Pv 3869

Kako do novca iz EU-a U svim hrvatskim županijama HGK uskoro organizira radionice za poljoprivrednike o poticajima iz EU fondova

Hrvatsko-indijski pothvat Tražite informaciju skrivenu u podacima, a nema šanse da ih sve obradite? Postoji rješenje - tu je RapidCubes

Najzaduženiji u Zagrebu Na subjekte iz građevinskog sektora odnose se 7,2 milijarde kuna ili 24,5 posto dospjelog duga

aktuaLNO Str. 8

hrwwwatska

svijet financija

Str. 17

Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 6 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 23. ožujka 2015.

Godina LXI / Broj 3869. www.privredni.hr

privredni vjesnik

poduzetnik godine / pada nezaposlenost mladih / proljetna sjetva / predstavljanja / svijet financija

Ogledni primjer: Gredelj

Poduzetničke prilike u obnovi napuštenih tvornica Na prostoru Gredelja mogli bi nastati poslovni prostori, tržnica, stanovi i nova zgrada opere >>4-5 AN POSEBOG PRIL fo EEN in

si Što dono Network Europe e s ri rp te En

intervju: darko lorencin

prvih 25 godina presečki grupe

>> 6-7

>> 11

Uz atrakcije koje ima Baranja, Slavonija i Srijem, može se puno napraviti na turističkom planu, uvjeren je ministar turizma

Stasali su u jednu od najvećih prijevozničkih tvrtki, s više od 140 vozila i preko 250 zaposlenih. Najavljuju i nove investicije

4. regionalna poslovna konferencija

PRILIKA ZA NOVE IDEJE I NOVE POSLOVE Beograd će 26. ožujka biti domaćin 4. regionalne poslovne konferencije Biznis plusa. Na skupu, koji će okupiti više od 200 čelnika poduzeća, kroz pet panela govorit će se o mogućnostima suradnje na području energetike, graditeljstva, agrobiznisa, ljudskih potencijala, kao i mogućnostima proširenja suradnje s Turskom Četvrta regionalna poslovna konferencija Biznis plusa, koja će se održati u Beogradu 26. ožujka, okupit će velik broj poduzetnika i političkih lidera. Kao i na ranijim konferencijama očekuju se konkretni dogovori, projekti i poslovna partnerstva. Moto konferencije je povezivanje, točnije poticanje poduzetnika na suradnju te zajedničke nastupe na trećim tržištima.

Organizatori konferencije, koja će okupiti gotovo 250 lidera regionalnih kompanija, su mediji iz šest zemalja regije, među kojima je i Privredni vjesnik. Regionalni poslovni klub Biznis plus trenutačno okuplja više od 120 članova, čiji se predstavnici susreću na jednom mjestu na kojem se sklapa sve više poslovnih dogovora. Iz Hrvatske je svoje sudjelovanje potvrdilo tridesetak poduzeća, među kojima su Agrokor, AgroFructus, Atik Grupa, Agrokor, Janaf, Croatia osiguranje, Podravka, PIK Vrbovec, Erdutski vinogradi, Alstrad Limex, Mandarinko, Orbico, osječka Carta, Paralela, Zračna luka Osijek, Iver, Mediserv, Coca Cola HBC Hrvatska, Zagrebački velesajam, Sjajna zvijezda, Preclarus komunikacije... Kroz pet panela progovorit će se o mogućnostima suradnje na području energetike, graditeljstva, agrobiznisa, ljudskih potencijala, kao i mogućnosti proširenja suradnje s Turskom. Na posebnom panelu pod nazivom Iz prve ruke: Koncern Agrokor - Kako se popeti na vrh JI Europe i kako tamo opstati govorit će Ante Todorić, potpredsjednik Agrokora za maloprodaju.

privredni vjesnik

Inače, Biznis plus je sinergijski regionalni projekt Privrednog vjesnika i partnerskih medija iz Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije, a osnovni ciljevi projekta su povezivanje članova Kluba i sudionika naših regionalnih poslovnih konferencija te međusobno približavanje poslovanja. Želja nam je postati najveći regionalni poslovni klub te čitatelje upoznati s informacijama i prilikama za poslovanje u regiji.

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

privredni vjesnik

*

*Pretplatite se na sva tiskana izdanja Privrednog vjesnika.

Nazovite +385 (0)1 5600 000 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 5600 002 ili e-mail pretplata@privredni.hr.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

G(h)ost komenatator: Strahimir Filipović, vlasnik i direktor tvrtke Mandarinko

Skidati stigmu s poduzetništva

Državni aparat sam sebi svrha

Želja mi je da polako skidamo stigmu s poduzetništva, da pokazujemo i promoviramo pozitivne primjere jer, u konačnici, samo to je u punom smislu poduzetništvo. (...) Da mladi uzor ne traže među starletama, nogoloptašima, da ne podliježu rentijerskom mentalitetu i triku brze zarade, već da im inspiracija budu uporni graditelji timova, odvažni istraživači neotkrivenog, znanje, moral i etika. Moguće je biti itekako koristan i sebi i zajednici, te je u konačnici moguće stvarati bolje, bogatije i sretnije društvo, poštujući razlike, ali razumijevajući da samo rad, preuzimanje rizika i nošenje odgovornosti mogu biti preduvjeti za mogući rezultat. (...)

Krešimir Kučko, predsjednik Uprave Croatia Airlinesa:

Strateškog partnera trebamo za razvoj Da bismo učvrstili uvjete naše opstojnosti, bitno je osigurati daljnji razvoj i širenje, a sa strateškim partnerom to bi bilo neusporedivo brže nego da idemo samo vlastitim snagama. Strateški partner nije nam potreban da bismo opstali, nego da bi što je moguće prije ušli u novi razvojni ciklus. Za ravnopravnost na tržištu ključna su nam dva momenta. Treba naći svoju nišu i znati upravljati troškovima. Mi smo restrukturiranjem uspjeli u velikoj mjeri poboljšati upravljanje troškovima kroz ugovore koje smo obnavljali.

Boris Vujčić, guverner HNB-a:

Dobit HNB-a ne dijeli se po nahođenju Hrvatska narodna banka nema mandat da dijeli dobit prema vlastitom nahođenju kome hoće niti je to moguće igdje drugdje.

Bivši ministar financija ne samo da ne poznaje europsku regulativu nego ni zakone o HNB-u koje je sam predlagao i koji takvu mogućnost eksplicitno zabranjuju. Isto tako, udruzi Franak također sam objasnio da se dobit HNB-a, ako je ostvarimo, koristi strogo namjenski. Kada dobit transferiramo u proračun, ona je prihod svih hrvatskih građana, a ne samo nekih.

Svaki pojedinac na državnoj plaći doživljava svoju ulogu u ekonomskom kolopletu kao da je ovlašten manje ili više ometati bilo kakav postupak, umjesto da se pobrine za brz, prohodan put od ideje do realizacije

S

tatistike razduživanja stanovništva i pravnih osoba kod banaka u Hrvatskoj pojašnjavaju opći gospodarski smjer, ali i daju naznake dinamike oporavka. Prezaduženi smo kako u apsolutnim iznosima, tako i projiciranom vremenu otplate glavnice, pa je posljedično kupovna i investicijska moć u negativnoj zoni. Trend neto povrata kredita u odnosu na novo zaduživanje kod stanovništva i gospodarstva nastavio se u 2014., kao i u protekle četiri godine. Približili smo se razdjelnici kada bismo ovom dinamikom otplate mogli vratiti bankama ukupne kredite, za nešto manje od 10 godina. Dakle, ulazimo u razdoblje u kojem bismo na osnovi ovih statističkih pokazatelja mogli očekivati pozitivne pomake na polju individualne potrošnje, a i investicija pravnih osoba tijekom 2015.

Prethodni podatak jedini je istinski činjenični iskaz. Ostala naklapanja o ekonomskoj ili poreznoj politici, te politikama zapošljavanja, izvoza ili poticanja ulaganja oslanjaju se na političku obojenost komentatora ili bar na osobne interesne

preferencije.

Relativni pad nezaposlenosti posljedica je iseljavanja stanovništva, jer je precizniji podatak uspješnosti svih naših državnih politika sažet kroz realni i relativni pad zaposlenosti za oko 100.000 radnih mjesta u jednoj godini. Državni aparat je postao sam sebi svrha, a svaki pojedinac na državnoj plaći doživljava svoju ulogu u ekonomskom kolopletu kao netko tko je ovlašten manje ili više ometati bilo kakav postupak, umjesto da se pobrine za brz, prohodan put od ideje do rea-

Majka svih mjera protiv krize trebala je biti solidarnost zakonodavaca i visokih državnih tijela smanjenjem vlastitih primanja iz proračuna lizacije. Znat ćete da ste među ovima ako ne nailazite ni na malo kritike za svoj rad, već isključivo na opravdanja da odgovornost za propušteno leži negdje drugdje.

Majka svih mjera protiv krize trebala je biti solidarnost zakonodavaca i

ostalih visokih državnih tijela smanjenjem vlastitih primanja iz proračuna, kako bi primjerom vodili do suglasja u našem društvu o potrebnim rezovima i reformama. Umjesto toga svjedočimo svakodnevnim budalaštinama i egoizmu, kao što su brojna putovanja po svijetu državnih dužnosnika, preseljenje ministarstava iz državnih ureda bez najamnine u one privatne s milijunskim najamninama na štetu proračuna, nagrađivanje podobnih a ne uspješnih, političko uhljebljivanje i negativna selekcija na svim razinama političke uprave. Kod

nas su krizu dominantno prouzročile, pa produbile, a sada je i propagiraju, domaće političke elite. Ne vidim poboljšanja bez drakonskog eliminiranja nekoliko slojeva neodgovornih i rastrošnih komesarijata opće prakse, poput županija i općina kako su danas postavljene.

Dio političara nema dana staža ili iskustva na poslovima koji su kreirali neku novu vrijednost.

Umjesto toga, zbog svog spletkaroškog i jalnog mentaliteta doživljavaju poduzetnike neprijateljima ili, u boljoj inačici, izvrsnim ciljem vlastitog parazitiranja. Nema mogućnosti za dvosmjernu komunikaciju politike i gospodarstva, osim u slučajevima kada je netko uz političku naklonost došao do monopolističkih ili barem dominantnih pozicija u zoni svog poslovnog djelovanja.

Prošlu poslovnu godinu zaključujemo rastuženi spoznajom da smo nemoćni pred nadređenim upravnim tijelima.

Na naše konstruktivne prijedloge za akcije oko mandarine aktualizirana je krilatica iz najtamnijih vremena “snađi se, druže.” Snalazili smo se tijekom cijele godine...

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 005 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Jedini u Dalmaciji

Škokić dobio halal certifikat

(

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

na 130.000 m2 prostire se bivša tvornica Gredelj

Poduzetničke prilike u obnovi napuštenih tvornica

Prvi u Dalmaciji, kaštelanski proizvođač mesa te trajnih i polutrajnih proizvoda Škokić dobio je halal certifikat.

Nakon što je tvrtka dobila sve certifikate nužne za poslovanje na tržištu Europske unije, poput HACCP-a, standarda ISO 9001, a sada i halala, trenutačno je u procesu implementacije IFS oznake (International Food Standard). “Dobivanje halal certifikata znači da je proizvod bez aditiva, bez pojačivača okusa te da je apsolutno zdravstveno ispravan. Ovaj certifikat nam je jako važan za poslovanje na zahtjevnom europskom tržištu koje ga je odavno prepoznalo”, kaže Joško Škokić, direk-

tor tvrtke Škokić iz Kaštel Sućurca, koji je nedavno počeo izvoziti i na švedsko tržište.

Obiteljska tvrtka Škokić zapošljava 50 radnika.

Imaju devet maloprodajnih objekata i to na Visu, Hvaru, u Pločama, Opuzenu, Omišu, Splitu, Solinu i Trogiru. Svježe meso pakiraju i za trgovačke lance u Dalmaciji.

Već nekoliko godina tvrtka stalno investira u modernizaciju, kapacitete, dobavljače. Nakon borbe za dobivanje dozvola izgradili su i modernu industrijsku klaonicu, modernizirali mesnice, a na tržište plasirali liniju trajnih i polutrajnih proizvoda pod robnom markom Dalmatinka. (J.V.)

Jaja hrvatskih farmi

Podrška domaćim proizvođačima Devet domaćih proizvođača jaja potpisalo je s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom ugovore o korištenju znaka “Jaja hrvatskih farmi”.

Znak je garancija da su jaja podrijetlom iz Hrvatske. Radi se o proizvođačima Agrokoka Pula, Gala, Marko Nujić, Luneta, Perfa-Bio, Piko, Samita-Komerc, Vrana i Žito, koji zajedno ostvaruju više od 70 posto ukupne nacionalne proizvodnje svježih jaja. “Ovo je dodatna podrška domaćoj proizvodnji, a potrošačima daje mogućnost i garanciju kvalitete domaćih proizvoda. Inače ovaj je sektor 95 posto samodostatan te će i dalje rasti”, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Korištenje znaka je dobrovoljno i proizvođa-

či ga mogu početi koristiti odmah. Cilj kampanje označavanja proizvoda je osigurati povećanje potrošnje konzumnih jaja s hrvatskih farmi, povećanje proizvodnje i informiranje potrošača o podrijetlu svježih jaja koje se sustavno kontrolira. Osim jaja, u upotrebi su također i oznake za hrvatske proizvode od mesa, mlijeka i meda. Hrvatska poljoprivredna agencija priprema novi marketinški projekt dobrovoljnog označavanja pekarskih proizvoda pod nazivom “Kruh hrvatskih polja”. (I.G.)

Na prostoru Gredelja p tržnica, stanovi i nova zg Tvornica Gredelj nalazi se u središtu Zagreba i pruža, teoretski, vrlo atraktivnu priliku pristupom, projekt bi mogao privući ulagače i donijeti primjerenu dobit te oplemeniti nalaze se i industrijske hale zaštićene kao kulturna baština, što nameće i dodatne Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

rad Zagreb i država trebali bi što prije osnovati zajedničku tvrtku koja bi obavila sve potrebne pripreme da se prostor bivšeg poduzeća Gredelj može ponuditi investitorima, predložio je Davor Štern, gradski vijećnik i konzultant, sudjelujući prošli tjedan na međunarodnoj konferenciji Municipal Investment&Development Arena 2015. održanoj u Zagrebu.

Na konferenciji, koju su organizirali Infoarena i Europska banka za obnovu i razvoj, uz potporu Grada Zagreba, raspravljalo se o tome što veliki gradovi, osobito glavni gradovi država, mogu dodatno učiniti da bi potaknuli poduzetništvo i ubrzali izlazak iz krize.

U raspravi su sudjelovali predstavnici gradskih uprava, poduzetnici, sveučilišni profesori, ekonomski analitičari, konzultanti i predstavnici medija iz Hrvatske, Mađarske, Finske, Bugarske, Slovenije i Kosova.

Neiskorištene mogućnosti Bivša tvornica Gredelj ogledni je primjer za velike, zasad neiskorištene mogućnosti. Tvornica se prostire se na 130.000 četvornih metara u središtu Zagreba, uz željezničku prugu. Pruža, teoretski, vrlo atraktivnu priliku za

gradnju mješovite namjene. Dobrim planiranjem i urbanim pristupom, projekt bi mogao privući ulagače i donijeti primjerenu dobit te oplemeniti središte grada novim javnim

Specijalizirano mješovito gradsko i državno poduzeće bilo bi dobro rješenje za Gredelj, smatra Davor Štern sadržajima. Na prostoru Gredelja nalaze se i industrijske hale zaštićene kao kulturna baština, što nameće i dodatne zadatke u pristupu gradnji. Štern svoj prijedlog temelji i na iskustvu sudjelovanja u gradnji Are-

ne, koju je gradio Trigranit. Iako se gradilo na rubnom dijelu Zagreba, investori su se susretali s brojnim administrativnim preprekama. Usporedo s realizacijom investicije morali su obilaziti desetke agencija, ministarstava, upravnih tijela i, kako kaže Štern, rušiti puno zidova dok su došli do cilja.

Mnogi službenici obavljali su svoj posao za pohvalu, neki su bili nezainteresirani. Treći su pak propise tumačili drukčije od onih prvih i usporavali cijeli proces. Zato Štern smatra da bi specijalizirano mješovito gradsko i državno poduzeće bilo dobro rješenje. Ono bi djelujući u tzv. horizontalnom razvoju prostora očistilo lokaciju od imo-

vinsko pravnih teškoća, urbano je osmislilo i ponudilo ulagačima. I to treba učiniti što prije. Sada, zbog krize, još nema mnogo investitora, no kad se stanje popravi, i drugi će europski gradovi nuditi slične projekte. Dobro je biti spreman za konkurenciju, zaključio je Štern.

Urbana regeneracija u Europi Marko Dabrović iz arhitektonskog studija 3LHD predstavio je nekoliko primjera slične urbane regeneracije u europskim gradovima. U Zürichu je na prostoru podjednake veličine niknuo prostor guste izgrađenosti na kojem ima mjesta za fakultet sa 400 studenata, uz 1800 stanova i hotel.

5

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 100

zamke obnove starih gradskih četvrti

novih projekata priprema DUUDI (uz 100 postojećih)

poslovni prostori, grada opere? za gradnju mješovite namjene. Dobrim planiranjem i urbanim središte grada novim javnim sadržajima. Na prostoru Gredelja zadatke u pristupu gradnji

U Münchenu su uz park, stanove i uredske prostore smjestili i osnovnu školu. Oslo je novu poslovnu četvrt, sa 10.000 novih radnih mjesta, izgradio na mjestu nekadašnjeg brodogradilišta. Tu je nastala i nova zgrada opere. Dabrović kaže da bi tako i u Gredelju mogla biti smještena nova zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, odnosno, operna zgrada, uz poslovne prostore i stanove. Tvorničke hale koje se ne smiju rušiti mogle bi postati zatvoreni botanički vrtovi, kao u Madridu, a može ih se pretvoriti u kombinaciju trgovačkog centra, tržnice i javnih prostora.

Veliki broj nekretnina u gradovima u vlasništvu je države. Mladen Pejno-

vić, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), rekao je kako Ured ulaže značajan napor za uređivanje pravnog statusa nekretnina.

Kao primjer naveo je natječaj za turističku zonu u Kuparima kod Dubrovnika. Sređivanje imovinsko pravnih odnosa i pripremanje natječaja trajalo je dvije godine. Pejnović smatra da to nije predugo za tako kompleksni natječaj. Prvi put investitorima će se ponuditi integrirani projekt u kojem će biti i natječaj za pravo građenja turističkih objekata, zatim za koncesiju za kulturnu baštinu te za pravo korištenja pomorskog dobra. Do sada su se u takvim slučajevima raspisivali odvojeni natječaji koji su usporavali, a ponekad i poskupljivali realizaciju projekta.

Restrukturiranje donijelo i nove izazove Pejnović je podsjetio da je DUUDI pozvao zainteresirane ulagače da predlože načine korištenja za 100 objekata, lokacija, zgrada i zemljišta u državnom vlasništvu. U pripremi je i 100 novih projekata. Slično Kuparima pripremaju se i natječaji za lokacije Muzil u Puli, za Brijuni rivijeru, otoke Vis i Lastovo. Svaki prostor ima svoje specifičnosti. Na Lošinju, objašnjava Pejnović, uz pravo građenja, koncesiju na kulturnom i pomorskom dobru, u natje-

čaj će se morati uključiti i gradnja marine te zračne luke. No ulagači će barem unaprijed znati što moraju poduzeti za ispunjavanje natječajnih uvjeta.

DUUDI pozvao zainteresirane ulagače da predlože načine korištenja za 100 objekata, lokacija, zgrada i zemljišta u državnom vlasništvu Restrukturiranje velikih javnih poduzeća također je stvorilo nove izazove u upravljanju imovinom. Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture, opisala je kako je to poduzeće naslijedilo oko 1500 stanova te veliki nekretninski portfelj u poslovnim prostorima, uredskim zgradama čak i kolodvorima. Sada je to veliko opterećenje za tekuće poslovanje, ali može biti i osnova za poduzetničku aktivnost. Sa Svjetskom bankom pokrenut je projekt upravljanja nekretninama. Prostor Gredelja, u kojem HŽ Infrastruktura ima udjel u vlasništvu, ocjenjuje vrlo atraktivnim. Oko Gredelja bi što prije trebalo uskladiti interese svih zainteresiranih strana, kako prostori koje ondje treba sačuvati ne bi dodatno propadali. Time će i njihova obnova biti skuplja.

Zemljište Gredelja treba sanirati, a nedostaje i prometna studija

Osim imovinsko pravnih problema i urbanog osmišljavanja, obnova starih gradskih četvrti krije još neke zamke, upozorava Stipan Marović iz konzultantskog poduzeća STIMAR.

Marović se bavi upravo urbanističko pravnom pripremom nekog zemljišta radi jednostavnije realizacije ulaganja. Investitore vodi kroz sve procedure ujedinjujući sudionike u projektu – investitore, arhitekte, projektante instalacija, stručnjake za okoliš, nadležna upravna i zakonska tijela... Sve do budućih najmoprimaca ili kupaca izgrađenih prostora.

Zemljište bivšeg Gredelja, na kojemu je desetljećima

bila radionica za remont željezničkih vozila, moglo bi biti zagađeno, tako da će biti potrebna skupa sanacija. Mora se napraviti i prometna studija jer se taj prostor ne može promatrati izolirano od prometa okolnih dijelova grada. I za Gredelj i za druge gradske prostore koje treba obnoviti postoje upiti zainteresiranih investitora, kaže Marović, no treba točno znati tko što radi u procesu pripreme takvih projekata.

gradska uprava podržava obnovu napuštenih prostora

Uskoro natječaj za ulagače u blok Badel Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, rekla je kako gradska uprava podržava obnovu prostora koji su ostali prazni odlaskom industrijskih poduzeća iz centra grada. Nekada je u Zagrebu u prerađivačkoj industriji radilo oko 100.000 ljudi, dok ih je sada jedva 50.000. Osim Gredelja, u

Zagrebu se za moguće investicije otvaraju i kompleksi poduzeća Zagrepčanka, zatim Paromlina, Vojne bolnice u Vlaškoj ulici pa i prostor Sveučilišne bolnice na južnom rubu grada. Uskoro će se raspisati natječaj za ulagače u zgrade bivše tvornice Badel. Natječaj za urbanističko oblikovanje bloka Badel prvi put je bio ras-

pisan na međunarodnoj razini. Stiglo je 250 prijedloga, a odabran je rad arhitekata iz Portugala.

dva primjera: helsinki i priština

Važno je stalno komunicirati s građanima Svugdje građani traže sve bolje usluge za što manje utrošenog novca.

No konkretni problemi i ispunjavanje tih zadataka mogu se vrlo razlikovati. Dok u Helsinkiju već neko vrijeme provode “održive javne natječaje” u kojima ponuditelji moraju dokazati da njihov biznis sadrži mnoge sofisticirane elemente, od zaštite okoliša do drugih oblika društvene odgovornosti, dotle u Prištini muku muče s lavinom bespravne gradnje. U zadnjih 15 godina izgrađeno je 20.000 bespravnih građevina što je snažno narušilo javni prostor, rekao je Dardan Sejdiu, zamjenik gradonačelnika Prištine.

Nova uprava uspjela je zaustaviti taj negativni val i otvorenom komunikacijom s građanima traži prihvatljiva rješenja. Održali su pedesetak sastanaka i od početnih 20 građana sada na velike tribine dođe ih i po 3000. U suradnji s EBRD-om organizirat će se nova mreža javnog prijevoza. Uz reguliranje temeljnih gradskih usluga (prijevoz, vodoopskrba...) traže se i rješenja za zapošljava-

nje velikog broja mladih.

Prosječna životna dob stanovnika Kosova je 27 godina. Prednost je to što su mnogi mobilni, radili su već u inozemstvu i dobro govore njemački i engleski jezik.

Kosovski i finski primjer pokazuju važnost komunikacije s građanima. Dok je uprava Prištine bila zabavljena sama sa sobom, gradski problemi su eskalirali. U Helsinkiju vjeruju da svoje uspjehe postižu dijeleći informacije s građanima.

Ako su informacije otvorene, komunikacija dvosmjerna i građani obrazovani, možete postići - sve, rekao je Pekka Sauri, zamjenik gradonačelnika Helsinkija.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

Zaposlenost u hrvatskom turizmu

Sve više mladih nalazi posao U posljednje tri godine stopa nezaposlenih za mlade smanjena je za 20 posto, dok je 50 posto novozaposlenih mlađe od 30 godina, istaknuo je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava na prošlotjednom predstavljanju rezultata o novozaposlenim osobama, s posebnim osvrtom na turističku djelatnost.

Napomenuo je kako je u ovoj godini osigurana 1,1 milijarda kuna za mjere Aktivne politike zapošljavanja. Poslodavci su prepoznali mjeru fiskalne olakšice prilikom zapošljavanja mladih, koja znači oslobođenje od uplate doprinosa na plaću, pa je temeljem te mjere u dva ovogodišnja mjeseca na neodređeno zaposleno 6100 mladih osoba. Osvrnuvši se na zaposlenost u turizmu, ministar turizma Darko Lorencin je rekao kako je prošle godine

u tom sektoru registrirano 40.514 novozaposlenih, što je na godišnjoj razini rast od 12,6 posto. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, udio novozaposlenih u turizmu iznosio je 19,9 posto od ukupno novozaposlenih osoba u našoj zemlji.

Lorencin je naglasio kako su lani najtraženija zanimanja u turističkoj djelatnosti bili konobari, kuhari i sobarice. Tako je registrirano 5830 novozaposlenih konobara, 10,8 posto više nego 2013., zatim 4832 kuhara ili 15,4 posto više te 1921 sobarica ili 4,3 posto više. Od ukupno novozaposlenih u turizmu, čak 18.000 bilo je u dobi od 15 do 29 godina. Govoreći o mjerama Aktivne politike zapošljavanja, Mrsić je naglasio kako je kroz mjeru Stalni sezonac, koju provodi Ministarstvo rada i mirovin-

DARKO LORENCIN, MINISTAR TURIZMA

Nema napretka bez suradnje na istoj destinaciji. Tek onda dolaz atraktivnost. Znači da potencijalni turist ide u Bilje i Kopački rit, proizvod, pa imamo Dunav kao poveznicu, te još Vinkovce i Đak

skog sustava, uključena 991 osoba, od čega 309 mladih. Dodao je kako je u dva mjeseca ove godine broj prijava potreba za radnicima u turizmu porastao za 17,7 posto ili 21,5 posto na sezonskim poslovima. Broj traženih radnika povećao se za 17 posto, a na sezonskim poslovima za 11,9 posto.

U turizmu je, ističe, trenutno stalno zaposleno 100.000 osoba. (S.P.)

Poduzetnici godine Sumina i Vučinić

za međunarodna postignuća. U uži izbor za nagrade ušli su i Ante Mandić iz IN2, Goran Šutalo iz Color emajla te Nikola Dujmović iz Spana.

“Nadamo se da će ova nagrada zaživjeti. Željeli bismo da bude poticaj i za mlade da se bave poduzetništvom i pokušavaju uspjeti na tržištu”, rekao je Berislav Horvat iz Ernst&Younga.

“Nije nam bilo lako izabrati, odluku smo do-

Ministarstva turizma u Posjetiteljski centar u Vukovaru

Istočna Hrvats

Prema izboru kuće Ernst&Young

Alan Sumina i Zoran Vučinić, suvlasnici poduzeća Nanobit, dobili su prošli tjedan nagradu Poduzetnik godine, prema izboru koji provodi konzultantska kuća Ernst&Young. Nanobit će predstavljati Hrvatsku na međunarodnom izboru najboljeg E&Y poduzetnika. “Ovo je čast, ali i obveza da što bolje predstavimo Hrvatsku na finalu u Monte Carlu”, rekao je Alan Sumina. Pobjednici iz Nanobita imaju pedesetak zaposlenih, a od 2008. proizvode igre za mobilne telefone. Sa dvadesetak proizvoda godišnje ostvaruju prihod od oko 13 milijuna kuna.

Mate Rimac iz Automobila Rimac nagrađen je za tehnološku inovativnost, a Alojzije Šestan iz kompanije Šestan Busch

( 500.000 kn investicija

nijeli jednoglasno, a nadamo se da će ova nagrada steći ugled kao Grammy u diskografiji”, rekao je predsjednik žirija Emil Tedeschi.

Dodjela nagrada okupila je brojne pripadnike gospodarske i političke javnosti. Uz ostale, bili su tu ministri Boris Lalovac i Gordan Maras, vlasnik Orbica Branko Roglić, predsjednik NO-a Agrokor Ivan Todorić i drugi.

(I.V.)

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

D

osad ostvareni rezultati dokaz su da istočna Hrvatska, odnosno Slavonija, Baranja i Srijem, imaju što ponuditi. Siguran sam kako je to jedna od destinacija s golemim potencijalom. Hrvatska je do sada najčešće bila percipirana kao destinacija sunca i mora. Znamo da i kontinent ima svoje jake adute, ali tu priču moramo ispričati i našim gostima.

Upravo će pozicioniranje Hrvatske kao destinacije s turizmom na cijelom prostoru biti jedan od ciljeva nove komunikacije i promocije. Turizam je prije svega industrija doživljaja, a Slavonija i Srijem, uz kvalitetnu pripremu i razvoj, mogu ponuditi itekako puno turističkih proizvoda – čulo se proteklog tjedna od čelnih ljudi hrvatskog turizma. Tim smo povodom za Privredni vjesnik razgovarali s hrvatskim ministrom turizma Darkom Lorencinom.

Pored niza elemenata nužnih za dobar razvoj neke turističke destinacije, osobito se ističe značaj kvalitetne prometne povezanosti. U tom je smislu Zračna luka Osijek prošle godine učinila veliki poslovni iskorak.

Novouspostavljenom linijom London-Osijek, prošle sezone je putovalo više od 18.000 putnika od čega su najmanje 25 posto bili britanski državljani. Da nije bilo

te linije, teško da bi oni ikada vidjeli Osijek i Slavoniju.

- To je točno, iako to u tom slučaju izgleda kao da najprije dolazi linija, pa onda turisti. Put bi trebao biti obrnut. Najprije bi trebao doći proizvod koji je motiv dolaska turista, a onda treba riješiti način dolaska turista na destinaciju. Naravno, poštujemo i ovakvu logiku. Uostalom, aktualna izrazito pozitivna poslov-

Puno je lakše raditi turizam koji se temelji na suncu i moru. No, prihodi od tog turizma su znatno niži od onoga koji se odvija tijekom ostatka godine na događanja oko Zračne luke Osijek posljedica su sinergijskog rada lokalne, regionalne i nacionalne razine. Ovaj dio Hrvatske – Slavonija, Baranja i Srijem – uvršten je u sve promotivne aktivnosti, pa tako ove godine prvi put imamo slučaj da je ta naša destinacija našla mjesto u brošurama jednog od vodećih svjetskih turoperatora kao što je Thomas Cook. Slavonija i Srijem su dio programa Hrvatska 365, a protekle godine smo uložili novac u zajedničko oglašavanje s niskotarifnim prijevoznikom koji je počeo letjeti za Osijek. S time nastavljamo i ove godine uz uvođenje novih linija

s jednim operatorom s kojim smo također dogovorili zajedničke nastupe na njemačkom i austrijskom tržištu, a koji će povezati Osijek s Frankfurtom, Münchenom i Bečom.

Pored nesumnjivog značaja kvalitetnog zračnog prijevoza za razvoj neke turističke destinacije, kada je riječ o istočnoj Hrvatskoj, ne treba zaboraviti ni na potencijale Dunava.

- Aktivnosti na Dunavu sve više jačaju. Naime, pored činjenice da je Dunav i sve ono uz njega samo po sebi atraktivna turistička destinacija, Dunav je istovremeno i način dolaska, put kojim turisti

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

7

( još 200.000 kn ( samo 20 do 25% uložilo Ministarstvo pomorstva i prometa

turizma u svijetu temelji se na suncu i moru

ska - destinacija koja rastura imo do nečega što se naziva kritičnom masom motiva za turiste koji dolaze na to područje i koja podiže njegovu u Kneževe Vinograde ili Karanac, zatim u Osijek kao urbano i kulturno središte, potom u Vukovar i Vučedol koji je svjetski ovo

Davor Puklavec/PIXSELL

ovamo dolaze u većem broju i ostvaruju taj potrebni kontakt. Ako time budu zadovoljni, onda je vrlo vjerojatno da će željeti ponovno doći primarno na tu destinaciju.

Taj efekt kruzera smo već osjetili na Jadranu kamo kruzerima dolaze turisti iz čitavog svijeta, pa ako imaju pozitivne doživljaje iz tog prvog kontakta, onda često kažu: ‘Sljedeći put dolazimo samo ovamo’.

dolaze. To su prvenstveno riječni kruzeri te je stoga upravo ovih dana završeno kvalitetno uređenje posjetiteljskog centra u vukovarskom pristaništu, u što smo investirali oko pola milijuna kuna, dok je Ministarstvo pomorstva i prometa investiralo dodatnih 200.000 kuna.

Prošli tjedan otvoreno je i pristanište na baranjskom dijelu Dunava, u Batini.

Država je, dakle, napravila svoj dio u uređenju nužne infrastrukture, a sada je na potezu privatni sektor koji bi trebao kreirati što je više moguće atrakcija i turističkih proizvoda, naravno, uz našu asistenci-

ju i konkretnu pomoć. Jer, kada turisti dolaze kruzerima, korist treba biti ne samo u tome da nešto potroše, nego je još važnije njihovo stvaranje kontakata s tim područjem na koje ti turisti inače ne bi nikada ili bi vrlo teško ikada došli da nema kruzerskog pristajnja. Sada

Lijepi optimizam za ovogodišnju sezonu Kakva su očekivanja od predstojeće turističke sezone?

- Nakon realiziranih sajmova i povratnih informacija od naših hotelijera prevladava lijepi optimizam za ovogodišnju sezonu. Prema raspoloživim podacima i konkretnim bukinzima, očekujemo da će ova turistička godina biti bolja od prethodne. Nemam kristalnu kuglu i neozbiljno je davati nekakve brojčane podatke.

Međutim, po logici ostvarivanja niza projekata od Istre do Dubrovnika koji su u završnoj fazi, povećava se kvaliteta usluga što onda opravdano nosi i višu cijenu usluga. Samim time se realno može očekivati nekoliko postotaka veći prihod u odnosu na 2014. godinu.

Svaka čast Baranji, Iloku ili Vukovaru, ali jedno je kada kruzer pristane na Hvaru, a nešto drugo kada pristane u Batini.

- Činjenica je da je puno lakše raditi turizam koji se temelji na suncu i moru.

Međutim, prihodi od tog turizma su znatno niži od onoga koji se odvija tijekom ostatka godine. I ne samo to, nego globalni turistički podaci kazuju kako se samo 20 do 25 posto turizma u cijelom svijetu temelji na suncu i moru. Onaj veliki ostatak se temelji na sasvim drugim proizvodima. Na kulturnoj baštini ili urbanom turizmu. Ono što se naziva city break, posljednje dvije-tri godine i kod nas doživljava pravu renesansu. Dovoljno je pogledati kakve rezultate ostvaruju Zadar, Zagreb ili Split.

Dakle, na tragu toga, kao i onoga gdje su druge zemlje ni od čega napravile priču i dobre turističke proizvode, uz ove atrakcije koje ima Baranja, Slavonija i Srijem, može se jako puno napraviti na tu-

rističkom planu. I sam često privatno dolazim u Slavoniju i Srijem i ponavljam kako taj kraj ima ogroman potencijal. Međutim, taj potencijal najprije trebaju prepoznati sami poduzetnici na lokalnoj i regionalnoj razini kako bi to u sinergiji na nacionalnoj razini i realizirali. Mislim da smo to prevladali, te da je taj okidač krenuo i sada samo treba odabrati put kojim to najučinkovitije i najbrže ostvariti.

Kako doći do te konkretne učinkovitosti kada jedna mala Baranja ima čak tri turističke zajednice?

- Krk ih je imao sedam pa su se ujedinili. Brač ih ima osam i oni će se morati ujediniti. S jedne strane je u redu da sustav turističkih zajednica prati sadašnji hrvatski administrativni sustav. Međutim, one se trebaju udruživati po čvršćim ili labavijim osnovama, a osnovni cilj treba biti – upravljanje destinacijom. Kroz naše programe, kroz sustav 365, upravo stimuliramo takvu suradnju.

Primjerice, jedna Baška Voda, Brela ili Tučepi sami za sebe na sajmu u Münchenu ili na tržištu u Velikoj Britaniji ne znače ništa. Međutim, jedna Makarska rivijera je nešto drugo. To je brend.

Isto tako, baranjska općina Bilje, ma kolike vrijednosti imala, ne znači ništa posebno dok ne kažemo ‘Vinski putevi Slavonije i Baranje’. To onda zvuči i tu su ciljevi isti. Da-

kle, nema napretka bez suradnje na istoj destinaciji. Tek onda dolazimo do nečega što se naziva kritičnom masom motiva za turiste koji dolaze na to područje. Ta kritična masa motiva podiže atraktivnost tog područja.

Znači da potencijalni turist ide u Bilje i Kopački rit, u Kneževe Vinograde ili Karanac, zatim u Osijek kao urbano i kulturno središte, potom u Vukovar i Vučedol koji je svjetski proizvod, pa imamo Dunav kao poveznicu, te još Vinkovce i Đakovo. To je destinacija koja naprosto rastura. Dakle, te inicijative koje mi zastupamo treba pratiti privatni sektor. Nema smisla da autobus s turistima dođe u Vukovar ili Osijek i ode. Treba ih zaustaviti konkretnim turističkim proizvodima. To je ono o čemu govorimo u programu Hrvatska 365. Tu nema samo sunca i mora.

To su potencijali koji su podjednako atraktivni u svim godišnjim dobima.

Kako će se jačanje američkog dolara, ali i druge promjene na tečajnoj listi odraziti na hrvatski turizam?

- Nama to odgovara jer je dolar ojačao u odnosu na kunu. Proteklih godina bilježimo povećanja dolazaka gostiju iz SADa i Kanade. U 2013. godini je to povećanje iznosilo 25, a 2014. godine 17 posto. S tog tržišta smo imali nešto više od milijun noćenja, od čega se više od 700.000 odnosi na goste iz SAD-a.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 373 mil €

namijenjeno je za izravna plaćanja

( 7,6 mil €

odnosi se na minsku omotnicu

Informativne radionice za poljoprivrednike o izravnim plaćanjima

Poljoprivrednici: evo kako do novca iz EU-a Radionice na kojima će poljoprivrednici moći čuti detaljna objašnjenja o tome tko i pod kojim uvjetima može dobiti potpore, održat će se u svim hrvatskim županijama u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom titi dodatnih 430 milijuna eura potpora.

Izravna plaćanja sastoje se od potpora po površini, programa osnovnog plaćanja, zelenog plaćanja, preraspodijeljenog plaćanja (za 20 hektara) te dodatnog plaćanja za mlade poljoprivrednike (za 25 hektara), potom od proizvodno-vezanih potpora - mjere potpora stočarstvu i biljnoj proizvodnji, te programa za male poljoprivrednike.

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

M

inistarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započeli su kampanju s ciljem informiranja poljoprivrednika o izravnim plaćanjima od 2015. godine. Radionice na kojima će poljoprivrednici moći čuti detaljna objašnjenja o tome tko i pod kojim uvjetima može dobiti potpore, održat će se u svim hrvatskim županijama u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Maksimalni godišnji iznos nacionalne omotnice Hrvatske za izravna plaćanja 2015.2019., odnosno iznos koji joj u tom razdoblju stoji na raspolaganju iz EU fondova, iznosi 430,4 mi-

lijuna eura. Od toga 373 milijuna eura namijenjeno je za izravna plaćanja, 7,6 milijuna eura se odnosi na minsku omotnicu, a 49,8 milijuna eura temeljem fleksibilnosti dolazi iz Europskog poljopri-

vrednog fonda za ruralni razvoj. S tim da Hrvatska ima pravo nadoplate iz državnog proračuna do 100 posto omotnice, odnosno, bude li proračunskih mogućnosti, može svojim poljoprivrednicima ispla-

Minimalno hektar Za dobivanje potpore aktivan poljoprivrednik mora obrađivati minimalno jedan hektar prihvatljive poljoprivredne površine te biti korisnik izravne potpore za 2013., s izuzetkom novih poljoprivrednika (tu se ubrajaju čak i oni koji su se poljoprivredom počeli baviti unazad

pet godina), a koji mogu dobiti prava na potporu iz nacionalne rezerve.

Svakom poljoprivrednom gospodarstvu utvrđuje se vrijednost novododijeljenih prava temeljem vrijednosti izravnih plaćanja u 2014. godini. Poljoprivrednici koji žele ostvariti prava na plaćanje u okviru programa osnovnog plaćanja dužni su na svim prihvatljivim hektarima svojeg gospodarstva pridržavati se poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš. To im omogućava ostvarenje

dodatnog iznosa tzv. zelenog plaćanja. Automatsko ostvarenje prava na zeleno plaćanje imaju poljoprivrednici s oranicama manjim od 10 hektara, koji nemaju trajne travnjake te imaju samo višegodišnje kulture i površine pod ekološkom proizvodnjom.

Predviđene su i kazne za one koji se ne pridržavaju obveza za zeleno plaćanje, za ovu i iduću godinu: poljoprivrednici će u tom slučaju dobiti samo osnovno plaćanje po hektaru, no od 2017. ne samo da neće moći dobiti zeleno plaćanje, nego će im se smanjiti i iznos osnovnog plaćanja po površini.

Svi zainteresirani za ostvarenje potpora u poljoprivredi mogu se javiti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Iako su prošle godine najveća razočaranja doživjeli proizvođači koju su sijali šećernu repu, ona će i ovoga proljeća biti solidno zastupljena. Naime, šećerna repa je godinama bila nositelj ratarske proizvodnje i najveći se dohodak ostvarivao u toj djelatnosti. Međutim, značajan pad otkupne cijene u prošloj godini izazvao je negativne reakcije kod proizvođača, iako je šećerna repa i dalje ekonomski zanimljiva kultura.

Kad je riječ o financijskim uvjetima, u odnosu na prošlogodišnju proljetnu sjetvu, ove su godine cijene mineralnih gnojiva niže i do 10 posto, jefitinije je i gorivo, a cijene sjemena su ostale na prošlogodišnjoj razini. Na prvi pogled, radi se o vrlo dobrim uvjetima za proljetnu sjetvu.

To bi bilo tako, ali prošlogodišnja akumulacija je bila vrlo slaba i proizvođači su jedva pokrili troškove proizvodnje.

(S.S.)

Za izravna plaćanja 2015.-2019.

Hrvatska će maksimalno dobiti 430,4 milijuna eura

PROLJETNA SJETVA 2015.

Glavni aduti – kukuruz i soja Pred poljoprivrednim proizvođačima je jedan od najvećih godišnjih poslova – proljetna sjetva. Ona će ove godine biti nešto opsežnija nego prošle godine iz jednostavnog razloga što su prošle jeseni ozime kulture (pšenica, ječam, zob, uljana repica) zasijane na manjim površinama. Proizvođači su imali problema s izrazito lošim vremenom, a još više s lošim iskustvima. Naime, lani su zabilježene vrlo niske otkupne cijene i slab urod.

To se posebno odnosilo na pšenicu koju je zbog nepovoljnih vremenskih prilika u završnoj fazi vegetacije zahvatila bolest (hrđa) što je uzrokovalo znatno smanjenje prinosa.

Stoga je prošle jeseni zasijano mnogo manje pšenice.

Tako se ovoga proljeća, samo na površinama Osječko-baranjske županije (koja je i najveći ratarski proizvođač u Hrvatskoj) treba zasijati oko 140.000 hektara. Zbog loših prošlogodišnjih isku-

stava proizvođači su u dilemi što uopće sijati.

Kako saznajemo od Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu HGK-Županijske komore Osijek, najviše će se sijati kukuruz i soja.

Zanimljiva i šećerna repa “Poljoprivrednici ove godine iskazuju veći interes za sjetvu soje koja ima stabilnu cijenu, a i prodaje se bez poteškoća,

kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

Ona će ove godine biti zasijana na više od 20.000 hektara. Kukuruz je tradicionalno zanimljiv ratarima i bit će najvjerojatnije zasijan na oko 84.000 hektara. Površine pod suncokretom variraju, no procjena je da će ove godine biti zasijano oko 10.000 hektara”, kaže Nad.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( za prvih 25 ha

zaposleni u javnim i državnim službama

Bez regresa, božićnice i povišice

mladi će dobiti 25 % veće poticaje od standardnih

Sjednica hrvatske vlade

Ribnjaci više neće plaćati naknadu za vodu Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebaju ubrzati raspolaganje državnim zemljištem i boljim obrađivanjem zapuštenih oranica Igor Vukić vukic@privredni.hr

i za prijevoz novca. Napominje se da se elektrokemijska zaštita novčanica pokazala dobrom u praksi. Prijevoz je dopušten vozilima s oklopljenom kabinom ili cjelovito oklopljenim vozilima.

Sada u Hrvatskoj ima 38 poduzeća s posebnim odobrenjima za prijevoz s oko 320 specijalnih vozila, s ugrađenim sustavima elektrokemijske zaštite. Od 2007. do danas nisu zabilježeni napadi na specijalizirana vozila za prijevoz novca.

Z

akupnici ribnjaka u vlasništvu države ubuduće neće uz zakupninu morati plaćati i naknadu za vodu, navodi se u Konačnom prijedlogu izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu, o kojem je Vlada raspravljala prošli tjedan.

Oslobađanje plaćanja naknade uvodi se radi poticanja te gospodarske djelatnosti. Voda je neophodan resurs za rad ribnjaka, a naknada za zakup zemljišta dovoljan je teret zakupnicima, smatraju pisci zakona. Novac koji im ostane zakupnici će moći uložiti u dodatno zapošljavanje i tehnologije za modernizaciju ribnjaka. Sve to će u konačnici uroditi rastom proizvodnje ribe i izvozom.

I poticaji iz EU fondova Izmjene zakona osim toga trebaju ubrzati raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i boljim obrađivanjem zapuštenih oranica i drugih poljoprivrednih površina, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Zakonski tekst stvara i temelj za korištenje poticaja iz bogatih europskih poljoprivrednih fondova.

Uz ostalo, zakon će davati određenu prednost pri zakupu zemljišta poljoprivrednicima mlađim od 40 godina. Taj kriterij uvodi se prema preporuci Europske unije jer se sve zemlje suočavaju sa starenjem seoskog stanovništva. Reformom Zajed-

ničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine uvedena je obveza dodatnog plaćanja za mlade poljoprivrednike. Za to se odvaja dva posto ukupno raspoloživog iznosa za izravna plaćanja. Primjerice, za prvih

Određenu prednost pri zakupu zemljišta imat će poljoprivrednici mlađiod 40 godina 25 hektara mladi će dobiti 25 posto veće poticaje od standardnih. Uvećana potpora dobivat će se pet godina. Od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, samo 8,8 posto (14.463) je nositelja mlađih od 40 godina.

U prošloj godini u Upisnik je uneseno 2533 novih po-

9

ljoprivrednih gospodarstava. Postotak mlađih je ipak nešto bolji: upisano je 811 gospodarstava koja imaju odgovornu osobu mlađu od 40 godina (32 posto).

Prihvaćen je i Konačni prijedlog zakona o zaštiti novčarskih institucija. Zakon propisuje minimalne sigurnosne uvjete za zaštitu osoba, novca i drugih vrijednosti za pravne i fizičke osobe koje se bave prometom gotovog novca, plemenitih metala i slično. Među obveznike primjene sigurnosnih mjera uključene su prvi put i zlatarnice i poslovnice za otkup plemenitih metala. Zakon za svaku instituciju propisuje detaljne obveze ugradnje zaštitnih materijala i uređaja, videonadzora i drugih oblika zaštite.

Pravila su propisana

Kredit za otpremnine Vlada je izdala i jamstvo za ugovor s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj o financiranju projekta održivih željeznica.

Korisnici kredita ukupno vrijednog 166 milijuna eura, s vrlo povoljnom kamatom - manjom od jedan posto, bit će tvrtke HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Infrastruktura.

Dobivenim novcem financirat će otpremnine otpuštenih radnika, refinancirati dugove i restrukturirati se. Projekt modernizacije željezničkog sustava dogovoren je i s Povjerenstvom za konkurentnost EK, istaknuo je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Jamstvo Vlade dobilo je i Brodogradilište Uljanik iz Pule. Ugovorili su gradnju platforme koja služi za razne radove na moru, poput montiranja vjetroelektrana, gradnju mostova i slično. Platforma koja se gradi za kupca iz Luksemburga vrijedna je gotovo 100 milijuna eura. Uljanik time ulazi i u novu potencijalno profitabilnu tržišnu nišu.

Zaposlenima u državnim i javnim službama u 2015. neće biti isplaćeni dodaci za staž, božićnice i regres. Posljedica je to obveza koje Hrvatska ima prema Europskoj komisiji u procesu smanjivanja prekomjernog deficita. Tim mjerama Vlada očekuje uštedu od oko 650 milijuna kuna. Ukidanje tih prava državnim i javnim službenicima Vlada će provesti produžavanjem važenja Zakona o uskrati prava za uvećanje plaće po osnovi ostvareniih godina radnog staža i izmjenom Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama.

Prvim se prijedlogom zakona do 31. prosinca 2015. produžuje primjena uskrate isplate postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za četiri, osam i 10 posto nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radnog staža. Po-

većanja su ranije bila dogovorena kolektivnim ugovorima. Ušteda na temelju ovog zakona procjenjuje se na 300 milijuna kuna. Drugim se prijedlogom uskraćuje isplata godišnje nagrade za božićne blagdane i regresa za godišnji odmor za 2015.

Time bi se trebalo uštedjeti oko 350 milijuna kuna, a materijalna prava zaposlenih u javnim službama izjednačit će se s pravima zaposlenih u državnim službama, koji temeljem dogovora sindikata i Vlade iz 2013. godine ne ostvaruju pravo na regres i božićnicu do 2016. godine. Iz sindikalnih redova najavljene su ustavne tužbe prihvati li Sabor ove Vladine prijedloge. (I.V.)

hrvatski proizvodi

Izvoz preko Lidla 40 milijuna kuna

Trgovački lanac Lidl Hrvatska poslovnu 2014. završio je ponovnim povećanjem plaća za svih 1700 zaposlenika. Od 1. ožujka 2015. godine plaće su prosječno povećane za 4,83 posto zaposlenicima u 86 trgovina i dva logistička centra. Završetak poslovne 2014. godine Lidl Hrvatska je obilježio vijestima o ostvarenom izvozu hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u iznosu od preko 40 milijuna kuna. “Naša tvrtka iz godine u godinu niže uspjehe i sve bolje rezultate. Izuzetno smo zadovoljni svojom tržišnom pozicijom, a iza nas je godina

u kojoj smo posvetili veliku pozornost zadovoljstvu naših radnika, pokrenuli program individualnog i profesionalnog usavršavanja svih naših voditelja trgovina, te dospjeli na sam vrh najpoželjnijih poslodavaca. Ohrabreni ovogodišnjim uspjehom, imamo velike planove i za daljnja ulaganja u 2015. godini, koja bi trebala iznositi oko 250 milijuna kuna”, poručili su iz Uprave Lidl Hrvatska. Kroz svoje programe društveno odgovornog poslovanja ove godine donirali su više od 1,5 milijuna kuna putem financijskih sredstava i proizvoda, a nastavak donacijskih programa planiran je i za tekuću poslovnu godinu.

Od ulaska na tržište 2006. godine, kada je u jednom danu otvoreno 13 trgovina, Lidl je u devet godina svoju prodajnu mrežu proširio diljem Hrvatske. (I.G.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

RWE Plin započeo opskrbu plinom

Tvrtkama jeftiniji plin Nakon nešto manje od dvije godine opskrbe električnom energijom, RWE Hrvatska je kroz tvrtku RWE Plin nedavno zakoračila u plinsko poslovanje.

Ponuda opskrbe plinom u Hrvatskoj zasad je usmjerena prema poslovnim korisnicima, bez obzira na to je li riječ o malim, srednjim ili velikim tvrtkama. Također, usluga opskrbe plinom dostupna je u cijeloj Hrvatskoj bez obzira na to kojeg opskrbljivača sada koristi i na koju je distribucijsku mrežu spojen korisnik.

“Iskustvo stečeno u opskrbi električnom energijom kroz našu tvrtku RWE Energija koja trenutačno ima više od 100.000 korisnika omogućava nam brzu prilagodbu potrebama i zahtjevima budućih korisnika. Od kada smo započeli opskrbu plinom, prije desetak dana, već imamo više od 50 kompanija iz Hrvatske”, istaknuo je Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE

Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika

ZAGREB BUSINESS FORUM 2015

Jakelić: Poticaji su re

Vrijeme je da poduzetnici budu generatori rasta, a država im to mo zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić. Posebno mjes Plina. Ulazak na tržište je zbog zakonske regulative zasad usmjeren samo na poslovne korisnike, budući da opskrba plinom za kućanstva ostaje regulirana još dvije godine te nije moguća opskrba takvih korisnika po tržišnim načelima.

Cijene plina izračunavaju se posebno za svakog korisnika, a Miliša napominje kako im RWE nudi jeftiniji plin i sigurnu opskrbu njime. “Mogućnost promjene opskrbljivača plinom u segmentu poslovnih korisnika u Hrvatskoj je prisutna već nekoliko godina i iskoristilo ju je više od 500 velikih kompani-

ja. Značajne uštede koje se mogu ostvariti na računima za potrošnju plina sve više prepoznaju mala i srednja poduzeća.

Proces prelaska na novog opskrbljivača za krajnjeg korisnika je izuzetno jednostavan pri čemu nema prekida u procesu opskrbe. Korisnik dobiva jedan račun, za razliku od opskrbe električnim energijom gdje još uvijek dobivaju odvojene račune za potrošnju i mrežarinu”, naglasio je Miliša.

Inače, RWE u Europi opskrbljuje više od 16 milijuna potrošača električnom energijom, te više od sedam milijuna potrošača plinom. (B.O.)

Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije

Umjesto feed-in tarifa premijski sustav poticanja Javna rasprava o Prijedlogu zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji počinje ovaj tjedan. Među istaknutijim novostima zakona je prelazak sa sustava feedin tarifa (naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije) na premijski model. U premijskom sustavu poticanja povlašteni proizvođač na tržištu sklapa ugovor s otkupljivačem o prodaji proizvedene električne energije po dogovorenoj cijeni.

Povlašteni proizvođač od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) dobiva premiju na prosječnu tržišnu cijenu. Premija će se računati kao razlika između prosječne proizvodne cijene i prosječ-

“Problem odljeva mozgova je u Zagrebu još izraženiji jer je tu radna snaga obrazovanija i fleksibilnija.”

ne tržišne cijene na burzi električne energije koja bi u Hrvatskoj trebala početi s radom u posljednjem ovogodišnjem kvartalu (dotad će se uzimati cijena s neke od lokalnih burzi). Prosječna proizvodna cijena računat će se prema metodologiji koja će biti sastavni dio pravilnika za svaku tehnologiju i predstavlja cjelinu po kojoj je financijski isplativo proizvoditi električnu energiju iz OIE i visokoučinkovite kogeneracije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdo-

ljak kazao je kako će ovaj zakon pratiti i izmjene Zakona o energiji i Zakona o tržištu električne energije i pravilnika o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji. “Želja nam je na jasan i transparentan način dugoročno urediti korištenje obnovljivih izvora energije”, ističe ministar dodajući kako je u 2012. na elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj bilo priključeno 173 megavata iz obnovljivih izvora energije, a na koncu 2014. godine čak 412 megavata.

Prema preuzetim ciljevima, udjel OIE u ukupnoj potrošnji do 2020. godine u Hrvatskoj treba iznositi 20 posto. “Kako trenutačno taj udjel iznosi 17 posto, bez većih problema ćemo postići taj cilj”, napomenuo je Vrdoljak.

(B.O.)

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje održan je Zagreb Business Forum 2015 koji je okupio vodeće poslovne ljude. Ovogodišnji moto foruma je “Unatoč svemu, vi ste sposobni” i upravo je on poslužio zamjenici zagrebačkog gradonačelnika Sandri Švaljek da poruči kako usprkos teškoj situaciji svatko mora nastojati postići pomak u svom području rada, a kad se ti pomaci zbroje, doći će do napretka na državnoj razini. Najavila je kako će Grad i dalje biti pokretač projekata, ali da će se mijenjati modeli financiranja kako bi se rasteretila gradska blagajna.

“Veliki potencijal vidim u području brownfield investicija koje bi mogle oživjeti napuštene industrijske prostore, naročito u središtu grada poput prostora Grede-

Uz rast po stopi od 0,2 posto trebat će nam 75 godina da dostignemo pretkriznu 2007. godinu, kaže Savić lja, Badela ili Velesajma”, rekla je Sandra Švaljek.

Istaknula je i nove mjere za poticanje izvoza među malim i srednjim poduzetnicima, otvaranje poduzetničkog centra, kao i depolitizaciju upravljanja Holdingom.

“Pred gradom Zagrebom puno je izazova, a je-

dan od glavnih je slab porast broja stanovnika bez kojeg nema ni rasta produktivnosti. To pak pokazuje da se ne kreira dovoljna količina radnih mjesta i time se treba pozabaviti, kao i problemom odljeva mozgova koji je u Zagrebu još izraženiji jer je tu radna snaga obrazovanija i fleksibilnija”, rekla je Sandra Švaljek.

Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić nije bio previše impresioniran onime što radi lokalna uprava i samouprava, štoviše, njih je prepoznao kao glavne kočničare rasta gospodarstva.

“Volio bih da se prestane s politikom poticaja.

Poticaji su relikti bivših vremena kad su gradonačelnici hodali zemljom i poput svetog Petra dijeli-

U Hrvatskoj 78 posto šuma u vlasništvu države, 22 posto u vlasništvu pr

Hrvatsko šumarstvo sla

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj čine 47 posto kopnene pov zemljište nikad neće biti predmet prodaje jer su nacionalno blag Hrvatsko šumarstvo ove godine obilježava 250 godina organiziranog gospodarenja šumskim područjima. Službenim početkom organiziranog šumarstva smatra se godina osnutka prvih triju šumarija davne 1765. godine u Krasnu, Oštarijama te na Petrovoj gori. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj čine 47 posto kopnene površine, 95 posto šuma prirodnog je podrijetla, pri čemu je 260 autohtonih drvenastih šumskih vrsta. Hrvatska ima čak 74 autohtone vrste drveća, dok primje-

rice Finska ima samo četiri. “Šume, voda i zemljište nikad neće biti predmet prodaje jer su nacionalno blago i kao takvi imaju našu posebnu zaštitu”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i dodao da smo šume posudili od naše djece te da o njima treba posebno skrbiti i gospodariti.

U Hrvatskoj je 78 posto šuma u vlasništvu države, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Hrvatske šume već stoljećima pri-

Hrvatska ima čak 74 autohtone vrste drveća mjenjuju u svom gospodarenju princip potrajnosti odnosno održivosti te

11

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

“Dok se ne promijeni gospodarska klima, ne vjerujem da će nam biti bolje.”

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a

elikti bivših vremena

ora omogućiti kroz manje poreze i parafiskalne namete, rekao je sto tu zauzima Zagreb, koji stvara oko dvije trećine BDP-a

prvih 25 godina Presečki Grupe

Presečki: Investirat ćemo u kolodvore Presečki Grupa je obilježila 25 godina uspješnog poslovanja. Ove godine preuzimaju tvrtku ATP Varaždin čime će se uvrstiti u regionalne lidere u prijevozu putnika. Imaju velike planove za daljnja ulaganja, najavio je vlasnik tvrtke Antun Presečki. “Investirat ćemo u putničke kolodvo-

Presečki Grupa jedna je od vodećih prijevozničkih tvrtki, s više od 140 vozila i preko 250 zaposlenih

li poticaje. Vrijeme je da poduzetnici budu generatori rasta, a država im to mora omogućiti kroz manje poreze i parafiskalne namete”, rekao je Jakelić, istaknuvši kako Zagreb ima posebno mjesto u cijeloj priči jer na njega otpada oko dvije trećine ukupnog BDP-a. “Dok se ne promijeni gospodarska klima, ne vjerujem da

će nam biti bolje, iako nas dežurni optimist iz Vlade, ministar Branko Grčić, često uvjerava kako je stanje bolje nego što zapravo jest”, rekao je Jakelić.

Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić analizirao je aktualno stanje u našem gospodarstvu

te istaknuo da će po predviđanjima Europske komisije Hrvatska ove godine ostvariti 0,2 posto rasta BDP-a što je jedna od najlošijih prognoza za zemlje Europske unije. “Ako bi Hrvatska svake godine rasla po stopi od 0,2 posto, trebalo bi nam 75 godina da dostignemo pretkriznu 2007. godinu”, zaključio je Savić.

re u Stubičkim i Krapinskim Toplicama, za koje očekujemo i sufinanciranje iz europskih fondova. Još jedna investicija u koju krećemo je vrhunski hotel s pet zvjezdica, čijim ćemo dovršenjem zaokružiti naše poslovanje”, najavljuje Presečki.

Povodom obljetnice vlasniku Presečki Grupe predano je priznanje Hrvatske gospodarske komore za uspješno poslovanje u proteklom razdoblju.

Presečki Grupa je jedna od vodećih prijevozničkih tvrtki u Hrvatskoj, ima vozni park s više od 140 vozila, autobusa, minibusa i kombija te broji preko 250 zaposlenih.

S poslovanjem su počeli 1990. otvaranjem prve špedicije u Hrvatskoj i bavili su se prijevozom tereta na domaćem i međunarodnom tržištu. Otvorili su svoje poslovnice na no-

Otvoren Aqua park u Krapinskim toplicama

Dobrodošli u vodeni raj

rivatnika

avi 250 godina

vršine, a 95 posto šuma je prirodnog podrijetla. Šume, voda i go, istaknuo je ministar Tihomir Jakovina

se iz šume uzima znatno manje drva nego ga priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.

“Danas svih dva milijuna hektara šuma koje su u vlasništvu države,

kojima gospodare Hrvatske šume, nose međunarodni certifikat FSC koji potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Mi smo prva zemlja u regiji koja ima taj certifikat i to je veliki iskorak”, kazao je član Uprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok te istaknuo sustavno ulaganje u razminiranje.

“Dosad je u humanitarno razminiranje uloženo više od 420 milijuna kuna, najvećim dijelom izdvajano iz Fonda za općekorisne funkcije šuma”,

rekao je Ištok i najavio veće korištenje sredstava iz EU fondova kad je riječ o nastavku razminiravanja.

Danas Hrvatske šume prolaze kroz postupak reorganizacije. U zadnje tri godine broj zaposlenih smanjio se za 1200 osoba. Dok se ljudstvo smanjuje, dobit se povećava, sa 21 milijuna iz 2012. do 150 milijuna kuna u 2014. godini. Hrvatske šume potpisale su 348 ugovora s drvoprerađivačima kojima je definiran plasman 1,9 milijuna kubika drvne mase.

vouspostavljenim graničnim prijelazima u poslovima međunarodnog otpremništva. Tri godine kasnije tvrtka je proširila poslovanje otvorivši pekarnicu u Pregradi, a putničkim prijevozom počeli su se baviti 1995. Od tada organiziraju putovanja i nude posredovanje preko vlastite putničke agencije Presečki tours. Tvrtka sada pruža i kolodvorske usluge na autobusnim kolodvorima i prometnim uredima u Krapini, Zaboku, Zlataru, Zagrebu, Pregradi i Stubičkim Toplicama. (K.S.)

Nakon gotovo 10 godina od početka investicije u Krapinskim toplicama proteklog vikenda otvoren je Aqua park na 18.000 četvornih metara prostora. Ova investicija teška 21 milijun eura otvorit će novu stranicu u turizmu Krapinskih toplica, najavljuje članica Nadzornog odbora Aqua Vivae Martina Crljen. “Tijekom zime cijeli naš kompleks je u zatvorenome, a tije-

kom ljeta većina sadržaja, zahvaljujući kliznim stijenama, bit će otvorena. Upravo stoga vjerujemo da ćemo ostvariti dobre poslovne rezultate.

Gosti iz središnje središnje ali i cijele Hrvatske, uz korištenje svih kapaciteta smještaja u Krapinskim toplicama, osigurat će nam dobar posjet tijekom cijele godine”, kaže Martina Crljen.

Park se sastoji od šest bazena povezanih sa 46

kilometara cijevi kojima se izvornom toplom vodom grije objekt, pa čak i klupe! Dva vanjska bazena cijelo vrijeme radova bila su u funkciji, a sada im se pridružuje novih šest. Svi bazeni imaju više od 160 atrakcija, među kojima su i olimpijski bazen, ronilački duboki bazen, bazen za djecu, brza rijeka te bazen s valovima. Samoposlužni restoran u kojem će se jesti zdrava domaća hrana ima 120 mjesta i vlastitu kuhinju, a cijeli kompleks moći će ugostiti do 1200 gostiju.

U vodenom parku su i dvije finske saune, ledena soba, turska kupelj, topla sala za odmor i 300 četvornih metara prostora za odmor. Vodeni centar radi svaki dan osim ponedjeljka, a vikendom i do 23 sata. (K.S.)

12 AKTUALNO *vijesti Opatija u Beču Opatijska turistička ponuda predstavljena je proteklog tjedna u Beču, a tom je prigodom najavljena suradnja dvaju gradova.

Tako će se u Opatiji u rujnu održati Bečki tjedan s Bečkim balom, a u tijeku su dogovori i za održavanje proljetnog Bečkog vikenda 2016. Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić podsjetio je na povijesnu povezanost svog grada s Bečom. Naime, Opatija je i započela svoju 170godišnju tradiciju turizma kao austrijska rivijera i zimsko odmaralište.

Kružna ekonomija Poslovni dnevnik organizirao je konferenciju Croatia Waste Expo - Gospodarenje otpadom 2015.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović naglasio je kako se u sustavu gospodarenja otpadom treba poštivati načelo cirkularne ili kružne ekonomije. Drugim riječima, da otpad jedne industrije postane sirovina druge te da se proizvodi recikliraju i ponovno iskorištavaju.

U posljednjih 10 godina u hrvatskom miješanom komunalnom otpadu zakopano je u zemlju sirovina čija je tržišna vrijednost pet milijardi kuna.

Digitalni marketing Visoko učilište Algebra organiziralo je konferenciju Od digitalnog marketinga do marketinga digi-

talne ere. Konferencija je okupila hrvatske stručnjake za marketing i digitalni marketing, marketinšku strategiju i analitiku. Kroz nekoliko predavanja i završni panel sudionici konferencije stekli su uvid u glavne trendove koji danas obilježavaju područje digitalnog marketinga te u analitičke metode i tehnologiju koja se nalazi u njihovoj pozadini.

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 300 do 450

( 83 mil komada

energetskih pločica u minuti

godišnji kapacitet proizvodnje

Nova tvornica Atlantic Grupe

Uskoro europski lider u energetskim pločicama Otvaranjem 100 milijuna kuna vrijednog pogona za proizvodnju energetskih pločica Atlantic Grupa će s punim kapacitetom otvoriti 150 novih radnih mjesta i postati lider u proizvodnji energetskih pločica Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

A

tlantic Grupa je otvorila novi pogon za proizvodnju energetskih pločica u Industrijskom parku Nova Gradiška. U izgradnju i opremanje tvornice uloženo je 100 milijuna kuna, a zaposleno je 50 radnika. Kada se uvedu još dvije dodatne linije i osigura puni kapacitet proizvod-

Ovo investiranje potvrda je atraktivnosti Industrijskog parka Nova Gradiška, kaže gradonačelnik Bigović nje, u tvornici će biti zaposleno njih ukupno 150.

Tvornica ima 6000 četvornih metara prostora i proizvodnu traku dugu 90 metara na kojoj se može proizvesti 300 do 450 komada energetskih pločica u minuti, odnosno 83 milijuna u godini dana. Prva lopata na gradilištu iskopana je u travnju prošle godine, a već u prosincu krenulo se u testiranje proizvodnje.

Atlantic Grupa je s brendom Multipower vodeći europski proizvođač sportske prehrane, koja se najvećim dijelom proizvodi u Atlanticovoj tvornici u okolici Hamburga, u Njemačkoj, u kojoj se rade praškasti proizvodi i komprimati. U tvor-

nici u Rogaškoj Slatini u Sloveniji proizvode se napitci pod istim brendom.

Ova investicija nastavak je konsolidacije proizvodnih kapaciteta pa Atlantic Grupa od sada sama proizvodi asortiman energetskih pločica, koje su se dosad proizvodile kod treće strane. Više od 99 posto proizvodnje iz ove tvornice namijenjeno je izvozu, primarno na tržišta Zapadne Europe. Uz lokaciju ove tvornice Atlantic Grupa je rezervirala i susjednu parcelu jednake veličine koja će u budućnosti biti iskorištena za širenje poslovanja.

Izvrsna poslovna zona Iznimno smo ponosni zbog činjenice da je tvornica završena u samo 10 mjeseci, za što smo zahvalni velikom trudu naših zaposlenika i partnera, rekao je na otvaranju tvornice predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. “Ovaj je projekt primjer mogućnosti efi-

kasnog investiranja u Hrvatskoj, u čemu smo imali jednako veliku potporu lokalne zajednice i državnih institucija, kao i financijskih partnera, prije svega Europske banke za obnovu i razvoj”, istaknuo je Tedeschi.

Projekt je financiran sredstvima kompanije i kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, a Nova Gradiška izabrana je kao najpovoljnija investicijska destinacija u konkurenciji od preko 90 lokaliteta. Tamošnja industrijska zona se nalazi uz autocestu, 130 kilometara od Zagreba, a sam Grad Nova Gradiška daje i visoke poticaje za investiranje. Građevinsko zemljište u toj zoni je jeftino, a investitori dobivaju za 25 kuna po četvornom metru zemljišta osiguranu infrastrkuturu. Investitori su i potpuno oslobođeni komunalnih doprinosa u prvoj godini svog rada.

Sljedeće godine plaćaju samo polovinu doprinosa, a u trećoj godini 75

posto iznosa. Tek u četvrtoj godini od investicije tvrtke plaćaju punu komunalnu naknadu. Jednako tako je i sa svim porezima na tvrtku koje ubire Grad.

Dodatna vrijednost Investiranje u naš grad potvrda je atraktivnosti Industrijskog parka Nova Gradiška kao jedne od najkonkurentnijih ulagačkih destinacija u Hrvatskoj, kao i potpune opredijeljenosti Grada za stvaranje optimalnih uvjeta za razvoj lokalnog gospodarstva, kaže gradonačelnik Nove Gradiške Željko Bigović. “Naša je misija pružiti kvalitetnu infrastrukturu na izvanrednoj lokaciji uz međunarodnu autocestu, nisku cijenu zemljišta i konkurentan paket lokalnih poticaja i olakšica, imajući u vidu potrebe ulagača za maksimalnom efikasnošću. Drago nam je da je Atlantic Grupa prepoznala ove prednosti i u Novoj

Gradiški izgradila impresivno tvorničko zdanje u kojemu će naši građani naći posao, a dodatan će broj biti angažiran kroz kooperantske i infrastrukturne poslove.

Bilježimo dodatan interes investitora i radujemo se daljnjem razvoju našeg kraja”, kaže Bigović.

Nova tvornica u portfelju Atlantic Grupe u Novoj Gradiški za tvrtku znači i dodatnu vrijednost jer će na njenim iskustvima i razmjeni znanja moći ojačati i druge dijelove svog poslovanja.

Izgledno je širenje asortimana u drugim prehrambenim dijelovima kompanije, a kako novi trendovi hranu usmjeravaju prema zdravim i funkcionalnim obrocima, novi kapaciteti tvrtke osigurat će konkurentnost i fleksibilnost kompaniji i u sljedećim godinama.

enterprise europe

info

Broj 127, 23. ožujka 2015.

Aquapark Istralandia

Javna nabava: EU pruža dobre primjere Sazrelo je vrijeme za promjenu modela javne nabave. Umjesto odabira ponude s najnižom cijenom, možda bi bilo bolje odabirati ekonomski najpovoljniju ponudu. Ali promjenu mora donijeti zakonodavac. Rekao je to Goran Matešić, predsjednik Državne komisije za kontrolu javnih nabava, na prošlotjednom radnom ručku Hrvatske udruge poslodavaca. Za članove HUP-a nema dileme. Sadašnji model je srušio cijene, s tržišta uklonio gotovo 30 posto likvidnosti, upozorio je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzeća pri HUP-u. Europska unija ima dobre primjere. U Belgiji se nakon otvaranja ponuda odbacuju najviša i najniža pa se onda analiziraju ostale i traži ekonomski najpovoljnija ponuda. Tako se utvrđuju standardne cijene za pojedine robe i usluge, što služi kao orijentir kod budućih natječaja.

Državna komisija dobila je u međuvremenu i nove zadatke: arbitriranje u natječajima za EU fondove. Složena dokumentacije u tim postupcima zbunila je mnoge. Prema izvještaju Komisije, od 47 riješenih žalbi natječaji su poništeni u 42 posto slučaja.

Državna komisija lani je donosila odluke u prosječno 39 dana po čemu je Hrvatska u vrhu Unije. (I.V.)

Nove investicije uz državna jamstva Uz jamstvo HAMAG-BICRO-a istarski vodeni park, koji je otvoren prošle godine, bit će proširen i omogućit će mu se rad tijekom cijele godine Aquapark Istralandia, prvi hrvatski vodeni park i dobitnik svojevrsnog Oscara za vodene parkove - Parksmania Awards, krenuo je u proširenje usluga i realizaciju cjelogodišnjeg poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) prepoznala je vrijednost projekta i odobrila tvrtki jamstvo od sedam milijuna kuna.

Prvi hrvatski vodeni park otvoren je prošle godine u Istri, prostire se na osam hektara zemljišta i omogućuje zabavu, razonodu i opuštanje na više od 5000 četvornih metara vodenih površina. Posjeduje i najveći bazen s umjetnim valovima na Sredozemlju (površine 2500 četvornih metara), najviši tobogan s tornjem od 27 metara visine, bazene za odrasle i djecu, velik broj tobogana s adrenalinskim izazovima, opuštajuće hidromasažne bazene te vodeni dvorac za zabavu namijenjen najmlađim posjetiteljima. Pripreme za realizaciju Istralandije trajale su šest godina, a izgrađen je za rekordnih 10 mjeseci.

Jamstvo HAMAG-BICRO-a uvelike je pomoglo ostvarenju našeg poduzetničkog pothvata, odnosno proširenja i rekonstrukcije prvog otvorenog vodenog par-

kao kultnog istarskog centra zabave i razonode u kojem se planira zaposliti još oko 250 djelatnika. Trenutačno se radi na projektima novih tobogana, a iduće sezone u funkciji će biti i amfiteatar sa 500 mjesta te će se uvesti program noćnog kupanja.

ka u Hrvatskoj, istaknuo je Silvio Kraljević, voditelj Aquaparka. “Iako poslujemo tek godinu dana, presudna nam je bila potpora Agencije koja je odmah prepoznala naš projekt te jednostavno, stručno i brzo preuzela određeni rizik projekta, što je u konačnici rezultiralo HBOR-ovim odobrenjem kredita”, dodao je Kraljević.

Plan investitora je Istralandiju razvijati kao tematski park koji će se sa sadašnjih osam hektara površine proširiti na 21 hektar. Sezonski rad bit će zamijenjen cjelogodišnjim poslovanjem Aquaparka

Aquapark Istralandia nedavno je u Rimu u konkurenciji 40 vodenih parkova nagrađen priznanjem Parksmania Awards kao poduzetnički pothvat godine. To je svojevrsni Oscar za vodene parkove u europskim okvirima. Dobitnici su i nagrade Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, godišnje nagrade Simply the best Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i turističkog časopisa Way to Croatia, nagrade Inovacija godine TZ-a Istre i brojnih drugih priznanja.

Aquapark je, unatoč kišnim danima i kasnijem otvorenju sezone, po broju posjetitelja premašio sve planove. Plan prilikom gradnje vodenog parka predvidio je 100.000 posjetitelja godišnje, no samo u 2014. godini prodano je gotovo 130.000 ulaznica sa 2560 prosječnih posjetitelja dnevno. U 2015. godini planira se ranije otvorenje, već početkom lipnja, te povećanje broja posjetitelja za daljnjih 37 posto.

enterprise europe

Hrvatske tvrtke na EUREKA - Poziv za CeBIT-u projekte suradnje U njemačkom Hannoveru od 16. do 20. ožujka održavao se najveći sajam informatičke i telekomunikacijske industrije CeBIT. Na sajmu je izlagalo 15 tvrtki iz Hrvatske, uz nekoliko start-upova koje je vodila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Poduzetnički inkubator iz Osijeka BIOS s Miholjačkim poduzetničkim centrom te Udruga Osijek Software City. Dio njih izlagalo je na štandu koji je organizirao HAMAG-BICRO (tvrtke Ostendo Consulting, Infosit, PhotoPay, Login, Ima posla...).

Zatim, u sklopu projekta DORIBIS Network, koji provodi nositelj Miholjački poduzetnički centar-Lokalna razvojna agencija, a uz partnere BIOS, Poduzetnički inkubator OSVIT iz Donjeg Miholjca i Općinu Magadenovac, na sajam su doš-

le IT tvrtke Ofir, Escape, Betaware, Slink obrt, Poslovanje 2, Crionis, Odin i Udruga Osijek Software City. Na CeBIT-u je bio i Vebbu, koji je kao start-up izabran među 50 finalista za CODE_n start-up natjecanju na temu Internet of things (Internet stvari), javlja portal ICTbusiness.info.

Samostalno pak nastupile su tvrtke Span i Multicom Nikole Dujmovića i Zorana Vujčića. Osim njih, kao i prošle godine, samostalno na sajmu nastupio je Zipato Sebastiana Popovića. Inače, na sajmu je na 142.000 četvornih metara izložbenog prostora nastupilo oko 3300 kompanija iz sedamdesetak zemalja svijeta.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u Dunavskoj regiji 2015 iz programa EUREKA. EUREKA je program kojim se potiču mala i srednja poduzeća (MSP) na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih (IR) aktivnosti.

Ciljevi programa su: · potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet · potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i znanstveno istraživačkih organizacija · stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman

U pozivu sudjeluju Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka Republika, Njemačka, Mađarska, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Slovačka.

Službena stranica zajedničkog poziva je www.eurekanetwork.org/danuberegion-call-for-projects.

Svi uvjeti otvorenog poziva nalaze se na poveznici EUREKA Dunavska regija – Javni poziv. Uskoro ćemo objaviti datum javnog predstavljanja poziva.

Rok za dostavu EUREKA Obrasca za prijavu je 30. travnja, rok za dostavu punih projektnih prijava je 17. lipnja, a odluka o uspješnim prijavama bit će donesena od listopada do siječnja.

Za sva pitanja obratite se Nacionalnom koordinatoru projekata EUREKA: Vedran Đidara 01/2352 628 vedran.didara@hamagbicro.hr.

Poziv na potporu za predstavljanje na susretu s investitorima Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poduzetništva i obrta objavili su Javni poziv iz programa Poduzetnički impuls za sufinanciranje troškova na predstavljanju hrvatskih kompanija ulagačima Investors meet innovations Bloomberg. Korisnicima ovog programa daje se mogućnost dodjele bespovratnih sredstava za sudjelovanje na predstavljanju pred inozemnim ulagačima u Londonu, u Velikoj Britaniji. Potporu za nastup na ovom predstavljanju dobit će 10 korisnika koji će pred vodećim tehnološkim tvrtkama i akceleratorima dobiti priliku za dolazak do investicija za svoje poslovne projekte.

Predstavljanje pred investitorima i posjet tvrtkama u Londonu će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. Na natječaj se mogu prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća

koja su registrirana za proizvodnju računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, električne opreme, strojeva i uređaja, električne i elektroničke opreme za motorna vozila i za obavljanje djelatnosti informacija i komunikacija, računalnog programiranja, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima.

Tvrtke moraju imati sa svojim partnerskim i povezanim subjektima prosječno barem jednog zaposlenog u prethodnoj poslovnoj godini, ne smiju imati evidentiran dug po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, trebaju imati podmirene obveze prema zaposlenicima, u cijelosti opravdane i namjenski iskorištene dodijeljene potpore male vrijednosti ako su ih dobili (izuzetak su bespovratne potpore do-

dijeljene za provedbu projekata čiji ugovoreni rok za završetak još nije istekao), te nad njima ne smije biti otvoren stečajni postupak, postupak predstečajne nagodbe ili postupak likvidacije.

Iznosi potpora su između 10.000 i 30.000 kuna, a mogu iznositi do najviše 80 posto ukupno prihvatljivih troškova iskazanih u tablici proračuna projektnog prijedloga. Prijava za dodjelu bespovratne potpore podnosi se putem Prijavnog obrasca LONDON/2015. Uz ispunjeni prijavni obrazac obvezno se podnosi i tražena dokumentacija. U ocjenjivanju kvalitete prijava dodatni bodovi se mogu ostvariti temeljem plasmana na natjecanjima i konferencijama, referenci projektnog tima, prihoda od komercijalizacije proizvoda koji se predstavljaju,

inovativnosti rješenja, stupnja dovršenosti proizvoda koji se predstavlja te ukupne ocjene prijedloga. Javno predstavljanje poduzetničke ideje će se održati 15. travnja u 14 sati u Kongresnom centru Forum Zagreb, Radnička cesta 50, Centar Green Gold. Javno predstavljanje poduzetničke ideje na engleskom jeziku održat će se ispred žirija koji će činiti dva predstavnika Ministarstva poduzetništva i obrta te po jedan predstavnik HAMAG-BICRO-a, Bloomberga i jedan nezavisan član. Članovi žirija će odabrati 10 tvrtki kojima će se ponuditi potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratne potpore i predstavljanje u Londonu pred investitorima u skladu s navedenim uvjetima.

Rok za predaju dokumentacije je 7. travnja, a više informacija moguće je naći na http://tinyurl.com/k42cft4.

5. Brown Forum u Osijeku Ove godine se u Osijeku održava tradicionalni 5. Brown Forum u organizaciji Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja konferencija, pod nazivom Brown Forum 2015: Fostering the Information Communication Technology Ecosystem okupit će predstavnike javnog, poslovnog sektora i ostalu zainteresiranu javnost iz Srednje i Jugoistočne Europe koji će raspravljati o unapređenju

poduzetničkog eko sustava te mogućnosti rasta informacijsko-komunikacijskog sektora. U sklopu Foruma organizira se radionica Geek Business Camp u partnerstvu s Osijek Software Cityjem.

Radionica je namijenjena za sve mlade ICT poduzetnike, studente i programere i na njoj će, nakon selekcije, provesti četiri dana intenzivno učeći kako razviti svoj softverski projekt u poduzetnički pothvat. Također, naučit će kako ideju

prezentirati investitorima, kako razmišljati kao poduzetnik, kako premostiti prepreke te saznati što sve na svom poduzetničkom putu mogu očekivati. Na radionicu se mogu prijaviti svi između 18 i 35 godina (tim od dvije osobe) sa softverskom inovativnom idejom koju žele realizirati, a odabranih 30 kandidata imat će plaćen smještaj i hranu (troškove će snositi američko veleposlanstvo). Radionica je međunarodnog profila te će se odvijati

na engleskom jeziku. Na kraju radionice sudionici će svoje start-upove predstaviti sucima (uglavnom poslovnim anđelima i poduzetnicima) u završnom natjecanju, a najbolja tri projekta bit će nagrađena. Brown Forum se održava od 12. do 15. travnja u hotelu Osijek u Osijeku, a više podataka o ovom događanju moguće je pronaći na http://brownforum. net/pages/geek-business-camp.

www.een.hr

23. ožujka 2015.

2 3

ABB i Solar Impulse na putu oko svijeta

Poticanje rasta bez negativnih utjecaja na okoliš ABB, vodeća tehnološka grupacija za elektroenergetiku i automatizaciju, prati zrakoplov Solar Impulse i njegovu posadu na prvom letu oko svijeta na kojem se za napajanje koristi samo sunčeva energija Tijekom prošle godine ABB i Solar Impulse sklopili su savez za inovacije i tehnologiju kako bi promovirali zajedničku viziju smanjenja potrošnje resursa i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije.

ABB je ponosan na sklapanje saveza za inovacije i tehnologiju s tvrtkom Solar Impuls, kao i na činjenicu da se nalazi u pratnji prvog leta oko svijeta na kojem se za napajanje koristi samo sunčeva energija, kaže glavni izvršni direktor ABB-a Ulrich Spiesshofer. “ABB i Solar Impulse strastveno pomiču granice tehnologije i inovacija s ciljem da svijet učine boljim”, dodaje Spiesshofer.

Tri ABB-ova inženjera su radila sa Solar Impulse timom, kako bi pomogli poboljšati dotok energije iz solarnih ćelija i unaprijediti elektroniku za punjenje sustava baterija u zrakoplovu. Na planiranoj ruti zrakoplova u duljini od 35.000 kilometara piloti Bertrand Piccard i Andre Borschberg će se izmjenjivati na dužnosti kako zrakoplov bude napredovao iz Abu Dhabija prema istoku. Ruta ih vodi preko Omana, Indije, Burme, Kine, Havaja, Sjedinjenih Država, prije prelaska

Atlantika na povratku u Abu Dhabi, gdje se njihov dolazak očekuje sredinom ove godine.

resursa, omogućavanju održivog prijevoza i povećanju prodora čiste, obnovljive energije.

Najveći izazov na putu bit će neprekidan let u trajanju od pet dana i noći preko velikog dijela Tihog oceana iz Kine do Havaja. Zrakoplov, koji se na-

Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača transformatora, elektromotora i pogona promjenjive brzine, ABB i njegovi proizvodi imaju značajnu ulogu u po-

ABB i Solar Impulse strastveno pomiču granice tehnologije i inovacija s ciljem da svijet učine boljim, kaže Ulrich Spiesshofer glavni izvršni direktor ABB-a paja s više od 17.248 solarnih panela, tijekom dana će lebdjeti na visinama blizu 10.000 metara kako bi u potpunosti napunio svoje baterije da može ostati u zraku tijekom noći. ABB-ov entuzijazam na projektu Solar Impulse ne proizlazi samo iz zajedničke vjere u inovacije i tehnologiju, već i iz slogana tvrtke: “Snaga i produktivnost za bolji svijet”.

Duh projekta Solar Impulse odražava težnje ABB-a prema poticanju operativne učinkovitosti, smanjenju potrošnje

većanju energetske učinkovitosti. ABB pogoni instalirani širom svijeta su primjerice uštedjeli više od 445 teravatsati električne energije u 2014. godini, što je jednako godišnjoj potrošnji od oko 110 milijuna europskih kućanstava.

Kao drugi najveći svjetski dobavljač solarnih pretvarača i jedan od najvećih dobavljača za vjetroelektrane, ABB je lider u učinkovitoj i pouzdanoj integraciji obnovljivih izvora energije u energet-

ske mreže, a ujedno pomaže u izgradnji mreže za brzo punjenje električnih vozila u Europi i dobavlja ključnu opremu za najveću svjetsku mrežu brzih punjača za električne automobile u Kini.

“Kada govorimo o čistim tehnologijama za svjetsku uporabu, to nije san, već stvarnost. Zahvaljujući ABB-u one su dostupne na tržištu, te su već postigle uštedu energije ekvivalentnu potrošnji milijuna kućanstava”, rekao je Piccard, švicarski pionir zrakoplovstva, član prvog tima koji je 1999. godine obišao Zemlju u balonu. Njegov kolega u zrakoplovu Borschberg vidi kako se “tehnologija mijenja puno brže nego što smo mogli zamisliti. Pravi je izazov izgraditi svijest koja nas potiče na razvoj u skladu s brzinom napretka tehnologije, a ABB proaktivno rješava taj izazov”.

Od 2010. godine su Piccard, predsjednik projekta, i Borschberg, njegov glavni izvršni direktor, zajednički postavili osam međunarodnih zrakoplovnih rekorda na letovima iznad Europe, Sjeverne Afrike i SAD-a u prototipu zrakoplova sa solarnim napajanjem, uključujući rekord za trajanje, visinu i udaljenost leta.

enterprise europe Projekt Intermodal

Mogućnosti intermodalnos

U međunarodni projekt Intermodal u koji je uključeno devet regija iz Italije, Hrvatske i Albanije uključena je i Splitsko-dalmatinska županija. P Jozo Vrdoljak Europska unija nizom svojih dokumenata demonstrira odlučnost u provođenju zajedničke prometne politike temeljene na održivom razvoju, a u kojoj koncept intermodalnosti ima bitnu ulogu. Tako je Europska komisija 2011. godine predstavila još jednu bijelu knjigu - Roadmap to a Single European Transport Area - Towards, kao dokument koji je dio šire razvojne strategije Europa 2020, u kojem se razvoj učinkovitog prometnog sustava smatra preduvjetom razvoja Europske unije.

Jasni ciljevi prometa U ovom dokumentu postavljeni su jasni ciljevi koje treba dostići do 2030., odnosno 2050. godine. Od 10 ključnih ciljeva, pet ciljeva odnosi se na problematiku multimodalnosti. Tako je postavljen cilj da se 30 posto tereta koji se prevozi ce-

stovnim prijevozom više od 300 kilometara prebaci na druge transportne oblike poput željeznice ili pomorskog prijevoza do 2030. godine, a do 2050. godine više od 50 posto. Za ispunjenje ovih ciljeva potreban je razvoj odgovarajuće infrastrukture, pa je do 2050. godine u potpunosti nužno izgraditi europsku mrežu brzih pruga. U programu je naznačeno da treba utrostručiti dužinu postojeće mreže brzih pruga do 2030. godine te održavati njenu gustoću u svim državama članicama. Do 2050. godine većina putničkog prijevoza trebala bi se odvijati željeznicom i postojati funkcionalna mreža visoke kvalitete s popratnim uslužnim djelatnostima informiranja. Nužno je do tada povezati sve zračne luke osnovne mreže s brzom željeznicom, a sve osnovne morske luke dostatno povezati sa željeznicom, a gdje je moguće i s mrežom plovnih putova unutarnjih voda. Do 2020. godine nužno je uspostaviti okvir europskog sustava informiranja, uprav-

Poslovni razgovori na sajmu Infopol

Europska poduzetnička mreža Flandrije, Bruxellesa i Wallonije tijekom održavanja sajma Infopol organizira poslovne razgovore pod nazivom International Matchmaking Security and Emergency Response Days.

Poslovni razgovori će se održati 22. travnja u Kortrijku, u Belgiji. Svake dvije godine na sajmu Infopol okupljaju se tvrtke i ostale zainteresirane strane iz područja sigurnosti, osiguranja i hitnih situacija kako bi raspravljali o posljednjim trendovima na području: · opreme za policiju, vatrogasce i hitnu pomoć · sigurnosnih i hitnih službi · nadzora · mobilnosti, parkinga i sigurnosti na cestama

Više o sajmu Infopol možete pronaći na sljedećim internet stranicama: http:// www.infopol.be/en/home/.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, a kako biste ih pronašli, potrebno je popuniti registracijski obrazac koji se objavljuje u online katalogu. Svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete do 15. travnja na https://www.b2match.eu/ infopol2015.

Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske tel.: 4561 639 e-mail: ispahic@hgk.hr.

Poslovni razgovori na sajmu Seafood Europska poduzetnička mreža Škotske organizira poslovne razgovore na najvećem svjetskom sajmu morskih prehrambenih proizvoda Seafood Expo Global & Seafood Processing Global koji privlači više od 25.800 kupaca i opskrbljivača svježih, zamrznutih, pakiranih i delikatesnih morskih proizvoda, opreme i usluga, a uključuje sudionike iz 140 zemalja.

Poslovni razgovori će se održati 21. i 22. travnja i bit će izvrsna prilika za susret s potencijalnim kupcima, dobavljačima ili partnerima da istraže poslovne mogućnosti na unaprijed ugovorenim poslovnim sastancima.

Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se obavlja na internet stranicama https://www.b2match. eu/seg2015, najkasnije do 15. travnja 2015.

Kontakt osoba: Irena Spahić Europska poduzetnička mreža Hrvatske tel.: 4561 639 e-mail: ispahic@hgk.hr.

www.een.hr

23. ožujka 2015.

4 5

sti u jadranskom području

Projekt se bavi organizacijom održivog sustava lokalnog prijevoza u jadranskim gradovima ljanja i plaćanja u okviru multimodalnog transporta.

Projekt Intermodal Prijedlog strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2030., koji u sebi sadrži navedene smjernice održivog transporta, predstavlja osnovu za utvrđivanje srednjoročnih i dugoročnih ciljeva prometnog razvoja te njihovo usklađivanje s prometnim strategijama Europske unije. U međunarodni projekt Intermodal u koji je uključeno devet regija iz Italije, Hrvatske i Albanije uključena je i Splitsko-dalmatinska županija. Riječ je o projektu koji se bavi problematikom organizacije održivog sustava lokalnog prijevoza u jadranskim gradovima. Vrijednost projekta je oko dva milijuna eura, a trebao bi biti gotov do kraja godine.

Prema riječima Martina Bućana, projekt menadžera u odjelu za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, cilj ovog projekta je da se iskoriste moguć-

nosti intermodalnosti u svrhu promocije turizma u prekograničnom jadranskom području, te se ujedno na lokalnoj razini pridonese ravnomjernom razvoju. “Europska unija sustavno potiče razvoj novog sustava lokalnog javnog prijevoza putnika u kojem su svi oblici javnog prijevoza - autobusni, željeznički, brodski, tramvajski i drugi - objedinjeni u zajednički sustav prijevoza putnika na određenom području ili u određenoj regiji”, pojašnjava Martin Bućan.

Pilot-projekti i aktivnosti Prema Bućanovim riječima, primjena projekta postići će se kroz seriju aktivnosti koja će se razviti u tri povezana dijela. “Zbog turističke orijentacije razvoj prometnog sustava naše županije ima izuzetno veliki značaj. Nužna je i kvalitetna analiza potražnje i potrebe transporta, pogotovo u zaobalnom dijelu, da bi se osigurao kvalitetan, pouzdan i ekološki prihvatljiv integrirani promet te na taj

način pružila podrška promociji turizma.

Građane i lokalne čelnike odgovarajućom komunikacijom i širenjem informacije potrebno je senzibilizirati o problemu”, ističe Bućan.

Prema njegovim riječima, u tom dijelu su izrađene tri stručne studije kao podloga projektu. Važan dio projekta je implementacija pilot-aktivnosti na lokalnoj razini u čemu je vrlo važna izgradnja i postavljanje punionica za električna vozila, što se upravo i provodi. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje osmišljen je Program razvoja višenamjenskog eko vozila namijenjenog za vuču turističkih vlakića i opskrbu prodajnih mjesta u primorskim mjestima i gradovima, vozila za odvoz smeća iz gradskih jezgri, vozila za čišćenje ulica, vozila za nacionalne parkove i slično. U prvoj fazi razvijat će se vozila za potrebe turizma, a kao pogon će se koristiti električna energija ili vodik kao ekološki prihvatljivi energenti.

Europske nagrade za promicanje poduzetništva Objavljen je poziv za prijavu na EEPA 2015 natječaj Europske nagrade za promicanje poduzetništva 2015 -European Enterprise Promotion Awards – EEPA 2015. Riječ je o priznanju koje je namijenjeno najuspješnijim promotorima poduzetništva i poduzetničkog duha, onima koji predstavljaju najbolje prakse i politike za razvoj poduzetništva, a dodjeljuje ga Europska komisija.

Na EEPA natječaju 2015 sudjeluje 28 zemalja članica Europske unije te Island, Norveška, Srbija i Turska.

Natječaj je otvoren za: · nacionalne organizacije · gradove · općine · regije i zajednice · javno-privatna partnerstva tijela javne vlasti i poduzetnika · obrazovne programe · poslovne organizacije EEPA nagrade 2015 dodijelit će se u šest različitih kategorija: 1. Promicanje poduzetničkog duha 2. Ulaganje u poduzetničke vještine

3. Poboljšanje poslovnog okruženja 4. Poticanje internacionalizacije poslovanja 5. Potpora razvoju zelenog tržišta i učinkovito korištenje resursa 6. Odgovorno i uključujuće poduzetništvo Kvalificiranje za EEPA nagradu 2015 odvijat će se u dvije faze: Prva faza: Ministarstvo poduzetniš· tva i obrta koordinira EEPA-u na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj te putem Odbora za vrednovanje i odabir projekata, na temelju propisanih EU kriterija, odabire dva projekta iz dvije različite kategorije koje nadalje kandidira na EU razinu. · Druga faza: Europska komisija odabire članove europskoga žirija koji nadalje razmatra prijave i odabire.

Natječaj na nacionalnoj razini otvoren je do 22. svibnja 2015. godine. Dodjela EEPA nagrada 2015 održat će se u Luksemburgu, u studenome 2015. godine, gdje će se proglasiti pobjednici u pojedinim kategorijama i ukupni pobjednik (velika nagrada žirija).

Sudjelovanje na natječaju ima i promotivni karakter za prijavitelje jer će informacije o svim nominiranim kandidatima biti dostupne najširoj publici putem web stranice EEPA-e, a objavljivanjem njihovih imena putem medij-

ske kampanje, nominirani kandidati će biti u samom središtu pozornosti. Detaljne informacije, upute i obrazac za prijavu (na hrvatskom jeziku) dostupni su na: http://www.minpo.hr/default. aspx?id=3079.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+017-0010781.

na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0010630

Električna energija Vodovod i odvodnja, Šibenik, traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 31. ožujka, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Vodovod i odvodnja, Šibenik, 26251326399, Kralja Zvonimira 50, Služba nabave, Nikolina Badžim Katić, dipl. oec. – za opći dio; Marko Lovrić, dipl. ing. – za tehnički dio, 22000 Šibenik, nikolina.badzim.katic@vodovodsib.hr, marko.lovric@vodovodsib.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2015%2fS+005-0006256.

Popravci i održavanje pružnih vozila Hrvatske željeznice traže nabavu usluga održavanja i popravaka pružnih vozila. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Putnički prijevoz, 80572192786, Strojarska cesta 11, HŽ Putnički prijevoz, Služba nabave, Strojarska cesta 13, Zagreb, Željko Bjelčić; Marina Jelić, 10000 Zagreb, zeljko.bjelcic@hzpp.hr, marina. jelic@hzpp.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+005-0010609.

Oprema za aerodrome Zračna luka Dubrovnik traži nabavu opreme za regulaciju, sigurnost i signalizaciju u zračnim lukama. Natječaj je otvoren do 26. ožujka, a prijave na hrvatskom i engleskom jeziku se predaju na Zračna luka Dubrovnik, 63145279942, Dobrota 24, Pravno-kadrovska služba, Ivana Dimnić, 20213 Čilipi, ivana.dimnic@airport-dubrovnik.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0006182.

Streljivo Ministarstvo obrane RH, traži nabavu streljiva. Natječaj je otvoren do 15. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, 66486182714, Kralja Zvonimira 12, Samostalni sektor za javnu nabavu, Milan Sučić, 10002 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.

Električna energija KBC Rijeka traži nabavu električne energije. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Rijeka, 40237608715, Krešimirova 42, Služba za poslove nabave KBC Rijeka, Vanja Šušnjar, 51000 Rijeka, nabava-vanja@kbcrijeka.hr. Više podataka o nadmetanju

Projektiranje Hrvatske autoceste traže izradu projekta i nacrta, te procjenu troškova. Natječaj je otvoren do 9. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatske autoceste, Društvo za upravljanje, građenje i održavanje autocesta, 57500462912, Širolina 4, Samostalni odjel za nabavu, Marin Lozančić, 10000 Zagreb, marin.lozancic@hac.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0008532.

Telekomunikacijske usluge

Carinska uprava Ministarstva financija traži nabavu telefonskih usluga i usluga prijenosa podataka. Natječaj je otvoren do 8. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo financija Carinska uprava, 18683136487, A. von Humboldta 4a, Sektor za financije, Marijana Semulić; Danijel Drlić; Vlasta Špoljarić; Jasminka Gregurović; Romana Butina; Andrijana Antolković, 10000 Zagreb, javna.nabava@carina.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0008400.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Klimatizacijska oprema (BRES20131126003) Španjolska tvrtka specijalizirana za uvoz i izvoz klimatizacijske opreme poznatih marki nudi zastupstvo za sve vrste klimatizacijskih proizvoda, kao i alate i pribor za ugradnju. Interes tvrtke je širenje trenutnog portfelja proizvoda: klimatizacijske opreme, alata i pribora za ugradnju. Tvrtka traži nove dobavljače i nudi usluge distribucije/zastupanja u Španjolskoj i Portugalu, s ciljem stvaranja distribucijske mreže unutar tih zemalja.

Bezalkoholno sredstvo za dezinfekciju (BOSE20141210006) Švedska tvrtka, koja je razvila sredstvo za dezinfekciju bez alkohola namijenjeno za čišćenje ruku i površina, koje pruža dugotrajnu zaštitu protiv bakterija i virusa, traži distributera u maloprodajnom sektoru u cijeloj Europi. Tvrtka je razvila antibakterijske proizvode temeljene na tehnologiji koja na blagi način uništava bakterije. Na taj način možete zaštititi površine od bakterijskih i virusnih napada. Ovim putem se može stvoriti dugoročna zaštita od nekoliko sati do nekoliko godina, ovisno o primjeni.

Proizvodnja industrijskih vozila (BRES20131126001) Španjolska tvrtka specijalizirana za popravak, održavanje i prodaju industrijskih vozila, odvoz auta, vozila za istovar, kamiona za utovar, vagona, rezervnih dijelova i drugih dodataka, nudi usluge distribucije. Tvrtka traži proizvođače industrijskih vozila i njihovih dijelova kako bi ih distribuirali na nacionalnom tržištu.

Graditeljstvo (20121213028 BO) Rumunjska tvrtka s iskustvom u području građevine, odnosno izgradnje stambenih i nestambenih zgrada, nudi podugovaranje potencijalnim zainteresiranim partnerima u EU-u. Tvrtka nudi profesionalne i kvalitetne usluge za izgradnju skladišta, poslovnih i stambenih objekata, industrijskih objekata, ustanova za obrazovanje, dvorana, garaža... Kako bi proširila portfelj klijenata, tvrtka traži strane tvrtke zainteresirane za njihove usluge podugovaranja u građevinskom sektoru.

Izrada torbi/vreća od polipropilena (BRDK20150203001) Danska tvrtka koja prodaje torbe/vreće od recikliranog tkanog polipropilena traži tvrtku u Europi koja može izrađivati i šivati vreće za njih. Klijent bi trebao biti u mogućnosti da ušije ručke s integriranim elastičnim dijelom za zatvaranje vreća, kao i plastični dio ispod gornjeg šava vrećice. Vreće su izrađene od jednog komada tkanine veličine 1140x470 mm. Prednost je ako proizvođač može printati logo i uzorke na polipropilen.

Drveni namještaj (BOES20131028007) Španjolski proizvođač drvenog namještaja za kuće, hotele i apartmane traži partnere koji su zainteresirani za distribuciju ovih proizvoda - sofa, stolaca, pratećeg namještaja... Tvrtka je proizvođač te također specijalizirana za uređenje interijera te razvoj projekata za uređenje hotela, stanova i kuća.

Prerada voća i povrća (BOPL20150206001) Velika i dobro poznata tvrtka za preradu voća i povrća s juga Poljske zainteresirana je za jačanje svoje pozicije na inozemnim tržištima pronalaženjem novih partnera. Tvrtka traži partnere među distributerima hrane, veletrgovcima i trgo-

vačkim mrežama, ali je također zainteresirana za podugovaranje i suradnju s drugim proizvođačima hrane.

Medicinski instrumenti i pomagala (BOHU20140212001) Mađarska tvrtka, specijalizirana za distribuciju kirurških instrumenata, terapeutskih pomagala, sanitarnih, laboratorijskih i proizvoda za zaštitu na radu, traži trgovačko-posredničke usluge, uglavnom zastupnike za svoje proizvode.

Tvrtka je također otvorena za uspostavu suradnje temeljene na franšizi.

Riba i riblji proizvodi (BRPT20140106001) Portugalska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i komercijalizaciju ribe i ribljih proizvoda (svježih i smrznutih), traži nove dobavljače tih proizvoda (npr. ribe, školjki i škampa), kako bi povećala raznolikost svoje ponude.

Traže se dobavljači prehrambenih proizvoda (BRBR20140923001) Brazilska mljekara i distributer prehrambenih proizvoda traži dobavljača začina i proizvoda poput maslinovog ulja, rajčica sušenih na suncu, gljiva, maslina, tune, svih vrsta sireva, mliječnih proizvoda, pršuta i dimljene šunke za distribuciju u regiji Bahia, u Brazilu.

www.een.hr

23. ožujka 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ck2p3kd.

Loptice za dohranu biljaka, naziva Magic Pearly Jelly. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer loptice koje bubre u kontaktu s vodom izgledaju i mirišu kao hrana pa se mogu zamijeniti s hranom i izazvati gušenje. (slika 1) Slušalice, brend Vivanco, model Sport Series Aircoustic. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljen sadrži kratkolančane klorirane parafine koji su zabranjeni. (slika 2)

Igračka autobus, brend Cigioki, model Fast Powerful Car - Bus. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate koji su zabranjeni u igračkama i proizvodima namijenjenima djeci. (slika 3)

Prsten, brend Karat, model P:4-5.3/ H3 58, Size 20 Art.Nr. 60412. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ispušta nikal više od dozvoljene razine. (slika 4) Automobili Citroen, model C4 Picasso, proizvedeni 2012. i 2013. godine.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer prsten kočnice mjenjača za vožnju unatrag može puknuti pa vozilo umjesto u pogonu unatrag može biti u prvoj brzini. (slika 5) Punjač za elektronske cigarete, brend Libert E Cloppe, model AR 600. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer izolacija na njemu nije kvalitetno izvedena pa može doći do električnog udara. (slika 6) Automobili Chevrolet, model Trax, proizvedeni 2012. i 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer zatezači pojaseva prednjih sjedala mogu biti

1

2

3

4

5

6

7

8

9

neispravni što povećava rizik pri sudaru. (slika 7) Automobil Mitsubishi, modeli Lancer Evolution, Pajero/Shogun, proizvede-

ni od 2005. do 2007. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje zbog grešaka u konstrukciji prekidača za svjetla i pokazivača smjera koje mogu onemogućiti njihov ispravan rad. (slika 8,9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr

Traže se nove potrebe i nove tehnologije vezane uz infracrvenu tehnologiju za razvoj novih proizvoda (TRFR20131217001) · Francuska tvrtka, specijalizirana za infracrvenu tehnologiju, traži inovativne tehnologije u ranom razvoju ili već razvijene, koje bi se mogle primijeniti na: tržište zaštite i nadzora, termografsku opremu, laboratorijsku opremu i opremu za testiranje s karakteristikama sustava infracrvene tehnologije. Također, obraća se pozornost na spoznavanje novih potreba koje bi mogle voditi prema razvoju proizvoda i rješenjima temeljenima na upotrebi infracrvene tehnologije. Traži se istraživanje i tehnička suradnja kao i licenciranje te mogućnost podugovaranja.

Traži se FM radioprijamnik na baterije za NAVETEX (navigacijski telex) i fax za vremensku prognozu (TRAT20150119001) · Austrijska tvrtka (start-up), koja se bavi komunikacijskim rješenjima, traži partnera koji razvija/proizvodi prijamnike. Uređaj bi trebao biti samoodrživ, napajan baterijama, nosiv u ruci, kao i sposoban primati, pohranjivati i prikazivati: NAVETEX poruke: tekstualne poruke - koje sadrže nautička upozorenja i vre-

menske prognoze, s dometom odašiljanja uglavnom na 518 kHZ i 490 kHZ. - vremenski fax: slikovni prikaz vremenskih odjeljaka i uz njega vezani meteorološki dio koji se odašilje na kratkim valnim duljinama, uglavnom između 4 MHz i 10 MHz.

Traži se tehnologija za povećanje otpornosti medicinskih papirnatih posuda na deterdžente (TRPL20140731001) · Poljska tvrtka proizvodi jednokratne medicinske posude za odlaganje kao što su posude za bubrege, boce za muški urin te zdjele za pranje pacijenata, napravljene od celulozne pulpe. Poduzeću je potreban sastojak koji bi, pomiješan s osnovnom pulpom, povećao otpornost ponuđenih papirnatih posuda na deterdžente. Traži se komercijalni ugovor uz tehničku pomoć.

Razvoj i prilagodba zaštite materijala za cijevi i premaza za uronjive visokotemperaturne senzore (TRDE20141208001) · Istraživački tim s odjela za fiziku poluvodiča na njemačkom Sveučilištu traži specifična rješenja za zaštitu sustava cijevi za uronjive visokotemperaturne senzore. Poboljšana rješenja – izvan ranije upotrijebljenih keramičkih materijala, jedinstvenih kristala, kao i raznih metala i premaza – trebala bi

sustav učiniti otpornijim i dugotrajnijim na agresivna otapanja i atmosfere. Traži se partner/i za ugovore o tehničkoj suradnji ili ugovore o proizvodnji.

Traži se rješenje za potpunu zamjenu antibiotika u sjemenu za umjetnu oplodnju životinja (TRFR20140130001) · Francuski inovator, specijaliziran za umjetnu oplodnju životinja, ima cilj potpuno zamijeniti uporabu antibiotika u sjemenu. SME specijaliziran za istraživanje i razvoj u potrazi je za aktivnom molekulom ili izglednim mehaničkim rješenjem koje bi sadržavalo većim dijelom citoksine ili bi moglo spriječiti bakterije i njihov metabolizam. Francuski SME traži partnera koji bi u suradnju uvrstio svoj know-how, iskustvo ili metodu razvoja adekvatnog rješenja. Traži se tehnička suradnja, zajedničko ulaganje ili ugovor o licenci.

Razor polimerskih materijala na jake udare (TBRE20141222001) · Multinacionalna tvrtka iz Bruxellesa, usmjerena na robu široke potrošnje, želi istražiti materijale i tehnologiju koja bi mogla ograničiti razor uzrokovan napetošću ovojnice polietilenskih savitljivih materijala. Traže se razne vrste suradnje (tehnička suradnja ili ugovor o licenci), ovisno o predloženom stanju tekstura i izgleda uzorka.

Tehnologija prevencije izdvajanja ulja iz paste od sezama (TRTR20141118001) · Turska tvrtka traži tehnologiju koja bi spriječila izdvajanje ulja iz paste od sezama u vremenskim razmacima. Tehnologija bi trebala već biti na tržištu. Tvrtka traži ugovor o licenci ili tehničkoj suradnji.

Tretman uporabe pitke vode podržan pokretnom solarnom energijom (TRAT20150114001) · Austrijski proizvođač pokretnih stanica za solarnu energiju želi kombinaciju sa sustavom tretmana vodom. Sustav bi trebao

biti spojiv s okvirima solarnog područja te koristiti prilagodljiv izgled. Treba biti prilagodljiv i različitim stupnjevima kontaminacije kao i njihovim izvorima te eventualno proizvoditi pitku vodu za 500 ljudi. Poduzeće traži partnere s prilagodljivim sustavima za tretmane vodom i to za proizvodnju/tehničku suradnju ili sklapanje trgovačkih ugovora s tehničkom pomoći.

enterprise europe

23. ožujka 2015.

Poslovni razgovori Baltic Fashion & Textile Riga 2015

Poslovni susreti na Mediteranskoj burzi turizma BMT 2015, Napulj Eurosportello, posebna agencija Napuljske komore, povodom BMTa 2015 (Mediteranska burza turizma) u Napulju u Italiji u sklopu aktivnosti konzorcija Enterprise Europe Network-BRIDG€conomies, organizirat će transnacionalne poslovne susrete na području turizma koji će se održati 27. ožujka.

Događanje će biti organizirano u suradnji sa Sektorskom grupom za turizam i kulturno naslijeđe. Događaj će ugostiti tvrtke iz cijelog EU-a i kupce izabrane uz potporu ENIT-a (Talijanska

nacionalna institucija za turizam) i partnera iz Europske poduzetničke mreže.

Glavne teme su: · Turistička ponuda specijalizirana u različitim proizvodnim linijama · Susret ponude i potražnje.

Na prethodno dogovorenim poslovnim sastancima sudionici će imati mogućnost: raspravljati o mogućnostima suradnje u turizmu; predstaviti turističku ponudu; istražiti prirodne resurse regije; pronaći nove poslovne partnere; uspostaviti nove poslovne veze. Sudjelovanje na događanju je besplatno.

Europska poduzetnička mreža organizira međunarodne poslovne susrete na Sajmu u Hannoveru, vodećem gospodarskom sajmu koji će se održati od 14. do 17. travnja 2015.

Ovi 11. poslovni susreti održavaju se još od 2005. godine, a od tada je 2500 tvrtki održalo više od 19.500 poslovnih sastanaka.

Više podataka moguće je dobiti na: Eurosportello – Special Agency of the Chamber of Commerce of Naples C.so Meridionale, 58 80143 Napoli - ITALY

Marco Cozzolino Enterprise Europe Network +39 081 28 42 17 m.cozzolino@eurosportello.na.camcom.it.

Vanessa Foggia Internationalization & Promotion +39 081 28 42 17 v.foggia@eurosportello.na.camcom.it

Jelena Ravlić HGK, Europska poduzetnička mreža 01/ 456 1763 jravlic@hgk.hr

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Baltic Fashion & Textile Riga 2015 koji će se održati 17. travnja 2015. u Rigi, Latvija. Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke iz tekstilne i modne industrije koje traže potencijalne poslovne partnere u Latviji i drugim zemljama, te kako bi istražili posljednje trendove i

najnovije tehnologije na ovome području. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se obavlja na sljedećim internet stranicama, najkasnije do 15. travnja 2015.: https:// www.b2match.eu/baltic-fashiontextile2015.

Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske Tel: 01 / 4561 639 E-mail: ispahic@hgk.hr.

Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC

Poslovni razgovori Horizon 2020

HGK-Županijska komora Rijeka prvi put organizira međunarodni sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC (Franchising Exhibition Croatia) koji će se održati 29. i 30. svibnja 2015. godine u Milenij hotelima u Opatiji.

promovirano pa se zato otvara mogućnost organizacije takve manifestacije u nas. U sklopu sajma planira se i znanstveno-stručna konferencija o temama vezanim za franšizu, financijske, savjetodavne i ostale djelatnosti koje će se predstaviti na Sajmu.

Planirate li prijaviti projekt za natječaj iz programa Horizon 2020, ERASMUS +, Eurostars? Tražite li međunarodne partnere za razvojno-istraživačke projekte?

Sajam se organizira u partnerstvu s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Opatija, Hrvatskom obrtničkom komorom-Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije, Turističkom zajednicom Kvarnera, Turističkom zajednicom grada Opatije, Unioncamere Veneto, Hrvatskom udrugom za franšizno poslovanje i Surf´n´friesom, riječkim fast food lancem, najbrže rastućom franšizom u Hrvatskoj. Iako je prisutno godinama, franšizno poslovanje u Hrvatskoj nije dovoljno poznato i

Cilj sajma je da se potencijalnim franšizerima predstave uspješne hrvatske i međunarodne franšizne tvrtke te pružatelji financijskih i konzultantskih usluga. Tako bi način poduzetnici, na jednom mjestu, dobili cjeloviti paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja.

Za detaljnije informacije možete se obratiti na telefon ++385 51 209 116, 209 139 i 209 119, na e-mail: info-fec@hgk.hr, a svakako posjetite web stranicu sajma http://fec.hgk.hr.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Horizon 2020 - Research, Development and Innovation koji će se održati 11. lipnja 2015, u Ostravi, u Češkoj Republici. Glavno događanje bit će unaprijed dogovoreni poslovni razgovori poduzetnika, osoba sa sveučilišta i istraživačkih organizacija. Cilj događanja je povezati ljude, razmijeniti poslovne ideje i sastaviti nove konzorcije za istraživačke projekte, posebice u okviru programa Horizon 2020, Erasmus+ i Eurostars. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijal-

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 24. ožujka - Water Bussines Day, Wasser Berlin, Berlin, Njemačka 25.-26. ožujka - Poslovni razgovori u sektoru industrije nafte i plina, Ravenna, Italija 27. ožujka - Poslovni razgovori Međunarodni sajam Green, Gornja Radgona, Slovenija 27. ožujka - Poslovni razgovori, Mediteranska burza turizma MBT 2015, Napulj, Italija 13. travanj - Poslovni razgovori na Sajmu Hannover, Hannover, Njemačka

8

17.travnja - Poslovni razgovori Baltic Fashion & Textile Riga 2015, Latvija 21. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Seafood u Bruxellesu, Belgija 22. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Infopol, Kotrijk, Belgija 29. - 30. svibnja - Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC, Opatija 11. lipnja - Poslovni razgovori HORIZON 2020, Ostrava, Češka

nog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Dodatno, održat će se i seminar (vezan na potpore koje su dostupne za razvojno-istraživačke projekte i studije slučaja), kao i organizirani obilasci istraživačkih centara (IT4IInnovations National Supercomputing Centre, Nanotechnology Centre, Energy Research Centre, Institute of Environmental Technologies, Department of Robotics...).

Službeni jezik događanja je engleski.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno.

Registrirati se možete na sljedećim internet stranicama: https://b2bharmo.com/ OSTRAVA2015.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 2 zaposlene osobe ima Bazinga

Bazinga, Gornja Stubica

( 10 ha

površina OPG-a Masnec

OPG Masnec, Luka Poljanska

Da sve blista - i to po prihvatljivoj cijeni

Ljepota zagorskih krajolika na dlanu Sredstvima za samozapošljavanje kupili smo strojeve i potrebna sredstva. Nakon toga krenuli smo u potragu za klijentima, kaže Irena Antolković

Kad je riječ o poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ključ uspjeha je tradicija i praćenje suvremenih zahtjeva gostiju, smatra Barbara Masnec

O

O

brt za čišćenje Bazinga s radom je započeo 2013. godine. Irena Antolković, vlasnica obrta, kaže nam kako Bazinga trenutačno ima dvije zaposlene osobe. “Obrt se bavi čišćenjem stambenih i poslovnih prostora, dubinskim čišćenjem unutrašnjosti automobila, tapeciranog i kožnog namještaja kao što su stolci, fotelje ili trosjedi. Također se bavimo dubinskim čišćenjem tepiha i tapisona, parnim čišćenjem pločica, čišćenjem stubišta...”, objašnjava Irena Antolković i dodaje kako su korisnici usluga ovog obrta sa sjedištem u Gornjoj Stubici najčešće fizičke osobe.

Ideja o pokretanju vlastitog servisa za čišćenje usko je povezana s time što su Irena Antolković i njezin suprug 2013. godine završili na Zavodu za zapošljavanje.

“Od burze sam zatražila sredstva za samozapošljavanje koja su mi odobrena. S tim smo novcem kupili strojeve i potrebna sredstva. Nakon toga, krenuli smo u potragu za

klijentima koje smo tražili putem društvenih mreža, internet stranica, letaka, oglasa... Sada poslove uglavnom dobivamo putem preporuke”, ističe ona.

Snažnije poticanje države Rast poslovanja ovog obrta, nastavlja, moguć je u svim segmentima poslovanja. “U našem poslovanju ima više nego do-

Banke nemaju nikakvog razumijevanja za poslovanje obrtnika, tvrdi Irena Antolković voljno posla”, smatra ona napominjući kako je odnos Bazinge i konkurencije više nego dobar. “S konkurencijom nisam imala nikakvih problema, pa bih mogla reći da je lojalna. U našem poslu se može opstati samo ako ste kvalitetni i, naravno, ako imate prihvatljivu cijenu”, kaže.

Govoreći o odnosu države prema poduzet-

ništvu, ističe kako se poduzetnici često susreću s mnogo promjena. Poduzetnicima i obrtnicima se na putu redovito pojavljuju i neki novi nenadani troškovi u korist države.

“K tomu, banke nemaju baš nikakvog razumijevanja za poslovanje obrtnika”, tvrdi Irena Antolković. Stoga ova obrtnica predlaže da se osobi koja želi otvoriti obrt već u početku daju svi potrebni podaci o troškovima i doprinosima. Bilo bi dobro i to, tvrdi ona, da Ministarstvo financija prestane svakih nekoliko mjeseci smišljati neke nove doprinose i njihove iznose jer ih je uistinu previše. Također, Irena Antolković predlaže da država snažnije potiče na samostalne djelatnosti i, naravno, da ih financijski podupre, jer posla ima.

Među planovima obrta u budućnosti ponajprije se ističe širenje njegova poslovanja uz zadržavanje kvalitete usluga. “Širenje poslovanja značit će nova zapošljavanja, ali i nove te kvalitetnije strojeve”, zaključuje Ivana Antolković. (B.O.)

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Masnec iz Luke Poljanske u Općini Zagorska Sela udaljeno je 60 kilometara od Zagreba i dva kilometra od slovenske granice.

Gospodarstvo je površine 10 hektara. Najveći dio imanja zasađen je vinogradima, a OPG proizvodi pet vrsta vina - graševinu, chardonnay, sauvignon, frankinju, laški rizling te stolno miješano bijelo i crno vino, kao i rose.

Objekti na domaćinstvu imaju 20 ležajeva za smještaj turista te dvoranu sa 50 sjedećih mjesta.

Najbrojniji gosti su iz Italije, Slovenije, Dalmacije, a prednost je to što su Terme Olimia na par minuta udaljene od imanja. U blizini su i Radenske toplice, Krapinske toplice, Tuheljske toplice te niz zagorskih dvoraca, primjerice Veliki Tabor.

Gosti sudjeluju u berbi vinograda, a često i skupnim poljskim radovima na imanju.

“Na našem imanju gosti uživaju u miru, prirodi i zelenilu u području pre-

punom ptica i drugih životinja. Sve im to omogućuje ugodan boravak u autohtonom seoskom domaćinstvu i ljepoti zagorskih krajolika. Uz domaću hranu nudimo i smještaj u sobama prve kategorije”, ističe Barbara Masnec, voditeljica OPG-a Masnec.

Međugranični projekt Imanje i objekti smješteni su na vrhu brijega. Okruženi su nasadima vinove loze, voćnjaka i vrta čiji se plodovi koriste za gastro ponudu tog OPG-a.

Obitelj Masnec sama proizvodi suhomesnate proizvode, salame, kobasice, tlačenice, zaseku, paštetu... Iz vrta prepunog povrća gosti mogu sami ubrati sastojke za salate. Domaći štrudli i savijače, domaće kokoši, zagorske purice, niz mesnih proizvoda i domaće juhe nalaze se na jelovniku.

Gosti OPG-a imaju i 30 posto popusta na kupanje i saune u okolnim termama, a organiziraju im se i razni izleti.

Imanje je dio međugraničnog projekta Turističke zajednice Krapin-

sko-zagorske županije sa slovenskim partnerom i njihovim seoskim domaćinstvima. “Školovala sam se i studirala u Sloveniji, a i danas učim od njiho-

I danas učim od slovenskih seoskih domaćinstava koja su nam još uvijek uzor, ističe Barbara Masnec vih seoskih domaćinstava koja su nam još uvijek uzor. Kad je riječ o poslovanju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ključ uspjeha je održavanje tradicije i praćenje suvremenih zahtjeva gostiju”, smatra Barbara Masnec.

To je i izazov same Barbare koja je prije dvije godine preuzela vođenje domaćinstva od roditelja. “Sigurno ću našim gostima omogućiti dodatne ponude, a posvetit ću se i natječajima kako bismo povukli poticajna sredstva i sredstva iz EU fondova”, dodaje ona. (J.V.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 1997. god ( 1,95583 KM konstituiran CB BiH

treba platiti za 1 euro

Centralna banka BiH: funcioniranje po pravilima valutnog odbora ili ne?

Zacementiran tečaj eura i konvertibilne marke Valutni odbor kao model upravljanja monetarnom politikom zemlje, kažu u CB-u BiH, izabran je ponajprije zbog monetarne stabilnosti zemlje koja je krenula putem tranzicije prema tržišnom modelu. Ključni preduvjet za to je stabilna domaća valuta zasnovana na realnoj podlozi

U

Bosni i Hercegovini se već duže vrijeme raspravlja o tome bi li za nacionalnu ekonomiju bilo korisnije ukinuti načelo valutnog odbora (currency board) po kojem funkcionira Centralna Banka BiH ili ga treba, u interesu razvoja gospodarstva i zemlje, očuvati. Zagovornici ukidanja su, uglavnom, izvoznici uvjereni da bi s nižom vrijednošću konvertibilne marke bili konkurentniji, dok su najveći protivnici te ideje, osim menadžmenta CB-a BiH, drugi dio gospodarstvenika, većina ekonomskih anali-

tičara i predstavnici međunarodnih monetarnih institucija.

Predstavnici vlasti, pak, ovisno od tome što im je korisnije, navijaju za jednu ili drugu opciju.

Kad je riječ o funkcioniranju CB-a BiH, treba reći da on radi po pravilima pasivne monetarne politike i nema diskrecijskih prava kao tipične središnje banke. To zapravo znači da CB BiH ne može koristiti devizni tečaj kao sredstvo za sanaciju ekonomskih problema, ne može tiskati novac bez pokrića i kreditirati 13 vlada u zemlji. Naime, ova bankarska institucija ne može direktno posuđi-

vati novac komercijalnim bankama i nema pravo financirati ekonomski razvoj zemlje.

Jednostavno pravilo rada Zagovornici postojećeg stanja objašnjavaju da valutni odbor predstavlja vrlo jednostavno pravilo rada po kojem svatko tko želi imati domaću valutu, konvertibilnu marku, mora kupiti tu marku za stranu konvertibilnu valutu, a “sidro” valuta je tečaj od 1,95583 KM za euro. Ako se KM kupuje za neku drugu konvertibilnu valutu, onda se te transakcije obavljaju po tržišnom deviznom teča-

ju s time da uvijek ostaje utvrđen odnos marke i eura.

Valutni odbor kao model upravljanja monetarnom politikom zemlje,

vana na realnoj podlozi.

Za zemlju izašlu iz rata, s poslijeratnim traumama, podjelama po brojnim i različitim političkim i ekonomskim osnovama, u

CB BiH nema diskrecijskih prava kao tipične središnje banke kažu u CB-u BiH, izabran je ponajprije zbog monetarne stabilnosti zemlje koja je krenula putem tranzicije prema tržišnom modelu. Ključni preduvjet za to je stabilna domaća valuta zasno-

teškim uvjetima izgradnje međusobnog povjerenja, a time i ukupne stabilnosti države, bilo je veoma rizično uspostaviti središnju banku koja bi uz ostale funkcije vodila i vlastitu diskrecijsku monetarnu

politiku. Bilo bi to krajnje rizično u poratnim uvjetima i uz goleme potrebe financiranja obnove gospodarstva i zemlje u cjelini uz izražene socijalne probleme, tvrdi i većina analitičara. Veliki pritisci za financiranje nagomilanih potreba putem nepokrivene emisije novca svugdje su izazivali visoku inflaciju i makroekonomsku nestabilnost što, pak, odbija investitore.

Godine 1997. kad je konstituiran CB BiH i kad je KM uveden kao domaća valuta, u zemlji je registrirana inflacija od 13,4 posto, u 2005. 3,7 posto, a od 2013. godine već vlada deflacija. (Z.L.)

Upakirano i poskupljenje struje

Srbiji odobren stand-by aranžman

O

dbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) odobrio je potkraj veljače Srbiji stand-by aranžman u iznosu od 1,168 milijardi eura, u trajanju od 36 mjeseci, kao podršku dogovorenom ekonomskom programu, za koji se ocjenjuje da će u najvećoj mjeri obilježiti srpsku ekonomiju, ali i svakodnevni život građana u naredne tri godine.

Službeni državni stav je da odobravanje aranžmana predstavlja pozitivan signal za potencijalne investitore u Srbiju, kao i pokazatelj da vlada i Narodna banka Srbije

vode kredibilnu ekonomsku politiku, dok građani strepe od pojedinih stavki kao što je najavljeno poskupljenje struje za 15 posto od 1. travnja ove godine, koje će, kako se predviđa, dovesti do op-

ćeg povećanja cijena i daljeg smanjenja potrošnje.

Ova najava je kod poznavatelja prilika izazvala sumnju da se pod krinkom aranžmana guraju i neke unutrašnje odluke koje nisu baš popular-

ne kao što je poskupljenje električne energije. “Pitao sam za struju, kažu da nisu htjeli objaviti dok MMF ne objavi i odobri.

Ja se pitam je li na svemu inzistirao MMF ili smo mi sami došli do toga, a onda čekali da Fond to potvrdi”, upozorava ekonomist Stojan Stamenković.

Aranžman je zaključen iz opreza, što znači da Srbija ne namjerava koristiti sredstva

Štednja u javnom sektoru Aranžman je zaključen iz opreza, što znači da Srbija ne namjerava koristiti sredstva, ali ostaje mogućnost da ona budu iskorištena u slučaju platnobilančnih potreba zemlje. Glavni ciljevi do-

turnih reformi i povećanje stabilnosti financijskog sektora što treba omogućiti rješavanje makroekonomskih neravnoteža, prije svega uspostavljanjem održive razine javnog duga, odnosno njegovim smanjenjem počevši od 2017.

govorenog ekonomskog programa odnose se na jačanje javnih financija, provođenje plana struk-

godine. Predviđen je i nastavak mjera fiskalne konsolidacije, započete krajem 2014. godine koje se odnose na štednju u javnom sektoru i ograničenje državne pomoći javnim poduzećima.

“Ubrajam se u ljude koji misle da nam je potreban ovaj aranžman jer kao i slične male i siromašne zemlje nemamo veliki manevarski prostor, ali će Srbija neovisno o ishodu aranžmana i dalje na srednji rok imati problema s visokom zaduženošću jer će usprkos mjerama štednje, razina javnog duga ostati opasno visoka”, upozorio je Stamenković. (Lj.L.)

15

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 150 mil €

bankama duguje Bojan Petan

( 57 mil €

*vijesti

tog duga slovenske banke prenijele su na DUTB

Slovenski privatizacijski labirinti

Što bi bilo da su Terme Čatež preuzele Sunčani Hvar?

Da se Hvar vezao s Čatežom, danas bi njegova turistička perjanica opet bila u prodajnom izlogu kao što su to Terme Čatež koje po diktatu banaka prodaje njihov vlasnik Bojan Petan Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

A

ko je netko svojedobno i požalio što Sunčani Hvar nisu preuzele Terme Čatež, vjerujući da bi hvarska udavača u tom slučaju izbjegla sve one muke kasnije privatizacijske tranzicije s ne baš pouzdanim francuskim partnerom, žalio bi uzaludno.

Ni brak s Termama Čatež ne bi bio sretan ni dugovječan. Da se Hvar vezao s Čatežom, danas bi nje-

NLB, NKBM, Abanka i Banka Celje prenijele su na lošu banku dio Petanovog duga, ali uz stroge uvjete gova turistička perjanica opet bila u prodajnom izlogu kao što su to Terme Čatež koje prodaje njihov vlasnik Bojan Petan po diktatu konzorcija slovenskih banaka.

Bojan Petan posljednji je “preživjeli” slovenski tajkun. Ostali vlasnici pozamašnog dijela slovenskog gospodarstva već su proletjeli nebom

kao repatice. Bivši tajkuni uglavnom su razvlašteni. Boško Šrot, pivarski barun, sjedi u zatvoru, a u njegovo Laško uskoro dolazi Heineken. Bine Kordež iz Merkura odsjedio je svoj rok u zatvoru, a Igor Bavčar (Istrabenz) odgodio je odlazak na zatvorsku hranu – operacijom srca. Bojan Petan još se drži usprkos tome što su njegovi poslovi često pod lupom istražnih organa. Prije nekoliko mjeseci, navodno zbog financijskog iscrpljivanja Marine Portorož i štete na račun malih dioničara, skupina od 140 kriminalista i policajaca obavila je 34 kućne pretrage.

Slovenska javnost zaokupljena je pitanjem kako Petan uspijeva održavati na životu svoj holding DZS. U maloj Sloveniji gdje se sve zna nije mogla ostati nepoznatom činjenica da je Petan zaposlio nekoliko bivših obavještajaca, uz ostale i Sebastjana Selana, nekadašnjeg direktora Vojne obavještajne službe. Tvrdi se da svi oni skrbe da Petan bude uvijek o svemu obaviješten.

Dug se zna Ono što Petan dobro zna i bez obavještajnog suporta jest da bankama duguje 150 milijuna eura, da je s njima dogovo-

rio sve pojedinosti reprograma, također i to da je neke obveze već propustio ispuniti u dogovorenom roku. Marinu Portorož trebao je već prodati, ali nije jer ima peripetija s prenamjenom zemljišta čime bi za nekretnine dobio znatno veću cijenu.

Neispunjene obveze iz dogovora s bankama teoretski mogu odvesti Petanov DZS u stečaj. To se ipak neće dogoditi. Petan je navodno uspio nagovoriti banke da pristanu obnoviti otplatnu križaljku za ovu i sljedeću godinu.

Dakako, morao je pristati na ultimativnu prodaju većeg broja poduzeća i imovine iz svojeg portfelja. Prve su na redu Terme Čatež. Postupak prodaje počinje u lipnju. Istodobno Petan mora naći kupca i za dvorac Mokrice. Sve glasnije govori se u Sloveniji da sljedeće godine ide u prodaju i njegova novinsko-izdavačka kuća Dnevnik. Petan priznaje da će DZS prodati sve iz portfelja što se pokaže da treba prodati. “Prodat ću i Dnevnik dođe li netko s dobrom ponudom”, nevoljko je priznao Petan.

Dnevnik su inače unosne i troškovno učinkovite no-

Pobuna France Bučara Petanov Holding DZS izbjegao je stečaj tek nakon što je NLB pristao 2,3 milijuna eura jamstva za kredit hrvatskom poduzeću Digitel upakirati u program jednostavnog prinudnog poravnanja s financijskim restrukturiranjem. Prošlost toga zajma poprilično je intrigantna. Zajam je odobren ne da bi NLB za njega dobio odgovarajuće jamstvo

DZS-a. Novac je ustvari bio namijenjen kupnji udjela u hrvatskom poduzeću Margento tehnologije koje je tada bilo u vlasništvu poduzeća Ultra Gregora Golobiča, ujedno i ključnog kadrovika u vrijeme kada je Slovenijom vladala stranka LDS. Takvi i slični slučajevi posvemašnje isprepletenosti slovenske politike i gospodarstva toliko su isprovocirali

barda slovenskog osamostaljenja France Bučara, da je prvi predsjednik Skupštine Slovenije u devetom desetljeću života ispisao i upravo promovirao provokativnu knjigu o tragičnim slovenskim blokadama, sve s ključnom postavkom da je Slovenija ispresijecana “koridorima koji nisu u domašaju pravne države”.

vine. Lani je ta medijska kuća imala dva milijuna eura dobiti, što je dobar pokazatelj za tvrtku koju se prodaje, ali nije i sretna okolnost za zaposlene.

Dobitaški imidž, naime, iskovan je žestokim presingom na troškove.

DZS okasion Četiri slovenske banke – NLB, NKBM, Abanka i Banka Celje – u operaciji rasterećenja od loših potraživanja prenijele su na DUTB (lošu banku) 57 milijuna eura Petanovog duga. Zauzvrat slovenski tajkun dobio je ultimatum pronaći kupce za pozamašan dio svog portfelja. Petan uz Terme Čatež mora prodati sedam apartmanskih tornjeva u Marini Portorož, zemljište u Luciji, odmaralište u Piranu, sedam katova poslovnog tornja bivše Metalke u središtu Ljubljane te hotel Koper. Već je prodao šest stanova u Ljubljani, a za još šest traži kupce. Prema sporazumu s bankama vjerovnicama, Bojan Petan treba prodati i zemljište u Podgorici. Osim nekretnine u Crnoj Gori Petan se rastaje i od Termi Ilidža u BiH.

Mliječne kvote Nakon ukidanja mliječnih kvota u travnju otkada svaka država članica EU-a može proizvoditi neograničene količine mlijeka, slovenski mljekari imat će još veće probleme s otkupnim cijenama. Agro ekonomist Aleš Kuhar smatra da će svoje tržne udjele vjerojatno povećati Njemačka, Irska, Nizozemska i Danska, a da će se održati oni slovenski mljekari koji imaju uhodane i povezane prodajne kanale. Inače, lani je prosječna otkupna cijena mlijeka u EU bila 33,2 centa za litru, a u Sloveniji – 29,7 centi.

Zanimanje za Austriju Gospodarstvenici iz Slovenije sve pozornije prate zbivanja u Austriji kojoj, čini se, ponestaje novca prije svega zbog pozamašnih ulaganja u infrastrukturu te velikih troškova povezanih s karambolom Hypo banke. Bez gospodarskog rasta i s novim poreznim nametima Austrija bi mogla postati manje prisupačno područje trgovanja. Javnost u Sloveniji posebno je zainteresiralo pisanje Kurira koji najavljuje oporezivanje najviših plaća sa 55, a možda i 60 posto poreza.

Slovenske mirovine

Sloveniju čeka nova mirovinska reforma, a stručnjaci već najavljuju – radit će se dulje, a mirovine će biti manje. Generacija baby boom iz vremena nakon Drugog svjetskog rata odlazi u mirovinu.

Trenutačno na jednog umirovljenika Slovenija ima 1,37 zaposlenog.

Prosječna bruto mirovina iznosi 566,5 eura (61 posto prosječne plaće). Čak 110.000 umirovljenika ima mirovinu od 400 do 500 eura. Mirovinu veću od 1800 eura prima 2691 umirovljenik.

16 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 3 mil kn

dosad uloženo u Eko etno selo Kokorići

Strukovnim školama 396.000 kuna Ministarstvo turizma će ove godine srednjim strukovnim i umjetničkim školama dodijeliti oko 396.000 kuna bespovratnih sredstava za 22 turistička projekta. Bespovratne potpore daju se s ciljem promocije i jačanja kompetencija strukovnih zanimanja, a namijenjene su projektima koji se odnose na stvaranje turističkih proizvoda, promociju i uvođenje IT komunikacijske tehnologije, razvijanje regionalnih obrazovnih centara i suradnju s međunarodnim centrima izvrsnosti.

KHA četiri novi vlasnik Hotela Plat Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) prihvatilo je obvezujuću ponudu zagrebačke tvrtke KHA četiri za kupnju državnih dionica turističke tvrtke Hoteli Plat. Nakon potpisivanja ugovora s CERP-om, tvrtka KHA četiri postaje novi vlasnik 92,49 posto temeljnog kapitala Hotela Plat. Osnivač tvrtke KHA četiri je tvrtka Karisma Hotels Adriatic (KHA).

Kulturni turizam u Gorskom kotaru

U organizaciji istraživačkog i edukacijskog centra Procesus Montanus, nositelja projekta Povijesni putovi i ceste Gorskog kotara, u Delnicama je održan skup o održivom razvoju kulturnog turizma u Gorskom kotaru. Tom je prigodom gradonačelnik Delnica Ivica Knežević ukazao na važnost prezentacije kulturne baštine i njene uloge u turističkoj ponudi naglasivši potrebu povezivanja i umrežavanja inicijativa lokalne zajednice, poduzetnika te kulturnih i turističkih radnika.

( 12 kuća

u Etno selu do sada je privedeno svrsi

Uz hotel Prvan i eko selo u Vrgorcu sada niče i autokamp

U Eko etno selo Kokorići može se i helikopterom U roku od pet godina turizam na vrgoračkom području će doslovno procvjetati, uvjeren je Zvonimir Pervan koji optimizam temelji i na većem broju inicijativa drugih poduzetnika. Bilo bi bolje da nas je više jer se samo tako može razviti destinacija, ističe ovaj pionir eko turizma u vrgoračkom kraju Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

dinu prije kada ih je bilo 2200. Podbačaj je rezultat lošega vremena i posve je razumljiv jer je boravak u prirodi i na otvorenom jedan od važnijih motiva dolaska gostiju u Kokoriće i Vrgorac.

N

akon jedinog hotela, hotela Prvan, u sklopu kojeg kao dodatna djelatnost posluje Eko etno selo Kokorići, vrgoračka turistička ponuda bit će obogaćena i kampom.

Sve je ovo ponajviše zasluga Zvonimira Pervana, vlasnika tvrtke Prvan iz Vrgorca i njegove obitelji. Autokamp se gradi u neposrednoj blizini eko etno sela u kojem će biti i bazen površine 96 metara četvornih, za koji bi trebao dobiti poticajna sredstva iz programa Ministarstva turizma, te mali bazen za djecu. “Kamp će imati 20 parcela i sanitarnu infrastrukturu, a do kraja ožujka moramo pripremiti dokumentaciju koju treba poslati u ministarstva”, ističe Pervan.

U Eko etno selu Kokorići do sada je privede-

Znam samo da većinu svog vremena provodim u Kokorićima radeći, kaže Pervan no svrsi 12 kuća, od kojih su četiri uređene za smještaj, a ostale promoviraju tradicionalne zanate. Uređeno je kao tipično dalmatinsko naselje, kako po raznolikosti sadržaja, tako i po prirodnim znamenitostima i arhitekturi u kamenu. Ima svoju etnograf-

sku zbirku s gotovo 300 eksponata. Svaka kuća promovira način nekadašnjeg življenja i pripovijeda legende o precima obitelji Pervan. U restoranu se poslužuje isključivo domaća hrana. Eko etno selo Kokorići ima i heliodrom i bazen za kupanje, a u gradnji je i amfiteatar u kojem će se održavati koncerti te kulturno-zabavne manifestacije. Hotel Prvan ima 22 sobe sa 44 ležaja, a na njegovom krovu nalazi se bazen.

Natjecanje poduzetnika Pervan sa simpatijom gleda na fenomen da su, kako on voli reći, neki projekti potaknuli i pozitivnu ljubomoru i svojevrsno na-

tjecanje malih poduzetnika u vrgoračkom kraju.

Naime, nakon što se na njegovom i još nekoliko primjera vidjelo da turizam može imati rezultate i izvan primorja, tu je već uređeno pet kuća za odmor s bazenima te niz malih vinskih podruma koji primaju turiste na degustaciju.

Pervan smatra da mu razvoj destinacije može olakšati poslovanje, pa priželjkuje jače investiranje lokalnih poduzetnika u smještajne kapacitete i turističke sadržaje. Prema njegovu mišljenju, u roku od pet godina turizam na vrgoračkom području doslovno će procvjetati. Optimizam temelji na većem broju inicijativa poduzet-

nika koji investiraju u turističke proizvode. “Bilo bi bolje da nas je više jer se samo tako može razviti destinacija. Monopol u malim sredinama ne koristi nikome pa čak ni onome tko ga ima. Druga je stvar da imate monopol na hotelijerstvo u Zagrebu ili Splitu”, mišljenja je Pervan.

Najviše mu smeta što je u srednjoj Dalmaciji, za razliku od Istre, zanemarno zaleđe, tako da, recimo, turistički djelatnici turistima u Makarskom primorju uopće ne preporučuju Dalmatinsku zagoru kao mjesto izleta.

Prošle godine u selu Prvan ostvareno je 1177 noćenja, a to je dvostruki podbačaj u odnosu na go-

Cjelogodišnje poslovanje “Svaki gost je dobar gost.

Da bih održivo poslovao, moram dovoditi turističke grupe pa sam osmislio biciklističke i planinarske sadržaje. U pregovoru sam s nekoliko agencija koje bi nam dovodile grupe. Hotel je otvoren čitave godine, a selo u sezoni. Ako se planinarenje i biciklizam pokažu kao uspješni projekti, imam ambiciju prijeći na cjelogodišnje poslovanje i u eko selu. To bi sa sobom povuklo i novo zapošljavanje”, ističe Pervan.

U tvrtki Prvan sada je zaposleno šest radnika. Zvonimir Pervan ima plan urediti još osam kuća u Kokorićima. U Eko etno selo Kokorići, ne računajući vlastiti rad i pomoć prijatelja, Pervan je do sada uložio tri milijuna kuna. “Potrebno je uložiti, prema mojim procjenama, još dva milijuna kuna da bih ostvario većinu svojih zamisli. Međutim, tko to može izračunati? Znam samo da većinu svog vremena provodim u Kokorićima radeći. Pomaže mi obitelj i prijatelji tako da dosta toga napravim s malo novca”, kaže Pervan.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

“ Naš pristup omogućava korisniku da dobije bilo koju informaciju sakrivenu u podacima bez njihove prethodne obrade i izrade tzv. kocki - višedimenzionalnih struktura podataka. Otud i naziv RapidCubes.

Krunoslav Biličić, RapidCubes

“

RapidCubes

Informacije i iz skrivenih podataka Odlučili smo se za srednja i mala poduzeća jer su ona agilna i spremna su isprobati nove sustave i rješenja bez šestomjesečnih rasprava i složenih protokola oko njihovog uvođenja, kaže Krunoslav Biličić, direktor RapidCubesa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski tehnološki start-up RapidCubes, tj. sustav poslovne inteligencije za male i srednje tvrtke koje se bave online trgovinom, plod je vrlo zanimljive suradnje. Naime, osnovali su ga Krunoslav Biličić i Prakash Chatla, Indijac koji više od 10 godina živi i radi u Hrvatskoj. Također, zanimljivo je i to da je sjedište RapidCubesa u Fremontu, gradu u američkoj saveznoj državi Kaliforniji koji se smatra dijelom Silicijske doline.

Potpuno suprotni pristup Ideja o pokretanju RapidCubesa potekla je od suosnivača Prakasha koji se bavi sustavima poslovne inteligencije više od 10 godina i tijekom karijere je bio suočen s mnogim lošim rješenjima te je htio napraviti i ponuditi nešto bolje.

Krunoslav Biličić, direktor RapidCubesa, kaže nam kako je start-up usmjeren na srednja i manja podu-

zeća te sektor online trgovine (eCommerce) iz više razloga. Ponajprije, eCommerce je najzastupljeniji sektor koji koristi online sustave poput CRM-a (Customer Relationship Management) i ERP-a (Enterprise Re-

U SAD-u se lakše posluje Također, nastavlja, poslovanje u Europskoj uniji puno je teže u odnosu na ono u SAD-u. “Stoga smo procijenili kako je u SADu najlakše poslovati zbog razvijenosti i veličine tržišta. Ako se isključivo promatra broj stanovnika, Europa je veće tržište

od SAD-a, ali treba uzeti u obzir da u Europi ima puno različitih jezika, što je ogromna barijera. K tomu, svaka zemlja ima svoje poreze koji utječu na način poslovanja”, naglašava Biličić. Hrvatska, prema njegovu mišljenju, u ICT sektoru može ponuditi puno toga. “U Hrvatskoj ima puno dobrih IT inženjera. Ali zbog porezne politike, kao i odnosa prema privatnom kapitalu i sektoru, tih ljudi je svakim danom sve manje.

Oni emigriraju iz Hrvatske jer umjesto neto plaće od 10.000 kuna za isti posao u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Irskoj i sličnim zemljama mogu zaraditi 30.000 do 40.000 kuna neto mjesečno”, napominje.

Među planovima tvrtke u budućnosti Biličić ističe usavršavanje proizvoda i hvatanje što većeg kolača na tržištu. “Prilikom toga rasta želimo zaposliti ljude u Hrvatskoj, naravno ako će to biti moguće. Također, planiramo se proširiti na druge industrije, a tržište će odlučiti koje će to industrije biti”, zaključuje on.

Johan Bergström, član Uprave i glavni tehnički direktor Tele2 Hrvatska, najavio je kako će mreža biti izvedena u suradnji s novim partnerom – tvrtkom Huawei. “Jedna od prednosti ovog rješenja je fleksibilnost u unapređenju kapaciteta i brzine podatkovnog prometa kad se za to pokaže potreba. Ovo je vrlo važno u vrijeme kada

se sve više koriste pametni telefoni i kada je upotreba podatkovnog prometa sve veća”, objasnio je Bergström. (B.O.)

Ideja o pokretanju RapidCubesa potekla je od Prakash Chatla koji se bavi sustavima poslovne inteligencije source Planning). Sustav poslovne inteligencije tim tvrtkama nije nepoznanica, već suprotno – on ima puno smisla za razliku od većine ostalih sustava koji zahtijevaju vlastitu infrastrukturu. “Razlog zbog kojeg smo se odlučili za srednja i mala poduzeća jest taj što su ona agilna i spremna su isprobati nove sustave i rješenja bez šestomjesečnih rasprava i složenih protokola oko njihovog uvođenja”, ističe on dodajući kako RapidCubes ima dva proi-

zvoda - Windows desktop aplikaciju na kojoj se razvija tehnologija i online sustav poslovne inteligencije (u oblaku) koji je još uvijek u razvoju.

Važno je naglasiti i to da tehnologija koju su razvili omogućava potpuno suprotni pristup analizi podataka od standardnog načina koji koriste Microsoft i ostali divovi u industriji. “Naš pristup omogućava korisniku da dobije bilo koju informaciju sakrivenu u podacima bez njihove prethodne

obrade i izrade tzv. kocki - višedimenzionalnih struktura podataka. Otud i naziv RapidCubes”, naglašava on.

Na pitanje o tome koliko je uistinu zahtjevno naći investitora za startup projekt i tko najčešće ulaže u njih, Biličić ističe kako je vrlo teško dati odgovor jer to ovisi o mnogo čimbenika.

Primjerice, ako je nekome dovoljno 20.000 eura kako bi pokrenuo posao i dođe do nekog prihoda, Biličić vjeruje da nije teš-

ko. Međutim, ako nekome treba znatno više novca, recimo od 100.000 do 500.000 eura, tada je iznimno teško.

Nekoliko stotina milijuna kuna

Tele2 ulaže u novu mrežu Te l e k o m u n i k a c i j s k a kompanija Tele2 najavila je investiciju od nekoliko stotina milijuna kuna u tehnologiju kojom će povećati brzinu, kapacitete, pokrivenost i performanse za privatne i poslovne korisnike.

Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska, najavila je kako će nova mreža

osigurati 3G tehnologiju na svim lokacijama kao i da kompanija ulaže u izgradnju novih infrastrukturnih objekata.

Investicija u nadogradnju mreže u 2015. godini dostići će ukupan iznos uložen u mrežu u proteklih šest godina. Ovo je značajna investicija koja će zahtijevati suradnju u širem

eko sistemu i Tele2 je već u procesu uključivanja u projekt do 50 hrvatskih kompanija s gotovo 500 ljudi. Za Tele2 investicija također znači zapošljavanje unutar kompanije.

“Ova značajna investicija u novu 3G mrežu dolazi kao prirodan slijed i donosi našim korisnicima velika poboljšanja u smislu pokrivenosti i kvalite-

te mreže. Želim zahvaliti našim vjernim korisnicima i predanim zaposlenicima koji neprestano traže više standarde i pomažu nam unaprijediti naše usluge. Nastavit ćemo pružati najbolju vrijednost za novac našim korisnicima na putu prema našem cilju od jednog milijuna korisnika”, poručila je Malin Holmberg.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Aleš Čar O PODNOŠLJIVOSTI V.B.Z.

Aleš Čar u ovom romanu prati tri generacije obitelji koja živi u rudarskom gradu uz današnju slovensko-talijansku granicu (od tridesetih godina 20. stoljeća, kada je Grad bio u Italiji, preko Drugog svjetskog rata i prekograničnog krijumčarenja u socijalističkoj Jugoslaviji do naših dana).

U središtu je romana stari Otac, krijumčar i kontrabasist, njegovih pet kćeri i dvojica unuka. Pisac prikazuje globalnu vojnu ludost, a spušta se i u obiteljski labirint, pokazujući da intimni pakao nije ništa manje užasan od ideološkog.

Joseph Ratzinger/ Benedikt XVI. Duh liturgije Verbum

Ova knjiga smatra se jednim od najdubljih i najljepše napisanih djela pape emeritusa Benedikta XVI. Nakana joj je pripomoći obnovljenom i produbljenom razumijevanju liturgije, u kojem se liturgija otkriva u svoj svojoj ljepoti, bogatstvu i veličini koja nadilazi sva vremena. Zahvaljujući ovoj knjizi čitatelj će u liturgiji otkriti skriveno duhovno blago i doživjeti je u svoj njezinoj nadnaravnoj veličini kao onu koja je središte cjelokupnog kršćanskog života.

Sue Townsend Adrian Mole i godine cappuccina Mozaik knjiga

Adrian Mole je tridesetogodišnjak, samac i samohrani otac.

Njegovo kulinarsko umijeće u kuhinji vrhunskog londonskog restorana istodobno je predmet poruge i pohvale, a dobit će i ponudu da postane autor televizijske emisije o kuhanju iznutrica. A ljubav njegova života, Pandora Braithwaite, novoizabrana je parlamentarna zastupnica za Ashby-de-la-Zouch – jedna od Blairovih komada. Frustriran je, razočaran i seksualno nezadovoljen. Ali pismo iz Adrianove prošlosti moglo bi promijeniti sve…

Darja Lovšin Dijabetičarski mali obroci, međuobroci i slastice EPH media

Dijabetičari moraju jako paziti što jedu. Svi, a osobito bolesnici, trebali bi konzumirati što više maslinovog ulja. Dijabetičari ne smiju jesti šećer. Ako imate dijabetes, budite oprezni s namirnicama koje sadrže škrob (kruh, krumpir, riža i tjestenina). Dijabetičari bi trebali jesti što manje jaja.

Voće je zdravo za dijabetičare. Dijabetičari (i drugi kronični bolesnici) trebaju izbjegavati svinjetinu. Ukiseljeno povrće je bezvrijedno. Što je od toga istina, a što ne? Odgovori se kriju u ovoj kuharici.

Bruno Šimleša UMJETNOST ŽIVOTA Naklada Ljevak

U osam poglavlja ove knjige Šimleša govori o svetosti života, ljubavi, obitelji, Bogu, zdravom razumu i o tome kako postati životni umjetnik. Piše o ključnim životnim idejama objašnjavajući kako se možemo igrati u životu, ali ne i poigravati s njime budući da je život svet. Jedna od najvažnijih ideja ove knjige jest da smo pravo voljeti i biti voljeni stekli rođenjem. To pravo nitko nam ne može oduzeti pa autor u knjizi objašnjava kako možemo privući ljubav koju zaslužujemo.

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Tiskani progresivni kalupi

Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/2324-4782413.

Izrada web stranica

Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@ klik-online.hr, 091/5944327.

Strojevi

Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve. dalbicer@armakmakina. com.tr, +90/232/3755178.

Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju

Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu).

Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152.

Hrvoje Jakopec. info@ galmet-zagreb.com, +385/01/3768239.

Suradnja

Suradnja

Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowski-wafle. pl, +48/68/329-0160, +48/515/554-527.

Obrada metala

Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt:

Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro.in.

Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91/706533-0324. Čišćenje

Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i sva ostala čišćenja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje kupaonica i ugradnju kupaonskih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601-250.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Računala i računalna oprema

Državni ured za središnju javnu nabavu nabavlja računala i računalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 48,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Suveniri

Nacionalni park Krka nabavlja suvenire za 2015.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 470.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. travnja.

Ubojna sredstva

Ministarstvo obrane RH nabavlja ubojna sredstva.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 10,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 15. travnja.

Promidžbeni materijal

Zagrebački holding nabavlja razni promidžbe-

ni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Cipele i čizme

Policija Kosova nabavlja cipele i čizme za radnike.

Rok dostave ponuda je 8. travnja.

Voće i povrće

Grad Zaprešić nabavlja voće i povrće za dječje vrtiće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 628.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Sigurnosne PVC zatvornice

Pošta Crne Gore nabavlja 150.000 sigurnosnih PVC zatvornica za poštanske vreće s logom Pošte Crne Gore. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Kućno priključni ormari

HEP-Operator distribucijskog sustava nabavlja kućno priključne ormare.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 350.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Autodijelovi

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nabavlja autodijelove. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Regija Pekarski i slastičarski proizvodi

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja pekarske i slastičarske proizvode. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Mediteranski sajam

Na bubnju nekretnine, zgrade, šume...

Niz nekretnina u Zagrebu procijenjenih na 86 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja niz zgrada, kuća, staklenika, livada i oranica ukupne površine 602.035 četvornih metara. Dražba za ove nekretnine će se održati 22. travnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, soba 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a može se razgledati 13. travnja u 13 sati uz sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (fizičke i pravne) koje su najkasnije osam dana prije ročišta dale jamčevinu u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit HR­172­­ 39000­11300­0032­65, model HR05, pozivom na broj 116-2375-10, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Građevinska zemljišta i šuma na Hvaru procijenjeni na 28,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zemljište u

katastarskoj općini Grablje. Prvo ročište za javnu dražbu održat će se pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Zagrebu, soba broj 94/II., 5. svibnja u 10.30 sati.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamče-

vinu u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnina na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, broj HR­9223­9000­ 1130­0000­460, poziv na broj 1410, i dokaz o tome predočile stečajnom sucu prije početka dražbe. Razgledati nekretnine i dokumentaciju vezanu uz njih zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/431 940.

u naravi predstavlja građevinsko zemljište površine 18.166 četvornih metara, poljoprivredno zemljište, te pod cestom površine 612 četvornih metara.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 5. svibnja u 10.30 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba broj 94/II. Razgledavanje je moguće u vrijeme dogovoreno na tel. 098/431 940. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Industrijska nekretnina u Velikom Trgovišću, procijenjena na 27,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zgrade, skladišta i dvorište ukupne površine 8749 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 27. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku, u sobi broj 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Poljoprivredne gospodarske zgrade i zemljište u Ivanić Gradu, procijenjene na 15,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja zapuštene zgrade i zemljišta ukupne površine 358.138 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu održat će se 29. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Ivanić Gradu, Športska 2, soba 11/I. Nekretnina se ne može prodati za manje od trećine vrijednosti. Radi razgledavanja nekretnine uz prisutnost sudskog ovršitelja zainteresirane osobe trebaju se pravovremeno pismeno javiti Sudu radi određivanja dana i vremena razgledavanja i pozivanja na uplatu potrebnog predujma za sudskog ovršitelja.

Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale osiguranje koje iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se polaže na račun Općinskog suda u Ivanić Gradu, broj HR­3823­900­ 01-130­0000­656, poziva na broj HR05-19-728-10.

Osobe koje sudjeluju u javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta Sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da je osiguranje plaćeno.

Zgrade i dvorište u Đakovu procijenjene na 18 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja sedam zgrada i dvorište ukupne površine 10.938 četvornih metara na adresi Mije Kišpatića br. 2. i br. 18. Dražba za ovu nekretninu će se održati 10. travnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku.

Razgledavanje nekretnine je moguće svakim radnim danom od 7 do 15 sati.

Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti.

Građevinsko i poljoprivredno zemljište na Hvaru procijenjeno na 15,1 milijun kuna. Nekretnina

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva od 26. do 29. ožujka, Dubrovnik Sajam je usmjeren ka podizanju svijesti o zdravoj prehrani, ekološkim standardima, održivom razvoju i ravnoteži prirode gospodarstva i čovjeka. I ove godine organizatori su pripremili mnoštvo predavanja, radionica, okruglih stolova i znanstvenih kongresnih skupova. Izlagačima će biti dodijeljene nagrade za najbolji nastup, naj-proizvod, naj-biljni proizvod i doprinos za promociju eko gospodarstva u Hrvatskoj.

Noćnjak

Međunarodna manifestacija maslinara i uljara od 26. do 29. ožujka, Zadar Sajam opreme i strojeva za maslinarstvo i uljarstvo, znanstveno-stručni skup, sabor maslinara i uljara, radionice, praktično maslinarstvo u masliniku, nagrađivanje proizvođača maslinova ulja dio su programa ovogodišnjeg Noćnjaka.

Exclusive Auto Moto Show Sajam automobila

od 26. do 29. ožujka, Rijeka Izostankom zagrebačkog autosajma, Exclusive Auto Moto Show predstavlja jedinstveni projekt ovakvog tipa na području Hrvatske. Cilj manifestacije je pokazati novitete u autoindustriji s naglaskom na ekskluzivne primjerke vozila, te pritom okupiti vodeće hrvatske autokuće i prateću industriju primarno sportskog karaktera.

Proizvodi hrvatskog sela Sajamska izložba

od 27. do 29. ožujka, Zagreb Prema broju izlagača i ostvarenim rezultatima, Proizvodi hrvatskog sela najznačajniji su seljački sajam u Hrvatskoj. Temeljni su ciljeve ove manifestacije promocija i prodaja proizvoda hrvatskog sela te opskrba potrošača proizvodima do kojih teže dolaze. Ove se godine na sajmu očekuje oko 350 izlagača iz svih krajeva Hrvatske te oko 25.000 posjetitelja. Nastup je za izlagače na sajmu besplatan, kao i ulaz za posjetitelje.

Nacionalni sajam pršuta i trajnih suhomesnatih proizvoda

Međunarodna gospodarsko-turistička manifestacija od 28. do 29. ožujka, Sinj Na sajmu će se okupiti izlagači pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda kao što su kulen, šunka, dalmatinska panceta i kobasice. Uz njih, predstavit će se proizvođači sireva, maslinovih ulja i vina s područja cijele Hrvatske i regije. Sajam ima promotivni, ocjenjivački i revijalno-edukativni karakter.

Samoborski proljetni sajam Sajam prehrambenih i tradicijskih proizvoda

od 28. do 29. ožujka, Samobor Samoborski proljetni sajam prezentira etno i eno gastronomsku tradiciju Samobora: sir, vrhnje, rudarsku greblicu, češnjovke, Samoborsku salamu, bermet, muštardu, samoborske kremšnite, med, domaća vina, voćne rakije, proizvode od ljekovitog bilja, razne pekarske delicije te proizvode tradicijskih obrta i suvenire.

Podatke sakupili:

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 9. do 15. ožujka ukupno je bilo 78 stečajnih postupaka što je gotovo dvostruko manje u odnosu na tjedan ranije kada ih je bilo 140. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 29 prijedloga, dok je 13 postupaka zaključeno. Odbijeno je 12 prijedloga. Izbrisana su 102 subjekta, a toliko je približno bilo i tjedan ranije (112), dok je s likvidacijom započelo 29 subjekata. Osnovano je 286 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (119), zatim Osijek (26), na Trgovačkom sudu Rijeka zabilježeno je 25 novih trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 23 novoosnovana poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (162), te ukupno 124 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

3 2 1 0 0 0 0 6 6 69 29 4 12 11 13

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

102 102 29 29 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

286 124 162 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

5 9 6 26 22 25 0

REJTING TJEDNA

PODRAVKA d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

12 23 4 21 14 119

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 11,3 mlrd kn

dug poslovnih subjekata Grada Zagreba

Financijska agencija

Najzaduženiji poslovn Gradu Zagrebu

Na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslo posljednjega dana ovogodišnjeg siječnja odnosilo 7,2 milijarde kuna ili 24,5 posto u

P

rema podacima Finanacijske agencije 31. siječnja 2015., ove godine ukupan iznos nepodmirenog duga u svim je županijama, osim u Splitskodalmatinskoj, bio manji u odnosu na stanje godinu dana ranije. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,6 posto prijavljenog a nepodmirenog duga (11,3 milijarde kuna). Slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 14 posto (4,1 milijarda kuna), Primorsko-goranske županije s udjelom od 7,1 posto (2,1 milijarda kuna), Istarske županije s udjelom od 6,8 posto (dvije milijarde kuna) te Zagrebačke županije s udjelom od 6,1 posto (1,8 milijardi kuna).

Na poslovne subjekte tih pet županija odnosilo se 72,6 posto ukupnog nepodmirenog duga u Republici Hrvatskoj. Ostatak od 27,4 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,4 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj županiji do 3,4 posto u Osječko-baranjskoj i 3,5 posto u Zadarskoj županiji.

Prosječan dug veći u gotovo svim županijama Promatra li se dospjeli nepodmireni dug prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su poslovni subjekti Grada Zagreba s dugom od 960.360 kuna, a slijede oni Ličko-senj-

ske županije sa 784.880, Splitsko-dalmatinske sa 673.040 te Dubrovačkoneretvanske županije sa 638.540 kuna dospjeloga duga. Prosječan iznos navedenog duga na razini države je 616.420 kuna, što je za 13,7 posto više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 542.260 kuna.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Šibensko-kninskoj županiji (250.140 kuna) te Požeško-slavonskoj županiji (275.670 kuna).

Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao gotovo u svim županijama, i to u rasponu od 0,4 posto u Primorsko-goranskoj županiji do 20,7 posto u Sisačko-moslavačkoj, 21,7 posto u Zagrebačkoj županiji, 24,9 posto u Gradu Zagrebu, 27 posto u Splitsko-dalmatinskoj, 30,2 posto u Međimurskoj te 31,4 posto u Ličko-senjskoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je jedino u Šibensko-kninskoj (57,1 posto), Krapinsko-zagorskoj (4,8

posto) i Osječko-baranjskoj županiji (0,7 posto).

Promatrano prema djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu poslovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se posljednjega dana ovogodišnjeg siječnja odnosilo 7,2 milijarde kuna ili 24,5 posto ukupnoga dospjelog duga. Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7 posto. Prera-

Udjel neizvršenih osnova poslovnih subjekata po djelatnostima na dan 31.1.2015.

Ostale djelatnosti Poslovanje nekretninama Djelatnost pružanja smještaja...

Prerađivačka industrija Trgovina na veliko i na malo Građevinarstvo Izvor: Fina

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

21

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

( 960.360 kn

Hrvatska narodna banka

prosječan dug poslovnih subjekata Grada Zagreba

ni subjekti u

ovni subjekti iz područja građevinarstva, na koje se ukupnoga dospjelog duga đivačka je industrija na trećem mjestu sa 3,1 milijardom kuna i udjelom od 10,7 posto, potom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 2,7 milijardi kuna i udjelom od 9,3 posto te poslovanje nekretninama sa 2,3 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 7,9 posto.

Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg, od 0,12 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 0,96 milijuna kuna u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 1,07 milijuna kuna u građevinarstvu, 1,59 milijuna u području rudarstva i vađenja, 2,32 milijuna u poslovanju nekretninama i 2,78 milijuna kuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.

Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti opskrbe vodom;

uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kod kojih je, od ukupno 152, najviše onih koji su blokirani više od 360 dana, njih 111, čiji prosjek iznosi 2,72 milijuna kuna.

U blokadi neprekidna trajanja od 181 do 360 dana nalazi se 15 poslovnih subjekata, s tim da je njihov prosjek veći i iznosi 4,81 milijun kuna po poslovnom subjektu. Još je veći prosjek onih koji su u blokadi neprekidna trajanja do 30 dana, kod kojih samo šest poslovnih subjekata duguje prosječno osam milijuna kuna.

Rast duga u većini djelatnosti Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 11.551, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 7196 i građevinarstvo sa 6714 blokiranih poslovnih subjekata.

Prema stanju godinu dana ranije, prosječan je

dug porastao u većini djelatnosti, i to od 0,7 posto u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu do 35,1 posto u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 43,3 posto

Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, njih 11.551 u poslovanju nekretninama, 46,9 posto u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 51,8 posto u području rudarstva i vađenja te 85,4 posto u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Prosječan dug smanjen je u samo tri djelatnosti: 5,4 posto u području umjetnosti, zabave i rekreacije, 8,8 posto u području informacija i komunikacija te 26,8 posto u ostalim uslužnim djelatnostima.

Udjel iznosa neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama – stanje 31.1.2015.

Grad Zagreb 14,0%

38,6%

7,1% 6,8% 27,4%

Splitsko-dalmatinska Primorsko-goranska Istarska Zagrebačka Ostale županije

6,1% Izvor: Fina

Bruto ino dug dosegao 108,4 posto BDP-a Prema informacijama Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug na kraju 2014. godine dosegnuo je 46,7 milijardi eura ili 108,4 posto bruto domaćeg proizvoda. No, godišnji rast od 0,8 milijardi eura ili 1,7 posto posljedica je međuvalutnih promjena odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svjetskim deviznim tržištima. Aprecijacija američke valute u odnosu na euro (više od 11,5 posto u odnosu na kraj 2013.) osobito je utjecala na nominalni iskaz duga opće države zbog izdanih državnih obveznica na američkom tržištu. Isključi li se utjecaj međuvalutnih i ostalih promjena, bruto inozemni dug se smanjio za 0,3 milijarde eura, ponajprije posljedica izraženijeg razduživanja kreditnih institucija koja traje već treću godinu za redom, upozoravaju analitičari RBA. Prema zadnjim podacima HNB-a, samo u pr-

vih 11 mjeseci dug drugih monetarnih institucija smanjen je za više od 1,3 milijarde eura. Time je nastavljen pad udjela bruto ino duga ovog sektora u ukupnom dugu te je potkraj lanjskog studenoga s ukupnim obvezama prema inozemnim vjerovnicima od 7,8 milijardi eura on činio 16,8 posto ukupnog bruto inozemnog duga države. Dug javnog sektora potkraj studenoga iznosio je 17,8 milijardi eura, a uz dug privatnog sektora za koji jamstva daje javni sektor 17,88 milijardi eura što je više od 38 posto ukupnog bruto ino duga. Glavninu lanjskog rasta od 1,2

milijarde eura ili sedam posto bruto inozemnog duga javnog sektora treba pripisati statističkom rastu bruto ino duga države koji je dosegnuo 13,7 milijardi eura.

Kod ostalih privatnih sektora primjetan je rast duga nefinancijskih društava odnosno poduzeća koja domaći dug zamjenjuju ino dugom zbog relativno povoljnih uvjeta na europskom financijskom tržištu. Bruto ino dug privatnih nefinancijskih poduzeća potkraj studenoga iznosio je 11,2 milijarde eura što je 388 milijuna ili 3,6 posto više u odnosu na kraj 2013.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Do povoljnih sredstava i putem leasinga

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) napravila je iskorak u dosadašnjem načinu poslovanja putem poslovnih banaka te započela suradnju s leasing društvima. U cilju povoljnije i jednostavnije nabave opreme, strojeva, gospodarskih vozila i plovila za potrebe malih i srednjih poduzetnika zaključila je ugovore o okvirnim kreditima s tri leasing društva – Erste&Steiermärkische S-Leasing, UniCredit lea-

sing Croatia i VB leasing, priopćeno je prošli tjedan iz HBOR-a.

Sredstva koja će se plasirati putem leasing društava namijenjena su nabavi novih i rabljenih gospodarskih vozila, strojeva, opreme i plovila za nautički turizam. Korisnici kredita mogu biti mali i srednji poduzetnici te ostale fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

Ovim potezom HBOR želi osigurati jednostav-

niju proceduru nabave rabljene i nove opreme i to po povoljnijim uvjetima.

Kamatnu stopu i rok otplate te ostale uvjete financiranja definirat će leasing društvo.

Svi zainteresirani za korištenje ovakve vrste financiranja mogu se javiti leasing društvima Erste&Steiermärkische S-Leasing, UniCredit leasing Croatia ili VB leasing i zatražiti mogućnost financiranja iz sredstava HBOR-a. U HBOR-u vjeruju kako će ovakav model financiranja biti osobito prihvatljiv klijentima koji se kandidiraju za sufinanciranje sredstvima EU poljoprivrednih i ribarstvenih fondova za nabavu opreme i mehanizacije.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3869, 23. ožujka 2015.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i niska kamata Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

V

isoka likvidnost sustava i tromost i dalje je glavno obilježje novčanog tržišta. Sudionici raspolažu značajnim viškovima novca kojima je krajnje zahtjevno upravljati budući da je potražnja za kratkoročnim pozajmicama neznatna, a izbor ostalih mogućnosti krajnje skučen. U ovakvim okolnostima kratkoročna kamatna stopa vrlo je niska i pogoduje potencijalnim korisnicima pozajmica.

Unatoč iznimno povoljnim uvjetima uzimanja kratkoročnih pozajmica, trgovanje na novčanom

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

16. 3. - 20. 3. 2015.

9. 3. - 13. 3. 2015.

u%

250

6

200 4 150 100 2 50 0

16.3.2015.

17.3.2015.

18.3.2015.

tržištu vrlo je skromno.

Ministarstvo financija održalo je prošlog utorka najavljenu aukcija trezorskih zapisa na kojoj je prihvatilo gotovo sve pristigle ponude. Interes sudionika za trezorskim zapisima u kunama bio je

19.3.2015.

0

20.3.2015.

nešto iznad planiranog iznosa izdanja, ali manji od iznosa koji je bio na dospijeću. Tako se nakon ovog izdanja trezorskih zapisa, kao i na prethodnoj aukciji, saldo upisanih trezorskih zapisa daljnje smanjio. Planirani iznos

ponedjeljak

utorak

srijeda

izdanja bio je 500 milijuna kuna, upisano je 504 milijuna, ali 167 milijuna kuna manje od iznosa koji je ovog tjedna na dospijeću. Upisani su samo jednogodišnji trezorski zapisi uz nepromijenjen prinos od 1,5 posto.

četvrtak

petak

blagdana i početka pripreme sezone. U sadašnjim okolnostima trend ostaje nepromijenjen, a njegova glavna obilježja su vrlo visoka ponuda novca, slaba potražnja i kamatna stopa na najnižoj razini.

Ministarstvo financija sljedeću će aukciju najaviti naknadno.

Prvi kvartal godine protječe bez ikakvog zamaha na financijskom tržištu. Čini se da ćemo eventualni rast potražnje za novcem pričekati do

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Lagani pad američkog dolara

Nastavak rasta Mirexa

Nakon naglog skoka američkog dolara prema euru, pa tako i kuni, dolar je proteklog tjedna imao sivaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,491778

CAD

kanadski dolar

5,637108

JPY

japanski jen (100)

5,910272

CHF

švicarski franak

7,252751

GBP

britanska funta

USD

američki dolar

7,153696

EUR

euro

7,647301

EUR

7.650

USD

šoj razini od početka tjedna - 7,25 kuna. Tečaj eura prema kuni u tjednu se nije bitno mijenjao.

7.28

7.648

CHF

7.26

7.24

7.24

18.3.

19.3.

MIREX - mjesečni

0,5%

1,5%

0,4%

1,0%

0,3% 0,2%

7.22

7.644

7.16

7.20

7.642

7.12

7.18

0,5%

7.16

0%

20.3.

7.08 16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

0,1% 17.2.

27.2.

fond

Međunarodno tržište kapitala

MIREX - tjedni

2,0%

7.20

7.640 17.3.

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 216,9651 bod. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,845 bodova. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 112,5280 bodova, a Mirexa C 106,5038 bodova.

7.646

10,552368

primjena od 21. ožujka 2015. 16.3.

Izvor: HNB

franak krenuo je s pozicije od 7,24 kune, sredinom tjedna je pao za šest lipa, ali tjedan je završio na vi-

laznu putanju. Početkom tjedna vrijedio je 7,26 kuna, a tjedan je završio na 7,15 kuna. Švicarski

9.3.

19.3

datum

16.3.

vrijednost (kn)

17.3.

18.3.

promjena (%)

19.3.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Većina burzi u plusu Svjetske burze protekli su tjedan uglavnom završile u zelenome. Jedini izuzetak je stanje na njemačkom tržištu koje 7050 7000

je posljedica povezanosti njemačke ekonomije sa stanjem eura i njegove pozicije u Grčkoj.

Ta zemlja na jugu Euro18200

FTSE 100

18100

pe može očekivati infuziju novca za izlazak iz dugova već idućeg tjedna ako tamošnji premijer donese adekvatan paket reformskih mjera koje će odgovarati očekivanji5025

Dow Jones

5000

6950

18000

4975

6900

17900

4950

6850

17800

4925

6800

17700

4900

16.3.

5100 5080

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

16.3.

12300

CAC40

12200

17.3.

18.3.

19.3.

16.3.

20.3.

19700

DAX

19600

5060

12100

19500

5040

12000

19400

5020

11900

19300

5000

11800

19200

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

NASDAQ

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

NIKKEI 225

16.3.

17.3.

18.3.

19.3.

20.3.

MIREX A

19.03.

112,528

0,1211

7,57

AZ - A

19.03.

110,9906

0,1291

6,66

Erste Plavi - A

19.03.

111,4208

0,1143

5,95

PBZ CO - A

19.03.

115,4282

0,0402

8,49

Raiffeisen OMF - A

19.03.

114,2653

0,1525

9,48 5,47

kategorija B

ma europskih dužnosnika.

Američke federalne rezerve snizile su svoje projekcije za rast. Prema njihovim procjenama, ove godine neće se dosegnuti rast od tri posto, ali niti u sljedeće dvije godine. No rast vrijednosti dionica na svjetskim burzama svakako je velik i u proteklom tjednu vrijednosti indeksa, posebice u Europi, dosegnule su povijesno visoke razine. Vrijeme bikova još uvijek nije prošlo.

MIREX B

19.03.

216,9651

0,0763

AZ - B

19.03.

221,6382

0,1311

5,23

Erste Plavi - B

19.03.

220,4045

0,0598

4,87

PBZ CO - B

19.03.

198,6059

0,0582

5,74

Raiffeisen OMF - B

19.03.

219,0639

0,0182

5,95

MIREX C

19.03.

106,5038

0,1732

3,46

AZ - C

19.03.

103,8494

0,1631

2,05

Erste Plavi - C

19.03.

106,8108

0,1967

3,46

PBZ CO - C

19.03.

106,7174

0,1991

3,62

Raiffeisen OMF - C

19.03.

109,304

0,1658

4,9

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

19.03.

211,0083

-0,0384

5,82

AZ Profit

19.03.

248,3124

0,1247

5,16

Croatia osiguranje

19.03.

152,9118

0,0686

4,11

AZ Benefit

19.03.

228,7331

0,3095

4,6

Erste Plavi Expert

19.03.

182,352

0,1449

5,14

Erste Plavi Protect

19.03.

180,3106

0,2058

2,77

23

www.privredni.hr Broj 3869, 23. ožujka 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 432,945 milijuna kuna

Pojačan promet i indeksi u crvenome Iztok Likar www.hrportfolio.hr

sto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 31,8 milijuna kuna prometa što je čak 71,36 posto ukupnog tjed­ nog prometa.

Od 10 najlikvidnijih izdanja, samo je njih tri tje­ dan završilo u plusu. Tjed­ ne promjene najlikvidni­ jih kretale su se u rasponu od +52,67 posto do -12,01 posto. Jedanaest izdanja sakupilo je promet veći od

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u prote­ klom tjednu bila pojača­ na, te je redovni dionički promet iznosio 44,6 mili­ juna kuna, što je rast od 7,7 milijuna kuna u odno­ su na tjedan ranije, odno­ sno uvećanje za 20,87 po­ Top 10 po prometu HT d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Valamar Riviera d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Podravka d.d.

Petrokemija d.d.

Atlantic grupa d.d.

Ledo d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Badel 1862 d.d.

tjedna promjena -1,52% -0,71% +3,34% -5,46% -2,64% -12,01% -2,44% +1,27% -0,96% +52,67%

zadnja cijena 161,50 37,98 19,80 332,50 295,01 16,71 878,00 8.000,00 1.327,03 20,00

promet 7.953.832,67 6.041.244,33 4.427.847,37 3.390.159,06 2.866.974,53 1.582.102,16 1.537.859,80 1.395.916,01 1.339.493,71 1.279.813,13

milijun kuna, dok je uku­ pno 23 izdanja trgovano u iznosu većem od pola mi­ lijuna kuna. Razlog po­ jačanom prometu su vi­ jesti vezane uz dionice.

Uprava Badela 1862 je donijela odluku o obja­ vi javnog poziva za pri­ kupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju u okviru postupka predstečajne na­ 10 dionica s najvećim rastom cijene Helios Faros d.d.

Turbos zlato short 7 Badel 1862 d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 9 Turbos WTI nafta short C Turbos E-mini S&P 500 long C Turbos zlato short 8 Imunološki zavod d.d.

Turbos DAX long G TLM d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.584.616,61 kn

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

godbe. Zagrebačka banka je najavila stjecanje vla­ stitih dionica kako bi ih dodijelila zaposlenicima, a na Glavnoj skupštini Imunološkog zavoda dio­ ničari su odlučili poveća­ ti temeljni kapital te tvrt­

tjedna promjena +400,00% +57,29% +52,67% +47,12% +42,49% +31,06% +29,54% +27,58% +27,39% +24,69%

zadnja cijena 5,00 151,56 20,00 3,06 112,00 13,08 227,45 102,05 255,80 10,00

promet 1.134,50 909,36 1.279.813,13 15,72 27.912,50 254,20 2.274,50 449.883,58 25.957,30 6.411,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih inve­ sticijskih fondova 51 fond porastao, od čega ih se­ dam bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 27 fondova tjedan završilo u crvenom, a jedan je pao za više od jedan posto.

Promatrano od po­ četka godine, kod fondo­

va prevladavaju pozitiv­ ni tjedni rezultati, naime, od 12 tjedana samo je je­ dan bio negativan. Sumar­ no su fondovi u zadnja 53 tjedna zabilježili 47 pozi­ tivnih tjedana.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički i dva mješovita. Tjedne pro­

mjene svih fondova kre­ tale su se u rasponu od +2,52 do -1,08 posto.

Promatramo li prino­ se ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu lje­ stvice je fond FIMA Equ­ ity s prinosom od 18,19 posto. Posebne fondove predvodi ZB Future 2055 s rastom od 4,24 posto.

10 dionica s najvećim padom cijene Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos H. HUB N. GAS short 9 Turbos € bund fut. short C Jadran d.d.

Jadranska banka d.d.

TOZ penkala d.d.

Slobodna Dalmacija d.d.

Jadroplov d.d.

Petrokemija d.d.

Index certifikat WTI nafta

Indeks Crobex je pro­ teklog tjedna u odnosu na tjedan ranije zabilježio veći pad i to od 1,28 po­ sto na 1.727,37 bodova.

Crobex10 je također pao i to za čak 1,58 posto i tje­ dan završio na 1.002,77 bodova.

tjedna promjena -35,23% -23,03% -21,56% -20,27% -19,89% -18,35% -15,38% -12,09% -12,01% -11,69%

Valuta

od 12. 3. do 19. 3. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,864 11,484 149,181 183,410 86,710 15,642 133,268 10,030 96,035 79,890 116,637 106,133 86,254 53,395 8,209 16,410 5,986 38,688 109,303 614,038 89,863 81,110 188,933 71,702 83,071 96,282 9,734 98,846 124,350 133,328

0,13 -0,32 0,84 0,78 -0,39 1,38 0,77 -0,61 -0,06 -0,91 0,86 -0,03 -0,19 2,52 1,14 2,39 0,64 -0,80 0,42 -0,97 -0,35 0,30 1,27 -0,05 1,48 -1,08 0,60 2,35 -0,06 -0,19

€ € € € €

102,880 103,486 104,061 104,173 104,236

0,36 0,33 0,65 0,69 0,67

€ € € kn

154,999 15,000 12,985 113,990

-0,28 0,57 -0,43 -0,28

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

Agrokor refinancira obveze

Kod mješovitih fondova najveći prinos u ovoj go­ dini bilježi PBZ Global s rastom od 9,87 posto, a kod obvezničkih fondo­ va u ovoj godini najviše je rastao Neta Emerging Bond. Kod novčanih fon­ dova najveći prinos bilježi eurski Agram Euro Cash (+0,50 posto). (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

ke za 24,8 milijuna kuna.

Te nove dionice preuzet će Centar za restrukturi­ ranje i prodaju. Trgovinu je i potaknula priča o mo­ gućoj dokapitalizaciji Po­ dravke za koju su dioniča­ ri dali zeleno svjetlo još prije dvije godine.

tjedna promjena -1,28% -1,58% -0,04% +0,06%

zadnja cijena 7,72 4,88 13,10 47,03 600,02 49,00 22,00 75,00 16,71 296,80

promet 57.734,40 35.950,24 44.618,00 14.860,37 7.300,38 4.920,20 8.404,00 264.835,59 1.582.102,16 276.122,50

*vijesti

Sedam fondova poraslo više od jedan posto

Naziv(fond)

zadnja vrijednost 1.727,3700 1.002,7700 107,8019 142,5195

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

86,113 109,106 9,296 149,987 107,727 104,600 106,005 103,680 103,010 102,200

*Tjedna promjena [%] -0,30 0,35 0,95 0,11 0,18 0,98 -0,12 0,70 0,32 0,06

€ € € € kn € kn € €

186,841 14,046 168,370 123,538 197,574 150,433 81,961 113,010 101,420

-0,21 -0,81 -0,06 -0,16 0,00 0,08 0,63 -0,26 -0,05

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,474 174,440 149,697 138,614 156,470 150,060 150,796 130,157 142,511 132,371 128,232 12,252 117,651 114,880 109,239 105,140 106,035 1332,912 107,192 102,519

0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,04 0,01 0,03 0,03 0,01 0,02 0,02 0,01 -0,01 0,04 0,05 -0,00

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

Agrokor je potpisao finan­ cijski sporazum koji čini klupski zajam vrijedan 300 milijuna eura s Barc­ laysom, Credit Suisseom, Deutsche Bankom, Gold­ man Sachsom, JP Morga­ nom i Morgan Stanleyjem te bilateralni sporazum vri­ jedan 25 milijuna eura s BNP Paribasom za uku­ pnu vrijednost od 325 mi­ lijuna eura. Novac od ovih zajmova bit će uglavnom iskorišten za refinanciranje postojećih financijskih ob­ veza Agrokora i djelomič­ no za podršku daljeg ra­ zvoja koncerna.

Novi poslovi Dalekovoda

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Dalekovod je potpisao ugovor s operatorom pri­ jenosnog sustava Republi­ ke Kosovo vrijedan više od 8,5 milijuna eura. U isto vrijeme i poljski operator prijenosnog sustava oda­ brao je ponudu Dalekovo­ da, vrijednu nešto više od četiri milijuna eura, kao

najpovoljniju prema svim uvjetima natječaja.

Zaba kupuje svoje dionice Zagrebačka banka je na­ javila kako je Uprava do­ nijela odluku o stjecanju vlastitih dionica, kako bi ih dodijelila zaposlenici­ ma. Zaba će do 23. travnja kada će se održati glavna skupština dioničara kupiti ukupno 110.634 svoje dio­ nice na burzi kroz redovitu trgovinu ili blok transakci­ je. Dionice će se kupovati u rasponu od 36,77 do 40,65 kuna. Ukupni trošak banke trebao bi biti između četiri i 4,5 milijuna kuna.

Allianz ostvario dobit Allianz Zagreb u 2014. go­ dini ostvario je bruto dobit u iznosu od 113,7 milijuna kuna, dok su ukupni bruto premijski prihodi dosegli 1,218 milijardi kuna, što je za 38,6 milijuna kuna ili 3,3 posto više nego u 2013. godini. Cjelokupno tržište osiguranja lani je zabilježilo pad bruto pre­ mije od 5,7 posto. U život­ nim osiguranjima Allianz je i lani ostvario najbolji rezultat na tržištu, završiv­ ši i 2014. na liderskoj pozi­ ciji u tom segmentu. Lani je u životnim osiguranjima ostvaren rast premijskog prihoda od 14,8 posto, dok je tržište istodobno raslo 3,9 posto u odnosu na go­ dinu prije.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Pokreni posao

Izrael ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske, a čak 5000 start-upova. Kakve su mogućnosti suradnje hrvatskih i izraelskih tvrtki u nastajanju?

Klasterom do poslova

Intervju Hrvoje Prpić

Nova investicija

ICT sektor jedan je od najdinamičnijih dijelova hrvatskog gospodarstva.

Kroz Klaster konkurentnosti ICT sektora jača se njihova konkurentnost

Kako imati motiva ponovno pokrenuti posao nakon uspješne prodaje vlastitog biznisa, kako odabrati dobru investicijsku ideju i pronaći mjesto na svjetskom tržištu

Atlantic Grupa otvorila novu tvornicu energetskih pločica i zaposlila 50 radnika.

Puni kapacitet ove tvornice osigurat će još 100 radnih mjesta i vodeće mjesto u tom segmentu u Europi

Širenje posla

Presečki Grupa preuzimanjem AP-a Varaždin obilježila prvih 25 godina svojega postojanja.

Najavljuju nove investicije i nastavak širenja