Pv 3870

4. Biznis plus u Beogradu Ideja povezivanja radi boljeg poslovanja i širenja svojih tržišta privukla više od 300 sudionika iz zemalja regije

Konferencija The Economista Hrvatska je lider, a svjedočit ćemo nastavku koncentracije i integracije tvrtki u regiji, predviđa ministar Lalovac

20 milijuna eura u start-upe U hrvatske start-up tvrtke lani je uloženo 10 puta više nego godinu prije. Najviše su dobili hardveraši

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 14-15

hrwwwatska Str. 25

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 0 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 30. ožujka 2015.

Godina LXI / Broj 3870. www.privredni.hr

privredni vjesnik

savez poduzetnika mađara hrvatske / magdis / novosti iz riječke luke / turizam / svijet financija

Srednja i Istočna Europa

Slabiji euro i niže cijene nafte potaknut će rast

Malo i srednje poduzetništvo sve više će pokretati gospodarski rast u regiji, više nego u eurozoni i na širem području EU-a >>16-17

Intervju: Ivana Budin Arhanić

zagonetne ljepote wellnessa

>> 12-13

>> 20-21

Turizam bi trebao rasti po stopi od 10 posto, umjesto sadašnjih dva-tri posto, kaže članica Uprave Valamar Riviere

Svoje adute wellness turizma Hrvatska još nije iskomunicirala na pravi način. Još uvijek je tajna čak i podatak - koliko ih ima

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Konferencija Biznis Plusa

Radionica za budućnost

Zagreb Business Forum

Više od 300 lidera regionalnih kompanija razgovaralo je u Beogradu o mogućnostima suradnje i zajedničkim nastupima na trećim tržištima. Privredni vjesnik je partner u ovom projektu.

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održava se elektrotehnička radionica za studente o industrijskoj automatizaciji. Siemens najbolje studente vodi u Njemačku.

Više od 40 predsjednika, članova uprava i stručnjaka vodećih hrvatskih tvrki razgovaralo je o stanju u hrvatskom gospodarstvu, trendovima, pristupima rješavanju problema i njegovoj budućnosti.

Posao u cvatU

Za litru ružina ulja potrebno je i više od tri tone ružinih latica. Zato je tri puta puta skuplje od zlata, a najpoznatije je ono koje dolazi iz Bugarske.

Kriza pomaže ljepoti U godinama krize više se izdvaja za ljepotu, a u svijetu kozmetike sve su popularniji tretmani koji na prirodan način potiču organizam da stvara novi kolagen i elastin. Donosimo iskustva tvrtke Skansi.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije:

G(h)ost komentator: Monika Begović, stručnjakinja za sadržaj i društvene mreže, Empiria Magna

Nove usluge HGK

Majke poduzetnice i poslovanje novog doba

Hrvatska gospodarska komora, uz već postojeće, okreće se novim uslugama za svoje tvrtke članice. To su primjerice natječaj za vaučere kojim se sufinanciraju sredstva poduzetnika koji nemaju dovoljno financijskih sredstava, a željeli bi prijaviti svoje projekte na natječaje određenih fondova EU-a. Zatim, HGK kroz uslugu poduzetnik-izvoznik traži poslovne partnere u svijetu, dok je usluga tenderi.hgk.hr osmišljena s ciljem da se svim tvrtkama članicama olakša i automatizira pristup dostupnim informacijama o konkretnim poslovnim prilikama na inozemnim tržištima.

Ante Todorić, izvršni potpredsjednik Agrokora za maloprodaju:

Treba biti inovativan i ulagati Agrokor je jedan od najboljih pokazatelja da se u ovoj regiji može uspjeti i konkurentno ulagati.

Kompanija je uspješna ne samo u Hrvatskoj, već i u Sloveniji gdje je vlasnik trgovinskog lanca Mercator, zatim u Srbiji, investirali smo i u zrenjaninski Dijamant, tvornicu vode Mivela, a BiH u Kiseljak. Tko god nije inovativan i ne ulaže u novu proizvodnju i u svoje ljude, sigurno neće biti održiv na duži rok jer su svi gospodarstvenici u regiji suočeni s najvećom svjetskom konkurencijom u svim područjima.

Adriano Palman, direktora Kamping udruženja Hrvatske:

Kategorizacija kampova u roku Rok za kategorizaciju kampova već je nekoliko puta odgađan i on se, prema posljednjim informacijama, više neće odgađati. Većina kampova već je završila s tim procesom, dok je kod oko 40 objekata on još u tijeku, pri čemu je uglavnom riječ o objektima kod kojih su pronađeni manji nedostaci koji se sada rješavaju te će kod većine njih taj proces biti završen do zadanog roka. Nadamo se da neće doći do neugodnosti sa zatvaranjima kampova u jeku sezone, što bi moglo naštetiti ugledu Hrvatske kao turističke destinacije.

3

Danas u Hrvatskoj žene čine tek 28 posto od ukupnog broja poduzetnika te nešto više od 30 posto ukupnog broja obrtnika

S

vjetski ekonomski forum (World Economic Forum) izvještava kako ne postoji nacija koja je postigla pravu rodnu jednakost, te u svojem godišnjem izvještaju Global Gender Gap Report za 2014. godinu Hrvatsku svrstava na 55. mjesto među obrađene 142 zemlje, prema uvjetima koje žene imaju u različitim društvenim sustavima. Uvjeti su mjereni s obzirom na ekonomske mogućnosti koje im se pružaju, stupanj obrazovanja, zdravstveno stanje te političko osnaživanje. Činjenica je da su u duljem razdoblju postignute mnoge pozitivne promjene u položaju žena na tržištu rada, no on je i dalje lošiji od položaja muškaraca.

Situacija u društvu nalaže potrebu da se razmotre mogućnosti za proširivanje i otvaranje prostora za zapošljavanje žena, a posebice majki, koje su pod pritiskom usklađivanja obveza u obitelji i izgradnje karijere ili vođenja vlastita posla. Majke poduzetnice ili vlasnice obrta u nezahvalnoj su poziciji na današnjem tržištu jer je riječ o nestandardnim i još uvijek neuobičajenim oblicima ostvarivanja zaposlenosti, što ima svoje predno-

sti, ali i nedostatke. Danas u Hrvatskoj žene čine tek 28 posto od ukupnog broja poduzetnika, te nešto više od 30 posto ukupnog broja obrtnika. Pokretanje posla je riskantno i stresno, dok je strah od neuspjeha posebno vezan za žensku populaciju budući su, kako pokazuju istraživanja, žene više svjesne rizika od muškaraca, ali isto tako su, s druge strane, usmjerenije svojoj viziji i ne odustaju lako.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu American Political Scien-

Elektroničko poslovanje, među ostalim, omogućava i online istraživanje tržišta ce Review pokazuje kako je vrijeme tijekom kojega žene predstavljaju svoju ideju 75 posto kraće od onog koje muškarci ulože u istu svrhu.

Biti majka poduzetnica još je veći izazov, no kako istraživanja pokazuju, upravo je to i najjači motiv da žena pokrene svoj posao. Časopis Forbes prikazuje rezultate istraživanja američkog Nacionalnog saveza za neovisna poduzeća (National Federation of Independent Business) prema

kojima se u SAD-u rapidno povećava broj poduzetnica koje otvaraju mikro poduzeća, temeljena na radu od kuće. Predviđanja su da će do 2018. žene kreirati više od polovine od 9,72 milijuna radnih mjesta u malim poduzećima, posebice onima kojima je temelj poslovanja rad od kuće.

Recesija je na svim poljima uzela danak, no pokazala je da opstaju ona poduzeća koja se znaju adaptirati novim načinima poslovanja. Elektroničko poslovanje danas je i način uštede. Prema riječima mnogih majki poduzetnica, one se najčešće koriste uslugama konzultantskih kuća kako bi smanjile marketinške troškove te na taj način

započele s aktivnijom prisutnošću u vidu vođenja PR i marketinških kampanja na društvenim mrežama. Marketing je u principu spoj strateških akcija s privlačnim sadržajem.

Upravljanje tim sadržajem na najučinkovitiji način nudi upravo elektroničko poslovanje, kako bi web stranica ili web shop bio prepoznat na tražilicama. Stručna će osoba pomoći pri odabiru kjučnih riječi karakterističnih za proizvode koje nudi bilo koja tvrtka, a koje su također bitne kod upravljanja sadržajem, dok su efektne poruke mamac za potencijalnog kupca ili klijenta.

Elektroničko poslovanje, među ostalim, omogućava i online istraživanje tržišta, pa time može pridonijeti oblikovanju novih proizvoda prema zahtjevima tržišta, ali i istraživanju konkurencije.

Postupno stvaranje prepoznatljivosti putem online kanala vodi prema razvoju brenda koje neko poduzeće nudi, zatim prema prepoznatljivosti široj publici, a samim time i većoj profitabilnosti poslovanja. Majke poduzetnice uz poslovanje novoga doba mogu dobiti jednaku učinkovitost radom od kuće te upotpuniti svoje privatne i poslovne obveze na najprihvatljiviji način.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

“ Mi prije svega možemo imati konkurentan proizvod, a za to elementarni uvjeti mogu biti

sredstva iz Europske unije preko fondova, ali je nužno prije toga napraviti dobru strategiju da bi ta sredstva bila usmjerena u razvoj.“ Denis Matijević, predsjednik Uprave AgroFructus Grupe

Četvrta konferencija Biznis plus održana 26. ožujka u Beogradu

Zajedničkim snagama do no

Svi su gospodarstvenici u regiji suočeni s najvećom svjetskom konkurencijom na bilo kojem polju. Tko god neće biti inovat potpredsjednik Agrokora za maloprodaju. Da biste bili održivi na duži rok, morate biti konkurentni i što veći u svojoj branši Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

C

ilj, namjera, san svake države u regiji jest biti najveći ekonomski lider, ali to je za sada uspjelo samo jednom čovjeku - Ivici Todoriću, pa je zanimanje za recept Agrokorovog uspjeha bilo jedno od obi-

Velika regionalna prilika je agrobiznis, ali nedostaje znanja, organizacije i novca, smatra Matjaž Vodopivec lježja 4. konferencije regionalnog poslovnog kluba Biznis plus, održane protekloga tjedna u Beogradu, a čiji je suorganizator iz Hrvatske bio Privredni vjesnik. Također, na konferenciji je predstavljena i Turska kao zajednički partner regije.

Više od 300 sudionika, političara, gospodarstvenika i novinara pristiglo je u Beograd iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine (nedostajala je Albanija koja je također članica Kluba).

U cjelodnevnom programu pored uvodnog dijela održan je i niz panela: Oživljavanje građevinarstva kao uvjet za gospodarski rast, Kako se popeti na vrh Jugoistočne Europe i tamo opstati: Koncern Agrokor, Energetska sigurnost i efikasnost regije, Gdje se kriju dobri kadrovi, Neiskorišteni potencijali agrobiznisa i Kako unaprijediti poslovnu suradnju regije s Turskom.

Podsjetimo, namjera ovoga regionalnog projekta šest medijskih kuća je povezivanje tvrtki i udruženja kako bi zajedničkim nastupima, ali i pojedinačno, brže razvijali svoje poslovanje i širili svoja tržišta. Do sada je tako ugovoreno više desetaka novih poslova, a najavljeno je da će se poslije konferencije u Beogradu skupovi gospodarstvenika održati i u Skopju, Ljubljani i Istanbulu.

Nikad bolji uvjeti za suradnju Skup u hotelu Plaza otvorio je premijer Srbije Aleksandar Vučić riječima da je “Srbija politički i ekonomski spremna za suradnju sa zemljama regije”, da je “ekonomska integracija od ključnog značaja za zemlje regije jer se zajedno može napraviti više posla i omogućiti prosperitet”, “da politički i ekonomski uvjeti nikada nisu bili bolji za suradnju”, kao i “da povezivanje u regiji nije stvar ljubavi nego konkurentnosti i interesa”.

“Mi smo svi male zemlje, s malim brojem stanovnika i kao tržište sami nismo dovoljno dobri, ali kao jedinstveno tržište postajemo mnogo privlačniji za ulagače, čime se povećava i naša snaga i naša produktivnost”, kazao je Vučić. I ocijenio da su najveći potencijali za zajedničke poslove u području namjenske industrije i građevinarstva, a da svaka zemlja ima neki oblik suradnje s trećim zem-

ljama što bi moglo biti poticajno za udruživanje regije u zajedničkim nastupima.

“Agrokor je jedan od najboljih pokazatelja da se u ovoj regiji može uspjeti i konkurentno investirati”, kazao je na panelu posvećenom upravo tom uspjehu izvršni potpredsjednik ove kompanije za maloprodaju Ante Todorić. On je otkrio da su “investicije ključ za rast kupovne

Biznis najjača veza Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović ocijenio je kako je biznis glavni faktor suradnje u regiji.

“Biznis je mnogo prije političara shvatio da moramo izaći iz uskih nacionalnih okvira kako bismo uopće opstali u poslu”, rekao je je Svilanović. U prošloj godini zemlje regije razmijenile su u okviru Cefte, kako je podsjetio, robe u vrijednosti od 15 milijardi eura. “Konsolidacija regionalnog tržišta se vidi i kroz razinu investicija unutar regije. U prethodnih nekoliko godina to je bilo 2,5 milijardi

eura i vjerujem da se može mnogo više napraviti u tom smislu”, ustvrdio je Svilanović. On je dodao kako put do svjetskog tržišta “uglavnom vodi preko praga susjeda i da ovu poslovnu dimenziju često zanemare političari kada se razgovara o regionalnoj suradnji”. Svilanović je ukazao i na to da ove godine Turska predsjedava grupom najrazvijenijih zemalja G20, zbog čega će od 3. do 5. rujna u Ankari biti organiziran veliki gospodarski forum na kojem će se tvrtke iz regije moći predstaviti na najbolji način.

moći u zemljama regije” i najavio ulaganje u male prodavaonice u Srbiji kao i da se razmišlja o gradnji distributivnog centra.

Todorić je istaknuo da je Agrokor uspješan ne samo u Hrvatskoj, gdje ima veliki broj srednjih i manjih investicija, već i u Sloveniji gdje je vlasnik tvrtke Mercator, zatim u Srbiji gdje je investirao u zrenjaninski Dijamant i tvornicu vode Mivela, a u Bosni i Hercegovini u Kiseljak. “Svi su gospodarstvenici u regiji suočeni s najvećom svjetskom konkurencijom na bilo kojem polju. Tko god neće biti inovativan i ulagati u novu proizvodnju i u svoje ljude, taj sigurno neće biti održiv na duži rok”, ocijenio je Todorić.

On se složio s više puta ponovljenom ocjenom da su zemlje regije male, s različitim mentalitetima i da će se tek na dugi rok vidjeti koja će se bolje snaći. “Da biste bili održivi na duži rok, mo-

rate biti konkurentni i što veći u svojoj branši”, poručio je Todorić gospodarstvenicima.

Poziv turskog ministra Očito je da mogućnosti za suradnju u regiji postoje u području građevinarstva, ocijenili su sudi-

Najveći potencijali za zajedničke poslove su u području namjenske industrije i građevinarstva, ocijenio je Aleksandar Vučić onici panela o toj temi, a potvrda je stigla dva sata kasnije od turskog ministra za carine i trgovinu Nurettina Caniklija koji je pozvao građevinare s ovih prostora da se uključe u velike radove koji su u planu.

5

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

“ Planiramo uložiti 400 milijuna dolara u investicije u građevinarstvu do 2020. godine i još 300 milijuna dolara do 2023. godine u velike infrastrukturne projekte kao što je gradnja najvećeg aerodroma na svijetu u Istanbulu.“ Nurettin Canikli, turski ministar za carine i trgovinu

ovih poslova i tržišta

tivan i ulagati u novu proizvodnju i u svoje ljude, taj sigurno neće biti održiv na duži rok, ocijenio je Ante Todorić, izvršni i, poručio je Todorić

Fotografije: IRENA HERAK

Agrokor kao Slovenija Glavni urednik i direktor ljubljanskih Financa Peter Frankl na panelu Kako se popeti na vrh Jugoistočne Europe i tamo ostati - Koncern Agrokor ustvrdio je da bi se Agrokor po svojim prihodima uskoro mogao izjednačiti s proračunom Slovenije koji iznosi devet milijardi eura budući da je prošle godine Agrokor imao sedam milijardi eura prihoda. “Svakako je kvaliteta Agrokora i u tome da je svaki dan novi dan i da smo prilagođavanjem odgovarali na potrebe tržišta”, odgovorio je Ante Todorić. On je kazao kako je jedan od najluđih bio dan kada je preuziman Mercator jer je to bila jedna od najkompleksnijih financijskih transakcija u kojoj je sudjelovalo 57 banaka iz čitavoga svijeta.

“Planiramo uložiti 400 milijuna dolara u investicije u građevinarstvu do 2020. godine i još 300 milijuna dolara do 2023. godine u velike infrastrukturne projekte kao što je gradnja najvećeg aerodroma na svijetu u Istanbulu”, rekao je turski ministar. On je po-

duž cijele zemlje. O kakvom je potencijalno jakom tržištu riječ te o slabo iskorištenim šansama govorio je srpski ministar trgovine i turizma Rasim Ljajić navevši podatak kako su sve bivše jugoslavenske zemlje i Albanija imale prošle godine razmjenu s Tur-

skih tvrtki iz Južne Koreje.

Velika regionalna prilika je agrobiznis, ali nedostaje znanja, organizacije i novca. Cilj nije udruživanje nego je cilj postići kvalitetu koja je jedina ulaznica za svjetsko tržište, smatra generalni direktor Strateš-

Mercatora “nova prilika za nas”. “Mi prije svega možemo imati konkurentan proizvod, a za to elementarni uvjeti mogu biti sredstva iz Europske unije preko fondova, ali je nužno prije toga napraviti dobru strategiju da bi ta sredstva bila usmjerena u razvoj. Ljubav je krat-

ravanje dijela sredstava za obnovljivu energiju u energetsku učinkovitost zgrada i obnovu fasada znači dvostruki dobitak jer bi se na taj način zaposlilo i građevinarstvo.

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević naglasio je da više ne postoje nacional-

Ante Todorić

Rasim Ljajić

Matjaž Vodopivec

Dragan Kovačević

Drenislav Žekić

ručio kako građevinske tvrtke mogu napraviti dobre poslove u Turskoj jer će biti srušene stotine tisuća zgrada umjesto kojih će se podizati nove, otporne na potrese, budući da je to veoma trusno područje. Kad je o infrastrukturi riječ, planira se izgradnja brzih željeznica, prometnica i mostova

skom od 3,6 milijardi dolara, što je tek 0,9 posto u ukupnoj razmjeni Turske sa svijetom - i uz to dvostruko manje nego što je imala samo Rumunjska.

Koliko je to veliko građevinsko tržište u svjetskim razmjerima najbolje govori podatak da u ovom trenutku u Turskoj gradi i oko 130 građevin-

kog poslovnog područja Slatko i slano u Atlanticu Matjaž Vodopivec.

kog vijeka, a konkurentan proizvod je zdrava i dugoročna osnova”, smatra Matijević. Što se tiče energetike, sudionici panela su se složili kako je za regiju bolje rješenje ulaganje u štednju energije umjesto u skupe obnovljive izvore. Za zemlje regije ocijenjeno je da preusmje-

ne nego samo regionalna energetska politika. “Morate biti najmanje 10 posto energetski umreženi sa zemljama iz regije. Hrvatska je već postigla 67 posto te umreženosti jer je izašla iz nekadašnje zajedničke yu-mreže”, rekao je Kovačević. Hrvatska je ucrtana u sve karte Europe i svijeta kad je ri-

Ljubav je kratkog vijeka Predsjednik Uprave AgroFructus Grupe Denis Matijević rekao je da trgovina može biti pokretač i u agrobiznisu te da je spajanje Konzuma i

ječ o opskrbi energijom, što je promjena u dobrom smjeru i za Jadranski naftovod. Janaf će ove godine napraviti najbolji poslovni rezultat u povijesti, najavio je Kovačević.

Hoće li se, međutim, u ovom dijelu svijeta moći u narednim godinama računati i na stručnjake, veliko je pitanje jer visokoobrazovani i najkvalitetniji kadrovi odlaze iz svih zemalja regije, pokazala je rasprava na panelu Gdje se kriju dobri kadrovi čiji je moderator bio glavni urednik i direktor Privrednog vjesnika Darko Buković.

Prokurist Preclarus komunikacija Drenislav Žekić smatra da je najveći kapital znanje i iskustvo, a da u osnovi dobrog biznisa mora biti i dobar odabir kadrova.

Uređene kompanije stvaraju internu bazu kadrova i u svakom trenutku znaju s čime raspolažu, istaknuo je Žekić.

6

AKTUALNO

( oko 70 članova

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

ima Savez poduzetnika Mađara Hrvatske

( prije 13 god osnovan SPMH

SAVEZ PODUZETNIKA MAĐARA HRVATSKE (SPMH)

Suradnjom i projektima do razvoja Imamo iskustva, možemo biti partneri i pomoći ljudima koji ulaze u svijet poduzetništva savjetodavnim uslugama, ali i zajedničkim radom na projektima. Otvoreni smo za suradnju kad je riječ o gospodarstvu jer želimo poboljšati život sugrađana na ovim prostorima, ističe Balent Juhas, tajnik SPMH-a Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

S

avez poduzetnika Mađara Hrvatske (SPMH) osnovan je prije 13 godina s glavnim ciljem da potpomaže rad poduzetnika mađarske nacionalnosti koji djeluju i rade u Republici Hrvatskoj. Sjedište udruge je u Kneževim Vinogradima, a okuplja poduzetnike različitih djelatnosti - od proizvodnje građevinske

U SPMH-u većina projekata ima za cilj baviti se nezaposlenošću i rješavati je barem na mikrorazini opreme do onih koji se bave proizvodnjom opreme za zaštitu okoliša, vinogradara i vinara... “Članovi Saveza su najviše s područja Baranje, ali imamo članova poduzetnika iz Virovitice, Rijeke, Dubrovnika...

Ukupno imamo oko 70 članova, od OPG-ova i obrta do većih tvrtki kao što su Opeka, Borpla-

stika ili Termopromet”, objašnjava Atila Borbaš, predsjednik Saveza, pozivajući sve zainteresirane da im pristupe.

Partneri u projektima “Imamo iskustva, možemo biti partneri i pomoći ljudima koji ulaze u svijet poduzetništva savjetodavnim uslugama, ali i zajedničkim radom na projektima. Otvoreni smo za suradnju kad je riječ o gospodarstvu jer želimo poboljšati život sugrađana na ovim prostorima”, ističe Balent Juhas, tajnik SPMH-a, dodajući kako su suradnja među članovima udruge i robnotrgovačka razmjena neke od aktivnosti koje proizlaze iz statuta te udruge. K tome, sudjeluju i kao partneri u zajedničkim hrvatsko-mađarskim projektima. Prema Juhasovim riječima, u zadnje dvije do tri godine došlo je do generacijske promjene u vodstvu Saveza, a time i do niza novih aktivnosti i reorganizacije.

“Nominirali smo jedan projekt za pretpristupne fondove EU-a, a kao projektni partneri odradili smo nekoliko zasebnih

projekata zajedno. Od toga smo dva velika projekta priveli kraju. Prije svega, radi se o suradnji mađarskih i hrvatskih partnera kroz IPA projekte. Članovi su generirali projekte, ali istodobno su bili i njihovi izvođači. Prvi projekt je bilo svojevrsno istraživanje, a radilo se o gastrokulturnim razlikama i sličnostima dviju Baranja. Taj je projekt rezultirao vrijednim zajedničkim dostignućima, ali je nama kao udruzi neprocjenjivo koristilo to što nam je omogućeno da naučimo raditi s projektima. To je, ustvari, bila odlična priprema za naš veliki projekt Baranja Greenways, odnosno prezentaciju i promociju turističke eko rute između mađarskog Pečuha i hrvat-

skog Osijeka. No, taj projekt ima puno veće značenje od jedne uobičajene turističke rute budući da je riječ o stvaranju suradnje lokalnih udruga, gospodarstvenika i općina. To je cjelovita priča koja je trajala pune dvije godine i rezultirala ne samo obilježavanjem turističke rute, nego i konkretnim zahvatima na nasipima prema Dunavu što smo ostvarili u suradnji s Hrvatskim vodama”, kaže Juhas.

Edukacijom do samozapošljavanja Problem nezaposlenosti je općehrvatski problem, ali sa stopom nezaposlenosti koja znatno premašuje 20 posto u Baranji je to daleko izraženije. Stoga i u Savezu poduzetnika Ma-

Poveznica s mađarskim investitorima Cilj nam je povezivati poslovne subjekte unutar Hrvatske, kao i investitore izvan Hrvatske koji dolaze s mađarskog govornog područja i žele investirati na području Hrvatske. Zadatak našeg saveza je pomoći u tome. No, da bi to kvalitetnije ostvarili, nužno je više profesionalnog i stručnog kadra, a s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju ne možemo od naših poduzetnika članova zahtijevati takav dodatni angažman ni sredstava niti ljudi, ističe Atila Borbaš.

đara Hrvatske većina projekata ima za cilj baviti se tim problemom i rješavati ga barem na mikro razini. Tako su nedavno s baranjskom Općinom Draž sklopili partnerstvo i pripremaju projekt u kojem bi educirali lokalne ljude u smjeru svojevrsnog mikro poduzetništva.

Naime, sredinom ožujka je zabilježeno prvo pristajanje turističkog kruzera na novoizgrađenom pristaništu na Dunavu kod Batine. Do kraja ove godine planiran je dolazak oko 50 kruzera od kojih svaki dovodi i po nekoliko stotina turista. U SPMHu uočili su priliku za svoje članove, ali i detektirali problem.

“Odjed-

nom ćemo imati zavidan broj gostiju, turista koji će u Baranji provesti nekoliko sati, a nemamo im što ponuditi. Stoga smo u partnerstvu s Općinom Draž, na čijem području se nalazi pristanište u Batini, pokrenuli projekt edukacije niza ovdašnjih proizvođača domaćih proizvoda, rukotvorina i sličnih predmeta koji itekako mogu biti zanimljivi turistima.

Cilj nam je educirati ljude i naučiti ih na jedno novo tržište s kakvim do sada nisu imali iskustva. U to želimo uključiti ovdašnje obrte i obiteljska poljoprivredna gospodarstva i napraviti ekološku etno tržnicu dostupnu turistima.

Da bismo to ostvarili, nužan je projekt edukacije koji će obuhvatiti različite segmente i tečajeve. Također namjeravamo snimiti kraće turističke promotivne filmove o tome kako se radi mljevena paprika, kako se u riječnom ribolovu koristi vrška... Razvijene turističke destinacije već su davno prošle tu fazu, a nama je ovo prilika da, između ostalog, potaknemo i samozapošljavanje ljudi”, zaključuje Juhas.

7

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 70% prihoda ( 5 rafinerija Janaf ostvaruje od izvoza

(2 u Hrvatskoj i 3 u regiji) stalno opskrbljuje Janaf

U Jugoistočnoj Europi rade čak 34 rafinerije

Još rafinerija će se zatvarati Proizvodnja naftnih derivata nadmašuje potrebe, a uz pad potrošnje i veće troškove prerade dizelskih goriva, profitabilnost proizvodnje u rafinerijama i dalje će biti na kušnji, kaže Damir Pešut iz Instituta Hrvoje Požar ropske komisije. Važno je imati različite dobavljačke smjerove za energente, a odlično je ako zemlja ima dobru vlastitu proizvodnju. Energetska sigurnost zahtijeva stalna ulaganja, podsjetio je Köhli. Na taj je način EU dobio 600 platformi za naftu i plin u svojim morima, od čega 200 u Sredozemnom moru. I taj će broj još rasti, smatra izaslanik EK, jer ima naznaka da u Sredozemlju

Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

otrošnja naftnih derivata još se ne oporavlja pa će i dalje postojati pritisak na zatvaranje rafinerija u Jugoistočnoj Europi, ustvrdio je Damir Pešut iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Sudjelujući prošlog tjedna na skupu o ulozi Janafa u sigurnosti opskrbe naftom, Pešut je istaknuo da u regiji, koja se proteže od Italije na zapadu do Rumunjske na istoku, rade 34 rafinerije.

Od 2011. godine šest ih je zatvoreno: četiri u Italiji, a dvije u Rumunjskoj.

Regija uvozi 94 posto sirove nafte, no proizvodnja nadmašuje potrebe.

Stoga je regija već neko vrijeme neto izvoznik naftnih derivata. Uz pad potrošnje, znatno je povećana potrošnja dizel goriva, skupljeg za preradu. Stoga će profitabilnost proizvodnje u rafinerijama i

dalje biti na velikoj kušnji, ocijenio je Pešut.

Unatoč krizi koja se još osjeća na naftnom tržištu, ove godine Janaf će ostvariti najbolji poslovni rezultat u povijesti, najavio je Dragan Kovačević, predsjednik Uprave te kompanije. Ulaganja u povećanje skladišnog kapaciteta i modernizaciju naftovoda donose rezultate. Janaf sada gotovo 70 posto prihoda ostvaruje od izvoza, a oko 50 po-

sto prihoda otpada na tržišno poslovanje, s jakom konkurencijom u regionalnom okruženju. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak podsjetio je da je državnim ulaganjem od milijardu kuna Janaf pripremljen za tržišnu utakmicu i ispunjavanje obveza za skladištenje nafte i derivata. Do nedavno su i državne rezerve morale biti čuvane u drugim zemljama, a sada se zarađuje na čuvanju nafte za

druge države i privatne kompanije. Slično bi trebalo napraviti i s eksploatacijom ugljikovodika.

Osim proizvodnje jeftinijih energenata, nova naftna i plinska polja osigurat će i nova radna mjesta.

U Sredozemnom moru 200 platformi Svaka članica EU-a treba razvijati primjerenu kombinaciju energetskih izvora, naglasio je Jörg Köhli, predstavnik Eu-

Ove godine Janaf će ostvariti najbolji poslovni rezultat u povijesti, najavio je Dragan Kovačević postoje nova ležišta. Potrebu za energijom prate i nove tehnologije. Tako do 2000. godine nije bilo bušenja ispod dna na velikim dubinama, ispod 1500 metara. Uskoro će se oko 10 posto ukupne nafte

dobivati iz bušotina na velikim morskim dubinama.

U Europi će i za 20 godina nafta predstavljati trećinu izvora za dobivanje primarne energije, rekla je Gordana Sekulić iz Janafa. U Europu će i dalje stizati oko 500 milijuna tona nafte svake godine. U dobavljačkoj mreži i Janaf će igrati sve važniju ulogu. Sada stalno opskrbljuje naftom dvije hrvatske rafinerije te rafinerije u Bosanskom Brodu, Novom Sadu i Pančevu. Janafom prolazi nafta i za rafineriju Duna pored Budimpešte. Potencijalno tržište mogu biti i rafinerije u Slovačkoj i Češkoj. Investijsko održavanje i širenje kapaciteta tržište je i za građevinske tvrtke i proizvođače opreme. Prije mjesec dana tako je započela i gradnja novog naftovoda od Krka do kopna, koji će zamijeniti cijev kroz krčki most kojim sada nafta teče od Omišlja prema unutrašnjosti.

Okrugli stol o ekonomskim i pravnim aspektima monetizacije autocesta

Monetizacija javnog duga, a ne autocesta

U

skoro bi se na sjednici Vlade moglo raspravljati o drugom modelu monetizacije autocesta, odnosno o inicijalnoj javnoj ponudi dionica HACONC-a, istaknuo je, među ostalim, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na prošlotjednom okruglom stolu Ekonomski i pravni aspekti monetizacije autocesta u Republici Hrvatskoj, održanom u organizaciji Visoke ško-

le za financije i pravo Effectus. “I uz trošarinu od 60 lipa poslovni model HAC-a i ARZ-a je u sred-

njoročnom periodu apsolutno neodrživ jer društva nisu u mogućnosti servisirati dug i kamate. Zbog toga je fokus na monetizaciji javnog duga, a ne autocesta”, istaknuo je Hajdaš Dončić.

Podsjetimo, prema najnovijem prijedlogu Vlade trajnije rješavanje problematike financijske održivosti autocesta ne bi bilo riješeno monetizacijom, već javnom ponudom dionica HAC-ONC-a, i to po cijeni koja će se kreta-

ti između 700 i 800 kuna.

Država od prodaje 51 posto tvrtke planira zaraditi 1,2 milijarde eura, a Hajdaš Dončić najavio je početak IPO-a za studeni ove godine, i to hrvatskim mirovinskim fondovima, građanima te institucionalnim ulagačima. Ako IPO bude uspješan, trošarine se neće povećavati.

Očekivanja od IPO-a Hajdaš Dončić je pojasnio kako se modelom koncesioniranja autocesta raču-

nalo prikupiti oko tri milijarde eura što bi smanjilo javni dug sa 83 posto bruto domaćeg proizvoda na 76 posto, odnosno za sedam posto.

U slučaju IPO-a moglo bi se namaknuti oko 1,2 milijarde eura što bi smanjilo javni dug za tri posto ili na 80 posto BDP-a. Refinanciranje će se sigurno napraviti, jedino je pitanje u kojem obujmu, što ovisi o uspješnosti IPOa, odnosno iznosu koji će biti prikupljen, istaknuo je

ministar prometa.

Predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac rekao je kako bi mirovinski fondovi bili zainteresirani za ulazak u priču oko autocesta, ali samo ako bi imali i moć donošenja odluka.

Ekonomski analitičar Josip Budimir uvjeren je da uz restrukturiranje HAC-a ta kompanija može samostalno otplaćivati svoje dugove te da joj ne treba ni privatizacija niti monetizacija. (I.G.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 106 ZK odjela ( tek 15 njih postoji u 65 općinskih sudova

pokrivao je ZIS u punom radu

Širi se zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra

Lakše do katastra i zemljišnih knjiga Građani i pravni subjekti će javnu ispravu moći dobiti u bilo kojem uredu, neovisno o tome koja je institucija nadležna za nekretninu

D

eset mjeseci nakon završetka projekta u kojem je zahvaljujući sredstvima Europske unije razvijen javni portal Sve na jednom mjestu, tzv. one stop shop, potpisan je ugovor za njegovu nadogradnju i širenje. Ugovor su potpisali Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla. Nadogradnja i širenje centralne aplikacije Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) omogućit će sređivanje i objedinjavanje svih podataka koji se tiču definiranja i smještaja zemljišta - katastarskih podataka i vlasništva nad zemljištem upisanog u zemljišne knjige - gruntovnice.

“Uvjerena sam da će Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra pridonijeti sigurnom i brzom dostupu do svih informacija potrebnih za kvalitetno do-

nošenje odluka koje će u konačnici povećati zadovoljstvo građana i kvalitetu usluga e-Uprave jer bez toga teško možemo postići visoku razinu konkurentnosti koja će našoj zemlji omogućiti gospodarski oporavak, a nama prosperitet na zahtjevnom globalnom tržištu”, rekla je predsjednica Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević.

Projekt je vrijedan 26 milijuna kuna, a financiran je sredstvima Svjetske banke i predstavlja nastavak prethodnog ugovora usmjerenog na razvoj i širenje sustava. Njime ZIS postaje jedini cjeloviti alat koji integrira digitalizirane podatke iz zemljišnih knjiga i katastra za područje cijele Hrvatske. U Hrvatskoj je ukupno 106 zemljišnoknjiž-

nih odjela u 65 općinskih sudova, a ZIS je od veljače 2014. u punom produkcijskom radu pokrivao 15 zemljišnoknjižnih odjela i 13 katastarskih ureda.

Dobro za tržište “Informatizacija tijela državne uprave jedan je od strateških razvojnih okvira Hrvatske koji će građanima znatno uštedjeti vrijeme i novac te im

omogućiti kvalitetniju i dostupniju uslugu. Centralna aplikacija zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra omogućit će, prvi put, sređivanje i objedinjavanje svih podataka koji se odnose na definiranje i smještaj zemljišta. Uvođenje ZIS-a vidim i kao važan preduvjet za povećanje investicija u Hrvatskoj jer će svakako doći do unapređenja efikasnosti i sigurnosti tržišta nekretnina”, istaknula je ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak Taritaš.

Za građane i pravne subjekte to znači da će javnu ispravu moći dobiti u bilo kojem uredu, neovisno o tome koja je institucija nadležna za nekretninu. “Uvođenjem ZIS-a, uz digitalno potpisane dokumente, građanima i poduzetnicima omogućit će se lakši i brži pristup podacima iz kata-

stra i zemljišnih knjiga i stvoriti bolji uvjeti za poslovanje”, kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Projekt je vrijedan 26 milijuna kuna, a financiran je sredstvima Svjetske banke Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave, od 2003. godine provodi Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva - Uređena zemlja. Moderniziranjem oba sustava, katastra i zemljišnih knjiga, želi se postići brži i jednostavniji proces registracije nekretnina i prava nad njima, kao i jednostavniji način provjere informacija vezanih uz katastar i zemljišne knjige. (I.G.)

Uskoro novi zakon o pomorskom dobru

Pomorsko dobro mora služiti svima Nakon niza primjedbi i usuglašavanja prijedloga uskoro će biti gotov nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru, rekao je Zdenko Antešić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture na prošlotjednom okruglom stolu o tom zakonu. Antešić je naglasio kako taj zakon treba biti kvalitetniji od prethodnog jer je pomorsko dobro jedno od najvrednijih hrvatskih resursa. Dodao je kako već godinama ne postoji sustavno upravljanje po-

morskim dobrom koje se mora zaštititi za buduće generacije. Osim toga, taj će zakon obuhvatiti nekoliko djelatnosti, među kojima i turizam. Antešić je dodao kako je veliki broj primjedbi predstavnika strukovnih udruga uvršten u zakonski tekst, a kad nacrt zakona bude gotov, trebalo bi održati tematsku sjednicu kojoj bi trebali nazočiti i zakonodavac i predstavnici strukovnih udruga kako bi ga još jednom razmotrili.

Ministar turizma Darko Lorencin je ustvrdio

kako je riječ o vrlo složenom zakonu koji treba definirati mnogo pravila vezanih uz turizam i ugostiteljstvo poput plaža, privezišta i ugostiteljskih objekata. Projekt Ministarstva turizma o tematiziranju plaža je na tragu tog zakona, dodao je on.

“Koncesija je prihod državnog proračuna, a Ministarstvo financija mora odrediti cijene, no smatramo kako je najbolje da za plažu nitko ne dobije koncesiju na zahtjev, pa tako ni hoteli kategorije pet zvjezdica ni kampo-

vi. To se treba riješiti tematiziranjem plaža”, istaknuo je Lorencin. S njim se složio Antešić koji je rekao kako pomorsko dobro mora služiti svima, a ako netko ima koncesiju

na zahtjev, tada je to ekskluzivitet i za to mora platiti čak i do tri puta više nego kod koncesije po natječaju. Upravo je ta tvrdnja izazvala nezadovoljstvo među predstav-

nicima strukovnih udruga koji su najavili nove primjedbe na zakon o pomorskom dobru.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, ukazala je na nužnost definiranja nautičkog turizma koji sada nije pod nadležnosti Ministarstva turizma. Naime, prema njezinim riječima, mnogi nautički projekti ne mogu aplicirati za sredstva iz EU fondova jer nije jasno definirano kojoj djelatnosti nautički turizam pripada. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( oko 950.000

Kako privući sredstva iz EU fondova?

Nove mogućnosti uz EU novac

obiteljskih kuća ima u Hrvatskoj

Sjednica hrvatske vlade

Za energetsku obnovu kuća u fondu čeka 71 milijun kuna Uz dobru organizaciju moglo bi se obnoviti oko 10.000 obiteljskih kuća.

Program obnove počeo je prije godinu dana, ali sa zastojima. Odsada, svi koji žele obnovu kuće trebaju se obratiti Fondu za zaštitu okoliša Igor Vukić vukic@privredni.hr

Z

a subvencioniranje energetske obnove obiteljskih kuća u ovoj godini Fond za zaštitu okoliša pripremio je 71 milijun kuna, izjavila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Uz dobru organizaciju moglo bi se obno-

Novim zakonom o komasaciji želi se stvoriti okvir za brze postupke okrupnjivanja zemljišta viti oko 10.000 obiteljskih kuća. Program obnove počeo se provoditi prije godinu dana, no obnova još nije uhvatila pravi zamah.

Stoga je na prošlotjednoj sjednici Vlade program izmijenjen u skladu s uočenim nedostacima u provedbi. Uz ostalo, ubuduće će se svi koji žele obnovu svoje kuće izravno obraćati Fondu za zaštitu okoliša. Ranije je prva stepenica bila jedinica lokalne samouprave, što je stvara-

lo uska grla. U Hrvatskoj ima oko 950.000 obiteljskih kuća. Njih oko 60 posto građeno je u razdoblju od 1971. do 1990. godine i danas su u vrlo lošem stanju, ocijenila je ministrica graditeljstva.

Prema programu, obiteljskom kućom smatraju se građevine do 600 četvornih metara, u kojima je najmanje 50 posto površine namijenjeno stanovanju. Građevine smiju imati najviše tri stambene jedinice. U programu obnove mogu sudjelovati samo zakonito izgrađene obiteljske kuće.

Poticaji za uštedu energije Program je usmjeren na toplinske potrebe kuća, odnosno radove kojima će se smanjiti potrošnja energije za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Za obnovu fasade ili zamjenu prozora vlasnici mogu dobiti subvenciju do 40 posto troškova. Odluče li se istodobno za obje investicije dobit će poticaj od 50 posto. Prioritet će imati radovi za smanjivanje uporabe električne energije za toplinske potrebe,

9

a slijedi smanjenje uporabe fosilnih goriva, i to redom: ugljena, loživog ulja i prirodnog plina.

Uz poticanje obnove fasade, ugradnje boljih prozora i suvremenijeg sustava grijanja, poticat će se i korištenje obnovljivih izvora energije. Primjerice, ugradnja sunčanih toplinskih kolektora, dizalica topline ili malih peći na biomasu. Uz štednju energije i troškova na održavanju obiteljskih kuća u Vladi očekuju da bi program mogao potaknuti i tržište opreme, građevnog materijala i radova na obnovi.

Posredno bi korist trebao imati i financijski sektor jer će mnogi vlasnici za svoj dio ulaganja podizati kredite u bankama i stambenim štedionicama.

Zakon o komasaciji Pred Vladom se prošli tjedan našao i Konačni prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Okrupnjavanje usitnjenih parcela nije se u Hrvatskoj provodilo još od 1991. godine, a posljednja izmjena Zakona o komasaciji bila je 1987. godine, istaknuo je mini-

star poljoprivrede Tihomir Jakovina. Stoga se novim zakonom želi stvoriti okvir za brze postupke okrupnjivanja zemljišta radi lakšeg obrađivanja.

Ujedno će se regulirati i zemljišno-knjižno stanje poljoprivrednog zemljišta, te urediti i ostala pitanja vezana uz njegovo korištenje. Primjerice, jednostavnije će se moći graditi poljoprivredni putevi, vodne građevine za melioraciju, uređivati mreža kanala i slično. Programe komasacije predlagat će Agencija za poljoprivredno zemljište.

Prema procjenama, komasacijom bi trebalo biti obuhvaćeno oko 280.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Ukupno će se za to iz proračuna morati izdvojiti oko 840 milijuna kuna. No program komasacije prvo će biti provođen na prioritetnom području, ukupne površine od oko 90.000 hektara. Tako da će država u idućih šest godina, računajući trošak od 3000 kuna po hektaru, trebati osigurati 270 milijuna kuna ili 45 milijuna po godini.

Zahvaljujući nikad većim sredstvima iz fondova Europske unije, malom i srednjem poduzetništvu otvaraju se nove prilike za povećanje konkurentnosti, povećanje produktivnosti, smanjenje troškova te u konačnici nova radna mjesta. O tome je bilo riječi na prvom od niza prezentacija Zajedno do EU fondova za poduzetništvo koji su organizirali ministarstva poduzetništva i obrta te regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Osnovno mjerilo uspješnosti članstva u EU je povlačenje sredstava iz europskih fondova, istaknuo je premijer Zoran Milanović. “Uz privatne projekte dostupnim novcem iz EU-a još više bismo trebali financirati i javne projekte poput gradnje autocesta”, istaknuo je Milanović. Mogućnosti privlačenja sredstava i dostupne programe za sve

mjere predstavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. “U razdoblju od 2014. do 2020. kroz različite mjere i programe Hrvatskoj je dostupno više od 80 milijardi kuna. Zapošljavanje i konkurentno gospodarstvo naši su prioriteti”, ocijenio je Grčić.

Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavilo je dosadašnje rezultate u korištenju novca iz EU fondova i najavilo do sada najveći iznos bespovratnih potpora: gotovo 1,13 milijardi kuna namijenjenih proizvodnji i oko 2,7 milijardi kuna potpora za turizam, poduzetničku infrastrukturu, informatizaciju te povećanje kvalitete proizvoda. (K.S.)

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB

Pogodnosti zajedničke nabave Obrtnička komora Zagreb potpisala je sporazum o zajedničkoj nabavi s dobavljačima u projektu Artifex. Projekt je zamišljen kao pomoć u poslovanju obrtnicima kako bi u fazi nabave energenata, repromaterijala, potrošnog materijala i osnovnih sredstava i usluga postigli što povoljnije uvjete i tako smanjili ulazne troškove, sve u cilju povećanja konkurentnosti.

“Projekt je naišao na veliki odaziv dobavljača tako da je do sada potpisano 14 ugovora, a uskoro se nadamo potpisu novih ugovora s novim dobavljačima”, istaknuo je predsjednik Obrtnič-

ke komore Zagreb Mirza Šabić. Sporazum su potpisali HEP Opskrba, Vipnet, Generali osiguranje, Bauhaus Zagreb, Tokić, Munja tvornica akumulatora, Gavroprom, Makro Mikro Grupa, P.S.C., HG Spot, Magnetic, M.B. Auto, Auto Grifon i SEMark Samoborka.

“Ovo će zasigurno pomoći našim kolegama da se u ovim teškim vremenima ‘održe na vodi’ i postanu konkurentniji”, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec te dodao kako vjeruje da će sljedeći korak biti omogućavanje ovakvih benefita za obrtnike na razini cijele Hrvatske. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 2014. god

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( i do 3500 kg

otvoren Kutak knjiga

ružinih latica potrebno za litru ružina ulja

KUTAK KNJIGA, KORČULA

ROSE CARE, ZAGREB

Jedan san i puno ideja

Čarobni mirisi bugarske Doline ruža Knjižara ima knjige na hrvatskom i stranim jezicima, a u planu je suradnja sa školama, s osobama starije životne dobi, djecom i mladima te s osobama s posebnim potrebama, kao i tečajevi stranih jezika

Željela sam povezati svoju rodnu Bugarsku s Hrvatskom, i odlučila da je najbolji način kozmetika po kojoj je Bugarska jako poznata u svijetu, kaže direktorica Katya Koycheva

orčula je oduvijek pravo otkriće za turiste uz čisto i kristalno more, povijest koja se iščitava iz svakog kamena posjetitelje ostavlja bez daha, pa joj se često vraćaju.

Francuz Joseph Antoine Le Corre u Korčulu je na odmor dolazio više od tri desetljeća, a odlaskom u mirovinu ostvarila mu se želja da tamo otvori knjižaru. Riječ je o knjižari koja u ponudi ima knjige na hrvatskom i na stranim jezicima pa je u pravom smislu riječi internacionalna. Uz sunce, more i plaže, za savršen odmor mnogima je potrebna i dobra knjiga. Ponuda knjiga u ljetnim mjesecima u jedinoj korčulanskoj knjižari privlači prolaznike, većinom turiste, koji odmah u hladu ispred knjižare, na otvorenom prostoru parka i kafića, započnu čitati.

“Prije no što je postala projekt, odnedavno i stvarnost, ova knjižara bila je samo moj veliki san. Na Korčuli nema knjižare, a to je turističko mjesto kamo dolaze brojni turisti i tako se

ugarska je zemlja koja se može pohvaliti stoljetnom tradicijom proizvodnje ružina ulja. U njihovoj Dolini ruža koja se nalazi između Stare planine i Sredne gore proizvodi se 85 posto svjetske proizvodnje ovog mirisnog tekućeg zlata. Idealni prirodni uvjeti za rast najpoznatije ruže uljarice rose damascene učinili su bugarsko ružino ulje najtraženijim proizvodom u kozmetičkoj industriji. “Željela sam povezati svoju rodnu zemlju Bugarsku s Hrvatskom, i odlučila da je najbolji način kozmetika po kojoj je Bugarska jako poznata u svijetu, posebno po proizvodima koji u sebi sadrže ružino ulje i ružinu vodicu. Stupila sam u kontakt s najvećim bugarskim proizvođačem takve kozmetike, tvrtkom Biofresh iz Plovdiva. Mogu reći da je ta moja mirisna priča počela prošle godine i za sada se razvija jako dobro”, kaže direktorica Rose Carea Katya Koycheva koja je uvjerena kako će

K

ukazala potreba za knjižarom. Pokrenuo sam je i kako bih nešto mogao raditi i u mirovini”, kaže

Kao glavni problem ističu mrtvilo zimskog perioda u gradu kada nema puno prometa vlasnik Kutka knjiga Joseph Antoine Le Corre, dodajući kako njegova knjižara nema konkurenciju. Knjižara je otvorena u lipnju 2014. godine i za sada im ide jako dobro.

Skupa narudžba iz inozemstva Kao glavni problem ističu mrtvilo zimskog perioda u gradu, kada nema puno prometa, dok je dodatna poteškoća narudžba knjiga iz inozemstva koja ponekad ide dosta teško i - skupa je. “Kako bismo unaprijedili ovaj projekt, i sadržajno i ekonomski, planiramo proširiti aktivnosti i usluge unutar djelatnosti za koju smo pravno registrirani. Planiramo surađivati sa školama, s

osobama starije životne dobi, s djecom i mladima te s osobama s posebnim potrebama.

Razdoblja izvan sezone u Korčuli se mogu osmisliti i iskoristiti kao mogućnosti za unapređenje poznatih sadržaja. To je, primjerice, pravo vrijeme za sve zaposlene u turizmu da usavršavaju poznavanje stranih jezika. Krenuli smo s tečajem francuskog jezika za početnike, a planiramo osmisliti programe i za druge strane jezike”, kaže Le Corre napominjući kako ove godine sudjeluju u manifestaciji Mjesec frankofonije te na festivalu Rendez vous koji prikazuje Francusku u Hrvatskoj.

Knjižara Kutak knjiga otvorena je tijekom cijele godine, a u njoj za sada jedan djelatnik radi puno radno vrijeme, a drugi pola radnog vremena, dok se po potrebi zapošljavaju voditelji tečajeva stranih jezika. Jedan san i puno ideja u zimi pustoj Korčuli bar malo razbijaju monotoniju i pokazuju što se sve može napraviti uz malo dobre volje. (I.G.)

B

proizvode koji su već dobro prihvaćeni na tržištima Europske unije te Makedonije, Srbije, Rusije i Kine prihvatiti i u Hrvatskoj.

Uzgoj ruža u Bugarskoj ima dugu tradiciju.

Prema starim kronikama, prve ruže su u Trakiju donijeli vojnici Aleksandra Makedonskog. Da bi se dobila litra ružina ulja, potrebno je 3000 do 3500 kilograma ružinih latica, te je ono i do tri puta skuplje od zlata. Oko 60 do 70 posto godišnje proizvodnje bugarskog ružina ulja odlazi u Francusku.

I ružino ulje i vodica Ono je sastojak najskupljih poznatih francuskih marki parfema te krema. Kozmetika koju nudi Rose Care zbog jakog antioksidantnog i revitalizirajućeg učinka ružinog ulja posebno je pogodna za kožu koja počinje gubiti mladenačku vitalnost i sjaj, te osjetljivu i suhu kožu.

“Hrvatskim kupcima mi smo relativno nepoznati. Naši prvi klijenti bile su osobe koje su

same bile u Bugarskoj ili su dobile bugarske proizvode na bazi ružna ulja.

Bile su oduševljene kada su shvatile da sada vrlo jednostavno mogu doći

Proizvodi koje nudi Rose Care ne sadrže parabene, umjetne boje i mirise do takvih proizvoda i u Hrvatskoj”, kaže Katya Koycheva koja je posebno istaknula kako proizvodi koje nudi Rose Care ne sadrže parabene, umjetne boje i mirise. Osim proizvoda na bazi ružinog ulja, serija proizvoda Rose of Bulgaria kreirana je na bazi ružine vodice. Ona je nusprodukt u složenom procesu proizvodnje ružinog ulja - od kilograma latica dobiva se litra ružine vodice. Katya Koycheva planira proširiti kanale distribucije, te uskoro očekuje da će se proizvodi na bazi bugarske ruže moći kupiti i u trgovinama organske hrane i kozmetike. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 1993. god ( 47 osoba osnovan Magdis

zapošljava ta tvrtka

MAGDIS, SVETA NEDELJA

Prvo treba uspjeti na domaćem tržištu Naša filozofija je takva da ponajprije treba dobro zavladati domaćim tržištem kako bi se uspjelo na nekom drugom.

Dakle, potrebno je izgraditi ime, proizvode i ljude koji stoje iza svega toga. Ako se dobro time ovlada i dokaže uspjeh na domaćem tržištu, nema straha od neuspjeha na inozemnom, ističe direktor Magdisa jevanja za hrvatske poduzetnike. No to je sustav koji mora biti višestruko osiguran i u svakom poslovnom riziku mora imati nekoliko instrumenata osiguranja. Dok se ne stekne nekretnina koja može biti pod hipotekom, banke nemaju razumijevanja za poslovnu ideju.

Kada postoje instrumenti osiguranja, onda banke puno spremnije ulaze u financijske modele gdje financiraju ili su jamac poduzetniku”, naglašava Gross.

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

vrtku Magdis osnovao je u Zagrebu 1993. godine Plivin stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj proizvodnji i magistar farmaceutskih znanosti Srećko Gross.

Tvrtka, čije je sjedište u Svetoj Nedelji i koja je počela s aktivnim radom 2000., tijekom godina profilirala se kao uslužni proizvođač dijetetskih i kozmetičkih proizvoda.

Magdis kontinuirano razvija proizvode, bavi se proizvodnjom ljekarnič-

Jedan od temeljnih preduvjeta kvalitetnog poslovanja jest financijska stabilnost tvrtke, smatra Marko Gross kih i medicinskih sirovina i proizvoda, uz uspješan segment farmaceutskog inženjerstva. Trenutačno zapošljava 47 osoba, a s razvojem novih projekata i postrojenja u planu je dodatan razvoj usluga te proizvoda.

Osim ljubavi prema farmaceutskoj proizvodnji i entuzijazma, kaže nam Marko Gross, direktor Magdisa, osnivanje tvrtke rezultat je tržišne potrebe za uslužnom proizvodnjom farmaceutskim tehnologijama.

“Naša proizvodnja podijeljena je u dva dijela. Je-

dan je uslužna proizvodnja, tzv. lohn poslovi, a drugi je naš vlastiti brend.

Naši dugogodišnji partneri su eminentni brendovi poput Enciana, Imunosala, Zonavitala i Farmaneta, čiji se proizvodi mogu naći u ljekarnama. Drugi, onaj drogerijski, tj. kozmetički dio poslovanja zapravo se odnosi na naš brend prirodne kozmetike farmaceutske kvalitete Biobaza. Ti se proizvodi mogu pronaći na policama drogerijskih i maloprodajnih lanaca”, objašnjava nam Gross.

Promjene propisa kompliciraju poslovanje Hrvatsko tržište je malo i još je u razvoju, ali ponajprije je riječ o tržištu uvoza i trgovine. “Svi znamo kako je proizvodnja u bivšoj državi bila veća i jača. Osamostaljenjem

Hrvatske velika industrijska proizvodnja je ugašena te su se otvorile prilike za male tvrtke. Tako smo i mi još u devedesetima prepoznali tu priliku”, ističe on dodajući kako je, na žalost, još uvijek premalo takvih tvrtki.

“No, smatram da je Hrvatska plodno tlo i kako vrijeme odmiče, takvih tvrtki bit će sve više”, napominje on.

Jedan od velikih problema tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, pa tako i Magdisa, naglašava, je kontinuirana promjena propisa što zbog usklađivanja sa zakonodavstvom Europske unije, što zbog nadograđivanja fiskalnog sustava raznim novim davanjima i porezima. “To smeta stranim investicijama, ali i domaćim poduzetnicima jer se tako primjetno komplicira sustav i poslovanje”, tvrdi Gross.

Također, poslovanje u Hrvatskoj godinama u korak prati nelikvidnost te kompenzacija, pojam koji je nepoznat strancima.

“Jedan od temeljnih preduvjeta kvalitetnog poslo-

Važnost stručnog osposobljavanja Gross je zadovoljan zaposlenicima u Magdisu, ali smatra kako obrazovni sustav zaostaje za trendovima na tržištu u kojem tvrtka posluje. “Obrazovni sustav je teško sinkronizirati s tržištem jer su vre-

vanja jest financijska stabilnost tvrtke - da je novi propisi, procedure ili moguće progreške ne koče te da je što je više moguće financijski samoodrživa”, smatra Gross. “Banke deklarativno imaju razumi-

mena turbulentna i sklona izuzetno brzim promjenama. Ipak, srednjoškolci i osobe s fakultetskom diplomom u nas stječu dobra predznanja koja im služe kao temelj. Stoga je vrlo važno stručno ospo-

sobljavanje kako bi mladi ljudi stekli znanja koja su specifična za neku tvrtku i tako postali poželjan kadar”, napominje.

Među kooperantima Magdis ponajviše surađuje s dobavljačima sirovina i ambalaže. No, nažalost, nastavlja, među njima je više uvoznika i distributera nego proizvođača.

Tvrtka kontinuirano radi na istraživanju i razvoju te se trudi biti inovativna ne samo u proizvodima već i u tehnologijama.

Magdisovi proizvodi još su uvijek ponajviše prisutni na hrvatskom tržištu, ali kroz klijente i partnere i u regiji, Austriji, Njemačkoj, čak i Južnoafričkoj Republici. “Za rast izvoza se pripremamo vrlo studiozno, bez grešaka i sa što manjom mogućnošću neuspjeha. Tako da je ritam tih priprema relativno spor, ali samoodrživ. Naša filozofija je takva da ponajprije treba dobro zavladati domaćim tržištem kako bi se uspjelo na nekom drugom. Dakle, potrebno je izgraditi ime, proizvode i ljude koji stoje iza svega toga.

Ako se dobro time ovlada i dokaže uspjeh na domaćem tržištu, nema straha od neuspjeha na inozemnom. Uspješan izvoz ne znači poslati kamion robe i pritom ne imati uvid u to tko je kupac ili kako teče prodaja. Takav model se vrlo brzo pokaže kao jednokratna prilika te rezultira neodrživim poslovanjem na stranom tržištu”, zaključuje Gross.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( više od 5 godina

( oko 330 mil kn

Napokon obnovljena važna lučka usluga

Ivana Budin Arhanić, članica Uprave tvrtke

Luka Rijeka nije nudila uslugu opskrbe gorivom

Valamar Riviera planira uložiti ove godine

Turizam bi treba umjesto sadašn

Hotelijeri se zalažu za spuštanje stope PDV-a na pet posto, što b osiguralo dodatnih šest milijardi kuna za plaće radnika u građev

Opskrba broda gorivom opet moguća i u Rijeci Dosad su brodovi iz riječke luke za takvu vrstu usluge morali ploviti do Kopra ili Trsta, a to je Rijeku stavljalo u poziciju usputne luke i jamčilo jedino odljev novca

N

akon više od pola desetljeća, na području Kvarnera odrađena je opskrba broda gorivom iz tankera, što je svakako značajan pomak u pomorskom i gospodarskom razvoju riječkog bazena. Rijeka, koja se diči titulom najveće hrvatske luke, dosad nije bila u mogućno-

Posao je odrađen zajedničkim snagama riječke tvrtke MK Group i talijanskog partnera Giuliane Bunkeraggi sti ponuditi takvu uslugu koja se smatra jednom od najbitnijih usluga u brodarskom poslu. Dosad su brodovi, koji bi poslom dolazili u riječku luku, za takvu vrstu usluge morali ploviti do Kopra ili Trsta, a to je Rijeku stavljalo u poziciju usputne luke i jamčilo odljev novca predviđenog za takvu djelatnost.

Opskrba gorivom se odradila za baržu kabelopolagača Cable Enterprise koji se zbog remonta nalazi u brodogradilištu Viktor Lenac. Samu opskrbu je neposrednim spajanjem odradio tanker Levante koji je za tu prigodu došao iz luke Trst.

Posao je odrađen zajedničkim snagama riječke tvrtke MK Group, koncesionara za opskrbu brodova gorivom na lučkom području Luke Rijeka, i talijanskog partnera Giuliane Bunkeraggi S.p.A. U realizaciji posla pomogla je i riječka pomorska agencija Adriatica koja je odradila agenturu opskrbnog broda i predviđene carinske procedure.

Dugogodišnje iskustvo Tvrtke MK Group i Giuliana Bunkeraggi imaju potpisan Ugovor o dugogodišnjoj suradnji za opskrbu brodova gorivom te se nadaju da će zajedničkim snagama revitalizirati ovaj ključan aspekt pružanja usluga brodarima na području Luke Rijeka.

Mateo Kelentrić, izvršni direktor i suvlasnik MK Groupa, kaže kako su u toj tvrtki ponosni na činjenicu da je nakon toliko godina opet ostvarena ovakva usluga. “Nadamo se da posao opskrbe brodova gorivom neće stati te da je ovo samo prvi uspješno odrađen bunker.

Zahvaljujemo se Lučkoj upravi Rijeka koja je prepoznala priliku da s nama kao koncesionarima oživi ovu za brodare najbitniju uslugu na području riječkog bazena”, ističe on.

“Naš partner je tvrtka koja uspješno opskrbljuje brodove gorivom od 1948. godine. Giuliana Bunkeraggi S.p.A. ima svjetski rejting i poznata je svim brodarima koji dolaze na Jadran. Prvenstveno zbog tako jakog partnera očekujemo da brodari u nama prepoznaju pouzdanog pružatelja usluga koji je u mogućnosti odraditi najzahtjevnije poslove sa svim frakcijama goriva”, naglasio je Marin Rončević, direktor prodaje MK Groupa. (PV)

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

S

članicom Uprave porečke Valamar Riviere Ivanom Budin Arhanić razgovarali smo o poslovanju i planovima ove turističke tvrtke te o poziciji hrvatskog turizma i turističkih tvrtki.

Koliko i u što investirate u ovoj godini? Što očekujete od investicija?

- Za sezonu 2015. godine Valamar Riviera planira uložiti oko 330 milijuna kuna u objekte, proizvode i usluge u svom turističkom portfelju s ciljem podizanja kvalitete te povećanja konkurentnosti naših turističkih proizvoda na strateškim tržištima. Najveća ovogodišnja investicija je projekt vrijedan 250 milijuna kuna u luksuzni obiteljski Valamar Isabella Island Resort 4* na otoku Sveti Nikola koji se planira otvoriti u svibnju. Od ostalih najavljenih projekata za 2015., u Istri i na Krku planiraju se značajne investicije u hotele, apartmanska naselja i kampove u visini od oko 80 milijuna kuna.

Možete li komentirati Zakon o turističkom zemljištu te ukazati na njegove eventualne nedostatke?

- Hotelijeri i kamping udruženja već godinama ukazuju Vladi Republike Hrvatske da je uređenje odnosa na turističkom zemljištu važan preduvjet

za ulaganja u turističko zemljište i razvoj hrvatskog turizma. Istina, Zakon o turističkom zemljištu je donesen 2010., ali nije proveden. Odnosno, Zakon predviđa koncesijske odnose na turističkom zemljištu, međutim ni jedan ugovor o koncesiji po osnovi tog zakona nije potpisan s državom ili lokalnom zajednicom.

Uglavnom je to zbog toga što je Zakon predvidio upitne i neprovedive modele određivanja vlasniš-

Oko 30 posto prihoda već danas odlazi na razna fiskalna i parafiskalna davanja. To je za hotelijere na granici održivog tva ili suvlasništva na turističkom zemljištu. Više od dvije godine Vlada i nadležna ministarstva rade na izmjenama tog zakona, ali novi prijedlog još nije stigao na raspravu. U međuvremenu, turističke tvrtke plaćaju 50 posto iznosa od potencijalnih koncesija pa je tako interes države i lokalnih jedinica samouprave da se ovo pitanje riješi 50 posto manji.

Koliko stopa PDV-a otežava investiranje te koliko je naš turizam manje konkurentan u odnosu na zemlje u okruženju?

- Stopa PDV-a na smještaj u Hrvatskoj je najviša od

svih mediteranskih zemalja. Od Grčke je, primjerice, dvostruko viša. To znači da naši izravni konkurenti mogu ponuditi toliko nižu cijenu smještaja, i to u zemlji koja, kao što znamo, još uvijek prolazi strašnu dužničku krizu i pod stalnim je pritiskom da povećava prihodnu stranu proračuna. Dio novca koji je otišao na PDV hotelijeri nisu mogli uložiti u razvoj smještajnih kapaciteta, a upravo u tom segmentu Strategija razvoja turizma predviđa značajno povećanje kapaciteta i velika ulaganja u podizanje kvalitete.

Upravo je povećanje broja hotelskih gostiju ključ povećanja potrošnje po svakom pojedinom gostu, što onda omogućava i profitabilniji turistički sektor i turističko poslovanje koje ima veću održivost ponude. Hotelijeri se stoga zalažu za spuštanje stope na pet posto, što bi Hrvatskoj u idućih pet godina donijelo 15 milijardi kuna novih investicija, 11.000 novih radnih mjesta u hotelijerstvu i osiguralo dodatnih šest milijardi kuna za plaće radnika u građevinskom sektoru.

Zašto tvrdite da se Strategija razvoja hrvatskog turizma ne primjenjuje?

- Strategiju moraju pratiti i konkretni potezi koji će omogućiti njeno provođenje. Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini 13 posto smještaja, što je premalo.

Prošle godine su ukupna ulaganja u turizam izno-

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( od toga 250 mil kn

investicija u resort na otočiću Sveti Nikola

( oko 80 mil kn ulaganja u hotele, apartmane i kampove u Istri i na Krku

Valamar Riviera

ao rasti po stopi od 10 posto, njih dva-tri posto

bi Hrvatskoj u idućih pet godina donijelo 15 milijardi kuna novih investicija, 11.000 novih radnih mjesta u hotelijerstvu i vinskom sektoru - Današnje računice pokazuju kako oko 30 posto prihoda već danas odlazi na razna fiskalna i parafiskalna davanja. To je za hotelijere na granici održivog i isplativog.

Turizam bi kao izvozna djelatnost s vrlo velikim utjecajem na zaposlenost mogao postizati godišnji rast od 10 umjesto dosadašnjih dva-tri posto.

Stoga je važno sagledati učinke povećanja stope PDV-a sa 10 na 13 posto, ali i učinke koje će donijeti najavljeni zakon o nekretninama. Predloženi model predviđa povećanje troškova hotelijerima od 2,5 do čak pet puta više nego što danas izdvajaju za komunalnu naknadu. Takvo što moglo bi zaustaviti ulaganja u turizam, što je vrlo opasno.

Diskriminacija velikih tvrtki Što mislite o odluci po kojoj su sve tvrtke sa 250 zaposlenih velike i kako to utječe na povlačenje sredstava iz EU fondova?

- Članice Europske unije nisu do sada potpuno ograničavale velike tvrtke da sudjeluju u povlačenju sredstava iz fondova EU-a iako je prioritet dan malim i srednjim tvrtkama u cilju njihova razvoja. Tako nešto u Hrvatskoj velikim tvrtkama nije dozvoljeno. Ovim putem apeliramo na Vladu da poduzme konkretne mjere kako bi se spriječila ova diskriminacija. Sigurni smo da sinergijski učinci koje mogu zajednički ostvariti male, srednje i velike kompanije u povlačenju sredstava iz dostupnih fondova mogu pridonijeti ubrzanju gospodarskog oporavka. sila 410 milijuna eura, a Vladina strategija predviđa ulaganje od 3,2 milijarde eura samo u hotelske kapacitete do 2020., od čega bi veliku većinu trebala činiti ulaganja privatnog sektora. Kako bi se to moglo ostvariti, hoteli-

jerima treba ostvariti prostor upravo snižavanjem međustope PDV-a na smještaj. Nije dobro porezima gušiti upravo onu granu koja investicijama može stvoriti knock-on efekt, gdje ulaganja hotelijera pokreću građevi-

nare, potrošnju po gostu, produljuju sezonu, što sve pozitivno utječe na niz gospodarskih grana.

Koliko fiskalni i parafiskalni nameti utječu na konkurentnost poslovanja hotela?

Kako je poslovala Valamar Riviera u prošloj godini?

- Valamar Riviera ostvarila je u 2014. godini ukupne prihode u iznosu od 1,116 milijardi kuna, što je povećanje za 30 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, no treba uzeti u obzir da je povećanje PDV-a na smještaj umanjilo prihode za dodatnih 26 milijuna kuna. Ostvarena EBITDA u 2014. godini iznosi 284 milijuna kuna, a operativna dobit 80 milijuna kuna. U prošloj godini Valamar je ostvario 4.284.979 noćenja, a značajan porast broja noćenja u odnosu na 2013. ostvaren je u destinacijama po-

put Krka i Dubrovnika.

Kad je riječ o investicijama, Valamar Riviera realizirala je u 2014. godini ulaganja vrijedna 370 milijuna kuna, pri čemu su najveće investicije bile u Hotel Valamar Dubrovnik President koji je postao prvi hotel s pet zvjezdica u portfelju Valamar Riviere, dok su hoteli Zagreb u Poreču i Argosy u Dubrovniku postali hoteli s četiri zvjezdice.

Kako je poslovao segment kampova s obzirom na nepovoljne vremenske prilike?

- One su značajno utjecale na poslovanje segmenta kampova u 2014., ali su s druge strane pokazale da značajne investicije u kampove usmjerene u dodatne sadržaje i podizanje kvalitete usluge mogu učiniti kamping segment otpornijim na vremenske neprilike. Zbog kontinuiranih ulaganja i dobre kvalitete smještaja i usluge prije nekoliko tjedana naši kampovi Lanterna i krčki Kamp Krk dobili su najviše priznanje “Best Camping 2015”, koje su im zajednički dodijelili najveći njemački i nizozemski autoklubovi - ADAC i ANWB. I u 2015. godini nastavljamo s ulaganjima u naš kamping portfelj kroz investicije vrijedne 25 milijuna kuna.

Kakvi su rezultati vašeg uvrštenja na Zagrebačku burzu? Što očekujete u narednom periodu?

- U prošloj godini objedinili smo dosadašnja dionička društva u strateškom društvu Valamar Riviera kako bismo racionalizirali poslovanje, osnažili bilančnu imovinu te omogućili da investicijska javnost bolje razumije vrijednosti turističkog poslovanja. Zbog toga smo se krajem 2014. odlučili i na uvrštenje redovitih dionica u službeno tržište Zagrebačke burze, što je dobro prihvaćeno na tržištu kapitala. Smatramo da je dionica Valamar Rivijere dobrodošla na tržištu kapitala kao prilika da kvalitetni investitori povećaju izloženost prema rastućem segmentu turističkog poslovanja u Hrvatskoj.

Kakvu turističku sezonu očekujete?

- Dobru, naravno, jer turistički djelatnici su nepopravljivi optimisti. No, realno gledajući, turistička sezona će biti izazovna jer su neka ključna europska tržišta i dalje ekonomski nestabilna. Ukrajina i Rusija su u vrlo lošoj situaciji, Turska je pod prijetnjom terorizma, Grčka u političkim previranjima s Europom. Međutim, puno smo uložili u pripremu ove sezone te otvaramo jedan prekrasan novi resort na otoku Sveti Nikola u Poreču, što će sigurno povećati i atraktivnost destinacije i Valamara na ključnim tržištima. S obzirom na velika ulaganja iz proteklih razdoblja, očekujemo da ćemo nastaviti biti uspješni.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

“ Mi smo kroz investicije osvajali tržišta ovih zemalja, a ne kroz izvoz. Upravo je takav pristup rezultirao time da gubitkom tržišta Cefte jedini nismo imali financijske gubitke.“

Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora

Mogu li političke, gospodarske i poslovne integracije biti katalizator rasta

Ljerka Puljić: Regiji je potre i usmjerenost na biznis

Hrvatska je lider u regiji, naglasio je ministar Lalovac potkrijepljujući tu tvrdnju uspjesima tvrtki poput Agrokora i Atlantic Gru integracija tvrtki u regiji. Radi se o tržištu koje ima između 20 i 40 milijuna stanovnika, a pozicioniranje na njemu može donij Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

akon prethodna dva EU summita Jugoistočne Europe, održana u Bugarskoj i Rumunjskoj, ugledni časopis The Economist prošlog je petka prvi put organizirao takvu konferenciju u Hrvatskoj. Konferencija pod nazivom Mogu li političke, gospodarske i poslovne integracije biti katalizator rasta održana je u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani kod Splita. The Economist je konferenciju organizirao u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Hrvatske i Hrvatskom gospodarskom komorom. Konferencija je okupila stručnjake i oko 250 sudionika iz desetak zemalja Jugoistočne Europe.

Hrvatska lider Podpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je kako je, što se tiče primanja građana, visine mirovina te standarda građana, Hrvatska među liderima u Jugoistočnoj Europi. “Članstvo u Europskoj uniji pruža Hrvatskoj velike mogućnosti i ogromna joj je prednost u odnosu na ostale države u regiji. Istina je da je hrvatski javni dug brzo rastao, ponajviše stoga što se rast u nekretninskom i graditeljskom sektoru uglavnom bazirao na kreditnom zaduženju. Rast zaduže-

nja se usporio, pogotovo kada iz rasta javnog duga izbacimo izračun po novoj metodologiji”, istaknuo je Grčić.

Ministar financija Boris Lalovac isto tako je naglasio kako je Hrvatska lider u regiji potkrijepljujući svoju tvrdnju uspjesima tvrtki poput Agrokora i Atlantic Grupe. “U narednom periodu očito će se događati nastavak procesa koncentracije te integracija tvrtki u regiji. Radi se o tržištu koje ima izme-

Što se tiče dolaska jeftinijeg novca, taj proces će biti sporiji nego što se očekuje, kaže Marko Remenar đu 20 i 40 milijuna stanovnika, a pozicioniranje na njemu može donijeti veće prihode nego izvoz na vrlo zahtjevna razvijena tržišta”, naglasio je Lalovac.

Recesija i moguć izlazak Urednik časopisa The Economist John Peet istaknuo je kako je Hrvatska u recesiji posljednjih šest godina. “Općenita situacija nije nimalo jednostavna jer su iskrsnuli dodatni problemi s novom grčkom vladom, kao i problemi s ruskoukrajinskim sukobom. Činjenica je da južne zemlje puno teže provode refor-

me od sjevernih. Rezultat toga je činjenica da jug Europe sporije napreduje od sjevera. Odnos sjevera i juga podsjeća pomalo na nekadašnji odnos istoka i zapada. Sve je to rezultiralo time da Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji u ovih godinu i pol dana i nije puno pomoglo. Činjenica je da Hrvatska mora puno više uložiti kako bi postala konkurentnija. Tračak nade na horizontu je ponovni gospodarski rast u eurozoni.

Možda tome pomaže slabljenje eura kao valute te relativno niske cijene nafte”, izdvojio je John Peet.

Richard Grieveson, analitičar i regionalni

urednik The Economista zaključio je kako je oporavak gospodarstva u ovoj regiji, uključujući Hrvatsku, sporiji nego drugdje.

“Naravno da postoji niz razloga što je tomu tako, ali ponajviše je to zbog

sporog provođenja reformi. Europskoj uniji je vrlo važno da zemlje ove regije provode reforme, mada je perspektiva da se pojedine zemlje iz ove regije pridruže u članstvo relativno daleka. Doduše, što se tiče

Hrvatske, situacija se donekle u nekoliko zadnjih tromjesečja popravila i to je razlog za optimizam.

Očekujemo da će Hrvatska ove godine izići iz recesije. Na oporavak je donekle utjecao rast nekih europ-

Četiri točke za izlazak iz krize Vedran Džihić, viši znanstvenik u Austrian Institute for International Affairs, ukazao je na četiri točke ključne za izlazak iz globalne krize. Prema njegovim riječima, važna je poticajna globalna politika, efikasne vlade svake pojedine zemlje u regiji, važna je integracija ali isto tako važne su i emocije na kojima se temelji povratak optimizma.

“U sve ove četiri točke mora se dogoditi promjena kako bi ekonomije dugoročno bile konkurentne. To je dug put, a blagi rast koji se trenutačno pojavio nije znak izlaska iz krize. Rad na ove četiri točke dugoročno je rješenje”, istaknuo je Džihić koji je primijetio da su ekonomije u nekim zemljama regije paralizirane jer su pod nadzorom klijentelističkih elita koje su nastale kao posljedica autoritativnih vlasti.

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

“ Odnos sjevera i juga podsjeća pomalo na nekadašnji odnos istoka i

zapada. Sve je to rezultiralo time da Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji u ovih godinu i pol dana i nije puno pomoglo.“

John Peet, urednik časopisa The Economist

HGK - VAŠ GLAS

ebna konsolidacija

upe. “U narednom periodu očito će se događati nastavak procesa koncentracije te jeti veće prihode nego izvoz na vrlo zahtjevna razvijena tržišta”, naglasio je ministar skih država koje su trgovinski partneri, ali i neka globalna kretanja poput niže cijene nafte te relativno nizak tečaj eura. Izazovi za reforme ostaju i njih treba provoditi”, istaknuo je Richard Grieveson.

Integracijski procesi u EU Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, ekonomske analize i poslovne informacije HGK je kao prioritet u državama središnje i istočne Europe naveo nužnost snažnijeg iskorištavanja EU fondova.

Proračun za EU u razdoblju 2014. - 2020. iznosi 960 milijardi eura od čega je 325 milijardi eura rezervirano za distribuciju po državama za poticanje razvoja. “Hrvatskoj je u tom razdoblju na raspolaganju 8,6 milijardi eura koje bi se trebale usmjeriti ponajviše u financiranje ukupnih javnih investicija.

U uvjetima članstva u EU Hrvatska ima jedinstvenu prigodu osnažiti svoje gospodarstvo, repozicionirati se u novim okolnostima i biti ujedno i produžena ruka EU-a u širenju stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe, koji je tek započeo integracijski proces kojeg je Hrvatska uspješno završila ulaskom u EU. Odabir Hrvatske jasna je poruka na koga se računa i da je riječ o prigodi koja se ne smije propustiti”, istaknuo je Savić. Naglasio je kako treba biti oprezan jer usprkos

tome što se radi o zemljama koje su geografski blizu, prema pokazateljima Svjetske banke, te zemlje imaju dosta različite prakse poslovanja i zakonodavna rješenja.

Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora naglasila je da Agrokor posluje na relativno malom tržištu od

Agrokora bio teška politička situacija zbog složenih odnosa u državama regije te da na konkurentnost negativno utječu visoke kamtne stope.

“Regiji je potrebna konsolidacija i usmjerenost na biznis. Za Agrokor je bio najlogičniji korak okretanje najbližem konkurentu a to je Merca-

Kreditni rast je u pravilu u većini zemalja u regiji negativan, kaže Peter Tabak iz EBRD-a 20 milijuna potrošača te kako je očito postao model uspješne integracije.

“Sinergija na ovim tržištima nam daje konkurentnu prednost u odnosu na velike europske trgovačke lance koji posluju u zemljama regije. Kako bismo se uspjeli nositi s njima, mi smo investirali preuzimanjem poznatih brendova na ovom tržištu te smo investirali u znanje naših menadžera. Investirali smo i u logistiku, što je naša velika prednost.

U svim našim poslovnim planovima mi smo kroz investicije osvajali tržišta ovih zemalja, a ne kroz izvoz. Upravo je takav pristup rezultirao time da gubitkom tržišta Cefte jedini nismo imali financijske gubitke”, ističe Ljerka Puljić.

Puljić je napomenula da je rizik u poslovanju

tor, te pronalazak sinergije s najvećim konkurentom.

Snaga lokalnih dobavljača je rezerva za rast”, naglasila je.

Bankarski sektor i njegov utjecaj Bankarska unija i stabilnost bankarskog sektora je, kako je rekao Andrea Enria, predsjedavajući u European Banking Authority, vrlo važna. “Kriza je snažno utjecala na bankovni sektor. Važno je odgovoriti na pitanje: kada je kriza počela utjecati na bankovni sektor i do koje se točke došlo s bankarskim integracijama na tržištu nakon početka krize.

Tvrke su imale jako velike dugove tako da je bilo nužno čišćenje bilanci banaka i uravnoteženje situacije. U ovom trenutku se stabilizira problem aktive banaka, a zajmovi i pla-

smani banaka polako ponovno rastu. Izvjesno je da će u Jugoistočnoj Europi doći do povećanja kamatnih stopa u sljedeće tri godine, a u tijeku je testiranje otpornosti bankarskog sektora na tu mogućnost.

Konkurentnost gospodarstva će se poboljšati otklanjanjem monetarnih prepreka puno više nego monetarnom politikom”, istaknuo je Enria.

Peter Tabak iz EBRD-a ističe kako je kriza najviše pogodila malo i srednje poduzetništvo u većini zemalja regije. “Kreditni rast je u pravilu u većini zemalja u regiji negativan. Naša istraživanja pokazuju da je pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva u zemljama regije vrlo važno pitanje koje se mora riješiti. Stečajni postupci moraju biti brži i efikasniji”, istaknuo je Tabak.

Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, kazao je kako je kroz predstečajne nagodbe najviše bio pogođen sektor malog i srednjeg poduzetništva, koji je stradao u tim procesima jer su upravo takve tvrtke bile kooperanti velikih. “Nužne su reforme u pravosuđu kako bi se ubrzale predstečajne nagodbe. Tvrtke koje su bile uglavnom orijentirane na unutarnje tržište morat će se usmjeriti na internacionalno tržište. Što se tiče dolaska jeftinijeg novca, taj proces će biti sporiji nego što se očekuje”, ističe Remenar.

KAKO OLAKŠATI POSLOVANJE U želji da svojim članicama pruži dodatnu potporu, Hrvatska gospodarska komora osvježila je internetsku stranicu (www.hgk.hr) gdje na jednome mjestu nudi sve informacije nužne za poslovanje.

Dobar dio njih odnosi se na zakonsku regulativu. Naime, svatko tko je pokušao poslovati u Hrvatskoj zna da šuma propisa i zakonskih odredbi može ponekad biti prava noćna mora. No HGK ima odgovor. Stručni tim svakodnevno prati, analizira i obavještava svoje članice o promjenama. Iako poduzetnici, kao, uostalom, i svi drugi, zakone moraju poštovati, HGK im nudi mogućnost da budu i njihovi sukreatori. Svaka njihova sugestija, prijedlog ili primjedba dobro je došla jer ih Komora artikulira i upućuje državnim institucijama.

Osim zakonske regulative, važan oslonac u poslovanju jest i lobiranje. Jeste li znali da, zahvaljujući lobiranju stručnjaka HGK i Ministarstva poljoprivrede, hrvatski proizvođači kranjskih kobasica zadržavaju pravo korištenja imena još 15 godina?!

HGK je, putem svojih predstavništva u Bruxellesu i Moskvi, glas hrvatskih poduzetnika u cijeloj Europi. besplatni info telefon

0800 1852

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 13 mlrd €

( samo oko 6 mlrd €

može povući Hrvatska do 2020.

Hrvatska će stvarno povući (prognoza TMF-a)

Istraživanje “Poslovni rizici i prilike u Srednjoj i Istočnoj Europi”

Slabljenje eura i niže cijene nafte će rast u Srednjoj i Istočnoj Euro

Malo i srednje poduzetništvo sve više će pokretati gospodarski rast u regiji – više nego u eurozoni i na širem području Euro godina, regija Srednje i Istočne Europe (uz iznimku Poljske) pokazuje pozitivne trendove za međunarodne kompanije, koje lokacijama s novim potencijalima rasta Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

labi euro i niže cijene nafte mogle bi pridonijeti oporavku zemalja Srednje i Istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, stoji u istraživanju grupacije TMF, koju je objavio The Economist Intelligence Unit (EIU).

Poslovno okruženje za malo i srednje poduzetništvo u tim zemljama postaje sve bolje, pokazuje istraživanje Poslovni rizici i prilike u Srednjoj i Istočnoj Europi. Posebice u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj. Unatoč tome, još uvijek postoje određeni administrativni, regulatorni i porezni izazovi.

Malo i srednje poduzetništvo, otkrivaju rezultati, sve više će pokretati gospodarski rast u regiji – više nego u eurozoni i na širem području Europske unije. Nadalje, malo i srednje poduzetništvo će iskoristiti poticajne mjere

za ulagačke projekte, bolje prilike za financiranje i porezna izuzeća.

“Nakon nekoliko teških godina, regija Srednje i Istočne Europe (uz iznimku Poljske) pokazuje pozitivne trendove za međunarodne kompanije. No zbog složenih poreznih sustava i sustava

Malo i srednje poduzetništvo će iskoristiti poticajne mjere za ulagačke projekte, prilike za financiranje i porezna izuzeća izvješćivanja, kao i neizvjesnosti koju donose česte promjene zakona, put do snažnog oporavka je

dug”, rekao je Juraj Gerzeni, direktor u TMF-u.

Grupacija TMF konzultantska je tvrtka za pružanje specijaliziranih financijskih, pravnih i administrativnih usluga. Ulagačima na tržištu omogućuju upravljanje njihovim korporativnim strukturama, pomažu u pristupu financijama i investicijskim fondovima.

Grupacija TMF posluje u više od 80 zemalja, a 10 godina prisutna je i u Hrvatskoj. “Dok zemlje Srednje Europe i Rumunjska bilježe pozitivne rezultate, Jugoistočna Europa još uvijek zaostaje za drugima u rastu i veličini, no nudi veće mogućnosti”, dodao je Gerzeni.

Nearshoring je trend Analitičari TMF-a u Srednjoj i Istočnoj Europi uočavaju sve prisutniji trend tzv. nearshoringa (prijenosa poslovanja u obližnje zemlje, za razliku od offshoringa ili premještanja poslovanja u udaljene zemlje). Trend se odno-

Realni rast BDP-a Eurozona

Srednja i Istočna Europa

3,5 3,0 2,5 2,0 1,5 1,0 0,5 0,0 -0,5 -1,0

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

Vrijednosti za 2014. godinu su procjena. Vrijednosti za razdoblje 2015-2019. su prognoze temeljene na istraživanju koje obuhvaća Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Srbiju, Slovačku i Sloveniju.

Izvor: The Economist Intelligence Unit

si na premještanje proizvodnih i servisnih linija, a posebice je vidljiv u Poljskoj, ističe se u istraživanju. Zemlje kao što su Slovačka i Poljska bilježe sve veći zamah tehnoloških tvrtki-poletaraca, dok rast centara za zajedničke usluge i dalje nudi najviše mogućnosti u zemljama kao što su Mađarska i Poljska.

Kompanije koje šire svoje poslovanje na Sred-

nju i Istočnu Europu očekuju stabilan gospodarski rast i niže poreze na trgovačka društva od zapadnoeuropskih zemalja.

U zemljama Jugoistočne Europe (Bugarskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) živi ukupno oko 20 milijuna ljudi, a međunarodne kompanije u potrazi su za lokacijama koje nude nove potencijale rasta.

“Ulaskom u Europsku uniju, poslovni rast u Hr-

vatskoj polako hvata korak. Sigurni smo da će EU fondovi, turizam i novi zakon o strateškim investicijama pomoći u razvoju zemlje. Mnogo je administrativnih prepreka uklonjeno za prekogranično poslovanje što uvelike pomaže poduzetnicima iz drugih država Europske unije da poslovanje prošire i na hrvatsko područje i prilagode se zahtjevima lokalnih zakona”,

17

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 700 do 800 mil € godišnji neto priljev iz fondova EU-a

( 45 mlrd €

procjena vrijednosti ukupnog hrvatskog tržišta

napredak zahvaljujući boljoj dostupnosti kredita

Hrvatski plusevi turizam i EU fondovi, a minus preveliki porezi

e potaknut opi

opske unije. Nakon nekoliko teških e su, tvrde konzultanti, pojačale potragu za istaknula je Silvia Cancedda, generalna direktorica društva TMF Hrvatska.

Treba se znati nositi s rizicima Jugoistočna Europa nastavlja pružati prilike za rast, ali i biti izvor poslovnih rizika. Potencijalni ulagači i međunarodne kompanije moraju biti iznimno dobro pripremljeni kako bi se nosili s rizicima. Bitno je osigurati podršku lokalnih stručnjaka koji imaju golemo iskustvo s promjenjivim zakonodavnim i regulativnim okruženjem.

Osim toga, još uvijek postoje rizici od deflacije u eurozoni te pogoršavanja krize u Rusiji i Ukrajini. No uza sve rizike, sve veći utjecaj malog i srednjeg poduzetništva oblikovat će poslovno okruženje u regiji, istaknuo je Martin Koehring, urednik u The Economist Intelligence Unitu.

Poslovne prilike u Srednjoj i Istočnoj Europi analizirala je i CEEMEA

Business Group. Ta se tvrtka godinama bavi analizom stanja na tržištima za 420 velikih svjetskih

Ulaskom u Europsku uniju, poslovni rast u Hrvatskoj polako hvata korak, smatra Silvia Cancedda kompanija. Njihov predstavnik Daniel Thorniley izjavio je da je u regiji Srednje i Istočne Europe zabilježena i proširena emisija bankovnih kredita pa su potrošači počeli trošiti više nego prije.

Kompanije su u potrazi za rastom, a Srednja i Istočna Europa zajedno djeluju kao mali tržišni klaster. Stavi li ih se zajedno, dobiva se značanja populacija, različite vrste tržišta i potrošačkih segmenata i niša na koje se agilne kompanije mogu proširiti, zaključio je Thorniley.

Hrvatska će napredovati zahvaljujući boljoj dostupnosti kredita kompanijama i potrošačima te sve boljim trendovima u turizmu, kao i blagom poboljšanju nakon ulaska u Europsku uniju i povlačenja sredstava iz EU fondova, zaključili su analitičari TMF-a.

Na temelju iskustava drugih srednjoeuropskih zemalja, TMF očekuje da će Hrvatska od mogućih 13 milijardi eura do 2020. godine, uspjeti stvarno

povući 5,5 do šest milijardi eura. Neto priljev iz fondova bit će 700 do 800 milijuna eura godišnje, što može potaknuti tržište, ali ne presudno, uzme li se u obzir da vrijednost tržišta procje-

njuju na 45 milijardi eura.

Pozitivan element je i najavljena velika prodaja zapuštene državne imovine.

Manji porez na dohodak ostavit će potrošačima oko 300 milijuna kuna slobodnih za razduživa-

nje ili veću potrošnju. Od 23 zemlje u regiji Srednje i Istočne Europe, Hrvatska bi se po očekivanom rastu tržišta u 2015. trebala naći na 13. mjestu, što je napredak od pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Negativni pokazatelji odnose se na visinu poreznog opterećenja gdje se Hrvatska smjestila u sam vrh ispitanih zemalja, kao i na težinu naplate potraživanja koje je Hrvatsku svrstalo na visoko treće mjesto, ocjenjuju u TMF-u.

srbija, slovenija, mađarska

Susjedi: Srbija dobro trguje, Mađarska guši strane kompanije Trgovina u Srbiji pokazala se otpornom na mjere štednje te se čini kako neće pasti ispod prilično dobre prošlogodišnje razine. Naprotiv, sa solidnog 10. mjesta, Srbija bi u 2015. trebala dodatno napredovati za dva mjesta. Slovenija je zavr-

šila pri dnu popisa od 23 zemlje (20. mjesto) jer će programi štednje nastaviti s ograničavanjem vladine potrošnje i nepovoljnim ulagačkim okruženjem.

Mađarska predstavlja rizik zbog proizvoljnog donošenja zakona, primjerice onih koji su specifični za poje-

dine sektore i tiču se uglavnom stranih kompanija.

Pored toga valja spomenuti i nisku razinu transparen-

tnosti (čak i u usporedbi s drugim zemljama Srednje i Istočne Europe). Sve to zajedno otežava rast međunarodnih kompanija. Pa ipak, Mađarska ima iznimno snažno tržište za zajedničke usluge i poslovne koristi od općenito povoljnih poreza.

poljska - najveći i najsnažniji igrač u srednjoj i istočnoj europi

Rumunjska brzo raste, Slovačka koči visokim nametima

Poljska je najveći i najsnažniji igrač u Srednjoj i Istočnoj Europi, kao i treći najveći pružatelj usluga outsourcinga u svijetu, odmah nakon Kine i Indije. Vlada poduzima korake kako bi regulatorno okruženje učinila povoljnijim, kako za međunarodne kompanije, tako i za domaće malo

i srednje poduzetništvo.

Rumunjska trenutno proživljava najbrži gospodarski oporavak u Srednjoj i Istočnoj Europi, no mora nastaviti s ulaganjima u infrastrukturu te ostvariti veću transparentnost vlasti. Budući da ima najslabije malo i srednje poduzetništvo u odnosu na zemlje tzv. Višegradske

skupine (Češka, Slovačka, Mađarska, Poljska), ali i najveći potencijal kada je riječ o kvalificiranoj radnoj snazi, posebice u IT industriji, riječ je o iznimno privlačnoj destinaciji za međunarodno poslovanje. Slovačka ima izrazito visoke porezne namete za kompanije koje posluju unutar zemlje, puno više od nameta u drugim zemljama koje pokreće malo i srednje poduzetništvo. Činjenica da se reforme ne kreću željenom brzinom te da Slovačka ima najvišu stopu poreza na trgovačka društva od svih zemalja u Srednjoj Europi svaka-

ko predstavljaju izazov za daljnji rast. Češka je nešto zrelije tržište od ostalih zemalja u Srednjoj i Istočnoj Europi i ostvaruje rast nakon teških poslijekriznih godina. Vlada uvodi reforme i standarde izvješćivanja koji bi mogli potaknuti međunarodno i domaće poslovanje. Bugarska bi se ove godine mogla uspeti na ljestvici zahvaljujući pozitivnom razvoju na području ulaganja, industrijske proizvodnje te povećanju potrošnje i većim realnim plaćama, koji proizlaze iz niskih razina inflacije (blizu nuli ili deflaciji), kažu u TMF-u.

18 AKTUALNO Predstavljanje u Koprivnici

EU fondovi za poljoprivredu

U narednom šestogodišnjem razdoblju hrvatskoj su poljoprivredi na raspolaganju dvije milijarde eura iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Naš je cilj da se što više tih sredstava iskoristi kako bismo pridonijeli prosperitetu poljoprivrede i sela u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik HGK Ivan Škorić na austrijsko-hrvatskom gospodarskom susretu EU fondovi za poljoprivredu i prehrambenu tehnologiju održanom u Županijskoj komori Koprivnica.

Cilj skupa koji je HGK organizirao u suradnji s Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu, Ministarstvom poljoprivrede,

Koprivničko-križevačkom županijom, Gradom Koprivnicom i Poduzetničkim inkubatorom, bio je informiranje proizvođača o aktualnim natječajima i mogućnostima financiranja projekata. Škorić je naglasio da HGK pomaže članstvu u pripremi projekata i povlačenju sredstava te nudi nove usluge među kojima i Moj EU vaučer kojim pruža potporu od 10.000 kuna za izradu prijavne dokumentacije.

“Koprivničko-križevačka županija i ostale hrvatske sjeverne županije oduvijek su imale razvijene gospodarske veze s Austrijom i Njemačkom, a pozitivni trendovi u gospodarstvu županije te interes poduzetnika za suradnju s austrijskim poduzetnicima razlog su što je ovaj skup održan u Koprivničko-križevačkoj županiji”, istaknuo je direktor Austrijskog ureda za trgovinu Roman Rauch.

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Gospodarski program i

Izmjena zakona dodatno propisuje da se kod vrednovanja gospodarskog programa poljoprivredni obrt, uzimaju u obzir svi njihovi resursi na području Republike Hrvats Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz 2013. godine, zemljište se u zakup dobivalo na temelju bodovanja ponuda natjecatelja za zakup. Najviše se moglo skupiti 100 bodova.

Gospodarski program, odnosno, plan korištenja zemljišta donosio je 60 bodova. Raniji korisnik, ako je zemljište posjedovao temeljem valjanog ugovora, dobivao je 20 bodova. A 20 bodova donosila je visina ponuđene zakupnine: ponuda dvostruko veća od početne donosila je maksimalnih 20 bodova.

I prema Izmjeni zakona, koja se u drugom čitanju našla u Hrvatskom

saboru, gospodarski program donosi 60 bodova.

No visina ponuđene zakupnine donosit će ubuduće upola manje, 10 bodova.

Po novome, 10 bodova dobivat će ponuditelji koji su imali prebivalište,

Visina ponuđene zakupnine donosit će ubuduće upola manje, 10 bodova odnosno sjedište najmanje dvije godine do objave javnog poziva ili oni koji imaju proizvodni objekt na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje natječaj.

Također, 20 bodova za ranije posjedovanje može se podijeliti na 10 bodova za posjedovanje i na sigurnih 10 bodova ako

je ponuditelj mlađi od 40 godina. Bodovi za mlade poljoprivrednike uvode se prema preporuci Europske unije.

U gospodarskom programu vrednuje se ranije poslovanje gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje, stručna sprema i mehanizacija kojom se raspolaže. Razmatra se

i postojeći broj zaposlenih i plan zapošljavanja te tržište na kojemu ponuditelj već posluje.

Popore mladima Izmjena zakona dodatno propisuje da se kod vrednovanja gospodarskog programa za ponuditelja koji je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili

STOLARIJA IKS PAVIĆ

Otvorili i prodajni salon u Zürichu Tvrtka IKS Pavić, vodeći proizvođač PVC stolarije u Hrvatskoj, otvorila je u Zürichu izložbeno-prodajni salon na 350 četvornih metara, namijenjen arhitektima, projektantima i stručnoj javnosti, ali i svim zainteresiranima za kvalitetnu stolariju.

Novo društvo IKS Fenster AG osnovao je vlasnik IKS-a Ante Pavić u suradnji s poslovnim partnerom Dinkom Svetecom iz Züricha. Ponuda izložbeno-prodajnog salona u Zürichu odnosi se na cjelokupan asortiman PVC-a, aluminijske i drvo-aluminijske stolarije.

IKS Pavić je na švicarskom tržištu prisutan već nekoliko godina preko distributera, a odluka o osnivanju vlastitog druš-

Župani o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Tolušić: Mali poljoprivred Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

tva i samostalnom nastupu na tržištu Švicarske rezultat je zahtjeva tržišta i sve brojnijih kupaca.

Stolarija IKS Pavić prepoznatljiva je na tržištu po visokokvalitetnim proizvodima koji su u potpunosti prilagođeni individualnim željama i potrebama, dok je proizvodnja u cijelosti modernizirana i automatizirana. Inače, IKS Pavić je osnivač i društva IKS Fenster GmbH u Beču gdje posluje zadnje dvije godine, a svoje proizvode prodaje i u Njemačkoj i Italiji.

U

Hrvatskoj postoji više od 185.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), a taj će se broj za dvije do tri godine prepoloviti ako Hrvatski sabor usvoji Izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu, rekao je Tomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije, na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj u prostorijama Hrvatske zajednice županija. Dodao je kako su predložene izmjene tog zakona u suprotnosti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a te ujedno protivne inte-

resima OPG-ova. Objašnjavajući izmjene toga zakona, Tolušić je rekao kako je najsporniji sustav bodovanja pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta.

Naime, prema njegovim riječima, taj sustav favorizira velike tvrtke na način da se 60 bodova od mogućih 100 dodje-

ljuje za gospodarski program. “U takvom sustavu mali poljoprivrednici nemaju nikakve šanse jer ne mogu napraviti tako dobar gospodarski program kao što ga može napraviti velika tvrtka sa svom svojom mehanizacijom i logistikom”, istaknuo je Tolušić. Podsjetio je da se zakup zemljišta

daje na vremenski rok od 50 godina te kada se jednom dodijeli, više nema povratka.

Poljoprivredno zemljište je nacionalni interes S njim se složio i Alojz Tomašević, župan Požeško-slavonske županije, koji je rekao kako je poljoprivredno zemljište od nacionalnog interesa, a upravo neki dijelovi u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ne pogoduju razvitku OPG-ova i poljoprivrede u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić je istaknuo kako je spomeTomislav Tolušić, župan Virovitičko-podravske županije

19

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Uskoro sporazum o slobodnoj trgovini

dalje 60 bodova

za ponuditelja koji je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili ske

poljoprivredni obrt, uzimaju u obzir svi njihovi resursi na području Republike Hrvatske. Za ponuditelja koji je trgovačko društvo, procjenjivat će se i sva s njim povezana društva u državi.

Poticanje mladih poljoprivrednika u EU uvedeno je reformom Zajedničke poljoprivredne

politike za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

Uz bodove u natječajima za zakup, mladi poljoprivrednici dobivaju i uvećane poticaje. Primjerice, za prvih 25 hektara mladim poljoprivrednicima poticaji se uvećavaju za 25 posto. Uvećana potpora dobivat će se pet godina. Za plaćanja mladih poljoprivrednika odvaja se 2 posto ukupno raspoloživog iznosa za izravna plaćanja.

Prema Izmjenama zakona zakupnici državnih ribnjaka ubuduće neće uz zakupninu morati plaćati i naknadu za vodu. Oslobađanje obveze plaćanja naknade uvodi se radi poticanja te gospodarske djelatnosti. Voda je neophodan resurs za rad ribnjaka pa je naknada za zakup zemljišta dovolj-

na naknada kojom se terete zakupnici, smatraju pisci zakona. Novac koji im ostane zakupnici će moći uložiti u dodatno zapošljavanje i ulagati u modernizaciju ribnjaka, u tehnologiju, uvoditi tehnike upravljanja kvalitetom što će u konačnici dovesti do rasta proizvodnje ribe i izvoza, smatraju u Vladi.

Izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu trebale bi dodatno ubrzati raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i potaknuti bolje obrađivanje zapuštenih oranica i drugih poljoprivrednih površina, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Izmjenama zakona stvara se i temelj za veće korištenje poticaja iz europskih poljoprivrednih fondova, dodao je ministar.

dnici nemaju šansu nuti zakon svoje izmjene doživio prije dvije godine kada su općinama i gradovima oduzete ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem te ujedno prebačene na Agenciju za poljoprivredno zemljište. Prozivajući tu agenciju, Galić je naglasio kako su u protekle dvije godine u njoj pogodovali velikim poljoprivrednim kombinatima na način da su oni lakše dolazili do zakupa velikih dijelova poljoprivrednog zemljišta.

Komentirajući sadašnji sustav bodovanja po kojem 60 bodova odlazi za gospodarski program, župani su predložili da se 20 bodova oduzme tom programu te doda domicilnosti stanovništva pri čemu bi se ta stavka podi-

gnula na 40 bodova. Oni su dodali kako su u nekoliko navrata upozoravali ministra poljoprivrede Ti-

Zakon je izmjene doživio prije dvije godine kad su općinama i gradovima oduzete ovlasti raspolaganja poljoprivrednim zemljištem homira Jakovinu na štetnost takvog zakona, ali se on oglušio na njihove primjedbe. Zato, kategorični su župani, traže povlačenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz drugog čitanja u Hrvatskom saboru.

Od čega da žive mali poljoprivrednici Župan Tolušić je naglasio kako se u njegovoj županiji većina stanovništva bavi poljoprivredom, a obrazovna struktura vlasnika OPG-ova je uglavnom na razini osnovne ili srednje škole. “Ako se takvim ljudima oduzme zemljište od čijeg uroda žive njihove obitelji, pitanje je što će se s njima dogoditi, gdje će raditi i od čega će živjeti”, rekao je Tolušić. Zaključio je kako bi hrvatska vlada trebala raditi na spašavanju OPG-ova i ostanku domicilnog stanovništva na prostoru na kojem žive i obrađuju zemlju, a ne na uništavanju tih temeljnih odrednica poljoprivredne politike.

Kanada i EU međusobno ukidaju carine Sporazum će bolje zaštititi i intelektualno vlasništvo, a europske tvrtke će moći lakše pristupiti javnim nabavama u Kanadi Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

amastni stolnjaci i salvete proizvedeni u Velikom Trgovišću počeli su se nedavno prodavati na kanadskom tržištu.

Cijeli proces certificiranja odvijat će se u Europi što će uštedjeti vrijeme i novac Kad na snagu stupi sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i Europske unije (CETA), ukinut će se carina od 17 posto na proizvode Tvornice tekstila Trgovišće. “Nadam se da će se dio tog iznosa preliti i u našu zaradu”, rekao je Siniša Radišić, direktor tvornice, sudjelujući u prošlotjednom seminaru o sporazumu CETA. Seminar su organizirali HGK i kanadsko veleposlanstvo. U Zagreb su doveli Stevea Verhe-

ula, glavnog kanadskog pregovarača s predstavnicima Europske unije.

Sporazum je nastajao šest godina, a sad ga trebaju ratificirati institucije EU-a i nacionalni parlamenti. Proces prihvaćanja trebao bi biti brz jer sporazum donosi mnoge koristi poduzetnicima s obje strane Atlantika. Oko 98 posto svih carinskih tarifa bit će svedeno na nulu.

Carina će se ukinuti i za 93 posto poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Ukidanje prepreka Verheul objašnjava da će se međusobna trgovina poticati i ukidanjem necarinskih prepreka. Olakšat će se putovanja poslovnih ljudi. Proizvodi kojima treba certificiranje neće morati putovati u Kanadu na pregled pa se potom vraćati u Europu na pripremu za izvoz. Cijeli proces certificiranja odvijat će se u Europi što će uštedjeti vrijeme i novac.

Sporazum će bolje zaštititi i intelektualno vlasništvo, a europske tvrt-

ke će moći lakše pristupiti javnim nabavama u Kanadi. Prema studijama izrađenim u vrijeme pregovora, međusobna robna razmjena nakon ukidanja carina porast će za 20 posto. Verheul ocjenjuje da sporazum stvara velike prilike i za mala i srednja poduzeća. Kanadske kompanije mogle bi pronaći nove motive za ulaganje na manja tržišta, kakvo je hrvatsko.

Primjer za to dao je Gordan Šamija, direktor tvrtke Moveo Automation. On je hrvatskog podrijetla, a 2007. došao je živjeti u Hrvatsku nagovorivši poslovne partnere iz kanadske tvrtke Axis da ovdje otvore podružnicu. Sinergija kanadskog poslovnog znanja i hrvatske radne snage dovela je do zajedničkog ulaganja u Africi, SAD-u i Aziji. A iz Hrvatske mjesečno u Kanadu putuje kontejner vrhunske robotske opreme za industriju. Ukidanje carina bit će značajan poticaj i takvim poslovima.

Konkurentniji hrvatski proizvodi Prihvaćanjem sporazuma CETA, u Kanadi više neće biti naplaćivana sadašnja carina na odjeću od 18 posto, obuću od 20 posto, marmeladu od 12 posto, namještaj od 15,5 posto ili kekse i juhe od šest do 10 posto. Sve su to proizvodi koje hrvatske tvrtke sada izvoze u Kanadu, pa će time postati i konkurentnije u odnosu na kompanije izvan EU-a s kojima se natječu u Kanadi.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 300 mil € godišnji prihod ( čak 203 mil putovanja od zdravstvenih usluga u Hrvatskoj (bez smještaja)

u svijetu otpada na wellness

Razvitak wellness turizma kod nas i u svijetu

Neprepoznate vrijednosti wellness turizma

Imamo dovoljno veliku ponudu za EU tržište, ali to još uvijek nismo iskomunicirali na pravi način. Dokaz tome je činjenica š u čiju je opremu uloženo dosta financijskih sredstava, ali oni još uvijek nisu dovoljno iskorišteni, rekao je Ernest Svažić, nač Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

urizam je sinergijski sektor koji uključuje široku paletu proizvoda i usluga, a u posljednjih nekoliko godina primjetno je sve veće zanimanje za wellness industriju. Broj putovanja zbog wellnessa je povećan u svim dijelovima svijeta, a posebice u zemljama Srednje Amerike i Bliskog istoka. No, Europa je i dalje vodeća destinacija u wellness turizmu.

Od svih putovanja u svijetu, na wellness otpada 203 milijuna putovanja. I dalje se u top 10 svjetskih wellness odredišta nalaze Njemačka, Francuska, Austrija, Italija, Velika Britanija, Rusija, Švicarska, Turska, Portugal i Španjolska, rekla je Anni Hood iz Global Wellness Institutea iz Velike Britanije na nedavno održanoj HTI konferenciji u Krapinskim Toplicama. Dodala je kako je Njemačka vodeća destinacija u ponudi toplica jer ima mnogo termalnih izvora na kojima su izgrađene terme. “Financijski prinos od wellness turizma je vrlo visok, a potrebno je istaknuti kako se korisnicima nude vrhunski wellness paketi koji uključuju određene aktivnosti, ali i zdravu hranu”, rekla je Anni Hood.

Prihodi wellness turizma u 2013. godini iznosili su 40 milijardi američkih dolara i to zahvaljujući ra-

stućoj srednjoj klasi i razvoju stavova potrošača prema zdravlju, prehrani, gubitku težine, zatim preventivnim uslugama koje uključuju komplementarnu i alternativnu medicinu te anti-age tretmane. Tako su spa tretmani i proizvodi, uključujući proizvode i tretmane mršavljenja, sve popularniji kod pripadnika tzv. srednje klase kao wellness sadržaji usmjereni na prevenciju kroz razvijanje raznih zdravih navika prehrane, vježbanja i stila života.

Sve popularniji selfness Predsjednik Udruženja slovenskih prirodnih lječilišta Iztok Altbauer rekao je kako je u wellnessu posebno važno mišljenje o tome kako gledamo na svoj život te na koji način pridonosimo njegovom boljitku. “U Sloveniji postoji tradicija izgradnje lječilišta na termalnim izvorima, pa se tako tamo nalazi 15 toplica u koja redovno dolaze turisti iz svih dijelova svijeta”, istaknuo je Altbauer. Dodao je kako je ta zemlja uspješna u privlačenju wellness turista zbog niza činitelja, a i Hrvatska zbog svojih resursa ima veliku mogućnost razvitka takvog oblika turizma. Altbauer je rekao i kako se u Sloveniji sve više razvija poseban oblik wellnessa - tzv. selfness.

Riječ je o novom trendu u kojem se motivira pojedinca na unapređenje

kvalitete života i to najčešće kroz različite programe koji su primjenjivi uz terapeuta, ali i u vlastitom domu. Može biti riječ o tjelovježbi i povećanju kondicije, poboljšanju prehrane, pokretanju kreativnosti, kvalitetnoj njezi, učenju meditacije ili balansu čakri. Cilj selfnessa je stvaranje osjećaja zadovoljstva i sreće te unapređenje kvalitete života.

Govoreći o razvoju wellness turizma u Sloveniji, Altbauer je istaknuo kako je prošle godine u tom obliku turizma bilo registrirano 22.399 kreveta, a turisti su ostvarili više od tri milijuna noćenja. Od toga su 1,3 milijuna noćenja ostvarili stranci. Upravo u wellness turizmu u toj zemlji do

Hrvatska se na inozemnom tržištu može prepoznati kao odredište wellness turizma 2020. godine očekuju porast prihoda od 30 posto u odnosu na sadašnje rezultate. Slovenski prirodni termalni izvori omogućuju razvitak te vrste turizma u sljedećih pet godina, pa se sukladno tome planira prožimanje wellnessa i zdravstvenog turizma. “Turistima želimo ponuditi manju paletu usluga, ali vrhunske kvalitete. Na taj način namjeravamo postići maksimalne rezultate”, rekao je Altbauer. Neka od nače-

la kojima se pritom povode su jednostavnost i kvaliteta ponude, standardna generička ponuda za preventivu zdravlja te ponuda tretmana iz medicinskog wellnessa. Altbauer je istaknuo kako je u Sloveniji nastala inicijativa za osnivanje Balkanskog instituta za termalna lječilišta koji

će okupiti regionalne institucije te vrste.

Hrvatska - odredište wellness turizma Iz europskih fondova u slovenski wellness turizam dosad je uloženo 500 milijuna eura. A kakva je situacija u Hrvatskoj? Načelnik Krapinskih Topli-

ca Ernest Svažić smatra kako je krajolik Krapine i oko nje, ali i cijelog kontinentalnog dijela Hrvatske, pogodan faktor za razvoj kombiniranog medicinskog wellness turizma. “Devedesetih godina bila je ekspanzija wellness turizma u Europi, a u posljednje vrijeme sve se

Holistički pristup zdravlju čak i u Hrvatskoj U sustavu javnog zdravstva i zdravstvenog turizma, uz klasičnu medicinu, govori se i o komplementarnoj i alternativnoj medicini koje se trebaju zasebno regulirati. Pritom se zakonom treba regulirati što smije učiniti iscjelitelj, a koja područja u zdravstvenom turizmu preuzima liječnik. Svjetska zdravstvena organizacija koristi podjelu na alternativnu, komplementarnu i tradicionalnu medicinu. Tako komplementarna medicina nadopunjuje neke medicinske postupke, alternativna počinje tamo gdje prestaje klasična medicina, a tradicionalna medicina se prije svega veže uz kinesku. U Hrvatskoj se koriste termini prirodna, energetska i duhovna medicina.

21

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 40 mlrd USD

Zdravstveni turizam treba institucionalnu potporu

prihodi wellness turizma u 2013. godini u svijetu

hrvatskog

što stotinjak hotela u našoj zemlji ima prekrasne wellness centre čelnik Krapinskih Toplica

više taj oblik turizma razvija i u Hrvatskoj”, istaknuo je Svažić. Dodao je kako se naša zemlja na inozemnom tržištu može prepoznati kao odredište wellness turizma. “Imamo dovoljno veliku ponudu za EU tržište, ali to još uvijek nismo iskomunicirali na pravi način. Dokaz tome je činjenica što stotinjak hotela u našoj zemlji ima prekrasne wellness centre u čiju je opremu uloženo dosta financijskih sredstava, ali oni još uvijek nisu dovoljno iskorišteni”, rekao je Svažić.

Govoreći o razvitku medicinskog wellnessa u svijetu, Jonathan Edelheit, vlasnik i osnivač američkog Medical

Tourism Associationa (MTA), istaknuo je kako je prošle godine samo na Floridi 375.000 tamošnjih stanovnika potrošilo 5,3 milijarde dolara na razne zdravstvene usluge, među kojima su neke bile i wellness usluge. “Amerikanci su svjesni toga da je za zdravlje vrlo bitna prevencija. Osim toga, oni sve te zdravstvene i wellness usluge sami plaćaju”, rekao je Edelheit. Napomenuo je i kako kurativa ulazi u preventivu samo zbog povećanja profita. I dok je u Kanadi medicinski turizam institucionaliziran, taj oblik turizma u ostalim dijelovima svijeta, a posebice u Hrvatskoj nema vrijednost kakva mu pripada iako postoji veliki potencijal razvitka zdravstvenog turizma. Stoga je u sektoru zdravstva, naglasio je Edelheit, važno provoditi certifikacije jer klijenti traže vrijednost usluge i proizvoda.

“Svaka se zemlja treba usredotočiti na stvaranje prepoznatljivog brenda na svjetskoj sceni i tek kada uspije privući međunarodnu klijentelu, može se brinuti o konkurenciji među pojedinim ustanovama. Uspjeh u tome ovisi o nekoliko faktora, prije svega o kvaliteti i cijeni medicinske usluge, ali i cjelokupnom iskustvu i zadovoljstvu pacijenta tj. klijenta, počevši od putovanja, smještaja i sigurnosti u nekom smještajnom objektu”, rekao je Edelheit. Hrvatskim tu-

rističkim stručnjacima je poručio kako bi se Vlada, vlasnici hotela i razni pružatelji usluga prijevoza trebali ujediniti.

Mađarska poznata po zdravstvenom turizmu O medicinskom turizmu u Mađarskoj, njegovim trendovima i perspektivi govorio je Mark Kincses iz Mađarske turističke zajednice. On je naglasio kako je Mađarska u samom europskom vrhu u ponudi zdravstvenog turizma, a glavni razlog odlaska u tamošnja lječilišta je rehabilitacija i izlječenje.

Kincses je rekao kako se turizam i zdravstvena skrb moraju još više približiti.

Naime, prema njegovim riječima, ljudi putuju samo kada su u najboljem zdravstvenom stanju. U Mađarskoj je upravo medicinski turizam najviše rastući dio turizma. “Mađarska je već dugo angažirana u zdravstvenom turizmu. On se temelji na jedinstvenim prirodnim resursima, a jedno od najvećih termalnih jezera nalazi se u toj zemlji”, istaknuo je Kincses.

Dodao je kako se u Mađarskoj nalazi peti najveći izvor termalnih voda, a tamo je i gotovo 1300 spa voda kojima se opskrbljuje 385 raznih spa kupki. Inače, ta je zemlja poznata i po kvalitetnim i povoljnim stomatološkim tretmanima, a upravo na te tretmane dolazi najviše Engleza, Iraca, Francuza i Skandinavaca.

Zagonetka: koliko ima wellnessa u Hrvatskoj Wellness baš kao i cjelokupan zdravstveni turizam ima veliki potencijal u našoj zemlji, a Ivan Škorić, potpredsjednik HGK, kaže kako je u tom obliku turizma trenutno zaposleno oko 10.000 osoba Wellness turizam dio je zdravstvenog turizma, ali s obzirom na to da je to još uvijek relativno mladi oblik turističke ponude, ne postoje statistički podaci o tome koliko zapravo ima wellnessa u Hrvatskoj, koliko je financijskih sredstava u njih uloženo i koliki prihod ostvaruju. Poznato je da se ti centri uglavnom nalaze u sklopu hotela, ali u većini slučajeva njihovi vlasnici nisu sami hoteli. Naime, određene tvrtke unajmljuju prostore u hotelima, a zatim u njima otvaraju wellness cen-

tre. Inače, wellness baš kao i cjelokupan zdravstveni turizam ima veliki potencijal u našoj zemlji, a Ivan Škorić, potpredsjednik HGK, kaže kako je u tom obliku turizma trenutno zaposleno oko 10.000 osoba. Od zdravstvenih usluga, bez smještaja i prateće potrošnje, godišnje se uprihodi oko 300 milijuna eura. “Iako se na prvu čini mnogo, prema slobodnim ali sasvim realnim procjenama, riječ je o tržištu koje bi vrlo brzo moglo dosegnuti prihode veće od milijardu eura”, naglasio je Škorić. Ujedno je apeli-

rao na razna ministarstva da zdravstvenom turizmu pruže još značajniju institucionalnu potporu i dobru promociju.

22 HRVATSKA & REGIJA Izvoz: u dva mjeseca 1,3 milijarde km

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 63,3% teritorija BiH otpada na šume i šumska zemljišta

Drvna industrija u BiH muku muči sa sirovinom

Federacija sudjeluje u BiH izvozu sa 69,5 posto U prva dva mjeseca ove godine Bosna i Hercegovina je izvezla roba za 1,3 milijarde KM, a uvezla za 2,1 milijardu KM. Trgovinski deficit iznosio je 822,9 milijuna KM, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Federacija BiH u ovom periodu izvezla je roba za 957,2 milijuna KM što je za 6,9 posto više nego u istom vremenu prošle godine. Uvoz Federacije BiH iznosio je 1,5 milijardi KM uz rast od 0,6 posto. Trgovinski deficit ovog bosanskohercegovačkog entiteta iznosio je 643 milijuna KM. Učešće Federacije BiH u uku-

pnom izvozu zemlje iznosilo je 69,5 posto, dok su preostali izvoz ostvarili Republika Srpska i Distrikt Brčko. Kad je riječ o uvozu, Federacija BiH sudjeluje u ukupnom uvozu zemlje sa 66,4 posto. Prvi vanjskotrgovinski partner Federacije BiH u izvozu i u uvozu je Njemačka, a zatim slijede Hrvatska i Italija. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, 18,4 posto roba izvezeno je u Njemačku, 12,9 posto u Hrvatsku i 10,6 posto u Italiju. Istovremeno, 12,9 posto roba je uvezeno iz Njemačke, 11,8 posto iz Hrvatske i 10,6 posto iz Italije.

U planu ulaganje od 30 milijuna km

10 godina Konzuma u BiH

Trgovački lanac Konzum je krajem ožujka obilježio 10 godina rada u Bosni i Hercegovini za koje je vrijeme izrastao u vodeći trgovački lanac. Godišnje 258 samoposluga i hipermarketa u BiH posjeti više od 67 milijuna kupaca, oko 200.000 dnevno, a brigu o poslovanju vodi 4500 zaposlenika, među kojima ih je 1710 preuzeto od Mercatora. Na policama Konzuma nalazi se svakodnevno više od 8000 domaćih proizvoda.

U planu za ovu godinu je

i investicija od 30 milijuna KM koja će se uložiti u razvoj gospodarstva zemlje. Najveći dio tog kapitala investirat će se u otvaranje novih prodavaonica, a time i novih radnih mjesta, a u planu je i plasman oko 16.000 tona domaćeg voća i povrća, više od 2000 tona domaće piletine, oko 11,2 milijuna litara mlijeka proizvedenog u BiH, oko 10 milijuna komada domaćih peciva i oko 25 milijuna komada jaja proizvedenih na domaćim farmama.

Od šume se ne vidi drvo Drvna industrija je na prekretnici: ili će se problemi finalista usložnjavati ili će država morati unaprijediti upravljanje šumskim resursima i time stvoriti preduvjete za otvaranje do 30.000 novih radnih mjesta Zdravko Latal latal@privredni.hr

P

oslovni sustav Fis Vitez iz Viteza uskoro će, najkasnije u lipnju, pustiti u pogon halu od 10.000 četvornih metara za proizvodnju namještaja i drvne stolarije, a u startu će posao dobiti 30 do 50 radnika. Kad bi Fis mogao osigurati dovoljno sirovine, proizvodnja i broj zaposlenih bi se udvostručili, kaže vlasnik tvrtke Pero Gudelj. Prije pet godina njegova tvrtka je počela s proizvodnjom namještaja od punog drveta i u kupnju tehnologije investirala 10 milijuna eura. Posao je tada dobilo oko 500 radnika. Pa ipak Fis Vitez nije konkurentan na stranom tržištu jer politika nije naklonjena proizvođačima finalnih proizvoda u drvnoj industriji, za razliku od poduzeća u zemljama EU-a, čije članice štite proizvođače i omogućavaju im da sirovinu kupuju uz popuste od 15 do 20 posto. Probleme s nabavom sirovina, balvana i dasaka imaju i druge tvrtke u BiH koje proizvode finalne proizvode i namještaj. Danas ni jedna tvornica namještaja, tvr-

di Adnan Muharemagić iz tvrtke Ramex Kladanj, nema u zalihi balvana. Mi, kaže Muharemagić, svakog dana uvozimo po dva šlepera dasaka iz Hrvatske, iako imamo ugovore sa šumarijama. No, ugovori se ne poštuju.

Po hrvatskom modelu Drvna industrija je na prekretnici: ili će se problemi finalista usložnjavati ili će država morati unaprijediti upravljanje šumskim resursima i time stvoriti preduvjete za otvaranje do 30.000 novih radnih mjesta, rečeno je na sjednici Grupacije šumarstva i drvne industrije Federacije BiH održane povodom 21. ožujka, Međunarodnog dana šuma. Na sastanku su razmotrene mjere za unapređenje upravljanja šumskim resursima po modelu iz Hrvatske. Bit prijedloga je da se destimulira izvoz sirovina i poluproizvoda, a stimulira njihov plasman domaćoj finalnoj proizvodnji. Muhamed Pilav, potpredsjednik Grupacije, ukazao je na to da se cijene sirovina od županije do županije drastično razlikuju, a cijene bukve i hrasta za 30 posto su skuplje nego u Hrvatskoj. Istodob-

no su cijene celuloznog drveta niže nego u Hrvatskoj. I predstavnici šumskih gazdinstava se slažu da su prijedlozi o državnim mjerama stimulacije prodaje sirovina domaćim finalistima korisni i pri-

Šumokradice i neke opasne naoružane grupe ne libe se ranjavati ili vezati šumočuvare hvatljivi, ali tek u narednoj godini. Naime, šumska gazdinstva su još na kraju prošle godine ugovorila prodaju sirovine, uglavnom malim pilanama, do kraja ove godine i predlažu da nove mjere startaju 2016. No, finalisti su u takvim problemima da im je teško čekati još godinu.

Teror šumokradica Teško je razumjeti da drvna industrija u BiH ima problema s opskrbom sirovina kad se zna da je 63,3 posto površine zemlje pod šumama, a od te površine 69,9 posto je u državnom vlasništvu. Predstavnici i šumarstva i finalnih proizvođača jedinstveni su u kritici upućenoj vlastima

županija, Federacije BiH i države da već sedam godina ne postoje zakoni o šumarstvu na razini kantona, FBiH i države. Federalni nacrt zakona već tri godine leži u ladicama Doma naroda Parlamenta FBiH, što koriste šumokradice i neke opasne naoružane grupe koje se ne libe ranjavati ili vezati šumočuvare. Ovakva nebriga vlasti rezultirala je time da su se komercijalne šumske zalihe svele na oko 200 kubnih metara, a u vrijeme Otomanskog Carstva su, kako tvrde eksperti, nadilazile 1000 kubnih metara. Prijave šumokradica sudovi uglavnom odbacuju objašnjavajući te presude nepostojanjem zakona, pa bi po mišljenju struke, vlast morala što hitnije u vlastitom i općem interesu zakonski regulirati razvoj i poslovanje u ovoj djelatnosti. Šume su u Bosni i Hercegovini povijesno predstavljale razvojnu šansu, a posebice nakon ratova. Ovog puta kaotično stanje u gospodarenju i eksploataciji šumskog blaga ugrožavaju brži privredni razvoj zemlje, odnosno zapošljavanje, rast izvoza i smanjenje trgovinskog deficita.

23

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 23,049 mlrd €

( 21,5 mlrd €

slovenski izvoz u 2014.

vrijednost slovenskog izvoza u 2013.

TAJNA BRZOG OPORAVKA slovenije

Uskrsnuli na izvozu Slovensko gospodarstvo oporavilo se neobično brzo, pa je već 2014. godinu apsolviralo sa 2,6 posto rasta BDP-a, što među članicama Europske unije lani nije bila baš učestala pojava Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

edvojbena je činjenica da je slovensko gospodarstvo izmrcvareno višegodišnjim tajkunskim preslagivanjem vlasništva koje je većinu svojih protagonista u međuvremenu odvelo u zatvor ili bar kandidiralo za dulji boravak u specifičnoj državnoj ustanovi. Također je nedvojbena činjenica da se uzdrmano slovensko gospodarstvo iznenađujuće brzo oporavilo, pa je već 2014. apsolviralo sa 2,6 posto rasta bruto domaćeg proizvoda, što među članicama Europske unije lani nije bila baš učestala pojava. Tajnu brzog oporavka objasnio je Statistički ured objavom podataka o slovenskom izvozu u prošloj godini te odgovarajuća anketa koju je među slovenskim izvoznicima provelo Delo.

Manje vidljiva većina Frapantno djeluje podatak da je Slovenija čak 76 posto svoga BDP-a ostvarila izvozom. I kada je najteže, slovenska poduzeća uspijevaju povećavati izvoz.

U 2013. izvezla su roba i usluga za 21,5 milijardi eura. U 2014. takav impozantan rezultat nadogradila su sa 1,5 milijardi eura dodatnog izvoza. Po-

datak o 23,049 milijardi eura izvoza nepobitno potvrđuje postojanje dvaju tipova gospodarstva – tajkunsko-aferaškog s bankarskim začinom o kojem bruji cijela Slove-

Frapantno djeluje podatak da je Slovenija čak 76 posto svoga BDP-a ostvarila izvozom nija i manje vidljive izvozne većine koja nema vremena baviti se aferaškom folkloristikom jer je zaokupljena pitanjem kako se nametnuti konkurentnijim proizvodom.

Mariborski Primat sa 114 godina dugom tradicijom dogurao je do 21

milijun eura prihoda od izvoza bankomatnih blagajni na način da je tržištu prvi ponudio bankomat otporan na unutarnju plinsku eksploziju. S takvom konstrukcijskom inovacijom kojom je Primat “razoružao” provalnike uspio se probiti među vodeće svjetske proizvođače.

Privatna tvrtka Akrapovič nametnula se vodećim svjetskim proizvođačima automobila kao pouzdan dobavitelj ispušnih sustava i to za posebne luksuzne serije.

Tvrtka Varis razvila je, pak, novi radijator Memory, a u Steklarni Hrastnik razvili su čašu Celzyum s tehnikom hlađenja koja piće održava hladnim i do sat vremena.

Papirnica Vevče plasirala

je na tržište najlakši papir za etikete na svijetu koje se mogu lijepiti na plastične boce na istoj liniji za punjenje gdje se lijepe i etikete iz plastične mase.

Skupina Hidria u nekoliko mjeseci zaključila je poslova u automobilskom segmentu za 230 milijuna eura. Lani su počeli tržišno verificirati u globalnim razmjerima značajnu inovaciju. Imaju svjećicu za hladno paljenje dizelskih motora sa senzorom tlaka. Očekuju da će njome smanjiti potrošnju goriva i ispuste štetnih plinova za oko tridesetak posto.

Farmaceuti su posebna priča Tajfun, koji je nastao u bivšoj Jugoslaviji kao ugovorna organizacija

udruženog rada, u međuvremenu se razvio u prepoznatljivog proizvođača uređaja i alata za eksploataciju šuma. Lani su u Koreji dobili status ovlaštenog uvoznika što će im biti ključna referencija i za proširenje na druga azijska tržišta.

Farmaceuti su posebni akteri priče o slovenskom izvozu. Krka i Lek izvozom svojih proizvoda ostvarili su 2014. godine 2,1 milijardu eura prihoda te su time postali zaslužni za 10 posto inače visokog slovenskog izvoza. Takvi rezultati nisu slučajni. Skupina Lek kao vodeći razvojni centar Sandoza u zadnje tri godine lansirala je 80 novih proizvoda na tržišta širom svijeta, od Europe do Brazila, Kine i Koreje. Krka je nazočna na 70 tržišta, a posebno su ponosni na najveću investiciju u svojoj povijesti. Nova tvornica godišnjeg kapaciteta 4,5 milijardi kapsula i tableta u pogonu je od veljače ove godine, a mogla se dogoditi na dugotrajnom razvojnom valu kojem su, očito, pridonijeli i stručnjaci iz Plive, “suvišni” nakon predaje zagrebačkog farmaceuta stranom investitoru. Vodeći ljudi Krke nekoliko puta javno su potvrdili hrvatski doprinos slovenskoj farmaceutskoj industriji.

Izvoznici pošteđeni kadrovsko-uhljebarskih trebovanja Izvozni dio slovenskog gospodarstva tek manjim dijelom, otprilike petina, u vlasništvu je stranih kompanija. Jasno je da se slovenska politika na miješa u rad takvih poduzeća, ali je zanimljivo da se ne miješa ni u rad izvoznih

poduzeća s domaćim vlasničkim predznakom. Očito je da u izvoznom gospodarstvu vrijede neki drugi kanoni i da se politika ne osjeća baš najbolje u ambijentu koji intrigama pretpostavlja inovativnost, a spletkama i podvala-

ma stalnu skrb za konkurentsku sposobnost. Za izvozna poduzeća svakako je dobro da ih mimoilaze politički skrbnici, a još je bolje što ih ne napastuju svojim kadrovsko-uhljebarskim trebovanjima, kakvima su inače okužena

infrastrukturna i slična državna poduzeća. Nakon svega nije pretjerana tvrdnja da se slovenski BDP neobično brzo oporavio zbog nemiješanja politike u izvozna poduzeća koja su dominantna u slovenskom gospodarstvu.

*vijesti Dobit DARS-a Državno autocestno društvo ostvarilo je u 2014. godini 360 milijuna eura prihoda, od toga 94 posto od cestarina. Dobar poslovni ishod s čak 74,5 milijuna eura čiste dobiti rezultat je restrukturiranja i konsolidacije, objasnila je Uprava DARS-a, navodeći da je uspjela regulirati i 365 milijuna eura dospjelih obveza. U stvarnosti slovenski DARS otplatio je 162 milijuna eura duga, preostala 203 milijuna eura prebačeno je u reprogram.

Luke sjevernog Jadrana Europska povjerenica za promet Violeta Bulc sastala se u Kopru s predstavnicima uprava luka u Veneciji, Trstu, Kopru, Rijeci, Chioggi i Monfalconeu. Sudionici skupa saznali su da je na prvi natječaj za financiranje prometnih projekata stiglo 700 prijava. Violeta Bulc rekla je za sjevernojadranska pristaništa da su sve važnija za strateško usmjerenje Europe. Veličina razvojne zadaće koja je pred njima ilustrirana je podatkom da te luke zajedno pretovaruju 110 milijuna tona tereta, a to je tek četvrtina onoga što se pretovaruje u Rotterdamu.

Sukob u Komori

Predsjednik GZS-a Samo Milič Hribar zaprijetio je direktoru područne Primorske gospodarske zbornice Tomažu Možetu raskidom ugovora o suradnji. Prije toga Hribar se sprema izbaciti PGZ iz poslovnih prostora te tamo instalirati novu regionalnu zbornicu. Sukob svatko obrazlaže na svoj način. Za središnji GZS sporni su imovinski odnosi. Direktor područne zbornice pak smatra da se zamjerio šefu GZS-a prije četiri godine kad mu je bio protukandidat na izborima za čelnu dužnost.

24 TURIZAM *vijesti Javni poziv za potpore događanjima HTZ je objavio javni poziv za kandidiranje događanja za dodjelu potpora iz programa pod nazivom Potpore događanjima u ovoj godini. Bespovratna sredstva HTZ dodjeljuje za događanja u Hrvatskoj koja su od međunarodnog, nacionalnog ili regionalnog značenja kao glavnog motiva dolaska turista u naše destinacije.

Potpore se dodjeljuju u tri programa - za događanja na turistički nerazvijenim područjima, zatim nacionalnim i regionalnim događanjima poput kulturnih, zabavnih, sportskih i enogastronomskih događanja te Top događanja koja su motiv za dolazak najmanje 10.000 posjetitelja u Hrvatsku.

Web projekt Gastroposao.eu

( 16% rast

turističkih dolazaka u dva mjeseca 2015.

Manifestacija Vela Šetemona Turistička zajednica Jelse s otoka Hvara od 28. ožujka do 3. travnja organizira tradicionalnu manifestaciju pod nazivom Vela Šetemona, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma. Središnji dio programa, ispunjen brojnim vjerskim, kulturnim i gastronomskim sadržajima, je procesija Za Križen koja je kao dio nematerijalne kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

( oko 50%

smještajnih kapaciteta je privatno

Turističko poslovno vijeće Hrvatske gospodarske komore

Svaka sezona je nova bitka Ne može se govoriti o turističkoj sezoni nego o turističkoj godini koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Ova turistička godina po rezultatima mogla bi biti slična lanjskoj ili malo bolja od nje Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

S

vaka turistička sezona je bitka za sebe, a uvijek je prisutan i strah od promotivnih aktivnosti konkurentskih turističkih zemalja i privlačenja gostiju u te zemlje. Najveći dio odgovornosti od uspjeha sezone ovisi o suradnji javnog i privatnog sektora.

Hrvatska turistička zajednica radi antipropagandu domaćim čarterašima, smatra Ivica Jurišin Udruga za promicanje vrijednosti hrvatske gastronomske i enološke baštine Gastronomadi nedavno je predstavila projekt Gastroposao.eu. To je tehnološki jedinstven portal za usmjereno zapošljavanje u sektoru ugostiteljstva i turizma. Inače, taj je projekt dobio bespovratna novčana sredstva iz IPA programa Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja, faza II iz Europskog socijalnog fonda u visini od 170.000 eura.

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Srpanjska rupa će se ponoviti i ove godine u Hrvatskoj, i to vrlo vjerojatno od 15. lipnja do 15. srpnja i to zato što se nismo dovoljno prilagodili promjenama na tržištu, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. Članovi tog vijeća ista-

knuli su kako se više ne može govoriti o turističkoj sezoni nego o turističkoj godini koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca, te su pritom izrazili nadu kako bi ova turistička godina po rezultatima mogla biti slična prošlogodišnjoj ili nešto malo bolja od nje. Predsjednik Udruženja putničkih agencija HGK Boris Žgomba ocijenio je kako turistički rezultati koji će se ostvariti za uskrsne blagdane neće u velikoj mjeri utjecati na rezultate na kraju godine. Komentirajući povećanje turističkih dolazaka u Hrvatsku za 16 posto u dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje 2014., Žgomba je naglasio kako je još uvijek riječ o malim brojkama, ali i da su vidljivi pozitivni trendovi koji će se nastaviti i idućih mjeseci.

Hotelijeri neće snižavati cijene Osvrnuvši se na značaj privatnog smještaja, koji u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj sudjeluje s oko 50 po-

sto, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja i turizma HGK Nedo Pinezić je rekao da privatni iznajmljivači surađuju s hotelijerima i ostalim turističkim subjektima u nekoj destinaciji kako bi za termine srpanjske rupe i razdoblja pred i posezone turistima ponudili dodatne turističke proizvode poput svojevrsnih vaučera ili bonova s popustima za ulaz u muzeje i slične institucije u destinacijama, korištenje wellnessa u hotelima... Direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvat-

ske Iva Bahunek je istaknula kako hotelijeri neće dodatno snižavati cijene aranžmana unatoč tome što su konkurentske zemlje poput Turske, Grčke i Španjolske najavile snižavanje cijena.

U Kamping udruženju Hrvatske (KUH) ove godine također očekuju rezultate slične prošlogodišnjima. Direktor KUH-a Adriano Palman je istaknuo kako se 70 posto domaćih kampova otvara u razdoblju između uskrsnih blagdana i 1. svibnja. dok se ostatak, u kojima su uglavnom dalmatin-

ski kampovi, otvaraju tijekom svibnja. “Moram izdvojiti i jednu pozitivnu činjenicu, a to je da u 2009. i 2010. ni jedan hrvatski kamp nije bio otvoren tijekom cijele godine, a sada ih je otvoreno već 15. Osim toga, prosječna popunjenost naših kampova sada je četverostruko veća nego prije nekoliko godina”, naglasio je Palman.

Nezadovoljstvo nacionalnom promocijom nautičkog turizma izrazio je predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima čarter HGK Ivica Jurišin koji je naglasio kako HTZ radi antipropagandu domaćim čarterašima jer smanjuje odlazak na svjetske specijalizirane nautičke sajmove. “Ako se i pojavimo na nekom od tih sajmova, tada se predstavljamo na nekom malom štandu gdje nas nitko ne može zamijetiti. U takvom slučaju bolje je ne ići na sajmove jer se time nanosi šteta hrvatskoj nautičkoj industriji”, zaključio je Jurišin.

Višemilijunska ulaganja u Crikvenici

Jadran ulaže 12 milijuna kuna u objekte Turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice, koja u vlasništvu ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, u pripremi ovogodišnje turističke sezone investira 12 milijuna kuna u podizanje kvalitete smještajnih kapaciteta.

Tako se obnavljaju hoteli Varaždin i Kaštel te autokamp Selce. No, najznačajnija ulaganja pokrenuta su u hotelu Omo-

rika u čiju će se obnovu uložiti šest milijuna kuna.

Hotel će početak turističke sezone dočekati potpuno preuređen, a dosad je

kompletno obnovljen restoran, rekonstruirani su recepcija i aperitiv bar, a izgrađena je i modularna konferencijska dvorana.

U autokampu Selce nalazi se 20 novih uređenih parcela za mobilne kućice te se uređuju bungalovi, recepcija i okoliš kampa.

Obnova autokampa stajala je 1,2 milijuna kuna. U hotelu Varaždin ugrađena su nova dizala, vrijedna 420.000 kuna, dok je

u hotelu Kaštel, inače nekadašnjem samostanu iz 1412., uređena unutrašnjost, ali će taj hotel zadržati kategorizaciju od tri zvjezdice.

Kako je istaknuo Dino Manestar, predsjednik Uprave Jadrana, tim se investicijama uspješno i prije plana realizira investicijski ciklus vrijedan više od 20 milijuna kuna, koji je ta tvrtka pokrenula prošle godine.

Manestar je dodao kako je u planu za ovu godinu bilo ulaganje u obnovu hotela Esplanade, koji je trebao dobiti kategoriju četiri zvjezdice te dodatne sadržaje poput bazena i wellness centra.

No zbog zastoja u provedbi urbanističkog plana koji zahvaća i taj hotel, još uvijek se ne zna hoće li se hotel Esplanade uskoro obnoviti.

(S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 2,2 mil €

ulaganja u u hrvatske start-upe u 2013. godini

( 21,2 mil €

ulaganja u u hrvatske start-upe u 2014. godini

Ulaganje u start-upe

U tehnološke tvrtke uloženo je 20 milijuna eura U hrvatske start-upe je u prošloj godini uloženo 10 puta više nego godinu prije. Hrvatska poduzeća najviše privlače investitore iz Europe, SAD-a i Kine, a većinu investicijskog novca dobili su hardveraši Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ma, a Teo Valić je uložio u hardverski start-up koji se bavi razvojem dronova - Hypersferu.

Istraživanje je pokazalo kako je u slovenske start-upe u prošloj godini uloženo 60,9 milijuna eura, a u one u Srbiji 9,5 milijuna.

P

rivlače li hrvatski tehnološki start-upi inozemne i domaće investitore te što ih čini uspješnima, pokazalo je regionalno istraživanje o trendovima investicija u hrvatske tehnološke start-upe tijekom 2014. godine, koje je pokrenuo portal Netokracija u suradnji s regionalnim investicijskim fondom StartLabs. Istraživanjem se željela podići svijest o investicijama u domaće start-up tvrtke te o tome ima li dovoljno novca za ulaganje u poduzeća u nastajanju.

I dok su ulaganja u hrvatske start-upe u 2013. godini iznosila sveukupno 2,2 milijuna eura, u prošloj godini taj broj se gotovo udeseterostručio na 21,2 milijuna eura.

Najviše ulagačkog kapitala privukao je proizvođač visokotehnološkog hardvera za automobilsku industriju i proizvođač električnih superautomobila - tvrtka Rimac Automobili sa 10 milijuna eura investicija. Bellabeat je u prošloj godini nastavio s privlačenjem novca i za razvoj svojih pametnih uređaja namijenjenih za praćenje zdravlja i aktivnosti žena u svim fazama njihova života dobio 6,5 milijuna eura. Softver za upravljanje proizvodnjom hrane Farmeron privukao je 2,3 milijuna eura investicija, a poslovna aplikacija za upravljanje prodajom Repsly privukla je nešto više od milijun eura

Prvi fond rizičnog kapitala Priča o vrijednim, talentiranim i dobro obrazovanim ljudima u ovoj regiji je već više puta ispričana, no to nije dovoljno da se napravi dobar sistem, nego je potrebna i medijska podrška kao i istraživanja koja će potaknuti investicije. Top listu pet najboljih start-upa po privlačenju kapitala zaključio je Teddy the Guardian - interaktivna pametna igračka koja prati vitalne znakove djeteta koje se igra s njime, a privukao je 350.000 eura ulaganja.

Ulagači Bakić i Valić Od 19 start-upa koji su dobili neku vrstu ulaganja u prošloj godini njih sedam, odnosno 37 posto, razvija hardverske proizvode, ističe analitičarka Netokracije Tena Šojer. “To su Rimac Automobili, Bellabeat, Teddy The Guardian, Serwantess, u:Plug, Hypersfera i ThiefScry.

Softverski projekti, koji čine 68,5 posto hrvatskih start-upa u koje je uloženo u 2014. godini, privukli su samo 20 posto ukupnoga novca jer su hardveraši dobili većinu investicijskog novca u prošloj godini. Zanimljivo je i to

da je najviše pojedinačnih investicija došlo iz Bugarske - iz fondova akceleratora Eleven te investicijskog fonda Launchub”, naglasila je Tena Šojer. Čak 12 investicija je iz Europe, ukupno vrijednih nešto manje od 800.000 eura, no to je samo 3,4 posto ukupnog investicijskog novca za start-upe. Iz Sjedinjenih Američkih Država stiglo je više od trećine - 38 posto ukupnog iznosa inve-

sticija u hrvatske start-up tvrtke, a najviše je došlo iz Azije - dvije kineske investicije čine gotovo 60 posto ukupnih investicija u 2014. godini.

Domaći investitori uložili su samo u dva projekta. Nenad Bakić uložio je u riječku tvrtku E-glas, koja razvija Serwantess, sustav za upravljanje domom glasovnim naredbama, namijenjen nepokretnim i teško pokretnim osoba-

Investicija u WhoAPI Američki StartLabs najavio je značajnu investiciju od 50.000 američkih dolara u jedan domaći startup. Riječka tvrtka Smart Queries ovaj novac iskoristit će za daljnji razvoj svoje platforme WhoAPI koja omogućuje napredno pretraživanje internetskih domena. Ova poslovna platforma korisnicima omogućuje da za samo nekoliko klikova mišem dođu do iscrpnih informacija i podataka o stotinama tisuća pa i milijunima domena. Takvi iscrpno strukturirani podaci na masovnoj razini korisni su vrlo zahtjevnim korisnicima interneta.

Najviše pojedinačnih investicija došlo je iz Bugarske, a najveći iznos ulaganja - iz Kine investitore, kaže Nebojša Lazić, partner StartLabsa iz San Francisca.

“U prošloj godini desetak stranih fondova dolazilo je u regiju da pronađu talente u koje će investirati.

No na žalost, oni ne vide tehničke potencijale cijele regije nego se fokusiraju na pojedinačne uspješne ideje. Ovo istraživanje je pokazalo kakvo je stanje i da postoji zajednica koja je u začetku. Važno je da ljudi sa strane vide što se ovdje radi”, ističe Lazić.

Iako većina poduzetnika kaže kako se država treba što manje petljati u poslovanje, vjerujem da bi start-upima trebali in-

tenzivnije pomagati, kaže Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAGBICRO-a. “Ove ćemo godine pokrenuti seed fond s jednostavnom shemom rada - kada start-up pronađe privatnog investitora u istom iznosu koliko privatni investitor uloži, i Agencija će uložiti do 250.000 kuna. Na raspolaganju za to imamo oko 100.000 eura i vjerujem da će to za početak biti dobro, a ujedno ćemo time i osnažiti scenu poslovnih anđela”, ističe Liović. Najavio je kako su trenutno u razgovorima sa Svjetskom bankom o kreditu kojim će se osigurati novac za pokretanje prvog hrvatskog fonda rizičnog kapitala.

Uspjeh ili propast Iako u medije puno lakše dođe priča o sportskim uspjesima, prodaja jednog igrača nekom klubu za 20 milijuna eura manje je pametan novac od ulaganja u hrvatski startup, ističe Hrvoje Balen, član Uprave Algebre.

“Istovremeno, očekivanja mladih koji kreću u posao vrlo često su nerealna. Oni očekuju ili uspjeh ili propast, nema nečega između. A zapravo nije tragedija ako investicija ne dođe jer je moguće i generički rasti. I iako svi neće uspjeti zbog jednog ili drugog razloga, važno je da stvorimo infrastrukturu koja će biti korisna i drugima i zahvaljujući kojoj ćemo stvoriti nove male ili velike poslovne projekte”, zaključuje Balen.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Irena Vrkljan PROTOKOL JEDNOG RASTANKA Naklada Ljevak

Protokol jednog rastanka je priča o ljubavi u kojoj dvoje postaju jedno. Irena Vrkljan intimnu je potrebu za blizinom željela trajno osigurati kroz ovaj tekst. Naime, na nekoliko mjesta prekida vlastite rečenice da bi ih nastavila uljepljivanjem fragmenata Bennovih neobjavljenih tekstova koje je prevela s njemačkog. Oni tako postaju trajno sačuvani, a Bennova se toplina riječi utiskuje u njezine zapise. Tako tekst postaje tijelo i dio međusobnog poštivanja, razumijevanja i odanosti.

Gudrun Kugler Kako pronaći ljubav svoga života VERBUM

Autorica recept za sretnu vezu koja rezultira brakom vidi u usklađenosti muškarca i žene u svim važnim životnim pitanjima te zajedničkim vrijednostima koje postaju temelj veze i braka. Ona iskreno i duhovito govori o ljubavi, prijateljstvu, vezi i sretnom životu. Pripovijeda i o najčešćim pogreškama koje nam onemogućuju da pronađemo pravu osobu za brak te nudi savjete kako raditi na sebi i na što pripaziti da bismo ostali autentični te da ne bismo naletjeli na pogrešnu osobu ili izgubili pravu.

Lars Kepler Noćna mora Fraktura

Serijski ubojica Jurek Walter godinama je izoliran na zatvorenom psihijatrijskom odjelu, no mladi liječnik ne smatra ga posebno opasnim, pa prekrši sigurnosni protokol. No, pronađen je Mikael Kohler-Frost, kojeg su smatrali Walterovom žrtvom. Kad policija sazna da je 13 godina proveo zatočen sa svojom sestrom i da nikad nije vidio otmičara, cijeli slučaj dobiva novu dimenziju. Kako spasiti djevojku i je li Walter stvarni krivac, pitanja su na koja treba odgovoriti inspektor Joona Linna.

J.J. Smith Čišćenje zelenim sokovima u 10 dana Mozaik knjiga

Zeleni sokovi sadrže vrlo hranjive tvari iz zelenoga lisnatog povrća i voća, a tijelo će vam biti zahvalno što ih pijete, jer će vam zdravlje i energija doći do razina za koje nikada niste mislili da ih je moguće postići. U ovoj knjizi navedeni su popis za kupnju, recepti i opsežne upute za desetodnevno čišćenje te prijedlozi koji će vam pomoći da postignete najbolje rezultate. Dobit ćete i savjete kako i nakon čišćenja nastaviti mršavjeti i ostati zdravi.

Stanley Coren Kako razgovarati sa psima V.B.Z.

Vlasnici pasa vrlo dobro znaju koliko su pametni njihovi ljubimci, a nadaju se da i oni jednako misle o njima. Kako bismo bili sigurni da je doista tako, moramo znati kako možemo razgovarati sa psima, a savladavanje takva umijeća zabavno je putovanje na kojem će nam najbolji vodič biti ova detaljna i pronicljiva knjiga. Ugledni američki psiholog Stanley Coren autor je brojnih knjiga o navikama, inteligenciji i životu pasa, a u ovoj nam knjizi otkriva tajne šarolikog psećeg jezika.

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr.

Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo.

Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160.

Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr.

Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično.

Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042.

Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

Konferencijski prostor u Bruxellesu

Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom.

Kontakt David Sdika, +32/497-943474, hello@ fatcoryforty.be, projects@ factoryforty.be.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz

knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva.

Kontakt: marina@provizija.hr, + 385 1 3843 816 Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i legure čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ga izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115.

Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Osobna zaštitna sredstva

Zagrebački holding nabavlja osobna zaštitna sredstva. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 22,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. travnja.

Usluge čišćenja poslovnih prostora

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Usluge osiguranja

Grad Koprivnica nabavlja usluge osiguranja osoba, vozila i imovine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 680.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. travnja.

Filteri za vozila

Hrvatske šume nabavljaju filtere za automobile,

kamione i radne strojeve.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. travnja.

Prehrambeni proizvodi

Razvojna banka Federacije BiH nabavlja prehrambene proizvode i napitke.

Rok dostave ponuda je 6. travnja.

Održavanje dizala

Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja dizala.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Radna i zaštitna odjeća i oprema

Gradska plinara Zagreb nabavlja radnu i zaštitnu odjeću i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 205.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 13. travnja.

Kancelarijski i medicinski namještaj

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nabavlja kancelarijski i medicinski namještaj. Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Ronilačka oprema

Grad Bijeljina nabavlja ronilačku opremu. Rok dostave ponuda je 14. travnja.

Regija Ulja za transformatore

Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla, nabavlja ulja za transformatore. Rok dostave ponuda je 10. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Pogled u svijet

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Savjeti odlazećim Prodaje se gradski stadion, šefovima uljara, farma svinja Poslovni prostor površine 3441 četvorni metar procijenjene vrijednosti 1.513.000 kuna u Nuštru prodaje se na dražbi 31. ožujka u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti poslovnog prostora.

Farma svinja površine 438.274 četvorna metara vrijednosti 6.800.000 kuna nalazi se u naselju Medinci u Slatini prodaje

se na dražbi 31. ožujka u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene.

Kuća, dvorište i stan površine 944 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 844.841,77 kuna, u Požegi, prodaju se 1. travnja u 12 sati na Općinskom sudu u Požegi, Svetog Florijana 2. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Oranica, kuća i dvor površine 2040 četvornih metara, vrijednosti 668.500 kuna, nalaze se u Donjem Martijanecu, prodaju se na dražbi 2. travnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnina koje će se moći razgledati 30. i 31. ožujka od 13 do 15 sati.

Voćnjak površine 563 četvorna metra u Otočcu, vrijednosti 90.000 kuna, prodaje se na dražbi 2. travnja s početkom u 9 sati na Općinskom sudu

u Gospiću, Trg. A. Stepinca 3. Uvjet za sudjelovanje na dražbi je uplaćena jamčevina od 9000 kuna.

Prodaju se nekretnine u Velikoj Gorici ukupne površine 757 četvornih metra, koje se sastoje od pašnjaka površine 393 četvorna metra, kuće od 102 četvorna metra i dvorišta od 262 četvorna metra ukupne vrijednosti 844.467,36 kuna.

Javna dražba održat će se 2. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnom upraviteljicom na broj 091/4222 547. Jamčevina iznosi 10 posto početne cijene.

Kuća i dvor površine 203 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1.663.135,30 kuna, nalaze se u Vodicama, prodaju se na dražbi 2. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Šibeniku. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 20 posto od procijenjene vrijednosti.

Industrijsko postrojenje kojeg čine uljara i privredno dvorište ukupne površine 1600 četvornih metra, procijenjene vrijednosti 2.032.000 kuna, nalazi u Puli, prodaje se na dražbi 2. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje nekretnina koje su predmet prodaje bit će 31. ožujka od 12 do 12.30 sati uz prethodnu uplatu od 150 kuna sudskom ovršitelju.

Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti, odnosno 203.200 kuna.

Garaža od 16,18 četvornih metra, vrijednosti 72.810 kuna, nalazi se u Zagrebu, u Ulici Ante Mike Tripala i Šetališta 150. brigade, prodaje se na dražbi 2. travnja u 9.30 na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan održavanja ročišta za dražbu dale osiguranje u iznosu od 8000 kuna.

Poslovno-skladišni kompleks tvrtke Astra International u Gradićima u Velikoj Gorici, procijenjene vrijednosti 19.568.720,84 kune, prodaje se na dražbi 2. travnja u 10.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8. Razgledavanje nekretnine je moguće po dogovoru sa stečajnim upraviteljem na 091/2512 772. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do 1. travnja 2015. uplatile jamčevinu u iznosu od 1.000.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu.

Gradski stadion u Slatini površine 52.739 četvornih metara, vrijednosti 9.055.682,25 kuna, prodaje se na dražbi 2. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, soba broj 2. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene, rok za podnošenje ponude je 31. ožujka.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

V

odeći menadžeri su opsjednuti time na koji način stupiti na novu dužnost. Među najprodavanijim knjigama o biznisu svih vremena je ona The First 90 Days Michaela Watkinsa, koja daje pre-

ali ni ne kasni. Doduše, katkada u tom pogledu nema izbora: nesposobni čelnici mogu biti izbačeni. Akio Morito, suosnivač Sonyja, pretrpio je moždani udar, a Emilio Botin, patrijarh Banco Santandera, srčani. No za

gled tek postavljenim menadžerima kako uspješno krenuti. Kada je 2012. tajkun Mitt Romney krenuo u kampanju predsjedničkih izbora, pripremio je akcijski plan za prvih 200 dana i razradio način kako preobraziti slobodni svijet. No zato se znatno manje razmišlja o tome kako će šefovi uspješno napustiti svoje mjesto. Lord Browne, koji je 12 godina bio na čelu British Petroleuma, napisao je u svojim memoarima: “Emocije su mi preplavile razum.

Nisam znao kako otići”.

one koji imaju tu povlasticu da mogu birati kada će otići, bitan je tajming.

U prosjeku američkim bossovima velikih američkih poduzeća mandati traju osam godina. Što im je mandat duži, to su veće šanse da će učiniti neku veliku grešku ili se iscrpiti. Drugo je pravilo to da, bili loši ili odlični, bossovi se moraju pripremiti na šok koji prati njihovu abdikaciju. To pravilo nipošto ne smiju ignorirati. Nesretnici katkad moraju i gledati kako investitori slave to što oni odlaze - Microsoftove su dionice poskupjele za sedam posto kada je 2013. tadašnji šef Steve Balmer najavio svoj odlazak. Druge će opet obasipati komplimentima; no svi će oni osjetiti što to znači kad njihova moć stalno opada. Sandy Wallner, koji je stvorio Citigroup, prisjeća se s užasom: “Postao sam nitko i ništa...” - pa otišao psihijatru. Četvrto je pravilo da je slava velika prednost, i zato treba stvoriti mit o budućnosti kao i o prošlosti. Treba stvoriti utisak

Mit o budućnosti, mit o prošlosti Niccolo Machiavelli je zabrljao sa svojim odlaskom iz firentinske vlade. “Trunem”, napisao je kada su ga otpustili. Nakon toga je napisao knjigu Il Principe o tome kako steći i zadržati moć, ali ne i kako se povući. Da bi ispunio tu prazninu, veliki ekonomist Joseph Schumpeter je odredio šest pravila o tome kako sići s prijestolja.

Prvo je pravilo to da mudri menadžer ne žuri,

da vođe odlaze po nekom drugom velikom i plemenitom zadatku i tako mitologiziraju svoje nasljeđe. Winston Churchill je preporučao pisanje autobiografije.

Slava meni i mojim trijumfima Najbolji bossovi pišu povijest dok se ona još događa. Lou Gerstner, čelnik IBM-a od 1993. do 2002., objavio je izvješće o svojim trijumfima dva mjeseca prije umirovljenja.

Peto je pravilo to da mudri šef vodi računa o tome da u posljednjih 90 dana ne donosi velike odluke. Napokon, šesto je pravilo da lukavi vođa vodi računa o tome da njegov nasljednik ne ispadne bolji od njega.

Ako mrze svog nasljed-

Lukavi vođa vodi računa o tome da njegov nasljednik ne ispadne bolji od njega nika, šefovi na odlasku mogu im blokirati pristup klijentima, dobavljačima i investitorima i izostaviti objašnjenje važnih procedura. Predsjednik Harry Truman je odredio samo pola sata za to da upozna svog nasljednika, Dwighta Eisenhowera, s njegovim dužnostima. Sastanak je trajao - 15 minuta.

No čak i ako im se njihovi nasljednici sviđaju, razboriti će šefovi na odlasku neke ključne informacije zadržati za sebe, kao one o nezadovoljnicima i izdajicama, lukavcima i poštenjačinama. U tom će pogledu tek neodređeno ponuditi svoje dobre usluge, koje njihov nasljednik iz ponosa neće tražiti. A tada će otići i nikad se neće okrenuti, nadajući se da će njihov nasljednik biti uspješan - ali ne toliko kao oni.

28 SVIJET FINANCIJA

( 60,2 mlrd kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 16. do 22. ožujka ukupno je bilo 168 stečajnih postupaka, što je 90 postupaka više nego tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka je bilo 48, dok je započeo 21 stečajni postupak. U predstečajnoj nagodbi je započelo 20 postupaka, a 17 prijedloga je uloženo. Izbrisana su 74 subjekta, a s likvidacijom je započelo 16 subjekata. Osnovana su 323 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (139), zatim Pazin (31), na Trgovačkom sudu u Varaždinu je osnovano 29 trgovačkih društava, a slijedi ga Split sa 28 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (191), te ukupno 132 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

ukupna aktiva Banke u 2014.

Prošlogodišnji rezultati poslovanja Erste&Steiermärkische Banka

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

39 21 11 7 11 1 10 48 48 70 17 8 11 20 14

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

74 74 16 16 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

323 132 191 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

17 8 4 21 31 25 0

REJTING TJEDNA

PODRAVKA d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

13 28 2 29 6 139

Rast aktive i neto dobiti I u 2015. godini želimo pratiti sve zdrave, održive i isplative projekte koji potiču razvoj realnog sektora i jačanje njegove konkurentnosti, a što je preduvjet gospodarskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i stvaranja nove vrijednosti, istaknuo je predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković

E

rste­& Ste­i ermär­ kische Bank je u 2014. godini, inače izuzetno zahtjevnoj za cjelokupno gospodar­ stvo, uključujući i bankar­ ski sektor, ostvario kvali­ tetne financijske rezultate, u skladu s poslovnim pla­ novima i postavljenim ci­ ljevima.

Provođenjem adekvatne poslovne po­ litike te prilagodbom po­ slovanja općim tržišnim okolnostima, Banka je za­ bilježila rastući trend ope­ rativnog poslovanja, uz rast ukupne aktive i neto dobiti, priopćeno je iz Banke.

Ukupna aktiva Ban­ ke prošle godine iznosila je 60,2 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini 0,1 posto više (tada je izno­ sila 60,1 milijardu kuna).

Ukupni krediti Banke na dan 31. prosinca 2014. iznosili su 39,6 milijardi kuna, što je 3,5 posto ma­ nje u odnosu na kraj 2013. godine, kada su iznosili 41 milijardu kuna. Uku­ pni depoziti krajem lanj­ skog prosinca iznosili su

37,2 milijarde kuna, što je za 0,4 posto više u odno­ su na kraj 2013., kada su iznosili 37 milijardi kuna.

“Unatoč tomu što su cjelokupnu 2014. godi­ nu karakterizirali vrlo za­ htjevni tržišni uvjeti koji su se reflektirali i na po­ slovanje bankarskog sek­ tora, zadovoljni smo zbog činjenice da smo ostvari­

Prošlogodišnja neto dobit Banke bila je 232,2 milijuna kuna li rastući trend našeg ope­ rativnog poslovanja, kao i rast neto dobiti, što potvr­ đuje ispravnost i dugoroč­ nu održivost naših poslov­ nih politika”, ocijenio je predsjednik Uprave Erste banke Petar Radaković. “I u 2015. godini že­ limo pratiti sve zdrave, održive i isplative projek­ te koji potiču razvoj real­ nog sektora i jačanje nje­ gove konkurentnosti, a što je preduvjet gospodarskog

rasta, otvaranja novih rad­ nih mjesta i stvaranja nove vrijednosti. Uvjereni smo da ćemo i u ovoj go­ dini nastaviti biti pouzdan partner našim klijentima te ostvariti uspješne po­ slovne rezultate”, zaklju­ čio je Radaković.

Poslovanje Erste Grupe Inače, stabilnu pozici­ ju Banke potvrdio je i os­ tvareni operativni rezul­ tat u protekloj godini od 1,4 milijarde kuna što je 5,4 posto više u odno­ su na 1,3 milijarde kuna u 2013. Neto dobit Ban­ ke bila je 232,2 milijuna kuna. U 2013. neto dobit iznosila je 68,4 milijuna kuna. Neto dobit je i da­ lje pod utjecajem pove­ ćanih troškova rezervira­ nja koji su bili očekivani i predviđeni, a proizašli su iz općeg stanja u gos­ podarstvu, provođenja po­ stupaka predstečajnih na­ godbi, kao i regulatornih zahtjeva. Prinos na aktivu u protekloj godini izno­ sio je 0,4 posto, povrat

na kapital 3,3 posto, dok je omjer troškova i priho­ da posljednjeg dana 2014. iznosio 38,3 posto.

Prema konsolidira­ nom financijskom izvje­ šću Erste Grupe za 2014., koji uz Banku uključu­ je i ovisna društva Erste DMD, Erste Nekretnine, Erste&Steiermärkische S-Leasing, Erste Del­ ta, Erste Bank a.d., Pod­ goricu, Erste Card Club Grupu i Erste Factoring, ukupna aktiva iznosila je 69,8 milijardi kuna, što je 2,8 posto više u odno­ su na kraj 2013. godine, kada je iznosila 67,9 mi­ lijardi kuna. Operativni rezultat Grupe iznosio je 1,7 milijardi kuna, što je za 8,4 posto više u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 1,6 milijardi kuna.

Neto dobit Grupe dose­ gla je 412,1 milijun kuna, u odnosu na 201,5 mili­ juna kuna u 2013. Prinos na aktivu Grupe iznosio je 0,5 posto, povrat na kapi­ tal pet posto, dok je omjer troškova i prihoda Grupe iznosio 45,4 posto.

29

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

( 16,978 mlrd kn ( 541 nagodba prijavljene obveze građevinarstva

*vijesti

sklopljena na Trgovačkom sudu u Zagrebu

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopile 1893 tvrtke Iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe je 70,792 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 7817 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 63.146 radnika

Z

aključno s ovogodišnjim 20. ožujkom, prema podacima Financijske agencije, do sada su predstečajnu nagodbu sklopile 1893 tvrtke. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 29,8 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 27.626 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 577 poduzeća koja zapošljavaju 6976 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 10,152 milijar-

Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata je u Gradu Zagrebu - više od 28,134 milijarde kuna de kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2470 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 20. ožujka ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 39,954 milijarde kuna.

Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 7250 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na one koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne

nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza bio je, prema Fininim podacima, nešto viši od 60 milijardi kuna, a zapošljavali su ukupno 50.693 radnika. U radu je, pak, 567 predmeta sa 12.453 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 10,71 milijardu kuna.

Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 70,792 milijarde kuna, a riječ je o 7817 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 63.146 radnika.

Najviše predmeta, njih 6928 ili čak 88,63 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje sedam milijardi kuna. Ostatak od 11,37

posto otpada na 889 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 63,788 milijardi kuna.

Najviše nagodbi sklopljeno u Zagrebu Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odno-

si se na građevinarstvo – 16,978 milijardi kuna.

Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 14,817 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 11,618 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,237 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 28,134 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 10,087 milijardi kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,429 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije sa 5,136 milijardi kuna, Varaždinske županije sa 3,4 milijarde kuna...

Zaključno sa 20. ožujkom ove godine na trgovačkim sudovima sklopljene su ukupno 1893 nagodbe. Najviše ih je, 541, sklopljeno na Trgovačkom sudu u Zagrebu, slijedi Trgovački sud u Osijeku sa 451 nagodbom, potom varaždinski Trgovački sud sa 271, pa u Splitu sa 241, Rijeci 183, Zadru sa 118 te Trgovački sud u Bjelovaru sa 88 sklopljenih nagodbi.

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Status predmeta

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Prihvaćen plan

10.152.357.940,30

6.976

577

14,34%

7,38%

Sklopljena nagodba

29.802.211.605,02

27.626

1.893

42,10%

24,22%

39.954.569.545,32

34.602

2.470

56,44%

31,60%

UKUPNO

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima Status predmeta

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Riješeno

60.081.923.119,93

50.693

7.250

84,87%

92,75%

U radu

10.710.296.651,94

12.453

567

15,13%

7,25%

UKUPNO

70.792.219.771,87

63.146

7.817

100,00%

100,00%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Samo Visia Croatica želi Imunološki U Centru za restrukturiranje i prodaju prošli tjedan otvorena je samo jedna obvezujuća ponuda za kupnju dionica Imunološkog zavoda, i to udruge Visia Croatica. Za sve ponuđene dionice Imunološkog zavoda ona nudi nešto više od osam milijuna kuna i prihvaća sve uvjete iz natječaja. Država prodaje 157.997 dionica, odnosno 54,38 posto temeljnog kapitala Imunološkog, a kontrolni paket dionica od 25 posto plus jedna dionica ostao bi u vlasništvu HZZO-a.

Rast prihoda luka nautičkog turizma

U 112 hrvatskih luka nautičkog turizma prošle je godine ostvareno 716,6 milijuna kuna prihoda ili 4,4 posto više nego u godini prije, pokazuju podaci DZS-a. Na stalnom vezu u tim lukama bilo je 0,4 posto više plovila, a na tranzitnom 0,9 posto manje. Najveći udjel u prihodima od 73,7 posto dolazi od iznajmljivanja vezova, koji je lani i porastao za 4,6 posto, na gotovo 528 milijuna kuna, pri čemu su rasli prihodi i od stalnog i od tranzitnog veza, za pet odnosno tri posto.

Depoziti u bankama Prema podacima HNBa ukupni depoziti poslovnih banaka u Hrvatskoj krajem siječnja iznosili su 243,7 milijardi kuna što je za 790 milijuna kuna manje nego u prosincu 2014. U odnosu na siječanj 2014. ukupni depoziti poslovnih banaka zabilježili su rast od 6,4 milijarde kuna. Porastu depozita najviše je pridonio rast depozitnog novca za tri milijarde kuna ili 7,6 posto te ukupnih štednih i oročenih depozita za 3,4 milijarde kuna ili 1,7 posto godišnje.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3870, 30. ožujka 2015.

Tržište novca Zagreb

Slaba potražnja za kratkoročnim pozajmicama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

N

a kraju prvog kvartala godine pokazuje se da je kretanje pokazatelja novčanog tržišta i dalje bez značajnijih promjena.

Obilje viškova likvidnosti i iznimno niska potražnja za kratkoročnim pozajmicama glavna su obilježja i ovoga razdoblja. Trgovanje je vrlo skromno jer je potražnja za kratkoročnim pozajmicama slaba. Sudionici koji su spremni prihvatiti pozajmicu nude kamatnu stopu koja je krajnje niska.

Ministarstvo financija najavilo je za ovaj tjedan aukciju trezorskih za-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

tualno nisu održali potreban prosjek na računu, to učiniti u idućih desetak dana. Realno je očekivati samo kratkotrajnu promjenu odnosa ponude i potražnje. Općenito, možemo zaključiti da se na novčanom tržištu zadržao trend iz prethodne godine.

Tržište novca je prezasićeno ponudom novca, sudionici imaju zahtjevnu zadaću upravljanja viškovima likvidnosti dok je potražnja za kratkoročnim pozajmicama gotovo neznatna. Uz skromno trgovanje, kamatne stope bilježe minimalne razine. Za sada nema nikakvih pokazatelja koji bi nagovijestili promjenu ovakvoga stanja.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

23. 3. - 27. 3. 2015.

16. 3. - 20. 3. 2015.

u%

250

6 5

200

4 150 3 100 2 50

1

0

23.3.2015.

24.3.2015.

25.3.2015.

pisa kada dospijeva 1033 milijuna trezorskih zapisa u kunama, te dva milijuna zapisa u eurima.

Planirani iznos izdanja je 850 milijuna kuna, a izdanje je raspoređeno po svim rokovima dospijeća. Uobičajeno je najveći dio izdanja planiran s

26.3.2015.

0

27.3.2015.

rokom dospijeća od 364 dana. Budući da sudionici imaju značajne viškove likvidnosti, realno je očekivati snažnu potražnju za zapisima, iako je na nekoliko prošlih aukcija upisano nešto manje trezorskih zapisa od iznosa koji je bio na dospijeću. Stoga

ponedjeljak

utorak

srijeda

će biti zanimljivo vidjeti kolika će biti zainteresiranost sudionika za upis na ovoj aukciji. U svakom slučaju, aukcija trezorskih zapisa vrlo je važan događaj na novčanom tržištu jer ga djelomično rasterećuje od nagomilanih viškova likvidnosti.

četvrtak

petak

Očekujemo blagi rast potražnje za novcem budući da je tradicionalno u ovakvim predblagdanskim razdobljima pojačana potreba za gotovinom.

Pored toga, razdoblje održavanja obvezne pričuve ulazi u zadnju dekadu, te će sudionici koji even-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Slabija kuna

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na američvaluta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,503166

CAD

kanadski dolar

5,64834

JPY

japanski jen (100)

5,913126

CHF

švicarski franak

7,305647

GBP

britanska funta

10,507076

USD

američki dolar

7,059381

EUR

euro

7,643898

primjena od 28. ožujka 2015. 23.3.

Izvor: HNB

posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom u promatranom razdoblju oslabjela za 0,04 posto.

ki dolar oslabila za gotovo 0,4 posto. S druge strane, u odnosu na švicarski franak oslabila je za 1,06

7.655

24.3.

25.3.

26.3.

USD

7.08

CHF

7.32

7.650

7.04

7.30

7.645

7.00

7.28

7.640

6.96

7.26

7.635

6.92

7.24

7.630

6.88

7.22

27.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

7050

FTSE 100

ranja sukoba na Bliskom istoku, s obzirom na to da su Saudijska Arabija i njezine saveznice prošlog četvrtka pokrenule zračne napade na polo-

žaje šijitskih pobunjenika u Jemenu. Ulagačima na tržištima kapitala na ruku nije išla ni situacija s Grčkom vezana za isplatu novca iz fonda za spa-

18250

5100

18100

Dow Jones

5050

7000

17950

5000

6950

17800

4950

6900

17650

4900

6850

17500

4850

23.3.

5100 5080

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

23.3.

12050

CAC40

12000

24.3.

25.3.

26.3.

19950

DAX

19800

11950

19650

5040

11900

19500

5020

11850

19350

5000

11800

19200

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

NASDAQ

23.3.

27.3.

5060

23.3.

MIREX - tjedni

1,4%

0,2%

1,0%

0,0%

0,6%

-0,2%

0,2%

-0,4%

-0,2%

-0,6% 26.2.

6.3.

16.3.

26.3.

datum

23.3.

vrijednost (kn)

24.3.

25.3.

promjena (%)

26.3.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Nestalo dobro raspoloženje

7100

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

Dobro raspoloženje na tržištu kapitala s kojim je započeo prošli tjedan brzo je nestalo. Sklonost ulagača prema riziku splasnula je i zbog intenzivi-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 215.6533 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,6 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 111.4149 bodova, a Mirexa C 106.3564 boda.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

NIKKEI 225

23.3.

24.3.

25.3.

26.3.

27.3.

šavanje posrnulih članica eurozone kao i podaci iz SAD-a koji su se odnosili na smanjivanje tvorničkih narudžbi. Stoga je vrijednost većine promatranih burzovnih indeksa umanjena na tjednoj razini. Tako je indeks pariške burze CAC40 bio manji za 0,8 posto, londonske burze FTSE za 1,8 posto, a američki Dow Jones za gotovo 2,4 posto. Pad vrijednosti zabilježio je tehnološki indeks Nasdaq za 2,4 posto. Indeks tokijske burze Nikkei zabilježio je pad od 2,3 posto. S druge strane frankfurtski DAX, u spomenutom razdoblju zabilježio je rast od gotovo 0,5 posto.

kategorija A MIREX A

26.03.

111,41490

-0,0418

6,51

AZ - A

26.03.

109,88190

-0,0025

5,59

Erste Plavi - A

26.03.

110,63430

-0,0333

5,21

PBZ CO - A

26.03.

114,46100

-0,0743

7,58

Raiffeisen OMF - A

26.03.

112,90960

-0,0919

8,18

kategorija B MIREX B

26.03.

215,65330

-0,0752

4,83

AZ - B

26.03.

220,14950

-0,0313

4,52

Erste Plavi - B

26.03.

219,15010

-0,0828

4,27

PBZ CO - B

26.03.

197,14300

-0,1275

4,96

Raiffeisen OMF - B

26.03.

218,02640

-0,1078

5,45

kategorija C MIREX C

26.03.

106,35640

-0,0743

3,31

AZ - C

26.03.

103,75030

-0,0903

1,95

Erste Plavi - C

26.03.

106,75880

-0,0346

3,41

PBZ CO - C

26.03.

106,42650

0,0055

3,34

Raiffeisen OMF - C

26.03.

109,13470

-0,1033

4,74

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 26.03.

209,96570

-0,0877

5,30

AZ Profit

26.03.

246,38360

0,0906

4,34

Croatia osiguranje

26.03.

151,92120

-0,0530

3,44

AZ Benefit

26.03.

227,66980

-0,0608

4,11

Erste Plavi Expert

26.03.

181,02850

-0,0300

4,38

Erste Plavi Protect

26.03.

179,94760

-0,0096

2,56

31

www.privredni.hr Broj 3870, 30. ožujka 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 578.907.223,35 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.073.662,16 kn

Tjedan obilježio novi pad Crobexa lijun kuna, što je pad od 12 milijuna kuna odnosno smanjenje za 28 posto. Tjedan iza nas obilježen je nastavkom pada Crobexa koji je zabilježio pad od 1,02 posto na 1.709,75 bodova. Crobex10 je također pao za

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu smanjila se pa je redovni dionički promet iznosio 32,1 miTop 10 po prometu

tjedna promjena

Adris grupa d.d. (red.)

HT d.d.

Granolio d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

PBZ d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Valamar Riviera d.d.

Petrokemija d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Dalekovod d.d.

-0,02% +0,34% \ +2,56% +3,60% +0,05% -3,48% +5,33% +0,04% +1,93%

zadnja cijena 404,00 162,05 139,00 341,00 575,00 38,00 19,11 17,60 1.327,53 15,30

promet 4.769.308,41 3.650.006,70 3.233.525,53 2.467.665,16 2.120.283,31 1.793.796,26 1.336.293,44 877.141,66 796.125,04 780.330,38

0,40 posto i to ispod psihološke granice od 1.000 bodova i tjedan je završio na 998,72 boda. Od deset najlikvidnijih izdanja, sedam ih je tjedan završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +5,33 posto 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos srebro long D Kaštelanski staklenici d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos WTI nafta long E Hotel Medena d.d.

Turbos H. HUB N. GAS short 9 Genera d.d.

Karlovačka banka d.d.

Turbos DAX long L Index certifikat WTI nafta L

do -3,48 posto. Sedam izdanja sakupilo je promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 14 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Najtrgovanije izdanje bila je Adris grupa - redovno iz-

tjedna promjena +151,48% +98,77% +49,22% +24,78% +24,63% +23,98% +11,85% +11,50% +10,70% +9,43%

zadnja cijena 17,00 161,00 11,52 97,70 81,00 6,05 61,52 8,92 101,40 324,80

promet 9.559,04 99.711,84 42.051,20 80.940,10 17.010,00 6.050,00 160.699,49 8.028,00 32.746,60 281.950,20

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.709,7500 998,7200 107,8168 142,6773

danje i to u iznosu od 4,8 milijuna kuna, od čega se četiri milijuna odnosi na blok promet sa zaključnom cijenom na 400 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 9 Imunološki zavod d.d.

Hoteli Živogošće d.d.

Finvest Corp d.d.

Termes grupa d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos WTI nafta short C Turbos E-mini S&P 500 long A Tvornica olovaka Zagreb d.d.

Turbos DAX long M

-50,33% -34,74% -32,19% -31,42% -29,77% -29,66% -23,21% -18,98% -18,37% -16,41%

zadnja cijena 1,52 66,60 21,70 24,01 84,98 3,32 86,00 16,35 40,00 71,30

promet 24.759,48 316.507,22 2.701,13 2.088,87 374.248,41 6.633,58 133.635,00 13.844,64 10.402,00 397.261,70

*vijesti

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, njih 23 poraslo, ali ni jedan od njih ne bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno su 54 fonda tjedan završila u crvenom, a njih 24 palo je za više od jedan posto. Promatrano od početka godine kod fondova prevladavaju pozitiv-

ni tjedni rezultati, naime od 12 tjedana samo su dva bila negativna. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest novčanih, jedan dionički, dva obveznička i jedan mješoviti. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,15 do -4,58 posto. U proteklom tjednu

od 30 dioničkih fondova samo je jedan porastao, a ostalih 29 bilježi pad. Jedino je fondu Erste Adriatic Equity vrijednost uvećana i to za 0,10 posto.

Svih pet posebnih fondova bilježi pad u rasponu od 0,07 do 2,28 posto, a najmanje je pao Raiffeisen zaštićena glavnica. U

proteklom tjednu samo je jedan mješoviti fond zabilježilo rast cijene i to HPB Global, kome je vrijednost uvećana za 0,04 posto. Od devet obvezničkih fondova njih dva zabilježila su rast, a tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,15 do -1,14 posto. (I.L.)

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 19. 3. do 26. 3. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,5831 11,1751 148,1353 181,2907 86,1647 15,1044 131,2898 9,9933 95,6932 79,9700 114,7576 105,2492 86,0257 51,9187 7,9696 16,1455 5,8961 38,3588 108,8450 585,8996 89,5687 80,8900 186,5389 71,2183 80,5729 95,5140 9,6060 95,8222 123,6700 132,8789

-1,49 -2,69 -0,70 -1,16 -0,63 -3,44 -1,48 -0,36 -0,36 0,10 -1,61 -0,83 -0,26 -2,77 -2,91 -1,61 -1,50 -0,85 -0,42 -4,58 -0,33 -0,27 -1,27 -0,67 -3,01 -0,80 -1,32 -3,06 -0,55 -0,34

€ € € € €

102,8100 101,7199 101,9053 101,7942 101,8752

-0,07 -1,71 -2,07 -2,28 -2,27

€ € € kn

153,5888 14,7546 12,7648 113,3164

-0,91 -1,64 -1,70 -0,59

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

kuna, a u redovnoj trgovini je ostvaren promet od 769.000 kuna uz pad cijene za 0,02 posto na 401,52 kuna.

tjedna promjena

skupštine imat će dioničari koji su upisani u depozitoriju Središnjeg klirinškog društva bar šest dana prije održavanja skupštine.

Većina fondova u crvenom

Naziv(fond)

tjedna promjena -1,02% -0,40% +0,01% +0,11%

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

86,1447 107,7418 9,1925 148,7417 106,9282 103,9900 105,6152 103,1000 102,5600 101,9900

*Tjedna promjena [%] 0,04 -1,25 -1,12 -0,83 -0,74 -0,58 -0,37 -0,56 -0,44 -0,21

€ € € € kn € kn € €

186,4727 14,0037 168,6300 123,1996 197,4449 150,3206 81,0298 112,7600 101,5600

-0,20 -0,30 0,15 -0,27 -0,07 -0,07 -1,14 -0,22 0,14

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,4921 174,4611 149,7124 138,6317 156,4800 150,0800 150,8375 130,1806 142,5423 132,3804 128,2681 12,2570 117,6648 114,8900 109,2604 105,1400 106,0436 1333,1811 107,2004 102,5210

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,02 0,02 0,01 0,03 0,04 0,01 0,01 0,02 0,00 0,01 0,02 0,01 0,00

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

HUP i Burza educiraju poduzetnike Akademija Zagrebačke burze i Hrvatska udruga poslodavaca potpisali su sporazum o suradnji koji će uključivati edukacije i radionice za poduzetnike, kako bi se unaprijedilo njihovo znanje vezano uz investiranje te aktivan pristup vlastitim financijama.

“Jedan od osnovnih ciljeva obiju organizacija jest podizanje razine financijske pismenosti kako opće javnosti, tako i poduzetnika, a ovaj sporazum pruža nam okvir za lakše približavanje tom cilju”, rekla je voditeljica Akademije Burze Melita Marčeta.

Glavna skupština Luke Ploče u svibnju Uprava i Nadzorni odbor Luke Ploče sazvali su glavnu skupštinu za 11. svibnja. Na dnevnom redu bit će i izvješće Uprave o stanju Društva u poslovnoj 2014. kao i donošenje odluke o raspodjeli dobiti. Luka Ploče u poslovnoj 2014. ostvarila je dobit veću od 26,3 milijuna kuna, od čega će se 1,3 milijuna kuna rasporediti u zakonske rezerve, a u zadržanu dobit nešto više od 25 milijuna kuna. Pravo na sudjelovanje u radu glavne

GRAWE u plusu GRAWE Hrvatska je u 2014. godini ostvario pozitivan rezultat, pa je tako dobit nakon oporezivanja povećana za 4,7 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno na 42,2 milijuna kuna. Dok je hrvatsko tržište obveznih autoosiguranja lani ostvarilo pad od 20,1 posto, u GRAWE-u ističu kako su ostvarili rast premije od 9,6 posto.

“Planiranjem ulaganja i troškova uspjeli smo povećati dobit, kapital, ali i našu matematičku pričuvu, koja sada iznosi više od 2,2 milijarde kuna”, komentirao je predsjednik Uprave GRAWE-a Hrvatska Igor Puret.

Uprava Krke predlaže dividendu od 2,20 eura Uprava i Nadzorni odbor farmaceutske kompanije Krka predlažu isplatu dividende u bruto iznosu od 2,20 eura po dionici, što je za 4,8 posto više od dividende isplaćene prošle godine. Glavnoj skupštini dioničara, koja bi se trebala održati 18. lipnja, bit će predložena isplata dividende u ukupnom iznosu od 71,7 milijuna eura, dok bi se u ostale pričuve iz dobiti raspodijelilo 54,9 milijuna eura, a u iduću godinu prenijelo 54,9 milijuna eura.

62 godine u službi gospodarstva

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

privredni vjesnik

utemeljeno 1953.

*

*Pretplatite se na sva tiskana izdanja Privrednog vjesnika.

Nazovite +385 (0)1 5600 000 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 5600 002 ili e-mail pretplata@privredni.hr.