Pv 3879

Konferencija Invest HR Najboljom poduzetničkom zonom proglašena je zona Podi kod Šibenika u kojoj radi 16 kompanija

Kako odbiti investitore Pravna nesigurnost, loša administracija, radni odnosi i parafiskalni nameti i dalje su problematična područja

Blokada pa odbrojavanje Poduzetnici neće pokretati predstečaj po sili zakona, već ako to žele - ali samo u propisanom roku

tema tjedna

aktualno

aktualno

Str. 4-5

Str. 6-7

Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 7 9 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 1. lipnja 2015.

Godina LXII / Broj 3879. www.privredni.hr

privredni vjesnik

16 milijuna kuna za otoke / novi vaučeri hgk / energetska budućnost / turizam / regija / svijet financija

BDP rastao dva tromjesečja

Kraj recesije?

Među komponentama BDP-a najveći poticaj rastu dao je izvoz roba i usluga, za 7,2 posto. I domaća potražnja je rasla, doduše za sitnih 0,01 posto >>6-7

AN POSEBOG PRIL o EEN inf

i Što donos Network rope u E e s ri Enterp

DRUGI REGIONALNI SKUP KOŽARA I OBUĆARA

Sektor proizvodnje kože i obuće u Hrvatskoj zapošljava oko 10.000 ljudi, a tvrtke iz te djelatnosti lani su izvezle kože i srodnih proizvoda za više od 308 milijuna eura

>> 12

ministar jakovina: Hrvatska je GMO free zemlja

Prehrambeno-prerađivačka industrija najveći je proizvodni sektor u Hrvatskoj, a promatrano prema prihodima i dodanoj vrijednosti - i najveći poslodavac

>> 12

z u e z n i u d e o ggodin rstvoo a v t d s o r gosppoda

gos

privredni vjesnik v i š e

o d

i n f o r m a c i j e

UVOD

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

Branko Roglić, vlasnik Orbica:

Gost komentator: Marko Sever, Eko Sever

Treba rezati administraciju

Profit da, ali ne na najjeftinijim proizvodima

Postoji neravnoteža između realne ekonomije i javne potrošnje i to se može rješavati samo velikim rezovima. Ulaskom u EU dobili smo veliku konkurenciju zapadnih kompanija. Zato je trebalo rezati administraciju. Ne samo da je ogromna i neprimjerena našem gospodarstvu, nego je loša i neučinkovita. Paralelno, trebalo bi restrukturirati javna poduzeća koja su potpuno neefikasna i veliki su trošak za realnu ekonomiju jer njihovi su proizvodi skupi, oni trebaju biti jeftiniji. Treba privatizirati sve što je moguće privatizirati, privatizacija je conditio sine qua non.

Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede:

Kruna dugotrajnog procesa Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., vrijedan oko 2,4 milijarde eura, počeo se stvarati još 2012., a njegovo odobrenje predstavlja krunu tog dugotrajnog procesa.

Do sada smo raspisali natječaje za provedbu operacija u sklopu pet mjera, a na još tri mjere se korisnici prijavljuju zajedno s podnošenjem zahtjeva za izravna plaćanja. U postupku nastajanja Programa nailazili smo na brojne poteškoće, koje smo u suradnji s EK-om uspješno rješavali. No svemu tome usprkos, proces smo uspješno priveli kraju, čime započinje jedno novo, nadajmo se uspješno razdoblje u iskorištavanju sredstava.

Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija:

Ništa genetski modificirano nam ne treba Stav hrvatskih županija jasan je i jedinstven. Uz kvalitetnu hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, čija su okosnica obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ništa genetski modificirano nije nam potrebno. Poznato je da takva hrana nije dobra za ljudski organizam. Budućnost naše poljoprivrede je održivost, ekološka proizvodnja i kontrolirano porijeklo. Samo se tako može postići zdrava i sigurna okolina za lokalno stanovništvo i, što je još važnije, osigurati budući razvoj naše djece.

Svatko tko kreće u posao poljoprivredne proizvodnje mora biti svjestan da će tu morati uložiti puno krvi i znoja, i to ne samo u proizvodnju već i u marketing i prodaju proizvoda

P

rije nekog vremena bio sam na konferenciji i slušao objašnjenje kako je hrvatskom potrošaču važna samo jedna jedina stvar - cijena proizvoda.

To je rekao predsjednik uprave jednog od najvećih hrvatskih prerađivača hrane. No nešto malo kasnije isti gospodin kaže kako je njegova tvrtka uložila veliki novac u preradu rajčice u Istri, te kako istovremeno ulažu i u razvoj lokalnih poljoprivrednika kako bi na njihovim poljima uzgajali rajčicu, koja je puno kvalitetnija, te kako bismo trebali kupovati baš njihove prerađevine jer je u njima hrvatska sirovina, a istovremeno da zanemarimo višu cijenu. Često se prisjećam te priče jer mislim da jako dobro oslikava prvi problem koji imamo u našoj poljoprivredi, a to je da ne postoji ništa drugo o čemu razmišljaju naši prerađivači osim profita, i to na način da se uzima samo najjeftinija sirovina, ma od kuda da dolazila, a upitno je i kako se gleda na njenu kvalitetu. Da me se ne bi krivo shvatilo, svjestan sam da se profit uvijek mora gledati, no pitanje je je li on uvijek najvažniji i mora li se temeljiti na najjeftinijem

proizvodu? Moje je mišljenje da se i na kvaliteti može graditi poslovanje.

Drugi je veliki problem hrvatske poljoprivrede to što se većina poljoprivrednika u Hrvatskoj njome bavi kao usputnom djelatnošću.

Dok to ostaje tako, nemamo velike perspektive u razvoju poljoprivrede. U posljednje vrijeme puno se priča i o tome kako će uskoro krenuti i različiti oblici podrške razvoju mladih poljoprivrednika što, iskreno vjerujem, može biti pozitivan zamašnjak u razvoju poljoprivrede kod nas.

Poljoprivreda, koja je jedna od važnijih grana gospodarstva, može osigurati bolju budućnost No svatko tko u ovaj posao kreće mora biti svjestan da će se tu puno krvi i znoja morati uložiti, i to ne samo u proizvodnji već i u marketingu i prodaji istih tih proizvoda.

Ne čini mi se kako će naši postojeći otkupljivači poljoprivrednih proizvoda biti oduševljeni visokom kvalitetom - već će prvo pitati za cijenu, a to će mlade poljoprivred-

nike navesti da sami prerađuju svoj proizvod, pakiraju ga i plasiraju na tržište. Meni se takav pristup, u kojemu kupac poznaje svog proizvođača hrane, sviđa, no na taj način nećemo moći pomoći cijeloj poljoprivredi u nas. Za ozbiljan iskorak ovog sektora gospodarstva nužna je suradnja s većim, dobro uhodanim sustavima, pogotovo velikim prerađivačima.

Nedavno na izlaganju jednog velikog hrvatskog prerađivača predstavnicima više od 150 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kakvih je u Hrvatskoj više od 160.000, predstavnici tvrtke govo-

rili su o onome što njima treba, što nude, kakve su otkupne cijene, a s druge strane proizvođači su samo ispitivali zašto moraju snositi rizik, zašto im prerađivači ne bi sve osigurali, a oni će samo u posao uložiti svoju zemlju i paziti da sve to uspije. Malo pretjerujem, naravno, no ton razgovora bio je upravo na toj razini. Odraz našeg društva je predodžba da svi čekaju da im se sve servira i da se ne moraju brinuti ni o čemu, te da posao sam ide, bez brige o riziku, nabavi sjemena ili plasmanu proizvoda. Takva vremena su daleko iza nas i teško mi je vjerovati da i nakon toliko godina još uvijek ovakva svijest vlada među ljudima i da se u ljudskim glavama ništa nije promijenilo.

Problema na hrvatskom selu je puno, ali puno je i polja, privatnih i državnih, koja se ne koriste. Poticaja je bilo čudnih, a puno je i malih detalja u proizvodnji mesa, mlijeka i povrća koje je moguće popraviti. No dosta je priče o tome kako ništa ne valja. Treba se primiti posla, korak po korak graditi poljoprivredu, i kroz nju, koja je jedna od važnijih grana gospodarstva, osigurati bolju budućnost.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Potpisani ugovori za 26 projekata

16 milijuna kuna za razvoj otoka

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( oko 390 mil kn

investirala Pliva u proširenje tvornice u Savskom Marofu

Konferencija Invest HR

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić potpisao je u Splitu ugovore o sufinanciranju 26 projekata za razvoj jadranskih otoka. Projekti su odobreni općinama Janjina, Jelsa, Lastovo, Lumbarda, Nerežišća, Orebić, Postira, Pučišća, Smokvica, Ston, Sutivan, Tisno, Tkon, Trpanj i Vela Luka, te gradovima Supetar, Komiža, Korčula, Šibenik, Vis i Vodice.

“U otoke se na razini Hrvatske godišnje ulaže oko 1,5 milijardi kuna.

Ove godine izdvojeno je oko 60 posto novca više nego prošle i to bez obzira na krizu i konsolidaciju proračuna”, istaknuo je Grčić. Pojasnio je da je na Javni poziv za dostavu projekata razvoja jadranskih otoka u 2015.

stiglo 77 prijava od kojih je nakon analize izdvojeno ovih 26. Maksimalni iznos potpore je dva milijuna kuna, a učešće otočnih općina i gradova najmanje 10 posto investicije. Najveći iznos, po 1,5 milijuna kuna, dobit će bračka općina Sutivan za projekt rekonstrukcije dvorane te Općina Orebić za rekonstrukciju i sanaciju nerazvrstane ceste Potomje-Kuna. S više od milijun kuna sufinancirat će se Muzej betinske drvene brodogradnje u Općini Tisno, rekonstrukcija javne rasvjete u Stonu, adaptacija i sanacija dijela rive u Komiži, uređenje šetnice na Lastovu, prva faza izgradnje komunalne infrastrukture gospodarsko-poslovne zone Žedno-Drage u Supetru na Braču te centar Život Brača u Nerežišćima. (J.V.)

Održan Prvi međunarodni sajam franšiza

Sve o franšizama na jednom mjestu

HGK-Županijska komora Rijeka je u suradnji s partnerima organizirala Prvi međunarodni sajam franšiza, financijskih i konzultantskih usluga u Primorsko-goranskoj županiji koji se održao u Opatiji proteklog tjedna.

Sajam je otvorio predsjednik HGK-Županijske komore Rijeka Vidoje Vujić. Cilj sajma bio je da poduzetnici na jed-

nom mjestu dobiju cjelovit paket usluga, savjeta i informacija potrebnih za pokretanje franšiznog poslovanja. Na konferenciji o franšiznom poslovanju, održanoj u sklopu sajma, govorilo se o tome kako započeti poslovni pothvat kupnjom franšize, te kako na taj način proširiti poslovanje. Održan je i okrugli stol s temom internacionalizacije hrvatskih poduzetnika i franšiznog poslovanja u EU, kao i poslovni razgovori u kojima je sudjelovalo više od 40 predstavnika tvrtki iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije, SAD-a, Slovačke i Srbije. (I.Z.)

Novi smjer globalizacij investiraju u Hrvatsku Premijer Zoran Milanović poručio je ulagačima da je Hrvatska uređenija zemlja nego legalizacija nekretnina, brodogradnja više nije u okrilju države. Pozitivna ulagačka kli Igor Vukić vukic@privredni.hr

K

ad je Atlantic razmatrao gdje će sagraditi novu tvornicu, birao je između tri lokacije: u Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. U Njemačkoj su nudili poticaje u visini od pet posto od vrijednosti investicije. U Sloveniji su ih privlačili s poticajima od 11 posto. A u Hrvatskoj, u Novoj Gradiški, čekali su ih poticaji u vrijednosti od čak 40 posto investicije.

“Zato naš odabir Nove Gradiške nema nikakve veze s domoljubljem. Riječ je o čistoj, racionalnoj, poslovnoj odluci”, kaže Neven Vranković,

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade najboljim investicijskim projektima i poslovnim zonama potpredsjednik Atlantica. Kompanija je već rezervirala i novo zemljište u Novoj Gradiški pa će tu preseliti jedan pogon iz Njemačke. Iako, pravila su se u međuvremenu malo promijenila pa će novi poticaji dosegnuti tek 25 posto novog ulaganja.

Približiti prednosti ulaganja u Hrvatsku Proizvođač obuće Haix iz Male Subotice kod Čakovca, preokrenuo je svjetski trend. Ta izvor-

no njemačka kompanija otvorila je proizvodne pogone u Hrvatskoj i sada izvozi u – Kinu. “Mnogi su išli na Daleki istok radi jeftinije proizvodnje, ali sada kao i mi uviđaju da je bolje ovdje proizvoditi. Lakše je komunicirati, prilagođavati proizvodne serije i mijenjati dizajn, a nema opasnosti od kopiranja i krivotvorenja”, rekao je Markus Lins, prokurist Haixa.

O iskustvima Atlantica i Haixa razgovaralo se na prošlotjednoj konferenciji Invest HR, na kojoj su Vlada i Agencija za investicije i konkurentnost potencijalnim ulagačima nastojali približiti prednosti ulaganja u Hrvatskoj. Na konferenciji su bili i počasni konzuli Hrvatske koji bi informa-

cije o poboljšanju investicijske klime trebali prenijeti poslovnim ljudima u inozemstvu. Premijer Zoran Milanović poručio je ulagačima da je Hrvatska uređenija zemlja nego prije četiri godine.

Uvedena je fiskalizacija, provodi se legalizacija nekretnina, brodogradnja više nije u okrilju države.

U nekim brodogradilištima počinju se proizvoditi novi brodovi, složeniji i skuplji nego prije, istaknuo je premijer.

Pozitivna ulagačka klima treba se podupirati i otvorenim imidžom zemlje. U Irskoj je prošao referendum o izjednačavanju istospolnih brakova pa će i to pridonijeti ugledu zemlje, jer ona ne diskriminira svoje građane, dodao je Milanović.

Na konferenciji su dodijeljene i nagrade najboljim investicijskim projektima i poslovnim zonama.

Najbolju investiciju u turizmu prošle godine pokrenuli su Hoteli Dubrovačka rivijera. To poduzeće gradi hotel, vile i ostale turističke sadržaje u Srebrenom. Ondje su srušili stari hotel Orlando i izgradili novi Sheraton Dubrovnik sa 239 soba i 11 apartmana. Ujedno su obnovili i preuredili postojeće vile i zgradu na plaži koja se zove Češka banja.

U centru naselja Srebreno planirana je gradnja trgovačkog centra sa 20 luksuznih apartmana te garažom za 70 automobila.

Ukupno će se uložiti više od 30 milijuna eura. Investicija u industriji koja

5

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( više od 30 mil €

Hrvatska gospodarska komora

Novi natječaj za vaučere

uložit će Hoteli Dubrovačka rivijera

je: Nijemci u i izvoze u - Kinu prije četiri godine. Uvedena je fiskalizacija, provodi se ma treba se podupirati i otvorenim imidžom zemlje

Sanjin Strukic/PIXSELL

pravljena i postrojenja za obradu otpadnih voda i procesnih plinova. Sve to dio je Plivinog investicijskog ciklusa pokrenutog 2011. godine, vrijednog 1,23 milijarde kuna.

je dobila najviše glasova proširenje je Plivine tvornice u Savskom Marofu. U nove pogone uloženo je oko 390 milijuna kuna i zaposleno 29 radnika. Uz tvornicu su na-

Građevinska dozvola za jedan dan Novi proizvodni pogoni omogućili su i proširenje djelatnosti u razvoju i istraživanju te pružanje novih usluga, rekao je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive. U Plivi je, primjerice, zaposleno 130 informatičara iako bi hrvatskoj kompaniji bilo dovoljno stotinjak. No svi imaju posla održavajući sustave u Japanu i Indiji, gdje djeluju podružnice Teve, Plivinog vlasnika.

Agencija za konkurentnost proglasila je i najbolju poduzetničku zonu u Hrvatskoj. Nagrada ide u Podi kod Šibenika. Na 549 hektara, u najvećoj poduzetnič-

koj zoni u Hrvatskoj, radi 16 kompanija iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije i Nizozemske, s ukupno 900 zaposlenih. Priznanje za najbrže izdavanje dozvola gradnje za industrijski projekt vrijednosti veće od pet milijuna eura (koji se realizira u poduzetničkoj zoni), dodijeljeno je Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske

Naš odabir Nove Gradiške je čista, racionalna, poslovna odluka, kaže Neven Vranković županije. Taj je ured poduzeću Press glass izdao građevinsku dozvolu za samo jedan dan. Dozvola je izdana za tvornicu za proizvodnju stakla u poslovnoj zoni Jalžabet.

Ni strateški projekti ne idu uvijek glatko Iako je zamisao o produženju piste zračne luke u Malom Lošinju uvrštena na službenu listu državnih strateških projekata, realizacija nikako da počne. “Izgubili smo godinu dana dok se nije zaključilo da se ipak neće mijenjati Zakon o zračnim lukama kako bi država mogla izvlastiti zemlju za pistu”, rekao je Sanjin Šolić, predsjednik Uprave Jadranke iz Malog Lošinja. Brži tempo u poboljšanju prometnih veza od presudne je važnosti za produženje sezone kompaniji koja je uložila velik novac u obnovu hotela i ostalih smještajnih kapaciteta na otoku.

Problema s dozvolama za nove pogone imali su i u Plivi. Iako su već imali gotove lokacije za gradnju, projekti su znali zapeti na ocjenama u pojedinim ministarstvima. Državnim uredima i ministarstvima nedostaje koordinacija, smatra Plivin šef Mihael Furjan.

Haix je brzo dobio dozvole, izgradio pogone i zaposlio radnike. No s vremenom dolaze do izražaja slabosti hrvatskog obrazovnog sustava. Strukovni program ne slijedi promjene tehnologije i tvornicama postaje sve teže pronaći primjereno obrazovane radnike. Dodatno obrazovanje, koje moraju sami provesti, donosi i nove troškove, rekao je prokurist Haixa Markus Lins.

Novi natječaj HGK za dodjelu vaučera hrvatskim tvrtkama objavljen je 25. svibnja. Namijenjen je tvrtkama koje planiraju prijaviti projekte za sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Namjena vaučera je izrada prijavne dokumentacije koja podrazumijeva izradu poslovnog plana/ investicijske studije, pripremu prijavnih obrazaca i/ili prikupljanje popratne dokumentacije propisane pravilnicima i raspisanim natječajem.

Na natječaje se mogu prijaviti članice HGK s najmanje jednim zaposlenim te s podmirenim poreznim i obvezama prema zaposlenicima, kao i tvrtke koje nisu u poteškoćama, u postupku stečaja ili u procesu predstečajne nagodbe. Prihvatljivim pružateljima usluge izra-

de prijavne dokumentacije smatraju se isključivo pravne osobe registrirane za savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Dodatni je kriterij registracija pružatelja usluga u Bazi EU projekata poslovnih savjetnika pri HGK-u, gdje pružatelj usluge mora imati evidentiran najmanje jedan projekt.

Inače, HGK u ovoj godini izdvaja za gospodarstvenike milijun kuna izravne financijske potpore za izradu prijavne do-

kumentacije za EU projekte. Vaučerom Moj EU projekt osiguravaju se financijska sredstva za izradu prijavne dokumentacije pri prijavi na natječaje za EU fondove, ali i pruža stručna pomoć u obliku popisa vrhunskih konzultanata za pisanje EU projekata. Taj se popis nalazi u bazi HGK s njihovim referencama, odnosno već ostvarenim projektima.

Više informacija o prijavi možete pronaći na web stranici HGK http:// www.hgk.hr.

Francuska poslovna iskustva

Rotiranjem kadrova protiv korupcije

Francuske tvrtke neprekidno rotiraju svoje kadrove. Ne sjećam se da sam s nekim financijskim direktorom surađivao duže od dvije godine.

I tako se brane od korupcije, prenio je svoje iskustvo iz suradnje s francuskim poduzetnicima Tomislav Vilović iz solinskog AD Plastika, na prošlotjednom Hrvatsko-francuskom poslovnom forumu, održanom u HGK-u.

Kad su zadovoljni suradnjom, francuski poslovnjaci čuvat će je i u teškim vremenima. “Za vrijeme rata u Hrvatskoj napustili su nas mnogi do-

tadašnji partneri, no Francuzi su ostali s nama”, rekao je Vilović, čija tvrtka proizvodi plastične dijelove za Renault i Citroën.

Hrvatska i francuska prošle su godine ostvarili 626 milijuna eura robne razmjene, što je povećanje za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz u Francusku bio je 229 milijuna eura, što je rast od 54 posto. Uvoz iz te zemlje narastao je na 396 milijuna eura, za 18 posto više u odnosu na 2013. Veleposlanica Republike Francuske u RH Michèle Boccoz istaknula je kako Hrvatsku godišnje posjećuje go-

tovo pola milijuna francuskih turista. Napomenula je i kako u Hrvatskoj posluje 79 francuskih tvrtki.

Jedna od najvećih investicija je izgradnja novog terminala zagrebačkog aerodroma, zajednički posao konzorcija francuskih tvrtki, Zračne luke Pariz i hrvatske kompanije Viadukt.

Forum je jedno u nizu od 150 događanja koja se održavaju od svibnja do rujna ove godine u okviru festivala Rendez-vous kojim se Francuska predstavlja hrvatskoj javnosti.

U okviru foruma organizirani su pojedinačni susreti francuskih tvrtki iz područja proizvodnje kozmetike, veletrgovine voćem i povrćem, opreme u energetici, tekstilne proizvodnje, franšiznog poslovanja, izrade kuhinjskog namještaja, opreme i usluga u željezničkom sektoru, s predstavnicima dvadesetak hrvatskih tvrtki.

(I.V.)

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

0,5%( 0,5

Energetska budućnost Hrvatske

Najveći rizik je ne činiti ništa

0,5%

%

rast BDP-a u 1. kvartalu

Državni zavod za statistiku

Kraj recesije: BDP

Iako je to skroman rast s obzirom na situaciju u ko kvartal zaredom, što sugerira zaustavljanje daljnje Igor Vukić vukic@privredni.hr

I Energetska politika mora biti regionalna, u hrvatskom slučaju usmjerena na Jugoistočnu Europu, i pratiti svjetske trendove Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

I

zrada nove energetske strategije Hrvatske, kako se očekuje, trebala bi početi krajem ove ili početkom iduće godine. Naime, Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, na konferenciji Energetska budućnost Hrvatske, koju je organizirao Jutarnji list, istaknuo je kako sada imamo zastarjelu energetsku strategiju.

“O izradi nove razmišljali smo već ranije. Međutim, odlučili smo pričekati neke europske direktive kako bismo ih ugradili u novu strategiju”, kazao je.

Vrdoljak je naglasio kako ne postoje nacionalne energetske politike jer su one osuđene na propast.

“Energetska politika mora biti regionalna, u našem slučaju usmjerena na Jugoistočnu Europu, i pratiti svjetske trendove”, napomenuo je dodajući kako su pred europskim energetskim sektorom, tako i hrvatskim, velike promjene.

Hrvatska u tim promjenama, kazao je, može naći svoje mjesto te ima šansu postati regionalni energetski lider. Tako, primjerice, znanje i iskustvo koje su hrvatski stručnjaci stekli tijekom 40-godišnjeg bušenja i istraživanja Jadrana sada se

mogu iskoristiti u novom istraživanju i mogućoj eksploataciji ugljikovodika, što nailazi na velik otpor u javnosti zbog zaštite okoliša i potencijalnog narušavanja turističke slike Hrvatske. “Zašto proizvodnja nafte i plina i zaštita okoliša ne mogu

Ako se odreknemo iskorištavanja vlastitih resursa, snosit ćemo posljedice, kaže Ivan Vrdoljak biti kompatibilni, kad oni to jesu?”, zapitao je Vrdoljak dodajući kako ne činiti ništa predstavlja najveći rizik za neku državu.

“Ako se odreknemo iskorištavanja vlastitih resursa, snosit ćemo posljedice”, ustvrdio je.

Sigurnija ulagačka platforma Vedran Jurić, direktor sektora za investicije HEP-a, kazao je kako Hrvatska ima jako dobar energetski portfelj. U HEP-ovih 26 hidroelektrana i osam termoelektrana te dijelu Nuklearne elektrane Krško proizvodi se 77 posto električne energije u Hrvatskoj. “U trendu je rast udjela ob-

novljivih izvora energije, u što se snažnije namjerava uključiti i HEP”, istaknuo je Jurić.

Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva, napomenula je kako se među novostima u Prijedlogu zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, ističe prelazak sa sustava feed-in tarifa (naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije) na premijski model. U premijskom sustavu poticanja povlašteni proizvođač na tržištu sklapa ugovor s otkupljivačem o prodaji proizvedene električne energije po dogovorenoj cijeni.

“Novim zakonom želimo stvoriti platformu koja je sigurna za ulaganja u OIE. Stoga radimo na tome da premijski model bude primjenjiv, učinkovit i svrsishodan”, napomenula je Sabina Škrtić.

Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, kazala je kako, prema optimističnom scenariju, aktivnosti od eksploatacije nafte i plina u desetak od 29 ponuđenih istražnih polja, mogu generirati 8,6 milijardi kuna neto godišnjeg prihoda izravno u državni proračun.

mamo dva uzastopna tromjesečna rasta bruto domaćeg proizvoda, dakle izašli smo iz recesije, objavio je u petak Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Prema prvim procjenama, u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, realni BDP rastao je 0,5 posto u prva tri mjeseca ove godine.

Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno tromjesečje bilježi pozitivnu stopu promjene od 0,01 posto, a u odnosu na isto tromjesečje u 2014. godini veći je za 0,1 posto. U prvom tromjesečju ove godine rast bruto dodane vrijednosti (BDV) bio je realno veći za 0,3 posto.

Najveći doprinos rastu BDP-a u prvom tromjesečju ove godine ostvaren je u djelatnosti trgovine, koja je rasla 3,3 posto. Snažan pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izda-

taka za potrošnju kućanstava. Među komponentama BDP-a najveći poticaj rastu dao je izvoz roba i usluga, ukupno za 7,2 po-

Podaci pokazuju kako se potrošnja i domaća potražnja polako bude sto. Pozitivni su bili i doprinosi domaće i inozemne potražnje. Domaća je rasla 0,01 posto, a inozemna 0,47 posto, rekao je Krištof, ocjenjujući da podaci pokazuju kako se potrošnja i domaća potražnja polako bude. Čak je i građevina imala manji pad no ranije (-1,3 posto).

Loš siječanj za industriju Negativni utjecaj najviše je stigao iz poljoprivrede i industrije. Poljoprivreda je pala za 2,8 posto, a prerađivačka industrija za 0,6 posto. Industrija je imala vrlo loš siječanj, kada je niz velikih poduzeća imao remonte i zastoje u proi-

zvodnji, podsjetio je Krištof. Bruto investicije u fiksni kapital također su imale negativan predznak od 0,4 posto.

Procijenjena stopa rasta veća je od očekivanja, ali je 0,5 posto neznatan rast s obzirom na izrazito nisku bazu (realna vrijednost BDP-a je u prošloj godini bila 12,4 posto niža nego u pretkriznoj 2008. godini), kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, uz ocjenu da je ostvareni rast ipak iskaz promjene u više-

Udruženje stranih ulagača - FIC

Ino kapital nije bauk

K

ako bismo privukli strane investitore u Hrvatsku potrebno je mijenjati mentalitet i mišljenje o stranim investitorima jer dosadašnje mišljenje loše utječe na investicijsku klimu. Trebamo shvatiti kako investicije i dolazak stranog kapitala nisu nikakav bauk nego štovište, strani investitori su poželjni jer mogu dati doda-

nu vrijednost našoj zemlji, rekao je Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača (FIC), na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Drugo poluvrijeme. Taj je okrugli stol organizirao FIC u suradnji s Visokom školom međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjӧld na temu poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj. Da su

nam strani investitori važni dovoljno govori i podatak o tome kako je prošle godine 45 posto kapitala u Hrvatskoj bilo u vlasništvu stranih tvrtki. “Upravo te tvrtke u ukupnom izvozu sudjeluju sa 55 posto te zapošljavaju 25 posto od ukupno zaposlenih. Zato moramo mijenjati svijest i mišljenje o dolasku stranog kapitala jer u suprotnom ni jedan dobar prijed-

7

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 7,2%

izvoz roba i usluga

( 3,3%

Udruženje drvoprerađivačke industrije HGK

rast trgovine u istom razdoblju

P rastao dva tromjesečja

ojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, ipak je rast zabilježen drugi eg pada gospodarstva, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

Grčić: Ovo je godina preokreta

godišnjim negativnim trendovima pa je i vrlo bitan za hrvatsko gospodarstvo.

“Iako je to skroman rast s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo, ipak je rast zabilježen drugi kvartal zaredom, što sugerira zaustavljanje daljnjeg pada gospodarstva. Usporedbom Hrvatske s drugim članicama EU-a vidljivo je da je u prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska ostala među članicama

log u vezi s investicijama neće proći”, rekao je Fogec.

Područja nesigurna za investitore Govoreći o drugom izdanju Bijele knjige o poslovnoj i investicijskoj klimi i preprekama za ulaganja u Hrvatskoj, Ante Babić, glavni tajnik FIC-a, je istaknuo kako je u Bijeloj knjizi za ovo polugodište navedeno pet područja koja su još uvijek nesigurna za investito-

u kojima je zabilježen najmanji rast BDP-a. Ocjenjujemo da će se na razini godine ostvariti neznatan rast BDP-a od 0,3 do 0,5 posto”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Europsku listu, prema realnim stopama rasta u prvom tromjesečju predvode Rumunjska (4,2 posto), Mađarska (3,1 posto) i Slovačka (2,9 posto).

re. To su: pravna nesigurnost, porezni zakoni, javna administracija i sudstvo, radni odnosi i parafiskalni nameti. U preporukama Europske komisije Hrvatskoj koje su već objavljene, uvažene su mnoge preporuke FIC-a, posebice preporuke koje se odnose na državni deficit, plaće i parafiskalne namete. Tako, među ostalim, trebamo smanjiti rashode i državni deficit, prilagoditi plaće makroe-

Sad možemo i formalno reći da je Hrvatska s prvim kvartalom 2015. izašla iz recesije, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić te naglasio da je stopa rasta BDP-a od 0,5 posto viša od gotovo svih prognoza, a da podaci za travanj pokazuju da bi se pozitivan trend mogao i nastaviti.

Grčić je istaknuo kako je oporavak BDPa rezultat pomaka u gotovo svim komponentama, a najveći u investicijama.

Prema podacima koje je prezentirao, izravna strana ulaganja tijekom 2014. porasla su u odnosu na prethodnu godinu za gotovo 400 posto, na 2,87 milijardi eura, a tome je, po njemu, najviše pridonio građevinski sektor.

Naime, u četvrtom kvartalu 2014. godine investicije su zbog pada negativno utjecale na BDP

konomskim uvjetima te znatno smanjiti parafiskalne namete.

Babić je napomenuo kako je EK zainteresiran za razgovor s predstavnicima FIC-a o raznim aspektima hrvatske poslovne i investicijske klime.

Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost,

sa -3,7 posto, a sada je taj minus sveden na 0,4 posto. Rast industrijske proizvodnje u prvom kvartalu na godišnjoj razini bio je za 0,3 posto, a u ožujku za 3,5 posto, bilježi se i kvartalni međugodišnji rast izvoza za 7,5 i uvoza 4,5 posto te znatan rast turističkih dolazaka i noćenja.

“To je velika vijest za Hrvatsku, jer uz rast izvoza i osobne potrošnje dolazi i do stabilizacije investicijske aktivnosti. U 2015. ne treba očekivati čuda, ali postoje naznake nešto boljeg rezultata od projiciranog”, ocijenio je Grčić i istaknuo kako je ovo godina preokreta, te da Vlada ne odustaje od svoje politike umjerenih ušteda i rezova u proračunu, uz očuvanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, kao bitnih generatora osobne potrošnje. (I.G.)

je rekao kako hrvatski zakonodavni okvir za investicije stimulira na jednaki način domaće i strane investitore. “Svi su nam dobrodošli kao investitori jer zakoni nikoga ne dijele prema boji kože ili zastavi države iz koje dolaze”, istaknuo je Novinić.

(S.P.)

Zabraniti izvoz trupaca U protekloj godini izvezeno je gotovo 350.000 tona trupaca u vrijednosti 50 milijuna američkih dolara, od čega gotovo polovina visokokvalitetne hrastovine po kojoj je hrvatska poznata u svijetu. Kako je riječ o niskoprofitabilnom poslu koji se može lako uvišestručiti, Udruženje drvoprerađivačke industrije HGK Deklaracijom zahtijeva zabranu izvoza trupaca. Hrvatska ima potencijal rasta i može udvostručiti zaposlenost i proizvodnju ako bismo dobili mogućnost iskorištavanja potencijala koje nam nudi domaća sirovina, rekao je predsjednik Udruženja Zdravko Jelčić. “Ostvarenjem toga bit ćemo na prosjeku EUa. Poljska i Austrija su zahvaljujući dobrim politikama pomogle ovom sektoru, pa vjerujem da

možemo prema njihovom iskustvu učiniti slično”, ističe Jelčić.

Drvoprerađivači očekuju i nastavak restrukturiranja Hrvatskih šuma koje se trebaju razvijati uz jasnu strategiju, te očekuju povećanje količine isporučenog drva za proizvođače za najmanje 600.000 prostornih metara drvne mase. Prednost pri korištenju sirovine trebali bi imati oni koji rade na finalizaciji, a potrebno je iskoristiti veliki kapacitet hrvatskih pilana koje godišnje mogu preraditi pet milijuna prostornih metara drva, dok za sada kroz njih prođe samo 2,2 milijuna. (K.S.)

RWE je bio prvi veliki investitor

Plomin 2 u vlasništvu HEP-a

Nakon gotovo 20-godišnje suradnje na izgradnji i pogonu termoelektrane Plomin 2 u Istri, europski energetski div RWE Energie okončao je stratešku suradnju s HEP-om tako da TE Plomin 2 prelazi u stopostotno vlasništvo HEP-a. Obje strane planiraju uskoro pokrenuti novu zajedničku joint venture tvrtku.

“TE Plomin 2 primjer je uspješne realizacije partnerstva u energetskom sektoru. On je od puštanja u rad 2000. do danas bio i ostao jedan od oslonaca hrvatskog elektroenergetskog sustava, a

to će biti i ubuduće”, rekao je direktor TE Plomin Mihajlo Mirković.

Gradnja termoelektrane počela je još 80-ih godina, ali se radovi nisu odvijali planiranim tempom te je gradnja izbijanjem rata 90-ih posve prekinuta. Hrvatska vlada je odlučila da se elektrana dovrši u suradnji sa strateškim partnerom. HEP i RWE Energie su 1996. sklopili ugovor o partnerstvu na projektu izgradnje TE Plomin 2. Ukupna investicija bila je vrijedna oko 300 milijuna eura.

“RWE je bio prvi veliki investitor koji je došao u Hrvatsku odmah nakon rata. Naša je suradnja na Plominu jedna od najuspješnijih priča strateškog partnerstva na području Jugoistočne Europe”, istaknuo je predsjednik Uprave tvrtke RWE Hrvatska Karl Kraus. (I.G.)

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

“ Stranka koja osvoji vlast, a nije sposobna odmah početi raditi, nije ni sposobna za vlast, nije vjerodostojna.“

Davor Majetić, direktor HUP-a

*vijesti Održani Intergrafika i Modernpak Na Zagrebačkom velesajmu proteklog tjedna održani su 23. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira Intergrafika i 28. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja Modernpak. Ti bienalni i komplementarni stručni sajmovi okupili su 97 izlagača iz 18 zemalja.

18. godina Visoke škole Zrinski U prostorijama Obrazovne grupe Zrinski održana je konferencija povodom 18. godišnjice postojanja te grupe, dobivanja odobrenja za izvođenje stručnog i specijalističkog studija putem sustava učenja na daljinu (online studiji) te potpisivanja ugovora sa studentima o osnivanju stvarnih studentskih poduzeća. Visoka škola Nikola Šubić Zrinski prva je visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj koja studentima s ograničenim resursima omogućava da sami osmišljavaju gdje i kada učiti.

Vetropack Straža: uloženo 215 milijuna

Puštanjem u rad remontirane peći za proizvodnju obojenog stakla i filtra za pročišćavanje otpadnih plinova u Vetropack Straži obilježen je kraj investicijskog ciklusa vrijednog više od 215 milijuna kuna. U 20 godina, otkada je tu tvrtku preuzela švicarska Vetropack Grupa, uloženo je oko 1,2 milijarde kuna. Prošlu godinu kompanija je obilježila prodajom rekordne 1,01 milijarde boca i rastom prodaje od gotovo 10 posto. Izvoz joj čini čak 77 posto plasmana proizvoda.

Zahtjev usmjeren političkim stranakama

HUP traži odgovore na 16 ključnih pitanja Mi nećemo ulaziti u političke teme, želimo da gospodarstvo konačno oživi i da građani žive bolje. Tražimo jasne odgovore u kojem će smjeru nova vlada voditi Hrvatsku, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja

Pitanja koja HUP postavlja političarima: 1. Kako će se obvezati na poštovanje fiskal-

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

H

rvatska udruga poslodavaca od svih političkih stranaka zatražila je odgovore na 16 pitanja koja se odnose na najvažnije probleme u gospodarstvu zemlje, te očekuju konkretne odgovore u njihovim ekonomskim programima.

“Vlada će nas izvijestiti da izlazimo iz recesije. Mi to ne sporimo, ali svi mi znamo kako stoji hrvatsko gospodarstvo.

Mi nećemo ulaziti u političke teme, želimo da gospodarstvo konačno oživi i da građani žive bolje. Tražimo jasne odgovore u kojem će smjeru nova vlada voditi Hrvatsku. Ovo nam je zadnja šansa i zadnji izbori gdje samostalno odlučujemo o svojoj budućnosti”, rekla je predsjednica HUP-a Gordana Deranja, aludirajući na eventulane pritisake Europske komisije koje bi se mogli dogoditi zbog prekomjernog proračunskog deficita i

makroekonomskih neravnoteža. Istaknula je kako HUP-ova pitanja nisu nikakva novost, ali da dosad nije bilo političke snage da se krene u realizaciju i maknu kočnice gospodarskog rasta i razvoja.

HUP od političkih stranaka očekuje odgovore na pitanja o fiskalnoj konsolidaciji, teritorijalnom ustroju države i reformi javne uprave, hoće li u prvoj godini manda-

Dosta nam je obećanja, želimo konkretne odgovore, rekao je Majetić ta nova vlada ukloniti najveće administrativne i investicijske barijere, kada će i kako smanjiti poreze i neporezna opterećenja, poboljšati pravosuđe, povećati učinkovitosti državnih poduzeća i korištenja državne imovine te omogućiti pružanje javnih usluga privatnici-

ma. Naravno, tu je i nezaobilazno pitanje reforme tržišta rada i obrazovnog sustava te kako misle unaprijediti mirovinski i zdravstveni sustav.

Direktor HUP-a Davor Majetić rekao je da su i na prošlim parlamentarnim izborima sličnim dokumentom upozorili na probleme i ponudili rješenja, ali je izostao bilo kakav efekt, a da se njih poslušalo, imali bismo sada rast BDP-a i do četiri posto. “Želimo im pomoći da se očituju na pitanja koja nisu popularna. Dosta nam je obećanja, želimo konkretne odgovore. Stranka koja osvoji vlast, a nije sposobna odmah početi raditi, nije ni sposobna za vlast, nije vjerodostojna”, rekao je Majetić.

HUP, bez obzira na odgovore koje dobije, neće se politički svrstavati niti uz jednu stranku, nego će samo dati informaciju u kojoj mjeri stranke u svojim programima imaju ugrađene odgovore na njihova pitanja.

nog pravila te kako ćete provesti fiskalnu konsolidaciju?

2. Kada i kako ćete promijeniti teritorijalni ustroj?

3. Kada i kako ćete provesti reformu javne uprave?

Kako ćete već u prvoj godini mandata uklo4. niti administrativne i investicijske barijere?

5. Kada i kako ćete smanjiti porezna i neporezna opterećenja poslovnog sektora?

Kada i kako ćete reformirati pravosuđe i 6. unaprijediti kvalitetu propisa?

7. Kada i kako ćete povećati efikasnost državnih poduzeća i korištenja državne imovine?

8. Kako vidite ulogu privatnog sektora u pružanju javnih usluga?

9. Kada i kako ćete provesti reformu tržišta rada u cilju povećanja zaposlenosti, posebno mladih?

10. Kako ćete nadograditi kurikulum, odnosno, uspostaviti kvalitetniji sustav obrazovanja i strukturnog obrazovanja u cilju povećanja zapošljivosti?

K 11. ada i kako ćete unaprijediti zdravstveni i mirovinski sustav?

12. Kada ćete riješiti problem starenja stanovništva i mogućeg nedostatka radne snage?

K

13. ako ćete osigurati energetsku dostupnost, sigurnost i ekološku održivost?

14. Kako ćete poticati znanost i inovacije u funkciji njihovih gospodarskih primjena?

15. Kako ćete povećati kulturu dijaloga, afirmirati izvrsnost i poticati poduzetništvo?

16. Kako ćete povećati korist članstva zemlje u NATO-u i povećati iskoristivost EU fondova?

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( na 5 do 10%

Hrvatske tvrtke i kazahstansko tržište

Hrvatska ima što ponuditi

svest će se razlika među procjenama nekretnina

Sjednica hrvatske vlade

Manje razlike u procjeni nekretnina Posebna pozornost u zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina posvećena je načinu prikupljanja i evidentiranja podataka potrebnih za procjene vrijednosti za sve nekretnine u Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu Igor Vukić vukic@privredni.hr

U

sudskim sporovima nije rijetkost da tri vještaka potpuno različito procijene vrijednost neke nekretnine. I prema dosadašnjim propisima - sva tri su bila u pravu. Red bi u tom području trebao uvesti novi zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, koji je Vlada prošli tjedan poslala na prvo čitanje u Sabor. “Kad zakon bude donesen, razlika među procjenama moći će biti između pet i 10 posto, a ne više tri-četiri puta”, rekla je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.

Evidencija prometa nekretnina Zakonom se uređuju osnovni pojmovi iz područja procjene vrijednosti nekretnina, određuju se ovlasti procjenitelja, sastav i nadležnosti procjeniteljskih povjerenstava i visokog procjeniteljskog povjerenstva. Određene su nadležnosti upravnih tijela županija, Grada Zagreba i velikih gradova u provedbi zakona.

Preciznije su opisane metode procjenjivanja vrijednosti nekretnina, način procjene vrijednosti prava i tereta koji utječu na vrijednost nekretnine te način procjene iznosa naknade za izvlaštene nekretnine. Posebna pozornost posvećena je načinu prikupljanja i evidentiranja podataka potrebnih za procjene vrijednosti nekretnina za sve nekretni-

ne u Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu.

Na temelju toga će se formirati zbirka kupoprodajnih cijena, a gradovi i županije će razmjenjivati sve te podatke. Podaci o cijenama realiziranih kupoprodaja i najma nekretnina prikupljala bi upravna tijela jedinica lokalne i područne samouprave, koja će pružati administrativno-tehničku podršku povjerenstvima.

Osnovni set podataka o prometu nekretnina dnevno bi se automatskim prijenosom podataka preuzimao iz evidencije prometa nekretnina koju vodi Porezna uprava. Poseban program prikupljat će sve kupoprodajne ugovore tako da se točno vidi u kojem bloku zgrada je prodana koja nekretnina, po kojoj vrijednosti i kriterijima. I to će biti pomoćni alat za procjenu drugih nekretnina i kupoprodaja, ne samo kuća i stanova, nego i zemljišta svih namjena, istaknula je ministrica Mrak Taritaš. Vla-

9

da je prihvatila izvještaj o radu Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, za razdoblje od listopada 2013. do ožujka 2015. godine. Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, podsjetila je da je Vlada povjerenstvo osnovala u srpnju 2013. godine. Povjerenstvo je pripremilo Akcijski plan podrške izvozu za razdoblje 2014.-2015., koji je prihvaćen u svibnju prošle godine.

Proaktivna potpora izvoznicima Akcijski plan predložio je provedbu niza usluga za izvoznike: informiranje, umrežavanje, obrazovanje, savjetovanje i podršku nastupima u inozemstvu. Mjere su usmjerene na povećanje izvozne konkurentnosti i to kroz veće financiranje izvoza, izradu održivih modela fiskalne podrške izvozu te poticanje promjene izvozne strukture.

Poduzimaju se i ostale aktivnosti usmjerene na rast izvoza - unapređenje i dostupnost statistike o trgovinskoj razmjeni

Formirat će se zbirka kupoprodajnih cijena, a gradovi i županije će razmjenjivati sve te podatke roba i usluga, lakše stjecanje referenci u zemlji, ukidanje administrativnih prepreka i učinkovito djelovanje gospodarske diplomacije. Potpredsjednica Vlade istaknula je da je Vlada prvi put pružila organiziranu i proaktivnu podršku izvoznicima.

“Smatramo da je, između ostalog, zbog djelovanja ovog povjerenstva i provedbe Akcijskog plana u izvještajnom razdoblju od 18 mjeseci hrvatski izvoz porastao za devet posto”, zaključila je Vesna Pusić.

Hrvatska gospodarska delegacija sudjelovala je na poslovnom forumu koji se održao u gradu Astanu u Kazahstanu.

“Hrvatska gospodarska komora prepoznaje velik potencijal gospodarstva Kazahstana i mogućnosti za razvoj poslovnih aktivnosti za hrvatske tvrtke. Zaključili smo kako Hrvatska ima što ponuditi Kazahstanu i obratno, te da postoje veliki potencijali za ostvarenje konkretnih poslova, na obostranu korist”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Na forumu je sudjelovalo 200 predstavnika iz gospodarstva dviju zemlja, uz nazočnost obaju premijera.

“Hrvatska je članica EU-a i zemlja koja ima znanja i iskustvo za razvoj poslovnih projekata”, rekao je premijer Zoran Milanović te pozvao kazahstanske tvrtke da koriste iskustva i znanja hrvatskih kolega.

Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana lani je iznosila 91,4 milijuna dolara od čega je izvoz

iznosio 22,6 milijuna dolara, a uvoz 68,7 milijuna dolara. Glavni izvozni proizvodi iz Hrvatske u Kazahstan bili su lijekovi, kozmetički proizvodi, šećer, poljoprivredni strojevi, građevinska stolarija, dok su glavni uvozni proizvodi bili nafta i propan.

Premijer Kazahstana Karim Massimov očekuje suradnju s hrvatskim tvrtkama i to u sektorima brodogradnje, obrambene industrije, IT sektora, graditeljstva i prehrane.

“Kazahstan je dio Euroazijske carinske unije te nudi suradnju s puno širim prostorom od Kazahstana. Povezuje Aziju s Europom i otvara velike mogućnosti za tvrtke iz raznih zemalja svijeta.

Očekujem da i hrvatske tvrtke nakon ovog posjeta pronađu svoje mjesto”, rekao je Massimov.

(I.G.)

Analiza HGK

Varljivi suficit na tekućem računu platne bilance

Hrvatska posljednje dvije godine ostvaruje suficit na tekućem računu platne bilance, nakon dvadesetogodišnjega ustrajnog i visokog deficita, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. To, nažalost, nije posljedica promjene ekonomskog koncepta odnosno odmak od rasta koji se temelji na uvozu i inozemnom dužničkom kapita-

lu, već izravna posljedica gospodarske krize u kojoj su se zatvorili uvozni kanali (nema deficita na tekućem računu, ali nema ni gospodarskog rasta), objašnjavaju u Odjelu za makroekonomske analize HGK. Izlazak iz recesije, odnosno vraćanje rasta BDP-a, u sljedećem će razdoblju, ako izostanu strukturne reforme koje bi trebale repozicionirati koncept hrvatske ekonomije prema proizvodnji i izvozu (što zahtijeva rast konkurentnosti odnosno strukturne reforme), popratiti vraćanje deficita na tekući račun bilance plaćanja.

10 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 121. dana blokade ( -21 automatski počinje stečaj

pad zabilježen u području cijena

KONFERENCIJA “KAKO IZBJEĆI MOGUĆNOST STEČAJA”

Hrvatska se popela za jedno mjesto na ljestvici kon

Nakon blokade računa počinje odbrojavanje

Čvrsto zasjeli na

Da nije Mongolije, koja je ove godine uvrštena na ljestvicu koja Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, koji kreira lj

H

Poduzetnici više neće pokretati predstečaj po sili zakona, već ako to žele - ali samo u propisanom roku Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

T

“

rendovi u Hrvatskoj pokazuju pad prihoda, drastično smanjenje dobiti te pad zaposlenosti, sve su to pokazatelji kako će veliki broj poduzeća biti u situaciji da će im prijetiti stečaj”, rekao je glavni partner PwC Hrvatska Hrvoje Zgombić na konferenciji pod nazivom Kako izbjeći mogućnost stečaja u organizaciji konzultantske tvrtke PricewaterhouseCoopers Hrvatska. Svaku fazu korporativne krize prate različiti znakovi upozorenja i svaka zahtjeva različit pristup restrukturiranju, kažu konzultanti.

“U većini slučaja, kada je riječ o problematičnim tvrtkama, uprava je prekasno uočila simptome nadolazećih problema, te nije bila spremna ili nije bila u stanju poduzeti odgovarajuće mjere, zato su rani početak i reorganizacija poslovanja presudni za oporavak”, istaknuo je partner u PwC-a Petr Smutný.

Odvjetnik Mićo Ljubenko predstavio je novi stečajni zakon koji je prošao prvo čitanje u Saboru, koji sadrži i nove odredbe o predstečajnoj nagodbi.

“U novom obliku predstečajnog postupka uveden je novi odnos između suda i Fine. Fina će dobiti krajnje tehničku ulogu prikupljanja prijava tražbina vjerovnika i njihovog prosljeđivanja sudu na obradu što znači da dužnik pokreće i vodi postupak samo na sudu, i to na Trgovačkom sudu”, naglašava Ljubenko te ta-

Među novostima je i prodaja nekretnina za jednu kunu u četvrtoj dražbi kođer ističe strože uvjete za pokretanje predstečaja kako bi se izbjegle zlouporabe. Tako poduzetnici više neće trebati pokretati predstečaj po sili zakona, već ako to žele. Međutim, predstečajni postupak neće moći pokrenuti ako prođe više od 60 dana od blokade računa. Uveden

je i novi način zaštite vjerovnika da se izbjegne preglasavanje - do sada je samo jedan vjerovnik koji ima dvije trećine potraživanja mogao preglasati sve ostale vjerovnike, a po novome za nagodbu će trebati glasovati natpolovičan broj vjerovnika s dvije trećine tražbina.

Prodaja za kunu “Prilikom pokretanja predstečaja dužnik će morati dobro razmisliti o tome hoće li ga moći provesti i hoće li imati podršku vjerovnika u tom procesu”, rekao je Ljubenko.

Kad je riječ o stečaju, uvodi se institut automatskog stečaja koji se pokreće 120 dana nakon neprekinute blokade i to ako dužnik sam nije pokrenuo predstečaj.

“Potrebno je da poduzetnici znaju da nakon blokade njihova računa počinje odbrojavanje”, kaže Ljubenko, a od ostalih novina izdvojio je prodaju nekretnina za jednu kunu u četvrtoj dražbi te ponovno vraćanje stečajnog plana koji mora biti isključiva odluka vjerovnika.

rvatska je na ljestvici konkurentnosti Instituta za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne zauzela 58. mjesto od ukupno 61 vodeće svjetske ekonomije, što je poboljšanje za jedno mjesto, objavilo je u Nacionalno vijeće za konkurentnost.

“Na globalnoj razini procesi se ubrzano mijenjaju i naši pomaci su nedostatni jer su i druge zemlje nastavile napredovanje. Stoga, kao i do sada svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta”, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić koji je

istaknuo kako analiza pokazuje da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za napredak zemlje i izlazak iz krize.

U Vijeću za konkurentnost ističu kako Hrvatska ove godine bilježi dru-

Za rast ocjene hrvatske konkurentnosti zaslužan je izvoz usluga, posebice turističkih go poboljšanje pozicije u posljednjih sedam godina: 2008. se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južna Afrika, Ukrajina i Venezuela), a 2014. iza je bila samo Venezuela. Ove godine iza Hrvatske su ostale Venezu-

ela, Argentina i Ukrajina te se naša pozicija realno poboljšala za dva mjesta, ali je mjesto ispred zauzela novouvrštena Mongolija pa je nominalno naš pomak na ljestvici manji.

Uzroci rasta ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa konku-

Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi

Ministar Vrdoljak neće o

N

a stručnoj radionici koja se održala u Splitu 27. i 28. svibnja na temu Iskorištavanje nafte i plina iz podmorja: koristi, prijetnje i izazovi, okupilo se oko 50 sudionika. Konferenciju su organizirali The International Emergency Management Society (TIEMS), Sveučilište u Splitu, Agencija za ugljikovodike i Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je da će već do ljeta biti donesen zakon o sigurnosti priobalnog istra-

živanja i eksploataciji ugljikovodika, što bi trebalo značiti da će se i na taj način osigurati kontrola nad istraživanjem podmorja. Do ljeta će biti potpisani i ugovori s tvrtkama koje će obavljati istraživanja. Ministar je iznio niz argumenata koji prema njegovom mišljenju donose korist od ovog projekta.

“U Hrvatskoj odavno već imamo 12 platformi i to smještenih uz obale Istre koja je naša najrazvijenija turistička destinacija. Pripreme za istraživanja provode i Crna Gora i Albanija, a mi smo

ipak tehnološki napredniji od njih i možemo izvoziti pamet. Do sada smo platili visoku cijenu propuštenih prigoda i vrije-

Mogući ekološki incident može dovesti u situaciju težu nego u Grčkoj, kaže prof. Šerić me je da krenemo naprijed. Ovaj projekt osim investicijske koristi donosi još puno benefita.

Podrazumijeva se da pri tome moraju biti imple-

11

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( +8

IFO Institut o hrvatskom gospodarstvu

Među najlošijima u Istočnoj Europi

poboljšan indikator stranih ulaganja

kurentnosti; gore od nas su samo Venezuela, argentina i ukrajina

globalnom dnu

obuhvaća 61 vodeću svjetsku ekonomiju, Hrvatska bi se popela za dva mjesta. No, jestvicu, procijenio je da je i gospodarstvo Mongolije bolje od našega

rentnosti odnose se na poboljšanje bitnih indikatora vanjskotrgovinske konkurentnosti (+11), u najvećoj mjeri zbog izvoza usluga, posebice turističkih. Znatno je poboljšanje i indikatora stranih ulaganja (+8).

Najveći pad zabilježen je u području cijena (-21) i

odnosi se na rast potrošačkih cijena, posebice prehrambenih proizvoda te u indeksu produktivnosti i efikasnosti (-7), zbog pogoršanja pokazatelja produktivnosti rada.

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, iz Vijeća ističu kako je važno pro-

matrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri čemu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Razvidno je kako se ocjena naše konkurentnosti u razdoblju 2006.2009. bitno poboljšala, u razdoblju 2011.-2014. bilježimo kontinuirani pad konkurentnosti, a u 2015. godini poboljšanje ocjene je zamjetno. No, razina je i nadalje znatno ispod 50.

Godišnjak svjetske konkurentnosti 2015. samo potvrđuje činjenicu da Hrvatska ne čini dovoljno u provođenju reformi te je vidljiv velik zaostatak za ostalim novim članicama Europske unije.

SAD i dalje prvi Prvu poziciju na ljestvici konkurentnosti je zadržao SAD, zahvaljujući efikasnosti poslovnog i financijskog sektora, svojoj

inovativnosti i dobroj infrastrukturi. Slijede Hong Kong i Singapur preskočivši Švicarsku, koja je zauzela četvrto mjesto, te Kanada na petom mjestu.

Uz Švicarsku koja je najkonkurentnija zemlja u Europi, a tu su i Luksemburg (6.), Norveška (7.), Danska (8.), Švedska (9.) i Njemačka (10.). Zemlje Istočne Europe imaju različite rezultate, pri čemu su Poljska (33.), Češka (29.) i Slovenija (55.) poboljšale poziciju, dok su Estonija (31.), Latvija (43.), Rusija (45.) i Ukrajina (60.) pale na ljestvici.

U nacionalnom vijeću za konkurentnost ističu kako ovogodišnje rangiranje ističe važnost efikasnosti poslovnog sektora, jer je od 10 prvorangiranih zemalja njih devet visoko pozicionirano upravo po tom kriteriju. (I.G.)

odustati od ispitivanja podmorja mentirani najviši tehnološki i ekološki standardi”, istaknuo je Vrdoljak.

Neke nejasnoće Prorektor Sveučilišta u Splitu i moderator skupa Alen Soldo upozorio je da je i inače jedan od osnovnih problema to što se strateške odluke donose bez potrebnih informacija, što stvara plodno tlo raznim pričama. Soldo smatra da kod nas sustav ne funkcionira, a ilustrira to činjenicom da su brodovi Splitske plovidbe već tri mjeseca nasukani na splitskom području, a još se uvijek ne zna tko

ih treba odsukati.

Predsjednik TIEMS-a Harold Drager više puta je upozorio kako Hrvatska treba strogo kontrolirati proces ispitivanja podmorja te eksploatacije energenata. “Od kada je otkrivena nafta, Norveška

se uvrstila među najbogatije zemlje. Iako je otkriće bilo poklon Norvežanima, mi ne bismo postali bogata zemlja da nismo mudro iskoristili mogućnosti koje pruža nafta te potpuno kontrolirali situaciju i procese”, istaknuo je Ha-

rold Drager. Profesor na splitskom Ekonkomskom fakultetu Neven Šerić smatra ovaj projekt neozbiljnim jer nemamo pravi monitoring. “Nije napravljena ni osnovna studija isplativosti. Mogući ekološki incident, kakav se nedavno dogodio u Kaliforniji, može dovesti u situaciju težu nego u Grčkoj”, istaknuo je Šerić koji je ministru predložio odgodu projekta dok svi parametri ne budu poznati. Država nema veliku korist od turizma, rekao je, ali građani imaju jer ih trećina od njega živi.

(J.V.)

Institut za ekonomska istraživanja iz Münchena (Ifo institut) kvartalno provodi anketu (The World Economic Survey - WES) u stotinjak zemalja, s pitanjima u vezi sa stanjem i procjenom razvoja gospodarskog ciklusa te aktualnim gospodarskim temama.

U istraživanju provedenom u travnju sudjelovalo je 1092 stručnjaka iz 115 zemalja, od čega 10 ekspertnih točaka u Hrvatskoj, uključujući i HGK. U kontekstu zemalja Istočne Europe, Hrvatska se ističe negativnim ocjenama.

Od zemalja ovog područja (članice EU plus Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija), Hrvatska ima najlošiju ocjenu trenutačnog stanja u zemlji (uz BiH i Srbiju), daleko od prosjeka zemalja ovog područja, a vide se tek naznake u pomaku stanja gospodarstva, dok se kao najznačajniji ekonomski problemi također apo-

strofiraju nezaposlenost i manjak povjerenja u ekonomsku politiku Vlade.

“Utješno je da se prepoznaju naznake oporavka gospodarstva u idućim mjesecima te se očekuje blagi gospodarski rast u drugom kvartalu ove godine od 0,4 posto, što je najniža očekivana stopa rasta među 35 promatranih zemalja Europe, ako izuzmemo Cipar, za koji je prognoza negativna”, rekao je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Inače, Ifo indeks za svjetsko gospodarstvo u drugom je kvartalu ove godine porastao na 99,5 bodova sa 95,9 bodova koliko je iznosio u prvom.

(I.G.)

POSLODAVAC PARTNER

Pet naj poslodavaca

Stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima iz vodećih tvrtki u Hrvatskoj najboljim su ocijenili upravljanje zaposlenicima u pet kompanija: prvo mjesto dijele Pliva Hrvatska i Vipnet, drugo mjesto Microsoft Hrvatska i Coca-Cola HBC Hrvatska, dok je na trećem mjestu tvrtka Valamar hoteli i ljetovališta.

Kompanije koje su uvrštene u Top 5 listu osvojile su preko 98 posto bodova. To znači da strateški upravljaju zaposlenicima, imaju transparentan proces zapošljavanja, postavljaju jasne

ciljeve, mjere radni učinak i nagrađuju rezultate, zaposlenicima omogućuju razvoj karijere i potiču komunikaciju.

U Top 5 organizacijama velika se pozornost pridaje razvoju zaposlenika, pa oni kroz godinu prođu barem jedan trening. Kako bi osigurali kvalitetno upravljanje na svim razinama, Top 5 organizacije ulažu i u razvoj vještina rukovoditelja. Menadžeri tijekom godine provedu bar sedam radnih dana na treninzima upravljanja timom, a za one od njih koji u svome timu imaju najmanje sedmoro ljudi mjeri se i zadovoljstvo zaposlenika njihovim radom.

Projekt Poslodavac Partner ove godine slavi 10 godina, a listu Top 5 Poslodavaca Partnera objavljuje od 2008. godine. (I.G.)

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( oko 10.000 zaposlenih ( 308 mil € u kožarsko-prerađivačkoj industriji Hrvatske

izvoz kože i srodnih proizvoda u 2014.

DRUGI REGIONALNI SKUP KOŽARA I OBUĆARA

Kožarska industrija vapi za visokoobrazovnim kadrom Sektor proizvodnje kože i obuće u Hrvatskoj ima izrazito izvozni karakter: prema podacima Sektora za industriju HGK, lani su izvezli kože i srodnih proizvoda za više od 308 milijuna eura

S

ve zemlje u bližem okruženju imaju zajedničke probleme i iskustva u području obrazovanja stručnih kadrova, posebno kad je riječ o industriji kože i kožnih proizvoda, rečeno je na 2. regionalnom skupu kožara i obućara održanom u Varaždinu na temu Obrazovanje stručnih kadrova za područje proizvodnje kože, obuće i galanterije.

“Inovacije, istraživanje i razvoj ključ su uspjeha svake industrije. Hrvatska gospodarska komora svjesna je činjenice da industriji nedostaje specifično educiran kadar pa suradnjom želimo prepoznati nedostatke obrazovnog sustava i potrebe industrije te tako ponuditi kvalitetna rješenja

zli kože i srodnih proizvoda za više od 308 milijuna eura. No s druge strane, prate ga nedovoljna ulaganja u tehnologiju, niske plaće, kratki životni ciklus proizvoda, mali broj velikih, snažnih i konkurentnih tvrtki, te visoka regionalna koncentriranost: 75 posto ove industrijske proizvodnje nalazi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. neophodna za povećanje konkurentnosti industrije kože i kožnih proizvoda”, kazala je direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić, koja je naglasila kako je cilj konferencije pota-

knuti interakciju i integraciju ekonomije i znanosti.

Sektor proizvodnje kože i obuće u Hrvatskoj ima izrazito izvozni karakter, pa su tako, prema podacima Sektora za industriju HGK, lani izve-

Regionalna slika Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Mario Lešina istaknuo je kako industrija kože i kožnih proizvoda, iako se vrlo često spominje u negativnom kontekstu, već se-

dam godina uzastopno bilježi pozitivne trendove u svim segmentima poslovanja.

“No, industrija se razvija u sustavu eksternalizacije što znači da je i poslovnu strategiju potrebno temeljiti na tom sustavu.

To konkretno znači da su Hrvatskoj potrebna znanja i vještine koje se stječu u visokoškolskim ustanovama”, istaknuo je Lešina.

Predstavnici gospodarskih komora Hrvatske, Srbije, Republike Srpske u BiH i Slovenije predstavili su trendove i stanja u kožarsko-prerađivačkoj industriji. U toj je industriji broj zaposlenih u Srbiji oko 8000, u Sloveniji 3454, u Republici Srpskoj u BiH 6866, dok u Hrvatskoj konstantno raste - od 2008. do 2014. novoza-

posleno je oko 1500 osoba te se sada bilježi oko 10.000 osoba zaposlenih u toj grani. Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u čini 128 tvrtki s ukupnim pri-

Industriji su potrebna znanja i vještine koje se stječu u visokoškolskim ustanovama, istaknuo je Lešina hodom većim od tri milijarde kuna u 2013. godini.

Problemi zemalja u okruženju su isti pa se problem neusklađenosti između obrazovnog sustava i realnog sektora pojavljuje u svakoj od njih. (I.G.)

9. konferencija o sigurnosti i kvaliteti hrane

Hrvatska je GMO free zemlja Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju postali smo svjesni sve veće konkurencije na tržištu, posebice kvalitetnih proizvoda. Osim što i sami moramo nuditi kvalitetne proizvode, moramo imati i proizvode dodane vrijednosti kao što su tradicijski proizvodi. Naša zemlja obiluje takvim proizvodima, a oni su već prepoznatljivi na domaćem tržištu. No, potrebno ih je približiti i ostalim svjetskim tržištima, rekao je Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede na prošlotjednoj 9. konferenciji o sigurnosti i kvalite-

ti hrane održanoj u Opatiji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja.

Konferencija je okupila tristotinjak sudionika iz Hrvatske, zemalja EU-a, SAD-a i regije kako bi se upoznali s novostima u prehrambeno-prerađivačkom sektoru te ujedno raspravljali o dosad poduzetim koracima u području sigurnosti i kvalitete hrane. Govoreći o hrvatskim proizvodima, Jakovina je istaknuo kako je od ulaska Hrvatske u EU već 12 naših proizvoda u postupku

zaštite i registracije naziva na EU razini, dok njih pet ima zaštićeni naziv na nacionalnoj razini.

Važna je sljedivost od farme do stola “U našoj zemlji su sigurnost, zdravstvena ispravnost, kvaliteta proizvoda i zdravlje građana na prvom mjestu, pa zato sustav kontrole svega navedenoga radi dobro jer do sada nije zabilježen ozbiljniji incident s neispravnom hranom”, rekao je Jakovina. Zato možemo reći, naglasio je ministar, da je Hrvatska GMO free

zemlja. U prehrambenom sektoru i ponudi proizvoda za hrvatsko stanovništvo važna je sljedivost od farme do stola tj. od proizvođača do potrošača.

Potpredsjednik HGK Ivan Škorić je istaknuo kako je proizvodnja hrane važna za ukupno hrvatsko gospodars tvo.

Dodao je kako je pre-

hrambeno-prerađivačka industrija najveći proizvodni sektor u Hrvatskoj, a promatrajući prema prihodima i dodanoj vrijednosti, ta je industrija istodobno i najveći poslodavac. Škorić je rekao kako je za izlazak

na unutarnje tržište EU-a, ali i ostala vanjska tržišta, važno poznavati sva ta tržišta, legislativu, rad s velikim kompanijama i maloprodajnim lancima te vanjsko-trgovinsko poslovanje i međunarodno okruženje. Paolo Caricato iz Uprave za sigurnost hrane u Europskoj komisiji najavio je promjene u EU zakonodavstvu na tu temu, među kojima se ističe najava povratka korištenja životinjskih proteina u stočarstvu i peradarstvu te stroža kontrola sigurnosti hrane. (S.P.)

enterprise europe

info

Broj 131, 1. lipnja 2015.

Digitalna ekonomija

Priručnik Zeleno plaćanje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je priručnik Zeleno plaćanje, informativnu brošuru za poljoprivrednike.

Od 2015. godine Zajednička poljoprivredna politika EU-a uvela je nova pravila za provedbu i odobravanje izravnih plaćanja poljoprivrednicima. Novost od ove godine je “zeleno plaćanje” koje se dodjeljuje poljoprivrednicima u obliku godišnjeg plaćanja po prihvatljivom hektaru kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Pa tako zeleno plaćanje iznosi 70 posto osnovnog plaćanja po poljoprivrednom gospodarstvu. Kako bi ostvarili zeleno plaćanje, poljoprivrednici koji obrađuju određen broj hektara oranica trebaju primjenjivati “zelene prakse” odnosno poljoprivredne prakse koje su prihvatljive za klimu i okoliš. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, održavanje ekološki značajnih površina i očuvanje trajnih travnjaka. Kako je zeleno plaćanje jedna od najsloženijih novosti u programu izravnih plaćanja, ovaj priručnik detaljno ga objašnjava, a može se pronaći na: http:// tinyurl.com/ qxwygul.

Uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta U Europskom parlamentu će se u lipnju raspravljati o uklanjanju prepreka digitalnoj ekonomiji. Zahvaljujući tome povećat će se izvoz malih i srednjih poduzeća i ojačati online prekogranična kupovina Uklanjanje prepreka u digitalnoj ekonomiji i stvaranje novih vrijednosti kroz uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta teme su rasprave zastupnika Europskog parlamenta i potpredsjednika Europske komisije Andrusa Ansipa koji je početkom svibnja predstavio svoju digitalnu strategiju. Parlament će na strategiju odgovoriti s nekoliko savjetodavnih izvješća, a digitalno tržište bit će na dnevnom redu Vijeća krajem lipnja.

Povjerenik Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije odgovoran za digitalnu strategiju, otvorio je raspravu iznijevši zadnje podatke o stanju digitalne ekonomije. “Strategija treba pripremiti Europu za svijetlu digitalnu budućnost. Njome se treba baviti kao paketom prijedloga. A ako uspijemo provesti polovicu zacrtanog, nećemo odustati od istinski ujedinjenog digitalnog tržišta” istaknuo je Ansip.

Françoise Grossetête (EPP, Francuska) smatra da digitalno tržište treba potaknuti rast u svim državama članicama.

“Europa će ili djelovati ili postati digitalna kolonija. Ne trebamo samo trošiti, već trebamo i stvarati“, kaže Françoise Grossetête.

Iako podupire strategiju, zastupnica Marju Lauristin (S&D, Estonija) upozorava kako se ovdje ne radi samo o jedinstvenom digitalnom tržištu, već o digitalnom društvu u Europi. “Za digitalizaci-

ju su potrebne nove vještine, na kojima treba raditi”, ističe Marju Lauristin. “Stvaranje novih vrijednosti je ključno za poticanje tržišnog natjecanja, stvaranja novih radnih mjesta i rasta”, istaknula je Vicky Ford (ECR) iz Velike Britanije. “Strategija Komisije je dobra u nekim dijelovima, ali u drugim treba još rada. Digitalno tržište je globalno tržište – izgradnja tvrđave Europe tu ne pomaže“, smatra Vicky Ford. Dita Charanzová (ALDE, Republika Češka) smatra kako strategija treba napraviti više za stvaranje ravnopravnih pravila igre za europske tvrtke, naročito mala i srednja poduzeća, koja moraju i dalje mnogo trošiti kako bi izašli izvan svojih nacionalnih granica, a Nizozemac Dennis de Jong (GUE/NGL) ističe kako je inovacija ključna za europsku ekonomiju i internet treba biti dio toga. Stoga trebamo osigurati da ostane slobodan i otvoren svima.

Trenutačno samo sedam posto europskih malih i srednjih tvrtki prodaju svoje proizvode izvan granica, a samo 15 posto potrošača kupuje online proizvode iz drugih država, ističe Talijan David Borrelli (EFDD). “Očito je dug put pred nama“, zaključuje Borrelli.

enterprise europe Stečajevi u EU

Nova pravila ubrzavaju oporavak Zbog problema s insolventnošću u EU se svake godine izgubi 1,7 milijuna radnih mjesta od kojih je četvrtina vezana uz prekogranična dugovanja. Novom regulativom želi se stvoriti kultura oporavka i spašavanja u državama članicama za tvrtke u financijskim poteškoćama Svake godine 1,7 milijuna radnih mjesta u Europskoj uniji i oko 200.000 tvrtki nestane u stečajnim postupcima koji se pokreću kada tvrtka više ne može financirati svoje obveze i riskira gašenje da bi pokrila dugove.

žavama članicama za tvrtke u financijskim poteškoćama.

Drugi prijedlog koji će se naći u finalnoj verziji regulative treba olakšati i rješavanje prekograničnih slučajeva, tražeći od sudova u različitim državama da surađuju. Ključni problem je ustanoviti tzv.

Od ove brojke čak četvrtina se gubi zbog nelikvidnosti u prekograničnim slučajevima. Prema novom prijedlogu regulative za rješavanje insolventnosti, koji je Europska komisija predložila Europskom parlamentu na usvajanje, želi se inače zdravim tvrtkama dati pravo na drugu priliku te im omogućiti veću pomoć u prevladavanju krize. Novi prijedlog tako tvrtkama daje mogućnost za prilagodbu dugovanja i reorganizaciju, s time da se i dalje zadržava prepoznavanje pravosuđa i zakona o prekograničnim procedurama pri insolventnosti. Prijedlogom se želi i jasnije definirati uloga Centra za dugovanja koji bi na osnovi informacija iz registara dugovanja zemalja članica mogao prebijati dugove preko granica. Europska komisija regulativom za insolventnost želi stvoriti “kulturu oporavka i spašavanja” u dr-

Prijedlogom se želi jasnije definirati uloga Centra za dugovanja koji bi na osnovi informacija iz registara dugovanja zemalja članica mogao prebijati dugove preko granica mjesto glavnog interesa, prema kojem se odlučuje koja će država članica biti odgovorna za glavni postupak. Po pravilu, postupci se provode na istom mjestu u kojem je registriran ured dužnika.

Na taj način spriječit će se mogućnost da tvrtke iskorištavaju razlike među pravilima različitih država članica.

Building Smart for Smarter Cities u Beču Austrijska gospodarska komora i Austrijska agencija za promicanje istraživanja u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) iz Beča organiziraju konferenciju, obilazak projekata i B2B razgovore na temu Building Smart for Smarter Cities 10. i 11. lipnja u Austrijskoj gospodarskoj komori u Beču.

HGK-Komora Zagreb i EEN Hrvatska kao suorganizatori pozivaju Vas na konferenciju i B2B poslovne razgovore koji su namijenjeni tvrtkama iz cijelog svijeta koje žele više saznanja o najnovijim trendovima u obnovi, tehnologiji, održivoj gradnji, graditeljstvu i reutilizaciji u Austriji, razmijeniti nove projektne ideje, proširiti svoju mrežu i pronaći po-

slovne partnere inicirajući prekogranične kontakte.

Teme događanja su: • građevinske i arhitektonske usluge / inženjering i projektiranje • građevinski materijali i komponente • obnovljivi izvori energije/klimatizacija i tehnologija zgradarstva • poslovne agencije, klasteri i udruženja, donositelji javnih odluka i planiranja Konferencija i poslovni razgovori održavaju se 10. lipnja, a 11. lipnja je organizirano razgledavanje zanimljivih projekata. Detalje o događanju, programu i informacije o prijavi sudjelovanja pogledajte pod https://www.b2match.

eu/buildingsmart2015. Sudjelovanje na konferenciji i poslovnim razgovorima je besplatno, a obvezno se treba prijaviti preko poveznice https://www.b2match. eu/buildingsmart2015/registration.

Za informacije o registraciji možete se obratiti na sljedeće kontakte: Jelena Ravlić, HGK-Europska poduzetnička mreža, 01/ 4561 763, jravlic@ hgk.hr, i Silvija Czeisberger, HGK-Komora Zagreb, Odsjek za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo, 01/4606 807, sczeisberger@hgk.hr.

Ako se prijavite za poslovne razgovore, molimo da nas obavijestite na jednu od navedenih e-mail adresa radi koordinacije ove aktivnosti.

www.een.hr

1. lipnja 2015.

2 3

Pranje novca

Registar za bolju kontrolu Stvarni vlasnici kompanija morat će biti upisani u središnji registar u EU državama, koji bi bio otvoren na uvid vlastima i istraživačkim novinarima, a to je osigurano novom direktivom kojom se želi ojačati borba protiv pranja novca, poreznih prijevara i financiranja terorista Prema procjenama analitičara, u svijetu se godišnje “opere” novca u vrijednosti između dva i pet posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda ili oko 1000 i 4000 milijardi američkih dolara. Upravo stoga Europska unija odlučila je donijeti stroža pravila kojima bi to na svojem području smanjila.

Stvarni vlasnici kompanija morat će biti upisani u središnji registar u EU državama, koji bi bio otvoren na uvid vlastima, kao i osobama s “legitimnim interesom”, kao što su istraživački novinari. Dogovor je to između Parlamenta i Vijeća, potvrđen glasovanjem Europskog parlamenta. Novom direktivom se želi ojačati borba protiv pranja novca, poreznih prijevara i financiranja terorista. Nova pravila koja će olakšati praćenje transakcija novca također su podržana na glasovanju. Četvrta direktiva protiv pranja novca prvi put obvezat će države članice EU-a da uspostave središnje registre kojim će se popisati stvarni ‘’korisnički’’ vlasnici korporativnih i ostalih pravnih subjekata, uključujući fondove. Zastupnici Europskog parlamenta uključili su ovu odredbu u direktivu tijekom pregovora.

Direktivom se od banaka, revizora, od-

ve članice bit će moguće samo “od slučaja do slučaja, u iznimnim okolnostima”.

Središnji registar informacija o zakladama bit će dostupan samo vlastima i “osobama s legitimnim interesom”. Tekst pojašnjava pravila i o “politički izloženim osobama”, odnosno osobama koje su jače izložene riziku korupcije zbog političkih pozicija koje drže, kao što su šefovi država, članovi vlade, suci i članovi parlamenta, kao i članovi njihovih obitelji.

vjetnika, trgovaca nekretninama, vlasnika kazina zahtijeva da primijete sumnjive transakcije koje obavljaju njihovi klijenti.

Središnji registar bit će dostupan vlastima i njihovim financijskim obavještajnim jedinicama (bez ograničenja), sve do “obveznika” (kao što su banke), ali i javnosti (iako javni pristup može biti predmet online registracije za osobu koja to traži i naknadu za pokrivanje administrativnih troškova).

Za pristup registru, osoba ili organizacija (npr. istraživački novinar ili nevladine organizacije) u svakom slučaju će morati pokazati “legitimni interes” u sumnjivom pranju novca, financiranju terorizma te u djelima koja mogu pomoći da ih financiraju, kao što su korupcija, porezna kaznena djela i prijevare. Ove osobe mogu pristupiti informacijama kao što su ime vlasnika, mjesec i godina rođenja, nacionalnost. Svako izuzeće za pristup drža-

Tamo gdje je opasnost veza poduzetništva s političkom osobama traži se da se poduzmu odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora bogatstva i novčanih sredstava koja su uključena u poslovni odnos ili transakciju s takvim osobama, stoji u direktivi. Zastupnici Europskog parlamenta također su podržali dogovor iz prosinca o uredbi o “transakciji sredstava”, kojom se želi unaprijediti praćenje platitelja i primatelja uplata i njihove imovine. Države članice imat će dvije godine za prenošenje ove direktive o pranju novca u svoje nacionalne zakone.

Regulacija o transakciji sredstava bit će izravno primjenjiva u svim državama članicama 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Odobren Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020.

Europska komisija odobrila je nova 24 programa ruralnog razvoja zemalja članica EU-a, a među njima i Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unapređenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

“Do sada smo raspisali natječaje za provedbu operacija u sklopu pet mjera, a na još tri mjere se korisnici prijavljuju zajedno s podnošenjem zahtjeva za izravna plaćanja. Interes za Program je zaista velik, čemu najbolje idu u prilog rezultati do sada provedenih natječaja, na

koje je pristigao veliki broj prijava i koji je nadmašio sva naša očekivanja, što nas iznimno veseli“, istaknuo je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU-a Phil Hogan ističe kako se programima koji su danas doneseni omogućuje financiranje niza dinamičnih projekata, primjerice projekata modernizacije u poljoprivredi i poticanja generacijske obnove u Hrvatskoj i Rumunjskoj.

“Povećavanje baze znanja o sektoru poljoprivrede važan je aspekt programa ruralnog razvoja. Drago mi je da se gotovo svim programima donesenima danas podupiru projekti za poticanje inovacija u okviru Europskog inovacijskog partnerstva”, zaključio je Hogan.

enterprise europe Investors meet innovations

Prvi korak prema svje tržištu

Deset hrvatskih tvrtki predstavilo je svoje proizvode i ideje svjetskim ulagačima u Londonu. Predstavljene su mobilne i web aplikacije, softve Deset hrvatskih poduzetnika Effectus Media, Agrivi, Mobendo, Reflecta inteligentni sistemi, Visiobike, Amodo, Aplikata, Pineconem, Supra Net te iCat boravilo je u Londonu gdje su predstavili svoje inovacije i tražili ulagače u daljnji razvoj svojih inovativnih proizvoda i usluga. Svoje su ideje prezentirali ulagačima Bloomberga na događanju Investors meet innovations, te vodećim tehnološkim tvrtkama, venture capital fondovima i akceleratorima.

či traže inovativne proizvode u koje će ulagati”, poručio je Sergiy Burnus. S njegovom procjenom složili su se i mnogi investitori koji su pokazali interes za hrvatske tvrtke i njihove ideje. Sa zanimanjem su pratili prezentacije mobilnih i web aplikacija, softverskih rješenja, visokotehnoloških putničkih brodova ili pak električnog bicikla. Iako je još prerano govoriti o uspjesima Bloombergovog svojevrsnog pitching natjecanja natjecanja u prezentiranju ideja i proizvoda

Njihov odlazak u London omogućili su Ministarstvo poduzetništva i obrta i Agencija HAMAG-BICRO, u suradnji s Bloombergom. Želja organizatora ovog događanja bila je ojačati konkurentnost i učvrstiti poziciju mikro, malih i srednjih poduzetnika na inozemnim tržištima te stranim investitorima približiti hrvatsko tržište. Zaista sam iznenađen visokom kvalitetom predstavljenih projekata, posebice zato što pokrivaju različite sektore - od agrikulture do fitnessa, istaknuo je Sergiy Burnus iz ukrajinskog Start-up huba. “Mislim da svi ovi projekti imaju velike šanse da se netko od britanskih investitora odluči za ulaganje. No ne bi trebali stati samo na ovom događanju u Londonu. Trebaju biti što vidljiviji i češće se predstavljati na svim tržištima gdje ulaga-

Potrebno je puno ovakvih predstavljanja da dođe i rezultat naglasio je Alex Vrtačnik koji je u Bloombergu predstavio sistem štedne industrijske rasvjete Reflecta - i sami poduzetnici vrlo su zadovoljni što su dobili priliku predstaviti se investitorima, ali i razmijeniti iskustva s kolegama. Svi su složni u jednome – ovakvi su događaji nužni kako bi se održala kontinuirana komunikacija s investitorima i kako bi ih se osvijestilo da hrvatski inovatori itekako imaju što ponuditi britanskom i svjetskom tržištu.

Kada prvi put dolaziš na ovakvo događa-

Potpora za konkurentan i održiv rast u Nešto manje od mjesec dana preostalo je za prijavu na poziv COSTOUR-2015-3-04 unutar programa Europske unije COSME koji se provodi radi poticanja konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Glavni cilj poziva je jačanje konkurentnosti i održivosti europskog turizma kroz produljenje turističke sezone, diverzifikaciju turističkih proizvoda i poboljšanje pristupačnosti. Prihvatljive aktivnosti unutar poziva su: 1. Povećanje turizma u malim/srednjim sezonama za seniore i ciljne skupine za mlade: · dizajn i razvoj transnacionalne mobilnosti modela oko određenog turističkog proizvoda

· pokretanje pilot-testa za provjeru modela mjerenje i procjena rezultata testa te · usvajanje naučenih lekcija 2. Diverzifikacija ponude i proizvoda u EU turizmu - Promicanje transnacionalnih tematskih turističkih proizvoda: · razvoj i jačanje održivog transnacionalnog turističkog proizvoda kroz razvoj turističke ponude/paketa · promicanje i unapređenje vidljivosti održivog transnacionalnog turističkog proizvoda · promocije-komunikacijske aktivnosti te pružanje sveobuhvatne i praktične informacije potencijalnim turistima i drugim dionicima · poticanje javno-privatnog partnerstva i integraciju turističkih povezanih podu-

www.een.hr

1. lipnja 2015.

etskom

erska rješenja, visokotehnološki putnički brodovi i električni bicikl nje, ne trebaš imati velika očekivanja, istaknuo je Alex Vrtačnik koji je u Bloombergu predstavio sistem štedne industrijske rasvjete Reflecta. “Potrebno je puno ovakvih predstavljanja da dođe i rezultat. Da se to dogodi iz prve, to bila bi lutrija, ali bitno je biti primijećen, nametnuti se tržištu i biti prisutan među investitorima. Zato mislim da je ovo sjajna prilika. Nadam se da će ovakvih inicijativa biti sve više i da ćemo hrvatsku učiniti prepoznatljivom i poželjnom među investitorima. Svakako ćemo se potruditi da budemo prisutni na što više ovakvih događaja u budućnosti”, kaže Vrtačnik. U organizaciji Europske poduzetničke mreže koja pruža podršku poduzetnicima kako bi ostvarili međunarodna partnerstva i internacionalizirali svoje poslovanje, poduzetnici su posjetili i Ravensbourne Incubator, 6 Mitre Passage akcelerator te Sveučilište Greenwich.

Nakon predstavljanja u Bloombergu, hrvatske tvrtke su dobile priliku i za susret s predstavnicima venture capital fonda Playfair Capital, a taj fond najavio je kako će svoje investitore dovesti uskoro u Hrvatsku. Tijekom putovanja u London poduzetnici su dobili priliku razmijeniti iskustva i međusobno, a dvije tvrtke već su se odlučile pokrenuti i zajednički posao.

u sektoru turizma zeća, posebno malih i mikro poduzeća, kao i lokalne vlasti · povećanje MSP sposobnosti i mogućnosti transnacionalne suradnje i razvoj održivog turizma · podizanje svijesti o održivom i odgovornom turizmu 3. Unapređenje turističke dostupnosti poboljšanje sadržaja i usluga za turiste s potrebama posebnog pristupa: · proizvod će biti proširenje/nadogradnja ili poboljšanje postojećih proizvoda ili razvoj sasvim novog turističkog proizvoda · prijedlozi moraju uključivati operatore koji već pružaju dostupne usluge ili one koji bi željeli diverzificirati svoje poslovanje za turiste

· projekt bi trebao težiti razvoju nove turističke ponude s naglaskom ili na sportske aktivnosti na otvorenom ili na kulturnu baštinu · prijedlozi moraju biti usmjereni pružanju izvrsnosti i kvaliteti usluge Projektne prijedloge mogu predstaviti konzorciji sastavljeni od minimalno pet partnera iz minimalno četiri zemlje (teme 1 i/ili 2) ili minimalno dvije zemlje (tema 3).

Prihvatljivi prijavitelji su javna ili privatna tijela aktivna u područjima turizma, regionalnog razvoja usko povezano s predmetom poziva. Rok za podnošenje projektnih prijedloga je 30. lipnja 2015. do 17 sati po srednjoeuropskom vremenu. Više informacija možete saznati na https://goo. gl/04fVak.

4 5

Poslovni susreti E2Tech4Cities Enterprise Europe Brussels i Enterprise Europe Northern Ireland vas pozivaju na poslovne susrete koji će se održati u Bruxellesu 18. lipnja. Poslovni susreti održat će se za vrijeme trajanja Europskog tjedna održive energije (EU Sustainable Energy Week). Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama (MSP-ima i velikim tvrtkama), javnim tijelima i općinama, industrijskim udruženjima, sveučilištima te istraživačkim centrima, i to iz područja: · Obnovljivi izvori energije · Energetska učinkovitost u zgradarstvu · ICT za gradove - “smart cities” · Energetski učinkovit transport i mobilnost · Istraživanje i razvoj u okviru programa Obzor 2020.

· Energetsko upravljanje · Energetska obnova i · Pametne mreže i integracija energetskih sustava.

Više informacija o događaju možete saznati putem poveznice https://www.b2match. eu/e2tech4cities2015.

Na događanje se možete prijaviti putem poveznice https://www.b2match.eu/ e2tech4cities2015/registration.

Prvi ugovori s Pre-Seed fondom U Ministarstvu poduzetništva i obrta su potpisani prvi ugovori s ulagačima i poduzetnicima, korisnicima potpore iz programa poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih poduzeća - takozvanog Pre-Seed fonda. Ovaj fond raspolaže s pet milijuna proračunskih kuna. Prve ugovore potpisali su tvrtke Agrivi s investicijom od 200.000 kuna, Thorium s investicijom od 102.000 kuna te Snap Tap koji je osigurao investiciju od 150.000 kuna.

Ovaj fond funkcionira tako da hrvatski startupi, koji osiguraju investicije privatnih ulagača i poslovnih anđela, dobiju bespovratnu potporu u visini privatnog ulaganja, i to u vrijednosti od 50.000 do 200.000 kuna.

Kako kaže Matija Žulj iz Agrivija, u koji je ulo-

žio privatni investitor, ova potpora će im pomoći da podignu kapacitet i krenu naprijed. “Trenutačno smo prisutni u više od 130 zemalja svijeta. Ova sredstva uložit ćemo u plaće inženjera koji će razviti nove proizvode”, ističe Žulj. Svoj novac ulažemo u najbolje projekte, ističe jedan od ulagača i suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva Mihovil Barančić. “Ova potpora nam je od velike važnosti jer ćemo s njome pomoći još više start-upa da se profiliraju na tržištu”, zaključio je Barančić.

Pronađite partnera na poslovnim susretima u Luksemburgu Četvrto izdanje međunarodnih poslovnih susreta, pod nazivom Greater Region Business Days, koje je organizirala Gospodarska komora Velikog Vojvodstva Luksemburga, održat će se 17. i 18. lipnja u Luksemburgu.

· MICE i turizam · Inženjerstvo i metalurgija · Edukacije · Transport i logistika

Cilj ovih poslovnih razgovora je povezivanje tvrtki iz Luksemburga, ali i makroregije - Greater Region koja obuhvaća Luksemburg te pogranične regije Njemačke, Francuske i Belgije.

Više informacija o događanju možete saznati putem poveznice http://www. gr-businessdays.com. Na događanje se možete prijaviti putem poveznice http://www.een-matchmaking.com/grbusinessdays2015/.

Zastupljeni sektori na ovim poslovnim susretima su: · Eko-građevina te održiv razvoj · ICT i e-trgovina · Biotehnologija i znanosti povezane s kvalitetom života (eng. Life Sciences) · Marketing i komunikacije · Automobilska industrija i e-mobilnost · Bankarstvo i financije · Eko-tehnologije, okoliš i obnovljivi izvori energije · Usluge · Materijali i proizvodne tehnologije

Napomena zainteresiranim tvrtkama: Step Ri sufinancira odlazak na gospodarske susrete u sklopu navedenog sajma.

Objavljen je javni poziv za sufinanciranje odlaska na GREAT REGION BUSINESS DAYS 2015 u Luksemburgu - http://www.step. uniri.hr/portfolio/internacionalizacijaposlovanja/. Javni poziv je otvoren od 19. do 29. svibnja 2015. godine.

Kontakt osoba u EEN-u je Irena Spahić, tel.

01 4561 639, e-mail: ispahic@hgk.hr.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI

Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http:// ted.europa.eu.

Nadzor radova

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije traži nadzor nad građevinskim radovima. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, 11548277852, Ulica grada Vukovara 284, objekt C, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Zoran Buđanec, 10000 Zagreb, radovi@safu.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0020750.

Uređaji za kardiografiju Ministarstvo zdravlja traži nabavu uređaja za kardiografiju. Natječaj je otvoren do 6. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo zdravlja, 88362248492, Ksaver 200a, Ministarstvo zdravlja, Vesna Martek-Radonić, Maja Lugarić, 10000 Zagreb, vesna.martek-radonic@miz.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+002-0020670.

Sredstva za čišćenje Grad Zagreb traži nabavu sredstava za čišćenje. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Zagreb, 61817894937, Avenija Dubrovnik 15, Središnje tijelo za javnu nabavu, 10020 Zagreb, javna.nabava@ zagreb.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokum enta=2015%2fS+002-0020778.

Pesticidi Poljoprivredni institut Osijek traži nabavu pesticida. Natječaj je otvoren do

1. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Poljoprivredni institut Osijek, 03665720049, Južno predgrađe 17, Služba općih poslova, Melita Kovačević, 31103 Osijek, melita.kovacevic@ poljinos.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokum enta=2015%2fS+002-0020839.

Rasvjeta

Općina Podstrana traži nabavu cestovne rasvjete. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Općina Podstrana, 40910925478, Trg dr. Franje Tuđmana 3, Upravni odjel za javnu nabavu, gospodarstvo, društvene djelatnost i EU fondove, Danira Zanki, 21312 Podstrana, drustvene.djelatnosti@podstrana.hr.

Više podataka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Docu-

mentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0020868.

Računalni programi Financijska agencija traži nabavu programskih paketa za razmjenu podataka.

Natječaj je otvoren do 2. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Služba nabave, Marina Puljek, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2015%2fS+002-0020869.

Crpke za vodu Državna uprava za zaštitu i spašavanje traži crpke za vodu. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Državna uprava za zaštitu i spašavanje, 66912450056, Nehajska 5, Služba za nabavu i materijalne poslove, Nehajska 5, HR-10000 Zagreb, Miroslav Žunić, 10000 Zagreb, miroslav. zunic@duzs.hr Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDok umenta=2015%2fS+002-0020797.

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Vaš upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr.

Namještaj za događanja na otvorenom (BOPL20150105002) Poljski proizvođač namještaja za događanja na otvorenom, namještaja za parkove i vrtne garniture traži distributera ili komercijalne agente za prodaju svojih proizvoda u inozemstvu. Tvrtka je na tržištu od 1993. godine, a surađuju s mnogim europskim tvrtkama. Proizvode namještaj od masivnog drva.

Poljska tvrtka nudi distribucijU na svom tržištu (BRPL20150119001) Poljski veletrgovac i distributer sirovina, polugotovih proizvoda i opreme za pekarnice, industriju slastica i sladoleda i gastronomske institucije u Poljskoj i inozemstvu nudi distribuciju proizvođačima ovakvih sastojaka.

Proizvođač strojeva za pakiranje traži distributere (BORS20150113001) Srpski proizvođač automatskih strojeva za pakiranje za farmaceutsku, prehrambenu i kemijsku industriju traži distributere. Tvrtka je jedan od najvećih proizvođača profesionalne opreme i strojeva za pakiranje u Srbiji. Tvrtka je osnovana 1992. godine i bavi se pro-

jektiranjem, proizvodnjom i ugradnjom strojeva za pakiranje i linijama za punjenje različitih vrsta proizvoda u određenu vrstu ambalaže.

Keramički i sanitarni proizvodi (BOBG20150320001) Jedna od vodećih bugarskih tvrtki specijalizirana za trgovanje keramičkim proizvodima, kadama, slavinama i miješalicama, kupaonskom opremom i ostalim dodacima traži distributere i trgovačke zastupnike kako bi plasirala svoje proizvode na stranim tržištima.

Proizvođač dodataka prehrani nudi joint venture (BORU20141222002) Ruska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju prehrambenih dodataka, nudi partnerstvo u obliku zajedničkog ulaganja (joint venture) kako bi organizirali zajedničku proizvodnju i distribuciju inovativnih proizvoda. Tvrtka je lider na ruskom tržištu dodataka prehrani.

Ciparska tvrtka traži distributera (20130517011 BO) Ciparska tvrtka traži agenta ili veletrgovca za promicanje i distribuciju svojih proizvoda: deterdženti za pranje rublja u krutom ili tekućem obliku, tekućine za perilice posuđa, omekšivači rublja, sredstva za čišćenje površina, stakla/prozora,

univerzalna sredstva za čišćenje, kuhinjske spužve i krpe, toaletni papir, papirni ubrusi...

ambalaže. Traže partnere (agenta i distributera) koji su zainteresirani za uvođenje tih proizvoda na nova tržišta.

Proizvođač prirodnog sapuna od maslinovog ulja traži distributera (BOME20131021001) Tvrtka iz Crne Gore specijalizirana za proizvodnju kozmetičkih i higijenskih proizvoda - s naglaskom na ručno proizvedenom prirodnom sapunu od maslinova ulja - traži trgovačko-posredničke usluge: agente ili distributere. Glavni sastojak je maslinovo ulje, a cijeli proces proizvodnje odvija se ručno, što čini proizvod jedinstvenim. Proizvodnja se provodi u hladnom postupku tijekom kojeg maslinovo ulje, kao i svi ostali sastojci, zadržava sve korisne elemente.

Poljska tvrtka nudi usluge podugovaranja stranim tvrtkama koje žele na poljsko tržište (BOPL20140221003) Poljska tvrtka nudi širok spektar usluga za investitore, tvrtke, fizičke osobe i institucije zainteresirane za ulazak na poljsko tržište. Tvrtka traži poslovne partnere u Poljskoj i nudi kompleksne usluge investitorima, drugim tvrtkama i institucijama.

Nude informacije pripremljene u skladu sa specifičnim potrebama klijenata. Nude i outsourcing usluge i podugovaranje.

Proizvođač gurmanskih proizvoda traži distributera (BOES20141230001) Španjolski proizvođač inovativnih gurmanskih prehrambenih proizvoda (sol, sušeno voće, konzervirana hrana, ulja...) traži zastupnike i distributere. Tvrtka je stvorila liniju različitih morskih soli koje imaju svoje podrijetlo u različitim državama i mjestima, kao što su SAD, Himalaja, Ande... Tvrtka je dobila međunarodno priznanje za svoje jedinstvene proizvode i dizajn

Proizvodnja inovativnih proizvoda za britansko tržište (BOUK20140724004) Britanska tvrtka surađuje s raznim proizvođačima kako bi stvorila inovativne nove proizvode. Tvrtka nudi svoje usluge kao podizvođač proizvodnim partnerima u Europi koji žele prodavati nove proizvode i brendove, potičući rast na tržištu, u maloprodaji, distribuciji i izravno potrošačima.

www.een.hr

1. lipnja 2015.

RAPEX izvješće RAPEX izvješće

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode.

Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

Motocikl Honda, model CBR1000RR SP, proizveden 2014. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer matica koja drži stražnji amortizer može biti nedovoljno zategnuta pa može popustiti. U najgorem slučaju, vozač u vožnji može izgubiti kontrolu nad motociklom. (slika 1) Automobil Opel, model Antara, proizveden između 2017. i 2010. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji mogućnost da vozilo starta unatoč

3

tome što je ključ u položaju “off”. (slika 2) Mašina za šišanje, brend Toshiko, Zowael, modeli TK9000HQ, ZRC-009. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je nedovoljan razmak između žica na napajanju, nekvalitetna izolacija, pa postoji mogućnost zagrijavanja i topljenja plastike, kao i opasnost od električnog udara. (slika 3)

1

Puška Remington, model 883 proizveden krajem 2013. i tijekom 2014. godine.

Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji mogućnost da puška opali unatoč tome što je uključen sigurnosni mehanizam. (slika 4) Automobil Chevrolet, model Captiva, proizveden između 2007. i 2010. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer postoji mogućnost pokretanja vozila kada je ključ u vozilu u položaju “off”. (slika 5) Igračka za kupanje, nepoznatog brenda, naziva Lovely Collection. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate. (slika 6) Motocikl Yamaha, model YZF-R1M, proizveden ove godine. Proizvod pred-

6 7

2

5 6

7 4

8 stavlja rizik za korištenje jer matica amortizera nije dovoljno dobro stegnuta pa može doći do gubitka kontrole nad vozilom nakon što se ona otpusti. (slika 7) Računala Lenovo, modeli Edge 11, 13, 14, 15, 120, 125, 320, 325, 420, 425, 430, 520, 525 and 530 series; L412, L420/421, L512 i nd L520 serija; T410, T420, T430, T510 i T520 serija; W510 i W520 seri-

ja; i X100e, X120e, X121e, X130e, X200, X200s, X201, X201s, X220 i X220t serija.

Proizvodi mogu imati instalirani bateriju s oznakama 42T4695, 42T4711, 42T4740, 42T4798, 42T4804, 42T4812, 42T4816, 42T4822, 42T4826, 42T4828, 42T4834, 42T4840, 42T4862, 42T4868, 42T4874, 42T4880, 42T4890, 42T4944, 42T4948, 42T4954, 42T4958, 45N1022 i 45N1050, koja se može pregrijati i izazvati požar. (slika 8)

Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada. benzon@hamagbicro.hr.

Fotoaplikacija za mobilne telefone (TRLV20141202001) · Tvrtka iz Latvije je u potrazi za fotoaplikacijom za Windows, Android i iOS (iPhone). Tvrtka je u potrazi za programerima koji mogu razviti aplikacije prema određenim tehničkim specifikacijama ili već imaju postojeće aplikacije na tržištu. Tvrtka je zainteresirana za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Novi sustavi za mjerenje mase (TRFR20140321001) · Francuska tvrtka je u potrazi za novim mogućnostima vezanim za vaganje sastojaka. Tvrtka želi pronaći nova pametna rješenja za određivanje mase različitih tekućina i/ili čvrstih materijala unutar spremnika.

Zainteresirani su za tehnologiju koja bi mogla biti postavljena unutar spremnika. Tip ugovora o suradnji koji je tvrtka spremna potpisati ovisit će o fazi razvoja predložene tehnologije.

Tehnologija za proizvodnju proteza i steznika za kralježnicu sa 3D skeniranjem i računalo numeričkim upravljanjem (TRPL20141124001) · Poljski proizvođač opreme za rehabilitaciju je u potrazi za tehnologijom za proizvodnju proteza i leđnih stezni-

ka/jakni koje bi omogućile 3D skeniranje i računalno numeričko upravljanje (CNC) za obradu odljevaka/modela od plastike i pjene. Linija će biti sastavljena od 3D skenera + softvera prilagođenog za skeniranje ljudskog tijela i za CNC stroj za preradu modela od plastike i pjene. Tvrtka traži partnere za sklapanje komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.

Traži se partner za razvoj hardver sustava za automatsko testiranje u elektroničkim kontrolnim jedinicama (TRIT20130808001) · Talijanska tvrtka koja djeluje u području embedded sustava je razvila test automation proizvod. Sustav, uglavnom sastavljen od hardverskih i softverskih komponenti, omogućuje automatsko izvršenje skupa testova potrebnih za provjeru elektroničke glavne jedinice. Tvrtka traži partnere zainteresirane za razvijanje hardver sustava koji omogućuje smart konfiguraciju analogno-digitalnih i digitalno-analognih konvertera, s kojima bi sklopili ugovor o proizvodnji i ugovore o tehničkoj ili znanstvenoj suradnji.

Koncept za visoku učinkovitost cilindra motora s unutarnjim izgaranjem (TRFR 20150317001) · Francuska tvrtka specijalizirana za inovativne

mehaničke sustave za automobilsku i off road primjenu traži eksperta za novi koncept. Novi koncept obuhvaća motor s unutarnjim izgaranjem bez kontakta između klipa i cilindra kako bi se povećala učinkovitost u pogledu performansi, uključujući i smanjenje štetnih emisija. Tvrtka je u potrazi za tehničkom ili znanstvenom suradnjom (vjerojatno kroz zajednički projekt) za izradu prvog prototipa.

Savijanje i obrada aluminijskih profila (TRFR20140516001) · Francuska tvrtka, vodeći dobavljač željezničkih sustava i usluga, traži partnera u Istočnoj Europi ili Turskoj, koji bi mogao ponuditi tehnologiju za savijanje i obradu aluminijskih profila. Partner mora imati CNC (računalo numeričko upravljanje) strojeve sa pet ili šest osi, CNC centre opremljene sa sondama i 3D mjerljivosti. Francuska tvrtka traži partnere, idealno s EN 15085 certifikatom, a spremni su potpisati ugovor o proizvodnji ili sporazum o tehničkoj suradnji.

Traži se inovativna isplativa spojka i njene alternative za automobilsku industriju (TRAT20150305002) · Austrijska tvrtka, vodeći dobavljač u automobilskoj industriji, u potrazi je za novim tehnologijama u području inovativnih prijenosnih rješenja. Naime,

traži se tehnologija za kontroliranje disconnect funkcije s visokim i skalabilnim kapacitetima okretnog momenta.

Isplativost je važan čimbenik i tehnologija mora predstavljati prednost u odnosu na dosadašnja standardna rješenja. Sve oblike suradnje će se uzeti u obzir, bez geografskih ograničenja.

Grčki proizvođač meda traži tehnologiju za anti-smrzavanje (TRGR20150119001) · Grčka tvrtka koja se bavi pakiranjem prirodnog meda u potrazi je za tehnološkim ili know-how rješenjima ili gotovim strojevima za pakiranje koji će spriječiti smrzavanje meda na polici ili tijekom prijevoza, bez utjecaja na prirodna svojstva proizvoda.

Traži se nova tehnologija za očuvanje prerađenog povrća i kuhanog krumpira redukcijom klica (TRADE 20140508001) · Njemačka prehrambena tvrtka koja se nalazi u Donjoj Saskoj u potrazi je za inovativnim tehnologijama za poboljšanje očuvanja rafiniranog povrća i kuhanog krumpira. Točnije, količinu bakterija potrebno je smanjiti kako bi povrće ostalo duže svježe. Tvrtka je specijalizirana za obradu svježih i smrznutih poljoprivrednih dobara te traži partnere za potpisivanje ugovora o tehničkoj suradnji, komercijalnog ili licencnog ugovora.

enterprise europe

1. lipnja 2015.

Poslovni susreti za klastere u Tokiju Europska poduzetnička mreža Japana organizira poslovne susrete za klastere iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

te samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje EU-a i Japana, kao i omogućiti razvoj kapaciteta za inovacije.

Događanje će se održati u okviru IT sajma Japan IT Week 2015 koji se održava nedaleko od Tokija, u Makuhari Messe International Convention Centeru.

Trajanje samog sajma je od 28. do 30. listopada, dok je petodnevna misija predviđena u razdoblju od 26. do 30. listopada. Cilj ove misije je dati europskim klasterima i njihovim poduzećima mogućnost ulaska na japansko tržište

Teme ove misije bit će: · IoT (Internet of Things) sustavi · M2M (Machine to Machine) sustavi · Računarstvo u oblaku · Upravljanje velikom količinom podataka.

Centar za industrijsku suradnju EU-Japan pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji.

Detalje o sudjelovanju u ovoj ICT misiji možete pronaći putem poveznice www.eu-japan.eu/detail-business-programmes/ICT-Cluster-SME-Mission.

Europska komisija i Centar za industrijsku suradnju EU-Japan organiziraju poslovne susrete klastera i njihovih članica (MSP) iz sektora biotehnologije, u okviru međunarodnog poslovnog foruma BioJapan 2015 koji će se održati u Yokohami, 14. i 16. listopada 2015.

Ciljani sektori za ovu misiju su: · Proizvodnja i istraživanje lijekova · Prateće usluge i proizvodi vezani uz istraživanje lijekova (usluge sintetiziranja lijekova, baze podataka vezane uz kemijske sastave...)

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 16. lipnja - Poslovni razgovori na sajmu Vinexpo, Bordeaux, Francuska 17. lipnja - Poslovni razgovori u Luxemburgu, Luksemburg

Detalje o ovom događaju možete pronaći putem poveznice www.japan-it.jp/ en/aki/.

Poslovni susreti klastera u Yokohami BioJapan je vodeće azijsko događanje za pronalazak partnera u industriji biotehnologije. Misijom se želi dati europskim klasterima i poduzećima mogućnost ulaska na japansko tržište te samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje te kapaciteta za inovacije.

8

· F armaceutski i medicinski uređaji · Funkcionalna hrana i poljoprivreda · Medicinski tretmani, dijagnostika, medicinski uređaji i oprema · Uređaji za istraživanje, bioinformatika i “bio-imaging” · Centar za industrijsku suradnju EU-Japan pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji.

Detalje o sudjelovanju možete pronaći putem poveznice www.eu-japan.eu/ detail-business-programmes/BIOTECHCluster-SME-Mission. Detalje o ovom događaju možete pronaći putem poveznice www.ics-expo.jp/biojapan.

18. lipnja - Poslovni susreti E Tech4Cities, Bruxelles, Belgija 10. srpnja - Expo Milano, Internacionalizacija MSP, Milano, Italija 12. srpnja - Poslovni razgovori EU FashionMatch 4.0 @ Modefabriek, Amsterdam, Nizozemska 14.-15. srpnja - Poslovni razgovori Innovation for Fashion 2015, Firenza, Italija 11. listopada - Biotech misija za klastere i MSP u Japanu, Yokohama, Japan 26. listopada - ITC misija za klastere i MSP u Japanu, Tokio, Japan

Poslovni razgovori Innovation for Fashion 2015 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Innovation for Fashion 2015. To je međunarodni događaj na kojem tvrtke iz područja tekstilne industrije mogu susresti inovativne i visokotehnološke partnere koji će unaprijediti razvoj njihova poslovanja.

Poslovni razgovori održat će se tijekom SMAU Roadshowa, 14. i 15. srpnja u Firenci.

Glavne teme događanja su: · moda · dizajn

· novi materijali · prototipovi · procesi proizvodnje · digitalni marketing i distribucija · ICT tehnologija · logistika.

Registracija se može obaviti najkasnije do 28. lipnja na www.b2match.eu/ i4f2015.

Više podataka o događanju na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01 4561 639, ispahic@hgk. hr.

Poslovni razgovori EU FashionMatch 4.0@Modefabriek Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom EU FashionMatch 4.0 @ Modefabriek koji će se održati 12. i 13. srpnja tijekom Mercedes-Benz FashionWeek u Amsterdamu.

Ovi poslovni razgovori odlična su prilika za tvrtke iz tekstilne i modne industrije da nađu potencijalne poslovne partnere u Nizozemskoj i drugim

zemljama te kako bi istražile posljednje trendove i najnovije tehnologije na ovome području. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objav-

ljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora.

Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se može obaviti na sljedećim internet stranicama najkasnije do 7. srpnja: https://www. b2match.eu/fashionmatch-4thedition.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

PREDSTAVLJAMO 13

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 3 stručnjaka

( 100 t sira

udružilo se u Iqon Studio

godišnje proizvede Vesna-Loborika

IQON STUDIO, ZAGREB

Vesna-Loborika, Loborika

Različitost kao poslovni adut

Vesnina čarolija okusa U Hrvatskoj se polako budi svijest o tome da se dobrim Proizvodnja ovog obrta temelji se na tradicionalnoj projektom može podići kvaliteta života, uštedjeti novac i izradi istarskih sireva, uz primjenu suvremenih metoda povećati vrijednost nekretnine sirarske tehnologije

P

rojektantski ured za arhitekturu i dizajn Iqon Studio osnovali su 2014. godine diplomirani inženjeri arhitekture Ana Iskra Andabaka i Ivan Mladina te diplomirani dizajner Toni Guina. Premda pripadaju mlađoj generaciji projektanata, zajedno imaju više od 25 godina radnog iskustva u poslovima projektiranja i dizajna.

Ana Iskra Andabaka kaže nam kako je priča o Iqon Studiju zapravo počela ranije kroz njihovu poslovnu suradnju tijekom koje su se bolje upoznali te ustvrdili kako se dobro razumiju, poštuju i nadopunjavaju. “Imali smo sreću da smo kroz prethodne poslove već stekli znatno iskustvo i kontakte u struci, tako da je bilo samo pitanje trenutka kad ćemo prihvatiti izazov otvaranja vlastitog ureda u kojem bismo mogli stvarati na način koji smatramo ispravnim.

Svatko od nas donio je sa sobom životna i poslovna iskustva s različitih profesionalnih, pa čak i geografskih područja. Ja sam arhitektica rođena u Ro-

vinju, Toni je produkt dizajner rođen u Trogiru a odrastao u Dubaiju, dok je Ivan arhitekt iz Zagreba”, ističe ona. Žilavi dio tržišta Na početku poslovnog puta, nastavlja, ured je dogovorio svega dva ma-

Krenuli smo s entuzijazmom i stavom da neuspjeh ne dolazi u obzir, kaže Ana Iskra Andabaka nja projekta. “Ali, krenuli smo s entuzijazmom i stavom da neuspjeh ne dolazi u obzir. Projekti su prošli odlično, zadovoljni klijenti su nas preporučili svojim prijateljima i poslovnim partnerima, te smo počeli stvarati lanac klijenata koji se sve više nadograđuje. Nema većeg profesionalnog zadovoljstva od zadovoljnog klijenta te dobro izvedenog projekta”, napominje Ana Iskra Andabaka.

Projektiranje interijera se pokazalo kao prilič-

no žilavi dio tržišta, koji je odolio čak i kriznim godinama, te i danas oni čine većinu projektantskog angažmana ureda.

“Tu zaista imamo širok spektar projekata i klijenata. Vrlo važan dio naše poslovne filozofije je to da nikad sebi unaprijed ne zadajemo stil. Interesantnije nam je upoznati klijenta i pokušati shvatiti njegov karakter, želje, potrebe i mogućnosti, pa sve to kanalizirati kroz svoju kreativnost i tako stvoriti prostor kojim ćemo i klijent i mi biti zadovoljni. Nijedan od naših projekata ne sliči prethodnom, jer ne postoje dva ista prostorna sklopa, dva ista klijenta, a niti dva ista dana u životu”, naglašava ona dodajući kako se u Hrvatskoj polako budi svijest o tome da se dobrim projektom može podići kvaliteta života, uštedjeti novac i u konačnici povećati vrijednost nekretnine.

Osim postupnog povećanja kapaciteta ureda, Iqon Studio planira širenje poslova u inozemstvo.

(B.O.)

S

ir s tartufima ili miješani sir od ovčjeg i kravljeg mlijeka kombinacije su koje daju savršenu čaroliju okusa i koje mnogi u Istri znaju kao Vesnine sireve. Tvrdi i meki sirevi kao i ostali mliječni proizvodi nastaju pod budnim okom Vesne Grubišić čija je sirana najvažniji segment poljoprivrednog, trgovačkog i ugostiteljskog obrta Vesna-Loborika. Sirana je započela s radom 1997. godine, a nalazi se na cesti Pula-Labin, u mjestu Loborika udaljenom od Pule svega sedam kilometara. Ovaj obrt zapošljava 18 djelatnika, a godišnje proizvede oko 100 tona sira. Vesna Grubišić odlučila se za proizvodnju sira, odustavši od proizvodnje mlijeka pa mlijeko za svoje sireve nabavlja isključivo od svojih kooperanta.

“U početku je najviše problema uglavnom i bilo s mlijekom. Kad smo započeli s ovim poslom, ljudi su se bojali dati nam mlijeko, nisu znali hoćemo li im to plaćati. Ali kad su nakon ne-

koliko mjeseci vidjeli da smo ozbiljni otkupljivači, više nije bilo problema”, kaže Vesna Grubišić te dodaje kako je trenutačno na tržištu velika količina raznih vrsta sireva, no njihovi kupci im se uvijek vraćaju jer prepoznaju kvalitetu proizvoda. Njihova proizvodnja temelji se na tradicionalnoj izradi istarskih sireva, uz primjenu suvremenih metoda sirarske tehnologije. Godine 2005. uveli su HACCP sustav kojim se osigurava proizvodnja i promet zdravstveno sigurne hrane. Tako su njihovi kupci sigurni u zdravstvenu ispravnost sireva jer se analizira i kontrolira sirovina, proizvodnja te distribucija.

Financije su najmanji problem Proizvode plasiraju kroz tri vlastite trgovine, a degustacija sireva i ostalih istarskih delicija moguća je u njihovom ugostiteljskom objektu. Vesna Grubišić ističe kako je mljekarstvo posao koji zahtijeva stalnu angažiranost u kojoj nema “ni

petka ni svetka”, te da je to ono što svi mladi ljudi koji se žele okušati u ovom segmentu prerade moraju znati.

“Ako mladi imaju ideju, ako imaju volju i želju, moraju shvatiti da je mljekarstvo jako težak i odgovoran posao i

Mljekarstvo je posao koji zahtijeva stalnu angažiranost u kojoj nema “ni petka ni svetka”, kaže Vesna Grubišić da se tu mora stvarno raditi. Mislim da su danas najmanji problem financije. Postoje mogućnosti financiranja putem projekta EU-a, a ti projekti i programi su ulaznica za kreditiranje banaka. Znači, moraju imati volju, želju i spremne programe za fondove iz EU-a”, savjetuje Vesna Grubišić.

Inače, Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje oko 80 posto godišnjih potreba za mlijekom i mliječnim prerađevinama. (I.G.)

14 HRVATSKA & REGIJA

( 500 mil USD

godišnja robna razmjena BiH s Turskom

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 300 mil KM

dala Turska razvojna agencija za obnovu BiH nakon poplava

BOSNA I HERCEGOVINA, TURSKA I HRVATSKA

Erdogan: višestruko povećati robnu razmjenu s BiH Trgovanje BiH i Turske prošle, a napose ove godine, ima izrazito velike stope rasta. U 2014. izvoz iz BiH u Tursku je rastao po stopi od 34,2 posto, dok je uvoz povećan za 10,2 posto. Istodobno je hrvatski izvoz u BiH pao za 5,4 posto, a izvoz iz BiH u Hrvatsku za 0,1 posto Zdravko Latal latal@privredni.hr

seca ove godine ukazuju da je, kad je riječ o prvih 10 država po vrijednosti trgovanja, Bosna i Hercegovina imala najveći rast izvoza upravo u Tursku, od 70,1 posto s iznosom od 119,1 milijun maraka u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz od 191,7 milijuna KM porastao za 12,5 posto. Istodobno je izvoz u Hrvatsku iznosio 285,1

N

edavni posjet Sarajevu predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdoğana najavio je daljnji intenzivni rast trgovanja i poslovne suradnje dviju zemalja.

Erdoğan je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da trgovinska razmjena s Bosnom i Hercegovinom na godišnjoj razini iznosi “samo” 500 milijuna dolara i naglasio da se mora višestruko povećati, u čemu, između ostalog, vidi i svrhu svojega posjeta, kao i dolaska brojne privredne delegacije Turske u Bosnu i Hercegovinu. Kao doprinos tom optimizmu turski predsjednik je priopćio kako je njegova zemlja otvorila proizvođačima iz BiH kvotu za uvoz mesa i izrazio uvjerenje da će zbog dugotrajnosti tog ugovora proizvodnja mesa u BiH brzo rasti do 10.000 tona godišnje. Također, najavljen je i izvoz mlijeka i mlječnih proizvoda iz BiH čime će se ublažiti ogromni problemi koje mljekare BiH imaju zbog nemogućnosti plasmana na tržište EU-a, kao i zbog sve većih zaliha mlijeka i mliječnih proizvoda. Prema riječima predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića iz Banje Luke, nakon službenih susreta turskog predsjednika Predsjedništvu BiH, Parlamentu i Vladi BiH, potpisano je više sporazuma, memoranduma i ugovo-

Tijekom Erdoganova posjeta potpisano je više sporazuma i ugovora o gospodarskoj i kulturnoj, ali i vojnoj suradnji Aleksandar Knezevic/HaloPix/PIXSELL

ra o suradnji dviju zemalja u gospodarstvu, kulturi i znanosti, te ugovori o vojnoj suradnji i posebice u suradnji namjenske industrije dviju zemalja.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je posebno izrazio

zahvalnost Turskoj za uloženih 300 milijuna konvertibilnih maraka (KM) putem TIKA, Turske razvojne agencije, za obnovu zemlje nakon prošlogodišnjih katastrofalnih poplava, te ukazao da je posebno lani povećana tr-

govinska suradnja i razmjena. Turska je, dok je još Erdoğan bio premijer države, odobrila povoljan kredit BiH od 100 milijuna eura, a uskoro će biti otvorena i nova kreditna linija od 50 milijuna eura namijenjena razvoju ma-

Robna razmjena Republike Srpske U razdoblju od siječnja do travnja ove godine obujam robne razmjene Republike Srpske s inozemstvom iznosio je 2,1 milijardu maraka, od čega se na izvoz odnosilo 791,3 milijuna KM, a na uvoz 1,3 milijarde KM. Izvoz je u odnosu na isti lanjski period smanjen za 7,4 posto, a uvoz je bio manji za 8,3 posto. Srpski entitet najviše je izvozio u Italiju, 151 milijun KM i u Srbiju 107 milijuna KM, a najveći uvoz ostvaren je iz Srbije, 231 milijun KM, te Italije, 171 milijun KM, priopćeno je iz Zavoda za statistiku RS-a.

Istovremeno, prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u protekla četiri mjeseca ovaj entitet imao je izvoz vrijedan 2,017 milijuna KM uz rast od 6,9 posto i uvoz u iznosu od 3,3 milijarde KM uz rast od 2,3 milijuna KM. Najviše se izvozilo u Njemačku, Hrvatsku i Italiju, a najviše uvozilo iz Hrvatske, Njemačke i Italije.

lih i srednjih poduzeća putem Ziraat Bank BiH. Brzi rast trgovine Trgovanje BiH i Turske prošle, a napose ove godine, ima izrazito velike stope rasta. U 2014. godini izvoz iz BiH u Tursku je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, imao stopu rasta od 34,2 posto, dok je uvoz povećan za 10,2 posto. Istodobno je hrvatski izvoz u BiH pao za 5,4 posto, a izvoz iz BiH u Hrvatsku za 0,1 posto. Na veoma niskoj osnovi od svega 79 milijuna KM izvoz BiH na rusko tržište imao je rast od 39,2 posto, a ruski izvoz je bio manji za 14,2 posto.

Podaci za prva četri mje-

milijun maraka uz pad od 6,8 posto, a uvoz sa 500,2 milijuna imao je pad od 12,7 posto. Prvi vanjskotrgovinski partner BiH je više od godinu dana Njemačka, a zatim slijedi Italija. Po izvozu iz BiH Hrvatska se sada nalazi na trećem mjestu, a po uvozu u BiH na četvrtom iza Njemačke, Italije i Srbije.

Inače, tijekom četiri ovogodišnja mjeseca BiH je izvezla roba u vrijednosti 2,8 milijardi maraka uz rast od 2,7 posto, a uvezla za 4,9 milijardi uz pad od 0,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 58,4 posto, a trgovinski debalans je iznosio nešto malo više od dvije milijarde maraka.

15

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 72 mil €

osigurana za “strpljive kredite”

(

na 12 god

uz poček od 4 godine daju se ti krediti

Slovenski kreditni respiro za male i srednje tvrtke

Pet novih kreditnih linija Svibanjska preporuka iz Bruxellesa o poboljšanju kreditnih uvjeta za mala i srednja poduzeća došla je u Sloveniju na već pripremljenu gredicu ne žele izlagati slovenske banke nakon cijele fertutme s dokapitalizacijama.

Inače, u okviru SID banke aktivirane su početkom svibnja tri nove kreditne linije (83 milijuna eura za financiranje investicija i zapošljavanja, 41,6 milijuna za istraživanja, inovacije i razvoj te 55 milijuna eura za tehnološke razvojne projekte).

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

S

lovenija nije nespremna dočekala svibanjsku preporuku kojom EU kao poseban problem izdvaja otežani pristup malih i srednjih poduzeća izvorima financiranja. EU nagovara članice, Sloveniju eksplicitno, da se u kreiranju poslovnog okoliša rukovode maksimom “Najprije pomisli na male”, a u sljedećem koraku da nastoje instalirati više kreditnih izvora prilagođenih investiranju i poslovanju malih i srednjih tvrtki.

Taj dio kapilarnog gospodarstva važan je za EU jer pokriva 66,5 posto zaposlenosti u privatnom sektoru. Još je važniji za Sloveniju gdje je taj sektor za pet postotnih bodova jači od EU prosjeka i znatno dominantniji u izvozu.

Mala i srednja poduzeća nedvojbeno su prilagodljivija od mastodonata, ali su i ranjivija, pa nije iznenađenje što Europska komisija nagovara članice na veću kreditnu

obazrivost prema malom i srednjem gospodarstvu.

EU rezonira odgovorno, ujedno i pragmatično.

Smatra da je bolje dati dodatni novac malim tvrtkama u poteškoćama da opstanu, sve dok taj ulog ne premašuje trošak koji bi nastao brisanjem tvrtke s popisa aktivnih i prebacivanjem zaposlenika na socijalne fondove.

Strpljivi krediti Svibanjska preporuka EU-a samo je potvrdila nove mjere koje Vlada Mire Cerara već uvodi u praksu. Uz sedam aktivnih natječaja otvorenih u Slovenskom poduzetničkom fondu i SID banci

(Slovenska investicijska banka), Vlada je razradila i pet novih oblika kreditiranja. Novi paket mjera još treba ozakoniti Parlament. Da ne gube vrijeme pokazuje i činjenica da je Ministarstvo gospodarstva već odmaklo s razradom podzakonskih provedbenih instrumenata.

U novim prijedlozima posebno je zanimljiva zamisao o uvođenju “strpljivih kredita”. Takvi krediti bit će raspoloživi već najesen i za njih su osigurana 72 milijuna eura. Pravo na strpljivi kredit imat će mala i srednja poduzeća koja su prethodno već prošla financijsko i poslovno restrukturiranje,

Nije dovoljno samo raditi – rad treba pretvoriti u dobar tržišni proizvod. Takve pokušaje slovenska vlada podupire raznim kreditnim shemama te stalnim ohrabrivanjem neodlučnih. U tom pogledu ne ustručava se pokazivati i primjere dobre prakse, kao što su dva ovdje prikazana, sve u želji da se njima “zarazi” što više ljudi s imalo sklonosti prema samozapošljavanju. Pčelarstvo Voglar iz Šmarjeških toplica, proizvodi-

Dobre kćeri Triglava Vodstvo Triglav osiguranja objavljujući poslovne rezultate iz prvog tromjesečja – 260 milijuna eura ubrane premije, 144 milijuna eura isplaćenih šteta i 31 milijun eura čiste dobiti – priznalo je da su premije na slovenskom tržištu pale za tri posto, ali da su osjetno rasle u tvrtkama kćerima. U osam zemalja gdje djeluju najveće poboljšanje postignuto je u Srbiji. Triglav osiguranje Beograd, nekoliko godina problematična tvrtka, povećala je osiguravateljske premije čak za 54 posto. U centrali zadovoljni su i rastom premija u Zagrebu od pet posto.

ma i vrtićima te u 80 trgovina s eko hranom.

Prvi su razvili termostabilnu marmeladu koja se ne razlijeva u pečenju pri visokim temperaturama. Njihova tvrtka Kaway preko koje ide glavnina prodaje imala je lani 444.000 eura prihoda i 25.000 eura čiste dobiti.

Kada je Ana Gričnik, iz sela Planina na zapadnoj strani Pohorja, na 1000 metara visine, kupila 1995. prve sadnice jagoda, rasadničara je zanimalo kako će se jagode ponašati na tako velikoj visini. Gričnikovu je nagovorio na nešto veću sadnju. Urod je kvalitetom i količinom iznenadio sve, i danas turistička kmetija Gričnik proizvodi do 15 tona jagoda i 10 tona malina, uglavnom za prodaju u Mercatoru i Tušu. Prednost Gričnikovih su 15 stupnjeva niže temperature od onih u dolini što im omogućava proizvodnju i u vrijeme kada to zbog vrućina u dolini nije moguće.

Spajanje radi prodaje Druga najveća banka u Sloveniji nije više NKBM. To je postala Abanka kojoj se pripaja Banka Celje. Spajanje se dogodilo kao posljedica triju velikih dokapitalizacija. Država je dvaput dodijelila Abanki 591 milijun eura. Banka Celje u jednoj dokapitalizaciji dobila je 190 milijuna eura. Takve dokapitalizacije Sloveniji je odobrila Europska komisija, ali pod uvjetom da dvije banke proda unutar pet godina od dokapitalizacijskog ulaganja.

ali i dalje zapinju jer nemaju kapital za poslovanje i investiranje. Takvim tvrtkama dao bi se strpljivi kredit na 12 godina, s time da otplata miruje prve četiri godine.

Dva ministarstva, za financije i za gospodarstvo, upravo pregovaraju i o 30 milijuna eura dodatnog novca kojim bi država jamčila za nešto rizičnije kredite kakvima se

Biti bolji i drukčiji ma visoke kvalitete i lijepog izgleda, izborilo se za status proizvođača meda prepoznatljivog ne samo u Sloveniji. Dobar glas (i njihov med) proširio se sve do Pekinga. Kineski vlasnik tvrtke koja opskrbljuje većinu hotela u Pekingu bio je toliko oduševljen degustacijom u mednom butiku Voglar da je odmah naručio prvi kontejner meda i prerađevina za distribuciju. Voglarevi iz 100 košnica proizvode tri do četiri tone vlastitog meda, a još 50 tona otkupljuju od dolenjskih pčelara. Poznati su i kao proizvođači ekoloških džemova koje razvoze po škola-

Slovenija 5.0 Gospodarska zbornica Slovenije koja je na Skupštini 21. svibnja izabrala novog predsjednika (Marjan Mačkošek, direktor tvrtke Štore Steel), nastavlja pripremati program za poticanje industrijskog razvoja pod naslovom: Slovenija 5.0.

Slovenska industrija daje 30 posto ukupnog prihoda i 57 posto cjelokupnog izvoza, te kruh za 188.000 ljudi koji rade u 18.000 poduzeća. U pokušaju reindustrijalizacije vodstvo GZS-a poziva se na praksu EU-a iz kojeg također stižu ohrabrenja u smjeru jačanja industrijskih potencijala.

I nove olakšice U međuvremenu uvedene su i tri nove olakšice za korištenje novca iz Kreditnog fonda za mala i srednja poduzeća. Fond sa 500 milijuna eura presporo se prazni, pa su upravljači odlučili olakšati pristup kreditima podizanjem odnosa između neto financijskog duga i EBITDA na 6, što znači da će kredit ubuduće dobiti i nešto zaduženija poduzeća.

Na kredit mogle su prije reflektirati tvrtke s najmanje tri zaposlena, sada se mogu javiti i one samo s dva zaposlenika. Najniži iznos kredita koji je bio limitiran na 100.000 sada je spušten na 30.000 eura.

Pregovara se i o 30 milijuna eura dodatnog novca kojim bi država jamčila za nešto rizičnije kredite

Kako ohrabriti neodlučne

*vijesti

16 TURIZAM *vijesti Natječaj za Kupare

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 24,1 mil €

nudi Valamar za Hotele Baška

( 12,6 mil €

tj. 96,4 mil kn prihoda ostvarili Hoteli Baška 2014.

Valamar Riviera odobrila kupnju 83,82 posto Hotela Baška na otoku Krku Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) objavio je javni poziv kojim počinje postupak odabira najpovoljnijeg ponuditelja za realizaciju projekta Kupari. Međunarodni natječaj za lokaciju u Župi Dubrovačkoj otvoren je do 25. kolovoza. Prema tom projektu u turističkoj zoni Kupari I., površine oko 13 hektara, određena je ugostiteljsko-turistička namjena izvan naselja s kapacitetom 1500 kreveta i procijenjene investicije približno 100 milijuna eura. Projekt će se realizirati, među ostalim, sklapanjem ugovora o zakupu hotela Grand i dodjelom koncesije na pomorskom dobru s ciljem izgradnje i korištenja plaže, sve na rok do 99 godina.

Zrakoplovima do Raba, Splita, Pule i Malog Lošinja Tijekom turističke sezone pa do 31. listopada Zračna luka Rijeka bit će povezana linijama s Pulom i Rabom preko zrakoplovne tvrtke European Coastal Airlines, zatim Münchenom preko Croatia Airlinesa i to letovima tri puta tjedno te Tel Avivom preko zrakoplovne tvrtke Arkia - jednom tjedno. Hidroavionom kompanije European Coastal Airlines svakoga dana će se Rijeka povezivati sa Splitom i Malim Lošinjom.

Uređen Ika Bellevue Hotel Ika Bellevue iz Ičića obnovljen je kreditnim sredstvima iz kreditnog programa pod nazivom Poduzetnik u turizmu Primorsko-goranske županije. U hotel je uloženo 1,6 milijuna kuna. Kroz taj kreditni program Primorsko-goranska županija subvencionira kamate na kredite poduzetnicima u turizmu za uređenje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta.

Valamar želi Hotele Baška Predložena transakcija podrazumijeva vrijednost dionice Hotela Baška od 96 eura odnosno približno 730 kuna po dionici, što znači da je vrijednost kompanije procijenjena na razini od gotovo 10 puta EBITDA iz 2014. godine primijenimo iskustva iz drugih Valamarovih destinacija gdje smo kroz kontinuirana ulaganja u zaposlenike, proizvode, usluge i doživljaje stvorili novu vrijednost za naše dioničare”, istaknuo je Lanschuetzer.

Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

V

alamar Riviera odobrila je potpisivanje ugovora o kupoprodaji kojom bi Valamar stekao većinski udio u tri društva s ograničenom odgovornošću u čijem je vlasništvu ukupno 83,82 posto dionica Hotela Baška. U skladu s predloženim ugovorom, udjelničari triju društava, Mirta Bašćanska, Vala Bašćanska i Baškaturist, prodali bi svoje udjele za ukupno 24,1 milijun eura. Predložena transakcija podrazumijeva vrijednost dionice Hoteli Baška od 96 eura odnosno približno 730 kuna po dionici, što znači da je vrijednost kompanije procijenjena na razini od gotovo 10 puta EBITDA iz 2014. godine. Zatvaranje transakcije očekuje se ovog ljeta.

Veliki potencijal destinacije Baška je priznata i uspješna turistička destinacija u kojoj se ostvaruje gotovo četvrtina svih noćenja na

Valamar je jedan od najpoželjnijih poslodavaca u turizmu u Hrvatskoj, kaže Majda Šale, direktorica TZ-a Krka otoku Krku. Hoteli Baška ujedno su jedna od najvećih turističkih kompanija na tom otoku koja je u 2014. realizirala 440.000 noćenja i 96,4 milijuna kuna prihoda. Osim što ostvaruje izvrsne poslovne rezultate postiže i visoku razinu zadovoljstva gostiju koji se u Bašku rado vraćaju iz godine u godinu.

Hoteli Baška u svom sastavu imaju hotel Corinthia kategoriziran s tri zvjezdice koji ima 431 sobu, potom hotel Zvonimir kategoriziran sa četiri zvjezdice koji ima 85 soba, hotele Atrium i Adria kategorizirane s četiri plus zvjezdice koji nude 92 smještajne jedinice te dva kampa s ukupnim kapacitetima za gotovo 3000 gostiju.

“Izrazito smo optimistični što se tiče Baške i Krka kao destinacije i budućnosti Hotela Baška kao kompanije”, rekao je Franz Lanschuetzer, predsjednik Uprave Valamar Riviere. “Osobi-

to smo impresionirani cijelim menadžment timom i zaposlenicima u Baškoj koji su uspješno gradili kompaniju do sadašnje razine te namjeravamo nastaviti razvijati Bašku zajedno s postojećim radnicima. Baška ima veliki potencijal za rast kojeg će značajno osnažiti naše buduće investicije u daljnji razvoj hotela i kampova.

U kontekstu naše strategije rasta kroz akvizicije, vjerujemo kako Hoteli Baška predstavljaju izvrsnu priliku za strateško širenje našeg portfelja na otoku Krku i na Kvarneru. U Hotelima Baška vidimo jasan potencijal da

Investitori dobrodošli Direktorica Turističke zajednice otoka Krka Majda Šale pozdravila je interes Valamara za daljnji razvoj ugostiteljske djelatnosti na otoku Krku. “Valamar je jedan od najvećih investitora u turizmu u Hrvatskoj a i na otoku Krku, gdje su ulaganja u hotel Valamar Koralj i kampove imala značajan pozitivan utjecaj na razvoj otoka Krka kao destinacije. Još je važnije da je Valamar jedan od najpoželjnijih poslodavaca u turizmu u Hrvatskoj. Valamar razumije koliko je važno ulagati u zaposlenike i njihov razvoj jer je upravo to najbolji način da se osigura izvrsna usluga gostima, što je ključno za uspjeh u turizmu”, istaknula je Majda Šale.

Izložba “Hungarikum - Izvorno hrvatsko”

Promocija autentičnih hrvatskih i mađarskih proizvoda Izložba pod nazivom Hungarikum - Izvorno hrvatsko koja predstavlja jedinstvenu promociju autentičnih hrvatskih i mađarskih proizvoda otvorena je proteklog tjedna u zagrebačkom Mađarskom institutu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, mađarskog Veleposlanstva u Hrvatskoj i Mađarskog kulturnog društva Ady Endre, a uz potporu Ministar-

stva poljoprivrede Mađarske. Tom je prigodom V. Nemeth Zsolt, zamje-

nik ministra poljoprivrede Mađarske, naglasio višestoljetnu povijesnu, držav-

nu i kulturnu povezanost Hrvatske i Mađarske te činjenicu kako je Mađarska među prvima priznala neovisnost Hrvatske i pomagala našoj zemlji u procesu njena pristupanja Europskoj uniji. Jedna od poveznica dviju zemalja su nacionalne manjine.

Zsolt je istaknuo i kako Zbirka Hungarikum objedinjuje materijalne, duhovne i intelektualne vrijednosti koje zajednički

moramo sačuvati za sljedeće generacije. Na izložbi su, među ostalim proizvodima, predstavljeni vino iz Tokaja i Vrbnička žlahtina, paška čipka i čipka iz Halaša. Svoje proizvode predstavljaju hrvatske tvrtke: Naše klasje, Belje, Paprenjak, Vindija, Zigante tartufi, Podravka, Neva, Društvo paških čipkarica “Frane Budak” Pag, Tabacco i PP Orahovica. (S.P.)

HRWWWATSKA 17

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( više od 1200 sudionika ( 38. put sudjelovalo na skupu MIPRO 2015

održana konfrencija MIPRO

MIPRO 2015

U pameti je spas, a ne u jeftinoj radnoj snazi Hrvatska je u primjeni suvremenih komunikacijskih tehnologija, posebice ICT-a, na razini europskih razvijenih zemalja, i to je uvijek bila Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

se mislilo, potrebno je “prežvakati” velike količine podataka u svakodnevnom životu, a djeca već u prvom razredu moraju imati tablet kako bi znala više od svojih nastavnika, objavljeno je na internetskim stranicama MIPRO-a.

M

eđunarodni znanstvenostručni skup o informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, elektronici i mikroelektronici MIPRO 2015 održavao se od 25. do 29. svibnja po 38. put u Opatiji. Skup je posjetilo više od 1200 sudionika iz 42 države.

Predsjednik međunarodnog programskog odbora skupa Petar Biljanović na otvaranju MIPRO-a, koje je održano u protekli utorak, istaknuo je da su hrvatski znanstvenici konkurentni europskima po znanju. Dodao je i to da je druga

Nedostaje nam nacionalna strategija koja će biti poznata svakom građaninu, a ne odabranim stručnjacima, kaže Petar Biljanović priča kako smo organizirani kao društvo i imamo li prave metode plasiranja svoga znanja. Govoreći pak o primjeni suvremenih komunikacijskih tehnologija u Hrvatskoj, a posebice ICT-a, kazao je da smo na razini europskih razvijenih zemalja i da smo to uvijek i bili.

“Međutim, nedostaje nam nacionalna strategija koja će biti poznata svakom građaninu, a ne odabra-

nim stručnjacima koji se time bave”, rekao je.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar naglasio je da se gospodarstvo pomalo izvlači iz krize te da ide nabolje. Istaknuo je da u tome ICT tehnologija ima svoju ulogu dodavši kako Hrvatsku može spasiti ne jeftina radna snaga nego pamet. Na panel raspravi Strategija pametne specijalizacije, ministar je naglasio kako je riječ o krovnom dokumentu inovacijske politike koji se mora donijeti ako se žele učinkovito povlačiti sredstva iz fondova Europske unije. Važno je istaknuti kako ta strategija ima pet važnih područja. To su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost te prehrambene i biotehnologije. Kroz njih se provlače horizontalne teme kao što su turizam, kreativna i kulturna industrija i ICT tehnologija, kazao je Mornar dodajući kako je dokument izra-

đen i da ga trenutačno razmatra Europska komisija.

Dokument će biti usvojen nakon dobivenih komentara i povratka u Hrvatsku.

Umjetna inteligencija Na okruglom stolu raspravljalo se o društvenim ciljevima, strategiji dostupnoj svakom građaninu, a ne samo stručnjacima. Povučena je i paralela između biotehnologija i ICT-a.

Jer, s jedne strane postoji GMO i razne genetske manipulacije, a s druge najava umjetne inteligencije. U oba slučaja radi se o “igranju Boga”, tako da je bitno do koje mjere se znanost koristi i koliko je transparentna, kako bi svaki pojedinac mogao birati.

Potrebe čovječanstva su sve veće, a tehnologije i gospodarstvo moraju odgovoriti na sve izazove koji se pojavljuju sa sve većim brojem stanovnika na Zemlji. Europska unija se odlučila na pametnu specijalizaciju kako bi se

učinkovito trošili novci u razvoju, istovremeno prateći razvoj SAD-a i Kine.

Cilj je da se u svakoj europskoj regiji prepoznaju prednosti i one još više razviju, a ne investiranje u ono što će se najviše razvijati u budućnosti. Hrvatska mora imati projekt pametne specijalizacije, projekt razvoja industrije i turizma te projekt inovativnosti. Gotovo nijedan od ovih projekata nije završen, a kako bi se za njih povlačila sredstva iz EU-a bitno je imati centre izvrsnosti koji nedostaju u našoj zemlji. Nakon industrijske i tehnološke revolucije, imamo revoluciju ključne informacijsko-komunikacijske tehnologije kroz nano tehnologiju i područje novih materijala, s tim da nitko u Europi ne može predvidjeti koji će uređaji biti aktualni 2020. godine.

Danas je sve više poslova zasnovano na informatici, a ne na proizvodnji cigli ili igala. Big data postaje važnija nego što

Poslovna izvrsnost Uz plenarnu raspravu, na MIPRO-u su predstavljeni mnogi znanstveni i stručni radovi te održana savjetovanja, okrugli stolovi, radionice i izložba na kojoj se predstavljaju ICT tvrtke i druge ustanove. Tako je, primjerice, na skupu posvećenom GSM-R tehnologiji (Global System for Mobile Communications for Railways) istaknuto kako ona preobražava načine komunikacije i poslovnih procesa u željezničkom prijevozu, ali i da je Hrvatska, kao članica EU-a, obveznik unapređenja željezničke mreže.

Zatim, predstavljena je nova regulativna mjera u Hrvatskoj koja je tek u pripremi – zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. “Opći cilj ovog zakona proizlazi iz njegova imena. No u sklopu izrade nacrta zakona operacionalizirali smo sedam posebnih ciljeva.

To su povećanje korištenja postojeće infrastrukture, uspostava koordinacije građevinskih radova, uvođenje obveze transparentnosti među investitorima, ubrzanje izdava-

nja građevinskih dozvola, osiguranje opremljenosti novih zgrada odgovarajućom infrastrukturom, osmišljavanje posebnih postupaka rješavanja sporova i pridonošenje ostvarenju digitalizacije javnog sektora, uz smanjenje troškova za javnu upravu i poboljšanje usluge za krajnje korisnike”, kazao je Krešo Antonović, načelnik Sektora elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Mario Rovan, voditelj projekata u Službi razvitka i investicija u Brodotrogiru, na raspravi Brodotrogir - primjer uspješne reindustrijalizacije govorio je o poslovnom konceptu vitke proizvodnje Lean kojom je omogućeno postizanje veće učinkovitosti, nižih troškova i kvalitetnijeg proizvoda. “Lean otklanja sve što je nepotrebno”, istaknuo je.

Ovaj tip menadžmenta utire put prema poslovnoj izvrsnosti. Proces je dugotrajan s tim da prijelomnicu određuje brzina zamjene zastarjele proizvodne filozofije novom koja je utemeljena na upravljačkom procesu kao integraciji procesnog i poslovnog upravljanja.

18 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Gillian Flynn Mračna mjesta Fraktura

Libby Day je bilo sedam godina kad su joj majka i sestre stradale u ubilačkom pohodu pobješnjelog sotonista. Jedina je preživjela noćni masakr, a na suđenju je tvrdila da je njezin petnaestogodišnji brat Ben ubojica. Kad ostane bez novca, 24 godine poslije prisiljena je na suradnju s Kill Clubom. Članovi te neobične organizacije opsjednuti su davnim ubojstvima, ali pritom uvjereni u Benovu nevinost.

Uz njihovu pomoć Libby počinje potragu za istinom koja će razbuditi stare sablasti i dovesti je do šokantnih otkrića...

Frode Grytten Zapalite kuću Disput

Knjiga je roman o britanskoj punk grupi The Clash, jednoj od najvažnijih glazbenih pojava 70-ih i 80-ih godina i energičnom sastojku pokreta koji je uzdrmao planet na početku posljednje trećine 20. stoljeća. Priča započinje scenama sa spektakularnih koncerata u New Yorku 1981., kad je The Clash bio na vrhuncu slave, a završava jednog svibanjskog dana 1976. godine prvim okupljanjem nadobudnog društvanca iz zapadnog Londona u skvotu u Davis Roadu, koje je rezultiralo stvaranjem legendarnog punk sastava.

Ulf Stark Luđaci i bezveznjaci Naklada Ljevak

Simone je dvanaestogodišnja djevojčica koja se mora preseliti u novi grad i promijeniti školu zbog maminog novog dečka. Ona iz protesta ošiša kosu na kratko i tada započinje niz nesporazuma i nevolja. Kad se Simone pojavi u novom razredu, učiteljica pomisli da je ona dječak Simon.

Simone prihvati zabunu i tada započinju nevolje. Različite stvari krenu po zlu – poput izgubljenih pasa, pataka koje se nađu u učionici, ukradenih torbi… Simone neprestano upada u nevolje iako joj to (uglavnom) nije namjera.

Christopher McDougall Rođeni za trčanje Teledisk

Izolirani u opasnim Bakrenim kanjonima u Meksiku, ekstatični Tarahumara Indijanci razvili su sposobnost trčanja stotine kilometara bez odmora ili ozljeda. U napetoj priči novinar i često ozljeđivan trkač Christopher McDougall nakanio je otkriti njihove tajne. Čitatelje vodi od znanstvenih laboratorija na Harvardu do suncem prženih dolina i ledenih vrhova širom Sjeverne Amerike, gdje stalno rastući broj ultratrkača tjera svoje tijelo do krajnjih granica i, konačno, do kulminacijske utrke u Bakrenim kanjonima.

Sally Kempton MEDITACIJA Planetopija

Meditacija je poput ljubavne veze s vlastitim najdubljim bićem. O tome govori Sally Kempton, oslanjajući se na svoje četrdesetogodišnje iskustvo učiteljice i meditantice, te nas uči kako se povezati sa svojom unutarnjom čežnjom i kreativnom energijom da bismo doživjeli sve blagodati meditacije. Nježnom mudrošću i suosjećanjem pomaže nam istražiti dubok i tajanstven unutrašnji krajolik srca, uma i tijela. Knjiga donosi trotjedni program i više od 20 meditativnih praksi za postizanje mira i dubljih uvida u svakodnevnom životu.

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Sakupljanje otpada

Val-Sol, Zagreb. Tvrtka se bavi sakupljanjem, skladištenjem, prijevozom i izvozom neopasnog otpada od plastike, papira/ kartona i metala. Kontakt: Tomislav Šarić, valsolpe@gmail.com, 01/2005 008.

PP i metalizirana folija

Gec, Plešce, www.gec. hr. Tvrtka prodaje 500 kilograma PP folije natur bez tiska 350 milimetara i s tiskom 500 kilograma. Prodaju i metaliziranu foliju srebrnu, oko 600 kilograma. Kontakt: Irena Andlar, gec@gec.hr, +385 51 825125, +385 91 4047181.

man proizvoda uključuje: čelične konstrukcije, stupove, mostove, kontejnere... Kontakt: inmakcelik@gmail.com.

Partnerstvo

Pavlos, Varaždin, www. pavlos.hr. Tvrtka proizvodi pločasti namještaj. Traži partnere za prodaju te strateškog partnera za ulaganje u proširenje i daljnji razvoj. Kontakt: Tomislav Pavličević, pavlos@vz.tcom.hr, +385 91 3510421.

Plastični proizvodi

Skupljanje EE otpada

Spectra-Media, Zagreb, www.spectra-media.hr.

Tvrtka sakuplja EE otpad.

Kontakt: Gordana Mujkić, spectra-media@zg.tcom.hr, +385 1 3777333. Čelik

Omer Yalcin-Insaat, Ankara. Tvrtka je proizvođač proizvoda od čelika za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Asorti-

Romcarbon, Buzau, Rumunjska, www.romcarbon. com. Tvrtka za proizvodnju plastičnih proizvoda na rumunjskom i europskom tržištu s tradicijom od preko 50 godina u proizvodnji polietilena, polipropilena, PVC, obradu polistirena, ali i za proizvodnju filtera za disanje

i zaštitnih materijala. Sredinom 2012. godine otvorili su novi centar pod nazivom Plastični spojevi i obnovljive sirovine, te sada mogu proizvesti plastiku na temelju osnovnih polimera, kao što su: PP, PA, ABS, PA6, PA6...

Trenutno mogu ponuditi: polipropilen vrećice, tkaninu i trake, polistiren posude za ugostiteljstvo, maske, torbe, filtere za gorivo za automobile i kamione, zaštitne materijale za disanje, PVC oznake za ceste i drugo.

Posjeduju certifikate ISO 9001: 2008 i ISO 14001: 2005 te također standard OHSAS 18001: 2007 za osiguravanje sustava zaštite zdravlja i sigurnosti.

Kontakt: Ana Maria Manaila, office@romcarbon. com, +40/238/711 155.

Uvoz i izvoz plastičnog otpada

Wang X, Čakovec. Tvrtka se bavi sakupljanjem te uvozom/izvozom neopasnog otpada od plastike. Kontakt: Mei Wang, mey@wang-x.com, +385 91 9103334, +385 98 9400218.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Papirnate vreće

Rekonstrukcija javne rasvjete

Poljoprivredni institut u Osijeku nabavlja papirnate vreće za pakiranje sjemena. Procijenjena vrijednost nabave je 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Općina Generalski Stol nabavlja radove na rekonstrukciji javne rasvjete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Uklanjanje grafita

Digitalni alkometri

Grad Zagreb nabavlja usluge uklanjanja grafita.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja digitalne alkometre. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 448.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

Mopedi

Regija Izgradnja zgrade Ambasade

Hrvatska pošta nabavlja mopede. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Kemikalije

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja kemikalije. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. lipnja.

Ambasada Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu objavljuje natječaj za realizaciju projekta izgradnje zgrade Ambasade. Rok dostave ponuda je 2. kolovoza.

Konzultantske usluge

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove nabavlja kon-

zultantske usluge. Rok dostave ponuda je 8. lipnja.

Vozila za hitnu medicinsku pomoć

Dom zdravlja Gračanica nabavlja vozila za hitnu medicinsku pomoć. Rok dostave ponuda je 16. lipnja.

Vanjsko uređenje azila za napuštene životinje

Grad Zenica nabavlja radove na vanjskom uređenju azila za napuštene životinje. Rok dostave ponuda je 16. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

19

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

NOR-Shipping

Prodaje se zadružni dom i industrijska zgrada Prodaju se kuća, dvorište i pašnjak površine 1079 metara četvornih u naselju Čret u Krapinskim Toplicama. Procijenjena vrijednost je 229.000 kuna.

Dražba se održava 2. lipnja u 8 sati na Općinskom sudu Zabok, soba broj 12.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Pašnjak, 1137 metara četvornih, prodaje se u Zadru, vrijednosti 1.238.943,42 kune. Dražba će se održati 2. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 120/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ispod iznosa od 825.962,28 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine u iznosu od 123.894 kune i plaća se na žiro-račun Suda broj HR­239­000­ 113­000­00­793, poziv na broj HR02-218013. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego sudac pristupi dražbi.

Parking, tvornička hala, etažni dio u zgradi, trafostanica, 25.567 metara četvornih, prodaju se u Splitu. Procijenjena vrijednost nekretnine iznosi 21.953.000 kuna. Ročište za javno otvaranje ponuda i javnu dražbu održat će se 2. lipnja u 9 sati, soba 121/I., sudnica br. 5 na Trgovačkom sudu u Splitu.

Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno pa su isključeni svi naknadni prigovori kupca. Prodaje se pet čestica kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline, i to javnom dražbom uz prethodnu dostavu pi-

sane ponude. Za sve obavijesti, kao i dogovor o pregledu nekretnine, treba kontaktirati stečajnog upravitelja radnim danom od 10 do 13 sati na mobitel 091/475 1111 ili e-mail v.separovic@gmail.com.

Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene.

Neizgrađeno građevinsko zemljište unutar zone urbanističkog plana Belvedere-Dajla, površine 7620 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 9.816.900 kuna. Dražba će se održati 2. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 24. Nekretnina se ne može prodati za manje od 6.544.600 kuna. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac.

Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu putem sudskog ovršitelja nesmetano, uz prethodnu najavu na broj tel. 052/725 230, razgledati nekretninu.

U javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su do dana održavanja ročišta za dražbu uplatile jamčevinu u iznosu od 981.690 kuna na žiro-račun IBAN HR­2923­ 900­0113­000­02176, model i poziv na broj 202-153715 kod Hrvatske poštanske banke.

Zadružni dom i dvorište u Šenkovcu, povšine 2.816,14 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.800.000 kuna. Rok za predaju ponuda je 3. lipnja. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno, čime su isključeni svi naknadni prigovori. Neće se uzimati u obzir ponude na iznos niži od oglašene početne cijene. Obavijesti se mogu dobiti na telefon

01/2332 344, jamčevina iznosi 10 posto početne cijene nekretnine. Ponude se dostavljaju u pisanom obliku na adresu: Glumina banka d.d.u stečaju, Zagreb, Kennedyjev trg 6b, P.P. 215, s naznakom “Ponuda - ne otvarati”.

Industrijska zgrada i industrijsko dvorište površine 1721 metar četvorni, procijenjene vrijednosti 1.628.719,33 kune u Lepoglavi. U vrijednost nekretnine uključen je PDV. Prodaja će se održati 3. listopada u 8 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu.

Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno. Nekretnina će se prodavati na petom ročištu po početnoj cijeni koja je za 10 posto umanjena od vrijednosti. Sve poreze i prireze snosi kupac. Razgledavanje je moguće uz dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 099/3124 155.

Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na račun Trgovačkog suda u Varaždinu na broj HR­ 4023­90001­13­00002­754.

Radionica i garaže površine 2698 metara četvornih, vrijednosti 1.385.430 kuna, prodaju se u Čakovcu. Dražba će se održati 5. lipnja u 10.15 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, B. Radića 2, soba 232/II. Prodaja se provodi po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 091/201 0001. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Sajam pomorstva i brodogradnje od 2. do 5. lipnja, Oslo NOR-Shipping jedan je od najvažnijih sajmova pomorstva i brodogradnje u svijetu, namijenjen proizvođačima svih proizvoda i usluga u vezi s morem, pomorstvom i brodogradnjom. Ovaj je sajam izložba najviše klase koja okuplja vrh svjetske pomorske i brodograđevne industrije i omogućava kvalitetno povezivanje i širenje poslovnih kontakata. Seminari i konferencije u sklopu sajma na najvišoj su stručnoj razini i predstavljaju najmodernije inovativne proizvode i tehnološka rješenja.

SuSajam 9. međunarodni i regionalni sajam privrede od 4. do 6. lipnja, Subotica Subotički sajam mjesto je okupljanja gospodarstvenika iz regije i Europe. Glavna tema ovogodišnjeg sajma je energetska učinkovitost. Predstavit će se brojni proizvođači i distributeri komunalne opreme i opreme za grijanje i hlađenje. Svakodnevno su na programu brojna stručna predavanja i okrugli stolovi.

Interfest Međunarodni festival vina od 18. do 20. lipnja, Novi Sad Interfest okuplja proizvođače vina, turističke organizacije i sve one koji se bave proizvodnjom, distribucijom i promocijom vina. Sastavni dio ovog festivala su brojne degustacije, poslovni susreti vinara te kulturno-zabavni program različitog sadržaja. Uz vinare predstavljaju se i proizvođači maslinovog ulja te turističke zajednice. Na ovogodišnjem sajmu predstavljaju se i hrvatski vinari iz svih naših regija.

Festival sira Međunarodni festival sira Drniš 19. lipnja, Drniš Najveća sajamska priredba iz područja sirarske proizvodnje na ovom području, a kontinuirano se održava od 2010. godine. Na osnovi dosadašnjeg pozitivnog iskustva nastavlja se i ove godine promocija s posebnim naglaskom na autohtone sireve, a u cilju pozicioniranja na tržištu. Sajam se održava na prostoru od 500 četvornih metara, a sudjeluju proizvođači iz Hrvatske i regije.

Partner 2015 Međunarodni sajam naoružanja i opreme od 23. do 26. lipnja, Beograd Sajam se održava svake dvije godine i okuplja najveće svjetske proizvođače vojne opreme i oružja.

Lani su se uz domaćina Srbiju predstavili SAD, Rusija, Njemačka, Francuska, zemlje NATO-a i drugi. Sajam se održava na gotovo 20.000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog sajamskog prostora.

Podatke sakupili:

20 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 18. do 24. svibnja ukupno je bilo 167 stečajnih postupaka, što je sedam postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Od toga je najviše bilo brzih stečajnih postupaka - 46. U predstečajnoj nagodbi je zaključeno 35 postupaka, dok je sa stečajem započelo 20 subjekata. Iz registra je izbrisano 69 subjekata što nije veliko odstupanje od tjedna ranije kada ih je izbrisano 74. Osnovano je 237 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (92), Rijeka i Varaždin su izjednačeni sa 26 novoosnovanih subjekata, dok su u Splitu zabilježena 23 nova subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (136), te ukupno 101 d.o.o.

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( 13 tvrtki

predstavilo se na Investicijskom danu

Investicijski dan Zagrebačke i Ljubljanske burze

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

31 20 5 6 18 4 14 46 46 72 13 8 5 11 35

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

69 69 2 2 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

237 101 136 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

4 14 0 11 16 26 0

REJTING TJEDNA

ALTRAD LIMEX d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

8 23 5 26 12 92

Suradnjom do kvalitetnih investicijskih odluka Ulagači prepoznaju potencijal slovenskog i hrvatskog tržišta kapitala koji će vjerojatno rezultirati mnogim kvalitetnim investicijskim odlukama, naglasila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

N

a Investicijskom danu Zagrebačke i Ljubljanske burze održanom prošlog tjedna u Zagrebu ulagateljima se predstavilo sedam hrvatskih i šest

Oba su tržišta atraktivna i zanimljiva, posebice kada se zajedno predstavljaju, ustvrdio Andrej Šketa slovenskih tvrtki - izdavatelja s tih burzi. Bili su to: Atlantic Grupa, Gorenje, Granolio, Hrvatski Telekom, Krka, Ledo, Luka Koper, Petrol, Podravka, Pozavarovalnica Sava, Tankerska Next Generation, Zavarovalnica Triglav i Valamar Riviera. Na tom događaju

sudjelovala su i 24 investicijska društva i banke te 48 analitičara i investitora. Uoči sastanaka investitora Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, je rekla kako je prošle godine prvi put održan Investicijski dan Zagrebačke i Ljubljanske burze, koji je bio vrlo uspješan. Ove su godine odlučili nastaviti takvu suradnju što se pokazalo opravdanim jer su ulagači podnijeli 25 posto više zahtjeva za sastancima u odnosu na 2014. “To pokazuje da ulagači prepoznaju potencijal slovenskog i hrvatskog tržišta kapitala koji će vjerojatno rezultirati mnogim kvalitetnim investicijskim odlukama”, naglasila je Ivana Gažić. Dodala je kako se još uvijek ne nudi dovoljno investicijskih prilika, a rješenje je, prema njezinim riječima, u privatizaciji. Drugi način oporavka tržišta kapi-

tala je u tome da privatne tvrtke trebaju prepoznati mogućnost financiranja svojih projekata putem burze. “No, taj je proces dugotrajan jer će orijentacija tvrtki prema bankama još dugo potrajati, ali proces je već definitivno započeo”, napomenula je Ivana Gažić.

Potpora i suradnja novih ulagatelja Govoreći o povećanom zanimanju ulagača, Andrej Šketa, predsjednik Uprave Ljubljanske burze, je rekao kako to dokazuje da su oba tržišta atraktivna i zanimljiva, posebice kada se zajedno predstavljaju. “Takav interes je jasan signal svim ostalim tvrtkama u regiji da mogu računati na potporu i suradnju novih ulagatelja u svojim poslovnim planovima. To je, u konačnici, i ključan preduvjet za nove projekte, stvaranje radnih mjesta te gospodarski rast”,

istaknuo je Šketa. Dodao je kako će Europa u sljedećim godinama poticati prikupljanje kapitala na tržištu, što se posebice odnosi na mala i srednja poduzeća. Naime, Šketa kaže kako Europa prema SAD-u nije konkurentna u smislu financiranja poduzeća, dok neki krediti postaju sve rizičniji.

Na investicijskom danu, Ljubljansku burzu predstavio je Sašo Stanovnik iz tvrtke Alto Invest koji je rekao kako su prošle godine profiti slovenskih tvrtki rasli, ali su ipak bili ispod procjena analitičara. Osim toga, Ljubljanska burza nudi jedan od najboljih dividendnih prinosa na svijetu od 4,5 posto. Zagrebačku burzu predstavio je Krešo Vugrinčić, analitičar Intercapitala, koji je naglasio kako je valuacija tj. procjena vrijednosti hrvatskih tvrtki i dalje atraktivna u usporedbi s razvijenim tržištima.

21

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

( oko 4 mlrd kn

imovina pod upravljanjem ZB Investa

( više od 60.000 ulagatelja u ZB Invest

15. godina ZB Investa

Prilika za male ulagače Građani već za iznos od 100 kuna mogu dobiti prednost diverzificiranog i profesionalnog upravljanja na svjetskim financijskim tržištima, ističe Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ma. Sada imamo 12 otvorenih fondova s javnom ponudom, tzv. UCITS-a, koji su potpuno prilagođeni EU legislativi i kriterijima. K tomu, imamo

D

ruštvo za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj ZB Invest obilježilo je 15. godišnjicu poslovanja.

Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa, među bitnim trendovima za kvalitetno upravljanje i nuđenje investicijskih fondova u Hrvatskoj ističe edukaciju. “Dakle, ljudi bi trebali znati što pokreće njihovo ulaganje na tržištu kapitala”, dodaje on. Drugim riječima, ako netko smatra da se u SAD-u dobro radi, onda treba kupiti udio u fondu koji ulaže tamo. Ako pak smatra kako tamo nešto ne štima, treba prodati udjel i potom odlučiti hoće li i gdje ulagati dalje.

Personalizirani pristup klijentima Vrlo je bitan i personalizirani pristup klijentima, pa i najmanjem ulagatelju. Jer zahvaljujući informatičkoj tehnologiji svaki ulagatelj može dobiti informaciju o svome ulaganju.

Izuzetno je važan i izlazak na tržište kapitala. Ulaganje na tržištima kapitala nužno je za diverzificiranu kapitalizaciju osobne financijske imovine, tj. ulaganje kroz raznovrsne financijske proizvode. No, pritom nema mjesta neznanju o tome kako funkcionira tržište kapitala. “Primjerice, bez obzira na to što nemam vozačku dozvolu, ne smijem si pri-

Imamo 13 milijardi kuna u investicijskim fondovima, a 14 milijardi s portfeljima, kaže Krstulović

Silvija Tadić i Hrvoje Krstulović

uštiti da ne znam kako radi semafor, a moj je izbor hoću li voziti automobil ili ne. Dakle, ljudi se moraju educirati o tome kako funkcionira tržište kapitala, financijski instrumenti i investicijski fondovi. Potom će

Imamo 12 otvorenih fondova s javnom ponudom, tzv. UCITS-a, kaže Silvija Tadić, članica Uprave odlučiti hoće li, koliko i kada ulagati”, naglašava Krstulović, napominjući kako su trenutačno kamatne stope niske. Stoga valja uz depozite, životna osiguranja i treći mirovinski stup kombinirati i proizvode kao što su investicijski fondovi.

“Jer građani već za iznos

od 100 kuna mogu dobiti prednost diverzificiranog i profesionalnog upravljanja na svjetskim financijskim tržištima”, kaže.

Nekoliko podataka otkriva koliki je zapravo taj potencijal rasta imovine u Hrvatskoj, a što je naravno vezano uz rast gospodarstva.

“Omjer imovine pod upravljanjem u svim oblicima, dakle portfelji i fondovi, u odnosu na BDP u razvijenim EU zemljama kreće se od 25 posto do čak više od 300 posto. Prosjek EU-a je više od 120 posto, dok taj omjer u Hrvatskoj iznosi oko pet posto. Dakle, imamo 13 milijardi kuna u investicijskim fondovima, a 14 milijardi s portfeljima”, pojašnjava Krstulović.

U EU je oko 10 posto financijske imovine građana izravno uloženo u investicijske fondove,

u Hrvatskoj je taj postotak nešto ispod tri posto.

“U novčane fondove – fondove najnižeg rizika – u EU uloženo je manje od 15 posto ukupne imovine, dok je u Hrvatskoj više od 65 posto, što govori o znatnijoj otvorenosti EU ulagatelja tržištima kapitala i ulaganjima u dionice i obveznice”, ocjenjuje on.

Pioniri na tržištu Silvija Tadić, članica Uprave, kaže kako je ZB Invest najveće društvo za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj. “Pioniri smo na tržištu, na kojem smo prisutni od 2000. godine.

Trenutačno imamo punu paletu proizvoda i možemo svim ulagačima u Hrvatskoj ponuditi uslugu kakvu mogu dobiti u inozemstvu od konkurencije na stranim tržišti-

jedan alternativni investicijski fond s privatnom ponudom za kvalificirane klijente. Pružamo i usluge upravljanja portfeljima te investicijskog savjetovanja”, objašnjava Silvija Tadić.

Ukupna imovina pod upravljanjem ZB Investa potkraj travnja iznosila je gotovo četiri milijarde kuna, što je najveći tržišni udio u ukupnoj imovini sektora.

U njoj prevladavaju individualni ulagatelji (građani) s oko 65 posto ukupne imovine.

Broj ulagatelja premašuje 60.000, što ZB Investu daje priličnu stabilnost u upravljanju. “Cilj igre od početka bio je malim ulagačima pružiti onu priliku koju ne mogu dobiti izravnim izlaskom na tržište. Kod nas se dolazi već sa 100 kuna i bira se financijska strategija koja bi samostalnim izlaskom na tržište ulagatelja stajala jezivo puno. Ovdje se daje prilika ljudima da svoje ciljeve i želje ispune na puno jednostavniji i jeftiniji način”, ističe Silvija Tadić.

*vijesti Jadrolinija bilježi dobre rezultate Riječka brodarska tvrtka Jadrolinija u 2014. godini imala je porast prometa od oko tri posto i rast komercijalnih prihoda oko pet posto u odnosu na godinu dana ranije, te su ostvarili dobit od 8,2 milijuna kuna. Također od početka ove godine bilježe porast prometa na domaćim linijama za oko pet posto. Ističu kako će do 27. rujna imati ljetni red plovidbe s pojačanim brojem putovanja na najfrekventnijim linijama.

Javna rasprava o monetizaciji HAC-a i ARZ-a Na središnjem portalu za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvorena je javna rasprava o zakonskom prijedlogu koji bi omogućio monetizaciju više od 30 milijardi kuna dugovanja koja imaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, i to putem inicijalne javne ponude dionica. Cilj ovoga zakona je razduživanje HAC-a i ARZ-a, koji nisu u mogućnosti uredno podmirivati svoje kreditne obveze, a koje su lani postale dio javnog duga.

Njihov ukupni dug trenutno iznosi više od četiri milijarde eura, od toga se na HAC odnosi 3,1 milijarda eura, a na ARZ 912 milijuna eura duga.

Skupština Badela 1862 u srpnju

Glavna skupština Badela 1862, sazvana za 10. srpnja, trebala bi donijeti odluku o prenošenju više od 32 milijuna kuna prošlogodišnjeg gubitka u iduće razdoblje, čime bi se dodatno povećali već akumulirani gubici te tvrtke iz prethodnih godina od gotovo 455,2 milijuna kuna. Također 17. lipnja istječe i rok za dostavu ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862.

22 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3879, 1. lipnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Neravnoteža ponude i potražnje novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

K

raj svibnja potvrđuje da se u prvih pet mjeseci ove godine na novčanom tržištu nije dogodilo ništa značajno.

Zbog neravnoteže ponude i potražnje novca, ono je iznimno tromo. Ogromni viškovi svakodnevno su prisutni u financijskom sustavu i sudionici nemaju kamo adekvatno plasirati svoje viškove.

Istodobno je međusobno trgovanje skromno, a kamatne stope sve niže. Potražnja za kratkoročnim viškovima je krajnje niska. Unatoč tome, nerijetko prijavljena potražnja

u mil. kn

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

1,0

200

0,8

150

0,6

100

0,4

50

0,2

0

25.5.2015.

26.5.2015.

27.5.2015.

ostaje nenamirena zbog ograničenja sudionika.

Prema najavi, Ministarstvo financija je održalo aukciju trezorskih zapisa.

Od pristiglih 763 milijuna kuna ponude, upisana su 743 milijuna kuna, i to samo na rok od 364 dana.

28.5.2015.

0

29.5.2015.

Prinos na trezorske zapise s rokom dospijeća od jedne godine ostao je nepromijenjen i iznosi 1,5 posto. Nakon prošlotjednog izdanja trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 743 milijuna kuna, uz istovremeno dospije-

25. 5. - 29. 5. 2015.

18. 5. - 22. 5. 2015.

u%

250

ponedjeljak

utorak

će od 720 milijuna kuna, saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 23 milijuna kuna, odnosno sa 21,609 milijardi povećao se na 21,632 milijarde kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima upisani iznos bio je dvostruko

srijeda

četvrtak

će naknadno. Ovaj tjedan bit će zanimljiv stoga što razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija ulazi u zadnju dekadu. Uz to, tjedan je praznični te će se zasigurno pojačati putovanje i potrošnja. Unatoč tome, nije realno očekivati promjene kretanja na novčanom tržištu ni na početku lipnja. Iako će potražnja novca zabilježiti blagi rast, visoka ponuda novca i dalje je snažan oslonac vrlo povoljnoj kratkoročnoj kamatnoj stopi.

petak

viši od planiranog, te je s rokom dospijeća od jedne godine upisano 32,23 milijuna trezorskih zapisa u eurima uz minimalan porast prinosa za dva bazna boda. O datumu sljedeće aukcije Ministarstvo financija obavijestit

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna oslabjela u odnosu na euro, dolar i franak

Blagi rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 216,2079 bodova. Uspoređujući tu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,5 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 111,5433 boda, a Mirexa C 106,1845 bodova.

valuta

EUR

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,285685

CAD

kanadski dolar

5,551595

JPY

japanski jen (100)

5,578146

CHF

švicarski franak

7,336228

GBP

britanska funta

10,552976

USD

američki dolar

6,900836

EUR

euro

7.60

7,581258 kuna, švicarski franak na 7,336228 kuna, a dolar na 6,900836 kuna.

USD

6.94

CHF

7.36

7.58

6.92

7.34

7.56

6.90

7.32

7.54

6.88

7.30

7.52

6.86

7.28

7.50 26.5.

27.5.

28.5.

29.5.

6.84 25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

29.5.

7.26 25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

29.5.

7100

FTSE 100

govorima između Grčke i njezinih kreditora, iako je sredinom tjedna bilo naznaka, uglavnom zahvaljujući poruci grčke vlade da je blizu sporazuma 18240

s kreditorima koji će joj omogućiti daljnju međunarodnu financijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot. Međutim, dužnosnici eurozone to su negirali i 5150

Dow Jones

5120

7050

18180

5090

7000

18120

5060

6950

18060

5030

6900

18000

5000

25.5.

5200 5170

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

25.5.

11900

CAC40

11830

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

20600

DAX

20520

11760

20440

5110

11690

20360

5080

11620

20280

5050

11550

20200

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

NASDAQ

25.5.

5140

25.5.

0,4%

-0,8% -0,12%

0,2% 0,0%

-0,20% 28.4.

8.5.

18.5.

28.5.

datum

25.5.

vrijednost (kn)

26.5.

promjena (%)

27.5.

28.5.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Tjedan obilježen padom većine indeksa

18300

0,6%

fond

Međunarodno tržište kapitala

7150

MIREX - tjedni

0,0%

-0,16%

7,581258

Cijeli protekli tjedan bio je u znaku pada cijena dionica. Na Wall Streetu dionice su blago padale iz dana u dan, a razlog se krije u izostanku napretka u pre-

MIREX - mjesečni -0,4%

primjena od 30. svibnja 2015. 25.5.

Izvor: HNB

rom u promatranom razdoblju kuna je oslabjela za 0,6 posto. Tako je euro tjedan završio na

američki dolar oslabjela za 0,5 posto, a u odnosu na švicarski franak 0,7 posto. U usporedbi s eu-

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

NIKKEI 225

25.5.

26.5.

27.5.

28.5.

22.5.

poručili da Atena neće dobiti dodatnu pomoć bez vjerodostojnog plana reformi. Ulagače je zabrinuo i oštar pad cijena dionica u Kini - na loše raspoloženje ulagača utjecao je i pad tamošnje brokerske kuće koja je postrožila uvjete kreditiranja za maržno trgovanje te izvješće državnog investicijskog fonda koji je izvijestio o prodaji dionica u četiri banke.

Ulagači su također bili oprezni jer se iščekivala i druga procjena američkog BDP-a. I na većini europskih burzi protekli tjedan prošao je u znaku pada cijene dionica.

kategorija A MIREX A

28.05.

111,54330

0,0733

6,63

AZ - A

28.05.

110,67760

0,1604

6,36

Erste Plavi - A

28.05.

110,64670

0,0911

5,22

PBZ CO - A

28.05.

113,99350

-0,1262

7,14

Raiffeisen OMF - A

28.05.

112,27170

0,0214

7,57

kategorija B MIREX B

28.05.

216,20790

0,1272

5,10

AZ - B

28.05.

220,84480

0,1540

4,85

Erste Plavi - B

28.05.

219,89330

0,1208

4,62

PBZ CO - B

28.05.

113,99350

-42,6401

-39,31

Raiffeisen OMF - B

28.05.

217,76710

0,1215

5,33

kategorija C MIREX C

28.05.

106,18450

0,1015

3,15

AZ - C

28.05.

103,87590

0,0546

2,07

Erste Plavi - C

28.05.

106,04720

0,0983

2,72

PBZ CO - C

28.05.

106,17900

0,1180

3,10

Raiffeisen OMF - C

28.05.

108,81990

0,1438

4,44

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 28.05.

209,62800

0,0811

5,13

AZ Profit

28.05.

248,24970

0,1107

5,13

Croatia osiguranje

28.05.

151,74230

0,1034

3,31

AZ Benefit

28.05.

227,57400

0,1068

4,07

Erste Plavi Expert

28.05.

181,11260

0,0392

4,43

Erste Plavi Protect

28.05.

178,15730

0,1193

1,54

23

www.privredni.hr Broj 3879, 1. lipnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 454.874.519,81 kn

Indeksi porasli, osam izdanja u plusu 49 milijuna kuna, što predstavlja rast od 11 posto.

Deset najlikvidnijih sakupilo je 34 milijuna kuna prometa što je 70 posto ukupnog tjednog prometa.

Osam od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završi-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan je porasla, te je redovni dionički promet iznosio Top 10 po prometu Ina d.d.

Adris grupa d.d. - (povl.)

HT d.d.

Podravka d.d.

Adris grupa d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Valamar Riviera d.d. Čakovečki mlinovi d.d.

Liburnia riviera hoteli d.d.

tjedna promjena +1,47% +2,80% -2,54% +1,44% +4,17% -0,61% +2,92% +1,84% +4,46% +0,74%

zadnja cijena 3.450,00 364,99 154,00 310,00 475,00 1.290,01 36,00 20,47 4.450,00 3.930,01

promet 6.852.150,03 5.617.919,38 5.032.476,69 4.212.360,90 3.113.887,94 3.112.197,38 2.773.485,81 1.380.789,61 982.969,98 920.134,19

lo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +4,46 posto do -2,54 posto. Osam izdanja je sakupilo promet veći od milijun kuna, dok je ukupno 15 izdanja trgovano u iznosu većem od 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos DAX short K Turbos H. HUB N. GAS short 9 TLM d.d.

Turbos zlato short 7 Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos srebro short 6 KOTKA d.d.

Turbos DAX short I PIK d.d.

Hrvatski duhani d.d.

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 48.631.130,66 kn

pola milijuna kuna. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za 0,33 posto te je tjedan završio na 1.729,44 boda. Crobex10 je porastao za 0,45 posto na 1.015,37 bodova.

Najlikvidnije izdanje bila

tjedna promjena +81,75% +39,79% +36,36% +17,29% +16,17% +15,10% +14,84% +14,37% +11,28% +10,99%

zadnja cijena 47,80 6,64 15,00 140,28 6,18 35,52 534,00 76,40 127,97 89,90

promet 320.641,60 4.432,05 5.990,00 140,28 1.388,60 1.243,20 6.942,00 299.824,70 52.903,13 37.899,58

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.729,4400 1.015,3700 107,7437 143,8482

je Ina s kojom je u redovnoj trgovini ostvaren promet od 6,9 milijuna kuna, uz rast cijene od 1,47 po10 dionica s najvećim padom cijene Turbos H. HUB N. GAS long 8 Croatia airlines d.d.

Vjesnik d.d.

Turbos DAX long L Turbos srebro long D Jadranska banka d.d.

Jadroplov d.d.

PIK-Vinkovci d.d.

Atlas d.d.

Turbos DAX long K

tjedna promjena +0,33% +0,45% -0,09% +0,01%

sto na 3450 kuna. Gubitnik među 10 najlikvidnijih dionica bio je HT koji bilježi pad za 2,54 posto.

tjedna promjena -55,36% -46,15% -36,20% -25,93% -25,50% -24,73% -23,36% -19,62% -18,24% -17,72%

zadnja cijena 2,50 70,00 6,38 63,70 13,50 301,10 40,03 201,00 4,08 101,20

promet 16.406,07 5.390,00 5.078,48 351.099,97 8.127,00 17.130,04 86.458,60 13.005,00 926,16 29.630,00

*vijesti

Još jedan pozitivan tjedan Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 56, ali samo je jedan fond ostvario rast veći od jedan posto. Promatrano od početka godine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati, naime od ukupno 22 tjedna, 17 je bilo pozitivnih. Tjedne promjene svih fondo-

va kretale su se u rasponu od +1,13 do -2,07 posto.

U proteklom je tjednu od 30 dioničkih fondova njih 16 poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Prvi izbor koji je ostvario tjedni rast od +0,94 posto.

Fond KD Prvi Izbor 47 posto svog portfelja drži investirano u SAD-u, 21 posto u EU i po sedam po-

sto u Japanu i Kini. Fond KD Prvi Izbor kao fond fondova 97 posto portfelja drži investirano u drugim fondovima. Svih pet posebnih fondova je poraslo, a najviše ZB Future 2025 za 0,09 posto. Ukupno je, sedam od 14 mješovitih fondova zabilježilo rast cijene. Najviše je cijena porasla fondu HI-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

balanced. Sedam od devet obvezničkih fondova bilježilo je rast. Njihove tjedne promjene kretale su se u rasponu od +1,13 do -0,21 posto. Od 20 novčanih fondova samo je HPB Euronovčani završio padom od -0,02 posto. Najviše je porastao eurski Raiffeisen euroCash za 0,03 posto. (I.L.) od 21.5.2015 do 28.5.2015. godine

HPB Global

kn

87,3816

*Tjedna promjena [%] -0,19

KD Victoria

kn

18,6360

0,48

OTP uravnoteženi

kn

106,1305

0,34

HI-growth

€

11,6189

0,86

KD Balanced

kn

9,2275

0,32

ZB euroaktiv

€

155,7343

0,15

Allianz Portfolio

kn

149,7953

0,37

ZB trend

$

182,0109

-1,21

Smart Equity

€

108,1516

-0,73

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

FIMA Equity

kn

88,2984

0,33

Raiffeisen Harmonic

€

104,3100

-0,17

KD Prvi izbor

kn

15,5360

0,94

PBZ Conservative 10 fond

€

105,6844

-0,06

Ilirika JIE

€

132,5967

-0,25

You Invest Active

€

103,7500

0,19

PBZ Equity fond

€

10,4247

0,05

You Invest Balanced

€

102,9000

0,17

HPB Dionički

kn

97,7085

-0,21

You Invest Solid

€

101,3100

0,12 0,11

Erste Adriatic Equity

€

83,0400

-0,08

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

kn

109,8900

-0,18

ZB bond

€

185,6867

ZB aktiv

kn

110,9335

0,46

HI-conservative

€

14,0238

0,17

Capital Two

kn

88,8809

0,69

Raiffeisen Bonds

€

169,6300

0,05

Ilirika Azijski tigar

€

54,9879

0,36

PBZ Bond fond

€

123,8756

0,06

PBZ I-Stock

€

8,3904

-0,24

Capital One

kn

198,3528

0,04

Platinum Global Opportunity

$

16,6330

-0,25

HPB Obveznički

€

151,4898

-0,21

KD Nova Europa

kn

6,2780

-2,07

NETA Emerging Bond

kn

81,9660

1,13

OTP indeksni

kn

39,0702

0,21

Erste Adriatic Bond

€

112,9100

-0,06

Platinum Blue Chip

€

110,4853

-0,38

Raiffeisen Classic

€

102,0600

0,05

NETA Frontier

kn

594,1635

-0,46

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

OTP MERIDIAN 20

€

93,1756

-0,57

PBZ Novčani fond

kn

142,6378

0,01

A1

kn

82,5100

0,16

ZB plus

kn

174,6634

0,02

NETA US Algorithm

kn

184,9816

-0,37

ZB europlus

€

149,8538

0,01

NETA New Europe

kn

71,9217

0,06

PBZ Euro Novčani

€

138,7434

0,01

Ilirika BRIC

€

88,2543

0,03

Raiffeisen Cash

kn

156,6600

0,02 0,02

CROBEX10

kn

97,2112

0,44

Erste Money

kn

150,5800

KD Energija

kn

9,9955

-0,14

HI-cash

kn

151,1581

0,01

ZB BRIC+

€

105,6856

0,31

PBZ Dollar fond

$

130,4172

0,02

Raiffeisen Dynamic

€

121,7200

-0,08

HPB Novčani

kn

142,8116

0,02

Allianz Equity

€

139,3650

0,32

OTP novčani fond

kn

132,5406

0,00

Money One

kn

128,5059

0,02

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,5300

0,04

Agram Euro Cash

€

12,2963

0,01

ZB Future 2025

€

102,6068

0,09

Allianz Cash

kn

117,7469

0,00

ZB Future 2030

€

103,4455

0,01

Erste Euro-Money

€

115,0000

0,01

ZB Future 2040

€

104,2053

0,04

Auctor Cash

kn

109,4615

0,02

ZB Future 2055

€

104,1987

0,01

Raiffeisen euroCash

€

105,2200

0,03

HPB Euronovčani

€

106,1553

-0,02

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

158,1582

-0,04

Locusta Cash

kn

1336,3149

0,02

PBZ Global fond

€

15,0157

0,28

NETA MultiCash

kn

107,4760

0,03

OTP euro novčani

€

102,6288

0,01

HI-balanced

€

13,0853

0,53

ICF Balanced

kn

114,7574

0,19

Generali planira veće iznose dividendi

Talijanski osiguravatelj Generali, koji je prisutan i u Hrvatskoj, izvijestio je da u iduće četiri godine planira isplatiti veće iznose dividendi, uz fokus na jače generiranje novca i kapitala pred uvođenje novih, strožih europskih pravila. Najveći talijanski osiguravatelj očekuje da će na ime dividende do kraja 2018. godine ukupno isplatiti više od pet milijardi eura, nakon što je dioničarima isplatio 930 milijuna eura temeljem financijskih rezultata za 2014. Također očekuju da će im neto novčani tijekovi u iduće četiri godine premašiti sedam milijardi eura, u usporedbi sa 1,2 milijarde eura u 2014. godini.

OTP banka snižava kamatne stope OTP banka će u srpnju sniziti kamatne stope na postojeće i nove kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom. Do snižavanja kamatnih stopa dolazi slijedom kretanja nacionalne referentne stope uz koje je OTP banka vezala svoje kredite. Kamatne stope na kredite uz valutnu klauzulu u eurima bit će niže za 0,20, a za kredite u kunama za 0,15 postotnih poena.

U posljednjih godinu i pol dana OTP banka je već če-

tiri puta smanjivala kamatne stope građanima.

Adris i novi program radničkog dioničarstva Adris Grupa pokrenula je novi program stjecanja dionica koji će njihovim zaposlenicima omogućiti sudjelovanje u vlasništvu kompanije. Program za sada obuhvaća zaposlenike tvrtki u sastavu Adrisa, kojima će se nakon restrukturiranja pridružiti i zaposlenici Croatia osiguranja.

Za radničko dioničarstvo je na raspolaganju ukupno 3,85 posto vlastitih dionica Adris Grupe, od čega 3,64 posto dionica s pravom glasa. Trenutno je u tijeku anketa među radnicima o njihovom interesu za kupnju tih dionica.

Od početka godine 2125 novoosnovanih tvrtki Tijekom prva četiri mjeseca ove godine putem servisa Hitro.hr u Hrvatskoj je osnovano 2125 novih poslovnih subjekata, pokazuju najnoviji podaci Financijske agencije, koja procjenjuje da bi ukupno u 2015. moglo biti osnovano približno 6400 novih tvrtki ili gotovo šest posto više nego prošle godine. Tijekom 2013. godine putem tog servisa otvoreno je ukupno 6626, a u 2014. godini 6068 novih poslovnih subjekata. Pritom prevladavaju jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, odnosno “tvrtke za 10 kuna”.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Rendez vous

Poduzetnice

Luma Bites

Ekologija

Kreativno

Na Hrvatskofrancuskom forumu razgovaralo se o mogućnostima jačanja gospodarske suradnje

U BiH se sve više žena uključuje u poduzetništvo čemu pridonosi dodjela priznanja najuspješnijima među njima

Mlada zagrebačka poduzetnica želi osvojiti svijet svojim projektom hranom koja svijetli u mraku

Europska unija pred Hrvatsku je stavila mnoge ciljeve na područjima energetske učinkovitosti i zaštite okoliša

Kreativne i kulturne industrije ostvaruju 2,3 posto BDP-a, što je znatno više od nekih drugih gospodarskih grana