Pv 3874

Sporazum SAD-a i Europe Ako ruši carine i druge barijere, TTIP ne može biti loš za poslove. A svaka njegova stavka može se i odbaciti

3. ASDA u Splitu Više od 100 domaćih tvrtki proizvodi opremu za posebne namjene. Izvoz vojne opreme skočio je za čak 90 posto

Kupujmo hrvatsko HGK u projektu dodatnog povezivanja proizvođača, dobavljača i kupaca domaćih proizvoda

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6

aktualno Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 4

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 27. travnja 2015.

Godina LXI / Broj 3874. www.privredni.hr

javna poduzeća / borba s deficitom / 30 milijuna kuna u fondu za invalide / turizam / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST I. tromjesečje 2015.

tri godine teškog pesimizma

Iako su se početkom godine pojavile naznake oporavka gospodarstva, one su vrlo brzo nestale.

Nastavlja se gorki trend nepovoljnih ocjena i loših očekivanja gospodarstvenika >>16-17

kako poslovati u makedoniji

Intervju: Renata Suša

>> 20-21

>> 12-13

Ako ste stranac,čini se, mnogo lakše nego domaći. Makedonci pune proračun iz kojeg se strancima plaćaju brojne beneficije

Na prodaji 1100 stanova i 27 uredskih zgrada, ali i odmarališta i hoteli koje posjeduje ili kojima upravlja HŽ Infrastruktura

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama

u novoj emisiji donosi: Kupujmo hrvatsko

Kvaliteta hrvatskih proizvoda nije upitna, no potrebna je bolja suradnja proizvođača, dobavljača i kupaca, posebice kroz turizam

Šverc duhana

Potencijali

Hrvatska udruga poslodavaca i Carinska uprava predstavili su kampanju o posljedicama kupovine ilegalnog duhana

HŽ Infrastruktura pokreće komercijalizaciju neiskorištenih nekretnina kroz zakupe i prodaju, najavljuje njena predsjednica Uprave Renata Suša

Socijalne razlike

Stjecanje iskustva

Europski socijalni fond pomoći će s dvije milijarde eura da se u Hrvatskoj smanje socijalne razlike i da se ljudima omogući zapošljavanje

Kroz projekt Iskustvo zlata vrijedi koji je pokrenuo Poslovni dnevnik lani su 22 osobe s invaliditetom obavile obveznu praksu, a neke su se i zaposlile

UVOD

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

pvinfo

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

G(H)OST KOMENTATOR: KOSTA BOVAN, STARIJI STRUČNI SURADNIK NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Izvršna i monetarna vlast nisu meteorolozi Vidjet ćemo ubrzo da su banke od 2008. do 2013. zaradile silne milijarde i mi nismo protiv toga, ali problem su građani koji uredno plaćaju svoje kredite u ovoj situaciji, a kamate su im tri puta više nego u Austriji ili Italiji, što je nedopustivo. Što se tiče upozorenja guvernera HNB-a Borisa Vujčića kako bi moglo doći i do rasta rata za kredite vezane uz euro, ni monetarna niti izvršna vlast ne mogu na to samo upozoravati jer nisu meteorolozi, već moraju djelovati u skladu sa zakonima i naći rješenje.

Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke:

Veliki iskorak za Podravku Kupnja slovenskog Žita je veliki iskorak za Podravku. Ovo je najveća akvizicija koju je Podravka napravila od 1993. i najveća transakcija u regiji. Sad se penjemo na više od 4,5 milijardi kuna prihoda i sudjelujemo u konsolidacijskom procesu u Adria regiji. Želimo povećati naš izvoz kako bi za tri godine minimalno 40 posto ukupnih prihoda ostvarivali izvan Adria regije. Ovo je prvenstveno poslovna, a ne politička odluka. Imali smo malu pekaru s oko dva milijuna eura prihoda godišnje, a sada smo kupili dio biznisa koji ima 22 puta veći prihod, koji je industrija i s kojim mislimo da imamo mogućnost biti snažniji ponuditelj u gastro kanalima - hotelima i restoranima.

Ante Todorić, član Uprave Agrokora:

Sposobni smo za brzorastuća tržišta Agrokor je preuzimanjem Mercatora napravio velik iskorak i sada smo gigant s više od sedam milijardi eura prihoda. Tražimo mogućnost iskoraka na brzorastuća tržišta i mislim da imamo sposobnosti za to. Naša najveća moć krije se u naših više od 5000 menadžera. Imamo skoro 2000 trgovina u regiji, a to je više od milijun četvornih metara poslovnih prostora, što je velika šansa i za naše dobavljače. Od njih očekujemo da budu kao i mi – da se razvijaju, da budu inovativni i konkurentniji.

Ljudska greška se ne može spriječiti Snaga socijalnog inženjeringa jest njegova niska cijena i činjenica da zaposlenici često nisu ni svjesni da su bili žrtve ovakvog tipa napada

K

ada razmatramo sigurnost korporativnih podataka, skloni smo razmišljati u terminima antivirusne zaštite, kvalitete firewalla, snage postupka identifikacije i slično.

Međutim, zaboravljamo kako ni najbolji antivirusni program ne može spriječiti ljudsku grešku – primjerice, zaposlenika koji na upit hakera jednostavno preda osjetljive informacije. Takve napade nazivamo socijalnim inženjeringom. Hakeri ovog kova koriste psihološke trikove kako bi došli do osjetljivih podataka te time financijski naštetili tvrtkama. Procjenjuje se da je šteta od tog tipa napada u Velikoj Britaniji lani iznosila 21 milijun funti.

Socijalni inženjeri najčešće napadaju točno određene pojedince u tvrtkama. Zahvaljujući društvenim mrežama i ostalim podacima dostupnim na internetu, oni mogu saznati mnoštvo informacija o zaposleniku i u skladu s time prilagoditi svoj pristup.

Tri najčešće metode su telefonski pozivi, online napadi te fizički upadi. Telefonska metoda je najviše zastupljena i začuđujuće jednostavna – haker se predstavlja kao

osoba s autoritetom (npr. državni službenik ili zaposlenik iz IT odjela) te jednostavno zatraži zaposlenika da mu preda osjetljive informacije.

Na ovaj napad posebno su osjetljive službe za korisnike jer se njihov posao inače sastoji od dostavljanja informacija. Drugi tip napada, na koji smo nešto više otporni, odvija se online. Primjerice, zaposlenik dobiva lažni e-mail od administratora koji traži da se klikom na link u mailu logira u sustav.

Posljednji tip napada te-

Socijalni inženjering u srži funkcionira na povjerenju - ako zaposlenik vjeruje hakeru, neće ga dovoditi u pitanje melji se na fizičkoj prisutnosti hakera u prostorijama tvrtke – predstave se kao druge osobe (menadžeri, popravljači, čistači) te tako dobivaju pristup podacima. Osim toga, valja imati na umu da hakeri znaju kopati po smeću tražeći korisne podatke; gledati preko ramena zaposlenicima dok se logiraju na svojim prijenosnim računalima; ili čekati skupinu zapo-

Foto: Ivo Turk

Boris Lalovac, ministar financija:

slenika koja ulazi u prostorije tvrtke, uklopiti se među njih te ući.

Zašto ove naoko naivne metode uspijevaju? Socijalni inženjeri su svjesni temeljnih sociopsiholoških spoznaja i koriste ih u svoje svrhe. Kao prvo, naš um sastoji se od dva tipa mišljenja – brzog i automatskog nasuprot sporom i sekvencijalnom. Naše brzo mišljenje je pristrano prema istini jer je naučilo da nas ipak većina ljudi ne želi prevariti. Hakeri ovo koriste te stvaraju vremenski pritisak (najčešće se nešto hitno treba popraviti) kako bismo “mislili brzo” i povjerovali im.

Drugo, mi smo evoluira-

li kao društvena bića te smo osjetljivi na pojedince oko sebe. Ako se netko predstavi kao autoritet, nećemo ga dovoditi u pitanje; ako nam haker da neke informacije o sebi, osjećat ćemo potrebu zauzvrat dati mu informacije; ako nam haker kaže da je određenu proceduru prošao sa svim ostalim kolegama, bit ćemo skloni proći kroz nju.

Snaga socijalnog inženjeringa jest njegova niska cijena i činjenica da zaposlenici često nisu ni svjesni da su bili žrtve napada. Stoga je važno upoznati zaposlenike sa svim metodama socijalnog inženjeringa i osvijestiti im vrijednost informacija s kojima su u doticaju. Preporučuje se i korištenje treninga igranja uloga jer tako zaposlenici mogu vježbati snalaženje u takvim situacijama – moraju biti spremni postavljati pitanja i ne uzimati informacije koje dobivaju zdravo za gotovo. Valja imati na umu i fizičke upade, odnosno adekvatno zbrinjavati smeće, pratiti goste koji dolaze u tvrtku sve do mjesta kamo idu...

Socijalni inženjering u srži funkcionira na povjerenju - ako zaposlenik vjeruje hakeru, neće ga dovoditi u pitanje.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Udruženje vinara Hrvatske gospodarske komore

Promocija hrvatskih vina u Srbiji Udruženje vinara Hrvatske gospodarske komore prvi put koristi sredstva Nacionalnog programa za vino tzv.

Vinske omotnice za promociju na trećim tržištima. Tim povodom, Hrvatsku su prošli tjedan posjetili novinari, distributeri i uvoznici vina iz Srbije koji su obišli hrvatske vinarije i vinoteke u Istri i Kvarneru, Dalmaciji, Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju te u Bregovitoj Hrvatskoj. Hrvatska je u prošloj godini u Srbiju izvezla vina u vrijednosti od milijun dolara, dok je uvoz bio 300.000 dolara. Najtraženija hrvatska vina na tom tržištu su istarska i to malvazija, a najbolje se prodaju ona vina čija je cijena od sedam do 10 eura. Promocija hrvatskih vina na tržištu Republike Srbije u

ovoj godini održava se nizom aktivnosti i medijskih promocija. Tako će se primjerice u svibnju održati prvi veliki susret vinara Hrvatske i Srbije u Privrednoj komori Srbije, kao i prvo veliko kušanje i promocija vina u hotelu Crown Plaza.

U promociji sudjeluje 19 hrvatskih vinarija, dok vrijednost projekta promidžbe hrvatskih vina na tržištu Srbije premašuje 1,3 milijuna kuna, od čega 80 posto čine sredstva iz Vinske omotnice, te po 10 posto osiguravaju HGK i vinarije. (I.G.)

Najavljena 22. Vinistra

Ocijenit će se 314 uzoraka vina

Prošlotjednom konferencijom za medije najavljena je 22. međunarodna izložba vina i vinarske opreme Vinistra koje će se od 8. do 10. svibnja održati u porečkoj dvorani Žatika.

“Istarska vina su zaista fascinantna i jedinstvena, ona zapravo pričaju priču o Istri kao i o njezinim ljudima. Mislim kako ovakva natjecanja potiču proizvođače vina na sve veću kvalitetu, a kako je vaša vinska industrija još mlada, želim vaše vinare ohrabriti u suočavanju sa svjetskom konkurencijom”, napomenula je Caroline Gilby, dugogodišnja suradnica časopisa Decanter

i nositeljica titule Master of Wine. Prema riječima Nikole Benvenutija, predsjednika udruge Vinistra, za ovogodišnje natjecanje prijavljeno je ukupno 314 uzoraka vina s čijim se ocjenjivanjm već započelo. “Među uzorcima imamo 140 uzoraka malvazije iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Grčke i Španjolske te 50 uzoraka terana. Ove godine imamo dvije posebne komisije za pjenušce i terane jer smo veći naglasak htjeli staviti upravo na pjenušava vina i na teran kao našu glavnu crnu sortu”, rekao je Benvenuti, dodavši kako će na ovogodišnjoj Vinistri nastupiti 120 izlagača. Valja naglasiti da će se tijekom Vinistre održati i humanitarna akcija, od koje će sav prihod biti doniran projektu plivanja za djecu s cerebralnom paralizom, kao i niz stručnih predavanja namijenjenih vinarima i vinogradarima. (M.P.)

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

“ Uza sva zalaganja za slobodnu trgovinu u cijelom svijetu, američke javne nab kompanije izvan SAD-a. Bit će osobito važno to pravilo o nediskriminiranju eu savezne države, gdje se i provodi najviše natječaja.“

Sporazum o slobodnoj trgovini i investicijama

Ako ruši carine i dru TTIP ne može biti lo Europska komisija ima obvezu savjetovati se sa svih 28 zemalja EU-a. Svaka stavka parlamentima, u vladama, u EU Parlamentu i Europskom vijeću, instuticijama koje podsjećaju da se najvažniji dio pregovora odnosi na trgovinu i investicije Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

dličan sporazum koji će prekooceansku trgovinu uvesti u novu, efikasniju fazu i stanovnike Europske unije i Sjedinjenih Američkih država učiniti još bogatijima. Ili podmukli propis koji će na mala vrata u EU uvesti GMO, srušiti europske standarde zaštite zdravlja ljudi i okoliša te dopustiti multinacionalkama da rade što god žele? I dok se pregovori o Sporazumu o slobodnoj trgovini i investicijama (engleska kratica TTIP, izgovara se u euroslengu kao “titip”) već

Na političarima, koji će izglasati TTIP, je odgovornost i da ga dodatno objasne svojim biračima i građanima izaziva strasne polemike i prosvjede.

Dodatnu dozu opreza pobudio je način na koji europski parlamentarci mogu imati uvid u tijek pregovora. U prostoriju s dokumentima o sporazumu smiju ući bez ikakvih uređaja za snimanje i moraju potpisati ugovor o čuvanju tajne. Sasvim dovoljno materijala za ljubitelje teorije zavjera. Članovi EU Parlamenta u razgovoru s novinarima objašnjavaju da

su takve mjere tajnosti uobičajene u ovom tipu pregovora. Jednostavno, pregovarači ne žele trećim stranama otkriti koje su im pregovaračke pozicije. EU vodi slične pregovore s azijskim zemljama, nedavno ih je vodio s Kanadom, a sve to iziskuje dobru koordinaciju radi zaštite vlastitih interesa.

Razlike u pristupu pojedinim sektorima Rasprave o potencijalnim rješenjima u sporazumu, koje se vode između europskih i američkih političara, i izvan službenih pregovaračkih odbora, pokazuju razlike u pristupima pojedinim sektorima. Primjerice, američki sugoovornici predbacuju europskima da često u raspravama kori-

ste “neznanstvene argumente”. To bi se, recimo, moglo odnositi na američko uvjerenje da znanstvenici u većini tvrde da GMO hrana ili govedina s hormonskim dodacima zapravo nisu štetne za zdravlje ljudi. Članica EU Parlamenta Biljana Borzan kaže da u SADu piletinu tretiraju klorom jer smatraju da europski način vrućim zrakom ne ubija dovoljno mikroorganizama. Europljani se pak boje da je klor kancerogen. Biljana Borzan vjeruje da europski pregovarači neće dopustiti narušavanje europskog modela zdravstvenog sustava i standarde zaštite zdravlja.

U takvom uvjerenju ostala je i nakon uvida u dosadašnji pregovarački proces.

Sporazum bi europskim, pa i hrvatskim tvrtkama, mogao donijeti znatnu korist u većoj mogućnosti pristupa javnim nabavama u SAD-u, smatra europarlamentarac Davor Ivo Stier.

Uza sva zalaganja za slobodnu trgovinu u cijelom svijetu, američke javne nabave bile su praktično zatvorene za kompanije izvan SAD-a. Bit će osobito važno to pravilo o nediskriminiranju europskih kompanija proširiti na sve američke savezne države, gdje se i provodi najviše natječaja, ocijenio je Stier.

Premijer Zoran Milanović, prema dosadašnjim javnim komentarima ne strahuje od TTIP-a. “Ako je dobro za EU, dobro je i za Hrvatsku”, nedavno je izjavio.

5

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

Međunarodna konferencija Leadership & HR Business Arena 2015

bave bile su praktično zatvorene za ropskih kompanija proširiti na sve američke Davor Ivo Stier, europarlamentarac

uge barijere, oš za poslove u TTIP-u moći će biti prihvaćena ili odbačena u nacionalnim čine europsku demokraciju, kažu u Centru Martens i ju demokratski principi i da javnost nema uvida u pregovore. “Europska komisija ima obvezu savjetovati se sa svih 28 zemalja EU-a. Svaka stavka u TTIP-u moći će biti prihvaćena ili odbačena u nacionalnim parlamentima, u vladama, u EU Parlamentu i Europskom vijeću, instuticijama koje čine europsku demokraciju”, kažu u Martensu.

Uočavajući kako u Europi, pa donekle i u SAD-u raste intenzitet kritika prema pregovorima o sporazumu, analitički tim Centra Wilfred Martens za europske studije (bliskog konzervativnoj parlamentarnoj grupaciji iz koje je potekao predsjednik EK Jean Claude Juncker) izradio je vodič kroz pregovore i mitove o TTIP-u. Odbacuju primjedbe da se u pregovorima ne poštu-

Nova ulaganja i rast zapošljavanja Podsjećaju i da je Juncker jasno rekao da se neće odstupati od ključnih europskih principa i da se najvažniji dio pregovora odnosi na trgovinu i investicije. Svaka država članica i dalje će sama odlučivati o svom zdravstvenom sustavu: TTIP nema veze s odlukom hoće li to biti isključivo javno zdravstvo ili kombinirani javno-privatni sustav. S druge strane, europske farmaceutske kompanije imat će lakši pristup najvećem tržištu na svijetu. Komercijalna suradnja dovest će do novih ulaganja u stvaranje još boljih lijekova.

Analitičari Martensa smatraju da ne treba strahovati od većeg zagađenja okoliša ni od narušavanja intelektualnih prava ili povrede prava na privatnost. Dapače, upravo će snažnija zaštita autorskih prava i brendova omogućiti veću prepoznatljivost europskih tvrtki na američkom tržištu. Podsjeća se i da 99 posto europskih kompanija spada u male i srednje, a u njima radi dvije trećine zaposlenih u privatnom sektoru. Male i srednje tvrtke kralježnica su europske ekonomije i svaki sporazum koji smanjuje carinske tarife (kao što će to donijeti TTIP) i uklanja administrativne prepreke trgovini potaknut će rast zapošljavanja u svakom dijelu Europe.

U Centru Martens ocjenjuju da je protivljenje TTIP-u više odraz naraslog nepovjerenja u političare i vlade, potaknuto dugogodišnjom krizom, gubitkom radnih mjesta i vjere u ekonomski razvoj.

Stoga je na političarima, koji će izglasati TTIP, odgovornost i da ga dodatno objasne svojim biračima i građanima.

Sporazum čeka novog američkog predsjednika?

Pregovori o TTIP-u odvijaju se zapravo sporim tempom iako se to ne bi reklo po žustrim prosvjedničkim govorima. Jedna runda pregovora upravo traje u Sjedinjenim Američkim Državama. No upućeni u pregovarački proces smatraju da TTIP neće biti usvojen za vrijeme mandata sadašnjeg predsjednika Barracka Obame. Njemu mandat istječe u jesen 2016. godine. Vjerojatno će potom proći još neko vrijeme dok ga nova administracija ne usvoji pa dok se ne ratificira u parlamentima svake zemlje EU-a. Tako će se za ocjenu posljedica sporazuma trebati još dosta strpjeti.

Neadekvatno obrazovanje mladih

M

eđunarodna konferencija Leadership & HR Business Arena, koju je prošloga tjedna organizirala u Dubrovniku Infoarena, okupila je 90 sudionika. Na konferenciji je bilo najviše govora o tome kako na najbolji mogući način angažirati zaposlenike, kako prepoznati talente i na koji način ih

Više od 20 posto čelnika tvrtki uopće nije svjesno da griješi u upravljanju ljudskim resursima razvijati kako bi u najvećoj mjeri pridonijeli razvoju tvrtke.

Ted Marra, suradnik Cotrugli Business Schoola, ustvrdio je da više od 20 posto čelnika tvrtki uopće nije svjesno da griješi u upravljanju ljudskim resursima, ali i da je većina njih svjesna da griješi - samo ne zna u čemu.

“Mali je postotak lidera koji učinkovito upravljaju

ljudskim potencijalima ili pak koji za to angažiraju savjetodavne tvrtke”, dodao je Marra.

Carmen Majetić Pavić, programska direktorica Konferencije, ukazala je na obrazovne institucije koje ne obrazuju mlade ljude na način potreban realnom sektoru, ocijenivši da je riječ o globalnom problemu koji, uz neke izuzetke, nije na pravi način riješen. Tvrtke danas nemaju vremena za dodatno obrazovanje mladih bez iskustva: one traže mlade, ali s nekoliko godina iskustva. Stoga bi se problem mladih ljudi bez iskustva mogao riješiti suradnjom realnog

sektora i obrazovnih institucija tako što bi mladi tijekom svog obrazovanja obavljali praksu u tvrtkama, dodala je ona, ocijenivši da u Hrvatskoj praktična nastava traje mjesec dana što je nedovoljno.

Lynn Montgomery, potpredsjednica regionalne mreže Cotrugli Business Schoola, ustvrdila je kako u našoj regiji MBA obrazovanje postaje sve važnije za profesionalno napredovanje.

Vesna Ćuković, regionalna direktorica marketinga i komunikacija u Atosu, istaknula je, pak, kako treba poticati mobilnost mladih ljudi na tržištu rada. (J.V.)

Gradit će se drvni centar kompetencija

Projekt od 44,7 milijuna kuna

Ugovor o izgradnji zgrade Panonskog drvnog centra kompetencija ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna dobila je splitska tvrtka Lavčević-inženjering. Centar će pružati usluge malim i srednjim poduzetnicima iz drvoprerađivačkog sektora u Hrvatskoj i Mađarskoj, i to u svim fazama razvoja finalnih proizvoda od drva, odnosno proizvoda s većom dodanom vrijednošću, s naglaskom

na inovacije. Uz istraživanje i razvoj proizvoda od drva i prateće industrije, Centar će nuditi i usluge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa inovativnih proizvoda od drva, uslugu dizajna proizvoda, dizajna pakiranja za proizvode od drva i proizvode pratećih industrija, zatim usluge poslovnog savjetovanja i kreiranja robnih marki.

Direktor splitskog Lavčević-inženjeringa Ivo Rako najavio je kako će početak radova na izgradnji Panonskog drvnog centra kompetencija biti do kraja ovog mjeseca. Centar će u idućih 12

mjeseci biti izgrađen u virovitičkoj Poduzetničkoj zoni II, na zemljištu koje je darovao Grad Virovitica. Ukupna vrijednost projekta je 44,7 milijuna kuna. Iz strukturnih fondova Europske unije osigurano je 99 posto vrijednosti, a nositelj projekta, Virovitičko-podravska županija, financira razliku od jedan posto.

“Ideja je potekla od poduzetnika iz drvne branše, koji su iskazali potrebu za takvom ustanovom. Anketirali smo 163 tvrtke, prema čijim smo prijedlozima realizirali cijeli projekt”, kazao je župan Virovitičko-podravski Tomislav Tolušić.

(K.S.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( više od 100 tvrtki

u Hrvatskoj proizvodi opremu za posebne namjene

( oko 200 mil $

vrijednost izvoza vojna opreme u 2013.

3. Jadranska vojna i zrakoplovna izložba ASDA okupila 119 izlagača

Kotromanović: Ulaganje u obranu je ulaganje u sigurnost ASDA se u Hrvatskoj održava treći put, a tome je sigurno pridonio i potencijal hrvatske industrije vojnog naoružanja i opreme koja je u usponu, a koja i na ovoj izložbi pokazuje da se može ravnopravno i konkurentno natjecati na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu, istaknuo je hrvatski ministar obrane

N

a trećem sajmu Adriatic Sea Defense&­ Aerospace Exhibition and Conference (ASDA), koja se održala protekloga tjedna u splitskoj Spaladium Areni, okupilo se 119 izlagača. Organizator izložbe bila je tvrtka TNT Productions iz SAD-a, a glavni pokrovitelji hrvatska vlada i Ministarstvo obrane. O njenoj važnosti govori i podatak da su je posjetila 24 izaslanstva ministarstava obrane iz zemalja s četiriju kontinenata.

“Ulaganje u obranu i Oružane snage ne može se promatrati samo kao proračunski rashod, nego kao ulaganje u sigurnost, a upravo je sigurnost jedna od najbitnijih pretpostavki razvoja”, istaknuo

U zadnje dvije godine izvoz vojne opreme iz Hrvatske je povećan za čak 90 posto je ministar obrane Ante Kotromanović. “ASDA se u Hrvatskoj održava treći put, a tome je sigurno pridonio i potencijal hrvatske industrije vojnog naoružanja i opreme koja je u usponu, a koja i na ovoj izložbi pokazuje da se može ravnopravno i konkurentno natjecati na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. Ove smo godine s proizvođačima

iz tekstilne industrije potpisali ugovore na rok od sedam godina vrijedne 60 milijuna kuna. Puno nabavljamo i od HS Produkta, pa ćemo tako ove godine od njih nabaviti oko 1500 pušaka, a nabavljamo i pištolje. Uz to, u fazi smo potpunog opremanja vozilima Patrije koje proizvodi Đuro Đaković. U kratko vrijeme oni će isporučiti tridesetak vozila našim Oružanim snagama”, dodao je Kotromanović.

Zapaženi nastupi na sajmovima Direktorica Sektora za industriju HGK-a Tajana Kesić Šapić naglasila je da više od 100 tvrtki proizvodi opremu za posebne namjene, a zapošljavaju više od 3000 radnika. Većina tih proizvođača organizirana je kroz Zajednicu proizvođača sredstava za posebne namjene pri HGK-u.

“Te su tvrtke tijekom protekle godine značajno povećale svoj izvoz. HGK podupire svoje članice i okuplja ih kroz Zajednicu i omogućava im nastup na sajmovima na-

marketingu i situaciji na svjetskim tržištima”, kazao nam je Nekić.

Ivo Cagalj/PIXSELL

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

mijenjenim obrambenoj industriji jer je to jedini način na koji oni mogu predstaviti svoju ponudu. Nedavno smo bili na sajmu IDEX 2015 u Abu Dhabiju gdje smo postigli vrlo zapažene rezultate. S obzirom na to da se najveći sajmovi obrambene industrije organiziraju svake dvije godine, dogovorili smo nastup na tom sajmu i 2017. godine.

Ove godine nastupamo na sajmu Milipol u Francuskoj, a sljedeće godine i na Eurosatoryju. HGK sufinancira 50 posto troš-

ka izlagačkog prostora”, istaknula je Tajana Kesić Šapić.

Proizvođač kaciga Šestan Busch je u Abu Dhabiju dogovorio značajan posao izvoza kaciga.

“Izvozimo u 60 zemalja i među tri smo najveća proizvođača u Europi.

Smatram da imamo veliku perspektivu jer smo među najkvalitetnijim proizvođačima. Zadali smo si svake godine dobiti nekoliko novih kupaca. Tako smo prošle godine imali rekordnu godinu, a rast očekujemo i u ovoj”, rekao nam

je Alojzije Šestan, suvlasnik i predsjednik Uprave Šestan Buscha.

Agencija Alan predstavila je 30 hrvatskih proizvođača vojne opreme. Njen direktor Ivica Nekić smatra da je ASDA za naše proizvođače jako bitna. “Ovo je najbolji način kontakata s potencijalnim kupcima jer se svi okupimo na jednom mjestu i razmijenimo iskustva. Hrvatski proizvođači vojne opreme bilježe dvoznamenkasti rast posljednjih godina zahvaljujući radu, kvaliteti proizvoda,

Predsjednica pozvala tvrtke na ulaganja u istraživanja i razvoj Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je sajam vojne industrije ASDA 2015.

“Vojna industrija je industrija koja svojim radom podupire obrambene i redarstvene sustave te omogućava uvijek višu razinu sigurnosti za sve naše građane”, rekla je Predsjednica i dodala kako je upravo vojna industrija svojim

ulaganjem u istraživanje i razvoj na nizu projekata omogućila i njihovu primjenu u civilne i mirnodopske svrhe. “Stoga želim ohrabriti hrvatske tvrtke na suradnju sa znanstvenim institucijama te daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj. Samo na taj način, kroz inovacije, razvoj i kvalitetu, bit ćete i dalje konkurentni na glo-

balnom tržištu”, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović prilikom razgovora s predstavnicima hrvatskih tvrtki. U tom smislu pohvalila je kvalitetu, ulaganje u razvoj i inovacije, znanje i iskustvo koje potvrđuje da je uz pravi poduzetnički pristup uspjeh moguć i u najkonkurentnijim industrijskim granama.

Susreti s potencijalnim partnerima Tomislav Mazal, predsjednik Uprave Đure Đakovića, istaknuo je kako im je sudjelovanje na Sajmu prigoda da se susretnu s brojnim izaslanstvima, a posebice s nekima s kojima su u kontaktu jer sudjeluju na nekoliko natječaja u inozemstvu. Predsjednik Uprave varaždinskog Varteksa Zoran Koščec naglašava kako je bilo koji sajam prigoda za sklapanje novih poslova. “Zbog toga i izlažemo na ovom sajmu, ali i zbog kontinuirane suradnje s ministarstvima obrane i unutarnjih poslova. S njima surađujemo kroz programe svečanih i radnih odjevnih predmeta. Takvi poslovi imaju udjel od desetak posto u našoj ukupnoj proizvodnji”, dodao je Koščec.

Inače, u 2013. godini iz Hrvatske je izvezeno vojne opreme u vrijednosti od oko 200 milijuna američkih dolara. Kad je riječ o prošloj godini, valja napomenuti da su hrvatski proizvođači vojne opreme i naoružanja, među ostalim, dogovorili i posao s Ministarstvom obrane i unutarnjih poslova Iraka u vrijednosti od 115 milijuna dolara. U zadnje dvije godine izvoz vojne opreme iz Hrvatske je povećan za čak 90 posto.

7

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 2,7 mlrd kn

bruto dobit javnih poduzeća u 2014.

( 66 mlrd kn

nagomilani dugovi tih poduzeća

Kako su poslovala javna poduzeća?

Dobit četiri puta veća nego 2013.

Opterećenje dugom dodatno mora potaknuti uprave javnih poduzeća da novac za nove investicije potraže u europskim fondovima. Podizanje kredita bit će im dopušteno jedino ako dokažu da novac nije moguće povući iz fondova. Nove investicije bit će vezane i uz programe restrukturiranja i odgovornog ponašanja u poslu Igor Vukić vukic@privredni.hr

B

ruto dobit javnih poduzeća i društava u kojima država ima većinski udio u 2014. godini iznosila je 2,7 milijardi kuna. Godinu prije bila je 587 milijuna kuna. Rast dobiti za više od četiri puta posljedica je restrukturiranja javnih poduzeća i boljeg upravljanja, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, predstavljajući rezultate poslovanja javnih poduzeća.

Uprave će se birati natječajem Na velikoj konferenciji na kojoj su prošli tjedan okupljeni članovi uprava i nadzornih odbora javnih i državnih poduzeća Grčić je najavio da će ubuduće uprave javnih poduzeća biti birane na natječajima i uz pomoć specijaliziranih agencija za zapošlja-

vanje. No biranje članova nadzornih odbora i dalje će biti u političkoj sferi jer politika ima odgovornost nadzora nad radom uprava, slično kao i u privatnim poduzećima.

Takvo opredjeljenje potvrdio je i premijer Zoran Milanović, koji je istaknuo da je “uglavnom zadovoljan” radom uprava javnih poduzeća u zadnjih nešto više od godinu dana. Naime, u siječnju prošle godine održan je sličan sastanak na kojem su podijeljeni zadaci u reformi javnih poduzeća. U proteklom razdoblju ona su smanjila prihode za 1,3 posto, ali su još snažnije smanjila i rashode, za 7,4 posto. Uštede su postignute i smanjivanjem broja zaposlenih. Premijer Milanović objasnio je da i njegova vlada želi poticati zaposlenost, no zbog naslijeđenih teškoća javna su poduzeća morala zbrinjavati zaposlene kako bi po-

stigla stabilnost poslovanja. Javna poduzeća i dalje su snažno opterećena nagomilanim dugovima. Oni ukupno iznose 66 milijardi kuna, a grupirani su u nekoliko poduzeća koja

kog udjela u autocestama, najavio je Grčić.

Opterećenje dugom dodatno mora potaknuti uprave javnih poduzeća da novac za nove investicije potraže u europskim fon-

je da se poduzećima u tom sektoru postupno smanjuju državne subvencije i ona se okreću investicijama iz vlastite dobiti. Sve se više približavaju tržišnim načelima rada.

Novi investicijski ciklus očekuje se u energetskom sektoru i području vodno-komunalnog gospodarstva su svojedobno bila nositelji investicijske aktivnosti, ali su pri tome nagomilala i obveze. To su poduzeća iz sektora autocesta i željeznice, na koje otpada čak 45 milijardi kuna ukupnog duga. Zbog toga se i predlagala monetizacija i koncesioniranje autocesta. Nakon odustajanja od tog modela, uskoro će biti predstavljen model B, s javnom ponudom dionič-

Rashodi smanjeni za 2,6 milijardi kuna U prošloj godini rashodi javnih poduzeća smanjeni su za 2,6 milijardi kuna, na 35,078 milijardi kuna, što je bitno pridonijelo ukupnom pozitivnom rezultatu. U odnosu na 2012. godinu pad rashoda još je i veći i iznosi oko četiri milijarde kuna. Ukupni prihodi iznosili su 37,7 milijardi kuna, što je blagi pad u odnosu na 38,3 milijarde kuna ostvarene u 2013. godini.

Najveći udio u prihodima ostvarili su HEP, Hrvatske šume, Hrvatske autoceste i HŽ infrastruktura. U svim javnim i državnim poduzećima radilo je na kraju 2014. godine 62.357 zaposlenih, što je 8088 zaposlenih manje nego na kraju 2011. godine. Uštede na plaćama i materijalnim troškovima oslobodile su novac za nove investicije, kažu u Vladi. U prošloj godini ta su poduzeća ukupno investirala oko 8,5 milijardi kuna.

dovima. Podizanje kredita bit će im dopušteno jedino ako dokažu da novac nije moguće povući iz fondova. Nove investicije bit će vezane i uz programe restrukturiranja i odgovornog ponašanja u poslu, najavili su Grčić i Milanović.

Približavanje tržišnim načelima rada Ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić istaknuo

Na konferenciji su rezultate poslovanja, restrukturiranja i investicija prezentirali predsjednici uprava nekoliko javnih poduzeća: Croatia Airlinesa, HŽ Infrastrukture, Hrvatske pošte, HEP-a i Plinacra. Novi investicijski ciklus očekuje se i u energetskom sektoru, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Nove investicije hrvatskim će

građanima i industriji osigurati stabilnu opskrbu i najjeftinije moguće energente, najavio je Vrdoljak.

Velika ulaganja očekuju se osobito u području vodno-komunalnog gospodarstva. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, trogodišnji plan ulaganja Hrvatskih voda težak je 4,05 milijardi kuna. Uz dodatno povlačenje novca iz europskih fondova ulaganja bi mogla premašiti pet milijardi kuna. Pozitivan trend ostvarile su i Hrvatske šume. Unatoč nepovoljnim klimatskim prilikama ostvarena su ulaganja u biološku osnovu šuma od 500 milijuna kuna. Ostale investicije premašile su 150 milijuna kuna, a otprilike toliko bila je i ostvarena dobit, rekao je Jakovina. Sve u svemu, prošla je godina bila najbolja poslovna godina od osnutka Hrvatskih šuma, zaključio je ministar.

REZULTATI POSLOVANJA

· Prihodi i rashodi 47 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu RH Kretanje prihoda i rashoda 2011.-2014.

40.000.000 Prihodi

39.000.000 38.000.000 37.000.000 36.000.000 35.000.000 34.000.000 33.000.000 2011.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske

2012.

2013.

2014.

Rashodi

8

S MARKOVA TRGA

( 18,8 mlrd kn

ukupni deficit Hrvatske u 2014. (5,7% BDP-a)

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 279,5 mlrd kn

prošlogodišnji dug opće države (85% BDP-a)

Borba s prekomjernim deficitom

Vlada reže i deficit i neporezne namete Na prihodnoj strani proračuna 1,2 milijarde kuna namaknut će se trošarinama na duhan i motorna goriva te iz ostvarene dobiti javnih poduzeća. Na rashodnoj strani će smanjenje materijalnih troškova i uštede u javnim tvrtkama osigurati 870 milijuna kuna. Predloženo je i smanjenje parafiskalnih nameta za 330 milijuna kuna Igor Vukić vukic@privredni.hr

D

ržavni deficit u ovoj godini dodatno će se smanjiti za 2,1 milijardu kuna, najavili su prošli tjedan članovi Vlade Branko Grčić i Boris Lalovac. Smanjenje iznosi 0,63 posto bruto domaćeg proizvoda, a u glavnim je crtama dogovoreno na nedavnom sastanku koji su Grčić i Lalovac imali s predstavnicima Europske komisije. Europski sugovornici zatražili su da dodatno smanjenje deficita bude 0,4 posto BDP-a, a Vlada je predložila i nešto veće smanjenje, ako EK ocijeni da neke od mjera nisu dobro planirane, objasnio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Spajanje državnih agencija Na prihodnoj strani 1,2 milijarde kuna godišnje namaknut će se većim trošarinama na duhan

i motorna goriva, ukupno vrijednim 600 milijuna kuna. Drugih 600 milijuna kuna povući će se iz ostvarene dobiti javnih poduzeća.

Na rashodnoj strani će smanjenje materijalnih troškova i uštede u javnim poduzećima osigurati 870 milijuna kuna. Osim mjera štednje, Vlada će nastojati djelovati i na poboljšanje poslovnog okruženja.

Predloženo je smanjenje parafiskalnih nameta za novih 330 milijuna kuna na godišnjoj razini. Uz ostalo, smanjit će se vodni doprinos (ušteda 40 milijuna za poslovnu zajednicu), naknade za neke obvezne obrazovne programe u prehrambenom sektoru (50 milijuna kuna), za uporabu javnih cesta (100 milijuna)... S ranijih 430 milijuna kuna ukupno ra-

sterećenje gospodarstva poreznim nametima iznosi 760 milijuna kuna, rekao je Grčić.

Radi smanjenja ukupnih troškova pripremljena je i dubinska analiza rada brojnih državnih agencija. “Prijedlog odluke o spajanju agencija je gotovo dovršen te

mogu najaviti da će ih se najmanje 10 spojiti s drugom agencijom pa će i to donijeti određene uštede”, rekao je Grčić. Kazao je da će se, u skladu s rezultatima dubinske analize, racionalizirati materijalni troškovi agencija što će donijeti uštedu od 500 milijuna kuna na godišnjoj

razini. Također je najavio da Vlada preko svojih predstavnika u upravnim

Bez obzira na pregovore s EK-om, do jeseni sigurno neće biti rebalansa državnog proračuna, istaknuo je Lalovac vijećima želi uskladiti plaće u neovisnim agencijama, ne zadirući u njihovu neovisnost, koje su sada često veće od prosjeka u drugim agencijama. U krizi svi moraju podijeliti teret, istaknuo je Grčić.

Uvođenje standardnih troškova Štednja će se ubuduće provoditi i uvođenjem standardnih troškova, najavio je ministar financija Boris Lalovac. Državna tijela, primjerice, neće

moći iznajmiti skuplji poslovni prostor od 11 eura (s PDV-om) po četvornom metru. Najam prostora morat će se koordinirati s Državnim uredom za imovinu. Ograničit će se, zatim, broj službenih putovanja i barem za 10 posto smanjiti korištenje službenih vozila.

Automobili koji se budu nabavljali neće smjeti biti skuplji od 180.000 kuna (s PDV-om), a rashodi po ministarstvima za konzultantske usluge ne smiju prelaziti dva posto ukupnih troškova. Trošak računalnih usluge mora se smanjiti za 10 posto...

Ukupni trošak na godišnjoj razini procjenjuje se na 500 milijuna kuna.

Bez obzira na pregovore s Europskom komisijom koja do svibnja mora ocijeniti je li Hrvatska dovoljno poduzela u borbi s prekomjernim deficitom, do jeseni sigurno neće biti rebalansa državnog proračuna, istaknuo je ministar Lalovac.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Hrvatska mora pojačati provedbu strukturnih reformi Manjak u proračunu opće države u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, dok je dug opće države dosegnuo 279,5 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a, izvijestio je prošli tjedan Državni zavod za statistiku.

Bitan utjecaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga,

u iznosu od 955 milijuna kuna, a dodatni uteg je i statistički tretman tran-

sfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi mirovinski stup.

Ministar Lalovac izjavio je da osnovni proračunski deficit iznosi 12,5 milijardi kuna i u okviru je planiranog. Razlika do 18,8 milijardi odnosi se na manjkove u javnim poduzećima, uključivanje javno-privatnih partnerstava, što je rezultat novog modela izračunavanja deficita. Ministar će stoga inicirati osnivanje posebnog

odbora koji će zajedno s HNB-om slati upite Eurostatu. “Morat ćemo unaprijed znati kako planirati investicije, hoće li se i kada uključiti u deficit. Ne smiju nas iznenaditi drukčija tumačenja”, rekao je ministar Lalovac.

Bez obzira na sve, Hrvatska mora pojačati provedbu strukturnih reformi, smatraju u HGK-u.

“Razina proračunskog manjka i duga opće države jasno pokazuju da su, pri dosadašnjoj politici provedbe parcijalnih i nedostatno koordiniranih ušteda, izostali rezultati, kako u fiskalnoj konsolidaciji, tako i u gospodarskom rastu”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK.

9

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( oko 330 mil kn

Podravkina akvizicija

Za slovensko Žito 33 milijuna eura

godišnje smanjenje neporeznih davanja

Sjednica hrvatske vlade

Lokalne vlasti određuju radno vrijeme lokala Prema prijedlogu, predstavnička tijela moći će po svojoj procjeni dopuštati produženje radnog vremena svih ugostiteljskih objekata ili samo nekih, ali će moći odrediti i raniji završetak rada i za one koji rade od 6 do 24 sata Igor Vukić vukic@privredni.hr

G

radska i općinska vijeća i poglavarstva dobit će veće ovlasti za produžavanje, ali i skraćivanje radnog vremena restorana, barova i drugih ugostiteljskih objekata. Prijedlogom novog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je prihvaćen na prošlotjednoj sjednici Vlade, nastoji se uz ostalo omogućiti lakša prilagodba radnog vremena zahtjevima poduzetnika, odnosno ugostitelja, ali i stanovnika lokalnih zajednica.

Prema sadašnjim propisima, gradska su vijeća mogla jedino produžiti, do dva sata, radno vrijeme ugostiteljskih objekata koji po općem pravilu mogu raditi od 6 do 24 sata. Prema prijedlogu, predstavnička tijela moći će po svojoj procjeni dopuštati produženje radnog vremena svih ugostiteljskih objekata ili samo nekih. Uz mogućnost da odrede lokacije izvan naseljenog mjesta za ugostiteljsku djelatnost, lokalne vlasti moći će u određenim dijelovima grada ili općine odrediti drukčije radno vrijeme od onoga koje vrijedi u ostalim dijelovima.

Isto tako će moći odrediti i raniji završetak rada (najviše do dva sata) i za one koji rade po općem pravilu od 6 do 24 sata. Događalo se, naime, da su se stanovnici, pa čak i turisti, žalili na buku iz objekata koji su poslovali u okviru dopuštenog radnog vremena, dok je s druge strane bilo pritužbi na prerano zatvaranje pojedinih popularnih objekata. Sve zajedno pomoći će hrvatskom turizmu, smatraju u Vladi.

Posluživanje pića i u klubovima umirovljenika Lokalne vlasti moći će udovoljiti i zahtjevima za izvanrednim određivanjem radnog vremena, primjerice, za doček Nove godine, za organiziranje maturalnih i drugih zabava i priredbi.

Ugostitelji će imati pravo

iznajmljivati apartmane i sobe i u prostorima stambene namjene. Do sada su to mogle samo fizičke osobe, a zakon predlaže proširenje i na pravne osobe neovisno o organizacijskom obliku. Apar-

Ugostitelji će imati pravo iznajmljivati apartmane i sobe i u prostorima stambene namjene tmani mogu biti u poslovnim prostorima, ali i u obiteljskim kućama, višestambenim zgradama i slično, čime će se poticati profesionaliziranje iznajmljivačke djelatnosti i samozapošljavanje.

Privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju objekta omogućit će se pružanje usluga u doma-

ćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena. To je zato što veliki dio građana nije u mogućnosti ishoditi takav dokaz s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, osobito na otocima.

Posluživanje pića omogućit će se i klubovima umirovljenika, umjetničkim galerijama, kao i vatrogasnim udrugama na njihovim proslavama, prema sličnim pravilima koja vrijede u Austriji i Njemačkoj. Prema riječima Daglasa Korace, pomoćnika ministra turizma, ustrojit će se poseban registar za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, gdje će biti popisani svi ugostitelji i drugi pružatelji ugostiteljskih usluga, objekti u domaćinstvu, na poljoprivrednim gospodarstvima...

Usvojen Nacionalni plan reformi Prema najavama, Vlada je usvojila Nacionalni plan reformi, okvirni dokument za pripremu mjera kojima se nastoji smanjiti deficit i dug te potaknuti rast i konkurentnost gospodarstva. U sklopu mjera o kojima se razgovaralo

s predstavnicima Europske komisije, usvojen je i plan smanjivanja neporeznih davanja za ovu godinu. Uz ostalo smanjit će se godišnji prihodi HGK za 10 posto (15 milijuna kuna) i Hrvatske obrtničke komore za 10 posto (3,4

milijuna kuna). Članarina za turističku zajednicu smanjuje se za 15 posto (30 milijuna kuna), a spomenička renta za 10 posto (10 milijuna kuna). Ukupno će godišnje smanjenje neporeznih davanja iznositi oko 330 milijuna kuna.

Koprivnička Podravka je u utorak 21. travnja u Ljubljani potpisala ugovor o kupnji 51,55 posto dionica slovenske prehrambene kompanije Žito. Ugovor je potpisan s konzorcijem prodavatelja kojeg čine Slovenski državni holding, Modra zavarovalnica, KD Kapital, KD Skladi, Adriatic Slovenica i NLB Skladi. Većinski paket dionica Žita Podravka će, nakon dobivenog odobrenja od nadležnih agencija za zaštitu tržišnog natjecanja te po ispunjenju ugovornih uvjeta, platiti nešto više od 33 milijuna eura, odnosno za cijenu od 180,1 eura po dionici.

“Akvizicijom Žita stvaramo novog prehrambenog lidera na tržištu Slovenije sa značajnim potencijalom rasta na brojnim tržištima na kojima je Podravka prisutna.

Namjera nam je prije svega učiniti ovu kompaniju

još uspješnijom i boljom te iskoristiti sve sinergijske učinke koje smo u ovom spajanju prepoznali”, rekao je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke, dodajući kako je Žito tvrtka s vrlo kvalitetnim proizvodima, prepoznatljivim markama, uređenim sustavom poslovanja te marljivim i sposobnim zaposlenicima. Nakon završetka ove transakcije Podravka će se svrstati u sam vrh prehrambene industrije na tržištu Slovenije s ukupnim prihodom na godišnjoj razini od oko 900 milijuna kuna, dok će ukupni konsolidirani godišnji prihod Podravke iznositi oko 4,5 milijardi kuna. (I.Z.)

Usporen pad aktivnosti građevinara

Nema investicija, nema oporavka

Nakon što se u prošloj godini, sa smanjenjem obujma građevinskih radova od 6,6 posto, građevinska aktivnost vratila u područje visokog pada, početak ove godine obilježilo je ublažavanje takvih tendencija.

Pad aktivnosti na godišnjoj razini od 0,9 posto u siječnju i dva posto u veljači (prema kalendarski prilagođenim podacima) spada među najblaže kontrakcije u proteklih šest godina djelovanja krize.

Pritom je u veljači indeks obujma građevinskih radova na zgradama smanjen za skromnih 0,1 posto, dok je aktivnost na

ostalim građevinama bila niža za 5,7 posto.

Početkom ove godine usporen je pad građevinske aktivnosti, što je znatnim dijelom rezultat izuzetno niske prošlogodišnje baze, kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

“Međutim, situacija u građevinarstvu i nadalje ostaje teška zbog izostanka oporavka investicijske aktivnosti javnog i privatnog sektora”, ističe Savić.

I u Europskoj je uniji u veljači zabilježen pad građevinske aktivnosti na godišnjoj razini od 2,4 posto, pri čemu su aktivnosti na zgradama smanjene za 2,7 posto, a na ostalim građevinama za 0,5 posto.

Najizraženiji je pad zabilježen u Njemačkoj, a najviše se gradilo u Rumunjskoj. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 16% otpada

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 20 god

reciklira se u Hrvatskoj

posluje Donum-pro

ACT PRINTLAB, ČAKOVEC

Donum-pro, Zagreb

Reciklažom do novih vrijednosti

Kapom po glavi stanovnika Osmišljavamo proizvode koji će biti ekološki, čija će proizvodnja i uporaba biti protivne potrošačkoj kulturi i stilu života “kupi i baci”, kaže Renato Pongrac

U tvrtki su znali da je potrebno razvijati i vlastiti brend i dizajn te koristiti nove tehnologije. Sve je to rezultiralo stvaranjem i razvijanjem nekoliko web shop platformi

E

I

Prvi proizvod plasiran na tržište je Eko teka, rokovnik napravljen u cijelosti od recikliranih materijala

i baci’”, rekao je kreativni direktor ACT Printlaba Renato Pongrac, član tima u kojem su tri dizajnera, ilustratorica, copywriter te desetak osoba iz organizacija koje se bave radnom integracijom marginaliziranih skupina.

Proces rada je vrlo izazovan jer treba testirati reciklirane materijale i njihovo povezivanje. Nakon nekog vremena došlo se do novih ideja kako nadograditi proizvod i produžiti vijek trajanja. Takav koncept kroz dizajn i povezivanje recikliranih materijala potiče daljnje stvaranje ideja i platformu za razvoj novih proizvoda.

“Korištenjem recikliranih materijala s direktnim utjecajem na kvalitetu okoliša, proizvodnju bez nastanka otpada, optimizaciju, 100-postotnu iskoristivost i produljenje životnog vijeka proizvoda osiguravamo i potičemo društveni i održivi razvoj.

Osmišljavamo proizvode koji će biti ekološki, čija će proizvodnja i uporaba biti protivne potrošačkoj kulturi i stilu života ‘kupi

Odgovor na klimatske promjene U Hrvatskoj se reciklira tek 16 posto otpada, za razliku od europskog prosjeka koji je 42 posto. Misija Ekoteke je taj postotak povećati. Projekt je započeo potkraj 2013., ali sama ideja nastala je nešto ranije kao odgovor na klimatske promjene.

Prvi proizvod plasiran na tržište je Eko teka, unikatni rokovnik napravljen

koteka je inovativni i višestruko nagrađivani brend dizajnerskih proizvoda koji su nastali spajanjem otpadnog tekstila, recikliranog papira i organskih materijala. Osmišljeni su s ciljem da budu u potpunosti iskoristivi te da se u njihovoj proizvodnji koristi što više odbačenih i starih materijala.

u cijelosti od recikliranih materijala. Ono što ga razlikuje od sličnih proizvoda jest to da je tekstil na koricama bio svojedobno namijenjen za smeće. Upravo taj tekstil prikupljaju i sortiraju osobe s invaliditetom u socijalnoj zadruzi Humana Nova. Eko teka je nagrađena prestižnom A’ Design Award nagradom te je nositelj oznake izvrsnosti Green Mark.

“Naše proizvode prepoznale su organizacije civilnog društva i poslovni subjekti, te smo im ponudili personalizirane proizvode za njihove klijente, partnere i suradnike koji uz brigu za okoliš ističu i sve vrijednosti za koje se njihova organizacija zalaže. Kao potencijalne kupce vidimo sve pojedince koji cijene hrvatski dizajn te su ekološki i društveno osviješteni.

Trenutačno gradimo mrežu prodajnih kanala u Hrvatskoj, a ostvarili smo i prvu inozemnu narudžbu iz Nizozemske”, rekao je Pongrac dodavši kako im je cilj proizvode plasirati na inozemno tržište.

(I.G.)

za njih je 20 godina. Ispred njih, kažu, najmanje toliko. U prvih 20 prodali su stotine tisuća promotivnih poklona, najviše kapa i šešira, u drugih 20 planiraju najmanje takvu (malo)prodaju kapa i ostalih posebnih stvari pod jednom kapom, pod web shopom www.kapomania.com.

Upravo razvoj novih tehnologija, promjene na tržištu, načini na koje ubrzani poslovni život traži proaktivnost i multifunkcionalnost nagnali su obitelj Dedić, vlasnike tvrtke Donum-pro koja je ušla u 21 godinu svog poslovanja, na nove poslovne poteze. Nakon dva desetljeća nuđenja kvalitetnih poslovnih poklona, posebno brojnim tvrtkama i institucijama, gradeći s njima partnerstvo u promociji tvrtki, brendova, akcija..., tražili su prostor za jačanje maloprodaje.

Znali su odmah da je potrebno istodobno, uz uvažavanje tradicionalnih načina poslovanja, razvijati vlastiti brend i dizajn te koristiti nove

tehnologije. Sve je to danas rezultiralo stvaranjem i razvijanjem nekoliko web shop platformi, od koji je prva nedavno predstavljena tržištu.

Svi su - kapomanijaci Kapomania. Jer su svi u poduzeću, reći će Dedići - kapomanijaci. Pa čak i društvo oko njih, uključivši i niz starih poslovnih partnera. Bilo da je riječ o šilterici, vunenoj kapi, beanie kapi, šeširu, francuskoj ili radnoj kapi. Kapa je za nas - otkriva direktorica u Donum-prou i voditeljica projekta online shopova Jasmina Dedić - više od pukog pokrivala za glavu.

“Za neke trend, za neke dodatak koji čini osobnost, za neke pokazatelj stila, za većinu neizostavan dio garderobe.

Možemo ustvrditi da nema osobe koja nema bar jednu kapu u svom ormaru, makar reklamnu.

Nekad kapom izražavamo svoj stav, svoj pogled, svoj odnos prema svijetu. Zato smo mi tu: www. kapomania.com. Mjesto gdje sve vrste kapa ima-

ju jednak tretman”, kaže Jasmina Dedić.

Tvrtka Donumpro do sada je prodala stotine tisuća promotivnih poklona, najviše kapa i šešira A sve je počelo nakon što su analizirali tržište i narudžbe svojih poslovnih partnera. Istraživanjem su ustvrdili da u nas nema specijalizirane maloprodaje kapa. Svugdje su one usput postavljene uz nešto drugo, a ovdje je kapa u prvom planu.

Razvijeni odnosi s proizvođačima i distributerima daju im razloga za optimizam. I kako direktorica Dedić kaže – znamo da smo svi kapomanijaci. Napominje i da je web prodaja obogaćena posebno dizajniranim majicama brenda Crazy Lazy, jedinstvenim kreativnim igračkama, a najavljuje i nova iznenađenja. Sve pod istom web kapom – kapomania.com.

(D.B.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 1945. god ( 248 osnovan RŽV Čakovec

osoba zaposleno u RŽV-u

Radionica željezničkih vozila Čakovec

Inovacijama do konkurentnosti Samohodni vagon za prijevoz rasutog tereta Self Prop Rail je najnapredniji vagon iz Hrvatske za željezničke operatore koji smanjuje potrošnju energije, emisiju štetnih plinova u okoliš te štedi resurse. Inače, osnovna djelatnost tvrtke je popravak različitih vrsta željezničkih vozila Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

a nedavno održanom međunarodnom sajmu vagona, infrastrukture i logistike Eurasia Rail u Istanbulu, RŽV - Radionica željezničkih vozila Čakovec s partnerima predstavila je samohodni vagon za prijevoz rasutog tereta Self Prop Rail.

Riječ je o najnaprednijem vagonu iz Hrvatske za željezničke operato-

RŽV Čakovec jedina je tvrtka u ovom dijelu Europe specijalizirana za održavanje plinskih vagon-cisterni re koji smanjuje potrošnju energije, emisiju štetnih plinova u okoliš te štedi resurse. Osim njegove upotrebe u izgradnji i obnovi željezničke infrastrukture, samohodni vagon može se primijeniti za poslovanje u sektoru logistike gdje prijevoz osigurava veću fleksibilnost za učinkovitije poslovanje

koje se odnosi na manevriranje teretom.

Dugogodišnja suradnja s nizom tvrtki Dražen Vidović, direktor RŽV-a, ističe kako je ova čakovečka tvrtka osnovana 1945. godine.

Tvrtki je u 2013. godini pripojeno poduzeće Remont željezničkih vozila Bjelovar, koja je postala izdvojeni pogon RŽV-a.

Važno je naglasiti i to da je RŽV u 100-postotnom vlasništvu HŽ Carga. Osim s HŽ Cargom kao vlasnikom i najvećim korisnikom usluga, RŽV ima razvijenu uspješnu dugogodišnju poslovnu suradnju s Inom, HŽ Putničkim prijevozom, HŽ Infrastrukturom, tvrtkom Končar Električna vozila te s još desetak manjih hrvatskih poduzeća. Kako bi proširili svoje poslovanje i izvan granica Hrvatske, tvrtka razvija poslovnu suradnju s tvrtkama Ferriere Cattaneo SA iz Švicarske, Knorr Bremse iz Austrije i ATAC S.p.A. iz Italije.

RŽV, kaže nam Vidović, nalazi se na vrlo po-

voljnoj lokaciji u blizini željezničke stanice Čakovec, s kojom je tvornica povezana tračnicama.

“Jedna od velikih prednosti jest i dobra željeznička i cestovna povezanost regije sa susjednim zemljama. Čakovec je od granice sa Slovenijom udaljen 10 kilometara, s Mađarskom 20 kilometara, a od Graza 140 kilometara”, dodaje on. U RŽV-u je zaposleno 248 osoba - od diplomiranih inženjera strojarstva, preko strojarskih tehničara, bravara, strojobravara, mehaničara, do električara, stolara, tesara, ličioca, lakirera...

Osnovna djelatnost tvrtke je popravak različitih vrsta željezničkih vozila. Zanimljivo je kako je RŽV jedini u ovom dijelu Europe specijaliziran za održavanje plinskih vagon-cisterni. “Usluge popravka i održavanja odnose se u većem dijelu na narudžbe HŽ Carga na koje se troši 40 posto kapaciteta poduzeća. Godišnji kapacitet popravka je 1000 vagona”, napominje ovaj diplomirani inženjer strojarstva. Pomoćne djelatnosti pak su izrada po-

stolja vagona, rezervnih dijelova za vagone, obrada i rezanje metala na specijalnim alatnim strojevima te izvođenje stolarskih i ličilačkih radova.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju tržište se otvorilo, a poslovanje s drugim zemljama je jednostavnije i brže. “Procesi u Europi na tržištu željezničkih usluga idu u smjeru vlasničke i tehnološke integracije organizatora prijevoza, sustava robnotransportnih i logističkodistributivnih centara s lukama i samih prijevoznika”, napominje on.

Liberalizacija tržišta U tako liberaliziranom tržištu javlja se prilika za povećanje proizvodnje specijalnih teretnih vagona za prijevoz teretnih vozila, tzv. Ro-La vagona te samohodnih vagona kroz suradnju sa stranim tvrtkama. “Opća ekonomska situacija u regiji može utjecati na povećanje ili smanjenje narudžbi od kupaca, na promjenu strukture proizvoda i usluga te na smanjenje ulaganja u infrastrukturu. Ako će tvrtke s koji-

ma poduzeće posluje imati manje novih projekata, tvrtka će imati više popravaka i održavanja vozila.

A ako će partneri i kupci imati nova ulaganja, postoji mogućnost povećanja proizvodnje”, objašnjava Vidović.

Kako se uskoro planira modernizacija postojećih željezničkih kapaciteta te izgradnja novih, posebice uz europski trend preusmjeravanja cestovnog transportnog prometa na željeznički te povezivanje s europskim željezničkim koridorima, bitnu stavku čine i uređaji te vozila za održavanje, modernizaciju, sanaciju i izgradnju željezničkih pruga.

Hrvatska će nakon izgradnje autocesta morati ući u izgradnju i rekonstrukciju željezničke infrastrukture. “Otvaranje radova na obnovi i izgradnji željezničke infrastrukture nameće i nove zahtjeve tvrtkama koje će izvoditi te radove. Moderna i kvalitetna mehanizacija te će radove učiniti bržima, kvalitetnima i jeftinijima”, zaključuje Vidović.

*vijesti Velik skok cijena goriva Gorivo je proteklog tjedna poskupjelo najviše u povijesti. Litra Eurosupera 95 poskupjela je u utorak 32 lipe, čime ukupno poskupljenje s rastom trošarine iznosi 57 lipa. Cijena se kreće između 10,14 i 10,15 kuna ovisno o kompaniji. Ovo je ujedno i najviša cijena ove vrste goriva od početka studenoga prošle godine. Prosječni spremnik od 50 litara skuplji je za 28,5 kuna u odnosu na tjedan ranije. Litra Eurodizela u utorak je poskupjela između 29 i 32 lipe, ovisno o kompaniji, i sada se prodaje između 9,37 i 9,40 kuna.

Pad dobiti Tele2 Tele2 Hrvatska završio je prvo tromjesečje ove godine s negativnom dobiti prije kamata i oporezivanja od sedam milijuna švedskih kruna, što je oko 5,7 milijuna kuna, pokazuje kvartalno financijsko izvješće kompanije Tele2 AB. U prvom kvartalu prošle godine ta dobit je iznosila šest milijuna kruna. Kvartalni neto prihodi od prodaje, kada se uračunaju tečajne razlike, pali su za četiri posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, sa 315 na 303 milijuna švedskih kruna.

Poništena odluka AZTN-a

Visoki upravni sud u cijelosti je poništio prošlogodišnje rješenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojim se optužuje Hrvatsko društvo ortodonata (HDO) za sklapanje zabranjenog sporazuma s ciljem udruživanja u kartel. AZTN je rješenjem izrekao kaznu Društvu u iznosu od 150.000 kuna, iako ono nije poduzetnik koji može ostvarivati dobit na tržištu, već strukovna udruga koja se bavi edukacijama i stručnim usavršavanjem.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

Susret čelnika HUP-a s poslodavcima Dalmacije

( 50 natječaja

za zakupe kolodvora i stajališta mjesečno

Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrast

Nema plana reformi za izlazak iz krize Naš deficit je enormno visok i kritične situacije se gase kratkoročnim mjerama, uglavnom uvođenjem novih nameta poduzetnicima iz realnog sektora, rekla je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

N

a susretu čelništva Hrvatske udruge poslodavaca s poslodavcima Dalmacije prošloga tjedna u Splitu okupilo se oko 150 sudionika. Raspravljalo se o položaju gospodarstvenika u lokalnoj zajednici te preporukama za stvaranje boljeg i poticajnijeg poslovnog okruženja kao preduvjeta za izlazak iz krize.

Uvijek je loše kada država rješava deficit povećanjem svojih prihoda, ističe Davor Majetić Tijekom sastanka poduzetnici su iskazivali pesimizam te su isticali loše poduzetničko ozračje u Hrvatskoj i zapreke na koje nailaze poduzetnici koji žele investirati.

Prednjačio je Goran Prgin, vlasnik NCP Grupe i predsjednik Izvršnog odbora HUP-a Dalmacije, koji je za takvo stanje optužio državnu administraciju i banke koje su “pune novca, ali ne potiču razvoj gospodarstva”.

“Kako možemo biti konkurentni kada nam je ka-

mata šest posto, a našim kolegama iz EU-a manja od jedan posto”, istaknuo je Prgin.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja podsjetila je kako je HUP nudio niz rješenja za izlazak iz krize. “Inzistiramo na provedbi suštinskih reformi i želimo učinkovitiju i jeftiniju javnu upravu. Nama u gospodarstvu nužan je bolji obrazovni sustav jer su programi zastarjeli. Apsurdno je da kada poduzetnik kupi stroj u inozemstvu, mora radnika poslati u zemlju u kojoj ga je kupio kako bi se obučio za rad. Šuma zakona, neučinkovito i sporo pravosuđe te razni nameti koji se gomilaju izazivaju nesigurnost kod investitora. Pored toga, naš deficit je enormno visok i kritične situacije se gase kratkoročnim mjerama, uglavnom uvođenjem novih nameta poduzetnicima iz realnog sektora”, rekla je čelnica HUP-a.

Nužno poboljšanje okruženja Izvršni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić smatra da je situacija u gospodarstvu dramatična. “Unatoč

našim zahtjevima ni nakon što je Vlada predstavila mjere za uštede i smanjenje deficita, ne vidimo plan reformi kako bismo se izvukli iz krize.

Uvijek je loše kada država rješava deficit povećanjem svojih prihoda.

Tako je i ovih milijardu kuna, koju Vlada želi namaknuti, uzela iz potrošnje i od privatnog sektora i građana što znači da je milijarda kuna manje na tržištu. Novac odlazi u državni proračun što nije dugoročno dobro. Važnije je doći u Bruxelles s konkretnim planom nego s nekakvim brojkama koje prikazuju da se deficit smanjuje u postocima”, pojašnjava Majetić.

Prema njegovim riječima, mali rast BDP-a nastao je kao posljedica restrukturiranja tvrtki koje je proveo njihov menadžment, a ne kao posljedica reformi. “Poduzetnici su nakon niza godina krize uspjeli naći način kako da opstanu. No, bez poboljšanja okruženja u kojem živimo neće naći način kako ostvariti kvalitetan rast koji znači novo zapošljavanje i veće plaće”, zaključio je Majetić.

(J.V.)

Svaki projekt im bitno rješavati i

Pregovaramo sa Svjetskom bankom o asset managementu, rezu zajedno s HŽ Cargom i HŽ Putničkim prijevozom i tijekom njego će se lakše dogovoriti i o njihovoj vlasničkoj podjeli Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U

svojih 155 godina željeznice u Hrvatskoj na vodećoj upravljačkoj poziciji nije bilo žena.

Sve do prije osam mjeseci kad se to promijenilo, a Renata Suša imenovana predsjednicom Uprave HŽ Infrastrukture. Njezin prvi susret sa željezničarima bio je više nego zanimljiv, čak su joj rekli da su “svašta očekivali, samo ne ženu šeficu”. Nakon početnog šoka više nikome nije čudno što ova mlada i odlučna žena upravlja jednim od najvećih javnih poduzeća u Hrvat-

Prema našem planu investicija ove godine ćemo uložiti oko milijardu kuna u poboljšanje željezničke mreže skoj. Osim razvoja željezničke mreže, HŽ Infrastruktura pod njezinom upravom počinje s većom komercijalizacijom neiskorištenih nekretnina kroz zakupe i prodaju.

HŽ Infrastruktura ima jedan od najvećih fondova nekretnina u Hrvatskoj, o kojim je brojkama riječ?

- Imamo mrežu od 2700 kilometara pruga, 600 kolodvora i stajališta.

Riječ je o nekretnina-

ma koje su javno dobro, a kojima upravlja HŽ Infrastruktura - zapravo vodimo računa o njihovoj komercijalizaciji. Imamo i 1100 stanova, od čega je dio javno dobro, a dio je u našem vlasništvu, potom 27 uredskih zgrada samo na području grada Zagreba, tu su također odmarališta, hoteli, 18.000 katastarskih čestica zemljišta i niz drugih nekretnina.

I što sad s tim nekretninama?

- Kad je riječ o kolodvorima i stajalištima, povećavamo postotak njihove komercijalizacije. Mjesečno imamo oko 50 natječaja za zakupe. Uspjeli smo u prvih šest mjeseci prihode od zakupa sa 30 milijuna kuna povećati na 33,5 milijuna. Cilj je do kraja godine doći do 40 milijuna kuna. Obavljamo istraživanje tržišta, kako bismo imali referentne statističke podatke o prolazu ljudi kroz kolodvore koji se nalaze uglavnom u centru grada gdje postoji veliki marketinški potencijal. Uz povećanje zakupnine, zakupcima smo ponudili ugovore na pet godina tako da mogu biti sigurniji kad je riječ o njihovim ulaganjima u te prostore. Mislim da time dobivamo svi: mi povećan i stabilniji prihod od zakupa, zakupci stabilnije poslovanje, a korisnici naših kolodvora uslugu i uređenje.

Možete li izdvojiti velike projekte?

- Trenutačno smo u pregovorima s Gradom Splitom o urbanoj regeneraciji. Naime, imamo veliki prostor na samoj rivi i prvo planiramo napraviti studiju koja bi trebala pokazati koliki bi bili troškovi izmiještanja splitskog kolodvora sa sadašnje lokacije, odnosno da vidimo koji prostor uopće možemo osloboditi. Zatim ćemo izraditi i studiju potražnje. Razgovaramo s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je vrlo zainteresirana za taj projekt, a nositelj projekta bi bio Grad Split. Od velikih projekata izdvojit ću i otvaranje ponuda za 20-godišnji zakup

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 50.000 € godišnje

( 180 mil €

troškovi zgrade na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu

vrijedan projekt dionice Dugo Selo-Križevci

trukture

ma svoje probleme, ali ih je ići dalje

Goran Stanzl/PIXSELL

ultat kojega bi nam trebao pokazati koje su nekretnine bitne za našu temeljnu djelatnost. Taj bi se program provodio ove provedbe trebalo bi se riješiti pitanje niza nekretnina s neriješenim imovinsko pravnim odnosima. Takvim pristupom bit

Hotela Dora u Zagrebu. Iako u njega treba investirati određena sredstva, mislimo da će biti dosta interesa. Raspisali smo i natječaj o zakupu vile u Lovranu na 20 godina gdje su potrebna značajnija ulaganja jer je

riječ o staroj austrougarskoj zgradi. Očekujemo i rezultate prodaje uredske zgrade na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu. Ta je zgrada, po svojoj prirodi, više stambena nego uredska. Jedan kat je prodan već ranije i imamo dva

zaštićena stanara. Zbog same strukture teško je naći jednog velikog zakupca jer se ne kontrolira cijela zgrada, te smo se odlučili za prodaju jer nam se troškovi za nju kreću oko 50.000 eura godišnje.

Okretanje europskim fondovima Kako planirate osigurati sredstva?

- Zbog stanja u državi moramo se okrenuti europskim fondovima. U pripremi trenutačno imamo oko dvije milijarde eura investicija koje bi se trebale financirati iz europskih fondova. Mi smo se prijavili i na financiranje iz CEF-a (Connecting Europe Facility fonda), vezano za dva projekta u Rijeci gdje smo zajedno s HŽ Lukom Rijeka financirali željezničku komponentu iz europskih fondova. Apsolutni prioritet ostaje nam koridor V.b i to su veliki projekti. Navest ću vam samo jedan primjer. Na projektu Dugo Selo-Križevci otkupili smo 1,2 milijuna četvornih metara zemljišta. To su vrlo zahtjevni projekti, a javnost jednostavno nema dojam koliko je to sve skupa složeno. Za sredinu sljedeće godine imamo nekoliko jako velikih projekata, poput 560 milijuna eura vrijednog projekta Dugo Selo-Novska, očekujemo natječaj do kraja sljedeće godina. Puno je aktivnosti, puno je projekata. Svaki projekt ima neke svoje probleme, ali ih je bitno rješavati i ići dalje.

Može li se reći da se HŽ Infrastruktura “rješava” poslova koji nisu njen osnovni biznis?

- Tako je. Pregovaramo sa Svjetskom bankom o asset managementu, rezultat kojega bi nam trebao pokazati koje su nekretnine bitne za našu temeljnu djelatnost. Taj bi se program provodio zajedno s HŽ Cargom i HŽ Putničkim prijevozom i tijekom njegove provedbe trebalo bi se riješiti pitanje niza nekretnina s neriješenim imovinsko pravnim odnosima. Takvim pristupom bit će se lakše dogovoriti i o vlasničkoj podjeli tih nekretnina.

HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz su zainteresirani?

- Da i zadnjih šest mjeseci svaki tjedan “češljamo” taj ogroman portfelj nekretnina. Sada smo blizu rješenju za Istočni kolodvor u Zagrebu, što je nekretnina koja je po diobnoj bilanci trebala pripasti HŽ Cargu, a nije riješena do danas. U Splitu bismo trebali preuzeti odmaralište koje bismo dali u 20-godišnji najam.

Na što će se trošiti novac koji će se dobiti od zakupa i prodaje?

- Kad je riječ o zakupu, trenutačno jedan dio ide za podmirivanje tekućeg poslovanja, ali cilj je intenzivnije ulagati u naše kolodvore koji su niz godina bili podinvestirani.

Tako pripremamo pro-

jekt za zagrebački Zapadni kolodvor, gdje imamo problem s nedovoljnom opskrbom električnom energijom, te je potrebno kopati ispod pruge kako

Imamo mrežu od 2700 kilometara pruga, 600 kolodvora i stajališta, 1100 stanova, uredske zgrade, hotele... bi se dovelo dovoljno struje. Dakle, za sve te investicije trebamo prikupiti sredstva. Što se tiče prodaje imovine, trenutačno u Zagrebu djelujemo na pet lokacija, a u nekom srednjem roku planiramo gradnju prostora u kojem bi bili zajedno, a naše poslovanje jeftinije i funkcionalnije. Kad je riječ o 1100 naših stanova koje uglavnom koriste naši zaposlenici ili djeca bivših zaposlenika, povećali smo zakupnine sa 100 na 200 kuna mjesečno. To je povećanje bilo veliki šok, ali isto tako treba reći da je to još uvijek daleko ispod tržišne cijene. Naravno da nam se to pretvara u socijalni problem, a imamo slučajeve gdje se godinama nije plaćala pričuva i nije se vodila adekvatna briga o tim stanovima. U konačnici će se pravo rješenje naći kroz četiri do pet godina, a naš je plan doći do tržišnih zakupnina.

Kolike su vam ukupne investicije u ovoj godini?

- Prema našem planu investicija ove godine ćemo uložiti oko milijardu kuna u poboljšanje željezničke mreže. Od većih investicija u listopadu ove godine planiramo završiti dionicu Okučani-Novska gdje je 85 posto financirano bespovratnim sredstvima EU-a.

U fazi je natječaj za nadzor za izgradnju željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno, gdje nakon više od 30 godina gradimo 12,2 kilometra nove pruge. Donesena je odluka o odabiru izvođača, međutim proces žalbi je u tijeku, te očekujemo potpisivanje ugovora u roku od dva mjeseca. To nas posebno veseli jer ove godine obilježavamo 155 godina željeznice u Hrvatskoj. Tu je i natječaj za dionicu Dugo Selo-Križevci, gdje je donesena odluka o poništenju. Natječaj je bio proveden i doveden do kraja, stigle su dvije ponude, obje nezadovoljavajuće, no i to je još uvijek u proceduri i čim se riješe žalbe, krećemo s novim natječajem.

Radit će se cijelo ljeto. To je veliki projekt od 180 milijuna eura i nadamo se da ćemo do kraja godine potpisati ugovore za izvođenje radova i početi s njima.

Zatim tu je remont pruge Ogulin-Moravice koji će se isto tako raditi cijelu ovu godinu. Za početak iduće godine spreman je projekt vrijedan oko 55 milijuna eura za elektrifikaciju i remont pruge Vinkovci-Vukovar.

14 AKTUALNO KUPUJMO HRVATSKO

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( već 18 godina ( oko 80 tvrtki traje akcija Kupujmo hrvatsko

u akciji Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam

Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam

Domaći proizvod na dom tanjuru i stolu Hrvatska gospodarska komora osmislila projekt dodatnog povezivanja proizvođača, dobavljača i krajnjih kupaca u plasira Kvaliteta hrvatskih proizvoda nije upitna, ali kako bi se oni još bolje promovirali i plasirali u turističko-ugostiteljskim objekt Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Ž

ivimo u sustavu isprepletenom ponudom i potražnjom u kojem tražimo vlastite interese, ali ujedno i sve činimo kako bismo zajedno pridonijeli razvitku i uspjehu turizma. Ako postoji proizvod koji je kvalitetan i dobar za svjetsko tržište, on je zasigurno dobar i može naći mjesto i u turizmu.

Gruba procjena godišnje potrošnje turizma na hranu i piće iznosi više od milijardu eura, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu u sklopu ak-

HGK priprema poseban projekt za hrvatske hotele, namijenjen poticanju potrošnje domaćih proizvoda cije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam održane u Poreču u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Osvrnuvši se na dosadašnju akciju Kupujmo hrvatsko koja traje već 18 godina, predsjednik HGK Luka Burilović je istaknuo kako je ona bila vrlo važna u doba gospodarske krize. Dodao je kako je turizam nositelj identiteta Hrvatske, pa je Hrvatska gospodarska komora osmislila pro-

jekt dodatnog povezivanja proizvođača, dobavljača i krajnjih kupaca u plasiranju domaćih proizvoda, prije svega u hotelima i ostalim turističkim objektima. Kvaliteta hrvatskih proizvoda nije upitna, ali treba razmisliti o mogućnostima plasmana tih proizvoda u našoj zemlji. Na taj će se način povećati i prodaja tih proizvoda te samim time i turistička potrošnja, naglasio je.

Burilović je upozorio kako je udio hrvatskih proizvoda u hotelima, temeljem ankete, prije dvije godine bio iznad 55 posto. No, to nisu samo prehrambeni proizvodi nego i proizvodi za opremanje hotela, sve do radne odjeće zaposlenika u tim objektima.

I dalje mnogo uvozne hrane Unatoč domaćim kvalitetnim proizvodima zanimljivo je kako turisti u našim hotelima konzumiraju, primjerice, 45 posto uvezene ribe, 44 posto janjetine ili pak 52 posto tjestenine iz uvoza. Od turizma Hrvatska godišnje uprihodi više od sedam milijardi eura, pa su tim više veliki potencijali za uvođenje domaćih proizvoda u turističke objekte kako bi se ponukalo turiste na još veću potrošnju. “Hoćemo li to iskoristiti, ovisi o nama samima, ali moramo znati da samo na taj način čuvamo postojeća te otvaramo

nova radna mjesta”, istaknuo je Burilović. Dodao je kako turisti žele kvalitetan proizvod za koji su spremni platiti i višu cijenu. Veliku šansu u pla-

smanu domaćih proizvoda Burilović vidi u povezivanju zelene i plave Hrvatske, o čemu se doduše govori već godinama, ali se još uvijek

nedovoljno djeluje u tom pravcu.

Upravo je Istra dobar primjer u povezivanju poljoprivrede i turizma te plasmanu domaćih proi-

Paneli i B2B susreti U sklopu akcije Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam predstavljeni su proizvodi osamdesetak hrvatskih tvrtki na 2500 metara sajamske površine. Osim okruglog stola održani su i paneli pod nazivom Energetska učinkovitost i zeleno hotelijerstvo te Trgovina - kanal i partner za plasman hrvatskih proizvoda u turizam. Predstavnici izlagača razmijenili su iskustva i pokušali dogovoriti poslovnu suradnju na iznimno posjećenim B2B susretima i prezentacijama. Po prvim informacijama već su zaključeni neki poslovi, a posebna je zanimljivost bila da su na jednom mjestu prvi put bili predstavnici 17 hotelskih grupacija kojima su se predstavili potencijalni dobavljači.

zvoda u turističko-ugostiteljskim objektima, istaknuo je istarski župan Valter Flego naglasivši kako turisti koji dolaze u Istru, sve više to čine zbog ukupnog turističkog doživljaja u što se ubrajaju enogastronomija i posebni turistički proizvodi, primjerice cikloturizam, kulturni turizam i rekreacija.

Ministarstvo turizma podupire HGK Akciju Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam pohvalio je i mi-

15

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 17 hotelskih grupacija

tenderima do domaćih proizvoda

na B2B razgovorima u Poreču

maćem nju domaćih proizvoda, prije svega u hotelima i ostalim turističkim objektima. ima, potrebna je bolja suradnja proizvođača, dobavljača i kupaca

nistar turizma Darko Lorencin koji je naglasio kako se upravo na taj način stvara svijest potrošača o hrvatskim proizvodima. “Iako trebamo biti globalno usmjereni, ipak ne smijemo zaboraviti domaće proizvode te zato treba poduprijeti HGK u promociji tih proizvoda kako bi oni postali konkurentniji i prepoznatljiviji i na domaćem, ali i na stranom tržištu”, rekao je Lorencin. Pritom se osvrnuo na Akciju 365 Ministarstva turizma i Hrvatske turističke

zajednice koja je dosad pokazala dobre rezultate. Tako je u tri mjeseca ove godine u našoj zemlji registriran povećan broj noćenja za 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Hoteli s autohtonom ponudom Kako bi se još više potaknula promocija i potrošnja domaćih proizvoda, HGK priprema poseban projekt za hrvatske hotele. Naime, ideja je da se hotelima koji koriste određeni veliki posto-

tak domaćih proizvoda u svom poslovanju dodijeli odgovarajući znak koji

Turisti u našim hotelima konzumiraju 45 posto uvezene ribe, 44 posto uvozne janjetine i 52 posto tjestenine iz uvoza će im jamčiti prepoznatljivost na tržištu. Burilović je podsjetio kako slični znakovi već postoje u

nekim europskim državama, primjerice Njemačka ima znak koji u prijevodu glasi “10 kilometara hotel”, što konkretno znači da su svi proizvodi koji se u njemu nude proizvedeni u krugu od 10 kilometara od hotela.

Hrvatski hoteli trebaju koristiti proizvode proizvedene u svom okružju, a primjer učinkovitosti ponovno je Istra. Naime, u većini tamošnjih turističkih i ugostiteljskih objekata nude se isključivo istarski autohtoni proizvodi.

Proizvodi se prvo trebaju prodati na domaćem terenu Hrvatska se kao turistička zemlja nalazi u mediteranskom bazenu i zato je njen turizam izložen međunarodnoj konkurenciji.

Kako bismo se još bolje promovirali na inozemnom tržištu, potrebno je kreirati nove doživljaje i unaprijediti proizvode koji se prije svega moraju prodati u našoj zemlji, a potom i u inozemstvu, rekao je Neven Staver, predsjednik Uprave porečke turističke tvrtke Plava laguna. U plasman domaćih proizvoda uključene su već duže vrijeme velike hrvatske tvrtke poput Agrokora, Vindije, Podravke čije proizvode ponajviše koriste domaći hotelijeri. No, čije će proizvode kupiti domaće turističke tvrtke ovisi o tome tko će proći na tenderima, istaknuto je na glavnom okruglom stolu. Naime, hrvatske turističke tvrtke raspisuju tendere za najbolje ponuđače domaćih proizvoda, a kako su istaknuli predstavnici turističkih tvrtki, pritom im je cijena jedan od najvažnijih faktora odluke, ali ne presudna. No, da se domaći proizvodi koriste u turističkim tvrtkama dokazuje i primjer Maistre. U ponudi, primjerice, vode i sladoleda u sklopu njihova pansiona, čak 99 posto tih proizvoda je hrvatskog podrijetla.

No, prema riječima Gorana Fabrisa, direktora ope-

racija u Maistri, vrhunski domaći prehrambeni proizvodi ipak se nalaze u izvanpansionu jer se ta tvrtka opredijelila za a la carte ponudu. “Tako u našim restoranima nudimo i vrhunsku jadransku lignju, a potreban nam je i sir jer je to priča koju želimo”, istaknuo je Fabris.

Prostor izravne ponude moguć je i kroz halal turizam, a prvi hotel s takvim certifikatom je Hotel Baška na Krku.

No, u turizmu ne treba poraditi samo na unapređenju prodaje domaćih prehrambenih proizvoda, nego i ostalih vrsta proizvoda. O plasmanu domaćeg namještaja u hotele govorio je Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvoprerađivača pri HGKu i predsjednik Uprave Spin Valisa koji je istaknuo kako je prošle godine u drvoprerađivačkom sektoru zabilježeno povećanje izvoza za 18 posto u odnosu na 2013. “Taj sektor može udvostručiti proizvodnju, a svoje proizvode još više plasirati na domaćem tržištu. Upravo je umrežavanje raznih sektora vrlo bitno za turizam, ali i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, rekao je Jelčić. I predsjednik Uprave Kordun Grupe Željko Mažuran i predsjednik Uprave Aquastila Stjepan Basar, oba većinski izvoznici, očekuju sve više svojih proizvoda i u turizmu.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

KONJUNKTURNI TEST I. tromjesečje 2015.

Indeks ekonomskog raspoloženja već peto

Iako su se početkom godine pojavile naznake mogućeg oporavka hrvatskog gospodarstva, one su vrlo brzo nestale. Hrvatski go nisu bili optimistični u posljednje tri godine. Trend nepovoljnih ocjena i očekivanja nastavio se i u 2015. prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija Ekonomski fakultet, Zagreb

C

entar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika proveo je krajem prvog tromjesečja ove godine konjunkturni test u kojem je sudjelovalo 336 hrvatskih tvrtki. Iz prerađivačke industrije bile su 133 tvrtke, 46 tvrtki iz građevinarstva, 49 iz trgovine i 108 iz uslužnog sektora. One ostvaruju 5,8 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,26 posto zaposlenih u sva četiri navedena sektora hrvatskog gospodarstva.

Iako su se početkom godine pojavile naznake mogućeg oporavka hrvatskog gospodarstva u 2015. godini, slijedom blagog poboljšanja nekih makroe-

konomskih pokazatelja i uvjerljivih predviđanja makroekonomista i Vlade, one su vrlo brzo nestale. Naime, hrvatski gospodarstvenici koji sudjeluju u konjunkturnim testovima PV-a nisu u posljednje tri godine bili optimistični. Trend nepovoljnih ocjena i očekivanja nastavio se i u 2015.

Tako je pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji ostao goto-

Gospodarstvenici nemaju dovoljno argumenata za povoljne ocjene, a još manje za očekivanja značajnijeg poboljšanja vo nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje, a pokazatelji u građevinar-

stvu i u trgovini su se smanjili. Slijedom toga, smanjio se i indeks ekonomskog

raspoloženja ESI na razini cjelokupnog gospodarstva. Jedino uslužni sektor

(prema sezonski prilagođenim podacima) pokazuje blagu dozu optimizma.

Građevinarstvo Pokazatelj konjunkturne klime u građevinarstvu PKG ponovno je potonuo.

Posljednjim smanjenjem za -7,41 bod spustio se na vrijednost od -35,16. To je treće uzastopno smanjenje

TRGOVINA

pokazatelja na temelju kojeg se može zaključiti da gospodarstvenici u građevinarstvu ne očekuju daljnje pogoršanje situacije ili, najblaže rečeno, nemijenjanje postojeće, već dugo

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAĐEVINARSTVA)

F41 F42 F43 F

loše, situacije.

Prema ponderiranim, sezonski prilagođenim podacima, pogoršala su se i očekivanja građenja u idućem tromjesečju i ocjene sadašnjeg stanja narudžbi, što je imalo za posljedicu smanjenje PKG-a.

Pesimizam u građevinskom

-69,75 -12,03 -17,33 -35,16

20

40

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

I

U trgovini na malo je u posljednje dvije godine prisutan negativni trend kretanja pokazatelja konjunkturne klime u trgovini PKT. Uz nekoliko blagih povećanja, pokazatelj ipak ima tendenciju smanjenja. Prema posljednjem istraživanju PKT iznosi -23,32. U odnosu na

prethodno tromjesečje smanjio se za 35,5 bodova i ozbiljno se približava najnižoj zabilježenoj vrijednosti četvrtom tromjesečju 2010. godine. Smanjenje pokazatelja rezultat je pogoršanja (prema sezonski prilagođenim podacima) svih triju komponenti: ocjene sadaš-

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

promjena, bodovi

PKT

G45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima 2,64 G46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima -8,58 G47 Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima -23,32

34,96 28,64 -35,47

PKT > Trgovina na malo 60

2011.

II III

-115,16 -10,06 16,91 -7,41

sektoru posebno je izražen u gradnji zgrada, a zatim i u gradnji građevina niskogradnje. PKG se jedino povećao u sektoru specijalizirane građevinske djelatnosti, gdje je unatoč negativnoj vrijednosti, porastao za gotovo 17 bodova.

40

2010.

II III IV

promjena, bodovi

PKG

Gradnja zgrada Gradnja građevina niskogradnje Specijalizirane građevinske djelatnosti GRAĐEVINARSTVO

PKG > Građevinarstvo

-80

Prema podacima Europske komisije, pokazatelji konjunkturne klime na razini Europske unije i europodručja bilježe blagi rast. ESI se, nakon smanjenja u drugoj polovini prošle godine, početkom ove povećao. To je primarno rezultat porasta povjerenja među potrošačima i poboljšanja u uslužnom sektoru, trgovini i industriji.

Promjene pokazatelja u posljednje dvije godine, kako na hrvatskoj tako i na europskoj razini, po intenzitetu su vrlo male, za razliku od onih koje su zabilježene od 2008. do 2013. godine. Navedeno upućuje na to da gospodarstvenici nemaju dovoljno argumenata za povoljne ocjene, a još manje za očekivanja značajnijeg poboljšanja gospodarske aktivnosti u dogledno vrijeme.

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

‘15 IV I

-51,73 -52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16

-60

PKT

II

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

‘15 I

29,41 30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32

17

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

o tromjesečje u padu

Indeks ekonomskog raspoloženja u Hrvatskoj je kompozitni pokazatelj koji objedinjuje (sezonski prilagođene) ocjene i očekivanja menadžera iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine.

Budući da, po trenutno važećem sustavu ponderiranja, u strukturi ESIja dominira trgovinski sektor u kojem se PKT smanjio za više od 35 bodova, došlo je do značajnog smanjenja ESI-ja i to za 12,29 indeksnih bodova. To je peto uzastopno i značajno smanjenje ovog

ospodarstvenici koji sudjeluju u konjunkturnim testovima PV-a PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima

C10 C15 C16 C18 C20 C21 C22 C23 C25 C27 C28 C30 C31 C32 C33 C

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva Proizvodnja električne opreme Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Ostala prerađivačka industrija Popravak i instaliranje strojeva i opreme PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

-7,63 8,13 41,6 0,38 30,3 -15,6 28,81 35,83 30,08 7,93 29,26 27,77 35,78 30,27 1,86 8,97

Prerađivačka industrija Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji PKI za prvo tromjesečje 2015. godine iznosi 8,97 bodova. U odnosu na prethodno tromjesečje smanjio se za 0,38 bodova. Nakon značajnog porasta u trećem tromjesečju

promjena, bodovi

-7,59 -25,81 1,3 -9,14 -13,96 -7,9 -0,34 61,96 -8,4 -15,55 15,36 14,42 5,49 -37,6 -42,42 -0,38

2014. za gotovo 12 bodova, a potom gotovo isto tolikog smanjenja u četvrtom tromjesečju, posljednja zabilježena promjena dovodi do zaključka da gospodarstvenici u prerađivačkoj industriji do jeseni ne očekuju značajnije promjene. Prema sezonski prilagođenim

podacima, neznatno su se poboljšale ocjene narudžbi i zaliha, ali su se značajno pogoršala očekivanja proizvodnje u narednom tromjesečju, što je rezultiralo navedenom promjenom pokazatelja.

Promatrano po odjeljcima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), može se uočiti da je u većini došlo do smanjenja PKI-ja. Veliko smanjenje bilježi popravak i instaliranje strojeva i opreme (-42,42), zatim ostala prerađivačka industrija (-37,60) i proizvodnja kože i srodnih proizvoda (-25,81). PKI je u odnosu na prethodno tromjesečje značajno porastao u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (+61,96), proizvodnji strojeva i uređaja (+15,36) te u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (+14,42).

kroekonomisti i hrvatska vlada najavljivali oporavak gospodarstva 2015. godine na temelju skromnih 0,2 posto porasta BDP-a u četvrtom tromjesečju 2014. godine pokazao se nerealnim, baš kako su to gospodarstvenici izrazili i dalje izražavaju u rezultatima konjunkturnih testova.

ESI se opet smanjio i očito je da nas čeka teška 2015. godina.

pokazatelja. Zadnje ovako izraženo smanjenje zabilježeno je u drugom tromjesečju 2013. godine kada se ESI smanjio za 13,3 indeksna boda.

Optimizam kojim su hrvatski analitičari, ma-

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/338431.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2010.

III IV

II

2011.

II III

I

IV

2012.

II III

I

IV

2013.

II III

I

IV

2014.

II III

I

IV

‘15 I

96,40 97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 97,05 92,13 90,31 86,13 99,2 103,74 91,53 88,70 92,65 91,47 92,72 90,07 91,52 79,23

Sektor usluga njeg poslovnog položaja, stanja zaliha i očekivanog poslovanja u narednom tromjesečju. Ako se uvaže njegova prediktivna svojstva, u trgovinskom sektoru očekuju se nepovoljna kretanja u narednih tri do šest mjeseci. Za razliku od trgovine na malo, u trgovini na veliko i trgovini motornim vozilima, poslije dugo vremena javljaju se znakovi optimizma izraženi porastom PKTa, što bi mogla biti najava dugo očekivanog oporavka u navedenim odjeljcima.

Dežurni optimisti u hrvatskom gospodarstvu su tvrtke u uslužnom sektoru. I dok su se u svim sektorima pokazatelji konjunkture smanjili, PKU se u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine povećao za 13,34 boda i sada izno-

si 21,34. Rezultat je to poboljšanja ocjene potražnje za uslugama i poslovanja općenito, dok je očekivano poslovanje ocijenjeno isto kao i u prethodnom tromjesečju. Ovo povećanje PKU-a najavljuje moguće oživljavanje gospo-

PKI > Prerađivačka industrija

darske aktivnosti do jeseni ove godine.

Promatrano po odjeljcima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki), najveći porast pokazatelja zabilježen je u djelatnosti prijevoz i skladištenje (+32,72). Isti je sektor i u četvrtom tromjesečju prošle godine zabilježio značajan porast indikatora. Zatim slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (+29,05) te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (+25,35). Una-

60

30

40

20

PKU

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje J Informacije i komunikacije K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti P Obrazovanje S Ostale uslužne djelatnosti X USLUGE E

toč izraženom optimizmu na razini cjelokupnog uslužnog sektora, gospodarstvenici nisu zadovoljni postojećim stanjem niti

promjena, bodovi

7,08

-8,14

59,02 1,71 0,01 3,36 3,24 -12,19 27,23 21,34

32,72 -19,85 25,35 11 29,05 -32,74 -4,04 13,34

očekivanjima u informacijama i komunikacijama, obrazovanju, opskrbi vodom i u ostalim uslužnim djelatnostima.

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20

PKI

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

PKU > Sektor usluga

40

-30

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

2010.

II III IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

‘15 IV I

10,93 13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,41 8,97

-60

PKU

II

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

I

12,19 -11,07 31,15 29,83 19,96 6,27 14,07 4,68

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

‘15 I

21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( oko 6000

( oko 1800

osoba s invaliditetom u registru nezaposlenih

ih se godišnje zaposli (u prosjeku)

ISKUSTVO ZLATA VRIJEDI 2015.

Poduzetnici uplatili već 30 milijuna kuna “penala” Tvrtke koje imaju više od 20 zaposlenih moraju zapošljavati određeni broj osoba s invaliditetom, a ako to nisu u mogućnosti, dužne su u posebni fond uplaćivati porez za rehabilitaciju osoba s invaliditetom

K

roz društveno odgovoran projekt Iskustvo zlata vrijedi 2015. Poslovni dnevnik i ove godine pokreće akciju putem koje bi poslodavci omogućili osobama s invaliditetom obavljanje obvezne prakse. Prošle su godine putem ovog projekta 22 osobe s invaliditetom obavile obveznu praksu, a pet ih se zaposlilo. “Često su nas pitali kakva su iskustva zapošljavanja mladih s invaliditetom i malo toga smo imali reći do prošle godine kad je krenula ova akcija u kojoj je sudjelovalo mnogo tvrtki i studenata. Očekujemo da ove godine bude jednako dobro ili čak bolje. Osobama s

invaliditetom u prilog je išao razvoj tehnologija, prije 20 godina zapošljavali su se samo na telefon-

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 500.000 osoba s invaliditetom, a polovica njih je radno sposobna skim centralama, a danas na računalu bez problema mogu raditi i slijepe osobe. Mogućnosti su mnogo šire nego prije”, rekao je glasnogovornik Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom “Zamisli” Denis Marijon.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 500.000 osoba s invaliditetom, a polovina njih je radno sposobna. U registru nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je oko 6000 osoba s invaliditetom, a godišnje ih se u prosjeku zaposli oko 1800.

pendiju”, istaknula je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Tatjana

Dalić te dodala kako se primjenom novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji u prva tri mjeseca ove godine zaposlilo 400 osoba s invaliditetom.

Rezultati pune primjene tog zakona vidjet će se nakon godinu

U 2015. zaposleno 400 osoba s invaliditetom “Svaka promocija i nastojanje zapošljavanja osoba s invaliditetom dobro je došla. Poslodavci koji ne mogu zaposliti invalide imaju na raspolaganju čitav niz drugih mjera iz kvotnog sustava, mogu s njima sklapati ugovornu suradnju, plaćati im sti-

dana. Prema njemu, tvrtke koje imaju više od 20 zaposlenih obvezne su zapošljavati određeni broj osoba s invaliditetom i primiti ih na praksu. Ako to nisu u mogućnosti, dužne su u posebni fond uplaćivati poseban porez za rehabilitaciju osoba s invaliditetom, a to je 900 kuna po osobi koju ne zaposle. U Hrvatskoj je 8300 poslodavaca koji imaju tu obvezu. Do sada je u fond uplaćeno oko 30 milijuna kuna, a oko 1000 poslodavaca još nije ispunilo svoju obvezu. Taj će se novac poslodavci koristiti za prilagodbu svojih poslovnih prostora osobama s invaliditetom i njihovu edukaciju. (I.G.)

DAN PLAnETA ZEMLJE

Zelenija budućnost ovisi o nama

D

an planeta Zemlje obilježava se svake godine na svim kontinentima 22. travnja. U Hrvatskoj se organizirano obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman raznih udruga za zaštitu okoliša i prirode, kako bi se cjelokupna javnost upozorila na potrebu zaštite prirodnih resursa. Ovogodišnje geslo je “Naš je red da vodimo” s naglaskom na održivi razvoj.

“To znači razvoj temeljen na ekonomiji koja je zelena, niskougljična,

prilagodljiva klimatskim promjenama te učinkovita u upotrebi resursa. Zelenija budućnost ovisi o nama. O našem odnosu prema prirodnim bogatstvima koja su naš najvredniji resurs i obvezni

smo ga sačuvati i za generacije koje dolaze,” rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović te je dodao kako razvojem niskougljičnog, zelenog gospodarstva omogućavamo

otvaranje 80.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj do 2050. godine.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode trenutačno izrađuje strategiju niskougljičnog razvoja do 2030. s pogledom do 2050. čija će primjena smanjiti emisije stakleničkih plinova i poticati gospodarski razvoj. To će biti temeljni dokument u području ublaženja klimatskih promjena, ali i krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija.

Važnost mjera energetske učinkovitosti

Priprema se i akcijski plan za zelenu javnu nabavu s ciljem da i u tom segmentu ostvare energetske uštede. Cilj EU-a je da se do 2020. provede minimalno 50 posto javnih natječaja uz primjenu mjerila zelene javne nabave. Riječ je o postupku pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manji negativni učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Također u

Hrvatskoj se potiče i niža potrošnja energije subvencioniranjem projekata energetske učinkovitosti. Mjere energetske učinkovitosti prepoznate su kao najučinkovitiji način borbe s klimatskim promjenama jer direktno utječu na smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove godine projekte subvencionira sa 600 milijuna kuna čime bi se trebale pokrenuti investicije vrijedne više od 1,2 milijarde kuna. (I.G.)

19

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 230.000 kn

dobiva pobjednik za marketinšku kampanju i partnerstvo s HT-om

Zid poslovnog uspjeha

Ne samo nagrada, već i partnerstvo Natječaj je namijenjen tvrtkama koje bi željele promovirati svoje rješenje za Internet stvari, a područje interesa su inovativna rješenja iz svih industrijskih grana kojima se pojednostavljuje rad poslovnih korisnika

S

ciljem nagrađivanja inovativnih rješenja za Internet stvari (Internet of Things) za poslovne korisnike, Hrvatski Telekom i ostale članice Deutsche Telekom Grupe započinju primati prijave za natje-

do 100.000 poslovnih korisnika HT-a. Nagrada za najbolje međunarodno rješenje je partnerstvo za svih osam članica DT Grupe, sudionica natječaja, pozicioniranje na svim online trgovinama i tako dosezanje potencijalnih 10,8 milijuna poslovnih korisnika. Osim toga, ova nagrada uključuje promociju na međunarodnom industrijskom sajmu u iznosu od 10.000 eura”, ističe ona.

Pobjednik prošlog natječaja u Hrvatskoj bila je aplikacija OliveBox čaj Zid poslovnog uspjeha u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Slovačkoj.

Natječaj je namijenjen tvrtkama koje bi željele promovirati svoje rješenje za Internet stvari i učiniti ga dostupnim široj javnosti. Područje interesa su inovativna rješenja za internet stvari iz svih indu-

strijskih grana kojima se pojednostavljuje rad poslovnih korisnika.

Rješenjima za Internet stvari stvara se vizionarski scenarij u kojemu stvari oko nas – od strojeva u proizvodnim pogonima do svakodnevnih predmeta – razmjenjuju i procjenjuju podatke automatski i stvaraju dodanu vrijednost za privatni život i za

posao. Rješenja se uglavnom temelje na tehnologiji u oblaku i može ih se primjenjivati na svako područje života (povezani automobili, inteligentne zgrade, pametni gradovi, automatizacija proizvodnje, pametno mjerenje potrošnje električne energije, vode ili plina).

Ivana Beli Oštarčević, voditeljica Odsjeka

HT-a za direktan nastup na ICT tržište, kaže nam kako se natjecati može u dvije kategorije – nacionalnoj i međunarodnoj.

“Nagrada za najbolje hrvatsko rješenje je marketinška kampanja u iznosu od 230.000 kuna i partnerstvo s HT-om, što uključuje pozicioniranje na ICT market placeu, našoj online trgovini i pristup

Novi sloj gospodarstvenika Sudionici mogu doći do završnice ako svojim rješenjem osvoje dovoljan broj lajkova. Na temelju glasova zajednice donijet će se odluka o najboljim rješenjima prijavljenima u svakoj državi, nakon čega će stručno povjerenstvo odabrati nacionalne pobjednike te

najbolje međunarodno rješenje.

Pobjednik prošlog natječaja u Hrvatskoj bila je aplikacija OliveBox. Riječ je o cloud aplikaciji namijenjenoj malom i srednjem poduzetništvu.

Sastoji se od e-mail marketinga, mobilnog marketinga, bookinga, fakturiranja te upravljanja klijentima i kontaktima.

Zvonimir Perkić iz tvrtke Evol, koja stoji iza ove aplikacije, napominje kako im je osim marketinške kampanje pobjeda donijela i suradnju s HTom i njegovim stručnjacima iz raznih područja. “S njima smo uspjeli dodatno poboljšati svoj proizvod kako bismo se što više približili potencijalnim korisnicima i što više prilagodili aplikaciju da bismo im pomogli u svakodnevnome poslovanju”, naglasio je. (B.O.)

Održani Sajmovi energetske učinkovitosti

Graditeljstvu trebaju novi materijali

N

a Zagrebačkom velesajmu u razdoblju od 22. do 25. travnja održani su Sajmovi energetske učinkovitosti. U zajedničkom terminu održana su tri kompatibilna sajma: Interklima, Energetika i Zelena gradnja.

Sajmove je otvorila ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš istaknuvši da je graditeljstvo sektor koji prvi osjeti recesiju, ali i prvi osjeti izlazak iz nje dodavši da sajmovi poput ovoga

jasno pokazuju što je budućnost u graditeljstvu.

“Budućnost graditeljstva nije izgradnja autocesta ni stanova. Budućnost graditeljstva je poboljšati ono što danas imamo, koristiti novu tehnologiju i nove materijale. Budućnost je koristiti energetsku učinkovitost”, rekla je Anka Mrak Taritaš.

Direktorica Zagrebačkog velesajma Marina Pavković na otvorenju je istaknula kako ovi sajmovi u središte stavljaju planiranje, projektiranje, izgradnju i rekonstrukci-

ju objekata na energetski učinkovit i ekološki prihvatljiv način te demonstriraju primjenu energetski štedljivih tehnologija. Čak 106 izlagača U izlagačko-programskom sadržaju Sajmova energetske učinkovitosti naglasak je bio na energetski štedljivim tehnologijama i sustavima opremanja objekata te povećavanju svijesti o korištenju energije i topline, energetskoj učinkovitosti i mjerama uštede energije, a za posjetitelje je sva-

kodnevno bio pripremljen bogati program stručnih predavanja, radionica te prezentacija pojedinih izlagača.

Uz brojne novitete istaknuli su se tzv. pametni interaktivni stol i kuć-

ni punjač za elektroautomobile.

Interaktivni pametni stol tvrtke Vaillant pruža mogućnost samostalne virtualne konfiguracije sustava za grijanje te pripremu potrošne vode na

jednostavan, pregledan i zanimljiv način.

Sve veća popularnost električnih automobila dovodi do potrebe za jednostavnošću i većom brzinom punjenja što zahtijeva nova rješenja, stoga su posjetitelje zainteresirale stanica za punjenje DuraStation (za komercijalnu, javnu upotrebu) i WattStation (za privatnu upotrebu i instalaciju u vlastitoj garaži) tvrtke General Electric.

Na sajmu je izlagalo 106 izlagača iz 11 zemalja. (I.Z.)

20 MERIDIJANI

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 70% u Belgiji

najviša razina zapošljavanja u Europi

( 15 tvornica

otvorili strani investitori u slobodnim zonama od 2007.

domaći poduzetnici pune proračun iz kojeg s

Globalni pregled tržišta rada

Makedonija st svojim vlastitim Raste potražnja za menadžerima Pregled trendova napravljen je temeljem odgovora 9136 kompanija u 40 zemalja

R

edoviti međunarodni pregled više od 9000 organizacija u 40 zemalja je utvrdio da se tržište rada za profesionalce i menadžere diljem svijeta na-

Razina zapošljavanja u Hrvatskoj je i dalje među najnižima u široj regiji stavlja oporavljati. Global snapshot je projekt koji na redovitoj osnovi provodi Antal International, multinacionalna agencija za zapošljavanje specijalizirana za profesionalne i menadžerske pozicije.

Globalno, razina zapošljavanja u tom segmentu je porasla u odnosu na prethodni pregled, s time da 68 posto ispitanih kompanija zapošljava profesionalce ili menadžere, dok je u prošlom razdoblju to iznosilo 57 posto. Istovreme-

no, postotak kompanija koje otpuštaju takav kadar je također porastao na 24 posto. Hrvatska, nažalost, i dalje ima razinu zapošljavanja među najnižima u široj regiji Srednje i Istočne Europe, sa 52 posto. Jedino u Mađarskoj zapošljava još manje kompanija, 37 posto. Najviše razine bilježe Slovačka (74 posto) i Poljska (70 posto). Postotak kompanija koje trenutno otpuštaju zaposlenike na tim razinama u Hrvatskoj iznosi 18 posto, dok 21 posto kompanija navodi da će i u sljedećem tromjesečnom razdoblju otpuštati.

Po posao u Belgiju i Britaniju U Zapadnoj Europi najviša razina zapošljavanja je u Belgiji (77 posto) i Velikoj Britaniji (70 posto), dok ostaje najniža u Španjolskoj i u Italiji gdje je samo 39 posto kompanija odgovorilo da trenutno zapošljava na profesio-

nalnoj i rukovodećoj razini. Trenutna situacija u Rusiji se također odražava na zapošljavanje, tako da u ovom trenutku čak 53 posto kompanija otpušta zaposlenike na tim razinama, ali istovremeno 65 posto i zapošljava nove menadžere.

Inače, Antal Global Snapshot je periodični pregled trendova u zapošljavanju i otpuštanju profesionalnog i menadžerskog kadra širom svijeta.

Ovo je 18. izvještaj, baziran na odgovorima 9136 kompanija u 40 zemalja. Ispitivanje je provedeno telefonom ili online u veljači i ožujku. Sudionici istraživanja su anonimno odgovarali na sljedeća pitanja: zapošljavaju li trenutno na stručnim i menadžerskim razinama, namjeravaju li zapošljavati u nadolazećem tromjesečju, te otpuštaju li trenutno zaposlene na toj razini i namjeravaju li otpuštati kadrove s te razine u iduća tri mjeseca.

Antal International Osnovan 1993., Antal International je agencija za zapošljavanje specijalizirana za profesionalne i menadžerske pozicije, prisutna u 35 zemalja s više od 100 ureda. Antal International nudi opsežan spektar rješenja u području pronalaska i selekcije kadrova, za različita područja poslovne djelatnosti. U Hrvatskoj je Antal prisutan od 2003. te je u kratkom vremenu postao jedna od vodećih agencija za posredovanje pri zapošljavanju.

Statistički izravna inozemna ulaganja znatno povećavaju izvoz, državni proračun. I prošle godine je makedonska vlada najavila d novih radnih mjesta. No ova procjena se nije obistinila, a nepozn Biznis plus

I

ako je prošlo osam godina otkako je makedonski premijer Nikola Gruevski počeo voditi agresivnu politiku privlačenja stranih investicija, makedonska vlada je tek prije desetak dana objavila da je angažirala hrvatski ogranak globalne konzultantske tvrtke McKinsey, koji bi trebao za cijenu od 100.000 eura izraditi analizu utjecaja izravnih inozemnih ulaga-

Proizvodimo proizvode s dodanom vrijednošću, izvozimo, ali za nas nema subvencija, kaže Gjorče Todorovski nja na makedonsko gospodarstvo. U skladu sa sporazumom, tvrtka će predložiti mjere za poboljšanje trenutnog sustava.

Statistički izravna inozemna ulaganja znatno povećavaju izvoz, ali na domaće makedonsko gospodarstvo realno nemaju značajnog utjecaja jer su strani ulagači oslobođeni uplata u državni proračun.

S druge strane, domaći poduzetnici pune taj proračun iz kojeg su plaćene sve beneficije za strane investitore. Od 2007. godine su strani investitori u slobodnim gospodarskim

zonama, koje su poznate kao tehnološko-industrijske razvojne zone (TIRZ), otvorili 15 tvornica. “U ovoj godini očekujemo 25 novih stranih tvrtki”, najavio je Gruevski.

Stranci privilegirani i izvan slobodnih zona I prošle godine je makedonska vlada najavila dvadesetak novih ulaganja u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura, a od kojih se očekivalo da će otvoriti 14.000 novih radnih mjesta. No ova procjena se nije obistinila, a nepoznanica je i koliko

uopće ima novih radnih mjesta otvorenih dolaskom stranih investitora.

Premijer Gruevski i ministar financija Zoran Stavreski tvrde da su strani investitori u tim zonama otvorili 11.000 novih radnih mjesta. Međutim, ministar gospodarstva Bekir Neziri kaže da je u ovom trenutku u slobodnim gospodarskim zonama zaposleno 3500 ljudi, a tu brojku je nedavno ponovio i direktor TIRZ-a Viktor Mizo. Strani investitori nisu željeli otkriti koliko točno radnika zapošaljavaju.

21

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 25 novih stranih tvrtki ( 3500 ljudi najavilo ulazak na makedonsko tržište

zaposleno u slobodnim zonama

se plaćaju sve beneficije za strane ulagače

tranim ulagačima majka, m maćeha

ali na domaće makedonsko gospodarstvo realno nemaju značajnog utjecaja jer su strani ulagači oslobođeni uplata u dvadesetak novih ulaganja u ukupnom iznosu od oko 800 milijuna eura, a od kojih se očekivalo da će otvoriti 14.000 nanica je i koliko uopće ima novih radnih mjesta otvorenih dolaskom stranih investitora

Ulazak stranih ulagača u Makedoniju intenzivirao se u posljednje tri godine. Do sada je sedam stranih tvrtki izgradilo tvornice u TIRZ-u u Skopju i TIRZ-u u Štipu, a neke tvrtke kao što su Johnson Controls i Van Hool, zbog pogodnosti koje im nudi Makedonija, otvorili su i svoju drugu tvornicu. Pogodnosti za strane investitore ne vrijede samo u slobodnim gospodarskim zonama.

U protekle dvije godine, više stranih tvrtki - Draxlmaier, Marquardt i Kromberg & Schubert – uživa-

le su u svim povlasticama koje vrijede u slobodnim zonama, iako su sagradile tvornice izvan tih područja.

Domaći ulagači zahtijevaju jednak tretman Poseban problem predstavljaju subvencije i poticaji za strane investitore. Kada se uzme u obzir kakve sve povlastice imaju, jasno je zašto strani investitori odabiru Makedoniju kao investicijsku destinaciju. U usporedbi sa zemljama okruženja, Makedonija ima znat-

no niže troškove proizvodnje, jeftiniju radnu snagu, kao i obilje poticaja - oslobođeni su plaćanja poreza, carina, naknada, plaćaju jeftiniju struju i plin, oslobođeni su plaćanja PDV-a za ove energente, a od države dobivaju i subvencije za izgradnju proizvodnih objekata i obuku za zaposlenike.

A gdje su u priči o gospodarskom rastu domaći ulagači? Iako oni pune državni proračun, često nemaju nikakvih pogodnosti i subvencije od države, već upravo suprotno. Mnoge lokalne tvrtke već duže vrijeme upozoravaju da se osjećaju zanemareno, marginalizirano i diskriminirano u vlastitoj zemlji.

“Duže vrijeme razmišljam o novim investicijama u Makedoniji, ali s obzirom na to da nas naša vlada ne tretira isto kao strane investitore, prisiljeni smo razmišljati o ulaganju u susjedstvu, posebno u Srbiji”, kaže čak i Menderes Kuči, predsjednik Gospodarske komore sjeverozapadne Makedonije.

Nedžad Šaini, vlasnik tvornice za proizvodnju aluminijskih cijevi Baukop, koja u Vizbegovu posjeduje više od 10.000 četvornih metara natkrivenog prostora, u ime udruge koja udružuje gospodarstvenike na tom području rekao je da država još nije gotovo ništa uložila u Vizbegovo.

U blizini plina, ali bez njega Tako je i u industrijskoj zoni Pintija. Tamo se doslovno isprepliću javna i privatna zemljišta. Budući da su zgrade izgrađene neplanski, od glavne ceste odsječeno je na tisuće četvornih metara zemljišta.

Stefan Arsovski iz tvrtke za industrijsku gumu Hempromak potpuno je razočaran stanjem u industrijskoj zoni Pintija te zbog pakla koji je doživio tamo, kako kaže, više nikada neće ulagati ni u Pintiji ni u Makedoniji.

Gjorče Todorovski, vlasnik TeTe Plasta, koji je također smješten u Pintiji, kaže da su oni koji unatoč svim tim krizama nisu odustali od poslovanja u Makedoniji pravi entuzijasti kojima bi država trebala pomoći. “Država bi nam mogla pomoći subvencioniranjem elek-

Stranci su oslobođeni poreza, carina, naknada, a daju im se i potpore trične energije, smanjenjem stope PDV-a, oslobođenjem od pojedinih

Povlastice za strane investitore Infrastruktura

· k oncesija na zemljište za izgradnju proizvodnih kapaciteta u trajanju od 99 godina · b esplatno uređenje građevinskih zemljišta, dobivanje građevinskih dozvola, priključaka za vodu, kanalizaciju i plin ·m ogućnost povrata troškova izgradnje tvornice do 500.000 eura

Porezne olakšice za razdoblje od 10 godina

· o prost plaćanja PDV-a

Carinske olakšice

· o prost plaćanja carinskih davanja na uvoz sirovina i opreme

Bespovratna sredstva

· z a nova radna mjesta

· o prost plaćanja poreza na dobit · o prost plaćanja poreza na dohodak

· z a plaćanje korporativnog poreza · z a troškove obuke zaposlenih

poreza... Poljoprivrednici imaju najjednostavniju, primarnu proizvodnju, malo izvoze, a primaju subvencije. Mi proizvodimo proizvode s dodanom vrijednošću, izvozimo, ali za nas nema subvencija.

Proizvodna i izvozna poduzeća imaju znanje, skupu opremu i strojeve. Moj poziv za Vladu je neka razmisli kako bi podržala tvrtke koje izvoze”, rekao je Todorovski.

Subvencije za nova radna mjesta ostaju tajna Prema Komisiji za zaštitu konkurencije potporu za stvaranje novih radnih mjesta do sada je primilo više stranih investitora.

U jednoj od posljednjih odluka o dodjeli državne potpore njemačkoj tvrtki Marquardt, koja će u poslovnoj zoni Karasla-

ri u blizini Velesa otvoriti tvornicu za proizvodnju električne i elektroničke opreme za motorna vozila, piše da tvrtka neće plaćati porez na dohodak na plaće zaposlenima, naknada će biti primljena za svako novo radno mjesto, kao i za troškove nastale kod obuke osoblja. Također se navodi da će tvrtka dobivati državnu potporu u idućih pet godina, ali točne brojke nisu navedene. Nepoznanica je i koliki je iznos potpore za drugu tvornicu Johnson Controlsa u Štipu, a jednako je i s ostalim tvrtkama za koje je Komisija u posljednje dvije godine donijela odluke o isplati potpore. Među njima su i belgijski Van Hool, njemački Draxlmaier i Kromberg & Schubert te indijski SMR Automotive Systems.

22 HRVATSKA & REGIJA Summit gradonačelnika Srednje i Jugoistočne Europe

Bolja regionalna suradnja

Ugovor s arapskim partnerom za izgradnju projekta Beograd na vodi vrijedan 3,5 milijardi eura trebao bi se potpisati u nedjelju, 26. travnja u Beogradu, najavio je gradonačelnik Beograda Siniša Mali na summitu gradonačelnika Srednje i Jugoistočne Europe održanom prošlog tjedna u Beogradu.

Summit je okupio više od 250 sudionika koji su razgovarali o razvoju infrastrukturnih projekata i unapređenju kvalitete života u glavnim gradovima.

Okupio je gradonačelnike glavnih gradova svih bivših jugoslovenskih republika kao i Varšave, Beča, Budimpešte, Bukurešta, Sofije, Atene i Tirane, dužnosnike EK i Europskog parlamenta, diplomate i gospodarstvenike.

Gradonačelnici su ocijenili da ovakvi skupo-

vi pridonose boljoj regionalnoj suradnji i izrazili nadu da će takva okupljanja postati tradicionalna, a gradonačelnik glavnog grada Hrvatske Milan Bandić najavio je da će Zagreb biti domaćin summita 2016. godine.

Bandić je kazao da i u Zagrebu postoji projekt sličan beogradskom, a to je Zagreb na Savi vrijedan oko 1,5 milijardi eura. Riječ je o milenijskom projektu, ocijenio je Bandić.

Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, pak, predstavio je Ljubljanu kao zelenu prijestolnicu Europe.

Srpski premijer Aleksandar Vučić ocijenio je ovaj summit prilikom da se razgovara o regionalnom povezivanju i stabilnosti te pozvao na suradnju tvrtke iz regije na projektima u Srbiji i Beogradu. (Lj.L.)

Konačno odlučeno o SSP-u

Sarajevo sve bliže Bruxellesu Proteklog tjedna Vijeće Europske unije usvojilo je dugo čekanu Odluku o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom. U Sarajevu očekuju da će ovaj sporazum stupiti na snagu 1. lipnja ove godine, a Delegacija Europske unije je priopćila da SSP, odnosno Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, predstavlja budući okvir za odnose EU-a i BiH. Ovim sporazumom se, kako je rečeno, postupno uspostavlja područje slobodne trgovine između EU-a i BiH. Njime se utvrđuju zajednički politički i ekonomski ciljevi te potiče regionalna suradnja. Ugovor, kako se na-

glašava u EU-u, služi kao temelj za provedbu procesa pridruživanja, što će Bosni i Hercegovini omogućiti da ostvari napredak u odnosima s EU-om. Uz to iz delegacije BiH naglašavaju kako u SSP-u stoji da će se važeći zakoni i buduće zakonodavstvo usklađivati s pravnom stečevinom EU-a u razdoblju koje počinje od dana primjene Sporazuma pa tijekom narednih šest godina.

(Z.L.)

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 8,12 mlrd KM ili 31% BDP-a vanjski dug BiH u prošloj godini

Bosna i Hercegovina

Deflacija - prvi put Predviđa da će se stopa rasta industrijske proizvodnje kretati u rasponu od 4,5 do pet posto, ali će i ubuduće najveći problem zemlje biti nezaposlenost i rad na crno. Naime, stopa nezaposlenosti lani je bila najveća u regiji i iznosila je 27,5 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

C

entralna banka Bosne i Hercegovine lani je ostvarila dobit od 35,4 milijuna konvertibilnih maraka od čega je 9. travnja na račun države prebacila 21 milijun KM ili 60 posto tog iznosa. U razdoblju od 2008. do 2014. godine u državni proračun se slilo 284 milijuna KM od ukupno 470 milijuna KM koliko je u tom vremenu iznosila dobit Centralne banke BiH, izjavio je guverner CB-a BiH dr.

Kemal Kozarić, ustvrdivši da je unatoč golemim ekonomskim problemima u prošloj godini, posebice zbog katastrofalnih poplava i brojnih klizišta koja su oštetila ceste, tvornice i privatne kuće, ova institucija dobro radila i poslovala.

Gospodarstvo je pretrpjelo ogromne gubitke, ali je uspjelo ostvariti, istina skroman, ali ipak rast od 0,1 posto, iako su sva predviđanja upozoravala na dvoznamenkaste minuse. Prema Kozarićevim riječima, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini iznosila je 0,7 posto, dok je za ovu godinu planiran rast od 2,6 posto. U 2014. godini BDP je po stanovniku iznosio 7050 KM, najviše od 2008. godine.

Devizne rezerve dosegnule 7,8 milijardi KM Prvi put u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine, lani je zabilježena deflaci-

ja: prosječna godišnja stopa inflacije bila je -0,9 posto. Analitičari CB-a BiH i predstavnici vlasti su optimistični i očekuju da će se u ovoj godini značajnije pokrenuti proizvodnja. Tako se predviđa da

Korupcija u vlasti u BiH je najveća prepreka razvoju gospodarstva, ističe se u analizi EBRD-a će se stopa rasta industrijske proizvodnje kretati u rasponu od 4,5 do pet posto, ali će i ubuduće najveći problem zemlje biti nezaposlenost i rad na crno.

Naime, stopa nezaposlenosti lani je bila najveća u regiji i iznosila je 27,5 posto, a u ovoj godini planirana je na 27 posto. Postoje, međutim, i druge procjene koje ukazuju da je bilo nezaposleno oko 40 posto radno sposobnog stanovništva, ako se izuzmu oni koji rade na crno.

Tko je u pravu - guverner Kozarić i njegove službe ili neovisni analitičari, teš-

ko je utvrditi, jer su službeni podaci koji se navode kontradiktorni.

Vanjski dug zemlje u prošloj godini iznosio je 8,12 milijardi KM ili 31 posto BDP-a, a inozemne direktne investicije su bile niže nego prethodnih godina i iznosile su 819 milijuna KM. Devizne rezerve su porasle te su dosegnule 7,8 milijardi KM. Porasli su i depoziti za 7,9 posto, na 15,4 milijarde KM, ponajviše zahvaljujući štedišama.

Neto dobit bankarskog sustava na razini BiH iznosila je 176,7 milijuna KM. Loši krediti dosegnuli su razinu od 14 posto i bili su najveći problem banaka iako, prema riječima guvernera Kozarića, postoji nada da su dosegnuli svoj vrhunac te da bi se u ovoj i idućim godinama trebali smanjivati. Tim više što je u budućim entitetskim zakonima o bankama predviđen model pravnog okvira za kupnju i prodaju loših kredita.

Banke u Federaciji prošlu su godinu završile sa 131 milijun KM, a u

Republici Srpskoj sa 45,7 milijuna KM dobiti.

Kreditno prezadužene tvrtke Korupcija u vlasti u BiH je najveća prepreka razvoju gospodarstva, ističe se u analizi Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

U analizi se također navode i tri najveće prepreke na koje nailaze bosanskohercegovačke tvrtke u zemlji: politička nestabilnost, pristup financijama i konkurencije u neformalnom sektoru, odnosno tvrtkama koje rade na crno. Uz to analitičari EBRD-a smatraju da složen administrativni, politički i pravni sustav u zemlji sa 14 vlada i isto toliko parlamenata BiH čine jednom od država koje su najviše podložene korupciji. Prema njihovom istraživanju 66,3 posto tvrtki je kreditno prezaduženo, što je za oko 17 posto više od prosjeka u regiji. Osim toga, u izvješću stoji kako je 6,5 posto tvrtki navelo da su ih porezni službenici tražili “neformalna plaćanja”, što je najviše u Jugoistočnoj Europi.

23

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( samo 1,12 mlrd € slovensko dopušteno zaduženje

REZANJE DEFICITA na slovenski način

Kroćenje državnih izdataka Proračunski deficit Slovenija je obvezna ove godine spustiti na razinu ispod maastrichtske rampe – na 2,9, a u 2016. godini na 2,4 posto BDP-a. Smanjenje deficita kakvo zahtijeva EK nije izvedivo bez držanja plaća javnog sektora na ledu i u 2015. godini Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

N

ije pretjerano reći da to čime su trenutačno zaokupljene vlade u Zagrebu i Ljubljani podsjeća na paralel-slalom. Europska komisija iskolčila je Hrvatskoj i Sloveniji viju-

U Sloveniji još se spore čime ispuniti Plan stabilnosti koji do 30. travnja mora biti na EK-u

očito nije zadovoljila Pierra Moskovicija, povjerenika EK za ekonomske i financijske poslove.

gave staze restrukturiranja javnog duga kojima svaka ima proći tako da kraj godine dočekaju s manjim proračunskim deficitom od postojećeg kojim su obje zemlje svoje financije dovele u prijeteću neravnotežu. Odgovorni za financije i gospodarstvo imaju obaviti podjednako teške zadaće. U obvezi su smanjiti proračunske deficite – Slovenija na 2,9 posto vrijednosti BDP-a, dok Hrvatska mora srezati svoj proračunski deficit dodatno za 0,4 posto BDP-a jer ponuda o smanjenju deficita za 1,5 milijardi kuna s kojom su potpredsjednik Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac došli u Bruxelles,

Rok stiže, plana nema Takvim slijedom događaja Hrvatska i Slovenija našle su se na paralel-slalomu ni ne znajući da odgovorni za financije istodobno proživljavaju teška stresna stanja popraćena unutarnjim pitanjem – a što je sve to meni trebalo?

Dok su se Grčić i Lalovac preznojavali u avionu na povratku iz Bruxellesa pitanjem kako će javnost u Hrvatskoj reagirati na povećanje trošarina za duhanske i naftne prerađevine, slovenski ministar financija Dušan Mramor i njegova ekipa za prekrajanje proračunskih apetita, tresla se od spoznaje da 30. travnja istječe rok

za predaju plana stabilnosti EK-u, a da je taj plan na početku treće dekade travnja bio još samo prazan kalup bez brojki i sadržaja.

Slovenija kao članica europskog kluba dobila je od EK i srazmjerno teže

jima od pušača i vozača uzima 500 milijuna kuna za peglanje deficita, u Sloveniji se još nisu dogovorili čime ispuniti Plan stabilnosti. Smanjenje deficita kakvo zahtijeva EK nije izvedivo bez držanja plaća javnog sektora na ledu i u 2015. godini. Međutim, na prvu objavu podatka da je Slo-

Slovenija: Program stabilnosti 2016.-2020. (u milijunima eura) REALIZACIJA 2014.

PROCJENA 2015.

CILJ 2020.

BDP

36.931

38.558

45.399

DOPUŠTENI IZDACI DRŽAVE

18.565

18.364

18.579

50,3

47,6

40,9

UDJEL U BDP-u (%)

zadaće. Proračunski deficit obvezna je ove godine spustiti na razinu ispod maastrichtske rampe – na 2,9, a u 2016. godini na 2,4 posto BDP-a. Dok je Hrvatska dizala trošarine ko-

venija završila 2014. godinu sa 2,5 posto rasta BDPa, sindikalne vođe navalili su demontirati škrinje za zamrzavanje.

Premijer Cerar i ministar Mramor početkom prošlog tjedna

još su imali sindikate na drugoj obali. Pokušavali su ih pridobiti za još jednu godinu bez povišica nudeći kao ustupak obećanje da će se zamrznuti dodaci za radnu uspješnost i redovita napredovanja isplatiti na kraju godine.

Smanjenje izdataka za petinu Sve da Vlada Mire Cerara nema sindikate protiv Plana stabilnosti, odnosno da javni sektor ne potražuje isplate na osnovi rasta BDP-a, bit će iznimno teško financirati sve proračunske potrebe u 2015. godini sa samo 1,12 milijardi eura proračunskog duga koliko je novog zaduženja spreman dopustiti EK. Slovenski državni proračun već je u prva tri mjeseca 2015. godine iskoristio čak 59 posto dopuštenog godišnjeg zaduženja. Potrošio je 667 milijuna eura za plaćanje kamata. Dugoročno gledano, Sloveniju čeka prava revolucija u kroćenju izdataka države: mjereno udjelom u BDP-u Slovenija mora svoje izdatke smanjiti za petinu – sa 50,3 posto BDP-a u 2014. na 40,9 posto BDP-a u 2020. godini.

Stroga proračunska disciplina U ovogodišnjem državnom proračunu Slovenija je rezervirala milijardu i 47 milijuna eura samo za plaćanje kamata domaćim i inozemnim vjerovnicima. Očito je da tako visokim kamatnim izdacima nacionalna ekonomija sama sebi pušta

krv. Očito je i da nisu u pravu kritičari koji uporno ponavljaju da se EK iživljava nad malim članicama. Slovenija, a to čeka i Hrvatsku, ulazi u razdoblje stroge proračunske discipline. Trebat će joj vještine čarobnjaka da svake godine uspije smanjiti

strukturni saldo sektora države za po 0,5 postotnih bodova BDP-a, kako to proizlazi iz Plana stabilnosti. Sve bi bilo lakše da politika nije gurala probleme pod tepih i da su se pravodobno poduzimale odgovarajuće mjere. Stanje otežava i činjeni-

ca da se sljedeće godine počinju smanjivati prihodi sektora države zbog manjih priljeva iz proračuna EU-a. Istodobno, dolaze na red izdaci poput isplate štediša Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj, koji neće biti mali izdatak.

*vijesti Građevinarstvo odumire Zanimanje za poziv građevinskog inženjera dramatično se smanjuje, pa bi Slovenija već za desetak godina mogla imati velikih poteškoća u toj djelatnosti, izjavio je Matjaž Mikoš, dekan ljubljanskog Fakulteta za građevinarstvo i geodeziju. Na studij građevinarstva 2009. bilo je primljeno 160 studenata – lani se javilo samo 39 kandidata. Stari inženjeri odlaze u mirovinu, novih nema, pa je pitanje tko će voditi građevinske poslove za pet godina kada se očekuje izlazak iz krize u koju građevinarstvo nije došlo zbog inženjera, nego ponajviše zbog sprege politike i raznih lobija koji su zlorabili građevinarstvo za svoju korist.

DT odustao od TS-a Telekom Slovenije sa 756 milijuna eura prihoda od prodaje i samo 1,6 milijuna eura čiste dobiti u 2014. godini oblikovao je 38,7 milijuna eura novih rezervacija na već velike stare rezervacije za nove moguće tužbe i kazne. Je li to bio razlog što je Deutsche Telekom odustao od kupnje Telekoma Slovenije, ostaje zasad nerazjašnjeno. Vijest da DT nije više zainteresiran za Telekom Slovenije iznenadila je javnost.

Spas u samozapošljavanju

Lani se u Sloveniji broj zaposlenih i samozaposlenih povećao za 11.000, a broj nezaposlenih smanjio za 4000, odnosno za 3,5 posto. Statistički ured Slovenije objavio je da se poslodavci nisu posebno iskazali jer su prošlu godinu završili s jedan posto manje zaposlenih. Pozitivni saldo ima se zahvaliti samozapošljavanju.

Broj onih koji su sami sebe zaposlili povećao se za 6,4 posto.

24 TURIZAM

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 61.700

*vijesti Turističkoinformacijski sustav eVisitor Turističke zajednice Crikvenice, Dubrovnika, Zagreba, Malog Lošinja, Osijeka, Rovinja i Splita uključene su u pilot-fazu jednog od najvažnijih ovogodišnjih i dugoročnih projekta Hrvatske turističke zajednice - Turističkoinformacijski sustav eVisitor u sklopu kojeg će se testirati novi informacijski sustav za prijavu i odjavu turista. TZ-i su odabrani prema geografskom položaju, dugogodišnjem iskustvu u radu na terenu te zbog raznovrsnosti smještajnih objekata na svom području djelovanja.

Prva plaža za pse u Senju TZ Senja u suradnji s Lovačkim društvom Jarebica uredio je i opremio prvu plažu za pse na području Senja. Plaža se nalazi u uvali Vlaška, pet kilometara južno od Senja, a opremljena je obavijesnim pločama, sjenilima za pse, koševima za otpad, stazom za istrčavanje pasa te parkom sa stolom i klupama.

Gustolatu zlatna i srebrne medalje

Hrvatski brend sladoleda, slastica i kava Gustolato dobitnik je zlatne i dvije srebrne medalje na ocjenjivanju u okviru Međunarodnih nagrada za čokoladu održanih u Firenci. Gustolato je zlato osvojio u kategoriji cremina (tip bajadere) od mliječne čokolade i to za cremino pralinu s lješnjacima iz talijanske pokrajine Piemonte. Srebra su osvojili u kategorijama bijelih dražeja s bademom, za dražeje sa sicilijanskim bademom i infuzijom istarskog šafrana, te u kategoriji namaza od mliječne čokolade za namaz s grčkim pistacijama.

privatnih iznajmljivača ima u Hrvatskoj

U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan Forum obiteljskog smještaja

Treba znati ispuniti želje gostiju Izgrađeno je na stotine tisuća novih objekata, uglavnom visoke kvalitete smještaja, a prema potražnji turista trebamo kreirati nove turističke proizvode, istaknuo je Nedo Pinezić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rivatni smještaj u Hrvatskoj ima veoma veliki značaj što pokazuje i činjenica da kod nas trenutačno ima 61.700 privatnih iznajmljivača koji raspolažu s oko 500.000 smještajnih jedinica. Lani je u tom smještaju ostvareno 23 milijuna noćenja što je osam posto više u odnosu na 2013. No, što danas zapravo znači obiteljski smještaj i je li to nešto što će brzo proći ili pak novi trend u turizmu, zapitao se Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori na prošlotjednom Forumu obiteljskog smještaja održanom u HGK-u. Dodao je kako je u svijetu trend smještaj kod domaćina, a i kod nas se sve više mijenja i svijest o privatnom

smještaju. “Gost koji boravi u privatnom smještaju želi se dobro i ugodno osjećati. U središtu interesa je upravo ta gostoljubivost domaćina”, rekao je Pinezić.

Nužno ulaganje u obrazovanje Pinezić je upozorio vlasnike obiteljskog smještaja da moraju imati dovoljno znanja i iskustva kako bi mogli ispuniti želje svojih gostiju. To znači, naglasio je, kako

U svijetu je trend smještaj kod domaćina, a i kod nas se sve više mijenja i svijest o privatnom smještaju moraju znati mnogo više nego prije dvadesetak godina, ulagati u svoje i obrazovanje svoje djece te

biti informatički pismeni. “Jednoga će dana ponuda privatnog smještaja biti veća od potražnje za razliku od prošlih vremena kada je bilo obrnuto. Izgrađeno je na stotine tisuća novih objekata, uglavnom visoke kvalitete smještaja, a prema potražnji turista trebamo kreirati nove turističke proizvode”, istaknuo je Pinezić. Dodao je kako se u Austriji, Švicarskoj

i Njemačkoj privatni iznajmljivači udružuju u klastere, a potom se dijele prema određenim turističkim proizvodima i ciljanim skupinama turista.

Tako, primjerice, postoje privatni iznajmljivači tj. domaćini koji imaju smještaj za obitelji s djecom, zatim za cikloturiste te one koje zanima aktivan odmor. U zadnje vrijeme sve je popularniji tzv. pet friendly pri-

vatni smještaj. Pinezić je rekao kako je to posebice zanimljivo Nijemcima jer oni radije idu na put bez pametnog telefona nego bez kućnog ljubimca.

Od ukupnog broja turističkih dolazaka u Hrvatsku, a prošle godine je zabilježeno oko 11 milijuna dolazaka, u Zagrebu je ostvareno 3,2 milijuna ili 30 posto od ukupnih noćenja. Na Forumu obiteljskog smještaja je istaknuto i kako Zagreb trenutačno raspolaže sa 1170 apartmana sa 2700 kreveta, dok je registrirano 705 iznajmljivača. Prema statističkim podacima, u tri mjeseca ove godine u privatnom smještaju u Zagrebu su zabilježena 39.422 noćenja ili 23 posto više nego u istom razdoblju 2014.

Najbrojniji zagrebački gosti su Talijani, a zatim slijede turisti iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Koreje i Njemačke.

Predstavljena turistička ponuda Vukovarsko-srijemske županije

Otvara se Muzej vučedolske kulture Turistička ponuda najistočnije hrvatske županije, Vukovarsko-srijemske, predstavljena je prošlog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako je istaknuto, to je područje bogate tradicije i kulturno-povijesne baštine.

Tako se početkom lipnja očekuje otvorenje sedmog muzeja na tom području - Muzeja vučedolske kulture. Direktorica Turističke zajednice Vukovarsko-srijemske županije Rujana Bušić Srpak istaknula je kako se taj mu-

zej sastoji od triju cjelina: znanstveno-arheološke, turističko-ugostiteljske i sportsko-rekreativne.

Predstavljajući turističku ponudu Vukovarsko-srijemske župani-

je, ona je naglasila da se na tom području održava više od 200 raznih manifestacija, a najznačajnije su one koje prikazuju “živuću povijest”. To su, primjerice Rimski dani u

Vinkovcima koji se održavaju 22. i 23. svibnja, zatim razni turistički programi razgledavanja niza gradova Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te manifestacije posvećene vjerskom turizmu. U posljednje vrijeme među turistima je sve popularnija vožnja brodom po Dunavu kao i vožnja ekomobilima i vlakićima kroz šume na području Vukovarsko-srijemske županije. Podsjetivši na činjenicu kako veliki dio

Hrvatske čini njen kontinentalni dio, Rujana Bušić Srpak je ocijenila kako se na tom području još uvijek ne bilježe izuzetni turistički rezultati. No, ipak je na području Vukovarsko-srijemske županije prošle godine zabilježen najveći broj turističkih dolazaka i noćenja u proteklih dvadesetak godina, a pohvalno je i to što je u tri mjeseca ove godine taj broj nadmašen za čak 30 posto, istaknula je Rujana Bušić Srpak. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 143 zemlje

uključene u istraživanje o informacijskoj tehnologij

( 54. mjesto zauzela Hrvatska

Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o informacijskoj tehnologiji

Hrvatska pala za osam mjesta Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sustavnih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja potrebnim reformama, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik NVK-a i brze. Država treba utjecati na pozitivne pomake kroz reformu javne uprave i obrazovnog sustava kao i kroz kreiranje poticajnog financijskog okvira i promociju ICT industrije – potreban nam je cjeloviti eko su-

Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

acionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate najnovijeg istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji. Prema istraživanju, Hrvatska se po konkurentnosti korištenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Hrvatska ne čini dovoljno u segmentu reformi, poticanju inovativnosti i informatizaciji javne uprave (ICT) nalazi na 54. mjestu od 143 zemlje uključene u istraživanje. To je pad od osam mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada je bila na 46. mjestu,

i svrstava Hrvatsku u srednje razvijene zemlje. Izvješće pokazuje kako Hrvatska ne čini dovoljno u segmentu reformi, poticanju inovativnosti i informatizaciji javne uprave.

“Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, negativan trend potiče zabrinutost. Značajan pad na ljestvici posljedica je odsutnosti sustavnih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a

on se ne mijenja potrebnim reformama. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, u suprotnom ćemo izgubiti korak s naprednim dijelom svijeta”, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

“Hrvatska bilježi porast zaposlenosti u ICTu, ali promjene u sustavima naslonjenim na ICT nisu dovoljno kvalitetne

stav koji će omogućiti sustavan razvoj ICT-a kao jedne od rijetkih propulzivnih industrija u Hrvatskoj”, komentirao je Adrian Ježina, predsjednik HUP-ICT udruge.

ICT- temeljni uvjet za napredak Važno je naglasiti kako je od zemalja Srednje Europe Slovačka (59.) zadržala prošlogodišnju poziciju, Poljska (50.) bilježi

rast od četiri mjesta, dok su Slovenija (37.) i Češka (43.) pale za jedno mjesto, a Mađarska (53.) za šest mjesta.

Od zemalja Jugoistočne Europe pak, Srbija (77.) bilježi poboljšanje za tri mjesta, Makedonija (47.) za šest mjesta, Grčka (66.) za osam mjesta, dok Rumunjska (63.) bilježi rast za čak 12 mjesta. Bugarska (73.) je zadržala lanjsku poziciju, dok Bosna i Hercegovina ove godine nije uključena u istraživanje.

U odnosu na prošlu godinu, Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska, Norveška i Švicarska i dalje su vodeće zemlje po spremnosti za korištenje ICT-a. Bitniji pomak bilježi Japan koji je poboljšao svoju poziciju za šest mjesta.

Hong Kong i Južna Koreja su ove godine pale sa 8. na 14., odnosno sa 10. na 12. poziciju.

Globalno izvješće o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji 2015. pokazuje da gospodarstva u razvoju i nastajanju ne uspijevaju iskoristiti potencijal ICT-a za pokretanje društvenih i gospodarskih promjena i sustići u razvoju naprednije zemlje. U Izvješću je naglašen sve veći raskorak između zemalja koje koriste internet u gospodarskom i društvenom okruženju i onih koji ne koriste potencijal ICT-a.

Izvješće ističe iznimno visoku korelaciju između korištenja ICT i sposobnosti za jačanje gospodarskog i društvenog utjecaja u slučaju pojedinaca, poduzeća te vlada.

Također naglašava važnost državnog vodstva u stvaranju dobrog regulatornog i poslovnog okruženja s konkurentnim tržištem ICT-a kao temeljnim uvjetom za sve zemlje.

WinDays konferencija

Čvrste odluke preduvjet su napretka Jubilarna, 15. WinDays konferencija održala se prošli tjedan u Umagu.

Glavne teme konferencije bile su nezaposlenost mladih, novi poslovni modeli i učinkovito upravljanje ljudskim resursima.

Stoga su i središnji događaji tijekom održavanja poslovnog dijela među ostalim bili i okrugli stolovi Hrvatska 2020 – društvo u kojem poduzetnik stvara blagostanje i Nezaposlenost mla-

dih – što moramo učiniti danas? Sudionici prvog okruglog stola zaključili su da je za izlaz iz krize potrebno ekonomiju okrenuti prema izvozu, reformirati pravosuđe, napraviti radikalne reforme u obrazovanju, primjerice uvesti informatiku kao obvezni predmet već u prvom razredu osnovne škole. Na drugom okruglom stolu sudionici su se dotaknuli rješavanja problema nezaposlenosti mladih koji

su najveće bogatstvo svake zemlje.

Na središnjoj svečanosti, kojom je završio poslovni dio konferencije, Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, istaknuo je kako će se poslovanje tvrtki sve više bazirati na podacima.

“Zato trebamo kreirati radnu snagu koja će imati specifična i tražena znanja kao što su primjerice analitičari podataka. Problem Hrvatske je to što vladajuća tijela ne donose odluke.

Mogu reći da su nam preduvjeti za napredak, osim promjene obrazovnog sustava, donošenje čvrstih odluka o strategijama ra-

zvoja hrvatskog gospodarstva i njihova realizacija te učinkovito pravosuđe koje bi nam omogućilo privlačenje stranih in-

vesticija. Kad govorimo o talentima, hrvatski poslodavci moraju se prilagođavati novoj generaciji zaposlenika, tzv. milenijalcima koji su fokusirani na rezultate te neće nužno prihvatiti klasične radne odnose, nametanje radnog vremena, hijerarhiju...”, kazao je.

Trećeg dana konferencije započeo je tehnološki dio koji je donio brojne zanimljivosti iz ICT industrije, s naglaskom na poslovanje u oblaku. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Slavenka Drakulić Dora i Minotaur Fraktura

Pablo Picasso i Dora Maar - kakav je bio njihov ljubavni odnos u burnim godinama od predvečerja Drugoga svjetskoga rata do njegova kraja? U ovom romanu Slavenka Drakulić na osnovi Dorine pronađene bilježnice rekonstruira njezin život, njezinu patnju i radosti, život u kojem je ona bila važnim dijelom pariškoga umjetničkoga kruga nadrealista.

Paul Éluard, Jacques Lacan, Georges Bataille i mnogi drugi slikari, pjesnici i filozofi s kojima je prijateljevala dio su ovoga zapisa koji razotkriva njezinu intimu i ovisnost o Picassu.

Alper Canigüz Sinovi i ranjene duše Hena com

Alper Kamu je mudri petogodišnjak čiji je unutarnji svemir ispunjen apsurdno komičnim idejama i postojanim sarkazmom koji, dakako, nadilaze njegovu dob. Alperova avantura započinje kad pronađe mrtvo tijelo susjeda Hidžabija, umirovljenog ravnatelja policije, i prepuna je iznenađujućih obrata, mudrih filozofskih zaključaka i duhovitih opaski.

Nakon što policiju navede na krivi trag, Alper kreće u lov na ubojicu i pritom koristi jedino što ima: britak um i plastični pištolj.

Matthew Quirk Direktiva Lumen

Zaboravite pljačke, banke i zlatne poluge: tko u rukama ima direktivu Savezne banke, može zaraditi milijarde. Jedini je problem to što do informacija treba stići prije svih. Mike Ford jednom je nogom u svijetu financija, a drugom u svijetu sitnih prevara. Mislio je da je kriminalnu prošlost ostavio iza sebe, no otkriva da je u krivu. Neposredno prije vjenčanja, nepoznati zločinci počinju slati prijetnje njegovim najbližima. Da bi ih spasio, mora ukrasti – komad papira.

Na njemu je direktiva Savezne banke...

Hitomi Kanehara Autofikcija V.B.Z.

Ovaj roman svojevrstan je autobiografski zapis, no pitanje je koliko možemo vjerovati pripovjedačici Rin, uspješnoj spisateljici, tek udanoj i ludo zaljubljenoj. Ubrzo uviđamo da Rin obuzimaju paranoične misli, a izraz “ludo zaljubljena” poprima zlokobno značenje. U knjizi se vraćamo u Rininu traumatičnu prošlost i otkrivamo detalje o šokantnom odrastanju i seksualnom buđenju ove emocionalno nestabilne žene.

Knjiga daje uvid u um hipertjeskobnog pojedinca, ali i u isprazan život, stavove i percepciju jedne tokijske supkulture.

Joe Dispenza PLACEBO STE VI Planetopija

Dr. Joe Dispenza smatra da smo placebo mi sami - naše misli, stavovi, uvjerenja i percepcije koje oblikuju našu stvarnost pa tako i zdravlje. Donosi slučajeve ljudi koji su oboljeli pa čak i umrli jer su povjerovali u, pokazalo se, pogrešnu dijagnozu. Navodi i primjere polaznika svojih radionica koji su se snagom uma izliječili. Na temelju najnovijih znanstvenih istraživanja na području kvantne fizike, neurologije, psihologije, biologije i hipnoze on je oblikovao model transformacije koji nas poučava kako postići placebo-učinak.

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Metalne klamerice

Ergo Klamerice, Lužani, www.ergo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica od 1973. godine i danas izvozi više od 90 posto vlastite proizvodnje. Naš interes je širenje na tržište Skandinavije gdje možemo ponuditi standardne vrste klamerica, ali i s normom EN 14592. Klamerice proizvodimo od čelične, pocinčane, inoks i aluminijske žice te u ovome trenutku radimo oko 2000 vrsta i po tome smo jedan od kompletnijih proizvođača. Klamerice proizvodimo u dužinama od 3 mm do 200 mm, debljine žice od 0,49 mm do 2,0 mm. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ ergo.hr, +385/35/405560.

Dijelovi za toranjske dizalice

La Ticino, Turbigo, Italija, www.laticino.com.

Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju rezervnih dijelova za toranjske dizalice i nudi svoje proizvode. Kontakt: Ganna Alessandra, info@laticino.com, +39/33/1899083.

Guma i kokos

Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.

Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lan-

ci i nudi svoje proizvode: kokos vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2-943040, +/94/7122-74-163.

Igračke

Guclu Oyuncak, Istanbul, Turska, www.guclutoy.com. Tvrtka za proizvodnju igračaka koja ima proizvodnju na prostoru od 12.000 četvornih metara nudi široki raspon igračaka (kamioni i kolica u tri veličine, traktori, građevinski strojevi, kuhinjski setovi, stolice za hranjenje, kolijevke, obrazovni bloksetovi sa slovima i slikama, igračke za igranje u prijesku i na moru, brodovi, skuteri, tricikli, ljuljačke...). Kontakt: Oguz Ozturk, info@guclutoys. com, +90/212/8560-920, +90/55/1718-0111.

WPC ploče

Mefa Dekorasyon, Sincan, Ankara, Turska, www.mefadekorasyon.com.tr. Tvrtka je proizvođač WPC kompozitnih ploča za palube, panele i okvire vrata.

Posjeduju koncesije koje se nalaze unutar i izvan Turske te su u mogućnosti ponuditi svoje proizvode hotelima, kampovima, velikim ili malim tržištima. Kompozitne ploče pogodne su za sve vrtove i vodootporne su. Tvrtka bi željela imati franšizu u Hrvatskoj. Kontakt: info@ mefadekorasyon.com.tr, +90/312/2701-990.

Vino

Bodega Malon de Echaide, Cascante, Navarra, Španjolska, www.malondeechaide.com.

Tvrtka je proizvođač vrhunskih i kvalitetnih vina i nudi svoje proizvode. Kontakt: export@malondeechaide. com. +34/6188-404-88.

Kozmetika

Glazbeni instrumenti

vrijednost nabave iznosi 843.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. svibnja.

i pijesak. Rok dostave ponuda je 5. svibnja.

Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Tvrtka je razvila više od 400 jedinstvenih proizvoda. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova.fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

Stuk i Puk, Poznan, Poljska, stukipuk.pl. Tvrtka je proizvođač visokokvalitetnih glazbenih instrumenata za djecu i nudi svoje proizvode te poziva hrvatske tvrtke na suradnju. Kontakt: Malgorzata Wojciechowska-Paszczak, instrumenty@stukipuk. pl, +48/61/8243-157, +48/602/651-913.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Meso i mesne prerađevine

NP Plitvička jezera nabavlja meso i mesne prerađevine za ugostiteljstvo i trgovinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 26. svibnja.

LCD televizori

Hrvatska lutrija nabavlja LCD televizore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 7. svibnja.

Specijalna i dodatna oprema za pješačko naoružanje

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja specijalnu i dodatnu opremu za pješačko naoružanje.

Procijenjena

HTZ oprema Bicikli s pomoćnim električnim motorom

Hrvatska pošta nabavlja bicikle s pomoćnim električnim motorom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,3 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 28. svibnja.

Regija Higijenska sredstva za čišćenje

Dom penzionera Banja Luka nabavlja higijenska sredstva za čišćenje. Rok dostave ponuda je 30. travnja. Šljunak i pijesak

Vodovod i kanalizacija Bijeljina nabavlja šljunak

Studentski centar Sarajevo nabavlja HTZ opremu za osoblje u kuhinji, spremačice i majstore. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Mineralna gnojiva i sjeme krmnog bilja i lucerke

Poljoprivredno dobro Butmir nabavlja mineralna gnojiva i sjeme krmnog bilja i lucerke. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Dani hrvatske male brodogradnje

Na bubnju hotel, kuće, zemljište...

Zgrade, skladišta i dvorište u Velikom Trgovišću, procijenjeni na 27,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja poslovne zgrade i dvorište ukupne površine 8794 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Općinskom sudu u Zaboku, 27. svibnja u 8 sati u sobi 12. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Hotel u Puli, procijenjen na 19,5 milijuna kuna.

Nekretnina u naravi predstavlja gradilište, ukupne površine 404 četvorna metra uz pulsku rivu, nasuprot glavnom ulazu u brodogradilište Uljanik, a riječ je o budućem hotelu s 23 predviđene smještajne jedinice. Zgrada se sastoji od suterena s garažom i šest parkirnih mjesta, prizemlja s ulaznim holom, recepcijom i ostalim sadržajima za hotel i pet katova smještajnih jedinica. Dražba za ovu nekretninu će se održati 12. svibnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, soba 25. Nekretnine se na ročištu za drugu javnu dražbu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Razgledavanje će biti 7. svibnja od 12 sati uz obveznu najavu istog dana od 8 do 9 sati sudskom ovršitelju (soba 9, tel. 052/377 600), te uz dokaz o uplati predujma u iznosu od 150 kuna (račun br. 2­39­0001-130­0002­176 s pozivom na br. 2-235012) dostaviti Sudu osam dana prije zakazanog razgledavanja. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i

fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto od vrijednosti nekretnina. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR­292­390­001­ 130­00­02­176 pozivom na broj 2-2350-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Poljoprivredne gospodarske zgrade i zemljište u Ivanić Gradu, procijenjene na 15,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja staklenike površine 237.199 četvornih metara i oranicu Zvonarevo površine 120.939 četvornih metara. Riječ je o dijelu zemljišta koje se nalazi u gospodarskoposlovnoj namjeni, a dio se nalazi u poljoprivrednoj namjeni, sa staklenicima i zidanim objektima u devastiranom stanju.

Dražba za ovu nekretninu će se održati 29. svibnja na Općinskom sudu u Ivanić Gradu, u 9 sati u sobi 11/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Radi razgledavanja nekretnine uz prisutnost sudskog ovršitelja, zainteresirane osobe trebaju se pravovremeno pismeno javiti Sudu radi određivanja dana i vremena razgledavanja i pozivanja na uplatu potrebnog predujma za sudskog ovršitelja. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale osiguranje koje iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretni-

ne. Osiguranje se polaže na račun Općinskog suda u Ivanić Gradu broj HR­ 382­390­001-130­0000­656, poziva na broj HR05-19728-10. Osobe koje sudjeluju u javnoj dražbi dužne su prije početka ročišta Sudu predati primjerak uplatnice iz koje je vidljivo da je osiguranje uplaćeno.

Kuće u Novigradu, u Istri, procijenjene na 13,3 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuće i dvorišta ukupne površine 435 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati na Općinskom sudu u Bujama, u Raspravnoj dvorani 22. Nekretnine se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu putem sudskog ovršitelja nesmetano, uz prethodnu najavu na broj telefona 052/725 230, razgledati nekretninu. Na javnoj dražbi kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije do dana održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu uplatom iznosa od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine za koju se stavlja ponuda. Jamčevina se uplaćuje na račun ovoga suda broj HR­222­390­ 001­130­000­220­5, pozivom na broj 05 35-936-10. Kao uplaćenu jamčevinu Sud će uzeti samo onu uplatu jamčevine koja je evidentirana na naznačenom računu Suda prema izvatku s tog računa na dan ročišta za dražbu. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena, vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Smotra plovila od 30. travnja do 3. svibnja, Split U šest godina postojanja Dani hrvatske male brodogradnje postali su središnje mjesto okupljanja hrvatskih proizvođača. Cilj manifestacije je specijalizirana promocija i plasman kompletne palete tradicijskih i modernih plovila za sve namjene kao i nautičke opreme proizvedene na području Republike Hrvatske.

Florijana Sajam cvijeća i izložba voća i povrća, Pula od 5. do 8. svibnja, Pula Deveta cvjetna manifestacija Florijana na Giardinima izvrsna je prilika za kupovinu cvijeća i ukrasnog bilja. Na sajmu se osim ukrasnog i balkonskog cvijeća, ljetnica, lončanica i kaktusa mogu pronaći i unikatni dekorativni predmeti, prirodne vaze, sobne i vrtne dekoracije, domaće delicije, ljekovito bilje, proizvodi od meda i voća, sirevi, ulja, kolači i suhomesnati proizvodi.

Vinistra Međunarodna izložba vina i vinarske opreme od 8. do 10. svibnja, Poreč Jedna od najuglednijih izložbi ove vrste u Hrvatskoj i regiji održava se 22. godinu zaredom u porečkoj sportskoj dvorani Žatika u organizaciji udruge Vinistra. Vinistra nije izložba prodajnog karaktera, već isključivo služi za predstavljanje vinara, proizvođača rakija i maslinovog ulja. Osim stvaranja novih poslovnih kontakata, sajam je prigoda za upoznavanje s novim trendovima i mogućnostima u proizvodnji i promociji. Cilj Vinistre jest povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i šire.

Međunarodni poljoprivredni sajam od 9. do 15. svibnja, Novi Sad Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu objedinjuje izložbe: izrada alata, strojogradnja, hidraulika i pneumatika, poljoprivredni proizvodi, ambalaža za poljoprivrednu, prehrambenu i kemijsku industriju, proizvodi gumarske industrije, poljoprivredna mehanizacija i rezervni dijelovi, šumarstvo, navodnjavanje, odvodnja; građevinarstvo, strojevi i oprema za obradu metala, obrada metala i proizvodnja proizvoda od metala, obrada drva, prerada plastičnih masa i proizvodi od plastike, elektronika i energetika, obnovljivi izvori energije i kolektivni nastupi zemalja.

Podatke sakupili:

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 13. do 19. travnja ukupno je bilo 139 stečajnih postupaka, što je 10 manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi zaključena su 32 postupka, a uložen je 21 prijedlog. Brzih stečajnih postupaka je bilo 20. Izbrisano je 239 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 15. Osnovano je 278 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (111), zatim Split (39), na Trgovačkom sudu Rijeka je zabilježen 31 novi subjekt, a slijedi ga Pazin sa 26 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (173), te ukupno 105 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

18 10 3 5 5 1 4 20 20 96 21 11 13 19 32

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

239 239 15 15 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

278 105 173 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 7 7 17 26 31 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

ELEKTROMETAL d. o. o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

3 39 11 12 10 111

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

( 1,29 mil kn

neto dobit Partner banke u 2014.

Poslovanje Partner banke u 2014.

Uspješna poslovna godina Analizom aktive Banke vidljiva je usmjerenost tradicionalnim bankarskim poslovima kreditiranja. Najveći udio u ukupnoj aktivi Banke i dalje imaju krediti koji iznose 57 posto

P

rema revidiranim godišnjim izvješćima iza Partner banke je još jedna uspješna poslovna godina koju je obilježilo stabilno poslovanje i blagi rast aktive uz značajan rast ukupnih neto prihoda i dobit iz poslovanja prije rezervacija, te iskazanu neto dobit iz poslovanja.

Banka je u 2014. godini iskazala dobit iz poslovanja prije rezervacija od 19,3 milijuna kuna, dok je po izdvojenim rezervacijama iskazana bruto dobit u visini od 1,60 milijuna kuna. Banka je godinu završila s neto dobiti od 1,29 milijuna kuna i aktivom u visini od 1,45 milijardi kuna. Koeficijent adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju 2014. godini iznosio je 16,21 posto što predstavlja znatan pomak u odnosu na

isti koeficijent prethodne godine kada je iznosio 14,15 posto.

Porast prihoda Analizom aktive Banke vidljiva je usmjerenost tradicionalnim bankarskim poslovima kreditiranja. Najveći udio u ukupnoj aktivi Banke i dalje imaju krediti koji iznose 57 posto. Smanjenje udjela kredita u ukupnoj aktivi u odnosu na 2013. godinu je najvećim dijelom posljedica pove-

Zabilježen je porast depozita klijenata za 10 posto, ponajprije u dijelu depozita stanovništva ćanja rezervacija, odnosno neto principa iskazivanja bilance, te porasta ukupne aktive. Također je zamjetan rast izloženosti prema Republici Hrvatskoj kroz plasmane u obveznice i trezor-

ske zapise Republike Hrvatske. Na strani pasive zabilježen je porast depozita klijenata za 10 posto, ponajprije u dijelu depozita stanovništva. Naime, tijekom godine štednja građana povećana je za oko 117 milijuna kuna (rast od 20 posto) čime je Banka osnažila svoju depozitnu strukturu, te je istodobno u kreditnom poslovanju proširila svoju bazu klijenata u segmentu velikih korporativnih klijenata. Ipak, kvalitetna i stabilna mala i srednja poduzeća i dalje ostaju primarni segment klijentske osnovice Banke u dijelu kreditiranja.

Ukupni neto prihodi iznosili su 64,5 milijuna kuna što čini porast od 11,7 milijuna kuna ili 22 posto u odnosu na ukupne neto prihode iz 2013. godine.

Erste banka ponudila nove turističke kredite

Niža kamata za objekte s četiri i pet zvjezdica Uoči pripreme nove turističke sezone Erste banka je fizičkim osobama kojima je turistička djelatnost osnovni, ali ili dodatni izvor prihoda, ponudila turističke kredite namijenjene pripremi postojećih ili izgradnji novih turističkih objekata. Turistički krediti mogu se iskoristiti i za proširenje turističke ponude, kao što su izgradnja ili uređenje sportsko-rekreativnih objekata, kupnja brodice te proširenje ili adaptacija postojećih ugostiteljskih objekata.

Posebnu pogodnost pred-

stavlja potpuno fleksibilan način otplate kredita, prilagođen dinamici priljeva sredstava korisnika kredita, u mjesečnim, tromjesečnim, polugodišnjim ili godišnjim anuitetima s počekom do 12 mjeseci. Kao dodatnu pogodnost, osobama koje kredit zatraže za pripremu objekata kategoriziranih s četiri ili pet zvjezdica banka odobrava kredit uz kamatnu stopu nižu za 0,2 postotna boda.

Kamatna stopa je fiksna na rok otplate do sedam godina, a iznosi 6,80 posto. Krediti s dužim ro-

kom otpla- te, do 15 godina, nude se uz kamatnu stopu 12M EURIBOR + 6,00 postotnih bodova. Ovisno o iznosu, krediti se odobravaju s hipotekom ili bez nje, pri čemu je moguća djelomična realizacija u gotovini, do 40 posto kod kredita bez hipoteke te 30 posto kod kredita s hipotekom. Bez hipoteke je moguća realizacija kredita do 30.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, dok

je uz hipoteku moguće zatražiti iznos do 500.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Posljednjih godina vidljiv je rast u plasmanima turističkih kredita kojih se tradicionalno najviše plasira na području Dalmacije te Istre i Kvarnera.

I u 2015. godini nastavio se pozitivan trend rasta turističkih kredita te je u prvom kvartalu 2015. godine u odnosu na prvi kvartal 2014. godine iznos plasiranih kredita veći za oko 12 posto.

29

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

( uključeno i 7,9 mlrd kn obveza po Pariškom i Londonskom klubu

Sanacija banaka

Trošak između 18 i 20 milijardi kuna Preostaje vrednovati oko četiri milijarde kuna nominalnog iznosa dionica prebačnih u kuponsku privatizaciju i osam milijardi kuna nominalne imovine preostale u DAB-u, kaže Velimir Šonje Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

natoč tome što je od procesa sanacije banaka u Hrvatskoj prošlo 15 godina, još uvijek se lome koplja oko toga koliko je to uistinu stajalo i što je time dobiveno. Mnogi raspravljaju i o tome nije li bilo bolje zadržati tih šest banaka (Croatia, Dubrovačka, Privredna banka Zagreb, Riječka, Slavonska i Splitska banka) u državnom vlasništvu ili ih prodati na neki drugi način.

Kako dosad nije bilo cjelovitog istraživanja prihoda i rashoda poslova sanacije banaka, Arhivanalitika je to učinila za Hrvatsku udrugu banaka u HUB Analizi broj 51 – Sanacije banaka u Hrvatskoj: 15 godina poslije.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, ističe kako je za istraživanje još uvijek možda mrvicu prerano, zato što naplata kompletnog portfelja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) još nije završena. “No, s brojkama s kojima raspolažemo možemo reći kako je onaj dio koji je vezan uz DAB

i tzv. pojedinačne sanacije banaka, trošak je, dakle fiskalni izdatak, prema različitim procjenama i ugrubo, između 18 i 20 milijardi kuna. S druge strane, dosad realizirani prihodi iznose oko sedam milijardi kuna, što od prodaje banaka, što od naplate imovine. Ono što preostaje vrednovati je nešto manje od četiri milijarde kuna nominalnog iznosa dionica koje su prebačene u kuponsku privatizaciju i osam milijardi kuna nominalne imovine koja je još preostala u DAB-u. Time će se zaokružiti procjena u užem smislu. U širem smislu cost benefit analize i procjene tek treba napraviti”, kaže on.

Kruške i jabuke U javnosti su se udomaćile, nastavlja Šonje, neke zablude prema kojima je na taj proces potrošeno, smatraju neki, čak oko 80 milijardi kuna. “Radi se o metodološkim pogreškama. Zato što se u te veće iznose najčešće ubrajaju tzv. velike obveznice koje su 1991. korištene za sanaciju poduzeća, ponajprije velikih socijalističkih brodogradilišta i poljoprivrednih kombina-

ta te stara devizna štednja koja je zapravo bila sanacija građana s obzirom na to da se do deviza u Narodnoj banci Jugoslavije nije moglo nakon početka rata i ljudi ne bi imali pristup svojem novcu da Hrvatska nije priznala javni dug. Dakle, to nije sanacija banaka u užem smislu riječi”, objašnjava on dodajući da se, ako bi se i taj dio pribrojio, radi o iznosu između 30 i 36 milijardi kuna.

U pojedinačni trošak sanacije između 18 i 20 milijardi kuna uključeno

Država sanira banke zato što to mora zbog građana i gospodarstva, kaže Borislav Škegro

je i 7,9 milijardi kuna obveza po Pariškom i Londonskom klubu. “Dakle, 1995. i 1996., nakon rata, Hrvatska je došla u situaciju da pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom i da se uključi u međunarodne financijske institucije. Tada su uređene,

nanovo ugovorene, sve obveze prema inozemstvu koje su naslijeđene iz razdoblja bivše Jugoslavije”, napominje on dodajući kako su tih 7,9 milijardi kuna zapravo bile obveze krajnjih dužnika bivših socijalističkih poduzeća koje su samo uvedene u bilance banaka.

Borislav Škegro iz Quaestusa ističe kako država ne sanira banke tako da ulaže u nešto od čega očekuje zaradu već zato što to mora zbog građana i gospodarstva. “Stavljanje omjera troškova i koristi mora krenuti od sasvim različitih veličina nego što su to neki pretpostavljeni prihodi od privatizacije, kad je do nje došlo, i onoga što je država morala sanirati. Pritom je najveća greška uspoređivati kruške i jabuke, tj. aktivu i pasivu banaka koja je daleko veća od kapitala. A kad se nešto prodaje, onda je to kapital, a ne aktiva i pasiva. Tako da su ti troškovi ‘10 puta napuhani’ i, naravno, kada se stave u omjer s onime što su bili prihodi, mogao bi se izvući sasvim suludi zaključak da je tu netko nekoga oštetio ili prevario”, kaže Škegro.

HUO i Udruženje osiguravača Srbije

Potpisan Sporazum o zaštiti posjetitelja Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguravača Srbije potpisali su Sporazum o zaštiti posjetitelja u rješavanju odštetnih zahtjeva iz prometnih nesreća u posjećenim zemljama nacionalnih Ureda potpisnika u kojima su oštećeni građani Hrvatske odnosno Srbije. Sporazum su potpisali generalni tajnik Udruženja osiguravača Srbije Vladan Manić i direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković.

Sporazumom je predviđeno da se oštećena osoba koja je doživjela prometnu nezgodu na području druge države obrati nacionalnom Uredu zelene karte koji će, u suradnji s Uredom države u kojoj se nezgoda dogodila, omogućiti brže prikupljanje dokumenata i informacija potrebnih za

ostvarivanje prava na naknadu štete. Generalni tajnik Udruženja osiguravača Srbije Vladan Manić rekao je da potpisani sporazum predstavlјa veliko olakšanje za građane Srbije jer je Hrvatska tranzitna država prema Europi i značajna turistička destinacija za građane Srbije.

Direktor HUO-a Hrvoje Pauković dodao je da se potpisom sporazuma prvenstveno želi postići ubrzanje postupka rješavanja šteta za vozače iz Hrvatske i Srbije te istaknuo kako očekuje da će sporazum dodatno unaprijediti tranzit, turizam i promet između Hrvatske i Srbije.

Rezultati Allianza u 2014.

Nepovoljno okruženje, dobri rezultati

Allianz je u 2014. godini ostvario vrlo dobre rezultate u Srednjoj i Istočnoj Europi, i to u uvjetima nepovoljnog okruženja. Ukupni su prihodi pali sa 3,5 milijardi eura ostvarenih u 2013. na 3,2 milijarde eura, i to zbog odluka o repozicioniranju neživotnih osiguranja u Rusiji i Ukrajini te fokusiranju na komercijalno osiguranje u obje spomenute zemlje. Ukupna operativna dobit iznosila je 106 milijuna eura, što predstavlja pad sa 252 milijuna eura ostvarenih godinu dana ranije. Izuzmu li se Ru-

sija i Ukrajina, Srednja i Istočna Europa su ostvarile izvanrednu operativnu dobit od 300 milijuna eura (za razliku od 290 milijuna eura zabilježenih 2013. godine).

“Naše je poslovanje u regiji Srednje i istočne Europe u 2014. godini nadvladalo nepovoljno gospodarsko i političko okruženje. Iznimno teški uvjeti za osiguravateljski sektor u Rusiji i Ukrajini primorali su nas na repozicioniranje samog poslovanja. Te su mjere utjecale i na naše rezultate. Sve su ostale operativne jedinice u Srednjoj i Istočnoj Europi ostvarile iznimno dobre rezultate, što predstavlja uspjeh s obzirom na nedaće s kojima smo se susretali u 2014. godini”, istaknuo je Manuel Bauer, član Upravnog odbora Allianza SE zadužen za rastuća tržišta.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3874, 27. travnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Visoka likvidnost i manjak potražnje za kunama Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

P

rva trećina godine je pri kraju, a kretanja na novčanom tržištu nisu se gotovo nimalo promijenila.

Visoka likvidnost sustava traje i dalje. Potražnja za kunama gotovo iznimno je skromna, a ponuda viškova sve obilnija. Sudionici trguju u neznatnim obujmima uz vrlo niske kamatne stope, a upravljanje likvidnošću nije nimalo laka zadaća u uvjetima ovakve zasićenosti novčanog tržišta.

Nakon stanke od nešto manje od mjesec dana (zadnja aukcija održana je 31. ožujka), kao što smo i

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

3,5

250

3,0

20.4.-24.4.2015.

13.4.-17.4.2015.

u%

300

2,5

200

Unatoč tome, sasvim je sigurno da će pokazatelji na novčanom tržištu i u narednom razdoblju ostati nepromijenjeni. To znači da će novčano tržište ostati tromo zbog izražene neravnoteže ponude i potražnje novca. Jedino rješenje je rast potražnje koji ne dolazi sam od sebe nego se događa posljedično, nakon rasta aktivnosti u ostalim sektorima gospodarstva koji će potaknuti rast potražnje za novcem.

2 150 1,5 100

1

50

0,5

0

20.4.2015.

21.4.2015.

22.4.2015.

očekivali, Ministarstvo financija je za utorak najavilo novu aukciju trezorskih zapisa. Plan izdanja je 850 milijuna kunskih trezorskih zapisa, što je za 238 milijuna kuna manje od iznosa koji je na dospijeću. Najveći iznos trezor-

23.4.2015.

0

24.4.2015.

skih zapisa, i to 700 milijuna kuna, bit će rokom dospijeća od 365 dana.

Kod trezorskih zapisa u eurima u planu je izdanje u iznosu od pet milijuna trezorskih zapisa u eurima s rokom dospijeća od jedne godine, iako je na dos-

ponedjeljak

utorak

srijeda

pijeću 2,7 milijuna. S obzirom na to da su prinosi na zapise niski, a ponuda za upis visoka, očekujemo zadržavanje prinosa na postojećim razinama.

Pred nama je skraćeni radni tjedan u kojem će, zbog praznika, biti po-

četvrtak

petak

jačana potrošnja gotovine radi putovanja. Iako u uvjetima ovako visoke likvidnosti ne očekujemo značajniji utjecaj na odnos ponude i potražnje novca, stanovito jačanje potražnje zasigurno će se dogoditi.

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Blagi rast eura, dolar i franak u padu

Mirex u padu

Euro je tijekom proteklog tjedna blago porastao. U tjednu je porastao za dvije lipe i na kraju tjedna

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 216,8532 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,9643 boda. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 112,4089 bodova, a Mirexa C 106,4183 boda.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,445796

CAD

kanadski dolar

5,763485

JPY

japanski jen (100)

5,848784

CHF

švicarski franak

7,329625

GBP

britanska funta

10,57804

USD

američki dolar

6,99385

EUR

euro

7.59

bio četiri lipe i zaključio ga na 7,33 kune.

USD

7.08

CHF

7.39

7.58

7.06

7.37

7.57

7.04

7.35

7.56

7.02

7.33

0,4%

7.55

7.00

7.31

-0,4%

7.54

6.98

7.29

-0,8%

7,587628

21.4.

22.4.

23.4.

25.4.

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

25.4.

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

25.4.

7100

FTSE 100

bilo je promjenjivog raspoloženja. Veliki fokus u Europi bio je očekivano na Grčkoj koja troši posljednje eure iz svojeg budžeta i nužno treba

novu tranšu pomoći kako bi mogla refinancirati svoj dug i platiti plaće državnoj upravi kao i isplatiti mirovine. No unatoč tome vrijednosti dionica na Aten-

18300

5100

18200

Dow Jones

5070

7050

18100

5040

7000

18000

5010

17900

6950

20.4.

5275 5250

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

4950 20.4.

12200

CAC40

12080

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

20.4.

20250

DAX

20120

5225

11960

19990

5200

11840

19860

5175

11720

19730

5150

11600

19600

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

NASDAQ

4980

17800

6900

0,0% -0,2%

20.4.

21.4.

-0,6% -0,8% 24.3.

3.4.

14.4.

24.4.

datum

20.4.

vrijednost (kn)

21.4.

22.4.

promjena (%)

23.4.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Mješoviti tjedan na svjetskim tržištima

7150

MIREX - tjedni

0,8%

fond

Međunarodno tržište kapitala

Na američkom tržištu protekloga tjedna vladao je optimizam i burzovni indeksi išli su uzlaznim smjerom. No europsko i azijsko tržište kapitala

MIREX - mjesečni

-0,4%

primjena od 25. travnja 2015. 20.4.

Izvor: HNB

čeo na 7,04 kune, a završio ga neznatno ispod sedam kuna. Švicarski franak je u tjednu izgu-

vrijedio je 7,59 kuna. Dolar se kretao skokovito, no ipak je gubio na vrijednosti. Tjedan je zapo-

22.4.

23.4.

24.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

NIKKEI 225

20.4.

21.4.

22.4.

23.4.

24.4.

skoj burzi rasle su čak za dva posto samo u petak i pretekle sve dionice na europskom tržištu. Investitori, posebice oni s ulaganjima u Deutsche banci, oprezni su nakon dogovora banke i američkih i britanskih vlasti o plaćanju kazne od 2,5 milijuna dolara zbog manipuliranja kamatama na zajmove diljem svijeta. Britanci su pod utjecajem izbora koji ih čekaju 7. svibnja, kao i rođenja novog potomka kraljevske obitelji.

Procjene stručnjaka kažu da bi, ako se rodi princeza, to moglo pomoći rastu britanske ekonomije.

kategorija A MIREX A

23.04.

112,40890

-0,0044

7,46

AZ - A

23.04.

111,09130

0,0248

6,75

Erste Plavi - A

23.04.

111,10550

0,2233

5,65

PBZ CO - A

23.04.

115,81690

-0,1454

8,86

113,61170

-0,0875

8,85

Raiffeisen OMF - A

23.04.

kategorija B MIREX B

23.04.

216,85320

0,0885

5,41

AZ - B

23.04.

221,68220

0,1133

5,25

Erste Plavi - B

23.04.

220,40300

0,1221

4,87

PBZ CO - B

23.04.

199,12880

0,0375

6,02

Raiffeisen OMF - B

23.04.

218,39730

0,0625

5,63

kategorija C MIREX C

23.04.

106,41830

0,2051

3,37

AZ - C

23.04.

103,95470

0,2228

2,15

Erste Plavi - C

23.04.

106,71580

0,2710

3,37

PBZ CO - C

23.04.

106,76090

0,1912

3,67

Raiffeisen OMF - C

23.04.

108,94730

0,1734

4,56

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 23.04.

210,51100

0,0125

5,57

AZ Profit

23.04.

0,1377

5,48

Croatia osiguranje

23.04.

153,25720

0,1389

4,35

AZ Benefit

23.04.

228,82370

0,2070

4,64

Erste Plavi Expert

23.04.

181,87680

0,1698

4,87

Erste Plavi Protect

23.04.

179,70070

0,1927

2,42

249,06010

31

www.privredni.hr Broj 3874, 27. travnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 429.398.948,15 kn

Pad aktivnosti pred isplate dividendi je u odnosu na tjedan ranije, te je redovni dionički promet iznosio 39 milijuna kuna, što predstavlja pad od 62 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi pala

Top 10 po prometu Arenaturist d.d.

Atlantic grupa d.d.

HT d.d.

Valamar Riviera d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Podravka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Lux ulaganja d.d.

tjedna promjena +7,95% +2,04% +0,01% +1,90% -2,51% +1,01% -0,99% +3,63% +1,30% +6,98%

zadnja cijena 365,94 900,00 165,52 20,89 327,60 315,00 1.336,80 40,00 228,00 19,00

promet 5.569.042,57 4.660.280,08 4.011.487,40 3.479.918,35 1.782.680,12 1.581.696,94 1.447.131,28 1.243.413,44 1.099.799,26 985.151,08

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 38.510.153,85 kn

26 milijuna kuna prometa što predstavlja 67 posto ukupnog tjednog prometa. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +7,95 posto do 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI nafta short 8 Turbos DAX short J Turbos WTI nafta short C Turbos H. HUB N. GAS short A Turbos srebro short 9 Turbos H. HUB N. GAS short 9 Slatinska banka d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long C Genera d.d.

Hidroelekta niskogradnja d.d.

-2,51 posto. Devet izdanja sakupila su promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. I prošli tjedan u

tjedna promjena +168,36% +31,10% +27,11% +25,32% +23,76% +22,64% +13,50% +13,02% +12,85% +11,89%

zadnja cijena 323,10 107,50 57,20 3,96 16,46 7,42 65,99 13,54 75,00 27,00

promet 29.079,00 41.560,00 52.835,50 34,60 32.712,73 44,10 3.527,34 13.700,10 171.282,60 5.105,63

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.737,1100 1.013,0800 108,4196 144,0284

fokusu su bile dividendne dionice. Valamar Riviera povećala je prihode, a Adris Grupa je u postupku 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long D Turbos H. HUB N. GAS long 8 Karlovačka banka d.d. (povl.)

Turbos E-mini S&P 500 short 8 Jadran d.d.

Lavčević d.d.

Turbos srebro long C Hoteli Maestral d.d.

Viro tvornica šećera d.d.

Optima Telekom d.d.

izdvajanja duhanskog biznisa. Podravka je najavila povećanje kapitala i akvirirala slovensko Žito.

tjedna promjena -47,62% -24,70% -23,18% -17,55% -16,67% -15,73% -14,79% -14,59% -12,12% -11,90%

zadnja cijena 6,60 2,50 58,00 6,86 33,00 149,99 21,20 225,06 261,00 1,85

promet 14.441,23 7.191,20 1.160,00 12.145,34 3.475,90 14.550,33 1.552,82 153.851,89 2.610,50 754.985,32

*vijesti

Većina fondova u manjem minusu Protekli tjedan su od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova 33 fonda porasla, a niti jedan nije ostvario rast veći od jedan posto. Ukupno je 45 fondova tjedan završilo u crvenom, a devet ih je palo za više od jedan posto.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom

nalaze se dionički, jedan posebni i tri obveznička fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,89 do -3,44 posto.

Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim rastom u promatranom razdoblju su Ilirika BRIC (+43,91

posto) i Ilirika Azijski tigar (+42,97 posto) te FIMA Equity (+41,94 posto). Najuspješnije mješovite fondove predvodi PBZ Global fond (+21,74 posto), a slijedi HI-balanced (+21,58 posto). Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

tjedna promjena +0,04% -0,12% -0,10% 0,00%

Valuta

NETA Emerging Bond koji je rastao za 25,82 posto, a slijedi ZB bond (+10,10 posto). Eurske novčane fondove predvodi Agram Euro Cash s prinosom od 2,34 posto, a kunske novčane fondove predvodi NETA MultiCash s rastom od +1,77 posto. (I.L.) od 16.4.2015 do 23.4.2015. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

HPB Global

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,82

kn

88,5283

KD Victoria

kn

18,8816

-0,55

OTP uravnoteženi

kn

108,3924

-0,93

HI-growth

€

11,6897

-1,28

KD Balanced

kn

9,2948

-0,66

ZB euroaktiv

€

153,2330

-0,45

Allianz Portfolio

kn

150,8443

-0,29

ZB trend

$

185,8674

0,48

Smart Equity

€

108,3674

-0,18

FIMA Equity

kn

87,3425

-0,58

Raiffeisen Harmonic

€

106,1000

0,06

KD Prvi izbor

kn

15,7696

-1,27

PBZ Conservative 10 fond

€

106,3290

-0,36

Ilirika JIE

€

133,4807

-0,92

You Invest Active

€

104,6800

-0,36

PBZ Equity fond

€

10,4235

-0,68

You Invest Balanced

€

103,6400

-0,37

HPB Dionički

kn

97,8293

-0,99

You Invest Solid

€

102,5000

-0,40

187,7784

-0,26 -0,38

Erste Adriatic Equity

€

83,4000

-0,17

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

kn

116,5967

-2,08

ZB bond

€

ZB aktiv

kn

110,6498

-0,59

HI-conservative

€

14,1413

Capital Two

kn

87,5105

0,13

Raiffeisen Bonds

€

169,6400

0,17

Ilirika Azijski tigar

€

57,4421

0,11

PBZ Bond fond

€

124,3177

-0,12

PBZ I-Stock

€

8,8140

-0,74

Capital One

kn

198,5063

0,17

Platinum Global Opportunity

$

16,6313

0,89

HPB Obveznički

€

152,4006

0,12

KD Nova Europa

kn

6,3909

-1,78

NETA Emerging Bond

kn

82,7134

-0,99

OTP indeksni

kn

39,2604

0,17

Erste Adriatic Bond

€

113,6400

-0,19

Platinum Blue Chip

€

110,9414

-0,95

Raiffeisen Classic

€

102,1200

0,15

NETA Frontier

kn

602,4225

-0,97

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

kn

142,5643

0,01

ZB plus

kn

174,5505

0,01

OTP MERIDIAN 20

€

93,5817

-0,99

A1

kn

83,0000

0,41

NETA US Algorithm

kn

196,3827

-3,44

ZB europlus

€

149,7653

0,01

NETA New Europe

kn

73,1075

0,37

PBZ Euro Novčani

€

138,6891

0,01

Ilirika BRIC

€

93,3415

-1,34

Raiffeisen Cash

kn

156,5500

0,01

CROBEX10

kn

96,9675

0,32

Erste Money

kn

150,1500

0,01 0,02

KD Energija

kn

10,4776

-1,25

HI-cash

kn

150,9610

ZB BRIC+

€

109,9617

-0,94

PBZ Dollar fond

$

130,2862

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

124,1600

-0,60

HPB Novčani

kn

142,6639

0,02

Allianz Equity

€

138,0049

-0,04

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

OTP novčani fond

kn

132,4885

0,01

Money One

kn

128,3605

0,02 0,04

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,8100

0,22

Agram Euro Cash

€

12,2771

ZB Future 2025

€

103,9758

-0,83

Allianz Cash

kn

117,7116

0,01

ZB Future 2030

€

104,4821

-0,93

Erste Euro-Money

€

114,9200

0,01

ZB Future 2040

€

104,7609

-1,01

Auctor Cash

kn

109,3575

0,02

ZB Future 2055

€

104,8089

-1,00

Raiffeisen euroCash

€

105,1700

0,01

HPB Euronovčani

€

106,1146

0,01

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

157,4059

-0,59

Locusta Cash

kn

1334,8499

0,02

PBZ Global fond

€

15,1645

-0,37

NETA MultiCash

kn

107,3441

0,03

OTP euro novčani

€

102,6518

0,00

HI-balanced

€

13,1589

-0,81

ICF Balanced

kn

117,6558

-0,86

zerve, rezerve za vlastite dionice i ostale rezerve.

Saponija povećava temeljni kapital Dioničari Saponije na glavnoj skupštini, sazvanoj za 29. svibnja, odlučivat će o upotrebi dobiti iz lanjskog poslovanja i povećanju temeljnog kapitala, navodi se u pozivu za skupštinu te osječke kompanije. Uprava i Nadzorni odbor Saponije predlažu da se veći dio lanjske dobiti od 21,7 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna kuna, upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala. Preostali 1,1 milijun kuna rasporedilo bi se, prema prijedlogu, u zakonske rezerve, a 574.000 u ostale pričuve.

Podravka najavila ESOP Podravka je u pozivu na glavnu skupštinu koja će se održati 3. lipnja predložila da se 108,4 milijuna kuna dobiti upotrijebi za povećanje temeljnog kapitala društva i pokrene program organiziranog radničkog dioničarstva (ESOP program) na razini dijela Grupe te odluka o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju redovnih dionica javnom ponudom u maksimalnom iznosu od 375 milijuna kuna. U 2014. Podravka je ostvarila neto dobit od 201,67 milijuna kuna. Ostatak dobiti rasporedit će se u zakonske re-

HEP daje struju Ljubljani Hrvatska elektroprivreda je potvrdila da je dala najpovoljniju ponudu na natječaju za opskrbu električnom energijom grada Ljubljane, ne izlazeći pritom s nikakvim drugim detaljima.

Prema neslužbenim informacijama, HEP je dao najpovoljniju ponudu na natječaju za nabavu 270 gigavatsati (GWh) električne energije za grad Ljubljanu, ukupne procijenjene vrijednosti 12 milijuna eura za tri godine, a između pet ponuđača, među kojima je bio i slovenski Petrol.

Vipnetov kvartal rasta

Zbog pozitivnog trenda i kontinuiranog širenja pokrivenosti HFC fiksne mreže, Vipnet je u prva tri mjeseca ostvario 84,6 milijuna eura prihoda, što je 1,6 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporen je i pad konsolidirane EBITDA-e koja iznosi 19,1 milijun eura, što je 15,9 posto manje u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Ukupan broj korisnika u mobilnoj mreži smanjen je 4,5 posto te iznosi 1,73 milijuna, prvenstveno zbog smanjenja broja prepaid korisnika.

E

AN

M D CO MODIT

Y

E

E TH grafiÄ?ki standardi

HAYAT Televizija

pantone 300 C c: 100 m: 44 y: 0 k: 0

pantone 7405 C c: 0 m: 10 y: 99 k: 0

pantone 2405 C c: 34 m: 100 y: 0 k: 0

pantone 311 C c: 63 m: 0 y: 12 k: 0

pantone 151 C c: 0 m: 48 y: 95 k: 0

white c: 0 m: 0 y: 0 k: 0

pantone 376 C c: 50 m: 0 y: 100 k: 0

pantone 1935 C c: 0 m: 100 y: 57 k: 5

black c: 0 m: 0 y: 0 k: 100

EY

A

RK

UN

ION

NGES OF TU

OF CHA

HA

MB

S

XC

R

plus Inspired by promotion.

0 0 1

SENS MULTIMEDIA NEWS NETWORK

M U S I C

M U S I C

F

F

O

O

L

L

K

K

P L U S

P L U S

P L U S

P L U S