Pv 3868

AgroFructus Lani su ostvarili promet od oko 600 milijuna kuna, a ove godine očekuju i više. Ključ uspjeha - rad, voće i povrće

Tripartitni poslovni susreti HGK spaja poduzetnike iz Rijeke i Pule s onima iz Vukovara. Rezultat: bolja suradnja 30-ak tvrtki

Dobra ideja traži investitore Kako zaštititi voćnjake i usjeve od štetočina, pa i onih ljudskih, zna inovatorica iz Osijeka

aktualno Str. 6

aktualno Str. 18-19

priča s razlogom Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 8

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 16. ožujka 2015.

Godina LXI / Broj 3868. www.privredni.hr

agrokorova investicija u belje / nova tvornica u novoj gradiški / klimaoprema / turizam / svijet financija

Plinsko tržište

Oporavak možemo očekivati tek u 2018. godini Danas je 95 posto Hrvatske pokriveno modernim plinskim transportnim sustavom koji dugoročno zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta plina >>14-15

Magična privlačnost mirovine

Intervju: Mladen Pejnović

>> 28-29

>> 12-13

Aktivnog stanovništva nikad manje: u siječnju je bilo zaposleno 1.619.700 osoba, ili čak 147.000 manje nego u siječnju 2008.

Jedino s novcem nemamo problema, kaže predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV slavonski brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Jadranskojonska regija Kako preko komora promovirati regiju, pronaći mogućnosti suradnje i ostvariti prednosti regionalnog udruživanja kroz zajedničke projekte

Internetsko trgovanje

Intervju Ira Prayer

EQ i posao

Koliko smo sigurni u trgovanju na mreži, koliko na njoj kupujemo i koja prava potrošači imaju prilikom takve kupovine

Projekt Croatian Design Super Store okuplja najbolje dizajnerske hrvatske proizvode. U okviru projekta u Zagrebu je otvoren prvi stalni izložbeno-prodajni prostor

Emocionalna inteligencija je izuzetno važna za dobru produktivnost, dobru atmosferu na poslu i pronalaženje kupaca. Na njoj se može raditi i moguće ju je poboljšati

Regionalna nejednakost Ulazak u novi posao - Ako imate dobru uslugu ili proizvod i poznate klijente, u posao treba ući što je moguće prije, kažu poduzetnici

UVOD

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Zoran Stanković, potpredsjednik za financije Atlantic Grupe:

G(H)OST KOMENTATOR: DR.SC. VIKTOR GOTOVAC, DOCENT NA PRAVNOM FAKULTETU U ZAGREBU

EBRD prepoznao vrijednost Atlantica

Tigrovi od papira

Europska banka za obnovu i razvoj prepoznala je vrijednost i potencijal Atlantic Grupe u ranoj fazi razvoja tvrtke te nas i dalje podržava u ambicijama za poboljšanje i rast.

Sretni smo što imamo Europsku banku za obnovu i razvoj kao dioničara i investitora, koji je usmjeren na održivost u svim aspektima našeg poslovanja i koji je uključen u širi razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

Bono Marjanović, konzultant za osobnu i poslovnu sigurnost, tvrtka MBOS:

Ne kao “inspektor Draguljče” Sigurnost je vrlo važan segment poslovanja, a ne sastoji se samo od kamere i zaštitara. Sigurnost treba biti sastavni dio kad je riječ o zaštiti informacija, mogućim krađama, ozljedama. Iako postoje zakonski okviri koji to reguliraju, nama je cilj da svaka institucija, organizacija i korporacija ima menadžment sigurnosti, osobu koja zna kako biti podrška svim segmentima sigurnosne zaštite, svim zaposlenicima i onima koji donose odluku, a ne da bude neki ‘inspektor Draguljče’ koji će samo gledati tko kada dolazi na posao. U Hrvatskoj po tom pitanju ima jako puno prostora, ljudi koji vode taj segment moraju biti proaktivni te imati ideje što i kako napraviti. Korporativna sigurnost ima i financijski aspekt jer donosi uštede tvrtkama.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a:

Sigurnost na internetu U suradnji s bankama pokrenuli smo stranicu www.sigurnostnainternetu.hr kako bismo pridonijeli boljoj informiranosti građana i sprečavanju kriminalnih napada kakvi su se već ranije događali.

Cilj nam je podići svijest što većeg broja građana, kako fizičkih tako i pravnih osoba, o mjerama sigurnosti i važnosti zaštite njihovih osobnih i financijskih podataka na internetu. Najbolje je pristupiti proaktivno jer ako se dobro informiramo, većinu prijevara na internetu možemo spriječiti sami.

3

Valja znati da kada uspijeva socijalni dijalog, uspijevaju i oni koji u njemu sudjeluju. Ali za uspješan dijalog potrebni su odgovarajući sudionici

K

ada bismo promišljanju radnih odnosa, uređenja rada i tržišta rada u Hrvatskoj, pristupili kroz igru asocijacije, u asocijativnom bi se nizu našli i pojmovi socijalni dijalog, tripartizam i bipartizam. Sukobi, sporenje, nesporazumijevanje – to je, pak, druga asocijacija na odnose sindikata i poslodavaca, pogotovo kada u te odnose uleti i državna vlast. Što je i čemu, dakle, služi socijalni dijalog?

Socijalni dijalog jest, ili bi trebao biti, izraz ostvarenja ideje suradnje radnika i poslodavaca. To je proces – proces traženja rješenja, prevencije sporova ili njihova mirnog rješavanja. Na mikro razini kroz sudjelovanje radnika u odlučivanju kroz radnička vijeća, skupove radnika, predstavnike radnika u organu poslodavca. Na makro razini se pak zainteresirane strane uključuju u rješavanje njima zanimljivih društvenih, pretežito uz gospodarske interese, vezanih pitanja. Bio to tripartitni dijalog kroz Gospodarsko-socijalno vijeće kao tijelo trostrane suradnje Vlade i njenih i međusobnih socijalnih partnera – sindikata i udruga poslodavaca, ili dijalog dvostranog odnosa samih sindikata i udruga poslodavaca. Socijalni

dijalog je kanal komunikacije koji ne isključuje odgovornosti ustavne ili političke stvarnosti, niti zamjenjuje zagovaranje vlastitih stavova, prava i interesa.

Ipak, konkretni modeli u nacionalno specifičnim uvjetima žive zaseban život. Tako se socijalni dijalog, koji se u nas dominantno provodi kao tripartitan, predstavlja više ciljem no sredstvom. Larpurlartističko beskrajno međusobno nagovaranje vlasti i socijalnih partnera, u kojem nitko ni pedlja ne posustaje od početnog stava, od socijalnog dijaloga čini naizgled velemajstorsko šahovsko nadmudrivanje. Jedan ru-

U nas socijalnim dijalogom upravlja politika – sindikalna, poslodavačka i državna dimentaran i primitivan, duboko politiziran i politizirajući, proces u kojem dogovora nema. Velemajstorske su samo titule, ne i rezultati. U državi kao što je naša, odgovornost zvuči kao savršena istoznačnica korporativističkom pristupu u kojem će sve želje ostvarivati svemoguća država i njena vlast. Samo tre-

ba zatražiti. Nažalost, ali i nasreću, to nije tako.

Naša država sve je samo ne moćna, da jest već bi davno njene političke elite “pokupovale” sve važne društvene interese i zauvijek bi vladale.

Mada, možda upravo to što se godinama tako ponašaju i jest uzrok nemoći naše države.

U nas socijalnim dijalogom upravlja politika – sindikalna, poslodavačka i državna – te neuspjeh socijalnog dijaloga valja objasniti upravo neuspjehom tih politika, njihovih aktera i elita. A upravo u tim uvjetima socijalni dijalog može postati sredstvo – sredstvo traganja

za modelom u kojem bi se prosuđivale objektivne društvene potrebe i pokazatelji ekonomskih činjenica, uvažavalo savjete znalaca i stručnjaka, a da se tek na preostalom prostoru ostvaruje mogućnost finog kalibriranja u kojem će sudjelovati i odlučivati politike. Socijalni dijalog, tripartitan, bipartitan, ali i onaj najširi – društveni u punom smislu – u nas još može opravdati očekivanja ako nas pouči umijeću mirne komunikacije, neantagoniziranja sugovornika, slušanju, prihvaćanju struke i znanja, okupljanju oko mudrih prijedloga i stavova. Kada bi se beskonačne debate u potrazi za magičnim rješenjima i čudotvornim panacejama koje će zadovoljiti sve interese, zamijenilo traganjem za rješenjima sučeljavanjem stavova, tada bi uspio socijalni dijalog, kao sredstvo, a ne samo kao cilj.

Uspjeli bismo i mi od ove naše izmučene države učiniti primjer. Na tržištu rada, u socijalnim i gospodarskim odnosima.

Ali ne samo tu. Valja znati da kada uspijeva socijalni dijalog, uspijevaju i oni koji u njemu sudjeluju. I obrnuto, za uspješan socijalni dijalog potrebni su odgovarajući sudionici. Ne tigrovi od papira. Kakvi smo mi.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( oko 220 mil kn

vrijedna investicija u poslovni kompleks Mitrovac

( 150 mil kn

očekivani godišnji prihod od ove investicije

kompleks Mitrovac – najveća Agrokorova investicija u hrvatsku poljoprivredu

Veliko ulaganje u Belju za potpuno zaokruženi ciklus

Kompleks se sastoji od farme sa 2000 mliječnih krava, bioplinske elektrane te staklenika od 4,5 hektara. Na farmi se osigurava dio sirovina za proizvodnju bioplina, bioplinska elektrana proizvodi električnu i toplinsku energiju, a staklenik koristi toplinsku energiju za cjelogodišnju proizvodnju rajčica Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

P

oslovni kompleks Mitrovac u središtu Baranje, vrijedan oko 220 milijuna kuna, jedna je od najvećih Agrokorovih investicija u hrvatsku poljoprivredu. Kompleks Mitrovac dio je sustava Belje i sastoji se od farme mliječnih krava kapaciteta 2000 grla, bioplinske elektrane Agrokor snage dva puta po dva megavata električne i toplinske energije, te najsuvremenijeg staklenika za povrtlarsku proizvodnju površine 4,5 hektara.

“Kroz ovaj projekt prezentiramo uspješno sinergijsko djelova-

U izradu i opremanje staklenika uloženo je 78 milijuna kuna nje jer farma osigurava dio sirovina potrebnih za proizvodnju bioplina, bioplinska elektrana proizvodi električnu i toplinsku energiju, a staklenik koristi toplinsku energiju za cjelogodišnju proizvodnju rajčica ili nekog drugog povrća”, istaknuo je Dalibor Poznić, predsjednik Uprave Belja, dodavši kako je u sve tri cjeline ovog kompleksa zaposleno stotinu ljudi. Od ove vrijedne investicije, u Belju i Agrokoru očekuju godišnji prihod od 150 milijuna kuna.

Vrhunska tehnologija Temelj čitavog kompleksa je farma, točnije najveća hrvatska farma muznih krava u kojoj godišnja proizvodnja premašuje 15 milijuna litara mlijeka ili oko 9500 litara po kravi. Farma se sastoji od sedam modernih objekata, prozračnih, s visokim stropovima, slobodnim kretanjem životinja i maksimalnom brigom o njihovoj dobrobiti. Mu-

žnja se odvija na vrhunskom rotolaktor izmuzištu sa 60 muznih mjesta. Mitrovac je jedna od šest farmi mliječnih krava u Belju na kojima će se ove godine proizvesti ukupno 32 milijuna litara mlijeka.

Na farmi se nalazi i solarna elektrana, a na farmu se nastavlja bioplinska elektrana Mitrovac koja predstavlja najstabilniji obnovljivi izvor energije i pridonosi stabilnosti naci-

onalnog elektro-energetskog sustava. Bioplinska elektrana pretvara polutante i razne vrste energetskih biljaka u toplinsku energiju, pridonosi smanjenju stakleničkih plinova i povećava plodnost obradivog tla. Pored električne, elektrana proizvodi i toplinsku energiju koja se koristi za zagrijavanje staklenika. U njemu je u prvoj rodnoj sezoni proizvedeno 2800 tona rajči-

ca, a plasirane su u sustav trgovina Konzum.

Ništa bez bumbara U izradu i opremanje staklenika uloženo je 78 milijuna kuna, a staklenik je podignut u rekordnom roku od 6,5 mjeseci. Opremljen je najsuvremenijom tehnologijom tvrtke Netafim, jedne od vodećih u svijetu, a na izvođenju radova i montaži opre-

Seidl: Stečena znanja ponudit ćemo i svijetu Pored postojećih bioenergetskih postrojenja Gradeca kod Vrbovca, Popovca i Mitrovca u Baranji, do kraja ove godine proradit će i postrojenje Ovčara kod Vukovara i postrojenje Vinkovci. Time će Agrokor imati pet aktivnih bioplinskih postrojenja ukupne snage 9,8 megavata električne energije.

“Naša bioplinska postrojenja po efikasnosti rada sa 92 ili 93 posto spadaju među vrhunska u Europi. Stoga na temelju tih iskustava planiramo izgradnju i konstrukciju svog vlastitog bioplinskog po-

strojenja baziranog na našim znanjima. S tim se u idućih nekoliko godina planiramo pojaviti na europskom i svjetskom tržištu”, izjavio je za Privredni vjesnik Herman Seidl, direktor Agrokor energije.

K tome, korištenjem gnojiva i ostalih nusproizvoda poljoprivredne proizvodnje rješavaju ekološke probleme.

“Otkako je Hrvatska u Europskoj uniji nemamo glavobolje oko plaćanja zbrinjavanja otpada. Ovim načinom imamo zatvoren ciklus ekološkog zbrinjavanja, odnosno

proizvodnje energije od otpada čije bismo zbrinjavanje inače morali plaćati”, dodaje Seidl.

me angažirane su brojne hrvatske tvrtke. Što se tiče samog proizvodnog procesa, riječ je o hidroponskom tipu uzgoja što podrazumijeva kontrolu klime, navodnjavanja i uvjeta u stakleniku. Sam proces proizvodnje zahtijeva konstantan nadzor tehnologa koji brinu o rastu biljaka, ali i edukaciji zaposlenika te pravilnoj brizi i načinu rada s biljkama. Proizvodnja rajčica je cjelogodišnja; na početku proizvodne godine obavlja se pozicioniranje biljaka, njega i priprema za eksploataciju. Krajem veljače slijedi oplodnja uvođenjem oko 2500 bumbara u staklenik, a već od travnja pa sve do prosinca na tjednoj bazi obavlja se berba. Na kraju proizvodne godine, staklenici se čiste i pripremaju za novi ciklus.

U svakom slučaju, ovakvo zaokruživanje proizvodnog procesa treba biti putokaz prema uspješnim poslovnim kompleksima u bliskoj budućnosti.

5

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 120 mil kn

vrijedna nova tvornica Atlantic Grupe

( 160 radnika

bit će u konačnici zaposleno u njoj

Nova investicija Atlantic Grupe

Prvi u Europi u proizvodnji energetskih pločica U Industrijskom parku Nova Gradiška Atlantic je izgradio tvornicu energetskih pločica, a prvi proizvodi s linija trebali bi izaći već ovog tjedna. U prvoj godini proizvodnje otvorit će se 50 novih radnih mjesta Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

A

tlantic Grupa je u Industrijskom parku Nova Gradiška izgradila novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Ovaj je projekt ukupno vrijedan 120 milijuna kuna. U prvoj godini proizvodnje otvorit će se 50 novih radnih mjesta, a uz planirani rast poslovanja u konačnici će u toj tvornici raditi 160 radnika. Tvornica se

započela graditi u travnju prošle godine, a prvi proizvodi s linija trebali bi izaći već ovog tjedna.

poslovanja kompanije jer nudi mogućnost razmjene znanja i širenja asortimana u suradnji s drugim po-

Nova tvornica u portfelju Atlantica predstavlja dodanu vrijednost i u drugim segmentima poslovanja tvrtke Kako kažu u kompaniji, nova tvornica u portfelju Atlantic Grupe predstavlja dodanu vrijednost i u drugim segmentima

slovnim područjima koja nose prehrambeni predznak. Suvremeni trendovi prehrane proizvodnju hrane usmjeravaju sve više

prema segmentu zdravih i funkcionalnih obroka, a kompetencije unutar sustava će uz nove kapacitete moći na najbolji način izaći u susret takvim potrebama i navikama prehrane u ubrzanom načinu života, kažu u Atlanticu.

Pionir sportske prehrane Atlantic Grupa vodeći je europski proizvođač sportske i aktivne prehrane pod brendom Multipower, a najveći dio svojih proizvoda proizvodi u vlastitim pogonima u okolici Ham-

burga (praškasti proizvodi i komprimati) te u Rogaškoj Slatini (napitci), dok su se energetske pločice dosad proizvodile ugovorno kod treće strane. S ovom novom investicijom, prema strateškim odlukama tvrtke kojima se željela osigurati vlastita proizvodnja i sinergija sustava proizvodnje, energetske pločice se od sada proizvode u vlastitoj tvornici.

Atlantic Multipower je pionir sportske prehrane u Europi i 28 godina posluje s energetskim pločicama. Atlanticova

kompanija sa sjedištem u Hamburgu vodeći je europski proizvođač proteinskog praška s visokorazvijenom tehnologijom i znanjem u području istraživanja i razvoja te marketinga i prodaje u ovoj kategoriji.

Zahvaljujući iskustvu i znanju u ovom području, u suradnji s prehrambenim stručnjacima iz cijele kompanije, s punim pogonom nove tvornice tvrtka bi trebala postati vodeći proizvođač funkcionalnih prehrambenih pločica u Europi.

Klimaoprema gradi pogon u Industrijskom parku Nova Gradiška

Investicija od 37 milijuna kuna

U

Industrijskom parku u Novoj Gradiški početkom ožujka započela je gradnja pogona za proizvodnju opreme za ventilaciju i klimatizaciju. Investitor je samoborska kompanija Klimaoprema, a investicija vrijedna 37 milijuna kuna, sufinancira se novcem iz fondova Europske unije. Stoga se i odabir izvođača radova morao provesti prema strogim pravilima EU-a i uz podosta administrativnih priprema. Mogućnost da gradi pogon od 6500 četvornih metara dobila je tvrtka Presoflex gradnja iz Požege.

Predugovor o gradnji novih pogona direktor Klimaopreme Branko Duvnjak i gradonačelnik

Nove Gradiške Željko Bigović potpisali su još u prosincu 2013. godine. Radovi na prvoj fazi gradnje trebali bi biti dovršeni sredinom ove godine, a otvorit će se 40 rad-

Radovi na prvoj fazi gradnje trebali bi biti dovršeni sredinom ove godine, a otvorit će se 40 radnih mjesta nih mjesta. Najavljeno je da će u sljedećoj fazi, do 2020. godine, Klimaoprema u Novoj Gradiški poslovne prostore proširiti za još 10.000 četvornih metara, a broj zaposlenih narastao bi na 200. “Nova Gradiška je odlično pozi-

cionirana, s opremljenom poslovnom zonom neposredno uz autocestu, i to je ponajbolja prilika u Hrvatskoj za dugoročni razvoj tvrtki okrenutih proizvodnji. Naišli smo na susretljivost i vrlo profesionalan pristup predstavnika zone i lokalne zajednice”, rekao je Branko Duvnjak direktor Klimaopreme pri potpisivanju ugovora o gradnji.

Bespovratno 17,7 milijuna kuna Novac za projekt proširenja tvorničkih prostora Klimaoprema je dobila na natječaju Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost

2007.-2013., koji je bio objavljen 2013. godine. Iz fonda je kompaniji za projekt povećanja konkurentnosti na međunarodnim tržištima, vrijedan ukupno 45,8 milijuna kuna, odobren bespovratni iznos od 17,7 milijuna kuna, što je znatno olakšalo odluku o novoj investiciji.

Klimaoprema je morala raspisati natječaje i

za isporučitelja strojeva i opreme za tvornicu. Ponuđači za opremanje proizvodnih pogona svoje su ponude trebali Klimaopremi poslati do sredine veljače. Klimaoprema je vodeći hrvatski proizvođač opreme za klimatizaciju, ventilaciju i čiste prostore, sa 40-godišnjom tradicijom. U centralnoj tvornici u Samoboru zapošlja-

vaju više od 200 radnika, a njihov rad i znanje ugrađeni su u brojne poslovne objekte, hotele, sportske dvorane i druge građevine u Hrvatskoj i inozemstvu.

Uspješna poslovna priča spojila se s agilnom novogradiškom zonom koja mnogo ulaže u dobar odnos s brzorastućim kompanijama. “Izgrađena je kvalitetna infrastruktura, a cijena opremljenog zemljišta kod nas je vrlo konkurentna. Nudimo i paket lokalnih poticaja i olakšica za ulaganja. Razumijemo potrebe ulagača i sposobni smo u kratkim rokovima i na kvalitetan način odgovoriti na njihove zahtjeve”, ocjenjuje Ivan Sertić, direktor Industrijske zone Nova Gradiška. (I.V.)

6

AKTUALNO

*vijesti Obrtnici u Münchenu Na Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM) od 11. do 17. ožujka u Münchenu nastupaju i obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Na izlagačkoj površini od 24 četvorna metra uz financijsku potporu HOKa nastupa 27 izlagača, od čega sedam po prvi put.

Ovogodišnji nastup je 21. nastup HOK-a na ovom najvećem međunarodnom sajmu obrtništva. U organizaciji i uz financijsku potporu HOK-a od 1995. do 2014. godine nastupilo je ukupno 844 izlagača - obrtnika i poduzetnika.

Memorandum o razumijevanju Razvojna agencija Zagreb-TPZ i SEECEL (Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Europe) potpisali su Memorandum o razumijevanju, kojim su izrazili interes za suradnju u području razvoja poduzetništva te ljudskih potencijala. To uključuje aktivnosti među kojima se ističe razmjena najboljih praksi, pokretanje zajedničkih projekata te suradnja s međunarodnim organizacijama.

Blagi rast nezaposlenosti U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na koncu veljače bila je registrirana 329.751 nezaposlena osoba. Tako je broj nezaposlenih u od-

nosu na siječanj bio veći za 521 osobu ili 0,2 posto. Ako se pak veljača usporedi s istim mjesecom lani, broj nezaposlenih bio je manji za 54.625 osoba ili 14,2 posto. Veljača je šesti mjesec zaredom u kojem se bilježi blagi rast broja nezaposlenih. Valja naglasiti i to da je u veljači novčanu naknadu koristilo 61.799 osoba, što je 18,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih.

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 7 tvrtki

u Hrvatskoj i inozemstvu čini Grupu AgroFructus

( oko 500 mil kn investirala Grupa u 15 godina

AgroFructus, najveći hrvatski izvoznik svježeg voća i povrća

Konkurentna sirovina daje konkurentan proizvod Samo u 2014. ostvarili su ukupan promet od oko 600 milijuna kuna, a očekuju kako će ta brojka do kraja ove godine biti povećana za najmanje 10 posto Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ja poljoprivrede. U stvari, napisana je prije dvadesetak godina na 16 stranica. A riječ je o strateškoj grani hrvatske privrede”, kaže Matijević te dodaje da je krajnje vrijeme da se vidi što želimo, što možemo i za što taj novac treba potrošiti.

O

tkup voća i povrća, njihov plasman u svježem i pasteriziranom stanju temeljni je biznis grupacije AgroFructus. Grupu čini sedam tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu. U Hrvatskoj se nalazi krovna tvrtka AgroFructus sa svojim otkupnim centrima u Donjem Miholjcu, Lozanu i Puli, te Marinada i Bios, dok se inozemne tvrtke nalaze u Strumici u Makedoniji te u Laktašima i Čapljini u Bosni i Hercegovini. AgroFructus Gru-

Agrarna politika u Hrvatskoj proteklih 10 godina bila je pucanj u prazno, kaže Matijević pa je shvatila da bez ulaganja nema ni razvoja, te je u zadnjih 15 godina, investirala oko 500 milijuna kuna.

“Sva ta ulaganja trebamo koristiti da dobijemo konkurentniji proizvod. Stoga je važno imati konkurentnu sirovinu, a onaj koji upravlja sirovinom, može imati i konkurentan krajnji proizvod i s njim ići na bilo koje tržište”, jednostavna je poslovna filozofija koje se drži predsjednik Uprave AgroFructusa Denis Matijević, i čini se kako mu posao ide i više nego dobro. Samo u 2014. ostvarili su ukupan promet od oko 600 milijuna kuna, no također očekuju

kako će ta brojka do kraja ove godine biti povećana za najmanje 10 posto. Za Matijevića je poljoprivreda posao budućnosti, a da bi u toj budućnosti igrao ulogu koju želi, potrebno je u sadašnjosti nastaviti s investiranjem, i to tako da se iskoriste sve mogućnosti koje su im na raspolaganju, pogotovo europski fondovi.

Ulaganje iz IPARD-a Više od 11 milijuna kuna, početkom ove godine isplaćeno im je iz IPARDova programa za investiciju u njihovoj tvrtki Marinada. Riječ je o pogonu za preradu voća i povrća ukupno vrijednom 25 milijuna kuna, koji je otvoren u kolovozu prošle godine. U sklopu investicije vrijedne sedam milijuna kuna kupljene su nove linije za preradu i pakiranje, a adaptirana je i postojeća proizvodna hala. Samo ta investicija podigla je

preradu voća i povrća na 15.000 tona, no Matijević na tome ne želi stati, već planira dodatne projekte.

“Pred nama, mislim na ukupni poljoprivredni sektor u Hrvatskoj, jedan je veliki investicijski ciklus koji je pokrenut u zadnjih par mjeseci, a sastoji se u investiranju u primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja bi trebala biti subvencionirana sredstvima iz EU fondova. Tu imamo velika očekivanja i u tome aktivno sudjelujemo, što mi kao tvrtka, što naši kooperanti. Bit će to dobar generator razvoja ukupnog gospodarstva u Hrvatskoj”, kaže Matijević. Iako se velika prilika pruža u korištenju sredstava EU fonda za ruralni razvoj, Matijević ističe potrebu definiranja strategije razvoja hrvatske poljoprivrede.

“Na greškama iz prošlosti trebamo nešto naučiti. Operativni progra-

mi koje smo imali i u koje smo potrošili silne milijarde rezultirali su time da danas imamo nekonkurentnu poljoprivredu. Naime, proteklih 10 godina svoju agrarnu politiku bazirali smo na zadovoljavanju vlastitih potreba za hranom, a ne na tome da proizvodimo konkurentan proizvod za koji imamo komparativnu prednost.

Onda smo 1. srpnja 2013. ušli u EU i nakon nekoliko mjeseci shvatili da uvoza više nema, i da smo svi mi na jednom globalnom tržištu. Tako je naša agrarna politika koju smo vodili proteklih 10 godina bila pucanj u prazno. Trebali smo skroz drugačije strukturirati naše programe i drugačije postaviti ciljeve. Imamo sada novu šansu, Europske fondove, prije svega fondove za ruralni razvoj. Nude nam se milijarde eura za razvoj naše poljoprivrede, no mi nemamo strategiju razvo-

Čak 3000 kooperanata Sve postulate koje bi rado vidjeli u strategiji hrvatske poljoprivrede, AgroFructus već sada primjenjuje u svojoj poslovnoj strategiji, a to je stvaranje konkurentnog proizvoda. Iako tvrtka ima vlastite proizvodne kapacitete, surađuju s oko 3000 kooperanata i sa svima nastoje održati dobar i obostrano koristan partnerski odnos. Tvrtke i otkupni centri unutar Grupe zajedno imaju oko 550 zaposlenih. Ponosni su jer su prepoznati kao izvozno orijentirana tvrtka.

“Apsolutno smo izvozno orijentirani u segmentu svježeg voća i povrća, a najveći smo izvoznik u Hrvatskoj i u segmentu prerađevina. Možemo reći kako smo doma popunili sve kapacitete, tako da su sve naše buduće investicije orijentirane samo na izvoz”, ističe Matijević.

Svoju lidersku poziciju na hrvatskom tržištu potvrđuju udjelom od 60 posto. U izvozu pasteriziranog voća i povrća uspjeli su zakoračiti i izvan tržišta EU-a i regije te svoje proizvode plasiraju i u Australiju, Kanadu, SAD, Švicarsku, Izrael te arapske zemlje.

7

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( oko 5000 start-upova ( 15 mil USD postoji trenutno na izraelskom tržištu

godišnje Izrael ulaže u start-upove

Dan izraelskih inovacija u Hrvatskoj

Želimo da i kod nas cvatu start-up tvrtke Posjet izraelskih poduzetnika pridonijet će tome da i Hrvatska efikasno počne podupirati svoje start-upove, rekao je potpredsjednik HGK Josip Zaher najavivši da HGK kreće u inicijativu prema javnoj upravi za osnivanje dijelova infrastrukture koja nedostaje start-upovima za uzlet Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

kako bi pomagao kompanijama da rastu, pronađu partnere, investitore i tržište za svoje proizvode, kazao je Saša Cvetojević, jedan od njegovih osnivača.

“Upravo zato smo organizirali ovaj događaj kako bi izraelske tvrtke došle k nama i predstavile ono što nude, a na nama je da pronađemo način kako možemo sudjelovati u tome.

Nadam se da ćemo uskoro organizirati sličan događaj u Izraelu gdje će naše tvrtke predstaviti svoju ponudu tamošnjem tržištu i kompanijama”, najavio je Cvetojević.

I

zrael nema ni dvostruko više stanovnika od Hrvatske, ali po broju tvrtki u nastajanju ne možemo se ni mjeriti. Trenutno je na tom tržištu 4000 do 5000 startupova, godišnje država ulaže više od 15 milijuna dolara u njih, a svake godine barem nekoliko ih

Po broju start-upova Izrael je u svijetu odmah iza Silicijske doline, istaknula je konzulica Irit Shneor izađe na burzu i vrati novac svojih ulagača.

Neki od njih proteklog tjedna sudjelovali su sa pedesetak predstavnika hrvatskih tvrtki u poslovnim razgovorima na prvom Danu izraelskih inovacija koji su organizirali Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, uz potporu Veleposlanstva Države Izrael u Republici Hrvatskoj, i Hrvatska gospodarska komora.

Sami Izraelci kažu kako vjeruju da je tajna njihova uspjeha u tome što za vrijeme obveznog vojnog roka mnogi mladi ljudi imaju puno vremena za razmišljanje dok se uče timskom radu, pa nakon vojnog roka žele odmah pretvoriti svoju ideju u stvarnost. Izrael je dom za mnogobrojne start-

upove pa je po njihovom broju druga regija u svijetu, odmah iza Silicijske doline, istaknula je izraelska konzulica u Hrvatskoj Irit Shneor. “U prošloj godini uložili smo 15 milijuna dolara u stvaranje novih tvrtki, a njih je čak 18 izašlo na burzu i skupilo 9,8 milijuna dolara investicija što je gotovo desetak puta više nego u godini prije. Vjerujem da će poslovni susret hrvatskih i izraelskih tvrtki donijeti dugoročnu i plodnu suradnju, a mogu obećati da ćemo mi u konzulatu učiniti sve kako bismo pri tome pomogli”, naglasila je Irit Shneor.

Mjera uspjeha Agilnost nekog sektora može se mjeriti brojem start-upova i brzinom

njihova uspjeha, a u obje te kategorije u Hrvatskoj vodi informatički sektor, iako je najveći broj tvrtki u nas registriran za trgovinu, kaže potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Iako je država u nedavno donesenoj gospodarskoj strategiji prepoznala IT sektor kao jedan od pokretača gospodarstva, činjenica je da su glavni zamašnjak i dalje isključivo privatne inicijative. Zahvaljujući njima, prvenstveno osnivačima Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, koji ulažu svoja sredstva, vrijeme i iskustvo u napredak start-upova, došlo je do svjetskog uspjeha nekih od hrvatskih novoosnovanih tvrtki, poput Farmero-

na i Agrivija, Teddyja The Guardiana, PhotoMatha i PhotoPaya”, istaknuo je Zaher. Potpredsjednik Komore je izrazio uvjerenje da će ovaj posjet izraelskih poduzetnika pridonijeti tome da i Hrvatska, kao država, na efikasan način počne podupirati svoje start-upove, klice vrhunskog tehnološkog napretka. “To prepoznajemo i mi u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zato najavljujemo da krećemo u inicijativu prema javnoj upravi za osnivanje dijelova infrastrukture koja sada nedostaje hrvatskim start-upovima za uzlet, poput fondova rizičnog kapitala i dovoljnog broja inkubatora diljem Hrvatske”, zaključio je Zaher.

Zagrebački inkubator poduzetništva je osnovan

Traže se partneri Na događanju su se hrvatskim tvrtkama predstavila poduzeća koja pružaju inovativna rješenja iz područja IT-a i sigurnosti na internetu, a zainteresirana su za poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama i financijskim institucijama te pronalaženje poslovnih partnera i predstavnika za Hrvatsku, Istočnu Europu i države Balkana. Predstavili su se Audiocodes koji se bavi VoIP tehnologijom, Speech Modules razvija rješenja za pretvaranje govora u tekst, a Actelis Networks bavi se širokopojasnim internetom. Tvrtka Top Image Systems pruža Enterprise Content Management (ECM) rješenja, Gigaspaces se bavi cloud tehnologijama, dok se Sasa Software i Verint bave sigurnosnim rješenjima, a Puresight sigurnošću djece na internetu.

*vijesti Stopostotni učinak IRB-a na natječaju Centar za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković (IRB) je na zadnjem EU projektnom natječaju Horizon 2020 ICT Infra uspio ostvariti stopostotni učinak jer su sva tri predana prijedloga s partnerskim statusom uspješno prošla na natječaju. Riječ je tri Horizon projekta koji razvijaju kompleksnu arhitekturu i programsku podršku u području znanstvenog računarstva u oblaku (eScience Cloud Computing).

Vrijednost projekata je 21 milijun eura, od čega 392.000 eura pripada Institutu. U sklopu projekta ovaj najmlađi, ali po povlačenju EU sredstava najuspješniji Centar IRBa uskoro će zaposliti nekoliko mladih inženjera.

PIN-ovi na papiru Gotovo svaka druga osoba otkriva lozinku ili PIN drugima. Isto toliko ih PIN-ove ili lozinke zapisuje na papir, a čak 42 posto svoj PIN ne skriva ni pri upisu na bankomatu ili trgovini, pokazalo je istraživanje koje je provela Hrvatska udruga banaka. Rezultati istraživanja, u kojemu je na uzorku od 864 osoba ispitivana informiranost o načinima zaštite od krađe podataka, pokazali su da građani nedovoljno čine za osobnu sigurnost na internetu.

Zabina Financijska početnica U sklopu Europskog tjedna novca Zagrebačka banka izdala je online Financijsku početnicu kako bi učenicima gimnazija i srednjih škola približila osnovne pojmove iz područja transakcijskih usluga. Financijska početnica educira mlade o pravilima sigurnosti pri korištenju kartica, posebno pri plaćanju na internetu te ih savjetuje o važnosti i mogućim načinima štednje.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( oko 15 mil kn

investirat će CA u gradnju hangara i nabavu opreme

( 7,1 mil kn lanjska neto dobit CA

Croatia Airlines izgradila treći hangar

Nužna je dokapitalizacija CA Novi hangar prilagođen je obavljanju najzahtjevnijih tehničkih servisa zrakoplova Airbus, a istodobno omogućuje brže i učinkovitije održavanje flote CA te zrakoplova inozemnih avioprijevoznika Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ako bi omogućili širenje usluga tehničkog održavanja vlastite zrakoplovne flote, ali i zrakoplova inozemnih avioprijevoznika, hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines (CA) izgradila je treći hangar u koji je uložila 13 milijuna kuna vlastitih sredstava. U hangar površine 2200 četvornih metara, koji se gradio oko šest mjeseci, CA će investirati još oko dva milijuna kuna u nabavu novih, specijaliziranih alata i opreme, rekao je Krešimir Kučko, predsjednik Uprave CA, na prošlotjednom briefingu za novinare prilikom predstavljanja novog hangara. Dodao je kako je novi hangar prilagođen obavljanju najzahtjevnijih tehničkih servisa zrakoplova

Airbus, a ujedno omogućuje brže i učinkovitije održavanje flote CA. Povrat uloženog očekuje se u roku od pet godina.

“Treći hangar CA stručnjacima tehnič-

Investitori će prepoznati trenutak u kojem se nalazimo te priliku za ulaganje u CA, istaknuo Krešimir Kučko kih sektora omogućuje još snažniji izvoz hrvatskog znanja i otvara još veće mogućnosti održavanja zrakoplova inozemnih aviokompanija, što dodatno pridonosi jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Kučko. Osim toga, dodao je, zbog otvaranja hangara, CA je zaposlio 43 nova radnika u svo-

jem tehničkom sektoru, a u pripremi je i program za stručno osposobljavanje dodatnih 15 avioinženjera koji su došli s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Novi letovi Govoreći o prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, Kučko je naglasio kako je CA ostvario neto dobit od 7,1 milijun kuna

što je gotovo deseterostruko više nego 2013. Pritom je dodao kako je pozitivan trend u poslovanju rezultat neprekidnog i dosljednog provođenja svih mjera strateškog, financijskog i operativnog restrukturiranja tvrtke prema pravilima Europske komisije. Te su preporuke bile vezane uz državne potpore u sektoru zračnog prijevoza, a

na temelju odobrenja hrvatske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Prema tim preporukama CA je trebao smanjiti svoje kapacitete (sjedala u zrakoplovima) za 6,3 posto u odnosu na one iz 2013.

Zbog toga se poradilo na redizajnu postojećih letova, ali su za ovu godinu uvedeni neki novi, primjerice Rijeka-München

i Dubrovnik-Nica. Kučko je rekao kako su se mjere restrukturiranja pokazale učinkovitima, pa je tako potpisan i novi kolektivni ugovor, a u toj se tvrtki ove godine očekuje dobit od 10 milijuna kuna.

Govoreći o privatizaciji te zrakoplovne kompanije, Kučko je naglasio kako njeno čelništvo provodi politiku vlasnika i očekuje dokapitalizaciju tvrtke. U tijeku su konzultantski pregovori s inozemnim partnerom vezanim za avioindustriju, kojeg preporuča i Svjetska banka, ali nije htio reći o kojem je poslovnom partneru riječ. “Nije pitanje hoćemo li opstati, nego možemo li ići u nove razvojne cikluse. Investitori će prepoznati trenutak u kojem se nalazimo te priliku za ulaganje u CA. To je jedini i pravi put za našu kompaniju”, zaključio je Kučko.

Konferencija Jadransko-jonske regije

Traži se sufinanciranje linija s Italijom nim područjima, naglasio je Baldasar.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d Europske komisije treba tražiti dozvolu za sufinanciranje brodskih linija između Hrvatske i Italije. Bio bi to značajan poticaj i turistima i poduzetnicima kao i svim stanovnicima s obje strane Jadrana, osobito izvan sezone, istaknuo je Ivo Baldasar, gradonačelnik Splita, sudjelujući prošli tjedan u radu Konferencije Jadransko-jonske regije. Konferenciju su u Zagrebu organizirali HGK i

Forum jadransko-jonskih komora.

Baldasar je objasnio da je sada dopušteno samo sufinanciranje unutarnje plovidbe, od kopna do otoka. Hrvatska za to daje godišnje oko 330

milijuna kuna. Za bolju prometnu povezanost na Jadranu, što je jedan od glavnih ciljeva Jadranskojonske regije, trebaju brze i jeftine brodske linije, kakve postoje na Baltiku, u Maleziji i drugim razvije-

Razvoj brenda Adrion Forum jadransko-jonskih komora dobra je platforma za raspravu o inicijativama za bolje veze u prometu, energetici, o projektima za razvoj održivog turizma, zaštitu okoliša i sličnom, rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK. U Forumu je udruženo 46 komora iz Italije, Hrvatske, Grčke, BiH, Albanije, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Prvo mu se priključilo šest komora iz obalnih župani-

ja, a potom se pridružila i središnjica iz Zagreba.

Rodolfo Giampieri, predsjednik Foruma jadransko-jonskih komora, istaknuo je da udružene komore okupljaju 1,6 milijuna poduzeća. Forum može biti značajan kanal za promociju malih i srednjih tvrtki i njihovo zastupanje pred državnim i europskim institucijama.

Forum je pokrenuo i razvoj brenda Adrion (kombinacija riječi Adria i Ion, jonski) kako bi regiju učinio prepoznatljivom za turiste i investitore s dalekih tržišta. Regija može pri-

vući i značajna sredstva i europskih strukturnih fondova. Prema riječima Ive Šeler iz Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatskoj je, među ostalim, na raspolaganju 117 milijuna eura za projekte jadransko-jonske suradnje.

Katja Buličić, predsjednica HGK-Županijske komore Split, istaknula je da Forum razvija i projekt međunarodnog arbitražnog suda jadransko-jonske regije, koji potiče izvansudske nagodbe i izbjegavanje skupih sudskih sporova između kompanija.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 120.000 ljudi

Reagiranje na promjene cijene plina

Ina: Nova cijena loše će se odraziti na naše prihode

duguje više od 30.000 kn (bez 322.498 blokiranih)

Sjednica hrvatske vlade

Osobni stečaj mogu proglasiti i obrtnici Zakon o osobnom stečaju nastoji postići primjerenu ravnotežu interesa vjerovnika i dužnika. Ipak, potrošači, odnosno dužnici imat će nešto veću zaštitu, istaknuo je Orsat Miljenić krize su izgubili primanja iz kojih su plaćali obveze i vraćali dugove”, naglasio je Miljenić.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

ako se institut osobnog stečaja uvodi prvenstveno zbog dugova fizičkih osoba, po određenim uvjetima u taj će proces moći ući i obrtnici, odnosno, fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objasnio je na prošlotjednoj sjednici Vlade, na kojoj je predstavljen Prijedlog zakona o osobnom stečaju, da se kod obrtnika prvenstveno nastoji primijeniti Zakon o stečaju, no postoji mogućnost i osobnog bankrota.

Obrtnik će ga moći pokrenuti ako nema više od 20 vjerovnika, a obveze iz obavljanja samostalne djelatnosti ne prelaze iznos od 100.000 kuna. Dužnik ne smije imati obveze iz radnih odnosa koje proizlaze iz obavljanja samostalne djelatnosti, a ne smije biti ni u predstečajnom ili stečajnom postupku. Miljenić kaže da će sredstva za rad obrtnika biti izuzeta od prodaje. Alati i druga oprema ostavit će mu se da pokuša ostvariti nove prihode kojima će namiriti vjerovnike.

Prvo nagodba, a onda sud Za “obične” fizičke osobe, postupak osobnog stečaja pokreće se ako u 90 dana ne podmire ukupni dug veći od 30.000 kuna.

Insolventni dužnik obratit će se podružnici Fine, gdje će ga informirati o pravi-

ma i obvezama koje ima u procesu osobnog stečaja. U Fini će biti pokušana nagodba između dužnika i vjerovnika. Ako ne uspije, slijedi sudski postupak.

Dužnik će dobiti povjerenika koji će pregledati svu njegovu imovinu i obveze Dužnik tada dobiva povjerenika koji će pregledati svu njegovu imovinu i obveze. Pronađe li pokretnu ili nepokretnu imovinu, rasprodat će je i novac proslijediti vjerovnicima.

Povjerenik će biti plaćen po uspješnosti. Uz osnovnu tarifu od 500 kuna, pripast će mu i postotak od novca prikupljenog prodajom dužnikove imovine.

Do 300.000 kuna imat će pravo na proviziju od četiri posto, od 300.000 do 500.000 kuna provizija je tri posto, a iznad 500.000

9

kuna dva posto. Sud će nadzirati rad povjerenika, a dužniku će odrediti rok kušnje u kojem će povjerenik pratiti njegovo financijsko poslovanje. Rok može biti od jedne do pet godina.

Utvrde li sud i povjerenik da dužnik nema baš nikakve imovine, stečaj će se zatvoriti. Dužniku će se brisati svi dugovi i on dobiva novu životnu priliku.

Ostali dužnici bit će slobodni kad im istekne rok kušnje.

“Ne treba misliti da je ovo neki čarobni štapić”, rekao je Miljenić objašnjavajući da zakon nastoji postići primjerenu ravnotežu interesa vjerovnika i dužnika. Ipak, potrošači, odnosno dužnici imat će nešto veću zaštitu. “Vjerovnici su često poticali potrošače na zaduživanje i moraju biti svjesni da će u nekim slučajevima ostati bez svojih potraživanja.

Naprosto, ima ljudi koji nemaju imovinu, a zbog

Jeftiniji plin Prema podacima Fine, u Hrvatskoj 120.000 ljudi ima dug veći od 30.000 kuna. Uz njih bi u situaciju da moraju zatražiti osobni stečaj mogli doći i mnogi s liste od 322.498 blokiranih građana. Njihov dug iznosio je ukupno 31,06 milijardi kuna. Udio duga građana prema bankama i drugim financijskim institucijama iznosio je 65 posto. Slijedi dugovanje prema središnjoj državi od 12,8 posto. Na dug osiguravateljima otpada 2,9 posto ukupnog duga, leasinga i factoringu duguje se 2,86 posto, telekomima 2,7 posto, a kartičarima 2,4 posto.

Dužnicima će donekle pomoći i odluka Vlade da od 1. travnja smanji cijenu plina proizvedenog u Hrvatskoj za 30 lipa po prostornom metru. Ovisno o distributeru, građani će plin u idućoj godini plaćati jeftinije sedam do 10 posto, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. “To je zato što imamo naša plinska polja u Jadranu, blizu Istre, najrazvijenije turističke regije. Te platforme je rijetko tko primijetio. A s novom proizvodnjom moći ćemo imati još jeftiniji plin”, rekao je Vrdoljak odgovarajući kritičarima koji se protive istraživanju ugljikovodika ispod jadranskog dna.

Nastavno na usvojenu odluku Vlade o cijeni plina, a koja obvezuje Inu da od 1. travnja prodaje plin HEP-u po novoj reguliranoj cijeni, željeli bismo istaknuti kako će takva odluka Vlade imati nepovoljan učinak na prihode kompanije u iznosu od 47 milijuna kuna za razdoblje od travnja do prosinca 2015. Naime, nakon prošlogodišnjeg smanjenja cijene sa 2,20 na 1,71 kunu za metar kubični, cijena je sada snižena na 1,59 kuna po kubičnom metru, priopćeno je iz Ine. U priopćenju se također podsjeća kako je Ina prošle godine izrazila ne-

zadovoljstvo i sukladno tome poduzela pravne korake vezano uz odluku Vlade iz veljače 2014. koja je obvezala Inu da prodaje dio svoje proizvodnje prirodnog plina za opskrbu kućanstava HEP-u kao opskrbljivaču na veleprodajnom tržištu po reguliranoj cijeni, a što je imalo nepovoljan materijalni učinak na kompaniju u iznosu od 260 milijuna kuna u 2014.

Potporama do konkurentnosti

Korist jedne na korist brojnih tvrtki

Završen je program Potpora povećanju konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, koji je provelo Ministarstvo poduzetništva i obrta i u kojemu su osigurane bespovratne potpore za 53 projekta malih i srednjih tvrtki čija se provedba financirala u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.2013. Kroz njega su financirane nabave novih tehnologija i unapređenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika uz poticanje zelenog poslovanja.

Ukupna vrijednost projekata je veća od osam milijuna eura.

Svoja iskustva i rezultate projekata na kon-

ferenciji su prezentirali predstavnici poduzeća Euroinspekt Croatiakontrola, Elmap, Ergo i Tim kabel te obrta Radovan Petrović.

U tvrtki Euroinspekt Croatiakontrola, koja je sredstva iskoristila za kupnju analizatora pesticida, kažu kako su stvaranjem vlastitog laboratorija omogućili drugim hrvatskim tvrtkama da uzorke više ne moraju slati na analizu u inozemstvo. “Na ovaj način skratili smo vrijeme analize, smanjili troškove poslovanja i povećali konkurentnost”, kaže Ivo Delonga, direktor tvrtke.

Tvrtka Elmap je sredstva koristila za modernizaciju projektnog ureda, čime su povećali produktivnost za šest do 12 posto te razvili nova, zelena, tehnološki napredna rješenja.

“Zahvaljujući tome krajnjim korisnicima donijeli smo uštede i pozitivno utjecali na očuvanje prirode i okoliša”, zaključila je Meri Božiković iz Elmapa.

(B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( potkraj 2014. god ( do 80% popusta počeo s radom Intelligent Warranty

INTELLIGENT WARRANTY, ZAGREB

može se ostvariti online kupnjom

STILAGO, HRVATSKA

Želite elektroničko jamstvo?

Adresa za sjajan shopping i uštede Ovom online platformom koja povezuje sve, od kupca i proizvođača do servisera, značajno se poboljšava kvaliteta usluge nakon prodaje

Danas su prisutni u 14 zemalja svijeta, dnevno bilježe više od 200.000 posjetitelja, te više od tri milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno

G

S

ubitak jamstva i nemogućnost popravka mikrovalne pećnice dovela je do ideje o pokretanju Intelligent Warranty platforme.

Riječ je, naime, o online platformi za unapređenje odnosa između kupaca, proizvođača, distributera i pružatelja servisnih usluga kojom se želi značajno poboljšati kvaliteta usluge nakon prodaje. Platforma je namijenjena svim proizvodima s dugim jamstvenim razdobljima.

Ciljamo na proizvođače bijele tehnike, kaže Krešimir Kvaternik Valja naglasiti kako je Intelligent Warranty završio zimski program Founder Institutea koji je u Hrvatsku stigao 2012. godine.

Krešimir Kvaternik, osnivač i glavni izvršni direktor platforme Intelligent Warranty, ističe kako je ona tek na početku razvojnog puta. “Ključna poveznica na našoj plat-

formi je elektroničko jamstvo koje će zamijeniti sadašnji papir s pečatom.

Cilj nam je krenuti iz regije prema zapadnoeuropskim tržištima i SAD-u, ali i prema turskom tržištu. Ciljamo na proizvođače bijele tehnike, a kasnije se želimo proširiti i na ostale proizvođače proizvoda s višegodišnjim jamstvima. Mi smo early stage start-up, krenuli smo potkraj 2014. godine, pa smo u procesu stvaranja i osnaživanja tima zaposlenika i savjetnika”, objašnjava nam Kvaternik dodajući kako se trenutačno razgovara s raznim potencijalnim investitorima.

“Mislimo kako će nam prvi investitor biti poslovni anđeo”, kaže.

Konzervativni pristup Tržište na koje ova platforma cilja, prema njegovim riječima, raste 4,5 posto godišnje i takav rast se predviđa do 2017. godine. “S obzirom na to da ne postoji slična usluga, predstoji nam značajan napor kako bismo što prije krenuli s pilot-projektom”, napominje. Ovaj start-up, koji je u potpu-

nosti usmjeren na rješavanje predstojećih poslovnih izazova, dosad se nije susreo s dobro poznatim hrvatskim problemima administrativnog karaktera.

Kvaternik dodaje i to kako ne postoji sličan projekt, već nekoliko start-upova odnosno tvrtki koje pokušavaju riješiti problem digitalizacije postojećih papirnatih jamstava na drugačiji način nego što to čini Intelligent Warranty koji je isključivo plod hrvatske pameti. On naglašava i to kako hrvatska europskom i svjetskom sektoru i tržištu informacijskih i komunikacijskih tehnologija može ponuditi inovativne projekte, ali i kvalitetan razvojni kadar.

Među budućim poslovnim potezima, Kvaternik ističe kako je jedan od ciljeva postizanje uspjeha na zacrtanim ciljanim tržištima i potom će se krenuti u daljnja širenja. U tome će online platforma biti vrlo konzervativna i u nove poteze krenut će sa što je moguće manje opterećenja, kaže Kvaternik. (B.O.)

tara poslovica kaže kako nas odjeća ne čini ljudima, ali ona ipak odašilje poruku o tome tko smo, kakvi su naši pogledi na svijet. Odjećom se igramo, slažemo svakodnevno nove kombinacije i ostavljamo svoj trag. Suvremene tehnologije dovele su to toga da više nije potrebno trošiti sate na kupnju, hodati od dućana do dućana, tražiti idealan odjevni artikl, određeni model i boju torbe, šal ili naočale. Dovoljan je jedan klik mišem za potpuno sigurnu kupnju na internetskoj platformi www.stilago.hr.

“Online shopping platforma Stilago je dio najveće njemačke kataloške kompanije Klingel, a zadnje četiri godine, koliko postojimo, cilj nam je bio razvijati se i bilježiti rast. To nam je, moram priznati, uspjelo. Od 2010. do danas pokrenuli smo Stilago internetsku prodaju u 14 država, a Hrvatska nam je od samog početka bila vrlo interesantna kao tržište jer smo uvidjeli da moda u svakodnevnom životu građana Hrvatske ima ve-

liku ulogu. Neću pretjerati ako kažem da građani u Hrvatskoj mnogo brinu o izgledu i stilu života, a mi imamo na našoj internetskoj platformi zbilja enorman izbor odjeće, obuće i modnih dodataka poznatih svjetskih brendova”, istaknula je regionalna menadžerica i direktorica Studija Moderna Fashion Grupe Mirela Čanić, koja je dodala kako su prije pokretanja stranice istraživali tržište i nakon pozitivne zainteresiranosti građana odlučili da je vrijeme za Hrvatsku.

Na online shopping platformi dostupno je nekoliko desetaka tisuća artikala poznatih svjetskih brendova, a artikli se mogu kupiti na popustima i do 80 posto. U svijetu se na toj platformi dnevno bilježi više od 200.000 posjetitelja, te više od tri milijuna jedinstvenih korisnika mjesečno.

Sigurna online kupnja “Što više ima ponude na tržištu, to potrošači imaju više informacija. Pružatelji online usluga ih na neki način educiraju i tako približavaju online kupnji -

kupci se osjećaju sigurnije”, kaže Mirela Čanić te dodaje kako razmišljaju o suradnji i s hrvatskim proizvođačima odjeće, obuće i ostalih artikala.

Uvijek smo otvoreni za suradnju s lokalnim dizajnerima i brendovima, kaže Mirela Čanić “Uvijek smo otvoreni za suradnju s lokalnim dizajnerima i brendovima, iako to s logističkog aspekta zahtijeva i nešto više truda oko realizacije.

No, u pravilu, to su sjajne suradnje i drago nam je kad uspješno realiziramo takve projekte. Na drugim tržištima imamo slične suradnje i nadamo se da će tako biti i u Hrvatskoj”, kaže Mirela Čanić.

Svjesni su da je skeptičnost prema kupnji putem interneta u Hrvatskoj još uvijek prisutna, čak i više nego na njihovim drugim tržištima, ali se nadaju da će ispuniti očekivanja potrošača i pridobiti njihovo povjerenje. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 360 stupnjeva

( od 3000 do 10.000 kn

pokriva kamera strašila

koštat će serijski proizvedeno solarno strašilo

Neobična poduzetnička ideja

Multimedijom protiv štetočina Razmišljala sam kako bi bilo korisno imati nekakvu napravu koja bi mogla 24 sata nadzirati usjeve bez ljudskog prisustva. Naravno, a da to ne bude klasično strašilo poput onoga iz Čarobnjaka iz Oza, kaže Tanja Putar, autorica ideje solarnog strašila Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rajućom mobilnom aplikacijom moguće povezati i s mobitelom kako bi dojavljivao veće pokrete na odgovarajućoj površini. Na taj način vlasnik usjeva dobiva neposredan uvid o događanjima na njivi, u vinogradu ili voćnjaku, te može reagirati i bez fizičke prisutnosti. Jednom riječju, služi i kao vrlo učinkovit videonadzor.

Sama konstrukcija napravljena je od aluminijskih nosača s glavnim sučeljem, solarnim panelom, servo motorom na kojem je rotirajuća konstrukcija u obliku glave.

Strašilo je energetski neovisno, prijenosno, laga-

V

eć nekoliko godina Osječko-baranjska županija, putem posebnog natječaja nagrađuje najbolje poduzetničke ideje. Iako mnogima, kada je o poduzetničkim idejama riječ, prvenstveno pada na pamet nešto iz IT sektora ili marketinga, ovogodišnju nagradu za najbolju poduzetničku ideju dobila je ona za – solarno strašilo!

Autorica ove neobične ideje je mlada Osječanka, specijalistica organizacije i menadžmenta Tanja Putar, zaposlenica jedne ugledne korporacije iz sektora mliječne industrije. K tome, osoba koja u svom radnom ili iskustvenom životopisu nema nikakvog izravnog doticaja s problematikom agrara, odnosno poljoprivredne proizvodnje bilo koje vrste.

Zvukovi koji tjeraju štetočine Objašnjavajući za Privredni vjesnik otkud joj uopće takva ideja, Tanja Putar kaže: “Ideja za solarno strašilo je rezultat niza okolnosti i zapažanja. Pomalo mi je nevjerojatan podatak kako uz svu silnu tehnologiju kojom ljudi danas raspolažu, jato čvoraka može napraviti silnu štetu na vinogradima i voćnjacima, ili pak poljski miševi na plantaži bundeva ili lubenica.

Stvarno je čudno da ljudi imaju tolike voćnjake i povrtnjake, a da su istovremeno prilično nezaštićeni. Dakle, razmišljala sam kako bi bilo korisno

imati nekakvu napravu koja bi mogla 24 sata nadzirati usjeve bez ljudskog prisustva. Naravno, a da to ne bude klasično strašilo poput onoga iz Čarobnjaka iz Oza”.

I, doista, kako stoji u njezinom službenom obrazloženju ove ideje, zadnjih godina veliki dio poljoprivrednih površina bio je pogođen sušama, a zatim i poplavama koje su uzrokovale ozbiljne egzistencijalne probleme za mnoge. Osim više sile uzrokovane prirodnim nepogodama, većina poljoprivrednika žali se i na povećanu prisutnost glodavaca i ptica u polji-

ma koji uništavaju poljoprivrednu proizvodnju.

Treba istaknuti još jedan problem: sve učestalije krađe na poljoprivrednim zemljištima, čime ljudski faktor izravno nanosi štetu poljoprivrednicima.

“Upravo ova dva zadnja faktora potaknula su me na jednu zaista inovativnu poduzetničku ideju koja će, ako pronađe praktičnu primjenu i prepoznaju je kupci i struka, uvelike olakšati svakodnevne muke poljoprivrednika”, objašnjava autorica ideje, dodajući kako solarno strašilo ima konture klasičnog strašila, a primarna mu je funkcija

tjeranje ptica i glodavaca.

Uz primjenu sofisticirane tehnologije, solarno strašilo obavlja pravi multimedijalni nadzor na usjevima. Naime, u glavi se nalaze kamere i zvučnici, a glava je pokretna u svim smjerovima. Na trupu je solarni panel, a u trupu je sva potrebna tehnološka oprema. Pokreće se uz pomoć termomotora tako da su ruke također pokretne. Zvučnici ispuštaju odgovarajuće zvukove ultrazvučne frekvencije koji smetaju pticama i glodavcima. Bit će tu još i zvukovi kakve ispuštaju ptice grabljivice, ali i mogućnost ljudskog oglaša-

Što dalje nakon ideje?

Prvi sljedeći potezi Tanje Putar su izrada odgovarajućeg prototipa na kome bi se testirale sve mogućnosti i uočili potencijalni nedostaci. Međutim, troškovi izrade jednog prototipa iznose oko 25.000 eura. Budući da sama ne raspolaže tolikim sredstvima, autorica ove zanimljive ideje rado će prihvatiti potporu zainteresiranih investitora. Jer, kako kaže, važno je vjerovati u ideju koju stvaraš, ali i pronaći tržišnu nišu koja nije pokrivena ili prepoznata na tržištu.

vanja u slučaju da kamera zabilježi pojavu kradljivaca usjeva.

Lopovi, oprez, snima se!

Kamera je dovoljno sofisticirana da krupnije pokrete uoči već na 50 do 100 metara. Nadalje, strašila su zamišljena u tri veličine, odnosno tri modela. Najmanji je do 1,5 metar visine, a najveći i do 3,5 metra kako bi se jednim strašilom mogla nadzirati površina čak do jed- nog hektara. K t o m e , strašilo je odgova-

Najveće štetočine u voćnjacima su često ljudi, a njihovu prisutnost strašilo dojavljuje - na mobitel vlasnika ne i čvrste konstrukcije, podesivo po visini, s mobilnim rotirajućim pregledom od 360 stupnjeva. Dolazi u tri dimenzije ovisno o veličini i karakteristikama površina koje se žele pokriti. Svaka dimenzija je posebno prilagođena svojom visinom i jačinom zvučnika za pojedinu zadanu površinu.

Procijenjena maloprodajna vrijednost ovisit će o veličini željenog modela i tehnološkim specifikacijama, a kretat će se od tri do desetak tisuća kuna. Naravno, u uvjetima serijske proizvodnje.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

Ministar obrane Azerbajdžana posjetio HGK

Velike mogućnosti za unapređenje suradnje

H

rvatska obrambena industrija, iako mlada, svojom se kvalitetom nametnula na svjetskim tržištima i danas je globalno prepoznatljiva o čemu govori i podatak o povećanju izvoza za čak 90 posto u zadnje dvije godine, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović prilikom prošlotjednog posjeta ministra obrane Republike Azerbajdžana, generala zbora Zakira Hasanova, koji se sa svojim suradnicima susreo u HGK-u s predstavnicima hrvatskih tvrtki AdriaMar Shipbuilding, Agencija Alan, DOK-ING, Đuro Đaković specijalna,

Atir, HS Produkt, Inkop, Insig2, Kap-Ko te ŠestanBusch.

“S hrvatskom vojnom industrijom već smo razvili dobru suradnju, ali postoje velike mogućnosti i za njezino daljnje unapređenje, osobito u području nabave vojne opreme te remonta starih vojnih brodova za što će sigurno biti uspostavljeni kontakti”, istaknuo je Hasanov.

General Milan Knežević, član Uprave Agencije Alan, predstavio je proizvodne kapacitete hrvatske vojne industrije, naglasivši kako ona može ponuditi desetak proizvoda najviše svjetske klase po pristupačnim cije-

nama. Dodao je kako vrlo uspješne izvozne rezultate postiže HS Produkt koji je već plasirao tri milijuna pištolja na američko tržište, te Šestan-Busch, čije su vojne kacige među najcjenjenijima u svijetu.

Mogućnosti proizvodnje te remonta vojnih brodova predstavila je tvrtka Adria-Mar Shipbuilding.

DOK-ING predstavio je daljinske upravljive strojeve za razminiranje, a Đuro Đaković proizvodnju oklopnih borbenih vozila. Tvrtka Inkop, pak, predstavila je svoju proizvodnju čizama za vojsku i policiju, a Insig2 integrirane sustave sigurnosti. Tvrtka Kap-Ko ponudila je proizvodnju vojnih odora, dok je Šestan-Busch već poslao kontingent od 5000 vojnih kaciga za potrebe oružanih snaga Azerbajdžana.

Inače, u prvih 11 mjeseci 2014. robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana iznosila je 353,7 milijuna USD. Izvoz je porastao čak 147 posto, dok je uvoz veći za 59 posto u odnosu na 2013.

HAMAG-BICRO objasnio poduzetnicima

Kako do 27 milijuna kuna potpora?

H

rvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije organizirala je četvrti Poduzetnički forum HAMAG-BICRO-a na temu Kako pripremiti projekte za prijavu na Poduzetnički impuls 2015. “Ovogodišnji natječaji bit će drugačiji jer smo razdvojili prerađivačku industriju i uslužne djelatnosti budući da je svih ovih godina 80 posto potpora odlazilo prerađivačkoj industriji. Sami natječaji neće se dodjeljivati po principu ‘tko prije’, već će sve ponude proći evaluaciju, a

bit će odabrani samo najbolji projekti”, rekao je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a Darko Liović.

Prijave se zaprimaju od 30. ožujka do 13. travnja 2015., putem pošte.

Javni poziv za drugi krug bit će raspisan u drugom kvartalu 2015. godine.

Za aktivnost Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije u proračunu je osigurano više od 16,8 milijuna kuna bespovratnih potpora mikro i malim poduzećima.

Najniži iznos potpore je 50.000, a najviši 400.000 kuna. Za aktivnost Jača-

( oko 1 mlrd kn

očekuje se ove godine od prodaje nekretnina

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ured

Jedino s novc

Iznajmljivanje na dobrim lokacijama ima budućnost. Mi se ponaš svim gradovima, u zadnjih godinu dana imali smo više natječaja Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D

ržavni ured za upravljanje državnom imovinom u ovoj godini planira od prodaje imovine ostvariti više milijardi kuna. Ostvarenje tog optimističnog plana trebao bi olakšati veliki teret otplate državnih obveza koje dospijevaju u iduće tri do četiri godine. Od prodaje nekretnina očekuje se oko milijardu kuna, a od dobiti trgovačkih društava oko 870 milijuna kuna.

Ipak, najveći dio prihoda očekuje se od prodaje trgovačkih društava i to od javnog prikupljanja ponuda 630 milijuna kuna, a od prodaje na burzi 670 milijuna kuna. Iako se čini kako je riječ o velikoj rasprodaji, predstoj-

IPO-a će biti onoliko koliko će biti dobrih programa za investiranje nik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović kaže kako će 2015. biti jedna od standardnih godina.

nje konkurentnosti uslužnih djelatnosti osigurano je više od 10 milijuna kuna. Bespovratna sredstva namijenjena su tvrtkama različitih djelatnosti, a više informacija o tome može se naći na web-stranici HAMAGBICRO-a. Najniži iznos potpore je 30.000, a najviši 200.000 kuna. (I.G.)

U 2014. nisu prodane Hrvatska poštanska banka i Croatia Airlines. Što će se po tom pitanju raditi u ovoj godini?

- Mi smo za ta oba trgovačka društva lani imali natječaj, no nismo uspjeli. Ono za što ne možemo postići cijenu, nećemo prodati i to je dio našeg odgovora na kritike da se radi o rasproda-

ji. S Croatia Airlinesom ćemo pokušati ponovno te su angažirani savjetnici Svjetske banke, jer je riječ o specifičnom proizvodu za koji trebaju drugačija znanja. Nadamo se da ćemo uz pomoć Svjetske banke pronaći potencijalne kupce. Kod Hrvatske poštanske banke situacija je malo drugačija. Naime, bilo je jasno da HPB ima neadekvatnost kapitala. Tražili smo izlaz, ali na tom natječaju nitko nije ponudio ono što smo tražili. HPB je nakon toga ušao u očekivane probleme te je 2014. godinu završio s gubitkom. Vidjet ćemo kako će se uspostaviti nova adekvatnost kapitala, da bi ta banka mogla poslovati normalno. U svakom slučaju, pred njima je prije svega restrukturiranje što znači smanjivanje svih nedovoljno lukrativnih aktivnosti, a očekujemo i značajne aktivnosti DAB-a, kao agencije za restrukturiranje banaka. U svakom slučaju pokušat ćemo spasiti banku.

No, ona bez novog ulaganja, bilo na tržištu, što smo pokušali, ili sada intervencijom države, neće moći poslovati. Sve aktivnosti koje će se događati s HPB-om bit će usklađene s Europskom komisijom.

Znam da je teško govoriti o datumima, ali možemo li bar okvirno govoriti o nekim terminima za CA i HPB? - Za Croatia Airlines uskoro će biti donesena odluka o savjetniku. Kod HPB-a obavljeni su prvi razgovori u Bruxellesu, a daljnja

dinamika ovisi o završetku tih razgovora.

Vlada planira na domaćem tržištu kapitala ponuditi državne dionice manjinskih udjela u pojedinim poduzećima, poput Končara i Hrvatskog telekoma. Koliko će se takvih tržišnih udjela ponuditi u ovoj godini?

- Država ima dobrih dionica, ali ne vidimo razloge zašto ih prodavati, posebice kad je riječ o likvidnim dionicama koje se inače u svakom trenutku mogu prodati. Trenutačno imamo petpostotni paket u HT-u koji u svakom trenutku može biti prodan.

No, zašto bismo ga prodali kad je on dobar i kvalitetan, omogućava naše poslovanje i rezerva je za poslovanje? Slično je i kod drugih poduzeća. Nas

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

kn kn

( oko 870 mil kn

očekuje se od dobiti trgovačkih društava

( 630 mil kn

od javnog prikupljanja ponuda

da za upravljanje državnom imovinom

cem nemamo problema

šamo tržišno. Imamo jako dobre rezultate kad je riječ o iznajmljivanju poslovnih prostora. Pogledajte naše natječaje u nego u 10 godina prije sku. No, istovremeno nam stižu zahtjevi da ne prodajemo Jadroplov. Netko stvarno ne uvažava tržišna kretanja. Mi smo tržišna ekonomija. Bez obzira na male svakodnevne interese, moramo shvatiti da je sve drugo osim tržišta krivo.

Vratimo se IPO-u HEP-a i Hrvatske lutrije - hoće li to u ovoj godini biti izgledno?

- IPO-a će biti onoliko koliko će biti dobrih programa za investiranje. Naravno, kod HEP-a nema prodaje, nego je riječ o dokapitalizaciji tijekom koje će doći svježi kapital.

I stoga su mnogi pogrešno zaključili da se radi o prodaji. Naravno, i dokapitalizacija će dijelom promijeniti strukturu vlasništva. prije svega zanima prodaja kojom se ostvaruju ciljevi restrukturiranja i postizanje nove kvalitete.

Planovi su da se u prvoj polovini ove godine putem IPO-a dokapitalizira Hrvatska pošta, sve se više priča o IPO-u HEPa, ali i Hrvatske lutrije.

Je li to uopće izgledno?

- Javnosti najprije moramo objasniti što je to

IPO odnosno Initial Public Offering ili prva javna ponuda. To nije prodaja dionica nego skupljanje novca za razvoj poduzeća.

Ponekad u javnosti doživljavamo istu kritiku i za prodaju i za skupljanje kapitala.

Možda je to zbog prošlih IPO-a?

- Ne samo zbog toga. Riječ je o tome da su u našoj

poslovnoj i investicijskoj kulturi ti potezi, inače normalni na razvijenim tržištima novca, kod nas sporedni i nerazvijeni te je takav način prikupljanja akumulacije za razvoj rijedak.

Zadnji primjer takvog prikupljanja novca je bio kod Tankerske plovidbe prije dva-tri mjeseca gdje je skupljeno 200 milijuna kuna svježeg novca iz svijeta koji je došao u Hrvat-

A restrukturiranje i monetizacija Hrvatskih autocesta?

- Mislim da se Autocestama mora pristupati kao pitanju kapitala. Onaj drugi dio, a to je neracionalno poslovanje, mora se riješiti bez obzira na to tko bio vlasnik. No to neće biti lako jer to prije svega znači da nema više besplatne vožnje autocestama, a mi imamo puno onih koji se

voze besplatno. Bit će potrebno podići cijene, smanjiti broj zaposlenih i plaće, i nakon svega ostat će upitno hoće li se s time steći uvjeti za vraćanje kredita.

Je li završen popis sve državne imovine, dokle se stiglo?

- Ne, to još nije gotovo. Za sada imamo 1,030 milijuna proknjiženih čestica, ali taj proces ide dalje u ritmu od oko 10.000 čestica mjesečno. Međutim, ima puno toga što nije državno, nego je društveno ili općenarodna imovina, u procesu sukcesije ili povrata imovine.

Cijeli taj kompleks se čisti određenom dinamikom i u principu smo zadovoljni. Važna je i imovina koja je u vlasništvu lokalne samouprave, koja sada očito zaostaje u ‘sređivanju’.

Kako se planiraju rješavati problemi državnog udjela u vlasništvu kakve, recimo, imamo u Zagrebu, gdje u nekim poslovnim prostorima pola udjela ima grad, a pola država?

- Kod kupnje i prodaje imovine nema problema ako to činimo po tržišnoj cijeni. Navest ću vam primjer prostora na

Britanskom trgu u Zagrebu. Prostor mesnice od 86 kvadrata iznajmljen je za 49.000 kuna mjesečno. Mi ga stavimo u tablicu i računamo koliko vrijedi njegovo desetgodišnje iznajmljivanje, i tako dolazimo do cijene od oko 10.000

Naravno, kod HEP-a nema prodaje, nego je riječ o dokapitalizaciji eura za četvorni metar. To bi bila tržišna cijena. Mnogi od države očekuju da to bude besplatno i najveći je prijepor taj što je realna cijena. Iznajmljivanje na dobrim lokacijama ima budućnost. Mi se ponašamo tržišno. Imamo jako dobre rezultate kad je riječ o iznajmljivanju poslovnih prostora. Pogledajte naše natječaje u svim gradovima; u zadnjih godinu dana imali smo više natječaja nego u 10 godina prije.

Jeste li dobri i s naplatom tih poslovnih prostora?

- Mi s novcem nemamo problema. Jedini problem koji nemamo je s novcem.

Sve ostalo je težak sustavan rad.

Zašto tvrtka Državne nekretnine plaća skupi najam privatniku?

Kad smo kod državnih kvadrata, u posljednje vrijeme prozivaju se Državne nekretnine d.o.o., jer uskoro sele u privatnu zgradu gdje će plaćati najamninu od 420.000 kuna godišnje.

Stoga se postavlja pitanje - ako država u svom vlasništvu ima na tisuće kvadrata, je li potrebno da istodobno unajmljuje od privatnih osoba?

- Država za svoje potrebe koristi nešto više od 500.000 četvornih metara. Od toga oko 403.000 kvadrata je u državnom vlasništvu, a ostalo je u najmu. I mi smo jedan od sudionika na tržištu i po tržišnim uvjetima uzimamo prostore u najam. U ovom slučaju je informacija točna, ali mi nemamo slobodnih prostora od 300 ili 700 kvadrata. Vidjeli ste

naše natječaje, to su uglavnom manji poslovni prostori. Vjerojatno smo trebali sve to spretnije iskomunicirati. Tvrtka Državne nekretnine nije proračunski korisnik, to je trgovačko društvo i nema pravo biti besplatno u prostoru.

Gdje možemo, nastojimo biti u državnom prostoru, a gdje ne možemo, moramo ga unajmiti. Mislim da je važno ocje-

njivati tendenciju, a ona je da koristimo privatne prostore manje nego prije, te da je cijena po četvornom metru manja za 30 posto nego prije dvije godine.

Imamo namjeru seliti iz skupljih u jeftinije prostore. To je kontinuirani proces.

14 AKTUALNO *vijesti Aditivne tehnologije U Zagrebu je održana završna konferencija projekta Aditivne tehnologije za mala i srednje velika poduzeća – AdTec SME. Riječ je o EU projektu koji je prijavio Fakultet strojarstva i brodogradnje, u suradnji s HGK-om.

Glavni cilj projekta je povećati potencijal za konkurentnost hrvatskih malih i srednjih poduzeća u proizvodnom sektoru. U sklopu projekta na Fakultetu strojarstva i brodogradnje otvoren je Centar za aditivne tehnologije

( 600 mil €

uložio Plinacro u energetsku infrastrukturu Hrvatske

Plinsko tržište

Oporavak možemo o u 2018. godini

Danas je 95 posto Hrvatske pokriveno modernim plinskim transportnim sustavom koji dugoročno zado Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

(CATeh) te je kupljen stroj za izradu plastičnih tvorevina aditivnom tehnologijom, tzv. 3D printer.

Radni ručak o javnoj nabavi U zagrebačkom hotelu Antunović 17. ožujka održava se 49. Radni ručak Hrvatske udruge poslodavaca. Tema radnog ručka je javna nabava. Glavni govornik na događanju bit će Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Ukupna vrijednost javne nabave u Hrvatskoj godišnje iznosi oko 40 milijardi kuna, a u postupcima sudjeluje oko 1700 naručitelja i oko 5000 ponuditelja.

Milijuni za bolju vodoopskrbu Direktor osječkog Vodovoda Ivan Jukić predao je generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Plišiću te pomoćniku ministra poljoprivrede Draženu Kurečiću aplikacijski paket za projekt Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek.

Cilj projekta je unapređenje vodoopskrbe i pripreme pitke vode u Osijeku te općinama Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Šodolovci. Procijenjena vrijednost projekta je 89,2 milijuna kuna bez PDV-a. EU sudjeluje u financiranju sa 75,1 posto sredstava.

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

M

anje cijene plina, veća sigurnost opskrbe, otvaranje vrata stranim ulaganjima i pokretanje lokalnog gospodarstva neke su od riječi koje već neko vrijeme odzvanjaju Hrvatskom kada se govori o plinskom te općenito energetskom sektoru u nas. One su ponajprije rezultat međunarodnih natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Ali, taj posao nije jedini koji kuca na vrata plinskog tržišta kako bi se Hrvatska što bolje učvrstila kao energetsko čvorište regije.

Ocjenjujući situaciju na hrvatskom plinskom tržištu, Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra, operatora plinskoga transportnog sustava u Hrvatskoj, kaže nam kako je ona, sa stanovišta sigurnosti opskrbe, na zadovoljavajućoj razini. “Uvijek treba imati na umu kako je Hrvatska u daleko boljoj poziciji od zemalja u okruženju, budući da još uvijek više od polovine potreba za plinom pokriva domaćom proizvod-

njom, odnosno daleko je manje od njih ovisna o uvoznom plinu. Pored toga, podzemno skladište plina u Okolima, koje je ovu zimu dočekalo punih kapaciteta, pridonosi sigurnosti opskrbe. Iz pozicije Plinacra, kao operatora plinskog transportnog sustava, mogu reći da je uvijek spreman osigurati optimalne uvjete za transport plina, odnosno ima dostatne kapacitete da na ulazima u transportni sustav preuzme sve potrebne količine”, ističe.

Lokalna vlast i tvrtke U prethodnom razdoblju, Plinacro je bio nositelj najvećeg projekta ulaganja u energetsku infrastrukturu Hrvatske, vrijednog gotovo 600 milijuna eura. U sklopu njega izgrađeno je preko 1000 kilometara novih magistralnih plinovoda u nas, tako da danas Plinacro upravlja sa 2662 kilometra magistralnih plinovoda u 19 županija. Završetak IV. dionice plinovodnog sustava Like i Dalmacije (u svibnju 2013. godine) označio je simbolički završetak dugogodišnjeg poduhvata razvoja hrvatskog plinskog transportnog sustava. “Kao rezultat toga, danas je 95 posto Hrvatske pokriveno modernim plinskim tran-

sportnim sustavom koji dugoročno zadovoljava potrebe hrvatskog tržišta plina. Njegov daljnji razvoj, na razini pojedinih županija, općina i gradova, u nadležnosti je lokalnih vlasti, odnosno tvrtki kojima su dodijeljene koncesije za izgradnju lokalne distributivne mreže na određenom području.

Pored toga, završetkom tog velikog razvojno-investicijskog ciklusa, Plinacro je pripremio plinski transportni sustav za uklapanje Hrvatske u europske plinske tokove i tržište plina, kroz uključi-

vanje u nove projekte koji će osigurati dobavu plina iz novih pravaca i izvora, njegov tranzit za susjedne zemlje, kao i dodatno povezivanje s plinskim transportnim sustavima susjednih zemalja. Kroz provedbu tih projekata, a ponajprije Jonsko-jadranskog plinovoda, postići će se potpuna pokrivenost Hrvatske”, objašnjava nam prvi čovjek Plinacra.

Tranzit kroz Hrvatsku Jonsko-jadranski plinovod, nastavlja on, nije samo jedan od Plinacrovih strateških projekata u

narednom desetogodišnjem razdoblju, već je osiguranje novoga dobavnog pravca plina iz Kaspijske regije i od strateške važnosti za Hrvatsku i zemlje u okruženju. O tome najbolje svjedoči činjenica da je uvršten na popis projekata od zajedničkoga interesa Europske komisije i popis projekata od interesa Energetske zajednice (međunarodna organizacija koja se bavi energetskom politikom). “Projekt će Hrvatskoj omogućiti proširenje dobave prirodnoga plina, znatno povećati sigurnost opskrbe te otvoriti moguć-

Uvijek treba imati na umu kako je Hrvatska u daleko boljoj “poziciji od zemalja u okruženju, budući da još uvijek više od

”

polovine potreba za plinom pokriva domaćom proizvodnjom.

Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra

15

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( sa 2662 km

Projekt Moj Zaba Start

magistralnih plinovoda upravlja Plinacro

očekivati tek

Milijun kuna za 10 ideja

ovoljava potrebe hrvatskog tržišta plina Kada se govori o sigurnosti i stabilnosti plinskih sustava zemalja, nezaobilazna tema su skladišni kapaciteti za taj energent. Plinacrova tvrtka kćer Podzemno skladište plina trenutno provodi nekoliko projekata, od kojih posebice treba izdvojiti prvu fazu izgradnje vršnoga skladišta plina Grubišno Polje. “Riječ je o projektu ukupno vrijednom oko 250 milijuna kuna koji će uvelike pridonijeti si-

Potrošnja kupaca na distribucijskom sustavu smanjena za 14,5 posto u 2014. nost tranzita plina kroz Hrvatsku u druge zemlje. Hrvatska će ostvarenjem toga projekta dograditi plinski sustav i povećati iskoristivost postojećega sustava te, u konačnici, osigurati konkurentniju cijenu prirodnoga plina. Projekt se razvija planiranom dinamikom, a Plinacrovi stručnjaci na njemu intenzivno rade”, naglašava.

gurnosti i stabilnosti plinskog sustava te opskrbi prirodnim plinom potrošača Hrvatske, kao i susjednih zemalja”, napominje on dodajući da kad je riječ o važnosti tih, ali i ostalih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti opskrbe hrvatskog tržišta plinom, poput LNG terminala na Krku ili istraživanja i eksploatacije plina iz Ja-

drana, Plinacro, u prvome redu, računa na potencijalne prihode od tranzita plina prema ostatku Europe.

Pad potrošnje Valja naglasiti kako se taj energent u Hrvatsku uvozi iz pravca Slovenije i Mađarske, odnosno preko ulaza Rogatec i Dravaszerdahely. Taj uvezeni plin u 2014. godini činio je 47 posto ukupno transportiranih količina. Preostalih 53 posto odnosilo se na domaći plin koji je proizveden na kontinentalnim i jadranskim plinskim poljima. “Kad je riječ o strukturi potrošnje, zadnjih godina bilježimo smanjenje isporuke plina i u kategoriji kupaca na distribucijskom sustavu i u kategoriji krajnjih kupaca na transportnom sustavu. U 2014. je tako, u odnosu na godinu ranije, potrošnja kupaca na distribucijskom sustavu smanjena za 14,5 posto, dok je kod krajnjih kupaca na transportnom sustavu taj pad potrošnje iznosio oko 13 posto”, kaže.

Cijena plina je posljednjih godina porasla,

a njezino daljnje kretanje teško je u ovom trenutku predvidjeti, budući da bitan utjecaj na to imaju geopolitički odnosi. Naravno, značajan utjecaj na smanjenje ili moguće povećanje ima cijena nafte, uz koju je u glavnini ugovora vezana cijena plina.

Svjetska potrošnja plina u 2013. u odnosu na 2012. nešto je porasla, nastavlja Zovko, dok se u Europi nastavlja trend pada potrošnje. “Isti je trend, na žalost, prisutan u Hrvatskoj, što je, u prvom redu, rezultat gospodarske krize, koja se snažno osjeća i na tržištu plina. Nažalost, čini se da će se taj trend nastaviti i u narednim godinama. Naime, sredinom prošle godine smo, u svrhu izrade novog Plinacrovog desetogodišnjeg plana razvoja za razdoblje od 2015. do 2024. godine, napravili tržišni test, odnosno od naših korisnika zatražili projekcije potrošnje za to razdoblje, a rezultati ukazuju kako oporavak tržišta plina možemo očekivati tek u 2018. godini”, zaključuje on.

Rezerve za 55 godina Najveći svjetski proizvođač, a ujedno i najveći potrošač plina su Sjedinjene Američke Države. Naime, 2013. potrošnja plina u SAD-u dosegnula je gotovo 740 milijardi prostornih metara. Proizvodnja pak iznosila je oko 690 milijardi prostornih metara. Ukupna potrošnja plina u Hrvatskoj u 2013. iznosila je oko 2,7 milijardi prostornih metara. Od toga je na uvoz otpadala 1,1 mili-

jarda ili četrdesetak posto ukupne potrošnje tog energenta. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, procijenjene rezerve plina u Hrvatskoj u 2013. iznosile su 21 milijardu prostornih metara, dok se svjetske rezerve procjenjuju na 186.000 milijardi prostornih metara. “Uz sadašnju razinu potrošnje, procijenjene rezerve dostatne su da zadovolje svjetske potrebe na-

rednih 55 godina. Međutim, drugi potencijali, posebice proizvodnja iz nekonvencionalnih izvora, još su daleko veći”, napominje Marin Zovko, predsjednik Uprave Plinacra.

Među nekonvencionalnim izvorima svakako valja istaknuti plin iz škriljevca (blato koje se s vremenom pretvara u crne ili tamnosive taložne stijene) koji je već probudio zanimanje svjetskih naftnih kompanija.

Projekt Moj Zaba Start, u okviru kojeg je Zagrebačka banka raspisala tri natječaja – Moja prilika, Moja zelena zona i Moja kreativna crta – završio je tako da je stručna komisija odabrala devet pobjednika, a javnost dodijelila tri nagrade. Svih 30 finalista predstavljeni su na internetskoj stranici www.mojzabastart.hr na kojoj je javnost glasovala od 20. veljače do 6. ožujka za najbolje projekte. Svaki od tri projekta dobit će potporu od 33.000 kuna. Istovremeno, finalisti su se prezentirali pred stručnom komisijom svakog od natječaja koja je potom na temelju kriterija inovativnosti, kreativnosti, opravdanosti, tržišnog potencijala i održivosti odabrala devet pobjednika koji će dobiti potporu od po 100.000 kuna. Tako je ukupno 10

projekata osvojilo potporu s obzirom na to da su stručna komisija i javnost u čak dva natječaja odabrali iste finaliste kao najbolje projekte. Nagrađeni su nogar za bicikl s pumpom V-Pump; samoljepljiva tkanina Gearskin; web aplikacija Rentlio i brzi motorni brod iCat Zero emission island catamaran. Zatim, organska olovka Fabula; sustav za obradu, pročišćavanje i dezinfekciju balastnih voda i drugih tekućina; Boya bojice/pastele za crtanje te Multiartistički projekt koji čine monodrama, natječajna izložba likovnih radova studenata Likovne akademije iz Zagreba i dokumentarni film.

K tomu, nagrađeni su Pametnica - radni materijali za rano poticanje intelektualnog razvoja te internetski portal o vizualnim umjetnostima i kulturi Vizkultura.hr. (B.O.)

Poslovanje HRT-a u 2014.

Dobit za pokriće starih gubitaka Ukupan prihod Hrvatske radiotelevizije u 2014. iznosio je 1,395 milijardi kuna, od čega se oko 1,1 milijarde kuna odnosi na prihod od pristojbe, dok prihodi od oglašavanja iznose oko 106 milijuna kuna. U poslovanju je ostvarena dobit od 53,3 milijuna kuna, kojom će se pokriti raniji preneseni gubici, koji sada iznose 650 milijuna kuna, istaknuo je ravnatelj poslovanja HRTa Boris Sruk. Dodao je da je to najbolji poslovni rezultat u posljednjih 10 godina.Pritom je broj zaposlenih smanjen za 392, a do kraja 2015. s HRT-a najavljuju smanjivanje za dodatnih 268, pa bi godinu

trebali završiti s oko 2700 zaposlenih.

Završena je i prva faza investicijskog ciklusa o 78,5 milijuna kuna te dovršena financijska konsolidacija. Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman i ravnatelj poslovanja Sruk naglašavaju da su plaćanja prema dobavljačima u okviru 60-70 dana, kao i da rast prihoda od oglašavanja nije strateški prioritet.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 60% svjetskog tržišta ( 25 mil € strojevima za razminiranje opskrbljuje DOK-ING

uloženo u Zvečevo od 2002. godine

Dijamanti hrvatskog gospodarstva: najuspješniji i najdugovječniji na tržištu

Za bolje rezultate ipak tre

Čokolada, strojevi za razminiranje, specijalni tekstili... Među “dijamantne” domaće tvrtke ubrajaju se Zvečevo, DOK-ING, Č Najbolje je to pojasnio Ante Kotromanović, čije je Ministarstvo obrane svijetli primjer suradnje države s privatnim tvrtkama. je naša puška 30 posto lošija od uvozne, mi ćemo je kupiti i doraditi, kako bi ona jednog dana bila konkurentna i za izvoz.

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

hrvatskom gospodarstvu, unatoč recesiji i teškim uvjetima poslovanja, postoje uspješne tvrtke koje bi mogle ostvariti još bolje rezultate. Kako bi u tome uspjele, većina njih očekuje malo više podrške i razumijevanja države, pogotovo kad je riječ o javnim natječajima i nabavama. Radi se o tvrtkama iz vojne industrije, prehrambenog sektora, tekstilne industrije, farmaceutike. To su kompanije s dugom tradicijom, ali i relativno nove tehnološke tvrtke. Poslovna javnost počela ih je nazivati “dijamantima hrvatskog gospodarstva”, jer su njegov najtvrđi i najizdržljiviji segment sa svevremenskim sjajem.

Među najdugovječnijim hrvatskim dijamantima je Čateks iz Čakovca, koji se može pohvaliti sa 140 godina kontinuirane proizvodnje. Iz male bojadisaonice u vlasniš-

tvu Samuela Neumana, Čateks je prerastao u najznačajnijeg proizvođača umjetne kože na bazi poliuretana i dorađenih tkanina na jugoistoku Europe. Čateks proizvodi i zaštitnu odjeću, tehničke materijale za specijalne namjene, kućansko ru-

“Tekstil je svrstan na nisku granu Industrijske strategije, iako u tekstilnoj industriji ima mnogo tvrtki dijamanata koje su se uspjele oduprijeti svim problemima. Strategija je napravljena na temelju povijesnih podataka, kako smo poslovali prije

primjerom jer javni sektor godišnje troši 500 milijuna kuna na materijal za odjeću, a 90 posto od toga se uvozi”, kaže Sabolić napominjući kako ne može u 90 posto slučajeva u javnoj nabavi isključivi kriterij biti najjeftinija ponuda.

pet ili šest godina, a to je puno drugačije od današnjih pokazatelja, a kamoli od onog što će biti sutra”, rekao je Sabolić ističući jako dobru suradnju s Ministarstvom obrane.

“S tim ministarstvom surađujemo više od 20 godina. Voljeli bismo kad bi se i druga ministarstva povela za njihovim

DOK-ING: ulaganja su ključ uspjeha Suradnju s MORH-om, ali i američkom vojskom te vojskama brojnih europskih zemalja uspješno razvija tvrtka DOKING. Iako šira javnost ovu zagrebačku kompaniju najčešće povezuje s razvojem električnog automobila, DOK-ING je ustvari vodeći svjetski proizvođač strojeva za razminiranje. Svoj uspjeh duguje prije svega viziji osnivača Vjekoslava Majetića koji je odlično iskoristio usko specijaliziranu nišu koja nije bila interesantna velikim proizvođačima. Danas DOKING opskrbljuje 60 posto svjetskog tržišta strojevima za razminiranje. Proš-

Mi smo tvrtka koja 98 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, pa nemamo problema kod naplate, kažu u DOK-ING-u blje te tekstil iz vojnog programa. Gotovo 60 posto svojih proizvoda izvoze na sva svjetska tržišta.

Predsjednik Uprave Davor Sabolić najavio je da će 2015. godina biti izuzetno uspješna za Čateks, uz povećanje izvoza za 50 posto od planiranog, no upozorava da se u Hrvatsku još uvijek uvozi jako puno tekstila.

la 2014. godina bila im je iznimno uspješna, uz rast prihoda od 25 posto u odnosu na 2013. godinu; ušli su i na nova tržišta poput Južne Amerike, ali su i nastavili suradnju s dosadašnjim partnerima.

“Od ove godine također očekujemo da bude na razini prošle, uz neke male pomake kad je u pitanju rast, tako da mogu reći da bi 2015. mogla biti jednako uspješna kao i 2014.”, kaže voditelj odjela prodaje DOKING-a Subeije Kalo.

“Mi smo tvrtka koja 98 posto svojih prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, pa samim time nemamo problema kod naplate. Uglavnom su svi naši kupci solventni, pa ovu krizu koja vlada posljednjih godina nismo ni osjetili”, kaže Kalo te dodaje kao je njihov ključ uspjeha u neprekidnom ulaganju i tehnološkim inovacijama.

Jedan od projekata na kojem već dugo rade su električni automobili, a to im je omogućilo da poje-

dine segmente razvijene za taj projekt primjenjuju i na svojim ostalim proizvodima, primjerice na rudarskom programu.

“Trenutačno smo u potrazi za strateškim partnerom kako bismo počeli zajedničku proizvodnju električnih automobila. To je nešto posve drugo od onoga što smo radili do sad i zato tražimo nekoga tko ima više iskustva od nas u samoj proizvodnji. Problem je to što svjetski poznati proizvođači automobila uglavnom imaju programe slične našem, te se mi moramo okrenuti strateškom partneru koji nema znanje koje mi imamo”, kaže Kalo.

Zvečevo - čokolada NATO standarda Tvrtka s gotovo stogodišnjim tradicijom je Zvečevo. Iako je u početku proizvodila samo alkoholna pića, nedugo nakon otvaranja pogona, točnije 1925. godine, tvornica iz Požege kreće s proizvodnjom čokolade. Rijetki

17

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( oko 35 mil €

godišnji prihodi Zvečeva, od toga 40% sa stranih tržišta

( 434.520 pištolja

izvezao lani HS Produkt, najviše na američko tržište

eba mala pomoć države

Čateks, ali i niz proizvođača naoružanja i vojne opreme. Kako im država može pomoći, osim tako da im ne stoji na putu? . Ako naoružanje i vojnu opremu ne koriste vlastite oružane snage, onda ih neće kupiti ni netko drugi, kaže ministar. “Ako Upravo to smo napravili s puškom VHS-2 i uspjeli smo je prodati i u inozemstvo”, ističe Kotromanović znaju da je prva čokolada s rižom proizvedena upravo u Zvečevu, a poznati Mikado moguće je danas kupiti diljem svijeta pa i u samom čokoladnom carstvu - Švicarskoj.

U modernizaciju tvrtke od 2002. godine uloženo je 25 milijuna eura, prihodi se na godišnjoj razini kreću oko 35 milijuna eura. A 500 radnika godišnje tržištu isporuči 5000 tona samo čokoladnih proizvoda od čega 40 posto završava na stranim tržištima. U Požegi se uz čokoladni asortiman proizvode i jaka alkoholna pića, dok se u susjednoj BiH, u Lasti u Čapljini, koja je u vlasništvu Zvečeva, proizvode keksi i vafli.

Iako su njihovi proizvodi, odnosno čokolada, dio jednodnevnog suhog obroka u Hrvatskoj vojsci, predsjednik Uprave Zvečeva Marin Pucar priželjkuje da slatkiši Zvečeva uz pomoć Ministarstva obrane dospiju i do ostalih vojnika u NATO-u.

“Prehrambena industrija na ovim prostorima razvija se dulje od 100 godina i drago mi je da se politika vraća industriji. Mi smo gradili tradiciju koja nam je otvorila i vrata najvećeg britanskog trgovca Tescoa, a događa se da su nam najveće tržišne udjele u Hrvatskoj uzele strane kompanije sa svojim brendovima.

Stoga smatram da hrvatsku javnost treba snažnije senzibilizirati, od vrtića ih učiti da promoviraju i odabiru domaći proizvod koji je kvalitetan i osigurava rast gospodarstva”, kaže Pucar te ističe kako je potrebno povezivanje naše prehrambene industrije, koja bi mogla s različitim proizvodima ući u NATO. Ministarstvo obrane kupuje domaće Ministarstvo obrane mnogi ističu kao jedan od boljih primjera suradnje s domaćim proizvođačima i izvoznicima. Najprije su krenuli u realizaciju ideje o hrvatskom vojniku u su-

vremenoj hrvatskoj odori, s domaćim čizmama, pištoljem i puškom, s domaćom kacigom, a njihov

Prva čokolada s rižom proizvedena je u Zvečevu, a poznati Mikado danas kupuju i u Švicarskoj prvi izbor bili su i ostali hrvatski proizvodi - od prehrambenih do farmaceutskih. Ministar obrane Ante Kotromanović često ističe da ako naoružanje i vojnu opremu ne koriste vlastite oružane

snage, onda to neće kupiti ni netko drugi, te da je jedna od najvažnijih stvari stvoriti povjerenje u hrvatske proizvode.

“Shvatili smo da domaća vojna industrija ima mnogo potencijala i odlučili smo se oduprijeti jakim uvozničkim lobijima i poduprijeti domaće proizvođače s kojima smo uoči pristupanja Hrvatske EU-u potpisali nekoliko ugovora na sedam godina. Mi živimo od tih ljudi i njihova rada i odlučili smo da ćemo kupiti njihove proizvode po svaku cijenu. Ako je naša puška 30 posto lošija od uvozne, odlučili smo je kupiti i doraditi, kako bi ona jednog dana bila konkurentna i za izvoz. Upravo to smo napravili s puškom VHS-2 i uspjeli smo je prodati i u inozemstvo”, pojasnio je ministar Kotromanović. Što se tiče hrvatskog izvoza naoružanja i vojne opreme, u prošloj je godini najuspješnija bila tvrtka HS Produkt koja je izvezla 434.520 pištolja, najvećim dijelom na ame-

ričko tržište. Uz pištolj i jurišnu pušku najznačajniji hrvatski vojni izvozni proizvodi su strojevi i oprema za razminiranje, borbene kacige i druga zaštitna oprema, snajperi, bacači granata, streljivo, brodovi vojne i policijske namjene, te usluge obučavanja i održavanja borbenih sredstava. Primjerice, u Hrvatskoj su izgrađeni patrolni brodovi za potrebe Bangladeša i Velike Britanije tj. za prostor Gibraltara.

Najuspješniji proizvođači i izvoznici naoružanja i vojne opreme osim HS Produkta su DOK-ING, Šestan-Busch, Agencija Alan, Kroko International, Atir, Tehnomont, Montmontaža Greben, Viktor Lenac i M Adler D, navodi Agencija Alan za izvoz i uvoz oružja i vojne opreme. Izvozne destinacije dosad su im bile Australija, Azerbajdžan, BiH, Češka, Danska, Filipini, Francuska, Grčka, Gvatemala, Irak, Italija, Južnoafrička Republika, Kazahstan,

Kolumbija, Kosovo, Litva, Mađarska, Makedonija, Njemačka, Pakistan, Poljska, Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Slovenija, Španjolska, Oman, Švicarska, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati pa i Ukrajina.

Suradnja države Direktorica Centra za mirenje HUP-a Milka Kosanović istaknula je kako je pogrešna percepcija da se u EU-u ne smije poticati suradnja između državnih institucija i javnih poduzeća s domaćim proizvođačima, što rade sve članice, no sve to treba biti u skladu s propisima tržišne utakmice.

“Tvrtkama manje trebaju potpore države; država im samo treba omogućiti da rade i svima dati jednake uvjete za poslovanje. Od države očekujemo i da se konsolidira unutar vlastitih redova, kako bi se poduzetnicima pojednostavili uvjeti poslovanja, od suvišnih papira do parafiskalnih nameta”, kaže ona.

18 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

sam kako će neposredni “Uvjerena rezultirati vrijednim poslovnim po

Konferencija “Nova tržišta”

Privući goste veće platne moći

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s Koncept ITDE-om (International Travel and Destination Expo) organizirala je u Splitu edukacijsku konferenciju Nova tržišta na kojoj se razgovaralo o predstavljanju turističkih potencijala Hrvatske na udaljenim tržištima.

“Daleka tržišta su prepoznata kao bitna u Strategiji razvoja hrvatskog turizma. S tih tržišta dolaze ponajviše mlađi ljudi koji koriste nove tehnologije, a one imaju golem utjecaj na turizam”, istaknuo je Joško Nikolić, direktor Koncept ITDE-a.

“Važno nam je privući turiste više srednje klase čija je dnevna potrošnja 99 eura. Hrvatska je trenutačno uglavnom destinacija za goste iz Europe niže srednje klase koji troše 66 eura dnevno”, kaže Katarina Miličević iz Instituta za turizam.

Damir Krešić iz Instituta za turizam smatra da tržište Dalekog istoka nije iskorišteno, navodeći pritom primjer Kine. “Treba se okrenuti jačem angažmanu u privlačenju turista iz zemalja BRICS-a, a ne treba zaboraviti ni SAD ni Kanadu koji su također važni, a nisu iskorišteni. Europu godišnje posjeti 11 milijuna turista iz SAD-a, a Hrvatsku samo njih 200.000. Važno tržište su zemlje GCC-a koje nisu velike po broju stanovnika, ali turisti iz tih zemalja imaju veliku kupovnu moć”, naglasio je Krešić. (J.V.)

FINANCIJSKA SLIKA HRVATSKOG STUDENTA

Studenti troše onoliko koliko imaju

Hrvatski studenti se ne zadužuju ni planiraju uzimati kredite, a svaki treći živi kod roditelja. Prosječno mjesečno troše oko 500 kuna, pokazuje istraživanje koje je tijekom veljače provela Hrvatska poštanska banka u suradnji s portalom Studentski.hr u kojem je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske.

Većina anketiranih, njih 57 posto, svoje i prihode obitelji ocjenjuje prosječnima, svaki četvrti student oslanja se isključivo na financije roditelja, dok ih 39 posto kaže da imaju i vlastitu zaradu od

povremenih poslova. Studenti, ako su uporni, imaju prilike za rad tijekom studija, a tek svaki treći očekuje posao u struci odmah nakon fakulteta, i to više studenti nego studentice. Iznenađuje da su studenti tehničkih fakulteta vrlo pesimistični, samo ih sedam posto očekuje posao, dok su društvenjaci iznimno optimistični. Čak 82 posto studenata ekonomije računa na posao odmah nakon fakulteta. Svaki drugi kaže da će kad se zaposli odmah izraditi financijski plan, trećina će započeti štednju, a samo dva posto tada planira uzeti kredit. (I.G.).

HGK spaja poduzetnike iz Rijeke i Pule s onima iz Vukovara

Tripartitni poslovni Nužno je da izostavimo sve političke konotacije, te da se okrenemo gospodarstvu i zaključio je Vidoje Vujić iz HGK-ŽK Rijeka Svetozar Sarkanjac, Marko Percan

U

cilju omogućavanja proširenja suradnje, te kako bi gospodarstvenicima olakšali uspostavu kontakta s potencijalnim poslovnim partnerima, u Vukovaru su proteklog tjedna županijske komore HGK iz Pule, Rijeke i Vukovara organizirale tripartitne poslovne susrete poduzetnika s područja Vukovarsko-srijemske, Istarske i Primorsko-goranske županije.

Prema riječima Vinke Ivanković, predsjednice HGK-ŽK Vukovar, predstavnici tridesetak tvrtki iz različitih djelatnosti iz najistočnije hrvatske županije te dvije najrazvijenije jadranske županije, ovaj susret su iskoristili za bolju suradnju u cilju ostvarivanja gospodarske razmjene, ali i razmjenu iskustava posebno kada je riječ o mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova.

“Uvjerena sam kako će neposredni susreti poduzetnika i gospodarstvenika naših triju županija dugoročno rezultirati vrijednim poslovnim pomacima na mnogim područjima djelatnosti. Pri tome naglašavam značajnu ulogu kako Hrvatske gospodarske komore, tako i samih županijskih komora. Naime, mi smo s kompletnom infrastrukturom uvijek na raspolaganju gospodarstvenicima i spremni smo organizirati takve poslovne susrete i olakšati

im taj prvi važan korak”, istaknula je Vinka Ivanković, podsjetivši na podatke koji govore kako

U Vukovaru su bili predstavnici drvoprerađivača, hotelijera i ugostitelja je Vukovarsko-srijemska županija po broju gospodarstvenika, zaposlenosti i plaćama na dnu hrvatske ljestvice te izrazila uvjerenje kako bi ovaj susret mogao potaknuti razvoj gospodarstva i nova radna mjesta.

Moguća partnerstva Slično razmišlja i Jasna Jaklin Majetić, predsjednica HGK-ŽK Pula.

“Ovakvi trilateralni skupovi nas iz HGK s predstavnicima različitih tvrtki, uvijek mogu uroditi pozitivnim poslovnim rezultatima. Uostalom, tvrtke s područja Vukovarsko-srijemske županije već su petnaestak godina zapaženi izlagači na gospodarskoj izložbi Hi-

stria u Puli. Oni se izvrsno uklapaju u paletu proizvoda koji su namijenjeni prvenstveno za djelatnosti turizma i ugostiteljstva. S druge strane, u Vukovaru su se predstavile istarske proizvođačke tvrtke koje imaju velika izvozna iskustva na plasiranju svojih proizvoda u Italiji, Njemačkoj ili

Tvrtke sudionice Na sastancima su iz Primorsko-goranske i Istarske županije sudjelovale tvrtke A.V.Letan, Buje-export, Drives and Motors, IND–EKO, Istragrafika Rovinj, Lektira, Negotium, Rudan, Sipro i Ugor. Interes za suradnju pokazale su tvrtke iz Vukovarsko-srijemske županije: Agro-tov, Borovo, Carpinus, Čazmatrans Vukovar, Euro žitnica, Euroinspect Croatiakontrola, Imap, Metal pres, Mobes kvaliteta, Panonsko more, Solon, Viksi, VUPIK, Termo–line, Drvni klaster Vukovarsko–srijemske županije, Braniteljska zadruga Medene ruke i Gradska knjižnica iz Vinkovaca.

Austriji. Razmjena njihovih iskustava s kolegama iz istočne Hrvatske može biti osobito korisna, a iz toga mogu proizaći i poslovna partnerstva. Osobito kada je riječ o apliciranju prema sredstvima brojnih europskih fondova namijenjenih jačanju gospodarstva”, izjavila je za Privredni vjesnik čelnica pulske komore.

Predsjednik HGKŽK Rijeka Vidoje Vujić pak naglašava ulogu HGK u organizaciji sličnih poslovnih susreta. Prema njegovu mišljenju takav skup ima dvostruku simboliku.

“Prije svega, HGK je najbolji sustav za izgrađivanje regionalnog i nacionalnog gospodarstva.

Naime, simbolika povezivanja naših gospodarstvenika iz svih hrvatskih

19

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

susreti poduzetnika i gospodarstvenika naših triju županija dugoročno macima na mnogim područjima djelatnosti.

Vinka Ivanković, predsjednica HGK-ŽK Vukovar

*vijesti

”

susreti poduzetnika razvoju jer samo tako možemo jamčiti veću zaposlenost. Svima u Hrvatskoj to nam je sada najvažnije,

Vinka Ivanković

Jasna Jaklin Majetić

Vidoje Vujić

regija je nešto što treba njegovati i razvijati. Tako rade i sve razvijene zemlje, te nema razloga da se tako ne radi i u Hrvatskoj”, kaže on.

drugima pomagati. Mnogi gradovi i općine surađuju na različite načine, a dosta je ljudi s vukovarskog područja ostalo kod nas i u međuvremenu su postali uspješni i ugledni gospodarstvenici. Nužno je da izostavimo sve političke konotacije, te da se okrenemo gospodarstvu i razvoju jer samo tako možemo jamčiti veću zaposlenost. Svi-

ma u Hrvatskoj to nam je sada najvažnije”, zaključio je Vujić.

Inače, u Vukovaru su bili predstavnici drvoprerađivača, hotelijera i ugostitelja koji svoje interese vide u povezivanju s drvnom industrijom istočne Hrvatske, a osobito s proizvođačima hrane i to naročito onima koji nose predznak ekološke proizvodnje.

Suradnja iz ratnih vremena “Nadalje, ove naše dvije regije imaju odličnu suradnju još iz onih zlih ratnih vremena. I sada je vrijeme kada moramo jedni

Što kažu poduzetnici?

Pored sjedišta u Žminju, tvrtka Rudan ima poslovne jedinice u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Budući da u Slavoniji nisu prisutni na taj način, ovakve aktivnosti HGK smatraju izuzetno korisnim. “Želimo da ono što je već implementirano na ostalim područjima Hrvatske prenesemo u Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju kao i u ostale dijelove istočne Hrvatske. Pored većih sustava kao što je Borovo, Sladorana ili Spačva, uz aktualne poticaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, velike mogućnosti vidimo

Damir Grgorović

Vladimiro Verbanac

i među klijentima iz državnog i javnog sektora”, istaknuo je za Privredni vjesnik Damir Grgorović, izvršni direktor žminjske tvrtke Rudan.

Tvrtke Drives and Motors i Vlado elektronika iz Raše proizvode alarmne uređaje za objekte, te gotovo svu proizvodnju plasiraju u izvoz. Bave

se i proizvodnjom elektroničkih regulatora za elektromotore i projektiranjem elektromotora po narudžbi.

“Budući da se primarno bavimo proizvodnjom koju najvećim dijelom izvozimo, do sada se nismo značajnije bavili poslovima distribucije na hrvatskom tržištu, pa tako

niti u Slavoniji. Tek odnedavno smo počeli distribuirati svoje alarmne uređaje na hrvatskom tržištu, tako da distributivnu mrežu tek namjeravamo širiti. Pri tome računamo i na tržište istočne Hrvatske, te su nam ovakvi poslovni susreti, kakav je održan u Vukovaru, korisni za buduće poslovne aktivnosti “, kaže Vladimiro Verbanac, vlasnik i dugogodišnji direktor ovih dviju tvrtki iz Raše.

Tvrtke iz Istarske i Vukovarsko-srijemske županije njeguju kvalitetnu suradnju već dugi niz godina, a potvrdio je to i Dario Kozlović, član Uprave tvrtke Buje-export koja je

na slavonskom tržištu prisutna već tridesetak godina. “Naša tvrtka bavi se izvozom proizvoda od drva, a s poslovnim partnerima iz Vukovarskosrijemske županije surađujemo od osnutka tvrtke godine 1968. Naši poslovni partneri su sva relevantna trgovačka društva koja se bave drvnom industrijom. Što se tiče poslovnog izaslanstva, nismo očekivali konkretne prijedloge za suradnju, jer uostalom, suradnja i jest naš svakodnevni posao. Važnost izaslanstva stoga se najviše očituje u održavanju kontakata s poslovnim partnerima”, kazao je Dario Kozlović.

Tržište osiguranja Prema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za veljaču, 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 1,66 milijardi kuna, što je rast od 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 70,6 posto premije, zaračunata bruto premija iznosi 1,17 milijardi kuna i niža je 1,3 posto. Za skupinu životnih osiguranja bruto premija iznosi 489,1 milijun kuna te nastavlja rast koji za ovo razdoblje iznosi 13,3 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju sa 29,4 posto.

Deseti Dan integracija Jubilarna 10. poslovnoinformatička konferencija KING ICT-a Dan otvorenih integracija održava se 19. ožujka u zagrebačkom hotelu Antunović.

Tema događaja je 10 godina informatizacije u Hrvatskoj. Stoga će konferencija obraditi teme poput razvoja informatizacije, unapređenja poslovanja te funkcioniranja društva zahvaljujući ICT projektima. Događaj svake godine okupi više od 300 sudionika, menadžera i članova uprava, gospodarstvenika i stručnjaka, uz predstavnike javne i državne uprave.

RŽV na Eurasia Railu RŽV - Radionica željezničkih vozila Čakovec s partnerima predstavila je samohodni vagon za prijevoz rasutog tereta na 5. sajmu vagona, infrastrukture i logistike Eurasia Rail, koji se održavao od 5. do 7. ožujka u Istanbulu. Riječ je o najnaprednijem vagonu iz Hrvatske, koji smanjuje potrošnju energije, emisiju CO2 i štedi resurse. Primijenjen u sektoru logistike, ovaj vagon osigurava veću fleksibilnost pri manevriranju teretom.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

“Na ovaj način se bez zaduživanja, bez javnih investicija i deficita,

klasičnim povećavanjem ponude i potražnje omogućava gospodarski rast i novo zapošljavanje. “ Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun

Diskusija o transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama

GMO hrana neće ući u Hrvatsku Najveća korist budućeg sporazuma očekuje se u tri područja: u malom i srednjem poduzetništvu, u definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i u području mobilnosti Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

organizaciji Sveučilišta u Splitu i predsjednika saborskog Odbora za financije i proračun Srđana Gjurkovića, u Splitu je u prošli ponedjeljak održana diskusija na temu Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama i njegov utjecaj na Hrvatsku. Prema njegovim riječima, ovo je prva rasprava u Hrvatskoj o toj temi koja bi mogla imati veliki utjecaj na globalnu ekonomiju, pa samim time i na Hrvatsku.

“Radi se o slobodnoj trgovini koja bi nakon potpisivanja sporazuma bila bez carinskih barijera, bez dodatnih tehničkih i tehnoloških optere-

ćenja u smislu normativa između SAD-a i Europske unije kao dvaju najvećih svjetskih trgovinska partnera. Na ovaj način se bez zaduživanja, bez javnih investicija i deficita, klasičnim povećavanjem ponude i potražnje omogućava gospodarski rast i novo zapošljavanje. Pregovori bi trebali biti dovršeni do kraja 2015., a Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama bit će potpisan što je moguće prije, upravo zbog niza pogodnosti koje donosi”, istaknuo je on.

Najveća korist budućeg sporazuma očekuje se u tri područja: u malom i srednjem poduzetništvu, u definiranju boljeg okvira za zaštitu ulaganja i u području mobilnosti.

“Neki sporazum po-

vezuju s otvaranjem vrata GMO-u, ali usklađivanje propisa ne znači snižavanje kriterija.

I nakon njegova potpisivanja zadržavamo standard zaštite potrošača. Do otvaranja vrata GMO proizvodima neće doći, a Hrvatska ima svoje zaštićene proizvode koji na ovaj način dobivaju dodatnu prigodu. Sporazumom se ukidaju samo nepotrebne i ograničavajuće barijere za protok roba, ukidaju se vize te na taj način povećava mobilnost i jačaju mala i srednja poduzeća, i to ne samo mogućnošću izvoza nego

će se multifikatorskim efektom ostvariti niz benefita”, ističe Gjurković.

Rast i zapošljavanje Prema riječima Andree Doko Jelušić, direktorice Američke gospodarske komore u Hrvatskoj,

ovaj sporazum se pregovara između dvaju ravnopravnih partnera, a njegovo potpisivanje se očekuje 2016. godine. “Nijedna strana neće prevladati, nego se očekuje dugoročni zajednički interes. Kako se obje strane suočavaju s posljedicama recesije, ovo je prilika za oba gospodarstva da potaknu rast i zapošljavanje”, kaže ona ističući da poslovna zajednica pozdravlja takve sporazume jer oni otvaraju prilike za ulaganja.

“Mehanizam rješavanja sporova između inve-

Na Ekonomskom fakultetu predstavljen program “Turizam inovacija”

stitora i države često se spominje kao sporna stvar.

Sporazuma ovakve vrste ima dosta. Njih je oko 3400 u svijetu, a zemlje EU-a ih imaju više od 400.

Hrvatska godišnje u SAD izveze robe za oko 350 milijuna dolara Oni ne ograničavaju pravo bilo koje njima obuhvaćene države da upravlja i regulira svoj javni interes”, ističe ona.

Inače, Hrvatska godišnje u SAD izveze robe za oko 350 milijuna dolara, a uveze za 520 milijuna dolara. Najzastupljenije su pritom kemijska, farmaceutska te industrija strojeva.

Inovativni i atraktivni proizvodi privlače turiste Kako bi se studenti turizma i ekonomije informirali o tome što je sve potrebno za pokretanje posla u turizmu te kako privući što više turista u našu zemlju, Hrvatska studentska asocijacija je pokrenula projekt Turizam inovacija, predstavljen proteklog tjedna na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Tom je prigodom rečeno kako je turizam “industrija doživljaja i emocija”, a turiste privlače kreativni i atraktivni turistički proizvo-

di. Ministar turizma Darko Lorencin je rekao kako je upravo inovativnost je-

Turistički prihod prošle godine iznosio je 7,4 milijarde eura dan od ključnih pokretača u turizmu, neophodnih za jačanje kvalitete ponude i usluge u turizmu, a time i konkurentnosti cijelog turističkog sektora. “Inovativne ideje neophodne su

za produljenje turističke sezone i smanjenje sezonalnosti koja predstavlja glavni izazov našeg turizma”, naglasio je Lorencin. Dodao je kako hrvatski turizam i dalje najviše muči upravo sezonalnost.

Turistički prihod prošle godine iznosio je 7,4 milijarde eura, a prema Strategiji razvitka hrvatskog turizma, očekuje se da će u sljedećih šest godina taj prihod dosegnuti 14 milijardi eura. Lorencin je istaknuo kako veliki značaj za naš turi-

zam ima i Strateški marketinški plan po kojem se trenutno radi rebranding Hrvatske kao turističkog odredišta. U tom su planu, navodi Lorencin, naglašene konkretne mjere za suzbijanje sezonalnosti i povećanje prosječne turističke potrošnje. “Iako je bilo dosta medijskih napisa o cijeni izrade novog promotivnog koncepta koji uključuje i izradu novog slogana hrvatskog turizma, a neki su išli tako daleko da su čak izračunavali cijenu slova u tom

sloganu, mogu reći kako je u taj cijeli koncept utrošeno 2,5 milijuna kuna”, rekao je Lorencin. Dodao je kako je s ciljem suzbijanja sezonalnosti turizma, u listopadu prošle godine Ministarstvo turizma pokrenulo program Hrvatska 365 po kojem, među ostalim, lokalne, regionalne i nacionalna turistička zajednica moraju upravljati destinacijama, snažnije promicati i biti nositelji ideja koje pomažu razvitku hrvatskog turizma. (S.P.)

21

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 91,2% anketiranih

upoznato je s pojmom rodne uravnoteženosti

( 61,4% anketiranih tvrtki

članove i članice upravljačkih tijela biraju proaktivno

Koristi rodne uravnoteženosti u ekonomskom odlučivanju

Muškarci još imaju glavnu riječ Postojanje rodne neuravnoteženosti i podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u hrvatskim trgovačkim društvima prepoznato je kao društveni problem, istaknula je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Hrvatskoj je još uvijek patrijarhalno okruženje u kojem se povodi za onom starom po kojoj muškarci vode glavnu riječ u poslu. Žene nemaju dovoljno hrabrosti za napredovanje u poslu, imaju previše obiteljskih i poslovnih obveza te zbog toga nemaju vremena za međusobno umrežavanje. One uglavnom biraju između majčinstva i karijere, a rijetke su one koje se odlučuju za oboje. Mnoge žene u svom radnom vijeku imaju pa-

Čak 84,2 posto anketiranih smatra da u Hrvatskoj postoji dovoljan broj kvalificiranih žena za upravljačke pozicije uzu u karijeri, uglavnom, zbog majčinstva, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, na prošlotjednom predstavljanju rezultata kvalitativnog istraživanja Kori-

sti rodne uravnoteženosti u ekonomskom odlučivanju. To je istraživanje provedeno u sklopu EU Progress projekta Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj tijekom studenoga i prosinca prošle godine u 57 hrvatskih tvrtki.

Istraživanje je pokazalo da je čak 91,2 posto anketiranih upoznato s pojmom rodne uravnoteženosti.

“Postojanje rodne neuravnoteženosti i podzastupljenosti

žena na upravljačkim pozicijama u hrvatskim trgovačkim društvima prepoznato je kao društveni problem. Same žene smatraju kako u Hrvatskoj ima dovoljno kvalificiranih žena za upravljačke pozicije, a trgovačka društva trebaju aktivno sudjelovati u uklanjanju rodne podzastupljenosti”, istaknula je Višnja Ljubičić. Dodala je kako 79 posto svih sudionika u istraživanju, pojam rodne uravnoteženosti tumači kao “podjednak broj muškaraca

i žena, u omjeru 50:50, na istovrsnim pozicijama u trgovačkom društvu”.

Iako prema rezultatima istraživanja, 84,2 posto anketiranih smatra da u Hrvatskoj postoji dovoljan broj kvalificiranih žena za upravljačke pozicije, ipak sedam posto njih smatra kako takvih žena nema dovoljno.

Upravo oni kažu kako ne postoje objektivni kriteriji za mjerenje osposobljenosti žena i muškaraca za upravljačke pozicije te kako bi postojanje takvih kriterija utjecalo

na rodnu uravnoteženost u trgovačkim društvima.

“Vrijeme je da konačno počnemo razmišljati o učincima rodne uravnoteženosti na razini ekonomskog odlučivanja”, naglasila je Višnja Ljubičić.

Važan je faktor X Prema rezultatima istraživanja, trgovačka društva svoje članove i članice u upravljačka tijela biraju proaktivno, i to 61,4 posto njih, dok iz postojećeg kadra žene na te pozicije bira 69,7 po-

sto anketiranih. Od ukupnog broja anketiranih, njih 91,2 posto potvrdilo je postojanje programa usavršavanja, mentorskih i ostalih edukativnih programa koje trebaju proći zaposlenici ako žele doći do neke upravljačke pozicije. Na značaj edukativnih te posebice mentorskih programa osvrnula se Sonja Šmuc, izvršna direktorica Združenja Manager iz Slovenije, koja je rekla kako je u inozemnim kompanijama razvijen tzv. mentorski odnos između mlađe ženske osobe i starijeg kolege koji u njoj prepoznaje faktor X tj. kvalitetu, znanje i kompetenciju za određenu upravljačku poziciju te je svojim savjetima i mišljenjem vodi prema određenoj upravljačkoj poziciji. “Iako takav odnos u javnosti često izaziva i određenu seksualnu konotaciju, to nije točno jer je mentorstvo isključivo poslovni odnos”, istaknula je.

Dodala je kako rezultati jednog istraživanja provedenog prošle godine u Europi ukazuju na činjenicu da tvrtke koje drže do rodne uravnoteženosti imaju 41 posto veći profit od ostalih tvrtki.

Kvotno zapošljavanje mora biti savjetodavnog karaktera Unatoč rezultatima istraživanja, u nekim tvrtkama u Hrvatskoj postoji podjednak omjer zastupljenosti žena i muškaraca na upravljačkim pozicijama. Primjer za to su tvrtke Tifon, dm, Metro Cash&Carry i Zagrebačka banka. Tako je u Tifonu omjer zastupljenosti žena i muš-

karaca 50:50, u dm-u na poziciji srednjeg i top menadžmenta je 69 posto žena, dok je u Metrou na upravljačkoj poziciji 59 posto žena. Nela Bučević, direktorica Odjela ljudskih resursa i korporativnih komunikacija u Metrou Cash&Carry, je rekla kako prije godinu dana na mjestu di-

rektorice veleprodajnih centara nije bilo niti jedne žene, dok su danas žene na mjestu direktorice tri od osam veleprodajnih centara u Hrvatskoj.

Direktor Podrške upravljanju ljudskim resursom iz Zagrebačke banke Dražen Kvež je istaknuo kako u svim osviještenim kompanijama postoje

i sve vrste ravnopravnosti jer je osnova pružiti jednake šanse svim zaposlenicima. Dodao je kako on osobno nije za kvotno zapošljavanje, ali da u svim tvrtkama, članicama UniCredit Grupe, čija je članica i Zaba, postoji kvotno zapošljavanje, ali to je savjetodavnog karaktera.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 18%

( 926.124

rast međunarodnog prometa 3 zračne luke u 2014.

putnika prošlo kroz njih

Rast zračnog prometa u Bosni i Hercegovini

Do Međugorja preko Mostara U Zračnoj luci Mostar lani je registriran rekordan broj putnika od 70.000. Svi dosadašnji ugovori i najave, pak, ukazuju na to da će ove godine kroz tu zračnu luku proći između 80.000 do 85.000 putnika

U

z sve probleme s kojima se lani suočavala jedina zrakoplovna kompanija u Bosni i Hercegovini - BH Airlines, rast međunarodnog prometa od 18 posto u 2014. godini zabilježile su tri zračne luke u Federaciji BiH, one u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Promet domaćih zrakoplova imao je rast od 47,3 posto, a inozemnih 15,2 posto. Kroz tri zrakoplovne luke prošla su 926.124 putnika, što je povećanje od 16,9 posto. Registriran je i rast kargo prometa od 28,5 posto, dok je broj letova povećan za 45, a aviokilometara za 21,5 posto.

U Zračnoj luci Mostar lani je registriran rekordan broj putnika od

70.000, a u ovoj je planiran rast od oko 20 posto.

Svi dosadašnji ugovori i najave ukazuju na to da će ove godine kroz mostarsku zračnu luku proći 80.000 do 85.000 putnika, ponajviše hodočasnika u Međugorje. Menadžment Zračne luke očekuje povećanje broja putnika i na čarter linijama iz Napulja i Barija, koje prometuju dva puta tjedno, a posebice na redovnoj liniji RimMostar, koja se pokazala isplativom.

Stižu i iz Švedske Od 2. travnja na mostarsku zračnu luku slijetat će i zrakoplovi iz Švedske, prvo iz Göteborga. Naime, za tu zračnu liniju interes su pokazali, osim tu-

i u Mostaru i Neumu.

Optimizam menadžmenta mostarske zračne luke je tim veći što je nedavno otklonjena i opasnost

Optimizam čelništva mostarske zračne luke je veći jer je otklonjena opasnost od gašenja BH Airlinesa rista, i poslovni ljudi ali i brojni bosanskohercegovački građani koji žive u Skandinaviji. Ta linija je zapravo probna, kažu u Mostaru, a ako se pokaže rentabilnom, za očekivati je da će se 2016. uspostaviti još nekoliko linija koje će povezati

više skandinavskih gradova s Mostarom.

Za ovu godinu najavljeni su i razgovori o uspostavljanju zračnih linija s gradovima u Poljskoj i Irskoj. Poljaci su, naime, po broju godišnjih posjeta Međugorju na drugom mjestu, a Irci su i

prije rata u velikom broju posjećivali to svetište.

Ako se pregovori uspješno okončaju, uspostavit će se i nove čarter linije.

Turistički djelatnici Mostara u realizaciji planova Zračne luke vide i šansu za brži razvoj turizma, ne samo u Međugorju, nego

od gašenja BH Airlinesa.

Ministarstvo prometa i komunikacija Federacije BiH uspjelo se dogovoriti s njemačkom tvrtkom HETA i Zračnom lukom Sarajevo o odgodi plaćanja dugovanja, što znači da će se račun BH Airlinesa deblokirati. (Z.L.)

Neuspjela privatizacija željezare Smederevo

Vrući krumpir umjesto čelika

Ž

eljezara Smederevo je 19. veljače objavila javni poziv za profesionalni upravljački menadžment, a do okončanja poziva radi sadašnjim kapacitetom od oko 30.000 tona željeza mjesečno. Jedan od uvjeta upravi bit će da se radnici ne otpuštaju.

Ovaj oglas je početak realizacije opcije B u operaciji zbrinjavanja čeličane koja je aktivirana poslije propasti pregovora o privatizaciji s američkim Esmarkom. Posao s Amerikancima bio je velika nada srpske vlade jer bi se time rasteretio budžet Srbije iz kojeg svakog mjeseca za održavanje Željezare odlazi desetak milijuna eura. No, prego-

Slovak na čelu menadžmenta Peter Kamaraš, vlasnik kompanije Pikaro sa sjedištem u Košicama, koja se među ostalim bavi i kupnjom i prodajom željezne rude, moguć je partner države u upravljanju Železarom Smederevo, objavila je beogradska Politika. Namjeru preuzimanja upravljanja Željezarom najavila je ruska kompanija Crveni oktobar, a konkurenti su i američko-slovačko-izraelski konzorcij i jedna švicarska tvrtka. vori su se odužili, a rokovi koje je dala Europska unija iscurili. Cijelu je priču presjekao onaj koji u Srbiji o svemu odlučuje, premijer Aleksandar Vučić, objavivši da je stvar propala, ali da će Željezara nastaviti raditi iako Bruxelles državi ne dozvoljava daljnje subvencioniranje njenog rada. Kako?

- tek će se vidjeti. Ili neće.

“Nama je privatizacija Željezare Smederevo konačni cilj”, rekao je Vučić.

Ne žele biti vlasnik “Mi ne želimo da država bude vlasnik Željezare, a budući da nismo uspjeli s privatizacijom koja je opcija A, idemo na nešto lošije rješenje – management service agreement, ali je to samo korak do

konačnog rešenja - privatizacije”, rekao je Vučić.

Ekonomisti i analitičari međutim smatraju da ni opcija B nema šanse. “Željezara će morati u stečaj jer se bez državnih subvencija ne može održati. U stečaj su otišle i mnogo jače tvrtke”, ocjenjuje profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miodrag

Zec. Raspisivanje natječaja za profesionalni menadžment smatra samo kupovanjem vremena i dodatnim trošenjem novca. “Nužno je podsjetiti koliko je željezara u Europi propalo poslije formiranja Europske zajednice za čelik i ugljen iz koje je nastala današnja Europska unija. Zajednica je i nastala kako bi

počistila sve male proizvođače, pa su u Francuskoj i Belgiji nastala čitava groblja malih čeličana, a opstale su one velike i rentabilne u Nemačkoj”, rekao je Zec koji pita i kako bi sama mogla raditi željezara koja nema rudu, koks ni metaloprerađivačku industriju. On smatra da je dalji nastavak priče sa Smederevom besmislen jer počinje nalikovati španjolskoj sapunici.

“Nema smisla uzimati ljudima plaće i mirovine, a financirati Željezaru koja nema šanse. Prodaješ Telekom, industriju 21. stoljeća i onda taj novac ulažeš u industriju 17. stoljeća”, upozorava on.

(Lj.L.)

23

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 1,5 mlrd € poreznog novca

*vijesti

u NLB upucano krajem 2013. godine

Slovensko uskrsnuće dobiti

Sanacijskom obilaznicom do samohvale Šef Uprave NLB-a hvali se prvom dobiti nakon 2008. godine, ali prešućuje da su za takav poslovni ishod najzaslužniji porezni obveznici. No, javnost zna da se na “dobitašku” 2014. naslanja crna 2013. u kojoj se NLB uvaljao u gubitak od 1,54 milijarde eura Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D

vije financijske institucije važne za Sloveniju u razmaku od samo četiri dana objavile su vijesti o dobitaškom ishodu 2014.

I stručna i šira javnost uzvratile su Medji da porezni obveznici zaslužuju nešto više poštovanja godine. Najprije se pohvalilo vodstvo NLB-a da je prošlu godinu završilo sa 81,5 milijuna eura čiste dobiti. Pretprošli utorak oglasilo se i vodstvo Zavarovalnice Triglav samopohvalom da je i najveći osiguravatelj u državi također ostvario dobit otprilike kao i vodeća slovenska banka.

Stožerne financijske institucije, svaka s po osamdesetak milijuna eura dobiti – poruka je koja bi trebala obradovati većinu građana Slovenije

ili barem one koji su svoj novac povjerili na upravljanje tim dvjema kućama. Na žalost, dobitaške pohvale, posebno one iz NLB-a, nisu ozarile lica slovenskih građana.

Logika dobitka Nije problem u različitoj pokretljivosti dividendi.

Država može povući svoj dio dividendi iz Triglava, ako ne odluči drukčije, primjerice da sve ostavi Zavarovalnici za preuzimanje osiguravateljskog društva DDOR u Srbiji, s obzirom na to da Triglav u širim poslovnim ambicijama vidi sebe kao igrača s barem 10 posto udjela u Jugoistočnoj Europi.

Dividende Triglava, dakle, vrlo su pokretljive, štoviše i dostižne državnom proračunu. Međutim, dividende NLB-a ne smije se dirati jer tako nalažu stroga pravila državne pomoći.

Dividende NLB-a na svoj su način imobilizirane, što je sasvim razumljivo u kontekstu priče kako su uopće te dividende i nastale. I manje upućena

javnost zna da se na “dobitašku” 2014. godinu naslanja crna 2013. godina u kojoj su revizijski nalazi pokazali, a stresni testovi potvrdili da se NLB uvaljao u gubitak od 1,54 milijarde eura. U međuvremenu dogodila se znana sanacija s prijenosom nenaplativih potraživanja na tzv. lošu banku. Ukratko, u NLB upucano je krajem 2013. godine 1,5 milijardi eura poreznog novca. S toliko novog kapitala logično je da se pojavila dobit. “Da u takvim okolno-

stima NLB nije ostvario dobit, predsjednika njegove uprave Janka Medju trebalo bi momentalno otpustiti”, komentirao je objavljene poslovne rezultate ekonomist Igor Masten koji je djelovao u Nadzornom odboru NLBa prije nego što je na čelo njegove uprave došao Medja.

Sanacija, i ne prvi put U hvalisavom obrazlaganju dobitaške 2014. godine Janko Medja, mlađahni predsjednik Uprave NLB-

a, učinio je grubu grešku u koracima. Zaboravio je spomenuti da su za takav rezultat zaslužni i porezni obveznici kojima nije prvi put da saniraju NLB. Medja se vehementno raspričao kako je NLB morao okrenuti na glavu jer je zatekao “bolesnicu, kroničnu dijabetičarku i pijanicu, potpuno ruiniranu zbog druženja s huliganima”. To su nedvojbeno izjave zbog kojih razumni ljudi odmah rukom štite novčanik u vlastitom džepu. I stručna i ona šira javnost uzvratile su Medji da porezni obveznici zaslužuju nešto više poštovanja. Inače, Janko Medja već bere plodove takvog busanja o prsa. Oni duljeg pamćenja odmah su podsjetili Medju na nekoliko nezgodnih afera - angažiranje međunarodne kadrovske agencije koja je baš njega označila kao najboljeg kandidata za šefa banke, nabava luksuznog automobila, hazarderstvo te kriminalistička istraga zbog sumnji u nepravilnosti na prethodnom poslu.

Rast BDP-a rasplamsao velika očekivanja Još jedan podatak – onaj da je slovenski BDP porastao u 2014. godini za 2,6 posto – potresao je Sloveniju erupcijom zahtjeva za vraćanje cijelog niza prava na razinu prije proračunskog kresanja. Sindikati su odmah zatražili povrat plaća na staru razinu. Istim zahtjevom oglasio se i DESUS Karla Erjavca, zahtijevajući korekciju i usklađivanje mi-

rovina. Ministar financija Dušan Mramor bio je iznenađen brzinom i žestinom zahtjeva, pogotovo od DESUS-a kao koalicijskog partnera čiji su predstavnici sasvim dovoljno upućeni u poteškoće s kojima je vlada krpala proračun za 2015. godinu. Svi znaju da se proračunskom štednjom previše zarezalo u stavke MUP-a, u izdatke za obrazo-

vanje (mariborski učitelji javno su prosvjedovali protiv sramotno niskih naknada za razredništvo koje iznose do 1,8 eura na mjesečnu plaću), a posebno je kritično stanje u široj cestovnoj mreži. Sve prometnice izvan autocesta devastirane su višegodišnjom proračunskom “štednjom”, pa su prometni inspektori ograničili promet na petnaestak

ključnih mostova u Sloveniji iz kojih zbog neodržavanja viri zahrđala armatura. Na tim mostovima vozila se izmjenično propušta u jednom smjeru. Rast BDP-a od 2,6 posto ohrabrujući je, ali niti približno dovoljan da se uz plaćanje 1,3 milijarde eura samo za kamate na dug koji prelazi 80 posto BDP-a može vratiti potrošnju u stara prostranstva.

Spas uz posredovanje Vatikana Financijski skandal velikih razmjera u koji su se zapleli crkveni holdinzi Nadbiskupije Maribor konačno je skrenut u tzv. kontrolirane gabarite.

Postignut je sporazum sa slovenskim bankama koje su pristale restrukturirati dugove tako da Nadbiskupija podmiri za početak 26 milijuna eura duga.

Glavnina duga podmirit će se u znatno duljim rokovima i uz pomoć nadbiskupija iz bližeg susjedstva. Kao sudionici u programu sanacije spominju se nadbiskupije Graz, Salzburg, Beč, Ljubljana i Zagreb. S cjelokupnim programom prethodno se suglasio i Vatikan.

Okretanje veleprodaji Zbog agresivne diskontne prodaje koja je suzila prostor za rast u maloprodaji, Mercator je odlučio nove mogućnosti potražiti u – veleprodaji. Igor Mareša, član Uprave za područje trgovine u Sloveniji, na određeni način potvrdio je da Mercator namjerava kupiti od Gvida Omladiča dio njegove tvrtke za poslove veleprodaje, također i njegov ugostiteljski program. Pregovara se i s Poljoprivrednom zadrugom iz Metlike koja 80 posto svoga prihoda ostvaruje preko veleprodaje.

Bolji dani za Alpinu

Na nedavnom Svjetskom prvenstvu u skijaškom trčanju u Falunu skijaši koji su se natjecali u cipelama slovenske Alpine osvojili su 18 medalja. U tom pogledu Alpina se uvrstila odmah do najuspješnijeg Fishera, a pretekla je Salomon i Rossignol. Nakon svega stigla je i vijest da je uspješno završeno prinudno poravnanje koje je za Alpinu počelo u lipnju prošle godine.

24 TURIZAM *vijesti U veljači više dolazaka i noćenja turista U veljači je u jadranskim turističkim odredištima te Gradu Zagrebu ostvareno 130.000 turističkih dolazaka što je na godišnjoj razini 16 posto. Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, registrirano je 326.000 noćenja što je 15 posto više. Od ukupnog broja dolazaka stranci su zabilježili 81.000 dolazaka što je 21 posto više nego u veljači 2014. Oni su zabilježili i 197.000 noćenja ili 20 posto više. Domaći gosti također su zabilježili rast, i to u dolascima devet posto, a u noćenjima osam posto.

Dodjela oznake PPS destinacija Hrvatska turistička zajednica je na svojim internet stranicama objavila javni poziv za kandidiranje destinacija za dodjelu oznake PPS destinacija u 2015. Uz to, objavljena su i nova pravila za dodjelu oznake PPS destinacija, kao i izmjene pravila za osnivanje i djelovanje nacionalnog PPS kluba.

Oznaka PPS destinacija dodjeljuje se s ciljem poticanja razvoja atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone te uspješne tržišne komunikacije i promocije Hrvatske.

Strategija razvoja turizma Vukovarskosrijemske županije

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 22% udjela

u svjetskom BDP-u imat će zdravlje i turizam do 2030.

5. HTI konferencija industrije zdravstvenog turizma

Pokretač turističkih putovanja Sektor zdravstvenog turizma godišnje raste za 15 do 20 posto, a Europa, kao najveće tržište, lani je od zdravstvenih usluga uprihodila oko 300 milijuna eura, rekao je Ivan Škorić iz HGK Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

vjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2030. godine zaštita i briga o zdravlju postati jedna od najjačih svjetskih industrija i jedan od najvećih pokretača turističkih putovanja. Pretpostavka je da će tako zdravlje i turizam zajedno imati 22 posto udjela u svjetskom bruto domaćem proizvodu. Uzimajući u obzir to predviđanje, na 5. HTI konferenciji industrije zdravstvenog turizma, održanoj proteklog tjedna u Krapinskim Toplicama, stručnjaci iz turizma i medicine pokušali su izdvojiti neke od najvažnijih trendova i progresivnih proizvoda koji će pripomoći razvitku industrija zdravlja i turizma.

Tu konferenciju organizirala je Hrvatska gospodarska komora i tvrtka Wellness Dalmacija s brendom Energy Clinic, a pod pokroviteljstvom Ministar-

Hrvatska, posebice u svom kontinentalnom dijelu, ima velike mogućnosti za razvitak zdravstvenog turizma stva turizma i Ministarstva zdravlja.

Govoreći o razvitku zdravstvenog turizma kao jedne od najbrže rastućih grana turizma u svijetu, Ivan Škorić, potpredsjednik HGK, je istaknuo

kako taj sektor godišnje bilježi rast od 15 do 20 posto. “Europa kao najveće tržište, prošle je godine povećala prihode od tog oblika turizma za čak 62 posto u odnosu na 2007. godinu. Pritom je prihod od zdravstvenih usluga, i to bez uključenog prihoda smještaja i prateće potrošnje, iznosio oko 300 milijuna eura”, rekao je Škorić. Dodao je kako se možda čini preslobodnim, ali postoje realne procjene kako bi se od zdravstvenog turizma u Europi vrlo brzo moglo uprihoditi više od milijardu eura.

Otvarati prostor za zapošljavanja No, kako bi se zdravstvenom turizmu dala još veća prilika za razvitak, Škorić je pozvao nadležna ministarstvima da zdravstvenom turizmu pruže još veću institucionalnu potporu i pomognu u promociji tog oblika turizma.

Ujedno je najavio kako će jedan od sljedećih koraka Zajednice zdravstvenog turizma HGK biti njeno pristupanje Europskom udruženju zdravstvenog turizma (ESPA).

Na konferenciji je rečeno kako Hrvatska, po-

sebice u svom kontinentalnom dijelu, ima velike mogućnosti za razvitak zdravstvenog turizma.

Tako Krapinsko-zagorska županija ulaže velike napore u zapošljavanje posebice mladog stanovništva, pa tako postotak novozaposlenih ljudi na području te županije iznosi 3,5 posto, što je najviši prosjek u Hrvatskoj, rekao je Željko Kolar, župan krapinsko-zagorski. “Drugim riječima, 1159 ljudi našlo je posao na području naše županije. To je ponajprije rezultat rada naših poduzetnika i obrtnika koji su iskoristili ulazak Hrvatske u Europsku uniju”, naglasio je Kolar. Dodao je kako je ta županija odavno izašla iz recesije, ali s obzirom na neograničene resurse i kapacitete za daljnji razvoj zdravstvenog turizma, apelirao je na resorna ministarstva za otvaranje dodatnog prostora za daljnja zapošljavanja na području te županije.

Sve više kineskih turista posjećuje Hrvatsku

Najviše gostiju iz Kine u posezoni Vukovarsko-srijemska županija dobila je Strategiju razvitka turizma od 2015. do 2020. godine.

Do 2020. godine u toj se županiji očekuje turistički rast od tri do pet posto, uz uvjet da se svake godine poveća broj kreveta za 250. Ujedno se popunjenost turističkih kapaciteta mora povećati sa 40 na 80 dana.

U razdoblju od 2009. do 2014. godine primjetan je snažan rast turističkog prometa s kineskog tržišta u Hrvatsku, a broj noćenja kineskih turista skoro je šesterostruko povećan. Prošle godine našu je zemlju posjetilo 60.000 Kineza koji su ostvarili 90.000 noćenja, što je 40 posto više nego 2013. godine, rečeno je na prošlotjednom susretu hrvatskog ministra turizma Darka Lorencina

i Liang Liming, zamjenice župana kineske županije Zhejiang. Promatrajući prema mjesecima, glavnina kineskih turista posjećuje hrvatska turistička odredišta u razdoblju od svibnja do listopada, s time da se vrhunac broja dolazaka postiže u razdoblju posezone tj. u rujnu i listopadu. Najveći broj Kineza dolazi organizirano, najčešće u sklopu regionalne ture. Liang Liming je istaknula kako je Zhe-

jiang jedna od najrazvijenijih županija u Kini koja broji više od 54 milijuna stanovnika, a bruto domaći proizvod (BDP) premašuje 4000 milijardi kineskih juana. Napomenula je kako je tijekom ovogodišnjeg blagdana kineske Nove godine u inozemstvo putovalo oko 900.000 turista iz te pokrajine. Liang Liming pozvala je ministra Lorencina da zajedno sa svojim suradnicima u prvoj polovini ove go-

dine održi posebnu svečanu promociju Hrvatske u gradovima Hangzhou i Ningbo. Lorencin joj je uzvratio pozivom da kineske kolege u svibnju dođu u Rovinj na 100. sjednicu Izvršnog vijeća Svjetske turističke organizacije (UNWTO) jer je Kina članica toga vijeća. Ujedno je podsjetio kako Hrvatska ove godine obilježava 10. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa s NR Kinom. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 72% tvrtki ( oko 40% ima internetsku stranicu

radno aktivnog stanovništa kupuje putem interneta

Održana konferencija Internet trgovina i potrošači

Potaknuti kupnju iz fotelje Čak 25 posto hrvatskih malih i srednjih poduzeća trguje putem interneta, dakle imaju vlastite internetske trgovine i po tome zauzimaju treće mjesto u svijetu, i to je gotovo 10 posto više od njihovih konkurenata u EU, istaknuo je Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

E

lektronička trgovina je najbrže rastuće maloprodajno tržište u Europi.

Procjenjuje se kako vrijednost internetske trgovine u zemljama Europske unije godišnje teži oko 260 milijardi eura.

Kada se govori o Hrvatskoj, Indeks digitalne ekonomije i društva (Digital Economy and Society Index - DESI) koji određuje stupanj digitaliziranosti članica EU-a i koji je objavljen u veljači otkriva neke prilično zani-

Najčešći razlozi zbog kojih ljudi ne kupuju putem interneta su strah, nepovjerenje i stare navike mljive činjenice. Naime, prema tom indeksu Hrvatska zauzima 24. mjesto od 28 zemalja članica EU-a.

Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva, na konferenciji Internet trgovina i potrošači, održanoj prošloga

tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kazao je kako je Hrvatska prema tom indeksu u nekim stvarima daleko ispod europskog prosjeka. S druge strane, u nekim kategorijama, posebice ako se promatraju poduzetnici, Hrvatska je iznad prosjeka. “Zanimljivo je naime da 25 posto posebice hrvatskih malih i srednjih poduzeća trguje putem interneta, dakle imaju vlastite internetske trgovine i po tome zauzimaju treće mjesto u svijetu i to je gotovo 10 posto više od njihovih konkurenata u EU”, istaknuo je Kružić.

Kako poboljšati sadašnje stanje?

Nadalje, 72 posto poduzeća ima internetsku stranicu, što je izuzetno dobra brojka, a 11 posto prihoda svih malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj čine usluge i trgovina putem interneta. “Ono pak u čemu smo daleko ispod europskog prosjeka je dostupnost širokopojasnog interneta i, posebice, njegova cijena. Nismo dobri ni u korištenju interneta. Važno je naglasiti i to da samo 40 posto građana posjedu-

je vještine važne za aktivno sudjelovanje u digitalnoj ekonomiji, što nas čini 26. zemljom u Europi, a to je značajno manje od europskog prosjeka. Oko 40 posto radno aktivnog stanovništa kupuje putem interneta što je isto tako manje od europskog prosjeka”, naglasio je Kružić.

“Cilj nam je povećati broj hrvatskih poduzeća koja trguju putem interneta za pet posto do kraja 2015.”, istaknuo je on.

Najčešći razlozi zbog kojih ljudi ne kupuju putem interneta su, prema

njegovim riječima, strah i nepovjerenje u takav način kupovine te stare navike. “I to želimo promijeniti. Naime, želimo u suradnji s internet trgovcima u Hrvatskoj uvesti oznaku povjerenja na onim stranicama koje na zadovoljavajući način ostvaruju sigurnost transakcije. Tako želimo podići razinu svijesti i potaknuti ljude na kupnju putem interneta”, objasnio je Kružić istaknuvši kako su najčešće povrede potrošačkih prava pri online kupovini veličina

naručene robe ili tekstila, problemi s hotelskim smještajem ili, primjerice, rent-a-car uslugom.

Kanal za pozicioniranje “Hrvatska se pozicionira u turističkom smislu kao mlada destinacija, ali i u trgovačkom smislu i u drugim pogledima na globalnom tržištu. Internet je izvrstan kanal za pozicioniranje Hrvatske ali isto tako i za pozicioniranje gospodarstvenika i njihove bolje poslovne rezultate”, kazala je Sane-

la Vrkljan, direktorica Sektora za trgovinu u HGK-u.

Marija Kulaš, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva, napomenula je kako prodaja na daljinu, koja prema odredbama Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima te Zakonu o trgovini, predstavlja poseban oblik trgovine izvan prodavaonice u koji se ubraja kataloška i TV prodaja te ona u pošti i na internetu. “Novosti u Pravilniku propisuju da za prodaju putem interneta trgovačko društvo ili obrt moraju obvezno registrirati djelatnost pod nazivom usluge informacijskog društva. To je bitno za početak djelatnosti prodaje putem interneta. Od te obveze izuzeti su nositelji ili članovi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To je jedno od ukidanja administrativnih barijera”, naglasila je Marija Kulaš.

Inače, tu su konferenciju organizirali Ministarstvo gospodarstva i HGK u povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite potrošača.

Najviše se kupuje tehnika, odjeća i obuća, knjige, kozmetika, oprema za sport i djecu Marijana Plovanić, direktorica agencije Hendal, kazala je da prema njihovom istraživanju o navikama kupnje putem interneta provedenom 2014. nešto više od 60 posto hrvatskih građana koristi internet, a od njih je samo tridesetak posto ispitanika kupovalo preko interneta.

Najčešći razlozi zašto se ne koristi taj način kupnje su nepovjerenje i briga potrošača za sigurnost njihovih financijskih transakcija. S druge strane, prednosti su kupnja iz naslonjača - kupci mogu na miru pogledati ili odlučiti o nabavi nekog proizvoda ili usluge. “Velik dio ispitanika spo-

minje i da je kupnja putem interneta jeftinija od klasične kupnje”, istaknula je dodajući kako se najviše kupuje tehnika, odjeća i obuća, knjige, kozmetika, oprema za sport i djecu. “Od stranica dominira eBay, dok velik dio ispitanika spominje i Njuškalo koji nije stranica za internetsku trgo-

vinu već više oglasnik”, naglasila je.

Među neugodnim iskustvima prilikom online kupovine ispitanici u Hendalovom istraživanju istaknuli su pogrešnu dostavu te da naručeni proizvod nije odgovarao onome koji su vidjeli na fotografiji objavljenoj u internetskoj trgovini.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Anita Moorjani PONOVNO ROĐENA V.B.Z.

Nakon gotovo četiri godine borbe s karcinomom tijelo Anite Moorjani počelo je otkazivati. Anita je lebdjela na granici između života i smrti, a onda je spoznala vlastitu veličanstvenost i stvarni uzrok svoje bolesti. Dok je polako dolazila k sebi, shvatila je da joj se stanje poboljšalo nevjerojatnom brzinom, a pretrage su pokazale da više nema zloćudnih stanica. Ona nam pripovijeda o svom djetinjstvu u Hong Kongu, poslovnim izazovima, o svojoj istinskoj životnoj ljubavi te otkriva što je naučila iz bolesti.

A. D. Sertillanges Kako biti intelektualac VERBUM

U svijetu u kojemu se formalno obrazovanje sve više širi i u kojem vlada prava šuma informacija, sve je manje istinskoga znanja i mudrosti. Mnogi se, bez obzira na školsku spremu, ne snalaze u zahtjevima koje pred njih stavlja život. Svima njima kao i svima koji žele osnažiti svoj duh dobro će doći ova knjiga. U njoj su sadržani praktični savjeti o tome kako organizirati i pojednostaviti život i rad, o metodama čitanja, o tehnikama pamćenja i pisanja te o brojnim drugim korisnim vještinama.

Norma Šerment Glazbena kutijica Algoritam

Nika se s majkom doselila u novi kvart u kojem joj se ništa ne sviđa, a posebice je muči to što nema ni jedne prijateljice. No, upoznaje vršnjakinju Petru koja stanuje s mamom i bratom u istoj zgradi, a stan im je prepun kartonskih kutija. Što je u njima? Djevojčice će jednu otvoriti i u njoj pronaći glazbenu kutijicu ukrašenu neobičnim simbolima, a iz nje će ispasti starinska fotografija nepoznata dječaka s malim psom, zlatno ptičje pero i fotografija Petrina očuha. Ubrzo se počnu događati čudne stvari...

Sonia Choquette HODOČAŠĆE DUŠE Planetopija

Sonia Choquette istodobno se suočila sa smrću dvoje bliskih ljudi, raspadom braka i izdajom bliskih suradnika.

Iako je svjetski priznata duhovna učiteljica i iscjeliteljica, gubitak i patnju proživjela je bolno poput svih drugih ljudi.

Pokušavši prikupiti djeliće svoga života, kreće na 800 kilometara dug hodočasnički put Camino de Santiago. Tjelesni i duševni napori s kojima se suočila otvorili su put duhovnoj obnovi. Sonia je u duši pronašla snage da oprosti drugima, ali i sebi za sve stare povrede i boli.

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Rasvjeta

Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima - prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko. vidovic@inea-lighting. hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477.

Obuća

Starindo Gemilang, Mojokerto, Indonezija. Tvrtka je proizvođač obuće - sportske, gumene, kožne, sigurnosne, papuča, tenisica, sandala... Materijali od kojih se pretežito obuća izrađuje su PVC, platno i koža, a pakirana je u kartonske kutije posebno svaki par.

Kontakt: Ferry Handjojo, stargem@indo.net. id, +628/12/3004657, +628/58/92224657.

Mozaik knjiga

Narednica kriminalističke policije Pia Kirchhoff pozvana je na neobično mjesto događaja. Mrtav noćni čuvar nekoliko dana leži neotkriven u zgradi jedne tvrtke. Uskoro postaje jasno da je riječ o ubojstvu. Slučaj je povezan s građanskom inicijativom koja se bori protiv izgradnje vjetroelektrana. Tijekom istrage Pia i Oliver Bodenstein nailaze na zemljište u Taunusu koje odjednom postaje vrijedno dva milijuna eura – i koje je jedan muškarac platio životom. U ovome slučaju ništa nije kao što se čini…

Kokos i prerađevine od kokosa

Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.

Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +/94/712274163.

Hotelski pribor

Cinar Terlik, Istanbul, Turska, www.cinarterlik.com.tr. Tvrtka proizvodi jednokratni hotelski pribor i papuče te traži predstavnika ili poslovnog partnera u Hrvatskoj. Kontakt: Ali Akcora, a.akcora@cinarterlik. com.tr, +90/216/3838530, +90/536/0531182.

Dizala

Kozmetički proizvodi

Attirance, Riga, Latvija, www.attirance. com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubo-

Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u kojima su do sada obavljali

usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska. Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift.com] za područje Hrvatske, Bo-

sne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.

Modna konfekcija

Samteks d.o.o., Požega.

Tvrtka je proizvođač ženske i muške modne konfekcije i radne odjeće.

Nude uslugu šivanja modne konfekcije (muške i ženske hlače, ženske košulje i bluze, ženske suknje i haljine). Kontakt: Zdenko Samardžić, samteks@po.t-com.hr, + 385 34 292 822.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Kirurška odjeća i posteljno rublje

KB Dubrava nabavlja kiruršku odjeću i posteljno rublje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 340.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. ožujka.

Audio-video mediji

Nele Neuhaus Tko sije vjetar

va Fedoreka, lubova.fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja audio-video medije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Smrznuta morska riba

Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba nabavlja smrznutu morsku ribu.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000

kuna. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

poslenika. Rok dostave ponuda je 26. ožujka.

Rezervni dijelovi za semaforske uređaje

Službena odjeća i obuća

Zagrebački holding nabavlja rezervne dijelove za semaforske uređaje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. travnja.

Regija Industrijska ulja

Željeznice Federacije BiH nabavljaju službenu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 27. ožujka.

Peleti

Dom penzionera Banja Luka nabavlja pelete.

Rok dostave ponuda je 31. ožujka.

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju industrijska ulja. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Usluge osiguranja

Razvojna banka Federacije BiH nabavlja usluge osiguranja imovine i za-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Promohotel

Prodaju se kuće, zemljišta, parkiralište...

Parkiralište, tvornička hala, etažni dio u zgradi i trafostanica, ukupne površine 25.567 četvornih metara, Split, Splitskodalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 35.305.400 kuna. Ročište za javno otvaranje ponuda i javnu dražbu održava se 17. ožujka u 9 sati.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina. Prodaje se šest čestica kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/4751 111.

Poslovno-stambeni objekt, ukupne površine 3000 četvornih metara, Maljevac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 244.677,80 kuna. Peto ročište za prodaju održava se 18. ožujka u 10 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. Prodaja po principu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/6100 024.

Oranica, ukupne površine 1634 četvorna metra, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 153.527,40 kuna. Dražba se održava 18. ožujka u 12.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Rok plaćanja je 30 dana od dana zaključenja javne dražbe. Kupnja po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i uplaćuje se do 17. ožujka na poslovni račun Trgovačkog suda u

Varaždinu. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem Zvonkom Hrainom i pozivom na broj telefona 091/4857 880. Šuma, ukupne površine 10.508 četvornih metara, Pula, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna. Dražba se održava 19. ožujka. Pismene ponude dostavljaju se u zatvorenoj pismenoj pošiljci na adresu: Samobor Benz d.o.o. u stečaju, 10000 Zagreb, Tina Ujevića 13, uz naznaku PONUDA – NE OTVARATI. Uz ponudu potrebno je priložiti dokaz o uplati jamčevine u visini od 10 posto istaknute cijene u oglasu. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Samobor Benz d.o.o. u stečaju, broj: HR27 2340 0091 1900 2106 0 kod PBZ-a d.d. s naznakom “Jamčevina za prodaju”. Ostale informacije mogu se dobiti na telefon 01/3092 775, radnim danom od 9 do 14 sati.

Trgovački centar, skladišta i zemljište za stambenu izgradnju, ukupne površine 56.618 četvornih metara, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 52.859.193,61 kunu. Dražba se održava 19. ožujka u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnina. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnina mogu ih razgledati svakog radnog dana uz prethodni dogovor na telefone 051/650 624, 650 653 i 650 559.

Oranica, ukupne površine 3088 četvornih metara, Koprivnica, Koprivničko-križevačka

županija, procijenjene vrijednosti 72.785,15 kuna. Dražba se održava 20. ožujka na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno.

Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i uplaćuje se do 19. ožujka na poslovni račun Trgovačkog suda u Varaždinu. Razgledavanje moguće uz prethodni poziv na broj telefona 091/1400 180.

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 1777 četvornih metara, Zoljan, Našice, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 200.436,29 kuna. Dražba se održava 23. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Našicama. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i uplaćuje se na račun Općinskog suda u Našicama: HR­512­3900­ 011­300­001­392.

Poljoprivredno zemljište, ukupne površine 2301 četvorni metar, Prelog, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 5522,40 kuna. Dražba se održava 24. ožujka u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu. Na prvom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje najkasnije tri dana prije ročišta za prodaju daju jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda u Čakovcu broj HR­842­390­0011­ 300­000­701 poziv na broj 58/13. Razgledavanje je moguće nakon prethodnog dogovora sa sucem.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizam od 18. do 21. ožujka, Poreč Sajam Promohotel najpoznatiji je specijalizirani sajam u regiji međunarodnog karaktera na koji se svake godine vraća 60 posto izlagača, a održava se na 3000 četvornih metara unutrašnjeg i 500 četvornih metara vanjskog izložbenog prostora. Predstavljaju se tvrtke iz turističkog sektora koje imaju priliku izložiti najnovije tehnologije te postati konkurentnije na turističkom tržištu, privući nove poslovne partnere i zadržati postojeće.

Exterio Međunarodni sajam pejzažne arhitekture i hortikulture od 18. do 23. ožujka, Sarajevo Na sajmu će se predstaviti izlagači koji se bave dizajnom prostora, te pružatelji usluga vanjskog i unutarnjeg uređenja. Jednako tako prisutni će biti i proizvođači dizajnerskog namještaja i galanterije, te drvoprerađivači koji u toj globalnoj industriji dizajna zauzimaju značajno mjesto.

Proljetni međunarodni bjelovarski sajam Sajam poljoprivredne mehanizacije, poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva od 19. do 21. ožujka, Bjelovar Međunarodni sajam poljoprivrednog, gospodarskog i obrtničkog karaktera svake godine bilježi rast broja izlagača i posjetitelja. Poljoprivrednici imaju priliku po povoljnijim cijenama kupiti potrebnu sjemensku robu, zaštitna sredstva i poljoprivrednu mehanizaciju, a organizirani su i stručni skupovi, okrugli stolovi, predavanja i prezentacije rada poljoprivrednih strojeva. Sajam poljoprivredne mehanizacije također je aktivni dio Proljetnog sajma.

Motopassion Međunarodni sajam motocikala i bicikala od 20. do 29. ožujka, Beograd Specijalizirana sajamska manifestacija koja okuplja proizvođače i uvoznike motocikala, mopeda, skutera, ATV-a, prateće industrije, dijelova i opreme. Pored toga, ova manifestacija se bavi afirmacijom i promocijom moto sporta u Srbiji i regiji.

Skok Sajam konja i opreme za konje od 21. do 22. ožujka, Bjelovar Sajam konja i opreme za konje organizira se radi promicanja, očuvanja i unapređenja uzgoja konja u Republici Hrvatskoj. Tradicionalna sajamska manifestacija predstavlja značajan oblik promidžbe uzgoja konja, konjičkog sporta i svih pratećih aktivnosti koje se povezuju s konjima. Na sajmu će biti izložen velik broj pasmina te će se organizirati ponuda, promidžba i prodaja najnovije opreme.

Podatke sakupili:

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 2. do 8. ožujka ukupno je bilo 140 stečajnih postupaka, što je šest postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 26 prijedloga, a 20 postupaka je započelo. Brzih stečajnih postupaka je bilo 24. Izbrisano je 112 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 14. Osnovano je 295 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (122), Osijek i Varaždin su izjednačeni sa 29 novih subjekata, a Split bilježi 26 novoregistriranih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (178), te ukupno 117 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

24 14 6 4 9 1 8 24 24 83 26 8 10 20 19

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

112 112 14 14 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( 51.500 osoba

steklo pravo na mirovinu u 2014. godini

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj traje samo 31 godinu

Magična privlačnos S obzirom na to da je stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini od 1,62 vijeka u Hrvatskoj, smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije,

A

ktivnost stanovništva, odnosno njegova uključenost u suštini predstavlja glavni problem hrvatskoga tržišta rada, a izravna je posljedica loših politi-

Problem prijevremenog umirovljenja potvrđuje i vrlo niska aktivnost stanovništva u dobi od 50 do 64 godine ka i strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radom. Uznemiruje podatak da je prema podacima za siječanj stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini od 1.619.700 osoba, što je za 147.000 osoba ispod razine iz siječnja 2008. godine. Jedan od faktora koji utječe na nisku razinu aktivnosti jest i kratak radni vijek na što utječe rano i prijevreme-

Korisnici mirovina koji su pravo na mirovinu prvi puta ostvarili u tekućoj godini 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Starosna

13.327

16.330

17.252

17.960

18.235

Prijevremena starosna

17.695

13.384

13.553

15.684

18.023

Ukupno novih korisnika

50.247

50.455

47.459

48.761

51.526

35%

27%

29%

32%

35%

Udio prijevremene starosne u ukupnom (%) Izvor: HZMO, obrada HGK

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

295 117 178 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

12 8 8 29 18 25 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

UNIKOMERC - UVOZ d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

6 26 6 29 6 122

Institut za javne financije

Ostati zaposlen što dulje i š Ipak, za sad, hrvatski građani ne mogu očekivati da će im mirovinski sustav osigurati ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti pomoću različitih oblika osobne št Premda je u posljednjem izvješću za Hrvatsku Europska komisija stavila naglasak na makroekonomske neravnoteže, upozorila je i na neefikasnosti mirovinskog sustava. One se ponajprije odnose na: velik broj korisnika prijevremene mirovine, potom na pretjerano velikodušan sustav

prijevremenih mirovina za “opasne i teške” profesije te brojne grupe korisnika koji mirovinu ostvaruju po posebnim propisima.

Ti faktori, uz činjenicu da je Hrvatska ranije imala snažan rast broja korisnika invalidskih mirovina, rezultiraju udjelom prosječne mirovine u prosječnoj plaći nižim nego u

većini zemalja Europske unije. Stoga ne čudi da u Hrvatskoj gotovo trećina osoba starijih od 65 godina živi u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti, dok je prosjek za Europsku uniju manji od petine, ističe među ostalim u svojoj analizi dr. Marijana Bađun s Instituta za javne financije.

Europska komisija vidi kratak radni vijek kao glavnu posljedicu neefikasnosti hrvatskog mirovinskog sustava. Samo 13 posto korisnika mirovina ima mirovinski staž od 40 godina i više. Kratak radni vijek, uz nepovoljnu indeksaciju mirovina, utječe na nizak udio prosječne bruto mirovine u prosječnoj bru-

29

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

( od toga 18.000 osoba ( 1.619.700 osoba otišlo u prijevremenu mirovinu

bilo uključeno na tržište rada u siječnju 2015.

st prijevremene mirovine milijuna, te je izraženo rano prijevremeno umirovljenje, u skorije vrijeme nije za očekivati produljenje prosječnog radnog poslovne informacije i ekonomske analize HGK

no umirovljenje. Naime, prema zadnjim podacima Eurostata iz 2013. godine prosječni je radni vijek u Hrvatskoj 31 godina, što je najmanje poslije Mađarske i Italije, a daleko od jednog Islanda (45,6), Švicarske (41,9), Švedske

(40,5), Nizozemske (39,8) ili Norveške (39,5).

Značajan faktor koji determinira tako kratak prosječni radni vijek jest i rašireno prijevremeno umirovljenje na što je Hrvatsku upozorila i Europska komisija u sklopu Procedure otklanjanja prekomjernog deficita te je ocijenila da Hrvatska ništa nije učinila kako bi “smanjila privlačnost odlaska u prijevremenu mirovinu”.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u 2014. godini, od ukupno 51.500 osoba koje su stekle pravo na mirovinu, njih 18.000 ili 35 posto otišlo je u prijevremenu mirovinu, što je više nego prethodnih godina i u udjelu i u apsolutnom izrazu. U zadnjih pet godina u prosjeku je godišnje po uvjetima prijevremene starosne mirovine odlazilo 15.700 osoba, dok je u punu starosnu mirovinu odlazilo samo oko

1000 osoba više – prosječno godišnje 16.600. Tako se i odnos osoba u statusu prijevremenog umirovljenja i ukupnog broja novih korisnika mirovina kretao na prosječnoj razini od visokih 31 posto.

Daleko od EU prosjeka Problem prijevremenog umirovljenja potvrđuje i činjenica da je prisutna vrlo niska aktivnost stanovništva u dobi od 50 do 64 godine. Naime, udio osoba ove dobi koje su uključene u tržište rada iznosi tek 52,2 posto (prema zadnjim podacima Eurostata za Q1-Q3 2014.), najniže poslije Malte, a vrlo udaljeno od prosjeka EU-a koji se kreće na razini od 65 posto. Zemlje u kojima je ovaj dio stanovništva najviše uključen na tržište rada su Island (88 posto), Švedska (82 posto), Švicarska (80 posto), Norveška (77 posto) te Njemačka (76 posto).

“Hrvatska ima nisku aktivnost stanovništva, odnosno nisku uključenost u tržište rada. Jedan od faktora koji na to utječe je kratak radni vijek,

Prema Eurostatu prosječni radni vijek u Hrvatskoj je 31 godina koji je s prosjekom od 31 godine, najniži u Europi nakon Italije i Mađarske.

S obzirom na to da je stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini od 1,62 milijuna, te je izraženo rano prijevremeno umirovljenje, u skorije vrijeme nije za očekivati produljenje prosječnog radnog vijeka u Hrvatskoj”, prokomentirao je ove podatke Zvonimir Savić, direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Prosječan radni vijek Italija Mađarska Hrvatska Bugarska Grčka Rumunjska Poljska Belgija Malta Luksemburg Slovačka Slovenija Litva Irska Češka Francuska Španjolska Latvija Eurozona EU Estonija Cipar Portugal Austrija Finska Njemačka UK Danska Norveška Nizozemska Švedska Švicarska Island

2008.

30,0 28,8 31,4 32,5 31,8 31,5 30,6 32,1 29,3 30,8 32,3 34,0 32,0 35,5 33,7 33,7 34,2 35,7 34,3 34,3 35,8 36,4 37,1 36,2 37,3 36,5 37,9 40,0 40,0 39,4 40,0 41,2 45,5

2009.

29,7 28,9 31,4 32,1 32,1 31,4 31,0 32,1 29,8 32,1 32,3 34,1 32,8 34,7 33,9 34,0 34,3 35,0 34,4 34,4 35,8 36,8 36,8 36,4 36,9 36,6 37,9 39,8 39,7 39,8 39,8 41,4 44,3

2010.

29,7 29,3 31,2 31,5 31,5 31,6 31,6 32,5 30,3 31,6 32,4 34,2 33,1 34,3 33,9 34,1 34,5 34,5 34,4 34,5 35,8 36,9 36,9 36,3 36,8 36,8 37,9 39,4 39,5 39,0 40,0 41,4 44,6

2011.

29,7 29,7 31,2 31,1 31,1 31,5 31,8 32,1 31,1 31,9 32,5 33,7 33,8 34,1 33,9 34,3 34,6 34,3 34,6 34,7 36,0 36,6 36,9 36,6 37,2 37,4 38,0 39,5 39,3 39,1 40,3 41,6 44,4

2012.

30,5 30,4 31,1 31,6 31,6 31,9 32,1 32,2 31,6 32,5 32,8 33,6 34,0 34,1 34,3 34,6 34,8 35,0 34,9 35,0 36,2 36,3 36,9 36,9 37,4 37,5 38,1 39,3 39,6 39,6 40,6 41,8 44,4

2013.

30,3 30,8 31,0 32,0 32,0 32,0 32,2 32,4 32,5 32,6 32,9 33,7 34,1 34,5 34,7 34,7 34,8 34,8 35,0 35,1 36,2 36,2 36,6 37,0 37,2 37,8 38,4 38,9 39,5 39,8 40,9 41,9 45,6

Izvor: EUROSTAT, obrada HGK

tedjeti za starost financijski mirnu starost. Stoga će oni sami morati preuzeti odgovornost za ednje, ističe dr. Marijana Bađun to plaći. Sada taj udio iznosi 31 posto, a predviđa se da će 2030. biti 27 posto te 2060. godine 22 posto (uključujući prava iz 2. stupa mirovinskog osiguranja).

Mirovine će biti 30 posto niže nego danas To znači da će mirovine biti uskoro 30 posto niže

nego danas, a što će uz njihovu već ionako nisku razinu i rašireno siromaštvo u starosti, predstavljati velik društveni izazov.

Zaključno, EK je vrlo dobro detektirao glavne probleme hrvatskog mirovinskog sustava. Premda to nije lak zadatak, prioritet za Vladu trebao bi biti stvaranje ekonom-

Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj niži je nego u većini zemalja Europske unije

skog i institucionalnog okruženja koje će poticati starije radnike na što dulji ostanak među zaposlenima. Iz smanjenog priljeva novih korisnika invalidskih mirovina vidljivo je da se u kratkom roku mogu ostvariti znatne promjene ako postoji politička volja. Ipak, za sad, hrvatski građani ne mogu

očekivati da će im mirovinski sustav osigurati financijski mirnu starost.

Stoga će oni sami morati preuzeti odgovornost za ostvarivanje zadovoljavajućih primanja u starosti pomoću različitih oblika

osobne štednje. Nadajmo se samo da će u Hrvatskoj postojati dovoljno mogućnosti za ostvarivanje primjerenog dohotka, koji će im omogućiti štednju, zaključuje Marijana Bađun.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3868, 16. ožujka 2015.

Tržište novca Zagreb

Skromna potražnja za novcem Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

očetak proteklog tjedna bio je ujedno i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, te je trgovanje sudionika bilo nešto dinamičnije. Trend je promijenjen već u prošli utorak kada je potražnja za kratkoročnim pozajmicama značajno pala. Razlog tome su ispunjene obveze održavanja potrebne razine računa, ali i isplata mirovina, kada je država pustila u bankarski sustav dodatnu likvidnost. Sredinom prošlog tjedna došlo je do uobičajene smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve kada po-

Potražnja

u mil. kn

Ponuda

pijeća od šest mjeseci i godinu dana, uz nepromijenjene prinose.

Ministarstvo financija najavilo je sljedeću aukciju za utorak 17. ožujka na kojoj planira izdati 500 milijuna trezorskih zapisa u kunama, dok je na dospijeću 671 milijun.

U proteklom tjednu došlo je do smjene razdoblja održavanja obvezne pričuve koje nije donijelo gotovo nikakve promjene na novčanom tržištu. Trguje se skromno uz vrlo niske kamatne stope.

Slične okolnosti trgovanja zadržat će se do daljnjega budući da nije na vidiku nikakva značajnija akcija na financijskom tržištu.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

9.3. - 13.3.2015.

2.3. - 6.3.2015.

u%

400

0,50 0,40

300

0,30 200 0,20 100

0,10

0

9.3.2015.

10.3.2015.

11.3.2015.

12.3.2015.

0,00

13.3.2015.

tražnja za novcem uglavnom jača, a ponuda slabi.

Unatoč očekivanju, potražnja za novcem ostala je skromna, a ponuda obilna. Ministarstvo financija održalo je u protekli utorak najavljenu aukcija trezorskih zapisa na kojoj je

ponedjeljak

utorak

srijeda

prihvatilo gotovo sve ponude. Interes sudionika za trezorskim zapisima u kunama bio je nešto iznad planiranog iznosa izdanja, ali manji od iznosa koji je bio na dospijeću. Tako se nakon ovog izdanja trezorskih zapisa, kao i na pret-

četvrtak

petak

hodnoj aukciji, saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio. Planirani iznos izdanja bio je 1,3 milijarde kuna, upisano je 1,37 milijardi, ali 321 milijun kuna manje od iznosa koji je na dospijeću. Upisani su trezorski zapisi s rokom dos-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Loš tjedan za kunu

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na prošlotjednoj razini u odnosu na američvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,529576

CAD

kanadski dolar

5,667016

JPY

japanski jen (100)

5,942122

CHF

švicarski franak

7,162419

GBP

britanska funta

USD

američki dolar

7,215875

EUR

euro

7,638004

7.640

USD

njila vrijednost za 0,1 posto.

7.22

CHF

7.17

7.635

7.18

7.16

7.630

7.14

7.15

7.625

7.10

7.14

7.620

7.06

7.13

7.615

7.02

7.12

10,707983

primjena od 14. ožujka 2015. 9.3.

Izvor: HNB

na švicarski franak za 0,5 posto. Kuna je i u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju uma-

ki dolar oslabjela za 2,9 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva bila je umanjena i u odnosu

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

6950

analitičari smatraju da će Fed u lipnju povećati kamatne stope. Ulagače nisu ohrabrili ni veliki pad njemačkog izvoza u siječnju, pad kineskog uvoza i ma18100

FTSE 100

18000

nji od očekivanog rast japanskog gospodarstva. Na tržište je utjecala i mjera ECB-a koja je počela s programom kupnje obveznica za 60 milijardi eura 5050

Dow Jones

5000

6810

17900

4950

6740

17800

4900

6670

17700

4850

6600

17600

4800

9.3.

5050 5000

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

11900

CAC40

11800

10.3.

11.3.

12.3.

19300

DAX

19160

11700

19020

4900

11600

18880

4850

11500

18740

4800

11400

18600

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

NASDAQ

9.3.

13.3.

4950

9.3.

MIREX - tjedni 0,40%

1,20%

0,20%

0,80%

0,00%

0,40%

-0,20%

0,00%

-0,40%

-0,40% 12.2.

22.2.

2.3.

12.3.

datum

9.3.

vrijednost (kn)

10.3.

11.3.

promjena (%)

12.3.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Pola u plusu, pola u minusu

6880

MIREX - mjesečni 1,40%

fond

Međunarodno tržište kapitala

Cijene dionica na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna padale su zbog većeg rasta zaposlenosti u SAD-u nego što se očekivalo. Stoga

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 216,1201 bod. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,3 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 111,9171 bod, a Mirexa C 106,2028 bodova.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

NIKKEI 225

9.3.

10.3.

11.3.

12.3.

13.3.

mjesečno kako bi potaknula gospodarstvo. Sredinom tjedna optimizam ulagača vratili su dobri kvartalni rezultati nekih kompanija u EU i labava monetarna politika nekih središnjih banaka (Azija). Na tjednoj razini polovini promatranih indeksa je uvećana vrijednost, a drugoj polovini umanjena. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 1,3 posto, frankfurtski DAX za 2,2 posto, a indeks Tokijske burze Nikkei za 2,5 posto. Naprotiv, američki Dow Jones je umanjen za 1,7 posto, indeks Londonske burze FTSE za 2,02 posto i tehnološki indeks Nasdaq za 1,7 posto.

kategorija A MIREX A

12.03.

111,91710

0,5471

6,99

AZ - A

12.03.

110,62100

0,6058

6,30

Erste Plavi - A

12.03.

110,66160

0,5919

5,23

PBZ CO - A

12.03.

113,79360

0,3433

6,95

Raiffeisen OMF - A

12.03.

113,83590

0,5316

9,06

kategorija B MIREX B

12.03.

216,12010

0,3572

5,06

AZ - B

12.03.

220,69360

0,5288

4,78

Erste Plavi - B

12.03.

219,57480

0,3535

4,47

PBZ CO - B

12.03.

197,83290

0,2427

5,33

Raiffeisen OMF - B

12.03.

218,30350

0,1806

5,59

kategorija C MIREX C

12.03.

106,20280

0,0679

3,16

AZ - C

12.03.

103,71650

0,0170

1,92

Erste Plavi - C

12.03.

106,52060

0,0922

3,18

PBZ CO - C

12.03.

106,24830

0,1496

3,17

Raiffeisen OMF - C

12.03.

108,88950

0,0804

4,50

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 12.03.

210,33520

0,1373

5,48

AZ Profit

12.03.

247,35340

0,6492

4,75

Croatia osiguranje

12.03.

152,68370

0,3170

3,96 4,35

AZ Benefit

12.03.

228,19050

0,2524

Erste Plavi Expert

12.03.

181,50590

0,3111

4,65

Erste Plavi Protect

12.03.

179,79870

0,0876

2,48

31

www.privredni.hr Broj 3868, 16. ožujka 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 762.462.735,97 kn

Dionički indeksi pali, obveznički rasli njena. Redovni dionički promet iznosio je 37 milijuna kuna, što je pad od 22,2 milijuna kuna odnosno smanjenje za 38 posto.

Indeks Crobex je zabilježio pad od 0,65 posto, na 1.749,74 boda. Crobex10

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan je u odnosu na tjedan ranije bila smaTop 10 po prometu Adris grupa d.d. (povl.)

HT d.d.

Jadranska banka d.d.

Valamar Riviera d.d.

Adris grupa d.d. (red.)

Turbos DAX short G Ina d.d.

Podravka d.d.

Liburnia riviera hoteli d.d.

Zagrebačka banka d.d.

tjedna promjena -2,30% -2,35% +15,23% -1,24% +2,49% \ 0,00% +0,30% +4,02% +0,66%

zadnja cijena 351,70 164,00 749,00 19,16 409,97 36,00 3.600,00 303,00 4.400,00 38,25

promet 5.556.580,66 4.490.352,73 3.687.288,30 2.141.772,32 1.789.617,43 1.250.264,64 739.510,01 692.569,54 687.921,93 680.494,08

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.885.293,47 kn

je pao za 0,92 posto i tjedan je završio na 1.018,91 bodu. Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXnutris za 0,63 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXtransport s tjednim minusom od -4,24 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX long F Spačva d.d.

Puljanka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos E-mini S&P 500 short A Turbos E-mini S&P 500 long 7 MIV d.d.

Turbos DAX long I Bilokalnik-IPA d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short B

posto. Obveznički indeksi peti su tjedan uzastopno porasli, te je Crobis uvećan za 0,20 posto, a Crobistr za 0,29 posto. Najtrgovanije izdanje bila je Adris Grupa - povlašteno izdanje koja je trgovana u izno-

tjedna promjena +110,24% +89,91% +67,57% +40,90% +34,33% +34,26% +31,58% +27,23% +24,25% +22,67%

zadnja cijena 312,00 45,92 22,22 11,92 18,86 24,14 5.000,00 208,40 125,00 26,08

promet 19.968,00 229,60 78,90 18.468,00 360,20 4.946,00 220.000,00 34.545,00 6.250,00 503,20

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.749,7400 1.018,9100 107,8416 142,4342

su od 5,6 milijuna kuna uz pad cijene za 2,30 posto, na 351,70 kuna. Tjedni dobitnik je treća najlikvidni10 dionica s najvećim padom cijene Helios Faros d.d.

Palace hotel Zagreb d.d.

Turbos nafta (WTI) long C Turbos € Bund Fut. short E Turbos nafta (WTI) long E Zagrebačke pekarne Klara d.d.

Turbos srebro long D Razvitak d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long C Kaštelanski staklenici d.d.

tjedna promjena -0,65% -0,92% +0,20% +0,29%

ja Jadranska banka (15,23 posto). Gubitnik tjedna je drugi najlikvidniji HT s minusom od 2,35 posto.

tjedna promjena -99,78% -56,33% -51,38% -39,27% -30,60% -30,04% -28,38% -24,57% -22,27% -21,30%

zadnja cijena 1,00 100,01 31,60 16,70 83,00 88,78 6,56 24,68 9,98 85,00

promet 180,00 20.002,00 462.457,65 47.771,90 55.750,00 1.244,72 3.750,00 246,80 29.289,68 115.578,41

*vijesti

Odličan fondovski tjedan Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 66 poraslo, od čega ih 18 bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 12 fondova tjedan završilo u crvenom, a nijedan nije pao više od jedan posto. Od 30 dioničkih fondova njih 22 su porasla, a osam ih bilježi pad.

Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA Frontier koji je ostvario tjedni rast od 3,28 posto i postao dobitnik tjedna. Među dioničkim, najviše je vrijednost pala fondu KD Nova Europa (-0,96 posto). Svih pet posebnih fondova bilježi rast u rasponu od 0,10 do 1,92 posto, a naj-

više je rastao ZB Future 2055 za 1,92 posto. Istovremeno, ukupno 10 mješovitih fondova zabilježilo je rast cijene. Najviše je cijena porasla fondu HIbalanced, a uvećana je za 1,5 posto. Četiri mješovita fonda su pala, a najveći pad bilježi ICF Balanced, čija je cijena umanjena za

0,12 posto. Svih devet obvezničkih fondova je poraslo. Najveći rast bilježi fond NETA Emerging Bond koji je rastao za 2,15 posto. Također, raslo je svih 20 novčanih fondova. Među njima najviše je rastao eurski Erste Euro-Money za 0,10 posto.

(I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

od 5. do 12. ožujka 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,07

HPB Global

kn

86,3705

OTP uravnoteženi

kn

108,7240

0,94

KD Balanced

kn

9,2086

-0,09

1,22

Allianz Portfolio

kn

149,8171

0,92

-0,90

Smart Equity

€

107,5327

1,37

1,10

Raiffeisen Harmonic

€

103,5800

0,24

15,4290

2,28

PBZ Conservative 10 fond

€

106,1340

0,95

132,2549

0,79

You Invest Active

€

102,9600

-0,08

KD Victoria

kn

18,8393

-0,08

HI-growth

€

11,5208

2,13

ZB euroaktiv

€

147,9430

ZB trend

$

181,9908

FIMA Equity

kn

87,0469

KD Prvi izbor

kn

Ilirika JIE

€

PBZ Equity fond

€

10,0912

0,50

You Invest Balanced

€

102,6800

0,14

HPB Dionički

kn

96,0937

0,31

You Invest Solid

€

102,1400

0,32

Erste Adriatic Equity

€

80,6200

0,86

NETA Global Developed

kn

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

115,6402

0,39

kn

ZB bond

€

187,2372

0,72

ZB aktiv

106,1617

0,38

HI-conservative

€

14,1605

0,89

Raiffeisen Bonds

€

168,4700

0,21

PBZ Bond fond

€

123,7324

0,68

Capital One

kn

197,5703

0,11

HPB Obveznički

€

150,3169

0,39

NETA Emerging Bond

kn

81,4442

2,15

Erste Adriatic Bond

€

113,3000

0,65

Raiffeisen Classic

€

101,4700

0,25

Capital Two

kn

86,4216

1,59

Ilirika Azijski tigar

€

52,0832

2,22

PBZ I-Stock

€

8,1162

1,62

Platinum Global Opportunity

$

16,0267

-0,65

KD Nova Europa

kn

5,9478

-0,96

OTP indeksni

kn

39,0016

-0,61

Platinum Blue Chip

€

108,8446

1,59

NETA Frontier

kn

620,0795

3,28

OTP MERIDIAN 20

€

90,1808

0,46

A1

kn

80,8700

0,58

NETA US Algorithm

kn

186,5639

-0,79

NETA New Europe

kn

71,7396

0,16

Ilirika BRIC

€

81,8588

0,90

CROBEX10

kn

97,3281

-0,66

KD Energija

kn

9,6766

-0,86

ZB BRIC+

€

96,5760

0,69

Raiffeisen Dynamic

€

124,4300

0,79

Allianz Equity

€

133,5777

0,85

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

142,4568

0,01

ZB plus

kn

174,4185

0,01

ZB europlus

€

149,6795

0,00

PBZ Euro Novčani

€

138,5938

0,02

Raiffeisen Cash

kn

156,4400

0,01

Erste Money

kn

150,0400

0,01

HI-cash

kn

150,7583

0,03 0,05

PBZ Dollar fond

$

130,1262

HPB Novčani

kn

142,4561

0,01

OTP novčani fond

kn

132,3537

0,04

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

102,5100

0,10

Money One

kn

128,1949

0,02

ZB Future 2025

€

103,1433

1,81

Agram Euro Cash

€

12,2489

0,05

ZB Future 2030

€

103,3839

1,89

Allianz Cash

kn

117,6376

0,01

ZB Future 2040

€

103,4590

1,91

Erste Euro-Money

€

114,8600

0,10

ZB Future 2055

€

103,5413

1,92

Auctor Cash

kn

109,2183

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,1300

0,03

ZB global

€

155,4309

1,48

HPB Euronovčani

€

106,0508

0,04

PBZ Global fond

€

14,9148

1,22

Locusta Cash

kn

1332,3699

0,00

HI-balanced

€

13,0416

1,50

NETA MultiCash

kn

107,1424

0,05

ICF Balanced

kn

114,3089

-0,12

OTP euro novčani

€

102,5209

0,09

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Povećanje tržišnog udjela

Vienna Insurance Group, koji u Hrvatskoj predstavljaju Wiener osiguranje i Erste osiguranje, učvrstio je položaj na našem tržištu osiguranja povećanjem premije za 3,4 i tržišnog udjela za 0,7 postotnih poena. Društva koncerna ostvarila su ukupnu premiju od približno 715 milijuna kuna. Poslovne brojke temelje se na privremenim podacima u lokalnoj valuti, ali su nekonsolidirane i nerevidirane, priopćeno je iz tvrtke. “Hrvatsko tržište osiguranja nakon pristupanja Europskoj uniji doživjelo je korjenite promjene. Vienna Insurance Group zauzeo je novi položaj zahvaljujući koncentriranijoj prisutnosti na tržištu u Hrvatskoj ”, izjavio je Peter Hagen, izvršni direktor VIG-a.

Rekordni prihod Ukupni konsolidirani nerevidirani prihodi GDi Grupe, tehnološke tvrtke koja je specijalizirana za industrijska informatička rješenja, porasli su tijekom 2014. na gotovo 102 milijuna kuna, što je za oko 10 posto više u odnosu na 2013. godinu. Prihod u 2014. apsolutno je rekordan u 26 godina kontinui-

ranog rada ove srednjoeuropske tvrtke koja je svoj put započela u Hrvatskoj.

Snažan rast ostvaren je vlastitim razvojem, bez akvizicija, gotovo potpuno na izvoznim međunarodnim tržištima, koja su u 2014. činila više od 76 posto ukupnog prihoda GDi Grupe.

Prodaja udjela u Atlantic Grupi Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je da je prodala 85.000 dionica Atlantic Grupe, što predstavlja udjel od 2,55 posto u toj kompaniji. Tako sada EBRD-ov udjel u Atlantic Grupi iznosi 5,98 posto. Prodaju je aranžiralo investicijsko društvo InterCapital Securities, a transakcija je provedena na OTC tržištu Zagrebačke burze.

Poslovanje iznad planiranih vrijednosti OTP banka je 2014. završila sa 155,2 milijuna kuna neto dobiti. Poslovanje ove banke bez izvanrednih učinaka povezanih s procesom akvizicije i pripajanja bilo je iznad planiranih vrijednosti, kako u segmentu ostvarenih operativnih prihoda, tako i u dijelu nižih operativnih troškova. Imovina banke porasla je sa 13,7 na 15,8 milijardi kuna ili 16 posto, od čega se na bilancu pripojenog društva odnosi 1,9 milijardi kuna.

Podsjećamo, 2014. godinu znatno je obilježio postupak integracije Banco Popolare Croatia u sustav OTP banke.

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE www.hdmk.hr

16 SIMPOZIJ O KVALITETI 16.. MEĐUNARODNI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O KVALITETI www.hdmk.hr

„KVALITETA I KONKURENTNOST“ „KVALITETA I KONKURENTNOST“ 18. - 20.Poziv ožujka 2015.

PozivHotel 18.-20. ožujka 2015.Admiral Hrvatska, OPATIJA, 18.-20. ožujka 2015.

Hrvatska, OPATIJA, Hotel Admiral Hrvatska, OPATIJA, Hotel Admiral više informacija na www.hdmk.hr

TEMATSKA PODRUČJA Radovi se trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: • Kvaliteta i konkurentnost • Kvaliteta i društvena odgovornost • Revizija norme ISO 9001:2015 • Procesno i projektno upravljanje u teoriji i praksi • Kvaliteta u kontekstu članstva u EU • Procesno upravljanje okolišem • Procesno upravljanje rizicima • Upravljanje održivim uspjehom

Grad Opatija Grad Opatija

TEMATSKA PODRUČJA Grad Opatija TEMATSKA PODRUČJA

• Kvaliteta u javnom sektoru i ovlaštenim Radovi se trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: organizacijamaKvaliteta Radovi sei konkurentnost trebaju odnositi na slijedeća tematska područja: • Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta i konkurentnost Kvaliteta i društvena odgovornost • Kvaliteta u medijima Kvaliteta i društvena odgovornost Revizija norme ISO 9001:2015 Revizija norme ISO upravljanje 9001:2015 u teoriji i praksi • Kvaliteta u zdravstvu i turizmu Procesno i projektno Procesno i projektnočlanstva upravljanje Kvaliteta u kontekstu u EUu teoriji i praksi • Kvaliteta u politici Kvaliteta u kontekstu članstva Procesno upravljanje okolišem u EU • Kvaliteta u obrazovanju i sportu Procesno upravljanje okolišem Procesno rizicima • Kvaliteta i prometni sustaviupravljanje Procesno upravljanje rizicima Upravljanje održivim uspjehom • Kvaliteta kao znanost Upravljanje održivim uspjehom Kvaliteta u javnom sektoru i ovlaštenim organizacijama • Integrirani sustavi upravljanja

Kvaliteta javnom sektoru i ovlaštenim organizacijama Kvaliteta u uproizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta proizvodnji i građevinarstvu Kvaliteta u umedijima Kvalitetau uzdravstvu medijimai turizmu Kvaliteta Kvaliteta u zdravstvu i turizmu Kvaliteta u politici Kvalitetau uobrazovanju politici Kvaliteta i sportu Kvalitetai prometni u obrazovanju i sportu Kvaliteta sustavi Kvaliteta i prometni Kvaliteta kao znanostsustavi Kvaliteta sustavi kao znanost Integrirani upravljanja Integrirani sustavi upravljanja

Preko 200 direktora i vlasnika Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 16. međunarodni simpozij o kvaliteti, pod nazivom Kvaliteta i kompanija država Hrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 16.iz međunarodni simpozijregije o kvaliteti, pod nazivom Kvaliteta i konkurentnost, u suradnji s uglednim institucijama i sveučilištima: konkurentnost, u suradnji s uglednim institucijama i sveučilištima: 1. MSEECQI – Middle and jednom South East European Countries Quality Initiative na mjestu MSEECQI – University Middle andofSouth East European Countries QualityChectochowa, Initiative 2.1. Chectochowa Technology, Faculty of Management, Poljska

Chectochowa University ofUniversity, Technology, Faculty of Management, Poljska 3.2. Hertzen State Pedagogical Faculty of Management, St. Chectochowa, Petersburg, Rusija, i 3. Hertzen State Pedagogical University, Faculty of Management, St. Petersburg, Rusija, i Cilj simpozija je prezentacijom 40-tak znanstvenih i stručnih radova iz područja sustava upravljanja znanstvenika i Cilj simpozija prezentacijom 40-tak znanstvenih i stručnihteorijska radova iizpraktična područjadostignuća, sustava upravljanja stručnjaka iz 12 je zemalja svijeta, prikazati najnovija znanstvena ukazati naznanstvenika probleme te i stručnjaka iz 12rješenja, zemaljausvijeta, prikazati najnovija znanstvena teorijska i praktična dostignuća, ukazati na probleme te ponuditi održiva svrhu povećanja konkurentnosti gospodarstva. ponuditi održiva rješenja, u svrhu povećanja konkurentnosti gospodarstva.

U okviru simpozija bit će održan Okrugli stol pod nazivom Potrebne kompetencije savjetnika, prodavača i auditora za U okviruna simpozija bit ćeISO održan Okrugli stol pod nazivom Potrebne kompetencije savjetnika, prodavača i auditora prelazak novu normu 9001:2015.

Također će biti održan sastanak Steering Committee (Upravnog odbora)za prelazak na novu normu ISO 9001:2015.

Također i će biti održanEurope, sastanak Steering Committeeudruga, (Upravnog odbora) MSEECQI – Inicijative za kvalitetu zemalja Srednje Jugoistočne koju čine predstavnici društava i MSEECQIfakulteta – Inicijative za kvalitetu zemaljaSrednje Srednjei Jugoistočne i JugoistočneEurope, Europe,radi kojuoperacionalizacije čine predstavnici Memoranduma udruga, društava asocijacija, i institucija 8 zemalja o i asocijacija, fakulteta i Pored institucija 8 bit zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, radi operacionalizacije suradnji i razumijevanju. toga, će održana promocija EOQ Menadžera kvalitete, EOQ AuditoraMemoranduma kvalitete, EOQ o suradnji i razumijevanju. će održana EOQ Menadžera for kvalitete, Auditora kvalitete, EOQ Risk Menadžera i dr. te ćePored im setoga, uručitibitdiplome EOQpromocija – European Organization QualityEOQ (Europska organizacija za Risk Menadžera i dr. te će im se uručiti diplome EOQ – European Organization for Quality (Europska organizacija za kvalitetu). kvalitetu).

Pokrovitelji simpozija su: 1) Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2) Ministarstvo gospodarstva, 3) Ministarstvo zaštite Pokrovitelji simpozija su: 1) Ministarstvo i obrta, 2) uMinistarstvo gospodarstva, 3) Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 4) Hrvatska gospodarskapoduzetništva komora, 4) Sveučilište Rijeci, 5) Hrvatska akreditacijska agencija, 6) okoliša zavod i prirode, 4) Hrvatska gospodarska komora, 4) Sveučilište u Rijeci, 5) Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatski za norme, 7) Državni zavod za mjeriteljstvo, 8) Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Medijski6) Hrvatski zavod za norme, 7) Državni zavod za mjeriteljstvo, 8) Turistička pokrovitelji su: 1) Poslovni savjetnik, 2) Privredni vjesnik i 3) Poslovni dnevnik. zajednica Zagrebačke županije. Medijski pokrovitelji su: 1) Poslovni savjetnik, 2) Privredni vjesnik i 3) Poslovni dnevnik.

Organizacijski odbor Organizacijski odbor

Crowne Plaza, Beograd 26. ožujka 2015.

Kako sudjelovati na konferenciji? Želite postati član Regionalnog poslovnog kluba?

privredni vjesnik

Više informacija: koordinatorica Ivana Zobenica, biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961