Pv 3873

Hrvatsko-bugarski forum Bugarska najavljuje veliki investicijski ciklus. Hoće li hrvatske tvrtke iskoristiti tu šansu?

Novi život Borova Nakon predstečaja stvoren je temelj za rentabilno poslovanje, ali i za osvajanje novih tržišta

Tržište nekretnina Iako bi neki vlasnici nekretnina željeli spustiti njihove cijene, banke im to ne dopuštaju

aktualno

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 6

Str. 4-5

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 20. travnja 2015.

Godina LXI / Broj 3873. www.privredni.hr

privredni vjesnik

Prodaje se 25 posto HEP-a? / za informatizaciju 13,9 milijuna kuna / prvo restrukturiranje, pa jamstvo

vrijeme je za digitalno doba

ICT nosi konkurentnost i pokreće gospodarstvo Za razvoj ICT-a potrebna je inovativnost i bezrezervna potpora mladim ljudima koji se njime bave. Mali i srednji poduzetnici svoje mjesto mogu pronaći i u projektu EU digitalne inicijative >>10 i 17

intervju:ivan šarić

uručene nagrade Top of the Funds

>> 6-7

>> 21

Bolje je stimulirati zapošljavanje radnika u proizvodnji, nego nekontrolirani rast trgovina, ističe vlasnik tvrtke Nichi

Neto imovina otvorenih fondova dosegla je 13,4 milijarde kuna i još ima mjesta za njihov rast, ali nužna je dodatna edukacija

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF ECONOMY

AKCIJA "KUPUJMO HRVATSKO HRVATSKI PROIZVOD ZA HRVATSKI TURIZAM" POREČ, 23. i 24. travnja 2015.

(Sportska dvorana Žatika) Želite li i ove godine iskusiti najbolje od hrvatskih proizvođača: vidjeti, degustirati i kupiti najkvalitetnije domaće proizvode? Prilika se pruža u Poreču 23. i 24. travnja. Na čak 2500 četvornih metara hrvatski proizvođači predstavit će svoje najbolje proizvode i usluge.

Cilj akcije Hrvatske gospodarske komore koju ovoga puta organizira u suradnji s Gradom Porečom jest potaknuti što bolji plasman domaćih proizvoda i usluga u turizmu i to povezivanjem turističkog sektora i domaćih proizvođača.

KUPUJMO HRVATSKO

HGK već 18 godina provodi akciju "Kupujmo hrvatsko" kako bi naglasila važnost promocije domaćih proizvoda vrhunske kvalitete, nositelja znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta". Osim što boljeg plasmana hrvatskih proizvoda, na ovaj se način potiče konkurentnost i čuvaju radna mjesta. Turizam, kao jedan od najvažnijih stupova hrvatskoga gospodarstva, prirodni je nositelj hrvatskog identiteta.

Poreč će biti mjesto u kojemu će akcija poprimiti nove oblike. U sajamskom okruženju održavat će se B2B susreti, paneli i prezentacije, edukacije najmlađih i građanstva o postojanju kvalitetnih hrvatskih proizvoda, identificirat će se teškoće i pronalaziti rješenja.

Službeno otvorenje je u četvrtak, 23. travnja 2015. u 10 sati, dok će građanstvo, uz besplatan ulaz, sajam moći posjetiti od 15 sati.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

DAVOR MAJETIĆ, GLAVNI DIREKTOR HUP-a:

Benzinom gasimo vatru Ponovno se povećavaju prihodi proračuna umjesto da se konačno naprave uštede. Upozoravamo na lakoću kojom se iznova odustaje od nužnih reformi u cilju smanjenja deficita, a povećavaju prihodi proračuna koji opet padaju na teret građana i gospodarstva. Rastom trošarina povećat će se cijene goriva, komercijalnog transporta i drugih krajnjih proizvoda za potrošače.

Poslodavcima se opet povećavaju troškovi poslovanja umjesto da ih se potakne na stvaranje dodane vrijednosti što jedino osigurava pozitivne gospodarske trendove. Benzinom gasimo vatru i nadamo se da ovi potezi nisu najava mjera koje su predstavljene u Bruxellesu.

GORDANA KOVAČEVIĆ, PREDSJEDNICA ENT-a:

Jača veza znanosti i gospodarstva Već niz godina uspješno surađujemo sa Sveučilištem u Zagrebu i Fakultetom elektrotehnike i računarstva. Poveznica svih projekata je razmjena i umnažanje znanja. Najnovija suradnja na projektima pospješit će i dosada vrlo razvijene odnose te dati novi zamah razvoju komunikacijskih sustava i tehnologija. Ulaganje u laboratorij osnažuje nužnu vezu znanosti i gospodarstva, a ujedno predstavlja ulaganje u budućnost kompanije. Navedenim aktivnostima nastavit ćemo graditi društvo znanja te pridonositi konkurentnosti naše zemlje.

DAVOR HUIĆ, DOPREDSJEDNIK UDRUGE LIPA:

Neučinkovita javna uprava Hrvatska javna uprava postala je ozbiljna prepreka napretku zemlje, i prva sljedeća vlada - bila ona lijeva, desna ili neka treća - neće više moći odlagati provedbu korjenitih reformi javne uprave. Ona nije samo prevelika i preskupa, nego je nedovoljno učinkovita - ne radi dovoljno dobro posao zbog kojeg postoji, a to je da bude servis građana i poduzetnika. Umjesto da bude pomoć i servis svima onima kojima je potrebna, ona je jednim dijelom postala svrha samoj sebi.

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Marijan Kalanj, vlasnik i direktor tvrtke Messis, Zagreb

Stigle i sadilice za smilje Messis je u Dalmaciju doveo prve sadilice smilja, a interes za sadnju ove kulture je sve veći i veći. Uveli smo i strojeve za obradu, okopavanje, plijevljenje te kombajn za smilje. Kombajn zamjenjuje desetke berača

P

rodaja profesionalnih poljoprivrednih strojeva te strojeva za komunalna poduzeća u potpunom je zastoju. Razloga za zabrinutost nema jer poljoprivrednici i poduzetnici čekaju natječaje kako bi povukli sredstva iz europskih fondova koja im stoje na raspolaganju. Pogotovo su čekali donošenje Programa ruralnog razvoja koji im daje mogućnost nabave strojeva.

Inače, prošle godine - nakon nekoliko godina stagnacije zbog krize - porasla je prodaja traktora što je bio nagovještaj oporavka.

Naravno da je teško doseći razinu potražnje koja je vladala prije krize, u trenucima kada je bio na snazi Operativni program podizanja trajnih nasada i kada su se podizali veliki vinogradi, maslinici, voćnjaci, dok sada važe čak i neka ograničenja u podizanju nasada, no mi različitim strojevima nudimo obradu nasada i poljoprivrednih površina na puno lakši i suvremeniji način.

Ono što nam ulijeva nadu u ovakvoj situaciji je činjenica da u našu tvrtku stiže veliki broj upita u kojima poduzetnici traže karakteristike strojeva koji su im potrebni kako bi te parametre uvrstili u dokumen-

taciju. Isto tako, našim stalnim partnerima stojimo na usluzi i na način da im preporučujemo tvrtke koje se bave savjetodavnim uslugama i uslugama izrade dokumentacije neophodne za povlačenje sredstava iz fondova.

Javljaju nam se i novi potencijalni partneri koji su čuli za našu tvrtku. Inače Messis izlaže na svim značajnijim sajmovima tako da su s našim asortimanom potencijalni kupci vrlo dobro upoznati. U njega smo uvrstili sadilicu za smilje i druge aromatične biljke zato što imamo sve veći broj upita

S proizvodima iz svog programa opskrbljujemo više od 900 poslovnih partnera i potražnje za specijalnim strojevima namijenjenim sadnji aromatičnog bilja.

Pogotovo je interes porastao za smilje i lavandu.

U ponudi imamo i kombajn za smilje te kopačice za kultiviranje kamena odnosno preradu krša u plodna područja. Messis je u Dalmaciju doveo prve sadilice smilja, a interes za sadnju ove kulture je sve veći i veći. Uveli smo i strojeve za obradu, okopavanje, plijevljenje te kombajn za smilje.

Kombajn zamjenjuje desetke berača. Interes je velik, ali je veći problem to što zainteresirani teško dobivaju zemlju u koncesiju.

Ulazak u EU nam je olakšao poslovanje. Nisu nas ugrozile velike inozemne tvrtke, već smo i profitirali zbog ukidanja carina i procedure prelaska granica. To je sada puno jednostavnije.

Konkurenciju smo uvijek imali i imat ćemo, a s njom se nosimo uvijek na isti način. Ona nam je poticaj da radimo još bolje.

Povjerenje i usluga partnera vrlo je važna.

Naša tvrtka Messis i ove godine je izdala katalog sa svim strojevima i alatima koje imamo u

asortimanu. Ono što nas izdvaja u odnosu na slične tvrtke iz svih susjednih zemalja svakako je to što je za svaki model u katalogu naznačena i njegova cijena. Katalog ima 280 stranica i u njemu su sve radne i druge karakteristike strojeva. Odnos prema partnerima i kupcima je ključan u poslovanju. Mi smo ga stekli, tako da su nas prepoznali mnogi inozemni proizvođači koji u nama vide poželjnog partnera za zastupanje njihovih proizvoda, prodaju te kvalitetno servisiranje strojeva i opreme. Posebno smo ponosni što smo od 2006. postali ovlašteni uvoznik i zastupnik u prodaji traktora i rezervnih dijelova te ovlašteni serviser za traktore marke SAME. S proizvodima iz svog prodajnog programa opskrbljujemo više od 900 poslovnih partnera - poljoprivredne ljekarne, trgovine poljoprivrednih strojeva i opreme, zadruge, poljoprivredne škole i fakultete, razne humanitarne organizacije.

U ponudi imamo strojeve namijenjene poljoprivrednicima, ali i komunalnim tvrtkama koje su nam također važni partneri. Dosta strojeva prodajemo kroz trgovačku mrežu, ali radimo i s velikim sustavima poput Belja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

Mladen Pejnović, predstojnik DUUDI-ja

Prodat će se 25 posto dionica HEP-a?

Ove godine pred ulagačima u Zagrebu i Londonu naći će se 25 posto dionica Hrvatske elektroprivrede. Javnu ponudu dionica HEP-a najavio je prošli tjedan Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, u razgovoru za agenciju Bloomberg. U Vladi očekuju da će tako prikupiti oko tri milijardi kuna, koje bi zatim bile ulože-

ne u HEP i njegovo širenje u regiji.

Moguće mete za preuzimanje nalaze se u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, rekao je šef DUUDI-ja. Podsjetio je da HEP ostvaruje dobre rezultate i da se smatra kako je sada dobar trenutak da se kompanija usmjeri prema novom razvoju na hrvatskom tržištu i regiji.

Prema Pejnovićevim riječima, interes za sudjelovanje u javnoj ponudi HEP-a već su pokazale investicijske banke i fondovi u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Posao savjetovanja u toj transakciji obavit će Morgan Stanley, Zagrebačka banka i Sberbank.

Hrvatska bi također već u lipnju mogla raspisati novi natječaj za privatizaciju Hrvatske poštanske banke. “Prošlim smo pokušajem prodaje željeli

povećati proračunske prihode, ali prodaja nije dobro prošla”, istaknuo je Pejnović. “Ovaj put trebali bismo se zadovoljiti dokapitalizacijom”, dodao je. Prema njegovim riječima, HPB treba povećati kapital za 550 milijuna kuna, na ukupno 800 milijuna kuna, a u natječaju će možda moći sudjelovati i državna poduzeća.

Hrvatska također i dalje traži ulagače za Petrokemiju, a razmotrit će mogućnost zamjene njezinih financijskih obveza za vlasnički udio. Među velikim je vjerovnicima naftna kompanija Ina, napominje Bloomberg. Vlada traži investitore “dugoročno zainteresirane za kompaniju i regiju, poput proizvođača plina”, a Pejnović je u razgovoru istaknuo i da država namjerava nastaviti s prodajom hotela i ostalih turističkih objekata. (I.V.)

Festival hrvatskog pršuta

Krčki pršut zaštićen u EU Na Prvom festivalu hrvatskog pršuta održanom proteklog tjedna u organizaciji Klastera Hrvatski pršut sudjelovao je 31 izlagač od kojih je najviše bilo proizvođača pršuta.

Festivalu je prethodilo stručno ocjenjivanje pršuta u dvije kategorije. Tako je pobjednički pršut u kategoriji Istarskog i Krčkog pršuta proizveden u OPGu Milohanić iz Tinjana.

Pobjednik u kategoriji Dalmatinskog i Drniškog pršuta je pršut proizvođača tvrtke Mijukić prom iz Runovića.

Na okruglim stolovima održanim u sklopu festivala raspravljalo se o proizvodnji, zaštiti i plasmanu pršuta, a neposredno prije početka festivala stigla je vijest da je Krčki pršut dobio, kao prvi hrvatski proizvod, zaštitu Europske unije.

( svega 138 mil €

robna razmjena Hrvatske i Bugarske u 2014.

Hrvatsko-bugarski gospodarski forum

Prilike za posao u ve

Prema ocjeni hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pro Igor Vukić vukic@privredni.hr

B

ugarska će u idućih šest godina u modernizaciju željeznica uložiti oko 130 milijuna eura. Uz 200 milijuna eura vrijedne nove vlakove za podzemnu željeznicu u Sofiji, kupit će se i novi tramvaji za 150 milijuna eura. Oko 300 milijuna eura uložit će se i u novu mrežu cesta. U takvim projektima svoje mjesto mogu naći i hrvatske tvrtke, poručio je bugarski predsjednik

Rosen Plevneliev, obraćajući se hrvatskim poduzetnicima prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Povezati energetske sektore Vrijeme je da Hrvatska i Bugarska uđu u novu fazu gospodarske suradnje, istaknula je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Prema njezinoj ocjeni, prostor za suradnju postoji i u turizmu, prehrambenoj industriji, maloj brodogradnji i ICT sektoru. Po-

trebno je povezati energetske sustave, osobito plinski. Na njega se može nadovezati gradnja LNG terminala na Krku, čemu su već snažnu podršku dali i predstavnici Bugarske. “Cijenim što Bugarska bez zadrške podupire gradnju tog terminala, kao što Hrvatska podržava izgradnju poveznica prema Rumunjskoj, Srbiji, Grčkoj i Turskoj, koje će pridonijeti većoj sigurnosti opskrbe plinom u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, a i šire”, naglasila je predsjednica Grabar

U svibnju forum u Sofiji U drugoj polovini svibnja u Sofiji bi se trebao održati gospodarski forum hrvatskih i bugarskih tvrtki, najavio je predsjednik HGK Luka Burilović. Sve koji žele iskoristiti priliku za izravne kontakte s potencijalnim poslovnim partnerima iz Bugarske pozvao je da se jave i sudjeluju na forumu. U Zagrebu su bugarskom izaslanstvu svoje izvozne programe predstavile hrvatske tvrtke i institucije koje već surađuju ili planiraju nastup na bugarskom tržištu. Bili su to Končar Električna vozila, Dalekovod, IGH, Hidroelektra niskogradnja, Šestan Busch, Podravka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ericsson Nikola Tesla te IN2.

11. međunarodna konferencija o tržištu nekretnina

Tržište komercijalnih Naime, u Službenom listu Europske unije od 14. travnja objavljena je uredba Komisije o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Na popisu se našao i Krčki pršut. Time je Republika Hrvatska dobila prvu oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla odnosno prvi proizvod čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu. Najveće zasluge za to pripadaju tvrtki Mesnica-market Žužić koja je ovu inicijativu pokre-

nula još 2010. godine. U Hrvatskoj su, na nacionalnoj razini, uz Krčki pršut, zaštićeni i Istarski, Dalmatinski i Drniški pršut.

Krčki, Dalmatinski i Drniški pršut imaju zaštićeno geografsko podrijetlo, dok Istarski ima zaštićenu izvornost. Za svaki brend napravljena je detaljna specifikacija, provedena standardizacija proizvodnje i uvedeni žigovi kao jamstvo kvalitete. Za sve su brendove podneseni zahtjevi za upis u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na EU razini. (J.V.)

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

R

azvoj, financiranje i ulaganje bile su glavne teme 11. godišnje međunarodne konferencije o tržištu nekretnina koja se održala u Zagrebu u organizaciji Filipović poslovnog savjetovanja.

Zemljopisni položaj i dobra infrastruktura glavne su konkurentske prednosti Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje kad je riječ o mogućnosti ulaganja pa i u nekretnine, ocijenili su veleposlanici sku-

pine azijskih zemalja i Australije na Azijsko-pacifičkom investicijskom, kulturnom i poslovnom

panelu. Na panelu su, naime, sudjelovali veleposlanici Azerbajdžana, Australije, Indonezi-

5

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( samo 15.000

*vijesti

bugarskih turista posjećuje Hrvatsku

elikim bugarskim investicijama

ostor za suradnju postoji i u turizmu, prehrambenoj industriji, maloj brodogradnji i ICT sektoru nuta mogućnost sudjelovanja hrvatskih poduzeća u informatizaciji bugarskog zdravstvenog sustava. Veliki je potencijal za suradnju u turizmu pa je Hrvatskoj predstavljena i bugarska zimska turistička ponuda.

Kitarović, dodajući da se tu ne radi samo o bilateralnim interesima, već o širem, europskom interesu. Hrvatska predsjednica naglasila je i da su vrata u Hrvatskoj široko otvorena i bugarskim investitorima, koji se u slučaju bilo kakvih prepreka mogu obratiti za pomoć Uredu

predsjednice, HGK-u i drugim institucijama.

Hrvatskoj mogu koristiti i bugarska iskustva u korištenju europskih fondova. Gotovo 80 posto javnih investicija u toj zemlji financira se iz europskih izvora, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović. Poten-

cijal suradnje oslikava se i u podatku da je unatoč lanjskom 50-postotnom rastu robne razmjene, ona dosegnula svega 138 milijuna eura. Prostora za suradnju ima gotovo u svim sektorima, od poljoprivrede do visokih tehnologija. Primjerice, u razgovorima je spome-

Ambiciozni planovi bugarskih tvrtki Oko 1,3 milijuna bugarskih turista posjećuje godišnje Tursku, a milijun Grčku, dok ih u Hrvatsku dolazi samo 15.000. Bugarski predsjednik istaknuo je da bugarske tvrtke imaju i ambiciozne regionalne planove. Država je uložila i u razvoj sustava za poticanje inovacija sustava, a otvoreno je i 20.000 radnih mjesta u autoindustriji.

Od 10 automobila u Europi u osam se nalaze dijelovi proizvedeni u Bugarskoj. “Svaka država želi biti konkurentna, no

tvornice i ulagači dolaze tek onda kada imate izbor energije i kada cijenu te energije ne for-

Gotovo 80 posto javnih investicija u Bugarskoj financira se iz europskih izvora, rekao je Luka Burilović mira jedan monopolist, nego slobodno tržište i konkurencija”, istaknuo je Plevneliev koji podržava i osnivanje regionalnih energetskih burzi: plinska bi mogla biti u Zagrebu, električna u Sofiji... Povezivanjem i nadopunjavanjem svojih tržišnih prednosti i cijela će regija postati atraktivnija velikim stranim ulagačima, kojima bi ulaganje u pojedine zemlje bilo neisplativo, zaključio je Plevneliev.

Pomoć sektoru vina Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja. Krajem travnja Agencija za plaćanja planira objavu natječaja za dodjelu sredstava iz istog programa pomoći, ali ovaj put za mjeru Investicije u vinarije i marketing vina te mjeru Restrukturiranja i konverzija vinograda.

FER i ENT nastavljaju suradnju Dobra suradnja Ericssona Nikole Tesle s visokoškolskim institucijama u Hrvatskoj i regiji nastavlja se potpisivanjem ugovora o nastavku dugogodišnje suradnje i novim zajedničkim projektima s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu.

Tako je na temelju potpisanog paketa ugovora u 2015. dogovoreno šest istraživačkih projekata i jedan razvojni projekt u ukupnoj vrijednosti većoj od 2,4 milijuna kuna.

Radionice o unapređenju prodaje

nekretnina više nije u krizi je, Koreje, Kine, Japana, Kazahstana, Irana te Malezije.

“Hrvatska se nalazi na važnom raskrižju prometnih tokova te može predstavljati ulaz za izvoz roba u Europu”, rekao je veleposlanik Azerbajdžana Kamil Khasiyev koji je dodao da su dobri politički odnosi važni za poticanje međusobnih ulaganja. Veleposlanici su kao moguće motive za ulaganja njihovih zemalja u Hrvatsku, istaknuli i dobro obrazovano stanovništvo te njegovu kreativnost i inventivnost. U za-

dnjih desetak godina u Hrvatskoj je realiziran veliki broj projekata komercijalnih nekretnina poput uredskih prostora, trgovačkih centara i skladišta.

Baš u trenutku kada je hrvatsko tržište komercijalnih nekretnina počelo ulaziti u viši stupanj razvoja, dogodila se svjetska gospodarska kriza, a tržište je 2012. godine gotovo zamrlo.

Dogodine novi val trgovina “Likvidnost se vraća na tržište komercijalnih nekretnina. Od 2012. do

sada vlasnici nekretnina su se otrijeznili, te su odlučili sniziti cijene zakupa. No postoje kvadrati

Cijene uredskog prostora u Zagrebu kreću se od sedam do 14 eura kojima cijene ne padaju, a banke drže ključ sniženja cijena. Iako bi sami vlasnici željeli sniziti cijene, banke im ne dopuštaju”, smatra direktor tvrtke Renova Property Consultants Tomislav Gre-

gurić. Prije pet godina cijene uredskog prostora u Zagrebu kretale su se od sedam do 27 eura po metru četvornom, dok je danas raspon cijena od sedam do 14 eura. “Mislim da smo se približili donjoj razini s obzirom na ponudu i potražnju prostora.

Smatram da cijene neće značajno rasti u idućih pet godina”, rekao je Gregurić. U Hrvatskoj trgovci ne posustaju u osvajanju novih pozicija i otvaranja novih prodajnih prostora unatoč padu potrošnje koji se bilježi iz godine u godinu.

Direktorica u tvrtki Dornativa Nataša Ivana Dorotić smatra da je odlazak međunarodnih trgovačkih lanaca iz Hrvatske, poput Sephore, uzrokovan lošim planovima i nerealnim očekivanjima od ovog tržišta. “Nakon ulaska u EU u Hrvatskoj je oko 20 međunarodnih lanaca otvorilo svoje prve prodavaonice. Iz Hrvatske i Zagreba oni se mogu širiti, prije svega prema Srbiji pa zatim BIH. U 2016. očekujem novi val svjetskih trgovaca koji će u Hrvatskoj otvoriti svoje dućane, istaknula je ona.

Portal Hotelijer.hr i tvrtka CMT savjetovanje i upravljanje u turizmu organiziraju u suradnji s HGK-om i Nacionalnom udrugom malih i obiteljskih hotela besplatne radionice o unapređenju prodaje kapaciteta malih, srednjih i obiteljskih hotela. Na tim će radionicama vlasnici, voditelji marketinga i prodaje te menadžeri u malim, srednjim i obiteljskim hotelima dobiti informacije o nužnosti uvođenja suvremenih alata i vještina u prodaji vlastitih smještajnih kapaciteta.

6

aktualno

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 1200 tona njoka

Novi život Borova

godišnji kapacitet proizvodnje

Ivan Šarić, vlasnik i direktor tvrtke Nichi, Solin

Trgovina ne mo Nakon predstečaja ne veže uz proi osvajanje novih tržišta

Borovo je u stečajnu nagodbu ušlo sa 168 milijuna kuna duga. Vjerovnici - država, banke i dobavljači - otpisali su dio glavnice duga i kamate pa je stvoren temelj za rentabilno poslovanje

N

akon predstečajne nagodbe i godina gubitaka, ove godine zabilježit ćemo pozitivnu nulu, a novi brendovi odvest će nas prema održivom poslovanju, kaže Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova.

Prošli tjedan kompanija iz Vukovara predstavi-

U tvornici u Vukovaru obuću i ostale artikle Borova proizvodi 500 radnika la je u Zagrebu novi brend My ballerinas, kolekciju obuće koju su dizajnirale Hana Ciliga i Andreja Roškar.

Borovo je u stečajnu nagodbu ušlo sa 168 milijuna kuna duga. Vjerovnici - država, banke i dobavljači - otpisali su dio glavnice duga i kamate pa je stvoren temelj za rentabilno poslovanje. “Vjerujemo da smo dobili novu dimenziju i da dalje možemo nastaviti normalno živjeti i raditi na način samoodrživosti”, rekao je Kolundžić.

Novi kredit od Hrvatske banke za obnovu

i razvitak od 36 milijuna kuna iskorišten je za restrukturiranje financijskih obveza, nabavu repromaterijala i razvoj proizvodnih linija. Jamstvo za kredit osigurala je Vlada pa je na nedavnoj sjednici izdvojila jedan blok dionica Končara. Tako će HBOR dobiti Končareve dioice, ako Borovo ne vrati posuđeni novac.

Kolundžić je uvjeren u pozitivan scenarij. Gubitak Borova prije dvije godine bio je 180 milijuna kuna, zatim se smanjio na 47 pa na 25 milijuna kuna. Prvo tromjesečje ove godine pokazuje da će prvi put ove godine biti ostvaren pozitivni operativni rezultat. U izvoz odlazi oko devet posto proizvodnje. Tvrtka se okreće Francuskoj, Njemačkoj i Švedskoj, tržištima s većim cjenovnim razredom.

Nije se lako boriti protiv uvoznika “Rezultat ne ovisi samo o Borovu. Kad bi samo svaki sedmi građanin naše države jedanput godišnje kupio nešto u našem dućanu, pomogao bi očuvanju radnih mjesta u Vukovaru i očuvanju tvrtke Borovo”, kaže Kolundžić. Dodaje da se nije lako boriti ni protiv uvo-

znika. Kao kupci Borova pojavljuju se samo MUP i MORH, dok ih državne tvrtke ili lokalna uprava zaobilaze. Teško je proći na natječajima kad je cijena jedini kriterij. Prvi čovjek Borova smatra da kod naručitelja ne postoji dovoljno društvene odgovornosti, ali se nada da će “svijest naših ljudi i kvaliteta naših proizvoda to pomalo promijeniti”.

U tvornici u Vukovaru obuću i ostale artikle Borova proizvodi 500 radnika. Još 290 ljudi zaposleno je u trgovačkoj mreži.

“Tih 500 zaposlenih za Vukovar je jako puno.

Nama je to jako bitno s društveno odgovorne i socijalne pozicije”, naglasio je Kolundžić. Poduzeće je prošle godine proizvelo 400.000 pari kožnih i gumenih cipela. Kapacitet bi bio ispunjen s proizvodnjom od 500.000 pari.

Nova linija ženske obuće bit će ručno rađena, od kvalitetnih prirodnih materijala. “Okrećemo se prema kupcima i njihovim potrebama. Ono što Borovo nudi je ozbiljan proizvod, konkurentna cijena i dizajn”, naglasila je Jasmina Matiša, direktorica marketinga i istraživanja tržišta u Borovu.

(I.V.)

Malim proizvođačima su problem troškovi ulaza na police trgovin Netko bi morao planirati broj trgovina i njihovu raspoređenost u komunalnih naknada stimuliraju nekontrolirani rast trgovina Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

V

lasnik i direktor tvrtke Nichi Ivan Šarić postao je poduzetnik iz nužde jer mu je to bio jedini izbor nakon propasti tvrtki u kojima je radio. Danas vodi uspješnu proizvodnju koja sve svoje obveze prema radnicima, dobavljačima, Gradu Solinu i državi ispunjava na vrijeme - štoviše, s takvim plaćanjem nikada nije kasnio. Uspio je pronaći tržišnu nišu, pa je danas jedan od etabliranih hrvatskih proizvođača svježe tjestenine i njoka. S Ivanom Šarićem razgovarali smo o perspektivi i planovima njegove tvrtke te o stanju na tržištu kad je riječ o svježoj tjestenini.

Kako posluje tvrtka Nichi?

- Proizvodimo svježu tjesteninu u raznim kombinacijama i pasterizirane svježe njoke, s rokom upotrebe 60 i 90 dana, koje smo počeli proizvoditi 2004. godine. U našoj obiteljskoj tvrtki stalno je zaposleno pet radnika.

Njoke smo prije 10 godina počeli proizvoditi u malom prostoru od nekih 60 metara četvornih, a kapacitet nam je bio 50 kilograma na sat. Međutim, ni tada ni sada ne spuštamo kriterije kvalitete. Kvaliteta je naša prednost jer cijenom ne možemo konkurirati talijanskim proizvođačima. Nije to baš

lagan put, ali se pokazao kao jedini ispravan u ovom poslu.

Kada ste preselili pogon?

- Preselili smo se 2009. godine u Mravince gdje i dan-danas proizvodimo u unajmljenom prostoru.

Kapacitet pogona je 1200 tona njoka godišnje, a tjestenine oko 400 tona. Još uvijek ne radimo punim kapacitetom jer kontroliramo svoj rast. Ne želimo nekontrolirano narasti - rastemo po stopi od 20 posto godišnje. Radimo prema narudžbi kako ne bismo upali u probleme. Svoje proizvode plasiramo u većinu trgovačkih lanaca u Dalmaciji, a za Tommy radimo robnu marku Marinero. Radili smo, u samom početku, i robnu marku za Kaufland pa smo prestali. Postoji ozbiljna inicijativa da ponovno radimo za njih. Tommy je naš najveći kupac, a robnu marku proizvodimo od 2008. godine. Prošle godine ostvarili smo prihod od 2,5 milijuna kuna.

Kakva je budućnost vlastitih trgovačkih robnih marki?

- Mi smo zadovoljni, a i naš partner Tommy je zadovoljan porastom prodaje. Inače, u svijetu je izražen trend porasta vlastitih robnih marki. Rast udjela vlastitih robnih marki nastao je zbog pojačane konkurencije među trgovačkim lancima i njihove borbe za prepoznatljivost

i povjerenje potrošača.

Nichi je među prvima u Hrvatskoj počeo raditi robnu marku za Kaufland.

Radili smo sedam godina sve dok smo mogli održavati standard i uravnoteživati ga s cijenom. Sada postoji mogućnost da ponovno nađemo zajednički jezik i da surađujemo na tom projektu.

Mogu li vlastite robne marke ugroziti globalne svjetske brendove?

- Ne da mogu, nego su već ozbiljno ugrozile svjetske brendove. Najprije su ih ugrožavale cijenom, a sada i kvalitetom te prilagođenošću lokalnim potrošačima.

Proizvođači koji rade robnu marku za trgovački lanac nema-

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( više od 1 mil €

tijekom 11 godina uložili u opremu i strojeve

7

( 2,5 mil kn

prihod ostvaren u prošloj godini

ože opstati ako se izvodnju

na, odnosno troškovi izlistavanja. Isto tako vidljiv je nekontrolirani rast novih prodajnih mjesta. u pojedinom gradu. Bolje je da stimuliraju zapošljavanje radnika u proizvodnji nego da zbog jednokratnih mažemo. U Italiji, koja je najveći proizvođač tjestenine, u posljednje četiri godine jako je izražen porast udjela svježe tjestenine, a suha tjestenina je u padu. Godišnja potrošnja svježe tjestenine raste po stopi od 30 posto i polako istiskuje sušenu. Prije sedam-osam godina i u Italiji su bili rijetki proizvođači svježe tjestenine.

Inače je u svijetu u trendu porast prodaje svježih proizvoda. Vidimo to i u industriji mlijeka. Tehnologija je toliko napredovala da je moguće imati zdravstveno ispravne svježe proizvode u trgovinama.

ju troškove marketinga i promocije. To za njih obavlja trgovački lanac.

To im smanjuje ulaznu cijenu i odražava se na cijenu na policama. Konkretan rast prodaje njoka kao vlastite Tommyjeve robne

marke Marinero, u prošloj godini je bio 15 posto.

Zašto niste proizvodili sušenu i smrznutu tjesteninu?

- Što se tiče svježe tjestenine, konkurencija nije

velika jer u Hrvatskoj postoje samo dvije tvrtke koje je proizvode: Žitoproizvod Karlovac i mi.

Zanimljivo je da imamo prijateljske odnose i da jedni drugima nismo konkurencija, već se potpo-

Za poticaje nam je uvijek nedostajao jedan papir Koliko ste uložili u opremu? Jeste li dobili poticaje?

- U ovih 11 godina uložili smo više od milijun eura u opremu i strojeve. Nichi ulaže koliko može, i to po sistemu lego kocki. Unatoč tome što nikome nikada nismo bili dužni, ni dobavljačima niti državnim institucijama, nikada nismo dobili poticaje. Pokušavali smo nekoliko puta, ali nam je uvijek navodno nedostajao jedan papir. Posljednji put sam tražio unaprijed da mi kažu koji će mi papir nedostajati. Krivo mi je jer imamo dosta upita iz inozemstva, ali sam odavno svjestan da je sve što sam napravim blagoslovljeno i čvrsto. Zainteresiranost za naš program pokazao je jedan njemački trgovački lanac koji ima 360 prodajnih mjesta; žele da radimo za njih. Uzorci su ih u potpunosti zadovoljili, a sada je pred nama ozbiljan izazov - možemo li isporučiti tražene količine. Do razgovora je došlo nakon što je njihov menadžer u jednom splitskom restoranu probao našu tjesteninu. Tražio je kontakt i sam se javio.

Što je sa smrznutom tjesteninom?

- Smrznute proizvode proizvođači rade iz gotovih smjesa, a mi sami proizvodimo smjesu.

Uvoz je problem jer svako malo netko uveze smrznute njoke i na taj način napravi zagušenje na tržištu. To traje mjesec dana, dok se ne uvjeri da potrošači prepoznaju kvalitetu i ne mijenjaju lako navike. U većini slučajeva, takvi uvoznici već nakon prvog pokušaja odustaju od uvoza.

Potrošači dakle prepoznaju kvalitetne proizvode?

- Mnogi se varaju kada misle da potrošači ne znaju što je kvalitetan proizvod. U Dalmaciji se jako dobro zna što su njoki i tu nema odstupanja. Ukoli-

ko su kvalitetni, u Dalmaciji će se prodavati, a ako nisu, onda možete staviti bilo kakvu cijenu, ali ih nećete dobro prodavati. U središtu Splita planiramo

U Dalmaciji se jako dobro zna što su njoki i tu nema odstupanja otvoriti prvi pasta shop jer smo uvjereni kako ljubitelja kvalitetne tjestenine ima dovoljno.

Kako se kriza odrazila na vaše poslovanje?

- Možda mi nismo relevantan primjer kad se govori o krizi zato što smo nastavili rasti i nakon 2009. godine. Rastemo u svim segmentima. Iako smo mala tvrtka, kod nekih većih trgovačkih lanaca već smo ušli na listu B dobavljača, što je za nas vrlo značajno. Oni su zadovoljni s nama, a ja sam pak prezadovoljan tom suradnjom.

Zar vas ne ugrožava uvoz?

- Pokazalo se da, unatoč krizi, uvoz ne može utjecati na naše poslovanje.

Hrvatski potrošači sve više prepoznaju kvalitetu i nije im problem izdvojiti više novca za kvalitetniji proizvod. Osim toga, u poduzetništvu, pogotovo kod malih i srednjih proizvodnih tvrtki, vrlo je važno da radite ono što volite. Nemojte nikada

raditi posao koji ne volite. Ja to osobno vrlo dobro znam. Novac vam ne smije biti prioritet jer će on doći, za to samo treba vremena. Istina je da se mnogi žele obogatiti na brzinu i u stalnoj su utrci za statusnim simbolima. To je, vjerujte, kratkog daha i kratkog vijeka. U Italiji sam upoznao 80-godišnjaka koji još uvijek radi u pogonu tjestenine, isključivo zbog toga što taj posao obožava.

Tko vam je konkurencija na tržištu?

- Uvijek se trudim surađivati s domaćim proizvođačima i veselim se kada vidim njihove proizvode na policama. Mi smo prijatelji i nismo međusobna konkurencija. Svima nama je osnovni problem uvoz nekvalitetne jeftine tjestenine. Malim proizvođačima su problem troškovi ulaza na police trgovina, odnosno troškovi izlistavanja. Isto tako vidljiv je nekontrolirani rast novih prodajnih mjesta. Netko bi morao planirati broj trgovina i njihovu raspoređenost u pojedinom gradu. Bolje je da stimuliraju zapošljavanje radnika u proizvodnji nego da zbog jednokratnih komunalnih naknada stimuliraju nekontrolirani rast trgovina. Dugoročno, od radnika u proizvodnji će imati korist. Trgovina ne može opstati ako se ne veže uz proizvodnju.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 43 od 55 tvrtki

u državnom sektoru lani ostvarilo dobit

( za 8,5%

smanjeni ukupni troškovi u tim tvrtkama

Grčić i Lalovac s europskim povjerenikom za ekonomiju Pierreom Moscovicijem

Javna poduzeća: nema jamstva bez restrukturiranja Nakon sastanka neslužbeno se moglo saznati da je Vlada najavila i uštede putem spajanja agencija i ograničavanja zaduživanja javnih poduzeća. Veći prihodi proračuna namaknut će se trošarinama Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

otpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac razgovarali su prošli tjedan u Bruxellesu s europskim povjerenikom za ekonomiju Pierreom Moscovicijem o Nacionalnom planu reformi koji bi ovaj tjedan trebao

Europska komisija cjelokupni Vladin plan reformi ocijenit će u svibnju biti upućen Europskoj komisiji. Nakon sastanka neslužbeno se moglo saznati da je Vlada najavila i uštede putem spajanja agencija i ograničavanja zaduživanja javnih poduzeća. Veći prihodi proračuna namaknut će se trošarinama, koje je Vlada već povećala prošli tjedan. Povjerenik Moscovici ocijenio je razgovor vrlo pozitivnim, a Europska komisija cjelokupni Vladin plan reformi ocijenit će u svibnju.

“Opća je ocjena i operativnog i ovog političkog sastanka s Moscovicijem da je napravljen značajan napredak. Pripremili smo, u najvećoj mjeri, ono što se od nas očekuje u dijelu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije. Dogovorili smo se oko određenih korekcija, koje treba napraviti i dodatnog fiskalnog napora”, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon sastanka.

Dodatne proračunske uštede u visini od 0,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde kuna koje od Hrvatske traži Europska komisija, provest će se bez diranja u plaće, mirovine i socijalna davanja, rekao je Grčić. “Hrvatska je bila i u dramatičnijim situacijama. Neke ćemo uštede naći na prihodovnoj, a nešto ćemo naći na rashodovnoj strani u smislu povećanja određenih naknada ili recimo smanjenja određenih materi-

jalnih troškova, subvencija i slično”, naveo je Grčić.

Nikakve kazne Potpredsjednik Vlade ocijenio je da će Hrvatska ispuniti sve prijedloge EK pa joj neće biti izrečene nikakve kazne. Dodao je da se s Komisijom nije razgovaralo samo o rezovima, nego i o reformama koje bi trebale osloboditi gospodarski rast. “Taj smo dio gotovo finalizirali, radi se o širokom spektru reformi

koji će dio biti dovršen do kraja 2015. godine. Time je Komisija u velikoj mjeri zadovoljna”, istaknuo je potpredsjednik Grčić.

Najavio je i novi val restrukturiranja javnih poduzeća uz poštivanje kriterija stručnosti pri izboru njihovih uprava. One će se birati javnim natječajima ili preko specijaliziranih agencija za zapošljavanje. Tako je dogovoreno i s Europskom komisijom, objasnio je Grčić.

Jamstva i dugovi javnih poduzeća ograničit će se u narednom razdoblju.

Jamstva će se odobravati samo ako je poduzeće ušlo u ozbiljan proces restrukturiranja, najavljuju u Vladi. Time nastoje potaknuti uprave poduzeća da se više angažiraju u provedbi restrukturiranja i povećanju dobiti tvrtki koje vode.

Revidirati plan investicija Grčić kaže da će se revidirati i plan investicija u javnim poduzećima gdje svako novo ulaganje, po novoj metodologiji izračuna deficita, znači rast ukupnog državnog minu-

sa. Ipak, na tom planu već postoje i pomaci. U državnom sektoru je prošle godine 43 od 55 tvrtki imalo dobit, što se, prvi put dogodilo u trogodišnjem mandatu ove ali i prijašnjih vlada. “Rezultat je to i restrukturiranja u tim poduzećima ali i smanjenja broja zaposlenih za pet posto te smanjenja ukupnih troškova za 8,5 posto”, obrazložio je potpredsjednik Grčić.

Grčić je prošli tjedan najavio i daljnju privatizaciju javnih poduzeća koja imaju tržišni potencijal preživjeti bez pomoći države, poput Croatia Airli-

Europska komisija traži od Hrvatske dodatne proračunske uštede od 1,3 milijarde kuna ili 0,4 posto BDP-a nesa. U privatizaciju neće ići poduzeća odnosno kompanije koje gospodare državnim bogatstvom poput Hrvatskih voda ili Hrvatskih šuma.

U agencijama radi oko 6500 ljudi Prema neslužbenim najavama koje su se pojavile u medijima, broj državnih agencija bio bi smanjen za 11. Spajanje agencija ne bi smjelo biti formalno, već bi trebalo donijeti i manje troškove, istaknuo je povjerenik Moscovici.

U Hrvatskoj ima 40 državnih agencija, prema izvještaju što ga je potkraj prošle godine Vlada dostavila na traženje saborskog zastupnika Dragutina Le-

sara. U njima radi oko 6500 ljudi. Najviše zaposlenih je u Fini (3100), zatim u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (671) te Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (323). U skupini od 150 do 200 zaposlenih su Agencija za lijekove i medicinske proizvode (196), Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (189), Hrvatska regulatorna

agencija za mrežne djelatnosti (179) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (149). I prema prihodima, na vrhu je Fina koja je za 2014. planirala gotovo 800 milijuna kuna prihoda, potom Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (752

milijuna). Slijede Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (420 milijuna), Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (390 milijuna) i Agencija za obalni linijski pomorski promet (312 milijuna kuna).

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 150 mil kn

Hrvatska gospodarska komora

Povratak inflacije

trošarine na duhan i cigarete

Sjednica hrvatske vlade

Povećanjem trošarina do 600 milijuna kuna Ni s ovim povećanjem Hrvatska nije dosegnula minimalnu trošarinu po europskim propisima, kaže Lalovac. Ona iznosi 90 eura za 1000 cigareta, a u Hrvatskoj je na 84 eura. To će se promijeniti do 31. prosinca 2017.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

dlukom o povećanju trošarina za cigarete i motorna goriva Vlada je u istom tjednu odgovorila na prijedlog Europske komisije za pronalaskom novih proračunskih prihoda. Na godišnjoj razini država bi trebala zaraditi 600 milijuna kuna više: od goriva 450 milijuna kuna, a od cigareta 150 milijuna kuna.

Od 1000 litara prodanog olovnog benzina u proračun će ići 4500 kuna Minimalna trošarina podignuta je sa 598 kuna na 648 kuna za 1000 komada cigareta. U prosjeku će to za kutiju cigareta značiti povećanje nameta od 60 do 99 lipa. Povećana je i trošarina za sitno rezani duhan na 550 kuna za kilogram, te na 500 kuna za kilogram ostalog duhana.

Prema riječima ministra financija Borisa Lalovca, ni s ovim pove-

ćanjem Hrvatska nije dosegnula minimalnu trošarinu po europskim propisima. Ona iznosi 90 eura za 1000 cigareta, a u Hrvatskoj je sada otprilike na 84 eura. Minimalna europska razina trošarine od 90 eura morat će se uvesti do 31. prosinca 2017.

U Vladinoj odluci o uvođenju većih trošarina spominju se i mogući pozitivni zdravstveni efekti u smislu smanjenja potrošnje duhanskih proizvoda, što je u skladu s preuzetim obvezama prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Kod motornih goriva povećanje trošarine iznosi 20 lipa po litri. Tako će se ubuduće za 1000 litara prodanog olovnog benzina u proračun morati uplatiti 4500 kuna. Trošarina na bezolovni benzin proračunu će donositi 3860 kuna na 1000 litara, dok će 1000 litara prodanog dizela državi donijeti 3060 kuna.

Do kraja ove godine od većih trošarina na motorna goriva državni će proračun zaraditi 280 milijuna kuna više. Prema procjeni Ministarstva financija, na teme-

9

lju trošarina na energente u proračun će se godišnje sliti ukupno 7,4 milijarde kuna.

Opozvana monetizacija autocesta Na sjednici Vlade službeno je opozvana odluka o monetizaciji autocesta.

U srpnju 2013. donesena je odluka kojom je Ministarstvo prometa ovlašteno da provede natječaj za koncesiju za upravljanje i održavanje autocesta.

Ideja je bila da se prihodom od koncesijske naknade vrati dio velikog duga nastalog dizanjem kredita u vrijeme intenzivne gradnje hrvatskih autocesta.

No u međuvremenu su građanske udruge organizirale prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv monetizacije. Prikupljeno je oko 700.000 potpisa, dovoljno za referendum.

“Kako postoji mogućnost da se referendumom onemogući nastavak monetizacije javnog duga, odluka o monetizaciji duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb stavlja

se izvan snage”, zaključila je Vlada. Smanjenje duga autocesta nastojat će se postići javnom ponudom dionica tvrtke HACONC koja sada, uz ostalo, upravlja naplatom cestarina. Ulagači u te dionice mogli bi biti inozemni institucionalni investitori, kao i hrvatski mirovinski fondovi i građani.

Ribarska inspekcija Izmjenom Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, određen je novi djelokrug rada i ovlasti nadležnih inspekcija. Uz ostalo, predlaže se ustrojavanje jedinstvene poljoprivredne inspekcije koja bi objedinila dosadašnju poljoprivrednu inspekciju, stočarsku inspekciju i inspekciju za kakvoću hrane.

Umjesto veterinarske inspekcije, kontrole na ribarskim plovilima i iskrcajnim mjestima provodit će ribarska inspekcija.

Poljoprivredna inspekcija dobila je i ovlast kontrole jakih alkoholnih pića, aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina.

U ožujku su deflatorni pritisci oslabjeli, što je dovelo godišnju razinu rasta indeksa potrošačkih cijena nakon tri mjeseca minimalno iznad nule (0,1 posto). Ublažavanje deflatornih pritisaka ponajprije se odnosi na manje oštar pad cijena naftnih derivata nego ranijih mjeseci te rast cijena hrane (0,4 posto) koji je nakon 14 mjeseci pada započeo u veljači (posebice cijene neprerađenih prehrambenih proizvoda).

Nešto je veći rast cijena hrane povezan i s jačanjem dolara (prema kuni oko 29 posto u posljednjih godinu dana) koji je poskupio robu pristiglu s dolarskih tržišta (primjerice, banane).

“Iako je u ožujku zabilježena minimalna inflacija, od 0,1 posto na godišnjoj razini, deflatorni pritisci su i nadalje prisutni te su posljedica oslabljene domaće potražnje

i rasta tržišne konkurencije. Stoga, na razini ove godine, ne očekujemo popuštanje deflatornih pritisaka, na što će utjecati i niske cijene sirove nafte, ali i niže cijene plina za kućanstva”, komentirao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Rast potrošačkih cijena ove godine i u Europi i u Hrvatskoj, kako se očekuje, kretat će se oko nule – prema procjenama MMF-a na području eurozone na razini 0,1 posto, dok se u Hrvatskoj očekuje druga godina deflacije, i to nešto oštrija (-0,9 posto) nego u 2014. (B.O.)

Europski fond za regionalni razvoj

Za informatizaciju 13,9 milijuna kuna

Predstavnicima 19 tvrtki uručeni su ugovori o dodjeli ukupno 13,9 milijuna kuna bespovratnih potpora iz projekta Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa, financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Riječ je o projektu kojim se potiče razvoj, rast i konkurentnost mikro, malih i srednjih poduzetnika putem informatizacije poslovnih procesa. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013.

“Natječaj za potpore iz ovog projekta, koje

iznose gotovo 35 milijuna kuna, otvoren je sredinom ožujka prošle godine i trebao je biti otvoren do kraja lipnja ove godine, odnosno do iskorištenja svih sredstva. Na natječaj se već prijavilo oko 500 poduzetnika zbog čega je i obustavljen od 10. travnja”, rekao je ministar poduzetništva Gordan Maras.

Od 19 poduzetnika kojima su dodijeljeni ugovori njih 11 je iz Zagreba: Poslovna inteligencija, Kincl, Phrixus, Producta, Instar Informatika, Sense savjetovanje, Gold partner, Ciklopea, HIT Records, Matić te Web Marketing. Potpore su dobile i tvrtke Braj Kop iz Pazina, Sigmat iz Sibinja, Prajo Beton iz Lukača, Pero & Co iz Novigrada, M.I. Hršak iz Krapine, Jantar iz Splita, Brodska Posavina iz Slavonskog Broda te Vis iz Draganića. (I.G.)

10 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

( za 48%

povećan broj ICT tvrtki u zadnjih 5 godina

( za 78%

povećan izvoz informatičke industrije u tom razdoblju

RON BROWN FORUM 2015

ICT nosi konkurentnost i pokreće gospodarstvo Odluka da je ICT naša strateška industrijska grana je dobra i dokazat će se, no naše dugoročne probleme će riješiti samo podržavanje mladih ljudi i njihovo vezivanje s obrazovnim sustavom, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak Tomislav Prusina

već do sada pokazali da su često puno bolji, brži i inovativniji od bilo koje političke strukture u Republici Hrvatskoj. “Trebamo ih podržati i pratiti u njihovim nastojanjima, a puno toga možemo i naučiti od njih”, dodao je.

Američki veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merten poručio je mladim poduzetnicima da su na start-up semina-

Otvarati vrata inovativnim rješenjima Radnom dijelu foruma, čiji je organizator Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj, prethodila je poslovna večera na kojoj se okupilo dvjestotinjak uzvanika i na kojoj su predočene fascinantne brojke koje prate razvoj ove tehnologije u Hrvatskoj. U zadnjih pet godina broj ICT tvrtki se povećao za 48 posto, informatička industrija povećala je izvoz za 78 posto, zaposlenost

Marko Mrkonjic/PIXSELL

I

CT industrija, njeno unapređenje i razvoj u Hrvatskoj bile su teme ovogodišnjeg, petoga Ron Brown foruma održanoga u Osijeku, a već tradicionalno organiziranog u spomen na tragično preminulog američkog ministra trgovine Rona Browna koji je radio na povezivanju trgovinskih i ekonomskih odnosa Hrvatske i SAD-a. Brown forum izborom tema uvijek pokazuje što su trendovi i značaj za društveni i gospodarski razvitak Hrvatske te nije slučajno da je upravo Osijeku pripalo domaćinstvo budući da je i u cijelome svijetu prepoznat kao centar izvrsnosti IT i ICT industrije u našoj državi. Tome su svakako pridonijeli osnivači Osijek Software Cityja koji od svoga osnutka surađuje sa start-up tvrtkama iz čitavoga svijeta.

se povećala za 20 posto, dok je u posljednjih godinu i pol dana na području Osječko-baranjske županije osnovano 30 novih ICT tvrtki. To su podaci koji potpuno opravdavaju uvrštavanje ICT-a u strateške industrijske grane Republike Hrvatske. I ne samo oni već i činjenica da je danas u goto-

vo svaki proizvod utkano neko ICT rješenje i da bez ICT-a nema konkurentne ni jedne druge djelatnosti.

Kao dio “osječke ICT priče” ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je kazao kako su se u Osijeku bez politike dogodili talenti i tvrtke koji su prepoznati na tržištu jer su bili dovoljno kvalitet-

ni, brzi, inovativni i konkurentni.

“Dobili su dio svjetskog tržišta, čak i američkog, što nije nikako jednostavno. Kada se u ICT-u dogode inovativna rješenja koja pomažu konkurentnosti, mi im moramo otvoriti vrata, kontakte, znanja i iskustvo, a kroz Brown forum

Pobjednici pitch natjecanja Levebee - edukativna aplikacija koja poboljšava vještine čitanja, GamingBattleGround - platforma na kojoj amaterski igrači mogu stvarati i natjecati se na turnirima, te kartaška igra Velos pobjednici su ovogodišnjeg Brown Forum Geek Business Camp pitch natjecanja. Također, Mobicon - aplikacija koja pretvara pametni telefon u mikrofon osvojila je posebnu nagradu Vipneta za inovacije. Na pitchu se natjecalo 17 timova iz sedam zemalja. Oni su predstavili svoje start-up ideje Evelini Buchatskiy (Techstars), Ivi Špigelu (Perpetuum Mobile), Laszlu Czirjaku (iEurope Capital LLC), Juri Mikužu (RSG Capital) i Adrianu Ježini (tehnološki direktor Vipneta i predsjednik HUP ICT-a). (B.O.)

i buduću suradnju s američkim partnerima. Bez ICT-a nema konkurentnosti poljoprivrede, zdravstva, telekomunikacija i ostaloga jer ako se ne razvijaju i u segmentu ICTa, oni neće postojati i nestat će.

Promjene su jako brze i zato je važno imati direktne kontakte s američkim tehnologijama i ciljevima. Odluka da je ICT naša strateška industrijska grana je dobra i dokazat će se, no naše dugoročne probleme će riješiti samo naša inovativnost, podržavanje tih mladih ljudi i njihovo vezivanje s obrazovnim sustavom”, istaknuo je Vrdoljak izrazivši pritom vjeru u te mlade ljude jer znaju raditi svoj posao i koji su

ICT industrija je novi generator i nova industrija koja može zamijeniti sve što smo imali, smatra Bernard Jakelić ru dobili priliku naučiti od američkih i hrvatskih mentora kako svoje softverske početničke ideje razviti u održivo poslovanje. Također je izrazio nadu da će rasprave tijekom ovog foruma pokazati način kako da vlada, privatni sektor i akademska zajednica rade zajedno na stvaranju povoljne poduzetničke klime, kako u Hrvatskoj tako i u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, tako da start-upi mogu “rasti i procvjetati”.

Povezivanje investitora i mladih poduzetnika Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović ustvrdio je da je pri Komori od 2009. godine, od kada se

11

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

EVELINE BUCHATSKIY, Techstars

Mi ne ulažemo u ideju već u ljude Šanse našeg ulaganja u hrvatske tvrtke su dosta dobre s obzirom na visoku tehničku i tehnološku obrazovanost ljudi u Hrvatskoj. Vrlo su dobri inženjeri, a tamo gdje ima dobrih inženjera, i mogućnosti ulaganja su veće Tomislav Prusina

naša inovativnost, osnovalo Udruženje za informacijske tehnologije s tadašnjih 2500 članica, broj članica narastao na 4500. Udruženje zastupa interese IT struke i promociju hrvatskih tvrtki u svijetu. Burilović je pozvao investitore da se povežu s mladim poduzetnicima.

Jedan od inicijatora održavanja Brown foruma u Hrvatskoj od samih početaka je i Hrvatska udruga poslodavaca u čije je ime Bernard Jakelić ocijenio kako je ICT industrija novi generator i jedna nova industrija koja može zamijeniti sve što smo imali do sada. Također smatra kako može biti i zamašnjak za izlazak iz gospodarske krize i recesije.

Andreja Doko Jelušić, predsjednica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, upozorava da je ICT industrija danas ta koja zapošljava, raste po stopama višima od hrvatskih stopa rasta i koja vrlo uspješno izvozi. Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović pak vidi potrebu za boljom suradnjom američkih i hrvatskih fakulteta na ovom području.

I na ovogodišnjem forumu uručena je nagrada Ron Brown za promicanje poslovne suradnje između SAD-a i Hrvatske, a iz ruku ministra Vrdoljaka dobio ju je Matija Kopić, osnivač tvrtke Farmeron.

T

ijekom trajanja Brown foruma razgovarali smo s Eveline Buchatskiy, direktoricom premium start-up programa u Techstarsu iz Bostona. Što je Techstars?

- Techstars je tvrtka koja je najveći standard za startup kompanije u SAD-u i nudi tri stvari: prostor, za početak 118.000 dolara i mentore. Ima 270 mentora. To su ljudi koji su se dokazali kao uspješni u svome poslovanju i koji su započeli u start-up tvrtkama ili su pak došli iz drugih branši i oni savjetuju početnike odabrane za pojedine programe.

Techstars nudi svu moguću pomoć od samih početaka, počevši od toga kako preoblikovati svoju ideju u nešto uspješno. Kada taj proces završi, kreće se s drugom fazom - dovođenja ulagača. Ulagači pak poslušaju ponuđene i već preoblikovane ideje, te mladim ljudima osiguravaju dodatna sredstva koja se, u pravilu, kreću u rasponu od jednog do tri milijuna dolara. Mi smo investicijski fond, imamo 25 investitora, povezani smo s institucijama, a diljem SAD-a imamo još mrežu ljudi koji također investiraju sredstva i koje nazivamo još i ulagači avanturisti.

Kakve su konkretne mogućnosti suradnje i sudjelovanja hrvatskih tvrtki u vašim start-up programima?

- Prvo moraju probati. Tvrtka koju smo prošle godine uzeli, Codeanywhere iz Splita, vrlo je zanimljiva. Smatramo

da su šanse našeg ulaganja u hrvatske tvrtke dosta dobre s obzirom na visoku tehničku i tehnološku obrazovanost ljudi u Hrvatskoj. Vrlo su dobri inženjeri, a tamo gdje ima dobrih inženjera, i mogućnosti ulaganja su veće.

S obzirom na moje iskustvo s ekipom iz Splita i povijesti vašeg obrazovnog sustava, mislim da ste vrlo talentirani.

Koji je Vaš stav prema tvrtkama i idejama iz naše regije kada su u pitanju stvaranje prilika, pružanje šansi i privlačenje sredstava?

- Smatramo da u cijeloj regiji ima potencijala za tehnološki visokoobrazovane ljude i mislimo da iz ovih krajeva mogu doći ljudi sposobni za rješavanje visokotehnoloških problema. Oni mogu rješavati doista složene probleme vezane uz internetsku sigurnost kao i druga složena pitanja. Ono što nedostaje jest shvaćanje ponašanja kupaca izvan ovih krajeva te je zbog toga teža mogućnost stvaranja nekih zajedničkih društvenih mreža koje bi funkcionirale, pogotovo u SAD-u, ili siteova koji se bave spajanjem ljudi jer nedostaje globalno prepoznavanje ponašanja tržišta. Također nedostaju razrađene vještine dizajna. Što biste preporučili tvrtkama i osobama s idejama?

- Onaj tko ima ideju, prvo mora složiti ekipu jer jedna osoba s jednom idejom neće daleko dogurati. Praksa je pokazala da kod onoga tko ima ideju, postoji strah od dijeljenja te ideje misleći da će mu je netko ukrasti. No, za-

pravo je upravo suprotno - onaj tko ima dobru ideju, treba je dijeliti s drugima, govoriti o njoj kako bi zainteresirao i nekog drugoga koji bi želio raditi na njenom ostvariva-

Onaj tko ima ideju, prvo mora složiti ekipu jer jedna osoba s jednom idejom neće daleko dogurati nju. I ako imate ozbiljne namjere s tom idejom, treba joj se posvetiti puno radno vrijeme. Ima dosta ljudi koji se boje upustiti u takav rizik, napustiti radno mjesto i posvetiti se svojoj ideji. Međutim, oni se mogu informirati o drugim načinima pomoći koje postoje diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Jedan dobar primjer je ZIP - Zagrebački inkubator poduzetništva gdje osoba koja je zaista ozbiljno vezana uz svoju ideju može potražiti sve vrste pomoći.

Postoji jedna platforma koja se zove F6S gdje su grupirane druge tvrtke i fondovi, kao što je Techstars, i na njoj osoba s idejom može aplicirati na razna mjesta što joj povećava i mogućnost pronalaska nekoga tko mu može pomoći na globalnoj razini.

Investira li vaša tvrtka u druge tvrtke i na koji ih način odabirete?

- Prvo, te tvrtke moraju biti vezane za tehnologiju. Glavni kriteriji za nas su ljudi. Mi ne ulažemo u ideju

već u ljude, ekipu. Ideja će se s vremenom najvjerojatnije mijenjati kako se tvrtka bude razvijala i kako budu slušali svoje korisnike, a ljudi ostaju, i oni moraju biti dovoljno jaki i efikasni da mogu surađivati kako bi tu prvu ideju pretvorili u nešto drugo.

Nakon vašeg izlaganja na ovom forumu razgovarali ste s ljudima koji su u Hrvatskoj na bilo koji način vezani uz ICT. Kakve ste dojmove stekli iz tih susreta?

- Veća sam

optimistkinja nego većina ljudi s kojima sam razgovarala u Osijeku. Međutim, svi ti ljudi imaju želju i volju za mijenjanjem stvari i radi se na tome, no promjene ne mogu doći tako brzo. Što više čimbenika bude uključeno u cijeli sustav, te će promjene doći prije. Treba prestati s prigovaranjem i započeti s traženjem rješenja.

U razgovoru s direktorima IT kompanija u Hrvatskoj doznala sam da je veliki problem nedostatak developera, dok su mi za drugim stolom govorili o problemu s nezaposlenošću. S obzirom na broj nezaposlenih u Hrvatskoj i njihovu obrazovanost, treba im se ponuditi prekvalifikacija. Oni mogu postati developeri, a Hrvatska bi tako rješavala problem nezaposlenih. Pitanje je sada kako naći most između ta dva stola.

12 priča s razlogom *vijesti Izazovi reforme javne uprave Hrvatska javna i državna uprava je prevelika, skupa i neučinkovita te je njezina brza i odlučna reforma presudna za izlazak Hrvatske iz ekonomske krize, zaključci su okruglog stola Izazovi reforme javne uprave u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa. Na okruglom stolu sudjelovali su Martina Dalić, neovisna saborska zastupnica i bivša ministrica financija, Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke, Zoran Löw, konzultant za implementaciju informacijskih sustava te Davor Huić iz udruge Lipa.

Usluge i mogućnosti za poduzetnike

( 15-20 mil kn

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

investicija Petasona u novu proizvodnu liniju

( 87 radnika

zapošljava Petason, uskoro i novih 25

Petason, Vranjic

Zbog čega smo nekonkurentni u proizvodnji stoke?

Davanja su prevelika i to rezultira brzim odustajanjem od uzgoja stoke. Postavlja se pitanje kako se to isplati u Danskoj ili Nizozemskoj, kaže Zdravko Plazonić, vlasnik i direktor Petasona

HGK-Županijska komora Sisak u suradnji s Područnim uredima Sisak i Kutina Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te HBORom organizira prezentacije o uslugama HGK i mogućnostima za poduzetnike. Na prezentacijama će se poslodavcima i nezaposlenim osobama predstaviti usluge HGK (osobito nove - Poduzetnik-izvoznik, vaučer Moj EU projekt...), uvjeti i načini korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a i programi HBOR-a.

Finalisti Software Startup akademije Odabrani su finalisti programa Software Startup Academy koji je prije tri godine pokrenuo Microsoft Hrvatska kako bi mladim inovativnim ljudima omogućio podršku za realizaciju poduzetničkih ideja. Riječ je o timovima Balistics, CabApp, Codsly, Foodly i Tourgent. Finalisti radove predstavljaju na 15. WinDays konferenciji u Umagu. Najbolji projekt za realizaciju poslovnog rješenja bit će nagrađen sa 40.000 kuna.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtku Petason osnovao je 1991. godine Zdravko Plazonić. Počeci poslovanja su se odnosili na razvijanje osnovne djelatnosti koja je tada bila prvenstveno uzgoj i prodaja živih svinja. S vremenom je tvrtka proširila raspon svojih djelatnosti na proizvodnju, preradu, pakiranje i distribuciju svježeg i smrznutog svinjskog, telećeg i junećeg mesa. Prekretnica u radu ove tvrtke bilo je preuzimanje dijela devastiranog Mesoprometa 2004. godine. Plazonić je, inače, do odlaska u privatno poduzetništvo radio u Mesoprometu.

Uzgoj svinja nastavljen je i danas na farmi u Trnovitici, kapaciteta gotovo 2000 tovnih svinja, te u farmi i kooperaciji u okolici Siska, dok na farmi u Lećevici koja je posljednjih godina većinom prazna Plazonić planira uzgajati ovce. Lećevica ima kapacitet od 500 tovnih svinja, a Plazonić namjerava tamo podignuti farmu od nekoliko tisuća ovaca.

“Ulaskom u Europsku uniju sve je manje in-

teresa za vlastiti tov jer je kod nas cijena proizvodnje velika. Zato se i postavlja pitanje: zbog čega smo mi nekonkurentni u proizvodnji stoke? Moje je mišljenje da su davanja prevelika što rezultira brzim odustajanjem od uzgoja stoke. Prošle godine u Hrvatskoj je uzgojeno manje od 900.000 svinja, a potreba je za više od dva milijuna. Sada se postavlja pitanje: kako se to isplati proizvoditi u Danskoj ili Nizozemskoj?

Upravo zato što su kod

Ulagat ćemo i u opremanje sterilne sobe, kakvu u Hrvatskoj jedini ima PIK Vrbovec, kaže Plazonić nas nameti preveliki i oni nas čine nekonkurentnima. Znači nisu problem poticaji nego nameti”, pojašnjava Zdravko Plazonić, vlasnik i direktor Petasona iz Vranjica.

Trajni proizvodi Pred ovom tvrtkom upravo je velika investicija u liniju za proizvodnju trajnih i polutrajnih proizvo-

Potreba zaštite domaćega Usprkos svim problemima s kojima se susreću proizvođači, Plazonić tvrdi da hrvatski potrošači jedu vrlo kvalitetno svježe meso. “Nama su afere s kravljim ludilom i ptičjom gripom nanijele veliku štetu, a da direktno nismo imali nikakve veze s tim pojavama. Petason je i zbog sebe i zbog svojih 40.000 potrošača koji dnevno konzumiraju naše proizvode, odgovoran proizvođač. Osobno sam pristalica ideje da nezavisni laboratoriji kontroliraju meso na policama i ako uoče zdravstvenu neispravnost, neka poduzmu što treba kako bi taj proizvod nestao s tržišta. Hrvatska junetina je bila jako poznata po kvaliteti u svijetu i mi je trebamo zaštititi”, mišljenja je Plazonić. da. Plazonić je procjenjuje na 15 do 20 milijuna kuna, a nakon nje proizvodit će dalmatinski pršut, pancetu, pečenicu, kobasice, buđolu... Kako se radi o malo zahtjevnijoj proizvodnji, ovaj projekt podrazumijeva zapošljavanje stručnog kadra.

Ukupno će se zaposliti 25 novih radnika. Petason trenutačno zapošljava 87 radnika. Prošle godine tvrtka je uprihodila 87 milijuna kuna i ostvarila rast od 20 posto. Prema Plazonićevim riječima, rast od oko 15 posto tvrtka ostvaruje svake godine. Nakon dovršetka investicije rast će biti veći. “Ulagat ćemo i u

opremanje sterilne sobe, kakvu za sada u Hrvatskoj jedini ima PIK Vrbovec. Međutim, poznato je da u Italiji svaka ozbiljna tvrtka ima sterilnu sobu.

Tamo ni jedan maloprodajni sustav neće kupiti robu, odnosno svježe meso koje je narezano, ako njegov proizvođač nema certifikat koji uključuje takvu prostoriju”, otkriva Plazonić.

Većinu svojih proizvoda njegova tvrtka plasira na područje Dalmacije, gdje je Petason zastupljen u vodećim trgovačkim lancima te u restoranima, hotelima i ustanovama. “U turističkoj sezoni promet pora-

ste i više nego dvostruko, a kad promet padne, onda radnici koriste godišnji odmor i idu na edukacije”, pojašnjava direktor tvrtke. Što se tiče podmirivanja obveza, Plazonić kaže kako se u tom dijelu u zadnje vrijeme situacija poprilično raščistila. “Ponekad veliki sustavi zatežu s plaćanjem, ali ipak na kraju podmire svoje obveze. Više problema je bilo s malim mesnicama”, ističe Plazonić.

Marže sve manje Plazonić ističe kako je hrvatska mesna industrija žilava te da se proizvođači svakodnevno bore za kupce jer su marže sve manje. “Kako bi privukli kupce, trgovački lanci vrlo često meso daju po akcijskim cijenama jer je to dnevna namirnica. Ima slučajeva da idu i s dumping cijenama, a kako bi opravdali takvu cijenu, pritišću proizvođače.

Unatoč svemu, na hrvatskom tržištu se pozicioniralo nekoliko ozbiljnih proizvođača svježeg mesa među koje svakako spadamo i mi. Održavamo se kvalitetom i kontrolom troškova”, ističe Zdravko Plazonić.

enterprise europe

info

Broj 129, 20. travnja 2015.

4. Shift konferencija

Hrvatske tvrtke na Vitafoods Europe Osnivanjem Zajednice proizvođača i veletrgovaca dodacima prehrani Hrvatske gospodarske komore stvoreni su uvjeti za provedbu aktivnosti koji uključuju i zajedničko izlaganje članica Zajednice na sajmovima. Od 5. do 7. svibnja u Ženevi, u Švicarskoj, održava se Međunarodni sajam Vitafoods Europe 2015, i na njemu će se prvi put na zajedničkom štandu HGK predstaviti tvrtke Apipharma, Nemus Lex i PharmaS. Vitafoods Europe 2015 je jedan od najvećih sajmova namijenjen proizvođačima i dobavljačima sirovina za nutraceutiku, dodatke prehrani, funkcionalnu hranu i piće te industriju prirodne kozmetike. Prošle se godine na ovom sajmu okupilo više od 700 izlagača iz cijelog svijeta. Tijekom tri dana, ženevski Palexpo ugostio je više stotina dobavljača sirovina, proizvođača gotovih proizvoda, a posjetilo ga je nekoliko tisuća ljudi koji su imali priliku upoznati se s najnovijim dostignućima iz ovog područja. Ove godine očekuje se da će sajam rasti i na njemu će izlagati oko 750 izlagača.

Kako od malog postati velik Najveće start-up događanje u regiji privući će 1200 sudionika. Na skupu će se poduzetnicima početnicima predstaviti najvažniji start-up akceleratori Techstars, Y Combinator i 500 Startups Jozo Vrdoljak Shift konferencija, četvrta u nizu, prema broju sudionika i značaju najveći je start-up događaj u Jugoistočnoj Europi. Održat će se 11. i 12. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu. Prošle godine na konferenciji je sudjelovalo 905 sudionika, a ove se godine prema riječima Ivana Burazina, jednog od pokretača konferencije, očekuje oko 1200 sudionika.

Na konferenciji bi između ostalih trebala sudjelovati tri najvažnija start-up akceleratora na svijetu: Techstars, Y Combinator i 500 Startups. I ove godine su pripremljena dva zatvorena natjecanja - Shift Challenge za mlade poduzetnike i Shift Hackaton za mlade i talentirane programere. Nagradni fond za ova natjecanja iznosi 25.000 dolara.

“Koliko je ovo ozbiljno natjecanje pokazuje činjenica da su se prošlogodišnji pobjednici dokazali pobjedivši na sličnoj konferenciji u Beču. Zahvaljujući svjetski poznatim govornicima te dolasku najboljih akceleratora i eminentnih foundera nekih od najvažnijih tvrtki današnjice, bez pretjerivanja možemo zaključiti da je

Shift uspio u svojoj ideji da postane nezaobilazno odredište svjetske informatičke scene”, naglasio je Burazin.

Među najpoznatijim govornicima na ovogodišnjem Shiftu bit će Thomas Preston Werner, najpoznatiji po ulozi suosnivača GitHuba, najpopularnijeg open source alata za developere na svijetu te Steve Huffman, jedan od osnivača Reddita i suosnivač servisa Hipmunk.

Dolazi i Marcus Segal koji je posljednjih šest i pol godina radio u najvećoj tvrtki koja proizvodi igre za društvene mreže Zynga, a odnedavno je član Dublin Summita, Mike Butcher, jedan od urednika TechCruncha, medija čije se vijesti iz svijeta informacijskih tehnologija smatraju najrelevantnijima, te Stan Schroeder, eu-

ropski urednik nezavisnog news portala Mashable.com.

Igor Škevin, tajnik Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore, dajući podršku ovoj konferenciji istaknuo je kako je HGK prepoznao njen potencijal te je potpomaže od samog početka. “Udruženje za informacijske tehnologije podupire start-up tvrtke, a ova konferencija je primjer kako se od malog može postati velik. Ideja je da se i na ovaj način razvija informatička industrija koja je neophodna kao potpora ostalim industrijama. Važno je, međutim, naglasiti da na tržištu nedostaje programera i da je problem naći menadžere koji mogu kvalitetan informatički proizvod prodati na inozemno tržište”, ističe Škevin.

enterprise europe

Otvoreni novi natječaji za MSP Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je 9. travnja 2015. prva dva poziva na dostavu projektnih prijava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjena mikro, malim i srednjim poduzetnicima.

EXPO Milano

Od 1. svibnja do 31. listopada Milano će ugostiti izložbu čija je središnja tema Feeding the Planet, Energy for Life; https://www.b2match.eu/ expo2015.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnicima će u sklopu tih dvaju poziva biti dodijeljeno 760 milijuna kuna za natječaj Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP i ulaganje u opremu odnosno 357,2 milijuna kuna za natječaj Ulaganje u proizvodnu tehnologiju MSP-a.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenih poziva na dostavu projektnih prijava do 31. prosinca 2020. godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Prijave na natječaje kreću od 11. svibnja 2015. godine.

Ako se projekt odnosi na izgradnju proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu, najniži iznos bespovratnih sredstava koji mu se može dodijeliti je 1,5 milijuna kuna i ne može prijeći 15 mi-

lijuna kuna. Za projekte koji se odnose na ulaganja u proizvodnu tehnologiju bespovratna sredstva koja se mogu dodijeliti za pojedini projekt ne mogu biti niža od 500.000 kuna niti viša od pet milijuna kuna.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne susrete nudeći priliku za planiranje sastanaka posjetitelja Expoa Milano 2015, registriranih talijanskih i europskih tvrtki, klastera i izaslanstava zemalja EuroMEd regije i Turske, zemalja pripadnica Zajednice južnoameričkih i karipskih zemalja (CELAC), Jugoistočne Azije te SAD-a i Kanade.

Sve informacije i natječajnu dokumentaciju o ova dva poziva možete pronaći na web stranicama u rubrici Otvoreni natječaji te putem poveznica www. strukturnifondovi.hr, www.minpo.hr i www.hgk.hr.

Europska poduzetnička mreža nudi dva načina kako da upoznate potencijalne poslovne partnere. Prvi je kroz kontinuiranu B2B uslugu – napravite svoj profil i dogovorite bilateralne sastanke onog datuma kada ćete posje-

titi EXPO 2015 u periodu od 1. svibnja do 31. listopada. Drugi način su četiri tematska poslovna događanja, na koje se sudionici mogu prijaviti: · Prehrambena industrija, 6. i 7. svibnja - prijava na https://www.b2match.eu/ expo2015-agrofood · Kreativnost i inovacije u prehrambenom sektoru, 12. lipnja - (web-stranica u izradi) · Meet in Italy for Life Sciences, od 29. rujna do 2. listopada - prijava na https://www.b2match.eu/mit4ls2015 · Ekološki učinkovito upravljanje resursima u poljoprivrednom sektoru, 8. listopada - (web stranica u izradi).

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, dok se ulaz na sajam plaća 32 eura. Za dodatna pitanja o sajmu i poslovnim susretima, obratite se na 01/4561 763, jravlic@hgk.hr.

Poslovni susreti na sajmu Agrofood Poslovni razgovori u proizvodnji hrane U sklopu međunarodnog sajma Hispack and food technologies u Barceloni od 21. do 24. travnja održat će se poslovni susreti čiji je cilj umrežavanje tvrtki te pronalaženje partnera za uspostavu poslovne suradnje. Poslovni susreti održat će se 23. travnja, a namijenjeni su tvrtkama koje djeluju u području proizvodnje hrane (naglasak je na mliječnoj, mesnoj i pekarskoj industriji) te tvrtkama koje pružaju inovativne usluge pakiranja proizvoda u posebno dizajnirane i održive ambalaže.

Prijave za događanje su otvorene najkasnije do 20. travnja 2015. Detaljnije informacije o samom događaju i upute za prijavu za sudjelovanje možete pronaći na https://www.b2match.eu/tradeitfoodpacking.

Agrofood poslovni susreti nude poslovne kontakte predstavnicima industrijskog, znanstvenog i poljoprivredno-prehrambenog sektora, koji traže potencijalne poslovne partnere u Italiji i zemljama članicama EU-a kako bi se osigurao održivi rast i razvoj poslovanja. Poslovni susreti će se održati u sklopu izložbe EXPO koja će trajati od 1. svibnja do 31. listopada u Milanu, u Italiji, a glavni organizator je Eurosportello-Unioncamere del Veneto, kao članica Europske poduzetničke mreže.

Sudjelovanjem na poslovnim susretima, tvrtke i istraživački centri iz poljoprivredno-prehrambenog sektora imaju mogućnost: · pojačanja svog poslovanja inovativnim tehnologijama · stjecanja novih poslovnih prilika i konkurentne prednosti zahvaljujući suradnji u R&D-u (Istraživanje i razvoj) · dobivanja jednostavnog pristupa poslovnom i istraživačkom okruženju na području prehrambenih tehnologija Kroz pojedinačne 30-minutne sastanke sudionici će: · otkriti najnovije trendove u novim sa-

stojcima i procesima u proizvodnji hrane · sresti buduće partnere za tehnološku i industrijsku suradnju · upoznati ključne R&D igrače i start-up tvrtke · vidjeti uspješne primjere R&D suradnje Glavni sektori: · Proizvodnja hrane i pića (strojevi, tehnologije, automatizacija, sustavi kontrole/nadzora) · Inovativni i visokokvalitetni prehrambeni proizvodi (funkcionalni sastojci, specijaliteti i fina hrana) · Kontrola sigurnosti i kvalitete · Sljedivost hrane · Očuvanje hrane i rok trajanja · Pakiranje i dizajn

· Upravljanje hranidbenim lancem · Logistika i maloprodaja · Protected Denomination of Origin (PDO) · Protected Geographic Indication (PGI) food.

Prijava za poslovne susrete je moguća do 24. travnja putem linka: https://www. b2match.eu/expo2015-agrofood. Bukiranje poslovnih susreta - od 27. travnja do 3. svibnja. Poslovni susreti održavat će se 6. i 7. svibnja. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno.

Za sva dodatna pitanja kontaktirajte: Jelena Ravlić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža, 01/ 4561 763, jravlic@hgk.hr.

www.een.hr

20. travnja 2015.

2 3

5. poduzetnički forum Hamag Bicro

Deset najboljih traži investitora u Londonu Na poduzetničkom forumu odabrano je 10 tvrtki kojima će se omogućiti da predstave svoje projekte i traže investitore na skupu Investors meet innovations koji u Londonu organizira Bloomberg

Effectus Media

Agrivi

Mobendo

Reflecta inteligentni sistemi

Visiobike

Amodo

Aplikata

Pinecone

Supra Net

iCat

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije - HAMAG BICRO održala je 5. poduzetnički forum na kojem su se javno predstavljale poduzetničke ideje tvrtki koje su ostvarile najveći broj bodova u Javnom pozivu za sudjelovanje poduzetnika na predstavljanju pred inozemnim investitorima Investors meet innovations koji u Londonu organizira Bloomberg.

Na ovom forumu odabrano je 10 hrvatskih tvrtki kojima će se omogućiti predstavljanje pred vodećim tehnološkim tvrtkama i akceleratorima u Londonu.

Na taj način, kažu u ovoj agenciji, jača se konkurentnost i pozicija hrvatskih mikro, malih i srednjih gospodarskih subjekata na inozemnim tržištima.

Na forumu je predstavljeno sve ono što očekuje finaliste i prilike koje im se pružaju u Londonu. Govorilo se i o ulagačkoj klimi u Hrvatskoj i napravljena je usporedba s onim sektorima u koje najviše ulažu londonski investitori, a sudionici su dobili i savjete kako najbolje predstaviti projekt investitoru te koji su aktualni program ulaganja u visokotehnološke tvrtke.

Na skupu je održano i pitch natjecanje pred žirijem koji su činila dva načelnika sektora Ministarstva poduzetništva i obr-

ta Sani Ljubunčić i Tatjana Kovač Klemar, Boris Guina iz HAMAG Investa, TMT stručnjak Bloomberga Chris Lowe te poslovni anđeo Mihovil Barančić.

Ministarstvo poduzetništva i obrta intenzivno radi na jačanju malih i srednjih poduzeća te poduzetničkog okruženja i kulture, istaknuo je na panelu pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros. “Radimo na tome da pružimo znanje o tome kako pripremati i realizirati poduzetničke pothvate, doprijeti do potpora koje nudimo te omogućiti svakom malom poduzeću da unaprijedi svoje poslovanje i približi se međunarodnom tržištu i korištenju europskih fondova”, dodao je Pros.

U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, HAMAG-BICRO je ovu godinu započeo otvaranjem niza natječaja za poticanje poduzetništva te dodjelom bespovratnih potpora, kaže zamjenik predsjednika Uprave ove agencije Boris Guina. “U samo četiri mjeseca poduzetnicima smo stavili na raspolaganje gotovo 76 milijuna kuna. Ove smo godine kroz mjeru Inozemni sajmovi - Cebit Hannover, Interop Las Vegas i Bloomberg London - u mogućnosti pružiti priliku da dvadesetak hrvatskih tvrtki predstavi svoje projekte na globalnoj razini. Prepoznali smo dobar potencijal hrvatskih poduzetnika i dali im priliku

postati ambasadorima uspješnog poslovanja u svijetu”, kaže Guina.

Mihovil Barančić, investitor i poslovni anđeo te suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva ZIP, ističe kako se u posao kreće s puno malih koraka. “Dosegli smo neke brzine blizu naših zapadnih susjeda, poput vremena za osnutak tvrtke, no još uvijek imamo spore postupke.

Ministarstvo poduzetništva i obrta intenzivno radi na jačanju malih i srednjih poduzeća te poduzetničkog okruženja i kulture, istaknuo je na panelu pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros Ono što nas čeka je usklađivanje s novim načinima investiranja koji nam dolaze sa zapadnih tržišta”, naglašava Barančić. Christoper Lowe, TMT stručnjak, odnosno stručnjak za tehnologije, medije i telekomunikacije iz Bloomberga, ističe kako će na njihovom događanju u Londonu za nove poslovne poduhvate biti osigurano 22 milijuna eura privatnih investitora. “Velik je interes investitora za ulaganje u rane start-upe, posebice one u robotici, u internetsku opremu,

mobilne aplikacije te nove usluge između poduzeća i korisnika i unutar poslovne zajednice. Većina kompanija koja prezentira jugoistok Europe dolazi iz IT sektora i elektronike. Odavde dolaze kvalitetni inženjeri i to investitori znaju. Što će više biti uspješnih priča iz ove regije ili Baltika, interes će više rasti”, naglasio je Lowe.

Deset tvrtki koje su imale najbolji pitch, ostvarile najveći broj bodova i time osigurale put u London su: Effectus Media, Agrivi, Mobendo, Reflecta inteligentni sistemi, Visiobike, Amodo, Aplikata, Pinecone, Supra Net i iCat. Predstavljanje pred investitorima i posjet tvrtkama u Londonu održat će se od 20. do 22. svibnja godine. Prvi dan poduzetnici tih tvrtki posjetit će Ravensbourne Incubator i Greenwich Peninsula u organizaciji Europske poduzetničke mreže kojoj je cilj pružiti tim tvrtkama podršku kako bi ostvarile međunarodna partnerstva i internacionalizirale svoje poslovanje. Drugi dan namijenjen je predstavljanju tvrtki pred četrdesetak vodećih londonskih investitora na pitch događanju Investors meet innovations. Domaćin trećeg dana posjeta Londonu je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu koje će organizirati posjet hrvatskih tvrtki vodećim tehnološkim tvrtkama i akceleratorima.

enterprise europe Iz programa ruralnog razvoja godišnje na raspolaganju 330 milijuna eura

Teška maslinarska g

Prema procjeni Juraja Orende iz Ministarstva poljoprivrede, u 2014. godini proizvedeno je oko 1500 tona maslinovog ulja, što je najlošija god zabilježen je pad od golemih 70 posto Jozo Vrdoljak Godišnje se prema podacima nadležnih institucija u Hrvatskoj ubere između 30.000 i 50.000 tona maslina. Tako je 2013. godine proizvodnja iznosila 34.269 tona maslina od kojih je preradom dobiveno 5000 tona maslinovog ulja. Prema procjeni Juraja Orende, voditelja Službe za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, u 2014. godini proizvedeno je oko 1500 tona maslinovog ulja, što je najlošija godina do sada. Riječ je o padu od oko 70 posto u odnosu na 2013. godinu.

Višnja Šimunović iz Savjetodavne službe kaže kako maslinarska proizvodnja, kao i sve tvornice na otvorenom, direktno ovise o klimatskim uvjetima. “Prošlu, 2014. godinu je obilježila velika količina oborina na cijelom uzgojnom području i veći napad bolesti i štetnika. Već na samom početku vegetacije svjedočili smo jakom intenzite-

Za prvi set natječaja predviđeno je 640 milijuna kuna, a natječaj će biti opet u rujnu, najavio je ministar Jakovina tu napada paunovog oka. U maslinicima smo imali visoki postotak zaraze maslininog moljca, maslinine muhe te na području Istre, Raba te srednje i južne Dalmacije napade maslininog svrdlaša. Sve je to, prema riječima Višnje Šimunović, rezultiralo lošijom kvalitetom dobivenog maslinovog ulja, s izuzetkom nekih većih proizvo-

đača srednje Dalmacije i Istre. “Generalno, 2014. godina jedna je od težih maslinarskih godina u smislu gubitka ploda uslijed napada štetnika masline”, kaže Šimunović.

Prema procjeni upravitelja Zadružnog saveza Dalmacije Lordana Ljubenkova, prošlogodišnji urod maslina na nekim lokacijama u Dalmaciji bio je čak 80 posto manji nego godinu prije, dok je na nekima bio 30 posto manji. “U suradnji s Međunarodnim vijećem za maslinare pokrenuli smo inicijativu uspostavljanja sustava za informiranje maslinara o bolestima i štetnicima koji će im zaprijetiti. Naša inicijativa već je naišla

na pozitivne reakcije u Italiji i Španjolskoj”, istaknuo je Ljubenkov.

Uvoz i izvoz maslinovog ulja U Hrvatskoj je tržište maslinovog ulja poprilično nesređeno, ponajviše zahvaljujući velikom broju proizvođača koji ulje rade za svoje potrebe. Hrvatska ne proizvodi dovoljne količine maslinovog ulja čak ni za domaću potrošnju te se velike količine uvoze. U 2013. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezene su 2484 tone maslinovog ulja u vrijednosti 7,3 milijuna eura, dok je izvoz maslinovog ulja u istom razdoblju iznosio 126,5 tona u vri-

jednosti nešto više od jedan milijun eura, što predstavlja negativnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno deficit od 6,25 milijuna eura.

Prema Orendinim riječima, ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca u 2014. godini još je i veća, odnosno, deficit iznosi 8,28 milijuna eura. Uz loš urod, zbog visoke cijene hrvatskog maslinovog ulja problem je i konkurentnost, pogotovo sada nakon slobodnog uvoza i izvoza u zemljama Europske unije.

“Nakon ulaska u EU Hrvatska u potpunosti primjenjuje EU zakonodavstvo, dio je

Za programe IRCRO i RAZUM najav Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) objavila je 10. veljače 2015. godine Javne pozive za sufinanciranje projekata sredstvima Potpore inovacijskom procesu – Program II: Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM i Program III: Suradničko istraživanje i razvoj – IRCRO. Sredstva za provedbu programa RAZUM i IRCRO osigurana su u okviru Drugog projekta tehnologijskog razvoja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (STP II) kroz

Programi su usmjereni na financiranje inovacijskog procesa i povezivanje korisnika u javnom i privatnom sektoru kako bi se razvio i unaprijedio inovacijski sustav u području malog i srednjeg poduzetništva zajam Svjetske banke. Projekt STP II usmjeren je na financiranje inovacijskog procesa i povezivanje korisnika u javnom i privat-

nom sektoru kako bi se razvio i unaprijedio inovacijski sustav u području malog i srednjeg poduzetništva te na taj način povećala zaliha projekata u privatnom sektoru za prijavu u europske strukturne i investicijske fondove.

Rok za predaju pretprijava na javne pozive Programa potpora inovacijskom procesu istekao je 1. travnja 2015. godine prilikom čega je ukupno zaprimljena 191 pretprijava. Na javni poziv za Program II: Razvoj na znanju utemeljenih poduzeća – RAZUM pristigla je 131 pretprijava ukupne projek-

tne vrijednosti 379 milijuna kuna, dok ukupno traženo sufinanciranje od HAMAGBICRO-a iznosi 258 milijuna kuna.

www.een.hr

20. travnja 2015.

4 5

Projekt za pripremu projekata

dina do sada. U odnosu na 2013. zajedničkog tržišta, sudjeluje u donošenju propisa kroz odbore i radne skupine, te ima mogućnost korištenja EU fondova. Pristupanjem u EU nismo više samo promatrači već se od nas očekuje aktivni doprinos, kako u kreiranju politika EU-a, tako i u donošenju propisa stjecanjem prava glasa”, istaknuo je Orenda.

Dvije litre godišnje Radi potrebe izvještavanja Europske komisije, u izradi je pravilnik o vođenju evidencija o proizvodnji u sektoru maslinarstva.

Europska komisija je izmijenila Uredbe za područje maslinovog ulja s ciljem pojačanih i efikasnijih kontrola ulja na tržištu, zaštite i informiranja potrošača, propisivanja uvjeta čuvanja ulja, osiguravanja sljedivosti proizvoda te suzbijanja krivotvorenja ulja. Prema mišljenju čelnika Ministarstva poljoprivrede, u narednom razdoblju je moguće povećati potrošnju ulja po stanovniku u Hrvatskoj, a ona trenutačno iznosi tek oko dvije litre po stanovniku godišnje, te postići pozitivnu izvoznouvoznu bilancu.

“Prošla godina je bila vrlo teška za maslinarstvo zbog izuzetno nepovoljnih klimatskih uvjeta. Nadam da će ova biti onakva kakvu priželjkuju maslinari i uljari te svi mi.

Kroz program ruralnog razvoja u idućih sedam godina na raspolaganju su 2,4 milijarde eura iz EU fondova što je na godišnjoj razini 330 milijuna eura. Za prvi set natječaja predviđena su sredstva od 640 milijuna kuna, a natječaj će opet biti ponovljen u rujnu”, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na nedavno održanom Noćnjaku.

Osim projekata nedostaju i stručnjaci Hrvatski službenici u tijelima za pripremu europskih projekata dobro su obrazovani, no premalo ih je i vrlo često odlaze iz državne službe nakon što steknu praktično iskustvo Igor Vukić Muzej za znanost o moru s oporavilištem za kornjače u Malom Lošinju jedan je od projekata što nastoji dobiti novac iz europskih fondova. Utemeljen na radu instituta Plavi svijet, čiji zaposlenici proučavaju dupine i druge morske životinje, muzej je dobio podršku grada, a već je pronađen i prostor koji će se preurediti za muzejsko-znanstvenu ustanovu od 3500 četvornih metara, pogodnu i za turistički obilazak.

U Hrvatskoj se već dulje vrijeme govori o tome da postoji kašnjenje i nesnalaženje u pripremi takvih ideja za fondovsko financiranje. Stoga je u suradnji hrvatskih i europskih institucija proveden “projekt za projekte”: stručnjaci iz Poljske, Italije, Španjolske, Belgije i Velike Britanije obučavali su hrvatske kolege kako pripremiti natječaje za europsko financiranje. Trajalo je to dvije godine, a objavljeno je pet poziva za dostavu prijedloga. Razvijeno je osam projekata spremnih za provedbu, rečeno je na nedavnom predstavljanju rezultata.

Gradnja regionalnog Centra za poduzetničko učenje Jugoistočne Europe (SEECEL) već je uznapredovala. Ovog proljeća krenula je gradnja zgrade od pet katova i 17.000 četvornih metara, smještena na Kajzerici, zapadno od Zagrebačkog velesajma. Izvođač radova je Zagrebgradnja prema projektu arhitekta Igora Franića. Prema riječima ravnateljice Efke Heder, znanja i vještine u centru će stjecati po-

© Blue World Institute

godina

duzetnici i oni koji to žele postati, iz Hrvatske i osam zemalja iz okolice. Otvorenje bi trebalo biti u prvom dijelu 2016. godine.

Europski stručnjaci procjenjuju da su službenici u hrvatskim tijelima za pripremu europskih projekata dobro obrazovani. No jednostavno ih je premalo za toliki obujam posla. Također, vrlo često odlaze iz državne službe nakon što steknu praktično iskustvo, uočio je gost iz Poljske, Krzysztof Siwek. Obučene službenike najčešće s većim plaćama preuzima privatni sektor, koji također treba kadrove za privlačenje fondovskog novca.

Budući CENTAI, istraživački centar autoindustrije, proistekao je baš iz privatnog sektora. Osnivači su članovi AD klastera, udruženja 22 hrvatska proizvođača autodijelova, koji zajedno imaju oko 6000 radnika. Proizvođači automobila sve više traže od dobavljača (među koje spadaju i hrvatske tvrtke) da sami financiraju i pro-

vedu istraživanja na materijalima, dizajnu i drugim odlikama dijelova koje prodaju. Zlatko Hodak iz AD klastera najavio je da će CENTAI imati podružnice u Solinu, Benkovcu, Zadru i Zagrebu, u blizini postojećih tvornica. Centar bi trebao stajati oko 11 milijuna eura, a glavninu novca trebao bi dati EU. Sličnoj svoti nada se i Lanac zdrave hrane, konglomerat visokih škola, znanstvenih instituta i poljoprivrednih proizvođača iz Osijeka. Surađivat će se i s institucijama iz Vojvodine. Prekogranična suradnja povećava i vjerojatnost da će projekt biti financiran. Znatan dio novca uložit će se u opremu za istraživanje i mo-

Stručnjaci iz Poljske, Italije, Španjolske, Belgije i Velike Britanije obučavali su hrvatske kolege kako pripremiti natječaje za europsko financiranje. Trajalo je to dvije godine, objavljeno je pet poziva za dostavu prijedloga i razvijeno osam projekata spremnih za provedbu dernizaciju 17 laboratorija. Projekt za projekte razradio je još i plan za Nacionalni laboratorij za ispitivanje motora i njihovih emisija u Zagrebu, za Centar za inovativne prehrambene proizvode u Koprivnici te za Centar kompetencije kreativne industrije, koji bi trebao biti u Zadru.

vljen 191 projekt Šest tvrtki ide u 71,5 milijuna kuna, dok ukupno traženo sufinanciranje od HAMAG-BICRO-a iznosi gotovo 35 milijuna kuna.

U tijeku je evaluacija pretprijava. Svi prijavitelji će dobiti pojedinačnu obavijest o rezultatima evaluacije.

Na javni poziv za Program III – Suradničko istraživanje i razvoj – IRCRO pristiglo je 60 pretprijava ukupne projektne vrijednosti

Rok za podnošenje punih prijava (faza II) je 1. lipnja 2015. godine. Više podataka o nadmetanjima može se naći na http://www.hamagbicro.hr/inovacije/privatni-sektor/razum/ javni-poziv, i http://www.hamagbicro.hr/ inovacije/privatni-sektor/ircro/javni-poziv.

Las Vegas

Po rezultatima na javni poziv iz programa Poduzetnički impuls - Program poticanja poduzetništva i obrta za 2015. godinu, Prvo programsko područje Inozemni sajmovi - sufinanciranje troškova sudjelovanja hrvatskih kompanija na inozemnom sajmu INTEROP, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije je objavila popis šest tvrtki koje su ostvarile bespovratna sredstava za sudjelovanje na međunarodnom sajmu.

U američki Las Vegas idu Innovatio Proficit i Ademptio iz Splita, zagrebačke tvrtke Mobilna informatika, Dobar kod i Iki, te iTsoft iz Čabdina. Tvrtke će na sajmu imati mogućnost da uz susrete s mogućim poslovnim partnerima predstave svoj rad i svoje poslovne projekte.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0015474.

Zaštitna i sigurnosna oprema Hrvatska elektroprivreda traži nabavu zaštitne i sigurnosne odjeće. Natječaj je otvoren do 27. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska elektroprivreda d.d., 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za nabavu, 10000 Zagreb, info_nabava@hep.hr.

Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0015505.

Mliječni proizvodi Nacionalni park Plitvička jezera traži nabavu mliječnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 26. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova NP Plitvička jezera, 91109303119, Plitvička jezera bb, Odjel nabave, Neven Čanić, 53231 Plitvička jezera, neven.canic@np-plitvicka-jezera.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0015549.

Servisiranje plovila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge održavanja plovila. Natječaj je otvoren do 25. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Sektor za nabavu, Ilica 335, 10000 Zagreb, Natalija Horvatin Prelčec, nhorvatin@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

Materijali za kliničku forenziku Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu potrepština za kliničku forenziku. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Služba(e) za kontakt: Sektor za nabavu, Ilica 335, HR-10000 Zagreb, Ljubica Bogić Pupavac, 10000 Zagreb, ljbogic@mup.hr.

Više podataka o nadmetanju na https://

eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0013299.

tanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+005-0010609.

Tehnički nadzor Zagrebački holding traži nabavu usluge tehničkog nadzora. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Zagrebački holding, 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Služba za nabavu, 10000 Zagreb, nabava.nadmetanja@zgh.hr. Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0013323.

Medicinski materijal

Popravci i održavanje pružnih vozila Hrvatske željeznice traže nabavu usluga održavanja i popravaka pružnih vozila. Natječaj je otvoren do 24. travnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Putnički prijevoz, 80572192786, Strojarska cesta 11, HŽ Putnički prijevoz, Služba nabave, Strojarska cesta 13, Zagreb, Željko Bjelčić; Marina Jelić, 10000 Zagreb, zeljko.bjelcic@hzpp.hr, marina. jelic@hzpp.hr. Više podataka o nadme-

Klinička bolnica Dubrava traži nabavu jednokratnog nekemijskog medicinskog potrošnog materijala i hematološkog potrošnog materijala. Natječaj je otvoren do 8. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku predaju se na Klinička bolnica Dubrava, 32206148371, Avenija Gojka Šuška 6, Nabavna služba, Draženka Fiolić, 10000 Zagreb, nabava@kbd.hr, dfiolic@kbd.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumen ta=2015%2fS+002-0013337.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Poljska tvrtka traži dobavljača repičinog ulja (BRPL20131210001)

Poljska tvrtka koja se bavi prodajom hrane traži dobavljača repičinog ulja. Tvrtka ima rasprostranjene prodajne kanale u Poljskoj te opskrbljuje restorane i prodavaonice hrane sa svim vrstama prehrambenih proizvoda. Tvrtka traži dobavljača repičinog ulja namijenjenog za kuhanje za dugoročnu suradnju.

Distribucija energetski učinkovitih proizvoda na britanskom tržištu (BRUK20150130001) Britanska tvrtka s više od 10 godina iskustva u sektoru obnovljivih izvora energije, koja opskrbljuje organizacije energetski učinkovitim i obnovljivim

proizvodima, nudi svoje usluge kao distributer za nove i inovativne proizvode inozemnih proizvođača koji žele proširiti svoju distribucijsku mrežu na utvrđenom i značajnom novom tržištu.

Tvrtka je također otvorena za zajedničko ulaganje (joint venture) za razvoj novih proizvoda.

Usluge projektiranja namještaja (BOIT20150112001) Talijanska tvrtka specijalizirana za projektiranje kućnog, uredskog i namještaja za hotele i marketinške aktivnosti vezane za namještaj, nudi svoje usluge kao podizvođač. Tvrtka nudi arhitektonske konzalting usluge koje idu od projekta do realizacije, slijedeći nekoliko koraka s ciljem da se zadovolje potrebe kupca s estetske, funkcionalne i ekonomske točke gledišta. Tvrtka traži partnere (arhitekti, građevinari, agencije za nekretnine) kako bi ponudili svoje usluge kao podizvođači. Čokolada s tekućim punjenjem od piva ili likera (BOBE20130909001) Belgijska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju čokolade s tekućim punjenjem od piva ili likera, traži distributera za svoje proizvode. Razvili su međunarodno priznatu raznolikost okusa i također su otvoreni za suradnju s pivovara-

ma koje žele da njihov vlastiti proizvod bude obrađen u jedinstvenu čokoladu.

U suradnji s drugim proizvođačima čokolade mogla bi se razviti vlastita čokolada od likera ili piva pod privatnim brendom.

Distribucija španjolskih prehrambenih proizvoda (BOES20150212001) Španjolska tvrtka posvećena izvozu prehrambenih proizvoda: ulja, vina, šampanjca, konzervirane ribe, džema, španjolskog nugata i čokolade, unaprijed pripremljenih jela, nudi distribuciju tih proizvoda u Španjolskoj i traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda na drugim tržištima.

Haljina s patentnim zatvaračima (BOBE20150223001) Belgijska tvrtka izrađuje jedinstvene haljine napravljene s modularnim dijelovima pričvršćenim različitim patentnim zatvaračima. Haljina se sastoji od šest patentnih zatvarača. To omogućuje korisnicima da nose haljinu po svom ukusu, raspoloženju i ovisno o sezoni. Transformacija je jednostavna i brza. Zatvarači su posebno dizajnirani da budu ugodni i da se izbjegnu bilo kakve neugodnosti. Osim toga, materijal korišten za izradu je visokootporan i

održiv. Svi materijali su europskog podrijetla. Koncept haljine je vrlo moderan jer ovo je haljina koja može mijenjati formu, prema transformaciji koju kupac želi.

Pomoć tvrtkama pri ulasku na španjolsko tržište (BRES20140331001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za poslovno savjetovanje i konzultantske usluge, kao što su prodaja, marketing, oporezivanja ili pravni savjet, nudi komercijalnu pomoć tvrtkama koje su zainteresirane za ulazak na španjolsko tržište u vidu zajedničkog ulaganja (joint venture) ili komercijalnog zastupanja.

Proizvodi za oralnu higijenu i dentalni proizvodi (BOUK20150209003) Britanski proizvođač dentalnih i proizvoda za oralnu higijenu razvio je niz pasti za zube i proizvoda za ispiranje usta, čiji su aktivni sastojci potpuno prirodni. Tvrtka potencijalnim novim partnerima nudi prvoklasni trening za upoznavanje proizvoda, konstantnu tehničku podršku i nove proizvode koji su trenutno u razvoju. Tvrtka traži partnere za distribuciju svojih proizvoda, a koji imaju pristup tržištu stomatoloških proizvoda i onih namijenjenih očuvanju oralnog zdravlja.

www.een.hr

20. travnja 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

Gumice za vezice, Loom Bands. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 1) Cement, brend ZSOL-CEM, oznake MÉSZKŐ Portland Cement, CEM II/B-LL 32,5N. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži previsoke razine kroma koji je alergen i može izazvati slabljenje betona. (slika 2) Led svjetiljka, brend Brillight, model LED Exterior Light, AOTG 11001. Proizvod

predstavlja rizik za korištenje jer je električna izolacija svjetiljke nedovoljno kvalitetno izvedena pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 3) Termos boca, brend Cantini, model Linea Casa Theo. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer vanjski dio boce sadrži azbest. (slika 4)

1

2

3

Laser, brend SD Laser, model Green Laser Pointer, 301. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je 3B klase i može oštetiti vid onima u koga se usmjeri. (slika 5) Akcijska videokamera, nepoznatog brenda, model Sports HD DV, oznake 1080P H.264. AC Adapter - model: KY-738. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je izolacija adaptera loše izvedena i može doći do električnog udara ili požara. (slika 6) Motocikli KTM, modeli 690 Enduro R i SMC R, proizvedeni 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer osigurači zadnjeg amortizera mogu biti naopako postavljeni što može oštetiti kočioni sustav i izazvati naglo gubljenje pritiska u kočnicama i otkazivanje stražnje kočnice. (slika 7, 8)

4

7

5

6

8

Automobili Mercedes Benz, modeli E i CLS, proizvedeni između 2012. i 2014. godine. Proizvod predstavlja rizik za korište-

9 nje jer izolacija prostora motora može biti loše postavljena i u nekim slučajevima zbog toga može doći do požara. (slika 9)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr.

Novi sustavi za mjerenje mase TRFR20140321001 · Francuska tvrtka je u potrazi za novim mogućnostima vezanim za vaganje sastojaka. Tvrtka želi pronaći nova pametna rješenja za određivanje mase različitih tekućina i/ili čvrstih materijala unutar spremnika.

Tvrtka je zainteresirana za tehnologiju koja bi mogla biti postavljena unutar spremnika. Tip ugovora o suradnji koji je tvrtka spremna potpisati ovisit će o fazi razvoja predložene tehnologije.

Traži se partner za razvoj hardver sustava za automatsko testiranje u elektroničkim kontrolnim jedinicama TRIT20130808001 · Talijanska tvrtka koja djeluje u području embedded sustava razvila je test automation proizvod. Sustav, uglavnom sastavljen od hardverskih i softverskih komponenti, omogućuje automatsko izvršenje skupa testova potrebnih za provjeru elektroničke glavne jedinice. Tvrtka traži partnere zainteresirane za razvijanje hardver sustava koji omogućuje smart konfiguraciju analogno-digitalnih i digitalno-analognih konvertera, s kojima bi sklopili ugovor o proizvodnji ii ugovore o tehničkoj ili znanstvenoj suradnji.

gledu performansi, uključujući i smanjenje štetnih emisija. Tvrtka je u potrazi za tehničkom ili znanstvenom suradnjom (vjerojatno kroz zajednički projekt) za izradu prvog prototipa.

Tehnologija za proizvodnju proteza i steznika za kralježnicu sa 3D skeniranjem i računalno numeričkim upravljanjem (CNC) TRPL20141124001 · Poljski proizvođač opreme za rehabilitaciju je u potrazi za tehnologijom za proizvodnju proteza i leđnih steznika /jakni koje bi omogućile 3D skeniranje i računalno numeričko upravljanje (CNC) za obradu odljevaka/modela od plastike i pjene. Linija će biti sastavljena od 3D skenera + softvera prilagođenog za skeniranje ljudskog tijela i CNC stroja za preradu modela od plastike i pjene. Tvrtka traži partnere za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Koncept za visoku učinkovitost cilindra motora s unutarnjim izgaranjem, TRFR 20150317001 · Francuska tvrtka specijalizirana za inovativne mehaničke sustave za automobilsku i off road primjenu traži eksperta za novi koncept. Novi koncept obuhvaća motor s unutarnjim izgaranjem bez kontakta između klipa i cilindra kako bi se povećala učinkovitost u po-

Traži se Inovativna, isplativa spojka i njene alternative za automobilsku industriju TRAT20150305002 · Austrijska tvrtka, vodeći dobavljač u automobilskoj industriji, u potrazi je za novim tehnologijama u području inovativnih prijenosnih rješenja. Naime, traži se tehnologija za kontroliranje disconnect funkcije s visokim i skalabilnim kapacitetima okretnog momenta. Isplativost je važan čimbenik i tehnologija mora predstavljati prednost u odnosu na dosadašnja standardna rješenja.

Sve oblike suradnje će se uzeti u obzir, bez geografskih ograničenja.

Traži se nova tehnologija za očuvanje prerađenog povrća (mrkva, krumpir, luk...) i kuhanog krumpira redukcijom klica TRADE 20140508001 · Njemačka prehrambena tvrtka koja se nalazi u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za poboljšanje očuvanja rafiniranog povrća i kuhanog krumpira. Točnije, količinu bakterija potrebno je smanjiti kako bi povrće ostalo duže svježe. Tvrtka je specijalizirana za obradu svježih i smrznutih poljoprivrednih dobara te traži partnere za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji,

komercijalnog ili licencnog ugovora.

Fotoaplikacija za mobilne telefone TRLV20141202001 · Tvrtka iz Latvije je u potrazi za fotoaplikacijom za Windows, Android i iOS (iPhone). Tvrtka je u potrazi za programerima koji mogu razviti aplikacije prema određenim tehničkim specifikacijama ili već imaju postojeće aplikacije na tržištu. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Poljska tvrtka je u potrazi za bušilicom za instaliranje toplinske pumpe TRPL20141229002 · Poljska tvrtka specijalizirana za izgradnju svih vrsta sanitarnih instalacija, također se bavi bušotinama i bunarima za toplinske pumpe. U cilju razvoja poslovanja, tvrtka je u potrazi za novim tehnologijama - okomitom bušilicom za bušenje do dubine od 100 m, te su otvoreni za potpisivanje sporazuma o uslugama.

Grčki proizvođač meda traži tehnologiju za anti-smrzavanje, TRGR20150119001 · Grčka tvrtka koja se bavi pakiranjem prirodnog meda u potrazi je za tehnološkim, know-how rješenjima ili gotovim strojevima za pakiranje koji će spriječiti smrzavanje meda na polici ili tijekom prijevoza, bez utjecaja na prirodna svojstva proizvoda.

enterprise europe

20. travnja 2015.

Poslovni susreti E2 Tech4Cities Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima.

Enterprise Europe Brussels i Enterprise Europe Northern Ireland vas pozivaju na poslovne susrete koji će se održati u Bruxellesu 18. lipnja. Poslovni susreti održat će se za vrijeme trajanja Europskog tjedna održive energije (EU Susta-

inable Energy Week). Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima, i to iz područja: · Obnovljivi izvori energije · Energetska učinkovitost u zgradarstvu · ICT za gradove - “smart cities” · Energetski učinkovit transport i mobilnost

· Istraživanje i razvoj u okviru programa Obzor 2020. · Energetsko upravljanje · Energetska obnova i · Pametne mreže i integracija energetskih sustava.

Više podataka o događaju na https:// www.b2match.eu/e2tech4cities2015.

Poslovni sastanci u Luksemburgu Četvrto izdanje međunarodnih poslovnih susreta pod nazivom Greater Region Business Days, koje organizira Gospodarska komora Velikog Vojvodstva Luksemburga, održat će se 17. i 18. lipnja u Luksemburgu.

Cilj ovih poslovnih razgovora je povezivanje tvrtki iz Luksemburga, ali i makroregije (Greater Region) koja obuhvaća Luksemburg te pogranične regije iz

Njemačke, Francuske i Belgije. Zastupljeni sektori na ovom poslovnim susretima su: · Eko-građevina te održiv razvoj · ICT i e-trgovina · Biotehnologija i znanosti povezane s kvalitetom života (Life Sciences) · Marketing i komunikacije · Automobilska industrija i e-mobilnost · Bankarstvo i financije

· Eko tehnologije, okoliš i obnovljivi izvori energije · Usluge · Materijali i proizvodne tehnologije · MICE i turizam · Inženjerstvo i metalurgija · Edukacije · Transport i logistika.

Više podataka o događaju na www.grbusinessdays.com.

Poslovni razgovori na Vinexpo Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića Vinexpo koji će se održati u Bordeauxu u Francuskoj 16. i 17. lipnja. Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića Vinexpo vodeći je svjetski vinski sajam s više od 2400 izlagača iz 44 zemalja, a održava se svake druge godine.

Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati

potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na www.b2match.eu/vinexpo2015, najkasnije do 10. lipnja. Više podataka na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Misija za rast i poslovni razgovori na Sajmu Computex

Poslovni razgovori na Sajmu Autopromotec 2015

U istom razdoblju održava se najveći sajam informacijskih tehnologija Computex, a upravo zbog iznimne važnosti ICT tehnologija u poslovanju, mnoge EU tvrtke izrazile su zanimanje za posjet ovom sajmu na kojem se očekuje više od 38.000 posjetitelja. Dodana vrijednost sajmu bit će poslovni razgovori u organizaciji Europske poduzetničke mreže koji će omogućiti tvrtkama da unaprijed dogovore sastanke s potencijalnim poslovnim partnerima. Poslovni razgovori će se održati 4. i 5. lipnja. Ciljani sektori: ICT, nanotehnologija, elektronika, zaštita okoliša, energija i biotehnologija. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na https://www. b2match.eu/m4g-taiwan2015, najkasnije do 25. svibnja 2015. https://www.b2match.eu/m4g-taiwan2015. Više podataka na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Ciljani sektori: · oprema i materijali za: autoservise, trgovine za popravak karoserije, električare specijalizirane za vozila, trgovce gumama, trgovce autima, benzinske crpke, autopraonice i specijalizirane centre za popravak prijevoznih sredstava · strojevi, oprema i materijali za stručnjake koji se bave gumama; · oprema, materijali i proizvodi za prodaju i popravak guma; · strojevi i oprema za remont motora; · rezervni dijelovi, komponente; · ostale usluge.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na https://www.b2match.eu/autopromotec2015, do 27. travnja. Step Ri sufinancira odlazak na gospodarske susrete u sklopu ovog sajma. Objavljen je javni poziv za sufinanciranje odlaska na Autopromotec http://www.step. uniri.hr/portfolio/internacionalizacija-poslovanja/. Prijave su otvorene do 20. travnja.

U organizaciji Europske komisije od 3. do 5. lipnja organizira se Misija za rast (Mission for Growth) u Taipeiju na Tajvanu. Glavni cilj ove misije je intenzivirati poslovnu suradnju između Europe i Tajvana. Više informacija o Misiji za rast možete pronaći na službenim stranicama EK http:// ec.europa.eu/growth/industry/international-aspects/ missions-for-growth/additional/index_en.htm.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore u okviru Sajma Autopromotec 2015, međunarodne izložbe automobilske opreme, koji se održava u Bologni u Italiji, od 20. do 24. svibnja, dok će se sami poslovni razgovori održati u razdoblju od 20. do 22. svibnja.

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 21. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Seafood, Bruxelles, Belgija 22. travnja - Poslovni razgovori na Sajmu Infopol, Kotrijk, Belgija 23. travnja - Food Technology, Barcelona, Španjolska 1. svibnja - Expo Milano, Milano, Italija 6. svibnja - Poslovni susreti na sajmu Agrofood, Milano, Italija 10. svibnja - Poslovni susreti na sajmu BioSensing 2015, Lisabon, Portugal 20. - 24. svibnja - Sajam Autopromotec, Bologna, Italija 29. - 30. svibnja - Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC, Opatija 3. - 5. lipnja - Mission for Growth Taiwan, Taipei, Tajvan 11. lipnja - Poslovni razgovori HORIZON 2020, Ostrava, Češka 16. lipnja - Poslovni razgovori na sajmu Vinoexpo, Bordeaux, Francuska 17. lipnja - Greater Region Business Days, Poslovni sastanci. Luxemburg 18. lipnja - Poslovni susreti E2 Tech4Cities, Bruxelles, Belgija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( još 1870. god

postavljeni temelji za Šešire Škrgatić

ŠEŠIRI ŠKRGATIĆ, ZAGREB

( 68% proizvodnje

obiteljske tvrtke Roto Kruna ide u izvoz

ROTO KRUNA, VELIKA GORICA

Tradicija duga 145 godina

Od inovacije do traženog proizvoda Uz izradu i prodaju, bavi se i čišćenjem i peglanjem Roto rašpa je univerzalni alat za kutne brusilice, sjajan šešira, popravcima i prepravcima starih šešira te izradom nadomjestak i nadogradnja brusnih alata, a njenom se šešira za kazališta i i kulturno-umjetnička društva uporabom značajno skraćuje vrijeme obrade materijala

Z

agrebački Šeširi Škrgatić najstariji su obrt za proizvodnju šešira na ovim prostorima. Jer, u ovome obiteljskome tradicijskom obrtu već 145 godina izrađuju se pokrivala za glavu, šeširi i kape raznovrsnih oblika.

Za izradu se koriste najkvalitetniji i prirodni materijali. Šeširi, kape i njihovi dijelovi kao što su podstava, vrpce ili ukrasi izrađuju se i šivaju ručno.

Za izradu i prodaju šešira zaslužan je Darko Škrgatić koji je i jedini zaposlenik tog malog obrta. Najčešći kupci proizvoda ovog obrta su osobe starije od 40 godina.

“Međutim, tijekom nekoliko zadnjih sezona sve više šešira kupuju mladi ljudi od dvadesetak ili tridesetak godina”, kaže nam.

Osim izradom i prodajom, Darko Škrgatić bavi se čišćenjem i peglanjem šešira, popravcima i prepravcima starih šešira te izrađuje šešire za kazališta i kulturno-umjetnička društva. “Temelje za razvoj izrade šešira postavio je djed po majci moga

djeda Vladimira Škrgatića još davne 1870. godine - Gabrijel Vanek u Sremskoj Mitrovici. Znanje izrade šešira prenosi se s koljena na koljeno unutar obitelji i ja sam već še-

Iz godine u godinu malim koracima bilježim lagani porast godišnje prodaje, kaže Škrgatić sta generacija koja se bavi ovim poslom”, ističe on.

Hladne zime i vruća ljeta Hrvatsko tržište proizvodnje i prodaje šešira, nastavlja on, prilično je malo. “Kako je i nas klobučara ostalo jako malo, svega pet ili šest obrta, od tog posla se da živjeti i preživjeti. Sukladno tomu, i konkurencija je mala. To su uglavnom mali obrti gdje svatko radi za sebe onako kako najbolje zna”, napominje Škrgatić dodajući kako bi prodaja šešira ipak mogla biti veća nego što je to sada. “Iz godine u godinu

radim na tome i malim koracima bilježim lagani porast godišnje prodaje. U planu je tako nastaviti u narednim godinama. Samim time možda se otvori potreba za novim radnim mjestom”, naglašava on.

Osim malog tržišta, prodaju šešira obilježavaju recesija te moda i vrijeme. Vrijeme je možda čak i najbitniji faktor jer za ovaj posao trebaju hladne zime i vruća ljeta bez puno kiša. “Kako su se vremenske prilike u nas promijenile pa su zima i ljeto sve blaža godišnja doba, tako je potreba za sezonskim šeširima pala u odnosu na ono vrijeme kada su zime bile prilično hladne, a ljeta vruća bez puno kiša. K tomu, muči me još jedan problem, a to je nabava materijala za izradu šešira. U Hrvatskoj se ne mogu kupiti tuljci, odnosno materijal potreban za izradu. Te materijale moram uvoziti iz Češke, Austrije, Njemačke...

Ista stvar je i s finim rips vrpcama kojima se šeširi ukrašavaju, te nabavom alata ili kalupa potrebnih za njihovu izradu”, kaže Škrgatić. (B.O.)

S

vaki inovator sanja kako će jednog dana njegov izum iz sfere ideja prijeći u sustav komercijalne proizvodnje. Obitelj Krunić iz Velike Gorice ostvarila je taj san, i to s inovativnim proizvodom Roto rašpom. Riječ je o univerzalnom alatu za kutne brusilice namijenjenom za obradu drveta, plastike, gume, umjetnih smola i ostalih “mekih” materijala, pa i za obradu bakra i aluminija. Nakon što je na 32. međunarodnom hrvatskom salonu inovacija Inova 2007, Roto rašpa dobila zlatnu medalju i glavnu nagradu za inovacije “Nikola Tesla”, obitelj Krunić odlučila se na pokretanje proizvodnje te su osnovali tvrtku Roto Kruna.

“Naš put je bio jako težak, startali smo baš kada su se počeli javljati prvi znaci krize, a naša tržišna niša je jako uska.

Hrvatsko tržište nam je samo po sebi malo, stoga je naša strategija bila da se prvo pozicioniramo na domaćem tržištu i u susjednim državama, te onda na tržištu Europske

unije. Dok Hrvatska nije bila dio Europske unije, znatno teže nam je bilo probijati se, ali sada je to puno lakše. I mogu reći da smo prisutni u desetak zemlja; u našoj statistici udio izvoza već sada nam je 68 posto”, rekao je direktor tvrtke Roto Kruna Roman Krunić.

Očite prednosti Poznati alati koji se ugrađuju na kutnu brusilicu kao što su brusna ploča ili brusni papir sadrže određene nedostatke. Prilikom obrade mekih materijala kao što su drvo ili plastika brusnom pločom, dolazi do njihova zapunjavanja, odnosno strugotina popuni prostor između reznih zrnaca što umanjuje učinak brušenja, povećava se trenje između alata i obratka, te se povećava temperatura na obrađivanoj plohi. Kod primjene alata s brusnim papirom uz sve navedeno dolazi i do relativno brzog trošenja brusnog papira.

“U principu Roto rašpa je nadomjestak i nadogradnja brusnih alata, a njene inovativne prednosti značajno skraćuju

vrijeme obrade materijala. Zbog njene konstrukcije moguće je uklanjati veći volumen materijala u odnosu na brusne ploče ili brusni papir, a vijek trajanja je nekoliko

Naš proizvod Roto rašpa prisutan je u desetak zemlja, kaže direktor tvrtke Roto Kruna Roman Krunić desetaka puta dulji. Dakle, postiže se veća brzina rada uz manje trošenje alata, kaže Krunić, te dodaje kako jednostavnost ugradnje i uporabe ne zahtijeva stručna znanja i vještine.

Alat se na kutnu brusilicu montira stezanjem za osovinu preko originalne stezne pločice i matice brusilice. Roto rašpa može se naći na policama specijaliziranih trgovina alatima diljem Hrvatske, ali i u Sloveniji, BiH, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj i Španjolskoj. (I.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

“U pozoravaju se građani da će se svjetlo na kraju tunela ugasiti zbog štednje struje.“

Mihailo Crnobrnja, profesor Fakulteta za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA) u Beogradu

U Srbiji još lani smanjene mirovine i plaće u javnom sektoru

Priča o rastu mirovina? Situacija je očito teža no što se čini Glavna ekonomska tema u Srbiji je kako preživjeti sa smanjenim primanjima. Temu podgrijavaju političari svojim obećanjima da će uskoro biti bolje - dok ekonomski parametri govore za sebe Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

razvijati. To ne govorimo mi, to ne govorim ja, nego dva nobelovca: i Stiglitz i Krugman koji su zagovornici frontalne borbe protiv neoliberalizma i protiv politike koja glasi: štedjeti, štedjeti, štedjeti. Jako je teško pokrenuti razvoj, investicije i novo zapošljavanje na taj način”, smatra Crnobrnja.

G

lavna ekonomska tema u Srbiji od prošlog studenoga, kada su poslije više godina smanjene mirovine i plaće u javnom sektoru, jest ima li ikakvih šansi da se one povećaju ili bar vrate na staro. Ni građani niti političari ne odustaju od te teme, jedni se nadaju, a drugi obećavaju onda kad postane gusto. Tako je gotovo uvijek, ali u posljednje vrijeme sve češće, što znači da je situacija teža nego što je i golim okom vidljivo.

Srpski premijer Aleksandar Vučić prvi je iznenada i ničim izazvan na regionalnoj poslovnoj konferenciji spomenuo mogućnost povećanja mirovina - prije svega jer su umirovljenici najveće biračko telo - pa onda i plaća u javnom sektoru, koje ionako izazivaju negativne reakcije. A onda je to počeo ponavljati svakoga tjedna. Koliko je sve realno, najbolje znaju ekonomisti i analitičari.

Realno i nerealno Povećanje plaća i mirovina neće biti moguće prije isteka aranžmana s MMFom, odnosno do kraja 2017. godine, ocjenjuje najnoviji broj časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT). Koordinator istraživačkog projekta MAT-a Stojan Stamenković ukazao je na to da postoje formalne prepreke i da je zakonom o sustavu proračuna i aranžmanom s MMF-om pre-

cizirano kako će se plaće u javnom sektoru i mirovine povećavati tek kada sa sadašnjih 13 i 10 posto padnu na 11 i sedam posto BDP-a.

“Samo izuzetno opti-

I domaći bi investitori morali dobiti odgovarajuće mjesto u razvojnoj strategiji zemlje, smatra Crnobrnja mistične i nerealne pretpostavke o dinamici BDPa i mase plaća i mirovina dovode do zaključka kako će to biti moguće prije isteka aranžmana s MMFom”, kazao je Stamenković. I podsjetio kako je i drugo ograničenje za povećanje plaća i mirovina u odredbi aranžmana s MMF-om, po kojem će se bolji budžetski rezultati iskoristiti za vraćanje du-

gova države i za dinamičnije javne investicije, a ne za povećanje plaća i mirovina.

“Deficit proračuna će u prvom kvartalu ove godine biti upola manji (25 milijardi dinara) od razine koja je planirana aranžmanom s MMF-om (56 milijardi dinara). Prilikom donošenju proračuna za 2015. nekoliko smo puta ukazali na to da će rashodi u 2014. biti niži od planiranih rebalansom koji je služio kao osnova za planiranje budžeta za 2015. Tada smo naveli da treba biti pažljiv kako realizacija koja je niža od planirane ne bi dovela do zabune da postoji prostor za povećanje određenih troškova”, kazao je Stamenković. “Dolazimo do zaključka da su rezultati bolji od očekivanih u ovom dijelu godine za pet do 10 milijardi dinara koji se mogu pripisati i efektima borbe protiv sive eko-

nomije i rastu uvoza”, pojasnio je. Štednja vs. razvoj Upozoravaju se građani da će se svjetlo na kraju tunela ugasiti zbog štednje struje, rekao je za Privredni vjesnik profesor Fakulteta za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA) u Beogradu Mihailo Crnobrnja, opisujući aforizmom aktualnu ekonomsku situaciju u Srbiji.

“U najkraćim makroekonomskim crtama, prošla godina u Srbiji izgledala je ovako: pad BDP-a od dva posto, cijene relativno stabilne, rast 3,5 posto, mada ono što se vidi na placu ovaj podatak dovodi u pitanje, izvoz nam je solidan, mali porast izvoza od 1,5 posto, ali s kolikim izvoznim potencijalom raspolažemo, čudo je što i toliko izvozimo.

Zanimljivo je da imamo i pad zaposlenosti i pad nezaposlenosti, u čemu se

može prepoznati rast sive ekonomije. Netko radi, ali se to ne registrira i to je jedna od prilično bolnih točaka u našoj situaciji. Pad realnih prihoda za oko 1,5 posto i kamate previsoke za ono što gospodarstvenici žele, a to je da se pokrene neki investicijski ciklus. S ovakvim kamatama to je prilično teško”, rekao je Crnobrnja.

On smatra da je situacija takva da bi Srbija trebala birati između štednje i razvoja. “Naravno, postoji pokušaj da se ima i štednja i razvoj, da se bude pola riba, a pola djevojka, ali ja sam vrlo skeptičan prema toj mogućnosti. Međunarodni monetarni fond, Angela Merkel i svi zagovornici velike štednje kao osnove ekonomske konsolidacije, prije svega fiskalne, pa preko nje i svega ostalog, ne žele vidjeti ni čuti da se na taj način ne može

Suzbijanje rasipništva “Mi se moramo direktno suočiti s tom situacijom i naći modalitet gdje će se napraviti prostor i za investicije. Da se razumijemo, ja nisam protiv štednje, pogotovo ako ima rasipništva jer suzbijanje rasipništva zapravo nije štednja nego racionalizacija. Štednja je u ekonomskom smislu nešto drugo i ona je solidan temelj za investicije. Zato bih rado vidio da prestane odljev društvenog bogatstva u crne rupe naše privrede koje najuspješnije proizvode gubitke. Tu prije svega mislim na Željezaru Smederevo”, naglasio je Crnobrnja.

On je ocijenio da se u Srbiji previše inzistira na stranim investicijama i da bi ubuduće i domaći investitori morali dobiti odgovarajuće mjesto u razvojnoj strategiji zemlje koja bi se morala zasnivati na novoj industrijskoj politici, kao i da približavanje Europskoj uniji ne bude cilj, već sredstvo da se stvari popravljaju i iskoriste komparativne prednosti zemlje. I to bi, po njemu, bio jedini zdrav i održiv način za rast zarada u Srbiji.

15

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 77,8%

*vijesti

izvoza ostvareno sa zemljama EU-a u veljači 2015.

SLOVENSKI IZVOZ

Spora uzbrdica Uvod u izvoznu 2015. nije bio najbolji. Nešto lošiji ulazak poznavatelji prilika objašnjavaju uglavnom teškoćama na ruskom tržištu. Sloveniji je jasno da na tržištu EU-a nema više prostora za širenje izvoznih poslova su vezani za tržišta bivše zajedničke države gdje se također hladi potražnja za slovenskim robama.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenski izvoz raste i u prva dva mjeseca 2015. godine, ali ne tako snažno kao prošle godine. Svakako, manje nego što su najavljivale nadležne institucije i manje nego što očekuju sindikati koji znaju da je prodaja roba i usluga stranim kupcima dominanta slovenskog bruto domaćeg proizvoda i da se u najmanje tri posto rasta krije šifra za povrat privremeno zamrznutih prava zaposlenika na financiranje iz državnog proračuna.

Na međugodišnjoj razini izvoz je jači od uvoza samo za pola posto što je razlog za dodatni oprez Siječanj i veljača donijeli su rast izvoza od 3,6 posto prema istom razdoblju 2014. godine, a

1,9 posto na međugodišnjoj razini. Za usporedbu, prošle godine izvoz je Slovenija povećala za sedam posto. UMAR (Ured za makroekonomske analize i razvoj) snizio je ovogodišnje izvozne ambicije na 5,6 posto rasta.

Uvod u izvoznu 2015. godinu nije bio baš najbolji. Nešto lošiji ulazak poznavatelji prilika objašnja-

vaju uglavnom teškoćama na ruskom tržištu. Loša vrijednost rublje i pad potražnje na tržištima bivšeg Sovjetskog Saveza pokvarili su račune brojnim slovenskim izvoznicima, među ostalima i Krki iz Novog Mesta koja je lani već iskusila kako kriza uz isti opseg poslova može znatno smanjiti dobit. Slovenski izvoznici posebno

Prioritet - širenje na nova tržišta Osjeća se i sekundarni učinak manjeg izvoza u Europsku uniju. U opskrbnim sustavima automobilske industrije gdje slovenska poduzeća isporučuju važne komponente događaju se učestale odgode. Ponajviše zbog zastoja prodaje u Rusiji. Na to tržište prodano je u veljači 38 posto manje automobila, a Europsko udruženje proizvođača automobila smatra da kriza na ruskom tržištu još nije dosegnula dno. Analitičari su zabilježili još jednu nezgodnu pojavu.

U prva dva mjeseca rast uvoza nadmašio je rast izvoza. Na međugodišnjoj razini izvoz je jači od uvoza samo za pola posto što je razlog za dodatni oprez.

Sloveniji je jasno da na tržištu EU-a nema više prostora za širenje izvoznih poslova. Naime, sa

Rast izvoza u siječnju i veljači Godina 2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

Stopa rasta 3,32 2,51 2,58 3,21 3,28 3,36 3,60 3,66

zemljama EU-a u veljači Slovenija je ostvarila 77,8 posto ukupnog izvoza i bit će umijeće održati dosegnutu razinu. Država, stoga, priprema novi program internacionalizacije privredne suradnje do 2020. godine. Dio toga programa bit će i dokument Međunarodni izazovi 2015.-2016. Ključna poruka iz toga dokumenta slovenskim poduzećima glasi – izvozna nastojanja preusmjerite na nova prioritetna područja. U vrhu toga prioriteta su Japan, SAD i Turska te će poslovi s njima imati izraženiji državni suport.

U prednosti - uslužne djelatnosti Nalazeći da su konjunkturni pokazatelji u većini europskih zemalja bolji za uslužne nego proizvodne djelatnosti, Bojan Ivanc, vođa SKEP-a (Analitičke skupine pri Gospodarskoj zbornici Slovenije), uvjeren je da veće šanse u izvozu imaju tvrtke koje će participirati u uslužnoj konjunkturi. Stoga je u Sloveniji s više pozornosti nego u Hrvatskoj popraćena nedavna Konferencija industrije zdravstvenog turizma u Krapinskim Toplicama. Na inicijativu iz Slovenije na međunarodnom sku-

pu u starom kupališnom mjestu u Zagorju osnovan je Balkanski institut za termalna lječilišta. Nova institucija udružit će odgovarajuće ustanove iz Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije, a zanimanje su pokazale Crna Gora, Makedonija, Bugarska i Rumunjska. “Ne radi se o povezivanju na načelnoj razini”, objašnjavao je slovenskoj javnosti Iztok Altbauer, predsjednik Zajednice slovenskih prirodnih lječilišta. Balkanski institut za termalna lječilišta razvijat će suradnju na području istraživa-

nja, pokrenut će wellness spa akademiju za izobrazbu terapeuta i sve što je s time povezano, a svake godine održavat će se i Balkan Spa Summit s podjelom nagrada.

Lani je Slovenija imala tri milijuna noćenja u wellness turizmu, od toga 1,3 milijuna s gostima iz inozemstva. Inače, u svjetskim razmjerima wellness turizam ostvario je 2013. godine 38 milijardi eura prihoda. Anni Hood iz britanskog Global

Wellness Instituta označila je na skupu u Krapinskim Toplicama kao 10 najuspješnijih zemalja Njemačku, Francusku, Austriju, Italiju, Veliku Britaniju, Rusiju, Švicarsku, Tursku, Portugal i Španjolsku. Predstavnik domaćina Ernest Svažić rekao je da Hrvatska ima oko 100 hotela s lijepo uređenim centrima za opuštanje. U te centre uloženo je mnogo novca, ali još nisu ni približno dovoljno iskorišteni.

Heineken osvojio Laško Dvije slovenske pivovare, Union i Laško, od prošlog ponedjeljka vare pivo pod istom vlasničkom kapom pod kojom to već više godina rade pivari u Karlovcu. Multinacionalka Heineken sa sjedištem u Nizozemskoj za 114 milijuna eura kupila je 51 posto udjela u Pivovarni Laško, čime je uz Union stekla vlasništvo i nad vodećim dnevnim listom Delo te nad još nešto portfeljskog sitniša nekad moćne tajkunske tvorevine u Laškom.

Izostala mliječna poplava S ukidanjem mliječnih kvota 1. travnja ove godine nije se dogodilo ništa od onoga što su najavljivali paničari. “Mlijeko iz uvoza nije zalilo slovensku granicu, naprotiv slovenski mljekari dali su se u potragu za kupcima u široj okolici”, rekao je Marjan Jakob, direktor Mlekarne Celeia. Druga najveća slovenska mljekara počela je surađivati s novim kupcem iz Njemačke, stupila je na tržište Srbije, a sada radi na tome da uđe i u Spar, točnije u njegove podružnice u Hrvatskoj, BiH, Italiji i Mađarskoj.

Regulatorna eksplozija

Slovenija kao relativno dobro regulirana republika u bivšoj Jugoslaviji ušla je u tranziciju sa 360 zakona i 1009 podzakonskih akata. Danas ima 799 zakona i 18.368 podzakonskih propisa. Poduzeća i građani sve teže snalaze se u kaosu regulatorne eksplozije. Glas protiv hiperprodukcije propisa sada su digle civilne inicijative koje Vladi posebno spočitavaju da u drugom polugodištu 2014. godine nije ni jedan zakon dovela do izglasavanja u redovnoj proceduri.

16 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

( oko 1,29 mil hl

godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj

( 28 litara

prosječna potrošnja po stanovniku

MEĐUNARODNO ZNANSTVENA KONFERENCIJA VINO I ZDRAVLJE

Vino na jedan drugačiji način U Hrvatskoj je registrirana 41.000 proizvođača vina te 28.000 hektara vinograda. O vinu se na konferenciji govorilo i sa zdravstvenog aspekta: ono je, uživano u maloj mjeri, pravi eliksir vitalnosti Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

mjerena i odgovorna konzumacija vina ključna je sastavnica europskoga kulturnog nasljeđa, u skladu je sa zdravim životnim stilom, a mnogim osobama koje piju vino može pružiti zadovoljstvo i koristiti njihovu zdravlju - zaključak je to prve Međunarodne znanstvene konferencije Vino i zdravlje, održane protekloga tjedna u Hypo centru.

“S obzirom na to da Hrvatska gopodarska komora okuplja proizvođače grožđa i vina kroz Udruženje vinarstva HGK, rodila se ideja o organizaciji ovakvog događaja na kojem bi se otvoreno govorilo o zdravstvenim, gospodarskim, kulturnotradicijskim i sociološkim aspektima povezanim s proizvodnjom i potrošnjom vina”, rekao je potpredsjednik HGK Josip Zaher.

U Hrvatskoj postoji 41.000 registriranih proizvođača vina te 28.000 hektara vinograda na ko-

jima se uzgaja 18 milijuna trsova vinove loze.

Godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj kreće se oko 1,29 milijuna hektolitara, dok je prosječna potrošnja po stanovniku oko 28 litara. U Europskoj uniji su 3,3 milijuna hektra poljoprivrednog zemljišta pod vinogradima, četiri posto ukupne vrijednosti poljoprivrede otpada na proizvodnju vina, godišnje se proizvede 165 milijuna hektolitara vina, a 21 posto svjetskog izvoza vina čini izvoz iz EUa. “Puno smo radili na promociji vinarstva i vi-

nogradarstva prije ulaska u EU, pripremili smo Nacionalni program pomoći sektoru vina težak 11,5 milijuna eura, a tu su i ulaganja u vinarije i konverziju vinograda”, istaknula je zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol te napomenula kako je puno napravljeno, ali da puno toga još treba napraviti.

Vino u BDP-u U Hrvatskoj je udjel vinskog sektora u BDP-u oko 0,9 posto, a cilj je u idućih nekoliko godina povećati ga na 1,4 posto. “Nadam se da ćemo za tri do

Trend pokrivenosti uvoza izvozom se nastavlja, a raste i cijena izvoza naših vina, kaže Đuro Horvat četiri godine imati puno bolje rezultate. Trend pokrivenosti uvoza izvozom se nastavlja, premium tržišta još nisu pokrivena, ali situacija ide na bolje jer raste cijena izvoza naših vina koja je trenutačno oko 4,9 dolara za litru”, istaknuo je Đuro Horvat iz Udruženja vinarstva HGK.

“Ciljevi su stabilizirati proizvod na domaćem tržištu, a onda kroz distribuciju i marketing dodavati višu vrijednost.

Kroz projekt Vina Croatia - Vina Mosaica želimo otvoriti put novim tržištima povezivanjem velikih i malih proizvođača.

Moramo osigurati visoku kvalitetu proizvoda, biti konkurentni i brendirati se kako bismo došli na vinsku mapu svijeta i na premium tržištima generirali premium cijenu”, rekao je Horvat.

O znanstveno dokazanoj vezi između vina i zdravlja govorio je Mladen Boban, voditelj Katedre za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, te je istaknuo da budući da vino ima snažno antibakterijsko djelovanje, ako se konzumira s jelom, može poboljšati mikrobiološku sigurnost hrane i spriječiti razvoj alimentarnih infekcija.

Osim toga, kada ga se koristi kao dodatak u pripremi jela, antibakterijska aktivnost vina ostaje velikim dijelom očuvana, unatoč zagrijavanju.

Francuski paradoks Talijanski liječnik Giovanni de Gaetano pojasnio je tzv. francuski paradoks, odnosno smanjenu učestalost kardiovaskularnih bolesti među francuskom populacijom unatoč uživanju u hrani i piću. “Radi se o fenomenu gdje Francuzi imaju jednako kolesterola kao i stanovnici sjevernih europskih zemalja, ali i manje kardiovaskularnih bolesti. No, kada se pogleda količina i način konzumacije vina, paradoksa više nema”, rekao je de Gaetano, a njegov najbolji recept za zdrav život je mediteranska prehrana, odnosno puno voća, povrća te ribe uz čašu ili dvije vina dnevno.

Endokrinolog i dijabetolog Kristian Rett iz Frankfurta na Majni istaknuo je da metaboličke posljedice umjerene konzumacije alkohola uključuju ne samo smanjenu proizvodnju hepatičke glukoze nego i povećano inzulinsko djelovanje u skeletnim mišićima.

Održan Sabor HTZ-a

Više turista i na Jadranu i u Zagrebu Hrvatska 365 predstavlja jedan od najvažnijih projekata u koji će se uskoro, uz već postojeće 22 turističke destinacije, uključiti i desetak novih, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na prošlotjednom Saboru Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Članovi Sabora su prihvatili Godišnje financij-

sko izvješće za 2014. godinu u kojem stoji kako su ukupni prihodi i rashodi te nacionalne turističke organizacije iznosili 351,4 milijuna kuna. Od toga ukupni rashodi iznosili su 271,4 milijuna kuna, dok se preostalih 80,05 milijuna kuna prenosi u sljedeće razdoblje za podmirenje ranije preuzetih obveza te za projekte i aktivno-

sti definiranih Godišnjim programom rada HTZ-a za ovu godinu.

Na Saboru HTZ-a je istaknuto kako je u tri mjeseca ove godine na Jadranu i u Gradu Zagrebu povećan prometa turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako su u tom razdoblju u hrvatskim turističkim odredištima ostvarena 485.352

dolaska turista što je povećanje od 18,88 posto na godišnjoj razini.

Istodobno je registrirano 1,28 milijuna noćenja ili 19,70 posto više. Direktor Glavnog ureda HTZa Ratomir Ivičić je rekao kako su pozitivni rezultati u razdoblju od siječnja do ožujka ove godine ostvareni s gotovo svih važnih turističkih tržišta. Najve-

ći rast turističkog prometa u tri mjeseca ove godine ostvaren je s tržišta Austrije, Španjolske i Japana. Dodao je i kako su u ožujku u Hrvatskoj stranci ostvarili 177.487 turističkih dolazaka što je 24,53 posto više nego lanjskog ožujka, dok su domaći gosti ostvarili su 69.673 turistička dolaska ili 11,02 posto više. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 10 mil €

predviđeno putem CIP programa

( 20.000

*vijesti

malih i srednjih tvrtki obuhvaćeno programom

Malo i srednje poduzetništvo

Vrijeme je za digitalnu transformaciju Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu, stoga je odabrano to područje za provedbu projekta EU digitalne inicijative. Primjerice, umjesto da svaki hotel, muzej ili turistička agencija razvija vlastitu mrežnu stranicu, iskoristila bi se zajednička platforma za cijelu turističku industriju kazalo, ističe Lefeu, da digitalna tehnologija pruža veći potencijal rasta i to čak do 10 puta.

Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

P

ilot-projekt EU digitalne inicijative predviđen je u sektorima turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, graditeljstva, tekstilne i autoindustrije, područjima u kojima se koriste nove napredne digitalne tehnologije. Cilj je potaknuti malo i srednje poduzetništvo na korištenje tih tehnologija, a ova EU inicijativa može poslužiti kao poluga za povećanje ponude poslova u zemljama članicama i europskim regijama, kazala je u utorak Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, prilikom predstavljanja digitalne inicijative Europske komisije EU konferencija: Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz digitalne transformacije, namijenjene hrvatskim institucijama, ministarstvima te udrugama u zajedničkoj organizaciji Europske komisije, Ernst&Younga i Hrvatske gospodarske komore.

Europska komisija razvila je niz pilot-projekata u šest sektora od kojih se ova platforma pokazala najuspješnija u području turizma, poljoprivredi te tekstilnoj i modnoj industriji, djelomično u autoindustriji i graditeljstvu, dok je bila neuspješna u području logistike i transporta.

Hrvatska ekonomija ovisi o turizmu, stoga je odabrano to područje

gospodarstva za provedbu ovog projekta. Primjerice, u području turizma umjesto da svaki hotel, muzej ili turistička agencija razvija vlastitu mrežnu stranicu, iskoristila bi se zajednička platforma za cijelu turističku industriju te bi se time integrirao cijeli proces. Projekt je predvidio 10 milijuna eura financiranja putem CIP programa, a obuhvaćeno je 20.000 tvrtki malog i srednjeg poduzetništva.

Milijun radnih mjesta “Europska komisija kroz ovu inicijativu namjerava europsko gospodar-

stvo učiniti konkurentnijim, a ključni je pokretač pružanje podrške digitalnoj transformaciji te integraciji unutar pojedinih sektora malog i srednjeg poduzetništva’’, kazao je Patrice Lefeu, izvršni direktor EY-a te dodao da su rezultati pokazali kako se pojedini troškovi mogu smanjiti za 80 posto.

Pojasnio je zašto je digitalizacija važna za europsku ekonomiju. Naime, prema istraživanjima EY, mali i srednji poduzetnici upotrebom digitalne tehnologije rastu dva-tri puta brže, imaju 22 posto veće prihode, a u posljednje tri godine otvorili su dvostru-

ko više radnih mjesta. Također, naglasio je da će u EU pomoću internetske ekonomije biti otvoreno

Mali i srednji poduzetnici upotrebom digitalne tehnologije rastu dva do tri puta brže i imaju 22 posto veće prihode 1,5 milijuna novih radnih mjesta. Predviđa se i da će kroz digitalnu ekonomiju sljedeće godine zemlje G20 ostvarivati 3,2 bilijuna eura. Istraživanje je po-

Transformativna moć “Hrvatskoj, punopravnoj članici EU-a, osobito je važno pratiti svjetske trendove digitalizacije te time pridonositi jačanju gospodarstva. Strukovna udruženja i zajednice pri HGK-u intenzivno se učlanjuju u odgovarajuće asocijacije na europskoj razini i tako ostvaruju interese svojih članica’’, istaknula je Leila Krešić Jurić.

Prema Lefeuovim riječima, konkretna rješenja digitalne transformacije trebaju biti prilagođena poslu i tvrtkama, stoga je neophodna pomoć HGK osobito u procesu edukacije te povezivanja tvrtki.

Lefeu je kao najveće značajke digitalne transformacije za Europu izdvojio transformativnu moć digitalnog. Digitalna tehnologija, kaže, iz temelja mijenja način na koji ljudi žive, rade, komuniciraju; ima ogroman potencijal rasta jer, kako je istaknuo, tvrtke koje koriste najnovije tehnologije 10 puta su uspješnije od svoje konkurencije, a zadnje, iako ne i manje važno, stvaraju dodanu društvenu vrijednost. U tom smislu, tvrdi Patrice Lefeu, tehnološka rješenja mogu riješiti probleme u ključnim područjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i zapošljavanje ili održivost okoliša.

Nova baza ICT poslova ICTbusiness.info, specijalizirani web portal za informacije iz područja informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, u suradnji s portalom posao.hr pokreće novi projekt na web odredištu http://www.ictbusiness.info/posao. Kako ističe Dražen Tomić, glavni urednik ICTbusiness.info, projekt je orijentiran prema posloprimcima i poslodavcima. Cilj je pomoći domaćoj ICT zajednici oformiti jedinstveno mjesto za pronalaženje novih zaposlenika, ali i potencijalnim zaposlenicima omogućiti lakši pregled i pronalaženje posla.

Natjecanje u izradi aplikacija Sistem integrator Combis podržava ovogodišnji studentski App Start Contest, natjecanje hrvatskih studenata u izradi aplikacija za mobilne platforme.

Cilj natjecanja je okupiti studente oko zajedničkog projekta te ih povezati s vodećim hrvatskim stručnjacima. Natjecanje u svibnju ulazi u završnu fazu, a žiri potom odabire najbolje radove koji će dobiti priliku da se uživo predstave i bore za novčane nagrade.

Dan tehnologije i obrazovanja

Microsoft Hrvatska organizirao je prošli tjedan na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Dan tehnologije i obrazovanja. Cilj tog događaja bio je približiti mladima važnost traženih IT zanimanja te korištenja tehnologije za razvoj start-upa.

Na konferenciji se, među ostalim, razgovaralo o tome zašto hrvatski obrazovni sustav ne usmjerava mlade prema korištenju tehnologije i odabiru IT zanimanja te zašto tehnički fakulteti ne povećavaju svoje upisne kvote.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Metalni i nemetalni otpad

Ferosirovina, Glina. Tvrtka potražuje metalni i nemetalni korisni otpad.

Nudi izvoz crne metalurgije. Kontakt: Janko Lisac, burze@hgk.hr, +385 44 882703.

Brtve

Mirko Kuljiš Na valovima sudbine radioelektronike u Hrvatskoj (1942.-2014.)

Kiklos-krug knjiga

U ovoj knjizi, kako kaže sam autor, sudjeluje tridesetak eminentnih stručnjaka sa svojim autorskim prilozima, profesora, inženjera, direktora, predsjednika uprava, specijalista i mnogi autorovih prijatelja koji su htjeli pomoći u svjedočenju i prikazu stvaralačkog razvoja i izvanrednih dostignuća u proizvodnji radioelektronike i telekomunikacija u Hrvatskoj. “Knjigom sam želio prikazati i učinak elektronike koja je šire nepoznata jer se razvijala u okviru elektroindustrije. Istovremeno, htio bih podsjetiti na stanje u kojem smo sada. Imamo RIZ tvornicu poluvodiča, koja je bila čudo svoga doba, a danas stoji kao spomenik nekada najmodernije tehnologije u Hrvatskoj, usred Zagreba, za generacije koje dolaze. Knjiga je napisana s entuzijazmom i solidarnošću najkvalificiranijih ljudi u elektronici, i smatram da bi je trebali pročitati i svi oni koji donose odluke u Hrvatskoj”, kaže Kuljiš.

Claire Bidwell Smith PRAVILA NASLJEĐIVANJA Naklada Ljevak

Knjiga je podijeljena u pet dijelova od kojih je svaki naslovljen prema jednom od pet stadija žalovanja - poricanje, ljutnja, pregovaranje, depresija i prihvaćanje. Svaki od pet dijelova započinje s Claireinim tinejdžerskim godinama (kad je njezinim roditeljima dijagnosticiran rak), a potom preskače godine do autoričine odrasle dobi. Nakon njihove smrti, Claire se odjednom suočava sa svijetom u kojem – čega je bolno svjesna – više nema nikog svoga, nikog tko bi je bezuvjetno volio.

Roslund i Thunberg Medvjeđi ples Znanje

Trojica braće iz kriminalne skupine u švedskim medijima poznate kao “Vojnička banda” – ukrali su veliku količinu oružja od vojske – počinila su niz teških oružanih pljački. Četvrti brat, Stefan Thunberg, jedini se držao podalje od toga, a sada je suautor ove knjige temeljene na stvarnim događajima. Riječ je o romanu o najbezobzirnijoj i najinventivnijoj kriminalnoj bandi u Švedskoj, podrijetlom iz bivše Jugoslavije. Ali i o obitelji, o bratskoj ljubavi koja je jača od svega, o očevima i sinovima.

Lena Dunham DRUKČIJA OD DRUGIH Algoritam

U ovoj knjizi Lena Dunham predočava iskustva koja mlada djevojka može doživjeti dok si krči put u životu: kako je to zaljubiti se, biti usamljena, imati pet kilograma viška iako jede samo zdravu hranu, dokazivati se u sobi punoj muškaraca dvostruko starijih od sebe, naći pravu ljubav, i ponajviše, kako je to imati hrabrosti da vjeruješ da baš tvoju priču vrijedi ispričati. Na pragu tridesete ona otvoreno, duhovito i s nepatvorenom iskrenošću i nevjerojatnom zrelošću piše o svemu što je do tada obilježilo njezino sazrijevanje.

Seal Tech, Zadar, www. sealtech.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju i trgovinu industrijskih brtvila i sredstava za održavanje. Traži dobavljače brtvenih lica od sinteriranih metala za kompletiranje mehaničkih brtvi. Kontakt: Tomislav Vulić, seal-tech@zd.tcom.hr, +385 23 231333.

Oprema za automobile

Auto kontakt - uvoz i distribucija, Zagreb, www. autokontakt.hr. Tvrtka, hrvatski proizvođač, izvoznik, uvoznik i distributer na području autoindustrije. Proizvodi kutije prve pomoći, tekstilne autotepihe, autopresvlake i setove obvezne autoopreme.

Traži kvalitetne tvrtke iz inozemstva zainteresirane

za distribuciju svojih proizvoda. Kontakt: Neven Dežđek, info@autokontakt.hr, +385 1 2921976.

Toplo valjana žica

Armko, Bedekovčina.

Tvrtka traži dobavljače za oko 40.000 tona toplo valjane žice tarifne oznake 7213911, za potrebe proizvodnje. Tvrtka može proizvoditi armaturne mreže od iste žice.

Kontakt: Zdravka Jurić, zdravka.juric@armko.hr, +385 49 426409.

Partnerstvo

Zagrebački abrazivi, Dugo Selo, www.zgabrazivi.hr. Tvrtka traži partnere za dugoročnu suradnju u proizvodnji i prodaji fleksibilnih brusnih proizvoda. Kontakt: Anita Franjić, anita.franjic@zgabrazivi.hr. +385 1 6184896.

Partnerstvo

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj (iverica): kuhinje, spavaće sobe... Traži partnere

za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj.

Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.t-com. hr, +385 91 3510421.

LED rasvjeta

Aeon Lighting Tech. Inc., Tajpeh, Tajvan. Tvrtka je proizvođač LED rasvjetnih proizvoda. Neki od glavnih proizvoda su: 1.

AltLED Aurora MR16 (unutarnja rasvjeta), 2.

AltLED Apollo BR30 i BR40 (unutarnja rasvjeta), 3. AltLED Lodestar (ulična svjetiljka). Za više informacija o proizvodima posjetite www.aeonlighting.com. Kontakt: info@aeonlighting.com, +886 2 82261289.

Vođenje poslovnih knjiga

Provizija, Zagreb. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: 01/3843 816, marina@provizija. hr.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge održavanja fotokopirnih i ispisnih uređaja i podopolagački radovi

Grad Zagreb u dva nadmetanja nabavlja usluge održavanja fotokopirnih i ispisnih uređaja i podopolagačke radove. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna i 930.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. svibnja i 30. travnja.

Održavanje aluminijske i PVC stolarije

KBC Sestre milosrdnice nabavlja usluge godišnjeg održavanja aluminijske i PVC stolarije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 704.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. travnja.

Usluga izrade TV i radio spotova

Narodne novine nabavljaju usluge izrade TV i radio spotova i reklamnih rješenja za tisak. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000. Rok do-

stave ponuda je 28. travnja.

Staklo, staklarski materijali i usluge

Zagrebački holding nabavlja staklo, staklarski materijal i staklarske usluge. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 706.000 kuna. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Osobna zaštitna sredstva

Hrvatska elektroprivreda nabavlja osobna zaštitna sredstva. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 61,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Regija Zaštitna odjeća i sredstva za zaštitu radnika

Željeznice Republike Srpske nabavljaju zaštitnu odjeću i sredstva za zaštitu radnika. Rok dostave ponuda je 8. svibnja. Štof, eko koža i dekorativne trake

Služba za zajedničke poslove Vlade RS-a nabav-

lja štof, eko kožu i dekorativne trake. Rok dostave ponuda je 28. travnja.

Održavanje ulične rasvjete

Grad Prijedor nabavlja usluge održavanja ulične rasvjete. Rok dostave ponuda je 27. travnja.

Oprema za računala

Grad Zenica nabavlja opremu za računala. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Sitni inventar za ugostiteljstvo

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavlja sitni inventar za ugostiteljstvo. Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dani hrvatske male brodogradnje

Prodaje se hotel na Korčuli Prodajno-skladišni prostor, ukupne površine 3605 četvornih metara, Marčana, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 2,120.343 kune. Dražba se održava 21. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 095/9146 409.

Kuća i dvorište, ukupne površine 543 četvorna metra, Zabok, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 340.000 kuna. Dražba se održava 22. travnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Dva poslovna prostora, stan i garaža (prodaja po etažama), ukupne površine 2339 četvornih metara, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 2.702.857,20 kuna. Dražba se održava 23. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Svaka etaža prodaje se posebno i ne može se prodati ispod početne cijene. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene etaže za koju se želi licitirati i uplaćuje se do 22. travnja na račun Trgovačkog suda u Varaždinu. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/1863 124.

Hotel, ukupne površine 637 četvornih metara, Korčula, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti

2.477.503,44 kune. Dražba se održava 23. travnja u 10.40 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, stalna služba u Dubrovniku.

Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće svakog radnog dana od 9 do 12 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/344 075.

Dvije oranice, ukupne površine 458 četvornih metara, Jastrebarsko, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 7000 kuna. Dražba se održava 23. travnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Jastrebarskom. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Poslovni prostor, ukupne površine 217,11 četvornih metara, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 2.945.199 kuna. Dražba se održava 24. travnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/202 877.

Vinograd i oranica, ukupne površine 3431 četvorni metar, Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 20.586 kuna.

Dražba se održava 24. travnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine

utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Vinograd, ukupne površine 1194,08 četvornih metara, Kloštar Podravski, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 11.500 kuna.

Dražba se održava 27. travnja u 9 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor, ukupne površine 22,3 četvorna metra, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 359.424,18 kuna.

Dražba se održava 27. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Početna cijena iznosi 100.000 kuna. Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene i uplaćuje se najkasnije tri dana prije dražbe.

Dodatne informacije moguće je dobiti na broj mobitela 091/4008 488.

Proizvodna hala i otvoreni skladišno-proizvodni prostor, ukupne površine 1068 četvornih metara, Sinj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 705.000 kuna. Dražba se održava 28. travnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 099/7039 907.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Smotra plovila od 30. travnja do 3. svibnja, Split U šest godina postojanja Dani hrvatske male brodogradnje postali su središnje mjesto okupljanja hrvatskih proizvođača. Cilj manifestacije je specijalizirana promocija i plasman kompletne palete tradicijskih i modernih plovila za sve namjene kao i nautičke opreme proizvedene na području Republike Hrvatske.

Florijana Sajam cvijeća i izložba voća i povrća, Pula od 5. do 8. svibnja, Pula Deveta cvjetna manifestacija Florijana na Giardinima izvrsna je prilika za kupovinu cvijeća i ukrasnog bilja. Na sajmu se osim ukrasnog i balkonskog cvijeća, ljetnica, lončanica i kaktusa mogu pronaći i unikatni dekorativni predmeti, prirodne vaze, sobne i vrtne dekoracije, domaće delicije, ljekovito bilje, proizvodi od meda i voća, sirevi, ulja, kolači i suhomesnati proizvodi.

Podatke sakupili:

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 6. do 12. travnja ukupno je bilo 149 stečajnih postupaka što je za 21 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka, njih 44. Uloženih prijedloga za predstečajnu nagodbu i započetih stečajeva bilo je po 17. Zaključeno je 16 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 96 subjekata, dok je s likvidacijom započelo sedam subjekata.

Osnovana su 232 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (96), zatim Split (27), na Trgovačkom sudu Rijeka zabilježena su 22 nova trgovačka društva, a slijedi Varaždin sa 19 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (149), te ukupno 83 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

23 17 5 1 14 0 14 44 44 68 17 10 14 11 16

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

96 96 7 7 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

232 83 149 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

5 11 2 12 13 22 0

REJTING TJEDNA

SCAN PROJEKT d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

10 27 2 19 13 96

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 245,2 mlrd kn ukupni depoziti u veljači 2015.

Hrvatska narodna banka

Rast ukupnih depozita Ukupni depoziti nefinancijskih društava zabilježili su godišnji rast od 6,7 posto i dosegli 24,8 milijardi kuna, dok su ukupni depoziti kućanstava zabilježili godišnji rast od 1,5 posto te su iznosili 168,4 milijarde kuna

P

rema podacima Hrvatske narodne banke za veljaču, ukupni depoziti poslovnih banaka (depozitni novac te oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) iznosili su 245,2 milijarde kuna što je povećanje i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Tako su ukupni depoziti u odnosu na siječanj bili viši za 1,5 milijardi kuna ili za 0,6 posto.

U odnosu na isti mjesec 2014. godine ukupni depoziti poslovnih banaka su zabilježili rast od 9,6 milijardi kuna, što je povećanje od 4,1 posto. Valja naglasiti da su rastu i na mjesečnoj i na godišnjoj razini pridonijele sve njegove sastavnice. Pa je tako depozitni novac na mjesečnoj razini zabilježio rast od 0,9 posto ili 366 milijuna kuna, dok je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10,8 posto ili 4,2 milijarde kuna pri čemu je iznos depozitnog

poziti nefinancijskih društava zabilježili godišnji rast od 6,7 posto i dosegli 24,8 milijardi kuna, dok su ukupni depoziti kućanstava zabilježili go-

Iznos depozitnog novca ponovno je premašio 43 milijarde kuna

novca ponovno premašio 43 milijarde kuna.

Ukupni štedni i oročeni kunski depoziti banaka, pak, zabilježili su mjesečni rast od 266 milijuna kuna ili 0,8 posto, dok je rast u odnosu na lanjsku veljaču dva posto ili 693 milijuna kuna, a oni valutni zabilježili su rast od 2,9 posto godišnje (4,7 milijardi kuna) te 0,6 posto mjesečno (920 milijuna kuna) pri čemu je godiš-

njem rastu kunskog izraza valutnih depozita pridonio i rast tečaja EUR/ HRK od 0,4 posto.

I dalje potrošački pesimizam Godišnjem rastu ukupnih štednih i oročenih depozita (kunskih i deviznih) pridonijele su njegove dvije najznačajnije komponente koje u ukupnoj strukturi zajedno čine udio od 96 posto. Tako su ukupni de-

dišnji rast od 1,5 posto te su iznosili 168,4 milijarde kuna. Rastu depozita kućanstava na godišnjoj razini pridonio je rast deviznih depozita od 2,1 posto ili 2,9 milijardi kuna, dok su oni kunski zabilježili pad od 1,5 posto, odnosno od 359 milijuna kuna.

Rast depozita kućanstava i dalje podržava visoka razina potrošačkog pesimizma koja je, s obzirom na dugotrajna negativna kretanja na tržištu rada, odraz nesigurnosti i povećane sklonosti štednji, tvrde analitičari RBA.

Već 23 mjeseca bilježe se deflacijska kretanja

I dalje pad proizvođačkih cijena Prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je zabilježen pad proizvođačkih cijena što potvrđuje nastavak deflacijskih kretanja već 23. mjesec zaredom. U odnosu na lanjski ožujak, proizvođačke cijene ukupne industrije zabilježile su pad od 2,6 posto, podržane nižim cijenama na domaćem i nedomaćem tržištu.

Naime, cijene industrijskih proizvoda na nedomaćem tržištu u ožujku su zabilježile godišnji pad od

2,5 posto, a na domaćem 2,7 posto. Smanjenju cijena najviše je pridonio godišnji pad cijena energije na domaćem tržištu od 6,5 posto. Stoga ako se cijene energije isključe iz ukupnih proizvođačkih cijena na domaćem tržištu,

njihov godišnji pad iznosi 0,6 posto.

Promatrano prema NKD-u niže proizvođačke cijene na domaćem tržištu na godišnjoj razini posljedica su pada cijena rudarstva i vađenja (4,4 posto) te prerađivačke industrije (3,7 posto), dok su opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija te opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša zabilježile rast cijena od 0,3, odnosno od 19,3

posto. Istodobno, ovo je drugi mjesec zaredom da proizvođačke cijene bilježe rast na mjesečnoj razini i to za 1,2 posto, kako na ukupnom tako i na nedomaćem i domaćem tržištu. Prema mišljenju analitičara RBA, oslabljena domaća potražnja uz deflacijske pritiske s inozemnih robnih tržišta, ponajprije podržane nižim cijenama sirove nafte, i u idućim će razdobljima nastaviti s istovjetnim pritiskom na indeks proizvođačkih cijena industrije.

21

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

( 13,4 mlrd kn

imovina otvorenih investicijskih fondova u veljači

( 380 do 400 €

imovina investicijskih fondova po stanovniku u Hrvatskoj

Dodijeljene nagrade Top of the Funds

*vijesti

Raste imovina investicijskih fondova Vjerujem da će zajedničke aktivnosti i dalje pridonositi rastu i pozicioniranju fondovske industrije na hrvatskom financijskom tržištu te povećanju udjela investicijskih fondova u ukupnoj imovini financijskih posrednika, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

D

odijeljene su godišnje nagrade Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore - Top of the Funds za najbolje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom i najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima u 2014. godini. Nagrada za najbolji eurski novčani

Veliki je problem nedovoljna educiranost građana o investicijskim fondovima, ističe Ivana Ravlić Ivanović

Management.

Najveći rast i nagradu za najbolji mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom dobio je mješoviti fond Allianz Portfolio kojim upravlja Allianz Invest, koji je ujedno dobio nagradu i za najbolje društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima.

otvoreni investicijski fond s javnom ponudom dodijeljena je eurskom novčanom fondu PBZ Euro novčani fond kojim upravlja PBZ Invest. Najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je Auctor Cash, a nagrada za najbolji obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je obvezničkom fondu HI - Conservative kojim upravlja Hypo Alpe-Adria Invest.

Nagrada za najbolji dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je dioničkom fondu Capital Two kojim upravlja Intercapital Asset

Edukacija kao nužnost Neto imovina otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom raste i na kraju veljače ove godine bila je 13,4 milijarde kuna što je za 11,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher.

“Vjerujem da će zajedničke aktivnosti i dalje pridonositi rastu i pozicioniranju fondovske industrije na hrvatskom financijskom tržištu te povećanju udjela investicijskih fondova u ukupnoj imovini financij-

skih posrednika, koja sad iznosi 2,8 posto”, istaknuo je Zaher.

U sklopu dodjele nagrade održan je i okrugli stol na temu Uloga investicijskih fondova u svekolikom razvoju, a sudionici su se složili kako je za daljnji razvoj investicijskih fondova u Hrvatskoj nužna edukacija građana i prodajnog osoblja.

Donesena zakonska regulativa stimulira dugoročnu štednju u investicijskim fondovima, a omogućene su i uplate u devizama čime su izjednačeni domaći sa stranim investicijskim fondovima, kazao je predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK Hrvoje Krstulović. “Kretanje imovine investicijskih fondova u Hrvatskoj u korelaciji je s kretanjem bruto domaćeg proizvoda pa je tako imovina lani bila na istoj razini, dok je u Europi rasla za 15 posto.

U Hrvatskoj je od 2008.

godine imovina investicijskih fondova sa 30 milijardi smanjena na 13 milijardi kuna što je gotovo 50 posto manje. Istodobno je u EU ta imovina imovina sa 8000 milijardi eura porasla na 11.300 milijardi eura. Također su u EU izravna ulaganja u investicijske fondove rasla za 8,5 posto, a indirektna i do 20 posto. U EU imovina novčanih investicijskih fondova čini 15 posto ukupne imovine, dok je u Hrvatskoj to 70 posto. Također u Hrvatskoj imovina investicijskih fondova po stanovniku iznosi od 380 do 400 eura dok je primjerice u Austriji i više od 10.000 eura”, istaknuo je Krstulović.

Transparentniji odnos prema investitorima Osobito je važna edukacija stanovništva te prodajnog osoblja, a za to postoje održivi temelji, istaknula je Silvana Božić, članica Upravnog vijeća Hrvatske agencija

za nadzor financijskih institucija. “Zabrinjava struktura ulagatelja koja se razvija zadnjih pet do šest godina te bilježi značajan pad ulaganja u mješovite i dioničarske i rast ulaganja u novčane fondove, a konačan rezultat je negativan, više je korisnika izašlo iz fondova nego što je u njih ušlo”, istaknula je Silvana Božić.

Načelnica Sektora za financijski sustav Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović napominje kako je veliki problem nedovoljna educiranost građana o investicijskim fondovima, a Katica Mandić, direktorica Direkcije skrbništva Privredne banke Zagreb ističe kako je potrebno pojačati upravljanje te biti transparentniji prema investitorima jer postojeće zakonodavstvo potiče ovu industriju, ali i edukacije građanstva.

U tom smjeru ide i akcija Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koje će u suradnji s Komorom organizirati niz edukativno-informativnih događanja širom Hrvatske kako bi popularizirali i približili investicijske fondove gospodarstvenicima i građanima. U svim županijskim komorama održavaju se seminari, a na trgovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu prošle subote bili su postavljeni i infopultovi na kojima su se građani informirali o investicijskim fondovima.

Nova tranša komercijalnih zapisa Kutinska Petrokemija izdala je novu tranšu komercijalnih zapisa nominalnog iznosa pet milijuna kuna, ročnosti 182 dana, s datumom dospijeća 13. listopada. Agent izdanja i Dealer Programa je PBZ. Neto prihod od izdavanja komercijalnih zapisa koristit će se za refinanciranje dijela ranijih tranši komercijalnih zapisa.

Tržište osiguranja u ožujku Prema kumulativnim podacima HUO-a u ožujku je 25 društava za osiguranje zaračunalo ukupnu bruto premiju u iznosu od 2,5 milijardi kuna, što predstavlja rast od gotovo 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U skupini neživotnih osiguranja, zaračunata bruto premija iznosi 1,7 milijardi kuna i niža je 3,8 posto. Za skupinu životnih osiguranja, zaračunata bruto premija iznosi gotovo 820,3 milijuna kuna što je povećanje od 24,1 posto.

ENT isplaćuje dividendu

Na Zagrebačkoj burzi objavljen je poziv na Glavnu skupštinu Ericssona Nikole Tesle u kojem Uprava i Nadzorni odbor kompanije predlažu isplatu dividende u iznosu od 90 kuna po dionici.

Naime, dioničarima bi se isplatila redovna dividenda u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredna dividenda od 70 kuna po dionici (ukupno 90 kuna), iz zadržane dobiti od 2005. do 2013. i ostalih rezervi, osim onih koje su raspoređene za trezorske dionice te dijela dobitka ostvarenog u financijskoj 2014.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3873, 20. travnja 2015.

Tržište novca Zagreb

I dalje visoka likvidnost sustava Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

I

ako je protekloga tjedna započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, odnos ponude i potražnje novca na novčanom tržištu ostao je nepromijenjen.

Iznimno visoka likvidnost sustava i dalje je prisutna zbog čega je potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo skromna, a kamatna stopa izuzetno niska.

Krajem prošlog tjedna obavljena je redovita mjesečna isplata mirovina čime je dodatno povećana likvidnost sustava zbog čega je dnevni višak likvidnosti dosegnuo više

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

projekti na tržištu kapitala koji bi mogli neutralizirati dio nagomilanih viškova, kao i početak pripreme za turističku sezonu kada se također dio likvidnosti usmjerava u ovaj sektor.

Sasvim je sigurno da će kratkoročna kamatna stopa i dalje biti iznimno povoljna.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

13. 4. - 17. 4. 2015.

6. 4. - 10. 4. 2015.

u%

300

4

250 3 200 150

2

100 1 50 0

13.4.2015.

14.4.2015.

15.4.2015.

od 10 milijardi kuna.

Iako okolnosti na novčanom tržištu pogoduju potencijalnim korisnicima kratkoročnih pozajmica, vrlo je malo sudionika koji trebaju dodatnu likvidnost. Tako ni Ministarstvo financija nije

16.4.2015.

0

17.4.2015.

održalo aukciju trezorskih zapisa, a nije najavljena ni za utorak. Aukciju trezorskih zapisa najvjerojatnije možemo očekivati tek krajem mjeseca kada dospijeva 1.088 milijuna kunskih te 2,7 milijuna trezorskih zapisa u eu-

ponedjeljak

utorak

rima. Stoga je upravljanje viškovima kratkoročne likvidnosti još zahtjevnija zadaća i veliki odušak predstavlja svaka aukcija zapisa.

Na početku drugog kvartala godine ne vide se pokazatelji koji bi ukaziva-

srijeda

četvrtak

petak

li na promjene kretanja na novčanom tržištu. Snažni viškovi likvidnosti u sustavu uglavnom se i dalje povećavaju, a sudionici imaju vrlo skroman izbor instrumenata u koje bi mogli uložiti svoja sredstva. Čekaju se važniji

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na franak

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar uve-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 217,8175 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,08 posto.

Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 113,2225 bodova, a Mirexa C 106,5043 boda.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,484274

CAD

kanadski dolar

5,763058

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7,343386

7.580

5,89632

GBP

britanska funta

10,537406

USD

američki dolar

6,999939

EUR

euro

7,573234

primjena od 18. travnja 2015. 13.4.

Izvor: HNB

0,05 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi sa švicarskim frankom oslabjela za 0,6 posto.

ćala vrijednost za 2,6 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je i u odnosu na euro za

14.4.

15.4.

16.4.

USD

7.20

CHF

7.38

7.575

7.15

7.36

7.570

7.10

7.34

7.565

7.05

7.32

7.560

7.00

7.30

7.555

6.95

7.28

17.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

7150

18200

darski podaci iz Kine.

Sredinom tjedna pak nakratko ih je ohrabrio rast cijena nafte, koji je potaknuo energetski sektor, te 5025

Dow Jones

5000

7050

18100

4975

7000

18000

4950

6950

17900

4925

6900

17800

4900

13.4.

5275 5250

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

13.4.

12450

CAC40

12300

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

20100

DAX

20000

12150

19900

5200

12000

19800

5175

11850

19700

5150

11700

19600

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

NASDAQ

13.4.

5225

13.4.

0,4%

0,4%

0,0%

0,3%

-0,4%

0,2%

-0,8%

0,1% 16.3.

26.3.

6.4.

16.4

datum

13.4.

vrijednost (kn)

14.4.

15.4.

promjena (%)

16.4.

2015 (%)

kategorija A

dolara utjecati na kvartalne financijske rezultate kompanija. Povjerenje u tržište nisu vratili, među ostalim, ni slabi gospo18300

FTSE 100

0,5%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Loš tjedan za indekse

7100

MIREX - tjedni

0,8%

fond

Međunarodno tržište kapitala

Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog bojazni da će niska cijena nafte i visok tečaj

MIREX - mjesečni

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

NIKKEI 225

13.4.

14.4.

15.4.

16.4.

17.4.

bolji od očekivanih tromjesečni poslovni rezultati nekih kompanija.

Ipak, vrijednosti promatranih burzovnih indeksa umanjene su na tjednoj razini. Tako je indeks pariške burze CAC40 bio manji za 1,7 posto, a londonske burze FTSE za 0,96 posto. Pad vrijednosti zabilježio je i frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju oslabio za 4,6 posto, te tehnološki indeks Nasdaq za 1,08 posto. Također, američki Dow Jones bio je manji za 0,8 posto, kao i indeks tokijske burze Nikkei za 1,3 posto.

MIREX A

16.04.

113,2225

-0,2074

AZ - A

16.04.

111,9765

-0,1658

8,24 7,60

Erste Plavi - A

16.04.

111,6971

-0,0441

6,22

PBZ CO - A

16.04.

115,9783

-0,4381

9,01

Raiffeisen OMF - A

16.04.

114,7465

-0,2335

9,94 5,88

kategorija B MIREX B

16.04.

217,8175

-0,1093

AZ - B

16.04.

222,7726

-0,1171

5,77

Erste Plavi - B

16.04.

221,2874

0,0204

5,29

PBZ CO - B

16.04.

200,0161

-0,1958

6,49

Raiffeisen OMF - B

16.04.

219,2692

-0,1174

6,05

MIREX C

16.04.

106,5043

0,1408

3,46

AZ - C

16.04.

103,8953

0,1339

2,09

Erste Plavi - C

16.04.

106,88

0,1564

3,53

PBZ CO - C

16.04.

106,7145

0,1188

3,62

Raiffeisen OMF - C

16.04.

109,2183

0,1515

4,82

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

16.04.

211,5906

-0,0672

6,11

AZ Profit

16.04.

250,2958

-0,0759

6,00

Croatia osiguranje

16.04.

154,1139

-0,0775

4,93

AZ Benefit

16.04.

229,0833

0,1243

4,76

Erste Plavi Expert

16.04.

182,4736

-0,1113

5,21

Erste Plavi Protect

16.04.

180,0024

0,0909

2,59

23

www.privredni.hr Broj 3873, 20. travnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 277,901 milijuna kuna

Dobitnik tjedna je AD Plastik kuna, što je rast od 62 posto u odnosu na pretprošli tjedan. Indeks Crobex je uvećan za 0,75 posto te je tjedan završio na 1.736,46 bodova. Crobex10 je također rastao i to za 0,76 posto, na 1.014,30 bodo-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

R

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi protekloga tjedna iznosio je gotovo 53 milijuna Top 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d.

Valamar Riviera d.d.

AD plastik d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Končar d.d. (red.)

Adris grupa d.d.

Podravka d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

PBZ d.d.

Končar d.d. (povl.)

-0,24% +5,51% +10,41% +1,85% +4,36% +3,54% +3,67% +0,89% +1,85% +1,50%

zadnja cijena 165,50 20,50 103,00 38,60 705,00 413,00 311,85 336,02 550,00 1.079,96

promet 8.800.565,05 8.261.228,85 4.377.400,52 2.967.588,63 2.685.960,24 2.400.438,73 2.321.940,87 2.302.164,22 846.638,00 771.872,19

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.522.559,08 kn

va.

Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXturist za 5,81 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXnutris s tjednim minusom od 0,97 posto. Obveznički indek10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX short I Lavčević d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 8 TLM d.d.

Turbos WTI nafta long E Kaštelanski staklenici d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

Hoteli Maestral d.d.

KOTKA d.d.

Turbos srebro short 9

si tjedan su završili rastom; CROBIS je uvećan za 0,26 posto, a CROBIStr za 0,36 posto. Treći tjedan zaredom najtrgovanije izdanje bio je HT, koji je ostvario promet od 8,8 mi-

tjedna promjena +154,36% +42,39% +38,33% +37,50% +31,00% +27,09% +17,65% +17,11% +17,06% +16,46%

zadnja cijena 73,00 177,99 3,32 11,00 138,60 104,89 120,00 263,50 597,00 13,30

promet 241.153,10 15.789,52 21.730,08 10.266,00 78.025,50 15.569,63 708.532,76 24.697,89 597,00 22.310,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.736,4600 1.014,3000 108,5247 144,0267

lijuna kuna, s padom cijene za 0,24 posto, na 167,96 kuna. Drugi tjedan zaredom dobitnik je treći najli10 dionica s najvećim padom cijene Turbos WTI nafta short C Turbos WTI nafta short F Turbos DAX long M Turbos DAX long L Turbos DAX long K Jadran d.d.

Turbos WTI nafta short B Slatinska banka d.d.

Hidroelektra niskogradnja d.d.

Medika d.d.

kvidniji AD Plastik, koji je trgovan u iznosu od 4,4 milijuna kuna s rastom cijene od 10,41 posto.

tjedna promjena -50,55% -47,78% -44,16% -35,45% -18,73% -15,80% -14,61% -14,21% -12,98% -11,54%

zadnja cijena 45,00 24,70 59,30 84,95 121,90 39,60 133,30 58,14 24,13 12.650,00

promet 114.183,40 12.319,40 216.122,50 55.765,30 136.091,00 40.875,37 27.920,00 63.829,91 1.945,01 318.400,00

*vijesti

Fondovi ponovno u plusu je ZB euroaktiv zabilježio pad (-0,08 posto). Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA US Algorithm koji je ostvario tjedni rast od 5,05 posto te postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Svih pet posebnih fondova bilježi rast.

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, poraslo njih 76, samo su dva tjedan završila u crvenom, a nijedan nije pao za više od jedan posto.

Od 30 dioničkih fondova, poraslo je njih 29, a samo

Najviše je porastao ZB Future 2040 (+1,06 posto).

U proteklom tjednu, svih 14 mješovitih fondova zabilježilo je rast cijene. Najviše je cijena porasla fondu ZB global, za 1,80 posto.

Od devet obvezničkih fondova, njih osam bilježi rast.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +0,75% +0,76% +0,26% +0,36%

Valuta

Najveći rast od 1,16 posto bilježi NETA Emerging Bond. Pad u grupi obvezničkih bilježi samo Capital One (-0,02 posto).

Poraslo je i svih 20 novčanih fondova. Najviše je porastao OTP euro novčani (0,05 posto). (I.L.) od 9. 4. 2015 - 16. 4. 2015. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 1,39

HPB Global

kn

89,2566

KD Victoria

kn

18,9855

3,60

OTP uravnoteženi

kn

109,4049

1,09

HI-growth

€

11,8411

2,52

KD Balanced

kn

9,3565

0,56

ZB euroaktiv

€

153,9220

-0,08

Allianz Portfolio

kn

151,2853

0,99

ZB trend

$

184,9713

0,14

Smart Equity

€

108,5578

0,47

FIMA Equity

kn

87,8560

0,85

Raiffeisen Harmonic

€

106,0400

0,65

KD Prvi izbor

kn

15,9726

1,92

PBZ Conservative 10 fond

€

106,7110

0,19

Ilirika JIE

€

134,7146

0,37

You Invest Active

€

105,0600

0,86

PBZ Equity fond

€

10,4947

2,80

You Invest Balanced

€

104,0300

0,60

HPB Dionički

kn

98,8124

1,93

You Invest Solid

€

102,9100

0,29

Erste Adriatic Equity

€

84,5400

4,65

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

kn

119,0718

2,90

ZB bond

€

188,2675

0,28

ZB aktiv

kn

111,3078

3,71

€

14,1957

0,43

Capital Two

kn

HI-conservative

87,3931

2,10

Ilirika Azijski tigar

€

Raiffeisen Bonds

€

169,3600

0,11

57,3762

2,55

PBZ I-Stock

€

8,8793

2,36

PBZ Bond fond

€

124,4669

0,37

Platinum Global Opportunity

$

16,4851

0,36

KD Nova Europa

kn

6,5066

2,26

OTP indeksni

kn

39,1921

1,81

Platinum Blue Chip

€

112,0088

0,70

NETA Frontier

kn

608,3447

1,59

OTP MERIDIAN 20

€

94,5159

1,91

A1

kn

82,6600

2,40

NETA US Algorithm

kn

203,3718

5,05

NETA New Europe

kn

72,8376

1,53

Ilirika BRIC

€

94,6131

3,96

CROBEX10

kn

96,6630

1,55

KD Energija

kn

10,6103

4,02

ZB BRIC+

€

111,0075

2,66

Raiffeisen Dynamic

€

124,9100

0,31

Allianz Equity

€

138,0626

3,42

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Capital One

kn

198,1789

-0,02

HPB Obveznički

€

152,2164

0,25

NETA Emerging Bond

kn

83,5433

1,16

Erste Adriatic Bond

€

113,8600

0,27

Raiffeisen Classic

€

101,9700

0,09

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

142,5469

0,01

ZB plus

kn

174,5286

0,01

ZB europlus

€

149,7458

0,00

PBZ Euro Novčani

€

138,6762

0,01

Raiffeisen Cash

kn

156,5400

0,01

Erste Money

kn

150,1300

0,01

HI-cash

kn

150,9308

0,02

PBZ Dollar fond

$

130,2743

0,03

HPB Novčani

kn

142,6342

0,02

OTP novčani fond

kn

132,4769

0,02

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,5800

0,11

Money One

kn

128,3408

0,02

ZB Future 2025

€

104,8410

0,61

Agram Euro Cash

€

12,2722

0,04

ZB Future 2030

€

105,4597

0,78

Allianz Cash

kn

117,7018

0,01

ZB Future 2040

€

105,8341

1,06

Erste Euro-Money

€

114,9100

0,01

ZB Future 2055

€

105,8714

1,03

Auctor Cash

kn

109,3306

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,1600

0,01

ZB global

€

158,3455

1,80

HPB Euronovčani

€

106,1047

0,03

PBZ Global fond

€

15,2205

0,67

Locusta Cash

kn

1334,5370

0,01

HI-balanced

€

13,2659

1,65

NETA MultiCash

kn

107,3077

0,03

ICF Balanced

kn

118,6747

1,65

OTP euro novčani

€

102,6528

0,05

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Nova usluga mobilnog plaćanja PBZ Grupa, u suradnji s American Expressom i Intesa Sanpaolo Cardom, predstavila je PBZ Wave2Pay uslugu. Riječ je o prvoj usluzi beskontaktnog mobilnog plaćanja na hrvatskome tržištu koja se zasniva na Host Card Emulation (HCE) tehnologiji za NFC (Near-Field Communication) mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ Grupe. Usluga, koja omogućava brzo, jednostavno i sigurno plaćanje, od sada je dostupna za American Express kartice, čime je PBZ Grupa postala prvi izdavatelj American Express kartica u svijetu koji je uveo HCE mobilno plaćanje za American Express kartice.

Rekordna godina Prihodi Adacte u 2014. iznosili su 25 milijuna kuna i bili su za sedam posto veći u odnosu na 2013.

Rekordne prihode pratio je i rast zapošljavanja. Tako je u 2014. broj zaposlenih u Adacti Hrvatska porastao za čak 25 posto. Među planovima tvrtke u 2015. ističe se daljnje utvrđivanje tržišne pozicije i povećanje tržišnog udjela što bi trebalo rezultirati porastom prihoda za osam posto.

Strateške aktivnosti Kentbanke Kentbanka je predstavila nove članove Uprave i najavila strateške aktivnosti za nadolazeće razdoblje poslovanja. “Dosad orijentirana uglavnom na transakcijske i mjenjačke poslove, namjera Kentbanke je postati univerzalna banka sa snažnim uporištem na poslovanju s građanima, malom i srednjem poduzetništvu, na korporativnom sektoru i faktoringu”, izjavio je novi predsjednik Uprave Ivo Bilić dodajući kako tome pridonose podaci o konstantnom rastu depozita i povećanje broja zaposlenih. U prvom kvartalu ova banka bilježi i povećani broj računa za 10 posto te klijenata za pet posto.

Prva godina e-poslovnice Zagrebačka banka je korisnicima e-zabe za građane prije godinu dana ponudila e-poslovnicu. Tako je prva u Hrvatskoj omogućila izravan pristup i individualno savjetovanje s bankarom te ugovaranje i realiziranje transakcija putem najnovije dostupne tehnologije, koristeći postojeći kanal internetskog bankarstva e-zabu za građane. Tijekom prve godine njena rada koristilo ju je 32.000 pojedinačnih klijenata, uspješno je prihvaćeno gotovo 50.000 kontakata, a e-poslovnica se nalazi među prvih 20 poslovnica u nas po posjećenosti klijenata.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Top of the Funds

Dobar posao u Bugarskoj

In vino veritas

Novac za posao

Pozitivna nula

Koji su otvoreni investicijski fondovi ostvarili najveći rast u prošloj godini i koje je društvo za upravljanje investicijskim poslovima odradilo najbolji posao u 2014. godini?

U idućih šest godina Bugari ulažu veliki novac u infrastrukturu.

Hrvatski vlakovi i tramvaji mogli bi pronaći mjesto na tamošnjim tračnicama, a posao bi mogli obaviti i hrvatski građevinari

Udruženja vinara HGK organiziralo je Međunarodnu znanstvenu konferenciju Vino i zdravlje. Čaša crvenog vina, za razliku od vode, savršeno poništava toksične tvari iz hrane, pokazuju istraživanja

Predstavnici 19 mikro, malih i srednjih tvrtki dobili su ugovore o dodjeli gotovo 14 milijuna kuna bespovratnih potpora namijenjenih informatizaciji iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Tvrtka Borovo ovu godinu planira završiti pozitivnom nulom, najavljuje Uprava.

Vukovarska tvornica dizajnirala je novu kolekciju obuće My Ballerinas