Oporavak tržišta nekretnina Prošle je godine, prvi put od 2008., zabilježen značajan rast cijena novih stanova, gotovo za pet posto
Hrvatski izvoz usluga Prihod od prodaje usluga premašio je 10 milijardi eura. Od toga se 7,4 milijarde, doduše, uprihode od turista
Podijeljeni prvi EU vaučeri Potporom HGK pokrit će se troškovi usluga konzultanata za stotinjak tražitelja novca iz EU fondova
aktualno Str. 6
aktualno str. 7
aktualno Str. 8
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 7 6 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 11. svibnja 2015. Godina LXII / Broj 3876. www.privredni.hr
privredni vjesnik
hotelijeri: ne spuštamo cijene / poslovni dress code / regija / turizam / hrwwwatska / svijet financija
Što sve uvozimo
Dobrodošli u zemlju dobre, uvozne hrane Lani se dogodila prava eksplozija uvoza mesa i žitarica; uvoz vina skočio je za čak 70 posto >>4-5
Intervju: Paško Vela, dalekovod
zeleni hoteli: novi turistički hit
>> 12-13
>> 14
“Ako promet padne na pola, moraš otpustiti 50 posto radnika. Ako se to ne učini, uskoro nitko u poduzeću neće dobivati plaću.”
Uskoro će čak 40 hotela u Hrvatskoj imati certifikat zelenog hotela, dakle onog koji ne šteti okolišu. Upravo to traže turisti
Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe - Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin
www.biznis-plus.com
Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke
⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija
⇢m edijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regji
⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje
⇢p omoć u širenju poslova
Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom. Idući susret je u Skopju, Makedoniji, 18. i 19. lipnja 2015., na kojem se očekuje više od 600 sudionika iz 10-ak zemalja Jugoistočne i Južne Europe.
Pridružite nam se! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961
Neka poslovne prilike dolaze k Vama.
privredni vjesnik
*
*Pretplatite se na sva tiskana izdanja Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 000 ili pošaljite zahtjev na broj faksa +385 (0)1 5600 002 ili e-mail pretplata@privredni.hr.
UVOD
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Milka Kosanović, direktorica HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede:
Poljoprivrednim tvrtkama treba pomoć države Većina vodećih tvrtki prehrambene industrije u prvom kvartalu ove godine iskazuje rast prihoda i neto dobiti. No, stanje u sektoru primarne poljoprivrede ipak je drukčije. Rezultati bi mogli biti mnogo bolji kada bi tvrtke imale sustavnu stratešku pomoć države, a u skladu s Industrijskom strategijom koja je ovaj sektor proglasila strateškim. Tvrtke prehrambeno-poljoprivrednog sektora usmjerene su na ulaganja i inovacije, visok tehnološki razvoj te podizanje produktivnosti. U tome im je svakako potrebna snažnija podrška države.
Andreja Švigir, direktorica tvrtke Altius savjetovanje:
Menadžeri nisu spremni prihvatiti prijedloge kontrolera Proveli smo istraživanje među dijelom kontrolera, njih 46, koji su sudjelovali na Konferenciji o kontrolingu. Tako više od polovine ispitanika smatra da kontroling u svom poslovanju koristi manje od 25 posto domaćih tvrtki. Rezultati tog istraživanja ocrtavaju stanje na kontrolerskoj sceni koja se može sažeti u jednoj rečenici - veliku korist kontrolinga prepoznalo je premalo menadžera, a oni koji jesu, još nisu spremni prihvatiti sugestije koje bi im pomogle u korekciji loših upravljačkih odluka.
Danijel Ferić, predsjednik Uprave Hrvatske lutrije:
Prvi legalni internet casino Na internet tržištu prepunom priređivača igara klađenja i casino igara, koji te igre u Hrvatskoj priređuju nelegalno, želimo napraviti uočljivu razliku od nelegalne konkurencije. Stoga smo pokrenuli projekt prvog internet casina u našoj zemlji koji igračima pruža mogućnost odigravanja velikog broja casino igara kada god požele. U promotivnoj kampanji ističemo slogan “Prvi u Hrvatskoj legalno” kako bi igrači znali i bili sigurni da su taj portal i igre potpuno legalni.
3
pvinfo
Gost komentator: Ernest Svažić, načelnik Krapinskih Toplica
Zapostavljeni turizam U Hrvatskom zagorju, prema podacima Akademije medicinskih znanosti, dvadesetak je lokacija s prirodnim ljekovitim činiteljima. A samo dvije specijalne bolnice i tri hotelske tvrtke nude usluge iz zdravstvenog turizma
I
ako Hrvatska već nekoliko godina zaredom ostvaruje izvrstan turistički promet, udio noćenja i dolazaka iz područja zdravstvenog turizma u ukupnom hrvatskom turizmu je i dalje skromnih jedan posto. Država smo bogata prirodnim ljekovitim činiteljima i imamo tradiciju zdravstvenog turizma u jadranskom i kontinentalnom dijelu. Međutim, usudio bih se reći da je zadnjih dvadesetak godina taj vid turizma kod nas zapostavljen i nema status koji realno zaslužuje. Tako primjerice samo u Hrvatskom zagorju, prema podacima Akademije medicinskih znanosti, dvadesetak je lokacija s prirodnim ljekovitim činiteljima za razvoj zdravstvenog turizma. Nažalost, svega dvije specijalne bolnice i tri hotelske tvrtke na tom području danas nude usluge iz zdravstvenog turizma. Ukupno su u Hrvatskoj 222 lokacije s prirodnim ljekovitim činiteljima, a na samo 18 njih odvija se zdravstveni turizam i to prije svega u specijalnim bolnicama za rehabilitaciju. Stotinjak hrvatskih hotela ima izvrsno opremljene wellness centre i imamo izvrsne kadrove, ali ni tu nažalost još ne postižemo optimalne rezultate jer hoteli uglavnom wellness nude kao
dopunsku uslugu, a nedovoljno plasiraju wellness pakete. Zadnjih nekoliko godina intenzivirani su napori vezani uz prodaju hrvatskih medicinskih usluga na stranim tržištima, pa je posebice vidljiv napredak u dentalnom turizmu. Vrlo često se neadekvatan regulatorni okvir navodi kao osnovni ograničavajući čimbenik za razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Međutim, to je samo djelomično točno jer on je za sve subjekte isti, a neki su ipak tržišno uspješni, dok se drugi prije svega oslanjaju na jednog ugovornog partnera – Zavod za zdravstveno osiguranje.
Dobar dio naših toplica izgubio je povjerenje domaćeg gosta U svakom slučaju, dobrodošle su najavljene promjene u zakonodavstvu kojima će biti legalizirano pružanje ugostiteljskih usluga u današnjim specijalnim bolnicama. Nadalje, kategorizacija smještaja u objektima u kojima se pružaju usluge zdravstvenog turizma je definitivno nužna ako želimo učiniti iskorak na međunarodno tržište. Kada promatramo specijalne bolnice za re-
habilitaciju kao primarne nositelje zdravstvenog turizma kod nas, većina ih nema smještajne kapacitete s kojima bi se moglo konkurirati na europskom tržištu. Nažalost, te bolnice trenutačno nisu ni prihvatljiv aplikant za sredstva iz europskih fondova. Za iole ozbiljniji tržišni nastup naših bolnica nužna su hitna ulaganja u poboljšanje kvalitete smještaja. Ustanove koje žele ozbiljno nastupiti na međunarodnom tržištu zdravstvenog turizma, moraju nuditi vrhunsku zdravstvenu uslugu i smještaj na razini kategorije četiri zvjezdice.
Perspektive za rast zdravstvenog turizma postoje. No, dobar dio naših toplica izgubio je povjerenje domaćeg gosta, pa mnogi umirovljenici putuju primjerice u Teslić u Bosni i Hercegovini, jer su tamo tretmani vrlo povoljni, dok s druge strane oni koji traže ekskluzivnu ponudu putuju na wellness odmore u Sloveniju, Austriju ili Italiju. Uz već realizirana ulaganja u Terme Jezerčica, Terme Tuhelj i Toplice Sveti Martin te najavljena ulaganja i obnovu kapaciteta u Krapinskim, Stubičkim i Bizovačkim toplicama, Lipiku i Daruvaru, za očekivati je povratak kulture odlaska u hrvatske toplice. Procjenjuje se da su slovenska odredišta zdravstvenog turizma u zadnjih 10 godina uložila u obnovu i izgradnju kapaciteta oko 800 milijuna eura. Od toga su oko 500 milijuna uspjeli namaknuti iz europskih fondova. Riječ je o vrlo sofisticiranoj industriji u kojoj europski gost/pacijent ima mogućnost izbora i bez novih ulaganja ne možemo očekivati rezultate. No, isto tako moramo paziti da ta ulaganja budu pažljivo usmjerena i da ne kopiramo susjede, već da valoriziramo svoje specifičnosti i ostvarimo pametne specijalizacije u zdravstvenom turizmu.
IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 13% više
( 70% više vina
uvezeno kruha, peciva, kolača
uvezli smo prošle godine
Što sve uvozimo
Dobrodošli u zem dobre, uvozne hr
Lani se dogodila prava eksplozija uvoza mesa i žitarica. Uvoz mesa rastao je za 25 posto, sa 99.000 na 123.000 tona, a za rast uvoza bilježe i brojne druge namirnice, pa je tako za 32 posto rastao uvoz salate, mrkve, cikle, repe i drugog jestivog ko 2,5 milijuna tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, ili 18 posto više nego godinu ranije Igor Vukić vukic@privredni.hr
U
prošloj godini u Hrvatsku je uvezeno 2,5 milijuna tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Riječ je o rastu od 18 posto u odnosu na 2013. godinu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, koje je obradio Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore. Izmjeren u dolarima, uvoz je vrijedio 3,05 milijardi dolara, što je rast od 10 posto u odnosu na godinu prije toga. Na uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda otpada 13 posto ukupnog uvoza svih roba u Hrvatsku. I dok je uvoz živih životinja malo smanjen (za dva posto), u prošloj se godini dogodila prava eksplozija uvoza mesa i kla-
oničkih proizvoda te žitarica. Uvoz mesa rastao je količinski za 25 posto, sa 99.000 na 123.000 tona. Za to je plaćeno ukupno 391,8 milijuna dolara. Unutar tog odjeljka, za 50 posto rastao je uvoz goveđeg mesa, svježeg ili rashlađenog. Dodatno je uvezeno i 11 posto više
Porastao je i uvoz šećera i proizvoda od šećera, za 32 posto zamrznute govedine. Porast uvoza svinjetine iznosi također velikih 25 posto, na 75.913 tona. Utrostručen uvoz pšenice Prošlogodišnja žetva nije bila dobra zbog dosta kiša i s time povećane prisutnosti biljnih štetočina. Znatan dio proizve-
denih količina prodan je inozemnim kupcima koji su nudili nešto veće otkupne cijene od domaćih prerađivača. Vjerojatno je i zbog toga lani gotovo utrostručen uvoz pšenice. Od uvoza 28.113 tona u 2013. godini došlo se do 83.550 tona u prošloj godini. I razlika između sedam i 20 milijuna dolara potrošenih na uvoz govori o ovome trendu. Iako se tvrdi da je uvezena pšenica znatno lošije kvalitete nego domaća, poduzetnici u mlinsko-pekarskoj industriji, kao i u drugim sektorima, racionalno će se okrenuti jeftinijoj sirovini. Uz uvoz pšenice snažno je rastao i uvoz pšeničnog brašna. U 2013. uvezeno je 3477 tona brašna, a prošle godine čak 10.934 tone. U inozemstvu je kupljeno i 13 posto više kruha, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda. Uvoz proizvoda na bazi žitarica i škro-
ba ukupno je bio vrijedan 244 milijuna dolara. Uvezno je više i kukuruza (83 posto) i ječma (26 posto). Uvoz kukuruza dosegnuo je gotovo 30 milijuna dolara. Porastao je i uvoz še-
Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda IZVOZ 000 tona
UVOZ
mil. USD
000 tona
RAZLIKA mil. USD
000 tona
mil. USD
Pokrivenost (%) uvoza izvozom USD
2011.
2.616
1.560
2.244
2.592
372
-1.032
60
2012.
3.185
1.593
2.016
2.541
1.170
-949
63
2013.
2.868
1.567
2.127
2.790
741
-1.223
56
90
98
106
110
2.569
1.735
2.508
3.056
90
111
118
110
Indeks 2013./2012. 2014. Indeks 2014./2013.
Izvor: DZS - Podaci za 2013. g. su konačni te postoji razlika od ranijih prikaza podataka.
129 62
-1.321 108
57
ćera i proizvoda od šećera, za 32 posto. Ukupno je uvezeno šećera za 114 milijuna dolara. Značajan je i rast uvoza šećerne repe, za 81 posto. Uvezene su 322.163 tone šećerne repe.
Osim sirovog mesa, rastao je i uvoz mesnih i ribljih prerađevina, za oko 24 posto. Rast uvoza zabilježen je čak i kod hrane za životinje. Potrošeno je 248 milijuna dolara za životinjsku hranu, odnosno,
Udjeli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnoj robnoj razmjeni IZVOZ %
UVOZ%
2011.
12
11
2012.
13
12
2013.
12
13
2014.
13
13
Izvor: DZS Obrada HGK-Sektor za poljoprivredu, prehrambenu inudstriju i šumarstvo
5 Goveđe meso, svježe ili rashlađeno Goveđe meso zamrznuto
mlju rane
a to je plaćeno 391,8 milijuna dolara. Velik orijenja. Ukupno smo lani uvezli
Svinjsko meso svježe, rashlađeno ili zamrznuto Ovčje ili kozje meso svježe, rashlađeno, zamrznuto Konjsko i magareće meso ili meso mula i mazgi Meso i drugi klaonički proizvodi svježi, rashlađeni Meso peradi i jestivi otpaci peradi Ostalo meso i jestivi klaonički proizvodi
ukupno 355.320 tona. Od salate do korijenja S druge strane, za devet posto smanjen je godišnji uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Ipak, unutar tog odjeljka zabilježen je rast uvoza sira za 30 po-
U kategoriji povrća, smanjen je bar uvoz krumpira, i to za 33 posto sto. Za pet posto manji je količinski uvoz ribe, no u dolarima je porasla njegova vrijednost, na 98,06 milijuna dolara. Za četiri posto manji je bio uvoz
51.606.161 153
Sjeme anisa, badijana, komorača i sl.
2.475 111
14.177.258 104
Ingver, šafran i sl i ostali začini
75.913 125
211.573.302 115
ŽITARICE Pšenica i suražica
1.409
93
0 127 1.745
9.796.782 100 590
71
98
2.502.618 118
18.409 103
60.027.611 120
149 294
979.111 243
5.307 110
Meso soljeno, sušeno, dimljeno
6.011 283
RIBE, LJUSKARI, MEKUŠCI
Muškatnjak, macis, kardamom
5.555.248
88
Raž Ječam Zob
de
14
In
391.894.419 124
12.001 150
Svinjska masnoća i masnoća od peradi
50
83
112 110
780.067
61
381.655 137
376 106
2.675.166 129
184.092 181
75.427.826 139
83.550 297
20.055.178 286
299
11
44.373 126 19
41
85.545
12
13.217.539 114 14.702
75
Kukuruz
43.330 183
29.269.986 126
Riža
11.331 103
11.629.187 110
Sirak u zrnu
57
45
389.823
83
Heljda, proso, sjeme za ptice i sl.
1.133 183
765.866 113
PROIZVODI MLINSKE INDUSTRIJE
60.304 123
34.923.061 102
Brašno od pšenice i suražice
10.934 314
4.450.079 272
3.929 140
2.817.530 103
35.675.738 215
Brašno od žitarica, osim pšenice ili suražice Prekrupa, krupica i pelete od žitarica
24.322
95
98.067.599 113
231
88
9.897.555 121
Ribe svježe ili rashlađene
2.430 175
12.288.781 140
Žitarice u zrnu drugačije obrađene (valjane, u pahuljicama i sl.)
Riba zamrznuta, osim ribljih fileta
7.142
13.616.095
Krumpirovo brašno, krupica, prah i sl.
432
94
Riblji fileti i ostalo riblje meso
3.721 102
Brašno, krupica mahunastog povrća
188
58
1.159.890 107
Žive ribe
66
76
14.200.354 106
18.922 114 2.694 119
9.659.429
99
2.371.392 120 687.610
93
403 105
6.295.351 120
Slad, prženi ili neprženi
10.493
97
5.380.095
79
Ljuskari živi, zamrznuti, kuhani
1.089 100
10.539.754 113
Škrob, inulin
11.601 103
6.445.218
84
Mekušci živi, zamrznuti, sušeni
9.208 114
31.085.050 129
Pšenični gluten, osušeni ili neosušeni
144.659 291
ULJANI PLODOVI, LJEKOVITO BILJE...
Riba sušena, soljena ili u salamuri
Vodeni beskralješnjaci živi, svježi
voća. Uvoz masti i ulja bio je veći za dva posto u tonama, ali je u dolarima bio manji za osam posto. Za sedam posto bio je veći uvoz pića, alkohola i octa. Najveći rast uvoza ostvarili su vino od čak 70 posto (22.428 tona) te pivo od 38 posto (64.566 tona). Značajan pad uvoza zabilježen je kod duhana i duhanskih proizvoda. Uvoz cigareta i cigara bio je manji prošle godine za šest posto (uvezeno je 3213 tona). Najviše je smanjen uvoz neprerađenog duhana za 43 posto. Uvoz povrća nije rastao, ali unutar tog odjeljka ima promjena. Smanjen je uvoz krumpira, za čak 33 posto, ali je zato za 32 posto rastao uvoz salate, mrkve, cikle, repe i drugog jestivog korijenja. Podaci o rastu uvoza hrane često se spominju u hrvatskoj javnosti. Izazivaju živu raspravu o stanju domaće poljoprivrede, o poticajima, o uvoznim lobijima, o kvaliteti hrane koju jedu stanovnici Hrvatske i njihovi gosti. Na razini načela govori se o turizmu u kojem će se inozemnim gostima nuditi zdravi domaći poljoprivredni proizvodi, o povezivanju zelene i plave Hrvatske. U stvarnosti, ponuda u hotelima često je zapravo stigla iz uvoza. Neki bi cinik mogao skovati slogan: Dobrodošli u zemlju dobre, uvozne hrane.
123.418 125
20
.( to na ) de ks 20 14 ./2 01 20 3. 14 .( US D) In de ks 20 14 ./2 01 3.
MESO
In
14
bilježi i uvoz piva
20
( skok od 38%
UVOZ POLJOPRIVREDNIH I PREHRAMBENIH PROIZVODA
.( to na ) ks 20 14 ./2 01 20 3. 14 .( US D) In de ks 20 14 ./2 01 3.
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
97 235
MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI, JAJA, MED
170.562
Mlijeko i vrhnje nekoncentrirani i nezaslađeno
129.242
91 85
219.500.947 71.757.980
98 77
Mlijeko i vrhnje koncentrirano i zaslađeno
5.991
Mlaćenica jogurt, kiselo mlijeko, kefir
5.779 107
8.967.387 119
Proizvodi od sastojaka mlijeka
1.347
94
4.993.907 115
Maslac i ostale mliječne masti
2.835 130
13.141.710 108
17.642 123
82.615.337 117
Sir i urda Jaja peradi i ptičja
68
18.920.193
83
6.623 271
15.961.931 149
Jaja peradi i ptičja jaja bez ljuske
555 116
1.364.845 101
Prirodni med
544 165
1.649.155 154
3 1.142
128.502 465
124.912 100
129.446.335 106
Proizvodi životinjskog porijekla POVRĆE, KORIJENJE I GOMOLJI Krumpir svježi ili rashlađeni
20.662
Rajčica svježa ili rashlađena
12.039 111
15.295.562 120
Crveni luk, češnjak, alma, poriluk i sl.
20.108 100
13.265.754
Kupus, cvjetača, koraba, kelj i slično
8.038 101
6.157.544 110
Salata i cikorija
67
13.828.804
71 99
1.112
98
1.951.818 103
337.330 171
56.023.600 101
Soja u zrnu, uključujući i lomljenu
1.631
Kikiriki neprženi, oljušteni ili lomljeni
2.052 109
Kopar Laneno sjeme
0
21 57
1.336.299
23
3.401.957 104 3.477
54
658 132
815.388 117
Sjeme uljane repice
1.412 206
2.363.590 147
Sjeme suncokreta
1.832 165
5.656.415 156
Ostalo uljano sjeme i plodovi
1.572 127
4.546.497 136
Brašno i krupica od uljanog sjemenja
659
92
1.209.359
82
Sjeme, plodovi i spore za sjetvu
968
86
15.431.695
92
Hmelj Bilje i biljni dijelovi za farmaceutiku Roščići, morske alge, šećerna repa… Slama i pljeva od žitarica ostala Broskva, stočna repa, sijeno, lucerna ŠELAK, GUME, SMOLE..... Šelak, gume, smole, balzami Biljni sokovi i ekstrakti
69 108 859
458.734 136
94
3.775.888 100
322.163 181
15.829.709 114
112
73
52.936 131
3.342
92
1.141.656 102
839 188
7.299.522 119
66 204
290.613 126
773 187
7.008.909 118
MASTI I ULJA (BILJNA I ŽIVOTINJSKA)
117.802 102
140.044.923
91
Mast svinjska i peradska
43
Loj, goveđi ovčji i kozji
14
45
91.557
43
8
22.806
12
0
52
165
41
6.194 132
8.853.558 118
12.669 134
6.497.112 124
4.256 116
3.985.174 114
231 111
535.090 119
Ostalo povrće svježe ili rashlađeno
15.202 115
22.482.570 124
Masti i ulja od riba
18
56
416.113
62
Povrće zamrznuto
13.641 106
13.876.247 111
Masti od vune i masne tvari
48
76
689.947
72
194 221
329.739 341
Ostala životinjska ulja i masti
0
0
0
0
Sušeno povrće, cijelo, rezano i ostalo
4.617 111
13.330.590 111
Sojino ulje i njegove frakcije
3.143
57
3.089.187
43
Osušeno mahunasto povrće u zrnu
6.901
10.885.780
Ulje od kikirikija i njegove frakcije
Mrkva, repa, cikla i jestivo korijenje Krastavci i kornišoni Mahunasto povrće
Povrće privremeno konzervirano
Manioka, slatki krumpir i sl. korijenje VOĆE, KORE DINJA I AGRUMA Kokosov orah svježi ili suhi Ostali orašasti plodovi Banane svježe ili suhe Datulje, smokve, ananas i dr.
99
160 511
92
Stearin od svinjske masti, ulje, oleostearin
96
195.905.810 105
Ostala ulja dobivena od maslina
569 141
2.293.804 162
Palmino ulje i njegove frakcije
16.496 101
18.752.665
99
89
22.772.839 105
Ulje od suncokreta, pamuka..
43.250 103
43.881.035
87
55.093 102
52.805.973 126
80
2.340.440
86
4.361 108
7.115.901 113
Ulje od kokosova oraha, palmine jezgre
32.323 114
33.211.878
95
171.654 2.492
48.631
99
43.988.833
99
Ulje od repice ili gorušice
Grožđe, svježe ili suho
7.547
88
11.859.061
97
Ostale biljne masti i ulja
Dinje, lubenice i papaje svježe
13.128 110
Jabuke, kruške i dunje svježe
14.462
Marelice, trešnje, višnje i sl. svježe
17.132 140
56
6.443.568 112 12.359.304
63
17.405.701 113
Ostalo svježe voće
5.161
99
9.625.791 123
Voće nekuhano, smrznuto
1.619
63
3.665.802
Voće suho, mješavine voća Kore agruma, dinja i lubenica
202 139 1.236
89
19 135
74
234.261 120 5.297.445 109 37.527
57
KAVA, ČAJ I ZAČINI
21.722
99
85.008.287 101
Kava, pržena ili nepržena
19.604
99
71.525.063 100
183
85
1.630.998 102
Čaj Mate-čaj Papar Vanilija Cimet Klinčići u cvijetu ili peteljki Izvor: DZS
28.467 152 12.232.655 126
Maslinovo ulje i njegove frakcije
Agrumi svježi ili suhi
Voće privremeno konzervirno
12 184 3.407 137
122.811 321
0
75
5.731 101
1.299
96
7.206.103 104
3
57
166.732 162
88 119
531.735 131
6
87
105.037
88
Masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla Margarin
159 180
1.455
504 102 2.443
52
11.046 110
Životinjske i biljne masti i ulja, ostala
1.677
Glicerin i glicerinske vode i baze
1.667 128
75
Biljni voskovi, pčelinji vosak i sl.
46
78
Degras, ostaci masnih tvari i voskova
51
15
PRERAĐEVINE OD MESA I RIBA
436.614 156
2.372.159 119 3.829.554
56
15.713.384 106 1.643.835
68
936.528 114 347.352 104 8.582
22
18.785 124
72.834.307 124
Kobasice i slični proizvodi od mesa
9.135 116
27.869.038 129
Ostale prerađevine od mesa
3.674 146
16.432.097 124
Mesni ekstrakti i sokovi Riblje prerađevine i konzerve Ljuskari mekušci i ostali bezkralješnjaci UKUPNO POLJOPRIVREDNA I PREHRAMBENA INDUSTRIJA
Obrada: HGK - Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo
94 109 5.328 133 555
80
992.235
96
25.030.515 126 2.510.422
82
2.507.671 118 3.056.081.711 110
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 7,7%
rasle cijene nekretnina na području Zagreba
( 1,9%
prosječni rast cijena u ostalim naseljima
U Makarskoj održan 23. forum poslovanja nekretninama
Započeo oporavak tržišta nekretnina Prema podacima koje je iznio Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za turizam, trgovinu i financije, prošle je godine prvi put od 2008. zabilježen značajan rast cijena novih stanova od 4,7 posto Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
O
vogodišnji, 23. forum poslovanja nekretninama koji se u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore proteklog tjedna održao u Makarskoj okupio je oko 150 sudionika. Forum je središnji godišnji događaj nekretninske djelatnosti na kojem su do sada ugledni stručnjaci obradili više od 195 tema koje je struka prepoznala kao važne. Svrha Foruma je edukacija, informiranje i diskusija o novostima u zakonskoj regulativi. Josip Zaher, potpredsjednik HGK-a za turizam, trgovinu i fi-
nancije, istaknuo je da se, iako je još na niskoj razini prometa, tržište nekretnina stabilizira. Prema podacima koje je iznio, prošle je godine prvi put od 2008. zabilježen značajan rast cijena novih stanova
Cijene su još daleko od razine iz 2008. i manje su u prosjeku za 16,7 posto od 4,7 posto. “Na prosječni porast cijena najviše su utjecale cijene nekretnina na području Zagreba koje su zabilježile rast od 7,7 posto, dok su ostala naselja imala rast od 1,9 posto. No, cijene su još daleko od razine iz rekordne 2008. godine i manje su
u prosjeku za 16,7 posto. Ipak vidljiv je sporiji oporavak cijena u Zagrebu nego u ostalim naseljima, te su cijene u Zagrebu još uvijek niže oko 20 posto, dok su u ostalim naseljima niže 10 posto u odnosu na 2008. godinu”, istaknuo je Zaher. Govoreći o trendovima on je istaknuo kako se na tržištu nekretnina događa sve veća segmentacija jer samo dio kupaca ima dostatnu kupovnu moć, tako da biraju stanove na boljim lokacijama i kvalitetnije gradnje. Nakon posjeta Moskvi, zovu i Rusi Vlasnica i direktorica agencije Biliškov nekretnine Jasminka Biliškov
potvrdila je da se ove godine pokrenulo tržište. Njena tvrtka, procjenjuje ona, posluje bolje desetak posto nego u ovo doba lani. “Uz klasično rješavanje stambenog pitanja mladih parova, kojeg uvijek ima, u posljednje vrijeme vidljiv je trend da jedan poduzetnik kupuje po nekoliko stanova za iznajmljivanje. Što se tiče stranaca, i tu je vidljiva određena aktivnost. Radi se uglavnom o pojedinačnim kupnjama, većinom građana Njemačke, Češke, Austrije, Poljske, skandinavskih zemalja... Nakon posjeta našeg gospodarskog izaslanstva Moskvi osjetno se povećao broj upita ruskih državljana”, rekla je Jasminka Biliškov.
Zamjenik predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Alen Čičak istaknuo je da je kod raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu osnovni problem dugotrajnost rješavanja zahtjeva. “Oni proizilaze iz nedovoljno uredne imovinsko pravne dokumentacije, nejasno podnesenih zahtjeva te stoga što nekretnine nisu u skladu s prostornim planovima. Kod bivših vojnih nekretnina problem je i to što one nisu ucrtane u katastarske planove. Problem su i upravni postupci koji se vode povodom zahtjeva za povrat te neprecizna očitovanja Hrvatskih šuma o uključenosti ne-
kretnina u šumskogospodarsku osnovu”, istaknuo je Čičak. Stručni program Sudionici Foruma su upoznati i s novim postupkom oporezivanja prometa nekretnina, prodajom kod Fine, najčešćim pitanjima vezanim uz primjenu Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, primjenom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i obvezama posrednika temeljem tog zakona, procedurom otkupa nekretnine u vlasništvu države te mirenjem kao najefikasnijim načinom rješavanja sporova iz ugovora o posredovanju u prometu nekretninama.
Hrvatsko-korejska suradnja
Sajam drvne industrije i novih tehnologija Interzum
Kraš osvaja zemlje Dalekog istoka
Veliki interes za hrvatske drvne proizvode
Predstavnici tvrtke Kraš i Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba potpisali su prošlog tjedna Memorandum o razumijevanju, čime je Kraš postao član toga kluba. Potpisivanje sporazuma upriličeno je uoči premijernog nastupa Kraša na jednom od najvećih sajmova hrane i pića za tržišta Koreje i Japana Seoul Food 2015, koji će se održati od 12. do 15. svibnja u Seoulu. Kraš posluje kao moderna, tržišno orijentirana tvrtka čija godišnja
Hrvatske tvrtke Interijer Drvopaneli, Euro Interijer, Drvo Prom, Finvestcorp i Spin Valis predstavili su svoj proizvodni asortiman na međunarodnom sajmu drvne industrije i novih tehnologija Interzum, održanom proteklog tjedna u Kölnu. Prema riječima Viktora Horvatinovića, direktora Finvestcorpa, taj se sajam pokazao odličnim mjestom za sklapanje poslova i otvaranje mogućnosti za plasman roba na europsko tržište. “Imamo
proizvodnja konditorskih proizvoda iznosi više od 33.000 tona. Od toga se skoro polovina izvozi na svjetska tržišta. Kako su istaknuli u Krašu, njihovi razvojni planovi usmjereni su na izvoz, uz naglasak na jačanje vodeće pozicije na tržištima regi-
je, na kojima već posluje putem vlastitih podružnica. Osim toga, Kraš je vlasnik i dviju tvornica - Mire u Prijedoru i Karoline u Osijeku. Nastupom na sajmu Seoul Food 2015 Kraš okreće novu stranicu u osvajanju tržišta zemalja Dalekog istoka. Glavni tajnik Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Igor Zgrabljić naglasio je veliki potencijal korejskog tržišta za hrvatske izvoznike, kao i sve veći interes korejskih investitora za ulaganja u Hrvatsku i regiju. (S.P.)
kvalitetan polufinalni i finalni drvni proizvod koji je prepoznatljiviji u Europi nego na domaćem tržištu. Zato ga možemo plasirati na svako zahtjevno tržište”, istaknuo je on. I direktor Drvopanela Vlado Farkaš je naglasio kako je toj tvrtki protekla godina bila vrlo
uspješna. Ove se godine tvrtka odlučila na izlaganje na sajmu Interzum uz potporu HGK, prije svega zato što se njemačko tržište pokazalo iznimno zanimljivim i spremnim za poslovnu suradnju s nekim hrvatskim tvrtkama. Inače, promatrajući statističke podatke vidljivo je kako smo prošle godine izvezli drvnih proizvoda i namještaja u ukupnoj vrijednosti 1,297 milijardi dolara, a istodobno uvezli takvih proizvoda u vrijednosti 573 milijuna dolara. (S.P.)
7
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 385 mil €
donijele telekomunikacijske usluge
( 93,8 mil €
donijele usluge istraživanja i razvoja
Hrvatski izvoz usluga znatno veći od njihovog uvoza
Prihod od prodaje usluga premašio 10 milijardi eura Pružajući u inozemstvu (ili pak stranim turistima u zemlji) svoje usluge u rasponu od građevinskih, pa do usluga razonode, hrvatski poduzetnici svake godine ostvaruju porast rezultata od dvjestotinjak milijuna eura. Ukupno se najviše zaradi od turističkih usluga. U prošloj je to godini bilo 7,4 milijarde eura Deset najvećih tržišta za hrvatske pružatelje usluga (u milijunima eura)
Igor Vukić vukic@privredni.hr
P
rihodi od usluga koji su hrvatski poduzetnici ostvarili od kupaca u inozemstvu prošle su godine dosegnuli 10,2 milijarde eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Od 2011. godine kada su iznosili 9,3 milijarde kuna, prihodi su se svake godine povećavali za dvjestotinjak milijuna eura. Prihodi su izračunati na temelju usluga pruženih u inozemstvu, a i usluga pruženih u Hrvatskoj za strane turiste i druge posjetitelje. Najviše usluga pruženo je kupcima iz Njemačke. Prvi je put lani taj iznos premašio dvije milijarde eura. Slijede korisnici usluga iz zemalja koje su i inače najveći trgovinski partneri Hrvatske. Usluge pružene talijanskim potrošačima vrijedile su 1,09 milijardi eura, a slijede Austrija (991 milijun eura), Slovenija (615 milijuna eura) i Švicarska (428 milijuna eura). Ukupno se najviše zaradi od turističkih usluga. U prošloj je to godini bilo 7,4 milijarde eura. U 2011. radilo se o 6,6 milijardi eura, da bi u 2013. preskočila sedam milijardi eura. Na prvom mjestu među turističkim potrošačima u prošloj godini su gosti iz Njemačke sa 1,8 milijardi eura, a slijede Talijani (934 milijuna eura) i Austrijanci (853
Zemlja
2013.
2014.
NJEMAČKA
1.936,0
2.064,1
ITALIJA
1.012,9
1.090,1
AUSTRIJA
917,1
991,3
SLOVENIJA
699,2
615,1
ŠVICARSKA
407,0
428,1
BOSNA I HERCEGOVINA
397,8
391,5
NIZOZEMSKA
374,2
345,6
VELIKA BRITANIJA
297,1
467,5
FRANCUSKA
245,8
271,8
SRBIJA
260,6
277,7
Izvor: HNB
milijuna eura). Oko 995 milijuna eura zaradi se prijevozničkim uslugama. Ovdje je na prvom mjestu Belgija za čije su građane i tvrtke u 2014. godini obavljene usluge vrijed-
Trgovina i srodne poslovne usluge vrijedile su 388,4 milijuna eura ne 101,7 milijuna eura. Uz usluge cestovnih prijevoznika, značajna stavka ostvaruje se i uslugama brodskog prijevoza. Građevina i kultura za izvoz Međunarodne transakcije povezane s građevinskim uslugama bile su vrijedne 65,8 milijuna eura. Najviše građevinskih usluga naplaćeno je u Velikoj Britaniji (14,5 milijuna eura), a slijede Alžir (11,8
milijuna eura) i Švicarska (5,9 milijuna eura). U Velikoj Britaniji je HGK prije nekoliko godina organizirao nastup hrvatskih tvrtki na graditeljskom sajmu. U Alžiru je pak građevinska tvrtka Ingra prisutna dugi niz godina. Prošle godine Ingra je ugovorila novi posao vrijedan tri milijuna eura za projektiranje i isporuku opreme za hidroelektrane. Usluge osiguranja ukupno su vrijedile 24,4 milijuna eura. Cijena raznih popravaka dosegnula je 122,3 milijuna eura, ili 10,4 milijuna eura više nego u 2013. godini. Oplemenjivanjem različitih proizvoda prikupljeno je 236,7 milijuna eura. Procjena vrijednosti usluge oplemenjivanja proizvoda prvi je put objavljena u tablicama HNB-a. Financijske usluge donijele su hrvatskim poduzetnicima 63,7 milijuna eura. Najveći korisnici
bili su partneri iz Belgije, SAD-a i Velike Britanije. Na svaku od ovih zemalja otpada zarada malo veća od 10 milijuna eura. Telekomunikacijske usluge donijele su prihod od 385 milijuna eura. Prihodi veličine od 20 do 30 milijuna eura raspodijeljeni su na niz zemalja: Slovenija, Austrija, Italija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Njemačka, SAD, Švedska. Naknada od autorskih prava, odnosno, prava na korištenje intelektualnog vlasništva koja stiže iz drugih zemalja ukupno je bila vrijedna 15,7 milijuna eura. Najviše se ostvari u SAD-u, oko 2,2 milijuna eura. Slijedi BiH sa 1,6 milijuna eura pa Srbija i Slovenija, po 1,3 milijuna eura. Usluge istraživanja i razvoja donijele su zaradu od 93,8 milijuna eura. Najviše novca u ovoj stavci došlo je iz Izraela (15,5
milijuna eura) te iz Velike Britanije (13 milijuna eura). Izraelska kompanija Teva vlasnik je Plive. Zagreb je danas jedan od vodećih centara za istraživanje i razvoj u Tevi, kažu u Plivi. A sve veće prihode ostvaruju i IT tvrtke prodajući razvojne usluge u inozemstvo, razvijajući programe u raznim djelatnostima od industrije zabave i igara do poljoprivrede (Agrivi, Farmeron). U posljednje vrijeme na međunarodne natječaje za razvojne projekte snažnije se uključuju i istraživački centri pri fakultetima i Institut Ruđer Bošković. Značajan je i odjeljak usluga upravljanja i savjetovanja s prihodom od 336,4 milijuna eura. S dvoznamenkastim milijunskim iznosima sudjeluju zemlje od Mađarske preko Belgije, Nizozemske i Austrije do Srbije, Švicarske i Njemačke. Trgovina
i srodne poslovne usluge vrijedile su 388,4 milijuna eura. Pružanje osobnih usluga i usluga kulture i razonode iznosile su ukupno 53,6 milijuna eura. Uvoz usluga Hrvatski su korisnici usluga platili strancima usluge vrijedne 2,9 milijardi eura. To je za 80 milijuna eura manje nego u 2013. Za usluge prijevoza plaćeno je 700 milijuna eura, a za turistička putovanja 634 milijuna eura. Rashodi za financijske usluge iznosili su 207 milijuna eura. Telekomunkacijske, računalne i informacijske usluge plaćene su 267 milijuna eura. Hrvatski su korisnici usluge upravljanja i savjetovanja platili 322 milijuna eura. Usluge povezane s trgovinom, tehničke i ostale poslovne usluge iznosile su 357 milijuna eura, oko 20 milijuna manje nego u 2013. godini.
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 1 mil kn
izdvojio HGK ove godine za projekt EU vaučera
( za 100 projekata
sufinancirat će se izrada projektne dokumentacije
Novac za konzultantske usluge
U HGK-u podijeljeni prvi EU vaučeri Potporom Hrvatske gospodarske komore u ovoj godini pokrit će se troškovi usluga konzultanata za stotinjak tražitelja novca iz EU fondova. Nakon projekata u poljoprivredi uskoro kreće natječaj za turističke projekte
H
rvatska gospodarska komora ove je godine za projekt EU vaučera izdvojila milijun kuna kojima će se sufinancirati izrada projektne dokumentacije za 100 poduzetničkih projekata, što će pridonijeti boljoj iskorištenosti EU sredstava te jačanju konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na dodjeli prvih 14 vaučera. “Hrvatskoj je u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. na raspolaganju 10,6 milijardi eura, no dosad je vrlo mala iskorištenost sredstava, a poduzetnici imaju i problema kod sufinanciranja i realizacije projekata. Prve radionice za potencijalne korisnike održane su u HGK-u, a Komora usko surađuje i s tijelima dr-
Jug, Euroalp, Stancija St. Antonio, Bio dvor, Nociar, Čakovečki mlinovi, Viro tvornica šećera, Piškorić, Agro Jakšić te Consultus navigo - dobile su svoje vaučere.
Za projekte u turizmu osigurat će se 300.000 kuna, a uskoro će se raspisati i natječaj žavne uprave zaduženim za programiranje i implementaciju EU fondova”, ističe Burilović. Dodao je kako se HGK osnivanjem Centra za EU 2012. nasto-
ji još intenzivnije uključiti u provedbu EU fondova. “Glavna je zadaća HGKa biti servis članicama, ne samo na području implementacije EU fondova, nego i u njihovom ukupnom poslovanju”, kaže Burilović. U ovoj prvoj fazi provedbe nove usluge HGK Vaučer Moj EU projekt novac je namijenjen sufinanciranju konzultant-
skih usluga za pripremu projekata Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Za ove projekte osigurano je 350.000 kuna, a tijekom godine ukupno će se dodijeliti milijun kuna potpora. Među prijavljenima za ovu fazu je 35 prihvatljivih, a prvih 14 - PPK Karlovačka mesna industrija, Olvin plus, Trešnja, Cret proizvodnja, OPG Alojs
Uskoro novi natječaji Marija Jakšić, direktorica Agro Jakšića, ističe kako će ovaj vaučer iskoristiti kako bi dobili potporu za obnovu poljoprivredne mehanizacije. “Kako bismo bili konkurentniji, moramo ulagati u novu opremu i nove tehnologije. Vjerujem da ćemo proći na natječaju i da ćemo uz pomoć europskog novca sufinancirati obnovu opreme, kupovinu novog traktora i kombajna”, naglašava ona. Alojz Jug, vlasnik OPG-a, najavio je kako će se natjecati za pomoć u obnovi voćnjaka i kupnju opre-
me za preradu. “Trenutačno imamo eko jabuku na 7,4 hektara i s kooperantima radimo na više od 60 hektara u proizvodnji našeg branda Maričini sokovi. Vjerujem da ćemo i na sljedećem natječaju, zahvaljujući HGK-u i konzultantima, dobiti potporu kojom ćemo ojačati našu konkurentnost”, naglašava Jug. Osim usluge Moj EU projekt, HGK je uveo i niz novih usluga za poduzetnike - EU tenderi, Poduzetnik-izvoznik i mobilne timove. Uskoro će se raspisati natječaj za dodjelu vaučera za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, namijenjenih malim i srednjim tvrtkama te za projekte u turizmu. U tu svrhu osigurat će se 300.000 kuna. (K.S.)
EU fondovi
Europski novac za nova radna mjesta Sredstvima iz europskih fondova nacionalni BDP možemo dizati za dva postotna poena godišnje, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, na okruglom stolu pod nazivom Pitaj ministre sve o EU fondovima, koji su organizirali Otvoreno učilište Algebra i Jutarnji list. “U prvim godinama utjecaj tih fondova na BDP je, istina, manji, 0,4 do 0,6 posto, ali u najboljim godinama to se diže do dva posto. EU fondovi u budućnosti Hrvatskoj mogu donijeti, odnosno očuvati, 15.000 do 20.000 radnih mjesta godišnje. Vjerujem da ćemo u sko-
roj budućnosti, po uzoru na najuspješnije nove članice Unije sva javna ulaganja financirati većinom europskim novcem”, istaknuo je Grčić. Svoj posao u ovome trebaju odraditi i poduzetnici jer ako im netko pokloni 40 ili 50 posto novca za isti su postotak konkurentniji pred onima koji to ne mogu iskoristiti, a za isti postotak skraćuje im se i vrijeme povrata investicije. “EU fondovi su kvalitetan izvor kojem se ne vraća novac, što može biti početna prednost poduzetnicima, građanima, jedinicama lokalne sa-
risteći taj novac”, istaknuo je Jakovina. Najveće mogućnosti za rast
EU fondovi, prema riječima ministra Grčića, mogu biti početna prednost čak i nezaposlenima mouprave, zaposlenima i nezaposlenima”, zaključuje Grčić. Mogućnosti za rast poljoprivrede Poljoprivrednom i ruralnom razvoju u razdoblju do 2020. na raspolaganju su 2,4 milijarde eura
iz EU fondova, ističe ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Moje ministarstvo se dobro pripremilo za privlačenje sredstava iz tih fondova i u 2014. smo napravili velik posao kako bi hrvatski agrar mogao postati konkurentniji ko-
poljoprivrede i prerade prehrambenih proizvoda ministar vidi kroz mjeru 4 koja raspolaže sa 1,4 milijarde eura bespovratnog novca za ulaganja u fizičku imovinu. “Da smo na dobrom putu govori i činjenica da je na natječaj vrijedan 640 milijuna
kuna, koji je raspisan početkom godine, pristiglo 1280 projekata vrijednih 3,9 milijardi kuna”, smatra Jakovina. Na konkretna poduzetnička pitanja odgovarali su uz ministre i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Viktorija Rončević, pomoćnica ministra Grčića Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra poljoprivrede i čelnica Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju Davorka Hajduković, te pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Dijana Bezjak. (K.S.)
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( od 20.000 do 50.000 kn potpore za uređenje poslovnih prostora
Sjednica hrvatske vlade
Državni poslovni prostori u najam po jednu kunu U okviru Poduzetničkog impulsa dodjeljivat će se poticaji za unajmljivanje, ali i za uređenje i prenamjenu poslovnih prostora. Za tu je svrhu namijenjen iznos od 5,6 milijuna kuna, a dijelit će se u dva kruga Igor Vukić vukic@privredni.hr
V
iše od 600 neiskorištenih poslovnih prostora u vlasništvu države i lokalnih zajednica bit će ponuđeno poduzetnicima po vrlo povoljnim najamninama, najavio je prošli tjedan ministar poduzetništva Gordan Maras. “Poslovne prostore lokalne bi zajednice trebale iznajmljivati makar po jednu kunu, samo da ne stoje prazni”, rekao je Maras nakon sjednice Vlade, na kojoj su usvojene i Izmjene Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora. Maras je predstavio javni poziv pod nazivom Revitalizacija poslovnih prostora, koji je dio Poduzetničkog impulsa za 2015. godinu. Poticaji će se dodjeljivati za unajmljivanje, ali i za uređenje i prenamjenu poslovnih prostora. Za tu je svrhu namijenjen iznos od 5,6 milijuna kuna, a dijelit će se u dva kruga. Rok za podnošenje prijave za prvi krug je od 21. svibnja do 23. lipnja, a drugi
krug kreće najesen. Korisnici mogu biti mikro i mali poduzetnici koji imaju sklopljen ugovor o dugoročnom najmu poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske. “Poduzetnici mogu ostvariti potpore od bespovratnih 20.000 do 50.000 kuna”, rekao je Maras koji očekuje da će se u idućih godinu dana obnoviti oko 200 poslovnih prostora. U Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora Vlada je, uz ostalo, propisala da se zakupniku državnog prostora taj prostor može prodati ako uredno ispunjava sve obveze iz ugovora o zakupu i ima podmirene druge financijske obveze prema državi. Za prodaju poslovnih prostora Vlada će donijeti posebnu uredbu, a popis prostora koji će se prodavati sastavit će Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Smanjuje se broj agencija Ministar uprave Arsen Bauk predstavio je Akcijski plan za smanjenje broja agencija, zavoda,
fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Osnovat će se i povjerenstvo za racionalizaciju tih institucija. Bauk je istaknuo kako će se paziti da se u tom
Ministar Maras očekuje da će se u idućih godinu dana obnoviti oko 200 poslovnih prostora procesu ne ugrozi proces akreditacije za upravljanje novcem iz europskih fondova. Akcijski plan dio je Nacionalnog plana reformi za 2015. godinu, a zbog spajanja agencija bit će potrebno izmijeniti čak 11 zakona i 10 uredbi. Švicarska će pomoći Hrvatskoj sa 378 milijuna kuna, a tim će se novcem financirati programi smanjenja ekonomskih i socijalnih razlika unutar Hrvatske. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić objasnio je da će se, uz razminiranje, provesti niz projekata vodoopskrbe i pročišćavanja otpad-
nih voda. Prije svega, na području Gorskog kotara. “Mnogo se ovih dana govorilo o Gorskom kotaru i njegovom statusu u okviru brdsko-planinskih područja, a ovdje se konkretnim projektima financira čak 220 milijuna za vodoopskrbne sustave Delnica, Brod Moravica, Mrkoplja, Lokava, Skrada, Ravne Gore i Fužina”, dodao je Grčić. Vlada je usvojila i Zakon o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever. Sveučilište ima status privatnog, a dio osnivačkih prava imaju gradovi Koprivnica i Varaždin. Ovom odlukom ta se prava prebacuju na središnju državu. Ministar obrazovanja Vedran Mornar podsjetio je kako je sjeverozapad Hrvatske jedina regija koja nema vlastito javno sveučilište te kako je broj visokoobrazovanih u toj regiji najmanji u Hrvatskoj. Za podršku Sveučilištu Sjever u državnom je proračunu osigurano pet milijuna kuna, a u idućim godinama po desetak milijuna kuna.
9
PROLJETNE PROGNOZE
EK: Hrvatska će rasti za 0,3 posto Hrvatsko gospodarstvo rast će ove godine za 0,3 posto, objavila je prošli tjedan Europska komisija u okviru proljetnih prognoza. Riječ je o blagom povećanju procjene u odnosu na ranijih 0,2 posto. Hrvatski BDP u 2016. povećat će se za 1,2 posto, najavio je EK. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić smatra da su i te prognoze potvrda da je Hrvatska stvorila uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u narednim godinama. “O tome govori i rast niza gospodarskih pokazatelja. Komisija je prepoznala naše napore na fiskalnoj konsolidaciji, a smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga mora ostati u fokusu Vlade u narednom razdoblju”, rekao je Grčić. Analitičari HGK upozoravaju da je Hrvatska i dalje među članicama EU-a kojima se predviđa najmanji rast u ovoj godini. EK kao glavni ra-
zlog izlaska Hrvatske iz recesije u ovoj godini navodi rast inozemne potražnje odnosno izvoza roba i usluga. Osobna potrošnja potaknuta izmjenama kod poreza na dohodak i nižom cijenom naftnih derivata trebala bi stagnirati, a državna potrošnja i investicije nastaviti pad. Projekcije EK upozoravaju na neodrživost dosadašnje fiskalne politike u Hrvatskoj, ocjenjuje se u HGK-u. Nastavak takve politike doveo bi do situacije u kojoj bi Hrvatska bilježila najveći proračunski manjak od svih zemalja EU-a te do situacije u kojoj bi opterećenje javnim dugom dobilo zabrinjavajuće razmjere. (I.V.)
Komore Zagreba i Budimpešte
Izvoz 362 milijuna, uvoz milijarda eura
Jačanje međukomorske suradnje Zagreba i Budimpešte otvara i nove mogućnosti za njihova gospodarstva i poslovno povezivanje tvrtki iz različitih sektora, poglavito u području industrije, energetike i turizma, zaključak je sastanka u HGK-Komori Zagreb, održanog u okviru posjeta delegacije mađarske Trgovinsko-industrijske komore Budimpešte. Razvoj suradnje, istaknuto je, moguć je na regionalnim projektima sufinanciranim iz europskih fondova, a u području gospodar-
stva, na transferu tehnologija i zajedničkim ulaganjima. Budimpeštanskoj delegaciji predstavljen je gospodarski profil Komore Zagreb te turistički potencijali Zagreba, a Mađare je zanimalo i stanje na tržištu nekretnina. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Mađarske u 2014. iznosila je 1,49 milijardi eura, uz ostvaren hrvatski izvoz na mađarsko tržište od 362 milijuna eura te znatno veći uvoz s tog tržišta od 1,1 milijarde eura. Bolji rezultati su u turizmu, uz porast dolazaka i noćenja mađarskih turista za oko 12 posto u odnosu na godinu prije. Što se pak izravnih ulaganja tiče, Mađarska je od 1993. godine do sad uložila 2,27 milijardi eura u Hrvatsku. (K.S.)
10 PREDSTAVLJAMO
( 18 zaposlenih
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 40 god
ima Time Restaurant&Bar
Ivanković radio u Francuskoj
TIME RESTAURANT & BAR, ZAGREB
Izletište Kod Francuza, Daruvar
Hrana ne smije biti dosadna
Dođi... vidi... uči... uživaj! Većina jela u restoranu koncipirana je tako da ih gosti što lakše dijele, da probaju što više okusa, o njima razgovaraju i pritom se dobro zabave
Turizam je jedna od najvećih razvojnih prilika za kontinentalnu Hrvatsku. Ponašamo se sramežljivo, a imamo biser na dlanu, istaknuo je Ivanković
Z
O
agreb je odnedavno bogatiji za Time Restaurant&Bar koji konceptom donosi All in one metodologiju ugostiteljstva. U moderno uređenom restoranu sa sushi barom gostima se nudi zanimljiv izbor jela fusion kuhinje, koja podrazumijeva miješanje namirnica i začina iz cijelog svijeta. Davor Bienenfeld, suvlasnik, kaže da nakon uživanja u nepretencioznim i formatom jednostavnim jelima, koja su povezana s Azijom, Time Restaurant&Bar gostima pruža mogućnost opuštanja uz pića iz bogate ponude bara. “Večernji program od srijede prema vikendu bar pretvara u klub, tako da gosti u jednom objektu mogu doživjeti sve segmente ugostiteljstva i to profesionalno, brzo i s konstantnom težnjom prema savršenstvu. Time Bar preuzeli smo početkom prosinca 2014. te od tada posluje iznimno uspješno. Restoranski dio smo otvorili početkom travnja i uvjereni smo u uspjeh. Trenutno imamo 18 zaposlenih”, ističe on.
Ono što je Bienenfelda ponajprije privuklo japanskoj i azijskoj kuhinji je činjenica da je to jedna od gastronomski najnaprednijih kuhinja gdje se puno pažnje posvećuje detaljima. “Trendovi u gastronomiji su takvi da se praktički ruše barijere između različitih kuhinja te se sve više kombiniraju tehnike, okusi i
Večernji program od srijede prema vikendu bar pretvara u klub, kaže Davor Bienenfeld namirnice. Kako privatno dosta putujem, primijetio sam da Zagrebu nedostaje mjesto gdje se na jednom mjestu može kvalitetno pojesti, opustiti i zabaviti, odnosno zaokružiti večernji izlazak. Većina naših jela je koncipirana na način da ih gosti što lakše dijele, da probaju što više okusa, o njima pričaju i raspravljaju sa svojim društvom te se, što je najbitnije, dobro zabave i sretni odu kući. Naša
je misao vodilja da hrana ne smije biti dosadna”, objašnjava on. Relativno mala scena S birokracijom, kaže, nije imao većih problema. “Naravno da nije sve idealno, ali uz predan rad i maksimalan trud prepreke smo uspijevali svladati. Kroz rad naših ostalih tvrtki već imamo izgrađen jako dobar odnos s bankama i one nas podržavaju u svakom segmentu poslovanja”, naglašava Davor Bienenfeld. Zagrebačka restoranska scena je relativno mala i većinom su to ljudi koji se poznaju. “Moram priznati kako sa svima imamo korektan odnos. Dosta često si međusobno pomažemo, što znanjem i pružanjem informacija, što u nabavi namirnica do kojih je teže doći”, kaže. Plan za budućnost je neprestano inovirati i ubacivati u ponudu nova jela koja ljudi nisu imali prilike probati, zadržati najviše standarde u poslovanju i pozicionirati se u sam vrh zagrebačke gastronomske ponude. (B.O.)
biteljsko imanje Ivanković popularnog naziva Izletište kod Francuza, nalazi se u Vrbovcu, prigradskom naselju Daruvara. Riječ je o obnovljenom starom seoskom imanju s brojnim etno detaljima kao i starim poljoprivrednim strojevima i alatima. Izletište je od središta Daruvara udaljeno samo nekoliko minuta vožnje automobilom, a privlači sve veći broj posjetitelja. Na nedavnom otvorenju obnovljenog imanja, njegov vlasnik Nikola Ivanković, povratnik iz inozemstva, istaknuo je kako je sve što je u životu zaradio tijekom 40 godina rada u Francuskoj, svu svoju imovinu i ušteđevinu, uložio u razvoj turizma i obnovu imanja. U Francuskoj je završio niz specijalističkih tečajeva poput tečaja za turističkog vodiča, animatora i recepcionara. “Smatram kako je turizam jedna od najvećih razvojnih prilika za kontinentalnu Hrvatsku. Čudim se da to već ranije nije prepoznato. Godinama se ponaša-
mo sramežljivo, a imamo biser na dlanu”, naglasio je Ivanković. Dodao je kako su još stari Rimljani znali koliko vrijede daruvarske Aquae Balissae, a mi ih ne znamo valorizirati. Organizacija škole u prirodi Na imanju Kod Francuza nalazi se nekoliko natkrivenih drvenih sjenica za odmor gostiju i pripremu hrane na otvorenom kao što su roštilj, ražanj, peka i kotlić. Gosti se mogu koristiti zatvorenim i otvorenim prostorima za edukativne programe, promocije, odmor ili zabavu te sportskim terenima za mali nogomet i boćalište. Na izletištu se nalaze dva odvojena restorana ukupnog kapaciteta 150 osoba. “Na našem imanju gostima nudimo raznovrsnu gastronomsku autohtonu ponudu, a osim domaćih jela, oni mogu kušati i izvorne proizvode s drugih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s daruvarskog područja, primjerice domaće sireve i suhomesnate proi-
zvode”, istaknuo je Ivanković. Dodao je kako se u izletištu Kod Francuza provodi i edukacija
Kod Francuza provodi se i edukacija učenika o očuvanju okoliša, organizira se škola u prirodi i terenska nastava učenika o očuvanju okoliša, a osim toga organizira se i škola u prirodi te terenska nastava. Program škole u prirodi naziva se “Dođi...vidi... uči...uživaj!”, a provodi se tako što učenici imaju dio nastave u prirodi te uče putem opažanja i otkrivanja, kroz igru i rad. Nakon toga, ta stečena znanja trebaju primijeniti u praksi. Ivanković napominje kako se djeca, prije svega, trebaju naučiti odgovorno ponašati prema prirodi i okolišu. Izbor programa škole u prirodi i njegovo ukupno trajanje, Ivanković određuje i dogovara s učiteljima. (S.P.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 29.000 noćenja
zabilježio ovaj industrijski grad 2014. godine
( porast od 46%
turističkih dolazaka i u prva tri mjeseca ove godine
Solin izabran u konkurenciji stotinjak gradova iz čitavog svijeta
Grad najvećeg potencijala za ulaganje: Solin Solin se nalazi na idealnoj lokaciji, a već nekoliko godina mi smo po populaciji najmlađi grad u Hrvatskoj, kaže gradonačelnik Blaženko Boban koji je nedavno u Londonu od Europa Business Assemblyja primio priznanje za Solin kao najbolju poslovnu destinaciju Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
Grada Solina”, ističe gradonačelnik Boban. Gradu Solinu će biti dana potpora za traženje potencijalnih partnera i investitora s ciljem razvijanja održivih rješenja za urbani razvoj. Organizirat će se i nekoliko međunarodnih investicijskih summita u obliku znanstvenih i praktičnih predavanja, okruglih stolova i poslovnih savjetovanja.
S
olinski gradonačelnik Blaženko Boban nedavno je u Londonu za svoj grad primio priznanje koje dodjeluje Europa Business Assembly (EBA, Europska poslovna skupština) i kojim je Solin proglašen gradom velikog potencijala za ulaganje i najboljom poslovnom destinacijom. Priznanje je dobio u konkurenciji stotinjak gradova iz čitavog svijeta. “Nagrada nas je iznenadila jer nismo bili sigurni po kojem kriteriju smo predloženi i ušli na tu prestižnu listu. Uglavnom, doznali smo da je bilo 11 ključnih kriterija koji su uzeti u obzir. Među njima su najviše bodova nosili: geostrateški položaj, vitalnost grada i stabilnost po-
Titula ulagačke destinacije sa sobom nosi i podršku Europske poslovne skupštine u privlačenju ulaganja litičke uprave. Važan kriterij je sigurnost, a dosta bodova nosi i učinkovitost gradske uprave i ustanova povezanih s poslovanjem grada. Geostrateški, Solin je na idealnoj lokaciji, a već nekoliko godina mi smo po populaciji najmlađi grad u Hrvatskoj. Kad je riječ o sigurnosti, Solin
je uz Zagreb jedini hrvatski grad koji je potpisnik EFUS-a - europske asocijacije sigurnih gradova”, pojašnjava gradonačelnik Solina. Ističe kako je ovo priznanje tek početak razvoja Solina u smjeru valorizacije arheološko-povijesnog turizma koji je zacrtan u razvojnim planovima i programima. “Priznanje nam je potvrda dosadašnjeg rada i transparentnosti u poslovanju kako prema poduzetnicima tako i prema građanima. Za daljnje korake važna nam je i jednaka efikasnost svih državnih institucija koje sudjeluju u odlučivanju
ili donošenju dokumenata koje moraju ishoditi investitori. Ova nagrada treba potaknuti sve nas koji odlučujemo na još efikasnije poslovanje, a investitore na ulaganje”, mišljenja je Boban. Potpisan memorandum U interesu stalne suradnje i promidžbe investicijskog potencijala Grada Solina, kao sudionika programa Najbolja poslovna odredišta, Europska poslovna skupština (EBA) i Grad Solin potpisali su Memorandum kojim se obvezuju razmjenjivati korisne informacije te
Stalan rast stanovnika Solin je jedan od rijetkih domaćih gradova koji imaju porast stanovnika. Prema popisu od 2001. imao je 19.125 stanovnika, a prema zadnjem popisu iz 2011. taj broj je narastao na 24.515. Broj djece koja upisuju vrtiće ili škole iz godine u godinu raste, a Solin se, prema prosjeku godina svojih stanovnika, već ubraja među gradove s najmlađom populacijom u Hrvatskoj.
sudjelovati u zajedničkim aktivnostima u cilju promidžbe ulagačkog brenda Grada Solina. Grad Solin će osigurati podatke o investicijskim projektima i investicijski zanimljivim područjima. EBA će zatim na svoje web stranice staviti sve mogućnosti za ulaganja u grad, trenutačne programe i postrojenja. EBA će provesti iscrpnu analizu investicijskog potencijala Grada, primjenjujući niz mjera za povećanje investicijskih mogućnosti i pomoć u privlačenju ulaganja u Solin. “Zajednički ćemo organizirati događanja na kojima će se pronalaziti potencijalni ulagači, te organizirati posjeti ulagačkim projektima. Sudionici u aktivnostima iz EBA-e će biti ulagačke kompanije, fondovi rizičnog kapitala, kompanije i poduzetnici koje zanima suradnja i ulaganje. Dogovarat ćemo i druge aktivnosti kako bi se ostvarili ciljevi povećanja ulagačkog potencijala
Turistički rezultati Solin je prepoznat kao industrijski grad. To je ostao i nadalje jer se na njegovom području nalazi niz proizvodnih pogona od kojih je najpoznatiji onaj AD Plastika. Tu je i jedan dio CEMEX-a. Međutim, posljednjih godina grad bilježi sve bolje turističke rezultate, a najavljene su i investicije u turističke objekte. Prošle godine Solin je posjetilo 10.516 turista, a godinu prije 6551. Turisti su 2014. ostvarili 29.000 noćenja, a 2013. godine 17.500. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je porast od 46 posto u dolascima i noćenjima u odnosu na 2014. godinu. Solin ima jedan hotel i to s pet zvjezdica - hotel President koji raspolaže sa 92 luksuzno opremljene sobe i četiri rezidencijalna apartmana. Tu je i hostel Jadro te vile s bazenom i niz apartmana u privatnom smještaju. Uskoro će u Solinu biti realizirana investicija u još jedan hotel: tvrtka Dolis inženjering lokalnog poduzetnika Stipe
Dolića ulaže četiri milijuna eura u gradnju hotela na ulazu u arheološko nalazište Salona koje bi uskoro trebalo dobiti UNESCO-vu zaštitu. Hotel Porta Salona imat će 39 soba kapaciteta 80 ležajeva i bit će kategoriziran s četiri zvjezdice. “Radi se o jedinstvenom projektu uređenja ulaza u arheološki park Salona”, kaže Stipe Dolić. Taj poduzetnik upravo dovršava i svoju investiciju u luksuznu opremljenu vilu sa
Dodjela nagrade za grad Solin kao ulagačku destinaciju
10 smještajnih jedinica, bazenom i sportskim terenima u naselju Mravinci. Kompleks je namijenjen aktivnom turizmu, uz bogate ugostiteljske sadržaje. Soldić u adaptaciju imanja u Mravincima u neposrednoj blizini Splita investira pet milijuna kuna. “Objekt počinje s radom već ove sezone. Plan nam je tijekom četiri ljetna mjeseca dati objekt u najam turističkoj agenciji, dok bismo ostali dio godine sami upravljali njime”, kaže Soldić. U sklopu turističkog objekta bit će zaposleno desetak radnika.
12 AKTUALNO APPRRR
Javni poziv za odabir dobavljača voća i povrća
Republika Hrvatska od 2013. godine po principima Europske unije provodi mjeru Shema školskog voća i povrća. Njome se pridonosi povećanju potrošnje voća i povrća kod učenika u osnovnim školama. Mjera će se provoditi jednako na čitavom teritoriju Hrvatske od 1. kolovoza 2015. do 31. srpnja 2016. U okviru ove mjere voće i povrće će se nuditi učenicima kao zaseban obrok, neovisno o obroku u okviru školske prehrane, kontinuirano kroz cijelu školsku godinu. Pravo sudjelovanja na javnom pozivu
imaju dobavljači koji su pravne ili fizičke osobe, u sustavu PDV-a, a koji će isporučivati voće i povrće školama. Rok za podnošenje prijava je 20. svibnja 2015. Svaka prijava se dostavlja u jednom primjerku, isključivo u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom podnositelja prijave napisanom na poleđini, isključivo preporučenom poštom s povratnicom, s točno naznačenim datumom i vremenom (dan, sat, minuta i sekunda) slanja na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269/d, 10000 Zagreb, s naznakom: Javni poziv za odabir dobavljača za isporuku voća i povrća školama.
KONFERENCIJA LIDERI ZA LIDERE
Dobar ste lider ako to misle i vaši ljudi U Zagrebu je održana 2. konferencija Lideri za lidere, u organizaciji tvrtki Mirakul i Motivacijski govornik. Okupila je oko 200 vodećih menadžera, poduzetnika i uspješnih ljudi iz ICT-a, marketinga, financija, proizvodnje, edukacije i poslovnog savjetovanja. Konferencija je prošla kao dinamična diskusija, a sve kako bi lideri učili jedni od drugih. “Lider mora jasno i nedvosmisleno upravljati kompanijom, svi nalozi moraju biti kristalno jasni. Da bi to mogao raditi, mora biti siguran u sebe, u svoje poteze, ne mijenjati stavove i mišljenja i nadasve biti pravedan”, rekao je vlasnik zagrebačke građevinske tvrtke Kamgrad Dragutin Kamenski. Suočavajući se s brojnim izazovima u poslovanju, lideri su pod kontinuiranim pritiskom iznalaženja no-
vih rješenja, učenja i razvijanja poslovanja. “Imajte hrabrosti pogriješiti i riskirati. Budite znatiželjni i naučite dobro slušati što drugi govore. Onoliko ste dobar lider koliko su za vaše liderstvo spremni vaši suradnici”, smatra Dubravko Hoić, član Uprave Calzedonije Croatia, koja u Hrvatskoj zapošljava 2200 ljudi. Mnogi se pitaju što je to što nekoga čini liderom, a odgovor se najčešće krije u dvije karakteristike: lideri preuzimaju odgovornost za svoje vizije i stalno razmišljaju “out of the box” (izvan zadanih okvira), i to je ono što ih čini drugačijima. (I.G.)
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 110 mil €
vrijedni natječaji u Norveškoj koje je dobio Dalekovod
Paško Vela, predsjednik Uprave Dalekovoda
U dobrim vremenim za ona lošija
Ako promet padne na pola, moraš otpustiti 50 posto radnika. Vanjske okolnosti neka dobivati plaću. Uz ostalo, to je bio problem i u Dalekovodu. Nije se na vrijeme reagiral Igor Vukić vukic@privredni.hr
N
akon predstečajne nagodbe, stabiliziranja poslovanja i dokapitalizacije, kompanija Dalekovod okreće se novim velikim inozemnim projektima. Razgovarali smo o tome s predsjednikom Uprave Paškom Velom, koji kompaniju vodi od lipnja prošle godine. Norveška je jedno od starih tržišta na kojem kompanija kreće u novi poslovni život. “U Norveškoj smo nedavno pobijedili na dva natječaja vrijedna ukupno oko 110 milijuna eura. Jedan posao počinje se realizirati već u lipnju, a drugi slijedi iduće godine. Još se čeka završna odluka upravnog tijela Statneta, operatora prijenosa električne energije, ali ne očekujemo iznenađenja. Ugovor bismo trebali potpisati potkraj svibnja. U Norveškoj radimo šest-sedam godina, gradimo dalekovode, isporučujemo dosta opreme koju proizvodimo u našoj tvornici u Velikoj Gorici. Količine rastu iz godine u godinu. Očekujemo da ćemo i u idućih par godina osvojiti natječaje vrijedne stotinjak milijuna eura. Norveška puno gradi jer želi dalekovodima povezati sjever i jug države, a to su velike udaljenosti. Na sjeveru su im izvori električne energije, a moraju je dostaviti na jug, radi po-
trošnje i izvoza. Nastojat ćemo ondje ući i u novi poslovni segment, u mreže srednjeg i niskog napona”, kaže Vela.
bi pomogli da i natječajne komisije budu sigurnije u radu. Jednostavno, treba se ugledati na Norvešku.
Što je u Norveškoj presudno da bi neka tvrtka iz inozemstva prošla na natječaju? Je li to niska cijena ponude? - U Norveškoj nikad nije cijena jedini element odabira. Svaka zemlja u skladu sa svojom politikom definira koliki dio ocjene otpada na cijenu, a koliki na tehničku spremnost izvedbe, reference i ostalo. U nekim slučajevima cijena može biti tek polovina ocjene. U Hrvatskoj je loše to što je cijena glavni element. Zato se događa da projekti pro-
Kakva je tržišna situacija za tvrtke iz vaše branše na europskom tržištu? - Dalekovod se sada nalazi, rekao bih, u jednom dramatičnom poslovnom uzletu. Jednim dijelom je to zbog dobre situacije na tržištu, a jednim dijelom i zbog naše strateške orijentacije za nastup na inozemnim tržištima. U Hrvatskoj ne očekujemo rast poslovanja, već ga moramo tražiti u inozemstvu. Vjerujemo da ćemo takvim pristupom u idućih nekoliko godina udvostručiti prihode. Sa sadašnjih 1,1 milijardu kuna godišnje želimo doći na oko dvije milijarde kuna. Pri tome nam je zanimljiva cijela Europa. Očekujemo nove poslove u Poljskoj, Ukrajini i Kosovu. Siguran sam da će se uskoro čuti dobre vijesti iz Ukrajine.
U Hrvatskoj ne očekujemo rast poslovanja, već ga moramo tražiti u inozemstvu padaju, da su loše izvedeni, što kasnije poskupljuje održavanje... Zbog toga mi, a i predstavnici nekih drugih kompanija, zagovaramo uvođenje “norveškog modela”. Ali politika je pomalo inertna. Naš zakon, doduše, nije dovoljno precizan, pa je onima koji provode natječaje najlakše to raditi izborom najjeftinijeg ponuđača. Sigurni su i ne moraju nikome ništa objašnjavati. Trebalo bi napraviti pravilnike koji
Zar unatoč političkim i ratnim događajima u toj zemlji? - Moglo bi se reći, upravo zbog toga. Ukrajina treba obnovu infrastrukture, a to je upravo naš biznis. Zbog političke situacije Ukrajina uživa snažnu podršku EU-a i SAD-a, koji ondje potiču velike investicije u gradnji ključne električne infrastrukture. Tome se pridružuju i razvojne ban-
ke s povoljnim kreditima. A mi dolazimo kao pouzdani i stručni izvođači radova. Pomalo me je i strah reći kolika će biti vrijednost tih poslova. Dalekovod je tu dobro pozicioniran, imamo svoje predstavništvo i očekujemo mnogo dobrih stvari. U Poljskoj također imamo ured. Tu se pripremaju natječaji vrijedni nekoliko stotina milijuna eura. Već imamo jedan projekt, ugovoren prije godinu dana, koji radimo u
INTERVJU 13
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( na oko 2 mlrd kn
žele se povećati prihodi u idućih nekoliko godina
( oko 1400
zaposlenika ima Dalekovod
ima treba se pripremati
ad tjeraju na teške poteze, ali oni su neizbježni, ako se želi dobro kompaniji. Ako se to ne učini, uskoro nitko u poduzeću neće lo, energija se trošila na poslove koji nisu bili osnovna djelatnost, išlo se na nekretninske projekte i krizu je bilo teško izbjeći maća europska kompanija što ipak daje neku prednost pred onima izvan EU-a. Ali pojavio se novi problem. Sada stručni zaposlenici mogu mnogo lakše otići iz tvrtke i naći posao u Europi. Nama je to važno jer ne samo što moramo zadržati stare radnike nego moramo pronaći i nove. U Dalekovodu radi oko 1400 ljudi. Ove godine smo zaposlili 150 novih radnika, a zbog povećanog obujma posla samo do kraja lipnja zaposlit ćemo ih još 100. Uzgred, vidimo da se pri otvaranju nekih pogona, koji zapošljavaju po 40 ljudi, zna okupiti gotovo cijela Vlada. Naše radnike nastojimo zadržati poštenim odnosom, stabilnim poslovanjem, mogućnošću napredovanja. Naravno da oni koji rade u Norveškoj imaju tamo veća primanja i to puno vrijedi kad se vrate u Hrvatsku. Zato nastojimo rotirati naše radnike, dati im mogućnosti da zarapartnerstvu s jednom stranom kompanijom. Poljska je nešto rizičnija od Norveške jer izvođači radova moraju sami otkupiti zemljište na trasi dalekovoda. To zna završiti na sudu i dovesti do rasta troškova. Možete se naći u škarama, da čekate ishod procesa, a država već počne naplaćivati penale za kašnjenje. No Poljska ima veliki potencijal. Vjerujem da će uskoro postati, nakon Norveške, naše najznačajnije tržište. Na Koso-
vu smo pak dobili projekt od osam milijuna eura, a slijede novi natječaji vrijedni od 20 do 30 milijuna eura. Imamo dobre odnose s vlastima i državnim agencijama pa očekujemo niz novih, recimo to tako, srednje vrijednih poslova. Što se promijenilo u poslovanju Dalekovoda nakon ulaska u Europsku uniju? - Lakše je poslovati jer je manje administrativnih prepreka. Postali smo do-
de što više. Kod nas imaju stalnu plaću, a dodatke kad idu nekamo van. Kod stranih kompanija dobijete bolju plaću dok projekt traje pa zatim ništa kad se ne radi. Stoga svatko treba odvagnuti što mu je bolje i za njega i za obitelj koja je možda ostala u Hrvatskoj. Svjesni smo da se izloženi snažnoj konkurenciji moramo truditi i pažljivo razvijati odnose sa zaposlenima. Predstečajna nagodba bila je stresno razdoblje za kompaniju. Što se može naučiti iz razdoblja prije nagodbe, što može biti pouka za budućnost? - Bez obzira na stanje na tržištu, uvijek je za promašaje kriv menadžment. U dobrim vremenima treba se pripremati za lošija razdoblja. Treba pratiti i predviđati događaje. Povlačiti i nepopularne poteze, koji se neće možda svidjeti široj javnosti,
ali će biti dobri za kompaniju. Ako promet padne na pola, moraš otpustiti 50 posto radnika. Vanjske okolnosti nekad tjeraju na teške poteze, ali oni su neizbježni, ako se želi dobro kompaniji. Ako se to ne
U Hrvatskoj je loše to što je cijena glavni element. Zato se događa da projekti propadaju, da su loše izvedeni... učini, uskoro nitko u poduzeću neće dobivati plaću. Uz ostalo, to je bio problem i u Dalekovodu. Nije se na vrijeme reagiralo, energija se trošila na poslove koji nisu bili osnovna djelatnost, išlo se na nekretninske projekte i krizu je bilo teško izbjeći. Prošle godine Dalekovod je dokapitaliziran, a dionice su potom uvrštene
Ništa nam ne znači odlazak s pedesetak drugih poduzetnika na razgovore u neku zemlju Može li vam u dobivanju poslova više pomoći gospodarska diplomacija? - Država može dosta pomoći, ali opet ne treba očekivati previše. Ne znači nam ništa odlazak zrakoplovom, s pedesetak drugih poduzetnika, na razgovore u neku zemlju. Za tvrtke poput nas, koje sudjeluju u velikim javnim ili državnim projektima, bilo bi bolje da postoje ljudi u nekoliko ciljanih država koji bi stalno održavali kontakte s dužnosnicima u ministarstvima, javnim tvrtkama... Bilo bi jako korisno kad bi mogli u dužem roku komunicirati s ministrima, pomoćnicima ministara, menadžerima... Tu su uključene i večere, susreti na prijamima, stvaranje prijateljstava. I neprekidno slanje infomacija natrag u Hrvatsku o natječajima, novim poslovima... Naravno da tako ne možemo raditi svugdje. Ali recimo, Rusija, Kazahstan, Njemačka, Norveška, Ukrajina... mogle bi biti ciljane zemlje. Takav pristup, za nas iz građevinsko-infrastrukturnog sektora, sigurno bi urodio dobrim plodovima.
u službeno tržište burze. Što ste time dobili? - Dalekovod je dokapitaliziran s cijenom dionice od 10 kuna, a sad vrijedi već 17-19 kuna. Već je to jasan pokazatelj povjerenja ulagača. Kako rastemo, tako će rasti i vrijednost dionica. Vratili smo povjerenje banaka i HBOR-a. Za širenje treba nam kreditna i jamstvena podrška, osobito jamstvena. Pri tome je dobro da su banke konzervativne jer nas i to tjera da bolje pripremimo projekte koje želimo provesti. Mogu li hrvatske tvrtke dogovarati više zajedničkih nastupa na inozemnim tržištima? Koje su prepreke udruživanju? - O tome se mnogo govori, ali u praksi, istina, nema puno ostvarenja. Nije toliko problem u vlasnicima i menadžerima. Najčešće je riječ o uobičajenom tržišnom ponašanju. Jednostavno, posao želite obaviti uz primjerenu kvalitetu i cijenu usluga. Ako tu cijenu ne dobijete kod hrvatskih ponuđača, normalno je da ćete se obratiti drugima. Možda će zvučati neobično, ali u nekim zemljama ne isplati nam se angažirati čak ni tvrtke iz naše grupe. Negdje nam je povoljnije uzeti lokalnog dobavljača nego instalirati stupove za dalekovode koje proizvodimo u Velikoj Gorici. Načelno smo otvoreni za suradnju sa svima u Hrvatskoj, ali uvijek je to pitanje izračuna troškova u konkretnom projektu.
14 AKTUALNO
( 21 hotel
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
u Hrvatskoj već ima certifikat “zelenog”
( još 20 hotela
taj certifikat će dobiti 14. svibnja u Opatiji
Ekologija u službi turizma
Uskoro ćemo imati 40 zelenih hotela
U Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske su pokrenuli pilot-projekt pod nazivom Zeleno poslovanje u hotelijerstvu s ciljem definiranja kriterija za zelene hotele i podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma. Projekt je vrijedan oko 600.000 kuna, od čega je 277.000 kuna sufinanciralo Ministarstvo turizma Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
T
urizam je jedna od najvećih industrija na svijetu i neprekidno raste. No, iako vrlo pozitivna i popularna industrija, turizam također može negativno utjecati na okoliš - u obliku zagađenja zraka, degradacije prirodnih resursa i gubitka biološke raznolikosti zbog pretjerane izgradnje apartmana i smještajnih objekata. Kako bi se što više sačuvao okoliš i utjecalo na razvitak turizma, u zadnje vrijeme sve se više razvija eko turizam. Oko tri posto turističkih putovanja u svijetu otpada na taj oblik turizma i on godišnje raste po stopi od 10 do 20 posto. Turisti koje zanima eko turizam žele pridonijeti zaštiti okoliša u destinacijama koje posjećuju. U svijetu je uvođenje zelenog poslovanja kao dobre poslovne prakse postalo imperativ, a ujedno je to i jedan od alata za ostvarivanje turističke konkurentske prednosti. Svjetska hotelska industrija još od 1990. uključuje zelene poslovne prakse. U Hrvatskoj je usvojena Strategija razvitka turizma do 2020. u kojoj je naznačeno da se dosadašnja dominacija “sunca i mora” kao turističkog proizvoda te sezonalnost poslovanja mora promijeniti, ako Hrvatska želi ostati konkurentna turistička zemlja. Kako bi se to postiglo, potrebno je i
uvesti praksu zelenog poslovanja u hotelijerstvo. No, unatoč atraktivnosti i očuvanosti prirodnih resursa u našoj zemlji, eko turizam je još uvijek nedovoljno razvijen.
ZELENO JE IN Dosad su certifikate dobili hoteli: · Astoria (Zagreb) · DoubleTree by Hilton (Zagreb) · Tomislavov dom (Zagreb) · Palace (Zagreb) · Esplanade (Zagreb) · Sport (Ivanić Grad) · Maestral i Feral (Laguna, Novigrad) · Bluesun hotel Berulia (Brela) · Phoenix (Sesvete) · Kimen (Cres) · Well (Tuheljske Toplice) · Borovnik (Tisno) · Padova (Rab, Imperial) · Vitality Punta (Mali Lošinj) · Sanfior i Koralj (Umag, Valamar) · Turist (Varaždin) · Kaštel Motovun, Iadera (Petrčane) · Hotel Iadera (Zadar)
Manje troška, manje štete Upravo zeleno poslovanje podrazumijeva sinergiju ekonomske dobiti, brige za okoliš u najširem smislu te socijalne uključenosti u zajednicu. Postoje mnogobrojne zelene prakse koji hotelijeri mogu implementirati u svoje poslovanje poput energetske učinkovitosti, recikliranja i zelenih krovova. Krajnji cilj svega toga je smanjenje operativnih troškova te štetnih utjecaja na okoliš. Prema nekim svjetskim istraživanjima, hoteli koji koriste zeleno poslovanje u prosjeku imaju manju potrošnju vode za 20 posto, a odvoza sme-
U svijetu je uvođenje zelenog poslovanja kao dobre poslovne prakse postalo imperativ ća za 15 posto. Osim toga, čistiji je okoliš u kojem se nalaze, a ujedno je i bolja motivacija osoblja i komunikacija s gostima. Takvi hoteli koriste obnovljive izvore energije, manje štete okolišu i pogodni su za razvoj zdravstvenog turizma. Prije pet godina Deloitte je objavio
dokument pod nazivom Hospitality 2015 Game Changers paper u kojem se navodi kako hoteli moraju razviti brend koji će biti odgovoran prema okolišu te prijeći na zeleni poslovni model. Na tragu svega toga, u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) pokrenuli su pilot-projekt pod nazivom Zeleno poslovanje u hotelijerstvu s ciljem definiranja kriterija za zelene hotele, uvođenja zelenog poslovanja u hotele te podizanja konkurentnosti hrvatskog turizma. Projekt je vrije-
dan oko 600.000 kuna, od čega je 277.000 kuna sufinanciralo Ministarstvo turizma. Certifikati za zelene hotele dodijeljeni su nakon obavljenih stručnih pregleda, a kriteriji koje su pritom hoteli morali zadovoljiti su: energetska učinkovitost, recikliranje, zeleni krovovi, smanjenje operativnih troškova i procjena utjecaja na okoliš. Kako je istaknula Iva Bahunek, direktorica UPUHH-a, u prvom segmentu projekta certificiran je 21 hotel, a 14. svibnja u Opatiji certifikate
će dobiti još 20 hotela. U planu je certificiranje toplica i lječilišta. Trogirski Hotel sv. Križ pravi je primjer zelenog hotela. U taj su hotel prilikom obnove ugrađeni solarni paneli kojima se grije voda za potrošnju u hotelu. U vlastitom vrtu uzgaja se voće i povrće koje se poslužuje gostima hotela. EU Ecolabel i EMAS Kao znak energetske učinkovitosti i zelenog hotelijerstva u Hrvatskoj se uvode dva znaka zaštite okoliša koje je odo-
brila Europska unija. To su EU Ecolabel te Uredba EMAS. “EU Ecolabel dugotrajna je i pouzdana okolišna oznaka”, kaže Marija Šćulac Domac, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode. Objašnjava kako je, u svojoj osnovi, ta oznaka pristup životnom ciklusu, a svi proizvodi koji je nose osmišljeni su kako bi se njihov glavni utjecaj na okoliš smanjivao tijekom životnog ciklusa proizvoda. Marija Šćulac Domac pojašnjava da proizvodi i usluge koje žele dobiti tu oznaku moraju ispunjavati kriterije, a ocjenjuju ih neovisni stručnjaci. “Oznaka dokazuje da su donesene najbolje odluke za okoliš u svakoj fazi životnog ciklusa proizvoda, da su proizvodi visoko učinkoviti te da daju veću vrijednost za novac”, kaže ona. Kada neki objekt ili hotel ima tu oznaku, to znači da ima i manje otpada i onečišćenja te koristi proizvode koji nisu štetni za okoliš. Trenutačno na europskom tržištu postoji više od 37.000 proizvoda i usluga koji imaju EU Ecolabel. Imaju je, primjerice, i neki deterdženti, cipele, boje i papiri, ali i neki turistički objekti te kampovi, posebice u Italiji. Druga oznaka za sustav upravljanja zaštitom okoliša je norma ISO 14001 i Uredba EMAS. Cilj im je osigurati učinkoviti i upotrebljiv alat za upravljanje aspektima tj. utjecaja organizacije na okoliš.
15
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 3072 pristajanja brodova ( 8,47% više predviđa istraživanje za ovu godinu na Jadranu
nego prošle godine
Adriatic Sea Tourism Report
Predviđa se rast kružnih putovanja u Jadranu Istraživačko izvješće o pomorskom turizmu na Jadranu pokazuje da će se u 2015. kroz jadranske luke prevesti oko 4,89 milijuna putnika što je 5,05 posto više u odnosu na 2014. godinu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
godina je bila rekordna i imala je nagli skok u odnosu na 2012. godinu”, pojašnjava Asić.
K
valitetan i osmišljen projekt bi mogao preobraziti Jadran u destinaciju s vlastitim imidžom, vlastitim položajem na tržištu, vlastitom markom i jedinstvenom ponudom koja bi se očitovala u njegovim proizvodima. Na nedavno održanom Adriatic Sea forumu u Dubrovniku predstavljeno je istraživanje Adriatic Sea Tourism Report koje je izradilo društvo Risposte Turismo. Ono pokazuje da će se u 2015. kroz jadranske luke koje sudjeluju u kružnim putovanjima prevesti oko 4,89 milijuna putnika što je 5,05 posto više u odnosu na 2014. Istraživanje predviđa da će se obaviti 3072 pristajanja brodova, što je 8,47 posto više nego prošle godine. Jedinstvena destinacija Prognoze su izrađene na osnovu podataka za 15 od ukupno 20 jadranskih luka koje sudjeluju u kružnim putovanjima, odnosno za pristaništa na koja se u 2014. odnosilo 86,7 posto od ukupnog broja prevezenih putnika i gotovo sva pristajanja brodova. “Podaci o pomorskom turizmu na Jadranu pokazuju inverziju pozitivne krivulje za sektor kružnih putovanja u 2015. godini. Ti znakovi nisu dovoljni da prikriju još uvijek značajan raskorak potencija-
la Jadrana kao destinacije za turistička kretanja i dosad postiglih rezultata. Tu prazninu mogao bi popuniti rad na osmišljavanju srednjoročnog projekta brendiranja Jadrana kao jedinstvene destinacije. Cilj je da se suradnjom operatora kružnih putavanja, te javnog i privatnog sektora postigne to da se jadranskim prostorima dodijeli uloga glavnog igrača na međunarodnoj turističkoj sceni jer Jadran to svojim potencijalom zaslužuje”, istaknuo je Francesco di Cesare, predsjednik Risposte Turisma. Kruzeri mijenjaju destinacije Očekivani rast neće nadoknaditi pad prometa kružnih putovanja zabilježen u 2014. od čak 10,9 posto u odnosu na 2013. godinu. U našoj najprometnijoj luci za kruzere, Luci Gruž, također se ove go-
dine predviđa rast. Nakon izrazitog skoka broja ticanja i broja cruise putnika u 2013., od 27 posto u odnosu na 2012. godinu, lani je u luci Dubrovnik-Gruž, prema riječima njena ravnatelja Antuna Asića, došlo do uravnoteženja trenda rasta u odnosu na prethodne godine. “Osnovni razlog smanjenja broja ticanja kruzera i putnika bio je odlazak brenda Carnival iz Europe. Na njihovim je brodovima 2013. u luku Dubrovnik došla 51.000 putnika i nedolazak jednog broda brodara MSC u odnosu na prethodnu godinu uzrokovao je smanjenje od 56.000 putnika. Kruzeri su pokretni hoteli i plove u područjima gdje se očekuju bolji prihodi, tako da se u posljednjih par godina nekoliko brodova preselilo na područje Australije i Kine gdje tržišta imaju veliki kapacitet rasta. Po-
kazatelj takvih trendova je i posljednja novogradnja m/b Quantum of the seas brodara RCCL kapaciteta 4905 putnika koji će ploviti na tržištu Dalekog Istoka”, pojasnio je Antun Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik. Asić
U 2015. Venecija bi se trebala održati na prvom mjestu s oko 1,63 milijuna putnika na kružnim putovanjima, a slijedit će je Dubrovnik ističe da su u dubrovačkoj luci Gruž imali prošle godine 16 posto manje ticanja kruzera i 14 posto manje putnika u odnosu na 2013., ali ipak devet posto više putnika nego 2012., što dokazuje da kruzing ima i nadalje višegodišnji trend rasta. “Ta 2013.
Italija vodeća po putnicima Analizirajući promet kružnih putovanja po državama, novo izdanje izvješća Adriatic Sea Tourism Report potvrdilo je da u 2014. godini prvo mjesto zauzima Italija s oko 2,4 milijuna prevezenih putnika na kružnim putovanjima što je čak 52,6 posto od ukupnog broja putnika na Jadranu i 768 pristajanja brodova, 27,1 posto od ukupnog broja pristajanja, a slijedi je Hrvatska s oko 1,1 milijun putnika na kružnim putovanjima, što iznosi 24,9 posto od ukupnog broja te 1247 pristajanja brodova, što iznosi 44 posto od ukupnog broja. Na trećem mjestu je Grčka s oko 676.000 putnika na kružnim putovanjima, što iznosi 14,5 posto od ukupnog broja te 410 pristajanja brodova, što iznosi 14,5 posto od ukupnog broja. Prema ovom istraživanju na razini pojedinačnih luka, u 2015. Venecija bi se trebala čvrsto održati na prvom mjestu s oko 1,63 milijuna prevezenih putnika na kružnim putovanjima i 525 pristajanja brodova, a slijedit će je Dubrovnik s oko 870.000 putnika na kružnim putovanjima i 584 pristajanja brodova te Krf sa 670.000 putnika na kružnim putovanjima i 405 pristajanja brodova.
*vijesti Za vinski podrum 1,2 milijuna kuna iz IPARD-a Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Obrtu Vina Cattunar iz Istarske županije isplaćeno je 1.279.626,13 kuna za opremanje vinskog podruma, a to ulaganje je i preduvjet za uvođenje ISO standarda zbog povećanja konkurentnosti proizvoda. I ove se godine bira najbolji OPG I ove godine nastavlja se projekt Zlata vrijedan - izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj, koji provode Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list uz podršku Hrvatske zajednice županija te HRTa. Sve hrvatske županije, uključujući i Grad Zagreb, do 15. svibnja trebaju dostaviti svoje nominacije - po četiri OPG-a i jednu mladu nadu, a Hrvatska poljoprivredna komora će također nominirati po dva OPG-a iz
svake županije. Nagrade najboljima bit će uručene 11. rujna na Poljoprivrednom gospodarstvu Skelin u Drinovcima. Godišnje kušanje hrvatskih vina u Beogradu Hrvatska gospodarska komora-Udruženje vinarstva HGK 13. svibnja organizira u hotelu Crown Plaza u Beogradu godišnje kušanje hrvatskih vina. To je treća aktivnost u vezi s projektom promocije hrvatskih vina na tržištu Srbije. U promociji sudjeluje 19 hrvatskih vinarija, a Udruženje vinarstva HGK prvi put koristi sredstva Nacionalnog programa za vino, tzv. Vinske omotnice.
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
“Sa stanovišta postojećeg stanja, ovakvi rezultati vjerojatno se mogu smatrati uspješnima, ali sa stanovišta mogućnosti koje imamo, ali i s pozicije Strategije razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine, nikako nas ovakvi turistički rezultati ne mogu zadovoljavati.” Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Hotelijeri o turističkoj 2015.: buking je obećavajući, sve je više individualnih dolazak
Domaći hotelijeri neć
Predsezona je počela ohrabrujuće, a i dalje se neprekidno pune hoteli u nekim od glavnih turističkih destinacija na Jadranu hotelijera, do kraja listopada Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
P
romatrajući dolaske turista za uskrsne blagdane u Hrvatsku, ovogodišnja predsezona počela je ohrabrujuće, a i dalje se neprekidno pune hoteli u nekim od glavnih turističkih destinacija na Jadranu. Sezona koja je započela početkom travnja ima sve predznake uspjeha koji će trajati, prema sadašnjim pokazateljima hotelijera, do kraja listopada. S obzirom na najave bukinga, u ovogodišnjoj sezoni bit će više prekooceanskih dolazaka, posebice s američkog i kanadskog tržišta, a predviđa se i povećan dolazak britanskih i skandinavskih turista te naših stalnih gostiju s njemačkog i austrijskog tržišta, rekla je Iva Bahunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Akcijske cijene za slabije termine Dodala je kako se očekuje rast dolazaka gostiju s korejskog, japanskog i kineskog tržišta. Međutim, još
uspješnima. “Sa stanovišta postojećeg stanja, vjerojatno se mogu smatrati uspješnima, međutim sa stanovišta mogućnosti koje imamo,
U ovogodišnjoj sezoni bit će više prekooceanskih dolazaka, posebice s američkog i kanadskog tržišta nisu stvoreni preduvjeti za značajniji rast i razvoj turizma u našoj zemlji i upitno je mogu li se fizički rezultati kakvi se danas ostvaruju u našoj zemlji uopće nazivati
ali i s pozicije Strategije razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine, nikako nas ovakvi turistički rezultati ne mogu zadovoljavati”, istaknula je Iva Bahunek.
Govoreći o tome hoće li hotelijeri ove godine snižavati cijene smještaja poput njihovih kolega iz konkurentskih zemalja, Iva Bahunek je istaknula kako se unazad nekoliko godina govori o akcijama prodaje, dakle u današnje doba, uz diverzificirane alate prodaje kojima se hotelijeri koriste, termin “snižavanja cijena” je potpuno izgubio značaj. Proizvodi koji se u pojedinim vremenskim razdobljima slabije prodaju, promoviraju se po promotivnim cijenama. U ovogodišnjoj turističkoj sezoni, prema saznanjima UPUHH-a, domaći hotelijeri neće snižavati cijene, buking je planirano
obećavajući, a sve je više individualnih dolazaka. To je samo nastavak svjetskog trenda putovanja s obzirom na brojne online buking kanale te aktivnosti hotelskih kuća na društvenim mrežama i vlastitim web stranicama. “Ono što često nazivamo snižavanjem cijena, to su ustvari redovne aktivnosti koje se vezuju uz organizirano tržište tj. turoperatore i posebne cijene za rani ili kasni buking. Ukupno gledajući, radikalnijih otklona u kontekstu cjenovnih politika ne bi trebalo biti”, rekla je Iva Bahunek. Dodala je kako nema prostora za dodatno snižavanje cijena jer su cijene inputa tj. ula-
znih troškova svakodnevno sve više, pa nacionalni hotelski sektor već niz godina vodi borbu s vlastitom održivošću. HTZ za promociju u svijetu Za goste se bore sve konkurentske zemlje, pri čemu su neke uspješnije, a neke manje uspješne. Pritom Iva Bahunek podsjeća da ne treba zaboraviti kako su naši konkurenti zemlje iz istog mediteranskog bazena u kojem je i Hrvatska te svi nudimo vrlo sličan turistički proizvod. Kod nas se događaju značajne promjene u uspostavi novih modela strategije promocije i komunika-
cije na nacionalnoj razini kroz HTZ. Govoreći o tome na kojoj će razini UPUHH promovirati hrvatske hotele, Iva Bahunek je naglasila kako je to strukovna udruga, pa je u tom kontekstu njen glavni cilj podizanje letvice kvalitete struke, odnosno bavljenje osvještavanjem nadležnih vlada i vladinih institucija o potrebama i problemima hotelijera kako bi se poradilo na kvaliteti poslovanja na svim područjima te kako bismo bili što konkurentniji na međunarodnom tržištu. Prema hrvatskoj vladi ide se sa zahtjevima smanjenja PDVa, reguliranja turističkog zemljišta, rješavanja pitanja
17
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
“ Hrvatska ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja na Mediteranu. Promjena porezne politike može značajno povećati potražnju i ulaganja u sektor turizma, potaknuti zapošljavanje i rast te povećati konkurentnost destincija.“ Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere
ka
će snižavati cijene
u. Sezona koja je započela početkom travnja ima sve predznake uspjeha koji će trajati, prema sadašnjim pokazateljima tjedana”, rekla je Maria Veledar, koordinatorica za marketing iz Falkensteiner Hotels & Residences. Na upit planiraju li snižavati cijene smještaja za ovu sezonu, istaknula je kako to nemaju u planu. No, naravno da neke akcije uvijek imaju, osobito pakete s posebnim uslugama. Ipak, većih snižavanja cijena, posebice za visoku turističku sezonu, zasada nemaju u planu. U crikveničkoj turističkoj tvrtki Jadran kažu kako se ove godine u smještajnim objektima te tvrtke očekuje dva posto više noćenja nego u 2014. U skladu s time predviđaju se i dva posto viši turistički prihodi. Iz Uprave te tvrtke napominju kako se značajniji rezultati ulaganja u hotel Omorika i autokamp Selce očekuju u 2016. “Stanje bukinga je zadovoljavajuće iako su potrebni dodatni marketinški napori kako bi se osigurala vezanih uz zakone o nekretninama, pomorsko dobro i radu. UPUHH inicira sastanke s ministarstvima, organizira tematske okrugle stolove, konferencije, a sve s ciljem da bi se, ne samo hrvatska vlada, već i javnost informirali o uvjetima rada koji su važni hotelijerima kako bi i dalje podizali kvalitetu usluge, kreirali nove proizvode za naše goste, i na kraju, pratili svjetske trendove koji se kontinuirano mijenjaju u hotelskom poslovanju. Turistički paketi s posebnim uslugama Kakvo je mišljenje hrvatskih hotelijera o ovogo-
dišnjoj turističkoj godini upitali smo i predstavnike nekih od najznačajnijih hotelskih kuća. Tako u Falkensteineru kažu kako će, sudeći prema zauzetosti njihovih hotela za uskrsne blagdane, sezona biti dobra. “Već smo prošlogodišnjom sezonom bili zadovoljni, a nadamo se da će ove godine biti još bolji rezultati. Stanje bukinga na emitivnim tržištima ide prema očekivanom. Trend se u zadnjih nekoliko godina promijenio, pa je tako sve više gostiju koji bukiraju u kratkom roku prije odlaska na putovanje, tako da pojačani buking očekujemo u nekoliko sljedećih
popunjenost objekata u predsezoni. Kako smo orijentirani na dodatne usluge i sadržaje koje nudimo gostima, a kreiramo i dodatne promotivne pakete, tako ove godine nećemo dodatno snižavati cijene smještaja”, kažu u Upravi Jadrana dodajući kako će jedino za slabije popunjene termine ići s akcijama i popustima na redovne cijene. Podizanje vrijednosti turističke ponude U jednoj od najvećih turističkih tvrtki u Hrvatskoj, Valamar Rivieri, navode kako će ova turistička sezona prema svim pokazateljima biti izazovna jer su neka ključna europska tržišta i dalje ekonomski nestabilna. To se prije svega odnosi na Ukrajinu, Rusiju, ali i Tursku i Grčku. Međutim, Valamar je ove godine mnogo uložio u pripremu turističke sezone te su značajnim investicijskim ciklusom podignuli
kvalitetu turističkog proizvoda i usluge. “U svibnju otvaramo hotel Valamar Isabella Island Resort, kategorije četiri zvjezdice, u što je ukupno uloženo 250 milijuna kuna, a u kojem već sada bilježimo
Hotelijeri žele da se PDV na smještaj smanji sa sadašnjih 13 na pet posto odličnu popunjenost. Takvi objekti sigurno će povećati aktraktivnost destinacije i Valamara na ključnim tržištima. S obzirom na velika ulaganja iz proteklih razdoblja, očekujemo da ćemo i dalje biti uspješni”, rekla je Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere. Dodala je kako su u toj tvrtki zadovoljni trenutnim bukingom na emitivnim tržištima jer je on, gledajući u postocima, veći
Kinezi - u Hrvatskoj kao kod kuće Kao zanimljivost promocije hrvatskih hotela istaknut je jedan vrlo zanimljiv projekt koji provodi Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, a on se odnosi na privlačenje gostiju s kineskog tržišta – Welcome Chinese, standard koji provjereno funkcionira na svjetskom tržištu. Riječ je o certificiranju hotelskih kuća kako bi se kineski turisti osjećali još ugodnije za vrijeme svog boravka u Hrvatskoj. Direktorica te udruge
Iva Bahunek smatra kako UPUHH vrlo aktivno sudjeluje u kreiranju pozitivne poslovne atmosfere hrvatskog hotelijerskog sektora. No, ipak
nego u istom lanjskom razdoblju i to u svim Valamarovim destinacijama. Na upit hoće li u Valamaru snižavati cijene za ove godinu, Ivana Budin Arhanić je odgovorila kako su politika cijena za ovu
glavnu ulogu promotora kompletnog hrvatskog turističkog proizvoda, a tako i hrvatskih hotela na domaćem i međunarodnom tržištu, svakako ima HTZ.
sezonu, pa tako i značajni ugovori s ključnim partnerima definirani još prošle godine. U segmentu individualnih i izravnih bukinga cijene se neprekidno prilagođavaju potražnji i raspoloživosti smještajnih jedinica kroz alate upravljanja prihodima s ciljem optimizacije ukupnih prihoda. Konkurentnost Hrvatske kao turističkog odredišta, a tako i pojedinačnih turističkih destincija mogu se dugoročno unaprijediti kroz smanjenje PDV-a na smještaj u hotelijerstvu s trenutnih 13 na pet posto. “Hrvatska, naime, ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja na Mediteranu. Promjena porezne politike može značajno povećati potražnju i ulaganja u sektor turizma, potaknuti zapošljavanje i rast te povećati konkurentnost destincija”, istaknula je Ivana Budin Arhanić. Pritom je naglasila kako je strategija Valamara da se neprekidnim ulaganjem podiže kvaliteta objekata i usluga čiji je cilj podizanje vrijednosti turističke ponude i cijena koje se postižu na ključnim tržištima.
18 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
“ Po meni, malvazija bi u Istri trebala biti sveprisutna, jer mi kao proizvođači na tržištu možemo konkurirati jedino autohtonim sortama.“ Dario Novacco
Nagrađeni istarski vinari o stanju u sektoru proizvodnje vina
Vino je jako isplativ turistički proizvod Mislim da je krajnje vrijeme da institucije shvate da nas vino predstavlja. Mislim kako bi nam Ministarstvo turizma i Turistička zajednica mogle više pomoći jer mi vina prodajemo po cijelome svijetu i upravo nam to može pomoći u privlačenju turista iz bogatih regija, kaže Bruno Trapan Marko Percan
Foto: www.trapan.hr
U
porečkom hotelu Parentium krajem travnja održano je ocjenjivanje vina za ovogodišnju međunarodnu izložbu Vinistra, a šampionsku titulu za autohtone istarske sorte ovog su puta ponijeli OPG Novacco (za najbolju mladu istarsku malvaziju), Vina Banko (za najbolju zrelu istarsku malvaziju) i OPG Bruno Trapan (za najbolji zreli teran). Tim povodom, ovi nagrađeni istarski vinari osvrnuli su se na izazove u sektoru proizvodnje vina te na proteklu godinu koja je, kako kažu, za vinare bila jedna od najtežih. “Godinu 2014. vinari žele što prije zaboraviti. Tako loša godina se ne pamti”, govori Mario Banko, čija je malvazija iz berbe 2013. ove godine nagrađena šampionskom titulom. “Godine 2007. krenuo sam ozbiljnije u proizvodnju vina. Izgradili smo novi podrum, dobili smo kredit Županije i to nam je puno pomoglo. Što se problema i izazova u sektoru tiče, moram kazati kako je vrlo teško uspostaviti prodaju u većim turističkim tvrtkama. U njih je vrlo teško upasti i to je problem. Osim toga, u ponudi ima mnogo jeftinog vina i takvoj je ponudi vrlo teško konkurirati. Potrebno je biti prisutan, snalaziti se, no kada se
svoj posao voli, onda je sve mnogo lakše”, objašnjava Mario Banko, koji 70 posto svoje proizvodnje plasira u svoja dva porečka restorana. Amerika voli organski uzgoj Bruno Trapan, koji trenutno ima 11 hektara organski čistih vinograda, svoja je vina u posljednje vrijeme usmjerio na američko tržište. “Na domaćem tržištu najviše izvozimo u Zagreb i jedan dio u Dalmaciju, no u izvozu nam je trenutno najveće tržište SAD, točnije New York, a nešto malo i Washington i Chicago. Prodajemo i po cijeloj Europi, od balkanskog bloka, pa do Belgije i Nizozemske. Godišnje proizvodimo od 45.000 do 75.000 boca, a na američko tržište ćemo plasirati između 5000 i 10.000. Bilo bi odlično kada bi-
smo 20 posto proizvodnje plasirali u SAD, što znači otprilike 15.000 boca”, kaže Trapan. I za Darija Novacca najveći izazov predstavlja izlazak na strano tržište. “Naše vino većinom plasiramo na domaćem tržištu, no izvozimo i u Austriju, Sloveniju i Italiju. Mislim kako za jači nastup na stranom tržištu treba više promocije i zajedništva. Tu je i uloga udruge Vinistra veoma važna jer osim što nam daje pravodobne informacije, promovira i naša vina, posebice kroz oznaku kvalitete IQ – Istrian Quality. Mislim kako je upravo Vinistra zaslužna da je istarska malvazija promovirana na tako kvalitetan način. Po meni, malvazija bi u Istri trebala biti sveprisutna jer mi kao proizvođači na tržištu možemo konkurirati jedi-
no autohtonim sortama. Imamo i prednost stalnog priljeva turista i mislim kako to treba iskoristiti jer upravo preko njih možemo graditi najbolji marketing”, objašnjava Dario Novacco. Iako se svi vinari slažu kako je jedan od najvećih problema u sektoru neplaćanje te tromost institucija i birokratizirane procedure za ulaganje, Bruno Trapan istaknuo je i problem nesređenog tržišta. “Osim standardnog problema neplaćanja, postoji i problem neurednog tržišta. Primjerice, imamo situaciju u kojoj u isti restoran pokušavaju ući dva distributera, s dva kraja Hrvatske, s istim proizvodom za koji nude različite cijene. Mislim kako je to generalno problem, ne samo vinarskog sektora nego domaćeg gospodarstva uopće. Posebice je teško
ako si mladi vinar jer tada treba biti vrlo oprezan i paziti s kime ćeš se upustiti u posao, a s kime nećeš”, kaže Bruno Trapan, ovogodišnji dobitnik šam-
Godinu 2014. vinari žele što prije zaboraviti. Tako loša godina se ne pamti, kaže Mario Banko pionske titule za odležani teran iz 2013. godine. Vezano uz ovu autohtonu istarsku sortu vina, nagrađeni vinari osvrnuli su se na problem zaštite sorte od strane njihovih slovenskih kolega. Teran, pa što bude “Ja i dalje koristim naziv teran. Uostalom, na našoj etiketi piše da je to teran, iako smo pobjedničko vino nazvali Tera Mare. U
nekakvom prešutnom dogovoru s ostalim vinarima stoji da ćemo mi koristiti naziv teran, pa ako se nešto i dogodi, borit ćemo se još i više. Situacija da netko zaštiti ime sorte jedinstvena je na cijelome svijetu. Ja se iskreno nadam kako će se ta situacija brzo riješiti”, objašnjava Bruno Trapan, a s njime se slaže i Mario Banko koji za svoj teran od Ministarstva poljoprivrede još ne može dobiti rješenje o uporabi imena. Svi vinari složili su se kako bi institucije trebale biti efikasnije u rješavanju navedenih problema u sektoru proizvodnje vina, ali i da je vino jako isplativ turistički proizvod. “Mislim da je krajnje vrijeme da institucije shvate da nas vino predstavlja. Mislim kako bi nam Ministarstvo turizma i Turistička zajednica mogli više pomoći jer mi vina prodajemo po cijelome svijetu i upravo nam to može pomoći u privlačenju turista iz bogatih regija koji znaju što je dobro vino. Iako, moram kazati kako nije dobro niti ako se previše pažnje daje marketingu i promociji, a manje samoj prodaji. Važnost sajmova na inozemnim tržištima je svakako velika, no nama nedostaje ono najvažnije, a to su kupci. Rekao bih kako su naša vina prepoznatljiva, no trebaju nam ljudi koji žele kupiti vina i koji su dobri potrošači”, zaključuje Bruno Trapan.
19
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 20%
lanjski rast prihoda Unilinea
( 15%
povećan broj zaposlenih u 2014.
Poslovna strategija turističke kompanije Uniline
Za dulju sezonu cjelovit proizvod na turističkom pladnju Uniline kreće u menadžment smještajnih objekata i preuzima upravljanje u dvadesetak privatnih objekata pansiona, apartmana, turističkih naselja, malih obiteljskih hotela - koji imaju određenih problema s poslovanjem Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
K
ako bi sudjelovala u poboljšanju slike turističke Hrvatske, pulska kompanija Uniline izradila je strategiju kojom se otvaraju nove mogućnosti za produljenje turističke godine. Tako intenzivnom suradnjom s javnim sektorom, ministarstvima, turističkim zajednicama te županijskim i lokalnim vlastima, nastoji stvoriti nove proizvode koji gostima pružaju razlog za dolazak u Hrvatsku u pred i posezoni. Također, ulaganjem u razvoj destinacijskog menadžmenta te povezivanjem sa zainteresiranim partnerima kreiraju se sadržaji koji udovoljavaju zahtjevima gostiju iz cijeloga svijeta, rekao nam je Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea. Nji-
hov novi korak u poslovanju je, kaže, menadžment smještajnih objekata, što zapravo znači preuzimanje menadžmenta u dvadesetak privatnih objekata tj. u pansionima, apartmanima, turističkim naseljima i malim obiteljskim hotelima koji imaju određenih problema s poslovanjem. “Za potrebe dodatnog poslovanja osnovali smo tvrtku kćer, ali s obzirom na to da smo u fazi potpisivanja ugovora o najmu s vlasnicima tih objekata, za sada još ne bih želio govoriti pojedinosti o tom poslu”, rekao je Žgomba. Dodao je samo da su u tijeku i pregovori s jednom turističkom kućom koja u sastavu ima čak 6000 kreveta. Porast rent-a-cara No, kako smo saznali, nije riječ o ulasku u vlasništvo tih objekata ni o dodatnom core businessu Unili-
nje te tvrtke i dalje biti na uvođenju novih proizvoda. Neki od njih su primjerice organizacija konferencija, sportskih, kulturnih i glaz-
Uniline će posredstvom svoje nove, sestrinske tvrtke, nadzirati cijeli proces od upita gostiju do realizacije putovanja nea nego samo o proširenju poslovanja i na ostale segmente turizma. Za potrebe tog posla uskoro će doći i novi zaposlenici s iskustvom u vođenju hotela. Naime, prema Žgombinim riječima, nova sestrinska tvrtka Unilinea u tim će objektima svojim gostima nuditi cjelokupnu uslugu - od dovođenja tu-
rista do objekata, do smještaja i hrane. Uniline će nadzirati cijeli proces od upita gostiju do realizacije putovanja. Kao nositelj franšize Europcara, u ovoj godini Uniline bilježi rast i na području rent-a-cara od oko 15 posto u odnosu na lani. Rezultat je to dodatnih ulaganja u nove ka-
nale prodaje i poboljšanje kvalitete usluge, ističe Žgomba. Govoreći o turističkoj 2014. godini, naglašava kako je Uniline zabilježio rast prihoda od 20 posto te rast broja zaposlenih od 15 posto u odnosu na 2013., pa se sad približava brojci od 200 zaposlenih. U ovoj će godini usmjere-
benih događanja. Uniline organizira i razne evente u razdoblju pred i posezone poput branja maslina, ali posebice je vrijedno istaknuti njihov projekt Aqua Vitae koji obuhvaća sve što je vezano uz vodu. “To su glazbeni događaji na bazenima, organizacija festivala i slično”, rekao je Žgomba.
njeg ulaganja i razvitka turizma kao ključne strateške grane hrvatskog gospodarstva”, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić. Ovogodišnje izvješće na temu Rast uz poteškoće poseban naglasak stavlja na prilagodbu industrije turizma novim trendovima pri stvaranju radnih mjesta i razvoju gospodarstva. Sektor putovanja i turizma čini jed-
nu desetinu ukupnog globalnog BDP-a i raste u prosjeku od 3,4 posto godišnje. U usporedbi s globalnom ekonomijom koja je rasla 2,3 posto godišnje, ovaj rast pokazuje da je sektor putovanja i turizma otporniji na gospodarske šokove. Svjetsko udruženje putovanja i turizma predviđa da će se u idućih pet godina rast putovanja i turizma ubrzati na 5,2 posto godišnje. (I.G.)
Izvješće o konkurentnosti putovanja i turizma
Hrvatska na 33. mjestu Prema najnovijem Izvješću o konkurentnosti putovanja i turizma Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se nalazi na 33. mjestu u konkurenciji 141 zemlje svijeta, što je za dva mjesta bolja pozicija u odnosu na prošla izvješća. Najkonkurentnije zemlje svijeta su Španjolska, Francuska, Njemačka, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Švicarska, Austrija, Italija, Japan i
Kanada. Rezultati pokazuju da najkonkurentnije zemlje na svijetu ujedno imaju i podržavajući poslovni okvir i prirodne resurse te ulažu velike napore u stvaranju okruženja koje potiče razvoj sektora turizma i putovanja. Od susjednih zemalja Slovenija se nalazi na 39. mjestu, Mađarska na 41., Srbija na 95. mjestu, dok Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovogodišnje istraživanje.
“Turizam je jedan od najkonkurentnijih sektora hrvatskog gospodarstva, što potvrđuje i najnovi-
je istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma, i to je dobra vijest. To potvrđuje i opravdanost dalj-
20 AKTUALNO
( oko 800 odijela
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
dnevni kapacitet proizvodnje u Kotki
( 97% od 200.000 odijela godišnje iz Kotke završi na stranim tržištima
Poslovno odijevanje: kreativci mogu svašta, standardna zanimanja u modnom smislu
Nema mjesta dubokim napadnom nakitu i kriča Kada je riječ o odijevanju hrvatskih poslovnih ljudi, uočavaju se dva trenda, jedan kod mlađe populacije menadžera koji ne ‘mrkva’ hlačama, maramice u džepiću, moderne i trendi kravate. S druge strane, ‘starija garda’ je klasična, oni se nikad neće Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
M
oderni muškarac koji drži do sebe i želi ostaviti dobar dojam na ljude oko sebe mora biti njegovan, uredan i primjereno odjeven. Komunikolozi ističu kako se mišljenje o nekome formira u prvih nekoliko sekundi nakon upoznavanja, stoga je važno, posebno u poslovnom svijetu, kakav dojam ostavljate. Izbor odjeće vrlo je važan izraz poslovnog komuniciranja. Stručnjaci ističu kako bi se odjeća trebala prilagoditi statusu i prigodi, vrsti posla, godinama života, sezoni, kulturološkoj sredini i tjelesnim predispozicijama. Prema poslovnom bontonu odnosno kodeksu oblačenja, za muškarce su obvezni kvalitetno odijelo, kravata usklađena s košuljom te zatvorene cipele. “Kada je riječ o odijevanju hrvatskih poslovnih ljudi, uočavaju se dva trenda, jedan kod mlađe
populacije menadžera koji ne prezaju obući ono što je trenutno trend u svijetu - a to su strukirana odijela s ‘mrkva’ hlačama, maramice u džepiću, moderne i trendi kravate. Stvarno se trude pratiti trendove, pokušavaju biti moderniji i to im poprilično polazi za rukom. S druge strane, ‘starija garda’ je klasična, oni se nikad neće odmaknuti od svog tradicionalnog izričaja. U svijetu se pod klasikom smatraju sakoi lijepih uzoraka, pa i kariranih, ali naši se stariji poslovnjaci ne usude pretjerano eksperimentirati i u principu su vrlo dosadni”, ističe stilist RTL televizije i urednik mode u časopisu Ljepota i zdravlje Ivan Friščić, koji se može pohvaliti kako njegove usluge i savjete za odijevanje koristi jako puno muškaraca iz poslovnog i javnog miljea. Kad je riječ o muškim odijelima, u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj ističe se pet imena: Varteks iz Varaždina, Siscia iz Siska, Rio iz Rijeke, Estare Cul-
to iz Velikog Trgovišća te Kotka iz Krapine. Osuđeni na klasične krojeve “Često savjetujem muškarce što da obuku i mogu reći da je vrlo je teško naći modernije odijelo, pogotovo za muškaraca koji nosi veći broj od 54. Oni su vrlo često osuđeni na klasičnije krojeve u ko-
jima u principu svi izgledaju jednako uniformirani”, kaže Friščić ističući kako u Hrvatskoj postoje tvrtke koje su počele pratiti modernije trendove u krojevima. “Varteks i Kotka su se ipak pokrenuli u tom smislu jer su shvatili da se tržište mijenja i da se traži nešto takvo, dok su ostali još uvijek u percepciji
mode kakva je bila prije tridesetak godina”, kaže Friščić. Poslovne žene su pak prije nekoliko desetljeća najčešće odijevale odijela - sakoe i hlače jer su time željele da ih se shvati jednako ozbiljno kao i muškarce. Danas je njihova poslovna odjeća ipak ženstvenija budući da na raspolaganju imaju
STROGO IZBJEGAVATI
Deset pravila poslovnog odijevanja:
U poslovnom kodeksu odijevanja trebalo bi izbjegavati: majice s natpisima, duge pulovere, izlizane cipele, hlače od kože ili antilopa, poderane čarape, nagi list iznad čarape, večernje odijelo tijekom dana, red kemijskih olovaka u gornjem džepu i uništene potpetice na cipelama.
1. obvezno odijelo za muškarce 2. d užina ženske suknje centimetar do dva ispod koljena 3. k od žena zabranjena gola leđa i ramena 4. k od muškaraca obvezna kravata 5. ž ene - izbjegavati napadan nakit
veći izbor, a ne samo ženske verzije muških odijela. Umjesto odijela mogu izabrati suknju, ali isključivo duljine centimetar do dva ispod koljena. Duboki dekoltei i napadan nakit u poslovnom su svijetu strogo zabranjeni. Zastupnica i direktorica tvrtke Saab u Hrvatskoj i direktorica marketinga i prodaje Srednje i Jugoistočne Europe Sanja Hrvojević Beganović kaže kako se puno toga može otkriti, ali i sakriti poslovnom odjećom. “Živimo u konzervativnom poslovnom svijetu u kojem nas pogrešan odabir odjeće ili obuće često može dovesti u neugodnu situaciju. No, to ne znači da time trebate žrtvovati vlastiti stil. Više sam naklonjena klasičnom poslovnom odijevanju, ali se zato volim poigrati raznim modnim dodacima koje odražavaju moju osobnost, poput crvenih cipela ili svilene marame”, kaže Sanja Hrvojević Beganović te dodaje kako primjećuje da
uškarci - izbjegavati nakit, posebno 6. m napadno prstenje i naušnice 7. t etovaže i piercing zabranjeni 8. i zbjegavati kričave boje i upadljive uzorke 9. t raperice strogo zabranjene 10. n ijedan radni dan nije za ležerno odijevanje
21
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( više od 100 mil odijela ( 80% od 800.000 iza sebe ima Varteks
odjevnih predmeta Varteksa godišnje ide u izvoz
uglavnom nedefinirana
Mali savjeti za poslovne muškarce
dekolteima, avim bojama prezaju obući ono što je trenutno trend u svijetu - a to su strukirana odijela s odmaknuti od svog tradicionalnog izričaja, ističe stilist Ivan Friščić se sve više poslovnih žena i u Hrvatskoj i u svijetu vodi upravo sličnim pravilima u poslovnom odijevanju. Odijevanje kao poslovna prilika Varteks iza sebe ima gotovo stoljetno iskustvo i tradiciju te su do sada sašili više od 100 milijuna odijela. Godišnje proizvedu više od 800.000 odjevnih predmeta, od čega je 20 posto namijenjeno domaćem, a 80 posto izvoznom tržištu. “U širokom asortimanu imamo odijela za sve tipove muške građe, a trend je među današnjim mlađim poslovnim ljudima da najviše traže slim i extra slim krojeve - koji posebno ističu figuru. Najviše je odijela u klasičnim poslovnim bojama, sivoj i modroj, te crnoj za svečanije poslovne prilike. Zahvaljujući novoj generaciji menadžera koji se odijevaju ležernije, raste i potražnja za od-
vojenom prodajom odijela i hlača koje se jednako dobro nose na cipele kao i na sve prihvaćenije tenisice”, kažu u Varteksu. A što se tiče trendova, ističu da je u poslovnom odijevanju primjetno da se odijela nose sve ležernije, dosta često s majicom umjesto košulje ili tenisicama umjesto cipela. U segmentu po-
slovnog odijevanja imaju i ženska poslovna odijela s hlačama ili suknjama. Sukladno tipovima građe žena, tako razvijaju i posebne odjevne modele, kao i haljine za poslovne prilike. Da bi saznali u kojoj su mjeri pravila odijevanja zastupljena na radnom mje-
stu, odnosno koliko se pažnje posvećuje poslovnom odijevanju, prije tri godine portal MojPosao proveo je istraživanje na uzorku od gotovo 1000
Svugdje u svijetu poslovni ljudi, a pogotovo žene često koriste usluge savjetnika za imidž, kaže Ivana Nikolić ispitanika koji je pokazao da kodeks poslovnog odijevanja najviše poštuju zaposleni u financijskim djelatnostima, zatim u turizmu i ugostiteljstvu, dok je dress code najmanje zastupljen kod zaposlenih u kulturi i medijima te građevinarstvu i arhitekturi. Kodeks poslovnog odijevanja najčešće se provodi u tvrtkama koje su u stranom vlasništvu te hrvatskim institucijama. Odijela putuju u svijet Predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić za poslovni modni stil u Hrvatskoj kaže kako je dosta šarolik i uglavnom ne postoji neki osnovni standard po kojem bi se mogla povezati određena zanimanja. “Kreativna zanimanja su jedino područje koje ima jasno prepoznatljiv stil dizajnerske elegancije, tamnih boja, jedno-
stavnih i reduciranih formi. Standardna zanimanja uglavnom su u modnom smislu nedefinirana i tu se proteže raspon od neukusnih kombinacija bez stila do vrlo elegantnih kombinacija usklađenih s modnim trendovima. Svugdje u svijetu poslovni ljudi, a pogotovo žene na pozicijama middle i top menadžmenta, vrlo često koriste usluge savjetnika za imidž koji im oblikuju stil - od frizure i šminke do odjevnih kombinacija”, kaže Ivana Nikolić te napominje da oni tako u stvari provode svoj stil i komunikaciju od prvog trenutka, što je u poslovnom svijetu, pogotovo izvan Hrvatske, iznimno važno. Predsjednik Uprave Kotke Josip Pelin širenje niše zanimanja i tvrtki koje bi imale business dress code vidi kao dobru poslovnu priliku jer još uvijek nije iskorišten potencijal domaćeg tržišta. Naime, dnevni kapacitet proizvodnje u Kotki je oko 800 odijela, što se na godišnjoj razini kreće oko 200.000 odjela, ali više od 97 posto tih odijela završi na stranim tržištima. “Za nas je poslovno odijevanje još jedna poslovna prilika, iako smo suočeni da u sveopćoj destrukciji sve manje ljudi nosi odijela”, kaže Pelin te dodaje kako sadašnju ukupnu domaću potražnju za svojim odijelima odrade u samo tjedan dana.
Pravilo je da poslovni ljudi biraju muška jednobojna odijela ili s diskretnim tankim crtama. Pri izboru odijela važno je obratiti pozornost na kvalitetu izrade i odgovarajući kroj, primjeren obliku tijela. Stručnjaci savjetuju da oni koji žele ostaviti dojam obrazovanog, profesionalnog i poslovnog čovjeka od povjerenja trebaju birati odijela tamnijih, intenzivnih boja. Tradicionalne boje za muška poslovna odijela su tamnosiva, tamnoplava i crna. Tamnosiva je idealna za mlađeg muškarca, a ovisno o nijansi sive, odijelo se može kombinirati s crnim i smeđim detaljima. Ukoliko se želi njegovati elegantan stil, ali ne pretjerano ozbiljan, može se kombinirati tamnoplavo odijelo sa smeđim cipelama i smeđom kravatom. Crna boja odaje dojam povjerenja i moći, a zanimljivo je kako smeđa boja odijela nije preporučljiva ni za poslovne ni za političke prilike. Važno je zapamtiti da dok stojite, uvijek mora biti zakopčan barem srednji gumb sakoa, a dok sjedite, sako uvijek treba biti otkopčan. Kod zakopčanog sakoa važno je da zadnji gumb ostane otkopčan. Iako se najčešće biraju tamna odjela, stilist Ivica Friščić ističe kako se određena monotonost može razbiti odabirom kravate, maramice ili manžetama. Košulje bi trebale biti od prirodnog materijala. Manžete bi trebale viriti iz rukava najmanje jedan, ali ne više od tri centimetra. Ispod odijela se u pravilu ne nosi košulja kratkih rukava. U poslovnom svijetu uglavnom se biraju kravate tamnijih boja s diskretnim motivom i sa savršeno vezanim čvorom. Cipele bi trebale pratiti stil poslovnog čovjeka, odnosno biti klasične i kožne. Boja čarapa se usklađuje s bojom hlača, a dužina čarapa mora biti takva da se pri sjedenju ne vidi koža noge. Uz odijela idu tanje, fino obrađene čarape bez aplikacija. Remen na hlačama trebao bi biti kožni i tamne boje, ne preširok i bez velike kopče. A sat - treba biti elegantan bez širokog kitnjastog remena. I za kraj, svaki će vam stilist reći kako je važno da se u odijelu koje izaberete osjećate ugodno i udobno, jer ako se u njemu ne osjećate dobro, drugi će to odmah primijetiti.
22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Mlijeko iz BiH uskoro u EU Ured za hranu i veterinarstvo EU-a odobrio je prošlog tjedna Akcijski plan Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Državnog ureda za veterinarstvo BiH za ispunjavanje uvjeta za izvoz mlijeka u zemlje EU-a, uključujući i dio koji se odnosi na način kontrole mlijeka. Odobrenje Europskog ureda za hranu i veterinarstvo znači potvrdu da mlijeko iz BiH ispunjava sve mikrobiološke i toksikološke uvjete za izvoz u EU. Za kontrolu i jamstvo kvalitete mlijeka bit će zadužen Državni ured za veterinarstvo BiH. EP HZ HB: kvartalna dobit Elektroprivreda HZ Herceg Bosne u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila je dobit od 39,96 milijuna KM. Hidroelektrane i tvrtke u tom su razdoblju proizvele 758,07 GWh struje, što je za 16,45 posto više od planiranih 651 GWh, čemu su između ostaloga pridonijele i relativno povoljne hidrološke prilike.
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 38,5 mil KM
investirala Hrvatska u BiH u prvih 9 mjeseci 2014.
( 1,8 mlrd KM
lanjski uvoz roba iz Hrvatske
OSNOVAN KLUB HRVATSKIH GOSPODARSTVENIKA U Bosni I Hercegovini
Još postoji veliki prostor za povećanje suradnje Cilj novoosnovanog kluba je unapređenje poslovne suradnje dviju zemalja i njenih gospodarstvenika, posebice poticanjem trgovine, investicija, zajedničkih nastupa na trećim tržištima, osnivanjem joint venturea...
Igman ostvario dobit od 8,3 milijuna KM
Zdravko Latal latal@privredni.hr
Vojna industrija Igman iz Konjica ostvarila je u 2014. godini dobit od 8,3 milijuna KM i tako se svrstala među najuspješnije tvornice streljiva u Europi i na prvo mjesto u BiH. Igman je, nakon što je polovinom 2013. godine potpisao ugovor s američkom tvrtkom Howell Machine o izvozu oružja i preciznog streljiva u vrijednosti od oko 30 milijuna eura, povećao prihode za oko 24 posto. Na inozemnom tržištu u prošloj godini ostvarena je prodaja od 53 milijuna KM, a na domaćem 5,77 milijuna KM.
rgovanje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske karakterizira - oseka. Prošle godine bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku pao je za 0,1 posto i iznosio je 955 milijuna konvertibilnih maraka, dok je iz Hrvatske uvezeno roba u vrijednosti 1,8 milijardi KM što je smanjenje od 5,4 posto. Trend pada nastavio se i u prva tri mjeseca ove godine. U tom je razdoblju BiH izvezla roba u Hrvatsku u vrijednosti od 210,6 milijuna KM ili osam posto manje, a uvezla za 343,1 milijun KM što je pad od 15,1 posto na godišnjoj razini. Hrvatska, koja je cijelo desetljeće bila prvi vanjskotrgovinski partner BiH, pala je u ožujku na treće mjesto. Na prvom je mjestu Njemačka u koju je izvezeno 1,6 posto manje robe, dok je uvoz zabi-
T
lježio skromni rast od 0,3 posto. Italija je druga s rastom izvoza od 1,5 posto, a uvoza 6,8 posto. Trend poslovanja s Hrvatskom u padu Jesu li su ovi negativni poslovni trendovi s Hrvatskom bili glavni razlog zbog kojeg je u Vite-
Klub može pridonijeti povećanju investicija iz Hrvatske u BiH, smatra Ivan Del Vechio zu u nazočnosti hrvatskog veleposlanika Ivana Del Vechija održana osnivačka skupština Kluba hrvatskih gospodarstvenika u BiH, nije zapravo toliko ni važno koliko je važan cilj - unapređenje poslovne suradnje dviju zemalja i njenih gospodarstvenika,
posebice poticanjem trgovine, investicija, zajedničkih nastupa na trećim tržištima, osnivanjem joint venturea... Na Skupštini je naglašena i potreba pružanja potpore iz Hrvatske hrvatskim tvrtkama koje posluju u BiH, zatim razmjena informacija, iskustava i ideja s gospodarskim komorama i drugim gospodarskim udrugama u Hrvatskoj, a sve kako bi se poboljšali uvjeti za poslovanje i ulaganje, izjavio je za sarajevski dnevnik Oslobođenje veleposlanik Ivan Del Vechio. Prema njegovim riječima, Klub je zamišljen kao udruženje otvorenog tipa s time da je ponajprije namijenjen potrebama hrvatskih gospodarstvenika koji već rade u BiH ili žele ući na ovo tržište, ali i bosanskohercegovačkih tvrtki koje posluju s Hrvatskom ili bi takvu suradnju željele ostvariti. Bez obzira na već postignutu razinu suradnje, još
uvijek postoji mnogo prostora za njeno povećanje, kako na tržištima dviju zemalja, tako i na trećim tržištima, a po mišljenju hrvatskog veleposlanika, upravo novoosnovani Klub može pridonijeti povećanju investicija iz Hrvatske. Naime, u prvih devet mjeseci prošle godine iz Hrvatske u BiH je stiglo 38,5 milijuna KM direktnih investicija. Konzum kao šansa Istodobno, Konzum BiH, koji je lani, između ostalih trgovina, preuzeo i razgranat lanac trgovina bivšeg Mercatora, pokazao se i dokazao kao jedna od šansi za unapređenje proizvodnje prehrambenih artikala, ali i izvoza. Naime, u Konzumovim trgovinama danas se nalazi više od 1900 raznih artikala naše robne marke, kazao je za bosanskohecegovački tisak Adnan Šteta, direktor Konzuma BiH, od čega 60 posto dolazi s tržišta BiH.
U protekle dvije godine u maloprodajnoj mreži Agrokora u Hrvatskoj i Srbiji prisutno je oko 800 artikala iz BiH u vrijednosti od oko 100 milijuna KM. Na policama Konzuma, po riječima direktora Adnana Štete, nalaze se proizvodi poznatih bosanskohercegovačkih tvrtki Akova, Brajlović, Natura Vita, Milkos, Mlijekoprodukt, Poljorad, Agrex... Za Konzum danas radi više od 700 bosanskohercegovačkih dobavljača. Zapravo svi oni koji u BiH imaju kvalitetan proizvod koji zadovoljava EU standarde mogu se naći na Konzumovim policama, kažu u toj trgovačkoj kući. Međutim, u komorskim udrugama u BiH smatraju da tamošnji proizvođači imaju kvalitetne proizvode, ali upozoravaju i na neadekvatnu ambalažu i marketinšku prezentaciju što je također jedan od preduvjeta dobrog plasmana.
E
AN
M D CO MODIT
Y
E
E TH grafiÄ?ki standardi
HAYAT Televizija
pantone 300 C c: 100 m: 44 y: 0 k: 0
pantone 7405 C c: 0 m: 10 y: 99 k: 0
pantone 2405 C c: 34 m: 100 y: 0 k: 0
pantone 311 C c: 63 m: 0 y: 12 k: 0
pantone 151 C c: 0 m: 48 y: 95 k: 0
white c: 0 m: 0 y: 0 k: 0
pantone 376 C c: 50 m: 0 y: 100 k: 0
pantone 1935 C c: 0 m: 100 y: 57 k: 5
black c: 0 m: 0 y: 0 k: 100
EY
A
RK
UN
ION
NGES OF TU
OF CHA
HA
MB
S
XC
R
plus Inspired by promotion.
0 0 1
SENS MULTIMEDIA NEWS NETWORK
M U S I C
M U S I C
F
F
O
O
L
L
K
K
P L U S
P L U S
P L U S
P L U S
24 TURIZAM
( 8 plaža za pse ( 3 plaže
*vijesti Svibanj u znaku antičke kuhinje U suradnji s lošinjskim ugostiteljima već devetu godinu zaredom Grad Mali Lošinj i tamošnja turistička zajednica tijekom svibnja organiziraju turističko-gastronomsku manifestaciju pod nazivom Fešta lošinjske kuhinje. Ovogodišnja tema je Apoksiomenova antička kuhinja, inspirirana važnim otkrićem skulpture grčkog atleta Apoksiomena, nađene upravo na području lošinjskog podmorja. Tako će tijekom ovoga mjeseca, 17 ugostiteljskih objekata nuditi domaće specijalitete spravljene na osnovi namirnica i načina pripreme kao u doba antike. Turistički projekt Inspirit Fantasy Park Turistički projekt Inspirit Fantasy Park jedan je od najvažnijih projekata Pazina na čijoj se pripremi intenzivno radilo posljednjih godinu dana. U taj tematski zabavni park investirat će se 288 milijuna kuna, a početak gradnje planira se 2017. godine. Predviđa se kako će taj park biti samo početak u razvoju ostalih projekata važnih za gospodarstvo središnje Istre. U Dubrovniku Le Petit festival du Théâtre
Dubrovnik je uz finski grad Hanko proglašen svjetskim gradom umjetnosti za 2015. godinu te se u povodu toga u Dubrovniku od 18. do 21. lipnja održava kulturno-turistička manifestacija Le Petit festival du Théâtre. Svjetski gradovi umjetnosti su gradovi koji povezuju različite ljude, kulture i narode putem umjetnosti, a odabiru ih umjetnici iz cijeloga svijeta na razdoblje od jedne godine tijekom koje se organizira niz međunarodnih kulturnih događaja.
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
ima otok Mali Lošinj
za pse uređene i na Krku
Plaže za pse na Jadranu
Nikamo bez svoga psa Sve više turista u Hrvatsku dolazi u pratnji svojih pasa, pa sve više turističkih mjesta otvara plaže namijenjene upravo njima. Brojem takvih plaža prednjače Krk i Mali Lošinj Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
U
posljednjih nekoliko godina raste trend odlaska na odmor s kućnim ljubimcem. Pritom posebice prednjače Nijemci: putovanje bez svog psa ne žele ni zamisliti, pa će, kako je pokazala jedna anketa, radije kod kuće “zaboraviti” mobitel nego ljubimca. Sukladno potražnji, na obali i otocima hrvatskog Jadrana raste i broj službenih “plaža za pse”. Naravno, velik je broj divljih plaža na kojima ne stoji nikakva oznaka da tamo, osim ljudi, mogu (ili ne mogu) boraviti i njihovi kućni ljubimci. Na takvim plažama, dakle, nije zabranjen pristup psima, no turisti iz Europe, po svemu sudeći, ipak više vole ljubimca dovesti na plažu na kojoj je on i službeno dobrodošao. Koliko je točno u Hrvatskoj takvih legalnih plaža za pse nitko ne zna. Taj podatak nemaju još ni u Ministarstvu turizma. U tom ministarstvu kažu kako su
Podvorska u Crikvenici jedna je od najboljih plaža za pse na hrvatskoj obali
izradili Akcijski plan unapređenja ponude i vrednovanja plaža, a predstavio ga je ministar turizma Darko Lorencin u veljači u Vodicama. Tom prilikom je istaknuo da tematiziranje plaža županije provode nakon izrade i usva-
janja svojih regionalnih programa. Plaže su tako podijeljene na 14 tema, među kojima su se našle i plaže za pse. Do sada su Šibensko-kninska i Ličkosenjska županija donijele svoje regionalne programe za tematske plaže, a ostale jadranske županije trebaju ih završiti do kraja lipnja. Spomenuta tematizacija poslužit će, među ostalim, i za brendiranje nekih plaža, primjerice obiteljskih (The best family beaches in Croatia), plaža za mlade (The best party beaches in Croatia)
i slično, te njihovoj boljoj promociji na emitivnim tržištima. Plaže za pse mogu se naći u turističkim odredištima od Istre do juga hrvatskog Jadrana, a s brojem takvih uređenih plaža prednjači otok Krk na kojem postoje tri, i to u uvali Dražica te u mjestima Šilo i Baška. Može i u hotele Ipak, neslužbeni rekorder zasad je otok Mali Lošinj sa čak osam plaža za pse. Dvije najpoznatije lošinjske plaže za
pse nalaze se između plaže Veli Žal i rta Madonne te nadomak stjenovite plaže Bojčić. Popularne plaže za pse su i u Kostreni, Rijeci, Poreču, na Rabu, Cresu, Ugljanu, Murteru, Pagu, Crikvenici, Splitu te u Komiži na otoku Visu, a odnedavno malu plažu za pse ima i Omiš. Zanimljivo je da su postojeće plaže za pse uglavnom dobro uređene, opremljene koševima s vrećicama, a često su tu i tuševi za kućne ljubimce. Plaža Podvorska u Crikvenici primjer je vrhunski uređene plaže za pse, i proglašena je jednom od najboljih takvih plaža na hrvatskoj obali. Opremljena je i nadstrešnicama koje psima osiguravaju zaklon od žege, posebnim kantama za otpad, klupama, tuševima, slavinama i posudama za vodu. Turisti - vlasnici pasa, dakako, pozdravljaju taj novi hrvatski trend. Uostalom, destinaciju za svoj odmor najčešće i biraju upravo po jasnom kriteriju: idem tamo gdje smo i moj pas i ja dobrodošli.
Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor - Lužnica
Do novih saznanja u oazi mira i tišine Kasnobarokni dvorac i kulturni spomenik prve kategorije Lužnica, koji je nekada bio u posjedu plemićke obitelji Rauch, a 1925. godine prešao u vlasništvo Družbe sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog, danas je Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor ili popularno zvan dvorac Lužnica. I dalje je u vlasništvu ča-
snih sestara, ali je dvorac već nekoliko godina otvoren za javnost. Tako se u njemu nalaze konferencijske dvorane u kojima se održavaju razni seminari, edukacije i konferencije. Neposredno uz dvorac izgrađen je novi stambeni objekt u kojem se sudionicima tih događanja kao i ostalim posjetiteljima nudi smještaj u 53 jedno-
krevetne i pet dvokrevetnih soba. Kako je istaknula ravnateljica dvorca Lužnica, časna sestra Berislava Grabovac, njihovi gosti imaju mogućnost i za puni pansion, a namirnice koje se koriste u spravljanju jela uglavnom su voće i povrće iz njihova vrta. Važno je napomenuti
kako cijeli dvorac i novi objekt imaju geotermalno grijanje i solarne ploče za energiju zbog čega su za dvije trećine smanjeni troškovi održavanja sustava grijanja. Da časne sestre ništa ne prepuštaju slučaju, dokaz je i
to što uz turističku imaju registriranu ugostiteljsku djelatnost i turističku agenciju. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
( 57% direktora
stavlja cyber sigurnost na dnevni red upravnih odbora
( 87% direktora
smatra da članovi UO-a moraju biti stručnjaci za IT
Raste zanimanje za cyber sigurnost
Uz opremu, važni su i ljudi Srednje i velike tvrtke u Hrvatskoj, a ponajviše banke, osiguravateljska društva i telekom tvrtke, kako zbog regulatora, tako i zbog prirode posla i osjetljivih informacija koje svakodnevno obrađuju, posvećuju veću pažnju kontrolama u njihovom IT okruženju, ističe Tamara Maćašović Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
C
yber sigurnost postala je nova Ahilova peta kompanija zbog velikog broja računalno-sigurnosnih incidenata koji su rezultirali značajnim gubicima u društvima, ali i novim propisima koji uređuju to područje. Glavni je to zaključak PwC - Godišnje ankete korporativnih direktora za 2014. (Annual Corporate Directors Survey 2014), koju je na temelju odgovora 863 izvršna direktora, članova upravnih odbora svjetskih društava uvrštenih na burzu, provela kompanija PricewaterhouseCoopers koja pruža revizorske usluge te računovodstveno, porezno i poslovno savjetovanje. Zanimanje za učinkovit nadzor cyber sigurnosti, stoji u istraživanju, je u porastu. Naime, 57 posto ispitanih direktora stavlja cyber sigurnost na dnevni red upravnih odbora, dok njih 87 posto smatra važnim da članovi tih odbora posjeduju stručne kompetencije u području informacijske tehnologije i digitalnih medija. Studija također pokazuje sve veće zanimanje direktora za nadzor manje tradicionalnih područja, kao što su društveni mediji i tehnologije u oblaku. Tako je 41 posto direktora uključeno u nadzor načina praćenja društvenih medija te strategije o cloudu, što je povećanje od oko 10 posto u odnosu na 2012. godinu. Međutim, goto-
vo polovina kompanija na dnevnom redu upravnog odbora nema krizni plan u slučaju velikih sigurnosnih incidenata ili uključivanje stručnjaka u cyber sigurnost, dok gotovo 70 posto direktora nije razgovaralo o osiguranju kompanije od incidenata koji utječu na cyber sigurnosti. Kontrolni mehanizmi Tamara Maćašović, članica Uprave i direktorica Odjela za savjetovanje o rizicima informacijskog sustava u PricewaterhouseCoopersu, smatra kako srednje i velike tvrtke u Hrvatskoj, a ponajviše banke, osiguravateljska društva i telekom tvrtke, kako zbog regulatora (HNB, HANFA, HAKOM), tako i zbog prirode posla i osjetljivih informacija koje svakodnevno obrađuju, posvećuju veću pažnju kontrolama u njihovom IT okruženju. “To posredno dovodi do veće osviještenosti o rizicima i prijetnjama iz tzv. cyber svijeta, te se stoga veća pažnja posvećuje kontrolnim mehanizmima koji bi pravovremeno uočili takve napade”, ističe ona dodajući kako je uočeno da tvrtke u stranom vlasništvu imaju o IT sigurnosti višu razinu svijesti od tvrtki u lokalnom vlasništvu. “U prilog tvrtkama koje su u stranom vlasništvu ide i činjenica da su više centralizirane što minimizira utjecaj određenih propusta i prijetnji na
lokalnoj razini. Ograničavajući faktor domaćim tvrtkama često je budžet i činjenica da njihovim vlasnicima IT sigurnost nije na listi najvišeg prioriteta, iako bi joj u današnje vrijeme svakako trebali posvetiti veću pažnju zbog sve češćih napada koji iskorištavaju propuste i ranjivost u IT infrastrukturi i nedovoljnu informiranost zaposlenika”, napominje. Tamara Maćašović nadalje smatra kako ne postoji izravna veza između veličine tvrtke i razine posvećenosti ili brige za IT sigurnost. Spremnost jedne tvrtke po pitanju IT sigurnosti najviše ovisi o razini svijesti uprave. “Međutim, važno je spomenuti da veće tvrtke imaju više resursa - financijskih i ljudskih potencijala - i samim time više ulažu u jačanje IT sigurnosti. Bitno je napomenuti da se razina brige oko
IT sigurnosti ne bi trebala mjeriti samo financijskim ulaganjima u opremu i specijalizirani softver, nego ljudskim potencijalom koji upravlja tom opremom i sviješću osoba u cijeloj organizaciji. Navedene komponente predstavljaju neophodan, te često i najvažniji element IT sigurnosti. Najslabija karika u području IT sigurnosti je najčešće ljudski faktor”, objašnjava ona.
U posljednje vrijeme bilježi se rast sigurnosnih upada u tvrtke koje obrađuju POS transakcije
Zlonamjerni softver Valja naglasiti kako su različite industrije isto tako izložene različitim vrstama napada, ovisno o njegovom krajnjem cilju. “S obzirom na to da je financijski sektor po prirodi poslovanja najuže povezan s izravnim pristupom novcu, u više od jedne trećine slučajeva imamo napade koji su usmjereni na zloupotrebu razli-
ju nemogućnošću pružanja usluge u određenom vremenu i također predstavljaju trećinu napada. U posljednje vrijeme u financijskom sektoru došlo je do porasta tzv. spearfishing napada, u kojima se pojedince ciljano potiče da prihvaćanjem određenog računalnog sadržaja, primjerice, dokumenta, poveznica ili web stranica omoguće pristup informa-
čitih sigurnosnih problema s ciljem ostvarivanja direktne materijalne koristi. S druge strane, česti su tzv. Distributed Denial of Service Attacks, odnosno napadi koji rezultira-
cijskim sustavima svojih organizacija”, kaže ona. Osim globalno poznatih napada vezanih uz HeartBleed Bug i Shellshock malware (zlonamjerni softver), u posljednje vrijeme zabilježen je porast sigurnosnih upada u tvrtke koje obrađuju POS transakcije. “Upadom i zarazom POS sustava određenim malwareom, omogućava se pristup kritičnim podacima, na način kako to čini najnoviji malware PoSeidon. Ukoliko uzmemo u obzir dolazeću turističku sezonu u Hrvatskoj i očekivano povećanje POS transakcija, bilo bi preporučljivo da tvrtke koje rade obradu ovakvih transakcija posvete dodatnu pažnju sigurnosti svojih informacijskih sustava i pojačaju nadzor nad ovakvim transakcijama u skladu s vlastitom procjenom rizika”, zaključuje Tamara Maćašović.
26 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Jo Nesbo Sin
Fokus komunikacije
Sonny Lofthus je u zatvoru skoro polovinu svog života i teški je ovisnik o heroinu. Postao je ovisnik nakon što mu se otac ubio i to zbog optužbi korumpiranog policajca. No, čini se da se i Sonny našao upleten u mrežu korumpiranog sustava – od zatvorskih čuvara, policije, do odvjetnika. No, kad dozna istinu o smrti svojeg oca, smišlja strategiju za bijeg iz zatvora, odlučniji nego ikad osvetiti se svima koji su ga godinama držali iza ključa. Ipak, Sonny postaje i lovac i lovina...
Paula Hawkins Djevojka u vlaku Mozaik knjiga
Svako jutro Rachel putuje vlakom na posao. Ona zna da će svaki dan vlak stati uvijek na istom semaforu, s pogledom na niz vrtova iza kuća. Jedna će joj kuća posebno zapeti za oko. Umislit će si da pozna njene stanare i nazvat će ih Jess i Jason. Njihov život – kako ga ona vidi – savršen je, za razliku od njezina koji se nakon razvoda počeo raspadati. A onda će savršena obitelj završiti na naslovnicama novina, a Rachel u njihovoj kući i postati dio života koji je dotad samo gledala iz vlaka.
Edo Popović Mjesečev meridijan Naklada Oceanmore
Mirko Graf putuje u Zagreb na sastanak sazvan zbog Zaboravljenih – ljudi “koji, navodno, žive u nekom zaboravljenom raju u Srednjoj Europi...”. No, u tom raju Zaboravljeni šapću o Otrovanima, društvu koje je uništilo svoj okoliš. No i jedni i drugi uskoro će shvatiti da žive u laži i uzaludnoj potjeri za nametnutim imperativom posjedovanja materijalnog. Riječ je o romanu potrage koji se bavi pitanjem koliko su ekonomija i tehnologija, razarajući prirodu oko nas, zatrovale i međuljudsku povezanost?
Frank Westerman Ugušena dolina Durieux
Navečer, 21. kolovoza 1986., za mlada mjeseca, u dolini u sjeverozapadnom Kamerunu izumro je sav život. Kokoši, pavijani, zebui i ptice mrtvi padaju u travu — isto kao i 1746 muškaraca, žena i djece. Razaranja nema: kolibe i palme su neokrznute. To su činjenice. Ali što se dogodilo? Ugušena dolina analizira svaku fasetu tog zagonetnog masovnog umiranja - u priči nalik trileru koji se odvija od Islanda do Havaja. Westerman, pak, otkriva tri sloja istine, pri čemu se svaki put mijenja pogled na misterij.
Davor Rostuhar U zemlji zmaja
Klub za ekspedicionizam i kult
Znate li da Butanci razvoj mjere BNS-om - bruto nacionalnom srećom? Znate li da su u Butanu zabranjene plastične vrećice, vanjsko oglašavanje i cigarete? Propisano je da se svi moraju odijevati u tradicionalne nošnje i graditi kuće u butanskom stilu. Rostuhar je u potrazi za odgovorima proputovao Butan uzduž i poprijeko. Odgovore je pronašao u susretima s brojnim ljudima, a nama ih nudi u formi stiha, crtica, priča, pjesama i fotografija koje razotkrivaju tu, kako je Butanci zovu, zemlju gromovitog zmaja.
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Proizvodni kapaciteti
Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. Vatrogasne cijevi
IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208. Obrada metala
ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može
jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115. Zubarski proizvodi
AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160. Konferencijski prostor u Bruxellesu
Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt David Sdika, +32/497-943474, hello@ factoryforty.be, projects@ factoryforty.be.
Elektrooprema za dizala
MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085. Kotlovi i energetska postrojenja
TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050. Servis hladnjaka
Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@provizija.hr, + 385 1 3843 816.
Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com.hr, +385 1 3733042.
Rok dostave ponuda je 20. svibnja.
900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 26. svibnja.
Računala
Regija Školski pribor
Usluga poslovnog vođenja knjiga
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Vozila za sanitetski prijevoz
Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nabavlja vozila za sanitetski prijevoz. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 714.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. svibnja.
Narodne novine nabavljaju računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 19. svibnja.
Boje, lakovi i ličilački materijal
Usluge vuče službenih vozila
Hrvatska pošta nabavlja boje, lakove i ličilački materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 26. svibnja.
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge vuče službenih vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.
Automobili za potrebe patronaže
Signalizatori za slabovidne i slijepe osobe
Istarski domovi zdravlja nabavljaju automobile za potrebe patronaže. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 220.000 kuna.
Zagrebački holding nabavlja zvučne signalizatore za slabovidne i slijepe osobe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo nabavlja školski pribor. Rok dostave ponuda je 21. svibnja. Kablovska oprema
Željeznice Republike Srpske nabavljaju kablovsku opremu. Rok dostave ponuda je 22. svibnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
Sajamski vodič
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Belgrade Futura Gaming
Prodaju se pašnjak, voćnjak i sjenokoša Kuća s dvorištem, ukupne površine 494 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,25 milijuna kuna, nalazi se u Varaždinu, prodaje se na dražbi 14. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 150/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.
Poslovna zgrada s ekonomskim dvorištem i oranicom, ukupne površine 5500 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,5 milijuna kuna, nalazi se u Osijeku, prodaje se na dražbi 14. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Na ročištu za dražbu nekretnina se može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti, ali ne ispod polovine dijela te nekretnine. Kuća, ukupne površine 1134 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,98 milijuna kuna, nalazi se u Metkoviću, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, soba broj 19. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 131,13 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,63 milijuna kuna, nalazi se na adresi Trsje 37a
u Zagrebu, prodaje se na dražbi 14. svibnja u 9.10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 308/III. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Pašnjak, ukupne površine 1468 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,65 milijuna kuna, nalazi se u Šibeniku, prodaje se na dražbi 14. svibnja u 9.20 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, soba broj 8. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 20 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Ekonomsko dvorište, ukupne površine 108.408 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 12,5 milijuna kuna, nalazi se u Općini Popovac u naselju Kneževo u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 14. svibnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, soba broj 22. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.
Sjenokoša, oranica i livada, ukupne površine 41.479,59 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 30.553,50 kuna, nalazi se u naselju Fer-
dinandovac u Koprivničko-križevačkoj županiji, prodaje se na dražbi 19. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Prizemni stambeno-poslovni objekt s potkrovljem, zatim prizemni poslovni objekt, jednokatni stambeni objekt, limarska radionica, dvorište i oranica, ukupne površine 1672 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 2,14 milijuna kuna, nalazi se na adresi Banovine hrvatske 39 u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu Bjelovar, Josipa Jelačića 3, soba broj 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 124,2 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,44 milijuna kuna, nalazi se u Umagu, prodaje se na dražbi 15. svibnja u 10 sati na dražbi Općinskog suda u Bujama, soba broj 17/I. Predmetna nekretnina ne može se prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kuća s dvorištem, dvije oranice i voćnjak, ukupne površine 9553 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 131.399 kuna, nalazi se u naselju Donji Andrijevci u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 18. svibnja u 11.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 36/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti te nekretnine.
Međunarodni sajam igara na sreću od 19. do 21. svibnja, Beograd Sajam opreme, softverske podrške i prateće industrije igara na sreću. Procjenjuje se da ovog trenutka na tržištu ukupno funkcionira 26.000 automata za igre na sreću i da je većina u najskorijoj budućnosti u obvezi biti zamijenjena novijim elektronskim aparatima s inoviranim programima uz svakodnevni razvoj novih softvera kao i primjenu zahtjeva Porezne uprave. Izlagači su vodeći svjetski proizvođači, a kupci tvrtke iz Jugoistočne Europe (Srbija, BiH, Makedonija, Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Albanija...).
Somidom expo Sajam knjiga, Obrazovanje, Motomobil, Dom, Oprema i uređaji, Moje zdravlje od 22. do 24. svibnja, Osijek Zahvaljujući tematskoj raznovrsnosti na jednom mjestu sajam će okupiti izlagače iz različitih područja. Raznovrstan program izvrsna je prigoda za dolazak brojnih posjetitelja i izravan susret izlagača s potencijalnim kupcima i korisnicima.
Inventum Sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih od 22. do 24. svibnja, Ilok Na 1000 četvornih metara zatvorenog i 300 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora očekuje se preko stotinu izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Srbije, Poljske, Rumunjske, Makedonije, Švedske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, koji će predstaviti najnovije ideje, proizvode u poljoprivredi i industriji te inovacije i razne tehnologije.
Sajam Slavonski Brod Međužupanijska stočarska izložba i sajam Slavonski Brod 23. i 24. svibnja, Slavonski Brod Cilj je na jednom mjestu okupiti obrtnike, poduzetnike, gospodarstvenike te poljoprivredne proizvođače i trgovce opreme kako bi što bolje prezentirali svoje proizvode i usluge. U stočarskom dijelu stotinjak izlagača slavonskih županija izložit će svoja najkvalitetnija grla stoke.
Floraart Međunarodna vrtna izložba od 22. do 31. svibnja, Zagreb Ovogodišnja međunarodna vrtna izložba Floraart bit će u znaku 50. rođendana i prvi put će trajati tjedan dana. Taj vrijedan jubilej obilježit će se na poseban način nizom događanja na zagrebačkom središnjem trgu i Gornjem gradu odakle je sve krenulo prije pola stoljeća kada je pod nazivom Sajam cvijeća organizirana vrtna izložba koja je prije nekoliko godina preseljena na jezero Bundek.
Podatke sakupili:
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
28 PV REPORT
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
PV REPORT MJESEČNI
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 27. travnja do 3. svibnja ukupno je bilo 86 stečajnih postupaka, što su 43 postupka manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu bila su uložena 32 prijedloga, dok je 20 postupaka zaključeno. Odbijeno je 10 prijedloga. Izbrisana su 63 subjekta, a s likvidacijom je započeo 21 subjekt. Osnovano je 229 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (91), zatim Split (25), na Trgovačkom sudu u Osijeku osnovana su 23 trgovačka društva, a slijedi ga Rijeka sa 19 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (151), te ukupno 78 d.o.o.-a.
U travnju 1247 novih subjekata
STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
6 1 3 2 0 0 0 4 4 76 32 5 10 9 20
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
63 63 21 21 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
229 78 151 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
5 8 6 23 15 19 0
REJTING TJEDNA
TIM KABEL d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
Osnovane tvrtke u travnju 2015.
1247 osnovana
25 5 13 17 91
36,09%
subjekta
61,67%
ostali oblici
2,24%
U
travnju 2015. godine bilo je ukupno 311 stečajnih postupaka, od toga 41 posto otpada na zaključene, a 20 posto na započete postupke predstečajne nagodbe. Riječ je o ukupno 79 postupaka manje nego u travnju protekle godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, tijekom travnja ih je 485 izbrisano što je gotovo tri puta manje u odnosu na travanj 2014. godine. Također, pokrenuto je bilo i 96 postupaka likvidacije. Ukupno je osnovano 1247 poslovnih subjeka-
ta, što je 144 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (536), zatim u
j
čan
sije
duzeće. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 769, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 450.
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
van
Broj započetih stečajnih postupaka
19
42
46
59
Broj zaključenih stečajnih postupaka
23
20
23
14
Broj obustavljenih stečajnih postupaka
27
29
23
17
j
čan
Predstečajne nagodbe
sije
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
van
Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe
66
73
77
63
Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe
73
44
78
126
Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe
21
34
27
32
Tvrtke osnovane po mjesecima
2015. 2500
j.d.o.o.
Splitu 138, Rijeka broji 107 novih subjekata, dok je Trgovački sud u Pazinu registirao 91 novo po-
Stečajevi
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija
2000
2
d.o.o.
2015. 2000
d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti
1500
1500 1000 1000 500 500
0
0 svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj
svibanj
lipanj
srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
SVIJET FINANCIJA 29
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015.
Guverner HNB-a Boris Vujčić u Opatiji
Optimizam raste, problemi ostaju Kako bi zaustavila rast javnog duga koji se približio razini od devet posto BDP-a, Hrvatska bi do kraja 2017. morala ostvariti kumulativni primarni suficit od sedam posto BDP-a odnosno oko 25 milijardi kuna
H
rvatsko gospodarstvo je 2014. zaključilo s realnim padom BDP-a od 0,4 posto, čime je nastavljen niz od šest godina uzastopne kontrakcije realne gospodarske aktivnosti. Na razini cijele godine značajno su smanjenje investicije za četiri posto i pad državne potrošnje za 1,9 posto, prvenstveno zbog poduzetih mjera fiskalne konsolidacije, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na prošlotjednoj 18. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji. Rast BDP-a od 0,4 posto Sudeći prema dinamici navješćujućih pokazatelja, ipak se čini kako bi u idućim mjesecima mogla prevladati nešto povoljnija kretanja. Naime, poslovni optimizam u industriji i trgovini zamjetno
je porastao u odnosu na kraj protekle godine, dok je onaj u građevinarstvu zadržan na razini dugoročnog prosjeka. Vujčić je istaknuo kako su izgledi za oporavak u ovoj i idućim godinama nešto povoljniji u odnosu na ranija očekivanja, odnosno da se prvi put očekuje rast BDP-a od 0,4 posto, ali da temeljni problemi - kao što su nepovoljna situacija na tržištu rada u vidu visoke nezaposlenosti, nastavak razduživanja stanovništva koji uvelike ograničavaju oporavak osobne potrošnje te rastuća razina javnog duga - ostaju.
“Dugoročno bi jedino provođenje strukturnih reformi u svrhu unapređenja investicijskog i poslovnog okružja moglo stvoriti pretpostavke snažnijeg gospodarskog rasta”, smatra guverner te dodaje da
unatoč postizanju određenog napretka Hrvatska i dalje bitno zaostaje za drugim zemljama EUa, kao i zemljama Srednje i Istočne Europe, pa je i prostor za daljnja poboljšanja znatan. Kad je riječ o monetarnoj politici HNB-a, Vujčić je ponovio kako zbog poznatih razloga, prije svega izuzetno visoke razine eurizacije hrvatskog gospodarstva i visoke razine zaduženosti u eurima, deprecijacija tečaja kao kanal djelovanja kvantitativnog otpuštanja kod nas ne dolazi u obzir. “Pad kamatnih stopa u Hrvatskoj u nekim slučajevima bio je izraženiji nego u euro-
području, njihova je razina i dalje za preko dva postotna boda viša”, smatra Vujčić napominjući da to potvrđuje kako formiranje kamatnih stopa ne ovisi samo o monetarnom
Deprecijacija tečaja kao kanal djelovanja kvantitativnog otpuštanja kod nas ne dolazi u obzir, istaknuo je Vujčić okruženju na koje djeluju središnje banke, nego i o drugim činiteljima kao što su trošak izvora sredstava, rizičnost plasmana, operativni trošak te u konačnici zarada. Kamatni rashodi u usponu Rashodi države za kamate u prošlih nekoliko godina znatno su porasli i približavaju se razini od
četiri posto BDP-a. Višu razinu kamatnih rashoda od toga u EU imaju samo Italija, Grčka, Irska i Mađarska. “U srednjoročnom se razdoblju očekuje rast kamatnih stopa na globalnom financijskom tržištu što će intenzivirati nepovoljne trendove. U takvoj situaciji fiskalna prilagodba bit će dodatno otežana, a anticiklično djelovanje fiskalne politike onemogućeno”, upozorava guverner HNB-a. Kako bi zaustavila rast javnog duga koji se približio razini od devet posto BDP-a, Hrvatska bi do kraja 2017. morala ostvariti kumulativni primarni suficit od sedam posto BDP-a odnosno oko 25 milijardi kuna. “Simulacije ukazuju na visoku osjetljivost duga na promjenu kamatnih stopa u duljem roku i naglašavaju potrebu za provođenjem strukturnih reformi”, zaključio je guverner Vujčić. (I.G.)
Zaključna izjava Misije MMF-a
Rast gopodarstva nakon sedam godina Zbog visokih fiskalnih manjkova i rastućeg javnog duga nužno je potrebna fiskalna konsolidacija, s time da se provodi postupno kako bi se ograničilo opterećenje gospodarstva koje je i dalje slabo
P
remda se ulaganja privatnog sektora nastavljaju smanjivati zato što su poduzeća opterećena visokim razinama duga, predviđa se da će hrvatsko gospodarstvo u 2015. prvi put u sedam godina ostvariti rast jer povoljnije vanjsko okružje podupire izvoz i potrošnju, navodi se u Zaključnoj izjavi članova Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nakon posjeta Hrvatskoj, objavljeno je na internetskim stranicama HNB-a. Realan rast, prema njihovim predviđa-
njima, iznosit će približno 0,5 posto. Potom bi trebao uslijediti postupan oporavak uz stope rasta od 1,5
Realan rast, prema predviđanjima MMF-a, iznosit će oko 0,5 posto do dva posto u narednim godinama. Kako bi se stimulirao trajan rast i stvorila zaposlenost i nadalje je najvažnije ulagati snažne napore u provedbu reformi. To uključuje jačanje okvira za rješa-
vanje dugova, poboljšanje upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu i smanjenje birokracije, posebice u lokalnoj upravi i državnim agencijama. Potrebno je i daljnje povećanje kazni za prijevremeno umirovljenje - uz ono koje je već propisano - i smanjenje privilegiranih mirovina kako bi se povećala kronično niska participacija radne snage. Stabilan bankovni sustav Zbog visokih fiskalnih manjkova i rastućeg javnog duga nužno je potreb-
na fiskalna konsolidacija, s time da se provodi postupno kako bi se ograničilo opterećenje gospodarstva koje je i dalje slabo. K tomu, treba po-
boljšati fiskalno izvješćivanje. Neizvjesnost oko smjera politike - koja je osobito velika s obzirom na predstojeće parlamentarne izbore - nepovolj-
no utječe na raspoloženje. Među stajalištima Misije MMF-a koje su njeni članovi donijeli na osnovi preliminarnih nalaza ističe se i to kako su duljina i dubina recesije u nas neuobičajene i zabrinjavajuće. Kuna je neznatno deprecirala u odnosu na euro u 2014. i početkom 2015., oporavivši se donekle posljednjih nekoliko mjeseci. Bankovni sustav i nadalje je stabilan i, u prosjeku, likvidiran i dobro kapitaliziran. Udio loših kredita je visok, iznosi gotovo 17 posto. (B.O.)
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3876, 11. svibnja 2015.
Tržište novca Zagreb
Ne očekuju se značajne promjene na novčanom tržištu Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
P
očetak svibnja nije donio većih promjena na novčanom tržištu. Smanjenje likvidnosti u sustavu nakon plaćanja obveza prema državi od strane korporativnog sektora za oko tri milijarde kuna nije imalo zamjetan utjecaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao ni na promjenu odnosa ponude viškova likvidnosti i potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Ponuda viškova i u proteklom tjednu višestruko premašuje potražnju, što ne iznenađuje s obzirom na to da je preostalih šest milijardi kuna u susta-
u mil. kn
Potražnja
Ponuda
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet
4.5. - 8.5.2015.
27.4. - 30.4.2015.
u% 4
500 400
3
300 2 200 1
100 0
4.5.2015.
5.5.2015.
6.5.2015.
vu i dalje dovoljno za održavanje obvezne pričuve depozitnih institucija bez poteškoća. Prema najavi, prošli je utorak Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Prihvaćene su sve pristigle ponude,
7.5.2015.
0
8.5.2015.
ali je iznos izdanih zapisa zbog slabe potražnje manji za 322 milijuna kuna od iznosa koji je na dospijeću i ujedno 45 milijuna kuna manji od planiranog iznosa izdanja. Ministarstvo financija izdalo je 555 milijuna kuna zapisa s rokom
ponedjeljak
utorak
srijeda
dospijeća od godinu dana. Prinos na ove zapise ostao je na razini od 1,5 posto, na kojoj se drži već više od pola godine. Nakon ove aukcije trezorskih zapisa ukupni dug Ministarstva financija po osnovi svih izdanih zapisa iznosi 31,5
četvrtak
petak
onika, u ovome tjednu na novčanom tržištu ne očekujemo značajnije promjene. Unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve, trgovanje sudionika bi trebalo biti mirno i bez velikih prometa, uz minimalne razine kamatnih stopa.
milijardi kuna i najniži je u posljednja tri mjeseca. Sljedeći tjedan na dospijeću nema trezorskih zapisa, pa će Ministarstvo financija izostaviti aukciju zapisa i naknadno objaviti sljedeću aukciju. Zahvaljujući visokoj likvidnosti sudi-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna i dalje slabi prema euru
Mirex i dalje pada
Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,08 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je
Obračunska jedinica obveznog mirovinskog fonda Mirexa B protekli je tjedan zabilježila pad vrijednosti i to drugi tjedan zaredom. Vrijednost Mirexa B iznosila je 214,9093 boda za razliku od tjedna ranije kada je imao 217,0123 boda. Pala je vrijednost i ostalih jedinica obveznog mirovinskog fonda, pa je tako Mirex A pao na 110,7097 bodova, dok je vrijednost Mirexa C iznosila 106,1862 boda.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,34092
CAD
kanadski dolar
5,574347
JPY
japanski jen (100)
5,617332
CHF
švicarski franak
7,320606
GBP
britanska funta
10,406724
USD
američki dolar
6,740898
EUR
euro
7,576095
7.585
USD
6.85
CHF
7.34
7.580
6.80
7.32
7.575
6.75
7.30
7.570
6.70
7.28
7.565
6.65
7.26
7.560 5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
6.60 4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
7.24 4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
7100
To se dogodilo ponajprije zahvaljujući optimizmu vezanom uz oporavak eurozone i smanjenju straha od deflacije. Iako početkom prošlog tjedna azijske 18300
FTSE 100
18200
burze nisu radile zbog tamošnjih praznika, u petak su porasle cijene dionica na burzi u Šangaju u odnosu na ranije razdoblje, jer su ulagači vjerovali kako 5100
Dow Jones
5056
6980
18100
5012
6920
18000
4968
6860
17900
4924
17800
6800 4.5.
5150 5100
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
CAC40
11760
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
4.5.
19600
DAX
19520
5050
11620
5000
11480
19360
4950
11340
19280
4900 5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
NIKKEI 225
19440
11200 4.5.
NASDAQ
4880 4.5.
11900
0,0%
0,4%
-0,2%
19200 4.5.
5.5.
-0,4%
-0,4%
-0,6%
-0,8%
-0,8% 7.4.
Umjereni optimizam na svjetskim burzama
7040
MIREX - tjedni
0,8%
-0,12%
Međunarodno tržište kapitala
Nakon što su cijene dionica od početka do sredine proteklog tjedna lagano padale, potkraj tog tjedna one su porasle gotovo na svim svjetskim burzama.
MIREX - mjesečni
0,0%
primjena od 9. svibnja 2015. 4.5.
Izvor: HNB
posto porasla je vrijednost švicarskog franka te je njegov tečaj proteklog petka iznosio 7,320606 kuna.
7,576095 kuna. No, prema kuni je za 0,9 posto pala vrijednost američkog dolara na 6,740898 kuna. Za 0,8
6.5.
7.5.
8.5.
4.5.
5.5.
6.5.
7.5.
8.5.
će kineska središnja banka dodatno smanjiti ključne kamatne stope. Ipak se oprezno trgovalo uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u. Ulagači su također bili uvjereni kako američka središnja banka Fed neće povećati ključne kamatne stope u lipnju nego najranije u rujnu ove godine. I na američkim burzama su indeksi porasli, i to prije svega zbog rasta cijena dionica u tehnološkom sektoru i pada kamatnih stopa u svijetu. S druge pak strane, na većini europskih burzi potkraj proteklog tjedna su pale cijene dionica.
17.4.
fond
28.4.
7.5.
datum
4.5.
vrijednost (kn)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A 07.05. 110,70970 AZ - A 07.05. 109,44810 Erste Plavi - A 07.05. 109,59630 PBZ CO - A 07.05. 113,64840 Raiffeisen OMF - A 07.05. 111,96970 kategorija B MIREX B 07.05. 214,90930 AZ - B 07.05. 219,26100 Erste Plavi - B 07.05. 218,50620 PBZ CO - B 07.05. 197,15410 Raiffeisen OMF - B 07.05. 217,07210 kategorija C MIREX C 07.05. 106,18620 AZ - C 07.05. 103,85920 Erste Plavi - C 07.05. 106,25870 PBZ CO - C 07.05. 106,25930 Raiffeisen OMF - C 07.05. 108,75220 Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 07.05. 209,12830 AZ Profit 07.05. 246,54870 Croatia osiguranje 07.05. 151,38440 AZ Benefit 07.05. 227,65660 Erste Plavi Expert 07.05. 179,68160 Erste Plavi Protect 07.05. 178,45170
5.5.
promjena (%)
6.5.
7.5.
2015 (%)
-0,2347 -0,3266 -0,2089 -0,1057 -0,1617
5,84 5,17 4,22 6,82 7,28
-0,2125 -0,2732 -0,2862 -0,1125 -0,1422
4,47 4,10 3,96 4,97 4,99
-0,1922 -0,1880 -0,2121 -0,0789 -0,2367
3,15 2,06 2,93 3,18 4,37
-0,1173 -0,2852 -0,2936 -0,1447 -0,2143 -0,0970
4,88 4,41 3,07 4,10 3,60 1,71
31
www.privredni.hr Broj 3876, 11. svibnja 2015. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 536.958.112,71 kn
Pad Crobexa obilježio tjedan ni dionički promet iznosio 48 milijuna kuna, što je 33 posto više. Deset najlikvidnijih sakupilo je 35,5 milijuna kuna prometa što predstavlja 28 posto ukupnog tjednog prometa. Četiri od 10 najlikvidnijih
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
A
ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi protekli je tjedan porasla u odnosu na tjedan ranije, te je redovTop 10 po prometu HT d.d. KentBank d.d. (povl.) Valamar Riviera d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Plava laguna d.d. PBZ d.d. Adris grupa d.d. (povl.) Ina d.d. Ledo d.d. Atlantic grupa d.d.
tjedna promjena -4,29% +5,56% -0,49% -3,51% +3,57% +2,27% 0,00% -2,40% +1,16% -2,39%
zadnja cijena 157,25 4.750,00 20,45 1.318,99 4.350,00 562,50 332,99 3.455,00 7.860,00 898,00
promet 13.364.272,90 3.648.000,00 3.601.275,38 2.842.976,51 2.774.945,06 2.436.093,13 2.137.971,53 1.991.731,18 1.609.347,01 1.059.765,03
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.189.067,34 kn
izdanja tjedan su završila u plusu. Deset izdanja sakupila su promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 18 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS short 3 Turbos H. HUB N. GAS short 4 Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos srebro long D Karlovačka banka d.d. (povl.) Turbos DAX long L Badel 1862 d.d. Kutjevo d.d. Lux ulaganja d.d. Turbos DAX long E
ranije umanjen za 1,48 posto te je tjedan završio na 1.725,83 boda. Crobex10 je zabilježio pad od čak 1,91 posto na 1.008,42 boda. Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXturist i to
tjedna promjena +112,08% +69,12% +56,48% +54,93% +37,88% +22,79% +22,24% +10,64% +10,50% +10,21%
zadnja cijena 21,42 19,28 3,38 13,20 79,97 74,90 28,97 15,49 20,00 243,90
promet 257,08 372,52 3.924,00 26.234,70 1.519,43 517.789,90 399.149,35 7.745,00 439.458,43 14.329,00
INVESTICIJSKI FONDOVI
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.725,8300 1.008,4200 108,3562 144,2254
za 1,34 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXkonstrukt s tjednim minusom od 3,05 posto. Obveznič10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro short 9 Turbos H. HUB N. GAS short A Atlas d.d. Turbos DAX long J Turbos HT (dionica) long 6 Hrvatski duhani d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos DAX short I Jadranska banka d.d. Optima Telekom d.d.
zadnja cijena 10,26 2,52 4,10 130,90 22,71 66,00 6,72 79,50 500,00 1,65
promet 12.844,02 2.016,00 291,10 45.171,00 7.349,72 1.650,00 60.795,10 215.975,00 500,00 135.274,43
*vijesti
Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 24, a niti jedan nije zabilježio rast veći od jedan posto. Ukupno su 52 fonda tjedan završila u crvenom, a njih 23 pala su više od jedan posto. Dva su fonda završila tjedan bez postotne promjene. Promatrano od početka godine, kod fondova pre-
vladavaju pozitivni tjedni rezultati. Naime, od ukupno 19 tjedana, pet je bilo negativno. Ukupno su fondovi u zadnjih 60 tjedana zabilježili 50 pozitivnih tjedana. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se pet dioničkih, četiri novčana i jedan mješoviti. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od
+0,61 do -4,02 posto. U proteklom tjednu je od 30 dioničkih fondova samo njih pet poraslo, dok ih 25 bilježi pad. Najviše je vrijednost uvećana fondu Platinum Global Opportunity koji je ostvario tjedni rast od 0,61 posto i postao dobitnik tjedna među fondovima. Svih pet posebnih fondova bilježi pad u rasponu od 0,30
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity
*Tjedna promjena [%]
kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €
18,9002 11,2036 147,2364 182,2540 87,3696 14,9453 128,4903 10,3710 97,4960 83,1000 110,4614 110,3642 87,9872 53,9132 8,2459 16,3431 6,3885 39,2380 107,7084 587,5732 93,9743 83,2000 183,0997 72,2091 87,4837 96,8067 10,0017 103,8453 121,6600 139,0929
-0,24 -1,86 -1,39 0,20 -0,25 -2,36 -2,21 -0,53 -0,88 -0,22 -2,72 -0,26 0,06 -3,05 -2,64 0,61 -0,45 -0,80 -1,50 -0,89 0,32 -0,51 -4,02 -0,75 -3,18 -1,08 -3,35 -2,83 -0,60 0,06
€ € € € €
103,0600 99,9683 100,0773 100,4867 100,4649
-0,30 -1,45 -1,48 -1,37 -1,40
€ € € kn
154,7646 14,6465 12,7856 116,6346
-0,88 -1,20 -1,41 -0,81
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055
do 1,48 posto, a najmanje je pao Raiffeisen zaštićena glavnica i to 0,30 posto. ZB Future 2030 bilježi najveći pad od 1,48 posto. U proteklom tjednu samo je jedan mješoviti fond zabilježio rast cijene - Smart Equity i to 0,16 posto, a najviše je pao HIbalanced kojemu je cijena umanjena za 1,41 posto. (I.L.) od 30.4.2015 do 7.5.2015. godine
Vrijednost udjela
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced
ki CROBIS je umanjen za 0,10 posto, a CROBIStr je tjedan završio bez postotne promjene.
tjedna promjena -37,67% -36,36% -31,67% -20,23% -19,01% -18,52% -17,65% -15,43% -15,25% -14,51%
Još jedan loš tjedan za fondove
Naziv(fond)
tjedna promjena -1,48% -1,91% -0,10% 0,00%
Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid
kn kn kn kn € € € € € €
87,8206 108,0524 9,1345 149,4970 107,5902 102,8600 105,1317 102,2800 102,0000 100,7400
*Tjedna promjena [%] -0,87 -0,41 -0,93 -0,69 0,16 -1,28 -0,57 -1,36 -0,94 -1,13
€ € € € kn € kn € €
185,3027 13,9701 169,2700 123,6735 197,9401 151,5229 80,6640 112,5500 101,9700
-0,96 -0,97 -0,06 -0,29 -0,24 -0,30 -1,30 -0,57 0,00
kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €
142,5959 174,5966 149,8040 138,7137 156,6000 150,5300 151,0949 130,3273 142,7222 132,5073 128,4045 12,2890 117,7295 114,9500 109,4029 105,1800 106,1162 1335,5797 107,3988 102,5832
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,00 0,02 0,01 0,01 0,02 0,02 -0,05
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani
je i ostvareni su u iznosu od 51 milijun kuna. Na inozemnom tržištu ostvareno je 42 posto prihoda od prodaje tj. 37,2 milijuna kuna.
Prosječna plaća u Zagrebu 6529 kuna Prosječna neto plaća isplaćena u Zagrebu za veljaču ove godine iznosila je 6529 kuna što je nominalno 1,2 posto manje nego za siječanj te 1,4 posto više nego za veljaču prošle godine, objavio je Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba. U odnosu na državni prosjek od 5565 kuna, prosječna zagrebačka neto plaća za veljaču veća je za 964 kune ili 17,3 posto. Najveću plaću imali su zaposleni u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta - 13.054 kune.
HŽ dobio kredit od 163 milijuna eura HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo potpisali su sa Svjetskom bankom ugovor o zajmu od 163,5 milijuna eura za financiranje projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi. Od ukupnog iznosa tog kredita gotovo polovina ili 79 milijuna eura odnosi se na HŽ Infrastrukturu. Kreditni zahtjev HŽ Infrastrukture u najvećem dijelu se odnosi na investicije u željezničku infrastrukturu s ciljem povećanja kapaciteta i pouzdanosti pruge. Dio kredita u iznosu od 13,7 milijuna eura odnosi se na zbrinjavanje i edukaciju zaposlenika.
Đuro Đaković ostvario gubitak Gubitak Grupe Đuro Đaković u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 18,4 milijuna kuna veći je za 7,1 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, pokazuju podaci iz financijskog izvješća Grupe Đuro Đaković. Ukupni konsolidirani prihodi društava Grupe u prvom tromjesečju iznosili su 89,4 milijuna kuna ili dva posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi od prodaje na domaćem tržištu čine 58 posto ukupnih prihoda od proda-
Prvi bankomat za plaćanje računa Podravska banka u suradnji s tvrtkom Asseco SEE, ekskluzivnim regionalnim zastupnikom za Wincor Nixdorf bankomate, instalirala je prvi bankomat u Hrvatskoj koji nudi mogućnost plaćanja računa očitanjem dvodimenzionalnog (2D) barkoda s općih uplatnica. Bankomat je dio tzv. Poslovnice budućnosti te banke, a ta poslovnica predstavlja zaokret u pristupu i poslovanju s klijentima. Bankomat je postavljen na Cvjetnom trgu u Zagrebu.
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45
VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30
Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00
TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30
SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05
VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35
TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00
TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00
RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00
DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50
u novoj emisiji donosi: Lideri za lidere
EU vaučeri
Droidcon
Kontroling
Krtz
Druga konferencija lidera okupila je 200 najboljih poduzetnika koji su na osobnom primjeru pokazali što je potrebno za uspjeh
Prvi poduzetnici dobili su od HGK vaučere s kojima će se pokriti troškovi konzultanata za izradu projekata koji će se financirati iz EU fondova
U Zagrebu je održana prva i najveća regionalna konferencija Android programera i razvojnih timova
Na konferenciji o kontrolingu saznajemo kako velike korporacije štede novac uz korištenje analitičkih alata
Mali funkcionalni suvenir spojio je zagrebačku dizajnericu i zadarskog obrtnika