Pv 3881 by NEstar

Bez članarina za najranjivije HGK-u više neće plaćati j.d.o.o-i, tvrtke u stečaju, predstečajnoj nagodbi, stanju mirovanja i likvidacije

Industrijska strategija Industrija za opremu dobiva 90 milijuna kuna, pomoć se može tražiti i za softver za industrijska postrojenja

Međunarodno otpremništvo Kad klijent, dakle uvoznik, ne plati PDV, tada ga mora platiti špediter, ali on povrat neće dobiti

aktualno

Str. 6-7

Str. 8

Str. 16-17

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 8 1

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 15. lipnja 2015. Godina LXII / Broj 3881. www.privredni.hr

nagrada hrvoje mateljić / izvoz raste sve brže / zlatne kune / kreativa / hrwwwatska / svijet financija

Istraživanje Hendala za Privredni vjesnik

Članstvo u Eu nam (ni)je koristilo

Prve dvije godine poslovanja u punopravnom članstvu Europske unije zavređuju ocjenu 2,4, smatraju hrvatski poduzetnici >>4-5

NEKA hRANA KOJA SVIJETLI OSVOJI SVIJET

Intervju: Vedran Devčić

>> 11

>> 12-13

U moru inventivnih ideja domaćih poduzetnika, jedna je posebno blistava, ali po noći. Palac gore za Luma Bites!

Projekt Škrljevo je najveći investicijski projekt Luke Rijeka u novijoj povijesti, kaže predsjednik Uprave Luke Rijeka

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom. PROGRAM 5. KONFERENCIJE

PETAK, 3. SRPNJA 2015. HOTEL MOSTAR, MOSTAR

MOSTOVE GRADI EKONOMIJA

10:00-11:00 REGISTRACIJA SUDIONIKA 11:00-11:30 OTVARANJE KONFERENCIJE 11:30-13:00 SMANJIVANJE BARIJERA U REGIONALNOM POSLOVANJU – NEMOGUĆA MISIJA ILI ? - Sudjelovanje su potvrdili Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Željko Sertić, ministar privrede Srbije - Sudjeluju gospodarstvenici regije

13:00-13:30 NETWORKING UZ KAVU* 13:30-15:00 AKTUALNO U REGIJI: STABILNOST JAČA KONKURENTNOST - Sudjeluju gospodarstvenici regije 15:00-16:00 RUČAK 16:00-17:30 ŠTO MOŽE PONUDITI JUGOISTOČNA EUROPA - KONKURENTNA REGIJA - Sudjeluju gospodarstvenici regije – sektorske perjanice 17:30-17:45 BONITETNO IZVRSNE TVRTKE PREDSTAVLJANJE 17:45-20:00 UNAPRIJED DOGOVORENI SASTANCI – NETWORKING*

Pridružite nam se! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

UVOD

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade

Pad nezaposlenosti je rezultat oporavka Najnoviji podaci o smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj efekt su gospodarskog oporavka. Ako je 50.000 ljudi manje nezaposleno nego na isti dan prošle godine, onda je to neupitno pozitivni efekt gospodarskog oporavka. Vjerojatno je tu riječ i o povlačenju jednog dijela ljudi sa Zavoda za zapošljavanje, vjerojatno nemaju interesa jer su ispunili rok u kojem su primali naknade, pa se onda više ne registriraju. Ali većinom je to efekt zapošljavanja, što se vidi iz ankete radne snage - alternativne metode mjerenja zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. U tom smislu i ove priče ili naklapanja o tome događa li se u Hrvatskoj gospodarski oporavak, to je neupitno. To je činjenica koja vodi još boljem rezultatu u drugom kvartalu.

Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke:

Očekuje se ubrzanje rasta Svjetska banka za Hrvatsku u 2015. očekuje rast BDP-a od 0,5 posto, dok bi se u 2016. taj rast trebao ubrzati na 1,2 posto, a u 2017. na 1,5 posto. Ova će godina u Hrvatskoj biti obilježena rastom potrošnje i povjerenja potrošača. U odnosu na druge usporedive zemlje, to je još uvijek slab oporavak. Hrvatska bi u kratkom roku trebala poboljšati naplatu poreza, racionalizirati masu plaća i subvencija, smanjiti neciljanu socijalnu potrošnju, kapitalne rashode financirati iz bespovratnih sredstava te privatizirati ili prodati imovinu koja nije ključna.

Hrvoje Prpić, vlasnik Trilleniuma:

Na Seedrsu očekujemo 200.000 funti Na crowdinvesting platformi Seedrs pokrenuli smo kampanju prikupljanja kapitala kojom ćemo financirati razvoj demo verzije svojeg 3D dućana, a ulagačima nudimo 7,96 posto udjela u kompaniji. Super nam je krenulo. U samo 24 sata prikupili smo čak 30 posto od 200.000 funti koje smo si postavili kao cilj. Za razvoj projekta ukupno trebamo dva milijuna funti, a ovom kampanjom želimo pokazati fondovima rizičnog kapitala da za nas postoji interes i da bi trebali u nas uložiti.

pvinfo

Gost komentator: dr. Nikola Milojević, vlasnik Poliklinike Milojević u Zagrebu i Milo Clinic u Londonu

Dođu na odmor i vrate se zdraviji i ljepši Potražnja za ovim uslugama raste zbog krize u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visokih cijena te dugih lista čekanja

edicinski turizam sve više postaje motiv za planiranje putovanja. Hrvatska kao zemlja u kojoj je turizam jedna od glavnih gospodarskih grana ima velike potencijale upravo u toj, za sada nedovoljno iskorištenoj niši. Zemlja koju krase prirodne ljepote, umjerena mediteranska klima, kvalitetan zrak i vrhunsko medicinsko osoblje ima spoj koji je čini upravo savršenim za ovaj oblik turizma. Vrijedi spomenuti kako je medicinski turizam jedina grana turizma koja u recesiji nije zabilježila negativne trendove. Rast potražnje za ovim uslugama događa se zbog krize u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visokih cijena te dugih lista čekanja na pojedine usluge, a trend rasta nastavit će se. Jedino što može utjecati na usporavanje jest nedostatak kapaciteta, a nikako pad potražnje. Razmislimo li koji su to ključni čimbenici u odabiru destinacije, možemo navesti standard i cijenu usluge, stručnost osoblja, opremljenost ustanova koje pružaju usluge te atraktivnost lokacije. Upravo zadnja dva čimbenika su temelj konkurentske prednosti Hrvatske u pružanju usluga

u medicinskom turizmu. Ovaj oblik turizma je vrlo lukrativan, a za sobom povlači i razvoj te plasman pratećih djelatnosti i može pozitivno utjecati na ravnomjerni regionalni razvoj kontinenta. Struktura medicinskog turizma govori kako najveći postotak otpada na stomatološke usluge, a najmanji na estetsku kirurgiju. Upravo to su prepoznali i iskoristili stomatolozi, stoga ne čudi kako je dentalni turizam najrazvijenija grana medicinskog turizma u nas. Jedan od razloga su svakako cijene zahvata i implantanata, koje su znatno niže

Najveći postotak medicinskog turizma otpada na stomatološke usluge, a najmanji na estetsku kirurgiju nego u Italiji, odakle i dolazi najveći broj pacijenata. Veliki potencijal medicinskog turizma leži i u otvaranju novih turističkih destinacija. Pruža nam se prilika da ljudima koji su došli zbog medicinskih razloga ponudimo sadržaje u kojima će uživati poput pravih turista, dakle potrošača, no izgle-

da da tu priliku još ne znamo u potpunosti iskoristiti. Tijekom boravka u Hrvatskoj pacijenti koriste smještajne kapacitete, vrijeme provode u razgledavanju i uživanju u domaćoj gastro ponudi, i tako spajaju ugodno s korisnim. Pritom treba naglasiti kako su i cijene hotela, hostela i privatnog smještaja u Hrvatskoj prihvatljivije kada se usporede s cijenama u drugim zemljama. Ako znamo da je Velika Britanija zemlja koja se ubraja u najveća emitivna tržišta medicinskog turizma, ponosno ću spomenuti svoju kliniku Milo Clinic koja djeluje u

Londonu, kao i Polikliniku Milojević sa sjedištem u Zagrebu kao odličan spoj, zato što na najbolji mogući način pokazuju benefite medicinskog turizma. Pacijentima iz Velike Britanije estetske operacije financijski su isplativije ako se naprave u Hrvatskoj. Tu govorimo i o 70 posto nižim cijenama za britanskog turista na operacijama poput Vaser liposukcije. Dakle, govorimo o proračunu za jedno pristojno putovanje koji je britanski turist spreman potrošiti u Hrvatskoj, a po povratku kući svu skrb koja mu je potrebna može dobiti u Milo Clinicu. Kod medicinskih zahvata laserom, filerima i botoksom cijena je niža svega 20 do 30 posto pa oni i ne čine toliko veliku razliku, no ipak su zanimljivi mnogim Britancima koji zahvate odluče učiniti u Zagrebu. Prema međunarodnoj konkurentnosti Hrvatska zauzima 34. mjesto te zaostaje za drugim turističkim zemljama Mediterana poput Francuske, Španjolske, Cipra ili Turske. S obzirom na to da Hrvatska ima sve potrebno za razvoj medicinskog turizma, vrijeme je da velikim koracima krenemo u tom smjeru.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

( ocjenu 2,4

Dovršena velika investicija u Baranji

Otvoren lateralni kanal

Nakon dvije godine intenzivne gradnje i uloženih 102 milijuna kuna, otvoren je značajni vodnogospodarski objekt – višenamjenski lateralni kanal između Zmajevca i Kneževih Vinograda u Baranji. Riječ je o objektu koji služi u zaštiti od štetnog djelovanja voda, a osigurat će i dovoljne količine vode za navodnjavanje 5500 hektara poljoprivrednoga zemljišta. Pored samog kanala dužine 12,3 kilometra, sastavni dijelovi objekta su i reverzibilna crpna stanica kapaciteta pet prostornih metara vode u sekundi, šest ustava i sifona, jedna vodna stepenica i četiri mosta.

“Ovo je dobar početak, no više bih volio da 102 milijuna kuna nisu uložile Hrvatske vode, odnosno država, nego da su iskorišteni fondovi EUa”, izjavio je premijer Zoran Milanović, prilikom svečanosti puštanja u pogon reverzibilne crpke. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tom prigodom pozvao je županije da pripremaju projekte navodnjavanja, po čemu je Hrvatska ispod prosjeka Europske unije. Izvijestio je da je već 10 do 15 projekata u visokoj fazi pripreme, te naglasio kako u sljedećih sedam godina imamo na raspolaganju 2,5 milijardi eura, odnosno 333 milijuna eura godišnje kroz Program ruralnoga razvoja. Njime je predviđena i gradnja velikih sustava navodnjavanja, vrijednosti do 15 milijuna eura, u svakoj hrvatskoj županiji. (S.S.)

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

daju hrvatski poduzetnici dosadašnjem poslovanju u EU

Istraživanje Hendala za Privredni vjesnik: što misle hrvatski gospo

Članstvo u Europsk nam nije štetilo, ali n

Ocjenu dovoljan dodijelilo je 116 od ukupno 400 ispitanih gospodarstvenika, dok punopravnom članstvu Europske unije. Istina, olakšan je transport robe preko gr S druge strane, snažno se pojačala nelojalna konkurencija: dampinškim cijenama tržište ili se rješavaju svojih nagomilanih zaliha Igor Vukić vukic@privredni.hr

rve dvije godine poslovanja u punopravnom članstvu Europske unije zavređuju ocjenu dovoljan, odnosno 2,4, smatraju hrvatski poduzetnici. To je

Bez euforije ususret glavnoj sezoni

Većina ispitanika smatra da jači nadzor EU-a može pomoći da Hrvatska izađe iz krize

Ovogodišnja turistička sezona odvija se mirno, bez zabrinutosti, ali i bez velikih očekivanja i euforije. Primjetno je podizanje kvalitete turističkih objekata, ali i nezadovoljavajući stupanj obrazovanja turističkih radnika u tim objektima, rečeno je na prošlotjednoj sjednici Turističkog poslovnog vijeća Hrvatske gospodarske komore. Istaknuto je kako i ove godine nedostaje kvalitetnih kuhara i konobara, a one koji dobro poznaju tu struku vrbuju vlasnici ugostiteljskih objekata čiji su restorani otvoreni dva-tri mjeseca te im za to vrijeme daju visoke naknade. Naglašeno je i kako razdoblje od siječnja do svibnja svake godine čini 15 posto od ukupno ostvarenih godišnjih turističkih rezultata. S obzirom na to da je ove godine u tom

prosječna ocjena koju su dali sudionici u anketi koju je u svibnju posebno za Privredni vjesnik provela agencija Hendal. Ukupno je o odnosima Europske unije i Hrvatske ispitano 400 hrvatskih poduzetnika, predsjednika uprava i drugih vodećih osoba u poduzećima. Njih 173 odabralo je trojku (43 posto), ali je zato jedna petina (82 ispitanika ili 20,4 posto) dala negativnu ocjenu. Ocjenu dovoljan dodijelilo je 116 ispitanika (28,9 posto), a manje od 10 posto sudionika ankete smatra da punopravni ulazak na zajedničko tržište zaslužuje četvorku ili peticu. Za vrlo dobar odlučila su se 22 poduzetnika (5,5 posto), dok je odličnu ocjenu dalo samo devet sudionika ankete (2,2 posto).

Sjednica Turističkog poslovnog vijeća HGK

razdoblju bilo zabilježeno 12 posto više dolazaka i 14 posto više noćenja nego u istom lanjskom razdoblju, hotelijeri, vlasnici kampova i obiteljskog smještaja zadovoljni su dosadašnjim tijekom sezone. Na sjednici je naglašeno kako se u rujnu očekuje konačni tekst novog kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo. Tekst dosadašnjeg kolektivnog ugovora uskladit će se s potrebama i trendovima u ugostiteljstvu, a osim toga definirat će se minimalne bruto plaće za pomoćno osoblje, kuhare, konobare i recepcionare. (S.P.)

Pri tome više od polovine ispitanika ili 58 posto misli da hrvatsko gospodarstvo ni nakon dvije godine nije uključeno u tokove Europske unije. Najviše ispitanika, 173, odgovorilo je da je hrvatsko gospodarstvo “uglavnom neuključeno u EU”, dok se 131 ispitanik odlučio za neutralan odgovor “niti uključeno, niti neuključeno”. Da je hrvatsko gospodarstvo u potpunosti uključeno u tržište EU-a ocjenjuje samo 0,5 posto ispitanika. Pet glavnih djelatnosti Anketa je provedena na tvrtkama iz pet glavnih

djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz), raspodijeljenima prema veličini od malih do velikih prema uobičajenim razmjerima za hrvatsko gospodarstvo. Većina ispitanih neutralno ocjenjuje i utjecaj politike EU-a na hrvatsko gospodarstvo (44 posto). Podjednak broj gospodarstvenika smatra politiku EU-a štetnom (30 posto) i korisnom (26 posto) za domaće gospodarstvo. Uglavnom korisna je za 96 ispitanika, a devet ih smatra da je vrlo korisna. No većina ispitanika smatra da jači nadzor EU-a može pomoći da Hrvatska izađe iz kri-

ze. Za taj odgovor odlučilo se 229 ispitanih, dok 159 sumnja da europske direktive mogu dovesti do stabiliziranja hrvatskog deficita, javnog duga i potaknuti rast bruto domaćeg proizvoda. “Za nas koji smo već i ranije poslovali na europskom tržištu ništa se bitno nije promijenilo ni u ove dvije godine otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a”, kaže Marica Kesak, financijska direktorica Tondacha Hrvatska, kompanije za proizvodnju crijepa i drugih građevinskih proizvoda iz Bedekovčine. Olakšan je transport robe preko granice, ali tu su već i ranije

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 58% ispitanih

misli da nam gospodarstvo nije uključeno u tokove EU-a

darstvenici nakon dvije godine članstva u EU

koj uniji zasad ni koristilo

k ih je više od 20 posto negativno ocijenilo poslovanje u anice, ali te su procedure bile i ranije uhodane. , žale se domaći proizvođači, stranci žele osvojiti hrvatsko

( samo 0,5% ispitanih misli da smo posve uključeni u tržište EU-a

Ocjena dvije godine Hrvatske u EU 20,4

Nedovoljan

28,9

Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odličan

43,0

5,5 2,2

Ocjena uključenosti hrvatskog gospodarstva u EU se, strani proizvođači žele osvojiti hrvatsko tržište ili se rješavaju nekih nagomilanih zaliha po niskim cijenama.

za veće izvoznike i uvoznike bile uhodane carinske procedure, koje nisu bitno usporavale promet. S druge strane, snažno se pojačala konkurencija i to takva koja se može nazvati nelojalnom. Naime, u sektoru građevinskih proizvoda iz zemalja EU-a dolaze artikli po izuzetno niskim cijenama, koji stoje manje od svih poslovnih kalkulacija. Hrvatski proizvođači se tome čude jer znaju kolika je cijena proizvodnje u Njemačkoj ili Francuskoj, budući da njihovi kolege koriste gotovo iste tehnologije, opremu i sirovinu. Izuzetno niskim cijenama, pretpostavlja

Legalizacija uzela novac za investicije U svakom slučaju, takva praksu domaći proizvođači teško mogu podnijeti i bilo bi dobro kad bi država nekim mjerama pomogla da prebrode takvo stanje, ocjenjuje Marica Kesak. Iako se svi u Uniji načelno zalažu za otvoreno tržište, i druge su zemlje reagirale na tako velike poremećaje cijena na tržištu. Cijeli građevinski sektor u Hrvatskoj je teško pogođen krizom, a još mu dodatno situaciju otežavaju i neki državni propisi. “Uzmite na primjer legalizaciju bespravno sagrađenih nekretnina. Ljudi su morali dati znatne iznose za pravno sređivanje svojih građevina i tu su se prilično istrošili. Stoga nemaju novca za popravke krova ili druge građevinske radove, kojima bi malo potaknuli iscrpljeni građevinski sektor”, kaže predstavnica Tondacha. Ta će tvrtka pokušati dio prihoda nadoknaditi i prijavom za sredstva iz europskih fondova. Upravo sudjeluju u programu za poboljšanje energetske učinkovitosti na zgradama. Prijava nije bila prekomplicirana i u Ton-

dachu vjeruju da će moći ispuniti natječajne uvjete, rekla je Marica Kesak. Nema naprijed bez veće potrošnje Više od ulaska u EU zanima nas snažniji rast domaće potrošnje, kaže Anton Lukić, direktor zagrebačke tvrtke Algros. Tvrtka se bavi proizvodnjom i veleprodajom kožnih proizvoda iz modnog programa (ženske torbice, novčanici, remenje, putne i poslovne torbe...). “Tek kad se domaći potrošači malo opuste, osjete da se živi bolje i počnu više trošiti, počet će se popravljati i situacija u našoj branši”, kaže Lukić. Pozitivan efekt ulaska u EU može se primijetiti u rastu broja turista koji su tek djelomično nadomjestili slabiju domaću maloprodajnu potrošnju. I Lukić se slaže da je ulaskom u EU postalo lakše prevesti robu do kupaca u inozemstvu, prevesti repromaterijal preko granice. Više nema stajanja, a mnogo carinskih formalnosti može se obaviti i vikendom. “Ali dok nema pravog zapošljavanja, dok prosječni stanovnici strahuju kako spojiti kraj s krajem, neće biti dobro ni onima koji rade s robom koja potrošačima nije neophodna svakog dana”, zaključio je Lukić.

U potpunosti neuključeno

15,4

Uglavnom neuključeno

42,3

Niti uključeno, niti neuključeno

32,6

Uglavnom uključeno U potpunosti uključeno

9,2 0,5

Utjecaj politike EU-a na hrvatsko gospodarstvo Vrlo štetna

10,2

Uglavnom štetna

19,7

Niti štetna, niti korisna

44,0 %

Uglavnom korisna Vrlo korisna

23,9 2,2

Utjecaj jačeg nadzora EU-a na izlazak iz krize Može pomoći

57,0 39,6

Ne može pomoći Ne mogu ocijeniti

3,5

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

“ Nismo se odlučili za linea

“Č esto se događa da novinari ne mogu stajati iza tekstova koje pišu, a mnogi izdavači očekuju od novinara da se bave marketingom.“ Saša Leković, predsjednik HND-a

pa više ih košta popunjav

SKUPŠTINA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE doni

Uručene nagrade Hrvoje Mateljić

HGK: oslobađamo č Članarine će biti oslobođena jednostavna društva s ograničeno stanju mirovanja te one članice Komore nad kojima je pokrenut Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Budućnost je u specijalizaciji Temelji poslovnog novinarstva su profesionalizam, etičnost, vjerodostojnost i odgovornost. Na njima se mora nastaviti graditi poslovno novinarstvo u Hrvatskoj, rekao je Ante Gavranović Šestu godinu za redom poslovni tjednik Lider dodijelio je nagrade Hrvoje Mateljić najboljim novinarima koji prate gospodarski sektor. Prema izboru stručnog žirija, najbolja poslovna novinarka u tiskanom medijima je Jadranka Dozan, dugogodišnja novinarka Poslovnog dnevnika, a najbolje novinarske radove o gospodarstvu emitirane u elektroničkim medijima (radio ili TV) imala je Martina Job, novinarka Hrvatske radiotelevizije. Prvi put dodijeljena je i nagrada za životno djelo, odnosno za dugogodišnji doprinos poslovnom novinarstvu. Laureat je Ante Gavranović, koji ove godine slavi 61. godišnjicu rada u u poslovnom novinarstvu. Zahvaljujući u ime nagrađenih, Gavranović je istaknuo kako su četiri temelja poslovnog novinarstva, kao i svakog drugog – profesionalizam, etičnost, vjerodostojnost i odgovornost. “Povjerenje

čitatelja, slušatelja ili gledatelja najveća je nagrada za svakog novinara. Na ovim temeljima mora se nastaviti graditi poslovno novinarstvo u Hrvatskoj koje je ionako podcijenjeno”, rekao je Gavranović. Prilagodba je neminovna Prije dodjele nagrade održan je okrugli stol na kojemu se raspravljalo o tome kakva će znanja biti potrebna novinarima budućnosti. Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, je istaknuo kako se u suvremenom novinarstvu događaju promjene. “Na žalost, često se događa da novinari ne mogu stajati iza tekstova koje pišu, a mnogi izdavači očekuju od novinara da se bave marketingom”, kaže Leković. Robert Čoban, predsjednik izdavačke kuće Color Press Group, ističe kako je neminovno prilagođavanje. “Nekada je Washington Post imao 80

svojih ljudi u Bagdadu, a sada kao dopisnik sve radi jedan čovjek. Internet i odložena gledanja su promijenila navike i način

Informacije su sve bezvrednija roba, ocijenio je Vlatko Grgurić, novinar HRT-a

kupština Hrvatske gospodarske komore donijela je izmjene Odluke o financiranju HGK, kojom se do kraja 2015. godine oslobađaju plaćanja članarina jednostavna društva s ograničenom odgovornošću tzv. j. d. o. o.-i, zatim članice HGK koje su pokrenule stečaj, društva u predstečajnoj nagodbi i u stanju mirovanja te one članice Komore nad kojima je pokrenut postupak likvidacije. U ukupnom zaduženju na godišnjoj razini financijski učinci ove odluke iznose okvirnih 10 posto od ukupne zaduženosti prema osnovi članarine, odnosno riječ je o 13 milijuna kuna. “Ovim oslobađamo članarine naše najranjivije članice. Realizacija ove odluke počinje od 1. srpnja te će oko 25.000 tvrtki ove godine biti oslobođeno plaćanja cjelokupne

članarine. Nismo se odlučili za linearno smanjivanje, jer što bi značilo j.d.o.o.-ima da ih oslobodimo dvije kune članarine - pa više ih košta popunjavanje virmana. Ova odluka je usklađena s Mi-

Prihodi HGK u 2014. iznose 154,89 milijuna kuna, što je 32 posto manje nego u 2013., a rashodi 159,62 milijuna kuna ili 29,4 posto manje nistarstvom gospodarstva”, istaknuo je predsjednik HGK-a Luka Burilović te dodao kako je ovo usklađenje s Vladinom odlukom iz travnja napravljeno gotovo dva mjeseca prije predviđenog roka te da je iznenađen da su od 27 raznih komora koliko ih ima u Hrvatskoj samo HGK i

HOK dobili preporuke o smanjenju članarine. Prvo podnijeti zahtjev Kako bi ostvarile pravo na oslobađanje plaćanja članarine u 2015. godini, članice HGK nad kojima je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije moraju podnijeti zahtjev Hrvatskoj gospodarskoj

Robna razmjena u prva četiri mjeseca 2015. konzumiranja sadržaja, a tradicionalna percepcija i kvaliteta nije ono što nude tabloidi i portali koji imaju puno više interaktivnosti niže kvalitete”, ističe Čoban. Novinar HRT-a Vlatko Grgurić ocijenio je kako su informacije sve bezvrednija roba i kako nas nove informacije sve više melju. “Specijalizacija je nužna u bilo kojem segmentu novinarstva. Neorganiziranost nas dovodi do toga da često šaljemo novinare svaštariti i to onda ne može ispasti kvalitetno”, zaključio je Grgurić. (K.S.)

Izvoz porastao 10 pos Ukupan hrvatski izvoz u prva četiri mjeseca ove godine dosegnuo je 26,7 milijardi kuna, i bio 10 posto veći nego u istom razdoblju 2014., pokazali su prvi podaci Državnog zavoda za statistiku. Uvoz je iznosio 44,02 milijarde kuna, uz rast od četiri posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,8 posto. “Vrijednost izvoza nastavlja rasti visokom dinamikom od 10 posto na

godišnjoj razini. Rast vrijednosti uvoza istovremeno je usporen u odnosu na prva tri mjeseca. Zbog takvoga kretanja izvoza i uvoza, robni je deficit za prva četiri mjeseca na godišnjoj razini smanjen za 4,1 posto”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Do objave privremenih rezultata stope rasta

uvoza i izvoza bit će i dodatno povećane, ali će i dalje vrijediti zaključak da izvoz raste znatno većom dinamikom od uvoza, kažu u HGK. Prošli tjedan objavljeni su i detaljniji podaci DZSa o izvozu u prva tri mjeseca. Ukupni je hrvatski izvoz u tom razdoblju vrijedio 19,8 milijardi kuna, što je bio rast od 9,7 posto u odnosu na prva tri mjeseca lani. Uvoz je dosegnuo 32,6 milijardi kuna,

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

rno smanjivanje, jer što bi značilo j.d.o.o.-ima da ih oslobodimo dvije kune članarine anje virmana. Ova odluka je usklađena s Ministarstvom gospodarstva.”

*vijesti Porasle cijene goriva

Luka Burilović, predsjednik HGK-a

donijela izmjene Odluke o financiranju HGK

članarine naše najranjivije članice m odgovornošću, zatim članice HGK koje su pokrenule stečaj, društva u predstečajnoj nagodbi i u postupak likvidacije. Ukupno, riječ je o oko 25.000 tvrtki, a realizacija ove odluke počinje od 1. srpnja poslovanje u potpunosti prilagodio novonastalim okolnostima nastojeći ustrajno racionalizirati poslovne procese, što će rezultirati daljnjim smanjenjem rashoda. Ukupni rashodi poslovanja iznosili su 159,62 milijuna kuna i bili su manji za 29,4 posto ili 66,6 milijuna kuna u odnosu na 2013. Od ukupno 23,4 milijuna kuna ostalih rashoda, najviše, 18,66 milijuna kuna, čine otpisana potraživanja, i to ponajviše - čak 16,4 milijuna kuna, potraživanja od Komercijalne banke. Preostali iznos odnosi se na komori za oslobođenje od plaćanja članarine zbog stečaja trgovačkog društva odnosno likvidacije, koji treba potpisati osoba ovlaštena za zastupanje (stečajni upravitelj odnosno likvidator) te dostaviti preslike Rješenja trgovačkog suda o otvaranju stečajnog postupka odnosno postupka likvidacije.

Skupština HGK prihvatila je i izvješće o poslovanju u 2014., prema kojemu prihodi HGK u 2014. iznose 154,89 milijuna kuna, što je 32 posto manje nego u 2013. Glavni razlog smanjenja prihoda jest ukidanje doprinosa i smanjenje članarina. HGK je, kako je istaknuto na skupštini, svoje

HGK će prodavati nekretnine koje im nisu potrebne, poput poslovnih prostora, stanova, garaža i zemljišta otpise potraživanja od kupaca, vrijednosno usklađenje umjetničkih djela te

otpis vrijednosti otuđene i rashodovane dugotrajne imovine. Stoga je, na temelju razlike prihoda nad ukupnim rashodima zbog navedenog čišćenja bilance, ostvaren minus od 41,18 milijuna kuna. Smanjenje broja djelatnika Skupština HGK dobila je izvještaj i o obavljenom popisu imovine, utvrđeno je stvarno stanje koje je uspoređeno s knjigovodstvenim, što je rezultiralo manjkovima i viškovima. Utvrđen je manjak umjetnina u nabavnoj vrijednosti od 329.700 kuna, ali istovremeno i višak umjetnina procijenjene tržišne vrijednosti 457.500 kuna. Zbog utvrđenih manjkova imovine, HGK će pokrenuti odgovarajuće postupke. Također u Planu gospodarenja nekretninama HGK predviđena je prodaja svih nekretnina koje im nisu potrebne poput poslovnih prostora, stanova, garaža

i zemljišta. Predsjednik HGK Luka Burilović više je puta ponovio kako je završena prva faza restrukturiranja Komore koja je trajala godinu dana te kako sada slijedi uvođenje proaktivne poslovne politike kojom je nužno osigurati održivi rast i razvoj Komore kao gospodarskog servisa. Najavio je nastavak strukturnih reformi i racionalizaciju poslovanja, kao i smanjenje broja djelatnika. Burilović je kazao kako još ima nekih koji žele naštetiti Komori te im poručio da “ti i takvi koji ne misle dobro ovoj instituciji najbolje će za nju učiniti tako da ne čine ništa”. “Mi ne želimo ostajati u prošlosti već idemo dalje, a dok sam ja predsjednik ove institucije, neću dopustiti, ni sada ni u budućnosti, bilo kakvo političko upletanje u rad ove neovisne gospodarske institucije”, zaključio je na kraju Burilović.

sto, a i dalje će rasti brže od uvoza i bio 7,2 posto veći nego u istom razdoblju 2014. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,9 milijardi kuna, odnosno pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,5 posto. Izvoz u ostale zemlje Europske unije u prvom dijelu godine porastao je 13,9 posto. I dalje se ostvaruju dobri rezultati na tradicionalnim tržištima. Izvoz u Njemačku porastao je 9,8 posto, u Sloveniju 18,4 posto, u

Austriju 15,8 posto. Jedino se na pozitivni teren još nije vratio izvoz u Italiju. Tu je ostvaren mi-

nus od pet posto, ali uz visok ukupan iznos od 2,6 milijardi kuna. Blagi rast izvoza postignut je i pre-

ma zemljama Cefte, od 1,1 posto. Izvoz u Ceftu ukupno je vrijedio 3,4 milijarde kuna, od toga na Srbiju otpada 925,5 milijuna kuna. Analizirajući dosadašnja kretanja u robnoj razmjeni, analitičari Hrvatske narodne banke uočili su da je rast izvoza i uvoza zabilježen i u razmjeni brodova. Istovremeno je, u uvjetima pada cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, u razmjeni nafte i

naftnih derivata ostvaren pad uvoza te još izraženiji pad izvoza. Ako se isključe nafta i brodovi, povećanje obujma robne razmjene bilo je još naglašenije, kažu u HNB-u. Ukupno je izvoz prerađivačke industrije bio veći za 9,3 posto, a izvoz veći od milijardu kuna ostvaren je kod izvoza prehrambenih proizvoda, odjeće, drva, kemikalija, metalnih proizvoda, električne opreme, te strojeva i uređaja. (I.V.)

Litra benzina najskuplja je u posljednjih osam mjeseci. Sve naftne kompanije podigle su cijenu Eurosupera 95 za oko osam lipa i sada se prodaje za 10,33, odnosno 10,34 kune, ovisno o kompaniji. Ovo je inače četvrti tjedan zaredom da cijena benzina nije pala. Najveći razlog za zadovoljstvo imaju vozači koji koriste autoplin. Cijena litre autoplina pala je za čak 30 lipa, što je ušteda od 15 kuna po spremniku od 50 litara u odnosu na prethodni tjedan. Najviše potpora Agrokoru Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, na listi najvećih korisnika poljoprivrednih potpora dominiraju Agrokorove tvrtke koje su u prošloj godini iz državnog proračuna i fondova Europske unije dobile 125 milijuna kuna, 23 milijuna kuna više nego godinu prije. Najveći dio poljoprivrednih poticaja Todorićevim tvrtkama, kao i drugim poljoprivrednim proizvođačima, isplaćivan je putem izravnih plaćanja kroz nacionalne potpore i sredstva iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi. Među velikim korisnicima poticaja su i tvrtke Grupacije Žito Novi agrar i PPK Valpovo - koje su zajedno povukle gotovo 40 milijuna kuna. Dug građana prešao 32 milijarde Krajem ožujka 320.802 građana s blokiranim računima dugovalo je ukupno više od 32 milijarde kuna, od čega se više od polovine, odnosno gotovo 17,3 milijarde kuna, odnosilo na dugovanja bankama, dok su državi dugovali više od tri milijarde kuna, pokazuju podaci Financijske agencije. Dugovi građana bankama u devet mjeseci su narasli za 14,7 posto, no u odnosu na prethodnu godinu dugovanja su manja.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 110 mil kn

*vijesti Potpore za 506 eko vozila

rezervirano u ovoj godini za provedbu Strategije

Operativna provedba Industrijske strategije Ove je godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio ukupno 18,5 milijuna kuna bespovratnih poticaja za nabavu 506 hibridnih odnosno električnih vozila. Fond je javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila otvorio 20. veljače, a zatvorio ga za manje od dva mjeseca, 17. travnja, budući da je interes za subvenciju bio velik pa je i novac potrošen u rekordnom roku. U odnosu na prošlu godinu, kad se subvencija dijelila prvi put, odobreno je tri i pol puta više zahtjeva za električna vozila. Rast građevine Građevinski radovi u Hrvatskoj u ožujku su, prema kalendarski prilagođenim podacima, bili 1,2 posto veći u odnosu na ožujak prošle godine, što je njihov prvi rast na godišnjoj razini u posljednje dvije godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Posljednji put građevinski radovi su na godišnjoj razini rasli u veljači 2013. godine. U odnosu na veljaču, građevinski radovi u ožujku bili su veći za 2,1 posto. Potrošeni poticaji za eko uređaje

Građani su u samo devet dana iskoristili 10.000 poticaja od po 800 kuna za kupnju uređaja visokog energetskog razreda, objavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Najveći broj uređaja kupljen je u Gradu Zagrebu, potom u Primorskogoranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a čak 90 posto kupljenih uređaja bile su perilice rublja.

Industrija za opremu dobiva 90 milijuna kuna Može se dobiti pojedinačna potpora do dva milijuna kuna. Ulagati se može u strojeve, opremu i druga sredstva proizvodnje. Uključena je, primjerice, i nabava softvera neophodna za pokretanje industrijskih postrojenja Igor Vukić vukic@privredni.hr

a operativnu provedbu Industrijske strategije u ovoj godini rezervirano je 110 milijuna kuna, istaknuo je Tomislav Pokaz, načelnik Sektora za jačanje konkurentnosti industrije u Ministarstvu gospodarstva. Novac će se moći iskoristiti u nizu projekata za kapitalno jačanje poduzeća, za troškove vezane uz projekte razvoja i istraživanja, zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova i slično. Na info danima o mogućnostima korištenja europskih fondova, održanima prošli tjedan u HGK-u, Pokaz je okupljene gospodarstvenike podsjetio da do 30. lipnja traje natječaj za program potpora za kapitalna ulaganja radi zadržavanja i povećanja broja radnika. Natječaj je vrijedan 90 milijuna kuna, a može se dobiti pojedinačna potpora do dva milijuna kuna. Ulagati se može u strojeve, opremu i druga

Velike tvrtke mogu dobiti do 25 posto opravdanih troškova, a male i srednje do 35 posto sredstva potrebna za proizvodnju. Uključena je, primjerice, i nabava softvera neophodna za pokretanje industrijskih postrojenja. Velike tvrtke mogu dobiti do 25 posto opravdanih troškova pri inve-

HGK novim uslugama podupire strategiju Ponudom novih usluga i HGK se uključio u provedbu Industrijske strategije, rekao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK. Jedan od najvažnijih ciljeva je povećanje izvoza, pa je Komora uvela novu uslugu Poduzetnik-izvoznik za informiranje o inozemnim tržištima i povezivanje s poslovnih partnerima. Uslugu su već koristila 234 hrvatska gospodarstvenika. Vaučer od 10.000 kuna kojim mogu platiti dio prijave za novac europskih fondova primilo je već 35 hrvatskih poduzetnika, a obrađuje se još 12 prijava. Ukupno će se na ovu uslugu potrošiti oko milijun kuna. Oko 1500 članica HGK prijavilo se na uslugu Tenderi HGK, kojima se ubrzava put do javnih natječaja u Europskoj uniji. Podrška provedbi Industrijske strategije su i organizirana poslovna putovanja koja je HGK organizirao u Rusiji, Kazahstanu, Južnoj Koreji i drugdje, dodao je Zaher. sticiji u opremu, a male i srednje do 35 posto. Mali i srednji imaju i povlasticu da mogu kupiti i rabljenu opremu, ali ona ne smije već biti amortizirana. Uz obvezu amortizacije, oprema se mora voditi kao imovina u poslovnim knjigama tri godine, rekao je Pokaz. Pitanja i odgovori Na internetskoj stranici Ministarstva gospodarstva zainteresirani za te

poticaje mogu naći i tumačenja čestih pitanja i tehničkih pojedinosti natječaja. Primjerice, može li društvo krenuti u nabavu opreme prije nego potpiše ugovor o dobivenoj potpori, a nakon što se uredno prijavilo na natječaj? Odgovor je da ne smije prije potpisa ugovora jer bi to značilo da je projekt započet prije dodjele sredstava, a takvi se troškovi smatraju neprihvatljivima.

Industrijska strategija predvidjela je i mjere za poticanje zapošljavanja visokoobrazovanih kadrova. Po posebnim kriterijima sufinancirat će se do 30 posto bruto plaće radnika s VSS-om, a moguće je angažirati i stručnjaka iz inozemstva. Novac za subvencije stići će iz Europskog socijalnog fonda. Za hrvatski udio u ovim europskim programima namijenjeno je 20 milijuna kuna. Iz tog izvora pod-

mirivat će se i subvencije za zapošljavanje starijih od 50 godina. Subvencija može dosegnuti do 30.000 kuna godišnje. Poticaj mladima Za mlade zaposlenike visoke stručnosti Industrijska strategija predlaže subvenciju stambenog kredita. Poslodavcima koji podmire kamatu na kredit umjesto njihovih zaposlenika taj će se iznos priznati kao porezni trošak. Industrijskom strategijom planirano je do 2020. otvaranje 80.000 radnih mjesta. Za ulagače je pripremljen niz mjera kojima bi se osigurala predvidivost poslovanja. Postoji mogućnost sklapanja ugovora kojim bi se ulagačima po posebnim uvjetima jamčilo da se 10 godina neće promijeniti određena porezna stopa. Bude li ipak promjena, trošak će investitoru podmiriti država, istaknuo je Pokaz.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( sa 12 na 8,14%

smanjuje se zatezna kamata za građane

Sjednica hrvatske vlade

Zatezna kamata za poduzetnike 10,14 posto Snižavanje zateznih kamata početak je šire reforme kamatnog sustava. Sada kamate reguliraju tri zakona, a odredbe su ponegdje i proturječne Igor Vukić vukic@privredni.hr

atezna kamata u poslovnim odnosima između poduzetnika smanjit će se sa 12,14 na 10,14 posto. Zatezna kamata za odnose iz trgovačkih ugovora u kojima sudjeluju oso-

Smanjenje zateznih kamata dio je paketa pomoći dužnicima, istaknuo je Orsat Miljenić be javnog prava past će sa 15 posto također na 10,14 posto. U ostalim odnosima, a tu su najviše uključeni građani kao dužnici, zakonska zatezna kamata snizit će se sa 12 posto na 8,14 posto. Zatezne kamate među višima u EU Izmjene su to Zakona o obveznim odnosima koje je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici i u hitnoj proceduri poslala u Sabor. Smanjenje zateznih kamata dio je paketa pomoći dužnicima, istaknuo

je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Rastu prezaduženosti pridonijela je ekonomska kriza zbog koje se povećala stopa nezaposlenosti, uporedo sa smanjenjem životnog standarda i porastom cijena na tržištu. Zatezne kamate u Hrvatskoj ionako su bile među višima u Europskoj uniji, ustvrdio je ministar. Visina zateznih kamata određuje se uvećanjem eskontne stope HNB-a, kao referentne stope, za određeni broj postotnih poena. Određuje se ovisno o statusu sudionika u konkretnom obveznopravnom odnosu. Ovo snižavanje zateznih kamata početak je šire reforme kamatnog sustava, najavio je Miljenić. Sada kamate reguliraju tri zakona, a odredbe su ponegdje i proturječne. Napravit će se analiza cijelog sustava te odlučiti treba li, primjerice, ograničiti stope ugovornih kamata, jer to neke zemlje EU-a nemaju, rekao je ministar. Odlukom o dodjeli ovlasti Centru za restrukturiranje da pronađe savjetnika za privatizaciju tvrtke HAC-ONC, Vlada

je započela pripremu javne ponude dionica Hrvatskih autocesta. Prema najavama, u ponudi će se naći 57 posto dionica, a dodatnih tri posto će se bez naknade ustupiti braniteljskom fondu. Pravo prvokupa imat će zaposlenici HACa, Autoceste Rijeka-Zagreb i građani. Na taj način prodalo bi se do osam posto dionica. U drugom krugu pozvat će se veliki ulagači. Među njima bi trebali biti i hrvatski mirovinski fondovi. U ta dva kruga prodalo bi se 60 posto dionica, a očekuje se prihod od oko 1,5 milijardi eura. Ostatak od 40 posto dionica tvrtke HAC-ONC i dalje bi zadržala država. Novo zaduženje Hrvatskih cesta Vlada je odobrila i novo zaduženje Hrvatskih cesta uz izdavanje državnog jamstva, u iznosu od 140 milijuna eura. Tim novcem će se financirati građenje i održavanja državnih cesta i podmirenje kreditnih obveza u ovoj godini. Prema riječima ministra prometa Siniše

Hajdaš Dončića, ukupno kreditno zaduženje Hrvatskih cesta sada iznosi 12 milijardi kuna, od čega je glavnica kredita devet milijardi kuna. U Malom Lošinju konačno će se moći započeti s radovima na produljenju uzletno-sletne piste u tamošnjem zračnom pristaništu. Iako je taj posao dobio status strateškog državnog projekta, više od godinu dana trajali su pregovori o modelima izvlaštenja zemljišta preko kojeg će se produžiti pista te drugim pravnim pitanjima. Duža pista nužna je za slijetanje većih turističkih zrakoplova. Time će se i produljiti sezona u lošinjskim hotelima u koje je u posljednje vrijeme uložen veliki novac radi podizanja kvalitete usluga. Na kraju je odlučeno da će se mijenjati Zakon o zračnim lukama. Uz rješavanje niza pravnih dvojbi, zakonom će se regulirati i model koncesije imovine zračnih luka. Stoga će se njegove odredbe primijeniti i pri dogradnji zračnih luka u Dubrovniku, Varaždinu i Zagrebu, rekao je Hajdaš Dončić.

Radni ručak Hrvatske udruge poslodavaca

Za oporavak će trebati vremena Ekonomska situacija u Hrvatskoj većini je dobro poznata, a makroekonomske prognoze ne ulijevaju nadu u brzi oporavak. Istodobno, poduzetnici bez novih investicija i novih pristupa financiranju ne mogu računati na opstanak na domaćem ili konkurentnost na novim tržištima. Upravo zbog toga gost prošlotjednog radnog ručka HUP-a bila je Andrea Kovacs-Wöhry, predsjednica Uprave Sberbanke. Ona je ocijenila da je Hrvatska službeno izišla iz recesije, ali da će za pravi oporavak trebati vremena te da zabrinjava to što investicijski ciklus nije počeo. Predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a Petar Lovrić ključne probleme vidi u lošem ovršnom zakonu te u zakonima o zaštiti na radu i profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom. Također, problematične bi mogle biti i evidencijske liste. Naime od 1. lipnja poslodav-

ci moraju evidentirati nerad zaposlenika, a ako to ne učine, bit će kažnjeni sa 100.000 kuna. “U Pravilniku stoji da poslodavac obvezu evidentiranja može prenijeti na radnika, koji zbog nevođenja evidencije može dobiti izvanredni otkaz. Ta Vladina kreacija može dovesti do frustracije jer postoji mogućnost da u radno-socijalnim odnosima nastane panika”, ističe Lovrić dodajući kako je bitno riješiti problem javne nabave, koja je glavni izvor sive ekonomije. Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakelić, pak, naglasio je kako svi moraju shvatiti da su poduzetnici ti koji Hrvatsku vuku prema naprijed ili joj ne daju da potone. (I.Z.)

Vlada predstavila izvozni portal

Sve o izvozu na jednom mjestu

Kako bi objedinila sve relevantne informacije koje bi mogle biti od interesa hrvatskim izvoznicima ili poduzetnicima koji razmatraju mogućnost izvoza svojih proizvoda ili usluga, Vlada je predstavila portal – izvoz.gov.hr. Time je realizirana jedna od mjera Vladinog Akcijskog plana za podršku izvozu 2014.-2015. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i

europskih poslova Vesna Pusić istaknula je kako je portal tek mali dio sustavne podrške koju Vlada pruža hrvatskim izvoznicima. Njezin zamjenik Joško Klisović dodao je kako izvoznici na portalu mogu naći razne informacije, prijaviti trgovinsku barijeru, ispuniti test izvozne pripremljenosti, umrežiti se ili saznati koji su oblici financijske podrške dostupni. Također, naglasio je, mogu vidjeti koji su im konkretni poslovi dostupni te kako poslovati na pojedinom tržištu. “Pritom, željeli smo da portal bude interaktivan i da izvoznici na njemu mogu ostavljati svoje sugestije”, kazao je Klisović. (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 7 nagrada

već dobila tvrtka Live Good

Live Good, zagreb

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 650 mil putovanja

bilježe godišnje u svijetu invalidi s pratnjom

TravAbled, Zagreb

BodyRecog želi pokoriti svijet

S kosinama do lakšeg pristupa Svrha BodyRecoga je promocija zdravih stilova života, otkrivanje vlastitih zdravstvenih opasnosti te pomaganje u ustrajavanju u promjeni životnog stila

U sklopu pilot-projekta Slopey postavljene su kosine koje će osobama s invaliditetom i teže pokretnim osobama omogućiti ulaz u dosad nedostupne objekte

rvatski inovatori ostvarili su veliki uspjeh na izložbi inovacija ove godine u Maleziji, gdje je svoj BodyRecog predstavila i zagrebačka tvrtka Live

Dogovorena je suradnja i s tvrtkom ICT Warehouse za arapsko tržište, koja pokriva 22 zemlje Good i za taj proizvod dobila posebnu nagradu Svjetskog udruženja za zaštitu intelektualnog vlasništva. BodyRecog je računalni sustav za mjerenje i analizu proporcija ljudskog tijela, a nagrada iz Malezije pridružila se nizu od sedam prestižnih nagrada koje je tvrtka Live Good dobila na sajmovima inovacija u Zagrebu, Maleziji, Londonu i Tajvanu. Tvrtka Live Good osnovana je u prosincu 2013., a s radom su krenuli 2014. kada su se počeli baviti osmišljavanjem ICT rješenja na području biomedicine i edukacije. Kako je istaknula Ani-

ta Bušić, vlasnica tvrtke Live Good, BodyRecog omogućuje korisnicima uspješnije oblikovanje tijela na vidljiv i mjerljiv način. Putem te aplikacije, korisnici mogu pratiti gdje su točno na tijelu izgubili koji centimetar ili pak dobili na mišićnoj masi. “Svrha BodyRecoga je promocija zdravih stilova života, otkrivanje vlastitih zdravstvenih opasnosti, pomaganje korisnicima da zadrže motivaciju i ustraju u namjeri promjene životnog stila”, rekla je Anita Bušić. Taj inovativni proizvod još je u fazi razvoja prototipa, ali uskoro se pokreće tzv. crowdfunding kampanja, odnosno prikupljanje novca za osiguranje završetka njegova razvoja. Proboj na azijsko tržište Na temelju odlazaka na izložbe inovacija, Anita Bušić je ostvarila pravo na radni prostor unutar zagrebačkog Tehnološkog parka koji joj Grad Zagreb sufinancira kao poduzetniku-početniku i inovatoru te kao poduzetnici. Dobivene nagrade na izložba-

ma inovacija omogućile su i veći publicitet BodyRecoga, ali i veće zanimanje ulagača i poslovnih partnera iz zemlje i inozemstva za taj proizvod. “Nakon što smo prošle godine u Londonu dobili posebnu nagradu pod nazivom Međunarodni izum godine, otvorila sam u tom gradu tvrtku koja će BodyRecog plasirati na europsko tržište. Dogovorena je suradnja i s tvrtkom ICT Warehouse za arapsko tržište, koja pokriva tržište 22 zemlje sa 450 milijuna stanovnika te sa Sizzle Science za tržišta Jugoistočne Azije. Trenutno smo s još nekoliko tvrtki u različitim fazama pregovora, među kojima je i University of Malaya”, istaknula je Anita Bušić. S tvrtkom Sizzle Science, preko koje je Anita Bušić uspostavila suradnju s malajskim univerzitetom, dogovoreno je otvaranje zajedničke tvrtke u Maleziji putem koje će se plasirati BodyRecog na azijsko tržište. Nakon toga s malajskim univerzitetom su dogovoreni različiti moduli financiranja i to iz fondova samog sveučilišta. (S.P.)

sobe s invaliditetom važna su skupina turista u svijetu, a 650 milijuna redovnih putnika s pratnjom predstavlja veliki turistički potencijal za svaku državu. Kako bi se Hrvatska pozicionirala kao turističko odredište pristupačno svim turistima, u studenom 2014. u Zagrebu je osnovana turistička agencija TravAbled. “Bavimo se ispitivanjem dostupnosti, savjetovanjima, edukacijom i izradom pristupačnih turističkih programa i proširenja turističke ponude te istodobno nudimo jednostavna rješenja prilagodbe hotelijerima, ugostiteljima i turističkim zajednicama”, rekao je Siniša Kekić iz agencije TravAbled. Dodao je kako se u toj agenciji nude putovanja dostupna svim osobama s invaliditetom, a uključuju prijevoz i smještaj u turističkoj destinaciji te vodiče i pratitelje. Sve u svemu, ističe Kekić, to su paket-aranžmani koji se ne odnose samo na izlete nego i na višednevne boravke u nekom turističkom odredištu.

No, potražnja za turističkim aranžmanima individualnih klijenata još nije velika, pa zato u TravAbledu pristupaju poslovnim partnerima. “Koncept poslovanja naše agencije je malo drukčiji od ostalih, pa se tako više okrećemo B2B poslovanju. Naime, ako bismo pristupali samo individualnim klijentima, tada ne bismo bili konkurentni na tržištu”, tvrdi Kekić. Pilot-projekt Slopey Govoreći o poslovanju agencije, on je naglasio kako nailaze na brojne poteškoće, prije svega zato što ljudi koji se bave turizmom još nemaju dovoljno iskustva u pristupačnom turizmu i ne znaju što znači potpuna pristupačnost. Zato se, dodaje, često nađemo u situaciji da neki turistički objekti koji su navodno pristupačni, to zapravo nisu. Kako bi grad Zageb postao još pristupačniji osobama s invaliditetom, Siniša Kekić i njegov poslovni partner Stipe Splivalo, također iz agencije TravAbled, nedavno su započeli suradnju sa za-

grebačkom Turističkom zajednicom na pilot-projektu Slopey. U sklopu tog projekta u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici postavljeno je 20 prijenosnih kosina koje će osobama s

Ovo je početak nastojanja da se Zagreb i ostala turistička odredišta učine pristupačnima svim gostima, kaže Kekić invaliditetom i teže pokretljivim osobama omogućiti ulazak u dosad njima nedostupne ugostiteljske objekte. “Taj je projekt ostvaren zahvaljujući velikoj stručnosti i logistici osoblja Kaznionice u Lipovici-Popovači koji su izradili te kosine te podršci i savjetovanju zagrebačke Turističke zajednice. Ujedno je to početak nastojanja da se Zagreb i ostala atraktivna turistička odredišta u Hrvatskoj učine pristupačnima svim domaćim i stranim gostima”, istaknuo je Kekić. (S.P.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

“ Ja i moj dragi jeli smo čips i gledali televiziju u mraku i čips je padao po

meni, pa sam rekla kako bi bilo zgodno da on svijetli u mraku pa da mogu vidjeti gdje su mi pali komadići.“ Martina Županić o nastanku ideje

*vijesti EBRD izlazi iz PBZ-a

Mlada zagrebačka poduzetnica želi pokrenuti novi kulinarski trend Europska banka za obnovu i razvoj prodaje svoj udio u Privrednoj banci Zagreb, članici Intesa Sanpaolo Grupe. Očekuje se da će EBRD prodati Intesa Sanpaolo Grupi 3.981.990 dionica, odnosno čitav udjel u PBZ-u, na temelju ranije ugovorene opcije. Transakcija bi trebala biti provedena 16. lipnja. PBZ je u većinskom vlasništvu od 76,6 posto Intesa Sanpaolo Grupe.

Hrana koja svijetli u mraku U Luma Bitesu su razvili recepte koji su primjenjivi za cijeli svijet, a ono što je najvažnije, supstance koje pomažu hrani da svijetli su zdrave i prirodnog porijekla Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

lada zagrebačka poduzetnica Martina Županić godinu dana radi na projektu kojim želi osvojiti svijet. Riječ je o novom načinu pripremanja i serviranja hrane - u mraku i samo pod svjetlom ultraljubičastih lampi.

Patentirati ono što radim za sada je priličan izazov, priznaje poduzetnica Iako je ideja za ovaj poslovni pothvat nastala sasvim slučajno, u ovoj ideji postoji veliki potencijal kojim bi se mogao osvojiti svijet, ističe Martina Županić, vlasnica Luma Bitesa. “Ja i moj dragi smo jeli čips i gledali televiziju u mraku i čips je padao po meni, pa sam rekla kako bi bilo zgodno da on svijetli u mraku

pa da mogu vidjeti gdje su mi pali komadići. Krenuli smo u istraživanje i na internetu smo pronašli supstance koje svijetle pod ultraljubičastim svjetlom, a jedna od prvih stvari bio je kinin u tonik-vodi”, ističe Martina Županić. No kako taj sastojak na tržištu nije lako naći i nema ga u slobodnoj prodaji, nastavila je svoje istraživanje i eksperimentiranje s hranom. Sa svih strana svijeta nabavljala je sastojke i preparate, ulja i začine, te testirala različite načine obrade hrane kako bi se postigao što zanimljiviji efekt i sjaj na hrani. Želja mlade poduzetnice je u Zagrebu napraviti kulinarski studio koji bi

širio ideje, znanja i iskustva o svijetlećoj hrani. Tamo bi turističke grupe na zahtjev mogle doći, konzumirati hranu i vidjeti kako to izgleda. Drugi cilj je u potpunosti razviti meni i franšizni koncept koji bi se mogao prodavati za visokofunkcionalne restorane diljem svijeta. Takav meni bio bi prilagođen običajima i navikama zemlje u kojoj posluje restoran koji kupuje licencu. U tom centru bi se ujedno obučavalo osoblje tih restorana. Komplicirana zaštita patenta U Luma Bitesu su razvili internacionalne recepte koji su primjenjivi za cijeli svijet, a ono što je naj-

važnije, supstance koje pomažu hrani da svijetli su zdrave i prirodnog porijekla. One se stavljaju u drugu hranu i pomažu joj da istakne svoj izgled pod UV svjetlom. “Trademarking mi nije bio nikakav problem, no patentirati ono što radim za sada je priličan izazov. Pisanje patenta iziskuje suradnju s patentnim odvjetnicima, tako da je taj proces prilično skup. Tu sam za sada stala jer sam svu ušteđevinu utrošila na razvijanje koncepta i za dolazak na ovu razinu na kojoj smo sada”, ističe Martina Županić. Trenutačno intenzivno radi na prikupljanju poslovnih znanja, a istovremeno se radi i na pronalasku investitora koji bi ih mogao pratiti u projektu. “Nama je jako važno probiti se na inozemno tržište. Zanimalo bi nas da u ovaj projekt uđe netko tko nas može marketinški povući i financijski je stabilan. S takvom osobom spremni smo ući i u vlasništvo nad projek-

tom”, ističe Martina Županić. Projekt je profitabilan jer je riječ o hrani koju svatko može jesti, jedinstven je u svijetu, a interes za takvo što prilično je velik. Nešto drugačije “Restorani su zasićeni. Ambijent i meniji su u njima slični, a ovo što mi nudimo je veliki iskorak u nešto drugačije. Hrana se na ovaj način puno drugačije doživljava. Mnogo sam eksperimentirala i organizirala različita događanja na kojima sam prezentirala ovu hranu kako bih dobila povratnu informaciju o njenoj vrijednosti. Ono što se moglo zaključiti jest da je ljudima bilo ugodno, zabavno, izazovno i da su otišli siti”, rekla je Martina Županić. Volite li hranu a želite je doživjeti na novi način, još ćete morati malo pričekati. No možda uskoro vidimo i prvi restoran u kojemu ćemo hranu vidjeti u potpuno drugom svjetlu i bojama.

Osiguranje u porastu U pet ovogodišnjih mjeseci 25 osiguravateljskih društava zaračunalo je 4,1 milijardu kuna ukupne bruto premije što je 4,26 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Premija neživotnih osiguranja (koja čine 67,1 posto ukupne premije) pala je 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosi 2,77 milijardi kuna. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 917,5 milijuna kuna. Ledo u Americi

Najveći proizvođač sladoleda i zamrznutih proizvoda u Hrvatskoj i regiji Ledo otpremio je prvu pošiljku sladoleda na američko tržište. Do izvoza sladoleda došlo je na osnovi sporazuma o suradnji koji je za 2015. i 2016. godinu Ledo potpisao s američkim trgovačkim lancem Kroger, drugim po veličini trgovcem u SAD-u i petim na svijetu. Kroger ima 3400 trgovina različitih formata diljem Sjedinjenih Američkih Država.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 4,140 mil t

Komentar HGK

Maloprodaja raste

U travnju ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Godišnji pad prometa zadnji je put zabilježen u kolovozu prošle godine, dok je u listopadu i studenom on bio na nuli, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić. “Ove brojke pokazuju dobar trend. Rast prometa u trgovini na malo nastavak je trenda započetog u rujnu prošle godine, što upućuje na zaključak da se osobna po-

trošnja lagano oporavlja”, smatra Savić. Već sedmi mjesec uzastopce najveći godišnji porast nominalnog prometa bilježi se u dućanima audio i video opreme, željezne robe, boja i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo koji inače čine oko osam posto ukupnog prometa. Rast njihova prometa je u travnju na godišnjoj razini iznosio 9,2 posto. Rast bilježe i nespecijalizirane prodavaonice, dućani s tekstilom, odjevnim predmetima, obućom i kožom, kao i oni s računalnom opremom, knjigama i novinama, te igrama, igračkama i cvijećem. Najveći pad prodaje zabilježile su benzinske crpke - za 7,2 posto, što je posljedica pada cijena goriva. (K.S.)

Sélections Mondiales des Vins Canada

Nova svjetska zlata za Vina Belje Vina Belje osvojila su dvije zlatne medalje na jednom od najuglednijih svjetskih ocjenjivanja vina - Sélections Mondiales des Vins Canada, u konkurenciji više od 2000 uzoraka vina iz najboljih vinarija i vinogradarskih položaja diljem svijeta. Goldberg graševina berbe 2013. i Goldberg merlot berbe 2012. jedina su nagrađena hrvatska vina na ovogodišnjem ocjenjivanju u Kanadi koja su s osvojenim zlatnim medaljama stala uz bok nekima od najpriznatijih francuskih, talijanskih i španjolskih vina. Hrvatsko Podunavlje iz godine u godinu pokazuje vrijednost i raskoš graševine, najprodavanije i najzastupljenije hrvatske vinske sorte. Goldberg merlot berbe 2012. kao jedno od najboljih crnih vina iz kontinentalne Hrvatske ovom zlatnom medaljom ponovo naglašava važnost Baranje i

Podunavlja u proizvodnji crnih vina zbog čega neki vinski kritičari i enolozi upravo ovo područje smatraju hrvatskim Bordeauxom. Ljiljana Vajda Mlinaček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma Belja, kaže kako je ocjenjivanje Sélections Mondiales des Vins Canada najvažnije ocjenjivanje vina na tržištima Sjeverne Amerike pod pokroviteljstvom Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV). Francuski korijeni i tridesetogodišnja tradicija ocjenjivanja vina u Quebecu donijeli su ogroman ugled ovom ocjenjivanju među distributerima i kupcima u Sjevernoj Americi. (S.S.)

promet suhih tereta u Luci Rijeka u 2014.

VEDRAN DEVČIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE LUKA RIJEKA

Lučki sustav je meha samo ako je dobro

Projekt Škrljevo je najveći investicijski projekt Luke Rijeka u novijoj pozadinskog lučkog terminala Škrljevo kojim povećavamo kapacite Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

uka Rijeka najveći je lučki operator za prekrcaj suhih tereta u riječkoj luci. Vedran Devčić, predsjednik Uprave, kaže nam kako je ukupni promet suhih tereta u Luci Rijeka u 2014. iznosio 4,140 milijuna tona što je 15 posto više u odnosu na 2013. Bez kontejnerskog terminala Luka Rijeka ostvarila je promet od 2,773 milijuna tona tereta ili 17 posto više. Kontejnerski terminal, odnosno koncesionar Adriatic Gate Container Terminal, tvrtka u kojoj Luka Rijeka ima udjel od 49 posto, ostvarila je promet od 148.838 TEU-a (kontejnerskih jedinica) i povećanje prometa od 14 posto. U ovoj godini pak nastavljaju se pozitivni trendovi. Naime, u prvom tromjesečju ukupni promet suhih tereta veći je za devet posto, promet rasutog, klasičnog generalnog tereta i drva za dva posto, a

kontejnerski promet za 24 posto. Kolika su ulaganja Luke Rijeka i u što se investira? - Očekivali smo da će nam se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju tržište lakše otvarati. Zato smo u protekle tri godine pojačali komercijalne aktiv-

Kao ozbiljniju konkurenciju vidimo prometni pravac luka KonstancaDunav nosti i investicije u infrastrukturu i opremu. Tako smo u 2013. investirali pet milijuna eura u dvije nove obalne dizalice, a lani oko milijun eura u novu mobilnu lučku mehanizaciju. Povećali smo operativne kapacitete, produktivnost i efikasnost lučkih operacija te kvalitetnijom uslugom i konkurentnim cijenama uspjeli kapitalizirati

naš novi status u lučkom i prometnom sustavu EU-a. Svjesni da ovo nije dovoljno, za daljnji iskorak i rast tvrtke paralelno smo pokrenuli veliki investicijski projekt Škrljevo. Po značaju i visini ulaganja to je za nas strateški investicijski projekt i najveći investicijski projekt Luke Rijeka u novijoj povijesti. Riječ je o projektu modernizacije i širenja kapaciteta pozadinskog lučkog terminala Škrljevo kojim povećavamo kapacitete, posebice one za kontejnerski promet. Investicijom će se povećati kapaciteti i konkurentnost riječkog prometnog pravca. Početak građevinskih radova očekuje se potkraj trećeg ili početkom četvrtog kvartala. Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 50 milijuna eura. Koji segment poslovanja vam je trenutačno najvažniji? - Lučki sustav je složen mehanizam koji funk-

cionira samo ako je dobro sinkroniziran, i teško je odrediti prioritet. Zadnjih godinu dana smo usmjereni na razvoj projekta Škrljevo i pripremu dokapitalizacije tvrtke.

Luka Rijeka može osigurati puni servis stranim tvrtkama Koja će biti vaša uloga u projektu istraživanja i moguće eksploatacije ugljikovodika u Jadranu? - Potkraj veljače smo Agenciji za ugljikovodike prezentirali projekt Luka Rijeka - logističko središte za istraživanje ugljikovodika u Jadranu, u kojem smo okupili tvrtke iz lučkog, brodograđevnog i pomorskog sektora s riječkog područja. Procijenili smo da Luka Rijeka ima sve potrebne kapacitete i iskustvo u logistici i može, zajedno s partnerima u projektu, osigurati puni servis stranim tvrtkama kako u fazi istraživanja, tako i u fazi eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, ako rezultati istraživanja budu pozitivni. Prema stranim iskustvima, riječ je o projektu koji će

potaknuti lokalni i širi razvoj, razvoj domaćih tvrtki i otvoriti mogućnost za nova zapošljavanja. To je bio razlog da prihvatimo ovaj poslovni izazov i dogovorimo spremnost svih partnera u projektu, da se organiziramo prema svjetskim standardima, primijenimo strana iskustva i investiramo u opremu koja nam nedostaje kako bismo se aktivno uključili u ovaj veliki hrvatski projekt ako do njegove realizacije dođe.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 2,773 mil t

promet Luke Rijeka bez kontejnerskog terminala lani

( do 300 mil kn

povećat će se temeljni kapital Luke Rijeka

anizam koji funkcionira sinkroniziran

j povijesti. Riječ je o modernizaciji i širenju ete, posebice one za kontejnerski promet šta željezničkih operatora. Modernizacija željezničkog sustava je velik doprinos konkurentnosti riječkog lučkog sustava i riječkog prometnog pravca.

Istodobno smo uveli novu organizaciju društva i sistematizaciju radnih mjesta. Potpisan je i novi kolektivni ugovor za iduće tri godine. Nedavno smo imali Glavnu skupštinu na kojoj je usvojena odluka o povećanju temeljnog kapitala do najviše 300 milijuna kuna izdavanjem novih redovnih dionica na ime uz uplatu u novcu. Sada se završava prospekt izdanja novih dionica, i nakon što ga odobri Hanfa, započet ćemo s javnom ponudom. Koji su trendovi u svjetskom pomorskom prijevozu i prati li ih Luka Rijeka? - Da, mislim

da riječka luka u cjelini prati svjetske trendove i da idemo u pravom smjeru. U suvremenom pomorskom prometu dominira globalni fenomen kontejnerizacije i uvođenje sve većih kontejnerskih brodova, što pred upravitelje lučke infrastrukture i lučke operatore postavlja zadatak gradnje nove lučke infrastrukture koja omogućuje da se ti prihvaćaju i servisiraju. Najveći razvojni projekti u riječkoj luci su okrenuti povećanju lučkih kapaciteta upravo za tu vrstu tereta. Novi investicijski ciklus u riječkom lučkom sustavu kao cjelini obuhvaća kapitalni projekt

novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali koji provodi Lučka uprava Rijeka, investiciju Adriatic Gate Container Terminala u razvoj intermodalnih kapaciteta na postojećem kontejnerskom terminalu, te naš strateški projekt pozadinskog terminala Škrljevo. Na Škrljevu želimo osigurati cjelovitu operativnu podršku sadašnjem kontejnerskom terminalu Brajdica, ali i novom terminalu na Zagrebačkoj obali koji će sigurno privući i skrenuti terete prema riječkoj luci. Za rast tvrtke i riječkog lučkog sustava od izuzetne važnosti su investicije u željeznicu i liberalizacija trži-

Što se u vašem poslovanju promijenilo nakon ulaska Hrvatske u EU? - Mnoge stvari su se promijenile, od standardnih procedura do tržišnih uvjeta. Procedurama smo se brzo prilagodili i elektronički povezali s agentima, špediterima i EU carinom. Kad je riječ o tržišnim uvjetima, ulaskom Hrvatske u EU, naša tržišna pozicija i pozicija riječkog prometnog pravca se izjednačila s konkurentskim lukama i pravcima, posebice s onima u sjevernom Jadranu. U novom prometnom modelu EU-a Luka Rijeka je početna točka Mediteranskog koridora središnje transeuropske prometne mreže TEN-T, i sada imamo istu startnu poziciju i priliku za pravednu utrku s lukama u okruženju s kojima dijelimo isto gravitacijsko zaleđe. Više nema granica prema EU, isti željeznički operator može “odraditi” cijeli pravac, pa tek sada mogu doći do punog izražaja sve naše prednosti. Tu mislim na prirodne prednosti lučkog područja i dubinu mora uz operativne obale koja nam omogućuje prihvat brodova najnovije generacije, ali i na

geostrateški prometni položaj koji imamo u sjevernom Jadranu. Kakav vam je odnos s konkurencijom? - S najbližim sjevernojadranskim lukama dijelimo isto gravitacijsko zaleđe, zato će naš odnos uvijek lokalno biti konkurentski. Međutim, u širem kontekstu, s tim istim lukama nas veže i partnerski odnos kada izravno konkuriramo sjevernoeuropskim ili baltičkim lukama, te promoviramo sjevernojadranski prometni pravac kao alternativni i konkurentniji prometni pravac na relaciji Europa-Daleki Istok. Kad je riječ o crnomorskim lukama, kao ozbiljniju konkurenciju vidimo prometni pravac

U pomorskom prometu dominira globalni fenomen kontejnerizacije i uvođenje sve većih kontejnerskih brodova luka Konstanca-Dunav koji nam snažno konkurira prije svega za rasute terete - željeznu rudaču, ugljen i žitarice. Luka Rijeka ima dugoročnu i stabilnu suradnju s velikim mađarskim uvoznicima, a prošle godine smo ponovno otvorili i austrijsko tržište za ove terete te vratili jednog od najvećih partnera Luke Rijeka.

Je li zakonodavni okvir u Hrvatskoj i EU pogodan za vaš daljnji razvoj i održivo poslovanje? - Od 1996. riječki lučki sustav organiziran je prema modelu lučkih uprava (davatelja koncesije) i lučkih operatora (primatelja koncesije). Takav je model u većini EU luka. Godine 2011. Luci Rijeka je koncesija produžena na 30 godina – do 2042., čime je stvoren dugoročni investicijski okvir i zahvaljujući tome danas u riječkom lučkom sustavu imamo ulaganja Lučke uprave Rijeka i koncesionara. Ovdje bih istaknuo i još jedan zakonodavni okvir koji nama svakako ide na ruku, a to je liberalizacija tržišta željezničkih operatora. Veći broj privatnih željezničkih operatora donosi konkurenciju, te efikasniju i bolju protočnost tereta u kopnenom dijelu našeg pravca, otvara mogućnost za bržu otpremu većih količina tereta iz luke općenito, a osobito kontejnera u blok-vlakovima koji se u praksi ciljano i namjenski organiziraju prema većim industrijskim središtima Europe. Time podižemo efikasnost i konkurentnost lučkih i željezničkih operatora i otvaramo prostor za privlačenje novih količina tereta na riječki prometni pravac. Svima nama u lučkom i prometnom sustavu upravo je to primarni zadatak i glavni cilj.

14 AKTUALNO

( u 80 hotela

u Hrvatskoj postoje wellness centri

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( od toga 66

imaju elemente medicinskog wellnessa

Nacionalni program razvoja

Spoj medicinskog, lječilišnog i wellness turizma Još uvijek nema sustavnog poticanja razvoja lječilišnog turizma, nedostaje promocija na nacionalnoj razini, a nema ni specijaliziranih turističkih agencija koje bi prodavale takve specifične aranžmane lječilišnog turizma, kaže Neven Ivandić sa zagrebačkog Instituta za turizam Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

dravstveni turizam ima znatno veću dodanu vrijednost od nekih drugih turističkih proizvoda jer ima značajnu ulogu u produljenju turističke sezone, rekao je Neven Ivandić iz zagrebačkog Instituta za turizam na prošlotjednom predstavljanju Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma. Dodao je kako je zdravstveni turizam ustvari iznimno kompleksan proizvod jer se sastoji od tri skupine usluga - medicinskog, lječilišnog i wellness turizma. Upravo je zdravstveni turizam jedan od temeljnih turističkih proizvoda koji mora doživjeti svoj procvat u nekoliko sljedećih godina, a to je naznačeno i u Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine.

“U 80 hotela u našoj zemlji nalaze se wellness centri, koji su relativno dobro opremljeni i nude kvalitetnu uslugu. Među njima su i oni koji imaju elemente medicinskog wellnessa, pa klijentima nude i tu vrstu usluga. Tako, primjerice u Istri

renja i unapređenja njihove usluge. Govoreći o značajkama ponude lječilišta i specijalnih bolnica, Ivandić je naglasio kako je menadžment u tim objektima iznimno zainteresiran za razvitak zdravstvenog turizma, međutim, oni još uvijek

Zdravstvena ustanova koja pruža turističke usluge mora imati međunarodni certifikat postoji 17 takvih objekata, na Kvarneru 19, u Dalmaciji 17, a u Središnjoj Hrvatskoj i Zagrebu 13 hotela”, istaknuo je Ivandić. Iako su ti wellness centri relativno dobro raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj, još uvijek postoji mogućnost proši-

nisu certificirani za pružanje usluga te vrste turizma. Naime, ne postoje odvojeni kapaciteti za pacijente koji dolaze preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i tzv. zdravstvene turiste, odnosno one koji dolaze na rehabilita-

ciju ili na odmor u lječilišne centre. U Europi 203 milijuna putovanja godišnje Ivandić je rekao i kako nema sustavnog poticanja razvoja lječilišnog turizma, nedostaje promocija na nacionalnoj razini, a nema ni specijaliziranih turističkih agencija koje bi prodavale takve aranžmane. S druge pak strane, u medicinskom turizmu je ponuda sporadična i neorganizirana, a usluge se temelje na aktivnosti manjeg broja specijaliziranih međunarodno etabliranih liječnika i privatnih ustanova. Kako bi se unaprijedio medicinski turizam, potrebno je udruživanje svih onih koji rade u području zdravstva, ugostiteljstva, turističkog posredovanja i znanosti. Promatrajući hrvatski zdravstveni turizam u eu-

ropskom kontekstu i konkurentskom okruženju, primjetno je kako Europljani godišnje ostvaruju 203 milijuna putovanja, a do 2017. godine očekuje se rast tih putovanja od sedam posto godišnje. Ukupna turistička potrošnja u Europi iznosi 115 milijardi eura. Iako su nam primarni konkurenti u zdravstvenom turizmu i dalje Austrija, Slovenija i Mađarska, nova moguća konkurentska tržišta u tom obliku turizma su Poljska, Češka, Turska, Bugarska, Rumunjska i Srbija. “Turska ima 50 bolnica s američkim certifikatima, u Češkoj se posebice razvija dentalna medicina, dok se u Rumunjskoj nalazi 3000 spa centara”, rekao je Ivandić. Dodao je kako se u svijetu ponajviše traže estetska kirugija, stomatologija i rehabilitacija, a Rusi su među najbrojni-

jim klijentima za te vrste medicinskih zahvata. Spoj stučnosti i destinacije No ono što bismo u Hrvatskoj trebali učiniti kako bismo postali uspješni i na tom području turizma, svakako je kvalitetna usluga što znači i kvalitetu liječnika i stručnog osoblja, mogućnost njihove komunikacije s klijentima na stranim jezicima i postojanje jasne politike i procedure u slučaju komplikacija prilikom zahvata. Osim toga, zdravstvena ustanova koja pruža turističke usluge mora imati međunarodni certifikat i ugled te kvalitetnu i suvremenu medicinsku opremu. Uz sve to, zdravstvene ustanove u službi turizma moraju se nalaziti u atraktivnim destinacijama koje će turistima pružiti i ostale oblike doživljaja.

potecijalno vodeći turistički proizvod

70 milijuna eura za obnovu hrvatskih toplica O razvitku zdravstvenog turizma u Hrvatskoj govorili su ministri turizma i zdravlja Darko Lorencin i Siniša Varga koji su ustvrdili kako, prema kriterijima atraktivnosti i konkurentnosti, zdravstveni turizam ulazi u skupinu potencijalno vodećih hrvatskih turističkih proizvoda. Lorencin je rekao kako je riječ o proizvodu koji, potaknut trendom starenja populaci-

je u razvijenim zemljama svijeta i sve izraženijom orijentacijom društva na zdravi život, pokazuje iznadprosječne stope rasta na globalnom turističkom tržištu. “Prepoznajući taj potencijal, Strategija razvoja hrvatskog turizma i Nacionalna strategija razvoja zdravstva Hrvatske od 2012. do 2020. apostrofiraju daljnji razvoj svih oblika zdravstvenog turizma. Obje strategije

predviđaju izradu akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma kao međuresorne platforme za sustavno podizanje konkurentnosti zdravstvene ponude u Hrvatskoj”, rekao je Lorencin. Varga je dodao kako je Ministarstvo zdravlja prepoznalo zdravstveni turizam te je stoga osnovan Zavod za zdravstvene usluge u turizmu u sklopu tog ministarstva. “Trenutačno smo u procesu izmjena i dopu-

na Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Jedna od najvažnijih novosti svakako je uvođenje pojma zdravstveni turizam u taj zakon, što će pridonijeti i javnom i privatnom sektoru da se bavi tom djelatnošću”, istaknuo je Varga. Inače, u sljedećih nekoliko godina u obnovu zapuštenih hrvatskih toplica iz EU fondova investirat će se oko 70 milijuna eura.

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 4,9 mil kn

lani izdvojilo Ministarstvo turizma

( 317 seoskih domaćinstava obuhvaćeno nacionalnim katalogom ruralnog turizma

O ruralnom turizmu Hrvatske

Prvi nacionalni katalog ruralnog turizma Nacionalni katalog ruralnog turizma objedinio je ponudu te vrste turizma: objekte sa smještajnim kapacitetima, izletišta, kušaonice vina, etnografske zbirke i razne ugostiteljske usluge

uralni turizam jedan je od ključnih proizvoda u Strategiji razvitka hrvatskog turizma do 2020. godine, i vrlo važan dio Programa 365 koji provodi Ministarstvo turizma. Naime, taj oblik turizma ima iznimno jaku socijalnu komponentu što znači da daje dodanu vrijednost obrtnicima, vlasnicima OPG-ova i trgovačkim društvima, posebice kroz samozapošljavanje, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na prošlotjednom predstavljanju prvog nacionalnog kataloga Ruralni turizam Hrvatske, koji su izradili Ministarstvo tu-

rizma i Hrvatska gospodarska komora. Cilj izdavanja kataloga bio je

vatske obuhvaćeno je 317 seoskih domaćinstava i ostalih objekata na ruralnom prostoru.

U tri godine iz Fonda za razvoj turizma za projekte izdvojeno 11,37 milijuna kuna

Na jednom mjestu ponuda ruralnog turizma Objavom kataloga objedinjena je ponuda te vrste turizma, a ona obuhvaća objekte sa smještajnim kapacitetima, izletišta, kušaonice vina, vinotočja, etnografske zbirke i razne ugostiteljske usluge. Govoreći o razvitku te vrste turizma na kontinentalnom dijelu, ali i u dalmatinskom zaleđu, Josip Zaher, potpredsjednik HGK, je rekao kako su razvoj cjelovite turističke

umrežavanje poslovnih subjekata ruralnog turizma te njegova daljnja promocija. Lorencin je dodao kako se unapređenjem ruralnog turizma omogućuje ravnomjerni regionalni razvoj, a mladi se motiviraju na ostanak na selu. Nacionalnim katalogom ruralnog turizma Hr-

ponude te prirodno bogatstvo i raznolikost osnova za stvaranje cjelovite ponude ruralnog turizma. “Daljnjim usmjeravanjem snaga na ulaganja u razvitak ruralnog turizma, zatim na unapređenje obno-

ve objekata na područjima značajnih povijesnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti te na poticanje plasmana kvalitetnih autohtonih i tradicijskih proizvoda hrvatskog sela kroz turizam, možemo

stvoriti veće mogućnosti zapošljavanja stanovništva koje živi i stvara nove proizvode na ruralnom prostoru”, naglasio je Zaher. Inače, Ministarstvo turizma je prošle godine iz programa Konkurentnost turističkog gospodarstva za projekte na kontinentu izdvojilo ukupno 4,9 milijuna kuna, i to za 94 takva projekta. Iz programa Fond za razvoj turizma iz kojih se daje novac za projekte za unapređenje turizma na kontinentu u protekle tri godine ukupno je izdvojeno 11,37 milijuna kuna i to za 35 takvih projekata. (S.P.)

Prostor i turistički potencijali kontinentalne Hrvatske

Artur posvećen kontinentalnoj Hrvatskoj Za razliku od starog načina shvaćanja turizma, u 21. stoljeću promijenila se paradigma te gospodarske grane. Umjesto kupanja i ležanja na plaži, turisti novog doba žele doživljaje i otkrivanje noviteta, pa tako turizam danas prodaje doživljaj i impresiju, ono nešto neopipljivo, rekao je Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, na prošlotjednom predstavljanju projekta Artur 2015. Ovogodišnji projekt Artur (Arhitektura i Turizam) posvećen je kontinentalnoj Hrvatskoj jer arhitekti smatraju kako je to zanemaren prostor, a

Dodijeljene nagrade Artur

ima veliki potencijal u turističkom i gospodarskom smislu. Kroz novi ciklus programa, stručni tim projekta Artur nastojao je istražiti neke vrste turizma, te njihove potencijale koji se stvaraju, a temelje se na principu održivosti te savjesnog planiranja prostora i okoliša kao osnove turizma.

Brzo prilagođavanje Projekt Artur bavi se istraživanjem odnosa turističkih gradova i regija, a njegovu sklopu dosad su održane tri radionice - u Zagrebu Gradski turizam, u Daruvarskim Toplicama radionica Toplice - potencijali turizma te u Baranji Agroturizam i arhitektura. Sudeći prema rezultatima

U sklopu projekta Artur dodjeljuju se nagrade u četiri kategorije. Ove je godine nagradu u kategoriji Realizacije i projekti u javnom prostoru dobio projekt Turistička valorizacija kanala Svetog Ante u Šibeniku, a u kategoriji Stručna istraživanja i publikacije projekt Afirmacija zadarskog poluotoka suvremene turističke intervencije i zaustavljanje trenda. Projekt pod nazivom Kaquarium slatkovodni akvarij i muzej rijeka u Karlovcu pobijedio je u kategoriji Realizacije i projekti u turizmu, a projekt pod nazivom Revitalizacija prostora starog kupališta na rijeci Dravi u Varaždinu u kategoriji Turistički projekti i sadržaji. istraživanja u Zagrebu, Ana Mrđa, članica programskog tima, istaknula je kako su hosteli posljednjih godina počeli dobivati važno mjesto, a raste i

broj privatnih apartmana. Zaključeno je kako se brzo i učinkovito prilagođavamo turističkim trendovima, ali i Zagrebu je, kao i nekim drugim do-

maćim gradovima, potrebna strategija razvoja gradskog turizma. Govoreći o razvitku tzv. topličkog turizma, Ana Mrđa je naglasila kako su u našim toplicama upravo prirodni resursi generatori potražnje i osnova turističke ponude. “Brendiranje topličkog turizma kroz pričanje priča o toplicama vrijednost je koju moraju imati domaće terme ako namjeravamo biti konkurentni i na tom području”, rekla je. Radionica u Baranji bavila se revitalizacijom tradicionalne izgradnje, poljoprivredom i prehrambenom industrijom kao pokretačem razvoja te regije. (S.P.)

16 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 461

Svjetska banka

otpremnik poslovao u Hrvatskoj 2013.

Međunarodno otpremništvo

Spoticanje o Porez na imovinu bio bi pravedniji i efikasniji Sad se imovina de facto oporezuje kroz tri sustava prikupljanja poreza kao što su komunalna naknada, porez na kuće za odmor te porez na promet nekretnina. Sadašnji sustav košta puno, a donosi malo, ističe Sanja Madžarević Šujster

vjetska banka očekuje da će ova godina u Hrvatskoj biti obilježena rastom potrošnje i povjerenja potrošača, te prognozira rast BDP-a od 0,5 posto koji bi se trebao nastaviti u 2016. na 1,2 posto i u 2017. godini na 1,5 posto. Prosjek EU-a u ovoj i sljedećoj godnini predviđaju na 1,8 odnosno dva posto. S druge strane većina država članica EU-a u Središnjoj i Istočnoj Europi i dalje će bilježiti gospodarski rast iznad europskog

jek slab pa postoji veliki prostor za njegovo jačanje. Radi uspostave makroekonomske stabilnosti u kratkom roku trebalo bi konsolidacijskim mjerama poboljšati naplatu poreza, racionalizirati masu plaća i subvencija, smanjiti neciljanu socijalnu potrošnju, kapitalne rashode financirati iz bespovratnih sredstava te privatizirati ili prodati imovinu koja nije ključna”, rekla je viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević Šuj-

Izvoz je bio glavni pokretač gospodarskog rasta, rekao je Theo Thomas prosjeka, pri čemu će taj rast iznositi više od 2,4 posto u 2015., i to zahvaljujući većoj osobnoj potrošnji, postupnom povratku investicija i daljnjem povećanju izvoza, navodi se u novom Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU koje je predstavljeno u Zagrebu. “U odnosu na druge usporedive zemlje, kao što su Bugarska, Rumunjska i Poljska, u Hrvatskoj je oporavak još uvi-

ster, te dodala da bi u srednjem roku Hrvatska trebala ubrzati prijelaz na punu starosnu i destimulirati prijevremenu mirovinu, racionalizirati troškove zdravstva i uvesti porez na imovinu. Tri poreza “Porez na imovinu bio bi pravedniji i efikasniji od sadašnjeg stanja, u kojem se imovina de facto oporezuje kroz tri sustava prikupljanja poreza kao što su

komunalna naknada, porez na kuće za odmor te porez na promet nekretnina. Sadašnji sustav košta puno, a donosi malo”, ističe Sanja Madžarević Šujster te napominje kako će neposredni izazov za Hrvatsku biti održati gospodarski oporavak usmjeren na ponovno uspostavljanje fiskalne i makroekonomske stabilnosti te podupiranje rasta privatnog sektora i konkurentnosti. U Svjetskoj banci ističu kako je u 2014. godini gospodarski oporavak posebno bio izražen u Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, te je konačno zabilježen u državama Južne Europe. “Izvoz je bio glavni pokretač gospodarskog rasta u mnogim državama članicama EU-a u Središnjoj i Istočnoj Europi, kao što su Poljska, Bugarska, Rumunjska i, u manjoj mjeri, Hrvatska”, rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije Theo Thomas te dodao da se sve zemlje sada moraju više usmjeriti na poboljšanje poslovnog okruženja i smanjivanje regulatornih prepreka kako bi se potakla nova izravna strana ulaganja i rast izvoza. (I.G.)

Špediter pri uvozu daje carinsko jamstvo za neku robu. P špediter budući da je on jamac. U više navrata pokušali vratiti taj pretporez. No, na žalost, još uvijek ništa od mo Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

lazak Hrvatske u Europsku uniju donio je značajne promjene u poslovanju međunarodnih otpremnika (špeditera), ponajviše u onome dijelu koji se odnosi na carinsko zastupanje. Kako se najveći dio hrvatske robne razmjene odvija sa zemljama Europske unije, a ta roba se od 1. srpnja 2013. više ne carini, veliki broj ca-

Kako je količina carinskog zastupanja i posredovanja pala, tako su se otpremnici okrenuli drugim poslovima rinskih otpremnika ostao je bez dijela, a neki i bez svih poslova koje su obavljali do trenutka pristupanja Hrvatske u EU, kažu nam u Sektoru za promet i veze u Hrvatskoj gospodarskoj komori. To je dovelo do pada prihoda, otpuštanja zaposlenih pa i gašenja otpremnika. Osim toga, na poslovanje tvrtki koje se bave organiziranjem otpreme i dopreme robe u međunarodnom prometu i svim vidovima prijevoza te logističkim uslugama primjetno je utjecala gospodarska kriza, tj. manji protok roba zbog nedostatka ekonomske aktivnosti. Prema podacima Odjela za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore, u 2012. je u nas bio 471 mali, sred-

nji i veliki otpremnik, a u 2013. godini 10 tvrtki manje. Njihovi ukupni prihodi u 2012. iznosili su 3,2 milijarde kuna, a godinu dana kasnije oko 2,8 milijardi kuna. Broj zaposlenih smanjen je sa 4887 na 4095 osoba. Primjera radi, u 2007. godini u nas je bilo 489 otpremnika koji su ostvarili ukupni prihod od 3,6 milijardi kuna te su imali 5808 zaposlenika. Bosiljka Horvat, zamjenica generalnog direktora Zagrebšpeda i predsjednica Udruženja međunarodnih otpremnika HGK, ističe kako su se hrvatski otpremnici i prije ulaska u EU ponajviše bavili upravo carinskim zastupanjem, odnosno posredovanjem. “Ulaskom u EU, prema mojoj procjeni, otpalo je oko 80 posto njihova posla. Stoga je većina carinskih otpremnika, na žalost, postala tehnološki višak. Tako smo i mi u Zagrebšpedu morali otpustiti oko 150 ljudi. Ta se odluka pokazala ispravnom jer da to nismo učinili, bili bismo u puno težoj situaciji”, objašnjava nam ona. Vođenje Intrastata Kako je količina carinskog zastupanja i posredovanja pala, tako su se otpremnici u većoj mjeri okrenuli drugim poslovima. “Dakle, nisu se više bavili carinskim zastupanjem, nego logistikom, otpremom i dopremom roba, skladištenjem, sortiranjem i pakiranjem. Carinski posao uglavnom se preusmjerio na vođenje Intrastata - europske statistike o otpremi i pri-

micima. Poslovi vođenja Intrastata, usluge koja se naplaćuje, gotovo su isti kao i podnošenje carinske deklaracije. Međutim, nisu isto plaćeni, pa tako otpremnik teško može ostvariti ozbiljan prihod od kojeg tvrtka može normalno poslovati”, napominje ona dodajući i to da su otegotne okolnosti u njihovu poslovanju nelikvidnost te predstečajne nagodbe. Također, jedan od problema koje već dulje vrijeme međunarodni otpremnici u Hrvatskoj pokušavaju riješiti jest pitanje plaćanja poreza na dodanu vrijednost prilikom uvoza. “Naime, špediter pri uvozu daje carinsko jamstvo za neku robu. Problem se može stvoriti ako pak njegov klijent,

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 2,8 mlrd kn

( sa 4887 na 4095

njihovi ukupni prihodi u 2013.

smanjen broj zaposlenih

porez prilikom uvoza

Problem se može stvoriti ako pak njegov klijent, dakle uvoznik, ne plati PDV, jer onda to mora učiniti smo ukazati na taj problem da bi špediteru, ako plati porez, on trebao biti i priznat, kao što si uvoznik može ogućeg rješenja, naglašava Bosiljka Horvat

dakle uvoznik, ne plati PDV, jer onda to mora učiniti špediter budući da je on jamac. U više navrata pokušali smo ukazati na taj problem da bi špediteru, ako plati porez, on trebao biti i priznat, kao što si uvoznik može vratiti taj pretporez. No, na žalost, još uvijek ništa od mogućeg rješenja”, naglašava Bosiljka Horvat. Među istaknutijim uslugama kojima se hrvatski špediteri bave nakon ulaska u EU ističe se Postupak 42. Riječ je o postupku uvoznoga carinjenja dobara u slučajevima kada se zahtijeva postupak puštanja dobara u slobodni promet upravo uz primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a s obzirom na to da su dobra namijenjena poreznom ob-

vezniku u drugoj državi članici EU-a ili ih pak porezni obveznik premješta za svoje potrebe. “U ovome postupku roba iz trećih zemalja kao što su Srbija ili Makedonija dolazi u Hrvatsku gdje se carini, primjerice, za njemačkog uvoznika. U tome trenutku hrvatski otpremnici mogu cariniti robu na granici ili u unutrašnjosti bez plaćanja PDV-a. Međutim, taj postupak donosi određeni rizik jer je špediter isto tako jamac-platac. Dakle, ako roba ne dođe na željeno odredište, otpremnik plaća PDV”, ističe ona. Odgovornost špeditera u tim slučajevima može se umanjiti ako uvoznik otvori tvrtku u Hrvatskoj i tako dobije porezni broj. “Međutim, rijetke su takve situacije”, napominje

ona dodajući kako hrvatski špediteri mogu pružiti istu razinu usluge kao i njihovi europski kolege. Unatoč tome što logistika u nas nije razvijena u tolikoj mjeri kao u Europskoj uniji. “Tamo se prevozi više robe pa je lakše razvijati logistiku”, kaže ona. Razmjena podataka U cilju smanjenja hodanja i gubljenja vremena od šaltera do šaltera, ali i zbog pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU, carina je uvela neke nove postupke. Važno je naglasiti kako je pritom Carinska uprava za određene postupke postupno uvela elektroničku razmjenu podataka. Bosiljka Horvat naglašava kako je prilagodba tim novitetima u početku bila prilično

teška. “Još uvijek se prilagođavamo jer svakodnevno trebamo pratiti izmjenu propisa, tarifa, što nije jednostavno. Smatram kako smo mi špediteri u toj prilagodbi dosta spretni. Međutim, isto tako smatram kako bi carina sa svoje strane trebala poraditi na svojoj okretnosti u tim postupcima i zaboraviti kako je bilo nekad, a ne da još uvijek špediteri trebaju hodati okolo po šalterima kako bi predali neke papire. Ukratko, bilo bi dobro da e-Carina uistinu bude elektronička carina”, napominje ona dodajući kako smatra da očekivani ulazak Hrvatske u schengenski prostor neće unijeti značajne promjene u poslovanje međunarodnih otpremnika jer za njih već sada nema granica u EU. Također, razna pojednostavljenja koju je EU zakonski i uredbama uredio u ovoj djelatnosti još nisu zaživjela u potpunosti u Hrvatskoj. “Jedna od njih su tzv. kućna carinjenja. Drugim riječima, da kamion ne treba stići na carinu nego odlazi na adresu uvoznika”, ističe. Valja naglasiti kako je u tijeku natječaj Carinske uprave za otpremničke poslove na 22 granična prijelaza na koji su se prijavili hrvatski špediteri, pa tako i tvrtka Zagrebšped. “Prilično smo angažirani oko toga, prikupili smo prilično dokumentacije za osam graničnih prijelaza na kojima želimo obavljati otpremničke poslove u idućih pet godina. No, to još uvijek nije riješeno. Također, dobili smo infor-

maciju o tome kako će te poslove na graničnim prijelazima i uredima moći raditi i tvrtke koje nemaju koncesiju. Stoga ostaje otvoreno pitanje tko će se sve javiti na natječaj”, pita se Bosiljka Horvat. Okrupnjavanje tržišta Kako bi stekla određene prednosti u poslovanju te isto tako pratila trendove u otpremničkom poslovanju, tvrtka Zagrebšped je postala ovlašteni gospodarski subjekt AEO (Authorised Economic Operators). Gospodarski subjekti nisu obvezni zatražiti taj status. Ni ovlašteni gospodarski subjekti ne moraju od svojih poslovnih partnera zahtijevati status ovlaštenog gospodar-

kat AEOC prema kojem se carinska pojednostavljenja izdaju onom gospodarskom subjektu u EU koji ispunjava mjerila usklađenosti s carinskim propisima te normama vođenja evidencije kao i financijske solventnosti. “On nam omogućava da carinsko zastupanje i carinjenja možemo raditi u drugim zemljama, primjerice, u Njemačkoj. Status ovlaštenog gospodarskog subjekta imamo prekratko da bismo mogli reći koje smo konkretne benefite osjetili u poslovanju”, naglašava ona. Kao u većini drugih djelatnosti, međunarodni otpremnici susreću se s onim nelegalnim, crnim dijelom tržišta. “Uvijek ima onih koji skreću s

Bilo bi dobro da e-Carina uistinu bude elektronička carina, ističe Bosiljka Horvat skog subjekta. Međutim, taj status podrazumijeva gospodarskog subjekta koji je diljem EU pouzdan u kontekstu svojih postupaka oko carine te stoga ima pravo na određene olakšice u carinskom postupanju, objavljeno je na internetskim stranicama Carinske uprave. Postoje tri različite potvrde AEO statusa koje se razlikuju prema mjerilima što ih je potrebno ispuniti kako da bi se dodijelio status, kao i po olakšicama koje proizlaze iz određenog statusa. Zagrebšped ima certifi-

pravog, zakonitoga puta. U kojoj mjeri, to mi je zaista teško reći. Kako bi se taj dio nelojalne konkurencije bolje kontrolirao, valja pojačati nadzor na graničnim prijelazima”, ističe. Među tržišnim trendovima u ovoj djelatnosti Bosiljka Horvat izdvaja okrupnjavanje. “Strani otpremnici okrupnjavaju se premda su u Hrvatsku došli kao samostalne kompanije. Stoga je u ovome segmentu za očekivati daljnju konsolidaciju tržišta”, zaključuje ona.

18 AKTUALNO

( 71 mil kn

konsolidirani financijski rezultat

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 24 mlrd kn prihoda

ostvarilo gospodarstvo Županije u 2014.

Poslovanje gospodarstva Osječko-baranjske županije za 2014. godinu

Pokazatelji bolji, a radnika sve manje Na području Osječko-baranjske županije broj aktivnog stanovništva se u posljednih godinu dana smanjio za gotovo 5000 osoba. Smanjila se nezaposlenost za 10,6 posto, ali i zaposlenost za 0,6 posto Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Dodijeljene Zlatne kune

Tradicionalno, i ove godine su dodijeljene Zlatne kune najboljim tvrtkama Osječko-baranjske županije u kategorijama velikih, srednjih i malih poduzeća. Ovaj put se u najužem izboru našao ukupno 21 kandidat - osam među velikima, sedam među srednjima i šest među malim tvrtkama. “Svi su ostvarili izvrsne rezultate, a o plasmanu se odlučivalo u drugoj decimali i to nakon analize 21 financijsko-ekonomskog pokazatelja. Izbor za komorsku Zlatnu kunu temelji se na najiscrpnijim kriterijima i nitko ne dovodi u pitanje vjerodostojnost pobjednika”, rekao je Zoran Kovačević, predsjednik HGK-ŽK Osijek, prilikom dodjeljivanja ovogodišnjih priznanja na nedavnoj sjednici Gospodarskog vijeća Komore. Ovogodišnji laureati su tvrtka HarburgFreudenberger iz Belišća (veliki), Ricardo iz Darde (srednji), te Mono iz Osijeka (mali).

obro je. Izgleda da zaista izlazimo iz višegodišnje krize i recesije. Ako zanemarimo činjenicu da nas je sve manje u Hrvatskoj, u Slavoniji i u Osijeku, onda zaista možemo biti zadovoljni statističkim podacima. Naime, službeni podaci Fine o stanju gospodarstva u Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) u 2014. godini govore u prilog takvoj pozitivnoj konstataciji. U odnosu na godinu ranije, veći je broj podu-

Najbolje rezultate ostvarila je prerađivačka industrija, koja je ipak kreator novih radnih mjesta, kaže Kovačević zetnika, povećan je broj dobitaša u odnosu na gubitaše. Porasli su ukupni prihodi, a smanjeni ukupni rashodi. Znatno je veća dobit prije oporezivanja, nego gubitak prije oporezivanja, veća je dobit razdoblja, a smanjen gubitak razdoblja... Najveća statistička razlika ostvarenog u poslovanju poduzetnika Osječko-baranjske županije u 2014. u odnosu na prethodnu 2013. godinu je u konsolidiranom finacijskom rezultatu. Prema tom pokazatelju u prošloj je godini ostvaren pozitivan rezultat od 71 milijun kuna, dok je godinu ranije zabilježena negativa od 1,2 milijarde kuna. Iako se bez detaljnijih financijskih podataka ova

brojka ne može preciznije obrazložiti, prema nekim tumačenjima, radi se o tzv. čišćenju bilanci, odnosno brisanju sumnjivih potraživanja iz ranijih razdoblja. Pokazatelji dobri, ali... Prema riječima Zorana Kovačevića, predsjednika HGK-ŽK Osijek, tom je rezultatu u strukturi najviše pridonijela rashodna strana, jer su mnogi poslovali racionalnije - rashodi su niži za dvije milijarde kuna. “Zadovoljstvu ipak pridonosi to što je u strukturi najbolje rezultate ostvarila prerađivačka industrija, koja je ipak kreator novih radnih mjesta. Slijede poljoprivreda, trgovina te građevinarstvo i prijevoz”, rekao je Kovačević dodajući kako gospodarstvo Osječko-baranjske županije dobro stoji i u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Iako podaci još nisu konačni, oni sugeriraju ozbiljni suficit. Pozitivni pokazate-

lji su i podaci o insolventnosti: iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata 31. ožujka ove godine iznosio je 369 milijuna kuna, dok je krajem 2010. bio preko 1,5 milijardi i od tada je u stalnom padu. Udio Osječko-baranjske županije u iznosu nepodmirenih obveza na razini Hrvatske je 1,7 posto, dok je krajem 2007. taj udio

iznosio čak 7,6 posto. Generalno, gospodarstvo ove županije je u 2014. ostvarilo 24 milijarde kuna prihoda što je porast za pola milijarde, odnosno približno 2,3 posto u odnosu na 2013. godinu. Ipak, u pretkriznoj 2008. godini ukupni prihod iznosio je 28 milijardi kuna. Više od pola ovogodišnjeg prihoda, odno-

sno 12,3 milijarde kuna, ostvarili su poduzetnici grada Osijeka. Istovremeno, osječke tvrtke su imale i najveći dio zaposlenih u Županiji – 19.634 radnika. Manje ljudi, manje zaposlenih A kada je riječ o broju zaposlenih, upravo se na tom podatku mogu uočiti najlošiji pokazatelji. Riječ je

OSNOVNI FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE ZA 2013. i 2014. (iznosi u tisućama kuna ) Opis

2013.

2014.

Broj poduzetnika

4.239

4.441

104,8

Broj dobitaša

2.554

2.720

106,5

Broj gubitaša

Indeks

1.685

1.721

102,1

38.488

37.703

98,0

Ukupni prihodi

23.600.983

24.023.359

101,8

Ukupni rashodi

24.700.228

23.877.545

96,7

838.745

1.317.721

157,1

1.937.991

1.171.907

60,5

102.458

74.670

72,9

Broj zaposlenih

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja

746.456

1.244.083

166,7

Gubitak razdoblja

1.948.160

1.172.938

60,2

Konsolidirani financijski rezultat

-1.201.704

71.145

3.965

3.999

100,9

Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom Izvor: FINA; obrada: HGK ŽK Osijek

o smanjenju broja aktivnog stanovništva u Županiji koje se u posljednih godinu dana smanjilo za gotovo 5000 osoba. Smanjila se nezaposlenost za 10,6 posto, ali i zaposlenost za 0,6 posto. Konkretno, 2013. u gospodarstvu OBŽ-a radilo je 38.488 radnika, dok je lani taj broj pao na 37.703 zaposlenika. Iako mnogi već godinama ukazuju na taj zabrinjavajući trend, odgovarajuće reakcije odgovornih i izabranih nema već više od dva desetljeća. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Osječko-baranjskoj županiji je živjelo 330.000 ljudi. Deset godina kasnije bilo ih je 303.000, a danas je ta brojka zasigurno manja od 300.000 ljudi. Uostalom, od 42 grada i općine na području OBŽ-a, samo u općinama Bilje i Antunovac, na zadnjem su popisu bilježili porast stanovništva. Osijek je pak u dvadesetak godina izgubio petinu stanovništva. Na užem gradskom području Osijeka u travnju 1991. je živjelo 104.775 građana, da bi popis iz travnja 2011. zabilježio 84.104 stanovnika. K tome, neslužbeni podaci govore kako je u posljednje četiri godine Osijek napustilo daljnjih nekoliko tisuća ljudi, te da se broj stvarnih stanovnika Osijeka opasno približava brojci manjoj od 80.000 stanovnika. U takvim okolnostima realno se može očekivati samo daljnji pad broja radnoaktivnog stanovništva i gospodarska stagnacija uz manje ili veće pomake u određenim djelatnostima.

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 45 djelatnosti

svrstano u kreativne i kulturne industrije

( 15 mlrd kn prihoda

ostvario 2013. sektor kreativnih i kulturnih industrija

Kreatvne i kulturne industrije

Kreativci jači od drvne, kemijske i farmaceutske industrije Kreativne i kulturne industrije ostvaruju 2,3 posto hrvatskog BDP-a i zapošljavaju oko tri posto ukupno zaposlenih. Porast broja poduzeća registriranih u ovoj djelatnosti govori o tome da su poduzetnici tu prepoznali ekonomski potencijal Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

reativne i kulturne industrije novi su sektor hrvatskog gospodarstva koji je tek nedavno prepoznat te prvi puta istražen u Nacionalnoj studiji mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija. Studija, koju je napravio Ekonomski Institut Zagreb za Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), predstavljena je na prvom Summitu kreativnih i kulturnih industrija održanom u svibnju pod nazivom Gospodarstvo stvaranja - razvoj kreativne i inovativne Hrvatske. Studijom je obuhvaćeno 45 djelatnosti koje su prepoznate kao ključ-

Zemlje s visokom koncentracijom kreativnih i kulturnih industrija imaju najveći stupanj rasta gospodarstva, kaže Nenad Marčec ne sastavnice na osnovi pregleda metodologija i obuhvata u vodećim europskim gospodarstvima. Prema analizi, u 2012. godini ovaj sektor je ostvario 6,3 milijarde kuna što je čak 2,3 posto nacionalnog bruto domaćeg proizvoda. Kreativci i kul-

turnjaci veći su i jači od drvne industrije i industrije namještaja, kemijske industrije, tekstilne i farmaceutske industrije. Istovremeno zapošljavaju više od 42.000 osoba što je oko tri posto ukupno zaposlenih. No kada se njima pribroje kreativni profesionalci u drugim industrijama, taj broj raste na više od 124.000, što je gotovo devet posto ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Među zaposlenima u kreativnim zanimanjima, u usporedbi sa zaposlenima u ostalim zanimanjima u 2014. godini, nešto je veći udio muškaraca i povoljnija je obrazovna struktura. Osobe u kreativnim zanimanjima češće su zaposlene na upravljačkim pozicijama, a rjeđe se zapošljavaju u javnom sektoru. Manja poduzeća i veći prihodi Poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama sa, u prosjeku, 4,2 zaposlenika, znatno su manja od hrvatskoga prosjeka od 8,1 zaposlenika, što govori o usitnjenosti strukture kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj. Značenje doprinosa poslovnoga sektora kreativnih i kulturnih industrija gospodarstvu vidljivo je u podacima o prihodima i bruto dodanoj vrijednosti. Poslovni sektor kreativnih i kulturnih industrija je u 2013. godini ostvario približno 15 milijardi kuna prihoda ili 2,4 posto ukupnoga pri-

uprave prilagođene njihovom razvoju. Razvoj kreativnosti je ključno i ultimativno pitanje razvoja i održivosti Hrvatske i alternativnih rješenja i praksi. Nažalost, nitko na njega nije odgovorio zadnjih 25 godina. Štoviše, kreativnost je sustavno zanemarivana. Prije svega moramo hitno Hrvatsku počet shvaćati i promišljati kao uređeno društvo stvaranja, a ne pretežno kao ekonomiju eksploatacije i uvozne trgovine”, kaže Ivana Nikolić Popović.

hoda svih poduzeća u Hrvatskoj i 4,6 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti ili 3,5 posto bruto dodane vrijednosti svih poduzeća u Hrvatskoj. Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj pokazale su se otpornijima na recesiju od ostatka gospodarstva. Udio bruto dodane vrijednosti koju ostvaruju poduzeća kreativnih i kulturnih industrija u hrvatskome gospodarstvu povećala se sa 3,2 posto u 2009. godini na 3,5 posto u 2013. godini. Pritom najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju pod-sektori arhitektura, računalni programi (osobito izvozno usmje-

rena proizvodnja računalnih igara), igre i novi mediji, oglašavanje, muzeji, knjižnice i baština, film i fotografija. Potencijal za razvoj Analiza pokazuje kako postoji značajan prostor za ekspanziju sektora i dinamiziranje aktivnosti (a time i za povećanje zaposlenosti). Izražen je poduzetnički i upravljački potencijal kreativnih profesionalaca koji su nositelji aktivnosti u sektoru. Unatoč percepciji prema kojoj je ovaj sektor, osobito kulturne industrije, ovisan o javnom financiranju, podaci o porastu broju poduzeća govore

o prepoznatom ekonomskom potencijalu ovoga sektora među poduzetničkom populacijom. Ne postoji dovoljno jaka javna podrška Vlade i političara kreativnim i kulturnim industrijama niti nacionalna strategija i to je ozbiljna prepreka razvoju ovog gospodarskog sektora, kaže Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija. “Prepreka je to što ne postoji ni strukturna potpora razvoju kreativnih i kulturnih industrija te je potrebno definirati i provesti korekcije u sustavima javne

Nedostaju strategije “Zemlje s visokom koncentracijom kreativnih i kulturnih industrija imaju najveći stupanj rasta gospodarstva. Upravo su one najveći nositelji inovacija i kao takve pokretači su novih ciklusa rasta zrelih industrija”, dodao je Nenad Marčec, član Upravnog Odbora HKKKKI-ja. Iznimno su važne izrada i razvoj lokalne strategije te plan provedbe koji će omogućiti maksimalnu iskoristivost potencijala, smatra direktorica HUP ICT-ja Jasminka Martinović. “Poseban bih naglasak stavila na poduzetništvo kao jedno od najznačajnijih područja za razvoj, a upravo su kreativna i kulturna industrija polja gdje inovativnost i vizionarstvo rezultiraju poslovnim uspjehom značajnih razmjera” naglasila je Jasminka Martinović.

20 aktualno

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

“ Nakon poplava komuniciramo sa Srbijom i dogovaramo se kada će smanjiti vodostaje

na Dunavu, odnosno na Đerdapu. Srbija ima i velike akumulacije na Drini i moguće je da one zadrže vodu, ali se moramo dogovarati i sporazumijevati.”

Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda

Održan sastanak Stalne radne grupe Komisije za zaštitu rijeke Dunav

Bez međudržavne suradnje nema ni zaštite od voda Hrvatska je u ovoj godini predsjedavajuća zemlja Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), a na nedavnom sastanku, čiji je naglasak bio na zaštiti voda i obrani od poplava, sudjelovale su delegacije svih 14 zemalja potpisnica Konvencije, uključujući i Europsku komisiju kao 15. članicu Ivana Zobenica zobenica@privredni.hr

sija ima svoju ulogu i kao veza između onih kojima treba novac za projekte i onih koji imaju taj novac. “Te će mjere biti ugrađene u operativne programe koji će u zemljama članicama moći biti financirani sredstvima Europske unije, a s druge strane moguće je dobiti novac za projekte od Svjetske banke i Europske investicijske banke, i to ne samo na državnoj, nego i na regionalnoj i lokalnoj razini”, rekao je Zavadsky te dodao da Komisija predlaže mjere i prezentira pilot-

onačni nacrti 2. Plana upravljanja slivom rijeke Dunav te 1. Plana upravljanja rizicima od poplava, bili su glavne teme sastanka Stalne radne grupe Komisije za zaštitu rijeke Dunav, održanog u prostorijama Hrvatskih voda 2. i 3. lipnja. Hrvatska je u ovoj godini predsjedavajuća zemlja Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), a na nedavnom sastanku sudjelovale su delegacije svih 14 zemalja potpisnica Konvencije, uključujući i Europsku komisiju kao 15. članicu, sa svojim predsjednicima i članovima kao i velik broj promatrača. “Ovo je bio redoviti sastanak koji se uvijek održava u zemlji predsjedateljici i iako su teme redovite, u ovoj našoj godini u kojoj predsjedamo naglasak je bio na zaštiti voda i obrani od poplava, s obzirom na to da smo prošle godine, nažalost, bili svjedoci velikih materijalnih šteta, ali i ljudskih žrtava”, istaknuo je Dražen Kurečić, pomoćnik ministra poljoprivrede za vode. Vodostaji uzvodno od nas Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda rekao je kako je za Hrvatsku Dunavska komisija prilično važna zbog međusobnog obavještavanja

o vodostajima uzvodno od nas. “U Europi su bile velike poplave na Dunavu prije godinu i pol. Tada Hrvatska nije imala nikakve štete, dok je u Njemačkoj jedna poplava izazvala štetu u visini gotovo cijelog našeg državnog budžeta”, rekao je Plišić dodavši da su u prošloj godini bile ekstremne količine oborina, te da je unatoč tomu što su i u Hrvatskoj bile velike štete od prošlogodiš-

njih poplava rijeke Save, one su znatno manje nego u drugim sredinama, što dovoljno govori da je naš sustav za obranu od poplava u relativno dobrom stanju. “Ono što se konkretno može napraviti kako bi se smanjile štete je upravljanje tokom vode, primjerice na Dunavu gdje uzvodno postoje 92 hidrocentrale i akumulacije. Uvijek je moguće dio voda zadržati u tim aku-

mulacijama. To je ono o čemu razgovaramo. Ali isto tako postoji velika akumulacija Đerdap na Dunavu, koju je moguće isprazniti prije nego što dođe velika količina vode, i onda imamo prostor u kojem možemo spremiti dio tih dolazećih voda. Nakon prošlogodišnjih poplava komuniciramo sa Srbijom i dogovaramo se kada će oni smanjiti vodostaje na Dunavu, odnosno na Đerdapu. Isto tako,

Uskoro sustav za rano upozoravanje Unutar ICPDR-a djeluje i Međunarodna komisija za savski bazen, što je jedini subregionalni projekt Dunavske komisije. Prošle godine prihvaćen je i Plan upravljanja savskim bazenom za BiH, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, sve četiri zemlje obnavljaju i plovne putove na Savi i grade infrastrukturu za budućnost te su prihvatile i Protokol o poplavama za veću sigurnost u savskom slivu. “Protokol prati i projekt Europske investicijske banke. Ove godine će biti izabran izvođač za ‘rano upozoravanje’ koji će biti za savski sliv u cjelini adaptiran i moderiran za upotrebu svih strana za smanjenje opasnosti od poplava. Kada se sjetimo prošlogodišnjih poplava u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, to je stvar koja je vrlo konkretna i koja je vrlo potrebna da bi se smanjila opasnost od poplava i značit će važnu prekograničnu infrastrukturu”, kazao je Mitja Bricelj, predsjednik Međunarodne komisije za savski bazen.

Srbija ima velike akumulacije na Drini i moguće je da one zadrže vodu, ali se moramo međusobno dogovarati i sporazumijevati. Za to nam služi ova komisija”, ističe Plišić. Rijeke nas spajaju Kurečić je također naglasio kako je jako bitna suradnja s ostalim državama, s obzirom na to da su sve naše rijeke prekograničnog karaktera. “Komisije su i osnovane upravo u tu svrhu kako bi države mogle imati prekograničnu suradnju radi upravljanja vodama, i u smislu poplava, ali i u smislu podjednako važne zaštite voda, s obzirom na to da se svakim danom diže svijest o tome da treba vode i čuvati. A osim toga smatramo da su sve ove naše rijeke tu da nas spajaju”, rekao je Kurečić. Ivan Zavadsky, izvršni tajnik ICPDR-a istaknuo je da ova komi-

Ova komisija ima ulogu i kao veza između onih kojima treba novac za projekte i onih koji imaju taj novac, kaže Ivan Zavadsky, izvršni tajnik ICPDR-a primjere, no da su individualni planovi ipak odgovornost pojedinačnih vlada. Drugo predsjedanje Republike Hrvatske ovom iznimno važnom međunarodnom organizacijom odvija se u godini koju obilježava priprema i donošenje najvažnijih dokumenta za očuvanje rijeke Dunav u duhu ispunjenja EU regulativa za drugi planski ciklus 2016. - 2021. i to 2. Plana upravljanja slivom rijeke Dunav te 1. Plana upravljanja rizicima od poplava.

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 248 mil kn

lanjska konsolidirana prodaja Boscha u Hrvatskoj

( 49 mlrd €

ostvarila od prodaje Bosch Grupa

Bosch Hrvatska

Hrvatska - važno tržište Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, u Hrvatskoj je prodaja rasla, istaknula je generalna direktorica tvrtke Bosch u Hrvatskoj Mirsada Kudrić dodavši kako i ove godine očekuju nastavak rasta

iskalnu 2014. godinu svjetski dobavljač tehnologije i usluga Bosch u Hrvatskoj završio je s konsolidiranom prodajom od 248 milijuna kuna, odnosno 33 milijuna eura, što znači da je zabilježio snažni rast veći od 66 posto, dok je ukupna neto prodaja iznosila 305 milijuna kuna ili 40 milijuna eura, što je godišnji rast od 20 posto. “Unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, u Hrvatskoj je prodaja rasla, a ovaj pozitivni rezultat pokazuje da je Hrvatska važno tržište za Bosch u Europi”, istaknula je generalna direktorica tvrtke Bosch u Hrvatskoj Mirsada Kudrić dodavši kako i ove godine očekuju nastavak rasta. Prema podacima iz ovogodišnjeg travnja,

Bosch je u Hrvatskoj zapošljavao oko 70 djelatnika. Ta brojka uključuje zaposlenike nekonsolidiranih društava i zaposlenike iz Boschovih potpunih preuzimanja BSH Bosch und Siemens Hausgerätea, što je prije bilo zajedničko ulaganje. Očekuje se da će broj zaposlenih ostati na istoj razi-

ni i tijekom ove godine. Od prosinca prošle godine godine Bosch Hrvatska preuzeo je odgovornost za poslovanje Boscha u Sloveniji. “Hrvatska i Slovenija imaju mnoštvo sinergija. Dugoročno gledano, to će pridonijeti našoj konkurentnosti, unatoč izazovima tržišta”, naglasila

je Mirsada Kudrić koja je imenovana i generalnom direktoricom za slovensku tvrtku. Lani prijavili 4600 patenata Kad je riječ o globalnom poslovanju, Bosch Grupa je lani od prodaje ostvarila 49 milijardi eura, a od toga je na svom glavnom

prodajnom tržištu, u Europi, zabilježila više od 26 milijardi eura. U 2015. očekuje se rast globalne prodaje od tri do pet posto. Tijekom prošle godine na tržište su stavili mnogo novih proizvoda i povezanih rješenja, uključujući softverska rješenja za pametne sustave grijanja i zgrade kao i za povezanu industriju i povezanu mobilnost. Kad su u pitanju inovacije i razvoj, Bosch Grupa je lani uložila pet milijardi eura, što je porast veći od 10 posto. Lani su prijavili 4600 patenata ili 19 patenata dnevno. Ove bi godine trebala započeti serijska proizvodnja automobila s parkiranjem na daljinsko upravljanje, asistentom za pomoć u prometnim gužvama i pomoćnom funkcijom za manevre izbje-

gavanja i polukružno okretanje. U poslovnom području Boschove tehnologije motornih vozila više od 2000 inženjera razvija rješenja kako bi autopilot za vožnju automobila postao stvarnost. Kad

Prema podacima iz travnja, Bosch je u Hrvatskoj zapošljavao oko 70 djelatnika je riječ o mobilnosti u budućnosti, Bosch se bavi povezivošću i elektrifikacijom. Za sada su primili 30 narudžbi za električne pogonske sklopove. Svake godine Bosch ulaže gotovo 400 milijuna eura u elektromobilnost, a ponajprije u daljnji razvoj tehnologije akumulatora. (I.G.)

Održan susret kanadskih i hrvatskih ICT tvrtki

Enerst & Young izabrao svjetskog poduzetnika godine

Ulaganje u ICT kao nužnost

Mohed Altrad, beduin rođen u Siriji, osvojio titulu

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Kanadsko-hrvatske poslovne mreže te Kanadskog veleposlanstva u Hrvatskoj, prošlog tjedna u Zagrebu održan je susret kanadskih i hrvatskih ICT tvrtki kao i konferencija Kanadski ICT sektor – stvaranje vodeće digitalne ekonomije i mogućnosti suradnje s hrvatskim tvrtkama.

Događanju je nazočilo osamdesetak sudionika. Tom su prigodom održana i dva panela. U prvom panelu pod nazivom ICT inovacije – katalizator ekonomskog rasta sudjelovao je John Ruffolo, čelni čovjek OMERS-a i vođa kanadskog izaslanstva ICT tvrtki, koji je iznio svoja iskustva o nužnosti ulaganja u ICT te sprezi ICT-a i ekonomskoga razvoja zemlje. Na panelu su sudjelovali i Brian Roberts, potpredsjednik za međunarodni razvoj poslovanja tvrtke Wavefront, Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Hrvoje Sagrak, dopredsjednik HUP-a, te Sanjin

Katinic, član Uprave Metroneta. Na drugom panelu Monetizacija Internet of Things s predstavnicima hrvatskih ICT tvrtki Matom Krpanom, direktorom tvrtke mStart, i Tomislavom Kosanovićem, direktorom ICT-a u Hrvatskom Telekomu, iskustva su razmijenili predstavnici dviju kanadskih ICT kompanija, Andrew Singer, generalni direktor tvrtke TrakiT, i Michael Welz, konzultant tvrtke CGI. Susret kanadskog i hrvatskog ICT sektora, na kojem je sudjelovalo osam kanadskih i 26 hrvatskih tvrtki, prvi je susret organiziran s ciljem povezivanja poduzetnika iz dviju zemalja. (I.Z.)

Mohed Altrad, osnivač i predsjednik Uprave Montpellier-Altrad, proteklog je vikenda na svečanosti u Monte Carlu proglašen svjetskim poduzetnikom godine. Tu je titulu francuski poduzetnik sirijskih korijena osvojio u konkurenciji 65 poduzetnika iz 53 zemlje, među kojima se prvi put našao i hrvatski predstavnik - dvojac Alan Sumina i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit koji je u ožujku ponio titulu hrvatskog EY Poduzetnika godine. Mohed Altrad, beduin rođen u Siriji, odrastao je

u teškim uvjetima, a bez susprezanja napominje kako često nije znao hoće li imati što za jesti idućeg dana. Sa 17 godina, unatoč protivljenju bake koja ga je odgajala, odlazi u Francusku gdje se školuje te doktorira računarstvo. Altrad Grupa, kojoj je danas na čelu, u 2014. godini zabilježila je promet

od 971 milijun američkih dolara te zapošljava 7300 ljudi u 110 podružnica diljem svijeta. Mohed Altrad danas je svjetski lider u proizvodnji miješalica za beton te europski lider u proizvodnji skela i građevinskih kolica. Titulu svjetskog poduzetnika godine 15. godinu za redom dodjeljuje konzultantsko-revizorska tvrtka EY. Program EY Poduzetnik godine osmišljen je s ciljem promocije poduzetništva i poticanja inovacija, gospodarskog razvoja te stvaranja novih vrijednosti i radnih mjesta.

22 HRVATSKA & REGIJA

( 70% proizvodnje

Mljekara Livno izvozila na hrvatsko i EU tržište

*vijesti Prve bušotine na 20 kilometara Crnogorski ministar ekonomije Vladimir Kavarić najavljuje kako će u istraživanju nafte i plina prve bušotine biti udaljene od obale najmanje 20 kilometara jer takva praksa jamči maksimalnu zaštitu životne sredine. “Prilikom ocjenjivanja ponuda za istraživanje nafte i plina najviše pažnje posvetit ćemo načinu na koji će naftne kompanije raspolagati crnogorskim ugljikovodičnim resursom ako bude otkriven”, kaže Kavarić. U nekoliko sljedećih tjedana očekuje se kako će Crna Gora pripremiti nacrte ugovora s naftnim kompanijama za istraživanje nafte. Abramovič kupuje kragujevačku banku

Ruski milijarder Roman Abramovič želi preko svog londonskog investicijskog fonda Millhouse Capital kupiti kragujevačku KBM banku za tri milijuna eura. Nova kreditna banka Maribor (NKBM), vlasnik kragujevačke banke, pregovara o prodaji 89,53 posto dionica KBM banke. Mišković prodaje tvrtke Sve tvrtke okupljene u Delta Holdingu Miroslava Miškovića na prodaju su, a prvi su na redu trgovački centri Delta City u Novom Beogradu i Podgorici. Novcem dobivenim od njihove prodaje gradit će se najveći trgovački centar u regiji - Delta Planet. U tijeku su posljednji dogovori s gradskom upravom i kad dobije potrebne dozvole, Delta je spremna započeti radove za mjesec dana.

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 100 mil l mlijeka

proizvodit će Mljekara Meggle iz Bihaća godišnje

Bosanskohercegovački mljekari i EU

Europski doručak s mlijekom iz BiH Vlasti u Sarajevu vjeruju da će Bosna i Hercegovina na jesen dobiti dozvolu za izvoz mlijeka u zemlje EU-a, a uprave mljekara kažu kako će biti spašene ako izvoz krene krajem godine Zdravko Latal latal@privredni.hr

apokon prve dobre vijesti za određeni broj bosanskohercegovačkih mljekara. Iz Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (Food and Veterinary Office, FVO) vlastima u Sarajevu odobren je predloženi akcijski plan poslova poslije čije će se realizacije podići carinske rampe za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU-a. Mirko Šarović, ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, otkrio je da je FVO odobrio šest točaka akcijskog plana njegova ministarstva i Kancelarije za veterinarstvo BiH o ispunjavanju uvjeta za izvoz mlijeka u EU, uključujući tu i dvije posljednje točke

Kompanija Meggle je nakon pozitivnih najava započela s izgradnjom nove mljekare čime će udvostručiti kapacitete koje do sada nisu bile realizirane, a odnosile su se na način kontrole ispravnosti mlijeka te pitanja certifikata. Prema Šaroviću, mlijeko iz BiH najesen bi moglo krenuti na tržište EU-a, a vlasnici mljekara kažu kako će biti spašeni od financijskih dubioza ako izvozne dozvole dobiju i krajem godine.

U međuvremenu Turska je ovdašnjim mljekarama dala široke mogućnosti, ne samo za plasman mlijeka i mliječnih proizvoda, nego i mesa i mesnih prerađevina. Povratak na hrvatsko tržište Šarović je ocijenio da je odluka FVO-a važna u ispunjavanju postavljenih uvjeta za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla u EU, prvo mlijeka, a zatim i ostalih proizvoda. Pred vlastima su sad nove domaće zadaće, prije svih izrada potrebnih zakona u Parlamentu BiH, kao što su izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu, Zakona o hrani i Zakona o poljoprivredi, svih triju na državnoj razini, što je ranije bilo sporno. Ove je zakone Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH upravo uputi-

Livanjski sir putuje za Tursku Nakon što su predstavnici turskog Ureda za veterinarstvo obišli Livanjske mljekare, potpisan je ugovor o probnoj isporuci 20 tona sireva ove mljekare u Tursku. Direktor Mljekare Željko Marijan izjavio je agenciji Anadolija da će ovih dana sirevi tipa edamer, gauda, sir gorica i najpoznatiji brend, livanjski cincar trapist, brodom iz Ploča krenuti put Istanbula. Nakon što je 2013. godine zabranjen izvoz 67 posto proizvodnje sireva Livanjske mljekare u Hrvatsku, što je izazvalo gomilanje zaliha, izvoz je djelomice preusmjeren u Srbiju i Crnu Goru, ali je pravo rješenje Turska. U Mljekari su zadovoljni i dogovorenim cijenama sireva. lo Parlamentu BiH na raspravu i usvajanje, po hitnom postupku. Kad i ako na putu usvajanja ovih zakona ne bude podmetanja “mina”, a entiteti tvrde da neće biti, predstoji lakši dio posla - uhodavanje procedura između vlasti i mljekara, nakon čega će biti upućen poziv misiji FVO-a da utvrdi je li uči-

njeno sve što je naloženo. Nakon potvrde, nema više zapreke izvozu. Mlijeko iz BiH tako bi se moglo ponovno pojaviti na tržištu Hrvatske krajem jeseni ili krajem godine. Reakcije mljekara Mljekari s nestrpljenjem očekuju podizanje carinskih rampi. Željko Ma-

rijan, direktor Mljekare Livno, izjavio je medijima da to njegovoj tvrtki mnogo znači jer su prije 70 posto produkcije plasirali na tržište EU-a, posebice u Dalmaciji. Ova tvrtka je još prošle godine, kad je došla misija FVO-a, ispunila sve uvjete za izvoz mlijeka i sireva. Direktor Mljekare Meggle iz Bihaća Kemal Hrnjić nada se da će mlijeko napokon krenuti u Europu jer su privrednici takva uvjeravanja dobili od političara. Hrnjić je medijima potvrdio informacije da je kompanija Meggle nakon pozitivnih najava započela s izgradnjom nove mljekare čime će sadašnji kapaciteti biti udvostručeni, te dosegnuti godišnju proizvodnju od 100 milijuna litara mlijeka, što će ovu mljekaru svrstati u red respektabilnih u Europi. Po sadašnjim procjenama, investicija će iznositi oko 11 milijuna konvertibilnih maraka. Novi pogoni će biti pušteni u rad krajem godine. Inspektori FVOa u nekoliko su navrata kontrolirali i sarajevski Milkos. Ta kompanija je također investirala oko 30 milijuna maraka u modernizaciju mljekare i uređenje suvremene farme u dolini Spreče. Direktor Milkosa Edin Fakić smatra da bi, ukoliko sporni zakoni do ljetnog odmora budu usvojeni u Skupštini BiH, mlijeko iz BiH i iz Milkosa već za božićne i novogodišnje blagdane moglo stići do stolova europskih potrošača.

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 35 mil €

primio Cimos iz državnog proračuna

( 19,2 mil €

*vijesti

beskamatnog zajma Cimosu dali ključni kupci

ODLUKA Europske komisije

Cimos spašen – čeka se novi vlasnik Vijest pristigla iz Bruxellesa ohrabrila vodstvo Cimosa da ubrza postupak sanacije čiji su okviri posve jasni: završiti prinudno poravnanje, ostvariti sve ciljeve poslovnog restrukturiranja i unutar godinu dana naći novog vlasnika Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

nih 35 milijuna eura što ih je posrnuli Cimos u trenutku najteže krize primio iz državnog proračuna ne nosi više prijeteću etiketu nedopuštene državne pomoći. Vijest o “dekriminalizaciji” pristigla iz Bruxellesa prošli ponedjeljak obradovala je svih 5600 zaposlenika, ali i ohrabrila vodstvo Cimosa da ubrza postupak sanacije čiji su okviri posve jasni: završiti prinudno poravnanje, ostvariti sve ciljeve poslovnog restrukturiranja i unutar godinu dana naći novog vlasnika. Najveći kupci pritekli u pomoć Postupak u Bruxellesu proveden je brže nego što se očekivalo, a tome su pridonijeli najveći kupci. Njih desetak koji apsorbiraju 90 posto isporuka ponudilo je uvjerljive dokaze svoje zainteresiranosti za opstanak Cimosa. Kada je bilo najpotrebnije, ključni su kupci išli Ci-

mosu na ruku tako što su skratili rokove plaćanja na 14 dana, što su dali 19,2 milijuna eura beskamatnog zajma i što su investirali u opremu potrebnu da bi Cimos mogao završiti isporuke prema dugoročnim ugovorima. Cimos nedvojbeno treba europskim proizvođačima automobila. Državna pomoć u sanaciji bila je srazmjerno mala i nikako se ne može dovoditi u vezu s namjerom da se šteti Cimosovoj konkurenciji. Tvrtkama za

Posebno je važno to što Cimos ima paletu kupaca o kakvoj konkurencija može samo maštati koje Cimos proizvodi razne komponente – BMW, Audi, Aston Martin, Bentley, Porsche, Ford, PSA, GM Opel – nije bilo teško uvjeriti EK da nema ništa sporno u dodijeljenoj državnoj pomoći, tako da se Cimos nakon prošlog ponedjeljka može usredotočiti na dovršetak

financijske i proizvodne konsolidacije. O prošlosti privremena Uprava nerado govori. Griješilo se kao i u drugim velikim slovenskim tvrtkama. I Cimos je rastao prenaglo i nesmotreno. Širio se akvizicijama čija se vrijednost brzo srozala. U međuvremenu prošao je i tešku fazu čišćenja. Prodao je Litostroj i Titan u Sloveniji, nedavno i tvornicu u Srebrenici. Također je ugasio i tvornicu u Kikindi. Na vrhuncu ekspanzije Skupina Cimos zapošljavala je 7800

ljudi, da bi ih danas bilo 5600. Nedvojbene prednosti Cimosa U cilju pojednostavljenja poslovanja Cimos kani u svim državama bivše Jugoslavije spojiti tvornice u jednu pravnu osobu, kao što je to već provedeno u Hrvatskoj gdje tvrtka ima sjedište u Buzetu, a pogone u Roču, Labinu i Buzetu. U BiH umjesto četiri ostat će dvije pravne osobe – Gradačac i Zenica. Tvrtka u Srbiji sa sjedištem u Kikindi obuhva-

tit će i FAM Sečanj. Gdje su prednosti Cimosa u odnosu na konkurenciju i jesu li dovoljne za uspješno poslovanje u budućnosti? Janez Gradišnik, privremeni predsjednik, i Andraž Brodnjak, član Uprave, grade uvjerenje u uspješnu budućnost na cijelom sklopu nedvojbenih prednosti. Cimos je geografski povoljno smješten. Ima stručne i visoko motivirane radnike. Posebno je važno da ima paletu kupaca o kakvoj konkurencija može samo maštati. Cimosove ljevaonice poznate su po kvaliteti svojih proizvoda. Cimos je najveći europski dobavljač turbopunjača, a proizvodi i dijelove tržišno atraktivne i za slučaj veće elektrifikacije automobila. Kupci uvažavaju Cimosove ugradbene dijelove jer su uz ista mehanička svojstva lakši i jeftiniji. Kada su Cimosovi razvojni inženjeri predstavljali novi pedalni sklop od aluminija, upola lakši od postojećeg, stručnjaci Audija u Ingolstadtu ustali su sa sjedala i pljeskom pozdravili inovatore.

Rukometaš na čelu Cimosa Slovenska automobilska industrija, u kojoj djeluje 100 tvrtki i oko 600 kooperanata, zapošljava 25.000 ljudi i stvara 3,5 milijardi eura godišnjeg prihoda. To je 10 posto slovenskog BDP-a i petina ukupnog izvoza. U okviru automobilske industrije Cimos sam daje jedan posto slovenskog BDP-a. Takav, a vjerojatno i prosperitetniji Cimos, uskoro će preuzeti Gerd Rosendahl, stručnjak sa 20-godišnjim iskustvom u automobilskoj industriji. Njemačko tržište najveće

je i najvažnije za Cimos, pa je bilo i logično, objašnjava Janez Gradiško, da se potražilo kandidata za šefa uprave među onima koji dobro poznaju njemački jezik i njemačko tržište. Ime novog čelnika Uprave još početkom godine predstavljeno je glavnim kupcima i važnijim sanatorima, ali se držalo u tajnosti jer je tako želio poslodavac za kojeg Rosendahl vodi poslove u SAD-u. Igrom slučaja novi šef Uprave Cimosa bit će nekadašnji član njemačke rukometne reprezentacije

koja je 1978. godine osvojila svjetsko prvenstvo. Zlobnici tvrde da je rukomet poprilično kumovao krizi Cimosa. Bivše vodstvo, naime, izdašno je financiralo legiju rukometnih stranaca koji su rukometni klub Koper dugo vremena držali u vrhu slovenskog rukometa. Sustav za “navodnjavanje” rukometnog kluba djelovao je i dugo nakon što su Cimosova kola krenula nizbrdo. U lokalnim okvirima stoga se nerado razgovara o bilo kakvoj povezanosti Cimosa s rukometom.

Najtraženiji - varioci Anketa provedena među 2847 poslodavaca pokazala je da će slovenska poduzeća u drugoj polovini godine zaposliti 16.000 radnika: 12.000 radi zamjene, a 4000 na nova radna mjesta. U prvih pet mjeseci s evidencije Zavoda za zapošljavanje odjavilo se 47.000 nezaposlenih, od toga 35.000 radi novog zapošljavanja. Petina anketiranih poduzeća žali se da ne može naći potrebne kadrove. Najizraženiji problemi te vrste javljaju se u logistici, ugostiteljstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, u prerađivačkoj industriji te u građevinarstvu. Najtraženiji su varioci, vozači teških kamiona i šlepera te radnici za jednostavne poslove. Delu pala cijena Pivovarna Laško potrošila je od 2003. do 2007. godine za kupnju dionica novinske kuće Delo ukupno 95 milijuna eura. Prošli tjedan za svoju političku investiciju u vodeći slovenski dnevnik

(u dogovoru s tadašnjim premijerom Janezom Janšom) istržila je samo 7,3 milijuna eura. Idrijska tvrtka FMR, kao dio koncerna Kolektor, taj gotovo simbolički iznos ugradila je u kupoprodajni ugovor s tzv. odložnim uvjetima. Nisu objavljene pojedinosti odložnih razloga. Savi vraćeni hoteli Loša banka (DUTB) nakon što je nedavno zaplijenila 99 posto dionica Sava Hotela privremenom odlukom Okružnog suda u Ljubljani obvezna je vratiti sve dionice. Loša banka i njeni odvjetnici, prema stajalištu Suda, kršili su propise i plijenili gdje nisu smjeli.

24 TURIZAM *vijesti Sedmi Kastav Film Festival Ovogodišnji, sedmi Kastav Film Festival održat će se 19. i 20. lipnja u Kastvu. Jedinstvenost festivala je u tome što će njegovi organizatori prikazati sve filmove prijavljene na natječaj. Cilj festivala je poticanje razvoja medijske slobode i filmskog medija, zatim filmske festivale napraviti mjestima otvorenima za sve koji žele raditi filmove te na kraju pružiti mogućnost kreativnim pojedincima i filmskim entuzijastima da javno prikažu svoje radove, bez cenzure i selekcije autora i sadržaja. Ultra Europe 2015. Glazbeno-turistička manifestacija, festival Ultra Europe 2015. održat će se od 9. do 15. srpnja u Splitu. Uz Yacht regatu na Braču te događanja na plaži Zlatni rat 13. srpnja i Ultra beach party na Hvaru 14. srpnja, završnica tog događanja bit će 15. srpnja na Visu. Organiza-

( 250 mil kn

vrijednost resorta na otočiću Sveti Nikola

Festival aromaterapije “Apsyrtides” Grad Mali Lošinj i tamošnja Turistička zajednica u suradnji s Gradom Cresom i Turističkom zajednicom grada Cresa ove je godine organizirao Festival aromaterapije Apsyrtides na temu aloe vere. Festival se održava do 30. lipnja, a u sklopu toga održat će se 33 događanja - razne radionice, edukacije i predavanja o primjeni aloe vere u svakodnevnom životu, kozmetici i prehrani na prostoru cresko-lošinjskog arhipelaga.

( do 800 gostiju

u 334 jedinice prima Valamarov resort

Pokraj Poreča otvorena najveća ovogodišnja turistička investicija

Valamar Isabella Island Resort primjer suradnje privatnog i javnog

Vrijednost poreznih olakšica i povoljnijeg financiranja nešto je manja od 100 milijuna kuna u narednih 10 godina, ali će se zbog ove investicije u javne proračune u 10 godina vratiti oko 260 milijuna kuna, istaknuo je Željko Kukurin Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N tori festivala su američka tvrtka Ultra Enterprises i hrvatska Adria MM Produkcija. Prošle godine taj je festival posjetilo oko 150.000 ljudi iz 125 zemalja.

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

ajveći ovogodišnji projekt u hrvatskom turizmu Valamar Isabella Island Resort, smješten na otočiću Sveti Nikola pokraj Poreča, vrijedan 250 milijuna kuna, zapošljavat će 250 radnika. Valamar Isabella Island Resort ima 334 jedinice i može smjestiti do 800 gostiju. Obnovljen je hotel, dvorac, depandansa Miramare i bungalovi koji su preuređeni u vile. Uloženo je i u zajedničke sadržaje, bazene, šetnice, plaže... Izgrađena je infrastruktura za organizaciju evenata, pa će se prema riječima Željka Kukurina, predsjednika Uprave Valamar Riviere, Isabella Resort zajedno s Vilom Polesini i hotelom Rivera pozicionirati kao jedinstveno mjesto za organizaciju vjenčanja, kongresa i sličnih događaja. “Uvjeren sam da će ova investicija, kao i dosadašnja ulaganja Valamara, pokazati adekvatan povrat za dioničare te do-

datno unaprijediti ponudu porečkog, istarskog i hrvatskog turizma”, istaknuo je Kukurin. Valamar Isabella Island Resort, kaže on, pravi je primjer uspjeha mjera povoljnog financiranja putem kreditnih linija HBOR-a i poreznih olakšica za strateške in-

Investicije u turistički sektor ove godine dosegnut će pola milijarde eura, istaknuo je ministar Lorencin vesticije jer je omogućio zapošljavanje 250 ljudi, uz 750 ljudi koji su dvije godine radili na izgradnji objekta. Kukurin je istaknuo kako je ukupna vrijednost poreznih olakšica i povoljnijeg financiranja nešto manja od 100 milijuna kuna u narednih 10 godina, a samo zbog ove investicije u javne proračune će se u tih 10 godina po raznim osnovama vratiti oko 260 milijuna kuna. “Valamar je prošlih nekoliko godina prošao

vrlo zahtjevan put vlasničke i poslovne reorganizacije koji završavamo ove godine. Kao objedinjena kompanija Valamar Riviera danas ima sjajnu perspektivu. Osnažili smo organizaciju i ključne funkcije s novim ljudima i novim odgovornostima. Siguran sam da ćemo u budućnosti biti još bolji u razvoju našeg portfelja, novih turističkih doživljaja, te da ćemo postati vodeća kompanija po inovativnosti i rastu u turizmu ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji”, kaže Kukurin. Ulaganja i akvizicije Donedavni predsjednik Uprave a sada potpredsjednik Nadzornog odbora Valamar Riviere Franz Lanschützer ukazao je na teškoće na koje nailaze investitori, od administrativnih zapreka do najveće porezne stope na Mediteranu. Otkrio je da je Valamar u posljednjih 12 godina uložio 2,4 milijarde kuna u hrvatski turizam i da raste u svim segmentima poslovanja. Kaže kako se namjerava i nadalje ulagati. “Želimo

nastaviti s ulaganjima u vlastiti portfelj, ali se želimo i širiti novim akvizicijama u regiji. Namjera nam je da kvalitetne akvizicije poput najavljenog Valamarovog preuzimanja Hotela Baška donesu novu vrijednost našim dioničarima, zaposlenicima, partnerima te destinacijama u kojima poslujemo”, ističe Lanschützer. Osim Hotel Baška čije preuzimanje je vrlo izgledno za nekoliko mjeseci, prema riječima Ivane Budin Arhanić, potpredsjednice Valamar Riviere za poslovni razvoj, akvizicije, strateško upravljanje i korporativne odnose, razmatraju se mogućnosti novih preuzimanja u Hrvatskoj i inozemstvu. “Akvizicije ovise o prigodama. Zanimaju nas i kampovi na sjeveru Italije, ali i hotelske kompanije na Jadranu, Sloveniji i Austriji. Zanima nas odmorišni turizam, tako da to mogu biti i toplice i zimovališta koja imaju i ljetni turizam. Uglavnom, pratimo što se događa na tržištu i reagirat ćemo ako

nam nešto bude primamljivo”, ističe Ivana Budin Arhanić. Ukupne investicije u turizam Ministar turizma Darko Lorencin najavio je kako će investicije u turistički sektor Hrvatske ove godine iznositi čak pola milijarde eura, pa će se samo na Jadranu otvoriti oko 25 novih ili potpuno obnovljenih hotela, što je najviše u posljednjih 10 godina. Podsjetio je da se 2013. u turizam investiralo 230, a prošle godine 410 milijuna eura. Istaknuo je kako će u narednom razdoblju početi realizirati greenfield investicije jer je preostalo vrlo malo turističkih objekata kojima je nužna rekonstrukcija i obnova. “Vlada Republike Hrvatske radi na uspostavi bolje investicijske klime kroz mjere o poreznim olakšicama za strateške investicije kao i kroz HBOR. Danas nema turističkog projekta u Hrvatskoj koji nije realiziran bez pomoći HBOR-a”, rekao je ministar turizma.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 20 mil €

lanjska strana ulaganja u hrvatske start-upe

( 70 mil € iz EU fondova

namijenjeno za hrvatske poduzetničke inkubatore

U Splitu završena četvrta Shift konferencija

“Nemojte postati Silicijska dolina” Prema podacima Hrvatske gospodarske komore koja je jedan od pokrovitelja Shift konferencije, novoosnovanim tvrtkama namijenjeno je 80 milijuna eura iz EU fondova Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

etvrta Shift konferencija, najveći start-up događaj u Jugoistočnoj Europi, okupila je više od 1000 sudionika koji su stvorili poticajno ozračje i poslušali više od 20 predavanja predstavnika vrlo uspješnijih svjetskih start-up tvrtki kao što su Teespring, Entrepreneur, GitHub, Reddit, te vidjeli start-up projekte koji su prošli u završno natjecanje. “Hrvatska postaje regionalni lider u IT-u i zato moramo podržavati ovakve događaje. Prošle godine smo imali 20 milijuna eura direktnih stranih ulaganja u ovakve tvrtke, a samo prije tri godine nije bilo ulaganja u startup projekte. Zbog tog ra-

zloga je Vlada u procesu osnivanja fonda koji će podupirati ovakve projekte”, istaknuo je Gor-

Ova konferencija osnažuje mlade ljude da sami sebi budu šefovi, kaže glavna urednica časopisa Entrepreneur dan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, koja je jedan od pokrovitelja Shift konferencije, novoosnovanim tvrtkama namijenjeno je 80 milijuna eura za potporu iz EU fondova te 70 milijuna eura za poduzetničke inkubatore. “Ove godine smo imali veliki interes kreatora aplikaci-

ja uspješnih u svjetskim okvirima, tako da smo morali napraviti selekciju. Imamo govornike koji su investirali u Twitter i Facebook. Neki od prijavljenih start-upa poći će stopama dosadašnjih pobjednika Bellabeata i Oradiana, koji su došli do vrijednih investicija upravo zahvaljujući nastupu na Shift konferenciji gdje su upoznali investitore i

dobili priliku predstaviti im svoje projekte”, ističe Ivan Burazin, organizator Shift konferencije. Nadolazeći trendovi Mike Butcher, urednik portala Techcrunch, istaknuo je veliki napredak koji se ostvario nakon povezivanja start-upa u klastere. Među nadolazeće je trendove uvrstio i virtualnu i poboljšanu

stvarnost te sve mobilne uređaje kojima važnost i popularnost ne padaju s vremenom, zatim mobilna plaćanja, automobile kao nove računalne platforme i bespilotne letjelice kao sredstva dostave. “Do 2017. mobilne telefone imat će do 69,4 posto svjetske populacije. Konzumacija medija putem mobitela već zauzima 89 posto vreme-

na koje ljudi provode na telefonu. Umjetna inteligencija će za 20 godina zamijeniti 60 posto čitavog ljudskog rada”, predviđa Butcher. Također, među trendovima koji će promijeniti budućnost naveo je ljude kao tehnološke platforme, grafene, tehnologiju baterija, pametne leće, tjelesne visokotehnološke implantate... “Ova konferencija nije samo velika podrška strat-upima već je puno više - osnaživanje mladih ljudi da sami sebi budu šefovi, te da donesu promjenu u ekonomiji i kulturi. Nemojte se ugledati na Silicijsku dolinu jer je ona nemilosrdna i puna zabijanja noževa u leđa. Budite ono što jeste i zadržite svoj identitet”, istaknula je Amy Cosper, glavna urednica časopisa Entrepreneur.

Loud App

Poslovno druženje u doba totalne povezanosti

ećina tvrtki koje se bave razvojem softvera radi na principu - dajte nam svoje zahtjeve, a mi ćemo napisati kod za to. Što ćete vi učiniti nakon toga, vaša je stvar. No kada ne znate što točno želite, već samo hoćete svoju ponudu objediniti i poboljšati - tu nastaje problem. S njim su se susreli i u Loudu - tvrtki s petnaestak godina iskustva u organizaciji događanja, pa dobro znaju koje frustracije muče organizatore. Tvrtku Loud osnovala je Ana Dumančić, u želji da organizato-

rima događanja pomogne uz adekvatnu programsku podršku. Htjela je rješenje koje će objediniti sve troje - zahtjeve organizatora, posjetitelja i sponzora evenata. Tako je nastala aplikacija Loud App, rješenje koje omogućava prilagodbu posebnim potrebama pojedinog organizatora. Iza razvoja ove platforme stoji inženjerski tim sačinjen

od najiskusnijih domaćih developera, mrežnih i razvojnih inženjera. Zahvaljujući njima, ovaj kopleksni proizvod je izašao na tržište. “Naš se tim konstantno širi jer se i proizvod širi, a to je znak da je tržište prepoznalo vrijednost inovacije. Za jesen planiramo razvoj streaminga glasa za funkcionalnost simultanog prevođenja i razglasa

preko wi-fi infrastrukture što će u budućnosti potpuno zamijeniti infrared i radiofrekvencijsku tehnologiju”, naglašava Ana Dumančić. Može sve Ideja i proizvod su izvorno hrvatski - iako postoje neki slični proizvodi u svijetu koji pokrivaju slične potrebe na tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Među brojnim funkcionalnostima, Loud App sadrži mogućnost prijave pri dolasku na događanje, fotografiranje sudionika, elektroničko potpisiva-

nje dozvola za korištenje podataka i komunikaciju preko aplikacije. Preko nje može se dohvatiti sva dokumentacija vezana uz događanje, pratiti prezentacije, dijeliti dokumente i slati ih elektroničkim putem. Aplikacija sadrži listu polaznika skupa, kao i funkciju radara koja omogućava dinamično kontaktiranje s osobama koje se nalaze u blizini i pokazuje mikrolokaciju svake osobe u prostoru u kojem se održava događanje. Loud takođe ima i mogućnost slanja i primanja javnih i privatnih poruka

vezanih uz dogovaranje sastanaka, ali i podsjećanja organizatora na neka događanja, kao i komunikaciju vezanu uz organizaciju smještaja i putovanja. Nudi i mogućnosti elektroničkog glasovanja kao i anketiranja. U svijetu koji se mijenja polaznici konferencija će se više angažirati na onim događanjima na kojima mogu pronaći nešto novo i čime mogu produbiti svoj doživljaj. U Loudu smatraju kako njihova aplikacija sigurno može pomoći da se to i dogodi. (K.S.)

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Emil Andreev STAKLENA RIJEKA V.B.Z.

Što se krije iza slova N i D uklesanih u temelje pravoslavne crkve u napuštenom bugarskom selu Gradište? Tko su i što predstavljaju kamene figure čovječuljaka na njenim zidovima? S tim će se pitanjima susresti Francuskinja Helene Thibault koja istražuje tragove kasnog bogumilstva. Ondje susreće grupu bugarskih studenata koji restauriraju crkvu pod vodstvom Stefana Metodijeva. Helene upoznaje zagonetnog Viktora Markova, “pisca s mnogo iskustva i bogatom općom kulturom”. Istodobno, u selu se počinju zbivati neobične stvari...

Dorta Jagić PROLAZI I PUKOTINE

Naklada Jesenski i Turk

Ovi putopisi nastajali su godinama, kada bi se autorici “dogodilo” putovanje ili bi se javilo sjećanje na boravak negdje. Fragmentarno organizirani tekstovi - osim funkcije literarne “prerade uspomena”, unutarnjih i vanjskih iskustava što ih donosi pojačana putnička perceptivnost - donose i radost lutanja prostranstvom jezika. Tako se u ovim putopisima mogu naći i lirske prozne dionice, dokumentarističke crtice, ironične introspekcije, sve do impresija blago nadrealističke, bajkovite atmosfere.

Daniel Kehlmann F Fraktura

Kada je odveo svoja tri sina na predstavu i pristao na pozornici asistirati majstoru hipnoze, neambiciozni pisac Arthur Friedland nije ni slutio da će iste večeri isprazniti obiteljski bankovni račun, uzeti putovnicu i nestati – na 24 godine. Sada, kad im se putovi iznova spajaju, Arthur je književna zvijezda tamna sjaja, a njegovi odrasli sinovi prolaze kroz svoje krize: Martin je svećenik bez vjere, Iwan slikar bez talenta, a Eric beskrupulozni poslovni čovjek čiji se svemir urušava, prijeteći da ga usisa za sobom.

Karl Ove Knausgaard Moja borba - prva knjiga Naklada Oceanmore

U prvom tomu heksaloga Moja borba Knausgard bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.

Skupina autora VELIKA KNJIGA PRIČA ZA LAKU NOĆ Planetopija

Djeci bliske situacije, poznate životinje, igračke, ali i neobična stvorenja, razveselit će svako dijete i potaknuti smijeh i mnogo pitanja. Priče koje uvečer čitate djetetu možete iskoristiti za kreativnu igru danju – pogađajte o kojoj se životinji radi, razgovarajte o poruci svake priče, crtajte ili glumite najdraže dijelove priča... Šarmantni zec Skočko i krtica Kopač, preslatka vidra koja se voljela držati za ruke i zaposlena vjeverica neki su od likova koji osvajaju na prvi pogled.

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Proizvodnja strojeva i opreme

Sila, Zagreb, www.sila.hr. Tvrtka je tvornica s dugogodišnjim iskustvom na području proizvodnje strojeva, opreme, izmjenjivača topline, brtvila, strojne obrade i čeličnih konstrukcija. Tvornica Sila raspolaže sljedećim mogućnostima strojne obrade metala: rezanje, bušenje, tokarenje (obradni centri), glodanje (univerzalne i CNC glodalice i obradni centri), univerzalna obrada, izrada utora, ozubljivanje, brušenje, zavarivanje, obrada lima, površinska zaštita. Ima iskustva u izradi različitih čeličnih konstrukcija i opreme. Dobavljač je dijelova za građevinske strojeve za njemačku, francusku i švicarsku tvornicu Liebherr. Budući da raspolaže slobodnim kapacitetima u gotovo svim segmentima strojne obrade metala, a naročito u proizvodnji izmjenjivača topline, nudi ih na raspolaganje potencijalnim partnerima. Kontakt: Arijana Žužul, arijana.zuzul@sila.hr, +385 1 2404 500. Vatrogasne cijevi

IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapa-

citete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija i Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko. turk@iv-er-kvc.hr, +385 47 646 208. Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www. komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. Brizganje plastike

Ekip, Opatija. Tvrtka raspolaže slobodnim kapacitetima za brizganje plastike (sila zatvaranja: 300 KN - 8500 KN, masa brizganja 5g - 4000g). Zainteresirana je za daljnje širenje poslovanja. Kontakt: Mate Babić, mate.babic1@ri.t-com.hr, +385 98 443 385. Kotlovi i energetska postrojenja

TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU,

Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@tpk-epo.hr, +385 1 2406050. CNC zavarivanje i rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103. Proizvodnja obuće

Consors, Maruševec. Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352 293. Cijevi za podno grijanje

Komfor Klima, Samobor. Tvrtka prodaje cijevi za podno grijanje. Cijevi su od najkvalitetnijeg materijala polibutena za podno grijanje, mogu se preraditi kao plastična masa - 461 bala po 40 kila u jednoj bali - 29 crvenih, 151 bijela i 281 siva bala. Kontakt: martina.pirsljin@ stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Građevinski strojevi i oprema

Zagrebački holding nabavlja građevinske strojeve i opremu. Procijenjena vrijednost nabave je 13,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. srpnja. Svježe voće i povrće

Klinički bolnički centar Zagreb nabavlja svježe voće i povrće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.

Uređenje Parka Grič

Grad Zagreb nabavlja radove na uređenju Parka Grič. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. lipnja. Regija Samohodne putničke stepenice

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja samohodne putničke stepenice. Rok dostave ponuda je 24. lipnja.

deralna uprava policije nabavlja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 24. lipnja. Službena odjeća

Pošte Srpske nabavljaju službenu odjeću. Rok dostave ponuda je 25. lipnja. Rekonstrukcija i asfaltiranje puteva

Općina Bosanska Krupa nabavlja radove na rekonstrukciji i asfaltiranju puteva. Rok dostave ponuda je 24. lipnja.

Sportska oprema Usluge tiskanja

Hrvatska lutrija nabavlja usluge tiskanja pomoćnih listića za TV Bingo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 29. srpnja.

Federalno ministarstvo kulture i sporta nabavlja sportsku opremu. Rok dostave ponuda je 25. lipnja. Nabava informatičke opreme

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, Fe-

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se oranice, građevinska zemljišta, kalupi za kade... Oranica u Vrapču u Zagrebu procijenjena na 115 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu na uglu Ulice Savska opatovina i Ulice Kotarnica u Zagrebu površine 59.734 četvorna metra te još jednu oranicu površine 953 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, u sobi 129/I. Prodaje se po načelu viđenokupljeno. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti, odnosno ne za manje od 77 milijuna kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, tj. iznos od 11,5 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj HR1723900011300 003265, model: HR05, poziv na broj 116-3648-10. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Razgledavanje će biti 13. srpnja u 13.30 sati na adresi nekretnine, uz sudskog ovršitelja. Građevinska zemljišta u Kaštel Novom procijenjena na 46,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja niz katastarskih čestica na predjelu Rudine. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. srpnja u 12 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba br. 37c/I.

Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće na zahtjev zainteresiranih osoba i tek kad one ili ovrhovoditelj uplate potreban predujam za izlazak sudskog ovršitelja. Jamčevina iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti i potrebno ju je uplatiti do 13. srpnja te potvrdu o uplati predočiti na Sudu, u sobi 37c/I. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda br. HR6 923 9000 1130 000 0195, model HR00, poziv na broj 01-6272-14. Kalupi za kupaonske kade procijenjeni na 1,5 milijuna kuna. Pokretnina se nalazi u Zmijavcima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Rok ponuda je 7. srpnja, a ponude se dostavljaju u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici na adresu: Stečajni upravitelj Ivan Grbić, Žnjanska 2, 21000 Split, s naznakom “DID d.o.o. u stečaju, 14.St-230/12, Ponuda za kupnju – NE OTVARAJ”. Javno otvaranje ponuda bit će 7. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I. Prodavatelj pridržava pravo da ne prihvati ni jednu ponudu. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno te se isključuje odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari. Predaja u vlasništvo i posjed

ugovara se na mjestu gdje se pokretnine nalaze. Troškove otpreme, manipulacije predmetima prodaje i prijevoza snosi kupac. Razgledavanje ponuđenih pokretnina održat će se u sjedištu stečajnog dužnika na adresi Bublin bb, 21266 Zmijavci, svaki radni dan uz prethodnu najavu na broj mobitela 095/4737 066. Ponuditelji su dužni platiti jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti pojedine pokretnine koja se prodaje uplatom iznosa na žiro-račun stečajnog dužnika DID d.o.o. u stečaju br. IBAN: HR10 24080021100039900 kod Partner banke d.d. Dokaz o uplati treba priložiti uz pisanu ponudu. Ako ponuditelj ne dostavi dokaz o uplaćenoj jamčevini, ponuda se neće razmatrati. Poslovne i stambene zgrade u Zaboku, procijenjene na 28 milijuna kuna. Nekretnina u naravi prestavlja zgrade i neplodno tlo, industrijska dvorišta i poslovnu zgradu. Dražba će se održati 6. srpnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba broj 82/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđenokupljeno. Razgledati nekretnine i dokumentaciju vezanu uz iste zainteresirane osobe mogu u vrijeme dogovoreno sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/4222 547, uz prethodnu uplatu naknade u iznosu od 500 kuna na žiro-račun stečajnog dužnika. Jamčevinu je potrebno uplatiti najkasnije tri dana prije dana održavanja ročišta za dražbu, u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Kako privlačiti genijalce dr. Uroš Dujšin

dgovor je jednostavan: vrlo teško jer su rijetki i zahtjevni, pogotovo kada su traženi kao u posljednje vrijeme. To najbolje znaju lovci na talen-

te u Americi jer je naglo povećana potražnja za talentiranim zaposlenicima. Prema podacima američkog statističkog ureda, nezaposlenost među informatičarima i inženjerima iznosi tek oko 2,5 posto, dok prosječna stopa nezaposlenosti iznosi 5,7 posto. Globalna tražilica za zaposlenja, Indeed, prati 10 vrsti zaposlenja koja je najteže popuniti. U posljednje vrijeme sedam od njih bilo je s područja IT tehnologije. Sve ovo podsjeća na kasne devedesete, doba tzv. dotcom kompanija. Golemi bonusi za pristupanje, plaćeni dopusti pred preuzimanje posla - i druge pogodnosti nuđene su genijalcima kako bi prihvatili ponuđena zaposlenja. Poslodavci se natječu u povećavanju plaća i bonusa, naročito stručnjacima za popularne kompjuterske jezike kao što su Python i Ruby on Rails. Neke programere zbog njihova potencijala mame i agencije za zapošljavanje, koje se bave i muzičarima i sportašima.

Iako je konkurencija za vrbovanje talenata naročito intenzivna u Silicon Valleyu, ona je sveprisutna. U Indiji se giganti elektronske trgovine poput Flipkarta i Snapdeala grabe za programere softvera kako bi mogli kon-

kurirati tamošnjem Amazonu. Jedna od najvećih internetskih tvrtki u Kini, Baidu, sponzorira priredbe za upoznavanje partnera jer se pokazalo da oženjeni zaposlenici nerado mijenjaju posao. A u brojnim djelatnostima od autoindustrije do astronautike i kućanskih aparata pojedini proizvodi imaju sve više ugrađenih čipova. Stoga i takve tvrtke grozničavo traže informatičare. Tako Ford traži jednako toliko informatičara koliko i jedna srednje velika visokotehnološka tvrtka. A kao što nastoje opsluživati svoje klijente putem aplikacija na pametnim telefonima, razne uslužne tvrtke od banaka do maloprodaje trebaju sve više programera. Traže se žene Glavno bojište u pridobivanju talenata nalazi se, dakako, u golemim korporacijama. Stoga su proizvođači računala, softvera, itekako ovisni o sposobnim pojedincima koji im svakodnevno do-

laze na posao. Otuda i napori da ih se privuče i zadrži putem velikih plaća i dioničkih opcija, pa sve do tečajeva joge i gurmanske prehrane. K tome, kao i sve kreativne tipove, najbolje informatičare zanima zajedništvo. Plenarni sastanci nisu uobičajeni samo u malim tvrtkama; i u onim najvećima očekuje se da se pojave šefovi koje se tada može ispitivati o svemu, počevši od razvojne strategije do kvalitete poslužene kave. S druge strane, niz stručnjaka radije djeluje u manjim poduzećima. Da bi se domogle i tih pojedinaca, velike tvrtke kupuju manja poduzeća samo radi njihovih zaposlenika koje onda nastoje zadržati nudeći im široku autonomiju. Tako je Google za 400 mili-

Apple i Facebook čine velike napore da privuku upravo žene, nudeći im najraznovrsnije povlastice juna dolara kupio tvrtku DeepMind, koja se bavi umjetnom inteligencijom, jer je imala najbolje informatičare u branši. K tome su giganti informatike sve svjesniji potrebe za proširenjem područja s kojeg mogu regrutirati talente. Stoga ulažu sve više napora da privuku žene u branšu, a kojih je veoma malo. Apple i Facebook čine velike napore da privuku upravo žene, nudeći im najraznovrsnije povlastice kao što su besplatno školovanje ili mogućnost planiranja porođaja. Druge tvrtke - pa čak i banke - teško će nadmašiti Silicon Valley u nuđenju plaća i povlastica. To se odnosi i na druge tvrtke, ali će se sve to isplatiti zbog očekivanih koristi.

28 PV REPORT

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

PV REPORT MJESEČNI

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 1. do 7. lipnja ukupno je bilo 95 stečajnih postupaka što je za 77 posto manje u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu uloženo je 25 prijedloga, dok je 16 postupaka zaključeno. Brzih stečajnih postupaka je bilo 20. Iz evidencije je izbrisano 36 subjekata, a s likvidacijom je započelo njih šest. Osnovano je 227 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (87), Rijeka i Varaždin su izjednačeni sa 28 novoosnovanih poduzeća, dok Osijek bilježi 21 novi subjekt. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (201), te ukupno 124 d.o.o.-a.

Smanjuje se broj brisanih subjekata Osnovane tvrtke u svibnju 2015.

1143 osnovana

d.o.o.

subjekta

40,77% 57,04%

ostali oblici

2,19%

j.d.o.o.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

17 9 5 3 1 0 1 20 20 57 25 4 9 3 16

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

36 36 6 6 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

227 89 138 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

2 7 5 21 14 28 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

4 17 6 28 8 87

“PPS GALEKOVIĆ” PILANA - PARKETARA - STOLARIJA

ukupno su osnovana 1143 poslovna subjekta, što je 107 manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše ih je osnova-

no u Zagrebu (471), zatim u Splitu (120), Varaždin bilježi 94 nova subjekta, dok je na Trgovačkom sudu u Osijeku registrirasije

jač

vel

no 87 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 652, dok je d.o.o.-a osnovano 466. jak

ožu

tra

van

ban

svi

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

čan

Predstečajne nagodbe

sije

jač

vel

jak

ožu

tra

van

ban

svi

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

126

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015. 2500

čan

Stečajevi

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

2015. Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija

2000

REJTING TJEDNA Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

svibnju 2015. godine bilo je ukupno 280 stečajnih postupaka, od toga se 39 posto odnosi na zaključene postupke predstečajne nagodbe, a 19 posto na započete stečajeve. Ukupno je 80 postupaka manje nego u svibnju prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u ovogodišnjem svibnju ih je bilo 422, što je gotovo dva puta manje u odnosu na svibanj 2014. godine. Također, u svibnju je pokrenuto 66 postupaka likvidacije. Ovogodišnjeg svibnja

2000

d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti

1500

1500 1000 1000 500 500

0 lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

lipanj

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj

PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

SVIJET FINANCIJA 29

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015.

( 395,9 mlrd kn ( na 21,4% imovina banaka potkraj 2014.

porasla stopa ukupnoga kapitala

Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu

Kamatni prihodi banaka i dalje u padu Pokazatelji profitabilnosti, premda oporavljeni u odnosu na 2013., ostali su niski u usporedbi s prijašnjim godinama. Posljedica je to višegodišnjih nepovoljnih gospodarskih kretanja, zbog kojih se ostvaruju negativni ishodi kreditnih rizika te rastu ispravci vrijednosti imovine Igor Vukić vukic@privredni.hr

je i dalje ostala znatno nižom od propisanog ograničenja. Krediti trgovačkim društvima osjetno su se smanjili, i to unatoč novom modelu poticanja kreditiranja gospodarstva koji je HNB pokrenuo potkraj 2013. godine. Dani krediti banaka ukupno su se u 2014. smanjili za efektivno 2,9 posto. Operativna profitabilnost (profitabilnost prije troškova rezerviranja) porasla je nakon dvije godine pada, pretežito zbog smanjenja kamatnih stopa i nižih troškova izvora financiranja. Pritom je posebice bio vidljiv pad troškova oročenih depozita stanovništva.

amatni prihod, osnovni izvor zarade hrvatskih banaka, nastavio se smanjivati u prošloj godini, pokazuje Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2014. godinu. Uz slabu kreditnu aktivnost i rast problematičnih potraživanja, snažan učinak na pad kamatnih prihoda imala su i nova pravila potrošačkoga kreditiranja kojima se ograničavaju visine kamatnih stopa na kredite, istaknuli su analitičari HNB-a. Izvješće koje predstavlja detaljnu rendgen-

Nastavilo se razduživanje prema stranim vlasnicima, no pričuve likvidnosti ostale su visoke sku sliku domaćeg bankarskog sustava pokazuje i da se treću godinu zaredom imovina banaka blago smanjila, i to efektivno za 1,1 posto. Na kraju godine iznosila je 395,9 milijardi kuna. Imovina stambenih štedionica s druge je strane porasla, za 2,7 posto, na iznos od 7,8 milijardi kuna. No udjel stambenih štedionica u imovini svih kreditnih institucija nije se promijenio, iznosio je 1,9 posto, tako da se preostalih 98,1 posto i dalje

odnosilo na imovinu banaka. Oslabjela kreditna aktivnost Pokazatelji profitabilnosti, premda oporavljeni u odnosu na 2013., ostali su niski u usporedbi s prijašnjim godinama. Posljedica je to višegodišnjih nepovoljnih gospodarskih kretanja, zbog kojih se ostvaruju negativni ishodi kreditnih rizika te rastu ispravci vrijednosti imovine. Razina opreza ostaje povišena i kod banaka i kod njihovih klijenata. Kreditna aktivnost oslabjela je, a stanje s lošim kreditima potaknulo je aktivnosti oko njihova rješavanja, poput prodaja i otpisa, stoji u izvješću. Nastavljeni su procesi optimizacije poslovanja, kao što su prodaja

dijelova poslovanja i stroga kontrola općih troškova. Nastavilo se razduživanje prema stranim vlasnicima, i to osjetno izrazitije nego prethodne godine, no pričuve likvidnosti ostale su visoke. Dio stranih izvora djelomice je zamijenjen domaćima, ponajviše depozitima stanovništva i trgovačkih društava. Građani su se također nastavili razduživati i to šestu godinu zaredom, posebice u području stambenih kredita, a jedino su

gotovinski nenamjenski krediti, i to oni kunski, zabilježili zamjetljiv porast. Kamatni prihodi u sektoru stanovništva zamjetno su se smanjili, a posebice kamatni prihodi od stambenih kredita stanovništvu vezanih uz švicarski franak, gdje su s početkom 2014. kamatne stope fiksirane u visini od 3,23 posto. Zbog fiksiranja kamatnih stopa na stambene kredite u švicarskim francima izloženost banaka kamatnom riziku osjetno je porasla, ali

Visoka razina i kvaliteta kapitala Rizici poslovanja ostali su adekvatno pokriveni kapitalom. Konzervativan pristup tijekom prijašnjih godina osigurao je visoku razinu i kvalitetu kapitala, a donesene su i mjere o zaštitnim slojevima kapitala. Na kraju 2014. sve su stope kapitala bile osjetno više od propisanih minimuma. Stopa ukupnoga kapitala blago je porasla, na 21,4 posto, ponajviše zbog slabljenja kredit-

Dvije banke nisu dočekale kraj 2014. godine Na kraju 2014. u Hrvatskoj su poslovale 33 kreditne institucije: 27 banaka, jedna štedna banka i pet stambenih štedionica, stoji u Godišnjem izvješću HNB-a za 2014. U odnosu na kraj 2013. poslovale su dvije institucije manje. Nad Nava bankom je početkom prosinca 2014. otvoren stečajni postupak, a Banco Popolare Croatia pripojena je OTP banci. Time se već petu godinu zaredom nastavio blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, stoji u izvješću.

ne aktivnosti banaka. U 2014. banke nisu koristile kratkoročni kredit za likvidnost. U prošloj godini najveće nominalno povećanje na godišnjoj razini zabilježila su ulaganja banaka u vrijednosne papire. Rast je bio 13,5 posto, uloženo je 5,9 milijardi kuna. Time se njihov udio od 12,5 posto u ukupnoj imovini približio najvišoj vrijednosti tog pokazatelja, zabilježenoj na kraju 2005. godine, kada je bio 12,8 posto. Pritom je vrlo snažno povećano ulaganja banaka u obveznice (podjednako domaće i strane), od 6,7 milijardi kuna (rast 33,8 posto). Time je ovaj pojedinačno najvažniji instrument dodatno ojačao svoj udio, na 54,3 posto svih dužničkih vrijednosnih papira. U strukturi obveznica i dalje dominiraju obveznice Republike Hrvatske koje su činile 56,1 posto svih obveznica i 30,5 posto ukupnih dužničkih vrijednosnih papira. Banke su povećale ulaganja i u trezorske zapise Ministarstva financija (za 11,2 posto) pa su gotovo tri četvrtine svih vrijednosnih papira i dalje činili domaći vrijednosni papiri.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3881, 15. lipnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Neravnoteža na strani ponude novca Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

očetkom prošlog tjedna završilo je razdoblje održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija koja je protekla bez ikakve napetosti na novčanom tržištu. U skladu s odlukom središnje banke, stopa obvezne pričuve banaka iznosi 12 posto depozitne osnove u kunama i devizama, a stopa izdvajanja je 70 posto (odnosno 60 posto za devizni dio), dok se ostatak održava kroz prosječno dnevno stanje računa. Iako je stopa obvezne pričuve relativno visoka, zbog visoke likvidnosti njeno održavanje ne

u mil. kn

Potražnja

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

Ponuda

Promet

8. 6. - 12. 6. 2015.

1. 6. - 5. 6. 2015.

300

sto, a na rok od 182 dana manji je za jedan bazni bod i iznosi 0,49 posto. O datumu sljedeće aukcije Ministarstvo financija obavijestit će naknadno. Početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve poklopio se s datumom redovite mjesečne isplate mirovina. Unatoč tome, odnos ponude i potražnje i dalje pokazuje značajnu neravnotežu zbog dominantnosti ponude. Visoka likvidnost sustava koja traje već duže vrijeme uzrok je skromnog trgovanja i niskih kamatnih stopa. Za sada nema naznaka da će se okolnosti na novčanom tržištu promijeniti.

250 200

150 100

50 0

8.6.2015.

9.6.2015.

10.6.2015.

tek neznatno povećana, a trguje se i dalje uz vrlo niske kamatne stope. Prema najavi, u utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Aukcija je raspisana samo za trezorske zapise u kunama i to sa svim

predstavlja nikakav problem. U srijedu je započelo novo razdoblje održavanja, te je dio sudionika prijavio povećanu potražnju za novcem, dok većina sudionika obiluje viškovima sredstava. Tako je potražnja za pozajmicama

ponedjeljak

utorak

srijeda

rokovima dospijeća. Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je 726 milijuna kuna i ponuda je u potpunosti prihvaćena. Interes sudionika bio je ispod planiranog izdanja, a znatno manji od dospijeća, pa je saldo upisanih trezorskih

četvrtak

petak

zapisa manji za 94 milijuna kuna. Upisano je 40 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 182 dana i 686 milijuna kuna s rokom dospijeća od 364 dana. Prinos na rok od godine dana nije se mijenjao i iznosi 1,5 po-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Promjenjive vrijednosti valuta

Nastavak pada Mirexa

Američki dolar u proteklom tjednu izgubio je četiri lipe i zaključio ga na 6,75 kuna, no većinu tjedvaluta AUD

na je po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke boravio ispod 6,70 kuna. Švicarski franak u tjednu EUR

Srednji tečaj za devize australski dolar

7.570

5,205111

CAD

kanadski dolar

5,482268

JPY

japanski jen (100)

5,458477

CHF

švicarski franak

7,219832

GBP

britanska funta

10,457101

USD

američki dolar

6,752161

EUR

euro

Euro se u tjednu kretao s manje oscilacija i izgubio je samo jednu lipu te ga zaključio na 7,56 kuna.

USD

6.84

CHF

7.24

7.565

6.80

7.22

7.560

6.76

7.20

7.555

6.72

7.18

7.550

6.68

7.16

7.545

6.64

7.14

Mirex B, obračunska jedinica koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog tjedna pala je za 2,215 bodova. Tako je Mirex B potkraj prošlog tjedna iznosio 213,9843 boda. Vrijednost Mirexa A bila je 110,4884 boda, a Mirexa C 105,8456 bodova. MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

0,8%

0,0%

0,4%

-0,2%

-0,4%

-0,6%

-0,8%

7,54689

primjena od 13. lipnja 2015. 8.6.

Izvor: HNB

je u odnosu na kunu pao tek lipu, na 7,22 kune, no najniža mu je vrijednost bila u srijedu, 7,15 kuna.

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

-0,8% 11.5.

12.6.

21.5.

fond

1.6.

11.6

datum

8.6.

vrijednost (kn)

9.6.

10.6.

promjena (%)

11.6.

2015 (%)

Međunarodno tržište kapitala

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Zabrinutost zbog Grčke smanjila optimizam

MIREX A

11.06.

110,4884

0,1955

5,62

AZ - A

11.06.

109,3022

0,1596

5,03

Erste Plavi - A

11.06.

109,7867

0,3584

4,4

Europske dionice krajem tjedna poništile su tjedni rast zbog zabrinutosti da se neće dobro završiti pregovori o grčkom dugu.

PBZ CO - A

11.06.

112,421

0,0907

5,66

Raiffeisen OMF - A

11.06.

111,9275

0,2269

7,24

MIREX B

11.06.

213,9843

0,0003

4,02

AZ - B

11.06.

217,7795

-0,0847

3,4

Erste Plavi - B

11.06.

218,2428

0,109

3,84

PBZ CO - B

11.06.

196,6446

0,0641

4,7

Raiffeisen OMF - B

11.06.

216,3931

0,0374

4,66

MIREX C

11.06.

105,8456

0,0876

2,82

AZ - C

11.06.

103,6976

0,0747

1,9

Erste Plavi - C

11.06.

105,212

0,1117

1,91

PBZ CO - C

11.06.

105,7283

0,0796

2,66

Raiffeisen OMF - C

11.06.

108,4969

0,0971

4,13 4,5

6875 6850

Euro je zbog istog razloga pao, a dodatan poticaj gubitku vrijednosti zajedničke europske valute bile su riječi njemačke kance18200

FTSE 100

kategorija A

18100

larke koja je rekla kako stabilnosti eura ne pomaže otpor najvećih dužnika u regiji. Američki dolar je nastavio rasti prema 5125

Dow Jones

5100

6825

18000

5075

6800

17900

5050

6775

17800

5025

17700

6750 8.6.

5050 5000

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

CAC40

5000 8.6.

11500 11400

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

8.6.

DAX

20300

4900

11200

20200

4850

11100

20100

11000 9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

10.6.

11.6.

12.6.

NIKKEI 225

20400

11300

8.6.

9.6.

20500

4950

4800

NASDAQ

20000 8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

8.6.

9.6.

10.6.

11.6.

12.6.

kategorija B

drugim valutama u očekivanju da američki Fed idućeg tjedna ipak neće povećati kamatne stope. Ako do toga dođe, vjerojatan je preljev novca na rastuća tržišta. No prošlog tjedna objavljeni su i podaci o 1,2-postotnom rastu maloprodaje na tamošnjem tržištu u svibnju. Dionice na azijskom tržištu su nastavile rasti na krilima promjenjivog stanja na tržištima obveznica. Rastu dionica pomogle su i dobre vijesti o američkoj maloprodaji.

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

11.06.

208,365

0,0463

AZ Profit

11.06.

246,2941

0,0412

4,3

Croatia osiguranje

11.06.

149,1543

-0,0739

1,55

AZ Benefit

11.06.

225,5053

-0,0238

3,12

Erste Plavi Expert

11.06.

180,0566

0,272

3,82

Erste Plavi Protect

11.06.

176,3986

0,1219

0,54

www.privredni.hr Broj 3881, 15. lipnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 255,584 milijuna kuna

Porast vrijednosti i rast aktivnosti met iznosio 54 milijuna kuna, što predstavlja rast od 2,7 milijuna kuna odnosno rast od 5,3 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je gotovo 45 milijuna kuna prometa što predstavlja 82 posto ukupnog

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije porasla te je redovni dionički proTop 10 po prometu

tjedna promjena

Podravka d.d. Adris grupa d.d. - (povl.) Ledo d.d. Valamar Riviera d.d. Adris grupa d.d. HT d.d. Europlantaže d.d. Kraš d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. Plava laguna d.d.

+0,62% +1,58% -0,49% +1,02% +1,04% -0,64% -1,13% +7,14% -6,96% +4,65%

zadnja cijena 314,10 386,00 8.110,01 20,73 483,02 155,20 790,00 450,00 1.190,00 4.500,00

promet 10.559.446,31 8.140.479,31 4.817.149,03 4.682.895,09 3.721.572,02 3.042.950,58 3.016.000,00 2.992.174,22 1.989.943,44 1.595.980,51

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 54.446.160,37 kn

tjednog prometa. Dobitnik tjedna je osmi najlikvidniji Kraš koji bilježi tjedni rast cijene od 10 posto na 450 kuna s prometom od gotovo tri milijuna kuna. Slijedi Plava Laguna koja je sakupila 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos H. HUB N. GAS short 5 Turbos srebro short 8 Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos E. B. F. Short D Turbos DAX short J Turbos WTI (nafta) long I Turbos E. B. F. Long 5 Turbos DAX short I Jadran d.d. Turbos WTI (nafta) long H

1,6 milijuna kuna prometa i porasla za 4,65 posto sa zadnjom cijenom, na 4500 kuna. Gubitnik među najlikvidnijih 10 bio je Ericsson NT čija je cijena pala za 6,96

tjedna promjena +93,65% +51,35% +43,13% +30,69% +27,90% +25,87% +21,76% +14,17% +13,14% +13,04%

zadnja cijena 16,46 26,82 3,75 87,30 142,35 39,90 98,50 112,40 39,60 73,70

promet 33,16 5.793,12 10.886,05 868,25 2.245,80 7.696,80 2.867,20 58.035,40 396,00 4.331,30

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.753,9100 1.024,7900 106,8728 142,9836

posto na 1190 kuna, a trgovanje je ostvareno u iznosu od gotovo dva milijuna kuna. S padom od 1,13 10 dionica s najvećim padom cijene Turbos srebro long D Turbos DAX long I Turbos WTI (nafta) short B Jadroplov d.d. Turbos H. HUB N. GAS short 9 Turbos E-mini S&P 500 short 8 Agromeđimurje d.d. Đuro Đaković holding d.d. Badel 1862 d.d. Hidroelektra niskogradnja d.d.

tjedna promjena +0,68% +0,07% -0,25% -0,15%

posto slijedi dionica Europlantaže koja je ostvarila promet u iznosu od tri milijuna kuna.

tjedna promjena -36,77% -32,28% -23,32% -17,88% -17,37% -16,23% -15,37% -10,47% -10,07% -9,67%

zadnja cijena 8,22 148,10 90,10 41,06 5,90 6,40 220,03 25,83 26,08 22,52

promet 8.255,98 21.226,50 6.670,50 151.387,53 4.283,40 4.050,48 2.860,39 310.624,57 298.248,18 5.520,85

*vijesti

Većina fondova u crvenom Protekli tjedan je od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 26, a samo su dva fonda ostvarila rast veći od jedan posto. Ukupno su 52 fonda tjedan završila u crvenom, a njih 24 pala su više od jedan posto. Promatrano od početka godine, kod fondova prevladavaju pozitivni

tjedni rezultati, naime, od ukupno 24 tjedna, 16 ih je bilo pozitivnih. Sumarno su fondovi u zadnjih 65 tjedana zabilježili 53 pozitivna tjedna. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se dionički i tri novčana fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +1,31 do -4,02 posto. Pre-

ma rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fondovi s najvećim prinosima u promatranom razdoblju su FIMA Equity (+38,36 posto), Ilirika Azijski tigar (+24,12 posto) i KD Prvi izbor (+19,48 posto). Najuspješnije mješovite fondove predvode Allianz Portfolio s rastom od +13,72 posto i PBZ Glo-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

bal fond čiji prinos iznosi +13,58 posto. Kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond NETA Emerging Bond koji je rastao za 17,89 posto, a slijedi PBZ Bond fond (+5,20 posto). Novčane fondove predvodi eurski Agram Euro Cash s prinosom od 2,20 posto. od 4. 6. 2015 do 11. 6. 2015. godine

HPB Global

87,0492

*Tjedna promjena [%] -0,29

KD Victoria

18,5916

-0,28

OTP uravnoteženi

106,3052

-0,70

HI-growth

€

11,2093

-0,36

KD Balanced

9,0216

-1,60

ZB euroaktiv

€

150,1814

-1,86

Allianz Portfolio

148,5859

-0,43

ZB trend

180,9549

-0,55

Smart Equity

€

107,2645

-0,29

FIMA Equity

88,0828

-0,33

Raiffeisen Harmonic

€

102,4900

-0,65

KD Prvi izbor

14,8756

-2,90

PBZ Conservative 10 fond

€

104,8579

-0,36

Ilirika JIE

€

127,9178

-1,75

You Invest Active

€

101,6500

-1,11

PBZ Equity fond

€

10,4302

0,09

You Invest Balanced

€

100,8600

-1,14

HPB Dionički

97,2412

-0,09

You Invest Solid

€

99,4800

-1,07

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Erste Adriatic Equity

€

83,4400

0,93

NETA Global Developed

106,1662

-3,26

ZB aktiv

110,9911

-0,44

Capital Two

89,4465

0,80

Ilirika Azijski tigar

€

52,2517

-2,72

PBZ I-Stock

€

7,9004

-2,25

Platinum Global Opportunity

16,4895

-0,48

KD Nova Europa

5,8985

-3,44

OTP indeksni

39,7371

1,30

Platinum Blue Chip

€

107,5534

-1,44

NETA Frontier

572,2947

-4,02

OTP MERIDIAN 20

€

92,3672

-0,82

83,0800

0,61

NETA US Algorithm

178,3533

-3,99

NETA New Europe

70,9500

-0,84

Ilirika BRIC

€

83,6326

-2,53

CROBEX10

98,9707

1,31

KD Energija

9,5068

-3,55

ZB BRIC+

€

100,8065

-2,61

Raiffeisen Dynamic

€

120,7300

-0,45

Allianz Equity

€

139,5597

0,93

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

ZB bond

€

181,9910

-1,08

HI-conservative

€

13,7647

-0,68

Raiffeisen Bonds

€

168,8500

-0,15

PBZ Bond fond

€

123,0970

-0,39

Capital One

196,9816

-0,42

HPB Obveznički

€

150,2551

-0,51

NETA Emerging Bond

79,8052

-1,91

Erste Adriatic Bond

€

111,3700

-0,79

Raiffeisen Classic

€

101,4800

-0,24

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond

142,6591

0,01

ZB plus

174,6969

0,01

ZB europlus

€

149,8834

0,01

PBZ Euro Novčani

€

138,7643

0,01 0,03

Raiffeisen Cash

156,7100

Erste Money

150,6100

0,01

HI-cash

151,1827

0,01

PBZ Dollar fond

130,4308

0,00

HPB Novčani

142,8473

0,01

OTP novčani fond

132,5577

0,00

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

103,2300

-0,17

Money One

128,5781

0,04

ZB Future 2025

€

99,3434

-1,41

Agram Euro Cash

€

12,3049

0,02

ZB Future 2030

€

99,9757

-1,55

Allianz Cash

117,7601

0,01

ZB Future 2040

€

100,8508

-1,61

Erste Euro-Money

€

115,0200

0,02

ZB Future 2055

€

100,8360

-1,62

Auctor Cash

109,4920

0,01

Raiffeisen euroCash

€

105,2500

0,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

154,8380

-1,45

HPB Euronovčani

€

106,1598

0,01

PBZ Global fond

€

14,6575

-0,65

Locusta Cash

1336,7695

0,01

HI-balanced

€

12,7175

-0,45

NETA MultiCash

107,4973

0,01

ICF Balanced

114,1707

-0,08

OTP euro novčani

€

102,4619

-0,06

Dividenda Kraša 10 kuna

Uprava Kraša predložit će dioničarima na glavnoj skupštini 28. kolovoza, isplatu dividende od 10 kuna po dionici kao i otkup vlastitih dionica. Kraš je poslovnu 2014. završio s dobiti od 14,1 milijun kuna. Dividenda bi se isplatila dioničarima koji će kao vlasnici dionica biti upisani u depozitariju SKDD-a dana 21. kolovoza. U zakonske rezerve predlaže se uplatiti 704.000 kuna, a ostatak neto dobiti trebao bi se rasporediti u zadržanu dobit. Održana Skupština Ine Ina je održala redovnu Glavnu skupštinu na kojoj su većinom glasova donesene odluke o raspodjeli dobiti za 2014., isplati dividende od 15 kuna po dionici, te prijenosu ostalih rezervi na zadržanu dobit. Članovi Uprave i Nadzornog odbora dobili su razrješnice za svoj rad, izglasane su i dopune djelatnosti kompanije, izmjene i dopune statuta tvrtke, a donesena je odluka i o izboru revizora za tekuću godinu.

HPB povećava temeljni kapital Glavna skupština HPB-a prihvatila je odluku o povećanju temeljnog kapitala banke pretvaranjem potraživanja s osnova izvršenih uplata i prava iz obveznica u dopunski kapital banke izdavanjem novih dionica, čime se kapital HPB-a povećava za 252 milijuna kuna na 1,2 milijarde kuna. Bit će izdano 229.195 novih dionica. HPB je prvi kvartal ove godine završio sa 42,3 milijuna kuna dobiti. EIB dao zajam HBOR-u Europska investicijska banka odobrila je HBOR-u zajam od 40 milijuna eura. Sredstva zajma namijenjena su financiranju izgradnje Opće bolnice Pula koja će pridonijeti porastu kvalitete zdravstvene zaštite i zdravstvenog standarda uz racionalnije poslovanje kroz pružanje modernih zdravstvenih usluga. Provedba ovog projekta planirana je do 2018. godine. Podravka dobila kredit za Žito Kratkoročnim klupskim kreditom vrijednim do 58 milijuna eura Podravka je osigurala novac za akviziciju slovenskog Žita. Kredit su osigurale Erste banka i PBZ. Kako kažu u Podravci, ovim pripajanjem tvrtka postaje tržišni lider u nekoliko dodatnih kategorija proizvoda te lider prehrambene industrije na tržištu susjedne Slovenije.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Obrazovanje za posao

Besplatno za j.d.o.o.

U posljednjih 10 godina mladih nezaposlenih je 3,3 puta više nego onih starijih. To je posljedica obrazovanja, no i nedostatka prakse

Hrvatska gospodarska komora do kraja ove godine oslobađa plaćanja članarine jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. Ušteda iznosi 13 milijuna kuna

Dobra prilika

Prijevare

Glasno i jasno

Ruralni turizam ima jaku socijalnu komponentu i daje dodanu vrijednost obrtnicima, vlasnicima OPG-ova i trgovačkim društvima

Sve učestalije internetske prijevare prijete pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i turistima koji odmor žele provesti u njihovu smještaju

Inovativni projekt zagrebačke poduzetnice kroz aplikaciju za tablet uređaje osigurava drugačije doživljavanje konferencija i događanja