Pv 3864

Daleko od očiju javnosti Nepravilnosti u poslovanju javnih poduzeća: Državna revizija ih je utvrdila u čak 86 od 92 pregledane tvrtke

Hrvatska-Rusija Više od 80 hrvatskih te 120 ruskih tvrtki na zajedničkom forumu i investicijskoj konferenciji u Moskvi

Founder Institute U Hrvatskoj su tek treću godinu, rade volonterski, a već su na tržište izbacili 31 novi start-up

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 4 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 16. veljače 2015.

Godina LXI / Broj 3864. www.privredni.hr

privredni vjesnik

rast izvoza / poslovna očekivanja / predstavljanja tvrtki / tržište čartera / turizam / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST IV. tromjesečje 2014.

Šest godina tvrdokornog pesimizma

Prerađivačka industrija i građevinarstvo opet bilježe smanjenje pokazatelja, dok su u trgovini i u uslužnom sektoru ipak nešto optimističniji >>16-17

Intervju: Vladimir Ivanović

Naš je projekt dobio odlične ocjene, ali novac je otišao nekome drugome, kaže direktor Ivanala te pita: zna li tko kako se razvijaju poticani projekti

>> 12-13

komad sunca na zemlji

Hrvatski znanstvenici sudjeluju u mega projektu dobivanja čišćeg i vječnog izvora energije iz nuklearne fuzije

>> 11

Preko 200 direktora i vlasnika kompanija iz država regije na jednom mjestu Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Oživljavanje građevinarstva kao uvjet za privredni rast Kako se popeti na vrh JI Europe i tamo opstati - Koncern Agrokor Energetska sigurnost regije Gdje se kriju dobri kadrovi Kako više poslovati s Turskom i bolje iskoristiti sporazume Neiskorišteni potencijali agrobiznisa Program konferencije: 1. dan, četvrtak 26.3.2015.

13:30-13:45 Otvaranje konferencije 13:45-14:30 OŽIVLJAVANJE GRAĐEVINARSTVA UVJET ZA GOSPODARSKI RAST 14:30-15:15 IZ PRVE RUKE: KONCERN AGROKOR – KAKO SE POPETI NA VRH JI EUROPE I KAKO TAMO OPSTATI - Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju i predsjednik Nadzornog odbora Mercatora 15:15-15:45 BUSINESS SPEED NETWORKING (BSN) – BISNODE 15:45-16:30 ENERGETSKA SIGURNOST REGIJE 16:30-17:15 GDJE SE KRIJU DOBRI KADROVI 17:15-17:45 Odmor 17:45-18:00 Vaša riječ: Povjerenje u rješenja

18:00-18:45 IZ PRVE RUKE: KAKO ISKORISTITI SVE PREDNOSTI SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI S TURSKOM - PARTNEROM BIZNIS PLUSA - Nurettin Canikli, turski ministar carine i trgovine 18:45-19:30 NEISKORIŠTENI POTENCIJALI AGROBIZNISA 19:30-20:30 Unaprijed dogovoreni sastanci 2. dan, petak 27.3.2015.

Posjet tvornici 9:00 Polazak ispred hotela Crowne Plaza (organiziran prijevoz) 9:30-10:30 SOKO ŠTARK - Male tajne dobrih slatkiša 10:45-11:45 SPECIJALNA BOLNICA ZA HIPERBARIČNU MEDICINU - Kisik znači život 12:00-13:00 Druženje članova Biznis-plus regionalnog poslovnog kluba na vrhu Beograda

Kako sudjelovati na konferenciji? Želite postati član Regionalnog poslovnog kluba? privredni vjesnik

Više informacija: koordinatorica Ivana Zobenica, biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 56 00 000

UVOD

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

BRANKO GRČIĆ, POTPREDSJEDNIK VLADE:

Preokret u BDP-u Mislim kako možemo reći da se u gospodarstvu pojavljuju prvi pozitivni signali i trendovi. Uz turizam, nadam se oporavku i najkritičnijeg sektora u ovom dijelu, onog građevinskog, i to zahvaljujući novim velikim projektima, posebice onim financiranim kroz EU fondove.

Nadam se da će u ovoj godini zaista doći do preokreta u BDP-u. Za naše proizvođače i izvoznike europsko tržište je dominantno. Dinamika rasta izvoza na europsko tržište je još snažnija, gotovo 12 posto u prošloj godini, što je već dugo nezabilježeno u Hrvatskoj. I taj efekt se zaista vidi.

DARKO LIOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE HAMAGBICRO-a:

Neka ovo bude godina inovacija Sve stvari koje nas okružuju u određenom su trenutku prošlosti bile inovacija. Nema društvenog i gospodarskog napretka bez ulaganja u inovacije. Zbog toga mi je velika čast što HAMAG-BICRO poslovnu godinu 2015. započinje s dva natječaja koja su namijenjena poduzetnicima inovatorima. Želja nam je stvoriti poslovno ozračje koje će im omogućiti međusobnu suradnju kroz koju će osmišljavati nove proizvode i inovacije. Neka 2015. bude godina inovacija i izlaska Hrvatske iz krize uz pomoć inovatora i malih poduzetnika.

ZORAN KEŽMAN, PREDSJEDNIK UPRAVE OPTIMA TELEKOMA:

Prilagodbe u poslovanju Poslovna 2014. bila je iznimno izazovna za Optima Telekom. Po zaključenju predstečajne nagodbe te započetom postupku financijskog i operativnog restrukturiranja došlo je do niza promjena, ponajprije u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi kompanije, što je zahtijevalo i mnoge prilagodbe u poslovanju. No, kada se osvrnem unatrag, mogu reći da smo zadovoljni pozicijom u kojoj se nalazimo te puno toga vidimo i očekujemo u budućnosti.

Ispunili smo sve dospjele obveze prema vjerovnicima a veliki razlog za optimizam je i pozitivan neto rezultat koji je u 2014. ostvaren prvi put od osnutka Društva.

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Siniša Begović, vlasnik i direktor konzultantske tvrtke Empiria Magna

Elektroničko poslovanje ili kako ići u korak s vremenom U Hrvatskoj je još uvijek prisutan problem nesigurnosti u online kupovinu, što proizlazi iz nedovoljne informiranosti o načinu korištenja aplikacija za sigurna plaćanja, ali i raznih birokratskih nedorečenosti

P

rema rezultatima istraživanja Statističkog ureda Europske zajednice Eurostata, prosjek kupnje i prodaje preko interneta u razvijenim zemljama Europske unije iznosi više od 45 posto, dok je u tranzicijskim članicama, u koje spada i Hrvatska, tek malo veći od 10 posto. Iako danas dosta poduzetnika ima svoju web stranicu ili je prisutno na društvenim mrežama, jako mali postotak doista zna na koji način iskoristiti potencijale koje nudi internet i elektroničko poslovanje. Poboljšanje konkurentnosti od malih, preko srednjih i velikih poduzeća uvelike je determinirana i prisutnošću na internetu, jer se time širi tržište prisutnosti, a samim time raste učinkovitost i profitabilnost.

Osim veće prisutnosti na tržištu, ispravna upotreba alata koje nudi elektroničko poslovanje, u kombinaciji s određenim metodama, daje mogućnost istraživanja tržišta, ciljani pregled onoga što nudi konkurencija, ali i što se najviše traži u području u kojemu određena tvrtka djeluje.

To olakšava pozicioniranje na tržištu i optimizaciju ponude, prilagođene potražnji. Biti među po-

tencijalnim klijentima, potrošačima i kupcima 24 sata dnevno, sedam dana tjedno, samo je jedna od pogodnosti za početak razmišljanja o koristima koje donosi e-poslovanje.

U Hrvatskoj je još uvijek prisutan problem nesigurnosti u online kupovinu, što proizlazi iz nedovoljne informiranosti o načinu korištenja aplikacija za sigurna plaćanja, ali i raznih birokratskih kočnica i nedorečenosti.

To je problem s kojim se susreću poduzetnici koji svoj online dućan (web shop) žele otvoriti prema

Za ciljane strategije je nužna pomoć stručnjaka, jer se ne radi samo o izradi web stranice, već i održavanju prisutnosti na internetu ostalim zemljama EUa. Problem u praksi nije nerješiv, ali je svojevrsna prepreka koja je po ulasku u EU trebala nestati.

Internet trgovinu moguće je uspostaviti uz ne nužno visoke troškove.

Bitno je da se zna koji se cilj određenim akcijama želi time postići. Naime, iako je mali postotak ku-

paca koji svoju kupovinu obavljaju online, jako puno ljudi u Hrvatskoj istražuje putem interneta prije same kupnje. Takvo istraživanje potencijalnih kupaca može značiti i gubitak istih, ako vas kao proizvođača, trgovca ili obrtnika nema na pretražniku i ako vam stranica nije prilagođena smart telefonima koje posebno koriste mlađe generacije.

Moramo imati na umu činjenicu da se događa tektonski pomak na internetu, zbog kojega će postupno nestajati nakupci i preprodavači. Stoga se moramo početi koncentrirati na razvoj proizvoda, usluge ili neke druge dodane vrijednosti, te na

tome temeljiti svoju ponudu kako bismo opstali te povećali konkurentnost i profitabilnost. Činjenica jest da sve veći broj mladih ljudi bilježi povećanje posjeta, ali i transakcija u mnogim stranim internet trgovinama, što našim poduzetnicima ne ide u prilog. Ići u korak s vremenom zahtijeva edukaciju i podizanje razine osviještenosti o svim mogućnostima koje elektroničko poslovanje nudi. Tu dakako ne smijemo zaboraviti niti internet marketing koji uključuje, među ostalim, marketing na društvenim mrežama, newslettere putem elektroničke pošte, oglašavanje bannerima ili pak djelovanje na blogovima i forumima. Tu je potrebno imati dobro postavljenu ciljanu strategiju, kako bi se maksimizirali rezultati. Za ciljane strategije je nužna pomoć stručnjaka budući da se ne radi samo o izradi web stranice, web shopa, već i održavanju prisutnosti na internetu, primjerice u vidu postignute pozicije na tražilicama. Nije dovoljno napraviti web stranicu, nije dovoljno tek kreirati web shop. Postoji cijeli niz aktivnosti koje se trebaju poduzeti kako bi se postigli maksimalni rezultati uz minimalne operativne troškove.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

( u 86 od 92

pregledane tvrtke utvrđene nepravilnosti

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 244,6 mil kn

prihodi tih tvrtki od potpora iz lokalnih proračuna u 2 godine

Javna poduzeća na lokalnim razinama

Daleko od očiju javnosti, daleko od nadzora

Državni ured za reviziju predložio je osnivačima (županijama, gradovima, općinama) da preciznije urede financiranje poslov opseg i vrste aktivnosti koje se od njih očekuju, te razmotriti broj i strukturu zaposlenika potrebnih za realizaciju tih aktivn Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

ržavna revizija pregledala je poslovanje poduzeća u vlasništvu županija, gradova i općina.

Nepravilnosti su utvrđene u 86 od 92 pregledane tvrtke, stoji u izvješću Državne revizije upućenom na raspravu u Hrvatski sabor.

Nalazi jasno ukazuju na potrebu ozbiljne rekonstrukcije i promjene statusa većeg dijela društava Velika većina tih društava posluje daleko od očiju javnosti jer na lokalnoj razini nema previše neovisnih medija. Ni nadzor koji mogu poduzeti članovi predstavničkih tijela nije osobito efikasan.

Rezultat su brojni propusti u postavljanju poslovnih ciljeva utvrđeni kod velike većine poduzeća.

Brojne nepravilnosti i propusti Revizija je utvrdila da ta društva nisu definirala misiju i strateške ciljeve ni donijela strateške, dugoročne planove razvoja.

Strateški plan, primjerice, nije donijelo 59 društava, a 16 nije donijelo godišnje programe rada i planove poslovanja. U okviru mje-

renja poslovnih rezultata utvrđene su nepravilnosti i propusti u 86 društava.

Godišnja izvješća o radu nije sastavljalo sedam društava. Rezultat poslovanja u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima nekih društava nije realno iskazan jer nisu pravilno iskazane potpore za otplatu kredita, nije obračunata amortizacija i ispravak vrijednosti nenaplaćenih potraživanja.

Svi nalazi jasno ukazuju na potrebu ozbiljne rekonstrukcije i promjene statusa većeg dijela društava kao i moguće promjene vlasnika i logike financiranja, zaključili su službenici Državne revizije.

Izvješće su analizirali i Anto Bajo s Instituta za javne financije i Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Ocjenjuju ga korisnim, ali smatraju da je trebalo biti obuhvatnije pa bi dalo i bolju sliku zatečenog stanja.

Revizijom su obuhvaćena trgovačka društva na području 20 županija, ali je izostavljen Zagrebački holding, uvjerljivo najveće trgovačko društvo.

Nije jasan kriterij odabira poduzeća obuhvaćenih revizijom. Državna revizija mogla je obaviti reviziju samo komunalnih društava ili dijela komunalnih poduzeća (na primjer, iz područja usluga lokalnog prometa). Među poduze-

ćima obuhvaćenih revizijom komunalnih društava praktički nema.

Bave se svim i svačim Ipak, revizija otkriva mnoge druge korisne činjenice i informacije, isti-

ču Bajo i Primorac. U vlasništvu lokalnih jedinica su trgovačka društva koja se bave poticanjem regionalnog razvoja, upravljanjem poslovnim zonama, privlačenjem investicija, izradom projekata, izra-

dom poslovnih, razvojnih, investicijskih i drugih planova.

Tu su čak i društva koja se bave trgovačkim posredovanjem, gospodarenjem otpadom, tjelesnom kulturom, uprav-

Zreli za restrukturiranje ili privatizaciju Prema izvješću Revizije, planirana svrha osnivanja nije postignuta u 16 od 92 pregledana društva. Osim toga, 45 društava nije s osnivačima uredilo financiranje poslovanja, a 36 nije postiglo zadovoljavajuće rezultate poslovanja.

Pojedina društva dio kapitalnih pomoći primljenih od osnivača nisu utrošila za predviđene namjene. Neka su lokalna poduzeća obračunavala i isplaćivala plaće direktora iznad iznosa utvrđenih smjernicama osnivača. Zaposlenicima su isplaćivala naknade, iako ih prema prijedlogu osnivača nije trebalo isplatiti. Ta društva nerijetko dobivaju potpore iz lokalnih proračuna, zbog čega ih treba restrukturirati ili privatizirati jer su nepotreban financijski teret vlasnicima, zaključili su državni revizori.

ljanjem imovinom, objedinjenom naplatom komunalnih usluga, proizvodnjom i emitiranjem radijskog programa, te izdavačkom i tiskarskom djelatnošću.

“Zapravo je nevjerojatan obuhvat i vrste djelatnosti kojima se bave poduzeća u vlasništvu lokalnih jedinica, a koja je svojstvena privatnom sektoru. Zbog čega se ta trgovačka društva uopće nalaze u vlasništvu lokalnih jedinica?”, pitaju se autori analize.

Revizijom obuhvaćena trgovačka društva su od 2010. do 2012. godine ostvarila prihode od pot-

5

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 72 mlrd kn izvoza

ostvareno tijekom prošle godine do prosinca

Robna razmjena u 11 mjeseci 2014.

,

vanja svojih poduzeća. Treba im definirati nosti pora iz lokalnih proračuna u visini od 244,6 milijuna kuna, što je 23,2 posto od ukupno ostvarenih prihoda. Od 92 pregledana trgovačka društva tek njih 14 poslovalo je bez financijskih potpora osnivača. Neka poduzeća više od 99 posto prihoda ostvaruju u obliku potpora svojih osnivača. Opravdano je pitanje zašto ta društva onda ne posluju u okviru lokalnih proračuna, kažu Primorac i Bajo.

Državni ured za reviziju predložio je osnivačima (županijama, gradovima, općinama) da preciznije urede financiranje poslovanja svojih poduzeća. Treba im definirati opseg i vrste aktivnosti koje se od njih očekuju, te razmotriti broj i strukturu zaposlenika potrebnih za realizaciju tih aktivnosti. Predložio je i da se jasnije utvrde ciljevi poslovanja i mjere za njihovo ostvarenje. Treba uspostaviti sustav praćenja poslovanja društava, dinamiku izvješćivanja o ostvarivanju postavljenih ciljeva.

bi se smanjila potreba za financijskom potporom koju daju osnivači. Također, Revizija ukazuje da se sredstva kapitalnih potpora moraju koristiti za predviđene namjene te obračunavati i isplaćivati plaće i naknade zaposlenicima u skladu sa smjernicama i prijedlozima osnivača.

Bajo i Primorac zaključuju da je obavljena revizija - čak i s upitnom svrhom - izuzetno korisna jer ukazuje na probleme postojanja brojnih trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica. Nalazi pokazuju da je očito kako veći dio tih trgovačkih društava treba privatizirati, dio uključiti u proračun lokalnih jedinica, a dio (uglavnom komunalna društva) zadržati u statusu trgovačkog društva u vlasništvu lokalnih jedinica.

Smanjiti gubitak, povećati prihod Predložene su aktivnosti za smanjenje i pokriće gubitka u poslovanju, te za povećanje vlastitih prihoda. S osnivačima se mogu razmotriti i mogućnosti proširivanja djelatnosti i većeg ostvarivanja vlastitih prihoda kako

Neovisno o tome, treba obaviti detaljnu financijsku i analizu učinkovitosti svih trgovačkih društava u vlasništvu svih lokalnih jedinica. Za takav pristup ne postoje ni profesionalna, ni formalna zakonska ograničenja, zaključuju u svojoj analizi Bajo i Primorac.

Neka poduzeća više od 99 posto prihoda ostvaruju u obliku potpora svojih osnivača

Rastao izvoz u EU, ali još više u Ceftu Dok je u zemlje EU-a izvoz rastao po stopi od 11,9 posto i dosegnuo 45,9 milijardi kuna, izvoz u Ceftu skočio je za 12,2 posto, na 14,5 milijardi kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski izvoz u 11 mjeseci prošle godine vrijedio je 72 milijarde kuna, a u odnosu na isto razdoblje 2013. godine, porastao je za 9,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Osim na tržište Europske unije, povećan je, čak i po većoj stopi, izvoz u zemlje Cefte. Dok je u ostale zemlje EU-a izvoz rastao po stopi od 11,9 posto, i dosegnuo 45,9 milijardi kuna, izvoz u Ceftu povećao se za 12,2 posto, na 14,5 milijardi kuna.

Ukupna zabilježena stopa rasta izvoza visoka je i u europskim okvirima. Prema raspoloživim podacima, za prvih 10 mjeseci Hrvatska je ostvarila najveću stopu rasta izvoza na godišnjoj razini, a slijedilo ju je samo nekoliko tranzicijskih članica EU-a, kao što su Češka, Poljska, Rumunjska i Slovenija, čije su se stope rasta izvoza kretale na razini šest do sedam posto.

Ove godine izvoz će usporiti, a uvoz ubrzati Rast robnog izvoza tijekom prošle godine bio je relativno visok, pri čemu je stopa rasta u prvih 10 mjeseci najviša među zemljama EU-a. Na takvo kretanje utjecao je ulazak Hrvatske u EU, odnosno olakšavanje pristupa tržištu njenih članica te povećanje trgovine robom iz drugih zemalja, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. Na razini cijele 2015. godine očekujemo usporavanje rasta vrijednosti robnog izvoza u odnosu na 2014. godinu, dok bi uvoz mogao zabilježiti nastavak umjerenog rasta, smatra Savić.

Pristupanje Europskoj uniji očito je olakšalo pristup tržištu članica EU-a, ali i povećalo trgovinu robom podrijetlom

Zabilježena stopa rasta izvoza visoka je i u europskim okvirima

Drugu polovinu godine obilježio je i izražen pad cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. To je znatno utjecalo na ostvarena kretanja robne razmjene, s obzirom na znatan udio izvoza naftnih derivata u ukupnom izvozu i znatan udio uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu.

iz drugih zemalja, što je posebice u prvoj polovini godine, koja se uspoređivala s razdobljem prije pristupanja, znatno povećalo vrijednost izvoza.

Pojedini analitičari stoga upozoravaju da je, uz ostalo, nominalnom rastu izvoza doprinos dao i provoz robe iz drugih zemalja EU-a preko hrvatskih luka i graničnih prijelaza.

Manji robni deficit U prvih 11 prošlogodišnjih mjeseci uvoz je u kunama vrijedio 120,7 milijardi, a povećan je za 4,7 posto. Zbog većeg rasta izvoza robni deficit na godišnjoj razini smanjen je za 1,4 posto. Najveći rast izvoza zabilježen je kod odjeće, električne energije te strojeva i uređaja, dok je najviše podbacio izvoz brodova te

računala i otpadnih materijala. Kad se isključe zemlje EU-a i Cefte, izvoz u ostale zemlje pao je za tri posto. Pri tome je najveći pad zabilježen kod Maršalovih Otoka u koje su u 2013. godini izvezena četiri broda. Analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu da je kod uvoza najviše povećan uvoz naftnih derivata, što je posljedica smanjene domaće proizvodnje, zatim odjeće, prehrambenih proizvoda i vozila, što je uglavnom povezano s pristupanjem u članstvo EU-a (veliki rast uvoza rabljenih motornih vozila). Najviše je smanjen uvoz sirove nafte, kao posljedica pada njezine cijene i smanjene proizvodnje u domaćim rafinerijama.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 73,24% gospodarstvenika ( 67,54% ispitanih misli da će uvjeti za investicije i poslovanje biti isti kao lani

ne očekuje promjene poreza i doprinosa

Predstavljeno izdanje Poslovna očekivanja, dodijeljena nagrada Gorazd Nikić, održan okrugli stol

Prošlo je vrijeme parola, vri za konkretne mjere za izlaz

Poduzetnici, njih 417 ispitanih u anketi Privrednog vjesnika, ne očekuju radikalno pozitivne mjere. Ovo je izborna godina k Pesimizam se očituje i u činjenici da najveći broj gospodarstvenika, njih 67,52 posto, misli da će gospodarski rast u 2015. promjene ni kada su u pitanju porezi i doprinosi Igor Vukić vukic@privredni.hr

Ž

eljko Lovrinčević dobitnik je nagrade “Gorazd Nikić” za najboljeg ekonomskog analitičara u 2014. godini, koju dodjeljuje Privredni vjesnik na temelju ankete provedene među vlasnicima i menadžerima vodećih hrvatskih poduzeća. Nagrada je

Prema Grčićevim riječima, javna administracija ne pravi probleme samo gospodarstvenicima nego i ministrima u Vladi dodijeljena prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na promociji novog izdanja Poslovnih očekivanja 2015., tradicionalne publikacije Privrednog vjesnika kojom se najavljuju gospodarski trendovi u idućoj godini.

Rasprava na prigodnom okruglom stolu održana je u znaku poruke Poslovnih očekivanja: prošlo je vrijeme parola, vrijeme je za konkretne mjere za izlazak iz krize.

Poduzetnici, njih 417 ispitanih u anketi Privrednog vjesnika, ne očekuju radikalno pozitivne mjere.

Ovo je izborna godina kad

se uobičajeno ne događaju veliki reformski potezi, osobito ne oni koji na lošije mijenjaju status pojedinih društvenih skupina.

Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika, istaknuo je da su ispitanici opće stanje gospodarstva ocijenili prosječnom ocjenom 2,16.

Najveći broj gospodarstvenika, njih 67,52 posto, misli da će gospodarski rast u 2015. godini biti približno jednak kao i 2014., gotovo podjednak broj je onih koji misle da će biti malo veći (15,06 posto) odnosno da će biti malo manji (15,26 posto).

Gotovo dvije trećine gospodarstvenika (73,24 posto) misli da će uvjeti za investicije i poslovanje u 2015. ostati isti kao i 2014. Podijeljena su mišljenja oko toga što bi trebali biti prioriteti izlaska iz krize, no kao najvažniji istaknuti su jeftiniji poduzetnički krediti, znatno smanjivanje državne administracije, manji porezi i doprinosi na radnu snagu, ograničavanje trajanja sudskih postupaka kod stečaja, rješavanje nelikvidnosti te privlačenje inozemnih investicija.

Male tvrtke najveći pesimisti Prema Bukovićevim riječima, najveći pesimisti su male tvrtke, ali u svim sektorima se mogu naći poduzeća koja s pouzdanjem očekuju rezultate

ovogodišnjeg poslovanja.

Ima ih i među tvrtkama koje posluju u građevinarstvu. Oko 32 posto građevinara očekuje poboljšanje, 33 predviđa da će godina biti ista kao i prošla, a oko 27 posto najavljuje nastavak pada aktivnosti.

Ne očekuju se velike promjene ni kada su u pitanju porezi i doprinosi. Oko 67,54 posto ispitanika misli da će oni ostati isti kao i 2014. Više optimizma gospodarstvenici su iskazali na pitanju o učincima krize na poslovanje njihovih tvrtki u 2015. Tako njih 45,84

posto misli da će ih spremno i uspješno savladati, 27 posto uglavnom, njih 20,84 posto da će ih pokušati prevladati. Trećina ispitanih misli da će se ove godine njihove tvrtke krizi oduprijeti povećanjem plasmana, trećina najavljuje smanjenje troškova proizvodnje, a trećina će pribjeći reorganizaciji poslovanja, pokazala je anketa.

Optimist je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Na okruglom stolu koji je organiziran prilikom predstavljanja Poslovnih očekivanja

2015., predsjednik HGKa istaknuo je da unatoč godinama recesije još uvijek ima žilavih gospodarstvenika koji pronalaze rješenja i u otežanim uvjetima poslovanja. Još veći optimist bi bio da Hrvatska ima dugoročni koncept razvoja gospodarstva, da se brže poboljšava poslovna klima i da Vlada i Sabor pri tome hrabrije preuzmu odgovornost.

Burilović naglašava da treba prestati s brzopletim promjenama zakona jer poduzetnici traže stabilan i predvidiv zakonski okvir za rad. Loše su iskorišteni europski fondovi,

približavanje izbora odgađa reforme, a u nesigurnoj situaciji mnogi ulagači čekaju s investicijama.

“Kaže se da je strani kapital plaha životinja, kao zec. Dodao bih - i domaći je plaha životinja, recimo, kao vjeverica”, rekao je Burilović.

Grčić: Plusevi pretežu pred minusima Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, istaknuo je kako je prijelaz s rentne ekonomije, uvoza i trgovine prema izvozu i proizvodnji, mali, ali ipak važan pomak koji se vidi na do-

7

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 45,84% ispitanih misli da će uspješno prevladati krizu

Privrednog vjesnika

ijeme je zak iz krize

kad se uobičajeno ne događaju veliki reformski potezi. godini biti približno jednak kao i 2014. Ne očekuju se velike sto i inicijative iz Vlade izgube dragocjeno vrijeme savladavajući prepreke na lokalnim razinama vlasti. Grčić je napomenuo da će Vlada poticati gospodarstvo instrumentima koje ima na raspolaganju i koje dopušta Europska unija. U monetarnu politiku, odnosno u politiku Hrvatske narodne banke, neće se miješati, rekao je Grčić.

Iako turizam predstavlja naoko uspješan segment hrvatskog gospodarstva, taj bi segment uz bolju podršku mogao ostvarivati još bolje rezultate, ustvrdila je Ivana Buhin Arhanić, članica Uprave Valamara.

Hrvatski turizam je važna izvozna djelatnost s velikim utjecajem na zaposlenost, ali još mnogo treba maćem tržištu. Integracija u EU pridonosi da se domaće tvrtke još lakše snalaze u inozemstvu. “Kad se sagleda opće stanje na domaćem tržištu, plusevi ipak lagano pretežu pred minusima. Ove godine nastavit će se pozitivni trendovi u izvozu koji nam je donijelo članstvo u Europskoj uniji. Rastu će pridonijeti i tvrtke koje su dobile novu priliku u predstečajnim nagodbama”, rekao je Grčić.

Prema njegovim riječima, javna administracija ne pravi probleme samo gospodarstvenicima, nego i ministrima u Vladi. Če-

Uz malo podrške, drvna industrija bi mogla zaposlenost povećati sa 19.000 radnika na 50.000, kaže Jelčić raditi na popravljanju svoje konkurentnosti. Sada je na 35. mjestu po konkurentnosti na svijetu, a do 2020. bi trebao ući u top 20. Velik problem hrvatskog turizma je zastarjela struktura. Samo 35 posto prihoda ostvaruje se u hotelima, dok je u razvijenim turističkim zemljama taj postotak dvostruko

veći. Stoga je jasno da su turizmu nužne investicije.

I drvnoj industriji treba pomoć Podrška treba i drvnoj industriji, koja bi u relativno kratkom roku mogla zaposlenost sa 19.000 radnika povećati na 50.000, kaže Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa i Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK-a. Prihodi te industrije lani su rasli čak 24 posto. U izvozu sada pretežu finalni proizvodi: parketi, podne obloge i namještaj. Poduzeća bi mogla ostvariti i bolje rezultate uz podršku izlasku na sajmove i razvijenu gospodarsku diplomaciju. I u ovom sektoru ima prostora za inovacije pa je tako krenuo trend gradnje kogeneracijskih postrojenja u kojima se koriste drvni ostaci za proizvodnju toplinske energije.

Prostora za razvoj ima i u poljoprivredi, smatra Denis Matijević, predsjednik Uprave Agrofructusa. No u prošlosti je napravljeno mnogo grešaka, operativni programi koji su provođeni nisu bili kreirani u skladu s potrebama i mogućnostima poljoprivrednog sektora.

Prema Matijevićevim riječima, velika prilika pruža se u korištenju sredstava EU fonda za ruralni razvoj te ističe potrebu definiranja strategije razvoja hrvatske poljoprivrede.

Ekonomist godine Željko Lovrinčević:

Treba izbjeći populizam u ekonomiji

Ekonomist godine Željko Lovrinčević upozorio je Vladu ali i cijelu javnost da treba izbjegavati populistička rješenja koja će zadovoljavati ovu ili onu društvenu skupinu. Situacija je vrlo ozbiljna, rezultati hrvatskog gospodarstva su krhki, a jeftini populi-

zam i privremena rješenja mogu proizvesti kaos s nesagledivim posljedicama. Izvozni rezultati kojima se hvalimo zapravo su fiktivni: polovina rasta, a možda i više, ostvarena je provozom robe preko hrvatskog teritorija nakon ulaska u EU. Pravi rast je jedva četiri-pet posto, a ne

devet posto kako veli statistika. Nastave li se neodgovorno ponašanje i loša poslovna klima, kapital bi mogao početi napuštati Hrvatsku i tražiti prostore gdje se može oploditi.

Istaknuo je da se privatni sektor uspio prilagoditi krizi, dok država i javni sektor nisu ispunili svoju zadaću. Stoga je krajnje vrijeme da se krene u reforme kako bi se zaustavilo stanje koje je tisuće građana natjeralo da se isele, u kojem je dug narastao za novih 100 milijardi kuna, a standard onih koji su ostali smanjen je za 10 posto, naglasio je Lovrinčević.

Okrugli stol

Rasprava o konkretnim rješenjima Okrugli stol bio je prilika i za raspravu o konkretnim zakonskim rješenjima koja bi pridonijela razvoju tržišta.

Tako je Ivana Buhin Arhanić objasnila da bi smanjenje PDV-a u turizmu sa 13 na pet posto tom sektoru ostavilo 500 do 600 milijuna kuna. Taj novac bio bi poluga za četiri do pet puta veće investicije u turizmu koje bi posredno u proračun donijele još veće

prihode. Grčić kao ekonomist priznaje da su mogući takvi dugoročni efekti, ali kao član Vlade ističe da je proračun vrlo napregnut. Nove mogućnosti

investicija u turizmu vidi u projektima kakvi su Kupari ili u prodaji državnog hotelskog portfelja, koji bi investitori modernizirali.

riječ ekonomista

Bez velikih pozitivnih promjena

Nagrada ekonomist godine “Gorazd Nikić” dodijeljena je peti put.

Najboljim u “prvoj petoljetki” proglašen je Ljubo Jurčić, koji je tri puta bio laureat. Jurčić je i ove godine ušao u uži izbor.

Uz njega su bili i Damir Novotny, Zdeslav Šantić, Guste Santini i Željko Lovrinčević. Nitko od njih u ovoj godini ne očekuje velike pozitivne promjene. “Hoće li biti malo bolje ili lošije, ovisi o vremenu. Jer o vremenu ovise turizam i žetva, a to nam je važno”, kaže Jurčić. Santini dodaje: “Stalno isti ljudi, iste priče, ista očekivanja. Bit će isto kao i lani”. Damir Novotny veli da Hrvatska tri de-

setljeća nije imala znatniji rast. Reforme bi stoga morale biti duboke i teške, ali malo je vjerojatno da će se provesti. Zdeslav Šantić očekuje rast od 0,2 posto, što neće dovesti do poboljšanja na tržištu rada. Cijene će ipak biti nešto veće, čime ćemo se pomaknuti iz opasne zone deflacije. Jeftini novac europske središnje banke dat će godinu-dvije za predah koji bi trebalo iskoristiti za reforme, smatra Šantić.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( više od 80 hrvatskih tvrtki ( 283 mil USD na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu

hrvatski izvoz u Rusiju 2014.

Gospodarski forum Hrvatska-Rusija u Moskvi

Zanimanje za suradnju u svim sektorima Nastojimo omogućiti poslovnim zajednicama Hrvatske i Rusije da nastave gospodarsku suradnju u područjima koja nisu obuhvaćena sankcijama, rekao je ministar Ivan Vrdoljak, koji će s predsjednikom HGK-a Lukom Burilovićem predvoditi hrvatsku delegaciju Igor Vukić vukic@privredni.hr

V

iše od 80 hrvatskih tvrtki te više od 120 ruskih sudjelovat će 17. i 18. veljače na Rusko-hrvatskom gospodarskom forumu i investicijskoj konferenciji u Moskvi u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva, Agencije za investicije te Trgovinskoindustrijske komore Ruske Federacije.

“Rusko-hrvatskim gospodarskim forumom i investicijskom konferencijom nastojimo omogućiti poslovnim zajednicama Hrvatske i Rusije da, unatoč trenutačnim poteškoćama u poslovanju izazvanim sankcijama, nastave postojeću gospodarsku suradnju u područjima gospodarstva koja nisu obuhvaćena sank-

cijama i pronađu prostor za unapređenje tih odnosa u budućnosti”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji će zajedno s predsjednikom HGK-a Lukom Burilovićem predvoditi hrvatsku gospodarsku delegaciju.

Poziv ruskim investitorima Predsjednik HGK-a Luka Burilović ističe

kako gotovo da nema područja u kojem obje strane nemaju gospodarskog interesa.

“Rusko tržište iznimno je značajno za hrvatske tvrtke i treba ga gledati u kontekstu čitave euroazijske unije, kao i dostupnosti tržišta ostalih zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND). Ne možemo prekriženih ruku čekati da sankcije završe i

promatrati sa strane. Moramo sada pomoći hrvatskim tvrtkama koje dugi niz godina posluju na tom tržištu i koje su u to uložile puno truda i sredstava. Također želimo pripremiti teren za dolazak novih tvrtki, ali i pozvati ruske investitore u Hrvatsku”, izjavio je predsjednik HGK-a.

Unatoč sankcijama koje je EU uveo počet-

kom kolovoza 2014., robna razmjena prošle je godine iznosila 1,4 milijarde dolara, što je čak 25 posto više nego 2013. godine.

Rusija je u Hrvatsku izvezla roba i usluga u vrijednosti od 1,05 milijardi dolara, dok je hrvatska strana ostvarila izvoz od 283 milijuna dolara (rast od 4,5 posto u odnosu na 2013.).

Najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu te prehrambene proizvode.

Iz Rusije smo najviše uvozili energente i ostale sirovine.

Aktivno predstavništvo u Moskvi Ulazak na rusko tržište prilično je skup i spor pa je zato važna institucionalna potpora. U HGK-u već nekoliko godina djeluje Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ruskom

federacijom, a od lipnja 2010. Komora ima i svoje predstavništvo u Moskvi.

Ono je tijekom prošle go-

Ne možemo prekriženih ruku čekati da sankcije završe, kaže Burilović dine odgovorilo na više od 300 upita hrvatskih gospodarstvenika koje najviše zanimaju popisi i kontakti s potencijalnim poslovnim partnerima. Održano je i 120 poslovnih sastanaka.

U Moskvi je ovog tjedna, uz prezentaciju investicijskih potencijala u Republici Hrvatskoj, predviđeno i potpisivanje sporazuma o suradnji HGK-a s Moskovskom asocijacijom poduzetnika, najstarijom i najvažnijom udrugom ruskih poduzetnika.

Makedonija i Hrvatska žele osnažiti svoje gospodarske odnose

Suradnjom do jačeg povezivanja tvrtki Makedonija želi unaprijediti gospodarsku suradnju u regiji, pri čemu je Hrvatska jedan od najvažnijih partnera, istaknuo je predsjednik Gospodarske komore Makedonije Branko Azeski, predvodeći izaslanstvo makedonskih gospodarstvenika na susretu s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem.

“Želimo zadržati partnerske odnose s HGK-om, poboljšati komunikaciju te ove godine organizirati i nekoliko gospodarskih skupova makedonskih i hrvatskih tvrtki”, rekao je Azeski. Makedonija 70 posto svog izvoza plasira u zemlje Europske unije (najviše u Njemačku i Grčku), ali namjera je povećati poslovnu suradnju sa zemljama regije. Ma-

kedonske i hrvatske tvrtke imaju odličnu suradnju, posebice u području metalurgije i metaloprerađivačke industrije, energetike te poljoprivredne i prehrambene proizvodnje (vinarstvo).

Makedonija u ovom trenutku ima dobru makroekonomsku situaciju s rastom BDP-a od 3,5 posto, kontroliranom inflacijom, stabilnim tečajem te razinom duga od oko

40 posto BDP-a. Unatoč tome, gospodarsko stanje nije osobito dobro.

Hrvatska, nakon šest godina krize, ove godine očekuje manji rast BDP-a.

Iako sporije izlazimo iz krize, optimisti smo, istaknuo je Luka Burilović.

Dodao je kako sa sadašnjom suradnjom s Makedonijom ne možemo u potpunosti biti zadovoljni jer se može više i bolje, čemu zasigurno svoj

doprinos mogu dati i komore dviju zemalja.

Makedonski gospodarstvenici upoznati su s mogućnostima natječaja za ulaganja u poljoprivrednu i prehrambenu industriju te su pozvani da se jave HGK-u s profilima tvrtki i proizvoda zbog moguće suradnje.

Ukupna robna razmjena Makedonije i Hrvatske u 2013. iznosila je gotovo 177 milijuna eura. (B.O.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( u 24 rate

Graditeljstvo u Hrvatskoj 2015.-2030.

Zelena gradnja nema alternativu

moći će se otplatiti porezni dug

Sjednica hrvatske vlade

Spor s poreznicima izgladiti nagodbom Do sada bi porezni obveznik najčešće ulagao žalbu na rješenje, a spor bi se dugo vukao na višim žalbenim tijelima i sudovima Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

kupi sudski postupci o utvrđivanju porezne obveze uskoro će se moći izbjeći sklapanjem porezne nagodbe. Izmjene Općeg poreznog zakona koje je Vlada usvojila prošli tjedan omogućit će pregovore o nagodbi između poreznog tijela i poreznog obveznika za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora.

Do sada bi porezni obveznik najčešće ulagao žalbu na rješenje, a spor bi se dugo vukao na višim žalbenim tijelima i sudovima. Trošio se novac na sudske troškove, uz gomilanje kamata. Kad bi presuda bila pravomoćna, i ako je bila na štetu poreznog obveznika, snažno bi opreteretila njegovu likvidnost i obično bi ga dovela u predvorje stečaja.

Ministar financija Boris Lalovac objašnjava kako je cilj uvođenja nagodbi povećanje novoutvrđenih obveza u poreznom nadzoru.

I stimulativne mjere Usput se želi postići skraćivanje trajanja poreznog postupka i poticati porezne obveznike na dobrovoljno plaćanje poreznih obveza. Stoga su tu i neke stimulativne mjere. Primjerice, ako porezni obveznik prizna obvezu utvrđenu u nadzoru, neće morati platiti zatezne kamate, a porezno tijelo će se odreći prekršajnog progona.

Porezna nagodba ipak se ne bi mogla sklopiti, ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela. Izmjene donose još nekoliko novosti kojima se želi olakšati poslova-

Poreznici će donositi obvezujuća mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija nje na hrvatskom tržištu.

Propisuje se, primjerice, ovlast poreznog tijela da donosi obvezujuća mišljenja o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika.

Prema Lalovčevim riječima to je jedan od najčešćih zahtjeva poduzetnika prema poreznicima: oni traže obvezujuća mišljenja i žele da se ona ne

9

mijenjenju dok traje investicija ili drugi poslovni događaj. Predvidljivost propisa jedna je od glavnih odlika uređenih tržišta, upozorava i Svjetska banka.

Porezna uprava djelovat će u buduće i preventivno te izdavati upozorenja i obavještavati o potrebi ispravke poreznih prijava, kad primijeti da se kod više obveznika pojavljuju slični problemi ili pogreške. U komunikaciji poduzetnika i poreznika više će se koristiti elektroničko dopisivanje. Postojat će i mogućnost sklapanja ugovora o dospjelom dugu, kojim će obveznik imati priliku da dug plati u 24 mjesečne rate.

Novi poticaji za tvrtke Porezna uprava u idućoj godini pojačat će i nadzor poštivanja rokova plaćanja kako bi se dodatno ojačala poštena tržišna utakmica, istaknuo je Lalovac.

Vlada je usvojila i nekoliko novih poticajnih programa za mikro i mala

poduzeća i ona koja ulažu u nove tehnologije i inovacije. Programi se provode u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAGBICRO). U programu Prvi korak u poduzetništvo moguće je dobiti kredite od 10.000 do 120.000 kuna s kamatom od jedan posto za ulaganje u strojeve, u opremu, alate i uređaje i druga sredstva za rad. Mogu se kupovati zemljišta i poslovni objekti te ulagati u razvoj softverskih i drugih tehnoloških rješenja. Do 40 posto kredita može se utrošiti i na obrtna sredstva poduzeća.

U programu poticanja ulaganja u kapital inovativnih poduzeća dodjeljivat će se poticaji onima čiji su potencijal prepoznali strani privatni ulagači. Poticaji sežu od 50.000 do 200.000 kuna. U trećem programu sufinancirat će se nastup računarskih tvrtki na sajmovima CeBIT u Hannoveru i Interop u Las Vegasu. Najviše mogu dobiti 30.000 kuna.

Budućnost hrvatskog graditeljstva nije u izgradnji novih hotela, beskonačnih kilometara novih autocesta ili nekih novih zgrada nego u rekonstrukciji i obnovi postojećih hotela, cesta i zgrada. To se graditeljstvo može pokrenuti samo uporabom novih materijala, tehnologija i vrijednosti, istaknula je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš na prošlotjednom 7. Better Building Brunchu u Zagrebu. Govoreći o tradiciji hrvatskog graditeljstva, ona je posebice istaknula kako su svi naši građevinari u svijetu bili poznati kao vrsni i dobri radnici.

Spomenula je i smjernice iz Nacionalne strategije za energetsku učinkovitost prema kojima treba razmotriti ograničenje za veći broj certificiranih zgrada po uzoru na svjetsku praksu. “Urbana transformacija je buduć-

nost ove zemlje, a među energetskim certifikatima svoje mjesto trebaju pronaći i tzv. zeleni certifikati jer zelena gradnja nema alternativu”, naglasila je. Budućnost novih zanimanja u graditeljstvu je u zelenoj gradnji, pa tome treba prilagoditi i srednjoškolske programe, dodala je. Spomenula je i četiri programa energetske učinkovitosti koji se već provode, a to su: program izgradnje obiteljskih zgrada, višenamjenskih stambenih zgrada, komercijalnih zgrada te zgrada s javnom namjenom. Skup je, uz pokroviteljstvo Ministarstva graditeljstva, organizirao Hrvatski savjet za zelenu gradnju. (S.P.)

HGK i nacionalni odbor ICC-a

Financiranje trgovine

Nacionalni odbor ICC-a Hrvatska u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirao je prošli tjedan u HGK-u dvodnevni praktičan seminar Financiranje trgovine – globalna pravila, praksa i novi trendovi. Seminar, na kojem se okupilo pedesetak sudionika iz bankarskog sektora, ali i iz kemijske, prehrambene, elektroindustrije, trgovine, inženjerstva, bio je usmjeren na aktualna pitanja financiranja trgovine te borbe protiv financijskog kriminala, s posebnim osvrtom na aktualna zbivanja na području akreditiva i bankovnih garancija.

Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica ICC-a Hrvatska, ukazala je na važnost stručnog znanja i kontinuirane edukacije o vanjsko-trgovinskom poslovanju, a to je i trajni zadatak ICC-a i nacionalnih komora. Osobito je važno u uvjetima recesije informiranje o najnovijim trendovima te instrumentima koji su na raspolaganju tvrtkama, a radi povećanja konkurentnosti na međunarodnom tržištu. Hrvatska lani bilježi u prvih 11 mjeseci rast robnog izvoza od 8,4 posto, a to je i poticaj za daljnja usavršavanja te stjecanja potrebnih znanja, kazala je.

Inače ICC je najveća svjetska poslovna organizacija koja zastupa interese poslovne zajednice prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i UN-u, a djeluje putem 93 nacionalna odbora. (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 4 zaposlenih

i 10-ak vanjskih suradnika ima Cedra

Cedra, Split

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 10 printera

do sada plasirano na tržište

Darko Strojevi, Zlarin

Klaster za inovacije i razvoj

Kad mašta postane stvarnost Uslugama klastera, pored članica, od osnivanja u siječnju 2013. koriste se ili su se koristili klijenti iz pet jadranskih županija i jedne županije iz BiH

S

plitska tvrtka Cedra ima četvero zaposlenih te desetak vanjskih suradnika, uglavnom tvrtki, udruga i nezavisnih profesionalaca angažiranih na različitim projektima. Glavna djelatnost joj je vezana uz rad klastera koji je osnovala u siječnju 2013. godine pod nazivom Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split.

Radi se o jedinstvenom međusektorskom klasteru koji povezuje dionike iz privatnog, civilnog i javnog sektora koji nude proizvode i usluge usmjerene pametnom, održivom i inkluzivnom razvoju društva i gospodarstva.

Podršku pružaju i ekološki i društveno odgovornim pojedincima i poduzetnicima, timovima i organizacijama iz svih sektora koji žele razvijati svoje eko-društvene poduzetničke ideje, projekte, proizvode i usluge te ih pretvarati u održive i tržišno propulzivne poslovne pothvate, i to, kako kažu u CEDRA-i, uz manje prepreka i s većim učinkom za sebe, korisnike i okruženje. Uslugama klastera, pored članica,

koriste se klijenti iz pet jadranskih županija i jedne županije iz BiH. Ključni partneri Klaster honorarno surađuje s desetak suradnika, a u planu je skoro zapošljavanje još troje ljudi u coworking inkubatoru-akceleratoru. Novi djelatnici

Cedra u Splitu ima prostrani coworking i projektnopoduzetnički inkubacijski centar generiraju se iz tima sadašnjih šest suradnika i volontera. “Osim toga, okupljamo relevantne lokalne i regionalne stručnjake, organizacije i institucije koje se bave pitanjima održivog razvoja, razvoja ljudskih resursa, društvenih inovacija te ekološkog i društvenog poduzetništva”, otkriva Tomislav Mamić, projekt menadžer CEDRA-e Split.

Prema njegovim riječima, trenutačni projekti CEDRA-e su: Projekt lokalnog partnerstva za zapošljavanje Split-

sko-dalmatinske županije, Eko-društveni razvoj velebitskog područja, Izrada lokalnog programa za mlade za gradove Kaštela i Stari Grad te Istraživanje o kvaliteti života mladih za Splitsko-dalmatinsku županiju. “U projektu koji je podržan od EU-a kroz komponentu ljudskih potencijala i kroz koji se radi na daljnjem razvoju klastera, a čiji je formalni nositelj udruga Zdravi grad, partneri su Splitsko-dalmatinska županija, JU RERA SDŽ, HZZ Split, HUP Split, HGK Split, Grad Split, Grad Sinj, udruga Domine i Učilište Virtus. U projektu koji se bavi eko-društvenim razvojem velebitskog područja partneri su nam udruga Prospero, Općina Gračac, razvojne agencije Zadra i Lira, te udruga Cenzura Plus”, ističe Tomislav Mamić. Co-working inkubator i klub mladih CEDRA Split raspolaže sa 350 četvornih metara potpuno opremljenog prostora preuređenog u otvoreni informacijskosavjetodavni, edukacijski, co-working i projektnopoduzetnički inkubacijski centar. (J.V.)

Trodimenzionalni printer tvrtke sa Zlarina koji je dorađen i finaliziran prošle godine trenutačno je jedan od najboljih te vrste na tržištu

P

o povratku iz Sjedinjenih Američkih Država na otok Zlarin Darko Gojanović osnovao je tvrtku Darko Strojevi. Upravo ta tvrtka postala je mjesto iz kojeg je izašao prvi 3D printer domaće proizvodnje. Goya 3D printer koji je dorađen i finaliziran prošle godine trenutačno je jedan od najboljih te vrste na tržištu. Istodobno u tvrtki rade i na robotskoj platformi. Najveću suradnju i potporu u svojem radu Gojanović ima u Zlarinjaninu Goranu Jelićiću, braći Tomi i Mili Peraku, te Josi Škoriću iz Šibenika.

No što je to 3D printanje? Trodimenzionalno ili 3D printanje je stvaranje objekata kroz tiskanje sloja po sloj njegovog tijela. Cijeli postupak započinje stvaranjem virtualnog objekta na računalu pomoću programa za trodimenzionalno oblikovanje koji već dugo vremena postoje i primjenjuju se u tehničkim disciplinama. Objekt se može napraviti i uz pomoć skeniranja objekta koji već postoji 3D laserima ili stereo kamerama. Digi-

talizirani objekt koji postoji u računalu procesira se kroz poseban program koji radi presjeke objekta u slojevima od 20 do 100 mikrona ovisno o kvaliteti i mogućnostima printera. Slojevi se matematički analiziraju, a rezultat su jednostavni zadaci koje printer treba odraditi. Ti zadaci su pokreti glave pisača kako bi svaki sloj objekta koji se printa dobio oblik i punjenje u tri dimenzije - širinu, dubinu i visinu.

Cijena oko 1700 eura Ovaj printer je namijenjen širokom tržištu, kućanstvima, ali i malim i velikim tvrtkama kojima 3D printanje može donijeti revoluciju u izradi prototipova na jeftin način.

Njegova primjena je ograničena samo maštom onih koji ga koriste, a mogu ih primjenjivati i arhitekti, strojari, medicinari ili umjetnici. Svaki visokotehnološki objekt ima svoju cijenu, a ovaj je printer jedan od najjeftinijih printera koji rade na principu topljenja plastične žice koja se nanosi u tankim slojevima te tako stva-

ra objekt. Maloprodajna mu je cijena nešto niža od 1700 eura. Printer može printati figurice iz nekih

Ovaj printer je namijenjen širokom tržištu, kućanstvima, ali i tvrtkama od postojećih datoteka ili skenirati i printati lica te različite objekte, no ipak najveću korist imaju dizajneri ili strojari koji mogu vrlo brzo isprintati različite oblike i vidjeti ih u tri dimenzije. Tvrtka Darko Strojevi najavljuje i skoru izradu velikog printera koji će omogućiti proizvođačima automobila printanje autodijelova, ali i prvi printer koji će moći proizvoditi objekte u više boja, a ne samo u jednoj kako to sada radi većina 3D printera.

Tvrtka je do sada na tržište plasirala više od 10 printera i uskoro kreće u marketinšku kampanju i uspostavu mreže distributera u Hrvatskoj, te na tržištima u inozemstvu.

(K.S.)

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

PRIČA S RAZLOGOM 11

( 13 mlrd €

( 60 nogometnih igrališta

stoji cjelokupni projekt ITER

površina lokacije na kojoj se gradi ITER

Energija iz nuklearne fuzije

Komad Sunca na Zemlji Jedan od najvećih svjetskih znanstvenih eksperimenata osmišljen je kako bi znanstvenici prvi put u povijesti dobili tzv. samogoruću fuzijsku plazmu. Zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković hrvatski znanstvenici dio su istraživačkog konzorcija EUROfusion koji okuplja 27 zemalja Europe na projektu izgradnje ITER-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Z

nanstvenici u Hrvatskoj istraživačkoj jedinici (CRU) sudjeluju u jednom od najvećih projekata današnjice – dobivanju čišćeg i vječnog izvora energije iz nuklearne fuzije. Naime, zahvaljujući Institutu Ruđer Bošković (IRB), hrvatski znanstvenici dio su najvećeg istraživačkog konzorcija EUROfusion, koji okuplja 27 zemalja Europe na projektu izgradnje termonuklearnog eksperimentalnog reaktora ITER (International Thermonuclear Experimental Reactor) koji će omogućiti testiranje niza tehnologija potrebnih za rad fuzijske elektrane.

Za realizaciju ovih ciljeva znanstvenicima diljem svijeta na raspolaganju je 850 milijuna eura za razdoblje od 2014. do 2018. godine od čega skoro polovina iznosa dolazi iz programa Horizon (Obzor) 2020. Od tih sredstava hrvatskim je znanstvenicima za istraživanje trenutačno na raspolaganju skoro tri milijuna kuna u sljedećih pet godina – istaknuto je na IRB-u povodom posjeta Tonyja Donnea, direktora EUROfusion programa.

“Ovo je veliko priznanje za naše znanstvenike. Naime, unutar programa Horizon 2020 sredstva se dodjeljuju na izuzetno kompetitivnim natječajima. Dobiti projekt u sklopu tog programa znači da ste dobili potvrdu EU-a da radite konkurentnu zna-

nost koja se može mjeriti s radom drugih znanstvenih institucija iz zemalja s daleko izdašnijim financiranjem istraživanja i razvoja, primjerice, Njemačkom, Francuskom ili Velikom Britanijom”, re-

Prva fuzijska elektrana DEMO trebala bi biti dovršena do 2035. godine kao je Tonči Tadić, koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice i član Znanstveno-tehničkog odbora (STC) EURATOM-a, savjetničkog vijeća Europske komisije za pitanja nuklearne politike.

Ogroman posao Hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, Instituta za fiziku i splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i

brodogradnje (FESB) sudjeluju u pet radnih paketa ovog fuzijskog projekta, u sklopu kojih će se na IRB-u procjenjivati zadržavanje fuzijskog goriva u stijenkama fuzijskih reaktora uz pomoć ionskih snopova, određivanje podrijetla čestica prašine u fuzijskom reaktoru – tokamaku, te konstrukcija namjenske komore za ozračavanje fuzijskih materijala s dva ionska snopa – jedne od svega četiri u EU-u.

Znanstvenici s FESB-a će se baviti matematičkim modeliranjem magnetskih polja i plazme u fuzijskim reaktorima, dok će se kolege s IFS-a uključiti u razvoj laserskog uređaja za kontrolu oštećenja stijenki tokamaka.

Institut za fiziku je zajedno s IRB-om uključen i u obrazovni program EU-a, u sklopu kojeg 300 studenata iz svih zemalja EU-a izrađuje svoje doktorate iz područja fuzije.

“Pothvat stvaranja sunčeve energije na zemlji je ogroman posao.

Zapravo, sve vezano uz ITER je ogromno. Naime, ovaj najveći fuzijski reaktor gradi se u Cadaracheu u Francuskoj na lokaciji veličine čak 60 nogometnih igrališta, a oko 2,5 milijuna prostornih metara zemlje iskopano je kako bi se stvorio prostor za tokamak ITER i prateće objekte”, objasnio je Donne.

Jedan od najvećih svjetskih znanstvenih eksperimenata osmišljen je kako bi znanstvenici prvi put u povijesti dobili tzv. samogoruću fuzijsku plazmu, doslovno komad Sunca na Zemlji.

Valja naglasiti kako je cjelokupni projekt ITER težak čak 13 milijardi eura i u njemu sudjeluju znanstvenici iz 34 zemlje svijeta. “Svaki od istraživačkih laboratorija ima svoj zadatak u sklopu projekta. Tu ozbiljno

računamo i na hrvatske znanstvenike, što potvrđuje i njihovo sudjelovanje u zajedničkom projektu Obzor”, naglasio je.

Ne elektrana, već reaktor Potreba čovječanstva za energijom u stalnom je porastu. Trenutačno, čak 80 posto energije dobiva se iz fosilnih goriva. Nusproizvod fosilnih goriva je CO2, a posljedice emisije ugljikova dioksida su ogromne, od zagađenja okoliša do globalnog zagrijavanja i posljedica po ljudsko zdravlje. Neki od obnovljivih izvora energije kao što su snaga vjetra ili solarna energija mogu zadovoljiti tek 20 do 30 posto potrebe za energijom, ističu u IRB-u. Uzme li se to u obzir, kao i procjene da će kroz dvjestotinjak godina čovječanstvo iscrpiti većinu fosilnog goriva, potreba za čišćim i beskonačnim izvorom

energije je neupitna. Tu nuklearna fuzija nalazi svoje mjesto.

Valja naglasiti kako ITER nije fuzijska elektrana, već fuzijski reaktor koji bi trebao pružiti odgovore na niz pitanja važnih za konstrukciju fuzijske elektrane DEMO. “Cilj ITER-a je pokazati izvedivost uređaja za fuzijsku energiju na industrijskoj skali, odnosno postići tzv. samogoruću plazmu koja grije samu sebe energijom fuzijskih reakcija, oponašajući pritom način na koji Sunce proizvodi energiju”, objasnio je Donne.

Zbog zajamčenog postizanja fuzije i samogoruće plazme, u ITER-u se želi postići temperatura od čak 150 milijuna stupnjeva Celzijusevih, tj. 10 puta veća od one u središtu Sunca, dok će obujam plina zahvaćenog fuzijom biti osam puta veći od dosad najvećih fuzijskih uređaja u svijetu.

“ITER bi trebao proizvesti snagu fuzije od 500 megavata, kao prvi korak prema komercijalnoj fuzijskoj elektrani DEMO od 2,5 gigavata”, objasnio je Donne.

Dovršetak ITER-a predviđa se do 2022., uz postizanje samogoruće fuzijske plazme do 2027. godine. Prva fuzijska elektrana DEMO pak trebala bi biti dovršena do 2035. godine. Fuzijska energija dakle više nije znanstvena fantastika, nego sve više znanstvena činjenica, jednim dijelom i kroz znanstvena istraživanja Hrvatske istraživačke jedinice.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

PANEL “DRŽAVNE FINANCIJE U FUNKCIJI RAZVOJA HRVATSKE”

Trebamo jake strukturne reforme

( 5 mil €

uloženo u gradnju novog objekta i kupnju opreme

Vladimir Ivanović, direktor tvrtke Ivanal

Naš je projekt d je otišao nekom U 2015. godini ćemo se javljati na sve natječaje koji budu raspis druge strane, volio bih dobiti odgovor na pitanje gdje su utroše Ministar Boris Lalovac te bivši ministri financija Škegro, Crkvenac i Dalić diskutirali su o problemima koji narušavaju stabilnost državnih financija

S

ve zemlje EU-a imaju pritisak na javne financije jer se trendovi u ekonomiji uvijek gledaju kroz prizmu javne riznice. Hrvatskoj nedostaju instrumenti za kvalitetno restrukturiranje dugova, rekao je ministar financija Boris Lalovac na panel-raspravi Državne financije u funkciji razvoja održanoj prošlog tjedna na Veleučilištu Vern. U raspravi je sudjelovalo i troje bivših ministara financija: Borislav Škegro, Mato Crkvenac te Martina Dalić. Diskutirali su o temama koje u značajnoj mjeri narušavaju stabilnost državnih financija, poput rastućeg inozemnog duga, visokog oporezivanja rada, parafiskalnih nameta, glomazne javne uprave, održivosti proračuna i socijalnih mjera u izbornoj godini, čija će visoka cijena građanima i gospodarstvu zasigurno doći na naplatu.

“Mi u Hrvatskoj moramo raditi na instrumentima restrukturiranja dugova jer ih nikada nismo imali pa i nismo spremni na šokove koji nam se događaju. Postavlja se pitanje restrukturiranja enormnih dugova građana, koji su veći od javnog duga. Nismo konkurentni jer se sporo restrukturiramo. Nama su potrebne jake strukturne reforme”, rekao je ministar financi-

ja Lalovac te dodao kako je pobornik cjelovite porezne reforme.

Da porezni sustav treba biti puno jednostavniji i transparentniji smatra i Borislav Škegro, ali za njega to nije glavni problem Hrvatske.

“Porezni sustav nije naš najveći problem. To je zamagljivanje problema i stvaranje zablude da se problemi u javnim financijama mogu riješiti poreznim izmjenama.

Problemi hrvatskog gospodarstva i društva su daleko veći da bi se mogli popraviti ili ublažiti sit-

Jedina je ispravna stvar raditi na rashodovnoj strani proračuna, istaknuo je ministar Lalovac nim pomacima u poreznim stopama”, upozorio je Škegro te dodao kako su neki od tih većih problema neučinkovitost javne uprave i lokalne samouprave. On bi, da se njega pita, ukinuo sve županije, a broj općina smanjio na stotinjak.

“U državnim financijama se donose uglavnom ad hoc rješenja, a našem su društvu potrebna cjelovita rješenja koja će uključiti i preispitivanje oporezivanja rada i visoke stope PDV-a, koji je postao pre-

dominantan i nepravedan porez”, izjavio je Mato Crkvenac.

Previše prošlosti, premalo budućnosti Za Martinu Dalić glavni je problem reforma državne uprave.

“Vlada se u upravljanju državnim financijama treba odmaknuti od reaktivne politike. Previše se borimo s prošlošću, a premalo mislimo na budućnost. Svi su svjesni da nam je hitno potrebna reforma državne uprave, ali da nitko nije voljan niti ima snage to pokrenuti.

Javni sektor je sada najveća prepreka gospodarskom oporavku”, rekla je Martina Dalić i obratila se ministru Lalovcu rekavši da je vrlo loše što u javnom sektoru ne postoji sustav nagrade i kazne, to jest što ne postoji mogućnost da nekoga udaljite s posla ako ne radi.

Na pitanja je li u Hrvatskoj dostignuta gornja razina oporezivanja građana, ministar Lalovac odgovorio je da imamo neke od najvećih poreza u Europi, da su iscrpljene sve mogućnosti nekog novog dizanja poreza te da je jedina ispravna stvar raditi na rashodovnoj strani proračuna, odnosno na smanjenju dugova dvaju najvećih generatora krize, mirovinskog sustava i zdravstva. (I.G.)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

I

vanal je 1937. godine osnovao Rikard Ivanović, djed sadašnjeg direktora Vladimira Ivanovića. Tvrtka je konfiscirana 1945., a vratio ju je Vladimirov otac Marko uz dogovor s TLM-om i Hrvatskim fondom za privatizaciju 2003. godine.

Od tada je tvrtka u vlasništvu obitelji Ivanović.

Kroz svoju dugu povijest prolazila je kroz različita tehnološko-proizvodna razdoblja - od proizvođača primarnog aluminija za elektrolizu u Lozovcu, preko proizvodnje sekundarne aluminijske legure, pa sve do danas kada se bavi proizvodnjom gotovih proizvoda aluminijskog tlačnog lijeva te strojnom obradom aluminijskih odljevaka.

Zašto ste se preselili?

- Stara lokacija u Lozovcu nije bila adekvatna za tehnologiju koju imamo. Hale su bile prilagođene proizvodnji primarnog aluminija. Uglavnom, to su bili neadekvatni prostori za organizaciju proizvodnje na današ-

njoj razini. Napravili smo moderan koncept proizvodnog pogona kako bismo dobili i nove kupce, što na prijašnjoj lokaci-

Nisam siguran da u Hrvatskoj ima puno tvrtki poput naše i da mogu ostvariti projekte poput naših ji nije bilo moguće. Ukupno smo uložili pet milijuna eura u preseljenje, gradnju novog objekta u šibenskoj poslovnoj zoni Podi te kupnju nove opreme. Podrazumijeva se da ulažemo u prosjeku nekoliko stotina tisuća eura godišnje u novu opremu i edukaciju radnika, iako smo se 2009. godine potpuno modernizirali.

Jeste li se preselili u pravom trenutku?

- Preselili smo se u najdelikatnijem trenutku jer je kriza počela, baš u trenutku kada smo mi realizirali 90 posto investicije. Već smo izgradili novu halu te nabavili opremu jer se ona mora ranije naručiti. U

tom trenutku krize koja je najsnažnije pogodila autoindustriju, promet nam je pao s nekakvih sedam milijuna na tri milijuna eura, a broj radnika nam se smanjio sa 90 čak na 60. Znači, nije to baš bio pogodan trenutak, ali smo odluku donijeli ranije tako da nije bilo moguće zaustaviti tu investiciju.

Kada je počeo oporavak?

- Oporavak je lagano počeo 2011. godine. Nakon toga smo počeli rasti. Pridobili smo šest-sedam ozbiljnih kupaca iz autoindustrije, industrije telekomunikacija i elektroindustrije. Otvorili smo nova tržišta što je rezultiralo povećanjem prometa na 7,5 milijuna eura i porastom broja zaposlenih.

Trenutačno zapošljavamo oko 130 radnika. U ovih desetak godina napravili smo i zaokret kad je riječ o dobnoj i stručnoj strukturi radnika. Što očekujete u ovoj godini?

- Za ovu godinu imamo odlične najave tako da će nam porasti i promet i broj zaposlenih. U nared-

Rade za Mercedes, Volvo, MAN...

Za koga Ivanal sve proizvodi?

- Radimo za najpoznatije svjetske tvrtke - Mercedes, Volvo, MAN, telekomunikacijske tvrtke. To su vrlo složeni i zahtjevni proizvodi. Ugovorili smo čak i poslove praškastog bojenja s jednom slovenskom tvrtkom. Namjeravamo nabaviti novo postrojenje za tu namjenu. Za sredstva iz EU fondova smo se natjecali posredstvom Ministarstva poduzetništva i obrta, ali ih nismo dobili. Proizvodimo 60 vrsta proizvoda, a da smo dobili poticaje za kupnju strojeva za bojenje, onda bismo i to radili kod nas a ne u Sloveniji.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 7,5 mil €

promet koji ostvaruje Ivanal

( 130 radnika zaposleno u tvrtki

dobio odlične ocjene, ali novac me drugome ani za poticanje tvrtki poput naše. Imamo nove ideje, izrađene projekte, tržište, nove poslove, mogućnost rasta i širenja. S na sredstva i kako se razvijaju poticani projekti zbog kojih Ivanal nije dobio poticaje i kakvi su rezultati polučeni?

Ulaže se vrijeme, rad, enegija, novac...

nih godinu-dvije započet ćemo serijski isporučivati desetak novih proizvoda koje do sada nismo nudili. Realno bi nam promet trebao za dvije godine prijeći 10 milijuna eura što bi bio rast od 50 posto uz rast zaposlenika od 15 do 20 posto. U idealnoj situaciji mogao bi nam se promet skoro udvostručiti jer količine ovise o našim kupcima i njihovim strategijama. Okrenuli smo se novim industrijama i nekim novim tehnologijama.

Koliko imate osiguranog posla?

- Svi ugovori koje imamo su dugoročni. Znači, kada pridobijete povjerenje kupca, on vas neće napustiti. Morate imati kvalitetnu proizvodnju i morate ispoštovati rokove te stavke ugovora. Cijene su možda predmet nekih rasprava, ali profit možete ostvariti tako da inovacijama ili boljom organizacijom ostvarite uštede. Ugovaramo nove projekte, a za njihovu realizaciju neka-

da je potrebno i godinu dana. Za izradu alata za neke proizvode potrebno je nekoliko mjeseci, potom slijedi procedura odobravanja kvalitete te svega ostalog. Serijska proizvodnja kreće po odobrenju.

Tko vas financijski prati u razvijanju takvih projekata?

- Projekte uglavnom financiramo sami iz vlastitih rezervi. Doduše, u serijskoj proizvodnji nadomjestite te troškove.

Kakva je situacija s poticajima?

- Unazad tri godine nismo dobili nikakve poticaje.

Dovoljno je reći da je naš projekt koji smo prijavili na natječaj za dobivanje sredstava Ministarstva obrta i poduzetništva ocijenjen kao vrlo prihvatljiv te je zadovoljio kriterije na svim razinama, ali novac nismo dobili. Znači, projekt je prošao, ali novac je potrošen na druge projekte. Ti drugi su očito bili kvalitetniji i perspektivniji, tako da po tome hrvatska proizvodnja ima veliku perspektivu. Mi se za poticajna sredstva uredno javljamo i sami izrađujemo projekte. Prije nekoliko godina smo dobivali neka sredstva iako nas iz ministarstava nikada nitko nije posjetio. Redoviti smo dobitnik Zlatne kune kao najuspješnije srednje poduzeće na šibenskom području, ali ne mogu reći da imamo podršku lokanih i državnih struktura unatoč tome što se bavimo proizvodnjom, zapošljavamo 130 radnika, izvozimo i što je uz naš pogon vezano stotinjak malih tvrtki.

Hoćete li odustati?

- U 2015. godini javljat ćemo se na sve natječaje koji budu raspisani za poticanje tvrtki poput naše.

Imamo nove ideje, izrađene projekte, tržište, nove poslove, mogućnost rasta i širenja. S druge strane,

volio bih dobiti odgovor na pitanje gdje su utrošena sredstva i kako se razvijaju poticani projekti zbog kojih Ivanal nije dobio poticaje i kakvi su rezultati polučeni? Znam da neću dobiti službeni odgovor, ali među gospodarstvenicima se sve to zna.

Nije problem napisati da ćemo zaposliti 1000 novih radnika, udvostručiti izvoz i na temelju toga dobiti sredstva, pa to kasnije ne realizirati i na kraju ne odgovarati za to.

Nama tako nešto ne pada napamet. Mi na osnovi realnih očekivanja, stručnih izračuna i na konzervativan način radimo projekcije. Nama je važno da ako za nešto dobijemo sredstva, onda to i oprav-

U narednih godinudvije započet ćemo serijski isporučivati desetak novih proizvoda damo. Nisam siguran da u Hrvatskoj ima puno tvrtki poput naše i da mogu ostvariti projekte poput naših. Unatoč tome, mi smo oprezni i racionalni.

U koje zemlje Ivanal izvozi?

- Ivanal izvozi u Njemačku, Dansku, Švedsku, Španjolsku, Mađarsku, Slovačku, Tursku i Meksiko.

Prije preuzimanja Ivanal je imao samo jednog kupca iz područja automobilske industrije. Nakon preseljenja u rujnu 2009. godine

disperzirali smo djelatnost i našli nove kupce.

Kojim industrijama su namijenjeni vaši proizvodi?

- Godišnje proizvedemo gotovo 2000 tona aluminijskih te 300 tona čeličnih umetaka. Kad je riječ o autoindustriji, orijentirani smo na proizvodnju dijelova za gospodarska vozila. Sigurnost nam daje to što smo disperzirali djelatnost tako da nismo vezani samo uz autoindustriju, kao što je bilo ranije kada smo bili vezani uz jednog dobavljača. Inače, autoindustriju je kriza najjače pogodila, dok su telekomunikacije i elektroindustrija ipak manje pogođene krizom. Konkurencija nam je globalna, tako da smo prilagođeni uvjetima globalnog tržišta.

Kakvo je stanje u hrvatskoj metalskoj industriji?

- Stanje u hrvatskoj industriji i proizvodnji općenito je loše. Imamo sve manje uspješnih tvrtki, ali i kvalitetnih metalaca. Ivanal je isključivo koncentriran na svoje programe. Ne opterećujemo se okružjem ni konkurencijom. Država očito nema potrebu za takvom vrstom industrije.

Istina je da postoje neke uspješne tvrtke iz ovog područja, ali su uspjele isključivo zahvaljujući sebi samima. Većina tih tvrtki radi poluproizvode, odnosno proizvode manje dodane vrijednosti.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

3. Poduzetnički Forum HAMAG-BICRO-a

Novac za inovacije

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije organizirala je 3. poduzetnički forum HAMAG-BICRO-a na kojem su predstavljeni novi natječaji za inovacijske programe čija je ukupna vrijednost 37 milijuna kuna. Riječ je o programima Razvoja na znanju utemeljenih poduzeća - RAZUM te programu Suradničko istraživanje i razvoj - IRCRO. Novac za provedbu programa osiguran je

u okviru 2. projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta (STP II) zajmom Svjetske banke.

Za program RAZUM predviđeno je sufinanciranje projekata istraživanja i razvoja u iznosu od 23 milijuna kuna, dok su za program IRCRO predviđene potpore od 14 milijuna kuna.

Ove godine smo ušli u razdoblje izdvajanja velikih financijskih sredstava i potpora za poduzetnike, pri čemu ćemo za

inovacije i nove tehnologije od 2014. do 2020. izdvojiti 1,4 milijarde kuna, kaže Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta.

“Prvi natječaj za inovativne poduzetnike vrijedan oko 230 milijuna kuna bit će raspisan već u narednih nekoliko mjeseci. Ponosan sam što će sljedeći tjedan Vlada usvojiti i Poduzetnički impuls 2015. vrijedan više od četiri milijarde kuna. Novca ima, na vama je da ga iskoristite, a na Vladi, Ministarstvu i Agenciji je da vam pomognu i kanaliziraju taj novac”, kaže Maras.

Na Forumu je najavljena i dodjela potpora za osam hrvatskih startup poduzetnika kojima će Agencija sufinancirati troškove sudjelovanja na međunarodnom sajmu CeBIT u Hannoveru u ožujku. Javni poziv za ove potpore objavljen je na stranicama www. hamagbicro.hr. (K.S.)

T-Hrvatski Telekom

Stabilizacija prihoda i povećanje investicija T-Hrvatski Telekom u 2014. ostvario je prihode u iznosu od 6,9 milijardi kuna i oni su gotovo stabilizirani uz minimalan pad koji u odnosu na godinu ranije iznosi 1,9 posto. Unatoč povećanim troškovima zbog transformacije kompanije, pogoršanju poslovnog okruženja, novoj radiofrekvencijskoj naknadi i promjeni u strukturi prihoda, ostvarena EBITDA prije jednokratnih stavki u 2014. godini iznosi gotovo 2,8 milijardi kuna uz EBITDA maržu prije jednokratnih stavki od 40,3 posto. Neto dobit u 2014. iznosi 1,14 milijardi kuna, objavio je vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj u revidiranim rezultatima.

Uprava i Nadzorni odbor Skupštini Društva predložili su isplatu divi-

dende u omjeru 50,7 posto u odnosu na ostvarenu dobit HT-a. Tako se Skupštini predlaže isplata 573,2 milijuna kuna za dividendu, odnosno sedam kuna po dionici. Glavna skupština bit će sazvana za 29. travnja. I ove se godine predlaže reinvestiranje ostvarene neto dobiti HT-a povećanjem temeljnog kapitala iz sredstava Društva.

Predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković istaknuo

je kako je nakon provedene transformacije u 2014.

Hrvatski Telekom danas brža i efikasnija organizacija. “Financijski podaci potvrđuju da smo u 2014. stabilizirali prihode, posebice u mobilnom segmentu, uz porast prihoda u ICT-u, mobilnom internetu i TV uslugama. S transformacijom nastavljamo i dalje, a u 2015. fokusirat ćemo se ponajprije na poboljšanje korisničkog iskustva i nove investicije”, kazao je. (B.O.)

( u 80 gradova i 34 države djeluje Founder Institute

Founder Institute: edukacijom do realizacije

Novih sedam rasadnika pod

Poslovna ideja kao takva nije kriterij. Ideja je, smatramo, tek jeda Founder Institutea u Zagrebu koji je u zadnje tri godine iznjedrio Andrea Marić maric@privredni.hr

F

ounder Institute postoji u Hrvatskoj treću godinu, a ovoga tjedna promovirat će još sedam svojih novih diplomanata. To drugim riječima znači sedam novih start-upa, odnosno sedam novih tvrtki koje se s vlastitim inovativnim projektima ili proizvodima upućuju na tržište. Nove tvrtke najopipljiviji su rezultat rada ovog instituta, a u Hrvatskoj ih je uz podršku Founder Institutea u manje od tri godine stvoreno više od 30.

“Točnije, 31 start-up tvrtka”, kaže jedan od direktora Founder Institutea u Hrvatskoj Vanja Andrić. “Svi su još na tržištu, aktivni su poduzetnici. O tome zarađuju li i koliko ne mogu govoriti, ali činjenica je da se svi oni profiliraju kao stručnjaci na svom području.”

Kao što govori i naziv ovog američkog instituta sa sjedištem u Silicijskoj dolini, Founder Institute usmjeren je na founde-

re, osnivače poduzetničkih projekata. Na pitanje tko može postati founder, Vanja Andrić odgovara: tko god želi. “Ako želiš biti poduzetnik, imaš neku poslovnu ideju i želiš biti sam

Među mentorima su i investitori koji svoj novac ulažu u nove tvrtke i tako sudjeluju u razvoju poduzetničkog eko sustava svoj šef, onda je Founder Institute pravo mjesto za početak”, dodaje. Upravo tu svakom se potencijalnom poduzetniku nudi mogućnost da ispita koliko su utemeljene njegove poslovne nade, ali i da dozna, uz pomoć stručnih mentora, kako ih realizirati.

Naravno, objašnjava Andrić, potencijalni founder mora zadovoljiti neke kriterije. “Poslovna ideja kao takva nije kriterij.

Ideja je, smatramo, tek jedan posto od cijelog biznisa, a 99 posto uspje-

ha odnosi se na provedbu ideje, na način na koji će se izvesti”, naglašava on.

Osobnost je važna Founder Institute upravo jest idea stage akcelerator, što znači da se tu dolazi u fazi ideje, ali ne zato da bi netko “od oka” procijenio je li sama ideja dobra. Prva se procjena te-

FOUNDER INSTITUTE ZAGREB 2015 – PROJEKTI KOJI 1. ADVENTURE DONKEY Web platforma specijalizirana za pustolovni turizam, koja omogućuje jednostavno informiranje i rezervaciju izleta. Osnivačica je Tamara Markotić (27). http://adventuredonkey. com/

2. ALUDENT Aluminijska četkica za zube, elegantnog dizajna, visoke medicinske kvalitete; proizvod stopostotne održivosti i ekološke osviještenosti. Osnivač je Ante Grabić (26). www.aludent.com

3. GAMING BATTLE GROUND je inovativna gaming platforma za zabavu i natjecanje na etabliranim online turnirima i/ili kreiranje novih turnira. Osnivač je Luka Ciganek (24). www. gamingbattleground. com/

15

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( više od 12.000 radnih mjesta u svijetu stvorilo 1310 start-upa iz Founder Institutea

e poslovnog projekta

start-upa iz zagrebačkog duzetništva

an posto od cijelog biznisa, a 99 posto uspjeha odnosi se na provedbu ideje, kaže Vanja Andrić, jedan od direktora o čak 31 novu tvrtku. Svaka od njih i dalje je aktivna na tržištu Globalni projekt edukacije za pokretanje start-up tvrtki Hrvatska podružnica Founders Institutea, najvećeg svjetskog programa start-up obrazovanja, u srijedu će predstaviti sedam novih hrvatskih start-upa koji su završili Zimski semestar inkubacije 2014./2015. – ALUDENT, Jedrimo, Intelligent Warranty, Rapid Cubes, Gamming Battle Ground, Adventure Donkey, Rebus.

U četiri mjeseca obuke Lean startup poslovnim modelima podučavali su ih najbolji hrvatski i inozemni mentori Founder Institutea iz Zagreba, Pule, Osijeka, Berlina, Münchena, Pariza, Bruxellesa, Stockholma, Tel Aviva, New Yorka, Silicijske doline te Johannesburga. Zimski semestar 2014./2015.

Founder Institutea u Zagrebu odrmelji na osobi - na tome je li founder sposoban iznijeti tu ideju. Prva karika u prijavi za Founder Institute zato je test poduzetničkih sposobnosti, zapravo vrlo precizan psihotest koji se sastoji od stotinjak pitanja. Procjenjuje se i je li osoba koja rješava test iskrena, otvorena, stabilna, hoće li se moći nosi-

žao se uz potporu Američkog veleposlanstva i Veleposlanstva države Izrael, Hrvatskog Telekoma te Veleučilišta Baltazar Krčelić.

Founder Institute je globalni projekt edukacije za pokretanje startup tvrtki. Od osnutka 2010. do danas ovaj program proširio se na osamdesetak gradova u 34 države na pet kontinenata i inicirao pokretanje 1310 novih start-up tvrtki koje su otvorile više od 12.000 novih radnih mjesta, čime je stekao status najvećeg svjetskog poduzetničkog akceleratora.

U Hrvatsku je stigao 2012. i do sada je održao četiri semestra edukacije – tri u Zagrebu i jedan u Rijeci. Njihov program koji se smatra “Navy Seal obukom za podu-

ti s izazovima pod pritiskom. “Primjerice, netko može biti superinteligentan, ali ako ima karakteristike narcisoidnosti, neće biti dobar founder. Ego se mora potpuno maknuti”, kaže Andrić i pojašnjava to iskustvenom činjenicom: nijedna ideja, naime, neće ostati kakva je bila u početku - ona se mi-

jenja čim dotakne tržište.

U Founder Instituteu budući osnivači najprije, dakle, nauče prezentirati ideju. “To se radi već na prvom satu. Mentori su uspješni poduzetnici koji znaju što pokretanje tvrtke donosi, to su ljudi koji su svoju tvrtku razvili, primili investicije te je u konačnici prodali. Tako-

đer, mentori su i investitori koji svoj novac ulažu u nove tvrtke i tako sudjeluju u razvoju poduzetničkog eko sustava. Osnivači kroz naš program mogu ostvariti bliži kontakt sa 36 poduzetnika koji im mogu dalje pomoći”, ističe Andrić, koji baš kao i

5. MERIDDA je mobilna aplikacija za regulaciju negativnih učinaka stresa, posebno osmišljena za ljude koji rade u vrlo stresnoj i zahtjevnoj radnoj okolini.

Osnivačica je Tihana Petričević (33). http:// www.meridda.com/

6. RAPID CUBES je tehnološki start-up čiji je cilj uvesti primjenu poslovne inteligencije u tvrtke koje se bave online trgovinom.

Osnivači su Krunoslav Biličić (32) i Prakash Chatla (39). http://www. rapidcubes.com

7. SEEK AND SAIL Projekt pomaže jedriličarima pronaći željeno plovilo, usporediti ga s drugima, bukirati, pa i odlučiti što raditi na odmoru uz pomoć digitalne nautičke karte. Osnivač je Elvir Munjaković (40). www. seekandsail.com

SU ZAVRŠILI OBUKU 4. INTELLIGENT WARRANTY je online platforma za poboljšanje kvalitete usluge nakon prodaje, namijenjena proizvodima s dugim garantnim rokom.

Osnivač je Krešimir Kvaternik (41). www. intelligentwarranty.com

zetnike” uspješno je od tada završio 31 novi hrvatski start-up.

Cilj Founder Institutea Hrvatska je svake godine stvoriti desetak novih održivih start-up tvrtki koje će do 2020. stvoriti kumulativno najmanje 500 novih radnih mjesta u Hrvatskoj.

Ovaj program lokalno organiziraju i vode Vladimir de Franceschi, Dražen Nikolić, Vanja Andrić i Marjeta Tomulić Vehovec.

ostalih troje direktora Instituta radi volonterski.

Mladi u srcu Znanje i prva iskustva u zagrebačkom Founder Instituteu, kako smo se osvjedočili na njihovim radionicama, uglavnom traže mladi ljudi.

“U tome je donekle razlika između Hrvatske i svijeta”, kaže Vanja Andrić. “Mi ne ciljamo toliko na mlade, koliko se mladi ljudi sami javljaju.

Inače Founder Institute cilja na ljude koje žele postati poduzetnici a koji su već nešto u životu ostvarili, imaju neko iskustvo. U Silicijskoj dolini posebice žele privući starije; founderi tamo najčešće postaju oni koji su nešto već radili i zaradili, a sad žele imati svoj biznis i ne žele više

raditi za nekog drugoga.

Naravno, svi koji žele učiniti korak u poduzetništvo ovdje su dobrodošli, neovisno o godinama.”

Iako nemogućnost pronalaska posla može biti motivator samozapošljavanja, možda bi bilo pretenciozno reći da je kriza na hrvatskom tržištu pokrenula svojevrstan start-up trend. I Vanja Andrić misli kako su stvari malo složenije. “Ali da, sada i zaposleni ljudi pomalo shvaćaju kako rade za nekog drugog za malo novca, i naporno im je. A kad već hoćeš raditi naporno, onda je bolje raditi za sebe”, kaže direktor Founder Institutea. “I kod nas ljudi sve više žele nešto naučiti i promijeniti, i to baš na svoj način, i to je, po meni, pozitivno.”

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

KONJUNKTURNI TEST IV. tromjesečje 2014.

Šest godina tvrdokornog pesimiz

Prerađivačka industrija i građevinarstvo ponovno su zabilježili smanjenje pokazatelja, dok su gospodarstvenici u trgovini i u usl Vrlo slična dinamika kretanja ovih pokazatelja je i na razini Europske unije i eurozone prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

U

istraživanju ko­ njunkturnih kretanja koje Privredni vjesnik kontinuirano provodi već gotovo 20 godina, za četvrto tromjesečje 2014. godine svoje ocjene i očekivanja dalo je ukupno 277 tvrtki. Iz prerađivačke industrije bilo ih je 106,37 iz građevinarstva, 38 iz trgovine i 96 iz uslužnog sektora. Oni ostvaruju 4,77 posto ukupnog priho-

da i zapošljavaju 5,2 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.

Ovaj, u usporedbi s ranijim istraživanjima, nešto manji broj anketiranih, očito nije posljedica samo blagdanskog razdoblja provođenja istraživanja. To je,

U prerađivačkoj industriji značajno su se pogoršale ocjene stanja narudžbi i zaliha

između ostaloga, rezultat izmorenosti gospodarstvenika mnogobrojnim anketama koje provode različiti istraživači potkraj godine ne bi li dobili napokon signal očekivanog oporavka hrvatskog gospodarstva, a jednim dijelom i tvrdokor-

nog pesimizma koji vlada zadnjih šest godina među gospodarstvenicima. Naime, oni i dalje ne očekuju nikakve značajnije promjene, a posebno ne rast, u prvoj polovini godine.

Prerađivačka industrija i građevinarstvo ponov-

no su zabilježili smanjenje pokazatelja, dok su gospodarstvenici u trgovini i u uslužnom sektoru ipak nešto optimističniji. Vrlo slična dinamika kretanja ovih pokazatelja je i na razini Europske unije i eurozone.

Prema podacima Europske komisije, pokazatelji ko­ njunkturne klime u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i uslužnom sektoru su u zadnja tri mjeseca gotovo nepromijenjeni i (osim industrije) ispod razine dugoročnog prosjeka. Povećao se pokazatelj konjunkture u trgovini, a porastao je i optimizam europskih potrošača mjeren indeksom pouzdanja potrošača.

Pokazatelj konjunkturne klime PKG opet se smanjio. I dalje je u području negativnih vrijednosti. Posljednjim smanjenjem za 7,13 bodova nalazi se na razini -27,75.

Ponderirani, sezonski prilagođeni podaci pokazuju da je poboljšano očekivanje građenja u narednom tromjesečju, ali je ocjena sadašnjeg stanja narudžbi značajno pogoršana. Navedeni pokazatelji ne najavljuju dugo očekivani oporavak ovog sektora.

Prema ocjenama gospodar-

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAĐEVINARSTVA)

F41 F42 F43 F

stvenika, u četvrtom tromjesečju prošle godine gradilo se uglavnom isto kao i u prethodnom tromjesečju. Čak 86 posto anketiranih imalo je poteškoće i to uglavnom zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, nedovoljnih financijskih sredstava i pomanjkanja materijala.

45,41 1,89 -34,2 -27,75

40

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

IV

I

Za razliku od prerađivačke industrije i građevinarstva, optimizma ne nedostaje u sektoru trgovine na malo.

PKT se povećao za 23,12 bodova i sada iznosi 12,16.

Posljedica je to povećanja ponderiranog, sezonski prilagođenog salda odgovora o ocjeni sadašnjeg poslovnog položaja i očeki-

vanog poslovanja u narednom tromjesečju. Iako je u zadnje dvije godine prisutna tendencija smanjenja ovog pokazatelja, posljednja pozitivna promjena mogla bi značiti dugo očekivani oporavak trgovine na malo u prvoj polovini ove godine. U trgovini motornim vozilima i trgovini na

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

PKT

G45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima -35,48 G46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima -36,81 G47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 12,16

promjena, bodovi

-12,73 -14,99 23,12

PKT > Trgovina na malo

20

I

86,26 2,09 -20,86 -7,13

Promatrano po odjeljcima građevinskog sektora, najavljivano oživljavanje tržišta nekretnina očito je povezano s porastom optimizma u gradnji zgrada i građevina niskogradnje.

U navedenim odjeljcima PKG se povećao i to posebno snažno u gradnji zgrada, za 86 bodova.

60

2011.

II III

promjena, bodovi

PKG

Gradnja zgrada Gradnja građevina niskogradnje Specijalizirane građevinske djelatnosti GRAĐEVINARSTVO

40

2010.

II III

blja povećanja i smanjenja samo je potvrda općeg pesimizma i nesigurnosti hrvatskih gospodarstvenika u ovom sektoru. Prema se-

TRGOVINA

PKG > Građevinarstvo

-80

U uslužnom sektoru se očekuje barem stabilnost, ako ne i oživljavanje, gospodarske aktivnosti do ljeta 2015.

Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji PKI za četvrto tro-

Građevinarstvo Kratak komentar rezultata istraživanja u građevinskom sektoru glasio bi: u građevinarstvu ništa novo.

mjesečje 2014. godine, nakon smanjenja u odnosu na prethodno tromjesečje za 12,59 bodova, iznosi 9,41. Iako se prema istraživanju za treće tromjesečje ovaj pokazatelj povećao, njegova nestabilnost u zadnje četiri godine s učestalim izmjenama razdo-

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

-60

IV

-55,31 -51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75

PKT

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

22,95 29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16

17

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

zma

lužnom sektoru ipak nešto optimističniji.

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

C10 C16 C17 C18 C20 C21 C22 C23 C25 C27 C28 C30 C31 C C28 C29 C30 C31 C32 C33 C

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda 2,27 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja 40,9 Proizvodnja papira i proizvoda od papira 21,52 Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa 11,62 Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda 44,26 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i far. pripravaka -9,24 Proizvodnja proizvoda od gume i plastike 28,95 Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda -30,6 proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva 36,14 Proizvodnja električne opreme 25,16 Proizvodnja strojeva i uređaja 14,19 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 12,95 Proizvodnja namještaja 29,95 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 9,41 Proizvodnja strojeva i uređaja 27,57 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 25,61 Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava 27,48 Proizvodnja namještaja 0,81 Ostala prerađivačka industrija 55,08 Popravak i instaliranje strojeva i opreme -30,20 PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 21,99

zonski prilagođenim podacima, značajno su se pogoršale ocjene stanja narudžbi i zaliha uz neznatan porast očekivanja proizvodnje u

promjena, bodovi

-36,58 -21,5 -27,94 -9,43 2,38 17,68 28,49 -23,58 21,77 2,47 -13,37 -14,53 29,15 -12,59 11,04 -9,55 12,33 2,92 -5,17 -20,26 12,04

narednom tromjesečju.

Većina anketiranih nije imala značajnijih promjena potražnje u odnosu na prethodno tromjesečje ni

promjena konkurentskog položaja na tržištu. Svoj sadašnji položaj i stanje zaliha najvažnijih sirovina ocijenili su zadovoljavajućim.

Sve navedeno, a posebno smanjenje PKI-ja, ne najavljuje mogući oporavak prerađivačke industrije u prvoj polovini godine. Nada u oživljavanje gospodarske aktivnosti može se pročitati jedino kod 49,6 posto anketiranih koji očekuju povećan opseg izvoznih poslova, što bi u drugoj polovini godine moglo generirati dugo očekivani oporavak.

Promatrano po odjeljcima (za koje je u istraživanju sudjelovalo više od pet tvrtki), u sedam njih došlo je do smanjenja PKI-ja.

Najveće smanjenje (prema sezonski prilagođenim podacima), -36,58, zabilježeno je u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

Smanjenje indikatora zabilježeno je i u proizvodnji papira (-27,94), ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-23,58) i u preradi drva (-21,50). Indikator je porastao u proizvodnji namještaja (+29,15) i u proizvodnji proizvoda od gume i plastike (+28,49).

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) Podijeljeni u ocjenama i očekivanjima, iscrpljeni i nesigurni u gospodarstvu koje je više od šest godina u krizi, hrvatski su gospodarstvenici potpuno svjesni situacije u kojoj se nalaze. Vrlo precizno dijagnosticiraju razloge trenutačne situacije, ali istodobno i tromost postojećeg sustava pri rješavanju uočenih problema i uključivanju u europske gospodarske tokove.

Optimizam kojim hrvatski i europski analitičari

i makroekonomisti najavljuju oporavak našeg gospodarstva 2015. godine, mjeren očekivanim rastom BDP-a za skromnih 0,2 posto, očito ne dijele hrvatski gospodarstvenici, osobito oni u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. To se očituje kroz ponovno smanjenje Indeksa ekonomskog raspoloženja (ESI). Naime, ovaj se indeks već četvrto tromjesečje sve intenzivnije smanjuje. Posljednjim smanjenjem za 2,8

indeksnih bodova spustio se na razinu 91,52.

Uvažavajući njegova prediktivna svojstva, očito ćemo morati pričekati najavljivani oporavak koji bi se eventualno mogao dogoditi u drugoj polovini 2015. godine, jer po dinamici ESI-ja, u prvoj polovini se takvo nešto ne očekuje.

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2010.

II III

I

IV

2011.

II III

I

IV

2012.

II III

I

IV

2013.

II III

I

IV

2014.

II III

I

IV

83,95 96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65 91,47 92,72 90,07 91,52

Sektor usluga veliko nema naznaka oporavka. Naime, tamo su se pokazatelji ponovno smanjili.

Nešto optimizma pokazali su i gospodarstvenici u uslužnom sektoru. Pokazatelj konjunkturne klime PKU se u odnosu na treće tromjesečje prošle godine povećao za 9,5 bodova i sada iznosi 8. Rezultat je to poboljšanja ocjene potražnje za uslugama i poslovanja općenito, kao i poboljšanja očekivanog poslovanja u narednom tromjesečju.

Gospodarstvenici su ukupnu zaposlenost uglavnom ocijenili kao nepromijenjenu u odnosu na prethod-

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi S Ostale uslužne djelatnosti X USLUGE E

no tromjesečje. Ne očekuju promjene ni u narednom tromjesečju, a posebno ohrabruje podatak da više od 70 posto anketiranih posluje likvidno.

PKI > Prerađivačka industrija

Nakon dva uzastopna smanjenja PKU-a, a prema najnovijim rezultatima, u uslužnom sektoru se očekuje barem stabilnost, ako ne i oživljavanje, gospo-

darske aktivnosti do ljeta ove godine. Promatrano po sektorima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), najveći porast pokazatelja zabilježen je u djelatnosti

promjena, bodovi

17,23

-5,56

20,51 23,96 -28,89 -9,59 -26,16 -11,62 32,91 8

25,98 27,07 -14,28 -14,96 -3,13 -16,84 0,79 9,5

informacije i komunikacije (+27,07), zatim u prijevozu i skladištenju (+25,98), a najveće smanjenje u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (-16,84).

PKU > Sektor usluga

40

60

30

40

20

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20 -30

PKI

PKU

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

-60

IV

-1,24 10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,41

PKU

I

2010.

II III

IV

I

2011.

II III

IV

I

9,57 12,19 -11,07 31,15 29,83 19,96 6,27 14,07 4,68

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 95% hrvatskog teritorija ( 50% kapaciteta još uvijek nije dovoljno turistički valoriziran

nalazi se u privatnom smještaju

Iskustva stranih turističkih stručnjaka o produljenju sezone

Zagreb može postati drugi Madrid Od ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj, čak 96 posto se odvija u uskom obalnom području Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatski turizam ima nekoliko specifičnosti koje nema ni jedna druga zemlja na Mediteranu, a proizlaze iz činjenice da je 50 posto kapaciteta u privatnom smještaju, a 25 posto u kampovima. Zato turistička ponuda nije prilagođena cjelogodišnjem poslovanju. Osim toga, ključni problem domaćeg turizma je sezonalnost koja se pokušava riješiti razvitkom turističkih proizvoda u razdoblju pred i posezone čime se namjerava privući što više stranih turista. Iako na kontinentalni dio otpada 95 posto hrvatskog teritorija, taj dio još uvijek nije dovoljno turistički valoriziran. Od ukupnog turističkog prometa, 96 posto se odvija u uskom obalnom području. Kako bi se naši

turistički radnici upoznali s inozemnim primjerima dobre prakse, u sklopu prošlotjedne konferencije Adria Hotel Forum održana je panel diskusija na kojoj su stručnjaci iz inozemstva govorili o svojim pozitivnim turističkim iskustvima.

Turistička ponuda u Hrvatskoj zasad nije prilagođena cjelogodišnjem poslovanju Marco Pappalardo iz talijanske tvrtke SudTirol Marketing ispričao je kako je južni Tirol, iz kojeg on dolazi, postao “pravi životni prostor”.

Naime, na tom dijelu sjeverne Italije živi 500.000 stanovnika, a postoje tri službena jezika. Zanimljivo je kako se u južnom Tirolu proizvodi 10 posto

od ukupne količine jabuka koja se proizvodi u Europi. Taj dio ima 4300 smještajnih kapaciteta u kojima godišnje boravi oko šest milijuna turista. Usporedbe radi, Hrvatska je teritorijalno veća od južnog Tirola i prava je turistička zemlja. Godišnje Hrvatska ostvaruje oko 12 milijuna turističkih no-

ćenja, dok Tirol ostvaruje 29 milijuna noćenja. Ono što privlači turiste u južni Tirol zasigurno je dobra turistička ponuda, razni oblici turizma te posebice eno gastronomija. Marco Pappalardo kaže kako u podizanju konkurentnosti svih tih proizvoda zajednički rade svi turistički radnici, a posebice je važ-

na suradnja javnog i privatnog sektora.

Primjer Dubaija Govoreći o komparativnim prednostima Hrvatske kao turističke zemlje, Elizabeth Winkle, direktorica tvrtke STR Global, je istaknula kako se u našoj zemlji u turističkom smislu mogu razvijati

gradovi, pri čemu je posebice izdvojila Zagreb koji, prema njezinim riječima, može postati turistički grad poput Madrida ili Barcelone. “Dubai je primjer dobrog turističkog razvitka grada. Prije 25 godina tamo nije bilo ničega, ali jasnom vizijom i izradom plana stvaranja moderne destinacije koja će biti orijentirana na posao i zabavu napravljena je odlična turistička destinacija koja privlači sve više turista i poslovnih ljudi iz svih krajeva svijeta”, rekla je Elizabeth Winkle. I Turska je dobar primjer razvitka u uspješnu turističku zemlju.

Kako je istaknuo Seyfittin Ferhat Ȍzkan iz turskog Ministarstva kulture i turizma, devedesetih godina je turska vlada davala subvencije za razvitak turizma, čime je potaknuto od 80 do 90 posto svih investicija u tamošnji turizam.

U Zagrebu održan prvi nacionalni PPS Forum

Kreiranjem ponude kreirati produljenje sezone kalnih razina prema regionalnim. Drago mi je što su destinacije prepoznale vrijednost uključivanja u projekt Hrvatska 365 te njihovim odzivom možemo biti vrlo zadovoljni”, rekao je Ivičić.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

rvi nacionalni PPS forum koji je održan u hotelu International u Zagrebu u sklopu projekta Hrvatska 365 okupio je stotinjak sudionika. Projekt provodi Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma, a cilj mu je razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude u razdoblju pred i posezone.

“Prošle smo godine uveli veliki preokret u promociju hrvatskih turističkih proizvoda”, ista-

knuo je ministar turizma Darko Lorencin.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić naglasio je kako je Hrvatska 365 prvi konkretan koncept koji se

bavi pitanjima produljenja sezone. “PPS projekt Hrvatska 365 predstavlja prvi koncept sa strateškim pristupom razvoja pred i posezone koji uključuje trajne procese razvoja turističkih proizvoda od lo-

Primjer iz prakse Primjer kvalitetnog upravljanja destinacijom svakako je onaj Malog Lošinja. Direktorica Turističke zajednice Malog Lošinja Đurđica Šimičić kaže kako je kvaliteta te umrežavanje svih dionika u turizmu ključ uspjeha.

Kao važan pilot-projekt ističe lošinjski projekt

Destinacija zdravlja. “Svi mi koji sudjelujemo u turizmu moramo znati kakvi standardi kvalitete se

Uvijek obavijestimo građane o svojim projektima, kaže direktorica TZ-a Malog Lošinja od nas očekuju. Primjerice, vlasnik restorana mora znati da gost koji odsjeda u hotelu s pet zvjezdica očekuje vrhunsku gastronomsku ponudu. Isto tako, i turistički vodič, trgovac, taksist te svi koji se

bave turizmom. Radimo na tome da ujednačimo i podignemo sustav kvalitete. Široka je paleta aktivnosti koje treba napraviti u destinaciji da bismo ostvarili svoje ciljeve. Mi uvijek obavijestimo građane o svojim projektima te uvijek imamo njihovu podršku”, kaže direktorica Šimičić.

Inače, na PPS forumu je utemeljen nacionalni PPS klub, a predstavljeni su i rezultati ankete o PPS pilot-projektu provedenom 2014. koji pokazuju kako su slogan i logo projekta Hrvatska 365 vrlo dobro prihvaćeni na tržištu.

19

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 347.093 čarter gostiju ( 2,4 mil noćenja prošle godine došlo u Hrvatsku

te više od 60.000 najmova ostvarili ti gosti

poslovanje čartera

Problem na vidiku: ponuda raste brže od potražnje U hrvatskim nautičkim lukama lani je bilo 3305 aktivnih čarter plovila koja su ostvarila 61.085 najmova. U našoj zemlji registrirano je 645 aktivnih čarter kompanija koje su zabilježile najmanje 1,3 milijarde kuna prihoda Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska je u posljednjih nekoliko godina prepoznata kao jedna od najboljih yacht i čarter destinacija na Mediteranu.

To potvrđuju i statistički podaci prema kojima čarter bilježi godišnje stope rasta u svim segmentima. Prema podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, prošle je godine zabilježen dolazak 347.093 čarter gostiju u našu zemlju, koji su ostvarili 2,4 mi-

Čarter kompanije očekuju da konačno počne snažna promocija Hrvatske kao nautičke destinacije lijuna noćenja te više od 60.000 najmova. Istodobno je u hrvatskim nautičkim lukama tijekom 2014. bilo registrirano 3305 aktivnih čarter plovila koja su ostvarila 61.085 najmova. U našoj zemlji je

registrirano 645 aktivnih čarter kompanija koje su zabilježile najmanje 1,3 milijarde kuna prihoda.

“Iako navedeni rast, kad je riječ o potražnji, nije velik i kreće se u okvirima od dva posto, s obzirom na vremenske neprilike koje su nas pratile i činjenicu da se oporavio grčki turizam, smatram da čarter kompanije u Hrvatskoj prošlu godinu mogu smatrati uspješnom”, rekao je Branimir Mađer iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore. On je upozorio na

anomaliju koja se ponavlja već 10 godina i koja može stvoriti velike probleme u čarter biznisu u našoj zemlji. Naime, već niz godina Hrvatska bilježi znatno veći rast ponude od potražnje. Čarter odredište To nije veliki problem u špici turističke sezone kada je primjetna najveća potražnja za čarter plovilima, ali u pred i posezoni sve veći broj čarter plovila ostaje konzerviran u marinama. Mađer upozorava da s obzirom

na sve veće troškove poslovanja, velika ulaganja i konkurenciju, pitanje je do kada će, ako se nastavi taj trend, čarter kompanije moći poslovati s profitom. Veliki broj njih počeo je izdvajati znatno više sredstava za marketing i prodaju, uz standardna ulaganja u unapređenje kvalitete. No, bez snažne državne pomoći i nadležnih institucija ne može se očekivati značajniji rast potražnje. Zato čarter kompanije očekuju da konačno na nacionalnoj razini započne snažna,

organizirana i smišljena promocija Hrvatske kao nautičke destinacije, napominje Mađer.

Jedan od koraka u smjeru bolje promocije zasigurno je nedavno održani specijalizirani nautički sajam International Charter Expo 2015 - ICE u Opatiji koji je okupio više od 130 čarter agencija iz 25 zemalja te više od 200 domaćih i stranih dobavljača opreme i pružatelja usluge važnih za čarter industriju. Tino Prosenik, direktor sajma Charter Expo 2015 - ICE kaže kako su prva dva takva sajma bila organizirana samo za hrvatske čarter kompanije, dok je ovaj posljednji, opatijski, okupio tvrtke iz branše iz svijeta. To dovoljno govori o snazi i ulozi Hrvatske kao čarter odredišta.

Novi interes Prosenik je istaknuo kako posljednjih godina raste interes čarteraša za većim plovilima, i to onima s četiri i pet kabina, kao i za katamaranima. Zato i čarter tvrtke prilagođavaju svoje flote zahtjevima kupaca. Osim toga, primje-

tan je i trend rasta prosječne dužine čarter plovila.

Primjera radi, prošle godine je u Hrvatskoj u ponudi bilo više čarter jahti, tj. plovila dužih od 12 metara, nego čarter brodica čija je dužina do 12 metara. Iako je čarter turizam prepoznat u našoj zemlji, ipak ga treba još više unaprijediti, a kako bi se to učinilo, potrebno je riješiti problem pomorskog dobra, omogućiti investicije u prihvatne kapacitete luka, a posebna pažnja mora se posvetiti smišljenijoj i organiziranijoj promociji Hrvatske kao jedne od vodećih svjetskih nautičkih destinacija, naglasio je Prosenik. Dodao je i kako je stupanjem na snagu Pomorskog zakonika 2006. Hrvatska uspjela suzbiti do tada prisutnu pojavu tzv. crnog čartera, no nakon što smo ušli u članstvo Europske unije, tržište se liberaliziralo i otvorila se mogućnost za ponovnu pojavu crnog čartera. No, Prosenik je ipak uvjeren kako će nadležne institucije uspjeti spriječiti bilo kakav pokušaj obavljanja neregistrirane djelatnosti.

Hrvatski proizvod osvojio svijet - MMKSystems softerom za buking oprema 1400 agencija i 200 tvrtki Zagrebačka tvrtka MMKSystems posluje već 13 godina, a malo kome je poznato kako njihov osnovni proizvod - softver za čarter tvrtke i agencije za online bukiranje, tzv. buking menadžer sustav - u inozemstvu koristi 200 čarter tvrtki i 1400 čarter agencija. Usporedbe radi, usluge njima konkurentske tvrtke, koja se po prodaji svog osnovnog proizvoda nalazi odmah iza njih i prodaje sličan softver,

koristi 40 inozemnih čarter tvrtki. Kako je istaknula Martina Babić, direktorica marketinga i prodaje tvrtke MMKSystems, iako su u počecima tvrtkina poslovanja njihovi klijenti bile isključivo čarter tvrtke iz Hrvatske, danas je u ukupnom broju klijenata više od 50 posto stranaca. Četiri puta godišnje MMKSystems organizira radionice za čarter tvrtke i agencije na kojima predstavljaju svoj osnovni pro-

izvod, pa je tako bilo i na nedavno održanom čarter sajmu u Opatiji gdje su održali po jednu radionicu za čarter tvrtke i agencije. Martina Babić je naglasila kako na svakom sajmu na kojem predstavljaju svoj proizvod obvezno potpišu ugovore o suradnji s novim klijentima koji će koristiti njihov softver. Dodala je kako danas taj softver koriste gotovo sve čarter tvrtke i agencije u Hrvatskoj.

20 AKTUALNO *vijesti Priljev mozgova na IRB Znanstvenici i istraživači Instituta Ruđer Bošković okupljeni na EU projektu Innomol rade na opremi vrijednoj više od devet milijuna kuna, a njome će višestruko smanjiti trošak i cijenu istraživanja poput testiranja na rak dojke. Osim toga, samo u prvih godinu i pol trajanja ovog europskog strukturnog projekta zaposleno je 11 novih stručnjaka i tehničara u biomedicini, molekularnoj biologiji, kemiji i bioinformatici, čime se ovaj projekt IRB-a svrstao na listu onih koji zaustavljaju trendove odljeva mozgova u Hrvatskoj.

Dorađeni program ruralnog razvoja Nakon intenzivnog rada na usuglašavanju 378 komentara pristiglih na prvu inačicu, dorađen Program ruralnog razvoja Hrvatske, koji bi kao takav trebao biti i usvojen, poslan je u Europsku uniju. O tome pak bi Europska komisija trebala obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede već do sredine ožujka.

Razlog za puni optimizam i vjeru kako će poslana inačica biti službeno odobrena, Ministarstvo temelji na izvrsnoj suradnji s kolegama iz Opće uprave za poljoprivredu (DG Agri) s kojima su bili u svakodnevnom kontaktu.

Podravka u UAE-u

Podravka je osnovala regionalni ured za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Dubaiju, gospodarskom sjedištu Ujedinjenih Arapskih Emirata. Time je službeno započela s poslovanjem na ovom vrlo zahtjevnom, ali isto tako vrlo potentnom tržištu koje broji oko 400 milijuna ljudi. Podravkin ured otvoren je u okviru jedne od najvećih i brzorastućih svjetskih zona slobodne carinske trgovine pod imenom Jafza (Jebel Ali Free Zone).

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 100 izlagača ( 1994. god predstavilo se na Histriji

pokrenuta Histria

ODRŽANA 22. izložba hrane i pića Histria

Potpora za pozicioniranje proizvoda na tržištu Izložba je i ove godine privukla mnoštvo posjetitelja koji su kušali suhomesnate proizvode, maslinova i bučina ulja, domaći med, kolače i tjesteninu, prirodne sokove, ekološke kreme...

Marko Percan

V

iše od 100 izlagača, priznanja za 38 novih proizvoda, promocija istarskih i hrvatskih proizvođača te događaji poput Foruma sekcije Zajednice obiteljskog turizma Hrvatske gospodarske komore Istarske županije i okruglog stola o Istri kao destinaciji za vjenčanja, samo su neki naglasci s ovogodišnje 22. izložbe hrane i pića Histria koja se održala u organizaciji HGK-Županijske komore Pula od 6. do 8. veljače.

Nevrijeme spriječilo dolazak Iako su zbog nepovoljnih vremenskih prilika neki od prijavljenih proizvođača morali odustati od sudjelovanja, izložba je i ove godine privukla mnoštvo posjetitelja koji su imali prilike kušati suhomesnate proizvode, maslinova i bučina ulja, domaći med, kolače i tjesteninu, prirodne sokove, ekološke kreme i mnoge druge proizvode izlaga-

ča iz čitave Hrvatske, ali i susjedne Slovenije i talijanske regije Veneto. “Želim zahvaliti svim izlagačima na ovogodišnjoj Histriji jer bez njih ova izložba ne bi imala toliku tradiciju i rezulta-

Oznaku novog proizvoda ove je godine dobilo 26 izlagača te iza sebe. U ove 22 godine više od 500 malih proizvođača svoje proizvode prvi put su izložili upravo na Histriji koja je tako označila i njihov prvi izlazak na tržište.

Smatramo da je to lijepa poruka kojom želimo istaknuti važnost potpore malim proizvođačima u pozicioniranju njihovih proizvoda u okviru tržišta na koje računaju. Također, ova izložba pridonosi i umreženosti, razvoju kvalitete i konkurentnosti te jača međusobnu prepoznatljivost”, istaknula je Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK-ŽK-a Pula.

Oznaku novog proizvoda ove je godine dobilo 26 izlagača, među kojima i tvrtka Best of Fruits iz Jakovlja koja je na Histriji nastupila prvi put.

“Predstavili smo se s našim novim proizvodom - čajem od aronije. Vrlo smo zadovoljni njegovom prodajom jer ga ljudi polagano prepoznaju, a on nosi i oznaku eko, tj. certifikate Zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskih šuma koji potvrđuju da je riječ o domaćem i ekološkom proizvodu. Mislim da je to još jedna potvrda naše kvalitete”, kazao je direktor tvrtke Best of Fruits Igor Frljužec.

Od domaćih tvrtki iz Istre ove se godine isticala Blondi iz Svetvinčenta koja se bavi proizvodnjom prirodnih sirupa, biljnih marmelada i džemova koje vlasnica tvrtke Bisera Pudić proizvodi od samoniklog istarskog bilja. “Kad je riječ o izložbi, ona je uistinu kvalitetno organizirana, ali nažalost može se uočiti pad u kupovnoj moći posjetitelja. S druge strane mislim kako je

vrlo važno poticati potrošnju jer to je jedini način kako se naše gospodarstvo može pokrenuti.

No, situacija je takva kakva jest i mi mali proizvođači guramo i moramo biti zadovoljni”, naglasila je Bisera Pudić, koja na Histriji izlaže već pet godina.

Kroštula za Guinessa Podsjetimo, izložba Histria pokrenuta je još 1994. godine kao projekt HGK-ŽK-a Pula s ciljem prepoznavanja kreativnosti i inovativnosti malih proizvođača i predstavljanja njihovih proizvoda, ponajprije hrane i pića, ali i njihova spajanja s potencijalnim partnerima iz sektora turizma i trgovine. Upravo je stoga ove godine organiziran Forum sekcije Zajednice obiteljskog turizma HGK-a Istarske županije koji je privukao više od 150 privatnih iznajmljivača. Na Forumu je bilo riječi o novim turističkim trendovima, pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, kreditima namijenjenim turističkom

sektoru i ePoreznoj za potrebe iznajmljivača...

Cilj okruglog stola o Istri kao destinaciji za vjenčanja bio je otvoriti raspravu o mogućnosti organizacije vjenčanja na atraktivnim lokacijama imajući pri tome na umu da su vjenčanja zanimljiva i inozemnim gostima.

Zaključeno je kako organizacija vjenčanja omogućuje Istri kao turističkoj destinaciji jako dobru reklamu. Dogovoreno je da će se nastojati postići bolja komunikacija s državnom upravom i matičarima kako bi se definirale pristupačnije tarife izlaska na teren te izrada popisa atraktivnih istarskih lokacija koje mogu poslužiti kao idealna kulisa za ceremoniju vjenčanja.

Posebnu pažnju posjetitelja ovogodišnje Histrije plijenila je dva metra velika kroštula, djelo Dragice Lukin, predsjednice Saveza slastičara Hrvatske, koja je ovu divovsku slasticu podijelila posjetiteljima i kandidirala je za upis u Guinessovu knjigu rekorda.

21

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 7000 t meda ( 11.500 pčelara godišnje se proizvede

*vijesti

registrirano u Hrvatskoj

11. međunarodni pčelarski sajam

Nikad gore godine od lanjske Prošle je sezone zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta - tople zime, izrazito kišnog razdoblja u doba cvatnje, naglih zahlađenja, jakih vjetrova, hladnih proljetnih noći i nedostatka sunčanih dana tijekom cijele godine - ostvareno tek 10 posto uobičajenog prinosa meda Goran Gazdek

privrednika Agro koji će svim našim manifestacijama u ovoj godini pridonijeti stečenim iskustvima iz EU-a te time pomoći da sajam dobije novu vrijednost”, ocijenio je Posavac.

U

10 godina rada Pčelarski sajam postao je događaj kojem se mora prisustvovati, kao izlagač, posjetitelj ili budući pčelar, istaknuo je, među ostalim, na otvaranju 11. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu direktor Bjelovarskog sajma Davorin Posavac.

Na žalost, snježna mećava je dan ranije prepolovila Hrvatsku, dio cesta bio je zatvoren za sav promet pa se brojni pčelari iz Dalmacije, Kvarnera i Istre nisu usudili krenuti na put. Za njima su najviše žalili proizvođači pčelarske opreme. “Pčelari na kontinentu su zbog nepovoljnih vremenskih prilika doživjeli poslovni fijasko pa nemaju novac za investicije u novu opremu, a pčelari s primorja koji su imali koliko-toliko prinosa i prihoda nisu mogli doći u Bjelovar, pa gotovo ništa nismo prodali”, rekao nam je Milan Đurić, vlasnik obrta Apigroup za proizvodnju košnica.

Na sajmu 150 izlagača Prošle je sezone, naime, zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta za pčelarenje - tople zime, izrazito kišnog razdoblja u doba cvatnje, naglih zahlađenja, jakih vjetrova, hladnih proljetnih noći i nedostatka sunčanih dana tijekom cijele godine ostvareno tek 10 posto uobičajenog prinosa meda, a priroda se, evo i ove godine, nastavlja grubo igrati s poduzetnicima u ovom

sektoru. “Svi se slažu da nikada u povijesti pčelarenja nije bilo gore godine. Mi smo na svu sreću imali meda na zalihama

Osam milijuna kuna iz EU fondova iskoristili smo u stopostotnom iznosu, rekao je Tihomir Jakovina od ranijih godina i odlične kontakte s kooperantima pa nestašicu gotovo da i ne osjetimo”, rekao nam je Dario Kelemin, vlasnik tvrtke Pčelarstvo Daruvar, specijalizirane za suvenirska pakiranja meda. Njihovih 250 različitih proizvoda mogu se kupiti u suvenirnicama i trgovačkim centrima od Umaga do Dubrovnika.

Posjetitelja je bilo manje nego inače, no okupilo se rekordnih 150 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Srbije, Bo-

sne i Hercegovine i Crne Gore što ga čini najvećim pčelarskim sajmom u regiji. Sajam je podijeljen u tri cjeline - izložbeni, prodajni i edukativni. Prvi put trajao je tri dana, prvi put su bili uključeni i najmlađi Bjelovarčani koji su imali prilike slušati o značaju meda u prehrani i o zanimanju pčelar, a prvi put bio je oplemenjen i Sajmom vina i vinogradarstva. “Veseli nas što je sajam svake godine sve veći. Krenuli smo od nule, a u suradnji s pčelarima razvili smo najveći sajam ove vrste u regiji”, rekao je župan bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs.

Sajam je otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina naglasivši odličnu suradnju s Hrvatskim pčelarskim savezom na provođenju Nacionalnog pčelarskog programa 2014.-2016. godine i povlačenju novca iz fondova Europske unije.

“Na raspolaganju imamo

16 milijuna kuna, od toga osam milijuna kuna koji nam dolaze iz EU fondova i koje smo iskoristili u stopostotnom iznosu”, rekao je Jakovina.

Organizatori su posebno ponosni na brojne edukativne sadržaje što sajmu, kako su naglasili, daje dodanu vrijednost.

Dr. sc. Peter Kozmus održao je predavanje o uzgoju i selekciji matica u Sloveniji, Franco Mutinelli iz Italije pčelare je upoznao s opasnošću etinioze, a Igor Petrović učio je pčelare kako proizvodnjom pomoćnih zajednica doći do viših prinosa, dok je Dino Cerić iz Bosne i Hercegovine govorio o sakupljanju i upotrebi peluda u apiterapiji.

“Samo dobro educirani poljoprivrednici iz svih grana mogu se integrirati na tržište rada i postati pokretači razvoja u svojim sredinama. Upravo stoga povezali smo se s Udrugom mladih poljo-

Razmjena iskustava i poslovnih praksi Sajam je prilika za druženje proizvođača meda i proizvoda od meda s potencijalnim poslovnim partnerima. Razmjena iskustava i dobrih poslovnih praksi iznimno je važna za ovaj sektor, pogotovo u lošim sezonama kakva je bila prošla.

Osim meda proizvođači su izložili brojne proizvode na bazi meda i ostalih pčelinjih proizvoda: medenjake, bombone, kolače, kekse, kompote, medni ocat, medne rakije i med u stotinama različitih kombinacija - s orasima, lješnjacima, bademima, grožđicama, smokvama i ostalim sušenim voćem, a pozornost je plijenio i pčelinji otrov koji postiže cijenu i do 30 eura po gramu.

U Hrvatskoj je registrirano 11.500 pčelara i 560.631 pčelinja zajednica koji godišnje proizvedu oko 7000 tona meda. Prošle godine pojedini pčelari imali su od 90 do 100 posto gubitka.

“Umjesto da smo vrcali kvalitetan med, da smo od košnica nešto dobivali, cijelu godinu smo vraćali. Bez obzira što je cijena meda išla nešto gore, što smo od izvoznih tvrtki dobivali i do 35 kuna za kilogram, nije bilo dovoljno da pokrije troškove”, rekao je predsjednik Hrvatskog pčelarskog sajma Vladimir Bilek.

Sufinanciranje za nastup na CeBIT-u Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci – Step Ri zahvaljujući sredstvima iz Poduzetničkog impulsa 2014. provodi projekt internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća i sufinancira njihov odlazak u Hannover u Njemačkoj na CeBIT Future Match 2015. Susreti na CeBITu prilika su za razmjenu iskustava i upoznavanje potencijalnih poslovnih partnera. Javni poziv otvoren je do 20. veljače.

Sajam zdrave prehrane Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva održava se ove godine 12. put u Dubrovniku, u hotelu Tirena - Babin Kuk, od 26. do 29. ožujka. Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao najznačajnija sajamska priredba u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na području ekološke poljoprivrede i ekološkog poduzetništva. Zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti HGK-Županijskoj komori Dubrovnik na: hgkdu@hgk.hr ili telefonom: 020/312 099.

Cyber rizici i IT sigurnost

U Zagrebu se 19. ožujka održava seminar IT Risk.

Obuhvatit će teme kao što su cyber prijetnje, sigurnosni IT alati i proizvodi osiguranja koji pokrivaju IT rizike. Događaj organiziraju Institut za osiguranje i časopis Svijet osiguranja u suradnji s Hrvatskim forumom za urbanu sigurnost i časopisom Zaštita, uz potporu Britanskog veleposlanstva, UK Trade and Investment ureda, Cyber Risk and Insurance Foruma i KLM Royal Dutch Airlinesa. Seminar podržavaju poznati svjetski reosiguravatelj Gen Re te INsig2, tvrtka za privatnu zaštitu i informatički inženjering iz Zagreba.

22 HRVATSKA & REGIJA

( za 31%

smanjio se broj ptičjih staništa

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( sa 253 na 163

pao broj vrsta ptica u Hutovom blatu

Pripremljen Akcijski plan za spas jednog od najvećih prirodnih rezervata u Južnoj Europi

Hoće li isušiti Hutovo blato?

Izgradnjom hidroelektrana područje Deranskog jezera u sustavu Hutovog blata izgubilo je oko 50 posto priljeva voda, što je rezultiralo zarastanjem močvarnih staništa i uzdizanjem dna ovog jezera za gotovo jedan metar se i uza sav trud ne može očekivati cjelovita revitalizacija i vraćanje oduzetih voda.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

rema izvješću o stanju slatkovodnih staništa i životinjskih i biljnih vrsta u njima, te prirodne rezervate posljednjih 40 godina uvelike ugrožava zagađenje te posljedice intenzivne gradnje hidrocentrala.

Tako je za 80 posto smanjen broj vrsta u slatkovodnim staništima, ističe se u izvješću WWF Mediterranean Programme i Fonda za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanske županije.

Ugroženi i labudovi Jednom od najvećih prirodnih staništa u Južnoj Europi, Parku prirode Hutovo blato kod Čapljine prijeti isušenje ako se hitno ne poduzmu mjere zaštite. Unazad 35 godina od izgradnje hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice i HE Čapljina narušen je vodni režim jer nema više dovoljnog priljeva svježe

Poziv i elektroprivredama Stoga ovaj plan promovira aktivnosti društvene zajednice, kao što su pročišćavanje izvorišnih zona, održavanje protočnosti kanala i jaruga, odmuljivanje...

WWF upozorava da u cilju obnove vodnog režima Hutova blata treba napraviti istraživanja, vode za opstanak Hutova blata. Izgradnjom hidroelektrana područje Deranskog jezera u sustavu Hutovog blata izgubilo je oko 50 posto priljeva voda, posebice tijekom ljeta, što je rezultiralo zarastanjem močvarnih staništa i uzdizanjem dna ovog jezera za gotovo jedan metar, rekao je Nikola Zovko, direktor PP-a Hutovo blato. Smanjen dotjecaj voda zbog izgradnje elektrana rezultirao je

smanjenjem ptičjih staništa za 31 posto, smanjio se i broj endemskih vrsta riba, a ugrožen je i opstanak brojnih endemskih biljnih vrsta. Prema zadnjim istraživanjima, od 253 vrsta ptica evidentiranih u Hutovom blatu prije izgradnje hidrocentrala sada ih je 163, a na crvenoj listi ugroženosti nalaze se patka norka, mali vranac i labud. Ako se ne poduzmu žurne i energične mjere revitalizacije de-

ranskog područja u idućih 35 godina, močvarni eko sustav mogao bi u potpunosti nestati, upozorio je stručnjak WWF-a Zoran Mateljak. On je ustvrdio kao su vlastima i javnosti predstavili mjere i aktivnosti s ciljem sprečavanja daljnje devastacije eko sustava i zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti Hutova blata. U Akcijskom planu revitalizacije staništa tog parka prirode, među ostalim, ističe se da

Bez mjera revitalizacije deranskog područja močvarni ekosustav mogao bi nestati u idućih 35 godina studije izvodljivosti i uspostaviti nužan monitoring kvantitete i kvalitete voda. Obnova ribljeg fonda po Akcijskom planu treba ići u smjeru zaštite i

očuvanja endemskih vrsta na deranskom području, ali i održive gospodarske djelatnosti na svitavskom području. Obnova ptičje populacije temelji se na uspostavi monitoringa, odnosno osiguranja hrane i staništa za povratak važnih, ugroženih, zaštićenih, malobrojnih i nestalih vrsta.

Uz to, ovim projektom se predviđa i upućivanje poziva EP-u Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i EP-u Republike Srpske te Hrvatskoj elektroprivredi, koja također uzima značajne količine voda koje idu prema Dubrovniku, da pokažu odgovornost i dobru volju za zaštitu okoliša i pomognu u realizaciji Akcijskog plana spašavanja Hutova blata. Također se upozorava da bi daljim uzimanjem voda iz sliva rijeke Bregave, odnosno preusmjeravanjem voda Dabarskog polja za potrebe projekta Gornji horizonti, Hutovo blato izgubilo ostatak voda.

Jedina državna zrakoplovna tvrtka u velikim problemima

BH Airlines duguje 13 milijuna eura Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH i Međunarodni aerodrom Sarajevo upravo pokušavaju naći rješenje za spas jedine državne zrakoplovne tvrtke od gašenja. Dugovi kompanije dosegnuli su 13 milijuna eura ili oko 26 milijuna konvertibilnih maraka, a prioritet je izmirenje duga prema tvrtkama HETA i

Hypo Leasing iz Austrije od 7,5 milijuna eura za dva aviona koji su kupljeni na leasing po nepovoljnim uvjetima još 2005. godine jer u suprotnom postoji opasnost da austrijska kompanija povuče zrakoplove. Jedan avion prometuje, dok je drugi već duže vrijeme prizemljen u Austriji i čeka uplatu od 1,5 milijuna KM za servisiranje.

Austrijanci su blokirali

račun BH Airlinesa, a isto to je napravio i Međunarodni aerodrom Sarajevo zbog duga od sedam mi-

lijuna KM. Zbog blokiranih računa kompanija sad leti na veresiju, ali je neizvjesno do kada jer po-

stoje i dugovanja prema nekoliko dobavljača. Vlada FBiH donijela je odluku o privremenom saniranju Društva. Po raznim osnovama vlada je spremna osigurati iznos od 7,5 milijuna KM za izmirenje dijela duga HETA-i čime bi se deblokirao račun, ali je trajno rješenje prodaja kompanije nekoj velikoj zrakoplovnoj kompaniji, izjavio je Enver Bijedić, federalni mi-

nistar prometa i komunikacija. S Međunarodnim aerodromom Sarajevo entitetske vlasti i BH Airlines pregovaraju o reprogramu duga čime bi se i definitivno deblokirao račun. Sve informacije ukazuju na to da će račun BH Airlinesa biti deblokiran te da će i drugi zrakoplov nakon obavljenog servisa biti uključen u promet, ali do kada, krajnje je neizvjesno. (Z. L.)

23

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 12 mlrd €

EU daje za 9 prometnih koridora (TEN-T)

( 385 mil €

*vijesti

bespovratno bi mogla dobiti Slovenija

KOPER-DIVAČA

Luka na sporednom kolosijeku Bez dodatnog kolosijeka na spojnici na prugu Ljubljana-Trst, jedina slovenska luka osuđena je na malaksavanje u konkurenciji s ostalim pristaništima sjevernog Jadrana. Kako namaknuti novac a da se ne dira puno u proračun?

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

ugo u noć gorjela su svjetla u prozorima kabineta dr. Mire Cerara u ponedjeljak, 9. veljače, gdje su prvaci koalicijskih stranaka brzopotezno raspetljavali dvojbe što s drugim kolosijekom željezničke pruge između Kopra i Divače. Bez dodatnog kolosijeka na 27 kilometara dugoj spojnici na K.u.K. prugu Ljubljana-Trst, jedina slovenska luka osuđena je na malaksavanje u konkurenciji s ostalim pristaništima sjevernog Jadrana. Jednotračna pruga sve teže nosi se s postojećim teretom, a već 2018. godine postaje usko grlo za prihvat roba koje se tada planira pretovarivati u Kopru.

Drugi kolosijek u pripremi je već dvadesetak godina. Izvjesno je da bi se “pripreme” nastavile na dosadašnji, oklijevajući način da nije aktualnu vladu pritisnuo neumoljiv rok iz EU-a. Unutar investicijskog plana za Europu za koji se zauzima predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker, 12 milijar-

di eura namijenjeno je za devet prekograničnih prometnih koridora (TEN-T).

Države koje reflektiraju na Junckerov novac obvezne su dostaviti svoje prijedloge najkasnije do 26.

cijene naftnih prerađevina tzv. željezničkim centom, a čini im se svrhovitim uvesti i ekološke takse za kamione.

Osim Junckerovih milijuna Slovenija bi uzela i povoljan kredit Europske investicijske banke veljače ove godine. Slovenija ima lijepe izglede dobiti za drugi kolosijek 385 milijuna eura bespovratnog novca. To je četvrtina ukupnog iznosa cijene 27 kilometara duge pruge s pripadajućim PDV-om. Logično je uzeti 385 milijuna iz europske blagajne, ali je krajnje problematično gdje naći i kako prikupiti preostalih milijardu eura.

Kako do milijarde Zbog te “preostale milijarde” dugo su gorjela svjetla u prozorima premijera Cerara. Dugotrajne konklave završile su objavom da se ulazi u veliki investicijski pothvat, najvjerojatnije po austrijsko-švi-

carskom modelu, dakle, uz što manju asistenciju državnog proračuna.

Vlada je teško zatvorila ovogodišnju proračunsku knjigu kojom se obvezala držati proračunski manjak na 2,8 posto BDP-a, uz poštivanje strogih odredbi fiskalnog pravila kojim je isključena mogućnost dodatnog zaduživanja na teret poreznih obveznika.

Osim Junckerovih milijuna Slovenija bi uzela i povoljan kredit Europske

investicijske banke (1,5 posto kamata na 25 godina), a raspisala bi i dugoročne infrastrukturne obveznice. Ekonomisti Aleš Groznik i Jože P. Damjan u studiji koju su pripremili za Luku Koper predložili su da se željeznički dug vrati otprilike u 23 godine i to novcem koji bi se prikupio od koncesija i naknada te od dividendi što ih Luka Koper plaća državi. U svrhu otplate duga opteretili bi i

Problem skupoće Tako u osnovnim potezima izgleda priča s drugim kolosijekom Koper-Divača, što nikako ne znači da je predstava završena. Naime, trasa je odavno određena, čak je otkupljeno potrebno zemljište, a u završnoj je fazi i građevinska dozvola. U toj poodmakloj fazi opet se problematizira trasa kao izrazito skupa. Od 27 kilometara pruge čak 20 kilometara spušteno je u tunele. Ministar infrastrukture našao se na udaru jer je dao naslutiti da bi drugi kolosijek izgrađen uz postojeći bio možda primjereniji slovenskim financijskim i proračunskim okolnostima. Protivnici ministru spočitavaju manjak vizionarstva i krajnji raskorak sa standardima Unije koja na TEN-T koridorima želi pruge za vlakove duge 750 metara, sa 22,5 tona osovinskog pritiska i za brzine od 100 kilometara na sat.

Koper promovirala nezgoda s – Galebom Za luku Koper tvrdi se da je nastala slučajno – na ljutnji Josipa Broza Tita koji je jednom prilikom imao poteškoća u pristajanju Galeba s Nikitom Hruščovom na palubi uz gat u Kopru. Sve do tada slovenska vlast odbijala je sve investicijske zahtjeve lokalne zajednice tvrdeći da nema smisla graditi luku u plićaku. Nakon nezgode s pristajanjem Galeba

sve se promijenilo i luka je krenula snažno u razvoj tako da danas pretovaruje gotovo dvostruko više tereta nego što se to uspijeva u Rijeci. U doglednoj budućnosti Koper vidi sebe kao točku za prihvat i otpremanje čak 30 milijuna tona tereta. Dakako, to nije moguće na postojećoj željezničkoj infrastrukturi koja je tako zapuštena da na relaciji od

Kopra do Šentilja treba mijenjati lokomotive četiri puta. Povratak željeznici u novoj prometnoj strategiji Slovenije potkrepljuje se iskustvima iz EU-a koja kažu da milijardu eura ulaganja u željeznice daje 17.000 novih radnih mjesta. Sam željeznički prijevoz nije isplativ, ali je sasvim druga priča ako se posao nadogradi svim logističkim uslugama.

Tko će peći u Sloveniji Tvrtka Čakovečki mlinovi spominje se u Sloveniji kao najozbiljniji kupac Pekarne Grosuplje koja slovi kao kućna pekarna Mercatora. Pekarnu Grosuplje rado bi imalo u svom portfelju i ljubljansko Žito. Jedna od važnih karika slovenske prehrambene industrije također je u postupku prodaje. Vjerovnici propalih holdinga prodaju 53 posto njihova udjela u Žitu.

Konzorcij prodavatelja pozvao je u sljedeći krug više kupaca, među njima i hrvatsku Podravku.

Previše loših “servisera” Savjetodavnim poslovima koji su povezani s povlačenjem europskih sredstava, uključujući i nadzor, u Sloveniji se bavi oko 700 ljudi. Alenka Avberšek, izvršna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije, oštro je kritizirala cijeli potporni sustav tvrdeći da se taj servis izrodio u čisti birokratizam. “Činovnike ne zanima sadržaj nego se iživljavaju u formalizmima”, rekla je Alenka Avberšek uz napomenu da projekte vode i njima upravljaju ljudi koji se u to ne razumiju. Stoga se Novu perspektivu do 2020. godine ne smije uopće započeti uz dosadašnji način rada.

Sve jeftinija drvna masa

Prošlogodišnji ledolom poremetio je cijene u otkupu drvne mase iz slovenskih šuma. Vrijednost otkupa u studenom prošle godine u usporedbi sa studenim 2013. godine bila je pet posto manja, objavio je Statistički ured. Za tzv. okruglo drvo isplaćeno je u studenom 3,3 milijuna eura ili devet posto manje nego što je isplaćeno u prethodnom mjesecu.

24 TURIZAM

( oko 500 mil €

*vijesti U siječnju 17 posto više turističkih dolazaka U Hrvatskoj je u siječnju registrirano 107.000 dolazaka što je 17 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu zabilježeno je 313.000 noćenja ili 19 posto više. Stranci su ostvarili 65.000 dolazaka, što je 29 posto više, te 184.000 noćenja ili 27 posto više nego lanjskoga siječnja.

Domaći gosti također bilježe rast dolazaka, i to 3,5 posto, te noćenja devet posto.

Rivijera Crikvenica - najkreativnija destinacija Organizacija Creative Tourism Network iz Barcelone dodijelila je Turističkoj zajednici grada Crikvenice i Rivijeri Crikvenica priznanje za najkreativniju destinaciju u 2014. godini. Inače, nagrade su dodijeljene u četiri kategorije - za najkreativniju destinaciju, putničku agenciju, smještaj i doživljaj.

Program Hrvatska 365 Gourmet

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

očekivane investicije u hotelijerstvo u 2015.

Održana međunarodna konferencija Adria Hotel Forum

Sezonalnost guši turistički razvoj Hrvatski turizam nalazi se na raskrižju. Ključ je u razvijanju destinacija, brendiranju velikih gradova kao destinacija i razvitku hotelske industrije, istaknuo je Vladimir Preveden iz Roland Bergera Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

hrvatsko hotelijerstvo u 2013. godini uloženo je oko 230 milijuna eura, prošle godine 410 milijuna eura, dok se ove godine očekuje investicija u vrijednosti oko pola milijarde eura. Hotelijerstvo je kralježnica koja drži turistički sektor i ovisno o tome kako se hotelijerstvo razvija, takvom se brzinom razvija i turi-

zam u nekoj zemlji, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na prošlotjednoj 3. međunarodnoj konferenciji Adria Hotel Forum održanoj u zagrebačkom hotelu Sheraton. Ako se pak gleda portfelj i struktura, možemo biti zadovoljni omjerom domaćih i stranih investitora u našoj zemlji.

“Veseli nas činjenica da Hrvatska postaje sve zanimljivija globalnim investitorima koji se zanimaju posebice za one nekretni-

ne koje do sada nisu bili korištene u gospodarske svrhe. Pri kraju su pripreme za dva velika natječaja, obvezujuće ponude za lokacije Kupari i Veliki Brijun”, istaknuo je Lorencin.

Zastarjeli modeli u hotelijerstvu Na Adria Hotel Forumu istaknuto je da se hrvatski turizam nalazi na raskrižju. Naime, sezonalnost domaćeg turizma negativno se odražava na ukupne

Najbolji projekt “Belgrade Backstage Hotel” Na 3. Adria Hotel Forumu bilo je 300 sudionika, a održano je 11 prezentacija i panel-diskusija. Na njima je sudjelovalo 54 panelista, od kojih 23 inozemna. U sklopu te konferencije predstavljen je i pobjednički projekt međunarodnog studentskog natječaja ASIC, koji je osvojila ekipa studentica beogradskog Ekonomskog fakulteta. Nagradu su dobile za projekt pod nazivom Belgrade Backstage Hotel među 130 prijavljenih radova. Taj je projekt ustvari zamišljeni koncept hotela koji bi bio smješten u beogradskoj četvrti Savamala te svojim sadržajima pripremao goste za noćni život u glavnom gradu Srbije.

Program Hrvatska 365 Gourmet obuhvaća organizaciju i promociju proizvoda eno gastronomije, koji su definirani kao jedni od ključnih proizvoda na kojima hrvatski turizam može graditi budućnost, posebice u razdoblju pred i posezone.

Tim su programom predviđena pravila i standardi rada PPS klubova za gastronomiju, a rezultati će se vidjeti u drugoj polovini ove godine. Programom su određeni osnovni principi gastronomije koji se temelje na proučavanju povezanosti kulture i hrane.

turističke rezultate, unatoč pozitivnim brojkama turističkih dolazaka i noćenja. “Sezonalnost guši pravi turistički razvoj Hrvatske, jer izostaje stvaranje novih vrijednosti. Rješenje vidim u stvaranju tzv. zdravog turizma koji će se odvijati tijekom cijele godine i na području cijele zemlje”, rekao je Vladimir Preveden iz konzultantske tvrtke Roland Berger prilikom svoje prezentacije pod nazivom Hrvatski turizam na raskršću. Preveden je naglasio kako je ključ u razvijanju destinacija, brendiranju velikih gradova kao destinacija i razvitku hotelske industrije.

U sklopu Adria Hotel Foruma održano je niz panel-diskusija pri čemu se istaknuo panel pod nazivom Hard talk from the top u kojoj su sudionici,

uglavnom direktori velikih turističkih tvrtki u Hrvatskoj, pokušavali odgo-

destinaciji. Cijeli će koncept biti gotov kada nam završi natječaj za vizualni identitet koji će se temeljiti na tom krovnom komunikacijskom konceptu.

Ujedno se kreira i nova

web stranica HTZ-a”, rekao je Lorencin. Dodao je kako će se koncept prilagođavati tako da se može koristiti u svim oblicima promocije hrvatskog turizma. (S.P.)

Hrvatska postaje sve zanimljivija globalnim investitorima, istaknuo Lorencin voriti na pitanje: tko su u našoj zemlji lideri koji bi trebali predstavljati turističku industriju te iz te pozicije povlačiti određene poteze. U raspravi su predstavnici turističkih kuća Maistra, Falkensteiner i Valamar kao otegotne okolnosti u razvitku hrvatskog turizma, a posebice hotelijerstva isticali otežavajuću poreznu politiku te zastarjele modele u hotelijerstvu koji se temelje još na onima iz osamdesetih godina.

Izabran novi slogan hrvatskog turizma

Hrvatska, puna života “Hrvatska, puna života” novi je slogan hrvatskog turizma koji će uskoro zamijeniti dosadašnji - “Mediteran kakav je nekad bio”. Odlučilo je to Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice, a na prijedlog Povjerenstva za odabir krovnoga komunikacijskog koncepta koje je najboljim prijedlogom ocijenilo slogan tvrtki BBDO

Zagreb i AMV BBDO. Kako je rečeno na prošlotjednom predstavljanju novog slogana u HTZ-u, novi koncept će biti održiv i ujedno prilagodljiv suvremenim uvjetima te će se razvijati zajedno s hrvatskim brendom. Ministar turizma Darko Lorencin i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić predstavljajući slogan naglasili su kako taj

novi krovni komunikacijski koncept hrvatskog turizma sadrži jedinstvenu promotivnu poruku tj. najvažniji razlog koji će motivirati gosta na posjet upravo Hrvatskoj, a ne nekoj drugoj državi. “Odabrani komunikacijski koncept ne predstavlja samo slogan, već kompletnu platformu iz koje će proizlaziti priče o Hrvatskoj kao turističkoj

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( čak 22% tvrtki

*vijesti

u Hrvatskoj koristi neki oblik računalstva u oblaku

Računalstvo u oblaku

Ključna stvar je sigurnost podataka One tvrtke koje već koriste poslovanje u oblaku kao glavne prednosti ističu bolje korištenje internih resursa, rad zaposlenika na novi, bolji način te bržu realizaciju poslovnih prilika Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

eki oblik računalstva u oblaku u Hrvatskoj koristi čak 22 posto tvrtki. To je, prema rezultatima online ankete koju je potkraj 2014. godine na uzorku od 342 ispitanika provela tvrtka Perpetuum Mobile u suradnji s agencijom Zrika, za tri posto više od prosjeka Europske unije.

Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum Mobilea, ICT tvrtke koja nudi informacijsko-komunikacijska rješenja, kaže kako 16 posto korisnika u nas plaća cloud usluge, dok je EU prosjek 10 posto. “Kada pak te usluge ne bi bile besplatne, njih 45 posto platilo bi za e-mail, a 29 posto ispitanika tada bi prestalo koristiti računalstvo u oblaku”, ističe on. Uvijek dostupni dokumenti glavni su razlog za poslovanje u cloudu za čak 70 posto ispitanika. Jednostavnost i lakoću korištenja ističe njih 62 posto, a dijeljenje dokumenata s drugima 57 posto ispitanika.

Razbijanje psiholoških barijera Najčešće korištena usluga u oblaku je e-mail. Koristi je čak 85 posto ispitanika, a najpopularnije e-mail usluge su Gmail, Outlook/Hotmail i Yahoo.

Slijedi pohrana podataka u oblaku (15 posto ispitanika), među kojima prednjači Dropbox, a prati ga Google Drive.

Među tvrtkama koje koriste poslovanje u oblaku najčešće se koriste usluge pohrane (backup) podataka (39 posto), kolaboracije (30 posto) te

U Hrvatskoj su multinacionalne kompanije već krenule s migracijom poslovanja u oblak web hostinga (20 posto).

One tvrtke koje već koriste poslovanje u oblaku kao glavne prednosti ističu bolje korištenje internih resursa, rad zaposlenika na novi, bolji način te bržu realizaciju poslovnih prilika.

Međutim, kao jedan od glavnih razloga za

oprez prilikom korištenja usluga u oblaku ispitanici su istaknuli bojazan da bi netko neovlašteno pristupio njihovim podacima, ali i da oni sami ne bi mogli u svakom trenutku pristupiti svojim podacima.

Predstavljanju rezultata istraživanja prethodio je panel na kojem su o izazovima i iskustvima cloud computinga govorili Saša Divjak, partner u Odvjetničkom društvu Divjak, Topić i Bahtijarević, Ivica Perica, direktor Odjela poslovnog savjetovanja u Deloitteu te Ivo Špigel.

Perica je naglasio kako nema općeg stava o tome tko će ili već koristi računalstvo u oblaku.

“Tvrtke s mlađim vodstvom možda su odvažnije za korištenje clouda servisa. Međutim, pritom je vrlo važno u tvrtki ja-

sno definirati strategiju u kojem pravcu ona želi ići”, napomenuo je. Prije prelaska na usluge računalstva u oblaku, dodao je Perica, vrlo je važno, zbog straha o tome gdje se tvrtkini podaci nalaze i što će biti s njima ako, primjerice, propadne pružatelj takve usluge, dobro se educirati.

Velike prednosti poslovanja u oblaku Na panelu je istaknuto kako globalni trendovi pokazuju da je manjim tvrtkama, koje nisu do sad koristile nikakve servise u cloudu, puno jednostavnije prijeći na poslovanje u oblaku. Veće korporacije ne žele izgubiti kontrolu nad podacima te se rjeđe odlučuju na prelazak u oblak.

Kad je riječ o Hrvatskoj, multinacionalne kompanije već su krenule s migracijom poslovanja u oblak, dok manje tvrtke još uvijek sporadično koriste usluge i servise u oblaku. “Najteži posao u Hrvatskoj je razbijanje psiholoških barijera oko pitanja sigurnosti clouda.

Način razmišljanja da se podaci drže kod kuće neće se promijeniti ni brzo niti jednostavno, ali ide se u tom smjeru”, istaknuo je Divjak.

Da poslovanje u oblaku može donijeti velike prednosti, potvrdili su upravo u tom odvjetničkom društvu. “Priča o cloudu u našem odvjetničkom uredu započela je prije više od dvije godine. Tada se naime počelo govoriti o nužnosti promjene našeg shvaćanja uloge IT podrške našeg poslovanja. U tom trenutku nismo imali nikakvih informacija kako tako nešto izgleda u praksi u našoj branši. Nakon prikupljanja iskustava shvatili smo da ćemo morati proizvesti nešto naše te da će biti skupo i bolno. Kad je odluka donesena, stvari su se veoma brzo odvijale. Trebalo je šest mjeseci od početka projekta s Perpetuumom do testiranja konačnog proizvoda.

Odvjetnički ured Divjak, Topić i Bahtijarević bit će prvi odvjetnički ured u Hrvatskoj koji će, zahvaljujući suradnji s Perpetuumom, prijeći na integrirani digitalni ured u oblaku”, istaknuo je Divjak.

Prijave za Start-up program Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) nastavlja podržavati najbolje start-up ideje i projekte i otvara novi ciklus prijava za svoj Start-up program, najavljujući neke novosti u njemu. Program će umjesto tri od sada trajati četiri mjeseca prije odluke koji su od timova zaslužili investiciju, a ponovno se radi o mogućnosti dobivanja početne investicije do 10.000 funti. Prijave se primaju do 1. ožujka.

Nova usluga trgovine eKupi Hrvatska internet trgovina www.ekupi.hr, koja u ponudi ima više od 300.000 različitih proizvoda, uvela je novu uslugu – kupnju zrakoplovnih karata i putnog osiguranja putem interneta. Tako eKupi Travel prvi u Hrvatskoj omogućava kupnju redovnih i low cost zrakoplovnih karata do 12 rata. eKupi Travel ostvario je suradnju sa svim low cost aviokompanijama koje lete iz Hrvatske poput EasyJeta, Ryanaira ili Germanwingsa.

Interaktivne učionice

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet u suradnji s kanadskom tvrtkom SMART Technologies i njenim zastupnicima, tvrtkom Steljes Evropa i hrvatskom tvrtkom Opstanak, donirala je SMART Board interaktivne komplete osnovnim školama Vladimira Gortana iz Rijeke i Dragutina Tadijanovića iz Vukovara. Učenici i učitelji tako su dobili opremljene interaktivne učionice u čijem je središtu SMART Board ploča s projektorom i audiosustavom. Pametna učionica nadograđena je i softverom SMART Notebook koji učiteljima omogućuje jednostavno stvaranje interaktivnih nastavnih sadržaja.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Romano Guardini Sveti znakovi Verbum

Mnogi kršćani ne poznaju simboliku i radnje kojima su prožeti vjerski obredi, ili ih doživljavaju na površan i formalan način. Koji unutarnji stav izražavamo znakom križa, stajanjem, klečanjem? Na koji način svijeće, tamjan ili crkvena zvona oblikuju i uokviruju našu vjerničku svakodnevicu? Što to znači da se Isus uprisutnjuje pod jednostavnim prilikama kruha i vina? Ovo nam djelo tumačeći temeljne radnje, znakove i simbole kršćanskoga života otkriva njihovu ljepotu i bogatstvo.

Stephen Hawking Moja kratka povijest V.B.Z.

Knjiga govori o nevjerojatnom Hawkingovom putovanju, od poslijeratnog djetinjstva u Londonu do razdoblja u kojem je postigao međunarodna priznanja i slavu. Ovaj sažet, duhovit i otvoren prikaz čitateljima predstavlja znatiželjnog školarca, šaljivca te supruga i oca koji je nastojao pronaći svoje mjesto u akademskom svijetu. On otvoreno govori o izazovima s kojima se suočio kad mu je dijagnosticiran ALS. Opisujući svoj misaoni razvoj, objašnjava kako ga je mogućnost rane smrti poticala na brojna intelektualna postignuća.

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Plave dagnje

Toralla, Chonchi, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752.

Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr.

Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu.

Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042.

ka Turske i svijeta. Kontakt: Muamer Ramovic - +90537 218 7016/muamer@magmaexim.com.

Zakup optičkih veza

KTV Telekom, Ivanec.

Tvrtka nudi dugogodišnji zakup optičkih niti prema IRU 5-10-15, Varaždin, Ivanec, Lepoglava, Zabok, Zaprešić, Zagreb. Kontakt: Stjepan Brežnjak, ktv@optinet.hr, +385 42 782 782, +385 98 782 782.

Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326.

Kamen

Kamilo Antolović, Predrag Haramija Odgovorno oglašavanje K&K promocija d.o.o.

Cilj je ove knjige bolje shvatiti multidisciplinarnost menadžmenta tržišnih komunikacija u novoj ekonomiji digitalnog doba i složenost dijaloga između potrošača i proizvoda, između onoga što kupac misli da kupuje i onoga što želi biti.

Taj se odnos mijenja i često obmanjuje pa je zakonitost i etičnost tog odnosa neizostavna sastavnica suvremenog tržišnog komuniciranja. Želja je da ova knjiga bude korisno pomagalo onima koji žele ovladati ovom problematikom ili se njome bave.

Harlan Coben ŠEST GODINA Algoritam

Šest je godina prošlo otkako je Jake Fisher gledao kako se Natalie, ljubav njegova života, udaje za drugoga. Šest godina skrivanja slomljenog srca zdušnim uranjanjem u karijeru sveučilišnog profesora. Šest godina održavanja obećanja da će ostaviti Natalie na miru i šest godina mučnog zamišljanja njezina života s mužem Toddom. Kad Jake naiđe na Toddovu osmrtnicu, ne može se suzdržati da ne ode na pogreb. Tamo uspije dočekati željno iščekivani trenutak kada ugleda Toddovu udovicu… ali to nije Natalie...

Irena Biličić Zdravi pripravci na bazi voća i povrća Dušević & Kršovnik

Pijenje prirodnih sokova može spriječiti razvoj mnogih bolesti i zdravstvenih poremećaja, primjerice karcinoma, srčanih tegoba, dijabetesa... Konzumiranje sokova svojevrstan je oblik potpune promjene pristupa životu. Zato sokovi mogu odgoditi starenje. Naime, proces starenja nije ništa drugo do površinski odraz načina našeg življenja i cjelokupnog odnosa prema tijelu. Ako smo dan započeli na pravilan način, vrlo je vjerojatno da ćemo na isti način nastaviti ostatak dana.

Magma International, Istan­bul, www.magmaexim.com. Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudni-

Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

Vatrogasne cijevi

IV-ER Kontex - vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...).

Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Tiskarske usluge

Zagrebački holding nabavlja tiskarske usluge.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi devet milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Uređenje šetnice

Grad Virovitica nabavlja radove na uređenju šetnice na Trgu kralja Zvonimira. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. veljače.

Razne čelične konstrukcije

Plovput iz Splita nabavlja razne čelične konstrukcije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. veljače. Žigovi i štambilji

Hrvatska pošta nabavlja žigove i štambilje. Proci-

jenjena vrijednost nabave iznosi 480.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. ožujka.

bavlja informatičku opremu za forenziku. Rok dostave ponuda je 23. veljače Vodomjeri

Majice

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja majice kratkih rukava. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 13,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

Komunalac Gradačac nabavlja vodomjere. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Vozila

Grad Zenica nabavlja vozila. Rok dostave ponuda je 23. veljače.

Osobna i prijenosna računala

Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije nabavlja osobna i prijenosna računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 4. ožujka.

Regija Informatička oprema za forenziku

Ministarstvo unutrašnjih poslova ZDK Zenica na-

Kante za sakupljanje otpada

Komunalno Banovići nabavlja kante za sakupljanje otpada. Rok dostave ponuda je 20. veljače.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Hotel&Gastroteh

Prodaju se kuće, zemljišta, radionica...

Kuća i dvorište, ukupne površine 2310 četvornih metara, Ivankovo, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 278.800 kuna.

Dražba se održava 17. veljače u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti i uplaćuje se na IBAN Općinskog suda u Vinkovcima, broj HR­61­23­900­011­ 300­0010­18, s pozivom na broj odobrenja 476-13.

na broj primatelja: 7-192913.

Kuća, zgrada i dvorište, ukupne površine 430 četvornih metara, Slavonski Brod, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 550.012,38 kuna.

Dražba se održava 18. veljače u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 169,23 četvorna metra, Sesvete, Grad Zagreb, procijenjene vrijed-

Oranica, radionica, gospodarska zgrada i štagalj, dvorište i voćnjak, ukupne površine 9311,58 četvornih metara, Veliki Zdenci, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 387.795 kuna. Dražba se održava 18. veljače u 14 sati na Općinskom sudu u Daruvaru. Nekretnine se ne mogu prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na račun sudskog depozita Općinskog suda u Daruvaru i to na IBAN: HR­­482­3900­ 011300­000­961, primatelj: Općinski sud u Daruvaru, model: HR02, poziv

Pašnjak, oranica, vrt, šuma, vinograd i klijet, livada, ukupne površine 37.370 četvornih metara, Sveti Križ Začretje, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 103.440 kuna. Dražba se održava 19. veljače u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnina.

nosti 1.125.955,20 kuna.

Ročište za prodaju održava se 19. veljače u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne vrijednosti nekretnina.

Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj telefona 01/3092 775.

Poslovni prostor, ukupne površine 61,4 četvorna metra, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 287.413,81 kuna. Ponuda se dostavlja u zatvorenoj omotnici na adresu: Centar banka d.d. u stečaju, Amruševa 6, 10000 Zagreb. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi

10 posto od početne vrijednosti nekretnina i uplaćuje se do 20. veljače. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor i pozivom na broj telefona 01/4803 482.

Kuća, dvorište i oranica, ukupne površine 2675,88 četvornih metara, Prigorje Brdovečko, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 372.434,98 kuna. Dražba se održava 23. veljače u 10.45 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Suda kod HPB, na broj HR­352­390­00113­ 00002­5­53, pozivom na broj HR00 100-888-13.

Građevinsko zemljište u gospodarskoj zoni Božjakovina, ukupne površine 12.393 četvorna metra, Brckovljani, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 2,157.745,23 kune, uz napomenu da početna prodajna cijena iznosi 1,7 milijuna kuna.

Usmena javna dražba održava se 24. veljače u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Jamčevina iznosi 200.000 kuna i uplaćuje se do 23. veljače na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, pri HPB, IBAN HR­992­390­0011­ 30000­04­60, model HR 05, poziv na 201513, opis plaćanja: jamčevina za St-2015/13. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/9039 009.

Međunarodni sajam hotelskougostiteljske opreme i cateringa od 18. do 21. veljače, Zagreb Sajam je namijenjen proizvođačima i distributerima hotelske i ugostiteljske opreme, proizvođačima HoReCa programa, financijskim i consulting organizacijama, strukovnim udruženjima, hotelijerima, restoraterima, investitorima u turistički sektor, poduzetnicima i djelatnicima u ugostiteljsko-turističkom sektoru.

IFAM Međunarodni sajam automatike i robotike od 18. do 21. veljače, Novi Sad IFAM je specijaliziran i jedinstveni sajam za automatizaciju i mechatronic u regiji. Njegova područja su i robotika, kontrola, mjerna tehnologija, rukovanje tehnologijom, upravljački sistemi, senzorske i drive tehnologije.

Katriga Adriatica Sajam namještaja od 19. do 22. veljače, Split Sajam okuplja izlagače iz područja unutarnjeg i vanjskog uređenja prostora. Predstavit će se i proizvođači uredskog i namještaja za stanovanje, podnih obloga i rasvjete, te opreme za hotele i wellness&spa.

IFT Međunarodni sajam turizma od 19. do 22. veljače, Beograd Jedna od prestižnih manifestacija Beogradskog sajma – 37. sajam turizma, održat će se s još tri manifestacije koje tradicionalno upotpunjuju turističku ponudu: 11. međunarodni sajam opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo HoReCa, 6. sajam vina BeoWine i 11. sajam suvenira.

Wedding Expo u Westgateu Sajam vjenčanja od 20. do 22. veljače, Zagreb Wedding Expo sajam je s najviše izlagača, ali i najviše salona vjenčanica u regiji. U organizaciji tvrtke Kreativna komunikacija ponovno će se predstaviti najbolji profesionalci u industriji vjenčanja: slastičari, catering, papirna konfekcija, fotografi i snimatelji, cvjećari, restorani, hoteli, sale i šatori, limuzine, glazbenici, rasvjeta, uz poseban naglasak na vjenčanice, odijela, cipele, nakit i modne dodatke.

Viroexpo 20. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede od 27.veljače do 3. ožujka, Virovitica Zemlja partner je Mađarska, prvi put izlagat će Kazahstan, a grad partner je Velika Gorica.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 2. do 8. veljače ukupno je bilo 127 stečajnih postupaka, što je tri više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 23. Za predstečajnu nagodbu je bilo uloženo 20 prijedloga, a započelo je 15 stečaja. Izbrisana su 142 subjekta, dok je s likvidacijom započelo njih 10. Osnovano je 256 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (109), zatim Split (30), na Trgovačkom sudu Rijeka je zabilježeno 28 novih trgovačkih društava, a slijedi ga Pazin sa 25 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (154), te ukupno 102 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

29 15 8 6 19 6 13 23 23 56 20 9 10 12 5

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

142 142 10 10 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

256 102 154 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 6 2 17 25 28 0

REJTING TJEDNA

TEHNIKA TIN d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

1 30 7 17 6 109

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 256,3 mlrd kn ( 22,8 mlrd kn dug središnje države

ukupna državna jamstva

Hrvatska narodna banka

Javni dug krajem listopada 261,5 milijardi kuna S obzirom na visinu fiskalnog manjka te dospjele neplaćene obveze, do kraja godine očekujemo da bi javni dug mogao dosegnuti razinu od oko 269 milijardi kuna ili 82 posto bruto domaćeg proizvoda iskazano prema metodologiji ESA 2010, procjenjuju analitičari RBA

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke sukladno metodologiji ESA 2010, ukupan dug opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) potkraj lanjskog listopada dosegnuo je 261,5 milijardi kuna. Od toga se više od 160 milijardi kuna (61 posto) odnosi na unutarnji dug dok se 101,4 milijarde kuna (oko 39 posto) odnosi na dug prema inozemnim vjerovnicima.

S obzirom na to da je najveći dio državnog duga denominiran u stranoj valuti (pretežito u eurima), rast tečaja EUR/HRK za

Javni dug je na godišnjoj razini zabilježio značajan rast od 26,4 milijarde kuna (11,2 posto) 0,6 posto godišnje utjecao je na viši iznos javnog duga iskazanog u domaćoj valuti.

Promatrano po instrumentima zaduživanja, potkraj listopada gotovo 142 milijarde kuna (54,1 posto ukupnog javnog duga) odnosi se na dugoročno zaduživanje kroz dužničke vrijednosnice, dok se 95 milijardi kuna ili 36,4 posto odnosi na obveze države po kreditima. Ostatak od 24,9 milijardi kuna (9,5 posto ukupnog javnog duga) odnosi se na obveze po izdanim kratkoročnim vrijedno-

snicama. U odnosu na rujan ukupni javni dug je porastao za 5,6 milijardi kuna ili za 2,2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan rast od 26,4 milijarde kuna (11,2 posto). Značajan porast javnog duga od gotovo 11 milijardi kuna zabilježen je i u usporedbi s krajem 2013. godine (+4,4 posto).

Dug lokalne države 5,2 milijarde kuna Promatrajući prema razinama državne vlasti, iskazani porast javnog duga na mjesečnoj i godišnjoj razini najvećim dijelom dolazi od zaduženja na razini središnje države čiji je ukupni dug krajem listopada iznosio 256,3 milijarde kuna što je šest milijardi kuna ili 2,4 posto više u odnosu na rujan 2014. godi-

ne. Na godišnjoj razini dug središnje države je zabilježio rast od 25,5 milijardi kuna uz rast po dvoznamenkastoj stopi od 11 posto, dok je u odnosu na kraj 2013. godine veći za 11 milijardi kuna ili 4,5 posto. Potkraj listopada dug lokalne države dosegnuo je 5,2 milijarde kuna. Premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad od 371 milijuna kuna (-6,7 posto) te je u odnosu na kraj 2013. godine niži za 85 milijuna kuna ili 1,6 posto, dug lokalnih jedinica je na godišnjoj razini porastao dvoznamenkastim stopama (+22,1 posto) za 936 milijuna kuna.

Krajem listopada ukupna državna jamstva iznosila su 22,8 milijardi kuna od čega se na HBOR odnosi više od 16 milijardi kuna ili 70,8 po-

sto. Premda su na mjesečnoj razini zabilježila rast za 135 milijuna kuna (+0,6 posto), ukupna jamstva su zabilježila godišnji pad od 2,7 milijardi kuna ili za 10,6 posto, dok su u odnosu na prosinac 2013. godine niža za milijardu kuna, odnosno za 4,3 posto. Oko tri četvrtine ukupnih državnih jamstava odnosi se na inozemna jamstva, dok se nešto više od 25 posto odnosi na dana domaća jamstva.

S obzirom na visinu fiskalnog manjka te dospjele neplaćene obveze, do kraja godine očekujemo da bi javni dug mogao dosegnuti razinu od oko 269 milijardi kuna ili 82 posto bruto domaćeg proizvoda iskazano prema metodologiji ESA 2010, procjenjuju analitičari RBA.

29

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

( 296 mil kn

( 630,5 mil kn

operativna dobit HPB-a u 2014.

iskazani neto gubitak

Hrvatska poštanska banka

Rekordna operativna dobit Unatoč odličnoj operativnoj dobiti, godinu završavamo s gubitkom zbog rezervacija na portfelj pretežno stariji od šest godina. Iako nam je operativni rezultat dobar, u kratkom ćemo roku dodatno reorganizirati poslovanje i povećati efikasnost, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a

H

rvatska poštanska banka je u 2014. ostvarila rekordnu operativnu dobit od 296 milijuna kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 13 posto. No, unatoč dobrom operativnom rezultatu Banka je, zbog povećanih rezervacija, iskazala neto gubitak od 630,5 milijuna kuna.

Unatoč odličnoj operativnoj dobiti, godinu završavamo s gubitkom zbog rezervacija na portfelj pretežno stariji od šest godina. Iako nam je operativni rezultat dobar, u kratkom ćemo roku dodatno reorganizirati poslovanje i povećati efikasnost, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, dodavši

kako ohrabruje rast tržišnog udjela kredita stanovništvu koji su u HPB-u pretežno u kunama.

Rezervacije su učetverostručene u odnosu na 2013. i njih oko 90 posto odnose se na plasmane odobrene prije 2009. godine. Nakon dodatnih rezerviranja pokrivenost djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita premašila je 60 posto što je iznad prosjeka hrvatskog bankarskog sektora

Krediti stanovništvu porasli su za sedam posto pri čemu su stambeni krediti povećani za 11 posto

koji se kreće na razini od oko 50 posto.

Imovina Banke iznosila je 17,4 milijarde kuna nakon petpostotnog pada na što su primarno utjecale rezervacije.

Promijenjena struktura depozita Krediti stanovništvu pora-

Hrvatski ured za osiguranje

sli su za sedam posto pri čemu su stambeni krediti povećani za 11 posto.

U posljednjem lanjskom kvartalu započela je optimizacija kreditne izloženosti i prilagodba kapitalnim zahtjevima te je uslijed određenih povrata u segmentu poslovanja s poduzećima razina bru-

to kredita pet posto manja nego krajem 2013.

HPB je protekle godine promijenio strukturu depozita, tako što su depoziti financijskih institucija velikim dijelom vraćeni, dok su nastavili rasti depoziti trgovačkih društava (osam posto) i stanovništva (jedan po-

sto). Istodobno, diverzificirana je i struktura ukupnih izvora ugovaranjem povoljnog dugoročnog kredita zbog čega su primljeni krediti porasli 40 posto.

Na rast operativne dobiti HPB-a najviše je utjecao skok neto kamatnog prihoda od 12 posto.

Pritom je viša prosječna glavnica plasmana generirala rast kamatnih prihoda za tri posto, a zahvaljujući ugovaranju povoljnijih izvora kamatni troškovi su sniženi za sedam posto.

Iskazani gubitak umanjio je kapitalnu bazu Banke te je ukupni kapital smanjen na 850 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 6,7 posto.

Ericsson Nikola Tesla

Bruto premija 876,8 milijuna kuna Pad dobiti od 39,5 posto Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za siječanj ove godine 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 876,8 milijuna kuna što je na godišnoj razini rast od 0,6 posto.

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 76,4 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 669,65 milijuna kuna i veća je 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom

od 162,17 milijuna kuna.

Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad od 22,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 18,5 posto te 24,2 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.

U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motor-

nih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama.

Premija iznosi 154,66 milijuna kuna, a to je smanjenje od 24,4 posto na godišnjoj razini.

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 207,145 milijuna kuna te je za 2,65 posto manja u odnosu na siječanj 2014. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom u iznosu od 181,84 milijuna kuna, odnosno premijom nižom 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 87,8 posto, te u ukupnoj premiji sa 20,7 posto.

Neto dobit kompanije Ericsson Nikola Tesla u 2014. godini bila je 87,4 milijuna kuna što je smanjenje od 39,5 posto u odnosu na 2013. kada je iznosila 144,3 milijuna kuna. Unatoč nižoj dobiti, Uprava kompanije odlučila je isplatiti 20 kuna redovne i 70 kuna izvanredne dividende po dionici. I to je znatno niže nego godinu dana ranije, kada je dividenda iznosila 320 kuna, od čega je 20 kuna bila redovna, a 300 izvanredna dividenda.

Ukupni prihodi od prodaje lani su dosegnuli 1,31 milijardu kuna.

“Ostvareni poslovni rezultati pokazuju nastavak stabilnog poslovanja.

Prihodi od prodaje manji su dva posto u odnosu na 2013. Ericssonovo tržište bilježi znatan rast prihoda od prodaje, dok su prihodi na domaćem tržištu stabilni, čime je neutraliziran pad prihoda na tržištima ZND-a i Jugoistočne Europe”, rekla je predsjednica Uprave ENT-a Gordana Kovačević.

Na domaćem tržištu prihodi su manji za dva

posto i iznose 333,8 milijuna kuna. Prihodi ostvareni na tržištima ZNDa smanjeni su za 19 posto i iznose 145,5 milijuna kuna. Pad od 19 posto bilježe i s tržišta Jugoistočne Europe, odnosno BiH, Crne Gore i Kosova gdje su lani ostvarili prodaju od 207,5 milijuna kuna. Rast od 10,4 posto zabilježen je na Ericssonovom tržištu gdje je ostvareno 628 milijuna kuna prihoda.

“U 2015. godini dinamika poslovanja će biti veća nego u prošloj godini, tržište je promjenjivo, no kompanija će raditi na tome da sve strateške odrednice realizira”, zaključila je Gordana Kovačević. (I.G.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3864, 16. veljače 2015.

Tržište novca Zagreb

Velik interes sudionika za aukciju Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

proteklome tjednu bila je smjena razdoblja održavanja obvezne pričuve koja je uobičajena svake druge srijede u mjesecu. Novčano tržište je početkom tjedna bilo mirno, dok je u prošli utorak, zadnjega dana održavanja obvezne pričuve, potražnja za kratkoročnim pozajmicama porasla. Razlog tome je činjenica što je pojedinim sudionicima nedostajalo likvidnosti za održavanje potrebne razine računa te su posegnuli za pozajmicama. S druge strane, prošlog utorka bila je redovita mjesečna

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

trezorskih zapisa na kojoj je bilo planirano izdanje 700 milijuna eura kako bi se refinancirao iznos koji je bio na dospijeću. Aukcija dospjelih zapisa bila je u kolovozu 2013. godine s prinosom od pet posto. Interes sudionika za aukciju bio je velik što potvrđuje iznos pristiglih ponuda od 1,36 milijardi eura. Stoga je kamatna stopa na zapise zabilježila snažan pad s pet na 1,95 posto. Ministarstvo financija je na aukciji izdalo gotovo 1,23 milijarde eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća 546 dana, te time povećalo zaduženost za 525,4 milijuna eura.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

9.2. - 13.2.2015.

2.2. - 6.2.2015.

u%

250

4

200

3

150 2 100 1

50 0

9.2.2015.

10.2.2015.

11.2.2015.

12.2.2015.

0

13.2.2015.

ponedjeljak

utorak

srijeda

isplata mirovina kojom je sustav dodatno obogaćen likvidnošću. Prošle srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve te je potražnja za novcem porasla, a ponuda kratkoročnih viškova zabilježila stano-

četvrtak

petak

vit pad. Kamatne stope su samo blago porasle u prvim danima održavanja, da bi se krajem protekloga tjedna stabilizirale na već uobičajeno niskoj razini.

Prošlog utorka Ministarstvo financija održalo je najavljenu aukciju

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar ojača-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 212,9360 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,2 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 109,1363 boda, a Mirexa C 105,1632 boda.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,238957

CAD

kanadski dolar

5,40856

JPY

japanski jen (100)

5,69299

CHF

švicarski franak

7,276851

GBP

britanska funta

10,419217

USD

američki dolar

6,766508

EUR

euro

7,718556

7.725

USD

6.84

CHF

7.40

7.720

6.82

7.37

7.715

6.80

7.34

2,7%

7.710

6.78

7.31

1,8%

7.705

6.76

7.28

0,9%

7.700 10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

6.74 9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

7.25 9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

Neizvjesnost rješenja za grčke dugove, slabi makroekonomski pokazatelji iz Kine i oprez zbog mogućeg povećanja kamata Feda u proteklome tjednu

nisu ohrabrili ulagače na svjetskim burzama. Sredinom tjedna optimizam im je vratila nada u napredak u pregovorima između Grčke i Bruxellesa, rast

cijena nafte, dogovor o prekidu vatre u Ukrajini te brži rast njemačkog gospodarstva nego što se očekivalo. K tomu, Europska središnja banka produljila

7000

18200

4950

18000

Dow Jones

4890

6800

17800

4830

6700

17600

4770

6600

17400

4710

6500

17200

4650

9.2.

4900 4800

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

9.2.

11000

CAC40

10900

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

17920

10700

17560

4500

10600

17380

4400

10500

17200

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

NIKKEI 225

17740

4600

9.2.

NASDAQ

9.2.

18100

DAX

10800

4700

0,12%

9.2.

10.2.

-0,12%

0%

-0,24% 15.1.

25.1.

2.2.

12.2

datum

6.2.

vrijednost (kn)

8.2.

10.2.

promjena (%)

12.2.

2015. (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Burzovni indeksi u plusu

FTSE 100

MIREX - tjedni 0,24%

fond

Međunarodno tržište kapitala

6900

MIREX - mjesečni

0,0%

primjena od 14. veljače 2014. 9.2.

Izvor: HNB

sto. Naprotiv, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju umanjila vrijednost za 0,1 posto.

la za 0,7 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u odnosu na švicarski franak za 1,2 po-

11.2.

12.2.

13.2.

9.2.

10.2.

11.2.

12.2.

13.2.

je za tjedan dana financijsku pomoć grčkim bankama čime se dobilo vrijeme za pregovore. Na tjednoj razini svi promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 2,2 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 0,5 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,8 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za tri posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 1,7 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 1,1 posto.

kategorija A MIREX A

12.02.

109,13630

0,0401

4,33

AZ - A

12.02.

108,14040

-0,0297

3,92

Erste Plavi - A

12.02.

108,23530

0,1978

2,92

PBZ CO - A

12.02.

111,05390

0,1613

4,38

Raiffeisen OMF - A

11.02.

110,34100

0,1427

5,72

kategorija B MIREX B

12.02.

212,93600

0,0593

3,51

AZ - B

12.02.

217,16750

-0,0105

3,11

Erste Plavi - B

12.02.

216,78050

0,1626

3,14

PBZ CO - B

12.02.

194,33690

0,0894

3,47

Raiffeisen OMF - B

11.02.

215,32200

0,1360

4,14

kategorija C MIREX C

12.02.

105,16320

-0,0239

2,15

AZ - C

12.02.

102,80450

-0,0360

1,02 2,23

Erste Plavi - C

12.02.

105,53760

-0,0390

PBZ CO - C

12.02.

105,17720

-0,0303

2,13

Raiffeisen OMF - C

11.02.

107,71190

-0,0044

3,37

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 11.02.

207,46000

0,0861

4,04

AZ Profit

12.02.

242,62420

-0,0024

2,75

Croatia osiguranje

12.02.

150,43020

0,1485

2,42

AZ Benefit

12.02.

223,65870

-0,1828

2,28

Erste Plavi Expert

12.02.

178,47680

0,1375

2,91

Erste Plavi Protect

12.02.

178,45770

-0,1239

1,71

31

www.privredni.hr Broj 3864, 16. veljače 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 200.555.759,74 kn

Rast redovnog dioničkog prometa što je rast od 7,4 milijuna kuna, odnosno povećanje od 15 posto. Indeks Crobex proteklog tjedna u odnosu na tjedan ranije ostvario je rast od 0,15 posto, na 1.767,22 boda.

Crobex10 je pao i to za

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan iznosio je gotovo 58 milijuna kuna, Top 10 po prometu HT d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Jamnica d.d.

Ledo d.d.

Valamar Riviera d.d.

AD plastik d.d.

Tankerska NG d.d.

SN holding d.d.

Ingra d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

tjedna promjena +0,90% +1,26% +2,92% -3,33% -1,78% +2,63% 0,00% -1,75% +8,60% +31,25%

zadnja cijena 163,37 361,49 88.000,00 7.879,01 19,30 82,10 65,00 216,16 3,79 79,00

promet 10.212.312,69 8.690.697,73 8.285.000,00 5.363.685,02 3.706.016,81 3.230.346,08 2.395.631,12 2.395.110,92 2.222.833,76 1.553.877,47

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.792.164,57 kn

minimalnih 0,05 posto i tjedan je završio na 1.024,09 bodova.

Najlikvidniji je bio HT s kojim je ostvaren promet od 10,2 milijuna kuna. Cijena HT-a je porasla za 0,9 posto, na 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI nafta long E Brionka d.d.

Elektropromet d.d. (u steč.)

Turbos E-mini S&P 500 long C RIZ-odašiljači d.d.

MIV d.d.

Medika d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos srebro long D Hoteli Brela d.d. A serija

163,37 kuna. Tjedni dobitnik su 10. najlikvidniji RIZ odašiljači s kojima je ostvaren promet od 1,6 milijuna kuna, a zadnja cijena je iznosila 79 kuna, što je rast od 31,25

tjedna promjena +60,91% +58,33% +54,50% +37,53% +31,25% +30,43% +25,23% +20,26% +18,27% +16,26%

zadnja cijena 134,20 47,50 9,27 10,04 79,00 3.000,00 13.900,00 3,68 18,90 11,30

promet 25.095,40 125,50 139,05 3.803,80 1.553.877,47 90.800,00 365.200,00 9.071,92 31.496,60 39.107,10

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.767,2200 1.024,0900 106,5108 140,1406

posto. Gubitnik tjedna je četvrti najlikvidniji Ledo koji je u redovnoj trgovini zabilježio 10 dionica s najvećim padom cijene Puljanka d.d.

Turbos DAX short E Turbos HT short 3 Jadranska banka d.d.

Turbos WTI nafta short C Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbo DAX short F Varteks d.d.

Turbos DAX long I Petrokemija d.d.

pad od 3,33 posto, na cijenu od 7.879,01 kune, uz promet od 2,9 milijuna kuna.

tjedna promjena -32,00% -31,12% -20,25% -18,62% -17,85% -16,80% -12,68% -12,14% -11,64% -11,50%

zadnja cijena 10,20 25,90 18,71 651,01 49,70 8,62 65,40 20,19 121,50 17,40

promet 306,00 561.362,55 12.946,00 3.258,02 355.857,00 31.989,00 103.901,00 194.050,42 11.421,00 423.627,28

*vijesti

Dobitnik tjedna je KD Nova Europa Protekli tjedan je od 74 aktivna otvorena investicijska fondova poraslo njih 50. Zatim, 22 su tjedan završila u crvenom, a dva bez promjene.

Od 30 dioničkih, porastao je 21 fond, osam bilježi pad, dok je A1 tjedan završio bez promjene. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa koji je ostvario

tjedni rast od 4,57 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima.

Među dioničkim fondovima najviše je vrijednost pala fondu NETA Frontier (-1,27 posto).

Istovremeno, osam mješovitih fondova ostvarilo je rast cijene. Najviše je vrijednost porasla fondu OTP uravnoteženi koji je ostvario rast od 1,1 po-

sto. U grupi mješovitih fondova palo je pet fondova, najviše Raiffeisen Harmonic čija je cijena umanjena za 0,5 posto.

Kod obvezničkih fondova su drugi tjedan uzastopno prevladali negativni rezultati. Najveći rast bilježi fond NETA Emerging Bond (0,35 posto). Najviše je cijena pala fondovima HPB

Obveznički i Raiffeisen Bonds (za 0,16 posto).

Od 20 novčanih fondova Raiffeisen euroCash je pao za 0,01 posto, a Erste Euro-Money je tjedan završio bez promjene, dok su ostali porasli od 0,01 do 0,05 posto. Među njima je najviše rastao eurski Agram Euro Cash, za 0,05 posto.

(I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +0,15% -0,05% +0,02% +0,12%

Valuta

od 5.2. do 12. 2. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

Naziv(fond) OTP uravnoteženi

kn

108,6485

*Tjedna promjena [%] 1,10

KD Balanced

kn

9,1367

0,20

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Valuta

Vrijednost udjela

KD Victoria

kn

18,9506

-0,59

HI-growth

€

10,9847

1,37

Allianz Portfolio

kn

147,8455

0,01

ZB euroaktiv

€

140,1770

0,91

Raiffeisen Harmonic

€

102,3000

-0,50

ZB trend

$

179,9589

2,34

PBZ Conservative 10 fond

€

103,0424

0,05

FIMA Equity

kn

85,2402

1,24

You Invest Active

€

101,9100

-0,09

KD Prvi izbor

kn

14,8311

1,58

You Invest Balanced

€

101,4700

-0,14

Ilirika JIE

€

132,5233

0,06

You Invest Solid

€

101,0700

-0,21

PBZ Equity fond

€

9,9360

0,47

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

HPB Dionički

kn

95,3635

-0,81

ZB bond

€

183,7619

0,01

Erste Adriatic Equity

€

78,4800

0,03

HI-conservative

€

13,8433

0,03

NETA Global Developed

kn

114,9908

1,44

Raiffeisen Bonds

€

166,7700

-0,16

ZB aktiv

kn

104,9835

0,23

PBZ Bond fond

€

121,3031

-0,06

Capital Two

kn

84,4753

0,34

Capital One

kn

196,3127

-0,09

Ilirika Azijski tigar

€

49,4486

-0,35

HPB Obveznički

€

148,5168

-0,16

PBZ I-Stock

€

7,8169

0,03

NETA Emerging Bond

kn

78,7989

0,35

Platinum Global Opportunity

$

15,8063

1,01

Erste Adriatic Bond

€

111,5800

-0,05

Raiffeisen Classic

€

100,5800

-0,07

KD Nova Europa

kn

5,9602

4,57

OTP indeksni

kn

39,3065

-0,09

€

102,7915

0,03

PBZ Novčani fond

kn

142,3890

0,01

NETA Frontier

kn

601,5025

-1,27

ZB plus

kn

174,3343

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

88,8647

1,08

ZB europlus

€

149,6483

0,01

A1

kn

79,4500

0,00

PBZ Euro Novčani

€

138,5009

0,02

NETA US Algorithm

kn

187,2455

2,58

Raiffeisen Cash

kn

156,3600

0,01

NETA New Europe

kn

72,1240

-0,46

Erste Money

kn

149,9600

0,01

Ilirika BRIC

€

79,8638

0,73

HI-cash

kn

150,5963

0,02 0,03

CROBEX10

kn

97,6844

0,09

PBZ Dollar fond

$

129,9697

KD Energija

kn

9,8595

1,01

HPB Novčani

kn

142,3785

0,01

ZB BRIC+

€

91,9389

-0,27

OTP novčani fond

kn

132,1849

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

120,1500

0,29

Money One

kn

128,0854

0,01

Allianz Equity

€

130,5771

-0,06

Agram Euro Cash

€

12,2194

0,05

Allianz Cash

kn

117,5835

0,01

Smart Equity

€

104,5835

-0,16

Erste Euro-Money

€

114,7100

0,00

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

101,4200

-0,40

Auctor Cash

kn

109,1233

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,0800

-0,01

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Dobit Optima Telekoma Revidirana konsolidirana financijska izvješća Optima Telekoma pokazuju da je tvrtka u 2014., prvi put otkako posluje, zaključila godinu s dobiti, i to u visini od 19,5 milijuna kuna. U apsolutnom iznosu radi se o povećanju od 54 milijuna kuna u odnosu na 2013.

Ostvarena EBITDA iznosi 94,4 milijuna kuna, što je za 1,1 milijun kuna bolji rezultat u odnosu na 2013., dok je EBITDA marža poboljšana sa 18,6 posto na 19,4 posto. Ukupni konsolidirani poslovni prihodi iznose 486,4 milijuna kuna. U usporedbi s rezultatom ostvarenim 2013., ovaj rezultat predstavlja blagi pad od 3,1 posto.

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

Platinum Blue Chip

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

segmentu Vipnet je zabilježio stabilizaciju prihoda u iznosu od 378,2 milijuna eura, što je 2,8 posto manje u odnosu na godinu prije.

ZB global

€

149,4368

0,79

HPB Euronovčani

€

105,9619

0,01

PBZ Global fond

€

14,2810

0,42

Locusta Cash

kn

1331,5309

0,03

HI-balanced

€

12,5861

0,84

NETA MultiCash

kn

107,0233

0,02

ICF Balanced

kn

114,1323

0,24

OTP euro novčani

€

102,3176

0,01

HPB Global

kn

85,9383

-0,41

Regulatorni pritisak Konsolidirana operativna dobit Vipneta u 2014. iznosi 15,9 milijuna kuna i niža je za 69,4 posto u odnosu na 2013. godinu. EBITDA je smanjena za 28,3 posto i iznosi 84,3 milijuna eura.

Nastavak loše gospodarske situacije i snažna regulatorna opterećenja utjecala su na Vipnetovo poslovanje s dodatnih 16 milijuna eura za naknade za uporabu radijskih frekvencija u 2014. godini. Zbog pozitivnih trendova u fiksnom

Rast prihoda od poslovanja Prihodi od poslovanja Grupe Societe Generale u 2014. iznosili su 23,56 milijardi eura, tj. pet posto više nego u 2013. Troškovi poslovanja iznosili su 16,02 milijarde eura (0,2 posto manje). Kada se isključe utjecaji promjena u strukturi Grupe i tečajne razlike, troškovi su manji za 1,9 posto. Slijedom toga, neto prihodi od poslovanja prije rezerviranja za gubitke iznosili su 7,55 milijardi eura za 2014. Na godišnjoj razini to je rast od 18,1 posto. Ako se isključe utjecaji promjena u strukturi Grupe i tečajnih razlika, rast je iznosio 23,7 posto. Tijekom 2014. ostvarena je dobit nakon oporezivanja od 2,69 milijardi eura. U odnosu na godinu prije, rast dobiti iznosio je 31,7 posto.

Gubitak Petrokemije Petrokemija je u 2014. ostvarila 2,2 milijarde kuna prihoda i 2,6 milijardi kuna ukupnih rashoda, te je iskazala gubitak u poslovanju od 360,7 milijuna kuna ili 16,1 posto. Od tog iznosa, 100,4 milijuna kuna odnosi se na isplatu poticajnih otpremnina. Na godišnjoj razini ukupni prihodi manji su za 12,6 posto u odnosu na 2013., a ukupni rashodi za 10 posto.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak petak

SBTV slavonski brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota nedjelja

19:45 12:30 TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00 RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

21:30 16:20

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00 DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50