Pv 3865 by NEstar

Eksploatacija ugljikovodika Sedam kompanija sudjeluje u nadmetanju za naftu i plin s područja Drave, istočne Slavonije i Save

Poticaji veći 3,5 puta Ovogodišnji Impuls premašuje iznos koji je u 10 godina uložen u razvoj domaćeg poduzetništva

Prilika za novi početak ili... Zakon o stečaju potrošača trebao bi biti donesen u srpnju. Što on znači i na koga se odnosi?

tema tjedna

s markova trga

svijet financija

Str. 4

Str. 9

Str. 21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 5

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. veljače 2015. Godina LXI / Broj 3865. www.privredni.hr

poduzetništvo: prve tri su najteže / svemirska odiseja u lici / solarne torbe / turizam / svijet financija

rusko-hrvatski gospodarski forum

USPJEH U RUSIJI

Hrvatski poduzetnici kući su se vratili s ugovorima i dogovorenim milijunskim poslovima >>4-5

EBAN POS LOG PRI info EEN

nosi k Što do ope Networ r u E e is r p r Ente

MATIJA ŽULJ, DIREKTOR tvrtke AGRIVI

Intervju: Ivo Krolo

>> 17

>> 6-7

Donedavno je Hrvatska bila poznata po Dubrovniku ili sportu, no danas sve više ljudi zna za uspjehe naših start-upova

Predsjednik Uprave Banke splitsko-dalmatinske objašnjava kako BSD pomaže svojim klijentima u financijskim teškoćama

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV slavonski brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00 RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00 DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Prve tri su najteže

Ericsson Nikola Tesla

Što je potrebno učiniti da osigurate uspješnost svog poduzetničkog pothvata? U reportaži svoja iskustva donose uspješni poduzetnici

Umreženo društvo i digitalni svijet dominantni su trendovi naše potrošačke kulture. ENT svoj istraživački potencijal usmjerava prema razvoju tehnologija koje će to omogućiti

Naj tajnica

Tko su najbolje hrvatske tajnice i što one kažu o tajnama dobrog obavljanja svog posla

Iz Rusije s ljubavlju Hrvatski poduzetnici ponovno traže mjesta na tržištu teškom 145 milijuna kupaca. Rusija bi mogla biti nova izvozna meka za hrvatske proizvode

UVOD

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske:

G(h)ost komentator: Milán Radácsi, tajnik za ekonomske odnose Veleposlanstva Mađarske

Trebamo nova radna mjesta i nova tržišta za naše proizvode

Otvorena vrata za suradnju

Strateški nacionalni interes nam je stvaranje novih radnih mjesta, a u tomu je ključna privatna inicijativa. Vladu pozivam da učini sve kako bi poreznom politikom motivirala poduzetničku klimu i time potaknula snažniju privatnu inicijativu. (...) Trebamo se usmjeriti prema obiteljskom gospodarstvu, obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, inovacijama te primjenama čiste tehnologije. Veliku važnost u traženju novih tržišta ima gospodarska diplomacija i upravo zato bit ću prvi gospodarski diplomat Hrvatske.

Želimir Šikonja, izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina:

Istraživanje nafte u Hrvatskoj fokus Ine Naši su ciljevi doista ambiciozni: obnove rezervi od 100 posto uz godišnji rast proizvodnje od pet do 10 posto te dostizanje razine proizvodnje koju je Ina imala prije proglašenja više sile u Siriji. Da bismo to postigli, moramo diverzificirati naš istraživačko-proizvodni portfelj jer je upravo to ključ razvoja svake naftne kompanije, pa tako i naše. U tom smislu Hrvatska nam svakako ostaje u fokusu. U zadnjih pet godina uloženo je oko 540 milijuna kuna samo u istraživanje u Hrvatskoj te dodatnih dvije milijarde kuna u razradu i proizvodnju.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta:

Razmišljamo o dizanju praga za paušalno plaćanje poreza Razmišljamo o podizanju razine za plaćanje paušalnog poreza sa 150.000 na 230.000 kuna te da ljudima olakšamo da što jednostavnije vode knjigovodstvo. Ako recimo imate posao koji zapošljava vas i još dvoje, i svako od vas zaradi prosječnu hrvatsku plaću, pa imate prihod oko 200.000 kuna, mislim da bi te ljude trebalo rasteretiti kompliciranog računovodstva. To mora biti što jednostavnije, dakle treba im s druge strane omogućiti da plaćaju paušalni porez. Takvih primjera ima u brojnim zemljama svijeta.

Od Ureda za ekonomske odnose našeg veleposlanstva mogu se zatražiti informacije vezane uz tendere za dobavu roba i privatizacijske postupke, mogućnosti ulaganja, osnivanje tvrtke...

ađarska je već sedmu godinu zaredom četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a na području trgovinske robne razmjene je šesti najvažniji partner. Naime, prema podacima HNB-a, Mađarska je nakon Austrije, Nizozemske i Njemačke najveći investitor u vašoj zemlji. Ukupna vrijednost mađarskih ulaganja od 1993. iznosi 2,27 milijardi eura, a prema strukturi ulaganja vodeći su financijski sektor, proizvodnja prehrambenih proizvoda i trgovina. Nazočnost hrvatskog kapitala u Mađarskoj, pak, nije velika od 1993. hrvatska ulaganja Mađarsku dosegla su 21,8 milijuna eura. Mađarska ima veliko iskustvo s gospodarskim reformama (primjerice, stvaranje novih radnih mjesta, kreditiranje poduzetnika) na području kojih značajnu ulogu imaju velike strane investicije u spoju s kvalificiranom domaćom radnom snagom. Mađarska ima gospodarsko i poduzetničko okruženje koje omogućava uspješno poslovanje regionalnih proizvodnih kapaciteta, te ujedno može poslužiti i kao temelj poduzetničkih partnerskih veza. Punoprav-

no članstvo Hrvatske u EU-u stvara povoljne uvjete za daljnji rast trgovine. Suradnici Ureda za ekonomske odnose Veleposlanstva Mađarske u Zagrebu otvorenih vrata očekuju one hrvatske tvrtke koje su zainteresirane za mađarsko tržište. Za hrvatsko-mađarske turističke odnose je karakterističan porast dolazaka iz Mađarske. Prema hrvatskim statističkim podacima, Mađarska je na devetom mjestu po broju dolazaka, odnosno na 10. mjestu po broju noćenja. Prema podacima DZS-a zaključno sa studenim 2014., mađar-

Punopravno članstvo Hrvatske u EU-u stvara povoljne uvjete za daljnji rast trgovine ski turisti su zabilježili 364.500 dolazaka, što je porast od 11,77 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. Broj ostvarenih noćenja je, pak, porastao za 12,16 posto. Naš je cilj da hrvatski turisti što bolje upoznaju Mađarsku u kojoj turisti imaju brojne mogućnosti za odmor prepun doživljaja (aktivni, zdravstveni, wellness

i rehabilitacijski turizam, vino, gastronomija). Putnike koji dolaze u Mađarsku očekuju brojne prirodne ljepote i kulturna baština. Ispitivanjem strukture razmjene roba može se zaključiti kako su velika poduzeća Hrvatske i Mađarske te multinacionalne kompanije po volumenu i dalje najveći izvoznici, odnosno uvoznici. Povoljno je da znatan udio u tome imaju i mala i srednja poduzeća. Razvojni potencijal, izvori energije i sirovine Mađarske, zajedničko sudjelovanje u projektima

s međunarodnim izvorima financiranja, zemljopisna blizina te uzajamno povezivanje sektora malog i srednjeg gospodarstva u pograničnoj regiji nude hrvatskim poduzetnicima povoljne mogućnosti suradnje. Prva postaja tih mogućnosti je 20. ViroExpo na kojemu je od zemalja sudionica Mađarska prva koja je po drugi put zemlja-partner. Sajam je prirodni partnerski okvir i pridonosi dvostranim prekograničnim gospodarskim vezama. Na tom sajmu se zainteresirani mogu osobno upoznati s mađarskim izlagačima, njihovim proizvodima i uslugama. Od Ureda za ekonomske odnose našeg veleposlanstva više stotina tvrtki dobiva odgovore i savjete na specifična pitanja. Mogu se zatražiti informacije vezane uz tendere za dobavu roba i privatizacijske postupke, mogućnosti ulaganja, osnivanje tvrtke. Pomažemo u potrazi za potencijalnim partnerima, organizaciji poslovnih razgovora i prezentaciji tvrtki, pribavljamo informacije o tvrtkama, te posredujemo u kontaktiranju odvjetnika ili prevoditelja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 6 istražnih prostora ( za čak 25% u rasponu od 2100 do 2600 km2

Eksploatacija ugljikovodika u istočnoj Slavoniji

Sedam kompanija u kopnenom nadmetanju za naftu i plin

rasla robna razmjena Rusije i Hrvatske u prošloj godini

Rusko-hrvatski forum u Moskvi: Interes s rus

Svi žele zadrža ne bismo i mi

Predstavnici hrvatskih tvrtki vratili su se bogatiji za niz vrijednih Moskovskom asocijacijom poduzetnika, najznačajnijom organiz Radi se o kompanijama s velikim iskustvom koje koriste najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a prvo javno nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, koje je službeno zatvoreno prošli tjedan, javilo se sedam kompanija. Riječ je o prvom u nizu natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu za ukupno šest ponuđenih istražnih prostora u rasponu od 2100 do 2600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save. Kompanije su predale ponude kojima se međusobno nadmeću sa 19 različitih radnih programa. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je kako je izuzetno zadovoljan pristiglim ponudama. “Očekivano, radi se o kompanijama s velikim iskustvom koje koriste najsuvremeniju tehnologiju i udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima”, kazao je podsjetivši kako je projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Hrvatskoj počeo prije tek nešto manje od dvije godine, potpunom promjenom zakonske regulative. “Pokretanjem međunarodnog natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika otvorili smo vrata stranim ulaganjima

i gospodarskom oživljavanju ovog dijela Hrvatske. Očekujemo da će investicije u istraživanje i eksploataciju biti pokretači lokalnog gospodarstva u smislu angažiranja lokalne industrije i dobavljača te otvoriti nova radna mjesta. Natječaj za kopno logičan je slijed u slaganju preduvjeta za ostvarivanje ciljeva na kojima Ministarstvo gospodarstva

Stručno povjerenstvo evaluirati pristigle ponude. Dodala je kako je riječ o pojedinačnim ponudama kompanija, a ne o konzorcijima. Rezultati evaluacije bit će poznati do 18. travnja. “Isto kao i kod Jadrana, u tijeku je izrada strateške studije utjecaja na okoliš te ugovori s odabranim ponuditeljima neće biti potpisani dok ona ne bude

Ugovori bi trebali biti potpisani najkasnije do 18. srpnja, kaže Barbara Dorić inzistira - Hrvatska treba stabilnu opskrbu energentima, ali i učvrstiti se kao energetsko čvorište regije otvaranjem novih energetskih pravaca u Jugoistočnoj Europi. Hrvatska može biti jedna od onih zemalja koja ima svoju proizvodnju nafte i plina i koja će omogućiti jeftinije energente svojim građanima i industriji te omogućiti Jugoistočnoj Europi sigurnost opskrbe energentima”, naglasio je Vrdoljak. Neiskorišten potencijal Predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić istaknula je kako će sada

završena. U skladu sa Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, ugovori bi trebali biti potpisani najkasnije do 18. srpnja”, kazala je Barbara Dorić. Prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu otvoreno je 18. srpnja prošle godine u Osijeku. Zainteresirani ponuđači mogli su aplicirati za šest istražnih prostora. Unatoč činjenici da je upravo područje Slavonije još od sedamdesetih godina bilo glavno crpilište sirove nafte i prirodnog plina u nas, potencijal nije u potpunosti iskorišten.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

ogled na prepunu dvoranu Trgovačko-industrijske komore Ruske Federacije ozario je lica organizatora. Hrvatski sudionici prošlotjednog Rusko-hrvatskog foruma bili su prezadovoljni što ih je dočekalo čak 250 ruskih poduzetnika i predstavnika različitih institucija. Interes s ruske strane bio je tako velik da su neke prijave morale biti odbijene. Ruski domaćini bili su sretni što im je u goste došlo izaslanstvo od stotinu poslovnih ljudi, koji su se na taj put odlučili u delikatnom političkom trenutku. No, nije se moglo osjetiti neko likovanje što je hrvatsko izaslanstvo došlo unatoč nelagodi u EU-u i protivljenju SADa. U izjavama predsjednika ruske komore Sergeja Katirina izražena je nada da će se uskoro prevladati političke nesuglasice te da će i sankcije brzo biti prošlost. U tom uvjerenju održan je nedavno i susret sa švedskim poslovnim ljudima. Sudionicima Rusko-hrvatskog poslovnog foruma ohrabrenje su bile i vijesti o mirovnom sporazumu iz Minska, kojim je postavljen okvir za trajniji mir u Ukrajini. A opet, ovaj će dolazak sigurno donijeti hrvatskim kompanijama neki plus pri budućem sklapanju poslova u Rusiji. “Cijela Europa se trudi zadržati rusko tržište i na-

Andrej Jevgenjevič Podjenok i Luka Burilović

staviti gospodarsku suradnju, pa na to imaju pravo i hrvatske tvrtke”, rezimirao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva.

Predstavništvo HGK-a u Moskvi vrlo aktivno pomaže u traženju poslovnih partnera za hrvatska poduzeća Uostalom, nisu svi sektori gospodarstva obuhvaćeni sankcijama. Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, podsjetio je na podatak da je robna razmjena Rusije i Hrvatske u prošloj godini, unatoč rastu političkih napetosti između EU-a i Ru-

sije, rasla za čak 25 posto. U prvih 10 mjeseci ruski izvoz u Hrvatsku iznosio je 1,05 milijardi dolara, a hrvatski u Rusiju 283 milijuna dolara. Okupljanje gospodarske delegacije bio je odgovor i na brojne upite o mogućnosti poslovanja koje su hrvatske tvrtke slale Predstavništvu HGK-a u Moskvi. Samo lani Predstavništvo je odgovorilo na 300 upita i organiziralo 120 poslovnih sastanaka. Širenje suradnje HGK je na forumu potpisao i Sporazum o suradnji s Moskovskom asocijacijom poduzetnika, najznačajnijom organizacijom poduzetnika u Rusiji. Razmjena informacija i pomoć u investicijama ima i širi značaj od ru-

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 1,05 mlrd USD

ruski izvoz u Hrvatsku u prvih 10 mjeseci

( 283 mil USD

hrvatski u Rusiju u isto vrijeme

ske strane bio je tako velik da su neke prijave morale biti odbijene

ati rusko tržište pa zašto

ugovora, ali i kontakata koji bi se mogli isplatiti u bliskoj budućnosti. HGK je na forumu potpisao i sporazum o suradnji s z acijom poduzetnika u Rusiji koja ima podružnice u 51 ruskoj regiji, a ima ih i u SAD-u, Europi, Aziji i Africi mjena osobito dolazi do izražaja na ruskom građevinskom tržištu, zahtjevnom zbog niskih temperatura. Planirana godišnja vrijednost proizvodnje procjenjuje se na 10 mili-

Veleposlanik RH Igor Pokaz, ministar Ivan Vrdoljak i predsjednik HGK Luka Burilović na gospodarskom forumu uz predsjednika i potpredsjednika Trgovačko-industrijske komore Ruske Federacije Sergeja Katirina i Georgija Petrova

skog tržišta. Jer organizacija koju vodi Andrej Podjenok ima podružnice u 51 ruskoj regiji, a ima ih i u SAD-u, Europi, Aziji i Africi. Na Forumu su održani brojni izravni poslovni razgovori u sekcijama posvećenima pojedinim gospodarskima granama. Tako je u sekciji za turizam uz desetak predstavnika hrvatskih kompanija, o planovima govorilo tridesetak ruskih poslovnih ljudi. Kroz sekciju za graditeljstvo, nekretnine i bankarstvo prodefiliralo je stotinjak poslovnjaka iz obje zemlje, razmjenjujući informacije i posjetnice. Slično je bilo i u razredu za energetiku, transport, strojarstvo i IT. Sekcija za brodogradnju nije bila tako brojna (pet

hrvatskih i 10 ruskih tvrtki), ali tu se svaki sklopljeni posao piše s velikim brojem nula. Ruske poduzetnike na ulaganje u Hrvatsku ohrabrivali su i predstavnici Sberbanke (direktorica za Hrvatsku Andrea Kovacs Wöhry sa suradnicima) i direktor Lukoila Hrvatska Nikolaj Ivčikov. Detaljne prezentacije investijskog potencijala Hrvatske održali su Silva Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK-a, i Damir Novinić, direktor Agencije za investicije i konkurentnost. Unatoč svečanom i optimističnom raspoloženju u razgovorima nisu zaboravljene ni činjenice da Rusija prolazi kroz složenu gospodarsku situaciju. Pad cijene nafte,

zapriječen pristup međunarodnim financijskim tržištima i druge okolnosti dovele su do usporavanja rasta i devalvacije rublja. To poskupljuje inozemnu robu i pravi velike probleme pri trgovačkim kalkulacijama. No svi su nekako radije bili spremni vidjeti vedriju stranu posla. “Po dobru pamtim hrvatske građevinare, još iz sovjetskih vremena. Bili su odlični stručnjaci, obrazovani, korektni. Tada smo bili drugovi, sada smo gospoda, a surađivati možemo i dalje”, rekao je Sergej Selišev iz velike građevinske kompanije IRSO. Da se pita sudionike Foruma, mirovni sporazum bi već odavna bio na snazi, da se mogu posvetiti onome što najbo-

lje znaju: investicijama, otvaranju novih gradilišta, tvornica i radnih mjesta. I stvaranju novih vrijednosti, za svakoga. Milijunski ugovori uz pomoć HGK-a Predstavništvo HGK-a u Moskvi, koje vodi Jakov Despot, vrlo aktivno pomaže u traženju poslovnih partnera za hrvatska poduzeća. Uključeni su i u samo sklapanje poslovnih ugovora. U vrijeme održavanja Poslovnog foruma objavljeno je nekoliko ugovora za rusko tržište sklopljenih posredovanjem Predstavništva. Kompanija Kedobet potpisala je Sporazum o zajedničkom ulaganju za izgradnju tvornice za proizvodnju aditiva za poboljšanje betona. Pri-

Unosne ugovore potpisali su Mlinar, Kedobet, Postira, Klimaoprema, Milla...

u pripremi ugovora. Kozmetička kompanija Milla, na temelju svog ugovora, očekuje povećanje izvoza kozmetičkih proizvoda u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura. “Uvjereni smo da ćemo, uz daljnju potporu HGK-a u Moskvi, otvoriti i nove mogućnosti kako bismo povećali izvoz našeg asortimana”, istaknuo je Zvonko Hladnik, izvršni direktor Mille.

juna eura. Sardina iz Postira će u ovoj godini na rusko tržište izvesti tri milijuna konzervi srdela, skuša, tuna i ribljih pašteta. Taj izvoz vrijedan dva milijuna eura valja pomnožiti s pet, jer će ugovor trajati najmanje toliko godina. Na rusko tržište će i pekarski proizvodi Mlinara. Ugovor je vrijedan 10 milijuna eura. “Uvjereni smo da ćemo i kvalitetom i konkurentnom cijenom ostvariti uspješnu prodaju. Ugovor je i potvrda da Mlinar, uz potporu HGKa, ima znanja i mogućnost za nastup i na najzahtjevnijim tržištima, kao što je rusko”, rekao je Dominik Nikolić, potpredsjednik Uprave Mlinara. Samoborska Klimaoprema dogovorila je suradnju s ruskim Kub designom na izgradnji trgovačko-poslovnog centra u Krasnogorsku. I Branko Duvnjak, predsjednik Klimaopreme, zahvalio je Predstavništu na osiguranju izravnih kontakata i logistike

Upoznali se s Rusima, ali i međusobno Važan element posjeta bilo je i međusobno upoznavanje članova hrvatskog gospodarskog izaslanstva. Pali su i poneki dogovori o budućim poslovima. Dok su u zrakoplovu na putu prema Moskvi putnici bili uglavnom zaokupljeni svojim mislima, na povratku je sve brujalo od razgovora, analiza i potencijalnih zajedničkih poslovnih pothvata. Ne samo o nastupu na ruskom tržištu, već i u Iranu, u Africi i drugdje gdje se prema izjavama nekih sudionika, pružaju ogromne mogućnosti za koordinirani nastup hrvatskih kompanija. Razmjenjivale su se informacije o kontaktima i utjecajnim poslovnim ljudima na pojedinim tržištima. Trodnevni boravak u Moskvi na forumu i zajedničko putovanje skratilo je vrijeme potrebno za upoznavanje i prepoznavanje zajedničkih interesa.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik Agrokora

Jedan mandat je dovoljan za reforme

ko imate dovoljan broj ljudi koji žele provesti promjene u hrvatskom društvu, pri čemu ne mislim samo na Vladu i ministre nego i na mnogo širu skupinu, dovoljno je manje od jednog mandata da se ostvare potrebne reforme, ustvrdio je Damir Kuštrak, izvršni potpredsjednik i član Upravnog

Nismo naišli na odobravanje javnosti i političkih stranaka, kaže Kuštrak odbora Agrokora, govoreći studentima i mladim poduzetnicima na skupu koji je organizirala udruga MBA Croatia. “HUP zastupa svoje članove na nekoliko područja kao što su lobiranje za njihove interese, pravne usluge, poslovno povezivanje ili služi kao predstavnik poslodavaca u socijalnom kontekstu”, ističe Kuštrak i dodaje kako je HUP autor strateškog dokumenta u kojem definira 13 bitnih područja za izlazak iz krize. Predstavio je i rad GSV-a vijeća u kojemu sudjeluju pred-

zapošljava Banka splitsko-dalmatinska

Ivo Krolo, predsjednik Uprave Banke splitsko

S povjerenjem

Ono što BSD čini drugačijim od drugih banaka je to što pomažem moratorijem na otplate ili nekim trećim modelom, što je rezultiral stavnici Vlade, sindikata i poslodavaca te Nacionalnog vijeća za konkurentnost u kojem sjede 24 člana iz poslovnog sektora, Vlade, sindikata i akademske zajednice i kojemu je cilj povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kuštrak je govorio i o kojim temama se još uvijek ne može razgovarati među interesnim skupinama. “To su teme poput mirovina od kojih je svega 16 posto klasičnih starosnih, drastično je porastao udio invalidnosti otkad je uveden PTSP kao dijagnoza. Problem predstavlja i činjenica da je broj kolegija na visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj mnogo veći u odnosu na broj potencijalnih studenata.

Problem tvrtkama predstavlja i bankocentričan sustav financiranja startup kompanija te broj nacionalnih strategija koji je obrnuto proporcionalan njihovoj uspješnosti, čak ih je 247”, upozorava Kuštrak. Politički angažman gospodarstvenika nije se pokazao kao dobar odgovor na rješavanje problema u prethodnim godinama, upozorava Kuštrak. “Upravo stoga što nismo naišli na odobravanje javnosti i političkih stranaka, u budućnosti ćemo postupiti drugačije. Za nadolazeće parlamentarne izbore Hrvatska udruga poslodavaca planira postaviti 10 pitanja u javnosti i tražiti od svih političkih aktera jasne i nedvosmislene odgovore o tim temama”, najavio je Kuštrak. (K.S.)

Dolaze iz Lidla, SP Sistema i Grada Zagreba

Najbolje hrvatske tajnice

Časopis Poslovni savjetnik u suradnji s tvrtkom Heraklea sedmu godinu za redom organizirao je tradicionalnu nacionalnu konferenciju poslovnih tajnika, voditelja ureda i administrativnih djelatnika. U sklopu

( 74 djelatnika

edukativne konferencije dodijeljene su i godišnje nagrade NajTajnica.hr za 2015. godinu. Nagrada se dodijelila u tri kategorije: za male i srednje tvrtke, velike tvrtke te za javne institucije. Naj tajnice za 2015. godinu su

u kategoriji malih i srednjih tvrtki Danijela Arbutina Bezbradica iz tvrtke SP Sistemi, u kategoriji velikih tvrtki Ivana Baldi iz Lidla, te u kategoriji javnih institucija Nevenka Vukmanić Brenko iz Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. “Poslovni savjetnik godinama radi na afirmaciji ove struke i dodatnoj edukaciji svih administrativnih djelatnika”, istaknula je Sandra Mihelčić, glavna urednica časopisa Poslovni savjetnik. (K.S.)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Ivom Krolom, predsjednikom Uprave Banke splitsko-dalmatinske (BSD), razgovarali smo o poziciji malih banaka u Hrvatskoj, o tečaju švicarskog franka, te o poslovanju Banke splitsko-dalmatinske. Krolo nam je objasnio zašto BSD nije svojim klijentima davao kredite u švicarskim francima te tvrdi da, iako se u javnosti stvorilo mišljenje kako banke posluju na isti način, to nije istina jer postoje velike razlike u njihovu poslovanju. Kako posluje Banka splitsko-dalmatinska? - Banka splitsko-dalmatinska posluje još od 1992. godine, od kada se širila i razvijala, kako brojem djelatnika, poslovnica i bankomata, tako i proizvoda i usluga. BSD danas ima mrežu poslovnica po cijeloj Dalmaciji i u Zagrebu, te zapošljava 74 djelatnika. Aktiva Banke raste iz godine u godinu, a u prošloj godini taj rast je bio veći od osam posto. Mala smo banka koja je stvorila svoju prepoznatljivost kreditima namijenjenim umirovljenicima i stanovništvu, pogotovo segmentima stanovništva koji nisu svojedobno bili zanimljivi ostalim bankama, te malim poslovnim subjektima čije poslovanje je vezano za turizam, dakle sektorima koji iskazuju rast posljednjih godina. Ono što BSD čini drugačijim od drugih banaka

je to što pomažemo svojim klijentima, fizičkim ili pravnim osobama, koji upadnu u financijske probleme ili blokade, bilo reprogramom, moratorijem na otplate ili nekim trećim modelom, što je rezultiralo time da Banka do sada nije oduzela niti jednu nekretninu klijentima u poteškoćama. Upravo to je rezultiralo i dodatnim povjerenjem u BSD kao lokalnu razvojnu banku koja je spremna na dijalog s klijentima, čak i onda kada im sve druge banke zatvore svoja vrata. Temeljem tog iskustva

Zamrzavanjem tečaja švicarskog franka dolazi do stvaranja paralelnog tržišta, što ne može biti dobro uočavamo kako sve veći broj klijenata traži vrijednost umjesto da samo inzistira na niskoj cijeni usluge, što motivira i banke da neprestano poboljšavaju svoje usluge i razvijaju partnerski odnos sa svojim klijentima. Što očekujete u budućnosti? - Banka će i budućnosti primarno biti fokusirana na poslovanje s građanima, posebno s umirovljenicima, malim poduzetnicima i obrtnicima. Od samog početka vizija Banke bila je biti mala i efikasna banka, kod koje će komintenti financijske usluge dobivati brzo

i jednostavno, bez nepotrebnog gubitka vremena. Tu viziju ćemo slijediti i ubuduće s dodatnim, postupnim i izraženijim širenjem poslovanja, primjerice na investicijsko bankarstvo, jasno, ne gubeći pritom iz vida osnovnu viziju. Kakvo je vaše mišljenje o zamrzavanju tečaja švicarskog franka? - Zamrzavanjem tečaja švicarskog franka dolazi, zapravo, do stvaranja paralelnog tržišta švicarskog franka, što ne može biti dobro. Što će se dogoditi u slučaju da se tečaj franka vrati ispod 6,39 kuna? Zapravo, sve upućuje na to da će teret kredita u švicarcima, na kraju, snositi i oni građani koji nemaju nikakve veze s ovim kreditima. Međutim, zaboravlja se kako je isključiva odgovornost na velikim bankama i HNBu, te dijelom na needuciranim korisnicima kredita u švicarskim francima, što znači da bi i financijski teret trebao biti raspodijeljen među njima. Pouka i poruka je jasna, s povjerenjem komitenata se ne smijemo igrati. Što vas smeta u najnovijoj situaciji s kreditima u švicarskim francima? - Smeta mi što se svakodnevno proziva “ozloglašeni bankarski sustav’’, pri čemu se velike i male banke u javnosti prikazuje istima, premda su sporne kredite plasirale isključivo velike banke u stranom vlasništvu. One su iskoristile pristup jeftinim francima preko bana-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( više od 8%

rast aktive Banke u prošloj godini

o-dalmatinske, Split

klijenata se ne smije igrati

mo svojim klijentima, fizičkim ili pravnim osobama, koji upadnu u financijske probleme ili blokade, bilo reprogramom, lo time da Banka do sada nije oduzela niti jednu nekretninu klijentima u poteškoćama miniraju velike banke je opasna iluzija, koju su događaji tijekom financijske krize dobrim dijelom razbili. Zbog svoje povlaštene pozicije velike banke do sada nisu dijelile sudbinu gospodarstva, čiji bi sastavni dio trebale biti, te i dalje ostvaruju velike profite, dok građani i mala poduzeća domaćih vlasnika sve više osjećaju posljedice takve loše financijske politike. U financijskim krugovima je poznato da vezivanje osobnih financija uz kretanje strane valute predstavlja iznimno velik rizik, tako da krediti u švicarcima ukazuju na nužnost preispitivanja trenutnog financijskog sustava kojim dominiraju velike banke.

ka-matica u inozemstvu i plasirale su “jeftine” kredite prije krize 2008. godine, da bi povećale svoj tržišni udio, na štetu građana, ali i malih banaka u hrvatskom vlasništvu. U čemu je osnovni problem prilikom dodjele tih kredita? - Plasirajući kredite u švicarskim francima, velike banke su iznevjerile po-

vjerenje svojih klijenata. Imovina i obveze velikih banaka koje su plasirale kredite u švicarcima su, prema tvrdnjama HNB-a, valutno usklađene, iz čega proizlazi da su se te banke osigurale i zaštitile od rizika kretanja tečaja. Moralno je dvojbeno zašto isto nisu preporučili i svojim klijentima, odnosno to što su ih, u pojedinim slučajevima, i ohrabrivale u

uzimanju kredita u švicarcima, izlažući ih time valutnom riziku. Time je prekršeno načelo poštenja i povjerenja. Počiva li financijski sustav na zdravim temeljima? - Javni interes je da financijski sustav bude pošten i pravedan. Uvjerenje da je takav sustav moguć u uvjetima kad njime do-

Što bi HNB trebao učiniti? - Ključnu ulogu u tome ima HNB koji bi, kao regulator, trebao mjere donositi selektivno, uvažavajući načelo proporcionalnosti, sukladno čemu bi i troškovi redovnog poslovanja trebali biti prilagođeni veličini banke. To bi, u konačnici, omogućilo zdravi razvoj regionalnih banaka koje se isključivo oslanjaju na domaće izvore financiranja i stimuliraju rast malog poduzetništva koje je, prema iskustvima europskih zemalja, glavni generator novih radnih mjesta. Zašto vi niste plasirali kredite u švicarskim francima, kada se na tome dobro zarađuje? - U vrijeme kada su švicarci bili popularni, BSD

je imao u svojoj pasivi sredstva (depozite) koja su se mogla plasirati u kredite vezane za švicarski franak. Postojala je i

Očito se mijenja trend i raste povjerenje u male banke. To ne čudi s obzirom na to da su u cijelom EU-u male banke pokretač malog i srednjeg poduzetništva potražnja za tim kreditima, ali nismo htjeli ulaziti u takav, za komitenta, rizičan posao. Tada smo čak i izgubili dio klijenata, kojima je bila važna samo kamatna stopa, ali nismo htjeli prebaciti tečajni rizik na nekoga tko nije upućen u tu problematiku. Nismo htjeli ugroziti povjerenje između banke i klijenata, bez obzira na to što se tadašnji stav činio pogrešnim. Danas se pokazalo da smo ispravno odlučili. Zašto velike banke uglavnom šute i čekaju razvoj situacije? Hoće li se ovakva situacija odraziti na povjerenje u bankarski sustav? - Problem za banke se ovdje ne vidi direktno kroz valutni (tečajni) rizik, već u kreditnom riziku po ovim plasmanima. Velike banke su plasiranjem kredita u švicarcima i same sebe dovele u probleme jer je porastom tečaja veći kreditni rizik i veća nenaplativost kredita. U osnovnom ban-

karskom poslu, a to su kreditni plasmani, nesumnjivo će se vidjeti negativne posljedice. Hoće li se ovakva situacija okrenuti u korist malih banaka? - Nakon euforije i ogromnog povjerenja u velike banke, ali i velike kompanije, čini se kako se ljudi sve više okreću lokalnom i poznatom. U tom smislu je i BSD primijetio kako klijentima sada više odgovara manja banka u kojoj ih svi poznaju, gdje brzo riješe svoje zahtjeve i probleme. Banka splitskodalmatinska je od svojeg osnutka ulagala u dugoročan odnos sa svojim klijentima, među kojima je najviše umirovljenika koje smo prepoznali kao najugroženiju skupinu i koji, sve do prije nekog vremena, nisu imali nikakve pogodnosti kod velikih banaka. Danas se mijenja situacija i s malim poduzetnicima koji nam se sve više obraćaju za kreditiranje njihovih projekata, tako da se očito mijenja trend i raste povjerenje u male banke. To ne čudi s obzirom na to da su u cijeloj Europi upravo male banke pokretač malog i srednjeg poduzetništva koje generira najveći broj radnih mjesta. BSD je lokalna razvojna banka i izvor financiranja su mu domaće štediše, dok strane banke imaju manje uvida u regionalno gospodarstvo i povlače sredstva matica u inozemstvu.

AKTUALNO

*vijesti Pad cijena

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 71.000 poduzetnika

u zadnje 3 godine prošla besplatne edukacije u HGK-u

KONFERENCIJA ZA PODUZETNIKE POČETNIKE Državni zavod za statistiku izvijestio je da su u siječnju cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na prosinac pale za 0,5 posto, a u odnosu na siječanj prošle godine za 0,9 posto. Takav godišnji pad nije zabilježen u zadnjih 15 godina i ponajprije je posljedica pada cijena goriva, odjeće i obuće te većine prehrambenih proizvoda. Ina privatizira pumpe Ina nastavlja s projektom dodjele benzinskih postaja privatnicima na upravljanje. Na području Zagreba tijekom ožujka devet postaja bit će prepušteno privatnim tvrtkama. Pilot-projekt Model poduzetnik Ina je pokrenula sredinom 2013. kada je bio raspisan natječaj u kojem se 20 benzinskih postaja, prije svega na području Zagreba i okolice, davalo na upravljanje malim poduzetnicima, a u Ini su bili zadovoljni dobrim odazivom s gotovo 600 zaprimljenih prijava, od čega su više od polovine predstavljali Inini zaposlenici. Nastavljen pad građevine

Građevinski sektor i dalje je u dubokoj recesiji. To potvrđuje i smanjenje broja izdanih odobrenja za građenje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je tijekom prošlogodišnjeg prosinca izdano 597 odobrenja za građenje, što je za 19,9 posto manje u odnosu na prosinac 2013. godine, dok je ukupan broj odobrenja za građenje izdanih u 2014. prema godini ranije smanjen za 1,5 posto, na 6589.

Prve tri su najteže Konferencija je bila namijenjena poduzetnicima koji tek ulaze u svijet poduzetništva, a mogli su čuti iskustva uspješnih kolega kao i informacije o potporama koje su im na raspolaganju Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

rve tri su najteže - naziv je konferencije za poduzetnike početnike koju je organizirao Odjel za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore. Konferencija je bila namijenjena poduzetnicima koji tek ulaze u svijet poduzetništva, a mogli su čuti iskustva uspješnih kolega kao i informacije o

Važno je biti dovoljno uporan, izlaza uvijek ima, poručio je Saša Cvetojević potporama koje su im na raspolaganju, od samozapošljavanja da bespovratnih financijskih potpora. “Poduzetnicima smo prezentirali i usluge HGK-a kako bismo im pokazali što sve mogu dobiti od nas. Mi smo kao Komora aplicirali na europski projekt Erasmus za poduzetnike početni-

ke koji omogućava mladim poduzetnicima, koji tek kreću ili su tek ušli u svijet poslovanja, da odu na razmjenu u zemlje Europske unije kod iskusnih poduzetnika i tamo stječu iskustvo”, istaknula je direktorica sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić te dodala kako je HGK uključen u program mentorstva za poduzetnike početnike te im svojim savjetima pomaže da prebrode prve tri najteže godine. Inače, u zadnje tri godine 71.000 poduzetnika prošla je razne edukacije u organiza-

ciji HGK-a, a za sve njih te su edukacije bile besplatne. Jednostavna trgovačka društva oslobođena su plaćanja članarine HGK-a tijekom prve dvije godine poslovanja, dok u trećoj godini plaćaju 50 posto iznosa, što je oko 25 kuna mjesečno. Iz Komore ističu kako svi oni mogu koristiti sve usluge HGK-a kao i da plaćaju punu članarinu. Novi proizvodi “HGK je i pod novim vodstvom kreirao nekoliko novih proizvoda koji mogu koristiti svi podu-

zetnici pa i početnici, poput vaučera za europske fondove, gdje za njih plaćamo konzultante, ili usluga namijenjenih poduzetnicima izvoznicima gdje za njih tražimo potencijalne partnere izvan granica Hrvatske. Uz sve to naše službe i svi naši eksperti su im na raspolaganju kako bi pomogli i bili podrška njihovom poslovanju”, rekao je potpredsjednik HGKa Josip Zaher koji je mladima poručio kako se ne smiju bojati ulaska u poduzetništvo. Afirmacija poduzetništva u Hrvatskoj jako

nedostaje jer se poduzetnici često promatraju samo kroz prizmu loših vijesti, a ne kao oni koji stvaraju dodatnu vrijednost. Poduzetnik i investor koji zna stvarati dodanu vrijednost, Saša Cvetojević, vlasnik tvrtke Insako, mladima je savjetovao da se na svom putu pripreme na uspone i padove te da što prije krenu u realizaciju poslovne ideje. “Važno je biti dovoljno uporan da kad se dogodi prvi problem, taj zid zaobiđete ili preskočite, kad se pojavi rupa, da vidite kako ćete je zatrpati i kada vam netko kaže da nema izlaza, da vi nađete barem još tri - jer izlaza uvijek ima”, rekao je Cvetojević. A uporan je bio Miran Katar, vlasnik tvrtke Katar Guitars, koji je svoju ideju proizvodnje gitara pretvorio u pravi posao. “Ako u nešto vjerujete, onda to trebate i gurati naprijed. U početku ja sam samo želio izrađivati gitare, a poduzetništvo je došlo samo od sebe”, rekao je Katar.

Adriatic Gastro Show

Održan regionalni forum obiteljskog turizma Na prvom sajmu Adriatic Gastro Show, međunarodnom festivalu gastronomije i turizma koji se održao u Spaladium Areni predstavilo se 120 izlagača iz 12 zemalja. U sklopu sajma održao se i Regionalni forum obiteljskog turizma u organizaciji Zajednice obiteljskog turizma HGK-a.

Na Forumu su stručnjaci iz javnih institucija i iz realnog sektora predstavili zakonsku legislativu, a razmijenjena su i iskustva i primjeri dobre prakse s naglaskom na aktualnosti u tržišnim trendovima i marketinškim alatima. Iznajmljivačima je predstavljena i nova usluga Fine koja omogućava jednostavno podmirenje fi-

nancijskih obveza kroz sustav ePorezna, s obzirom na to da su ulaskom Hrvatske u EU iznajmljivači postali obveznici plaćanja PDV-a na usluge turističkih portala i agencija sa sjedištem u inozemstvu. “Obiteljski smještaj bilježi rast u svim mjesecima, čak i u zimskim. Iza nas je izuzetno uspješna sezona kao i priprema za slje-

deću”, istaknuo je, među ostalim, Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK-a.

Pinezić je dodao kako se od ove godine više ne moraju nabavljati liječnička uvjerenja što olakšava poslovanje privatnim iznajmljivačima, kako potkraj veljače kreće natječaj Ministarstva turizma za poticajna sredstva namijenjena gradnji bazena te da se pruža niz mogućnosti iz fonda ruralnog razvoja. (J.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 7123 potpore ( oko 12.000 ukupno dodijeljene od 2012.

novih radnih mjesta otvoreno tim potporama

Sjednica hrvatske vlade

Poduzetnički impuls zbog EU-a povećan 3,5 puta Ovogodišnji Impuls premašuje sav iznos koji je u posljednjih deset godina uložen u razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Najveći pojedinačni poticaj može iznositi 15 milijuna kuna, a najmanji 10.000 kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

rogram Poduzetnički impuls u 2015. godini bit će vrijedan čak 4,37 milijardi kuna, što je gotovo 3,5 puta više nego u 2014. godini. Razlog tome je veliki priljev novca iz europskih fondova namijenjenih razvoju malog i srednjeg poduzetništva. U programu koji je Vlada usvojila prošli tjedan, iz fondova bi trebalo stići oko 80 posto ukupnog novca za Poduzetnički impuls, odnosno, oko 3,88 milijardi kuna. Iz hrvatskog proračuna izdvojit će se oko 490 milijuna kuna. Poduzetnički impuls je 2012. godine bio vrijedan 376 milijuna kuna, u sljedećoj godini je udvostručen, a u 2014. je dosegnuo 1,2 milijarde kuna. “Taj rast, a posebice skok iznosa ove godine, izravna je korist koju naši mali i srednji poduzetnici imaju od članstva u Europskoj uniji”, naglasio je Gordan Maras,

ministar poduzetništva i obrta. Usvrdio je da je to “najsigurniji novac” koji će Hrvatska dobiti od Unije, jer su do sada EU projekti u njegovu ministarstvu ugovarani s gotovo stotpostotnim uspjehom pa najavljuje da će tako biti i ubuduće. Poduzetnici, potencijalni ko-

Prošle godine prosječna potpora iznosila je 1,3 milijuna kuna risnici tog novca, bit će na vrijeme obaviješteni o natječajima tako da se stignu prijaviti. Prvi natječaji za projekte financirane iz EU fondova raspisat će se u ožujku, rekao je Maras. Ovogodišnji Impuls premašuje sav iznos koji je u posljednjih 10 godina uložen u razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Najveći pojedinačni poticaj može iznositi 15 milijuna kuna, a najmanji 10.000 kuna. Prošle godi-

ne prosječna potpora iznosila je 1,3 milijuna kuna. Od 2012. je dodijeljeno ukupno 7123 potpora, uz otvaranje gotovo 12.000 novih radnih mjesta. Male i srednje tvrtke u tom su razdoblju znatno povećale izvoz i on je sada 20 posto veći nego pretkrizne 2008. godine. S dodijeljenim poticajima poduzete su investicije vrijedne ukupno 5,7 milijardi kuna. “Svaka kuna, uložena iz proračuna u poticaje, višestruko se isplatila”, rekao je Maras.

Novi zakon o osiguranju Zbog europskih preporuka Vlada je odlučila donijeti i novi zakon o osiguranju. Preporučuje se veća transparentnost u upravljanju društvima za osiguranje, bolja zaštita potrošača i precizniji nadzor nad rizicima u poslovanju. Uz ostalo, uvodi se i izračun adekvatnosti kapitala koji uključuje i izradu profila rizičnosti društva. Prema podacima Hrvatskog ureda za osigu-

ranje za prosinac 2014. godine, 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 8,5 milijardi kuna, što predstavlja pad od 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Skupina neživotnih osiguranja čini 70 posto ukupne premije, a zaračunato je 5,9 milijardi kuna, 9,4 posto u odnosu na prosinac 2013. godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovor-

nosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 2,4 milijarde kuna. Bruto premija i u toj kategoriji bilježi pad od 18,3 posto. Prosječna premija za autoodgovornost iznosi 1196 kuna te je 21,3 posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2,6 milijardi kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovaj period iznosi 3,9 posto. Ulaganje u ceste Vlada je dala podršku i planovima gradnje i održavanja Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. Hrvatske ceste planiraju uložiti 1,7 milijardi u državne ceste što je smanjenje za 22 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu. Hrvatske autoceste namjeravaju utrošiti oko 746 milijuna kuna, što je povećanje od 19 milijuna kuna u odnosu na 2014. godinu.

Kako do novca: informativne radionice Poduzetnički impuls čine tri programska područja. Prvo je Mikro i malo poduzetništvo i obrt, u kojem je 12 programa za koje je predviđeno gotovo 119 milijuna kuna. Natječaji za to programsko područje raspisivat će se od ožujka do kolovoza, a očekuje se da će se na njega javljati uglavnom tvrtke do 10 zaposlenih. Drugo programsko područje se odnosi na sredstava iz fondova Europske unije, odnosno na Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Vrijednost njegovih 14 programa je go-

tovo 3,89 milijardi kuna. Otvaranje prvih natječaja očekuje se već u ožujku, a poduzetnici će se moći javljati do listopada. Treće programsko područje je Lakši pristup financiranju, u čijem sklopu je sedam programa za koje je predviđeno 369,7 milijuna kuna, a natječaj je kontinuirano otvoren. “Otkada smo počeli s provedbom programa, veći naglasak stavili smo na učinkovitost javnih sredstava, odnosno manji broj potpora veće prosječne vrijednosti. Sustav dodjele potpora u potpunosti je usklađen

s načinom i uvjetima korištenja sredstava iz fondova EU-a, uz veću transparentnost”, rekao je ministar Maras prilikom predstavljanja programa nakon sjednice Vlade. Kako bi što bolje informirali poduzetnike, Ministarstvo poduzetništva i obrta pripremilo je niz informativnih radionica koje će se održati u 24 grada. Prva je u Zagrebu 23. veljače, a posljednja 13. ožujka u Novoj Gradiški. Detaljnije informacije o radionicama mogu se pronaći na stranici Ministarstva poduzetništva i obrta www.minpo.hr (I.G.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

NAPE Summit Trade Show

Hrvatska se predstavila ulagačima u naftu i plin

NAPE Summit Trade Show, koji se održao u Houstonu u SAD-u, konferencija je na kojoj su brojne delegacije predstavile ulagačima sve mogućnosti poslovanja u naftnom i plinskom sektoru. Takav tip međunarodne razmjene informacija pokazao se uspješan i značajan na primjeru Hrvatske uoči prošlogodišnje objave natječaja za koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina. Prošle je godine na ovoj konferenciji zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić sudionicima konferencije predstavio natječaje za dodjelu koncesija za istraživanje i ek-

sploataciju ugljikovodika, kao i njihovu važnost te brojne mogućnosti. Upravo je to pridonijelo da zainteresirane naftne tvrtke kvalitetno procijene potencijal eksploatacije ugljikovodika. Uz podatke o dokazanom potencijalu eksploatacije ugljikovodika na kopnu i Jadranu, kao i stručnoj radnoj snazi koju uvjetuje već postojeća industrija te dodatnim prednostima koje nudi dobra infrastruktura, otvoreno tržište Europske unije i Vlada jamčeći brzinu ulaganja, Leverić je ove godine predstavio dosadašnji napredak u tom području te daljnje planove i mogućnosti.

Ulagači i kompanije su pohvalile način na koji je Hrvatska otvorila vrata tom projektu, i to počevši od 2012. godine kad se krenulo u izmjenu zakonske regulative i izrade potpuno novog zakona, preko seizmičkih snimanja, samih natječaja i sad pregovora o ugovorima koji su u završnoj fazi, istaknuo je Leverić. “U srpnju prošle godine otvoreno je prvo od tri javna nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu, a koje će se zatvoriti 18. veljače 2015. godine. Po završetku nadmetanja, stručno povjerenstvo će dati procjene i ocijeniti pristigle ponude, a Vlada donijeti odluku o izdavanju dozvola do lipnja 2015. godine. Naši inozemni kolege i naftne kompanije s velikim interesom čekaju otvorenje novog kruga natječaja za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu”, istaknuo je Leverić. (K.S.)

Energy Investment Forum

Vrdoljak: Nisam naftni lobist Poslovni dnevnik prošli tjedan organizirao je energetsku konferenciju Energy Investment Forum, na kojoj su prvi put u Hrvatskoj javno nastupili predstavnici kompanija koje će istraživati nalazišta nafte i plina u Jadranu. Pravo na eksploataciju dobili su Ina, konzorcij ENI-ja i Medoilgasa te konzorcij američkog Marathon Oila i austrijskog OMV-a. “Uvozni lobi bori se protiv bilo kakve proizvodnje u Hrvatskoj, no mi možemo biti izvoznik energije i nema nijednog razloga da to ne budemo! Tko ne želi da građani, umjesto sadašnjih 450 dolara, plin ubuduće plaćaju

250 dolara? I treba li zbilja gasiti Inu, Dioki i Petrokemiju kad imamo vlastite izvore plina”, zapitao se Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva. “Nisam nikakav naftni lobist, samo želim riješiti ovu zemlju ovisnosti o uvozu. A što se tiče prozivki da premalo stimuliramo obnovljive izvore energije, reći ću da smo od 173 megavata u 2012., nakon što sam preuzeo Ministarstvo gospodarstva, već u 2013. došli do 412 megavata i to je pomak kakav nema nije-

dan drugi sektor, pa nema smisla zbog toga prozivati Vladu”, dodao je. Govoreći o LNG terminalu na Krku, rekao je kako za taj projekt ima puno zainteresiranih, i to ne samo za prodaju tehnologije nego i za zakup kapaciteta. Tu je i projekt Jadransko-jonskog plinovoda i priprema plinofikacije Crne Gore i BiH. Napokon, istaknuo je Vrdoljak, ne treba zaboraviti ni TE Plomin, investiciju od 800 milijuna eura. (B.O.)

( 75 zaposlenih

u Švicarskoj, Španjolskoj i SAD-u ima S3

Swiss Space System Hrvatska

Svemirska teh

Švicarska tvrtka koja se bavi svemirskim tehnologijama osnovala krenuti s montažom i lansiranjem komercijalnih svemirskih sateli Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

vicarska tvrtka Swiss Space Systems - S3 potvrdila je osnivanje svoje podružnice u Hrvatskoj. Njihova Hrvatska podružnica Swiss Space Systems Hrvatska trebala bi imati značajnu ulogu u poslovanju njihova holdinga na globalnoj razini jer bi se u Hrvatskoj trebale dovršavati suborbitalne letjelice za isporuku satelita u orbitu, a iz Hrvatske bi se nudila i usluga komercijalnih svemirskih lansiranja. Prve aktivnosti hrvatske podružnice tvrtke Swiss Space Systems bit će vezane uz ZeroG letove aviona koji simuliraju bestežinsko stanje koji bi se trebali provo-

diti već u prvoj polovini iduće godine, a za sljedeću fazu aktivnosti, poput lansiranja satelita

Hrvatska podružnica Swiss Space Systems trebala bi imati značajnu ulogu u poslovanju njihova holdinga na globalnoj razini kao i suborbitalne putničke letove, očekuju podršku Hrvatske za izgradnju svemirske luke za koju se najboljom čini lokacija u Udbini. Sama svemirska luka mogla bi se temeljiti na konceptu svemirske luke S3 u Švicarskoj, koja je već u izgradnji.

Poziv u Europsku svemirsku agenciju Podršku ovom projektu dao je i donedavni predsjednik Republike Ivo Josipović, a Slađan Zovko, direktor tvrtke Swiss Space Systems Hrvatska, kaže kako sve države koje su pristupile Europskoj svemirskoj

Gamma bags - idealan modni dodatak za poslovne žene

Visoka moda i visok Spojem tehnologije i mode stvoren je dodatak koji svaka poslov

pajanje visoke mode i visoke tehnologije čini se prilično velikim izazovom, no mlada poduzetnica s iskustvom u modnom svijetu i osjećajem za visoku tehnologiju osmislila je idealan modni dodatak za poslovne žene. Koliko puta vam se dogodilo da vam je baterija na telefonu iscurila baš u ključnom trenutku, punjača nema nigdje u blizini, a i da ga ima,

nemate ga gdje uključiti. Upravo tim problemom pozabavila se mlada ino-

Već je skoro sve spremno za izlazak na tržište. Već ovog mjeseca pripremamo prvu liniju torbi, kaže Mirta Udovičić vatorica i modna dizajnerica Mirta Udovičić. “Kako sam se bavila mo-

dom, ali i računalnim programiranjem - završila sam dizajn - spojila sam dvije stvari koje su mi dobro poznate - modni dodatak s elektroničkim dodacima”, pojašnjava ona. Rezultat tog rada je inovativna torba s baterijom i punjačem koji je može puniti na konvencionalni izvor – električnu utičnicu, ali i na solarne panele koji se nalaze na vanjskom dijelu torbe. Svaka torba ima indikator napunjenosti baterije,

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( s visine od 80 km ( na visinu do 700 km lansira konstrukciju letjelica tvrtke S3

šalju se mali sateliti u Zemljinu orbitu

hnologija iz Like

je podružnicu u Hrvatskoj. Žele napraviti svemirsku luku u Udbini i nakon 2020. godine ita iz Like vačkim i edukacijskim aktivnostima, kao i u testiranju aerosvemirskih tehnologija u području malih satelita.

agenciji žele osnažiti i razvijati sektor svemirskih djelatnosti. “Pozivam institucije da poduzmu korake za pristupanje Hrvatske toj agenciji. Swiss Space Systems Hrvatska djelovat će kao katalizator koji će Hrvatsku voditi prema tom cilju, a naš centar

za svemirska istraživanja generirat će značajnu stratešku vrijednost naše zemlje”, kaže Zovko. S3 Hrvatska najavljuje kako će u suradnji s hrvatskim sveučilištima i istraživačkim centrima za primijenjena istraživanja i obrazovanje igrati važnu ulogu u istraži-

Swiss Space Systems Swiss Space Systems širi poslovanje i zapošljava više od 75 osoba u Švicarskoj, Španjolskoj i SAD-u. Upravo rade na istraživačko-razvojnoj fazi višekratno upotrebljivog, fleksibilnog i sigurnog sustava za lansiranje malih satelita, temeljenog na zrakoplovu nosaču Airbus i suborbitalnoj letjelici SOAR. Letjelica SOAR, koju je tvrtka S3 razvila, s visine od 80 kilometara lansirat će gornju konstrukciju koja će isporučivati male satelite u Zemljinu orbitu do visine od 700 kilometara. Nakon isporuke satelita, treća komponenta sustava za isporuku satelita sagorijeva u atmosferi i ne ostaje u Zemljinoj orbiti u obliku svemirskog otpada.

Važna uloga Hrvatske Ova suradnja donosi koristi i za Swiss Space Systems i Hrvatsku, kaže Pascal Jaussi, osnivač i izvršni direktor tvrtke Swiss Space Systems. “S3 želi razvijati dugoročne partnerske odnose, a odnosi s Hrvatskom svakako su jedan dobar primjer. Swiss Space Systems Hrvatska igrat će vrlo važnu ulogu u glavnim aspektima S3 programa - ZeroG letovima, razvoju i proizvodnji gornje komponente za isporuku satelita te istraživačkim i obrazovnim aktivnostima”, ističe Jaussi.

ka tehnologija na žena može poželjeti - torba s punjačem za telefone i tablete koji radi i na sunčevo svjetlo a puna baterija s kapacitetom od 5000 miliamper sati može višekratno napuniti mobilni telefon. Budući proizvodi imat će još veći kapacitet baterije, a ovakva torba ima i ono što dobro dođe svakoj ženi dok traži stvari skrivene u pretincima torbe - LED osvjetljenje unutrašnjosti. No sam put od ideje do gotovog proizvoda nije bio kratak. “Gotovo pune tri godine trajao je put od moje prve ide-

je do gotovog proizvoda, no konačno smo pri kraju i proizvod je sada ovdje”, ističe Mirta Udovičić. Spremna za svijet Iskustava s prodajom konvencionalnih modnih dodataka - torbi ova poduzetnica već ima dovoljno, a nova i inovativna torba vrlo je blizu izlasku na tržište, prvo domaće, a uskoro i svjetsko. “Već je skoro sve spremno za izlazak na tržište. Već ovog mjeseca

pripremamo prvu liniju torbi, a nakon toga svakih nekoliko mjeseci spremamo se izaći s novim linijama”, naglašava Mirta Udovičić. Dodaje kako proizvodi sa sličnom idejom postoje u svijetu, no povezanosti ove tehnologije i visoke mode još uvijek nema. “Postoje solarne torbe koje su većih dimenzija, poput ruksaka, i namijenjene su avanturistima i onima koji odlaze daleko u prirodu u kojoj ne mogu koristiti druge

izvore energije. No nešto za poslovnu ženu, studenticu, učenicu ili bilo koga tko u urbanom okružju svakodnevno treba torbu na tržištu do sada nije bilo”, kaže Mirta Udovičić. Proizvodnja ovih torbi je još uvijek ručni rad i izrađuje se u Hrvatskoj, no vrlo je vjerojatno da će se širenjem prodaje proizvodnja seliti na istok. Torbe će, kako najavljuje mlada inovatorica i dizajnerica, ovisno o veli-

čini, dizajnu, materijalima i kapacitetu stajati između 500 i 3500 kuna. No ono što je važno za potencijalne korisnike jest to da se proizvod već sada može nabaviti ili naručiti u Zagrebu u MBS dućanu, te preko web stranice www. gammabags.com. Ako imate problema s kratkom baterijom na vašem

telefonu, tabletu ili mobilnom računalu, Gamma solarna torba će vam dobro doći. (K.S.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 1,8 mlrd €

poljski izvoz mesa i mliječnih proizvoda

( 21 mlrd €

poljski izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2014.

Suradnja Hrvatske i Poljske

Poljski namještaj u hrvatskim hotelima Na skup Made in Poland bilo je pozvano više od stotinu hrvatskih tvrtki, zainteresiranih za poslovanje s partnerima iz Poljske, a ponajviše su došli poslovni ljudi iz sektora proizvodnje hrane i namještaja Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

bog otvorenih granica i bez ekonomskih prepreka članstvo Hrvatske i Poljske u Europskoj uniji pogoduje još dinamičnijoj gospodarskoj suradnji tih dviju zemalja. Kako bi se ta suradnja unaprijedila, ali i zbog rastućeg interesa investitora za pokretanje poslovanja na poljskom i hrvatskom tržištu, osnovana je Agencija poljsko-balkanske gospodarske suradnje (APBWG), rečeno je na prošlotjednom skupu Made in Poland, organiziranom na Zagrebačkom velesajmu. APBWG hrvatskim i poljskim tvrtkama nudi savjetovanje za financiranje raznih projekata. Na ovaj skup bilo

je pozvano više od stotinu hrvatskih tvrtki zainteresiranih za poslovanje s partnerima iz Poljske, a ponajviše su došli predstavnici sektora proizvodnje hrane i namještaja.

slac, kiselo mlijeko, laneno i repino ulje, pivo, votka i voćni likeri.

Poljska je osmi proizvođač i četvrti izvoznik namještaja na svijetu Govoreći o mogućnostima poslovne suradnje dviju zemalja, Maria Andrzej Falinski, direktor Poljske organizacije za trgovinu i distribuciju (POHID), je istaknuo kako se suradnja može temeljiti na izvozu poljskih prehrambenih artikala u Hrvatsku. Pritom se osvrnuo na izvoz mesa i mliječnih proi-

zvoda pri čemu je istaknuo proizvodnju svinjetine, govedine i peradi, za koju je rekao kako je u toj zemlji postala pravi hit. Izvozom mesa i mliječnih proizvoda Poljska ostvaruje 1,8 milijardi

eura prihoda. Našoj zemlji mogu biti zanimljivi i neki proizvodi tipični za poljsku kuhinju: med, jabuke, jagode, višnje, šljive, korjenasto povrće, kupus, krumpir, šumsko voće, gljive, skuta, ma-

Značajna proizvodnja jabuka Promatrajući na globalnoj te na razini EU-a, Poljska se na svjetskom tržištu nalazi na 20. mjestu u proizvodnji žitarica i u ukupnom udjelu na tržištu sudjeluje s jedan posto. Na razini EU-a nalazi se na trećem mjestu s udjelom od 10 posto. U proizvodnji svinjetine na svjetskoj razini nalazi se na 10. mjestu, a na europskoj razini na četvrtom mjestu. U razdoblju od kolovoza do studenoga prošle godine zbog utjecaja ruskog embarga na uvoz mesa, voća, povrća i mliječnih proizvoda poljski izvoz svježih jabuka pao je za 17 posto, dok

je izvoz povrća pao za 18 posto. No, promatrajući generalno, izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2014. viši je za 4,5 posto u odnosu na 2013., a ukupno je iznosio 21 milijardu eura. Inače, jabuke čine od 70 do 75 posto proizvodnje voća u Poljskoj, a u proizvodnji te vrste voća ta je zemlja na četvrtom mjestu na svijetu i prvi proizvođač u EU-u pri čemu ostvaruje 30 posto od ukupne proizvodnje jabuka u Uniji. Osim toga, Poljska je osmi proizvođač i četvrti izvoznik namještaja na svijetu. Predstavnici poljskih tvrtki na skupu na ZV-u iskazali su zainteresiranost za suradnju s hrvatskim hotelijerskim i turističkim tvrtkama, posebice u sektoru plasmana namještaja.

Na ZV-u održani sajmovi Nautika i Hotel&Gastroteh

Izabran Hrvatski brod godine 2015.

Spoj nautike, enologije i gastronomije

Najbolji je Mirakul 40

Na Zagrebačkom velesajmu protekli tjedan održani su 24. zagrebački sajam nautike te 7. međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme, hrane, pića i gastronomskih inovacija Hotel&Gastroteh, čime je službeno započela ovogodišnja sezona sajmovanja na ZV-u. U pet paviljona na 13.800 četvornih metara, svoje je proizvode predstavilo oko 400 izlagača iz 34 zemlje. Predstavili su jahte, brodice, izvanbrodske motore, opremu za brodove te razne proizvode iz sektora ho-

telijerstva, gastronomije i enologije. Spajanjem sajmova zaokružena je cjelina hrvatske nautičke ponude i enogastronomije jer su se na jednom mjestu povezali proizvođači, distributeri i izlagači. Tvrtka MAM VIN i revija Svijet u čaši predstavile su Hrvatske enogastronomske turističke adute, odnosno

pjenušce i vina raznih sorti, uz jela koja su pripremili šefovi kuhinje poznatih zagrebačkih restorana. Održano je i tradicionalno kulinarsko natjecanje Cro Top 10. Sajmove je otvorila zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek, istaknuvši da prostor ZV-a treba postati inovativno urbano područje. Marina Pavković, voditeljica ZV-a, uoči otvaranja je istaknula kako je od 2008. godine ZV imao veliki financijski gubitak, koji je lani smanjen za čak 25 posto, čime se Marina Pavković posebice ponosi. (S.P.)

Redakcija nautičkog portala nauCAT u sklopu Zagrebačkog sajma nautike organizirala je izbor najboljih brodova na hrvatskom tržištu. Za ovu nautičku sezonu nominirana su 23 modela, podijeljena u tri kategorije i šest skupina. Izbor je bio usmjeren na brodove do 50 stopa. Najboljim hrvatskim brodom proglašen je Mirakul 40, proizveden u malom brodogradilištu Klaudija Grginića. Kako je rečeno, to je ustvari motorna jahta namijenjena nautičarima koji traže udobnost, kvalitetu i vrhunske performanse. Mirakul 40 spada u kategoriju sport-

skih jahti uz komponentu izrazitog luksuza i udobnosti. Na tržištu se pojavljuje u tri modela - Mirakul 30 Hardtop (tvrdi krov), Mirakul 30 S Sport open i novi Mirakul 40 Hardtop. Promatrajući dalje prema kategorijama, u kategoriji I. najboljim motornim brodom do 29 stopa proglašena je Riva 27 Iseo. Najbolji motorni brod do 40 stopa je Linssen CS 36 Sedan DB, a iznad 41 stope je Azimut 50. U kategoriji II. najboljom jedrilicom do 36 stopa proglašena je Beneteau Oceanis 35, dok je najbolja jedrilica iznad 36 stopa Bavaria Cruiser 46.

Specifičnost izbora za hrvatski brod godine bilo je to što su konačnu odluku donijeli sami brodograditelji. Pravo glasanja imali su svi proizvođači brodova čiji se brodovi prodaju na hrvatskom tržištu, bez obzira na to jesu li ili nisu imali nominirani brod za ovogodišnji izbor. Na taj je način izbor najboljeg broda dobio potrebnu pažnju svjetskih nautičkih medija i javnosti. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 125, 23. veljače 2015.

Prvi hrvatski Pre-seed fond

Dorađeni Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.2020. poslan u EU Nakon intenzivnog rada na usuglašavanju 378 komentara pristiglih na prvu inačicu Programa ruralnog razvoja Ministarstvo poljoprivrede je poslalo dorađen program koji treba usvojiti Europska komisija. Kako kažu u Ministarstvu, puni su optimizma i vjere da će poslana inačica biti i službeno odobrena jer su na njoj izvrsno surađivali s kolegama iz Opće uprave za poljoprivredu (DG Agri). Sva otvorena pitanja riješena su preko videokonferencija i izmjene su unesene u program, a dokumente su provjeravali dodatno. “Zahvaljujući nesebičnom angažmanu svih djelatnika Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, ali i kolega u Općoj upravi za poljoprivredu Europske komisije, ovaj složeni proces smo priveli kraju, vjerujemo na zadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika, ali i svekolike javnosti. Pred nama je još mnogo posla, prvenstveno vezanog uz izradu podzakonskih akata, ali želja za početkom pune provedbe cjelokupnog programa daje nam svima dobar vjetar u leđa”, priopćili su iz Ministarstva poljoprirede.

Prvi domaći fond za rano investiranje u poduzetništvo Za inovativne projekte u prvom fondu za investicije u ranoj fazi razvoja osigurano je od 50.000 do 200.000 kuna. Krajem godine osnovat će se i prvi državni venture fond Hrvatski inovativni poduzetnici dobili su prvi hrvatski fond za investicije u ranoj fazi razvoja, takozvani Pre-Seed fond. Riječ je o programu poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih poduzetnika početnika ili startupova koji razvijaju nove proizvode ili čiji su potencijal prepoznali privatni ulagači koji su spremni uložiti u njihov vlasnički kapital. Kako kažu u Ministarstvu poduzetništva i obrta, želja im je osigurati da start-upovi koji imaju potencijala dobiju pomoć u dokapitalizaciji koja im je potrebna, a ulagačima se želi smanjiti rizik ulaganja. Za ulaganja novca u vlasnički kapital inovativnih malih i srednjih poduzeća dodijelit će se bespovratna potpora jednake vrijednosti do najviše 200.000 kuna. U Ministarstvu očekuju da će na taj način pomoći financiranje najmanje sedamdesetak tvrtki u nastajanju. Iako je program usmjeren pretežito na ICT tvrtke, ni druge industrije koje odgovaraju kriterijima nisu isključene. Za PreSeed kapital osigurano je ukupno sedam milijuna kuna, a ulagači mogu biti poslovni anđeli, sindikati poslovnih anđela, korporativni ulagači, fondovi poduzetničkog kapitala kao i ostale fizičke osobe.

Naše tvrtke u ICT-u ostvaruju svjetske uspjehe i želimo da ih u budućnosti bude još više, kaže ministar Gordan Maras. “Ponosan sam na činjenicu da ni jedna tvrtka ili projekt koji je u proteklih godinu dana postigao regionalni ili svjetski uspjeh, kao što su Teddy the Guardian, Photmath, Agrivi ili Mash.me, nije bio nezapažen. Prepoznali smo ih i one najbolje su dobile našu potporu. Pomažemo im kroz razne programe kako bi bile uspješne i stvorile novu vrijednost te zaposlile nove ljude“, kaže Maras. Osim što je značajna za inovativne poduzetnike početnike, ova će mjera svakako

biti značajan korak poticanja i ulagača, smatra Mihovil Barančić, jedan od hrvatskih poslovnih anđela i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. “Ovo je mjera koja će popularizirati ono što radimo, a s druge strane doći će do dvostruke evaluacije jer će sami investitori procijeniti projekte, a validirat će ih i Ministarstvo nakon prijave za potporu”, kaže Barančić. Krajem godine očekuje se nastavak aktivnosti u pomaganju start-upova. Potpisivanjem ugovora sa Svjetskom bankom osigurat će se dodatnih tri milijuna eura kojima će se pomoći osnivanje prvog državnog venture fonda.

enterprise europe Program podrške uredima za transfer tehnologije

Novac za nove tehnologije HAMAG-BICRO je raspisao poziv za financiranje projekata ureda za transfer tehnologija. Za te namjere osigurano je 11 milijuna kuna, a tim novcem se mogu financirati projekti vrijedni između 77.000 i 579.000 kuna Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) uputila je javni poziv za dostavu prijava za financiranje projekata sredstvima Programa podrške uredima za transfer tehnologije (UTT program). Ovim programom se jača uloga ureda za transfer tehnologije na sveučilištima i javnim istraživačkim institutima u Hrvatskoj kao središnjih mjesta za poticanje i provedbu aktivnosti transfera tehnologije. Iako se Programom primarno smjera potaknuti komercijalizacija rezultata istraživanja, očekuje se da će među njegovim rezultatima biti i izgradnja kapaciteta UTT-a. Specifičan cilj Programa podrške uredima za transfer tehnologije je potaknuti komercijalizaciju postojeće zalihe projekata UTT-a na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u Hrvatskoj. Programom je predviđena dodjela bespovratnih sredstava za provedbu projekata transfera tehnologije uredima za transfer tehnologije. Kroz Program će se financirati aktivnosti specifično vezane uz transfer tehnologije kao što su zaštita intelektualnog vlasništva, izrada analize tržišta, razvoj poslovnog plana, izrada strategije intelektualnog vlasništva, troškovi licenciranja, ugovaranje, pravna pitanja, troškovi otvaranja spin-off/spin-out/start-up tvrtki, certificiranje proizvoda, proizvodnja nulte serije proizvoda, dizajn proizvoda i izgradnja brenda.

Za provedbu Programa planiran je ukupan iznos od 11 milijuna kuna iz proračuna Drugog projekta tehnologijskog razvoja (STP II) koji se financira zajmom Svjetske banke. Program financira sve prihvatljive troškova projekta. Iznos financiranja može biti između 77.000 i 579.000 kuna po projektu, a trajanje projekata je ograničeno na maksimalno 18 mjeseci. Sredstva temeljem ovog poziva mogu biti dodijeljena odabranim projektima nakon uspješnog završetka

restrukturiranja Drugog projekta tehnologijskog razvoja. Prijaviti se mogu UTTi ili druge organizacijske jedinice koje su osnovane i u nadležnosti hrvatskog javnog sveučilišta ili hrvatskog javnog istraživačkog instituta (kako je definirano člancima 49. i 25. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju), te djeluju kao jedinice odgovorne za aktivnosti transfera tehnologije. Rok za dostavu prijava u skladu s ovim javnim pozivom je 13. ožujka. Za svaki pro-

jektni prijedlog predložen za financiranje podnositelji će trebati u tijeku pregovora dokazati da je njihov projekt u skladu s Okvirom za upravljanje okolišem, što će biti preduvjet za financiranje. Dokument Okvir za upravljanje okolišem u kojem se opisuju kategorije procjene okoliša dostupan je na mrežnim stranicama agencije HAMAG-BICRO. Više podataka o ovom projektu moguće je saznati na utt-pp@hamagbicro.hr.

Potpore za opremu i tehnologiju

Prihvaćen program dodjela potpora Ministarstvo financija je dalo pozitivno mišljenje na Program dodjele državnih potpora za razvoj malog i srednjeg poduzetništva koji je stupio na snagu 1. veljače 2015. Ovime je omogućena priprema objave prvih javnih poziva - Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu te Ulaganje u proizvodnu tehnologiju u prvom kvartalu ove godine. Ovim odobrenim programom želi se ulagati u razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj novih kompetencija i stvaranje radnih mjesta. Putem

Programa dodjele državnih potpora za razvoj MSP-a definiraju se ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu državnih potpora namijenjenih povećanju gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća za realizaciju projekata. Gotovo 150 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijelit će se MSP-ima u svrhu podizanja konkurentnosti i to kroz investicije u nove i postojeće proizvodne kapacitete, ulaganja u suvremenu proizvodnu opremu, tehnologiju i nove proizvode, diverzifikaciju i širenje

poslovne djelatnosti, što će u konačnici omogućiti razvoj proizvoda i usluga, povećanje produktivnosti te povećanje broja zaposlenih i očuvanje postojećih radnih mjesta. Isto tako, poduzetnike tijekom ove godine očekuju i javni pozivi u vrijednosti od otprilike 350 milijuna eura potpora za turizam, poduzetničku infrastrukturu, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda. Više podataka o ovim programima i dokumente za njih moguće je pronaći na internetskim stranicama: http://tinyurl.com/kce6lnm.

www.een.hr

23. veljače 2015.

2 3

ZAKON O ZAŠTITI POTROŠAČA

Kupac mora biti informiran Analize pokazuju kako je sve veći broj potrošača koji traže svoja prava u situacijama kada smatraju da su na neki način zakinuti. To je rezultat bolje informiranosti i educiranosti potrošača, što je i cilj njihove zaštite Svetozar Sarkanjac

no na razini EU-a urediti ta prava. Zakon omogućava da se kupac može predomisliti o kupnji u roku od 14 dana.

Novi Zakon o zaštiti potrošača u Hrvatskoj donesen je u travnju prošle godine. Neke su njegove odredbe, pak, u primjeni od početka ove godine. Bilo kako bilo, njime se povećala zaštita potrošačkih prava sukladno pravilima Europske unije, ali i nove obveze trgovaca.

U Ministarstvu gospodarstva postoji i središnji informacijski sustav putem kojeg potrošači mogu zatražiti savjet ili nadzor tržišne inspekcije, a postoje i četiri savjetovališta. Analize pokazuju kako je sve veći broj potrošača koji traže svoja prava u situacijama kada smatraju da su na neki način zakinuti. To je rezultat bolje informiranosti i educiranosti potrošača, što je u konačnici i cilj zaštite potrošača, istaknuto je u Osijeku.

Direktiva EU-a stavlja naglasak na informiranost potrošača, što znači da kada potrošač donosi informiranu odluku o kupnji, dolazi do manje incidenata i nesporazuma između trgovca i potrošača Stručnjaci Uprave za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva u suradnji s HGK-om, HUP-om i HOK-om proveli su u Osijeku edukaciju o implementaciji toga zakona, ali i o novostima u Zakonu o trgovini kako bi se smanjilo kršenje prava potrošača i istaknula obveza trgovaca da transparentno i jasno pruže informacije potrošačima. “Direktiva EU-a stavlja naglasak na informiranost potrošača, što znači da kada potrošač donosi informiranu odluku o kupnji, dolazi do manje incidenata i nesporazuma između trgovca i potrošača. Kada kupac informirano kupuje, rjeđe se javlja trgovcu s reklamacijama”, tvrdi Đema Bartulo-

Najviše pritužbi na teleoperatore vić, voditeljica Službe za zaštitu potrošača Ministarstva gospodarstva. Trgovac mora dati sve informacije Direktiva obvezuje trgovca da mora dati potrošaču sve informacije. Zakonom je regulirana i prodaja na daljinu i prodaja izvan poslovnih prostorija, sve popularnija internet trgovina. Zbog povećanog obujma tog oblika trgovine bilo je nuž-

Počelo podnošenje zahtjeva za Privremenu obustava ribolova

Od prošlog tjedna u Agronet sustavu je moguće popuniti i podnijeti zahtjev za potporu za mjeru 1.2. Privremena obustava ribolovne aktivnosti.

Ovom mjerom se želi privremeno obustaviti ribolovna aktivnost za stokove/ područja u specifičnim okolnostima koje iziskuju provedbu ovakve mjere u svrhu očuvanja resursa ili uslijed nepredviđenih okolnosti te osigurati financijsku kompenzaciju ribarima i ovlaštenicima povlastice za gospodarski ribolov na moru. Potpora je naknada korisnicima povlastice i članovima posade brodova za koje je ta povlastica izdana, a obuhvaća jednokratna namjenska bespovratna novčana sredstava za privremenu obustavu ribolova. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu za ovu mjeru je 18. ožujka 2015.

U Hrvatskoj više od 50 posto pritužbi dolazi na račun telekomunikacijskih tvrtki, zatim trgovina te zbog kvarova uređaja nakon isteka jamstvenog roka. Najviše zamjerki potrošači imaju na tehničke proizvode koji već nakon prvog otvaranja kutije imaju tehničke nedostatke. S obzirom na to da je riječ o skupim uređajima, pa tako i skupim popravcima, pritužbe kupaca u slučaju kvara posve su očekivane.

Hrvatski zakon dobar Dunja Mak, pravna savjetnica Savjetovališta potrošača u Osijeku, tvrdi kako je naš zakon dobar jer je legislativa usklađena s legislativom Europske unije, međutim bitna je njegova implementacija u slučajevima kada potrošači krenu s reklamacijama i ostvarivanjem svojih prava. Trgovci, naime, ne žele uvažiti zakonske odredbe koje su na strani potrošača i tu bi institucije trebale zaštiti potrošače kako bi Zakon zaživio u praksi. “Osječko savjetovalište kao jedno od četiriju u Hrvatskoj ima 7000 pritužbi godišnje, što znači da potrošači javljaju o svojim problemima jer su osviješteni o svojim pravima. No, prema istraživanju Eurobarometra, nalazimo se vrlo nisko i prema osviještenosti i prema zaštiti prava potrošača. Ima, dakle, prostora za kvalitetnije djelovanje i pomoć potrošačima”, istaknula je Dunja Mak.

Program transnacionalne suradnje Srednja Europa 2014.-2020. Program transnacionalne suradnje Srednja Europa 2014. -2020. poziva javne i privatne organizacije sa sjedištem u regijama Srednje Europe na dostavu prijava u okviru prvog poziva na dostavu projektnih prijedloga. Detaljne uvjete i rokove za prvi poziv na dostavu prijedloga možete pronaći u Priručniku za prijavu, a Paket za prijavitelje predstavlja integralni dio ove objave poziva i može se preuzeti s programske web stranice www.interreg-central.eu/call. Program je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje koji

pruža podršku regionalnoj suradnji država Srednje Europe. Programom se osigurava suradnja iznad granica kako bi se gradovi i regije Srednje Europe učinili boljim mjestima za život i rad, a postići će se provedbom pametnih rješenja koja pružaju odgovore na regionalne izazove u područjima inovacija, ekonomije s niskom razinom ugljičnog dioksida, okoliša, kulture i prometa.

enterprise europe DRAGAN BILAĆ, DIREKTOR HRVATSKE KONTROLE ZRAČNE PLOVIDBE

U tržišnoj smo utakmici desetak godina opstati

Ostvarujemo izvoz usluga od oko 700 milijuna kuna i stoga smo u Hrvatskoj pri vrhu ljestvice izvoznika, a poglav Ilijana Grgić Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) trgovačko je društvo u državnom vlasništvu, čije se sjedište nalazi u Velikoj Gorici, a sedam podružnica diljem Hrvatske. Glavna mu je zadaća omogućiti sigurno, redovito i učinkovito odvijanje zračnog prometa. “S više od 50 godina iskustva, pružamo usluge u zračnom prostoru Hrvatske i na dijelu Bosne i Hercegovine”, kaže direktor HKZP-a Dragan Bilać koji ističe kako je sustav za upravljanje zračnim prometom u Hrvatskoj jedan od najmodernijih i najsigurnijih u Europi. Koje usluge konkretno pružate? - Hrvatska kontrola zračne plovidbe pruža operativne usluge u zračnom prometu, od kojih su svakako najznačajnije usluge kontrole zračnog prometa (oblasna, prilazna, aerodromska kontrola), a prije svega se tu misli na sigurno razdvajanje zrakoplova. (Razdvajanje zrakoplova u zraku odvija se po visini, razmaku i kutu prolaska određenih točaka. Zrakoplov se, u suradnji s prometnim službama zračnih luka, prati od plana leta, starta motora, rulanja po tlu, uzlijetanja, penjanja, leta, spuštanja, slijetanja, ponovnog rulanja do pozicije za parkiranje na platformi sve do gašenja motora.) Obavljamo i funkcije vezane za upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa. Nadalje, zrakoplovnim kompanijama i drugim korisnicima pružamo usluge komunikacije, radarskog nadzora i navigacije, zrakoplovnog informiranja te zrakoplovne meteorologije. Imamo vrlo složenu infrastrukturu s dvije zgrade u središnjici, dok po cijeloj Hrvatskoj imamo 10 tornjeva s pratećim prostorijama primarno radi pružanja usluga na aerodromima i u njihovoj blizini, te stotinjak izdvojenih lokacija i objekata, kao što su npr. VHF komunikacijski centri, radarske postaje, navigacijska sredstva. Od naših 720 zaposlenika, oko 530 ih je operativno osoblje koje posjeduje razne dozvole i licencije koje je potrebno redovito održavati i obnavljati. Koliko imate kontrolora, ima li ih dovoljno? - Imamo oko 260 kontrolora zračnog prometa, a valja naglasiti da smo u zadnje dvije godine udio kontrolora u ukupnom broju

zaposlenih podigli za oko dva posto, pa sada iznosi oko 36 posto zaposlenih. S obzirom na raspodjelu prometa, najveća potreba za kontrolorima je u oblasnoj kontroli. Njihovo školovanje do stjecanja ovlaštenja traje u pravilu više od dvije godine. Postupak regrutacije i selekcije je izuzetno težak jer po nekim statistik ama samo tri posto ljudi iz ukupne populacije uopće mogu postati kontrolorima zračnog prometa. Iskustvo je pokazalo da su najuspješniji kandidati za početak školovanja oni od 22 do 25 godina, izbor nije lak, te se suočavamo s izazovom i potrebom stalnog rada na “stvaranju” novih kontrolora kako bismo uspjeli zadovoljiti potrebe aviokompanija u smislu kapaciteta i stalnog porasta prometa. I drugi naši stručnjaci, poglavito oni s dozvolama i ovlaštenjima, primjerice zrakoplovno-tehničko osoblje, meteorolozi, kao i ostalo pomoćno zrakoplovno osoblje, imaju vrlo zahtjevan program održavanja ovlašte-

nja, a sve u cilju što veće kompetencije i što veće sigurnosti zračnog prometa. Kako izgleda radna svakodnevica kontrolora letenja, te je li istina da više od trećine zaposlenih čine žene? - Uobičajeno je da na sektoru, tj. operativnom radnom mjestu oblasnog kontrolora rade po dva kontrolora u svakom trenutku, dok se treći iz tima odmara. Kontinuirani rad na sektoru može najdulje biti dva sata, a odmor je u pravilu sat vremena. Tijekom rada kontrolor istovremeno obavlja veliki broj zadaća i zato se taj posao smatra jednim od najtežih i najstresnijih, pa zahtijeva posjedovanje posebnih vještina, znanja i sposobnosti. Kontrolori moraju biti sposobni i obučeni za brzo uočavanje potencijalnih konfliktnih situacija između zrakoplova te donošenje

ispravnih odluka u kratkom vremenskom roku. Omjer muškaraca i žena u broju zaposlenih je oko 70:30, a takav omjer je otprilike i među kontrolorima. Kako se financirate? - Svoje prihode ostvarujemo pružajući usluge na otvorenom tržištu. Naši korisnici usluga su najvećim dijelom inozemne zrakoplovne kompanije koje nam odobravaju bazu troškova. Imamo specifičan sustav financiranja utvrđen EU regulativom i načelima Eurocontrola (Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe). Primjerice, cijene usluge u Velikoj Britaniji i Njemačkoj veće su od 90 eura, dok kod nas ta cijena iznosi oko 46 eura. Većinu prihoda ostvarujemo iz rutnih naknada koje se naplaćuju uglavnom zrakoplovima u preletu, i to čini oko 90 posto prihoda, ali i troškova. Ostalih oko 10 posto prihoda ostvarujemo kroz aerodromski promet u Hrvatskoj, što se financira iz terminalnih naknada. Za 2014. su prihodi nešto manji od 700 milijuna kuna, a plan za 2015. godinu je njihovo povećanje za oko 40 milijuna kuna. Kada uzmemo u obzir strukturu prihoda te udio koji čine strane zrakoplovne kompanije, možemo reći da ostvarujemo izvoz usluga od oko 700 milijuna kuna i stoga smo u Hrvatskoj pri vrhu ljestvice izvoznika, a poglavito izvoznika usluga. Ljeti ostvarujemo najveći promet jer se Hrvatska nalazi na tzv.

www.een.hr

23. veljače 2015.

4 5

i u kojoj će u sljedećih samo najuspješniji

vito izvoznika usluga jugoistočnoj prometnoj osi koja sadrži rute za letove iz Zapadne Europe za Grčku, Egipat, Tursku te za zaljevske arapske zemlje. I naš aerodromski promet je intenzivan u ljetnom razdoblju. Primjerice, u veljači 2014. je ukupan prosječni dnevni promet u nadležnosti Hrvatske kontrole zračne plovidbe bio oko 850 zrakoplova, a u kolovozu oko 2170 zrakoplova na dan, dakle 2,5 puta više. Koja je godina bila rekordna kada su u pitanju letovi, te koji su to izazovi s kojima se u trenucima najveće gužve susrećete? - Kad govorimo o rekordima, svaka godina je imala svoje specifičnosti. Tako smo u 2013. uspjeli smanjiti kašnjenja zrakoplova za gotovo tri puta u odnosu na prethodnu godinu, i to zahvaljujući angažmanu i trudu naših djelatnika, a osobito oblasnih kontrolora, te unapređenjem operativnog planiranja smjena. U 2014. smo ostvarili najviše letova do sad, oko 520.000. To je rekordan broj letova unatoč izrazito nepovoljnim vremenskim prilikama tijekom ljetnih mjeseci, koje su značajno utjecale na kašnjenja zrakoplova. Najprometnija je bila subota 2. kolovo-

za 2014., tijekom koje su kontrolori prihvatili 2590 zrakoplova u samo jednom danu, i to kontroliranih operacija, što znači da treba dodati i stotinjak operacija tzv. malih zrakoplova. U 2015. očekujemo daljnji porast i ukupnog prometa i vršnog optereće-

Ljeti ostvarujemo najveći promet jer se Hrvatska nalazi na tzv. jugoistočnoj prometnoj osi koja sadrži rute za letove iz Zapadne Europe za Grčku, Egipat, Tursku te za zaljevske arapske zemlje nja, što je velik izazov, jer nije lako organizirati rad uslijed tako velikih razlika opterećenja zimi i ljeti. Ova će godina biti jedna od najizazovnijih, s obzirom na to da prvi put sudjelujemo u upravljanju performansama prema EU uredbama, što zahtijeva velike organizacijske i operativne napore.Također, ova nam je godina prva u kojoj se formira baza troška po modelu utvrđenih troškova (DeterminedCost Model) koji pred pružatelje uslu-

ga postavlja znatno oštrije tržišne zahtjeve i rizike. U 2015. očekujemo interne institucionalne i strukturne promjene kroz novi ustroj, a koje za cilj imaju transformirati Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe u suvremeno trgovačko društvo, fokusirano na kvalitetu usluga korisnicima. Pored toga, stručnim osposobljavanjem održat ćemo visoku kompetentnost operativnog osoblja te nastaviti povećavati broj kontrolora koji su potrebni sukladno dostignutoj razini zračnog prometa. Dio aktivnosti ćemo usmjeriti na infrastrukturna poboljšanja, kao i poboljšanja zaštite na radu, te sigurnosti i zdravlja zaposlenika. Tu je i primjena programa prevencija stresa kao specifičan program za našu djelatnost. Vjerujem u dobru suradnju menadžmenta i socijalnih partnera, kao i u motiviranost svih zaposlenika da na vrijeme odgovorimo izazovima koje pred nas postavlja mjerenje performansi. Koje izazove očekujete u godinama koje dolaze? - U sljedećih pet godina Europska komisija od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi traži kontinuirano smanjenje troškova, a isto-

vremeno što veću sigurnost, učinkovitost upravljanja troškovima i zaštitu okoliša, što nije lagan zadatak. Sve to nadzirat će Europska komisija kroz cijelo drugo referentno razdoblje od 2015. do 2019. Stoga moramo kvalitetno odgovoriti na te zahtjeve jer na tržištu EU-a više nema monopola, u tržišnoj smo utakmici u kojoj će u sljedećih desetak godina opstati samo najuspješniji. Posebno želim istaknuti zadovoljstvo što smo u prosincu 2014. ušli u upravljački konzorcij za primjenu SESAR-a (SESAR Deployment Manager), u kojem će Hrvatska kontrola zračne plovidbe kao dio udruženja COOPANS (suradnja pružatelja usluga iz Hrvatske, Irske, Danske, Švedske i Austrije) imati priliku dugoročno aktivno sudjelovati u razvoju europskog sustava upravljanja zračnim prometom i to uz dostupna sredstva iz EU fondova. Vjerujem da ćemo na taj način učvrstiti svoj položaj u europskom okruženju. Sljedeći izazov je sudjelovanje u dvadesetak razvojnih projekata u sklopu programa SESAR 2020, također kao dio COOPANS udruženja s čijim članicama, našim partnerima, namjeravamo proširiti suradnju i učvrstiti se u Europi kao značajan čimbenik u našoj djelatnosti.

HRVATSKA UDRUGA ZRAČNIH LUKA

Nastavljen rast zračnog prometa Svetozar Sarkanjac Kada bi nam BDP rastao barem upola koliki rast bilježi zračni promet u Hrvatskoj, gdje bi nam bio kraj – zaključuju u hrvatskoj zrakoplovnoj reviji Aerosvijet. Naime, protekle, 2014. godine, kroz hrvatske zračne luke je prošlo ukupno 6,7 milijuna putnika. Time je nastavljen pozitivan trend kakav se bilježi posljednjih pet godina. Naime, u tom je razdoblju zračni promet u Hrvatskoj godišnje rastao prosječno blizu 6,5 posto ili za oko 370.000 putnika godišnje. Prema očekivanjima iz hrvatskih zračnih luka, i ove godine se očekuje povećanje ukupnog broja putnika za oko 400.000. Ovi podaci su rečeni na nedavnom redovitom sastanku Hrvatske udruge zračnih luka (HUZL) čiji je domaćin bila Zračna luka Osijek. Jedna od tema

razgovora čelnih ljudi hrvatskih aerodroma bila je i zakonska obveza koju hrvatske zračne luke moraju početi primjenjivati do kraja ožujka. Radi se o obvezi preuzimanja poslova zaštitnih, odnosno sigurnosnih pregleda putnika. Do tada te poslove

obavlja Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali uskoro ta odgovornost, pa i trošak, prelazi na zračne luke. Kako je za Privredni vjesnik izjavio Lukša Novak, direktor Zračne luke Split i predsjednik Hrvatske udruge zračnih luka, pred hrvatskim zračnim luka-

ma je i niz ozbiljnih zahvata oko namjere Republike Hrvatske da uđe u schengenski sustav. “U tome hrvatske zračne luke očekuju vrlo konkretni zahvati na infrastrukturi kako bi bile pripravne za poslovanje prema tim zahtjevnim kriterijima. Radi se o dodatnim troškovima jer mi smo do sada imali samo domaći i međunarodni promet, a ulaskom u schengenski prostor dobivamo ne samo jednu kategoriju putnika više, nego i niz različitih međusobnih odnosa. Taj je problem osobito izražen na većim zračnim lukama kada se mora putnika iz ‘nonschengana’ prebaciti u ‘schengen’ ili obratno. Pri tome se mora poštovati i primijeniti niz složenih procedura koje zadiru u pravila i policije i carine. Zračne luke moraju osigurati provođenje svih tih pravila, a to nikako nije jednostavan niti jeftin postupak”, zaključio je Novak.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Građevinski radovi Sandar Idrettslag, Sandefjord, Norveška, traži izvođača radova na sportskim objektima. Natječaj je otvoren do 3. ožujka, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Sandar Idrettslag, 971 317 671, Husebygrenda 60, Helge Krossøy, 3219, Sandefjord, Norway, post@sandaril.no. Više podataka o nadmetanju na: https://kgv.doffin.no/ctm/Supplier/ Documents/Folder/122511. Električna energija Vodovod i odvodnja, Šibenik, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Vodovod i odvodnja, Šibenik, 26251326399, Kralja Zvonimira 50, Služba nabave, Nikolina Badžim Katić, dipl. oec. – za opći dio; Marko Lovrić, dipl. inž. – za tehnički dio, 22000 Šibenik, nikolina.badzim.katic@vodovodsib.hr, marko.lovric@vodovodsib.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/Doku-

mentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+005-0006256. Zbrinjavanje otpada

15351583880, Savska cesta 66, Služba za javnu nabavu, Iva Poleto, Martina Hanžek, 10000 Zagreb, iva.poleto@ mspm.hr, martina.hanzek@mspm.hr, vlatka.vida-gazic@mspm.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0004059.

Zagrebački holding traži uslugu zbrinjavanja i obrade otpada. Natječaj je otvoren do 5. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, Denisa Vuković, 10000 Zagreb, denisa.vukovic@ zgh.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0001777.

Kredit Zagrebački holding traži nabavu kredita. Natječaj je otvoren do 16. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, 10000 Zagreb, nabava.nadmetanja@zgh.hr. Više podataka o nadmetanju https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0004043.

Građevinski radovi Ministarstvo socijalne politike i mladih traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo socijalne politike i mladih,

Oprema za aerodrome Zračna luka Dubrovnik traži nabavu opreme za regulaciju, sigurnost i signalizaciju u zračnim lukama. Natječaj je otvoren do 26. ožujka, a prijave na hrvatskom i engleskom jeziku

se predaju na Zračna luka Dubrovnik, 63145279942, Dobrota 24, Pravnokadrovska služba, Ivana Dimnić, 20213 Čilipi, ivana.dimnic@airport-dubrovnik.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0006182. Građevinski radovi

Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Basel, Švicarska, traži izvođača radova na zgradi Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 9. ožujka, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/ shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=849703.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na na jravlic@hgk.hr.

Veleprodaja elektrotehničkih proizvoda (BRPL20141215001) Poljska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju elektrotehničkih proizvoda, nudi zastupstvo na poljskom tržištu tvrtkama koje se bave proizvodnjom elektroničkih uređaja. Tvrtka ima odgovarajuće znanje i iskustvo te logistiku i infrastrukturu. Trenutačno tvrtka distribuira modularnu opremu, frekvencijske pretvarače, sklopne uređaje, omote, transformatore, pribor za instalacije u stambenim prostorima, pribor za instalacije u industrijskim prostorima... Prirodna kozmetika (BOFR20141013004)

Francuski proizvođač specijaliziran za prirodnu kozmetiku, sapune izrađene po narudžbi, prilagodljive zahtjevima kupaca, traži partnere za distribuciju svojih proizvoda. Proizvodnju u cijelosti obavlja francuska tvrtka - od dizajna

do pakiranja i marketinga. Tvrtka također nudi svoje proizvodne usluge stranim tvrtkama.

Ekološki proizvodi za čišćenje (BOPL20141205006) Poljska tvrtka, proizvođač ekološki prihvatljivih proizvoda za čišćenje, traži distributera. Tvrtka proizvodi mikrobiološke proizvode koji su sigurni za ljude, životinje i okoliš. Klijenti su vrlo zainteresirani za korištenje ovih proizvoda već pet godina, koliko su na tržištu. Tvrtka traži iskusnog partnera koji ima iskustva s ekološki prihvatljivim proizvodima. Obrada metala (BOSI20150108001) Slovenska tvrtka za proizvodnju, aktivna na području obrade metala i kvalitetnih usluga zavarivanja, projektiranja i proizvodnje specijalnih metalnih konstrukcija, prijenosnih transportera, raznih metalnih proizvoda (spremnici, silosi, okviri, kućišta...), prilagođene opreme za otprašivanje za cement, drvo, asfalt, nudi podugovaranje i usluge proizvodnje zainteresiranim partnerima. Tehnološka rješenja za tretmane ljepote i zdravlja (BOIT20141209002) Talijanska tvrtka specijalizirana za tehnološka rješenja u području tretmana za

zdravlje i ljepotu traži trgovačke posrednike u Europi. Tvrtka je specijalizirana za visokokvalitetne električne uređaje za estetsku ljepotu i osobnu njegu, dizajnira, proizvodi i distribuira modularnu opremu integrirajući različite komplementarne tehnologije za tretmane, kao što su tretmani: bora, celulita, masnoća, podočnjaka, neželjenih dlaka... Kombinacija nekoliko tehnologija povećava pozitivne učinke vezane uz liječenje nesavršenosti.

Suradnja na području turizma (BOIT20141105003) Talijanski turoperator organizira različite vrste putovanja za promicanje ljepote talijanske regije Kampanija. Tvrtka traži agente i/ili distributere zainteresirane za prodaju svojih paket-aranžmana u njihovoj zemlji i na njihovom tržištu. Tvrtka također traži agencije i turoperatore koji planiraju putovanja u Kampaniju i druge talijanske regije, s kojima bi onda surađivala. Talijanski likeri i slastice (BOIT20141219015) Talijanska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i distribuciju velikog asortimana likera i slastica, zainteresirana je za pronalazak distributera ili zastupnika u EU zemljama. Asortiman uključuje: likere (Sorrento - limun, jagoda, zelena jabuka, Limoncello - krema, lješ-

njak-krema) te razne kekse i slastičarske proizvode, napravljene od prirodnih sastojaka (tijesto od badema, nugat s bademima, kesten u sirupu, krema od džema od kestena). Prodaja i distribucija donjeg rublja i trenirki na ciparskom tržištu (BRCY20140806001) Ciparska tvrtka, specijalizirana za maloprodaju odjeće, traži proizvođače donjeg rublja i trenirki za kupnju i prodaju njihovih proizvoda na tržištu Cipra i/ili da djeluje kao predstavnik tih tvrtki na Cipru. Tvrtka vodi butik donjim rubljem u Nikoziji na Cipru, koji nudi proizvode za sve uzraste s velikim izborom donjeg rublja, kupaćih kostima, pidžama te modnih dodataka odjeći. Nude ekskluzivne poznate marke donjeg rublja i kupaćih kostima iz Francuske, Španjolske, Grčke i Italije. Proizvodnja inovativnih proizvoda za britansko tržište (BOUK20140724004) Britanska tvrtka surađuje s raznim proizvođačima kako bi stvorili inovativne nove proizvode. Tvrtka nudi svoje usluge kao podizvođač proizvodnim partnerima u Europi koji žele prodavati nove proizvode i brendove, potičući rast na tržištu u maloprodaji, distribuciji i izravno potrošačima.

www.een.hr

23. veljače 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd.

Dječje lampe, brend Legler, modeli Dreamland (2634) Cat (2647). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ne zadovoljava sigurnosne elemente koje zahtijeva Direktiva za proizvode niskog napona. (slika 1)

Dječja igračka Pony set, brend HuaS Hun, model Horse and fashion girl. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljena sadrži ftalate. (slika 3)

Automobili Land Rover, model Range Rover, proizvedeni od 2016. do 2012. godine. Proizvodi predstavljaju rizik jer može doći do gubitka kočione tekućine zbog pucanja jednog ili oba crijeva koja vode tekućinu. (slika 2)

Automobili Opel, model Astra, proizvedeni 2010. i 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik jer pri blokiranju ventilatora hladnjaka može doći do iskrenja električnih kontakata na ventilatoru i do požara. (slika 4)

Dječja igračka Lav, brend Ballard, model BZ-58. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je napravljen od plastike koja sadrži ftalate. (slika 5) Motocikli Harley Davidson, modeli Dyna i Softail, godina modela 2012. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer glavni prednji kočioni cilindar može korodirati na spojevima, pa može doći do curenja tekućine i gubitka funkcije kočnice. (slika 6)

7 Uljna lampa, naziva Delts, model M923. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer lampa nema siguran način zatvaranja ulja, pa može lako doći do prolijevanja i požara. (slika 7) Figurica privjesak, brend Disney/Joy Toy, model Star Wars, item 741010. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr

Poduzeće iz Francuske traži partnere za razvoj serije grijane odjeće (TRFR20141128002) · Poduzeće iz jugozapadne Francuske specijalizirano za proizvodnju grijane odjeće i druge opreme razvilo je proizvode kao što su grijane rukavice i grijane hlače za korištenje u vanjskim uvjetima i u medicinske svrhe. Poduzeće traži partnere specijalizirane za nove tehnologije (elektronika, senzori, baterije, mobilne aplikacije) kako bi zajednički razvili novu generaciju pametne odjeće. Poduzeće nudi ugovor o tehničkoj suradnji. Traže se stručnjaci u razvoju mobilnih i web aplikacija za razvoj proizvoda iz područja zdravstva (TRUK20140602003) · Poduzeće iz Velike Britanije razvija metodologiju za upravljanje stresom koja će biti komercijalizirana putem interneta i mobilne aplikacije. Za potrebe daljnjeg razvoja projekta traži se partner specijaliziran u online prodaji/razvoju web aplikacija koji bi kreirao ulazno sučelje kroz ugovor o zajedničkoj suradnji. Materijal otporan na visoke temperature trenja kočnice u slučaju nužde (TRFI20141203001) · Multinacionalna

korporacija iz Finske specijalizirana za razvoj i proizvodnju prijevoznih sredstava traži tehnologiju za razvoj materijala otpornih na visoke temperature trenja. Vrsta suradnje ovisi o zrelosti i komercijalnoj spremnosti tražene tehnologije.

Proizvođač električnih vozila traži tehnološka rješenja za nadzor otkucaja srca (TTRLV20141127002) · Mali proizvođač električnih vozila iz Latvije traži pokretni i lagani uređaj za nadzor otkucaja srca srčanih bolesnika i pacijenata nakon operacije. Tehnologija mora biti pogodna za korištenje na otvorenom i mora biti kompatibilna s električnim automobilima. Poduzeće traži komercijalnu suradnju s tehničkom podrškom ili zajednički razvoj novog proizvoda. Poduzeće iz Bugarske traži tehnologiju za proizvodnju čipsa od jabuke (TRBG20141125001) · Bugarsko poduzeće, specijalizirano za uzgoj i sušenje šljiva i jabuka, traži partnera koji je razvio tehnologiju za proizvodnju čipsa od jabuka. Tehnologija za obradu sapropela (TRLV20141201001) · Poduzeće iz Latvije, vlasnik jezera sapropela, traži tehnologiju za njegovu preradu. Cilj je proizvesti aditive za hranu za ribe i stočni

uzgoj. Poduzeće je u potrazi za novim idejama i tehnologijama za preradu sapropela. Traže se partneri iz industrije i znanstvenih institucija. Tehnologija za sprečavanje odvajanja ulja iz paste od sezama (TRTR20141118001) · Poduzeće iz Turske traži tehnologiju kojom se može spriječiti odvajanje ulja iz paste od sezama. Poželjno je da se tehnologija već koristi na tržištu. Poduzeće nudi licencni ugovor ili ugovor o tehničkoj suradnji. Razvoj sustava za upravljanje protokom energije kod sistema za konverziju obnovljivih izvora energije (TRIT20140708002) · Talijansko poduzeće traži osobe za razvoj sustava za upravljanje protokom energije kod si-

stema za konverziju obnovljivih izvora energije. Cilj poduzeća je pronaći partnera s kojim može zajednički razviti tehnologiju i istražiti područja u kojima je ona primjenjiva. Poduzeće je zainteresirano za tehničku, istraživačku ili financijsku suradnju. Traženje sustava za smanjivanje emisije amonijaka (TRIT20141210001) · Talijanska mreža koja se sastoji od nacionalne udruge stočara, istraživačkog tima i poduzetničkog udruženja traži inovativni i cjenovno prihvatljivi sustav koji omogućava smanjenu emisiju amonijaka u zraku i vodi i/ili njegovu preradu i ponovno korištenje. Traži se istraživačka suradnja na ovom području s poduzećima ili istraživačkim centrima.

enterprise europe

23. veljače 2015.

Poslovni razgovori u Hannoveru Europska poduzetnička mreža organizira Međunarodne poslovne susrete na sajmu u Hannoveru, vodećem gospodarskom sajmu koji će se održati od 14. do 17. travnja. Ovi 11. poslovni susreti održavaju se od 2005. godine, a od tada je 2500 tvrtki održalo više od 19.500 poslovnih sastanaka. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partneri-

ma, bez nepotrebna trošenja vremena i novca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobi-

va svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Tematska područja su: · Industrijska automatizacija · Energija · Mobilna tehnologija · Opskrba industrijskim proizvodima · Tehnologije očuvanja životne sredine i održivosti · Istraživanje i tehnologija.

Poslovni razgovori na sajmu GREEN

Poslovni razgovori u sektoru nafte i plina

Europska poduzetnička mreža Hrvatske, Komora Zagreb i Mariborska razvojna agencija organiziraju poslovne susrete u okviru 2. međunarodnog sajma održivih tehnologija i zelenog životnog stila te Proljetnog sajma građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta koji će se održati 27. ožujka u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Proljetni sajam građevine, energetike, komunalnih usluga i obrta postao je središnje mjesto i najvažniji sajam ovakve vrste u regiji. Zajedno s usporednim sajmom održivih tehnologija u 2014. godini, na površini od 10.000 četvornih metara predstavilo se 220 izlagača iz 18 europskih zemalja, a posjetilo ga je oko 10.000 posjetitelja. Registracijski obrazac za poslovne razgovore objavljuje se u online katalogu te sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, a na kraju svaka tvrtka dobi-

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore u okviru događanja pod nazivom OMC 2015 – 12th Offshore Mediterranean Conference & Exhibition koje će se održati 25. i 26. ožujka 2015. u Ravenni u Italiji. Unaprijed dogovoreni bilateralni sastanci imaju za cilj omogućiti izlagačima i posjetiteljima da pronađu potencijalne poslovne partnere iz industrije nafte i plina kako bi razvili poslovnu i tehnološku suradnju.

va individualni raspored poslovnih razgovora. Tematska područja su: · Građenje · Grijanje, ventilacija i rashladni sustavi · Obnovljivi izvori energije · Zaštita i upravljanje okolišom · E-mobilnost · Upravljanje vodama · Zbrinjavanje otpada. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a zainteresirane tvrtke svoje sudjelovanje mogu prijaviti na http://mra/een/matchmakingevent-meet4business.

· Istraživanje i proizvodnja · Platforme (nepomične i plutajuće) · Sigurnost, zaštita okoliša i regulatorne usluge · Upravljanje i informacijske tehnologije · Pumpe i kompresori · Opskrba energijom · Cijevi · Ventili i pogoni · Korozija · Prijevoz i komunikacija.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se treba obaviti zaključno do 3. ožujka 2015. na web stranicama https://www.b2match.eu/ omc2015.

Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje. Na kraju će svaka tvrtka dobiti individualni raspored poslovnih razgovora.

Teme događanja su: · Bušenje i završeci · Nautička oprema i proizvodnja

Više podataka moguće je dobiti na: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Umrežavanje klastera Dunavske regije Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvatske zajedno s Ministarstvom financija i gospodarstva Baden Württenberga organizira 3. radionicu za umrežavanje klastera i razvoj u Dunavskoj regiji u okviru provedbe prioritetnog područja 8. strategije za Dunavsku regiju EU-a koja će se održati u Vukovaru 10. i 11. ožujka godine u hotelu Lav Vukovar. Teme 3. radionice bit će primarno usmjerene na razvoj aktivnosti Dunavske mreže klastera, naglašavajući posebno izvore i mogućnosti financiranja klastera u programskom razdoblju 2014.-2020. Predviđa se sudjelovanje

predstavnika EU-a visoke razine, sudjelovanje predstavnika 14 zemalja uključenih u Strategiju EU-a za Dunavsku regiju (EUDSR), te zemalja Srednjeeuropske inicijative (CEI). Prvog dana radionice održat će se plenarna sjednica, a drugog i trećeg dana radionice s dvije glavne teme – Internacionalizacija umrežavanja klastera s najboljim praksama klastera Dunavske regije i Mogućnosti financiranja iz EU-a do 2020. godine. Više podataka moguće je naći na www.minpo.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 25.-27. veljače - Poslovni razgovori na Sajmu R+T, u Stuttgartu, Njemačka 2.-4. ožujka - Poslovni razgovori Mobile World Congress 2015, Barcelona, Španjolska 4.-6. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu ITB, Berlin, Njemačka 5. ožujka - Poslovni razgovori na sajmu Resource, London, Velika Britanija

10.-11. ožujka - Radionica: Umrežavanje klastera Dunavske regije, Vukovar 25.-26. ožujka - Poslovni razgovori u sektoru industrije nafte i plina, Ravenna, Italija 27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, Gornja Radgona, Slovenija 13. travanj - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 5 osoba

( 11 stalnih

brine o portalu Prijevoz.hr

djelatnika zaposleno u Fanatu

Tempus media, Šibenik

Fanat, Split

U pravo vrijeme i na pravome mjestu

Hotel za posao, ali i dušu Portal Prijevoz.hr prvi je specijalizirani prijevoznički portal u Hrvatskoj pokrenut s ciljem da postane središnje mjesto prijevoznika i osoba koje traže prijevoz

Prednost ovog hotela je u tome što je smješten uz plažu Žnjan te što ima vrlo konkurentne cijene s obzirom na vrhunski komfor i uslugu te individualni pristup gostu

ortal Prijevoz.hr prvi je specijalizirani prijevoznički portal u Hrvatskoj koji okuplja prijevoznike razvrstane po kategorijama vozila (autobusi, kamioni, kombiji, taksiji...). Portalom upravlja tvrtka Tempus media iz Šibenika i o njemu trenutačno brine pet osoba, što stalno zaposlenih osoba, a što privremeno zaposlenih studenata. Potražnju za prijevozom na tim stranicama mogu postavljati samo registrirani korisnici bez naknade i ona je vidljiva svim posjetiteljima porta-

Zbog ulaska u EU primjećuje se porast upita za prijevozom iz inozemstva u Hrvatsku, kaže Ivan Krnić la. Ponudu za prijevoz pak mogu postavljati samo korisnici (oglašivači) koji imaju zakupljen jedan od oglašivačkih paketa, ističe se na portalu. Ivan Krnić, direktor Tempus medije, kaže

kako je portal Prijevoz.hr pokrenut 2004. godine s ciljem da postane središnje mjesto prijevoznika i osoba koje traže prijevoz. “Dakle, da korisnici mogu na jednom mjestu pronaći ponudu i potražnju za takvim uslugama”, objašnjava on. Smanjena papirologija Ocjenjujući poslovanje, Krnić ističe kako je hrvatsko tržište prilično opterećeno nedostatkom kapitala. “Stoga je usporen daljnji rast tržišta i svaki mali poduzetnik više puta odmjerava gdje i na koji način će uložiti novac pitajući se hoće li mu se to ulaganje u konačnici isplatiti”, napominje on. Portal Prijevoz.hr nudi svojim klijentima upravo to - da se uklope u to otežano poslovno razdoblje, ali i da budu vidljivi u pravo vrijeme i na pravome mjestu. “Prijevoz.hr tu igra veliku ulogu jer sredstva za ulaganje su minimalna i svakom prijevozniku prihvatljiva, te ono najbitnije - višestruko isplativa”, naglašava Krnić.

Od ostalih problema s kojima se portal i ta šibenska tvrtka susreću u poslovanju, Krnić ističe neinformiranost poduzetnika o tome u kojemu vremenu žive i posluju. “Pod time ponajprije mislim na nove tehnologije i korištenje interneta u svakodnevnom poslovanju”, kaže on. Iako se velika većina građana svakodnevno koristi internetom, tehnologiji se trebaju prilagoditi i poduzetnici, pa je svrha portala i u tom dijelu informirati klijente, ističe Krnić. Zbog ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, dodaje on, primjećuje se porast upita za prijevozom iz inozemstva u Hrvatsku. Jer, ulaskom Hrvatske u EU ukinute su carine te je smanjena papirologija. “Planova za budućnost ne nedostaje, svakako ćemo raditi na daljnoj promociji portala, povezati što više prijevoznika u obitelj Prijevoz.hr, brinuti o kvaliteti usluge, a samim time i zaposliti još nekoliko osoba”, zaključuje Krnić. (B.O.)

otel Fanat kojim upravlja tvrtka Fanat iz Splita otvoren je lani u tijeku gotovo glavne turističke sezone. Preciznije, hotel je počeo s radom 20. lipnja 2014., a do kraja godine u njemu je ostvareno 4252 noćenja. Iako je smješten na plaži, hotel je otvoren tijekom cijele godine. U vlasništvu je obitelji Omrčen koja se dugi niz godina bavi ugostiteljstvom u Berlinu. Trenutačno zapošljava 11 stalnih djelatnika, a broj radnika se u sezoni poveća. Hotel Fanat kategoriziran je s četiri zvjezdice. “Iznimno smo zadovoljni dosadašnjim poslovanjem jer smo u vrlo kratko vrijeme uspjeli ostvariti iznenađujuće dobru popunjenost smještajnih jedinica. U narednom razdoblju nastojat ćemo svoje usluge, pogotovo wellness centra i restorana, što više približiti domaćem stanovništvu. Naša je ambicija da hotel, osim turista i poslovnih ljudi, prepoznaju i stanovnici Splita i njegove okolice. Organiziramo i prigodne večere i tematska

događanja, a za Valentinovo smo, zbog gužve, morali nažalost stopirati rezervacije”, ističe Davorin Večak, direktor hotela Fanat. Prednost ovog hotela je u tome što je smješten uz popularnu splitsku plažu Žnjan te što ima vrlo konkurentne cijene s obzirom na vrhunski komfor i uslugu te individualni pristup svakom gostu, što veći hoteli ne mogu imati. “To je rezultiralo time da nam se gosti vraćaju i preporučuju svojim poslovnim partnerima i prijateljima. Kao mali hotel prezentiramo se udobnim i luksuznim sobama, vrhunskom gastronomskom uslugom, dodatnom ponudom. Cijene naplaćujemo po sobi”, dodaje on. Luksuzni smještaj U hotelu su 22 deluxe smještajne jedinice. Sve sobe su veće od 30 metara četvornih, dva su luksuzna apartmana površine veće od 70 kvadrata. Kupaonice su minimalne površine sedam metara četvornih. “Imamo i jedan predsjednički apartman od 160 četvornih metara

u kojem se nalaze radna soba, kuhinja, dvije spavaće sobe, dvije kupaonice, dnevni boravak, terasa s pogledom na more. U ponuđenu cijenu je uključen doručak, parking, WiFi, sauna, fitness, unutarnji bazen. Prednost nam je i to što možemo organizirati grupne ručkove ili večere u restoranu kapacite-

Hotel je počeo s radom 20. lipnja 2014., a do kraja godine u njemu je ostvareno 4252 noćenja ta 120 sjedećih mjesta po povoljnim cijenama”, otkriva Večak. Parking je osiguran ispred hotela i za sve goste je besplatan. Hotel ima moderno opremljen i uređen unutarnji bazen, fitness, wellness, saunu, whirpool, masaže... “Hotel Fanat je više od mjesta za sastanak, i u njemu ne samo da ćete vidjeti, već ćete i osjetiti komfor posvuda u i oko hotela”, zaključuje Večak. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Povećan i izvoz i uvoz

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini izvezla roba u vrijednosti 8,6 milijardi KM, što je za 3,6 posto više nego u 2013. godini. Uvoz je istovremeno iznosio 16,1 mili-

jardu KM uz rast od 6,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 53,6 posto, dok je trgovinski deficit porastao za 10,7 posto, na 7,7 milijardi KM. Najveći deficit ostvaren je kod uvoza nafte i naftnih derivata u vrijednosti 1,7 milijardi KM, što ipak predstavlja smanjenje na godišnjoj razini od 10,7 posto. Najveći suficit je realiziran u izvozu namještaja u iznosu od 702,2 milijuna KM uz rast od dva posto.

Kad će početi radovi na mostu kod Svilaja? Završetak radova na dionici autoceste Odžak-Svilaj na koridoru V.c direktno ovisi o početku radova na mostu preko Save između dvaju Svilaja, smatra vlada Federacije BiH koja je zatražila od Vijeća ministara BiH da u razgovorima s Hrvatskom definira početak gradnje. Od odgovora iz Zagreba ovisi i početak radova na gradnji graničnog prijelaza na bosanskohercegovačkoj strani. Radovi na 10 kilo-

( 20 mil KM

dug Tuša po prvim procjenama

Bosna i Hercegovina

Dobavljači zavijeni u crno Slovenski Tuš zatvorio je sve svoje trgovačke centre i ostavio za sobom golem nepodmiren dug prema dobavljačima. I slovenski Merkur našao se pred stečajem i zabrinuo sve bosanskohercegovačke tvrtke koje su imale s njim poslovne odnose

metara dugoj dionici autoceste Odžak-Svilaj otpočeli su u 2013. godini, ali je intenzitet smanjen zbog prolongiranja gradnje mosta.

Od Sarajeva do Tuzle pola sata brže

Na magistralnoj cesti Sarajevo-Tuzla nedavno je probijen tunel Karaula dug 902 metra. Istovremeno se gradi i nova trasa ceste čime će biti izbjegnut prijevoj Karaula. Riječ je o prvoj oz-

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

biljnijoj investiciji na ovoj prometnici nakon 50 godina. Radove izvodi austrijski Strabag, a podizvođač je bosanskohercegovačka tvrtka Entea. Tunel će u promet biti pušten u listopadu ove godine, a cijela dionica Kladanj-Podpaklenik u proljeće 2016. godine. Puštanjem tunela u promet skratit će se putovanje od Sarajeva do Tuzle za oko 30 minuta. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na 24,2 milijuna KM.

Poskupjelo gorivo Nakon nekoliko pojeftinjenja, na više benzinskih crpki u BiH gorivo je poskupjelo od pet do 10 feninga, a poskupljenja su najavile i ostale naftne tvrtke. Do poskupljenja je došlo, kako je objašnjeno, zbog povećanja cijene barela nafte na svjetskom tržištu sa 45 na 60 dolara.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

osna i Hercegovina je godinama bila zahvalna destinacija za velike inozemne trgovačke lance. Bila je, ali je li to i sada, pitanje je koje u zadnjih mjesec dana postavljaju zabrinuti domaći proizvođači i dobavljači. Ljubljanski Mercator, koji je prvi ušao u zemlju i vlastitim sredstvima otvorio više velikih trgovačkih centara i trgovina, prodan je Agrokoru. U međuvremenu su se u poslov-

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić nije podržao bojkot slovenskih proizvoda noj krizi našla preostala dva slovenska lanca robnih kuća - Tuš i Merkur. Tuš je zatvorio sve prodajne objekte i napustio bosanskohercegovačko tržište, ali je time u crno zavio sve domaće proizvođače i dobavljače ostavši im dužan, po prvim procjenama, više od

20 milijuna konvertibilnih maraka. Zbivanja sa Slovencima vlastima su otvorile oči. Naime, zakoni stranim kompanijama omogućuju da u Republici Srpskoj otvaraju svoja poduzeća i pogone za samo jednu konvertibilnu marku, a u Federaciji BiH za 2000 KM i pri tome ničim ne jamče da će pokriti obveze iz poslovanja. Traži se stroža regulativa Predstavnici Udruženja poslodavaca na sastanku u Vanjskotrgovinskoj komori BiH zatražili su od nadležnih državnih ministarstava da zakonima reguliraju i definiraju da inozemne kompanije, kao što je Tuš, koje raspolažu značajnom imovinom i imaju uspješan biznis u domicilnim državama i inozemstvu (u ovom slučaju u Sloveniji), moraju jamčiti tom imovinom ili imovinom u BiH da će podmiriti dospjele obveze. Također, ovo je udruženje zatražilo da vlasti spriječe manipulacije otvaranjem više tvrtki, kao što je to u slučaju s Tušom, koje ne mogu podmiriti nastala potraživanja domaćih dobavljača. Dodatni je pro-

blem i u tome što nakon izbora lanjskog listopada još nije konstituirana državna vlast ni vlast u Federaciji BiH. No, i kad se kompletira vlast, bez hitnih zakonskih izmjena, ona neće moći pravno reagirati. Ključna pitanja u ovim i sličnim slučajevima su izmjene zakona o privrednim društvima kojima, bez drugih obveza, osnivački kapital za registriranje iznosi pola eura u RS-u i 1000 eura u FBiH. Nužne su i dorade zakona o politici direktnih inozemnih ulaganja, posebno u propisima nedorađenom području transakcija. Predloženo je da se transakcije mogu obavljati isključivo nakon izmirenih poreza i ostalih javnih prihoda. Činjenica koja zabrinjava jest ta da su se inspektori Porezne uprave FBiH sjetili tek nedavno, mjesec dana nakon bankrota Tuša, obaviti kontrolu poreznih obveza više tvrtki ove slovenske kompanije i to za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2014. godine. Tom prilikom utvrdili su neizmirene obveze po osnovi doprinosa na plaće i iz plaća, te obveze po osnovi poreza na dohodak i

drugh poreza u iznosu od 2,5 milijuna KM. I Merkur otišao u stečaj Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić nije podržao ideje da se bojkotiraju slovenski proizvodi, što bi štetilo objema državama i njihovoj dobroj suradnji. On smatra kako je sada najbitnije dokazati postojanje organiziranog kriminala jer samo u tom slučaju može doći do međudržavnog potraživanja. Bojić je, također, predložio da se hitno organiziraju razgovori vlasti dviju država i komora. I dok privrednici i Komora tragaju za rješenjima problema nastalim odlaskom Tuša, još jedna slovenska kompanija, Merkur, koja posluje u BiH našla se pred stečajem i zabrinula sve bosanskohercegovačke tvrtke koje su imale s njom poslovne odnose. Stečajni postupak je, kako se saznaje, pokrenut 11. veljače, a iz uprave te tvrtke također stižu naznake da neće moći podmiriti svoje obveze i dugove. Za sada nema informacija o dugovima bosanskohercegovačkim domaćim dobavljačima.

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( oko 5 mlrd €

*vijesti

utrošeno u sanaciju slovenskog bankarstva

Nagazne mine slovenskih financija

Promašaji stižu na naplatu Dušan Mramor, ministar financija eksplodirao je u Bruxellesu govoreći o problemu grčkog duga. No, inače smirenog ministra u Ministarstvu financija dočekali su kosturi u ormarima njem uglednih Slovenaca, završila je presudom kojom je država obvezana obeštetiti izbrisane za uskraćena prava. Opet su u pitanju milijuni eura.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

lovenska javnost iznenađena je oštrim riječima što ih je na račun predstavnika Grčke izgovorio prošli ponedjeljak ministar financija Dušan Mramor. Eksplodirao je u kamere domicilne televizije nakon propalog sastanka u Bruxellesu na kojem se novo vodstvo prezadužene Grčke ukopalo u stajalište da im bogati vjerovnici moraju dodatno olakšati dužničke brige. Poznat kao smiren i pristojan sugovornik, Mramor se obrušio na zahtjeve

Sloveniju će skupo stajati povrat stare devizne štednje LB-a, ali i epizoda s tzv. izbrisanim građanima grčkih pregovarača rekavši da Slovenija reže plaće i mirovine, izdatke za dječju zaštitu i obrazovanje te cijeli niz drugih javnih potreba, sve zato da bi ukupne proračunske troškove strpala u maastrichtsku jastučnicu uz pomoć zaduženja ne većeg od tri posto BDP-a. Tako skrpane slovenske javne financije daju Grčkoj u okviru

europskog programa pomoći 300 milijuna eura zajma čiji se povrat, istaknuo je Mramor, dovodi u pitanje novim zahtjevima novog grčkog vodstva. Ministar pod stresom Ne bi smireni Mramor grmio u Bruxellesu da ga uznemirava samo neizvjesnost s naplatom zajma Grčkoj. Ministar proživljava stresne dane i zbog mnogo drugih nagaznih mina koje su ga dočekale u Ministarstvu financija. Mramor ne može reći da nije znao za kosture po ormarima jer za većinu njih zna i manje upućena javnost. Ministar

financija ima peh utoliko što loši potezi i promašaji prethodnih garnitura na vlasti dolaze njemu na naplatu. Za dio izdataka ima pokriće, a s nekima uopće nije računao i sada prijete da mu raznesu cijelu javnofinancijsku konstrukciju. Novu vladu dočekala je krajnje nezgodna sudska presuda kojom se nalaže povrat duga starim deviznim štedišama Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj. Metamorfoza kojom je aktiva prenesena na tzv. nove banke nije se pokazala mudrom ni isplativom. Slovenske financije sada se tereti sa

200 milijuna eura glavnice po štednim ulozima, ali će konačni ceh biti znatno veći. Slovenske vlasti eskivirale su notornu obvezu dvadesetak godina. Sve to vrijeme otkucavao je i sat-kamatnjak, pa je veliko pitanje koliki će biti ukupni troškovnik za takvu bankarsku nerazboritost. Skupu financijsku epizodu imat će Slovenija i s tzv. izbrisanim građanima. Određenim pravnim doskočicama bilo je onemogućeno tisućama “južnjaka” u Sloveniji da nakon raspada Jugoslavije srede svoj status. Duga pravna bitka koja je dobivena, uz ostalo i zauzima-

Afera zbog poništenih dionica Ako je Mramor rezervirao novac za takva obeštećenja, sasvim je izvjesno da nije mogao predvidjeti najnoviji bankarski skandal. U operaciji sanacije slovenskog bankarstva koju je provela prethodna vlada Alenke Bratušek u cijeli sustav ubrizgano je zajedno s jamstvima oko pet milijardi eura, od toga tri milijarde eura samo za dokapitalizaciju. U operaciji spašavanja banaka poništene su sve dionice malih dioničara. Zajedno s podređenim obveznicama ukupno je ekspropriirano oko 600 milijuna eura. Sada je buknula afera velikih razmjera u kojoj oštećeni dokazuju da za tako drastično razvlaštenje nije bilo uporišta u odlukama EK-a te da je cijela operacija izvedena uz pomoć problematične građe proizvedene u radionicama Banke Slovenije. To je potpuno nova okolnost, šokantna za ministra Mramora, pa nije neobično što je izgubio strpljenje u Bruxellesu na temi grčkog duga.

Tko je kriv za oduzimanje 600 milijuna eura malim dioničarima? Vrlo brzo pokazat će se može li guverner Banke Slovenije, Boštjan Jazbec, ostati na dužnosti s obzirom na to da ga se optužuje da je upravo središnja banka podesila dokumente tako da se malim dioničarima i vlasnicima podređenih obveznica moglo oduzeti 600

milijuna eura. “Kvaka” je u tome što su dvije revizorske kuće u dva odvojena postupka određivale iznos loših potraživanja u slovenskim bankama, a njihovi nalazi razišli su se za 50 posto. Zašto je sanacija provedena prema višoj procjeni koja je omogućila razvla-

štenje malih dioničara, pitaju nezadovoljni ulagači. Njih posebno zanima kako su nadležne službe prenosile informacije iz Bruxellesa. Tvrdile su da Bruxelles zahtijeva posvemašnju eksproprijaciju. No, detaljnim raščlanjivanjem pokazalo se da EK predlaže wri-

te down, dakle djelomični i srazmjerni otpis. Pravni zastupnik Sveslovenskog udruženja malih dioničara Miha Kunič poručio je da pred slovenske sudove stižu tužbe za 600 milijuna eura, a od određenog datuma počinju teći i kamate.

Opet traže “socijalnu kapicu” Klub slovenskih poduzetnika predstavio je premijeru Ceraru prijedloge za unapređenje konkurentnosti slovenskog gospodarstva. Prijedlozi obuhvaćaju tržište rada, stipendiranje i porezna rasterećenja. Vodeći poduzetnici zauzeli su se za jednostavnije otpuštanje nemotiviranih radnika, za olakšice u plaćanju doprinosa u visini odobrenih kadrovskih stipendija, a posebno su se zauzeli za uvođenje tzv. socijalne kapice na 3500 eura bruto plaće. Nema kupca za Muru Nitko ne želi kupiti Aha Muru, sada čak ni uz likvidacijsku cijenu koja je spuštena na tri milijuna eura. Proizvodne hale, strojevi i dvije robne marke još djelujuće Mure ići će opet u prodaju, ali se stečajni upravitelj Stevo Radovanović još nije odlučio za način prodaje. U međuvremenu njemački Boss izjasnio se da ga ne zanima vlasništvo, ali da bi pod određenim uvjetima pristao doći u Mursku Sobotu s narudžbama. Uvjet je da Mura pokrene proizvodnju u tvrtki kćeri u Pirotu. Muke s poreznim dugom

Na savjetovanju o poreznom dugu koji u Sloveniji trenutačno iznosi 1,45 milijardi eura, Ministarstvo financija sugeriralo je predstavnicima općina da ne rasipaju resurse na male dugove. Naime, čak 45 posto ukupnog poreznog duga čine pojedinačna dugovanja manja od 1000 eura. Predstavnici općina uzvratili su tvrdnjom da je za njihove proračune važno naplatiti i 20 eura poreznog duga koliko se u prosjeku plaća pristojbe za korištenje šumskih cesta, a otprilike toliko iznosi i naknada za korištenje građevinskog zemljišta.

16 TURIZAM *vijesti Znak kvalitete u kongresnoj industriji Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) postala je ovlašteni partner Međunarodne krovne udruge kongresnih organizacija (Convention Industry Council - CIC) te dobila certifikat CMP (Certified Meeting Professional), koji je najviši znak kvalitete u kongresnoj industriji. CIC broji više od 30 međunarodnih organizacija u kongresnoj industriji s više od 103.500 članova profesionalaca i 19.300 tvrtki i institucija iz svih dijelova MICE (kongresne) industrije. Održiv i konkurentan turizam u Europi

Konferencija pod nazivom Svjetska top destinacija: Održiv i konkurentan turizam diljem Europe održat će se 17. ožujka u Bruxellesu. Europa je i dalje na prvom mjestu kao svjetsko turističko odredište, u kojemu turizam u BDP-u sudjeluje s oko 8,4 posto. Statistika pokazuje kako se turizam od gospodarske krize oporavlja bolje od većine ostalih sektora u EU-u. Na konferenciji će se, među ostalim, govoriti o aktualnim trendovima i izazovima u turizmu, praćenju i mjerenju utjecaja europskih partnerstava i inicijativa te razmjeni iskustava i znanja na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Natjecanje u orijentacijskom trčanju Drugo izdanje natjecanja u orijentacijskom trčanju Kvarner bay challenge održat će se od 28. veljače do 1. ožujka u šumama Tramuntane, na sjevernoj strani otoka Cresa. Ideju o orijentacijskom trčanju na Cresu organizator Ivan Nagy dobio je još prije petnaestak godina za prvog boravka na ovom dijelu otoka, u mjestu Beli.

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 7,2 mlrd €

turistički prihod u Hrvatskoj 2013.

( oko 500 mil €

prihodi privatnih iznajmljivača

Suradnja HGK-a i Fine

Lakše plaćanje PDV-a

Procjenjuje se kako će nova usluga Fine olakšati poslovanje privatnih iznajmljivača paušalista koji posluju s inozemnim turističkim agencijama, a državi će uprihoditi 120 milijuna kuna Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ahvaljujući inicijativi Hrvatske gospodarske komore, od ožujka je privatnim turističkim iznajmljivačima paušalistima na raspolaganju nova usluga Financijske agencije (Fine) za jednostavniju proceduru plaćanja PDVa. Ta se usluga, koja uključuje izradu i slanje obrazaca u sustav ePorezna, odnosi na otprilike trećinu od oko 60.000 privatnih iznamljivača koji posluju s inozemnim posrednicima. Naime, oni su do sada imali probleme zbog europske legislative koja propisuje da se PDV mora platiti na proviziju na usluge inozemnih posrednika. Važno je istaknuti kako privatni iznajmljivači godišnje ostvaruju oko 500 milijuna eura u ukupnom turističkom prihodu. To je prilična brojka s obzirom na to da su u Hrvat-

skoj u 2013. godini zabilježene 7,2 milijarde eura turističkog prihoda. Procjenjuje se kako će nova usluga poboljšati i olakšati poslovanje privatnih iznajmljivača paušalista koji posluju s inozemnim turističkim agencijama. Takvim načinom uplate PDV-a u državni proračun došlo bi novih 120 milijuna kuna prihoda, s tendencijom daljnjeg rasta u skladu s rastom online prodaje u turizmu.

Od ožujka iznajmljivači paušalisti više neće morati sami dolaziti i prijavljivati PDV koji su platile strane agencije “Dosadašnja iskustva su pokazala velike razlike u postupanju posrednika, od neispravno ispostavljenih računa do njihova izostanka, pa je cilj nove

usluge Fine olakšavanje administrativnih barijera malim poduzetnicima, posebice privatnim iznajmljivačima”, rekao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i financije, na prošlotjednom predstavljanju te usluge. Privatni iznajmljivači paušalisti koji nemaju digitalni certifikat koristit će tu uslugu, a Fina će je obavljati u ime korisnika usluge, a na temelju punomoći koju korisnik sklapa

s Finom i Poreznom upravom. Info-radionice “Sve što korisnici ove usluge trebaju napraviti je zatražiti PDV identifikacijski broj od Porezne uprave, potpisati punomoć i pristupnicu s Finom, donijeti račune stranih agencija u Finu, uplatiti PDV na račun državnog proračuna te na kraju čuvati potvrde i dokumente dobivene od Fine u elektronič-

kom obliku”, istaknula je Vera Fistrić, voditeljica Centra usluga za građane i malo i srednje poduzetništvo Fine. Dodala je kako cijena usluge za izradu i slanje obrazaca u sustav ePorezna iznosi 40 kuna + PDV za formiranje i slanje PDV i PDVS obrasca u sustav ePorezna, zatim 28 kuna + PDV po obrascu za formiranje i slanje PDV obrasca u sustav ePorezna te 12 kuna + PDV po obrascu za uslugu slanja obrazaca u taj sustav. Direktorica Sektora za turizam HGK-a Leila Krešić Jurić je naglasila da Komora započinje s radionicama za privatne iznajmljivače paušaliste u turizmu kako bi oni dobili što detaljnije informacije o toj usluzi Fine. Istaknula je da od ožujka iznajmljivači paušalisti više neće morati sami dolaziti i prijavljivati PDV koji su platile strane agencije nego će to umjesto njih moći učiniti netko drugi.

Projekt Usvajanje principa HKO-a u sustavu visokog obrazovanja u sektoru turizma

Turistički stručnjaci za novo doba

udući studenti turizma na svojim visokoškolskim ustanovama moći će birati između tri standardna zanimanja: menadžer u turizmu, menadžer u hotelijerstvu te menadžer ruralnog turizma, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju projekta Usvajanje principa Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u sustavu visokog obrazovanja u sektoru turizma, u zagrebačkoj Visokoj poslovnoj ško-

li Libertas, koja je i nositelj projekta. Partneri su Međimursko veleučilište u Čakovcu, Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici, Veleučilište u

Šibeniku te Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske. Standardi kvalifikacije izrađeni su tako da se za mišljenje pitala struka tj. poslodavci u turizmu. “Prije izrade same studije napravili smo dvije ankete od kojih je jedna bila namijenjena hotelijerima, a druga turističkim agencijama, turističkim zajednicama i ostalim turističkim subjektima. Oni su odgovarali na upit gdje rade, kakvo je sada njihovo radno mjesto te kakvo

bi ono trebalo biti”, rekla je Ksenija Keča, koordinatorica projekta Usvajanje principa HKO-a u sustavu visokog obrazovanja u turizmu. Dodala je kako su time razrađene šesta i sedma od ukupno osam razina koliko ih postoji u sustavu obrazovanja. Razrađene su i četiri standardne kvalifikacije stručnih prvostupnika u visokom obrazovanju u turizmu - prvostupnik menadžmenta u turizmu, zatim menadžmenta u ho-

telijerstvu, ruralnog te sportskog turizma. Ta zanimanja i standardne kvalifikacije upućene su sektorskom vijeću za turizam na odobrenje, a nakon toga bi se trebale uvesti u visokoškolske institucije. Na predstavljanju ovog projekta je istaknuto i kako je već izrađeno pet studijskih programa koji su prilagođeni principima HKO-a, a uvodi se i novi predmet na temu turizma, okoliša i održivosti. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( u više od 80 zemalja ( 2013. god koristi se agri-tech start-up Agrivi

pokrenuta tvrtka Agrivi

MATIJA ŽULJ, DIREKTOR tvrtke AGRIVI

ICT treba tretirati drukčije ICT sektor može donijeti značajnu dodanu vrijednost, puno veću nego ostale industrije i generirati značajan broj radnih mjesta. Također, sve veći uspjesi hrvatskih start-upova su snažna promocija Hrvatske u svijetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatski agritech start-up Agrivi sustav je za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koji korisnicima pomaže osigurati produktivnost i profitabilnost proizvodnje. Već ga koriste poljoprivrednici iz više od 80 zemalja sa svih kontinenata, a broj korisnika raste svaki mjesec. Pripreme za širenje na tržišta Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Rusije su u tijeku. A širenje je već započelo nedavno objavljenim partnerstvom s distributerom u Nigeriji. Uprava i razvojno središte tvrtke, pokrenute u drugom dijelu 2013., nalaze se u Kutini. Agrivi trenutačno zapošlja-

Možemo pružiti zapadnoeuropsku kvalitetu po nižoj cijeni od zapadnih zemalja va šest osoba uz nekoliko honorarnih suradnika. Valja naglasiti kako je na World Startup Competition natjecanju održanom potkraj studenoga u Seoulu u Koreji osvojio prvo mjesto i nagradu od 50.000 dolara. Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi, kaže nam kako je tržište razvoja softvera njegov teren. S obzirom na to da je u ICT industriji od početka karijere, nastavak rada na tržištu razvoja softvera mu je bio sasvim prirodan. Žulj ističe kako je ri-

ječ o industriji s visokom dodanom vrijednosti te da je to segment koji pruža puno izazova, ali i potencijala.

sektor može donijeti značajnu dodanu vrijednost, puno veću nego ostale industrije i time generirati značajan broj radnih mjesta.

Je li tvrtki koja dolazi iz Hrvatske teško boriti se na svjetskom softverskom tržištu? - Svjetsko tržište je puno različitih proizvoda i teško se istaknuti u toj silini proizvoda i uopće dobiti pažnju potencijalnih kupaca. Dok god nemate dovoljno referenci koje vam daju kredibilitet, na zapadnim tržištima će ipak preferirati proizvode koji dolaze s razvijenijih tržišta. Dolaskom referenci, priča se mijenja jer one daju kredibilitet proizvodu i postajete ravnopravni, odnosno dalje se priča svodi na kvalitetu proizvoda/usluge. Smatrate li hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga razvijenim? - Naše ICT tržište se snažno razvija. Donedavno je bilo malo tvrtki koje su nudile proizvode, većina ih je nudila usluge razvoja rješenja, dok se sada pojavljuje sve više tvrtki koje nude ICT proizvode i isporučuju ih internacionalno. Smatram da imamo jako puno potencijala i da ICT industrija mora postati jedna od strateških odrednica Hrvatske. Što savjetujete kolegama iz Hrvatske koji žele razvijati softver za svjetsko tržište? - Teško je davati generalne savjete jer se svaka industrija i niša razlikuju i nema čarobnog recepta. No opet, ključno je identificirati tržište koje ćete odabrati kao pilot i foku-

sirati se na njega. Hrvatska u nekim slučajevima može biti idealno pilot-tržište, no ako ne možete tu stvoriti dovoljno referenci, preporučam odabir drugog tržišta za start. Koliko je teško naći investitora za start-up projekte i tko najčešće ulaže u njih? - U Hrvatskoj je to iznimno teško, jer je jako mali broj ljudi dovoljno osviješten i motiviran da ulaže u start-up projekte. S obzirom na njihov broj, oni ne mogu investirati u sve dobre projekte. Uz to, nemamo venture capital fondove koji ulažu u ICT start-upove, tako da gotovo svi projekti financiranje moraju tražiti od investitora izvan Hrvatske, ako ne ranije onda svakako u trenutku kada je riječ o većim investicijama.

Je li odnos države prema ICT sektoru majčinski ili maćehinski? - Ne bih kategorizirao odnos na taj način. Smatram da država svake godine donosi nove inicijative koje dodatno podupiru ICT sektor, no tu još ima puno prostora. Ako želimo poduprijeti ICT sektor, moramo poraditi na lakšem

pronalasku investitora kao država, više poticati internacionalizaciju i pojavljivanje na bitnim sajmovima i konferencijama. Mislim da je ključna stvar to što ICT sektor još nije jasno definiran kao jedna od strateških industrija Hrvatske. On trenutačno ima tretman kao i sve ostale industrije. Uvjeren sam da ICT

Teško je naći vrhunske stručnjake Ima li u Hrvatskoj dovoljno ICT stručnjaka i je li obrazovanje za njih na odgovarajućoj razini? - S obzirom na to da u zadnje vrijeme veliki broj ICT stručnjaka odlazi iz Hrvatske, rekao bih da postoji dovoljan broj. Međutim, taj broj je “knap” i onda je teško naći vrhunske stručnjake, te se većina tvrtki fokusira na to da sama stvori vrhunske stručnjake birajući kvalitetne ljude željne učenja i profesionalnog usavršavanja. Obrazovanje definitivno ne prati korak, naši fakulteti su previše akademski i premalo vezani uz industriju, tako da se dobiju osobe koje dalje treba poučavati konkretnim stvarima.

Koliko je taj sektor važan za gospodarski razvoj neke zemlje? - Mislim da o tome najviše govori podatak da su start-upovi kreirali više od 50 posto zaposlenja u SAD-u tijekom prošlog desetljeća. Tako da je moj odgovor na to pitanje - ICT je jedan od ključnih sektora ne samo dugoročno, već u kratkom i srednjem roku. Također, sve veći uspjesi hrvatskih startupova su snažna promocija Hrvatske u svijetu. Donedavno je Hrvatska u inozemstvu bila prepoznata ili po sportašima ili po Dubrovniku, no danas sve više ljudi u poslovnom svijetu zna za uspjehe naših start-upova. Takve uspješne priče treba promovirati, jer one dižu kredibilitet svim hrvatskim tvrtkama, ne samo onima koje su postigle uspjeh. Što Hrvatska u toj industriji može ponuditi Europi, ali i svijetu? - Hrvatska ima jako dobar odnos cijene rada, kvalitete i lokacije. Možemo pružiti zapadnoeuropsku kvalitetu po nižoj cijeni od zapadnih zemalja, a blizu smo tim tržištima tako da nije problem otići na sastanke s kupcima, što je njima bitno. Većina naših ICT tvrtki jako dobro koristi tu polugu, no taj dio bi se mogao komunicirati i strateški na razini države.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Križni put s razmišljanjima pape Franje Verbum

Uskrsnuće se ne može shvatiti bez križa. Na križu se nalazi povijest svijeta: milost i grijeh, milosrđe i pokajanje, dobro i zlo, vrijeme i vječnost. Međutim, logika križa nije u prvomu redu logika boli i smrti, nego ljubavi i sebedarja koje donosi život, rekao je Papa koji dubokim mislima povezuje bolne postaje Križnoga puta. Bliskost je ono na što nas upućuju njegove riječi, ali i ono što iz njegovih riječi izvire – bliskost s križevima naše braće, ali ponajprije bliskost s Kristom.

Terry Eagleton KULtURA I SMRT BOGA Naklada Ljevak

Autor istražuje kontroverzije, teškoće i značaj suvremene potrage za zamjenom Boga te nudi prikaz odnosa kulture i religije koji se mijenjaju. Baveći se rasponom ideja, pitanja i mislilaca od prosvjetiteljstva do danas, Eagleton govori o stanju religije prije i poslije 11. rujna, o ironiji koja okružuje ulogu zapadnjačkoga kapitalizma u stvaranju ne samo sekularizma nego i fundamentalizma, kao i o nedostojnim surogatima za Svemogućega izmišljenima u postprosvjetiteljskome razdoblju.

Slavoj Žižek Islam i modernost: Neka bogohulna razmišljanja Algoritam

Žižek ocrtava linije rasjeda i dodira između demokratskog liberalizma i islamskog (kvazi)fundamentalizma. Ne bi li fundamentalizmu ušao u korijene, on komentira mišljenja muslimanskih filozofa i teologa i upušta se u svojevrsnu psihoanalizu religije, ali i onoga što je potisnuto izvan njena kanona. Njegov uvid u “arhivu” islama je zapravo uvid u “tajne povijesti traumatskih fantazija koje se prenose ‘između redaka’, kroz nedostatke i iskrivljavanja eksplicitne simboličke tradicije”.

Roberto Seregni Evanđelja u trapericama Kršćanska sadašnjost

Riječ je o knjizi koja na nov način uspijeva predočiti evanđelja i tako iznenaditi čitatelje, posebice mlade. Autor iz situacije današnjih mladih ljudi ponovno čita i razumijeva evanđeoske tekstove. Taj pristup je otvoren, dijaloški, nije intimistički ni sveden na fanatični aktivizam, a nije ni pomiješan sa senzacionalnim događajima. Naprotiv, prisiljava nas da gledamo na stvari, svijet i druge ljude Isusovim pogledom, pogledom prihvaćanja, čistim i svakidašnjim.

Luko Paljetak Godišnje doba dana V.B.Z.

U ovoj knjizi je riječ o jednom zasebnom svijetu, autonomnome stihovnom svemiru koji je izvezen u ime i u bojama poezije i koji počiva upravo na toj tek ovlaš spomenutoj riječi, riječi s velikim R. Riječ je to koja posjeduje začuđujući, čaroban transformativni potencijal, koja je u stanju preobraziti prostor i vrijeme, od dana učiniti godinu i od godine dan, od jedne jabuke svijet i od svijeta jabuku i u nju radosno zagristi – sve to u posvećenome činu čitanja.

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tiskanje progresivnih kalupa

Voćni namazi

Egetel Kalip Pres, Bornova, Turska, www.egetelkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@ e g e t e k k a l i p . c o m . t r, +90/2324-4782413.

Aloe Cres, Cres. Tvrtka proizvodi domaće voćne namaze od smokava, mandarina, naranči, limuna... Zainteresirani su za suradnju s distributerima u Njemačkoj. Kontakt: Vesna Balenović Tomaš, aloevera.cres@gmail. com, 091/576-7941.

Strojevi za vafle i kornete

Zborowski Wafle, Zielona Gora, Poljska. Proizvođač korneta traži dobavljača/ proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowskiwafle.pl, +48/68/3290160, +48/515/554-527. Informatička oprema

Klik online, Korija. Tvrtka isporučuje informatičku opremu veleprodajnim i maloprodajnim partnerima. Laptopi, tableti, mobiteli, grafičke kartice, desktop računala i ostala računalna oprema. Odobravamo popuste na veće količine. Kontakt: Marijan Krmpotić, uprava@ klik-online.hr, 099/4333 032.

Tisak i natpisne pločice

Metalografija, Mol, Ada, Srbija. Tvrtka nudi širok spektar usluga izrade i tiska: natpisnih pločica, upravljačkih ploča, inventarnih pločica i svih vrsta tablica za glodalice, bušilice i druge industrijske strojeve. Imaju svu neophodnu dokumentaciju za servis navedenih strojeva. Materijali koji se koriste u izradi pločica su eloksirani aluminij i argonove dvokomponentne boje. Kontakt: Slobodan Letić, metalografijamol@gmail.com, +381/64/1268238. Tisak na različite materijale

C.V.P. Info, Zagreb, www. cvp-info.hr. Tvrtka nudi apliciranje različitih motiva prema željama kupca (logotip tvrtke, tekst...) na predmete od stakla, keramike, metala, plasti-

ke (boce, čaše, vaze, šalice, tanjure, pepeljare, privjeske i ostalo) metodom pjeskarenja. Isto tako nude uslugu sitotiska na olovkama, upaljačima, privjescima, otvaračima, kalendarima i mnogim drugim artiklima te također termo tiska (majice, kape, šalice) i digitalnog tiska (vizitke, leci, brošure, kalendari, naljepnice, etikete, cjenici, pozivnice za vjenčanja i drugo). U mogućnosti su izraditi i posebnu ukrasnu ambalažu za sve artikle, a također nude izradu bedževa za razne prigode. Kontakt: Željko Forjan, cvp-info@ zg.t-com.hr, 01/3483 245, 098/356 764. Visokokvalitetni drveni materijal

IPC Group, Moskva, Rusija, www.birchplywood. com. Tvrtka nudi razne specijalne drvene ploče i šperploče iz Rusije tj. Europe, Azije te Latinske Amerike, a za primjenu u vrhunskim proizvodima (brodovi, jahte, zvučnici, visokokvalitetan namještaj...). Kontakt: Anant Agarwal, aagarwal@icdgroup.com, +65/94883470

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Izgradnja tržnice

Općina Omišalj nabavlja radove na izgradnji tržnice u Omišlju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. ožujka. Umjetni dijelovi tijela

Opća bolnica Dubrovnik nabavlja umjetne dijelove tijela. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Šator

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja šator za smještaj vojnika. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 816.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. ožujka. Rublje i posteljina

Opća bolnica dr. Ivo Pedišić nabavlja bolničko rublje i posteljinu. Procije-

njena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. ožujka. Autocisterne za vodu

Ministarstvo gospodarstva nabavlja nove višenamjenske autocisterne za vodu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 31,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 25. ožujka. Sprave za dječja igrališta

Zagrebački holding nabavlja sprave za dječja igrališta, rezervne dijelove i popravak sprava proizvođača Redox. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. travnja. Regija Fiksna telefonija, internet i prijenos podataka

Opština Derventa nabavlja usluge fiksne telefonije, interneta i prijeno-

sa podataka. Rok dostave ponuda je 2. ožujka. Uređenje gradskog deponija

Komunalno Neum nabavlja radove na uređenju gradskog deponija. Rok dostave ponuda je 10. ožujka. Audio-video oprema

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nabavlja audiovideo opremu. Rok dostave ponuda je 3. ožujka. Građevinski radovi

Medicinski fakultet u Sarajevu nabavlja građevinske radove na zgradama fakulteta. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Sajam nautike

Na bubnju kuće, oranice, gradilište hotela... Kuće i dvorišta u Zagrebu, procijenjeni na 66 milijuna kuna. Nekretnine u naravi predstavljaju kuću i dvorište od 5968 četvornih metara ili jedno jutro i 59,4 četvorna metra u Reljkovićevoj 8, te kuću i dvorište od 514 četvornih metara ili 142,9 četvornih hvati u Reljkovićevoj 10. Nekretnine u stečajnom postupku prodaju se trećom usmenom javnom dražbom, isključivo kao cjelina, te se ne mogu prodati ispod početne cijene. Ročište za prodaju trećom usmenom javnom dražbom održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba br. 89/II. (ulična zgrada) 2. ožujka u 10 sati. Sve poreze i pristojbe u svezi s prodajom nekretnine snosi kupac. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti i plaća se na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: HR92 2390 0011 3000 0046 0, otvoren kod Hrvatske poštanske banke Zagreb, poziv na broj 05 332-10. Dokaz o tome treba dostaviti u sudski spis prije početka ročišta za javnu dražbu. Jamčevinu nije dužan položiti razlučni vjerovnik kojem je to pravo upisano u zemljišnim knjigama. Oranice u Škorpikovoj ulici u Jankomiru u Zagrebu, procijenjene na 30 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja sedam oranica ukupne površine 18.027 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, 12. ožujka u 9 sati u sobi 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod

dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto vrijednosti nekretnine utvrđene ovim zaključkom. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, otvoren kod HPB d.d. broj HR17239000 11300003265, model HR05, poziv na broj 1162611-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sudu prije nego sudac pristupu dražbi. Oranice u Klari, procijenjene na 20,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pet oranica u Klari, Lukoranska, ukupne površine 13.562 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 18. ožujka u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, u sobi 134/I. Razgledavanje je moguće 16. ožujka u 12 sati uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a koja jamčevina iznosi 2.091.939,92 kune. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun ovog suda broj HR17239000 11300003265, model: HR05, poziv na broj 116299-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što sudac pristupi dražbi. Gradilište hotela u centru Pule, procijenjeno na 19,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja gradilište, uku-

pne površine 404 četvorna metra, uz rivu u Puli, nasuprot glavnom ulazu u brodogradilište Uljanik. Riječ je o budućem hotelu s predviđene 23 smještajne jedinice. Zgrada se sastoji od suterena s garažom i šest parkirnih mjesta, prizemlja s ulaznim holom, recepcijom i ostalim sadržajima za hotel i pet katova smještajnih jedinica. Dražba za ovu nekretninu održat će se 18. ožujka na Općinskom sudu Pula, soba 25 u 9.30 sati. Razgledavanje je moguće 17. ožujka od 12 sati. Obvezna je najava istog dana od 8 do

Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova od 25. veljače do 1. ožujka, Beograd Ovaj 37. po redu sajam među najstarijim je priredbama te vrste u regiji. Uz proizvođače i zastupnike plovila i nautičke opreme predstavit će se i uvoznici i proizvođači opreme za lov, ribolov, camping, outdoor. I ove će godine tijekom pet dana manifestacije biti organizirane stručne radionice, predavanja, kao i susreti s poznatim moreplovcima i zaljubljenicima u more, lov i ribolov.

Dani meda Međunarodna prodajna izložba pčelarske opreme i proizvoda od 27. do 28. veljače, Pazin Deseta međunarodna prodajna izložba pčelarske opreme i pčelarskih proizvoda i ove će godine u Pazinu okupiti brojne izlagače iz Hrvatske i regije. U dva dana koliko sajam traje, održat će se i stručno edukativni skup za proizvođače. Sajam se održava u prostoru nove sportske dvorane u Ulici prof. Tugomila Ujčića 2.

Sajam kućnih ljubimaca od 27. veljače do 1. ožujka, Zagreb

9 sati sudskom ovršitelju (soba 9, tel. 052/377 600); dokaz o uplati predujma u iznosu od 150 kuna (račun br. 2390001-1300002176 s pozivom na br. 2-235012) dostaviti Sudu osam dana prije zakazanog razgledavanja. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR29239000 11300002176 pozivom na broj 2-2350-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam kućnih ljubimaca najveći je događaj ove tematike u Hrvatskoj. To je jedinstvena prilika za ljubitelje i vlasnike kućnih ljubimaca da se na jednom mjestu upoznaju s novim proizvodima, kupe potrepštine i hranu po promotivnim cijenama, nešto novo saznaju i nauče, pogledaju zanimljive izložbe, zabave se uz zabavni program - jahanje, ples sa psima i pokazne vježbe radnih pasa.

ViroExpo Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede od 27. veljače do 3. ožujka, Virovitica Održava se na od površini od 8300 četvornih metara unutrašnjeg izlagačkog prostora u dva paviljona i na 15.000 četvornih metara vanjskog izlagačkog prostora s osiguranim parkingom za sve izlagače kojih se očekuje više od 700. Zemlja partner je Mađarska, prvi put izlagat će Kazahstan, a grad partner je Velika Gorica.

GAST Međunarodni sajam prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme od 4. do 8. ožujka, Split Ovaj sajam ključno je mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, poznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Manifestacija bilježi stalni rast, kako izlagačkog prostora, tako i broja izlagača i posjetitelja.

Podatke sakupili:

20 SVIJET FINANCIJA

( 1,35 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 9. do 15. veljače 2015. ukupno je bilo 117 stečajnih postupaka, što je 10 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 28 prijedloga, a započelo je 20 postupaka. Brzih stečajnih postupaka je bilo 15. Izbrisan je 101 subjekt, a s likvidacijom je započelo njih 28. Osnovana su 274 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (136), zatim Split (30), na Trgovačkom sudu Pazin je zabilježeno 26 novih subjekata, a slijedi ga Rijeka sa 19 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (155), te ukupno 119 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

18 6 7 5 3 2 1 15 15 81 28 8 12 20 13

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

101 101 28 28 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

274 119 155 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

5 5 7 8 26 19 0

REJTING TJEDNA

PPK d.d. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

5 30 8 13 12 136

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

ukupna imovina Vaba banke u 2014.

Lanjski poslovni rezultati Vaba banke

Nastavljen rast depozita Ulaskom J&T banke u vlasničku strukturu i obavljenim dokapitalizacijama stvoreni su uvjeti za daljnji rast i razvoj Vaba banke i jačanje njenog položaja Vaba banka je, prema nerevidiranim podacima, prošlu godinu završila s ukupnom imovinom od 1,35 milijardi kuna, pri čemu su ukupni krediti iznosili 635,7 milijuna kuna. Lani je Banka ostvarila 57,6 milijuna kuna kamatnih prihoda, dok su kamatni rashodi iznosili 45,6 milijuna, što je rezultiralo neto kamatnim prihodom od 12 milijuna kuna. Ukupni depoziti porasli su u odnosu na 31. prosinac 2013. godine za 158,9 milijuna kuna ili za 16,38 posto te su posljednjega dana protekle godine iznosili 1129 milijuna kuna. Opći administrativni troškovi, amortizacija i ostali troškovi bilježe lagani porast u odnosu na prethodnu godinu za 0,4 milijuna kuna ili za 0,76

posto te iznose 43,2 milijuna kuna. Na poziciji vrijednosnog usklađivanja i rezerviranja Banka je zabilježila pozitivan rezultat u iznosu od 7,6 milijuna kuna. Podsjetimo, u istom razdoblju godinu dana ranije zbog posljedica poslovanja u dugotrajno otežanim makroekonomskim uvjetima i potrebnih vrijednosnih usklađenja

Banka je izdvojila dodatnih 97,3 milijuna kuna troškova, pa je sa 31. prosincem 2014. godine ostvareni gubitak nakon vrijednosnog usklađenja iznosio 6,9 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju 2013. iznosio 109,4 milijuna kuna. Nakon što je češka J&T banka dokapitalizirala Vaba banku u lipnju 2014. godine, ukupni ka-

pital Banke 31. prosinca 2014. iznosio je 128,7 milijuna kuna. Temeljem odluke Uprave Banke te suglasnosti Nadzornog odbora u siječnju 2015. godine temeljni kapital dodatno je povećan uplatom većinskog vlasnika J&T banke za iznos od 37,5 milijuna kuna, čime je osiguran daljnji rast i razvoj Vaba banke i jačanje njenog položaja.

RBA

Rast novčane mase i ukupnih likvidnih sredstava Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan kreditnih institucija, depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija nakon mjesečnog pada od 0,7 posto lanjskog studenoga, u prosincu je porastao za 4,7 posto ili za 2,83 milijarde kuna te je iznosio 63,5 milijardi kuna. Povećanju novčane mase u odnosu na studeni pridonio je mjesečni rast depozitnog novca za

6,6 posto ili 2,78 milijardi kuna, dok je gotov novac izvan kreditnih institucija zabilježio blagi pad od 0,1 posto ili za 12,1 milijun kuna. S druge strane, na godišnjoj razini, treći mjesec za redom, novčana masa bilježi ubrzanu

stopu rasta. Naime, nakon rasta od 7,8 posto u studenome, u prosincu je godišnja stopa rasta iznosila 9,2 posto (+5,327 milijardi kuna). Ukupna likvidna sredstva M4 koja obuhvaćaju novčanu masu M1, štedne i oročene depozite, devizne depozite te obveznice i instrumente tržišta novca u prosincu su zabilježila gotovo stagnaciju na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 2,8 posto ili 7,718 milijardi kuna. Tako su ukupna likvidna sredstva dosegnula 287,56 milijardi kuna.

Rastu na godišnjoj razini pridonio je godišnji rast novčane mase, ali i rast štednih i oročenih kunskih i deviznih depozita od 1,6 posto godišnje (+3,07 milijardi kuna). Pri tome su štedni i oročeni kunski depoziti dosegli 34,616 milijardi kuna uz godišnji rast od 2,3 posto, dok su devizni depoziti iznosili 164,94 milijarde kuna što je na godišnjoj razini povećanje od 1,4 posto. Pozitivan impuls rastu štednih i oročenih deviznih depozita na godišnjoj razini došao je i od slabljenja domaće valute u odnosu na euro.

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015.

( 322.498

blokiranih građana na kraju 2014.

( 31,06 mlrd kn iznosio je njihov ukupni dug

Nacrt zakona o stečaju potrošača

Prilika za novi početak ili... Ideja zakona je balans između dužnika i vjerovnika, naglasio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić dodajući kako je vrlo važno da dužnici i vjerovnici pritom snose svoj dio odgovornosti pa tako i određene posljedice. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin ističe kako ovaj zakonski tekst podrazumijeva rasprodaju imovine dužnika i život na financijskom minimumu od 800 kuna mjesečno limo opterećivati sustav”, pojasnio je Miljenić. Posrednik u savjetovalištu, među ostalim, treba osigurati potpuno poštivanje osobnog i obiteljskog života, dostojanstvo, ugled i čast potrošača te da mu ostane dovoljno financijskih sredstava za namirenje osnovnih životnih potreba. Ako se ne uspije u ovom koraku, slučaj ide u sudski postupak. “Oni bi se trebali voditi na općinskim sudovima, a ne tr-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

inistarstvo pravosuđa nedavno je predstavilo Nacrt prijedloga zakona o stečaju potrošača. Zakon, koji uskoro ide u saborsku proceduru i koji bi trebao biti donesen u srpnju, odnosi se na fizičke osobe koje najmanje tri mjeseca nisu u stanju podmiriti svoje dugove veće od 30.000 kuna. Također, taj se zakonski tekst odnosi i na osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju više od 20 vjerovnika te im dugovi ne prelaze 100.000 kuna. Razdoblje provjere ponašanja ne može biti kraće od godine, a ni dulje od pet godina. U tome razdoblju cilj je osloboditi savjesnog dužnika od preostalih obveza te vjerovnike namiriti u najvećoj mogućoj mjeri. Valja naglasiti kako je u Hrvatskoj, prema podacima Financijske agencije, na koncu 2014. godine bilo 322.498 blokiranih građana čiji je dug iznosio 31,06 milijardi kuna. Najveći dio građana blokiran je dulje od godine dana. Orsat Miljenić, ministar pravosuđa, na panel-diskusiji o prijedlogu novog zakona o stečaju potrošača Osobni bankrot - Novi početak?, koji je održan na Visokoj školi za financije i pravo Effectus, istaknuo je kako je Europu, kao i Hrvatsku, tijekom posljednjih nekoliko godina zadesila globalna ekonomska kriza tj. povećanje stope nezaposle-

Radi se o teškom postupku u kojem će mnogi požaliti što su ušli u njega, kaže Orsat Miljenić nosti i smanjenje životnog standarda, što je dovelo do financijskih problema te blokiranih građana i tvrtki. “Međutim, nema jedinstvenog i sveobuhvatnog modela za sve države već postoje parcijalna, dugoročna rješenja”, objasnio je. Ideja zakona o stečaju potrošača, nastavio je, jest prezaduženim građanima omogućiti priliku za novi početak. Zatim, efektivno namirenje vjerovnika i u situaciji kada

građanin nema trenutnih sredstava te otklanjanje negativnih posljedica prije negoli one postanu neotklonjive. Pritom je društvo dužno osigurati uvjete građanima za normalan život i poštujući europsku praksu osigurati pravo na drugu priliku. “Dakle, ideja je balans između dužnika i vjerovnika”, naglasio je dodajući kako je vrlo važno da dužnici i vjerovnici pritom snose svoj dio odgovornosti pa tako i određene posljedi-

ce. Osobni stečaj nije prisilno rješenje već se u njega ide samo ako to želi dužnik. “A onda nema natrag”, kazao je ministar. Dostojanstvo i ugled Prema Nacrtu prijedloga zakona, prije odlaska u osobni stečaj dužnik i vjerovnik mogu pokušati sklopiti dogovor (nagodbu, mirenje) u izvansudskom postupku, uz posrednika u savjetovalištu u Financijskoj agenciji. “Ovim načinom ne že-

govačkim jer su dostupniji te za to u njima postoji određeni administrativni kapacitet”, objasnio je ministar. Unovčenje imovine svakako je jedna od onih stavki oko koje se u takvim postupcima lomi najviše kopalja. Miljenić je naglasio kako se upravo stoga pokušava naći rješenje, točnije zahtjev da se u razdoblju provjere ne prodaje nekretnina dužnika a koja mu je potrebna za stanovanje. Naravno, neki

Ivanjko: Problematiku osobnog stečaja treba očistiti od moraliziranja Šime Ivanjko, profesor mariborskog Pravnog fakulteta i jedan od autora slovenskog zakona prema čijem modelu je djelomice nastao hrvatski prijedlog, istaknuo je da je i u susjednoj državi bilo mno-

go otpora od njegova uvođenja 2008. godine. Međutim, procedura je sada prihvaćena kao uobičajen postupak rješavanja dužničke krize. “Premda se još uvijek raspravlja o tome je li zakon kori-

stan ili ne, opća ocjena jest ta da je on pozitivan”, kazao je. Problematiku osobnog stečaja, dodao je Ivanjko, treba očistiti od moraliziranja i promatrati je kroz pravnu perspektivu.

od uvjeta jesu da dužnik nema drugu nekretninu i smještaj te da ga ne može ni osigurati. “Nemoguće je da nekretnina pod hipotekom ostane dužniku. Dakle, radi se o teškom postupku u kojem će mnogi požaliti što su ušli u njega”, kazao je dodajući kako će svaki postupak biti priča za sebe. Ovaj model, mišljenja je ministar, najbolji je za Hrvatsku i uspjet će ako neće biti zloporaba (rada na crno, prikrivanja ili prodaje imovine), ako će se podići svijest o njemu i ako ne bude prevelikih očekivanja. Također, model neće uspjeti ako će dužnik uz novi početak stvarati i novi dug. “Stoga ovu mjeru treba pratiti poboljšanje gospodarske situacije i otvaranje radnih mjesta”, napomenuo je. Premda je teško govoriti o konkretnim brojkama, Miljenić očekuje kako će se godišnje u savjetovalište (izvansudska nagodba) javiti oko 20.000 građana i da će oko 20 posto od njih potom zatražiti osobni stečaj. Opterećenje za proračun zbog novog zakona, smatra ministar, moglo bi se kretati između 10 i 15 milijuna kuna. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin ističe kako ovaj zakonski tekst podrazumijeva rasprodaju imovine dužnika i život na financijskom minimumu od 800 kuna mjesečno, što nije održivo rješenje. “Sustav je izgrađen tako da se naplati vjerovnik”, zaključila je Miriam Kervatin.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3865, 23. veljače 2015.

Tržište novca Zagreb

Intervencija zbog visokog tečaja eura Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak je razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Iako je na početku prošlog tjedna zabilježen rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama, krajem tjedna je ponovno dominirala ponuda novca, a kamatne stope vratile su se na najniže razine. U petak je Hrvatska narodna banka, drugi put ove godine, intervenirala na deviznom tržištu prodavši 172,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,71591. Slijedom toga

u mil. kn

Ponuda

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

16. 2. - 20. 2. 2015.

9. 2. - 13. 2. 2015.

300

sudionika biti veliko zbog nedostatka ostalih instrumenata novčanog tržišta u koje bi sudionici mogli usmjeriti viškove likvidnosti. U svakom slučaju, pred nama je zanimljivo razdoblje u kojem će kunska likvidnost biti rasterećena temeljem devizne aukcije i aukcije trezorskih zapisa. Unatoč tome, osnovni odnosi na novčanom tržištu ostat će i dalje nepromijenjeni. To znači da će kratkoročna kamatna stopa biti niska te da potencijalni korisnici pozajmica mogu računati na visoku ponudu uz povoljne uvjete zaduživanja.

250 200

150 100

50 0

16.2.2014.

17.2.2014.

18.2.2014.

će depozitne institucije u utorak 24. veljače uplatiti središnjoj banci 1,330 milijardi kuna. Ostaje nam vidjeti hoće li odljev kuna utjecati na promjenu odnosa ponude i potražnje

19.2.2014.

20.2.2014.

novca na novčanom tržištu. U proteklom tjednu Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Iduća aukcija najavljena je za utorak kada

ponedjeljak

utorak

srijeda

je na dospijeću 1,37 milijardi trezorskih zapisa u kunama i 21,5 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Ministarstvo financija najavilo je nešto skromniju aukciju trezorskih za-

četvrtak

petak

pisa s planom izdanja 1,1 milijarda trezorskih zapisa u kunama, te 15 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Iako je prinos na zapise sve manji, realno je očekivati da će zanimanje

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Švicarac u padu, dolar raste

Mirex nastavlja rasti

Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, švicarski franak je prema kuni izgubio na vrijedvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,334386

CAD

kanadski dolar

5,474376

JPY

japanski jen (100)

5,73853

CHF

švicarski franak

7,169165

GBP

britanska funta

7,169165

USD

američki dolar

6,810485

EUR

euro

7,718323

primjena od 21. veljače 2015. 16.2.

Izvor: HNB

kuni i u tjednu je porastao za pet lipa na 6,81 kunu. Euro je neznatno mijenjao svoju vrijednost ti-

nosti u proteklom tjednu 10 lipa i tjedan je zaključio na 7,17 kuna. Američki dolar je rastao prema

7.726

17.2.

18.2.

19.2.

USD

jekom tjedna tako da je tjedan počeo i završio na 7,72 kune. 6.83

CHF

7.32

7.722

6.81

7.28

7.718

6.79

7.24

7.714

6.77

7.20

7.710

6.75

7.16

7.706

6.73

7.12

20.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

6930

FTSE 100

nosti izlaska Grčke iz nje. Iako stanje na europskom tržištu ovisi o rješavanju pitanja grčkog duga, eurozona je rasla u posljednja tri mjeseca za 0,3 posto, a očekuje se i nastavak tog 18100

4950

Dow Jones

4925

6910

18000

4900

6890

17950

4875

6870

17900

4850

6850

17850

4825

16.2.

4900 4850

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

16.2.

11100

CAC40

11050

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

DAX

18300

11000

18200

4750

10950

18100

4700

10900

18000

4650

10850

17900

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

NASDAQ

16.2.

18400

4800

16.2.

0,24%

1,2%

0,16%

0,8%

0,08%

0,4%

0,0%

-0,08% 19.1.

29.1.

9.2.

19.2.

datum

16.2.

vrijednost (kn)

17.2.

18.2.

promjena (%)

19.2.

2015 (%)

kategorija A

trenda. Pomoć izvoznicima iz tog područja donosi i slabljenje te valute prema drugim svjetskim valutama pa su izvoznici iz eurozone konkurentniji cijenama svojih proizvoda. No sigurnost gospodar-

18050

MIREX - tjedni

1,6%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Tjedan u plusu

6950

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

Indeksi na svjetskim burzama protekli tjedan su završili u pozitivi. Razlog tome su dobri pokazatelji o rastu ekonomije. Eurozona zabilježila je rast unatoč najavama moguć-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 213,2922 boda. Uspoređujući tu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3562 boda. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 109,6293 boda, a Mirexa C 105,164 boda.

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

NIKKEI 225

16.2.

17.2.

18.2.

19.2.

20.2.

skog rasta Europe bitno ovisi i o sektoru usluga koji bilježi dobar rast zahvaljujući padu cijena usluga. Američko tržište također raste, no kraj tjedna obilježila je jedna najava. Apple je najavio kako će od 2020. godine ući i u proizvodnju električnih automobila i na taj način konkurirati Tesli, ali i velikim automobilskim igračima. Odlazak u tom smjeru nije čudo jer ova kompanija bilježi ogroman profit, koji je u posljednjem kvartalu iznosio 18 milijardi dolara, a ukupno ima na raspolaganju više od 178 milijardi gotovine pa nema u što veliko investirati.

MIREX A

19.02.

109,6293

0,292

4,8

AZ - A

19.02.

108,4699

0,2345

4,23

Erste Plavi - A

19.02.

108,9808

0,288

3,63

PBZ CO - A

19.02.

112,0091

0,5148

5,28

Raiffeisen OMF - A

19.02.

110,7702

0,2762

6,13 3,68

kategorija B MIREX B

19.02.

213,2922

0,1463

AZ - B

19.02.

217,4549

0,1543

3,24

Erste Plavi - B

19.02.

217,6257

0,1329

3,54

PBZ CO - B

19.02.

194,6864

0,1499

3,66

Raiffeisen OMF - B

19.02.

215,7636

0,1402

4,36

kategorija C MIREX C

19.02.

105,6164

0,1465

2,6

AZ - C

19.02.

103,2273

0,0807

1,44

Erste Plavi - C

19.02.

106,0559

0,1711

2,73

PBZ CO - C

19.02.

194,6864

84,7111

89,04

Raiffeisen OMF - C

19.02.

108,2189

0,2191

3,86

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

19.02.

208,0078

0,1208

4,32

AZ Profit

18.02.

243,2307

0,0631

3,01

Croatia osiguranje

19.02.

150,8387

0,1093

2,7

AZ Benefit

18.02.

224,6029

0,1346

2,71

Erste Plavi Expert

19.02.

179,4196

0,1712

3,45

Erste Plavi Protect

19.02.

179,2705

0,1859

2,17

www.privredni.hr Broj 3865, 23. veljače 2015. BURZA

Slatinska banka uzletjela 74 posto, HT gubitnik povećanje od tri posto. Indeks Crobex je proteklog tjedna u odnosu na tjedan ranije zabilježio pad od 0,70 posto na 1.754,89 bodova. Crobex10 je pao i to za 0,89 posto i tjedan završio na 1.014,95 bodova. Kod sektorskih indeksa je najviše porastao CROBEXindustrija i to za 2,77 posto, dok najveći

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije bila blago pojačana, te je redovni dionički promet iznosio gotovo 60 milijuna kuna, što je rast od 1,9 milijuna kuna odnosno Top 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d. Slatinska banka d.d. Adris grupa d.d. (povl.) RIZ-odašiljaci d.d. Podravka d.d. MIV d.d. Valamar Riviera d.d. Adris grupa d.d. (red.) Ledo d.d. Đuro Đaković holding d.d.

-2,58% +74,46% -1,63% +22,81% +2,06% +16,67% +0,36% +1,55% -1,13% +2,70%

zadnja cijena 159,16 66,82 355,60 97,02 297,00 3.500,00 19,37 389,99 7.790,00 38,00

promet 6.098.599,61 5.856.334,33 4.967.574,63 4.162.386,53 3.414.953,29 3.055.028,95 3.020.206,96 2.752.619,40 2.404.280,00 2.168.078,13

pad bilježi CROBEXkonstrukt s tjednim minusom od -3,27 posto. Obveznički indeksi su drugi tjedan uzastopno bilježili rast te je Crobis porastao za +0,13 posto, a Crobistr za +0,22 posto. Najlikvidniji je bio ponovno HT s kojim je ostvaren promet od 6,1 milijun kuna, no cijena mu je pala za 2,58 po10 dionica s najvećim rastom cijene Slatinska banka d.d. Turbos WTI nafta short C Turbos H HUB N. GAS long 8 Jadranska banka d.d. Uljanik brodogradilište d.d. RIZ-odašiljaci d.d. Turbos DAX long K Petrokemija d.d. Jadran d.d. Turbos HT short 3

sto na 159,16 kuna, čime predvodi tjedne gubitaše. Tjedni dobitnik je Slatinska banka (+74,46 posto), a slijede četvrti najlikvidniji RIZ Odašiljači s rastom od 22,81 posto na

tjedna promjena +74,46% +36,42% +36,41% +30,57% +29,48% +22,81% +19,72% +18,79% +18,79% +18,01%

zadnja cijena 66,82 67,80 5,02 850,00 39,00 97,02 67,40 20,67 60,00 22,08

promet 5.856.334,33 752.409,90 5.824,98 25.755,20 3.233,29 4.162.386,53 28.285,00 209.044,59 41.446,82 74.237,10

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan su od 74 aktivna otvorena investicijska fonda njih 64 porasla, od čega ih devet bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 10 fondova tjedan završilo u crvenom, a dva su pala za više od jedan posto. Promatrano od početka godine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati, naime, od

osam tjedana samo je jedan bio negativan. Sumarno su u zadnjih 49 tjedana fondovi zabilježili ukupno šest negativnih tjedana. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički te jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,54 do -1,12 posto. Najviše su rasli fondovi ori-

jentirani na strana tržišta kapitala. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice je fond FIMA Equity s prinosom od 16,92 posto, a slijede NETA Global Developed (+12,95 posto) i Ilirika BRIC (+12,74 posto). Mješovite fondove predvode PBZ Global s ra-

stom od 5,71 posto i KD Balanced sa 5,43, a slijedi HI-balanced sa 5,34 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše su rasli NETA Emerging Bond (+6,51posto) i HIconservative koji je ostvario prinos od 2,25 posto. Kod novčanih fondova najveći prinos bilježe eurski Agram Euro Cash (+0,28 posto) i dolarski PBZ Dollar fond (+0,21 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 12. 2. do 19. 2. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,9085 10,9818 142,5515 183,1002 85,7809 14,9280 133,6899 9,9358 95,3027 79,3800 115,6987 105,6597 85,1598 49,9874 7,8793 16,0244 6,0822 39,0477 103,5775 597,3437 88,9484 79,8000 185,4021 72,1714 81,1425 96,6033 9,8708 94,2699 121,0700 131,5447

-0,22 -0,03 1,69 1,75 0,63 0,65 0,88 -0,00 -0,06 1,15 0,62 0,64 0,81 1,09 0,80 1,38 2,05 -0,66 0,76 -0,69 0,09 0,44 -0,98 0,07 1,60 -1,11 0,11 2,54 0,77 0,74

€

101,7000

0,28

€ € € kn kn kn

150,3522 14,4321 12,5838 114,6727 86,1144 107,4352

0,61 1,06 -0,02 0,47 0,20 -1,12

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global OTP uravnoteženi

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 59.659.621,40 kn

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.754,8900 1.014,9500 106,6453 140,4505

97,02 posto i prometom od 4,2 milijuna kuna. Značajan rast bilježi i MIV s kojim je ostvaren ukupni promet od 3,1 milijun kuna od čega se tri milijuna odnose na blok tran10 dionica s najvećim padom cijene

sakciju uz tjedni rast od 16,67 posto. Među tjednim dobitnicima s rastom od 2,70 posto slijedi Đuro Đaković koji je trgovan u iznosu od 2,2 milijuna kuna.

tjedna promjena

Turbos srebro long D Turbos € Bund fut long 9 ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likv.) Ingra d.d. Finvest Corp d.d. Agromeđimurje d.d. Lucidus d.d. Belje d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos zlato long 8

tjedna promjena -0,70% -0,89% +0,13% +0,22%

-35,03% -19,35% -15,32% -10,82% -10,00% -9,45% -9,29% -9,03% -7,89% -7,70%

zadnja cijena 12,28 27,50 11,00 3,38 27,00 201,05 14,06 30,93 7,94 127,00

promet 42.288,21 2.750,00 75.378,90 1.774.876,59 3.780,00 2.010,50 4.724,16 1.280.005,77 24.513,00 9.779,84

*vijesti

Većina fondova u plusu

Naziv(fond)

UKUPAN TJEDNI PROMET: 261,881 milijuna kuna

Naziv(fond) KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn € € € € € €

9,1993 147,8854 104,7971 102,4800 103,5396 102,4200 101,8200 101,2500

*Tjedna promjena [%] 0,69 0,03 0,20 0,18 0,48 0,50 0,34 0,18

€ € € € kn € kn € €

184,1280 13,8494 167,2100 121,8026 196,9653 148,9172 78,8496 111,7200 100,7600

0,20 0,04 0,26 0,41 0,33 0,27 0,06 0,13 0,18

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,4056 174,3561 149,6635 138,5250 156,3800 149,9900 150,6404 129,9840 142,3980 132,2246 128,1060 12,2247 117,5955 114,7400 109,1521 105,0900 105,9661 1331,9068 107,0461 102,3271

0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,01 0,03 0,02 0,04 0,01 0,03 0,03 0,01 0,00 0,03 0,02 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

RIZ Odašiljači najuspješnija dionica u 2015.

Cijena dionice RIZ Odašiljači od početka 2015. porasla je za 82,4 posto, čime je ta dionica postala najuspješnija u Crobexu u proteklih nešto više od mjesec i pol dana. Razloge rastu cijene te dionice analitičari vide u boljim godišnjim rezultatima poduzeća te novosklopljenim ugovorima (HEP i južnokorejski kupac). Cijena dionice RIZ Odašiljači je trenutno na nešto više od 109 kuna po dionici, dok je u 2014. dosegnula najviše 77 kuna. Agrokorove tvrtke zabilježile pad prihoda Za većinu Agrokorovih kompanija izlistanih na Zagrebačkoj burzi prošla godina donijela je pad prihoda i znatno nižu dobit. Poljoprivredni kombinati Belje i Vupik osjetno su povećali gubitke, a nakon niza dobrih godina posustale su i glavne Agrokorove uzdanice - Jamnica i Ledo. Sedam Agrokorovih kompanija, čije su dionice aktivne na Zagrebačkoj burzi u prošloj je godini ostvarilo 10,4 milijarde kuna prihoda što je 1,98

posto manje nego godinu ranije. Ukupna dobit im je prepolovljena na 196,4 milijuna kuna. OTP otpušta nakon spajanja Mađarska OTP Grupa procjenjuje da će u Hrvatskoj, nakon provedenog spajanja svoje hrvatske podružnice i nedavno kupljene Banco Popolare, otpustiti 134 zaposlenika. OTP banka u Hrvatskoj stekla je 98,37 posto udjela u hrvatskoj podružnici talijanske Banco Popolare za 107 milijuna kuna u travnju 2014. godine, a spajanje je provedeno u prosincu. Hoteli Maestral ostvarili dobit

Dubrovačka tvrtka Hoteli Maestral prošlu je godinu završila s neto dobiti od 1,9 milijuna kuna, što je za 49 posto više nego 2013., godine pokazuje nerevidirano financijsko izvješće. To je ujedno bila druga godina za redom s pozitivnim rezultatom za tu tvrtku koja je u većinskom državnom vlasništvu (68,2 posto dionica) te je prošle godine prolazila i dva kruga privatizacije, no bez konkretnog kupca.

Preko 200 direktora i vlasnika kompanija iz država regije na jednom mjestu Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Oživljavanje građevinarstva kao uvjet za privredni rast Kako se popeti na vrh JI Europe i tamo opstati - Koncern Agrokor Energetska sigurnost regije Gdje se kriju dobri kadrovi Kako više poslovati s Turskom i bolje iskoristiti sporazume Neiskorišteni potencijali agrobiznisa Program konferencije: 1. dan, četvrtak 26.3.2015. 13:30-13:45 Otvaranje konferencije 13:45-14:30 OŽIVLJAVANJE GRAĐEVINARSTVA UVJET ZA GOSPODARSKI RAST 14:30-15:15 IZ PRVE RUKE: KONCERN AGROKOR – KAKO SE POPETI NA VRH JI EUROPE I KAKO TAMO OPSTATI - Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju i predsjednik Nadzornog odbora Mercatora 15:15-15:45 BUSINESS SPEED NETWORKING (BSN) – BISNODE 15:45-16:30 ENERGETSKA SIGURNOST REGIJE 16:30-17:15 GDJE SE KRIJU DOBRI KADROVI 17:15-17:45 Odmor 17:45-18:00 Vaša riječ: Povjerenje u rješenja

18:00-18:45 IZ PRVE RUKE: KAKO ISKORISTITI SVE PREDNOSTI SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI S TURSKOM - PARTNEROM BIZNIS PLUSA - Nurettin Canikli, turski ministar carine i trgovine 18:45-19:30 NEISKORIŠTENI POTENCIJALI AGROBIZNISA 19:30-20:30 Unaprijed dogovoreni sastanci 2. dan, petak 27.3.2015. Posjet tvornici 9:00 Polazak ispred hotela Crowne Plaza (organiziran prijevoz) 9:30-10:30 SOKO ŠTARK - Male tajne dobrih slatkiša 10:45-11:45 SPECIJALNA BOLNICA ZA HIPERBARIČNU MEDICINU - Kisik znači život 12:00-13:00 Druženje članova Biznis-plus regionalnog poslovnog kluba na vrhu Beograda

Kako sudjelovati na konferenciji? Želite postati član Regionalnog poslovnog kluba? privredni vjesnik

Više informacija: koordinatorica Ivana Zobenica, biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 56 00 000