Pv 3872

Zajedno do EU fondova Za sektor prometa do 2020. predviđene su 1,3 milijarde eura, a tim novcem izgradit će se niz važnih prometnica

Kako na talijansko tržište Komercijalni zastupnik nalazi za vas klijente, distributere i logistiku. Otkažete li mu ugovor, klijenti vam - ostaju

Dobar posao u Moskvi Sudjelovanje na ruskom forumu tvrtki Grad-Export osiguralo je izvoz trećine njene proizvodnje

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 7

priča s razlogom Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 2 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 13. travnja 2015.

Godina LXI / Broj 3872. www.privredni.hr

privredni vjesnik

uskoro brown forum / odjeci biznis plusa / izvozni san: njemačka / regija / turizam / svijet financija

Vlada prihvatila Konačni prijedlog zakona o komasaciji

Komasacijom lakše do novca eurofondova Novim zakonom želi se smanjiti usitnjenost katastarskih čestica, ali i regulirati zemljišnoknjižno stanje poljoprivrednog zemljišta >>16-17

Intervju: Marion Duzich

Izvoz u dva mjeseca veći 4,1 posto

>> 12-13

>> 6

Ne razumijem ovaj mentalitet, a još manje lokalnu vlast, kaže vlasnik Svpetrvs hotela i veliki investitor u hrvatski turizam

Od 12,1 milijarde kuna izvoza ostvarenih u siječnju i veljači, roba za 7,8 milijardi otpremljeno je u druge članice EU-a

13.-14. SVIBANJ 2015.

CIJELA REGIJA NA JEDNOM MJESTU 30 UGLEDNIH GOVORNIKA. 30 ZEMALJA. 1000 SUDIONIKA.

180 stupnjeva za regiju

Europski centar za proizvodnju zdrave hrane?

Mogu li BiH i regija postati:

Budite i Vi dio najvećeg poslovnog događaja u regiji. Prijavite projekte i/ili sudjelujte na Sarajevo Business Forumu. Registracija putem stranice www.sarajevobusinessforum.com.

Sarajevo Business Forum, 13. i 14. svibnja, Sarajevo, Parlament BiH / hotel Terme Ilidža

UVOD

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(H)OST KOMENTATOR: MARINA ČULIĆ FISCHER, direktorica agencije DIALOG komunikacije

Boris Lalovac, ministar financija:

Kristijan je bio rigorozan Mi smo bivšem predsjedniku Uprave HBOR-a Vladimiru Kristijanu ponudili, da ne bi konzumirao otpremninu, mjesto u HPB-u, no on je odustao od toga. Nudili smo sve mogućnosti da razvija svoju karijeru unutar poslovnih banaka. Smatram da za tih devet mjeseci nije zaslužio otpremninu, međutim to je njegovo pravo. Ja je ne bih uzeo. Ubuduće ćemo to izbaciti iz ugovora.

Nije bilo političkih pritisaka na Kristijana, mali obrti i poduzeća vape za kunom, a ne mogu doći do novca.

Smatrali smo, a i on je vidio, da je previše rigorozan po tim komercijalnim uvjetima u HBOR-u, i tu smo napravili nekakav sporazumni raskid ugovora.

Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe:

Gradimo energetsku autocestu Izgradnjom mreže električnih punionica ELEN želimo povezati Hrvatsku i priključiti se europskoj energetskoj autocesti.

Budućnost je pred nama, a mi u njoj želimo aktivno sudjelovati, koristiti električna vozila i biti vodeći pružatelj usluga elektromobilnosti u Hrvatskoj. Nabavom električnih vozila, uz subvenciju Fonda za zaštitu okoliša, HEP, kao najveći proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, želi i vlastitim primjerom pokazati kako se zamjena klasičnog voznog parka električnim vozilima višestruko isplati. Putokaz je to i drugim tvrtkama koje žele smanjiti potrošnju fosilnih goriva.

Tomislav Radoš, pomoćnik ministra gospodarstva:

Brodogradnja i dalje lokomotiva Najvažniji rezultat privatizacije triju brodogradilišta je to da je hrvatska brodogradnja i dalje prisutna na tržištu, i zapošljava velik broj radnika.

Ta činjenica pokreće multiplikativni faktor jer se zapošljavaju mali i srednji poduzetnici kao kooperanti brodogradilišta, dobavljači i proizvođači opreme, osiguravateljska društva i druge financijske institucije, kao i škole i fakulteti. Svjedoci smo rasta izvoza, rasta industrijske proizvodnje, a za dio tog rasta je zaslužna brodogradnja.

Prioritet je borba za naklonost potrošača Multimedijski sadržaj postao je “kralj”, što znači da komunikatori danas jednako suvereno moraju baratati slikovnim i video sadržajem, kao što su nekad baratali tekstualnim. Masovni mediji sve češće prate razvoj novih društvenih pojava, a sve rjeđe funkcioniraju kao njihovi kreatori

K

omunikacijska industrija zadnjih godina doživljava značajne promjene, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Rast dosega digitalnih kanala komunikacijske procese je značajno ubrzao i moć stavio u ruke potrošača. Multimedijski sadržaj postao je “kralj”, što znači da komunikatori danas jednako suvereno moraju baratati slikovnim i video sadržajem, kao što su nekad baratali tekstualnim. Borba za naklonost potrošača postala je prioritet, a masovni mediji sve češće prate razvoj novih društvenih pojava, a sve rjeđe funkcioniraju kao njihovi kreatori.

Za organizacije to znači nekoliko prioriteta: apsolutna integracija komunikacijskih (PR) i marketinških odjela, uz sve veći značaj službi za uslugu korisnicima, praćenje tehnološkog napretka bez obzira na industriju u kojoj djeluju, pojačani napori u izravnoj komunikaciji s ključnim donositeljima odluka, investitorima i utjecajnim javnostima, poseban fokus na brizi o zaposlenicima.

Podaci govore da je hrvatska komunikacijska industrija (riječ je o podacima HURA-e koji se odnose na ulaganja u medije) u krizi već sedam godina, odnosno da se ulaganja u sve komunika-

Rast dosega digitalnih kanala komunikacijske procese je značajno ubrzao i moć stavio u ruke potrošača cijske kanale osim digitalnih kontinuirano smanjuju. Ipak, svjedoci smo tržišnih lansiranja stalno novih medija (online, print, radio), kao i osnivanja stalno novih agencija i stalne potrage za novim kadrovima. Agencije su mali poduzetnici koji su očito našli način za preživljavanje, možda i zato što je suština poduzetništva hrabrost, upornost i inovativnost. Prepoznao je to i Erst&Young koji je upravo dodijelio prvu hrvatsku nagradu za Poduzetnika godine. Kreativnost u poduzetništvu i u kreiranju komunikacijskih poruka sa smanjenim je budžetima u komunikacijskom biznisu

dobila na dodatnom značaju jer poruke moraju zaista biti atraktivne da bi u šumi komunikacijskih kanala našle put do tržišta i svih dionika koji su važni za tvrtke i organizacije. Potreba za upravljanjem krizama nažalost je u porastu, kao i potreba za lobiranjem kod ključnih donositelja odluka. Lobiranje se danas u svijetu doživljava najutjecajnijom svjetskom industrijom, vrijednom tri

milijarde dolara. U Hrvatskoj je profesionalno lobiranje u povojima i to je sigurno jedno od glavnih područja koje će omogućiti rast profesionalnim komunikatorima.

Prostora za rast, dakle, svakako ima, ne samo u digitalnom marketingu, nego i u odnosima s javnošću i kreativnoj industriji oglašavanja. Razvoj tržišta izuzetno je dinamičan i za sve njegove aktere, kako agencije i medije, tako i oglašivače, to znači reorganizaciju, potragu za najboljim partnerima i naglasak na inovaciji. O tome će biti riječi i na travanjskim Danima komunikacija, središnjem festivalu hrvatske komunikacijske industrije koji će dodijeliti nagrade najboljima u struci. Uz slavlje izvrsnosti, Dani komunikacija nude i inspirativna predavanja vodećih inozemnih stručnjaka, pa će tako svoje prezentacije održati ljudi koji su dobili najbolje ocjene na međunarodnim marketinškim festivalima Cannes Lions i Eurobest. Dani komunikacija održat će se u hotelu Lone od 16. do 19. travnja. Poziv je otvoren, vidimo se u Rovinju!

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 96 mlrd kn

( 500 mil €

namijenjeno za ravnomjerni razvoj Hrvatske

osigurano za željezničke projekte

Konferencija Zajedno do EU fondova - Za bolju prometnu povezanost

Uspjeh se mjeri efikasno

Prema podacima koje je iznio ministar Grčić, iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija za sektor prometa do 2020 na raspolaganju je i dodatnih 3,5 milijardi kuna. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se i cestovna poveza Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

a konferenciji Zajedno do EU fondova Za bolju prometnu povezanost, koja se održala u Splitu 10. travnja, okupilo se oko 350 sudionika među kojima je najviše bilo lokalnih i državnih dužnosnika te pripadnika javnog sektora.

“Europski fondovi i njihova realizacija, u čemu Vlada Republike Hrvatske ima daleko najveću odgovornost, glavno su mjerilo uspješnosti i smisao su članstva u Europskoj uniji. Naš uspjeh je mjerljiv i mjeri se količinom novca koji povučemo iz fondova Europske unije. Ukoliko dobro radite, onda možete imati koristi od članstva jer je državama članicama poput Hrvatske na raspolaganju puno više novca nego što iznosi članarina. Smatram da je svaka kuna koja se potroši iz proračuna Hrvatske za neki infrastrukturni projekt, koji se mogao financirati novcem iz EU fondova, potrošena na štetu građana i nije pametno potrošena”, istaknuo je predsjednik Vlade Zoran Milanović.

Milanović je uvjeren da će se most Kopno-Pelješac, poput mosta Čiovo, početi ubrzo graditi novcem iz EU fondova.

Prioritetni značaj EU fondova Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je kako su hrvatski prioritetni ciljevi u

razdoblju 2014.-2020. zapošljavanje, konkurentno gospodarstvo, ravnomjerni razvoj svih hrvatskih krajeva te jednake mogućnosti za sve.

Prema njegovim riječima, više od 96 milijardi kuna namijenjeno je za podršku ostvarenju ovih ciljeva, od čega 81 milijarda kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, uz 15 milijardi kuna nacionalnog sufinanciranja. Sporazum o partnerstvu između Hrvatske i Europske komisije usvojen je u listopadu prošle godine i predstavlja okvir za korištenje sredstava. Provodi se kroz četiri operativna programa: Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudski potencijali nazivi su operativnih programa usvo-

Milanović je uvjeren da će se most Kopno-Pelješac, poput mosta Čiovo, početi ubrzo graditi novcem iz EU fondova jenih u prosincu 2014., a Operativni program za ribarstvo i Program ruralnog razvoja su u proceduri.

“EU fondovi postaju najvažniji izvor javnih investicija te značajna poluga poticanja privatnih investicija. Sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova želimo osigurati dugoročno održivi gospodarski rast i zapošljavanje, osobito mladih. Važno nam je maksimalno iskoristiti sredstva tako da ulaže-

mo u ona područja koja će svim građanima u svim krajevima Hrvatske pružiti nove mogućnosti i poboljšati kvalitetu života.

U skladu s glavnim ciljevima, odabrali smo prioritete ulaganja, među kojima su podrška poduzetnicima, novo zapošljavanje, bolja prometna povezanost, inovacije, čisti okoliš, ravnomjerni regionalni razvoj”, istaknuo je Branko Grčić.

Sektor prometa Prema podacima koje je on iznio, iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija za sektor prometa do 2020. godine ukupno su predviđene 1,3 milijarde eura, dok je iz CEF-a - kako se skraćeno naziva tzv. instrument za povezivanje Europe na raspolaganju još i do-

datnih 3,5 milijardi kuna.

Zdenko Antešić, zamjenik ministra mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je kako je hrvatski prometni sustav posljednjih 15 godina bio usmjeren na razvoj autocesta i obilježava ga neujednačenost. “Ulaganja u narednom razdoblju bit će usmjerena na poboljšanje kvalitete u svim drugim načinima prijevoza, kao i na povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim prometom te na interoperabilnost, multimodalnost i plovnost unutarnjih vodnih putova. Integracijom hrvatske prometne mreže unutar europske prometne mreže i poboljšanjem regionalnih veza omogućit će se razvoj nacionalnog gospodarstva, poboljšati putnički i robni promet,

poboljšati sigurnost prometa, stvoriti uvjeti za ulaganja u nove kapacitete u području prometa te smanjiti negativni utjecaji na okoliš”, istaknuo je Antešić.

Raspored sredstava On je napomenuo da je od spomenute 1,31 milijarde eura 400 milijuna eura predviđeno iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je u listopadu 2014. donijelo novu Strategiju prometnog razvoja za razdoblje 2014.-2030. čije donošenje je bilo preduvjet da bi financiranje projekata bilo moguće.

Tih 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano

je za financiranje projekata u cestovnom sektoru, i to 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži plus 70 milijuna za sigurnost u prometu. Projekti koji će se moći financirati iz ovih sredstava su Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, Rijeka D403, Omiška zaobilaznica na dionici Stobreč-Dugi Rat-Omiš.

Kako bi se povećao stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže, unutar 910 milijuna eura iz Kohezijskog fonda, za željezničke projekte osigurano je 500 milijuna eura. Poznati su projekti koji će se moći financirati. To su druga faza projekta Dugo Selo-Križevci, Hrvatski Leskovac-Karlovac te Komunikacijski projekt za

5

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 400 mil €

za financiranje projekata u cestovnom sektoru

( 100 mil €

za razvoj Zračne luke Dubrovnik

ošću povlačenja novca

Ivo Cagalj/PIXSELL

0. godine predviđene su 1,3 milijarde eura, a iz CEF-a - kako se skraćeno naziva tzv. instrument za povezivanje Europe anost s južnom Dalmacijom - primjerice Rijeka D403 i Omiška zaobilaznica na dionici Stobreč-Dugi Rat-Omiš ETCS2 (The European Train Control System).

Prema informacijama koje je iznio Antešić, tijekom provođenja operativnog programa mogu se identificirati i neki drugi projekti.

“Ulaganja će u ovom razdoblju biti usmjerena na prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, koja će olakšati kretanje ljudi i roba, ne samo unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe. Bit će usmjerena na poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima te na jačanje teritorijalne kohezije”, pojašnjava Antešić.

Znatna sredstva bit će usmjerena na poboljšanu dostupnost Dubrovnika zrakom, odnosno razvoj Zračne luke Dubrovnik

na eura, dok je za razvoj unutarnje plovidbe i povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima predviđeno 60 milijuna eura.

Za povezivanje otoka s kopnom osigurano je 80 milijuna eura

Poticaji ili niže kamate?

Mogućnost da će se moći financirati i neki drugi projekti zanimljiva je direktoru Zračne luke Split Lukši Novaku. Radi se o tvrtki koja stalno investira i namjerava još više investirati u proširenje kapaciteta i modernizaciju. “Sada je zbog prometne izoliranosti uvršten projekt Zračne luke Dubrovnika koji je prioritetan. Mi pripremamo projekte i očekujemo da ćemo u nekom narednom periodu barem jedan dio njih isfinancira-

za što je u tom razdoblju predviđeno 100 milijuna eura, a za projekte urbano-regionalne mobilnosti i gradsko-prigradski promet, kojim se planira povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu, 170 milijuna eura. Za poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka stanovnicima i povezivanje otoka s kopnom osigurano je 80 miliju-

ti novcem iz EU fondova.

Svaki novac koji dobijete u bilo koji infrastrukturni projekt, bilo u prometnice bilo u luke, pozitivno se odrazi i na poslovanje Zračne luke Split”, istaknuo je Lukša Novak.

Među rijetkim poduzetnicima iz građevinskog sektora koji su nazočili konferenciji bio je i Edi Bralić, vlasnik i direktor splitske tvrtke Adriacink transport koja se bavi prijevozom komada velikih gabarita i čiji je vozni park sastavljen od teških strojeva i dizalica. Bralić kaže kako pozdravlja svako pokretanje investicijskog ciklusa u infrastrukturnim projektima jer je to prema njegovu mišljenju jedini način oporavka građevinskog sektora i djelatnosti

vezanih uz taj sektor. Nezadovoljan je, međutim, funkcioniranjem državne administracije te politikom poticaja.

“Nedavno smo morali kupiti dizalicu vrijednu dva milijuna eura. Prije toga smo pokušali dobiti poticaje, ali su nas stalno prebacivali iz agencije u agenciju. Javljali smo se na natječaje, ali nam je uvijek na kraju bilo rečeno da nam nedostaje jedan dokument, svaki put neki drugi. Na kraju smo preko našega partnera u inozemstvu dobili kredit po jednakim kamatama, ali za razliku od osiguranja kredita kakav se traži u Hrvatskoj, tamo nisam morao založiti kuću i imovinu nego su mi ta dizalica i moja tvrtka bili jamstvo”, ističe Bralić.

ulaganja u srednjoj i južnoj dalmaciji i splitsko-dalmatinskoj županiji

Oko 71 milijun eura u tunel Omiš-Omiš i radove u Solinu, dugom Ratu, Stinicama i Splitu Financiranje razvoja Zračne luke Dubrovnik i cestovnih projekata poput izgradnje mosta kopno-otok Čiovo i Splitske obilaznice Kaštel Stari-Kaštel Sućurac/Kaštel Gomilica kao i projekta Obilaznice Vodice omogućeno je modifikacijom, odnosno revizijom operativnog programa za 2007.-2013. godinu. Zahvaljujući tome, Hrvatske ceste moći će aplicirati za te projekte i pokušati dobiti bespovratna sredstva iz fon-

dova EU-a u visini od 85 posto prihvatljivih troškova projekta.

Pored ova tri projekta, na području Splitsko-dalmatinske županije ulaže se u projekt Tunel OmišOmiš, u novu multimodalnu platformu splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš te u izgradnju terminala u Gradskoj luci Split i području Stinica. Ukupna vrijednost ovih ulaganja iznosit će oko 71 milijun eura.

Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Split

Milana Blaževskog, splitska lučka uprava vlastitim sredstvima realizira velike projekte dogradnje i gradnje unutarnjih i vanjskih vezova ukupne vrijednosti milijun eura, a prethodno je za izradu dviju studija vrijednih 220.000 eura aplicirala za

sredstva iz pretpristupnog IPA programa. Riječ je o studijama izvedivosti za gradnju novog terminala te za izradu dokumentacije za novu luku Stinica.

Prema riječima Roka Tolića, direktora Zračne luke Dubrovnik, radovi bi trebali početi u svibnju i

lipnju ove godine i potrajati do 2019. Projekt predviđa izgradnju i dogradnju uzletno-slijetne staze, staze za vožnju, postrojenja za skladištenje i opskrbu gorivom, objekata za prihvat i otpremu te rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog ter-

minala te niz drugih objekata, pristupnih cesta, kao i parkirališta za automobile i autobuse”, istaknuo je Tolić. Ukupna investicija u Zračnu luku Dubrovnik iznosi oko 230 milijuna eura, a novcem iz fondova EU-a osigurat će se 100 milijuna eura.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( na 64%

( 2,8% manji uvoz

porasla pokrivenost uvoza izvozom

nego u lanjskom siječnju i veljači

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku

Izvoz u dva mjeseca veći 4,1 posto Od 12,1 milijarde kuna izvoza ostvarenih u siječnju i veljači, roba za 7,8 milijardi otpremljeno je u druge članice Europske unije. Uvoz je vrijedio 18,8 milijardi, pri čemu je iz EU-a uvezeno roba za 15,01 milijardu kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

obni izvoz iz Hrvatske porastao je 4,1 posto u prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na početak 2014. godine, pokazuju preliminarni podaci što ih je prošli tjedan objavio Državni zavod za statistiku. Uvoz je bio manji za 2,8 posto. Prema tim podacima, koji se mogu znatno promijeniti do konačne objave 7. svibnja, izvoz je vrijedio 12,1 milijardu kuna, od čega je 7,8 milijardi otpremljeno u druge članice EUa. Vrijednost uvoza bila je 18,8 milijardi kuna, od čega se 15,01 milijarda kuna otpada na druge zemlje EU-a. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 64 posto.

Cjelovite podatke DZS je objavio za siječanj, u kojem je izvoz bio manji za 3,2 posto nego u istom lanjskom mjesecu,

a iznosio je 5,6 milijardi kuna. Uvoz je bio manji za 11,2 posto, ukupno 8,6 milijardi kuna.

U Sektoru za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK kažu da je pad izvoza u siječnju manji od očekivanog. Na kretanje izvoza uglavnom je utjecao smanjeni izvoz naftnih derivata čija je vrijednost pala čak za 69 posto. Takav se pad može objasniti padom ci-

jene sirove nafte na svjetskom tržištu, koja je u siječnju bila oko 53 posto niža na godišnjoj razini, a dijelom se može povezati i sa smanjenom domaćom proizvodnjom, koja je bila manja 53,2 posto također na godišnjoj razini. Posljedica je to obustavljene proizvodnje u sisačkoj rafineriji sredinom siječnja.

“Pad uvoza za 11,2 posto rezultat je, pak, smanjenog uvoza sirove nafte, što je dovelo i do smanje-

U siječnju je bio povećan izvoz u Njemačku i Sloveniju, a smanjen u Austriju i Italiju nja robnog deficita na godišnjoj razini čak za 23,2 posto”, rekao je direktor Sektora Zvonimir Savić.

Prerano za trendove Pored naftnih derivata

znatno je smanjen i izvoz metala, ostalih prijevoznih sredstava te strojeva i uređaja, ali je jedan mjesec u godini nedovoljan da bi se moglo govoriti o trendovima u nastavku godine, kažu u HGK-u.

Ocjenjuju da se samo u slučaju brodogradnje može bez zadrške govoriti o nastavku višegodišnjih nepovoljnih trendova.

Kod pojedinih djelatnosti zabilježen je porast vrijednosti izvoza, pri čemu su se osobito isticale primarne djelatnosti te izvoz motornih vozila i odjeće.

S obzirom na sezonski karakter primarnih djelatnosti, može se pretpostaviti da je znatno povećan izvoz ribarstva odnosno ribe iz uzgoja, dok se kod motornih vozila i odjeće nastavljaju pozitivni lanjski trendovi. Kod tih se proizvoda ponajprije radi o izvozu roba proizvedenih u inozemstvu.

Pretežno zbog smanjenoga uvoza sirove

nafte kod djelatnosti rudarstva i vađenja, na godišnjoj je razini zabilježen pad vrijednosti uvoza od čak 78,7 posto. Uz naftu znatno je smanjen i uvoz naftnih derivata, tako da su cijene nafte i kretanja u naftnoj industriji bile glavne determinante ukupnoga kretanja uvoza.

Najveći rast vrijednosti uvoza istovremeno je zabilježen kod odjeće i farmaceutske industrije, pri čemu se kod odjeće nastavljaju prošlogodišnji trendovi izraženog rasta povezanog s trgovinom tom vrstom robe i pristupanjem Europskoj uniji.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u siječnju bio povećan izvoz u Njemačku i Sloveniju, dok je smanjen u Austriju i Italiju. Ukupan izvoz u ostale zemlje EU-a bio je manji samo za 0,9 posto, a iznosio je 3,8 milijardi kuna. Uvoz iz drugih zemalja EU-a porastao je pet posto, na 7,2 milijarde kuna.

Turistička inspekcija kontrolira turističke i ugostiteljske objekte

Obavljeno 10.320 inspekcijskih nadzora Služba turističke inspekcije sa samostalnim djelovanjem započela je odvajanjem od Državnog inspektorata 1. siječnja 2014. i u toj je godini obavila 10.320 inspekcijskih nadzora od čega 9391 u području ugostiteljstva te još 929 u sektoru usluga u turizmu, rečeno je u uvodnom dijelu na prošlotjednim sjednicama Udruženja ugostiteljskih djelatnosti i Zajednice obiteljskog turizma koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Vo-

ditelj Službe turističke inspekcije-Područne jedinice Zagreb Darko Marečić

U Hrvatskoj je trenutačno 60 turističkih inspektora u tzv. prvom stupnju obavljanja nadzora je rekao kako su zakonske povrede utvrđene u 33 posto ili 3372 objekta. On je dodao kako je turistič-

ka inspekcija zadužena samo za nadzor provođenja pružanja usluga u ugostiteljstvu i turizmu koji se obavlja prema Zakonu o turističkoj inspekciji. Ta vrsta inspekcije nadzire ugostitelje i turističke radnike u njihovu provođenju uredbi iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakona o pružanju usluga u turizmu te njihovih pravilnika. U Hrvatskoj je trenutačno 60 turističkih inspektora u tzv. prvom stupnju obavljanja nadzora nad turistič-

kim i ugostiteljskim objektima te pet viših inspektora u drugom stupnju obavljanja takvog nadzora.

Marečić je rekao kako je u našoj zemlji u 2014. bilo registrirano ukupno 30.613 ugostiteljskih, 10.852 turistička te 61.702 objekta privatnih iznajmljivača i seljačkih domaćinstava.

On je razriješio i

neke dvojbe ugostitelja i turističkih radnika vezane uz inspekcijski nadzor, pa je tako naglasio kako carinska uprava, a ne turistička inspekcija nadzire naplatu i uplatu boravišne pristojbe te prijavu i odjavu turista u turističkim zajednicama, dok sanitarna

inspekcija obavlja nadzor nad zabranom i ograničenjem vezanim uz pušenje i stvaranje buke u ugostiteljskim objektima. S obzirom na to da su članovi Udruženja ugostiteljskih djelatnosti i Zajednice obiteljskog turizma imali određene primjedbe na neke dijelove iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i pružanju usluga u turizmu, zaključeno je kako će se one u pisanom obliku uputiti na razmatranje u Ministarstvo turizma.

(S.P.)

7

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

“ Iskustva slovenskih izvoznika potvrđuju da su tvrtke koje su se odlučile na

ovakav način ulaska na talijansko tržište samo u dvije godine povećale svoj izvoz za dvadesetak posto.“ Ilija Želalić, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Rimu

MOGUĆNOSTI NASTUPA HRVATSKIH TVRTKI NA TALIJANSKOM TRŽIŠTU

Lakše uz komercijalista-agenta Komercijalni zastupnik će se potruditi da vam nađe klijente i distributere, pa i logističku podršku. On radi na postotak i ako niste zadovoljni, ugovor s njim možete otkazati, a klijenti ostaju vaši, istaknuo je Enrico Seminara

I

talija je jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske - robna razmjena na godišnjoj razini kreće se oko 3,3 milijarde eura. Kao i u većini slu-

U prvih 10 mjeseci 2014. hrvatski izvoz u Italiju iznosio je blizu 1,2 milijarde eura čajeva, Hrvatska u toj robnoj razmjeni bilježi deficit. Tako je u prvih 10 mjeseci 2014., prema podacima DZS-a, hrvatski izvoz iznosio blizu 1,2 milijarde eura. Kako bi se taj omjer promijenio, u Zagrebu je prošli tjedan održana prezentacija o mogućnostima nastupa hrvatskih tvrt-

ki na talijanskom tržištu, a organizirali su je Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski izvoznici u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.

“Hrvatska robna razmjena s Italijom uglavnom je koncentrirana na sjeverne talijanske regije, gdje završava gotovo 60 posto hrvatskog izvoza. Središnji dio i jug zemlje su za naše poduzetnike gotovo nepoznanica”, rekao je ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Rimu Ilija Želalić dodajući kako je Hrvatska krizu osjetila tek kad je ona zahvatila Italiju, a

kako se Italija polako izdiže iz krize, to bi se trebalo osjetiti i u Hrvatskoj.

Proširenje i poboljšanje dosadašnjih poslovnih odnosa te iznalaženje novih oblika gospodarske suradnje važni su za obje zemlje. Hrvatskim poduzetnicima i obrtnicima predstavljene su mogućnosti plasmana njihovih proizvoda putem komer-

cijalnih zastupnika. Tako agencija Network agenti 321 okuplja više od 290.000 komercijalistaagenata specijaliziranih po industrijskim sektorima za pronalazak potencijalnih kupaca na talijanskom tržištu.

Bolje od podružnice “Ako strana tvrtka želi pronaći potencijalnog

kupca za svoj proizvod ili uslugu na talijanskom tržištu, ona detaljno obrazloži svoje želje i interese, te odredi rok do kojeg očekuje da se eventualno sklopi ugovor o prodaji. Komercijalni će se zastupnik zajedno s vama potruditi da vam pronađe klijente i distributere, a ako vam je to potrebno, potrudit će se da vam pronađe i logističku podršku.

Ovaj odnos je definiran ugovorom, agent radi na postotak i ako niste zadovoljni, ugovor možete otkazati i uzeti novog komercijanog agenta, a klijenti koje ste stekli ostaju vaši”, istaknuo je potpredsjednik agenci-

je Network agenti 321 Enrico Seminara dodavši kako je ovaj oblik ulaska na talijansko tržište jednostavniji za tvrtke od pronalaska ekskluzivnog distributera ili otvaranja direktne podružnice.

“Iskustva slovenskih izvoznika potvrđuju da su tvrtke koje su se odlučile na ovakav način ulaska na talijansko tržište samo u dvije godine povećale svoj izvoz za dvadesetak posto, a njihovi proizvodi dolaze u područja za koja su mislili da nikad neće doći”, rekao je Želalić dodajući kako svoj potencijal hrvatske tvrtke mogu ostvariti na području energetike, prehrambene industrije, drvne industrije, građevinskog sektora, IT tehnologija male brodogradnje te tekstila i obuće. (I.G.)

Osnovna tema ovogodišnjeg Brown Foruma na kojem se očekuje dvjestotinjak sudionika je jačanje informatičko-komunikacijskih tehnologija, a započet će Geek Business Campom na kojem će se tridesetak mladih poduzetnika, članova odabranih 17 start-up timova, boriti za naklonost potencijalnih investitora.

U središnjem dijelu foruma bit će organizirana četiri predavanja: Podrška vlade Republike Hrvatske rastućem ICT sekto-

ru, Edukacija vodećih ICT stručnjaka – danas za sutra, Tehnološki transfer – od laboratorija do tržišta i Privlačenje investicija za ICT start-upe.

Podsjetimo, Brown Forum održava se u Hrvatskoj od 2011. godine u znak sjećanja na američkog ministra trgovine Ronalda Browna koji je u travnju 1996. poginuo u zrakoplovnoj nesreći pokraj Dubrovnika dok je bio u misiji poticanja demokracije i trgovine u Jugoistočnoj Europi. (S.S.)

U Osijeku se održava 5. Brown Forum

Potpora IT sektoru Nakon Dubrovnika, Opatije, Zadra i Zagreba, 5. Brown Forum skup gospodarstvenika SAD-a, Srednje i Istočne Europe - održat će od 12. do 15. travnja u Osijeku, gradu koji sve više ima obilježja poželjne sredine za razvoj informacijske tehnologije.

Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država - u suradnji s hrvatskim ministarstvima vanjskih poslova i europskih poslova, gospodarstva, poduzetništva i obrta te regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Hrvatskom gospo-

darskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Gradom Osijekom - organizacijom Brown Foruma želi dati potporu i poticaj sektoru komunikacijske i informacijske tehnologije.

Održavanje Brown Foruma u Osijeku je velika šansa za snažan iskorak u privlačenju stranih investitora u sredinu koja je ocijenjena i prepoznata kao otvorena, poticajna i odgovorna.

Istovremeno, Sjedinjene Američke Države izborom Grada Osijeka za partnera Brown Foruma pokazuju da i ovaj

dio Hrvatske može biti zanimljiv američkim i europskim investitorima i potencijalnim poslovnim partnerima.

Stvaranje okružja za ino ulaganja “Grad Osijek učinit će sve da opravda ovo veliko priznanje, ne samo ulogom dobrog, gostoljubivog domaćina, već i stvaranjem atraktivnog okružja, nužnog za strana ulaganja. Brown Forum vidimo kao priliku za ostvarenje nastojanja da se iskoristi svaka mogućnost za privlačenje ulagača, izgrad-

nju proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih mjesta. Zato pozdravljamo odluku našeg partnera, Veleposlanstva

Održavanje Brown Foruma u Osijeku je šansa za snažan iskorak u privlačenju stranih investitora SAD-a u Hrvatskoj, za organizaciju Brown Foruma u Osijeku”, rekao je osječki gradonačelnik Ivica Vrkić.

8

AKTUALNO

( 760 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

za ulaganje u proizvodne kapacitete i opremu

( 357,2 mil kn

za ulaganje u proizvodnu tehnologiju

Otvorena prva dva natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija

Na raspolaganju 1,1 milijarda kuna bespovratnih sredstava Objavljena su prva dva Poziva na dostavu projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

M

inistarstvo poduzetništva i obrta objavilo je 9. travnja prva dva Poziva na dostavu projektnih prijava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnicima će u sklopu tih dvaju poziva biti dodijeljeno ukupno 1,13 milijardi kuna bespovratnih sredstava: 760 milijuna kuna je osigurano za natječaj Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ula-

ganje u opremu, a 357,2 milijuna za natječaj Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem

Prijave kreću od 11. svibnja, a dodjela će trajati do kraja 2020. ili do iskorištenja sredstava trajno otvorenih poziva na dostavu projektnih prijava do 31. prosinca 2020. godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave na natječaje kreću od 11.

Zajednica obiteljskog turizma pri HGK-u

svibnja 2015. godine.

Ukoliko se projekt odnosi na izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu, najniži iznos bespovratnih sred-

stava koji mu se može dodijeliti je 1,5 milijuna kuna i ne može prijeći vrijednost od 15 milijuna kuna. Za projekte koji se odnose na ulaga-

nja u proizvodnu tehnologiju bespovratna sredstva koja se mogu dodijeliti za pojedini projekt ne mogu biti niža od pola milijuna kuna niti viša od pet milijuna kuna.

Sve informacije i natječajnu dokumentaciju za ova dva poziva možete pronaći na web stranici www.strukturnifondovi. hr. Natječajna dokumentacija može se pronaći na web stranicama Ministarstva - za natječaj Izgradnja proizvodnih kapaciteta malih i srednjih poduzeća i ulaganje u opremu na http://tinyurl. com/m8f4yvt, te za Ulaganje u proizvodnu tehnologiju malih i srednjih po-

duzeća na http://tinyurl. com/paomgb2.

Uskoro i info radionice O programima potpore održat će se niz informativnih radionica, a prve dvije održat će se u Zadru i Zagrebu.

Radionica u Zadru održat će se u 10 sati u Falkensteiner Hotels & Residences Punta Skala, 18. travnja, a radionica u Zagrebu održat će se 22. travnja u 13 sati u Kinodvorani u Vukovarskoj ulici broj 78. Prilikom prijave na radionicu u predmetu elektroničke poruke sudionici trebaju naznačiti na koju radionicu se prijavljuju. Prijave se šalju na: euradionice@minpo.hr.

Udruga poslodavaca u zdravstvu

Imenovani koordinatori Bitne promjene u zdravstvenom sustavu “klubova proizvoda” Udruga poslodavaca u žavnog proračuna prošNa prošlotjednoj sjednici Zajednice obiteljskog turizma koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori s radom je započelo Vijeće te zajednice, a ujedno su imenovani koordinatori “klubova proizvoda” tj. vrsta smještaja. Koordinatori klubova su članovi Vijeća zajednice obiteljskog turizma koji imaju više iskustva od ostalih članova i specijalisti su za određena područja. Tako su određeni koordinatori za klubove: apartmane na moru, kuće za odmor na kontinentu, kuće za odmor na moru, pansione, kampove u domaćinstvu i ruralnom domaćinstvu, integralne hotele,

cikloturizam, smještaj bez barijera za invalidne osobe te urban bed and breakfast smještaj. Koordinatori klubova svojim će iskustvom pokušati pomoći poduzetnicima koji se bave obiteljskim smještajem u rješavanju njihovih problema. (S.P.)

zdravstvu okuplja javne, ali i brojne privatne zdravstvene ustanove, a kako je članstvo dobrovoljno, trenutno se u njoj nalaze 233 člana, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji za novinare spomenute udruge. Tom je prigodom predstavljeno njeno novo vodstvo te najavljeno savjetovanje koje ta udruga organizira 16. i 17. travnja u Opatiji na temu Aktualne financijske i strukturne promjene u sustavu zdravstva i poslovanje zdravstvenih ustanova. Predsjednik udruge poslodavaca u zdravstvu Mladen Bušić je istaknuo kako se u Hrvatskoj iz zdravstvenog sustava godišnje troši oko 700 eura

po stanovniku, a usporedbe radi, u ostalim zemljama, članicama Europske unije taj prosjek iznosi 2171 euro po stanovniku. Bušić je naglasio kako se u našoj zemlji za trostruko manje novca nego u ostalim zemljama EU-a dobiva odlična zdravstvena usluga. Novi ravnatelj Udruge Dražen Jurković

koji je zamijenio dosadašnjeg ravnatelja Milu Klepu je rekao kako su se tijekom prošle i ove godine dogodile bitne promjene u sustavu zdravstva koje dugoročno mogu utjecati na cijeli sustav. Prva od njih je izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice. “Iz dr-

le se godine izdvojilo 20 milijardi kuna za zdravstvo, dok je ove godine taj iznos povećan za dvije milijarde kuna. Uprava ta nedostatna sredstva za tako važan sektor bila su okidač izdvajanja HZZO-a iz državne riznice”, istaknuo je Jurković. Dodao je kako je za razvoj zdravstvenog sustava važna njegova veća autonomnost. Od ove godine prisutan je i novi model ugovaranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Inače, prihodi HZZO-a u prošloj godini iznosili su 21,9 milijardi kuna od čega se na doprinose za zdravstveno osiguranje odnosilo 17,98 milijardi kuna. (S.P.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( na oko 100 mil €

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Kazne za narušavanje tržišnog natjecanja

procjenjuje se investicija na zemljištu Kupara

Sjednica hrvatske vlade

Kupari spremni za međunarodni natječaj Na inicijalni poziv za iskazivanje interesa javilo se šest potencijalnih ulagača, a odabrani koncesionar moći će graditi nove hotele s četiri i pet zvjezdica umjesto hotela Kupari, Pelegrin, Goričina I i II Igor Vukić vukic@privredni.hr

N

akon dvije godine pripreme projekt Kupari spreman je za međunarodni natječaj za ulagače.

Vlada je prošli tjedan dodatno utvrdila uvjete koje će morati ispuniti budući investitor, a natječaj bi trebao biti raspisan za tjedan-dva.

Na inicijalni poziv za iskazivanje interesa javilo se šest potencijalnih ulagača. To su Valamar, Rixos, Grupa Avenue, braniteljska zadruga Mir,

Iskustva pripreme ove investicije iskoristit će se i u drugim ulagačkim projektima kao što su Češka vila na Visu i bivše vojarne u Puli i Šibeniku Charisma Hotels Adriatic i Titan nekretnine. Na međunarodni natječaj s obvezujućim ponudama mogu se javiti i drugi ponuđači.

“Uklonili smo sve nedoumice oko vlasništva, pravo gradnje i zakupa bit će 99 godina i ovo je jedan vrlo atraktivan investicijski paket”, rekao je ministar turizma Darko Lorencin.

Odabrani koncesionar moći će graditi nove hotele s četiri i pet zvjezdica sa 1500 kreveta umjesto hotela Kupari, Pelegrin, Goričina I i II, nepovratno oštećenih u vrijeme

Domovinskog rata. No morat će zakupiti te obnoviti stari hotel Grand koji je spomenik kulture. Investicija na 13 hektara kuparskog zemljišta procjenjuje se na oko 100 milijuna eura.

Prednost pri odabiru imat će kandidat koji ponudi više za naknadu za pravo gradnje, zatim za zakup hotela Grand te veću naknadu za koncesiju na pomorskom dobru.

Sudski vještaci procijenili su da bi tržišna naknada za pravo gradnje trebala iznositi barem osam milijuna eura, dok bi zakupnina za hotel Grand trebala iznositi najmanje 58.474 eura godišnje.

Kriteriji za ponuditelje Ponuditelji će u natječaju morati dokazati da već upravljaju s najmanje 1500 hotelskih soba, od kojih 50 posto mora biti s pet zvjezdica i da turističkom djelatnošću ostvaruju godišnji prihod od najmanje 45 milijuna eura.

Uz plan ulaganja od najmanje 70 milijuna eura u Kupare, treba dostaviti i

poslovni plan hotelskog naselja za idućih 10 godina. Budu li ponude izjednačene, primijenit će se dodatni kriteriji, kao što su rokovi završetka ulaganja, ugled odnosno brend i mogućnost ostvarenja buduće popunjenosti. Dodatni kriterij bit će i plan zapošljavanja te doprinos razvoju lokalne zajednice.

U povjerenstvu za odabir ulagača, uz predstavnike Ministarstva turizma i DUUDI-ja, bit će i predstavnik Općine Župa Dubrovačka.

Ovako veliki projekt, u kojem su objedinjeni pravo građenja i zaštita spomenika kulture te koncesija na pomorskom dobru, zahtijevao je i složenu pravno-administrativnu pripremu.

U Vladi kažu da su dokumenti iz katastra i zemljišnih knjiga čisti pa se ne bi smjelo dogoditi da projekt zastane zbog nekog imovinsko pravnog problema.

“Raspisivanje ovog natječaja dugo smo čekali jer smo željeli uskladiti rok davanja u koncesiju hotela i pomorskog do-

9

bra, što je izuzetno važno za kompletiranje projekta. Hrvatski sabor dao je tu suglasnost i sada kreće zadnja faza realizacije ovog velikog i značajnog projekta”, rekao je Lorencin.

Projekti u pripremi Iskustva pripreme ove investicije iskoristit će se i u sljedećim sličnim ulagačkim projektima na državnoj imovini koji su u pripremi, kao što su Češka vila na Visu te prostori bivših vojarni Muzil u Puli i Minerska u Šibeniku. Vlada je prošli tjedan smanjila i dio naknada koje su plaćale tvrtke koje se bave reciklažom starih guma i vozila. Tako će se parafiskalni nameti u tom sektoru smanjiti za 25 milijuna kuna godišnje. Istodobno je povećana cijena za otkup otpadnih vozila. Sada će se za ta vozila dobivati 800 do 1000 kuna, što bi trebalo motivirati građane da ih češće daju na zbrinjavanje i reciklažu, ocijenio je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je prošli tjedan dva rješenja o narušavanju tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih horizontalnih sporazuma. Riječ je, smatra AZTN, o kartelu sedam poduzetnika na tržištu usluge pružanja privatne tjelesne zaštite i kartelu devet poduzetnika na tržištu usluge zakupa nautičkih vezova. U oba slučaja poduzetnici su se dogovarali o cijenama usluga. U prvom je riječ o minimalnim cijenama privatne tjelesne zaštite, a u drugom o razmjeni informacija o budućim cijenama vezova u nautičkim lukama.

U postupku protiv poduzetnika Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V Grupa i Arsenal-Ivezić, Agencija je utvrdila da su 23. listopada 2013. sudjelovali na sastanku na kojem su do-

govorili minimalnu cijenu usluga tjelesne zaštite od 32,52 kune. Kazna za ove poduzetnike ukupno iznosi 5,3 milijuna kuna.

Marine kao što su Adriatic Croatia International Club, Tehnomont, Marina Šibenik, Ilirija, Marina Hramina, Brodogradilište i Marina Betina, Marina Punat, Marina Dalmacija i Marina Borik informacije o cijenama razmjenjivale su na sjednici Vijeća Udruženja nautičkog turizma HGK. Stoga je i Komora kažnjena sa 100.000 kuna, a poduzetnici s ukupno 2,3 milijuna kuna.

Kažnjeni poduzetnici najavili su žalbu na odluke AZTN-a. (I.V.)

Prijedlog zakona o poljoprivredi

Lakše doniranje

Vlada je u saborsku proceduru proslijedila Prijedlog zakona o poljoprivredi koji regulira široko područje provedbe mjera poljoprivredne politike koje je do sada bilo propisano s više od 10 zakona.

Novim zakonom prvi se put donose odredbe kojima se definira doniranje hrane za ljude i životinje kako bi se spriječilo uništavanje velikih količina hrane. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj se godišnje baci više od 300.000 tona hrane.

“O bacanju hrane i nemogućnosti doniranja nekoliko puta smo razgovarali i na Vijeću mini-

stara. Europska komisija želi smanjiti rasipanje hrane jer milijuni tona godišnje završe u kantama za smeće samo u EU, što predstavlja socijalni, moralni i ekološki problem. Na razini EU-a ne postoji jedinstvena uredba, već je reguliranje prepušteno nacionalnom zakonodavstvu”, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će nakon usvajanja zakona u Hrvatskom saboru krenuti izrada pravilnika kojim će striktno biti propisano da hrana koja se donira mora biti zdravstveno ispravna, sigurna i kvalitetna, odnosno definirat će se pravila i način na koji se hrana može donirati. Zakon zahtijeva međuresorno djelovanje zbog čega je već osnovano i povjerenstvo koje radi na pravilniku.

(K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 14 mil komada

smrznutih kroasana plasirao Kotač lani

Kotač, Zagreb

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( od 3 do 3,5 mil kn godišnji promet tvrtke Skansi

SKANSI, ZAGREB

Lider za smrznute proizvode

Lipomasaža briše godine Kotač ima godišnji prihod od 50 milijuna kuna, zapošljava 50 radnika, a svoje logističke centre ima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli i Osijeku

AMI koristi najsofisticiraniju tehnologiju za neinvazivne tretmane tijela i lica u kozmetičkim salonima, centrima za njegu tijela i lica, estetskim klinikama...

Z

N

agrebačka tvrtka Kotač posluje već 20 godina, a od početka ove godine preuzela je sve djelatnosti još dviju tvrtki koje su se bavile retailom i HoReCa kanalom. Svaka od njih u svom je segmentu već bila tržišni lider. Kotač je zastupnik niza talijanskih, belgijskih i austrijskih proizvođača premium smrznutih proizvoda te je zastupnik vrlo prihvaćenih šankomata za sokove koji se smještaju po restoranima i plažnim objektima.

Kotač ima godišnji prihod od 50 milijuna kuna, zapošljava 50 radnika. Ima logističke centre, odnosno skladišta, u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli i Osijeku. U Zagrebu je smješten glavni dio aktivnosti, a u vanjskim ispostavama zaposleni su komercijalisti i skladištari.

Direktorica operacija u tvrtki Kotač Irena Kordej kaže kako u Hrvatskoj nemaju konkurenciju jer kod nas ni ne postoji tvrtka s tolikim portfeljem. “Svoje proizvode nastojimo plasira-

ti u objekte više i visoke kategorije. Riječ je o hotelima s četiri i pet zvjezdica, vrhunskim restoranima i drugim turističkim objektima više kategorije, čiji gosti prepoznaju premium segment kakav mi nudimo”, ističe direktorica.

Vezanost uz turizam Prema njezinim podacima, samo prošle godine uspjeli su plasirati 14 milijuna smrznutih kroasana. “Sezonalnost u ovome poslu je još uvijek jako izražena. Naime, od travnja do listopada ostvari se 60 posto prometa. Maloprodaja u Zagrebu održava poslovanje izvan turističke sezone. Radimo sa svim velikim turističkim grupacijama i zastupljeni smo u 90 posto visokokategoriziranih objekata u Hrvatskoj. Svi oni su naši dugogodišnji partneri”, otkriva Irena Kordej.

Zadovoljna je, kaže, strogim uvjetima koje je propisalo Ministarstvo turizma za kategorizaciju objekata. Te kriterije smatra jednim od najboljih u Europi jer, smatra ona, jasno definiraju što je viso-

kokvalitetna usluga i što sve mora biti u ponudi takvih objekata.

“Potpuno je jasno što mora sadržavati hotelski doručak. Gost jako dobro zna što može očekivati u našim hotelima kad je riječ o ponudi, primjerice, doručka, a i mi iz tvrtke

Maloprodaja u Zagrebu održava poslovanje izvan turističke sezone, kaže Irena Kordej Kotač jako dobro znamo što kojem hotelu možemo ponuditi. Naši proizvodi su za objekte niže kategorije skupi, tako da im ih i ne nudimo. Kod hotela je to potpuno jasno, dok kod restorana vlada šarenilo.

Recesija je ostavila traga, pa se ugostitelji ponekad snalaze i kupuju nekvalitetne proizvode”, pojašnjava Kordej.

Kotač je zastupljen i na tržištu Bosne i Hercegovine gdje ima distributere u Sarajevu i Mostaru, te Crne Gore. Ima partnera u Sloveniji, a pokušava se širiti i u Srbiji. (J.V.)

ovi trendovi u kozmetici baziraju se na metodama koje omogućavaju što bezbolnije i prirodnije očuvanje mladolikog i svježeg izgleda, i to bez posljedica po zdravlje. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve su popularniji LPG tretmani, odnosno lipomasaža, koji na prirodan način potiču organizam da stvara novi kolagen i elastin, koji se s godinama gube te koža postaje sve opuštenija i čini se starijom, dok je celulit znatno vidljiviji. Sve više tvrtki u Hrvatskoj ulazi u ovaj segment poslovanja distribucijom samih uređaja ali i ponudom tretmana. Jedna od njih je zagrebačka tvrtka Skansi koja je ekskluzivni zastupnik talijanskog proizvođača uređaja i rješenja u estetici i medicini AMI – Advanced Medical Instruments, za područje Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore.

Riječ je o uređajima koji se koriste kao profesionalna oprema u kozmetičkim salonima, centrima za njegu tijela i lica, estetskim

klinikama, wellness i spa centrima.

“Na tržištu smo desetak godina, a osim prodaje uređaja brinemo se za sve aspekte koji idu uz ovaj posao. To je prije svega teorijska i praktična edukacija koju izvode naši treneri, zatim postprodajna podrška koja uključuje servis i marketinški dio priče. Ukratko, u potpunosti se brinemo o svim potrebama naših klijenata kojima smo u mogućnosti ponuditi potpuna rješenja za njihovo poslovanje”, kaže generalni menadžer tvrtke Skansi Duško Ćupurdija, koji ističe kako se njihov godišnji promet kreće u rasponu od tri do 3,5 milijuna kuna te da imaju 12 stalno zaposlenih djelatnika.

Jedan tretman umjesto 10 masaža AMI su uređaji koji koriste najsofisticiraniju tehnologiju trenutačno prisutnu na tržištu za neinvazivne tretmane tijela i lica. Riječ je o uređajima malih dimenzija koje karakterizira jednostavnost upotrebe i prenošenja, dizajniranih tako da zado-

volje djelatnike u medicini i estetici. Lipomasaža može ublažiti i probleme koji nastaju uslijed proširenih vena, smanjiti osjećaj teških i umornih nogu te smanjiti napetost i grčeve. LPG smanjuje i broj masnih stanica i “oslobađa” zarobljenu masnoću, a jedan takav tretman zamjenjuje čak osam do 10 ručnih masaža.

“Ono što je primarno, svi brendovi s kojima mi radimo imaju tehnologiju okrenutu rezultatima. Ono što nas razlikuje od konkurencije jest to da

Svi brendovi s kojima mi radimo imaju tehnologiju okrenutu rezultatima, ističe Duško Ćupurdija se svi naši klijenti vraćaju i uzimaju novu opremu, unapređuju se kroz našu ponudu, a samim time ostvaraju profit i napredak”, kaže Ćupurdija te napominje kako ovaj segment industrije ostvaruje dobre rezultate i u ovo krizno vrijeme. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 110 zaposlenih ( 68 mil kn prihoda ima Grad-Export

te 4 mil kn dobiti ostvarili 2014.

GRAD-EXPORT: uspješan posao zbog rusko-hrvatskog gospodarskog foruma

Jedan posjet Moskvi - i osiguran izvoz trećine proizvodnje Rusija postaje 26. zemlja u koju ćemo izvoziti svoje proizvode. Za moju tvrtku to znači i širenje postojećih kapaciteta i posao za novih 20-30 radnika, kaže vlasnik tvrtke Petar Šimić Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

je 2013. završio sa 90 zaposlenih, prihodima od 46 milijuna kuna te s dobiti od dva milijuna kuna, dok 2014. godinu, prema neslužbenim podacima, završava sa 110 zaposlenih, 68 milijuna prihoda te četiri milijuna kuna dobiti.

V

inkovačka tvrtka Grad-Export potpisala je s ruskom tvrtkom Satels ugovor o proizvodnji dekorativnih panela, čime se hrvatska tvrtka obvezuje ruskom partneru na godinu isporučivati trećinu svoje godišnje proizvodnje, što je

Tvrtka upravo ulaže oko 15 milijuna kuna u najsuvremeniji pogon za plastificiranje aluminija između 10.000 i 12.000 dekorativnih panela od ukupno 40.000 koliko ih proizvode.

Kako je istaknuo vlasnik Grad-Exporta Petar Šimić, kada je prije nešto više od mjesec i pol dana na poziv Hrvatske gospodarske komore išao u Moskvu, nije znao što može očekivati. No pouzdao se u dobra iskustva od prije dvije godine kada je na sajmu u Nürnbergu sklopio posao koji mu je omogućio izvoz na tržišta SAD-a i Kanade. Nakon niza bilateralnih razgovora u Moskvi, ruski Satels ubrzo je došao u Vinkovce u pogone tvrtke, a zatim su potpisali i ugovor o suradnji.

“Ovim putem želio bih zahvaliti HGKu koji je organizirao susret u Moskvi. Time nam je omogućio da Rusija po-

stane 26. zemlja u koju ćemo izvoziti svoje proizvode. Za moju tvrtku to znači i širenje postojećih kapaciteta i posao za novih 20-30 radnika”, rekao je Šimić.

Rezultati foruma u Moskvi Ruski Satels jedna je od najjačih tvrtki u Moskvi koja ima više od 90 predstavništava diljem Rusije. Veliki poslovni uspjeh Grad-Exporta rezultat je Gospodarskog foruma i investicijske konferencije u Moskvi, održanih u veljači ove godine, koje je organizirao HGK u suradnji s Ministarstvom gospodarstva.

Predsjednik HGK Luka Burilović ističe kako ovakvi primjeri pokazuju koliko je važno poticati hrvatske gospodarstvenike u potrazi za

novim tržištima i omogućavati im neposredne poslovne kontakte. “HGK i politika moraju otvarati vrata gospodarstvenicima, a na njima je da tu priliku iskoriste. GradExport svojom je kvalitetom dobio novog poslovnog partnera. Posebno me veseli što za tu vinkovačku tvrtku to znači povećanje kapaciteta, ali i ono najvažnije, otvaranje novih radnih mjesta. Ovom prigodom im čestitam i obećavam da će HGK još snažnije na ovaj način podupirati hrvatske gospodarstvenike”, istaknuo je Burilović.

Andrey Levkin iz Satelsa prigodom posjeta Grad-Exportu istaknuo je kako je impresioniran viđenim. Tvrdi, sve je ustrojeno kao u Njemačkoj. Ne sumnja u dobru suradnju. Grad-Export osno-

van je 1992. godine, a tijekom godina postupno se razvio u tvrtku koja izvozi preko 60 posto proizvodnje. Bavi se proizvodnjom dekorativnih PVC, ALU i HPL panela za ulazna vrata, te ravnih izo-ploča.

Proizvodnja dekorativnih panela Grad-Exporta namijenjena je proizvođačima PVC i ALU stolarije u Hrvatskoj, a i šire. Njihovi proizvodni pogoni u industrijskoj zoni u Vinkovcima protežu se na površini većoj od 20.000 četvornih metara.

Rijetke kompanije u Hrvatskoj mogu se, poput ove, pohvaliti da prema podacima Poslovne Hrvatske imaju najvišu bonitetnu ocjenu A1, kontinuirani rast zaposlenika, da šire proizvodnju i otvaraju nova tržišta, ostvaruju rast prihoda te rast dobiti. Naime, Grad-Export

Za izvoznike nema krize Uz to, prije otprilike mjesec dana ova tvrtka je od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom otkupila oko 3000 kvadrata zemljišta, a već idućeg mjeseca kreće izgradnja hale od 1100 kvadrata. Investicija u najsuvremeniji pogon za plastificiranje aluminija vrijedna je oko 15 milijuna kuna, za što je Grad-Export osigurao pet milijuna kuna vlastitih sredstava, dok će ostatak novca pokušati osigurati kroz Poduzetnički impuls te kroz povoljan kredit s kamatnom stopom od jedan posto koji osiguravaju Ministarstvo gospodarstva i Vukovarsko-srijemska županija u suradnji s poslovnim bankama. Šimić, koji je u vinkovačkom kraju poznat kao obiteljski čovjek, inače otac četvero djece, svoju je kompaniju prije tri godine prepustio na upravljanje sinovima Mariju i Alenu. “Iznimno sam ponosan na svoju djecu. Mario i Alen su obojica magistri ekonomije i iako su mladi, odlučili su se posvetiti tvrtki i brizi za naših 110 zaposlenika’’, ističe Šimić i dodaje da kada je prepustio upravljanje

svojim sinovima, GradExport je izvozio u 16 zemalja, a upravo su oni otvorili još 10 novih tržišta. “To je iznimno bitno jer da toga nije bilo, sigurno bismo i mi imali problema s ovom gospodarskom krizom. Pomogao nam je puno i HGK koji je sufinancirao naše nastupe na sajmovima, a kroz svoju gospodarsku diplomaciju nam je osigurao pravovremene informacije o potencijalnim poslovnim partnerima’’, kaže Šimić.

Bez ijednog otkaza Svoje zaposlenike također smatra dijelom obitelji. Ističe kako nikada nije otpustio niti jednog radnika, a da je nekolicina njih zaposlena od samog nastanka tvrtke. “Teško primamo nove zaposlenike jer gotovo svi ovdje ostaju i rade za nas već dugi

Grad-Export proizvodi PVC, ALU i HPL panele za ulazna vrata te ravne izo-ploče niz godina. Raritet je i da nemamo poslovođe jer naših osamdesetak ljudi zaposlenih u proizvodnji točno zna što treba raditi i što se od njih očekuje’’, ističe Šimić koji nam nije želio otkriti visinu plaća u tvrtki, no uspjeli smo doznati da zaposlenici ovog vinkovačkog poduzetnika zarađuju oko 1000 kuna više od prosjeka plaća u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

Prvi dani hrvatskog pršuta

U idućih 10 godina do milijun komada pršuta Prvi Dani hrvatskog pršuta održat će se 17. i 18. travnja u hotelu Le Meridien Lav u organizaciji Klastera hrvatskog pršuta. Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska gospodarska komora, Splitsko-dalmatinska županija i Općina Podstrana.

Cilj manifestacije je promocija pršuta te povezivanje proizvođača pršuta sa svim dionicima u lancu proizvodnje.

Klaster hrvatskog pršuta, osnovan prije dvije godine uz veliku podršku HGK, okuplja trenutačno 25 proizvođača iz udruge Istarski pršut koja je zaštitila izvornost te udruga Krčki, Drniški i Dalmatinski pršut koje su zaštitile geografsko podrijetlo. Uz njih ima i dva pridružena člana: sa-

vjetodavnu tvrtku Biotehnicum i HGK. “I prije osnivanja Klastera HGK je podupirao proizvođače pršuta, primjerice dajući potporu Sajmu pršuta u Sinju”, istaknula je Vesna Friedl, direktorica HGK-Županijske komore Split.

Prema riječima Darka Markotića, predsjednika Klastera, u Hrvatskoj se proizvodi oko 250.000 komada pršuta, dok je proizvodni kapacitet oko 500.000. “Naš cilj je do-

seći proizvodnju od milijun komada u idućih 10 godina. U Španjolskoj se godišnje proizvede oko 45 milijuna komada pršuta, a u Italiji oko 32 milijuna. No, manje je poznato da je u ovim zemljama udio premium proizvoda pršuta manji od 10 posto.

Naša prilika je u vrhunskoj kvaliteti”, istaknuo je Markotić koji procjenjuje da je vrijednost naše proizvodnje pršuta oko 20 milijuna eura.

(J.V.)

( oko 250.000 noćenja ostvareno u Svpetrvs holelima u 2014.

Marion Duzich, vlasnik i direktor Svpetrvs ho

Ne razumijem manje lokalnu Recite mi što turist može raditi u Supetru u ožujku kad tri dana smo spremni, ali nam ne daju. Apsurd je tim veći što je prethodni Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

arion Duzich vlasnik je Svpetrvs hotela i apartmanskog kompleksa The Residence smještenog uz hotel Le Meridien Lav. Do preuzimanja hotela Svpetrvs živio je u Texasu u koji je s Dugog otoka došao kao devetogodišnjak. Bavio se ugostiteljstvom, trgovinom ribom i plodovima mora te poslovima vezanim uz nekretnine.

S Marionom Duzichem razgovarali smo o poslovanju Svpetrvs hotela, ulaganjima i preprekama na koje pri tome nailazi.

Kakva je bila prošla turistička sezona za Svpetrvs hotele?

- Bila je to rekordna turistička godina. U našim objektima ostvareno je oko 250.000 noćenja.

Imamo 120 radnika tijekom čitave godine, dok smo ih u sezoni prošle godine imali oko 300.

Ove godine ćemo imati 350 radnika jer smo prošle godine investirali u podizanje kapaciteta.

Kolike su to bile investicije?

- Investirali smo skoro 10 milijuna eura. Sada imamo naselje u rangu najboljih. Investirali smo u kamp te izgradili hotel Osam u središtu Supetra, a unutar hotelskog resorta šest vila.

Kakva je situacija s popunjenošću?

- Kada sam preuzeo hotele Svpetrvs, oni su bili popunjeni i radili 65 dana.

Mi smo produžili sezonu na 160, potom na 180 i prošle godine na 220 dana. Naš plan je pokušati produžiti sezonu za još 50 dana, a krajnji cilj imati 500.000 noćenja. U zadnjih 15 godina gotovo sve smještajne kapacitete smo renovirali, a i izgradili smo dio novih. Krajem sezone krećemo u ponovnu adaptaciju nekoliko paviljona. Oni sad imaju 43 sobe, a od kojih ćemo napraviti 28 soba. Više se ne mogu primati gosti u male sobe površine 15 četvornih metara. To je valjda svima jasno. Mogu, ali samo ukoliko sezona traje dva mjeseca kada je lijepo vrijeme. Ako imate sezonu dugu više od pet mjeseci, morate imati veći standard smještajnih jedinica. Što još namjeravate napraviti?

- Imamo još puno posla.

Namjeravam podignuti smještajne kapacitete za još 250 soba. Te nove sobe su nam potrebne jer se namjeravamo povezati s nautičkim sektorom.

Namjeravamo dodatno uložiti u proširenje wellnessa, u niz dodatnih sadržaja. Imamo svoje partnere-agencije koje imaju svoje zahtjeve. Da bismo ih pratili, u cilju produženja sezone moramo investirati i u nove sadržaje. Sukladno njihovim

zahtjevima, koji su uobičajeni i nisu vezani samo uz našu destinaciju, mi se moramo prilagođavati ulažući ponajviše u kvalitetu svog proizvoda.

Poboljšanje naše ponude vezano je uz izgradnju vodenog parka koji već duže vrijeme namjeravamo izgraditi. Deset godina radim na tom projektu, ali ga ne možemo realizirati.

Zašto ga ne možete realizirati?

- Da bismo realizirali taj projekt, moramo imati dobru suradnju s gradskim strukturama Supetra.

Nas agencija ne pita, niti je zanima kakve mi imamo probleme s lokalnom upravom niti bilo koje druge probleme, što je i razumljivo. Njih zanima još 250 ležajeva i popratni sadržaji kako bi gosti

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 10 mil €

investirano prošle godine

( 350 radnika

imat će tijekom ovogodišnje sezone

otela

ovaj mentalitet, a još vlast pada kiša? Hoće li ležati u sobi ili potražiti nekakav sadržaj? Tog sadržaja nema, a da bi ga bilo, netko mora investirati. Mi prostorni plan to dozvoljavao. Oni mogu govoriti da podržavaju investicije, ali dokumenti koje donose govore suprotno

mogli izvan glavne sezone imati nekakvu ponudu osim smještaja.

Koliko namjeravate i u što investirati u narednom razdoblju?

- Ulagat ćemo u sportske sadržaje, wellness, izlete i u gastronomsku ponudu jer bez tih sadržaja ne možete produžiti sezonu.

U aqua park s parkingom, ugostiteljskim, zabavnim i sportskim sadržajima

namjeravamo po već gotovom projektu uložiti 10 milijuna eura. Problem je nastao zbog toga što imamo zemljište koje je bilo turistička zona, a sada je prenamijenjeno u zelenu zonu. Na mjestu gdje sam mislio izgraditi hotel i gdje je prije 20 godina bila započeta gradnja hotela, sada ga po novom planu ne mogu graditi. Imamo odličnu parcelu na Vidovoj gori povr-

šine 150.000 četvornih metara gdje bismo napravili tematski park. Čekamo prostorni plan i tu sam optimist jer je Općina Nerežišće puno efikasnija. U Milni, isto tako, razvijamo projekt hotelskog naselja, koji je jedan talijanski investitor pokušao realizirati pa odustao, te kamp. Planiramo i jednu investiciju u Splitu ili njegovoj blizini.

Kakva je onda vaša suradnja s lokalnom zajednicom, s obzirom na to da ste najveća tvrtka u Supetru?

- Iskreno, mada sam i ja Hrvat, najblaže rečeno - ja ovaj mentalitet ne razumijem. Još manje razumijem lokalnu vlast. Mislim da ni oni sami sebe ne razumiju.

Dobili smo novi prostorni plan u Supetru. On je katastrofalan za našu hotelsku tvrtku jer onako kako je on izglasan, mi ne možemo napraviti ni jednu sobu. Isto tako, vlasnici smo zemljišta na kojem ne možemo napraviti dodatne sadržaje kako bismo produljili sezonu. Svi govore kako treba bolji turizam i kako treba produžiti sezonu, a ne dozvoljavaju nam da ostvarimo više noćenja. Svpetrvs hoteli trebaju ostvarivati 500.000 noćenja, a ne dozvoljavaju nam. Oni hoće i prometnicu kroz turističko naselje, iako imaju rješenje da ga zaobiđu.

Zašto je to tako?

- Ne tražim ni od koga da krši zakon, ali ako želimo razvijati turizam, onda mo-

Prvi time-sharing u Hrvatskoj - U Hrvatskoj smo jedinstveni jer smo jedini imali ponudu time-sharing, koja se sada više tako ne zove.

Radi se o tome da gosti uvijek dobiju istu sobu ili apartman u našem resortu. Oni nisu vlasnici smještajne jedinice, nego svoj tjedan odmora kupe unaprijed. Uglavnom, obitelji koje s nama surađuju na tom projektu, ako dolaze 30 godina, uvijek dobivaju isti apartman ili sobu koja se njima sviđa. Plate sedam dana najam na dugi rok i koriste ga u tom peri-

odu. Znači, nisu ga kupili nego dugoročno unajmili u dogovorenom terminu. Soba nije njihovo vlasništvo nego je taj termin njihov i nitko ga drugi ne može dobiti 30 godina. Mislim da je to jedna od najpametnijih stvari koje smo napravili. Pogotovo u ono vrijeme kada je punjenje smještajnih jedinica bilo otežano.

Gotovo smo uspjeli ostvariti turističku aktivnost u razdoblju duljem od sedam mjeseci i to na otoku koji je uvijek imao kratku sezonu.

I prodaja i iznajmljivanje Na koji način posluje The Residence, apartmanski kompleks smješten uz hotel Le Meridien Lav? - U blizini hotela Le Merdien Lav uspjeli smo jedan dio apartmana prodati, a dio iznajmljujemo. Dobar dio njih ima svoje vlasnike, a dio njih, unatoč tome što imaju vlasnika, bukiramo mi. ramo imati više noćenja, a da bismo ih ostvarili, moramo imati dodatne sadržaje. To sve traži nove investicije. Recite mi što turist može raditi u Supetru u ožujku kada tri dana pada kiša? Hoće li ležati u sobi ili potražiti nekakav sadržaj? Tog sadržaja u ovom trenutku nema, a da bi ga bilo, netko mora in-

Problem je nastao jer imamo zemljište koje je bilo turistička zona, a sada je prenamijenjeno u zelenu zonu vestirati. Mi smo spremni, ali nam ne daju. Apsurd je tim veći što je prethodni prostorni plan to dozvoljavao. Oni mogu govoriti da podržavaju investicije, ali dokumenti koje donose govore suprotno. Nama treba još 250 soba i za njihovo punjenje agencija nam nudi ugovor na 10 godina unaprijed. Mi bismo, ukoliko bi nam se dozvolilo, investirali i mogli imati još 150.000 noćenja, ali to oni neće. To je, nažalost, stvarnost u Supetru. Pa neću ja te sadržaje i objek-

te odnijeti nikamo iz Supetra, a od naših investicija svi mogu imati koristi!

U čemu mislite da je problem?

- Mislim da mnogi ne razumiju kako funkcionira odnos vlasti i poduzetništva. Vlast mora poticati poduzetnike na ulaganje, a ne ih onemogućavati.

Mi namjeravamo izgraditi aqua park i to nije dobro samo za Svpetrvs hotele, već za čitavi Brač. Imamo lokaciju gdje ćemo ga smjestiti, tehniku, menadžment, turiste, a može ga koristiti cijeli otok. Volio bih znati tko je kriv da naši ljudi tako razmišljaju i da zaustavljaju ulagačke projekte. Znam samo da Hrvatskoj, a pogotovo otocima, trebaju investicije i da je dosta vrijednih i pametnih ljudi koji nemaju posla. Stvarno ne razumijem. Ove godine smo primili desetoro mladih ljudi koji će ostati raditi za stalno. Da bismo sačuvali mladi stručni kadar, imamo dva objekta otvorena čitavu godinu i poslovali smo nekoliko mjeseci nerentabilno, ali želimo da rade i da imaju posla. Recimo, vrhunski kuhari su u SAD-u već bolje plaćeni od menadžera.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

“ Na skupove Biznis plusa dolaze ljudi koji u svojim kompanijama imaju glavnu

se došlo do tih ljudi koje vam Biznis klub nudi na pladnju, a na vama je hoćete

Hrvatske tvrtke i Poslovni klub Biznis plus

Biznis plus otvara vrata trž od 100 milijuna stanovnik

Na konferenciji koja je okupila više od 300 poslovnih ljudi, vlasnika i članova uprava tvrtki, političkih lidera te pred Hrvatske. Poduzetnicima se otvaraju prilike za ulazak na nova tržišta u regiji i izvan nje. Sudionici su na šest panel nove prilike za svoje poslovanje Ivana Zobenica, Svetozar Sarkanjac

N

a 4. regionalnoj poslovnoj konferenciji Biznis plusa, održanoj potkraj ožujka u Beogradu, naglasak je bio na aktivnom umrežavanju za zajedničke poslove u regiji i izvan nje. Konferencija je okupila više od 300 poslovnih ljudi, vlasnika i članova uprava tvrtki, političkih lidera te predstavnika medija. Tako je, među ostalima, sudjelovalo i tridesetak hrvatskih tvrtki kao i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher, te poduzetnici iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Ko-

Komplicirane procedure i porezna nesigurnost najveći su kočničari razvoja građevinskog sektora sova, Makedonije, Turske te zemlje domaćina konferencije - Srbije. Veliko zanimanje Srbije za ovaj projekt potvrdilo je i sudjelovanje predsjednika srpske vlade Aleksandra Vučića te ministara gospodarstva Željka Sertića, energetike Aleksandra Antića i trgovine Rasima Ljajića. Podsjetimo, konferenciju su pripremili regionalni medijski partneri u okviru Regionalnog

poslovnog kluba Biznis plus, čiji je hrvatski partner Privredni vjesnik.

Turska – prilika za građevinare Sudionici su tako kroz šest održanih panela te razgovore koje su vodili dobili korisne informacije, ali i nove prilike za svoje poslovanje. Među ostalim, imali su priliku od Ante Todorića, izvršnog potpredsjednika Agrokora, čuti kako se ta obiteljska kompanija popela na vrh Jugoistočne Europe i kako tamo opstaje, dok je o potencijalima agrobiznisa govorio Denis Matijević, vlasnik i direktor AgroFructusa, koji je naglasio da je konkurentan proizvod jedina zdrava i dugoročna osnova razvoja poslovanja u agrobiznisu. Na upit kako osigurati energetsku sigurnost u regiji, pokušao je odgovoriti Dragan Kovačević, predsjednik Uprave Janafa, koji je ustvrdio kako više ne postoje nacionalne nego regionalne energetske politike, što je iznimno bitno za Hrvatsku koja je ucrtana na kartu Europe i svijeta kao izuzetno važno energetsko čvorište.

“Komplicirane procedure i porezna nesigurnost najveći su kočničari razvoja građevinskog sektora”, zaključeno je na panelu o oživljavanju građevinskog sektora. No, upravo građevinarima su se tijekom konferencije

otvorile nove prilike kada ih je na panelu Kako poslovati s Turskom turski ministar carine i trgovine Nurettin Canikli pozvao da se uključe u velike radove koji su u tijeku u njegovoj zemlji. Naime, Turska planira uložiti 400 milijuna dolara u investicije u građevinarstvu do 2020. godine i još 300 milijuna dolara do 2023. godine u velike infrastrukturne projekte kao što je gradnja najvećeg aerodroma na svijetu u Istanbulu.

Novi kontakti donose nove poslove Preko Poslovnog kluba Biznis plus poduzetnicima se otvaraju prilike za ulazak na tržišta koja uku-

pno imaju oko 100 milijuna stanovnika, što je u samo godinu dana rada Kluba prepoznalo više od 130 tvrtki, a prednosti sudjelovanja u projektu prepoznali su, primjerice, i u Lime x Altradu iz Donjeg Miholjca. Tamošnji voditelj prodaje Marko Prusina ističe kako su na beogradskoj konferenciji uspostavili nove kontakte od kojih očekuje da će im u skoroj budućnosti donijeti i nove poslove. “Sudjelovali smo na konferenciji jer smo vidjeli mogućnosti upoznavanja novih partnera i širenja prodaje kako bismo se još više umrežili na tržištima bivše Jugoslavije.

Na tim smo tržištima već

prisutni, ali nas zanima širenje s dodatnim asortimanom roba koje se proizvode u sustavu Altrad”, naglasio je Prusina.

Vlasnik osječke graditeljske tvrtke Iver Ivan Dumančić, pak, kaže kako je sudjelovao na konferenciji jer se želio upoznati s načinom rada i iskustvima vrhunskih poduzetnika. “Moja tvrtka se bavi izvođenjem građevinskih i elektroinstalacijskih radova. Naš interes je bio upoznati se sa stanjem i razmišljanjem vodećih tvrtki iz branše u regiji o budućnosti i oživljavanju građevinarstva te novim načinima rada iz područja ekološkog građevinarstva koje je u uzlaznom tren-

du u cijelom EU. Iskustva su sjajna. Konferencija mi je omogućila da se kao mala tvrtka povežem s velikim igračima koji za sad minorno djeluju na tržištu Republike Hrvatske. Za očekivati je da će se eminentne tvrtke poput Rika i Energoprojekta sve više pojavljivati na hrvatskom tržištu, te stoga valja biti spreman”, rekao je Dumančić.

Prilike za razvoj Potencijali projekta Biznis plus iznimni su za Domagoja Marinića, direktora Zračne luke Osijek, jer, kako kaže, ovaj projekt im pruža ozbiljne mogućnosti za razvoj cargo mreže, te će se uključiti u

15

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

riječ. Tako se štedi i vrijeme i novac da bi li to iskoristiti.”

Radoslav Veselinović, vlasnik Galeb Groupa

žišta ka

dstavnika medija, sudjelovalo je i tridesetak tvrtki iz la i razgovorima koje su vodili dobili korisne informacije, ali i Poslovni klub Biznis plus kao aktivan član kako bi mogli sudjelovati na predstojećim konferencijama u Skoplju i Istanbulu.

“Naime, kao zračna luka geografski pozicionirana na jugoistočnom rubu EU-a te s dobrim iskustvima u cargo prometu, očekujemo korisno poslovno povezivanje s partnerima iz Makedonije te posebice Turske”, ističe Marinić dodajući kako su u Beogradu vidjeli mnoštvo zanimljivih prezentacija i upoznali mnoge potencijalne poslovne partnere.

Više hrvatskih tvrtki, sudionika konferencije, pokušalo je ostvariti suradnju sa sarajevskim Klasom. Na raspolaganju

su za to imali Rusmira Hrvića, generalnog direktora Klasa, koji projekt Biznis plusa podržava od samih početaka. “Potencijali regije su ogromni i drago mi je da Poslovni klub Biznis plus potencira mogućnosti cijelog ovog prostora. Iskustva koja us-

pijemo podijeliti s kolegama iz susjednih zemalja dragocjena su za sve nas.

Biznis plus je odličan projekt i nadam se da ćemo surađivati i u budućnosti”, istaknuo je Hrvić.

Pozitivna iskustva Hrvatskim tvrtkama bilo je zanimljivo čuti i iskustvo vlasnika srpskog poduzeća Galeb Group Radoslava Veselinovića, koji je na samom osnivanju Poslovnog kluba Biznis plus ostvario unosan posao. Veselinović je, naime, uspostavio kontakte s Mujom Selimovićem, vlasnikom MIMS grupacije, a nakon tog susreta počeli su i surađivati. Novi poslovni partneri izni-

mno su zadovoljni ostvarenom suradnjom, a Veselinović ističe kako nije siguran da bi bez Biznis plusa napravili tako dobar posao. “Naime, stvar je u tome što kod ugovaranja poslova najčešće djeluju izvršitelji niži po rangu od menadžera, od-

nosno vlasnika, pa tako i pregovori traju puno duže ili se nikad ne realiziraju.

Na skupove Biznis plusa,

izmjene iskustava iz prve ruke

Ćutuk: Regionalnom suradnjom do boljeg poslovanja U Beogradu su se i predstavnici kompanije Coca-Cola HBC Hrvatska mogli uvjeriti koje prednosti hrvatskim kompanijama može donijeti ovaj projekt čiji je hrvatski partner Privredni vjesnik.

“Gospodarstvenici i tvrtke koje posluju u Hrvatskoj itekako su svjesni potrebe da poslovanje prošire izvan granica svoje matične države te brojnih sinergijskih prednosti koje omogućuje zajednički nastup na trećim tržištima, i to je jedna od bitnih poruka koje je konferencija Biznis plus aktualizirala”, ističe Igor Ćutuk, rukovoditelj odnosa s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska, dodajući kako

je ova tvrtka u Hrvatskoj prepoznala važnost takve poslovne opredijeljenosti još 2009. godine, kad je postala opskrbno središte za slovensko tržište, a sinergijske učinke danas ostvaruju zahvaljujući zajedničkom djelovanju sa slovenskom i bosanskohercegovačkom podružnicom, s kojima posluju kao jedna poslovna jedinica. Ćutuk naglašava da unatoč skeptičnosti, ta-

kve suradnje i povezivanja donose brojne pozitivne učinke, olakšavaju poslovanje i podižu konkurentnost i izvoz, a samim time otvaraju i nova radna mjesta te ih je, kako kaže, potrebno nastaviti razvijati. Inače, kako ističu u Coca-Coli, na poslovnim konferencijama, poput ove u Beogradu, redovito sudjeluju jer im one omogućuju razmjene iskustava iz prve ruke, dobivanje uvida u kretanja na pojedinim tržištima i upoznavanje s planovima i inicijativama drugih tvrtki. Jedna od najvećih vrijednosti takvih događanja zasigurno je i uspostavljanje novih kontakata, što je beogradska konferencija uvelike omogućila.

Prilike za ulazak na ne samo prodati nego i zajednički nastupiti nova tržišta preko Poslovnog kluba Žekić: “Osuđeni” na ekonomsku i Biznis plus u godinu dana prepoznalo je poslovnu suradnju više od 130 tvrtki ci u ovom našem okruže- đusobno tržišno poznavanaprotiv, dolaze ljudi koji u svojim kompanijama imaju glavnu riječ. Tako se štedi i vrijeme i novac da bi se došlo do tih ljudi koje vam Biznis klub nudi na pladnju, a na vama je hoćete li to iskoristiti. Još jedna prednost jest ta što iako znaš što planiraš raditi ili gdje bi se širio, na ovim skupovima uvijek dobiješ neku novu ideju kad vidiš tko sjedi preko puta tebe”, smatra Veselinović.

Biznis plus je sinergijski regionalni projekt Privrednog vjesnika i partnerskih medija iz BiH (Oslobođenje), Crne Gore (Vijesti), Makedonije (Kapital), Slovenije (Finance) i Srbije (Novi magazin), a osnovni ciljevi projekta su povezivati članove Kluba i sudionike regionalnih poslovnih konferencija, približiti poslovanje jednih drugima i postati najveći regionalni poslovni klub te čitatelje upoznati s informacijama i prilikama za poslovanje u regiji.

Nužnost regionalne suradnje naglasio je i Drenislav Žekić, osnivač Preclarus komunikacija. “Što god tko mislio, moramo biti svjesni da su zemlje i privredni-

nju osuđeni na ekonomsku i poslovnu suradnju.

Zato su i skupovi poput Biznis plus konferencije u Beogradu još jedna u nizu prilika da razmijenimo informacije, nađemo što nam je u zajedničkom interesu na planu biznisa, ne samo da jedni drugima prodamo već i da zajednički pokušamo nastupiti na trećim tržištima. Ako gledamo prednosti – zanemarive jezične barijere, privredna povijest i me-

nje, kompatibilnost industrija, a dodamo li tome, kao prednost, što su Hrvatska i Slovenija članice zajedničkog europskog tržišta, a ostale zemlje teže da to postanu – eto dovoljnog razloga da se svi kojima je stalo do biznisa i koristi za svoje tvrtke nastavimo okupljati i surađivati. Onima koji u svemu vide problem, nijedan dobar argument neće biti dovoljan”, zaključio je Žekić.

Tko je sve razgovarao o novim poslovnim mogućnostima

Od prehrambene industrije, osiguranja do savjetodavnih usluga Najveća vrijednost Poslovnog kluba, ističu hrvatski predstavnici, je olakšan pristup i izravan kontakt s osobama koje odlučuju u pojedinim kompanijama, što ubrzava proces poslovnih dogovora. Nove poslovne mogućnosti i dogovore razmatrali su tako i predstavnici Podravke,

Croatia osiguranja, Zračne luke Osijek, Erdutskih vinograda, osječkih Paralela i Ivera, Sjajne zvijezde, Tuskona Hrvatska, Preclarus komunikacija, Coca Cole HBC, PIK-a Vinkovci, AgroFructusa, Janafa, BusinessCafea, Mediserva, Altrad Limexa, Mandarinka, Orbica, Agrokora.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( oko 280.000 ha

( 840 mil kn

zemljišta bit će obuhvaćeno komasacijom

predviđeni troškovi komasacije

Vlada prihvatila Konačni prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta

Komasacijom lakše do novc

Ministarstvo poljoprivrede novim zakonom želi smanjiti usitnjenost katastarskih čestica, ali i regulirati zemljišnoknjižno stanje p Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

krupnjavanje posjeda u veće i pravilnije katastarske čestice, odnosno komasacija, jedan je od načina za ekonomičnije iskorištavanje zemljišta i stvaranje boljih uvjeta za razvoj poljoprivrede. Vlada je potkraj ožujka prihvatila Konačni prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta i uputila ga na raspravu u Hrvatski sabor.

Postupci komasacije u Republici Hrvatskoj nisu

se provodili od 1991. godine, a posljednja izmjena Zakona o komasaciji bila je 1987. godine. U Ministarstvu poljoprivrede ističu da danas zapravo ne postoji primjereni pravni okvir za provedbu postupaka komasacije, što u konačnici onemogućava provedbu postupaka, odnosno dovršenje ranije započetih postupaka komasacije.

Ministarstvo poljoprivrede novim zakonom želi smanjiti usitnjenost katastarskih čestica, ali nastoji i regulirati zemljišnoknjižno stanje po-

ljoprivrednog zemljišta, kao i ostala pitanja vezana uz njegovo korištenje.

Primjerice, jednostavniju izgradnju poljopri-

Za izradu planova u Agenciji će se osnovati jedinica od 15 službenika, a to će stajati oko 1,4 milijuna kuna godišnje vrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta

namijenjenog poljoprivredi. Na temelju zakona uređivat će se i mreža kanala te drugi stvarnopravni odnosi na zemljištu. Za veće parcele zemljišta nastale kao rezultat komasacije lakše će se dobivati i poticaji iz europskih poljoprivrednih fondova, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Što će raditi komasacijsko povjerenstvo Prema zakonskom prijedlogu, programe komasacije predlagat će Agencija za poljoprivredno zemlji-

Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište

Komasacija će pomoći konk Cilj komasacije je da zemljoposjednik ima što manji broj čestica na različitim pozicijama, da se smanji nepotrebna vožnja Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

I

ako izraz komasacija izaziva jezu među poljoprivrednicima, posebice onim starijima, novi zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kojim se osigurava okrupnjavanje zemljišta nužan je preduvjet za korištenje novca europskih fondova za veće projekte. O tome nam govori ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević.

Zašto se krenulo u zakon o komasaciji?

- Za komasacijom postoji potreba već dugi niz godina. U posljednjih 30 godina ona se u Hrvatskoj nije

provodila. Postojale su naznake da će zakon o komasaciji zemljišta biti donesen 2008. godine jer se na takvom nacrtu zakona radilo tih godina. Taj dokument je i temelj za ovaj zakon koji sada kreće u proceduru. Smatram da je

krajnje vrijeme da se taj zakon ostvari jer ga hrvatska poljoprivreda treba.

To nam je nužno kako bi Hrvatska mogla provoditi komasaciju i na taj način omogućiti poljoprivrednicima da budu u europskim okvirima konkurentniji.

Koji se učinci od komasacije očekuju?

- Učinaka je mnogo i protežu se od poljoprivrednih i ekonomskih do stručnih i geodetskih, a njima se rješavaju i imovinsko pravni odnosi. Glavni je cilj komasacije okrupniti posje-

de i omogućiti nastajanje katarskih čestica pravilnijeg oblika. Okrupnjavanje je spajanje više katastarskih čestica jednog posjednika u jedan posjed.

Provedbom komasacije se formira i kanalska mreža puteva, a ujedno se čisti i rješava pitanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta čime se stvara mogućnost poljoprivrednicima i državi da znaju što je u čijem vlasništvu i tko koristi određeno poljoprivredno zemljište.

Seljaci se uglavnom boje komasacije i imaju negativan stav o njoj. Zašto je to tako?

- Ovaj naš zakon o komasaciji tiče se samo poljoprivrednog zemljišta i ne

zadire u građevinsko područje. Za razliku od nekadašnjih komasacija sada ne postoji takozvano društveno vlasništvo i smisao komasacije nije da se uzme zemljište od privatnika kako bi se povećala površina državne zemlje.

Naravno, cilj nam je dobiti konkretnu poljoprivredu, a to znači da moramo stvoriti okvir kako bi se od zemljišta koje poljoprivrednici posjeduju moglo dobiti što više. Cilj komasacije je da zemljoposjednik ima što manji broj čestica na različitim pozicijama, da se smanji nepotrebna vožnja od jedne do druge čestice te da se na taj način smanje ulazni troškovi koje poljoprivrednik ima u svom radu. Problem

17

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 3000 kn po hektaru ( 45 mil kn godišnje procjena troškova komasacijskih operacija

prosječni trošak komasacije

ca eurofondova

poljoprivrednog zemljišta, kao i ostala pitanja vezana uz njegovo korištenje šte. Za izradu planova u toj agenciji će se osnovati posebna jedinica od 15 službenika. Proračun će to stajati oko 1,4 milijuna kuna godišnje.

U programima će se opisati područja komasacije i izvori sredstava za njenu provedbu. Pravomoćno rješenje o pokretanju postupka komasacije Agencija će objavljivati u službenom glasilu jedinice lokalne i regionalne samouprave i dostavljati nadležnom općinskom sudu radi zabilježbe u zemljišnim knjigama. Zatim će Agencija s jedinicom

lokalne uprave sklapati ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze u provedbi komasacije te financiranje troškova komasacije.

Za provedbu komasacije i za donošenje rješenja, župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba, imenovat će županijsko komasacijsko povjerenstvo. U procesu komasacije obavlja se procjena zemljišta, opisuje stanje zemljišta prije komasacije i izrađuje projekt mreže poljskih putova i detaljnih kanala. Županijsko komasacijsko

povjerenstvo davat će na javni uvid stanje i predložene promjene zemljišnih čestica te o komasaciji provoditi javne rasprave.

O žalbama protiv rješenja županijskoga komasacijskog povjerenstva odlučivat će Državno komasacijsko povjerenstvo.

Troškovi komasacije Prema prvim pokazateljima, komasacijom treba biti obuhvaćeno oko 280.000 hektara poljoprivrednoga zemljišta na području Hrvatske. Za to će trebati osigurati 840 milijuna kuna. No prioritet

će imati oko 90.000 hektara, u prvom šestogodišnjem razdoblju, do 2020. godine. Budući da se troškovi komasacijskih operacija procjenjuju na 3000 kuna po hektaru, trošak za prvih šest godina trebao bi iznositi oko 270 milijuna kuna ili prosječno 45 milijuna kuna godišnje. Trošak komasacije podmirivat će se i iz Europskog fonda za ruralni razvoj, očekuju u Vladi.

Pravomoćno rješenje o komasaciji dostavljat će se nadležnom područnom uredu za katastar te nadležnom općinskom sudu

koji ga je dužan hitno, a najkasnije u roku od godine dana od dana primitka, provesti u zemljišnim knjigama. U prekršajnim odredbama zakona stoji da će se građani kažnjavati od 5000 do 10.000 kuna ako ometaju postupak komasacije ili ometaju posjed dodijeljenog zemljišta. Za pravne osobe kazne sežu do 50.000 kuna. Na zemljište dodijeljeno u postupku komasacije neće se plaćati porez na promet nekretninama, određeno je u završnim odredbama predloženog zakona.

kurentnosti poljoprivrednika od jedne do druge čestice te da se na taj način smanje ulazni troškovi poljoprivrednika nam je do sada predstavljala činjenica da nismo mogli komunicirati naš novi zakon prema javnosti jer nije bio pred usvajanjem, a postojala je razlika između nekadašnje komasacije i ovoga što donosi zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Prema novom zakonu, država odlučuje na kojem području je komasacija najpotrebnija i na kojem će se ona provoditi. Središnje mjesto za donošenje takve odluke je Agencija za poljoprivredno zemljište koja provodi programe o komasaciji, a koje će potvrđivati Vlada i Sabor. Tehnički dio ovog zakona je istovjetan zakonu iz 1979. godine i riječ je o provođenju geodetskih i građevinskih

radova na tom zemljištu, no naravno, ništa više od toga. Nakon prihvaćanja našeg zakona, na terenu

ka prije donošenja rješenja o komasaciji te će svi biti upoznati s onime što ona donosi. Neće biti mo-

Smisao komasacije nije da se uzme zemljište od privatnika kako bi se povećala površina državne zemlje ćemo morati razgovarati s poljoprivrednicima. Prije nego se krene u provedbu komasacije na određenom području, obvezan je dijalog sa zemljoposjednicima na terenu, u općini u kojoj će se krenuti u komasaciju. To u praksi znači da ćemo sazivati skup vlasni-

guće da netko dobije lošije zemljište od onoga s kojim je ušao u komasaciju ili da dobije manju površinu. Zakon propisuje da se ulazak u komasaciju s određenom površinom i kvalitetom zemljišta kao i načinom uporebe mora poklapati s njenim izlaskom

s razlikom od maksimalno 20 posto i uz pravednu naknadu za tu razliku. Nakon provedbe komasacije od 10 čestica na različitim lokacijama s kojima je jedan posjednik u nju ušao, iz nje izlazi samo s jednom tablom zemlje na jednom mjestu, jednako vrijednom i kvalitetnom kao što je i ukupno zemljište koje je prije posjedovao.

Kada bi ovaj zakon trebao u primjenu?

- Zakon bi u primjenu mogao ovog ljeta ili jeseni, a prije njega donijet će se višegodišnji plan komasacije koji Vlada i Sabor trebaju usvojiti. S predstavnicima jedinica lokalne samouprave razgovara se o njegovoj provedbi. Pro-

vedba komasacije financira se iz programa ruralnog razvoja pa je potrebno vrijeme kako bi jedinice lokalne samouprave povukle taj novac iz fondova koji su na raspolaganju.

Kada možemo očekivati prve rezultate provedbe komasacije?

- Komasacija ovisi o broju katastarskih čestica i površini zemljišta na kojoj se provodi. Mi planiramo da se po pojedinom području komasacija provede u roku od dvije godine. Realno je očekivati da u provedbi komasacije poljoprivrednici ne gube više od jednog plodoreda. Pozitivna iskustva s komasacijom dobili smo iz Njemačke i sa Cipra, a

jednako su dobre ocjene i iz Slovenije. U tim se zemljama komasacija provodi u posljednjih pedesetak godina. Njihova iskustva govore kako ju je moguće provesti i bez gubljenja plodoreda, no nije realno očekivati cjelokupnu provedbu u roku manjem od dvije godine. Provedba će u Hrvatskoj isključivo ovisiti o izvorima financiranja. Zakonom je propisano da Agencija svake godine za potrebe komasacije ima osiguranih 12 milijuna kuna, a ostatak se treba financirati iz programa ruralnog razvoja. Kada se program usvoji, znat ćemo koliko ćemo imati na raspolaganju i kakvim tempom ćemo krenuti u provedbu komasacije.

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 3 mlrd €

robna razmjena s Njemačkom 2013.

( 1,06 mlrd €

hrvatski izvoz u Njemačku u 11 mjeseci 2014.

Njemačko tržište: izazov i prilika za hrvatske poduzetnike

Blagi rast izvoza u Njem U prvih 11 mjeseci 2014. hrvatski izvoz u Njemačku veći je za 1,4 posto nego godinu dana ranije. Oko dvije trećine hrvats Württemberga, tako da je još uvijek otvoren prostor za unapređenje suradnje i izvoza u ostale njemačke savezne pokrajine Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

vremenu kad najveći hrvatski gospodarski partneri poput Italije, Slovenije i Bosne i Hercegovine imaju poteškoća s izlaskom iz recesije, tržište na kojem se hrvatske tvrtke žele jače pozicionirati svakako je Njemačka. Svjetska kriza nije ih ni okrznula, štoviše, njemački BDP je gotovo 10 posto veći nego što je bio prije 2008. godine. Hrvatski se poduzetnici nadaju kako će njemačka gospo-

Njemačka CWSboco Grupa kod Čakovca je završila 12 milijuna eura vrijednu greenfield investiciju darska lokomotiva u ovim zahtjevnim gospodarskim vremenima povući i njih. Više od 70 posto hrvatskih tvrtki koje su da sada sudjelovale u projektu HGK-a Poduzetnik izvoznik iskazalo je interes upravo za poslovanje s njemačkim poslovnim partnerima. Njemačka je i do sada bila jedan od najznačajnijih hrvatskih gospodarskih partnera te je prema statističkim podacima iz 2013. drugi najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner, odmah iza Italije, s robnom razmjenom koja se ovisno o godinama kreće oko tri milijarde eura. Potencijala za rast ima, pogotovo s hrvatske strane.

“Primjetan je pojačan interes hrvatskih tvrtki za

poslovanje na njemačkom tržištu, kako kroz izvoz roba i usluga, tako i kroz rad naših tvrtki na njemačkom tržištu. Radi se o tvrtkama iz sektora građevine i montaže, zatim iz drvoprerađivačkog, poljoprivrednog i prehrambenog, metaloprerađivačkog sektora i sektora kemijske industrije, ali i tvrtkama koje nude niz usluga - od poslovnog savjetovanja do softverskih rješenja, tiskarama, agencijama za nekretnine i drugima koje se prepoznale Njemačku kao tržište sa značajnim potencijalom za suradnju”, kaže direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Silva Stipić Kobali.

Primjer izvoznika: Boxmark Leather Izvoz u Njemačku bilježi lagani rast, ali ipak je i dalje prisutan deficit u bilateralnoj trgovinskoj razmjeni. U prvih 11 mjeseci 2014. hrvatski izvoz u Njemačku iznosio je 1,06 milijardi eura ili 1,4 posto više nego u istom periodu prethodne godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Oko dvije trećine hrvatskog izvoza završava u južnim njemačkim pokrajinama poput Bavarske i Baden Württemberga, tako da je još uvijek otvoren prostor za unapređenje suradnje i izvoza u ostale njemačke savezne pokrajine.

Jaki njemački sektor strojogradnje i automobilske industrije privlačna je mogućnost za naše tvrtke koje bi tu mogle raditi kao podizvođači, odnosno proizvođači dijelova, no izvozni potencijal ima-

ju i hrvatska kemijska industrija, elektroindustrija, industrija hrane, posebno eko i organske poljoprivrede. S druge strane, Hrvatska je 2014. najviše roba uvezla iz Njemač-

ke, za 2,4 milijarde eura, što je za 12,4 posto više u odnosu na uvoz iz prvih 11 mjeseci 2013.

Sami izvoznici kao najbolji primjer hrvatskih izvoznika u Njemač-

ku ističu tvrtku Boxmark Leather iz Trnovca Bartolovečkog koja proizvodi visokovrijedne šivene kožne navlake za sjedala osobnih vozila, kožne krojne dijelove za interijer

Njemačko društvo jedno od najbrže starećih u EU Do 2035. u Njemačkoj će živjeti više od 25 milijuna stanovnika starijih od 65 godina, a danas ih ima 17 milijuna. Uz ovakav trend očekuje se da će ukupni broj stanovnika porasti za trećinu, dok će stanovnici stariji od 50 godina činiti više od polovine ukupne populacije (danas ih ima oko 39 posto). Netto raspoloživi dohodak bračnih parova starijih od 65 godina danas prosječno iznosi 2440 eura, te je viši nego kod mlađih parova. Njemačka je upravo predestinirana da bude europ-

sko vodeće tržište u ovom potrošačkom segmentu, posebice zdravstvu i pratećim uslugama, turizmu, namještaju za posebne potrebe, kućnim potrepštinama i proizvodima za održavanje higijene. Ovo tržište također ima značajan potencijal za inovativne proizvode i usluge. Budući da je njemačko društvo jedno od najbrže starećih u EU, tvrtke koje se uspiju pozicionirati na ovom tržištu bit će u značajnoj prednosti prilikom osvajanja i ostalih europskih tržišta.

osobnih vozila i kožom tapecirane dijelove interijera osobnih vozila. Kupci su renomirane svjetske marke automobila kao što su Daimler-Mercedes, Volkswagen, Audi, Porsche, BMW, Bentley, Bugatti, Maybach, Škoda, Opel, Ford i mnogi drugi. Tvrtka je osnovana u studenom 2000. godine, sa samo sedam zaposlenih u unajmljenim halama Varteksa. Od 2006. godine posluje na lokaciji u Slobodnoj zoni Varaždin, gdje je na parceli od 30 hektara izgradila najsuvremeniju tvornicu u svojoj branši u svijetu, s halom veličine 30.000 četvornih metara. Njihovim putem planiraju krenuti i mnogi mali proizvođači.

19

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 2,4 mlrd €

njemačke investicije u Hrvatsku od 1993. do 2014.

HGK - VAŠ VODIČ

mačku kog izvoza završava u južnim njemačkim pokrajinama poput Bavarske i Baden Višnje i čarape Povratnik iz inozemstva Denis Rubić odrastao je i školovao se u Njemačkoj, a u Hrvatskoj je osnovao tvrtku Dalmaconsult. Njemačkom tržištu odlučio je ponuditi eko proizvod dalmatinskog krša - višnju marasku. Eko voćnjak u budućnosti bi trebao biti na 106 hektara, a sama investicija bi se kretala oko 25 milijuna kuna. Njemačko tržište već je zainteresirano, čak i veliki proizvođači eko hrane poput HIPP-a.

“Već pedesetih godina prošlog stoljeća ljudi su brali višnje i nudili ih njemačkom tržištu, ali na žalost zadnjih 20 godina se u vezi s tim nije ništa napravilo. Mi smo dobili prve upite, zanimljivi smo im jer smo eko proizvodnja, a vrijednosti koje smo do sad imali, pogotovo kad se radi o suhoj tvari, su vrlo visoke. Računamo da bismo mogli dobiti dvadesetak kilograma po stablu, u ovom trenutku imamo 50 hektara kultiviranog zemljišta, a u drugoj fazi planiramo još najmanje toliko”, kaže Rubić.

Osim nasada višnje maraske u planu mu je i sadnja smokava, badema te nara, dok među redovima voćnjaka planiraju posaditi smilje i lavandu. Rubić ističe kako njemačko tržište nije ništa zahtjevnije nego bilo koje drugo zapadnoeuropsko tržište, te da hrvatski proizvođači moraju naći način da budu prepoznatljivi.

Tvrtka Makar s proizvodnim pogonom i veleprodajom u Samoboru bavi se proizvodnjom čarapa i već više od 20 go-

Budućnost i u videoigrama Njemačka je prva zemlja u Europi po broju korisnika interneta, te predstavlja značajnu izvoznu priliku za kompanije koje se bave proizvodnjom interaktivnih videoigara. Sa 29 milijuna aktivnih igrača Njemačka je najveće europsko tržište računalnih igara. Riječ je o zanimljivom trendu na tržištu čija godišnja vrijednost prodaje iznosi gotovo dvije milijarde eura. dina uspješno nalazi put do kupaca. Proizvodnja se odvija na 20 suvremenih strojeva koji omogućavaju visoku produktivnost i kvalitetu, te brze izmjene proizvodnog programa i smanjenje troškova, uslijed čega su i cijene proizvoda konkurentni-

Izvozni potencijal imaju i hrvatska kemijska industrija, elektroindustrija te industrija hrane je. Iako se čarape Makar mogu pronaći diljem Hrvatske, od malih trgovina do velikih trgovačkih lanaca, pa čak i u dalekoj Švedskoj, njemačko tržište još nisu osvojili.

“Pokušavamo ući i u neke trgovačke lance s njemačkoga područja poput dm-a ili Müllera. Teško je, naše su cijene više, pogotovo kad se usporedimo s robom koja se radi u Turskoj ili u Kini, ali što se tiče kvalitete i dizajna, tu smo u rangu sa svjet-

skim proizvođačima”, kaže direktorica Makara Ljiljana Brenčić Makar koja u kvaliteti vidi prednost svog proizvoda.

Njemačke investicije u Hrvatskoj Njemačka je treći najveći izravni investitor u Hrvatsku s udjelom od 8,2 posto, odnosno 2,4 milijarde eura pristiglih u razdoblju od 1993. do 2014. U to vrijeme su ukupne strane investicije u Hrvatsku iznosile 29,3 milijarde eura. Među najveće ulagače ubrajaju se velike tvrtke kao što su Deutsche Telekom AG (telekomunikacije), Siemens AG (elektroindustrija), Bayer AG (kemijska industrija), ThyssenKrupp (strojogradnja), Schott AG (proizvodnja stakla), Messer Griesheim GmbHAir Liquide Deutschland GmbH (proizvodnja plina), Allianz AG (osiguranje)...

Početkom prošle godine njemačka CWS-boco Grupa, nakon dugogodišnjeg poslovanja na hrvatskom tržištu, u poslovnoj

zoni pokraj Čakovca započela je i završila 12 milijuna eura vrijednu greenfield investiciju, izgradnju industrijske praonice, u kojoj radi 60 novozaposlenih. Tvrtka se bavi iznajmljivanjem i prodajom radne i zaštitne odjeće, otirača i sanitarnog pribora.

“Kad poslujete s njemačkim koncernima, znaju se pravila kako postupiti u svakoj poslovnoj situaciji u kojoj se nađete. Mi imamo sreće jer se nalazimo u Međimurju, u Čakovcu, gdje je situacija nešto bolja od hrvatskog prosjeka kad su u pitanju dozvole i ostala birokracija. Građevinsku dozvolu dobili smo u tjedan dana, vodopravnu dozvolu u roku od 10 dana. Ova praonica, koja je greenfield investicija, obavljat će uslužnu djelatnost pranja za Hrvatsku, Sloveniju te još neke od zemalja iz okruženja, dakle bit ćemo izvoznik usluga”, istaknuo je direktor CWSboco Hrvatska i Slovenija Senko Judin.

Greenfield investicije u Hrvatsku do sada su u pravilu rezultirale povećanjem hrvatskog izvoza u zemlju iz koje su dolazile, pa tako i u Njemačku.

Prostora za sudjelovanje njemačkih investitora ima i u hrvatskom turizmu, a i energetika je otvorena za moguća ulaganja, osobito u području distribucije plina te proizvodnje električne energije. U sektoru građevinarstva i montažnih radova moguća je suradnja i zajednički nastup snažnih graditeljskih sektora jedne i druge države na trećim tržištima.

BESPLATNIM EDUKACIJAMA I SEMINARIMA DO NOVIH ZNANJA Poznato je kako različite vrste seminara i edukacija nisu svima dostupne zbog visokih cijena. HGK za svoje članice takve usluge gotovo svakodnevno organizira besplatno, od pružanja znanja kako izvoziti ili započeti poduzetničku djelatnost, do uvida u međunarodne natječaje i pravila.

S obzirom na čestu promjenu zakona, HGK također organizira radionice na kojima se mogu dobiti jasne upute kako novi zakoni utječu na poslovanje i kako prilagoditi djelatnost novim okolnostima. Svaki dobar poduzetnik je dobro informiran poduzetnik.

HGK, koja se može pohvaliti najvećom bazom podataka o stanju hrvatskoga gospodarstva, pomaže svojim članovima da ostanu informirani te im u najkraćem roku pruža sve informacije i podatke iz komorskih baza, kreirane prema njihovoj potrebi.

HGK raspolaže preciznom i opširnom bazom podataka koja se sastoji od trgovačkoga registra, proizvoda i usluga te financijskih i rezultata uvoza i izvoza svih hrvatskih tvrtki. Uz pomoć stručnjaka Komore, analizom podataka, poduzetnici mogu pratiti dosadašnje rezultate poslovanja, predviđati buduće trendove i donositi prave poslovne odluke.

Više informacija na www.hgk.hr

besplatni info telefon

0800 1852

HRVATSKO DRUŠTVO MENADŽERA KVALITETE

Zaključci 16. međunarodnog simpozija o kvaliteti 16. međunarodni simpozij o kvaliteti u organizaciji Hrvatskog društva menadžera kvalitete (HDMK) održan je od 18. do 20. ožujka 2015. godine u Opatiji.

Suorganizatori simpozija su: 1) MSEECQI - Middle and South East European Countries Quality Initiative, 2) Czestochowa University of Technology, Faculty of Management, Institute of Production Engineering Czestochowa, Poland i The Managers of Quality and Production Association Czestochowa, Poland i 3) Hertzen State Pedagogical University, Faculty of Management, St. Petersburg, Rusija. Pokrovitelji simpozija su: Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska akreditacijska agencija, 1. Za simpozij je, nakon međunarodne recenzije, prihvaćeno 40 znanstvenih i stručnih radova, od autora iz 11 zemalja svijeta, što je odraz kvalitete simpozija i jačanja međunarodne suradnje i ugleda HDMK. Na simpoziju je sudjelovalo oko 140 sudionika, među kojima i studenti i profesori Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji i Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

2. Simpozij je organiziran zajedno s tri suorganizatora iz inozemstva, po prvi put MSEECQI - Middle and South East European Countries Quality Initiative (Inicijativa za kvalitetu zemalja Srednje i Jugoistočne Europe te već tradicionalno 1) Czestochowa University of Technology, Faculty of Management, Institute of Production Engineering Czestochowa, Poland i The Managers of Quality and Production Association Czestochowa, Poland.

3. Najviše radova odnosi se na tematske cjeline: Kvaliteta u obrazovanju, Kvaliteta i integrirani sustavi upravljanja, Kvaliteta i konkurentnost, Kvaliteta u proizvodnji i građevinarstvu, Kvaliteta i konkurentnost, Kvaliteta u javnom sektoru, Kvaliteta u zdravstvu i turizmu, iz čega se zaključuje da su: konkurentnost gospodarstva, praktična primjena načela upravljanja kvalitetom i obrazovanje, ergetska učinkovitost i zaštita okoliša, područja koja kvalitetu vide kao šansu za poboljšanje. Značajno je da već nekoliko godina za redom tematska cjelina Kvaliteta u obrazovanju ima najveći broj znanstvenih i stručnih radova. To se tumači činjenicom da je reforma u sektoru obrazovanja duboko prisutna u području visokog obrazovanja. Nadalje, dobar dio članstva HDMK su sveučilišni nastavnici, kojima je ova problematika značajna kao predmet znanstvenog istraživanja, ali i svakodnevno praktično djelovanje.

Hrvatski zavod za norme, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Primorsko-goranska županija, Sveučilište u Rijeci, Turistička zajednica Zagrebačke županije i Ekonomski fakultet sveučilišta u Zagrebu - Poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje kvalitetom).

Na simpoziju je sudjelovalo oko 140 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Zbornik radova koji prati simpozij sadrži 40 znanstvenih i stručnih radova autora iz 11 zemalja: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Finske, Kosova, Poljske, Rusije, Sjeverne Irske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Nakon prezentiranih radova i održanih rasprava, Upravni odbor HDMK formulirao je slijedeće zaključke simpozija:

6. Menadžeri kvalitete profesionalci, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama, inicijatori su ozbiljnih i održivih pozitivnih promjena u svojim organizacijama. Moderni menadžment zahtijeva ovladavanje kompetencijama za cjelovitim sustavom promišljanja, što za pretpostavku podrazumijeva razvoj osobnih sposobnosti i timskog rada.

Te promjene dešavaju se brže i snažnije nego što ih može slijediti i koncept cjeloživotnog obrazovanja. Optimizacija i inovacija trebaju postati dio svakodnevne prakse.

7. Koncept kvalitete u društvenoj zajednici razlikuje se onog u organizaciji. Kvaliteta zajednice razvija se kroz aktivnosti i interakciju među ljudima direktno ili indirektno kroz organizacije te kao kvaliteta društvenog djelovanja kroz koncept „društva koje uči“.

8. Glavni preduvjet za organizacije koje žele osigurati održivi razvoj je stalni razvoj ljudskih potencijala, koji se ogleda u sposobnosti organizacije za poticanje novih ideja koje se zatim pretvaraju u inovacije. To je važno za implementaciju inovacija. Odlučno osmišljavanje i korištenje ljudskih potencijala pretpostavka je izgradnje i razvoja snage i konkuretske prednosti organizacije. Usmjerenost na kupca i komunikaciju ima značajan utjecaj na kreiranje inovacije u postojećem konkurentnkom orkuženju i ostvarivanje konkuretske prednosti. Nedostatak usmjerenosti na kupca i komunikacije postaje nedostatkom konkurentnosti organizacije.

4. Kvaliteta shvaćena kao ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 i doprinos jačanju konkurentnosti još nije prepoznata u sferi politike i medija.

9. Razumijevanje fenomena „konteksta organizacije“ koji postaje zahtjevom revidirane norme ISO 9001:2015 zahtijeva filozofski pristup upravljanju kvalitetom i razumijevanje praktičnog funkcioniranja organizacije.

Radi se o važnom zahtjevu revizije norme jer pozicionira organizaciju kao entitet, na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu i sukladno tome bitno određuje njezinu budućnost. Za provođenje kvantitativne analize važnosti okolnosti koje čine unutarnji i vanjski kontekst organizacije predlaže se primjena „RANG“ metode.

5. Ispunjenje zahtjeva norme ISO 9001 sve više je prisutno u javnoj upravi (općine, gradovi, županije, ministarstva, ostale državne institucije) koje se u sve većoj mjeri, mada ne dovoljno, afirmiraju kao servis građana, kroz poboljšanje kvalitete usluga za građane i gospodarstvo te povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva.

10. Upravljanje kvalitetom izazov je za sve tvrtke koje žele ostati konkurentne na tržištu. Uvedeni sustav upravljanja kvalitetom trebao bi rezultirati pozitivnim pomacima kako u kvalitativnim, tako i kvantitativnim pokazateljima. Pored egzaktnog mjerenja ostvarenje uspješnosti, jednaku važnost imaju i stavovi zaposlenih. Za menadžere bilo

www.hdmk.hr

E-mail: info@hdmk.hr

tajnik@hdmk.hr

koje organizacije bitno je uočiti razlikuju li se značajno stavovi njihovih zaposlenih o učincima navedenog sustava upravljanja kvalitetom u odnosu na stvarno utvrđene pokazatelje.

11. U okviru simpozija održan je Okrugli stol pod nazivom: „Potrebne kompetencije savjetnika, predavača i auditora za prelazak na novu normu ISO 9001:2015.“ Na Okruglom stolu sudjelovali su panelisti iz 3 zemalje te pedesetak sudionika iz 10 zemalja. Nije bilo jedinstvenog zaključka oko doprinosa revizije norme ISO 9001:2015 povećanju konkurentosti. Stavovi su bitno različiti: od toga da revizija nije bila potrebna i da predstavlja korak unatrag u odnosu na postojeću normu, do ocjene da će polučiti rezultate u poboljšanju konkurentnosti na globalnoj razini.

Dio sudionika mišljenja je da će korist od revizije, obzirom na predviđene promjene, ostvariti samo 10% najboljih organizacija, koji i inače kontinuirano rade na stalnom poboljšanju sustava upravljanja.

12. U okviru simpozija održan je sastanak Upravnog odbora (Steering Committee) MSEECQI -Inicijative za kvalitetu zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, na kojem su sudjelovali predstavnici 7 zemalja: Bosne i Hercegovine, Finske, Kosova, Poljske, Rusije, Srbije i Hrvatske.

Zaključeno je da je Inicijativa formalno uspostavljena potpisom Memoranduma o razumijevanju i suradnji, a koji je krajem 2014. godine potpisalo 12 fakulteta, institucija i organizacija iz 8 zemalja. Suradnja temeljem Memoranduma je već uspostavljena i intenzivno se odvija.

Upravni odbor u narednom će razdoblju raditi na uspostavi pravne osobnosti Inicijative, daljnjem razvoju kriterija za pristupanje Inicijativi te razvoju suradnje.

13. Okvir za donošenje ovih zaključaka predstavljen je sudionicima 16. međunarodnog simpozija o kvaliteti u Opatiji, prilikom zatvaranja simpozija 20.3.2015. godine, a zaključke je usvojio Upravni odbor Hrvatskog društva menadžera kvalitete na 17. sjednici održanoj 9.4.2015. godine u Zagrebu.

Zagreb; 9.4.2015.

Za Upravni odbor HDMK Dr. sc. Miroslav Drljača Predsjednik

predsjednik@hdmk.hr

OIB 52439382255

aktualno 21

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

SAJMOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI na Zagrebačkom velesajmu

Misli zeleno, gradi zeleno: dobrodošli na Interklimu - Energetiku - Zelenu gradnju Tri povezana sajma na jednom mjestu, u istom terminu: svi profesionalci iz područja energetike i održivog gospodarenja, kao i zainteresirana javnost, imaju sjajan razlog da od 22. do 25. travnja posjete Zagrebački velesajam

T

ri vodeća sajma ove vrste održat će se u zajedničkom terminu, od 22. do 25. travnja 2015. na Zagrebačkom velesajmu. Riječ je o poznatim sajmovima Interklima, Energetika i Zelena gradnja.

Naglasak sajmova bit će na energetski štedljivim tehnologijama i sustavima opremanja objekata te povećavanju svijesti o energetskoj učinkovitosti i mjerama uštede. Na sajmovima će biti predstavljene nove tehnologije i sustavi iz područja grijanja, hlađenja, klimatizacije i ventilacije, obrade pitke vode, energetike (s naglaskom na obnovljive izvore) te održive gradnje. Tri savršeno kompatibilna saj-

njegov doprinos primjeni termodinamike za racionalno korištenje energije i alternativnih izvora, ponajprije u području grijanja, hlađenja i klimatizacije. Posjetitelji će moći

Obilježit će se i Dan Frana Bošnjakovića, hrvatskog velikana znanosti o toplini ma na jednom će mjestu okupiti predstavnike struke, povezati proizvođače, distributere i projektante s potrošačima, a napose s poslovnom javnošću - poduzetnicima i investitorima. Dio programa su i edukativne radionice koje pridonose stručnom usavršavanju sudionika.

Posebno zanimljiv bit će znanstveni skup u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje koji će se održati u okviru sajma Interklima.

Na skupu će se obilježiti Dan Frana Bošnjakovića, istaknutog hrvatskog znanstvenika nauke o toplini te aktualizirati

nazočiti i 12. konferenciji o termografiji na kojoj će biti riječi o termodinamičkim i ekonomskim aspektima ponašanja građevinskih konstrukcija u odnosu na zahtjeve europskih direktiva o energetskoj učinkovitosti i primjenama infracrvene termografije.

Sve u znaku energetske učinkovitosti O energetskoj obnovi zgrada po modelu Ugovora o energetskom učinku, s primjerima projekata, bit će riječi na prezentaciji projekta IEE EESI2020.

O primjeni Ugovora o energetskom učinku u projektima rekonstrukcije sustava javne rasvjete govorit će se na prezentaciji projekta IEE Streetlight-EPC. Energetsko certificiranje u praksi naziv je stručnog skupa na kojem će se govoriti o konkretnoj provedbi proračuna racionalne uporabe energije i toplinske zaštite u zgradama, a inženjerima strojarstva posvećen je skup Dan inženjera strojarstva na kojemu će

podrobnije biti osvijetljena važna tema velikih energetskih postrojenja i održive gradnje, naravno, kroz aspekt energetske učinkovitosti.

Pokrovitelji Sajma energetske učinkovitosti su Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja Hrvatske, Grad ZagrebGradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Partneri Sajma energetske učinkovitosti su Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatska udruga energetskih certifikatora, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Fakultet strojarstva i brodogradnje.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Aluminiju krenulo U prva dva mjeseca ove godine mostarski Aluminij ostvario je 25 milijuna prihoda više nego u istom vremenu prošle godine. Istovremeno, izjavio je direktor Nikica Ljubić, postignut je dogovor o reprogramiranju dugova EP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i pristupilo se restrukturiranju svih zatečenih dugovanja. Uspješno je stabiliziran i rad tvornice. Plaće i doprinosi se sad redovno isplaćuju. Obnovljene su i poljoprivredne aktivnosti oživljavanjem proizvodnje u sedam od ukupno devet plastenika, kao i voćnjaka i vinograda.

Mostar-Göteborg i Mostar-Zagreb Na Zračnu luku Mostar 2. i 6. travnja sletjela su iz Göteborga prva dva od 20 ugovorenih čarter zrakoplova švedske aviokompanije Malmö Aviation sa po 160 putnika. Povratna karta stoji 280 eura.

Stalna aviolinija MostarGöteborg uspostavit će se u sljedećoj godini. U planu je otvaranje još nekoliko linija za Švedsku i druge skandinavske države jer je interes turista i hodočasnika za Međugorje i Mostar sve veći. Nakon sedam godina Mostar će dobiti i zračnu liniju za Zagreb. Hrvatski privatni avioprijevoznik Air Croatia najavio je da će od 1. lipnja tri puta tjedno letjeti na liniji Zagreb-MostarZagreb. Cijena u jednom smjeru kretat će se od 49 eura.

Sajam gospodarstva Mostar

Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru održava se od 14. do 18. travnja. Zemlja partner ove godine je Tajvan, a predstavit će se sa 18 poduzeća iz raznih gospodarskih grana. U sklopu sajma održat će se i susreti domaćih i tajvanskih gospodarstvenika.

( 50 mil €

težak kredit EIB-a BiH

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( od toga 31,5 mil €

investirat će se u prometnicu Stolac-Neum

Bosna i Hercegovina napokon dobila Vijeće ministara BiH i Vladu Federacije BiH

Konstituiranje u minutu do ponoći Na prvoj sjednici Vlada FBiH je zadužila sve federalne institucije i službe, posebice Agenciju za državnu službu FBiH, da odmah zaustave natječaje za prijam državnih službenika na razdoblje od 60 dana Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

apokon, pet mjeseci od prošlogodišnjih općih izbora i ogromne neizvjesnosti koja je vladala zemljom, državni i entitetski parlamen-

Od šest uvjeta koje BiH treba ispuniti da bi mogla izvoziti mlijeko u zemlje EU-a, ispunjena su samo dva ti su izabrali Vijeće ministara BiH, odnosno Vladu Federacije BiH i to minutu do 12 - točnije nekoliko minuta prije ponoći između 31. ožujka i 1. travnja.

Zahvaljujući upravo tim minutama, umirovljenici u Federaciji BiH dobili su i onako mizerne mirovine, istina, s osam dana zakašnjenja, što im baš i nije bilo svejedno. No s druge strane, da nije izabrana Vlada FBiH ne bi bilo proračuna, pa ne bi bilo ni

novca za mirovine. Ovako će uz umirovljenike, plaće dobiti i zastupnici i službenici u federalnoj upravi te zaposlenici u tvrtkama u većinskom federalnom vlasništvu. Svi su oni su do ponoći 31. ožujka strepili prateći direktne prijenose iz skupštinskih dvorana preko malih ekrana.

Ministri zasukali rukave I gle čuda, poslije toliko mjeseci neizvjesnosti, ministri dviju vlada zasukali su rukave i prihvatili se posla. Vijeće ministara BiH je do 3. travnja održalo dvije, a Vlada Federacije BiH tri sjednice.

Kad je riječ o državnoj vladi, tema prve sjednice bila je posvećena izradi proračuna institucija za ovu godinu, da ne kažemo osiguranju plaća i ministrima i zastupnicima kao i državnim činovnicima. Drugi važan dogovor bio je vezan za program rada i strateška opredjeljenja Vijeća u njegovih prvih 100 dana. Predsjedavajući Denis Zvizdić iz SDA, obraćajući se novi-

narima, naglasio je kako će “njegov tim biti fokusiran na aktualne ekonomske probleme države, poput reguliranja pozicije mljekarske proizvodnje i ostalih roba životinjskog podrijetla”. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izjavio je da će zajedno s entitetskim vladama posebna pozornost biti usmjerena na zaštitu mljekarske industrije, iako do sada njegovo ministarstvo nije zaprimilo nikakav zahtjev bilo koje udruge ili institucije za zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza. Cilj je tog ministarstva da se što prije ispune uvjeti za izvoz mlijeka u zemlje EU-a, a od šest uvjeta BiH je do sada ispunila samo - dva.

Pred izbore u listopadu propagandni izborni slogan SDA bio je: “Svake godine 10.000 novih radnih mjesta”. Međutim, na prvoj sjednici Vlada FBiH je zadužila sve federalne institucije i službe, posebice Agenciju za državnu službu FBiH, da

odmah zaustave natječaje za prijam državnih službenika na razdoblje od 60 dana. Uz to, vjerovalo se da će prvi posao kabineta federalnog premijera Fadila Novalića, biti smjena upravnih i nadzornih odbora u državnim tvrtkama. Umjesto smjena, odlučeno je da se Vladi za 15 dana prikupe informacije o mandatima i statusu članova uprava. Osim toga, u narednih 15 dana ministri se moraju izjasniti hoće li povući iz skupštinskih procedura prijedloge zakona i druge odluke prethodne vlasti. Time su zapravo, bar privremeno, zaustavljene špekulacije o tome kojim će vladajućim strankama u Federaciji BiH - SDA-u, HDZ-u BiH i Demokratskoj fronti - pripasti zlatne koke kao što su dvije elektroprivrede, dva telekoma i Autoceste FBiH. Čekanje novca dugo 30 godina Ako je suditi po novinskim najavama, najbliže je istini da su HDZ-u BiH već “pripale” Autoceste

Federacije BiH. Naime, desetak dana prije konstituiranja Vlade FBiH, priopćeno je da su nakon 30 godina čekanja osigurana sredstva za završetak gradnje 48,8 kilometara ceste Stolac-Neum.

Time će se uvelike smanjiti kolone vozila na graničnom prijelazu Metković, posebice u ljetnim mjesecima. Turisti koji će putovati prema Pločama, Makarskoj i Splitu koristit će se novoizgrađenom autocestom i graničnim prijelazom Bijača, a oni koji namjeravaju za Neum i Dubrovnik novu cestu Stolac-Neum i tamošnji granični prijelaz. BiH je s Europskom investicijskom bankom postigla konačan dogovor o kreditu od 50 milijuna eura, od čega će 31,5 milijuna eura biti investirano u ovu prometnicu. Preostali iznos investirat će se u modernizaciju dionice ceste Sarajevo-Tuzla, između Olova i Kladnja te završetak radova na tunelu čime će se putovanje između Sarajeva i Tuzle smanjiti s dva sata na sat i pol.

23

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 13,4 mlrd €

fiskalna šteta Slovenije od 2007. do 2013.

( 400 mil €

*vijesti

godišnje subvencije u istom razdoblju

Slovenija: Loše upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu

Političko tutorstvo donijelo gubitke Analitičari u Bruxellesu ističu kako su i druge države u kriznom razdoblju pomagale bankama i poduzećima, ali da nigdje takvi troškovi mjereno udjelom u BDP-u nisu bili tako visoki kao u Sloveniji Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Z

abrinjavajuće je visok iznos procijenjene štete koju je Slovenija pretrpjela od 2007. do 2013. zbog lošeg upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu.

U tom kriznom razdoblju Slovenija je u banke i poduzeća upucala 8,3 milijarde eura proračunskog novca, a s još 5,1 milijardu eura štete sebe je obdarila ispadom dohotka koji poduzeća u njezinom portfelju nisu ostvarila, a mogla su ga ostvariti da su bila upravljana kao slična privatizirana poduzeća.

Sedam godina pretjeranog političkog tutorstva nad dijelom gospodarstva s državnim vlasničkim predznakom donijelo je Sloveniji 13,4 milijarde eura ukupne fiskalne štete.

Seciranje slovenske ekonomije Iznos štete u Sloveniji utvrdila je Europska komisija u najnovijem izvještaju u okviru tzv. pro-

računskog europskog semestra 2015. Izvještaj je ovaj put širi i secira sve kritične točke slovenske ekonomije. Usporedbe s ne baš najrazvijeni-

Državni proračun isušivan je na razne načine, ponajviše učestalim dokapitalizacijama državnih poduzeća jim zemljama kao što su Poljska, Slovačka, Hrvatska, Mađarska, Bugarska i Rumunjska, pokazale su da Slovenija ima natprosječno veliki udjel državnih poduzeća te da njime upravlja s ispodprosječnim rezultatima.

Analitičari u Bruxellesu popratili su podatak o 13,4 milijarde eura ukupne fiskalne štete i zapažanjem da su druge države također u kriznom razdoblju pomagale bankama i poduzećima, ali da nigdje takvi troškovi mjereno udjelom u BDP-u nisu bili tako visoki kao u

Sloveniji. Prednjače troškovi u sanaciji banaka, a tome su stručnjaci EK pridodali 200 milijuna eura troška povezanog s osnivanjem DUTB-a (loše banke) i uračunali da je Slovenija istodobno izdala i obveznica u vrijednosti 1,5 milijardi eura.

Državni proračun isušivan je na razne načine, ponajviše učestalim dokapitalizacijama državnih poduzeća. Proračun je iskeširao mnogo novca i kroz subvencije, a naplaćao se i kredita na osnovi jamstva državnim poduzećima. Na žalost, jamstvena knjiga time nije zatvorena. Proračun još jamči za 6,4 milijarde eura kredita koji nisu podmireni i sasvim je izvjesno da će dio te svote doći državi na naplatu.

Stručnjaci EK posebno su raščlanjivali stavku ispada dobiti u državnim poduzećima. Da su slovenska državna poduzeća radila približno tako kao privatna poduzeća u domaćem okolišu ili u slučaju monopola kao od-

govarajuća poduzeća u Austriji, državne financije bile bi jače za 5,1 milijardu eura. Da takvi zaključci nisu puka konstrukcija službenika iz EK, lako je provjeriti na podatku o prinosima na kapital. Slovenska državna poduzeća u tom pogledu notorno su lošija od poduzeća u EU. Izdašnost vodi u moralni hazard Izvještaj o Sloveniji posebno se bavi subvencijama. Iz Bruxellesa stižu upozorenja da Slovenija dijeli previše subvencija – po 400 milijuna eura svake godine u promatranom kriznom razdoblju što je znatno više iznad prosjeka EU-a. Izdašnost u subven-

cijama često navodi primatelje na otklon u moralni hazard. Toga su svjesni i u Sloveniji gdje su uočili da državna poduzeća u neprivredne investicije preusmjeravaju znatno više novca nego što to čini privatni sektor. Bilance stanja također pokazuju da državna poduzeća imaju znatno više tzv. neključnih sredstava. Poklonjeni novac troši se lakše i neopreznije, pogotovo kada njime treba podmazati određene političke interese i zadaće. Sve to izaziva razne anomalije, iskrivljuje odnose na tržištu i koči rast gospodarstva. Sasvim dovoljno za preispitivanje stanja i popravljanje loših praksi.

Zbog politike pada proizvodnost

Manje rizika s raspršenom imovinom

Dr. Polona Domadenik s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani istraživala je učinkovitost upravljanja tvrtkama u kojima država ima manjinske vlasničke udjele. Takve tvrtke ostvaruju osam posto slovenskog BDP-a, bolje su od onih u kojima je država većinski vlasnik, ali ipak nisu pošteđene političkog utjecaja što je vidljivo u sastavima nadzornih odbora. Pomna raščlamba donijela je neugodnu spoznaju da su u 2009. i 2010. nadzorni odbori djelovali sa 25 posto članova uvedenih političkom voljom. U istraživanju došla je do spoznaje da je proizvodnost u 251 analiziranoj tvrtki zbog politički postavljenih nadzornika pala za oko 100 milijuna eura.

Slovenska vlada objavila je Nacrt strategije upravljanja kapitalnim investicijama, ali stručna javnost nije njime zadovoljna jer se nigdje ne obrazlaže kako postići visoke zadane ciljeve. Stručnjaci stoga sugeriraju vladi konkretno rješenje – da dio svojih uloga prenese na upravljanje specijaliziranim upravljačima s više znanja i iskustava. Također predlažu da država osnuje podfondove prema vrsti imovine, posebno za dionice, posebno za obveznice te za poduzetničke obveznice. Predajući ih na upravljanje specijaliziranim upravljačima, država zapravo raspršuje imovinu što mora rezultirati smanjivanjem ukupnog rizika.

Sanacija pod patronatom Gospodarski direktor Nadbiskupije Graz Herbert Geiblöck, ujedno i član ekipe koja je savjetovala Nadbiskupiju Maribor u restrukturiranju njenih dugova, izjavio je da se “gospodarsko osamostaljivanje” u Mariboru izrodilo u najveći financijski debakl u okviru Rimokatoličke crkve. Dugovi što su ih za sobom ostavili Gospodarstvo Rast i dva crkvena holdinga Zvon 1 i Zvon 2 dosežu gotovo milijardu eura.

Pod patronatom kolega iz Austrije osnovan je Slom­ šekov fond posredstvom kojeg će se od banaka otkupljivati najvažnije zgrade da bi se Nadbiskupiji Maribor ostavilo nužne prostore za rad i boravak.

Pad povjerenja u BS Više od 40 posto anketiranih građana ne vjeruje središnjoj banci, pogotovo guverneru Boštjanu Jazbecu. Banka Slovenije od uvođenja tolara 1990. imala je iznimno visoko povjerenje javnosti. Do obrata je došlo nakon što su, tijekom zadnjeg kriznog razdoblja, banka i guverner prozvani da su prikrivali istinu o veličini duga te da su brisali iz vlasništva posjednike tzv. podređenih obveznica.

Prodali prodavaonice Lobist i vlasnik dnevnika Večer Uroš Hakl i njegov otac Boris Hakl nisu više suvlasnici tvrtke Regal GH koja upravlja prodavaonicama na aerodromu

Ljubljana. Svoj polovični dio prodali su njemačkoj skupini Gebr. Heinemann koja ima 74 podružnice u 37 zemalja. Regal GH ostvario je lani 30 milijuna eura prometa čemu su najviše pridonijele prodavaonice na Brniku te na crnogorskim aerodromima Podgorica i Tivat. Regal GH ima i devet prodavaonica na prijelazima s Austrijom i Hrvatskom.

24 TURIZAM *vijesti Otvorena sezona kružnih putovanja Uplovljavanjem brodova Ocean i Viking Star u dubrovačku luku Gruž u Dubrovniku je proteklog tjedna otvorena ovogodišnja sezona brodova na kružnim putovanjima. Na tim je brodovima u Dubrovnik došlo 2720 gostiju. Prema podacima dubrovačke Lučke uprave u travnju će u taj grad na brodovima doći oko 43.000 gostiju.

Tijekom ove godine u Dubrovniku se očekuje više od 870.000 gostiju s kruzera te 597 ticanja brodova.

U Hrvatskoj u veljači više turista U Hrvatskoj je u veljači zabilježen porast turističkih dolazaka za 14,7 posto, a noćenja za 15,4 posto u komercijalnim smještajnim objektima u odnosu na isti mjesec 2014. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, turisti su u veljači ostvarili 368.780 noćenja, od čega su 44,1 posto ili 7,6 posto više nego u veljači prošle godine ostvarili domaći, a 55,9 posto ili 22,3 posto više nego lani strani turisti. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije, 16,8 posto, te Austrije, 10,6 posto.

Beljska graševina među najboljim vinima svijeta

Vina Belje u prošloj su godini osvojila 10 priznanja na međunarodnim sajmovima i ocjenjivanjima vina, a u dva mjeseca ove godine nagrađena su s pet zlatnih medalja i jednom srebrnom. Time je potvrđen snažan uzlet brenda Vina Belje, temeljen na ulaganjima u kvalitetu od vinograda do krajnjeg potrošača. Na jednom od najuglednijih svjetskih ocjenjivanja vina Vinalies Internationales u Parizu, Goldberg graševina 2013. Vina Belje nagrađena je zlatnom medaljom, a Vrhunska graševina 2012. srebrnom medaljom.

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 54,24% ispitanih ( 50,85% lani zabilježilo veći broj skupova

ima rast prihoda od poslovnih skupova

Stanje u hrvatskom kongresnom turizmu

Prvo brendiranje, a nakon toga kongresni centri Specijalizirani internetski portal PoslovniTurizam ove je godine proveo istraživanje među sudionicima hrvatske kongresne industrije o trenutačnom stanju, očekivanjima i perspektivama razvoja poslovnog turizma u našoj zemlji Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

K

ongresni ili poslovni turizam (u svijetu se oznčava kraticom MICE, od engl. naziva Meetings, incentives, conferences, and events) jedan je od najbrže rastućih segmenata turističke industrije. Poslovni gosti mnogo više troše nego klasični turisti, a turistička odredišta upravo su kongresni turizam prepoznale kao pokretač ekonomskog razvoja. Zbog toga su se veliki gradovi poput Milana, Madrida, Londona i Berlina strateški opredijelili za razvoj kongresno-insentiv djelatnosti i organizaciju velikih međunarodnih događanja. Zbog gospodarske krize, organizacija poslovnih skupova značajno je pala 2009. i 2010. godine, no već 2011. tržište

Većina ispitanika bilježi rast kongresnog segmenta poslovanja u odnosu na godinu ranije se oporavilo i od tada je u Hrvatskoj povećan broj održanih skupova.

Specijalizirani internetski portal za kongresni i poslovni turizam PoslovniTurizam je ove godine online anketom proveo istraživanje sudionika hrvatske kongre-

sne industrije o trenutačnom stanju, očekivanjima i perspektivama razvoja poslovnog turizma u našoj zemlji. Istraživanje je provedeno na uzorku od 118 ispitanika, a to su bili hotelijeri, vlasnici ili radnici u specijaliziranim agencijama, ali i svi ostali koji posluju u sektoru kongresnog i poslovnog turizma u Hrvatskoj.

Uglavnom domaći sudionici Prema prikupljenim podacima, većina ispitanika u 2014. godini zabilježila je rast kongresnog segmenta poslovanja u odnosu na godinu ranije. Tako ih je 54,24 posto zabilježilo veći broj skupova, 33,90 posto podjednak broju iz 2013., dok ih je samo 11,86 posto organiziralo manji broj poslovnih skupova nego 2013. Većina ispitanika ili 50,85 posto

je odgovorilo kako su u 2014. uprihodili više novca od poslovnih skupova nego 2013. Njih 27,12 posto je odgovorilo kako je prije dvije godine imalo podjednake prihode kao i 2013., dok je 22,03 posto ispitanih zabilježilo manje prihode od poslovnog turizma. Ta je industrija još uvijek orijentirana na domaće klijente, pa je tako 49,15 posto sudionika kongresnih i poslovnih skupova iz Hrvatske, dok ih iz Zapadne Europe dolazi 23,73 posto, a regije 22,03 posto. Zanemariv je broj sudionika s ostalih tržišta. No, čini se da nismo dovoljno iskoristili ulazak u članstvo Europske unije jer je 40,68 posto ispitanika izjavilo kako nam to članstvo nije donijelo više poslovnih skupova u odnosu na ranije razdoblje.

Međutim, ipak trećina ili 32,20 posto ispitanika

smatra kako smo članstvo u EU iskoristili, dok 27,12 posto ispitanika još uvijek nije sigurna u učinke pridruživanja Hrvatske EU. Umrežavanje sudionika u kongresnoj industriji Potreba za boljom prometnom povezanošću tj. većim brojem izravnih međunarodnih letova te jasno i prepoznatljivo brendiranje Hrvatske kao kongresno-insentiv destinacije na međunarodnom tržištu označeni su kao najvažniji preduvjeti za bolje pozicioniranje na globalnom tržištu. To smatra 84,74 posto ispitanika. S druge pak strane, nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara označen je tek kao treći najvažniji preduvjet razvoja naše kongresne industrije, a to smatra važnim 15,26 posto ispitanika. No, to ipak ne znači

kako ne treba graditi velike kongresne centre. Većina ispitanika drži kako su nam potrebna dva do tri polivalentna kongresna centra za više tisuća sudionika, i to prije svega u Zagrebu. Osim glavnog grada, takvi bi centri trebali biti u nekim gradovima u Istri, Opatiji, Splitu i Dubrovniku. Gotovo trećina ispitanika smatra kako bi dugoročna strategija nastupa Hrvatske na MICE tržištu, prije svega, trebala biti brendiranje naše zemlje kao kongresne destinacije i odmicanje od dominantne percepcije odmorišne turističke zemlje.

Nakon toga treba riješiti problem nedovoljne zračne povezanosti naših i europskih destinacija izvan ljetne sezone, zatim ponovno osnovati nacionalni kongresni ured te umrežiti sve sudionike u kongresnoj industriji.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 52% programa

*vijesti

na računalima u Hrvatskoj 2014. bilo nelicencirano

Postoji čvrsta veza između nelicenciranog softvera i malvera

Nelicencirani programi magnet za zločince Primjetan je globalni porast otkupljivačkog softvera, tzv. ransomewarea: “zločesta” aplikacija “smrzne” računalo, nakon čega korisnik dobiva zahtjev da plati otkupninu ako želi ponovno pristupiti podacima u svom računalu

H

rvatska policija i BSA/ The Software Alliance, vodeći svjetski zastupnik softverske industrije, najavili su zajedničku kampanju usmjerenu prema poslovnim korisnicima u Hrvatskoj.

Tijekom ove kampanje, BSA će kontaktirati nekoliko tisuća domaćih poslovnih subjekata kako bi promovirao ovlaštenu poslovnu uporabu računalnih programa.

Kampanja je pokrenuta kao posljedica rezultata posljednje studije Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti koju je naručio BSA/The Software Alliance. Njome je potvrđena čvrsta povezanost između nelicenciranih računalnih programa i malicioznih programa. Analiza koju je provela globalna analitička kuća IDC pokazuje da s rastom stope nelicencirang računalnog softvera u zemlji raste i broj incidenata povezanih s malverom u toj zemlji. Implikacije za državu, kompanije i krajnje korisnike sasvim su jasne: uklanjanje nelicenciranog softvera s poslovnih mreža može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

Otmica podataka U siječnju je američki FBI upozorio na zabrinjavajući globalni porast otkupljivačkog softve-

ra, tzv. ransomewarea – aplikacijama koje “smrznu” računalo i onemoguće pristup podacima, uz zahtjev za ot-

Od tvrtki će se tražiti izjava kojom potvrđuju da koriste isključivo licencirane programe kupninom u tisućama američkih dolara za vraćanje pristupa podacima, kaže Ivana Jurin Puhalo, vanjska savjetnica BSA u Hrvatskoj. “Kroz naš kontakt s policijom i carinskom upravom smatramo neophodnim informirati poslovne subjekte u Hrvatskoj o ovim opasnostima koje su u nedvojbenoj, čvrstoj vezi s uporabom nelicencira-

nog softvera. Ovom zajedničkom kampanjom želimo javnost upoznati s pravilnim upravljanjem softverom i doista jednostavnim principima uvođenja sustava upravljanja, kako bi lokalne tvrtke jednostavno i bez rizika ostale na sigurnoj strani”, istaknula je Ivana Jurin Puhalo.

U 2014. Globalno BSA istraživanje o softveru izvijestilo je kako je 52 posto računalnih programa postavljenih na računala u Hrvatskoj tijekom prethodne godine bilo nelicencirano, u usporedbi s globalnom stopom od 43 posto. Glavni razlog koji korisnici računala diljem svijeta navode za korištenje licenciranog softvera je upravo izbjegavanje sigurnosnih prijetnji. Među rizike povezane s nelicenciranim softverom, 64 posto ko-

risnika kao velik razlog zabrinutosti navodi i neovlašten hakerski pristup, a 59 posto gubitak podataka.

Kibernetička sigurnost i suzbijanje računalnog kriminala fokus su postupanja Odjela za visokotehnološki kriminalitet Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, ističe Kristina Posavec, voditeljica tog Odjela. “U našem svakodnevnom radu uočena je uska povezanost korištenja nelicenciranih softvera i malvera, odnosno malicioznih programa, te na taj način građani riskiraju veću izloženost svojih računala zarazi i postaju potencijalne žrtve kaznenih djela. Drugim riječima, nelicencirani softver ne predstavlja samo povredu autorskih prava, već i prijetnju računalnoj si-

gurnosti. Ova zajednička kampanja je ujedno i prilika da se u javnosti poveća svijest o štetnosti nelicenicarnih softvera i računalnoj sigurnosti kao bitnom elementu ne samo za poslovanje različitih poslovnih subjekata, već i za sve građane koji koriste računala i internet u svojoj svakodnevici. Ujedno pozdravljamo svaki oblik suradnje i edukacije bez kojih učinkovito suzbijanje ove vrste računalnih prijetnji i kriminaliteta ne bi bilo moguće”, ističe Kristina Posavec.

Još edukacije o autorskim pravima BSA će u prvom dijelu kampanje dopisima kontaktirati više od 5000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj kojima će se od tvrtki tražiti izjava kojom potvrđuju da u svom poslovanju koriste isključivo licencirane računalne programe te time poštuju prava intelektualnog vlasništva proizvođača računalnih programa. Po završetku kampanje, BSA će s policijom i carinskom upravom organizirati niz edukacijskih treninga za inspektore i službenike policije i carinske uprave, kako bi ih dodatno obrazovali o intelektualnom vlasništvu, autorskim pravima i principima softverske revizije te unaprijedili njihove vještine prepoznavanja nelicenciranog softvera. (K.S.)

Toshiba osvježava poslovne prijenosnike Toshiba Europe osvježava svoja poslovna prijenosna računala Portégé Z30, Tecra Z40 i Satellite Pro R50-B s petom generacijom procesora Intel Core. Kako kažu u kompaniji, ugradnjom najnovije generacije procesora, uz poboljšano trajanje baterije i značajke posebno osmišljene za poslovne korisnike, pruža se dodatni izbor korporativnim korisnicima te onima u malim i srednje velikim tvrtkama.

Prvi hrvatski Droidcon IT konferencija Droidcon Zagreb održat će se 29. i 30. travnja u zagrebačkom hotelu Antunović. Skup koji organizira tvrtka Troido trebala bi okupiti više od 400 sudionika, što će Droidcon Zagreb učiniti najvećom konferencijom takve vrste na jugoistoku Europe. Na konferenciji će se održati brojna edukativna predavanja, na štandovima će kompanije predstavljati svoj rad i inovativna rješenja, a s obzirom na to da se na njoj očekuju i vrhunski programeri i dizajneri, ovo je prilika za upoznavanje kvalitetnih i potencijalnih suradnika u ovoj branši.

WhatsApp uskoro dio Facebooka

Facebook je prošle godine za 19 milijardi dolara kupio jednu od najpoznatijih aplikacija za razmjenu poruka WhatsApp. I iako je dio korisnika upravo zbog toga napustio tu aplikaciju, Facebook je krenuo integrirati ga u svoje usluge. U tijeku je testiranje opcije koja će omogućiti slanje sadržaja s Facebooka direktno na WhatsApp te dijeljenje sadržaja s WhatsApp kontaktima.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Maria Calasanz Ziesche Konačna sloboda VERBUM

Zdravo, Kraljice, Majko milosrđa, živote, slasti, ufanje naše… Nema katolika koji ne poznaje i nije molio ili pjevao čudesnu molitvu Salve Regina – Zdravo, Kraljice. No malo tko zna nešto o njezinu tvorcu, bl. Hermanu iz Reichenaua čija je neobična životna priča majstorski opisana u ovom romanu. Riječ je o životnoj priči dječaka koji je sanjao velike stvari, život pun sreće, a morao se suočiti s bolešću, uzetošću, odbačenošću i patnjom. No htio je biti slobodan po svaku cijenu i to je i ostvario.

Boris Perić, Tomislav Pletenac Zemlja iza šume TIM press

Bram Stoker je s pozornošću pratio novinske vijesti o epidemijama vampirizma, poput one o “vampirima u Novoj Engleskoj” što će je iz New York Worlda prenijeti u tekst svog najpoznatijeg romana, a Drakula je ostao željeno dijete literarne fikcije, o kojemu su pisali brojni autori kao što su John Polidori, Rudyard Kipling i Stephen King. Slabašna referencija na Vlada Tepeša daje mu povijesno opravdanje, a teme poput ksenofobije ili AIDS-a čine ga i danas aktualnim.

Marko Tomaš CRNI MOLITVENIK Algoritam

U novoj pjesničkoj knjizi Marko Tomaš kaže da je “ljubav smislila sve zločine”, i zato u ovoj poeziji prijetnja duši nije smrt, nego život, a život znači ponavljajuću psovku dok se u nekoj kavani, ponekad uz vino, ponekad uz čaj, rješava nemoguća Rubickova kocka ljubavi. Ili kako piše Dorta Jagić: “S Crnim molitvenikom u ruci očekujte neku vrstu opojne inicijacije u religiju ljubavi i smrti, ‘ubojstvo u savršenom tangu’. Između korica čeka vas gol pjesnik razapet između slavoluka ljubavnoj čežnji i slavoluka ‘smrtonosnoj samoći’”.

Ajahn Brahm SLONICA KOJA JE IZGUBILA SREĆU Naklada Ljevak

Autor bestselera Krava koja je plakala donosi 108 priča koje će vas nasmijati i natjerati da na život počnete gledati novim očima. Polazeći od vlastitih iskustava i od priča koje su s njim podijelili njegovi učenici te starih šala ispričanih na nov način, Brahm će svakoga potaknuti da preispita svoje životne obrasce. Bez obzira na to bavi li se bolnim emocijama, teškim odnosima ili prolaskom kroz aerodromsku kontrolu, on dotiče univerzalnost ljudskog iskustva s nježnošću i razoružavajućim humorom.

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Suradnja

Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl.

Tvrtka nudi usluge u području: 1. Gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. Specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ili posjednicima drvnog otpada (tvornice namještaja, pilane, stolarske radionice, tvrtke koje se bave poslovima rušenja, građevinske tvrtke, komunalna poduzeća, odlagališta otpada, industrijski pogoni, špediterska i logistička poduzeća). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz. pl, +48 61 8126 500.

Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke

Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna.com.

Leo Commerce

Nakon bizarne nesreće u Wyomingu, šerifov ured uhiti muškarca pod sumnjom da je dvostruki ubojica, no daljnja istraga dolazi do serijskog ubojice koji je u zadnjih 25 godina otimao, mučio i sakatio žrtve diljem SAD-a. Osumnjičenik tvrdi da je samo pijun u golemom labirintu laži i obmane, no može li mu se vjerovati? Slučaj se odmah predaje FBI-u koji traži pomoć izvana. Detektiv Robert Hunter zamoljen je da obavi niz razgovora s uhićenim muškarcem. U tim razgovorima počinju se otkrivati užasne tajne koje nitko nije mogao predvidjeti...

Suradnja

Pilana T4, Kuršanovec.

Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda.

Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 7839 178.

Tiskarske usluge

i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109.

Tiskarske usluge

Šimrak usluge, Zagreb.

Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste) te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo.

Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.tcom.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257.

Namještaj

Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr.

Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode

Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora.

Također, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Sigurnosna i zaštitna odjeća

Jadrolinija nabavlja sigurnosnu i zaštitnu odjeću.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Pletena trska

Hrvatske šume nabavljaju pletenu trsku za zaštitu sadnica topole. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 423.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Promidžbeni materijal

Chris Carter Zlotvor

tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna. com.tr, +90 332 3598 585.

Hrvatska radiotelevizija nabavlja promidžbeni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000. Rok dostave ponuda je 22. travnja.

Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Komunalna oprema

Općina Čepin nabavlja komunalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 572.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 28. travnja.

Punionice za električna vozila

Hrvatska elektroprivreda nabavlja punionice za električna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi tri milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 28. travnja.

Stočna hrana

Šume Tuzlanskog kantona nabavljaju stočnu hranu. Rok dostave ponuda je 23. travnja.

Rezervni dijelovi za plovila

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore nabavlja rezervne dijelove za plovila. Rok dostave ponuda je 23. travnja.

Kompjuterska i kancelarijska oprema i uređaji

Sekretarijat za razvojne projekte u Podgorici nabavlja kompjutersku i kancelarijsku opremu i uređaje. Rok dostave ponuda je 21. travnja.

Regija Nabava laptopa

BH Telecom nabavlja laptope. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Navigacijski sustavi

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja navigacijske sustave. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 25,4 milijuna kuna.

Čelična užad

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju čeličnu užad. Rok dostave ponuda je 28. travnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Interklima - Energetika - Zelena gradnja

Disko klub, krznarija i punionica vina Poslovni prostor u Zagrebu procijenjen na 6,2 milijuna kuna. Prostire se na 580 četvornih metara u Zaherovoj 3. Dražbeno ročište održat će se 14. travnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sudnici 70/III. (dvorišna zgrada).

Nekretnina se u naravi sastoji od poslovnog prostora, skladišta i 10 parkirnih mjesta. Jamčevina iznosi 100.000 kuna, pojedinačno za svaki dio nekretnine za koji se želi sudjelovati u dražbi. Jamčevina se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj: HR­92­239­0001­ 1300­0004­60, s pozivom na broj 1608-13 i naznakom “Jamčevina za dražbu Tehnopaneli-projekt”.

Poslovni prostor u Zagrebu procijenjen na pet milijuna kuna. Površina iznosi 562 četvorna metra, a prostor se nalazi na adresi Zagrebačka cesta 205.

Dražba će se održati 14. travnja u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sudnici 70/III. (dvorišna zgrada).

Jamčevina iznosi 100.000 kuna, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda HR­ 9223­9000­11 30­0000­ 460, s pozivom na broj 48414, i naznakom “Jamčevina za dražbu Mura”.

Krznarija, pogon tekstila i drugi dijelovi tvornice Slavonija modna konfekcija iz Osijeka u stečaju. Nekretnine su procijenjene na 39,8 milijuna kuna. Ukupna površina je 23.462 četvorna metra. Uz ostalo prodaje se i skladište gotove robe, spremište mazuta, uredski prostori sa zgradom za kemijsku pripremu vode, vatrogasni toranj i pripadajuća dvorišta. Dražbe-

no ročište održat će se 14. travnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka ulica 2, u sobi 34/II. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Stambena zgrada u Vodnjanu procijenjena na 4,1 milijun kuna. Riječ je o novogradnji sa šest stanova i pristupnom cestom. Nekretnine se nalaze na izuzetno atraktivnom položaju unutar Vodnjana, na samom rubu povijesne jezgre grada, u blizini sve urbane i komunalne infrastrukture.

Dražba će se održati 15. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, u sudnici broj 2/I. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Rijeci broj HR­5923­ 90001­1300­0027­03.

Vila u Pješčanoj uvali u Općini Medulin procijenjena na 10,8 milijuna kuna. U naravi radi se o stambenoj zgradi novije gradnje na površini od 462 četvorna metra, suvremenog arhitektonskog oblikovanja, s bazenom. Građevina ima tri nadzemne etaže i jednu podzemnu. Dražba će se održati 15. travnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi broj 16. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR­2923­ 90001­1300­0021­76, pozivom na broj 2-1582-11.

Diskoklub u Ogulinu procijenjen na 15,8 milijuna kuna. Cijeli poslovni prostor u kojem se nalazi klub prostire se na 13.670 četvornih metara u naselju Otok Oštarijski. Dražba će se održa-

ti 14. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Ogulinu, u sobi broj 4. Jamčevinu od 792.535,10 kuna treba uplatiti na račun Općinskog suda u Ogulinu broj HR­69239­0001­1300­ 000­486, s pozivom na broj 3-302-14.

Punionica vina u Umagu procijenjena na 3,2 milijuna kuna. U naravi riječ je o komercijalnom podrumu s punionicom vina na površini od 6854 četvorna metra. Nalazi se u poslovnoj zoni Ungarija. Dražba će se održati 16. travnja u 9.15 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Stalne službe u Pazinu, Dršćevka br. 1, u sudnici broj 5. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda HR­5923­ 9000­113­0000­2703, s pozivom na broj 020-45-11.

Kuća s gospodarskim zgradama u Svetom Ivanu Žabno procijenjena na 6,8 milijuna kuna. Uz kuću je i silos, poslovna zgrada, a sve zajedno prostire se na 1858 četvornih metara. Dražba će se održati 16. travnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Križevcima, soba broj 6/II. Jamčevina iznosi 10 posto.

Staklenici, sortirnica cvijeća i druge nekretnine u Zagrebu, sve zajedno procijenjeno na 86,9 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 602.035 četvornih metara. Dražba će se održati 22. travnja u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84 u sobi 327/III. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda HR­1723­9000­ 1130­0003­265, s pozivom na broj 116-2375-10.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni specijalizirani sajmovi 22. do 25. travnja, Zagreb

Tri vodeća sajma ove vrste održat će se u istom terminu, a naglasak sajmova bit će na energetski štedljivim tehnologijama i sustavima opremanja objekata.

Na sajmovima će biti predstavljene nove tehnologije i sustavi iz područja grijanja, hlađenja, klimatizacije i ventilacije, obrade pitke vode, energetike te održive gradnje. Bogat popratni sadržaj (edukacije, radionice) dodatni su razlog za posjet ovim sajmovima na Zagrebačkom velesajmu.

Umagexpo 2015 Međunarodni sajam sporta, trgovine i stručno-edukativni program cvijeća, ribarstva, ribarske opreme i prehrambenih proizvoda 23. do 26. travnja, Umag Umagexpo čini pet sajamskih događaja: Umag Sport, Umag Floria, Flora Educa, Crofish i Umag Land. Umag Sport nudi mogućnost prezentiranja ponude svih koji se bave proizvodnjom i prodajom stvari povezanih sa sportom te mogućnost sudjelovanja u raznim sportskim disciplinama. Na sajmu cvijeća uz izložbu će biti organizirano i međunarodno cvjećarsko natjecanje srednjoškolaca pod nazivom Flora Educa. Umag Land okupit će proizvođače agro proizvoda.

Dalmacija Wine Expo Vinska manifestacija 24. i 25. travnja, Split Šesti Dalmacija Wine Expo održat će se u već tradicionalnom terminu 24. i 25. travnja godine u Splitu, te 1. i 2. svibnja u Makarskoj. DWE 2015. u svom će šestom izdanju ponovno okupiti gotovo sve vodeće proizvođače vina, delikatesa i maslinovih ulja, predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare te uglednike poslovne, političke i kulturne scene. Tjedan dana nakon Splita festival se seli u Makarsku gdje se organizira mnoštvo koncerata te dobra zabava uz vrhunska vina i delicije.

Dječji sajam - Beograd Dječji sajam 24. do 26. travnja, Beograd - Srbija Sajam se održava dvaput godišnje, u proljeće i na jesen. Izlagači će pokazati proizvode i sadržaje vezane za pravilan rast i razvoj beba i djece: odjeću, obuću, hranu, igračke, dječju kozmetiku, namještaj; usluge koje se odnose na dječje obrazovanje, štednju, osiguranje; izdavačku djelatnost, kreativne radionice, ples, glumu, ritmiku.

Podatke sakupili:

28 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

PV REPORT MJESEČNI

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 30. ožujka do 4. travnja ukupno je bio 181 stečajni postupak, što je 19 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka, njih 56. Za predstečajnu nagodbu bilo je uloženo 30 prijedloga, dok su 23 postupka zaključena. Izbrisana su 43 subjekta, a s likvidacijom je započelo njih 19. Osnovano je 265 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (99), zatim Split (32), na trgovačkim sudovima u Osijeku i Varaždinu osnovan je isti broj trgovačkih društava, po 22, a slijedi ih Pazin sa 18 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (159), te ukupno 106 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

22 14 4 4 24 3 21 56 56 79 30 3 10 13 23

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

43 43 19 19 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

265 106 159 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

9 7 6 22 18 14 0

REJTING TJEDNA

IVANIĆPLAST d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

U ožujku izbrisane 402 tvrtke

U

ožujku 2015. godine bilo je ukupno 274 stečajna postupka, od toga je 28 posto bilo započetih i zaključenih postupaka predstečajne nagodbe, a 17 posto započetih stečajeva. To je dvostruko manje postupaka nego u ožujku prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u ožujku ih je izbrisano 402. Tijekom tog mjeseca pokrenuta su

32 7 22 17 99

j čan

Stečajevi

sije

ača

j vel

jak

ožu

Broj započetih stečajnih postupaka

19

42

46

Broj zaključenih stečajnih postupaka

23

20

23

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

27

29

23

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Osnovane tvrtke u ožujku 2015.

1338 osnovana

d.o.o.

subjekta

40,66% 57,47%

ostali oblici

1,87%

j.d.o.o.

769, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 544.

Predstečajne nagodbe

j

čan

sije

Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

a

jač

vel

jak

ožu

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

66

73

77

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

73

44

78

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

21

34

27

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015.

2500

2000

12

73 postupka likvidacije, što nije značajno odstupalo od 2014. godine.

Ukupno je osnovano 1338 poslovnih subjekata, 13 manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Najviše u Zagrebu (563), Rijeka i Pazin su izjednačeni po broju novoosnovanih subjekata (120), a Trgovački sud u Varaždinu registrirao je 115 novih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo

2015.

2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1500 1000 1000 500 500

0

0 travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak

travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

( 7324 predmeta do sada riješeno

( 60,988 mlrd kn njihov iznos prijavljenih obveza

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopile 1944 tvrtke Inače, iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 71,265 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 7891 tvrtki koja ukupno zapošljava 63.375 radnika

Z

aključno s ovogodišnjim 10. travnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada su predstečajnu nagodbu sklopile 1944 tvrtke. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 30,46 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 27.884 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 558 poduzeća koja zapošljavaju 8188 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 10,411 milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2502 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 10. travnja ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena

nje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 60,988 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno 52.332 radnika. U radu je, pak, 567 predmeta sa 11.043 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 10,27 milijardi kuna.

nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 40,877 milijardi kuna.

Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predme-

ta u radu, vidljivo je da su do sada riješena 7324 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na one koji uključuju odbačene prijedloge za otvara-

Građevinarstvo i dalje najveći dužnik Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 71,265 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 7891 tvrtki koja ukupno za-

pošljava 63.375 radnika.

Najviše predmeta, njih 6988 ili čak 88,56 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug

Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu premašuje 7,05 milijardi kuna. Ostatak od 11,44 posto otpada na 903 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 64,213 milijardi kuna.

Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 17,021 milijarda kuna, slijedi prerađivačka industrija sa 14,896 milijardi, trgovina na veliko i malo sa 11,682 milijarde...

Kad je o županijama riječ, najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 28,159 milijardi kuna.

Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 10,161 milijarde kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,463 milijarde, Primorsko-goranske županije sa 5,148 milijardi, Varaždinske županije sa 3,4 milijarde kuna...

Savjet Hrvatske narodne banke

Prekinut trend slabe kreditne aktivnosti Prvi put od drugog tromjesečja 2008. godine, zahvaljujući ponajprije kreditnom rastu, smanjio se udio loših u ukupnim kreditima sa 17,24 posto zabilježenih na kraju prethodnog tromjesečja na 16,95 posto Miješani signali koje daju visokofrekventne serije upućuju na nastavak stagnacije ekonomske aktivnosti početkom 2015. godine. Poboljšanje uvjeta financiranja i zadržavanje cijene nafte na niskim razinama trebali bi u nastavku godine povoljno djelovati na gospodarsku aktivnost, iako HNB-ova modelska brza procjena BDP-a temeljena na parcijalnim dostupnim podacima pokazuje mogućnost vrlo blagog tekućeg pada u prvom tromjesečju. Godišnji pad indeksa potrošačkih cijena usporio se u veljači, pri čemu

je energija bila jedina sastavnica s negativnim doprinosom inflaciji. Uz održavanje stabilnosti tečaja kune prema euru deviznim intervencijama,

Banke su, prema privremenim nerevidiranim podacima, u 2014. ostvarile dobit od 2,5 milijardi kuna HNB je nastavio poticati kreditiranje, koje je potisnuto zbog slabe domaće potražnje i nastavka razduživanja stanovništva.

Devizni priljevi s osnove zaduživanja države u veljači i ožujku polučili su rast bruto i neto međunarodnih pričuva, kao i rast slobodnih novčanih sredstava na računima banaka, stoji u priopćenju sa Savjeta HNB-a.

Racionalizacija poslovanja Raspoloživi podaci o poslovanju banaka u zadnjem tromjesečju prošle godine ukazuju na osjetan rast odobrenih kredita, čime je prekinut duže prisutan trend slabe kreditne aktivnosti. No, porasli su isključivo krediti držav-

nim jedinicama, dok su se krediti trgovačkim društvima i stanovništvu smanjili. Prvi put od drugog tromjesečja 2008. godine, zahvaljujući ponajprije kreditnom rastu, smanjio se udio loših u ukupnim kreditima sa 17,24 po-

sto zabilježenih na kraju prethodnog tromjesečja na 16,95 posto. Blago se smanjila i imovina banaka, a nastavljeno je, iako nešto sporijim tempom, njihovo razduživanje prema stranim vlasnicima.

Banke su, prema privre-

menim nerevidiranim podacima, u 2014. ostvarile dobit od 2,5 milijardi kuna. U tom snažnom rastu najveću ulogu imali su niži troškovi rezerviranja, ali i rast operativne profitabilnosti banaka zabilježen nakon dvogodišnjeg padajućeg trenda. Nastavljena je racionalizacija poslovanja, pa su tako porasli prihodi od prodaje dijelova poslovanja, uz daljnji pad općih troškova. Stopa ukupnoga kapitala iznosila je 21,4 posto, što ukazuje na visoku kapitaliziranost, a time i stabilnost bankovnog sustava.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3872, 13. travnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Trguje se malo i jeftino Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rošli tjedan završilo je razdoblje održavanja obvezne pričuve i u srijedu je započelo novo. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve nije imao gotovo nikakav utjecaj na odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu. Kamatna stopa i dalje je vrlo niska, a ponuda novca iznimno visoka. Visoka likvidnost sustava prisutna je već duže vrijeme bez izgleda za ikakvim promjenama u narednom razdoblju.

U petak je obavljena redovita mjesečna isplata mirovina čime je do-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

4

300

3

200

2

100

1

0

6.4.2015.

7.4.2015.

8.4.2015.

datno pojačana likvidnost bankarskog sustava.

Upravljanje viškovima likvidnosti sve je zahtjevnije jer sudionici imaju vrlo skučen izbor instrumenata novčanog tržišta. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama izuzetno je

9.4.2015.

0

10.4.2015.

skromna, a sudionici trguju uz niske kamatne stope.

Unatoč tome, zbog međusobnih ograničenja sudionika dio potražnje redovito ostaje nenamiren.

Ovakve okolnosti na novčanom tržištu pogoduju potencijalnim ko-

6.4. - 10.4.2015.

30.3. - 3.4.2015.

u%

400

ponedjeljak

utorak

srijeda

risnicima kratkoročnih pozajmica, osobito Ministarstvu financija kada izdaje trezorske zapise jer su kamatne stope sve povoljnije, a zanimanje sudionika uglavnom iznad planiranog iznosa izdanja.

Međutim, aukcije se odr-

četvrtak

vjesno očekivati promjenu kretanja na hrvatskom novčanom tržištu. Pokazatelji za prvu dekadu travnja potvrđuju da je potražnja za dodatnom likvidnošću sudionika vrlo niska zbog čega je i opseg trgovanja skroman. Trguje se malo, po izuzetno niskim cijenama. Za sada nema pokazatelja koji bi ukazivali na skoru promjenu kretanja.

petak

žavaju samo po potrebi i nisu redovite, što bi sudionicima s viškom likvidnosti odgovaralo. Iako su u ožujku održane četiri aukcije trezorskih zapisa, u travnju nije još ni jedna.

Na početku drugog kvartala godine nije iz-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala prema euru

Mirex i dalje raste

Na tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je potkraj prošlog tjedna vrijedila četiri lipe više nego valuta AUD

EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

7.64

5,4917

CAD

kanadski dolar

5,670955

JPY

japanski jen (100)

5,948194

CHF

švicarski franak

7,303776

GBP

britanska funta

10,486568

USD

američki dolar

7,155098

EUR

euro

7,592275

USD

tak. Franak je oscilirao, ali je na kraju tjedna bio na približno istoj razini kao i na početku.

7.15

CHF

7.33

7.63

7.12

7.32

7.62

7.09

7.31

7.61

7.06

7040

FTSE 100

7.60

7.03

7.29

7.59

7.00

7.28

7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

10.4.

posto. Poticaj optimizmu daju i signali s tržišta rada u SAD-u gdje se nastavljaju solidni pokazatelji, dok je u Europi neizvjesnost oko Grčke ponešto

18200

5025

Dow Jones

5000 4975

6920

17900

4950

6860

17800

4925

17700

5300 5240

7.4.

8.4.

9.4.15

10.4.

CAC40

12280

7.4.

8.4.

9.4.15

6.4.

10.4.

20000

DAX

19860

5180

12160

5120

12040

19580

5060

11920

19440

5000 7.4.

8.4.

9.4.15

10.4.

7.4.

8.4.

9.4.15

10.4.

NIKKEI 225

19720

11800 6.4.

NASDAQ

4900 6.4.

12400

-0,4% -0,8%

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.

19300 6.4.

7.4.

-0,12% 10.3.

10.4.

20.3.

fond

31.3.

9.4.

datum

6.4.

vrijednost (kn)

7.4.

promjena (%)

8.4.

9.4.

2015 (%)

kategorija A

18000

6.4.

0,0%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

6980

6800

0,4%

-0,4%

nja uz prodaju financijskih odjela i provedbu programa reotkupa dionica. GE je rastom cijene od osam posto potaknuo cijeli industrijski sektor za oko jedan 18100

MIREX - tjedni

0,8%

0,0%

Optimizam na tržištima i rast preuzimanja tvrtki

7100

MIREX - mjesečni

7.30

Međunarodno tržište kapitala

Američke dionice ostvarile su znatan rast proteklog tjedna. Uz ostalo, poticaj im je dala objava General Electrica da ulazi u opsežan plan restrukturira-

Vrijednost Mirexa B, obračunske jedinice za prosječni prinos obveznih mirovinskih fondova, prošli je tjedan dosegnuo 217.0989 bodova. Riječ je o rastu od 0,11 posto u odnosu na tjedan prije. Vrijednost Mirexa bila je 122.3493, a Mirexa B 106.5878 bodova.

0,4%

primjena od 11. travnja 2015. 6.4.

Izvor: HNB

lježeno je svakog radnog dana. Dolar je pak jačao, s vrijednosti od 7,01 kune u utorak do 7,15 kuna u pe-

na kraju pretprošlog tjedna. Uz iznimku četvrtka, blago klizanje vrijednosti eura prema dolje zabi-

8.4.

9.4.15

10.4.

6.4.

7.4.

8.4.

9.4.15

10.4.

smanjena nakon otplate dijela duga. Tijekom posljednja četiri tjedna, broj zahtjeva za naknadama za nezaposlene u SAD-u najniži je u razdoblju od posljednjih gotovo 15 godina, što potvrđuje značajna poboljšanja na američkom tržištu rada. Dionički promet bio je u plusu i na istočnoj strani Atlantika.

Indeks Stoxx Europe 600 dosegnuo je rekordnu visinu. Više je i preuzimanja tvrtki: FedEx je kupio nizozemski TNT Express za 4,4 milijarde eura, a Royal Dutch Shell preuzima BG Grupu za čak 47 milijardi britanskih funti.

MIREX A

09.04.

112,34930

0,1825

7,40

AZ - A

09.04.

110,98380

0,2513

6,65

Erste Plavi - A

09.04.

111,20730

0,0396

5,75

PBZ CO - A

09.04.

114,91610

0,1225

8,01

Raiffeisen OMF - A

09.04.

113,98150

0,1699

9,20 5,53

kategorija B MIREX B

09.04.

217,09890

0,0810

AZ - B

09.04.

221,97600

0,1184

5,39

Erste Plavi - B

09.04.

220,26280

-0,0099

4,80

PBZ CO - B

09.04.

198,74630

0,1004

5,82

Raiffeisen OMF - B

09.04.

219,04640

0,0626

5,95 3,54

kategorija C MIREX C

09.04.

106,58780

-0,0101

AZ - C

09.04.

103,97660

0,0094

2,17

Erste Plavi - C

09.04.

107,04560

-0,0122

3,69

PBZ CO - C

09.04.

106,71890

-0,0324

3,63

Raiffeisen OMF - C

09.04.

109,30990

-0,0176

4,91

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

09.04.

211,06470

0,1162

5,85

AZ Profit

09.04.

249,21090

0,1584

5,54 4,29

Croatia osiguranje

09.04.

153,17840

0,1748

AZ Benefit

09.04.

228,67540

0,0247

4,57

Erste Plavi Expert

09.04.

181,95170

0,1044

4,91

Erste Plavi Protect

09.04.

180,27350

-0,0299

2,75

31

www.privredni.hr Broj 3872, 13. travnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 163.029.309,15 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: 32.341.742,27 kn

Deset najlikvidnijih ostvarili pluseve ni dionički promet iznosio 32 milijuna kuna, što je pad od 13,5 milijuna ili 29,48 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 22,12 milijuna kuna, a svi su tjedan završili u plusu. Tjedne promjene najlikvidni-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost na Zagrebačkoj burzi u skraćenom tjednu pala je u odnosu na tjedan ranije, te je redovTop 10 po prometu HT d.d.

Atlantic grupa d.d.

Valamar Riviera d.d.

Podravka d.d.

AD plastik d.d.

Dalekovod d.d.

Adris grupa d.d. (povl.) Đuro Đaković holding d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Končar d.d. (povl.)

tjedna promjena +1,65% +0,22% +0,15% +4,88% +13,77% +5,82% +0,62% +4,60% +0,75% +1,34%

zadnja cijena 165,90 912,00 19,43 300,80 93,29 18,54 333,05 36,60 1.340,00 1.064,00

promet 9.436.143,56 4.058.546,36 1.633.395,36 1.461.913,38 1.197.326,30 1.015.706,28 984.104,34 827.387,10 802.421,21 703.614,72

jih kretale su se od 0,15 do 13,77 posto. Šest izdanja sakupilo je promet veći od milijun kuna, dok je 14 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobex je završio blagim porastom od 0,12 10 dionica s najvećim rastom cijene Helios Faros d.d.

Turbos srebro short 9 Turbos DAX long M Turbos E-mini S&P 500 long C Viktor Lenac d.d.

Turbos DAX long L Turbos E-mini S&P 500 long A Jadranska banka d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

TLM d.d.

posto, na 1723,55 bodova.

Crobex10 je pao za 0,06 posto i tjedan završio na 1006,62 boda. Drugi tjedan za redom najtrgovanije izdanje bio je HT koji je trgovan u iznosu od 9,4 mi-

tjedna promjena +100,00% +43,83% +34,94% +29,82% +28,62% +25,33% +18,28% +18,00% +17,90% +14,12%

zadnja cijena 10,00 11,42 106,20 12,80 7,46 131,60 20,06 590,00 27,73 8,00

promet 165,00 7.103,00 52.378,00 53.514,76 3.188,96 82.551,60 2.908,70 104.898,11 110,92 5.320,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova njih 66 prošli je tjedan poraslo, a 21 bilježi rast veći od jedan posto. Ukupno je 10 fondova tjedan završilo u crvenom, ali ni jedan nije pao za više od jedan posto, dok su dva fonda tjedan završila bez postotne promjene. Od 30 dioničkih fondova njih 22 je poraslo,

lijuna kuna, s rastom cijene za 1,65 posto, na 165,05 kuna. Tjedni dobitnik je peti najlikvidniji AD pla10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short I Turbos H. HUB N. GAS long 8 Kaštelanski staklenici d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos WTI nafta short F ZAIF Proprius d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short A Turbos WTI nafta short C Turbos E-mini S&P 500 short B Turbos HT (dionica) short 3

tjedna promjena +0,12% -0,06% +0,27% +0,36%

stik s rastom od 13,77 posto na cijenu od 89,60 kuna s redovnim prometom od 1,2 milijuna kuna.

tjedna promjena -49,02% -25,47% -24,97% -23,29% -23,09% -19,14% -16,54% -13,91% -12,50% -11,45%

Dividenda Končara 12 kuna

a osam ih bilježi pad. Najviše je vrijednost uvećana fondu Ilirika BRIC koji je ostvario tjedni rast od čak 6,92 posto te postao dobitnik tjedna. Osam od devet obvezničkih fondova bilježi rast. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od -0,25 posto do 0,35. Rast je ostvarilo svih pet posebnih fondova, kao i 13 od 14

mješovitih. Od 20 novčanih fondova Raiffeisen euroCash i Erste Euro-Money tjedan su završili bez promjene, dok su ostali porasli u rasponu od 0,04 do 0,004 posto. Od početka godine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati: od 15 tjedana samo su dva bila negativna.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 2.4. do 9.4. 2015. godine Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,3264 11,5496 154,0448 184,7126 87,1121 15,6720 134,2117 10,2086 96,9375 80,7800 115,7110 107,3275 85,5919 55,9507 8,6744 16,4255 6,3631 38,4936 111,2261 598,8098 92,7466 80,7200 193,5984 71,7412 91,0124 95,1864 10,2005 108,1320 124,5200 133,5022

-0,63 1,17 2,83 1,71 0,47 0,91 1,88 1,18 1,12 0,77 -0,15 0,78 -0,36 4,88 3,96 1,07 3,29 -0,41 1,09 -0,17 1,84 -0,11 -0,02 0,61 6,92 -0,90 3,53 6,59 0,32 0,52

€ € € € €

103,4700 104,2041 104,6434 104,7237 104,7873

0,37 1,12 1,30 1,38 1,38

€ € € kn

155,5424 15,1197 13,0502 116,7517

0,35 1,50 0,82 1,27

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

zadnja vrijednost 1.723,5500 1.006,6200 108,2417 143,5137

zadnja cijena 28,70 2,40 82,53 8,50 47,30 11,24 15,74 91,00 22,82 16,32

promet 210.741,05 9.368,56 53.422,19 10.183,50 76.189,70 3.259,60 62,96 49.307,40 114,10 14.797,92

*vijesti

Bez padova većih od jedan posto

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

88,0302 108,2205 9,3045 149,7988 108,0533 105,3600 106,5069 104,1600 103,4100 102,6100

*Tjedna promjena [%] 0,83 0,50 0,87 -0,11 0,72 0,79 0,38 0,63 0,47 0,31

€ € € € kn € kn € €

187,7452 14,1350 169,1800 124,0127 198,2249 151,8343 82,5832 113,5500 101,8800

0,32 0,28 0,19 0,19 0,23 0,35 -0,25 0,28 0,19

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,5286 174,5059 149,7398 138,6619 156,5200 150,1200 150,8998 130,2315 142,6048 132,4532 128,3143 12,2673 117,6900 114,9000 109,3109 105,1500 106,0742 1334,4483 107,2724 102,5981

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,02 0,04 0,01 0,00 0,02 0,00 0,02 0,01 0,04 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Dioničari Končara Elektroindustrije na glavnoj skupštini sazvanoj za 21. svibnja odlučivat će o isplati dividende od 12 kuna po dionici ili u ukupnom iznosu od 30,8 milijuna kuna, navodi se u pozivu na skupštinu objavljenom prošli tjedan. Končar je u prošloj godini imao ukupne poslovne prihode od 2,8 milijardi kuna i poslovne rashode od 2,72 milijarde kuna. Ukupna ostvarena dobit u 2014. godini iznosila je 160,1 milijun kuna.

Inflacija i dalje niska

Indeks potrošačkih cijena u veljači je treći mjesec za redom u negativnom području s padom od 0,4 posto na godišnjoj razini.

Prednjači pad cijena prijevoza za 8,4 posto potaknut padom cijena goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva sa 14,3 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Međutim, cijene hrane i bezalkoholnih pića bilježe rast za 0,3 posto, a znatno više rastu cijene vode za osam posto i cijene odvodnje 7,4 posto.

Temeljna je inflacija i na-

dalje vrlo niska zbog slabosti domaće potražnje te deflatornih pritisaka u europodručju.

Burzovni indeksi uglavnom u minusu U prošlom tromjesečju indeksi Zagrebačke burze bili su uglavnom u minusu. U odnosu na prethodni kvartal rasli su samo CROBEXkonstrukt (5,6 posto) i CROBEXturist (4,8 posto), priopćila je Zagrebačka burza. CROBEX je ipak u tromjesečju uspio dosegnuti granicu od 1800 bodova, a CROBEX10 bio je iznad 1000 bodova. Ukupni promet dionicama u netom završenom tromjesečju bio je manji za 4,2 posto, ali je blok promet dionicama porastao za 18 posto, stoji u analizi Burze.

Finvest smanjio prihod i gubitak Ukupni prihodi Finvest Corpa, drvoprerađivačke kompanije iz Čabra, znatno su se smanjili u prošloj godini. Prema izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi, prihod kompanije bio je 36 milijuna kuna, dok je godinu dana ranije zabilježeno 98 milijuna kuna. Smanjili su se i poslovni rashodi, sa 125 milijuna kuna, na 73,2 milijuna. Uz smanjenje troška rada sa 20 milijuna kuna na 12 milijuna kuna, zabilježen je i manji gubitak nego u prethodnoj godini.

Gubitak je bio 43,6 milijuna kuna, dok je u 2013. godini iznosio 95,9 milijuna kuna.

AKCIJA "KUPUJMO HRVATSKO HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM"

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

POREČ, 23. i 24. travnja 2015.

(Sportska dvorana Žatika) Želite li i ove godine iskusiti najbolje od hrvatskih proizvođača: vidjeti, degustirati i kupiti najkvalitetnije domaće proizvode? Prilika se pruža u Poreču 23. i 24. travnja. Na čak 2500 četvornih metara hrvatski proizvođači predstavit će svoje najbolje proizvode i usluge.

Cilj akcije Hrvatske gospodarske komore koju ovoga puta organizira u suradnji s Gradom Porečom jest potaknuti što bolji plasman domaćih proizvoda i usluga u turizmu i to povezivanjem turističkog sektora i domaćih proizvođača.

HGK već 18 godina provodi akciju "Kupujmo hrvatsko" kako bi naglasila važnost promocije domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta". Osim što boljeg plasmana hrvatskih proizvoda, na ovaj se način potiče konkurentnost i čuvaju radna mjesta. Turizam, kao jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga gospodarstva, prirodni je nositelj hrvatskog identiteta.

KUPUJMO HRVATSKO

Poreč će biti mjesto u kojemu će akcija poprimiti nove oblike. U sajamskom okruženju održavat će se B2B susreti, paneli i prezentacije, edukacije najmlađih i građanstva o postojanju kvalitetnih hrvatskih proizvoda, identificirat će se teškoće i pronalaziti rješenja.

Službeno otvorenje je u četvrtak, 23. travnja 2015. u 10 sati, dok će građanstvo, uz besplatan ulaz, sajam moći posjetiti od 15 sati.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama

u novoj emisiji donosi: Prognoze

Kontroling

Novi vlak

Izvrsnost

KRTZ

U ovoj godini neće rasti, ali ni padati BDP. U idućoj nas čeka rast od pola posto, procjenjuju analitičari Hypo banke

Što je to kontroling i kako njime učiniti poslovanje boljim?

Najavljujemo konferenciju o ovom načinu poboljšavanja poslovanja: Kontroling - drukčiji put prema uspjehu

Hrvatske željeznice pustile su u promet prvi od 44 nova vlaka.

Osim koristi za putnike, izgradnja vlakova osigurat će posao za Končar

Hrvatska pamet Hrvatskoj društveno je odgovoran projekt kojim se nagrađuje izvrsnost hrvatskih studenata i potiče ih se da krenu u posao u Hrvatskoj

Mali inovativan i koristan suvenir spojio je zagrebačku dizajnericu Teu Janković i zadarskoga brusača noževa Nevena Glavića