njene kontakte i opis poslova kojima se bavi, te podatke o njenom glavnom području djelovanja. Za svaku tvrtku unose se svi njeni EU projekti, a za svaki projekt navodi se koje tematsko područje pokriva, tko je korisnik projekta, vrijednost projekta kao i njegov status. Svatko tko je zainteresiran može na temelju podataka iz baze procijeniti kompetencije pojedinih konzultanata te dobiti uvid u listu njihovih dosadašnjih iskustava u radu s klijentima. Iskustvo koje su članovi Zajednice poslovnih savjetnika stekli u pripremi i provedbi projekata u pretpristupnom razdoblju može značajno pridonijeti u pripremi za korištenje sredstava EU fondova u narednom razdoblju.

Još u travnju prošle godine osnovali smo Zajednicu poslovnih savjetnika koja sada broji 156 članica, a sve one moraju zadovoljiti određene kriterije kako bi postale članice Zajednice. Sljedeći korak bila je izrada Baze EU projekata poslovnih savjetnika. U Bazu je zasad upisano oko 50 tvrtki, te više od 800 njihovih uspješnih projekata iz različitih područja. Poslovni savjetnici pokazuju sve veći interes za upis u Bazu te njihov broj i broj upisanih pro-

Trenutačno je u pripremi još nekoliko novih usluga koje HGK namjerava staviti na raspolaganje svojim članicama, a jedna od najskorijih bit će i priprema kontrolnih listi za prijavitelje na fondove EU-a, kroz koje će prijavitelji dobiti jasnu sliku o vlastitoj prihvatljivosti kao i prihvatljivosti svojih projekata. Na taj način, uštedjet će vrijeme i novac te imati priliku otkloniti uočene nedostatke, ukoliko nisu strukturne prirode.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se veće mogućnosti za naše poduzetnike s obzirom na još veći obujam sredstava koji će svake godine moći povući iz EU fondova. Mi u Komori na vrijeme smo prepoznali ideju da svojim članicama pružimo informacije kako se snaći u šumi fondova, kroz savjetodavno-informativne aktivnosti, usmjeravanje na raspoložive izvore financiranja i još niz drugih usluga. U zadnje vrijeme sve je više upita za pomoć u traženju stručnjaka za izradu EU projekata. Većina ljudi, iako ima ideju za projekt, još uvijek nema dovoljno znanja u njegovu pisanju i pripremi za prijavu na EU natječaje. Kvalitetno napisan projekt preduvjet je za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije, a pisanje projekata posao koji zahtijeva dobro poznavanje detalja i specifičnih procedura. Bilo da je riječ o razradi projektne ideje, proračunu, pisanju samog projekta, provedbi nabave ili pripremi natječajne dokumentacije, pomoć je najbolje potražiti od stručnjaka. Broj konzultanata za EU fondove svakim je danom sve veći, a kako bi se olakšao izbor u odabiru konzultanta baš prema njihovim potrebama i potrebama njihove projektne ideje, Hrvatska

[cijeli blog možete pročitati na https://www.hgk.hr/naslovnica/hgk-bazom-eu-projekata-pomaze-poduzetnicima-u-izradi-eu-projekata]

UNECE nagradni natječaj za poduzetnike početnike

Ideje za promjenu: Inovacije za ciljeve održivog razvoja Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) objavila je nagradni natječaj Ideje za promjenu: Inovacije za ciljeve održivog razvoja. Na natječaj se mogu javiti mladi poduzetnici i timovi mladih poduzetnika (koji ne posluju duže od dvije godine), timovi istraživača i studenata iz zemalja članica UNECE-a. Ako imate inovativne ideje i nova rješenja za ciljeve održivog razvoja u širokom spektru područja koji su izravno povezani s radom UNECE-a i ako želite sudjelovati na ovom natje-

čaju, prijavite svoju ideju do 28. veljače. U obzir dolaze ne samo inovativni proizvodi i nove tehnologije, već i društvene inovacije i inovativni procesi. Sve informacije o natječaju nalaze se na stranici http://www.unece.org/ ideas4change/ na kojoj se sudionici mogu i prijaviti. U travnju 2015. UNECE će biti domaćin prve manifestacije poduzetnika početnika (start-ups event) u Palais des Nations u Ženevi na kojoj će se predstaviti najbolji projekti ovog natječaja i koja ima svrhu pokazati kako inovativni po-

duzetnički talent može pridonijeti rješavanju današnjih socijalnih i ekoloških izazova putem novih revolucionarnih ideja koje mogu postati uspješan posao. Manifestacija će se održati u kontekstu sjednice UNECE 2015. od 14. do 16. travnja u Ženevi, međunarodnog okupljanja na visokoj razini na kojem će izaslanici 56 država članica iskazati svoju opredijeljenost aktivnostima usmjerenim na unapređenje programa održivog razvoja u regiji u narednim godinama.

www.een.hr

9. veljače 2015.

2 3

Obzor 2020.

EU program koji financira dobre ideje Hrvatske tvrtke još uvijek nisu povukle ni euro iz programa Obzor 2020. Malim i srednjim tvrtkama u Europi kroz ovaj program za istraživanja i inovacije na raspolaganju su tri milijarde eura Hrvatska je uz Bugarsku, Rumunjsku i Cipar ostala posljednja zemlja čiji poduzetnici zasad nisu povukli ni jedan euro iz projekta Obzor 2020. Upravo stoga Hrvatska gospodarska komora je krenula s edukacijom Kako aplicirati na projekt Obzor 2020 - Instrumenti za MSP koja je održana u organizaciji Odjela za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK-a. Edukacija je privukla više od stotinu sudionika. Želja nam je još više približiti ovaj projekt svojim članicama, kazala je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK-a. “Ovaj program EU-a usmjeren je na izvrsnost u istraživanjima i inovacijama, na rješavanje društvenih izazova i povećanje konkurentnosti industrije, s osobitim naglaskom na male i srednje poduzetnike. U razdoblju od 2014. do 2020. godine njime će se nastojati riješiti društveni izazovi i premostiti jaz između istraživanja i tržišta tako što će, primjerice, pomoći inovativnim poduzetnicima da svoje tehnološke inovacije razviju u proizvode sa stvarnim tržišnim potencijalom. Ukupna visina sredstava za MSP instrumente iznosi oko tri milijarde eura, a sve tvrtke koje namjeravaju aplicirati na natječaj molim da se jave u Komoru

jer ćemo organizirati i dodatne radionice kako bi se što uspješnije pripremili za prijavu na taj program”, pozvala je Tajana Kesić Šapić.

“Ovaj program je namijenjen samo malim i srednjim tvrtkama te se na njega ne mogu prijaviti udruge i velike tvrtke. Iz Hrvatske se može prijaviti i do 95 posto tvrtki, i to samostalno ili u konzorciju s drugim partnerima. Prijavljene projekte procjenjuje 400 europskih evaluatora, a kroz moje ruke prošlo je 108 projekata. U prvoj fazi projekta poduzetnik mora na 10 stranica obrazložiti zamisao te objasniti kako bi ta ideja funkcionirala. Na osnovi tog obrazloženja projekt će biti procijenjen. Nakon osam tjedana može se očekivati odgovor, a nakon tri mjeseca, ako je projekt prihvaćen, slijedi njegovo financiranje”, istaknula je Ana Pavičić Kaselj.

Edukaciju o pristupu projektu Obzor 2020 vodila je Ana Pavičić Kaselj, koja je ujedno i evaluator projekata na programu Obzor 2020 te je na konkretnim primjerima objasnila što je sve potrebno za uspješnu aplikaciju.

U prvoj fazi može se dobiti do 50.000 eura bespovratnih sredstava. Sredstva je potrebno utrošiti u šest mjeseci i nakon toga treba napisati izvješće, koje je važno pripremiti, i u toj fazi nije potrebno sufinanciranje.

U drugoj fazi dostupna su sredstva do najviše 2,5 milijuna eura po projektu, što je 70 posto iznosa projekta, a 30 posto treba osigurati prijavitelj projekta. Za projekte vrijedne do 350.000 eura nije potrebno izvješće o poslovanju. Financijska se sposobnost provjerava za projekte iznad 500.000 eura. Za uspješnu procjenu projekt mora imati tržište, da se proizvod ili usluga mogu prodati i da se prodaja s godinama može i povećavati. Ocjenjuje se poslovna prilika odnosno poslovna ideja. Nije potrebno imati patentnu zaštitu, no traži se inovativna i drugačija ideja kojom će se rješavati problem. Važan je cilj, svrha i koji se rezultati žele ostvariti. U prijavi projekta potrebno je definirati tko će imati koristi od tog rješenja, tko su krajnji korisnici te koje su ekonomske koristi od tog rješenja. Izuzetno važno je i ciljano tržište, tko su konkurenti, koje su tržišne prepreke i druge procjene stanja na tržištu. Ova faza traje od 12 do 24 mjeseca.

Treća faza predstavlja komercijalizaciju proizvoda, a ona ne uključuje izravno financiranje, no podrazumijeva podršku umrežavanjem, treningom, savjetovanjem, informiranjem, upravljanjem intelektualnim vlasništvom te pomoć u pristupu privatnom kapitalu i na druge načine. Natječaji za prve dvije faze otvoreni su u kontinuitetu, a datumi kada počinju evaluacije su: projekti pristigli do 18. ožujka (rezultati će biti objavljeni za fazu 1 u svibnju, a za fazu 2 u srpnju), projekti pristigli do 17. lipnja (objava rezultata za fazu 1 u kolovozu, a za fazu 2 u rujnu), projekti pristigli do 17. rujna (rezultati za fazu 1 u studenome, a za fazu 2 u siječnju 2016. godine) i oni koji se prijave do 16. prosinca (rezultati za fazu 1 u veljači 2016., a za fazu 2 u travnju 2016. godine). Više podataka o ovom programu moguće je naći na http://www.obzor2020.hr.

enterprise europe Vodeći po broju i financijskim iznosima

Pravi istraživačk fakultet – i to nije flos

Fakultet elektrotehnike i računarstva istraživanja provodi u skladu s potrebama gospodarstva te tako stvara baze novih ideja i tehnoloških rje Boris Odorčić

Hrvatska postala članicom Europske unije, Fakultet je dobio mogućnost sudjelovanja u fondovima EU-a. Tako je u Europski okvirni program za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine - Obzor 2020. krenuo od siječnja 2014. godine. Samo u prethodnoj 2014. prijavio je čak 30 projekata od kojih su tri pred potpisivanjem. No, rezultati evaluacije ostalih projekata očekuju se tijekom 2015., priopćeno je iz Ureda za projekte i međunarodnu suradnju FER-a.

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu vodeća je istraživačka institucija u Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini. Naime, FER je od 2009. do danas povukao oko 16 milijuna eura kroz različite programe. Pritom po broju i iznosima ugovorenih projekata s Europskom komisijom dominira ne samo u okviru Sveučilišta u Zagrebu nego i u cijeloj Hrvatskoj, objavio je European Research Ranking. Ova organizacija ima za cilj povećati transparentnost financiranja istraživanja u okviru Europskog istraživačkog prostora (European Research Area), a koristi podatke koje objavljuje Europska komisija. “To sve pokazuje da je FER pravi istraživački fakultet - i to nije floskula. Sljedeći zanimljiv podatak to potvrđuje: u programu FP7 prosječna uspješnost dobivanja novih projekata, odnosno omjer broja prihvaćenih u odnosu na broj prijavljenih projekata, na razini Hrvatske iznosi 16,99 posto, na razini zemalja članica EU-a 21,6 posto, dok je na FER-u uspješnost čak 25,23 posto! Jedna od naših misija je da potičemo nastavnike i suradnike na istraživanje. Osnovali smo i Centar za potporu istraživanja i transfer tehnologije čiji je cilj da

Gospodarski rast i konkurentnost Prije ulaska u EU, FER je sudjelovao u povlačenju sredstava iz pretpristupnih programa (IPA) koji su namijenjeni isključivo pripremi zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Fakultet je nositelj četiri takva IPA projekta i partner u još četiri IPA projekta. Ukupna vrijednost tih projekata je nešto više od 5,2 milijuna eura, od kojih je FER-u pripalo gotovo dva milijuna. kolege koji rade na projektima imaju administrativnu i tehničku podršku”, izjavio je Mislav Grgić, dekan FER-a. Svoju obrazovno-istraživačko-inovacijsku platformu potvrđuje jakom suradnjom s nizom prestižnih svjetskih sveučilišta i istraživačkih instituta, ponajprije kroz istraživačke projekte. Do sada je FER najviše sudjelovao u

okvirnim europskim istraživačkim programima kao što je FP7 (sedmi Okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj), ali i bilateralnim i multilateralnim programima te programima NATO-a poput Science for Peace i sličnih. Trenutačno sudjeluje u oko 100 takvih projekta, a nekoliko je puta više onih koji su završili. Od kada je

Što se tiče EU fondova, kroz strukturne fondove koji se odnose na Europski fond za regionalni razvoj, namijenjen jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, Fakultet je do sada povukao nešto više od dva milijuna eura. FER je od ukupno 19 financiranih projekata nositelj čak četiriju projekat, što je doista veliki broj za samo jednu

Nove kreditne linije HBOR-a

Krediti za sufinanciranje EU projekata Jedna od strateških odrednica HBOR-a je podrška korisnicima EU projekata, i to onih koji se financiraju sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Upravo stoga je Uprava HBOR-a uvela nove programe kreditiranja namijenjene olakšanju i poticanju apsorpcije sredstava EU fondova. Ovim programima kreditirat će se projekti javnog i privatnog sektora te ruralnog razvoja, ribarstva i vinske omotnice koji se sufinanciraju sredstvima EU fondova. HBOR-ovim sredstvima moći će se financirati troškovi provedbe projekta i to

uz prihvatljive izdatke (dio projekta koji će se kandidirati za EU bespovratna sredstva) i neprihvatljive izdatke, odnosno izdatke koji čine dio projekta a koje nije moguće kandidirati za bespovratna sredstva. Na ovaj način HBOR će omogućiti zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije potrebne za provedbu projekta. Zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava po ovom programu mogu podnijeti svi subjekti koji zadovoljavaju uvjete natječaja u okviru kojeg podnose zahtjev i to odmah nakon predaje natječajne dokumentacije nadležnoj agenciji. Prethodne konzultacije s bankom su preporučljive.

Krediti će se odobravati izravno i putem poslovnih banaka s rokom otplate do 14 godina, odnosno 15 godina ovisno o programu uz kamatnu stopu već od tri posto. U okviru ovih programa kreditiranja predviđena je mogućnost izdavanja bankarskog jamstva za povrat predujma iz EU bespovratnih sredstava, i to za investitore koji će podnositi izravni zahtjev za kredit u HBOR i koji će nadležnom tijelu za provedbu EU fondova podnositi zahtjev za isplatu predujma. HBOR može, na zahtjev takvih investitora, izdati bankarsko jamstvo za povrat predujma u korist nad-

ležnog tijela. Zahtjev za izdavanje bankarskog jamstva s dokumentacijom dostavlja se u HBOR zajedno sa zahtjevom za kre-

www.een.hr

ki skula

9. veljače 2015.

4 5

Prva godišnja razvojno-financijska konferencija

ešenja instituciju koja uz obrazovanje studenata provodi istraživanja te inovacijski rad. Uvjet da bi netko mogao aplicirati jest sudjelovanje partnera iz poslovnog sektora. Dakle, Fakultet je ova četiri projekta dobio u suradnji s četiri hrvatska gospodarska partnera. Prema tome, FER istra-

FER je od 2009. do danas povukao oko 16 milijuna eura kroz različite programe žuje u skladu s potrebama gospodarstva te tako stvara baze novih ideja i tehnoloških rješenja, što čini osnovu za gospodarski rast i uspostavu konkurentnosti gospodarstva, kao i stvaranje i rast tehnologije. Dodatno, u okviru Europskog socijalnog fonda, tj. kroz program Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. prijavljeno je čak 37 projekata koji su trenutačno u fazi vrednovanja. Za uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova izuzetno je važna komunikacija te poznavanje znanstvenoistraživačkog i industrijskog potencijala kao i kontinuirano praćenje programa koje nude resorna ministarstva i fondovi EU-a.

dit. Više o samim programima može se pronaći na http://www.hbor.hr/programikreditiranja.

EU fondovi za razvoj društva i gospodarstva U Zagrebu je održana prva godišnja razvojno-financijska konferencija posvećena financiranju projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova Europske unije Više od petstotinjak sudionika, predstavnika lokalne samouprave državnih tijela, državnih i privatnih poduzeća, državnih agencija i institucija, banaka i drugih financijskih institucija, savjetnika za EU fondove, izvođača radova, isporučitelja opreme, voditelja projekata, urbanista, arhitekata i inženjera okupilo se na prvoj godišnjoj razvojno-financijskoj konferenciji. Tvrtka Filipović poslovno savjetovanje - uz pokroviteljstvo ministarstava gospodarstva i graditeljstva i prostornog uređenja, te potporu Europske banke, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova, Udruge općina, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca - organizirala je ovo događanje s temom Financiranje projekata društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske iz fondova EU-a. Ova konferencija je veliki i novi iskorak, a veliki interes za nju pokazuje kolika je potreba za onime što nude Europski fondovi, rekao je na početku ove dvodnevne konferencije Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. “Hrvatskoj je na raspolaganju više od 10 milijardi eura iz europskih fondova, no oni se neće moći iskoristiti ako svatko od nas ne odradi svoj posao. Europska komisija, državne institucije, regionalna i lokalna samouprava, kao i maštoviti i kreativni pojedinci moraju svojim radom omogućiti da se uključimo u život kakav je u Europskoj uniji”, istaknuo je Baričević. Dodao je kako je s novim mandatom Komisije koji je počeo prije nešto više od 100 dana fokus na onome što nedostaje Europi - rastu, ulaganjima i zapošljavanju. “U sljedećih nekoliko godina više od 300 milijardi eura bit će iskorište-

no za to. No kompliciranost dosadašnjeg pristupa sredstvima trebao bi olakšati novi alat - Fikompas - kojim se nudi pomoć zainteresiranima u pisanju različitih projekata, a kreće i inicijativa za mala i srednja poduzeća”, naglasio je Baričević. Ne bismo trebali shvaćati fondove kao lijek za sve probleme koji nas muče, no oni nam mogu pomoći da ih brže riješimo, kaže Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. “Europski fondovi su komplementarni me-

Ova konferencija je veliki i novi iskorak, a veliki interes za nju pokazuje kolika je potreba za onime što nude Europski fondovi, rekao je na početku ove dvodnevne konferencije Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj hanizmi - financijski i ekonomski katalizator za rast i zapošljavanje. Mi moramo odabrati svoje ciljeve srednjeg i dugog roka na svim razinama i kreirati projekte koji će tim ciljevima odgovarati kako bismo podigli razinu usluga i zadovoljili potrebe poduzetnika”, upozorava Sandra Švaljek. Mirjana Samardžić Novoselec, izvršna direktorica savjetodavne tvrtke Razbor, ističe kako je sada pravo vrijeme da razgovaramo o tome što će se financirati iz strukturnih fondova: “Na početku smo financijske perspektive od 2014. do 2020. godine. Sada je prilika ne samo za prezentacije nego i za raspravu o tome koje su nam mogućnosti i potrebe u regijama kako bismo dobro

iskoristili ono što nam se nudi”, kaže Mirjana Samardžić Novoselec. Dopredsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Karlovačke županije Ivan Vučić upozorava kako iskustva Irske i Poljske u povlačenju europskog novca govore da nas ipak čekaju problemi. “Obje zemlje su financijski ojačale jedinice lokalne samouprave i učinile ih učinkovitijima. Kod nas je situacija drugačija jer smo smanjili fiskalne prihode jedinica lokalne i regionalne samouprave. Nama će biti problem novac za pripremu tehničke dokumentacije i predfinanciranje. Svjesni smo toga da EU nije naš bankomat iz kojega ćemo trošiti novac kako želimo. Naš PIN broj su projekti koje trebamo pripremiti i s njima pristupiti bankomatu te iskoristiti taj novac”, kaže Vučić. Toma Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, ističe kako nam je ključni faktor ispravljanje iznimne nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva. “Mi u Institutu želimo postati svjetski centar znanstvene izvrsnosti koji će biti generator gospodarstvog oporavka. To ćemo postići kroz drugačije upravljanje, međunarodne kriterije procjene rada, bolje korištenje svoje opreme i partnerstvo s tvrtkama”, ističe Antičić. Na konferenciji su na paralelnim predavanjima u tri dvorane prezentirani projekti znanstveno istraživačke infrastrukture, predstavljene su mogućnosti financiranja projekata iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, a predstavljeni su ostvareni i predviđeni projekti koje financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Poslovni savjetnici su sudionicima predstavili pripremu i planiranje projekata javnih investicija, te mogućnost sufinanciranja projekata iz kreditnih fondova HBOR-a.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.

Građevinski radovi Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži izvođača radova na zgradi Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 9. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na: http:// www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=849703. Građevinski radovi Sandar Idrettslag, Sandefjord, Norveška, traži izvođača radova na sportskim objektima. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Sandar Idrettslag, 971 317 671, Husebygrenda 60, Helge Krossøy, 3219, Sandefjord, Norway, post@sandaril.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin. no/ctm/Supplier/Documents/Folder/122511.

Održavanje i popravci IT opreme Ministarstvo financija traži nabavu usluga održavanja i popravaka opreme za informacijsku tehnologiju. Natječaj je otvoren do 24. veljače, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija, Carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Služba(e) za kontakt: Sektor za financije, Služba za nabavu i upravljanje imovinom, Marijana Semulić; Danijel Drlić; Jasminka Gregurović; Vlasta Špoljarić; Andrijana Antolković; Romana Butina, 10000 Zagreb, javna.nabava@carina.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0001769. Hidrometri Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), GalatsiAttikis, Grčka, traži nabavu hidrometara i vodoinstalacijske opreme. Natječaj je otvoren do 17. veljače, a prijave na grčkom jeziku se predaju na Etaireia Ydreyseos kai Apocheteyseos Proteyoysis AE (EYDAP A.E.), Oropoy 156, Dieythynsi Promitheion kai Metaforon,

Ypiresia Promitheion, Tmima Diagonismon (isogeio – grafeio 014), Georgia Doylaberi, 111 46 Galatsi - Attikis, Grčka, www.eydap.gr. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0004059.

Zbrinjavanje otpada Zagrebački holding traži uslugu zbrinjavanja i obrade otpada. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, Denisa Vuković, 10000 Zagreb, denisa.vukovic@ zgh.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0001777.

Kredit

Građevinski radovi Ministarstvo socijalne politike i mladih traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo socijalne politike i mladih, 15351583880, Savska cesta 66, Služba za javnu nabavu, Iva Poleto, Martina Hanžek, 10000 Zagreb, iva. poleto@mspm.hr, martina.hanzek@ mspm.hr, vlatka.vida-gazic@mspm.hr.

Zagrebački holding traži nabavu kredita. Natječaj je otvoren do 16. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, 10000 Zagreb, nabava.nadmetanja@zgh.hr. Više podataka o nadmetanju https://eojn.nn.hr/ SPIN/application/ipn/DocumentManagement/D ok umentPodaciFr m. aspx?Oznak aDokumenta=2015%2 fS+002-0004043.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na na jravlic@hgk.hr.

Medicinski proizvod za liječenje uboda insekata i herpesa (20121205021) Njemačka tvrtka, specijalizirana za marketing medicinskih proizvoda za liječenje uboda insekata kao i za prevenciju herpesa, traži partnere za distribuciju. Jedan uređaj je razvijen za vanjsko tretiranje ugriza i uboda insekata, komaraca, osa, pčela, stršljena, kao i za opekotine nakon kontakta s meduzama i koprivama. Uređaj se može koristiti odmah i u bilo koje vrijeme zbog svog malog i praktičnog oblika. Drugi uređaj radi na isti način, a koristi se u prevenciji izbijanja herpesa, kao i u liječenju herpesa. Talijanski likeri i slastice (BOIT20141219015) Talijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju velikog asortimana likera i slastica, zainteresirana je za pronalazak distributera ili zastupnika u EU zemljama Asortiman uključuje: likere (sorrento limun, jagoda, zelena jabuka, limoncello krema, lješnjak krema) i razne kekse i slastičarske proizvode, napravljene od prirodnih sastojaka (tijesto od badema, nugat s bademima, kesten u sirupu, krema od džema od kestena).

Prodaja i distribucija donjeg rublja i trenirkI (BRCY20140806001) Ciparska tvrtka, specijalizirana za maloprodaju odjeće, traži proizvođače donjeg rublja i trenirki za kupnju i prodaju njihovih proizvoda na tržištu Cipra i/ili da djeluje kao predstavnik tih tvrtki na Cipru. Tvrtka vodi butik donjim rubljem u Nikoziji, glavnom gradu Cipra, koji nudi proizvode za sve uzraste s velikim izborom donjeg rublja, kupaćih kostima, pidžama te modnih dodataka odjeći. Tvrtka nudi ekskluzivne poznate marke donjeg rublja i kupaćih kostima iz Francuske, Španjolske, Grčke i Italije. Proizvodnja inovativnih proizvoda za britansko tržište (BOUK20140724004) Britanska tvrtka surađuje s raznim proizvođačima kako bi stvorila inovativne nove proizvode. Tvrtka nudi svoje usluge kao podizvođač proizvodnim partnerima u Europi koji žele prodavati nove proizvode i brendove, potičući rast na tržištu u maloprodaji, distribuciji i izravno potrošačima. Veleprodaja elektrotehničkih proizvoda (BRPL20141215001) Poljska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju elektrotehničkih proizvoda, nudi

zastupstvo na poljskom tržištu tvrtkama koje se bave proizvodnjom elektroničkih uređaja. Tvrtka ima odgovarajuće znanje i iskustvo te logistiku i infrastrukturu. Trenutno tvrtka distribuira sljedeće proizvode: modularnu opremu, frekvencijske pretvarače, sklopne uređaje, omote, transformatore, pribor za instalacije u stambenim prostorima, pribor za instalacije u industrijskim prostorima...

Ekološki proizvodi za čišćenje (BOPL20141205006)

Poljska tvrtka, proizvođač ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje, traži distributera. Tvrtka proizvodi mikrobiološke proizvode koji su sigurni za ljude, životinje i okoliš. Klijenti su vrlo zainteresirani za korištenje ovih proizvoda već pet godina, koliko su na tržištu.

Tvrtka traži iskusnog partnera koji ima iskustva s ekološki prihvatljivim proizvodima.

Obrada metala (BOSI20150108001) Slovenska tvrtka za proizvodnju, aktivna na području obrade metala i kvalitetnih usluga zavarivanja, projektiranja i proizvodnje specijalnih metalnih konstrukcija, prijenosnih transportera, raznih metalnih proizvoda (spremnici, silosi, okviri, kućišta...), prilagođene opreme za otprašivanje za cement, drvo, asfalt, nudi podugovaranje i usluge proizvodnje zainteresiranim partnerima. Tehnološka rješenja za tretmane ljepote i zdravlja (BOIT20141209002) Talijanska tvrtka, specijalizirana za tehnološka rješenja u području tretmana za zdravlje i ljepotu, traži trgovačke posrednike u Europi. Tvrtka je specijalizirana za visokokvalitetne električne uređaje za estetsku ljepotu i osobnu njegu, dizajnira, proizvodi i distribuira modularnu opremu integrirajući različite komplementarne tehnologije za tretmane, kao što su tretmani bora, celulita, masnoća, podočnjaka, neželjenih dlaka... Kombinacija nekoliko tehnologija povećava pozitivne učinke vezane uz liječenje nesavršenosti.

www.een.hr

9. veljače 2015.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd. Set za bojenje, brend Oxybul - Eveil et Jeux, naziv Twister Fou - La Peinture Filage. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ima previsoku razinu bakterija u bojama. (slika 1)

Automobili Mitsubishi, model i-Car, proizvedeni 2006. i 2007. godine. Dijelovi u prijenosnom mehanizmu mogu biti neispravni pa može doći do kvara u mjenjačkoj kutiji. (slika 2) Snjegović sa svjetlom, brend Suntuoso-2011. Proizvod predstavlja rizik

za korištenje jer se baterija može lako izvaditi, inhalirati ili progutati. (slika 3)

Automobili Nissan, modeli Qashqai, Qashqai+2 i NV200, proizvedeni 2012. godine. Proizvodi predstavljaju rizik jer spoj

6 7

upravljačkog sustava može biti nedovoljne kvalitete pa može puknuti pri velikoj sili okretanja. (slika 4) Motocikli Harley Davidson, model FLS Softail, proizvedeni 2014. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer prednji pokazivači smjera mogu ne raditi zbog neispravnog programiranja kontrolnog modula. (slika 5) Motocikli Brammo, modeli Empulse i Empulse R, proizvedeni 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer guma na prednjem kotaču može proklizati te motocikl može pasti. (slika 6) Automobili Toyota, model Yaris, proizvedeni u travnju prošle godine. Proizvod predstavlja rizik jer su neki od prednjih kočionih pločica proizvedeni u neispravnoj dimenziji pa može doći do oštećenja kočionih diskova. (slika 7) Ispravljač električne energije, brend Voltcraft, model PI 100-12 USB. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer na sebi nema oznake za upozorenje, neispravno je izveden pa može doći do električnog udara i dijelovi pod naponom su lako dostupni. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama

Tehnologija za sprečavanje odvajanja ulja iz paste od sezama (TRTR20141118001) · Poduzeće iz Turske traži tehnologiju kojom se može spriječiti odvajanje ulja iz paste od sezama. Poželjno je da se tehnologija već koristi na tržištu. Poduzeće nudi licencni ugovor ili ugovor o tehničkoj suradnji.

Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr Proizvođač električnih vozila traži tehnološka rješenja za nadzor otkucaja srca (TTRLV20141127002) · Mali proizvođač električnih vozila iz Latvije traži pokretni i lagani uređaj za nadzor otkucaja srca srčanih bolesnika i pacijenata nakon operacije. Tehnologija mora biti pogodna za korištenje na otvorenom i mora biti kompatibilna s električnim automobilima. Poduzeće traži komercijalnu suradnju s tehničkom podrškom ili zajednički razvoj novog proizvoda. Poduzeće iz Francuske traži partnere za razvoj serije grijane odjeće (TRFR20141128002) · Poduzeće iz jugozapadne Francuske specijalizirano za proizvodnju grijane odjeće i druge opreme razvilo je proizvode kao što su grijane rukavice i grijane hlače za korištenje u

vanjskim uvjetima i u medicinske svrhe. Poduzeće traži partnere specijalizirane za nove tehnologije (elektronika, senzori, baterije, mobilne aplikacije) kako bi zajednički razvili novu generaciju pametne odjeće. Poduzeće nudi ugovor o tehničkoj suradnji. Traže se stručnjaci u razvoju mobilnih i web aplikacija za razvoj proizvoda iz područja zdravstva (TRUK20140602003) · Poduzeće iz Velike Britanije razvija metodologiju za upravljanje stresom koja će biti komercijalizirana putem interneta i mobilne aplikacije. Za potrebe daljnjeg razvoja projekta traži se partner specijaliziran u online prodaji/razvoju web aplikacija koji bi kreirao ulazno sučelje kroz ugovor o zajedničkoj suradnji. Materijal otporan na visoke temperature trenja kočnice u slučaju nužde (TRFI20141203001) · Multinacionalna

korporacija iz Finske specijalizirana za razvoj i proizvodnju prijevoznih sredstava traži tehnologiju za razvoj materijala otpornih na visoke temperature trenja. Vrsta suradnje ovisi o zrelosti i komercijalnoj spremnosti tražene tehnologije. Poduzeće iz Bugarske traži tehnologiju za proizvodnju čipsa od jabuke (TRBG20141125001) · Bugarsko poduzeće, specijalizirano za uzgoj i sušenje šljiva i jabuka, traži partnera koji je razvio tehnologiju za proizvodnju čipsa od jabuka. Tehnologija za obradu sapropela (TRLV20141201001) · Poduzeće iz Latvije, vlasnik jezera sapropela, traži tehnologiju za njegovu preradu. Cilj je proizvesti aditive za hranu za ribe i stočni uzgoj. Poduzeće je u potrazi za novim idejama i tehnologijama za preradu sapropela. Traže se partneri iz industrije i znanstvenih institucija.

Razvoj sustava za upravljanje protokom energije kod sistema za konverziju obnovljivih izvora energije (TRIT20140708002) · Talijansko poduzeće traži osobe za razvoj sustava za upravljanje protokom energije kod sistema za konverziju obnovljivih izvora energije. Cilj poduzeća je pronaći partnera s kojim može zajednički razviti tehnologiju i istražiti područja u kojima je ona primjenjiva. Poduzeće je zainteresirano za tehničku, istraživačku ili financijsku suradnju. Traženje sustava za smanjivanje emisije amonijaka (TRIT20141210001) · Talijanska mreža koja se sastoji od nacionalne udruge stočara, istraživačkog tima i poduzetničkog udruženja traži inovativni i cjenovno prihvatljivi sustav koji omogućava smanjenu emisiju amonijaka u zraku i vodi i/ili njegovu preradu i ponovno korištenje. Traži se istraživačka suradnja na ovom području s poduzećima ili istraživačkim centrima.

enterprise europe

9. veljače 2015.

Poslovni razgovori na Mobile World Congressu 2015 Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne razgovore u okviru najvećeg sajma mobilne tehnologije Mobile World Congress 2015, na kojem svake godine vodeće tvrtke u tom području kao i inovatori istražuju trendove koji će vladati mobilnom industrijom u narednim godinama. Sajam i poslovni razgovori održat će od 2. do 4. ožujka u Fira Gran Via u Barce-

loni, Španjolska. Start-up tvrtke, MSP i grupe istraživača koji žele poboljšati svoje poslovne prilike na 10. godišnjem Mobile World Congress brokerage eventu mogu se registrirati na http://www.mwcbrokerageevent2015. talkb2b.net/. Tijekom posljednjih devet godina na MWC poslovnim razgovorima sudjelovalo je 4500 organizacija iz 38 zemalja, a održano je više od 9500 sastanaka.

Poslovni razgovori na ITB-u Europska poduzetnička mreža BerlinBrandenburg organizira poslovne susrete na ITB sajmu, najvećem sajmu turizma u Europi, na kojem svake godine sudjeluje više od 10.000 izlagača iz 180 zemalja. Ciljana skupina je široki spektar start-up tvrtki, poduzeća, sveučilišta, istraživači i klasteri iz cijele Europe koji su zainteresirani za proširenje svog poslovanja i razmjenu novih projektnih ideja u sektoru turizma. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Dodatno, održat će se i radionica na temu europskih financijskih instrumenata namijenjenih sektoru turizma - INTERREG, Life, Cosme, Erasmus for young Entrepreneurs, Horizon 2020. Sajam i poslovni razgovori održat će od 4. do 6. ožujka 2015. u Berlinu. Tematska područja: · Spa turizam · Outdoor turizam · Kulturno naslijeđe · Aktivni turizam · Biodiverzitet · Održivi proizvodi i usluge · Regionalni proizvodi i transnacionalne marketinške strategije · Horizontalni pristup – spajanje turizma i prehrambene industrije, ICT-a, energetskog sektora za inovativne i održive proizvode, nove poslovne modele i marketinške strategije Više informacija o događanju pronađite na https://www.b2match.eu/itb2015/.

Za sudjelovanje potrebno je: · registrirati se · ispuniti kompletan profil svoje organizacije · napisati svoje zahtjeve i ono što nudite · potražiti zanimljive profile sudionika · zatražiti/prihvatiti susrete · organizirati najmanje dva transnacionalna sastanka Nakon svih koraka dobit ćete e-mail s rasporedom potvrđenih susreta. Ko-

tizacija za poslovne razgovore je 310 eura. Zašto sudjelovati: · Promovirajte svoje proizvode, tehnologije i know-how · Pronađite rješenja za svoje mobilne potrebe · Pronađite komercijalne i tehnološke partnere za suradnju na budućim projektima · Razgovarajte o novim idejama i započnite inovativne procese.

Radionica: Umrežavanje klastera Dunavske regije

Ministarstvo poduzetništva i obrta zajedno s Ministarstvom financija i gospodarstva Baden Württenberga organizira 3. radionicu za umrežavanje klastera i razvoj u Dunavskoj regiji u okviru provedbe prioritetnog područja 8. strategije za Dunavsku regiju EU-a koja će se održati u Vukovaru od 10. do 11. ožujka u hotelu Lav Vukovar.

Teme treće radionice bit će primarno usmjerene na razvoj aktivnosti Dunavske mreže klastera, naglašavajući posebno izvore i mogućnosti financiranja klastera u programskom razdoblju 2014.2020. Predviđa se sudjelovanje predstavnika EU-a visoke razine kao i sudjelovanje predstavnika 14 zemalja uključenih u Strategiju EU-a za dunavsku regiju (EUDSR) te zemalja Srednjeeuropske inicijative (CEI).

Poslovni razgovori na sajmu GREEN Europska poduzetnička mreža Hrvatske, Komora Zagreb i Mariborska razvojna agencija organiziraju poslovne susrete u okviru 2. međunarodnog sajma održivih tehnologija i zelenog životnog stila te Proljetnog sajma građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta koji će se održati 27. ožujka u Gornjoj Radgoni u Sloveniji.

Proljetni sajam građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta postao je središnje mjesto i najvažniji sajam ovakve vrste u regiji. Zajedno s usporednim sajmom održivih tehnologija u 2014. godini, na površini od 10.000 četvornih metara predstavljalo se 220 izlagača iz 18 europskih zemalja, a posjetilo ga je oko 10.000 posjetitelja.

Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Tematska područja: · Građenje · Grijanje, ventilacija i rashladni sustavi · Obnovljivi izvori energije

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 20. veljače - Legno&Edilizia, poslovni razgovori, Verona, Italija

5. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu Resource, London, Velika Britanija

25.-27. veljače - Poslovni razgovori na Sajmu R+T, u Stuttgartu, Njemačka

10.-11. ožujka - Radionica: Umrežavanje klastera Dunavske regije, Vukovar

2.-4. ožujka - Poslovni razgovori Mobile World Congress 2015, Barcelona, Španjolska

27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, Gornja Radgona, Slovenija

4.-6. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu ITB, Berlin, Njemačka

13. travanj - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka

· Zaštita i upravljanje okolišom · E-mobilnost · Upravljanje vodama · Zbrinjavanje otpada Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na http://mra/een/matchmaking-eventmeet4business.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 10. godinu

( 5 žena

obilježava Oktava

zaposleno u slastičarnici Fine torte

OKTAVA, ZAGREB

Fine torte, Zagreb

Glazbeni svijet na jednom mjestu

Mjesto za sjećanje i povratak Ideja o pokretanju Oktave rodila se u obiteljskom krugu jer se gotovo cijela obitelj na neki način bavila glazbom, komponiranjem i sviranjem

Kako ne može baš sve biti izvorno hrvatsko, trudimo se da su jaja, mlijeko, orašasti proizvodi i sezonsko voće domaćeg podrijetla, kaže Silvija Trbara

agrebačka Oktava obiteljska je tvrtka koje je osnovana 1995. godine. Specijalizirana je za audioopremu i pribor te ozvučenja svih namjena (s naglaskom na profesionalni, premda nudi i kućni te automobilski program). Ninoslav Herceg, direktor Oktave, kaže kako je u tvrtki bilo pet zaposlenika, ali zbog krize u njoj sada rade tri osobe. “Naši proizvodi ponajprije su namijenjeni profesionalcima kojima treba ozvučenje i prateći pribor”, ističe on dodajući kako su to bendovi, tvrtke za iznajmljivanje takve opreme, diskoteke, klubovi, dvorane, kazališta, glazbenici... Ideja o pokretanju Oktave rodila se u obiteljskom krugu jer se gotovo cijela obitelj na neki način bavila glazbom, komponiranjem i sviranjem. “Među ostalim, uvijek je postojalo zanimanje za tehniku što je počelo s kazetofonima i gramofonima, preslušavanjima i presnimavanjima ploča i kazeta, preko puštanja glazbe, pa sve do ideje

da se to pretvori u posao, odnosno prodaju i opremanje glazbenom opremom”, rekao je Herceg, napominjući kako je kroz svoje poslovanje njegov otac imao dobra poznanstva ponajprije na području Italije (RCF), pa je tako započela priča s dobavljačima. Poznanstva i podobnost Trenutačnim položajem poduzeća na tržištu, nastavlja Herceg, nije baš zadovoljan. “Jer dobar dio većih poslova vezan je uz određena poznanstva i podobnost, a ne stručnost, znanje i konkurentnost”,

Proizvodi u Oktavi ponajprije su namijenjeni profesionalcima kojima treba ozvučenje i prateći pribor naglašava on ističući kako se neke stvari u njihovu poslovanju poput izrade projekata za ozvučenje ili akustiku prostora jedno-

stavno smatraju nečim nebitnim, odnosno investitori misle kako bi za njih to trebalo biti besplatno. Također, u ovoj tvrtki smatraju da država i banke imaju uglavnom razumijevanja za velike i podobne. Jedan od njegovih prijedloga za rješavanje tog kamena spoticanja, kao i za sve drugo što je pošlo ukrivo u Hrvatskoj, jest ponajprije promjena načina razmišljanja. Odnos Oktave s konkurencijom, prema Hercegovim riječima, otprilike je 50:50, dakle, polovina konkurentskih tvrtki je nelojalna, a polovina nije. Najvažnija promjena u njihovu poslovanju nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije jest ta da više nema toliko složenih procedura oko uvoza robe. Važno je naglasiti kako ovoj tvrtki ne nedostaje ideja i poslovnih planova. Herceg među njima ističe pokretanje proizvodnje specifičnih visokokvalitenih proizvoda iz glazbenoga svijeta. Međutim, kaže, za njihovu realizaciju potrebno je stvoriti suvisle uvjete. (B.O.)

ada sve zbrojim, čini mi se da je kuhinja bila mjesto gdje sam provela veliki dio svoga vremena, pa je ona tako i ostala mjesto vječite inspiracije i želje za isprobavanjem

Jedan poslovni prostor sasvim je dovoljan ako se u njega uloži mnogo truda i ljubavi, smatra vlasnica Finih torti nečeg novoga, kaže Silvija Trbara, vlasnica tvrtke Fine torte i istoimene slastičarnice u zagrebačkoj Vlaškoj ulici, prisjećajući se zašto je osnovala tvrtku i otvorila slastičarnicu. Naime, prije otvaranja vlastite tvrtke, Silvija Trbara bila je zaposlena u banci, a nakon što je dobila otkaz, odlučila je raditi ono što ju je i do tada najviše ispunjavalo i što je smatrala da radi najbolje. Bila je to izrada torti. Tako je u svibnju prošle godine otvorila, kako sama kaže, mali topli pro-

stor u kojem gosti uz kušanje torte mogu popiti kavu, čaj ili čašu vina. Cilj joj je bio da to postane mjesto susreta, sastanaka i dogovora, ustvari prostor u kojem će se ljudi osjećati ugodno i poželjeti se vratiti. U počecima poslovanja torte su se naručivale isključivo preko weba, a Silvija ih je dostavljala kupcima (to još i danas radi). No kasnije je shvatila da sve više ljudi želi prije same kupnje isprobati tortu, pa je krenula u potragu za prostorom u kojoj će biti slastičarnica. Tako je danas u slastičarnici Fine torte zaposleno pet žena, od čega dvije u kuhinji i tri u slastičarnici. Kvaliteta je bitna “Namirnice za torte nabavljam od domaćih proizvođača, a kako ne može baš sve biti izvorno hrvatsko, trudim se da su jaja, mlijeko, orašasti proizvodi i sezonsko voće domaćeg podrijetla. Kreme za torte se kuhaju i nema gotovih smjesa, a koristi se isključivo maslac. Čokalada je belgijskog podrijetla”, kaže je Silvija Trba-

ra. S obzirom na to da je slastičarnicu otvorila prije nekoliko mjeseci, zadovoljna je dosadašnjim poslovanjem. U ovoj se godini nada kako će kupci prepoznati njezin i trud njezinih zaposlenica, a one će i dalje uspješno nastaviti smišljati nove recepte i uvoditi nove proizvode. Govoreći o širenju poslovanja, Silvija Trbara ističe da o tome ne razmišlja nego smatra kako je jedan poslovni prostor sasvim dovoljan ako se u njega uloži mnogo truda i ljubavi. “S obzirom na to da uz sve ostale obveze i dalje izrađujem torte, želim da tako i ostane, a cilj mi je zadržati kvalitetu proizvoda. Nisam sigurna da bih to uspjela ako krenem u proširenje poslovanja”, naglasila je Silvija Trbara. Iako voli biti informirana o trendovima i novitetima u slastičarstvu, u izradi torti želi i dalje koristiti izvorne namirnice jer joj je bitno postići okus kojim će najprije ona biti zadovoljna, pa tek onda pustiti drugima da odluče je li u pravu. (S.P.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 60% pruga

u vlasništvu je Željeznica Federacije BiH

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

( više od 100 mil KM

država je propustila uplatiti Željeznicama FBIH

Nakon što su Željeznice podnijele sudsku tužbu protiv vlade

Blokiran račun Željeznici Federacije Porezna uprava FBiH blokirala je račune Željeznica FBiH zbog neplaćena 182,3 milijuna maraka poreza i to bi, ako se računi hitno ne deblokiraju, moglo prouzročiti obustavu prometa pa i gašenje kompanije Zdravko Latal latal@privredni.hr

eljeznicama Federacije BiH porezna uprava blokirala je račune zbog duga od 182.380.414 konvertibilnih maraka. Željezničari ne mogu više podmirivati obveze za nabavu goriva, plaćanje električne energije, isplatu plaća i drugih obveza. Ako porezna uprava hitno ne deblokira račune, u pitanju je održavanje prometa, a po najgorem scenariju blokada prijeti i gašenjem kompanije. Ako se promet zaustavi na više od 60 posto željezničkih pruga u zemlji, a 40 posto je u vlasništvu Željeznica Republike Srpske, to će bez sumnje ugroziti i opstanak velikih industrijskih kombinata čiji je rad uvjetovan želje-

zničkim transportom, kao što su Mittalove željezare u Zenici, Mittalov rudnik željezne rude u Prijedoru, Koksara u Lukavcu, mostarski Aluminij, rudnici ugljena, termoelektrane i druge kompanije. Željeznice u pravnom ratu s vladom Vlada FBiH (u starom sazivu, jer nova vlada nakon prošlogodišnjih izbora još nije formirana) naložila je ministarstvu prometa i komunikacija te ministarstvu financija da s upravom Željeznica FBiH pripreme kompletnu dokumentaciju za održavanje izvanredne sjednice vlade, ali i da što prije podnesu molbu poreznoj upravi za zaključenje sporazuma o odgođenom podmirenju duga na rate, i to na period od pet

ljena je praksa da poslije izbora stranke pobjednice međusobno dijele čelne pozicije u državnim poduzećima, Željeznici,

Za financijski kolaps federalnih željeznica krivicu snosi i vlada koja godinama ne plaća zakonom utvrđenu financijsku potporu godina. Sindikat i uprava Željeznica FBiH su bili prvi put jedinstveni u osudi blokade računa ustvrdivši da i mnoga druga poduzeća duguju milijune konvertibilnih maraka poreznoj upravi, pa i njihovoj željezničkoj kompaniji, a da protiv njih nije primijenjena tako drakon-

ska sankcija. Generalni direktor Željeznica FBiH Nijaz Puzić izjavio je medijima da je njemu blokada sumnjiva i da vjerojatno iza svega stoje neki politički interesi s obzirom na to da su Željeznice javno poduzeće i da je u tijeku formiranje nove vlasti. Naime, usta-

BH telekomu, elektroprivredama, raznim fondovima i slično. Kako se saznaje, Puzić je već obavio razgovore u poreznoj upravi i dobio uputstva za deblokadu računa. Navodno, Željeznice FBiH molbu za odgođeno plaćanje moraju podnijeti županijskom poreznom

uredu uz napomenu da će vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik, poduzeti potrebne aktivnosti na podmirenju nagomilanih dugova. Također, željezničari moraju dokumentirati teško materijalno stanje u poduzeću. Za financijski kolaps federalnih željeznica krivicu snosi i vlada koja godinama ne plaća zakonom utvrđenu financijsku potporu. U zadnjih 10 godina država je propustila ovoj kompaniji uplatiti više od 100 milijuna konvertibilnih maraka. Željezničari su već ranije podnijeli i sudsku tužbu protiv vlade, a vlada je sad zadužila ministarstvo prometa i komunikacija te upravu ŽFBiH da poduzmu aktivnosti kako bi bilo odgođeno ročište po tužbi podnesenoj protiv nje.

Potres na srpskom i regionalnom mljekarskom tržištu

Prodane najveće srpske mljekare Danube Foods Group za 575 milijuna eura preuzeo je londonski Investicijski fond Mid Europa Partners Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

nvesticijski fond Mid Europa Partners potpisao je početkom prošloga tjedna sporazum o preuzimanju Danube Foods Groupa u čijem vlasništvu su srpske kompanije Imlek, Mlekara Subotica, Bambi i Knjaz Miloš kao i mljekare u vlasništvu Imleka u Makedoniji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, što je izazvalo pravi potres na srpskom i regionalnom mljekarskom tržištu. Akvizicija je vrijedna 575 milijuna eura, a za-

ključivanje transakcije se očekuje u prvoj polovini ove godine, nakon ispunjavanja svih uvjeta kupoprodajnog ugovora, priopćili su potpisnici ugovora. S više od 400 milijuna eura ukupnog prometa u 2014. godini, Danube Foods Group predstavlja srpskog i regionalnog lidera na tržištima mlijeka i mliječnih proizvoda, konditorskih artikala, kao i mineralne vode i energetskih pića. Grupa izvozi svoje proizvode i na tržišta Zapadne Europe. Direktor u Mid Europi koji je vodio transakciju Andrej Babache izja-

vio je da grupa predstavlja jaku platformu s velikim potencijalom za daljnju ekspanziju širom Srbije i

S više od 400 milijuna eura prometa u 2014. Danube Foods Group je srpski lider u svojoj branši regije i dodao da će Mid Europa pomoći da se ispuni taj potencijal, kao i u prethodnim investicijama u regiji. Generalni direktor Imleka Slobodan Petrović izrazio je uvjerenje

da će regionalno iskustvo tima iz Mid Europe, kao i njihova usredotočenost na razvoj i korporativno upravljanje, pridonijeti daljnjem uspjehu kompanije. Mid Europa Partners je investicijski fond fokusiran na Srednju Europu i Tursku, sa sjedištem u Londonu i predstavništvima u Budimpešti, Istanbulu i Varšavi. Od svog osnivanja 1999. godine, Mid Europa Partners je upravljao ukupnim kapitalom od 4,2 milijarde eura. Fond je poznat u Srbiji i regiji po stvaranju vodećeg kablov-

skog i internet operatora, SBB-Telemah Grupe, kojeg je prodao u listopadu 2013. godine američkom investicijskom fondu Kohlberg Kravis Roberts (KKR) za 1,4 milijarde dolara. U transakciji preuzimanja Danube Foods

Groupa su, uz Mid Europa Partners, sudjelovali i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i vodeće europske banke: UniCredit, Raiffeisen, ING, BNP i Citi kao i domaći partner biznismen Andrej Jovanović, osnivač SBB mreže.

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 60% strojeva

*vijesti

za pranje rublja i suđa u EU-u oprema Metaflex iz Tolmina

Slovenci iz niša

Znanje presudno za uspjeh Revija Manager otkrila je tridesetak slovenskih tvrtki koje su u svojoj domeni vodeće u Europi ili spadaju u tri najveća proizvođača u svjetskim razmjerima aparata u Europi pokreću motori iz Železnika. ETA iz Cerkna vratila se proizvodnji od koje su drugi digli ruke. Proizvodi grijaće ploče za štednjake kojima pokriva 90 posto potreba svjetskog tržišta.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

ala Slovenija ima iznenađujuće veliki broj proizvoda iz raznih niša u kojima je jaka, a ponegdje čak i dominantna na svjetskom tržištu. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: 60 posto svih strojeva za pranje rublja i suđa koliko ih danas ima u europskim domaćinstvima stalo bi da se iz njih izvade uređaji

Optotek je mala tvrtka, ali i vodeći proizvođač u Europi laserskih aparata za okulistiku za mjerenje i određivanje razine vode što ih proizvodi Metaflex iz Tolmina, inače dio multinacionalke ITW. U Tolminu djeluje još jedno izvozno uspješno poduzeće. Tamošnji Smarteh svojim stanicama za upravljanje kabinskih klimatizacijskih sustava na brodovima za krstarenja pokriva 70 posto svjetskog tržišta. Neke niše koje popunjavaju slovenska poduzeća sasvim su male. Optotek je mala tvrtka, ali i vode-

ći proizvođač u Europi laserskih aparata za okulistiku. Tvrtka je poznata i po aparatima za vođenje laserskih zraka koji se koriste u medicini te za određene industrijske namjene. Ima i većih niša, a jednu takvu popunjava poznata tvrtka BSH Kućni aparati. Tvornica u Nazarju uz Savinju na putu za Logarsku dolinu lani je proizvela 7,2 milijuna komada raznih miksera, espresso automata za kavu i tassimo aparata za pripremu napitaka. BSH je unikatna tvrtka unutar koncerna Bosch und Siemens Hausgeräte. U Sloveniji proizvodi kućanske aparate koji se pod robnim markama Bosch, Si-

emens, Gaggenau, Ufesa i Profilo prodaju u 116 država na svim kontinentima. U posljednjih 10 godina BSH Nazarje prerastao je iz proizvodnog pogona u kompetentno središte za razvoj i proizvodnju malih kućanskih aparata. Takav status nije pao s neba. “Imamo sposobne radnike, stabilan okoliš, dobru logistiku i provjereno solidne dobavljače”, objašnjavaju tajnu uspjeha u Nazarju. Prikriveni pobjednici Svih tridesetak poduzeća što ih je prošlog ljeta revija Manager označila “prikrivenim pobjednicima” (na taj popis uvrstila je poduzeća koja su svojim nišnim proizvodima

vodeća u Europi ili spadaju u tri najveća u svijetu) temelje svoj uspjeh na neprekidnom ulaganju u ljude i znanje. Tvrtka Akrapovič poznata je izvan Slovenije po svojim luksuznim ispušnim sustavima za motocikle, a sada se uspješno uključuje i u automobilsku industriju. Danfoss Trata, često nagrađivano poduzeće u Sloveniji, vodeći je svjetski proizvođač elektromehaničkih regulatora za klima-uređaje. Polovina svih rashladnih uređaja u svijetu ima ugrađen taj regulator proizveden u Sloveniji. Domel iz Železnika vodeći je svjetski isporučitelj motora za usisivače višeg cjenovnog razreda. Čak 66 posto takvih

Gađali u slovenske vratnice Na upravo završenom Svjetskom rukometnom prvenstvu u Kataru rukometaška elita zabijala je golove gađajući u vratnice koje su isporučene iz Slovenije. Sve se to događalo u tri dvorane koje su u cijelosti opremljene sjedalima i ostalom pripadajućom opremom za dvorane i svlačionice – sve isporučeno iz Elan Inventa iz Begunja. Pripreme za posao vrijedan 4,8 milijuna eura bile su duge i zamorne. Naručitelje iz Katara vodilo se po proizvodnim pogonima u Begunju i u razgledavanje sportske dvorane Stožice u Ljubljani. Sve je trajalo otprilike dvije godine. Tvrtka iz Begunja na popisu je kandidata za opremanje dvaju stadiona na kojima će se igrati utakmice Svjetskog nogometnog prvenstva, a već je dobila i narudžbu za opremanje jedne dvorane u Abu Dabiju.

Razvojni centar Sandoza u Ljubljani Da Slovenija ima jakih i prepoznatljivih izvoznika koji nisu samo mali nišni proizvođači, potvrđuju primjeri iz automobilske i farmaceutske industrije. Renaultov Twingo za cijeli svijet sastavlja tvornica u Novom Mestu. U svijetu posebno znaju za ljubljanski Lek kao važan dio Novartisove divizije Sandoz. Važan stoga što je

u Ljubljani razvojni centar u kojem je lani obavljena četvrtina svih globalnih razvojnih istraživanja Sandoza. Taj napor rezultirao je sa 27 novih proizvoda. Važno je naglasiti da se na lokaciji u Mengešu trenutačno proizvodi 80 posto svih djelatnih tvari cijelog Sandoza. Tvrtka Arcont iz Gornje Radgone preko matičnog po-

duzeća u Austriji prodaje 12.000 smještajnih jedinica na godišnjoj razini i najveći je europski proizvođač odgovarajućih kon-

tejnera. Trenutačno im je najveći posao montiranje jedinica za stanovanje u Berlinu, i to za smještaj azilanata. Takvi rezultati posljedica su 40-godišnje tradicije – iskustva i znanja, a posebno sposobnosti da se i najzahtjevniji objekti postave bilo gdje u svijetu bez ikakvih tuđih licencija i tehničke podrške.

Muke po švicarcima Slovenija kao članica euro područja zasad ne namjerava poduzimati posebne mjere za zaštitu građana zaduženih u švicarskim francima. Banka Slovenije sve od 2005. godine javno je upozoravala na rizik takvog zaduživanja. Godinu dana kasnije preporučila je poslovnim bankama da od komitenata pribave pisane izjave o tome da su upoznati s opasnostima, a 2008. izdala je i posebnu brošuru s objašnjenjima i upozorenjima. Ministar financija Dušan Mramor izjavio je da se slovenske banke nisu mogle koristiti tečajnim razlikama jer su bile obvezne izdvojiti posebno pokriće za izloženost stranim valutama. Fiskalne blagajne kao u Hrvatskoj

Slovenija je definitivno odustala od uvođenja klasičnih fiskalnih blagajni kakve se primjenjuju u petnaestak država, između ostalog u Italiji, Švedskoj, Srbiji, Rusiji i Turskoj. Umjesto sustava gdje se podaci o prometu skladište na prodajnom mjestu, uvest će fiskalne blagajne kakve ima Hrvatska. Nove porezne blagajne bit će obvezne od 2016. godine i to za oko 80.000 ponuđača roba i usluga. Proljetna kampanja Proljetna subvencijska kampanja nadogradit će slovensku poljoprivredu sa 210 milijuna eura. Veći dio (137 milijuna eura) doći će u obliku izravnih plaćanja, a ostatak će se preraspodijeliti na područja s ograničenim mogućnostima za poljoprivrednu proizvodnju te manjim dijelom i kao potpora ekološkim nastojanjima u poljoprivredi.

16 TURIZAM *vijesti Jadran: nakon stečaja - uspjeh Početkom 2015., godinu dana nakon završetka stečaja, crikvenička hotelska tvrtka Jadran može se pohvaliti uspješnim prošlogodišnjim turističkim rezultatima te podmirenjem gotovo polovine dugovanja bivšim i sadašnjim radnicima. Osim toga, potpisan je novi kolektivni ugovor sa zaposlenicima, pokrenute su investicije veće od 20 milijuna kuna, a tvrtki je vraćeno vlasništvo nad najatraktivnijim nekretninama autokampa Selce i turističkog naselja Kačjak koje su dan prije otvaranja stečaja izdvojene iz sastava Jadrana. Inače, stečaj nad tom tvrtkom bio je otvoren zbog gubitaka većih od 700 milijuna kuna, neisplaćenih plaća radnicima te blokiranog računa. Konferencija o kulturnim i kreativnim gospodarskim granama Konferencija Praćenje kulturnih i kreativnih gospodarskih grana u Europi: prema pametnom, održivom i uključivom rastu održat će se 18. veljače u Bruxellesu. Prema podacima Europske komisije, kulturne i kreativne grane čine više od tri posto BDP-a Europske unije te ujedno imaju i veliki utjecaj na turizam, urbani razvoj, ICT, zdravstvenu skrb i ostale sektore. Natjecanje u orijentacijskom trčanju

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 300 sudionika i 54 panelista na 3. Adria Hotel Forumu 11. i 12. veljače

Adria Hotel Forum: Investicije u hotelskoj industriji - Uspješni modeli

Nedostaju nam veliki investicijski projekti Prije odluke o ulaganju investitorima je ključna procjena vrijednosti tržišta na kojem se nalazi određena nekretnina ili zemljište u koje treba ulagati ili 30 godina te uz to zaposliti lokalno stanovništvo. “Problem je i u našem mentalnom sklopu jer u svemu što se događa - a prije nego započne neka investicija - odmah vidimo aferu”, istaknuo je.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

roteklih godina dosta se ulaže u podizanje kvalitete turističkih objekata, ali još nema dovoljno novih investicija i kvalitetnih investitora u hrvatski turizam. Nedostaje nam nekoliko velikih investicijskih projekata koji će stvoriti novu vrijednost u turizmu, rekao

Ozbiljni strani investitori još uvijek su suzdržani zbog nesigurnosti hrvatskog tržišta, kaže Sanja Čižmar je Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske na konferenciji za novinare prilikom najave Adria Hotel Foruma koji će se održati 11. i 12. veljače u zagrebačkom hotelu Sheraton. Šustar je istaknuo kako je prije odluke o nekom ulaganju investitorima ključna procjena vrijednosti tržišta na

kojem se nalazi određena nekretnina ili zemljište u koje treba ulagati. “Strani investitori koji imaju mnogo novca u investicije ne ulaze emotivno nego sa svih strana sagledavaju kako će im se i u kojem roku vratiti uloženo i ostvariti profit”, rekao je Šustar. Dodao je kako

hrvatska država još uvijek ne zna kakve investicije želi tj. jesu li to jednokratna ulaganja koja će odjednom donijeti određeni priljev novca i više za tu investiciju nećemo mariti ili želimo dugoročnu investiciju koja će donijeti određeni priljev u državni proračun kroz 20

Dvije vrste investitora Na investicije u hrvatskom turizmu, što je ujedno i glavna tema Adria Hotel Foruma, osvrnula se Sanja Čižmar, starija partnerica u konzultantskoj tvrtki Horwath HTL Zagreb, koja je rekla kako u Hrvatskoj postoji naglašeni insajderski sindrom pri čemu se “bojimo da će nam netko doći u dvorište”. To znači, pojasnila je, da često precjenjujemo vrijednost određene nekretnine jer smo emotivno vezani uz nju,

Turistička suradnja na regionalnoj razini Na trećem Adria Hotel Forumu sudjelovat će oko 300 sudionika te 54 panelista od čega 23 međunarodna turistička stručnjaka. Predstavit će se mogućnosti financiranja projekata, a održat će se i razgovor s regionalnim ministrima turizma na temu investicija, suradnje i razvoja turizma. U sklopu Adria Hotel Foruma dodijelit će se nagrada najboljem studentskom projektu u sklopu natječaja ASIC/Adria Student Innovation Contest na temu Inovativni hotelski koncept. Natječaj se proveo u suradnji sa 21 fakultetom hotelskog i turističkog menadžmenta u regiji.

ali pitanje je kolika je zapravo njena prava vrijednost koja ovisi o mnogim faktorima. “Pravi investitor prije odluke da će u nešto ulagati prvo vrednuje tržište. Od 150.000 do 250.000 eura po ključu potrebno je investiranje u neki ozbiljan turistički projekt i zato su investitori oprezni prilikom odluke o ulaganju u neki turistički objekt”, istaknula je Sanja Čižmar. Dodala je kako postoje dvije vrste investitora - oni koji ulažu iz emocija i drugi koji razmišljaju isključivo ekonomski i tržišno. Pritom su ozbiljni strani investitori još uvijek suzdržani u ulaganju u naš turizam upravo zbog nesigurnosti hrvatskog tržišta. No, ipak se u posljednje četiri godine u hrvatski turizam nešto ulagalo, ali to je, prema riječima Sanje Čižmar, bilo više emotivno ulaganje tj. ulagali su tzv. investitori s emocijama, a ne oni koji na investiciju gledaju isključivo kao ekonomsku kategoriju koja će im u što skorije vrijeme vratiti uloženi novac.

Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik Drugo izdanje natjecanja u orijentacijskom trčanju Kvarner bay challenge ove će se godine održati od 28. veljače do 1. ožujka u šumama Tramuntane, na sjevernoj strani otoka Cresa. Veliki dio područja Tramuntane primjeren je za orijentacijsko trčanje, i to zbog iznimno zanimljivog reljefa te dobre prohodnosti.

Valamarov hotel osvojio nagradu Meetings Star Na sajmu Conventa 2015. održanom u Ljubljani, Kongres Magazine dodijelio je četvrtu godinu za redom nagrade za izvanredan doprinos u marketinškoj komunikaciji destinacija, kongresa, evenata i hotelske industrije iz ze-

malja Jugoistočne Europe. Ove godine nagrade su dodijeljene u šest kategorija, a pobjednik u kategoriji Top 3 Resort Meeting Hotels - Premium je dubrovački hotel Valamar Lacroma Dubrovnik. Nagrada Meetings Star 2014 dodijeljena

mu je na osnovi 87 ocjena tajnih kongresnih gostiju koje je objavio Kongres Magazine. Ovo je zahtjevna procjena koja uključuje čak 465 kriterija ocjenjivanja što ovu nagradu čini uistinu vrijednom i predstavlja nastavak niza međunarodnih nagrada

koje ovaj dubrovački hotel niže iz godine u godinu. Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik nositelj je i prestižne nagrade World Travel Award kao vodeći poslovni hotel u Hrvatskoj u 2014. godini te vodeći hotel u Hrvatskoj za 2013. godinu. (J.V.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 25% niže od prosjeka EU-a sadašnje cijene telekom usluga u Hrvatskoj

Trendovi u telekomunikacijama

Važnost prilagodbe digitalnom dobu Telekomi trebaju snažnije razmišljati o tome kako promijeniti i mijenjati poslovne modele, iskoračiti na nova tržišta ili možda pokušati pronaći put za ulaganje u nova područja koja im nisu core business Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

egulatorni okvir, velika konkurencija, OTT (Over the Top) igrači poput Facebooka, Instagrama, Skypea, WhatsAppa ili Vibera, potreba za vrlo brzim promjenama i prilagodbama poslovnih modela dovode do toga da prihodi telekom kompanija ne rastu željenom dinamikom ili čak padaju. Dejan Ljuština, član Uprave i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja tvrtke PwC Hrvatska, na petoj konferenciji Trendovi u telekomunikacijama 2015., koju je s tom konzultantskom kompanijom organizirao poslovni tjednik Lider, istaknuo je kako su telekom operatori imali puno patenata i inovacija. “Međutim, nisu ih dobro monetizirali”, kazao je. Telekomi, nastavio je, trebaju razmišljati o tome kako promijeniti i mijenjati poslovne modele, iskoračiti na nova tržišta ili možda pokušati pronaći put za ulaganje u nova područja koja im nisu core business. Prema njegovu mišljenju, oni će se u ovoj godini baviti reorganizacijama kako bi smanjili pad profitabilnosti uslijed pada prihoda te mogućnostima konsolidacije u EU-u. Također, bit će usmjereni na mogućnost suradnje s OTT igračima. Ljuština je predsta-

vio tri moguća scenarija za daljnji razvoj telekom industrije, a oni su: pesimistični - u kojem OTT igrači vode glavnu riječ. Zatim optimistični - u kojem telekomi dominiraju, raste prodaja uređaja, stvaraju vlastite aplikacije itd., te srednji - koji je ujedno i najizgledniji, a to je međusobna suradnja telekom operatora i OTT igrača uz zdravu dozu konkurencije. Nema bolje nego kod nas Na prvom panelu o tome kako se telekom kompani-

Digitalno oglašavanje postaje sve značajnija oglašivačka grana po prihodima i to nauštrb TV oglašavanja je nose s tržišnim trendovima, regulatornim izazovima, promjenom navika i očekivanja kupaca govorili su predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský, član Uprave Tele2 Hrvatska Viktor Pavlinić, te predsjednik Uprave Iskona Saša Kramar. Tomašković je kazao kako postoji mnogo izazova u današnjem poslovanju. HT, rekao je, u 2014. godini nastojao se transforimira-

ti, amortizirati negativne trendove i smanjiti menadžment. “Ove korake poduzeli smo kako bismo bili učinkovitiji”, naglasio je dodajući kako ne može reći da je gotova ta transformacija. “Ipak, u ovoj godini bit ćemo više usmjereni na korisnike”, istaknuo je Tomašković. Unatoč tome što neki smatraju kako građani Hrvatske plaćaju više cijene za telekomunikacijske usluge, one su 25 posto niže u odnosu na prosjek EUa. “Naprotiv, u EU-u nećete naći bolju tehnologiju nego što je u Hrvatskoj, a to netko mora platiti”, naglasio je Tomašković dodajući kako je gotovo nemoguće imati niske cijene i održivo poslovati. “Stoga će rasti cijene”, napomenuo je prvi čovjek HT-a koji predviđa i to da će se europsko telekom tržište konsolidirati.

Naime, kako je istaknuo, unutar EU-a previše je operatora, čak 200 na 250 milijuna stanovnika, dok ih je u SAD-u samo četiri. Regulatorni pritisak Jiří Dvorjančanský, koji je nakon međunarodne karijere prije gotovo pola godine postao predsjednik Uprave Vipneta, kazao je da je zapravo iznenađen koliko je razvijeno hrvatsko tržite telekomunikacija. “S druge pak strane, tržište pritišće regulatorni okvir”, naglasio je Dvorjančanský. Viktor Pavlinić istaknuo je kako u općoj troškovnoj učinkovitosti korisnici žele proći što jeftinije i traže takva rješenja te je u njima Tele2 našao svoje mjesto. “No, nadam se kako se takva kretanja neće nastaviti i da ćemo svi rasti”, kazao je.

Ovaj član Uprave Tele2 Hrvatska smatra kako se telekomi ne bi trebali boriti s OTT igračima već im pokušati biti partneri u poslovanju. Saša Kramar istaknuo je kako puno posla ima u Iskonovu core businessu i da još uvijek nije iskorišten potencijal širokopojasnog pristupa internetu. Dodao je i to da je rast broadbanda usporen i da je on ispod EU prosjeka. Na drugom panelu bilo je govora o digitalizaciji i inovativnim poslovnim modelima temeljenim na digitalnim rješenjima kojima se unapređuje poslovanje i postiže konkurentsku prednost. Na konferenciji je, među ostalim, istaknuto kako je digitalizacija u potpunosti promijenila svijet medija. Prema dostupnim istraživanjima, očekuje se da će svako kućanstvo ubrzo imati oko 10 uređaja, dok se sadržaj većinom konzumira putem mobilnih uređaja. Digitalno oglašavanje postaje sve značajnija oglašivačka grana po prihodima i to nauštrb TV oglašavanja. Očekuje se da će se do 2018. taj jaz smanjiti, dok će TV i digitalno oglašavanje zajedno imati više od 50 posto tržišta nauštrb tradicionalnog oglašavanja u tiskanim medijima. Unutar digitalnog oglašavanja, mobilno oglašavanje će biti najbrže rastuća komponenta internet oglašavanja.

*vijesti Droidcon u Zagrebu U Zagrebu se 29. i 30. travnja prvi put, u organizaciji tvrtke Troido, održava Droidcon konferencija, koja će okupiti Android developere iz cijeloga svijeta. Droidcon je zapravo niz globalnih konferencija koje su usmjerene na inovacije i novosti iz Android svijeta, a u svrhu promicanja Android platforme i stvaranja globalne mreže za programere, dizajnere i tvrtke. Brži mobilni internet Hrvatski Telekom najveću brzinu u svojoj mobilnoj 4G mreži povećava sa sadašnjih 75 Mbit/s na 150 Mbit/s. Taj dvostruko brži 4G internet moći će se koristiti već od sredine veljače. “Hrvatski Telekom u razvoj i novu infrastrukturu godišnje investira više od milijardu kuna. Nova investicija u kojoj smo kupili dodatni radiofrekvencijski spektar omogućuje nam da korisnicima ponudimo dvostruko veće brzine mobilnog interneta”, ističe Thorsten Albers, član Uprave HT-a. King ICT je Gold partner

King ICT postigao je status Gold partnera za CRM (Customer Relationship Management) i time postao prvi partner Microsofta s tom razinom kompetencije u Hrvatskoj. Tako je King ICT ušao u malobrojni krug Microsoftovih partnera s ovom razinom kompetencije na svjetskoj razini. Kompetencija znači da King ICT ima certificirane stručnjake za implementaciju rješenja za upravljanje odnosom s korisnicima na Microsoft Dynamics CRM platformi i, među ostalim, osposobljene voditelje projekata i uspješne reference dosadašnjih implementacija CRM projekata.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Rade Jarak YU PUZZLE Profil

Roman govori o trima naraštajima dubrovačke porodice Romić, ugledne srpsko-hrvatske obitelji koja je i svjedok povijesti i njena žrtva. Obiteljsko stablo ima mnogo izdanaka i svatko će od njezinih pripadnika ostaviti svoj pečat i ostvariti svoj usud, netko kao španjolski borac, netko kao partizan, a netko kao ustaša... Čak ni azijska krv Ai, supruge generala Zorana Romića, neće biti dovoljno jaka da izbriše zlu kob. Kada Ai nestane u Beogradu 1958., otvara se Pandorina kutija iz koje će izići najmračnije obiteljske tajne.

Diego Marani Nova finska gramatika Naklada Ljevak

Vojnom liječniku Petriju Friariju dovode teško ranjena mladog vojnika koji je izgubio pamćenje. Mladić uza se nema nikakvih dokumenata, samo mornarsku jaknu s ušivenim finskim imenom Sampo Karjalainen. To Friarija, koji potječe iz Finske, navodi na zaključak da je ranjeni vojnik također Finac, te mu pomaže da ponovno otkrije svoj materinji jezik i domovinu. Obojica muškaraca su egzilanti – svatko na svoj način – i obojica se suočavaju s pitanjem vlastita identiteta.

Josip Mlakić Božji gnjev Fraktura

Devet boraca u hrvatskim postrojbama u ratu u BiH poginulo je u tajnoj akciji koju nitko nije odobrio. Kod svakoga je pronađena veća količina novca, a zašto su ušli duboko u teritorij koji kontroliraju bošnjačke snage, nikome nije jasno. Ilija, brat jednoga od sudionika akcije, također vojnik, mora saznati zašto je i kako došlo do tragičnih smrti. Pronalazeći nove dokaze, on saznaje tajne koje nije trebao saznati te tko i zašto stoji iza akcije u koju su upletene i tajne službe i nepoznati glavešine iz Zagreba.

Anita Šupe Istine i laži o hrani Tragom j.d.o.o.

Riječ je o revidiranom i proširenom izdanju knjige koja na cjelovit i jasan način opisuje probleme moderne prehrane te nudi jednostavna rješenja za bolje zdravlje i regulaciju tjelesne težine. Ovo nije knjiga koja se pročita jedanput i ostavi zaboravljena. Koristeći je kao priručnik i vodič, ona će vam pomoći da shvatite zašto uopće mijenjati način prehrane, a onda i da te promjene učinite na što jednostavniji način, sve u cilju poboljšanja svog zdravlja i kvalitete života.

dr. John Sarno KAKO ISCIJELITI BOLOVE U LEĐIMA Planetopija

Stres je najčešći izvor bolova u donjem dijelu leđa, tvrdi dr. John Sarno. Ali taj bol nije posljedica ozljeda ili devijacija ili pak trenutačnih životnih okolnosti, nego potisnutih i nerazriješenih emocionalnih problema koji izazivaju napetost u tijelu i u konačnici sprečavaju dotok kisika u živce i mišiće. Kad osvijeste na koji su način emocije i tijelo povezani te kad se nauče konstruktivno nositi s negativnim emocijama, posebice ljutnjom, osobe koje pate od bolova u leđima osjete olakšanje.

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Toaletni papir

TI.IN.US.-G.M., Zagreb, www.tinusgm.hr. Tvrtka proizvodi higijensko-toaletnu konfekciju i nudi sljedeće proizvode: 1. toaletne listiće, dvoslojne, celuloza, 250 listića 2. papirnate ručnike u listićima (složivi ručnici), dvoslojni, 210 listića 3. toaletni papir u roli, mini jumbo, dvoslojni. Kontakt: Miljen Kutleša, tinusgm@ post.t-com.hr, 01 6225 878. Lješnjaci i kava

Minas Zrno 1, Ludbreg, www.minaszrno1-ljesnjaci.hr. Tvrtka prodaje veće količine lješnjaka, berba 2013., sušeni osam posto, čista jezgra, upakirani u vreće od 25 kilograma. Tvrtka prodaje i kavu, instant, espresso i tursku. Kontakti: Zlatica Kvezić, minas.zrno@vz.t-com. hr, 042 810 532, 099 218 8109. Metalni i nemetalni otpad

Ferosirovina, Glina. Tvrtka potražuje metalni i nemetalni korisni otpad. Nudi izvoz crne metalurgije. Kontakt: Janko Li-

sac, burze@hgk.hr, +385 44 882703. LED rasvjeta

Aeon Lighting Tech. Inc., Tajpeh, Tajvan. Tvrtka je proizvođač LED rasvjetnih proizvoda. Neki od glavnih proizvoda su: 1. AltLED Aurora MR16 (unutarnja rasvjeta), 2. AltLED Apollo BR30 i BR40 (unutarnja rasvjeta), 3. AltLED Lodestar (ulična svjetiljka). Za više informacija o proizvodima posjetite www.aeonlighting.com. Kontakt: info@aeonlighting.com, +886 2 82261289. Savjetovanje

Antic&Pajcin Partners, Beograd, Srbija, www. app.co.rs. Tvrtka se bavi pružanjem usluga financijskog konzaltinga, poslovnog i pravnog zastupanja i savjetovanja te istraživanja tržišta. Tvrtkama iz Hrvatske pružaju usluge analize tržišta i pojedinih tvrtki iz Srbije, poslovnog zastupanja i posredovanja, pravnog zastupanja, povezivanja s potencijalnim poslovnim partnerima, posredovanja pri kupnji i

prodaji poduzeća u procesu privatizacije. Kontakt: Savo D. Stanojević, sstanojevic@app.co.rs, +381 11 4126657. Skupljanje EE otpada

Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media.hr. Tvrtka sakuplja EE otpad. Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.t-com. hr, +385 1 3777333. Čelik

Omer Yalcin-Insaat, Ankara. Tvrtka je proizvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Asortiman proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mostove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gmail. com. Partnerstvo

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spavaće sobe... Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj. Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Bicikli s pomoćnim električnim motorom

Hrvatska pošta nabavlja bicikle s pomoćnim električnim motorom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače.

PVC proizvodni lonci i palete za proizvodnju bilja

Zagrebački holding nabavlja PVC proizvodne lonce i palete za proizvodnju bilja. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Računala

Održavanje javnih zelenih površina

Dugoselski komunalni i poduzetnički centar nabavlja usluge održavanja javnih zelenih površina na području Dugog Sela. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 336.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Službene jakne i hlače za pravosudnu policiju

Ministarstvo pravosuđa nabavlja službene jakne i hlače za pravosudnu policiju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Državni zavod za statistiku nabavlja računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 445.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. veljače. Sredstva za zaštitu bilja

Poljoprivredni institut Osijek nabavlja sredstva za zaštitu bilja (pesticide za ratarstvo). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. veljače. Regija Sanitetska vozila

Dom zdravlja Bijeljina nabavlja sanitetska vozila. Rok dostave ponuda je 18. veljače.

Rezervni dijelovi za motorna vozila

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine nabavlja rezervne dijelove za motorna vozila. Rok dostave ponuda je 17. veljače. Čelične cijevi i oprema

Toplana Banja Luka nabavlja crne čelične cijevi i prateću opremu. Rok dostave ponuda je 18. veljače. Stolarija i podne obloge

Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići nabavlja stolariju i podne obloge te usluge ugradnje. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sajam zlatne niti

Prodaju se oranice, stanovi i kuće Gradilište, ukupne površine 1074 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 142.000 kuna, nalazi se u Opuzenu, prodaje se na dražbi 14. veljače u 11.15 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku, Dr. A. Starčevića 23. Jamčevina iznosi 10 posto. Stan, ukupne površine 1024,8 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 81.000 kuna, nalazi se u Pakracu, prodaje se na dražbi 15. veljače u 12.15 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 79.540 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 300.000 kuna, nalazi se na adresi Kolodvorska 29, Donji Miholjac u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. veljače u 8 sati na Općinskom sudu Valpovo, K.P. Krešimira IV br. 3, soba broj 10/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje najkasnije na dan održavanja ročišta uplate jamčevinu za nekretninu od 30.000 kuna. Dvije kuće, dvorište, vinograd i oranica, ukupne površine 6006,71 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 682.413,40 kuna, nalaze se u naselju Slobodnica, Općina Sibinj u Brodsko-posavskoj županiji, prodaju se na dražbi 16. veljače u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, soba br. 37/I. Nekretnina se prodaje

prema načelu “viđeno-kupljeno”, a jamčevina iznosi 10 posto od njene utvrđene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 3747,66 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 7000 kuna, nalazi se u naselju Orovac u Općini Severin u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba br. 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine. Kuća i dvorište, ukupne površine 614 četvornih metara, a procijenjena vrijednost izražena je u eurima te iznosi 671.800 eura, nalaze se u Brelima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaju se na dražbi 16. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Makarskoj, sudnica br. III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 67.200 eura. Stan, ukupne površine 37 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 254.091,98 kuna, nalazi se u Puli u naselju Stoja, na adresi Lussijeva ulica, prodaje se na dražbi 16. veljače u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, soba br. 16. Nekretnina se na prvom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Stan, koji se nalazi u visokom prizemlju i sastoji od tri sobe i sporednih prostorija, ukupne povr-

šine 77,71 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 419.546,57 kuna, nalazi se u Švarcovoj 3 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 16. veljače u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Livade, oranice, kuća, gospodarska zgrada, dvorište i voćnjak, ukupne površine 49.845,25 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 783.320 kuna, nalaze se u naselju Trojstveni Markovac u Bjelovaru, prodaju se na dražbi 16. veljače u 9 sati na Općinskom sudu Bjelovar, J. Jelačića 3, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 607,83 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1.519,58 kuna, nalazi se u Sibinju u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 16. veljače u 9.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, soba br 37/I. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 773 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 275.900 kuna, nalazi se na adresi Kralja Zvonimira 32 u Belom Manastiru, prodaje se na dražbi 16. veljače u 9.15 sati na Općinskom sudu u Belom Manastiru, Kralja Tomislava 53. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam tradicijskih proizvoda od 13. do 15. veljače 2015., Županja Sajam nastoji približiti raznolikost proizvoda hrvatskih proizvođača te potaknuti građane da se aktivnije uključe u očuvanje vrijednosti vlastite proizvodnje, naročito tradicijskih suvenira i rukotvorina, te pripreme starinskih jela.

Sajam vjenčanja Sajam proizvoda i usluga povezanih s vjenčanjem 14. i 15. veljače, Split Na 17. sajmu vjenčanja u Splitu očekuju vas brojni izlagači, nagradne igre, razna događanja i edukacije, svakodnevne modne revije, sklapanje novih poslova i druženje, odlična ponuda, promocija i prezentacija brojnih djelatnosti na jednom mjestu.

Hotel & Gastroteh Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa od 18. do 21. veljače, Zagreb Sajam je namijenjen proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, hotelijerima, restoraterima, investitorima u turistički sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

IFAM Međunarodni sajam automatike i robotike od 18. do 21. veljače, Novi Sad Sajamska priredba IFAM specijalizirana je za automatizaciju u regiji. Njezina područja su: automatizacija, robotika, mechatronic, robotika sistema za testiranje, kontrola, mjerna tehnologija, rukovanje tehnologijom, upravljački sistemi tehnologija, senzorske tehnologije, drive tehnologije.

Katriga Adriatica Sajam namještaja od 19. do 22. veljače, Split Sajam okuplja izlagače iz područja unutarnjeg i vanjskog uređenja prostora. Predstavit će se i proizvođači uredskog i namještaja za stanovanje, podnih obloga i rasvjete. Tu su još i proizvođači i distributeri opreme za hotele i wellness&spa.

IFT Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Beograd Jedna od prestižnih manifestacija Beogradskog sajma – 37. međunarodni sajam turizma, održat će se istovremeno s još tri manifestacije koje tradicionalno upotpunjuju turističku ponudu: 11. međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo HoReCa, 6. sajam vina BeoWine i 11. sajam suvenira. Podatke sakupili:

20 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

PV REPORT MJESEČNI

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 26. siječnja do 1. veljače ukupno su bila 124 stečajna postupka što je za 72 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 24. Za predstečajnu nagodbu su uložena 22 prijedloga, a započelo je 20 postupaka. Izbrisano je 188 subjekata, dok su s likvidacijom započela 23 subjekta. Osnovano je 258 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (106), zatim Rijeka (36), na Trgovačkom sudu u Splitu osnovano je 30 subjekata, a slijedi ga Pazin sa 21 novoosnovanim poduzećem. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (136), te ukupno 122 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

22 12 8 2 11 0 11 24 24 67 22 5 8 20 12

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

188 188 23 23 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

258 122 136 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 5 2 17 21 36 0

REJTING TJEDNA

CHROMOS AGRO d.d. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

U siječnju osnovana 943 poslovna subjekta

siječnju 2015. godine bilo je ukupno 229 stečajnih i predstečajnih postupaka, od toga se 32 posto odnosi na zaključene postupke predstečajne nagodbe, a 29 posto na započete postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je bilo 114 postupaka manje nego u siječnju prethodne godine. Kad je riječ o brisanim su-

30 7 21 7 106

čan

Stečajevi

sije

Osnovane tvrtke u siječnju 2015.

943

osnovana subjekta

d.o.o.

42,21% 55,25%

ostali oblici

2,55%

j.d.o.o.

osnovanih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a

je bilo 521, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 398.

Predstečajne nagodbe

čan

sije

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015. 2500

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

2000

bjektima, u siječnju ih je ukupno bilo 480, što je devet posto manje nego u siječnju 2014. godine. Pokrenut je 91 postupak likvidacije. Ukupno su osnovana 943 poslovna subjekta, 31 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (398), zatim u Rijeci (118), Split broji 102 nova subjekta, a trgovački sud u Osijeku registrirao je 68 novo-

2015. 2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1500 1000 1000 500 500

0 veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj

veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015.

( 16,763 mlrd kn

*vijesti

prijavljene obveze građevinarstva

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 1813 tvrtki Iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe je 69,768 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 7658 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 62.003 radnika

aključno s ovogodišnjim 30. siječnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 1813 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 29,115 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 26.936 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 569 poduzeća koja zapošljavaju 6657 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 8,977 milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2382 predmeta u razdoblju od 1. listopada 2012. do 30. siječnja ove godine, prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 38,093 milijarde kuna. Riješeno 7057 predmeta Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 7057 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je, prema Fininim podacima, nešto viši od 57,045 milijardi kuna, a zapošlja-

di kuna. Ostatak od 11,28 posto otpada na 864 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 62,913 milijardi kuna.

vali su 48.410 radnika. U radu je, pak, 601 predmet sa 13.593 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 12,722 milijarde kuna. Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne na-

godbe je 69,768 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 7658 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 62.003 radnika. Najviše predmeta, njih 6794 ili čak 88,72 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 6,85 milijar-

Najviše nagodbi sklopljeno u Zagrebu Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 16,763 milijarde kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 14,667 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 11,374 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,218 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 27,741 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije

s dugom od 9,886 milijardi kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,442 milijarde kuna, Primorsko-goranske županije sa 4,942 milijarde kuna, Varaždinske županije sa 3,354 milijarde kuna...

Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu Zaključno sa 30. siječnjem ove godine, na trgovačkim sudovima sklopljeno je ukupno 1813 nagodbi. Najviše ih je, 514, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu, slijedi Trgovački sud u Osijeku sa 440 nagodbi, potom varaždinski Trgovački sud sa 261, pa u Splitu sa 230, Rijeci 173, Zadru sa 112 te Trgovački sud u Bjelovaru sa 83 sklopljene nagodbe.

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Status predmeta

Prihvaćen plan Sklopljena nagodba UKUPNO

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

8.977.983.561,16

6.657

569

12,87%

7,43%

29.115.577.170,44

26.936

1.813

41,73%

23,67%

38.093.560.731,60

33.593

2.382

54,60%

31,10%

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta 92,15%

Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima Status predmeta

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Riješeno

57.045.982.290,42

48.410

7.057

81,76%

U radu

12.722.405.857,29

13.593

601

18,24%

7,85%

UKUPNO

69.768.388.147,71

62.003

7.658

100,00%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Potrošnja porasla 2,6 posto U Hrvatskoj je u prosincu 2014. promet u trgovini na malo realno porastao za 2,6 posto na godišnjoj razini, što je rast potrošnje već peti mjesec za redom, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu prošle godine je nominalno porastao 1,1, a realno 2,6 posto u odnosu na isti mjesec 2013. Rast od 2,6 posto veći je nego u studenome kada je promet u trgovini na malo porastao 2,2 posto i u tom je mjesecu to bio najveći zabilježeni promet u toj vrsti trgovine u prošloj godini. Prosječna satnica za studeni 34,72 kune Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle godine iznosila je 34,72 kune što je 13,7 posto više nego u listopadu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prema studenom 2013. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih porasla je za 4,6 posto. U Zagrebu viša prosječna neto plaća

U Zagrebu je prosječna neto plaća isplaćena za studeni prošle godine iznosila 6627 kuna, što je nominalno 3,1 posto više nego u listopadu, podaci su Odjela za statistiku Glavnog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Ujedno je to i jedan posto manje nego u studenom 2013. godine. Pritom je prosječna plaća u gospodarstvu u glavnom hrvatskom gradu u studenom 2014. iznosila 6738 kuna, a u ostalim sektorima 6391 kunu.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3863, 9. veljače 2015.

Tržište novca Zagreb

Niska potražnja za kratkoročnim pozajmicama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

prvom tjednu veljače novčano tržište bilo je mirnije nego inače. To potvrđuje tjedni opseg trgovanja koji je iznimno skroman zbog vrlo niske potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Razlog tome je zadnji tjedan razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija i činjenica da su, zahvaljujući dobroj likvidnosti, gotovo svi ranije ispunili potreban prosjek na računima. U skladu s najavom, prošli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih za-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

600

500 400

300

2 1

100 0

2.2.2015.

3.2.2015.

4.2.2015.

pisa, na kojoj je upisan manji iznos od planiranog. Umjesto 650 milijuna kuna planiranog iznosa na aukciji su upisana 442 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana. Kamatna stopa na zapise ostala je nepromijenjena u

5.2.2015.

6.2.2015.

odnosu na prethodnu aukciju i iznosi 1,50 posto na godišnjoj razini. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa najavljena je za 10. veljače, a u planu je izdanje 700.000 milijuna eura trezorskih zapisa. Za ovu aukciju sudio-

ponedjeljak

utorak

nici se pripremaju i realno je očekivati veliki interes. S druge strane, posljednje dvije aukcije pokazuju da je zanimanje sudionika blago splasnulo budući da su upisani iznosi bili ispod planiranih. Vrijedno je istaknuti da će ova auk-

AUD

EUR

7.715

5,288464

CAD

kanadski dolar

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7,312692

GBP

britanska funta

10,341507

USD

američki dolar

6,747766

EUR

euro

7,712696

USD

6.80

CHF

7.34

petak

cija biti zanimljiva zbog činjenice što je riječ o zapisima s rokom dospijeća od 546 dana koji su do sada imali kamatnu stopu od pet posto godišnje, budući da se radi o dospijeću zapisa upisanih 13. kolovoza 2013. godi-

5,75188

Mirex, obračunske jedinice obveznih mirovinskih fondova prošli su tjedan uglavnom povećale svoju vrijednost. Vrijednost Mirexa A bila je 108,8685 bodova, a Mirexa B 212,4614 bodova. Vrijednost Mirexa C u petak je pala na 105,1625 bodova. MIREX - mjesečni

7.710

6.78

7.32

7.705

6.76

7.30

3,0%

7.700

6.74

7.28

2,0%

7.695

6.72

7.26

7.690

6.70

7.24

5,416219

MIREX - tjedni

4,0%

0,24% 0,12% 0,0%

1,0% 0%

primjena od 7. veljače 2015. 2.2.

Izvor: HNB

četvrtak

Veća vrijednost Mirexa

No, potkraj proteklog tjedna na vrijednosti je ponovno dobio švicarski franak, i to 0,29 posto. Tečaj franka u petak je iznosio 7,312692 kune.

je 7,712696 kuna. Prema kuni pala je vrijednost američkog dolara, za 0,59 posto na 6,747766 kuna.

Srednji tečaj za devize australski dolar

srijeda

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

valuta

ne. Sudeći prema najavljenim događanjima, ovaj bi tjedan mogao biti burniji kada je u pitanju novčano tržište. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, te obilnije zaduživanje državnog proračuna, zasigurno će utjecati na stanovit rast potražnje za novcem. Unatoč takvom očekivanju, kamatna stopa i dalje će biti vrlo povoljna i bez značajnijih oscilacija.

200

Hrvatsko devizno tržište

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,22 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio

2.2. - 6.2.2015.

26.1. - 30.1.2015.

700

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

-0,12% 5.1.

6.2.

15.1.

fond

26.1.

5.2.

datum

30.1.

vrijednost (kn)

1.2.

promjena (%)

3.2.

5.2.

2015 (%)

Međunarodno tržište kapitala

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Splasnula zabrinutost europskih ulagača

MIREX A

05.02.

108,86850

-0,0231

AZ - A

05.02.

107,98060

0,0501

3,76

Erste Plavi - A

05.02.

107,83470

-0,1589

2,54

Na svjetskim burzama prošli je tjedan bilo poprilično živo i turbulentno. Tako su na azijskim burzama cijene dionica u petak blago porasle, zahvalju-

PBZ CO - A

05.02.

110,68550

0,0819

4,03

Raiffeisen OMF - A

04.02.

110,17690

-0,0462

5,56

7000 6900

jući daljnjem rastu cijene nafte. Upravo se taj rast, među ostalim, zahvaljuje nadi ulagača kako će stimulativne mjere kineske središnje banke potaknu18200

FTSE 100

kategorija A

18000

ti rast tamošnjeg gospodarstva, što bi trebalo dodatno ojačati potražnju za naftom. Osim toga, u Sjedinjenim Američkim Državama objavljeno je kako 4850

Dow Jones

4790

6800

17800

4730

6700

17600

4670

6600

17400

4610

17200

6500 2.2.

4900 4800

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

CAC40

4550 2.2.

11000 10900

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

2.2.

18100

DAX

17920

10800

4700

10700

17560

4500

10600

17380

4400

10500

17200

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

NIKKEI 225

17740

4600

2.2.

NASDAQ

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

2.2.

3.2.

4.2.

5.2.

6.2.

je u siječnju otvoreno 257.000 novih radnih mjesta čime se potvrdilo kako se oporavak gospodarstva nastavlja i u ovoj godini. I na europskim burzama prošli je tjedan bila slična situacija jer su splasnule zabrinutosti ulagača u vezi grčkih dugova. Naime, Europska središnja banka (ECB) je odlučila kako više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove nego će ubuduće grčka središnja banka sama osiguravati desetke milijardi eura hitnih zajmova kako bi pomogla tamošnjim bankama koje su zapale u teškoće.

4,08

kategorija B MIREX B

05.02.

212,46140

0,0816

3,28

AZ - B

05.02.

216,99040

0,1290

3,02

Erste Plavi - B

05.02.

216,20980

-0,0444

2,87

PBZ CO - B

05.02.

193,86970

0,2002

3,22

Raiffeisen OMF - B

04.02.

214,64060

-0,0543

3,81 2,15

kategorija C MIREX C

05.02.

105,16250

-0,0416

AZ - C

05.02.

102,88380

-0,0270

1,10

Erste Plavi - C

05.02.

105,61320

-0,0213

2,30

PBZ CO - C

05.02.

105,13810

-0,0732

2,09

Raiffeisen OMF - C

04.02.

107,66440

-0,1496

3,33

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

04.02.

207,05530

-0,0107

3,84

AZ Profit

05.02.

242,95410

0,2484

2,89

Croatia osiguranje

05.02.

150,35730

0,0156

2,37

AZ Benefit

05.02.

224,09560

-0,0880

2,48

Erste Plavi Expert

05.02.

177,88220

-0,0757

2,56

Erste Plavi Protect

05.02.

178,60980

-0,0206

1,80

www.privredni.hr Broj 3863, 9. veljače 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 662 milijuna kuna

Najlikvidnija dionica Leda dionički promet iznosio 50,4 milijuna kuna, što je pad od 26 milijuna kuna ili 34 posto. Od 10 najlikvidnijih izdanja, šest ih je tjedan završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +34,11 posto

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan značajno je umanjena u odnosu na tjedan ranije, te je redovni Top 10 po prometu Ledo d.d. HT d.d. Liburnia riviera hoteli d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Riviera d.d. Atlantska plovidba d.d. SN holding d.d. TOZ penkala d.d. Atlantic grupa d.d.

tjedna promjena 0,00% +1,71% +5,92% +3,51% +0,16% -1,26% +3,17% -6,38% +34,11% -1,13%

zadnja cijena 8.150,00 161,92 4.077,98 357,00 1.300,00 19,65 325,00 220,00 55,00 915,50

promet 18.244.140,01 9.423.729,88 7.244.232,17 4.491.704,96 3.098.469,94 2.910.309,95 2.874.695,52 2.588.883,20 2.185.590,00 2.008.780,44

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 50.383.374,64 kn

do -6,38 posto. Četrnaest izdanja je skupilo promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 19 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex proteklog je tjedna završio na gotovo istoj vrijednosti kao 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI nafta long D Brionka d.d. Elektropromet d.d. (u stečaju) TOZ penkala d.d. Turbos DAX long E Zvečevo d.d. Turbos srebro short 8 VABA d.d. ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likvidaciji) PIK-Vinkovci d.d.

potkraj pretprošlog tjedna, a zabilježio je tjedni pad od -0,01 posto na 1.764,75 boda. Crobex10 je porastao i to za 0,26 posto i tjedan je završio na 1.024,62 boda. Obveznički indeksi su prote-

tjedna promjena +153,16% +144,50% +58,73% +34,11% +30,90% +24,63% +23,83% +19,38% +17,88% +16,37%

zadnja cijena 80,00 30,00 6,00 55,00 219,00 99,70 20,11 5,79 12,99 270,00

promet 304.230,15 2.089,05 1.200,00 2.185.590,00 6.570,00 14.197,64 241,32 276.354,77 4.548,50 29.970,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.764,5700 1.024,6200 106,4879 139,9749

kli tjedan završili s negativnim predznakom te je Crobis pao za -0,27 posto, a Crobistr za -0,17 posto. Zahvaljujući blok 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos WTI nafta short C Hoteli Maestral d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 8 Kaštelanski staklenici d.d. Petrokemija d.d. Brodomerkur d.d. Turbos DAX short E Turbos E-mini S&P 500 short A Viktor Lenac d.d.

tjedna promjena -0,01% +0,26% -0,27% -0,17%

transakciji najlikvidnije izdanje bilo je tvrtke Ledo s ostvarenim prometom od 18,2 milijuna kuna.

tjedna promjena -41,60% -41,15% -31,64% -29,52% -28,70% -27,32% -26,66% -22,31% -20,42% -18,97%

zadnja cijena 3,06 60,50 241,99 10,36 226,00 19,66 264,04 37,60 17,38 4,70

promet 10.702,80 40.530,20 829.292,35 2.721,20 728.345,79 1.159.017,86 528,08 419.565,50 4.616,92 1.861,20

*vijesti

Fondovi ponovno u tjednom plusu Protekli tjedan je od 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 57 poraslo, od čega ih osam bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 15 fondova tjedan završilo u crvenom, dva su pala za više od jedan posto. Promatrano od početka go-

dine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički fondovi te jedan posebni fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +6,32 do -1,56 posto.

Najviše su rasli fondovi orijentirani na strana tržišta kapitala. U proteklom tjednu je od 30 dioničkih fondova njih 22 poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA US Algorithm koji je ostvario tjedni rast od +6,32 posto i postao dobitnik tjed-

na među svim fondovima. NETA US Algorithm 79 posto portfelja drži investirano u SAD-u i sedam posto u Kini. U portfelju su najzastupljeniji energetski sektor sa 47 posto i potrošačka industrija s udjelom od 21 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 29. 1. do 5. 2. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond) OTP uravnoteženi

107,4698

*Tjedna promjena [%] -1,56

KD Balanced

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Valuta

Vrijednost udjela

KD Victoria

19,0634

-0,84

9,1185

-0,14

HI-growth

€

10,8366

0,23

Allianz Portfolio

147,8375

-0,17

ZB euroaktiv

€

138,9120

0,13

Raiffeisen Harmonic

€

102,8100

0,01

ZB trend

175,8447

2,12

PBZ Conservative 10 fond

€

102,9925

-0,12 0,27

FIMA Equity

84,1993

0,12

You Invest Active

€

102,0000

KD Prvi izbor

14,6005

0,38

You Invest Balanced

€

101,6100

0,16

Ilirika JIE

€

132,4422

-1,33

You Invest Solid

€

101,2800

0,07 0,18

PBZ Equity fond

€

9,8892

0,06

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

96,1385

0,10

ZB bond

€

183,7513

Erste Adriatic Equity

€

78,4600

0,14

HI-conservative

€

13,8389

0,17

NETA Global Developed

113,3615

3,68

Raiffeisen Bonds

€

167,0300

0,05

ZB aktiv

104,7438

0,94

Capital Two

PBZ Bond fond

€

121,3754

-0,14

84,1863

0,22

Ilirika Azijski tigar

€

Capital One

49,6198

-0,68

196,4913

-0,08

PBZ I-Stock

€

7,8146

0,04

HPB Obveznički

€

148,7563

0,02

Platinum Global Opportunity

15,6488

2,82

NETA Emerging Bond

78,5214

0,07

KD Nova Europa

5,6999

1,73

Erste Adriatic Bond

€

111,6400

0,12

Raiffeisen Classic

€

100,6500

0,11

OTP indeksni

39,3430

-0,19

Platinum Blue Chip

€

102,7565

0,60

NETA Frontier

609,2425

2,19

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

142,3733

0,01

ZB plus

174,3179

0,01

ZB europlus

€

149,6406

0,02

PBZ Euro Novčani

€

138,4757

0,02

Raiffeisen Cash

156,3500

0,02

Erste Money

149,9500

0,01

HI-cash

150,5665

0,03 0,02

OTP MERIDIAN 20

€

87,9162

1,63

79,4500

-0,11

NETA US Algorithm

182,5440

6,32

NETA New Europe

72,4580

0,21

Ilirika BRIC

€

79,2838

0,55

CROBEX10

97,5923

-0,20

KD Energija

9,7606

5,46

PBZ Dollar fond

129,9293

ZB BRIC+

€

92,1901

0,07

HPB Novčani

142,3601

0,01

OTP novčani fond

132,1662

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

119,8000

-0,34

Allianz Equity

€

130,6571

-0,32

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Money One

128,0680

0,02

Agram Euro Cash

€

12,2139

0,04

Smart Equity

€

104,7462

0,85

Allianz Cash

117,5718

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,8300

0,07

Erste Euro-Money

€

114,7100

0,00

Auctor Cash

109,1009

0,02

ZB global

€

148,2701

0,58

Raiffeisen euroCash

€

105,0900

0,00

PBZ Global fond

€

14,2206

0,79

HPB Euronovčani

€

105,9473

0,01

HI-balanced

€

12,4808

0,23

Locusta Cash

1331,1598

0,03

ICF Balanced

113,8579

-0,51

NETA MultiCash

107,0021

0,03

HPB Global

86,2922

0,23

OTP euro novčani

€

102,3093

0,01

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Zagrebačka i Ljubljanska burza nastavljaju suradnju

Iz Zagrebačke i Ljubljanske burze naglašeno je kako će te dvije burze nastaviti svoju dugogodišnju suradnju na području organiziranja događanja te razmjene znanja i iskustva. Prvi veliki zajednički projekt u ovoj godini bit će 2. investicijska konferencija, koja će se održati 26. svibnja u Zagrebu. Na prošlogodišnjoj prvoj zajedničkoj investicijskoj konferenciji Zagrebačke i Ljubljanske burze sudjelovala su 24 investicijska društva i banke, a 48 analitičara odnosno ulagatelja iz Hrvatske, Slovenije, Danske, Finske i Velike Britanije u jednome je danu održalo 150 individualnih sastanaka sa slovenskim i hrvatskim kompanijama. Time je potvrđeno kako takva suradnja burzi može ojačati interes investitora i pomoći daljnjem osnaživanju povjerenja lokalne, ali i međunarodne investicijske zajednice. HBOR kreditira mikropoduzetnike Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) započela je s provedbom novog kreditnog programa

namijenjenog financiranju mikro poduzetnika. Program se provodi u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) i Europskom unijom. HBOR kreditira mikro poduzetnike s ciljem poticanja samozapošljavanja, modernizacije i proširenje postojećeg poslovanja. Taj je program namijenjen mikro poduzetnicima, fizičkim i pravnim osobama koji zapošljavaju do 10 zaposlenika i ostvaruju godišnji poslovni prihod do dva milijuna eura. Najviši iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti od 25.000 eura, a sredstva se mogu koristiti za ulaganja u osnovna ili obrtna sredstva. Rok otplate je do pet godina uključujući poček do godinu dana. Kreditna linija EBRD-a i RL-a Raiffeisen Leasing i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisali su kreditnu liniju u iznosu od 25 milijuna eura. Ta su sredstva namijenjena sektoru malih i srednjih poduzeća koja su podnijela najveći teret gospodarske krize. Novom kreditnom linijom pruža se podrška boljoj dostupnosti sredstava koja su neophodna za poticanje poduzetničke aktivnosti, a cilj je u konačnici potaknuti i gospodarski rast zemlje. Sredstva će se koristiti za leasing financiranje, pri čemu je naglasak na leasingu opreme, lakih komercijalnih vozila, kamiona, prikolica i brodova.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Vinkovačka televizija

SBTV Slavonski Brod

POLJOPRIVREDNA TV Požega

SRCE TV Čakovec

TV4R

TV NOVA Pula

TV JADRAN Split

Dubrovačka televizija

Osječka televizija

TV ŠIBENIK

RI TV Rijeka

VOX Zadar

TV ŠIBENIK