Pv 3867 by NEstar

Javna poduzeća Profitabilnost održavali višim cijenama usluga, a krizu nisu iskoristili da se restrukturiraju i smanje troškove poslovanja

Dan kreativnih žena u HGK-u Uskoro u Splitu poslovni inkubator za žene: edukacija, umrežavanje, sve o pokretanju posla

Viroexpo: čudo od sajma Dok se drugi sajmovi gase, virovitički već 20 godina raste i privlači sve više izlagača

aktualno

prilog een

aktualno

Str. 10-11

Str. 4-5

Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 7

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 9. ožujka 2015. Godina LXI / Broj 3867. www.privredni.hr

hoK: loša godina, dobri rezultati / industrija opet pala / adrialab u rijeci / turizam / svijet financija

Hrvatske željeznice traže oslonac u fondovima europske unije

Do nove pruge za 15 posto sredstava

Sredstvima EU-a nastoji se financirati modernizacija i izgradnja pruga, a ne rješavati probleme u poslovanju Pružnih građevina >>4-5

BAN POSE G PRILO info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

Željko Radek, keramika modus

naravno da može i bolje

>> 6-7

>> 8

Inovacije su galopirajućom brzinom ovladale keramičkom industrijom. Tko to ne prati, nema što tražiti u ovom poslu!

Iako je hrvatski izvoz počeo rasti, hrvatske mogućnosti daleko su veće od sadašnjih rezultata, ocjena je Europske komisije

Preko 200 direktora i vlasnika kompanija iz država regije na jednom mjestu Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Kako sudjelovati na konferenciji? Želite postati član Regionalnog poslovnog kluba? privredni vjesnik

Više informacija: koordinatorica Ivana Zobenica, biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE www.hdmk.hr www.hdmk.hr

16 . MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O KVALITETI 16. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O KVALITETI „KVALITETA I KONKURENTNOST“ „KVALITETA I KONKURENTNOST“ 18. - 20.Poziv ožujka 2015. PozivHotel 18.-20. ožujka 2015.Admiral Hrvatska, OPATIJA, 18.-20. ožujka 2015. Hrvatska, OPATIJA, Hotel Admiral Hrvatska, OPATIJA, Hotel Admiral više informacija na www.hdmk.hr TEMATSKA PODRUČJA Radovi se trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: • Kvaliteta i konkurentnost • Kvaliteta i društvena odgovornost • Revizija norme ISO 9001:2015 • Procesno i projektno upravljanje u teoriji i praksi • Kvaliteta u kontekstu članstva u EU • Procesno upravljanje okolišem • Procesno upravljanje rizicima • Upravljanje održivim uspjehom

TEMATSKA PODRUČJA Grad Opatija TEMATSKA PODRUČJA

• Kvaliteta u javnom sektoru i ovlaštenim Radovi se trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: organizacijamaKvaliteta Radovi sei konkurentnost trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: • Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta i konkurentnost Kvaliteta i društvena odgovornost • Kvaliteta u medijima Kvaliteta i društvena odgovornost Revizija norme ISO 9001:2015 Revizija norme ISO 9001:2015 • Kvaliteta u zdravstvu i turizmu Procesno i projektno upravljanje u teoriji i praksi Procesno i projektnočlanstva upravljanje Kvaliteta u kontekstu u EUu teoriji i praksi • Kvaliteta u politici Kvaliteta u kontekstu članstva Procesno upravljanje okolišem u EU • Kvaliteta u obrazovanju i sportu Procesno upravljanje okolišem Procesno rizicima • Kvaliteta i prometni sustaviupravljanje Procesno upravljanje rizicima Upravljanje održivim uspjehom • Kvaliteta kao znanost Upravljanje održivim uspjehom Kvaliteta u javnom sektoru i ovlaštenim organizacijama • Integrirani sustavi upravljanja

Kvaliteta javnom sektoru i ovlaštenim organizacijama Kvaliteta u uproizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta proizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta u umedijima

UVOD

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa:

Monetizacija ne prolazi, javna ponuda može Prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta vrlo je jasno pokazalo da građani ne daju potporu koncesiji. Većina njih autoceste ne doživljava kao prometnu infrastrukturu nego kao simbol jednog od većih nacionalnih postignuća Hrvatske. Jasno je da bi na referendumu, dođe li do njega, građani iskazali protivljenje davanju autocesta u koncesiju. No potpuno obrnuto raspoloženje građani iskazuju na ideju da bi autoceste kroz javnu ponudu dionica bile ponuđene za ulaganje građanima ili mirovinskim fondovima.

Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike:

Jadran bušimo radi nafte već 40 godina Sva ta protivljenja eksploataciji ugljikovodika u Jadranu u jednu ruku su razumljiva, ali velika većina ljudi ne zna da već 40 godina bušimo Jadran i tražimo naftu i plin. Sada ćemo to isto raditi, ali po mnogo strožim kriterijima. Dakle, jasno mi je da postoje ljudi koji s tim nisu upoznati, dok s druge strane imamo pojedince koji namjerno dižu paniku. U natječaju je jasno navedeno da će se ugovori s kompanijama potpisati kad bude gotova strateška procjena utjecaja na okoliš. Svi zahvati moraju se planirati u skladu sa zahtjevima iz strateške procjene. U ovom procesu su apsolutno poštivani svi hrvatski zakoni i sve direktive EU-a.

Hrvoje Stojić, ekonomist Hypo banke:

Kamata je dobra, ali moglo je i bolje Odabran je dobar tajming za novo zaduživanje i prinos od 3,3 posto je za jedan postotni bod niži nego kod prethodnog zaduživanja u svibnju 2014. To će pozitivno utjecati na proračunski deficit i javni dug. Europska središnja banka u ožujku je započela s programom monetarnog popuštanja, a smirila se i situacija u eurozoni oko Grčke pa su se prinosi perifernih članica eurozone spustili na rekordno niske razine. No moglo je i bolje. Prinos je za 100 baznih bodova veći od onog koji plaća Mađarska te 140 baznih bodova od onog Rumunjske. I ne treba se zavaravati iluzijom da će kamatne stope zauvijek ostati ovako niske.

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: Lada Karninčić, direktorica tvrtke Trenton

Kupci se okreću tradicionalnim proizvodima Cjelokupni proces pozicioniranja proizvoda na police velikih trgovačkih lanaca nije jednostavna zadaća i često su troškovi ulaza vrlo visoki

tavljanje naglaska na sigurnost i kvalitetu među najznačajnijim je svjetskim trendovima u proizvodnji hrane, a sve ga više prati i Hrvatska. U skladu s tim, kupci sve više pažnje posvećuju kvaliteti sastojaka te postaju sve zahtjevniji. Iz našeg primjera tvrtke Trenton, koja od svojih početaka posebnu pažnju poklanja upravo kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti svojih proizvoda, možemo potvrditi ova kretanja na tržištu. Tako smo, uz već postojeći sustav HACCP, uveli sustav IFS kao temelje daljnjem rastu tvrtke i jamstva stalnom usmjeravanju na zdravstveno ispravne, kvalitetne proizvode koji će u potpunosti zadovoljiti standarde zahtjevnih kupaca. Primjećujemo kako se kupci sve više okreću tradicionalnim proizvodima, razvija se svijest o procesu proizvodnje i podrijetlu, a osim manjih tvrtki, ističu se i OPG-ovi koji nude kvalitetne sirovine i proizvode, što nam olakšava poslovanje i suradnju. S našim dobavljačima njegujemo partnerski odnos, izuzetno nam je važno da se u tom odnosu i dobavljači i mi osjećamo sigurno. Nama su stalni dobavljači izuzetno važni jer oni donose jam-

stvo za kvalitetu sirovine, što je izuzetno važno za standardiziran proizvod. Naime, Trenton je na tržištu prepoznat po proizvodnji maslinovih ulja, maslina, kapara i ribljih proizvoda vrhunske kvalitete, s naglaskom na sirovinu lokalnog podrijetla. Zato nam je izuzetno važno da se dogovorena suradnja s dobavljačima ovih sirovina poštuje te neprekidno unapređuje. U cjelokupnom procesu, od otkupa sirovina, proizvodnje, osiguranja financijskih sredstava za

Na konkurenciju, ako je lojalna, gledamo kao na motiv da budemo još bolji poslovanje te optimalnog pozicioniranja na tržištu, postoji još uvijek dosta prostora za poboljšanje i otklanjanje prepreka. Prvenstveno bi trebalo otkloniti neusklađenosti u zakonima i nadležnostima te razvijati drugačiju percepciju poduzetnika od strane cijele zajednice, uzevši u obzir da u Europskoj uniji oni čine čak 75 do 80 posto gospodarstva. Također, iako su proizvođačima i poduzetnicima na raspolaganju određene mogućnosti

za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova, proces povlačenja sredstava još uvijek nije dovoljno učinkovit jer sami poduzetnici nisu dovoljno educirani o njemu, a i prilike bi trebale biti brojnije. Ta se sredstva prvenstveno odnose na projekte podizanja razine tehnoloških procesa te nastupa na domaćem i inozemnim tržištima. Trenton je 2014. godine napravio značajniji iskorak u proizvodnji, zahvaljujući upravo pogodnostima koje smo ostvarili kroz Poduzetnički impuls. Tako smo 50 posto financiranja projekta podizanja razine tehnologije u proizvodnji pašteta pokrili kroz dobivena sredstva, što nam je omo-

gućilo da u 2015. uđemo s novim, opsežnijim poslovnim planovima te napravimo iskorak u novu kategoriju proizvoda koja će se naći na policama velikih trgovačkih lanaca. No, proces pozicioniranja proizvoda na police velikih trgovačkih lanaca nije jednostavna zadaća i često su troškovi ulaza vrlo visoki pa je potrebno napraviti dobar prodajni plan te implementirati sveobuhvatnu marketinšku i komunikacijsku strategiju kako bi proizvod mogao doprijeti do većeg broja kupaca, podržan snagom i imidžom krovnog brenda. Trenton nastoji svakom svom proizvodu dati specifičan pečat i neprekidno radimo na jačanju prepoznatljivosti među konkurencijom. No, na konkurenciju, ako je lojalna, gledamo kao na motiv da budemo još bolji te tržištu ponudimo još kvalitetnije proizvode i zadovoljimo ukuse najzahtjevnijih kupaca i poslovnih partnera. Ako gledamo u svjetskim pa i europskim okvirima, Hrvatska je malo tržište pa smatramo kako bi horizontalno i vertikalno povezivanje bilo vrlo korisno, posebice prilikom izlaska na strana tržišta, dok povezivanje unutar proizvodne grane omogućava efikasnije rješavanje zajedničkih problema.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( 95% poslovanja

Pružne građevine ostvaruju s HŽ Infrastrukturom

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 120 mil kn

utrošile Pružne građevine na kooperante u 2014.

Hrvatske željeznice traže oslonac u fondovima europske unije

Primarni interes HŽ-a: izgrad prugu za 15 posto potrebnih

Za sudjelovanje u projektima koje financira EU svaka tvrtka treba dokazati i financijsku i tehničku mogućnost provedbe pr stranim tvrtkama, najčešće zato što same ne zadovoljavaju tražene financijske i tehničke preduvjete/reference, napominje ukupnih investicijskih ulaganja HŽ-a u željezničku infrastrukturu, najveći dio odnosi se upravo na projekte sufinancirane iz Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ko poslovanja Hrvatskih željeznica već godinama lome koplja struka, javnost i politika. Sustavno uništavanje tvrtke-kćeri Pružne građevine ili, primjerice, marginalizacija željeznice tek su neke od posljednjih prozivki upućenih na tu adresu. Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša kaže nam kako tvrtka Pružne građevine živi isključivo od posla s HŽ Infrastrukturom. Stoga se teško može dovesti u odnos uništavanje tvrtke i činjenica da Pruž-

Sredstvima EU-a nastoji se financirati modernizacija i izgradnja pruga, a ne rješavati probleme poslovanja Pružnih građevina ne građevine ostvaruju 95 posto svog poslovanja s HŽ Infrastrukturom. “No, sada HŽ Infrastruktura izravno ugovara poslove s Pružnim građevinama i jedine nezadovoljne strane mogu biti kooperanti Pružnih građevina na koje je u 2014. potrošeno 120 milijuna kuna, a koji sada ostaju bez posla. Uz to, Pružne građevine će same raditi poslove za

HŽ Infrastrukturu, a ne u zajednici s nekim drugim tvrtkama. Time će se njihov udio u poslu povećati s dosadašnjih 10 posto na gotovo 100 posto”, objašnjava nam Renata Suša. Na pitanje zašto su Pružne građevine isključene iz sudjelovanja u natječaju za izvođenje radova obnove i modernizacije pruge Dugo Selo – Križevci, Renata Suša ističe kako je taj natječaj još u tijeku. “Svaki daljnji komentar natječaja mogao bi se negativno odraziti na njega”, naglašava ona. Zajednica ponuditelja Također, dio zainteresirane javnosti i struke smatra da se neki projekti koje sufinancira Europska unija i Hrvatska planiraju dodijeliti strancima, dok bi hrvatskim tvrtkama mogli pripasti tek najjednostavniji podizvođački poslovi (primjerice, iskopi na kojima nema značajne zarade). “Za sudjelovanje u projektima koje financira EU svaka tvrtka treba dokazati i financijsku i tehničku mogućnost provedbe projekta. Naše tvrtke često se natječu u zajednici ponuditelja sa stranim tvrtkama, najčešće zato što same ne zadovoljavaju tražene financijske i tehničke preduvjete”, napominje Renata Suša koja smatra da je za tvrtke u domaćem vlasništvu od velikog značaja da rade na tim projektima i prikupljaju re-

ference. Tako će kroz par godina moći samostalno sudjelovati na takvim natječajima. “Svaka tvrtka sama procjenjuje isplati li joj se ili ne sudjelovati u jednostavnim ili složenim poslovima. Ali činjenica je da posao ostaje u Hrvatskoj. A u projektima sufinanciranima sredstvima iz fondova EU-a trebamo se fokusirati na primarni interes Hrvatske, a to je dobivanje nove pruge za 15 posto potrebnih sredstava. Svaki projekt sufinanciran sredstvima fondova EU-a ide na javni natječaj i tržište odlučuje tko će ga dobiti”, ističe ona. Jasna pravila Valja naglasiti kako se u okviru ukupnih investicijskih ulaganja HŽ-a u željezničku infrastrukturu,

najveći dio odnosi upravo na projekte sufinancirane iz fondova EU-a. “Kad je riječ o projektima sufinanciranim sredstvima EU-a, striktno se mora poštivati i financijska uredba Europske komisije o korištenju bespovratnih sredstava. Pravila su jasna. Dakle, sredstvima EU-a nastoji se financirati modernizacija i izgradnja pruga, a ne rješavati probleme u poslovanju Pružnih građevina. Jer pred tom je tvrtkom proces restrukturiranja kako bi se stvorili preduvjeti za njenu tržišnu fleksibilnost te dugoročnu održivost”, naglašava Renata Suša. Osim toga, često se ističe kako će zaustavljanje obnove pruga dovesti do nekonkurentnosti željezničkih prijevozni-

ka i prisiliti ih na gašenje usluga u unutarnjem prometu. Tako bi Hrvatskim željeznicama mogla ostati samo funkcija osiguranja tranzita (provoza) i pristupa lukama. “Moramo biti svjesni da su svi oblici prijevoza međusobno konkurenti. No željeznica je od iznimne važnosti za Hrvatsku i to je i dokazano značajnim izdvajanjima za željeznicu iz državnog proračuna te uzetim kreditima za obnovu pruga. Međutim, svaka investicija sagledava potencijalne prihode i potencijalni trošak te se tako donose investicijske odluke. Ako se gradi i obnavlja željeznička infrastruktura, pa makar i za osiguranje tranzita, ne izmješta se ta pruga nekamo drugamo, već ostaje tu

za nas i služi i hrvatskom gospodarstvu i putnicima”, pojašnjava ona. Racionalizacija tvrtke Mladen Nikšić, docent Zavoda za željeznički promet na Fakultetu prometnih znanosti, ističe kako se HŽ Infrastruktura i Pružne građevine međusobno optužuju za nekorektno postupanje i poslovanje. “Istina je negdje između. U situaciji kad je HŽ Infrastruktura nositelj investicija, a osobito ako su uključeni EU fondovi, postoji zapreka da se Pružne građevine pojavljuju na javnim natječajima kao tvrtka-kćer. Rješenje bi bilo ili da nositelj investicija bude neka državna agencija ili da se Pružne građevine izdvoje iz sustava HŽ Infra-

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( sa 10 na oko 100%

povećat će se udio te tvrtke u poslovima s HŽ Infrastrukturom Realizacija, planovi i ulaganja Hrvatskih željeznica

diti novu h sredstava

Završeni projekti Obnova i rekonstrukcija dionice pruge Vinkovci – Tovarnik – državna granica Sustav signalno-sigurnosnih uređaja Zagreb Glavni kolodvor Radovi u tijeku Obnova i rekonstrukcija dionice pruge Okučani – Novska

Kumovi lošem stanju Činjenica je, nastavlja Nikšić, da se često poslovi dodjeljuju strancima iz tih razloga, zbog niže cijene ili zbog primjene suvremenije tehnologije pri

remontu ili izgradnji novih pruga (strojna izmjena pragova i slično). “Racionalizacijom poslovanja sigurno bi bilo posla za Pružne građevine u svim željezničkim infrastrukturnim projektima koji slijede. Političke stranke i sindikati kumovali su lošem stanju u sve

Racionalizacijom poslovanja bilo bi posla za Pružne građevine u željezničkim infrastrukturnim projektima, smatra Mladen Nikšić tri bivše tvrtke-kćeri, osobito u području zapošljavanja nepotrebnih radnika i zatvaranjem očiju pred neracionalnim trošenjem. Međutim, da su Pružne građevine zanimljiva tvrtka i nekim potencijalnim kupcima, potvrđuju glasine koje se svakih nekoliko mjeseci pojavljuju u razgovorima s nekim poznatim inozemnim tvrtkama

35,86 milijuna eura

Završetak radova u drugoj polovini 2015.

Natječaji za radove u tijeku

ojekta. Naše tvrtke često se natječu u zajednici ponuditelja sa Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture. U okviru z fondova EU-a strukture kako bi se mogle javljati na javne natječaje. U EU-u postoje primjeri kako se to radi”, kaže on. S druge strane, Pružne građevine su formirane kao megatvrtka od tri tvrtke-kćeri: Pružne građevine, POSIT i Remont i održavanje pruga. “Svaka je tvrtka imala svoj način poslovanja i organizaciju, neke uspješniju, a neke katastrofalnu. Svakako je potrebno racionalizirati tvrtku, ali ne na način nekakvih linearnih smanjivanja broja zaposlenih ni troškova nego iz svakog područja zadržati najkvalitetnije i stvarno potrebne zaposlenike. Na žalost, iako ističu brojku od 700 radnika viška, često se može čuti da određene poslove nisu u stanju sami obaviti već moraju angažirati podizvođače”, dodaje Nikšić.

60,2 milijuna eura Projekt završen u prosincu 2012. 11,4 milijuna eura Projekt završen u ožujku 2013.

kao potencijalnim kupcima”, ističe on. Hrvatskoj treba 150 kilometara remonta pruga godišnje u sljedećih 10 godina kako bi se nadoknadio zaostatak višegodišnjeg neodržavanja. Osim toga, svakako treba izgraditi nove dionice pruga ili druge kolosijeke uz postojeće pruge na najvažnijim prometnim pravcima. “Međutim, ni to neće biti dovoljno ako državni prijevoznici u putničkom i teretnom željezničkom prijevozu neće moći privući korisnike svojom uslugom. Nije dovoljno samo obnoviti prugu, nabaviti nova prijevozna sredstva i smatrati da će korisnici sami doći. Kompletna usluga podrazumijeva i prihvatljivost sa stajališta cijena, tarifa, točnosti, pouzdanosti, dostupnosti, kanala distribucije... Vlakovi koji ne odgovaraju korisnicima po bilo kojem kriteriju putovat će bez putnika ili tereta bez obzira na obnovljenu prugu ili nova vozila”, zaključuje Nikšić.

Izgradnja 2. kolosijeka dionice pruge Dugo Selo - Križevci

Izgradnja nove pruge Gradec - Sveti Ivan Žabno

198,03 milijuna eura Ugovaranje radova i nadzora u prvoj polovini 2015. Završetak radova u 12/2018. 32,4 milijuna eura

Ugovaranje radova i nadzora u prvoj polovini 2015. Završetak radova u 7/2017.

Projektiranje u tijeku Rekonstrukcija i izgradnja 2. kolosijeka na dionici pruge Dugo Selo – Novska (1., 2. i 3. faza)

Procijenjena vrijednost 572,5 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje do kraja 2017.

Izgradnja 2. kolosijeka dionice pruge Križevci – Koprivnica – državna granica

Procijenjena vrijednost 275 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje do kraja 2016.

Izgradnja nove dvokolosiječne pruge Goljak – Skradnik

Procijenjena vrijednost 650 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje do 2017.

Rekonstrukcija i izgradnja 2. kolosijeka dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac

Procijenjena vrijednost 356 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje do kraja 2016.

Rekonstrukcija i elektrifikacija dionice pruge Zaprešić – Zabok

Procijenjena vrijednost 68 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje druga polovina 2015.

Rekonstrukcija i elektrifikacija dionice pruge Vinkovci – Vukovar

Procijenjena 51,5 milijuna eura (projektiranje i radovi) Projektiranje do kraja 2015.

Natječaji za projektiranje u pripremi Studija razvoja željezničkog čvora Zagreb

Procijenjena vrijednost 389.000 eura

Izrada studije izvodljivosti želj. pruge M104 M104 Novska – Tovarnik – državna granica na dionici Okučani – Vinkovci

Procijenjena vrijednost 195.000 eura

Studijska dokumentacija implementacije ERTMS na prugama HŽI

Procijenjena vrijednost 649.000 eura

Natječaji za projektiranje u pripremi – financiranje iz CEF-a (Conecting Europe Facility) – Instrument za povezivanje Europe 2014. – 2020. Izrada projektne i ostale dokumentacije za izgradnju drugog kolosijeka, modernizaciju i obnovu Procijenjena vrijednost 300 mil eura (radovi i projektiranje; projektiranje na dionici željezničke pruge Škrljevo – Rijeka – devet mil eura) Jurdani

Ista razina korištenja infrastrukture Na tržištu željezničkih usluga, količina vlak kilometara teretnih i putničkih vlakova u posljednjem tromjesečju 2014. približno je ista u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine pak za-

bilježen je pad za 12 posto, objavila je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Na tržištu željezničkog prijevoza, djelatnosti koja obuhvaća prijevoz putnika i/ili tereta, u četvrtom tromjesečju 2014.

zabilježen je rast od gotovo 40 posto u broju prevezenih putnika i šest posto u prijevozu tereta u odnosu na prethodno tromjesečje. Znatnije povećanje prijevoza putnika u četvrtom tromjesečju uglavnom je rezultat češćeg prijevoza uče-

nika, studenata i ostalih putnika nego u ljetnim mjesecima. Usporedbom ovih pokazatelja za posljednje tromjesečje 2013. i 2014. bilježi se pad pa je tako broj prevezenih putnika manji za oko sedam posto, dok je količina prevezenog tereta

manja za dva posto. Željeznički teretni prijevoz bilježi rast prijeđenih tonskih kilometara na tromjesečnoj i godišnjoj razini za oko 11 posto, što je pokazatelj bolje iskorištenosti željezničkog teretnog prijevoza na dugim relacijama.

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

Održana Skupština HOK-a

Teška godina, ali 90 posto plana ostvareno

Za Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) 2014. je bila teška godina koju su obilježili novi Zakon o obrtu te značajno smanjen proračun. No unatoč tome, omogućeno je kvalitetno funkcioniranje Komore i nastavljeno provođenje dosadašnjih aktivnosti u istom obujmu, istaknuto je na prošlotjednoj Skupštini HOK-

a. U svibnju prošle godine donesen je Statut HOK-a u kojem je naglašena jedinstvenost komorskog sustava i stvaranje preduvjeta za uvođenje novih usluga. Taj novi statut, temeljen na Zakonu o obrtu, odredio je novi smjer u funkcioniranju komorskog sustava. Osvrnuvši se na mandatno razdoblje od 2011. do 2015., Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, je rekao da je i sam iznenađen koliko je ta komora uspjela ostvariti u protekle četiri godine, počevši od zakonskih akata, i to dijela koji se odnose na prijedloge HOK-a. “Bio bih zadovoljan da smo ostvarili i 40 posto toga, s obzirom na nepovoljnu poduzetničku klimu i sve probleme s kojima smo se suočavali.

Mogu s ponosom istaknuti da smo u protekle četiri godine realizirali čak 90 posto onoga što sam predstavio u svom programu prilikom izbora za predsjednika HOK-a”, naglasio je Ranogajec. U području zastupanja interesa obrtništva, s naglaskom na Zakon o obrtu, HOK je uspio zaštititi obrtničku imovinu, nužni smještaj i obrtničku radionicu, a uspio se riješiti prijenos obrta za života obrtnika, što do sada nije bilo moguće. Osim toga, na inicijativu HOK-a, u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, povećan je iznos za obvezan ulazak u sustav PDV-a sa 85.000 kuna na 230.000 kuna te mogućnost paušala do 149.500 kuna. (S.P.)

Valamar vodi na ljetovanje djecu koja još nisu bila na moru

Uskoro natječaj za Valamarove donacije Težimo tome da pojam društveno odgovornog poslovanja opisuje naše redovno poslovanje, istaknula je u srijedu Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere na predstavljanju rezultata dvaju nacionalnih programa donacija Tisuću dana na Jadranskom moru i Volimo Jadransko more, realiziranih u sklopu društveno odgovornog poslovanja Valamar Riviere. Rezultate programa donacija Tisuću dana na Jadranskom moru u 2014. predstavile su Maja Novosel, predsjednica Društva za ekološka istraživanja Paks, te Ana Alapić, predsjednica udruge roditelja vitalno ugrožene djece Kolibrići. U okviru tog programa Valamar je lani za 270 djece osigurao više od 1000 besplatnih boravaka u svojim hotelima od Istre i otoka Krka do Dubrovnika. I ove godi-

ne program se nastavlja, a prednost će dobiti djeca koja nikada nisu ljetovala na moru. Sve udruge, škole i institucije moći će se prijaviti na natječaj koji će trajati od 18. ožujka do 18. travnja 2015. U okviru programa Volimo Jadransko more ukupno 100.000 kuna dodijeljeno je prošle godine za tri najbolja ekološka projekta namijenjena zaštiti i očuvanju Jadranskog mora i priobalja te podizanju svijesti o važnosti očuvanja okoliša. Valamar ovaj program nastavlja i u 2015. raspisivanjem natječaja za nove ideje i projekte koji žele pridonijeti očuvanju ja-

dranskog priobalja. Valamar iz godine u godinu sve više pažnje posvećuje upravljanju otpadom, obnovljivoj energiji i očuvanju prirodnih resursa, naglasila je članica Uprave Valamar Riviere, a posebno je naglasila da turističko-ugostiteljske kompanije ne smiju zaboraviti svoju odgovornost prema destinacijama. “Financijska uspješnost poslovanja nije samo cilj naših dioničara nego i cilj koji osigurava redovna primanja našim zaposlenicima, partnerima, dobavljačima i njihovim obiteljima, a to je osnova odgovornog poslovanja”, zaključuje Ivana Budin Arhanić. (I.Z.)

( 2011. god

kupljena imovina Kio Keramike u stečaju

Željko Radek, predsjednik Uprave tvrtke Ke

Zadovoljan kupac

Strategija, u kojoj je izvoz i njegovo povećanje prioritet, svakako ostvaruje onaj izvoznik koji ima sposobnost prilagođavanja zaht Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

a Željkom Radekom, predsjednikom Uprave tvrtke Keramika Modus iz Orahovice, razgovarali smo o planovima ove tvrtke, problemima koje ima te o njenu poslovanju. Kako se razvijala Keramika Modus? - Naša priča seže još u sedamdesete godine prošlog stoljeća. Naime, počeli smo kao Keramika Vojnić s relativno malom proizvodnjom u tvornici u Vojniću. Kako bismo za-

Iako nam je domaće tržište važno i prihodi s njega nisu zanemarivi, mi kao tvrtka ne ovisimo o njemu dovoljili potrebe ozbiljnog nastupa na tržištu, ime tvrtke, dizajn i vizual kasnije su se promijenili u Keramiku Modus. Nastavljajući s ostvarivanjem ciljeva i planova vezanih uz povećanje proizvodnje, potkraj 2011. godine kupili smo imovinu Kio Keramike u stečaju – tvornice u Orahovici i Rujevcu. Bila je to prijelomna točka u našem poslovanju. Iako odluka nije bila nimalo laka, pokazala se dobrom. Preporodili smo proizvodnju pločica u Orahovici, uložili u nove tehnologije te krenuli u osvajanje novih tržišta. Do tada smo, u tvornici Kio Keramike u Orahovici, godinu i pol bili u najmu, što je uvelike

ograničavalo naše planove. Kao podstanari nismo mogli ulagati, dirati postrojenja te krenuti u promjene koje su bile nužne. Zato ističemo 2012. godinu kao nultu točku u poslovanju. Što vam je značilo to preuzimanje? - Vlasništvo nam je dalo slobodne ruke u organizaciji i modernizaciji poslovanja kroz investiranje ponajprije u unapređenje proizvodnje, a onda i prodaju i marketinški nastup na tržištu. Trenutačno zapošljavamo 150 radnika. Iako su kapaciteti tvornice veći, u sadašnjem trenutku iz nje godišnje izađe do 2,5 milijuna četvornih metara keramičkih pločica za unutarnje oblaganje. Što sve proizvodite? - Zidne i podne pločice, dekore i bordure za uređenje interijera. Uz osnovne pločice najrazličitijih dimenzija, veliku važnost u našem programu imaju dekor pločice i bordure koje prate svaku kolekciju, a dekoriranje se odrađuje digitalnom tehnologijom ili metodom trećeg paljenja. Brend ponuda zaokružena je Modus Fill masom za fugiranje, koja dolazi u 30 boja i Modus Fix ljepilima za keramiku. Gdje ih plasirate? - Svoje proizvode plasiramo na domaćem tržištu, potom na izuzetno važnom tržištu regije gdje još uvijek ostvarujemo najveći postotak izvoza, ali i na brojnim stranim tržištima – Austrije, Mađarske, Rumunjske, Rusije, Moldavije, Bugarske, Češke, Albanije, Grčke, Slovač-

ke, Belgije... Francuska je jedno od naših najmlađih tržišta na koje izvozimo, no s obzirom na količine i ugovor s jednim poznatim tamošnjim DIY lancem trgovina, uz tradicionalno značajno tržište regije, jedno nam je od trenutačno najznačajnijih izvoznih tržišta. Na domaćem tržištu najveće količine plasiramo putem našeg najvećeg distributera – trgovačkog lanca Pevec, a naše pločice mogu se pronaći i u svim bolje opremljenim trgovinama keramikom, sanitarijama i pratećom opremom. Kako bi naša pozicija u regiji bila što stabilnija i s tendencijom rasta, imamo i službeno predstavništvo u Novom Sadu.

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 150 radnika

zapošljava Keramika Modus

( 2,5 mil m

godišnja proizvodnja keramičkih pločica

ramika Modus

naš je najbolji zalog za budućnost

mora ispuniti nekoliko preduvjeta, a prvi i osnovni je kvaliteta robe uz konkurentnu cijenu i uvjete suradnje gdje uspjeh tjevnim situacijama na tržištu, odnosno fleksibilnost odgovora na izazove

U čemu je posebnost vaše tvrtke? - Strategija, u kojoj je izvoz i njegovo povećanje prioritet, svakako mora ispuniti nekoliko preduvjeta, a prvi i osnovni je kvaliteta robe uz konkurentnu cijenu i uvjete suradnje gdje uspjeh ostvaruje onaj izvoznik koji ima sposobnost prilago-

đavanja zahtjevnim situacijama na tržištu, odnosno fleksibilnost odgovora na izazove. Isto tako, važno je osluškivati i potrebe tržišta i kupaca, biti spreman uložiti u, primjerice, istraživanje tržišta i razvoj određene kolekcije pločica kako bi kupac dobio upravo kolekciju pločicu po svojoj želji i s kojom

ćemo ostvariti najbolje rezultate na svom tržištu. Zadovoljan kupac naš je najbolji vjetar u leđa i zalog za budućnost. Kako je kriza utjecala na vaše poslovanje? - Kriza u Hrvatskoj ne utječe presudno na naše poslovanje s obzirom na to da je ono ipak u glav-

Izlaganje na sajmu uvijek opravda svoje ulaganje Koliko vam znači izlaganje na sajmovima? - Izlaganje na sajmu kompletan je marketinški i prodajni alat, koji uvijek opravda svoje ulaganje. S jedne strane sajam je mjesto ugodnog susreta s našim vjernim, starim kupcima, ali i mjesto razmjene kontakata i načelnih dogovora s potencijalnim novim kupcima koji na sajam dolaze ciljano razgovarati i pregovarati o poslu. Predstaviti nove kolekcije pločica toliko velikom broju posjetitelja, a njih je više od 100.000 tijekom pet dana trajanja sajma u Bologni, ima nemjerljiv učinak na potencijale naše prodaje, kao i na podizanje svjesnosti o brendu pločica koji dolazi iz Hrvatske i nosi oznaku Made in Croatia.

nini orijentirano na izvoz. Iako nam je domaće tržište važno i prihodi s njega nisu zanemarivi, mi kao tvrtka ne ovisimo o njemu. To je u ova još uvijek krizna vremena dobar osjećaj i razlog za optimizam. S krizom na globalnom planu nosimo se praktički kao i sve druge organizacije – fleksibilnošću, brzim reakcijama na prilike i inpute s različitih tržišta, prilagodbama trenutnim situacijama... Usredotočenost na internacionalno poslovanje sa sposobnim menadžerima kao nositeljima posla, recept je kontinuirano uspješnih rezultata tvrtke i zapravo jedini pravi način svakodnevnog hvatanja u koštac s krizom.

Kakvu podršku očekujete od institucija? - Nama kao proizvođaču čiji kapaciteti i ambicije prelaze i granice regije važna je, a smatramo kako je i zaslužujemo, višerazinska podrška državnih institucija kod koraka koje poduzimamo, primjerice, otvaranja novih tržišta, nastupa na specijaliziranim sajmovima... I dalje su boljke gospodarstva teška situacija u građevinskom sektoru, generalna nelikvidnost, visoka porezna opterećenja poslovanja, kao i loši uvjeti financiranja poduzetnika. Ovo posljednje vrlo često je prepreka daljnjem rastu i razvoju tvrtke, jer je otežano ulaganje u nove proizvodne kapacitete i širenje postojećih.

Što je još važno za uspjeh? - U načinu poslovanja orijentiranom prema izvozu važna je i spremnost cijelog tima na promjene koje se u bilo kojem trenutku moraju uvesti i nužne su za daljnje poslovanje. Shvaćanje kako je kupac u fokusu je presudno. Slobodno možemo reći kako je to posebnost naše tvrtke te jedna od prednosti u odnosu na konkurenciju. S kupcima imamo i neposredan kontakt te se s njima i družimo. Kvaliteta, dizajn i širina asortimana pločica naše su vrijednosti za krajnje kupce. Njihova posebnost maksimalno dolazi do izražaja kada, ugrađene u neki prostor, uljepšaju, zaokruže i ispričaju nečiju životnu priču te kroz izbor kombinacije boja, dimenzija i dizajna govore o osobnosti vlasnika.

Možete li reći nešto o budućim planovima tvrtke? - U narednim godinama nastavljamo s investicijama, predanim radom na modernizaciji proizvodnje, kao i otvaranjem novih tržišta na kojima će brend Keramika Modus biti prisutan. U zadnjih nekoliko godina inovacije su galopirajućom brzinom ovladale keramičkom industrijom, kako na polju same tehnologije izrade, tako i dizajna, formata. Onaj tko stalno ne prati i što je još važnije, ne investira, nema što tražiti u ovom poslu. Ulaganja su konstantna i obvezna te su sastavni dio naše strategije razvoja. Noviteti koje smo uveli i uvodimo usmjereni su prema uštedama, povećanju produktivnosti na svim područjima i razinama te uvijek s eko-

loškim predznakom. Tehnološki novitet bez kojeg ne bismo mogli zamisliti današnju proizvodnju je i digitalna tehnologija, tako da su u tvornici u Orahovici instalirana dva moćna stroja – digitalna printera, za veću fleksibilnost i neograničene mogućnosti dekoriranja i završnog oplemenjivanja pločica. Dimenzije pločica od 20x50 i 25x60 centimetara također su nešto čime se ponosimo i što nas svrstava među proizvođače srednje više razine ponude. Usvajamo modernu tehnologiju, ali i unapređujemo postojeću. Naime, u planu je investicija u dodatni pogon trećeg paljenja za najnaprednije dekoriranje pločica, a time i totalno približavanje kupcu. Radi se tako i na kvaliteti tvrtke, kao i na jačanju brenda i njegovoj prepoznatljivosti. Kako se nositi s konkurencijom u svijetu? - Izuzetno je važno stalno držati korak s najvećima, biti u društvu talijanske i španjolske keramike te aktivno sudjelovati u stvaranju trendova u keramičkoj industriji. Cersaie u Bologni, kao definitivno najvažniji sajam za globalnu keramičku industriju, mjesto je gdje tradicionalno izlažemo na gotovo 100 metara četvornih izložbenog prostora. Sajmovi kao što su Cevisama u Španjolskoj, na kojem smo nedavno bili, ili Coverings u SADu mjesta su koja ne propuštamo kao poslovni posjetitelji koji s interesom prate novitete na europskoj i globalnoj razini.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( na 19% BDP-a

( 12% BDP-a

pale investicije u 2014.

dosežu izdaci za javne službenike

Komisija ocjenjuje da su hrvatske mogućnosti daleko veće od sadašnjih rezultata

EK: Hrvatski izvoz napreduje, ali mogao bi mnogo bolje Veliki problem je nepoticajno poslovno okruženje. Tržište je previše regulirano, a propisi često nejasni i kontradiktorni. Promjene zakona otežavaju planiranje. Konkurencija je ograničena zbog postojanja velikih poduzeća s gotovo monopolnim položajem Igor Vukić vukic@privredni.hr

ako je hrvatski izvoz nakon ulaska u EU počeo rasti, hrvatske mogućnosti daleko su veće od sadašnjih rezultata, ocjena je Europske komisije. U izvještaju o nedostacima hrvatskog gospodarstva, objavljenom u veljači na stotinjak stranica, Komisija je ukazala na niz uskih grla koje koče snažniju gospodarsku aktivnost. Veliki problem je nepoticajno poslovno okruženje. U Komisiji ocjenjuju da je tržište previše

Nezaposlenost je udvostručena u odnosu na vrijeme prije krize regulirano, a propisi često nejasni i kontradiktorni. Promjene zakona otežavaju planiranje poslovnih aktivnosti. Konkurencija je ograničena zbog postojanja velikih poduzeća s gotovo monopolnim položajem. Europska komisija prigovara i zbog velikog utjecaja države na tržište. Ne samo zbog prečvrstog regulatornog okvira, nego i zbog mjesta koje na tržištu zauzimaju javna poduzeća. Pravosudni sustav je i nakon poboljšanja provedenih zbog priključenja EU-u ostao spor i skup. To je vidljivo u postupcima za naknadu štete, zaštitu ula-

ganja i drugim sporovima u poslovnom sektoru. Njihovo trajanje od prosječno 378 dana predstavlja velik pritisak za poduzeća koja su se u njih upustila. Jedini u recesiji Za razliku od drugih tranzicijskih država, Hrvatska je i nakon šest godina u recesiji, konstatira Europska komisija. Nezaposlenost je udvostručena u odnosu na vrijeme prije krize, a investicije su s razine od 28 posto BDPa u 2008. pale na 19 posto BDP-a u 2014. Očekivani rast ekonomije od 0,2 posto u 2015. i oko jedan posto u 2016. godini neće postaviti snažnije temelje za brži oporavak. Analitičari Komisije istaknuli su da je za razliku od drugih novih članica EU-a, hrvatski rast BDP-a u dobrim godinama bio praćen povećanjem zaposlenosti, ali bez većeg rasta produktivnosti. A produktivnost je jedan od glavnih temelja za održanje dugoročnog rasta. Uočavaju i nedostatak primjerenog restrukturiranja ekonomije pa se ni gubitak od gotovo 200.000 radnih mjesta (13 posto ukupnog broja ranije zaposlenih) nije osjetio na rezultatu opće produktivnosti. Među tržišnim odjeljcima po pozitivnom se rezultatu ističe jedino ICT sektor koji ima veću produktivnost čak i u odnosu na pretkrizno razdoblje. Prerađivačka industrija i poljoprivreda su nešto ispod ranijih razina,

U svibnju ocjena hrvatskih reformi Rast javnog duga i slabo funkcioniranje tržišta rada također su visoko na listi uočenih nedostataka hrvatskog gospodarstva. Europska komisija traži snažnije proračunske prilagodbe, reformu javne uprave, otežavanje ranijeg umirovljenja i druge mjere. Ministar financija Boris Lalovac najavio je da će hrvatska vlada uskoro predložiti i novi plan reformi o kojem će raspravljati Europska komisija. Ne bude li zadovoljna, Komisija će sama u svibnju predložiti snažnije mjere za uklanjanje makroekonomskih nestabilnosti. Utjeha može biti to što su ocjenu poput Hrvatske od Europske komisije dobili i Portugal, Francuska, Italija i Bugarska. dok je građevina još duboko ispod. U Hrvatskoj je i spora dinamika nastajanja novih kompanija i izlaska s tržišta. Godišnje se osnuje oko 5,5 posto novih tvrtki, dok je to u starim europskim državama od devet

do 18 posto. Slično je i s postotkom onih koje prestaju s radom. Fluktuacija poduzeća veća je u državama s većom gospodarskom aktivnošću. Što je pozitivno Pozitivnim je ocijenjen

potez Vlade da se provede dubinska analiza proračunskih troškova. Trošak javne administracije u odnosu na njezinu efikasnost trajan je izvor zabrinutosti Europske komisije. Izdaci za javne službenike dosežu 12 posto BDP-a, a br-

zina rješavanja slučajeva, osobito na nižim razinama vlasti, prosječno zaostaje za sličnim tijelima u drugim tranzicijskim zemljama. Unatoč teškoćama, u Europskoj komisiji predviđaju da će se i u 2015. i 2016. nastaviti pozitivni izvozni trendovi. No potrebno je proširiti izvoznu bazu. Sada izvoz robe doseže do samo 21,6 posto BDP-a, dok je europski prosjek veći od 30 posto. Smanjenju opsega izvoza roba svakako je pridonijelo i restrukturiranje brodograđevnog sektora. Analitičari Europske komisije uočili su i da je kretanje izvoznih rezultata vezano i za stanje tradicionalnih izvoznih tržišta. Zbog recesije u Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini trpjeli su i hrvatski izvoznici. Općenito su se hrvatske tvrtke sporo prebacivale na nova tržišta. Hrvatska nadmašuje svoje tranzicijske kolege većim izvozom usluga. Europska komisija pohvalila je napore da se sačuva priroda i da se poboljša kvaliteta turističkih usluga te odmakne od klasičnog masovnog turizma. Među pozitivne korake Europska komisija smješta i privatizacijske procese. U izvještaju je spomenuta prodaja većinskog dijela državnog udjela u Croatia osiguranju, a pozdravljena je i najava privatizacije Croatia Airlinesa, Petrokemije, nekoliko hotela i drugih poduzeća.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 48 sati tjedno

puno radno vrijeme mobilnih radnika

Sjednica hrvatske vlade

I dalje analogni tahografi Ima dosta prijevoznika koji su uvezli teretna vozila iz EU-a prije 1. svibnja 2006. Ta vozila uglavnom nisu imala digitalni nego analogni tahograf, a po predloženim zakonskim izmjenama i takva će moći nastaviti poslovati Igor Vukić vukic@privredni.hr

va teretna vozila koja se budu prvi put registrirala u Hrvatskoj morat će imati digitalni mjerni uređaj tahograf. No, vozila koja imaju analogni tahograf, a bila su prvi put registrirana prije 1. svibnja 2006. moći će i dalje koristiti taj stariji tip uređaja. Proizlazi to iz izmjena Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, koje je Vlada donijela na prošlotjednoj sjednici. Prema važećem zakonu, sva vozila čija je najveća dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3,5 tona te autobusi za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača, a registrirana su u Hrvatskoj poslije 1. svibnja 2009., moraju imati ugrađen digitalni tahograf. Ugradnja digitalnog tahografa u Europskoj uniji propisana je od 1. svibnja 2006. Međutim, nadležne inspekcije su utvrdile da u Hrvatskoj ima dosta prijevoznika koji su proteklih godina uvezli brojna teretna vozila proizvedena i regi-

strirana u državama EU-a prije tog datuma. I ta vozila uglavnom nisu imala ugrađen digitalni nego analogni tahograf. Vlada je stoga ovim propisom omogućila nastavak poslovanja s takvim vozilima, dok je vlasnike oslobodila troškova za eventualnu ugradnju digitalnog uređaja. Ovim zakonom propisano je i da puno radno vrijeme mobilnih radnika iznosi 48 sati tjedno. Maksimalno se tjedno radno vrijeme može produljiti do 60 sati, samo ako prosjek od 48 sati nije prekoračen unutar razdoblja od četiri mjeseca. Nakon šest sati neprekidnog rada mobilni radnici moraju imati stanku tijekom koje ne mogu upravljati vozilom ili obavljati druge poslove te koja se koristi isključivo za odmor. Stanka mora trajati najmanje 30 minuta ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi između šest i devet sati, a najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati. Kretanje vozila i zaustavljanje nadzire se upravo tahografom. Novi kredit od 4,3 milijuna eura Radionice koje ugrađuju i servisiraju tahografe

Broj službenika koji će raditi na pripremi programa financiranih iz EU fondova povećat će se za 250 posto dozvolu za taj posao dobivaju na pet godina. Zakonske izmjene uvode i obvezu radionica da najmanje 60 dana prije isteka dozvole za rad zatraže novu dozvolu. Svjetska banka nastavit će kreditom financirati Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. Novi kredit je vrijedan 4,3 milijuna eura, a tehnički posao na terenu će napraviti stručnjaci kompanije Ericsson Nikola Tesla. Prema riječima Sanje Artuković Kunšt, zamjenice mi-

Milanović: Nema devalvacije kune Premijer Milanović osvrnuo se na sjednici Vlade na prijedloge da se slabljenjem kune poboljša izvoz i konkurentnost gospodarstva. Premijer smatra da bi se dogodilo upravo suprotno. Ogromne probleme imali bi dužnicima u eurima i švicarskim francima, a iluzija je da se snižavanjem vrijednosti valute može postići konkurentnost, rekao je Milanović. To mogu raditi zemlje koje su na počecima industrijskog razvoja, a Hrvatska je dosta odmakla, nastoji ući u kategoriju razvijenih država i ne želi samo izvoziti jeftine trupce i poluproizvode. Naveo je primjer Grčke i južnoeuropskih zemalja koje su tako radile prije uvođenja eura pa su to skupo platile. Čuvanje vrijednosti kune i poticanje investicija bolji je put u konkurentnost od devalvacije, istaknuo je Milanović

nistra pravosuđa, ovaj projekt donosi brojne koristi za poduzetnike i građane. Svi zainteresirani moći će lako i brzo putem informatičkih programa saznavati podatke o vlasništvu nekretnina, o njihovom smještaju u prostoru i sve druge podatke potrebne za raspolaganje nekretninama, gradnju i slično. Informacijski sustav od veljače ove godine već radi u 15 zemljišnoknjižnih odjela (Zadar, Požega, Bjelovar, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Čazma, Pakrac, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Zaprešić, Velika Gorica, Biograd na Moru, Koprivnica i Samobor), te 13 katastarskih ureda (Zadar, Požega, Bjelovar, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Čazma, Pakrac, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Zaprešić, Velika Gorica i Gračac). Broj službenika koji će raditi na pripremi programa financiranih iz europskih fondova povećat će se na 653. Riječ je o povećanju od 250 posto. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić objasnio je da će 85 posto njihovih plaća biti podmirivano iz eurofondova, a ostatak od 15 posto isplaćivat će se iz državnog proračuna.

Sastanak predstavnika regionalnih gospodarskih komora

Jačanje suradnje u regiji Sastanak predstavnika regionalnih gospodarskih komora koji je bio najavljen na sajmu GAST, zbog orkanske bure koja je prekinula održavanje sajma, održao se u prostorijama Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Split, koja je bila i organizator ovog događaja. Na sastanku su sudjelovali predstavnici 16 regionalnih gospodarskih komora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Cilj sastanka je bilo jačanje komorske i gospodarske suradnje u regiji te jačanje neovisnosti komora, a bilo je riječi i o mogućnostima regionalne suradnje, zajedničkim nastupima na trećim tržištima, sudjelovanju u EU projektima, razmjeni iskustava u korištenju EU fondova. Uz to, predstavljen je i

Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora. Prema riječima Vesne Friedl, direktorice HGKŽK-a Split vodit će se računa o tome da regionalne komore nastupaju na sajmovima koji se organiziraju u Splitu. Na zadnjem sastanku predstavnika regionalnih gospodarskih komora, u rujnu 2014. u Celju u sklopu Međunarodnog obrtničkog sajma (MOS), sudjelovali su predstavnici tridesetak regionalnih komora iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije. (J.V.)

Brodogradilište greben iz Vele luke

Patrolni čamci idu u Grčku

Brodogradilište Greben iz Vele Luke na Korčuli isporučilo je grčkoj obalnoj straži prvi od šest naručenih patrolnih čamaca. Uskoro slijedi isporuka još dvaju čamaca. Vrijednost svakog je oko 2,2 milijuna eura. Realizaciju posla potpomogla je Hrvatska banka za obnovu i razvitak izdajući bankarske garancije. Društvo Montmontaža-Greben posao je dobilo na međunarodnom natječaju, a plovilo su razvili zajedno sa zagrebačkim Brodarskim institutom.

Sličan patrolni čamac koristi i hrvatska pomorska policija. Novac za čamce stići će iz sredstava Europske unije (75 posto), dok je 25 posto osigurano iz grčkog državnog proračuna. Dobivanje posla na međunarodnom natječaju ukazuje na visoku konkurentnost Grebenovih plovila na inozemnom tržištu. U izradi čamaca sudjeluje i niz drugih hrvatskih poduzeća i kooperanata pa hrvatski udio u ovom projektu iznosi više od 70 posto. HBOR je osigurao zaključenje ugovora, koji je veći od limita poslovnih banaka. Time je omogućio stjecanje inozemnih referenci te nastavak poslovanja brodogradilišta i dodatno zapošljavanje, što ima izuzetno pozitivan utjecaj na cijeli otok Korčulu. (I.V.)

10 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 1420 tvrtki

Pet posto dolje

u potpunom državnom ili mješovitom vlasništvu

Istraživanje o poslovanju javnih poduzeća

Javna poduzeć U siječnju opet pala industrijska proizvodnja

Tijekom razdoblja krize javna su poduzeća svoju profitabilnost iskoristila krizu kako bi se restrukturirala i smanjila troškove pos

Prekinut je niz od četiri uzastopna mjeseca rasta, koji je i ukupni rezultat industrijske proizvodnje u prošloj godini približio pozitivnim brojkama

ndustrijska proizvodnja u Hrvatskoj u siječnju ove godine bila je pet posto manja nego u siječnju 2014. godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Time je prekinut niz od četiri uzastopna mjeseca rasta, koji je i ukupni rezultat industrijske proizvodnje u prošloj godini približio pozitivnim brojkama. Siječanjski pad ponajprije je posljedica promjene trenda proizvodnje u prerađivačkoj industriji gdje se prvi put od prosinca 2013. godine, bilježi siječanjski godišnji pad od 6,5 posto. Istodobno je kod rudarstva i vađenja (nakon 12 mjeseci pada) te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen rast proizvodnje od 4,8 posto odnosno 1,2 posto. Na mjesečnoj je razini (u odnosu na prosinac 2014.) industrijska proizvodnja u siječnju, prema desezoniranim podacima, također bila manja i to za četiri posto. Unutar prerađivačke industrije postoje velike razlike u dinamici kretanja proizvodnje pa je tako u proizvodnji naftnih de-

rivata (gdje su i inače prisutne izrazito velike oscilacije) zabilježen pad od 53,2 posto. U proizvodnji gume i plastike (koja od ožujka prošle godine bilježi dvoznamenkaste stope rasta) ostvaren je rast od 43,3 posto. Pored naf-

U HGK-u očekuju da će ipak u ovoj godini biti ostvaren ukupni rast industrijske proizvodnje od oko jedan posto tnih derivata, godišnji je pad proizvodnje zabilježen još u 15 grana prerađivačke industrije. Budući da je snažan pad iskazan i u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda, analitičari smatraju da je to odraz zastoja u proizvodnji u rafinerijama u Sisku i Rijeci te Petrokemiji koja u zimsko vrijeme stoji zbog redovitog remonta. Nekonkurentnost i krhki rast U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će

unatoč siječanjskom padu u ovoj godini biti ostvaren ukupni rast industrijske proizvodnje od oko jedan posto. “To ne ohrabruje jer ne predstavlja znatniji oporavak ako se u obzir uzme bazni efekt”, ocijenio je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić. Prema njegovim riječima, uz blagi oporavak domaćega tržišta te rast inozemne potražnje hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, kao i zbog izrazito niske bazne razine, industrijska će proizvodnja ipak bilježiti lagani rast tijekom godine. Bez obzira na pozitivne stope rasta industrijske proizvodnje koje su ostvarene tijekom posljednjih nekoliko mjeseci 2014. godine, snažan pad proizvodnje u siječnju još jednom je podsjetio na nisku konkurentnost industrije te krhki oporavak koji je dominantno uvjetovan inozemnom potražnjom i niskom bazom, ocjenjuju i analitičari Raiffeissen banke. U ovoj godini očekuju rast od 1,5 posto na temelju inozemne potražnje. (I.V.)

Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

oslovni rezultati javnih poduzeća vidno zaostaju za rezultatima privatnog sektora. Javna poduzeća su neefikasna, skupa i nerestrukturirana, što je preduvjet za stvaranje okvira za dugoročnu makroekonomsku stabilnost, dok je nedostatak političke volje za provođenje reformi glavna prepreka dobrom gospodarenju, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb u svojem istraživanju Poslovanje javnih poduzeća i njihov značaj za ekonomsku aktivnost u Republici Hrvatskoj,

predstavljenom protekli tjedan u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa. Nazočni su se složili kako je osnovni razlog takvog stanja javnih poduzeća politika jer ona gotovo uvijek imenuje rukovodstvo tih tvrtki te je izrazito važno upravljanje tim poduzećima, odnosno što prije ih profesionalizirati i izolirati ih od političkog utjecaja. Rashodi veći od proračuna “Država je i dalje bitan čimbenik u gospodarskom životu Hrvatske, a strukturne reforme, poput restrukturiranja gubitaških javnih poduzeća i privatizacije, nikada

nisu u potpunosti provedene. Zato danas imamo situaciju da su kompanije u vlasništvu države oko 30 posto manje efikasne od usporedivih privatnih kompanija. Ta neefikasnost često dovodi do gubitaka koji se onda moraju pokrivati iz proračuna na teret poreznih obveznika”, smatra Davor Huić iz Lipe. S njime se složila i Maruška Vizek ističući kako analiza pokazuje da su od početka krize 2008. do kraja 2013. godine prihodi privatnih poduzeća pali za gotovo 12 posto, a javnih za 6,5 posto. Prihodi javnih poduzeća su tijekom 2011. i 2012. bili na razini iz 2008., dok su

Anatomija javnih poduzeća u RH: profitabilnost Prinos na kapital, u % 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 -0,5 -1

Javna poduzeća

2008. Izvor: Bisnode

2009.

2010.

2011.

Privatna poduzeća

2012.

2013.

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 347 mlrd kn ( 165 mlrd kn imovina kojom upravljaju

*vijesti

rashodi javnih poduzeća

eća nisu politički plijen održavala višim cijenama svojih usluga ili višim državnim subvencijama, a s druge strane nisu lovanja, upozorava Maruška Vizek s EIZ-a Anatomija javnih poduzeća u RH Državna poduzeća Broj poduzeća Broj zaposlenih Prosječna plaća (u kn) Prinos na imovinu (u %)* Prihod po zaposlenome (u kn) BDV po zaposlenome (u kn) Imovina po zaposlenome (u kn)

831

95.086

115.262

614.187

6.123

4.382

0,04

0,13

538.647

713.226

3.540

4.626

2.509.593

1.022.242

Udio rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima (u %) Udio izvoza u ukupnim prihodima (u %)

Kratkoročna zaduženost

108

posto ukupnog broja poduzeća u zemlji. No, ta poduzeća upravljaju sa 41 posto ukupne imovine poslovnog sektora ili sa 347 milijardi kuna, a ostvaruju 171 milijar-

Javna poduzeća troše znatno više na plaće, a smanjeno ulažu u istraživanje i razvoj što ih čini nekonkurentnima di kuna što je za 30 milijardi kuna više od proračuna opće države. Inače, u Hrvatskoj je 831 tvrtka u potpunom državnom i 589 u mješovitom vlasništvu, što čini tek 1,5

Ukupna zaduženost (u %) *Prosječne vrijednosti za 2011. i 2012.

privatne tvrtke svoje rashode smanjile za 10 posto. S druge pak strane, javna poduzeća tijekom recesije nisu konsolidirala svoje rashode koji su na razini od 165 milijar-

Privatna poduzeća

du kuna ili 28 posto ukupnog prihoda poslovnog sektora. Istraživanje pokazuje da se u javnim poduzećima izvoz od 2008. kontinuirano smanjuje, dok je

Izvor: Fina.

kod privatnih poduzeća, usprkos recesiji, vidljiv trend rasta. Rashodi za zaposlene u javnim poduzećima imaju nerazmjerno velik udio u ukupnim rashodima, odnosno javna poduzeća troše znatno više na plaće, a smanjeno ulažu u istraživanje i razvoj, što ih čini nekonkurentnima. Demotivacija poduzetništva “Ti podaci govore da su kroz razdoblje krize javna poduzeća svoju profitabilnost održavala višim cijenama svojih usluga ili višim državnim subvencijama, a s druge strane nisu iskoristila krizu kako bi se restrukturirala i sma-

njila troškove poslovanja. Nekonkurentna javna poduzeća tako utječu na više troškove poslovanja za ostale tvrtke te više životne troškove građana, ali i potiču političku korupciju i demotiviraju poduzetništvo. Dugoročni učinci takve gospodarske strukture mogu biti pogubni”, upozorava Maruška Vizek. Prema mišljenju Vuka Vukovića iz Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, rješenje treba tražiti u profesionalizaciji upravljanja, liberalizaciji tržišta na kojima posluju javna poduzeća ili njihovoj privatizaciji. “Ključna je stvar

Hajdaš Dončić: Liberalizacija uvjet za brže restrukturiranje Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako će 2015. biti godina približavanja uprava javnih poduzeća privatnom sektoru, kako u kadrovskom tako i u smisla plaća te da se s nalazima ovog istraživanja ne može složiti kada je riječ o njegovom sektoru. Složio se da je liberalizacija jedan od uvjeta za brže restrukturiranje i veću konkurentnost javnih poduzeća, navodeći pri-

tom primjere iz svog sektora - Hrvatske pošte i Croatia Airlinesa koje, kako kaže, konkurencija tjera da se najbrže restrukturiraju. Dodao je i da je više zagovornik koncesija nego privatizacije kad je riječ o infrastrukturi, kao što su to autoceste, ali je kazao i da, ako njihova monetizacija ne prođe, “ostaje B opcija, a to je čisti IPO HAC ONC”.

da se na javna poduzeća prestane gledati kao na politički plijen koji se dijeli kada se dođe na vlast jer će to otvoriti prostor za iskorištavanje njihova ogromnog potencijala”, ocjenjuje Vuković te dodaje da rješenje može biti uvođenje neovisnih uprava čiji opstanak ovisi o ostvarenju mjerljivih ciljeva, uvođenje konkurencije i tamo gdje je sada zabranjena, privatizacija svih javnih poduzeća osim onih koja nude javno dobro, parcijalni IPO gdje bi građani kupovali manjinski udjel, ili kombinacija svih tih elemenata.

Dalekovodu novi posao u Norveškoj Dalekovod je potpisao ugovor s jednim od vodećih distributera električne energije, tvrtkom BKK NET AS, za izgradnju dalekovoda od 420 kV, stoji u priopćenju iz kompanije. Novi dalekovod nalazi se na dionici Kollsnes-Mongstad, a bit će izgrađen po sustavu “ključ u ruke”. Vrijednost ugovora je nešto više od sedam milijuna eura, a planirani završetak radova je u prosincu 2016. godine. Grupacija BKK iz Bergena upravlja u Norveškoj sa 32 hidroelektrane i ima 1100 zaposlenih, ističe se u priopćenju. Hrvatska predstavljena u Monaku Na Hrvatskoj investicijskoj radionici održanoj prošli tjedan u Monaku potpredsjednik Vlade Branko Grčić i članovi izaslanstva razgovarali su s predstavnicima monegaške Komore za gospodarski razvoj. Sudjelovale

su tvrtke iz područja turizma, brodarstva, građevinarstva, obnovljivih izvora energije i farmaceutike. Potpredsjednik Grčić izvijestio je o aktualnim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj kao i o očekivanjima Vlade od stranih ulagača. Održani su i zasebni sastanci s pojedinim monegaškim kompanijama. Vladino izaslanstvo posjetilo je i Pariz. Iz IPARD-a 3,6 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplatila je poduzeću Kukuriku iz Velikog Bukovca kod Varaždina 3,6 milijuna kuna iz europskog fonda IPARD. Kukuriku je novac uložio u dva peradarnika za uzgoj pilića kapaciteta 38.000 kljunova te nabavio razbacivač peradarskog gnoja i prikolicu za prijevoz stajskog gnoja.

12 AKTUALNO Sajam graditeljstva i elektroindustrije

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 21 osoba

iz matičnog JGL-a zaposlena u Adrialabu

Nova farmaceutska tvrtka Adrialab

HGK jača prisutnost hrvatskih tvrtki u BiH HGK-Županijska komora Sisak već dugi niz godina organizira izložbe hrvatskog gospodarstva na sajmovima u Bosni i Hercegovini. Ove godine će, 10. put uzastopce, promovirati hrvatsko gospodarstvo na banjalučkom sajmu. Sajam graditeljstva GRAMES i sajam dostignuća u elektroindustriji DEMI održava se od 17. do 21. ožujka. GRAMES, koji pripada međunarodnoj asocijaciji sajmova UFI, spada među najveće specijalizirane sajmove u BiH. Program izlaganja obuhvaća građevinarstvo i opremu, inženjering, projektiranje, građevinske strojeve, elek-

troničku opremu i strojeve, informatiku, alate, inovacije, kućne priključke, grijanje, rasvjetu, klima-uređaje. Na izložbenom prostoru Županijske komore Sisak svoje proizvode i usluge predstavit će Građevinarstvo elektrika opremanje Ciglenečki iz Svetog Križa Žačretje, Tehno-dom iz Zagreba te Genesis Grupa iz Rijeke. Promotivnim materijalima predstavit će se Lipovica iz Popovače, Keramika modus iz Orahovice, Limarija Baranček iz Lipovljana, Sunprotect iz Siska, Metaflex iz Novske, Jedinstvo iz Krapine te Turistička zajednica Sisačko-moslavačke županije.

www.min-go.hr

Preko portala do jeftinijeg goriva Ministarstvo gospodarstva predstavilo je prošli tjedan aplikaciju i portal za praćenje cijena goriva na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj. Tvrtke koje prodaju derivate dužne su svaku promjenu maloprodajne cijene dostaviti Ministarstvu gospodarstva, a ono će potrošače o cijenama odmah obavještavati putem portala www.min-go.hr. Cijene će se moći pratiti i preko svih mobilnih uređaja. “Osnovni motiv za pokretanje ove aplikacije bila je zaštita potrošača, ali i poticanje tržišnog natjecanja među trgovcima motornim gorivima”, naglasio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. “Interes za portal je velik. Samo prvog dana rada portala imali smo 24.000 posjeta, dok za aplikaciju očekujemo još veći interes”, rekao je ministar Vrdoljak.

Putem aplikacije i portala dostupan je popis svih postaja koje prodaju motorna goriva sa svim cijenama, a posebno su istaknute benzinske postaje s najnižim cijenama goriva. Uz informacije o cijenama, portal i aplikacija daju i točne informacije o udaljenosti korisnika od benzinske postaje, kao i druge korisne informacije za vozače, poput radnog vremena ili postojanja pristupa za invalide. Preko aplikacije i portala, koji su besplatni za korištenje, potrošači mogu prijaviti i sve uočene nepravilnosti u cijenama motornih goriva. (I.V.)

Čvrsti temelji pod okriljem matične tvrtke Tvrtka je osnovana s ciljem preuzimanja tradicionalnog dijela portfelja JGL-a, a 25 posto kapaciteta slobodno je i za ugovornu proizvodnju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

armaceutska tvrtka JGL predstavila je tvrtku kćer Adrialab, koja je i osnovana s ciljem preuzimanja tradicionalnog dijela portfelja JGL-a. Investicija je vrijedna više od 15 milijuna kuna, a u cjelini se odnosi na pokretanje suvremene proizvodnje na lokaciji Pulac-Rijeka, gdje je svoj poslovni put započeo i JGL. Najveći dio proizvodne investicije otpada na čiste sobe, procesnu i laboratorijsku opremu u iznosu od 13,4 milijuna kuna. Dodatnih 1,6 milijuna kuna uloženo je u informatičke sustave za upravljanje proizvodnjom. Vedrana Kuzmić Vrbanović, direktorica Adrialaba, kaže kako je tvrtka u stopostotnom vlasništvu JGL-a. “U Adrialabu će se proizvoditi polučvrsti oblici kao što su masti, kreme i paste te nesterilne otopine poput sirupa, kapi i losiona za prodaju u ljekarničkim kanalima, ali i trgovačkoj mreži”, napominje ona dodajući kako će proizvodnja obuhvatiti brendove među kojima se ističu Dječja mast JGL, li-

nija proizvoda kozmetike, kapi i čajeva Holyplant, proizvodi za higijenu nosne šupljine Nasine i zaštita od komaraca Dr. Bezz. Tvrtka je, nastavlja Vedrana Kuzmić Vrbanović, osnovana u srpnju 2013. Izgradnja proizvodnog pogona počela je u siječnju 2014. kada su ishođene dozvole. Vlastita proizvodnja, pak, krenula je u siječnju. “Od ukupnih proizvodnih kapaciteta, 75 posto namijenjeno je za vlastitu, a 25 posto za ugovornu proizvodnju”, naglašava ona. Industrijski štih U Adrialabu je trenutačno zaposlena 21 osoba, mahom iz JGL-a. “Vjerujem kako ćemo s razvojem pogona vrlo brzo imati i potrebu za novim kadrovima”, kaže ona. Planirani prihod u 2015. godini trebao bi se kretati oko 20 milijuna kuna. Važno je naglasiti i to da tvrtka želi osnažiti regionalnu prisutnost i ne krije izvoznu orijentaciju. “Trenutačno, izvoz nam nije velik, kreće se ispod pet posto i stoga nam je cilj pojačati ga”, otkriva ona. Ivo Usmiani, predsjednik Upravnog odbora JGL-a, ističe kako je

Adrialab jedan od tri strateška projekta kompanije koja je osnovana 1991. godine kao mali labora-

Najveći dio investicije, 13,4 milijuna kuna, otpada na opremu, a još 1,6 milijuna na IT sustave torij, dok je danas druga farmaceutska tvrtka u Hrvatskoj, s oko 1000 zaposlenika. “Prvi projekt je izgradnja proizvodnog pogona Pharma Valley u Svilnom koji Rijeci vraća industrijski štih. Drugi projekt je Beograd Sopot, proizvodna hala koja je kupljena od tvrtke BG Pharm”, kaže on dodajući da se u trećem projektu Adrialab želi stvoriti baza kako bi se ta novoosnovana tvrtka, koja je implementirala visoke standarde dobre proizvođačke prakse, mogla što bolje razvijati samostalno. I JGL-u prihod pao Usmiani je dodao i to kako je tvrtka JGL u krizi udvostručila prihode i da je dosegnula 800 milijuna kuna ukupnih prihoda. Međutim, 2014. je bila

godina smanjenja prihoda od osam posto. Razlog tome padu je geopolitička situacija i kriza u odnosima između Rusije i Ukrajine koje su za JGL vrlo važna tržišta. “Ali, mislim kako smo uspješno izdržali prvi udar te krize te da moramo i dalje biti maksimalno oprezni”, naglašava on dodajući kako JGL s dobavljačima ima dobre odnose. “Oni rastu skupa s nama. Na koncu, cijeli proces od nabave do ralizacije nekog proizvoda je zapravo jedan lanac, tako treba na to gledati i svi u njemu moraju biti uštimani i optimizirani”, kaže on. Farmaceutska industrija je u Industrijskoj strategiji Hrvatske 2014.2020. prepoznata kao jedna od pokretača ekonomskog rasta. No, napominje Usmiani, to nije podržano nijednom provedbenom mjerom. “Već tri-četiri godine padaju cijene lijekova koje su došle do apsurda. Dakle, stanje je neprihvatljivo i neodrživo. Problem jest i taj da cijene u Hrvatskoj, na žalost, ulaze kao referentne cijene u regiji – Srbiji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji, što nas dodatno ruši na tim tržištima”, zaključuje Usmiani.

enterprise europe

info

Broj 126, 9. ožujka 2015.

Malo i srednje poduzetništvo u turizmu i fondovi EU-a

Povezanost turizma s drugim sektorima gospodarstva Nacionalni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva u turizmu želi širiti ponudu složenih turističkih proizvoda, smanjiti sezonalnost, povećati zadovoljstvo turista i njihovu prosječnu potrošnju po danu boravka, povećati razinu zaposlenosti i samozapošljavanja te unaprijediti međunarodnu prepoznatljivost Jozo Vrdoljak Hrvatska je tipičan primjer zrele turističke destinacije ljetnog odmorišnog turizma s dominacijom jedne ponude - sunca i mora - te visokom sezonalnosti poslovanja. U svojoj Strategiji 2020. Europska komisija želi razviti ekonomiju utemeljenu na znanju, onu koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i konkurentnija, koja ima visoku stopu zaposlenosti i donosi društvenu i teritorijalnu povezanost. U ciljevima je naglašeno jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, poljoprivrednog sektora te ribarstva i akvakulture. Sve te djelatnosti se protežu kroz turizam, a turizam se proteže kroz niz sektora. Vizija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine kaže da će Hrvatska do te godine biti globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost te autentične sadržaje i doživljaje. Nacionalni program razvoja

malog i srednjeg poduzetništva u turizmu želi širiti ponudu složenih turističkih proizvoda, smanjiti sezonalnost, povećati zadovoljstvo turista i njihovu prosječnu potrošnju po danu boravka, povećati razinu zaposlenosti i samozapošljavanja te unaprijediti međunarodnu prepoznatljivost, ističe Vesna Rajković, načelnica Sektora za posebne oblike turizma i poduzetništvo u turizmu. “U uvjetima povoljne investicijske klime i zakonske deregulacije, u 2020. godini malo i srednje poduzetništvu u turizmu bit će nezaobilazan činitelj destinacijskog doživljaja i važna poluga međunarodne prepoznatljivosti hrvatskog turizma. Inovativnom i raznovrsnom ponudom niza uslužnih sadržaja visoke kvalitete prilagođenih potrebama odnosno očekivanjima kupaca, usluge malih i srednjih poduzetnika bitno pridonose povećanju konkurentnosti turističkog proizvoda Hrvatske”, dodaje Vesna Rajković. Turizam se isprepleće s nizom drugih sektora, pa tako Ministarstvo turizma sudjeluje u tri operativna programa: Konkurentnost i kohezija, vrijednom 6,88 milijardi eura, Učinkoviti ljudski potencijali, vrijednom 1,58 milijardi eura te Progra-

te ostvariti male projekte, a tek kada se osposobite, možete ostvariti veliki projekt. Europski fondovi nisu namijenjeni za rješavanje problema u poslovanju, nego onima koji pozitivno posluju kako bi unaprijedili svoje poslovanje”, istaknuo je Joško Lokas.

mu ruralnog razvoja, vrijednom 2,38 milijardi eura. Joško Lokas, vlasnik Etnolanda Dalmati iz Pakova Sela, jedan je od uspješnijih i inovativnijih poduzetnika iz turističkog sektora. Do sada je za dva projekta dobio novac iz EU fondova. “Poduzetnicima bih savjetovao da uče i da u poslovanju idu korak po korak. Nije izgledno da ćete odmah moći povući novac za projekt koji ima dosta nula. Najprije mora-

Mali i srednji poduzetnici iz turističkog sektora imaju niz mogućnosti povlačenja novca izvan strukturnih fondova. Među njima su i program Cosme, novi program za programsko razdoblje 2014.-2020., namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Horizon 2020 je program Europske unije za istraživanje i inovacije. Program Creative Europe daje potporu očuvanju i promicanju europske kulturne i jezične raznolikosti te jačanju konkurentnosti sektora. Program EaSI namijenjen je zapošljavanju i socijalnim inovacijama, a program Progress se odnosi također na zapošljavanje te socijalnu solidarnost. Life je financijski instrument Europske unije namijenjen financiranju projekata za zaštitu okoliša i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a instrument za povezivanje Europe (CEF) je program za prometno i informacijsko povezivanje Europe u sektorima energetike, transporta i telekomunikacija.

enterprise europe Konkurentnost turističkog gospodarstva

Bespovratna sredstva za turizam Ministarstvo turizma će, s ukupno 24.194.000 kuna, sufinancirati projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, unapređenje ponude malih obiteljskih hotela, unapređenje obiteljskog smještaja te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge

Ministarstvo turizma objavilo je Javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih sredstava temeljem programa Konkurentnost turističkog gospodarstva, kroz ciljanu potporu ulaganjima u diverzifikaciju ponude, internacionalizaciju poslovanja, održivi razvoj, inovativne i nove destinacijske turističke proizvode, korištenje novih IT i komunikacijskih tehnologija, namijenjenih očuvanju radnih mjesta, novom zapošljavanju, rastu i razvoju turističkog gospodarstva. Ministarstvo turizma će, s ukupno 24.194.000 kuna, sufinancirati projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, unapređenje ponude malih obiteljskih hotela, unapređenje obiteljskog smještaja te podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma, za što se mogu prijaviti subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), seljačka domaćinstva (OPGi koji pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge), fizičke osobe - privatni iznajmljivači.

A2 - Kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj (kamp, kamp naselje, kampiralište, kamp odmorište, hostel i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj) · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge

Ciljevi poziva provest će se kroz nekoliko mjera: Mjera A - povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude, diverzifikacija poslovanja i održivi razvoj, korištenje novih tehnologija, poboljšanje socijalne uključenosti, sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata A1 - Sve vrste objekata iz skupine “Hoteli”: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština (heritage), pansion, turistički apartmani, difuzni hotel, integralni hotel

A3 - Seljačko domaćinstvo (OPG koji pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge i PG /trgovačko društvo, obrt, zadruga/ za kušaonice) · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: OPG koji pruža ugostiteljske i/ili turističke usluge, te trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge za kušaonice sukladno NN 150/14 A4 - Objekti u domaćinstvu (soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp u domaćinstvu) · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: fizičke osobe - privatni iznajmljivači

Mjera B - Razvoj posebnih oblika turizma (subjekti registrirani za pružanje usluga u turizmu i ugostiteljstvu) · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge Mjera C - Internacionalizacija i međunarodna prepoznatljivost · subjekti koji mogu podnijeti zahtjev: trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge Za dodjelu bespovratnih sredstva prijaviti se mogu: subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), seljačka domaćinstva (OPG-i koji pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge) te fizičke osobe - privatni iznajmljivači. Javni poziv otvoren je danom objave na internetskim stranicama Ministarstva, a traje zaključno do 30. ožujka 2015. Više informacija o samom pozivu, kao i prateću dokumentaciju možete preuzeti na http://www.mint.hr/default. aspx?id=7936.

Brown Forum i Geek Business Camp Ove godine u Osijeku održava se tradicionalni 5. Brown Forum u organizaciji Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo poduzetništva i obrta partnerska je institucija i pokrovitelj skupa. Ovogodišnja konferencija pod nazivom Brown Forum 2015: Fostering the Information Communication Technology Ecosystem okupit će predstavnike javnog i poslovnog sektora te ostalu zainteresiranu javnost iz Srednje i Jugoistočne Europe koji će raspravljati o unapređenju poduzetničkog eko sustava te mogućnosti rasta informacijsko-komunikacijskog sektora. U sklopu foruma organizira se radionica Geek Business Camp u partnerstvu s Osijek Software Cityjem. Radionica je namijenjena za mlade ICT poduzetnike, studente i programere, a nakon selekcije, na njoj će provesti četiri dana intenzivno učeći kako razviti svoj softverski projekt u poduzetnički pothvat. Također, naučit će kako ideju prezentirati investitorima, kako razmišljati kao poduzetnik, kako premostiti prepreke

te saznati što sve na svom poduzetničkom putu mogu očekivati. Na radionicu se mogu prijaviti svi između 18 i 35 godina (tim od dvije osobe) sa softverskom inovativnom idejom koju žele realizirati, a odabranih 30 kandidata imat će pokriven smještaj i hranu koju će snositi američko Veleposlanstvo. Radionica je međunarodnog profila te će se odvijati na engleskom jeziku.

Povećajte izglede za uspjeh projekta iz područja ICT-a

Na kraju radionice sudionici će svoje start-upove predstaviti sucima (uglavnom poslovnim anđelima i poduzetnicima) u završnom natjecanju, a najbolja tri projekta bit će nagrađena. Brown Forum se održava od 12. do 15. travnja u hotelu Osijek u Osijeku, a krajnji rok za prijave na radionicu Geek Business Camp je 14. ožujka.

Kako bi se koordinatorima projektnih prijedloga omogućila provjera kvalitete i poboljšanje skoro dovršenih projektnih prijedloga za prijavu na ICT teme u Obzoru 2020., međunarodna ICT (Information and Communication Technologies) mreža Ideal-ist organizira Proposal Check Event for ICT related calls in H2020 koji će se održati 24. ožujka 2015. godine u Varšavi.

Prijave i više podataka mogu se naći na http://brownforum.net/pages/geekbusiness-camp.

Zainteresirani koordinatori (predlagatelji) moći će predstaviti evaluatorima svoje gotovo završene projektne prijed-

loge, za što će dobiti stručne povratne informacije u vrlo kratkom vremenu (tokom događanja). Bit će osigurana i dodatna podrška kroz konzultacije s iskusnim NCP-evima. Od posebnog interesa su projekti koji potiču suradnju diljem Europske unije i jačaju integraciju europskog istraživačkog područja u ICT-u. Više informacija, poveznicu za prijavu i listu tema iz kojih se nudi proposal check možete saznati na http:// www.ideal-ist.eu/event/ideal-ist-proposal-check-event-ict-related-calls-horizon2020-2015.

www.een.hr

9. ožujka 2015.

2 3

Plavi ured - Poduzetnički centar Grada Zagreba

Besplatna pomoć za poduzetnike Zagrebački poduzetnici i oni koji to žele postati dobili su ured u centru grada Plavi ured – Poduzetnički centar Grada Zagreba započeo je s radom u Ulici Valentina Vodnika 12/II., u gotovo samom središtu Zagreba. Osnovan je kako bi dao besplatnu stručnu podršku poduzetnicima i onima koji tek započinju svoje poslovne poduhvate u različitim segmentima poslovanja. Poduzetnički centar je dobio svoj službeni naziv - Plavi ured - i radit će kao nova poslovna jedinica u sklopu Razvojne agencije Zagreb. Sama Agencija će i dalje poslovati u svojim prostorima u Golikovoj ulici 63 pokraj tvornice Končar. Plavi ured je otvorila zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek i to mapiranjem lokacija institucija koje sudjeluju u radu Plavog ureda na velikoj trodimenzionalnoj zidnoj karti Grada Zagreba i apliciranjem prigodnih ozna-

Želimo promicati poduzetništvo i poduzetničku kulturu, a poduzetnici moraju znati da su dobrodošli i da imaju našu potporu te da ćemo im olakšati posao ili pomoći kod pisanja EU projekata, rekla je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. ka. “Pozivam sve poduzetnike da dođu u Plavi ured. To je prvi zagrebački poduzetnički centar, a bilo bi optimalno da se

otvore još dva, u zapadnom i u istočnom dijelu grada. Vjerujem da će Plavi ured pokrenuti poduzetničku klimu u Zagrebu jer nikad ne treba podcijeniti moć male grupe da mijenja svijet, u ovom slučaju, svijet poduzetnika”, istaknula je zamjenica gradonačelnika. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je na otvaranju istaknuo kako je potrebno jedinstveno mjesto informiranja poduzetnika, a Plavi ured predstavlja upravo takvo mjesto. “Zahvaljujem Gradu Zagrebu, a posebice zamjenici gradonačelnika što je prepoznala potrebu poduzetnika da imaju mjesto gdje se mogu informirati o tome kako osnovati tvrtku, pripremiti projekt ili dobiti potporu EU-a.

Bez kvalitetne suradnje s Gradom Zagrebom i ostalim jedinicama lokalne samouprave i institucijama poput Plavog ureda – nećemo uspjeti”, istaknuo je Maras. U Zagrebu je oko 43.000 poduzetnika i obrtnika koji su sad dobili središnje mjesto gdje se mogu informirati, istaknula je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. “Želimo promicati poduzetništvo i poduzetničku kulturu, a poduzetnici moraju znati da su dobrodošli i da imaju našu potporu te da ćemo im olakšati posao ili pomoći kod pisanja EU projekata”, izjavila je Mirka Jozić. U stručnom timu Plavog ureda sada radi šest stručnjaka za bespovratne potpo-

re, samozapošljavanje, EU fondove, projektni menadžment, financije, inovacije, marketing, pravo, prodaju, odnose s javnošću… Oni već godinama rade s poduzetnicima svih razina kao mentori, edukatori, savjetnici. Ured je uspostavio i mrežu vanjskih suradnika i stručnjaka. Potporne institucije aktivno će sudjelovati u organizaciji okruglih stolova i rasprava te predstavljati primjere dobre poduzetničke prakse. Sve usluge Plavog ureda bit će besplatne. Prva edukacija koju je Plavi ured pripremio za poduzetnike početnike u ožujku već je popunjena, a sljedeća će biti organizirana u travnju. Na edukacije i savjetovanja sudionici se mogu prijaviti e-mailom info@plaviured.hr.

Seminar o normama Ulaskom Hrvatske u EU, hrvatsko tržište postalo je sastavni dio zajedničkog tržišta EU-a te se pri stavljanju proizvoda na tržište, bez ikakvih izuzetaka, usklađeno zakonodavstvo EU-a primjenjuje i u Republici Hrvatskoj. Stoga se mnogi proizvođači koji ne poznaju zahtjeve europskog zakonodavstva pri stavljanju svojih proizvoda na tržište suočavaju s nizom problema koji se odnose na identifikaciju primjenjivoga zakonodavstva i tehničkih normi za odgovarajuće proizvode, provedbu postupaka ocjene sukladnosti, sastavljanje tehničke dokumentacije i izjave o sukladnosti te označivanje proizvoda.

Hrvatski zavod za norme i Hrvatsko mjeriteljsko društvo organiziraju seminar i raspravu na temu stavljanja tehničkih proizvoda na tržište prema pravilima Europske unije. Seminar će se održati 19. ožujka 2015. godine u prostorijama Hrvatskog zavoda za norme, Ulica grada Vukovara 78. Svrha je ovog seminara dati polaznicima pregled okvirnog europskog zakonodavstva kojim se uređuje stavljanje proizvoda na tržište (Odluka (EU) 768/2008/ EC i Uredba (EU) 765/2008 Europskoga parlamenta i vijeća) te pregled direktiva koje se primjenjuju na određene šire skupine proizvoda (niskonaponsku opremu, strojeve, mjerila, igračke, opre-

mu za rad u eksplozivno ugroženim prostorima, tlačnu opremu, osobnu zaštitnu opremu...). Seminar je namijenjen proizvođačima (prije svega srednjim i malim), projektantima, konstruktorima proizvoda te uvoznicima i distributerima koji stavljaju proizvode na tržište Hrvatske i Europske unije na koje se primjenjuje odgovarajuće zakonodavstvo EU-a. Više podataka o ovom događanju moguće je naći na http://www.hmd.hr/ index.php/po%C4%8Detna/4171stavljanje-tehni%C4%8Dkih-proizvoda-na-tr%C5%BEi%C5%A1te-premapravilima-eu-a.

enterprise europe MEĐUNARODNA KONFERENCIJA JAČANJE ULOGE ŽENA U GOSPODARSTVU

Samo 25 posto žena među poduzetnicima

Stvarajući poticajno okruženje, stvaramo uvjete u kojima žene mogu pokrenuti vlastito poslovanje te pomoći u generiranju jačeg ekonomskog rasta, istaknula je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić Ilijana Grgić Hrvatska bilježi pozitivne trendove u ravnopravnosti žena i muškaraca. Iako čine 50 posto populacije, žene još uvijek drže manje od 20 posto upravljačkih pozicija u kompanijama, dok im je udio među poduzetnicima samo 25 posto, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji Jačanje uloge žena u gospodarstvu koju su organizirali Europska banka za obnovu i razvoj i Hrvatska udruga poslodavaca, s ciljem poticanja poduzetništva među ženama i unapređenja korporativnog upravljana i poslovanja. Potpredsjednica EBRD-a Betsy Nelson istaknula je kako EBRD već dugi niz godina u Hrvatskoj radi s poduzetnicama te da su spremni pokrenuti program pod nazivom Women in Business. “Programom bi se osigurale kreditne linije uz savjetodavnu podršku. Očekujemo da će oko 100 žena proći kroz program razvoja poduzetničkih vještina, dok će pedesetak malih i srednjih poduzeća, na čijem su čelu žene, imati mogućnost koristiti sredstva za poslovno savjetovanje”, rekla je Betsy Nelson te dodala kako su kroz taj program od 2010. do danas podržali 1600 žena u 25 zemalja. “Kao odgovorni članovi društva imamo zadatak danas ulagati dodatne i koordi-

Očekujemo da će oko 100 žena proći kroz program razvoja poduzetničkih vještina, dok će pedesetak malih i srednjih poduzeća, na čijem su čelu žene, imati mogućnost koristiti sredstva za poslovno savjetovanje, rekla je Betsy Nelson, potpredsjednica EBRD-a nirane napore da bismo sutra mogli govoriti o ravnopravnosti žena i muškaraca u kontekstu profesionalnih karijera. HUP ima svoju ulogu u poticanju ženskog poduzetništva i njihove veće zastupljenosti

na odgovornim pozicijama”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Vlada prepoznala ulogu žena Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglasio je kako je hrvatska vlada prepoznala važnost jačanja uloge žena u gospodarstvu te sukladno tome razvila Strategiju razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.2020. Maras je posebno istaknuo kako je trećina potpora u prošloj godini dodijeljena upravo ženama poduzetnicama te da je svaka druga žena koja se javila na natječaj dobila potporu. “Strategija kao gospodarski dokument pridonosi širem okviru smanjenja rodne neuravnoteženosti u područjima javnog života, od ekonomskog i akademskog do po-

litičkog. Osim toga, poduzetnice u krizi su manje otpuštale. A omjer zaposlenosti kod žena poduzetnica u odnosu na razdoblje prije krize je 14 posto veći, dok je kod muškaraca poduzetnika manji”, rekao je Maras. “U Hrvatskoj su muškarci aktivniji, te na jedan poduzetnički pothvat žena dolaze 2,24 poduzetnička pothvata muškaraca, dok je u EU-u taj odnos 1,86. Velika Britanija je izračunala da bi postizanje zastupljenosti ženskog poduzetništva na razini SAD-a kreiralo više od 750.000 novih tvrtki. Stvarajući poticajno okruženje, stvaramo uvjete u kojima žene mogu pokrenuti vlastito poslovanje te pomoći u generiranju jačeg ekonomskog rasta”, istaknula je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.

Bizimpact II

Poboljšavanje informiranosti poslovne zajednice Na završnoj konferenciji projekta Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice - BIZimpact II predstavljeni su rezultati njegove dvogodišnje provedbe. Projekt je financiran sredstvima Europske unije te Vlade Republike Hrvatske, a cilj mu je bio poboljšati poslovnu klimu u Hrvatskoj i konkurentnost malog gospodarstva. Projekt je nastavak uspješno završene prve faze koja je provedena u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 1,4 milijun eura. BIZimpact bio je vrlo uspje-

šan projekt jer je unaprijedio komunikaciju i suradnju između korisnika projekta i državnih institucija, istaknuo je zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros. “Ministarstvo poduzetništva i obrta će zajedno s korisnicima projekta nastaviti s informiranjem poduzetnika, njihovim uključivanjem u proces izrade zakona, propisa i politika te stvaranja bolje poslovne klime i konkurentnog poduzetništva”, dodao je Pros. Tijekom 24 mjeseca provedbe projekta izrađene su elektroničke aplikacije za savjetovanje s poduzetnicima, 15 mini vo-

diča, priručnici, newsletter, pokrenut je SME forum, provedene su kampanje za podizanje razine osviještenosti, organizirani su seminari i radionice na kojima je sudjelovalo preko 1500 poduzetnika te predstavnika različitih organizacija i institucija... BIZimpact je prvi projekt koji je okupio sve poslovne organizacije te uključio brojne druge institucije s ciljem poboljšanja informiranosti poduzetnika, unapređenja komunikacije i dijaloga između poduzetnika i nadležnih institucija te razvoja javno-privatnog dijaloga.

www.een.hr

9. ožujka 2015.

4 5

Dan kreativnih žena u HGK-u

Uz volju i znanje te malo rizika do poslovnog uspjeha U HGK-Županijskoj komori Split otvara se inkubator za poduzetnice u kojem će sve zainteresirane poduzetnice ili one koje će to tek postati, moći dobiti sve relevantne informacije o pokretanju privatnih poslova, sudjelovati na raznim besplatnim edukacijama te se umrežavati s ostalim kolegicama Sanja Plješa Iako u ukupnoj svjetskoj populaciji žene čine većinu, u odnosu na svoje muške kolege one su i dalje u manjini u poduzetničkim aktivnostima. No, pojava poduzetnica usko je povezana s demokratizacijom društva, rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore (HGK) na prošlotjednoj konferenciji posvećenoj poduzetnicama pod nazivom Dan kreativnih žena, održanoj u HGK. Tom je prigodom istaknula kako su žene koje se odlučuju na poduzetništvo uglavnom visoko obrazovane i sklone preuzimanju rizika. Žene su na čelu u šest posto tvrtki u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj. Promatrajući prema funkciji na kojoj se nalaze u nekoj tvrtki, one imaju 12,5 posto nižu plaću od muškaraca koji obavljaju iste poslove. U zadnjih nekoliko godina HGK je organizirao niz edukativnih radionica upravo za žene kako bi ih se upoznalo s izazovima i prednostima poduzetništva. Tako su dosad u organizaciji HGK-a čak 7752 žene sudjelovale na 402 edukacije. Osim toga, HGK je sufinancirao nastup 17 inovatorica na inozemnim sajmovima inovacija na kojima su osvojile brojne nagrade. Uz to, 21 inovatorici je putem Komore omogućen plasman njihovih inovativnih proizvoda na svjetsko tržište. Tajana Kesić Šapić je istaknula kako je upravo HGK bio nositelj EU projekta pod nazivom Žene ambasadorice, a uskoro se pokreće inkubator za poduzetnice pri HGK-Županijskoj komori Split. U tim će se inkubatorima poduzetnice moći umrežavati, sudjelovati na raznim besplatnim edukacijama, a na raspolaganju će im biti i mentori koji će ih pripremati za razne poduzetničke pothvate. Pogrešan stav prema ženama HGK bio jedan od inicijatora pokretanja Strategije razvitka ženskog poduzetništva od 2014. do 2020. dok je Ministarstvo poduzetništva i obrta bilo nositelj te strategije. Govoreći o toj strategiji, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova istaknula je kako su već vidljivi pomaci u osnaživanju žena u smislu pokretanja vlastitih poslova. “U našem društvu još je uvijek prisutan pogrešan stav

Prenošenje posla s majke na kćer Na Danu kreativnih žena bilo je riječi o prenošenju obiteljskog posla s majke na kćer, pa su tako o svojim poslovnim iskustvima govorile majke i kćeri - Rosa i Dubravka Ferenčević iz tvrtke MarinaLab Opus te Renata i Ivana Vokal iz tvrtke D.R.I.M. Sve su naglasile kako takav 24-satni zajednički rad nije lagan, ali donosi brojne prednosti za cijelu obitelj. To je, prije svega, financijska sigurnost i isplativost poslovanja. prema ženama i to zbog shvaćanja i prihvaćanja njihovog privatnog života. Naime, mišljenje je kako su neke žene diskriminirane, zlostavljane i zapuštene u privatnom životu, što posljedično utječe i na negativan stav o njihovom odnosu prema poslovnom životu”, rekla je Višnja Ljubičić. Dodala je kako se zbog tradicionalnog stava prema ženama, nekih predrasuda i određenih prepreka, u javnosti stvara negativna konotacija o ženama u poduzetništvu. Naime, na tržištu rada jednaki su izazovi i prepreke i za muškarce i za žene. Višnja Ljubičić kaže kako “preskakivanje” nekih prepreka ovisi samo o tome koliko je netko obrazovan, snalažljiv i sposoban to odraditi. No, upravo zbog stava po kojem su žene stvorene samo za “kuću i obitelj”, a ne i za

neke rukovodeće poslove, što je zapravo društveni oblik pritiska i diskriminacije, stvorio se pojam “stakleni strop”. Iako su žene biološki drugačije od muškaraca te samim time nježniji spol, u podjeli obiteljskih poslova i roditeljskih uloga dolazi se do zaključka kako žene “trče” paralelno s muškarcima, ali na svakih stotinjak metara nailaze na neke prepreke. “Zato ženi u startu nije lako postići poslovni uspjeh kao što je to muškarcu. Iako nam se nude jednake mogućnosti, žene nailaze i na prepreke zbog svoje dobi, pa ih u njihovim četrdesetima neki poslodavci smatraju prestarima za određenu vrstu poslova”, istaknula je Višnja Ljubičić. Dodala je kako za žene u poduzetništvu prvu prepreku u Europskoj uniji predstavlja

njihova dob, a na drugom mjestu majčinstvo, dok je u Hrvatskoj obrnuto. To je potkrijepila statističkim podatkom kako u 55,3 posto slučajeva žene dobivaju otkaz zbog trudnoće ili ostvarenja majčinstva. Stakleni strop ne može se riješiti preko noći Iako se čini kako su žene osjetljivije i ranjivije od muškaraca, one ipak češće prihvaćaju rizik, pa tako prema nekim statističkim podacima 15 od 100 žena namjerava otvoriti obrt ili tvrtku, dok će istodobno to učiniti samo pet muškaraca. No, bez obzira na to, za žene u biznisu koristi se “staklenog stropa” o kojem je govorila i Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Na svim razinama rukovodećih položaja žena u prosjeku ima 35 posto pri čemu stakleni strop jednostavno ne dopušta ženama da dođu na više pozicije u nekoj tvrtki. Pohvalila je aktivnosti HGK-a, posebice organiziranje inkubatora i radionica, te rada udruženja poslovnih žena Krug i sličnih udruženja poduzetnica. “Papir sve podnosi i na njemu su svi ravnopravni. Pojam staklenog stropa ne može se riješiti preko noći. Bez obzira na poslovnu situaciju, žene ipak trebaju iskoristiti svoje pravo na majčinstvo i ostvariti se u privatnom i poslovnom smislu”, naglasila je Zdenka Lončar. Trećina obrta u vlasništvu žena Od ukupnog broja obrta, 33 posto njih je u vlasništvu žena, dok je udio vlasnica u tvrtkama 25 posto. Primjerice, u doba gospodarske krize, u razdoblju od 2008. do 2012. godine u Velikoj Britaniji 80 posto novozaposlenih činile su ženske osobe. I dok žene često znaju biti najveći neprijatelj jedna drugoj, Ariana Vela, vlasnica EU projekti, obrta za poslovno savjetovanje i istoimenog učilišta, rekla je kako se na privatni biznis odlučila kada je shvatila da u svom radu mnogo novca donosi drugima, a njoj gotovo ništa ne ostaje. Otvorila je obrt koji sve bolje posluje. S njom se složila i Katarina Peršurić Bernobić, poduzetnica koja sa sestrom vodi obiteljsku tvrtku Pjenušci Peršurić. Ona je istaknula kako se njezina tvrtka jedina u Hrvatskoj bavi proizvodnjom pjenušaca klasičnom šampanjskom metodom, a godišnje proizvode 40.000 boca pjenušca.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Električna energija Vodovod i odvodnja, Šibenik, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Vodovod i odvodnja, Šibenik, 26251326399, Kralja Zvonimira 50, Služba nabave, Nikolina Badžim Katić, dipl. oec. – za opći dio; Marko Lovrić, dipl. ing. – za tehnički dio, 22000 Šibenik, nikolina.badzim.katic@vodovodsib.hr, marko.lovric@vodovodsib.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2015%2fS+005-0006256. Građevinski radovi Ministarstvo socijalne politike i mladih traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 17. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo socijalne politike i mladih, 15351583880, Savska cesta 66, Služba za javnu nabavu, Iva Poleto, Martina Hanžek, 10000 Zagreb, iva.pole-

to@mspm.hr, martina.hanzek@mspm. hr, vlatka.vida-gazic@mspm.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0004059.

Kredit Zagrebački holding traži nabavu kredita. Natječaj je otvoren do 16. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding d.o.o., 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, 10000 Zagreb, nabava.nadmetanja@zgh.hr. Više podataka o nadmetanju https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0004043.

Oprema za aerodrome Zračna luka Dubrovnik traži nabavu opreme za regulaciju, sigurnost i signalizaciju u zračnim lukama. Natječaj je otvoren do 26. ožujka, a prijave na hrvatskom i engleskom jeziku se predaju na Zračna luka Dubrovnik, 63145279942, Dobrota 24, Pravno-kadrovska služba, Ivana Dimnić, 20213 Čilipi, ivana.dimnic@airport-dubrovnik.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0006182. Projektiranje Hrvatske autoceste traže izradu projekta i nacrta, te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 9. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste, Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Samostalni odjel za nabavu, Marin Lozančić, 10000 Zagreb, marin.lozancic@hac.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0008532.

Telekomunikacijsje usluge Carinska uprava Ministarstva financija, traži nabavu telefonskih usluga i usluga prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Sektor za financije, Marijana Semulić; Danijel Drlić; Vlasta Špoljarić; Jasminka Gregurović; Romana Butina; Andrijana Antolković, 10000 Zagreb, javna.nabava@carina.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0008400. Istraživanje i razvoj Zorginstituut Nederland, Diemen, Nizozemska traži nabavu usluga u području istraživanja i razvoja i s tim povezane usluge savjetovanja. Natječaj je otvoren do 16. travnja, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Zorginstituut Nederland 34340664, Eekholt 4, Kees Petiet, 1112 XH Diemen Nederland, inkoop@zinl.nl. Više podataka o nadmetanju na http://eu.eusupply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=140439&B=CTMSOLUTION.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Riba i riblji proizvodi (BRPT20140106001) Portugalska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i komercijalizaciju ribe i ribljih proizvoda (svježih i smrznutih), traži nove dobavljače tih proizvoda (npr. ribe, školjki i škampa), kako bi povećala raznolikost svoje ponude.

Klimatizacijska oprema (BRES20131126003)

Traže se dobavljači prehrambenih proizvoda (BRBR20140923001) Brazilska mljekara i distributer prehrambenih proizvoda traži dobavljača začina i proizvoda poput maslinovog ulja, rajčica sušenih na suncu, gljiva, maslina, tune, svih vrsta sireva, mliječnih proizvoda, pršuta i dimljene šunke za distribuciju u regiji Bahia, u Brazilu.

Španjolska tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz klimatizacijske opreme poznatih marki nudi zastupstvo za sve vrste klimatizacijskih proizvoda, kao i alate i pribor za ugradnju. Interes tvrtke je širenje trenutnog portfelja proizvoda: klimatizacijske opreme, alata i pribora za ugradnju. Tvrtka traži nove dobavljače i nudi usluge distribucije/zastupanja u Španjolskoj i Portugalu, s ciljem stvaranja distribucijske mreže unutar tih zemalja.

Proizvodnja industrijskih vozila (BRES20131126001) Španjolska tvrtka specijalizirana za popravak, održavanje i prodaju industrijskih vozila: odvoz auta, vozila za istovar, kamiona za utovar, vagona, rezervnih dijelova i drugih dodataka, nudi usluge distribucije. Tvrtka traži proizvođače industrijskih vozila i njihovih dijelova kako bi ih distribuirali na nacionalnom tržištu.

Bezalkoholno sredstvo za dezinfekciju (BOSE20141210006) Švedska tvrtka, koja je razvila sredstvo za dezinfekciju bez alkohola namijenjeno za čišćenje ruku i površina, koje pruža dugotrajnu zaštitu protiv bakterija i virusa, traži distributera u maloprodajnom sektoru u cijeloj Europi. Tvrtka je razvila antibakterijske proizvode temeljene na tehnologiji koja na blag način uništavaju bakterije. Na taj način možete zaštititi

površine od bakterijskih i virusnih napada. Ovim putem se može stvoriti dugoročna zaštita od nekoliko sati do nekoliko godina, ovisno o primjeni.

Graditeljstvo (20121213028 BO) Rumunjska tvrtka s iskustvom u području građevine, odnosno izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, nudi podugovaranje potencijalnim zainteresiranim partnerima u EU-u. Tvrtka nudi profesionalne i kvalitetne usluge za izgradnju skladišta, poslovnih i stambenih objekata, industrijskih objekata, ustanova za obrazovanje, dvorane, garaža, itd. Kako bi proširili portfelj klijenata, tvrtka traži strane tvrtke zainteresirane za njihove usluge podugovaranja u građevinskom sektoru. Izrada torbi/vreća od polipropilena (BRDK20150203001) Danska tvrtka koja prodaje torbe/vreće od recikliranog tkanog polipropilena, traži tvrtku u Europi koja može izrađivati i šivati vreće za njih. Klijent bi trebao biti u mogućnosti da ušije ručke s integriranim elastičnim dijelom za zatvaranje vreća, kao i plastični dio ispod gornjeg šava vrećice. Vreće su izrađene od jednog komada tkanine veličine 1140x470 mm. Prednost je ako proizvođač može printati logo i uzorke na polipropilen.

Drveni namještaj (BOES20131028007) Španjolski proizvođač drvenog namještaja za kuće, hotele i apartmane, traži partnere koji su zainteresirani za distribuciju ovih proizvoda - sofa, stolica, pratećeg namještaja, itd. Tvrtka je proizvođač te je također specijalizirana za uređenje interijera, razvoj projekata za uređenje hotela, stanova i kuća. Prerada voća i povrća (BOPL20150206001) Velika i dobro poznata tvrtka za preradu voća i povrća s juga Poljske, zainteresirana je za jačanje svoje pozicije na inozemnim tržištima, pronalaženjem novih partnera. Tvrtka traži partnere među distributerima hrane, veletrgovcima i trgovačkim mrežama, ali je također zainteresirana za podugovaranje i suradnju s drugim proizvođačima hrane. Medicinski instrumenti i pomagala (BOHU20140212001) Mađarska tvrtka, specijalizirana za distribuciju kirurških instrumenata, terapeutskih pomagala, sanitarnih, laboratorijskih i proizvoda za zaštitu na radu, traži trgovačko-posredničke usluge, uglavnom zastupnike za svoje proizvode. Tvrtka je također otvorena za uspostavu suradnje temeljene na franšizi.

www.een.hr

9. ožujka 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd.

Set igrački, nepoznatog brenda, oznake Model 6805. Proizvod predstavlja opasnost za djecu jer mali dijelovi lako mogu otpasti, biti progutani ili inhalirani. (slika 1) Automobil Hyundai, modeli Grandtour i Sonata, proizvedeni između 2005. i 2011. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer dijelovi stražnjeg ovjesa zbog nedovoljne antikorozivne zaštite mogu zahrđati i puknuti u vožnji. (slika 2)

Maska igračka, brend Mo Pei, oznake Animal Series Mask. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je lako zapaljiv i može ozlijediti onoga koji ga nosi. (slika 3) Duda, brend Baby/Auchan, oznake Chupete bebe latex. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se dijelovi lako mogu otkinuti i dijete ih može progutati ili inhalirati. (slika 4) Termosica, brend JIAHE, oznake Vacuum Flask. Proizvod predstavlja rizik za

9 korištenje jer dvostruko staklo sadrži azbestne niti. (slika 5) Automobili Land Rover, modeli Range Rover, Range Rover Sport i Discovery, Vn oznaka Range Rover - SALGA2VF7F A211955 - SALGA2EF3FA215386, Range Rover Sport - SALWA2VF0FA516175 - SALWAR2VF3FA613959, Discovery SALLAAAV6FA755236 - SALLAAAG5FA7 58628. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer matice kotača moraju biti slabije stegnute pa može doći od njihovog pucanja u vožnji. (slike 6, 7)

10 Biciklističke kacige, brend Scott, model Vanish Evo. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ne štiti prema specifikacijama na proizvodu pa može doći do ozljeda. (slika 8) Automobili Volkswagen, modeli Jetta, Beetle, Beetle Cabrio, Golf, Passat NMS, proizvedeni 2014. godine s motorom 1.8l-/ 2.0l- TFSI. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer dovod goriva može curiti i izazvati požar. (slike 9, 10)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr

Traže se nove potrebe i nove tehnologije vezane uz infracrvenu tehnologiju za razvoj novih proizvoda (TRFR20131217001) · Francuska tvrtka, specijalizirana u infracrvenoj tehnologiji, traži inovativne tehnologije u ranom razvoju ili već razvijene, koje bi se mogle primijeniti na: tržište zaštite i nadzora, termografsku opremu, laboratorijsku opremu i opremu za testiranje s karakteristikama sustava infracrvene tehnologije. Također, obraća se pozornost i na spoznavanje novih potreba koje bi mogle voditi ka razvoju proizvoda i rješenjima temeljenima na upotrebi infracrvene tehnologije. Traži se istraživanje i tehnička suradnja kao i licenciranje te mogućnost podugovaranja. Traži se FM radio prijemnik na baterije za NAVETEX (navigacijski telex) i fax za vremensku prognozu (TRAT20150119001) · Austrijska tvrtka (start-up), koja se bavi komunikacijskim rješenjima, traži partnera koji razvija/proizvodi prijamnike. Uređaj bi trebao biti samoodrživ, napajan baterijama, nosiv u ruci, kao i sposoban primati, pohranjivati i prikazivati: - NAVETEX poruke: tekstualne poruke koje sadrže nautička upozorenja i vre-

menske prognoze, s dometom odašiljanja uglavnom na 518 kHZ i 490 kHZ. - Vremenski fax: slikovni prikaz vremenskih odjeljaka i uz njega vezani meteorološki dio koji se odašilje na kratkim valnim duljinama, uglavnom između 4 MHz i 10 MHz.

sustav učiniti otpornijim i dugotrajnijim na agresivna otapanja i atmosfere. Traži se partner/i za ugovore o tehničkoj suradnji ili ugovore o proizvodnji.

Traži se tehnologija za povećanje otpornosti medicinskih papirnatih posuda na deterdžente (TRPL20140731001) · Poljska tvrtka proizvodi jednokratne medicinske posude za odlaganje kao što su posude za bubrege, boce za muški urin te zdjele za pranje pacijenata, napravljene od celulozne pulpe. Poduzeću je potreban sastojak koji bi, pomiješan s osnovnom pulpom, povećao otpornost ponuđenih papirnatih posuda na deterdžente. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku pomoć.

Traži se rješenje za potpunu zamjenu antibiotika u sjemenu za umjetnu oplodnju životinja (TRFR20140130001) · Francuski inovator, specijaliziran u umjetnoj oplodnji životinja, cilja k potpunoj zamjeni uporabe antibiotika u sjemenu. SME specijaliziran u istraživanju i razvoju, u potrazi je za aktivnom molekulom ili izglednim mehaničkim rješenjem koje bi sadržavalo većim dijelom citoksine, ili bi moglo spriječiti bakterije i njihov metabolizam. Francuski SME traži partnera koji bi u suradnju uvrstio svoj know-how, iskustvo ili metodu razvoja adekvatnog rješenja. Traži se tehnička suradnja, zajedničko ulaganje ili ugovor o licenci.

Razvoj i prilagodba zaštite materijala za cijevi i premaza za uronjive visoko-temperaturne senzore (TRDE20141208001) · Istraživački tim s odjela za fiziku poluvodiča na njemačkom Sveučilištu, traži specifična rješenja za zaštitu sustava cijevi za uronjive visokotemperaturne senzore. Poboljšana rješenja – izvan ranije upotrijebljenih keramičkih materijala, jedinstvenih kristala, kao i raznih metala i premaza – trebali bi

Razor polimerskih materijala na jake udare (TBRE20141222001) · Multinacionalna tvrtka iz Bruxellesa, usmjerena na robu široke potrošnje, želi istražiti materijale i tehnologiju koja bi mogla ograničiti razor uzrokovan napetošću ovojnice polietilenskih savitljivih materijala. Traže se razne vrste suradnje (tehnička suradnja ili ugovor o licenci), ovisno o predloženom stanju tekstura i izgleda uzorka.

Tehnologija prevencije izdvajanja ulja iz paste od sezama (TRTR20141118001) · Turska tvrtka traži tehnologiju koja bi spriječila izdvajanje ulja iz paste od sezama u vremenskim razmacima. Tehnologija bi trebala već biti na tržištu. Tvrtka traži ugovor o licenci ili tehničkoj suradnji. Tretman uporabe pitke vode podržan pokretnom solarnom energijom (TRAT20150114001) · Austrijski proizvođač pokretnih stanica za solarnu energiju, želi kombinaciju sa sustavom tretmana vodom. Sustav bi trebao biti spojiv s okvirima solarnog područja te koristiti prilagodljiv izgled. Treba biti prilagodljiv i različitim stupnjevima kontaminacije kao i njihovim izvorima te eventualno proizvoditi pitku vodu za 500 ljudi. Poduzeće traži partnere s prilagodljivim sustavima za tretmane vodom i to za proizvodnju/tehničku suradnju ili sklapanje trgovačkih ugovora s tehničkom pomoći.

enterprise europe

9. ožujka 2015.

Poslovni razgovori na Wasser Berlin Internationalu

Future Match CeBIT Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na sajmu CeBIT, najvećem svjetskom sajmu informacijskih tehnologija. CeBIT se održava od 16. do 20. ožujka u Hannoveru na najvećem izložbenom prostoru na svijetu. Uz više od 3000 štandova, CeBIT nudi i bogat konferencijski sadržaj. Future Match su poslovni razgovori u organizaciji Europske poduzetničke mreže koji se, 17. uzastopne godine, održavaju u sklopu CeBITa. Na 16. Future Matchu u 2014. godi-

ni sudjelovalo je 286 tvrtki i ustanova iz 31 države, koji su unaprijed dogovorili više od 1236 bilateralnih razgovora. Za više informacija o Future Matchu kao i za registraciju posjetite službene stranice na adresi https://www.b2match.eu/ futurematch2015.

Europska poduzetnička mreža Berlin-Brandenburg od 24. do 27. ožujka u Berlinu organizira poslovne razgovore na Sajmu Wasser Berlin International, sajmu investicijskih dobara usmjerenom na teme vodoopskrbe i odvodnje te vodeće manifestacije za tehnologije u izgradnji cjevovoda.

Step Ri sufinancira odlazak na gospodarske susrete u sklopu sajma CeBIT Future Match 2015. Detaljnije informacije i javni poziv možete pronaći na linku http://www.step.uniri.hr/portfolio/ internacionalizacija-poslovanja/.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a možete se registrirati na internet stranicama https://www.b2match.eu/ wasser2015.

Poslovni razgovor na Sajmu Hannover

Poslovni razgovori Horizon 2020

Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete na Sajmu u Hannoveru, vodećem gospodarskom sajmu koji će se održati od 14. do 17. travnja 2015. Ovi 11. poslovni susreti održavaju se još od 2005., a od tada je 2500 tvrtki održalo više od 19.500 poslovnih sastanaka.

Tvrtke koje planiraju prijaviti projekt za natječaj iz programa Horizon 2020, Erasmus+, Eurostars i traže međunarodne partnere za razvojnoistraživačke projekte imat će priliku sudjelovati na poslovnim razgovorima Horizon 2020 – Research, Development and Innovation koje organizira Europska poduzetnička mreža 11. lipnja u Ostravi, u Češkoj Republici. Cilj događanja je povezati ljude, razmijeniti poslovne ideje i sastaviti nove konzorcije za istraživačke projekte, posebice u okviru programa Horizon 2020, Erasmus+ i Eurostars. U online katalogu potrebno je popuniti registracijski obra-

U online katalogu potrebno je popuniti registracijski obrazac za odabir partnera za pregovaranje, a na kraju će svaka tvrtka dobiti vlastiti raspored poslovnih razgovora. Tematska područja su: · Industrijska automatizacija · Energija

· Mobilna tehnologija · Opskrba industrijskim proizvodima · Tehnologije očuvanja životne sredine i održivosti · Istraživanje i tehnologija. Kotizacija iznosi 89 eura.

zac za odabir partnera za pregovaranje, a na kraju će svaka tvrtka dobiti vlastiti raspored poslovnih razgovora. Dodatno, održat će se i seminar (vezan na potpore koje su dostupne za razvojno-istraživačke projekte i studije slučaja), kao i organizirani obilasci istraživačkih centara (IT4IInnovations National Supercomputing Centre, Nanotechnology Centre, Energy Research Centre, Institute of Environmental Technologies, Department of Robotics...). Službeni jezik događanja je engleski. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno. Registracija sudionika je moguća na: https://b2bharmo. com/OSTRAVA2015.

Sajam franšiza financijskih i konzultantskih usluga FEC HGK-Županijska komora Rijeka prvi put organizira međunarodni sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia) koji će se održati 29. i 30. svibnja godine u Milenij hotelima u Opatiji. Sajam se organizira u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Opatija, Hrvatskom obrtničkom komorom-Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije, Turističkom zajednicom Kvarnera, Turističkom zajednicom grada Opatije, Unioncamereom Veneto, Hrvatskom udrugom za

franšizno poslovanje i Surf´n´friesom, riječkim fast food lancem, najbrže rastućom franšizom u Hrvatskoj. Iako je prisutno godinama, franšizno poslovanje u Hrvatskoj nije dovoljno poznato i promovirano pa se zato otvara mogućnost organizacije takve manifestacije u nas. U sklopu ovog sajma planira se i znanstveno-stručna konferencija o temama vezanim za franšizu, financijske, savjetodavne i ostale djelatnosti koje će se predstaviti na sajmu.

Cilj sajma je da se potencijalnim franšizerima tijekom dva dana predstave uspješne hrvatske i međunarodne franšizne tvrtke te pružatelji financijskih i konzultantskih usluga. Na taj bi način poduzetnici na jednom mjestu dobili cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja. Za detaljnije informacije možete se obratiti na telefon +385 51 209 116, 209 139 i 209 119 ili e-mail infofec@hgk.hr, a svakako posjetite web stranicu sajma http://fec.hgk.hr.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 10.-11. ožujka - Radionica: Umrežavanje klastera Dunavske regije, Vukovar 12. ožujka - Poslovni razgovori na Sajmu MachTech & InnoTech 2015, Sofija, Bugarska 12. ožujka - Poslovni razgovori BUDMA 2015, Poznan, Poljska 16. ožujka - Future Match CeBIT, Hannover, Njemačka 24. ožujka - Water Bussines Day, Wasser Berlin, Berlin, Njemačka

25.-26. ožujka - Poslovni razgovori u sektoru industrije nafte i plina, Ravenna, Italija 27.ožujka - Poslovni razgovori u sklopu BMT Mediteranske burze turizma, Napulj, Italija 27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, Gornja Radgona, Slovenija 13. travnja - Poslovni razgovori na sajmu Hannover, Hannover, Njemačka

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( u veljači 2015.

( i do 10%

otvorena Poliklinika Arista

može se uštedjeti kupnjom košarice

POLIKLINIKA ARISTA, ZAGREB

UBERIOVO.HR, RIJEKA

Cilj je biti centar izvrsnosti

Klikom “miša” do košarice zdravlja Poliklinika pruža usluge prevencije, dijagnostike i liječenja iz područja pedijatrije i interne medicine, a u njoj se mogu obaviti i sistematski pregledi te pretrage

Dvije prijateljice pokrenule su internet trgovinu jer su smatrale da njome mogu donijeti potrošačima zdravu hranu, ali i potaknuti razvoj ekološke poljoprivrede

centru Zagreba u veljači je otvorena Poliklinika Arista. Poliklinika pruža usluge prevencije, dijagnostike i liječenja iz područja pedijatrije i interne medicine. Tu se mogu obaviti i preventivni sistematski pregledi te laboratorijske i mikrobiološke pretrage. Polikliniku su osnovali Krešimir Putarek i Nataša Rojnić Putarek. Krešimir Putarek ističe kako se u Poliklinici osigurava sveobuhvatna medicinska usluga, najmodernija dijagnostička oprema i vrhunski tim liječnika koji su kliničko iskustvo stjecali radom u najistaknutijim kliničkim centrima u Hrvatskoj i inozemstvu. “Cilj nam je biti centar izvrsnosti gdje će naši pacijenti uz individualni pristup moći dobiti najbolju moguću profesionalnu skrb iz područja interne medicine i pedijatrije”, kaže Putarek. Osim opće pedijatrije u okviru koje se provode sistematski pregledi novorođenčadi i djece te pregledi, dijagnostika i liječenje akutno bole-

vije prijateljice, Višnja Basioli i Biljana Cvijanović iz Rijeke, svoj hobi pretvorile su u posao. Pokrenule su internet trgovinu Uberiovo.hr, koja za kupce bira pravu domaću hranu iz ekološkog uzgoja. “Stvar funkcionira vrlo jednostavno, putem naše web stranice odaberete što želite kupiti, a mi vam to u subotu donesemo na vrata, naravno ako se nalazite na području Primorsko-goranske županije. Povrće i voće se može kupiti i zasebno, ali posebno su popularni naši tjedni paketi, velika košarica sa šest kilograma i mala košarica s tri kilograma raznog voća i povrća. Kupnjom košarice, male ili velike, uštedjet ćete oko 10 posto, a mi smo se pobrinuli da one sadrže zanimljive namirnice koje svako kućanstvo koristi i mogu vam dati ideju što pripremati za ručak kroz tjedan”, kaže Višnja Basioli. Za sada stignu same pokrivati sve što je potrebno: od nabave proizvoda do organizacije

sne djece, Arista nudi i subspecijalističku pedijatrijsku djelatnost. Za najmlađe bolesnike vodeći pedijatri osiguravaju integrativni pristup u području dječje endokrinologije i dijabetesa, pulmologije i alergologije, kardiologije, neurologije i neurorazvoja te dječje psihologije.

pominje kako je Arista jedina privatna poliklinika u sklopu koje se obavlja cjelovit subspecijalistički endokrinološki pregled, analiza hormona i UZV štitnjače kod djece kako bi se najmlađim bolesnicima pružila najbolja skrb koja uključuje pravovremenu dijagnostiku i učinkovitu terapiju.

U Poliklinici posebice naglašavaju važnost fetalne ehokardiografije

Prevencija bolesti srca i krvnih žila Internistička djelatnost u poliklinici pak obuhvaća prevenciju, dijagnostiku i liječenje iz područja kardiologije, angiologije (bolesti krvnih žila), endokrinologije, nefrologije s hipertenziologijom te gastroenterologiju s intervencijskim endoskopskim metodama. Željko Đurašević, jedan od najistaknutijih hrvatskih kardioangiologa i dio tima Poliklinike, naglašava kako su u Aristi osobito ponosni i na to da se, osim cjelovitog dijagnostičkog i terapijskog postupka, posebna pažnja pridaje preventivnoj kardiologiji te bolestima perifernih vena i arterija. (B.O.)

U Poliklinici posebice naglašavaju važnost fetalne ehokardiografije, ultrazvučnog pregleda dječjeg srca tijekom trudnoće kojim se otkrivaju moguće greške srčanog razvoja, a koje su među najčešćim urođenim greškama. Osim toga, ističu specijalistički pregled i UZV štitnjače. Jer iako su među najčešćima, bolesti štitnjače, koja proizvodi ključne hormone za ljudski metabolizam, također su često neprepoznate. Jasenka Ille, liječnica iz Aristinog tima, na-

transporta i dostave potrošačima. Isto tako, ne isključuju ni mogućnost da kako posao bude rastao zaposle i nove ljude. Promocija ekološke poljoprivrede “Za ovu djelatnost smo se odlučile jer smo smatrale da njome možemo potrošačima donijeti zdravu hranu, ali i potaknuti razvoj ekološke poljoprivrede, odnosno domaće poljoprivrede uopće. Ekološka proizvodnja je kod nas u samom začetku, treba je promovirati, treba pričati o tome, treba educirati ljude, a prije svega treba te namirnice učiniti dostupnima svima. Ljudi trebaju imati izbor. Nadamo se da će svijest o eko uzgoju rasti i da će se sve više ljudi okrenuti ekoproizvodnji, a samim tim da će biti i sve više korisnika eko namirnica”, kaže Biljana Cvijanović. Za sada bilježe porast narudžbi, no svjesne su kako se ne radi o robi koja će se masovno prodavati. Njihovi kupci su osobe koje žele jesti zdravo, iako će se za ovu opciju opredijeliti i mlađi kupci

koji nemaju vremena obilaziti štandove na tržnici.

Njihovi kupci su osobe koje žele jesti zdravo, ali i mlađi kupci koji nemaju vremena ići na tržnicu Kad je u pitanju budućnost Višnja i Biljana su optimistične, njihova želja je daljnji doprinos razvoju domaće ekološke poljoprivrede i proizvodnje. “Ekološka poljoprivreda se oslanja na prirodu i njene cikluse. Zato je naša ponuda, koju osvježavamo na tjednoj bazi, ograničena na trenutačnu ponudu naših poljoprivrednika te se prosječnom potrošaču naviknutom na šarenilo ponude u supermarketima pa i na našim tržnicama, može činiti oskudna. Stoga je potrebna stalna edukacija o nužnosti prilagodbe prirodnim ciklusima”, zaključuju na kraju Višnja Basioli i Biljana Cvijanović. (I.G.)

14 AKTUALNO Zelena kohezijska politika

Projekti održivog razvoja nisu trošak

Grupacija Zelenih/ESSa u Europskom parlamentu i zastupnik Davor Škrlec organizirali su prošli tjedan u Zagrebu međunarodnu konferenciju Zelena kohezijska politika. Na njoj su predstavljeni održivi primjeri korištenja kohezijskih sredstava s ciljem širenja dokazanih praksi koje mogu pomoći u oživljavanju gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. “Zeleni projekti su projekti održivog razvoja kojima je cilj da nakon završenog financiranja iz EU fondova stvaraju dodanu vrijednost, a ne dodatni trošak lokalnoj zajednici. Ako se poštuju ta načela, onda se ekonomska isplativost mjeri

ne samo u razvoju, nego u smanjenju štetnih emisija u okoliš i pridonosi lokalnom zapošljavanju. Sinergijom sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova i ostalih instrumenata EU-a moguće je provoditi projekte koji će imati dugoročno pozitivne učinke za širu zajednicu”, rekao je Škrlec. Prema izvještaju Europske komisije o stanju okoliša za 2015., Hrvatska je na začelju kad se mjeri postotak recikliranja komunalnog otpada. “Ogromna količina resursa završava na odlagalištima umjesto da se primarnim razdvajanjem resursi vraćaju u proizvodnju. Nažalost, u Hrvatskoj nedostaje gospodarstvo koje bi te resurse koristilo. Veliki smo uvoznik svega i izvoznik osnovnih resursa. Kad bismo ih upotrijebili u proizvodnji i izvozili gotove proizvode, smanjili bismo svoj deficit”, kaže Škrlec. (B.O.)

Vodnokomunalna infrastruktura

N. Gradiška i Vodice u lovu na projekte Direktori komunalnih poduzeća Nove Gradiške i Vodica predali su direktoru Hrvatskih voda Ivici Plišiću i pomoćniku ministra poljoprivrede Draženu Kurečiću aplikacijske pakete za projekte razvoja vodnokomunalne infrastrukture i gospodarenja otpadnim vodama na širem području tih gradova. Ukupna vrijednost oba projekta iznosi više od 258 milijuna kuna. Projekt Razvoj vodnokomunalne infrastrukture Nova Gradiška procijenjen je na 143,2 milijuna kuna, od čega sufinanciranje EU-a iznosi 67,12 posto. Projekt obuhvaća mrežu sustava odvodnje na dijelu aglomeracije koju čine Nova Gradiška te općine Cernik i Rešetari. Projekt bi trebao biti gotov 2017. i rezultirati,

među ostalim, rastom priključenosti na sustav javne odvodnje na 92 posto. Projekt Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Vodice-Tribunj-Srima procijenjen je na 114,6 milijuna kuna. EU će ga sufinancirati sa 71,6 posto, priopćeno je iz Hrvatskih voda. Trenutna priključenost na sustav javne odvodnje na području te aglomeracije iznosi oko 40 posto. Nakon provedbe prve faze, 2017., ta bi se brojka trebala popeti na oko 54 posto, a po dovršenju cijelog projekta na gotovo 100 posto. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 731 izlagač iz 26 zemalja sudjelovao na jubilarnom, 20. Viroexpou

20. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljop

Viroexpo: virovitič

Brojem izlagača i posjetitelja, ali i uzornom organizacijom sajam je potvrdio primat j svih čimbenika koji su relevantni za gospodarski život ovog prostora”, kazao je Luka Goran Gazdek

eđunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2015. koji je se od 27. veljače do 1. ožujka održao u Virovitici brojem izlagača (731) i posjetitelja (26.700), ali i uzornom organizacijom potvrdio je primat jednog od tri najveća regionalna sajma u Hrvatskoj. Sajam u Virovitici pokrenut je na inicijativu Ivana Slamića, predsjednika HGK-Županijske komore Virovitica prilikom konstituiranja Komore u Virovitici 1994. Dvije godine kasnije organiziran je Agroexpo, prva izložba poljoprivrednih proizvoda i proizvoda prehrambene industrije Virovitičko-podravske županije u hotelskoj kavani gdje se okupilo 40 izlagača. Već sljedeće godine izložena je i agrooprema, a kada su interes pokazale i tvrtke izvan agrarnog resora, sajam je promijenio ime u Viroexpo i iz godine u godine rastao - po broju izlagača, posjetitelja i stranih zemalja sudionica.

Ovogodišnji sajam bio je u znaku jubileja pa su govornici odreda isticali virovitičko sajamsko čudo potkrepljujući to činje-

Sajam u Virovitici pokrenut je na inicijativu Ivana Slamića prilikom konstituiranja Komore u Virovitici 1994. nicom da mnogi sajmovi nisu preživjeli krizu. “Viroexpo je sajam koji može biti predložak uspješnosti u sinergijskom djelovanju svih čimbenika koji su relevantni za gospodarski život ovog prostora. U

prilog tome ide i stabilna politička situacija u Virovitici i Virovitičko-podravskoj županiji”, kazao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Od kolača do industrijskih strojeva Izlagači iz 26 zemalja - gospodarstvenici, obrtnici i poljoprivrednici - izložili su brojne proizvode. Bilo je tu svega, od kolača i prirodnih sokova do automobila i sušilaca za duhan, od prerađenog voća i povrća, čajeva i suhomesnatih proizvoda do plastenika i industrijskih strojeva. Prvi put sajam uz zemlju partnera ima i partner-

ski grad - Veliku Goricu. Na središnjem izložbenom prostoru predstavljeno je više izlagača iz Velike Gorice i turopoljskog kraja. Među njima i Gorica staklo, tvrtka sa 45 godina tradicije u privatnom vlasništvu. Kroz godine su od malog obrta izrasli u tvrtku s više od 60 zaposlenih. “Na sajam smo došli kako bi nas što bolje prepoznali na tržištu, stoga je naše predstavljanje više marketinško, a manje prodajno”, rekao je Igor Keserić, brand manager Gorica stakla. Prvi put na Viroexpou samostalno je nastupila pitomačka tvrtka Hrastico koja je predstavi-

Mađarska zemlja partner Mađarska je po drugi put bila zemlja partner. Predstavio se 51 izlagač, a na skupu Bilateralni gospodarski odnosi Hrvatske i Mađarske, Mađarska nacionalna trgovačka agencija izrazila je zadovoljstvo što Hrvatska želi jaču suradnju sa zemljama Višegradske skupine. “Jako nas raduje što vidimo mogućnost suradnje u okviru mreže koju smo pokrenuli, a koju čine Hrvatska, Slovenija, Srbija, Austrija, Rumunjska, Slovačka, Ukrajina i Poljska. Hrvatskoj i Mađarskoj se pruža mogućnost zajedničkog nastupa na trećem tržištu. Posebno je važna linija Baltik-Jadran jer pravac prolazi kroz Mađarsku, a Hrvatske je jedna od krajnjih točaka tog pravca”, rekao je zamjenik generalnog direktora Mađarske nacionalne trgovačke agencije Lajos Kupcsok.

Poziv članicama HGK-a za sudjelovanje na sajmu EXPOKOS

Prijave za sajam do 17. ožujka U okviru promocije hrvatskog gospodarstva HGK Sektor za industriju organizira nastup članica HGK-a na zajedničkom štandu na sajmu 14. EXPOKOS u Prištini od 6. do 9. svibnja. EXPOKOS je međunarodni sajam graditeljstva, rudarstva, tehnike, energetike, namještaja i

nekretnina na kojem se predstavi više od 300 izlagača iz 13 zemalja, a posjeti ga preko 21.000 posjetitelja, od toga više od 12.000 poslovnih ljudi. Program sajma čine i seminari, konferencije te individualne prezentacije. EXPOKOS je odlična prilika za gospodarstvenike koji se žele predstaviti po-

slovnim partnerima i građanstvu te pronaći nove partnere u regiji Balkana. Na štandu HGK-a tvrtke će moći prezentirati svoje proizvodne programe i poslovne mogućnosti, a osiguran im je i prostor za individualne razgovore. Troškovi nastupa definirat će se nakon završenih preliminar-

nih prijava i zaključenja liste izlagača te izrade plana troškova nastupa na sajmu. Poduzeća zainteresirana za sudjelovanje mogu se javiti Milošu Bjelajcu u HGK Sektor za industriju na e-mail mbjelajac@hgk.hr ili tel. 01/4606 746. Prijave se primaju do 17. ožujka.

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 26.700 posjetitelja privukao virovitički sajam

rivrede Viroexpo 2015.

čko sajamsko čudo

jednog od tri najveća regionalna sajma u Hrvatskoj. “Viroexpo može biti predložak uspješnosti u sinergijskom djelovanju a Burilović, predsjednik HGK-a

la nekoliko linija proizvoda iz istoimenog brenda. Popriličan broj posjetitelja ostao je ugodno iznenađen širinom proizvodne palete, kvalitetom, ali i cijenom. “Sajam Viroexpo je zanimljiv i zbog toga što na jednom mjestu čovjek može vidjeti gotovo sve ljude koji žive u okolici a s kojima se ne stigne vidjeti cijele godine.

S obzirom na to da smo, između ostalog, predstavili dvije nove linije proizvoda od kojih jednu radimo za francusko, a drugu za njemačko tržište, otvorili smo mogućnost da te linije plasiramo i na domaće tržište putem veleprodajnog lanca”, izjavio je direktor i vlasnik tvrtke Mladen Balić. Posjetitelji su najvi-

še zanimanja pokazali za poljoprivrednu mehanizaciju. U Hrvatsku je nakon dugo vremena opet stigao Rabe, poznata svjetska marka plugova. Snažan čelik, robusna konstrukcija, stotinu godina iskustva i poznata plava boja dominirala je vanjskim izložbenim prostorom. Nema onoga tko je mogao proći a da ne zastane pored plavih velikih Rabe plugova i rotacijske drljače. “Osim što su bili u prilici kupiti po jeftinijim cijenama, moguće ih je kod nas, na skladištu u Osijeku i Koprivnici, kupiti i po neto cijeni što znači da je svaki stroj jeftiniji 25 posto od redovite cijene”, kaže Damir Rukovanjski, promotor i prezentator ovih strojeva u Hrvatskoj. Edukacija i predavanja Izloženi su i RabeWerk plugovi, rotacijske drljače, valjci HeVa, sijačica Azim, Faresin teleskopski utovarivači i vibrocult sjetvospremači. “Prvi put smo na ovom sajmu i oduševljeni smo,

a što je i najvažnije - jako smo zadovoljni nastupom. Najviše je bilo onih koji su zainteresirani da našu mehanizaciju kupe kroz program ruralnog razvoja EU-a”, kaže direktor AgroPMD iz Koprivnice Imre Bata. Virovitička tvrtka Agroservis proizvodnja predstavila je sadilicu rasada na foliju koja, tvrde u Agroservisu, uvelike olakšava sadnju u odnosu na one koje su do sada bile dostupne na tržištu jer se kultura sadi na foliju izravno iz kontejnera. Na sajmu su prodane tri sadilice što je bilo iznad svih očekivanja. Na sajmu je upriličeno sedam edukativnih predavanja tematski vezanih uz perspektive hrvatskog gospodarstva i poljoprivrede i panel-diskusija o ulozi Panonskog drvnog centra kompetencija u razvoju drvoprerađivačke industrije. Organizatori su bili Upravni odjel za zajedničke politike i fondove EU-a Virovitičko-podravske županije i HGK-Županijska komora Virovitica.

Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske: S velikim zadovoljstvom prihvatila sam poziv župana Tolušića da otvorim jedan od najvećih sajmova u Hrvatskoj. Ovaj sajam potiče poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike da se povežu, udruže i prošire gospodarsku suradnju kako bi se iskoristili naši potencijali, među kojima su najveća vrijednost naši ljudi.

Jozsef Zoltan Magyar, veleposlanik Republike Mađarske:

Dvadeseta obljetnica sajma je značajan jubilej za ovu regiju, a mi smo ponosni što je Mađarska jedina zemlja koja je dva puta bila zemlja partner. Ono što dva brata mogu učiniti kada su složna, vrijedi i za susjede. Kada kreiramo naše planove, treba gledati u budućnost, a ova županija ima odličan slogan - “Vrata uvijek moraju biti otvorena”.

Luka Burilović, predsjednik HGK-a: U recesijsko vrijeme izuzetan uspjeh sajma je sudjelovanje 731 izlagača iz Hrvatske i 25 stranih zemalja. HGK-Županijska komora Virovitica dala je velik doprinos i ovom sajmu, organizirajući i koordinirajući nastup 315 izlagača, od čega 176 izlagača iz 17 stranih zemalja, te nastup 139 izlagača iz Hrvatske.

Zbog orkanske bure odgođen sajam na splitskom Žnjanu

Bura napravila štetu sajmu GAST Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

bog orkanske bure koja je oštetila montažne hale na splitskom Žnjanu, u kojima je u prošlu srijedu otvoren 20. međunarodni sajam GAST, odgođeno je njegovo održavanje. Sajam je inače već okupio

oko 1000 izlagača, a zbog sigurnosnih razloga bio je zatvoren u četvrtak. Već u petak ujutro zbog siline vjetra došlo je do oštećenja opreme i hala. U trenutku zaključenja ovog broja Privrednog vjesnika bura se smirila, djelatnici MUP-a otvorili prometnicu te pustili djelatnike tvrtke Sajam Split koja or-

ganizira GAST da uđu i procijene štetu i kako je sanirati. Direktorica tvrtke Sajam Split Sanja Vuković Veić u ovom trenutku ne može reći o kolikoj se šteti radi niti kakve će posljedice to imati. “Na žalost, 20 godina se upozoravalo kako je Splitu potreban sajamski prostor. Sajam Split nu-

dio je i konkretnu pomoć u obliku javno-privatnog partnerstva za izgradnju sajamskog centra gdje se kao jedan od ulagača pojavio i Nürnberški sajam, 12. organizator sajmova po veličini u svijetu. Sajamski gradovi su bogati, a takav je mogao biti i Split”, istaknula je Sanja Vuković Veić.

Prema njezinim riječima, tvrtka Sajam Split pokušava na sve načine svojim partnerima i izlagačima izaći u susret kako bi im se smanjila nastala šteta zbog elementarne nepogode. Što se tiče odr-

žavanja GAST-a u Spaladium areni, zbog njena malog kapaciteta, postavljanje manifestacije ne bi bilo moguće bez značajnih investicija te dopunjavanja prostora, opet, montažnim halama.

16 TURIZAM *vijesti Međunarodni sajam turizma Place2go Međunarodni sajam turizma Place2go održava se od 13. do 15. ožujka u zagrebačkom Boćarskom domu. Ove će se godine prvi put predstaviti grad Bruxelles i egzotična Namibija, a među tradicionalnim izlagačima bit će zemlje poput Tajlanda, Indije, Malezije, Tunisa, Turske, Bugarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. U sklopu sajma organizirat će se tzv. gastro ulica gdje će se moći isprobati gastronomski ruski specijaliteti, zatim iranski čaj, indijski nan, wok, japanski sushi i bavarske kobasice. Apoksiomenova antička kuhinja U sklopu projekta Apoksiomenova antička kuhinja i Miomirisi i okusi Lošinja nedavno je predstavljena kuharica pod nazivom Apoksiomenova gastronomska priča. Ona je napravljena u suradnji Grada Malog Lošinja i tamošnje turističke zajednice te lošinjskog kuhara Adrijana Nikolića. Poveznica antičke Grčke i otoka Lošinja je brončani kip atlete Apoksiomena koji će se trajno izložiti u palači Kvarner u Malom Lošinju. Booking.com pokreće Booking Now

Jedna od vodećih svjetskih tvrtki u online rezervacijama smještaja Booking. com pokrenula je novu mobilnu aplikaciju Booking Now u Hrvatskoj. Ta aplikacija omogućuje rezervaciju smještaja prema individualnim željama putnika. Kombinacijom podataka o ponašanju korisnika i GPS tehnologije, Booking Now postaje mobilna aplikacija koja prikazuje više od 600.000 smještajnih objekata na svijetu. Prema podacima Booking. coma, gotovo polovina rezervacija unutar 48 sati napravljena je putem mobilnih telefona. Inače, ova aplikacija dostupna je na 42 jezika.

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

“Želja mi je da Kaštela jednoga dana postanu mala Toscana. Naime, imamo sve uvjete za razvoj vinskog turizma i to bismo trebali iskoristiti. “ Anton Tonči Kovač Ususret brendiranju Kaštela i autohtone sorte vinove loze

Zavodljiva vina za turističko nepce U posljednjih nekoliko godina sve se više prepoznaje vrijednost tradicije prirodne i kulturne baštine te uzgoja vinove loze, pa se tako i sve više vjeruje kako je hrvatska vinogradarska budućnost u našim autohtonim sortama nje. Kovač svoja vina plasira u 11 restorana na splitskom području, ali ipak najviše boca proda na kućnom pragu. Oko 80 posto njegovih kupaca su Amerikanci. “Želja mi je da Kaštela jednoga dana postanu mala Toscana. Naime, imamo sve uvjete za razvoj vinskog turizma i to bismo trebali iskoristiti”, istaknuo je Kovač.

Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

edam dalmatinskih Kaštela našlo je način da se svojom autohtonom vinarskom proizvodnjom izbori za mjesto na turističkoj karti. U turističkom smislu godinama zanemarivani, Kaštel Sućurac, Kaštel Lukšić, Kaštel Novi, Kaštel Stari, Kaštel Kambelovac, Kaštel Štafilić i Kaštel Gomilica, posljednjih godina intenzivno rade na unapređenju autohtone sorte vinove loze toga kraja - crljenka. Naime, ta vinova loza ima i svoju “braću i sestre”, primjerice ninčušu, glavinušu, ljutun i babicu koje se sve smatraju kaštelanskim autohtonim sortama. Preostale sorte plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička, vranac, grk i plavina posađeni su kao najbliži srodnici crljenka kaštelanskog, nekada raširene i vrlo popularne sorte u Dalmaciji koja je tijekom 20. stoljeća gotovo nestala iz dalmatinskih vinograda. Nakon višegodišnje potrage na otocima i priobalju, crljenak je konačno pronađen u Kaštel Novome 2001. godine. Otkriće da je ta sorta istovjetna sorti zinfandel koja se uzgaja u Americi i sorti primitivo u Italiji, te da je istodobno i roditelj jednoj od najpoznatijih hrvatskih sorti - plavcu malom, učinilo je to da Kaštela postaje nezaobilazno mjesto na svjetskoj turističkoj i vinogradarskoj karti.

Zamamna Babica Među turistički atraktivnim OPG-ovima nalazi se i onaj kaštelanskog vinara Nevena Vuine koji također njeguje autohtone

Anton Tonči Kovač

Najbolja prodaja na kućnom pragu Kako bi se unaprijedio uzgoj i prodaja crljenka, sve se više kaštelanskih vinara bavi proizvodnjom vina, a kako bi ih što bolje plasirali na tržište, osnovali su i vlastita obiteljska poljoprivredna gospodarstva te se udružili u Udrugu vinara i vinogradara Crljenak kaštelanski 2001. Njegujući višestoljetnu tradiciju uzgoja vinove loze na području Kaštela, obitelj Bedalov obnovila je stare vinograde na padinama brda Kozjak, na 400

metara nadmorske visine. Tamo uzgajaju autohtone sorte vinove loze, među ostalim i crljenak, i to u sustavu održivog i ekološkog uzgoja. U podrumu obitelji Bedalov koriste se samo prirodne i tradicionalne metode u proizvodnji vrhunskih vina. Proizvodnjom vina bavi se i obitelj Kovač. Prije sedam godina Anton Tonči Kovač počeo je s projektom obnove starih kaštelanskih vinograda u vlasništvu svoje obitelji i napravio vino Putalj od sorte crljenak kaštelanski. “Naše

vino proizvodimo od grožđa isključivo iz obiteljskih vinograda koji se nalaze na ukupno tri hektara površine i to na šest lokacija, čime se u potpunosti postigla kontrola kvalitete s naglaskom na ekologiji. Nakon berbe vino se prerađuje u moderno opremljenoj vinariji u potpuno kontroliranim uvjetima”, rekao je Kovač. Dodao je kako su vinogradi dosad postigli punu rodnost, a u vinariji planiraju proizvodnju do maksimalno 20.000 butelja vrhunskog vina iz vlastite proizvod-

Kairos 2011. najbolji crljenak kaštelanski U organizaciji Društva za očuvanje kulturne baštine Bijaći i Udruge vinara i vinogradara Crljenak kaštelanski 2001. te u suorganizaciji Grada Kaštela, protekli je tjedan u Kaštelima održana 12. večer kaštelanskih vina. Tom su prigodom najboljim kaštelanskim vinarima dodijeljene nagrade za vina u kategorijama: bijelo, crno, opolo berbe 2013. te u kategoriji odležanih crnih vina. Osim kaštelanskih proizvođača, nagrade su po treći put dobili i najbolje ocijenjeni vinari u posebnoj kategoriji Crljenak kaštelanski. Uzorke su mogli poslati svi proizvođači te sorte iz Hrvatske, a na ocjenjivanju je bilo ukupno 13 uzoraka crljenka. Najboljim crljenkom kaštelanskim proglašen je Kairos berbe 2011. vlasnika tvrtke Vinski dvori.

Crljenak kaštelanski i njegovi brojni vinski rođaci postaju mamac za turiste, posebno Amerikance dalmatinske, posebice kaštelanske sorte. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, već nekoliko godina od grožđa iz vinograda s padina Kozjaka uspijeva odnjegovati vina koja dobivaju i razne nagrade. Pod zajedničkim nazivom Štafileo, ustvari se nalazi šest vina: Babica, Crljenak, Vrhunski plavac, Kvalitetni plavac, Pošip i Rose crljenak kaštelanski. No, posebice je zanimljiva upravo Štafileo babica, koji proizvodi i buteljira samo Vuina. Riječ je o potomku plavca malog, koja je nekada bila vrlo cijenjena i omiljena sorta u Kaštelima.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

“Istraživanje je pokazalo da regionalni direktori informatike vrlo realno sagledavaju vlastitu poziciju unutar svojih kompanija. “ John Gole, direktor istraživanja za područje telekomunikacijskih sustava i mreža u IDC CEMA-i

Istraživanje Adriatic IT Buyer’s Pulse

Sve veći utjecaj IT stručnjaka Istraživanje pokazuje kako donositelji odluka očekuju da se IT odjeli umjesto poslovne podrške sve više profiliraju kao izvor transformacije cjelokupne tvrtke, kroz poboljšavanje poslovnih procesa, bolje korištenje dostupnih informacija i učinkovitiju radnu snagu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako su poboljšanje poslovnih procesa i porast učinkovitosti poslovnih operacija i dalje neki od primarnih zahtjeva kada je riječ o infomacijskim tehnologijama, zahtjev za što

Aplikacije su područje na kojem IT odjeli mogu ostvariti značajan utjecaj na poslovnu uspješnost tvrtke užom suradnjom između poslovnog odjela i IT-a sve je značajniji čimbenik konkurentnosti, posebice među velikim tvrtkama u Adriatics regiji. Naime, najnovije istraživanje direktora informatike i voditelja informatičkih odjela (CIOa) Adriatic IT Buyer’s Pulse, koje je proveo IDC Adriatics na tržištima Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije, pokazuje kako 65 posto CIO-a ulaže dodatne napore kako bi uskladili rad svojih odjela s novim zahtjevima poslovanja. Međutim, rijetko kad se tome mogu u potpunosti posvetiti s obzirom na to da su usmjereni i na svakodnevne probleme i pitanja poput održavanja infrastrukture. Prepoznata vrijednost IT odjela Viši menadžment velikih kompanija u regiji prepoznao je poslovnu vrijednost koju im pružaju njihovi IT odjeli a koja je

mnogo više od puke kontrole troškova. Istraživanje pokazuje i to kako donositelji odluka očekuju da se IT odjeli umjesto poslovne podrške sve više profiliraju kao izvor transformacije cjelokupne tvrtke, kroz poboljšavanje poslovnih procesa, bolje korištenje dostupnih informacija i učinkovitiju radnu snagu. Ova velika očekivanja od IT odjela otvaraju nove mogućnosti za CIO-e u repozicioniranju svojih odjela i zauzimanju boljih strateških uloga, postavljajući se uz bok ostalim najvažnijim poslovnim procesima. Tim više što od 70 do 80 posto CIOa vjeruje kako su njihovi IT odjeli već sada spremni na intenzivniju suradnju s poslovnim odjelima te da su u stanju ispuniti sva njihova očekivanja. “Provođenjem ovog istraživanja kod direktora informatike u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji željeli smo dobiti bolji uvid u opseg njihova posla te

koliko mogu unapređivati poslovne procese u svojim kompanijama i organizacijama. Istraživanje je pokazalo da regionalni direktori informatike vrlo realno sagledavaju vlastitu poziciju unutar svojih kompanija, ali i da su u svakom trenutku spremni uložiti dodatni trud kako bi ispunili nove zahtjeve modernog poslovanja ili kako bi pokrenuli određeni projekt koji će pridonijeti rastu poslovanja njihove tvrtke”, ističe John Gole, direktor istraživanja za područje telekomunikacijskih sustava i mreža u IDC CEMA-i (Srednja Europa, Bliski istok i Afrika). Gole dodaje kako veseli spoznaja da je utjecaj IT stručnjaka sve veći te da su se po važnosti gotovo izjednačili s menadžerima poslovnih odjela. Prikupljanje vrijednih podataka Prema istraživanju, tipični ciljevi poput smanjenja IT troškova, po-

boljšanja IT procesa te konsolidacija i upravljanje projektima na listi prioriteta direktora informatike mnogo su niže rangirani od onih ciljeva koji dolaze iz poslovnog odjela i ostalih dijelova organizacije. Ukratko, regionalni CIO-i u 2015. žele više svog vremena posvetiti poboljšanju kvalitete IT usluga, boljoj usklađenosti s poslovnim strategijama, boljoj iskoristivosti baza podataka te se posvetiti pokretanju projekata koji potiču ukupni rast poslovanja. Međutim, kada se usporede ključna područja interesa IT stručnjaka i investicijski planovi njihovih kompanija, dolazi do razmimoilaženja. Pitanje postojeće infrastrukture je nešto što mnogi CIO-i jednostavno ne mogu zanemariti kada je riječ o ostvarivanju zadanih vrijednosti. Konsolidacija infrastrukture te njena zamjena i ulaganje u proširenje spadaju među tri glavna područ-

ja u ovoj godini za gotovo polovinu ispitanih CIO-a. Te aktivnosti definitivno utječu na smanjenje IT troškova i poboljšanje kvalitete usluga, no njihov potencijal za dugoročniju poslovnu vrijednost je ograničen. Ono gdje direktori informati-

matraju kao alat za prikupljanje vrijednih podataka za tvrtku ili za podržavanje poslovnih procesa. Prema IDC-u, tvrtke u Adriatic regiji značajno ulažu u business intelligence, analitiku, rad s bazama podataka, a sve s ciljem kapitalizacije podataka kao najbrže rastuće konkurentne imovine koju tvrtka posjeduje. ERP (Enterprise Resource Planning) sustavi su na drugom mjestu najpoželjnijih investicija, dok visoko kotira i ulaganje u sigurnost, posebice u svjetlu sve češćeg cyber kriminala, špijunaže pa čak i pravih cyber ratova. Zaokret prema novim tehnološkim rješenjima postupan je proces. Međutim, mobilnost, cloud rješenja i virtualizacija sve se češće nalaze u top 3 područja, bilo da je riječ o fokusu IT stručnjaka ili o investicijskim

Regionalni CIO-i u 2015. žele više vremena posvetiti poboljšanju kvalitete IT usluga ke mogu učiniti više, svakako su aplikacije te inovativna rješenja poput usvajanja mobility first strategija i prelaska na poslovanje u oblaku. Zaokret prema novim rješenjima Aplikacije su područje na kojem IT odjeli mogu ostvariti značajan utjecaj na ukupnu poslovnu uspješnost tvrtke. Posebice ako se aplikacije pro-

planovima njihovih kompanija. Jedna od pet kompanija na ovom području razmišlja ili već ulaže u razvoj poslovne mobilnosti, a privatne ili javne cloud usluge također sve više dobivaju na značaju. Inače, cjeloviti rezultati istraživanja Adriatic IT Buyer’s Pulse bit će predstavljeni na konferenciji IDC Adriatics ICT Leadership Forum 26. ožujka u Zagrebu.

18 PST!

KNJIGOMETAR

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Pripremila: Vesna Antonić

Loretta Napoleoni Uspon islamizma Sandorf

Islamska se država od kasnih 1990-ih munjevito proširila prekrajajući nacionalne granice diljem Bliskog istoka i podvrgavajući ga svojoj interpretaciji šerijatskog prava. Ova knjiga ukazuje na zaokupljenost zapadnih medija opisima ISIS-a kao skupine razbojnika, no zapravo razvijaju novi model izgradnje nacije. ISIS se služi suvremenom tehnologijom kako bi regrutirao nove članove i prikupio novac s ciljem obnove izvornog kalifata ponešto prilagođenog 21. stoljeću. To nije samo teroristička mreža, već opasan neprijatelj.

Yuval Noah Harari Sapiens - Kratka povijest čovječanstva Fokus Komunikacije

Ova je knjiga prikaz čudesnoga povijesnog puta koji je prošla naša vrsta – od beznačajnog čovjekolikog majmuna do gospodara svijeta. Homo sapiens – kako, kada, zašto i dokle? Povijest se rijetko kada trudi odgovoriti na takva pitanja – i po tome je ova knjiga jedinstvena. Harari sapiensa promatra kao biološku vrstu. Kad je i kako nastala? Po čemu je i zašto tako jedinstvena? Što je stvorilo sapiensovu kulturu i civilizaciju? I kakav će biti njegov kraj?

Peter Nadas Knjiga sjećanja Fraktura

Istočni Berlin, sedamdesete. Pod utjecajem događaja iz svoje mladosti, kad je svjedočio slomu Revolucije 1956. i samoubojstvu svog oca, državnog tužitelja, mladi Mađar pokušava se dokazati kao pisac. Dane provodi na kazališnim probama kako bi bio što bliže glumici Thei, a oboje je opčinjeno tajanstvenim Melchiorom. Unatoč burnom životu mladić uspijeva pisati roman o njemačkom estetu s početka stoljeća. Rukopis završi kod nekoga komu nije bio namijenjen, a koji cijelu priču privodi kraju na svoj način.

Rabih Alameddine Žena bez koje se može Buybook

U svom bejrutskom stanu Aaliya Saleh živi sama, okružena mnoštvom knjiga, a za svoju obitelj je samo “privjesak bez kojeg se može”. Svake godine ona prevede na arapski po jednu knjigu, a svoj prijevod pohrani u kutiju. Niko nikad nije pročitao Aaliyino životno djelo: 37 prevedenih knjiga. Nakon što načuje da njezine susjede pričaju o njenoj bijeloj kosi, Aaliya će je slučajno obojiti u modro. U ovom portretu jedne žene, čitatelji prate njene misli koje lutaju između vizija prošlog i sadašnjeg Bejruta.

Pip Waller Holistička anatomija Planetopija

Ova knjiga predstavlja autoritativnu studiju anatomije, fiziologije i patologije, ali cijelu raspravu autorica proširuje povezujući znanost o tijelu i razne oblike alternativnih pristupa zdravlju kako bi istražila način na koji ljudsko tijelo funkcionira, kako stupa u interakciju sa svojim okružjem te kako to postojanje doživljava na emocionalnoj i duhovnoj razini. Mehanizmi, strukture i funkcije tijela istraženi su zajedno s načinom na koji se oni povezuju/odnose s duhovnim i energetskim paradigmama, emocijama i ekološkim načelima.

Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske i prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat @quickpack.pl, +48 41 386 59 00. Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@ provizija.hr, + 385 1 3843 816. Web promocija

SmaartMobile, Beograd, Srbija, www.kioskpages. com. Tvrtka predstavlja

Kiosk Strane - besplatni web servis za tvrtke koje se tek registriraju, rade web stranice za one koji ih nemaju, a promoviraju one koji ih već imaju. Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@ smaartmobile.com, +381 64 2848 653. Sjemenska roba

Rafpak, Tyczyn, Poljska, www.rafpak.pl. Tvrtka prodaje i kupuje razne vrste sjemenki iz svih krajeva svijeta, uglavnom žutu i smeđu gorušicu, kim, korijander te smeđe i zlatno laneno sjeme. Traže tvrtke koje su zainteresirane za suradnju (kupnju i prodaju robe: žitarica, sjemenki). Kontakt: Konrad Glowiak, biuro@rafpak. pl, +48 17 230 2127, +48 602 503 299.

tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115. Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042.

Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet

Vatrogasne cijevi

Održavanje aplikativnog sustava

stenike i usluge ugradnje. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

IV-ER Kontex - vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Uredska računala

KBC Osijek nabavlja uredska računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. ožujka. Zaštitna odjeća i obuća

Hrvatski centar za razminiranje nabavlja zaštitnu obuću i odjeću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 282.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Ministarstvo pravosuđa nabavlja usluge održavanja aplikativnog sustava upisnika upravnih sudova. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 480.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. ožujka.

Zaštitna oprema za vatrogasce

Regija Računarska oprema

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja računarsku opremu. Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

Hercegbosanske šume Kupres nabavljaju terenska vozila. Rok dostave ponuda je 24. ožujka.

Uredski potrošni materijal

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nabavlja uredski potrošni materijal - materijal za informatičku obradu proizvođača Lexmark. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. ožujka.

Lijekovi

Kazneno-popravni zavod Foča nabavlja lijekove. Rok dostave ponuda je 25. ožujka. Nabava i ugradnja plastenika

Rudnik i termoelektrana Ugljevik nabavlja pla-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Promohotel

Restorani i zemljišta, hoteli i trafostanice Zemljište u Zagrebu, u ulici Velimira Škorpika, prodaje se za 30 milijuna kuna. Površina iznosi 18.027 četvornih metara. U naravi se radi o nizu oranica. Dražba će se održati 12. ožujka u 9 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi 128/I. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj HR1723900011 300003265, model HR05, s pozivom na broj 1162611-12. Restoran u Đakovu procijenjen na 5,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 16.044 četvorna metra. U sklopu restorana je i dvorana za svečane priredbe s pripadajućim inventarom koji je uključen u početnu cijenu. Ročište za prodaju održat će se 12. ožujka u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka broj 2, u sobi broj 21/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se žiro-račun Trgovačkog suda broj HR3123900011 300000200, s pozivom na broj HR05 272-1089-13. Vikendica, vinograd i voćnjak u okolici Samobora procijenjeni na 1,8 milijuna kuna. Površina

nekretnina koje se prodaju iznosi 4100 četvornih metara. Vikendica se nalazi u naselju Klake, ima podrum i dvorište. Dražba

će se održati 12. ožujka u 12.45 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, u sudnici broj 5/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se u depozit Suda broj HR382390 0011300000074, uz poziv na broj HR04 19-3860930988. Poslovna zgrada namijenjena za ugostiteljstvo u Netretiću kod Karlovca procijenjena na 6,5 milijuna kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Dražba će se održati 16 ožujka u 9 sati, na Općinskom sudu u Karlovcu, Trg hrvatskih branitelja 1, u sobi 129/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda broj HR20239000113 00000592, s pozivom na broj 238-14-2. Poslovna zgrada i oranice u Križevcima procijenjeni na 13 milijuna kuna. Ukupna površina za prodaju iznosi 17.828 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 16. ožujka u 11.30 sati na Općinskom sudu u Križevcima, Ivana Zakmardija 14, u sobi broj 6/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto. Industrijske nekretnine poduzeća Dioki u stečaju procijenjene na 59,8 milijuna kuna. Površina za prodaju iznosi 16.074 četvorna metra. Dražba će se održati 17. ožujka u 9.40 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi broj 308/ III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 po-

sto, a uplaćuje se broj HR 17239 000 113 000 03 26 5, model HR05, s pozivom na broj 116-3713-11.

Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam od 18. do 21. ožujka, Poreč Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača, a održava se na 3000 četvornih metara unutrašnjeg i 500 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora. Predstavljaju se tvrtke iz turističkog sektora koje imaju priliku izložiti najnovije tehnologije te postati konkurentnije na turističkom tržištu, privući nove poslovne partnere i zadržati postojeće.

Imovina poduzeća ARMKO iz Konjščine u stečaju s početnom cijenom od 5,2 milijuna kuna. Prodaje se upravna zgrada, hala, trafostanica, dvorište, tvornica, industrijska pruga, skladište i drugo. Dražba će se održati 17. ožujka u 10.50 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 85/II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun HR 9223900011300000460, s pozivom na broj 05 89313.

Exterio

Poslovni prostor u Puli procijenjen na 6,4 milijuna kuna. Nalazi se u zgradi u Poslovnoj zoni Šijana, a prostire se na 542 četvorna metra. Dražba će se održati 17. ožujka u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 25. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na račun broj HR 2923900011300002176, s pozivom na broj 2-169813.

Međunarodni sajam poljoprivrednog, gospodarskog i obrtničkog karaktera svake godine bilježi rast broja izlagača i posjetitelja. Poljoprivrednici imaju priliku po povoljnijim cijenama kupiti potrebnu sjemensku robu, zaštitna sredstva i poljoprivrednu mehanizaciju, a organizirani su i stručni skupovi, okrugli stolovi, predavanja i prezentacije rada poljoprivrednih strojeva. Sajam poljoprivredne mehanizacije također je aktivni dio Proljetnog sajma.

Gradilište hotela u Puli, procijenjeno na 19,5 milijuna kuna. Zgrada se nalazi na rivi u Puli, nasuprot glavnom ulazu u brodogradilište Uljanik. Zgrada bi u konačnici trebala imati 23 smještajne jedinice. Uz suteren s garažom i šest parkirnih mjesta trebala bi imati pet katova. Dražbeno ročište održat će se 18. ožujka u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 25. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se račun broj HR292390001 1300002176, s pozivom na broj 2-2350-12.

Međunarodni sajam pejzažne arhitekture i hortikulture od 18. do 23. ožujka, Sarajevo Na sajmu će se predstaviti izlagači koji se bave dizajnom prostora, te pružatelji usluga vanjskog i unutarnjeg uređenja. Jednako tako prisutni će biti i proizvođači dizajnerskog namještaja i galanterije, te drvoprerađivači koji u toj globalnoj industriji dizajna zauzimaju značajno mjesto.

Proljetni međunarodni bjelovarski sajam Sajam poljoprivredne mehanizacije, poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva od 19. do 21. ožujka, Bjelovar

Motopassion Međunarodni sajam motocikala i bicikala od 20. do 29. ožujka, Beograd Specijalizirana sajamska manifestacija koja okuplja proizvođače i uvoznike motocikala, mopeda, skutera, ATV-a, prateće industrije, dijelova i opreme. Pored toga, ova manifestacija se bavi afirmacijom i promocijom moto sporta u Srbiji i regiji.

Skok Sajam konja i opreme za konje od 21. do 22. ožujka, Bjelovar Sajam konja i opreme za konje organizira se radi promicanja, očuvanja i unapređenja uzgoja konja u Republici Hrvatskoj. Tradicionalna sajamska manifestacija predstavlja značajan oblik promidžbe uzgoja konja, konjičkog sporta i svih pratećih aktivnosti koje se povezuju s konjima. Na sajmu će biti izložen velik broj pasmina te će se organizirati ponuda, promidžba i prodaja najnovije opreme.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 svijet financija

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

PV REPORT MJESEČNI

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 23. veljače do 1. ožujka ukupno je bilo 146 stečajnih postupaka što je za 11 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 30. Za predstečajnu nagodbu su uložena 22 prijedloga, a započeo je 21 postupak. Odbijeno je 18 prijedloga. Izbrisana su 184 subjekta, dok je s likvidacijom započelo njih 28. Osnovano je 313 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (152), zatim Varaždin (35), na Trgovačkom sudu u Rijeci zabilježeno je 30 novih trgovačkih društava, a slijedi ga Osijek sa 24 novoosnovana subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (179), te ukupno 134 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

23 14 7 2 15 0 15 30 30 77 22 6 18 20 11

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

184 184 28 28 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

313 134 179 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

9 2 3 24 16 30 0

REJTING TJEDNA

WE - KR d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

U veljači izbrisano 530 subjekata

veljači 2015. godine bila su ukupno 242 stečajna postupka, od tog broja 30 posto odnosi se na započete postupke, a 18 posto na zaključene postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je bilo dvaput manje postupaka nego u veljači prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u veljači ih je bilo ukupno 530, što je dvostruko manje u

18 4 35 13 152

čan

Stečajevi

sije

jač

vel

Osnovane tvrtke u veljači 2015.

1118 osnovana

d.o.o.

subjekta

41,05% 56,89%

ostali oblici

2,06%

j.d.o.o.

osnovana poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a

je bilo 636, dok je d.o.o.a osnovano 459.

Predstečajne nagodbe

čan

sije

jač

vel

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015. 2500

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

2000

odnosu na veljaču 2014. godine. Bilo je i 107 postupaka pokretanja likvidacije. Ukupno je osnovano 1118 poslovnih subjekata, 55 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (511), zatim u Splitu (112), Rijeka broji 103 nova subjekta, dok su na Trgovačkom sudu u Pazinu registrirana 92 novo-

2015. 2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1500 1000 1000 500 500

0 ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 21

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015.

( 59 ispitanika

iz Hrvatske sudjelovalo u istraživanju

( od toga je 44,4% donekle ili vrlo optimistično

DELOITTEOVO ISTRAŽIVANJE o stavovima financijskih direktora

Nije dobro vrijeme za rizik

Po indeksu optimizma Hrvatska je na niskom 10. mjestu. Iza nas su samo Mađarska, Estonija i Latvija. Kad je u pitanju rast bruto domaćeg proizvoda, većina ispitanih u Hrvatskoj očekuje u 2015. umjeren rast od 0 do 1,5 posto, istaknula je direktorica Odjela revizije Deloittea Marina Tonžetić Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

iše od 550 financijskih direktora koji su izrazili svoj stav o izgledima i prioritetima svojih tvrtki i gospodarstava u kojima posluju suglasni su da – najbolje tek dolazi, pokazalo je šesto po redu Deloitteovo istraživanje o stavovima financijskih direktora na području Albanije, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Kosova, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke i Slovenije. Iz Hrvatske je sudjelovalo 59 ispitanika od kojih je 44,4 posto donekle ili vrlo optimistično. Za usporedbu, prije godinu dana optimizam je iskazivalo tek 36 posto hrvatskih financijskih direktora. Očekuje se pad kamata “Po indeksu optimizma Hrvatska je na niskom 10. mjestu. Iza nas su samo Mađarska, Estonija i Latvija. Kad je u pitanju rast bruto domaćeg proizvoda, većina ispitanih u Hrvatskoj očekuje u 2015. umjeren rast od 0 do 1,5 posto”, istaknula je direktorica Odjela revizije Deloittea Marina Tonžetić, dodajući kako se povećao udio financijskih direktora koji smatraju da trenutačno nije dobro vrijeme za poduzimanje rizika.

Hrvatska se našla u skupini država koju čine Albanija, Rumunjska, Slovenija, Kosovo, Srbija u kojoj prevladava očekivana stagnacija uz stopu rasta BDP-a od 0,5 do 1,5 posto. Rast BDP-a između 1,5 i tri posto očekuju financijski direktori u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj i Baltičkim zemljama. Umjeren rast BDP-a neće se odraziti i na smanjenje nezaposlenosti. Naime, čak 51,7 posto ispitanika procjenjuje da će nezaposlenost tijekom 2015. djelomično rasti, da će značajnije rasti misli 3,4 posto, a da će ostati na lanjskoj razini smatra 37,9 posto direktora. Samo 6,9 posto njih

Kod akvizicija i investiranja najvažnije da meta preuzimanja ima dugoročni prosperitet, smatra Zoran Stanković očekuje da će se nezaposlenost smanjiti. Valja naglasiti da značajno smanjenje nezaposlenosti ne očekuje ni jedan ispitani direktor. Očekuje se da će krediti poduzećima biti lako dostupni u svim zemljama, osim u Sloveniji i to zbog daljnje konsolidacije njihovog bankarskog sustava. Kad su u pitanju kamatne stope u idućih 12 mjeseci, direktori financi-

Udio financijskih direktora koji očekuju porast nezaposlenosti je u padu u odnosu na prethodno razdoblje, no još uvijek visok Tijekom idućih 12 mjeseci nezaposlenost u Hrvatskoj će: 51,7%

DJELOMIČNO RASTI

OSTATI JEDNAKA

37,9%

Udio financijskih direktora u Hrvatskoj koji smatraju da trenutno nije dobro vrijeme za poduzimanje rizika se povećao Je li ovo dobro vrijeme za poduzimanje većeg rizika iskazanog u bilanci vaše tvrtke? 10,3%

3,4%

ZNAČAJNO DJELOMIČNO SE SMANJITI RASTI

6,9%

89,7%

Značajno SE SMANJITI

NE DA

Izvor: Deloitte Hrvatska, Stavovi financijskih direktora u Hrvatskoj

ja očekuju blagi rast kamata, dok se primjerice u Poljskoj očekuje njihov pad. U Hrvatskoj fondovi EU-a još uvijek ne predstavljaju značajniji izvor financiranja domaćih kompanija, čak 61 posto financijskih direktora nema nikakvih planova za strateška ulaganja sufinancirana iz fondova EU-a u idućih šest mjeseci. Glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke Zdeslav Šantić tvrdi da većina zemalja i dalje zaostaje za razinama gospodarske aktivnosti prije krize. “Kada se govori o 2015. može se računati na nešto više optimizma, ali i rizika, ponajprije od deflacije i

razlike u vođenju monetarne politike u najrazvijenijim zemljama svijeta. Očekuje se dinamiziranje gospodarskih aktivnosti na globalnoj razini, posebice u SAD-u. Eurozona iskazuje tendenciju bržeg rasta što budi optimizam. Brzorastuća gospodarstva i dalje vrlo brzo rastu, uz iznimku Rusije, čija je nestabilnost uzrokovana geopolitičkim razlozima”, smatra Šantić i dodaje da globalna kretanja cijena, pogotovo u segmentu energenata, ublažavaju pritiske na rast cijena na globalnoj razini. “Uz pad cijena na globalnoj razini, slaba potražnja u eurozoni rezultirat će i deflatornim pritiscima u ovoj godini. Slabi inflatorni pritis-

ci otvaraju, pak, prostor monetarnim vlastima za implementaciju dodatnih poticaja. Na europskim financijskim tržištima očekuje se nastavak razdoblja rekordno niskih kamatnih stopa. U regiji Srednje i Istočne Europe, oporavak se nastavlja uz i dalje usporen proces konvergencije. Pozitivan trend iz 2014. u regiji će se nastaviti i ove godine, no Hrvatska opet zaostaje”, zaključio je Šantić. Bez ulaganja nema rasta Tradicionalna uloga financijskih direktora se mijenja, oni sami postaju pokretači promjena. Pri tome moraju pronaći ravnotežu pri financiranju pojedinih projekata, a

uspjeh često ovisi o tome koliko su se spremni nametnuti unutar same kompanije. Financijska direktorica Peveca Lidija Kljajić istaknula je kako je tijekom stečaja Peveca najteže bilo vratiti izgubljeno povjerenje. “Razmišljali smo o standardizaciji naših trgovina, a to je zahtijevalo ulaganja. Bankar s kojim sam razgovarala o tom projektu rekao da ga ne pitam ništa o financiranju dok banka ne zaboravi sve što je izgubila u starom Pevecu”, istaknula je Lidija Kljajić, napomenuvši kako Pevec sada raste po stopi od 20 posto godišnje, uskoro prestaju ulaganja u nove centre, nakon toga krenut će u restrukturiranje bilance i stvaranje sustava koji dugoročno može opstati. Potpredsjednik za financije i informacijsku tehnologiju u Atlantic Grupi Zoran Stanković smatra da je kod akvizicija i investiranja najvažnije da meta preuzimanja ima dugoročni prosperitet. Izdvojio je primjer njihove akvizicije prehrambene tvrtke iz Srbije Foodlanda i brenda Bakina tajna koja je imala vrlo ograničeni potencijal rasta. “Kupili smo je zato što nudi premium proizvode koje ćemo moći unaprijediti i internacionalizirati”, istaknuo je Stanković te dodao kako je njihovo strateško opredjeljenje dalje širenje putem akvizicija.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3867, 9. ožujka 2015.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za novcem nastavlja uzlaznim trendom Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

raj je razdoblja održavanja obvezne pričuve i sudionici koji još nisu ispunili potrebnu razinu na svojim računima obavit će to do sredine idućeg tjedna. Stoga je potražnja za kratkoročnim pozajmicama u ovome razdoblju blago porasla. Unatoč tome, visina kamatne stope nije se značajnije mijenjala. Razlog tome je i dalje snažna ponuda na koju potencijalni korisnici mogu računati. Važan događaj u ovome tjednu za financijsko tržište predstavlja novo izdanje državnih obvezni-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

0,8

300

0,6

200

0,4

100

0,2

2.3.2015.

3.3.2015.

4.3.2015.

ca. Hrvatska je u srijedu izdala 1,5 milijardi eura novih desetgodišnjih obveznica, uz prinos od 3,3 posto. Potražnja za hrvatskim euroobveznicama dosegnula je 6,5 milijardi eura. Ocjena je analitičara da je “odabran dobar taj-

5.3.2015.

6.3.2015.

ming za novo zaduživanje i da u trenutku kad je Hrvatska ponudila svoje obveznice na europskom tržištu obveznica nije bilo u ponudi drugog izdanja, čime se objašnjava velika potražnja”. Ministarstvo financija održalo je u

2. 3. - 6. 3. 2015.

23. 2. - 27. 2. 2015.

400

dospijeća iznosi 0,28 posto, s rokom dospijeća od šest mjeseci iznosi 0,5 posto, a na zapise s rokom dospijeća od godinu dana iznosi 1,5 posto. Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za utorak 10. ožujka, na kojoj planira izdati 1,3 milijarde kunskih trezorskih zapisa, dok je na dospijeću 1,691 milijarda kunskih te 1,5 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. U ovom tjednu započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, dospijeva redovita mjesečna isplata mirovina te bi potražnja za novcem mogla zadržati trend blagog rasta.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

ponedjeljak

utorak

utorak najavljenu aukciju trezorskih zapisa. Ovoga puta interes sudionika za trezorske zapise u kunama bio je nešto iznad planiranog izdanja, ali manji od iznosa koji je bio na dospijeću. Tako se nakon izdanja trezorskih zapisa u

srijeda

četvrtak

petak

ukupnom iznosu od 1,37 milijardi kuna, uz istovremeno dospijeće 1,75 milijardi kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio za 380 milijuna kuna. Prinos na trezorske zapise nije se mijenjao, za trezorce s najmanjim rokom

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

Mirexi malo oslabjeli

Cijeli protekli tjedan kuna je lagano jačala prema euru. S početnih 7,68 kuna klizanje se završivaluta AUD

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

7.70

5,445857

CAD

kanadski dolar

5,596765

JPY

japanski jen (100)

5,813546

CHF

švicarski franak

7,153921

GBP

britanska funta

10,593269

USD

američki dolar

6,979117

EUR

euro

7,654696

ši u tjednu samo za jednu lipu.

USD

7.00

CHF

7.170

7.69

6.96

7.165

7.68

6.92

7.67

6.88

Vrijednosti Mirexa, obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova, ponešto su oslabjele tijekom prošlog tjedna. Mirex A skliznuo je do vrijednosti od 110.8880 bodova, Mirex B zaustavio se na 214.6599 bodova, a Mirex C vrijedio je 105.9007 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,5%

0,5%

7.160

1,0%

0,4%

7.155

0,5%

0,3%

0,0%

0,2%

7.66

6.84

7.150

7.65

6.80

7.145

-0,5%

primjena od 7. ožujka 2015. 2.3.

Izvor: HNB

6,85 kuna, a na kraju tjedna 12 lipa više. Švicarski franak kretao se na stabilnih 7,15 kuna, oslabiv-

lo na 7,65 kuna za jedan euro. Kod dolara situacija je bila obrnuta. Na početku tjedna dolar je vrijedio

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

0,1% 4.2.

6.3.

14.2.

fond

24.2.

6.3

datum

2.3.

vrijednost (kn)

3.3.

promjena (%)

4.3.

5.3.

2015 (%)

Međunarodno tržište kapitala

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Indeksi ostvarili rekordne vrijednosti

MIREX A

04.03.

110,888

0,0313

6,01

AZ - A

05.03.

109,7429

0,062

5,46

Na važnijim svjetskim burzama veljača je bila vrlo uspješan mjesec. Indeks Dow Jones porastao za 5,6 posto, S&P za 5,5 posto, a Nasdaq za 7,1 po6975 6950

sto. Radi se o najvišem mjesečnom rastu zabilježenom od siječnja 2013. godine (Dow Jones), odnosno od listopada 2011. godine (S&P) te siječnja 18400

FTSE 100

kategorija A

18300

2012. godine (Nasdaq). Pritom su u dijelu veljače Dow Jones i S&P dosegli svoje povijesno najviše razine. Analitičari HGK-a ocjenjuju da je si5040

Dow Jones

5020

6925

18200

5000

6900

18100

4980

6875

18000

4960

6850

17900

4940

2.3.

5050 5000

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

11700

CAC40

11600

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

19100

DAX

19000

4950

11500

18900

4900

11400

18800

4850

11300

18700

4800

11200 2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

NASDAQ

NIKKEI 225

18600 2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

2.3.

3.3.

4.3.

5.3.

6.3.

tuacija na europskom tržištu bila čak i nešto povoljnija s obzirom na to da su se na otklonjenu mogućnost bankrota Grčke nadovezali i dobri kvartalni rezultati kompanija te posebno najava labavije monetarne politike ECB-a od ožujka ove godine. Stoga je njemački indeks DAX porastao za 6,6 posto dosegnuvši najvišu razinu u povijesti, a rast su zabilježili i pariški CAC40 (7,5 posto) te londonski FTSE100 (2,9 posto). Pozitivni su pomaci zabilježeni i na japanskom tržištu na kojem je Nikkei 225 porastao za 6,4 posto ostvarivši tako najvišu razinu od 2000. godine.

Erste Plavi - A

05.03.

109,9173

0,2879

4,52

PBZ CO - A

05.03.

113,0341

-0,16

6,24

Raiffeisen OMF - A

04.03.

112,4622

0,1458

7,75

kategorija B MIREX B

04.03.

214,6599

-0,0226

4,35

AZ - B

05.03.

219,2888

0,0981

4,11

Erste Plavi - B

05.03.

218,9216

0,1485

4,16

PBZ CO - B

05.03.

196,7372

0,0827

4,75

Raiffeisen OMF - B

04.03.

216,7379

-0,0313

4,83

MIREX C

04.03.

105,9007

-0,0337

2,87

AZ - C

05.03.

103,6217

0,0083

1,82

Erste Plavi - C

05.03.

106,581

0,2319

3,24

PBZ CO - C

05.03.

105,9796

0,1394

2,91

Raiffeisen OMF - C

04.03.

108,3825

-0,0251

4,02 5,36

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

05.03.

210,0826

0,5603

AZ Profit

05.03.

245,1073

0,1078

3,8

Croatia osiguranje

05.03.

152,6523

0,1502

3,93 3,95

AZ Benefit

05.03.

227,3134

0,2861

Erste Plavi Expert

05.03.

180,5329

0,1864

4,09

Erste Plavi Protect

05.03.

179,7648

0,1447

2,46

www.privredni.hr Broj 3867, 9. ožujka 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 319,149 milijuna kuna

Smanjena aktivnost ulagača met iznosio je 59 milijuna kuna, što je pad od 6,2 milijuna kuna ili 9,5 posto. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 48 milijuna kuna prometa. Od 10 najlikvidnijih izdanja, njih osam tjedan je završi-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi bila je manja nego tjedan ranije. Redovni dionički proTop 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d. Podravka d.d. Atlantic grupa d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Slavonski ZIF d.d. Zagrebačka banka d.d. Adris grupa d.d. (red.) Ledo d.d. Valamar Riviera d.d. Termes grupa d.d.

+3,03% -1,44% -1,21% +2,56% +4,82% +11,76% +3,86% +1,94% +0,78% +35,63%

zadnja cijena 167,94 302,10 905,00 359,99 53,75 38,00 400,00 7.900,00 19,40 111,22

promet 17.242.893,37 7.674.578,62 4.475.941,97 4.387.867,10 4.307.680,84 4.247.293,52 2.097.949,04 1.527.190,00 1.278.373,03 1.123.593,32

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 59.121.478,89 kn

lo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -1,44 do 35,63 posto. Jedanaest izdanja skupilo je promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 21 izdanje trgovano u iznosu većem 10 dionica s najvećim rastom cijene

od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je zabilježio rast od 0,89 posto, na 1761,17 bodova. Crobex10 je porastao za 0,97 posto i tjedan završio na 1.028,33 boda. Kod sektorskih indeksa najviše je

tjedna promjena

Hoteli Živogošce d.d. Turbos E-mini S&P 500 long A Termes grupa d.d. Finvest Corp d.d. Turbos E-mini S&P 500 long C Turbos DAX long J Lucidus d.d. Agromedimurje d.d. Turbos DAX long K Turbos E-mini S&P 500 short 8

+70,41% +44,10% +35,63% +29,67% +27,89% +21,48% +19,46% +16,06% +14,84% +13,71%

zadnja cijena 35,99 20,52 111,22 35,01 12,84 139,70 14,55 233,33 106,80 8,46

zadnja vrijednost 1.761,1700 1.028,3300 107,6306 142,0168

porastao CROBEXnutris za 0,32 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXturist s tjednim minusom od

tjedna promjena +0,89% +0,97% +0,86% +0,95%

1,31 posto. Obveznički indeksi su opet porasli, pa je Crobis uvećan za 0,86, a Crobistr za 0,95 posto.

promet

10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena

107,97 40.778,00 1.123.593,32 2.064,79 12.924,00 31.625,00 4.947,00 1.170,45 668.705,00 9.244,00

Kaštelanski staklenici d.d. TLM d.d. Turbo DAX short F Turbos zlato long 9 Turbos srebro long D Jadranska banka d.d. Turbos zlato long A Bilokalnik-IPA d.d. Turbos HT short 3 Karlovačka banka d.d.

-50,91% -42,76% -37,12% -31,22% -27,42% -23,53% -20,44% -19,52% -18,09% -17,44%

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja cijena 108,00 8,02 22,70 171,19 9,16 650,00 73,42 100,60 16,26 7,43

promet 253.816,92 19.296,02 938.789,39 171,19 21.218,86 83.200,90 16.292,00 6.036,00 57.546,81 11.237,40

*vijesti

Ulaganje u SAD se isplatilo U proteklom tjednu je od 30 dioničkih fondova njih 20 poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu Neta US Algorithm koji je ostvario tjedni rast od 3,07 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Neta US Algorithm većinu portfelja (76 posto)

drži investirano u SAD-u. U portfelju su najzastupljeniji sektor energetike (48 posto) te potrošačka industrija s udjelom od 21 posto. Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 62 je poraslo od čega ih šest bilježi rast veći od jedan posto. Uku-

pno je 14 fondova tjedan završilo u crvenom, a tri su pala za više od jedan posto, dok dva novčana bilježe tjedan bez postotne promjene. Svih pet posebnih fondova je poraslo, a najviše ZB Future 2055 za 0,90 posto. Ukupno je 10 mješovitih fondova ostvarilo rast cijene.

Najviše je cijena porasla fondu ZB global, za 1,38 posto. Svih devet obvezničkih fondova je poraslo te su tako već četvrti tjedan uzastopno prevladali pozitivni rezultati. Od 20 novčanih fondova 18 je tjedan završilo s rastom u rasponu od 0,10 do 0,004 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 26. 2. do 5. 3. 2015. godine HPB Global

86,4278

*Tjedna promjena [%] 0,17

KD Victoria

18,8549

0,02

OTP uravnoteženi

107,7101

-0,02

HI-growth

€

11,2809

1,13

KD Balanced

9,2169

-0,11

ZB euroaktiv

€

146,1623

0,83

Allianz Portfolio

148,4504

0,17

ZB trend

183,6378

-0,20

Smart Equity

€

106,0823

0,61 -0,24

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

86,0982

0,37

Raiffeisen Harmonic

€

103,3300

KD Prvi izbor

15,0849

0,29

PBZ Conservative 10 fond

€

105,1327

0,71

Ilirika JIE

€

131,2179

-2,35

You Invest Active

€

103,0400

0,06

PBZ Equity fond

€

10,0405

0,89

You Invest Balanced

€

102,5400

0,11

HPB Dionički

95,7922

0,57

You Invest Solid

€

101,8100

0,04 0,36

Erste Adriatic Equity

€

79,9300

0,96

NETA Global Developed

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

115,1854

-0,46

ZB aktiv

ZB bond

€

185,9041

105,7623

1,03

Capital Two

HI-conservative

€

14,0351

0,70

85,0694

0,13

Ilirika Azijski tigar

€

Raiffeisen Bonds

50,9510

-0,01

€

168,1100

0,22

PBZ I-Stock

€

7,9866

-0,20

PBZ Bond fond

€

122,8995

0,61

Platinum Global Opportunity

16,1318

-0,06

Capital One

197,3437

0,06

KD Nova Europa

6,0054

-1,06

HPB Obveznički

€

149,7286

0,26

OTP indeksni

39,2416

0,82

NETA Emerging Bond

79,7337

1,11

Erste Adriatic Bond

€

112,5700

0,37

Raiffeisen Classic

€

101,2200

0,27

PBZ Novčani fond

142,4397

0,01

ZB plus

174,3978

0,01

ZB europlus

€

149,6762

0,00 0,02

Platinum Blue Chip

€

107,1381

0,75

NETA Frontier

600,4135

0,27

OTP MERIDIAN 20

€

89,7693

0,33

80,4000

0,49

NETA US Algorithm

188,0505

3,07

NETA New Europe

71,6257

-0,57

Ilirika BRIC

€

81,1265

-1,49

CROBEX10

97,9776

1,06

KD Energija

9,7610

-0,64

ZB BRIC+

€

95,9166

0,92

Raiffeisen Dynamic

€

123,4500

0,59

Allianz Equity

€

132,4490

0,65

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

PBZ Euro Novčani

€

138,5706

Raiffeisen Cash

156,4200

0,01

Erste Money

150,0300

0,01

HI-cash

150,7149

0,03

PBZ Dollar fond

130,0549

0,02

HPB Novčani

142,4358

0,01

OTP novčani fond

132,3045

0,03 0,02

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

102,4100

0,17

Money One

128,1691

ZB Future 2025

€

101,3064

0,74

Agram Euro Cash

€

12,2430

0,10

ZB Future 2030

€

101,4683

0,75

Allianz Cash

117,6231

0,01

ZB Future 2040

€

101,5248

0,84

Erste Euro-Money

€

114,7500

0,00

ZB Future 2055

€

101,5866

0,90

Auctor Cash

109,1958

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,1000

0,00

ZB global

€

153,1712

1,38

HPB Euronovčani

€

106,0116

0,03

PBZ Global fond

€

14,7348

0,86

Locusta Cash

1332,3565

0,01

HI-balanced

€

12,8488

0,93

NETA MultiCash

107,0912

0,01

ICF Balanced

114,4488

-0,14

OTP euro novčani

€

102,4334

0,10

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Dividenda Zabe 3,6 kuna Uprava i Nadzorni odbor Zagrebačke banke sazvali su za 23. travnja glavnu skupštinu banke, stoji u obavijesti dostavljenoj Zagrebačkoj burzi. Za sjednicu skupštine predložena je odluka o isplati dividende od 3,6 kuna po dionici. Dividenda će se isplatiti iz dobiti ostvarene u 2014. godini. Pravo na dividendu imat će dioničari koji su upisani u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu na dan 30. travnja 2015. Dionicom će se trgovati bez prava na isplatu dividende od 29. travnja, a tražbina za isplatu dividende dospijeva 20. svibnja. Hoteli Vodice ostvarili dobit Hoteli Vodice prošlu su godinu završili s dobiti od 1,1 milijun kuna, stoji u izvještaju dostavljenom prošli tjedan Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihod tvrtke iznosio je 21,5 milijuna kuna, dok su rashodi dosegnuli 20,4 milijuna kuna. Dugoročne obveze iznose 48 milijuna kuna, a smanjene su u odnosu na prethodnu godinu kada su bile 62 milijuna kuna. Smanjene su i kratkoročne obveze, sa 134,8 milijuna kuna u 2013., na 43,3 milijuna kuna na kraju 2014. godine. Erste više ne izdaje čekove Zbog stalnog pada broja izdanih čekovnih blanketa posljednjih godina, Erste banka je od 1. ožujka

prestala s njihovim izdavanjem. Razvojem elektroničkih oblika plaćanja, nekad najpopularnije sredstvo bezgotovinskog plaćanja sve je više izlazilo iz upotrebe. Tako je Erste banka tijekom 2010. zabilježila oko 37.000 izdanih čekovnih blanketa, dok je tijekom 2014. izdano oko 3000. Dosad izdani čekovi primat će se na naplatu sve do 31. prosinca 2016. godine. Mjesto čekova zauzimaju nove usluge poput Maestra Plus koji omogućava plaćanje na rate. Uslugu koristi 77.400 klijenata banke, koji su ostvarili ukupni promet od 328,8 milijuna kuna ili 7,5 posto više nego u godini ranije, priopćeno je iz Erste banke. Koteks povećao dobit Splitska kompanija Koteks ostvarila je u 2014. godini dobit od 1,03 milijuna kuna. Iz izvještaja dostavljenog Zagrebačkoj burzi vidi se da je u prošloj godini kompanija smanjila i prihod i rashod. Prihod je sa 17,1 milijun kuna u 2013. smanjen na 8,9 milijuna u 2014. Rashodi su smanjeni još više, sa 17,01 milijun kuna na 7,9 milijuna kuna. Time je povećana njena dobit koja je u 2013. godini iznosila 128.351 kunu.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV slavonski brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: bez ulaganja nema razvoja

intervju mladen pejnović

Automoto forum

AgroFructus Grupa je u zadnjih 15 godina investirala oko pola milijarde kuna i posluje kroz sedam tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu

Državni ured za upravljanje državnom imovinom nastavlja s privatizacijama državne imovine, najavljuje njegov ravnatelj Mladen Pejnović

Kako poboljšati sigurnost na cestama i pomoći rastu gospodarstva? Trgovci kažu - kroz smanjenje trošarina i ublažavanje razreda

Moj EU vaučer

Krenuo novi projekt HGK-a kojim tvrtke mogu ostvariti bespovratnu pomoć za savjetovanje u pisanju EU projekata

Regionalna nejednakost Samo četiri od 21 hrvatske županije u razdoblju od 2011. do 2013. godine bile su neto uplatitelji. Takav model regionalnog ustroja nije održiv