Pv 3875

I dalje rast investicija Javna poduzeća, među kojima su i Plinacro, Hrvatske vode, Hrvatske šume i CA, pojačavaju svoja ulaganja

Izravna inozemna ulaganja Iza nominalno najuspješnije ulagačke godine, s rastom od čak 400 posto, kriju se i neke vrlo varljive statistike

Stiže novac iz EU fondova U proračunu je planirano 23 milijuna kuna za obnovu luka i izgradnju ribarske infrastrukture

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 8

Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 5

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 4. svibnja 2015.

Godina LXII / Broj 3875. www.privredni.hr

kupujmo hrvatsko / uskoro sarajevo business forum / predstavljanja / regija / turizam / svijet financija

Kako privući domaće i strane ulagače?

Projekti koji spremno čekaju investitore Čak 27 projekata u državnom portfelju potpuno je spremno za ulaganja. Sad slijedi samo rad na njihovoj promociji >>10-11

BAN POSE PRILOG info EEN onosi

ork Što d rope Netw Eu e is r p Enter

Intervju: denis matijević

Neto dobit poduzetnika 9,8 milijardi kn

>> 6-7

>> 21

Pokušaj supstitucije uvoza pokazao se velikom greškom, kaže većinski vlasnik i predsjednik Uprave AgroFructus Grupe

Prema podacima koje prikuplja Financijska agencija, neto dobit poduzetnika lani je bila 139,5 posto veća nego u 2013. godini

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe - Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke

⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢m edijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regji

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje

omoć u širenju poslova ⇢p

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Idući susret je u Skopju, Makedoniji, 18. i 19. lipnja 2015., na kojem se očekuje više od 600 sudionika iz 10-ak zemalja Jugoistočne i Južne Europe.

Pridružite nam se!

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

Hrvatska udruga poslovnih žena Krug raspisuje javni natječaj za dodjelu priznanja za najbolju poduzetnicu, poduzetnicu u kategoriji socijalnog poduzetništva te menadžericu godine za poslovnu godinu 2014.

Pravo prijave imaju sve poduzetnice, poduzetnice u kategoriji socijalnog poduzetništva, obrtnice, predsjednice uprava, članice uprava, članice uprava-direktorice i direktorice.

Kandidatkinje moraju imati 100% vlasničkog udjela ili većinski udio u Trgovačkom društvu/ obrtu.

Menadžerice moraju biti najmanje 3 godine u istoj tvrtki na rukovodećoj funkciji.

Kriteriji za vrednovanje prijava kandidatkinja proizlaze iz godišnjih izvještaja relevantnog Trgovačkog društva/obrta u zadnje 3 (tri) godine.

Kandidatkinje moraju dostaviti slijedeću dokumentaciju: Životopis Kratki opis Trgovačkog društva/obrta (osnovna djelatnost, inovacije, investicije, posebnosti, društveno odgovorno ponašanje, priznanja, nagrade…)

Za trgovačka društva - - - - -

Bilancu zadnje tri godine Račun dobiti i gubitka zadnje tri godine Prijavu poreza zadnje tri godine Novčani tijek Izjavu o broju zaposlenih u zadnje tri godine po godinama - Izjavu o redovitoj isplati plaća - Potvrdu o plaćenim svim obvezama prema državi

Za obrte - Prijavu poreza na dohodak zadnje tri godine - Pregled primitaka i izdataka zadnje tri godine - Izjavu o broju zaposlenih - Izjavu o redovitoj isplati plaća - Potvrdu o plaćenim svim obvezama prema državi

Dokumentacija mora biti potpisana i ovjerena od Porezne uprave i mora sadržavati broj i datum primitka u Poreznoj upravi.

Dokumentaciju dostaviti najkasnije 12.05.2015. (žig pošte 11.05.2014.) na adresu: HRVATSKA UDRUGA POSLOVNIH ŽENA KRUG Ilica 5 – Oktogon 10000 ZAGREB Sudjelovanjem u izboru za najbolju poduzetnicu i menadžericu doprinosite promidžbi vaših sposobnosti i kvaliteti upravljanja vašom tvrtkom, promidžbi vaše tvrtke, ali i ukupnom položaju poduzetnica i poslovnih žena u Republici Hrvatskoj.

UVOD

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

G(h)ost komentator: Katarina Miličević, konzultantica na Institutu za turizam i viša predavačica na ZŠEM-u

Boris Vujčić, guverner HNB-a:

Neću dati ostavku Neću dati ostavku jer sam upravo 2005. godine bio jedini koji je glasno govorio o rizicima švicarskih franaka. Tada, osim mene, nitko nije javno istupio i govorio da je to rizično, a danas, 10 godina kasnije, oni koji su tada šutjeli pokušavaju me prozvati kao odgovornog za to. Smatram da to nije korektno i nije na mjestu. HNB nije sudionik u tim ugovorima koji su sklopljeni, niti ih može mijenjati. Nakon što je švicarska središnja banka objavila da napušta svoj fiksni tečaj prema euru, mi smo objavili papir od 11 stranica kojim se objašnjavaju osnovne činjenice o kreditima u švicarskim francima i moguća rješenja tog problema.

Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe:

Fokus na daljnjem rastu Unatoč izazovnim gospodarskim uvjetima u regiji i šire, a posebice u Rusiji i Ukrajini, Atlantic Grupa je u prvom kvartalu 2015. godine ostvarila rast prihoda od prodaje. Sredinom ožujka u rad je pušten proizvodni pogon u Novoj Gradiški, što predstavlja najveći investicijski ciklus Atlantic Grupe u razvoj proizvodnje, a uspješno je započet i proces integracije tvrtke Foodland. U nastavku godine fokus će biti na daljnjem rastu i internacionalizaciji poslovanja, upravljanju operativnim i financijskim rizicima, optimizaciji poslovanja, održavanju likvidnosti i upravljanju financijskim obvezama.

Gordan Kolundžić, predsjednik Uprave Borova:

Treba nam potpora građana Borovom se upravlja prema tržišnim načelima i u poduzetničkom duhu. To dokazuje razvijanje novih kolekcija i pokretanje izvoza. No, rast kakav bismo željeli otežan je zbog ekonomske krize i manje kvalitetnih ali jeftinijih proizvoda konkurencije. Potrebna nam je potpora građana i njihova edukacija o važnosti kupovanja hrvatskog kvalitetnog proizvoda jer to osigurava radna mjesta. Započeli su i konkretni razgovori o inicijativi sklapanja suradnje s hrvatskim tvrtkama ponudom različitih radno-zaštitnih programa obuće.

Jesmo li spremni za turiste s dalekih tržišta?

Hrvatska prije svega mora prilagoditi svoj turistički proizvod preferencijama turista s dalekih i novih tržišta te intenzivnije komunicirati obilježja turističkog brenda s ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog imidža

B

iti domaćin turistima koji na putovanju od desetak dana prosječno potroše i više od 10.000 američkih dolara zvuči kao poželjan cilj svake turističke destinacije. Međutim, je li to i naš cilj? Našim konkurentima su atraktivna takva tržišta, ponajprije tržište zemalja BRICS-a – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike, zatim SAD-a i Kanade te arapskih zemalja – Bahreina, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nažalost, ta daleka i nova tržišta u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj sudjeluju s tek 3,2 posto pri čemu više od polovine čine turisti iz Rusije.

Znači li to da naši konkurenti na Mediteranu bolje shvaćaju kako države Arapskog poluotoka, BRICS-a te SAD-a i Kanada predstavljaju sve značajnija emitivna tržišta čije vrijeme tek dolazi? Naša orijentiranost prema emitivnim tržištima Srednje i Zapadne Europe rezultira zanemarivim brojem noćenja i dolazaka turista s dalekih tržišta. Primjerice, prema najnovijim podacima, godišnje 60 milijuna Amerikanaca putuje na razna

odredišta diljem svijeta, no samo nešto više od 200.000 posjeti Hrvatsku. Turisti iz SAD-a i Kanade zbog svoje platne moći uglavnom odsjedaju u hotelima visoke kategorije ili u privatnom visokokvalitetnom smještaju. Ipak, promotivne aktivnosti Hrvatske na tom tržištu su zanemarive, posebice ako se u obzir uzme budžet kojim raspolaže predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u New Yorku.

S druge strane, turisti iz arapskih zemalja tijekom sedmodnevnog turističkog putovanja natprosječno troše, prvenstveno na kupovinu i zabavu.

Daleka i nova tržišta u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj sudjeluju s tek 3,2 posto Znajući to, brojne europske destinacije stvaraju tematske proizvode vezane uz kupnju, pa tako odlazak u pojedine pariške dućane ili tvornicu poznatog austrijskog brenda Swarovski, ima mnogo veće značenje od same kupovine.

Kao primjer naše neorijentiranosti na ova tržišta mogu posluži-

ti rezultati istraživanja imidža Hrvatske kao turističke destinacije u arapskim zemljama. Ispitanici su Hrvatsku najčešće povezivali s državama kao što su Rusija, Jugoslavija, BiH i Albanija.

Većina ispitanika je bila upoznata s ponudom naših konkurenata, osobito Turske, Italije i Španjolske, dok je manje od jedan posto ispitanika bio upoznat s našom turističkom ponudom. Ipak, iako Hrvatska nikada nije sustavno promovirala svoj turistički proizvod na arapskom tržištu, asocijacije koje ispitani-

ci povezuju s Hrvatskom najčešće su prirodne ljepote, more, plaže i otoci.

Ako tome dodamo i uređen sustav dobivanja halal certifikata Centra za certificiranje halal kvalitete u Hrvatskoj, vidljivo je da osnovne pretpostavke za plasman hrvatskog turističkog proizvoda na arapsko tržište postoje.

Stoga se postavlja logično pitanje: zašto još nema jasne vizije za plasiranje hrvatskog turističkog proizvoda na to tržište?

Odgovor i ovdje leži u nepostojanju jasno definiranih turističkih proizvoda za pojedina tržišta kao i jasne komunikacijske strategije koja bi komparativne prednosti zanimljive tamošnjim turistima bolje prezentirala. Hrvatska prije svega mora prilagoditi svoj turistički proizvod preferencijama turista s dalekih i novih tržišta te intenzivnije komunicirati obilježja turističkog brenda s ciljem stvaranja prepoznatljivog turističkog imidža. Da bismo to postigli, ne trebamo ništa novo, samo postojećim turističkim resursima trebamo upravljati na najefikasniji i tržišno orijentiran način. A upravo je to dugotrajan i zahtjevan proces koji prije svega traži jasnu viziju.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Poticanje malih i srednjih poduzeća

U dvije godine 20 milijuna eura

Europski investicijski fond (EIF) i Raiffeisenbank Austria (RBA) sklopili su ugovor o jamstvu za poticanje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj u okviru programa za razvoj poduzetništva i poticanja inovacija (WB EDIF).

Taj je program osnovao EU s ciljem poboljšanja dostupnosti sredstava za financiranje sektora malih i srednjih poduzeća.

Zahvaljujući ovom programu potpore, RBA banka osigurava dodatna sredstva za financiranje malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj po povoljnim uvjetima u iznosu od 20 milijuna eura tijekom sljedeće dvije godine.

“Raduje me što s RBA potpisujem prvi ugo-

vor o financiranju razvoja poduzetništva i poticanja inovacija namijenjen srednjim i malim poduzetnicima u Hrvatskoj. Uvjeren sam da će ovaj ugovor pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i razvoju Hrvatske”, rekao je Alessandro Tappi, direktor Sektora garancija, sekuritizacije i mikrofinanciranja EIF-a.

“Segment malih i srednjih poduzetnika ima veliku važnost za razvoj gospodarstva. Zaključivanje partnerske suradnje s EIF-om je još jedan u nizu koraka putem kojih nastojimo poticati poduzetništvo i zapošljavanje. Na ovaj način omogućujemo jednostavniji pristup financiranju poduzetnicima u Hrvatskoj te ćemo pridonijeti daljnjem jačanju aktivnosti kreditiranja u segmentu malih i srednjih poduzeća”, istaknuo je pak Michael Müller, predsjednik Uprave RBA.

Istraživanje EOS matrixa

Blago razduživanje građana Tvrtka za upravljanje potraživanjima EOS Matrix na uzorku od 10.000 dužnika sredinom travnja provela je istraživanje o posebnostima dužnika i vezanim financijskim poteškoćama. Kao i u 2013. prosječan dužnik u 2014. je i dalje muškarac, s prosječnim iznosom duga od 4340 kuna što je za sedam posto manje nego 2013. kad je prosječno dugovanje iznosilo 4665 kuna.

On je mjesečno spreman plaćati 720 kuna za razliku od 2013. kad je plaćao 31 posto više, tj. 1036 kuna.

Kad su u pitanju žene, njihov se dug smanjio za 16 posto, na3541 kunu. U odnosu na muškarce, one duguju 18 posto manje, ali manji broj žena otplaćuje svoje obveze. Za razliku od 56 posto muškaraca koji nastoje zatvoriti

svoja dugovanja, 51 posto žena mjesečno izdvoji 878 kuna za podmirenje svojih obveza.

“Potraživanja po tekućem računu smanjila su se za 37 posto, na 3127 kuna, po kreditima za 14 posto, na 19.966 kuna, a minimalni porast duga od dva posto zabilježen je kod kartica i sada iznosi 8273 kune”, istaknula je Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa.

“Također se smanjio dug za telekomunikacijske usluge za 11 posto pa umjesto prosječnih 705 kuna u 2013., on sada iznosi 624 kune”, kazala je. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( oko 5 mlrd kn

planirane investicije Hrvatskih voda

Javna poduzeća

I dalje rast invest

Realizacijom investicija Plinacro jača svoju poziciju energetskog čvorišta u ovom dij od ključnih mjesta u sustavu privlačenja novca iz EU fondova. Rast investicija Hrvat pet godina. Hrvatska pošta namjerava ulagati u nove poslovne prostore, a od novih Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

oduzeće Plinacro završilo je dva investicijska ciklusa u kojima je uloženo oko 600 milijuna eura u novu plinsku mrežu. Nakon sagrađenih 1000 ki-

Jonsko-jadranski plinovod vrijedan je 620 milijuna eura, od čega će u Hrvatskoj biti uloženo 330 milijuna lometara plinovoda, planira se i treći investicijski korak koji će biti vrijedan oko milijardu eura. Planovi ove kompanije najavljeni su na nedavnom predstavljanju rezultata javnih poduzeća. Njihovi čelni ljudi otkrili su tom prilikom i neke investicijske planove u idućem razdoblju. U najavama poduzeća o kojima se, za razliku od autocesta ili željeznica, manje govori u javnosti, nazire se trend rasta investicija.

Gradnja novih plinovoda Za Plinacro će se posao naći u gradnji novih plinovoda koji će hrvatsku mrežu povezati sa susjednim zemljama. Uz budući terminal na ukapljeni prirodni plin morat će se postaviti i cijevi koji će taj plin dostavljati kupcima i potrošačima. U kompaniji koju vodi Marin Zovko računa se i s pozitivnim rezultatima istraživanja

plina na Jadranu. Za distribuciju tog plina trebat će uložiti i u gradnju novih kompresorskih stanica. Prije desetak dana u Slanom kod Dubrovnika održan je sastanak o pripremi strateškog regionalnog projekta Jonskojadranskog plinovoda.

Kapacitet tog plinovoda iznosit će pet milijardi prostornih metara plina godišnje, a ukupno će biti dug 510 kilometara. Od toga na hrvatski dio otpada 250 kilometara novog 75-barskog plinovodnog sustava. Ukupna investicija vrijedi 620 milijuna eura, od čega će u Hrvatskoj biti uloženo 330 milijuna eura. Realizacijom najavljenih investicija Plinacro će ojačati svoju po-

ziciju energetskog čvorišta u ovom dijelu Europe, najavljuje Uprava te kompanije.

Hrvatske vode, prema riječima predsjednika Uprave Ivice Plišića, planiraju investicije vrijedne gotovo pet milijardi kuna. Tvrtka zauzima jedno od ključnih mjesta u sustavu privlačenja novca iz europskih fondova. U idućem trogodišnjem razdoblju iz europskih izvora uložit će se 1,2 milijarde kuna. Oko 1,3 milijarde kuna dobit će iz državnog proračuna, a ostatak novca za investicije prikupit će se kreditima i vlastitim sredstvima.

Planirana su brojna ulaganju u vodoopskrbu, pročišćavanje otpadnih voda,

navodnjavanje i slično.

Stotinjak milijuna kuna uložit će se u kanale u Baranji koji će omogućiti zaštitu od poplava i koristiti se za navodnjavanje. Nastavit će se gradnja nasipa kod Metkovića za obranu od izlijevanja Neretve (80 milijuna kuna). U vodnokomunalnu infrastrukturu uložit će se 166,7 milijuna eura. U financiranju će sudjelovati i razvojne banke poput Europske investicijske banke i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB).

Iako će financijsku stabilnost najviše nastojati održavati racionalizacijom troškova i novim uslugama, investicije najavljuju i u Hrvatskoj pošti koju vodi Alen Pre-

5

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( oko 1 mlrd €

( oko 70% ispitanika

težak treći investicijski ciklus Plinacra

pazi pri kupnji je li proizvod domaćeg podrijetla

Anketa Hrvatske gospodarske komore

ticija

Građani spremni i više platiti za domaći proizvod

jelu Europe. Hrvatske vode zauzimaju jedno tskih šuma trebao bi se nastaviti i u idućih h ulaganja ne odustaje ni Croatia Airlines

Dio ispitanika smatra da bi bilo dobro kada bi se mali proizvođači ujedinili pod zajedničkim brendom te na taj način svoje proizvode plasirali na inozemno tržište

ske šume računaju na eurofondove. Uz ostalo, iz Fonda solidarnosti trebalo bi stići oko 2,5 milijuna eura za saniranje šteta od ledenih kiša i poplava. Oko 35 milijuna eura vrijedan je četverogodišnji projekt razminiranja u Osječko-baranjskoj županiji, obnove šumskog fonda, gradnje putova i protupožarne infrastrukture.

Povećanje proizvodnje bit će i osnova za novi razvoj drvoprerađivačke industrije u Hrvatskoj, koja već niz godina bilježi rast izvoza. Hrvatske šume su financijski stabilne, a od 2013. nemaju ni obveza prema bankama. Sve obveze plaćaju se prema rokovima.

Nacionalna zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines već duže vrijeme prolazi kroz složeni proces restrukturiranja. Za mužak. U nove poslovne prostore od 38.200 četvornih metara namjerava se uložiti oko 370 milijuna kuna. Dvadesetak starih zgrada koje više neće koristiti, Pošta namjerava prodati ili iznajmljivati i tako povećati prihod.

Najbolja godina Hrvatskih šuma Hrvatske šume pohvalile su se najboljom poslovnom godinom od osnutka, iako klimatske prilike nisu bile idealne. Prema riječima Ivana Pavelića, predsjednika Uprave, investirano je oko 650 milijuna kuna u biološku obnovu šuma i novu opremu. Trend rasta investicija trebao bi se nastaviti i u idućih pet godina. I Hrvat-

Hrvatske šume investirale su oko 650 milijuna kuna u biološku obnovu šuma i novu opremu kompaniju se traži i kupac odnosno strateški partner.

U ovoj godini planirane investicije iznose 167 milijuna kuna, a do 2017. godine iznos bi se trebao popeti na 332 milijuna kuna. Uz ostalo, uloženo je u gradnju novog hangara s opremom za obavljanje najzahtjevnijih tehničkih servisa zrakoplova.

Uz novo zapošljavanje 43 radnika, posao na montaži i dobavi opreme dobio je niz hrvatskih tvrtki.

N

akon dvodnevne akcije Kupujmo hrvatsko - Hrvatski proizvod za hrvatski turizam održane u Poreču pretprošloga tjedna, Hrvatska gospodarska komora je provela anketu

Povećanjem izvoza hrvatskih proizvoda poboljšalo bi se i ekonomsko stanje u Hrvatskoj među posjetiteljima kako bi iz prve ruke doznala što građani misle o samoj akciji.

Tako je 98 posto ispitanih građana vrlo zado-

voljno ili zadovoljno ponuđenim proizvodima.

Njih gotovo 70 posto pazi prilikom kupnje je li proizvod domaćeg podrijetla, a 57 posto građana spremno je za domaći proizvod izdvojiti više novca ako je iste kvalitete kao i strani. Više od 80 posto ispitanih već je ranije čulo za ovu akciju HGK, a gotovo isto toliko njih nakon posjeta akciji Kupujmo hrvatsko naklonjenije je kupnji hrvatskih proizvoda. Također, 74 posto građana misli da je ova inicijativa HGK odlična ili vrlo dobra.

Većina ispitanika, uz to, misli da bi se takve akcije trebale češće provoditi, posebice u sezoni, jer

se time, tvrde, potiče domaća proizvodnja i propagira zdrava prehrana.

Isticati kvalitetu domaćih proizvoda Dio ispitanika smatra da bi istaknutiju ulogu trebale imati i druge institucije: od onih za kontrolu roba koje trebaju isticati kvalitetu domaćih proizvoda, do onih političkih koje bi, misle građani, trebale naglašavati važnost kupovanja hrvatskih proizvoda za domaću ekonomiju. Dio ispitanika smatra i da bi bilo dobro kada bi se mali proizvođači ujedinili pod zajedničkim brendom te na taj način svoje proizvode plasirali na inozemno tržište.

Povećanjem izvoza hrvatskih proizvoda, stav je dijela ispitanika, poboljšalo bi se i ekonomsko stanje u Hrvatskoj, ali i potaklo građane na kupnju domaćih proizvoda. Kad je riječ o samoj akciji Kupujmo hrvatsko, ispitanici su mišljenja da se ona treba provoditi kontinuirano, posebice preko medija. Osim toga, ispitanici smatraju da bi bilo odlično kada bi se više pažnje posvetilo zdravoj prehrani s hrvatskim proizvodima, kojih je više nego dovoljno za opskrbu (bar dijela tržišta) za početak, te da bi bilo dobro da su cjenovno dostupniji, pogotovo osobama slabijeg imovinskog statusa.

98% ispitanika je vrlo zadovoljno ili zadovoljno sadržajem proizvoda na akciji

82% ispitanika je već prije čulo za Akciju Kupujmo hrvatsko

68% ispitanika obraća

57% ispitanika je spremno

79% ispitanika je

73% ispitanika je

izdvojiti više novca za domaći proizvod iste kvalitete kao i strani proizvod

nakon posjete ovoj akciji naklonjeniji kupovati domaće proizvode

ocijenilo ovu inicijativu HGK vrlo dobrom i odličnom

pažnju je li proizvod hrvatskog podrijetla prilikom kupnje

6

AKTUALNO

Hrvatski turistički kongres

Mijenjati percepciju turističke Hrvatske Prema Strategiji razvitka hrvatskog turizma važno je podizanje kvalitete ponude i usluge u turizmu, među ostalim kroz jačanje hotelijerstva, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na prošlotjednom Hrvatskom turističkom kongresu u Zagrebu.

Dodao je kako se do 2020. treba promijeniti percepcija Hrvatske, te se stoga već provode neke aktivnosti sukladne Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma. Podsjetio je i kako je potkraj prošle godine pokrenut program Hrvatska 365. “Sve su to akcije koje provodimo kako bismo ostvarili rebranding Hrvatske, suzbijanje sezonalnosti i povećanje prosječne potrošnje po turistu”, rekao je Lorencin.

Tijekom Kongresa održana je i panel-diskusija Hrvatska turistička zemlja ili zemlja turizma.

Davor Lukšić, predsjed-

Ugovor o sufinanciranju projekta izgradnje nove rampe s bočnim gatom u luci Stinica, vrijednosti 12 milijuna kuna, potpisali su zamjenik ministra pomorstva Zdenko Antešić i ravnatelj Lučke uprave Senj Predrag Dešić. Riječ je o važnoj investiciji kojom bi se luka Stinica trebala u potpunosti dovršiti tako da bude sigurna za uplovljavanje trajekata i ostalih brodova u svim vremenskim uvjetima.

Priznanja Podravci, Končaru i IN2 Podravka, Končar Elektroindustrija i IN2 dobili su plakete Ministarstva vanjskih poslova za korištenje gospodarske diplomacije. Kao neke od prednosti korištenja tog

( 600 mil kn

lanjski prihod AgroFructus Grupe

( 800 mil kn

planirani prihod u 2015.

Denis Matijević, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Agro

nik Uprave Lukšić Grupe, istaknuo je kako njegova tvrtka već 20 godina ulaže u hrvatski turizam. “Kako bi se odlučili za ulaganje u neku državu, investitori traže političku, gospodarsku i poreznu stabilnost.

U Hrvatskoj treba ojačati pravni, porezni i regulatorni okvir kako bi se inozemne investitore potaknulo na ulaganja”, naglasio je Lukšić.

Alain Liberos, zamjenik voditeljice Odjela za turizam u Glavnoj upravi za poduzetništvo i industriju u EK ustvrdio je, pak, da će turizam proći kroz svojevrsnu reorganizaciju, pa će se time naći uz bok s novim i kreativnim industrijama. (S.P.)

*vijesti Luka Stinica će se dovršiti u cijelosti

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

sustava dobitnici plakete naveli su bolji pristup informacijama, stranim partnerima i institucijama, olakšanu prilagodbu lokalnom okruženju, rušenje trgovinskih barijera, poboljšanje profila i kredibilnosti kompanije. Hrvatska diplomatska mreža pomogla je u realizaciji 1100 izvoznih prilika.

Sunčani Hvar raskinuo ugovor s Orco Grupom Hotelska tvrtka Sunčani Hvar raskinula je ugovor o upravljanju s Orco Grupom. Orco je potvrdio da neće naplatiti naknade za upravljanje predviđene ugovorom počevši od 1. travnja 2014., a i otpisan je i dio potraživanja proizašlih iz naknade za upravljanje za razdoblje od 1. siječnja 2010. do 31. ožujka 2014. za više od 80 posto od njihove vrijednosti. Prihvaćeno je i da se preostali iznos duga pretvori u temeljni kapital Društva u postupku predstečajne nagodbe.

Pokušaj supstitu velikom greškom Trebali smo se usmjeriti na proizvodnju onih proizvoda koji su konkurentni i imaju išli linijom manjeg otpora i nisu radili na podizanju konkurentnosti što je dovelo do Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

A

groFructus Grupa je vodeća tvrtka u regiji kad je riječ o proizvodnji, otkupu, skladištenju i prodaji voća i povrća, ali je isto tako i lider u proizvodnji prerađenog voća i povrća. AgroFructus Grupa je prošle godine ostvarila promet od 600 milijuna kuna, dok se ove godine, zbog preuzimanja tvrtke Kor Neretva, očekuje promet od gotovo 800 milijuna kuna. S Denisom Matijevićem, većinskim vlasnikom i predsjednikom Uprave AgroFructus Grupe, razgovarali smo o poslovanju te tvrtke, uvjetima poslovanja i izazovima na

Novac iz EU fondova koji nam je na raspolaganju treba pametno iskoristiti i napraviti konkurentnu proizvodnju tržištu regije, a osvrnuo se i na probleme poljoprivrede koju smatra najznačajnijom granom gospodarstva svake zemlje. Što Vam donosi preuzimanje Kor Neretve?

- Preuzimanjem Kor Neretve i njenim uključivanjem u sustav Grupe ostvarit će se sinergijski efekt te, naravno, povećati efikasnost poslovanja.

S obzirom na to da smo godinama uspješno surađivali s tom tvrtkom, njihovo poslovanje nam je poznato i očekujemo da će proces prilagodbe biti brz i uspješan, te da će se ostvariti željeni efekti.

Planirate li investicije u dolini Neretve i koji bi mogli biti problemi?

- Planiramo inicirati nove proizvodnje, a pod time podrazumijevamo investicije u stakleničku ili drugu vrstu zatvorenih proizvodnji. Cilj nam je da otkupni centar radi tijekom cijele godine te da se uz mandarinu razviju i ostale kulture za koje postoji značajan potencijal.

Veliku ulogu u daljnjem razvoju doline Neretve trebala bi imati sredstva iz fondova Europske unije. Problem na koji smo naišli vezan je uz zemljište na kojim poljoprivrednici uzgajaju svoje kulture. Na žalost, većina zemljišta većih proizvođača je državna, te imaju kratkoročne zakupe koji traju do 2016 godine. Zbog toga se velik dio poljoprivrednika ne odlučuje na značajnije investicije, a što je još važnije, ne mogu ni aplicirati za sredstva iz EU fondova ako nemaju zakup zemljišta na najmanje 10 godina ili nisu njegovi vlasnici. Dolazimo u situaciju da postoji značajna koncentracija ljudi koji žele podići svoju proizvodnju na višu razinu, no na žalost zbog ovih problema to ne mogu.

Što očekujete da će se dogoditi vezano uz rusko tržište jer je to značajno tržište za mandarine?

- Svi čekamo rasplet situacije vezane uz uvedeni embargo - hoće li se on produžiti ili će se ukinuti na dio proizvoda. Ipak, moram reći da unatoč gubitku ruskog tržišta prošle godine i rekordnog uroda mandarina, urod mandarina koji je otkupila Kor Neretva je pronašao svog kupca i plasiran je na neka nova tržišta. Dakle, Rusi su nam poželjni kupci, ali nisu jedini. Ako se rusko tržište otvori, to ne znači da ćemo po svaku cijenu raditi na tom tržištu nego ćemo se prilagoditi zakonima ponude i potražnje.

Nismo ovisni o jednom tr-

žištu jer imamo veliki broj partnera i kupaca diljem Europe.

U čemu je Hrvatska pogriješila kada govorimo o poljoprivrednoj politici?

- Velika greška je bila politika koja je htjela zadovoljiti vlastite potrebe svim proizvodima koji se mogu kod nas proizvoditi, odnosno u pokušaju supstitucije uvoza. To se pokazalo pogrešnim jer smo se trebali usmjeriti na proizvodnju onih proizvoda koji su konkurentni i imaju konkurentnu prednost. Lošem stanju je pridonijelo i provođenje više socijalne nego razvojne politike, gdje su proizvođači išli linijom manjeg otpora i nisu

INTERVJU

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 7 tvrtki

čine AgroFructus Grupu

7

( 50 mil kn

investirano u Marinadu

Fructus Grupe

cije uvoza pokazao se m konkurentnu prednost. Lošem stanju je pridonijelo i provođenje više socijalne nego razvojne politike, gdje su proizvođači toga da danas nisu spremni za natjecanje na globalnom tržištu jem vrijede tržišni zakoni, odnosno zakon ponude i potražnje. Svjedoci smo da je EU ukinuo kvote za primjerice mlijeko, što dokazuje da planska proizvodnja nije dugoročno održiva. Ono na što se trebamo orijentirati jest strateška regionalizacija proizvodnje čime bismo dobili konkurentan proizvod s kojim bismo mogli nastupiti na globalnom tržištu.

radili na podizanju konkurentnosti što je dovelo do toga da danas nisu spremni za natjecanje na globalnom tržištu.

U čemu je izlaz?

- Prigoda je u povlačenju sredstva iz EU fondova.

Novac koji nam je na raspolaganju treba pametno iskoristiti i napraviti kon-

kurentnu proizvodnju. To nam je velika prilika za koju vjerujemo da ćemo znati iskoristiti.

Na koji način planirate proizvodnju voća i povrća?

- Planska proizvodnja kakvu poznajemo iz 80-ih godina je prošlost. Došlo je novo vrijeme u ko-

Kako vam posluju tvrtke u Bosni i Hercegovini?

- Zadovoljni smo poslovanjem na tržištu Bosne i Hercegovine, kako na nabavnom tako i na prodajnom tržištu. Poslujemo kroz dvije tvrtke od kojih je jedna u Čapljini, a druga u Laktašima. Te se tvrtke bave organizacijom proizvodnje, otkupom, pakiranjem, skladištenjem i distribucijom voća i povrća. Ove godine očekujemo prirodni rast prometa od 10 posto, što nas trenutačno zadovoljava.

Kakva je situacija u Makedoniji?

- Makedonija predstavlja veliki potencijal za nas,

prije svega na nabavnom tržištu. Naša tvrtka AgroFruktus dooel smještana je u Strumici, gdje smo 2012. završili veliku investiciju u sklopu koje smo izgradili najmoderniji otkupno-distributivni centar u tom dijelu regije. Najveći smo izvoznici voća i povrća iz Makedonije, većinom za istočna tržišta i Rusiju, manjim dijelom za Hrvatsku i BiH. Makedonija je značajno tržište zbog svojeg volumena, tradicije proizvodnje voća i povrća te dobrih klimatskih uvjeta.

Potreban je daljnji tehnološki razvoj kako bi se ostvario potencijal koje to područje omogućuje.

Kako je biti lider u regiji?

- Možemo reći da je naša Grupa, pogotovo nakon ove zadnje akvizicije, lider u regiji na tržištu voća i povrća. Iako smo vrlo ponosni na svoju poziciju, koja nam dijelom olakšava poslovanje, moramo biti svjesni i tereta koji donosi. Ta pozicija donosi dodatne odgovornosti, puno se očekuje kako od nas

tako i od naših zaposlenika, kooperanata i partnera. Svjesni smo da tisuće obitelji ovisi o našim poslovnim odlukama i sukladno tome moramo se i ponašati.

Kako posluje Marinada?

- Marinada je lider na tržištu u segmentu kon-

Nismo ovisni o jednom tržištu jer imamo veliki broj partnera i kupaca diljem Europe zerviranog voća i povrća. Ima 60 posto udjela na hrvatskom tržištu pasteriziranog voća i povrća i najmoderniji pogon za preradu u regiji.

Ukupna investicija iznosila je 50 milijuna kuna, a u sklopu nje kupljene su nove linije za preradu i pakiranje proizvoda te u cijelosti adaptiran proizvodni pogon. Za ovo ulaganje potpisan je ugovor s APPPR-om i realiziran maksimalan povrat sredstava iz IPARD programa. Kroz AgroFruc-

tus Grupu osiguravamo dostatne količine najkvalitetnije sirovine. Možemo reći da je Marinada perjanica našeg poslovanja i ponosni smo na nju.

Hoćete li imati još sličnih investicija?

- Unutar regije razgovaramo s partnerima o mogućnosti proširenje suradnje.

AgroFructus Grupa treba imati pogon za preradu i konzerviranje voća i povrća unutar Cefte. U obzir dolaze tržišta gdje imamo partnere i koja su nam nabavna tržišta. U ovom trenutku još uvijek nije definirano hoćemo li se odlučiti za neku akviziciju ili za greenfield investiciju.

U kojem roku planirate započeti tu investiciju?

- Sve je to vrlo izgledno i brzo. Može biti za godinu dana, a može biti najdulje za tri do četiri godine. U tom razdoblju planiramo se potpuno pozicionirati u ostatku regije. Naš core business je otkup i distribucija svježeg voća i povrća, a prerada je logičan slijed toga.

Ozbiljno razgovaramo s partnerima o snažnijem povezivanju

Tko su članice AgroFructus Grupe?

Kako kontrolirati rast?

- Plan nam nije konstantno preuzimanje ili nekontrolirano širenje, ali ozbiljno razgovaramo s partnerima o snažnijem povezivanju. Za očekivati je da će se ići na koncentraciju i okrupnjavanje kako bismo se suprotstavili konkurenciji koja dolazi izvan regije s tržišta koja su odavno okrupnjena i posložena. AgroFructus Grupa dosegla je gotovo 600 milijuna kuna prihoda proš-

AgroFructus Grupu čini šest tvrtki iz Hrvatske i inozemstva, a od nedavno i tvrtka Kor Neretva koja je do sada poslovala u sustavu Agrokora. U Donjem Miholjcu se nalazi krovna tvrtka AgroFructusa koja ima otkupne centre u Donjem Miholjcu, Lozanu i Puli, zatim Marinada iz Slatine i Bios iz Varaždina.

Tvrtke u Bosni i Hercegovini su AgroFructus Čapljina i AgroFructus Laktaši te u Makedoniji AgroFruktus Strumica.

le godine. Uključivanjem Kor Neretve u Grupu i planiranim organskim rastom, godišnje prihode povećat ćemo na gotovo 800 milijuna kuna. To je za nas značajan rast od gotovo 30 posto, ali je riječ o tvrtki koju ćemo jednostavno integrirati u svoj sustav. Radi se o poslu koji smo i dosada radili, tako da se ne bojimo posljedica rasta volumena.

8

AKTUALNO

*vijesti Program studentske prakse Generalna proba Erste banka je, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, pokrenula program plaćene stručne prakse pod nazivom Generalna proba. Program je namijenjen redovnim i odličnim studentima prve godine diplomskog studija, a pored edukacijskog dijela obuhvaća rad s mentorom te uključivanje u redovan rad organizacijskih jedinica Erste banke.

Stručna praksa trajat će od lipnja do kolovoza, po 40 sati tjedno, a studentima će biti isplaćena i plaća od 1600 kuna mjesečno.

Train Hungary na hrvatskim prugama HŽ Infrastruktura potpisala je ugovor s mađarskim željezničkim teretnim prijevoznikom Train Hungary o pristupu željezničkoj infrastrukturi Hrvatske. Osim osnovnog ugovora o pristupu, potpisan je i ugovor o isporuci električne energije za vuču vlakova te ugovor o korištenju uslužnih objekata na mreži hrvatskih pruga. Train Hungary ima velik kapacitet lokomotiva i teretnih vagona te su najavili poboljšanje kvalitete željezničkih usluga u teretnom prijevozu kao i zapošljavanje većeg broja radnika.

Grupa Končar: prihod 725,9 milijuna kuna

Društva Grupe Končar u prvom su ovogodišnjem tromjesečju ostvarila konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 666,2 milijuna kuna, što je za 41,3 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupni prihodi su 725,9 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi u istom razdoblju bili 688,5 milijuna kuna. Dobit prije poreza iznosi 37,4 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 32,1 milijun kuna.

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 2,8 mlrd €

izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini

( 4 puta više

nego prethodne godine

Inozemna ulaganja

U Hrvatsku ulazi više ulagačkog novca, ali više i odlazi Iz statističkih podataka nije lako razabrati koliko je stvarno svježeg investicijskog novca ušlo u Hrvatsku. Statistika tako kao izravno ulaganje u Hrvatsku bilježi i priljev 1,4 milijarde eura koje su banke dale Agrokoru da u Sloveniji kupi Mercator. Taj je novac dakle sjeo na hrvatski žiroračun Agrokora i zatim opet otišao u inozemstvo Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

zravna strana ulaganja u Hrvatsku u prošloj su godini iznosila 2,8 milijardi eura, stoji u statističkim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka. U usporedbi sa 2013. godinom to je nominalno četiri puta više i prošlu godinu svrstava među najuspješnije ulagačke godine.

No iz tih statističkih podataka nije lako razabrati koliko je stvarno svježeg investicijskog novca ušlo u Hrvatsku.

Naime, statistika je kao izravno ulaganje u Hrvatsku zabilježila i priljev 1,4 milijarde eura koje su banke dale Agrokoru da u Sloveniji kupi Mercator.

Taj je novac dakle sjeo na hrvatski žiro-račun Agrokora i zatim opet otišao u inozemstvo. U objašnjenju statističke tablice zato HNB navodi da su u ukupnim brojevima uključena i tzv. kružna ulaganja (round tripping) u kojima je odljev kapitala izvan zemlje jednak priljevu. Ipak, i hrvatska ekonomija će imati određene koristi i od takvih novčanih tokova.

Dio statistike izravnih ulaganja su i zadržane dobiti banaka u stranom vlasništvu. I taj će se novac možda pretvoriti u neku konkretnu investiciju.

Statistička tablica HNB-a je ukupna ulaganja od oko 1,7 milijardi kuna stoga stavila u odjeljak “ostale poslovne djelatnosti”. U djelatnosti fi-

nancijskog posredovanja (osim mirovinskih fondova) zabilježeno je ulaganje 207 milijuna eura. Trgovina na malo privukla je oko 146 milijuna eura.

U hotelski i restoranski biznis ušlo je 148 milijuna eura. Oko 144 milijuna eura došlo je kao vlasničko ulaganje u nekretnine.

Kroz sektor proizvodnje kemikalija prošlo je 136 milijuna eura...

Najviše u industriju i turizam Financijsko posredovanje privuklo je najviše novca od 1993. godine otkad se bilježi statistika ulaganja. Od ukupno 29,3 milijarde eura, preko financijskog posredovanja prošlo je 7,3 milijarde eura. Novac je u pravcu Hrvatske kretao najviše iz Austrije (6,3 milijarde), Nizozemske (5,9 milijardi eura, jer su tu sjedišta mnogih banaka i podružnica poduzeća preko kojih je prolazio novac) i Njemačke (2,5 milijardi).

Povodom objave podataka HNB-a o inozemnim ulaganjima priopćenjem se javila i Agencija za investicije i konkurentnost. U priopćenju se ističe da u prilog značajnom povećanju direktnih stranih ulaganja govori i podatak o više od 150 velikih investicijskih projekata koje aktivno prati Agencija za investicije i konkurentnost, a koji se nalaze u različitim fazama realizacije. Ukupna procijenjena vrijednost navedenih projekata iznosi više od sedam milijardi eura, a po završetku investicija rezultirat će otvaranjem više od 18.000 novih radnih mjesta.

“Najveći broj investicija odnosi se na industrijsku proizvodnju i turizam visoke dodane vrijednosti, koje zajedno čine ukupno 60 posto investicija, od čega posebno možemo izdvojiti farmaceutsku industriju”, kažu u AIK-u. “Konač-

no se vide rezultati aktivnih politika i mjera uvedenih unazad nekoliko godina radi poboljšanja investicijske klime. To se u konačnici odrazilo i

Dio statistike izravnih ulaganja su i zadržane dobiti banaka u stranom vlasništvu na povećanje broja novih investicijskih projekata te otvaranje novih radnih mjesta. Rezultati tih napora postaju vidljivi, što se potvrđuje i znatnim skokom Hrvatske za čak 24 mjesta u Doing Business izvještaju za 2015., kao i porastom direktnih stranih ulaganja”, stoji u izjavi Damira Novinića, ravnatelja AIK-a.

Uz ostalo, Novinić navodi da je u samo dvije i pol godine primjene Zakona o poticanju investicija i unapređenja investicijskog okruženja

zaprimljeno gotovo 400 prijava za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera, dok je po bivšem zakonu o poticanju ulaganja, koji je u primjeni bio pet godina, bio zaprimljen ukupno 121 zahtjev. “Posebno veseli činjenica da su investicije koje Agencija prati gotovo bez iznimke investicije u industrijsku proizvodnju i turizam visoke kategorije, za razliku od ranijih godina, kada su visoke brojke direktnih stranih ulaganja bile generirane uglavnom preuzimanjima postojećih tvrtki u Hrvatskoj te znatnim investicijama u segmentu trgovine”, rekao je Novinić.

Nova klasifikacija HNB je inače od listopada 2014. promijenio način objavljivanja podataka iz područja statistike odnosa s inozemstvom (platna bilanca, inozemni dug i stanje međunarodnih ulaganja) u skladu s metodologijom koju propisuje šesto izdanje međunarodnog Priručnika za sastavljanje platne bilance.

U skladu s primjenom novoga statističkog standarda mijenja se i prezentacijski oblik izravnih ulaganja. Izravna ulaganja ne klasificiraju se više prema tzv. smjeru ulaganja na izravna ulaganja u Republiku Hrvatsku i izravna ulaganja u inozemstvo, već se primjenjuje tzv. načelo sredstava i obveza (Assets/Liabilities principle).

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 5,7% BDP-a

visina ovogodišnjeg deficita

Sjednica hrvatske vlade

Deficit će se smanjivati jednu godinu duže Ove će godine štednja i povećanje prihoda proračuna dosegnuti 1,5 posto BDP-a. Europska komisija tražila je jedan posto, a Vlada je predložila nešto veći iznos. Točan omjer dogovorit će se s EK-om, rekao je Branko Grčić Igor Vukić vukic@privredni.hr

F

iskalna konsolidacija trajat će godinu dana duže od planiranog, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Predstavljajući na prošlotjednoj sjednici Vlade okvire ekonomske politike za iduće godine, Grčić je najavio da će deficit ispod dopuštene razine od tri posto biti smanjen tek na kraju 2017. godine.

Jedan od glavnih razloga je promjena metodologije obračuna deficita. U manjak države ubrojena su jamstva za javna poduzeća (HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb, željeznice), zatim jamstva Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak i drugi novi troškovi. Stoga će i ovogodišnji deficit biti na razini od 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda, što je više nego što su očekivali u Vladi.

Deflacija - dodatna teškoća Okvir za ekonomsku politiku zove se Program konvergencije i to je drugi takav plan u mandatu ove vlade. U njemu se nalaze i dodatne mjere koje trebaju pomoći smanjenju deficita. Ove će godine štednja i povećanje prihoda

proračuna dosegnuti 1,5 posto BDP-a. Europska komisija tražila je jedan posto, a Vlada je predložila nešto veći iznos. Točan omjer dogovorit će se s EK-om, rekao je Grčić. Štednja i rezanje javne potrošnje odrazit će se i na tempo gospodarskog rasta. Ove godine ostvarit će se mala pozitivna stopa od 0,4 posto. U 2016. se očekuje rast od jedan posto BDP-a, u 2017. će biti oko 1,2 posto te u 2018. godini oko 1,5 posto.

Dodatna teškoća za konsolidaciju proračuna predstavlja deflacija, objasnio je Grčić. Padom razine cijena smanjuje se i vrijednost BDP-a što potom predstavlja i pritisak na podmirivanje manjka.

U iduće tri godine po-

duzet će se i dodatni napori za smanjivanje javnog duga. Unatoč velikom rastu prošlih godina hrvatski javni dug još je niži od

Štednja i rezanje javne potrošnje odrazit će se i na tempo gospodarskog rasta europskog prosjeka koji iznosi 85,6 posto BDP-a.

No rast će se nastaviti pa će 2017. javni dug dosegnuti 92,6 posto BDP-a.

Od tada bi trebao padati, kaže Grčić.

Visina duga i deficita iznad europske razine zapreka je i uvođenju eura u Hrvatsku. Unatoč tome što država nastoji prona-

Pad broja nezaposlenih ranije no inače Broj nezaposlenih pao je prošli tjedan ispod 300.000. U odnosu na isto vrijeme prošle godine, nezaposlenih je manje za 55.000. Pad nezaposlenih uslijedio je zbog sezonskih razloga, ali i zbog pozitivnih gospodarskih pomaka, ustvrdio je premijer Milanović. “Lani je na ovu razinu broj nezaposlenih pao tek u srpnju”, rekao je on dodajući i da je industrijska proizvodnja rasla u prvom kvartalu za dobrih 3,5 posto.

ći nove izvore prihoda, još će dosta vremena proći do uvođenja poreza na nekretnine. Grčić kaže da nije dovršen sustav katastra i zemljišnih knjiga te model procjene vrijednosti pojedine nekretnine.

No i u Programu konvergencije je najavljeno kako će se i od nekretnina nastojati ubrati više novca.

Poticat će se lokalne jedinice da pojačaju naplatu komunalne naknade i na tome povećaju prihode za barem 15 posto. Boljoj naplati pridonijet će i dovršeni postupci legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada.

Dozvole za istraživanje podmorja davale su se i ranije Vlada će odbiti interpolaciju opozicijskih zastupnika protiv istraživanja nafte i plina na Jadranu.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak istaknuo je da se proces odabira kompanija koje će istraživati podmorje odvija prema zakonu i uz visoke standarde zaštite okoliša. “Dozvole za istraživanja davale su se još 2009. i 2010., a za to u javnosti nitko nije znao. Sad smo taj proces učinili jasnim, otvorenim i mnogo ga je lakše nadzirati”, rekao je Vrdoljak. “Zar ne vrijedi saznati kakvim blagom kao zemlja raspolažemo?

I onda u demokratskom procesu odlučiti kako ćemo to iskoristiti. Ako takvi poslovi nisu loši za Norvešku ili Škotsku, zašto bi bili loši za Hrvatsku”, rekao je premijer Zoran Milanović.

9

Hrvatska obrtnička komora

Dragutin Ranogajec i dalje na čelu Hrvatsku obrtničku komoru i u iduće četiri godine vodit će dosadašnji predsjednik Dragutin Ranogajec koji je na prošlotjednoj konstituirajućoj sjednici skupštine HOK-a dobio 41 glas. “Drugi mandat je još veća odgovornost jer je puno lakše popeti se na vrh nego na njemu ostati.

Zajedno s novim upravnim odborom i potpredsjednicima radit ćemo na skidanju stigme s obrtništva, uklanjati barijere, pripremati obrtnike za osvajanje tržišta”, istaknuo je Ranogajec te dodao kako će HOK i dalje raditi na promidžbi obrtničkih proizvoda i usluga na sajmovima u zemlji i inozemstvu, edukaciji obrtnika te povlačenju sredstava iz EU fondova.

Kao najveće pomake u protekle četiri godine mandata izdvojio je suradnju s nadležnim ministarstvima, promjene

Zakona o PDV-u te Zakon o obrtu koji je omogućio zaštitu obrtničke imovine, prijenos obrta za života obrtnika i mogućnost da obrtnici dobiju naknadu na Zavodu za zapošljavanje kada zatvore obrt.

Najavio je kako će od buduće vlasti tražiti poseban OIB za obrt, ali i osnivanje tvrtke koja bi se bavila organizacijom nastupa na sajmovima, seminara, radionica i konzultantskih usluga.

“Osnivanje tvrtke je neminovnost jer ćemo biti u situaciji da moramo izaći na tržište, stvoriti nove prihode, a jedina mogućnost za to u ovom trenutku je tvrtka”, rekao je Ranogajec. (I.G.)

Dun & Bradstreet

Hrvatskoj rejting DB3d

Bonitetna kuća Bonline ponovno je počela objavljivati mjesečna izvješća Dun&Bradstreeta za Republiku Hrvatsku.

Tako je u mjesečnoj publikaciji D&B-a International Risk and Payment Review za tekući mjesec ta najveća bonitetna kuća na svijetu Hrvatskoj i dalje dodijelila rejting DB3d, što je svrstava u zemlje s blagim rizikom poslovanja.

U 2015. godini D&B predviđa rast BDP-a u Hrvatskoj po stopi od jedan posto uz stopu nezaposlenosti od 18 posto. Krat-

koročno, ekonomska slika Hrvatske ne izgleda pozitivno, ali ipak ima nekih razloga za optimizam kao što su: rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine, što je prvi rast nakon 12 uzastopnih kvartala pada. Osim toga, raste i povjerenje potrošača kao i potrošnja u siječnju i veljači ove godine, dok bi pad cijena nafte trebao povećati likvidnost domaćinstava te investicije.

Glavni razlog rasta BDPa u zadnjem kvartalu prošle godine bio je povećanje izvoza od 4,5 posto. Zbog trenutačne situacije u eurozoni prognoza rasta BDPa nije optimistična. Uz to, sve komponente ekonomskog rasta su trenutačno u padu: privatna potrošnja za 6,6 posto, državna potrošnja 0,4, a investicije za 3,7 posto. U regiji uz Hrvatsku najviši rejting ima Slovenija (DB3d).

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 40 mil €

( 130 mil €

predviđeno ulaganje u Luku Dubrovnik

procijenjena investicija u EL-TO Zagreb

Kako privući domaće i strane ulagače?

Projekti koji spremno U Katalogu investicijskih mogućnosti, koji objavjuje Agencija za investicije i konkurentnost, trenutačno se nalazi 27 projekata u državnom portfelju koji su spremni za ulaganja i na čijoj će se promociji intenzivnije raditi u sljedećim mjesecima PIŠE >> Ilijana Grgić

H

rvatska se trudi istaknuti prednosti projekata koji bi mogli biti zanimljivi stranim i domaćim ulagačima. Katalog investicijskih mogućnosti od svog osnutka prikuplja i objavljuje Agencija za investicije i konkurentnost, podaci se ažuriraju na kvartalnoj razini i kao takvi prezen-

Bjelovarskobilogorska županija

Hotel Aqua Balissae, Daruvar - Projekt je u vlasništvu Grada Daruvara.

Njime se predviđa izgradnja obiteljskog termalnog hotela, s ciljem da postane najbolji termalni hotel za obitelji s djecom u Hrvatskoj. Bit će ponuđen strateškom partneru na temelju modela prava građenja, na razdoblje od 99 godina, pod uvjetom da se hotel izgradi u roku od 24 mjeseca od dana izbora najboljeg ponuđača. Vrijednost investicije je devet milijuna eura.

Hotel Rimska šuma, Daruvar - Predviđena je izgradnja hotela sa 250 smještajnih jedinica i popratni sadržaji. Vrijednost projekta je 20 milijuna eura. Bit će ponuđen strateškom partneru na temelju modela prava

građenja na rok od 99 godina.

Brodsko-posavska županija

Hotel Tvrđava Brod, Slavonski Brod - Projekt uključuje rekonstrukciju bivše vojarne, koja je nekada bila dio brodske tvrđave, u moderni hotel.

Ishođena je sva potrebna dokumentacija, uključujući građevinsku dozvolu i potvrdu glavnog projekta, kao i sve dozvole Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi pet milijuna eura.

Industrijska zona Đuro Đaković, Slavonski Brod - Riječ je o prodaji 30.000

četvornih metara zemljišta u vlasništvu Đure Đaković Holdinga smještenog u jednoj od najvećih poslovnih zona u istočnoj Hrvatskoj. Zona je opre-

tiraju budućim investitorima. U Katalogu se trenutačno nalazi 27 projekata u državnom portfelju koji su spremni za ulaganja i na čijoj će se promociji intenzivnije raditi u sljedećim mjesecima. Projekti se nalaze u 11 županija, a najviše u Primorsko-goranskoj županiji - njih šest. mljena potrebnom infrastrukturom. Dva su moguća transakcijska modela: prodaja zemljišta te zajedničko ulaganje s društvom Đuro Đaković Holding.

Dubrovačkoneretvanska županija

Luka Dubrovnik - Luka ima jedinstvenu poziciju te je pogodna za razvoj raznih objekata koji mogu pridonijeti boljem prometu putnika i tereta. Od budućeg koncesionara ili strateškog partnera očekuju se ulaganja u vrijednosti od 40 milijuna eura.

Luka Ploče - Područje Luke Ploče pokriva više od 230 hektara, od čega je 50 hektara još uvijek nerazvijeno i spremno za koncesiju.

Projekt Kupari - Planira se razvoj turizma visoke kategorije izgradnjom novih hotelskih objekata sa

1500 smještajnih jedinica, uz prethodno rušenje postojećih hotela Kupari, Pelegrin, Goričina I i Goričina II. Pravo građenja i pravo služnosti nekretninama bit će na razdoblje od 99 godina.

Hoteli Plat, Dubrovnik - Hoteli su smješteni u malom mjestu Plat, 12 kilometara istočno od Dubrovnika. Kompleks se nalazi na obali s četiri šljunčane plaže i okružen je gustom mediteranskom vegetacijom. Prodaje se 92,49 posto ukupnog kapitala. No kako društvo nije uvršteno na burzu, nije poznata prosječna cijena dionice.

ca s pripadajućim objektima i potrebnom infrastrukturom. Planirano je da svi objekti u kampu budu izgrađeni od drveta i prirodnih materijala.

Ličko-senjska županija

Krapinskozagorska županija

Kamp Jarki, Stubičke Toplice - Projekt predviđa izgradnju autokampa sa 45 mjesta za kamp-prikolice, kampere te veći broj drvenih montažnih jedini-

HES Kosinj/Senj II - Riječ je o drugoj fazi razvoja postojećih hidroenergetskih sustava na rijekama Lici i Gackoj, u koju HEP želi ići sa strateškim partnerom. Projektom vrijednim oko 500 milijuna eura postojeći sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim 13,5 kilo-

metara dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj II snage 350 megavata.

Osječkobaranjska županija

KKE Osijek 500 - Planirana plinska kombi-kogeneracijska elektrana Osijek služit će za proizvodnju električne energije, tehnološke pare, ogrjevne i niskotemperaturne topline, a kao pogonsko gorivo će koristiti prirodni (zemni) plin. Procijenjena vrijednost projekta je oko 350 milijuna eura.

Zračna luka Osijek - Projekt ima za cilj modernizaciju postojećih, izgrad-

11

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( od 405 do 630 mil € ( 30 mil € procjena ukupne investicije u LNG terminal

vrijednost projekta Sportskog centra Krk

čekaju investitore izvanredna je ulazna točka za putnike koji dolaze u regiju, uglavnom turiste. Vrijednost investicije koja obuhvaća rekonstrukciju i proširenje je 16 milijuna eura, a ulaganja su moguća putem javno-privatnog partnerstva ili koncesija.

Rekreativno-zabavna zona, Novi Vinodolski - obuhvaća površinu od oko 4422 metra četvorna i nalazi se u najatraktivnijem turističkom dijelu, u neposrednoj blizini središta grada, parka i plaže. Razvoj projekta planiran je u dvije zone – kopnenoj i pomorskoj u šest funkcionalnih jedinica i s pratećim sadržajima, uključujući ugonju novih kapaciteta te opremanje Zračne luke Osijek. Procijenjena vrijednost ulaganja je pet milijuna eura.

Dvorac Esterházy - Projekt se nalazi u centru Darde. Predviđena je rekon-

strukcija kompleksa starog dvorca u hotel najviše kategorije. Ukupna vrijednost projekta je 11,96 milijuna eura. Strateškom partneru dvorac će biti ponuđen po modelu prava građenja na 99 godina. Također, ako potencijalni investitor bude iskazao interes za kupnju, Općina je spremna prodati dvorac za 282.354 eura. U slučaju prodaje Republika Hrvatska ima pravo prvokupa.

Primorskogoranska županija

LNG terminal - Projekt je na listi strateških investicijskih projekata, što znači da svi službeni postupci postaju žurni i imaju najviši prioritet, te je pojednostavljena i ubrzana procedura ishođenja dokumentacije i dozvola za potrebe realizacije projekta. Ukupna investicija se procjenjuje od 405 do 630 milijuna eura, ovisno o razvojnom scenariju koji će se na kraju odabrati za projekt.

Zračna luka Rijeka Smještena je na otoku Krku, 26 kilometara jugoistočno od Rijeke.

Njen položaj u sredini Kvarnerskog zaljeva

stiteljske objekte, plažu te sportsko-rekreacijske sadržaje. Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 2,5 milijuna eura.

Kompleks Zapadna Žabica, Rijeka - Riječ je o izgradnji novog autobusnog terminala u neposrednoj blizini stare autobusne stanice. Uz novi autobusni terminal, projekt uključuje izgradnju javne garaže na četiri razine sa 940 parkirnih mjesta te trgovački centar s poslovnim sadržajima. Vrijednost projekta je 50 milijuna eura.

Izrađena je potpuna projektna dokumentacija, ishođena lokacijska i građevinska dozvola za rekonstrukciju pristupne

ceste te za cijeli kompleks Zapadne Žabice.

Sportski centar Krk Grad Krk je u potrazi za potencijalnim investitorima za razvoj projekta kojim se planira izgradnja hotela s wellness centrom, bazenom i ostalim pratećim sportskim i poslovnim sadržajima na području postojećeg nogometnog igrališta u blizini centra grada. Sva potrebna prostorno planska dokumentacija je izrađena. Ukupna vrijednost projekta je 30 milijuna eura.

Imperial Rab, Rab Glavno hotelsko društvo na otoku Rabu. Posluje već skoro 50 godina i čvrsto je pozicionirano na vodećem mjestu u hotelskom sektoru na otoku. Društvo se sastoji od četiri hotela, dva turistička naselja, dva autokampa kao i nekoliko restorana i manjih ugostiteljskih i drugih kapaciteta. Prodaje se 50,08 posto ukupnog kapitala, a prosječna cijena dionice na burzi je iznosila 65,96 eura.

Splitskodalmatinska županija

Hoteli Makarska, Makarska - Investitorima je ponuđeno 41,39 posto ukupnog kapitala, a prosječna cijena dionice na burzi se kreće oko 23,47 eura.

Eko marina Tučepi - Nudi se partnerstvo potencijalnim investitorima za razvoj projekta Eko marina Tučepi, kojim se predviđa izgradnja 80 novih nautičkih vezova i modernizacija 25 postojećih vezova. Vrijednost projekta procijenjena je na 5,5 milijuna eura.

Virovitičkopodravska županija

Sirana Virovitica - U Županiji se želi izgraditi objekt za preradu mlijeka. Projekt je u visokom stupnju gotovosti i sve neophodne dozvole kao i dodatna dokumentacija potrebna za implementa-

ciju projekta su ishođene.

Projekt je procijenjen na 3,5 milijuna eura.

Dvorac Janković, Suhopolje - Osnovna ideja projekta je rekonstrukcija dvorca i pratećih objekata u hotel s četiri zvjezdice s dodatnim sadržajima. Dvorac Janković je u 100-postotnom vlasništvu Virovitičko-podravske županije koja je spremna ponuditi strateškom partneru pravo građenja na 99 godina, uz uvjet da se nekretnina privede namjeni u roku od pet godina od izbora najboljeg ponuđača, a cijena prava građenja iznosila bi jednu kunu (1 HRK = 0,13 EUR). Ukupna vrijednost projekta je procijenjena na 10 milijuna eura.

od zone, dok se trenutačno gradi kanalizacijski sustav do same zone.

Vrata Zadra, Zadar - Planira se revitalizacija i stvaranje nove urbane jezgre na prostoru kontaktne zone između povijesnog centra i novog dijela Zadra, poznatog kao šire područje Ravnica. Trenutačno se na zemljištu u okviru obuhvata projekta nalazi nekoliko zapuštenih kulturnih i sportskih objekata, stara utvrda, lučica i dva kanala. Procijenjena vrijednost projekta iznosi približno 110,8 milijuna eura.

Sportski centar Višnjik, Zadar - Želi se izgraditi nekoliko novih objekata poput hotela, sponzorske kuće s uredima, teniskog centra, kompleksa vanjskih bazena s olimpijskim, rekreacijskim i dječjim bazenom te bazenom za ronilačke sportove sa skakaonicom. Procijenjena vrijednost je 100 milijuna eura.

Grad Zagreb

Zadarska županija

Poslovna zona Crno, Zadar - Projekt uključuje razvoj poslovne zone na četiri milijuna četvornih metara, od čega je građevinsko zemljište oko 2,5 milijuna četvornih metara.

Zona je nerazvijena i bez osigurane infrastrukture, međutim izgrađeni su cesta i vodovod 400 metara

EL-TO Zagreb - Projekt obuhvaća zamjenu starog kogeneracijskog postrojenja novom proizvodnom jedinicom. Procijenjena investicija je 130 milijuna eura.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 27 projekata

pristiglo na javni poziv Ministarstva pomorstva

( 75,5 mil kn

njihova ukupna vrijednost

Stiže novac iz europskih fondova

Započinju velika ulaganja u luke Krajnji korisnici su županijske lučke uprave, a ponegdje i državne lučke uprave. One mogu do 85 posto potrebnih sredstava sufinancirati svoje investicije pa bi bilo šteta da taj novac ostane neiskorišten, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

državnom proračunu za 2015. i projekcijama za 2016. i 2017. godinu za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenima za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture planirano je 23 milijuna kuna.

Postupak odabira prošlo 12 projekata Na javni poziv Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture pristiglo je 27 projektnih prijedloga koje je kandidiralo 16 županijskih lučkih uprava u ukupnoj vrijednosti od 75,5 milijuna kuna. Uku-

Oko 600 milijuna kuna iz EU fondova za pomorski dio od 2014. do 2020. uspjela ispregovarati Hrvatska pno 12 projekata je prošlo postupak odabira, a ključni kriteriji su bili unapređenje kvalitete javnog pomorskog prijevoza u pogledu povezivanja otoka s kopnom i otoka međusobno, stvaranje boljih uvjeta za život na otocima, stvaranje uvjeta i poticanje gospodarskog razvoja otoka te otklanjanje nedostatka na postojećoj infrastrukturi.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić

istaknuo je kako je Hrvatska uspjela ispregovarati više od 600 milijuna kuna iz EU fondova za pomorski dio u razdoblju od 2014. do 2020. “Ta sredstva se u najvećem dijelu odnose na ulaganja u luke na kopnu i otocima. Krajnji korisnici su županijske lučke uprave, a ponegdje i državne lučke uprave. One mogu do 85 posto potrebnih sredstava sufinancirati svoje investicije pa bi bilo šteta da taj novac ostane neiskorišten. Uvjeren sam da će se projekti izgradnje luka, primjerice u Trogiru, Tisnom, Šibeniku, Zadru, Rijeci ili Istri, ubuduće prebacivati iz nacionalnih operativnih programa financiranja u financiranje iz EU fondova. Za to primjer sada imamo u Hrvatskim cestama. Nadam se da će se ti projekti već iduće godi-

ne financirati iz zajedničke europske blagajne, a o lučkim upravama ovisi koliko ćemo biti uspješni u tome”, istaknuo je Hajdaš Dončić koji je obilazeći Dalmaciju potpisao ugovore s nekoliko lučkih uprava za sufinanciranje njihovih projekata.

Dubrovačko područje Tako se projektom Izgradnja lučke infrastrukture u luci Ston predviđa gradnja nove obale duljine 162 metra s novim privezima za 42 plovila. Također, bit će produbljeno morsko dno do obalne linije čime će

se omogućiti sigurnije manevriranje i pristajanje plovila. Procijenjena vrijednost radova je 12,7 milijuna kuna od čega Ministarstvo prometa sufinancira projekt s milijun kuna, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije s dva milijuna, a jedinice lokalne samouprave sa 4,25 milijuna kuna.

Realizacijom projekta velolučke Lučke uprave Izgradnja pomorsko putničkog terminala Vela Luka bit će izgrađeno trajektno pristanište, zidana obala u dužini od 482 metra, dva veza dužine 70, odnosno 150 metara te uređena zaobalna površina od 18.000 četvornih metara.

Ukupna procijenjena vrijednost radova iznosi 63,35 milijuna kuna od čega Ministarstvo ove godi-

ne sufinancira taj projekt s tri milijuna kuna, a kroz sredstva HBOR-a u njega će biti uloženo 5,6 milijuna kuna. Izgradnjom trajektnog pristaništa povećat će se sigurnost prometa u luci, manevarski prostor potreban za pristajanje i okretanje većih brodova, te osigurati kopnena površina za zadržavanje vozila u tranzitu i njihov izlaz na cestovnu mrežu otoka.

Splitsko i šibensko područje Projektom Izgradnja trajektne luke Trogir-Soline omogućit će se redovni trajektni promet na linijama Trogir-Split-Drvenik Mali-Drvenik Veliki s operativnom obalom i površinom koji omogućuju funkcioniranje luke na najvišoj razini. Projektom se trajektni promet premješta na sigurniju lokaciju i time se postiže veća sigurnost prometa plovila i ljudi u akvatoriju Gra-

da Trogira. Procijenjena vrijednost radova iznosi 19,12 milijuna kuna, od čega Ministarstvo sufinancira projekt s tri milijuna kuna, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije s četiri milijuna, a jedinice lokalne samouprave sa 12 milijuna kuna.

Radovi bi trebali početi u lipnju, a za osam mjeseci bi trebali biti dovršeni.

Projektom Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa luke Tisno predviđena je gradnja dodatnog novog obalnog zida u dužini od 160 metara popločanog kamenim obložnicama i poklopnicama, te kamenim nogostupom. Cilj projekta je omogućiti sigurno privezivanje komunalnih i tranzitnih plovila. Radovi su procijenjeni na 3,75 milijuna kuna, od čega Ministarstvo sufinancira dva milijuna, a jedinice lokalne samouprave milijun kuna.

Projektom Izgradnja komunalnog dijela luke otvorene za javni promet Vrnaža riješit će se problem komunalnog veza u Šibeniku budući da trenutačno ne postoji luka s odgovarajućim sigurnim prihvatom većeg broja plovila na komunalnom vezu. Prva faza radova iznosi 8,9 milijuna kuna od čega Ministarstvo sufinancira milijun kuna, Lučka uprava dva milijuna, jedinice lokalne samouprave milijun kuna, te Županija šibensko-kninska milijun kuna. Ukupna vrijednost cijelog projekta uređenja komunalne luke iznosi 30 milijuna kuna, a podijeljena je u šest faza.

enterprise europe

info

Broj 130, 4. svibnja 2015.

ZELENA KNJIGA O STVARANJU UNIJE TRŽIŠTA KAPITALA

Uklanjanje prepreka za lakši pristup financiranju Kao glavna načela na kojima bi se zasnivala unija tržišta kapitala Zelena knjiga navodi najveću korist za gospodarstvo i radna mjesta, lakši pristup financijama za mala i srednja poduzeća, olakšano prekogranično ulaganje unutar EU-a i veću povezanost sa svjetskim tržištima kapitala Ilijana Grgić Unija tržišta kapitala jedan je od glavnih projekata Europske komisije te prva strukturna inicijativa u okviru Plana ulaganja za Europu s mogućim trajnim pozitivnim učinkom na gospodarstvo. Slobodan protok kapitala jedno je od temeljnih načela iz Ugovora u Rimu koji je prethodio osnivanju Europske unije i ovo je jedinstveni pokušaj da se ta vizija stara 50 godina pretvori u stvarnost, rečeno je na nedavnoj prezentaciji glavnih značajki Zelene knjige o stvaranju unije tržišta kapitala, održanoj u Kući Europe u Zagrebu.

“Kao glavna načela na kojima bi se zasnivala unija tržišta kapitala Zelena knjiga navodi najveću korist za gospodarstvo i radna mjesta, lakši pristup financijama za mala i srednja poduzeća, olakšano prekogranično ulaganje unutar EU-a i veću povezanost sa svjetskim tržištima kapitala”, istaknuo je zamjenik voditelja Odjela unije tržišta kapitala pri Europskoj komisiji Philip Todd koji je održao prezentaciju.

Europska komisija je u siječnju ove godine započela rad na projektu stvaranja unije tržišta kapitala za svih 28 država članica. Unija tržišta kapitala je kao koncept dobila punu podršku, a u žarištu su

se našli izazovi i prioriteti pri ujedinjavanju tržišta kapitala. Jedan od glavnih izazova je stupanj povezivanja financijskih tržišta diljem Europe koji se smanjio od početka gospodarske krize te su se ban-

ke i ulagači okrenuli domaćim tržištima.

Velike su razlike u razvoju kapitalnih tržišta unutar Unije. Dok je u 2013. kapitalizacija domaćeg tržišta vrijednosnih papira u Velikoj Britaniji dosegla 121 posto BDP-a, a u Nizozemskoj 98 posto BDP-a, u Latviji, Cipru i Litvi iznosila je manje od 10 posto. Usporedo s drugim relevantnim gospodarstvima, tržište kapitala, vrijednosnih papira i rizičnog kapitala je manje razvijeno. S druge strane, u 2013. američko javno tržište vrijednosnih papira je dvostruko veće od europskog, a kinesko ga nadmašuje s kapitalizacijom od 74 posto BDP-a. Do 13. svibnja Europska komisija održava javno savjetovanje o uniji tržišta kapitala te su pozvani svi relevantni dionici i interesne skupine da iznesu svoje prijedloge. Nakon toga slijedi donošenje akcijskog plana o radu i vremenskim rokovima za postavljanje temelja unije tržišta kapitala. Donošenje akcijskog plana predviđa se za ljeto ove godine, dok se njegova realizacija očekuje do 2019. Istodobno sa savjetovanjem o uniji tržišta kapitala, pokrenuta su još dva popratna savjetovanja - o visokokvalitetnoj sekuritizaciji i direktivi o prospektu.

enterprise europe Učilište EU Projekti

Škola za stvaranje EU stručnjaka Od ovog tjedna s radom počinje Učilište EU projekti na kojem će se obrazovati voditelji pripreme i provedbe projekata, financiranih iz fondova EU-a, voditelji infrastrukturnog projekta, voditelji projekata u ruralnom razvoju, te stručnjaci za postupke javne nabave Nakon izdavanja dopusnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s radom ovoga tjedna počinje specijalizirano Učilište EU projekti – ustanova za obrazovanje odraslih. Kako kaže osnivačica ovog učilišta Arijana Vela, ono je nastavak dugogodišnjeg rada na edukaciji odraslih osoba o tematici EU fondova.

“Do današnjeg je dana kroz naše programe prošlo više od 7500 osoba iz različitih sektora, a s veseljem ističemo da su njihove reakcije izuzetno pozitivne. U sklopu Učilišta provodit ćemo nekoliko programa osposobljavanja i usavršavanja za projektne menadžere u sektoru EU fondova s naglaskom na strukturne fondove, ruralni razvoj i infrastrukturne projekte, a naglasak će biti i na praktičnom radu u manjim grupama po čemu smo i inače prepoznati među našim polaznicima”, ističe Arijana Vela.

Učilište je koncipirano na originalnom programu koji je temeljen na praktičnim primjerima o kojima predaju aktivni

Učilište nudi i posebne kompleksne edukacijske programe za već iskusne EU profesionalce, a razvili su programe za stručnjake za infrastrukturne i projekte iz područja ruralnog razvoja, uz redovite programe za pripremu i provedbu projekata te javnu nabavu.

“Cilj će nam biti kvaliteta, a ne kvantiteta, stoga ćemo upisivati svega nekoliko grupa godišnje kako bismo im mogli pružiti kvalitetan i nadasve praktičan rad. Kako je završen proces registracije i verifikacije programa obrazovanja odraslih, završetkom edukativnih programa i nakon uspješnog polaganja ispita polaznici će dobiti javne isprave koje će se upisivati u e-radne knjižice”, zaključuje Arijana Vela. konzultanti. Na ovaj način se na iskustvu stvaraju gotovi stručnjaci, a ne samo poznavatelji terminologije i funkcioniranja europskih fondova. Tijekom učenja polaznici će raditi na konkretnim i svojim projektima, a svaki polaznik imat će i aktivnu podršku mentora do kraja programa kojim će se pripremiti kompletan projekt za

prijavu na EU fondove. Kako najavljuju u Učilištu koje je prvo i za sada jedino koje se bavi ovim područjem, za polaznike i završene polaznike organizirat će se redovna druženja i tematske rasprave s brojnim domaćim i stranim stručnjacima za EU fondove, a u budućnosti će dobivati i brojne pogodnosti i popuste za usluge.

Svaki od programa traje najmanje 160 sati, a po završetku polaznici postaju certificirani voditelji pripreme i provedbe projekata financiranih iz fondova EU-a, voditelji infrastrukturnog projekta (izrada studije izvodljivosti), voditelji projekata u ruralnom razvoju te stručnjaci za postupke javne nabave.

Dogovorena suradnja Održano nacionalno s Crnogorcima savjetovanje

Na sjednici Upravnog odbora Centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL) zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Boris Guina potpisao je Memorandum o suradnji (MoU) s Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća Crne Gore (DDSME), koju je zastupao direktor Aleksandar Pavićević. Dokument definira ciljeve su-

radnje u vidu jačanja institucionalne suradnje između agencija, poboljšanja ekonomske i poslovne suradnje hrvatskih i crnogorskih poduzetnika te pružanja podrške i doprinosa za poboljšanje njihove konkurentnosti na globalnom tržištu. Obje su strane članice Europske poduzetničke mreže (EEN) te se njihove aktivnosti suradnje nastavljaju na već započete procese u okviru Mreže.

U Petrčanima kraj Zadra održano je 19. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu na kojem su sudjelovali predstavnici Vlade, lokalnih i regionalnih samouprava, predstavnici državnih institucija, agencija i strukovnih udruženja. Drugoga dana konferencije održana je i tradicionalna tribina Pitaj Vladu na kojoj su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, ministar turizma Darko Lorencin, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić te zamjenik ministra financija Igor Rađenović. “Procesi u Hrvatskoj se odvijaju u pozitivnom smjeru i taj tijek više nitko ne može zaustaviti”, istaknuo je Grčić te dodao kako se ovih dana finalizi-

raju dvije ključne stvari – program nastavka reformi te nova faza fiskalne konsolidacije. Reforme koje se moraju provesti u Hrvatskoj, kazao je, nisu programirane za mandat jedne vlade već je to proces koji će se nastaviti i nakon završetka mandata ove vlade. “Stoga je važno odrediti strateške pravce, a to su reformirati javnu upravu, smanjiti parafiskalne namete, ojačati efikasnost socijalnog sustava. Sve je to dio programa koji ćemo ovih dana u finalnoj verziji isporučiti Europskoj komisiji”, naglasio je potpredsjednik Vlade. Teme ovogodišnjeg poduzetničkog savjetovanja su Internacionalizacija poslovanja i EU fondovi, a savjetovanje je posvećeno aktualnim temama vezanim uz internacionalizaciju poslovanja te perspektivama i mogućnostima financiranja poduzetničkih projekata iz EU fondova.

www.een.hr

4. svibnja 2015.

2 3

6. poduzetnički forum HAMAG-BICRO-a

Kako postati europska zvijezda Na poduzetničkom forumu govorit će se o Istraživanju i razvoju na međunarodnom tržištu – programu Eurostars Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije poziva na 6. poduzetnički forum HAMAGBICRO-a koji će se održati u srijedu, 6. svibnja u prostorijama kongresnog centra Forum Zagreb. Tema Foruma je Istraživanje i razvoj na međunarodnom tržištu – program Eurostars.

Eurostars je program za istraživanje i razvoj nastao kao zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica. Glavni partner na projektu je malo ili srednje veliko trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem (R&D performing SME). Maksimalni iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najviše 150.000 eura ili do 50 posto udjela hrvatskog partnera na projektu.

Tijekom foruma sudionici će imati priliku čuti više o samom programu Eurostars o kojem će govoriti Alessandra Audano, predstavnica EUREKA tajništva koje rukovodi programom na međunarodnoj razini. Nacionalni projektni koordinator za Švicarsku Colette John-Grant predstavit će mogućnosti suradnje sa Švicarskom te uspješne projekte koji su prošli program Eurostars. Vedran Đidara, nacionalni koordinator projekata EUREKA/Eurostars za Hrvatsku, prezentirat će postupak prijave u program za hrvatske natjecatelje.

čuti uspješnu EUREKA priču iz Hrvatske koju će predstaviti Goran Šimić iz tvrtke El koncept, a završni dio programa namijenjen je predstavljanju Europske poduzetničke mreže koja poduzetnicima besplatno omogućuje pronalazak međunarodnog partnera i internacionalizaciju poslovanja.

U drugom dijelu programa, međunarodni stručnjak za ocjenjivanje programa Eurostars približit će sudionicima proces evaluacije projekata i savjetovati kako napisati svoje projektne prijedloge. Sudionici će također imati priliku

Za sudjelovanje na 6. poduzetničkom forumu možete se prijaviti na poveznici http://bit.ly/1oPJJ0l najkasnije do utorka, 5. svibnja u 15 sati. Sudjelovanje na Forumu je besplatno, a broj mjesta je ograničen.

Program radionice možete preuzeti na http://www.hamagbicro.hr/wp-content/uploads/2015/04/Program-Eurostars.pdf. Dio programa bit će održan na engleskom jeziku.

Briga za okoliš

Borba protiv plastičnih vrećica Europski parlament od zemalja članica EU-a traži drastično smanjivanje upotrebe vrećica koje su najveći zagađivači okoliša Zemlje članice Europske unije moraju drastično smanjiti upotrebu do sada najčešće upotrebljavanih plastičnih vrećica koje su najveći zagađivači, prihvaćeno je u Rezoluciji koju je prihvatio Europski parlament.

Ovaj zakon će stvoriti pravu win-win situaciju, istaknula je izvjestiteljica Europskog parlamenta Margrete Auken.

“Ovdje govorimo o ogromnom problemu zaštite okoliša. Milijarde plastičnih vrećica završe izravno u prirodi kao neobrađen otpad. To šteti prirodi, ribama i pticama, i moramo se uhvatiti u koštac s tim. Europska komisija rekla

je da se zemlje same trebaju baviti tim pitanjem, ali zapravo nisu! Po procjeni Komisije, bit će spašeno 740 milijuna eura godišnje”, dodala je Margrete Auken nakon što je Parlament prihvatio drugo čitanje i podržao sporazum s Vijećem ministara u studenom prošle godine.

EU države članice imat će mogućnost odabira: ili poduzeti mjere i osigurati da prosječna potrošnja laganih vrećica ne prelazi 90 po stanovniku godišnje do 2019. i 40 do kraja 2025. godine ili pak osigurati da do kraja 2018. godine prodavači ovakve vrećice ne dijele besplatno.

Zastupnici kažu da su lagane plastične vrećice tanje od 50 mikrona one koje čine veliku većinu ukupnog broja plastičnih vrećica koje se koriste u Uniji. One su manje pogodne za ponovnu upotrebu nego deblje plastične vrećice zbog čega brže postaju otpad i češće se odbacuju u okoliš. Odbacivanje plastičnih vrećica u okoliš uzrokuje onečišćenje okoliša i pogoršava rašireni problem otpada u vodenim površinama, ugrožavajući vodene

Smanjenje nezaposlenosti u EU U usporedbi sa 2013. nešto više od polovine regija Europske unije zabilježilo je u 2014. smanjenje regionalne stope nezaposlenosti od najmanje 0,5 postotnih bodova. No i 2014. zabilježene su velike razlike u regionalnim stopama nezaposlenosti od

regije do regije. Najmanja stopa zabilježena je u regiji Praha u Češkoj i Gornjoj Bavarskoj u Njemačkoj (2,5 posto u obje regije), nakon čega slijede Tübingen, Oberpfalz, Donja Bavarska i Donja Franačka (sve njemačke regije i u svima je stopa nezaposlenosti bila manja

od tri posto). S druge pak strane, najveća stopa nezaposlenosti zabilježena je u pet španjolskih regija: Andaluziji (34,8 posto), Kanarskim otocima (32,4 posto), Ceuti (31,9 posto), Extremaduri (29,8 posto) i Kastilji-La Manchi (29,0 posto).

ekološke sustave diljem svijeta. Procjenjuje se da je u 2010. godini svaki građanin EU-a koristio 198 plastičnih vrećica, od kojih su 90 posto njih bile lagane plastične vrećice. Daljnji nastavak ovakvog scenarija značio bi i daljnje povećanje potrošnje plastičnih vrećica. Prema podacima Europske komisije, u 2010. godini u EU je odbačeno više od osam milijardi plastičnih vrećica.

enterprise europe Mogućnosti razvoja hrvatskog poduzetništva

Hrvatska kao nova Silicijska

Američki poduzetnici se usmjeravaju na pozicioniranje tvrtke kao vodeće na tržištu, kako bi je kasnije uspješno i prodali, a europski poduzetn ostavljaju u nasljeđe djeci i unucima, procjenjuje profesor na Sveučilištu Stanford Burton Lee Može li Hrvatska postati europska Silicijska dolina, pitanje je na koje je odgovor tražio profesor sa Sveučilišta Stanford Burton Lee na predavanju za hrvatske inovativne poduzetnike, investitore, profesore te predstavnike javnog sektora i potpornih institucija. Predavanje je organizirala Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Europska poduzetnička mreža.

kim globalnim tehnološkim korporacijama kao što su General Electric, Hewlett-Packard i Daimler, priznat je kao globalni stručnjak za inovacijski sustav Europe i Silicijske doline te u području tehnoloških start-upa i inovacija utemeljenih na znanstveno-akademskom znanju. Jedan je od suosnivača mreže poslovnih anđela i ulagača u inovativne aeronautičke tehnologije Space Angel Network, vodećeg izvora ulaganja u poduzetnički kapital za start-upe iz područja svemira i aeronautike. Doktorirao je strojarstvo i elektrotehniku na Sveučilištu Stanford te položio MBA iz područja financija na Sveučilištu Cornell. Predaje na Sveučilištu Stanford o europskim inovacijama i poduzetništvu. Čest je predavač u Europi, Latinskoj Americi, Washingtonu i Silicijskoj dolini.

Međunarodni stručnjak za inovativno poduzetništvo u Hrvatsku je došao povodom sudjelovanja na konferenciji Brown Forum u organizaciji Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, a Ministarstvo poduzetništva i obrta partnerska je institucija i pokrovitelj tog skupa. Burton Lee ima više od 15 godina iskustva u start-up poduzetništvu, višem menadžmentu i tehničkom vodstvu u ranoj fazi ulaganja te veli-

Nakon što je ukratko izložio svoje bogato iskustvo te opisao veličinu i ustrojstvo Sveučilišta Stanford s neusporedivo većim

Javni poziv

Traže se stručnjaci HAMAG-BICRO uspostavlja bazu poslovno tehničko-tehnoloških stručnjaka koji bi trebali ocjenjivati projekte koji se natječu za sredstva ove agencije Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAGBICRO raspisala je javni poziv kako bi uspostavila bazu poslovno tehničkotehnoloških stručnjaka za stručno ocjenjivanje tehnologije, inovacije i poslovni pristup projektnih prijedloga.

Stručnjaci bi pratili tehnologije, inovacije i poslovni pristup u provedbi projekata koji će se u okviru inovacijskih programa Agencije prijavljivati i provoditi u okviru budućih javnih poziva za dodjelu sredstava.

HAMAG-BICRO kroz svoje inovacijske programe nastoji motivirati privatni i javni sektor na suradnju i ulaganja u istraživanje i razvoj pružanjem financijske potpore za istraživanje, razvoj i inovacije inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u Hrvatskoj. Podupiranjem tehnoloških inovacija u gospodarstvu te poticanjem povezivanja tvrtki i znanstveno-istraživačkih institucija želi se pokrenuti gospodarski rast Hrvatske kroz tehnološki razvoj u svrhu jačanja hrvatske globalne konkurentno-

sti i društvenih vrijednosti. Metodologija vrednovanja projektnih prijava te praćenja projekata sufinanciranih u okviru inovacijskih programa Agencije utemeljena je na Smjernicama za vrednovanje i odabir projekata za sufinanciranje te Pravilniku za praćenje projekata u kojima su opisana osnovna načela i postupci vrednovanja i praćenja projekata u okviru inovacijskih programa Agencije.

U bazi podataka stručnjaci će biti razvrstani u tehnološka područja elektrotehnike i elektronike; energije, okoliša i materijala; ICT-a; medicine, biomedicine i farmaceutike; prehrambene tehnologije; strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva; tehnologije prometa i transporta; te ostala područja.

Prilikom prijavljivanja na ovaj natječaj stručnjaci su pozvani da navedu do dva tehnološka područja u kojima se smatraju stručnima uz specifikaciju svojih vještina i referenci za odabrana tehnološka područja. Odabir jednog tehnološkog područja je obvezan i nije moguće navesti samo područje “ostalo”.

Pristigle prijave potencijalnih poslovno tehničko-tehnoloških stručnjaka razvrstat će se u dvije vrste profila: P – poslovni i Z – znanstveni. Prijave će se razmatrati po kriteriju kvalifikacije (završen sveučilišni diplomski studij ili jednaka razina obrazovanja iz jednog od znanstvenih područja: prirodne, tehničke, biotehničke, društvene znanosti ili biomedicina i zdravstvo ili minimalno 10 godina odgovarajućeg iskustva u specifičnom tehnološkom području).

Nužno je odlično poznavanje hrvatskog jezika u govoru i pismu, te odlično poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu.

Znanstveni magisterij ili doktorat, ukoliko je radno iskustvo stečeno isključivo u znanstveno-istraživačkoj instituciji, obvezno je za Z profil.

Nužno je i najmanje pet godina radnog iskustva u specifičnom tehnološkom području istraživanja, razvoja i inovacija, u tvrtkama i/ili u znanstveno-istraživačkim institucijama, a poželjno je i iskustvo rada na razvoju tehnologije ili komercijalizaciji proizvoda/usluga, te iskustvo u suradnji

tvrtke i znanstveno-istraživačke institucije u razvoju tehnologije ili komercijalizacije usluge/proizvoda, kao i iskustvo u internacionalizaciji poslovanja i/ili iskustvo rada u međunarodnom okruženju i pripremi/ vrednovanju (evaluaciji)/provedbi/praćenju nacionalnih ili EU projekata.

Stručnjaci koji su bili ili jesu angažirani na pripremi pojedinih prijedloga koji će se prijavljivati na pojedine inovacijske programe HAMAG-BICRO-a ili su u poslovnom, privatnom, ili emocionalnom odnosu s prijaviteljem ili projektnim partnerom ne mogu se uzimati u obzir za ocjenjivanje tih istih projektnih prijedloga. Stručnjaci će na početku postupka vrednovanja potpisati Izjavu o poštivanju povjerljivosti i nepostojanju sukoba interesa kojom potvrđuju da ni na koji način nisu u sukobu interesa u odnosu na pristigle prijedloge.

www.een.hr

dolina

4. svibnja 2015.

4 5

Strategija upravljanja šumama

nici svoje uspješne tvrtke budžetom od hrvatskih sveučilišta, osvrnuo se na elementarne razlike između europskih i američkih poduzetnika. “Ključna razlika između Europe i Amerike je u krajnjem cilju: dok se američki poduzetnici usmjeravaju na pozicioniranje tvrtke kao vodeće na tržištu, kako bi je kasnije uspješno i prodali, hrvatski poduzetnici svoje uspješne tvrtke ostavljaju u nasljeđe djeci i unucima. Američki poduzetnici imaju više mentalitet poslovnih anđela te konstantno traže dobre ideje i prilike za investiranje, dok su europski ulagači zatvoreniji i najčešće ulažu u vlastiti razvoj i proizvode”, istaknuo je Lee. Nakon niza pitanja koja su mu zainteresirani poduzetnici postavili, profesor Lee zaključio je predavanje savjetom za hrvatske start-up poduzetnike: “Testirajte svoje ideje, izrađujte prototipe. Izađite na ulicu i pokažite svoj proizvod barem stotini ljudi na koje ćete naići, pitajte ih za mišljenje. Izravan kontakt s korisnicima neizostavan je korak prije izlaska na tržište”, zaključio je Lee.

Šume moraju opstati, ali ih treba i koristiti

Europska strategija upravljanja šumama mora se fokusirati na održivost, promovirati efikasno korištenje sirovina i ojačati konkurentnost drvne industrije te stvarati nova radna mjesta, predloženo je u rezoluciji usvojenoj u Europskom parlamentu Šume pokrivaju više od 40 posto površine u Europi, dok sa šumarstvom povezane industrije zapošljavaju oko 3,5 milijuna ljudi. Stoga je važno dugoročno održivo upravljanje šumama koje uvažava društvene i ekonomske vrijednosti, stoji u Rezoluciji koju je Europski parlament predložio za novu strategiju o šumama, a koja je usvojena proteklog tjedna.

Parlament poručuje kako šume i šumarstvo zaslužuju važnije mjesto među europskim strategijama. Energetika i politike za zaštitu okoliša, primjerice, snažno su isprepletene sa šumarstvom.

Odabrani stručnjaci dobit će naknade za svoj rad od 1000 kuna bruto. Stručnjaci će se angažirati nakon objave pojedinog javnog poziva za inovacijske programe, u okviru postupka vrednovanja i odabira projekata za financiranje, odnosno tijekom provedbe odabranih projekata. Broj radnih dana potreban za vrednovanje jednog projekta za svaku pojedinu vrstu inovacijskog programa se razlikuje, a određuje se internom Odlukom Agencije HAMAGBICRO. Sa svakim angažiranim poslovno tehničko-tehnološkim stručnjakom naknadno će biti sklopljen ugovor u kojem će se definirati iznosi i uvjeti isplate, sukladno internoj Odluci Agencije.

Natječaj je otvoren od 17. travnja, a prijaviti se može na web stranicama Agencije. Više podataka o natječaju moguće je dobiti na mail tanja.kucera@hamagbicro.hr.

Nova strategija treba pomoći u svladavanju prekograničnih izazova kao što su požari, klimatske promjene, prirodne katastrofe i strane biljne i životinjske vrste.

Važan cilj je i smanjenje administracije za vlasnike i upravitelje šuma.

“Nova strategija mora biti dugo očekivan odgovor na zahtjeve vezane uz šume i značajne društvene i političke promjene koje su se dogodile u posljednjih petnaestak godina. Šumarstvo ima veliki potencijal za stvaranje novih radnih mjesta i jačanje rasta. Nova strategija stoga mora promovirati održivu upotrebu trupaca i drugih šumskih materijala, ali istovremeno ne sprečavati mogućnosti koje imaju vlasnici šuma i ovaj gospodarski sektor”, istaknula je parlamentarna izvjestiteljica za novu šumarsku strategiju Elisabeth Köstinger.

Zajednički prema novim izazovima Europska unija mora razviti novu sveobuhvatnu strategiju kako bi riješila prekogranične izazove poput šumskih požara, promjene klime, prirodnih katastrofa i invazivnih novih vrsta, no istovremeno mora ojačati industriju koja raste na proizvodima šume i ojačati efikasnost korištenja sirovina - drva, trupaca, pluta i sječke. Na isti način jača se konkurentnost europskog šumarstva, jača samodostatnost u proizvodnji drva, smanjuje se izvozni deficit i jača zapošljavanje u sektoru, piše u rezoluciji koju je prihvatila velika većina od 566 članova Parlamenta, dok je njih 66 bilo protiv, 45 suzdržanih.

Zemlje upravljaju, EU koordinira Članovi Parlamenta podržali su plan Europske komisije da napravi, u uskoj suradnji sa zemljama članicama, jedinicama lokalne uprave i vlasnicima šuma ambiciozan i objektivan set kriterija za upravljanje održivosti šuma. Parlamentarci inzistiraju na tome da specifične mjere budu briga samih zemalja članica, a Europska unija treba težiti tome da bolje koordinira svoju politiku vezanu uz šume a da istovremeno šumarstvo ne učini jednom od svojih briga, stoji u rezoluciji.

Energetska politika i borba s klimatskim promjenama Kako rastu energetske potrebe, šume trebaju igrati sve važniju ulogu u budućem europskom energetskom miksu, stoji u rezoluciji. Članovi Parlamenta također žele da se pojasni kako na efekt staklenika utje-

če različit način uporabe biomase za proizvodnju energije, te da se prepoznaju i iskoriste najbolji načini ostvarenja korisnog učinka.

Jača podrška istraživanju i razvoju Rezolucija ističe i potrebu za stvaranjem novih tržišnih niša i pametnijim korištenjem resursa koji su na raspolaganju. To se može ostvariti korištenjem sadašnjih europskih programa za istraživanje i razvoj, poput programa Obzor 2020, te kroz promoviranje ciljanog istraživanja o prozvodima od drva više dodane vrijednosti. Isto tako, fokus u dugoročnom periodu mora biti i na sakupljanju podataka kroz novostvoreni sustav o europskim šumama, kako bi se bolje prepoznalo stanje u šumama kao i trendovi uz korištenje europskog programa Copernicus i druge europske svemirske inicijative. Jednako tako treba raditi na novim programima usavršavanja za mlade šumare i iskoristiti sve europske instrumente i fondove kako bi ih privukli u ovu industriju.

Bolja zaštita šuma diljem svijeta Članovi Parlamenta pozvali su Europsku komisiju da dovrši istraživanje o korisnosti europskog zakonodavstva na području drva, koja bi trebala riješiti probleme s ilegalnom sječom drva i dovoženjem trupaca na europsko tržište. Komisija treba razviti i akcijski plan kojim bi se spriječila sječa šuma, daljnji gubitak šumskog zemljišta te smanjivanje kvalitete šuma. Nova europska strategije upravljanja šumama treba zamijeniti onu koja je na snazi od 1998. godine.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0015474.

Zaštitna i sigurnosna oprema Hrvatska elektroprivreda traži nabavu zaštitne i sigurnosne odjeće. Natječaj je otvoren do 27. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Hrvatska elektroprivreda d.d., 28921978587, Ulica grada Vukovara 37, Sektor za nabavu, 10000 Zagreb, info_nabava@hep.hr.

Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0015505.

Mliječni proizvodi Nacionalni park Plitvička jezera traži nabavu mliječnih proizvoda. Natječaj je otvoren do 26. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova NP Plitvička jezera, 91109303119, Plitvička jezera bb, Odjel nabave, Neven Čanić, 53231 Plitvička jezera, neven.canic@np-plitvicka-jezera.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0015549.

Servisiranje plovila Ministarstvo unutarnjih poslova traži nabavu usluge održavanja plovila. Natječaj je otvoren do 25. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Sektor za nabavu, Ilica 335, 10000 Zagreb, Natalija Horvatin Prelčec, nhorvatin@mup.hr. Više podataka o nadmetanju na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

Zavoji Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, traži nabavu zavojnog materijala. Natječaj je otvoren do 4. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, univ.spec.oec.; Mia Primorac, dipl.iur., 10000 Zagreb, nabava@kbcsm.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/

DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+002-0017722.

Materijali za kliničku forenziku

Ministarstvo unutrašnjih poslova traži nabavu potrepština za kliničku forenziku. Natječaj je otvoren do 12. svibnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo unutarnjih poslova, 36162371878, Ilica 335, Služba(e) za kontakt: Sektor za nabavu, Ilica 335, HR-10000 Zagreb, Ljubica Bogić Pupavac, 10000 Zagreb, ljbogic@mup.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0013299.

Rendgenske naprave Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, nabavlja ren-

dgenske uređaje za dijagnostiku.

Natječaj je otvoren do 3. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Dom zdravlja Koprivničko-križevačke županije, 30627510319, Trg dr.

Tomislava Bardeka 10, Odsjek za opće poslove i javnu nabavu, Marija Živko, 48000 Koprivnica, uprava@dzkkz. hr Telefaks: +385 48642281. Više podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015% 2fS+002-0017748.

Izvori energije Komunalac, Samobor, traži nabavu naftnih proizvoda, goriva, električne energije i ostalih izvora energije. Natječaj je otvoren do 1. lipnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Komunalac d.o.o., 17055681355, Ulica 151. samoborske brigade HV 2, Financijsko računovodstvena služba – Odjel nabave, Nikola Tkalec, 10430 Samobor, nikola-tkalec@komunalac-samobor.hr, Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2015%2fS+002-0017742.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Proizvodi za oralnu higijenu i dentalni proizvodi (BOUK20150209003)

Britanski proizvođač dentalnih i proizvoda za oralnu higijenu razvio je niz pasti za zube i proizvoda za ispiranje usta čiji su aktivni sastojci potpuno prirodni. Tvrtka potencijalnim novim partnerima nudi prvoklasni trening za upoznavanje proizvoda, konstantnu tehničku podršku i nove proizvode koji su trenutno u razvoju. Tvrtka traži partnere za distribuciju svojih proizvoda, a koji imaju pristup tržištu stomatoloških proizvoda i onih namijenjenih očuvanju oralnog zdravlja.

Distribucija i komercijalizacija medicinskih i ortopedskih pomagala (BOES20150210002) Španjolska tvrtka posvećena prodaji, distribuciji i komercijalizaciji medicin-

skih i ortopedskih pomagala, točnije, proizvoda kao što su medicinski materijali/oprema i zdravstveni proizvodi u specijaliziranim prodavaonicama, traži partnere koji bi pružili trgovačko-posredničke usluge (distribuciju).

Distribucija i zastupstvo građevinskih proizvoda na rumunjskom tržištu (20121214035) Rumunjska tvrtka specijalizirana za veleprodaju i trgovinu na malo građevinskog materijala i građevinskih proizvoda nudi trgovačko posredništvo (zastupstvo, distribuciju). Proizvodi koje tvrtka prodaje su: keramičke pločice, beton, armirani beton, boje, cement...

Usluge projektiranja namještaja (BOIT20150112001)

Talijanska tvrtka specijalizirana za projektiranje namještaja (kućnog, uredskog, hotelskog) kao i za marketinške aktivnosti vezane uz namještaj nudi svoje arhitektonske konzalting usluge koje idu od

projekta do realizacije, slijedeći nekoliko koraka, s ciljem da se zadovolje potrebe kupca s estetske, funkcionalne i ekonomske točke gledišta. Tvrtka traži partnere (arhitekti, građevinari, agencije za nekretnine) kako bi ponudila svoje usluge kao podizvođač.

Pomoć tvrtkama pri ulasku na španjolsko tržište (BRES20140331001) Španjolska tvrtka, specijalizirana za poslovno savjetovanje i konzultantske usluge, kao što su prodaja, marketing, oporezivanja ili pravni savjet, nudi komercijalnu pomoć tvrtkama koje su zainteresirane za ulazak na španjolsko tržište u vidu zajedničkog ulaganja (joint venture) ili komercijalnog zastupanja. Čokolada s tekućim punjenjem od piva ili likera (BOBE20130909001) Belgijska tvrtka specijalizirana za proizvodnju čokolade s tekućim punjenjem od piva ili likera traži distributera za svoje proizvode. Razvili su međunarodno priznatu raznolikost okusa te su također otvoreni za suradnju s pivovarama koje žele da njihov vlastiti proizvod bude obrađen jedinstvenom čokoladom. U suradnji s drugim proizvođačima čokolade mogla bi se razviti vlastita čokolada od likera ili piva pod privatnim brendom.

Poljska tvrtka traži dobavljača repičinog ulja (BRPL20131210001) Poljska tvrtka koja se bavi prodajom hrane traži dobavljača repičinog ulja. Tvrtka ima rasprostranjene prodajne kanale u Poljskoj te opskrbljuje restorane i prodavaonice hrane svim vrstama prehrambenih proizvoda. Traži dobavljača repičinog ulja namijenjenog za kuhanje za dugoročnu suradnju.

Distribucija španjolskih prehrambenih proizvoda (BOES20150212001) Španjolska tvrtka posvećena izvozu prehrambenih proizvoda - ulja, vina, šampanjca, konzervirane ribe, džema, španjolskog nugata i čokolade te unaprijed pripremljenih jela - nudi distribuciju tih proizvoda u Španjolskoj i traži trgovačke posrednike za distribuciju svojih proizvoda na drugim tržištima.

www.een.hr

4. svibnja 2015.

6 7

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

1

5 zbog svih tih razloga može doći do električnog udara. (slika 2)

Naftalin, brend Cirimar, model BUG-OFF - Naphtalene balls. Proizvod predstavlja rizik jer sadrži čisti naftalin koji je toksičan kada se udiše, pije ili upija preko kože. (slika 1)

Motocikli Triumph, modeli Trophy i Trophy SE, proizvedeni 2012. i 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer središnji parkirni oslonac motocikla može puknuti i oštetiti vozilo. (slika 3)

Punjiva ručna svjetiljka, brend Kocmoc, model YM-009. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ugrađeni punjač nema izolacijske rukave na utičnici, omogućava umetanje samo jednog kontakta u utičnicu, pokrov svjetiljke se može skinuti lako dok se svjetiljka puni i

Automobili Honda, model Odyssey, proizvedeni 2007. i 2008. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer VSA sustav stabilnosti vozila može toliko podići tlak u hidrauličnom sustavu kočnica da može iznenada aktivirati kočnice i dovesti do sudara. (slika 4)

2

6 Putni dječji krevetić, brend Innovaciones MS, model 630120. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je podnica učvršćena samo čičak-vezom, te može propasti i ozlijediti dijete. (slika 5) Plastične lutke, brend Ousdy, model The Sweet Lovely Girl. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate koji su zabranjeni u igračkama. (slika 6) Automobili Mercedes Benz, model Citan, proizvedeni 2012. i 2013. godine.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se pri sudaru može neispravno aktivirati bočni zračni jastuk. (slika 7)

3

4

7

8

Automobili Chrysler/Dodge, model Town & Country/Grand Caravan, proizvedeni 2012. i 2013. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se sustav kontrole zračnih jastuka pri sudaru može neispravno aktivirati. (slika 8) Motocikli SYM, modeli HD2 125, HD2 200, Joyride 125 Evo, Joyride 200 Evo, HD 125 Evo, GTS 125 Evo, Joymax 125 EFI, Joymax 125, Wolf 125 Efi. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer cilindar motora može puknuti tijekom vožnje. (slika 9)

9

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr.

Novi sustavi za mjerenje mase (TRFR20140321001) · Francuska tvrtka je u potrazi za novim mogućnostima vezanim za vaganje sastojaka. Tvrtka želi pronaći nova pametna rješenja za određivanje mase različitih tekućina i/ili čvrstih materijala unutar spremnika. Tvrtka je zainteresirana za tehnologiju koja bi mogla biti postavljena unutar spremnika. Tip ugovora o suradnji koji je tvrtka spremna potpisati ovisit će o fazi razvoja predložene tehnologije.

Traže se partneri koji se bave sustavima specijaliziranih senzora za inovativno i integrirano upravljanje teretnim vagonima (TRIT20141128001) · Talijanski MSP traži partnere specijalizirane za senzore za sektor željeznice kao što su: kamere za eksternu kontrolu, senzori za detektiranje prepreka, pozicioniranje rasvjete. Senzori bi trebali biti integrirani u inovativni sustav upravljanja mrežom vlakova. Tvrtka je zainteresirana za ugovor o zajedničkom ulaganju.

Traži se partner za razvoj hardver sustava za automatsko testiranje u elektroničkim kontrolnim jedinicama (TRIT20130808001) · Talijanska tvrtka koja djeluje u području embedded su-

stava razvila je test automation proizvod.

Sustav, uglavnom sastavljen od hardverskih i softverskih komponenti, omogućuje automatsko izvršenje skupa testova potrebnih za provjeru elektroničke glavne jedinice. Tvrtka traži partnere zainteresirane za razvijanje hardver sustava koji omogućuje smart konfiguraciju analogno-digitalnih i digitalno-analognih konvertera, s kojima bi sklopili ugovor o proizvodnji i ugovore o tehničkoj ili znanstvenoj suradnji.

Traži se partner s ekspertizom u razvoju novih web aplikacija za mobilne komunikacije (TRUK20140602002) · MSP sa sjeverozapada Velike Britanije razvija nove glasovne i podatkovne roaming servise i traži partnera po mogućnosti iz Španjolske, s ekspertizom u

razvoju mobilnih aplikacija koji bi omogućio pristupni portal. Predviđeno je da se posao odradi u okviru aranžmana zajedničkog ulaganja.

Tehnologija za proizvodnju proteza i steznika za kralježnicu sa 3D skeniranjem i računalno numeričkim upravljanjem (CNC) (TRPL20141124001) · Poljski proizvođač opreme za rehabilitaciju u potrazi je za tehnologijom za proizvodnju proteza i leđnih steznika/jakni koje bi omogućile 3D skeniranje i računalno numeričko upravljanje (CNC) za obradu odljevaka/modela od plastike i pjene. Linija će biti sastavljena od 3D skenera + softvera prilagođenog za skeniranje ljudskog tijela i CNC stroja za preradu modela od plastike i pjene. Tvrtka traži partnere za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Traži se tehnologija čišćenja za izmjenjivač topline koji koristi otpadne plinove (TRBE20150128002) · Belgijska tvrtka specijalizirana za dizajn i proizvodnju nove generacije izmjenjivača topline koji za dobivanje topline koristi otpadni plin traži automatiziranu tehniku čišćenja kako bi unaprijedio svoju tehnologiju. Traže se rješenja koja su već na tržištu ili rješenja koja se trebaju razviti u okviru ugovora o tehničkoj suradnji, komercijal-

nog ugovora s tehničkom suradnjom ili suradnje u istraživanju i razvoju.

Koncept za visoku učinkovitost cilindra motora s unutarnjim izgaranjem (TRFR 20150317001) · Francuska tvrtka specijalizirana za inovativne mehaničke sustave za automobilsku i off road primjenu traži eksperta za novi koncept.

Novi koncept obuhvaća motor s unutarnjim izgaranjem bez kontakta između klipa i cilindra kako bi se povećala učinkovitost u pogledu performansi, uključujući i smanjenje štetnih emisija. Tvrtka je u potrazi za tehničkom ili znanstvenom suradnjom (vjerojatno kroz zajednički projekt) za izradu prvog prototipa.

Rješenje za potpunu zamjenu antibiotika u životinjskom sjemenu za umjetno osjemenjivanje (TRFR20140130001) · Inovativna francuska tvrtka specijalizirana za umjetno osjemenjivanje životinja ima cilj zamijeniti upotrebu antibiotika u životinjskom sjemenu. Ova istraživačko-razvojna tvrka traži aktivne molekule ili rješenje s mehaničkim efektom koje bi imalo citotoksičnu ulogu ili bi moglo spriječiti razvoj bakterija ili njihov metabolizam. Francuska tvrtka traži partnera koji ima know-how, iskustvo ili metodu kako bi se razvilo prikladno rješenje. Traži se tehnička suradnja, zajedničko ulaganje ili ugovor o licenci.

enterprise europe

4. svibnja 2015.

Misija za rast i poslovni razgovori na Sajmu Computex U organizaciji Europske komisije od 3. do 5. lipnja organizira se Misija za rast (Mission for Growth) u Taipeiju na Tajvanu.

Glavni cilj ove misije je intenzivirati poslovnu suradnju između Europe i Tajvana. Više informacija o Misiji za rast možete pronaći na službenim stranicama EK http://ec.europa.eu/growth/ industr y/international-aspects/ missions-for- growth/additional/ index_en.htm.

U istom razdoblju održava se najveći sajam informacijskih tehnologija Computex, a upravo zbog iznimne važnosti ICT tehnologija u poslovanju, mnoge EU tvrtke izrazile su zanimanje za posjet ovom sajmu na kojem se očekuje više od 38.000 posjetitelja. Dodana vrijednost sajmu bit će poslovni razgovori u organizaciji Europske poduzetničke mreže koji će omogućiti tvrtkama da unaprijed dogovore sastanke s potencijalnim poslovnim partnerima. Poslovni razgovori će se održati 4. i 5. lipnja.

Ciljani sektori: ICT, nanotehnologija, elektronika, zaštita okoliša, energija i biotehnologija. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na https:// www.b2match.eu/m4g-taiwan2015, najkasnije do 25. svibnja 2015.

Više podataka na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Poslovni susreti E2 Tech4Cities Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSPima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima.

Enterprise Europe Brussels i Enterprise Europe Northern Ireland vas pozivaju na poslovne susrete koji će se održati u Bruxellesu 18. lipnja. Poslovni susreti održat će se za vrijeme trajanja Europskog tjedna održive energije (EU Sustainable Energy Week). Poslovni razgovori nami-

jenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima, i to iz područja: · Obnovljivi izvori energije · Energetska učinkovitost u zgradarstvu · ICT za gradove - “smart cities” · Energetski učinkovit transport i mobilnost

· Istraživanje i razvoj u okviru programa Obzor 2020. · Energetsko upravljanje · Energetska obnova i · Pametne mreže i integracija energetskih sustava.

Više podataka o događaju na https:// www.b2match.eu/e2tech4cities2015.

Poslovni razgovori na Vinexpo Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića Vinexpo koji će se održati u Bordeauxu u Francuskoj 16. i 17. lipnja.

Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića Vinexpo vodeći je svjetski vinski sajam s više od 2400 izlagača iz 44 zemalja, a održava se svake druge godine. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog par-

tnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na www.b2match.eu/vinexpo2015, najkasnije do 10. lipnja. Više podataka na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Poslovni sastanci u Luksemburgu Četvrto izdanje međunarodnih poslovnih susreta pod nazivom Greater Region Business Days, koje organizira Gospodarska komora Velikog Vojvodstva Luksemburga, održat će se 17. i 18. lipnja u Luksemburgu.

Cilj ovih poslovnih razgovora je povezivanje tvrtki iz Luksemburga, ali i makroregije (Greater Region) koja obuhvaća Luksemburg te pogranične regije iz Nje-

mačke, Francuske i Belgije. Zastupljeni sektori na ovom poslovnim susretima su: · Eko-građevina te održiv razvoj · ICT i e-trgovina · Biotehnologija i znanosti povezane s kvalitetom života (Life Sciences) · Marketing i komunikacije · Automobilska industrija i e-mobilnost · Bankarstvo i financije · Eko tehnologije, okoliš i obnovljivi izvori energije

· Usluge · Materijali i proizvodne tehnologije · MICE i turizam · Inženjerstvo i metalurgija · Edukacije · Transport i logistika.

Više podataka o događaju na www.grbusinessdays.com.

8

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 6. svibnja - Poslovni susreti na sajmu Agrofood, Milano, Italija 7.svibnja - studijski posjet i B2B tvrtki iz Sjeverne Irske, Zagreb 10. svibnja - Poslovni susreti na sajmu Bio-Sensing 2015, Lisabon, Portugal 11. svibnja - poslovni susreti Agro B2B@NSFair, Novi Sad, Srbija 19. svibnja - poslovni susreti za automobilsku opremu Automotive day, Francuska 20. svibnja - Poslovni razgovori na sajmu Autopromotec - Bologna, Italija 27. svibnja - poslovni susreti hrvatskih i bugarskih tvrtki, Sofija, Bugarska 27.svibnja - poslovni susreti hrvatskih i francuskih tvrtki, Zagreb 29. svibnja - poslovni susreti na Sajmu franšiza FEC, Opatija 29. - 30. svibnja - Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga – FEC, Opatija 3 - 5. lipnja - Growth mission Taiwan, Taipei, Tajvan 11. lipnja - Poslovni razgovori HORIZON 2020, Ostrava, Češka 16. lipnja - Poslovni razgovori na sajmu Vinoexpo, Bordeaux, Francuska 17. lipnja - Greater Region Business Days, Poslovni sastanci. Luxemburg 18. lipnja - Poslovni susreti E2 Tech4Cities, Bruxelles, Belgija

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 10 do 35%

povećava proizvodnju struje Nano Solar/PV

KIMI USLUGE, ZAGREB

( 2014. god

osnovana tvrtka Veda Libar

Veda Libar, Dubrovnik

Nanotehnologija u svijetu čišćenja

Colibri kao brend Ako se površina uspije presvući zaštitnim slojem, prljavština će se manje hvatati za nju i proces čišćenja bit će brži, jeftiniji i ekološki prihvatljiviji

T

ehnike čišćenja mijenjale su se onim ritmom kojim se mijenjalo društvo, odnosno od čišćenja vodom, octom, sve do sofisticiranih sredstava za čišćenje koja se koriste danas. U razvijenom društvu standardi čistoće su visoki, te ih je puno lakše ostvariti uz pomoć nanotehnologije koja ima mogućnost upravljanja materijalima u nano veličini radi stvaranja struktura s novim svojstvima. Nano površinska zaštita sastoji se od nanočestica s komponentama koje se čvrsto povezuju s površinom te daju željeni učinak čistoće i sjaja. Upravo je izbor ovakvih tehnologija glavni adut servisa za čišćenje Kimi usluge, koji je ekskluzivni zastupnik njemačke kompanije Solidur Nanotechnologi za područje Hrvatske i Slovenije.

“Kao što je ljudskom tijelu potrebna zaštita od hladnoće pomoću slojeva odjeće, tako i svakoj površini treba zaštita od nečistoće. Ako se površina uspije presvući zaštitnim slojem, prljavšti-

na će se manje hvatati za nju i proces čišćenja bit će brži, jeftiniji i ekološki prihvatljiviji”, kaže direktorica Kimi usluga Kristina Šamec, koja je u zahtjevan svijet čišćenja uz pomoć nanotehnologije krenula sredinom prošle godine. I već se može pohvaliti brojnim priznanjima, a posljednje je Green Mark - Sign of Excellence, koje joj je dodijelio Savez za energetiku Hrvatske za održive ili zelene usluge, proizvode i tehnologije. Tvrtka Kimi usluge nagradu je dobila za najbolji proizvod u 2015. godini, odnosno za Nano Glas kojim se značajno smanjuje uporaba klasičnih sredstava za čišćenje stakla i ostalih glatkih površina.

Pozitivne reakcije klijenata “Riječ je o proizvodu koji je namijenjen čišćenju staklenih površina, pritom lako se rješavati kamenca i posolice uz smanjenu pojavu bakterija, a površine ostaju pet puta dulje čiste uz hidrofoban efekt. Ovu uslugu često traže vlasnici automobi-

la jer kada s Nano Glasom tretiramo vjetrobransko staklo, kad pada kiša, voda se sama slijeva i nije potrebno ni paliti brisače. Osim stakla može se primjenjivati i u kupaonici”, kaže Kristina Šamec te dodaje kako nude i uslugu čišćenja fotonaponskih panela i premazivanje solarnih panela jedinstvenim sredstvom na tržištu kakvo je Nano Solar/PV kojim se povećava proizvodnja električne energije od 10 do čak 35 posto.

Priznanje Green Mark - Sign of Excellence tvrtka je dobila za najbolji proizvod u 2015. Nano Glas Nano tehnološka rješenja koriste i za usluge čišćenja i zaštite svih kamenih i betonskih površina, ali i svih tapeciranih površina, poput stolaca, fotelja, kutnih garnitura, unutrašnjosti plovila, automobila, kampera, autobusa i kamiona, tepiha...

(I.G.)

Monografija Colibri Dubrovnik prva je u nizu malih colibrija, praktičnih knjiga pažljivo odabranog formata, pisanih prema unaprijed definiranom obrascu

M

elina Mohorić, magistrica političkih znanosti, i Damir Lujo, student pete godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, osnovali su u travnju 2014. tvrtku Veda Libar čija je osnovna djelatnost nakladništvo. Dakle, izdavanje, distribucija i prodaja vlastitih knjiga i aplikacija za pametne telefone i tablet računala.

Damir Lujo kaže kako im je misija postati tržišni lider u području turističkih publikacija i aplikacija s kojima žele posjetiteljima Hrvatske na posebno zanimljiv način predstaviti njenu povijest i kulturu. “Cilj je da naše publikacije i aplikacije u svakom posjetitelju stvore osjećaj divljenja te ga potaknu na daljnju znatiželju”, ističe on.

Ideja o projektu rodila se tijekom jednog putovanja na kojem se njegov autor, Zoran Lujo, dosjetio kako bi bilo korisno napraviti knjigu koja bi na drugačiji način turistima prikazala odredište koje su posjetili. “Ideja je podrazumijevala tako osmišljenu i napisanu knjigu koja posjetitelju u svega nekoliko desetaka se-

kundi pruža sve važnije informacije i zanimljivosti o povijesnoj građevini, spomeniku ili drugom, za tu sredinu, značajnom

Tvrtka je trenutačno usmjerena na promociju prve knjige, ali i biblioteke Colibri koja je u nastajanju objektu na koji je naišao.

Opisati Dubrovnik, grad u kojemu je autor projekta Zoran Lujo rođen, bio je idealan izbor i izazov za prvu knjigu Colibri Dubrovnik. Razvijena je i aplikacija za pametne telefone i tablet računala s istim sadržajem”, napominje.

Uskoro i edukativni rokovnici Monografija Colibri Dubrovnik prva je u nizu malih colibrija, praktičnih knjiga pažljivo odabranog formata (11 x 13 centimetara), koje su pisane na jedinstven način prema unaprijed definiranom obrascu i čije dimenzije nisu teret ni smetnja čitatelju prilikom razgledavanja i upoznavanja odredišta.

Iako se izdavaštvo danas susreće s brojnim izazovima, ponajprije slabijom kupovnom moći onih koji žele čitati i kupovati knjige, u Vedi Libar vjeruju kako će relevantni akteri prepoznati važnost knjige te kroz različite oblike poticaja pružiti podršku ovoj grani kulturne industrije.

Tvrtka je trenutačno usmjerena na promociju prve knjige, ali i biblioteke Colibri koja je u nastajanju. “Želja nam je što široj publici u cijelosti prezentirati ideju o biblioteci Colibri i njene vrijednosti. Tako pripremamo materijale za drugu knjigu Colibri Dubrovačka Republika. Uporedo s radom na biblioteci, pripremamo novi proizvod - colibri edukativni rokovnici - u kojima ćemo opisati živote znamenitih osoba iz Hrvatske i prikazati njihova znanstvena, umjetnička i kulturna postignuća kojima su nas zadužili. Napominjemo kako će svaki naš proizvod imati obrazovni karakter. Krajnji pak cilj kojemu težimo jest da colibri ideja i svi proizvodi koji će nastati iz nje, dakle knjige s DVD-om ili aplikacije, postanu brend”, zaključuje on. (B.O.)

14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti BiH mora dopustiti bescarinski uvoz iz Hrvatske EU očekuje od BiH da do kraja godine prilagodi svoj privremeni trgovinski sporazum koji ima s Bruxellesom te tako omogući njegovu primjenu i na robe koje se izvoze iz Hrvatske.

Ako to ne naprave, vlasti u BiH vjerojatno će se suočiti sa suspenzijom pogodnosti koje trenutačno uživaju u trgovini s drugim državama članicama EUa. Vlasti BiH do sada su odlučno odbijale provesti prilagodbu Privremenog trgovinskog sporazuma s Unijom kako bi se njegove odredbe primjenjivale i na Hrvatsku jer smatraju da bi u tom slučaju bescarinski uvoz hrvatskih proizvoda ugrozio domaću proizvodnju.

Cestarine u FBIH ne poskupljuju Cestarine u FBiH ipak neće poskupjeti iako je Uprava za indirektno oporezivanje BiH donijela rješenje kojim je tvrtka JP Autoceste FBiH upisana u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza po osnovi PDV-a. Razlog za takvu odluku krije se u prihodima Autocesta FBiH koji su veći od 50.000 KM i tome što su Autoputevi RS-a uvedeni u sustav PDV-a. Direktor JP-a Autoceste Federacije BiH Ensad Karić izjavio je da će ta tvrtka preuzeti na sebe teret plaćanja PDV-a, čime će njena dobit na godišnjoj razini biti smanjena za oko pet milijuna KM. Novi distribucijski centar MMDI-ja MMDI Group, tvrtka Izeta Rastodera, jednog od najvećih trgovaca bananama na svijetu, otvorila je u BiH novi distribucijski centar za svježe voće i povrće. Svojim brendom banana Derby neće samo opskrbljivati BiH tržište, nego želi okupiti i sve male proizvođače voća i povrća u BiH te njihove proizvode ponuditi tržištu u regiji i EU.

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 180 projekata ( 7 projekata bilo ponuđeno na 5. SBF-u

iz turizma lani ponudila Hrvatska

6. Sarajevo Business Forum će se održati od 13. do 14. svibnja u Sarajevu

Jedna regija - jedna ekonomija

Jedan od najvažnijih ciljeva ove konferencije bit će povezivanje i predstavljanje prirodnih i ljudskih resursa regije te otvaranje vrata regionalnim tvrtkama za izlazak na tržišta zemalja istoka i Sjeverne Afrike, istaknuo je Amer Bukvić, direktor BBI banke Zdravko Latal latal@privredni.hr

T

ročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine odlučilo je biti pokrovitelj 6. Sarajevo Business Foruma, najbrojnijeg susreta poslovnih ljudi i državnika iz regije i svijeta koji će se održati od 13. do 14. svibnja u Sarajevu.

Organizator konferencije je BBI banka u suradnji s Islamskom razvojnom bankom (IDB). Ovogodišnji SBF se održava pod geslom One Region, One Economy, a sam naziv konferencije pokazuje jasnu opredijeljenost organizatora za razvoj, ne samo BiH i regije, nego i Jugoistočne Europe. Privredni vjesnik će i ove godine biti medijski pokrovitelj.

Otvaranje vrata za nova tržišta Na 6. SBF-u posebna pozornost bit će posvećena prezentaciji ideja i koncepata u području edukacije, razvoja poduzetništva, proizvodnje zdrave hrane, turizma i razvoja IT industrije. Jedan od najvažnijih ciljeva konferencije bit će povezivanje i predstavljanje prirodnih i ljudskih resursa regije te otvaranje vrata regionalnim tvrtkama za izlazak na tržišta zemalja istoka i Sjeverne Afrike, istaknuo je Amer Bukvić, direktor BBI banke. Posebno će biti riječi o projektima povezivanja u turizmu, prvo među zemljama regije, a

potom i regije sa svijetom.

Naime, kad je riječ o turizmu, razradit će se projekti zajedničke ponude regije na trećim tržištima, organiziranje zajedničkih turističkih tura, za što je potrebno prethodno ukinuti vize. U osnovi, riječ je o promjeni imidža regije koja je dvadesetak godina u svijetu bila poznata gotovo isključivo po različitim problemima.

Osvrćući se na prethodne Forume, Bukvić je ukazao na niz realiziranih projekata, posebice izdvojivši one ostvarene na tržištu nekretnina u koje su uložili novac investitori iz Kuvajta, Saudijske Arabije i drugih zemalja.

Inače, SBF je vremenom prerastao u jedan od najvećih skupova gospodarstvenika, investitora i predstavnika vlasti u Europi, a ovogodišnji će po izjavama organizato-

ra premašiti sve dosadašnje. Tako je na 3. SBF-u investitorima bilo ponuđeno 300 projekata u vrijednosti oko 30 milijardi eura. U Sarajevu su na dosadašnjim Forumima, koliko je poznato, jer je većina investicija poslovna tajna, sklopljeni poslovi o financiranju izgradnje sarajevskog hotela Bristol, Sarajevo City Centra i studentskih domova na Ilidži. Turska je uspostavila investicijsku liniju od 100 milijuna eura za razvoj poljoprivrednih gospodarstava u BiH, a Zenica je od Saudijskog fonda za razvoj dobila 25 milijuna dolara vrijedan kredit za izgradnju osam kilometara gradske autoceste.

Tržišta regije su pojedinačno premala U nazočnosti 600 uglednih gospodarstvenika iz svijeta i 200 novinara na

5. SBF-u ponuđeno je 180 projekata, uglavnom iz područja energetike, infrastrukture i turizma, te je najavljena mogućnost

Ideja organizatora SBF-a je podrška regionalnom pristupu u privlačenju inozemnih investicija da se u regiji do 2020. godine otvori oko milijun novih radnih mjesta. Na prošlogodišnjem Forumu Hrvatska je investitorima ponudila sedam projekata iz turizma, a Crna Gora pet, dok je Srbija prezentirala sedam projekata iz poljoprivrede. Bukvić je nakon prošlogodišnjeg SBF-a izjavio za Privredni vjesnik da su or-

ganizatori nakon pet konferencija u Sarajevo i regiju doveli više od 1000 vlasnika tvrtki i investitora te da je, u prosjeku, na svakom skupu ponuđeno više od 150 projekata od kojih je dio i realiziran ili se realizira. Prema Bukvićevim riječima, tržišta država regije pojedinačno su premala za projekte velikih internacionalnih korporacija. Naime, BiH je tržište s oko 3,8 milijuna stanovnika, Makedonija i Slovenija s po dva milijuna, no regija u cjelini je tržište s više od 20 milijuna ljudi. Ideja organizatora SBF-a je podrška regionalnom pristupu u privlačenju inozemnih investicija.

Petogodišnja iskustva organizatora SBF-a upućuju da postoji veće zanimanje vlasnika kapitala za regionalna investiranja u odnosu na pojedinačna tržišta.

15

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 420 mil €

uložit će njemački Tönnies u izgradnju farmi svinja

( 3 mil komada

tovnih svinja godišnje uzgoj na tim farmama

Inozemne investicije u Srbiji

*vijesti

Nijemci ulažu više od Arapa Koliko će točno iznositi investicija njemačkog Tönniesa Aleksandar Vučić nije precizirao, ali je najavio da se planira izgradnja 20 farmi svinja, da će se u svaku uložiti 21 milijun eura, a nakon što bude otvoreno 10 farmi izgradit će se i velika klaonica Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

u proizvodnji svinja. Vučić očekuje “dramatično povećanje izvoza” mesa i mesnih prerađevina iz Srbije te smanjenje nezaposlenosti na selu.

S

udeći prema onome što sadrži Memorandum o razumijevanju koji je vlada Srbije prošli tjedan potpisala s najvećim njemačkim proizvođačem mesa, obiteljskom tvrtkom Tönnies, ova investicija bit će veća od onoga što je najavljeno u Sporazumu koji je nekoliko dana ranije potpisan s tvrtkom Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata o ulaganju u projekt Beograd na vodi.

Iako se govorilo da će Eagle Hills uložiti 3,5 milijardi eura u Beograd na vodi, ono što je sada potpisano sadrži konkretnu brojku od 300 milijuna eura. Republika Srbija vlasnik je 32 posto kapitala, arapski partner 68 posto, a projekt bi trebao biti završen za 30 godina. Osim toga Eagle Hills će odobriti Srbiji zajam od 90 milijuna eura za preseljenje željezničke stanice iz Savskog amfiteatra i još 40 milijuna eura za završetak eksproprijacije u tom dijelu grada.

Brojni protivnici projekta Beograd na vodi Srpska javnost nije krila svoje nezadovoljstvo iznesenim brojkama. Tim više što je u Srbiji sve više onih koji se protive projektu Beograd na vodi i načinu na koji se sklopio taj posao.

Kad je riječ o drugoj velikoj investiciji, ona ima nepodijeljenu potporu jer su i posljedice tog ulaganja jasne, baš kao što u

Iako se govorilo da će Eagle Hills uložiti 3,5 milijardi eura u Beograd na vodi, ta brojka je pala na 300 milijuna prvom slučaju nisu. Njemački Tönnies, kako je najavljeno, uložit će u puno kraćem roku u Srbiju 420 milijuna eura u izgradnju farmi svinja, a najavljena su i druga ulaganja i širenje posla.

Memorandum o razumijevanju između srpske vlade i Tönniesa potpisan je istoga dana kada se obilježavala godišnjica rada Vlade. Premijer Aleksandar Vučić predstavio je vlasnika te njemačke

tvrtke Clemensa Tönniesa kao kralja mesa, a njegove proizvode “kao najbolje iz Njemačke i najbolje iz Europe”, dodavši da mu je jedina konkurencija “danska državna kompanija”.

Koliko će točno iznositi njemačka investicija Vučić nije precizirao, ali je najavio da se planira izgradnja 20 farmi svinja u Srbiji te da će se u svaku uložiti 21 milijun eura i zaposliti najmanje po 150 ljudi. Najavio je i da će nakon što bude otvoreno 10 farmi biti izgrađena i velika klaonica.

Na tim farmama godišnje će se uzgajati tri milijuna komada tovnih svinja, ali svinje će se otkupljivati i od drugih poljoprivrednika. ”Best ćevapčići” za njemačko tržište Najavljeno je kako bi u idućih mjesec dana trebao biti potpisan i ugovor o

ulaganju, nakon što Srbija usvoji izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi se njemačkim partnerima omogućio dugoročni zakup poljoprivrednog zemljišta.

“Do sada je postignut dogovor za gradnju pet farmi u Banatu”, rekao je Vučić ocijenivši kako će ova njemačka investicija biti veliki poticaj za napredak srpske privrede i razvoj sela. Prvih pet farmi počet će se graditi odmah nakon potpisivanja ugovora u Pančevu, Kovinu, Kikindi, Zrenjaninu i Vršcu jer se “njemačkom partneru žuri s gradnjom 10 farmi, što je uvjet za otvaranje klaonice”.

Vučić je izrazio nadu da će Tönnies, koji je već napravio proizvod za njemačko tržište “Best ćevapčići”, napuniti kutije i ćevapčićima iz Srbije i da će Srbija nakon ovog ulaganja postati lider u regiji

Poticaj poljoprivredi Clemens Tönnies je najavio da će ugovor o investiciji biti potpisan u najskorije vrijeme i potvrdio da će proizvodnja biti zaokružena jer će se kukuruz i hrana za svinje proizvoditi u Srbiji. “Planira se i izgradnja škole s kampusom kako bi se mladi educirali o najnovijim načinima proizvodnje”, kazao je Tönnies. Najavio je i kako će u investiranju u Srbiju sudjelovati još dvije kompanije iz Njemačke koje se bave proizvodnjom mesa i bilja. Tönnies je ocijenio da Srbija ima budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji jer ima prirodne uvjete i kvalificirane radnike.

Najavio je i izvoz svinjetine proizvedene u Srbiji, pretpostavlja se najviše na istok, odnosno rusko tržište.

Inače, njemački Tönnies je jedan od najvećih proizvođača svinja u Europi koji godišnje uzgoji oko 17 milijuna svinja, ali i oko 400.000 goveda i koji ima promet veći od pet milijardi eura godišnje.

Slične reference, ali u građenju, ima i arapski Eagle Hills koji je uložio milijarde eura u objekte u Emiratima i diljem svijeta, ali je očito da Beograd na vodi neće biti na njegovoj top ljestvici.

Meksička metla Meksički milijarder Carlos Slim koji je preko America Movila ovladao Telekomom Austria, a s njim i Simobilom, počeo je pospremanje i na slovenskom tržištu. Tako je Simobil od prošlog tjedna premješten u “grozd” zajedno sa srpskim Vip Mobilom. Sjedište uprave na čelu s Dejanom Turkom koji je svojedobno vodio Simobil bit će u Beogradu. Za očekivati je da će se srpsko-slovenskom grozdu uskoro priključiti i operatori iz Hrvatske i Makedonije koji su također u austrijskom vlasništvu.

Petrol u prodajnom vrtlogu?

Država sa 30 posto udjela u Petrolu presudila je o podjeli njegove dobiti. Umjesto 10,1 euro dioničari će dobiti 11,7 eura bruto dividende po dionici. Time je među dioničare podijeljena cjelokupna bilančna dobit ovog trgovca energentima. O motivima za takvu odluku ne zna se mnogo.

Gospodarstvenici boravili u UAE-a Predstavnici 11 slovenskih tvrtki vratili su se iz UAE gdje su u organizaciji Gospodarske zbornice Slovenije tražili svoje prilike na tamošnjem tržištu. Sudjelovali su na dvije poslovne konferencije, u Abu Dabiju i u Dubaiju. Ove godine GZS oblikovat će posebnu skupinu za Saudijsku Arabiju, a krajem godine planira se i road show u Dubaiju. Obećavajuće prilike gospodarstvenici naziru u građevinskom sektoru te u ponudi prehrambenih proizvoda.

16 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( u samo 26 mjeseci ( 1960-ih Esplanada izgrađen Hotel Esplanade

Zadarska županija preporučena destinacija godine Prema izboru članova Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) za sezonu 2015./2016. preporučena destinacija godine je Zadarska županija.

Ugovorom o marketinškoj suradnji između UHPAe i te županije potaknut će se bolja promocija Županije i stvoriti platforma za uspješnu suradnju članova UHPA-e kao destinacijskih menadžment kompanija i TZ Zadarske županije kao destinacijske menadžment organizacije.

U Splitu očekuju više od 260 kruzera Ove će godine u splitsku luku pristati više od 260 kruzera, koji će u Split dovesti više od 200.000 putnika, procjene su Lučke uprave Split. Osim toga, već sada postoje rezervacije za 265 novih kruzera koji će u tu luku uploviti u ljeto 2016. godine.

Kruzing turistima je Split prva luka iz Venecije ili zadnja prema Veneciji, a na svom putovanju osim Splita i Dubrovnika još obilaze Crnu Goru, Grčku i Tursku.

Jure Vojković i Karlo Damjanić prvaci Hrvatske u spravljanju koktela Na ovogodišnjem državnom natjecanju Hrvatske sekcije barmena pri Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Na Vigor Barmen Cupu 2015., održanom u Rapcu, u spravljanju klasičnih koktela tj. u classic stilu pobijedio je barmen Jure Vojković iz Splita. U slobodnom stilu tzv. flairu pobjednik je Karlo Damjanić iz Pule.

Oba prvaka predstavljat će Hrvatsku na skorašnjem svjetskom prvenstvu barmena u Sofiji u Bugarskoj. Posebnu nagradu Marie Brizard za inovativno korištenje pića tijekom spravljanja koktela osvojili su Jure Vojković i Siniša Novković.

ulazi u društvo najboljih hotela na svijetu

90. obljetnica zagrebačkog hotela Esplanade

Ikona stila i elegancije Niz nagrada i priznanja samo potvrđuje vodeću poziciju hotela u Zagrebu i regiji. Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i istančanog ukusa, profinjenosti i iskrene veze sa svakim gostom, kaže generalni direktor hotela Ivica Krizmanić Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a mjestu nekadašnjeg klizališta, neposredno uz zagrebački Glavni kolodvor, 22. travnja 1925. otvoren je hotel Esplanade koji do kraja ove godine prigodnim programima i posebnim ponudama obilježava 90. godišnjicu.

I danas taj hotel, svojevrsna ikona stila i elegancije te zagrebački brend, nastavlja slijediti tradiciju vrhunske usluge. Sudbina Esplanade povezana je s famoznim Orient Expressom, vlakom kojim je prije devet desetljeća u Zagreb počelo dolaziti sve više profinjenih putnika - i trebalo je, dakle, izgraditi hotel koji će zadovoljiti i njihove potrebe.

“Tako je 1917. raspisan međunarodni natječaj na koji su se javili brojni arhitekti toga doba, uključujući i Švicarca Alfreda Loosa koji, doduše, nije pobijedio na natječaju. Pobijedio je Nijemac Otto Rehnig, čije je originalne planove preradio Dionis Sunko, kojega i danas mnogi smatraju arhitektom hotela Esplanade”, rekao je Ivica Krizmanić, generalni direktor hotela Esplanade.

Rat i javna kuhinja Hotel je potpuno izgrađen u samo 26 mjeseci, a ubrzo je postao jedan od najpoznatijih u zemlji. Imao je vrlo važnu ulogu u razvoju zagrebačkog turizma čemu je posebice pridonio njegov smještaj kraj kolodvora. Godinama su tu dolazili brojni glumci, političari, pozna-

te svjetske osobe, no najčešći gosti Esplanade bili su ipak novinari. Organizirani plesni balovi privlačili su goste i godinama bili među najglamurozni-

Hotel, čiji je nastanak vezan i uz slavni Orient Express, uvijek je imao važnu ulogu u razvoju zagrebačkog turizma jim društvenim događajima u Zagrebu. Nakon burnih dvadesetih i tridesetih, obilježenih društveno-zabavnim događanjima, početkom Drugog svjetskog rata i za hotel Esplanade dolaze teški dani. Tijekom 1941. i prvih dana okupacije hotel se ispraznio, a poznate glumce i političare zamijenili su njemački oficiri. Nakon rata u ho-

telu je kraće vrijeme bila smještena javna kuhinja, ali je već početkom pedesetih započela prva veća obnova Esplanade.

Zlatno razdoblje za taj hotel počelo je njegovom obnovom i povratkom brojnih svjetski poznatih gostiju. Jedan od prvih gostiju obnovljene Esplanade 1957. bio je talijanski tenor Mario del Monaco, a tijekom šezdesetih u njemu su odsjedali Yul Brunner, Orson Welles, Anita Ekberg, Louis Armstrong. Šezdesete godine obilježile su ulazak Esplanade u visoko društvo najboljih hotela na svijetu, a 1964. bila je posebna godina za taj hotel. Naime, tad se Esplanade pridružila korporaciji InterContinental hotela, koju je osnovala zrakoplovna tvrtka Pan Am kako bi svojim putnicima osigurala smještaj u najboljima hotelima na svijetu. Hotel Esplanade tako je ušao u to “viso-

ko društvo” najboljih na svijetu. No 1975. u Zagrebu je otvoren novi Hotel InterContinental.

Zlatno doba, pa opet rat “Nakon teških ratnih dana devedesetih kada su u Zagrebu boravili inozemni novinari i mirovne misije, hotel Esplanade je ušao u novo razdoblje. Prije 13 godina hotel se zatvorio zbog kompletne obnove.

Zagrebački projektant i međunarodni stručnjaci za oblikovanje hotela, tvrtka MKV Design sa sjedištem u Londonu, predvođena dizajnericom interijera Marijom Vafiadis, napravili su idejno rješenje za obnovu. Nakon dvije godine opsežnih radova, hotel Esplanade ušao je u međunarodnu hotelsku grupaciju te je ponovno svečano otvoren 11. studenoga 2004. pod nazivom Regent Esplanade Zagreb. Nakon toga, u

hotel su ponovno počeli dolaziti pisci, glumci, glazbenici, sportaši i političari”, rekao je Krizmanić. No, hotel Esplanade od 2012. samostalno nastavlja slijediti poznatu tradiciju i visoke standarde hotelskog poslovanja, a inovacijama, novim idejama i pomicanjem granica postavlja nove trendove u hotelijerstvu. “Niz nagrada i priznanja samo potvrđuje vodeću poziciju hotela u Zagrebu i regiji. Esplanade je bio i ostao hram vrhunske gastronomije i istančanog ukusa, profinjenosti i iskrene veze sa svakim gostom.

Prije dvije godine hotel je dobio i halal certifikat kvalitete koji jamči gostima usluge hotelskog smještaja, gastronomije i wellnessa prema strogim halal standardima”, naglasio je Krizmanić.

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( više od 2000 korisnika ( od 2013. god korisnika ima Solo

taj web servis prisutan na tržištu

Web servis Solo

Jednostavno i brzo do računa Korisnici su mali poduzetnici koji su u servisu prepoznali partnera u poslovanju u vidu olakšavanja poslovnog procesa izdavanja računa, pisanja ponuda i automatizirane distribucije na e-mail klijenta ili ispis na printer te POS pisač Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

z tipkovnice jednog čovjeka, inženjera informatike Matije Matečića, nastao je Solo – hrvatski web servis koji mikro i malim poduzetnicima kroz jednostavno sučelje omogućuje brzu izradu ponuda i računa.

Taj vlasnik servisa kaže nam kako je Solo na tržištu prisutan od veljače 2013. te dosad ima više od 2000 korisnika. “Korisnici su mali poduzetnici koji su u servisu prepoznali partnera u poslovanju u vidu olakšavanja poslovnog procesa izdavanja računa, pisanja ponuda i automatizirane distribucije na e-mail klijenta ili ispis na printer, a odnedavno i na POS pisač”, ističe Matečić.

Fiskalizacija unaprijedila Solo Solo nudi korisnicima dva paketa: besplatni Jabba i naplatni Solo. “Osnovna razlika između paketa je u tome što u besplatnom postoji limit na broj računa, korisnici mogu izdati do tri računa mjesečno, no sve funkcionalnosti servisa su im dostupne. Solo čuva račune bez obzira na vrstu paketa pa korisnici mogu s naplatnog prelaziti na besplatni i obrnuto te tako pratiti dinamiku svoga poslovanja. U nesigurnim vremenima ovo je izvrsna opcija jer ako imate manje posla, taj mjesec ne trebate platiti licencu nego nastaviti dalje kada posao krene”, objašnjava on.

Solo je ponajprije bio zamišljen kao servis za freelancere i mikro poduzetnike s malim brojem

računa koje zadovoljava ispis na kućni printer. “Zatim je došla fiskalizacija te se Solo unaprijedio za fiskalno izdavanje računa i ispis na POS. Sve opcije se vrlo jednostavno biraju u postavkama u servisu te se računi mogu prilagoditi korisnicima u smislu da im se može dodati logo tvrtke na izlazne račune te scan pečata i potpisa, vlastite napomene...”, napominje Matečić.

Sama pak ideja za Solo je došla, kako to obično bude, tijekom rješavanja problema na koji je naišao Matečić i drugi - kako što jednostavnije izdati račun, imati pregled poslovanja na jednom mjestu - a da to bude i oku ugodno. “Program je od početka bio namijenjen mikro poduzetnicima, tvrtkama s najčešće jednim zaposlenim - solerima. Otud i naziv Solo.

Riješivši naše probleme, rodila se ideja da bi ovakav servis mogao biti kori-

stan i drugima što se pokazalo točnim s obzirom na mnoštvo pozitivnih reakcija i povratnih informacija te, na koncu, korisnika”, naglašava on.

Premda je hrvatsko tržište malo, Matečić smatra da ako netko sa svojim rješenjem i kvalitetnim proizvodom pronađe nišu, onda neće imati problema s klijentima. “Svakako bismo voljeli da se za Solo pročuje među što više malih poduzetnika jer znamo da bi im ovakav servis skratio muke izdavanja ponuda i praćenja računa te omogućio da se usredotoče na ono što je bitno - svoj posao”, kaže on dodajući kako se servis kontinuirano dorađuje. Tako je u proteklih godinu dana uveden API – program za povezivanje web shopova sa servisom, uvedena je opcija ispisa na POS pisač za one u pokretu, poboljšan je pristup mobilnoj stranici servisa... “Daljnji razvoj sva-

kako ide u smjeru nadogradnje usluge prema konkretnim potrebama klijenata koje primamo na e-mail i u smislu praćenja tržišta našeg najznačajnijeg segmenta, a to je online izdavanje računa i online fiskalizacija računa za male poduzetnike, obrtnike, freelancere, sve one koji se trude samostalno poslovati u Hrvatskoj unatoč gospodarskim prilikama”, ističe Matečić.

Pomoć, a ne floskula Problemi s kojima se servis susreće u svakodnevnome poslovanju u Hrvatskoj su više-manje poznati. Među njima su složena administracija i problemi s naplatom, premda Solo zaista nema problema s korisnicima. “Zapravo smo jako zadovoljni s korisnicima, a nadamo se i oni servisom. S bankama nismo još surađivali, iako bi bilo za-

nimljivo možda dogovoriti neku suradnju u vidu distribucije Solo paketa unutar njihovih ponuda za poduzetnike početnike. To bi recimo bilo korisno rješenje koje bi pomoglo poduzetnicima na početku poslovanja. Kada bi ih država ili banka odmah usmjerile prema nečemu što im može sačuvati vrijeme i objasniti poslovanje s računima u zakonskim okvirima na način koji je njima shvatljiv, to bi bila konkretna pomoć, a ne floskula”, naglašava.

Odnos servisa s konkurencijom dosad je korektan. “S obzirom na to da smo među prvima krenuli s ovakvom uslugom na webu, Solo je zapravo postavio temelj za servise za izdavanje

Solo nudi korisnicima dva paketa: besplatni Jabba i naplatni Solo računa. Konkurencija ima svoje pakete, ali time se ne zamaramo jer smo usredotočeni na ono što mi radimo i kako radimo i zapravo se uspoređujemo jedino s našim starim verzijama jer kontinuirano radimo na unapređenju”, napominje.

Među budućim planovima Matečić ističe nastavak održavanja usluge na željenoj razini, komunikaciju s korisnicima putem bloga i stranice na Facebooku te želju da se dosegnu novi korisnici kojima bi Solo mogao pomoći.

*vijesti Prvi zagrebački Droidcon Najveća konferencija Android zajednice u regiji - Droidcon održana je u Zagrebu. Tako se hrvatski glavni grad pridružio nizu globalnih konferencija koje se fokusiraju na inovacije i novosti iz Android svijeta. Droidcon je u Hrvatsku privukao više od 400 sudionika iz 25 zemalja koji su sudjelovali na edukativnim predavanjima. Na štandovima su pojedine tvrtke predstavile rad i inovativna rješenja, te privlačile potencijalne suradnike.

Tijekom događanja održani su Barcamp i Hackathon.

Trening za sigurnije okruženje BSA The Software Alliance održao je u Zagrebu trening o softverskom licenciranju za predstavnike nadležnih tijela koja su u Hrvatskoj zadužena za nelicencirani i krivotvoreni softver – policiju i Carinsku upravu. BSA kontinuirano zaprima prijave o neliceranoj uporabi softvera. Prijave koje pobuđuju sumnju na umnožavanje, korištenje ili distribuciju nelicenciranog računalnog softvera BSA prosljeđuje Carinskoj upravi ili policiji. Programi edukacije će se nastaviti.

Dobra godina za Datacross Podatkovni centar Datacross bilježi odlične poslovne rezultate. Naime, u 2014. potpisani su višegodišnji ugovori s klijentima u vrijednosti većoj od 40 milijuna kuna te je time ostvaren rast od čak 600

posto u odnosu na 2013.

“Ovo će za nas biti važna godina s obzirom na to da prema dosada sklopljenim ugovorima imamo osiguran rast prihoda preko 100 posto u odnosu na 2014.”, izjavio je Krešo Troha, predsjednik Uprave Datacrossa.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Thomas Merton Misli u samoći Verbum

U ovoj knjizi Merton na iznimno dubok i pronicljiv način progovara o ljepoti života u samoći, kao i o prijekoj potrebi svakoga čovjeka za promišljanjem u tišini. U vremenu u kojem je čovjek neprestano okružen i ispunjen bukom svijeta, međuljudskih odnosa i vlastitih emocija, Merton u prvi plan stavlja samoću kao neotuđivu potrebu svakoga čovjeka.

Samoća nam pomaže da postanemo više mi sami. A prava svrha kršćanske samoće, kaže autor, jest ljubiti druge makar s djelićem čistoće i snage Božje ljubavi prema nama.

Suzana Matić KOLIKO SAM PUTA OKIDALA S BOKA Algoritam

Suzana Matić u ovoj knjizi simulira dnevnik bez nadnevaka, dnevnik tijela i o tijelu. Njezini unutarnji dijalozi u svojoj ukupnosti teže cjelini koju ne dosežu niti tome streme, jer da su je dosegli, ove knjige ne bi bilo. Jer i ova knjiga jest knjiga o nesavršenostima, pukotinama, dvojbama, boli i promašajima, raznorodnim poticajima koje autoričin rukopis nježno obuhvaća. Kroz knjigu se isprepleće nekoliko, uglavnom ispovjednih, narativnih linija kao što je u tekstu nerazdvojivo spleteno filozofično i intimno.

Đurđa Knežević Disanje nemani Fraktura

Promocija monografije o radu lokalnoga kazališta poticaj je uspješnoj odvjetnici da se vrati u provincijski gradić u kojem je odrastala. Nije ostvarila ni jednu od svojih ljubavi, ni igranje nogometa, ni igranje u kazalištu, onemogućena roditeljskim strahovima i prijetvornom sredinom. Povratak će natjerati sve tajne onoga što ju je stvarno odredilo i obilježilo da isplivaju na površinu. Milozvučni svećenik, kojega su poštovali i više od načelnika općine, prevario ju je i ponizio. Nitko joj nije povjerovao...

Cristian Crusat Kratka teorija putovanja i jedna pustinja Naklada Ljevak

Zahvaljujući prozi nomadske strukture koja se prilagođuje različitim duhovnim, fizičkim ili imaginarnim mjestima svake priče i krhkoj individualnosti njenih stanovnika, Crusat vodi te likove do ponora strahova, sumnji i žudnji što oblikuju suvremeni svijet. Svi oni čekaju, traže ili istražuju mogućnost jednoga otkrića koje ne stiže do njihove sadašnjosti, a s druge strane nisu, čini se, sposobni poduzeti nikakav učinkovit potez, osim možda zavodljive Lene...

Glen Thurgood, Gareth Sapstead, Chris Stankiewicz Najbolji vodič za trčanje i maraton Mozaik knjiga

Bez obzira na to jeste li u trčanju početnik ili ste iskusni sportaš, ovaj će priručnik taj sport učiniti još korisnijim.

Pomoći će vam da se usredotočite na razumne ciljeve koje možete postići te će vam zadati strukturirane i ostvarive programe treninga. Navodit će vas na putu izgradnje dobre osnove tjelesne spremnosti, uza stručne treninge za snagu i jačanje trupa koji će unaprijediti vašu sveukupnu snagu i pokretljivost u svakodnevnu životu.

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina.

Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklonprogram i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija.

Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743.

Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene.

Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo.

Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@bitumina. com, +385 21 668326.

Plave dagnje

Toralla, Chonchi, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752.

Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042.

Vatrogasne cijevi

Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

Servis hladnjaka

Var, Zagreb, www.var.hr.

Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično.

IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...).

Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208.

Tinte i toneri

OSConcept, Varšava, Poljska. Distributer potrošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti za regeneraciju tonera iz Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Wiktor Wnukowski, wiktor.wnukowski@osconcept.pl.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Brodice za spašavanje

Ministarstvo gospodarstva nabavlja brodice za spašavanje s autoprikolicom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 13. svibnja.

Bakar i proizvodi od bakra

Zagrebački holding nabavlja bakar i proizvode od bakra. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 19. svibnja.

Metalne arhivske police

Hrvatski državni arhiv nabavlja metalne arhivske police. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Uredski namještaj

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja uredski

namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 970.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.

Elektromobili

NP Brijuni nabavlja elektromobile. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 18. svibnja.

Tegljači i poluprikolice

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja tegljače i poluprikolice za potrebe Oružanih snaga. Procijenjena vrijednost nabave iznosi osam milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. svibnja.

Službene uniforme i radna odjeća

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavlja službene uniforme i radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Računala

Centralna banka Bosne i Hercegovine nabavlja računala i laptope. Rok dostave ponuda je 14. svibnja.

Vatrootporni arhivski ormari

Grad Zenica nabavlja vatrootporne arhivske ormare. Rok dostave ponuda je 25. svibnja.

Regija Odjeća, obuća i posteljina

Kazneno-popravni zavod Foča nabavlja odjeću, obuću i posteljinu.

Rok dostave ponuda je 11. svibnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Vinistra

Prodaje se stadion, betonara, autobusni kolodvor...

Betonara i zemljište 6079 kvadrata u vrijednosti 1.692.631,05 kuna u Gornjem Muću. Ročište za javno otvaranje pisanih prijava i usmenu javnu dražbu bit će 5. svibnja s početkom u 12 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I., sudnica broj 5. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno. Sve obavijesti u vezi s pregledom imovine koja se prodaje mogu se dobiti na broj mobitela 091/5888 133. Jamčevina je 10 posto od početne prodajne cijene.

Veterinarska ambulanta u Podcrkavlju, Trg 108. brigade ZNG, površine 475 kvadrata, prodaje se za 141.580,89 kuna. Ročište za 10. javnu dražbu održat će se 6. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu.

Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/7276 561. Jamčevina je 10 posto od početne cijene.

Poslovni objekt od 2495 kvadrata, rezervoar od 74 kvadrata, laguna od 1646 kvadrata i gospodarska dvorišta 22.279 i 820 kvadrata u Pešćenici, Brežane 1, prodaje se za 6.733.608,07 kuna.

Dražba će se održati 6. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Trg Ljudevita Posavskog 5, soba broj 21. Razgledavanje će biti moguće 5. svibnja od 10 do 12 sati uz dogovor i sudjelovanje sudskog ovršitelja.

Jamčevina iznosi 10 posto

utvrđene vrijednosti nekretnine.

Mehanička radionica, četiri skladišta, nadstrešnica, rampa i dva ekonomska dvorišta, površine 8150 kvadrata, prodaje se za 2.451.086 kuna u Slavonskom Brodu. Rok ponude je 6. svibnja, a razgledavanje je moguće uz dogovor na broj telefona 098/339 737. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne cijene.

Kuća u Valpovu, površine 564 kvadrata prodaje se za 778.710 kuna. Dražba će se održati 7. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Valpovu, K. P. Krešimira IV. broj 3, soba broj 5, I. kat. Razgledavanje je moguće svakodnevno. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine odnosno 77.871 kunu, a uplaćuje se na žiro-račun: Depozit Općinskog suda u Valpovu, broj HR­1323­ 9000­1130­0000­621 poziv na broj odobrenja HR05 78-522-14.

Ljevaonica i stolarija, kuća, četiri gospodarske zgrade i okoliš, jedna gospodarska zgrada i okoliš te put u jednu trećinu dijela površine 18.417 kvadrata prodaje se u Rijeci, M. Barača 19, procijenjene vrijednosti 17 milijuna kuna. Dražba će se održati 7. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba 11, I. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnim

upraviteljem na mobitel 091/657 1111. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene početne vrijednosti, odnosno 850.000 kuna.

Tri zgrade i nogometno igralište-stadion, oranica zastranica i gospodarsko dvorište ukupne površine 56.034 kvadrata prodaje se za 22.246.665 kuna u Zvonimirovoj bb u Velikoj. Dražba će se održati 8. svibnja u 10.30 sati u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, sudnica 89/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje se može najaviti na broj telefona 034/254 800 ili mobitel 098/1777 216. Jamčevina iznosi 2.224.666,50 kuna. Pravo sudjelovanja na javnoj dražbi imaju ponuditelji koji do dana održavanja ročišta za dražbu uplate jamčevinu na račun sudskog depozita broj HR31 2390 0011 3000 0020 0 s pozivom na broj HR 05 221-59-2011 i ostali prema zaključku broj St59/2011-1180.

Autobusni kolodvor površine 5072 kvadrata prodaje se u Ulici Zrinskih i Frankopana u Varaždinu. Procijenjena vrijednost je 5.419.145,53 kune. Dražba će se održati 8. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba 226/II. Razgledavanje je moguće uz najavu stečajnom upravitelju na broj 098/446 829.

Kao ponuditelji na dražbi mogu sudjelovati osobe koje najkasnije do 6. svibnja uplate jamčevinu od 10 posto od prodajne vrijednosti nekretnine.

Međunarodna izložba vina i vinarske opreme od 8. do 10. svibnja, Poreč Jedna od najuglednijih izložbi ove vrste u Hrvatskoj i regiji održava se 22. godinu zaredom u porečkoj sportskoj dvorani Žatika u organizaciji udruge Vinistra. Vinistra nije izložba prodajnog karaktera, već isključivo služi za predstavljanje vinara, proizvođača rakija i maslinovog ulja. Osim stvaranja novih poslovnih kontakata, sajam je prigoda za upoznavanje s novim trendovima i mogućnostima u proizvodnji i promociji. Cilj Vinistre jest povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i šire.

Agro Arca Međunarodni sajam inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji od 8. do 10. svibnja, Trilj Agro Arca međunarodni je sajam posvećen poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Održava se već sedmu godinu s ciljem promocije agroinovacija, novih ideja, tehnoloških dostignuća te proizvoda i usluga iz područja poljoprivrede i prehrambene industrije. Agro Arca prilika je proizvođačima da predstave i promoviraju svoj proizvod, osjete potrebe tržišta i kupaca te da se upoznaju s novostima iz industrije.

Međunarodni poljoprivredni sajam od 9. do 15. svibnja, Novi Sad Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu objedinjuje izložbe predstavljajući: izradu alata, strojogradnju, hidrauliku i pneumatiku, poljoprivredne proizvode, ambalažu za poljoprivrednu, prehrambenu i kemijsku industriju, proizvode gumarske industrije, poljoprivrednu mehanizaciju i rezervne dijelove, šumarstvo, navodnjavanje, odvodnju, građevinarstvo, strojeve i opremu za obradu metala, obradu metala i proizvodnju proizvoda od metala, obradu drva, preradu plastičnih masa i proizvode od plastike, elektroniku i energetiku, obnovljive izvore energije i kolektivne nastupe zemalja.

Dani turizma Međunarodni sajam turizma i turistička burza - Sajam hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa od 14. do 16. svibnja, Sarajevo Dani turizma obuhvaćaju tri sajamske priredbe: 38. međunarodni sajam turizma i turistička burza, 5. međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme i cateringa i 3. međunarodni sajam kave “Sarajevo Espresso Specialista”.

Mineral Expo Međunarodni sajam dragog i poludragog kamenja 16. i 17. svibnja, Zagreb Sajam neobrađenih minerala iz cijelog svijeta, originalnih fosila, nakita te ukrasnih i upotrebnih predmeta izrađenih od poludragog kamenja. Među ostalim, tu su neobrađeni minerali iz rudnika Trepča na Kosovu, kreševski citrin i hijalofan kvarc iz rudnika Kreševo u Bosni i Hercegovini, zeoliti iz Indije, ametisti, ahati i kvarc iz Brazila, lapis lazuli iz Afganistana, velika kolekcija opala, safiri i rubini iz Australije, astrofilit, šungit i serafinit iz Rusije, larimar iz Dominikanske Republike.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 20. do 26. travnja ukupno je bilo 129 stečajnih postupaka, što je 10 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 39 prijedloga. Sa stečajnim postupkom započelo je 17 subjekata, dok je jednaki broj subjekata imao brzi stečaj i započeo predstečajnu nagodbu (16). Izbrisan je 71 subjekt što je gotovo tri puta manje u odnosu na prethodni tjedan. S likvidacijom su započela 42 subjekta. Osnovano je 319 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (152), zatim Pazin (28), na Trgovačkom sudu Varaždin zabilježeno je 26 novoosnovanih trgovačkih društava, a slijedi ga Rijeka sa 25 novih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (202), te ukupno 117 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

22 17 2 3 7 1 6 16 16 84 15 4 10 16 39

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

71 71 42 42 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

319 117 202 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

10 3 7 15 28 25 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

ERICSSON NIKOLA TESLA d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

12 23 7 26 11 152

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 42,3 mil kn

neto dobit HPB-a u 1. kvartalu 2015.

Rezultati poslovanja HPB-a

Ususret dokapitalizaciji Dokapitalizacija je normalna reakcija vlasnika, a ne spašavanje banke, i može se smatrati investicijom na kojoj se može zaraditi, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U

prava Hrvatske poštanske banke (HPB) očekuje da će vlasnik banke, odnosno država, dokapitalizirati tu banku sa 550 milijuna kuna do kraja lipnja. Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić kazao je kako vjeruje u to jer je vlasnik rekao da će kapitalni zahtjev Hrvatske narodne banke biti ispunjen do 30. lipnja. “Banka čini sve kako bi se to i ostvarilo.

Provodimo plan restrukturiranja, a dio toga već se primjećuje na kvartalnim rezultatima”, istaknuo je dodajući kako je dokapitalizacija normalna reakcija vlasnika, a ne spašavanje banke, i da se ona može smatrati investicijom na kojoj se može i zaraditi.

HPB je u prvom tromjesečju ostvario operativnu dobit u iznosu od 74,7 milijuna kuna što je 6,3 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i predstavlja nastavak kontinuirano dobrih operativnih rezultata. Banka je ostvarila 42,3 milijuna kuna neto dobiti premašivši razinu neto dobiti iz prvog tromjesečja 2014. godine.

HPB je izdvojio 32,5 milijuna kuna dodatnih rezerviranja za gubitke što je za trećinu manje nego u istom razdoblju lani. Neto kamatni prihod niži je za 2,1 milijun kuna ili za 1,8 posto. Dobit od trgovanja i dobici od tečajnih razlika porasli su za značajnih 3,3 milijuna kuna (36,6 posto), na što je utjecao rast cijena vrijednosnica kao i učinkovito upravljanje deviznom pozicijom.

Raste povjerenje klijenata HPB je u prvom tromjesečju krenuo u proces restrukturiranja koji će biti u punoj provedbi u nastavku godine. Osim poslovnih i organizacijskih poboljšanja, restrukturiranje će dugoročno rezultirati nižim troškovima.

Banka i dalje poboljšava učinkovitost poslovanja odnosno C/I pokazatelj koji je sa 60,1 posto

Stambeni krediti porasli su za 2,5 posto što se gotovo u cijelosti odnosi na one u kunama u 2014. snižen na 58,8 posto krajem ožujka. Imovina banke je zbog optimizacije strukture imovine niža za 2,1 posto i iznosi 17 milijardi kuna.

Ukupni krediti pak porasli su za 1,4 posto.

Pritom su krediti stanovništvu nastavili s rastom za 1,8 posto. U skladu s nastavkom rasta potražnje, stambeni krediti su porasli za 2,5 posto što se

gotovo u cijelosti odnosi na kunske kredite. Kapitalno zahtjevni krediti trgovačkim društvima smanjeni su za 2,1 posto.

Kako je Banka nove kreditne poslove većim dijelom financirala transformacijom iz ostalih oblika imovine, u prvom tromjesečju vraćeni su skuplji korporativni izvori sredstava te su ukupni depoziti manji za 1,7 posto.

HPB je potvrdio poziciju jedne od banaka s najvećim povjerenjem klijenata nastavkom rasta depozita stanovništva za 1,1 posto.

Na kraju prvog tromjesečja, ukupni kapital iznosio je 900,8 milijuna kuna. Neposredno prije očekivane dokapitalizacije stopa adekvatnosti regulatornog kapitala iznosi 6,7 posto.

Proširena kreditna ponuda za turizam HPB je proširio kreditnu ponudu za turizam uvođenjem kratkoročnog kunskog kredita za pripremu sezone namijenjenog građanima u iznosu do 100.000 kuna. Krediti se odobravaju uz fiksnu kamatu od 6,45 posto i na rok otplate do 12 mjeseci. Istraživanje tržišta je pokazalo da postoji potražnja za ovakvim proizvodom te je proširena dosadašnja ponuda kredita HPB-a građanima za pripremu sezone koji se odobravaju uz valutnu klauzulu vezanu uz euro i to do 15.000 eura uz promjenjivu kamatu stopu od 6,48 posto i na rok otplate ovisno o iznosu, a najviše do sedam godina. HPB također odobrava kredite za pripremu turističke sezone poduzetnicima odnosno trgovačkim društvima i obrtnicima s djelatnošću vezanom uz turizam. Kredit je moguće realizirati u kunama sa ili bez valutne klauzule te u eurima, do iznosa od milijun kuna, odnosno protuvrijednosti u eurima i uz promjenjivu kamatu od 6,99 posto.

21

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

( 618,8 mlrd kn

ukupan prihod poduzetnika u 2014.

( 604,9 mlrd kn

ukupni rashodi poduzetnika u prošloj godini

Financijska agencija

Neto dobit svih poduzetnika 9,8 milijardi kuna Prema preliminarnim podacima, neto dobit je bila 14 milijardi kuna, no kad su prikupljeni financijski izvještaji svih 104.470 poduzetnika, utvrdilo se da konačni financijski rezultat treba smanjiti za 4,2 milijarde kuna. Toliko naime iznose gubici tvrtke H-Abduco koja je preuzela potraživanja Hypa prema Dini Petrokemiji i druga potraživanja Igor Vukić vukic@privredni.hr

H

rvatski su poduzetnici 2014. godinu završili s ukupnom neto dobiti od 9,8 milijardi kuna, što je za čak 139,5 posto više nego u 2013. godini, pokazali su podaci koje prikuplja Financijska agencija.

Preliminarni podaci bili su još bolji, neto dobit je bila 14 milijardi kuna, no kad su prikupljeni financijski izvještaji svih 104.470 poduzetnika, utvrdilo se da konačni financijski rezultat treba smanjiti za 4,2 milijarde kuna. Toliko naime iznose gubici prikupljeni u samo jednom poduzeću, koje se zove H-Abduco. Riječ je o tvrtki koja je preuzela gubitke, odnosno, potraživanja Hypo banke prema poduzeću Dina Petrokemija (dijelu Diokija) te još niz drugih potraživanja. Prijenos potraživanja potvrdio je i Hypo AlpeAdria-Bank objašnjavajući da je H-Abduco zasebno poduzeće a da je ustupanje tražbina provedeno prema zakonima i uz suglasnost Hrvatske narodne banke.

Zaposlenih više nego u 2013.

Podaci Fine pokazuju da su hrvatski poduzetnici, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravateljskih društava i drugih financijskih institucija), u 2014. godini imali 830.116 zaposlenih

(prema satima rada), što je 14.620 zaposlenih više u odnosu na 2013. godinu.

Ostvaren je ukupan prihod od 618,8 milijardi kuna, te ukupni rashodi od 604,9 milijardi kuna. Dobit u iznosu od 34,9 mili-

roba i usluga za 9,2 milijarde kuna (znatnih 9,5 posto).

Dobit od 34,9 milijardi kuna ostvarilo je 65.395 poduzetnika, a gubitak od 25,2 milijarde njih 39.075 jardi kuna u 2014. godini ostvarilo je 65.395 poduzetnika, ili 62,6 posto. Gubitke ukupne vrijednosti 25,2 milijarde kuna iskazalo je 39.075 poduzetnika, ili 37,4 posto.

U odnosu na 2013. godinu ostvareno je povećanje broja zaposlenih za 1,8 posto, ukupnih prihoda za 3,3 posto, ukupnih rashoda za 2,3 posto, dobiti za 17,4 posto, dok su gubici smanjeni za dva

posto. Sve zajedno dalo je konsolidirani rezultat i rast neto dobiti od gotovo 140 posto.

Od 618,8 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 106,1 milijarda ostvarena je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je 9,5 posto više nego 2013. godine.

Na stranim tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 14.405 poduzetnika ili 13,8 posto. Na stra-

nim tržištima kupljeno je robe u vrijednosti od 98,9 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 7,2 milijarde kuna.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u 2014. iznosila je 4878 kuna, što je nominalno 1,2 posto više nego 2013. godine (uslijed smanjenja potrošačkih cijena od 0,2 posto, to je realno povećanje od 3,3 posto).

U Hrvatskoj gospo-

darskoj komori također ističu da je rezultat posljedica znatno izraženijeg rasta prihoda na godišnjoj razini (3,3 posto ili 19,7 milijardi kuna) u odnosu na istodobni rast rashoda (2,3 posto ili 13,7 milijardi kuna). Pritom su poslovni prihodi povećani za 15,1 milijardu kuna (2,6 posto), unutar njih prihodi od prodaje za 13,9 milijardi kuna (2,5 posto), a samo prihodi od izvoza

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2014. godini (iznosi u milijunima kuna) Opis Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja) Izvoz Uvoz Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor podataka: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

2013.

2014.

815.496 599.136 591.215 33.896 25.974 3.849 29.737 25.664 4.073 96.908 103.654 -6.746 4.819

830.116 618.791 604.884 39.147 25.240 4.153 34.904 25.150 9.754 106.090 98.859 7.231 4.878

Indeks 2014./2013.

101,8 103,3 102,3 115,5 97,2 107,9 117,4 98,0 239,5 109,5 95,4 101,2

Prihodi s ino tržišta poboljšali rezultat Analitičari HGK stoga zaključuju da je kretanje prihoda na inozemnom tržištu, u velikoj mjeri povezano s pristupanjem Europskoj uniji i promjenama u vanjskoj trgovini koje je ono donijelo, znatno utjecalo na poboljšanje konsolidiranoga financijskog rezultata u prošloj godini. Isto tako, primjetno je i da su na rast ukupnih rashoda najviše utjecali troškovi prodane robe, odnosno u 2014. godini bio je prisutan značajan utjecaj trgovine na kretanje ukupnoga financijskog rezultata.

Sirovine i materijal, u uvjetima niskog rasta ili pada njihovih cijena na globalnom tržištu, nisu bili faktor povećanja rashoda, a vjerojatno su znatno utjecali na pad ukupne vrijednosti uvoza poduzetnika za 4,6 posto, dok je kod troškova osoblja u uvjetima visoke nezaposlenosti i niskog rasta neto plaća došlo do porasta od tri posto. Jedan od faktora takvog rasta jest povećanje broja zaposlenih u odnosu na 2013. godinu za 1,7 posto. Među značajnim podacima mogu se navesti i oni o investicijama u novu dugotrajnu imovinu koji pokazuju pad vrijednosti tih investicija na godišnjoj razini za 7,1 posto, stoji u ocjeni HGK.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3875, 4. svibnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Na novčanom tržištu bez napetosti Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

U

prošlom radnom tjednu, skraćenom zbog praznika, u kretanjima na novčanom tržištu nije bilo nikakve napetosti. Odnos ponude i potražnje, kao i razina kamatne stope i dalje su nepromijenjeni. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama je neznatna, a ponuda kratkoročnih viškova iznimno visoka. U takvim uvjetima kamatne stope su se spustile na minimalne razine, a trgovanje je krajnje skromno.

U skladu s ranijom najavom, Ministarstvo financija održalo je aukciju

Potražnja

u mil. kn

Ponuda

štu nije porasla potražnja.

Ni činjenica da razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ulazi u zadnju dekadu ne utječe na rast potražnje za kratkoročnim pozajmicama. U ovom tjednu započinje priprema redovite mjesečne isplate mirovina, te će, premda privremeno, odnos ponude i potražnje novca biti promijenjen u smislu blagog rasta potražnje za novcem. Unatoč navedenom očekivanju, likvidnost sudionika i dalje ostaje vrlo visoka, a značajniji rast potražnje koji bi ublažio neravnotežu novčanog tržišta za sada ne očekujemo.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

27. 4. - 30. 4. 2015.

20. 4. - 24. 4. 2015.

u%

250

3

200 2

150 100

1 50 0

27.4.2015.

28.4.2015.

29.4.2015.

trezorskih zapisa. Upisano je više trezorskih zapisa od planiranog iznosa, ali nešto manje od iznosa koji je bio na dospijeću. Od pristiglih 1,130 milijardi kuna upisano je 1,07 milijardi. Upisani su trezorski zapisi s rokom

0

30.4.2015.

dospijeća od 182 dana u iznosu od 100 milijuna kuna, te s rokom dospijeća od godine dana upisane su 1,03 milijarde kuna.

Nakon izdanja navedenih trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 1,070 milijardi kuna, uz istovre-

ponedjeljak

utorak

srijeda

meno dospijeće od 1,088 milijardi kuna, ukupan saldo upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 18 milijuna kuna. Prinosi na kunske trezorske zapise ostali su nepromijenjeni.

Kod trezorskih zapisa u eurima interes sudionika

četvrtak

petak

bio je nešto veći od planiranog iznosa, a prinos na trezorske zapise u eurima s rokom dospijeća od 364 dana smanjen je za dva bazna boda. Iako je kraj mjeseca kada su obveze prema državi nešto veće, na novčanom trži-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na dolar i franak

Pad vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do valuta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,504061

CAD

kanadski dolar

5,717159

JPY

japanski jen (100)

5,780291

CHF

švicarski franak

7,231421

GBP

britanska funta

10,599218

USD

američki dolar

6,896956

EUR

euro

EUR

7.610

7,5901

rom u promatranom razdoblju kuna oslabjela za 0,03 posto.

USD

7.04

28.4.

29.4.

CHF

7.36

7.605

7.00

7.32

7.600

6.96

7.28

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B prošli četvrtak iznosila je 217,0123 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se blagi pad od 0,05 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 112,2125 bodova, a Mirexa C 106,6944 boda.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,00%

0,5%

0,75%

0,4%

7.595

6.92

7.24

7.590

6.88

7.20

0,50%

0,3%

7.16

0,25%

0,2%

7.585

primjena od 1. svibnja 2015. 27.4.

Izvor: HNB

na švicarski franak također je ojačala 1,33 posto, dok je u usporedbi s eu-

četvrtka u odnosu na američki dolar ojačala za gotovo 1,3 posto. U odnosu

30.4.

6.84 27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

0%

0,1% 30.3.

Međunarodno tržište kapitala

fond

Tržišta kapitala pod pritiskom američkog BDP-a Prošli tjedan objavljena je prva procjena prema kojoj je američki bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju porastao svega 0,2 posto na godišnjoj razini, manje u odno7150 7100

su na procjene analitičara koje su bile oko jedan posto i znatno manje nego je to bilo u posljednjem lanjskom kvartalu, kada je gospodarstvo poraslo 2,2 posto. Sve to osjetilo 18300

FTSE 100

18200

se i na cijenama dionica na Wall Streetu. Slabost američkog gospodarstva pripisuje se privremenim čimbenicima, kao što su štrajk u zapadnim američkim lukama i loše vre5125

Dow Jones

5100

7050

18100

5075

7000

18000

5050

17900

6950

27.4.

5500 5400

28.4.

29.4.

30.4.

9775

5300

5000 27.4.

9800

CAC40

28.4.

29.4.

30.4.

27.4.

20250

DAX

20100

9750

19950

5200

9725

19800

5100

9700

19650

5000

9675

19500

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

NASDAQ

5025

17800

6900

27.4.

9.4.

28.4.

29.4.

30.4.

28.4.

29.4.

30.4.

NIKKEI 225

27.4.

28.4.

29.4.

30.4.

menske prilike. Pojedini analitičari nisu sasvim sigurni da će u drugom tromjesečju uslijediti brzi oporavak jer je gospodarstvo također pod pritiskom visokog tečaja dolara i niske cijene nafte.

Dok je usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva loša vijest za tržišta kapitala, dobra je da će američki Fed najvjerojatnije zbog toga odgoditi odluku o povećanju kamata. Usporavanje rasta američkog gospodarstva osjetilo se i na azijskim burzama, gdje ulagače plaši i dugotrajno slabljenje kineskog gospodarstva.

19.4.

29.4

datum

26.4.

vrijednost (kn)

27.4.

28.4.

promjena (%)

29.4.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

29.04.

112,2125

-0,516

7,27

AZ - A

29.04.

111,1167

-0,2983

6,78

Erste Plavi - A

29.04.

110,9954

-0,4542

5,55

PBZ CO - A

29.04.

115,4756

-0,5256

8,54

Raiffeisen OMF - A

29.04.

113,0727

-0,8999

8,33

kategorija B MIREX B

29.04.

217,0123

-0,3133

5,49

AZ - B

29.04.

221,7331

-0,2596

5,28

Erste Plavi - B

29.04.

220,836

-0,3374

5,07

PBZ CO - B

29.04.

198,9474

-0,4073

5,92

Raiffeisen OMF - B

29.04.

218,7445

-0,334

5,80 3,64

kategorija C MIREX C

29.04.

106,6944

-0,1547

AZ - C

29.04.

104,0969

-0,0893

2,29

Erste Plavi - C

29.04.

107,0185

-0,2451

3,66

PBZ CO - C

29.04.

106,9321

-0,151

3,83

Raiffeisen OMF - C

29.04.

109,4031

-0,1959

5,00

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

29.04.

211,8607

0,2076

6,25

AZ Profit

29.04.

249,1566

-0,1186

5,52

Croatia osiguranje

29.04.

153,2676

-0,4485

4,35

AZ Benefit

29.04.

228,875

-0,1816

4,66

Erste Plavi Expert

29.04.

181,8001

-0,3438

4,82

Erste Plavi Protect

29.04.

179,9163

-0,25

2,54

23

www.privredni.hr Broj 3875, 4. svibnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 185,057 milijuna kuna

Tjedan završio rastom Crobexa te je redovni dionički promet iznosio 36 milijuna kuna, što je smanjenje za 2,2 milijuna kuna ili šest posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 26 milijuna kuna prometa što je 72 posto ukupnog tjednog pro-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u prošlom skraćenom tjednu neznatno se smanjila, Top 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Jamnica d.d.

Podravka d.d.

Končar d.d.

Dalekovod d.d.

Valamar Riviera d.d.

AD plastik d.d.

-0,74% +1,65% +2,26% -11,00% +1,10% +1,90% +4,39% +1,24% -1,63% +2,93%

zadnja cijena 164,30 333,00 1.367,00 35,60 92.000,00 320,99 710,00 17,99 20,55 106,02

promet 6.257.240,62 5.942.618,59 4.417.897,09 1.679.978,97 1.561.989,50 1.473.368,80 1.352.834,27 1.307.237,88 1.122.539,81 875.385,79

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 36.252.130,73 kn

meta. Sedam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Devet izdanja skupilo je promet veći od milijun kuna, dok je 14 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Crobex je po10 dionica s najvećim rastom cijene Bilokalnik-IPA d.d.

Turbos DAX short I Turbos srebro long D Turbos DAX short J Turbos srebro long C Turbos E-mini S&P 500 short 8 Viro d.d.

Tehnomont d.d. (red.)

Turbos HT (dion.) long 6 Koteks d.d.

rastao za 0,84 posto odnosno na 1.751,67 bodova.

Crobex10 je zabilježio porast od čak 1,48 posto, na 1.028,10 bodova. Dobitnik tjedna je Končar EI s rastom od 4,39 posto, na

tjedna promjena +36,24% +29,30% +29,09% +27,35% +19,15% +18,95% +16,85% +15,38% +10,52% +8,04%

zadnja cijena 149,88 94,00 8,52 136,90 25,26 8,16 304,99 150,00 28,04 9,00

promet 5.695,44 229.072,86 15.527,00 84.611,00 1.872,12 47.607,72 163.592,89 45.600,00 2.804,00 90,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

59 tjedana zabilježili 50 pozitivnih tjedana. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički, te po jedan mješoviti, obveznički i novčani fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,98 do -2,81 posto. U proteklom tjednu je od 30 dioničkih fondova njih 10 poraslo, a 20 ih bilježi pad. Najviše

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 32. Ukupno je 45 fondova tjedan završilo u crvenom, a njih 18 palo je više od jedan posto. Promatrano od početka godine, kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati, naime od 18 tjedana četiri su bila negativna. Fondovi su u zadnjih

je vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa koji je ostvario tjedni rast od 1,98 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. KD Nova Europa 43 posto svog portfelja drži investirano u Rusiji, 28 posto u EU te 19 posto u Turskoj. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fond s najvećim prinosima je FIMA

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,8456 11,5212 149,4090 184,8723 87,4749 15,5661 131,7986 10,3456 98,0205 83,0300 115,0128 110,4532 87,7254 56,5251 8,6043 16,4214 6,4692 39,2535 109,1343 599,9580 93,5769 82,7800 194,4656 72,9673 91,9737 97,4113 10,4376 108,8194 122,9900 138,0247

-0,06 -1,90 -2,81 -0,28 0,34 -1,89 -1,31 -0,59 -0,05 -0,42 -1,84 0,05 0,45 -2,01 -2,56 -0,38 1,98 0,31 -2,18 -0,69 0,16 0,01 -1,39 0,14 -2,25 1,11 -0,04 -1,55 -1,10 0,08

€ € € € €

103,6500 102,1662 102,3844 102,6390 102,6810

-0,05 -2,09 -2,45 -2,50 -2,51

€ € € kn

156,9766 14,9181 13,0307 117,6852

-0,31 -1,75 -1,22 0,11

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

Equity (+44,09 posto).

Najuspješnije mješovite fondove predvodi Allianz Portfolio s rastom od 20,35 posto. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond NETA Emerging Bond koji je rastao za 25,57 posto, dok novčane fondove predvodi eurski Agram Euro Cash s prinosom od 2,35 posto. od 22. 4. 2015 do 29. 4. 2015. godine

Vrijednost udjela

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

zadnja vrijednost 1.751,6700 1.028,1000 108,4640 144,2238

od 702,77 kuna i s prometom od oko 1,4 milijuna kuna. Gubitnik tjedna je dionica Zagrebačke ban10 dionica s najvećim padom cijene Vis d.d.

Turbos DAX long M Turbos WTI nafta short C Pounje d.d.

Podravska banka d.d.

Turbos DAX long L Turbos DAX long K Zg elektroteh. poduzeće d.d.

RIZ-odašiljači d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 8

tjedna promjena +0,84% +1,48% +0,04% +0,14%

ke čija je cijena pala za 11 posto, na 38,42 kune uz promet od 1,7 milijuna kuna.

tjedna promjena -79,80% -38,28% -38,11% -30,00% -29,89% -28,99% -22,71% -20,00% -17,52% -13,60%

zadnja cijena 2,02 37,40 35,40 0,70 231,35 61,00 97,00 40,00 107,22 2,16

promet 56,56 517.172,78 20.786,45 1.068,90 1.619,45 273.166,50 107.103,50 4.000,00 808.968,49 6.409,69

*vijesti

Većina fondova u padu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

88,3466 108,9207 9,2669 150,7537 107,4361 105,1200 105,8052 104,4100 103,4100 102,3200

*Tjedna promjena [%] -0,23 0,49 -0,55 -0,04 -0,85 -0,84 -0,52 -0,19 -0,17 -0,18

€ € € € kn € kn € €

187,4356 14,0949 169,3900 124,0937 198,5231 151,9798 82,3445 113,3500 101,9800

-0,12 -0,28 -0,01 -0,09 0,27 -0,08 -0,70 -0,18 0,03

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,5778 174,5703 149,7802 138,7002 156,5800 150,5100 150,9808 130,3033 142,6897 132,4874 128,3783 12,2841 117,7195 114,9500 109,3790 105,1700 106,0965 1335,2971 107,3745 102,6455

0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,24 0,02 0,01 0,02 0,01 0,02 0,06 0,01 0,03 0,03 0,00 -0,02 0,04 0,03 0,01

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Dividenda HT-a sedam kuna po dionici

Glavna skupština HT-a prihvatila je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora o isplati dividende od sedam kuna po dionici. Dividenda će se dioničarima isplatiti iz zadržane dobiti iz 2009. godine, i to u iznosu od 573,19 milijuna kuna.

Isplata će biti 25. svibnja, a na nju imaju pravo svi koji su kao vlasnici dionica upisani u depozitarij SKKD-a na dan 11. svibnja. Prihvaćen je i prijedlog Uprave o povećanju temeljnog kapitala HT-a za 940 milijuna kuna iz prošlogodišnje neto dobiti, koja je iznosila 1,13 milijardi kuna. Dio neto dobiti od 34,7 milijuna kuna, pak, rasporedit će se u zakonske rezerve, a 155,9 milijuna kuna u zadržanu dobit.

Janaf: rast prihoda i dobiti Jadranski naftovod ostvario je u prva tri mjeseca ove godine neto dobit od gotovo 29 milijuna kuna, što je 52,3 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, odnosno 14,6 posto više od planiranoga. Od temeljne djelatnosti - transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata - Janaf je uprihodio 138,3 milijuna kuna, što je 31,4 po-

sto više nego lani i 11 posto više od planiranoga. Istodobno, ukupni prihodi bili su 147,7 milijuna kuna, te su bili 34 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, odnosno 11,7 posto veći od plana.

Neto dobit Ine 50 milijuna kuna U prva tri mjeseca 2015.

EBITDA Ina Grupe iznosi 707 milijuna kuna, dok je dobit iz osnovne djelatnosti na razini od 318 milijuna kuna, a neto dobit 50 milijuna kuna. Kompanija je u ovom razdoblju uložila 236 milijuna kuna, od čega je 189 milijuna uloženo u Hrvatskoj, a 47 milijuna u inozemstvu. Na operativne rezultate značajno je utjecala prepolovljena cijena Brent nafte, kao i nepovoljne regulatorne mjere - smanjenje regulirane cijene plina i udvostručenje naknade za eksploataciju negativno su utjecali na rezultate u iznosu od 134 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjesečje lani. Unatoč tome, neto dug kompanije smanjen je za 10 posto.

Neto dobit Podravke 59,8 milijuna kuna U prvom kvartalu ove godine Podravka je ostvarila prihod od prodaje od 783,9 milijuna kuna, što je porast za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je neto dobit iznosila 59,8 milijuna kuna. Glavno obilježje rezultata poslovanja jest završetak velikog i značajnog procesa restrukturiranja kompanije.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Zid poslovnog uspjeha Hrvatski Telekom i ostale članice Deutsche Telekom Grupe započinju s drugom sezonom međunarodnog natječaja kojim promoviraju inovativne projekte

Dječja odjeća

Šverc duhana

Branitelji poslovnjaci

EU educiranje

Predstavljamo modnu kućicu Dizzy koja već više od 20 godina radi kvalitetnu dječju odjeću

Hrvatska udruga poslodavaca i Carinska uprava predstavili su kampanju o posljedicama kupovine ilegalnog duhana

Zagrebački Plavi ured organizira ciklus predavanja na kojima se branitelji besplatno spremaju za poslovne pothvate

Osnovano prvo Učilište koje osposobljava i certificira voditelje projekata koji se natječu za novac iz EU fondova