Pv 3866

Veliko zanimanje za poticaje Sve o natječajima za sredstva iz Poduzetničkog impulsa: koliko sredstava ima, za što aplicirati, kako i kada

Hrvatske inovacije za svijet Na izložbi MTE u Maleziji 10 domaćih inovativnih izložaka dobilo je 11 nagrada. Neki od njih - i ugovore za isporuku

Auto-moto forum Vozni park u prosjeku je ostario na više od 12 godina i svaki četvrti pada na tehničkom

tema tjedna Str. 4-5

priča s razlogom Str. 11

aktualno Str. 19

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 2. ožujka 2015.

Godina LXI / Broj 3866. www.privredni.hr

privredni vjesnik

drvna industrija / konačno blagi rast bdp-a / garancija za mlade / turizam / fondovi / svijet financija

kakav je sustav PDV-a u Srbiji, Sloveniji i BiH

što donose izmjene zakona o pdv-u

Iako je stopa PDV-a u Hrvatskoj jedna od najviših u EU-u, nije izgledno njeno smanjenje. No, plaćanje nakon naplate fakture dovest će do veće likvidnosti >>16-17

Intervju: Robert Golob

hrvatska vina od new yorka do tokia

>> 12-13

>> 20-21

Obilje obnovljivih izvora obećava Hrvatskoj lijepu budućnost i u novoj bezugljičnoj eri, kaže predsjednik Uprave GEN-I-ja

Promocija hrvatskih vina glavni je projekt brend strategije Udruženja vinarstva HGK “Vina Croatica - Vina Mosaica”

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV slavonski brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Danke Deutschland

Njemačko tržište želi hrvatske porizvode. Treba pronaći nišu u kojoj smo konkurentni cijenom i kvalitetom

Tvrtka Magdis

Zdrava hrana

Na tržištu mjesta ima i za male proizvođače farmaceutskih proizvoda

Eko proizvodnja hrane u nas nije u začecima. O potencijalima i potražnji nam govore oni koji se time bave već desetke godina

Marko Sever, Eko Sever

Tržište za eko hranu nije problem, problem nam je proizvesti dovoljne količine

ANALIZIRAMO

Nezaposlenost je u padu, no i broj zaposlenih u Hrvatskoj također pada. Zašto deflacija nije dobra za razvoj gospodarstva?

UVOD

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Bogdan Šarić, prokurist Sajma Split

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Internacionalizacija poslovanja Atlantic Grupe Iako su 2014. obilježili iznimno teški makro i mikroekonomski uvjeti, primarno smanjena osobna potrošnja, snažna deprecijacija ruske rublje, elementarne nepogode u regiji te negativna kretanja većine tržišnih kategorija, Atlantic Grupa bilježi prihode i profitabilnost u skladu s najavljenim očekivanjima, uz kontinuirano smanjenje zaduženosti. U ovoj godini nastavlja se usmjeravanje na daljnji rast i internacionalizaciju poslovanja, upravljanje operativnim i financijskim rizicima, održavanje likvidnosti i upravljanje financijskim obvezama.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:

Danica se pripaja Podravki Odlukom o pripajanju naše mesne industrije Danica matičnom društvu Podravka želimo ojačati usmjerenje svih potrebnih resursa za aktivnosti na razvoju mesnog programa.

Uvjereni smo kako mesni program Podravke ima potencijala za poboljšanje svoje tržišne pozicije i rast, a za to mu je potrebna podrška koju ćemo osigurati u okviru cjelovitog segmenta poslovanja sektora Prehrane.

Gordana Fabris, direktorica ljudskih resursa u Valamaru:

Kvaliteta usluge ovisi o radnicima Kvalitetno upravljanje ljudskim resursima preduvjet je za dugoročan uspjeh svake kompanije, osobito u sektoru turizma gdje kvaliteta usluge, a time i zadovoljstvo gostiju, ovisi ponajviše o zaposlenicima. To podrazumijeva da se poslodavac kontinuirano brine o zadovoljstvu svojih zaposlenika, njihovoj motivaciji, nagrađivanju i stručnom usavršavanju. Potvrda certifikata Poslodavac Partner, koju je Valamar dobio već devetu godinu za redom, za našu tvrtku predstavlja uistinu veliko priznanje.

Rast GAST-a ozbiljan je znak izlaska iz krize Potvrđeno je 18 posto više prijavljenih tvrtki iz sektora pića, prehrane i ugostiteljske opreme, te tri puta više tvrtki iz područja namještaja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje

T

vrtka Sajam Split od 4. do 8. ožujka održat će 20. jubilarni sajam GAST koji će prema broju izlagača biti veći nego prošle godine. Potvrđeno je 18 posto više prijavljenih tvrtki iz sektora pića, prehrane i ugostiteljske opreme, te tri puta više tvrtki iz područja namještaja u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pokazalo se da, unatoč krizi koja je još prisutna, mnoge tvrtke prezentiraju svoje proizvode, usluge i zadržavaju svoje udjele na tržištu. Pojedine tvrtke već su sklopile višegodišnje ugovore o sajamskom predstavljanju. Naravno da rast i povećan interes izlagača možemo zahvaliti našoj tradiciji, odnosu prema partnerima, radu i naporu djelatnika, povjerenju partnera, ali i još jednoj vrlo važnoj činjenici - rastu Splita i Dalmacije kao turističke destinacije. Naime, poznato je da je Split posljednjih godina napravio ogroman iskorak u turističkom smislu te postao brzorastuća destinacija što svakako utječe i na rast našeg sajma GAST, koji je i koncipiran kao logistički sajam za turističku sezonu.

Inače je GAST prepoznat kao uvodni sajam u pripremu turističke sezone te je i vodeći gastronom-

ski i turistički događaj u Hrvatskoj. On je nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu na atraktivnom rastućem turističkom tržištu Hrvatske. Povratak nekih atraktivnih izlagača kojih nekoliko godina nije bilo svakako je pokazatelj da se i u gospodarstvu nešto pokrenulo u pozitivnom smislu te da su to vrlo ozbiljni pokazatelji kako kriza polako dolazi kraju. Moje je mišljenje da se pozitivni pokazatelji polako vide i u gospodarstvu ali i u ozbiljnom organiziranju sajmova.

Split je postao brzorastuća destinacija što svakako utječe i na rast našeg sajma Sajam Split svoj razvoj vidi i u pružanju visokokvalitetne logističke potpore svim eventima na području Dalmacije. Sajam Split je njihovim organizatorima u mogućnosti ponuditi kompletnu potrebnu opremu poput montažnih hala ili uređenja interijera.

Za krizu sajmovanja kod nas ali i u široj regiji nije bila kriva samo gos-

podarska kriza koja ima svoj učinak na poslovanje nego je dio krize uvjetovan i činjenicom da se u zadnjem desetljeću javlja sve veći broj organizatora jednokratnih sajmova i da je za organizirati sajmove potrebno samo registrirati udrugu. Nije uvijek potrebno niti imati zaposlene. Takav trend posebno je vidljiv u gastro dijelu, tako da smo bili svjedoci niza neuspješnih gastro događanja koja možda organizatorima i jesu donijela neku dobit, ali izlagačima svakako nisu. Iz tog razloga su izlagači često bili dezorijentirani i osjećali se prevareni.

Prema mojem mišljenju, taj bi se problem najlakše mogao riješiti licenciranjem organizatora

sajmova. Potrebno je vrlo precizno definirati tko sve može organizirati sajmove i što sve mora imati, od zaposlenih, osiguranja, do svega ostaloga. Nijedan ozbiljan organizator sajma ne bi imao ništa protiv plaćanja koncesije kada bi im netko - a to može biti država ili komore - jamčio da ih jednokratni organizatori sajmova neće ugrožavati. Sigurno bi bilo mnogo bolje da u Dalmaciji imamo pet ili šest ozbiljnih i jakih sajamskih priredbi nego 50 neozbiljnih. Organizacija ozbiljnih, licenciranih projekata može napraviti jako puno u ekonomskom, gospodarskom i turističkom smislu. Naši projekti znali su popunjavati i često popune sve smještajne kapacitete od Omiša do Trogira izvan turističke sezone.

Dolazak poslovnih gostiju, osim hotela, puni i restorane, angažira izletničke agencije i povećava izvanpansionsku potrošnju te upošljava brojne prateće turističke djelatnosti.

Sajam GAST obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 20. sajam prehrane, 20. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 20. sajam pića, 10. sajam namještaja - Furnitura, 19. sajam vina – Dionizijana, 10. sajam kave te 10. sajam za turizam - Saturn.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 4,37 mlrd kn ( 118,99 mil kn vrijedan Poduzetnički impuls

predviđeno za Prvo programsko područje

Golemo zanimanje za Poduzetnički impuls 2015.

Sve o poticajnim sredstvima: Zbog velikog interesa poduzetnika i obrtnika, sve do sredine ožujka održavat će se radionice o tome kako aplicirati za bespo

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

P

rogram poticanja poduzetništva i obrta, vrijedan je 4,37 milijardi kuna. Za sve zainteresirane poduzetnike i obrtnike do sredine ožujka održavat će se radionice o tome kako aplicirati za bespovratna sredstva u svim županijskim središtima.

“Hrvatska ove godine izlazi iz recesije, bilježimo pozitivne trendove i u izvozu i u industrijskoj proizvodnji, a upravo su naši mali i srednji podu-

Poduzetnicima će se povoljno davati na uporabu i nekorištena državna imovina zetnici predvodnici tih trendova. Želimo da njihovi rezultati budu još bolji i da budu još konkurentniji na tržištu, da izvoze, da stvaraju nove vrijednosti i zapošljavaju nove ljude. Ovi poticaji pridonijet će upravo tome.

Na poduzetnicima i obrtnicima je da iskoristite taj novac, a na Ministarstvu je da u svakom trenutku bude podrška svima koji žele ulagati u Hrvatskoj”, poručio je ministar po-

duzetništva i obrta Gordan Maras.

Prvo programsko područje - Mikro i malo poduzetništvo i obrt U prvom programskom području Poduzetničkog impulsa 2015. svi mali i mikro poduzetnici i obrtnici moći će aplicirati za bespovratna sredstva ako planiraju ulaganja koja pridonose jačanju konkurentnosti u prerađivačkim djelatnostima, za inovacije u poduzetništvu, internacionalizaciju poslovanja, izlaganje na domaćim i inozemnim sajmovima, te ako planiraju ulaganja u proizvodne kapacitete.

Bespovratnim sredstvima poticat će se ulaganja u cjeloživotno obrazovanje poduzetnika, polaganje majstorskog ispita, primanje na naukovanje učenika te stipendiranje učenika u strukovnom obrazovanju. Poduzetnicima će se povoljno davati na korištenje nekorištena državna imovina za pokretanje poslovanja, a moći će povući sredstva i za revitalizaciju poslovnih prostora. · JAČANJE KONKURENTNOSTI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE - Kad se radi o ovoj mjeri, najniži iznos pot-

pore koji se može dodijeliti je 50.000, a najviši 400.000 kuna, s tim da kod mikro poduzeća, onih koja imaju manje od 10 radnika, udio sredstava iz Impulsa mogu dosegnuti 75 posto prihvatljivih troškova, dok kod malih poduzeća (poduzeća do 50 radnika) ta sredstva mogu dosegnuti 50 posto troškova. Znači, poduzetnici su dužni sudjelovati u financiranju projekta sa 25 odnosno 50 posto troškova. · JAČANJE KONKURENTNOSTI USLUŽNIH DJELATNOSTI - Za ovu mjeru mogu konkurirati sve one mikro i male tvrtke te obrti koji se bave ugostiteljstvom, zatim hoteli, kampovi i druge vrste smještajnih objekata, restorani, tvrtke iz područja obrazovanja, zdravstvene zaštite, tvrtke koje se bave opskrbom vodom, gospodarenjem otpadom te sanacijom okoliša, ali i one koje se bave informacijama i komunikacijama te različitim administrativnim i uslužnim djelatnostima. Najniži iznos potpore je 30.000, a najviši 200.000 kuna. U financiranju projekta udio sredstava treba biti 75 posto, a 25 posto treba osigurati podnositelj zahtjeva.

· REVITALIZACIJA POSLOVNIH PROSTORA - Za ovu mjeru osigurano je 5,6 milijuna kuna, a moći će se iskoristiti za opremanje poslovnog prostora u dugoročnom najmu, zatim za prilagodbu, prenamjenu i proširenje poslovnih prostora, kao za njihovu prilagodbu invalidima.

Najniži iznos potpore je 20.000 a najveći 50.000 kuna. Projekti iz ove mjere financiraju se i do 100 posto ukupnih troškova. · INOZEMNI I DOMAĆI SAJMOVI - Mikro, mala i srednja poduzeća (tvrtke s manje od 250 radnika) mogu u 100 postotnom iznosu ostvariti financiranje za sudjelovanje na inozemnim sajmovima i sličnim događanjima, s time da trošak izložbenog prostora u potpunosti snose Ministarstvo poduzetništva i HAMAG-BICRO, dok će se prihvatljivim troškovima smatrati promidžbeni materijali vezani uz nastup na sajmu, te smještaj i prijevoz sudionika. Najniži iznos potpore je 10.000 a najviši 30.000 kuna. Nastup na domaćim sajmovima financirat će se obrtnicima, a najviši iznos potpore je 10.000 kuna.

· MAJSTOR SVOG ZANATA – NAUKOVANJE - Za ovu mjeru osigurano je dva milijuna kuna. Najniža potpora je 15.000, a najviša 150.000 kuna.

Prihvatljivi troškovi vezani su uz iznos prosječnih nagrada koje se u tekućoj školskoj godini isplaćuju učenicima, gdje se može financirati do 80 posto prihvatljivih troškova i naknada mentoru do 50 posto najvišeg iznosa potpore. · STIPENDIRANJE UČENIKA U OBRTNIČKIM ZANIMANJIMA - Riječ je o stipendiranju učenika koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta. Iznos pojedinačne stipendije je 750 kuna po učeniku mjesečno, za školsku godinu 2015./16. odnosno od 1. rujna 2015. do 31. kolovoza 2016. godine. · CJELOŽIVOTNO O B R A Z O VA NJE ZA OBRTNIKE - Dva milijuna kuna osigurano je za bespovratna sredstva za mjere cjeloživotnog obrazovanja. Prihvaćeni troškovi vežu se za: polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti do 1200 kuna, pripremu za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti do najviše

3200 kuna, za polaganje majstorskog ispita 2600 kuna, pripremu za polaganje majstorskog ispita najviše 5400 kuna. Za prekvalifikaciju može se tražiti podmirenje stvarnih troškova školarine, a za polaganje pomoćničkog ispita financiranje od 1200 kuna. Za izdavanje dozvola (licencija) koje se odnose na izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja može se tražiti podmirenje svih stvarnih troškova.

Raspisivanje javnih natječaja Javni pozivi bit će raspisani u dva kruga, prvi krug bi trebao biti već u ožujku, dok se drugi krug planira u drugom kvartalu, najvjerojatnije u srpnju ove godine. Natječaj bi trebao biti otvoren dva tjedna. Bespovratne potpore dodjeljivat će se se prema formiranoj bodovnoj listi do iskorištenja sredstava.

Za mjere Majstor svog zanata - naukovanje i Cjeloživotno obrazovanje za obrtnike javni pozivi bit će otvoreni do iskorištenja sredstava. Za mjeru Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima bit će raspisan javni poziv, s rokom prijave kroz najviše dva termina, a ovisno o interesu

5

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 3,89 mlrd kn

( oko 370 mil kn

teško Drugo programsko područje

namijenjeno Trećem programskom području

za što aplicirati, kako i kada vratna sredstva, i to u svim županijskim središtima

SHEMA PODUZETNIČKOG IMPULSA 2015. GODINA I. PROGRAMSKO PODRUČJE

· PROMOCIJA PODUZETNIŠTVA I OBRTA

3.000.000,00

· INSTITUCIONALNA PODRŠKA

2.016.000,00

prijavitelja, bit će otvoren 30 dana. Podjela sredstava vodit će se kroz četiri faze: administrativnu provjeru, provjeru prihvatljivosti prijavitelja, ocjenu projektnog prijedloga, te provjeru prihvatljivosti izdataka. Maksimalno se može ostvariti 100 bodova, s tim da će projekti koji ostvare manje od 80 bodova biti odbijeni.

Bit će moguće ostvariti i 20 dodatnih bodova ako je riječ o ženi poduzetnici, poduzetniku početniku, osobi s invaliditetom, pripadniku romske nacionalne manjine te ako obrt spada u kategoriju tradicijskog i umjetničkog. U sklopu otvorenih javnih poziva bit će objavljeni i svi prateći obrasci.

Drugo programsko područje - sredstva iz fondova EU-a Drugo programsko područje temelji se na Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Riječ je o sredstvima iz fondova EU-a ukupne vrijednosti 3,89 milijardi kuna. U ovoj godini MINPO planira raspisivanje 13 programa. · IZGRADNJA PROIZVODNIH KAPACITETA I ULAGANJE U OPREMU - Poduzetnicima je na

raspolaganju 760 milijuna kuna ako imaju projekte vezane za investicije u izgradnju i opremanje, te za proširenje kapaciteta, zatim za širenje proizvodnje na proizvode koje nisu prije proizvodili ili ako kreću u temeljitu promjenu u proizvodnom procesu. Isto tako moći će tražiti potporu za financiranje početnih ulaganja za nove poslovne jedinice. Natječaj će biti otvoren u prvom kvartalu 2015. · ULAGANJE U PROIZVODNU TEHNOLOGIJU I RAZVOJ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE - Ako se odluče na ulaganja u tehnologiju, poduzetnicima je na raspolaganju fond od 357 milijuna kuna. Natječaj će biti raspisan u prvom kvartalu 2015. Za razvoj poduzetničke infrastrukture osigurano je 532 milijuna kuna, a sam natječaj bit će raspisan u drugom kvartalu 2015. · PROGRAMI U PRIPREMI - U pripremi je mjera namijenjena povećanju upotrebe priznatih certifikata i normi, a za to bi poduzetnicima na raspolaganju bila 152 milijuna kuna, a natječaj se očekuje u drugom kvartalu 2015. U pripremi je i mjera

za poticanje investicija u turizmu teška 380 milijuna kuna, za inovacije 608 milijuna kuna, za jačanje kapaciteta organizacija za podršku poslovanju teška 76 milijuna kuna, za internacionalizaciju poslovanja 152 milijuna kuna kao i za suradnju s partnerima 76 milijuna kuna, te za promidžbu poduzetnika 76 milijuna kuna.

Natječaij za ove mjere trebali bi biti raspisani u drugoj polovini 2015. godine. Što se tiče potpora za poduzetnike koji dolaze s potpomognutih područja, njima će na raspolaganju biti 22,8 milijuna kuna. Program je podnesen na odobrenje Ministarstvu financija. Sam natječaj bi trebao biti raspisan u drugom kvartalu 2015.

Treće programsko područje financiranje Treće programsko područje ima sedam programa, a kroz program Lakši pristup financiranju, Ministarstvo poduzetništva i obrta planira uložiti gotovo 370 milijuna kuna.

Poduzetnicima i obrtnicima na taj će način biti omogućeni jeftiniji krediti, mikro krediti i kreditna jamstva.

· JAČANJE KONKURENTNOSTI PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE

16.875.000,00

· JAČANJE KONKURENTNOSTI USLUŽNIH DJELATNOSTI

10.000.000,00

118.991.522,00

· IZGRADNJA PROIZVODNIH KAPACITETA I ULAGANJE U OPREMU

· DOMAĆI SAJMOVI

3.000.000,00

· MAJSTOR SVOG ZANATA NAUKOVANJE

760.000.000,00 · ULAGANJE U PROIZVODNU TEHNOLOGIJU

· CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE ZA OBRTNIKE

2.000.000,00

· PROGRAM I.: PROGRAM PROVJERE INOVATIVNOG KONCEPTA- PoC · PROGRAM II.: PROGRAM RAZVOJA NA ZNANJU UTEMELJENIH PODUZEĆA RAZUM · PROGRAM III.: PROGRAM SURADNIČKOG ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA - IRCRO · PROGRAM PODRŠKE UREDIMA ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE

59.835.522,00

· BICRO BIOCentar

3.900.000,00

3.883.551.478,00

357.200.000,00

III. PROGRAMSKO PODRUČJE

· RAZVOJ PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE

45.000.000,00

152.000.000,00

9.000.000,00

· SEECEL

76.000.000,00

· CERTIFIKATI I NORME

· STIPENDIRANJE UČENIKA U OBRTNIČKIM ZANIMANJIMA

326.800.000,00

· PROMIDŽBA PODUZETNIŠTVA

532.000.000,00

2.000.000,00

· SAVJETODAVNE USLUGE KROZ PODUZETNIČKE INSTITUCIJE

60.751.478,00

5.625.000,00 1.740.000,00

304.000.000,00

II. PROGRAMSKO PODRUČJE

· REVITALIZACIJA POSLOVNIH PROSTORA · INOZEMNI SAJMOVI

· UMREŽAVANJE PODUZETNIKA

· POSLOVNI PROCESI PODUZETNIKA NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

· JAMSTVENI PROGRAMI · MIKRO KREDITI- PRVI KORAK U PODUZETNIŠTVO

5.000.000,00

· SUBVENCIONIRANJE KAMATA PODUZETNICIMA

22.800.000,00

· PODUZETNIŠTVO U TURIZMU

380.000.000,00 · INOVACIJE

608.000.000,00 ·JAČANJE KAPACITETA ORGANIZACIJA ZA PODRŠKU POSLOVANJU

76.000.000,00

33.294.152,00 · SUBVENCIJA KAMATA NA KREDITE HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

1.000.000,00

· ULAGANJE U FONDOVE ZA GOSPODARSKU SURADNJU

275.000.000,00

· INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA PODUZETNIKA

152.000.000,00

· INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA U SURADNJI S PARTNERIMA

76.000.000,00

· PROGRAM POTICANJA ULAGANJA U VLASNIČKI KAPITAL INOVATIVNIH SUBJEKATA MALOG GOSPODARSTVA

7.000.000,00

· REGIONALNI INOVACIJSKI FOND - ENIF

3.339.105,00

369.633.257,00

UKUPNO PODUZETNIČKI IMPULS - 4.372.176.257,00 kuna

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( za 62 obrtnička zanimanja

Fiskalni položaj županija

u Hrvatskoj treba polagati majstorski ispit

Drugi Forum malog i srednjeg poduzetništva

Država treba porad Na Forumu se govorilo o administrativnim preprekama s kojima ostalih akata. U Hrvatskoj je iznimno važno jačanje klasterizacije Ivan Koprić

Predrag Štromar

Zlatko Komadina

Regionalnom povezanošću do razvojnih projekata Samo četiri od 21 županije su u razdoblju od 2011. do 2013. bile neto uplatitelji. Model regionalnog ustroja u kojem se troši više od uplata nije dugoročno održiv Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

S

amo četiri od ukupno 21 hrvatske županije su u razdoblju od 2011. do 2013. godine bile neto uplatitelji, dok su ostalih 17 županija neto primatelji sredstava iz proračuna opće

Velike teritorijalne promjene su skupe i traju dugo, kaže Ivan Koprić države. Takav model regionalnog ustroja u kojem se na području velike većine županija troši više od uplata nije dugoročno održiv, istaknuto je na okruglom stolu Fiskalni položaj županija koji je organizirao Institut za javne financije.

Najbolju prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju, dakle prihoda koji se prikupljaju i rashoda koji se troše na području pojedine županije, bilježi Grad Zagreb i ona iznosi gotovo 13,7 milijardi kuna. Na drugom mjestu nalazi se Istarska županija, čiji prosječni godiš-

nji neto fiskalni položaj iznosi 795 milijuna kuna.

Slijedi Primorsko-goranska županija sa 731 milijunom kuna. A četvrta je, ujedno i posljednja županija s pozitivnim predznakom, Zagrebačka, kojoj je u promatranome razdoblju ta fiskalna pozicija iznosila 134 milijuna kuna.

S druge strane, najslabiju prosječnu godišnju neto fiskalnu poziciju ima Vukovarsko-srijemska županija i ona iznosi 1,69 milijardi kuna, ističe se u radu Neto fiskalni položaj županija od 2011. do 2013. u kojem je na temelju utvrđenih ključeva simulirana raspodjela po županijama 129 milijardi kuna prihoda i rashoda (oko 90 posto) proračuna opće države.

Regionalni preustroj Anto Bajo iz Instituta za javne financije, istaknuo je kako posebice zabrinjavaju područja koja su u minusu, što dovoljno govori o tome koliko su kvalitetne bile određene dosadašnje politike. Osim toga, rezultati analize utvrdili su neke vrlo jednostavne za-

ključke poput onog da u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih podataka zahvaljujući kojima bi se prikupljale potrebne informacije. “To je imperativ jer takve informacije trebaju biti javno dostupne”, kazao je dodajući i to da valja bolje utvrditi koje institucije pripadaju jedinicama lokalne samouprave.

Na okrugom stolu se potaknula rasprava o mogućim i potrebnim opcijama regionalnog preustroja Hrvatske.

Ivan Koprić s Pravnog fakulteta naglasio je kako su velike teritorijalne promjene skupe i da traju dugo. “Međutim, one bi mogle donijeti određeni razvojni potencijal”, kazao je.

Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, istaknuo je kako županije treba bolje regionalno povezati kako bi zajedno radile na tim razvojnim projektima.

Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, naglasio je kako je samouprava potrebna u Hrvatskoj i da ju treba ojačati jer je često učinkovitija od države.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ako bismo lakše izašli iz gospodarske krize potrebno je dodatno ojačati malo i srednje poduzetništvo koje je ustvari generator razvitka domaćeg gospodarstva, moglo se zaključiti iz poruka navedenih na prošlotjednom 2. Forumu malog i srednjeg poduzetništva (Forum MSP) održanog u Zagrebu. Na tom se Forumu govorilo o administrativnim preprekama s kojima se u poslovanju susreću zadruge te brizi o malim tvrtkama i obrtima prilikom donošenja zakona i ostalih akata. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros tom je prigodom, među ostalim, istaknuo kako država treba poraditi na poreznim olakši-

cama koje se, posebice moraju usmjeriti na startup tvrtke, zadruge i udruge. Osim toga, u današnje doba iznimno je važno jačanje klasterizacije tj. umrežavanje tvrtki, za-

Analizom vezanih obrta zaključeno je kako će možda uskoro doći do spajanja nekih zanimanja druga i udruga, pa treba poraditi i na tome. Pros se osvrnuo i na nedavno predstavljen ovogodišnji Poduzetnički impuls i pritom naglasio kako je ove godine poduzetnicima na raspolaganju ukupno 4,37 milijardi kuna.

“Važno je istaknuti da ni jedne godine do sada malim i srednjim poduzet-

nicima nije bilo na raspolaganju toliko novaca - bespovratnih sredstava Ministarstva poduzetništva i obrta te strukturnih europskih fondova”,

OKRUGLI STOL: STANJE U DRVNOJ INDUSTRIJI

Tihomir Jakovina: Moramo “

H

rvatski prerađivači drveta moraju izgraditi zajednički, nacionalni brend, za to imaju najvažniji preduvjet, a to je odlična drvna sirovina”, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na okruglom stolu o stanju u drvnoj industriji održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Hrvatska drvna industrija bilježi pozitivne trendove, u prvih 11 mjeseci prošle godine drvno-prerađivački sektor ostvario je izvoz od 1,2 milijarde dolara.

Kada je u pitanju drvni

sektor Hrvatska u robnoj razmjeni bilježi suficit od 662 milijuna dolara.

U 11 mjeseci drvnoprerađivački sektor ostvario je izvoz od 1,2 milijarde dolara Predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz pohvalio je uvođenje reda u toj industriji, gdje se počela davati prednost proizvodnji finalnih proizvoda. Ipak, napominje da “finalisti” i dalje dobivaju premalo sirovine,

a čudi ga i što nema sluha za uvođenje grijanja na pelete u javne ustanove.

“Umjesto da tako grijemo škole i štedimo milijune kuna, mi uvozimo loživo ulje. Da u našoj Vukovarsko-srijemskoj županiji sve škole za grijanje koriste pelete ušteda bi bila šest milijuna kuna.

Tim novcem bi sva djeca imala plaćenu prehranu u školi”, upozorio je Puljiz.

Dio okupljenih drvoprerađivača istaknuo je kako je neodrživ sadašnji model u kojem država, kao najveći vlasnik šuma, ne osigurava pre-

7

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 20% dobiti

zadruge zakonski moraju izdvajati za razvoj

( 0 olakšica

time ostvare zadruge po Zakonu o porezu na dobit *vijesti

diti na poreznim olakšicama se u poslovanju susreću zadruge te brizi o malim tvrtkama i obrtima prilikom donošenja zakona i tj. umrežavanje tvrtki, zadruga i udruga one imaju obvezu da iz svoje godišnje dobiti 20 posto izdvoje kao reinvestiranu dobit koja je namijenjena razvoju zadruge. No, prema sadašnjem Zakonu o porezu na dobit, one ne mogu na temelju takve reinvestirane dobiti ostvariti poreznu olakšicu, čime su stavljene u neravnopravan položaj prema ostalim obveznicima plaćanja poreza na dobit. Škrgatić je podsjetio kako poslodavac nije predvidio kojim dokumentom zadruge dokazuju visinu reinvestirane dobiti prilikom prijave obrasca poreza na dobit Poreznoj upravi. rekao je Pros. Na 2. Forumu MSP-a posebice je bilo riječi o administrativnim barijerama s kojima se susreću zadruge.

Naime, kako je pojasnio

Igor Škrgatić, predsjednik Koordinacije nebankarskih institucija na financijskom tržištu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP),

Dijalog s Poreznom upravom Govoreći o tome kako se plaća porez na dobit u ostalim europskim zemljama, Škrgatić je napomenuo kako u većini

tih zemalja nema razlike između pravnih osoba, a zadruge imaju isti tretman kao i sve ostale tvrtke. Osim toga, u nekim državama poput Grčke, ribarske i poljoprivredne zadruge čak su oslobođene plaćanja poreza na dobit dok su u Latviji određene vrste zadruga potpuno oslobođene plaćanja korporacijskog poreza. Na Malti su pak sve zadruge potpuno oslobođene plaćanja poreza na dobit. Nakon provedene analize u Hrvatskoj, Škrgatić je rekao kako se predlaže pojednostavljenje procedure kroz promjenu Pravilnika o porezu na dobit te da se pritom treba definirati da zadruge prilikom prijave poreza na dobit Poreznoj upravi trebaju dostaviti dokument o reinvestiranoj dobiti, što će im ujedno poslužiti kao

porezna olakšica. Škrgatić je napomenuo kako je s Poreznom upravom uspostavljen dijalog, a sada je sve u rukama nadležnih iz ministarstava financija te poduzetništva i obrta.

Na 2. Forumu MSP-a govorilo se i o obrtničkim zanimanjima te majstorskim ispitima, a posebice je naglašeno kako je napravljena analiza vezanih obrta pri čemu je zaključeno kako će možda uskoro doći do spajanja nekih zanimanja pri čemu nije rečeno o kojim je to zanimanjima riječ. Time bi se, rečeno je, ostvarila još kvalitetnija obrtnička zanimanja.

Trenutno u Hrvatskoj postoje 62 obrtnička zanimanja za koja treba polagati majstorski ispit, a usporedbe radi, u Sloveniji ih je 52, a u Njemačkoj 41.

o izgraditi nacionalani brend drvne industrije rađivačima dovoljne količine potrebne drvne sirovine.

Predstavnik križevačkog Monolit investa Vladimir Trušček, iako ima osigurano tržište i izvozi u 30 zemalja, zbog nedostatka potrebne sirovine morao je otpustiti 50 zaposlenih, a sprema još 50 otkaza.

Pravo na sirovinu “Mi tražimo naše pravo da otkupimo sirovinu.

Nama su Hrvatske šume trebale isporučiti robu do kraja prosinca, sada je već kraj veljače, a roba ne dolazi. Bit ćemo prisilje-

ni otkazati 200.000 kvadrata ugovorenih poslova”, istaknuo je Trušček, napominjući kako bi se mogla formirati neka komisija za bolju regulaciju tog segmenta. Ministar Jakovina je rekao da Hrvatske šume godišnje posijeku 1,8 milijuna kubika drvne građe, iako je zahtjeva dvostruko više, a u nekim kategorijama i četiri puta više od odobrene količine.

“Siječe se manje od godišnjeg prirasta i tu ima prostora za stručnu raspravu o povećanju proizvodnje, a svakako će

se više ulagati u biološku obnovu šume i plantažne nasade. A na traženje da se u drvno-prerađivački sektor uvede isključivo tržišno gospodarenje,

mogu samo reći da po tržišnom modelu u prvih godinu dana nakon ulaska u EU svi bi hrvatski drvoprerađivači propali”, istaknuo je Jakovina.

Vlasnik tvrtke Inkea Darko Špoljarić, nedavno nagrađen međunarodnom nagradom za svoj program kuhinja za male stanove, upozorava da srozavanju drvne industrije doprinosi i javna nabava, koja vrednuje samo nisku cijenu, a ne i kvalitetu proizvoda. Tina Marković iz Scuderie upozorila je na nedostatnu komunikaciju između drvoprerađivača i dizajnera, jer dizajneri nemaju gdje stjecati praksu, a njihova struka veže se samo uz kulturu, a ne i uz industriju. (I.G.)

MOL grupa dobila nagradu Stevie Jedna od vodećih međunarodnih kompanija u industriji nafte i plina MOL Grupa, dobila je brončanu nagradu Stevie na 11. natjecanju International Business Awards (IBA) koje nagrađuje najbolje poslovne projekte. MOL Grupi nagrada je dodijeljena u kategoriji Reputacija i upravljanje brendom za komunikacijsku kampanju, programa za privlačenje i razvoj talenata namijenjenog studentima te diplomantima geološkog i naftnog inženjerstva.

FIC: suradnja s EK Udruženje stranih ulagača - FIC (Foreign Investors Council) održalo je Godišnju skupštinu proteklog tjedna u Zagrebu. Tom je prigodom rečeno kako je FIC pridonio poboljšanju uvjeta poslovanja intervencijama u Zakonu o radu, posebice oko poslovanja između dijelova grupe tvrtki. Osim toga, Udruženje je započelo suradnju s Europskom komisijom.

Izvoz u Njemačku 900 milijuna eura U organizaciji Njemačkohrvatske industrijske i trgovinske komore održan je Jour-Fixe, mjesečno okupljanje njihovih članova, na kojem se okupilo stotinjak predstavnika tvrtki. U toj komori ističu kako bilježe rastući interes domaćih, ali i stranih tvrtki za povezivanje njemačkog i hrvatskog tržišta. Vanjsko trgovinska razmjena Hrvatske i Njemačke na godišnjoj razini iznosi oko tri milijarde eura, od čega hrvatski izvoz čini oko 900 milijuna eura. Potencijal hrvatskih tvrtki je u proizvodima koji kvalitetom mogu konkurirati jeftinijim proizvodima iz dalekoistočnih i drugih zemalja.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

upravljanja vlastitim gospodarstvom i provođenja nužnih reformi ruši međunarodni “ Nemogućnost ugled države, ali i predstavlja nastavak negativnih iskustava s proširenjem EU-a. ” Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s ekonomskim analitičarima

Potrebne su nam duboke promjene Hrvatska predsjednica primila je ekonomske analitičare koji se nalaze među pet najboljih za 2014. godinu po ocjeni gospodarstvenika u okviru nagrade Privrednog vjesnika - Gorazd Nikić

P

redsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je dr. Ljubu Jurčića, dr. Damira Novotnyja, dr. Gustu Santinija te Zdeslava Šantića. Riječ je o uglednim hrvatskim ekonomskim analitičarima koji se nalaze među pet najboljih za 2014. godinu po ocjeni gospodarstvenika u okviru nagrade Privrednog vjesnika - Gorazd Nikić.

Razgovaralo se o trenutačnom gospodarskom stanju u Republici Hrvatskoj, izazovima koji su pred nama, kao i o mogućim rješenjima, priopćeno je iz Ureda Predsjednice.

Analitičari su se složili s Predsjednicom Republike kako ne postoji ni jedan prirodni razlog da Hrvatska ne bude najbrže rastuće gospodarstvo

u ovom dijelu Europe, no kako je organizacija državnog sustava, koja bi trebala upravljati okvirom za rast, najveća prepreka postizanju tog cilja.

Istaknuto je kako nemogućnost upravljanja vlastitim gospodarstvom i provođenja nužnih reformi ruši međunarodni ugled države, ali i predstavlja nastavak negativnih iskustava s proširenjem EU-a.

Nužan je konsenzus o gospodarskom razvoju Stoga su se složili u ocjeni kako je potrebno dodatno razvijati i jačati institucionalni okvir, koji će omogućavati gospodarski rast, a posebno su naglasili kako je napokon potrebno postići konsenzus o temeljnim pitanjima gospodarskog razvoja, kao

reformi poreznog sustava te na povezivanju znanosti s gospodarstvom.

Investicije je potrebno

Kolinda GrabarKitarović predložila je uspostavljanje Gospodarskog vijeća pri Uredu predsjednice

što je bio slučaj prilikom ulaska Hrvatske u NATO ili u EU. Analitičari upravo tu vide ulogu Predsjednice Republike kako bi se postigao dogovor ili kreirao nacionalni sporazum o ključnim gospodarskim pi-

tanjima i pravcima razvoja. Analitičari su naglasili kako nakon krize i svojevrsnog gospodarskog čistilišta Hrvatsku čeka ciklus ekonomskog rasta, no potrebne su duboke promjene, reforme obra-

zovnog sustava te investicije koje su okrenute privatnom sektoru i razvoju ljudskog kapitala, kako se taj ciklus ne bi propustio. Potrebno je djelovati na izgradnji javne uprave, snažnijoj informatizaciji,

usmjeriti u modernizaciju proizvodnje i produktivnosti te u područja u kojima Hrvatska ima komparativne prednosti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predložila je uspostavljanje Gospodarskog vijeća pri Uredu predsjednice Republike Hrvatske te je pozvala analitičare da se, ako imaju dobru volju i želju, aktivno uključe.

U posljednja tri mjeseca 2014. ostvaren realni rast BDP-a od 0,3 posto

BDP napokon u malom plusu Očekuje se da će 2015. završiti s rastom BDP-a od 0,5 posto. Uz tako nisku stopu rasta Hrvatskoj bi trebalo preko 25 godina za dosezanje razine iz pretkrizne 2008. godine Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

zvoz, odnosno, rezultati prerađivačke industrije prebacili su gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj na pozitivni teren. U posljednja tri mjeseca prošle godine ostvaren je realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,3 posto, objavio je prošli tjedan Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o prvom pozitivnom rezultatu nakon 12 uzastopnih kvartalnih mi-

nusa. To ipak nije bilo dovoljno da cijela prošla godina završi “u zelenom”.

Kotač je pokrenut, a u ovoj godini će još i ubrzati, kaže ministar Grčić Prema procjeni DZS-a, na razini cijele 2014., BDP je bio u minusu od 0,4 posto.

Prema proizvodnoj metodi izračuna BDP-a, najveći pozitivni doprinos rastu ostvaren je u prerađivačkoj industriji, koja

je ostvarila stopu rasta od 5,2 posto. Slijedi trgovina i prijevoz s rastom od 1,1 posto. Nakon dugog vremena promet je u plusu, a to je prema Krištofovim riječima jedan od prvih indikatora boljeg stanja u gospodarstvu.

Građevinarstvo i dalje pada, za 4,9 posto, ali u DZS-u uočavaju pozitivan pomak, nakon dugo vremena, u izgradnji zgrada. Minus od 1 posto zabilježile su i financijske djelatnosti. Prema rashodnoj metodi, najvažniji doprinos BDP-u stigao je iz ino-

zemstva: izvoz roba i usluga rastao je za 4,5 posto.

Negativni utjecaj stigao je zbog smanjenja investicija u fiksni kapital (minus od 3,7 posto) te od osobne (-0,6 posto) i državne potrošnje (-0,5 posto).

Pravi pokazatelj bit će rast zaposlenosti Očekivano zadovoljstvo prvim rezultatima rasta BDP-a izrazili su ministri u Vladi. Potpredsjednik Branko Grčić kaže da je “kotač pokrenut, a u ovoj godini će još i ubrzati”. Grčić očekuje da će

2015. završiti s rastom od 0,5 posto. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kaže kako trendove nije bilo lako promijeniti, a rezultati bi trebali biti bolji u idućim kvartalima.

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori u 2015. očekuju rast BDP-a do 0,5 posto. Temeljit će se na blagom oporavku osobne potrošnje te daljnjem rastu izvoza roba i usluga. No rast mora biti brži.

“Uz tako nisku stopu rasta, Hrvatskoj bi trebalo preko 25 godina za dosezanje razine gospodarske

aktivnosti iz pretkrizne 2008. godine”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za eknomske analize HGK-a.

Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, upozorio je da Hrvatsku za trajniji izlazak iz recesije čeka još mnogo posla. Jedini pravi pokazatelj rasta gospodarstva je rast zaposlenosti, izjavio je Majetić.

Prema sezonski prilagođenim podacima rast BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju bio je 0,4 posto. (I.V.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 800 mil €

Europska komisija

na raspolaganju poljoprivredi i pratećim djelatnostima

Jače reforme, brzo

Sjednica hrvatske vlade

Poticaji u poljoprivredi 423 milijuna eura Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, novi zakon o poljoprivredi dodatno razrađuje i pojednostavljuje okvir za provedbu europske poljoprivredne politike na hrvatskom tržištu Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

ođe li do ovrhe na novcu koji je neki poljoprivrednik dobio u okviru poticajnih mjera, od ovrhe će se izuzeti iznos od 50.000 kuna i ostaviti ovršeniku. Jedna je to od novosti u novom zakonu o poljoprivredi čiji je prijedlog Vlada prošli tjedan uputila na usvajanje u Hrvatski sabor.

Novi zakon donosi prvi put i pravila o doniranju hrane. Utvrđuje se da posrednici u doniranju moraju biti upisani u Registar posrednika. Primatelji moraju biti socijalno ugrožene osobe ili osobe pogođene elementarnom nepogodom.

Donirana hrana mora biti zdravstveno ispravna, a posebnim pravilnicima propisat će se detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane (za ljude) i hrane za životinje. Do sada je doniranje bilo otežano i financijskim uvjetima, primjerice, na doniranu hranu trebalo je platiti porez na dodanu vrijednost, primijetio je premijer Zoran Milanović.

Blagodati ulaska u EU Ostale odredbe novog zakona uglavnom nisu mijenjane u odnosu na prijedlog iz prvog čitanja.

Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, zakon dodatno razrađuje i pojednostavljuje okvir za provedbu europske poljoprivredne

politike na hrvatskom tržištu. Ti su propisi bili dosad razbacani u desetak zakona. Ove godine na raspolaganju će biti 423 milijuna eura za poticajne mjere i ulaganje u razne oblike agrarne proizvod-

Vlada prodaje male postotke dionica u 94 tvrtke, ukupno vrijedne 133,6 milijuna kuna nje. Iznos je za 13 posto veći nego prošle godine, istaknuo je Jakovina. Zajedno s drugim srodnim fondovima, poljoprivredi i pratećim djelatnostima na raspolaganju će ove godine biti čak 800 milijuna eura. To je još jedna blagodat ulaska u Europsku uniju: novac za razvoj poljoprivrede tako postaje sve veći, a ujedno manje opterećuje državne financije. Primjerice, od 1,5 milijardi kuna isplaćenih lani za razne poticaje, iz europskog proračuna, odnosno, fondova, refundirano je oko 1,2 milijarde

kuna, rekao je ministar.

Vlada je dala i suglasnost za kredit koji je Europska banka za obnovu i razvoj dala HBOR-u radi financiranja projekta obnove lučke infrastrukture u Splitu. S dodatnih 5,6 milijuna eura financirat će se izgradnja vanjskih vezova na lukobranu u Gradskoj luci. Taj se ugovor dakle nadovezuje na raniji kredit od 18,8 milijuna eura. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaš Dončića, riječ je o povoljnom kreditu na 15 godina, s četiri godine počeka. Kamatna stopa iznosi Euribor uvećan za jedan postotni bod.

Dovršetak radova u splitskoj luci planiran je za ljeto 2016. godine.

Prodajom udjela do pokrića kapitalnih izdataka Izmijenjena je i lista dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima, koje Vlada namjerava prodati za pokriće tzv. kapitalnih izdataka. Na listi su 94 tvrtke, a dionice su ukupno vrijedne 133,6 milijuna kuna. Prodaju se

9

uglavnom mali postoci dionica u poduzećima, no potencijalni kupci moći će se natjecati, primjerice, za 29 posto Veterinarske stanice Zaprešić ili za 29,8 posto Transporta iz Novog Marofa. Ponuđeno je i 19 posto tvrtke Unija-sabirač iz Šibenika i 12 posto Geodetskog zavoda iz Vinkovaca. Iako postotno mali, ponuđeni paketi hotelskih kuća imaju veliku nominalnu vrijednost: nude se dva paketa od pet posto hotela Baška vrijedna po 4,5 milijuna kuna.

Dva paketa od sedam posto dionica hotela Central iz Zagreba vrijedni su po 790.000 kuna.

A kompanijama koje budu uhvaćene da su sklopile protuzakoniti kartelni sporazum prijete dodatne kazne. Prema donesenoj uredbi, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja osnovni iznos kazne moći će dodatno povećati, sve do 25 posto prihoda poduzetnika ostvarenog zabranjenim poslovanjem. Prijetnja takvom kaznom u skladu je s europskim direktivama, ističe se u obrazloženju Vladine Uredbe.

Mjere koje je Hrvatska do sada poduzela u reguliranju makroekonomskih neravnoteža nisu dovoljno ambiciozne, ocijenila je prošli tjedan Europska komisija. U izvještaju se najavljuje da će u svibnju biti analiziran hrvatski plan reformi, a moguće je da će biti aktivirana posebna procedura popravljanja prekomjernih neravnoteža, poručila je Komisija.

Hrvatska pati od slabe vanjske konkurentnosti, a izvoz roba daleko je od potencijala zemlje. Rastući dug opće države u kombinaciji sa slabošću u upravljanju javnim sektorom također su izvor zabrinutosti. Zaduženost kućanstava i poduzeća koči potrošnju

i investicije. Nedovoljno čvrsto upravljanje javnim financijama, uključujući zdravstveni sektor, pridonosi značajnoj neefikasnosti javnog sektora, smatraju u EK-u. Komisija ističe da je Hrvatska postigla određeni napredak u ispunjavanju preporuka, poput reforme radnog zakonodavstva ili testiranja otpornosti bankarskog sektora. No poslovno okruženje je još uvijek nepoticajno, administrativni nameti povećavaju troškove poduzetničkih aktivnosti, a neke kompanije imaju gotovo monopolski položaj na domaćem tržištu.

Komentirajući zaključke EK-a ministar financija Boris Lalovac najavio da će za dva mjeseca biti završen prijedlog snažnih reformi, koje će potom Hrvatska prezentirati Bruxellesu. “Znamo da trebamo ubrzati reforme te ćemo zajedno s premijerom brzo poduzeti određene korake”, rekao je Lalovac. (I.V.)

Sužen izbor projekata za EU financiranje

Lista smanjena sa 77 na 25 prijedloga Hrvatska lista od 77 projekata za financiranje iz tzv. Junckerova fonda smanjena je na 25 prijedloga. Nakon prošlotjednog sastanka potpredsjednika Vlade Branka Grčića i Jyrkija Katainena, potpredsjednike Europske komisije, objavljeno je kako će Europski fond za strateška ulaganja biti usmjeren na potporu privatnih ili javno-privatnih partnerstava, a ne onih ulaganja koja su prvenstveno javna.

Reducirana hrvatska lista vrijedna je oko devet milijardi eura, od čega bi se u iduće tri godine mogli realizirati projekti vrijedni 2,2 milijarde eura, rekao je potpredsjednik Grčić. Na listi su uglavnom ostali projekti koji bi se realizirali javno-privatnim partnerstvom.

“Poanta je mobilizirati privatni novac, zato je

i fokus na privatnim ulaganjima”, kazao je Katainen. Fond neće financirati vlade, već projekte. “Znači, svatko ima šansu, svaki održiv projekt pa i visokog rizika, ima šansu za financiranje”, zaključio je potpredsjednik EK-a.

Grčić je najavio da će Vlada ponovno pozvati privatne ulagače da iskažu svoj interes za sudjelovanje u ovoj inicijativi. Vlada i hrvatska država bili bi im potpora u komunikaciji s Europskom komisijom i Europskom investicijskom bankom u realizaciji tih projekata, rekao je Grčić. (I.V.)

10 PREDSTAVLJAMO

( oko 15 montaža

mjesečno trenutačno obavlja KupaonCo

KupaonCo, Zagreb

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 80.000 l vina plasira godišnje OPG Tandara

OPG TANDARA, KUTJEVO

Od kade do tuš-prostora u jednom danu

Kušače vina čeka jelo, po želji i tamburaši Troškove prenamjene kupaonica prilagodili su kupovnoj Osim najzastupljenije graševine, Tandara proizvodi moći naših građana, a posebno ističu kako se montaža rajnski rizling, merlot i cabernet sauvignon. Vina obavlja u jednom danu - i to bez prašine plasiraju u sve hrvatske županije, pa i u Švicarsku

U

većini europskih zemalja velika se pažnja posvećuje povećanju kvalitete života, posebice stanovništva od 65 godina na više i to tako da gradovi sufinanciraju adaptacije u stambenim prostorima kako bi se ti prostori prilagodili stanarima treće životne dobi. To je dobro razrađeni sustav prevencije i brige za stanovnike te dobi, ali i jedan od modela po kojem se sprečavaju nezgode ili nesreće koje se ljudima događaju u kućanstvu. “U Hrvatskoj je situacija znatno drukčija, tako da se mi prilagođavamo domaćim ekonomskim prilikama, a to zasigurno nije lako, posebice kada ne postoji potpora sustava”, rekao je Branko Štoter, direktor zagrebačke tvrtke KupaonCo. Ta je tvrtka osnovana u proljeće 2014. godine s primarnim ciljem zamjene kada u tuš-prostore u stanovima. Naime, kako je istaknuo Štoter, tvrtka KupaonCo želi se prilagoditi europskim trendovima te našim starijim, ali i mlađim stanovnicima, prilagoditi životni prostor u stanovima.

Kompletan posao obavlja se u jednom danu bez prašine u stanu korisnika, što je iznimno važno naglasiti jer dugotrajne adaptacije ili građevinski zahvati smetaju ukućanima. “Naš projekt temelji-

Prilagodba kupaonice građanima starije životne dobi u Europi se sufinancira javnim novcem mo na iskustvu i saznanjima sličnih tvrtki iz europskih zemalja te slijedimo maksimalne standarde izvedbe na svim razinama”, istaknuo je Štoter.

Dodao je kako tvrtka zapošljava četiri radnika koji znaju kako će prenamijeniti staru u novu kupaonicu.

Cijene prilagođene hrvatskom standardu KupaonCo je start-up tvrtka čija proizvodnja i montaža neprekidno raste te trenutačno obave oko 15 montaža tuš-prostora mjesečno i to samo u Hrvatskoj. Štoter napominje

kako samo u Zagrebu postoji 60.000 nekretnina koje koriste sugrađani starije životne dobi te kojima bi prenamjena kupaonica predstavljala nesagledivi organizacijski problem.

Zato su u KupaonCu troškove prenamjene kupaonica u tuš-prostor prilagodili kupovnoj moći naših građana jer je stil života, ali i odnos prema nekretninama, bitno drukčiji nego u drugim dijelovima Europe.

Govoreći o planovima za budućnost, Štoter je rekao kako u sljedećih 18 mjeseci žele dosegnuti razinu od 1000 montaža ili adaptacija godišnje, te zaposliti novih osam radnika, pri čemu očekuju sredstva iz europskih fondova.

Njihova se saznanja i iskustva temelje na istraživanju o tome kako se više od 70 posto svih nezgoda događa u kupaonicama. “Našu komparativnu prednost vidimo u tome da montaže obavljamo u jednom danu, posebnim strojevima eliminiramo prašinu iz prostora, a ljudi koji tamo stanuju nemaju nikakav osjećaj da su u tom danu imali radove u svom stambenom prostoru”, zaključio je Štoter. (S.P.)

O

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tandara počelo je s radom 2003. godine. Na njihovom je prostranom kompleksu zemljišta, površine pet hektara, posađeno 30.000 trsova vinove loze različitih sorti. Vinogradi su smješteni na padinama Papuka, a iz njih te iz vinograda svojih kooperanta ovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo plasira na tržište 80.000 litara vina. Osim najzastupljenije graševine, Tandara proizvodi rajnski rizling, merlot i cabernet sauvignon. Imanjem upravlja Zorica Tandara, dok je muž Emil na privremenom radu u Švicarskoj. Vina plasiraju u sve hrvatske županije, a zahvaljujući Emilu i u Švicarsku, ponajviše u hrvatske restorane i klubove.

Plasiraju određenu količinu i u trgovačke lance, ali direktorica ovog obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Zorica Tandara nije u potpunosti zadovoljna poslovanjem pojedinih trgovačkih lanaca.

Opremljen je i podrum kapaciteta 110.000 litara koji je dijelom uko-

pan u brdo. Vino pakiraju u litre, butelje od 0,75 litara, pola litre te u malene bočice od 0,187 litara namijenjene lokalima.

Ispred podruma je prostrano dvorište, a opremljena je i kušaonica u kojoj se može primiti organizirana grupa turista od 40 osoba.

“Ovisno o njihovim željama, pripremimo im slavonske hladne specijalitete, ali pečemo i odojke ili janjetinu. U mogućnosti smo osigurati i tamburaške sastave, a uz sve to naši gosti piju naša vina”, ističe direktorica OPG-a Tandara.

Gospodarstvo zapošljava dva stalna radnika te jednog u sezoni radova u vinogradu, a ima određen poslovni odnos s terenskim komercijalistima.

Izvozni poslovi Iako zahvaljujući Emilu Tandari plasiraju gotovo 10 posto proizvodnje u Švicarsku, mnogo očekuju od nedavno ugovorena posla s kupcem iz Bosne i Hercegovine. “Ponosni smo što su zenički franjevci jako zadovoljni našim vinom, što nam podiže imidž na tom području.

Najbolju promociju postižemo usmenom prodajom te kada netko iz naše obitelji prezentira naša vina.

Izlažemo na nekoliko sajmovima u većim hrvatskim gradovima”, ističe Zorica Tandara i dodaje

Ponosni smo što su zenički franjevci jako zadovoljni našim vinom, što nam podiže imidž, kaže Zorica Tandara da unatoč vrlo zahtjevnoj vinogradarskoj 2014. godini, može biti zadovoljna berbom.

“Ne mogu reći da sam jako zadovoljna, ali kako je bilo kod naših kolega, mi možemo biti zadovoljni. Presudilo je to što smo vinograd tretirali dvostruko više nego uobičajno, što je povećalo troškove zaštite, no koristili smo samo sredstva koja su dopuštena u integriranoj proizvodnji. Dobili smo dozvolu za povećanje šećera u moštu, koji je ove godine bio nizak, za dva posto”, pojašnjava Zorica Tandara. (J.V.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( više od 40

međunarodnih nagrada dosad dobio Citus

Uspjeh hrvatskih inovatora na sajmu u Maleziji

Hrvatske inovacije za svijet Na izložbi MTE u Maleziji 10 hrvatskih inovativnih izložaka dobilo je ukupno 11 nagrada, a neke domaće tvrtke potpisale su ugovor o suradnji i isporuci svojih proizvoda u tu zemlju. Zagrebačka tvrtka Citus na toj je izložbi osvojila zlatnu medalju Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatski inovatori postigli su još jedan značajan uspjeh na nedavno održanoj izložbi inovacija Jugoistočne Azije - 14.

MTE - Malaysia Technology EXPO u Kuala Lumpuru. Naime, 10 hrvatskih inovativnih izložaka dobilo je ukupno 11 nagrada, a neke domaće tvrtke potpisale su ugovor o suradnji i isporuci svojih proizvoda u Maleziju. Zagrebačka tvrtka Citus na toj je izložbi osvojila zlatnu medalju, a ta je tvrtka Microsoft partner i bavi se savjetovanjem, projektiranjem, razvojem i uvođenjem mobilnih i cloud IT rješenja temeljenih na Microsoft tehnologiji. Troje Citusovih radnika su nositelji Microsoft Most Valuable Professional titule za područja

Rosa Ferenčević iz tvrtke Marinalab Opus za inovaciju Acidosalus Baby osvojila je Best Award Office 365, virtualizacije (Hyper-V) i razvoja web aplikacija. Dosad je Citus dobio više od 40 međunarodnih nagrada kao i nekoliko zlatnih medalja za inovacije u ICT-u, i to u SAD-u, Rusiji, Koreji, Tajvanu, Maleziji i Hrvatskoj. Jednu od zadnjih nagrada dobili su za proizvod C@N eMotion softverski modul koji omogućuje prepoznava-

nje izraza ljudskog lica, zatim za web stranicu www.ConferenceAtNet. com, koja je ustvari online mobilno rješenje za upravljanje organizacijom radionica, konferencija i kongresa te za proizvod C@N Motion tj. inovativni multimedijalni sustav kojim se upravlja pokretom ruke ili tijela.

Zlatne, srebrne i brončane medalje Govoreći o tržištima na kojima prodaju svoje proizvode, Tomislav Bronzin, vlasnik tvrtke Citus, je rekao kako se njihovi proizvodi nalaze gotovo u svim dijelovima svijeta. “Slovenija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Amerika, arapske i azijske zemlje samo su neka od tržišta na kojima prodajemo svoje proizvode.

Mi ne razmišljamo lokalno nego globalno, a zahvaljujući razvoju tehnike i tehnologije više nema granica; svijet je postao globalno igralište na koji svi imaju pristup 24 sata dnevno kao i podjednake šanse za uspjeh”, istaknuo je Bronzin.

Budući da svoje poslovanje, proizvode i usluge temelje na inovacijama, iznimno im je važno da su prisutni na izložbama gdje se otvaraju mogućnosti poslovne suradnje s investitorima, ali i potencijalnim partnerima koji će raditi na distribuciji u nekoj zemlji ili regiji. “Nastup na izložbama dodatno nam je olakšan kada nastupamo u skupini inovatora ili poduzetnika koje podržavaju Savez inovatora Zagreba,

Hrvatska gospodarska komora, ministarstva gospodarstva te poduzetništva i obrta. Naši partneri su prije svega vodeće tvrtke u područjima koja pokrivaju naši proizvodi, a to su marketing, konferencije, upravljanje poslovnim procesima, utvrđivanje zdravstvenog statusa i informatika”, rekao je Bronzin. Dodao je kako tvrtka Citus surađuje i s brojnim informatičkim tvrtkama.

Uz zlatnu medalju s izložbe u Maleziji, Bronzin i njegova ekipa u Zagreb su se vratili i s nekoliko dogovorenih poslovnih pothvata, od kojih je za njih iznimno važna suradnja s Universityjem of Malaya. Taj će im dogovor omogućiti da nakon uspješno provedenog pilot-projekta isporuče prvih 10 softverskih paketa

Komercijalizacija hrvatskih inovacija Zahvaljujući Inovacijskoj misiji Hrvatske gospodarske komore (HGK), na MTE izložbi organizirani su izravni B2B sastanci hrvatskih inovatora i azijskih poduzetnika i to s ciljem uspostavljanja poslovne suradnje te dodatne komercijalizacije hrvatskih inovacija. Osim s tvrtkom Citus, poslovne interese strane su kompanije iskazale za inovaciju Herbafertil tvrtke Herbafarm-Magnolija, zatim proizvode tvrtke Marinalab Opus i inovaciju Inteligentna odjeća s termoizolacijskim svojstvima zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta i tvrtke CEI Mikroelektronika.

C@N Motion za malezijsko tržište. Tako im se otvara i mogućnost suradnje u daljnjem razvoju proizvoda te korištenje Horizon programa iz EU fondova. Kako je istaknuo Bronzin, u intenzivnim su pregovorima s malezijskom kompanijom za telekomunikacije, oglašavanje i emitiranje. “Veliko je bogatstvo raditi s kole-

gama iz drugih država, na drugim kontinentima te upoznavati druge kulture, običaje i načine poslovanja”, zaključio je Bronzin.

Suradnja poslovne i akademske zajednice Osim tvrtke Citus, na malezijskoj izložbi istaknula se još jedna zagrebačka tvrtka - Live Good, čija će osnivačica Ani-

ta Bušić biti jedna od vodećih istraživačica na tripartitnom projektu čiji će se rezultati ugraditi u hrvatski proizvod BodyRecog-Fitness Asia. Odličan je to primjer povezivanja i suradnje poslovne i akademske zajednice, što je uostalom i bio cilj izložbe u Maleziji. Inače, MTE je ove godine okupio veliki broj inovatora i inovacija iz Malezije i država Jugoistočne Azije i Europe. Najbolja hrvatska izlagačica-inovatorica bila je Rosa Ferenčević iz tvrtke Marinalab Opus, koja je za inovaciju Acidosalus Baby osvojila nagradu Best Award, koja se dodjeluje za jedan od 10 najboljih izložaka MTE izložbe.

Srebrnu medalju dobio je inovator Antun Drvar za ionizacijsku tehnologiju za snižavanje točke tečenja fosilnih goriva na nula stupnjeva Celzijusa bez upotrebe kemikalija.

Tvrtka Supernova dobila je srebrnu medalju za inovaciju Sprava za bojenje uzoraka na kosi u jednoj ili više boja i to u jednom nanošenju, kao i tvrtka Herbafarm-Magnolija za inovaciju Herbafertil. Inovacija InfraredART Nade Žiljak i tvrtka CEI Mikroelektronika za inovaciju Inteligentna odjeća s termo izolacijskim svojstvima također su dobili srebrnu medalju. Brončanu medalju osvojili su: mladi inovatori Jakov Soldić i Josip Horvat za inovaciju Magreg, tvrtka Priroda liječi za inovativnu kozmetiku Nikel te Marinalab Opus za inovaciju Toothpaste 3-in-1.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

”Izgradnja novih proizvo

Zaštita tržišta

Zajedničkim mjerama do jačanja izvoza

Hrvatska ima nevjeroja

Robert Golob, predsjednik Uprave GEN-I-ja

Odnos prema ovisi o cijeni Hrvatska je energetski gledano vrlo dinamična i zanimljiva država. položaj varira između velike uvoznice energije i pune elektroener Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

HGK je most između gospodarstva i državne uprave koja, ako ima potrebnu informaciju, može reagirati da bi se zaštitilo domaće gospodarstvo, istaknula je Ivana Sučić iz HGK-a

Z

aštita domaće proizvodnje, niže carine i sustav carinskih povlastica važni su za tvrtke koje izvoze na treća tržišta, a posebice za one koje rade samo na tržištu Europske unije. Upravo stoga Hrvatska gospodarska komora je u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova organizirala seminar posvećen mjerama zaštite domaćeg tržišta.

Antidampinške mjere predstavljaju jedan od osnovnih mehanizama trgovinske politike EU-a Na njemu su predstavnici tvrtki upoznati s mjerama trgovinske politike koje se odnose na zaštitu domaće proizvodnje – dostupne trgovinske zaštitne mehanizme, sniženje carina kroz instrumente tarifnih suspenzija i kvota (za industrijske i poljoprivredne proizvode) te sustav Općih carinskih povlastica (GSP) kao i mogućnosti u poslovanju koje se tvrtkama pružaju u tim područjima. HGK je most između gospodarstva i državne uprave

koja, ako ima potrebnu informaciju, može reagirati da bi se zaštitilo domaće gospodarstvo, istaknula je Ivana Sučić, samostalna savjetnica u Službi za pravne poslove HGK-a.

“U izvozu iz Hrvatske na treća tržišta bilo je određenih problema jer Hrvatska nije automatski dobila pristup svim zonama slobodne trgovine koju je uspostavio EU te su se stoga morale provesti dodatne aktivnosti kako bi iste povlastice bile dostupne i Hrvatskoj”, naglasila je Ivana Sučić.

Poticanje gopodarske aktivnosti O trgovinskim zaštitnim mehanizmima - antidampingu, subvencioniranom uvozu te zaštitnim mjerama - govorila je Nina Berić, viša stručna savjetnica u Odjelu za pristup tržištu Ministarstva vanjskih i europskih poslova. “Antidampinške mjere predstavljaju jedan od osnovnih mehanizama trgovinske politike EU-a kojim se štiti EU tržište i domaći proizvođači od dampinškog uvoza iz trećih zemalja. Pokretanjem postupka zaštite tržišta provodi se ispitivanje, donošenje privremenih, a zatim i konačnih antidampinških

mjera. Prošle je godine Europska komisija inicirala 38 istraga od čega 16 novih”, istaknula je Nina Berić.

Na skupu se govorilo i o autonomnim tarifnim suspenzijama i kvotama - posebnim gospodarskim mjerama usmjerenim prema jačanju konkurentnosti EU industrije, kojom se omogućuje potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja carine za sirovine, polugotove proizvode ili komponente koje se ugrađuju u gotov proizvod. Time se potiče gospodarska aktivnost, jača konkurentnost EU tvrtki, održava, povećava i stvara zaposlenost, stvaraju se pretpostavke za ulaganja te moderniziraju proizvodni procesi.

Predstavljen je i opći sustav carinskih povlastica kojim razvijene zemlje jednostrano odobravaju carinske povlastice zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama, a koja omogućava uvoz bez carine ili uz sniženu carinsku stopu za robu iz više od 90 zemalja svijeta. Njima se želi ojačati gospodarstva tih zemalja kroz povećanje njihova izvoza, promociju industrijalizacije te ubrzanje gospodarskog razvoja.

(K.S.)

S

lovenska tvrtka GEN-I na hrvatskom tržištu posluje već gotovo sedam godina i električnom energijom opskrbljuje građane, male poduzetnike, velike tvrtke, gradove i institucije.

Robert Golob, predsjednik Uprave GENI-ja, kaže nam kako poslovanje u Hrvatskoj pokazuje dvije sasvim različite strane. S jedne strane tvrtka može biti jako zadovoljna s pozicijom na tržištu i vrlo dobrim poslovnim odnosima, koje je uspjela izgraditi s parterima tijekom proteklih godina. U skladu s tim, vrlo brzo uspjela je osigurati značajan tržišni udio i ostvariti veliku prepoznatljivost na tržištu. To također potvrđuju rast prodaje i prihoda. Međutim, određeni regulatorni rizici koje tvrtka jednostavno nije očekivala, odnosno za koje je predviđala da će se bitno ranije riješiti, pokazali su se kao vrlo otežavajući za normalno poslovanje. Bez obzira na to, Hrvatska i u 2015. godini ostaje njihovo najvažnije strano tržište.

S kojim se problemima susrećete u poslovanju u Hrvatskoj?

- Neki problemi s kojima smo se tijekom prošle godine susretali slični su onima s kojima se susrećemo i u drugim državama u kojima poslujemo.

U tom smislu, najveći iza-

zovi su zasigurno nedisciplina vezana uz plaćanje i veliki viškovi energije iz obnovljivih izvora. Na-

Bez jedinstvenog računa korisnicima ne možemo ponuditi razinu usluge kakvu želimo žalost, na hrvatskom tržištu smo posebno pod utjecajem još dva problema koja nas pritišću i značajno utječu na našu poziciju na tržištu. U opskrbi kućanstava to je nemo-

gućnost ponude jedinstvenog računa, čime su ostali dobavljači nažalost stavljeni u dosta neravnopravni položaj u usporedbi s postojećim monopolistom. Bez jedinstvenog računa našim korisnicima jednostavno ne možemo ponuditi razinu usluge kakvu želimo. Na našu konkurentnost još više utječe nejasna shema potpora za obnovljive izvore energije. Do prihvaćanja novog zakona, koji bi u 2016. godini konačno trebao urediti ovo područje, naši se rizici već mjere u 10 i više milijuna izgubljenih kuna.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

dnih kapaciteta bi se ponajprije morala temeljiti na bezugljičnim izvorima i tu tne prirodne resurse.

”

energiji, nažalost, još uvijek Jedna je od onih država u regiji, koja je pri proizvodnji električne energije najosjetljivija na promjene u hidrologiji. Zato njen getske samodostatnosti. Obilje obnovljivih izvora energije obećava Hrvatskoj lijepu budućnost i u novoj bezugljičnoj eri

Gdje se Hrvatska, u energetskom smislu, nalazi u odnosu na ostale zemlje u regiji, ali i Europu?

- Hrvatska je energetski gledano vrlo dinamična i zanimljiva država.

Jedna je od onih država u regiji, koja je pri proizvodnji električne energije najosjetljivija na promjene u hidrologiji. Zato njen položaj varira između velike uvoznice energije i pune elektroenergetske samodostatnosti.

Obilje obnovljivih izvora energije obećava Hrvatskoj lijepu budućnost

i u novoj bezugljičnoj eri.

Usprkos tome što nema vlastitih važnih nalazišta ugljena, jedina je država u regiji koja može vlastitom proizvodnjom igrati važnu ulogu u opskrbi zemaljskim plinom. Odluka o izgradnji LNG terminala na Krku bi Hrvatsku bez sumnje postavio na prvo mjesto u regiji u tom smislu.

Koje su prednosti, a koje mane hrvatskog energetskog sektora?

- Bez sumnje najveću prednost predstavljaju prirodni resursi i doma-

ći energetski izvori: zemni plin i obnovljivi izvori energije. Također, stručnost kadrova je na visokoj razini i s tog stanovišta sektor je i u buduće vrlo perspektivan. Nadalje, i sa stanovišta ulaganja stranog kapitala u nove kapacitete. S druge strane, najveće nedostatke vidim na području nedorečenog zakonodavstva te korporativnog upravljanja. Kod upravljanja u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, dnevna politika previše se, i to praktično neprestano, upleće u djelovanje sektora. Takav način djelovanja je u Sloveniji već ostavio teško popravljive financijske posljedice i nažalost vidim da Hrvatska ide po potpuno istom putu.

Najteže je razumljivo da, usprkos svim potrebnim institucijama, jednostavno ne dolazi do pomaka kod prihvaćanja regulative, koju zahtijeva samo zakonodavstvo. Zakoni se mijenjaju brže nego što se nakon toga prihvaćaju potrebni provedbeni podzakonski akti. Na taj način je barem u energetici nemoguće djelovati u skladu s modernim i inače zakonski potvrđenim smjernicama.

Brinu li građani i poslovni subjekti u nas na odgovarajući način o energiji ili još uvijek ne?

- Odnos prema energiji, nažalost, još uvijek ovisi ponajprije o njenoj cijeni.

S tog stanovišta, smanjenje cijena na tržištu, za što smo barem malo zaslužni i mi u GEN-I-ju, narav-

no nema motivacijskog naboja za većom energetskom učinkovitošću.

Tomu može još najviše pridonijeti Vlada mjerama kojima će penalizirati velike potrošače i stimulirati prijelaz na energetski učinkovitije uređaje.

Takve mjere Vlada može planirati zajedno s mje-

Veliku priliku za Hrvatsku vidim na dva energetska područja: obnovljivim izvorima i zemnom plinu rama za prelazak na bezugljično društvo. Prirodni resursi Hrvatske su s tog gledišta vrlo dostupni i nema potrebe da se to odgađa. Ovo posebice vrijedi pri grijanju prostora i sanitarne vode, gdje nove tehnologije poput toplinskih crpki i solarnih sustava već omogućavaju troškovno učinkovit prelazak na bezugljične tehnologije.

Kakav imate odnos s konkurencijom?

- Prošle godine su se naši odnosi ponešto smirili.

Još uvijek se naravno žestoko natječemo za svakog korisnika, i u HEP-u su se navikli da konkurencija postoji i da s njom treba živjeti. Za nas ništa novo, a onaj tko nikad nije bio suočen s konkurencijom obično to mora nekako prihvatiti. Još uvijek nam nedostaje više sudjelovanja u pročišćavanju

regulative i kod prihvaćanja naprednih regulatornih rješenja, koja će ponajprije biti usmjerena na dobrobit korisnika.

Može li hrvatsko gospodarstvo pružiti odgovarajuće tehnologije za energetski sektor?

- Hrvatsko gospodarstvo već danas sudjeluje s ponudom opreme i usluga u nizu energetskih projekata u Sloveniji i svijetu. Najpoznatiji je Končar, kako s generatorima tako i s transformatorima. Isto tako niz poduzeća sudjeluje na održavanju i projektiranju u Nuklearnoj elektrani Krško.

Niz godina partneri ste s HEP-om u Nuklearnoj elektrani Krško, čiji se kapaciteti planiraju ojačati. Kakva je trenutačna situacija na tome projektu i očekujete li i dalje suradnju s HEP-om?

- Suradnja GEN energije s HEP-om na zajedničkom suupravljanju je dobra i u interesu sigurnog funkcioniranja NE Krško. Rezultati sigurnog dugoročnog funkcioniranja NE Krškog odražavaju se kako na očuvanju okoliša tako i na konkurentnost gospodarstva šire regije. Vjerujemo da će HEP i ubuduće biti zainteresiran za dugoročnu upotrebu nuklearne energije.

Koje je, prema Vašem mišljenju, ključne energetske projekte potrebno izgraditi u Hrvatskoj?

- Kako sam već spomenuo, vidim veliku prili-

ku za Hrvatsku na dva energetska područja: obnovljivim izvorima i zemnom plinu. Izgradnja novih proizvodnih kapaciteta bi se zasigurno ponajprije morala temeljiti na bezugljičnim izvorima i tu Hrvatska ima nevjerojatne prirodne resurse.

Ne bih savjetovao zaletavanje u fosilne projekte, pa čak ni plinske. Rizici su jednostavno preveliki. Posebno, ako će doći do izgradnje drugog bloka NEK-a. Radije bih se pridružio konzorciju za njegovu izgradnju. Kod plina situacija je i geopolitički zanimljiva, jer neki utjecajni krugovi u EU-u i SAD-u pokušavaju uspostaviti plinsku kičmu od Baltika do Jadrana poput neke vrste ‘plinskog kordona’ protiv Rusije. Izgradnja LNG terminala je s tog gledišta neizostavan dio te kralježnice i značajno bi promiješao karte u regiji. To bi mogla biti iznimna prilika za Hrvatsku. U svakom pogledu, a ne isključivo energetskom.

Na kraju, koji su sljedeći poslovni koraci koje će tvrtka GEN-I poduzeti u narednom razdoblju u Hrvatskoj i regiji?

- U 2015. godini zbog svih navedenih regulatornih nejasnoća na hrvatskom tržištu ne planiramo neke posebno velike korake. Bit ćemo i dalje aktivni na tržištu i također se brinuti za to da hrvatski korisnici imaju poštene, to jest niže cijene električne energije.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 20,3%

stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju 2015.

( za oko 18% veći

broj umirovljenika i nezaposlenih od broja zaposlenih

Hrvatska gospodarska komora

Broj zaposlenih prvi put u povijesti manji od 1,3 milijuna U 2015. očekujemo daljnju blagu korekciju stope registrirane nezaposlenosti naniže, no ne i istodobni oporavak zaposlenosti i aktivnosti, procijenio je Zvonimir Savić iz HGK-a

U

skladu sa sezonskim kretanjima izvan turističke sezone, u siječnju je stopa registrirane nezaposlenosti nastavila rasti do razine od 20,3 posto.

Mjesečni je rast od 0,7 postotnih bodova malo blaži nego lani kada je iznosio 0,8 postotnih bodova.

Ublažavanje rasta stope nezaposlenosti dijelom je posljedica umjerenijeg rasta broja nezaposlenih osoba vezan uz doseg dna gospodarskog ciklusa u prošloj godini, a dijelom promjenama pri samom administriranju statusa nezaposlenih osoba zbog čega je odjava (svojevoljna ili prisilna) s evidencije

snažnija nego ranije.

No kako se zbog toga odljev nezaposlenih ne pre-

Ni u ovoj godini ne mogu se očekivati ključne kvalitativne promjene na hrvatskom tržištu rada lijeva u zaposlenost, kao posljedica toga javlja se smanjenje kontingenta aktivnog stanovništva (koje je trenutačno manje za oko 70.000 osoba u usporedbi sa 2014.). Jedan od dugoročnih uzroka smanjenja aktivnog stanovništva je i visok broj

dugotrajno nezaposlenih osoba u sustavu (trenutačno oko 46 posto ukupno nezaposlenih) odnosno problem koji ustrajno opterećuje tržište rada, a ocrtava strukturnu neusklađenost ponude i potražnje za radom (dugotrajno nezaposleni gube smisao u traženju posla te izlaze iz aktivnog stanovništva).

I mirovinski sustav može biti ugrožen Upravo aktivnost (odnos radne snage i radno sposobnog stanovništva) te odnos broja umirovljenika i zaposlenih ostaje osnovni strukturni problem hrvatskog tržišta rada koji bi, s daljnjom odgodom

rješavanja, mogao ugroziti i stabilnost mirovinskog sustava.

Trenutačno je omjer umirovljenika i zaposlenih na rekordno niskoj razini od tek 1,07, što znači da na 100 umirovljenika radi tek 107 osoba. Istodobno je broj umirovljenika i nezaposlenih veći od broja zaposlenih za oko 18 posto. Prema objavljenim podacima o broju nezaposlenih i stope nezaposlenosti za siječanj, ugrubo se može izračunati i broj zaposlenih u siječnju, koji bi trebao prvi put u povijesti pasti ispod 1,3 milijuna.

Uz takve strukturne probleme, ni u ovoj godini, čak niti srednjoročno, ne mogu se očekivati ključne kvalitativne promjene na hrvatskom tržištu rada.

“Trend rasta nezaposlenosti nastavlja se i početkom godine, odnosno stopa registrirane nezaposlenosti u siječnju iznosila je 20,3 posto. Očekujemo da će se takav trend zaustaviti nakon veljače kada će priprema turističke sezone uobičajeno generirati

sezonsko zapošljavanje i pad stope nezaposlenosti.

Na razini 2015., na temelju baznog efekta i administriranja nezaposlenih, očekujemo daljnju blagu korekciju stope registrirane nezaposlenosti naniže, no ne i istodobni oporavak zaposlenosti i aktivnosti”, procijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a. (S.P.)

vanje HZZ-a prošle godine zaposlene 252.442 osobe što se nije dogodilo u proteklih 11 godina.

Od toga broja bilo je zaposleno 107.000 mladih do 30 godina, od čega je pak 89.000 zaposleno bez mjera za sufinanciranje samozapošljavanja. Kao popratni pozitivan događaj tog projekta Leda Lepri, pomoćnica ministra uprave, je navela uvođenje politika e-Uprave kroz projekt e-Građanin koji uključuje sve usluge koje se realiziraju u realnom svijetu odnosa uprava-klijent. Dodala je kako je u pripremi izrada strategije e-Hrvatska do 2020. godine koja bi trebala riješiti sve dvojbe o poslovanju putem interneta.

Ankica Paun Jarallah, ravnateljica HZZ-a, je ocijenila kako je taj projekt postigao svoj cilj, a to je da su se društvene mreže integrirale u poslovne procese te institucije. Dodala je kako smo svi u tzv. cyber svijetu od kojega ne smijemo bježati, a državne institucije se tome moraju prilagoditi. “Društvene mreže su instrument spajanja ljudi jer su one ustvari dio digitalne evolucije. Preduvjet poslovnog ponašanja je da kanali u društvenim mrežama polako ulaze u tvrtke, ali ponajprije ih koriste, što je i logično, IT tvrtke. Postupno će ih koristiti i sve ostale tvrtke”, zaključila je Ankica Paun Jarallah.

(S.P.)

Program EU-a za Hrvatsku: Razvoj društvenih mreža u HZZ-u

Svi smo dio cyber svijeta Cilj projekta bilo je unapređenje kvalitete i učinkovitosti HZZ-a u pružanju usluga klijentima kroz društvene mreže i ostale internetske alate

U

proteklih osam mjeseci koliko je trajao projekt Razvoj društvenih mreža u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje obavljen je 1,1 milijun individualnih konzultacija, a 14.000 nezaposlenih osoba prošlo je kroz edukativne radionice na kojima je bilo riječi o tome na koji se način najbolje predstaviti potencijalnim poslodavcima, rekla je Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, na prošlotjednom

predstavljanju rezultata toga projekta. Konzultacije i radionice bile su dio aktivnosti koje su se provodile u sklopu Twinning light projekta vrijednog 240.000 eura, koji je financirao Europski socijalni fond iz programa EU-a. Cilj projekta bilo je unapređenje kvalitete i učinkovitosti HZZ-a u pružanju usluga klijentima kroz društvene mreže i ostale internetske alate.

Kroz taj projekt potaknuto je pru-

žanje informacija i specijaliziranih usluga nezaposlenima, promicanje prilika za zapošljavanje i osposobljavanje tih osoba te podupiranje komu-

nikacije s klijentima kroz novi pristup na društvenim mrežama.

Društvene mreže spajaju ljude Tatjana Dalić je podsjetila kako su uz posredo-

Strategija e-Hrvatska do 2020. godine trebala bi riješiti sve dvojbe o poslovanju putem interneta

15

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( oko 132 mil €

može iskoristiti Hrvatska iz EU proračuna do 2020.

( predviđena 1,1 mlrd kn u proračunu za aktivne mjere zapošljavanja

Suradnja Ministarstva rada i HUP-a na provedbi Garancije za mlade

Za znanje i vještine koje trebaju na tržištu U Vladi tvrde da je više od 80 posto mladih obuhvaćenih mjerom samozapošljavanja uspjelo održati tvrtku i čak zaposliti nove djelatnike, a preko mjera za usavršavanje oko 80 posto mladih ljudi ostaje zaposleno

M

inistarstvo rada i Hrvatska udruga poslodavaca surađivat će na provedbi Garancije za mlade, posebice mjera usmjerenih prema poslodavcima radi zapošljavanja mladih osoba, kao i stjecanja znanja i vještina u skladu s potrebama tržišta rada. Sporazum o suradnji potpisali su prošli tjedan, uz nazočnost premijera Zorana Milanovića.

Garancije za mlade obuhvaćaju poticaje za samozapošljavanje, obrazovne programe za prilagodbu tržištu, programe olakšica, sufinanciranja zaposlenja i drugo. Iz europskog proračuna Hrvatska do 2020. u ovom sektoru može iskoristiti oko 132 milijuna eura. “Garancija za mlade je vrlo jednostavan mehanizam,

obvezujemo se da ćemo u roku od četiri mjeseca mladom čovjeku na tržištu osigurati zaposlenje ili dodatno obrazovanje, procijenimo li da nećemo moći osigurati radno mjesto”, rekao je ministar rada Mirando Mrsić.

Premijer Zoran Milanović kazao je da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj previsoka, iako se u zadnjih nekoliko godina snižava.

“To je jedan od ključnih problema. Ako mladi ljudi između 15 i 25 godina ne idu u školu, ne studiraju ili ne rade i nemaju radno mjesto, onda te godine idu uzalud, što je jako loše za društvo”, rekao je Milanović.

Za stažiranje 2400 kuna Ove godine je za aktivne mjere zapošljavanja u

proračunu predviđena 1,1 milijarda kuna. Milanović je podsjetio da je program krenuo sa stažiranjem za 1600 pa za 2400 kuna.

“U početku to nije nailazilo na razumijevanje, ali se vrlo brzo vidjelo da je to dobro. A najbolje po tome što je kasnije veliki broj tih mladih ljudi na-

Treba brže uskladiti obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada, smatra Davor Majetić šao posao”, rekao je predsjednik Vlade.

Analize pokazuju da je više od 80 posto mladih obuhvaćenih mjerom samozapošljavanja uspjelo održati tvrtku i

čak zaposliti nove djelatnike. Preko mjera za usavršavanje također oko 80 posto mladih ljudi ostaje zaposleno. Od 37.000 mladih na stažiranju, oko 60 posto je u roku od šest mjeseci do godinu dana našlo stalan posao, tvrde u Vladi.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, smatra da treba brže uskladiti obrazovni sustav s realnim potrebama tržišta rada. Poslodavci se s posljedicama tog problema susreću svakodnevno. “Jedno je istraživanje pokazalo da 74 posto ljudi u obrazovnim institucijama smatra da su mladi ljudi koji završe fakultete i visoke škole spremni za tržište rada. Istodobno to isto misli samo 34 posto poslodavaca i tek 38 posto mladih”, rekao je Majetić. (I.V.)

Ususret reformi školstva

Potrebno je kreativno razmišljanje, a ne učenje napamet U istraživanju portala EduCentar ispitanici su odgovarali na samo jedno pitanje: koje su najveće boljke starog sustava obrazovanja te što bi trebalo obvezno promijeniti u tom sustavu

V

eć se dugo govori o tome kako je reforma hrvatskog školskog sustava nužna, a u siječnju su započeli i intenzivni pregovori o toj reformi. U analize što i na koji način bi se trebalo promijeniti uključili su se znanstvenici, nastavnici, mediji, pa čak i tvrtke koje se bave istraživanjima. Tako je portal EduCentar proveo istraživanje koje je obuhvatilo 320

ispitanika koji su odgovarali na samo jedno pitanje: koje su najveće boljke starog sustava obrazovanja te što bi trebalo obvezno promijeniti u tom sustavu.

Promjena sustava ocjenjivanja Tako je 46 posto ispitanika istaknulo kako je najveća mana starog sustava obrazovanja previše učenja napamet bez poticanja kreativnog razmišlja-

nja. Za trećinu ispitanika je glavni problem previše gradiva koje nije primjenjivo u praksi jer se pažnja učenika usmjerava na nebitne informacije. Petina ispitanika smatra kako u školskom obrazovnom sustavu nedostaje praktičan rad tijekom školovanja, dok samo četiri posto ispitanika kaže kako, prije svega, treba promijeniti sustav ocjenjivanja.

Prema nekim nazna-

kama u reformi školstva ističe se kako će se umjesto dosadašnje osmogodišnje uvesti obvezna devetogodišnja osnov-

na škola. Osim toga, reforma će zahvatiti i nastavni program koji će se više usmjeriti na usvajanje znanja s kritičkim i logičnim razmišljanjem, a manje učenjem napamet.

Nove metode nastavnog plana i programa omogućit će nastavnicima više autonomije što znači vlastito kreiranje nastavnog sata kako im odgovara, a promjene će se osjetiti i u ocjenjivanju. Naime,

uz dosadašnje brojčano ocjenjivanje znanja učenika od 1 do 5, uvest će se i opisne ocjene koje će dati vjerodostojniju sliku o svakom pojedinačnom učeniku. Srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje treba učenicima i studen-

Nove metode nastavnog plana i programa omogućit će nastavnicima više autonomije tima omogućiti brže snalaženje u svakodnevnim poslovnim aktivnostima te im pomoći pri bržem uključivanju na tržište rada. (S.P.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 25%

stopa PDV-a u Hrvatskoj

( 27%

stopa PDV-a u Mađarskoj

Što donose izmjene Zakona o PDV-u domaćoj poslovnoj zajednici te kakav je sustav

Plaćanjem PDV-a nakon n fakture do veće likvidno

Naplata PDV-a po izdanom umjesto naplaćenom računu lako dovodi do problema s likvidnošću mora sam financirati sirovinu, rad i sve troškove proizvodnje, proizvesti i prodati kvalitetan proiz tržišta te na kraju platiti PDV na izdani račun koji možda nikad neće biti naplaćen, kaže Marko S pripremile:

Sabina Dizdarević, Minela Pamuk, Ivana Zobenica (Biznis plus)

U

cijeloj Europskoj uniji na snazi je načelo fakturirane realizacije, što znači da se porez na dodanu vrijednost obračunava i plaća tek kada je račun izdan, ili točnije, kada je napravljena dobava. No, u skladu s Direktivom PDV-a moguća su odstupanja i države članice mogu u određenim slučajevima dozvoliti i načelo plaćane realizacije, što znači da se PDV obračuna tek kada dobavljač robu ili uslugu naplati. U Srbiji su taj sustav uveli u siječnju 2013., dok je u Hrvatskoj ta odredba na snazi od 1. siječnja ove godine.

“Izmjena Zakona o porezu na dobit kojom se podiže prag obveznog ulaska u sustav plaćanja poreza na dobit temeljem ostvarenih primitaka sa 260.200 eura (dva milijuna kuna) na 390.300 eura (tri milijuna kuna) će sasvim sigurno pomoći tim poduzetnicima, ali još više će im pomoći izmjena Zakona o PDV-u kojom se uvodi postupak oporezivanja PDV-om prema naplaćenoj realizaciji za sve porezne obveznike čije isporuke dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini iznose do 390.300 eura. Sasvim sigurno poduzetnici

će imati puno bolju likvidnost jer neće morati plaćati PDV po izdavanju fakture sada nego po naplati, što će poboljšati njihovo poslovanje”, smatra zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić.

Zaštititi barem one najmanje Ovu mogućnost pozdravlja i Marko Sučić, član Uprave tvrtke Signal-

Iako je stopa PDV-a u Hrvatskoj jedna od najviših u EU-u nije izgledno njeno smanjenje u skorije vrijeme Grad, koja se bavi izradom i ugradnjom prometne signalizacije, jer “neka se barem najmanje poduzetnike zaštiti koliko se može’’. “Naplata PDV-a po izdanom umjesto naplaćenom računu lako dovodi do problema s likvidnošću u uvjetima epidemije neplaćanja. Poduzetnik mora sam financirati sirovinu, rad i sve troškove proizvodnje, proizvesti i prodati kvalitetan proizvod u uvjetima visoke konkurencije otvorenog tržišta te na kraju platiti PDV na izdani račun koji možda nikad neće biti naplaćen”, kaže Sučić koji smatra da bi bilo dobro da svi poduzet-

Postupak u Srbiji prekompliciran I Srbija je uvela mogućnost za mala i srednja poduzeća da izaberu hoće li PDV plaćati po fakturiranoj ili naplaćenoj realizaciji. To pravo imaju oni čiji promet u proteklih godinu dana nije bio veći od 50 milijuna dinara (410.000 eura), a koji su već u sustavu PDV-a. No, procedura je toliko komplicirana da se većina odlučuje za plaćanje po fakturi. nici imaju takvu mogućnost plaćanja PDV-a.

Iako je stopa PDV-a u Hrvatskoj jedna od najviših u cijelom EU-u (jedino Mađarska sa 27 posto ima veću stopu PDV-a), u Poreznoj upravi i Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu kako nije izgledno

da će se ta stopa smanjivati u skorije vrijeme. “S obzirom na to da prihod od PDV-a čini oko 36 posto prihoda državnog proračuna, u okolnostima provedbe mjera za uklanjanje prekomjernog proračunskog manjka nerealno je očekivati znatnije pro-

mjene u sustavu tog poreza. Postoje inicijative dijelova poslovne zajednice za primjenu snižene stope PDV-a na neke grupe proizvoda i usluga, ali u složenoj gospodarskoj situaciji prihvaćanje takvih inicijativa nije realno očekivati’’, poručuju iz Komore.

Neugodan sustav u vrijeme platne nediscipline U Sloveniji se mogu za obračunavanje PDV-a po naplaćenoj realizaciji odlučiti porezni obveznici čiji godišnji promet ne premašuje 400.000 eura,

no pravo na odbitak PDVa nastaje tek u razdoblju kada je porezni obveznik platio račune svojim dobavljačima, objašnjavaju u tvrtki za porezno i poslovno savjetovanje i knjigovodstvo LeitnerLeitner.

“Smatram da je sustav fakturirane realizacije bolji, jer je riječ o prometnom porezu koji se mora obračunati i plaćati kada je promet (dobava) obavljen. No, sustav je neugodan u vrijeme velike platne nediscipline’’, smatra Rosana Dražnik, porezna savjetnica u LeitnerLeitneru.

17

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( oko 36%

( 250 zahtjeva

prihoda državnog proračuna u Hrvatskoj čini PDV

za registraciju u sustav PDV-a lani odbio UIO

PDV-a u Srbiji, Sloveniji i BiH

naplate osti

u u uvjetima epidemije neplaćanja. Poduzetnik zvod u uvjetima visoke konkurencije otvorenog Sučić, član Uprave tvrtke SignalGrad U siječnju 2006. Slovenija je uvela ovu opciju i za porezne obveznike s godišnjim prihodima do 50.000 eura kako bi se smanjila nelikvidnost.

To je posebno važno za male poduzetnike koje u pravilu više pogađa nedisciplina plaćanja nego velika poduzeća. Sustav općenito više odgovara obveznicima čiji klijenti često kasne s plaćanjima, dok oni sami moraju plaćati redovito ili avansno. “No, porezni sustav ne bi trebali prilagođavati platnoj disciplini, nego se pobrinuti za odgovarajuće poslovno okruženje u kojem će subjekti na tržištu redovito podmiriti svoje obveze’’, upozorava ona.

U sustav PDV-a poduzetnik se mora registrirati i u slučaju kada nije obveznik, a klijentima-tvrtkama u drugim zemljama članicama EU-a izdaje ra-

Porezni sustav ne bi trebali prilagođavati platnoj disciplini, smatra Rosana Dražnik čun. U tom slučaju je poduzetnik atipičan obveznik PDV-a što znači da PDV naplaćuje samo kupcima iz inozemstva.

Omča stegnuta oko vrata U BiH poduzetnici nema-

ju mogućnost obračunavanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji, iako bi to uvelike olakšalo poslovanje građevinskog ili farmaceutskog i ostalih sektora.

“Primjerice, kroz razne javne natječaje robom i uslugama opskrbljujete državne kompanije, javne ustanove i ostale institucije koje se financiraju iz proračuna. No, rokovi naplate su jako dugi, od šest do 12 mjeseci i u tom razdoblju kreditirate državu. Svaki put pri isporuci robe i pružanju usluga morate izdati fiskalnu fakturu i do 10. u mjesecu državi platiti njen prihod, a ona vam ne plaća šest do 12 mjeseci. To je omča stegnuta oko vrata

Jurčić: Stopa PDV-a bi trebala biti oko 17 posto Udio PDV-a u hrvatskom bruto domaćem proizvodu iznosi 12,2 posto. Od zemalja u okruženju jedino je u BDP-u Crne Gore veći udjel PDV-a nego u Hrvatskoj i procjenjuje se da iznosi 14,7 posto. Usporedbe radi, u Njemačkoj, najjačoj europskoj ekonomskoj sili, udio PDV-a u BDP-u je 7,07 posto. ‘’Visina udjela PDV-a u BDP-u nam govori da je u Hrvatskoj potrošnja velika, a proizvodnja mala jer PDV je u konačnici porez na potrošnju. Ako uspoređujemo Hrvatsku s primjerice Njemačkom, treba imati na umu da Njemačka ima puno veću proizvodnju nego potrošnju te suficit u bilanci plaćanja. Kada radimo takve usporedbe, bitno je znati strukturu BDP-a tj. koliki je izvoz i koliki je uvoz te razinu razvijenosti zemlje. Primjerice, razvijene zemlje na hranu, odjeću… troše manje od 10 posto BDP-a, a nerazvijene zemlje najveći dio upravo troše na najosnovnije - poput hrane ‘’, smatra Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. ‘’Naš nominalni PDV po strukturi zemlje bi trebao biti 17 posto, a u sadašnjoj krizi 20 do 22 posto. Današnja stopa od 25 posto je prevelika. Rekao bih da čak već predstavlja i gušenje potrošnje u situaciji nepovećavanja dohotka. U vrijeme krize PDV se nije trebao dizati sa 22 na 25 posto, nego je trebao kliznuti sa 22 na 20 posto te nakon izlaska iz krize odnosno povećanja domaće proizvodnje i izvoza trebao bi se smanjiti negdje do 17 posto’’, zaključio je Jurčić. svakom ozbiljnom poreznom obvezniku’’, objašnjava Huso Sarić, koji kao direktor tvrtke za

Porez na dodanu vrijednost u brojkama Slovenija

Hrvatska

BiH

Srbija

Crna Gora

Makedonija

na izdanu ili plaćenu fakturu

na izdanu fakturu

na izdanu ili plaćenu fakturu

na izdanu fakturu

na izdanu fakturu

do 400.000 €

do 390.000 €

/

do 410.000 €

/

/

Granica za obavezan ulazak u sustav PDV-a

50.000 €

29.900 €

25.956 €

66.266 €

18.000 €

16.000 €

Kod vlastitog izbora uključivanja u sustav PDV-a poduzetnik ostaje obveznikom

5 godina

5 godina

2 godine

2 godine

3 godine

5 godina

Opća stopa 20 %

Opća stopa 19 %

Opća stopa 18 %

Snižena stopa 10 %

Snižena stopa 7%

Snižena stopa 5%

na izdanu ili Način obračunavanja PDV-a plaćenu fakturu Granica za odabir načina obračunavanja PDV-a

Opća stopa 22 % Stopa PDV-a Snižena stopa 9,5 %

Opća stopa 25 % Snižena stopa 13 %

Jedinstvena stopa 17 %

Snižena stopa 5%

Porez na dodanu vrijednost i bruto domaći proizvod Udio PDV-a u BDP-u (%) 2013.godina *procijenjeni podaci za 2014.

Hrvatska

BiH

Crna Gora*

Makedonija

Slovenija*

Srbija

Grčka**

Njemačka**

Poljska**

12,2

11,86

14,7

8,93

8,54

10,45

7,14

7,07

7,08

**podaci za 2012.

trgovinu i usluge Saramerc posluje u BiH i Sloveniji. “Poslodavci u Sloveniji lakše dišu nego u BiH. Sami prijavljuju poreznoj upravi hoće li biti u sustavu PDV-a prema svom ostvarenom prometu i daju izjavu da će svoje obveze prema državi plaćati zadnji dan u mjesecu za prethodni mjesec’’, smatra on.

Većom kontrolom protiv “parazita” Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) je tijekom prošle godine odbila 250 zahtjeva za registraciju u sustav PDV-a. “Pri procesu registracije u sustav PDVa UIO obavlja kontrolu kod podnositelja zahtjeva na terenu, kao i detaljnu analizu dokumentacije, posebno dokaza o tome da će obveznik pri-

jeći prag od 50.000 KM (oko 26.000 eura) oporezivog prometa tijekom kalendarske godine’’, objašnjava Ratko Kovačević, glasnogovornik UIO-a.

Povećan nadzor je rezultat analize UIO-a kojom su utvrdili da oko 17.000 obveznika registriranih u sustav PDVa nikad nije prešlo prag oporezivog prometa, a do sada su povukli više od sedam milijuna KM (3,6 milijuna eura) povrata PDV-a. “Na taj način ćemo odstraniti iz sustava PDV-a sve one obveznike, koje možemo nazvati ‘parazitima’ u sustavu PDVa, jer od njih država nema nikakve koristi, a ujedno su prilikom registracije prezentirali netočne podatke’’, rekao je Kovačević i dodao da se u BiH također smanjio broj fiktivnih poduzeća.

18 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 600 mil kn osigurano

za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

( na 1,5 mlrd kn

procjenjuje se vrijednost realiziranih projekata

HGK podržava projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša resornog ministarstva

Korist i građanima i poduzetnicima U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pripremljeno je 36 javnih poziva i natječaja za projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša koji će se sufinancirati sa 40 pa do 80 posto bespovratnih sredstava

P

rojekti energetske učinkovitosti i zaštite okoliša važni su zato što od njih koristi imaju svi, od građana do poduzetnika. Za građane to znači manju potrošnju energije, manje troškove režija, bolji standard i kvalitetu života. Za domaće tvrtke i obrtnike to je posao, to su plaće za stotine radnika. Projektima namijenjenima izravno poslovnom sektoru omogućavamo smanjenje troškova, uvođenje moderne tehnologije te povećanje konkurentnosti.

Zato smo u 2015. godini za projekte zaštite okoliša i energetske učinkovitosti osigurali 600 milijuna kuna što će omogućiti

realizaciju projekata vrijednih gotovo 1,5 milijardi kuna. Time pokrećemo investicije i gospodarski razvoj”, istaknuo je ministar zaštite okoliša i

Luka Burilović pozvao poduzetnike da koriste usluge HGK-a koje im mogu pomoći u realizaciji projekata prirode Mihael Zmajlović na predstavljanju projekata energetske učinkovitosti i zaštite okoliša poslovnom sektoru u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učin-

kovitost za ovu je godinu ukupno pripremljeno 36 javnih poziva i natječaja za projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša koji će se sufinancirati sa 40 pa do 80 posto bespovratnih sredstava.

Novost je program energetske obnove komercijalnih zgrada, ureda, hotela, trgovačkih centara, ugostiteljskih objekata...

Javni natječaj za energetsku obnovu nestambenih zgrada vrijedan 25 mili-

juna kuna otvoren je do 30. ožujka ove godine.

Osim obnove, bit će moguće prijaviti i gradnju nisko-energetskih ili pasivnih zgrada, energetskog razreda A i bolje, te dobiti i do 1,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava ili beskamatni zajam.

Kroz projekte energetske učinkovitosti u proizvodnji mogu se provesti i zamjene energenta, postaviti učinkovitija rasvjeta, sustavi grijanja i hlađenja.

Pokrenut je i program korištenja obnovljivih izvora energije u turističkim objektima - taj javni poziv vrijedan je 13 milijuna kuna i namijenjen poticanju uporabe sunčeve energije u kampovima, ulaga-

nju u toplinske sunčeve sustave te povećanju učinkovitosti rashladnih sustava u hotelima i drugim turističkim objektima.

Potpora HGK-a “HGK podržava projekte energetske učinkovitosti i zaštite okoliša resornog ministarstva, osobito one izravno namijenjene poslovnom sektoru koji mogu unaprijediti njihovu proizvodnju te smanjiti troškove”, kazao je predsjednik HGK-a Luka Burilović te pozvao poduzetnike da koriste usluge HGK-a koje im mogu pomoći u realizaciji projekata te u snažnijem nastupu na domaćem i stranom tržištu. (I.G.)

Sajam vojne i obrambene industrije IDEX Abu Dhabi

Punjenje narudžbenica za vojnu industriju Tvrtka Šestan-Busch je na sajmu vojne industrije primila narudžbu za više od 100.000 kaciga čime su popunili svoje kapacitete za ovu godinu. Kupci dolaze iz UAE, Turske, Bangladeša i afričkog tržišta Zajednica proizvođača sredstava za posebne namjene pri Hrvatskoj gospodarskoj komori treći put je nastupila na vodećem svjetskom sajmu vojne i obrambene industrije International Defence Exhibition and Conference IDEX 2015, koji se održao prošloga tjedna u Abu Dhabiju. IDEX je jedina međunarodna izložba iz sektora naoružanja i vojne opreme koja se održava na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike svake druge godine i na njoj se predstavlja najnovija tehnologija iz područja vojne industrije i obrane kopna, mora i zraka. Sajam je jedinstvena

platforma za uspostavljanje i jačanje odnosa s vladinim odjelima, poduzećima i oružanim snagama u cijeloj regiji i svijetu, a održava se pod pokroviteljstvom predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata i vrhovnog zapovjednika njihovih oružanih snaga. Za vrijeme ovogodišnjeg sajma održali su se dodatni događaji poput pomorske izložbe NAVDEX, živih demonstracija,

helikopterski i UAV forumi te Zaljevska obrambena konferencija. Na zajedničkom štandu, koji je organizirao HGK, nastupale su tvrtke ŠestanBusch i Agencija Alan s programom HS-produkta (naoružanje) i INKOP vojnim čizmama, a na posebnom izložbenom prostoru predstavila se tvrtka DOK-ING. Tvrtka ŠestanBusch je na ovom sajmu zaprimila narudžbu za više od 100.000 kaciga čime su

popunjeni svi proizvodni kapaciteti te tvrtke za ovu godinu i to od kupaca iz UAE, Turske, Bangladeša te s afričkog tržišta.

u svijetu vojnog i obrambenog sektora te posjetiti svoje stare kupce. Ovaj je sajam bio prilika da HGK zajedno s tvrtkama odabe-

Održan niz sastanaka Direktorica Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić istaknula je kako u ovom trenutku tvrtka Šestan-Busch najveći europski i najkvalitetniji svjetski proizvođač kaciga. “Održan je i velik broj sastanaka s ostalim hrvatskim izlagačima, a na sajam su došle i hrvatske tvrtke koje nisu izlagale kao što su Varteks, Čateks, PMTČ, Kapko i Šešir te Auto Safir koje su došle vidjeti što je najnovije

IDEX je bio prilika da HGK zajedno s tvrtkama odabere najbolje i najpovoljnije pozicije za buduće sajmove re najbolje i najpovoljnije pozicije za buduće sajmove pa smo održali sastanke s predstavnicima organizatora i dogovorili nastupe hrvatskih tvrtki na sajmovima ove industrije, i

to na Milipolu, koji se održava u Parizu u studenome, na Eurosatoryju, također u Parizu sredinom sljedeće godine, te na idućem IDEX-u 2017. godine u Abu Dhabiju”, naglasila je Tajana Kesić Šapić.

Hrvatske je izlagače posjetio i princ Abu Dhabija Mohammed Bin Zayed Al Nahyan te delegacija hrvatskog Ministarstva obrane koju je vodio ministar Ante Kotromanović. Na ovogodišnjoj izložbi izlagalo je više od 2800 izlagača iz 59 zemalja u 12 hala na vanjskoj i unutarnjoj površini od 133.000 četvornih metara, a sajam je obišlo više od 80.000 posjetitelja. (K.S.)

19

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( neispravno čak 22% ( za 68,5% od pregledanih 1,9 milijuna vozila

pala prodaja vozila 2013. u usporedbi sa 2008.

Auto-moto forum

Sustav trošarina potiče uvoz rabljenih vozila Trgovce automobilima i rezervnim dijelovima muče siva ekonomija i česte promjene zakona. Za sigurnost prometa nije dobro ni to što nam je vozni park ostario na više od 12 godina i svaki četvrti pada na tehničkom, a većina vozila na cesti su i prilično veliki zagađivači Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

ok smo prije krize vozili 10 godina i četiri mjeseca star automobil, sad nam je on prosječno star više od 12 godina. Sredinom proteklog desetljeća godišnje se znalo kupiti i po 90.000 novih vozila, a sad je taj broj smanjen na dvadesetak tisuća, s tim da u tom broju značajan dio zauzima flotna kupovina ili velike nabave dr-

Čak 20 promjena u 20 godina u normativnom i fiskalnom smislu doživjela je trgovina automobilima žave, odnosno institucija. Trgovce automobilima i dijelovima i dalje muče siva ekonomija, česte promjene zakona, a mnogi upozoravaju na sigurnost u prometu zbog starenja voznog parka. Brigu za okoliš, na koju branša upozorava, u posljednje vrijeme pokazao je i zakonodavac stimulirajući prodaju vozila koje manje zagađuju. Upravo tim problemima i temama bavio se prvi Auto-moto forum kojeg je organiziralo Udruženja trgovine motornim vo-

zilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Dugi niz godina ova branša trpi posljedice recesije jer je u 2013. godini prodano čak 68,5 posto manje vozila u usporedbi s 2008., upozorio je na forumu potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i financije, Josip Zaher. “Mali optimizam budi i podatak o porastu trgovine novim osobnim motornim vozilima od 20 posto u 2014. u odnosu na prethodnu godinu. No to je još uvijek 60 posto manje prometa u odnosu na 2008. Zahvaljujući djelovanju gospodarstvenika unutar komorskog Udruženja, smanjena je naknada gospodarskim subjektima za unos vozila u Hrvatsku. Ovo je jedan u nizu rezultata zajedničkog djelovanja komorskih stručnjaka i članica kako bi se rasteretili gospodarstvenici i olakšalo njihovo poslovanje. Komora je upravo tu kako bi bila most između gospodarstvenika i kreatora ekonomskih politika.

Vjerujem da će ovaj forum iznjedriti smjernice za uspješnije rješavanje problematike ove branše poput sive zone, ekologije, sigurnosti na cestama, od-

nosno ukupne regulative koja utječe na poslovanje ove industrije”, smatra Zaher.

Sve se mijenjalo Pokretanjem ovakvog foruma članovi Udruženja žele potaknuti i unaprijediti komunikaciju svih sudionika na tržištu motornih vozila kako bi se promjenom ili doradom zakonskih propisa obnovio vozni park u Hrvatskoj, smanjila siva ekonomija, povećala sigurnost prometa roba i putnika, a djelovanje svih institucija usmjerilo na povećanje brige o zaštiti okoliša, istaknuo je predsjednik Udruženje trgovaca motornim vozilima i rezervnim dijelovima pri HGK-u Zvonko Merkaš. “Postizanje tih ciljeva u ovom značajnom segmentu našeg gospodarstva neop-

hodno je za daljnji razvitak, društveno održivo poslovanje i svakodnevni ekološki prihvatljiv ‘život u pokretu’ hrvatskog stanovništva i putnika u tranzitu”, istaknuo je Merkaš.

Agan Begić, direktor Promocije puls, ističe kako je u posljednjih dvadeset godina trgovina automobilima prošla kroz više od dvadeset normativnih i fiskalnih promjena. “Mijenjali su se porezi, carine, trošarine, povlastice, pravila homologacije kao i eko naknade. Za uspješnije poslovanje nužna je pravna predvidivost kao važan preduvjet poticajne poslovne i investicijske klime. Istovremeno, nelojalna konkurencija u obliku sive ekonomije i crnog tržišta narušavaju jednakost poslovnih izgleda”, smatra Begić. Upozorio je na

sustav trošarina koji potiče uvoz rabljenih vozila, zahvaljujući kojemu se smanjuju državni prihodi od PDV-a i trošarine.

“Preporučio bi promjenu sustava trošarina, konkretno, pojednostavljenje sustava i ublažavanje razreda, čime će koristi imati i trgovci, ali i proračun”, zaključuje Begić.

Porezne olakšice Na forumu je tehničku ispravnost vozila, koja ima izravan utjecaj na sigurnost u prometu na cestama, predstavio Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatska. Utvrđeno je kako je lani, zahvaljujući starom voznom parku, tehnički neispravno čak 22 posto od pregledanih 1,9 milijuna vozila. Predstavljen je i učinak primjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila kojim je uveden kombinirani sustav opore-

zivanja. Njime se posebni porez utvrđuje na temelju vrijednosnog kriterija kao postotka od prodajne cijene, te ekološkog kriterija koji ovisi o emisiji ugljičnog dioksida. Time se potiče kupnja ekološki prihvatljivih vozila.

Radi poticanja gospodarstva, prema primjedbama Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca, od oporezivanja su izuzeta i dostavna van vozila, pick-up vozila s jednostrukom kabinom i sanitetska vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila. Zakon donosi i institut povrata posebnog poreza nakon izvoza/iznosa vozila iz Hrvatske te drugačiji način utvrđivanja porezne osnovice za obračun posebnog poreza. Sudionicima skupa predstavljene su i izmjene Zakona o PDV-u kojim se regulira unos iz država EU-a, kao i iz trećih zemalja.

20 AKTUALNO Na 11. javnoj dražbi za prodaju tvrtke u stečaju

Dalmacijavino kupila tvrtka Oštrc

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( više od 500 sudionika nazočilo kušanju naših vina u New Yorku

Vinarstvo

Hrvatska vina os Na 11. javnoj dražbi Dalmacijavino u stečaju je prodano tvrtki Oštrc iz Zagreba čiji je vlasnik Marinko Zadro, inače većinski vlasnik Viro Grupe.

Opunomoćenik tvrtke Oštrc, odvjetnik Ivan Mišetić prihvatio je osnovnu ponuđenu cijenu od 70,565 milijuna kuna. Marinko Zadro dugi niz godina poslovno surađuje s Dalmacijavinom, a Viro Grupa je i dosad bila poslovni partner Dalmacijavina. Upravo je zahvaljujući njihovoj isporuci šećera u Dalmacijavinu ponovno pokrenuta proizvodnja 2012. godine.

Dalmacijavino je prvi put nuđeno na prodaju u kolovozu 2013., po cijeni od 281 milijun kuna.

Odbor vjerovnika prodajnu je cijenu spuštao nekoliko puta, a zadnji put na

10. ročištu za 15 posto.

Podsjetimo, Dalmacijavino, tvrtka u vlasništvu države, u stečaj je otišla nakon što se njen dug prema vjerovnicima - radnicima, dobavljačima, a ponajviše državi - nagomilao na oko milijardu kuna.

U predstečajnoj masi nalaze se vinarije u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru, zemljište na Hvaru, skladišno-proizvodni prostor površine 67.000 četvornih metara na Stinicama u Splitu, tvornica octa i vinogradi u Drnišu te poslovni prostor i skladišta u Rijeci, Zadru, Velikoj Gorici i Vukovaru. Kupac Dalmacijavina dobit će pravo na korištenje zaštićenih brendova ove tvrtke među kojima je najpoznatiji Pipi, procijenjen na osam milijuna kuna.

(J.V.)

Top 25 najsnažnijih brendova u regiji

Jana u krugu najboljih Za snagu, prepoznatljivost i dobru prodaju trgovačkih brendova, potrebni su neprekidan rad, inovacija i jaka priča koja će zaživjeti kod potrošača. Snagu svih brendova robe široke potrošnje i ove je godine ispitala tvrtka za tržišno savjetovanje i istraživanje Jugoistočne Europe Valicon na području pet zemalja regije - Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Sudeći prema Valiconovoj top ljestvici

za ovu godinu, općenita slika zastupljenosti brendova ista je kao i prethodne dvije godine što znači da se snažni brendovi tradicionalno dobro drže, jaki korporativni brendovi dobivaju na snazi dok oni manje poznati brendovi vidljivo gube pozicije na ljestvici. Promatrajući tablicu top 25 brendova, na prvom mjestu je i dalje Milka čokolada, a odmah iza Coca-Cola. Vegeta unatoč sve očitijem jačanju konkurentskih brendova drži visoko treće mjesto, a na četvrtom je Cedevita. Među 25 najboljih brendova ušla je voda Jana. Taj je brend 2013. bio ispod 25. mjesta, a 2014. se uvrstio na 14. mjesto na ljestvici najboljih. (S.P.)

Promocija hrvatskih vina glavni je projekt brend strategije Udruženja vinarstva Hrva domaćih kvalitetnih i vrhunskih vina u svijetu koja će posljedično povećati i izvoz tih Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

H

rvatska vina sve su poznatija i popularnija u svijetu, a ove su godine neka od njih predstavljena u Sjedinjenim Američkim Državama, Srbiji i Sloveniji. Promocija hrvatskih vina glavni je

Hrvatska vina predstavljena su u SAD-u, sa sajma Beowine vratila su se sa zlatnim medaljama, a narudžbe stižu i iz Japana projekt brend strategije Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK) pod nazivom Vina Croatica - Vina Mosaica. U toj strategiji postoji jedinstveni vizualni identitet svih aktivnosti na projektu koji je definiran postojećim grafičkim rješenjima strategije, a to su znak za hrvatska vina i četiri znaka za vina iz naše

četiri vinogradarske regije - Slavonije i Podunavlja, bregovite Hrvatske, Istre i Kvarnera te Dalmacije.

S ciljem još bolje promocije hrvatskih vina u veljači je u organizaciji Udruženja vinarstva HGK-a, u Astor centru u New Yorku održano godišnje kušanje naših vina, uključujući dvije Masterclass degustacije. Godišnje kušanje vina glavna je aktivnost projekta pod nazivom Promidžba hrvatskih vina na tržištu SAD-a, sufinanciranog sredstvima Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i hrvatskog državnog proračuna tj. Nacionalnog programa pomoći sektoru vina od 2014. do 2018. godine. Osim povećanja prepoznatljivosti hrvatskih vina na američkom tržištu, jedan od ciljeva tog projekta je povećanje izvoza vina u tu zemlju.

Približavanje američkom tržištu U SAD-u su hrvatski vinari predstavili posebnosti četiriju naših vinogradarskih regija te

predstavili najbolja vina iz tih regija koja su istodobno dobila brojna međunarodna odličja. Tako su predstavljena vina iz vinarija: Agrolaguna, Badel 1862, Benmosche Family Vineyards Bibich, Degrassi, Feravino, Galić, Grgić Vina, Korak, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Lagradi, Markus, Matošević, Mi-

loš, PP Orahovica, Rizman, Rota vina, Saints Hills, Stina Vino, Suha Punta, Vinogradi Volarević, Zigante i Zlatan otok.

Na velikom vinskom događaju bilo je više od 500 sudionika - vinskih stručnjaka, predstavnika medija, distributera, ugostitelja i turoperatora, a hrvatski vinari ostvarili su brojne kontakte s po-

Hrvatska gopodarska komora-Komora Zagreb

Poziv za nastup na sajmu vina Hrvatska gopodarska komora-Komora Zagreb koordinira organizaciju nastupa hrvatskih tvrtki na 12. međunarodnom sajmu vina Interfest 2015 koji će se održavati od 18. do 20. lipnja u Novom Sadu

u Srbiji te provodi anketu o zainteresiranosti potencijalnih izlagača.

Riječ je o sajmu koji okuplja proizvođače vina, turističke organizacije i sve one koji se bave proizvodnjom, distribucijom i promocijom vina, uz sudjelo-

vanje brojnih izlagača iz Srbije i inozemstva.

HGK-Komora Zagreb će osigurati odgovarajući izložbeni prostor za zajednički nastup vinara okupljenih brendom Vina Croatia-Vina Mosaica.

Sukladno Protokolu o or-

ganiziranju nastupa hrvatskih tvrtki na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu, Komora sufinancira nastup tvrtki članica u okviru zajedničkog izložbenog prostora u svojoj organizaciji tako da 50 posto ukupnih troškova snose

21

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 12 medalja

*vijesti

uključujući i Visoku zlatnu medalju dobiveno u Beogradu

svajaju svijet

atske gospodarske komore pod nazivom “Vina Croatica - Vina Mosaica”. Cilj je još bolja promocija h vina

tencijalnim kupcima na tom tržištu. Tom je prigodom Ivica Matošević, potpredsjednik Izvršnog odbora Udruženja vinarstva HGK-a, rekao kako su takva događanja jedinstvena prilika za predstavljanje i približavanje hrvatskih vina vrlo zahtjevnom i golemom američkom tržištu. “Na tom tržištu vidim brojne

izazove, ali ujedno i mogućnosti za hrvatske vinare s proizvodom posebne kakvoće i prepoznatljivosti”, istaknuo je Matošević.

Osim u SAD-u, hrvatska vina predstavljena su i u Srbiji na 6. međunarodnom sajmu vina Beowine održanom u Beogradu. Na tom se sajmu svake godine održava renomirano natjecanje vina.

Tako je ove godine Traminac mirisavi iz 1997. iz tvrtke Erdutski vinogradi osvojio Visoku zlatnu medalju. Kako su naglasili u HGK-u, to je veliki uspjeh jer samo dva vina na tom natjecanju mogu osvojiti Visoku zlatnu medalju. No, nije to bila jedina nagrada, pa je tako Vinarija Jokić osvojila tri zlatne medalje, a Vinarija Škaulj i Vinarija De Georgiis po jednu zlatnu medalju. Osim toga, hrvatska su vina osvojila još četiri srebrne i dvije brončane medalje. Osim nastupa na tom sajmu, dogovorena je daljnja suradnja, pa će se tako hrvatska vina u svibnju predstaviti na godišnjem kušanju te pleme-

Pjenušava Vinska kraljica u Ljubljani Osim kvalitetnih i vrhunskih vina, Hrvatska se može pohvaliti i odličnim pjenušavim vinima. Troje hrvatskih vinara - Vinarija Kos, Vinarija Puhelek Purek i Vinarija Vuglec Breg predstavili su svoje pjenušce na nedavno održanom 2. salonu pjenušavih vina u Ljubljani. Ovogodišnji je salon okupio više od 30 izlagača pjenušavih vina iz Slovenije, a hrvatski su vinari nastupili prvi put. Vinarija Kos predstavila je svoj pjenušac Anita, a Vinarija Puhelek-Purek poznati pjenušac Vinska kraljica. Cilj toga salona je povezivanje vinara, trgovaca i distributera slovenskih te pjenušavih vina iz inozemstva. Hrvatski vinari bili su zadovoljni sudjelovanjem na salonu pjenušavih vina, jer kako su istaknuli, tom su prigodom ostvarili dobre kontakte u turističkom i poslovnom smislu, pa se nadaju da će sudjelovati i sljedeće godine. Za predstavnike medija iz Hrvatske i Slovenije tom je prigodom bila organizirana posebna radionica o izabranim salonskim pjenušcima koju je vodio slovenski sommelier i publicist Jože Rozman. nite kapljice u Beogradu, dok će se u rujnu u jednom tamošnjem trgovačkom centru održati promocija naših vina.

Hrvatska vina na Dalekom istoku Da su hrvatska vina prepoznata i na Dalekom istoku dokaz je narudžba japanskog kupca tvrtke Fuji Trading koji su na tokijskom sajmu Super Market Trade Show, održanom u veljači, predstavili neka naša birana vina. Prvi kontakti s tim japanskim kupcem ostvareni su u rujnu proš-

Interfest 2015 izlagači, a ostatak Komora. Za poslovne subjekte koji nisu članovi HGKa, Komora će po istim uvjetima sufinancirati nastup na zajedničkom štandu, ako subjekti prije odlaska na sajam uplate u cijelosti iznos jednogo-

dišnje članarine za male tvrtke (504 kune). Izlagači pojedinačno snose troškove transporta izložaka i svojih promotivnih materijala, troškove putovanja i smještaja svojeg predstavnika na ovoj manifestaciji. Zainteresirani

izlagači popunjeni anketni upitnik trebaju dostaviti najkasnije do 16. ožujka, na e-adresu: vkristo@ hgk.hr ili telefaksom na broj 01/4606 790. Anketni upitnik je objavljen na web stranici Komore Zagreb: www.zg.hgk.hr.

le godine u Kraljevskim vinogradima u Petrčanima gdje su na prezentaciji osim vina domaćina predstavljena i vina Belja. No, poseban je interes izazvala Frankovka iz PP Orahovice. Kako se doznaje iz Kraljevskih vinograda čiji su vinari posjetili japanski sajam, polovina naših vina predstavljenih na tom sajmu odmah je prodana. “Optimistično vjerujemo kako će uskoro uslijediti nova narudžba naših vina za japansko tržište. Spremni smo na proširenje asortimana kvalitetnih i vrhun-

skih vina”, rekao je Josip Tokić, voditelj Poslovne jedinice voćarstvo i vinogradarstvo PP Orahovica. To je važno istaknuti jer se nije lako boriti s kvalitetnim i vrhunskim vinima iz Francuske, Italije, Španjolske, Kalifornije i Čilea. Inače, sajam Super Market Trade Show posjetilo je gotovo 85.000 poslovnih ljudi, i to vlasnika robnih centara, trgovina, restorana i hotela. Važno je istaknuti kako se osim u Kinu i Japan, uskoro očekuje plasman hrvatskih vina i u Južnu Koreju.

Program za razvoj inovativnih usluga Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci napravio je Program razvoja inovativnih usluga na temelju postojećih proizvoda - PROTOS koji će kroz edukacije i mentorstvo omogućiti poduzetnicima usmjeravanje poslovanja na usluge koje proizlaze iz proizvoda. Sastoji se od tri cjeline: razvojne radionice, razvoja usluge i pripreme poduzeća za komercijalizaciju te plasmana usluge na tržište.

Otvorena izložba Abeceda novca U zagrebačkom Tehničkom muzeju otvorena je interaktivna izložba za djecu i odrasle Abeceda novca koja se sastoji od 10 interaktivnih stanica na kojima posjetitelji stječu znanje o osnovama financijske pismenosti. Na izložbi se mogu saznati podaci o povijesti, funkciji i vrijednosti novca, različitim vrstama trgovine, siromaštvu, štednji te ulaganjima. Kroz igru, na jednostavan i interaktivan način, uči se kako se ispire zlato, otplaćuje kredit, kako se formira cijena proizvoda, što su dionice, a što pravedna trgovina.

Morski centar

Strukturni projekt pod nazivom Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti – MORExpo provode Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU). Projekt je vrijedan 16 milijuna eura, a uvršten je na indikativnu listu infrastrukturnih projekata Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Europskog fonda za regionalni razvoj. Taj projekt IRB-a i HAZU-a omogućit će uspostavu centra opremljenog vrhunskom tehnologijom i sadržajima te novim istraživačkim brodom.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Izvoz iz BiH manji, iz Federacije veći BiH je u siječnju ove godine izvezla roba u vrijednosti od 646 milijuna KM, što je na godišnjoj razini 1,3 posto manje. Uvoz je pak iznosio 975 milijuna KM, što je smanjenje od 2,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je 66,2 posto, a vanjskotrgovinski deficit 329 milijuna KM. Federacija BiH je u siječnju zabilježila izvoz od 458,4 milijuna KM uz rast od 2,7 posto, dok je uvezeno robe u vrijednosti od 701,5 milijuna KM uz pad od 0,3 posto.

Vlakovi nisu stali Računi Željeznica Federacije BiH su privremeno deblokirani i željeznički promet se u Federaciji BiH, a time i u cijeloj zemlji, normalno odvija.

Uprava Željeznica i Porezna uprava FBiH uz inzistiranje vlade FBiH dogovorili su se o plaćanju duga na rate u razdoblju od pet godina. Podsjetimo, Porezna uprava je 15. siječnja blokirala sve račune Željeznica BiH zbog ukupnog duga od 182.380.414 KM nastalog u razdoblju od 2005. do 2014. godine. Prema grubim procjenama Željeznice FBiH dnevno posluju s gubitkom od 300.000 KM. BH Airlines otkazao letove za Beograd

I pored svih nastojanja vlade FBiH BH Airlines je i dalje blokiran zbog gubitka od oko 13 milijuna eura. Još se ne zna kad će podmirenjem obveza prema njemačkoj kompaniji HETA i Zračnoj luci Sarajevo doći do deblokade. Situacija u jedinoj zrakoplovnoj kompaniji u BiH sve je teža što je rezultiralo otkazivanjem letova na liniji za Beograd.

Promet na liniji BeogradSarajevo sad održava Air Serbia.

( 14 tvrtki

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

našlo se na popisu za privatizaciju

( 10.000 radnih mjesta planira se otvoriti u 4 godine

Bosna i Hercegovina

Privatizacija na kraju mandata

Vlada Federacije BiH je na jednoj od posljednjih sjednica u starom sazivu, dala suglasnost na plan privatizacije i financijski plan Agencije za privatizaciju Federacije BiH. Na popisu za privatizaciju našli su se, među ostalima, sarajevski Energoinvest i mostarski Aluminij Ove odluke još uvijek aktualne vlade izazvale su oštru reakciju Marinka Čavare, predsjednika Federacije BiH, koji je izrazio ogorčenje što federalna vlada na odlasku donosi tako značajne odluke kao što je prodaja državnog udjela u tvrtkama.

Zdravko Latal latal@privredni.hr

S

amo tjedan nakon što je u bosanskohercegovačkoj javnosti procurila informacija da će Europska unija i MMF zatražiti od Bosne i Hercegovine deblokaciju privatizacije, posebice kad su u pitanju zlatne koke ovdašnje ekonomije kao što su telekomi i elektroprivrede, vlada Federacije BiH je na jednoj od posljednjih sjednica u starom sazivu, dala suglasnost na plan privatizacije i financijski plan Agencije za privatizaciju Federacije BiH u 2015. godini.

Popis bez telekoma i elektroprivreda Na popisu se našlo 14 poduzeća, ali ni jedan od dvaju telekoma i dviju elektroprivreda, što je bila incijativa EU-a i MMFa, čiji su stručnjaci upozorili da upravo te zlatne koke gospodarstva kon-

Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, ogorčen je što vlada na odlasku donosi tako značajne odluke troliraju političke stranke i time onemogućavaju poštenu tržišnu utakmicu, te snažniji razvoj privatnog sektora. Kad je riječ o popisu tvrtki za koje je

Objekt u Solinu u pasivnoj podbilanci Vlada Federacije BiH je dala suglasnost Agenciji za privatizaciju za upis objekta u Solinu u Republici Hrvatskoj, površine 994 četvorna metra koji je u izvanknjižnom vlasništvu KTK-a Visoko, u Centralni registar stvari, prava i obveza iz pasivne podbilance. Tijekom ove i iduće godine nova vlada, kako je priopćeno, pokušat će razriješiti s hrvatskom stranom više sporova o predratnoj imovini BiH u Hrvatskoj. planirana privatizacija, riječ je većinom o poduzećima za koja su već više puta bezuspješno raspisivani javni pozivi za prodaju manjinskog ili većinskog vlasničkog udjela države, kao i ona koja su u proteklom vremenu negativno poslovala. No, među njima ima i nekoliko onih koji su veliki izvoznici ili koji posluju s dobiti. Tako su se na popisu našle sarajevske tvrtke Bosnalijek, Energopetrol, Hidrogradnja i Energoinvest, potom

mostarski Aluminij, Remontni zavod Travnik, zatim Šipad eksport-import, Željezara Zenica, KTK Visoko, Agrokomerc Velika Kladuša, Konfekcija Borac Travnik, Fabrika duhana Mostar, PS Vitezit iz Viteza i Holding poduzeće Putevi BiH, Sarajevo.

Vlada je usvojila i informaciju Agencije za privatizaciju FBiH o stanju u Konfekciji Borac Travnik u razdoblju od zaključenja do raskida ugovora o

kupoprodaji 67 posto državnog kapitala i obvezala Agenciju i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH da federalnom Pravobranilaštvu dostave svu dokumentacije o neispunjavanju obveza iz kupoprodajnog ugovora te tvrtke, kako bi se mogao pokrenuti sudski postupak za naknadu štete. Usvojen je i financijski plan Agencije za privatizaciju za 2015. godinu u iznosu od 7,8 milijuna konvertibilnih maraka.

Kako do investitora? Članovi vlade su osobe koje posljednje četiri godine glume da su vlada, bez obzira na to što nemaju ni zakonski, a ni ustavni temelj, ni legalitet, niti legitimitet za provedbu svoje politike, istaknuo je Čavara. Ni četiri mjeseca nakon izbora nije konstituirana nova vlada FBiH, a neizvjesno je hoće li biti konstituirana do sredine ožujka, iako je javnost još prije mjesec dana upoznata da će mandatar biti Fadil Novalić, iz SDA, inače višegodišnji direktor tvornica slovenskog Cimosa u BiH, koji se od prošle godine suočava s ogromnim financijskim problemima. Cimos je, podsjetimo, među prvima u Srebrenici otvorio tvornicu autodijelova.

U izjavi za medije Novalić je, govoreći o programu rada nove vlade i reformi tržišta, posebno zacrtao plan po kojem će se u narednom četverogodišnjem razdoblju otvoriti novih 10.000 radnih mjesta, ali ne u javnim poduzećima u kojima može doći do otpuštanja. Novalić je najavio i mjere za poboljšanje poslovnog okruženja i privlačenje domaćih i inozemnih investitora.

23

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 25,8 mil €

želi dobiti ACH za četiri hotela

( 40 mil €

*vijesti

cijena Istrabenzovog hotela Kempinski Palace

Požar u slovenskom turizmu

Hoteli na prodaji, a kupaca nema Zdravko Počivalšek, bivši dugogodišnji i uspješni direktor Termi Olimija, a sadašnji ministar gospodarstva, mora pogasiti cijeli niz privatizacijskih požara koji bi mogli upepeliti zvučna imena slovenskog hotelijerstva Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Z

dravko Počivalšek, dugogodišnji i uspješni direktor Termi Olimija u čijem sustavu djeluju i Tuheljske toplice, nije se dao lako nagovoriti da preuzme mjesto ministra gospodarstva u novoj slovenskoj vladi. Pristao je uz obećanje premijera da će imati njegovu podršku u prvom i ključnom poslu koji se može definirati kao obveza da se gospodarstvu prestane istakati krv nesnosnim fiskalijama. “Dolazim da bismo započeli obrnuti proces – rasterećenje gospodarstva”, isticao je Počivalšek.

Bankarsko čistilište Na žalost, Počivalšek nije u prilici baviti se rasterećenjem gospodarstva kao svojom prioritetnom obvezom. Vatrogasna sirena odvukla ga je na gašenje požara koji se rasplamsao u strehi njegove uže specijalnosti. Gori u slovenskom turizmu gdje je mnogo toga krenulo naopako za mandata prethod-

nih vlada. Slovenske vlasti, između ostalog, odlučile su voditi turizam bez krovne turističke zajednice koja je u ime ušteda utopljena u okrilje državne agencije. Pokušaj se pretvorio u notorni promašaj pa sada Počivalšek mora “vratiti dijete materi”. Prije toga ima pogasiti cijeli niz privatizacijskih požara koji bi mogli upepeliti zvučna imena slovenskog hotelijerstva.

Pravih, velikih i uglednih međunarodnih ulagača kakve očekuju u Sloveniji nema ni na vidiku ACH prodaje legendarne ljubljanske hotele Union i Lev. U istom sosu našao se i Istrabenz Turizam. Nakon što se tvrtka iz Kopra zaigrala kupnjom hotela po Italiji i Hrvatskoj, sada se našla u čistilištu banaka koje kao kreditori uvjetuju teš-

ke reprograme – dezinvestiranjem. Svi koji su se zagušili prevelikim privatizacijskim zalogajima sada su osuđeni na prodaju kapitalaca iz svoje akvizicijske zbirke. ACH za četiri hotela želi dobiti 25,8 milijuna eura. Istrabenz bi prodao Kempinski Palace hotel u Portorožu za 40 milijuna eura. UNIOR koji se mora do 2019. godine razdužiti za 70 milijuna eura, obustavio je postupak prodaje Rogle s Termama Zreče, također i kćerinskog poduzeća RTC Krvavec.

Ni za jedan turistički trakt metaloprerađivača iz Zreča nije se javio kupac. Pravih, velikih i uglednih međunarodnih ulagača kakve

očekuju u Sloveniji nema ni na vidiku. Žičničari utopljeni u dugovima Velike svjetske igrače ne zanimaju hoteli u maloj Sloveniji, a domaći reflektanti, ako i postoje, pritajili su se u očekivanju da će prodavatelji još spuštati cijene. Zdravko Počivalšek u tom pogledu nije bez iskustava. Terme Tuhelj kupio je svojedobno za malo novca od zdvojnog Borislava Škegre koji se kao potpredsjednik hrvatske vlade učestalo morao baviti punjenjem platnih vrećica zaposlenika u Tuhlju. Sre-

ćom, Terme iz Podčetrtka pokazale su se dobrim vlasnikom. Stalno grade i ulažu tako da su se pretvorile u uzorno vođenu tvrtku u Hrvatskom zagorju.

Zdravku Počivalšeku neće biti lako odraditi radnu obvezu. Osim hotela i svi žičničari utapaju se u dugovima. Žičara na Kanin ne vozi od 2013. godine otkako je dvoje Zagrepčana zajedno s kabinom palo sa žice na tlo. Športski centar Pohorje također je u stečaju.

Prodaje se za 18,9 milijuna eura likvidacijske cijene. Istodobno vjerovnici su iskazali 90 milijuna eura potraživanja. Tvrtka Sava Turizam predala je hotele tzv. lošoj banci koja sada traži kupce za hotel Trst na Bledu i za hotel Jeruzalem. Heta, nekadašnji Hypo Leasing, prodaje hotel Alp u Bovcu, a rado bi se otarasila i tamošnje problematične žičare.

Tužna priča o Lipici Lipica s poznatom ergelom posebno je tužna priča slovenskog turizma. Umjesto da predvode cijelu branšu, u Lipici trenutačno nemaju novca za plaće, a sve teže nalaze i novac za hranu lipicancima. Poznavatelji tvrde da su Lipicu uništili birokrati.

Umjesto da se na prestižnoj lo-

kaciji vodi posao cjelovito i s jednog mjesta, u Lipici su instalirana dva odvojena subjekta. Zavod Konjušnica skrbi za konje, a komercijalna tvrtka Lipica Turizam vodi hotel. Komercijalni dio ne može upravljati golf igralištem, štoviše, čak ne smije točiti piće na ljetnom šanku. O tome da bi Turizam

prodavao predstave s konjima, ne može se ni govoriti. “Bit će teško spasiti Lipicu bez centraliziranog upravljanja”, smatra Marjan Bagatelj, direktor Postojnske jame koji je koncesijskim ugovorom tako sredio nekoć propalu tvrtku da danas Postojna plaća državi sve poreze, a povrh toga daje i tri mi-

lijuna eura koncesijske naknade.

Nepromišljeno je postupio i Istrabenz Turizam koji je ulupao silni novac u elitni hotel Palace na lokaciji koja ne privlači goste. U Portorožu nedostaje ponuda za goste koji za smještaj traže hotel s pet zvjezdica. Radi se, dakle, o ponudi za koju ne postoji potražnja.

Cimos: upitno poravnavanje Cimos koji je u postupku prinudnog poravnanja pozvat će tijekom ožujka banke vjerovnice da svoja potraživanja pretvore u vlasničko ulaganje. Vodstvo je uvjereno da će konverzija biti uspješna. Ipak postoji problem, a on je u tome što Cimos slovi kao rizičan dobavljač tako da ga ni konverzija neće spasiti ako kupci s narudžbama odu drugim dobavljačima. Cimos inače intenzivno radi na sniženju troškova. U otkaznom roku ima 26 zaposlenika, a veće reorganizacije najavljuje u Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

Kako razdužiti poduzeća?

Gospodarska zbornica Slovenije izašla je u javnost s procjenom da su slovenska industrijska poduzeća natprosječna po dobiti, ali i ispodprosječna u produktivnosti. Povrh svega toga naglašeno su radno intenzivna. S obzirom na prodaju i novčani tijek relativno mnogo ulažu, ali njihove investicije nisu optimalno usmjerene.

Sve to ponukalo je GZS da formira Stratešku skupinu sa zadaćom da pridonese pametnoj industrijskoj specijalizaciji kao i boljem poslovnom okolišu. Težište u radu GZS preusmjerava i na razduživanje gospodarstva. Smatra se da u Sloveniji djeluje 10.000 prezaduženih poduzeća.

Potrošači još oklijevaju

Indeks povjerenja potrošača u Sloveniji manje je loš nego što je bio lani, ali ljudi ipak još nisu spremni kupovati trajna potrošna dobra, izvijestio je SURS. Slovenski trgovci suglasni su s takvom ocjenom. Potvrđuju da kupci dosad nisu kupovali zbog krize, a sada kupnje odgađaju u očekivanju daljnjeg pada cijena, posebice bijele tehnike.

24 TURIZAM *vijesti Odbačena ponuda za kupnju rapskog Imperiala Za kupnju 50,08 posto državnih dionica u rapskoj hotelskoj tvrtki Imperial u zadanom obvezujućem roku stigla je jedna ponuda, ali nije valjana jer ponuditelj nije otkupio ponudbenu dokumentaciju, što je obvezan uvjet za podnošenje obvezujuće ponude. Utvrdilo je to povjerenstvo za otvaranje ponuda u Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) po isteku roka za predaju obvezujućih ponuda za hotel Imperial.

Zagrebačka županija donira turističke manifestacije Zagrebačka županija ove godine dodjeljuje milijun kuna za potpore turističkim manifestacijama na svom području, a natječaj traje do 20. ožujka. Pravo na potporu za manifestacije mogu ostvariti trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, javne ustanove, ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice na području te županije. Potpore po pojedinom korisniku mogu iznositi najviše 100.000 kuna.

Otvara se hotel Park u Puli

U hotel Park iz sastava pulske turističke tvrtke Arenaturist investirano je 50 milijuna kuna. Nakon temeljite obnove taj će hotel imati novo ime - Park Plaza Arena Pula, a prve će goste primiti potkraj svibnja ove godine. Arenaturistov investicijski ciklus započeo je još 2011. godine obnovom hotela Histria, a nastavljen je ulaganjima u turističko naselje Punta Verudela, hotele Medulin, Palma i Belvedere u Medulinu, čime su svi renovirani objekti dobili brend Park Plaza. Grupacija Park Plaza Hotel Group u svom portfelju ima 16 hotela s brendom art’otel. Hotel Park Plaza Arena postaje 22. Park Plaza hotel.

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 24,12 mil kn

ukupni iznos bespovratnih sredstava

( do 100% iznosa

sufinancirat će se članarine u asocijacijama

Ministarstvo turizma u 2015. za jačanje konkurentnosti turizma daje 24 milijuna kuna

Tri mjere za bolju konkurentnost Ovisno o mjeri, potpore se kreću od 30.000 do 500.000 kuna, a prijaviti se mogu subjekti malog gospodarstva, seljačka domaćinstva i fizičke osobe, odnosno privatni iznajmljivači

M

inistarstvo turizma će u 2015. godini kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva, koji je objavljen 23. veljače, za razvoj malog i srednjeg poduzetniš-

Sredstva će se davati i za dovršetak izgradnje malih plovećih hotela i drvenih brodova tva, unapređenje smještajne ponude te podizanje ukupne konkurentnosti turizma dodijeliti 24,12 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Ovisno o mjeri, potpore se kreću od 30.000 do 500.000 kuna, a prijaviti se mogu subjekti malog gospodarstva, seljačka domaćinstva i fizičke osobe, odnosno privatni iznajmljivači.

Javni poziv otvoren je do 30. ožujka 2015.

Program je sastavljen od triju mjera. Tako će se kroz mjeru A podupirati obnova i uređenje smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja, izgradnja bazena, tematsko definiranje hotela te dostizanje uvjeta za uključivanje u vrste hotela - hotel baštinu, difuzni ili inte-

gralni hotel te dobivanje oznaka kvalitete. U odnosu na prošlogodišnji, ovogodišnji program u mjeri A uvodi mogućnost financiranja novih vrsta hotela (difuzni i integralni hoteli), uvođenja oznake kvalitete EU Ecolabel te prijavu obrta i trgovačkih društava za uređenje izletišta, kušaonica i vinotočja. Za objekte u doma-

ćinstvu i ove se godine nastavlja sufinanciranje izgradnje bazena.

Razvoj posebnih oblika turizma Kroz mjeru B poticat će se razvoj posebnih oblika turizma, između ostaloga, projekti usmjereni na aktiviranje planinarskih domova, prenamjenu napuštenih škola, voj-

nih i drugih objekata za potrebe turizma, ulaganje u biciklistička odmorišta te potrebnu infrastrukturu i opremu ostalih posebnih oblika turizma, kreiranje i provedbu paket-aranžmana novih turističkih proizvoda. Također, sredstva će se davati za dovršetak izgradnje novih, obnovu ili rekonstrukciju malih plovećih hotela, ali i izletničkih drvenih brodova tradicijske gradnje, što je novost ovogodišnjeg programa.

Kroz mjeru C sufinancirat će se članarine u prestižnim renomiranim međunarodnim asocijacijama smještajnih ugostiteljskih objekata za prve tri godine, do 100 posto iznosa. Ovom će se mjerom sufinancirati i međunarodni skupovi i forumi vezani uz investicije u turizmu, uz uvjet sudjelovanja najmanje 200 gospodarskih subjekata. (J.V.)

Međunarodna manifestacija maslinara i poljoprivrednika Mediterana

Zlato i srebro za paški sir i maslinovo ulje Vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG) Krunoslav Vidas iz Novalje s otoka Paga na nedavno održanoj Međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana i Međunarodnoj manifestaciji poljoprivrednika Mediterana u Splitu osvojio je tri vrijedne nagrade. Tako je za paški sir dobio Veliku zlatnu pla-

ketu, za ekstra djevičansko maslinovo ulje srebrnu medalju, a za paški sir u maslinovom ulju zlatnu medalju. Inače, OPG Vidas je zlatnu medalju za paški sir u maslinovom ulju dobio već šestu godinu za redom. Međunarodne manifestacije maslinara i poljoprivrednika Mediterana okupile su sve najbolje proizvođače maslinovog ulja i ostalih

poljoprivrednih proizvoda s Mediterana. Tim više su vrijedne nagrade koje je dobio OPG Vidas, pa je tim povodom Ante Dabo, gradonačelnik Novalje, izrazio potrebu da sve više OPG-ova prezentira svoju ponudu na ovakav način. “Grad Novalja će poticati OPG-ove i tvrtke koje se bave poljoprivredom uz modernizaciju poslovanja, kako bi-

smo osigurali opstojnost i konkurentnost naših autohtonih proizvoda”, rekao je Dabo. Dodao je kako će se na taj način neprekidno unapređivati kvaliteta te raditi na gospodarskom i turističkom razvoju Novalje. Izrazio je nadu kako će se time povećati mogućnosti zapošljavanja mladih kako bi im se time osigurao ostanak na Pagu. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

“Naša prednost je u brzoj i jasnoj korisničkoj podršci za poduzeća iz regije, kao i lokaliziranost Podruma, što naši konkurenti još nisu ponudili na tržištu.“ Dražen Zlatarek, direktor i voditelj projekta Podrum.biz

*vijesti Agrivi u Vipnetovoj ponudi

Mreža Podrum

Poslovni softver s društvenom komponentom Najčešći korisnici Podruma koji je dostupan s bilo kojeg uređaja koji ima pristup internetu su srednje velika privatna i javna poduzeća iz Hrvatske i regije, bez obzira na to bave li se ona prodajom, proizvodnjom ili distribucijom Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtke koje žele unaprijediti komunikaciju i suradnju među zaposlenicima, olakšati upravljanje zadacima, projektima, jednostavno organizirati sastanak ili pak odlazak na godišnji odmor mogu to učiniti putem poslovne društvene mreže Podrum. biz.

Dražen Zlatarek, direktor i voditelj projekta, kaže nam kako je Podrum razvijen u varaždinskoj IT tvrtki eBIZ koja ima troje zaposlenika i nekoliko vanjskih suradnika. Ističe kako su najčešći korisnici Podruma srednje velika privatna i javna poduzeća iz Hrvatske i regije, bez obzira na to bave li se ona prodajom, proizvodnjom ili distribucijom. Razvoj Podruma započeo je u 2012. godini kada se javila potreba za mjestom gdje će se odvijati komunikacija i suradnja zaposlenika u Bomark Grupi, inače prvom korisniku Podruma.

“Ideja o razvoju Podruma javila se nakon što su uočeni nedostaci postojećeg poslovnog softvera u toj grupi. Naime, mnogo se vremena trošilo na slanje internih emailova, telefonske pozive i sastanke, dok su informacije i znanje razmijenjeni u razgovorima ostali izolirani i nedostupni drugim zaposlenicima. Također, rad na projektima nije bio dovoljno dobro potpomognut softverskim rješenji-

ma, a velika prepreka bila je nedostupnost postojećih softverskih rješenja izvan ureda ili na mobilnim uređajima i tablet računalima”, objašnjava on dodajući kako je Podrum dostupan s bilo kojeg uređaja koji ima pristup internetu. “Dakle, Podrumu se može pristupiti s osobnog računala, laptopa, tableta i pametnog telefona te on tako podržava mobilnost zaposlenika i funkcioniranje moderne organizacije”, objašnjava Zlatarek.

Proširiv koncept Važno je naglasiti kako Podrum zaista ima sve elemente koji odlikuju poslovnu društvenu mrežu: korisničke profile, organizacijsku strukturu, javna i privatna radna područja kao kontekst odvijanja komunikacijskih i kolaboracijskih procesa pomoću seta osnovnih aplikacija (privatne i grupne poruke, statusi, događaji, dokumenti, pitanja, ideje...).

Ono po čemu se Podrum izdvaja od konkurencije, nastavlja Zlatarek, je koncept pomoću kojeg je sustav jednostavno i neograničeno proširiv. Riječ je zapravo o sustavu dodatnih aplikacija koje zajedno čine Market aplikacija, tj. poslovne aplikacije koje su međusobno povezane i umrežene na originalan i inovativan način. Trenutačno je tamo moguće naći aplikacije iz područja CRMa (Customer Relationship Management), marketinga, upravljanja projektima i zadacima. U planu su aplikacije iz područja eUčenja, korisničke podrške, ljudskih resursa, a onda i onih klasičnih poput prodaje, nabave, financija....

“U konačnici, sve ove aplikacije u Marketu bit će samo ‘predlošci’ aplikacija koje će korisnik jednostavno sebi prilagoditi. A ‘točka na i’ bit će AppBuilder - alat pomoću kojeg će korisnici sami kreirati svoje aplikacije”,

otkriva Zlatarek dodajući kako je tvrtka zadovoljna što je prva krenula s domaćim proizvodom poput poslovne društvene mreže na hrvatskom i tržištu

Pripremamo se odvažnije iskoračiti na međunarodno tržište, kaže Dražen Zlatarek regije. “Trendovi koji se zadnjih godina javljaju u razvijenim državama doveli su novu generaciju poslovnog softvera u gotovo sva uspješna poduzeća te očekujemo da će se to isto dogoditi na domaćem tržištu. Suvremena softverska rješenja uistinu poslovanje čine učinkovitijim i ugodnijim, a čini se da su to polako počela prepoznavati i hrvatska poduzeća”, naglašava.

Plod hrvatske pameti Loše strane pokretanja IT biznisa u nas, prema Zla-

tarekovu iskustvu, su nespremnost korisnika da prihvate nešto novo te usporavanje ulaganja u ICT zadnjih godina.

Među dobrim stranama je, pak, potencijal klijenata da koristi i plati proizvod ili uslugu koji će mu osjetno pomoći u unapređenju poslovanja.

“U vrijeme kada su ljudi spremni odvojiti manje novca na nešto što ne spada u najnužnije potrebe života poduzeća, kvalitetni proizvodi i njihove prednosti lakše se istaknu u moru prosječnih proizvoda”, ističe on.

Na hrvatskom tržištu, kaže, ne postoji izravna konkurencija ovom proizvodu koji je isključivo plod hrvatske pameti.

“Naša prednost je u brzoj i jasnoj korisničkoj podršci za poduzeća iz regije, kao i lokaliziranost Podruma, što naši konkurenti još nisu ponudili na tržištu. Istovremeno, naš je sustav višejezičan i ni po čemu specifičan za domaće tržište. Tako da se i mi pripremamo odvažnije iskoračiti na međunarodno tržište. Drago nam je što već sada možemo reći da su naš rad i kvaliteta proizvoda prepoznati i izvan granica Hrvatske”, kaže Zlatarek.

Svi resursi s kojima tvrtka raspolaže ulažu se u Podrum. “Drugih projekata nemamo, 100 posto smo posvećeni i usmjereni na razvoj Podruma. Ovdje ima strahovito puno posla i otvara se prostor za nove djelatnike i suradnike”, zaključuje on.

Agrivi, nagrađivani domaći softver za pametno upravljanje poljoprivrednim procesima, koji poljoprivrednicima i vlasnicima OPG-ova pomaže osigurati veću produktivnost i profitabilnost proizvodnje, od sada je dostupan Vip pretplatnicima te Vipme korisnicima. Tako Vipnet proširuje ponudu cloud usluga dostupnih na Vip cloud marketu.

Microsoftovo natjecanje za mlade Microsoft je objavio početak prijava za ovogodišnje natjecanje Microsoft YouthSpark Challenge for Change. Natjecanje omogućuje mladima u dobi od 13 do 25 godina da pokažu na koji način potiču pozitivne promjene u svom okruženju i kako im u tome pomažu Microsoftove tehnologije. Prijave za natjecanje primaju se od 25. veljače do 25. ožujka, dok će se proglašenje 30 pobjednika održati u svibnju. Za sudjelovanje u natjecanju potrebno je registrirati se na YouthSpark stranici i predati esej i fotografije projekta kojim se želi pomoći zajednici.

Hrvatski IT direktori godine

IDC Adriatics je po drugi put dodijelio godišnje nagrade najboljim direktorima informatike u Hrvatskoj te proglasio najbolje IT projekte u javnom i privatnom sektoru u 2014. godini. Tako je najboljim u privatnom sektoru proglašen Filip Ujević, direktor Sektora za informatiku i digitalizaciju poslovanja Croatia osiguranja, dok je u javnom sektoru nagrađen Vandolin Palokaj, direktor informatike Hrvatske pošte.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

Proizvodnja obuće

Matej Perkov Planinarenje je način izražavanja M.E.P.

Putopisna knjiga, doživljajna, inspirativna. Opušta dok ste u svom domu, podučava kad ste u prirodi. Knjiga duha, humora, naracije i dijaloga, mladenački otkačena.

Autor Matej Perkov je u ovoj knjizi je ispisao 50 priča-putopisa sa svojih planinarskih izleta. Svaka od njih vrijedi mnogo i sama, ali ovako zajedno dobivaju moć koja proizlazi samo iz vrijedne, drage knjige. Tu je i 250 fotografija koje argumentiraju svu uzbudljivost i ljepotu autorovih pohoda...

Samantha Shannon Sezona kostiju Profil Knjiga

Ovaj fantasy-roman smješten je u 2059. godinu i prati život devetnaestogodišnje Paige Mahoney. Paige je vidovnjakinja zvana “šetač po snovima”. Živi u zatvorenu svijetu koji kontrolira moćna grupa ljudi: nitko ne prelazi granice, nitko ne misli, nitko se ne opire. Jednoga dana Paige je napadnuta i oteta te dovedena na Oxford, tajno mjesto iz kojega djeluju pobunjenici… Sezona kostiju, prvi dio serijala, objavljen je 2012. godine, kada je autorica ušla u finale nagrade Women of the Future za najbolju mladu spisateljicu.

Lukas Bärfuss Sto dana

Edicije Božičević

Bärfuss ovim romanom otvara pitanja o ulozi Švicarske i drugih zapadnih zemalja u genocidu koji su pripadnici naroda Hutu proveli nad Tutsijima. Jer događanja u Ruandi 1994., suprotno uvriježenom mišljenju, nisu bila kaotična, zato što je “genocid moguć jedino u uređenoj državi, u kojoj svatko zna svoje mjesto i u kojoj ni najbeznačajniji grm ne raste slučajno na nekom mjestu i ni jedno stablo se ne ruši slučajno, već odlukom o krčenju napisanom na prikladnom obrascu i koju donosi za tu svrhu posebno uspostavljeno tijelo”.

Kristina Posilović Kuga i njezine kćeri Meandar Media

Ova poezija propituje mentalno/intelektualno propadanje Jugoistočne Europe koje se premrežuje s fizičkom boli ljudskog tijela koje odumire. Emigracija, društveni i politički položaj nekih zemalja tog područja samo su neka pitanja koja kruže oko osnovne istraživačke misli, a to je: postoji li neka geopolitička sila Europe koja dominira njima i je li taj odnos majčinski ili maćehinski? Drugi dio knjige, pak, intimna je pjesnička ispovijest suočavanja s najtežom fizičkom boli i bolešću.

Erwin Mortier San bogova Fraktura

Helena Dumont prisjeća se svojega života, a posebice 1914. - velike eksplozije rata i ljubavi koja je promijenila sve. Osim nje i njezine marokanske njegovateljice ondje više nema nikoga. Dobrodušni otac i nepopustljiva majka, engleski fotograf koji će joj postati suprugom i njezin zlatokosi brat koji je u njega bio zaljubljen, Helenina kći...

Svi koji su živjeli u njezinim pričama sada su mrtvi, a nema ničeg lakšeg nego govoriti o mrtvima. Ali kako oživiti život, za žive?

Consors, Maruševec.

Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352 293

boksačke vreće, izradu nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, hrvoje@ galmet-zagreb.com, +385 1 3768239.

i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160.

Proizvodnja strojeva

Daske za glačanje

Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve. dalbicer@armakmakina. com.tr, +90232-3755178.

Tisak

Metalske usluge

Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.hr. Tvrtka nudi usluge rezanja i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično. Nude i specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, CO2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izradu raznih vrsta roštilja i gradela, izradu nosača lampaša, izradu stropnih nosača za

Taihe Industrial, Putian City, Kina, overseasupply.com. Tvrtka nudi usluge tiskanja raznih vrsta materijala po narudžbi (brošure, katalozi, razne vrste letaka, naljepnice i drugo). Kontakt: print08@ newsed.eicp.net, +86/5942551683.

Evin Ironing Boards, Istanbul, Turska. Proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja i sličnog nudi svoje proizvode.

Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik.com.tr, +90 352 3211416.

Kotlovi i energetska postrojenja

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr.

Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Godišnji tehnički pregled vozila

ve. Rok dostave ponuda je 16. ožujka

Zubarski proizvodi

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Tiskarske usluge

Zagrebačka županija nabavlja tiskarske usluge.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 10. ožujka.

Autotrolej nabavlja usluge redovnog godišnjeg tehničkog pregleda vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. ožujka.

Filteri za klimatizaciju

KBC Zagreb nabavlja filtere za klimatizaciju.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. ožujka.

Zamjenske semaforske laterne

Izgradnja kulturnoturističkog centra

Zagrebački holding nabavlja zamjenske semaforske laterne. Procijenjena vrijednost nabave iznosi dva milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 10. travnja.

Grad Opatija nabavlja radove na izgradnji kulturno-turističkog centra.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 34,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Tečajevi za pilote

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja tečajeve za pilote. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 630.000 kuna. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Regija Prehrambeni proizvodi

Opšta bolnica Gradiška nabavlja razne prehrambene proizvode. Rok dostave ponuda je 16. ožujka.

Ležajevi

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja ležaje-

Vodovodni i kanalizacijski materijal

Vodovod i kanalizacija Pale nabavlja vodovodni i kanalizacijski materijal. Rok dostave ponuda je 31. ožujka.

Usluge zbrinjavanja medicinskog infektivnog otpada

Dom zdravlja Banja Luka nabavlja usluge zbrinjavanja medicinskog infektivnog otpada. Rok dostave ponuda je 9. ožujka.

Audio-video oprema

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH nabavlja audio-video opremu. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

DOM

Prodaju se stanovi, kuće i oranice Stan, ukupne površine 49,86 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 710.853 kune, nalazi se u Ozaljskoj 148 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 133. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, gradilište, kuća i dvorište, ukupne površine 1221 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 1,44 milijuna kuna nalazi se u Frankopanskoj 70 u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica broj 20. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 49,01 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 351.017 kuna, nalazi se u Ulici kneza Borne 12 u Osijeku, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.40 sati na Općinskom sudu Osijek, Europska avenija 10, soba 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 10.916 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 45.483 kune, nalazi se u Lekeniku u Sisačko-moslavačkoj županiji, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.45 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba 28/I. Na drugom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti.

Vinograd, kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 1567 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,24 milijuna kuna nalazi se na adresi Jačkovina 32 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 10 sati na Općinskom gra-

đanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 128/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 21.982 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 39.567 kuna, nalazi se u naselju Magić Mala, Općina Nova Kapela u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 10.30 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, soba 16. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 3382 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,07 milijuna kuna, nalazi se u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 10.45 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 8537 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 8537 kuna, nalazi se u naselju Kruševica, Općina Slavonski Šamac u Brodsko-posavskoj župani-

ji, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 37/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Zgrada, ukupne površine 10.653 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,77 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebačkoj ulici u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 4. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava broj 36, soba 24. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća s dvorištem, oranicom i voćnjakom, ukupne površine 3952,67 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 19.527 kuna, nalazi se u naselju Velika Kopanica u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba 41/I. Kuća se prodaje po načelu “viđeno-kupljeno”, a jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 133.874 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 352.088 kuna, nalazi se u naselju Soljani, Općina Vrbanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 5. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Županji, Veliki kraj 48, soba 11.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Međunarodni sajam ponude za dom i graditeljstvo od 10. do 15. ožujka 2015., Ljubljana Međunarodni sajam ponude za dom i graditeljstvo i ove godine, 54. put, otvara svoja vrata. Na lanjskom sajmu predstavilo se gotovo 600 izlagača iz 33 zemlje, a sličan broj očekuje se i ove godine. Na sajmu možete pronaći vrata i prozore, sisteme za grijanje i hlađenje, proizvode za unutarnje opremanje prostora, sigurnost i uređenje okoliša.

GreenInvest: Build Sajam održive arhitekture, gradnje i uređenja od 12. do 14. ožujka 2015., Zagreb Drugo izdanje sajma održive arhitekture, gradnje i uređenja otvorenog tipa GreenInvest: Build održat će se u organizaciji Saveza za energetiku Hrvatske i Energo Media Servisa u Hypo centru od 12. do 14. ožujka 2015.

Sajam hrane Međunarodni sajam hrane od 12. do 14. ožujka 2015., Budva Sajam hrane okuplja izlagače iz prehrambene industrije, poljoprivredne proizvodnje, vinarstva i vinogradarstva, proizvodnje alkoholnih i bezalkoholnih pića, mediteranskih kultura, organske hrane, konditorskih proizvoda, maslinovog ulja, industrije kave, pčelarstva i medarstva, prerade ribe, pakiranja i ambalaže.

Place2go Međunarodni sajam turizma od 13. do 15. ožujka 2015., Zagreb Četvrti međunarodni sajam turizma Place2go i ove godine očekuje posjetitelje na prostoru Bočarskog doma u Zagrebu. Sajam predstavlja nove trendove u turizmu, bogatstvo ponude, cijene aranžmana, aviokarata i smještaja. Uz to, promiču se autohtoni hrvatski proizvodi i suveniri.

Dani ljepote Međunarodni sajam kozmetike, pribora i opreme za salone od 13. do 15. ožujka 2015., Zagreb Sajam namijenjen kozmetičarima, frizerima, stručnjacima iz branše te proizvođačima, distributerima, trgovcima kozmetike, uređaja i opreme, ali i krajnjim potrošačima. Predstavljaju se novi trendovi u njezi i oblikovanju tijela, make upu, frizuri i dizajnu noktiju.

Sajam okuplja stvaratelje, umjetnike i rukotvorce. Pop-up store hrvatskih dizajnera obuhvaća spektar proizvoda od odjevnih predmeta, modnih dodataka do nakita.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA

(0 %

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 16. do 22. veljače ukupno je bio 131 stečajni postupak što nije značajna promjena u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 117. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 26 prijedloga, a započelo je 20 postupaka.

Brzih stečajnih postupaka bilo je 17. Izbrisana su 103 subjekta, samo dva više nego tjedan ranije, dok je s likvidacijom započeo 41 subjekt.

Osnovana su 252 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (104), zatim Split (31), na Trgovačkom sudu Pazin je zabilježeno 25 novih subjekata, a slijedi ga Osijek sa 22 novoosnovana poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (148), te ukupno 104 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

očekivana inflacija u 2015.

Hrvatska gospodarska komora

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

21 7 7 7 5 0 5 17 17 88 26 11 16 20 15

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

103 103 41 41 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

252 104 148 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

2 12 8 22 25 20 0

REJTING TJEDNA

WE - KR d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

4 31 4 13 7 104

U siječnju rekordna deflacija od -0,9 posto Znatniji rast cijena ipak nije izgledan s obzirom na stanje visoke nezaposlenosti koja ograničava pritisak na rast plaća i jačanje kupovne snage stanovništva, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a

U

siječnju je zabilježen godišnji pad opće razine cijena od 0,9 posto, što je najoštrija zabilježena deflacija dosad u Hrvatskoj i to zbog korekcije cijena naftnih derivata. Naime, godišnji pad cijena goriva i maziva za automobile od 14,3 te loživog ulja od 30,2 posto, a koje formiraju 7,2 posto indeksa potrošačkih cijena, izravno su spustili cijeli agregatni indeks za 1,1 postotni bod. Dodatni impuls godišnjem smanjenju opće razine cijena dao je nastavak godišnjeg pada cijena prehrane (0,7 posto), odjeće i obuće (2,8 posto) te cijena plina (5,6 posto).

“Deflacijski se pritisci iz prošle godine očito nastavljaju jer je u siječnju pod izravnim pritiskom korekcije cijena naftnih derivata zabilježen godišnji pad opće razine cijena od -0,9 posto,

što je najoštrija zabilježena deflacija dosad u Hrvatskoj. Očekujemo da će potrošnja tijekom godine ipak blago porasti i omogućiti blagi rast cijena tako da bi se inflacija kretala oko nule. Znatniji rast cijena ipak nije izgle-

Na području cijelog EU-a očekuje se rekordno niska inflacija od 0,2 posto dan s obzirom na stanje visoke nezaposlenosti koja ograničava pritisak na rast plaća i jačanje kupovne snage stanovništva”, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Iako je kretanje opće razine cijena u Hrvatskoj,

EU-u i velikom dijelu svijeta trenutačno pod snažnim utjecajem pada cijena sirove nafte, valja naglasiti kako se istodobno na svjetskim robnim tržištima realizira korekcija cijena sirovina puno šireg raspona.

I dalje pad cijena Cijene većine sirovina su nastavile padati na godišnjoj razini i tijekom siječnja ove godine. Tako je primjerice cijena sirove nafte manja za 54 posto, ugljena 23 posto, prirodnog plina 27 posto…, a nastavak ovog trenda očekuje se i na razini prosjeka cijele ove godine, pri čemu se oštrinom pada izdvajaju cijene energije odnosno sirove nafte.

Svjetska banka također očekuje da će se prosječna cijena sirove nafte u ovoj godini realizirati na prosječnih 50,30 dolara za barel što je 44,8 po-

sto ispod prošlogodišnje vrijednosti. Europska komisija u svojim Zimskim prognozama za 2015. godinu također upozorava na vrlo oštre deflacijske pritiske koji bi trebali rezultirati padom opće razine potrošačkih cijena u eurozoni od 0,1 posto što bi ovu godinu pozicioniralo kao prvu deflatornu godinu na ovom području.

Na području cijelog EU-a očekuje se rekordno niska inflacija od 0,2 posto (Rumunjska je jedina članica u kojoj se predviđa inflacija viša od jedan posto), pri čemu se u Hrvatskoj i u još šest članica očekuje deflacija (prosječno -0,4 posto). Sudeći prema siječnju, kretanja idu u tom smjeru: prema prvim podacima Eurostata, u siječnju je realizirana deflacija u eurozoni na razini od -0,6 posto, što je najveći pad cijena realiziran na ovom području.

29

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

( 1,713.355 članova

imali obvezni mirovinski fondovi u siječnju 2015.

( 68,7 mlrd kn

ukupna neto imovina OMF-ova

Obvezni mirovinski fondovi

Hrvatska između Luksemburga i Finske Prema globalnoj mirovinskoj statistici hrvatski mirovinski fondovi od 2002. do 2013. ostvarili su prosječan realni godišnji prinos od 3,09 posto, što je bolje od njemačkih, švicarskih, belgijskih i talijanskih mirovinskih fondova Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

O

bvezni mirovinski fondovi (PBZ/Croatia osiguranje, Erste Plavi, Raiffeisen OMF i AZ fond) u Hrvatskoj potkraj siječnja imali su 1,713.355 članova, dok im je ukupna neto imovina iznosila gotovo 68,7 milijardi kuna.

Unatoč tome što se često stječe dojam kako građani smatraju da mirovinski sustav u Hrvatskoj ne ostvaruje željene rezultate, on pripada samom vrhu ostvarenih re-

Obvezni mirovinski fondovi su do početka 2015. ostvarili ukupno 20,7 milijardi kuna nove vrijednosti alnih prinosa u zemljama Europe.

Naime, prema globalnoj mirovinskoj statistici Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD Global Pension Statistics), hrvatski mirovinski fondovi od početka rada 2002. do 2013. godine ostvarili su prosječan realni godišnji prinos (realni je od prosječnog umanjen za stopu inflacije) od 3,09 posto (do konca 2014. on je iznosio 3,75 posto). To je bolje od prosječnog realnog prinosa njemačkih (2,56 posto), švicarskih (2,34 posto), belgijskih (2,9 posto) i talijanskih (1,62 po-

sto) mirovinskih fondova.

Valja naglasiti kako se na vrhu te ljestvice, na kojoj je Hrvatska zauzela 6. mjesto, između Luksemburga (3,63 posto) i Finske (2,93 posto), nalaze poljski mirovinski fondovi s prosječnim realnim godišnjim prinosom od 4,24 posto.

Dubravko Štimac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranje Obvezni mirovinski fondovi, na predstavljanju Udruge istaknuo je kako su u 2014. godini obvezni mirovinski fondovi ostvarili prosječan prinos od 11,36 posto. Drugim riječima, na 100 uloženih kuna fondovi su članovima zaradili više od 11 kuna. “Prosječan prinos u posljednje tri godine pak iznosio je 9,32 posto. A nakon gotovo 13 godina rada, obvezni mirovinski fondovi ostvarili su prosječni godišnji prinos od osnivanja u visini od 6,06 posto”, kazao je.

S ovakvim prinosima obvezni mirovinski fondovi su do početka 2015. ostvarili ukupno 20,7 milijardi kuna nove

Ostvareni prinosi – usporedba s mirovinskim fondovima iz drugih zemalja Europe, 2002.-2013.

Država

Ostvareni prosječni godišnji realni prinos

Poljska

4,24%

Danska

4,19%

Nizozemska

4,08%

Norveška

3,91%

Luksemburg

3,63%

Hrvatska

3,09%

Finska

2,93%

Belgija

2,90%

Island

2,62%

Njemačka

2,56%

Izvor: OECD

vrijednosti, odnosno zarade koja pripada članovima. “Prosječni član od 2002. godine na računu ima 54.950 kuna, uplatio je 41.330 kuna. Dakle, zarada iznosi 13.620 kuna”, naglasio je Štimac dodajući kako mirovinski sustav koji je oslonjen isključivo na I. stup ne može biti dugoročno održiv. “Stoga postojanje II. stupa u Hrvatskoj puno znači za održivost mirovinskog sustava”, napomenuo je.

Važno je istaknuti kako prema modelima koji uzimaju u obzir sve relevantne parametre, trenutačno 75 posto upla-

ćenih doprinosa u I. stup daje 54,14 posto ukupne mirovine, a 25 posto uplaćenih doprinosa u II. stup daje 45,86 posto od ukupnih mirovinskih primanja.

(Ne)planiranje mirovine Nadalje, rezultati istraživanja koje je na reprezentativnom uzorku od 1100 ispitanika polovinom 2014. godine provela agencija Ipsos puls, pokazuju kako 30,7 posto građana smatra da bi se izdvajanja za I. stup trebala smanjiti i povećati upravo ona u II. stup. “Dakle,

Obvezni mirovinski fondovi – imovina, zarada Imovina pod upravljanjem (31.12.2014.)

i stručnjaci i građani smatraju da je stanje u I. stupu mirovinskog sustava izrazito kritično i da je njegova stabilnost i budućnost prilično neizvjesna”, istaknula je predstavljajući rezultate Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a.

Dodala je i to da je gotovo 40 posto ispitanika zadovoljno i istovremeno nezadovoljno mirovinskim sustavom. Istraživanje je pokazalo i to da građani nisu skloni, posebice oni u mlađim i srednjim dobnim kategorijama, planirati životne uvjete u razdoblju nakon

umirovljenja. Tako 29,9 posto ispitanika tek ponekad razmišlja o umirovljeničkim danima, dok 24,1 posto njih nikada. “A vrlo često o tome razmišlja 13,2 posto ispitanika”, dodala je ona.

Inače, na prvom predstavljanju ove neovisne, nestranačke, neprofitne i profesionalne udruge istaknuto je da je UMFO osnovan na inicijativu obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava.

“Ciljevi udruge su promicanje i zastupanje interesa obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava i njihovih članova, promicanje i podizanje svijesti o važnosti mirovinskih fondova, te općih informacija oko mirovinskog sustava i njegove dugoročne održivosti”, istaknula je Dijana Bojčeta Markoja.

UMFO će surađivati s regulatorom (Hanfa) i drugim državnim tijelima te pratiti izmjene zakona. Također, surađivat će s predstavnicima lokalne zajednice, akademskom zajednicom, međunarodnim udrugama i gospodarskim subjektima za potrebe članica. K tomu, definirat će i koordinirati zajedničke kampanje, projekte, okrugle stolove i konferencije.

Obvezni mirovinski fondovi 66,28 milijardi HRK

Broj članova (31.01.2015.):

Ukupne uplate doprinosa Korigirano za isplate (i beneficirani radni staž)

49,85 milijardi HRK

Imovina pod upravljanjem:

1.713.355

Godišnja uplata doprinosa u fondove:

4,87 mlrd HRK

Ukupna zarada II stupa

20,71 milijardi HRK

Mjesečna uplata doprinosa u fondove:

417 mil. HRK

Stanje na računu prosječnog člana obveznih mirovinskih fondova koji se učlanio 2002. godine

cca 54.950 HRK

Prosječan prinos fondova u 2014. godini:

Uplate doprinosa Zarada

68,65 mlrd HRK

11,36%

Prosječan godišnji prinos u posljednje tri godine:

9,32%

cca 41.330 HRK

Prosječan godišnji prinos od osnivanja:

6,06%

cca 13.620 HRK

Prosječan godišnji realni prinos:

3,75%

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3866, 2. ožujka 2015.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rošli utorak su depozitne institucije uplatile središnjoj banci 1,33 milijarde kuna, koliko su bile obvezne temeljem devizne intervencije na kojoj su kupile eure. Odljev kuna iz sustava nije imao nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Likvidnost sustava i dalje je velika, prevladava višak ponude kojim nije jednostavno upravljati zbog skučenog izbora instrumenata novčanog tržišta. Potražnja za novcem je skromna, a sudionici trguju uz vrlo nisku kamatnu stopu,

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3

300 2 200 1 100

0

23.2.2015.

24.2.2015.

25.2.2015.

što pogoduje sudionicima koji imaju potrebu za dodatnom likvidnošću.

U utorak je Ministarstvo financija održalo najavljenu aukcija trezorskih zapisa. Od planiranog iznosa izdanja od 1,1 milijardu trezorskih zapisa u kunama upisano

26.2.2015.

0

27.2.2015.

je 988 milijuna kuna. Pristigle ponude bile su manje od planiranog iznosa izdanja kao i od iznosa koji je bio na dospijeću, tako da je saldo upisanih trezorskih zapisa u kunama smanjen za 382 milijuna kuna. Prinos na trezorske zapise u kunama

ponedjeljak

utorak

srijeda

s rokom dospijeća od 6 mjeseci porastao je za 6 baznih bodova i iznosi 0,5 posto, a na zapise s rokom dospijeća od godinu dana prinos je ostao nepromijenjen i iznosi 1,5 posto.

Kod trezorskih zapisa u eurima interes je također izostao te je umjesto pla-

AUD

australski dolar

5,353629

CAD

kanadski dolar

5,483851

JPY

japanski jen (100)

5,732467

CHF

švicarski franak

7,208449

GBP

britanska funta

10,542802

USD

američki dolar

EUR

7,687811

USD

6.86

24.2.

25.2.

26.2.

CHF

7.22

7.71

6.84

7.20

7.70

6.82

7.18

7.69

6.80

7.16

7.68

6.78

7.67

primjena od 28. veljače 2014. 23.2.

Izvor: HNB

7.72

6,842124

euro

gov srednji tečaj u petak iznosio 7,208449 kuna. U usporedbi s kunom, porasla je vrijednost američkog dolara za 0,19 posto na 6,842124 kuna.

7,687811 kuna. Švicarski franak proteklog je tjedna dobio na vrijednosti, i to 0,36 posto, pa je tako nje-

s početka toga tjedna, ojačala za 0,35 posto prema euru. Srednji tečaj europske valute iznosio je

Srednji tečaj za devize

EUR

27.2.

6.76 23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

27.2.

23.2.

24.2.

25.2.

26.2.

sektoru zbog oštrog pada cijena „crnog zlata“ tj. nafte. Tako je cijena nafte na tom tržištu pala 5,5 posto na 48,20 dolara po barelu.

Sve je to posljedica toga

što je ponuda veća od potražnje. S druge pak strane, na europskim burzama cijene dionica su potkraj proteklog tjedna blago porasle.

Jedinstvena europska valu-

7000

18300

5010

Dow Jones

4998

6960

18220

6940

18180

4974

6920

18140

4962

23.02.

4950 4930

24.02.

25.02.

26.02.

27.02.

CAC40

4950 23.02.

11400 11340

24.02.

25.02.

26.02.

27.02.

23.02.

18850

DAX

18770

4910

11280

4890

11220

18610

4870

11160

18530

4850 24.02.

25.02.

26.02.

27.02.

24.02.

25.02.

26.02.

27.02.

NIKKEI 225

18690

11100 23.02.

NASDAQ

4986

18100

6900

18450 23.02.

24.02.

I dalje rast Mirexa Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna bila je viša u odnosu na tjedan ranije i iznosila je 214,3206 bodova. Vrijednost Mirexa A bila je je također viša u odnosu na tjedan ranije i iznosila je 110,4382 boda. Na vrijednosti je dobio i Mirex C čija je vrijednost proteklog tjedna iznosila 105,8273 bodova za razliku od tjedna ranije kada je imao vrijednost od 105,164 boda.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni 0,6%

7.14

0,4%

0,4%

7.12

0,0%

0,2%

-0,4%

0,0%

27.2.

-0,2% 29.1.

Na svjetskim burzama se proteklog tjedna oprezno trgovalo. Tako su na Wall Streetu pale cijene dionica i to posebice zbog pada cijena dionica u energetskom

18260

niranih 15 upisano samo 3 milijuna eura. Prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od godinu dana smanjen za 15 baznih bodova i iznosi 0,4 posto. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za utorak 3. ožujka na kojoj namjerava iz-

-0,8%

Nafta snizila cijene dionica

FTSE 100

petak

0,8%

Međunarodno tržište kapitala

6980

četvrtak

MIROVINSKI FONDOVI

Kuna ojačala prema euru

valuta

23. 2. - 27. 2. 2015.

16. 2. - 20. 2. 2015.

u%

400

Hrvatsko devizno tržište

Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu

dati 1,3 milijarde kunskih trezorskih zapisa, dok je na dospijeću 1,750 milijardi kunskih te 2,8 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.

Unatoč odljevu kuna temeljem devizne aukcije osnovni odnosi na novčanom tržištu ostali su nepromijenjeni. Visoka ponuda viškova likvidnosti, skromna potražnja i povoljni uvjeti zaduživanja i dalje su glavno obilježje novčanog tržišta.

Stoga je realno zaključiti da su u prva dva mjeseca godine, unatoč aktivnostima vezanim uz obilnije aukcije trezorskih zapisa, trendovi na novčanom tržištu gotovo nepromijenjeni upravo zbog činjenice što se u osnovi potražnja za novcem nije pojačala.

25.02.

26.02.

27.02.

23.02.

24.02.

25.02.

26.02.

27.02.

ta i dalje je stabilna, nakon što su ministri financija eurozone prihvatili prijedlog reformi grčke vlade i pokrenuli postupak za produljenje programa financijske pomoći toj državi za četiri mjeseca. Zasad je Grčka izbjegla opasnost od bankrota i izlaska iz eurozone, ali pitanje je kako će se situacija odvijati dalje. I na drugom kraju svijetu tj. azijskim burzama potkraj tjedna se oprezno trgovalo jer ulagači nisu htjeli riskirati zbog nestabilnosti cijena nafte i neizvjesnosti uoči objave izvješća o američkom bruto domaćem proizvodu (BDP), koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.

7.2.

fond

18.2.

26.2.

datum

20.2.

vrijednost (kn)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A 26.02.

110,43820 AZ - A 26.02.

109,23830 Erste Plavi - A 26.02.

109,56620 PBZ CO - A 26.02.

112,37790 Raiffeisen OMF - A 26.02.

111,97840 kategorija B MIREX B 26.02.

214,32060 AZ - B 26.02.

218,54530 Erste Plavi - B 26.02.

218,65760 PBZ CO - B 26.02.

195,80960 Raiffeisen OMF - B 26.02.

216,67140 kategorija C MIREX C 26.02.

105,82730 AZ - C 26.02.

103,43230 Erste Plavi - C 26.02.

106,31920 PBZ CO - C 26.02.

105,74340 Raiffeisen OMF - C 26.02.

108,41260 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 26.02.

208,81890 AZ Profit 26.02.

244,17400 Croatia osiguranje 26.02.

151,82790 AZ Benefit 26.02.

226,36200 Erste Plavi Expert 26.02.

180,18870 Erste Plavi Protect 26.02.

179,62090

22.2.

24.2.

promjena (%)

26.2.

2014 (%)

0,0686 0,0375 -0,0111 0,1390 0,1234

5,58 4,97 4,19 5,62 7,28

0,0846 0,0460 0,0829 0,2075 0,0844

4,18 3,76 4,03 4,25 4,80

0,0836 0,0976 0,0938 0,0611 0,0747

2,80 1,64 2,99 2,68 4,05

0,0224 0,0810 0,1476 0,1284 0,1265 0,0616

4,72 3,41 3,37 3,51 3,89 2,37

31

www.privredni.hr Broj 3866, 2. ožujka 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 641.067.819,70 kn

Dobitnici su Podravka i HT ki promet iznosio 65 milijuna kuna, što je rast od 5,7 milijuna kuna tj. povećanje od 10 posto. Deset najlikvidnijih je sakupilo 224 milijuna kuna prometa. Indeks Crobex je proteklog tjedna u odnosu na tje-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije bila pojačana, te je redovni dioničTop 10 po prometu

tjedna promjena

Adris grupa d.d. (red.)

Adris grupa d.d.(povl.)

SN holding d.d.

HT d.d.

Podravka d.d.

Valamar Riviera d.d.

Atlantic grupa d.d.

PBZ d.d.

Lux ulaganja d.d.

Pectinatus d.d.

-1,25% -1,29% +0,45% +2,41% +3,20% -0,62% -1,50% -0,51% -6,34% -10,87%

zadnja cijena 385,13 351,00 223,00 163,00 306,50 19,25 916,06 570,00 16,85 41,00

promet 166.612.899,88 16.044.568,19 12.753.432,25 6.997.171,24 5.410.796,56 5.289.883,51 3.095.136,46 3.063.052,18 2.499.691,73 2.168.113,18

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 65.361.118,45 kn

dan ranije, zabilježio pad od 0,53 posto na 1.745,56 boda. Crobex10 je porastao za 0,34 posto i tjedan završio na 1.018,42 boda.

Kod sektorskih indeksa jedino je CROBEXturist porastao i to za 1,22 po-

sto, dok najveći pad bilježi CROBEXtransport s tjednim minusom od -4,06 posto. Obveznički indeksi su treći tjedan uzastopno porasli te je Crobis uvećan za +0,06 posto, a Crobistr

10 dionica s najvećim rastom cijene

tjedna promjena

TLM d.d.

Bilokalnik-IPA d.d.

Olympia Vodice d.d.

Brodomerkur d.d.

Podravska banka d.d.

Turbos DAX long K Turbos € bund fut. Long 9 Turbos srebro short 8 Puljanka d.d.

Turbos DAX long I

+133,50% +127,27% +83,84% +70,43% +60,66% +37,98% +35,27% +32,77% +30,00% +28,31%

zadnja cijena 14,01 125,00 116,00 450,00 339,00 93,00 37,20 26,70 13,26 155,90

promet 27.218,19 20.454,00 116,00 1.800,00 3.213,00 54.893,80 14.340,00 320,40 94,86 31.180,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.745,5600 1.018,4200 106,7091 140,6752

za +0,16 posto. Tjedni dobitnik je dionica Podravke s rastom od 3,20 posto na 306,50 kuna. Među dobit10 dionica s najvećim padom cijene Turbo DAX short F Uljanik brodogradilište d.d.

Turbos WTI nafta long D Viro tvornica šecera d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short B Hoteli Podgora d.d.

Lucidus d.d.

HTP Korčula d.d. Đuro Đaković holding d.d.

Pectinatus d.d.

tjedna promjena -0,53% +0,34% +0,06% +0,16%

nicima slijedi četvrti najlikvidniji HT s rastom od 2,41 posto na cijenu od 163 kuna.

tjedna promjena -42,70% -20,51% -19,17% -16,29% -13,86% -13,65% -13,37% -12,61% -12,29% -10,87%

zadnja cijena 36,10 31,00 58,20 292,10 21,26 20,31 12,18 52,00 33,33 41,00

promet 379.572,40 2.139,00 1.051.117,70 105.415,86 212,60 1.218,60 13.216,16 56.054,47 1.705.179,47 2.168.113,18

*vijesti

Dobitnik Platinum Blue Chip Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 66 poraslo od čega ih 10 bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 12 fondova tjedan završilo u crvenom, a pet ih je palo za više od jedan posto. U proteklom su tjednu s radom počela četiri posebna fonda.

Riječ je o ZB Future fondovima, koji su fondovi s dospijećem. To znači da će raditi do određene godine koja je i sastavni dio imena fonda - ZB Future 2025. Promatrano od početka godine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati. Naime, od devet tjedana samo je

jedan bio negativan. Sumarno su u zadnjih 50 tjedana fondovi zabilježili 44 pozitivna tjedna. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički i tri mješovita fonda.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,67 do -1,59 posto. Najviše su rasli fon-

dovi orijentirani na strana tržišta kapitala. U proteklom tjednu je od 30 dioničkih fondova njih 19 poraslo, a 11 ih bilježi pad.

Najviše je vrijednost uvećana fondu Platinum Blue Chip koji je ostvario tjedni rast od +2,67 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 19. 2. do 26. 2. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 0,20

HPB Global

kn

86,2826

KD Victoria

kn

18,8506

-0,31

OTP uravnoteženi

kn

107,7265

0,27

HI-growth

€

11,1548

1,58

KD Balanced

kn

9,2273

0,30

ZB euroaktiv

€

144,9576

1,69

Allianz Portfolio

kn

148,1959

0,21

ZB trend

$

184,0004

0,49

Smart Equity

€

105,4385

0,61

FIMA Equity

kn

85,7767

-0,00

Raiffeisen Harmonic

€

103,5800

1,07

KD Prvi izbor

kn

15,0416

0,76

PBZ Conservative 10 fond

€

104,3881

0,82

Ilirika JIE

€

134,3746

0,51

You Invest Active

€

102,9800

0,55

PBZ Equity fond

€

9,9517

0,16

You Invest Balanced

€

102,4300

0,60

HPB Dionički

kn

95,2486

-0,06

You Invest Solid

€

101,7700

0,51

Erste Adriatic Equity

€

79,1700

-0,26

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS 0,60

NETA Global Developed

kn

115,7130

0,01

ZB bond

€

185,2406

ZB aktiv

kn

104,6887

-0,92

HI-conservative

€

13,9371

0,63

Capital Two

kn

84,9557

-0,24

Raiffeisen Bonds

€

167,7400

0,32

Ilirika Azijski tigar

€

50,9549

1,94

PBZ Bond fond

€

122,1585

0,29

PBZ I-Stock

€

8,0029

1,57

Capital One

kn

197,2166

0,13

Platinum Global Opportunity

$

16,1416

0,73

HPB Obveznički

€

149,3463

0,29

KD Nova Europa

kn

6,0699

-0,20

NETA Emerging Bond

kn

78,8603

0,01

OTP indeksni

kn

38,9232

-0,32

Erste Adriatic Bond

€

112,1500

0,38

Platinum Blue Chip

€

106,3455

2,67

Raiffeisen Classic

€

100,9500

0,19

NETA Frontier

kn

598,7902

0,24

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

OTP MERIDIAN 20

€

89,4762

0,59

PBZ Novčani fond

kn

142,4230

0,01

A1

kn

80,0100

0,26

ZB plus

kn

174,3767

0,01

NETA US Algorithm

kn

182,4548

-1,59

ZB europlus

€

149,6747

0,01

NETA New Europe

kn

72,0377

-0,19

PBZ Euro Novčani

€

138,5444

0,01

Ilirika BRIC

€

82,3500

1,49

Raiffeisen Cash

kn

156,4000

0,01

CROBEX10

kn

96,9504

0,36

Erste Money

kn

150,0100

0,01

KD Energija

kn

9,8237

-0,48

HI-cash

kn

150,6759

0,02

ZB BRIC+

€

95,0446

0,82

PBZ Dollar fond

$

130,0245

0,03

Raiffeisen Dynamic

€

122,7200

1,36

HPB Novčani

kn

142,4179

0,01

Allianz Equity

€

131,5885

0,03

OTP novčani fond

kn

132,2629

0,03

Money One

kn

128,1487

0,03

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

102,2400

0,53

Agram Euro Cash

€

12,2304

0,05

ZB Future 2025

€

100,5639

N/A

Allianz Cash

kn

117,6087

0,01

ZB Future 2030

€

100,7111

N/A

Erste Euro-Money

€

114,7500

0,01

ZB Future 2040

€

100,6779

N/A

Auctor Cash

kn

109,1742

0,02

ZB Future 2055

€

100,6802

N/A

Raiffeisen euroCash

€

105,1000

0,01

HPB Euronovčani

€

105,9807

0,01

Locusta Cash

kn

1332,1878

0,02

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

151,0865

0,49

PBZ Global fond

€

14,6085

1,22

NETA MultiCash

kn

107,0783

0,03

HI-balanced

€

12,7304

1,16

OTP euro novčani

€

102,3355

0,01

ICF Balanced

kn

114,6098

-0,05

Porasla prosječna neto plaća Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prošle godine iznosila je 5716 kuna, što je 84 kune ili nominalno za 1,5 posto više od prosjeka isplaćenog za studeni, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na prosinac 2013., prosječna neto plaća za zadnji lanjski mjesec bila je viša za 160 kuna. Povećanje te neto plaće ponajviše je rezultat izmjena u poreznom sustavu koje su stupile na snagu 1. siječnja. Naime, s prvim danom 2015. iznos osobnog odbitka povećao se sa 2200 na 2600 kuna, a za umirovljenike sa 3400 na 3800 kuna. Prema prvim podacima DZS-a, prosječna bruto plaća za studeni 2014. po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 8067 kuna.

Rast poslovanja Atlantic Grupe Atlantic Grupa je u 2014. ostvarila prihode od prodaje od 5,1 milijardu kuna, što je u odnosu na godinu ranije rast od 2,4 posto, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 200 milijuna kuna i porasla je za 2,6 posto.

U Atlantic Grupi ističu kako je jedno od ključnih događaja u prošloj godini bilo daljnje širenje proizvodnog i distribucijskog portfelja te izgradnja no-

vog proizvodnog pogona energetskih pločica u Novoj Gradiški, najveće kapitalne investicije u povijesti te kompanije.

Porasla stopa nezaposlenosti U Hrvatskoj je u siječnju stopa registrirane nezaposlenosti porasla sa 19,6 na 20,3 posto. Ta je stopa u siječnju porasla peti mjesec za redom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) nakon pada stope registrirane nezaposlenosti tijekom ljeta zbog zapošljavanja u turističkoj sezoni, od rujna prošle godine stopa nezaposlenosti ponovno je u uzlaznoj putanji, a očekuje se daljnji rast stope nezaposlenosti.

Pad broja zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima U Hrvatskoj je broj zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u prosincu 2014. u odnosu na studeni smanjen za 1,7 posto, a pritom je ukupno bilo zaposleno 186.025 osoba.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u obrtu je u prosincu bilo 165.065 zaposlenih, što je 2868 osoba manje nego u studenom.

Preko 200 direktora i vlasnika kompanija iz država regije na jednom mjestu Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Oživljavanje građevinarstva kao uvjet za privredni rast Kako se popeti na vrh JI Europe i tamo opstati - Koncern Agrokor Energetska sigurnost regije Gdje se kriju dobri kadrovi Kako više poslovati s Turskom i bolje iskoristiti sporazume Neiskorišteni potencijali agrobiznisa Program konferencije: 1. dan, četvrtak 26.3.2015.

13:30-13:45 Otvaranje konferencije 13:45-14:30 OŽIVLJAVANJE GRAĐEVINARSTVA UVJET ZA GOSPODARSKI RAST 14:30-15:15 IZ PRVE RUKE: KONCERN AGROKOR – KAKO SE POPETI NA VRH JI EUROPE I KAKO TAMO OPSTATI - Ante Todorić, izvršni potpredsjednik za maloprodaju i predsjednik Nadzornog odbora Mercatora 15:15-15:45 BUSINESS SPEED NETWORKING (BSN) – BISNODE 15:45-16:30 ENERGETSKA SIGURNOST REGIJE 16:30-17:15 GDJE SE KRIJU DOBRI KADROVI 17:15-17:45 Odmor 17:45-18:00 Vaša riječ: Povjerenje u rješenja

18:00-18:45 IZ PRVE RUKE: KAKO ISKORISTITI SVE PREDNOSTI SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI S TURSKOM - PARTNEROM BIZNIS PLUSA - Nurettin Canikli, turski ministar carine i trgovine 18:45-19:30 NEISKORIŠTENI POTENCIJALI AGROBIZNISA 19:30-20:30 Unaprijed dogovoreni sastanci 2. dan, petak 27.3.2015.

Posjet tvornici 9:00 Polazak ispred hotela Crowne Plaza (organiziran prijevoz) 9:30-10:30 SOKO ŠTARK - Male tajne dobrih slatkiša 10:45-11:45 SPECIJALNA BOLNICA ZA HIPERBARIČNU MEDICINU - Kisik znači život 12:00-13:00 Druženje članova Biznis-plus regionalnog poslovnog kluba na vrhu Beograda

Kako sudjelovati na konferenciji? Želite postati član Regionalnog poslovnog kluba? privredni vjesnik

Više informacija: koordinatorica Ivana Zobenica, biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961