Pv 3880

Zaposlimo Hrvatsku!

HGK pokrenuo inicijativu koja bi trebala postati rasadnik ideja u borbi protiv nezaposlenosti

Zajednički do uzora drugima Jačanje suradnje i povjerenja u gospodarstvu je prioritet, ali uz očuvanje svekolikog identiteta

Izvoz bez tereta dubioza Izvoznici traže zaštitu tržišta od nelojalne konkurencije, zakonodavni kontinuitet i pravnu sigurnost

Tema tjedna Str. 4-5

Aktualno Str. 6-7

Aktualno Str. 8

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 8 0

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 8. lipnja 2015.

Godina LXII / Broj 3880. www.privredni.hr

cyber kriminalci na vratima / pola milijarde eura za tdr / hrvatska najprivlačnija investitorima iz Njemačke i SAD-a

eu direktiva o smanjenju korištenja plastičnih vrećica

Sve vrećice, bez obzira od čega bile, utječu na okoliš Proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iz godine u godinu raste što pokazuje da je riječ o perspektivnoj i zdravoj grani gospodarstva >>10-11

talijani u nas pokrenuli 5000 tvrtki

intervju: siniša kukić

>> 12

>> 16-17

Ukupna ulaganja talijanskih investitora u Hrvatsku od 1993. do kraja 2014. dosegnula su 1,45 milijardi eura

Lateralni kanal promijenit će u cijelosti hidrološko stanje u Baranji, kaže zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama

u novoj emisiji donosi: Zaposlimo Hrvatsku

Summit100

HGK je inicirao projekt kojim potiče donositelje odluka na rješavanje problema niske stope zaposlenosti i aktivnosti stanovništva Hrvatske

Najznačajniji poslovni i politički lideri regije razgovarali su o projektima na kojima mogu pomoći gospodarskom napretku Jugoistočne Europe

Promet i infrastruktura

Tehnologije i produktivnost

Invaliditet i posao

Regionalni prometni i infrastrukturni projekti mogu se sufinancirati iz europskih izvora, a osiguravaju veću privlačnost za investitore

Unatoč primjeni novih tehnologija produktivnost u svijetu pada.

Najveći stimulans za njegov rast je suradnja menadžera i zaposlenika

Od početka godine u punoj je primjeni zakon koji stimulira poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom

UVOD

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Davor Štern, naftni stručnjak:

Dobar interes za istraživanje nafte i plina Interes tvrtki za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na hrvatskom kopnu zaista je dobar, pri čemu bi rezultati na kopnu mogli biti puno bolji od rezultata istraživanja podmorja. Ne treba zaboraviti da su troškovi istraživanja u kontinentalnom dijelu Hrvatske tri puta manji od istraživanja Jadrana. Smatram da će kopno dati bolje rezultate od podmorja, pa će onda Jadran pasti u drugi plan. Hrvatska ima dokazane stručnjake u tom području, a sam interes stranih tvrtki za kontinent je vrlo dobar.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta:

Za start-upe 150 milijuna kuna Venture capital fond je prvi fond takvog tipa u Hrvatskoj, vrijedan 150 milijuna kuna, namijenjen je financiranju hrvatskih start-up tvrtki. Fond je osmišljen prema modelu javno-privatnog partnerstva između države i privatnih investitora. Od ukupno 20 milijuna eura, država će osigurati 12 milijuna, a ostatak će dati privatni investitori. Poduzetnici će moći dobiti iznos do 10 posto vrijednosti fonda tj. dva milijuna eura. Evaluaciju projekata radit će oni koji upravljaju fondom. Očekuje se tridesetak kvalitetnih ulaganja.

Goran Buturac, znanstveni savjetnik EIZ-a:

Izvozna konkurentnost prehrambene industrije U hrvatskoj prehrambenoj industriji realizira se oko 24 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora, a zapošljava oko 20 posto od ukupno zaposlenih. Ona je peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije u Hrvatskoj, a osim učinaka na proizvodnju i zaposlenost ima i veliki značaj za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je poboljšanje izvozne konkurentnosti prehrambene industrije nezaobilazan faktor uspješnog razvoja industrije i gospodarstva u Hrvatskoj.

3

pvinfo

Gost komentator: Kajo Ferić, tehnički savjetnik u CEMEX-u, član Upravnog odbora Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju

Zelena gradnja u trendu Interes za zelenu gradnju raste i zbog administrativnih promjena jer, primjerice, obvezni energetski certifikat danas može značiti velike razlike u kvaliteti pa i cijeni građevine

O

drživa gradnja sve je češće spominjani stup razvoja zgradarstva i infrastrukture u budućnosti, potaknuta klimatskim promjenama te zahtjevima za energetski i ekološki učinkovitijim građevinama. Ona je daleko više od puke upotrebe ekološki učinkovitih materijala. Podrazumijeva sustavno usmjerenje prema gradnji koja odgovara na pitanja kako riješiti probleme globalnog zatopljenja, smanjenje emisija CO2, značajnog rasta populacije u nekim dijelovima svijeta koju treba stambeno zbrinuti i riješiti infrastrukturu, efikasnog korištenja resursa koji su nam na raspolaganju. Odgovore na ta pitanja moraju dati svi dionici, od građevinara, proizvođača građevinskih materijala, do nacionalnih regulatora.

Interes za zelenu gradnju raste i zbog administrativnih promjena jer, primjerice, obvezni energetski certifikat danas može značiti velike razlike u kvaliteti pa i cijeni građevine. Globalni trendovi u energetskoj učinkovitosti ne zaobilaze ni Hrvatsku pa raste interes i za inovativne materijale, nova izvedbena rješenja, ali i za promišljanje održivosti građevine već u idejnim

fazama. Posebna se tako pažnja poklanja smještanju građevine u prostor kako bi mogla iskoristiti prirodne resurse koje on nudi, ali i kako bi sačuvala cjelovitost prirodnog okoliša i djelovala kao njegov sastavni dio.

U Hrvatskoj, kao i u većem dijelu regije pa i u cijeloj Europskoj uniji, jedno od najvažnijih pitanja iz domene održive gradnje odnosi se na implementaciju konkretnih i dugoročnih nacionalnih politika u projektima energetske obnove postojećih zgrada kako bi se u potpunosti iskoristili po-

Preduvjet za bilo koji razvoj stabilan je i predvidljiv pravni okvir koji omogućava dugoročna ulaganja tencijali energetskih ušteda te ostvarili ciljevi u okviru Direktive o energetskoj učinkovitosti. To je ujedno i predmet dvogodišnjeg europskog projekta Build Upon koji vodi Europska regionalna mreža, dio Svjetskog saveza za održivu gradnju.

Osnovni preduvjet za bilo koji razvoj, pa tako i za razvoj održive gradnje, stabilan je i predvidljiv pravni okvir koji omo-

gućava dugoročna ulaganja u ovakvu gradnju. U Hrvatskoj poseban naglasak treba staviti na “zelene” politike, od uključivanja kriterija održivosti u sustav javne nabave, snažne usmjerenosti na podršku istraživanju i razvoj održive gradnje pa i uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će osigurati izvore zamjenskih goriva i oporabljivih materijala.

Nama u CEMEXu izuzetno je važno osigurati kupcima građevinska rješenja koja će utjecati na smanjenje njihovog utjecaja na okoliš, a istovremeno omogućiti gradnju dugotrajnih i energetski učinkovitih građevina. Osim što na-

stojimo proizvoditi cement koji će imati manji ugljični otisak, tržištu nudimo i specijalizirane proizvode poput namjenskih betona koje prilagođavamo potrebama kupaca. Osim što je cjenovno konkurentan, beton je materijal koji je moguće upotrijebiti za najrazličitije namjene te je izuzetno dugotrajan i izdržljiv. To vidimo i u sve većem interesu za ugradnju betonskih kolnika, umjesto asfaltnih, što osigurava dugotrajnost prometnica, niže troškove održavanja pa čak i smanjenje potrošnje goriva. Također, onima koji žele vlastiti energetski učinkoviti dom naš projekt CEMGRA osigurava potporu po sustavu “ključ u ruke”, od samog početka, od prikupljanja dokumentacije pa sve do gradnje energetski efikasne obiteljske kuće.

Ovakva inovativna rješenja ne samo da povećavaju udobnost i cjenovnu efikasnost stanovanja, već i vrijednost građevine na tržištu.

Beton je jedan od najvažnijih materijala kad je riječ o održivoj gradnji jer je dugotrajan, otporan i cjenovno prihvatljiv materijal, prilagodljiv ekstremnim vremenskim uvjetima, a na koncu, moguće ga je i reciklirati.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( gotovo 20%

( 32,3%

stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj

stopa nezaposlenosti mladih

SURADNJA GOSPODARSTVENIKA I ZNANOSTI

Zaposlimo Hrvatsku! – ra u borbi protiv nezaposlenos

Naša pozornost bit će usmjerena na rješavanje strukturnih poremećaja i deficita na tržištu rada te na odgovaranje zahtjev varijabla koja iziskuje duboke reforme svih dijelova sustava. Od obrazovanja, porezne i socijalne politike, do svih brojnih ref naglasio je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

ezaposlenost je, bez premca, jedan od najtvrdokornijih i najvećih hrvatskih problema. On nije nastao jučer, nego redovito, ali i u valovima iseljavanja, nagriza Hrvatsku već 150 godina. Želeći naći rješenje za povećanje niske stope zaposlenosti i radne aktivnosti stanovništva, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je projekt Zaposlimo Hrvatsku!, inicijativu je poduprla Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, dok je pokroviteljstvo preuzela predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja je nazočila prošlotjednoj konferenciji.

U taj se projekt želi snažno te bez ideoloških i drugih predznaka uključiti gospodarstvo, politika i javnost kako bi oni pomogli ključnim donositeljima odluka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Luka Burilović, predsjednik HGK-a, ističe kako Hrvatska danas bilježi povijesno nisku razinu radnoaktivnog stanovništva, stopu registrirane nezaposlenosti od gotovo 20 posto i nezaposlenost mladih od vrtoglavih 32,3 posto, što su znakovi za uzbunu. “Promašene gospodarske politike, neusklađenost obrazovnog sustava i tržišta rada, pravna

nesigurnost... ne idu u prilog stvaranju gospodarske stabilnosti i razvoja. Cilj nam je stvaranje svojevrsnog rasadnika ideja koji će okupljati gospodarstvenike, znanstvenike, stručnjake i sve one koji se žele uključiti u traženje odgovora na ova pitanja. Toliko željeni društveni konsenzus mora napokon prijeći s deklarativne na operativnu razinu. Naša pozornost bit će usmjerena na rješavanje strukturnih poremećaja i deficita na tržištu rada te na odgovaranje zahtjevima naših gospodarstvenika. Svjesni smo da je otvaranje radnih mjesta složena varijabla koja izi-

skuje duboke reforme svih dijelova sustava. Od obrazovanja, porezne i socijalne politike, do svih brojnih reformi koje podižu razinu naše konkurentnosti i investicijske privlačnosti”, naglasio je Burilović.

Tisuće malih poteza Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, smatra kako se danas vodi borba koja je za Hrvatsku jednako važna kao i ona u Domovinskom ratu.

“Pritom mi odlučujemo o našoj sudbini, o tome ho-

ćemo li biti sposobni upravljati sami sobom ili ćemo to prepustiti onima koji su bolje organizirani i koji se lakše mijenjaju”, podcrtava Kusić.

Hrvatski građani, dodao je, moraju naučiti raditi više, ali za manje, što je teško. Ta društvena promjena valja uključiti kult rada koji nije u sustavu naše vrijednosti. Ona također treba uključiti promjenu demografske slike i obrazovnog sustava te bolju organiziranost, veću pravnu sigurnost i samozatajnost. “Čini se kao da smo i iz socijalizma i iz kapitalizma uzeli ono najlošije. Ne nedostaju nam strategije i vizije, nego je problem njihova provedba”, ističe akademik Kusić, ocijenivši kako je pogrešno čekati na velike poteze čarobnim štapićem koji će riješiti te probleme.

“Riječ je, naime, o tisućama malih poteza. Ipak,

moramo biti optimisti, a posebice oni koji vode sustav. Ja vjerujem u hrvatsku pamet i vjerujem da ćemo stvoriti bolju Hrvatsku”, naglašava akademik Kusić.

Usklađivanje kvota i kriterija Savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u HGK-u i koordinator projekta Davorko Vido-

Zaposliti ljude i osigurati im pristojan život od vlastitog rada je prvorazredni nacionalni cilj, rekao je Vidović vić ističe kako HGK ovim projektom želi pridonijeti poticanju šire društvene rasprave o jednom od najvažnijih pitanja u kojemu

se zrcale i naše dosadašnje zablude, ali i kriju rješenja za ostvarivanje najvažnijih nacionalnih ciljeva. “A zaposliti ljude i osigurati im pristojan život od vlastitog rada je prvorazredni nacionalni cilj”, rekao je Vidović.

Na panelu Obrazovna politika i tržište rada, Teo Matković iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, istaknuo je kako usprkos poboljšanju obrazovne strukture u nas, nije došlo do poboljšanja pozicije mladih. “Obrasci zapošljavanja pokazuju kako je radno iskustvo ipak važno”, kazao je.

Prema Anketi poslodavaca HZZ-a, tijekom 2014. godine 64 posto poslodavaca tražilo je radnike. Od toga, njih 29 posto susrelo se s poteškoćama u pronalaženju zaposlenika (33 posto u privatnom sektoru). Pritom je najčešći problem bio taj da nema

kandidata s traženom razinom obrazovanja (50 posto), traženim obrazovnim programom (30 posto) ili radnim iskustvom (44 posto).

Obrazovanje i tržište rada, prema njegovim riječima, mogu se povezati usklađivanjem upisnih kvota i kriterija. Zatim, utvrđivanjem relevantnih ishoda učenja, kroz mehanizme osiguranja kvalitete, uspostavu prakse na radnom mjestu i uz blisku suradnju, odnosno povezanost poslodavca i obrazovnih institucija.

Zoran Šimunić, predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine pri HGK-u, naglasio je važnost obrazovanja uz rad. “To je prednost za poslodavca, za učenika, ali i za zajednicu”, istaknuo je.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK-u, naglasio je, pak,

5

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 64%

Kolinda Grabar-Kitarović:

poslodavaca tražilo radnike u 2014.

asadnik ideja sti

vima naših gospodarstvenika. Svjesni smo da je otvaranje radnih mjesta složena formi koje podižu razinu naše konkurentnosti i investicijske privlačnosti, Rješenja, mjere i prijedlozi na jesen Konkurentnost se gubi prenormiranjem i prereguliranjem, moramo stvarati poduzetničko okruženje koje stvara a ne koje razara, potrebna je porezna stabilnost, a ne česte izmjene, zbog čega je dijalog s gospodarstvom nužan, rečeno je. Najavljen je nastavak rada na radionici 2. srpnja, da bi na jesen bila održana završna konferencija projekta.

Poduzetnici u parlamentu HGK, na temelju zahtjeva svojih članica, sukladno EU praksi i praksi EU parlamenta, pokreće inicijativu Poduzetnici u parlamentu, kojom bi jednom godišnje poduzetnici zamijenili mjesta sa saborskim zastupnicima i razgovarali o problemima države. kako Hrvatska ima mlade visokoobrazovane ljude koji s diplomom, ali nespremni, dolaze na tržište rada. “Nedostaje usklađenosti praktičnog dijela u njihovom učenju s potrebama tržišta rada. Stoga, smatram kako obrazovne institucije ne bi trebale tako lako pustiti te mlade ljude, već ih pratiti određeno vrijeme nakon stjecanja diplome kako bi se lakše uključili u tržište rada”, naglasio je Žgomba dodajući kako pritom poslodavci na radnike ne bi trebali gledati kao na trošak, već na nekoga tko donosi novu vrijednost.

Znanje iza diplome Duško Radović iz Udruženja proizvodnje metala i proizvoda od metala pri HGK-u, napomenuo je kako prema njegovu iskustvu treba proći od tri do pet godina da bi se mlada osoba s diplomom uve-

la u realan sektor. “Jer nitko ne može reći da iza diplome stoji znanje”, istaknuo je.

Boris Jokić, znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, napominje kako učenje uz rad ne treba biti praksa samo u strukovnim, trogodišnjim školama, već i u svim drugima. “Pritom je važno da se učenici upisuju u određeni sektor, a ne u pojedina zvanja. Tako će lakše doći do posla”, kazao je. Izmjene sustava obrazovanja moraju nositi pojam poduzetnosti koji treba graditi od vrtića cijeli život, jer zemlja i društvo zaslužuje i može bolje.

Na drugom panelu Porezno opterećenje rada naglašeno je da prosječni trošak rada po satu u Hrvatskoj iznosi 9,4 eura.

Premda nije pretjerano visok, kako smatraju mnogi, viši je nego u tranzicijskim

zemljama. Porezni klin, dakle troškovi rada za poslodavca u odnosu na ono što dobije zaposlena osoba, prema Eurostatu i podacima iz 2012. su oko 40

kojem posluje istaknuo je liberalizaciju tržišta te izvanporezne namete, tj. troškove koji smanjuju konkurentnost hrvatskih prijevoznika.

Hrvatski građani, dodao je, moraju naučiti raditi više, ali za manje, što je teško, istaknuo Zvonko Kusić posto na prosječnu plaću u nas. Državi tako odlazi 40 kuna od 100 kuna troška poslodavca i čini se kako nemamo visoko porezno opterećenje.

Međutim, imamo progresiju (veće opterećenje za više plaće) i povoljniji položaj zemalja u okruženju od Hrvatske.

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa pri HGK-u, među posebnostima sektora u

Zdravko Jelčić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u, naglasio je kako je trošak rada tek jedan od elemenata tržišta i da Hrvatskoj treba veća stabilnost.

“Također, više od 20 godina živjeli smo u iluziji da ćemo rast riješiti inozemnim zaduživanjem. Rješenje su pak proizvodnja i zapošljavanje”, zaključio je Jelčić.

Na privatnom sektoru trebamo graditi našu budućnost i razvoj Neki rezovi mogu boljeti, ali veliki broj reformi oko kojih se većinom slažemo zahtijeva upravo suprotno Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako stvaranje novih radnih mjesta mora postati strateški interes i državni prioritet. Za ostvarenje tog prioriteta, Hrvatska mora osigurati konkurentnost tvrtkama kroz stvaranje okvira za uspješno poslovanje. Naglasivši vrlo nisku razinu ulaganja privatnog sektora i nedostatak potrebnih reformi koji uzrokuju nedovoljni gospodarski rast, predsjednica Grabar-Kitarović dodala je kako je upravo taj element ključan za gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. “Privatni sektor je temelj svih razvijenih gospodarstava i na njemu trebamo graditi našu budućnost i razvoj”, rekla je predsjednica.

Kao temeljni problem gospodarstva ističe nisku zaposlenost i visoku stopu nezaposlenosti, posebice mladih. “Riječ je o dva problema koji dugoročno mogu biti pogubna - radna mjesta se ne stvaraju već propadaju i nestaju, a gubimo i potencijal stvaranja novih radnih mjesta”, kazala je. U tom smislu, predsjednica smatra da zajednički napori moraju biti usmjereni prema razvoju radnih mjesta u privatnom sektoru, s naglaskom na malo i srednje poduzetništvo. “No, potrebno je puno političke volje, hrabrosti i upornosti kako bi se pokrenuli

procesi koji će dovesti do željenih rezultata”, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović, dodavši kako hrabrost i odlučnost izostaje radi izgrađenih mitova, a jedan od njih su bolni rezovi.

“Naravno da neki rezovi mogu boljeti, ali veliki broj reformi oko kojih se većinom slažemo zahtijeva upravo suprotno – rezove koji će olakšati bol”, rekla je hrvatska predsjednica naglasivši kako ti rezovi moraju omogućiti tvrtkama da budu konkurentnije na domaćem i međunarodnom tržištu, te da se značajno poveća potražnja za radnom snagom u Hrvatskoj.

Kao primjere tih rezova predsjednica Grabar-Kitarović navela je porezne reforme koje trebaju pridonijeti smanjenju poreznog opterećenja privatnog sektora, potom proračun koji ne bi smio biti sam sebi svrha te reformu administrativnog aparata. “Želimo gospodarstvo s robama i uslugama više dodane vrijednosti; gospodarstvo s radnim mjestima visoke dodane vrijednosti i visokih primanja; gospodarstvo temeljeno na znanju, obrazovanju, stručnosti; gospodarstvo s potencijalom kontinuiranog trenda rasta”, rekla je hrvatska predsjednica ističući kako se pri tome moramo suočiti s dva izazova, a to su obrazovanje i demografija.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

“ Rezultate očekujemo za šest do 12 mjeseci. Vjerujem da će doći do realizacije konkretnih

projekata koje će sufinancirati Europska komisija, odnosno Europska investicijska banka.

To je interes i nas u regiji ali i cijele Europe.“ Iztok Seljak, predsjednik Upravnog odbora Summita100

Summit100

Zajedničkim poslovnim poth koja će biti uzor drugima Jačanje suradnje i povjerenja je prioritet, složili su se svi sudionici, a većina smatra da pri tome trebaju biti očuvani posebni uspostavljanjem nadnacionalnih, regionalnih koordinacijskih tijela kakvo je primjerice, Nordijski ministarski savjet Igor Vukić, Krešimir Sočković

Z

a pet do 10 godina Jugoistočna Europa mora biti dinamična, visokotehnološka regija, koja će biti uzor drugima. Prema uvjetima i mogućnostima rada, regija bi trebala privlačiti ulagače i kvalitetnu radnu snagu, a ne da se iz nje odlazi u potrazi za boljim životom i poslovima.

Vizija je to koja je prošli tjedan u Portorožu okupila poslovne ljude i političare iz zemalja Jugoistočne Europe, na četvrtom skupu pod nazivom Summit100. Ove je godine na summitu sudjelovalo gotovo 200 poslovnih lidera, poduzetnika, vlasnika kompanija, menadžera... koji su dva dana raspravljali o zajedničkim projektima koji bi mogli ubrzati regionalni razvoj. Na skup su došli i predsjednici nekoliko zemalja iz regije, a među njima i hrvatska predsjednica Kolinda GrabarKitarović. Sudjelovali su i ministri koji u vladama provode konkretne gospodarske politike.

EU je spreman pomoći Jačanje suradnje i povjerenja je prioritet, složili su se svi sudionici, a većina smatra da pri tome trebaju biti očuvani posebni nacionalni, poslovni i kulturni identiteti. Za sada još nema potrebe za uspostavljanjem nadnacionalnih, regionalnih ko-

ordinacijskih tijela kakvo je, primjerice, Nordijski ministarski savjet.

No poslovna sfera je sama po sebi dovoljno elastična za različite poduzetničke kombinacije.

Europska unija spremna

Razgovaralo se o poslovima iz područja infrastrukture, transporta, informatičkih tehnologija i energetike je pomoći i zemljama na njenim istočnim granicama, potičući prekograničnu suradnju.

“Sudionici Summita100 od politike očekuju stvaranje sigurnosti i stabilnosti te konkretne regionalne politike u pojedinim sektorima gospo-

darstva. Poduzetnici će sami pokretati inicijative za konkretne projekte”, rekao je Iztok Seljak, predsjednik Upravnog odbora Summita100.

Na skupu se razgovaralo o poslovima iz područja infrastrukture, transporta, informatičkih tehnologija i energetike. Ocijenilo se da je to dobar temelj za povećanje konkurentnosti svih ostalih poslovnih sektora. “Rezultate očekujemo za šest do 12 mjeseci. Vjerujem da će doći do realizacije konkretnih projekata koje će sufinancirati Europska komisija, odnosno Europska investicijska banka. To je interes i nas u regiji ali i cijele Europe”, zaključio je Seljak.

Veliku je pažnju privukao nastup Wernera Hoyera, predsjednika EIB-a, glavnog podupi-

ratelja Junckerova plana, preko kojeg Unija želi pokrenuti novi investicijski val, vrijedan oko 320 milijardi eura. Hoyer je podsjetio da Europa zaostaje za SAD-om u konkurentnosti, inovativno-

milijardu eura za potporu investicija. Projekti u kojima se očekuje sudjelovanje privatnih ulagača, bit će iz sektora transporta, energetike, razvoja i istraživanja, vodoopskrbe, prometa, digitalne

sti, ulaganju u razvoj i istraživanje te ima preveliku razinu nezaposlenosti mladih. Junckerov investicijski plan može biti veliki korak u prevladavanju te razlike.

Europske institucije, a među njima i EIB, osigurat će jamstva vrijedna 21

ekonomije, odnosno razvoja širokopojasnih internetskih mreža.

Osnovat će se Europski fond za strateške investicije (EFSI) koji će strogo procjenjivati ekonomsku isplativost projekata, koji moraju biti u skladu s EU prioritetima.

Fond bi trebao biti operativan u drugom dijelu godine, a do tada će uskakati EIB, kao što je to slučaj s financiranjem Zračne luke Dubrovnik koja je već prihvaćena kao jedan od projekata s Junckerove liste.

Jedan od potencijalnih projekata u Sloveniji je gradnja novog kolosijeka željezničke pruge Divača-Koper, vrijedna više od milijardu eura.

Iako je Junckerov plan namijenjen ponajprije ulaganju u članice EU-a, korist bi mogle imati i susjedne zemlje, ocijenio je Hoyer. Financirat će se i prekogranični projekti, osobito iz sektora prometa i infrastrukture, pa bi svoje mjesto u realizaciji Junckerova plana mogle naći i zemlje čiji predstavnici sudjeluju na Summitu100, zaključio je Hoyer.

7

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Hrvatska gopodarska komora

“Europa zaostaje za SAD-om u konkurentnosti, inova-

tivnosti, ulaganju u razvoj i istraživanje te ima preveliku razinu nezaposlenosti mladih.” Werner Hoyer, predsjednik EIB-a

Iznajmljivači na udaru cyber kriminalaca

hvatima do regije nacionalni, poslovni i kulturni identiteti. Za sada još nema potrebe za Povezivanje javnog i privatnog kapitala Događaji poput ovoga u kojem se zajedno nalaze gospodarstvo i politika izuzetno su važni, istaknula je europska povjerenica za transport Violeta Bulc. “EU traži povezivanje privatnog i javnog kapitala u ulaganjima u poslovne i infrastrukturne projekte. Kad se ti izvori združe može doći do ostvarenja potencijala koje imamo”, istaknula je Violeta Bulc.

Neka aplikacija za Junckerove kredite bude jednostavnija od prija-

ve na strukturne fondove pa ćemo i mi u korporativnom sektoru biti puno sretniji, kaže Janez Škrabec, predsjednik Uprave

bilan priljev kapitala koji se najavljuje, istaknuo je Škrabec.

Najavu ulaganja u širokopojasne mre-

Događaji poput ovoga u kojem su zajedno gospodarstvo i politika izuzetno su važni, istaknula je Violeta Bulc slovenske građevinske tvrtke Riko. Privatni poduzetnici spremni su sudjelovati, osobito uz sta-

že i digitalnu ekonomiju pozdravio je Slobodan Đinović iz beogradskog Orion telekoma. Dodao

je da posebnu pažnju treba posvetiti i financijskom praćenju start-up i mikro tvrtki koje pružaju prostor za inovativne mlade poduzetnike.

Na Summitu100 sudjelovali su i gradonačelnici nekoliko većih gradova (iz Zagreba je stigao Milan Bandić), koji su najavili investicijsku aktivnost u svojim zajednicama. Razgovaralo se i o zapošljavanju mladih jer je Jugoistočna Europa izložena snažnom odljevu radnika i stručnjaka i to bi uskoro mogao biti razvojni problem.

Prijedlozi radnih skupina Summita100 Sudionici Summita100 raspravljali su u šest radnih skupina o konkretnim prijedlozima za unapređenje regionalne suradnje:

1. Proizvodnja hrane i pića dobila bi veliki poticaj okrupnjavanjem i privatizacijom poljoprivrednog zemljišta. To bi omogućilo proizvodnju jeftinije sirovine koju bi potom oplemenili i brendirali u prehrambenoj industriji.

2. Digitalna ekonomija može se najbolje razvijati poticanjem startup tvrtki. Ne smije se dogoditi da najbolje kadrove i nove kompanije preuzimaju ulagači iz drugih regija i uvjetuju im da se presele kod njih. Države trebaju bolje organizirati suradnju i kanale komunikacije s informatičkim sektorom.

ljenim tržištima. Za kretanje turista između destinacija u regiji treba uvesti sustave e-viza i olakšati prelazak granica. Kod brendiranja regije turistički radnici imaju malo drukčiji stav od proizvođača hrane.

4. Infrastruktura i transport mogu privući znatan kapital ako krenu u zajedničke projekte, smatraju članovi ove skupine. Prometnice koje bi povezale Srbiju, BiH i Crnu Goru bile bi zanimljive financijerima i izvan regije. Valjalo bi koordinirati sve oblike prijevoza radi jačanja konkurentnosti i skraćivanja rokova isporuke. Za lakši prelazak robe preko carine, trebalo bi informatički povezati sustave za certificiranje i carinjenje.

5. Energetski sektor također treba koordinaciju. Suradnja i preuzi-

3. Turizam se odlično razvija u po- manje modela već postoji, što se jedinim tržištima, no pomogla bi i koordinacija reklamiranja na uda-

vidi i u projektu istraživanja ugljikovodika u jadranskom podmorju.

U to je Hrvatska krenula koristeći i neka iskustva Crne Gore. U sektoru proizvodnje električne energije nužna je suradnja velikih državnih poduzeća koja postoje u svakoj zemlji, a sve su više izložena konkurenciji iz drugih regija. Treba pristupiti i standardizaciji modela za instaliranje OIE.

6. Ekonomija utemeljena na znanju snažno trpi zbog odlaska mladih i obrazovanih ljudi u potrazi za poslom izvan regije. Lani je tako otišlo 200.000 radnika. Stoga radna skupina predlaže osnivanje konzorcija koji bi organizirao i sufinancirao dolazak 100.000 studenata iz svijeta na fakultete u regiji. Prikupljenim novcem financirao bi se povratak profesora i znanstvenika koji su otišli raditi nekamo izvan regije.

Hrvatska gospodarska komora upozorava da su u tijeku prijevare čije su žrtve i turisti i pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ali i državni proračun. One mogu imati negativne posljedice na poslovanje iznajmljivača i uzrokovati neugodne doživljaje turistima, a time kreirati i nepovoljan imidž Hrvatske kao turističke zemlje, ističe direktorica Sektora za turizam HGK Lejla Krešić Jurić.

“Na nekim inozemnim internet portalima gost može rezervirati i platiti smještaj navodnom domaćinu koji je s drugih portala preuzeo fotografije tuđe kuće ili apartmana, oglasio ih pod lažnim identitetom

i naplatio gostu avans ili čak i cijeli iznos smještaja.

Kako većina portala ne traži identifikaciju vlasnika ili domaćina na taj način se znatno olakšava prijevara”, upozorava ona. Prijevare su primijećene na portalu Airbnb i TripAdvisor, na kojima su iznajmljivači vidjeli svoje i apartmane drugih iznajmljivača, ali bez njihove dozvole. Isti apartmani oglašavaju se i na drugim portalima poput Holiday Lettingsa i House Tripa. I sam portal HomeAway upozorava klijente na fishing, pri čemu se preuzima identitet vlasnika te nastavlja komunikacija s gostom i naplati smještaj.

HGK upozorava da se bliži sredina sezone kada će se mnogi prevareni pojaviti na vratima domaćina, s potvrdom o uplati smještaja, te traži brzu i sinkroniziranu koordinaciju institucija u zemlji i na razini Europe. (K.S.).

Shift konferencija

Odabrani finalisti Shift Challengea Start-up natjecanje Shift Challenge sastavni je dio nadolazećeg, četvrtog izdanja Shift konferencije koja će 11. i 12. lipnja u splitskom HNK-u okupiti oko 20 govornika i više od 1000 posjetitelja iz cijelog svijeta.

U finale Shift Challenge prošli su start-upovi: Epic Weather, Ballistics, CabUp, ChallengeZone, IndiKnow, Izzy, Mogy, MyBeeLine, Non profit association Idea4, Rentl.io, Spotie, Supracontroldeleted, Tourgent, Via Tralala iz Hrvatske te AMIKO Loyalty points (Argentina), Catalan Labs (India), Enigmedia Španjolska, Facewallet Inc./Saffe Brazil, InAtomic Ltd. Kanada, Liana Connecting Expats Velika Britanija, Proxy42 SAD, Retargeting.biz Rumunjska, TeamPlayers Sports Intelligence Kanada, Watly_Singularity Španjolska.

Natjecanje je podijeljeno u dva dijela. Prvi dio, Challenge Day, bit će zatvoren za javnost i održat će se 10. lipnja u Muzeju grada Splita. Tom će prilikom domaći i svjetski stručnjaci podučiti start-upe svim trikovima potrebnim za privlačenje investicija, a start-upi će nakon jedan-na-jedan mentorskih sastanaka održati probni krug pitchinga. Finalno predstavljanje ideja i projekata, održat će se tijekom Shift konferencije kada će se 24 start-up tima boriti za glavnu nagradu te naklonost žirija i publike.

(J.V.)

8

AKTUALNO

( 14.405

izvozničkih tvrtki u Hrvatskoj

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 18,9 mlrd kn ili 53,7% njihov udio u investicijama gospodarstva

10. KONVENCIJA HRVATSKIH IZVOZNIKA

Bago: Dubioze prošlosti prestati stavljati na leđa izvoznika Izvoznici smatraju kako je osim pomoći od fiskalne i monetarne politike, za daljnji rast izvoza, uz podizanje konkurentnosti vlastitog proizvoda, nužna i zaštita domaćeg tržišta od nelojalne konkurencije, zakonodavni kontinuitet, pravna sigurnost te bolja organizacija cijele države Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Uručen Zlatni ključ najboljim izvoznicima

O

d hrvatske političke javnosti, i pozicije i opozicije, očekuje se žurno usuglašavanje proaktivne mjere fiskalne, ali posebno monetarne politike, i njihovo kontinuirano provođenje u sljedećih najmanje 10 godina, zaključak je Deklaracije Hrvatskih izvoznika koju je na 10. konvenciji Hrvatskih izvozni-

Od deprecijacije tečaja kune, zbog visoke razine eurizacije kredita, nema ništa, poručio Boris Vujčić ka predstavio predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago te su predložili deprecijaciju tečaja kune od dva posto godišnje, odnosno do 10 posto u idućih pet godina. Kao alternativu deprecijacije predlažu primjenu povlaštenog deviznog tečaja za neto izvoznike.

Negativan učinak monetarne politike “Krajnje je vrijeme da izvoznici prestanu biti žrtve atipičnog modela gospodarstva koji je u Hrvatskoj izgrađen u zadnjih dvadesetak godina i koji proizvodno-izvozničke aktivnosti o kojima ovisi ekonomija i budućnost cijele zemlje drži kao taoce. Krajnje je vri-

Zarko Basic/PIXSELL

Tradicionalne nagrade Hrvatskih izvoznika Zlatni ključ dodijeljene su tvrtkama s najboljim izvoznim rezultatima na pojedinim tržištima, kao i po veličini tvrtke.

jeme da se teret dubioza prošlosti prestane stavljati na leđa izvoznika koji jedini mogu zemlju izvesti iz krize. U protivnom ćemo svi zajedno propasti”, rekao je Bago. Izvoznici smatraju kako je osim pomoći od fiskalne i monetarne politike, za daljnji rast izvoza, uz podizanje konkurentnosti vlastitog proizvoda, nužna i zaštita domaćeg tržišta od nelojalne konkurencije, zakonodavni kontinuitet, pravna sigurnost te bolja organizacija cijele države.

Odgovor na njihove zahtjeve nije trebalo dugo čekati, naime guverner HNB-a Boris Vujčić jednostavno je rekao kako od deprecijacije tečaja kune, zbog visoke razine eurizacije kredita, nema ništa te da bi devalvacija mogla djelovati prorecesijski.

“Svi ovi vaši prijedlozi idu za povećanjem državne kontrole. Primjena povlaštenog deviznog te-

čaja, to je povratak u Jugoslaviju, to je nešto što se danas ne može imati, jer kuna je konvertibilna valuta. Nemojmo tražiti bolju budućnost u prošlosti, već poboljšajmo poslovnu klimu. Državu je potrebno što više ukloniti iz ovih odnosa, a ne uvoditi je”, istaknuo je Vujčić.

Na Konvenciji su predstavljeni i rezultati ankete provedene među članovima Hrvatskih izvoznika, a koja je pokazala da čak 84 posto ispitanih učinak monetarne politike na njihovo poslovanje ocjenjuje negativnim. Inače, 10. konvencija Hrvatskih izvoznika ove se godine bavila učincima punopravnog članstva Hrvatske u EU. Izvoznici su, njih 62 posto, uglavnom negativnim ocijenili utjecaj liberalizacije domaćeg tržišta nakon ulaska Hrvatske u Uniju, kao i učinak ulaska Hrvatske u EU na njihovo

poslovanje sa zemljama Cefte. Na pitanje kakav je ukupan učinak ulaska Hrvatske u EU na njihovo poslovanje, 61 posto izvoznika učinke je ocijenio pozitivnim, a njih 52 posto pozitivnim ocjenjuje i efekte otvaranja tržišta EU-a za hrvatske proizvode.

Izvoznici - vrh hrvatskog poduzetništva U Hrvatskoj je tek 13 posto tvrtki izvozničkih, odnosno njih 14.405, koje ostvaruju gotovo 64 posto ukupnih prihoda od prodaje svih hrvatskih tvrtki, zapošljavaju 51 posto svih zaposlenih, odnosno više od 423.500.

Te su tvrtke lani u razvoj uložile 1,6 milijardi kuna što čini 77 posto ukupnih ulaganja u razvoj, a njihov udio u svim investicijama hrvatskog gospodarstva je čak 53,7 posto ili 18,9 milijardi kuna.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je oci-

Najbolji izvoznik u Italiju - Moderator Najbolji izvoznik u BiH - Cemex Hrvatska Najbolji izvoznik u Sloveniju - AD Plastik Najbolji izvoznik u Njemačku - Same Deutz-Fahr žetelice Najbolji izvoznik u Austriju - Kostwein - Proizvodnja strojeva Najbolji izvoznik u Srbiju - Vetropack Straža Najbolji izvoznik u Mađarsku - TTO Thermotechnik Najbolji izvoznik u Rusku Federaciju - Pliva Hrvatska Najbolji izvoznik u Francusku - LPT Najbolji izvoznik u SAD - Omco Croatia Najbolji izvoznik za rastuća tržišta, odnosno u Tursku - Elektro-kontakt Najbolji izvoznik Azije i Pacifika - Kraš Najbolji izvoznik na tržište Afrike - Šerif ExportImport Najbolji izvoznik na tržište Srednje i Južne Amerike Wam Product Najbolji mali izvoznik - Šestan-Busch Najbolji srednji izvoznik - Aquafilcro Najbolji veliki izvoznik - Pliva Hrvatska jenio da su izvoznici sam vrh hrvatskog poduzetništva te je podsjetio na mjere kojima je Vlada poduzetnicima pokušala olakšati učinke krize, poput smanjenja parafiskalnih nameta ili omogućavanja posebnih cijena energije za gospodarstvo, ali je kazao da se puno više nije moglo napraviti a da se ne ugrozi funkcioniranje države.

“Između politike štednje i politike razvoja Vlada se odlučila na sre-

dinu i ta je politika dovela do izlaska iz recesije.

Sve to je učinjeno tako da se očuva barem određeni dio potencijala domaće potražnje, odnosno da mirovine i socijalna davanja nisu dirana, a plaće su blago korigirane. Takvom je politikom Vlada uspjela i u još jednoj strateškoj namjeri - da se sve više govori o rastu industrije i rastu izvoza, kao zdravim temeljima za gospodarski oporavak”, rekao je Grčić.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 51 bušotina

HGK: Seminar Modeli ugovora ICC-a

napravljena na Jadranu od 1961. do 2004.

Sjednica hrvatske vlade

Bez sigurnosnog plana nema bušenja Jadrana Glavnu ulogu u nadzoru sigurnosnih procedura imat će koordinacija za sigurnost koja mora biti neovisna i objektivna u obavljanju svojih djelatnosti Igor Vukić vukic@privredni.hr

R

adovi na istraživanju i eksploataciji na potencijalnim plinskim i naftnim poljima ispod jadranskog podmorja neće smjeti započeti dok koncesionar ne dostavi jasan plan sigurnosti, zaštite okoliša i obavještavanja zainteresirane javnosti. Prema zakonu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je Vlada prihvatila prošli tjedan, glavnu ulogu u nadzoru sigurnosnih procedura imat će koordinacija za sigurnost. Članove komisije imenovat će Vlada, a u njoj će biti predstavnici nekoliko ministarstava, Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Agencije za nadzor prostora ugroženih eksplozivnom atmosferom i srodnih institucija. U zakonu se ističe da koordinacija mora biti neovisna i objektivna u obavljanju svojih djelatnosti.

Zakonom se u hrvatski pravni sustav unose odredbe europske direktive koja regulira sigurnosne procedure u ovim poslovima. Stoga će koordinacija izvještaje o prevenciji velikih nesreća dostavljati i Europskoj komisiji, rekao je Alen Leverić, zamjenik ministra gospodarstva.

Istraživanje i eksploatacija i na kopnu Na Jadranu je od 1961. do 2004. godine napravljena 51 bušotina. Dubine su im

9

Smanjiti rizik u međunarodnom poslovanju U doba globalizacije tržišta u prvom planu prema važnosti je znanje o međunarodnoj trgovini i o razvoju novih proizvoda i usluga, s ciljem jačanja konkurentnosti te izvoza kao generatora ekonomskog rasta, rečeno je na prošlotjednom seminaru Kako uspješno sastaviti međunarodni ugovor po vlastitoj mjeri. Seminar je organizirala Međunarodna trgovačka komora - ICC Hrvatska u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica ICC Hrvatska istaknula kako je poslovnoj zajednici iznimno korisno poznavanje i korištenje instrumenata koji smanjuju rizik u međunarodnom poslovanju.

Na seminaru je bilo riječi o tome kako izraditi međunarodni kupoprodajni ugovor o čemu je govorio Koen Vanheusden, direktor Belgijske agencije za vanjsku trgovinu, ujedno i predsjedavajući Radne skupine za izradu međunarodnog kupoprodajnog ugovora i član Komisije za trgovačko pravo i praksu ICC-a. ICC Hrvatska osnovan je 2003. s ciljem zastupanja intreresa svih sektora hrvatske poslovne zajednice u svijetu, ali i prijenosa svjetskih iskustava u Hrvatsku. (S.P.)

fond za sufinanciranje EU projekata raspona od 1022 do 6519 metara. Dubine mora na lokaciji bušotina bile su u rasponu od 33 do 362 metra. Na 10 bušotina registrirane su pojave plina, na pet pojave nafte, pet imaju status plinske bušotine, a u 32 slučaja nije pronađeno ništa.

Na području hrvatskog epikontinentalnog pojasa nalaze se tri eksploatacijska polja ugljikovodika.

To su Izabela, Sjeverni Jadran i Marica, iz kojih se već dugi niz godina crpi

digle su razinu osviještenosti javnosti o rizicima vezanim za istražne radove i eksploataciju. Na to je odgovorila i Europska unija moderniziranjem sustava izvještavanja i analize sigurnosnih rizika. Kad Sabor prihvati ovaj zakon u taj sustav uključit će se i Hrvatska.

Osim na Jadranu, istraživanje i eksploatacija nastavljaju se i na kopnenom dijelu Hrvatske. Vlada je prošli tjedan dodijelila koncesije za

Koordinacija će izvještaje o prevenciji velikih nesreća dostavljati i EK-u, rekao je Alen Leverić prirodni plin i potom ga se transportira do kopna.

Do sada se nije dogodila ni jedna velika nesreća uzrokovana provedbom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, naglašavaju u Vladi.

Nesreće u svijetu, osobito ona u Meksičkom zaljevu 2010. godine, po-

šest novih istražnih polja. Jedno polje pripalo je Ini, jedno tvrtki Oando sa sjedištem u Nigeriji. Četiri koncesije dobila je tvrtka Vermilion, sa sjedištem u Zagrebu, osnovana kanadskim kapitalom. Istražna polja nalaze se u blizini Koprivnice, Virovitice, Grubišnog Po-

lja, Đeletovaca i Osijeka.

Ugovori o koncesiji neće se sklapati dok se ne napravi strateška studija o utjecaju na okoliš istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu.

Javna rasprava o TTIP-u U odgovoru na prijedlog o saborskoj raspravi o TTIP-u (Sporazum u transatlantskom partnerstvu o kojem pregovaraju SAD i Europska unija), Vlada je izvijestila da je pokrenula izradu studije o mogućim učincima sporazuma. Prema riječima Vesne Pusić, prve potpredsjednice Vlade, ukupni učinci tog sporazuma za sada se ne mogu procijeniti, jer pregovori još nisu završeni. O svemu će Vlada organizirati i javne rasprave prije no što TTIP ne dođe u Sabor. Premijer Zoran Milanović smatra da se diže previše političke buke u javnosti oko tog sporazuma. “Ako je dobar za EU u cjelini, dobar je i za Hrvatsku. A ako ima neke za nas neprihvatljive dijelove, Sabor ga neće prihvatiti“, rekao je Milanović.

Pomoć u korištenju novca iz EU-a

S ciljem pomoći općinama, gradovima i županijama u povećanju korištenja sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uspostavlja fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić kazao je kako je fond izravna pomoć u sufinanciranju vlastitog udjela korisnicima kojima su dodijeljena EU sredstva u okviru programskih razdoblja 2007.

- 2013., te 2014. - 2020.

Riječ je o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu te ustanovama čiji su osnivači općine, gradovi i županije.

Fond će se financirati iz 1,5 posto prihoda od poreza na dohodak, a procijenjena godišnja vrijednost je oko 150 milijuna kuna. Neiskorištena sredstva prenose se u iduću godinu, a poziv je otvoren do iskorištenja sredstava.

Udio sredstava za sufinanciranje vezuje se uz indeks razvijenosti jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave prema mjestu ulaganja, priopćeno je iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EUa. Minimalna vrijednost zahtjeva za dodjelu sredstava po pojedinačnom projektu putem fonda je 100.000 kuna, a maksimalna može iznositi 7,5 milijuna kuna. (B.O.)

10 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 90 tvrtki

( oko 60%

u Hrvatskoj proizvodi plastične vrećice

svoje proizvodnje izvoze na tržište EU-a

Je li loše sročena EU direktiva o smanjenju korištenja plastičnih vrećica?

Sve vrećice, bile one od pl ili platna, utječu na okoliš

Trendovi pokazuju kako proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, što dovoljno govori kako je rije 2013. godini izvezeno gotovo dvostruko više plastičnih vrećica nego što je uvezeno Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

E

uropski parlament nedavno je usvojio Direktivu kojom će pokušati smanjiti potrošnju laganih plastičnih vrećica za nošenje, koje su prema procjeni Europe niske uporabne vrijednosti za potrošače te su samo nusprodukt odla-

Hrvatska je jedina zemlja članica Unije koja je u Bruxellesu lobirala za promjene predložene Direktive ska u trgovinu. Potrošači ih zbog toga lako odbacuju, a time su postale jedan od najvećih zagađivača okoliša.

Svaka država članica mora birati hoće li mjerama ograničiti potrošnju laganih vrećica do 90 komada po stanovniku do 2019. godine, odnosno 40 do kraja 2025. godine, ili će do kraja 2018. godine osigurati da se te vrećice više ne dijele besplatno.

Hrvatska je još 2008. uvela naplatu korištenja plastičnih vrećica, a prema procjeni Ministarstva zaštite okoliša i prirode od tada je potrošnja plastičnih vrećica smanjena za 65 posto.

Samo 12 tvrtki u Hrvatskoj proizvodi višekratne vrećice “U Hrvatskoj se koristi 150 vrećica po stanovniku godišnje. Cilj je da se do 2019. koristi 90 po osobi, što nije pretjerano, osobito ako se u obzir uzme podatak Europske komisije prema kojem je 2010. svaki građanin EU-a u prosjeku upotrijebio 198 plastičnih vrećica. Smatramo da je kombinacija edukacije i informiranja s naplatom smjer koji će dovesti do ostvarenja zadanih ciljeva”, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

Hrvatska je jedina zemlja članica Unije koja je u Bruxellesu lobirala za promjene predložene Direktive i uspjela je izboriti da ograničenjem budu obuhvaćene vrećice debljine 15-50 mikro-

na umjesto 10-50 mikrona kako je prvotno bilo predloženo. Hrvatski razlog protivljenju Direktivi je devedesetak hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom plastičnih vrećica. One zapošljavaju oko 1850 radnika, a oko 60 posto proizvodnje izvoze na tržište Europske unije. Problem hrvatskih proizvođača jest taj što samo 12 tvrtki proizvodi vrećice isključivo od PE-LD (višekratne vrećice) čija je proizvodnja zahtjevnija i nužni su moderni strojevi koje si mali proizvođači u pravilu ne mogu priuštiti, dok ostali proizvođači većinom proizvode PE-HD (jednokratne) vrećice.

Država pomogla koliko je mogla “Država je proizvođačima plastičnih vrećica pomogla koliko je mogla. Ponajprije su nam pomogli Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zaštite okoliša tako što su podržali naše prijedloge i uspjeli izboriti da Direktiva ipak ne zahvaća vre-

ćice ispod 15 mikrona te ćemo ih moći i dalje proizvoditi. No sasvim sigurno će zbog te direktive doći će do smanjena proizvodnje”, kaže Danijel Drčić, direktor Optiplasta, u kojem su zaposlene 34 osobe. Inače, Optiplast oko 70 posto proizvodnje

bazira na proizvodnji plastičnih vrećica, a oko 80 posto ukupne proizvodnje vrećica čine upravo lagane plastične vrećice za nošenje. Izvoze oko 35 posto proizvodnje, najviše u Njemačku i Austriju, dok su 2014. godinu završili s više od 40 milijuna kuna

prihoda i s dobiti većom od tri milijuna kuna.

Da će do smanjenja proizvodnje zbog Direktive EU-a zasigurno doći slaže se i Davor Ujlaki, zamjenik direktora Muraplasta, no unatoč tomu najavljuje nove investicije i zapošljavanja. “Direk-

UVOZ plastičnih vrećica Naziv proizvoda VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD POLIMERA ETILENA VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD POLI(VINIL KLORIDA)

2010.

2011.

2012.

2013.

tone

USD

tone

USD

tone

USD

tone

USD

5.696

17.670.996

5.361

17.762.865

5.712

17.522.055

5.604

17.563.227

343

1.337.943

264

1.232.858

243

1.143.332

196

887.237

VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD PLASTIČNIH MASA, OSTALO

1.999

9.317.333

1.776

10.279.982

1.722

9.456.001

2.159

10.080.860

UKUPNO

8.038

28.326.272

7.401

29.275.705

7.677

28.121.388

7.959

28.531.374

Podaci o uvozu i izvozu plastičnih vrećica iskazani su u količini (t) i vrijednosti (USD)

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

11

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 150 vrećica

po stanovniku koristi se u Hrvatskoj godišnje

lastike, papira

eč o perspektivnoj i zdravoj grani gospodarstva. Vidljivo je i da se više plastičnih vrećica izvozi nego uvozi, te je u tiva će možda negativno utjecati na manja poduzeća. Mi očekujemo dodatne investicije i rast zapošljavanja te koristimo i vjerojatno ćemo koristi određene potpore u skladu s postojećim raspisanim natječajima i zakonima.

U ovoj godini namjeravamo zaposliti dodatnih tridesetak osoba, a veliki dio njih radit će na proizvodnji vrećica”, kaže Ujlaki dodajući kako Muraplast više od 95 posto vrećica izvozi na tržišta Zapadne i Srednje Europe. Ujlaki ističe kako će negativni utjecaji ove direktive prije svega biti vidljivi u automatskom strahu banaka kod financiranja projekata te u negativnoj slici poduzeća koja proizvode vrećice. Dodaje kako očekuje, kad je riječ o poslovnoj strani, rast potražnje višekratnih vrećica te da će se Muraplast, kao i uvijek, prilagoditi tržištu novim investicijama.

Trendovi pokazuju kako proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, što dovoljno govori kako je riječ o perspek-

tivnoj i zdravoj grani gospodarstva. Vidljivo je i da se više plastičnih vrećica izvozi nego uvozi, te je u 2013. godini izvezeno gotovo dvostruko više plastičnih vrećica nego što je uvezeno. Plastične vrećice najviše se uvoze iz BiH, Kine i Njemačke, dok se najviše izvoze u Njemačku, Nizozemsku, BiH i Austriju.

Direktiva je proizvođačima plastičnih vrećica naštetila zbog toga što je, prema mišljenju mnogih, loše sročena.

Prema procjeni proizvođača, vrećice ispod 50 mikrona čine više od 50 posto ukupne proizvodnje vrećica u Hrvatskoj. Razlog tome krije se u potražnji kupaca koji žele što manju debljinu vrećica uglavnom zbog niže cijene koštanja.

Jedan od osnovnih razloga zbog kojeg su proizvođači tražili da se Direktivom višekratne vrećice definiraju kao vrećice debljine veće od 35 mikrona, što na njihovu žalost nije usvojeno, jest taj što se time postiže učinkovitost resursa. To zahtijeva

Kako se kretala proizvodnja Naziv proizvoda

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

Proizvodnja proizvoda od plastike

105.395

103.609

107.042

111.916

113.691

158.577

Proizvodnja ambalaže od plastike

32.628

38.861

40.760

44.078

43.327

78.628

Vreće i vrećice (uključuje stožaste), od polietilena

9.711

12.191

14.784

18.368

19.152

20.089

Vreće i vrećice (uključuje stožaste), od ostale plastike, osim polietilenske

438

565

341

56

52

57

10.149

12.756

15.125

18.424

19.672

20.146

Ukupno vrećice Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Direktiva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu kojom se štedi osnovna sirovina za proizvodnju, a postiže se isti ili zadovoljavajući učinak.

Problem je u neodgovornom ponašanju Tako prije pet godina na tržištu Republike Hrvatske nisu postojale vrećice tanje od 50 mikrona, dok se danas njihova debljina većinom kreće od 35, 40, 45 i 48 mikrona.

Ujlaki objašnjava da jednokratne lagane vrećice spadaju u tzv. treger vrećice. Lagane vrećice su napravljene od PE-HD-a, dok Muraplast

proizvodi vrećice isključivo od PE-LD-a. “Za preradu PE-HD vrećica nemamo odgovarajuće

Najbolji način za smanjenje tzv. ugljičnog otiska jest višekratna upotreba vrećica, a potom reciklaža strojeve, ni linije za proizvodnju tregerica, no iako je Muraplast proizvođač višekratnih vrećica, zbog loše definicije Direktive dio vrećica spada pod jednokratne lagane vrećice”, pojašnjava on. Uz to, iako

je zaštita okoliša važan čimbenik gospodarske politike Europske unije, iz Ministarstva zaštite okoliša poručuju kako nije problem u proizvodnji plastičnih vrećica, već u neodgovornom ponašanju i njihovom odbacivanju u okoliš. Naglašavaju da će se odbacivanje vrećica u okoliš smanjiti poticanjem višekratne upotrebe plastičnih vrećica, smanjivanjem potrošnje kroz razne mjere poput naknada, njihovim odvojenim prikupljanjem, recikliranjem i podizanjem svijesti građana o važnosti recikliranja. Ističu da ćemo na taj način istovremeno sačuvati proizvodnju i radna

mjesta budući da domaći proizvođači plastičnih vrećica većinu svojih proizvoda izvoze.

“Sve vrećice, bile one od plastike, papira ili platna imaju utjecaj na okoliš tijekom proizvodnog procesa, transporta i odlaganja jer ostavljaju tzv. ugljični otisak. Stoga ne možemo tvrditi da su platnene ili papirnate vrećice prihvatljivije od plastičnih, a da u obzir ne uzmemo sve parametre kao što su rušenje stabala, upotreba bojila... Najbolji način za smanjenje njihova ugljičnog otiska jest upotrebljavati ih višekratno, a zatim ih reciklirati”, naglašavaju u Ministarstvu.

IZVOZ plastičnih vrećica Naziv proizvoda VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD POLIMERA ETILENA VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD POLI(VINIL KLORIDA) VREĆE I VREĆICE (UKLJUČUJUĆI STOŽASTE) OD PLASTIČNIH MASA, OSTALO UKUPNO Podaci o uvozu i izvozu plastičnih vrećica iskazani su u količini (t) i vrijednosti (USD)

2010.

2011.

2012.

2013.

tone

USD

tone

USD

tone

USD

tone

USD

8.611

19.273.237

11.192

27.904.442

12.258

28.809.214

13.908

34.300.986

37

136.770

23

79.021

68

130.210

67

162.415

369

1.542.312

512

2.338.736

257

1.229.851

184

999.827

9.017

20.952.319

11.727

30.322.199

12.583

30.169.275

14.159

35.463.228

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

12 AKTUALNO

( 14%

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

ukupne vanjske trgovine odvija se s Italijom

( na 6. mjestu

po visini ulaganja su Talijani u Hrvatskoj

HGK i Finest potpisali ugovor za lakši dolazak talijanskih investitora

Talijani u Hrvatskoj pokrenuli oko 5000 tvrtki Ulaganja talijanskih investitora u Hrvatsku od 1993. do kraja 2014. iznosila su 1,45 milijardi eura. Izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije rasli su ujednačeno, što ukazuje na jači prodor hrvatskih proizvoda na to tržište

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je poslovni susret predstavnika hrvatskih i talijanskih institucija kako bi se promotrile mogućnosti za

no surađuje s velikim brojem talijanskih regionalnih komorskih institucija i državnih agencija kroz razne bilateralne i multilateralne projekte.

Italija je i prva destinacija hrvatskih tvrtki izvoznica nova talijanska ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Potencijalnim talijanskim investitorima prezentiran je zakonodavni okvir za poticanje stranih investicija i niz dostupnih investicijskih projekata.

Potpisan je sporazum o suradnji između talijanske agencije Finest i Hrvatske gospodarske komore.

“Potpisivanjem sporazuma konačano ćemo formalizirati naše odnose, ugovorom se HGK obvezuje savjetodavno potpomagati talijanske poduzetnike zainteresirane za investiranje ili osnivanje tvrtki odnosno podružnica u Hrvatskoj, a Finest se obvezuje intenzivirati svoja nastojanja u pro-

mociji Hrvatske kao investicijsko-poslovnog odredišta talijanskih poduzetnika”, istaknuo je predsjednik talijanske agencije Finest Mauro Del Savio. Finest je javna agencija specijalizirana za financijsko savjetovanje i financiranje poslovnih aktivnosti tvrtki sa sjeveroistoka Italije koje posluju

na tržištima Jugoistočne i Istočne Europe. Kapital agencije iznosi otprilike 150 milijuna eura, a u posljednjih 20 godina financijski su poduprli gotovo 500 raznih investicijskih i inih inozemnih poslovnih projekata talijanskih tvrtki u iznosu većem od 250 milijuna eura. Inače, HGK već godinama aktiv-

Polovina banaka u talijanskom vlasništvu “Italija je najvažniji trgovinski partner Hrvatskoj, a 14 posto ukupne vanjsko-trgovinske razmjene odvija se s Italijom, ona je i prva destinacija hrvatskih tvrtki izvoznica. Većina izvozno-uvoznih aktivnosti na relaciji Republika Hrvatska – Italija odvija se upravo s talijanskim sjeveroistokom, gdje velika većina investitora u hrvatsko gospodarstvo ima svoja poslovna sjedišta.

Siguran sam da će se potpisivanjem ovog ugovora

unaprijediti naši gospodarski odnosi i vanjskotrgovinska suradnja”, istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović podsjećajući kako su ukupna ulaganja talijanskih investitora u gospodarstvo Hrvatske od 1993. godine do kraja 2014. godine iznosila 1,45 milijardi eura. Talijani se nalaze se na visokom šestom mjestu ulagača u Hrvatskoj. Izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije u Hrvatsku rasli su ujednačeno, što ukazuje na snažniji prodor hrvatskih proizvoda na talijansko tržište, a u talijanskom vlasništvu nalazi se gotovo polovina bankarskog tržišta u Hrvatskoj.

Talijanski poduzetnici su osnovali u Hrvatskoj gotovo 5000 poduzeća u potpunom ili mješovitom vlasništvu. (I.G.)

Hrvatsko-indijski poslovni forum u HGK-u

Veliki prostor za trgovinsku suradnju Gospodarska suradnja Hrvatske i Indije zadnjih je godina stagnirala, ali postoje značajne mogućnosti za unapređivanje poslovnih odnosa između hrvatskih i indijskih tvrtki, rečeno je na prošlotjednom Hrvatsko-indijskom poslovnom forumu održanom u HGK. “Osim u tradicionalnim područjima suradnje kao što je industrija, između Hrvatske i Indije posebice je perspektivna suradnja na području turizma”, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjednik HGK za među-

narodne poslove i EU. Naime, godišnje putuje oko 50 milijuna Indijaca

Hrvatska i Indija lani su ostvarile 136,5 milijuna američkih dolara robne razmjene i to ponajviše u Europu, a na kružnim putovanjima posjećuju i našu zemlju.

Tako su prošle godine u Hrvatskoj zabilježena 11.224 turistička dolaska Indijaca što je 52,4 posto više nego 2013. Ostvarili

su 26.205 noćenja tj. 50,4 posto više.

Renu Shome, direktorica Vijeća EU trgovinskih komora Indije (CECC), je istaknula kako se gospodarska suradnja može unaprijediti u područjima obnovljivih izvora energije, automobilske industrije, posebice u razvoju električnih automobila, inženjeringa, informatičkih tehnologija, elektroindustrije, logistike te proizvodnje vatrostalnih i keramičkih proizvoda. Indijski potencijali posebno su izraženi u razvoju pametnih tehnologija, ICT

industrije i trgovine. Indijske tvrtke dobrodošle su kao investitori u Hrvatsku, osobito u području cestovne i željezničke infrastrukture, elektroindustriji te

farmaceutskoj, poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji.

Hrvatska i Indija lani su imale 136,5 milijuna dolara robne razmjene, pri

čemu je hrvatski izvoz iznosio 18,1 milijun dolara; malo, no ipak 97 posto više nego 2013. Iz Indije u našu zemlju uvezeno je robe u vrijednosti 118,4 milijuna dolara, ili 22 posto više. Kako je rečeno na Hrvatsko-indijskom forumu, povećanje vrijednosti hrvatskog izvoza u Indiju rezultat je izvoza određenih proizvoda visoke vrijednosti u prošloj godini.

Naime, vrijednost hrvatskog izvoza je promjenjiva iz godine u godinu, pa se lani bilježi od pet do 10 puta manji izvoz nego uvoz iz Indije. (S.P.)

HRVATSKO VODNO GOSPODARSTVO 13

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Ulaganja u Osječko-baranjsku županiju

Kapitalne investicije vodnog gospodarstva Lateralni kanal, akumulacije, zaštitni nasipi, obaloutvrde... Golema ulaganja Hrvatskih voda u obranu od štetnih djelovanja vode s jedne strane, te u melioracijsko navodnjavanje s druge strane, u Osječko-baranjskoj županiji stvaraju čvrst temelj za gospodarski prosperitet

P

otaknuta nepredvidljivim promjenama hidrološkog ciklusa, tvrtka Hrvatske vode je na području istočne Hrvatske u proteklih nekoliko godina pokrenula niz važnih investicijskih projekata s ciljem obrane i poboljšanja sigurnosti od poplava.

Trenutno najveći projekt na području Vodnogospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu (VGO Osijek) je gradnja dvonamjenskog lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac.

Drugi značajni projekti za obranu od poplava su akumulacije Seginac, Slanac, Čitluk i Koritnjak kojima se transformira i zadržava poplavni val formiran u gornjim dijelovima sliva, a koji je naknadno iskoristiv za potrebe navodnjavanja.

Zaštitni nasipi čine treću skupinu projekata obrane od štetnog djelovanja voda. Novi nasip je izveden na Dunavu u naselju Budžak (Vukovar), a drugi primjer je rekonstrukcija nasipa Drava-Dunav kod Podravlja (Osijek).

U blizini zgrade Hrvatskih voda u Osijeku rekonstruirana je dotrajala obaloutvrda i desnoobalni pojas rijeke Drave, s kojom se osim zaštite od velikih voda dobio i suvremeno uređen dio grada.

U proteklih nekoliko godina Hrvatske vode su uložile značajna sredstva u kapitalne objekte za zaštitu od štetnog djelovanja voda na području istočne Hrvatske i Osijeka. Tijekom 2012. na po-

gradnju vodoopskrbnog cjevovoda Dopsin-Vuka i cjevovoda Beketinci-Vuka, te dovršetak izgradnje vodoopskrbne mreže u naseljima Paulin Dvor, Hrastovac, Hrastin.

U zaštitu voda od onečišćenja 2014. je uloženo 50.021.000 kuna. Hrvatske vode iste su godine na projektu Poboljšanje vodnogospodarske infrastrukture – Osijek sufinanciranom sredstvima EU-a realizirale 23.231.000 kuna. Među značajnije infrastrukturne projekte lani su se svakako uvrstili i izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda u Satnici Đakovačkoj, Kneževnim Vinogradima, Dardi, Petrijevcima i gradu Osijeku. dručju Osječko-baranjske županije uloženo je ukupno 202.826.000 kuna, pri čemu najviše (91.094.000 kuna) u zaštitu od štetnog djelovanja voda. Dio ulaganja otpadao je pritom upravo na izgradnju akumulacije Koritnjak, početak izgradnje lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac i izgradnju obaloutvrde u Batini. U melioracijsko navodnjavanje te je godine utrošeno više od 2,5 milijuna kuna.

Ulaganjima je pokriveno područje cijele županije, od gradova Našica, Đakova, Valpova, Osijeka, Donjeg Miholjca i njima gravitirajućih naselja i općina do područja sjeverne i južne Baranje.

I u zaštitu voda od onečišćenja (sustavi odvodnje i uređaji za pročišćavanje otpadnih voda) uloženo je visokih 52.790.000 kuna.

Ulaganja 2013. i 2014.

Tijekom 2013. godine na području ove županije uloženo je ukupno 189.767.000 kuna, opet najviše u zaštitu (75.284.000 kuna) i melioraciju (18.661.000 kuna). Iste je godine izgrađena i retencija Piljevačka glava, uređena desna obala Drave, a nastavljena je i gradnja lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac. Bitno je bilo i ulaganje u ekološku revitalizaciju Aljmaškog rita te modernizaciju krune nasipa Drava-Dunav-državne granica i modernizaciju krune nasipa Zmajevac-Kopačevo, što je ostvareno putem IPA projekta CBC HR-HU. Gotovo 47 milijuna kuna uloženo je iste godine u zaštitu voda od onečišćenja. Ovaj put naglasak je stavljen na ulaganja u odvodnju otpadnih voda na području općina Kneževi

Vinogradi, Feričanci i Ernestinovo, te na nastavak rekonstrukcije, dogradnje i sanacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Donjem Miholjcu.

U 2014. godini, investicije Hrvatskih voda na području Osječko-baranjske županije dosegnule su 190.639.000 kuna. U za-

tencija Piljevačka glava, uređena desna obale Drave, a nastavljeni su radovi na gradnji lateralnog kanala Kneževi VinogradiZmajevac. Troškovi melioracijskog navodnjavanja lani su iznosili 1.266.000 kuna, no izrada projektne dokumentacije - za brojne projekte koji se na ovom

Za ovu godinu predviđeno je ulaganje u iznosu od 195 milijuna kuna štitu od štetnog djelovanja voda (na preventivu, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda na branjenim područjima Vuka, Baranja, dijelu područja Karašica-Vučica i dijelu područja Biđ-Bosut) uloženo je 113.818.000 kuna. Izgrađena je i re-

području planiraju - premašila je 25,5 milijuna kuna.

Financijski najznačajnija ulaganja odnose se pritom na dovršetak rekonstrukcije crpilišta Velimirovac u Našicama, dovršetak rekonstrukcije crpilišta Jarčevac u Valpovu, iz-

Planirana ulaganja za 2015.

Za ovu godinu, na području Osječko-baranjske županije, predviđeno je ulaganje u iznosu od 195.009.000 kuna. Pritom za zaštitu od štetnog djelovanja voda, održavanje melioracijskih građevina i kapitalna ulaganja namijenjeno je 86.196.000 kuna, za melioraciju 6.235.000 kuna, za vodoopskrbu 4.019.000 kuna, za zaštitu od onečišćenja čak 98.559.000 kuna. Ove godine dovršava se i lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac, gradi se regulacijska građevina u luci Osijek te rekonstruira i gradi ustava na CS-u Podunavlje. I opet su značajna sredstva namijenjena izradi projektne dokumentacije, i to za područje cijele Županije, s namjerom uređenja sustava zaštite od poplava - akumulacije/retencije.

14 HRVATSKO VODNO GOSPODARSTVO

( oko 13 mil kn

koštala gradnja 4 mosta u prvoj fazi projekta

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 72 mil kn

vrijednost druge faze projekta

Dovršava se gradnja LATERALNog KANALa KNEŽEVI VINOGRADI-ZMAJEVAC

Zbogom poplavama, pozdrav navodnjavanju Lateralni kanal ima dvostruku funkciju. Prva je prihvat površinskih voda te presijecanje i dreniranje podzemnih voda i njihovo zajedničko odvođenje u Dunav. Druga funkcija je dovođenje vode iz Dunava za navodnjavanje poljoprivrednih površina središnje i jugoistočne Baranje. Kanal je ključan za odvodnju bujičnih voda

H

rvatske vode Vo d n o g o s p o darskog odjela Osijek poduzele su niz aktivnosti radi poboljšanja upravljanja vodnim režimom na malim slivovima gradnjom višenamjenskih vodnogospodarskih sustava. Trenutno najveći investicijski projekt na području Vodnogospodarskog odjela Osijek je dvonamjenski lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac u Baranji.

Vrijednost projekta, koji je sada ušao u drugu fazu, procijenjena je na 72 milijuna kuna, što znači da će, zajedno s ranijim ulaganjima tijekom prve faze, vrijednost radova ukupno dosegnuti 85 milijuna kuna.

Baranja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Osječko-baranjske županije, smještenom u međuriječju Drave i Dunava te predstavlja zasebnu zemljopisnu, odnosno tematski gledano hidrogeološku cjelinu. U svrhu sprečavanja plavljenja niskoležećih poljoprivrednih površina brdskim bujičnim vodama, te rasterećenja melioracijskog

sustava Dunavskog sektora od suvišnih voda u vlažnim razdobljima ili pak trajanja suše u sušnim razdobljima razrađena je ideja izgradnje već stoljetno planiranog, dvonamjenskog lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac.

Osnovna dvonamjenska funkcija lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac je odvodnja

Investicija mikro tuneliranja glavnog obrambenog nasipa iznosi četiri milijuna kuna bujičnih voda sa sjevernih padina Baranjskog sliva (“Banska kosa”, površina sliva 56 četvornih kilometara), te navodnjavanje južnog dijela slivnog područja u kritičnom vegetacijskom periodu.

Problemi koji su potakli realizaciju ovog projekta je zatečeno stanje uređenosti, korištenja zemljišta voda u navedenome brdskome području uz prisutnost erozije koja šte-

radova je lipanj 2015. godine.

ti kako brdskom području tako i nižim melioracijskim površinama.

Erodirani materijal zasipava postojeće melioracijske kanale koji su opterećeni vodom odvodnoga sustava koja dotiče s obronaka brda uz ograničeni kapacitet postojećih crpnih stanica Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje.

Kreće druga faza Ukupna dužina odvodnog sustava lateralnog kanala s padina Banske kose iznosi 12,30 kilometara.

U svim razrađivanim koncepcijama ovaj lateralni kanal predviđen je s dvonamjenskom funkcijom.

Njegova prva funkcija je prihvat površinskih voda

s naznačenog dijela područja te presijecanje i dreniranje podzemnih voda i njihovo zajedničko odvođenje u Dunav. Njegova druga funkcija je dovođenje vode iz Dunava za navodnjavanje poljoprivrednih površina središnje i jugoistočne Baranje.

Radovi na izgradnji lateralnog kanala podijeljeni su u dvije faze. Prva faza započeta je u lipnju 2011., obuhvaćala je izgradnju četiri mosta s pristupnim rampama preko lateralnog kanala i završena je u listopadu 2013. godine, nakon čega je započela druga faza. Radove je izvodila tvrtka Hidroelektra niskogradnja iz Zagreba. Ukupna vrijednost izvedenih

radova na mostovima Prosine, Kneževi Vinogradi, Suza i Zmajevac iznosila je oko 13 milijuna kuna.

Kanal je ključan za odvodnju bujičnih voda i važan za navodnjavanje poljoprivrednih površina koje će uvelike pomoći oživljavanju baranjske poljoprivrede malih i velikih gospodarstava. Radove na izgradnji druge faze lateralnog kanala i hidrotehničkim objektima te izmještanju postojećih instalacija izvodi zajednica ponuditelja koju čine Sokol iz Vinkovaca, Gradnja iz Osijeka, Vuka iz Osijeka te Aquaterm iz Karlovca. Vrijednost ovih radova iznosi oko 72 milijuna kuna. Rok završetka svih

Trasa uz stari željeznički nasip Osnovna ideja dvonamjenskog korištenja lateralnoga kanala je uz predviđenu reverzibilnu crpnu stanicu na svom početku (dunavski nasip Zmajevac-Kopačevo st. 1+650 kilometara) sa zahvatom vode iz Zmajevskoga Dunavca i funkcija glavnog tranzitnog voda za odvodnju i navodnjavanje dunavskoga sektora. Trasa lateralnog kanala postavljena je tako da je jedan od njegovih nasipa – južni postojeći nasip stare željezničke pruge (formiran do projektirane visine) koju prati od kilometra 2+447,71 do kilometra 8+860,85, ide trasom glavnoga Jasenovačkoga kanala u duljini od 1062,43 metara te potom probija povišeni plato duljine 1098,29 metara i spaja se s postojećim glavnim odvodnim kanalom Bojana koji predstavlja kraj lateralnog kanala.

Tlocrtne elemente lateralnog kanala čine jednostavni dijelovi, pravci i

15

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( za više od 5000 ha

( 2 metra ( 1:3 širina dna kanala

uzduž kanala omogućeno navodnjavanje

nagib pokosa

što znači novi kanal za razvoj baranje

Konačno dovoljno vode i tijekom ljetnih suša

Problem viška voda ovdje se rješava već stoljeće i pol.

Dosad je meliorirano 100.000 hektara i izgrađeno preko 135 kilometara nasipa te 1000 kilometara kanala kružni lukovi čije su tangente položene s blagim obodnim lukovima. Radovi na kanalu sastoje se od izvođenja trupa kanala, reverzibilne crpne stanice, uljevno-izljevne građevine, izmještanja svih instalacija, ugradnje sifona i cijevnih propusta, ustava, vodnih stepenica te iskopa oborinskih kanala nižeg reda i uklapanje u presječene melioracijske mreže oborinskih kanala. Poprečni presjek kanala je trapezastog oblika širine dna dva metra, nagib pokosa iznosi 1:3.

Osnovno korito izvedeno je za srednju vodu dubine 2,5 metra, a povećano je bermama širine tri metra s padom od jedan posto te ograničeno nasipima za veliku vodu. Na dijelovima gdje kanal prolazi kroz nekoherentne materijale i materijale koji nemaju dostatnu mehaničku stabilnost niti traženu vodonepropusnost, kanal se oblaže glinovitim materijalima u dijelu osnovnog korita i korita za veliku vodu. Širina krune nasipa bila je uvjetovana mogućnošću prilaza strojeva za održavanje i košnju pokosa. Visinska kota krune nasipa uvjetovana je

25-godišnjim povratnim periodom za cijelo slivno područje, a zadržano je oblaganje suhih strana nasipa humusom iz iskopa. Osnovne međusobno povezane cjeline buduće reverzibilne crpne stanice Zmajevac koja se nalazi na početku lateralnog kanala su armiranobetonske konstrukcije ulazne građevine, središnjeg dijela crpne stanice, tlačnog kanala i izljevno-uljevne građevine te prateća strojarska hidrotehnička oprema.

Posebnost ove građevine su dva tunela, duga po 62 metra koja su probijena kroz nasip metodom utiskivanja poliesterskih cijevi i, dakako, crpke Osam ustava na južnom dijelu Posebnost ove građevine su dva tunela, duga po 62 metra koja su probijena kroz nasip metodom utiskivanja poliesterskih cijevi (promjera 2050 mili-

metara), dakako i crpke, svaka kapaciteta po 2500 l/s i snage 200 kW. U ulazno-izlaznoj građevini postoji 10 bunara, svaki kapaciteta 25 l/s koji će raditi neprekidno. Investicija mikro tuneliranja glavnog obrambenog nasipa iznosi četiri milijuna kuna.

Osiguranje funkcionalnosti postojećeg melioracijskog sustava, te puštanje biološkog minimuma u postojeću kanalsku mrežu osigurava se putem osam ustava na južnom nasipu lateralnog kanala. Ove ustave omogućuju navodnjavanje poljoprivrednih površina veličine oko 5000 hektara.

Protok kroz ustave kreće se u granicama od 1,0 do 1,5 m² /s.

Završetkom lateralnog kanala bit će u cijelosti riješeni problemi oborinske odvodnje s Banske kose ukupne površine sliva od 56 četvornih kilometara, uz istovremeno omogućavanje navodnjavanja približno 5000 hektara poljoprivrednih površina u sušnim razdobljima. Stoga je ova investicija najavljena kao temelj gospodarskog oporavka i razvitka Baranje.

L

ateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac u dužini od 12,3 kilometra položen je na spoju Baranjske planine i ravničarskih prapornih zaravni Dunavskog, Brestovačko-jasenovačkog i Podunavskog rita, a sve u cilju ispunjavanja dvonamjenskog karaktera kanala – prikupljanja i odvodnje bujičnih voda s brdskog područja, te navodnjavanja više od 5000 hektra poljoprivrednog zemljišta smještenog južno od trase kanala.

Baranju oduvijek muče problemi odvodnjavanja poplavnih područja uz Dravu, Dunav i Karašicu, ali i bujičnih voda s Baranjske planine. Baranjska planina je reljefno najizrazitiji i najdinamičniji dio Baranje. To je horst okružen sa svih strana rasjedima.

Najveći vrh je na 245 metra. Planina je izdužena u pravcu sjeveroistok-jugozapad, u dužini od 21 kilometra. Prije izgradnje Lateralnog kanala bujične vode s Baranjske planine uzrokovale su povremena plavljenja niskoležećih poljoprivrednih površina. Trasa novoizgrađenog

Lateralnog kanala položena sjeverno od bivše željezničke pruge Kneževi Vinogradi-Zmajevac presijeca rutu bujičnih tokova s Baranjske planine i putem reverzibilne crpne stanice Zmajevac odvodi ih u Dunav, što u cijelosti rješava problem plavljenja bujičnim vodama pripadajućeg niskoležećeg područja.

Problem odvodnje viška voda na području Baranje rješava se već gotovo stoljeće i pol, pa je

Lateralni kanal položen je tako da gravitacija tjera vodu iz kanala u kanalsku mrežu dosad u ovoj regiji meliorirano više od 100.000 hektara i izgrađeno približno 135 kilometara nasipa, te više od 1000 kilometara kanala, a zbog lakše plovidbe u prošlosti presječeni su i neki meandri Dunava i Drave. Sve navedeno sigurno svrstava Baranju u jedno od najrazvijenijih hrvatskih područja po opsegu melioracijskih zahvata.

U jedno od tako meliorativno uređenih površina spada i područje južno od Lateralnog kanala nešto veće od 5000 hektara - Dunavski, Brestovačkojasenovački i Podunavski rit. Zahvaljujući izgradnji Lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac, za navedeno područje više nisu upitne dostatne količine voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina u sušnim ljetnim mjesecima. Naime, Lateralni kanal visinski je položen tako da je omogućeno gravitacijsko upuštanje voda iz kanala u već izgrađenu kanalsku mrežu putem šest novoizgrađenih ustava. Lateralni kanal volumena približno 0,5 milijuna kubičnih metara, uz prikupljanje bujičnih voda, dodatno će se opskrbljivati vodom iz kanala Bojana koji se sada ulijeva na kraju trase kanala, dok će osnovni izvor vode za navodnjavanje predstavljati rijeka Dunav iz koje će se kanal puniti na dva načina: gravitacijski kada to dopuštaju viši vodostaji Dunava, te crpljenjem putem reverzibilne crpne stanice Zmajevac za vrijeme malovodnih perioda Dunava.

16 HRVATSKO VODNO GOSPODARSTVO

( 475 mil kn

procijenjena vrijednost investicije sa svim troškovima

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( oko 360 mil kn uloženo do kraja 2014. godine

INTERVJU: SINIŠA KUKIĆ, ZAMJENIK GENERALNOG DIREKTORA HRVATSKIH VODA i i izvršni direktor

Stoljetni projekt zaštite pred samim dovršetko

Lateralni kanal promijenit će u potpunosti hidrološku situaciju u ovom području Baranje. Naime, tijekom obilnih padalina, plavljenje nižih područja. Izgradnjom lateralnog kanala vode bujica s Baranjske planine završit će u kanalu te više neće ug periodu potrebnu za navodnjavanje

N

akon što je dvije godine proveo na dužnosti direktora Vodnogospodarskog odjela Osijek, Vukovarac Siniša Kukić prije nepunih godinu dana imenovan je na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda i izvršnog direktora za vodno područje rijeke Dunav.

Nekako u to vrijeme, odnosno u posljednje tri godine, zamjetno su porasle brojne investicijske aktivnosti Hrvatskih voda uopće. Prema mnogim pokazateljima, Hrvatske vode su jedan od najvećih investitora i graditelja u Hrvatskoj. Samo na području Osječkobaranjske županije, od 2012. godine Hrvatske vode godišnje investiraju oko 200 milijuna kuna.

Ovih dana se privodi kraju još jedan značajan projekt Hrvatskih voda. Riječ je o Letaralnom kanalu Kneževi Vinogradi-Zmajevac u Baranji, investiciji teškoj 100 milijuna kuna.

O čemu je riječ?

- Riječ je o važnom višenamjenskom objektu kako u zaštiti od štetnog djelovanja voda tako i u mogućnosti osiguranja potrebnih količina vode

za navodnjavanje 5500 hektara poljoprivrednog zemljišta. Radi se o infrastrukturnom objektu koji čine kanal dužine 12,3 kilometra, reverzibilna crpna stanica kapaciteta pet kubnih metara u sekundi, šest ustava,

nal pri završetku. Zašto nam treba toliko vremena od prve ideje do konačne realizacije? Ispada da je tek sadašnja generacija uočila veliki značaj toga projekta.

- Razlozi zbog kojih ovaj projekt nije pokrenut pri-

“

Razvoj ovako velikog projekta nailazi na razne prepreke kao što su rješavanje imovinskopravnih odnosa, tehnički izazovi u izgradnji kao i samo financiranje šest sifona, jedna vodna stepenica i četiri mosta, investicija Hrvatskih voda ukupne vrijednosti 102 milijuna kuna.

Na neki način radi se o pravom stoljetnom projektu. Naime, prve ideje o potrebi izgradnje ovog kanala pojavile su se još u 19. stoljeću.

Ta je ideja intenzivirana ponovno krajem pedesetih godina prošlog stoljeća kada je počelo “trasiranje” kanala.

Prvi radovi su počeli 2011. a tek u kolovozu 2013. počelo se ozbiljno raditi. Sada je taj ka-

je stotinjak godina su raznoliki i objašnjivi samo u kontekstu vremena u kojem se nije započelo s gradnjom, međutim značaj ovog projekta je prepoznat i imat će veliku ulogu u zaštiti materijalnih dobara od štetnog djelovanja voda i osiguranju preduvjeta moderne poljoprivrede u vidu povećanja prinosa i osiguranja stabilne poljoprivredne proizvodnje.

Razvoj ovako velikog projekta nailazi na razne prepreke kao što su rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, tehnički izazovi u izgradnji kao i samo fi-

Igor Kralj/PIXSELL

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

nanciranje izgradnje što je u ovom slučaju uz veliki trud svih sudionika uspješno izvedeno.

Gotovo istovjetna priča vrijedi i za puno veći projekt izgradnje kanala Dunav-Sava. Ideje o njegovu značaju također su se među tadaš-

njim stručnjacima javile još u 19. stoljeću. Čuli smo za njih i u prošlom stoljeću, a ponovno su aktualizirane nakon prošlogodišnjih katastrofalnih poplava u Posavini. U kojoj je fazi taj projekt i hoće li i on pasti na pleća sadašnje generacije?

- Na trasi budućeg kanala Dunav-Sava u tijeku je izgradnja pilot-projekta navodnjavanja Biđ-Bosutsko polje koji se sastoji od dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u ukupnoj duljini od 14,78 kilometara, iz kojeg će se neposredno zahvaćati voda za su-

17

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( oko 80% kanala ( 50 mil kn izgrađeno je tijekom prošle godine

dodatnih sredstava osigurano za dovršetak

direktor za vodno područje rijeke Dunav

Baranje om

voda s Baranjske planine slijevala se u Dunavski rit - uz čije područje se odvija poljoprivredna proizvodnja - i uzrokovala grožavati poljoprivredne površine. Dok će, s druge strane, voda akumulirana u lateralnom kanalu osigurati vodu u ljetnom stav navodnjavanja u veličini od 4057 hektara u prvoj fazi.

Osim razvoja navodnjavanja, ovaj objekt ima značajan utjecaj na cjelokupni vodni režim ovog slivnog područja. Pozitivni efekti izgradnje ovog objekta posebno će se očitovati u očuvanju i unapređenju režima podzemnih voda (vrlo značajno zbog očuvanja i unapređenja stanja slavonskih šuma), osiguranju većeg protoka, a samim time i veće kvalitete voda u vodotocima Berava, Biđ i Bosut, te u konačnici, mogućnostima efikasnije evakuacije velikih voda ovog slivnog područja što će povećati stupanj obrane od poplava i umanjiti potencijalne štete koje mogu nastupiti od istih.

Procijenjena vrijednost investicije sa svim troškovima (projektna dokumentacija, otkup zemljišta, arheološki istražni radovi, radovi na izmuljenju vodotoka Biđ, rekonstrukciji kanala Konjsko u duljini od dva kilometra, izgradnja dovodnog melioracijskog kanala, crpne stanice i uređenje korita rijeke Save na spoju s kanalom) iznosi oko 475 milijuna kuna. Do kraja 2014. godine uloženo je oko 360 milijuna kuna, izgrađeno je oko 80 posto kanala, a u 2015. go-

dini osigurana su dodatna sredstva u iznosu od 50 milijuna kuna. Planirani rok završetka dovodnog melioracijskog kanala je u 2016. godini.

No, vratimo se na aktualnu priču o sadašnjem baranjskom kanalu. Suhoparnim rječnikom brojki, radi se o 12,3 ki-

ski rit - uz čije područje se odvija poljoprivredna proizvodnja - i uzrokovala plavljenje nižih područja. Izgradnjom lateralnog kanala vode bujica s Baranjske planine završit će u kanalu te više neće ugrožavati poljoprivredne površine. Dok će, s druge strane, voda akumulirana u lateralnom kanalu

“

lometra kanala. U stvarnosti je riječ o pravoj novoj rijeci koja spaja vode Dunava s nekoliko već postojećih baranjskih kanala stvarajući vodnu mrežu koja, s jedne strane, može navodnjavati značajne poljoprivredne površine, a s druge strane štititi te iste površine od poplave i do sada nekontroliranih bujica s tzv. baranjske planine. Kako je to moguće?

- Lateralni kanal promijenit će u potpunosti hidrološku situaciju u ovom području Baranje. Naime, tijekom obilnih padalina, voda s Baranjske planine slijevala se u Dunav-

prestižnog proizvođača hrane?

- Hrvatske vode intenzivno rade na razvoju projekata sustava navodnjavanja na području Baranje.

Pored sustava navodnjavanja Baranja, koji pokriva površinu od 5000 hektara za koji je ishođena građevinska dozvola, u tijeku su pripreme

ovom konkretnom primjeru, te mogu li se ta znanja iskoristiti i kao vrijedan hrvatski izvozni proizvod? Vide li i u tome Hrvatske vode svoj dugoročni interes?

- Lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac u potpunosti je proizvod hrvatske pameti. Projektnu dokumentaciju izradio je

gradnjom ovako velikih i višenamjenskih objekata unapređuje se stručnost i znanje građevinske struke što će sigurno imati veliki utjecaj na buduće objekte koji će se graditi.

Kakve su bile reakcije predstavnika pripadajućih baranjskih općina, a kakve tamošnjih poljo-

oljoprivreda je najvažnija grana privrede u Baranji i P svi projekti koji se odnose na unapređenje proizvodnje i osiguranje stabilnosti neovisno o vremenskim prilikama imaju važnu ulogu u razvoju ovog kraja

osigurati vodu u ljetnom periodu potrebnu za navodnjavanje. Bitno je napomenuti da je jedan od objekata na kanalu i reverzibilna crpna stanica koja će osigurati dodatne količine potrebne vode za navodnjavanje u sušnom periodu godine.

Područje Baranje je izrazito specifično jer se nalazi u okružju dvije silne rijeke – Dunava i Drave. Istovremeno, one Baranji mogu donijeti mnoge blagodati, ali mogu biti i uzročnici nesagledivih šteta. Što još u skoroj budućnosti Hrvatske vode kane učiniti kako bi Baranju učinili svojevrsnom hrvatskom Kalifornijom u smislu

za izgradnju. K tome, u fazi projektiranja su još tri sustava navodnjavanja (Dravski rit, Puškaš, Baranjska planina) na ukupnoj površini od približno 16.000 hektara. Samo na izradu projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja do sada je utrošeno blizu devet milijuna kuna (8.664.159 kuna).

Izgradnja spomenutog Lateralnog kanala nije samo obično iskopavanje i pravljenje kanala. S obzirom na brojne objekte na toj trasi, riječ je o zahtjevnom graditeljskom pothvatu. Koliko ste zadovoljni mogućnostima hrvatske stručne pameti na

Institut IGH, dok je radove izveo konzorcij hrvatskih tvrtki koje je predvodio Sokol iz Vinkovaca.

Izgradnja ovog objekta bila je izrazito zahtjevna, posebno ako se uzmu u obzir hidrološke prilike prošle godine koja je bila ekstremno kišna i otežavala izvođenje građevinskih radova, posebno onih vezanih za zemljane radove. Kako bi se ublažile negativne posljedice u dinamici izvođenja radova u zadnja tri mjeseca izgradnje, angažirana je dodatna građevinska operativa te je na gradilištu u smjeni bilo i do 49 bagera koji su iskapali zemljani materijal kako bi se ispunili ugovorni rokovi izvođenja. Projektiranjem i iz-

privrednih proizvođača koji će najviše osjetiti prednosti izgradnje i funkcioniranje takvog kanala?

- Prednosti i važnost ovog projekta prepoznate su u široj zajednici uključenoj u razvoj ovog projekta. Poljoprivreda je najvažnija grana privrede u Baranji i svi projekti koji se odnose na unapređenje proizvodnje i osiguranje stabilnosti neovisno o vremenskim prilikama imaju važnu ulogu u razvoju ovog kraja. Kao što ste maloprije spomenuli, riječ je o realizaciji stoljetnog projekta koji na opće zadovoljstvo nije pao u zaborav te će u godinama koje dolaze pokazati sve svoje prednosti.

18 HRVATSKO VODNO GOSPODARSTVO

( 12,3 km

duljina lateralnog kanala

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 4 mosta i 6 ustava

dio su kanala koji počinje crpnom stanicom

INTERVJU: GORAN ELEZ, DIREKTOR TVRTKE SOKOL, VINKOVCI

Najveći izazov je bila borba i visokom podzemnom vodo Sokol d.o.o. od kolovoza 2013. godine radi na izgradnji lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac. Riječ je o jednom u ovom trenutku na području Hrvatske Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

K

ada se kaže: “sudjelovali su u izgradnji kanala dužine 12 kilometara u Baranji”, na prvi pogled se čini da je riječ o jednostavnom kopanju u mekoj baranjskoj zemlji. No, kad se zna da je riječ o zahtjevnom projektu vrijednom 100 milijuna kuna, priča poprima drugačije dimenzije.

O čemu se radi i što su to stručnjaci, radnici i strojevi vinkovačke tvrtke Sokol protekle dvije godine radili “tamo negdje u Baranji”, za Privredni vjesnik smo razgovarali s prvim čovjekom vinkovačkog Sokola, građevinskim inženjerom Goranom Elezom.

- Sokol d.o.o. od kolovoza 2013. radi na izgradnji lateralnog kanala Kneževi Vinogradi-Zmajevac.

Riječ je o jednom od najvećih hidrotehničkih zahvata i investicija Hrvatskih voda u ovom trenutku u Hrvatskoj. Funkcija ka-

Ovakva referenca je bitna za buduće poslovanje svakog od sudionika nala je dvonamjenska; navodnjavanje oko 5000 hektara poljoprivrednih površina u sušnim periodima, otpuštanje vode iz zmajevačkog Dunavca u

lateralni kanal, odnosno odvodnja u Dunav viška bujičnih voda koje dolaze u lateralni kanal s Baranjske planine. Sastoji se od kanala dužine 12,3 kilometra, četiri mosta, šest ustava i šest sifonskih propusta, te je na samom početku kanala predviđena reverzibilna crpna stanica Zmajevac kapaciteta pet m3/s koja se nalazi uz

nožicu glavnoga obrambenog dunavskog nasipa Zmajevac-Kopačevo. Što su vam bili najveći izvođački izazovi?

- Najveći izazov je bila borba s geomehaničkim karakteristikama tla i visokom podzemnom vodom.

Naime, naslage koherentnih materijala kojima bi se jamčila dva osnovna svoj-

stva građevine, mehanička stabilnost i vodonepropusnost, bile su neujednačene i nedostatnih debljina, a na pojedinim lokacijama koherentnog materijala uopće ni nema, već je kanal položen kroz čiste pješčane naslage s visokom podzemnom vodom. Jedna od posebnosti građevine je i bušenje dviju cijevi duljine 62 metra i promjera dva metra, koje su probijene kroz nasip metodom utiskivanja poliesterskih cijevi.

zadatak i za projektante i za nas izvođače. Trasa lateralnog kanala nalazila se na trasi magistralnog vodovoda, bivše željezničke pruge i uljeva bujičnih kanala što je uz konstantne visoke vodostaje i pjeskovite materijale predstavljalo veliki izazov. Sam kanal je unutarnje širine oko 30 metara i dubine četiri do pet metara, i bilo je nužno uznjega izraditi nasipe koji će osigurati trajnost i funkcionalnost kanala.

Formalno, govori se o kanalu. Zapravo je riječ o novoj rijeci koju je valjalo spojiti sa snažnim dunavskim pritokom (zmajevački Dunavac) i postojećom kanalskom mrežom. Također, pri tome je valjalo sačuvati važne nasipe, premostiti određene visinske razlike i paziti na postojeće poljoprivredne površine.

Kako je to sve izgledalo u vašoj graditeljskoj praksi?

- Polaganje trase kanala bio je iznimno zahtjevan

Tvrtka Sokol je bila svojevrsni nositelj poslova budući da ste bili na čelu radova koji su ugovoreni sa zajednicom ponuditelja. Kakva je bila, i u čemu se ogledala suradnja s ostalim izvođačima ovoga projekta?

- Tvrtka Sokol d.o.o. Vinkovci bila je nositelj, odnosno vodeći partner zajednice ponuditelja koja je zaključila ugovor za sve radove uključujući i hidrotehničku opremu. Ostali članovi zajednice ponuditelja su Vodovod-monta-

19

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 5 m /s

Dovođenje vode u srce Baranje

3

kapacitet reverzibilne crpne stanice Zmajevac

s pijeskom om

Cilj: aktivirati navodnjavanje u Hrvatskoj Poljoprivredni proizvođači se trebaju javiti na IPARD i druge fondove EU-a, a država treba osigurati vodu u blizini površina predviđenih za navodnjavanje

od najvećih hidrotehničkih zahvata i investicija Hrvatskih voda ža d.o.o. Osijek, Gradnja d.o.o. Osijek, Vuka d.d.

Osijek i Aquaterm d.o.o.

Karlovac. Svaki od partnera iz zajednice je dao svoj puni doprinos u dijelu radova koje je izvodio.

Tvrtka Vodovod-montaža bila je zadužena za nabavu hidrotehničke opreme, Gradnja je izvodila radove na crpnoj stanici, radove mikrotuneliranja izvela je tvrtka Aquaterm iz Karlovca, dok je Vuka iz Osijeka izvodila dio zemljanih radova. Tvrtka Sokol izvodila je najveći dio radova na lateralnom kanalu, te je vodila i usklađivala izvođenje svih radova kako među članovima za-

jednice tako i u odnosu na zahtjeve investitora. Kvalitetnim vođenjem i usklađivanjem svih vrsta radova uz veliku pomoć svih sudionika u izgradnji uspjeli smo završiti ovaj značajan projekt u zadanim rokovima.

Kako ste zadovoljni s glavnim investitorom, Hrvatskim vodama?

- Hrvatske vode dokazale su se kao investitor koji sa svojim stručnim kadrom može i zna voditi i usmjeravati tijek ovakvog projekta. Ovom prigodom istaknuo bih da je suradnja s odgovornim ljudima u ime Hrvatskih

voda, a koji su bili zaduženi za ovaj projekt, bila krajnje korektna te da smo zajedničkim naporima doveli ovako zahtjevan projekt do samog kraja. Cijeli projekt vodio je i nadzirao VGO za vodno područje slivova Drave i Dunava u Osijeku, s kojim smo imali zaista kvalitetnu suradnju tijekom radova.

Ovaj posao će zasigurno biti važna referenca u vašem budućem poslovanju. Planirate li slične poslovne iskorake u inozemstvu?

- Naravno, ovakva referenca je bitna za buduće poslovanje svakog od sudionika, a posebice nama jer je cijeli projekt odrađen pod vodstvom naših zaposlenika. Nadamo se da ćemo znanja i iskustvo koje smo ovdje stekli uspjeti iskoristiti u budućnosti na području Hrvatske, a ukoliko se ukaže prilika sudjelovanja na nekom sličnom projektu u inozemstvu, mi ćemo je prihvatiti kao poslovni izazov.

Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

O

tome kako iskoristiti toliko prizivane fondove Europske unije u cilju brže izgradnje sustava za navodnjavanje i odvodnju, razgovarali smo s Vladimirom Džajom, predsjednikom Hrvatske udruge za navodnjavanje (HUZN).

“Poljoprivredni proizvođači se trebaju javiti na IPARD i druge fondove EU-a, a država treba osigurati vodu u blizini površina predviđenih za navodnjavanje. Od poljoprivrednika se očekuje da na projektima djelomično rade samostalno, bitno je da pribave koncesije za vodu, legaliziraju postojeće bušotine, nađu pogodne sustave za navodnjavanje, ovisno o potrebama uzgajanih kultura s kojima će aplicirati na fondove.

Kod nas u Udruzi mogu dobiti stručne savjete, aktualne vijesti vezane uz navodnjavanje, te savjete za rješavanje pravnih poslova”, kaže predsjednik HUZN-a.

Cilj Udruge je, ističe Džaja, interesno povezati poljoprivrednike, te aktivirati navodnjavanje u Hrvatskoj s kvalitetnim infrastrukturnim projektima kao što su Biđ-Bosut i Lateralni kanal u Baranji.

Inače, Hrvatska udruga za navodnjavanje osnovana je prije nepune tri godine s temeljnom namjerom da ukaže na značaj navodnjavanja i potrebe iskorištavanja bogatih vodnih potencijala koji postoje u našoj zemlji.

Općim stanjem navodnjavanja u Hrvatskoj predsjednik HUZN-a nije zadovoljan, jer, kako ističe, Hrvatska navodnjava manje od jedan posto površina, dok primjerice Grčka navodnjava 26 posto, a Albanija čak 46 posto površina.

“Pitanje navodnjavanja od iznimne je važnosti, jer jedino uz navodnjavanje možemo

se ozbiljno baviti poljoprivrednom proizvodnjom”, naglašava Vladimir Džaja. Ipak, kaže, u posljednje dvije, tri godine se osjećaju neki konkretni pozitivni pomaci.

Među ostalim, aktivno se radi na realizaciji postojećih i razvijanju novih programa, ubrzano je davanje koncesija za vodu, te je dogovoreno da se legaliziraju postojeći sustavi navodnjavanja.

Upravo je Lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac u Baranji dio takvih aktivnosti.

Kanal ima dvonamjensku ulogu da u smislu odvodnje zaštiti poljoprivredno zemljište ispod Banovog brda od intenzivnih oborina i rastereti sustav odvodnje Brestovačkog rita s jedne strane. S druge strane će se dovođenjem vode u srce Baranje omogućiti navodnjavanje 5000 hektara površina već u prvoj fazi. To je preduvjet da se s tih površina dobije stabilan i ujednačen prinos. I posljedično, povećanjem površina pod navodnjavanjem osiguravaju se i preduvjeti za razvoj prehrambene industrije, zaključuje Džaja.

Vladimir Džaja

20 PREDSTAVLJAMO

( 12 tvrtki

posluje u Tehnološkom centru Split

Tehnološki centar Split, Split

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 0-24 h

dostupno svježe voće na voćomatu

DOLINA NERETVE, ZAGREB

Želja - postati razvojna agencija

Jednim potezom do svježeg voća Orijentirani smo na tvrtke čija se djelatnost odnosi na visoke Svi koji se zateknu kod Zagrebačkog autobusnog kolodvora mogu za nekoliko kuna birati između svježih jabuka, tehnologije kao što su računarske tvrtke te tvrtke koje se bave programiranjem, kaže Ivan Špar naranči, jagoda i banana, ali i voćnih i povrtnih salata

T

ehnološki centar Split osnovan je 1997. godine i trenutačno zapošljava troje radnika. Prema riječima člana Uprave Ivana Špara, sada Centar posluje kao klasični inkubator, a ima ambiciju postati i razvojna agencija Grada Splita. Početkom prošlog desetljeća taj je centar bio pokretač mnogih znanstveno primjenjivih projekata i jedan od najatraktivnijih tehnoloških centara u Hrvatskoj.

Njegov osnivač je tvrtka Dalma koja je u osnivanje unijela zgradu u kojoj je Centar smješten.

Među osnivačima je i T-Com sa 29 posto udjela, a po devet posto udjela imaju Županija splitskodalmatinska (koja jedina dostavlja novac Centru) i Vlada, dok je 0,24 posto udjela u vlasništvu Sveučilišta u Splitu.

S obzirom na to da je Dalma zapala u velike probleme te da ima velika dugovanja prema Poreznoj upravi, Tehnološki centar Split ne može se natjecati za sredstva iz EU fondova ni dobiti poticaje. Država je i većin-

ski vlasnik i većinski vjerovnik Dalme, a nakon završetka predstečajne nagodbe njen udio u Tehnološkom centru trebao bi se prenijeti na Grad Split.

Ulaganja u Centar U sklopu Tehnološkog centra Split trenutačno posluje 12 tvrtki, a kako su upravo dovršeni građevinski radovi vrijedni 800.000 kuna, kapa-

Tehnološkom centru Split su i nadalje najzanimljiviji pojedinci koji imaju ideju ali nisu još osnovali tvrtku citet Centra je povećan za još tri tvrtke od kojih će jedna biti računovodstvena i čiji bi klijent trebao biti upravo Tehnološki centar Split. Novac je osiguran najvećim dijelom iz Ministarstva poduzetništva koje sudjeluje u projektu sa 75 posto, dok je sam Tehnološki centar osigurao 25 posto sredstava. Najveći je dio uložen u podizanje ener-

getske učinkovitosti te opremanje konferencijske dvorane i računalne učionice.

“Orijentirani smo na tvrtke čija se djelatnost odnosi na visoke tehnologije kao što su računarske tvrtke te tvrtke koje se bave programiranjem.

Uglavnom, riječ je o malim high-tech tvrtkama, djelatnim u području poslovnog softvera, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, procesne automatizacije, naprednih internetskih usluga te optimiranja sustava i konstrukcija”, pojašnjava Špar.

Prema njegovim riječima, dosada su u Tehnološki centar Split dolazili poduzetnici koji su tek osnivali tvrtke, a morali su ih osnovati u roku od pola godine kako bi imali stimulirane uvjete. Tehnološkom centru Split su i nadalje najzanimljiviji pojedinci koji imaju ideju ali nisu još osnovali tvrtku jer se njima najviše može pomoći, pogotovo kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje s kojim je potpisana suradnja.

(J.V.)

U

ovo vrijeme kad je sve višemanje poznato, pronaći novi put do kupca nije jednostavna stvar.

No ipak se relativno stara ideja može osvježiti i uz nekoliko preinaka tržištu ponuditi nešto novo.

Primjer za to je automat koji umjesto slanih grickalica i slatkiša izbacuje svježe i sušeno voće.

Voćomat, kako se popularno naziva, funkcionira kao i svi ostali automati za male zalogaje; ubaci se traženi iznos, odabere željeno voće, gurnu vratašca i uzme proizvod koji je odabran.

“Voćomat je sigurno inovacija na tržištu kojim ljudima želimo omogućiti dostupnost svježeg voća i povrća od 0 do 24 sata.

Za početak smo napravili probu na Autobusnom kolodvoru, a reakcije i komentari su bili i više nego pozitivni”, kaže direktor tvrtke Dolina Neretve Mario Pehar, koji je odlučio upravo na tržištu prodaje voća unijeti nešto novo. Svi koji se zateknu kod Zagrebačkog autobusnog kolodvora mogu za nekoliko kuna birati izme-

đu svježih jabuka, naranči, jagoda i banana, ali i već pripremljenih voćnih i povrtnih miješanih salata.

Potencijal za postavljanje voćomata je velik, a u planu je povećanje njihovog broja. Inače tvrtka Doline Neretve u svom pristupu poslovanju analizira i sagledava nedostatke na hrvatskom tržištu, te kroz svoje kanale distribucije plasira voće i povrće domaćih proizvođača iz bogate neretvanske doline.

je te postizanje povjerenja kupaca. Svakako, bilo je problema zbog nedostatka financijskog razumijevanja banaka, a i države koja bi ovim idejama trebala više pomoći, a ne

Širenje mreže “Planiramo započeti i vlastitu proizvodnju upravo u dolini Neretve, svjesni smo da je proizvodnja glavni motor i bit oporavka tržišta. Kvalitetom domaćih proizvoda zbog podneblja, klime i vode uveliko možemo biti konkurentni uvoznim stvarima. Smatram da zbog svih tih blagodati ne trebamo uvoziti, već možemo izvoziti voće i povrće”, smatra Pehar, koji ističe kako nije bilo lako pronaći svoje mjesto na tržištu, no upornost se na kraju ipak isplatila. “Na samom početku problem je bio uhodavanje maloproda-

otežavati dodatnim nametima”, napominje Pehar te dodaje kako se od konkurencije razlikuju po tome što je njihov izbor uvijek hrvatski proizvod, koji je u startu ponekad i skuplji od uvoznoga, ali koristi od kupnje domaćega uvijek su puno veće.

“Kod nas je na polici hrvatski proizvod jer smo svjesni da je taj proizvod mukotrpno proizveo domaći čovjek i upravo o tom proizvodu ovisi njegova egzistencija”, kaže Pehar koji sam zapošljava tri djelatnika, a u planu mu je širenje poslovanja i eventualno povećanje broja zaposlenih. (I.G.)

Od konkurencije se razlikuju po tome što je njihov izbor uvijek hrvatski proizvod, kaže Pehar

AKTUALNO 21

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Važnost prehrambene industrije u Hrvatskoj

Ministarstvo gospodarstva

Peta najveća izvozna grana prerađivačkog sektora

Za nova radna mjesta 90 milijuna kuna

U razdoblju od 2001. do 2013. udio prehrambene industrije u u ukupnom izvozu porastao je sa 6,4 na 8,5 posto Prehrambena industrija ima veliki značaj u ukupnom hrvatskom izvozu, industrijskoj proizvodnji i gospodarstvu, rezultati su analize izvozne konkurentnosti i učinaka prehrambene industrije na hrvatsko gospodarstvo. Prema toj analizi, koju je predstavio Ekonomski institut Zagreb, zaključuje se kako će se povećanjem potražnje za prehrambenim proizvodima za milijun kuna, povećati bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske za skoro dva milijuna kuna dok će se broj zaposlenih u ekonomiji povećati za dvije osobe. Predstavljajući rezultate tog istraživanja, Goran Buturac, znanstveni savjetnik EIZ-a rekao je kako se u pre-

hrambenoj industriji realizira oko 24 posto ukupne proizvodnje prerađivačkog sektora, a to je i peta najveća izvozna grana unutar prerađivačke industrije. Procjenjuje se da je u 2013. Hrvatska izvezla 22 posto vrijednosti prehrambene proizvodnje, ali uz postojanje značajnog vanjsko-trgovinskog deficita. Primjera radi, u 2013. izvoz prehrambenih proizvoda iznosio je 676 milijuna eura, a izvoz pića 102 milijuna eura. Promatrajući razdoblje od 2001. do 2013. udio prehrambene industrije u ukupnom izvozu porastao je sa 6,4 na 8,5 posto, a u tom razdoblju razina izvozne konkurentnosti prehrambenih proizvoda nije se značajnije promijenila. Istodobno

se izvozna konkurentnost pića poboljšala. I dalje su nam najznačajnija izvozna tržišta Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija i Italija, gdje se izvozi 53 posto ukupnog izvoza hrane i pića. U tzv. stare članice EU-a plasiramo 22 posto ukupnog izvoza hrane i pića, a naši glavni vanjsko-trgovinski partneri su Italija, Njemačka i Austri-

ja. U istraživanju je naglašeno kako su se kao nedovoljno iskorišten potencijal pokazale nove članice EU-a, na koje prehrambene tvrtke plasiraju 21 posto svog ukupnog izvoza. Zato je realno očekivati porast ponude na europskom tržištu što bi moglo dovesti do pada cijena određenih izvoznih proizvoda. (S.P.)

Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak prošlog je tjedna predstavio Operativni program kapitalnih ulaganja radi zadržavanja i povećavanja broja zaposlenih, vrijedan 90 milijuna kuna.

Glavni cilj operativnog programa, prema Vrdoljakovim riječima, je rast investicija, povećanje proizvodnje i izvoza, a prije svega povećanje broja radnika.

Za sredstva će se moći natjecati tvrtke s najmanje 10 zaposlenih, registrirane do 1. siječnja 2013. “Želimo da tvrtke kroz naše programe zadrže ili povećaju broj radnika”, naglasio je Vrdoljak.

Maksimalni iznos potpore koju poduzetnik može dobiti za svoj projekt je dva milijuna kuna, a namjera potpora je ulaganje u materijalnu opremu i strojeve, ali i prvi put ulaganje u nematerijalnu

imovinu. Potpora za velike poduzetnike moguća je u visini do 25 posto ukupnih prihvatljivih troškova ulaganja, a za male i srednje poduzetnike do 35 posto. Realizacijom dosadašnjih programa potpora projektima u industriji za 2013. i 2014. godinu, posebice u prerađivačkoj industriji, otvoreno je gotovo 3000 novih radnih mjesta, rekao je ministar. Najavio je i skoro raspisivanje natječaja iz europskih strukturnih fondova po kojem će biti dostupno 334 milijuna eura namijenjenih poslovnom sektoru za aktivnosti, istraživanja i razvoj u industriji. (I.Z.)

Istraživanje PwC Hrvatska

Poduzetništvo u turizmu

Uskoro dokapitalizacija Podravke

Veliko povjerenje čelnika uprava

Iz EU fondova 300 milijuna kuna

Daljnje širenje i investiranje

PwC Hrvatska predstavio je istraživanja o mišljenjima hrvatskih predsjednika uprava za 2015. godinu pod nazivom Growing during disruption – Croatian CEO Survey 2015. “Živimo u vremenima koja su teška, no povjerenje hrvatskih predsjednika uprava je iznenađujuće visoko, uzimajući u obzir trenutačno gospodarsko okruženje. Čak 91 posto predsjednika uprava smatra da će im u idućih 12 mjeseci rasti prihodi” rekao je predsjednik Uprave PwC Hrvatska Hrvoje Zgombić, pojašnjavajući kako je riječ o anketi u ko-

joj je sudjelovalo 30 predsjednika uprava vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Njih 72 posto smatra povećanu konkurenciju trendom koji će najznačajnije utjecati na njihovu industriju u idućih pet godina, neki su svjesni i novih oblika konkurencije, primjerice u bankarstvu gdje su financijski start-upi počeli uzimati udjele bankama. Primjetan je i trend smanjenja pritiska na rezanje troškova, pa predsjednici uprava sada razmišljaju o sposobnostima koje su im potrebne da bi se razlikovali od drugih te o povećanju prihoda pa razmatraju partnerstva te spajanja i preuzimanja. Također, njih 88 posto pri zapošljavanju zahtijeva širi spektar vještina od svojih zaposlenika. Glavnim problemima ocjenjuju fiskalni deficit i eventualno povećanje poreznog opterećenja. (I.G.)

Hrvatskim poduzetnicima koji se bave turističkom djelatnošću, a žele unaprijediti kvalitetu svojih objekata te time postati konkurentniji na tržištu, za obnovu njihovih objekata namijenjeno je 300 milijuna kuna iz fondova Europske unije, najavio je prošli tjedan Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta povodom otvaranja javne rasprave na poziv Podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela.

Taj se natječaj provodi u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. koji se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Poduzetnici tako mogu dobiti od milijun do 10 milijuna kuna, a novac je namijenjen izgradnji i opremanju novih ili obnovu i opremanje postojećih objekata te ulaganja u dodatni sadržaj koji pridonosi produljenju turističke sezone. Ministarstvo turizma raspisalo je, pak, javni poziv za iskaz malih i srednjih poduzetnika za ulaganje u turizam kroz projekte novih ili poboljšanje ponude postojećih kampova, marina i tematskih parkova. Javni poziv otvoren je do 30. lipnja.

(S.P.)

Na prošlotjednoj Glavnoj skupštini dioničara Podravke, donesena je odluka o povećanju temeljnog kapitala, a s time je povezana i odluka o organiziranom radničkom dioničarstvu.

Tako će se izdati novih 1,7 milijuna redovnih dionica po cijeni od 300 kuna. U prvom krugu upisa dionica pravo sudjelovanja imaju samo radnici. Kako je rečeno, ukupno mogu steći najviše do 813.000 dionica što je više od 12 posto tvrtkinog temeljnog kapitala.

Upravo povećanjem temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica, Po-

dravka očekuje prikupiti do 510 milijuna kuna, a ta se sredstva prije svega planiraju koristiti za financiranje akvizicije dionica tvrtke Žito iz Ljubljane. Osim toga, sredstva će se utrošiti za ulaganje u širenje poslovanja na novim tržištima te kao djelomični izvor financiranja izgradnje nove tvornice krutih, polukrutih i tekućih lijekova Belupo.

Time se namjeravaju osigurati dovoljni proizvodni kapaciteti za daljnji rast i razvoj. Kako je rečeno na Glavnoj skupštini Podravke, financiranjem navedenih projekata te izdavanjem novih redovnih dionica umjesto povećanja duga, Grupa Podravka zadržat će zaduženost na niskim razinama što će osloboditi potencijal za financiranje daljnjeg širenja i investiranja u razvoj poslovanja na svim razinama. (S.P.)

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

nam novac iz EU fondova. Dosta nam je seminara, treba nam novac “ Treba za izgradnju putova i pruga. Ako ne možete omogućiti potrebna sredstva, onda recite, pa ćemo ih mi naći. ” Aleksandar Vučić, srpski premijer

Beograd i Tirana u briselskom ogledalu Tešanj najuspješnija općina u BiH Svjetska banka ocijenila je Općinu Tešanj kao jednu od najuspješnijih u BiH i tim povodom snimit će video s ciljem da se predstave rezultati općina, a među njima i primjer Tešnja, kao općina koje su najviše napravile na poboljšanju uvjeta za privlačenje novih investicija. U zadnje dvije godine Tešanj je povećao broj novootvorenih radnih mjesta za gotovo 15 posto, na 1312, a u zadnje četiri godine izvoz im je porastao za gotovo 90 posto, na oko 350 milijuna KM. Veća kontrola hotelijera i ugostitelja Inspektori Kantonalne uprave za inspekcijske poslove provodit će intenzivne inspekcijske nadzore nad radom smještajnih kapaciteta svih kategorija, kao i ostalih ugostiteljskih objekata registriranih na području Kantona Sarajevo. Poseban naglasak u inspekcijskim nadzorima bit će stavljen na legalnost rada, evidenciju noćenja, naplatu i uplatu boravišne takse, kao i izdavanje fiskalnih računa.

Za neizdavanje fiskalnih računa novčane kazne se kreću od 2500 do 20.000 KM. Usvojen okvirni proračun institucija Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument okvirnog proračuna institucija BiH u razdoblju od 2015. do 2017. godine.

Dokumentom se za svaku godinu utvrđuje okvir od 950 milijuna KM i izdvajanje s jedinstvenog računa UINO od 750 milijuna KM. Usvojen je i izvještaj o aktivnostima na realizaciji sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Save kod Svilaja i priključnih graničnih dionica autoceste na koridoru V.c.

Vrijeme je da EU pomogne razvoju Balkana U fokusu srpsko-albanskih razgovora bila je privredna i regionalna suradnja i mogućnosti koje pružaju europski fondovi, pa su se premijeri Vučić i Rama brzo suglasili o nužnosti gradnje autoputa između dviju država kao i regionalne željezničke pruge koju bi financirao EU Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U

Srbiji konačno gospodarstvo dolazi na svoje pa je nedavni, prvi odlazak jednog srpskog premijera nakon 70 godina u Tiranu promatran više iz kuta koristi koje bi srpska privreda mogla imati od ovog posjeta nego što bi mogao značiti početak topljenja višegodišnjeg političkog leda u odnosima dviju zemalja.

Glavna točka spoticanja bilo je i ostalo Kosovo, gdje svatko ostaje na svojim stajalištima, ali očito je da je i po tom pitanju u proteklih godinu dana učinjen velik korak naprijed iniciran, planiran i kontroliran iz Bruxellesa, pa je kao tema bilateralnog susreta srpskog i albanskog premijera Aleksandra Vučića i Edija Rame namjerno bila u drugom planu. Očito je i da je pored svih političkih razlika prvi put uspostavljana institucionalna suradnja privrednika Srbije i Kosova.

Važna je dobra suradnja država regije Dakle u fokusu je bila privredna i regionalna suradnja i mogućnosti koje pružaju europski fondovi, pa su se sugovornici brzo suglasili o nužnosti gradnje autoputa između dviju država kao i regionalne željezničke pruge koju bi, razumije se, financirala Europska unija, kojoj je veoma stalo do smirivanja stanja u ovom dijelu Eu-

rope i razvitka regionalne suradnje.

Robna razmjena Srbije i Albanije koja je prošle godine iznosila 109 miljuna dolara, s velikim suficitom na strani Srbi-

Rama je ocijenio kako je Balkan previše mali da bi se zemlje međusobno natjecale u privlačenju ino investicija je, mogla bi se prema Vučićevu mišljenju povećati u idućih nekoliko godina na pola milijarde dolara što je osvijestilo i najveće skeptike i protivnike povezivanja Beograda i Tirane.

U agendi dvodnevnog posjeta srpskog izaslanstva prvog su dana bili službeni državni susreti, dok je drugog dana održana konferencija pod nazivom Tiranski razgovori 2015., u organizaciji

Bečkog ekonomskog foruma, na kojem su sudjelovali premijeri država regije, Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Zaključeno je kako je dobra suradnja država regije važan faktor bržeg napretka na putu u EU i poboljšanja ekonomskog stanja te da je ubrzanje europskih integracija za sve u regiji jako važno jer regija Balkana je i dalje “ranjiva i suočena s dosta političkih i ekonomskih problema”. U izlaganju na ovom forumu srpski premijer bio je eksplicitan ističući da zemlje regije od EU-a očekuju bolju i veću pomoć, a ako to nije moguće, onda Europa treba reći svima u regiji da se trebaju snalaziti sami.

“Treba nam novac iz EU fondova. Dosta nam je seminara, treba nam novac za izgradnju putova i pruga. Ako ne možete omogućiti potrebna sredstva, onda recite, pa ćemo ih mi naći”, rekao je Vučić. On je poručio da skup

u Tirani predstavlja “krik svih sudionika” i poziv EU i Europskoj komisiji da analiziraju situaciju i na pravi način ocijene kako bi pomogli i bolje i više ovom dijelu Europe.

Vučić je istaknuo kako svi u ovom dijelu Europe, a ponajprije građani, očekuju “nešto opipljivo, neke konkretne rezultate” i od summita o Zapadnom Balkanu koji će se potkraj kolovoza održati u Beču.

Ubrzavanje europskih integracija Prema njegovim riječima, ubrzavanje europskih integracija svih u regiji je jako važno za ovaj dio Europe, jer je regija Balkana i dalje “ranjiva i suočena s dosta političkih i ekonomskih problema”.

I albanski premijer je istaknuo kako očekuje veću pažnju i pomoć EU-a u izgradnju transportnih mreža za povezivanje glavnih gradova i luka. Založivši se za bolju projektnu i infrastruk-

turnu povezanost, Rama je ocijenio kako je Balkan previše mali a da bi se zemlje međusobno natjecale u privlačenju stranih investicija. “Ako se povežemo, ponudimo veće tržište, složenije proizvode iz svih područja, možemo kao regija očekivati veliki boljitak. Pripremili smo tehničke putovnice za zajedničke projekte, a sada je vrijeme da EU pomogne Balkanu da se razvije kao nikada ranije. Dugo se od nas traži da sami sebi postavimo nove izazove, definiramo nove ciljeve, a sada je vrijeme da EU nas pogleda drugačijim očima”, poručio je albanski premijer Bruxellesu. EU, naglasio je, mora razumjeti da, ako unutar Unije postoji zamor od proširenja, u regiji zapadnog Balkana postoji opasnost od nestrpljenja. “Ne smijemo dozvoliti da nestrpljenje bude naš neprijatelj na putu ka zajedničkom cilju, koji je bliži nego ikada”, zaključio je albanski premijer.

23

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 35,5 mlrd €

ukupni prihod 300 najvećih u 2014.

( 781 mil €

*vijesti

njihova lanjska dobit

Slovenskih 300 najvećih

Depresija je prošlost Glavna promjena dogodila se u sektoru proizvodnje u kojem su tvrtke značajno racionalizirale poslovanje. Uočljiv je pad troškova otpisa i korekcija na račun amortizacije. Bilo je i znatno manje ispravaka i otpisa na stavkama financijskih ulaganja, kaže Maria Anselmi, direktorica analitičke tvrtke Bisnode pojačati ulaganja u istraživanje i razvoj, investirati u postojeća i nova tržišta, osuvremeniti proizvodnju, povećati dodanu vrijednost i poboljšati konkurentnost.

Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

P

rvi ešalon slovenskog gospodarstva u koji je iznova rangirano 300 najvećih poduzeća, ostvario je lani s istim brojem zaposlenika (121.175) milijardu eura veći promet i čak devet puta više dobiti nego krizne 2013. godine.

Zbirni podatak o 35,5 milijardi eura prihoda i 781 milijun eura dobiti ispod zaključne crte 300 najvećih, nedvojbeni je znak da se slovensko gospodar-

Na tablici 300 najvećih poduzeća, njih 187 je domaćih, dok su ostala utemeljena na stranom kapitalu.

ljima. Vladina Služba za makroekonomske analize i razvoj jednako kao i krovne službe EK ne dvoje u solidnost razvojnog zamaha. Vjeruju da slovensko gospodarstvo može u 2015. godini nadograditi BDP sa 2,9 posto novog rasta.

stvo izvuklo iz depresije te da nakon sedam kriznih godina bilježi solidne rezultate i to po stopama rasta koje su natprosječne u europskim okvirima. Obje slovenske zbornice, Obrtnička i GZS, oprezno još okolišaju oko objavljenih rezultata tvrdeći da su zasnovani na krhkim teme-

Dobitaška iskaznica Cijeli niz pokazatelja ide u prilog stajalištima domaćeg UMAR-a i analitičkih službi EK-a. U tom pogledu posebno je upečatljiva dobitaška iskaznica. Prošle godine, da bi se ušlo među 50 dobitaški najuspješnijih društava, trebalo je ostvariti najmanje

6,33 milijuna eura dobiti. U 2013. u tu elitu ulazilo se sa 4,87 milijuna eura dobiti. Više dobiti stvorili su u 2013. poduzetnici, a taj primat preuzela su im u 2014. trgovačka društva.

Maria Anselmi, direktorica analitičke tvrtke Bisnode, dala je objašnjenje da se glavna promjena dogodila u sektoru proizvodnje. Bitno su smanjeni troškovi robe, materijala i usluga, što znači da su tvrtke značajno racionalizirale poslovanje. Uočljiv je pad troškova otpisa i korekcija na račun amortizacije. Bilo je i znatno manje ispravaka i otpisa na stavkama financijskih ula-

ganja. “Ako je to znak da se proizvodni sektor očistio od loših ulaganja te da će u budućnosti troškovi otpisa biti stabilni i na niskoj razini, dugoročno to obećava solidnu razinu čiste dobiti”, zaključila je Maria Anselmi. Uočila je sličan trend i u Hrvatskoj gdje također raste dobit uz brojne racionalizacije. Razlika između Slovenije i Hrvatske krije se u zaposlenosti. Hrvatska na istoj razini prihoda i dalje smanjuje zaposlenost dok Slovenija uspijeva održavati dosegnutu razinu. Za stabiliziranje stopa rasta na višoj razini treba učiniti još mnogo toga. Nužno je

Deset tvrtki ostvarilo 100 bodova Na tablici 300 najvećih poduzeća koju je priredilo i prošli tjedan objavilo Delo, njih 187 je domaćih, dok su ostala utemeljena na stranom kapitalu.

Mjereći poduzeća indeksom BSX (indeks čine pokazatelji koji obuhvaćaju sve sudionike u poslovanju jedne tvrtke – vlasnike, zaposlenike, banke, vjerovnike i državu) među 300 najvećih bilo je 10 poduzeća tako uspješnih da su pokupili svih 100 mogućih bodova. Do 97 bodova skupilo je čak 120 poduzeća te ih se smatra vrlo uspješnima, 76 bilo je uspješnih, a 41 poduzeće bilo je prosječno uspješno. Pored dva farmaceuta (Lek i Krka) famoznih 100 bodova s BSX indeksa skupili su još Simobil, Količevo karton, Filc, Dem, Plinovodi, Danfoss Trata i jedino mikropoduzeće među velikima Continental Adria koje se bavi posredništvom u prodaji.

Hrvatski ulagači u Sloveniji Između 300 najvećih poduzeća u Sloveniji gotovo ih je trećina u vlasništvu inozemnog kapitala. Najviše je uspješnih tvrtki s kapitalom iz Austrije i Nizozemske. U tom društvu nisu manje uspješna ni poduzeća vlasnički povezana s ulagačima iz Hrvatske. Droga Ko-

linska kao dio Atlantic Grupe sa 165 milijuna eura prihoda i 9,6 milijuna eura čiste dobiti zauzela je visoko 38. mjesto na tablici 300 najvećih. Podravkino Žito lani je poslovalo samostalno. Na 107 milijuna eura prihoda ostvarilo je 2,3 milijuna eura dobiti. Važno je napomenuti da

Žito ima udjel dugova u ukupnom financiranju samo 32,8 posto što je bolje od Droge Kolinske čiji udjel dugova u financiranju iznosi 56 posto. Mercator je prošlu godinu završio sa 95 milijuna eura gubitka, ali je i dalje najveći poslodavac u Sloveniji. Zapošljava 9797 ljudi. S

ukupno 1471 milijun eura prihoda Mercator drži drugo mjesto na tablici 300 najvećih.

Etablirao se između vodećeg Petrola sa 3327 milijuna eura prihoda i Holdinga Slovenske elektrarne koji u prihodu zaostaje za Mercatorom stotinjak milijuna eura.

Gradnja autoceste Draženci-Gruškovje Konačno su izabrani izvođači radova na 13 kilometara autoceste Draženci-Gruškovje koja neopravdano dugo predstavlja slijepo crijevo Phyrnskog pravca na spoju između Slovenije i Macelja u Hrvatskoj. Prvi dio autoceste, 7,6 kilometara, gradit će za 56,2 milijuna eura konzorcij okupljen oko Pomgrada. Drugi sklop autoceste, ukupno 5,4 kilometara, gradit će sarajevska tvrtka EuroAsfalt za 6,1 milijun eura zajedno s PDV-om.

DUTB zaplijenio dionice Odluku DUTB-a (Društva za upravljanje potraživanjima banaka) da ide u pljenidbu hotela Save Turizma, Istrabenz Turizma i hotela Bernardin, podržavaju ministarstva financija i gospodarstva, a oštro osuđuju tangirani vlasnici, banke i drugi vjerovnici. Najogorčeniji su u Holdingu Sava čiji predstavnici najavljuju bitku svim pravnim sredstvima, dokazujući da je ne-

održiv potez DUTB-a kojim se potraživanje od 40 milijuna eura pokriva zapljenom dionica Save Turizma vrijednima 100 milijuna eura.

Benussi mora platiti 18,5 milijuna eura Silvano Benussi, hrvatski poduzetnik poznat po prodaji teretnih i dostavnih vozila Iveco, mora do sredine lipnja platiti 18,5 milijuna eura, dakle cjelokupni iznos za koji je kupio poslovni kompleks Viatora & Vektora na ljubljanskom Rudniku. Kompleks obuhvaća uz ostalo 23.222 četvorna metra etažne površine raznih objekata i 13.000 četvornih metara parkirališta.

Nakon neuspješnih dražbi koje su trajale dvije godine poslovnu bazu bivšeg logističara u veljači kupio je Silvano Benussi.

24 TURIZAM *vijesti

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 24 sata dnevno

7 dana u tjednu dostupan low-cost prijevoz

( 3 vrste

GoOpti prijevoza

Tranzitni prijevoz između gradova, zračnih i trajektnih luka Jadran: 61,6 milijuna kuna prihoda Crikvenička turistička tvrtka Jadran koja u svom sastavu ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje u prošloj godini je, nakon izlaska tvrtke iz stečajnog postupka, ostvarila 61,6 milijuna kuna prihoda i 2,1 milijun kuna neto dobiti. Ostvareni poslovni rezultat je u skladu s planom tvrtkine uprave i pokazatelj je uspješnog restrukturiranja i stabiliziranja tvrtke koja posluje profitabilno.

D-Marin marine dobile Plave zastave D-Marin marine u Hrvatskoj proteklog tjedna dobile su Plave zastave.

Tako je D-Marin Mandalina u Šibeniku dobila prvu Plavu zastavu dok je isto priznanje dobila i marina D-Marin Dalmacija u Sukošanu, koja je ove godine i dobitnica Zlatne plakete za 15 godina vjernosti programu Plava zastava. D-Marin Mandalina jedina je hrvatska marina za superjahte koja nudi 79 vezova za jahte dužine od 30 do 140 metara te 350 vezova za manje brodove. DMarin Dalmacija jedna je od najvećih marina na hrvatskom Jadranu koja ima 1200 opremljenih vezova u moru te dodatnih 300 na kopnu.

Dan otvorenih podruma u Ludbregu Kako bi se posjetitelji upoznali s vinima ludbreškog kraja te posebice tamošnjeg brendiranog vina Poštenjak, na Ludbreškoj vinskoj cesti 13. lipnja održat će se Dan otvorenih podruma. U tu su manifestaciju uključene vinarije Kežman, Kirić, Makar i Stručić te restorani Črn-Bel i Arabela.

Ove je godine uvedena i tzv. vinska putovnica kojom posjetitelji obilazeći vinske punktove mogu osvojiti nagrade.

Jeftinijim prijevozom do odredišta

Zagrebačka turistička agencija Panturist preuzela je u svibnju prošle godine GoOpti franšizu za tranzitni low-cost prijevoz između gradova i zračnih odnosno trajektnih luka Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U

Europi, ali i u Hrvatskoj sve se više koristi usluga low-cost prijevoza između gradova te zračnih i trajektnih luka.

Ta se usluga prilagođava redu letenja zrakoplova i polaska trajekata, a putni-

Domagoj Rašić kaže kako ih ostvareni rezultati potiču na dodatna ulaganja

rist, kao član međunarodne grupacije Arrica Deutsche Bahn, preuzela je u svibnju prošle godine GoOpti franšizu za tranzitni low-cost prijevoz između gradova, zrakoplovnih i trajektnih luka u Hrvatskoj, ali i za neke gradove u Sloveniji i Italiji.

Putovanja dostupna svima Voditelj projekta GoOpti Hrvatska Zdravko Šimek je rekao kako je tim projektom uspješno povezan Zagreb s Italijom i Slovenijom, dok je putni-

Vrste GoOpti prijevoza U nastojanju da se prilagodi potrebama putnika GoOpti Hrvatska je razvio tri vrste prijevoza: Opti, Fix i VIP. Opti prijevoz je jedinstvena low-cost usluga na redovnim rutama tzv. dijeljeni prijevoz koji spaja putnike sa sličnim vremenom putovanja u istom vozilu. Fix prijevoz je model dijeljenja prijevoza na redovnim rutama s fiksnim vremenom polaska dok je VIP potpuno privatni prijevoz prema želji korisnika, u dogovoreno vrijeme. cima omogućeno jeftinije i dostupnije putovanje između većih gradova, ali i do zračnih luka koje nude velik izbor povoljnih letova u Europi i u svijetu. Go-

cima je na usluzi 24 sata, cijeli tjedan. Cijena prijevoza se ne mijenja nakon potvrđene rezervacije, a prijevoz se realizira bez obzira na to putuje li putnik sam ili prijevoz dijeli s drugima, rečeno je na predstavljanju rezultata prve godine poslovanja GoOpti franšize za Hrvatsku. Naime, zagrebačka turistička agencija Pantu-

Opti Hrvatska tom je uslugom omogućio putovanja u gradove poput Milana, Trsta, Venecije ili Budimpešte. Šimek je istaknuo kako GoOpti od ove godine ima podršku Save Grupe iz Italije te zračnih luka Marko Polo i

Treviso u Veneciji te će tako moći parkirati vozila i na njihovim terminalima, što znači da korisnike mogu prevesti direktno od kuće do terminala gdje ih čeka let, i to bez presjedanja i gubitka vremena. Što je najvažnije, naglasio je Šimek, cijena svih tih usluga je u sklopu predviđenog proračuna za putovanja GoOpti prijevozom.

Govoreći o dosadašnjim poslovnim rezultatima Panturista te planovima za budućnost, Domagoj Rašić iz Panturista je rekao kako ih ostvareni rezultati potiču na dodatna ulaganja u infrastrukturu i kupnju novih vozila. Osim toga, dodao je Rašić, planira se otvaranje novih putničkih relacija prema Italiji, Sloveniji i ostalim zemljama Zapadne Europe, potom prema još nekim odredištima u Hrvatskoj, Srbiji, ali i drugim manjim gradovima koji su lošije povezani s većima.

Kultura u funkciji turizma

Priče i mitovi na LegendFestu Coprnice, čarobnjaci i mitska bića bili su glavna tema kulturno-turističke manifestacije LegendFest, festivala narodnih priča, legendi i mitova Zagrebačke županije koji je u organizaciji Udruge Val kulture i Muzeja Turopolja drugu godinu zaredom održan u starom gradu Lukavcu pokraj Velike Gorice.

Taj jedinstveni festival, koji je prije 10 godina pokrenut u istarskom gradiću Pićanu, temelji se na hrvatskim narodnim predajama.

U sklopu LegendFesta održano je više od 50 izložbi, predstava, glazbenih izvedbi, radionica i predavanja na kojima je sudjelovalo više od stotinu umjetnika. Ove godine prvi je put prikazana izložba najboljih radova učenika osnov-

nih škola Zagrebačke županije na temu coprnica i mitskih bića, organizirana kako bi osnovnoškolci kroz kreativno stvaralaštvo upoznali važnost njegovanja bogate hrvatske nematerijalne baštine, kulture i tradicije. LegendFest je postao dio festivalske platforme Europa za festivale, festivali za Europu (Europe for Festivals, Festivals for Europe - EFFE)

te je dobio oznaku EFFE. Time je prepoznat kao jedan od najboljih europskih festivala posvećen umjetnosti i zajednici. Međunarodni projekt EFFE pokrenula je jedna od najstarijih europskih kulturnih mreža Europska udruga festivala. Nakon Lukavca, LegendFest potkraj srpnja i početkom kolovoza održat će se ponovno u Pićanu. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

zapreke koje koče razvoj sličnih projekata u Hrvatskoj, pa se velik “brojPostoje IT inovatora seli u zemlje koje im omogućavaju potrebnu infrastrukturu.

Jan Jilek, menadžer u DotMetricsu

”

Sustav DotMetrics

Alat za veću vjerodostojnost istraživanja Ciljna skupina korisnika sustava su marketinške agencije koje planiraju oglasne kampanje, ali i srednji i manji oglašivači koji do sada, zbog cijene, nisu mogli koristiti slične alate Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

D

otMetrics prvi je hrvatski Big Data sustav za mjerenje i analizu posjećenosti internetskih stranica. Podaci dobiveni mjerenjem služe kao podloga za kvalitetnije odlučivanje marketinških stručnjaka i agencija o oglašavanju.

Jan Jilek, menadžer u DotMetricsu, kaže nam kako su dosad istraživanja najčešće rađena na uzorku koji je predstavljao populaciju koja se istražuje.

Primjerice, za 1000 osoba iz Hrvatske postavi se nekoliko pitanja, te se na temelju odgovora generira zaključak o razmišljanju cijele populacije.

“DotMetrics je Big Data start-up koji, zahvaljujući algoritmima koje koristimo, umjesto uzoraka prikuplja podatke od svakog pojedinog korisnika hrvatskog interneta, čime se postiže daleko veća točnost i vjerodostojnost istraživanja. Svi prikupljeni podaci za prethodni dan dostupni su odmah idući, što je također nezanemariva prednost ovog sustava”, ističe on.

Tim koji je pokrenuo DotMetrics bavi se oglašavanjem na internetu više od 10 godina. “Nakon godina korištenja postojećih alata, uvidjeli su da nove tehnologije omogućavaju izradu sličnih, ali puno kvalitetnijih alata koji bi svojim korisnicima davali puno više bitnih informacija. Osluškivanjem trži-

šta online oglašavanja zaključili smo kako bi takav proizvod značajno pomogao u kvaliteti izbora pravih internetskih stranica za oglašavanje. Zbog toga smo odlučili napraviti svoju verziju i nakon godinu i pol razvoja nastao je DotMetrics”, napominje on.

Ciljna skupina korisnika sustava su marketinške agencije koje planiraju oglasne kampanje, ali i srednji i manji oglašivači koji do sada, zbog cijene, nisu mogli koristiti slične alate. “DotMetrics želi svoje mogućnosti ponuditi puno širem broju korisnika kako bi se oglasni budžeti, bez obzira na veličinu oglasne kampanje, koristili na što učinkovitiji način”, naglašava Jilek.

Hit u svijetu Projekt je tehnički izuzetno zahtjevan, nastavlja Jilek, i razvija se u tehnologijama u kojima nitko u Hrvatskoj do sada nije radio. Stoga se nikoga nije moglo pitati za savjet. “Sve nove tehnologije koje su primijenjene trebale su se prvo proučiti, naučiti, a nakon toga primijeniti. Obučavali smo i usavršavali vlastite, hrvatske stručnjake za Big Data tehnologije i zadovoljni smo rezultatom, reakcije korisnika su izvrsne, te vjerujemo da će i tržište biti zadovoljno. Big Data je trenutačno hit u svijetu, a Hrvatska već sada ima svog predstavnika.

Uz to, sada imamo stručnjake koji će moći prenijeti svoje znanje drugima

kojih će generirati komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju. S obzirom na to, vrlo brzo ćemo se uhvatiti u koštac s konkurencijom i na drugim tržištima”, ističe.

i tako ubrzati razvoj drugih Big Data projekata u Hrvatskoj”, kaže on dodajući kako u Europi i svijetu još uvijek ima razmjerno malo takvih projekata.

“DotMetrics ima svega nekoliko izravnih konkurenata u svijetu, ali s obzirom na to koje mogućnosti

pruža, vjerujemo da ćemo konkurenciju brzo preteći.

Iako je Big Data relativno novi koncept, svi konkurentski projekti rađeni su s korištenjem relativno starih tehnologija. Korištenje suvremenih tehnologija DotMetricsu pruža dodatne mogućnosti na temelju

Zapreke razvoju Problem Hrvatske je pak malo tržište koje domaćim poduzećima ne može generirati dovoljno velike prihode koji bi im omogućili razvoj vlastitih proizvoda za svjetsko tržište.

“Također, potražnja za kvalitetnim kadrom u svijetu je izuzetno velika, što znači da veliki broj kvalitetnih programera odlazi iz Hrvatske zbog mnogo boljih ponuda nego što im bilo koje hrvatsko poduzeće može ponuditi. S druge strane, hrvatsko školstvo ne proizvodi dovoljno kadra ni kako bi zadovoljilo domaće potrebe. Zanimljiv je podatak da cijena kvalitetnog programera kroz sve ove godine krize nije padala”, naglašava Jilek napominjući kako je država svjesna potencijala, ali je trenutačno okrenuta kratkoročnim ciljevima što onemogućava donošenje kvalitetne strategije razvoja IT tržišta okrenutog prema izvozu. “Ono čega možda najviše nedostaje je državna infrastruktura koja bi poticala rast i

Banke nisu spremne financirati start-upe, za njih je to prevelik rizik, kaže Jan Jilek

ubrzala razvoj inovativnih hrvatskih IT tvrtki. U Hrvatskoj nemamo venture capital fund, fond rizičnog kapitala, koji bi omogućio hrvatskim start-upima dovoljno novca da mogu razviti svoj proizvod i lansirati ga na strana tržišta.

Banke nisu spremne financirati start-upe, za njih je to prevelik rizik. Dakle, da, postoje zapreke koje koče razvoj sličnih projekata u Hrvatskoj, pa se velik broj IT inovatora seli u zemlje koje im omogućavaju potrebnu infrastrukturu”, objašnjava.

Među budućim poslovnim aktivnostima, Jilek ističe nastavak poticanja inovativnog poduzetništva, kako u vlastitim redovima tako i u partnerskim tvrtkama, kao što smo to učinili i s DotMetricsom kojem smo osigurali potrebnu podršku i tehničku ekspertizu za razvoj. “Naš zadatak u InfoDomu je daljnje korištenje znanja koje je nastalo u ovom projektu na budućim Big Data projektima.

U tijeku je još nekoliko inovativnih projekata čije ćemo rezultate ubrzo aktivno početi nuditi na regionalnom tržištu. Tehnologija se ubrzano mijenja, a kako bismo ostali konkurentni, nužno je u stopu pratiti svjetske trendove. Kvalitetno korištenje najnovijih tehnologija, u kombinaciji s inovativnim pristupom te razumijevanjem poslovnih potreba klijenata i tržišta, dokazano daje vrhunske rezultate”, zaključuje Jilek.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Marin Zaninović Ilirski ratovi Školska knjiga

Ova knjiga je svojevrsna kruna Zaninovićeva opsežna životna djela, svojevrsna sinteza o povijesti i arheologiji antičkih ratova na području Hrvatske ali i šire, od Jadrana do Drave i Dunava. To nisu samo ratovi i sukobi već povijest naše stare prošlosti. Knjiga obrađuje vremenski raspon od početka 1. tisućljeća prije Krista do rimskog pokoravanja ilirske zajednice u 1. stoljeću poslije Krista, krajem Batonova ustanka 6.-9. godine. Zaninović je obavio veliki posao prikaza opsežne i složene građe s područja naše zemlje.

Miroslav Krleža Bela, dijete drago Naklada Ljevak

Pisma Bele i Miroslava Krleže, koja su jedno drugome slali od Pariza do Irkutska, čitaju se kao životna priča, ali i kao društveni roman vremena koje traje. Stotinu pisama nastalih između ljeta 1918. i proljeća 1981. kronološki sabranih u ovome izdanju nije samo epistolarna rekonstrukcija romanse, već u određenom smislu i krležološki obrat. Naime, priređivač Vlaho Bogišić, leksikograf i pisac, u Bilješkama i Rječniku imena prepisci Krležinih daje neophodni interpretativni okvir, s nizom novih i nepoznatih pojedinosti.

Goran Samardžić ZIMSKI ZAGRLJAJI V.B.Z.

Beograd, Sarajevo, Zagreb, rat, razvod, napuštanje obitelji, čežnja za djecom, pisanje, sjećanje na djetinjstvo, zaljubljivanje, seks, starenje... to su koordinate u kojima se kreće nova Samardžićeva zbirka priča. Autobiografski konotirane (glavni junak gotovo svih priča je Goran Samardžić), ove se priče stalno vraćaju na čvorna mjesta autorova života. Direktne i nemilosrdne, napisane bez viškova, bez uljepšavanja, često nježne, ali ponekad i brutalne, one vam istodobno izbijaju zrak iz pluća i razvlače usta u osmijeh.

Francesco Piccolo Želim biti kao drugi HENA COM

Riječ je o romanu prožetom esejističkim dionicama u kojemu autor pripovijeda o vlastitome životu istodobno donoseći panoramski prikaz političkih i ekonomsko-socijalnih promjena koje je Italija proživjela od 1970-ih pa do 2013. Rekonstruirajući svoj životni put Piccolo piše i o široj društvenoj zajednici, podsjećajući nas da smo žrtve i pokusni kunići različitih, mahom nedovoljno dobro osmišljenih eksperimenata u koristoljubljem vođenim političkim kuhinjama. Roman upozorava da nam politika kroji sudbine i mistifikacijama puni glave.

Conn Iggulden Vuk sa stepe Znanje

Temudžin, drugi sin kana plemena Vukova, imao je 11 godina kad mu je otac ubijen. Njegova obitelj prognana je iz plemena i ostavljena da umre u surovoj mongolskoj stepi. No, Temudžin je preživio i naučio kako svladati prirodu i boriti se protiv neprijatelja. Jednom čovjeku, jednoj maloj obitelji bez plemena, neprestano je prijetila opasnost. Ali on je oko sebe okupio izopćenike i dao im novi plemenski identitet. Kad mu je bilo najteže, sanjao je o ujedinjenju zaraćenih plemena i stvaranju srebrnog naroda. On će postati Džingis, kan mora trave.

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr.

Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Kamen

Magma International, Istan­ bul, www.magmaexim.com.

Tvrtka se bavi izvozom i trgovinom mramora, granita i ostalog prirodnog kamenja iz najkvalitetnijih rudnika Turske i svijeta.

Kontakt: Muamer Ramovic - +90537 218 7016, muamer@magmaexim. com.

Trgovinsko posredovanje

Sinograf, Torun, www.sinograf.com. Tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi tehničke materijale za široku upotrebu u industriji (kemijskoj, petrokemijskoj, metalurškoj...).

Nude grafit, PTFE i izolacijske materijale za postojeće partnere u Poljskoj, Njemačkoj, Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Češkoj Re-

publici, a glavni proizvodi su: brtve, izolacijski materijal za visoke temperature, PTFE oblici, grafitne elektrode i drugo.

Kontakt: Dorota Motyl, motyl@sinograf.com.

Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe.

Kontakt: Božidar Markuš, m a r k u s @ k o m i c r o . h r, +385 1 2404 409.

Papirnate čaše i tanjuri

Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura. Od 1995. nudimo proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. Koristimo najkvalitetniji ekološki papir u proizvodnji naših proizvoda. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

Usluga poslovnog vođenja knjiga

Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@ provizija.hr, + 385 1 3843 816.

Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg.

U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da uvijek može jamčiti kvalitetu proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030 6577-115.

Elektrooprema za dizala

MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala.

Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, +385 1 6548 085.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Auto gume i vulkanizerske usluge

Hrvatske ceste nabavljaju auto gume i vulkanizerske usluge. Procijenjena vrijednost nabave je 580.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Usluge čišćenja

Zoološki vrt grada Zagreba nabavlja usluge dnevnog i periodičnog čišćenja i pranja poslovnog prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 290.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. lipnja.

Vozila

Zračna luka Split nabavlja vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. lipnja. Školski namještaj

Primorsko-goranska županija nabavlja školski

namještaj za osnovne i srednje škole. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 485.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

Avio karte

Ministarstvo sigurnosti, Granična policija nabavlja avio karte za službena putovanja. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

Patronažna vozila

Dom zdravlja Zagrebačke županije nabavlja patronažna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 300.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

Poljoprivredna mehanizacija i plastenici

Grad Prijedor nabavlja poljoprivrednu mehanizaciju i plastenike. Rok dostave ponuda je 22. lipnja.

IT oprema

Merkantilni kukuruz u zrnu

Ministarstvo gospodarstva nabavlja merkantilni kukuruz u zrnu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,4 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 3. studenoga.

Regija Mobilni terminalni uređaji

BH Telecom nabavlja mobilne terminalne uređaje. Rok dostave ponuda je 23. lipnja.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH nabavlja IT opremu. Rok dostave ponuda je 17. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Sajamski vodič

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

MESAP 2015

Prodaju se stolarska radionica, kotlovnica, sušara i skladišni prostor Kuća, ukupne površine 984 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,82 milijuna kuna, nalazi se u Svetoj Nedelji u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 10. lipnja u 13.30 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička br. 2, Samobor, sudnica br. 14/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća i dvorište, ukupne površine 575,46 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 316.602 kune, nalazi se u naselju Zasadbreg, Općina Sveti Juraj na Bregu u Međimurskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba 24. Prodaje se suvlasnički dio nekretnine u suvlasništvu ovršenice u polovini dijela.

Stolarska radionica, kotlovnica, sušara, otkriveni i natkriveni skladišni prostor i dvorište, ukupne površine 2884,48 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4,79 milijuna kuna, nalazi se na adresi Martinečka 83 u Zlataru, Krapinsko-zagorska županija, prodaje se na dražbi 11. lipnja u 8.30 sati, na Općinskom sudu u Zlataru, II. kat, sudnica broj 2, soba 204.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 4595 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 4028 kuna, nalazi se u naselju Vrbanja u Vuko-

varsko-srijemskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, Veliki kraj 48, soba broj 11. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 14.072 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,72 milijuna kuna, nalazi se u naselju Šemovec, Općina Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 107/I. Nekretnina se ne može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 49 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 280.000 kuna, nalazi se u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranice, livade, pašnjak i vinograd, ukupne površine 12.052,21 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 88.598,37 kuna, nalazi se u Krapini u Krapinsko-zagorskoj županiji, prodaje se na dražbi 11. lipnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Krapini, Trg dr. M.D. Grmeka 1, Krapina. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi

10 posto od utvrđene vrijednosti.

Oranica, ukupne površine 11.642,16 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 12.000 kuna, nalazi se u Općini Severin u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, J. Jelačića 3, soba br. 23/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 46,8 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 233.468 kuna nalazi se u ulici Frane Krste Frankopana 2 u Karlovcu, prodaje se na dražbi 11. lipnja u 8.45 sati na Općinskom sudu u Karlovcu, soba br.

129/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 604 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 662.694 kune, nalazi se u Koprivnici, prodaje se na dražbi 12. lipnja u 12.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici, soba br. 22/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 449 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 251.012 kuna, nalazi se u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 15. lipnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba br. 2. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti.

Međunarodni sajam poduzetništva od 12. do 14. lipnja, Nedelišće Međunarodni sajam poduzetništva MESAP 2015 središnji je poslovni događaj za poduzetnike i obrtnike u široj regiji koja, uz Hrvatsku, obuhvaća Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Njemačku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Italiju. U okviru MESAP-a 2015 organizirani su 17. međunarodni sajam poduzetništva i 13. sajam vina i vinarske opreme te 13. stočarska izložba Međimurske županije. Sastavni dio sajamskih događanja su i različiti kulturno-zabavni sadržaji popraćeni bogatom gastronomskom ponudom.

Vineexpo Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića od 14. do 18. lipnja, Bordeaux Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića Vinexpo vodeći je svjetski sajam vina. Na njemu nastupa oko 2500 izlagača, a posjetom od oko 45.000 profesionalnih posjetitelja, od kojih je više od polovine stranih, taj je sajam vodeći svjetski skup vinskog poslovnog svijeta. Na zajedničkom nacionalnom štandu nastupit će pet hrvatskih tvrtki: Badel 1862, Vinogradarstvo i vinarstvo – Krauthaker, Divine, Veralda i Agrokor.

GIFA Specijalizirani sajam ljevarstva od 16. do 20 lipnja, Düsseldorf Sajam GIFA najveći je specijalizirani europski sajam iz područja ljevarstva koji se održava svake četiri godine. Istodobno uz GIFU održavaju se još tri sajamske priredbe – Newcast, Metec i Thermprocess. Na sajmu Newcast izlažu se odljevci od sivog, nodularnog i čeličnog lijeva i obojenih metala. Sajam Thermprocess predstavlja industrijske peći za termičku obradu, komponente i opremu, te toplinske izolacije, a priredba Metec okuplja proizvođače i distributere postrojenja za primarnu preradu metala, peći, valjaonica i opreme za zaštitu okoliša.

IFSEC International Specijalizirani sajam za sigurnost i zaštitu od požara od 16. do 18. lipnja, London IFSEC International jedan je od najvažnijih sajmova za poslovnu sigurnost i zaštitu od požara. Izložba postavlja nove standarde sigurnosti za budućnost. Sajam okuplja izlagače i stručnjake za sigurnost iz cijeloga svijeta. Svi posjetitelji sajma dobit će sve informacije o novitetima u sektoru sigurnosti, zaštite od požara, energetske učinkovitosti i energije, te zaštiti okoliša.

Festival sira Međunarodni festival sira 19. lipnja, Drniš Međunarodni festival sira je najveća sajamska priredba iz područja sirarske proizvodnje na ovom području, a kontinuirano se održava od 2010. godine.

Na osnovi dosadašnjeg pozitivnog iskustva nastavlja se i ove godine promocija s posebnim naglaskom na autohtone sireve, a u cilju pozicioniranja na tržištu. Sajam se održava na prostoru od 500 četvornih metara, a sudjeluju proizvođači iz Hrvatske i regije.

Podatke sakupili:

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 25. do 31. svibnja ukupno je bilo 168 stečajnih postupaka, samo jedan postupak više od prethodnog tjedna. Najviše je bilo skraćenih stečajnih postupaka (30 početaka). U predstečajnoj nagodbi je uloženo 28 prijedloga. Izbrisana su 73 subjekta, dok su s likvidacijom započela 43 subjekta. Osnovana su 252 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (95), zatim Split (37), na Trgovačkom sudu Rijeka registrirana su 24 nova trgovačka društva, a slijedi ga Osijek sa 23 novoosnovana poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (142), te 110 d.o.o.-a.

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( 305 mlrd $

investicija privukla Europa u 2014.

Istraživanje Ernst & Younga

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

18 10 2 6 54 30 24 8 8 88 28 10 13 13 24

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

73 73 43 43 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

252 110 142 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

12 3 4 23 11 24 0

REJTING TJEDNA

PEVEC d.d.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

11 37 7 16 9 95

Hrvatska najprivlačnija investitorima iz Njemačke i SAD-a Hrvatska se na listi europskih zemalja nalazi na 32. mjestu s ukupno 13 projekata. Ostvarenim investicijama otvoreno je 780 radnih mjesta što je pozicioniralo Hrvatsku na 27. mjesto

R

evizorsko - konzultantska tvrtka Ernst & Young (EY) predstavila je godišnje istraživanje o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja u 2014. godini. Prema istraživanju, Europa je s ukupno privučenih 305 milijardi dolara investicija ostvarila rast od 36 posto u odnosu na 2013., čime je ostvarila najveći rast na globalnoj razini. Ukupno 43 europske države obuhvaćene istraživanjem privukle su 4341 investiciju, što je rast od 10 posto u odnosu na godinu ranije. Te investicije osigurale su i otvaranje 185.583 novih radnih mjesta.

Hrvatska se na listi europskih zemalja nalazi na 32. mjestu s ukupno 13 projekata, što je blagi pad u odnosu na 2013. godinu (15 projekata). Nešto je

povoljnija slika kad je riječ o novim radnim mjestima. Ostvarenim investicijama otvoreno je 780

tiri), prodaje i marketinga (četiri), istraživanja i razvoja (dvije), usluga poslovne podrške (dvije) te logistike.

Vrijeme je da Hrvatska uspostavi takve programe kojima bi privukla investicije, smatra Tauno Olju iz EY-a

Dobri izgledi za poboljšanje pozicije “Hrvatska ima dobre izglede poboljšati svoju poziciju u pogledu izravnih stranih ulaganja s obzirom na to da investitori općenito imaju više povjerenja u investicijske projekte u Europi. Prema istraživanju, najveći udio investicija u Hrvatskoj dolazi iz Njemačke i SADa te iako su investicije još uvijek na relativno niskoj razini, ulaganja iz obje zemlje značajno su se povećala, što je dobar pokazatelj drugim potencijalnim investitorima”, ocijenio je Tauno Olju, izvršni direktor u Odjelu savjetovanja u EY-u Hrvatska.

radnih mjesta što je rast od 88 posto u odnosu na prethodnu godinu (415), čime je Hrvatska zauzela 27. mjesto. Hrvatska je bila najprivlačnija njemačkim investitorima te onima iz SAD-a, koji su zajedno zaslužni za više od polovine provedenih investicijskih projekata na hrvatskom tržištu. Investicije su zabilježene u području proizvodnje (če-

Više od polovine, točnije 52 posto projekata te 30 posto novih radnih mjesta stvorenih investicijama u Europi, ostvarili su gospodarski divovi Velika Britanija sa 887 projekata, Njemačka sa 763 te Francuska sa 608 pojedinačnih investicija. “Velika Britanija, koja je kontinuirano na vrhu ljestvice izravnih stranih ulaganja, uspješno iskorištava dobro financirane vladine programe za privlačenje novih investicija. Vrijeme je i da Hrvatska uspostavi takve programe kojima bi privukla investicije. Trenutačni proračun i ljudski resursi alocirani u ove svrhe nisu dovoljni, stoga Hrvatska ne može u potpunosti iskoristiti mogućnosti povoljnijeg investicijskog okruženja u Europi”, dodao je Olju.

29

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

( oko 14 mlrd funti prihodi BAT-a u 2014.

( 1,37 mlrd kn lanjski prihodi TDR-a

Duhanski biznis

Pola milijarde eura za TDR Novi se vlasnik British American Tobacco obvezuje zadržati proizvodnju u Kanfanaru najmanje pet godina od trenutka preuzimanja, te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

N

akon višemjesečnih pregovora, British American Tobacco (BAT) preuzima Tvornicu duhana Rovinj (TDR).

Naime, predsjednik Uprave TDR-a, ujedno i član Uprave Adris Grupe, Mato Zadro i predstavnici BAT-a potpisali su u Londonu kupoprodajni ugovor kojim ova svjetska duhanska kompanija postaje vlasnik TDR-a i tvrtki u sastavu Adrisove duhanske strateške poslovne jedinice – Istragrafike, Hrvatskih duhana te maloprodajnih lanaca iNovina i Oprese (distributer u BiH).

Zanimljivo je istaknuti kako je TDR tako BATu prodao i svoj udjel od 25,86 posto u Tisku, koji

je u većinskom vlasništvu Agrokora. Transakcija, nakon odbitka obveza TDR-a, iznosi 505 milijuna eura (oko 3,84 milijarde kuna).

Kako stoji u ugovoru, novi se vlasnik obvezuje zadržati proizvodnju

Preuzimanje TDR-a znači povratak BAT-a u Hrvatsku koju je napustio 2005. godine u Kanfanaru najmanje pet godina od trenutka preuzimanja, te osigurati dodatnih 50 milijuna eura u slučaju prijevremenog zatvaranja tvornice, priopćeno je iz Adris Grupe.

“Zadovoljni smo postignutim omjerom vrednovanja TDR-a i zaštite naših radnika. No, sma-

tram iznimno važnom činjenicu da je ugledna kompanija prepoznala dodatnu vrijednost u našem integriranom poslovnom modelu koji uključuje otkup i preradu duhana, proizvodnju cigareta, ambalaže, distribuciju i maloprodaju. Za sve nas, važno je da će proi-

zvodnja u Kanfanaru biti nastavljena i da će radna mjesta biti sačuvana”, kazao je predsjednik Uprave TDR-a Mato Zadro.

Novi korak Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić, smatra kako je BAT-ovo

preuzimanje TDR-a dobra vijest za Hrvatsku, za Tvornicu duhana Rovinj i, naravno, za vlasnike Adris Grupe. “Ne znam detalje ugovora, ali poznavajući Upravu Adrisa i njihove namjere u prodaji TDR-a, to je, uvjeren sam, novi korak u razvoju TDR-a, tako da će to biti

dobro i za radnike u Hrvatskoj, i za razvoj same industrije, i za naše proizvođače duhana”, rekao je Majetić. Važno je naglasiti kako preuzimanje TDRa ujedno znači i povratak BAT-a u Hrvatsku koju je napustio 2005. godine.

Prihodi BAT-a u 2014. godini iznosili su nešto manje od 14 milijardi funti. BAT je prodao oko 670 milijardi cigareta lani.

Ukupni prihodi TDR-a pak iznosili su 1,37 milijardi kuna, a ta je tvrtka u 2014. prodala 8,7 milijardi cigareta.

U skladu sa zaključcima Glavne skupštine Adris Grupe, održane 20. siječnja, dioničari - kojima Nadzorni odbor i Uprava preporučuju prihvaćanje ovog ugovora na sjednici 14. srpnja donijet će konačnu odluku o ovoj transakciji.

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Nema traga oporavku kreditne aktivnosti U travnju su se kućanstva razdužila za 650 milijuna kuna, sektor trgovačkih društava za 659 milijuna kuna, a sektor države za 512,6 milijuna kuna S prestankom efekta snažne aprecijacije švicarskog franka prema kuni te bez većeg zaduživanja države prestao je i nominalni rast ukupne vrijednosti kreditnog portfelja banaka.

Naime, u siječnju je tečaj franka prema kuni naglo porastao (15 posto na mjesečnoj i 17,6 posto na godišnjoj razini), što je trenutačno podiglo nominalnu vrijednost kreditnog portfelja poslovnih banaka izraženog u ku-

nama za znatnih 4,5 milijardi kuna, a u veljači je zabilježen snažni rast zaduženja sektora države (za 1,8 milijardi kuna).

Kako se na temelju tih dvaju činitelja u siječnju i veljači realizirao mjesečni rast ukupnoga kreditnog portfelja poslovnih banaka izraženog u kunama, tako se i s prestankom njihova djelovanja ponovno počeo realizirati pad vrijednosti kredita, što pokazuje da oporavku kreditne aktivnosti nema traga.

Tako je u travnju ukupna kreditna zaduženost kod poslovnih banaka pala za 0,6 posto ili za 1,7 milijardi kuna, i to u okolno-

stima mjesečnog pada tečaja i švicarskog franka i eura, navodi se u komentaru Hrvatske gospodarske komore. Tako se sektor kućanstava razdužio za 650 milijuna kuna, sektor trgovačkih društava za 659 milijuna kuna, a sektor države za 512,6 milijuna kuna.

Smanjenje kreditnog portfelja Pri godišnjim usporedbama ostaje efekt znatnog rasta tečaja švicarskog

franka (u travnju je švicarski franak bio 16 posto jači prema kuni nego lanjskoga travnja) pa je pozitivna godišnja stopa rasta (0,8 posto) zadržana u slučaju sektora stanovništva (koje je najviše izloženo ovoj valuti), iako je bila manja nego prethodna tri mjeseca. No, to nije dovoljno snažno da bi istodobno podržalo i rast vrijednosti ukupnoga kreditnog portfelja banaka te ona posljednja dva mjeseca pada (u travnju -1,1

posto). U slučaju sektora trgovačkih društava, godišnji pad nije samo zadržan nego je i produbljen (-2,9 posto), dok je u slučaju države zabilježen prvi godišnji pad (-1,1 posto) nakon tri mjeseca rasta. “U okolnostima loših tržišnih fundamenata za koje ocjenjujemo kako se znatnije neće oporaviti u kraćem roku, ne očekujemo oporavak kreditne aktivnosti poslovnih banaka u ovoj godini”, zaključuju analitičari HGK.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3880, 8. lipnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Nepromijenjen odnos ponude i potražnje novca Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

S

početkom mjeseca lipnja i u skraćenom radnom tjednu, kretanja na novčanom tržištu su jednaka onima iz prethodnog razdoblja. Iako je potkraj svibnja, zbog obveza prema državi domaćeg korporativnog sektora, u sustavu došlo do smanjenja likvidnosti za otprilike 1,5 milijardi kuna, odnos ponude i potražnje novca nije se promijenio.

Potražnja za kratkoročnim pozajmicama i dalje je krajnje skromna, kao i opseg trgovanja, a kamatne stope iznimno povoljne.

Potražnja

u mil. kn

Promet

Ponuda

1,0

250

0,8

200 0,6 150 0,4 100 0,2

50 0

1.6.2015.

2.6.2015.

Prošli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Poziv na aukciju bio je samo za kunske trezorske zapise. Upisani su trezorski zapisi samo s rokom dospijeća od 364 dana. Planirani iznos iz-

0

3.6.2015.

danja bio je 860 milijuna kuna iako je na dospijeću bilo 1,318 milijardi kuna. Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 1,366 milijardi kuna, a Ministarstvo je prihvatilo sav ponuđeni iznos.

Nakon izdanja tih trezor-

ponedjeljak

utorak

srijeda

skih zapisa saldo upisanih trezorskih zapisa povećao se za 48 milijuna kuna. Prinos na zapise nije se mijenjao i iznosi 1,5 posto.

Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavilo je za 9. lipnja. Jed-

početka toga tjedna oslabjela neznatnih 0,02 posto prema euru. Srednji tečaj eura potkraj

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,299481

CAD

kanadski dolar

5,470938

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7,282838

GBP

britanska funta

10,407485

USD

američki dolar

6,812597

EUR

euro

7,575608

EUR

5,478455

2.6.

posto, pa je njegova vrijednost iznosila 6,812597 kune. Švicarski franak je proteklog tjedna također pao, i to za 0,7 posto na 7,282838 kuna.

prošlog tjedna iznosio je 7,575608 kuna. Srednji tečaj američkog dolara zabilježio je pad za 1,8 7.585

primjena od 4. lipnja 2015. 1.6.

Izvor: HNB

USD

6.98

CHF

7.34

7.580

6.94

7.32

7.575

6.90

7.30

7.570

6.86

7.28

7.565

6.82

7.26

7.560

6.78

7.24

3.6.

1.6.

2.6.

3.6.

1.6.

2.6.

3.6.

Iako je euro početkom prošlog tjedna dobivao na vrijednosti, taj je uspon sredinom tjedna zaustavljen jer je među ulagačima na europskim burzama

prevladao oprez oko visine tečaja eura. No, ipak je ulagače ohrabrila vijest da su se predstavnici Europske središnje banke (ECB), Europske komisije

i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) usuglasili oko uvjeta sporazuma s Grčkom. Naime, prijedlog je da se Grčkoj odobri nova financijska pomoć,

7000

18050

5090

18040

Dow Jones

5086

6960

18030

5082

6940

18020

5078

18010

6920

1.6.

5080 5064

2.6.

3.6.

5070 1.6.

11500

CAC40

11460

2.6.

3.6.

1.6.

20650

DAX

20610

5048

11420

20570

5032

11380

20530

5016

11340

20490

5000

11300

20450

1.6.

2.6.

3.6.

NASDAQ

5074

18000

6900

1.6.

Mirex neznatno pao Mirex B, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova proteklog tjedna pala je neznatnih 0,004 posto. Tako je Mirex B potkraj prošlog tjedna iznosio 216,1993 boda. Vrijednost Mirexa A bila je 111,4120 bodova, a Mirexa C 106,3216 bodova.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,4%

0,4%

0,0%

0,3%

-0,4%

0,2%

-0,8%

0,1%

-0,12%

0,0% 2.5.

12.5.

23.5.

2.6.

datum

27.5. 28.5. 29.5. 30.5. 31.5. 1.6. 2.6.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Oprezno trgovanje na svjetskim burzama

FTSE 100

petak

nak raspored aukcija bio je i prošle godine kada su u lipnju održane dvije aukcije i to u prvoj polovini mjeseca.

Sudionicima s viškom likvidnosti odgovaralo bi redovito tjedno održavanje aukcija jer

fond

Međunarodno tržište kapitala

6980

četvrtak

Mirovinski fondovi

Kuna neznatno oslabjela prema euru

valuta

1. 6. - 3. 6. 2015.

25. 5. - 29. 5. 2015.

u%

300

Hrvatsko devizno tržište

Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu s

bi im bilo značajno olakšano poslovanje. Kraj razdoblja obvezne pričuve depozitnih institucija protječe bez ikakve napetosti, jer sudionici, zahvaljujući obilnoj likvidnosti, s lakoćom održavaju potrebne razine svojih računa.

Iako ovoga tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, ono neće imati nikakav utjecaj na kretanja na novčanom tržištu. Do daljnjega nema naznaka novim događajima koji bi potaknuli živost i napetost u odnosima ponude i potražnje ili da bi imali utjecaj na visinu kamatne stope.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

2.6.

3.6.

2.6.

3.6.

NIKKEI 225

1.6.

2.6.

3.6.

ali ta bi država zauzvrat trebala provesti niz nužnih gospodarskih reformi.

Sredinom proteklog tjedna na Wall Streetu su cijene dionica blago pale jer su i tamošnji ulagači poslovali oprezno zbog slabosti američkog gospodarstva i rizika od povećanja ključnih kamata Američke središnje banke (FED). Pritom su najviše pale cijene dionica u uslužnom sektoru jer su porasli prinosi na državne obveznice. Na azijskim burzama se također trgovalo oprezno jer su visoki prinosi na obveznice smanjivali privlačnost dionica.

kategorija A MIREX A

02.06.

111,41200

0,0060

6,51

AZ - A

02.06.

110,40310

0,0530

6,09

Erste Plavi - A

02.06.

110,68100

-0,1560

5,25

PBZ CO - A

02.06.

113,83940

0,2217

7,00

Raiffeisen OMF - A

02.06.

112,31610

-0,1014

7,61

kategorija B MIREX B

02.06.

216,19930

-0,0222

5,10

AZ - B

02.06.

220,66550

-0,0184

4,77

Erste Plavi - B

02.06.

220,33220

0,0029

4,83

PBZ CO - B

02.06.

198,57510

-0,0349

5,73

Raiffeisen OMF - B

02.06.

217,92290

-0,0331

5,40

3,28

kategorija C MIREX C

02.06.

106,32160

-0,0182

AZ - C

02.06.

103,95420

-0,0136

2,15

Erste Plavi - C

02.06.

106,05330

-0,0825

2,73

PBZ CO - C

02.06.

106,27440

-0,0101

3,19

Raiffeisen OMF - C

02.06.

109,07190

-0,0120

4,68

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

02.06.

209,70820

-0,0304

5,17

AZ Profit

02.06.

248,21280

0,0278

5,12

Croatia osiguranje

02.06.

151,47570

0,0295

3,13

AZ Benefit

02.06.

227,61730

-0,0590

4,09

Erste Plavi Expert

02.06.

181,23760

-0,1733

4,50

Erste Plavi Protect

02.06.

178,15590

-0,1072

1,54

31

www.privredni.hr Broj 3880, 8. lipnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 649.607.450,98 kn

Indeksi u plusu, dobitnik Dalekovod ki promet iznosio 44 milijuna kuna tj. 10 posto manje nego u tjednu ranije. Deset najlikvidnijih dionica sakupilo je 41 milijun kuna prometa što predstavlja čak 94 posto ukupnog tjednog prome-

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u proteklom skraćenom tjednu pala, te je redovni dioničTop 10 po prometu

tjedna promjena

Adris grupa d.d. - (povl.)

Adris grupa d.d. - (red.)

HT d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Ina d.d.

Dalekovod d.d.

Končar - elektroindustrija d.d.

Ledo d.d.

Končar - transformatori d.d.

Kraš d.d.

+1,77% +0,21% +1,32% -0,08% -0,87% +6,18% -0,91% -0,60% -0,88% +1,20%

zadnja cijena 371,46 476,00 156,03 1.289,00 3.420,00 18,20 669,00 8.151,00 1.130,00 420,00

promet 17.454.081,49 10.057.552,09 4.818.107,44 2.691.844,86 1.334.193,74 1.075.844,76 1.062.980,93 951.151,00 885.100,00 741.922,01

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 43.691.883,41 kn

ta. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +6,18 posto do -0,91 posto. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za 0,24 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI (nafta) short 9 Turbos E. B. F. short F Turbos DAX short I Turbos H. HUB N. GAS short 7 Turbos DAX short K Turbos E-mini S&P 500 short 8 Turbos H. HUB N. GAS short 8 Tisak d.d.

Slatinska banka d.d.

Jadroplov d.d.

posto te je tjedan završio na 1.733,51 bodova. Crobex10 je porastao za 0,32 posto na 1.018,60 bodova.

Kod sektorskih indeksa CROBEXtransport porastao je za 1,99 posto, dok najveći pad bilježi CRO-

tjedna promjena +179,81% +66,76% +28,86% +23,39% +21,34% +20,39% +19,32% +14,35% +13,64% +12,42%

zadnja cijena 238,40 57,70 98,45 14,14 58,00 7,44 10,50 192,17 66,00 45,00

promet 953,60 2.947,00 49.225,00 70,70 100.079,80 726,64 84,00 214.323,21 50.343,41 28.522,93

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 37, a samo ih je pet ostvarilo rast veći od jedan posto.

Ukupno je 41 fond tjedan završio u crvenom, a njih 11 pali su više od jedan posto. Promatrano od početka godine kod fondova prevladavaju pozitivni tjedni rezultati. Nai-

me, od ukupno 22 tjedna, 16 je bilo pozitivnih.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički i jedan obveznički fond.

Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,79 do -5,02 posto. U proteklom je tjednu od 30 dioničkih fondova njih 13 poraslo. Najviše je vrijed-

nost uvećana indeksnom fondu CROBEX10 koji je ostvario tjedni rast od 1,79 posto. Portfelj fonda CROBEX10 sastavljen je od 10 najlikvidnijih dionica sa Zagrebačke burze. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi NETA US Algorithm s tjednim rastom od 1,66 posto te ZB aktiv koji je porastao za 1,26 posto.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,7437 11,4709 152,4364 181,6344 88,7669 15,3975 130,2421 10,4409 97,4357 83,0300 109,7495 112,1273 89,0451 53,7752 8,2091 16,4866 6,1381 39,3718 108,8085 599,9316 93,2096 82,5600 185,8136 71,9160 87,0482 98,5849 9,9403 104,5975 121,3500 138,8529

0,96 -0,58 -0,95 0,27 0,67 -0,01 -1,13 0,44 -0,05 -0,05 0,36 1,26 0,68 -5,02 -3,22 -0,13 -2,87 1,09 -0,92 0,66 -0,23 0,35 1,66 0,39 -3,83 1,79 -0,36 -2,51 -0,06 -0,17

€ € € € €

103,5500 101,1093 101,7220 102,5635 102,5433

0,11 -1,24 -1,30 -1,09 -1,13

€ € € kn

157,4690 14,8263 12,9436 115,1198

-0,26 -1,23 -0,66 0,55

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

Ilirika Azijski tigar bilježi najveći tjedni pad od 5,02 posto, a slijedi Ilirika BRIC s padom od 3,83 posto i PBZ I-Stock s padom od 3,22 posto.

Od pet posebnih fondova samo je Raiffeisen zaštićena glavnica zabilježio rast i to 0,11 posto dok najveći pad bilježi ZB Future 2030 - 1,30 posto.

(I.L.) od 26. 5. 2015 do 2. 6. 2015. godine

Vrijednost udjela

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced

zadnja vrijednost 1.733,5100 1.018,6000 107,6394 143,8312

BEXnutris s tjednim minusom od 0,21 posto. Obveznički indeks CROBIS je umanjen za 0,10 posto, 10 dionica s najvećim padom cijene

a CROBIStr za 0,01 posto.

Dobitnik tjedna je Dalekovod s prometom od 1,1 milijun kuna.

tjedna promjena

Turbos E. B. F. long 7 Turbos DAX long G Turbos WTI (nafta) short B Turbos E. B. F. Long 6 Končar - elek. ap. sred. nap. d.d.

Turbos DAX long K Turbos DAX long L Vupik d.d.

Turbos DAX long E Imunološki zavod d.d.

tjedna promjena +0,24% +0,32% -0,10% -0,01%

-21,97% -19,39% -17,49% -15,74% -15,04% -8,89% -7,30% -6,72% -6,62% -6,10%

zadnja cijena 47,60 206,20 98,60 58,90 1.230,15 92,20 59,05 61,10 239,90 77,00

promet 1.048,40 2.062,00 197,20 1.182,90 35.845,03 24.188,60 270.271,20 58.765,73 3.898,40 32.895,21

*vijesti

Loš tjedan za fondove

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) HPB Global OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid

kn kn kn kn € € € € € €

87,6033 107,5500 9,1774 150,0207 107,5437 103,3600 105,1959 103,2100 102,4400 100,9700

*Tjedna promjena [%] 0,33 1,60 -0,13 0,38 -0,61 -0,79 -0,42 -0,60 -0,50 -0,37

€ € € € kn € kn € €

184,7414 13,9219 169,2500 123,5883 198,0759 151,0988 81,7242 112,4100 101,8100

-0,50 -0,73 -0,21 -0,19 -0,14 -0,36 0,06 -0,52 -0,24

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,6459 174,6718 149,8637 138,7497 156,6700 150,5900 151,1547 130,4300 142,8282 132,5551 128,5176 12,3017 117,7515 115,0000 109,4766 105,2300 106,1373 1336,5412 107,4863 102,5418

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,02 0,02 0,02 0,02 0,05 0,01 0,01 0,02 0,04 -0,03 0,03 0,02 -0,10

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Više depozita u bankama Ukupni depoziti u poslovnim bankama u Hrvatskoj iznosili su potkraj travnja 240,4 milijarde kuna, najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB), što je gotovo tri posto više nego godinu ranije. Ujedno je to i jedan posto manje nego potkraj ožujka. Mjesečnom padu ukupnih depozita pridonijelo je smanjenje ukupnih štednih i oročenih depozita. Oni su uz mjesečni pad od 2,02 milijarde kuna ili jedan posto, potkraj travnja iznosili 197,9 milijardi kuna.

Vaba nudi dugoročne kunske kredite Vaba banka je, među prvim bankama u Hrvatskoj, svim svojim klijentima ponudila dugoročni kunski kredit uz poklon bon.

Dugoročni kunski kredit uz poklon bon korisnicima kredita odobrava se na rok od pet do 10 godina, u iznosu od 50.000 do 120.000 kuna, uz fiksnu kamatnu stopu. Kredit se može koristiti kao klasičan nenamjenski kredit, ali i kao kredit za zatvaranje postojećih obveza koje se uredno otplaćuju u Vaba banci ili drugim bankama.

Erste smanjuje kamatu na postojeće kredite Nakon usklađenja promjenjivih kamatnih stopa s novim vrijednostima referentnih stopa, od 1. srpnja u Erste banci vrijedit će povoljnije kamate na posto-

jeće kredite. Tako će kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom u eurima s promjenjivom kamatnom stopom, zaključene prije 9. siječnja 2013. biti niže za 0,13 postotnih bodova, a na kredite u kunama niže za 0,12 postotnih bodova dok će kamatna stopa za kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima imati nižu kamatnu stopu za 0,76 postotnih bodova. Snižena kamatna stopa ne odnosi se na stambene i adaptacijske kredite u švicarskim francima.

ENT: isplata dividendi

Dioničarima tvrtke Ericsson Nikola Tesla do 19. lipnja isplatit će se redovna dividenda u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredna dividenda od 70 kuna po dionici, što je ukupno 90 kuna po dionici iz zadržane dobiti od 2005. do 2013. godine, zatim ostalih rezervi te dijela dobitka ostvarenog u financijskoj 2014. godini, odlučeno je na prošlotjednoj Glavnoj skupštini ENT-a. Isto tako, odlučeno je da se dobitak te tvrtke za prošlu godinu u iznosu od 82,7 milijuna kuna rasporedi za isplatu dividende u iznosu koji nedostaje nakon uporabe neraspoređenog zadržanog dobitka te da se ostatak prebaci u zadržanu dobit.

z u e z n i u d e o ggodin rstvoo a v t d s o r gosppoda

gos

privredni vjesnik v i š e

o d

i n f o r m a c i j e