Pv 3877 by NEstar

Snaga hrvatske hrane Od ulaska u EU proizvođači hrane još nisu vidjeli ništa pozitivno. Postajemo sirovinska baza za druge

Privatni projekti spremni Čak 25 velikih projekata i pet tehnoloških parkova spremno čekaju ulagače. Ima svega, od turizma do peleta

U Zagrebu su prihodi, ali... Na Forbesovoj listi najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje na prvom je mjestu Split

aktualno

pv analiza

aktualno

Str. 7

Str. 16-17

Str. 14-15

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 18. svibnja 2015. Godina LXII / Broj 3877. www.privredni.hr

privredni vjesnik

zeleni hoteli / preporuke europske komisije / mazna holding / predstavljanja / turizam / svijet financija

hendalovo istraživanje ekskluzivno za Privredni vjesnik

Može klaster, ali bez previše udružIVANJA

Oko 51 posto ispitanih spojilo bi se s drugom tvrtkom radi opstanka na tržištu, a 13,8 posto na to ne bi pristalo ni po cijenu propasti >>4-5

Intervju: Darko Špelić

SARAJEVO BUSINESS FORUM

>> 12-13

>> 19

Naš miris za automobile Shake najviše je kopirani hrvatski proizvod na svijetu, kaže vlasnik istarske tvrtke Prestige

6. SBF bio je do sada najveći takav skup u regiji: u dvorani s više od 1000 sjedišta, nije bilo mjesta za sve prisutne

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-23/14 Zagreb, 16. lipnja 2014.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-26/14 Zagreb, 4. srpnja 2014.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od sudaca Diane Preglej, predsjednice vijeća, te mr.sc. Josipe Jurinić i Nikole Šikića, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice IVANE MERLIN iz Zagreba, Junkovićev put 2a, protiv prijavljenog NIKOLAK USLUGE j.d.o.o. Donji Čehi, Turopoljska 8, radi povrede morala (dobrih poslovnih običaja), na glavnoj raspravi održanoj 16. lipnja 2014. godine u prisutnosti prijaviteljice i direktorice prijavljenog Elizabete Krtalija,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorane Aralice Martinović, predsjednika vijeća, te Aste Kovačić i Vinka Berkovića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blanše Ažić Manevski, povodom prijave prijaviteljice mldb. Antolele Pecik, Hrvatski Leskovac, Podokićka ulica 16, koju zastupa skrbnica Sanja Pecik, majka, protiv prijavljenoga Wustenrot Stambena Štedionica d.d., Zagreb, Heinzelova 33, radi povrede pravila morala, nakon rasprave održane i zaključene 4. srpnja 2014. i sjednice vijeća,

presudio je Prijavljeni: NIKOLAK USLUGE j.d.o.o. Donji Čehi, Turopoljska 8 ODGOVORAN JE

presudio je Prijavljeni: Wustenrot Stambena Štedionica d.d. Zagreb ODGOVORAN JE

što dana 27. siječnja 2014. prilikom stavljanja minivala na kosu prijaviteljice Ivane Merlin u Frizerskom salonu Lady B u Zagrebu-Srednjaci, Majstora Radonje 12, nije obavio uslugu u skladu s pravilima struke uslijed čega je kosa prijaviteljice promijenila boju, izgleda suho i oštećeno te podsjeća na metlu, kao i zbog toga što za obavljenu uslugu nije izdao račun, čime je počinio povredu iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl. 36. t. 3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

II. ODGOVORAN JE jer je postupajući po nalogu prijaviteljice za prijenosom raspoložive štednje u drugu stambenu štedionicu obračunao posebne troškove takvog naloga čime je postupio protivno odredbi članka 13. stavak 5. Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje i time prekršio odredbu članka 4. Zakona o obveznim odnosima i tako povrijedio pravila morala (dobre poslovne običaje) iz čl. 5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl.36. st.1. t.3 Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. a nakon pravomoćnosti ove presude.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 10. prosinca 2014. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-18/14 kojom se žalba odbija.

Napomena: Temeljem žalbe prijavljenog drugostupanjsko vijeće Suda časti pri HGK je 27. veljače 2015. godine donijelo presudu broj: PŽ-II-20/14 kojom se žalba odbija i potvrđuje točka II. presude.

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: G-I-13/14

SUD ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Broj: P-I-36/14 Zagreb, 3. veljače 2015.

PRESUDA

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Branke Andrassy i dr.sc. Dinka Pezelja, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijavitelja OSNOVNE ŠKOLE “DARDA”, Darda, Školska 9, protiv prijavljenog TELEKOM IZDAVAŠTVO d.o.o. Zagreb, Jakova Gotovca 1, radi povrede morala (dobrih poslovnih običaja), na glavnoj raspravi održanoj 3. veljače 2015. godine u odsutnosti uredno pozvanih stranaka,

Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u vijeću sastavljenom od sudaca Diane Preglej, predsjednice vijeća, te Branke Andrassy i dr.sc. Dinka Pezelja, kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice ELIDE BALTIĆ iz Slavonskog Broda, Slunjska 10/4, koju zastupa punomoćnica Nataša Baltić, protiv prijavljenog TELE 2 d.o.o. Zagreb, Vukovarska 269d, kojeg zastupa punomoćnica Irena Beđik, zaposlenica prijavljenog, radi povrede morala (dobrih poslovnih običaja), nakon održane glavne i javne rasprave dana 3. veljače 2015. godine, u prisutnosti punomoćnice prijaviteljice i odsutnosti uredno pozvanog prijavljenog, istoga dana

presudio je Prijavljeni: TELEKOM IZDAVAŠTVO d.o.o. Zagreb, Jakova Gotovca 1 ODGOVORAN JE

presudio je Prijavljeni: TELE 2 d.o.o. Zagreb, Vukovarska 269d

što je dana 16. lipnja 2014. dao na potpis ravnatelju prijavitelja nepopunjeni obrazac s izgledom narudžbenice, na kojem je u nastavku znatno sitnijim slovima otisnut tekst ugovora, pri čemu prethodno nije prijavitelja upoznao sa sadržajem tih ugovornih odredaba niti su prijavitelj i prijavljeni, kao potencijalne ugovorne strane postigle sporazum o osnovnim sastojcima ugovora, koji ima karakter ugovora sklopljenog na daljinu, te je postupio protivno odredbama čl.57. st.1. t.1., 2., 8. i 15., čl.72. st.1. i čl.73. st.1. Zakona o zaštiti potrošača (“Narodne novine”, br. 41/14), čime je počinio povredu iz čl.5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, pa mu se temeljem čl.36. t.3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

što na zahtjev prijaviteljice nije izvršio zamjenu mobilnog uređaja Samsung GT-I8190 kupljen 30. srpnja 2013., nakon što po reklamacijama izjavljenim dana 9. prosinca 2013. i 17. prosinca 2013., u jamstvenom roku, nije otklonio nedostatak, čime je počinio povredu iz čl.5. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (“Narodne novine”, br. 66/06, 114/06, 127/07 i 8/08), pa mu se temeljem čl.36. t.3. Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izriče mjera

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. nakon pravomoćnosti ove presude.

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU i NA WEB STRANICI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE. a nakon pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje izostavljeno kao nepotrebno.

ODGOVORAN JE

UVOD

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

Gost komentator: Dora Fanjek, vlasnica Silver Cluba

Goranko Fižulić, vlasnik Magme:

Dovedimo talente iz cijelog svijeta Promijenimo regulativu koja uređuje prava stranih državljana kod dobivanja dozvola i dozvola boravka. Privucimo talente sa svih strana svijeta na način kako to danas čine države iz elitnog kluba ekonomskih sloboda. Učinimo Hrvatsku otvorenom za sve koji mogu raditi i zarađivati. Propustimo li promijeniti naš položaj na Indeksu slobode rada, sve ostale strukturne reforme uzaludan su posao i jedino nam preostaje izlaz tražiti na aerodromu, željezničkom ili autobusnom kolodvoru.

Dejan Fičko, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga:

Javna nabava nam je prioritet Javna nabava je bila centralizirana na razini Holdinga, a onda je prebačena na Grad Zagreb po odluci gradonačelnika Bandića. Pokušali smo ponovno centralizirati nabavu, no s povratkom na dužnost gradonačelnik je donio odluku da se kompletna javna nabava prebaci na Grad Zagreb. Poslovna funkcija javne nabave traži vrijeme, sustavno provođenje i temeljito planiranje, što do sada nije bio slučaj – i stoga je iznimno zahtjevna. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da ubrzamo sve procese i očekujemo pozitivne efekte. Sada je teško predvidjeti kakve će to posljedice imati, ali to se mora učiniti. Javna nabava sad je prioritet.

Slavko Linić, saborski zastupnik:

Komisiji ne možete lagati Građani Hrvatske bogati su kad je imovina, odnosno nekretnine, u pitanju. Nekretninama su bogati i poduzetnici, pa je uvođenje poreza na nekretnine logično jer je to porez na bogatstvo i prisutan je u nekom obliku u cijeloj Europi. Vlada ga je najavila prvim Planom konvergencije i ne čudi da ga Komisija traži jer njima ne možete lagati. Krajem 2012. Ministarstvo financija pripremilo je taj zakon, ali ga je premijer zaustavio. Tko god bude sljedeća vlada, morat će uvesti taj porez. To je jedini način da se smanje zdravstveni doprinosi.

Ne baš tajna veza mode i ekonomije

Svjesna ekonomske situacije koja nas određuje, ali i želje mnogih od nas da idu u korak s trendovima, odlučila sam se na neobičan potez – otvoriti studio koji modu neće prodavati, već posuđivati

romišljajući o modi, često nam na pamet prvo padne modna industrija koja, diktirajući svoja pravila iz sezone u sezonu, određuje način na koji ćemo se odijevati te što ćemo općenito smatrati lijepim. Primjerice, ovisno o tome je li u modi određeni modni predmet, većina nas ga automatski definira kao privlačnog ili neprivlačnog. Mogli bismo reći kako na neki način moda kroji našu kolektivnu svijest odlučujući što će u nekom trenutku većina ljudi smatrati poželjnim. Već ovdje vidimo da je moda u stva-

Silver Club, moj rent-a-fashion butik, sad broji više od 500 torbica i 100 komada nakita ri mnogo više od odjeće koju svakodnevno odijevamo. Ona se temelji na trenutačnim idejama, ekonomskim i kulturnim fenomenima koji vladaju u društvu, ali i individualnosti svakoga od nas. Na taj način, opće se isprepleće s individualnim, naše želje s mogućnostima, ekonomija s estetikom. Često se kaže da odjeća ne čini čovjeka, ali nipošto ne može-

mo izbjeći činjenicu da je ona način na koji komuniciramo s okolinom. Čak i kada tvrdimo da se ne povodimo za modom, prkoseći vladajućim estetskim trendovima i nametnutim pravilima, odbijajući se odijevati u skladu s modnim naputcima – i tada komuniciramo s okolinom i poručujemo nešto o sebi. Budući da smo, kao većina ljudi u svijetu, obvezani biti odjeveni u skladu s određenim kulturnim normama, ne čudi da se upravo moda provlači kroz gotovo sve sfere društvenog života i usko je povezana s ekonomskom situacijom u društvu. Međutim, u Hrvatskoj iznenađuje činjenica kako unatoč lošijoj ekonomskoj situaciji i svima dobro znanoj recesiji većina ljudi redovito prati modne trendove. Prva stvar koju primijete mnogi stranci odmah po dolasku u Hrvatsku (da ne govorimo o subotnjoj špici) jest neiscrpna rijeka prekrasnih djevojaka u itekako skupoj odjeći. Pitaju se kako je moguće da kod nas postoji toliko prekrasnih djevojaka, ali se jednako tako čude odakle nam novac da nosimo mnogobrojne high-street brendove koje prepoznaju. Ta činjenica ultimativni je dokaz i opći po-

kazatelj kako je mnogim Hrvaticama i Hrvatima veoma stalo do vlastitog modnog izričaja. Možemo možda ići čak i toliko daleko te na temelju brojnih izjava stranaca zaključiti kako je praćenje modnih trendova dio naše kulture, način života. Studirajući na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, smjer Teorije mode, jasno je da sam već niz godina uronjena u promišljanja o modi, ali i perceptivna na stanje u hrvatskom društvu. Svjesna ekonomske situacije koja nas trenutačno određuje, ali i želje mnogih od nas da idu ukorak s trendovima i na taj način

budu dio današnje mode ili, bolje reći, sudjeluju u kreiranju modernog života, odlučila sam se na neobičan potez – otvoriti studio koji modu neće prodavati već posuđivati. Nakon dosta porođajnih muka i puno truda i strpljenja, ove godine otvorila sam Silver Club koji sam koncipirala kao renta-fashion butik. Silver Club nastao je kao odgovor na činjenicu kako se modni trendovi mijenjaju brže nego ikad, a u današnje vrijeme racionalizacije osobne potrošnje rijetko koja žena može kupiti pet torbica različitih boja idealnih za svaku prigodu. S tom mišlju moja misija je pristupiti modi iz drugog kuta i učiniti je dostupnom svima, neovisno o nezahvalnoj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo. Imajući na umu da je svaka žena drugačija, trudila sam se opremiti svoj studio što raznovrsnijom ponudom koja za sad broji više od 500 torbica i 100 komada nakita. A u prilog raznovrsnosti ide i činjenica da se svaki komad nakita i svaka torbica iznova transformiraju u rukama nove vlasnice, dobivajući novi sjaj, novo značenje i priču. To je ono što me ponajviše inspirira i veseli u mom poslu.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( 70% poduzetnika

Ledo širi ponudu

Živio SladoleDan, praznik sladoleda

U Hrvatskoj se godišnje konzumira 5,7 litara sladoleda po stanovniku, a u SAD-u, primjerice, čak 15 litara, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju novih sladoleda tvrtke Ledo. Istraživanje koje je proveo Ledo u suradnji s agencijama Ipsos Puls i Valicon pokazuju da 64 posto čestih konzumenata sladoleda živi u gradu, sladoled najviše vole Zagrepčani i Dalmatinci, te Slavonci. Stanovnici Hrvatske najviše vole čokoladu i vaniliju, a nakon toga lješnjak, šumsko voće i jagodu. Sladoled, također, više vole žene nego muškarci. Sladoled se najviše bira zbog osvježenja, u 70 posto slučaje-

va, dok 44 posto potrošača obiteljskog sladoleda voli isprobavati nove okuse. Kako je istaknuo Dario Vrabec, direktor marketinga i razvoja, Ledo u asortimanu ima više od 800 proizvoda, među kojima je čak 235 raznih sladoleda. Ledo izvozi u 20 zemalja, među kojima su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Mađarska, Kosovo, Norveška, Švedska, Njemačka, Francuska, SAD, Italija, Nizozemska, Crna Gora, Srbija, Malta, pa čak i Libija te Izrael. Vrabec je najavio da je za ljetnu sezonu Ledo pripremio niz inovacija, među njima čak 35 novih sladoleda, a ujedno se obilježava i 20 godina brenda King. Ledo je ove godine proglasio i “praznik sladoleda” - SladoleDan koji će se održati 23. svibnja u zagrebačkom parku Maksimir čime će se i službeno otvoriti nova sladoledna sezona. (S.P.)

13. međunarodna konferencija ZIRP 2015

Znanost i promet U Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj održana je 13. međunarodna konferencija ZIRP 2015 (Znanost i razvitak prometa) u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti i Hrvatske gospodarske komore. Tema konferencije bila je suradnja znanstveno-nastavnih institucija i gospodarstva. Kako bi ojačao tu suradnju, Fakultet prometnih znanosti poduzeo je mnoge aktivnosti. Tomislav Josip Mlinarić istaknuo je kako u tim aktivnostima Fakultet ne nastupa individualno. “S Građevinskim fakultetom, Fakultetom strojarstva i brodogradnje te Fakultetom elektrotehnike i računarstva formirali smo konzorcij tehničkih fakulteta. Ideja i strateški cilj jesu da suradnjom pružimo dobru infrastrukturu gospodarstvu, ne samo u Hrvatskoj, i da pomognemo da

se poveća njegova konkurentnost”, kazao je. Govoreći o važnosti novih naraštaja i pokretačkoj snazi za budućnost, Damir Kurečić, direktor Logistike u tvrtki Kaufland Hrvatska, naglasio je kako nije dobro da se studentska praksa u tvrtki svede na nošenje kave. “Prilika za studenta ujedno je prilika i za organizaciju. Jer upravo taj student sutra može voditi tvrtku”, naglasio je. U sklopu konferencije održan je i okrugli stol o cjeloživotnom obrazovanju na kojem se, naravno, govorilo o iskustvima i potencijalnoj suradnji gospodarstva i znanstvenih institucija. (B.O.)

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

misli da objedinjavanje ponude ima smisla

Hendalovo istraživanje provedeno ekskluzivno za Privred

Može klaster, ali be udruživanja

Prema istraživanju 51,5 posto ispitanih spojilo bi se s nekom drugom tvrtkom radi posto ne pristaje na udruživanje ni po cijenu propasti. Emotivna povezanost s vlast tvrtku ako bi se pojavio dobar kupac. Čak 48,3 posto ispitanih hrvatskih poduzetni Igor Vukić vukic@privredni.hr

otovo 70 posto hrvatskih poduzetnika smatra da postoji potreba za tvrtkom ili institucijom koja bi objedinila njihovu ponudu i nudila hrvatske proizvode u inozemstvu, pokazalo je istraživanje agencije Hendal, provedeno ekskluzivno za Privredni vjesnik. U istraživanju su ispitane osobe odgovorne za donošenje odluka u 400 poduzeća. Reprezentativni uzorak podijeljen je po pet vrsta djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina te prijevoz i usluge) te prema veličini poduzeća. Rezultati stoga daju objektivan uvid u razmišljanja hrvatskih poduzetnika. Prema odgovorima, samo 13,5 posto ispitanih smatra da nije potrebno imati neku tvrtku ili instituciju koja bi, slično kao nekad Exportdrvo ili Astra, nudili proizvode više tvrtki u inozemstvu. Pozitivan je stav i o klasterskom povezivanju poduzetnika unutar jednog industrijskog sektora radi boljeg plasmana određene vrste proizvoda na domaćem, a posebno na inozemnom tržištu. Opet oko 14,5 posto Hendalovih ispitanika smatra da sami mogu biti uspješniji, dok 40 posto ima pozitivan stav i želi sudjelovati u klasterima. Oko 45

posto ima neutralan stav prema takvom udruživanju snaga. “Povezivanje u klastere mogao bi biti dobar način za zajednički nastup na inozemnim tržištima. Posebice kad se radi o dobivanju posla na nekim većim projektima”, kaže za Privredni vjesnik Bernarda Cecelja, vlasnica kompanije Bernarda za proizvodnju madraca, kreveta i srodnih proizvoda. Primjerice, pri gradnji

Hrvatski se poduzetnici uglavnom oslanjaju na vlastite snage: njih 64,8 uopće ne koristi usluge vanjskih tvrtki hotelskih naselja, bolnica ili sličnih kompleksa lakše bi se mogao dobiti posao ako bi hrvatske tvrtke zajednički nastupile. Svaka bi mogla obaviti svoj dio posla, biti dobavljač opreme, građevinskih radova, dizajna, informatičke podrške... Koordinirani pristup na korist svima Kompanija Bernarda surađuje s Drvnim klasterom sjeverozapadne Hrvatske koji je u Varaždinu osnovan 2013. godine. Klaster je ekspertni centar za drvoprerađivačku industriju regije s naglaskom na istraživačko razvojne projekte. Uz ostalo, poti-

če se suradnja dizajnera i poduzetnika za stvaranje konkurentnih proizvoda. “Imamo i drvni klaster na razini Hrvatske i on dobro radi na povezivanju i promociji proizvođača sirovine i materijala. No trebalo bi još više raditi na zajedničkom nastupu na natječajima u odabranim zemljama. Naša tvrtka dosta prodaje u Rusiji i vidim da bi nam svima ondje koristio koordinirani pristup. Tu može dosta učiniti i HGK preko Poslovnog vijeća za Rusiju”, istaknula je Bernarda Cecelja.

Da je mukotrpan put od želje poduzetnika za okupljanjem do realizacije zajedničkih interesa, iskusio je Velimir Bohač iz klastera Grozd Plavac mali. Kao zamjenu za riječ klaster predlaže se hrvatska riječ grozd, što se u ovom slučaju lijepo slaže i s djelatnošću. Grozd Plavac mali okupio je 12 vinara, predstavnike Agronomskog fakulteta i druge zainteresirane za promociju ove čuvene sorte. No u provedbi je bilo teškoća. Vinari, koji su pretežno locirani u južnoj

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 40% ispitanih

( 14,5% ispitanika

želi sudjelovati u klasterima

smatra da sami mogu biti uspješniji

dni vjesnik

bez previše

Stav o sudjelovanju u klasterima Negativan stav, ne želim sudjelovati u klasterima

Dalmaciji, više su usredotočeni na proizvodnju i kreiranje vina u podrumima nego na razgovore o planovima za promociju i marketing. A oni koji su se već etablirali na tržištu pomalo su ljubomorni jedni na druge, izmiču se povezivanju i smatraju da sami mogu postići više. “Često su prepreka udruživanju pojedinačni interesi poduzetnika”, slaže se i Bernarda Cecelja. U intervjuu Privrednom vjesniku predsjednik Uprave Dalekovoda Paško Vela podsjetio je

da izostanak volje za udruživanjem proizlazi i iz činjenice da se ponekad bolji uvjeti mogu dobiti od dobavljača na drugim tržištima. S vremena na vrijeme čak i bolji no što su kod poslovnih odjela unutar vlastite grupacije. Vezanost uz svoje S jedne strane dugotrajna gospodarska kriza ugrozila je poslovanje pojedinih klastera, s druge ih je potaknula na udruživanje. Prema riječima Velimira Bohača, klasteri mogu

biti dobar model za objedinjavanje nabave i smanjivanje proizvodnih troškova. Prema Hendalovu istraživanju 51,5 posto ispitanih spojilo bi se s nekom drugom tvrtkom radi opstanka na tržištu. Oko 34 posto ima neutralan stav, a 13,8 posto ne pristaje na udruživanje ni po cijenu propasti. Spajanje prodajne mreže Profila, Mozaika i Algoritma jedan je od modela udruživanja radi poboljšavanja stanja na tržištu. A ono je u izdavaštvu toliko teško da je i etablirani Algoritam ovih dana zatražio predstečajnu nagodbu zbog duga od 30 milijuna kuna. Emotivna povezanost s vlastitim projektom vidi se i u odgovorima na pitanje bi li prodali tvrtku ako bi se pojavio kupac koji bi je kupio po zadovljavajućim uvjetima (dobra cijena, odnos prema radnicima...). Čak 48,3 posto ispitanih hrvatskih poduzetnika na to ne bi pristalo! Pozitivan odgovor dalo je 39,5 posto, a 12,3 posto nije željelo odgovoriti. Hrvatski se poduzetnici usto uglavnom oslanjaju na vlastite snage: njih 64,8 uopće ne koristi outsourcing, odnosno usluge nekih vanjskih tvrtki. Povremeno to čini 23,3 posto, a samo 10,3 posto to čini često, pokazalo je Hendalovo istraživanje.

45,0

Neutralan stav Pozitivan stav, želim sudjelovati u klasterima Ne znam, ne želim odgovoriti

opstanka na tržištu. Oko 34 posto ima neutralan stav, a 13,8 t itim projektom vidi se i u odgovorima na pitanje bi li prodali i ka na to ne bi pristalo!

14,5

39,8 0,8

Potreba za tvrtkom/institucijom koja bi objedinila ponudu i nudila hrvatske proizvode u inozemstvu Negativan stav, nije potrebna

13,5 17,3

Neutralan stav

% Pozitivan stav, potrebna je Ne znam, ne želim odgovoriti

69,0 0,3

Stav o spajanju tvrtki radi opstanka Negativan stav, nisam za spajanja

13,8 34,5

Neutralan stav

% Pozitivan stav, podržavam spajanja Ne znam, ne želim odgovoriti

51,5 0,3

Spremnost na prodaju tvrtke 48,3

Ne, ne bih pristao

Da, pristao bih

39,5

Ne znam, ne želim odgovoriti

12,3

Korištenje outsourcinga 64,8

Ne, uopće ne koristim 23,5

Da, povremeno

% 10,3

Da, često Ne znam, ne želim odgovoriti

1,5

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( još 2013.

UPUHH pokrenuo projekt dodjele certifikata

( do kraja 2018.

certificirali bi se svi hoteli u članstvu UPUHH-a

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske promiče održivo poslovanje

Još 20 zelenih hotela Kriteriji po kojima se dobiva certifikat su vrlo precizno razrađeni u devet skupina: za upravljanje održivošću, nabavu, prodaju, marketing, odnose s javnošću, okoliš, energetsku učinkovitost, ljudske potencijale te tehničku službu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

vadeset hrvatskih hotela proteklog su tjedna dobili certifikate Sustainable Hotel Certificate by UPUHH. Certifikate, kojima se dokazuje održivo poslovanje, dodijelila im je Udruga poslodava-

Za hotele proces certificiranja rezultira konkretnim uštedama u potrošnji energije i ukupnom poslovanju ca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Zeleno poslovanje, odnosno ono koje štedi energiju i ne šteti okolišu, u svijetu je sve više prepoznato, a koliko je turistima ekologija važna govori i podatak da

se kategorija “ekoturista” već globalno profilirala. I u turističkom smislu, Hrvatska u trendu ekološke osviještenosti sudjeluje već neko vrijeme, pa je uz postojećih 20, na popis “zelenih” sada došlo još točno 20 hotela. Projekt realiziran u nekoliko faza Podsjetimo, UPUHH je u srpnju 2013. godine pokrenuo projekt dodjele certifikata za zelene hotele u Hrvatskoj, a prije toga su u toj udruzi detaljno proučeni postojeći zeleni certifikati kao što su Prijatelj prirode, Travelife i Blaue Angle. Nakon toga su definirani kriteriji koje trebaju ispunjavati hoteli koji žele dobiti certifikat za zelene hotele. Kriteriji su vrlo precizno razrađeni u devet skupina: za upravljanje održivošću, nabavu, prodaju, marketing, odnose s jav-

Certifikati u tri kategorije Certifikati su podijeljeni u tri kategorije - basic, advanced i superior. U basic kategoriji zelene certifikate dobili su: Hotel Katarina, Grand Hotel Orebić, Hotel Carolina, Hotel Melia Coral, Hotel Sol Garden Istra, Hotel Sol Umag, Valamar Zagreb Hotel, Valamar Bellevue Hotel&Residence, Panorama Zagreb Hotel, Hotel Jadran, Hotel Ilirija i Hotel Osijek. U advanced kategoriji certifikate su dobili: Royal Princess Hotel, Hotel Spa Golfer, Sheraton Zagreb Hotel, The Westin Zagreb, Family Hotel Vespera i Wellness Hotel Aurora, dok su u superior kategoriji certifikate dobila dva hotela i to Hotel Bellevue iz Malog Lošinja i Valamar Dubrovnik President Hotel. nošću, okoliš, energetsku učinkovitost, ljudske potencijale te tehničku službu. Cijeli je projekt realiziran u nekoliko faza. U prvoj fazi za prijavljene su hotele organizirane radionice na kojem je sudjelovao predstavnik hotela, tzv. zeleni koordinator. Nakon toga su se prikupljali podaci o potrošnji energije i vode, tipu otpada i emisiji ugljičnog

dioksida s konkretnim prijedlozima za uštede za svaki taj segment. Budući da su se u taj projekt uključili hoteli iz cijele Hrvatske, radionice su organizirane u Zagrebu i Splitu. Edukacija za sve Kako kažu u UPUHH-u, na tim su se radionicima zeleni koordinatori educirali o izradi akcijskog plana, politici upravlja-

nja okoliša i o tome kako uključiti osoblje u zeleno hotelsko poslovanje. U drugoj fazi hoteli su se morali uključiti u projekt i osigurati provedbu akcijskog plana u razdoblju od tri do pet mjeseci, a nakon toga je organiziran drugi ciklus radionica kako bi se analizirali postignuti rezultati. Te su radionice bile namijenjene i edukaciji domaćica, teh-

ničkog osoblja, zaposlenika u nabavi i prodaji kao i ostalim službama u hotelu. U planu je da koncept zelenog poslovanja usvoje i ostali hoteli u članstvu UPUHH-a do konca 2018. godine. Isto tako, u UPUHH-u žele da se projektu pridruže i ostale strukovne udruge, poput kampinga, nautičkog turizma i ostalih segmenata turističke ponude.

Adventure Connect

Pustolovni - najbrže rastući segment turizma Adventure Travel Trade Association, u suradnji s HGK-Županijskom komorom Split i Zajednicom pustolovnog turizma HGK, u četvrtak je u prostorijama HGK-ŽK Split održao Susret profesionalaca u industriji avanturističkog turizma - Adventure Connect. Cilj skupa koji je okupio više od 70 profesionalaca iz turističkog sektora bio je povezati dionike u kreiranju usluga avanturističkog turizma, kako bi ovaj segment turizma išao u smjeru razvoja odgovor-

noga avanturističkog turizma u Hrvatskoj. “Hrvatsku treba brendirati kao pustolovnu i

sportsku destinaciju jer tu leži mogućnost za privlačenje novih turista. Kada je riječ o pustolovnom turizmu, više ne govorimo o alternativnoj niši jer on poprima odlike glavne niše s tržištem vrijednim 263 milijarde dolara. Pustolovni turizam trenutno čini najbrže rastući segment turističke ponude te ima održiv dvoznamenkasti rast”, istaknula je Iva Kuliš, voditeljica Odsjeka za turizam HGK-ŽK Split otvarajući susret. U sklopu Strategije razvoja turizma do 2020., pusto-

lovni je turizam uvršten među 10 ključnih proizvoda. Udruženje Adventure Travel Trade Association (ATTA) osnovano je 1990. godine i broji 1000 članova u 80 zemalja širom svijeta. Članovi su uglavnom turoperatori, razne turističke zajednice, specijalne agencije i pružatelji smještaja s interesom za održivi razvoj pustolovnog turizma. Prilika za pozicioniranje Suradnja s ovim udruženjem prilika je za bolje

pozicioniranje hrvatske avanturističke industrije. Tom su prigodom izvršni direktor udruženja ATTA za Europu Chris Doyle i voditeljica za razvoj udruženja u Europi Gergana Nikolova predstavili globalne trendove u pustolovnom turizmu, istraživanja i studije te iznijeli svoje viđenje potencijala Hrvatske kao zemlje za avanturistički odmor. “S istinski raznolikim prirodnim i kulturnim naslijeđem, Hrvatska se priprema uroniti u jedan od najbrže rastućih sekto-

ra turizma na svijetu. Pustolovni turizam u ovom smislu je kombinacija fizičke aktivnosti s notom hrvatske kulture i prirode. Pustolovni turizam izravno pridonosi lokalnom gospodarstvu i pomaže u zaštiti kulturnog naslijeđa i okoliša. U Hrvatsku smo došli kako bismo podržali zamah koji je već na putu diljem Hrvatske, prožimajući cijeli lanac ponude, razvijajući zajednicu i dajući potporu hrvatskoj viziji odgovornog turizma u budućnosti”, rekao je Chris Doyle. (J.V.)

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 9000 radnih mjesta

izgubljeno u protekle 2 godine u proizvodnji hrane

( na 1,3 mil parcela

usitnjeno nešto više od milijun hektara zemlje

Poljoprivreda i proizvodnja hrane

Postajemo sirovinska baza za druge zemlje EU-a Treba nam agrarna reforma i promjena strukture proizvodnje prema veličini posjeda. Na hektaru pšenice ne može se puno zaraditi, ali na hektaru češnjaka ili rajčice situacija je drastično drugačija, istaknuo je Goran Pajnić, predsjednik Udruge prehrambene industrije HUP-a Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Wegen: Hrana ne dolazi iz supermarketa

Maarten Wegen, savjetnik za poljoprivredu Veleposlanstva Nizozemske, ističe kako najvažniju kritiku proizvođačima daju konzumenti. “No društvo mora biti svjesno da hrana ne dolazi iz supermarketa. U cijelom svijetu farme su zadnjih godina pod velikim pritiskom. Globalne promjene klime, političke nestabilnosti i izazovi tržišta svime upravljaju. No Hrvatskoj se nudi otvoreno tržište Europe i svijeta koje treba iskoristiti, ponajprije udruživanjem po različitim osnovama”, rekao je Wegen. Ad Klassen, glavni tajnik Nizozemskog udruženja proizvođača hrane, ističe kako je Nizozemska glavni igrač u proizvodnji voća i povrća u svijetu, a najvažnijim smatra upravo udruživanje. “Kooperacija u sektoru voća i povrća u nas je krenula još 1877. godine. Mali proizvođači su članovi više različitih udruženja, a čak 95 posto proizvoda na tržištu rezultat je njihova rada”, pojasnio je Klassen. Hrvatskim proizvođačima preporučuju da se organiziraju od baze prema gore, da razmjenjuju informacije, iskoriste vrijeme i skrbe za vlastite interese jer će hrana biti uvijek potrebna svijetu.

d ulaska u Europsku uniju hrvatski proizvođači hrane još nisu vidjeli ništa pozitivno, rečeno je na prošlotjednom skupu Snaga hrvatske hrane koju je organizirao Poslovni dnevnik uz podršku Ministarstva poljoprivrede. U protekle dvije godine u tom sektoru je izgubljeno oko 9000 radnih mjesta, a prosječna neto plaća radnika na niskih je 77 posto hrvatskog prosjeka, istaknuo je predsjednik Udruge prehrambene industrije Hrvatske udruge poslodavaca Goran Pajnić. Pad stočarske proizvodnje “Poljoprivredna proizvodnja pala je brže od pada BDP-a tijekom ovih kriznih godina, a zabrinjava i to što sve manje koristimo poljoprivredne proizvode kao hranu za stoku. Postajemo sirovinska baza za druge zemlje Europske unije, iako je primjerice fizički obujam proizvodnje porastao za 12 posto. Biljna proizvodnja nam raste, ali stočarska pada po stopi od 10 posto godišnje”, upozorio je Pajnić. Očekuje se da će Hrvatska ove godine uvesti hrane u vrijednosti milijarde eura iako pokrivenost uvoza izvozom raste. Statistike pokazuju kako proizvodimo za sebe samo 67 posto svinj-

skog mesa, ovaca i koza 79 posto, goveda 81 posto i peradi 94 posto. U zadnjih dvadesetak godina broj mliječnih krava je pao sa 450.000 na manje od 200.000. Ratarska proizvodnja nam je rascjep-

Na raspolaganju nam je 5,2 milijarde eura iz europskih fondova, istaknuo je ministar Jakovina kana pa je tako nešto više od milijun hektara zemlje usitnjeno na čak 1,3 milijuna parcela. Prosječno gospodarstvo upravlja sa 6,6 hektara zemlje, ali na osam parcela. Broj-

ke su još lošije ako se najveći proizvodači uklone iz ovih statistika. “Krave nam daju samo 60 posto europskog prosjeka mlijeka, a žitarice bismo mogli proizvoditi za trećinu više po hektaru jer neki od naših proizvođača, poput Agrokora, pokazuju da se to može. No za to nam treba agrarna reforma i promjena strukture prozvodnje prema veličini prosjeda. Na hektaru pšenice ne može se puno zaraditi, ali na hektaru češnjaka ili rajčice situacija je drastično drugačija”, istaknuo je Pajnić. Dodao je kako nam trebaju izravni poticaji proizvodnje, rad na navodnjavanju, subvencije za održivost, kao i promjena percepci-

je poljoprivrede u društvu. “Ako to učinimo, vjerujem da možemo u četiri godine povećati BDP od dva do četiri posto”, zaključio je Pajnić. Reforme su trebale početi prije desetak godina kako bismo sada vidjeli rezultate, smatra ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Znali smo u što ulazimo i kako trebamo ući u europsku utakmicu. Ulazak u EU donio nam je zajedničku poljoprivrednu politiku i red. Sada nam je na raspolaganju 5,2 milijarde eura iz europskih fondova. Moramo pripremiti proizvođače za projekte koji će osigurati budućnost, a ja vjerujem da bi hrana i poljoprivreda

trebali biti prioritetni sektori u državi”, naglasio je Jakovina. Najveći problem: visoka zaduženost U Hrvatskoj traje proces konsolidacije, ocijenio je predsjednik Uprave Dukata Alen Fontana. “Kroz nekoliko godina broj proizvođača će se smanjiti, a proizvodnja stabilizirati i rasti po proizvođaču. U Hrvatskoj ima proizvođača koji mogu konkurentno proizvoditi, no najveći nam je problem visoka razina zaduženosti. Ne možete mnogo investirati u mehanizaciju koju ćete koristiti dva mjeseca u godini, a otplaćivati je cijelu godinu”, upozorio je Fontana.

Tajana Krička, dekanica Agronomskog fakulteta, ističe kako je za obrazovanje dobrog kadra potrebno 10 godina. “Uz malo više timskog rada u realnom sektoru moglo bi se učiniti više kako bi se dodatno obrazovanje moglo steći u proizvodnji”, smatra Tajana Krička. Primjer dobrog rada u proizvodnji hrane je Kulin Galović koji je pronašao put do inozemstva bez pomoći države. “Za uspjeh je ključno znanje koje sam skupljao godinama. Za korak dalje nužno je udružiti sve kvalitetne proizvođače kulina po uzoru na klaster hrvatskog pršuta”, smatra Tomislav Galović, vlasnik Kulina Galović.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

“ Na tome se kontinuirano radi, no to je skup i težak posao za koji su

nam potrebne tehničke pripreme, prije svega – sređivanje vlasničkih odnosa i zemljišnih knjiga.“ Branko Grčić o uvođenju poreza na nekretnine

Preporuke Europske komisije

Hrvatska izbjegla dodatne makroekonomske zadatke To što Europska komisija ponavlja veliki dio prethodnih preporuka, potvrđuje stavove HGK da je odgovor na gospodarsku krizu i strukturne probleme hrvatske ekonomije do sada bio nepravovremen i nedostatan u odnosu na dubinu krize i veličinu strukturnih reformi koje treba provesti Igor Vukić vukic@privredni.hr

uropska komisija Hrvatskoj nije dala dodatne korektivne mjere za borbu s prekomjernim deficitom, objavljeno je prošli tjedan u Bruxellesu. Hrvatski plan za smanjivanje manjka i javnog duga dobio je tako zeleno svjetlo, a EK je Hrvatskoj ukazao na šest gospodarsko-političkih preporuka koje u iduće dvije godine treba provesti s osobitom pozornošću.

Grčić tvrdi da Europska unija Hrvatsku smješta u gornji dom po provedenim reformama Hrvatski Nacionalni program reformi ocijenjen je kao dobra baza za provedbu odgovarajućih ekonomskih i reformskih politika u narednom razdoblju, ocijenio je potpredsjednik Vla-

de Branko Grčić i dodao da će se provedbom plana reformi stvoriti uvjeti i za provođenje ostalih preporuka Europske komisije. Porez na imovinu, odnosno, nekretnine, i prošle je godine bio u programu Vlade, no za sada sustav još nije spreman za takav oblik poreza. “Na tome se kontinuirano radi, no to je skup i težak posao za koji su nam potrebne tehničke pripreme, prije svega – sređivanje vlasničkih od-

nosa i zemljišnih knjiga”, rekao je Grčić. Nastavak niza pozitivnih pokazatelja Vlada nastoji stvoriti još kvalitetnije okruženje u kojem će nastaviti ubrzavati gospodarski kotač koji se pokrenuo, sve dok se ne postignu stope rasta koje Hrvatskoj nužno trebaju da bi mogla upravljati javnim dugom i fiskalnim sustavom te da bi mogla zadovoljiti sve potrebe građana, naglasio je

potpredsjednik Vlade. Podsjetio je da i Europska unija Hrvatsku smješta u gornji dom po provedenim reformama: “Po uspješnosti u provedbi reformi ocijenjeni smo kao osma zemlja u EU”. U narednim mjesecima pokušat će se restrukturirati i refinancirati jedan dio javnog duga. Nastavlja se proces smanjenja parafiskalnih nameta pa je ove godine planirano smanjenje za oko 280 milijuna kuna. “Penalizacija rani-

jeg umirovljenja je jedino područje u Nacionalnom programu reformi gdje još nismo imali potpunu usklađenost s Europskom komisijom”, rekao je Grčić i zaključio da je Vlada ovaj put još ozbiljnije pristupila cijelom poslu. To je Europska komisija prepoznala te potvrdila uspostavu dobrih temelja za provedbu reformskih politika u narednom razdoblju. Potpredsjednik Grčić istaknuo je da ohrabrenje predstavlja i nastavak niza dobrih gospodarskih pokazatelja: “Uz pozitivne trendove kao što su rast BDP-a, pad nezaposlenosti, smanjenje deficita u prva četiri mjeseca ove godine, nema dodatnih kaznenih mehanizama za Hrvatsku niti u području makroekonomskih pokazatelja niti u proceduri prekomjernog deficita”. U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocijenjeno je da preporuke EK ciljaju na područja na koje i analitičari HGK već dulje vrijeme upozoravaju. HGK je nekoliko puta

predlagao rješenja za povoljnije poslovno okruženje, efikasnu i jeftinu javnu upravu te osmišljen dugoročni pristup u razvoju zemlje. Dokazano kašnjenje To što EK ponavlja veliki dio prethodnih preporuka, potvrđuje stavove HGK da je odgovor na gospodarsku krizu i strukturne probleme hrvatske ekonomije do sada bio nepravovremen i nedostatan po intenzitetu u odnosu na dubinu krize i veličinu strukturnih reformi koje treba provesti. Hrvatska se očito s nedovoljnim intenzitetom i presporom dinamikom prilagođava europskom integralnom pristupu gospodarskom rastu koji se temelji na povećanju investicijske aktivnosti, ubrzanju strukturnih reformi i provođenju fiskalne odgovornosti. Stoga vjerujemo da će pojačani monitoring Europske komisije pridonijeti brzini i dubini provedbe potrebnih reformskih zahvata, ocjenjuje se u HGK.

Preporuke EK: porez na nekretnine i kasnije umirovljenje Prva preporuka Europske komisije Hrvatskoj za provedbu u 2015. i 2016. godini odnosi se na fiskalnu politiku. Mora se osigurati održivo smanjenje prekomjernog deficita, unaprijediti kontrola rashoda i uvesti kažnjavanje proračunskih korisnika koji krše limite. Pri tome je važno usvojiti zakon o fiskalnoj odgovornosti i ojačati

ulogu državne revizije. Na prihodnoj strani uvesti porez na imovinu (nekretnine) te osnažiti upravljanje javnim dugom. Na drugom je mjestu obeshrabrivanje ranog umirovljenja, uz rješavanje fiskalnih rizika zdravstva. Treća preporuka govori o usklađivanju plaća s produktivnošću, poboljšanju zaposlenosti uz smanjivanje

nezaposlenosti i reformu sustava socijalne sigurnosti. Na četvrtom je mjestu smanjivanje preklapanja između državne i lokalne uprave, racionalizacija sustava agencija, povećanje transparentnosti javnih poduzeća te privatizacija poduzeća iz državnog portfelja. U petom koraku nalazi se smanjenje parafiskalnih

davanja uz uklanjanje prepreka u uslužnom sektoru. U okvi-

ru toga treba poboljšati efikasnost i kvalitetu pravnog sustava, posebno trgovačkih sudova. I na kraju slijedi šesta preporuka, koja se odnosi na osnaživanje predstečajnih i stečajnih postupaka radi lakšeg restrukturiranja duga i uspostava postupka osobnog stečaja te rješavanje nenaplativih kredita.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 14,8 mlrd kn

Seoul Food 2015

dug blokiranih tvrtki bez zaposlenih (prvi val stečajeva)

Sjednica hrvatske vlade

Od 1. srpnja država pokreće gotovo 15.000 stečajeva Novim zakonom uvodi se automatski stečaj, a pokrenut će ga Fina čim je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana. Ako nadležne osobe same ne uplate 20.000 kuna predujma za postupak, novac će se naplatiti prisilno Igor Vukić vukic@privredni.hr

ko osobe nadležne za pokretanje stečaja ne uplate predujam za vođenje stečajnog postupka od 20.000 kuna, taj novac naplatit će se prisilno i, ako treba, iz njihove osobne imovine. Jedna je to od novosti u Konačnom prijedlogu stečajnog zakona, prihvaćenom na prošlotjednoj sjednici Vlade održanoj u Gunji. Tko mora pokrenuti stečaj Novi zakon proširio je krug osoba koje moraju nakon 60 dana blokade poduzeća pokrenuti stečaj. Uz direktore i članove uprave tu obvezu imaju članovi nadzornog odbora te osnivači društva ako tvrtka nema nadzorni odbor. Ako se direktori i vla-

Neisplata plaća dulja od tri mjeseca također je razlog za pokretanje stečaja snici ogluše na svoju zakonsku obvezu, stečaj će po službenoj dužnosti pokrenuti država i naplatiti im trošak. Do sada se znalo događati da su direktori pokretali stečajni postupak, ali nisu uplaćivali predujam, pa su sudovi odbijali pokrenuti stečajeve. “Stečajevi su jedan od većih problema koje ima-

Hrvatske tvrtke izazvale veliki interes Agrokor, Kraš, Vindija i Badel 1862 prvi su put predstavili svoje proizvode u Južnoj Koreji, na najznačajnijem sajmu hrane i pića u Aziji Seoul Food 2015 koji se održavao prošli tjedan. Nastup na sajmu organizirala je Hrvatska gospodarska komora. Seoul Food s više od 1500 izlagača i s više od 50.000 posjetitelja svake godine predstavlja vodeću korejsku međunarodnu izložbu prehrambene industrije. Ovo događanje prilika je za susrete s ključnim uvoznicima, trgovcima i distributerima zemlje koja se po snazi gospodarstva nalazi na 13. mjestu u svijetu. Riječ je o najznačajnijem događaju u Koreji za poslovne subjekte u području uvoza i izvoza hrane i pića koji su aktivni na korejskom tržištu. Sudjelovanje hrvatskih kompanija na sajmu izazvalo je veliki inte-

res korejske javnosti što je još jedan veliki iskorak na putu otvaranja korejskog tržišta i promocije Hrvatske i hrvatskih proizvoda na Dalekom istoku, priopćeno je iz HGK. Na otvorenju sajma sudjelovali su svi diplomatski predstavnici u Republici Koreji, a među njima i hrvatska veleposlanica Mira Martinec. Bili su tu i Ivan Škorić, potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, zatim direktor Korejskog poslovnog centra (KOTRA) Kwan Mook Kim, predstavnici Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba Zoran Horvat i Igor Zgrabljić i drugi uzvanici.

Poslovni razgovori s tvrtkama iz Tajvana

mo u Hrvatskoj“, ocijenio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, istaknuvši kako se zakonom želi postići brža, učinkovitija i transparentnija provedba stečaja. Hrvatska je sada 24. po duljini trajanja stečaja u Europskoj uniji. Ministar je pojasnio i da se novim zakonom uvodi automatski stečaj, što znači da se stečaj otvara kada je račun tvrtke blokiran dulje od 120 dana. U tom slučaju Fina ga treba pokrenuti u roku od osam dana. “Ta praksa počinje od 1. srpnja i svi moraju voditi računa o tome”, dodao je. Prema procjenama, država će od 1. srpnja pokrenuti gotovo 15.000 stečajeva po službenoj dužnosti. U prvom valu u stečaj će blokirane tvrtke bez ijednog zaposlenog, s nakupljenim dugovanjima od 14,8 milijardi kuna. Neisplata plaća dulja od tri mjeseca također je razlog za pokretanje

stečaja. Prema riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, do sada su u stečajevima što su trajali i po desetak godina, troškovi procedure i administriranja dosezali više od 70 posto ukupne imovine u stečajnoj proceduri. “I to je katastrofa: vjerovnicima su ostajale mrvice”, istaknuo je Grčić. Predstečajne nagodbe u stečajnom zakonu Imena blokiranih tvrtki bit će javno objavljena na internetskim oglasnim stranicama sudova, zajedno s osnovnim podacima o njihovim vlasnicima i svim postupcima koji će se voditi u okviru stečaja. Bit će tu i iznos naknade za stečajnog upravitelja. Predstečajne nagodbe također postaju dio stečajnog zakona. I dalje će velik dio posla biti na Fini kao tehničkoj podršci, ali će odluke donositi sudovi. Sjednica Vlade odr-

žana je u Gunji kako bi ministri izvijestili o saniranju stanja nakon prošlogodišnjih velikih poplava. Do prošlog tjedna obnovljene su 1593 obiteljske kuće tako da su se ljudi mogli vratiti. Do sredine kolovoza bit će obnovljeno svih 2200 kuća, rekla je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Oko 60 milijuna kuna isplaćeno je ljudima koji su sami odlučili obnavljati svoje domove. Za štete nastale na poljoprivrednim površinama isplaćeno je više od 38 milijuna kuna ili oko 5812 kuna po hektaru, ovisno o poljoprivrednoj kulturi, izvijestio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ukupno je u poljoprivrednom sektoru za obnovu utrošeno oko 200 milijuna kuna. Prema riječima ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, za sanaciju cesta izdvojeno je oko 100 milijuna kuna.

Pojačati robnu razmjenu

Tvrtke Dinamika, Inkea, Kuštek Hall i Šimac, b4b, Kraš, Kaptol cargo, Systemcom i Hrvatska udruga inovatora sudjelovali su prošli tjedan na poslovnim razgovorima s predstavncima institucija i tvrtki iz Tajvana održanima u HGK-u. Razgovori su održani uz prvu sjednicu Hrvatsko-tajvanskog poslovnog vijeća. “Značajni su potencijali za razvoj poslovne suradnje hrvatskih i tajvanskih tvrtki, koja je osobito perspektivna u sektorima prehrambene i ICT industrije, zelene energije te turizma”, naglasila je Sil-

va Stipić Kobali, direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK. Ocijenjeno je da je robna razmjena između Hrvatske i Tajvana nedovoljna. Lani je iznosila 51,7 milijuna dolara, od čega je tajvanski izvoz u Hrvatsku bio 45,9 milijuna dolara, a hrvatski izvoz na Tajvan 5,8 milijuna dolara. “To je malen dio tajvanske vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom, stoga razmjenu s Hrvatskom namjeravamo povećati u obostranom interesu”, istaknuo je Jeff Sun, predsjednik Tajvansko-hrvatskog vijeća za poslovnu suradnju iz Kineske udruge međunarodne gospodarske suradnje (CIECA). Lien-Gene Chen, predstavnik Taipei ekonomskog i kulturnog ureda u Beču, naglasio je veliki potencijal za suradnju u turizmu.

10 PREDSTAVLJAMO

( 3 zaposlenih

ima tvrtka Kinezis koja upravlja Pomakom

Kinezis, Split

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 1 mil presadnica

godišnje proizvede OPG Anto Jurić

OPG ANTO JURIĆ, VELIKA GORICA

Pomak prema poslovnjacima

Zeleno-slatka priča o uspjehu Splitski sportski centar, u kojem su stasala i neka Taj OPG nosi titulu najvećeg proizvođača presadnica vrlo poznata imena sportskoga neba, već je spreman povrća u Hrvatskoj. Proizvodnja presadnica im se svake organizirati team building za tvrtke i njihove zaposlenike godine povećava, a šire i asortiman prodaje

plitska tvrtka Kinezis ima troje zaposlenih te nekoliko honorarnih suradnika. Upravlja sportsko-rekreacijskim centrom Pomak u Splitu, poznatom po teniskim terenima, teretanama, nogometnim terenima, dvoranama za badminton, ples, gimnastiku, fitness te nekoliko dvorana za ostale sportove i rekreaciju. Osim po sportskim sadržajima, centar Pomak poznat je i kao mjesto organiziranja dječjih rođendana te niza drugih zabava. U sklopu njega je i manji ugostiteljski objekt. U centru se održavaju treninzi za aerobik, badminton, boćanje, cageball, fitness, hrvanje, judo, latinskoameričke plesove, pilates, tai bo, boks, kix boks, tai chi, tenis, jogu, zumbu, stolni tenis te razni turniri i natjecanja. Radi se o sadržajima za rekreativce koje vode bivši sportaši. Prema riječima direktora tvrtke Kinezis Mirka Stipinovića, kompleks ima četiri teniska terena, tri malonogometna od kojih su dva zatvorena i jedan otvoreni,

dva natkrivena badminton terena i dvoranu za stolni tenis. “Uglavnom smo popunjeni mada se uvijek može pronaći mjesto za novopridošle. Da radimo dobro i kvalitetno govori nam i to što nam se ljudi stalno vraćaju i nakon što zbog svojih razloga naprave pauzu. Iako se vole hvaliti kako žive u sportskom gradu, Splićani nemaju baš uvriježene navike svakodnevnog vježbanja kakve imaju recimo stanovnici Slovenije. Doduše, većina građana aktivna je za vrijeme kupališne sezone, ali u drugim vrstama rekreacije. Iako smo svi svjesni da je rekreacija u ovim brzim vremenima sve važnija”, kaže Mirko Stipinović. Svjetska imena Iz Pomakovih klubova i mlađih naraštaja izišlo je niz aktivnih sportaša, a najpoznatija imena su Marin Draganja i Petra Martić, svjetski poznati u teniskom sportu. Draganja je uspješan igrač teniskih parova, dok je Petra Martić među stotinu naj-

boljih svjetskih tenisačica. Prema Stipinovićevim riječima, Split ima manji broj starijih rekreativaca, ali zato ima veliki broj djece koja su talentirana za sport. “Rijetko je zdravo dijete koje ne trenira barem jedan sport”, smatra Stipinović.

Centar Pomak poznat je i kao mjesto organiziranja dječjih rođendana Kaže da ima puno ideja za razvoj ovog centra, ali da se za njihovu realizaciju mora pričekati dok se ne poslože svi uvjeti. Uglavnom, razvijat će se u smjeru poslovnih ljudi i već je spreman organizirati team building za tvrtke i njihove zaposlenike. “Za grupe do 50 ljudi možemo organizirati razna događanja i osmisliti turnire za nezaboravno druženje, te osigurati ručak ili večeru po dogovoru”, otkriva vlasnik i direktor tvrtke Kinezis iz Splita. (J.V.)

iše od 30 godina dugu tradiciju poljoprivredne proizvodnje Anto Jurić pretvorio je u pravu malu tvornicu. Njegovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bavi se uzgojem presadnica povrća, začinskog bilja, a zadnje tri godine i uzgojem prirodnog zaslađivača stevije. U mjestu Velikoj Kosnici kod Velike Gorice imaju 5000 četvornih metara plastenika, gdje godišnje proizvedu oko milijun presadnica, od čega je 200.000 presadnica stevije. Nose titulu najvećeg proizvođača presadnica povrća u Hrvatskoj. Tijekom godina stekli su povjerenje kupaca i otkupljivača tako da im se svake godine proizvodnja presadnica povećava, a šire i asortiman prodaje. Rade i s velikim trgovačkim centrima. Presadnice povrća i stevije uzgajaju u tresetnoj kocki, ali i u čašama. “Kroz godine smo se usavršavali i pratili sve najnovije tehnologije uzgoja presadnica. Radimo s najmodernijom tehnologijom tresetne kocke koja je u inozemstvu ekološ-

ki najprihvatljivija”, kaže vlasnik OPG-a Anto Jurić te dodaje kako se od ovog posla može lijepo živjeti. Na OPG-u s njim radi i njegova supruga i troje djece, a u sezoni uzimaju i dodatne radnike. U svijetu se sve više traže i presadnice balkonskog povrća, odnosno onog povrća koje se može uzgajati na malom prostoru u teglama. Ove godine na vrtnoj izložbi Floraart u Zagrebu posjetiteljima će ponuditi oko 5000 presadnica takvog balkonskog povrća, od rajčica do čili papričica. Menta za koktele “Tegla s čili papričicama na balkonu izgleda lijepo poput bilo kojeg cvijeta, a uz to imate i prinos. U Europi je to sad veliki hit, moj sin je bio u Essenu i tamo jedna takva sadnica dođe oko 3,5 eura, dok su kod nas one duplo jeftinije”, ističe Jurić te dodaje kako uzgoj na balkonu ima bezbroj mogućnosti i kombinacija. Ljeti su jako tražene sadnice mente. U zadnje vrijeme ugostiteljskim lokalima, hotelima ali i trgovinama dostav-

ljaju mala pakiranja listića mente od 30 grama za koktele.

Na ovogodišnjem Floraartu ponudit će 5000 presadnica balkonskog povrća, od rajčica do čili papričica “Prije je takva svježa menta u Hrvatsku dolazila iz Italije, no mi smo našim kupcima također ponudili takva mala pakiranja, i mogu reći da nam se kupci stalno vraćaju jer je naša menta svježija od one talijanske”, kaže Jurić. U podizanju OPG-a Jurići su se oslanjali isključivo na vlastita sredstva. U zadnjih nekoliko godina bave se uzgojem presadnice stevije te sve više rade na popularizaciji te biljke. Ističu kako se u Hrvatskoj još uvijek malo zna o ovom prirodnom zaslađivaču koji za razliku od šećera ne izaziva karijes, nema kalorija, ne izaziva štetne nuspojave, a slađi je od šećera čak 200 do 400 puta. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 100 mil €

planiraju u ovom trenutku uložiti u Hrvatskoj

( 4 mil €

njihova investicija u Željeznički kolodvor u Zadru

Mazna Holdings (Jablanovec) dovršava projekt komercijalizacije zgrade kolodvora u Zadru

Kad oživi čarolija starih kolodvora Mazna je izraelska obiteljska tvrtka specijalizirana za ulaganje i razvoj nekretnina. Primjerice, u zadnjih pet godina u Švedsku su uložili 40 milijuna eura i tamo upravljaju sa 60.000 četvornih metara rekonstruiranih nekretnina. Ne spriječi li ih naša birokracija, ovdje žele uložiti i više od 100 milijuna eura Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

eljeznički kolodvor u Zadru zasjat će novim sjajem zahvaljujući ulaganjima tvrtke Mazna Holdings. Riječ je o izraelskoj obiteljskoj tvrtki specijaliziranoj za ulaganje i razvoj nekretnina. Primjerice,

Kad je sve već gotovo riješeno, uvijek se nađe netko u administraciji tko koči projekt, kaže Marčelo Krečić u zadnjih pet godina u Švedsku su uložili 40 milijuna eura i tamo upravljaju sa 60.000 četvornih metara rekonstruiranih nekretnina. U Hrvatskoj trenutačno završavaju pilot-projekt komercijalizacije zgrade Željezničkog kolodvora u Zadru u budući Sara centar Zadar koji će se otvoriti polovinom rujna ove godine. Bruto površina tog centra je 3700 četvornih metara, dok mu je neto površina 2200 četvornih metara. Poslovna praksa Mazna Holdingsa je da obnovljene objekte predaju najmoprimcima u roh bau stanju, nakon čega najmoprimci uređuju prostor u skladu s namjenom i svojim vizualnim identitetom. U Sara centru bit će zaposleno ukupno 120 osoba, a u ljetnoj sezoni i

više, a samo će McDonalds i Billa imati od 80 do 100 zaposlenika. Čuvanje identiteta “S obzirom na to da je riječ o kolodvorskoj zgradi zadržali smo dio postojeće fasade i stare nadstrešnice kako bi i dalje izgledala kao kolodvorska zgrada. Jedan od uvjeta HŽ-a za nastavak projekta bio je izgradnja čekaonice i prostora za prodaju karata. Treba naglasiti da taj zahtjev u natječaju nije bio naveden pa nam je to povećalo troškove za oko 450.000 kuna koji nisu bili predviđeni proračunom. Zgrada će također dobiti i multifunkcionalno dizalo kojim će se moći koristiti osobe s invaliditetom”, istaknuo je voditelj projekata Mazna Holding-

sa u Hrvatskoj Marčelo Krečić, koji ističe kako o ulaganjima u Hrvatsku razmišljaju dugoročno, te da već imaju desetogodišnji plan ulaganja. Trenutačni plan ulaganja iznosi 100 milijuna eura, no on će ovisiti o poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj. “Spremni smo i možemo uložiti i više od planiranog ako Republika Hrvatska i, primjerice, Hrvatske željeznice pokažu interes za nastavak projekta u kojem bi ostale i trenutačno zapuštene i neprofitabilne kolodvorske zgrade. Stavili bismo ih u funkciju na obostranu korist. Primjerice, rado bismo prihvatili stavljanje u funkciju Glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu i u Splitu”, rekao je Krečić dodavši kako u

svojim projektima stavljanja u funkciju kolodvorskih zgrada u Hrvatskoj imaju potporu Europske banke za obnovu i razvoj. Potencijala za razvoj ima, jer HŽ infrastruktura u Hrvatskoj ima 600 kolodvora i stajališta, a neke od njih planira dati u dugoročni najam. U najam na 20 godina Mazna je uzela Željeznički kolodvor u Zadru, dok je okolno zemljište javna gradska površina koju će urediti kao parkiralište i pristupne ceste. Ukupna investicija trebala bi biti oko četiri milijuna eura. Poslovno-stambena gradnja “U planu je nekoliko projekta u Hrvatskoj. U Zagrebu imamo dvije lokacije, jedna je na Savskoj

cesti kod Vjesnika, gdje planiramo graditi poslovno-stambenu zgradu od 13.000 metara četvornih, a druga na Oranica-

Spremni smo uložiti i više od planiranog, ističu u Mazna Holdingsu ma gdje imamo 14.650 metara četvornih građevinskog zemljišta u vlasništvu i gdje je previđena gradnja oko 550 stanova i 5000 kvadrata poslovnih prostora u prizemlju. Također, tamo bi se gradili i garaža, parkovi za djecu, vrtić...”, napominje Krečić. U Širokoj Kuli, nedaleko od Gospića, pripremaju turistički projekt na

građevinskom zemljištu površine 108.000 četvornih metara gdje bi se trebali izgraditi kamp, hotel, spa centar, sportski sadržaji, mali zoološki vrt te stotinjak kamenodrvenih kućica za najam. Osim toga, na tom prostoru bi bilo i oko 30 zemljišta za gradnju ličkih kuća koje bi se prodavale onima koji žele svoju kuću pored turističkog parka u središtu prirode, daleko od asfalta, prašine i smoga. Mazna Holding također pregovara o nekoliko lokacija u Zagrebu i Zadru gdje planiraju ciljani razvoj i izgradnju nekoliko objekata koje će iznajmljivati na dugi rok poznatim partnerima. No, unatoč planiranim projektima, u Mazna Holdingsu su poprilično nezadovoljni investicijskom klimom u Hrvatskoj. “Kad je sve već gotovo riješeno i kad sa 99 posto sigurnosti možete reći da je ‘to to’, uvijek se nađe netko u administraciji tko koči projekt. Tako je bilo i u slučaju Zadra. Sve na kraju padne na leđa investitora koji samo zahvaljujući svojoj upornosti može privesti projekt kraju”, zaključuje Krečić te dodaje kako, unatoč tome što HŽ “usporava” projekt, mora pohvaliti institucije Grada Zadra te tvrtke poput zadarskog HEP-a koje su u rekordnom roku odradile sve potrebne zahtjeve kako bi se projekt mogao što prije realizirati.

12 INTERVJU

(

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

više od 3 mlrd €

vrijednost talijanske optičarske proizvodnje u 2014.

Predstavila se 23 proizvođača naočala i leća iz Italije

“ Ulazak u EU preobrazio je naš izvoz. Doslo on je porastao za otprilike četiri puta.“

Darko Špelić, vlasnik i direktor tvrtke Prest

Naš Shake naj hrvatski proizvo

Iza ove istarske tvrtke već je četvrt stoljeća uspješnog poslovanja brendove: vlasnik tvrtke Darko Špelić kaže kako je njihov miris z

Talijani znaju što je promocija Specijalizirane izložbe i direktni susreti talijanskih proizvođača i potencijalno zainteresiranih klijenata učestala su praksa za kojom poseže Talijanski institut za trgovinu

akon Chicaga i Miamija specijalizirana izložba talijanskih dioptrijskih i sunčanih naočala, okvira za naočale te leća i pribora za leće održana je Zagrebu. Na njoj su 23 renomirane talijanske tvrtke predstavile svoje proizvode i najnovije kolekcije. Specijalizirane izložbe i direktni susreti talijanskih proizvođača i

Više od 90 posto optičarske proizvodnje Italija izvozi

jednosti proizvodnje, ali i izvoza optičarskih proizvoda. S druge strane, kad je riječ o tvrtkama koje se bave proizvodnjom optičarskih proizvoda u Hrvatskoj, za sada je osječka tvrtka Dea Lens ostala jedini domaći proizvođač stakala naočala za korekciju vida. No, Talijani u ovom sektoru bilježe sve bolje rezultate. Prošle godine ova industrijska grana u Italiji proizvela je naočala, okvira i leća u vrijednosti većoj od tri milijarde eura, što je porast od 9,4 posto u odnosu na 2013. godinu.

potencijalno zainteresiranih klijenata učestala su praksa za kojom poseže Talijanski institut za trgovinu, a sve kako bi se dodatno sagledale karakteristike i potencijal hrvatskog tržišta ali i zemalja Srednjoistočne i Jugoistočne Europe. U Italiji se proizvodnjom optičarskih proizvoda bavi 868 tvrtki, te ta zemlja zauzima istaknuto mjesto i po vri-

Izvezeno 94 milijuna pari naočala Isto tako, više od 90 posto optičarske proizvodnje je izvezeno, a od toga samo je vrijednost izvoza naočala za sunce premašila dvije milijarde eura. Izvezeno je oko 94 milijuna pari naočala, a dvije trećine bile su naočale za sunce. Brojke su o kojima se može samo sanjati, no čini se kako Talijani ne misle na tome stati.

“Talijani definitivno znaju kako prezentirati svoje proizvođače po svijetu. Mislim da bi i mi u Hrvatskoj mogli puno naučiti od njih kad je u pitanju promocija, kako ‘malo pogurati’ naše tvrtke da više budemo prisutni na tržištu. Iako je i u Hrvatskoj 75 posto naočala koje se prodaju došlo upravo iz Italije, oni žele da njihove tvrtke budu još zastupljenije na ovom tržištu”, rekao je direktor Optike Redbox Aleksandar Brčić koji ima iskustva s distribucijom naočala talijanskih proizvođača. Primjer izložbe u Zagrebu pokazuje kako izgleda gospodarska diplomacija na talijanski način, gdje se zajedničkim snagama - od Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu-Agencije za promidžbu u inozemstvu i internacionalizaciju talijanskih tvrtki, Veleposlanstva Italije i Talijanske udruge proizvođača optičkih proizvoda - ulaže u promotivne aktivnosti. (I.G.)

Marko Percan

vrtka Prestige iz Pule koja proizvodi inovativne palete parfumerijskih i drogerijskih proizvoda, krajem ožujka ove godine proslavit će 25. godišnjicu poslovanja. Povodom četvrt stoljeća uspješne prisutnosti na domaćem i stranom tržištu razgovarali smo s vlasnikom i direktorom tvrtke Darkom Špelićem. Ovaj poduzetnik i inovator, za svoje proizvode višestruko nagrađivan nekim od najprestižnijih svjetskih nagrada, vlastitom je upornošću i hrabrošću stvorio tvrtku koja je danas svojim proizvodima prisutna u desetak zema-

lja Europske unije i Jugoistočne Europe. Prestige trenutačno zapošljava četvero djelatnika, no svojim proizvodima i kvalitetom stoji uz bok najjačim svjetskim brendovima u području parfumerijskih i drogerijskih proizvoda. Poslujete već 25 godina. Kako se poslovno okruženje u tom periodu mijenjalo i kako je bilo “plivati” u uvjetima domaćeg gospodarstva? - Mogu reći kako se u zadnjih pet godina osjeća kretanje na bolje s tim da su zadnjih tri-četiri godine uvjeti za malu privredu dosta poboljšani. Sve je mnogo otvorenije, lakše se dolazi do informa-

cija i do samih struktura što je u razdobljima prije bila nemoguća misija. U ožujku se navršilo 25 godina otkako je tvrtka pokrenuta, najprije kao prva privatna parfumerija u Istri, zatim smo krenuli s nabavom repromaterijala za proizvodnju kozmetike i parfema, nakon toga smo imali upite za kreme, lakove za nokte i ruž, da bismo na kraju došli do eteričnih ulja i mirisa na kojima danas baziramo svoje poslovanje. Kada gledam poslovanje u ovih 25 godina u globalu, mogu reći da je bilo teško. Krenuli smo, kako se kaže, iz garaže, pa zatim unajmljivali prostor, sve dok nismo dobili kredit od HBOR-a. U među-

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

vno preko noći,

EBRD

Luci Ploče zajam od 9,6 milijuna eura

tige

jviše je kopirani od na svijetu

a na domaćem i stranom tržištu. Po nečemu su prestigli i najjače hrvatske za automobile Shake kopiran čak i više od popularne Vegete

vremenu, mnogo je tu bilo “ratovanja” i s bankama i s institucijama. S kakvim ste se poteškoćama susretali prilikom prvih pokušaja da patentirate svoj najpoznatiji proizvod, paletu Shake mirisa za automobil? - Pa moram reći kako je Shake miris za automobil najviše kopirani hrvatski proizvod na svijetu. Kopiran je čak i više od popularne Vegete. Razlog tome jest to što nisam mogao dobiti kredit da proizvod zaštitim patentom za cijeli svijet. Podršku struktura nismo imali, događalo se čak i to sa smo bili izbačeni i ismijani u bankama. Ljudima nije bilo jasno zašto bi uopće net-

ko krenuo u proizvodnju takvih proizvoda kada je mnogo jeftinije bilo kupiti proizvod u Kini, preprodati ga i zaraditi. Kao što sam rekao, dosta smo ratovali s bankama sve dok nismo sve što smo imali dali pod hipoteku kako bismo dobili kredite s kamatom od 14 ili 15 posto, što je u ono vrijeme bilo suludo. Godine 2003. uspjeli smo napokon patentirati Shake, miris koji je nagrađen i koji se proizvodi u 20 varijacija. Što se tiče poslovanja uopće, moram spomenuti i kredit HBORa kojim smo sagradili prvu fazu objekta u kojem danas poslujemo, no moram dodati i kako se namjeravamo širiti, jer više nemamo mogućnosti ni za proizvodnju postojećih a kamoli novih inovativnih proizvoda koje planiramo uvesti na tržište. Inače, baza naših proizvoda su eterična ulja. Pokušavamo se maksimalno držati kvalitete bez korištenja supstituta i kemije. Dakle, mirisi za automobile su naša prva linija proizvoda. Druga linija su mirisi za usisavače koji neutraliziraju grinje i dlake kućnih ljubimaca. Upravo smo završili četiri nova mirise za ormare, a pripremamo novi miris za usisavače naziva “I love pets”, mirise za perilice suđa i još nekoliko sasvim novih proizvoda. Treća linija naših proizvoda odnosi se na mirise za ormare. S ovim smo proizvodima u samo dvije godine postali broj jedan u Hrvatskoj.

Kod svih proizvoda inače posebnu pažnju pridajemo ekološkoj komponenti. Kakva je situacija u sektoru proizvodnje sličnih proizvoda i gdje je Prestige u odnosu na konkurenciju? - Mogu reći kako smo za sve tri navedene linije proizvoda lider na domaćem tržištu. Na inozemnom tržištu naši konkurenti su najpoznatiji svjetski brendovi poput Ambi Pura ili Wunder Bauma. Možete li izdvojiti najvažnije nagrade i priznanja koja ste dobili za svoje proizvode? - Imamo nagrade iz cijelog svijeta. Svoje proizvode predstavljali smo od Bruxellesa pa do Kine i Malezije. Ipak, od svih nagrada, izdvojio bih dvije najvažnije - zlatnu medalju za inovaciju iz Ženeve godine 2004. te veliku nagradu UNESCO-a za ekološko promišljanje. Obje nagrade dobio sam za paletu mirisa za automobil. Prisutni ste i na stranim tržištima i izvozite u mnogo zemalja. Kako se ulazak Hrvatske u Europsku uniju odrazio na izvoznike? - Trenutačno izvozimo u desetak zemalja, dijelom u Europsku uniju, a dijelom izvan nje. Ulazak u EU preobrazio je naš izvoz. Doslovno preko noći on je porastao za otprilike četiri puta. Procedure su strahovito olakšane, cijene transporta su

se smanjile, a rok isporuke iznosi tri dana, bilo gdje u Europi, s izuzetkom Malte. Trenutačno proizvode izvozimo u Švedsku, Švicarsku, Češku, Austriju, Sloveniju, Srbiju, Crnu

Prva linija proizvoda su im mirisi za automobile, a druga mirisi za usisavače koji neutraliziraju grinje i dlake kućnih ljubimaca Goru, BiH, Njemačku, Nizozemsku… Mogu kazati kako nam je u posljednje vrijeme možda i najzanimljivije tržište Austrije. Za kraj, kako je biti poduzetnik u Hrvatskoj? Imate li preporuke za domaće institucije ili savjete za načine na koje Vam one mogu pružiti potporu u poslovanju? - Prije svega, potrebno je da institucije više kontaktiraju s nama i pitaju nas što nam treba. Drugo, važno je da institucije shvate da mi ne možemo, da se slikovito izrazim, ići na spavanje s Narodnim novinama. Vrlo je važno da nas konkretnije i na vrijeme upoznaju s izmjenama i promjenama različitih zakona i pravilnika. Mi poduzetnici želimo raditi, a male tvrtke poput naše nemaju pravnu službu. Ubija nas birokracija i vjerujem kako je rješavanje tog problema put u uspješnije i lakše poslovanje.

Europska banka za obnovu i razvoj odobrila je zajam od 9,6 milijuna eura za razvoj novog terminala tekućih tereta u Luci Ploče. Novi terminal povećat će postojeće kapacitete skladištenja tekućih tereta na 85.000 prostornih metara, kako bi se udovoljilo sve većoj potražnji naftnih kompanija za skladišnim prostorom. Očekuje se da će radovi proširenja biti dovršeni do kraja lipnja 2016. Primatelj zajma je Luka Ploče Trgovina, ovisno društvo u vlasništvu Luke Ploče. Sveukupno kapitalno ulaganje za izgradnju terminala tekućih tereta je 16,7 milijuna eura. “Cilj ovog važnog ulaganja je jačanje Luke Ploče. Novi terminal omogućit će povećani promet tereta čime će se potaknuti ne samo razvoj luke, već i susjednih zemalja. Za EBRD razvoj hrvatske infrastrukture je jedan od prioriteta, stoga

smo ponosni što pružamo podršku ovoj izvanredno perspektivnoj privatnoj kompaniji”, rekao je Phil Bennett, prvi potpredsjednik EBRD-a, pri potpisivanju ugovora u Tbilisiju gdje se održava godišnja skupština EBRD-a. “Zahvalni smo što EBRD podržava Luku Ploče osiguravajući zajam našoj podružnici Luci Ploče Trgovina. Ostvarenjem tog projekta znatno će se povećati konkurentnost domaćeg gospodarstva. Jačanje Luke Ploče dovršenjem izgradnje novog terminala za tekuće terete potaknut će rast gospodarstva u regiji, a naročito u BiH”, istaknuo je Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče.

50. obljetnica Hrvatskog meteorološkog društva

Potrebno je osnivanje meteorološke komore Hrvatsko meteorološko društvo svečano je obilježilo 50. obljetnicu rada i djelovanja. Riječ je profesionalnoj udruzi meteorologa čiji članovi žele pridonositi promicanju i popularizaciji meteorologije. Poseban cilj koji se nameće u zadnje vrijeme je zaštita profesionalnog bavljenja meteorologijom te upozoravanje na moguće kobne posljedice ako se javnosti nameću neprofesionalne meteorološke informacije. “Reguliranje tržišta i struke trebalo bi se provoditi i kroz Zakon o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti kroz koji bi trebalo omogućiti i osnivanje meteorološke komore koja bi svoje ishodište imala u Hrvatskom meteorološkom društvu, te bi se između ostalog bavila

i licenciranjem svih koji rade u sustavima profesionalne meteorologije”, istaknuo je predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva Alen Sajko te dodao kako će samo tako Društvo imati značaj koji temeljem stručnog ugleda svoga članstva i zaslužuje. Hrvatsko meteorološko društvo osnovano je 11. svibnja 1965., a surađuje s organizacijama i ustanovama koje se bave meteorologijom te s meteorološkim društvima i srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu. (I.G.)

14 AKTUALNO

( 6539 kn

*vijesti Natječaj za vinarije U Narodnim novinama objavljen je novi Javni natječaj za Mjeru Investicija u vinarije i marketing vina. Javiti se mogu proizvođači upisani u vinogradarski registar. Prijava se dostavlja preporučeno na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom Natječaj za Nacionalni program pomoći sektoru vina – mjera Investicija. Rok za podnošenje prijava je 12. lipnja. Konferencija o pametnim gradovima

najviša prosječna neto plaća (isplaćena u Velikoj Gorici)

Rezultati poslovanja poduzetnika u 20 najboljih hrvatskih gradova

Najveću neto dobit poduzetnici Grada Z Grad Zagreb zauzima prvo mjesto i po kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnog ostvaren Grada Zagreba ostvarili su dobit razdoblja od 19 milijardi kuna što je povećanje od 20,9 posto u odnos

N Tjednik Lider organizirao je prošli tjedan u Zagrebu konferenciju Smart Cities 2015: Pametni gradovi od ideje do realizacije. Na konferenciji su predstavljeni mogući modeli financiranja pametnih rješenja te je istaknuto kako će se, prema predviđanjima, ulaganja u razvoj pametnih gradova u svijetu povećati sa sadašnjih milijardu dolara na 12 milijardi dolara do 2025. godine. Tesli novi ugovor na Kosovu

Kompanija Ericsson Nikola Tesla sklopila je novi ugovor s tvrtkom Ipko, operatorom mobitelske mreže na Kosovu. Okvirni ugovor odnosi se na modernizaciju postojeće mreže novim Ericssonovim baznim stanicama i mrežnim čvorištima. Partnerstvo Tesle i Ipka započelo je 2007. kada je kosovskom operatoru u rekordnom roku isporučena i integrirana cjelovita mobitelska mreža. Zagrebačka kompanija potom je i upravljala mrežom i obavljala potrebne programske nadogradnje.

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

a Forbesovoj listi najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje na prvom je mjestu Split. Prema podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, u Splitu je protekle godine bilo ukupno 6427 poduzetnika. Između 20 gradova s Forbesove liste, Split, središte Splitsko-dalmatinske županije, zauzima drugo mjesto po kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih i ukupnog ostvarenog prihoda, može se iščitati iz podataka koje je objavila Financijska agencija. Očekivano, prema tim kriterijima, na prvom je mjestu Grad Zagreb, a na trećem Rijeka. Značajan rast broja zaposlenih i ostvarenih prihoda u 2014. godini u odnosu na prethodnu, 2013. godinu, zabilježen je u Buzetu u kojem je broj zaposlenih kod poduzetnika porastao za 13,4 posto, dok su prihodi povećani za 15,4 posto. Poduzetnici Velike Gorice, pak, ostvarili su najveći porast ukupnih prihoda od 15,7 posto u odnosu na ostale gradove na promatranoj listi. Slijede ih Buzet sa 15,4 posto, potom Poreč sa 14,2 posto i Pula sa 11,1 posto, što je potvrda uspješnosti poduzetnika Istarske županije. Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poduzetniku u 2014. godini, na prvom je mje-

stu sa 15 zaposlenih na jednog poduzetnika grad Bakar, a slijede Buzet, Varaždin, Sveta Nedelja i Čakovec sa 11 zaposlenih po poduzetniku. Grad Zagreb nalazi se na šestom mjestu sa 10 zaposlenih po poduzetniku. Svi ostali promatrani gradovi u prosjeku imaju manje od 10 zaposlenih po jednom poduzetniku, s tim da je najmanji prosjek u Novigradu – četiri. Pokazatelj ekonomičnosti najbolji u Rovinju Prema dostupnim podacima izdvojeno je 10 gradova koji su zaposlenima obračunali najveće prosječne mjesečne neto plaće u prošloj godini. Tako je zaposlenima kod velikogoričkih poduzetnika obračunata najviša prosječna mjesečna neto pla-

Zagreb

Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poduzetniku u 2014. na prvom je mjestu grad Bakar Split

ća u iznosu od 6539 kuna, slijede Rovinj sa 5795, Grad Zagreb sa 5685, Dubrovnik sa 5472, Bakar sa 5181 kunom... Za usporedbu, prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika na razini Republike Hrvatske izno-

Rovinj

sila je 4878 kuna. Od 20 rangiranih gradova u 2014. u odnosu na 2013. godinu, najveći porast dobiti razdoblja, dakle dobiti prije oporezivanja umanjene za porez na dobit, zabilježili su poduzetnici Velike Gorice

Rijeka

(104,2 posto), Pule (99 posto) i Samobora (44,6 posto). U 2014. godini poduzetnici Grada Zagreba ostvarili su dobit razdoblja od 19 milijardi kuna što je povećanje od 20,9 posto u odnosu na godinu ranije.

˝Dubrovnik

Prema ostvarenoj neto dobiti u prošloj su godini najuspješniji bili poduzetnici Grada Zagreba. Među 20 rangiranih gradova na Forbesovoj listi, najveći neto gubitak u 2014. godini iskazali su poduzetnici Dubrovnika,

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 601,3 mil kn

neto gubitak poduzetnika Dubrovnika

na Forbesovoj listi

Karlovac Novigrad Buzet Poreč Bakar Sveta Nedelja Dubrovnik Grad Zagreb Rovinj Velika Gorica

og prihoda. U 2014. godini poduzetnici u na godinu ranije

Najbolji hrvatski grad za život i poslovanje, po Forbesu, je Split

zetnici grada Pule značajno su smanjili neto gubitak (99,8 posto) u odnosu na 2013. godinu.

rast dobiti razdoblja poduzetnika Velike Gorice

Top 10 neto plaća zaposlenih kod poduzetnika, na Forbesovoj listi 20 (iznosi u tisućama kn) najboljih hrvatskih gradova u 2014. g.

ostvarili Zagreba u iznosu od 601,3 milijuna kuna, koji su u 2013. ostvarili 82,7 milijuna kuna neto dobitka. Podu-

( 104,2%

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

Izvor: Financijska agencija – Registar godišnjih financijskih izvještaja

Najveći pozitivan odnos ostvarenih prihoda i rashoda u 2014. godini iskazan je kod poduzetnika grada Rovinja pokazateljem ekonomičnosti od 1,35, dok iza njih slijede poduzetnici Karlovca sa 1,09. Poduzetnici grada Rovinja bilježe najveći porast rentabilnosti imovine i kapitala. Unatoč smanjenju u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu, poduzetnici grada Karlovca i dalje pokazuju stabilnu razinu rentabilnosti imovine i kapitala.

Najbolji gradovi s Forbesove liste prema ekonomičnosti poslovanja poduzetnika u 2014. g. Rovinj

134,9

Karlovac

109,1

Poreč

105,1

Čakovec

103,8

Solin

103,4

Samobor

103,3

Kastav

103,1

Velika Gorica

102,9

Grad Zagreb

102,9

Novigrad

102,8 0

100

120

140

Broj poduzetnika, zaposlenih, ukupan prihod poduzetnika, dobit razdoblja i neto dobit/neto gubitak poduzetnika na Forbesovoj listi 20 najboljih hrvatskih gradova, u 2013. g. i 2014. g. (iznosi: u tisućama kuna) Rang na Forbes listi

Naziv grada/općine

Split

Naziv županije

Splitsko-dalmatinska

Grad Zagreb

Rovinj

Istarska

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih 2013.

Ukupan prihod

2014.

2013.

Neto dobit/neto gubitak

Dobit razdoblja

2014.

2013.

2014.

2013.

2014.

6.427

36.182

36.300

20.422.590

20.503.715

1.507.795

1.072.481

513.429

18.808

34.336

329.838

332.111

320.110.959

326.917.559

15.783.780

19.087.351

2.565.491

6.819.411

803

4.146

4.329

3.776.603

4.059.471

738.303

1.031.295

711.582

972.086

Poreč

Istarska

1.261

6.738

6.966

3.370.375

3.850.029

272.986

243.581

131.036

157.327

Rijeka

Primorsko-goranska

4.291

30.081

29.905

16.262.445

16.892.590

703.058

852.863

163.388

128.592

Dubrovnik

Dubrovačko-neretvanska

1.969

9.880

10.070

5.395.720

5.723.385

443.617

549.037

82.768

-601.309

1.097

11.412

11.830

5.482.430

5.774.830

245.227

276.310

171.114

180.973

527

4.403

4.661

2.933.267

3.124.463

106.408

132.605

37.488

91.947

1.051

9.667

9.733

5.900.294

5.715.608

755.068

526.453

669.851

413.400

Čakovec

Međimurska

Solin

Splitsko-dalmatinska

Karlovac

Karlovačka

Pula

Istarska

2.624

13.224

13.510

5.876.112

6.529.020

261.267

519.971

-504.717

-834

Velika Gorica

Zagrebačka

1.259

9.678

9.497

9.220.522

10.668.643

172.203

351.660

-333.332

261.841

Šibenik

Šibensko-kninska

1.058

6.815

7.002

4.259.082

3.953.349

295.227

138.975

89.037

-158.741

Sveta Nedelja

Zagrebačka

601

6.164

6.335

7.022.320

7.323.544

231.101

251.969

111.451

124.363

Varaždin

Varaždinska

1.634

18.331

18.689

11.851.647

11.656.727

420.464

474.104

131.049

-9.043

Kastav

Primorsko-goranska

Zadar

Zadarska

Bakar

Primorsko-goranska

354

1.811

1.906

1.548.937

1.632.079

55.439

57.252

40.071

39.552

2.101

12.582

12.907

6.364.410

6.353.619

471.594

298.400

-52.661

-208.699

191

2.783

2.837

2.309.411

2.356.960

76.006

77.883

42.990

43.800 -28.125

Buzet

Istarska

250

2.450

2.778

1.293.223

1.492.747

25.346

35.096

-148.054

Novigrad

Istarska

328

1.163

1.233

708.516

800.140

27.363

36.526

4.582

16.470

Samobor

Zagrebačka

1.067

5.481

5.964

4.044.968

4.332.454

191.102

276.286

92.679

108.648

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 450 mil €

vrijednost kogeneracijskog projekta u Slavonskom Brodu

( 920 mil €

vrijednost projekta Dubrovački biser - Hrvatski san

25 privatnih projekata i pet tehnoloških parkova čekaju investitore

Privatni projekti koji sprem Strani, a naravno i domaći investitori, imaju širok spektar mogućnosti za ulaganja - od turističkih kapaciteta do proizvodnih pogona za preradu mesa ili peleta. Svi projekti koje ovdje predstavljamo u potpunosti su spremni za prihvat ulaganja Pripremila >> Ilijana Grgić

akon što smo prije dva tjedna predstavili projekte u državnom portfelju koji su spremni za ulaganje, u ovom broju donosimo 25 privatnih projekata i pet tehnoloških parkova koji čekaju investitore. Strani, a naravno i domaći investitori, imaju širok spektar mogućnosti za ulaganja - od tuBrodsko-posavska županija

rističkih kapaciteta do proizvodnih pogona za preradu mesa ili peleta. Svi projekti nalaze se u Katalogu koji zajednički izrađuju Agencija za investicije i konkurentnost, HGK, HAMAG i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Katalog se na kvartalnoj bazi stalno dopunjuje novim projektima.

Dubrovačkoneretvanska

Ličko-senjska županija

županija

Plinska kombinirana kogeneracijska elektrana Slavonski Brod - Riječ je o greenfield investiciji, izgradnji termoelektrane snage 600 megavata. Procijenjena vrijednost investicije je 450 milijuna eura. Starački dom Oriovac -

Dubrovački biser - Hrvatski san - Riječ je o izgradnji sedam hotela, 220 vila, 500 apartmana, golf terena sa 27 rupa, marine za mega jahte te prostora za ostale sportske sadrža-

je, restorana, barova, muzeja, galerija... Projekt je u 100-postotnom privatnom vlasništvu, a vrijednost mu je 920 milijuna eura. Istarska županija

izgradnja doma za starije i nemoćne osobe, kapaciteta 150 štićenika. Do sad je u projekt uloženo oko milijun eura, traži se strateški partner ili suinvestitor koji bi uložio minimalno 400.000 eura, ukupna vrijednost investicije je četiri milijuna eura.

Projekt Biska golf - Traži se investitor koji je spreman ulagati u izgradnju profesionalnog standardnog golf terena od 18 rupa uz popratne sadržaje. Za sada su pribavljenje dozvole i sva dokumentacija. Završetak projekta se očekuje u jesen 2016. ili u proljeće 2017. godine.

Istria Estate & Country Club, Marlera Golf - Riječ je projektu u okviru Programa razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma. Ukupna investicijska vrijednost je oko 100 milijuna eura, dok se vrijednost projekta nakon realizacije procjenjuje na 150 do 200 milijuna eura. Krapinskozagorska županija

Zdravstveno turistički centar Stubaki - Glav-

ni cilj projekta je stvoriti jedinstveno središte zdravstvenog turizma. Vrijednost ulaganja je 72 milijuna eura.

Dom za starije Senj - Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe u Senju obuhvaća izgradnju doma kapaciteta 100 ležajeva. Vrijednost pro-

jekta je 5,27 milijuna eura. Dom bi se gradio temeljem javno-privatnog partnerstva ili ulaganjem samo privatnog partnera.

tropskog vrta, hibridne geotermalne elektrane nove generacije na temelju vlastitog održivog geotermalnog izvora s proizvodnjom električne i toplinske energije, stambenog naselja s vilama i apartmanima okruženim golf terenom, punionice mineralne vode iz vlastitog izvora na lokaciji. Investitor traži strateškog ili financijskog partnera, a ukupna vrijednost je 153,5 milijuna eura. Sv. Martin Hotel and Resort - Privatni vlasnik očekuje obnovu i prošire-

Tehnološko-inovacijski centar Međimurje - Pruža podršku ulaga-

čima kroz osiguravanje prostora za pokretanje novih poduzeća te pružanje poslovnih i tehnoloških usluga potrebnih za daljnji razvoj poslovanja. Spremni su za investitore koji će im pomoći u tome.

Međimurska županija

Primorskogoranska županija

Hortus Croatiae - Vrt Hrvatske - Projekt uključuje izgradnju holističkog wellness lječilišta s dodatnim sadržajem

STeP Ri - Riječ je o znanstveno-tehnološkom parku koji je osnovalo Sveučilište u Rijeci prije pet godina. Plan je širenje

nje kapaciteta na zemljištu koje je već kupljeno. Svi su dokumenti pripremljeni. Do sada je u projekt investirano 83 milijuna eura. Za dovršetak projekta potrebno je dodatno ulaganje od 32 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 153,5 mil €

međimurski projekt Hortus Croatiae - Vrt Hrvatske

( 30 mil €

ulaganje u Starački dom Zajčeva, Zagreb

mno čekaju ulagački novac uloženo oko 3,9 milijuna eura u projekt. Tvrtka Biovalue je vlasnik cjelokupne tehnologije, a ukupna vrijednost projekta je 5,9 milijuna eura.

Zadarska županija

Biogradski zdravstveni i turistički centar - Radi se

Tehnološki park Varaždin - Poduzetnička pot-

investicije na dodatnih 60.000 četvornih metara.

đač pneumatskih alata na svjetskom tržištu stalnim

Sisačkomoslavačka županija

Vukovarskosrijemska županija

Prerada i proizvodnja mesa - Obrt Promesusavršavanjem postojećih proizvoda i projektiranjem novih, te zato traže ulagače. Varaždinska županija

Cvanciger iz Siska planira u Južnoj industrijskoj zoni Novo Pračno izgradnju građevine koja bi se sastojala od klaonica te pogona za proizvodnja mesa i mesnih prerađevina. Investitor traži strateškog partnera, a ukupna vrijednost projekta je 3,5 milijuna eura.

porna institucija pomaže postojećim poduzećima i onima u nastajanju pružanjem poslovnog mentoringa i edukacija, pripremom za pristupe izvorima financiranja te umrežavanjem s potencijalnim klijentima i internacionalnim tržištem.

Splitskodalmatinska županija

Solvis, Varaždin - Riječ je o proizvodnoj i inženjerskoj kompaniji za proizvodnju visokoučinkovitih fotonaponskih modula. Traže ulagače kako bi povećali kapacitete svoje proizvodnje.

Banko, Split - Tvrtka želi postati vodeći proizvo-

Proizvodnja biodizela Varaždin - Do sada je

Strateški plan Županja Riječ je o tvrtki koja u industrijskoj zoni u Županji planira sagraditi tvornicu drvnih peleta. Investicija je vrijedna 5,5 milijuna eura. Proizvodnja bioplina Trpnja I - Projekt se nalazi 12 kilometara od Vukovara, a planira se izgradnja bioplinskog postrojenja snage jedan megavat. Postrojenje će u prvim godinama rada većinom pokretati stajski gnoj i kukuruzna silaža. Vrijednost investicije je oko 3,7 milijuna eura.

o projektu vrijednome 25 milijuna eura. Potencijalni investitori imaju nekoliko mogućnosti za ulaganje poput koncesije ili javno-privatnog partnerstva.

lječilišnom i wellness programu sa sportskom i fitness ponudom te mogućnošću pružanja usluga za organizaciju kongresa. Strateški plan, Benkovac - Radi se o tvrtki koja ima identičan plan ulaganja u Benkovcu i Županji. Planira otvoriti postrojenje za proizvodnju drvenih peleta, a investicija je teška 5,5 milijuna eura. Zagreb

Riviera Pašman - Projekt uključuje izgradnju hotela, turističkih apartmana,

vila, privezišta za brodove, plaža i drugih turističkih sadržaja najvišeg standarda kapaciteta do 4000 kreveta, sa svim pratećim sadržajima i potrebnom komunalnom infrastrukturom. Projektom se inicira i izgradnja mosta dužine 2283 metra koji će povezivati otok Pašman s kopnom. Vrijednost projekta je 430 milijuna eura. Wellness & zdravstve-

ni centar Nin - Rekreacijsko-turistički centar za 14 hektara ima koncesiju na 70 godina. Očekuje se ulaganje od 60 milijuna eura. Koncept projekta temelji se na preventivnom,

Aristos Hotel - Riječ je o hotelu s četiri zvjezdice koji trenutačno ima 150 smještajnih jedinica. Vlasnik je tvrtka Turopolis koja prodaje većinski udjel. Imperium Tower - Grad Zagreb - Lokacija na kojoj će se nalaziti toranj

je na križanju Zagrebačke avenije i Savske ulice. Ukupna površina zgrade je 37.055 četvornih metara, a vrijednost 16 milijuna eura. Hipersfera, Zagreb - Riječ je o tvrtki za istraživanje i razvoj na području letjelica. Do sada su u projekte investirali Vlada i privatni ulagači, a u drugoj fazi traži investitore s iznosom od pet milijuna eura.

IThome, Zagreb - Inovativni sustav u stambenom prostoru koji povezuje i kontrolira gotovo sve tehničke sustave sta-

novanja. IThome oprema se temelji na bežičnoj tehnologiji te je rješenje primjenjivo za bilo koji dom. Traže investitora koji bi svojim kapitalom omogućio daljnji razvoj tvrtke. Starački dom Zajčeva Projekt uključuje izgradnju staračkog doma visoke kategorije u Zagrebu koji će primiti 400 korisnika. Ukupna procijenjena vrijednost je 30 milijuna eura, a traži se partner koji je spreman investirati kapital od devet milijuna eura. Tehnološki park Zagreb - Glavni cilj je privući investitore koji će kroz projekte poboljšati konkurentnost regije razvojem većeg broja novih tehnološko orijentiranih tvrtki. ZIP - Zagrebački inkubator poduzetništva prvi je start-up tehnološki inkubator u zemlji. Osnovan je kako bi pomagao mla-

dim poduzetnicima u Jugoistočnoj Europi. Traže ulagače koji će u tome pomoći.

Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. OIB: 82891092011, IBAN: HR3224020061300000339 Internet: www.erste-osiguranje.hr, E-mail: kontakt@erste-osiguranje.hr Tel: + 385 (0)72 37 2700, Fax: + 385 (0)72 37 2710

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca

2014. ’000 kn

2013. ’000 kn

Imovina Oprema Ulaganje u nekretnine Nematerijalna imovina Ulaganja koja se drže do dospijeća Financijska imovina raspoloživa za prodaju Zajmovi i potraživanja Ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama Potraživanja iz ugovora o osiguranju i ostala potraživanja Novac i novčani ekvivalenti

2.116 10.648 5.803 175.182 363.624 336 96.293 3.518 15.007 1.098

953 10.985 577 176.883 296.465 348 50.848 2.641 13.948 1.660

Ukupna imovina

673.625

555.308

Kapital i rezerve Dionički kapital Rezerva fer vrijednosti Aktuarski dobici/gubici po mirovinskim planovima Zakonske rezerve Zadržana dobit

30.000 24.618 (11) 21.248 17.039

Ukupno kapital i rezerve

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za godinu koja je završila 31. prosinca

2014. ’000 kn

2013. ’000 kn

Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje

151.385 (3.728)

139.302 (3.516)

Neto zaračunata premija Promjena bruto pričuva prijenosnih premija Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguranja

147.657 (20) (13)

135.786 (137) (157)

Neto zarađene premije Prihod od provizija i naknada Financijski prihodi Ostali poslovni prihodi

147.624 1.600 40.192 896

135.492 1.811 36.686 638

Neto poslovni prihodi Nastale štete Udio reosiguranja u nastalim štetama

190.312 (144.410) 1.763

174.627 (131.112) 1.111

30.000 6.235 21.248 12.897

Neto nastale štete Troškovi pribave Administrativni troškovi Ostali poslovni rashodi Ostali rashodi

(142.647) (22.057) (9.802) (330) -

(130.001) (21.556) (8.942) (412) (617)

92.894

70.380

Obveze Pričuve za ugovore o osiguranju Pričuve za sudjelovanje u dobiti Ostale pričuve Obveze iz ugovora o osiguranju i ostale obveze Odgođena porezna obveza Tekuća porezna obveza

Dobit iz poslovanja Financijski rashodi

15.476 (996)

13.099 (1.373)

557.077 2.500 512 15.885 4.337 420

466.334 3.460 326 14.286 67 455

Dobit prije poreza Porez na dobit

14.480 (2.479)

11.726 (2.495)

Ukupno obveze

580.731

484.928

Ukupno obveze, kapital i rezerve

673.625

555.308

2014. ’000 kn

2013. ’000 kn

Izvještaj o novčanom toku zaNOVČANI godinuTOK kojaIZ je završila AKTIVNOSTI 31. prosinca POSLOVNIH Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza Dobit/gubitak prije poreza Usklađenja: Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svođenja na fer vrijednost Prihodi od kamata Dobici/gubici od prodaje materijalne imovine (uključujući zemljišta i građevinske objekte) Ostala usklađenja Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja Povećanje/smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje depozita zadržanih iz posla predanog u reosiguranje Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit

13.041

7.267

(21.527) 14.480 (36.007) 961 534 (5.513) (27.363)

(17.376) 11.726 (29.102) 799 247 (2.938) (25.456)

(41)

(1)

(4.585) 37.408 (39.733) 13

(1.753) 27.151 (54.112) (287)

(39.856)

(20.620)

(878) (327) 26.232

(636) (85) 25.691

90 44.338

(6) 53.608

45.445

24.044

(1.722)

435

401

2.332

500

(683)

375

(2.840)

(2.508)

NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

(5.744)

(890)

Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća

64 (1.813) (5.761) 1.766

2 (354) (220) (318)

NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

(7.859)

(7.044)

Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi)

(7.859)

(7.044)

ČISTI NOVČANI TOK

(562)

(667)

NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

(562)

(667)

Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

1.660 1.098

2.327 1.660

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA DRUŠTVA ZA OSIGURANJE ERSTE OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUP d.d. na dan 31. prosinca 2014. Na temelju raspoloživih podataka i informacija dobivenih od društva ErsTE osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (dalje: Erste osiguranje VIG), a za koje odgovara društvo Erste osiguranje VIG • •

utvrđujem da su tehničke pričuve društva Erste osiguranje VIG obračunate u skladu s Zakonom o osiguranju, Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja te načelima struke osiguranja i aktuarske struke, zaključujem da, na temelju razumnih aktuarskih pretpostavki, utvrđeni iznosi tehničkih pričuva, društva Erste osiguranje VIG na dan 31.12.2014. omogućavaju društvu Erste osiguranje VIG ispunjenje obveza po ugovorima o osiguranju nastalim zaključno s 31.12.2014. godine.

Utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Erste osiguranje VIG na dan 31.12.2014. su: • • • •

12.001

9.231

18.383

(11.108)

(11)

Ukupno sveobuhvatna dobit

30.373

(1.877)

Izvještaj o promjenama u kapitalu i rezervama Stanje na dan 1. siječnja 2014. Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Aktuarski dobici i gubici

Dionički Rezerva fer kapital vrijednosti ’000 kn ’000 kn 30.000 6.235

Aktuarski dobici i gubici ’000 kn -

Zakonske rezerve ’000 kn 21.248

Zadržana dobit ’000 kn 12.897

Ukupno kapital i rezerve ’000 kn 70.380

22.979

(4.596)

(11)

18.383 -

(11) -

12.001

18.372 12.001

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje

18.383

(11)

12.001

30.373

Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Isplata dividende

(7.859)

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobit za godinu

Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu

(7.859)

Stanje na dan 31. prosinca 2014.

30.000

24.618

(11)

21.248

17.039

92.894

Stanje na dan 1. siječnja 2013. Neto gubici od promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa Odgođeni porez po neto gubicima od financijske imovine raspoložive za prodaju, neto od realiziranih iznosa

22.500

17.341

28.748

10.710

79.299

(13.884)

- (13.884)

2.778

Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobit za godinu

(11.106) -

- (11.106) 9.231 9.231

Ukupno sveobuhvatna dobit za razdoblje

2.778

(11.106)

9.231

(1.875)

Povećanje/smanjenje upisanog kapitala Isplata dividende

7.500 -

(7.500) -

(7.044)

Transakcije s dioničarima priznate direktno u kapitalu

7.500

(7.500)

(7.044)

30.000

6.235

21.248

12.897

70.380

Stanje na dan 31. prosinca 2013.

Izvješće neovisnog revizora o skraćenim financijskim izvještajima društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb Priloženi skraćeni financijski izvještaji društva Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb („Društvo“), a koji se sastoje od nekonsolidiranog izvještaja o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine, nekonsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, nekonsolidiranog izvještaja o promjenama kapitala i nekonsolidiranog izvještaja o novčanom toku za godinu koja je tada završila izvedeni su iz financijskih izvještaja pripremljenih sikladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (skraćeno: “MSFI”) koje je usvojila Europska unija za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine. Na navedene financijske izvještaje izrazili smo nemodificirano mišljenje 25. veljače 2013. godine. Navedeni financijski izvještaji, kao ni skraćeni financijski izvještaji ne odražavaju učinke događaja nakon datuma našeg izvještaja o obavljenoj reviziji. Skraćeni financijski izvještaji ne sadrže sve zahtijevane objave u skladu sa MSFI. Prema tome, čitanje skraćenih financijskih izvještaja nije zamjena za čitanje revidiranih financijskih izvještaja Društva. Odgovornost Uprave za sažete financijske izvještaje Odgovornost za sastavljanje skraćenih revidiranoih financijskih izvještaja sukladno Zakonu o osiguranju (NN br.151/05, 82/09, 54/13 i 94/14) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12) snosi Uprava Društva. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o skraćenim financijskim izvještajima na temelju postupaka koje smo primijenili sukladno Međunarodnom revizijskom standardu (MRevS) 810, “Izvještavanje o skraćenim financijskim izvještajima”. Mišljenje

matematička pričuva životnih osiguranja bruto 456.033.109 kn, reosigurateljni dio 278.063 kn, neto 455.755.046 kn tehnička pričuva životnih osiguranja kod kojih ugovaratelj snosi rizik ulaganja 96.293.475 kn prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranje života 801.44. kn, reosigurateljni dio 380.046 kn, neto 421.396 kn pričuva šteta životnih osiguranja bruto 6.449.270 kn, reosigurateljni dio 2.860.127 kn, neto 3.589.143 kn.

Ovo Mišljenje sastavni je dio Izvješća o stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja koje je prema Pravilniku o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskih pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja dužan sastaviti “Deloitte d.o.o.” kao revizor društva Erste osiguranje VIG d.d. U Zagrebu, 30. ožujka 2015.

Dobit za godinu Ostala sveobuhvatna dobit, neto od poreza na dobit Dobici i gubici od promjena u fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju, neto od odgođenog poreza Aktuarski dobici/gubici po mirovinskim planovima s definiranim mirovinama

Branko Stubljar, dipl. ing. mat. ovlašteni aktuar

Prema našem mišljenju, skraćeni financijski izvještaji izvedeni iz revidiranih financijskih izvještaja Društva za godinu zaključno s 31. prosincem 2014. godine podudaraju se, u svim značajnim odrednicama, s revidiranim financijskim izvještajima, sukladno Zakonu o osiguranju (NN br. 151/05, 82/09 i 54/13) i Pravilniku o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (NN 132/10 i 39/12). Deloitte d.o.o. Zagreb, 25. veljače 2015.

AKTUALNO 19

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( više od 900

sudionika na ovogodišnjem SBF-u

( oko 200 mil KM

trebao bi donijeti dolazak 20.000 stranih studenata

6. Sarajevo Business Forum

Što je starije, znanje ili pare? Za razliku od pet prethodnih SBF-a kada je prioritet bio isključivo na susretima nositelja projekata i vlasnika kapitala, ovog puta je u središtu pozornosti bilo obrazovanje budućih kadrova u gospodarstvu, proizvodnja zdrave hrane te razvoj i povezivanje turističke ponude Zdravko Latal latal@privredni.hr

porijeklom iz BiH, istaknuo je da upravo dok on govori, proizvodi iz BiH i regije plove prema tržištu SAD-a. Na upit tko kupuje te uglavnom prehrambene proizvode, Serdarević je odgovorio da su najlojalniji kupci oni iz dijaspore, ali i Amerikanci. U relativno kratkom razdoblju ljudi iz ove regije su u SAD-u otvorili brojne multimilijunske kompanije, pa tako na policama Walmarta stoje natpisi “bosanski proizvodi”. Nažalost, ustvrdio je Serdarević, proizvođači iz BiH zadovoljavaju se trenutačnim uspjesima i ne organiziraju uobičajene promidžbene kampanje i zanemaruju suvremeni dizajn.

a osnovno pitanje postavljeno tijekom prošlotjednog 6. Sarajevo Business Foruma - što je zapravo starije, koka ili jaje, odnosno prevedeno na rječnik biznisa, znanje ili kapital, jednoglasan je odgovor – i znanje i pare. Naime, za razliku od pet prethodnih SBF-a kada je prioritet bio isključivo na

Proizvodnja zdrave hrane je do sada privukla samo 15 posto od ukupnih investicija u regiji susretima nositelja projekata i vlasnika kapitala, ovog puta je u središtu pozornosti bilo obrazovanje budućih kadrova u gospodarstvu. Dakako da su neizostavni bili i kontakti biznismena, privrednika i investitora, te visokih političkih i državnih dužnosnika, neki bi rekli s Balkana, a po drugima, što ozbiljnije zvuči, iz Jugoistočne Europe, pa i nešto šire. Zapravo, 6. SBF bio je do sada najveći takav skup u regiji. U velikoj dvorani Parlamenta Bosne i Hercegovine koja raspolaže s više od 1000 sjedišta, mjesta nije bilo za sve prisutne, više od 900 gospodarstvenika i predstavnika vlasti, te oko 300 novinara. Obrazovanje kadrova kao unosan biznis Organizatori SBF-a, sarajevska BBI banka i

Islamska razvojna banka, po ocjenama sudionika dobro su obavili posao. Amer Bukvić, direktor BBI banke, kazao je da su organizatori prepoznali najveće potencijale regije pa su razmijenili stajališta o edukaciji, proizvodnji zdrave hrane, razvoju i povezivanju turističke ponude te razvoju IT sektora. O obrazovanju kadrova bilo je neuobičajeno mnogo rasprava, a zaključeno je da bi u iduće dvije godine, uz dobru organizaciju, to područje moglo postati i unosan biznis, privući veliki broj studenata, a s njima i kapital. Razvoj edukativnih centara za inozemne studente je projekt koji se u regiji može realizirati relativno brzo. Planira se, naime, dovesti u regiju oko 20.000 inozemnih studenata, koji bi

bili snažna podrška ekonomiji, vrijedna oko 200 milijuna konvertibilnih maraka. Ahmad Mohamed Ali Al Madani, direktor Islamske razvojne banke (IDB), rekao je da se sanjalo, kad se prije pet godina započelo s realizacijom tog projekta, kako SBF može predstavljati pozitivnu sliku nove budućnosti BiH i država regije. Bio je to san o mogućem ekonomskom prosperitetu koji se polako i ostvaruje, rekao je direktor IDB-a. Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske, uputio je poziv čelnicima država regije da se okrenu budućnosti i udruživanju kako bi time privukli u većem broju inozemne investitore, ocijenivši kako tema “jedna regija, jedna ekonomija” zaslužuje dužnu pozornost vlasti.

Drugi radni dan Foruma, održan u kongresnoj dvorani hotela Terme u Banji Ilidža, počeo je panelom o proizvodnji zdrave hrane i zdravoj prehrani. Na njemu je naglašeno kako se globalni problemi kapaciteta i potencijala regije u tom području, uz potporu utjecajnih investitora, mogu pretvoriti u unosna rješenja. Tarik Šahović, predstavnik Svjetske banke, ukazao je na činjenicu da regija bilježi mali godišnji rast u proizvodnji hrane, ali da je pozitivna činjenica da je taj trend rasta prisutan nekoliko godina unazad. Po ocjeni Svjetske banke, prostora za ulaganja u taj vid proizvodnje ima, tim više što je taj sektor do sada privukao samo 15 posto od ukupnih investicija u regiji. U raspravi je Adis Ha-

saković, predstavnik tvrtke AS Group, istaknuo kako najveći dio prometa ostvaruju upravo u sferi proizvodnje i plasmana zdrave hrane. Ove godine planiraju promet žitarica, voća i povrća u vrijednosti od 40 milijuna KM. “Želimo sve potrebne količine nabaviti od proizvođača u BiH, ali je neizvjesno hoćemo li u tome i uspjeti”, rekao je Hasaković. Vize - prepreka za dolazak turista Mladen Andrić iz Perutnine Ptuj ukazao je da su najbrža rastuća tržišta u svijetu ona halal proizvoda i organske proizvodnje čemu ta tvrtka, s pogonima i u BiH, poklanja punu pažnju. Ahmed Serdarević u ime kompanije St. Louis Bosnians SAD, u kojoj rade brojni ljudi

Razvoj edukativnih centara za inozemne studente je projekt koji se u regiji može realizirati relativno brzo Bilo je dosta govora i o šansama regije u turizmu. Tako je direktor Privredne komore Indije Asif Iqbal upozorio da Indijci dosta putuju po Europi, no kad su u pitanju balkanske destinacije, problem su vize. Za obilaske relativno malih prostora potrebno je puno vremena, a time i novca utrošiti za vize, pa je Iqbal, a nije bio jedini, inicirao ideju o uspostavljanju jedinstvenog viznog režima, što bi po njemu rezultiralo turističkim boomom

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 51,55%

većinski udjel Podravke u slovenskom Žitu

( 180,10 € po dionici pristala platiti Podravka prodavateljima

Kako su Podravkino preuzimanje Žita doživjeli u sloveniji

Nije bilo sve idilično

U Sloveniji, cehovske udruge poljoprivrednika, sindikati te dio vladajuće koalicije označili su Podravkinu akviziciju štetnom Nakon prodaje Žita, prije toga Fructala, Droge Kolinske, Radenske, Ljubljanskih mlekarn, Pivovarne Laško - a i Mercatora zapravo nema više nijedno ozbiljnije prehrambeno poduzeće Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

vrdnje pojedinih medija u Hrvatskoj da transakcija kojom je ljubljansko Žito prešlo u većinsko vlasništvo Podravke nije posebno uznemirila slovensku javnost, bile su brzoplete i ne baš vjerne onome što se zaista događalo u susjedstvu. Predstavnici više poljoprivredničkih udruga odmah su žestoko napali prvi ešalon vlasti tvrdeći da se prodajom ključnog pekarskog poduzeća prekida slovenski prehrambeni lanac. “Kome ćemo prodavati svoju pšenicu? Podravka će preko Žita uvaliti Sloveniji hrvatsku pšenicu”, galamili su poljoprivrednici i njihove udruge još danima nakon što je objavljeno da je Podravka za većinski udjel od 51,55 posto, pristala platiti prodavateljima sasvim solidnih 180,10 eura po dionici.

Nisu se bunili samo poljoprivrednici. Predsjednik Saveza slobodnih sindikata Slovenije Dušan Semolič javno je pozvao Parlament da obustavi daljnje rasprodaje sve dok Vlada ne precizira privatizacijsku strategiju. Reagi-

Razočaranje prodajom Žita i ostalih prehrambenih tvrtki u slovenskoj je javnosti utoliko veće što su većinu tih poduzeća pokupovali Srbi i Hrvati rali su i službeni krugovi. Šef Socijalnih demokrata Dejan Židan, koalicijski partner vladajuće stranke SMC, ujedno i aktualni ministar za poljoprivredu, označio je prodaju Žita gospodarski štetnom odlukom, uz objašnjenje da se prodaji osobno uspro-

tivio, ali da je nije mogao spriječiti. Akvizicija nije prošla u nekoj idili kako su to prikazivali pojedini mediji u Hrvatskoj. Javnost je glasno spočitavala vlastima da Slovenija nakon prodaje Žita, prije toga Fructala, Droge Kolinske, Radenske, Lju-

bljanskih mlekarn, Pivovarne Laško - u to društvo odbjeglih obvezno se dodaje i Mercator - zapravo nema više niti jedno ozbiljnije prehrambeno poduzeće u vlasništvu. Razočaranje prodajom bilo je utoliko veće što su većinu tih poduzeća pokupo-

vali Srbi i Hrvati. “Manje sposobni i manje vrijedni od Slovenaca”, jedna je od učestalih krilatica u Sloveniji koju se ne umata u previše celofana. I drugačija mišljenja Dakako, prodaja Žita hrvatskoj Podravki, koja je

inače dugo nazočna na slovenskom tržištu, bila je popraćena i stajalištima drukčijim od onih koja su galameći zastupale poljoprivredničke udruge, sindikati i dio koalicije. Svima njima objašnjeno je da Srbija i Hrvatska imaju određene prednosti u

Ante Todorić: pripreme za preuzimanje Mercatora trajale devet godina

Konzum i Mercator udruženi u jedno poduzeće Ante Todorić, predstavljen slovenskoj javnosti kao potpredsjednik za maloprodaju Agrokora, ali i kao nasljednik njegova osnivača, Ivice Todorića, potvrdio je u zapaženom intervjuu objavljenom u Financama da su pripreme za preuzimanje Mercatora trajale devet godina te da je u ključnoj fazi udruživanja, po-

vezano s refinanciranjem kredita Mercatora i Agrokora, sudjelovalo 57 banaka i više od 4000 raznih savjetnika. Šest mjeseci trajao je proces udruživanja u jedno poduzeće koje sada ima oko sedam milijardi eura prihoda (šest milijardi od trgovine i milijardu eura od proizvodnje hrane i drugih

djelatnosti). “Za potpunu integraciju trgovačkih lanaca trebamo još nekoliko mjeseci, a još do dvije godine imamo intenzivno raditi na povećanju kvalitete u svakom pojedinom segmentu”, izjavio je Ante Todorić, napominjući da se mogućnosti za dalji rast naziru u agrobiznisu i turizmu. Cjelokupna jadranska regija ostvaruje sedam milijardi

Cjelokupna jadranska regija ostvaruje sedam milijardi eura prihoda od turizma, jednako kao i Ibiza, otok veličine Krka eura prihoda od turizma, jednako kao i Ibiza, otok veličine Krka. “Smijemo

li govoriti da nema potencijala za razvitak turizma u regiji”, zaključio je Ante Todorić odgovorom na pitanje o mogućim razvojnim usmjerenjima. Također je potvrdio partnerstvo sa svjetskim turističkim gigantom TUI, a rekao je da se pregovara i s još nekim velikim svjetskim tvrtkama o ulaganjima u Hrvatsku i širu regiju.

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 5,1 mlrd USD ( 476,3 mlrd USD godišnji prihod Agrokora

godišnji prihod Walmart Storesa

Globalni indeks javnih i privatnih obiteljskih tvrtki

m za svoju poljoprivredu. Slovenija u vlasništvu poljoprivredi kakve Slovenija nema. Slovenski ratari ne mogu konkurirati u masovnoj proizvodnji ratarima u Hrvatskoj i Srbiji. Za to nemaju osnovni resurs – zemlju. Agrarni ekonomisti nagovaraju slovenske poljoprivrednike da se više usredotoče na butik-proizvodnju, na asortiman proizvoda s višom dodanom vrijednosti. Agrarni stručnjaci uporno ponavljaju da prodaja Žita ne znači smak svijeta. Što se slovenskim stočarima dogodilo nakon što su Ljubljanske mlekarne prodane Lactalisu? Ništa! Lactalis i dalje otkupljuje slovensko mlijeko, jednako tako i srpski

Za plasman poljoprivrednih proizvoda važna je blizina mjesta proizvodnje: u prednosti je svježa roba iz susjedstva vlasnici Fructala otkupljuju breskve, kruške i jabuke slovenskih voćara. Za plasman poljoprivrednih proizvoda važna je blizina mjesta proizvodnje. U prednosti je svježa roba iz bližeg susjedstva koju ne treba dovoziti izdaleka i koja ne ostavlja za sobom veliki “transportno-ugljični otisak”. Inače, svi u poljoprivredi moraju shvatiti da su dio velikog tržišta na kojem imaju prođu kvalitetni i cjenovno konkurentni proizvodi – temeljna je poruka slovenskih agroekonomista.

Agrokor u zlatnoj sredini među najvećima na svijetu Prihodi najvećih obiteljskih tvrtki u svijetu su u globalnom BDP-u 2013. sudjelovali sa 6,5 trilijuna dolara - više nego što su francusko i njemačko gospodarstvo pridonijeli zajedno Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

grokor je jedina tvrtka iz regije koja se nalazi na listi najvećih obiteljskih tvrtki u svijetu. Naime, prema globalnom indeksu javnih i privatnih obiteljskih tvrtki u svijetu, koji objavljuje Centar za obiteljske tvrtke Sveučilišta St. Gallen u Švicarskoj u suradnji s revizorskokonzultantskom tvrtkom EY, taj je koncern zauzeo 272. mjesto. Prema podacima objavljenim u indeksu, Agrokor je osnovan 1976. godine, ima 35.652 zaposlena i 5,1 milijardu dolara prihoda godišnje. Vlasnički udjel obitelji Todorić iznosi 92 posto. Berislav Horvat, country managing partner u EY-u Hrvatska, kaže kako, kao što se zna, većina obiteljskih kompanija ne preživi prvu generaciju, a još manje ih preživi drugu. “Naša istraživanja pokazuju da je jedna od najvažnijih karika u uspjehu obiteljskih tvrtki jasan proces izbora nasljednika. Pritom uspješne obiteljske tvrtke gledaju na to kao dugoročan i stalan proces, a ne kao kraj-

Prvih 10 obiteljskih tvrtki u svijetu 1. W almart Stores, Inc. SAD

2. V olkswagen AG Njemačka

3. B erkshire Hathaway Inc., SAD

4. E XOR SpA Italija

5. F ord Motor Company SAD

6. C argill, Incorporated SAD

7. K och Industries Inc. SAD

8. B ayerische Motoren Werke AG (BMW) Njemačka

9. S chwarz Group Njemačka

10. G roupe Auchan Francuska

Izvor: Centar za obiteljske tvrtke Sveučilišta St. Gallen

nju točku. Bit će zanimljivo vidjeti kako će naše obiteljske tvrtke pristupiti tom procesu s obzirom na to da ih većinom vodi prva generacija osnivača. Vani nas obitelji traže pomoć pri sastavljanju tzv. obiteljskog ustava kojim rješavaju odnose unutar obitelji i pristup vođe-

nju poslovanja, ali ovdje još nismo dobili takav zahtjev”, ističe on. Prvi, drugi, treći... Na prvom mjestu ljestvice obiteljskih tvrtki u svijetu nalazi se trgovački lanac Walmart Stores iz Sjedinjenih Američkih Država. Walmart je osnovan 1962. godine, vlasnički udio od 50,9 posto u njemu ima obitelj Walton. U tom trgovačkom lancu zaposleno je oko 2,2 milijuna osoba. Prihod Walmarta u 2013. godini bio je 476,3 milijarde dolara. Slijedi njemački proizvođač automobila Volkswagen sa sjedištem u Wolfsburgu, koji je osnovan 1932. godine. Udio obitelji Porsche u Volkswagenu iznosi 32,2 posto. U Volkswagenu je zaposleno 572.800 osoba, a prihod te njemačke kompanije u 2013. iznosio je 261,6 milijardi dolara. Na trećem mjestu pak nalazi se američki koncern Berkshire Hathaway, koji je osnovan 1955. godine, u kojem vlasnički udjel od 34,5 posto ima obitelj Buffet. Berkshire Hathaway zapošljava više od 330.745 osoba, a prihod u 2013. bio mu je

182,2 milijarde dolara. Zatim, na četvrtom mjestu nalazi se investicijska kompanija EXOR iz Italije, osnovana 1927., u kojoj 51,4 posto vlasništva ima obitelj Agnelli. EXOR ima oko 301.000 zaposlenika i prihod od 151,1 milijarde dolara. Na petom mjestu je proizvođač automobila Ford Motor Company iz SAD-a. Kompanija, koja je osnovana 1903. godine i u kojoj udjel obitelji Ford iznosi oko 40 posto, ima 181.000 zaposlenika i 146,9 milijardi dolara prihoda. Dominacija trgovaca Zanimljivo je istaknuti kako su neke od najpoznatijih kompanija u svijetu i dalje u većinskom obiteljskom vlasništvu. Među njima su IKEA, u kojoj vlasnički udjel obitelji Kamprad iznosi 100 posto, Lego (udjel obitelji Kristiansen iznosi 75 posto) ili Heineken Holding (udjel obitelji Heineken iznosi 45,8 posto). Njemačka kozmetička kompanija Schwarz Group, koja je osnovana 1930., najveća je obiteljska tvrtka u 100-postotnom vlasništvu jedne - istoimene obitelji. Gru-

pacija ima 335.000 zaposlenika i prihod od 89,4 milijarde dolara. Najstarija korporaci-

Američki Walmart, prvi na listi, ukupno zapošljava nevjerojatnih 2,2 milijuna ljudi ja je Takenaka iz Japana, osnovana daleke 1610. godine, sa 7335 zaposlenika i prihodom od 9,7 milijardi dolara godišnje. Kumulativno, prihodi 500 najvećih obiteljskih tvrtki u svijetu su u globalnom BDP-u 2013. sudjelovali sa 6,5 trilijuna dolara - više nego što su francusko i njemačko gospodarstvo pridonijeli zajedno, dok su iste godine te obiteljske tvrtke zaposlile 20,9 milijuna ljudi. Činjenica da je više od 40 posto spomenutih tvrtki u obiteljskom vlasništvu barem tri generacije pokazuje koliko su one uspješne u procesima i vođenju biznisa. Većina tvrtki dolazi iz Europe i Sjeverne Amerike. Najbrojnije su one koje se bave trgovinom, dok je najmanje proizvodnih tvrtki.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 1500 izlagača iz 60 zemalja ( oko 10 tvrtki nastupilo na ovogodišnjem sajmu

iz Hrvatske predstavilo se uz potporu HGK

Novosadski sajam – otvorena vrata srpskog tržišta

Komora kao alat za uspostavu poslovne suradnje U proteklih 15 godina HGK-Županijska komora Osijek omogućila je dolazak i promociju između 400 i 500 različitih hrvatskih poduzeća na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

ada je prije 15 godina Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Osijek organizirala prvi zajednički nastup hrvatskih tvrtki na uglednom novosadskom Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, bilo je to stidljivo otvaranje vrata srpskog tržišta. Tada je to bio svojevrsni političkogospodarski avanturizam s potpuno neizvjesnim završetkom. Među ostali-

Na ovogodišnjim AgroB2B susretima na sajmu sudjelovalo je stotinjak tvrtki ma, svoje proizvode tada je nakon više od desetljeća odsutnosti, srpskom tržištu predstavio i osječki OLT. Već prvog dana sajmovanja rasprodali su sve primjerke poljoprivredne

mehanizacije i pripadajuće rezervne dijelove koje su donijeli na sajam. Novosadski sajam se tako pokazao kao dobro sredstvo ponovnog ulaska hrvatskih tvrtki na srpsko tržište. Pri tome valja naglasiti kako je upravo HGK-ŽK Osijek bio nositelj svih nastupa na sajmu jer u njegovoj su organizaciji nastupale tvrtke s područja cijele Hrvatske. “U proteklih 15 godina

na taj smo način omogućili dolazak između 400 i 500 različitih hrvatskih poduzeća. U međuvremenu mnoge naše tvrtke su zauzele pozicije na tom tržištu, imaju svoja predstavništa, tvrtke-kćeri ili distributere svojih proizvoda. Stoga je logično što se osjeća manjak zainteresiranosti za nastupe na sajmu. Naravno, ne zbog sajma, nego zato što su brojne tvrtke već pozi-

cionirane na tom tržištu. Komora je proteklih godina odigrala svoju ulogu i dobro je da je tako”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek. EEN i AgroB2B susreti I na ovogodišnjem, upravo završenom 82. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, HGK-ŽK Osijek

je osigurao nastup za desetak hrvatskih tvrtki na posebnom nacionalnom štandu veličine 380 četvornih metara. Osim toga, HGK-ŽK Osijek je za svoje članice osigurao i sudjelovanje na poslovnim susretima koji se nekoliko posljednjih godina u okviru sajma održavaju u organizaciji Europske poduzetničke mreže (EEN). “Radi se o aktivnostima koje organizira i provodi EEN u okviru naše Komore. To je još jedan konkretan oblik potpore tvrtkama i poduzetnicima koji su naši članovi, a sve s ciljem kako bi im se pomoglo u pronalaženju poslovnih partnera koji s istom namjerom sudjeluju na novosadskom sajmu. Riječ je o tipičnim B2B (business to business) razgovorima kojima se omogućavaju susreti s predstavnicima tvrtki koje su zainteresirane za neki oblik poslovne suradnje”, objašnjava Ivana Erak, voditeljica Europ-

ske poduzetničke mreže pri ŽK-u Osijek, dodajući kako je to svojevrsno otvaranje vrata stranih tržišta potpuno besplatno za članice HGK. Pored hrvatskih, na ovogodišnjim AgroB2B susretima na Novosadskom sajmu, sudjelovalo je stotinjak tvrtki iz Bugarske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Makedonije, Moldavije, Slovenije, Turske i Srbije. Budući da se po svojoj tradiciji i ugledu Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu ubraja među 10 najvažnijih sajmova te vrste u Europi, sudjelovanje u ovakvim poslovnim susretima predstavlja posebnu vrijednost. Sajam je ove godine održan već 82. put, uz sudjelovanje 1500 izlagača iz 60 zemalja. Zemlja partner bila je Italija, dok je Hrvatska tu čast imala 2013. godine. Već tradicionalno, sajam je pogledalo oko 300.000 posjetitelja uz plaćanje ulaznica od 500 dinara (blizu pet eura).

Poslovni razgovori krajem svibnja i u Beogradu Iako je hrvatsko gospodarstvo već snažno prisutno na srbijanskom tržištu, postoji niz mogućnosti za obostrano korisnu poslovnu suradnju. Stoga je iz osječke gradske uprave pokrenuta inicijativa za novim oblikom poslovnih razgovora, ovoga puta na neposrednoj gospodarskoj razini. “Smatram kako još više treba omogućiti nesmetan protok kapitala, ali i plasman naših tehnologija

i ulaganja u Srbiji. Istovremeno, s obzirom na velike mogućnosti koje poduzetnicima pružaju naše gospodarske zone u osječkom okružju, kao i na činjenicu da Osijek predstavlja određena istočna vrata Europske unije, vjerujem kako Osijek može biti zanimljiv i srpskim ulagačima. Stoga sam osječkoj Županijskoj komori predložio da bude svojevrsni moderator i poveže zainteresirane gospo-

darstvenike s našeg i srpskog područja. Isti poziv sam uputio i Osječko-baranjskoj županiji jer to ne treba biti samo osječka priča”, kaže Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka. Na ovu inicijativu osječkog gradonačelnika spremno su reagirali Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek

iz HGK-ŽK Osijek, te u suradnji s Privrednom komorom Srbije pripremaju organizaciju poslovnih razgovora koji će se krajem svibnja održati u Beogradu. “To je još jedan primjer kako HGK služi kao dobar alat za uspostavljanje poslovne suradnje.

To više jer se u ovom slučaju radi o višim oblicima suradnje koja nudi ozbiljnu ulagačku komponentu zainteresiranih partnera”, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek. Planirani susret gospodarstvenika održat će se krajem svibnja u Beogradu, a svrha susreta su razgovori o potencijalnim ulaganjima u Hrvatskoj i Srbiji, te poslovni razgovori tvrtki o gospodarskoj suradnji.

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 19 vinarija

( 22,5 mil l

iz Hrvatske predstavilo se u Srbiji

vina uvezeno u Hrvatsku 2014.

Promocija hrvatskih vina u Srbiji

Razmjenom iskustava do boljih rezultata Udruženje vinarstva HGK je odabralo srpsko tržište za promociju hrvatskih vina prije svega zbog blizine, ali i zbog toga što to tržište uvozi dosta vina, kaže Ivica Kovačević

odišnje kušanje hrvatskih vina u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore održano je proteklog tjedna u hotelu Crown Plaza u Beogradu. Na toj je manifestaciji sudjelovalo 19 hrvatskih vinarija: Agrolaguna, Badel 1862, Belje, De Georgiis, Iločki podrumi, Jako vino, Vinarija Jokić, Vinarija Škaulj, PP Orahovica, Zlatan Otok, Lagradi, Degrassi, PZ Vrbnik, Kutjevo, OPG Eliđo Pilato, Erdutski vinogradi, Kozlović, PZ Postup i Krauthaker. Prije samog kušanja vina, održan je sastanak predstavnika Udruženja vinarstva HGK i Udruženja vinara Privredne komore Srbije (PKS) na kojemu se raspravljalo o mogućnostima suradnje, a ujedno su održane i prezentacije sektora vinarstva Hrvatske i Srbije. “Udruženje vinarstva HGK je odabralo srpsko tržište za promociju hrvatskih vina prije svega zbog blizine, ali i tradicije te zbog toga što to tržište uvozi dosta vina. Upravo bi to događanje trebalo biti put prema otvaranju tržišta hrvatskih vina u Srbiji”, rekao je Ivica Kovačević, predsjednik Udruženja vinarstva HGK. Veliki prostor za suradnju Govoreći o brendiranju hrvatskih vina i percepciji Hrvatske kao vinske zemlje, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehram-

benu industriju i šumarstvo HGK, istaknula je kako je upravo to glavni cilj projekta Vina Croatia Vina Mosaica koji je pokrenulo Udruženje vinarstva HGK. Dodala je kako postoji značajan prostor za suradnju hrvatskih i srpskih vinara kao i razmjene iskustava, ali i mogućnosti za korištenje financijskih sredstava iz fondova EU-a na zajedničkim projektima. Božica Marković je pozvala Udruženje vinarstva PKS-a, kao i ostale srpske vinare da budu partneri hrvatskim vinarima u nastupu na vinskim sajmovima. Pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede Zoran Vasić naglasio je važnost suradnje u području poljoprivrede i prehrambene industrije te rekao kako kroz predstavljanje hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja predstavljamo i hrvatsku poljoprivredu. “Za naše proizvođače vina znača-

*vijesti

jan je i izvoz hrvatskih vina, koji iz godine u godinu raste i to prije svega zbog kvalitete tog vina, ali i prepoznatljivosti na srpskom tržištu”, rekao je Vasić. Dodao je kako Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s HGK-om nastoji pomoći da se taj put uspješne gospodarske suradnje u području vinarstva dviju zemalja i dalje nastavi. Potencijale srpskog vinskog sektora, koje je do devedesetih godina stagniralo, predstavila je predstavnica PKS-a Milada Lukešević koja je istaknula kako od 2000. godine taj sektor raste i danas zauzima značajno mjesto u poljoprivredi Srbije. Na to ukazuje podatak da je prošle godine Srbija izvezla vina u visini 17 milijuna dolara, a uvezla u vrijednosti oko 40 milijuna dolara. “Nastojimo da se ta razlika uvoza i izvoza smanji što je više moguće, a to možemo postići

jedino visokom kvalitetom proizvoda koja je sve prisutnija u Srbiji. Također, radimo i novi zakon o vinu koji usuglašavamo s regulativama iz EU-a, koji bi potkraj ove godine trebao biti gotov”, kazala je Milada Lukešević, zahvalivši se HGK-u na suradnji i sudjelovanju u zajedničkim projektima. U Hrvatskoj 20.941 hektar vinograda Potencijale hrvatskoga vinskog sektora predstavio je tajnik Udruženja vinara HGK Igor Barbarić koji je naglasio kako Hrvatska ima ukupno 20.941 hektar vinograda prosječne veličine 0,26 hektara ili 0,51 hektar u jednom gospodarstvu. Većina proizvođača grožđa, čak njih 90 posto, su mali proizvođači čiji su vinogradi do jedan hektar površine. U prometu vina sudjeluju 1624 proizvođača sa 575.389 hektolitara vina, dok 75 posto vina u prometu imaju vina

sa zaštićenom oznakom izvornosti. Vrijednost proizvodnje vina iznosi 7,3 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 22,5 milijuna litara vina u vrijednosti od 32 milijuna američkih dolara, a izvoz je iznosio 3,5 milijuna litara u vrijednosti od 15,5 milijuna dolara. Vina se ponajviše izvoze u Bosnu i Hercegovinu, Njemačku, Srbiju i Crnu Goru, a uvoze iz Makedonije, Francuske, Italije i Njemačke. Barbarić je predstavio i rad Udruženja vinarstva HGK koje radi na promociji vina u zemlji, regiji, na zajedničkom tržištu EU-a i na trećim tržištima, te na

Kroz predstavljanje hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja predstavljamo i hrvatsku poljoprivredu, rekao je Vasić brendiranju hrvatskih vina i Hrvatske kao vinske zemlje. Osim toga, to udruženje sudjeluje u donošenju propisa te artikuliranju problema i potreba sektora prema mjerodavnim tijelima te provodi edukacije članica u sektoru vinogradarstva i vinarstva. Inače, tijekom jeseni nastavit će se s promocijom hrvatskih vina na tržištu Srbije, ponajprije putem prodajnih sajmova u nekim od najvećih trgovačkih centara u Srbiji. (S.P.)

Tko je trebao ići u Moskvu Turistički djelatnici u Sloveniji nezadovoljni su što je na paradu u Moskvu išao samo ministar vanjskih poslova. Gosti iz Rusije, naime, važni su za slovenski turizam, a upravo ruski vlasnik Zdravilišča Rogaška Zdravstvo Sergej Kacijev trenutačno je najveći investitor u slovenski turizam. Ruski vlasnik ulaže 20 milijuna eura u novi hotel Atlantida, u nove apartmane te u obnovu termalnih prostora. U Moskvu je trebao ići predsjednik države, izjavio je Rene Biščak, direktor agencije specijalizirane za tržišta bivšeg Sovjetskog saveza, napomenuvši da će Slovenija, kada prestanu sankcije protiv Rusije, opet izvući kraći kraj. Polemika s poreznicima Obrtnička zbornica Slovenije optužila je Vladu da je pogazila obećanje kako obrtnike neće više opterećivati novim nametima. Obrtnici su izračunali da će svaki od njih imati novog troška s uvođenjem fiskalnih blagajni (od 2. siječnja 2016.) u rasponu od 1500 do 1800 eura. Još kažu da priljev u državnu blagajnu neće biti ništa veći. Državna tajnica u Ministarstvu financija Mateja Vraničar navodi drukčije podatke – da će obrtnici imati samo 300 eura troška s fiskalnom blagajnom, a da će se u državni proračun sliti između 50 i 100 milijuna eura više poreza. Adio Clio Prvog radnog tjedna u svibnju Revoz je zaključio proizvodnju automobila Clio druge generacije koji je bio njegov najuspješniji model. Od 1998. proizveli su 1,5 milijuna automobila toga tipa. Sada u Novom Mestu proizvode samo Twingo i Smart fourtour. U prvom kvartalu s proizvodne trake u Revozu sišlo je 47.000 takvih automobila.

24 TURIZAM *vijesti Izložba o glagoljici

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 118 mil kn ponuđeno za Plat 18% više od početne cijene

Predstečajne nagodbe u turističkom sektoru Turistička zajednica Mošćeničke Drage organizira 20. svibnja u Beču posebnu prezentaciju te destinacije pod nazivom Glagoljica - trajni pečat hrvatske pismenosti i identiteta. Dosad je ta turistička zajednica organizirala slične izložbe u Grazu, Beču, Schopronu i Gellsenkirchenu. Muzej seljačkih buna dobio nagradu Nakon što je ušao među 12 finalista za prestižnu godišnju nagradu pod nazivom Heritage in motion, koja se dodjeljuje projektima novih tehnologija u području baštine, projekt Gubec Teatar koji provodi Muzej seljačkih buna iz Gornje Stubice osvojio je nagradu u kategoriji Film i video. Taj je projekt Muzej seljačkih buna napravio za obljetnicu Velike seljačke bune 2013. godi-

ne, a u njegovoj realizaciji sudjelovao je čitav tim istaknutih stručnjaka za multimedije. Bečka turistička zajednica daje stipendije Bečka turistička zajednica u suradnji sa sveučilištem Modul University Vienna dodjeljuje stipendije za doktorski studij menadžmenta u turizmu s posebnim naglaskom na gradski turizam. Stipendija je vrijedna 50.000 eura, a početak studija predviđa se u zimskom semestru 2015./2016. Prijave kandidata iz cijeloga svijeta primaju se do 30. lipnja, a uvjet su završeni magisterij ili istovjetni akademski stupanj, tečno znanje engleskog jezika te istraživačko iskustvo.

KHA četiri novi vlasnik Hotela Plat Hrvatska država gotovo potpuno izlazi iz vlasništva turističkih tvrtki, a posljednji primjer uspješne predstečajne nagodbe je ulazak tvrtke KHA četiri iz Zagreba u vlasništvo Hotela Plat Sanja Plješa plješa@privredni.hr

inistarstvo turizma je u sklopu svoje nadležnosti dosad koordiniralo aktivnosti u restrukturiranju ukupno 13 društava iz turističkog sektora, i to 11 tvrtki u većinskom državnom vlasništvu i dva društva od posebnog državnog interesa. Te tvrtke u svom sastavu imaju hotele, turistička naselja i kampove. U hotelima i turističkim naseljima se nalazi 10.814 kreveta, a u kampovima 9626 mjesta, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. Dodao je kako u tim tvrtkama trenutno radi 968 zaposlenika te

barem još toliko sezonskih radnika. U postupcima predstečajnih nagodbi za te tvrtke dogovoreno je kako će strateški partneri u imovinu tih društava u razdoblju od jedne do pet godina uložiti ukupno 861,4 milijuna kuna. Na konferenciji za novinare je naglašeno kako hrvatska država gotovo potpuno izlazi iz vlasništva turi-

Još se očekuje privatizacija rapskog Imperiala, dubrovačkih Hotela Maestral te tvrtke Jadran Crikvenica stičkih tvrtki, a posljednji pozitivni primjer uspješne predstečajne nagodbe je ulazak tvrtke KHA četi-

ri iz Zagreba u vlasništvo Hotela Plat. Daljnja privatizacija Naime, kako je već poznato, na sjednici Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), održanoj u ožujku ove godine, prihvaćena je obvezujuća ponuda tvrtke KHA četiri Zagreb za kupnju dionica tvrt-

ke Hoteli Plat, čime je ta tvrtka postala novi vlasnik 92,49 posto temeljnog kapitala turističke tvrtke iz Plata. Za tu je turističku tvrtku ponuđeno 118 milijuna kuna ili 18 posto više od početne cijene. Država bi u procesu restrukturiranja i privatizacije Hotela Plat trebala uprihoditi 178,8 milijuna kuna. Predstojnik Dr-

žavnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović je rekao kako će država uskoro u cijelosti izaći iz vlasništva turističkih tvrtki u kojima je imala većinsko vlasništvo. Još se očekuje privatizacija rapske turističke tvrtke Imperial, dubrovačkih Hotela Maestral te turističke tvrtke Jadran Crikvenica.

Predstavnici ADAC-a u Hrvatskoj

Hrvatski kampovi sve kvalitetniji Specifičnost i poseban sustav ocjenjivanja kampova odlikuje kamping vodič jednog od najvećih njemačkih autoklubova ADAC. Njihov je sustav ocjenjivanja uglavnom prihvaćen kao jedan od najznačajnijih u Europi kad je riječ o kvaliteti kampova. U tom je vodiču za ovu godinu, među ostalim, navedeno 114 hrvatskih kampova. Najboljim europskim kampovima proglašeno je i pet hrvatskih kampova, a to su Zaton, Krk, Valalta, Lanterna i Park Umag, rekao je Kurt Heinen, potpredsjednik

dru i jednom u Splitu. Od toga je njih 26 otvoreno u razdoblju pred i posezone. Osim toga, ADAC-

U ADAC-ovm vodiču navedeno je čak 114 hrvatskih kampova ADAC-a zadužen za turizam. On je sa svojim suradnicima prošli tjedan posjetio Hrvatsku i susreo se s Darkom Lorencinom, ministrom turizma. Tom je prigodom Lorencin istaknuo kako je uz kampove koje je

spomenuo Heinen još 38 hrvatskih kampova označeno simbolom koji ukazuje na vidljivo značajno povećanje kvalitete sadržaja i ponude u odnosu na prethodnu godinu. Riječ je o 20 kampova u Istri, 12 na Kvarneru, pet u Za-

ova istraživanja pokazuju kako se povećava kvaliteta hrvatskih kampova. Tako su u ovoj godini prosječnu kvalitetu promatranu brojem zvjezdica, u odnosu na prošlu godinu, povećali kampovi u kontinentalnom dije-

lu naše zemlje i to za čak 19 posto. Nakon njih slijede kampovi na dubrovačkom području od kojih je 3,2 posto povećalo kvalitetu ponude, zatim na splitskom s povećanjem od 2,4 posto te istarskom području čijih je 2,2 posto kampova povećalo kvalitetu turističke ponude. Važno je istaknuti kako su Lorencin i Heinen razgovarali o dosadašnjoj uspješnoj suradnji te dogovarali buduću suradnju pri čemu su istaknuli moguće održavanje utrke old timer automobila 2016. u Hrvatskoj. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

IDC Datacenter Transformation Roadshow 2015

Temelj novih poslovnih modela Moderni datacentri nezaobilazna su mjesta za razmjenu informacija među zaposlenicima, partnerima i klijentima u današnjem međusobno isprepletenom i povezanom poslovnom svijetu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

renutačna tehnološka tranzicija na treću informatičku platformu, koja uključuje mobilno poslovanje, usluge računalstva u oblaku, tehnologije analize podataka (Big Data), društvene mreže te IoT (Internet of Things), ima izravan učinak na gradnju i promjene unutar podatkovnih centara. Stoga je analitička kuća IDC Adriatics, s partnerima, organizirala konferenciju Datacenter Transformation Roadshow 2015 koja je obuhvatila aktualne teme kao što su hosting, zaštita i migracija fizičke i virtual-

ne infrastrukture računalstva u oblaku, upravljanje IT infrastrukturom, ravnoteža između internog i vanjskog podatkovnog centra te njihova operacionalizacija i optimizacija. “U razdoblju od 2017.

isprepletenom i povezanom poslovnom svijetu. Podatkovni centri također predstavljaju temelj za stvaranje novih poslovnih modela, gdje niveliranje velikih količina podataka ključno pridonosi kvalitetnijem uvidu u vlastito poslovanje”, dodala je Ana Papež.

Od 2017. na svjetskoj razini očekujemo lagani pad broja datacentara, kaže Ana Papež na svjetskoj razini očekujemo lagani pad broja datacentara, ali istovremeno porast pružatelja usluga te širenje ukupne površine podatkovnih centara na približno 180 milijuna

četvornih metara u 2018. godini”, istaknula je Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa. “Moderni podatkovni centri nisu samo poslužiteljske sobe u koji-

ma kompanije pohranjuju svoje podatke, već služe i kao nezaobilazna mjesta za razmjenu informacija među zaposlenicima, partnerima i klijentima u današnjem međusobno

Važna je sigurnost Među važnijim podatkovnim centrima u Hrvatskoj ističu se Datacross Jastrebarsko, datacentri tvrtki Altus IT, Megatrend te Hrvatskog telekoma i Vipneta. Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa za tržišta softvera i IT usluga, kazao je kako se podatkovni centri po veličini

mogu podijeliti u tri grupe. Prvu čine oni manji, do otprilike 200 četvornih metara. Slijede podatkovni centri koji se prostiru na oko 200 pa do otprilike 2000 četvornih metara te potom oni veći od toga. Najveći datacentri u svijetu pak mogu narasti i do 40.000 četvornih metara. “Očekuje se kako će rasti broj tih velikih centara”, napomenuo je Juras. Važno je naglasiti kako se u izgradnji podatkovnih centara posebna pozornost posvećuje njihovoj sigurnosti jer oni čuvaju i brinu o iznimno važnim podacima i IT opremi raznih institucija, banaka, malih i srednjih tvrtki te velikih kompanija.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Scott Hahn Razlozi za vjerovanje Verbum

Autor u ovoj knjizi tumači sadržaj katoličke vjere i razloge da je prihvatimo polazeći od Svetoga pisma, iskustva vlastite borbe i borbe drugih obraćenika, od svakodnevnoga života pa sve do prirodnih znanosti. Hahn pokazuje da razum i objava, naravno i nadnaravno, nisu u suprotnosti jedno s drugim, nego nude komplementarne dokaze da Bog postoji. Uz to, on vodi čitatelje k uvidu da je Bog stvorio svemir s određenom svrhom i da tragove Božjega stvaranja i djelovanja možemo pronaći ne samo u Bibliji nego i u svijetu koji nas okružuje.

Branislav Glumac SOBA KAO ZAVIČAJ V.B.Z.

U ovoj Glumčevoj prozi, kako piše Alojz Majetić, sudaraju se i memoarizmi, i autobiografizmi, i esejizmi, i feljtonizmi, i vinjetizmi, i okusi pjesme u prozi, i konfesionalizmi, i polemičke sjekire i političke grilje – autor se ničega nije libio i od mješavine svega toga stvorio je žanr koji će tek dobiti svoje književno-povijesno i teorijski fundirano ime. U sobi ispovjedaonici pisac se ispovijeda sebi samome. Gleda se u oči i kaže si sve u lice. Razgovor sa samim sobom bude mu vrlo ljekovit. Pisac se pere deterdžentom krajnje iskrenosti.

Alida Bremer Olivino nasljeđe Fraktura

Kada krene u potragu za naslijeđenim maslinikom i zaplete se u ralje hrvatske birokracije, Alida započinje potragu za vlastitim korijenima, za pričama koje se u njezinoj obitelji nikada nisu ispričale. Od teškoga težačkog života u Vodicama na prijelazu stoljeća, preko Prvoga svjetskoga rata, atentata na Stjepana Radića, okupacije Dalmacije, ustanka i partizanske borbe, odlazaka u logore, zbjega u El Shattu do Domovinskoga rata, Alida Bremer tka priču o obiteljskim tajnama, odvođenjima u noć, strijeljanjima i paljenju kuća...

Ece Temelkuran Žene koje pušu u čvorove Naklada Ljevak

Muškarac je slomio srce jednoj ženi… Četiri žene su odlučile prijeći pustinju kako bi ga ubile, a ovo je priča o tom putovanju. Odluka da krenu na put bez dogovorenog odredišta i cilja - osim osvete - te način na koji se one podupiru i razmjenjuju intimne priče omogućuju nam da zajedno s njima propitujemo odnos slučaja i sudbine, kao i stvarnoga i prividnoga života. Čitajući knjigu postajemo svjesni činjenice kako je u svakodnevnom životu politička sfera isprepletena s onom najintimnijom.

Maja Kefeček Namazi i umaci Planetopija

Nakon što nam je u svoje prve dvije kuharice ponudila raznovrsne veganske recepte za slane i slatke delicije od brašna, Maja Kefeček sada nudi zbirku recepata za kojom ćete često posegnuti, bilo da želite osvježiti svoj uobičajeni sendvič, gricnuti nešto na kruhu, ponuditi prijateljima originalan umak, obogatiti svoj desert... Treba samo odabrati recept: od leće, tofua, graha, patlidžana, tajlandski, marokanski, meksički, slani ili slatki... svaki prepun okusa za uživanje i bez namirnica životinjskog podrijetla.

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska, Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743. Staro željezo

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažemo kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavamo više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdajemo urednu dokumentaciju o zbrinjavanju.

Između ostalog otkupljujemo stare neispravne elektromotore 1,5 kn/kg, staro željezo - E3 (prva klasa) 1,00 kn/kg; E1 (druga klasa) 0,70 kn/kg. Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.tcom. hr, +385 44 882703, +385 98 376616.

Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Proizvodni kapaciteti

Vatrogasne cijevi

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

Ozka Insaa, Istanbul, Turska, www.ozkaltd.com.tr. Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467. IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208.

Sustavi automatizacije

Intea, Zagreb, www.intea.hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar. mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

Projektiranje i nadzor

lijuna kuna. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

gradnji gradskih prometnica. Rok dostave ponuda je 27. svibnja.

Đuro Đaković inženjering, Slavonski Brod, www.dd-inzenjering.hr. Tvrtka nudi usluge projektiranja, izvođačkog inženjeringa, izvođenja radova, tehničkog nadzora. Kontakt: Petar Borić, ddinzenjering@sb.t-com. hr, +385 35 448324.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Usluge gradnje i opremanja

Grad Karlovac nabavlja usluge gradnje i opremanja u okviru projekta Slatkovodni akvarij i muzej rijeka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 26,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. lipnja.

Kruh i krušni proizvodi

NP Plitvička jezera nabavlja kruh i krušne proizvode. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja. Popravak krova

Usluge čišćenja

Klinička bolnica Merkur nabavlja usluge čišćenja prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 450.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. Terminalska oprema (terminali)

Hrvatska lutrija nabavlja terminalsku opremu (terminale). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 6,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja. Službena zimska odjeća

Hrvatska pošta nabavlja službenu zimsku odjeću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi četiri mi-

Hrvatska radiotelevizija nabavlja radove na popravku krova HRT centra Rijeka. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. lipnja. Regija Kancelarijski materijal i toneri

Motorne pile

Sarajevo šume nabavljaju motorne pile. Rok dostave ponuda je 26. svibnja. Izrada prostornog i urbanističkog plana grada Doboja

Grad Doboj nabavlja usluge izrade prostornog i urbanističkog plana grada Doboja. Rok dostave ponuda je 8. lipnja. Nabava tezgi

Grad Prijedor nabavlja tezge. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Služba za zajedničke poslove Vlade RS-a nabavlja kancelarijski materijal i tonere. Rok dostave ponuda je 27. svibnja. Izgradnja gradskih prometnica

Zavod za planiranje i izgradnju Općine Kakanj nabavlja radove na iz-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Intergrafika

Prodaju se autoservis, betonara, silosi i skladišta Stambeno-poslovna zgrada s autoservisom u Sesvetama procijenjena na 3,6 milijuna kuna. Ukupna površina objekta iznosi 1612 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 20. svibnja, u 9.45 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi broj 94/II. (ulična zgrada). Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda, na broj računa HR 9223900011300000460, s pozivom na broj 47811. Tvornica metalnih proizvoda, skladište i upravna zgrada u Osijeku, procijenjeni na 8,3 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 34.865 četvornih metara. Dražba će se održati 20. svibnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka ulica 2, u sobi broj 22/I. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR312390001 1300000200, s pozivom na broj HR05 272-5312013. Sedam gospodarskih zgrada i dva silosa u Zaprešiću, procijenjeni na 10,6 milijuna kuna. Nalaze se u naselju Kupljenovo, a prostiru na površini od 5505 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 20. svibnja u 10.15 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, u sobi 33/II. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda na broj HR35239000113000 02553, s pozivom na broj HR00 100-713-14. Zemljište na Čiovu, procijenjeno na 14,5 milijuna kuna. Prostire se na 19.326 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 21. svibnja u 10 sati na

Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, u sudnici broj 22. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun stečajnog dužnika Pomgrad d.d. u stečaju, broj HR4223400091190 023215. Građevinsko zemljište u Dubrovniku s pripadajućom infrastrukturom, procijenjeno na 19 milijuna kuna. Nalazi se u Zoranićevoj ulici, na Lapadu, a prostire se na 1862 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 21. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska ulica 6, u sudnici 22. Jamčevina je 10 posto, a plaća se na račun stečajnog dužnika Pomgrad d.d. u stečaju, broj HR4223400091190 023215. Autosalon i druge nekretnine u Varaždinu s početnom cijenom od tri milijuna kuna. Nekretnine se prostiru na 6500 četvornih metara. Ročište za dražbu bit će 25. svibnja u 12.45 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ulica braće Radić 2, soba broj 221. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj HR402 3900011300002754, pozivom na spisa St-37/14. Dvije stambene zgrade sa 11 stanova u Zaboku procijenjene na šest milijuna kuna. Ročište za prodaju zakazano je za 26. svibnja u 10.45 sati, u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 90/II. (ulična zgrada). Jamstvo u iznosu od pet posto uplaćuje se na račun Suda HR 92 23900011300000460, s pozivom na na broj 05 113713.

Betonara, pripadajuće zgrade i dvorište u Galižani kod Vodnjana, procijenjeni na 24,2 milijuna kuna. Objekti se prostiru na 11.960 četvornih metara. Dražba za ročište održat će se 26. svibnja u 12 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sudnici broj 25. Na ovoj dražbi nekretnine se mogu prodati u pola cijene. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na broj HR292390001 1300002176 pozivom na broj 2-1629-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Poslovne zgrade, prodavaonice, skladišta i druge nekretnine poduzeća Opeco iz Virovitice u stečaju, procijenjeni na 15,6 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 66.420 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 28. svibnja u 9.30 sati, na Trgovačkom sudu u Bjelovaru, Lebovićeva ulica 42, u sudnici broj 4. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda u Bjelovaru broj HR612390001 1300000630, s pozivom na broj 05 540-34-2014. Obiteljsko gospodarstvo u Drinovcima, u Šibensko-kninskoj županiji, procijenjeno na 9,8 milijuna kuna. Zemljište obuhvaća 3643 četvorna metra, a zgrade 1974 četvorna metra. Dražba će se održati 28. svibnja u 10.45 sati na Općinskom sudu u Drnišu, Kralja Tomislava 2. Jamčevina iznosi 345.000 kuna, a uplaćuje se na račun Općinskog suda u Šibeniku broj HR402390 0011300001202, model HR 05, s pozivom na broj 400-856-150.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Međunarodni sajam grafičke industrije i papira od 27. do 30. svibnja, Zagreb Kao bienalna priredba sajam okuplja značajnije svjetske proizvođače strojeva, uređaja i pribora za grafičku industriju te industriju papira i kartona, kao i pomoćnih materijala i gotovih proizvoda. Sajam potiče razvoj informatičke, nakladničke i grafičke djelatnosti, industrije papira kao i cjelokupno poduzetništvo u ovoj gospodarskoj grani. Sajam prati program stručnih predavanja na kojem sudjeluju stručnjaci iz zemlje i inozemstva.

Modernpak Međunarodni sajam ambalaže i pakiranja od 27. do 30. svibnja, Zagreb Namijenjen susretu proizvođača i potrošača - korisnika ambalaže, Modernpak okuplja struku s misijom razmjene znanja i iskustva s područja proizvodnje i primjene ambalaže te distribucije roba, istovremeno prezentirajući najnovije trendove i inovacije u tehnologiji pakiranja kao i suvremena rješenja za ekološki prihvatljivu ambalažu.

Sajam lova i ribolova Međunarodni sajam lova, ribolova, lovnog turizma i nautike od 28. do 31. svibnja, Kragujevac Sajam okuplja izlagače iz područja proizvodnje i prometa lovačkim oružjem, proizvođače i distributere ribolovnog pribora i opreme. Predstavit će se turističke tvrtke i agencije, te izlagači iz nautičkog sektora. Tijekom svih dana trajanja sajma organizirane su tribine i stručna predavanja te natjecanje u gađanju glinenih golubova.

Vinodar Izložba vina i tradicionalnih proizvoda od 31. svibnja do 6. lipnja, Daruvar Sedamnaesti put zaredom u Daruvaru se održava Vinodar – međunarodna izložba vina i sajam tradicionalnih proizvoda Bjelovarsko-bilogorske županije. Održat će se izložba proizvođača vina, eko-etno izložba, ocjenjivanje vina i etiketa, dodjela priznanja, sajam tradicionalnih proizvoda i popratne opreme, promocija turističke ponude, stručna predavanja, terenske radionice te okrugli stolovi posvećeni uzgoju vinove loze te proizvodnji i očuvanju vina.

Energa Međunarodni sajam energije i obnovljivih izvora energije od 9. do 12. lipnja, Tuzla U proteklim godinama sajam i konferencija Energa potvrdili su se kao uspješni i atraktivni poslovni događaji, te svrstali među najznačajnije manifestacije u području energetike u BiH i regiji. Ovaj sajam je mjesto susreta uglednih bosanskohercegovačkih i inozemnih kompanija i institucija koje prezentiraju svoja raznovrsna istraživačka i proizvodna ostvarenja, trendove i dostignuća moderne energetike te različite oblike poslovne suradnje.

Podatke sakupili:

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 4. do 10. svibnja ukupno je bilo 122 stečajna postupka što je 30 posto više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je zaključeno 26 postupaka. Brzih stečajnih postupaka je bilo 25. Izbrisano je 206 subjekata, što je tri puta više od tjedna ranije. Osnovana su 322 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (141), zatim Osijek (30), Pazin i Varaždin su izjednačeni sa 27 novoosnovanih trgovačkih društava, a slijedi ih Split sa 25 novih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (190), te ukupno 132 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 28,7 mlrd kn

ukupni dug poslovnih subjekata

Financijska agencija

U ožujku blokirano 48.66

Više od dvije trećine poslovnih subjekata ili njih 32.665 odnosi se na poslovne subj milijarde kuna ukupnoga duga

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

16 4 6 6 26 1 25 14 14 66 13 5 10 12 26

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

206 206 0 0 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

322 132 190 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

7 9 6 30 27 19 0

REJTING TJEDNA

MULINO d. o. o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

12 25 7 27 12 141

rema podacima Financijske agencije zbog nepodmirenoga duga, na dan 31. ožujka, bilo je blokirano 48.667 poslovnih subjekata, što je za 1,8 posto više u odnosu na veljaču. Njihov ukupni dug iznosio je 28,7 milijardi kuna, što je za 0,9 posto manje nego mjesec dana ranije. Na godišnjoj razini, riječ je o smanjenju za 11.374 poslovna subjekta (18,9 posto) i smanjenju duga od 5,1 milijarde kuna (15,1 posto). Zbog nepodmirenih obveza u ožujku su bila blokirana 320.802 građana koji su dugovali 32,02 milijarde kuna, ili 1,8 posto više nego u veljači. Dominiraju dugotrajno blokirani Promatramo li insolventnost prema trajanju blokade, i u ožujku su dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako

po broju tako i po iznosu blokade. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, u odnosu na veljaču, povećan je za 0,2 posto, a iznos njihovog duga

U ožujku su bila blokirana 320.802 građana koja su dugovala 32,02 milijarde kuna

smanjen je za 0,9 posto. Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi je veći za 787 poslovnih subjekata nego krajem prethodnog mjeseca, ali je njihov nepodmireni dug manji za 34,1 milijun kuna. U blokadi do 60 dana bila su 4822 poslovna subjekta, čije su evidentirane prijavljene a nepomirene obveze iznosile 940,3 milijuna kuna.

Ukupan broj blokiranih poslovnih subjekata, u odnosu na stanje 31. ožujka prošle godine, manji je za 18,9 posto, a iznos duga za 15,1 posto. Više od 70 posto poslovnih subjekata u blokadi je dužoj od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 86,6 posto ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, duljoj od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 35,4 posto, dok je njihov ukupan dug 10 milijardi kuna. Promatramo li pojavu insolventnosti prema trajanju blokade i vrsti poslovnih subjekata, pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, vidljivo je da dominiraju pravne i fizičke osobe u dugotrajnoj blokadi, onoj od 360 i više dana. Više od dvije trećine poslovnih subjekata

ili njih 32.665 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihovih nepodmirenih obveza čini 69,9 posto ili 20,03 milijarde kuna ukupnoga duga. Od ukupno 48.667 blokiranih poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih nepodmirenih obveza ili 74,3 posto. Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih a nepodmirenih obveza za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u blokadi do 30 dana, koji iznosi 377,4 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, koji iznosi 17,9 milijardi kuna. Najveći dio pravnih osoba, njih 12.416, koje su u dugotrajnoj blokadi, pravne su osobe bez zaposlenih radnika. Njihov

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015.

( 10 mlrd kn

( 7,4 mlrd kn

duguju blokirani 5 i više godina

Ina

Dividenda 15 kuna po dionici

ukupni dug fizičkih osoba

67 poslovnih subjekata

jekte bez zaposlenih. Iznos njihovih nepodmirenih obveza čini 69,9 posto ili 20,03 Pregled broja blokiranih FIZIČKIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2015. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih fizičkih osoba

do 30 dana 31 – 60 dana

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 14,4 32.276

Struktura u%

Broj zaposlenih

1.527

6,0

2.005

726

2,9

841

6,1

32.919

Struktura u% 0,4 0,5

61 – 180 dana

2.088

8,3

1.924

13,8

155.826

2,1

181 – 360 dana

1.498

5,9

1.205

8,7

203.741

2,8

više od 360 dana

19.471

76,9

7.927

57,0

6.934.405

94,2

UKUPNO

25.310

100,0

13.902

100,0

7.359.167

100,0

Broj blokiranih POSLOVNIH SUBJEKATA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2015. – prema ročnosti (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade do 30 dana

Broj blokiranih poslovnih subjekata 3.280

Struktura u%

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 22,1 409.648

Struktura u%

6,7

7.140

1.542

3,2

2.467

7,6

530.637

61 – 180 dana

5.075

10,4

6.004

18,6

1.331.425

4,6

181 – 360 dana

3.903

8,0

3.651

11,3

1.574.417

5,5

31 – 60 dana

1,4 1,9

više od 360 dana

34.867

71,7

13.056

40,4

24.827.802

86,6

UKUPNO

48.667

100,0

32.318

100,0

28.673.929

100,0

Pregled broja blokiranih PRAVNIH OSOBA, broj zaposlenih i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, na dan 31. ožujka 2015. (iznosi u tisućama kuna) Trajanje blokade

Broj blokiranih pravnih osoba

do 30 dana 31 – 60 dana

Struktura u%

Broj zaposlenih

Iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje 27,9 377.372

Struktura u%

1.753

7,5

5.135

816

3,5

1.626

8,8

Struktura u% 1,8

497.718

2,3

61 – 180 dana

2.987

12,8

4.080

22,2

1.175.599

5,5

181 – 360 dana

2.405

10,3

2.446

13,3

1.370.676

6,4

više od 360 dana

15.396

65,9

5.129

27,8

17.893.397

84,0

UKUPNO

23.357

100,0

18.416

100,0

21.314.762

100,0

Izvor: Fina

ukupan dug iznosi 13,8 milijardi kuna. Fizičke osobe bez radnika duguju 4,6 milijardi kuna Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 76,9 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Naime, u ožujku je bilo blokirano 25.310 fizičkih osoba koje su ukupno du-

govale 7,4 milijarde kuna. U blokadi duljoj od godinu dana bila je 19.471 fizička osoba s dugom nešto većim od 6,9 milijardi kuna. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenog dospjelog a nepodmirenog duga kod fizičkih osoba blokiranih do 30 dana, koji iznosi 32,3 milijuna kuna. Kod dugotrajno blokiranih fizičkih osoba

njih 69 posto ili 13.426 su fizičke osobe bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,6 milijardi kuna. Prema stanju krajem ožujka 2015., broj fizičkih osoba u blokadi dužoj od godinu dana manji je za 0,1 posto, a dug veći za 0,2 posto. U odnosu na stanje godinu dana ranije, broj fizičkih osoba smanjen je za 11,4 posto,

Ina će svojim dioničarima isplatiti dividendu od ukupno 150 milijuna kuna ili 15 kuna po dionici, najavljeno je u pozivu za glavnu skupštinu koja će se održati 12. lipnja. “Isplata se predlaže kako bismo pokazali snagu kompanije u zahtjevnom okruženju i osigurali povrat ulaganja dioničarima te ojačali njihovo povjerenje”, stoji u pozivu. Predložena isplata dividende neće ugroziti financiranje budućih projekata, a neće ni značajno utjecati na financijski položaj i razinu duga, navodi se u odluci. Dobit ostvarena u 2014. od 631,3 mi-

lijuna kuna upotrijebit će se za pokriće akumuliranih gubitaka. Ti su gubici uglavnom povezani s nemogućnošću eksploatacije polja u Siriji. No i situacija na ostalim tržištima je izazovna. Uprava ocjenjuje da je za Inu 2014. bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja, pad cijene nafte i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji. “S obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja umanjili smo vrijednost imovine rafinerija i marketinga, što je zajedno s retroaktivnim porezom vezanim za vlastitu potrošnju rafinerija, prema odluci Porezne uprave Republike Hrvatske, dodatno opteretilo dobit za 325 milijuna kuna”, ističe se u pozivu u kojem se najavljuje i izmjena Statuta. (I.V.)

a iznos duga za 8,1 posto. Prema stanju na dan 31. ožujka 2015. godine, zbog nepodmirenih osnova za plaćanje u razdoblju do 60 dana, bile su blokirane 2253 fizičke osobe, što je za 419 fizičkih osoba više nego u veljači. Njihove evidentirane prijavljene dospjele obveze iznosile su 65,2 milijuna kuna ili 8,9 milijuna više nego potkraj veljače.

HBOR lani smanjio kreditiranje

Odobreno samo 886 kredita U 2014. godini Hrvatska banka za obnovu i razvitak dala je 886 kredita u ukupnom iznosu od 5,1 milijarde kuna. Od toga je 2,9 milijardi kuna plasirano putem poslovnih banaka, a 2,2 milijarde izravno. To je za 34 posto manja kreditna aktivnost nego što je bila u 2013. godini, stoji u godišnjem izvještaju HBOR-a upućenom Vladi. U obrazloženju piše da glavni razlog slabije kreditne aktivnosti leži u nastavku nepovoljnih makroekonomskih kretanja. “Produženo trajanje recesijskih trendova u realnom sektoru gospodarstva dovelo je do dodatnog slabljenja potražnje za kreditima i smanjilo spremnost poduzetnika na nova ulaganja”, stoji u izvještaju. Istodobno je stvoren višak likvid-

nosti bankarskog sustava, a banke su dodatno pooštrile kreditne uvjete. Osim toga, dio poduzetnika odgodio je svoje investicije očekujući bespovratni novac iz europskih fondova. U strukturi odobrenih kredita, 59 posto otpada na investicijska ulaganja, dok je za obrtna sredstva odobreno 41 posto kredita. Najviše kredita odobreno je malim i srednjim poduzetnicima, oko 82 posto. U tom sektoru dodijeljeno je 728 kredita, vrijednih ukupno 2,1 milijardu kuna. (I.V.)

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3877, 18. svibnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Potražnja za kunama i dalje minimalna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetak prošlog tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve, ali na tržištu novca nije bilo nikakve napetosti. Zahvaljujući iznimno visokoj likvidnosti, depozitne institucije su tijekom razdoblja održale potrebne razine svojih računa, pa zadnjih dana održavanja nije bilo nikakvih promjena u odnosu ponude i potražnje novca. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje na novčanom tržištu nije poremetilo kretanja. Potražnja za kunama i dalje je minimalna,

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

sektoru zasigurno već namirena. Jedino što je ovih dana najavljeno jest prognoza gospodarskog rasta koji bi do kraja godine trebao biti blago pozitivan, a u idućoj nešto ubrzaniji. Ostaje nam vidjeti koliko će oporavak gospodarstva pokrenuti potražnju za novcem na novčanom tržištu te hoće li biti većeg iskoraka u ostalim segmentima financijskog tržišta, osobito na tržištu kapitala. Za sve navedeno potrebna je potpora novčanog tržišta koje će, tek nakon pokretanja ovih segmenata, osjetiti dinamičniji protok likvidnosti i zanimljivije pokazatelje.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

11. 5. - 15. 5. 2015.

4. 5. - 8. 5. 2015.

300

250 3 200 150

100 1 50 0

11.5.2015.

12.5.2015.

13.5.2015.

14.5.2015.

15.5.2015.

duženja. Svako izostajanje aukcije trezorskih zapisa, u uvjetima ovako visoke ponude novca, sudionicima s viškom likvidnosti ne odgovara budući da im je izostala mogućnost usmjeravanja kratkoročnih viškova novca. S druge strane, dr-

dok je ponuda preobilna. Sudionici trguju vrlo skromno, a kamatne stope pale su na minimalne razine. Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, niti je aukcija najavljena za ovaj tjedan unatoč vrlo povoljnim uvjetima za-

ponedjeljak

utorak

žavni proračun se očito optimalno puni te nema potrebe za premošćivanjem manjkova likvidnosti. Ni prošle godine aukcije nisu bile redovite nego su održavane po potrebi, a u svibnju su održane samo dvije, na početku i na kraju mjeseca.

srijeda

četvrtak

petak

U sredini svibnja teško je govoriti o značajnijem rastu potražnje za novcem, ako nisu obznanjeni veći projekti u realnom ili financijskom sektoru. Ni priprema turističke sezone više nije daleko te je eventualna potreba za većom likvidnošću u ovome

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Rast vrijednosti kune prema dolaru i franku

Mirex u laganom padu

Vrijednost dolara prema kuni u proteklom tjednu smanjila se za 13 lipa. Završna vrijednost iznosila valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

7.570

5,331385

CAD

kanadski dolar

5,535822

JPY

japanski jen (100)

5,557418

CHF

švicarski franak

7,243196

GBP

britanska funta

10,463287

USD

američki dolar

EUR

euro

6,64991

USD

7,55 kuna gotovo svih pet proteklih radnih dana. 6.80

CHF

7.28

7.565

6.75

7.27

7.560

6.70

7.555

6.65

7150

12.5.

13.5.

14.5.

7.26

-0,5%

7.25

-1,0%

-0,2%

-1,5%

-0,4%

7.550

6.60

7.24

7.545

6.55

7.23

18250

15.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

dine, odnosno jedan posto u usporedbi s istim tromjesečjem 2014. Gospodarski rast u eurozoni ostvaren je na razini očekivanja, a potaknut 5075

Dow Jones

5050

7050

18200

5025

18150

5000

6950

18100

4975

18050 11.5.

5075 5050

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

11800

CAC40

11700

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

11.5.

19800

DAX

19750

5025

11600

5000

11500

19650

4975

11400

19600

4950 12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

NIKKEI 225

19700

11300 11.5.

NASDAQ

4950 11.5.

19550 11.5.

12.5.

24.4.

fond

4.5.

14.5.

datum

11.5.

vrijednost (kn)

12.5.

13.5.

promjena (%)

14.5.

2015 (%)

kategorija A

7000

6900

-0,6% 14.4.

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

podacima za prvo tromjesečje 2015. godine, realni BDP u eurozoni povećao se za 0,4 posto u usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle go18300

FTSE 100

MIREX - tjedni 0,20%

Blagi rast BDP-a potiče i dioničku živost

7100

MIREX - mjesečni 0%

Međunarodno tržište kapitala

Prošli tjedan bio je u znaku prognoza o rastu BDPa u eurozoni. Podaci su se s malim odmakom odrazili i na stanje na burzama. Prema preliminarnim

Vrijednost Mirexa B, srednje obračunske jedinice obveznih mirovinskih fondova, na kraju prošlog tjedna iznosila je 214,6391 bod. To je 0,2702 boda manje nego sedam dana ranije. Zadnja vrijednost Mirexa A bila je 110.6957, a Mirexa C 105.8884 boda.

-2,0%

7,550308

primjena od 16. svibnja 2015. 11.5.

Izvor: HNB

zine od 7,27 kuna spustio se na 7,24 kune na kraju tjedna. Euro je ostao stabilan kod vrijednosti od

je 6,64 kune za jedan dolar. Dosta blažu promjenu vrijednosti zabilježio je švicarski franak. S ra-

13.5.

14.5.

15.5.

11.5.

12.5.

13.5.

14.5.

15.5.

je porastom industrijske proizvodnje u prva tri ovogodišnja mjeseca. Posljednji podaci za ožujak pokazuju godišnji rast industrijske proizvodnje od 1,8 posto. Njemačka je u prvom tromjesečju imala rast BDP-a od 0,3 posto, a Francuska od 0,6 posto. Talijanski BDP bilježi stagnaciju, ali to je bolje od prognoze koja je govorila o minusu od 0,2 posto. Na Frankfurtskoj burzi zabilježen je potom i rast vrijednosti dionica kompanija poput Avive (1,69 posto), Dixonsa (1,01 posto) ili Burberryja (0,74 posto).

MIREX A

14.05.

110,6957

0,2469

5,82

AZ - A

14.05.

109,5102

0,2441

5,23

Erste Plavi - A

14.05.

109,5641

0,2863

4,19

PBZ CO - A

14.05.

113,3193

0,256

6,51

Raiffeisen OMF - A

14.05.

111,9943

0,2276

7,30

MIREX B

14.05.

214,6391

0,2774

4,34

AZ - B

14.05.

218,949

0,2348

3,95

kategorija B

Erste Plavi - B

14.05.

218,1865

0,3326

3,81

PBZ CO - B

14.05.

197,137

0,4058

4,96

Raiffeisen OMF - B

14.05.

216,7584

0,2542

4,84 2,86

kategorija C MIREX C

14.05.

105,8884

0,079

AZ - C

14.05.

103,6103

0,0186

1,81

Erste Plavi - C

14.05.

105,6973

0,0917

2,38

PBZ CO - C

14.05.

106,0438

0,0936

2,97

Raiffeisen OMF - C

14.05.

108,4445

0,1315

4,08

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

14.05.

208,9927

0,2598

4,81

AZ Profit

14.05.

246,2562

0,3037

4,29 2,68

Croatia osiguranje

14.05.

150,8049

0,3015

AZ Benefit

14.05.

226,8809

0,0824

3,75

Erste Plavi Expert

14.05.

179,3464

0,2397

3,41

Erste Plavi Protect

14.05.

177,7821

0,1198

1,33

www.privredni.hr Broj 3877, 18. svibnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 405,798 milijuna kuna

Ledo rastom cijene otvara sezonu stavlja pad od 5,5 milijuna kuna, ili 11 posto, u odnosu na tjedan ranije. Tjedni rast najlikvidnijih izdanja dosezao je 4,33 posto, a sedam izdanja ostvarilo je promet veći od milijun kuna. Indeks Crobex pao je

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi prošli je tjedan iznosio 43 milijuna kuna što predTop 10 po prometu

tjedna promjena

HT d.d. Adris grupa d.d. - povl. Ledo d.d. Atlantic grupa d.d. Končar d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Valamar Riviera d.d. Adris grupa d.d. Ina d.d. Atlantska plovidba d.d.

+0,51% -0,30% +4,33% +1,34% -0,71% -2,20% -1,17% +0,47% -3,04% -2,23%

zadnja cijena 158,05 332,00 8.200,00 910,00 695,00 1.290,00 20,21 405,90 3.350,00 211,16

promet 8.496.369,53 4.122.926,12 3.878.116,77 2.974.988,49 2.681.832,07 1.700.737,09 1.662.465,09 987.313,10 911.434,95 889.338,37

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 42.699.041,36 kn

za 0,38 posto te je završio na 1.719,23 boda. Najlikvidnije izdanje bio je HT s prometom od 8,5 milijuna kuna, od čega se 4,5 milijuna odnosi na blok transakcije po cijeni od 160 kuna. Slijedi povlašteno 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos srebro short 6 Turbos EBF long 6 Finvest Corp d.d. Europlantaže d.d. Turbos EBF long 7 Hrvatski duhani d.d. Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos DAX short I Imunološki zavod d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 7

izdanje Adris Grupe koje je trgovano u iznosu od 4,1 milijuna kuna uz pad cijene za 0,30 posto, na 332 kune. Treći najlikvidniji bio je Ledo koji je skupio 3,9 milijuna kuna prometa, od čega je 1,9 milijuna

tjedna promjena +77,36% +47,86% +33,24% +27,34% +25,44% +22,71% +18,40% +17,48% +16,21% +14,43%

zadnja cijena 30,86 62,10 31,99 885,00 49,80 80,99 20,72 93,40 82,00 27,28

promet 1.080,10 10.231,90 159,95 4.425,00 5.492,70 80,99 122,04 235.660,29 12.510,57 161,52

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.719,2300 1.003,5300 107,8272 143,6795

kuna vrijedila blok-transakcija po cijeni od 8200 kuna. U redovnoj trgovini ostvaren tjedni rast cijene 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS short A Turbos srebro short 9 Turbos H. HUB N. GAS short 9 Turbos srebro short 8 Tvornica olovaka Zagreb d.d. Turbos DAX long L Viktor Lenac d.d. Turbos zlato short 7 Turbos HT (dionica) long 4 Kotka d.d.

tjedna promjena -0,38% -0,48% -0,49% -0,38%

od 4,33 posto (isto na 8200 kuna), čime je Ledo, uoči sezone ljetnih vrućina, postao i dobitnik tjedna.

tjedna promjena -61,11% -44,64% -42,86% -30,51% -24,74% -22,56% -21,51% -21,38% -17,06% -15,45%

zadnja cijena 0,98 5,68 4,24 17,72 30,11 58,00 5,51 112,82 31,27 465,00

promet 1.134,00 3.087,24 2.195,80 3.882,60 5.863,81 232.619,45 11.020,00 559,82 2.096,82 13.950,00

*vijesti

Dobar tjedan za fondove, rasli i do tri posto Protekli tjedan je porasla vrijednost 56 od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova, a 11 njih zabilježilo je rast veći od jedan posto. Ukupno je 21 fond tjedan završio u crvenom, a tri fonda su pala više od jedan posto. Od 30 dioničkih fondova njih 19

je poraslo, dok ih 11 bilježi pad. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB euroaktiv koji je ostvario tjedni rast od 2,97 posto i postao dobitnik tjedna među fondovima. ZB euroaktiv 20 posto svog portfelja drži investirano u Francuskoj i Švicarskoj

te 14 posto u Velikoj Britaniji. U portfelju su najzastupljeniji financijski sektor sa 18 posto te sirovine i zdravstveni sektor (po 14 posto). Ukupno je, u proteklom tjednu, 10 od 14 mješovitih fondova zabilježilo rast cijene. Tri od

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

devet obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice je fond Ilirika BRIC s prinosom od 21,29 posto, a slijede ZB BRIC+ (21,22 posto) i KD Nova Europa (20,11 posto). od 7. 5. 2015 do 14. 5. 2015. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] -0,40 -0,98

HPB Global

87,4678

KD Victoria

18,6875

-1,13

OTP uravnoteženi

106,9986

HI-growth

€

11,3716

1,50

KD Balanced

9,1604

0,28

ZB euroaktiv

€

151,6065

2,97

Allianz Portfolio

149,0357

-0,31

ZB trend

183,4091

0,63

Smart Equity

€

108,0349

0,41

FIMA Equity

87,4210

0,06

Raiffeisen Harmonic

€

103,6400

0,76

KD Prvi izbor

15,2108

1,78

PBZ Conservative 10 fond

€

105,1621

0,03

Ilirika JIE

€

131,0747

2,01

You Invest Active

€

102,8000

0,51

PBZ Equity fond

€

10,3863

0,15

You Invest Balanced

€

102,1100

0,11

HPB Dionički

97,6017

0,11

You Invest Solid

€

100,7800

0,04

Erste Adriatic Equity

€

83,3000

0,24

NETA Global Developed

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

110,2917

-0,15

ZB bond

€

184,8287

-0,26

ZB aktiv

110,5572

0,17

HI-conservative

€

13,9569

-0,09

Raiffeisen Bonds

€

169,3100

0,02

PBZ Bond fond

€

123,4618

-0,17

Capital Two

88,2308

0,28

Ilirika Azijski tigar

€

53,3642

-1,02

PBZ I-Stock

€

8,2779

0,39

Platinum Global Opportunity

16,5782

1,44

KD Nova Europa

6,5012

1,76

OTP indeksni

38,9464

-0,74

Platinum Blue Chip

€

108,7831

1,00

NETA Frontier

587,4061

-0,03

OTP MERIDIAN 20

€

93,9384

-0,04

81,9300

-1,53

NETA US Algorithm

187,2016

2,24

NETA New Europe

72,0995

-0,15

Ilirika BRIC

€

87,2981

-0,21

CROBEX10

95,9785

-0,86

Capital One

197,9613

0,01

HPB Obveznički

€

151,3372

-0,12

NETA Emerging Bond

80,7886

0,15

Erste Adriatic Bond

€

112,4800

-0,06

Raiffeisen Classic

€

101,8800

-0,09

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

142,6113

0,01

ZB plus

174,6161

0,01

ZB europlus

€

149,8185

0,01

PBZ Euro Novčani

€

138,7230

0,01

Raiffeisen Cash

156,6200

0,01

Erste Money

150,5400

0,01

HI-cash

151,1186

0,02

PBZ Dollar fond

130,3548

0,02

HPB Novčani

142,7509

0,02

KD Energija

10,0482

0,46

ZB BRIC+

€

103,9302

0,08

Raiffeisen Dynamic

€

121,8400

0,15

Allianz Equity

€

138,7124

-0,27

OTP novčani fond

132,5245

0,01

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,2300

0,16

Money One

128,4551

0,04

ZB Future 2025

€

100,6932

0,73

Agram Euro Cash

€

12,2919

0,02

ZB Future 2030

€

101,2588

1,18

Allianz Cash

117,7355

0,01

ZB Future 2040

€

101,9032

1,41

Erste Euro-Money

€

114,9900

0,03

ZB Future 2055

€

101,9133

1,44

Auctor Cash

109,4237

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,1800

0,00

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

156,4419

1,08

HPB Euronovčani

€

106,1335

0,02

PBZ Global fond

€

14,7441

0,67

Locusta Cash

1335,8223

0,02

HI-balanced

€

12,8967

0,87

NETA MultiCash

107,4281

0,03

ICF Balanced

115,6214

-0,87

OTP euro novčani

€

102,6014

0,02

Pošta posuđuje 40 milijuna kuna Hrvatska pošta podignut će revolving kredit od 40 milijuna kuna. Novi kredit uzima se za pokriće “neočekivanih novčanih izdataka”. Taj novac se neće koristiti za vraćanje obveznica koje uskoro dospijevaju, poručeno je iz Pošte. Od 400 milijuna kuna obveznica s dospijećem do 31. svibnja 2015., HP je 300 milijuna kuna već refinancirao u studenome 2014. s novim dospijećem u studenome 2019. Novac za isplatu ostatka obveznica u iznosu od 100 milijuna kuna već je osigurana i bit će isplaćen u roku.

Više građevinskih dozvola u ožujku Nakon zamrlog izdavanja građevinskih dozvola u prva dva mjeseca, u ožujku je ove godine izdana 601 građevinska dozvola, što je 41,4 posto više nego u prethodnom mjesecu i 3,4 posto više nego u ožujku 2014. godine, priopćio je DZS. Međutim, povećano izdavanje građevinskih dozvola u ožujku nije nadoknadilo slabu aktivnost iz siječnja i veljače pa je prvi kvartal ove godine bio obilježen visokim padom broja izdanih dozvola od 14,9 posto u odnosu na prvi

kvartal prošle godine. Pritom je broj izdanih građevinskih dozvola za zgrade bio niži za 14,1 posto, dok je broj izdanih dozvola za ostale građevine smanjen za 18,8 posto. Iz IPARD-a isplaćeno 976.000 kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na temelju odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Tvrtki Anagalis iz Podgorača u Osječko-baranjskoj županiji isplaćeno je 976.672,50 kuna za kupnju poljoprivredne mehanizacije. Anagalis posjeduje oko 900 hektara gdje je za proizvodnju poljoprivredna mehanizacija jedan od osnovnih činitelja produktivnosti. Dobivenim novcem osuvremenit će tehnologiju proizvodnje i povećati produktivnost. U akvapark uloženo 25 milijuna eura Pored Poreča sagrađen je novi vodeni park pod imenom Aquacolors. Vrijednost ulaganja je 25 milijuna eura, a investitor je češka tvrtka Signum. Zabavni park proteže se na 7,5 hektara. Jedan od najvećih tobogana i u europskim razmjerima visok je 24 metra. Metalnu konstrukciju za tobogan izradila je splitska kompanija Adriacink. U parku će raditi oko 140 zaposlenih.

KONFERENCIJA

O SIGURNOSTI I KVALITETI HRANE s međunarodnim sudjelovanjem

GRAND HOTEL – 4 OPATIJSKA CVIJETA OPATIJA 25. – 27. SVIBNJA 2015.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Pod pokroviteljstvom: Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja

email: poljoprivreda@hgk.hr www.hgk.hr

Sponzor: Agroproteinka

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama

u novoj emisiji donosi: Znanost i promet

Upravljanje promjenama

Na Međunarodnoj konferenciji Znanost i razvitak prometa govorilo se o suradnji znanstvenonastavnih institucija i gospodarstva

Kako od normizacije doći do konkurentnosti i profitabilnosti, govori nam stručnjak za implementaciju strategije poslovanja, upravljanje promjenama i kvalitetom

Start-up

Zagrebački zeleni ured kroz Start-up akademiju priprema poduzetnike za početak rada ili podizanje posla na višu razinu

Natjecanje za posao

Klimatske promjene

Na međunarodnoj studentskoj radionici na FER-u studenti se natječu u programiranju aplikacija za mobilne telefone i traže buduće poslodavce

Kroz radionice projekta CroAdapt radi se na pripremi strategije prilagodbe klimatskim promjenama koje se odnose i na poslovni svijet