Pv 3878 by NEstar

RFID je budućnost Konferencija u Zagrebu pokazala prednosti nevidljive, beskontaktne i beskonačno primjenjive tehnologije

Zlatna bilanca Velike tvrtke posluju s dobiti, a i male su lani prešle u pozitivu, kaže predsjednica Fine Anđelka Buneta

Hrvatski izvoznici Poduzetnike u ovoj udruzi prije svega zanima kreiranje povoljnih kamatnih stopa za izvoznike

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 6-7

aktualno Str. 12

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 8 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 25. svibnja 2015. Godina LXII / Broj 3878. www.privredni.hr

privredni vjesnik

spremni za clp / najbolje poduzetnice / dječja moda dizzy / turizam / hrwwwatska / svijet financija

Izletnički brodari iz Krila JEsenice

zakinuti za prava u vlastitome moru >>16-17

Intervju: Tomislav Debeljak

bernardo bernardi u novoj eri

>> 12-13

>> 19

Ne ugovaramo poslove koji donose gubitke. Posla ima, treba nam još 450 radnika, kaže predsjednik Uprave Brodosplita

Ime slavnog arhitekta i interijerista postaje brend Grupe Era. Proizvodnja doista ekskluzivnog namještaja kreće u jesen

KONFERENCIJA

O SIGURNOSTI I KVALITETI HRANE s međunarodnim sudjelovanjem

GRAND HOTEL – 4 OPATIJSKA CVIJETA OPATIJA 25. – 27. SVIBNJA 2015.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo

Pod pokroviteljstvom: Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja

email: poljoprivreda@hgk.hr www.hgk.hr

Sponzor: Agroproteinka

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama

u novoj emisiji donosi: Zlatna bilanca

Ivina lavanda

ICT tržište

Žene i posao

RFID

Financijska agencija dodijelila je nagrade najboljim poduzećima prema poslovnim rezultatima za prošlu godinu

Mlada poduzetnica uz poslovno savjetovanje pokrenula posao sa specijalitetima začinjenim lavandom

Vrijednost tržišta računala i računalnih programa u prošloj godini porasla je za 4,1 posto na 6,5 milijardi kuna

Udruga poslovnih žena Krug na Svjetski dan poduzetnica nagradila najbolje poduzetnice i menadžerice

Tehnologija identifikacije radiovalovima već je svuda oko nas, a u budućnosti se očekuje još više njenih primjena

UVOD

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

pvinfo

BORIS LALOVAC, MINISTAR FINANCIJA:

Gost komentator: Ivo Bartulović, suvlasnik i direktor Centaurusa

Ne ponude li banke rješenje, slijedi zakon o stambenom kreditiranju

Svaka vrsta ima svoj stađun

Ne ponude li banke uskoro prijedlog rješenja, namjera mi je da u razgovoru s premijerom ponudim posebni zakon o stambenom kreditiranju. Još jednom ćemo pričekati i vidjeti što će ponuditi poslovne banke. Ako do početka lipnja ne dođe određeni prijedlog banaka, moj prijedlog će biti da krenemo s posebnim zakonom i riješimo kada netko može napustiti stan, kako se mogu dobivati krediti... Potpuno je neprihvatljivo da netko bude dužan više nego na početku vraćanja kredita. Vlada bi tijekom ljetne saborske stanke trebala pripremiti zakon koji bi se u Saboru mogao naći u rujnu.

IVAN VRDOLJAK, MINISTAR GOSPODARSTVA:

HEP kao regionalni lider Potvrđeno je da je Hrvatska elektroprivreda dobila veliki posao u Sloveniji i na tome im trebamo čestitati. To je ono na čemu sam inzistirao zadnjih nekoliko godina, da HEP izađe izvan granica Hrvatske, da se posvete regiji. Hrvatska elektroprivreda ima mogućnost biti regionalni energetski lider. HEP ima ključnu ulogu u hrvatskom energetskom investicijskom ciklusu i mora povećati svoj udio u tržištima susjednih zemalja. Za sve takve buduće poslove HEP će imati moju bezrezervnu podršku.

MIRNA RADOŠEVIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE SALVEA:

Kriza je stvar prošlosti Veliku životnu lekciju naučila sam kad sam nakon 10 godina rada u jednoj tvrtki dobila otkaz. No, iako se ta situacija činila kao moja osobna kriza, zapravo mi je pomogla da naučim i omogućila da napredujem u karijeri. Gospodarska kriza je, po mom mišljenju, stvar prošlosti. Danas menadžeri i vlasnici kompanija trebaju krizu osvijestiti, suočiti se s novom situacijom, zasukati rukave, napraviti strategiju i drugačije pristupiti tržištu. Sada je važno razvijati se kako bismo se mogli nositi s izazovima koji dolaze u budućnosti.

U domaćim hotelima nudi se manje od 10 posto domaće ribe. Službe nabave u hotelima nisu sklone uvažiti činjenicu da nekada svježe ribe ima, a nekad nema, i da nema uvijek svih vrsta ribe. No, pratiti prirodu i jesti ribu je kao i jesti svježe sezonsko voće

odatak da je u domaćim hotelima u ponudi 45 posto uvezene ribe vrlo je optimističan. Moguće je da je točan ako se u udjel ubraja smrznuta uvezena riba koju domaće tvrtke pakiraju i ako se ubroji riba iz uzgoja koju, istina, hoteli uzimaju iz domaćih ribogojilišta. Međutim, udio svježe ribe iz Jadranskog mora je puno manji i iznosi ispod 10 posto. Ispričat ću vam, primjera radi, kako su završili pregovori naše tvrtke Centaurus, koja se bavi opskrbom svježom ribom, s jednom većom hotelskom grupacijom koju smo trebali opskrbljavati. Pregovori su bili poodmakli, no unatoč volji uprave hotelske grupacije dogovor nije postignut, i to zbog velikog otpora službe nabave koja gleda na te stvari iz svoje perspektive i hoće pojednostaviti nabavu. Njima bi, ukratko, to bio prevelik posao, a nisu sigurni da bi njihovi gosti to cijenili. Zato rade serijsku i centraliziranu nabavu. Službe nabave u hotelima nisu sklone uvažiti činjenicu da nekada svježe ribe ima, a nekada nema i da nema uvijek svih vrsta ribe. No, pratiti prirodu i jesti ribu je kao i jesti svježe sezonsko voće ili ono uskladišteno i smrznuto. Razlika je, to svi znamo, ogromna.

Malo je i restorana, ako izuzmemo nekoliko vrsta oborite ribe, koji koriste domaću svježu ribu iz ulova. Problem je i to što ljeti, kad je glavna sezona, ima malo ulovljene ribe. Za vrijeme sezone svi traže škarpinu, zubaca, šampijera i to je uglavnom sve, dok se recimo trlja, mol ili neke druge vrste ribe ne traže, što je pogrešno jer se od ovih riba može pripremiti vrhunski obrok. S druge strane te vrste ribe izvozimo u Italiju, a njihovim ugostiteljima je odlična. Mi imamo najbolju ribu i to je potvrđeno na tržištima gdje je izvozimo. Jadranska riba je naj-

Za razliku od kupališne, gastro sezona i za turiste može trajati čitavu godinu bolja moguća riba. Recimo, riba iz dubokih mora je puno masnija - jedino tako i može opstati u dubinama. Naše koče love 50 vrsta različite ribe, a mi u ugostiteljstvo plasiramo samo njih nekoliko. Ostale vrste se prodaju u ribarnicama ili se izvoze. Istina, u Istri te u zadnje vrijeme u pojedinim splitskim malim konobama možete dobiti i ostale

vrste ribe. Za razliku od kupališne, gastro sezona i za turiste može trajati čitavu godinu. Recept je jednostavan: koristiti ono što je domaće i svježe. A svaka namirnica ima svoju sezonu. Meni se baš ne sviđa jesti grožđe u travnju iako ga i tada imamo u ponudi. Tako je i kod ribe. Svaka vrsta ima svoj stađun. Država bi mogla napraviti mnogo time da PDV na prehranu smanji na 10 posto. Tako bi pomogla građanima, ali i razvoju gastroturizma. Hrvatska jako loše gospodari morem i stvorena je takva situacija da se mali ljute na velike i

obrnuto. Poticajima su se favorizirali oni koji se bave plavom ribom, tako da udjel plave ribe ulovljene u našem moru na tržištu iznosi oko 80 posto, a po vrijednosti 70 posto. Naša tvrtka Centaurus je otvorila već šestu ribarnicu Gastro Brač, a planiramo ih otvarati još. Imamo 40 zaposlenih i u prosjeku zapošljavamo po jednog novog radnika mjesečno. Što se tiče Splita, tu smo zaokružili svoje planove, ali imamo stalne ponude iz Zagreba da otvorimo maloprodaju. Nekome zvuči možda nevjerojatno, ali u Zagrebu građani češće konzumiraju ribu nego oni na moru. Imamo dosta planova. Čak se pomalo bojimo izazova i mogućnosti koje su pred nama i koje mogu dovesti do značajnog rasta naše tvrtke. Nama je, naime, najvažniji odnos prema kupcima i mi ga želimo njegovati; nipošto ga ne želimo naglim rastom izgubiti. Izvoz smo smanjili jer dosta ribe sada plasiramo kroz svoje ribarnice i restoran. Svoj restoran Re Di Mare u Splitu profilirali smo kao riblji, u kojem se mogu dobiti mnoge vrste ribe. Naravno da sa svojim partnerima radimo i nadalje, a riječ je o 50 većih ribara i nizu manjih, te naša veleprodaja nije u padu.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

“ Proizvodima poput stolaca ili šalica kave, koji nemaju vlastiti izvor napajanja ili Wi-Fi, RFID tehnologije će omogućiti spajanje na internet.“ Stephane Pique, RFID stručnjak

RFID tehnologija - nadmoćna zamjena za bar-kod

Beskontaktna promjena gospodarstva

Radiofrekvencijska identifikacija koristi se u sve složenijim proizvodnim i poslovnim procesima, u svrhu smanjenja troškova konačnici unapređenja poslovanja Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

remda je još uvijek nismo svjesni, tehnologija radiofrekvencijske identifikacije (RFID) svugdje je oko nas. Jer, kako se procjenjuje, svaka osoba kraj sebe ima dnevno barem četiri RFID koda koji se nalaze na vozačkoj dozvoli, putovnici, bankovnoj ili tramvajskoj beskontaktnoj kartici, ključu od automobila te mobilnom telefonu. Primjena te tehnologije u poslovnim procesima doživljava procvat jer istovremeno olakšava i unapređuje poslovanje te time dugoročno donosi brojne uštede. Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet, kaže nam kako je zahvaljujući toj tehnologiji moguće prepoznati određeni predmet beskontaktno, radiofrekvencijskim putem. “Dosad smo u tim identifikacijskim tehnologijama imali bar-kod. Ali ta je

tehnologija došla do zasićenja. Ponajprije zato što bar-kod predstavlja nepromjenjiv podatak. Zatim, on je ograničen u odnosu na količinu podataka koji mogu stati na tu naljepnicu. RFID je pak mikročip s antenom. Elektromagnetski valovi aktiviraju čip koji se javlja čitaču i potom dolazi do komunikacije. Ovisno o vrsti, na memoriji čipa moguće je mijenjati podatke što je

RFID tehnologija još uvijek slabo prodire u Hrvatsku jer se smatra da je ona trošak, a ne investicija vrlo primjenjivo u gotovo svakoj djelatnosti, od proizvodnje, preko logistike, do medicine”, pojašnjava nam. Tako se može pratiti serijski broj određenog proizvoda, saznati točan datum njegove proizvod-

nje i pratiti put voća ili povrća. “RFID tehnologija razvija se i dalje u smislu da na sebe može prihvatiti i senzore. Tako da jedan takav beskontaktni identifikator može mjeriti temperaturu, vlažnost i drugo. Primjerice, pri izvozu mesa u Australiju može se mjeriti njegova temperatura tijekom puta, dakle od farme, pa sve do kupca”, napominje. Neinformirani korisnici Danas se RFID tehnologija koristi u sve složenijim proizvodnim i poslovnim procesima. “Sve u svrhu smanjenja troškova rada, povećanja produktivnosti i u konačnici unapređenja poslovanja”, naglašava. Ta tehnologija, nastavlja Bituh, još uvijek slabo prodire u Hrvatsku jer se smatra kako je ona trošak, a ne investicija. “Korisnici su neinformirani i ne vide u tome šansu, a zbog slabog korištenja RFID tehnologije kasnimo za svijetom”, kaže on dodajući kako se

stoga može očekivati njena snažnija primjena, posebice ako se ona prihvati te integrira u informatičke sustave. “Hrvatska može pridonijeti upravo integraciji takvih rješenja, koja neke tvrtke nude čak i u svijetu“, napominje. Mladen Pamić, direktor Pente, kaže kako je ta tvrtka prije 15 godina postavila sustav evidencije radnog vremena RFID karticama. Danas pak postoje sustavi koji nisu isključivo vezani za jednu funkciju kartice, već

se ona, osim identifikacije, može koristiti i kao bankovna kartica, za javni gradski prijevoz ili razne programe vjernosti u trgovinama. “Tako da RFID tehnologija sve više ulazi u naše živote”, ističe. Iako ima projekata koje razvijaju hrvatske tvrtke, još uvijek postoje razmišljanja o tome da su inozemni dobavljači stručniji od domaćih. “Međutim, pokazalo se da ta razmišljanja nisu točna. Jer, naše tvrtke rade u BiH, Srbiji i Rusiji. A čujem da

naši izvoznici osvajaju čak i Južnu Ameriku u projektima RFID-a”, naglašava Pamić dodajući da smatra kako ta tehnologija u nas nije baš zastupljena. U Penti potencijal za RFID tehnologije vide u sustavima gradskih kartica. “To su sustavi gdje se u jednoj kartici objedinjava niz usluga. Ta jedinstvena kartica, što je naš cilj ili vizija, bila bi osobni identifikator, platna kartica i ona kojom se ostvaruju građanska prava. Stoga takve kartice nisu namijenjene turistima i posjetiteljima već građanima nekog grada”, kaže. Važno je naglasiti kako je upotreba RFID tehnologije u sustavu gradske kartice zaživjela krajem prošle godine u Rijeci. Danas je više od 80.000 aktivnih korisnika te kartice koja se primjenjuje za naplatu javnog gradskog prijevoza, naplatu parkiranja, kontrolu korištenja gradskih bicikala, kao iskaznica u gradskim knjižnicama i slično. Uskoro se planira uvođenje upotrebe te kartice na

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

“Ovisno o vrsti, na memoriji čipa moguće je mijenjati podatke što je vrlo primjenjivo u gotovo svakoj djelatnosti, od proizvodnje, preko logistike, do medicine.“ Veljko Bituh, direktor tvrtke Selmet

Primjena RFID tehnologije

Od otpada, trgovine, turizma do zdravstva i kulture

a rada, povećanja produktivnosti i u sportskim objektima i bazenima te muzejima i kazalištima u vlasništvu Grada Rijeke. Čipirane kante Premda je RFID tehnologija primjenjiva u svim gospodarskim granama, beskontaktne kartice posebno mjesto mogu naći u maloprodaji te zbrinjavanju rublja i otpada. Ivan Lukenda, direktor tvrtke Zelene tehnologije, ističe kako je primjena RFID tehnologija moguća i potrebna u gotovo čitavoj djelatnosti gospodarenja otpadom. “Trenutačno je aktualan sustav pametnih, tj. čipiranih kanti”, kaže on dodajući kako čipovi u kantama i njihovi čitači služe kao baza za utvrđivanje količine odvezenog miješanog komunalnog otpada. Stephane Pique, RFID stručnjak i konzultant s više od 20 godina iskustva na tom području, ističe važnu ulogu beskontaktnih tehnologija u današnjem Internet

of Things (internet stvari) svijetu. “Internet stvari je novi koncept, a radi se o spajanju različitih uređaja s internetom. To se događa na razne načine. S jedne strane, uređaji će biti sve više spojeni kroz WiFi, tako da imaju IP adresu. S druge strane, proizvodima poput stolaca ili šalica kave, koji nemaju vlastiti izvor napajanja ili Wi-Fi, RFID tehnologije će omogućiti spajanje na internet”, napominje. Kako se gospodarstvo u svijetu mijenja, tako mnoge kompanije ostaju bez posla jer na vrijeme ne digitaliziraju poslovanje i ne ulažu u nove poslovne modele. Upravo im internet stvari može pomoći u tome. “Tako tvrtke kao što su Amazon ili Uber pokazuju da se može stvarati priličan posao bez vlasništva nad trgovinom ili primjerice taksijem. Kompanije poput Nokije pak ostaju bez posla jer nisu poduzele potrebne tehnološke korake”, zaključuje on.

ruga regionalna RFID konferencija, održana u Zagrebu proteklog tjedna, okupila je više od 200 sudionika iz različitih djelatnosti. Time se, uz Orlando i London, Zagreb našao na listi gradova kojima organizacija ovakvih tehnološki naprednih konferencija postaje uobičajena praksa i mjesto regionalne razmjene iskustava i praktične primjene. Konferencija je pokazala kako gotovo da i nema područja ljudske djelatnosti u kojoj nije moguća primjena RFID tehnologije,

Hrvatska se tek počinje upoznavati s RFID tehnologijom koja donosi i brojne druge prednosti u povećanju konkurentnosti kako u lokalnom, tako i u globalnom poslovanju. RFID tehnologija nije usmjerena sustavu “big brothera”, pa na nju ne treba gledati sa strahom od gubljenja privatnosti. Naprotiv, riječ je o tehnolo-

giji koja i malim tvrtkama osigurava pojednostavljenje procesa i smanjivanje broja potrebnih zaposlenika, a sljedivost mnogočega daje sigurnost - poput ugrađivanja u registracijske pločice na automobilima, trgovini, logistici i skladištenju, zdravstvu, kulturi... Najveća primjena RFID tehnologije u 2015. godini u Hrvatskoj se očekuje u području gospodarenja otpadom (waste management) i zbrinjavanja rublja u industrijskim procesima (laundry management). Otpad je vrijedna sekundarna sirovina, no nažalost nema dobru reputaciju, iako je on zapravo prilika za gospodarski razvoj i upravo zato gospodarenje njime u Hrvatskoj predstavlja veliki izazov. Iako zakonska regulativa postoji, njena primjena kod nas nije dobra. Korištenje RFID tehnologije u ovom području je tek u povojima i odnosi se prije svega na popularno “čipiranje kanti za smeće”, istaknula je Mirela Holy te zaključila da se u Europi već zadnjih 10 godina RFID tehnologijom rješava prikupljanje i se-

lektiranje otpada, dok se u Hrvatskoj tek počinjemo upoznavati s tom tehnologijom koja zapravo predstavlja jedino ispravno i jednostavno rješenje. RFID tehnologija u području zbrinjavanja rublja naglasak stavlja na tzv. čipiranje ručnika, plahti, jastučnica i pokrivača, kao značajnom obliku uštede i kontrole poslovanja u turizmu. Osim što ubrzava procese, smanjuje troškove i mogućnosti pogreške u turizmu, posebice u turističkim objektima. U Dalmaciji već postoji nekoliko industrijskih praonica rublja koje su se uvjerile u prednosti

te tehnologije i primjenjuju je u svojem poslovanju. Andreas Askevold pojasnio je na primjeru modne tvrtke Moods of Norway kakve koristi lokalni trgovci imaju od RFID tehnologije, jer je ta mlada tvrtka (osnovana 2003.), sada s godišnjim prometom od 85 milijuna eura, uspjela unaprijediti točnost podataka, smanjiti nedostatak asortimana, automatizirati narudžbe. Iznio je i podatak da se sada inventura mjeri minutama s točnim očitanjem čega je koliko, kakve je što boje..., ne samo u skladištu, već i u prodavaonicama.

Narukvica za snažniji turizam

RFID u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Primjena RFID tehnologije vidljiva je na primjeru turizma, od ključeva, upravljanja mini barom i skladištima do evenata. Tako se već koristi narukvica za neka velika događanja poput Ultra festivala ili Umaginationa, koja osim identifikacije funkcionira i kao digitalni novčanik u koji posjetitelj stavlja svoju ulaznicu i novac koji namjerava potrošiti na festivalu. Skeniranjem ulaznice i narukvice, narukvica preuzima svojstva i prava ulaznice s kojom je uparena. Ako je ostalo novca, na kraju se preostali novac isplaćuje pri izlasku.

ArchiveIN i PipIN nazivi su uređaja koji koriste RFID tehnologiju što ju je razvila tvrtka Galičak. Direktor i vlasnik Koča Vrančić ističe da je riječ o uređaju za brzu pohranu i dohvat biokemijskih uzoraka te za evidentiranje i arhiviranje uzoraka odnosno sljedljivosti krvnih produkata. Tehnologija osigurava podatke koji uključuju i koliko puta je uzorak vađen iz hladnjaka i tko je to učinio. Velike mogućnosti su i kod sustava socijalne skrbi, primjerice staračkih domova gdje se u narukvici mogu naći svi podaci, kao što su bolesti i lijekovi koje osoba koristi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 650 od 1000 najvećih

( 9,4%

tvrtki prema ukupnom prihodu su privatne

rast prihoda privatnih tvrtki u 2014.

Uručene nagrade Zlatna bilanca

Šonje: Za oporavak zaslu Velike tvrtke su se restrukturirale i posluju s dobiti, srednje kompanije su smanjile gubitak. Male tvrtke, kojih je najviše na istaknula je Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Fine Igor Vukić vukic@privredni.hr

laganje u obrazovanje zaposlenika isplatilo se tvrtki Simplex iz Slavonskog Broda. Ugled u poslu montiranja dizala donio im je poslove u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Turskoj... Prošli tjedan nagrađeni su i Zlatnom bilancom, nagradom za uspješnost u poduzetništvu, koju dodjeljuje Financijska agencija analizirajući sve elemente nečijeg poslovanja. Nagradu Siniši Staniću, suvlasniku Simplexa, na svečanosti koju su organizirali Financijska agencija i tjednik Lider, uručio je premijer Zoran Milanović. Bez najava novih privatizacija Rezultati poduzetnika u prošloj godini pobuđuju optimizam. Trendovi su pozitivni, a gospodarstvo pokazuje znakove oporavka, istaknula je An-

đelka Buneta, predsjednica Uprave Fine. Velike tvrtke su se restrukturirale i posluju s dobiti, srednje kompanije su smanjile gu-

Digitalno doba pokvarilo je račune mnogim ranijim poslovnim divovima, kaže Boris Vrabec bitak. Male tvrtke, kojih je najviše na tržištu, prešle su iz gubitka u 2013. u pozitivno poslovanje lani, a povećale su i broj radnika. Za rast gospodarstva zaslužne su kompanije koje su privatne od osnivanja, ustvrdio je ekonomski analitičar Velimir Šonje. Od 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu, oko 650 je u privatnim rukama od osnutka. Te su državne tvrtke u 2014. godini smanjile prihod za 3,5 posto, otpustile su 7500 ljudi, ali su im najveće plaće porasle za 5,8 posto.

Privatne tvrtke su bile fleksibilnije, restrukturirale su se i ostvarile rast prihoda od 9,4 posto. Izvoz im je rastao 15,7 posto, a dobit čak 43 posto. Istodobno je najveća neto plaća rasla sporije nego u državnoj sferi. “Ovi rezultati jasno pokazuju koja je od dviju Hrvatska efikasnija. Nažalost, na vidiku nema najava novih privatizacija”, rekao je Šonje. Premijer Zoran Milanović ustvrdio je da je Vlada nastojala uvesti red na tržište i poticati rad. “Na nama je da ne smetamo gospodarstvenicima, koji su se i bez Vlade prilagodili novim okolnostima. Mi smo željeli urediti državu i stvoriti okvir za poslovanje”, rekao je premijer. Pri tome je bilo i teških odluka, primjerice, zbrinjavanje 10.000 ljudi iz željezničkog sustava, no to je bilo nužno zbog postizanja održivosti poslovanja. Milanović dodaje da preko prijatelja zna kako je teško biti privatni poduzetnik, osiguravati posao i plaće.

Broj poduzetnika i zaposlenih kod poduzetnika od 2008. do 2014. Opis Ukupni broj poduzetnika Broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti Broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom Broj zaposlenih

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

89.656

91.320

96.758

98.530

97.254

101.191

104.470

58.333

54.317

55.541

57.244

56.363

61.730

65.395

31.323

37.003

41.217

41.286

40.891

39.461

39.075

933.625

889.396

859.808

851.386

829.874

830.928

830.116

Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

10 najvećih prema ukupnom prihodu RANG 2014.

RANG 2013.

TVRTKA, sjedište

UKUPNI PRIHOD 2014. (kn)

2013. (kn)

PROMJENA 2014./2013.

2014. (kn)

APSOLUTNA (kn)

(%)

-1.129.578.065

-4,25%

INA - INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb

KONZUM d.d., Zagreb

13.454.641.107

13.391.375.262

63.265.845

0,47%

168.802.177

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., Zagreb

11.438.198.760

13.701.238.546

-2.263.039.786

-16,25%

1.428.527.622

ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb

7.572.957.687

7.135.892.115

437.065.572

6,12%

1.477.806.884

HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., Zagreb

7.062.828.827

5.122.300.119

1.940.528.708

37,88%

78 1.946.727

25.442.703.487

26.572.461.552

150.372.302

HRVATSKI TELEKOM d.d., Zagreb

6.228.470.985

6.606.027.394

-377.556.409

-5,72%

1.181.725.969

PETROL d.o.o., Zagreb

5.151.065.843

4.399.789.122

751.276.721

17,08%

49.948.345

PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Zagreb

4.054.930.038

4.335.457.193

-300.527.155

-6,90%

824.005.061

HEP - PROIZVODNJA d.o.o., Zagreb

3.968.495.945

4.904.814.870

-936.318.925

-19,09%

1.147.583.234

PLIVA - HRVATSKA d.o.o., Zagreb

3.798.516.810

3.097.640.280

700.876.530

22,63%

551.792.197

Izvor: Fina

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 43%

( 15,7%

lanjski rast dobiti tih tvrtki

*vijesti Isplata povrata poreza Isplata povrata poreza po godišnjim prijavama za 2014. započinje u utorak 26. svibnja. Plan obrada redovito će se objavljivati na internet stranicama Porezne uprave. Od 1. siječnja 2014. uvedeno je novo praćenje ostvarivanja dohodaka, doprinosa i ostalih primitaka radi čega su mijenjani obrasci koje podnose isplatitelji. Zbog tih promjena je i došlo do 15-dnevnog kašnjenja u povratu poreza.

lanjski rast izvoza privatnih poduzeća

užne privatne tvrtke tržištu, prešle su iz gubitka u 2013. u pozitivno poslovanje lani, a povećale su i broj radnika,

Financijski rezultati poduzetnika u 2014.

Gospodarski susreti u Luksemburgu

(iznosi u milijunima kuna) Opis Broj zaposlenih

RANG 2014.

830.116

101,8

599.136

618.791

103,3

604.884

102,3 115,5

Dobit prije oporezivanja

33.896

39.147

Gubitak prije oporezivanja

25.974

25.240

97,2

3849

4153

107,9

Dobit razdoblja

29.737

34.904

117,4

Gubitak razdoblja

25.664

25.150

98,0

4073

9754

239,5

Izvoz

96.908

106.090

109,5

Uvoz

103.654

98.859

95,4

-6746

7231

37.873

35.185

92,9

4819

4878

101,2

Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja

Nakon servisa e-građanin slijedi uvođenje e-poslovanja namijenjenog poduzetnicima. Razvijaju se i drugi modeli poput e-građevinske dozvole koja se uvodi na razini cijele zemlje. Podaci koji se prikupe u tim servisima temelj su razvoja i drugih oblika digitalnog poslovanja.

Europska unija ima mnogo problema u razvoju digitalne ekonomije, ističe Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a. Članice nemaju usklađena prava potrošača, poreze, zaštitu autorskih prava... SAD, Kina i Indija tu su u velikoj prednosti. Ipak, 75

posto gospodarstva i dalje će se stvarati u tradicionalnim industrijama, dok na digitalne projekte otpada oko 25 posto. “Digitalna ekonomija zapravo nije revolucija: riječ je o tek o novom kanalu poslovanja koji treba razumjeti i dobro iskoristiti”, rekao je Barišić.

A Zlatnu bilancu dobiva...

DOBIT/GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 2013. (kn)

815.496 591.215

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz)

Novi gospodarski modeli Nakon kriznih uvjeta, izazovi stižu i u novim gospodarskim modelima. Primjerice, digitalno doba pokvarilo je račune mnogim ranijim poslovnim divovima, kaže Boris Vrabec iz Gartnera, konzultantske i analitičke tvrt-

Indeks 2014./2013.

Ukupni prihodi

Konsolidirani financijski rezultati (dobit ili gubitak razdoblja)

ke iz informatičkog sektora. Kompanije će se morati prilagođavati dodatnim obrazovanjem zaposlenih i angažiranjem stručnjaka. U mnogim kompanijama imenuju se pri upravama posebni povjerenici ili odjeli za digitalnu ekonomiju. Digitalnom poslovanju nastoji se prilagoditi i država, ističe Leda Lepri, pomoćnica ministra uprave za e-Hrvatsku.

2014.

Ukupni rashodi

Porez na dobit

Stoga svim poduzetnicima daje podršku, da budu hrabri, opstaju i bore se.

2013.

PROMJENA 2014./2013. APSOLUTNA (kn)

(%)

2.188.091.118

-107,64%

-1.967.718.816

221.338.192

-52.536.015

-23,74%

775.612.075

652.915.547

84,18%

575.845.795

901.961.089

156,63%

668.979.934

112.966.793

16,89%

1.620.418.705

-438.692.736

-27,07%

18,702.952

102

31.245.393

167,06%

782.997.519

41.007.542

5,24%

744.832.542

402.750.692

54,07%

336.277.792

215.514.405

64,09%

Slavonskobrodski Stilex je, osim glavne Zlatne bilance, dobio i Zlatnu bilancu za poslovanje u građevinarskom sektoru. U sektoru vodozaštite i zbrinjavanja otpada nagrađena je Unija nova. Tvrtka Pet minuta dobitnik je Zlatne bilance u ICTu. Eurest Čilipi dobitnik je Zlatne bilance u sektoru smještaja i prehrane. U prerađivačkoj industriji najbolju bilancu imao je Comprom plus iz Varaždina. U rudarstvu je nagrađen kamenolom Gorjak, a u poljoprivrednom sektoru Paška sirana. Zlatna bilanca u prijevozničkom sektoru pripala je tvrtki Trade Air. Među trgovcima poslovanjem za Zlatnu bilancu istaknuo se Bauhaus. Najbolji u energetskom sektoru je varaždinski Termoplin.

Step Ri, znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s EEN-om, objavio je javni poziv za sufinanciranje odlaska šest hrvatskih tvrtki na međunarodne gospodarske susrete GR Business Days 2015 u Luksemburgu. Cilj projekta je potaknuti internacionalizaciju poslovanja subjekata malog gospodarstva uklanjanjem prepreka za izlazak na inozemna tržišta sufinanciranjem sudjelovanja malih i srednjih poduzeća na međunarodnim gospodarskim susretima. Prijave su otvorene do 29. svibnja. Dardi 2,7 milijuna kuna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture. Tako je Općini Darda isplaćeno oko 2,7 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta. Ovim ulaganjem rekonstruirana je spojna cesta od zapadne obilaznice Osijeka do kanala Barbara u Dardi.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( još u siječnju 2009. ( više od 700.000 kn Petrokemija započela prilagodbu CLP-u

na prilagodbu uredbi do sad utrošila Saponia

Od 1. lipnja primjena novih pravila

Domaće tvrtke spremne za CLP U prilagodbi uredbi EU-a koja se odnosi na razvrstavanje, označivanje i pakiranje opasnih kemikalija prije stavljanja na tržište tvrtke moraju uskladiti dokumentaciju vezanu uz pojedinu kemikaliju Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

vrtke koje rade s kemikalijama za koji dan, do 1. lipnja, moraju dovršiti usklađivanje dokumentacije vezane uz pojedinu kemikaliju s novim zakonodavstvom prilagođenim CLP uredbi Europske unije. Ona se odnosi na razvrstavanje, označivanje i pakiranje opasnih kemikalija prije stavljanja na tržište. Prema saznanjima Hrvatske gospodarske komore, većina tvrtki ovaj rok dočekuje spremno jer su uskladile svoju dokumentaciju s tom uredbom. Naša najveća tvornica mineralnih gnojiva Petrokemija započela je usklađivanje s CLP uredbom još u siječnju 2009., od datuma kada je stupila na snagu u EU, iako Hrvatska tada još nije bila čla-

nica, a sve kako bi osigurali kontinuirani plasman proizvoda na EU tržištu. “Petrokemija je potpuno uskladila dokumentaciju i ambalažu proizvoda koji se na tržište stavljaju kao tvari, a u međuvre-

Troškove za nove deklaracije, preljepljivanje ambalaže, novu transportnu ambalažu... moraju pokriti same tvrtke menu je isto učinjeno i za smjese prema zahtjevima zakonodavstva koji će se početi primjenjivati od 1. lipnja 2015.”, kaže Zvonimir Bakarić, voditelj Upravljanja kemikalijama u Petrokemiji. U osječkoj tvornici Saponia, svjesni veli-

čine posla koji ih čeka, s prilagodbama su započeli još prije godinu dana, tako da su sve nove proizvode razvrstali i označili u skladu s CLP-om. “No i pored toga ostalo nam je da izradimo nove deklaracije i naljepnice za više od 200 proizvoda i odgo-

varajuću transportnu ambalažu. To podrazumijeva i izradu i upis u registar HZTA i isto toliko novih Sigurnosno-tehničkih listova (STL) za proizvode i više od 260 STL-ova za sirovine koje uvozimo”, poručuje Dubravka Marijanović, direktorica

Instituta Saponije. S novom uredbom nastali su i novi znatni troškovi za proizvođače jer potrebne su nove deklaracije, preljepljivanje ambalaže, nova transportna ambalaža..., a te troškove moraju pokriti same tvrtke. “U Saponiji nismo ko-

ristili usluge vanjskih konzultanata, a vrlo zahtjevno razvrstavanje smjesa prema CLP kriterijima obavili su naši posebno educirani stručnjaci”, kaže Dubravka Marijanović te dodaje da u troškove treba uključiti i stručnjake iz marketinga, dizajna i razvoja ambalaže. “Slobodno možemo reći da je na ovaj posao utrošeno više od 1000 radnih sati, a sve je rezultiralo troškovima koji do sada premašuju 700.000 kuna”, dodaje ona. Ni u Petrokemiji nije bilo potrebe za angažiranjem vanjskih konzultanata ili specijaliziranih tvrtki, već način plasiranja svojih proizvoda, uključujući dokumentaciju i označavanje ambalaže, sa zahtjevima CLP uredbe prilagođavaju u potpunosti koristeći vlastite resurse i znanja.

6. hrvatska konferencija o vodama

Hrvatske vode na investicijskom valu

“

rvatske vode na investicijskom valu” moto je 6. hrvatske konferencije o vodama koja se održala u Opatiji. Tristotinjak stručnjaka svih profila bavilo se problematikom voda i razmatralo kako se provode obveze preuzete pristupnim ugovorom Hrvatske s Europskom unijom po pitanju vodnoga gospodarstva. Hrvatska mora, kako bi ispunila standard Europske unije, do 2023. osigurati pitku vodu za svako naselje veće od 50, a kanalizaciju za naselja veća od

2000 stanovnika. Za takvu investiciju treba oko 3,8 milijardi eura, a najveći dio, u iznosu od 2,5 milijuna eura, planira se financirati iz EU fondova. “Hrvatske vode ulažu oko 1,5 milijardi kuna na godinu u vodno gospodarstvo, u sljedećim godinama ulaganja će doseći dvije milijarde kuna na godinu te planiramo iskoristiti sav novac koji će biti na raspolaganju od 2014. do 2020.”, rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić. Novac iz EU fondova za investiciju od oko 70

milijuna eura sada se koristi za ulaganje u uređaj za pročišćavanje s pripadaju-

Jedan od važnijih ciljeva je i povećanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava ćom kanalizacijom u Osijeku, u Čakovcu se ulaže oko 30 milijuna eura, u Poreču oko 70 milijuna eura, u Županji oko 10 milijuna eura, Sisku oko 30 milijuna eura. Krajem

ove i početkom sljedeće godine očekuje se bar desetak novih projekata. U Hrvatskim vodama ističu kako je pokrenuta velika reforma vodno-komunalnog sektora kako bi teh-

nički i kadrovski bili spremni za predstojeći veliki investicijski ciklus. Intenzivno se radi i na novom zakonu o vodnim uslugama, čijim će stupanjem na snagu početi i opera-

tivna provedba vodnih reformi koja će uključivati i okrupnjavanje javnih isporučitelja. Jedan od važnijih ciljeva je i povećanje funkcionalnosti sustava zaštite od poplava te ostalih štetnih djelovanja voda. Pregovorima Hrvatske i EU-a predviđeno je da se do 2023. godine od poplava zaštiti 87 posto prostora naše države, a do 2038. treba biti zaštićen cjelokupan prostor. Za ovaj projekt na raspolaganju je iznos od 215 milijardi eura iz EU fondova do 2020. godine. (I.G.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 13,5 mlrd kn ( za 500 mil kn manjak proračuna u 2014.

lani porasle kamate na stare kredite

Ugovor vrijedan 12 milijuna eura

HEP opskrbljuje Ljubljanu

Sjednica hrvatske vlade

HŽ Cargo dokapitalizacijom dobiva novu šansu Akumulirani gubitak HŽ Carga dosegao je razinu od 512 milijuna kuna i gotovo se izjednačio s temeljnim kapitalom. Stoga je uskočila Vlada pa će dokapitalizacija biti iskorištena za financijsko konsolidiranje poduzeća Igor Vukić vukic@privredni.hr

lično kao u slučaju Croatia Airlinesa, Vlada će preuzeti dio duga HŽ Carga i potom ga pretvoriti u ulog u temeljnom kapitalu. U toj financijskoj operaciji temeljni kapital HŽ Carga bit će povećan sa 531 milijun kuna na 1,5 milijardi kuna. Nakon dokapitalizacije HŽ Cargo će dobiti novi temelj za stabilizaciju poslovanja, istaknuo je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. Ministarstvo financija u HŽ Cargu će preuzeti dug nastao dizanjem šest dugoročnih kredita. Te je kredite HŽ Cargo koristio za ulaganje u osnovna sredstva, za zbrinjavanje viška zaposlenih kao i za održavanje tekuće likvidnosti. No HŽ Cargo, koji je zasad neuspješno tražio strateškog ulagača, svojim tekućim poslovanjem ne može podmirivati nagomilane obveze. Akumulirani gubitak dosegao je razinu od 512 milijuna kuna i gotovo se izjednačio s temeljnim kapitalom. Stoga je uskočila Vlada pa će dokapitalizacija biti iskorištena za financijsko konsolidiranje poduzeća i provođenje programa restrukturiranja. Reformirani HŽ Cargo tada bi mogao lakše pronaći i nove ulagače, očekuju u Vladi. Nova jamstva za ceste Vlada je prošli tjedan izdala nova jamstva i za zaduženja Hrvatskih autocesta. Dva kredita, od 100

Hrvatska elektroprivreda potpisala je Ugovor o opskrbi električnom energijom grada Ljubljane. HEP će tako glavni slovenski grad sljedeće tri godine opskrbljivati električnom energijom. Ugovor je vrijedan 12 milijuna eura. HEP je u zadnjem krugu javnog nadmetanja među pet ponuditelja dao najpovoljniju ponudu, cijenom za 0,3 posto pretekavši Petrol. Član Uprave Hrvatske elektroprivrede Saša Dujmić izjavio je kako je Ugovor o opskrbi grada Ljubljane za HEP od posebne važnosti. “Naša snaga je vlastita proizvodnja, ali i stoljetno iskustvo u distribuciji i opskr-

bi električnom energijom. Ovo je još jedan veliki korak u ostvarenju našeg cilja, a to je biti lider na regionalnom energetskom tržištu”, kazao je. Podsjećamo, HEP je u veljači pobijedio na natječaju Slovenskog operatora distribucijske elektroenergetske mreže (SODO) za pokriće gubitaka i zajamčenu opskrbu za razdoblje od 2016. do 2017. godine. HEP je do sada ostvario pet posto udjela na slovenskom tržištu električne energije, priopćeno je iz Hrvatske elektroprivrede. Osim u Sloveniji, HEP posluje na europskim tržištima od Njemačke do Kosova, bilo da je riječ o kupoprodaji električne energije, trgovanju emisijskim jedinicama CO2 ili opskrbi električnom energijom. HEP je također prisutan na brokerskim platformama i energetskim burzama, (B.O.)

HR EKO forum milijuna eura i 150 milijuna eura, poslužit će HACu za vraćanje ranijih kreditnih obveza. Na kraju travnja ove godine ukupan dug HAC-a iznosio je 34 milijarde kuna, izvijestio je ministar Hajdaš Dončić. Jedan od kredita koji bi trebao potaknuti stva-

EBRD je ukupno do kraja 2014. u Hrvatsku uložio oko 3,5 milijardi eura ranje novih vrijednosti (i olakšati vraćanje starih kredita) jest ugovor o tzv. supergaranciji između Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD). Prema tom ugovoru Hrvatska banka za obnovu i razvitak preuzet će kredit od 50 milijuna eura kojim će financirati izvozne poslove hrvatskih poduzeća. IBRD je u 2014. godini u Hrvatskoj financirao

12 projekata i razvojnih programa ukupne vrijednosti 695,6 milijuna eura. U dodatna četiri slučaja IBRD je darovao 10,4 milijuna eura. Izvješće o ulaganjima Vlada je izvijestila i o drugim ulaganjima međunarodnih razvojnih banaka i institucija. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ukupno je do kraja 2014. u Hrvatsku uložila oko 3,5 milijardi eura. Financirano je oko 170 projekata. Najviše se ulagalo u financijske institucije (38 posto), infrastrukturu (32 posto), energetiku (sedam posto), industriju, poduzetništvo i agrobiznis (23 posto). Od ukupnog broja sklopljenih projekata dominiraju oni u privatnom sektoru (71 posto). EBRD je osigurao i 33 milijuna eura tehničke pomoći. Tijekom 2014. godine u javnom sektoru bilo je aktivno šest projekata vrijednih oko 272 milijuna eura koji su financirani zajmovima EBRD-a u izno-

su od 214,7 milijuna eura. Europska investicijska banka (EIB) je od 2001. odobrila oko četiri milijarde eura za financiranje 54 investicije u Hrvatskoj. Od toga je 713 milijuna eura plasirano u mala i srednja poduzeća. U odnosu na 2013. godinu, ulaganja EIB-a povećana su lani za dva posto. Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) od 1998. do kraja 2014. ugovorila je s partnerima iz Hrvatske zajmove u iznosu od 612,5 milijuna eura. Kamate generiraju manjak Bez tih povoljnih zajmova i darovnica 2014. godina bila bi još teža za državne financije. Prema izvještaju o izvršenju Državnog proračuna u 2014., što ga je podnio ministar financija Boris Lalovac, manjak proračuna bio je 13,5 milijardi kuna. Najveći dio odnosio se na kamate na stare kredite, koje su lani još dodatno porasle za 500 milijuna kuna.

Suradnja je važna Osim kvalitete i sigurnosti koju ekološki proizvodi donose kupcu, suradnja dionika na tržištu eko proizvoda od iznimne je važnosti, rečeno je na HR Eko forumu. Na tom skupu, koji je organizirala tvrtka Biovega uz suradnju HGK, sudjelovalo je više od 80 sudionika. Hrvatska slijedi europski primjer i nedostatke treba znati pretvoriti u prilike te ih iskoristiti, kaže Zoran Vasić, pomoćnik ministra poljoprivrede. “Još je puno posla pred nama, no Akcijskim planom definirano je da do 2016. imamo osam posto površina pod eko poljoprivredom”, istaknuo je Vasić. Zlatko Pejić, direktor Bio Zrna, upozorio je na izazove s kojima se proizvođači suočavaju. “Cijena konvencionalne hrane je 12 do 14 puta skuplja od one koju možemo išči-

tati u finalnoj cijeni proizvoda, jer u nju nisu uračunati troškovi svih ekoloških resursa: onečišćenja voda, kontaminacije plodnog tla, utjecaja na bioraznolikost zbog uzgoja monokultura, onečišćenje transportom, skladištenjem, te produljenjom roka trajanja. Ekološka poljoprivreda takav luksuz nema niti želi podržavati, zbog čega su troškovi proizvodnje nemjerljivo veći - od sanacije zemljišta, konstantnog nadzora, ali i zbog procesa distribucije koji štite eko proizvode od kontaminacije”, kaže Pejić. Trenutačno je u Hrvatskoj 50.800 hektara pod eko poljoprivredom. (K.S.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 13 radnika

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( oko 20 tvrtki

u sezoni zapošljava Hotel Eden

u Hrvatskoj bavi se naplatom potraživanja

Krešimir komerc, Podstrana

PRIMA SOLVENT, ZAGREB

Hotel Eden: mali raj za poslovne goste

Vaš je dug njihov izazov Popunjenost je dobra, ali poslovati u hrvatskim uvjetima Provizija se naplaćuje samo za uspjeh u naplati, a njena ipak nije lako. Oduvijek poslujemo uredno, a inspekcije visina varira od slučaja do slučaja: može biti i 0,1 posto nam stalno traže dlaku u jajetu, kaže vlasnik Vicković naplaćenog iznosa, ali i 15 posto ili više

vrtka Krešimir komerc iz Podstrane posluje 25 godina. Iako je mijenjala glavnu djelatnost - do prije 10 godina bila je zastupstvo jedne talijanske tvrtke za distribuciju ugostiteljske i opreme za turističke objekte - nikad nije

Svake godine investiramo najmanje 100.000 eura u renoviranje, ističe Jure Vicković mijenjala žiro-račun ni ime. I otkad postoji, kako kaže vlasnik Jure Vicković, nikada nije kasnila u plaćanju ni prema dobavljačima niti prema radnicima. Zadnjih 10 godina tvrtka je vlasnik Hotela Eden u Podstrani. Hotel je smješten u susjedstvu poznatog Le Meridiena Lav. Ima 28 soba, restoran, lobby bar, saunu, prostor za masažu, unutarnji i vanjski bazen. Smješten je na prekrasnoj plaži, a poslovnim gostima lako je dostupan jer im nudi transfer do zračne luke, autoceste, željeznice, luke i

svih prometnih čvorišta u okolici. Nakon samo 10 minuta vožnje od mira koji nudi ovaj klasični obiteljski hotel može se uživati u vrevi splitske Rive. Eden u sezoni zapošljava 13 radnika, a tijekom zime sedam. Investicija u gradnju i opremanje hotela, kategoriziranog sa četiri zvjezdice, iznosila je četiri milijuna eura. “Svake godine od ostvarene dobiti investiramo najmanje 100.000 eura u renoviranje. Zbog toga je hotel u jako dobrom stanju”, ističe Jure Vicković. Hotel Eden godišnje ostvari između 8000 i 9000 noćenja, što znači da je iznadprosječno popunjen, a Vicković poslovanje hotela u ovih 10 godina ocjenjuje vrlo dobrom ocjenom. Ni u sezoni nije lako napuniti hotel, ali najveći problem je, kaže, kratka sezona. Problemi turizma “No, hrvatski turizam ima još problema. Činjenica je da Hrvatska nema strategiju nego se gradi bez plana i koncepta. Tu pri-

je svega mislim na nekontroliran rast privatnih iznajmljivača”, kaže Vicković. “Država mora osigurati uvjete da svi možemo imati jednake šanse u svom segmentu. Nama se turizam događa sam po sebi, a ako mislimo biti ozbiljna turistička zemlja, moramo se zaštititi od apartmanizacije. Unazad 10 godina tečaj eura i cijena sobe se ne mijenja, dok su nama, primjerice, energenti poskupjeli četiri puta, da i ne govorimo o ostalim troškovima. Treći problem je činjenica da Hrvatska nema dovoljno radnika koje žele turistički investitori. Nema niti ‘bijelog osoblja’ niti stručnjaka u prodaji i marketingu. Moja je sreća što mi je sin završio Ekonomski fakultet i što se uspio educirati u prodaji i marketingu”, kaže Vicković. Vlasnik Krešimir komerca ističe da i kad uredno poslujete - uvijek ste izloženi pritisku inspekcija i drugih državnih institucija. “Meni traže dlaku u jajetu, a s druge strane opraštaju desetke milijuna eura poreznog duga”, kaže Vicković. (J.V.)

aže se da potraživanja terete likvidnost, a upravo je naplata potraživanja temeljna djelatnost tvrtke Prima Solvent iz Zagreba. Riječ je o jednoj od dvadesetak tvrtki u Hrvatskoj koje se bavi tim poslom. Iako ih mnogi nazivaju utjerivačima dugova, te tvrtke isključivo koriste zakonski dopuštene modele naplate potraživanja. A sama naplata je vezana za uspješnost i funkcioniranje po principu “nema naplate, nema provizije”. Konkretno, provizija se naplaćuje samo za uspjeh u naplati, a njena visina varira od slučaja do slučaja. Može biti 0,1 posto naplaćenog iznosa, ali i 15 posto ili više, ovisno o iznosu, starosti, angažmanu. Ako se potraživanje ne uspije naplatiti, klijentu će dati dobar savjet što da učini dalje, je li bolje da se odluči za ovrhu, otpis ili tužbu. “Mi smo i agencija za otkup potraživanja. Nakon što ste stekli uvjete bavljenja ovim zahtjevnim poslom te reputaciju pouzdanog partnera, dobivate mogućnost da su-

djelujete na natječajima vezanim uz otkup potraživanja. Ako imate konkurentne cijene, kupujete portfelje potraživanja i onda se bavite njihovom naplatom jednako profesionalno kao i u slučaju naplate za treću stranu”, kaže direktor Prima Solventa Matija Arapović, napomenuvši da se bave i procjenama pravnih subjekata – bonitetima. Više načina otplate Arapović ističe kako njihovi klijenti mogu biti svi pravni subjekti koji se žele maksimalno posvetiti svojoj osnovnoj djelatnosti, koji žele odličnu kontrolu troškova i resursa i spremni su svoja potraživanja, koja terete likvidnost njihove tvrtke, prepustiti Prima Solventu. Dužnicima pak omogućavaju više načina otplate duga, te naglašavaju kako je važno da postoji volja da se podmire obveze, dok je sve ostalo stvar dogovora. “Imamo certifikate kontrole kvalitete našeg rada ISO9001 i jedan od najvažnijih certifikata za našu djelatnost ISO

27001, a to je informacijska sigurnost”, pojašnjava Arapović te dodaje kako su dio Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja (HUAN) i kao takvi poštuju visoke standarde struke.

U Prima Solventu kažu kako je važno da postoji volja da se podmire obveze, dok je sve ostalo stvar dogovora “Puno smo posla napravili kad je riječ o definiranju rada agencija, s ciljem da svoj rad jasno odvojimo od zakonski neprihvatljivih modela rada. Sve probleme rješavamo u dogovoru s partnerima, nadležnim tijelima. Osnovna pretpostavka modela naše naplate u prvi plan stavlja činjenicu da je dužnik i dugoročni klijent, te da profesionalnim pristupom svom partneru osiguravamo uspješnu naplatu potraživanja i lojalnog klijenta u budućem razdoblju”, zaključuje Arapović. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 60.000 do 100.000

Rasprava otvorena do 18. lipnja

Zelena javna nabava

artikala godišnje proizvede Dajana Impeks

Dajana Impeks, Zagreb

Fensi šmensi dječja moda Robnu marku Dizzy čini velik izbor majica, trenirki, pidžama, haljina, kompleta, a sva je odjeća proizvedena vlastitim pogonima i ima certifikat o kvaliteti Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

agrebačku tvrtku Dajana Impeks zajedničkim snagama vode Dajana Anić Vasiljević te Željko Vasiljević. Tvrtka je osnovana 1992. godine i od tada se bave proizvodnjom te veleprodajom dječje odjeće. Riječ je o isključivo vlastitoj proizvodnji poznatoj kao robna marka Dizzy. U svom proizvodnom programu nude veliki izbor majica, trenirki, pidžama, haljina, kompleta, a sva je odjeća proizvedena u valstitim pogonima i ima certifikat o kvaliteti. “U Hrvatskoj je danas jako teško imati vlastitu proizvodnju tekstilne odjeće”, kaže direktor Dajana Impeksa Željko Vasiljević dodajući kako kriza koja već traje punih šest godina iz dana u dan ostavlja tragove na njihovom poslovanju. Zagušenje papirologijom “Teško je prodati i naplatiti proizvod, s tržišta nestaju dobavljači i sve je manje kupaca. U takvom okružju mi se sada moramo ponovno pozicionirati i naći svoje mjesto. Imamo ideje i planove kako dalje, samo nam treba jača podrška od države ali i Hrvatske gospodarske komore”, ističe Vasiljević koji smatra da se upravo u ovom sektoru najbolje vidi što znači biti poduzetnik, pogotovo kad je riječ o prilagođavanju potrebama tržišta. Mali poduzetnici su žilavi i sve mogu preživjeti,

Javna rasprava o Nacionalnom akcijskom planu za zelenu javnu nabavu otvorena je do 18. lipnja. Zelena javna nabava dobrovoljni je instrument zaštite okoliša kojim se potiče zaštita okoliša i održiva potrošnja i proizvodnja. Ona je definirana kao postupak pri kojem tijela javne uprave nabavljaju robu, radove i usluge koji tijekom svojeg životnog vijeka imaju manji učinak na okoliš od onih roba, radova i usluga s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Naime, tijela javne uprave su značajni potrošači (prosječno u Europi na tu potrošnju otpada oko 17 posto BDP). Stoga koristeći svoju kupovnu moć za odabir roba i usluga s manjim utjecajem na okoliš, tijela jav-

ne uprave mogu dati važan doprinos održivoj potrošnji i proizvodnji, odnosno smanjenju potrošnje resursa i emisiji stakleničkih plinova. Zelena javna nabava sve se više ističe u međunarodnim i europskim strateškim dokumentima kao instrument koji može pridonijeti ozelenjivanju tržišta i potaknuti eko inovacije za razvoj zelenih proizvoda i usluga. Zelenom javnom nabavom mogu se ostvariti i financijske uštede javnim tijelima, posebice ako se uzmu u obzir troškovi tijekom životnog vijeka proizvoda, a ne samo nabavna cijena. Također se potiče i tzv. održiva javna nabava koja, pored mjerila koja se odnose na okoliš, uključuje i socijalna mjerila. (B.O.)

Drugi regionalni skup kožara i obućara pa i kada ih melje recesija. To možda najbolje pokazuje podatak da je Dajana Impeks jedna od 121 male tvrtke koje se u Zagrebu bave odjevnom industrijom. U cijeloj Hrvatskoj, kad je u pitanju odjevna industrija, ukupno je 478 tvrtki, od čega su četiri velike, 15 srednjih te 459 malih kompanija. Sve one su u 2013., prema podacima HGK, ostvarile ukupan prihod veći od 3,5 milijardi kuna. “Mi smo mala tvrtka i svatko od nas obavlja više poslova, pa se tako ja više brinem za onaj dio koji se odnosi na administraciju i prodaju. Točnije, sada se uglavnom bavim administracijom jer smo zagušeni papirologijom, tako da mi ostaje sve manje i manje vremena za bavljenje našom osnovnom djelatnošću”, naglašava Vasiljević te dodaje kako u cijelom proizvodnom procesu radi oko 50 osoba uključujući i kooperante, a godišnje proizvedu od 60.000 do 100.000 artikala. Kao

svoju najveću prednost ističu upotrebu kvalitetnih pamučnih materijala, i od toga ne žele odustati iako su zbog toga u samom startu, posebno kad je riječ o konkurenciji s Istoka, nešto skuplji. Kompanije iz odjevnog biznisa sve se više okreću originalnosti svojih proizvoda, što uključuje dizajn i inovaciju, a u ovoj obiteljskoj tvrtki za taj segment posla zadužena je dizajnerica Dajana Anić Vasiljević koja kaže da su se odlučili za dječju odjeću jer u Hrvatskoj jednostavno nema dječje mode. I mali znaju što žele “U Hrvatskoj postoji dječja odjeća, ima gomila trikotaže, ali prave dječje mode jednostavno nema. Dizajnirati za djecu je zabavno, radite sve što biste radili i prilikom kreiranja odjeće za odrasle, ali imate puno više slobode za detalje, možete se igrati i stvarati za najmanje koji također znaju što žele, a što ne žele nositi”, naglašava Da-

Teško je prodati i naplatiti proizvod, s tržišta nestaju dobavljači i sve je manje kupaca, kaže Željko Vasiljević jana Anić Vasiljević napominjući kako zadnjih godina kolekcije za najmlađe predstavljaju na Kids Fashion Weekendu, jedinstvenoj modnoj manifestaciji gdje se mogu vidjeti modeli dizajnirani za male, ali i one malo veće ljubitelje mode. Kad su u pitanju putevi distribucije, Dizzy dječja odjeća može se naći na više od 100 prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u svakom malo većem gradu imaju kupca koji preuzima i prodaje dio njihovog proizvodnog asortimana. U zadnje vrijeme sve više koriste on line prodaju putem svog web shopa čime im se tržište znatno proširilo, čak i izvan granica Hrvatske.

Obrazovanje sustavno unapređivati Drugi regionalni skup kožara i obućara Slovenije, BIH, Srbije, Makedonije, Mađarske i Hrvatske s temom Obrazovanje stručnih kadrova za područje proizvodnje kože, obuće i galanterije održat će se 28. svibnja u Varaždinu. Skup, koji organizira Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije HGK, usmjeren je obrazovanju, posebice stručnih kadrova jer sve zemlje u bližem okruženju imaju zajedničke probleme i iskustva, s ciljem razmatranja mogućnosti unapređenja sustava obrazovanja. Predstavit će se trenutna situacija na tržištu rada u svakoj od zemalja (analiza broja zaposlenih u ovim djelatnostima, kvalifikacijska struktura, analiza životne dobi zaposlenih, spolna struktura i eventualno još neki

zanimljivi podaci), kao i sustavi obrazovanja koje svaka od zemalja primjenjuje te planovi za eventualne promjene. Poseban naglasak dat će se svim zainteresiranim tvrtkama iz zemalja sudionica skupa da prezentiraju svoje planove zapošljavanja u narednom periodu i potrebe za stručnim kadrovima. Ujedno će predstavnici gospodarstva iznijeti svoja iskustva s kvalitetom kadrova koje im daje postojeći obrazovni sustav te svoje prijedloge o tome što očekuju od obrazovnog sustava u budućnosti kad je riječ o strukturi i kvaliteti kadrova.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 150 mil kn

Hrvatski izvoznici

računovodstveni gubitak Brodosplit Grupe u 2014.

Tomislav Debeljak, vlasnik DIV Grupe i predsj

Ne ugovaramo Kunu bi svake godine trebalo slabiti za dva posto Krajnje je vrijeme da nositelji ekonomskih politika ozbiljno shvate pritužbe perspektivnih proizvođača i izvoznika pa da oni prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen posljednjih godina, kažu u udruzi izvoznika Igor Vukić vukic@privredni.hr

ontrolirana devalvacija kune od dva posto godišnje, odnosno 10 posto u idućih pet godina, znatno bi pomogla izvoznim poduzećima, kaže ekonomistica Marijana Ivanov, nova savjetnica udruge Hrvatski izvoznici. Monetarna politika morala bi biti aktivnija i više usmjerena poticanju izvoznog sektora.

Pomoć države nužna je i zbog promjene propisa koji pogađaju proizvođače Udruga će 1. lipnja održati 10. konvenciju na kojoj će najboljim izvoznicima dodijeliti nagrade Zlatni ključ. Devalvacija i nova monetarna politika dio su zahtjeva koje će javnosti i političarima predložiti na konvenciji, najavio je prošli tjedan Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika.

Izvoznike prije svega zanima kreiranje povoljnih kamatnih stopa za izvoznike. Trebalo bi uvesti povoljne selektivne kredite koje bi HNB davao bankama i HBOR-u, a koji bi bili namijenjeni kreditiranju poduzeća koja su neto-izvoznici. Ima dosta kompanija koje izvoze, ali su istodobno i veliki uvoznici pa bi i o tome trebalo voditi računa. Kamata na takve kredite bila bi vrlo niska ili čak negativna kako bi nadoknadila efekte sadašnjeg deviznog tečaja. “Kako mi s kamatom od šest ili osam posto možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu kad naši suparnici imaju kamatu od jedan ili dva posto i kad uz pomoć svojih banaka mogu dugoročno kreditirati svoje kupce na 10 ili 15 godina?”, pita Darinko Bago. HNB može više Marijana Ivanov smatra da bi HNB morao koristiti mnogo više modela za poticanje izvoznika i da mu to dopuštaju i postojeći zakoni. Monetarna politika mora biti toliko ekspanzivna da u koordi-

naciji s drugim ekonomskim politikama postiže optimum stabilnosti cijena, održivog i uravnoteženog ekonomskog rasta, visoke zaposlenosti. Stabilnost cijena nije jedini cilj. Središnja banka u transakcijama s poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama treba sudjelovati u otkupu potraživanja od izvoznog plasmana roba i usluga. U udruzi naglašavaju da je krajnje vrijeme da nositelji ekonomskih politika ozbiljno shvate pritužbe perspektivnih proizvođača i izvoznika pa da oni prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen posljednjih godina. Pomoć države nužna je i zbog promjene propisa koji pogađaju proizvođače. Europska unija je nedavno uvela carine na uvoz transformatorskog lima pa zbog toga poskupljuje proizvodnja koju Končar ima u Hrvatskoj (u Međimurju i Zagrebu). O tome će također nastojati otvoriti raspravu na konvenciji, najavio je Bago.

U knjizi narudžbi Brodosplit ima 17 brodova, te niz tzv. izvanbro treba još 450 radnika do kraja godine. Da nismo opterećeni proš godini dobit od 20 milijuna kuna Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Tomislavom Debeljakom, vlasnikom DIV Grupe, u kojoj od prije dvije godine posluje i Brodosplit, razgovarali smo nakon završetka sjednice Nadzornog odbora Brodosplita najviše o poslovanju tog brodogradilišta, procesu njegova restrukturiranja, knjizi narudžbi i njegovoj perspektivi. Debeljak je govorio i o planovima DIV Grupe. Kakva je bila prošla godina za Brodosplit? - Prošla godina kao druga u procesu restrukturiranja Brodosplita protekla je prema planu. Glavni ciljevi bili su njegovo pozicioniranje na tržištu složenijih brodova i konstrukcija kao što su kruzeri, Vrata Venecije, vojni brodovi, te uporedo s tim provođenje promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. Pojavile su se informacije o gubitku od 150 milijuna kuna u prošloj godini. Koliko su točne? - Nerevidirana financijska izvješća Grupe Brodosplit u kojima se iskazuje računovodstveni gubitak, posljedica su načina knjiženja prihoda i rashoda temeljem međunarodnih računovodstvenih standarda. Brodosplit je u teškoćama od 2006. godine, a proces restrukturiranja pokrenut je tek 2013. godine s obvezom da nakon pet godina treba osigurati

njegovu dugoročnu održivost. Gubitak iz poslovanja u 2014. godini, koja ne uključuje državni doprinos restrukturiranju, je još uvijek posljedica efekata u razdoblju prije privatizacije. Možete li ih nabrojati? - Brodosplit u 2014. godini zbog traženja Ministarstva gospodarstva nije obračunao kamate u iznosu od 12 milijuna kuna zbog zakašnjelog plaćanja za novogradnje 473 i 474 izgrađene za Jadroplov, čime nam je umanjen prihod. Te su novogradnje ugovorene još 2011. godine po izuzetno lošim uvjetima za Brodosplit - po 22 milijuna eura manjoj cijeni od tržišne - značajno utjecale na rezultat 2014. Za uplate ugovornog doprinosa države restrukturiranju putem faktoringa, jer drugačije Vlada nije mogla ispuniti svoju obvezu iz procesa restrukturiranja u 2014. godini, imamo neplanirane troškove od oko milijun kuna mjesečno, čime nam je povećan rashod. Troškove u 2014. godini značajno su opteretile i skrivene obveze Brodosplita iz poslovanja prije privatizacije zbog čega je pokrenut sudski spor s CERP-om. Gdje je onda uknjižen prihod od restrukturiranja? - Cjelokupan prihod od državnog doprinosa restrukturiranju Brodosplita za 2014., pa sve do 2017. godine knjižen je u 2013. godini u kojoj smo ostvarili dobit od 600 milijuna kuna, što je isto posljedica

računovodstvenih metoda. Stoga prihod od 370 milijuna kuna državnog doprinosa realiziranog u 2014. nije mogao biti knjižen u prošloj godini, a da je uknjižen, onda bismo imali računovodstvenu dobit od oko 200 milijuna kuna. A kada bi se sada uzeli samo troškovi poslovanja iz realnog poslovanja, imali bismo realnu dobit veću od 20 milijuna kuna. Ministar gospodarstva je najavio revidiranje ugovora nakon sjednice Nadzornog odbora. O čemu se radi? - Država je već nekoliko puta prolongirala svoja plaćanja koja obavlja preko faktoringa što je rezultiralo sklapanjem posebnih aneksa ugovora. Usluge faktoringa smo do sada plaćali mi, a morat ćemo

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 2000 t vijaka

( 10 mil €

proizvodi se mjesečno u Kninu

investicija u tvornicu betonskih željezničkih pragova

jednik Uprave Brodosplita

poslove koji donose gubitke

odograđevnih projekata koji osiguravaju višegodišnju zaposlenost. Trenutačno ugovorenih poslova imamo toliko da nam šlošću, mi bismo iz redovitog poslovanja, dakle i bez državnog doprinosa programu restrukturiranja, ostvarili u 2014. brodograđevnih projekata koji osiguravaju višegodišnju zaposlenost. Trenutačno ugovorenih poslova imamo toliko da nam treba još 450 radnika do kraja godine, čime bismo nekako premostili 2016., a od 2017. još 330 dodatnih radnika. To je 70 posto radnika više nego što nam je obveza iz ugovora. Trenutačno u Brodosplitu radi gotovo 2500 radnika, a obveza nam je 2000.

sjesti i dogovoriti se kako to napraviti da svi budemo zadovoljni. Moramo riješiti problem kamata nastalih kod prolongiranja te niz drugih posljedica proizašlih iz toga. U ugovoru ima stavki koje nisu bile definirane na samom početku i to će se morati definirati. Trebamo donekle osvježiti program restrukturiranja iz 2010. godine u kojem je bila navede-

na gradnja bulk carriera, što može biti primjer a ne uvjet. Stavit ćemo i to da se za vlastitu flotu mogu graditi kontejnerski brodovi, jedrenjaci... Možete li potvrditi glasine da je Brodosplit pred dobivanjem velikog posla? - Pred gotovo sigurnim smo dobivanjem velikog posla koji je po opsegu

posla četiri i pol puta veći od Ro-pax Piana, i to bez rizika od promjene tečaja. Nećemo imati rizik ni u cijenama materijala, a imat ćemo i osigurano financiranje. Uostalom, za nekakvih mjesec dana trebalo bi sve biti poznato. Znači ima posla za radnike? - U knjizi narudžbi ima 17 brodova, te niz tzv. izvan

Je li Brodosplit zakinut u nečemu u odnosu na druga brodogradilišta? - U odnosu na druge jesmo. Početne pozicije za restrukturiranje nisu jednake, i to ne zato što su imali različito poslovanje u ranijim godinama, već stoga što je prodavatelj, odnosno država, postavio različite početne pozicije. Brodosplit ima najteži proces i put prema održivosti poslovanja. Unatoč tome, ima bolje financijske rezultate u 2014. godini od primjerice Uljanik Grupe, što je moguće jednostavno provjeriti. Unatoč tome što je u proces restrukturiranja Brodosplit unio sva društva kćeri i sve zaposlenike od prije privatizacije,

Možda je za nas i bolje to što nisu prihvatili našu ponudu Zanima li vas još uvijek Jadroplov? - Brodosplit je u prvom krugu ponudio više nego što se tražilo, što znači da je prodavatelj imao idealnu ponudu, no nažalost zbog svoje nesigurnosti ili straha nije prihvatio ponudu. U drugom krugu su postavili uvjete koji nisu izvedivi, da bismo danas bili svjedoci pada

vrijednosti Jadroplova na trećinu od prije godinu dana. Ovo bi morali analizirati vlasnici Jadroplova koji su direktni gubitnici. Možda smo imali sreću jer smo mogli kupiti državni udio u Jadroplovu i unatoč tome biti onemogućeni u donošenju odluka. Primjerice, morali bismo dokapitalizirati tvrtku, a tu dokapitalizaciju treba odobriti

skupština u kojoj nemamo većinu za odlučivanje o dokapitalizaciji. To znači da bismo mogli ostati bez 150 milijuna kuna ako skupština ne bi odobrila dokapitalizaciju. S obzirom na tešku situaciju na tržištu kad je riječ o segmentu u kojem poslujemo te o samom Jadroplovu, možda je zato za nas i bolje što ponuda nije prihvaćena.

dok su u 3. maju, kojeg je kupio Uljanik, izdvojena poduzeća 3. maj TIBO i 3. maj MID i druga kojima je država preuzela gubitke, te neke od njih da-

Moje je mišljenje da će za nekakvih četiri-pet godina hrvatska brodogradnja biti jeftinija od kineske nas prodaje Uljaniku, sa znatno umanjenim ili otpisanim dugovima. To se kod njih ne računa u ukupne troškove restrukturiranja kao što je slučaj s Brodosplitom. Hoće li Brodosplit uspjeti održivo poslovati od 2018. godine kada više ne bude sredstava iz procesa restrukturiranja? - Naravno da hoće jer mi već sada iz svog redovitog poslovanja poslujemo održivo. Ključ je u tome da ne ugovaramo poslove koji donose gubitke. Da nismo opterećeni prošlošću, mi bismo iz redovitog poslovanja, dakle i bez državnog doprinosa programu restrukturiranja, ostvarili u 2014. godini dobit od 20 milijuna kuna. Sve poslove koje smo ugovorili su poslovi s dobiti. To znači da ćemo, kad je riječ o poslu, biti mirni do 2022. godine. Gdje je budućnost hrvatske brodogradnje? - Hrvatskoj brodogradnji je najisplativije raditi projekte s dodanom vrijed-

nošću, odnosno sofisticirane brodove i koji mogu generirati veći profit. Moje mišljenje je da će za nekakvih četiri-pet godina hrvatska brodogradnja biti jeftinija od kineske. Bit ćemo spremni raditi bilo što, ali moja je preporuka da gradimo sofisticirane brodove u manjim serijama. Kakvu tvornicu namjeravate raditi u Sisku? - DIV će u Sisku graditi tvornicu betonskih željezničkih pragova jer ima dosta projekata na koridoru X. Investicija je vrijedna 10 milijuna eura. Nova tvornica imat će kapacitet od oko pola milijuna pragova godišnje, a pokrivat će tržište BiH, Hrvatske, Slovenije te dio Austrije i Mađarske. Sličnu tvornicu imamo u Srbiji, koja proizvodi pragove za potrebe Srbije, Bugarske i Albanije. Kako posluje vaša tvornica u Kninu? - Imamo 550 radnika od kojih je 350 novih. Radimo u dvije pune smjene te u trećoj djelomično. Proizvodimo 2000 tona vijaka mjesečno, a planiramo tu proizvodnju udvostručiti. Je li lakše u Hrvatskoj graditi tvrtku iznova ili preuzimati postojeće? - Iz našeg iskustva, a i iz iskustva nekih poduzetnika, mogu sigurno reći da je lakše početi iznova. Mi bismo u Kninu imali dvostruko veću profitabilnost da smo počeli iz početka. Vjerojatno bismo imali i bolji rejting u javnosti.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 11,6 mil žena u Europi ( sa 18 na 30% bavi se poduzetništvom (i 40,6 mil muškaraca)

porastao broj poduzetnica u Hrvatskoj u 5 godina

U HGK-u obilježen Svjetski dan poduzetnica

Nagrade sjajnim poduzetnicama Žene svoje karijere počinju stvarati tek nakon 35. godine života, a svojstveno im je i to što se nećkaju ako trebaju prihvatiti neku odgovornu funkciju, za razliku od muškaraca koji to odmah prihvaćaju bez obzira jesu li ili nisu sposobni za obavljanje te funkcije Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Treba ukinuti stereotip o ženama

ako je u zadnje vrijeme primjetan sve veći broj poduzetnica u Hrvatskoj, ipak u našem društvu još uvijek vlada tradicionalno mišljenje o tome kako je ženama mjesto u kući, a muškarcima na glavnim funkcijama u raznim tvrtkama i institucijama. Zato s jedne strane žene još više treba poticati na bavljenje privatnim biznisom, a s druge strane upoznati javnost s dostignućima žena u gospodarstvu te njihovim položajem u društvu, rekla je Sofija Šmitran, predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, na prošlotjednom obilježavanju Svjetskog

U Hrvatskoj je samo 13 posto tvrtki u vlasništvu žena dana poduzetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Tom su prigodom najuspješnijim poduzetnicama dodijeljene nagrade u tri kategorije - za poduzetnicu u socijalnom poduzetništvu, menadžericu i poduzetnicu godine. Sofija Šmitran je istaknula kako žene, radeći isti posao kao i muškarci, ipak imaju nižu plaću i to za čak 7,4 posto, a i ukupno

Na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je istaknula važnost položaja žena u politici, gospodarstvu i društvu u našoj zemlji. Naglasila je kako, unatoč ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj, još nije postignuta istinska jednakost. Ona se može postići provedbom mjera i zakonskih odredbi, što znači da je uz uređenje regulatornog okvira nužno stvoriti infrastrukturu kroz dovoljan broj jaslica, vrtića i škola. “U protivnom će sve više žena odgađati ili se potpuno odreći majčinstva”, naglasila je Predsjednica. Dodala je kako je potrebno pokrenuti socijalnu i opće društvenu odgovornost te na kraju ukinuti stereotip o ženama jer su se one dokazale kao svestrane i organizirane osobe i u poslovnom i obiteljskom životu.

Vesna Plavšić, Gordana Nikolić i Jadranka Boban Pejić manje zarađuju od svojih (muških) kolega. No, razlika u plaći je ipak manja u našoj zemlji nego u nekim ostalim europskim zemljama, pa tako ona na razini Europske unije iznosi 16,5 posto, dok promatrajući prema zemljama, primjerice u Austriji iznosi 20 posto. U Češkoj i Sloveniji razlika u plaći između muškaraca i žena iznosi pet posto. Kao razlog tome, Sofija Šmitran navodi problem poimanja žene i njezine uloge u društvu. Uz sve to, žene na svom radnom mjestu uglavnom nemaju fleksibilno radno vrijeme koje im je potrebno ako su majke s malom djecom. Zbog

svega toga, one svoje karijere počinju stvarati tek nakon 35. godine života, a svojstveno im je i to što se nećkaju ako trebaju prihvatiti neku odgovornu funkciju, za razliku od muškaraca koji to odmah prihvaćaju bez obzira jesu li ili nisu sposobni za obavljanje te funkcije. Žene preskaču barijere Govoreći o položaju žena u hrvatskom društvu, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, je naglasila da su potrebne ovakve nagrade za najbolje poduzetnice kako bi se ženama dala potpora, a ujedno je pohvalila i sve aktivnosti

udruge Krug u poticanju, promicanju i stvaranju što boljih uvjeta za razvoj ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, Strategiju ženskog poduzetništva od 2014. do 2020. godine kao i projekte usmjerene osnaživanju žena na upuštanje u poduzetništvo. Time se pridonosi razvoju pozitivne društvene klime za razvoj ženskog poduzetništva. “Žene su dokazale da se mogu nositi sa svim poslovnim izazovima na svim razinama i da polako, ali uporno, probijaju svoj put kvalitetnim radom kako bi ostvarile dobre rezultate. Osim toga, one su posvećene radu i odlučne u tome kako bi na poslu ostvarile

Gordana Nikolić je poduzetnica godine Prema izboru Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, poduzetnicom godine proglašena je Gordana Nikolić, osnivačica i dekanica Visoke poslovne škole PAR. Za menadžericu godine izabrana je Jadranka Boban Pejić, suosnivačica i direktorica tvrtke Biovega, inače stručnjakinja u području prirodne prehrane. U kategoriji socijalnog poduzetništva nagrada Kruga za poduzetnicu godine pripala je Vesni Plavšić, osnivačici zdravstvene ustanove Zlatne ruke.

svoj puni potencijal”, rekla je Višnja Ljubičić. Pritom je govorila o terminu “staklenog stropa” koji još uvijek postoji u našem društvu kao neka vrsta otpora kojim se određene pozicije nastoje rezervirati za muškarce, ali usprkos svim poteškoćama, žene uspijevaju preskočiti i tu barijeru. Potrebna je podrška obitelji Prema podacima Europske komisije, u usporedbi sa 40,6 milijuna muškaraca, 11,6 milijuna žena u Europi se aktivno bavi poduzetništvom. No, statistika je drukčija ovisno o zemljama koje se promatraju, pa tako najviše poduzetnica ili 43 posto ima Lihtenštajn, zatim Latvija i Litva 40 posto i Luksemburg 39 posto. Najmanje poduzetnica registrirano je u Turskoj 15 posto, pa na Malti 18 posto i u Irskoj 20 posto. U Hrvatskoj se u zadnjih pet godina postotak poduzetnica povećao sa 18 na 30 posto. Višnja Ljubičić

je istaknula kako je poduzetnicama neophodna podrška obitelji, ali i svaka financijska podrška, a vlasništvo obrta ili tvrtke jedna je od pretpostavki za zasnivanje vlastitog biznisa. U Hrvatskoj je samo 13 posto tvrtki u vlasništvu žena. O položaju žena u hrvatskom društvu govorio je i Luka Burilović, predsjednik HGK, koji je rekao kako žene ulažu mnogo truda, znanja i volje kako bi došle do određenog mjesta u poduzetništvu. Pritom je naglasio kako je danas 30 posto poslovnih subjekata u rukama žena za razliku od prije 10 godina kada je to iznosilo 10 posto. Osim toga, u Hrvatskoj je danas 24 posto žena na rukovodećim pozicijama, 14 posto na mjestima predsjednica nadzornih odbora tvrtki, dok ih je samo devet posto na mjestu predsjednica uprava. Zato Burilović smatra kako žene trebaju lakše i brže dolaziti do zasluženih pozicija.

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 7,95 mlrd kn

ukupni prihodi tvrtki Karlovačke županije u 2014.

( za 3,7%

porasli ukupni rashodi (prvi put nakon 2010.)

Županijska komora Karlovac: Uručene Zlatne kune

*vijesti

Infinum, Kelteks i HS Produkt - najbolji u 2014. Pokazatelji koji najbolje opisuju složenost poslovanja pod utjecajem gospodarske krize su smanjenje dobiti, konsolidiranog financijskog rezultata i investicija u novu materijalnu imovinu

a prošlotjednoj sjednici Gospodarskoga vijeća Županijske komore Karlovac dodijeljene su plakete Zlatna kuna, tradicionalna priznanja najuspješnijim trgovačkim društvima s područja Karlovačke županije za poslovne rezultate ostvarene u 2014. godini. Tom prigodom se predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman osvrnuo na aktualna gospodarska kretanja i rezultate poslovanja županijskog gospodarstva u protekloj godini. Županijski poduzetnici, njih 1912, ostvarili su gotovo istu razinu ukupnih prihoda kao i u 2013. godini, 7,95 milijardi kuna, uz neznatan rast od 0,1 posto. Ukupni su rashodi prvi put nakon 2010. godine rasli bržom dinamikom od ukupnih prihoda, za 3,7 posto. Pokazatelji koji najbolje opisuju složenost poslovanja pod utjecajem gospodarske krize su smanjenje dobiti, konsolidiranog financijskog rezultata i investicija u novu materijalnu imovinu. “Unatoč poteškoćama u poslovanju, dio tvrtki je ostvario rast i pozitivne pokazatelje poslovanja, što pokazuju i rezultati tvrtki nominiranih za izbor najuspješnijih u 2014. godini”, istaknuo je Kuzman. Infinum - tvorac mobilnih aplikacija U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnu kunu dobila je karlovačka tvrtka Infinum. Tvrtka

se bavi dizajnom i razvojem softvera, a specijalizirana je za izradu mobilnih i web aplikacija. Osnovali su je prije 10 godina karlovački studenti Tomislav Car i Matej Špoler na prvoj godini FER-a, a danas zapošljava 65 ljudi. Veći-

Unatoč poteškoćama, dio tvrtki je ostvario rast i pozitivne pokazatelje poslovanja, istaknuo je Zlatko Kuzman na Infinumovih klijenata je iz inozemstva, najviše iz SAD-a, Nizozemske, Njemačke i Irske, a njihove aplikacije koriste vodeći telekomi u regiji kao i najveći kruzeri na svijetu. Kroz mobilne aplikacije za bankarstvo, razvijene u Infinumu, ljudi prebacuju milijune eura, a tisuće vozača kamiona svaki dan pronalaze parkirna mjesta za svoje ka-

mione. Mladi poduzetnici kažu da su oduvijek htjeli stvoriti tvrtku u kakvoj su i sami željeli raditi. Kelteks - brend tehničkog tekstila Dobitnik Zlatne kune u kategoriji srednje velikih trgovačkih društava je Kelteks, također iz Karlovca, i to treći put za redom. Tvrtka Kelteks osnovana je 1990. godine, a izrasla je iz obrtničke radionice svog osnivača Ivana Kelekovića. Danas je Kelteks, zahvaljujući kontinuiranim ulaganjima u razvoj ljudskih potencijala, inovacije i nove tehnologije u proizvodnim procesima, na europskom tržištu prepoznat kao kvalitetan i pouzdan brend u proizvodnji tehničkog tekstila. Tvrtka razvija dva proizvodna segmenta: proizvodnju mrežica za različite primjene u graditeljstvu te program tkanina za kompozitnu industriju, posebice u proizvodnji plovila, vjetrenjača, skija i u autoindustriji.

Većina proizvoda je plod vlastitih inovacija te praćenja najnovijih svjetskih trendova u proizvodnji. Najbolji primjer toga je linija proizvoda Concrete Reinforcement Solutions by Kelteks, odnosno usluge razvoja proizvoda koji se koriste kao pojačanje betonskih konstrukcija ili panela koristeći napredne materijale poput karbonskih, bazaltnih i staklenih vlakana. Svoje proizvode Kelteks izvozi u 25 zemalja svijeta, a osim Zlatne kune, nositelj je i drugih vrijednih priznanja i nagrada. HS Produkt među najvećim proizvođačima pištolja Najbolje veliko trgovačko društvo u Karlovačkoj županiji je karlovački HS Produkt, također treći put za redom. HS Produkt je osnovan 1991. godine, a danas zapošljava više od 1750 radnika. S vremenom se tvrtka razvila u tvornicu s najmo-

dernijim tehnologijama za proizvodnju pješačkog naoružanja te u jednu od tvornica s najvećom proizvodnjom pištolja u svijetu. Uzlet HS Produkta započeo je 2001. godine s uspjehom pištolja HS2000 i potpisivanjem dugogodišnjeg ugovora o zastupanju na sjevernoameričkom tržištu s tvrtkom Springfield Inc. Pištolj HS Produkta proglašavan je pištoljem godine u SAD-u 2003., 2006., 2009. i 2013. godine, a dodatna potvrda kvalitete je i dodjela NSN-a (Nato Stock Number – NATO kodni broj) čime su HS pištolji dobili ravnopravan status u sustavu naoružanja članica NATO-a. Nakon američkog uspjeha, pištolji HS počeli su se izvoziti diljem svijeta, a kao službeno naoružanje koriste ih vojske i policije u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Tajlandu, Maleziji, Dominikanskoj Republici, Filipinima... U HS Produktu vjeruju da će uspješnu priču poluautomatskih pištolja ostvariti i kroz proizvodnju i razvoj jurišne puške VHS, koja je već uspješno prošla ispitivanja prema NATO-ovim standardima i isporučuje se za potrebe MORH-u, a tijekom 2014. godine započeo je i njen izvoz. Novim modelom jurišne puške, VHS-2, HS Produkt je ušao među pet potencijalnih poduzeća za opremanje francuske vojske čime se i službeno svrstao u trenutačno najkvalitetnije proizvođače jurišnih pušaka u svijetu. (V.A.)

Suradnja Podravke i sveučilišta

Grupa Podravka i zagrebačko Sveučilište potpisali su Sporazum o suradnji. Određeni dijelovi Sveučilišta povezat će se s Podravkom za prehrambeni, odnosno s Belupom za farmaceutski dio, a sve radi inovacija i transfera tehnologija. Sporazum obuhvaća i suradnju na osmišljavanju programa obrazovanja i osposobljavanja stručnjaka, kao i međunarodnu suradnju u razvojno istraživačkim projektima. Pre-Seed korisnici U Ministarstvu poduzetništva i obrta potpisani su prvi ugovori s ulagačima i poduzetnicima, korisnicima potpore iz programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih poduzeća. Riječ je o potporama iz tzv. Pre-Seed fonda, za koji je u državnom proračunu osigurano pet milijuna kuna. Prve ugovore potpisali su tvrtke Agrivi s investicijom od 200.000 kuna, Thorium s investicijom od 102.000 kuna te Snap Tap koji je osigurao investiciju od 150.000 kuna. Nova Start-up srijeda U organizaciji Hrvatske mreže poslovnih anđela i Zagrebačkog inkubatora poduzetništva prošli tjedan održana je još jedna Start-up srijeda. KJ Singh, direktor Techstars akceleratora iz New Yorka, tom jer prigodom objasnio što se traži od timova prilikom ulaska u akcelerator. Nenad Bakić, osnivač portala MojPosao i agencije Selectio, govorio je, među ostalim, o ulagačkoj percepciji rizika i prinosa te alokaciji imovine u Hrvatskoj.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 140 brodova

za višednevne izlete postoji trenutačno u Hrvatskoj

( od toga 110

brodova na vezu je u Krilu Jesenice

Lučke uprave nisu pratile boom u maloj brodogradnji; veliki problemi s vezovima u

Izletnički brodari iz Krila J zakinuti smo za prava u v

Katica Hauptfeld, direktorica agencije Katarina Line, kaže da su inozemni brodovi u prednosti jer ne plaćaju boravišne pris Ercegović, brodovlasnik iz Krila Jesenice, ujedno predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara, upozorava kako je za nje Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

otorni brod Majestic u vlasništvu obitelji Ercegović iz Krila Jesenice, koji je primio prve goste početkom svibnja, novi je brod u floti opatijske agencije Katarina Line. Majestic je brod A Plus kategorije te pruža smještaj u 19 dvokrevetnih kabina, dužine je 37 metara i širine gotovo osam metara, a u vlasništvu je braće Zorana, Gorana i Mladena Ercegovića iz Krila Jesenice. U ovom trenutku Katarina Line ima više od 50 plovila. U toj floti su jednako zastupljeni brodovi svih godišta, podijeljeni u četiri kategorije. Svi brodovlasnici su hrvatske obitelji, mahom iz Krila Jesenice kraj Splita. Za sezonu 2015. osim Majestica u flotu ove agencije dolaze još tri nova broda. Brodari iz Krila Jesenice počeli su se bavi-

ti izletničkim poslovima šezdesetih godina prošlog stoljeća, na način da su brodove koji su služili za prijevoz pijeska, ulja, namirnica i ostalog ma-

Problem su i koncesionari kojima jednodnevni vez jahte donosi veću zaradu nego mi, kaže Arsen Ercegović terijala počeli prilagođavati potrebama izletnika. Uglavnom se i danas radi o obiteljskom poslu koji se nasljeđuje. Programi za izletnike Opatijska agencija Katarina Line iz godine u godinu širi poslovanje i osvaja nova tržišta u svijetu s kojih dovodi goste. “Osim krstarenja po čemu smo poznati i lideri na tržištu, agencija se u većem opsegu bavi receptivnim turizmom na

svim područjima Hrvatske u smislu organizacije autobusnih tura, izleta i svih vrsta turističkih usluga. Prošla sezona je bila dobra, ali ne sjajna, međutim zadovoljni smo rezultatima s obzirom na konkurenciju te opće stanje u gospodarstvu. Od ove sezone očekujemo sličan promet, a očekujemo i manji porast, unatoč tome što je svibanj slab i lošiji od prošle godine”, ističe Katica Hauptfeld, direktorica agencije Katarina Line. U sezoni 2014. u segmentu krstarenja Katarina Line imala je više od 23.000 putnika, a ukupno za Hrvatsku preko Katarine Line došlo je blizu 100.000 putnika. Za sezonu 2015. ugovoren je buking za 50 brodova koji su svrstani u četiri kategorije. Turisti mogu birati od baznih drvenih jedrenjaka, takozvanih trabakula, B kategorije sa zajedničkim sanitarijama te A kategorije s vlastitim kupaonica-

ma pa sve do novih, metalnih brodova koje u toj tvrtki dijele u A Plus kategoriju i Deluxe kategoriju. Osnovna razlika iz-

među ovih kategorija je u veličini kabina i zajedničkih prostorija kao i samog interijera i usluge prema gostima. Brodovi su ras-

poređeni u 15 različitih programa s tjednim polascima iz Opatije, Splita i Dubrovnika. Polasci su pretežno subotom, me-

Brodosplit: serija mini kruzera za domaći turizam

Event Ship Nada postao ploveći kongresni centar

Suradnju s poduzetnicima iz domaćeg nautičkog turizma Brodosplit je započeo 2012. i do sada isporučio sedam novogradnji. Za naručitelje iz Krila Jesenice, malog mjesta pored Splita, u Brodosplitu su izradili čelični trup i nadgrađe za brodove prosječnih dužina 40 metara. U izgradnji je trenutno Novogradnja 536 duljine preko 36 metara i neto težine 120 tona. Naručitelji dosad ugovorenih novogradnji, od kojih su neke isporučene, a neke upravo u gradnji, su obrti Brodarstvo, Pučanin, Providnost, Stončica, Punta, MIP Grubiša, Berekin te Bota, svi iz Krila Jesenice.

Ljubitelji posebnih oblika ponude dobili su od prošle godine mogućnost da svoje poslovne susrete, kongrese, te razne oblike zabava organiziraju na motornoj jahti Event Ship Nada dužine 35 metara. Na ovoj jahti, koja je nastala preinakom bivšeg broda JNA koji je propadao u Crnoj Gori, može se kvalitetno poslužiti 140 osoba. Radi se o plovećem kongresnom centru multifunkcionalne namjene, potpuno opremljenom audio i video opremom za konferencije. Davor Maričić, voditelj Ilirija travela, agencije koja posluje u sklopu grupacije Ilirija, otkriva kako je ova jahta pogodna za ekskluzivna dnevna i noćna krstarenja koja ta agencija organizira za vrijeme glavne turističke sezone, te za atraktivne poslovne skupove, konferencije, seminare i jedinstvene poslovne sastanke ali i svečane prijeme, bankete, vjenčanja. Gostima je na raspolaganju luksuzan restoran i lounge bar.

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( sa 10 novih brodova

Lidlova distributivna mreža

Tri puta veći izvoz hrvatskih proizvoda

ulaze brodari iz Krila Jesenice u novu sezonu

Splitu, Hvaru, Korčuli i Dubrovniku

Jesenice: vlastitome moru

st ojbe u našim lukama, a uz to dobivaju bolje vezove i sve im je osigurano. I Arsen ga i kolege izrazit problem osiguranje veza za vrijeme turističke sezone

đutim zbog velikog broja brodova, a i povoljnosti aviokarata, u Katarini Line su uspjeli neke polaske prebaciti na ostale dane u tjednu. Problem vezova i poslovanja “Naš trenutačno najveći problem su same luke”, ističe Katica Hauptfeld. “Zadnjih desetak godina dogodio se izniman rast u maloj brodogradnji, a i interes za ovim vidom odmora je velik. Međutim, lokalne lučke uprave nisu pratile taj razvoj, tako da sada nailazimo na velike probleme pri veziva-

nju brodova u lukama poput Splita, Hvara, Korčule i Dubrovnika. Naša matična luka Opatija već godinama nije proširivana i trenutačno ne pruža siguran vez. Osim priveza otežana je i opskrba strujom i vodom tako da, primjerice, u Splitu nemamo osigurane priključke za struju i vodu. Pokušali smo rasteretiti luke uvođenjem novih programa i polazaka ostalim danima u tjednu, a ne samo subotom, ali brodova je jednostavno previše za trenutačni kapacitet luka. Problem je tim veći što su ove destinacije nezaobilazne većini turista koji dolaze prvi put u Hrvatsku”, pojašnjava Katica Hauptfeld. Direktorica agencije Katarina Line kaže da problem predstavlja što su inozemni brodovi u prednosti jer ne plaćaju boravišne pristojbe u našim lukama, a pored toga dobivaju bolje vezove i sve im je osigurano. Unatoč tome što ova agencija redovito najavljuje dolaske svim lučkim upravama i kapetanijama i do šest mjeseci unaprijed. “Njihove nabavne cijene nafte i hrane su daleko niže od naših te su već i samim time u prednosti. Vidljivo je to iz sličnih programa u Grčkoj i Turskoj gdje je cijena daleko niža od naših, pogotovo u pred i posezoni. Očito te države subvencioniraju letove, hotelijere i brodare. U tim državama oglašavaju se cijene od recimo

159 eura za sedmodnevni smještaj s uključenom povratnom avionskom kartom”, pojašnjava Katica Hauptfeld. Arsen Ercegović, brodovlasnik iz Krila Jesenice, ujedno predsjednik Hrvatske udruge privatnih brodara, upozorava kako je za njega i njegove kolege izrazit problem osiguranje veza za vrijeme turističke sezone. “Nama nije problem to što se zna gdje se vežu linijski brodari (to su trajekti i katamarani, op. a.) ali nam problem predstavljaju jahte jer smatramo da bi se one trebale vezati u marinama, a ne u lukama otvorenim za javni promet. U tome su nam najveći problem koncesionari koji nastoje po svaku cijenu što više zaradi-

Katarina Line u ovome trenutku ima više od 50 plovila hrvatskih vlasnika, mahom iz Krila Jesenice ti tako da im jednodnevni vez jahte donosi veću zaradu nego mi. Primjera radi, tamo gdje je izdana koncesija, mi jedan kilovat potrošene električne energije plaćamo četiri kune, dok u recimo šibenskoj luci plaćamo jednu kunu. Ista situacija je s vodom, privezom, odvozom...”, otkriva Ercegović.

Brodari ulažu U Hrvatskoj ima trenutačno 140 brodova koji su namijenjeni pružanju usluga višednevnih izleta, od kojih je njih oko 110 vezano u Krilu Jesenice. Prema riječima Arsena Ercegovića, u nadolazeću sezonu ovi brodari će ući s čak 10 novih brodova izgrađenih u nekoliko brodogradilišta. Kaže da je unazad sedam-osam godina za potrebe brodara iz Krila Jesenice izgrađeno 55 novih brodova te još desetak u drugim sredinama. Iduće godine trebalo bi zaploviti najmanje 10 novih brodova. Prema njegovim riječima, grade se sve luksuzniji brodovi vrijedni po nekoliko milijuna eura. “Brodovi su se počeli graditi godinu dana prije poticaja da bi ondašnje ministarstvo mora pet godina subvencioniralo gradnju trupa broda. Posljednje tri godine zaradimo za vlastito učešće, a ostatak osiguramo uglavnom iz nekog programa kreditiranja HBOR-a ili pak Splitsko-dalmatinske županije. Naši brodovi, kuće i imovina su pod hipotekom tako da ovo nije baš jednostavan posao. Zahvaljujući novim brodovima postignuta je konkurentnost u odnosu na mogući dolazak inozemnih brodara te su se stekli uvjeti za produženje sezone koja sada traje oko pet i pol mjeseci”, ističe Ercegović.

U prvom je tromjesečju ove godine Lidl ostvario izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima posluje u vrijednosti od gotovo 1,3 milijuna eura. U odnosu na prvo tromjesečje 2014. godine riječ je o gotovo tri puta većem izvozu. Podsjetimo, Lidl je lani ukupno izvezao čak 5,7 milijuna eura hrvatskih proizvoda na strana tržišta te tako omogućio propusnicu svojim dobavljačima i hrvatskim proizvodima na police svojih trgovina u Europi. Zdenka, Atlantic Trade, Printgrupa i Gavrilović su neki od Lidlovih dobavljača i partnera koji su ostvarili najveći porast u izvozu u odnosu na prošlu godinu. Trenutno se kroz Lidlovu mrežu hrvatski proizvodi najviše izvoze u Sloveniju, Bugarsku, Ma-

đarsku, Češku, a u planu su Španjolska i Portugal te druge zemlje Europe. Dio hrvatskih proizvoda prodaje se pod Lidlovim robnim markama koje su kupcima u inozemstvu prepoznatljive, a dio su poznati hrvatski brendovi. Ovakva suradnja Lidlove dobavljače čini još konkurentnijima na otvorenom europskom tržištu, budući da koristeći Lidlovu infrastrukturu plasiraju hrvatske proizvode u mnoge europske zemlje. Do kraja ove godine očekuje se daljnje značajno povećanje izvoza hrvatskih proizvoda. (I.G.)

Potpisan ugovor o izgradnji

Sunčana elektrana za sedam milijuna kuna

Virovitičko-podravska županija počinje s gradnjom jedinstvenog modela Sunčane elektrane kojim će spojiti obnovljive izvore energije i poljoprivrednu proizvodnju. Ugovor o gradnji potpisan je između Županije koja projekt sufinancira sa 20 posto (80 posto financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost), te tvrtki koje izvode radove - Working iz Varaždina i Kograd iz Pitomače, odnosno nadzor - NNM Energetika. Projekt Sinerot, u sklopu kojeg se gradi elektrana, vrijedan je 6,4 milijuna kuna. Gradnja počinje ovih dana, a dovršetak se očekuje krajem godine. Osim što je riječ o jedinstvenom modelu spajanja obnovljivih izvora energi-

je i poljoprivrede, zemljište na kojem će elektrana biti postavljena u potpunosti će biti iskorišteno za uzgoj poljoprivrednih kultura poput kelja, kupusa, paprike, tikvice i peršina. “Elektrana je jedinstvena u Hrvatskoj, a vjerojatno i Europi po inovativnom sustavu gradnje, te je trenutačno jedna od najvećih u Virovitičko-podravskoj županiji”, naglasio je župan Tomislav Tolušić. K tome, poljoprivrednu površinu koristit će i učenici srednje škole u Slatini za praktičnu nastavu, a sav višak energije koju Sinerot proizvede Virovitičko-podravska županija će koristiti za osnovne i srednje škole u županiji. Sunčana elektrana također će služiti i kao pokazni školski objekt namijenjen učenicima srednjih škola koji se školuju za zanimanja vezana uz obnovljive izvore energije. Partner na projektu je i Poljoprivredni fakultet u Osijeku. (A.M.)

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 58 mil USD

godišnje Barcelona uštedi tehnologijom pametne vode

( 50 mil USD

tom gradu donese tehnologija pametnog parkinga

U Hrvatskoj samo pet posto gradova ima strategiju pametnog grada

Kako su se gradovi opametili i što milijarde eura imaju s tim Pametni gradovi koriste ICT tehnologiju kako bi ubrzali poslovne procese i poboljšali kvalitetu života. Uz Hamburg i Barcelonu, pametni gradovi su i Manchester, Amsterdam, Kopenhagen, Stockholm, London... Rješenja koja su implementirali uvelike su unaprijedila usluge građanima. A u velikom broju slučajeva i pojeftinila te usluge Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ada se govori o njemačkom gradu Hamburgu, prva pomisao kod većine ljudi je njegova luka. Ona zauzima oko jedne desetine ukupnog gradskog područja (7145 hektara) i okosnica je tamošnjeg poslovanja. Luka ne koristi samo Hamburgu – oko 261.000 radnih mjesta u Njemačkoj ovisi o njoj te je ona važan stup izvoza. Također, Hamburg je jedan od onih gradova koji se može nazvati pametnim. Riječ je o gradovima koji koriste ICT tehnologiju kako bi povećali gospodarsku konkurentnost, ubrzali poslovne procese i aktivnosti, poboljšali kvalitetu života građana i smanjili potrošnju energije te tako i emisiju stakleničkih plinova. Konkretno, Hamburška lučka uprava je još u 2009. počela s nadogradnjom temeljne infrastrukture informatičke tehnologije. To je bio korak koji je omogućio luci

razvoj aplikacija koje su zasnovane na senzorima za nadzor prometa koji ulazi i izlazi iz lučkog područja, uključujući onaj kopneni i vodeni. Tehnologija je sada postala dio strateškog ulaganja u unapređenje rasta grada i povećanje kakvoće života. Smart City Barcelona I projekt Smart City Barcelona nastoji učinkovito pružati komunalne usluge na nekoliko razina građanima toga španjolskoga grada korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Model utvrđuje 12 područja, među kojima su zaštita okoliša, ICT, voda, energija, tvari (otpad) i otvorena uprava. Trenutačno, Barcelona ima 22 glavna programa i 83 zasebna projekta koji se uklapaju u ta područja. Neki od njih su pametna rasvjeta, pametni parking, pametno upravljanje vodom te pravilno upravljanje otpadom. Zamjenik gradonačelnika Antoni Vives nedavno

je izjavio kako Barcelona uštedi 58 milijuna dolara godišnje korištenjem tehnologije pametne vode i da je grad povećao prihode od parkinga za 50 milijuna dolara korištenjem tehnologije pametnog parkinga. Ustvrdio je i to da je Barcelona kroz projekte Smart City stvorila 47.000 novih radnih mjesta. Osim Hamburga i Barcelone, pametni gradovi koje valja istaknuti su Manchester, Amsterdam, Kopenhagen, Stockholm, London. Rješenja koja su implementirali uvelike su unaprijedila usluge građanima. A u velikom broju slučajeva i pojeftinila te usluge, kako za grad, tako i za građane. Prema predviđanjima, ulaganja u razvoj pametnih gradova povećat će se sa sadašnjih milijardu dolara na 12 milijardi dolara do 2025. godine. Kako stoji Hrvatska Ivica Perica, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea, kaže nam da istraživanje koje

je proveo Deloitte u suradnji s Udrugom gradova pokazuje kako u Hrvatskoj, budući da samo pet posto gradova ima razvijenu strategiju pa-

Barcelona je kroz projekte Smart City stvorila 47.000 novih radnih mjesta metnog grada, ne postoji potpuna svjesnost o važnosti jasne vizije i težnje k uspostavi pametnog grada. “Također, istraživanje prikazuje da napredne tehnologije još uvijek nisu iskorištene do maksimalnog potencijala kako bi osigurale više kanala kroz koje se pru-

žaju pojedine usluge te kako bi unaprijedile kvalitetu usluga koje se pružaju građanima. Ono što je pozitivno jest činjenica da postoji sve više aktivnosti koje upućuju na to da gradovi polako spoznaju bitnost tehnologija i njihove primjene kako bi u konačnici pružali pametne usluge i postali pametni gradovi”, ističe on. Nadalje, istraživanje pokazuje kako ograničenost budžeta hrvatski gradovi i dalje vide kao najveći izazov. Pružanje usluga i sudjelovanje građana još uvijek se odvija tradicionalnim kanalima i osobnim putem. Tako je 90 posto usluga građanima pruženo u prostorijama gradske uprave, odnosno u izravnom kontaktu sa službenicima. U sljedećih tri do pet godina gradovi u nas planiraju intenzivno ulagati u područja u kojima tehnologija može donijeti značajne uštede i bolju kvalitetu usluge. Najviše ulaganja, čak 95 posto, planira se u vodno gospo-

darstvo, 85 posto u javnu rasvjetu, a 75 posto u obrazovanje i osposobljavanje. Javno i privatno Važno je naglasiti i to da je aktivno sudjelovanje privatnih partnera jedan od modela razvoja koncepta pametnih gradova. Međutim, 65 posto hrvatskih gradova nije razvilo segmente javno-privatnog partnerstva. Onih 35 posto koji jesu takva su partnerstva iskoristili za razvoj sportskih sadržaja, cestovne infrastrukture i energetsku učinkovitost. Ipak, raznolikost pametnih rješenja koje gradovi primjenjuju pokazuje naznake proaktivnosti i svjesnosti o promjeni zahtjeva i potreba građana. Tako 100 posto gradova koji su obuhvaćeni istraživanjem ima web stranicu gradske uprave. K tomu, 80 posto ima društvene stranice grada i gradskih poduzeća, 45 posto geografske informacijske sustave (GIS) i online obrasce, a 40 posto mobilne turističke aplikacije.

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( na 1080 ºC ( od 1 komada kali se metal otvarača oraha

izrađuje se ovaj suvenir-alat

Najinovativniji i najnagrađivaniji hrvatski suvenir

Krtz! suvenir i alat za ljubitelje oraha Mali alat i suvenir spojio je zagrebačku dizajnericu i zadarskog obrtnika. Alat za otvaranje oraha koji ne oštećuje njegovu unutrašnjost krasi jedinstven dizajn i visoka učinkovitost

alen je, lagan, simetričan, njime se mogu služiti ljevaci i dešnjaci, načinjen je od nehrđajućeg čelika, a oblik mu je nalik na list oraha. Ime ovog proizvoda je Krtz! i autorsko je djelo zagrebačke dizajnerice Tee Janković i vrijednih ruku zadarskoga brusača noževa Nevena Glavića. Ovaj je proizvod najbolji, najinovativniji i najnagrađivaniji hrvatski suvenir. Iza njegova imena skriva se nož za čišćenje oraha kojim se otvara orah bez oštećivanja jezgre. “Naša obitelj ima kuću u Tuhlju u okolici koje je mnogo

stabala oraha”, kaže Tea Janković. “Jedne cijele zime otvarala sam orahe starim malenim nožićem. Od toga me je boljela ruka, nekoliko puta sam se i porezala ili ogrebala pa sam odlučila uzeti neki drugi alat, no niti jedan mi nije bio praktičan. Zapitala sam se pa kakva sam ja to industrijska dizajnerica ako ne mogu napraviti nešto bolje, praktičnije i svoje”, kaže Tea Janković. Nakon razmišljanja, crtanja, izrade modela te niza kontakata s različitim proizvođačima metalnih proizvoda, s kojima se savjetovala oko materijala i izrade, na kraju je pronaš-

la najkooperativnijeg čovjeka, brusača noževa iz Zadra Nevena Glavića. Osim načina izrade,

alat i suvenir puno je bolji od svih koji su trenutačno na tržištu.

Osim u nekoliko suvenirnica, ovaj se proizvod može naći i u internetskoj prodaji Neven je predložio i neke izmjene u obliku da bi se olakšala upotreba noža, i nakon nekoliko tjedana nastao je prototip. Nož su prijavili na natječaj i nakon selekcije stručnog žirija ušao je među 10 najboljih proizvoda. Ovaj

Za razliku od nekih koji imaju okretni dio kojim se ljuska otvara, Krtz ne oštećuje jestivi dio, ističe Tea Janković. “Na taj način orah može služiti i kao ukrasni jestivi dio na tortama ili kolačima, može

se na drugačije načine obraditi”, kaže ona. Noževi se izrađuju od jednog komada metala u Zadru, a kada su završeni, šalju se u Austriju na kaljenje - toplinsku obradu kojom se zagrijavaju na 1080 Celzijevih stupnjeva. Nakon toga se naglo hlade te šalju u proces spuštanja temperature na 200 stupnjeva, čime se osigurava visoka tvrdoća. No za sada se ovaj proizvod, suvenir i alat, ne može naći u mnogo prodavaonica. “Na aerodromima ih još nema, ali

ih ima u nekim suvenirnicama u Zagrebu, Splitu i Zadru, te porečkom hotelu Lone. Još uvijek nismo prisutni na mnogim mjestima, no vjerujem da ćemo polako dogovoriti širenje naše prodajne mreže”, zaključuje Tea Janković. Ljubitelji oraha, ali i lijepo dizajniranih kućanskih proizvoda, kao i oni koji traže lijepe i interesantne poslovne poklone ovaj proizvod mogu naći i u internetskoj prodaji, a autorica vjeruje kako će se uskoro uz pomoć turističkih zajednica naći u gotovo svakom turističkom mjestu. (K.S.)

Dizajnirani i certificirani eko namještaj

Bernardo Bernardi doživljava novu Eru Na nedavnom otvorenju izložbe Erinih proizvoda u zagrebačkoj Oris kući arhitekture, arhitekt Andrija Rusan najavio je ekskluzivnu suradnju Orisa i Ere u ponovnom pokretanju proizvodnje namještaja poznatog hrvatskog dizajnera i arhitekta Bernarda Bernardija. Očekuje se kako će proizvodnja započeti na jesen ove godine. Bernardi je bio čovjek širokih interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji te kulturni poslanik po duhu, istaknuo je Rusan i podsjetio kako je početkom pedesetih godina Bernardi proširio obliko-

Oni postavljaju standarde Era namještaj, koji izrađuje 15 domaćih proizvođača iz sastava Era Grupe, ima FSC (Forest Stewardship Council) oznaku koja jamči da je izrađen od drva iz zdrave šume. Era Grupa je, u suradnji s nekoliko institucija, razvila i vlastiti standard eko namještaja i oznaku Era Eco Label koja proizvođače tog namještaja obvezuje na najviše poslovne kriterije.

vanje namještaja, uključujući sve elemente - od radnih stolova i stolica do ploča s nogarima. Bio je to namještaj robusne izrade, snažnog i elementarnog vizualnog djelovanja, odličnih proporcija i visoke funkcionalnosti. Godinama nakon toga Bernardi razvija program naslonjača i stolaca za što je dobio mnoge nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu. Prema tom slavnom hrvatskom dizajneru nastala je i nagrada “Bernardo Bernardi” za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja. Program izrade Bernardi namještaja spada u najviše domete

hrvatskog dizajna. S obzirom na to da je Bernardijev namještaj već potvr-

Kao i ostali Erin namještaj, i namještaj s oznakom Bernardi bit će originalan dilo vrijeme, Era Grupa je odlučila ponovno pokrenuti proizvodnju takvog brendiranog namještaja. Rusan je istaknuo kako će se ubuduće i Hrvatska moći pohvaliti svojim Bernardijem baš kao što su i neke druge ze-

mlje oživjele svoje ikone dizajna poput Skandinavaca s Hansom Wegnerom, Finnom Juhlom ili Gretom Grossman. Kao i ostali Erin namještaj, i namještaj s oznakom Bernardi bit će originalan. Naime, potpis na svakom proizvodu jamči da to nije kopija. Osim toga, svaki komad namještaja je originalan i po tome što se struktura drva od kojeg je izrađen ne može ponavljati dva puta. (S.P.)

20 AKTUALNO

( 12,4%

pad BDP-a od 2008.

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 100,5%

povećan proračunski deficit

Gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije

Novotny: Hrvatska je u stagnaciji Da bismo se vratili na razinu iz 2008. uz rast od 0,3 posto, potrebno nam je 45 godina što je predugo. Nužan nam je rast od tri do četiri posto da bi nam se zahuktalo gospodarstvo, smatra Zvonimir Savić

a ovogodišnjem 4. gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije, održanom prošloga tjedna pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, okupilo se stotinjak sudionika, uglavnom predstavnika javnog sektora. Forum je organizirala Javna ustanova RERA SD, a tema konferencije bila je Nove razvojne politike: Kako iz krize? Ravnatelj Javne ustanove RERA SD Jozo Sarač ocijenio je kako nas rast od 0, 2 do 0,5 posto ne može zadovoljiti jer je Hrvatskoj nužan rast od četiri posto kako bi servisirala svoje obveze. Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja smatra, pak, da investitori zaobilaze Hrvatsku jer je preskupa i komplicirana za ulaganje. Pravce za izlazak iz krize Ževr-

je predugo. Nužan nam je rast od tri do četiri posto kako bi nam se zahuktalo gospodarstvo. Glavni cilj nam mora biti rast,

Neće država stvoriti nova radna mjesta nego privatni sektor, ističe Domagoj Milošević

nja vidi u osnaživanju poljoprivrede i prerađivačke industrije, investicijama u energetski sektor, jačanju sektora arhitektonskog kamena i male brodogradnje te u turizmu. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, rekao je kako je nužno znati gdje se sada

nalazimo kako bismo znali što možemo očekivati do 2050. godine. Savić je podsjetio da je od 2008. godine do danas BDP pao za 12,4 posto te da je Hrvatska na 76. mjestu u svijetu kad je riječ o gospodarstvu. Prema njegovim riječima, u tom se razdoblju broj zaposlenih smanjio za 13,7 posto, dok je broj nezaposlenih povećan za 38,6 posto. Indu-

strijska proizvodnja manja je za 16,7 posto, a promet u trgovini na malo za 16,4 posto. Javni dug je veći za 15 posto, dok je deficit proračuna povećan za 100,5 posto. Okrenuti se razvoju “Da bismo se vratili na razinu iz 2008. uz rast od 0,3 posto, koliko predviđamo ove godine, potrebno nam je 45 godina što

a kako bismo imali viziju kamo želimo doći i da bismo je ostvarili, moramo imati znanje”, istaknuo je Savić. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Ljubo Jurčić smatra kako se treba okrenuti razvoju te pritom koristiti EU fondove. “U prve dvije godine mandata nove vlade potrebna nam je monetarna i reforma javnih financija, jasna i odlučna politika smanjenja javnog duga te pove-

ćanje domaće proizvodnje. Nakon toga u naredne dvije godine nužna je reforma javne uprave i teritorijalni preustroj Hrvatske”, smatra Jurčić Ekonomski analitičar Damir Novotny mišljenja je da je Hrvatska ušla u stagnaciju, što je gore stanje od krize. “Još će biti kriza u budućnosti i one će biti globalne jer se društvo globalizira”, ustvrdio je Novotny. Saborski zastupnik Domagoj Milošević smatra da svaka država, a pogotovo tranzicijska, mora naći vlastiti put izlaska iz krize. To vrijedi i za Hrvatsku. “Neće država stvoriti nova radna mjesta nego privatni sektor. Državna redistribucija nije socijalno tržišno gospodarstvo, nego prosperitet donosi samo slobodna konkurencija osigurana tržišnim redom”, zaključio je Milošević. (J.V.)

U Splitu održana radionica o mogućnostima korištenja EU fondova

Zaher: Uskoro vaučeri i za industrijske tvrtke Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak sudjelovao je na informativnoj radionici na kojoj su, pred oko 200 poduzetnika u prostorijama HGK-Županijske komore Split, predstavnici Ministarstva gospodarstva i HGK predstavili mogućnosti korištenja EU fondova. Konkretno, riječ je o sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije te regionalnih potpora u okviru provedbe hrvatske Industrijske strategije 2014.-2020.

U okviru Financijske perspektive Europske unije 2014.-2020., Ministarstvo gospodarstva raspolaže sa 334 milijuna eura koje će usmjeriti poslovnom sektoru za ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Dodatna sredstva za industriju osigurana su iz državnog proračuna te će uskoro biti raspisan natječaj za potpore za poduzetnike u iznosu od 90 milijuna kuna. Vrdoljak je najavio i donošenje dokumenta Pametna strategija tijekom ovog ljeta. “Radi se o vrlo

ozbiljnom dokumentu na kojem su stručnjaci radili dvije godine, a njegov sadržaj se može svesti u tri riječi: znanje, kretaivnost i inovativnost. Taj dokument bit će temelj za povlačenje značajnih sredstava iz EU fondova”, rekao je Vrdoljak. Ministar gospodarstva je istaknuo da je udjel industrije u hrvatskom BDP-u, unatoč tome što je industrija u padu, i dalje jednak udjelu turizma. “Ukoliko realiziramo Industrijsku strategiju, u industriji će za šest godina raditi još 86.000 radnika,

što ne može niti jedan drugi sektor”, kaže Vrdoljak. Novi projekti HGK Potpredsjednik HGK Josip Zaher podsjetio je kako je splitsko okruženje bilo industrijski vrlo razvijeno, a danas je situacija drugačija. “Nadam se i uvjeren sam da Industrijska strategija neće biti načelna, nego će potpuno zaživjeti. U tu svrhu je HGK svojim članicama ponudio podršku prilikom izvoza te donio program Poduzetnik izvoznik. Ta aktivnost je posebno važna i mogu reći

da smo zaprimili 230 individualnih upita te ih već obradili 228, dok su dva u proceduri. Isto tako, poduzetnicima smo osigurali milijun kuna za izradu dokumentacije potrebne za povlačenje sredstava iz

EU fondova”, istaknuo je Josip Zaher. Vaučeri će se, rekao je, dodjeljivati i za industrijske tvrtke, te najavio novi projekt HGK Zaposlimo Hrvatsku. Na sličnim informativnim radionicama koje organizira Ministarstvo gospodarstva u suradnji s HGK-om, od 12. svibnja do 10. lipnja u svim hrvatskim županijama poduzetnici će se moći upoznati s provedbom mjera i budućim natječajima u nadležnosti Ministarstva gospodarstva koji imaju za cilj povećanje konkurentnosti gospodarstva. (J.V.)

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( - 52,8 mil kn

( 476 tvrtki

konsolidirana financijska bilanca

prije oporezivanja ostvarilo gubitak od 548 mil kn

Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije

Vukovarsko gospodarstvo sve dublje tone Negativni gospodarski trendovi i dalje se nastavljaju u ovoj županiji koja je prije Domovinskog rata bila jedan od gospodarski najrazvijenijih i najbogatijih dijelova Hrvatske, ali i čitave bivše države Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

rije Domovinskog rata jedan od gospodarski najrazvijenijih i najbogatijih dijelova Hrvatske, ali i čitave bivše države, današnja Vukovarsko-srijemska županija na začelju je razvijenosti hr-

Županija danas ima preko 40.000 stanovnika manje nego što ih je imala 1991. godine vatskih županija. Negativni gospodarski trendovi i dalje se nastavljaju u ovoj županiji čije gospodarstvo čini tek 1,5 posto hrvatskoga gospodarstva. Za usporedbu, u toj županiji (prema popisu iz 2011.) živi oko 4,2 posto ukupnog stanovništva Hrvatske. U brojkama, ova županija danas ima preko 40.000 stanovnika manje nego što ih je imala 1991. godine (231.000 stanovnika 1991., a 189.000 pri popisu 2011. godine). “Od 1587 tvrtki s područja Županije koje su predale svoje financijsko izvješće za proteklu godinu, njih 476 ostvarilo je

negativan financijski rezultat, a 1111 tvrtki pozitivno je poslovalo. Unatoč tome, ostvarena konsolidirana financijska bilanca je negativna za 52 milijuna kuna jer je tih 476 gubitaša prije oporezivanja ostvarilo gubitak od 547 milijuna kuna”, rekla je Vinka Ivanković, predsjednica HGK-Županijske komore u Vukovaru, na nedavnoj sjednici tamošnjeg Gospodarskog vijeća. Uspoređujući podatke za 2014. godinu s onima od prije godinu dana, prvi pokazatelji su pozitivni: povećan je broj poduzetnika, ukupni prihodi su porasli za 25 posto, a nešto više i ukupni rashodi, a čak je nešto porasla i prosječna neto plaća po zaposlenom. Međutim, spomenuti konsolidirani financijski rezultat iznosi čak -52,8 milijuna kuna, dok je godinu ranije bio tek -10,1 milijun kuna. Trgovina u plusu Što je tomu razlog, za Privredni vjesnik smo pitali Ivana Marijanovića, direktora HGK-ŽK Vukovar. “Iz dostupnih podataka zaista je teško dati pouzdano obrazloženje. Dok ne stignu detaljna izvješća iz Fine, bilo bi ne-

popravka motornih vozila i motocikala. Konkretno, sektor trgovine je i 2013. godine bio pozitivan sa 9,5 milijuna kuna, da bi prošle godine poslovanje završio čak sa 67 milijuna kuna u plusu.

Osnovni financijski pokazatelji gospodarstva VSŽ (2014.) Naziv

2013.

2014.

Indeks

Broj poduzetnika

1511

1587

105

Ukupni prihodi

10.039.687

12.603

125,5

Ukupni rashodi

10.013.867

12.603.551

125,9 169,30

Dobit razdoblja

292.515

495.193

Gubitak razdoblja

302.665

548.051

181,10

-10.151

-52.858

520,70

Konsolidirani neto fin. rezultati Izvor: Fina; Obrada: HGK ŽK-Vukovar

ozbiljno nagađati. Ipak, ono što se vidi iz dostupnih financijskih izvješća po sektorima, konsolidirani gubitak u sektoru poljoprivrede je značajno veći nego što je to bio godinu prije. Konkretno, s gotovo 38 milijuna kuna u 2013.,

prošle je godine taj gubitak narastao na 132,5 milijuna kuna. Slično je i u sektoru građevinarstva - iako je zabilježen rast ukupne aktivnosti, nažalost, zbog posljedica prošlogodišnjih poplava također je ostvario značajno

Male plaće

Malo radnika – puno umirovljenika

Iako je prosječna plaća u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije 2014. godine iznosila 3690 kuna i veća je od one godinu prije za 80 kuna, to je još uvijek čak 25 posto manje od prosječne hrvatske plaće, a čak 35 posto manje od plaće u Zagrebu.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (ožujak 2015.), na području Vukovarsko-srijemske županije bilo je zaposleno 38.576 osoba, dok je registrirano čak 43.343 umirovljenika. S omjerom od 0,89 radnika na jednog umirovljenika, od ove županije lošiji omjer je jedino zabilježen u Ličkoj i Sisačkoj županiji.

veći gubitak nego 2013. godine. Prerađivačka industrija također bilježi veći gubitak, a prednjači sektor proizvodnje prehrambenih proizvoda koji je 2013. godine bio u skromnom plusu da bi 2014. godinu završio s gotovo 163 milijuna kuna gubitka”, kaže Marijanović. Financijski pozitivan doprinos vukovarsko-srijemskom gospodarstvu stigao je iz sektora opskrbe električnom energijom i plinom, kao i iz sektora trgovina na veliko i malo,

Olakšice za poduzetnike Naravno, to nikako ne znači da su stanovnici ove, jedne od najsiromašnijih hrvatskih županija, naglo počeli kupovati automobile i sličnu robu. Najvjerojatnije je riječ o tvrtkama koje su registrirane u Vukovaru, a svoje poslovanje razvijaju i u drugim dijelovima Hrvatske. U konačnici, radi se o dobrom trendu jer je to pokazatelj kako su poduzetnici shvatili prednost olakšica koje su im na raspolaganju ako rade na području grada Vukovara. Najkraće rečeno, 2014. godina je još samo jedna u nizu kriznih godina. Vjerojatno se pojavljuje i situacija u kojoj su tvrtke, uvjetno rečeno, čistile svoje bilance i brisale sumnjiva potraživanja iz ranijih razdoblja. Prema riječima predsjednice Ivanković, u interesu bržeg gospodarskog razvoja i općeg boljitka, nužno je forsirati tamošnje primarne djelatnosti, a to su poljoprivreda i šumarstvo. “Iznimno je bitno povući i sredstva koja se nude kroz fondove EU-a kao i odrediti strategiju daljeg razvoja gospodarstva u županiji i Hrvatskoj”, rekla je Vinka Ivanković.

22 HRVATSKA & REGIJA

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 130 mil €

( 10 mlrd €

ove godine za realizaciju glavne mreže prometnica

vrijedit će ukupna investicija (do 2030.)

Od 1. lipnja stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-a i Bosne i Hercegovine

Sarajevo bliže Bruxellesu i susjedima Šest zemalja zapadnog Balkana u Bruxellesu dogovorilo je izgradnju prometnica. Bosna i Hercegovina kandidirala je pet projekata među kojima i tri dionice autocesta, ponajprije uspostavljanje brze prometnice između Sarajeva i Zagreba autocestom preko Banje Luke i Bosanske Gradiške Zdravko Latal latal@privredni.hr

država u regiji, kao i s EUom, ključan je čimbenik za rast ekonomije, a time i otvaranje radnih mjesta. Na summitu u Beču, ili na nekom od narednih, razmotrit će se obveze i poslovi na energetskom povezivanju i investicijama u ovom sektoru.

ijeće Europske unije usvojilo je dugočekivanu Odluku o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Bosnom i Hercegovinom, a u Sarajevu očekuju da će ovaj sporazum stupiti na snagu 1. lipnja. Delegacija EU-a je priopćila da SSP predstavlja budući okvir za odnose EU-a i BiH. Ovim sporazumom se, kako je rečeno, postupno uspostavlja područje slobodne trgovine između EU-a i BiH. Njime se utvrđuju zajednički politički i ekonomski ciljevi, te potiče regionalna suradnja. Ugovor, kako naglašavaju u EU, služi kao temelj za provedbu procesa pridruživanja, što će omogućiti BiH dodatni napredak u odnosima s EU-om i njegovim članicama s jedne strane, ali i s državama zapadnog Balkana. Uz to, u Delegaciji EU-a naglašavaju kako se u SSP-u navodi da će se važeći zakoni i buduće zakonodavstvo usklađivati s pravnom stečevinom EU-a u razdoblju od stupanja na snagu SSP-a pa u idućih šest godina. Rehabilitacija Save i luka Tinta na tekstu Sporazuma još se nije bila ni osušila, a premijeri šest zemalja zapadnog Balkana su se u Bruxellesu dogovorili o zajedničkim investi-

Razgovori Sarajeva i Beograda o gospodarskoj suradnji Tjedan prije stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU-a, Sarajevo i Beograd su započeli ozbiljne razgovore o mogućim oblicima gospodarske suradnje. Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, i Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i cijama u sferi realizacije glavne mreže prometnica i transporta do 2030. godine, za što će biti osigurano već u ovoj godini 130 milijuna eura, a računa se da će ukupna investicija iznositi 10 milijardi eura. Prema riječima Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Bosna i Hercegovina je predložila pet projekata koji su ušli u zajedničku mrežu prometnica koju će financijski podržati EU. BiH je kandidirala tri dionice autocesta, dvije u Federaciji BiH i jednu u Republici Srpskoj. Prihvaćen je i prijedlog rehabilitacije

ekonomskih odnosa BiH, razmotrili su za početak mogućnosti osnivanja zajedničkih poduzeća u namjenskoj industriji i njihovom zajedničkom nastupu na trećim tržištima. U prvoj fazi pažnja bi se posvetila zajedničkim nastupima na inozemnom tržištu, a zatim i formiranju zajedničkih poduzeća.

plovnog puta rijeke Save uz obnovu luka u Brčkom i Bosanskom Šamcu. Za ovaj posao zatražena je podrška Hrvatske i Srbije, tako i članica EU-a, na deminiranju obale Save jer je nakon prošlogodišnjih poplava došlo do pomicanja mina. U glavnu mrežu prometnica ušle su modernizacija pruge Banja Luka-Doboj-Tuzla-Brčko i autocesta Sarajevo-Banja Luka-Gradiška-Zagreb. Za ove investicije Unija je obećala pomoć od milijardu eura, a već ove godine BiH može očekivati financijsku injekciju od

Predloženo je i razmatranje mogućeg zajedničkog paketa turističke ponude, kao i objedinjavanje elektroenergetskih kapaciteta BiH, Srbije i Crne Gore. Do susreta dvojice ministara došlo je nakon zapaženog istupa premijera Srbije Aleksandra Vučića na Sarajevo Business Forumu.

130 milijuna eura. Vlasti u Sarajevu očekuju značajne investicije u modernizaciju željezničke pruge na potezu od Sarajeva do Podlugova, zatim u modernizaciju i proširenje kapaciteta Međunarodne zračne luke Sarajevo i prometnice Banja Luka-Travnik-Lašva-koridor V.c. Zvizdić je novinarima izjavio i kako je pokrenuo incijativu djelomične izmjene trase Jadranskojonske autoceste, odnosno da planirana trasa ove prometnice ne ide cijelom dužinom preko teritorija Hrvatske, nego zbog boljih uvjeta i konfiguracije tere-

na, jednim dijelom i preko teritorija BiH. Dio planiranih investicija uskoro će započeti jer su, primjerice, projekti za neke dionice koridora V.c, autoceste Banja Luka-Doboj i prometnica u središnjoj Bosni već ranije usvojeni. Vlasti u BiH su, kako tvrde, iskreno posvećene realizaciji obveza i poslova utvrđenih na summitu u Berlinu i sad su fokusirane na ispunjavanje obveza do summita koji će se održati 27. kolovoza u Beču, te na potvrđivanje ostvarenih rezultata na osnovi usvojenih investicijskih projekata. Jer, bolja povezanost

Počinje izgradnja mosta kod Počitelja Dok vlade i države u okruženju planiraju gradnju novih prometnica do 2030. godine, Autoceste Federacije BiH najavile su skoru gradnju novih 11 kilometara autoceste i to od petlje prije Počitelja do mosta na Neretvi, od petlje kod Međugorja do mosta i najvećeg mosta na koridoru V.c kod Počitelja, dugog 945 metara i visokog oko 100 metara. Rasponska konstrukcija nosivih stupova mosta

Bolja povezanost država u regiji, kao i s EU-om, ključan je faktor za rast ekonomije iznosi 147 metara. Projekt je napravila sarajevska projektna kuća IPSA-Institut, a proces pribavljanja građevinske dozvole za izgradnju mosta uskoro bi morao biti okončan, kao i izbor izvođača radova na autocesti i mostu. Vrijednost investicije bez PDV-a iznosi oko 100 milijuna eura, a radovi će trajati 30 mjeseci.

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

je za slovenske okolnosti iznimno velik i politički osjetljiv. “Projekt Spremamo se, naime, preuzeti vlasništvo nad 100 kilometara obale u Hrvatskoj.“ iz pisma Matjaža Kovačiča Janezu Janši u kolovozu 2006.

VELIKI OTPORI PRIVATIZACIJI u Sloveniji

Incest politike i gospodarstva Slovenska javnost dobila je na uvid konkretni primjer stranke na vlasti koja je tvrtku s predznakom nacionalnog interesa pretvorila u stranački bankomat Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Hrvatskoj”! Pismo je došlo na Janšinu elektronsku adresu krajem kolovoza 2006. uz napomenu da za taj specijalni projekt znaju samo tri osobe u banci te da je s nekoliko detalja upoznat i Borut (šef kabineta Janše). Radi se o poslu s Istraturistom, prisjetio se ovih dana Kovačič.

azotkrivanjem elektronske prepiske između Matjaža Kovačiča, bivšeg predsjednika uprave Nove kreditne banke Maribor, i Janeza Janše, odnosno Boruta Pahora, dvojice premijera iz vremena dok su držali uzde izvršne vlasti, slovenska javnost dobila je popriličnu građu za kompletiranje spoznaja o nužnosti depolitizacije gospodarstva. U Sloveniji, naime, politika drži poklopac nad previše gospodarskih lonaca i nije slučajno da EK i čelni ljudi OECD-a sve snažnije upućuju Sloveniju na sveobuhvatniju privatizaciju gospodarstva. Nezgodnu elektronsku prepisku razvalili su novinari Dnevnika i TV Slovenije. Dakako, Kovačič, protiv kojeg se vodi postupak za naknadu štete iz njegova mandata, ima razloga ljutiti se na “novinarsku diverziju”, a isto tako i tvrditi da su podaci “slijepljeni i prezentirani u svrhu manipulacije”. No, on ne taji utjecaj politike na tvrtke i banke u državnom vlasništvu. Izrijekom tvrdi da je takav utjecaj “snažan i stalan, te da je to jasno i petogodišnjem djetetu”.

Veliki posao u Hrvatskoj Klasična priča o komplotu politike i gospodarstva počinje u siječnju 2005. na Pohorju gdje Kovačič koristi Zlatnu lisicu kao priliku za sastanak s tadašnjim ministrom financija Andrejem Bajukom. Već u ožujku Kovačič u posebnom pismu pita Janšu za mišljenje o njegovoj mogućoj karijeri bankara. “Bit će mi drago ako i dalje smatrate da bi moja uloga u razvoju NKBMa mogla biti onakva kako ste to naznačili u našem ranijem razgovoru”. Janša šalje obećavajući odgovor. “Moje se stajalište nije promijenilo”. Momci očito ne gube vrijeme. Već u travnju Črtomir Mesarič, tadašnji predsjednik uprave NKBM-a, piše od-

stupnu izjavu, a nadzorni odbor odmah imenuje Kovačiča za novog predsjednika uprave. I on čini sve da opravda ukazano povjerenje. Kovačič ubrzo piše Janši požurujući od premijera “jasne signale za oblikovanje prospekta s kojim bi se krenulo u prodaju dionica NKBM-a”. Istodobno, prigovara i što dugo čeka konkretne upute, a priliku koristi i za pritužbu na operativce iz vladajuće stranke. Optužba vraški sliči na ono što se moglo vidjeti u Hrvatskoj u procesu Sanaderu. Kovačič se jada. “Od naših ne dobivam nikakva konkretna uputstva. Dobivam samo stalne zahtjeve za razna sponzorstva te upute kojim novinama i TV postajama trebam pre-

usmjeriti oglašavanja”. Kovačič se u određenom trenutku, u potpunoj

Kovačič se ovih dana prisjetio kako se s tadašnjim premijerom dopisivao o poslu s Istraturistom konspiraciji, obraća Janši za upute o izvedbi velikog posla u Hrvatskoj. “Molim termin za sastanak na kojem bih potanko predstavio projekt koji za Sloveniju može imati strateško značenje. Projekt je za slovenske okolnosti iznimno velik i politički osjetljiv. Spremamo se, naime, preuzeti vlasništvo nad 100 kilometara obale u

Zatražena istraga Riječ je o spornom poslu s tvrtkom Multiconsult zbog kojeg je specijalno državno tužiteljstvo uložilo zahtjev za sudsku istragu. Sumnja se da je u tim kupnjama projekata i zemljišta u Hrvatskoj NKBM oštećen za 28 milijuna eura. Slovenski strateški pothvat na hrvatskoj obali imao je odgovarajući suport i s hrvatske strane. Uz ostale u njegovoj realizaciji sudjelovao je i nekadašnji ministar u hrvatskoj vladi. Epilog incesta između politike i gospodarstva, gdje je banka iskorištena kao stranački bankomat i gdje se vodstvo banke s političkom zaštitom lakše upuštalo u “osebujne poslove” čiju štetu sada istražuje specijalno državno tužiteljstvo, zasad je poznat samo u obliku sanacije NKBM-a na teret poreznih obveznika u iznosima od više stotina milijuna eura.

Tko će osvojiti Triglav U Sloveniji je bilo uvijek lako blokirati svaki privatizacijski pokušaj i to tvrdnjom da država nema strategiju privatizacije te da je ludost napamet prodavati obiteljsku srebrninu. Ministar financija Dušan Mramor i vladin specijalac za “vruća stanja” u gospodarstvu Me-

tod Dragonja otklonili su i taj razlog za predugo bdijenje države nad gospodarstvom. Sve što nešto znači u slovenskom gospodarstvu klasificirali su u tri kategorije – strateška poduzeća u energetici i infrastrukturi gdje država svoje udjele neće spuštati ispod 50 posto,

zatim važna poduzeća gdje se zadržava u državnom vlasništvu 25 posto i jednu dionicu, dok se sve ostalo svrstava u portfeljna ulaganja podložna posvemašnjoj privatizaciji. Pokušaj Vlade da ubrza privatizaciju zapeo je na Triglav osiguranju. Predstavnik umirov-

ljeničke stranke pristao je na predloženi dogovor. No, kada je njegov šef Karl Erjavec saznao u Ankari za dogovor u Ljubljani, dezavuirao je svoga predstavnika, poručivši da ne pristaje na prodaju Triglava u kojem suumirovljnici sa 34 posto udjela najveći vlasnik.

*vijesti Gorenje s manjim gubitkom Skupina Gorenje završila je prvo tromjesečje sa 2,1 milijunom eura gubitka, ponajviše zbog poremećaja u Rusiji i Ukrajini te zbog valutnih diskrepancija u kojima je vrijednost dolara rasla, a rublje padala. Očekivani pad prihoda pokušali su u Gorenju ublažiti povećanom prodajom inovativnih proizvoda višeg cjenovnog razreda. Tim proizvodima ostvareno je 8,2 posto ukupnog prihoda. Prodaja je najviše rasla u Nizozemskoj i Australiji, a skuplji proizvodi dobro su se prodavali i na tradicionalnim tržištima – u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, BiH i u Sloveniji. Sva dobit u dividende Vlasnici Telekoma Slovenije odlučili su podijeliti u dividende svih 65 milijuna eura prošlogodišnje dobiti. Predsjednik Nadzornog odbora Borut Jamnik, uz objavu o podjeli ukupne dobiti, rekao je da su se nadzornici suglasili i s novim strateškim planom poslovanja koji uključuje prodaju Gibtelcoma, konsolidaciju u BiH i Makedoniji te izvansudsko poravnanje sa Simobilom. Time se prepolovio rizik tužbi za obeštećenja. Elektromotori za Audi

Koncern Hidria na Sajmu CWIEME u Berlinu potpisao je ugovor o isporuci glavnih dijelova pogonskog elektromotora koji će se ugrađivati u Audijeve, također i u neke druge nove modele automobila s hibridnim elektropogonom. Posao je vrijedan 30 milijuna eura, a isporuke počinju od sljedeće godine. Prije toga Hidria je potpisala ugovore za isporuke Volkswagenu, Renaultu, Mercedesu, Chrysleru, Peugeotu i Volvu.

24 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

je istaknuti kako je osnovno mjerilo ili pokazatelj “Važno

uspješnosti poslovanja hotela tzv. RevPar tj. prihod po raspoloživoj sobi.“ Sandra Horvat Brborović, neovisna konzultantica za upravljanje prihodima

Unapređenje prodaje kapaciteta malih i obiteljskih hotela Vinski podrum za znalce i turiste Četvrti Sajam vina i delicija Vinski podrum, koji je 22. i 23. svibnja organizirala Slobodna Dalmacija u Dioklecijanovim podrumima, okupio je stotinjak izlagača i više od 300 etiketa vina. Održane su i radionice, a govorilo se, među ostalim, o fenomenu dalmatinskih pjenušaca, imotskoj kujundžuši i eksperimentalnim vinima s Instituta za jadranske kulture. Predstavljena su vina i sorte Udruženja Vino Dalmacije, koje je bilo suorganizator sajma. Vinski podrum turističkog je karaktera, pa je i datum pažljivo odabran u vrijeme kad je Split pun gostiju. Otvorena Snena uvala Turistički kompleks od četiri kuće za odmor i jednog pansiona pod nazivom Snena uvala otvoren je proteklog tjedna u Drenju, u Općini Raši u Istri. Taj objekt ima kategoriju četiri zvjezdice i kapaciteta je 52 kreveta. Investicija je vrijedna 1,68 milijuna eura, a radovi na objektu trajali su 15 mjeseci. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva, uvođenje novog oblika turističke ponude više kategorije i razvoj turističke ponude istočne obale Istre osnovna je ideja razvitka tog projekta. Izložbe u Zračnoj luci Zagreb U prostorima putničkog terminala Međunarodne luke Zagreb uskoro će putnici moći razgledati razne izložbe slika, instalacija i fotografija. To je dio razvoja i uvođenja novosti u postojeći putnički terminal kako bi se putnicima i posjetiteljima pokazalo da prostor zračne luke može biti multifunkcionalan. Putnici će se na taj način upoznati s kulturnim životom Zagreba i Hrvatske.

Ponuda utemeljena na priči U male i obiteljske hotele gosti dolaze upravo zbog njihove posebnosti, a statistike pokazuju kako se u takve hotele gosti češće vraćaju nego u hotele iz sastava velikih hotelskih lanaca Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ali i obiteljski hoteli imaju specifičnu ponudu, a gosti se u njima osjećaju kao u svojoj kući. Obilježava ih personalizirana usluga s dodanom vrijednošću i sve je podređeno zadovoljstvu gosta. U njima se ponuda temelji na priči, pa stoga vlasnik takvog hotela

Vlasnici malih i obiteljskih hotela trebaju iskoristiti sve mogućnosti interneta treba osmisliti priču kojom će privući goste. Pritom dakako treba uzeti u obzir prednosti turističkog odredišta u kojem je hotel, pa gostima, primjerice, ponuditi izlete ili tematske večere. Kako bi se unaprijedila prodaja te povećali prihodi malih i obiteljskih ho-

tela, za njihove su vlasnike organizirane besplatne radionice na kojima mogu dobiti informacije o poboljšanju prodaje svojih hotelskih kapaciteta. Jedna takva radionica nedavno je organizirana u Zagrebu u organizaciji portala Hotelijer.hr te u suradnji s tvrtkom CMT savjetovanje i upravljanje u turizmu, Hrvatskom gospodarskom komorom i Nacionalnom udrugom malih i obiteljskih hotela. Na toj su radionici sudjelovali predstavnici pedesetak malih hotela iz Hrvatske.

Ivan Gašpert, konzultant iz CMT savjetovanja i upravljanja u turizmu, ustvrdio je kako mali i obiteljski hoteli moraju imati proaktivnu prodaju kako bi povećali svoje prihode. “Treba definirati posebnosti u nekom turističkom odredištu kako bi se time nadopunio turistički proizvod. Uz to, svi sudionici u turizmu u nekoj destinaciji trebaju biti umreženi kako bi poradili na tom turističkom proizvodu. To se prije svega odnosi na turističke agencije, restorane,

muzeje, ali i druge ustanove vezane uz turizam”, istaknuo je Gašpert. Dodao je kako turisti u male i obiteljske hotele dolaze upravo zbog njihove posebnosti, a statistike pokazuju kako se u takve hotele gosti češće vraćaju nego u hotele iz sastava velikih hotelskih lanaca. Marketinškim alatima se privlače gosti Govoreći o proaktivnoj prodaji kapaciteta tih hotela, Gašpert smatra kako je njihova prednost u indvidualiziranom pristu-

pu i prilagodbi proizvoda gostima. Ocijenio je kako vlasnici malih i obiteljskih hotela trebaju iskoristiti sve mogućnosti interneta i surađivati s online turističkim agencijama koje imaju niže provizije, a niže su i cijene kreiranja paketa ponude. Prema statističkim podacima 54 posto turista u našu zemlju dolazi preko turističkih agencija, pa stoga svi djelatnici u turizmu trebaju iskoristiti sve marketinške alate kako bi privukli što više turista u Hrvatsku. Neovisna konzultantica za upravljanje prihodima Sandra Horvat Brborović smatra kako mali i obiteljski hoteli uglavnom ovise o online kanalima i snazi interneta. “Stav gostiju utječe na našu politiku cijena, ali na nju utječu i društvene mreže. Važno je istaknuti kako je osnovno mjerilo ili pokazatelj uspješnosti poslovanja hotela tzv. RevPar tj. prihod po raspoloživoj sobi”, zaključila je ona.

Njemačka je zanimljivo turističko odredište

Trošimo dva eura više od Nijemaca U Njemačkoj su hrvatski turisti prošle godine ostvarili 770.000 putovanja čime je ta zemlja potvrdila prvo mjesto na ljestvici država u koje naši sugrađani vole putovati zbog privatnih ili poslovnih razloga, rekla je Tijana Đuričić, PR menadžer Regionalnog ureda Njemačke turističke zajednice. U Njemačku putuje 27 posto hrvatskih turista, a u Italiju 15 posto njih.

Stanovnici Hrvatske u Njemačku najčešće putuju zrakoplovom - 41 posto njih, i automobilima - 32 posto. Statistike pokazuju da 53 posto gostiju iz Hrvatske dolazi u Njemačku na odmor, a 24 posto na poslovna putovanja i tamošnje sajmove. Hrvatski turisti dnevno troše 64 eura u Njemačkoj za razliku od Nijemaca koji u našoj zemlji dnevno troše 62 eura. Tijana Đuričić je istaknu-

la kako se Njemačka nalazi na drugom mjestu na listi najomiljenijih turističkih destinacija u Rumunjskoj, a tamošnje stanovništvo u Njemačkoj bilježi 583.000 putovanja. U tu zemlju vole putovati Bugari, ali i stanovnici Bosne i Hercegovine. Promatrajući prema rezultatima istraživanja tržišta koje je provela Turistička organizacija Njemačke na osnovi ne-

davno objavljenih studija tvrtke IPK International, Njemačka kao turističko

odredište bilježi sve veći rast na brojnim tržištima u razvoju, pa tako i na tržištu naše regije. Tako se na temelju trenutačnih prognoza, do 2020. godine može očekivati prosječni godišnji porast od tri posto odlazaka turista iz regije u Njemačku. Predviđa se da će za pet godina ta zemlja bilježiti 2,4 milijuna putovanja turista iz regije. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 6,51 mlrd kn

vrijednost IT tržišta u Hrvatskoj u 2014.

( to je 4,1% više nego u 2013.

Istraživanje analitičke tvrtke IDC Adriatics

Blagi rast informatičkog tržišta Blagi rast potrošnje na domaćem IT tržištu u prošloj godini može se pripisati povećanoj prodaji pametnih telefona te u nešto manjoj mjeri osobnih računala i softverskih aplikacija, kaže Ana Papež Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

nformatičko tržište Hrvatske u 2014. iskazalo je umjereni rast od 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu i doseglo vrijednost od 6,51 milijarde kuna, pokazuje godišnje istraživanje analitičke tvrtke IDC Adriatics. “Blagi rast potrošnje na domaćem IT tržištu u prošloj godini može se pripisati povećanoj prodaji pametnih telefona te u nešto manjoj mjeri osobnih računala i softverskih aplikacija. Usluge pružene u

oblaku, pojačana konkurencija u segmentu podatkovnih centara, učestalije korištenje mobilnih aplikacija te u budućnosti sve šira primjena

interneta stvari predstavljat će pozitivne trendove daljeg sazrijevanja domaćeg IT tržišta”, napominje Ana Papež, regionalna direktorica IDC Adriaticsa. “Na hrvatskom informatičkom tržištu u prošloj godini svjedočili smo nekim svijetlim primjerima poput uvođenja SocSkrb aplikacije te izgradnji dvaju datacentara u vlasništvu telekom operatora. Strukturni fondovi Europske unije potaknuli su

daljnje jačanje start-up scene i nastavak izvozne ofenzive nekolicine domaćih ponuđača softvera i IT usluga”, ističe ona. Vodeći Combis Dobar dio tehnoloških kategorija u 2014. iskazao je rast vrijednosti. U segmentu hardvera najsnažniji skok zabilježile su isporuke pametnih telefona i osobnih računala, dok je blago opala vrijednost isporučenih tableta. Izraženiji pad vrijednosti vidljiv je na tržištu poslužitelja te uređaja za pohranu podataka. U strukturi domaćeg IT tržišta, IT usluge imale su udio od 30 posto, slijede ih osobna računala s tabletima (19 posto), pa-

metni telefoni (17 posto) te pakirani softver (16 posto). Na domaćem tržištu IT usluga, Combis je zadržao vodeću poziciju,

U strukturi domaćeg IT tržišta, IT usluge su imale udio od 30 posto kao i Microsoft na tržištu pakiranog softvera, dok je HP bio prvak na cjelokupnom tržištu računala i ispisnih uređaja u 2014. godini. IDC Adriatics očekuje nastavak skromnog oporavka IT tržišta u 2015. godini. Tako Ivan Juras, analitičar IDC Adriaticsa, kaže kako se u ovoj

godini očekuje nešto niži rast koji bi se trebao kretati oko tri posto. “Kada govorimo o pojedinim tržišnim segmentima, očekujemo rast cloud usluga, rast isporuke pametnih telefona i tableta te također IT usluga i pakiranog softvera. Od ostatka tržišta uglavnom očekujemo stagnaciju, ponajprije poslužitelja i osobnih računala”, naglasio je Juras. U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,4 posto na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera, da bi se dosegla vrijednost od 1,54 milijarde dolara u 2019. godini.

Ususret Droidconu

Zagreb uz bok Berlinu i Londonu Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima između 90 i 100 tvrtki koje zapošljavaju programere za Android operacijski sustav Zagreb će i iduće godine biti regionalno središte Android zajednice. Naime, nakon izuzetnog uspjeha Droidcona, koji se održao u travnju u Zagrebu, ta međunarodna konferencija o novostima i inovacijama iz Android (najraširenija mobilna platforma) svijeta, ponovno se održava u glavnome hrvatskome gradu u istome mjesecu (od 27. do 29. travnja) iduće godine. Organizator zagrebačkog Droidcona je njemačka tvrtka Troido, koja se bavi razvojem Android operacijskog sustava i aplikacija. Sjedište tvrtke je u Düsseldorfu, uz podružnice u Nizozemskoj

i Hrvatskoj. “Premda je ponovno održavanje Droidcona u Zagrebu bilo neizvjesno, izuzetno smo zadovoljni što će se kon-

Prošli Droidcon u Hrvatskoj privukao je više od 400 sudionika iz 25 zemalja ferencija ponovno održati u glavnome gradu Hrvatske”, ističe Miroslav Šimudvarac iz tvrtke Troido. Važno je naglasiti kako je tome pridonijela činjenica da je zagrebački Droidcon dobio priznanje

za odličnu organizaciju. “Hrvatski Droidcon tako se našao pri vrhu ljestvice tih globalnih konferencija, uz Berlin i, primjerice, London, kako po programu, tako i po govornicima”, kaže. Android entuzijasti “Prvog dana Droidcona, 27. travnja, održat će se hackaton s temom Hack the hotel na kojem će 30 do 50 sudionika dobiti zadatak da osmisle inovativno rješenje koje bi gostima moglo uljepšati njihov boravak u hote-

lu. Glavni sponzor hackatona bit će njemački start-up Aconno, koji će

u ovu svrhu ustupiti svoju vrlo inovativnu Internet of Things platformu za koju će sudionici razvija-

ti svoja rješenja”, najavio je Šimudvarac. Ostala dva dana konferencije bit će posvećena predavanjima, na kojima će među glavnim temama biti novosti oko Android platforme, testiranja programa i slično. Kako napominju organizatori, do sljedećeg Droidcona realno je očekivati Androide u automobilima – Audi ih je, primjerice, već ugradio – pa će i o tome biti riječi na konferenciji. Podsjećamo, prošli Droidcon u Hrvatskoj privukao je više od 400 sudionika (programera, dizajnera i ostalih

stručnjaka) iz 25 zemalja. Prve dvije konferencije je organizirao međunarodni tim Android entuzijasta u Berlinu i Londonu 2009. godine. Od tada se ovakav format konferencija ubrzo proširio diljem svijeta. Konferencije se sada odvijaju u 20 zemalja, a svaka od njih nudi predavanja iz različitih dijelova Android eko sustava kao što su razvoj i primjena mobilnih i TV rješenja, igre, implementacija ove platforme u automobile... Inače, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima 90 do 100 tvrtki koje zapošljavaju programere za Android operacijski sustav. (B.O.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@ mlc.hr, +385 1 6548085.

ma kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577 115.

Proizvodni kapaciteti

Andrea Tornielli i Giacomo Galeazzi Papa Franjo – Ova ekonomija ubija Verbum

Dvojica uglednih vatikanista Andrea Tornielli i Giacomo Galeazzi donose cjelovit prikaz Papine misli o ekonomiji, a u ekskluzivnom intervju s papom Franjom otkrivaju je li Papa doista protiv kapitalizma i bogatstva te što znače njegove riječi “ova ekonomija ubija”. Također objašnjavaju zašto se Franjo zalaže za odbacivanje apsolutne autonomije tržišta i financijskih špekulacija, a istražuju i je li on svojom oštrom kritikom kapitalizma učinio presedan u odnosu na svoje prethodnike.

Igor Mandić PRINCIPI KRIMIĆA V.B.Z.

Ove je knjiga prvotno objavljena 1985., a nastala je dobrim dijelom kao rezultat uredničkog i recenzentsko-kritičarskoga posla kojim se u to vrijeme (1979.-1984.) Mandić bavio. Uzimajući krimić kao relevantnu književnu činjenicu, u vrijeme kada mu teoretičari i književni kritičari na ovim prostorima nisu bili nimalo skloni, Mandić je učinio pionirski pothvat tematizirajući ga na nekoliko osnovnih planova ili područja, analizirajući njegove klišeje, miteme, protagoniste, karakteristične situacije...

Ivan Lovrenović Nestali u stoljeću Fraktura

Počevši od osobne povijesti, od svoje obitelji i užeg familijarnoga zavičaja, Lovrenović plete mrežu kojom obuhvaća cijelu jednu zemlju i čitav kontinent, stvarajući sveobuhvatnu sliku koja seže u prošlost, opisuje sadašnjost i ocrtava budućnost. I sasvim je svejedno pripovijeda li o bosanskim franjevcima, o Bosni Srebrnoj, o nedavnom ratu, ili pak onome u čijem je vrtlogu nestao i njegov otac, govori li o velikim povijesnim događanjima ili o malim ljudskim sudbinama, svaki se dio nadopunjuje s drugima ocrtavajući veliku priču.

Kristina Ohlsson Pepeljuge Naklada Ljevak

Iz kupea vlaka oteta je djevojčica. Vlak je stao na usputnoj stanici i djevojčičina majka izašla je na peron da bi obavila telefonski razgovor, no nije primijetila da je vlak krenuo. Osoblje vlaka je upozoreno da pripazi na dijete koje je ostalo spavati, no kad je vlak ušao na stockholmski glavni kolodvor, djevojčice nije bilo, i unatoč desecima potencijalnih svjedoka nitko nije vidio što se dogodilo. Inspektoru Alexu Rechtu i njegovom timu kojem je pridružena kriminalistica Fredrika Bergman dodijeljen je taj slučaj...

Mary Novosel Anticelulitna (r)evolucija Hena Com

U ovoj knjizi celulit je predstavljen kao indikator nepravilnog rada tijela na više razina: od fizičke i mentalne pa do duhovne i emotivne. Autorica je, uz brojne recepte i preporuke, uključila i niz zanimljivih podataka o anatomiji i faktorima koji utječu na celulit. Također su opisane i anticelulitne namirnice, recepti i dodaci prehrani, prirodni tretmani “uradi sam”, ali i oni koji se provode u kozmetičkim salonima i beauty klinikama. Nije izostavljen ni segment kretanja i provođenja tehnika za smanjenje stresa.

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@provizija.hr, + 385 1 3843 816. Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevi-

skih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050. Servis hladnjaka

Vatrogasne cijevi

IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208. Zubarski proizvodi

AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com.hr, +385 91 2886160.

Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.tcom.hr, +385 1 3733042. Konferencijski prostor u Bruxellesu

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energet-

Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt David Sdika, +32/497-943474, hello@ fatcoryforty.be, projects@ factoryforty.be.

Čišćenje poslovnih prostora

Vatrogasna oprema

Kotlovi i energetska postrojenja

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Medicinski uređaji

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabavlja medicinske uređaje. Procijenjena vrijednost nabave je 597.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja. Sol za ceste

Hrvatske ceste nabavljaju sol za ceste i sol za ceste za silose za razdoblje 2015.2017. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 100 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. lipnja. Suncobrani i dijelovi za suncobrane

Zagrebački holding nabavlja suncobrane i dijelove za suncobrane. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 308.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Hrvatska narodna banka nabavlja usluge čišćenja poslovnih prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,7 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. lipnja. Regije Uređenje stajališta za kontejnere

Općina Istočna Ilidža nabavlja radove na uređenju stajališta za kontejnere za odvoz smeća prema predmjeru radova. Rok dostave ponuda je 2. lipnja.

Općina Ilidža nabavlja vatrogasnu opremu. Rok dostave ponuda je 1. lipnja . Usluge prijevoza radnika

Bolnica Mlječanica nabavlja usluge prijevoza radnika. Rok dostave ponuda je 2. lipnja. Najam i održavanje WC kabina

Grad Banja Luka nabavlja usluge najma i održavanja WC kabina. Rok dostave ponuda je 3. lipnja.

Zaštitna oprema

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu nabavlja zaštitnu opremu od RTG zračenja. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

STEP

Prodaju se zemljišta, kuće, poslovni prostori... Poslovni prostor, parkirno mjesto, garaža i podrum, ukupne površine 150,11 četvornih metara, Zagreb, Supilova 6, procijenjene vrijednosti 1.533.760,28 kuna. Dražba se održava 26. svibnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/614 129.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 499,93 četvorna metra, Varaždinske Toplice, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 43.018,08 kuna. Dražba se održava 27. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene početne vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom i pozivom na broj mobitela 098/1863 124.

Zemljište, ukupne površine 2064,45 četvornih metara, Šenkovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 400.871,38 kuna. Dražba se održava 26. svibnja u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/407 337.

Stan, ukupne površine 98,32 četvorna metra, Novigrad, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 825.000 kuna. Dražba se održava 28. svibnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/9023 000 ili telefona 052/432 728.

Dvije stambene, četiri gospodarske zgrade, oranica i dvorište, ukupne površine 2735 četvornih metara, Podgorač, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 237.527,45 kuna. Dražba se održava 27. svibnja u 9 sati na Općinskom sudu u Našicama. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 23.752,74 kune, a uplaćuje se na žiro-račun depozita Općinskog suda u Osijeku broj HR 35239000 113 0000 04� 19,model HR05, poziv na broj: 140-143515.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 605 četvornih metara, Sinj, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 71.000 kuna. Dražba se održava 28. svibnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 099/7039 907. Poslovna zgrada i dvorište, ukupne površine 2757 četvornih metara, Rijeka, Primorsko-go-

ranska županija, procijenjene vrijednosti 4,8 milijuna kuna. Dražba se održava 29. svibnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na brojeve 051/650 624, 650 653, 650 559.

Sajam turizma i eko proizvoda 30. i 31. svibnja, Jajce Središnja tema je organska proizvodnja i certifikacija. Izlagači dolaze iz BiH, Srbije, Hrvatske te drugih europskih zemalja, a partner sajma je grad Virovitica.

VINODAR Izložba vina i sajam tradicionalnih proizvoda od 31. svibnja do 5. lipnja, Daruvar Sedamnaesti put u Daruvaru se održava Vinodar – međunarodna izložba vina i sajam tradicionalnih proizvoda Bjelovarsko-bilogorske županije. Obuhvaća i izložbu proizvođača vina, eko-etno izložbu, ocjenjivanje vina i etiketa, dodjelu priznanja i promociju turističke ponude.

FEC – Franchising Exhibition Croatia Sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga 29. i 30. svibnja, Rijeka Organizira se prvi put u Hrvatskoj, a namijenjen je franšiznim tvrtkama i pružateljima konzultantskih i financijskih usluga. Bit će to prilika za mnoge da na jednom mjestu dobiju savjete i informacije važne za pokretanje posla. U sklopu sajma održat će se i znanstveno-stručna konferencija. FEC će se održati u opatijskom hotelu Royal u organizaciji HGK-ŽK Rijeka.

Pašnjak i vinograd, ukupne površine 874 četvorna metra, Hvar, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 721.050 kuna. Dražba se održava 1. lipnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/431 940. Prizemnica s okućnicom i voćnjak, ukupne površine 716,2 četvorna metra, Rogoznica, Šibensko-kninska županija, procijenjene vrijednosti 900.000 kuna. Dražba se održava 2. lipnja u 10 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene. Rok za podnošenje pisanih ponuda i uplatu jamčevine je 29. svibnja. Sve informacije moguće je dobiti na brojeve telefona 021/340 451 i 021/340 448.

Design District Fair Sajam namještaja od 3. do 5. lipnja, Zandam Međunarodni sajam namještaja u nizozemskom Zandamu predstavlja kompletnu industriju namještaja - od faze primarne prerade drveta do izrade finalnih proizvoda. Na sajmu svake godine izlaže oko 150 izlagača na 6000 četvornih metara sajamskog prostora.

VINEXPO Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića od 14. do 18. lipnja, Bordeaux Vinexpo je vodeći svjetski sajam vina. Na njemu nastupa oko 2500 izlagača, a posjeti ga oko 45.000 posjetitelja. Na zajedničkom nacionalnom štandu nastupit će pet hrvatskih tvrtki: Badel 1862, Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker, Divine, Veralda i Agrokor.

GIFA Specijalizirani sajam ljevarstva od 16. do 20 lipnja, Düsseldorf Ovaj, najveći europski sajam iz područja ljevarstva održava se svake četiri godine. Uz njega se održavaju još tri sajamske priredbe – Newcast, Metec i Thermoprocess. Na Newcastu izlažu se odljevci od sivog, nodularnog i čeličnog lijeva te obojenih metala. Thermoprocess predstavlja industrijske peći za termičku obradu te toplinske izolacije, a Metec okuplja proizvođače i distributere postrojenja za primarnu preradu metala, peći, valjaonica i opreme za zaštitu okoliša. Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA

( 30.000 €

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 11. do 17. svibnja ukupno je bilo 160 stečajnih postupaka što je za 24 posto više u odnosu na tjedan ranije. Brzih stečajnih postupaka bilo je 39. U predstečajnoj nagodbi su zaključena 23 postupka, dok je 21 prijedlog uložen. Stečaj je započelo 19 subjekata. Izbrisana su 74 subjekta, dok je s likvidacijom započeo 21 subjekt. Osnovano je 257 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (116), zatim Split (30), na Trgovačkom sudu u Pazinu je osnovano 25 trgovačkih društava, a slijedi ga Varaždin sa 20 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (151), te ukupno 106 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

35 19 7 9 12 0 12 39 39 74 21 5 17 8 23

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

74 74 21 21 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

257 106 151 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

5 5 4 14 25 19 0

REJTING TJEDNA

MULINO d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

6 30 4 20 9 116

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

dodatno osiguranje za tzv. privremeni visoki saldo

Prijedlog zakona o osiguranju depozita

Osiguranje štednje do 100.000 eura Slijedeći europske direktive, zakon prebacuje teret osiguranja depozita na kreditne institucije. Sve banke dužne su se uključiti u sustav osiguranja Štediše u bankama, odnosno, deponenti kreditnih institucija, imat će osiguran depozit do 100.000 eura, prema Prijedlogu zakona o osiguranju depozita koji bi se uskoro trebao naći na raspravi u Vladi. Riječ je o osnovnom osiguranju, no depoziti koji predstavljaju tzv. privremeni visoki saldo, bit će zaštićeni u dodatnom iznosu od 30.000 eura. To će vrijediti primjerice

Bankama se uvodi i obveza redovitog provođenja stres testova kako bi se pojačala prevencija kriznih događaja za novac koji je stavljen na račun od prodaje nekretnine u kojoj je klijent banke imao prebivalište ili boravište. Dodatnu zaštitu imat će i transakcije vezane za događaje poput sklapanja braka, razvoda,

umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti... Pravo na odštetu određuje se prema ukupnim klijentovim sredstvima na svim njegovim depozitima u kreditnoj instituciji u trenutku nastupa osiguranog slučaja. Uključena je i kamata, no potraživanja će se umanjiti za klijentov dug prema banci. Slijedeći europske direktive, zakon prebacuje teret osiguranja depozita na kreditne institucije. Sve banke dužne su se

uključiti u sustav osiguranja. Svaka kreditna institucija će i prije no što počne poslovati morati platiti naknadu za uključivanje u sustav osiguranja u iznosu od 0,3 posto svog inicijalnog kapitala. Nadzor nad uplatama vodit će agencija za osiguranje depozita i sanaciju institucija. Ako banka ili neka druga kreditna institucija ne ispunjava svoje obveze, agencija će o tome obavijestiti HNB. Bankama se uvodi i obveza redovitog provo-

đenja stres testova kako bi se pojačala prevencija kriznih događaja. Snažnije osiguranje depozita pokazalo se osobito važnim tijekom financijske krize, ističe se u obrazloženju zakona. EU nastoji ujednačiti pravila o tome jer se pokazalo da su klijenti često prebacivali depozite u zemlje s višim razinama osiguranja. To je dodatno otežalo borbu s krizom bankama i zemljama iz kojih je kapital bježao. (I.V.)

Hrvatski zavod za zapošljavanje

U travnju 297.088 nezaposlenih Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ukupan broj nezaposlenih osoba u travnju ove godine spustio se na 297.088 što je 22.000 ili 6,9 posto manje u odnosu na ožujak. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih je manji za 57.000 ili za 16,2 posto što je 13. mjesec zaredom otkako se bilježi godišnji pad broja neza-

poslenih osoba. U skladu s očekivanjima, u travnju je nastavljen pad broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj i godišnjoj razini, što je uobičajen trend uslijed većeg zapošljavanja turističkih radnika. Osim veće potražnje za sezonskim djelatnicima, na smanjenje broja nezaposlenih osoba na mjesečnoj razini utjecao je i razmjerno niži broj ulazaka u evidenci-

ju nezaposlenih koji je u travnju mjesecu iznosio 17.527 što je za 3781 osobu manje u odnosu na ožujak (-17,7 posto). Istodobno je broj izlazaka iz evidencije u travnju iznosio 39.650 što je za 7802 osobe više u usporedbi s ožujkom (+24,5 posto). U odnosu na prošlogodišnji travanj, broj izišlih iz evidencije nezaposlenih veći je za 222 ili za 0,6 posto.

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015.

( 72,303 mlrd kn ( 28,459 mlrd kn ukupan iznos prijavljenih obveza

*vijesti

obveza poslovnih subjekata Grada Zagreba

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopila 2061 tvrtka Za 2580 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 15. svibnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 41,152 milijarde kuna

aključno s ovogodišnjim 15. svibnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopila 2061 tvrtka. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 30,52 milijarde kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 29.559 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 519 poduzeća koja zapošljavaju 8529 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 10,624 milijarde kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2580 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 15. svibnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 41,152 milijarde kuna. Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 17,457 milijardi kuna je do sada riješeno 7475 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem pla-

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Status predmeta

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Prihvaćen plan

10.624.615.493,27

8.529

519

14,69%

6,50%

Sklopljena nagodba

30.528.029.854,76

29.559

2.061

42,22%

25,82%

UKUPNO

41.152.645.348,03

38.088

2.580

56,91%

32,32%

Riješeno U radu UKUPNO

HPB snižava kamate Hrvatska poštanska banka od 1. srpnja snižava kamatne stope na sve postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatom. U skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za eure i kune, koje HPB primjenjuje u metodologiji, kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu bit će niže za 0,20, a za kredite u kunama za 0,15 postotnih bodova u odnosu na sadašnje uvjete. Ovo je četvrto HPB-ovo snižavanje kamatnih stopa u posljednjih godinu i pol. Platforma za online trgovanje

Zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu s postotnim udjelima Status predmeta

Gubitak Viro Grupe Grupa Viro u poslovnoj 2014. ostvarila je ukupne konsolidirane prihode od 1,08 milijardi kuna. Ukupni poslovni prihodi iznose 1,07 milijardi kuna, a financijski prihodi 11,4 milijuna kuna. Ukupni konsolidirani rashodi iznose 1,3 milijarde kuna, a poslovni rashodi 1,27 milijardi kuna i čine 97 posto ukupnih rashoda, objavljeno je u Godišnjem konsolidiranom izvješću o stanju društava za poslovnu 2014. na internetskim stranicama Zagrebačke burze. Grupa je u poslovnoj 2014. ostvarila gubitak u iznosu od gotovo 229,5 milijuna kuna.

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužika

Broj predmeta

Postotak prijavljenih obveza

Postotak broja predmeta

62.706.436.530,07

55.065

7.475

86,73%

93,64%

9.596.674.796,01

8.982

508

13,27%

6,36%

72.303.111.326,08

64.047

7.983

100,00%

Izvor: FINA – informacijski sustav predstečajnih nagodbi

na financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 62,706 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno 55.065 radnika. U radu je, pak, 508 predmeta sa 8982 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 9,596 milijardi kuna. Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 72,303 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 7983 tvrtke koje ukupno zapošlja-

vaju 64.047 radnika. Najviše predmeta, njih 7058 ili čak 88,41 posto odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 7,145 milijardi kuna. 925 tvrtki duguje 65,157 milijardi kuna Ostatak od 11,59 posto otpada na 925 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 65,157 milijardi kuna. Gledano prema djelatno-

stima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 17,457 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 15,074 milijarde kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 11,893 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,3 milijarde kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu

- više od 28,459 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 10,703 milijarde kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,469 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije sa 5,187 milijardi kuna, Varaždinske županije sa 3,44 milijarde kuna... Zaključno sa 15. svibnjem ove godine na trgovačkim sudovima sklopljena je ukupno 2061 nagodba, a najviše na Trgovačkom sudu u Zagrebu – 610. (V.A.)

Zagrebačka banka predstavila je ZB Trader, novu trgovinsku platformu koja omogućava korisnicima online trgovanje na svjetskim burzama kao i na Zagrebačkoj burzi. Usluga na hrvatskom jeziku omogućava jednostavnije i brže trgovanje vrijednosnim papirima, a sastoji se od ZB Tradera Global za inozemna tržišta i ZB Tradera HR za ZSE. ZB Trader omogućava online trgovanje više od 19.000 dionica širom svijeta, a uz klijente e-zabe, usluga je dostupna i ostalim korisnicima putem desktop verzije.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3878, 25. svibnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Ponuda novca i dalje izdašna Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

ako je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo, na novčanom tržištu nema nikakve napetosti. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama iznimno je skromna, dok je ponuda novca i dalje izdašna. Sudionici obiluju viškovima likvidnosti pa je trgovanje vrlo skromno uz minimalne kamatne stope. Zbog međusobnih ograničenja potražnja nerijetko ostaje nenamirena, unatoč prijavljenoj visokoj ponudi. Nakon dvotjedne pauze, za utorak Ministarstvo financija najavilo je auk-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

0,9

200

0,6

100

0,3

18.5.2015.

19.5.2015.

20.5.2015.

21.5.2015.

0,0

22.5.2015.

18.5. - 22.5.2015.

11.5. - 15.5.2015.

300

vidiku značajniji događaj na financijskom tržištu. Tek sredinom srpnja dospijeva državna obveznica koja bi mogla biti zamijenjena novim izdanjem. Ni tada nije realno očekivati značajniju neutralizaciju likvidnosti niti poremećaj kamatnih stopa budući da je likvidnost sudionika iznimno dobra. Čini se da oporavak financijskog tržišta u prvom polugodištu ove godine više ne treba ni očekivati jer ni priprema turističke sezone nije potaknula rast potražnje. Bilo bi dobro da drugo polugodište bude zanimljivije te da se prognoze rasta reflektiraju i na ovaj dio ekonomije.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

ponedjeljak

utorak

srijeda

ciju trezorskih zapisa. Planirani iznos aukcije je 650 milijuna kuna i za 15 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Kunski zapisi raspisani su za sve rokove dospijeća, a trezorski zapisi u eurima samo s rokom dospijeća od 364 dana.

četvrtak

petak

Iako je planirani iznos izdanja manji od onoga na dospijeću, realno je očekivati da će izdanje biti i obilnije ako sudionici budu zainteresirani. Za sada nema naznaka promjena odnosa ponude i potražnje budući da nije na

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je na tjednoj razini u odnosu na američki dolar oslabje-

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem protekloga tjedna iznosila je 215,0485 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,4 posto. Na koncu prošloga tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 110,9989 bodova, a Mirexa C 105,7510 bodova.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,317694

CAD

kanadski dolar

5,521501

JPY

japanski jen (100)

5,575845

CHF

švicarski franak

7,237191

GBP

britanska funta

10,540907

USD

američki dolar

EUR

euro

7.545

USD

6.78

CHF

7.26

7.540

6.74

7.24

7.535

6.70

7.22

7.530

6.66

7.20

6,732767

7.525

6.62

7.18

7.520

6.58

7.16

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

7100

sta kineskog gospodarstva. Mršavom trgovanju kumovala je i stagnacija američkog BDP-a u prvom tromjesečju. Dio ulagača pak ohrabrile su

izjave iz Europske središnje banke prema kojima će ECB započeti ostvarivati program kupnje imovine ranije nego što je to planirano, kao i nada da će

18400

5100

18360

Dow Jones

5090

7050

18320

5080

7000

18280

5070

18240

6950

18.5.

5200 5160

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

11820

5120

5050 18.5.

11900

CAC40

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

18.5.

20300

DAX

20160

11740

20020

5080

11660

19880

5040

11580

19740

5000

11500

19600

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

NASDAQ

5060

18200

6900

0,1% 0,0%

18.5.

19.5.

-0,1%

-1,6%

-0,2% 21.4.

30.4.

11.5.

21.5.

datum

18.5.

vrijednost (kn)

19.5.

20.5.

promjena (%)

21.5.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Dobar tjedan za većinu indeksa

FTSE 100

0,2%

0,0%

fond

Međunarodno tržište kapitala

7150

MIREX - tjedni 0,3%

0,6%

-1,2%

7,53464

Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna trgovali su oprezno zbog niske razine dolara i, među ostalim, sporijeg od očekivanog ra-

MIREX - mjesečni

-0,6%

primjena od 23. svibnja 2015. 18.5.

Izvor: HNB

0,6 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s eurom blago ojačala za 0,04 posto.

la za 1,9 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicarski franak, za

20.5.

21.5.

22.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

NIKKEI 225

18.5.

19.5.

20.5.

21.5.

22.5.

kineske vlasti uvesti poticajne mjere da bi potaknule rast tamošnjeg gospodarstva. Ipak, vrijednosti većine promatranih burzovnih indeksa uvećane su na tjednoj razini. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 2,8 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,2 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 2,1 posto, tehnološki indeks Nasdaq za 0,4 posto te indeks Tokijske burze Nikkei za 1,9 posto. S druge strane, američki Dow Jones oslabio je za 0,2 posto.

kategorija A MIREX A

21.05.

110,99890

0,2052

6,11

AZ - A

21.05.

109,84910

0,3275

5,56

Erste Plavi - A

21.05.

110,10090

0,2355

4,70

PBZ CO - A

21.05.

113,43280

0,1550

6,62

Raiffeisen OMF - A

21.05.

112,21830

0,0180

7,51

kategorija B MIREX B

21.05.

215,04850

0,0912

4,54

AZ - B

21.05.

219,50820

0,1635

4,22

Erste Plavi - B

21.05.

218,58510

0,1083

4,00

PBZ CO - B

21.05.

197,70900

0,0837

5,26

Raiffeisen OMF - B

21.05.

216,90040

-0,0098

4,91 2,73

kategorija C MIREX C

21.05.

105,75100

-0,0041

AZ - C

21.05.

103,57650

-0,0048

1,78

Erste Plavi - C

21.05.

105,57860

0,0349

2,27

PBZ CO - C

21.05.

105,91000

0,0085

2,84

Raiffeisen OMF - C

21.05.

108,18580

-0,0200

3,83

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 21.05. 208,89400

-0,0423

4,76

0,1579

4,65

AZ Profit

21.05.

247,10620

Croatia osiguranje

21.05.

150,96200

0,1500

2,78

AZ Benefit

21.05.

226,92630

0,0963

3,77

Erste Plavi Expert

21.05.

179,91960

0,1126

3,74

Erste Plavi Protect

21.05.

177,55030

0,0624

1,19

www.privredni.hr Broj 3878, 25. svibnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 210.802.774,26 kn

Rast redovnog dioničkog prometa kuna, odnosno za tri posto. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za 0,27 posto te završio na 1.723,81 bodu. Crobex10 je značajnije porastao za 0,72 posto, na 1.010,80 bodova. Svi sektorski indeksi

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

edovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 44 milijuna kuna, što je rast od 1,2 milijuna Top 10 po prometu Adris grupa d.d. - (red.) HT d.d. Adris grupa d.d. - (povl.) Podravka d.d. A-I serija Ericsson Nikola Tesla d.d. Končar d.d. Valamar Riviera d.d. Turisthotel d.d. Ina d.d. Atlantic grupa d.d.

tjedna promjena +12,34% -0,03% +6,94% -1,54% +0,62% -2,86% -0,54% -3,77% +1,49% -1,10%

zadnja cijena 455,99 158,01 355,05 305,61 1.297,99 675,10 20,10 2.500,00 3.400,00 900,02

promet 9.627.201,34 7.564.956,95 3.309.783,58 2.241.162,81 1.504.811,46 1.224.533,75 1.130.768,83 1.030.256,07 632.966,74 590.702,63

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.925.297,03 kn

su pali. Najmanji pad bilježi CROBEXnutris, za 0,38 posto, dok najveći pad bilježi CROBEXtransport s minusom od 4,14 posto. Obveznički indeksi su tjedan završili u zelenom te je CROBIS uvećan za 0,01 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos DAX long L Turbos srebro long D Atlas d.d. Turbos DAX long K Turbos HT (dionica) long 6 Turbos H. HUB N. GAS short 7 Turbos HT (dionica) long 4 Jadran d.d. Adris grupa d.d.

posto, a CROBIStr za 0,11 posto. Najlikvidnije izdanje bilo je redovno izdanje Adris Grupe s kojim je u redovnoj trgovini ostvaren promet od 9,6 milijuna kuna, uz rast cijene od čak 12,34 posto, na 455,99

tjedna promjena +65,68% +48,28% +32,46% +21,71% +20,83% +20,78% +19,62% +14,01% +13,11% +12,34%

zadnja cijena 5,60 86,00 18,12 4,99 123,00 25,75 11,46 35,65 39,60 455,99

promet 43,36 103.995,60 9.784,80 2.495,00 7.906,30 4.892,50 45,12 2.352,90 17.918,40 9.627.201,34

INVESTICIJSKI FONDOVI

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

zadnja vrijednost 1.723,8100 1.010,8000 107,8368 143,8364

kuna. Tako je Adris postao dobitnik tjedna. Gubitnik među najlikvidnijih 10 bio je osmi najlikvidniji Turist10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short K Turbos DAX short I Lavčević d.d. Turbos DAX short J Turbos HT (dionica) short 3 Turbos WTI (nafta) short B Slatinska banka d.d. Luka Rijeka d.d. Agromeđimurje d.d. Turbos E-mini S&P 500 short 8

hotel čija je cijena pala za 3,77 posto, na 2500 kuna, uz tjedni promet od 1,03 milijuna kuna.

tjedna promjena -48,93% -28,48% -25,31% -24,40% -18,81% -16,32% -14,85% -13,66% -13,16% -12,50%

zadnja cijena 26,30 66,80 112,04 103,50 12,99 108,20 56,58 46,00 260,52 5,32

promet 206.120,41 351.817,50 29.078,16 4.195,50 64,95 19.212,00 14.046,38 107.882,80 13.286,52 4.504,24

*vijesti

Dobitnik tjedna je Ilirika Azijski tigar Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 65. Ukupno je 12 fondova tjedan završilo u crvenom. Erste Euro-Money je jedini tjedan završio bez postotne promjene. Od 30 dioničkih fondova njih 20 je poraslo. Najviše je vrijednost

uvećana fondu Ilirika Azijski tigar koji je ostvario tjedni rast od 2,67 posto, te je tako postao dobitnik tjedna među svima fondovima. KD Nova Europa bilježi najveći tjedni pad (-1,40 posto). Svih pet posebnih fondova je poraslo, a najviše ZB Future 2055 za

2,23 posto. Raslo je i 12 od 14 mješovitih fondova. Najviše je cijena porasla fondu PBZ Global fond, za 1,56 posto. Najviše je na vrijednosti izgubio OTP uravnoteženi čija je cijena umanjena za 1,15 posto. Svih devet obvezničkih fondova bilježi rast. Najveći rast

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

od 0,44 posto bilježi Erste Adriatic Bond. Od 20 novčanih fondova Erste Euro-Money je tjedan završio bez promjene, dok su ostali porasli u rasponu od 0,01 do 0,04 posto. Među njima je najviše rastao eurski HPB Euronovčani (0,04 posto). (I.L.) od 14.5.2015 do 21.5.2015. godine

HPB Global

87,5466

*Tjedna promjena [%] 0,09

KD Victoria

18,5473

-0,75

OTP uravnoteženi

105,7729

-1,15

HI-growth

€

11,5199

1,30

KD Balanced

9,1982

0,41

ZB euroaktiv

€

155,5023

2,57

Allianz Portfolio

149,2497

0,14

ZB trend

184,2471

0,46

Smart Equity

€

108,9469

0,84

Naziv(fond)

tjedna promjena +0,27% +0,72% +0,01% +0,11%

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

88,0108

0,67

Raiffeisen Harmonic

€

104,4900

0,82

KD Prvi izbor

15,3907

1,18

PBZ Conservative 10 fond

€

105,7429

0,55

Ilirika JIE

€

132,9346

1,42

You Invest Active

€

103,5500

0,73

PBZ Equity fond

€

10,4199

0,32

You Invest Balanced

€

102,7300

0,61

HPB Dionički

97,9119

0,32

You Invest Solid

€

101,1900

0,41

Erste Adriatic Equity

€

83,1100

-0,23

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

110,0850

-0,19

ZB bond

€

185,4905

0,36

ZB aktiv

110,4261

-0,12

HI-conservative

€

13,9998

0,31

Capital Two

88,2721

0,05

Raiffeisen Bonds

€

169,5500

0,14

Ilirika Azijski tigar

€

54,7895

2,67

PBZ Bond fond

€

123,8073

0,28

PBZ I-Stock

€

8,4108

1,61

Capital One

198,2742

0,16

Platinum Global Opportunity

16,6754

0,59

HPB Obveznički

€

151,8039

0,31

KD Nova Europa

6,4104

-1,40

NETA Emerging Bond

81,0508

0,32

OTP indeksni

38,9896

0,11

Erste Adriatic Bond

€

112,9800

0,44

€

102,0100

0,13

Platinum Blue Chip

€

110,9024

1,95

Raiffeisen Classic

NETA Frontier

596,9261

1,62

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

OTP MERIDIAN 20

€

93,7140

-0,24

PBZ Novčani fond

142,6263

0,01

82,3800

0,55

ZB plus

174,6369

0,01 0,01

NETA US Algorithm

185,6776

-0,81

ZB europlus

€

149,8391

NETA New Europe

71,8810

-0,30

PBZ Euro Novčani

€

138,7319

0,01

Ilirika BRIC

€

88,2309

1,07

Raiffeisen Cash

156,6300

0,01

CROBEX10

96,7811

0,84

Erste Money

150,5500

0,01

KD Energija

10,0091

-0,39

HI-cash

151,1407

0,01

ZB BRIC+

€

105,3564

1,37

PBZ Dollar fond

130,3960

0,03

Raiffeisen Dynamic

€

121,8200

-0,02

HPB Novčani

142,7812

0,02

Allianz Equity

€

138,9178

0,15

OTP novčani fond

132,5357

0,01

Money One

128,4791

0,02 0,02

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,4900

0,25

Agram Euro Cash

€

12,2945

ZB Future 2025

€

102,5135

1,81

Allianz Cash

117,7415

0,01

ZB Future 2030

€

103,4345

2,15

Erste Euro-Money

€

114,9900

0,00

ZB Future 2040

€

104,1587

2,21

Auctor Cash

109,4432

0,02

ZB Future 2055

€

104,1848

2,23

Raiffeisen euroCash

€

105,1900

0,01

HPB Euronovčani

€

106,1718

0,04

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

158,2262

1,14

Locusta Cash

1335,9876

0,01

PBZ Global fond

€

14,9743

1,56

NETA MultiCash

107,4482

0,02

OTP euro novčani

€

102,6224

0,02

HI-balanced

€

13,0157

0,92

ICF Balanced

114,5414

-0,93

čuje i plan podmirenja dugova društava je oko 30 milijuna eura.

Varteks značajno smanjio gubitak Provedba Plana poslovnog i financijskog restrukturiranja rezultirala je vidljivim pomakom u rezultatima poslovanja Varteksa. U prvom kvartalu gubitak je značajno manji u odnosu na isto razdoblje lani: iznosio je 6,97 milijuna kuna, čak 50 posto manje nego u prvom kvartalu 2014. Ukupni poslovni prihodi grupe iznosili su 35,4 milijuna kuna te su manji za 5,5 posto ili 2,1 milijun kuna. Rashodi su pak manji za 19 posto ili 9,6 milijuna kuna. Amerikanac preuzeo Finvest i Njivice Američki investitor John R. Alm postao je vlasnik 90,5 posto udjela u društvima Finvest Corp i Hotelima Njivice. Stjecanjem većinskog vlasništva investitor je preuzeo određene obveze koje se odnose na ispunjenje ključnih preduvjeta za nastavak redovnog poslovanja društava, s nadom u uspješno provođenje financijskog i operativnog restrukturiranja u okviru postupka predstečajne nagodbe, a samim time i uspješno okončanje tih postupaka. Procjena ukupne investicije koja uklju-

Dividenda Končara 12 kuna Na glavnoj skupštini Končara odlučeno je da će se isplatiti dividenda dioničarima Končar Elektroindustrije u iznosu od 12 kuna iz dobiti ostvarene u 2014. godini. Bit će isplaćeno više od 30,8 milijuna kuna. Valja naglasiti kako je Končar Elektroindustrija 2014. završio s neto dobiti od 89,6 milijuna kuna. Prema odluci glavne skupštine, najveći dio tog iznosa - 54,2 milijuna kuna - rasporedit će se u statutarne rezerve. U zakonske rezerve rasporedit će se oko 4,5 milijuna kuna. Preostali iznos će u roku od 30 dana od glavne skupštine biti isplaćen dioničarima. Dobri rezultati Žita Slovenska tvrtka Žito u prva tri mjeseca ostvarila je prihod od prodaje u iznosu od 27,95 milijuna eura, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje u 2014. godini. Podravka je u travnju postala većinski vlasnik Žita kupivši 51,55 posto dionica te ljubljanske tvrtke za 33 milijuna eura. Dobit iz poslovanja Žita u promatranome razdoblju bila je 490.000 eura, što je 50 posto više nego lani, objavljeno je iz kompanije. Inače, Žito 80 posto prihoda ostvaruje u Sloveniji i ima 1150 zaposlenika.

z u e z n i u d e o ggodin rstvoo a v t d s o r gosppoda

gos

privredni vjesnik v i š e

o d

i n f o r m a c i j e