Pv 3882

(Ne)transparentnost na djelu Istraživanje Instituta za javne financije pokazalo koliko transparentno posluju općine, županije i gradovi

25 projekata iz Hrvatske Fond za investicije vrijedan oko 320 milijardi eura trebao bi oživiti ulagački tempo u Europskoj uniji

Nagrada Privrednom vjesniku PV dobitnik regionalne nagrade Media Biznis partner, koju je osvojio među 2000 kandidata

aktualno Str. 6

aktualno Str. 7

aktualno Str. 11

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 8 2

privredni vjesnik

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 22. lipnja 2015.

Godina LXII / Broj 3882. www.privredni.hr

dan poduzetnika / mamforce / najbolji eu projekti / regija / turizam / hrwwwatska / svijet financija

MOBILNOST RADNE SNAGE

Do 2019. moglo bi otići oko 217.000 radnika

U dvije godine Hrvati zaposleni u državama Unije u domovinu su poslali više od 702 milijuna eura >>4-5

Uspješne tvrtke vode uspješne žene

Intervju: Andro Tomić

>> 15

>> 12-13

U stvarnosti većina, u poslovnom svijetu žene su i dalje manjina, iako zapravo obavljaju dvije trećine ukupnih poslova

Prošek će se proizvoditi masovnije, ali na sofisticiraniji način, uz pomoć sunčeve energije, kaže vlasnik tvrtke Bastijana

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Poduzetnice

Iako su žene u svjetskoj populaciji u većini, i dalje su manjina u poslovnom svijetu, no unatoč tome obavljaju dvije trećine ukupnih poslova

Turističke nagrade

Zaštita korisnika

Na ovogodišnjim Danima hrvatskog turizma nagrade HTZ-a i HGK po novim kriterijima i u novim kategorijama

Zastupnik softverske industrije BSA i Carinska uprava jačaju suradnju u zaštiti intelektualnog vlasništva i korisnika softvera

Intervju

Uskrsnuće

Dekan Visoke poslovne škole Libertas Davor Žmegač govori o privatnim studijima i reformi školstva prema potrebama tržišta rada

Nekadašnji BiH gigant - Tvornica deterdženata Dita, nakon višegodišnje agonije, ponovno pokrenuo proizvodnju

UVOD

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?

Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

pvinfo

Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva:

Gost komentator: Dario Ban, docent na Zavodu za strojarstvo i brodogradnju, FESB, Split

Nema mjesta za veliku industriju

Ugledajmo se na Norvešku

Strategija prostornog uređenja kaže kako vidimo Hrvatsku i u kojem se smjeru treba razvijati.

Ne treba širiti nova građevinska područja, nego koristiti stara. U interesu Hrvatske je da cijenimo prostor, da razvoj temeljimo na prirodnim i kulturnim dobrima te tradiciji. U Hrvatskoj više nema mjesta za veliku industriju, nego za objekte sa 100 do 150 zaposlenika koji će biti prilagodljiviji promjenama i uvjetima na tržištu. A građevinske tvrtke se moraju preusmjeriti na nove poslove, na urbane sanacije i transformacije te poslove vezane uz energetsku učinkovitost.

Hrvoje Hribar, ravnatelj HAVC-a:

Poticaji za film svima dižu promet U tri godine otkad HAVC provodi sustav poticaja ulaganja u audio-vizualna djela, lokalna potrošnja porasla je sa 24,5 na 82,8 milijuna kuna. Hrvatska je reputaciju ozbiljnog filmskog partnera potvrdila uspješnom višegodišnjom suradnjom s producentima nekoliko televizijskih serija, poput Igre prijestolja i Borgia. Potencijali koje ovakve mjere poticaja imaju za filmski turizam i nacionalnu promociju vidljivi su i široj javnosti. Preko procesa nastanka filma direktno se potiču razvoj i profitabilnost i svih ostalih povezanih industrijskih grana: turizma, ugostiteljstva, prometa, proizvodnje...

Jako Andabak, vlasnik kompanije Sunce:

Odgovorni i pravedni kadrovi Za uspjeh prije svega morate imati odgovorne ljude. One koji imaju karizmu, ali koji vode brigu i o drugim ljudima. Zato je bitno da glavni kriteriji za kadrovsku selekciju budu želja za uspjehom, upornost i predanost te odgovornost svakog čovjeka. Ne treba zaboraviti ni osjećaj pravednosti. Ako postavimo čovjeka u centar zbivanja i ako ga vodimo pomoću svih tih pravila za uspjeh, sve ostalo je nebitno. Isto tako, bez vođenja računa o političkim, lokalnim i rodbinskim vezama, s odabirom pravih ljudi, i Vlada može postići željeni rezultat.

Projekt eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, kako ga provodi Ministarstvo gospodarstva, zanemaruje moguće globalne utjecaje na okoliš Jadrana i može izazvati nesagledive negativne posljedice

S

tanje i razvijenost sustava intervencija uslijed pomorskih nesreća i onečišćenja u Hrvatskoj najbolje oslikava nedavno nasukavanje triju brodova Splitske plovidbe nakon bure početkom ožujka. Ti brodovi su još nasukani na obalama Marjana i Čiova, iako je od incidentne situacije prošlo više od tri mjeseca.

S obzirom na relativnu neuspješnost EU-a i IMO regulative u hrvatskom dijelu Jadrana nužno je pokrenuti inicijativu za donošenje Jadranske konvencije, po uzoru na Baltičku konvenciju. Jedino se na taj način može odgovarajuće zaštititi Jadransko more u cjelini, te omogućiti utjecaj svakoj jadranskoj zemlji u ocjenjivanju gospodarskih projekata na Jadranu.

Projekt eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, kako ga provodi Ministarstvo gospodarstva, zanemaruje moguće globalne utjecaje na okoliš Jadrana i može izazvati nesagledive negativne posljedice za budući život na ovim prostorima, koje neki pojedinac ili institucija države ne može i ne smije sama procjenjivati. Poznato je da je eksploatacija ugljikovodika postala okosnica razvoja Norveške. U tu svrhu su angažirani svi akademski

i ljudski potencijali te zemlje koja je brojem stanovnika i pomorskim položajem slična Hrvatskoj.

Vlasništvo nad prirodnim resursima Norveške pritom imaju svi njeni građani i u tu svrhu je formirana državna tvrtka Statoil koja upravlja svim poslovima eksploatacije ugljikovodika. Norveška je primjer postupanja koji Hrvatska na žalost nije slijedila u slučaju eksploatacije ugljikovodika. Eksploatacija rudnih bogatstava u Jadranu nije predmet strategije razvo-

U 10 godina od najave projekta Družba Adria, Hrvatska nije rješila probleme koji su postojali još tada ja znanosti u Hrvatskoj, niti bilo koje strategije koja bi u fokusu imala razvoj morskih tehnologija.

Pogotovo se to odnosi na brodograđevni i pomorski sektor, s naglaskom na inovacije i nove tehnologije, koje su temelj razvoja Norveške.

U 10 godina od najave projekta Družba Adria, Hrvatska nije riješila probleme koji su postojali još tada, a to su nepripremljenost državnih institucija za provođenje projekta, nepostojanje

odgovarajuće regulative za more, nenadležnost državnih institucija za nadzor i zaštitu hrvatskog Jadrana, neizvršavanje ključnih međunarodnih konvencija za more kao što su MARPOL, Barcelonska konvencija, ESPOO konvencija o prekograničnom utjecaju transporta opasnih tvari, neriješen problem balastnih voda, i tako dalje. To je trenutno stanje koje je ostalo nepromijenjeno. Nadalje, Hrvatska nije donijela nijedan propis kojim bi naglašavala specifičnost hrvatskog dijela Jadranskog mora niti aktivno sudjeluje u donošenju propisa zaštite okoliša na moru, ako izuzmemo pogrešnu odluku o dozvoli izmjene balasta u Jadranu. Tek u posljednje vrijeme po-

stoji naznaka shvaćanja situacije, te se umjesto oslanjanja na Regionalni centar za intervencije u slučaju onečišćenja s brodova na Malti, brod Obalne straže Faust Vrančić planira prenamijeniti za intervencije u slučaju onečišćenja.

Jedan od problema u provođenju projekta Družba Adria je bila upitna kvaliteta Studije utjecaja na okoliš, koja kao i Strateški plan utjecaja na okoliš za Projekt eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, ne sadrži procjenu projekta za predviđeno razdoblje trajanja projekta, već samo analizu stanja okoliša na početku projekta. Prije 10 godina je također u javnosti vođena rasprava o potrebi izrade Studije utjecaja na okoliš za projekt Družba Adria, kao što se danas vodi rasprava o Strateškom planu utjecaja na okoliš ovog projekta, pa vidimo da nije ostvaren napredak u politici zaštite okoliša na Jadranu, osim u uskom obalnom pojasu, u prvom redu zaštiti kupališta većih naselja, odnosno odvodnji obalnih oborinskih voda. Studija svakako treba sadržati projekciju sveukupnog razvoja Hrvatske za vrijeme trajanja projekta, a posebno razvoja sveukupnog pomorskog prometa kroz Jadran u razdoblju od 30 godina.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

U ususret sajmu AGRA

Komora Sisak vodi u Radgonu Hrvatska gospodarska komora-Županijska komora Sisak organizira zajednički nastup hrvatskih gospodarstvenika na Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prateće industrije Agra 2015, koji će se od 22. do 27. kolovoza održati u Gornjoj Radgoni u Sloveniji.

Na zajedničkom izložbenom prostoru Županijske komore Sisak, na više od 70 četvornih metara unutarnjeg i vanjskog prostora, predstavit će se Mesna industrija Vajda iz Čakovca, Čakovečki mlinovi, MD konstrukcije iz Svete Nedelje, Metali Mitrović iz Slavonskog Broda te Arosa Grande iz Sesvetskog Kraljevca.

Sajam Agra je najveća i najvažnija manifestacija takve vrste u Sloveniji. Na prošlogodišnjoj Agri predstavilo se više od 1750 izlagača iz 30 zemalja, a sajam je posjetilo više od 125.000 ljudi.

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( više od 50.000

Hrvata od 2013. se zaposlilo u zemljama EU-a

MOBILNOST RADNE SNAGE U sklopu sajma predstavit će se najnovija tehnološka dostignuća poljoprivredne mehanizacije, kao i brojni alati i oprema za poljoprivrednike, vinogradare i podrumare, voćare, ratare, povrtlare, šumare, zatim organska i bio proizvodnja, integrirana proizvodnja te šarolika ponuda proizvoda iz prehrambene industrije, gotovo sve za potrebe suvremenog zemljoradnika i procese proizvodnje hrane.

Posebnost ovogodišnje Agre je obilježavanje Međunarodne godine zemljišta, Međunarodne godine svjetlosti i Europske godine razvoja, te promoviranje uzgoja mahunarki, naročito soje kao ratarske kulture koja pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva poljoprivrednog zemljišta. (I.V.)

Do 2019. iz Hrvatske oko 217.000 radnika

Radnici koji odlaze iz Hrvatske u druge države članice uglavnom su dobro obrazova zapošljavaju od građana tih zemalja. A zadnje dvije godine u Hrvatsku su poslali uk

Petina Hrvata živi u siromaštvu

Donacije hrane osloboditi PDV-a

Iako je Hrvatska već dvije godine u EU-u, čak petina njenog stanovništva živi u siromaštvu i to je jedan od razloga pokretanja inicijative Oslobodimo donacije hrane PDV-a.

Najpotrebitiji među nama ne smiju ovisiti isključivo o dobroti pojedinaca ili trgovačkih lanaca jer njihova glad nema godišnji odmor, istaknuo je Zoran Grozdanov, koordinator inicijative na okruglom stolu Europski modeli doniranja hrane iskustva i perspektive za Hrvatsku. Skup je organi-

zirala Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Europskim gospodarsko-socijalnim odborom i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

“Inicijativa traži da se doniranje hrane usustavi na državnoj razini tako da pravovremeno uvažava realne potrebe, potiče doniranje hrane i sprečava manipulacije”, istaknuo je Grozdanov.

Na okruglom stolu pedesetak sudionika razgovaralo je o djelotvornom sustavu doniranja hrane., a primjere dobre europske prakse predstavio je Yves Somville, član Europskog gospodarsko-socijalnog odbora. Krajnji cilj ove inicijative je da se kroz doniranje jača društvena solidarnost i borba protiv siromaštva, a bez utjecanja na prilike na tržištu. (K.S.)˝

Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

O

tkako je Hrvatska u srpnju 2013. godine pristupila Europskoj uniji, više od 50.000 radno sposobnih hrvatskih građana posao je pronašlo u nekoj od 27 zemalja članica. Iako je ta brojka usporediva s ukupnim stanovništvom jednog grada kao što je Sisak ili Varaždin, za Europsku komisiju nema mjesta zabrinutosti jer je riječ samo o 0,01 posto stanovnika EU-a, štoviše, drže da se radi o slaboj mobilnosti hrvatskih radnika. Nakon pristupanja, Njemačka i Austrija ostale su glavna odredišta radnika iz Hrvatske unatoč tome što se primjenjuju ograničenja.

Njemačka je primila 68 posto ukupnog broja mobilnih hrvatskih radnika, a Austrija 17 posto.

Podaci iz 2014. pokazuju da je u 27 država EU-a

živjelo 229.000 ekonomski aktivnih građana Hrvatske što predstavlja 0,1 posto radne snage u EU. Međutim, najveći broj tih građana se iselio prije 2000. godine, odnosno radi se o onima koji su otišli prije hrvatskog ulaska u članstvo EUa. Radnici koji odlaze iz Hrvatske u druge države članice uglavnom su dobro obrazovani, mladi i u zemljama u koje odlaze u prosjeku se lakše zapošljavaju od građana tih zemalja.

“Mobilnost može predstavljati priliku i za radnike i za gospodarstva zemalja domaćina. To se pokazalo i u prethodnim proširenjima. Komisija je u potpunosti predana promicanju radne mobilnosti te pritom želi osigurati da ona bude pravedna za sve”, istaknula je europska povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Radnici šalju novac u domovinu U izvještaju Europske komisije, koji će poslužiti Vijeću Europske unije kao osnova za preispitivanje prijelaznih mjera ograničenja pristupa tržištu rada, stoji kako je odljev mladih i visokoobrazovanih hrvatskih radnika, iako veći nakon pristupanja, i dalje umjeren, te da nema dokaza da je njime uzrokovan nedostatak vještina u hrvatskom gospodarstvu. Čak se ukazuje na pozitivan učinak mobilnosti radne snage za Hrvatsku koji se očituje u mogućem smanjenju nezaposlenosti te koristima od doznaka koje hrvatski radnici šalju iz inozemstva.

Prema podacima Eurobarometra, 80 posto hrvatskih radnika koji odlaze u inozemstvo čini to zbog viših plaća. Zbog boljih radnih uvjeta koji se ne odnose na plaću odlazi njih 31 posto, a zbog nemogućnosti pronalaska posla u Hrvatskoj to je učinilo njih 30 posto.

U zadnje dvije godine hrvatski radnici koji rade u Uniji u Hrvatsku su po-

slali ukupno više od 702 milijuna eura. Jednostavno rečeno, to je kao da su svakom stanovniku Hrvatske poslali 500 eura.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u razdoblju od 1. srpnja 2013. godine do 31. svibnja 2015. godine, iz evidencije HZZa s razlogom zasnivanja radnog odnosa u nekoj od država članica EU-a ukupno su izašle 6642 osobe. Od ukupnog broja, pojedinačno gledano prema državama destinacije, u najvećem su se broju osobe zapošljavale u Njemačkoj - njih 70,3 posto, Austriji 11,8 posto te Sloveniji i Italiji oko 2,5 posto, a uglavnom je riječ o osobama koje imaju srednju stručnu spremu.

EU ne strahuje U Europskoj komisiji smatraju da će mobilnost hrvatskih radnika i u budućnosti ostati na niskoj razini te da neće uzrokovati poremećaje na tržištu rada, čak ni u glavnim odredišnim zemljama, te

5

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( to je 0,01%

Energetska budućnost

od ukupnog broja stanovnika EU-a

e bi moglo otići a

ani, mladi i u zemljama u koje odlaze u prosjeku se lakše kupno više od 702 milijuna eura Slobodan pristup njemačkom tržištu rada U skladu s Aktom o pristupanju iz 2011., države članice iz skupine EU27 mogu radnicima iz Hrvatske privremeno ograničiti pristup svojim tržištima rada. Tijekom prve dvije godine pristupa Hrvatske Uniji ograničenja je odlučilo primijeniti 13 država članica koje u načelu od hrvatskih radnika zahtijevaju radnu dozvolu; to su Austrija, Belgija, Cipar, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Španjolska, Slovenija i Ujedinjena Kraljevina. Ostale su države odlučile na hrvatske radnike u cijelosti primjenjivati pravila EU-a o slobodnom kretanju. Ovo će razdoblje isteći 30. lipnja 2015. Države članice mogu još produživati ograničenja za tri te za još dvije godine. Tijekom tih sedam godina države članice mogu ukinuti ograničenja u bilo kojem trenutku, ali isto tako mogu ponovno uvesti ograničenja ako su se pojavili ozbiljni poremećaji na njihovim tržištima rada. Prijelazne mjere prestaju vrijediti 30. lipnja 2020. Inače, slovenska je vlada potvrdila prijedlog zakona kojim se hrvatskim državljanima ograničava pristup slovenskom tržištu rada za još tri godine, ograničenja će se držati i Austrija, dok je Njemačka odlučila ukinuti ograničenje za hrvatske radnike. čak i ako se ukinu ograničenja.

S ovakvim stavom slažu se i u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske gdje ističu da sve četiri temeljne slobode na kojima

radnika u drugim državama članicama ne smije gledati kao način rješavanja visoke stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. Drugim riječima, sloboda zapošljavanja u drugim

Nema dokaza da je odljevom mladih radnika uzrokovan nedostatak vještina u hrvatskom gospodarstvu, tvrde u EK-u počiva EU (sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i rada) moraju imati jednaku važnost te da je neopravdano postavljati ograničenja kretanju radnika unutar Europske unije kad istovremeno nije moguće postavljati ograničenja kretanju kapitala.

“Istovremeno upozoravamo da Hrvatska slobodu i mogućnost zapošljavanja hrvatskih

državama članicama predstavlja samo dodatni razlog i odgovornost za Hrvatsku i njezine institucije da hrvatskim građanima omoguće da u svojoj domovini u praksi zaista ostvare ustavno pravo na rad i uvjete rada od kojih se može dostojanstveno živjeti”, istaknuo je pred-

sjednik SSSH Mladen Novosel te dodao kako će u suprotnome, iako odlazak radnika iz Hrvatske može kratkoročno sniziti stopu nezaposlenosti, odljev mladih i obrazovanih ljudi dugoročno naštetiti razvojnim potencijalima Hrvatske i ugroziti njezin ekonomski i socijalni oporavak.

Prognoze do 2019.

Inače, izvješće EK, u kojem se analizira stanje u Hrvatskoj i navode ankete o spremnosti hrvatskih radnika za odlazak, procjenjuje da bi u slučaju zadržavanja ograničenja od 2013. do 2019. godine iz Hrvatske moglo otići 166.000 osoba, a u slučaju njegova ukidanja do 217.000. Također se procjenuje da će najveći broj ići u Njemačku, Austriji i Italiju. Samo usporedbe radi, u Hrvatskoj je trenutačno na HZZ-u evidentirano nešto više od 266.000 nezaposlenih.

Domaća proizvodnja čuva radna mjesta U registru Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija nalazi se 238 projekata. Njihova ukupna vrijednost je 50,4 milijarde kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

B

ez industrije i ulaganja u projekte energetskog sektora, Hrvatska ne može imati stope rasta BDP-a od dva, tri ili četiri posto, istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, na Liderovoj 4. konferenciji o energetskoj budućnosti – Kako se uključiti u energetski razvoj Hrvatske. Ponovio je kako ne postoje nacionalne energetske politike, već one regionalne.

To je bio i jedan od Vladinih ciljeva kada je prije dvije i pol godine odlučila krenuti s pripremama i promjenom zakonodavstva koje će Hrvatskoj dati šansu da postane regionalni energetski lider.

Među projektima koje joj mogu pomoći u tome pozicioniranju, nastavio je Vrdoljak, su istraživanje i eksploatacija nafte i plina u Jadranu i na kopnu što nailazi na mnogo ot-

ke tisuća radnih mjesta i otvoriti nova u raznim industrijama. A kako nikada nisu vrijedili bolji ekološki standardi, Jadran danas čuvamo više nego što je on ikad bio čuvan”, kazao je Vrdoljak.

Strateška partnerstva Puno se očekuje od Hrvatske elektroprivrede, koja je najveća elektroenergetska kompanija u Hrvatskoj. “HEP treba razmišljati kako se pozicionirati na hrvatskom tržištu uz konkurenciju te izaći izvan nacionalnih okvira. Tako, primjerice, treba razmišljati o strateškim partnerstvima s tvrtkama u regiji i u tome treba biti vrlo brz i učinkovit”, istaknuo je dodajući kako iskustvo i znanje koje HEP ima i koje

ju valja snažno podržati one projekte obnovljivih izvora koji su oslonjeni i imaju smisla i za razvoj drugih industrija, kao što su biomasa i bioplin za drvnu, odnosno prehrambenu, naglasio je.

Adrian Del Maestro, direktor konzultantske tvrtke Strategy&, istaknuo je kako Hrvatska teži tome da postane regionalno energetsko središte dobro usklađeno s politikom Europske unije.

U registru Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) nalazi se 238 projekata. Njihova ukupna vrijednost iznosi 50,4 milijarde kuna.

Ivan Getaldić iz CEI-ja među njima je istaknuo izgradnju Plomina C, koji ima status strateškog investicijskog projekta, LNG terminala i

Hrvatska teži tome da postane regionalno energetsko središte, istaknuo je Del Maestro pora. “Ako nemamo domaću proizvodnju plina i nafte, ugasit ćemo Petrokemiju, a već smo ugasili Dioki i Dinu. Tako ujedno gasimo tisuće radnih mjesta i zatvaramo rafinerije. Međutim, s domaćom proizvodnjom sačuvat ćemo na deset-

će steći na razvoju kapitalnih projekata kao što je Plomin C svakako treba nastojati u što većoj mjeri izvesti izvan Hrvatske.

Vrdoljak se dotaknuo i obnovljivih izvora energije kazavši kako nitko ne sumnja u njihovu kompatibilnost s konvencionalnim. No, u njihovu razvo-

dviju elektrana na biomasu BE-TO Osijek i Sisak. Inače, na konferenciji su održani okrugli stolovi na kojima se razgovaralo o OIE, razvoju tržišta prirodnog plina i energetskoj budućnosti sigurnosti, zaštite okoliša i cijena.

6

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 576 lokalnih proračuna ( 4 prosječna ocjena obuhvaćano istraživanjem IJF-a

otvorenosti županija

INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Netransparentne općine i transparentne županije Ekonometrijske analize pokazuju da otvorenost ne ovisi ni o broju stanovnika, ni o visini proračunskih prihoda niti o pozitivnom ili negativnom poslovanju. Može se stoga pretpostaviti da je za proračunsku otvorenost presudna politička volja vladajućih u lokalnim jedinicama, istaknula je Mihaela Bronić iz IJF-a Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Objavljeni proračunski dokumenti 2013., 2014. i 2015. (u %)** 90

I

nstitut za javne financije predstavio je rezultate velikog istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica. Prvi puta obuhvaćeno je svih 576 lokalnih proračuna u Hrvatskoj.

Stanje je i dalje daleko od zadovoljavajućeg. Općine su uglavnom netransparentne, dok su županije vrlo otvorene. Analiza pokazuje da broj stanovnika, proračunski prihodi ili poslovanje lokalne jedinice nisu utjecali značajnije na rezultate “Vjerujem da će ovo opsežno istraživanje dodatno potaknuti lokalne jedinice da se otvore prema građanima i pradobno objavljuju što više proračunskih dokumenata. Osnovna poruka svima je: ako posjedujete informacije - objavljujete ih; ako informacija nema - zahtijevate ih, a kad informacija ima - koristite ih”, rekla je ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott koja je istaknula kako Vlada i Ministarstvo financija trebaju obvezati lokalne jedinice na pravovremenu objavu proračunskih dokumenata te sankcionirati one koje to ne rade. Otvorenost se mjerila brojem objavljenih proračunskih dokumenata od studenoga 2014. do ožujka 2015., a to su: godišnje izvršenje proračuna za 2013., polugodišnje izvršenje proračuna za 2014., prijedlog proračuna, izglasani proračun i proračun za

2013.

2014.

2015.

80 70 60 50 40 30 20 10 0

Prijedlog Izglasan Proračun proračuna proračun za građane

Županije

Prijedlog Izglasan Proračun proračuna proračun za građane

Gradovi

Prijedlog Izglasan Proračun proračuna proračun za građane

Općine*

* Za 2013. i 2014. analiziran je uzorak od 100 općina, a za 2015. svih 428 općina; ** Podaci o prijedlogu proračuna, izglasanom proračunu i proračunu za građane za 2013. i 2014. koriste se iz ranijih ciklusa ovog istraživanja.

Izvor: Institut za javne financije

građane za 2015., tako da se razina otvorenosti mogla kretati od nule do pet.

Katastrofalna otvorenost općina U otvorenosti najbolje su županije s prosječnom ocjenom četiri, što znači da su od mogućih pet u prosjeku objavile gotovo četiri proračunska dokumenta. Županije ocijenjene najvišom ocjenom su Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska, najlošija je Sisačko-moslavačka županija s dva objavljena dokumenta.

Prosječna otvorenost gradova je niska i kreće se oko trojke, samo ih je 15 od 128 objavilo svih pet dokumenata, a riječ je o Buzetu, Crikvenici, Čakovcu, Dubrovniku, Koprivnici, Opatiji, Osijeku, Pazinu, Puli, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Vodica-

ma te Zagrebu. Gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač istaknuo je kako svi moraju shvatiti da novac u proračune uplaćuju građani, te da oni moraju znati kako se taj novac troši. Zato su oni transpa-

Novac u proračune uplaćuju građani i oni moraju znati kako se taj novac troši, istaknuo je Stjepan Kovač rentnost proširili i na sve ostale ustanove koje troše gradski novac, uključujući i udruge civilnog društva.

“U udrugama civilnog društva u Hrvatskoj zaposleno je 12.000 djelatnika, a kroz njih prođe oko tri milijarde kuna.

Mislim da je dobro da su građani uključeni u kontrolu jer na kraju krajeva

riječ je o njihovom novcu”, rekao je Kovač. Gradovi su prosječno najotvoreniji u Karlovačkoj i Istarskoj županiji, a najnetransparentniji u Ličkosenjskoj, Požeško-slavonskoj i Zadarskoj županiji.

Nažalost, čak 18 gradova nije objavilo ni jedan proračunski dokument, a to su Beli Manastir, Belišće, Đurđevac, Gospić, Kutjevo, Nin, Nova Gradiška, Otočac, Otok, Pag, Petrinja, Pleternica, Sisak, Stari Grad, Sveti Ivan Zelina, Trilj, Vinkovci i Vrgorac.

Prosječna otvorenost općina je katastrofalna.

Trećina općina nije objavila ni jedan dokument, dok je četvrtina objavila samo jedan proračunski dokument. Jedina od 428 općina koja je objavila sve tražene proračunske dokumente je Viškovo. Riječ je općini osnovanoj u travnju 1993. u Primorsko-goranskoj županiji. “Smatram da je vrlo važno omogu-

ćiti građanima transparentnost dokumenata pogotovo kad je riječ o planiranju proračuna, kako bi i oni mogli predati svoje prijedloge koje bi mi, pak, sukladno svojim mogućnostima mogli uvrstiti i u proračun”, istaknula je načelnica Općine Viškovo Sanja Udović. Analiza je pokazala da su općine najotvorenije u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj, Bjelovarskobilogorskoj i Zadarskoj županiji.

Dobri ostaju dobri, a loši i dalje loši Neke su se lokalne jedinice značajno popravile, no vidljivo je da one s jako dobrim rezultatima iz prethodnih ciklusa i dalje ostaju dobre, a one loše i dalje ostaju loše.

“Ekonometrijske analize pokazuju da otvorenost ne ovisi ni o bro-

ju stanovnika, ni o visini proračunskih prihoda niti o pozitivnom ili negativnom poslovanju. Može se stoga pretpostaviti da je za proračunsku otvorenost presudna politička volja vladajućih u lokalnim jedinicama”, istaknula je znanstvenica u Institutu za javne financije Mihaela Bronić te dodala kako je moguće da su u manjim lokalnim jedinicama dobri rezultati ostvareni zahvaljujući zalaganju pojedinaca.

Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je kako državne i jedinice lokalne samouprave, ali i javna poduzeća, moraju težiti što većoj transparentnosti, te je istaknuo kako je upravo zbog transparentnosti preko portala Ministarstva financija moguće putem OIB-a vidjeti popis svih tvrtki koje posluju s državnim proračunom, a do kraja mandata taj će se sustav i nadograditi.

7

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 320 mlrd €

težak tzv. Junckerov fond za investicije

( 25 projekata

vrijednih ukupno 9 milijardi eura kandidirala Hrvatska

Investicijski plan za Europu - prilika za Hrvatsku

Luka Burilović i Violeta Bulc

Junckerov plan: Svejedno je tko ulaže, dobar projekt dobit će novac Projekti koje je kandidirala Hrvatska uklapaju se u ideju pokretača fonda da se potiču ulaganja u promet, infrastrukturu, energetiku, a osobito u sektor obnovljivih izvora energije te u sektor malih i srednjih poduzeća, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

roširenje dubrovačke zračne luke jedan je od prva četiri dosad odabrana projekta što će biti financirani novcem iz posebnog Junckerovog fonda za investicije. Fond za investicije vrijedan oko 320 milijardi eura trebao bi oživiti ulagački tempo u Europskoj uniji, usporen u recesijskim godinama koje su počele 2008. “Riječ je o inovativnom fondu koji neće praviti razliku među ulagačima. Bili vi javni ili prvatni investitori, ako imate dobar projekt, dobit ćete novac”, poručila je Violeta Bulc, europska povjerenica za mobilnost i promet, gostujući prošli tjedan u Hrvatskoj gospodarskoj komori, na konferenciji Investicijski plan za Europu - prilika za Hrvatsku.

Iz Hrvatske je već kandidirano 25 projekata vrijednih ukupno devet milijardi eura, ista-

knuo je Luka Burilović, predsjednik HGK. Prema njegovim riječima, ti se projekti uklapaju u ideju pokretača fonda da se potiču ulaganja u promet, infrastrukturu, energetiku, a osobito u sektor obnovljivih izvora energije te u sektor malih i srednjih poduzeća. Burilović je dodao da novi ulagački val u Hrvatskoj treba potaknuti spori izlazak iz krize. “Iako postoje naznake

Junckerov investicijski plan od država traži i da uklone prepreke svim oblicima ulaganja da napuštamo recesiju, sve se gospodarske aktivnosti još odvijaju presporo”, ocijenio je predsjednik HGK. Dolje prepreke Junckerov investicijski plan od država traži i da uklone prepreke svim ob-

licima ulaganja i zbog toga bi mogao snažno pomoći Hrvatskoj u kojoj investicijska klima nije na zavidnoj razini, zaključio je Burilović.

Hrvatska je preokrenula negativni trend većim izvozom, a sada bi bitna komponenta rasta BDP-a trebale biti i veće investicije, rekao je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade. Prema njegovim riječima već potkraj prošle godine osjetio se efekt investicija koje su pokretane na temelju europskih fondova. Nastavak investicija u željezničku mrežu, nove vlakove, vodoopskrbne sustave u više hrvatskih gradova trebali bi ove godine biti još snažniji zamašnjak razvoja. Ulaganje u dubrovački aerodrom vrijedno je 260 milijuna eura, što je više nego ulaganje u zagrebačku zračnu luku. Uz sufinanciranje iz Europske investicijske banke i europskih fondova, dio novca prikupit će i Hrvatska banka za obnovu i ra-

Digitalizacija, elektrifikacija, inovacije Preko Junckerova plana poticat će se i digitalna infrastruktura pa će prednost dobiti ulaganje u širokopojasne mreže i proizvode koji pridonose razvoju digitalne ekonomije. Europska povjerenica za promet Violeta Bulc kazala je kako će i prometna infrastruktura dobiti priliku za veliku modernizaciju. Sadašnjih 27 milijardi eura potencijalnih ulaganja u promet trebalo bi se uz pomoć Junckerovog fonda podići na 70 milijardi eura. Poticat će se cestovne mreže za vozila na električni pogon. U želji za smanjivanjem emisije ugljičnog dioksida i drugih štetnih plinova razvijat će se čak i zrakoplovi na hibridni pogon. Osnovica europske transportne mreže sastoji se od devet koridora, od kojih dva prolaze kroz Hrvatsku pa tu postoji velika šansa za nove projekte. No treba biti brz, inovativan i temeljit: već do sada je u prometni odjel EU-a stiglo tri puta više projekata no što ima novca za realizaciju, rekla je povjerenica Bulc. zvitak. Upravo bi HBOR trebao biti i središnje mjesto za prihvat raspodjele novca iz Junckerova fonda i u drugim projektima, najavio je Grčić.

Obnova investicijske aktivnosti glavni je preduvjet za ponovno postizanje većih stopa rasta, naglasio je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Analize pokazuju da je u Europi usporavanje nastupilo zbog većeg pada privatnih investicija. Stoga će ohrabrivanje i snažnije pokretanja privatnih

investicija, a u Hrvatskoj i privatnih i javnih, biti ključni element za održavanje pozitivnih gospodarskih trendova u idućem razdoblju, rekao je Šošić.

Novac iz privatnih izvora Junckerov fond nastojat će što više mobilizirati novac iz privatnih izvora, a investicijsku polugu ojačat će jamstvima koje će davati Europska investicijska banka. Sve to zahtijevat će poboljšanje investicijskog okruženja,

ujednačavanje zakonske regulative zemalja članica te provođenje strukturnih reformi. Europska komisija poručila je nacionalnim vladama da će se prvenstveno podupirati projekti koji dugoročno zadovoljavaju potrebe gospodarstva, povećavaju konkurentnost europske ekonomije i djeluju na povezivanju zajedničkog tržišta.

Važan je element i brzina moguće provedbe: realizacija odabranih projekata mora početi u iduće tri godine.

8

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 62% građana smatra da su poduzetnici ključ izlaska iz krize

( 33% građana ima

vrlo negativan stav prema poduzetnicima

Dan poduzetnika

HUP: Druge zemlje brže popravljaju ulagačku klimu Predstavnici Vlade govore o reformama, kao i mi. Ali čini se da u njihovu jeziku ta riječ ima drugo značenje, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a

Z

emlje Istočne Europe poput Češke, Slovačke ili Estonije mnogo brže od Hrvatske provode reforme potrebne za izlazak iz krize, poručili su Vladi predstavnici Hrvatske udruge poduzetnika. Sve se to odražava i na većim stopama rasta. “Predstavnici Vlade govore o reformama, kao i mi. Ali čini se da u njihovu jeziku ta riječ ima drugo značenje”, istaknula je Gordana Deranja, predsjednica HUPa, na prošlotjednom Danu poduzetnika.

“Za daljnje odgađanje reformi Hrvatska više nema ni vremena ni prostora, a ipak, nikako da konačno krenemo reformskim putem. Ne možemo reći da Vlada nije učinila ništa u pokušaju da preokrene gospodarske trendove. Pozitivne mjere smo uvijek hvalili i podržavali. Međutim, svi smo svjesni da se trebalo učiniti više”, ocijenila je predsjednica HUP-a.

Stoga je i od buduće vlade zatražila da ne odgađa reforme, već da u njihovu provedbu kre-

ne od prvoga dana svoga mandata, kao da mandat traje jednu, a ne četiri godine.

No premijer Zoran Milanović ne slaže se s tom ocjenom. Posao vlade je složeniji i nije moguće baš tako brzo ispuniti očekivanja poduzetnika. “Da vam kažem da osnujete tvrtku i vodite je kao da će trajati samo godinu dana, ne bi vam se svidjelo”, odgovorio je Milanović.

Milanović: Dobit vam je rasla Podsjetio je na stanje koje je naslijedila njegova vlada i spomenuo mjere kojima je nastojala uvesti red na tržištu. Nabrojao je i nekoliko dobrih aktualnih

Nova vlada morat će pronaći i nove odgovore na gospodarske probleme jer stara rješenja više ne vrijede, ocijenio je Franjo Luković pokazatelja koji odražavaju pozitivne ekonomske trendove. Među ostalim,

Marko Lukunic/PIXSELL

Igor Vukić vukic@privredni.hr

dobit privatnih poduzetnika u prošloj je godini porasla 139 posto. Država treba napraviti okvir u kojem će se razvijati poduzetništvo, i što manje mu stajati na putu, zaključio je premijer.

Izostanak rezultata u provedbi reformi predstavnici HUP-a opisuju i anketom HUP skor u kojoj prate reforme na temelju 73 statistička i ekspertna pokazatelja. Podaci za 2014. pokazuju da je prošlogodišnji HUP skor Hrvatske, na ljestvici od 0 do 100, bio svega 32, a ostao je nepromijenjen u odnosu na 2013. “Takva je vrijednost HUP skora za

Hrvatsku neprihvatljivo niska s obzirom na to da je prošlogodišnje mjerenje za najuspješniju državu članicu EU-a iz Nove Europe – Estoniju – pokazalo približnu vrijednost skora od 76. Razlika između hrvatskih 32 i estonskih 76 treba nas ozbiljno zabrinjavati. Estonija, zemlja koja je nekada imala puno niži realni dohodak po stanovniku od Hrvatske, preskočila je našu zemlju na svim ljestvicama konkurentnosti i razvitka”, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić. Čak je i anketa provedena među građani-

ma pokazala kako 76 posto građana smatra da je poduzetnička klima u zemlji loša. Većina građana, oko 62 posto, smatra kako su poduzetnici glavni ključ izlaska iz krize.

Međutim 33 posto građana i dalje ima vrlo negativan stav prema poduzetnicima.

Rentijerska ekonomija HUP je pripremio i Bijelu knjigu s popisom najvažnijih problema u pojedinim gospodarskim sektorima. Za stranke koje će se natjecati na sljedećim izborima sastavili su 16 pitanja kojima će procje-

njivati njihove gospodarske programe. Nova vlada morat će pronaći i nove odgovore na gospodarske probleme jer stara rješenja više ne vrijede, ocijenio je Franjo Luković, bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Svi će morati dodatno učiti - i vladajući i poduzetnici, smatra predsjednik Atlantica Emil Tedeschi. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj se previše razmišlja o rentijerskoj ekonomiji, o pronalasku sigurnog i nezahtjevnog posla. Premalo je poduzetničke strasti i preuzimanja rizika.

Nedostatak povjerenja u poduzetništvo pokazao se i pri neuspjelom Vladinom pokušaju uvođenja vanjskih usluga u javnom sektoru. U Francuskoj su to bez problema uveli i otvorili 3000 novih radnih mjesta u pripremi obroka za bolnice i škole, rekao je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Uskoro su u francuskom centru razvili i nove usluge pa su počeli opskrbljivati i zahtjevne hotele.

Zašto tako ne bi moglo i kod nas, pita šef koprivničke prehrambene kompanije.

Kriminalizacija umjesto pohvala Rovinjski Adris uložio je u posljednjih šest godina više od pet milijardi kuna u nove investicije. Tvrtku Cromaris uvrstili su s početna četiri mala uzgajališta među 10 najvećih europskih proizvođača ribe i ribljih proizvoda, rekao je predsjednik Uprave Adrisa Ante Vlahović. Dvije trećine Cromarisovih proizvoda ide u izvoz, najviše na izbirljivo talijansko tržište.

U turistički odjel, u kompaniju Maistra, uloženo je već

2,6 milijardi kuna, a slijede i nova ulaganja od 1,4 milijarde kuna. Novac za ulaganja prikupljen je i prodajom Tvornice duhana Rovinj koja je, prema Vlahovićevim riječima, dosegnula granice rasta.

U Croatia osiguranju Adris je zatekao tipično zapušteno državno poduzeće, u kojem je samo 23 posto zaposlenih radilo u prodaji. U modernim osiguravateljskim kompanijama omjer je takav da u prodaji radi 60

posto ljudi, dok je manji dio u administraciji. Adris je već poboljšao omjer, zaposlio nove ljude, a s obnovljenom kompanijom planira širenje u regiju i nova preuzimanja.

Umjesto da slavimo i plješćemo takvim dobrim poslovima, mi kriminaliziramo privatizaciju Croatia osiguranja, rekao je Zvonimir Mršić iz Podravke aludirajući na javne kritike koje su se pojavile nakon Adrisova ulaska u CO.

9

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( oko 30 japanskih tvrtki sudjelovalo je na sastanku

Hrvatski premijer s čelnicima Japanske gospodarske federacije

Milanović u Tokiju predstavio hrvatske ulagačke prilike Hrvatska je za Japan važan partner s kojim dijelimo osnovne vrijednosti, rekao je japanski premijer Abe. Japanski ulagači do sada nisu bili dovoljno prisutni u Hrvatskoj, ocijenio je Zoran Milanović tridesetak japanskih tvrtki poput Nippon Steela, Mitsubishija, Sumitoma, Nissana, Toshibe, Mitsuija, Japan Airlinesa, ANA Holdingsa, Hitachija, Mazde, Marubenija, Japan Tobacca i drugih.

U Vladi kažu da su za investiranje u Hrvatsku interes pokazale japanske kompanije iz područja automobilske, kemijske, brodograđevne i elektronske industrije, kao i tvrtke koje se bave prometom, medicinom i osiguranjem.

Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

tvoreni smo japanskim ulaganjima u područjima u kojima je Japan globalno uspješan, na primjer, u avioindustriji. Tu bismo mogli postati dobar dobavljač japanskim tvrtkama koje su u vrhu svjetske tehnologije, izjavio je premijer Zoran Milanović prošli tjedan u Tokiju, nakon susreta s japanskim premijerom Shinzom Abeom. Milanović se u glavnom japanskom

Japanska kompanija Marubeni zainteresirana je za ulaganje u gradnju elektrane Plomin C gradu sastao i s čelnicima Japanske gospodarske federacije i menadžerima vodećih japanskih kompanija.

“Hrvatska je za Japan važan partner s kojim dijelimo osnovne vrijednosti kao što su sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava”, rekao je premijer Abe. Izvijestio je kako je s premijerom Zoranom Milanovićem razgovarao o tri važne teme.

Prva je bila produbljivanje bilateralnih odnosa, jer nakon pridruživanja Europskoj uniji raste inte-

res japanskih tvrtki za poslovanje u Hrvatskoj. Također, mnogo japanskih turista posjećuje Hrvatsku zbog njezinih ljepota i taj broj je u značajnom porastu. Druga tema bila je važnost suradnje Japana i Europske unije, a treća međunarodna suradnja u postizanju mira, stabilnosti i prosperiteta u svijetu. “Želimo nastaviti dalje razvijati naše bilateralne odnose”, zaključio je japanski premijer.

Marubeni želi ulagati u Hrvatskoj Japanski ulagači do sada nisu bili dovoljno prisutni u Hrvatskoj, ocijenio je Zoran Milanović. No sada, kad se očekuju odluka iz Bruxellesa o planiranom ulaganju u hrvatski energetski sektor, stvari bi se mogle promi-

jeniti. Uz ostalo, japanska kompanija Marubeni zainteresirana je za ulaganje u gradnju elektrane Plomin C. “Ulaganje poput onog koje će vjerojatno Marubeni imati u Hrvatskoj, iako nije prošlo bez polemika, ogromno je ulaganje koje će za sobom povući tisuće sporednih poslova. To su važne stvari za Hrvatsku, to je novac za sve nas”, rekao je Milanović, dodajući da je Hrvatska mjesto velikih mogućnosti, zemlja u kojoj se strani investitori mogu osjećati sigurnima, zaštićenima i cijenjenima.

“S velikim zadovoljstvom pratimo porast broja gostiju iz Japana u Hrvatskoj”, rekao je hrvatski premijer.

Na sastanku s Milanovićem bili su predstavnici

Milanović i s princem Naruhitom “Japan je i dalje jedan od motora svjetske ekonomije i rasta, japansko se gospodarstvo ponovno potvrdilo kao inventivno i spretno gospodarstvo pod vodstvom premijera Abea koji lomi određene stereotipe o Japanu, japanskim običajima i zapadnjačkim interesima. Japan je u poziciji da vodi i doprinosi najboljim procesima u svijetu, ne samo u tehnologiji nego i u politici, stoga je moj posjet priznanje tome vodstvu”, istaknuo je Milanović.

Predsjednik hrvatske vlade posjetio je i krunskog princa Naruhita, a na samom početku posjeta Japanu, susreo se i s članovima Japansko-hrvatske parlamentarne grupe prijateljstva, na čelu s njezinim predsjednikom Sadakazuom Tanigakijem.

Hrvatsko-korejski poslovni klub

Raste interes za ulaganje u Hrvatsku Hrvatsko-korejski poslovni klub proslavio je prošli tjedan prvu godinu rada. “Klub je osnovan u najboljem mogućem trenutku kad veliki broj korejskih investitora pokazuje interes za ulaganje u Hrvatsku”, istaknuo je veleposlanik Republike Koreje Suh Hyung-Won, na svečanosti održanoj u korejskom veleposlanstvu. Dodao je i kako je Hrvatska postala atraktivna turistička destinacija za korejske turiste. Kao članica EU-a, Hrvatska može iskoristiti pogodnosti koje pruža Ugovor o slobodnoj trgovini između Republike Koreje i EU-a.

Predsjednik Hrvatskokorejskog poslovnog kluba Zoran Horvat podsjetio je na dugogodišnje prijateljske odnose Hrvatske i Koreje koji su dodatno učvršćeni radom kluba, ulaskom hrvatskih kompanija na korejsko tržište i

odnedavno potpisivanjem Sporazuma o zračnom prometu između vlada Hrvatske i Koreje. Tu je i podatak da korejski div Samsung vraća svoje poslovanje u Hrvatsku.

U godinu dana postojanja Hrvatsko-korejski poslovni klub u svoje društvo privukao je neke od najuglednijih hrvatskih kompanija i institucija poput Agrokora, Atlantica, Vindije, Kraša.... Organizirao je niz projekata od kojih je najznačajniji bio premijerni nastup hrvatskih tvrtki na najvećem sajmu hrane i pića za tržišta Koreje i Japana Seoul Food 2015, koji se održao u svibnju 2015. (I.V.)

RADNIČKA PARTICIPACIJA U TVRTKAMA

Zaposlenicima pružiti veću slobodu pri odlučivanju

Radnici kod poslodavca koji zapošljava bar 20 radnika, osim u tijelima državne uprave, imaju pravo sudjelovati u odlučivanju o svojim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima, stoji u hrvatskom Zakonu o radu. Iako je taj problem zakonski riješen, mjesta za unapređenje radničke participacije itekako ima. Stoga se u Hrvatskoj gospodarskoj komori održao međunarodni forum Sudjelovanjem do povjerenja i uspješnog poslovanja u sklopu EU projekta DEMINE.

Predsjednik HGK-ŽK Krapina Josip Grilec istaknuo je kako uključivanje zaposlenika u procese odlučivanja povećava produktivnost tvrtke od šest do 28 posto. Kad se zaposlenicima pruži veća sloboda pri odlučivanju o kompanijskim procesima, oni postaju poduzetnici kojima je glavni cilj donijeti ispravne odluke za kompaniju, kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić.

Program DEMINE započeo je lani u listopadu, a završava u studenom ove godine. Nositelj projekta je zaklada Prizma iz Slovenije, a uz HGK-ŽK Krapina projektni partneri su Štajerska gospodarska komora iz Slovenije, te Savez samostalnih sindikata iz Slovenije i Srbije. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 56% silicija

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 10 sati

sadrži kameno brašno Eko-rast

traju kratki tečajevi tvrtke Plavčić

MULTI NATURA, ZAGREB

PLAVČIĆ, ZAGREB

Zemlja podrijetla – šljunčara

Edukacija dostupna baš svima Eko-rast poboljšava i čuva hranjive tvari u tlu i bogat je elementima kojima se postižu visoki prinosi, kao i kvalitetni i zdravi plodovi bilja

Polaznicima je omogućeno da u desetak sati savladaju korištenje informatičkih programa na osnovnoj ili naprednoj razini

Z

N

agrebačka tvrtka Multi Natura, osnovana 2013., središnje je mjesto za proizvodnju i plasman hrvatskih ekoloških mineralnih gnojiva Eko-rast. Riječ je zapravo o kamenom brašnu koje poboljšava i čuva hranjive tvari u tlu i bogato je elementima kojima

Ovo prirodno gnojivo smanjuje i prisutnost štetnih ostataka umjetnih mineralnih gnojiva se postižu visoki prinosi, te kvalitetni i zdravi plodovi. Najzastupljeniji element u njemu je silicij (56 posto). Zbog velikog sadržaja silicij oksida (SiO2), Eko-rast povoljno utječe na razvoj korjenove mreže, učvršćuje biljno tkivo, pomaže boljoj izgradnji stijenki biljnih stanica te poboljšava rast biljke jer osigurava dodatno stvaranje bjelančevina. Kako je silicij mineral negativnog ionskog naboja s bogatom količinom ostalih mikro i makro elemenata, Eko-rast drastično (za

30 do 60 posto) smanjuje prisutnost štetnih ostataka umjetnih mineralnih gnojiva, pesticida i insekticida u plodovima, te neutralizira nepoželjnu pH vrijednost biljaka. Stoga ga je moguće primijeniti u cvjećarstvu, povrtlarstvu, ratarstvu, vinogradarstvu, voćarstvu, šumarstvu kao i u stajama.

Mineralno gnojivo patentirao je koprivnički inovator Branko Kesteli koji je, na žalost, prerano preminuo od teške bolesti. Proizvodnja Ekorasta, koju je nastavio njegov sin Danijel Kesteli, posvećena je upravo njemu i njegovoj životnoj inspiraciji.

Pogon u Peterancu “Upotreba umjetnih gnojiva u Hrvatskoj zasljepljuje pravi put razvoju cjelokupnog gospodarstva, kao i mogućnosti proizvodnje višestruko vrijednih i profitabilnih proizvoda iz najvećeg prirodnog sirovinskog potencijala minerala kamenih stijena. Uporabni su potencijali proizvoda od kamenog brašna tako široko i tržišno artikulirani da nije čudo što je inte-

res Europe, a u posljednje vrijeme i arapskog svijeta, drastično povećan.

Ruski plin, arapska nafta, čileanski bakar, južnoafrički dijamanti, zlato Eldorada... sve to, a i mnogo više naše je hrvatsko kameno brašno, dobiveno iz podravskih šljunčara”, objašnjava nam Krešimir Ivanković, direktor tvrtke Multi Natura koja želi postati lider u plasmanu tog prirodnog mineralnog gnojiva u Hrvatskoj.

“Dugoročni zadatak poduzeća je prodaja prirodnog mineralnog gnojiva u zemljama Europske unije”, ističe on.

Izgradnjom i adaptacijom proizvodnog pogona u Općini Peteranec u Koprivničko-križevačkoj županiji, dodaje Danijel Kesteli, osigurana je strateška pozicija u proizvodnji. “Jer, proizvodni pogon se nalazi u neposrednoj blizini bogatih i kvalitetnih nalazišta sirovina. Tako da djelujemo na mjestu iz kojeg lako i jednostavno, brzo i povoljno osiguravamo transport proizvoda do naših poslovnih partnera”, zaključuje Kesteli. (B.O.)

akon višegodišnjeg davanja instrukcija iz matematičkih i informatičkih područja, Barbara Plavčić odlučila je osnovati tvrtku i započeti s održavanjem edukacijskih programa iz raznih područja, od instrukcija za škole i fakultete, informatičkih edukacija do učenja stranih jezika. Tečajevi koje održavaju su kratki, a vježbe prate konkretne probleme koji se javljaju u strukama. Također, zbog kraćeg trajanja tečajeva i cijena je prihvatljivija korisnicima te je edukacija omogućena svima, bez financijskih barijera. To im je i bio prvenstveni cilj - učiniti edukaciju dostupnom svima.

“Primijetivši potrebu ljudi za educiranjem htjela sam omogućiti razne programe po pristupačnim cijenama. Programi koji se nude na tržištu traju dugo i veliki broj ljudi si ih ne može financijski omogućiti, stoga smo organizirali kratke tečajeve od 10 sati koji pružaju osnovno znanje informatičkih programa potrebnih u raznim strukama”, kaže Barbara Plavčić, direktorica tvrt-

ke Plavčić, koja dodaje da su u početku svoju ponudu plasirali putem portala za grupnu kupovinu, no sada već imaju veliku bazu korisnika te im ljudi dolaze po preporuci.

Vlasnica studentica Problemi koje su u početku imali bili su prvenstveno financijske prirode, jer su ured opremili sa 15 novih računala i namještajem. No, time su i kvalitetu usluga podigli na višu razinu.

“Kako se kao vlasnica tvrtke još uvijek službeno vodim kao redovna studentica, nisam mogla za sebe ni za tvrtku dobiti kredit od banaka, već sam za svaku vrstu financiranja morala imati novac iz osobnih izvora. Isti je problem prisutan i danas kad je riječ o našem ulaganju u daljnje širenje i unapređenje poslovanja”, ističe Barbara Plavčić te dodaje kako je danas veliki problem prodati proizvod ili usugu tržištu kada se država, bez obzira na to što govore političari, i dalje nalazi u recesiji. Uz Barbaru Plavčić u tvrtki je trenutačno zaposlena jedna osoba,

a ostatak kadra su studenti ili stručnjaci u funkciji predavača. Planiraju pro-

Naši tečajevi pružaju osnovno znanje informatičkih programa potrebnih u raznim strukama, kaže Barbara Plavčić širiti ponudu na veći broj programa tehničkih struka, te postati centar za edukaciju autoriziran od pojedinih proizvođača softvera.

“Dakle, htjeli bismo se orijentirati na edukaciju za tehničke struke. Smatram da je - uz puno truda - moguće ostvariti rezultate i u Hrvatskoj, iako bi takvo poslovanje u inozemstvu bilo svakako produktivnije, zaključuje Barbara Plavčić. (I.G.)

AKTUALNO 11

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( među 2000 nominacija

*vijesti Fröhlich i dalje vodi Komoru Zagreb

nagrada opet pripala tjedniku Privredni vjesnik

Nagrade Biznis partner 2015.

Privredni vjesnik - regionalni Media Biznis partner 2015.

Privredni vjesnik kao medijska kuća i Agrofructus Grupa dobili su najviše ocjene u Jugoistočnoj Europi i primili nagrade za regionalne Biznis partnere Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

N

ajstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik Privredni vjesnik dobitnik je regionalne nagrade Media Biznis partner 2015. koja je direktoru i glavnom uredniku Privrednog vjesnika Darku Bukoviću uručena na svečanosti u Beogradu prošli tjedan. Nagrada Biznis partner dodjeljuje se 21. godinu i to tvrtkama i institucijama iz ukupno 13 zemalja regije za iskazanu poslovnu izvrsnost, etičnost i odgovornost u svim područjima djelovanja. U kategoriji najboljih u 2015. u regiji nagrade je dobilo 10 kompanija iz zemalja koje su ove godine bile u konkurenciji: Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Rumunjska, Moldavija, BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Bugarska, Grčka i Cipar.

Nakon iscrpne analize poslovanja velikog broja kompanija i institucija, na osnovi prijedloga poslovnih partnera i rezultata nezavisnih istraživanja tržišta, Komisija je između 2000 nominacija donijela

konačnu odluku o dodjeli nagrade Media Biznis partner 2015. tjedniku Privredni vjesnik, “medij-

“U biznisu, kao i životu, najvažniji je partner”, moto je pod kojim se dodjeljuje nagrada skoj kući koja je dala izrazitu podršku poslovnim subjektima u regiji”, pri čemu su “poslovnu izuzetnost sustava Privredni vjesnik najbolje prepoznali i ocijenili poslovni partneri, klijenti i čitatelji, a potvrdili rezultati nezavisnih istraživanja”.

Istodobno, priznanje u kategoriji najboljih kompanija regije, Regionalna nagrada Biznis partner koja se dodjeljuje jednoj kompaniji iz svake od zemalja regije, dodijeljena je AgroFructus Grupi iz Donjeg Miholjca, jednoj od vodećih regionalnih kompanija u poslovanju s voćem i povrćem. Nagradu je preuzela članica Uprave Adrijana Pašica.

Nagrade komorama Srbije i Kosova Poslovni partneri iz cijele regije anketnim putem odabiru kandidate za nagradu, a najlaskavija nagrada Best Partner 2015, za koju su mogli glasova-

ti samo dobitnici nagrada, dodijeljena je tvrtki Knez-petrol iz Beograda.

Privredni vjesnik, koji na svojoj polici već ima jednu statuu Media Biznis partnera iz 2012., našao se ove godine u društvu regionalne televizije N1, RTV Pink te kompanije Novosti, dok je medijska osoba godine Goran Milić, direktor vijesti i programa Al Jazeera Balkans.

Biznis partner Extra, za poseban doprinos stabilizaciji poslovne klime i razvoju poslovne su-

radnje u regiji, dobile su Privredna komora Srbije i Privredna komora Kosova, a preko linka su se uživo javili predsjednici ovih komora, Marko Čadež i Safet Grdžaliju koji su se sastali u Beču na sastanku predstavnika Komora zapadnog Balkana.

Milivoje Radovanović, direktor tvrtke Mass Media International, organizator dodjele nagrade, posebno ističe da se nagrade dodjeljuju pod sloganom “U biznisu, kao i životu, najvažniji je partner”.

“Sveobuhvatna, iscrpna i analitična metoda izbora laureata, od nominacije do konačne odluke, uz angažiranost velikog broja kompanija i institucija, tiskanih i elektronskih medija, poslovnih udruženja, potiče stvaranje novih partnerstava i uspostavljanja bolje poslovne suradnje u regiji, a na široj razini i unapređenje poslovne i investicijske klime, kao i bržeg ekonomskog povezivanja i prosperiteta”, istaknuo je Radovanović.

Nagrada obvezuje

Biti jedinstven, drugačiji

Denis Matijević, osnivač i predsjednik Uprave AgroFructusa, istaknuo je da ih nagrada veseli i obvezuje, ali da su posebno počašćeni jer su u donošenju odluke o pobjedniku sudjelovali upravo poslovni partneri. Odnos kompanije prema svim sudionicima u poslovnom procesu ključ je uspjeha, a nagrada je dokaz da su strateški ciljevi kvalitetno postavljeni, ali i da se operativna razina uspješno doseže. No, ona je i dodatni motiv da se još intenzivnije nastavi raditi na širenju kapaciteta, uvođenju novih tehnologija i rastu kroz oba segmenta i domaćeg i izvoznog tržišta, što je ujedno i generator pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu.

Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika, nakon primanja nagrade osvrnuo se na vrijeme u kojem živimo, rekavši kako živimo i radimo u vremenu u kojem je virtualna stvarnost pretekla onu životnu. “Živimo u vremenu u kojem će dežurni mrzitelji svega, ‘hejteri’, i onda kad vas vide da hodate po vodi, reći da to činite jer ne znate plivati. Bez obzira na sve treba težiti biti drugačiji, svoj, težiti individualnosti i odlikama koje nas čine jedinstvenima, raditi sa strašću”, rekao je Buković. Poručio je svima da “budu uvijek prvorazredna verzija sebe, radije nego drugorazredna verzija nekog drugog”.

Na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-Komore Zagreb na novi mandat na čelo zagrebačke komore izabran je sadašnji predsjednik Zlatan Fröhlich.

Novi-stari predsjednik najavio je snažnije lobiranje za interese poduzetnika kroz utjecanje na donošenje zakona iz područja gospodarstva i uklanjanje administrativnih barijera.

U okviru tematske sjednice GV-a predstavljene su nove usluge Hrvatske gospodarske komore: Poduzetnik - izvoznik, Tenderi, Mobilni timovi i Vaučeri za EU projekte te rad Hrvatskog nacionalnog odbora Međunarodne trgovačke komore - ICC Hrvatska.

Za nove bazene 6,6 milijuna kuna U idućoj sezoni u Hrvatskoj privatni iznajmljivači izgradit će 165 malih bazena, uz potporu Ministarstva turizma. Ukupno će subvencije iznositi 6,6 milijuna kuna ili 40.000 po bazenu. Na natječaj je stiglo 268 prijava. Do 2020. godine bit će izgrađeno i više od 1000 bazena, čime će Hrvatska postati konkurentnija i kvalitetnija turistička destinacija, naglasio je ministar turizma Darko Lorencin.

Dalekovodu posao u Ukrajini Posao vrijedan 10 milijuna eura obavit će Dalekovod u Ukrajini za kompaniju Ukrenergo.

Modernizirat će ukrajinski elektroenergetski sustav i instalirati opremu za trafostanicu u Vinici. Osuvremenjena trafostanica ojačat će električnu mrežu u Ukrajini, jednu od najvećih u Europi. Radovi bi trebali biti dovršeni do početka 2016. godine, priopćeno je iz Dalekovoda.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 130.000 l vina

Trendovi u industriji robe široke potrošnje

Kupca treba upoznati, ali i stvoriti Prije pojave Red Bulla ili pametnih telefona mogli ste pitati potrošače treba li im takvo što. Rijetko bi tko odgovorio potvrdno. A sada ne mogu zamisliti život bez tih proizvoda, kaže Ljerka Puljić Nove tehnologije pružaju velike mogućnosti kreativnim kompanijama. Pomažu im da lakše upoznaju kupce pa čak i da kreiraju njihove potrebe. “To je prava stvar: prije pojave Red Bulla ili pametnih telefona mogli ste pitati potrošače treba li im takvo što. Rijetko bi tko odgovorio potvrdno.

A sada ne mogu zamisliti život bez tih proizvoda”, rekla je Ljerka Puljić, članica NO Agrokora, sudjelujući u raspravi na okruglom stolu Trendovi u industriji robe široke potrošnje i utjecaj na hrvatsku ekonomiju koji je prošli tjedan održan u sklopu SAP foruma.

U Agrokorov lanac Konzum, na 700 prodajnih mjesta, svaki dan uđe oko 900.000 kupaca. Stoga kompanija koristi sve dostupne alate za ispitivanja potrošačkih želja. Provode se istraživanja mišljenja, kupuju analize specijaliziranih konzultantskih tvrtki, osluškuju trendovi.

Uz ostalo, sklonosti i navike kupca iščitavaju se i iz podataka prikupljenih karticom lojalnosti, podsjetila je Ljerka Puljić.

Navike po nacijama Branko Roglić, vlasnik tvrtke Orbico, naglasio je važnost poduzetničke vizije i kreativnosti. A njegov početak bio je racionalan i jednostavan. Uvoziti brendove u Hrvatsku da kupci koji ih žele ne moraju putovati u inozemstvo. “Nisam htio u privatizaciju jer se tržište za društvena poduzeća smanjilo, a krediti su bili preskupi. Ali evo, sada investiram u turizam i proizvodnju kule-

godišnja proizvodnja Bastijane

Andro Tomić, vlasnik i direktor tvrtke Bastij

Proizvodnja proš

Uvjeren sam da će se prošek proizvoditi masovnije, ali na jedan s dodataka. Prošek ima skup proizvodni proces, ali svojom kvalitet Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

J

na u Slavoniji”, rekao je Roglić.

Prema njegovu iskustvu, moguće je grupirati potrošače po sličnosti u pojedinim regijama. Tako su slični po navikama kupci u Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj i Sloveniji prevladava drukčiji stil kupovanja. BiH je slučaj za sebe, a Srbija, Crna Gora i zemlje prema jugu imaju svoje običaje. Sve se to neće ujednačiti ni za 50 idućih godina i to svaki trgovac mora imati na umu, ocijenio je Roglić.

Kupci biraju Kao što u svijetu sve snažnije pristižu personalizirani lijekovi, uskoro bi ih mogla slijediti personalizirana hrana. Proizvođači i trgovci moći će novim tehnologijama prepoznavati potrebe i želje kupaca i prilagođavati im i prehrambene artikle, najavio je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Jedan vid komunikacije s kupcima je i Po-

dravkin internetski portal Coolinarika koji okuplja oko150.000 korisnika.

Uza svu tehnologiju, ne treba zaboraviti da kupci ipak biraju po okusu, kvaliteti, cijeni..., smatra Neven Vranković, član Uprave Atlantica.

Brendovi su i dalje živi, iako ih je kriza donekle poljuljala i na tržištu uve-

Kao što postoje personalizirani lijekovi, uskoro bi ih mogla slijediti personalizirana hrana, kaže Zvonimir Mršić ćala udio robnih marki.

Povratkom boljih vremena snaga brendova ponovo će dobivati na značenju, složili su se sudionici rasprave. No bit će potrebno stalno pratiti tehnološke promjene. I tražiti nove načine za približavanje i prodaju tih brendova krajnjim potrošačima.

(I.V.)

edan od najcjenjenijih vinara u Hrvatskoj je Andro Tomić, vlasnik i direktor tvrtke Bastijana iz Jelse. Zahvaljujući diplomi i magisteriju na prestižnim francuskim sveučilištima i iskustvu u vodećoj vinarskoj zemlji kakva je Francuska, stekao je zavidno znanje o proizvodnji vina. Zahvaljujući njegovim savjetima mnogi su dalmatinski vinari unaprijedili kvalitetu svojih vina. Tomić je već nekoliko godina vlasnik tematskog podruma u uvali Mina u Jelsi. Prije nekoliko godina glasno se zauzeo za zaštitu prošeka kao tradicionalnog dalmatinskog i hrvatskog proizvoda. S Tomićem smo razgovarali o potencijalu plavca malog, prošeka kao i o perspektivi hrvatskih vina.

Kako posluje Bastijana?

- Imamo 12 zaposlenika.

Proizvodimo oko 130.000 litara vina, vlasnici smo 10 hektara vinograda na Hvaru, a uz našu proizvodnju vezano je i 50 kooperanata. Proizvodimo vina od različitih sorti među kojima dominiraju plavac mali i plavac veliki kao crne sorte te po-

šip, bogdanuša, maraština i prč kao bijele. Koristimo još i dernekušu, cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, muškat žuti i još poneku udomaćenu sortu. Godišnji promet Bastijane je oko šest milijuna kuna.

Kakva je bila prošla godina?

- Gotovo svi vinari imali su lošiju berbu nego prethodnih godina. Tako je bilo i na Hvaru. Znam da su neke kolege imale solidnu berbu, ali 2014. godina je u prosjeku sigurno jedna od lošijih.

S obzirom na to da ste jedan od poznatijih proizvođača prošeka, možete li nam reći kakva je situacija s prošekom?

- Prošek se jedno vrijeme pokušavalo osporiti i povezati ga s talijanskim proizvodom na koji imenom podsjeća. Riječ je o proseccu koji je pjenušac i sasvim drugačiji proizvod od našeg prošeka. Istina je da sam se u to vrijeme bio jako angažirao kako bih osporio takve namjere i mogu reći da smo uspjeli to dokazati te danas na boci hrvatskih proizvođača prošeka piše da se radi o prošeku. Prošek je više srodan talijanskom Vin Santu i nekim drugim vrhunskim medi-

teranskim slatkim vinima, a ne proseccu. Prošek svoje korijene vuče iz obalnog dijela Dalmacije, kvarnerskih otoka i Istre gdje se jedino i proizvodi. Kako sam sa sinjskim alkarima nedavno bio u Bruxellessu nosio sam za prezentaciju i tri paketa svojeg prošeka Hektorović koji je osvajao mnoge

Mora biti lijepo da bi bilo dobro i funkcionalno U vaš podrum dolazi dosta turista. Kakve su im reakcije na vaša vina?

- Čvrsto vjerujem da u životu, a jednako tako i u vinu nešto neće biti dobro i funkcionalno ako nije i lijepo. Zato sam se trudio da moj podrum bude ne samo funkcionalan nego i da bude lijep. Ljudi se u njemu osjećaju odlično, a vino im upotpunjuje doživljaj. Sve to skupa ostavi pozitivan dojam.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 10 ha

vinograda tvrtka ima na Hvaru

( 6 mil kn

godišnji promet Bastijane

( od 120 do 130 kn nabavna cijena pola litre prošeka

jana

šeka će se višestruko povećati

sofisticiraniji način, uz pomoć sunčeve energije. Naravno da će se proizvoditi od čistog prosušenog grožđa i bez ikakvih tom i atraktivnošću ga opravdava Da nema turizma ne bi bilo ni toliko vinograda Je li Hrvatska vinska zemlja?

- Teško je to reći. Hvar je nekada imao 5700 hektara vinograda, a danas 300 hektara. A za nas kažu da smo vinska destinacija. Istina je da postoji tradicija, postoji spoznaja o kvaliteti, postoji kultura uživanja u vinu i postoji, što je vrlo važno, turizam. Jer da nemamo turizma, ne bi bilo ni toliko vinograda. U ovom trenutku ide nam u prilog veliki interes za vinom te činjenica da svake godine stasa generacija ljubitelja vina kojoj Dalmacija može dosta ponuditi. Doduše brojke od prije stotinjak godina teško je dostići.

Krasnodar Persun/PIXSELL

rim, naravno, o nabavnoj cijeni. Prošek se dobiva od probranih bobica, a proizvodni proces je skup jer je duga fermentacija.

svjetske i domaće nagrade. Mogu reći da smo ga uspješno predstavili.

U kojoj je fazi zaštita prošeka?

- Ne vidim nikakav problem da ga se ne zaštiti i na europskoj razini. Da je sve u najboljem redu govori i činjenica da ga mi, njegovi proizvođači, možemo prodavati pod tim imenom. Njegova kvaliteta je očita tako da smatram da nikakvih problema u tom smislu ne bi trebalo biti. Zakonski, proizvođač prošeka može biti samo onaj koji ga proizvodi od grožđa, a ne od zašećerenog mošta što je nekada bila praksa u masovnoj proizvodnji.

Koliko su naši proizvođači iskoristili to što se prošek tradicionalno proizvodio kod nas?

- Nedovoljno. Svi mi zajedno proizvodimo male količine prošeka. Ipak, smatram da ćemo mi, postojeći proizvođači, ubrzo višestruko povećati proizvodnju te da će se pojaviti još novih proizvođača. Očekujem, odnosno, uvjeren sam da će se prošek proizvoditi masovnije, ali na jedan sofisticiraniji način, uz pomoć sunčeve energije. Naravno da će se proizvoditi od čistog prosušenog grožđa i bez ikakvih dodataka. Prošek ima skup proizvodni proces, ali svojom kvalitetom i atraktivno-

šću ga opravdava. Prošek se tradicionalno proizvodi od sušenog grožđa i imućnije obitelji su ga nekada imale i po 1000 litara.

Ima li proizvodnja prošeka ekonomsku opravdanost?

- Osobno namjeravam proizvoditi veće količine prošeka Hektorović u kondicioniranim prostorima. To će, koliko znam, napraviti i još nekoliko mojih kolega tako da ćemo po uzoru na Talijane i Francuze proizvoditi desertno mediteransko vino.

Proizvodna cijena zbog skupog i zahtjevnog proizvodnog procesa ne može biti manja od 120 do 130 kuna za pola litre. Govo-

Kako ocjenujete hrvatski vinski sektor?

- Ni u jednom segmentu života u Hrvatskoj i ni u jednoj djelatnosti nisu se dogodile takve kvalitativne promjene kao u proizvodnji vina. Samo na otoku Hvaru imamo više od 130 različitih brendova, a nekada ih je u čitavoj Dalmaciji bilo samo desetak. Danas u Dalmaciji imamo više od 700

Prošek se dobiva od probranih bobica, a proizvodni proces je skup jer je duga fermentacija brendova vina. Niz je novih proizvođača koji, istina, teško mogu ostvariti uspjeh u inozemstvu, ali se mogu boriti na tržištu regije.

Hoće li doći do zasićenja tržišta?

- Nemoguće, jer svake godine stasa sve brojnija mlada generacija ljubitelja vina. Osim toga, običaj je da bez obzira na to odakle tko dolazi, pije vino iz one destinacije u koju je

došao. To je veliki kapital za naše vinare jer smo mi turistička zemlja. Znači, kada Francuz dođe u Dalmaciju onda pije dalmatinsko vino.

Koliki je potencijal plavca malog?

- Golem. Rekao bih najveći. Od plavca se može dobiti vino za svaki dan, ali i vino svjetskog rezultata, odnosno veliko vino.

Plavac mali s južnih pozicija poput Dingača, Postupa, Ivan Doca, Bola,... jest top plavac. Njega na tim položajima može biti za sada toliko koliko može, ali se ti vinogradi šire i bit će sve više čudotvornih plavaca. Plavac mora biti pitak i elegantan, a ne tvrd i agresivan.

Da bi se potpuno uspjelo, plavac se mora proizvesti tako da je prihvatljiv potrošaču. Postoji mogućnost da se plavac sljubljuje sa svjetski poznatim sortama. Recimo mi smo sljubili plavac i cabernet sauvignon. Pomiješao sam nježniju i aromatičnu sortu s robusnom i dobio odlično vino.

Gdje su hrvatska vina u svijetu?

- Mi nismo dovoljno dobro organizirani, niti imamo takve količine da bismo imali ozbiljniji udio na nekom tržištu. Uglav-

nom, hrvatski vinari prodaju svoja vina u Hrvatskoj i zemljama regije.

Izvozni uspjesi su više rezultati pojedinačnog rada pojedinog vinara. Uglavnom smo orijentirani na domaće tržište. I mi plasiramo dio vina u inozemstvo, ali su to male količine i riječ je uglavnom o poznatim kupcima. Ono što je dobra novost jest to da nakon ulaska u EU turist iz europskih zemalja može kupiti koliko god hoće vina i s ljetovanja ga ponijeti kući.

Ima li viška vina na tržištu?

- Bilo ga je, ali kako je ova godina loša i po količini i po kvaliteti stare će zalihe nadoknaditi manjak. Ovo je prigoda za vinare koji imaju zalihe da ih se riješe. Pogotovo je to prigoda za velike sustave.

Kakva je budućnost hrvatskih vina?

- Opstat će oni koji su uporni, kvalitetni i koji jačaju svoj brend. Tako je u svakom poslu. Dalmacija je skupa kad je riječ o proizvodnji grožđa, tako da kod nas ne možete proizvoditi vina srednjeg i nižeg razreda. Ne možete opstati ako proizvodite vina koja imaju izlaznu cijenu od 25 kuna.

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

koje se nalaze na vodećim pozicijama u tvrtki “ Žene ne trebaju se ponašati kao muškarci kako bi bile uspješne.

Paul Vanderboeck, stručnjak za žensko vodstvo

”

Mamforce: Osnaživanje žena u poslovanju tvrtki

Žene obrazovanije od muškaraca

Poslovodstvo kompanija za svoje top menadžere još uvijek uglavnom bira muškarce, ali to nije dobro jer je tako iskorišteno samo 50 posto postojećeg potencijala uspješnih zaposlenika Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

G

otovo svaka žena na menadžerskoj poziciji u nekoj tvrtki susreće se s izazovima vodstva jer se nalazi u još uvijek dominantno muškom okruženju te je zato iznimno važno aktualizirati teme o tome kako poboljšati položaj žena na visokim poslovnim pozicijama, rečeno je na prošlotjednoj konferenciji pod nazivom Corporate Network Group (CNG) - Odvažnost za promjenu - žene lideri kroz povijest. Konferencija je održana u organizaciji Mamforce projekta i Instituta za istraživanje i edukaciju - Zaposlena mama, okupivši 80 predstavnica korporativnog i institucionalnog sektora Hrvatske te malih i srednjih kompanija.

Na konferenciji je, među ostalim, istaknuto kako poslovodstvo kompanija za svoje top menadžere još uvijek uglavnom bira muškarce, ali to nije dobro jer je tako iskorišteno samo 50 posto postojećeg potencijala uspješnih zaposlenika.

Naime, kako je naglašeno, potrebno je osigurati veću zastupljenost žena na vodećim pozicijama u tvrtkama jer su

one obrazovanije od svojih muških kolega. Gotovo 60 posto od ukupnog broja visokoobrazovanih osoba u Hrvatskoj čine žene. U njihovo školovanje ulagali su roditelji i država pa se zato, ako im se onemogući obavljanje odgovarajućih poslova na tržištu rada, može očekivati svojevrstan odljev mozgova, čulo se na konferenciji. Upravo će posljedica toga biti manje konkurentno gospodarstvo. Žene trebaju koristiti usluge mentorstva Govoreći o umrežavanju poslovnih žena, Paul Vanderboeck, jedan od vodećih stručnjaka za žensko vodstvo i upravljanje talentima na rodno balansiran način, rekao je kako je to umrežavanje jako važno i to kako bi se dobio pristup strateškim informacijama i ključnim “igračima” koji pomažu u kreiranju i zadržavanju pozitivnog

Važno je razumijevanje nadređenih i obitelji Na prošlotjednoj konferenciji svoja iskustva ispričale su neke od uspješnih poslovnih žena. Tako je Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta, rekla kako je u poslovnom životu imala podršku mentorica odnosno nadređenih ženskih osoba, što smatra velikim benefitom pri kojem je vrlo važno obostrano povjerenje. Vedrana Čučuković, rukovoditeljica nabave za logistiku i održavanje u Ini, istaknula je kako je svoj profesionalni put vezala uz tu tvrtku gdje je počela raditi već nakon završene srednje škole. Vrlo brzo je napredovala do mjesta asistentice glavnog direktora. Na svom profesionalnom putu također je imala podršku mentorice, ali i mentora, te je uz rad završila i studij. Uz to imala je i podršku supruga koji se brinuo za njihovo dvoje djece. Za razliku od nje, Ida Martinjak, direktorica treninga i HR investiranja u PBZ-u, je samohrani roditelj kojoj je samo majka pomagala u čuvanju djeteta dok se ona uspinjala u poslovnom svijetu. Zato danas iznimno cijeni svoje obje karijere - poslovnu i privatnu. Uspješna poslovna žena je i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, koja je rekla kako država treba riješiti problem logistike za majke koje nemaju roditelje i podršku supruga u čuvanju djece. I ona sama u svojoj je karijeri bila suočena s tim problemom jer joj je suprug radio u inozemstvu, a roditelji su joj rano umrli, pa je morala na drugi način riješiti problem čuvanja djeteta. ugleda neke tvrtke. “Važno je što prije osvijestiti činjenicu da se žene koje se nalaze na vodećim pozicijama u tvrtki ne trebaju ponašati kao muškarci kako bi bile uspješne. Naime, sposobne i talentirane žene trebaju razviti i iskoristiti svoje specifične organizacijske s p o sobnos t i

koje će im pomoći u napretku i stvaranju, ali na svoj jedinstveni način”, rekao je Vanderboeck.

Dodao je da u svoju korist moraju okrenuti činjenicu da se nalaze u dominantno muškom okruženju. Žene bi, prema njegovim riječima, trebale biti svjesne prepreka i nastojati osigurati pravedan i ravnopravan tretman s muškim kolegama. Osim toga, one trebaju koristiti i usluge

mentorstva iskusnih vođa, i to ne samo žena nego i muškaraca.

Usklađivanje obiteljskog života i karijere Na konferenciji je naglašeno kako žene svoj puni poslovni potencijal mogu dati između 30. i 45. godine života, ali u tom razdoblju imaju pauzu u karijeri zbog odluke na majčinstvo. Upravo zato su majke jedna od najugroženijih

skupina jer uz odgovornost rađanja i odgajanja djece te zbog dodatnih obiteljskih obveza ne mogu konkurirati za top pozicije u kompanijama koje nisu dovoljno fleksibilne u načinu poslovanja.

Iako neke od tih žena imaju visoke poslovne potencijale, one često dolaze u situaciju u kojoj im se čini da ih samo jedan put dovodi do uspjeha u korporativnoj karijeri, a pritom se ne može uspješno uskladiti obiteljski život i karijera. Zbog toga, one često odlaze iz tih kompanija ili ne prihvaćaju odgovornije pozicije iako imaju odgovorajuće sposobnosti za takva radna mjesta. Mnoge od njih u doba gospodarske krize odlučile su pokrenuti vlastiti posao, i to u uvjerenju kako samo na taj način mogu uspješno uskladiti obitelj i karijeru.

U sklopu konferencije Odvažnost za promjenu žene lideri kroz povijest, Privredna banka Zagreb i Vipnet potvrdile su status Mamforce kompanije te su im dodijeljeni Mamforce Company certifikati za poboljšanu praksu u području obiteljske odgovornosti i rodne jednakosti u odnosu na stanje prije godinu dana.

15

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 17 hrvatskih inovatorica

osvojilo više od 30 nagrada na svjetskim izložbama

Okrugli stol: Žene i inovacije - od ideje do komercijalizacije

Uspješne tvrtke vode uspješne žene U stvarnosti većina, u poslovnom svijetu žene su i dalje manjina, iako zapravo obavljaju dvije trećine ukupnih poslova Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

I

ako su žene u svjetskoj populaciji u većini, one su i dalje manjina u poslovnom svijetu. Žene obavljaju dvije trećine ukupnih poslova, ali posjeduju tek jedan posto svih ukupnih dobara, rečeno je na prošlotjednom okruglom stolu pod nazivom Žene i inovacije - od ideje do komercijalizacije, održanom u organizaciji britanske Vlade za trgovinu i ulaganja UK Trade&Investment, Hrvatske gospodarske komore i Britanskog poslovnog centra u Hrvatskoj (BBCC). Okugli stol je održan i uz potporu udruge britanskih stipendista Chevening Alumni Hrvatska (CAH) i zagrebačke Razvojne agencije.

Poslovne žene u Hrvatskoj uglavnom još nisu “na ravnoj nozi” s muškarcima. Prema nekim istraživanjima, u 2013. godini u domaćem poslovnom svijetu bilo je registrirano 2,24 puta više muškaraca nego žena. Usporedbe radi, u Europskoj uniji te je godine bilo 1,86 puta više muškaraca nego žena. “Ti podaci ukazuju na činjenicu kako još uvijek ima

puno prostora da se žene uključe u poslovnu sferu”, rekla je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju u HGKu. Dodala je kako Komora poduzetnicima, a posebice ženama pruža razne vrste edukacija, treninga i seminara, pa je tako u 2014. godini održano 404 edukacija na kojima je sudjelovalo 14.349 poduzetnika od čega 7253 žene. Osim toga, HGK potiče i sufinancira nastupe hrvatskih inovatora na izložbama u svijetu. Tajana Kesić Šapić je istaknula kako je prošle godine 17 hrvatskih inovatorica osvojilo više od 30 nagrada na svjetskim izložbama.

Kapitalizacija znanja Govoreći o poduzetništvu u Velikoj Britaniji, Nicole Davison, zamjenica britanskog veleposlanika, je istaknula kako je ICT industrija u toj državi jedan od najvećih sektora čija godišnja tržišna vrijednost iznosi 58 milijardi funti te drži osam posto ukupne dodane vrijednosti. U tehnološkom klasteru Sveučilišta u Cambridgeu nalazi se 1500 tvrtki u kojima radi 54.000 ljudi, a zajedno imaju godišnju zaradu oko 12 mili-

juna funti. Taj tehnološki klaster počeo je s radom 1960. te se danas smatra jednim od najvećih u Europi. “Uistinu je potrebno kapitalizirati znanje bez obzira na spol, a Velika Britanija bi imala još milijun poduzetnika kada bi se još više žena uključilo u poduzetništvo”, re-

Prema anketi Credit Suissea, tvrtke u čijoj su upravljačkoj strukturi žene uspješnije su za 27 posto od onih kojima rukovode muškarci kla je Nicole Davison.

Dodala je kako je prošle godine u Velikoj Britaniji osnovano 500.000 novih tvrtki, a gotovo je milijun britanskih tvrtki u vlasništvu žena. Upravo vlasnice tvrtki ostvaruju 18 posto dobiti od ukupne dobiti u malom i srednjem poduzetništvu u toj državi.

Slične, a različite Jedna od tvrtki koja djeluje u sklopu tehnološkog klastera Sveučilišta u Cambridgeu je i Ellexus, smještena u Cen-

tru za inovacije St.Johnʹs.

Taj je centar osnovan prije 30 godina, a za njihove članove-vlasnike tvrtki tu se organiziraju razne vrste edukacija. Na okruglom stolu o ženama i inovacijama sudjelovala je i Rosemary Francis, direktorica Ellexusa. To je ustvari obiteljska tvrtka za izradu i prodaju sofverskog programa, a osnovala ju je s ocem i sestrom, pojasnila je Rosemary Francis, i vodi je već pet godina. “U tehnološkom parku u Cambridgeu postoji niz uspješnih tvrtki koje također prodaju softver, ali razlikuju se od naše tvrtke po tome što one samo imaju ideju prema kojoj neke druge tvrtke proizvode programe i čipove. Naša tvrtka sama osmišljava i izrađuje programe i prodaje ih drugim klijentima”, rekla je Rosemary Francis. I ona se složila s tvrdnjom ostalih sudionica kako su uspješnije one tvrtke koje vode žene, a to je potkrijepila primjerom ankete koju je provela Credit Suisse. Naime, prema toj anketi zaključeno je kako su za 27 posto uspješnije tvrtke u čijoj su upravljačkoj strukturi žene nego one kojima rukovode muškarci.

Euro Brand Center

Kineski prolaz za hrvatske tvrtke Predstavnici tvrtke Euro Brand Center u Hrvatskoj gospodarskoj komori prošli tjedan predstavili su menadžerima hrvatskih tvrtki istoimeni projekt. Naime, projekt Euro Brand Center zamišljen je kao mogućnost plasiranja proizvoda u Kinu putem trgovačkog centra i online platforme koji su smješteni u Chongqingu (jugozapadna Kina), koji ima više od 30 milijuna stanovnika.

Prodajna površina Euro Brand Centera prostirat će se na 70.000 četvornih metara i ponajprije će biti namijenjena luksuznim europskim proizvodima.

Jozo Renić iz tvrtke Velegrad, koja je hrvatski predstavnik za taj projekt, kaže kako se trgovački centar otvara u ožujku 2016., dok se početak trgovanja putem online platforme očekuje u kolovozu ili rujnu. “Ovo je ve-

lika izvozna prilika za hrvatske tvrtke koje su već pokazale određenu zainteresiranost za taj projekt”, istaknuo je dodajući kako se radi o hrvatskim kompanijama koje dolaze iz kozmetičke i prehrambene industrije te, među ostalim, proizvođačima odjeće.

Također, Kevin Martin, menadžer u Euro Brand Centeru, naglasio je kako vidi potencijal za hrvatske tvrtke i da je Kina nakon SAD-a drugo najveće tržište za e-trgovinu u svijetu. (B.O.)

6. festival sira u Drnišu

Promocija malih sirara

Ured Hrvatske gospodarske komore za područja posebne državne skrbi Knin i ove je godine, već šesti put, organizirao Festival sira - Drniš 2015., koji se održao proteklog tjedna u Drnišu. Na Festivalu sira okupilo se više od 50 izlagača, a uz sirare svoje su proizvode predstavili i proizvođači ostalih poljoprivrednih proizvoda, pršuta, meda, vina, ulja i suvenira.

“Cilj manifestacije je promovirati sirarsku proizvodnju te poticati stvaranje zaštitnih znakova autohtonih i tradicionalnih sireva, a stručna potpora osigurana je kroz surad-

nju s Agronomskim fakultetom iz Zagreba. Od samog početka cilj nam je bio stvoriti vodeću tradicionalnu manifestaciju sirarske proizvodnje na području Dalmacije, ali i šire, u čemu smo, u to čvrsto vjerujemo, i uspjeli”, istaknuo je Josip Laća, voditelj Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin.

U okviru izložbe organizirano je ocjenjivanje sireva Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Tako je dvije zlatne medalje za Ovčji tvrdi sir i Ovčji sir iz mišine dobio OPG Validžić iz Oklaja. Za Dinarski sir, odnosno kravlji sir iz mišine, zlatnu medalju dobio je OPG Marić iz Knina, a za Paški sir OPG Vidas iz Novalje, dok je srebrnu medalju dobio OPG Ankica Poljak iz Glavica za kuhani sir. (J.V.)

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 1,4 mil dolazaka turista ( i 6,4 mil noćenja ostvareno u Županiji 2014. (9% više nego 2013.)

ili 4% više nego godinu prije

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije 2014. godine

Gospodarstvo opet u m kreću velike investicij

Prema završnim izvješćima, gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u minusu je 549 m račun ostvarila su 8,5 milijardi prihoda ili pet posto više nego prethodne godine, ali i devet milija Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Dubrovačko-neretvanskoj županiji završne račune Financijskoj agenciji za poslovnu 2014. godinu podnijelo je 3427 trgovačkih društava odnosno 163 trgovačka društva manje nego 2013. godine. Ta društva ostvarila su 8,5 milijardi ukupnog prihoda ili pet posto više nego prethodne godine, ali i devet milijardi ukupnog rashoda odnosno 13 posto više nego 2013. godine. Društva koja su poslovala s dobiti ukupno su ostvarila dobit od 851 milijun kuna, dok je ukupan gubitak onih koji su poslovali negativno dosegnuo 1,4 milijarde kuna. Najveći pad zabilježen je u djelatnosti prijevoza i skladištenja te prerađivačke industrije, a najveći porast ostvaren je u djelatnosti administrativnih i pomoćnih usluga.

Prema završnim izvješćima, gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije u minusu je 549 milijuna kuna, što može biti rezultat negativnog poslovanja nekoliko tvrtki, ali i zato što je završni račun podnijelo 163 trgovačka društva manje nego godinu prije. Podsjetimo, zahvaljujući turističkim rezultatima gospodarstvo najjužnije županije je 2013. godine, nakon šest negativnih godina, poslovalo pozitivno. Ostvarilo je 8,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, 8,6 milijardi kuna ukupnih rasho-

da, 750,3 milijuna kuna dobiti te 524,1 milijun kuna gubitka. Znači, ostvarena je neto dobit u iznosu od 226,2 milijuna kuna. Najznačajnije povećanje tada je zabilježeno u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 41,6 posto, a najznačajnije smanjenje u djelatnosti građevinarstva, 10 posto.

Turizam raste U 2014. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je gotovo 1,4 milijuna dolazaka turista, što je devet posto više nego godinu prije. Ostvareno je gotovo 6,4 milijuna noćenja što je četiri posto više nego godinu prije.

Društva koja su poslovala s dobiti ukupno su ostvarila dobit od 851 milijun kuna, dok je ukupan gubitak onih koji su poslovali negativno dosegnuo 1,4 milijarde kuna

Prema riječima Vladimira Bakića, direktora TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, trendovi rasta nastavljeni su i početkom 2015. godine. Tako je prema Bakićevim riječima porast broja dolazaka u prva dva mjeseca ove godine iznosio devet posto, a porast noćenja tri posto

u odnosu na isto razdoblje prošle godine “Nakon izuzetno uspješne 2014. godine nastavak dobrih rezultata očekujemo i u 2015. godini.

Predviđamo blagi porast u noćenjima i dolascima, ali i porast u financijskom pogledu. Prema našim saznanjima, na svim tržištima koja su nam važna stojimo dobro. Za sada nema posebnih iznenađenja jer sve ide prema zacrtanom planu. Porast broja korejskih gostiju i gostiju iz Japana nastavljen je i ove godine.

Naša turistička zajednica je jedina uz zagrebačku tiskala brošuru na korejskom jeziku, a godinama obavljamo promotivne aktivnosti na tom tržištu. Radi se o turistima koji putuju čitavu godinu i nisu vezani samo uz sezonu”, istaknuo je Bakić.

Kruzeri pomak nabolje Na Uskrs 2015. se u Dubrovniku zahuktala sezona - u grad su uplovila tri kruzera koja su dovela 3000 gostiju. Prošle godine najviše stranih brodova na kružnim putovanjima evidentiralo je prvi ulazak u teritorijalno more Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, više od 66 posto. “Nakon izrazitog skoka broja ticanja i broja cruise putnika u 2013. godini od 27 posto u odnosu na prethodnu godinu, 2014. godine u luci DubrovnikGruž uravnotežio se rast u odnosu na prethodne godine. Ostvareno je 463 ticanja kruzera i 807.000 putnika, što je 16 posto manje ticanja kruzera i 14 posto manje putnika, ali devet posto više putnika nego 2012. godine, što i nadalje ima uzlazni višegodišnji

trend”, ističe Anton Asić, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik. Osnovni razlog smanjenja broja ticanja kruzera i dovedenih putnika bio je odlazak kompanije Carnival Cruise iz Europe i nedolazak jednog broda brodara MSC. Prekretnicu u razvoju ovog oblika turizma svakako označava vijest da je od lipnja 2015. godine Thompson and Island Cruises izabrao Dubrovnik za home port ili luku ukrcaja i iskrcaja za njihov kruzer Thomson Celebration.

Thomson Celebration je brod za obitelji s djecom, kapaciteta 1254 putnika i 520 članova posade.

“Osim što brod kao polazišnu luku koristi Dubrovnik, na svojim putovanjima uplovljava u još pet hrvatskih luka, a agencija u paketu nudi i sedmodnevni

boravak u hotelima na području Dubrovnika”, ističe Asić koji kaže da svi uključeni u ovaj projekt imaju cilj da se on produži i u narednih nekoliko godina.

Asić kaže da razvoj luke polazišta najznačajnije može poboljšati razvoj Zračne luke Dubrovnik, rast broja izravnih zrakoplovnih linija s emitivnim regijama cruise putnika te povezivanje Luke Dubrovnik i Zračne luke brzom prometnicom.

Goran Hrnić, predsjednik Uprave Gulliver travela, putničke agencije ovoga brodara koja će servisirati ovaj kruzer, otkriva da će direktne koristi imati dubrovačka zračna luka čiji bi se promet trebao povećati. “Zarada u ovom slučaju je 10 puta veća nego od običnih gostiju kruzera, a procjenjuje se da će čak

17

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

(

gotovo 1,7 mil putnika primila lani Zračna luka Dubrovnik

Intervju: Ivan Pavlović, direktor Luke Ploče

Uz turizam treba nam i industrija

minusu, ali L je

U prostoru Luke Ploče investira se čitavo vrijeme. Izabrani smo kao logistička baza za istraživanje podmorja i trenutačno smo jedina hrvatska luka sa značajnim investicijama privatnika, kaže direktor Pavlović

milijuna kuna. Društva koja su predala završni ardi rashoda ili 13 posto više nego 2013. pristupne ceste, parkirališta za automobile i autobuse.

40 posto njih ostati još sedam dana u nekom od dubrovačkih hotela. Inače, u 2015. godini imat ćemo 26 tjedana kada će biti smjene turista na Thomson Celebrationu”, ističe Goran Hrnić.

Velika ulaganja Zračna luka Dubrovnik prošle godine je, prema riječima njezina ravnatelja Roka Tolića, primila gotovo 1,7 milijuna putnika.

Ova zračna luka povezana je sa 60 destinacija.

“Ove godine planiramo povećanje broja putnika za četiri posto. Dijelom će to biti zasluga toga što je Dubrovnik izabran za home port jer ćemo četvrtkom tijekom 21 tjedna imati šest velikih zrakoplova iz šest britanskih gradova. Dijelom zbog toga što su od ove godine uvedene neke

nove linije. Otvorena je linija prema Nici kojom se pokriva Azurna obala, uvedena je nova linija prema Bourdeauxu te još nekoliko novih linija”, ističe Tolić.

Zračna luka Dubrovnik je u velikim pripremama i počela je realizaciju velikog infrastrukturnog projekta koji bi se trebao financirati iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno iz Junckerovog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 220 milijuna eura. Radovi su počeli nedavno i potrajat će do 2019. godine, a realizacijom projekta izgradit će se i dograditi uzletno-slijetna staza, staze za vožnju, postrojenje za skladištenje i opskrbu gorivom, objekti za prihvat i otpremu te rekonstrukciju i izgradnju kompleksa putničkog terminala, ali i drugi objekti,

Konavle i dolina Neretve Turizam je, prema riječima Bože Martinovića, direktora Dubrovačkih podruma iz Grude, i nadalje ostao svijetli dio gospodarstva Konavala. “Cavtat je sigurno jedna od perjanica hrvatskog turizma. Upravo velike gužve u obližnjem Dubrovniku rezultiraju time da vrlo kvalitetni gosti biraju Cavtat za svoju destinaciju. U ostalom dijelu gospodarstva situacija je zabrinjavajuća, ponajprije zbog teške situacije u graditeljskom sektoru u kojem je jedna vrlo ozbiljna tvrtka, Konel, otišla u stečaj. Ta situacija se odrazila na niz manjih poduzetnika čije je poslovanje bilo vezano uz poslovanje Konela. Na lošu situaciju utjecala je i propast aviotvrtke Dubrovnik Airline koja je zapošljavala stotinjak radnika”, istaknuo je Martinović.

U dolini Neretve svakako je perspektiva uzgoj ranog voća i povrća. Prošlogodišnji rekordan urod mandarina i zabrana uvoza u Rusiju stavili su ovu voćku u središte pozornosti. Osim nje dolina Neretve idealna je za uzgoj i drugih poljoprivrednih kultura.

No, kao što je istaknuo i jedan od vodećih poduzetnika iz ovog područja, Davor Martinović, vlasnik tvrtke Poljopromet iz Opuzena, dolini Neretve je prijeko potreban i barem jedan pogon za preradu voća i povrća.

uka Ploče je po broju zaposlenika najveća tvrtka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. S njezinim direktorom razgovarali smo o poslovanju ove tvrtke, o investicijama u luku te o planovima u narednom razdoblju.

Kakvi su poslovni rezultati Luke Ploče u 2014. godini?

- Luka Ploče u 2014. godini poslovala je s dobiti od 26,4 milijuna kuna. Ostvarili smo prihod od 106 milijuna kuna, što je pad od 2,2 posto u odnosu na godinu prije. Pretovareno je 2,7 milijuna tereta ili dva posto manje nego u 2013. No, za-

Luka Ploče u 2014. poslovala je s dobiti od 26,4 milijuna kuna, te ostvarila prihod od 106 milijuna kuna hvaljujući padu poslovnih rashoda za 6,7 posto, ostvarena je dobit.

U što se konkretno investira?

- U prostoru Luke Ploče investira se čitavo vrijeme.

Trenutačno smo jedina hrvatska luka sa značajnim ulaganjima privatnika. Ulaže se u terminal rasutog tereta, terminal tekućih tereta, terminal ukapljenog plina čeka skoro ulaganje, a ulaže se i u različitu opremu. Samo za tekuću godinu imamo ulaganje od 130 milijuna kuna, a u narednim godinama ulaganja će biti i puno veća. Pred dovršetkom smo ishođenja dozvola za gradnju bioenergane.

Izabrani smo kao logistička baza za istraživanje podmorja što zahtijeva ulaga-

se izjasnili da ne žele termoelektranu. Druga je stvar da bi njezina gradnja u ovoj situaciji donijela puno dobra za podizanje standarda i zapošljavanja stanovništva te za razvoj ovog područja. Što se tiče dosadašnjih aktivnosti i troškova koje smo kao tvrtka imali, vrlo je izgledno da ćemo ih vratiti jer postoji zainteresiranost investitora u jednoj susjednoj zemlji za otkup dokumentacije. nja u infrastrukturu. Uskoro bi nam jedna velika platforma trebala doći na remont.

Mora se shvatiti da luke ne služe samo za pretovar tereta nego su nositelji velikog broja gospodarskih aktivnosti.

U čemu je prema Vašem mišljenju budućnost gospodarstva Dubrovačkoneretvanske županije?

- Istina je da je turizam zahvaljujući Dubrovniku vodeća grana gospodarstva.

Potom veliku perspektivu ova županija ima u poljoprivredi gdje prije svega mislim na proizvodnju agruma i mediteranskog te ranog voća i povrća u dolini Neretve, proizvodnju vrhunskog vina na Pelješcu, Korčuli i Konavlima. Međutim, bez industrije nema velikog zapošljavanja, investicija i velikih gospodarskih rezultata. Pogotovo Ploče moraju biti industrijski grad jer su to oduvijek i bile. U Pločama je poslovalo niz proizvodnih tvrtki, a danas je ostala jedino Luka Ploče koja mora biti pokretač industrije. Ne možemo svi biti turistički radnici, to je valjda svima jasno. Što je s izgradnjom termoelektrane?

- Naravno da mi nismo mislili i nećemo ići protiv volje stanovnika Ploča koji su

Bilo je govora da ćete preuzeti Luku Vukovar?

- Mi i još pet stranih tvrtki smo poslali pismo namjere za preuzimanje Luke Vukovar, ali natječaj za njezinu prodaju nije raspisan. Mi smo i nadalje zainteresirani za kupnju.

Kako riješiti problem velikog broja operatora željeznica na malom prostoru?

- Ovaj prostor je za razliku od drugih u posljednjih 20 godina dosta nazadovao kad je riječ o prometnoj infrastrukturi. Ne samo da nisu riješena uska grla, nego su nastala i nova. U praksi to sada izgleda ovako: željezničkom prugom od Ploča do Metkovića upravlja HŽ Cargo, zatim upravljaju Željeznice Federacije, pa opet drugi operatori. Do Vukovara odnosno Dunava imamo čak četiri različita operatora. Svatko od njih formira svoje cijene i to često nerealne, a pored toga imamo često mijenjanje lokomotiva ovisno o teritoriju, što robu s ovih prostora čini nekonkurentnom. Rješenje tog problema vidim u davanju željeznica na prostoru regije jednom neovisnom operatoru koji će imati transparentne uvjete poslovanja i formiranja cijena. Takvu praksu već imamo u Europskoj uniji. (J.V.)

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 21 projekt

sudjelovao je u natjecanju za nagradu

( 10,7 mlrd €

na raspolaganju Hrvatskoj iz EU-a do 2020.

Najbolji lokalni EU projekti

Najbolji je projekt navodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji U tom projektu vrijednom 240.500 eura postavljeno je 13 demonstracijskih polja, uređaji za kontrolu vlage u tlu i agrometeorološka postaja, obučeni su tehničari te osnovana Regionalna mreža za navodnjavanje

M

inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije odabralo je najbolje projekte lokalnih uprava sufinancirane novcem EU-a

privrednih gospodarstava, a izgrađena je i mini tvornica sira u kojoj se proizvodi tradicionalni sir Karlovačke županije.

Projekt turističke valorizacije kanala Sv. Ante u Šibeniku koštao je 1,36 milijuna eura u razdoblju od 2012. do 2014. godine. Najbolje ocijenjen je prekogranični Projekt navodnjavanja IRRI u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Tim projektom vrijednim 240.500 eura, u kojem su sudjelovale i bosanske općine Odžak i Šamac, napravlje-

na je Studija o trenutnom stanju navodnjavanja i Registar navodnjavanja za područje Vukovarskosrijemske županije, postavljeno je 13 demonstracijskih polja, pri čemu šest u Općini Lovas i sedam u Općini Tompojevci. Postavljeni su i uređa-

ji za kontrolu vlage u tlu i agrometeorološka postaja, obučeni su tehničari te osnovana Regionalna mreža za navodnjavanje.

Među najbolje uvrstili su se i projekt modernizacije obrazovnog programa za mljekare-sirare Moto te projekt Turistička va-

lorizacija kanala Sv. Ante u Šibeniku. Pojekt Moto vrijedan je 165.000 eura, a proveden je na području Karlovačke, Zagrebačke i Šibensko-kninske županije. U sklopu tog projekta suvremenu obuku za mljekara-sirara prošlo je 70 članova obiteljskih poljo-

Korištenjem fondova povećati BDP Projekt turističke valorizacije kanala Sv. Ante u Šibeniku koštao je 1,36 milijuna eura i njime je izgrađena 4,4 kilometra duga turističko-rekreacijska staza te drveni most dug 150 metara, a uređeni su vidikovci, odmarališta i obale duž staze.

U konkurenciji je bio 21 projekt lokalnih uprava i samouprava sufinanciran novcem Europske unije iz raznih programa, a najuspješniji je odabran ocjenom stručnog povjerenstva i temeljem gla-

sovanja građana na internetskim stranicama Ministarstva.

Hrvatskoj je u novoj Financijskoj perspektivi EU-a do 2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura, istaknuo je na dodjeli nagrada potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić. “Iskustva zemalja koje su prije Hrvatske ušle u EU govore da se efikasnim korištenjem tog novca nacionalni BDP može povećati za jedan do dva posto godišnje. Izravno kroz provedbu projekata ili kroz neizravne koristi od projekata takav gospodarski rast znači i otvaranje penaestak tisuća novih radnih mjesta godišnje”, zaključio je Grčić. (K.S.)

Poljska iskustva u povlačenju iz EU fondova

Poljska je EU novcem izgradila ceste i željeznice Poljska kao najmnogoljudnija nova članica Europske unije u prethodnom financijskom razdoblju Europske unije od 2007. do 2011. godine imala je na raspolaganju 81 milijardu eura iz europskih fondova. Razlog za tako golem novac, osim velikog broja stanovnika od 36,5 milijuna, bilo je i prilično zaostajanje za prosjekom bruto domaćeg proizvoda Europske unije.

No velikim iskorištavanjem ovog novca napravljen je veliki posao, ističe Tomasz Kierkowski, direktor EU deska poljskog Banka Pekao. “Polj-

ska je uspjela izgraditi čak 11.500 kilometara cesta, od čega je 1400 kilometara autocesta, obnovljeno je 1700 kilometara željeznica, izgrađeno je više od 500 pročišćivača voda, otvoreno je ili obnovljeno 1900 laboratorija, realizirano 3800 novih inovacijskih projekata i zaposleno 410.000 ljudi”, naglašava Kierkowski.

No cijeli taj proces nije prošao jednostavno.

Poljska i dalje ima nezaposlenost od 11 posto, a ulazak u Europsku uniju je za nju značio i prilično velik egzodus stanovništva jer je čak dva milijuna Poljaka odselilo

uglavnom u Veliku Britaniju i Irsku. Bilo je puno problema s građevinskim

Otvorili su i 1900 laboratorija, realizirali 3800 inovacijskih projekata i zaposlili 410.000 ljudi sektorom koji nije dobro prošao u poslovima izgradnje infrastrukture, a niz projekata koji su sufinancirani iz europskih izvora napravljen je tako da nije bio održiv bez dotacija iz europskog proračuna.

“Naučili smo da od sada trebamo postrožiti kriterije za odabir projekata, smanjiti administraciju i vrijeme za odluke i pokušati povećati ulaganje u inovacije jer nam je inovacijski indeks među najnižima u Europi”, isti-

če Kierkowski. Tajna dobre iskorištenosti fondova možda leži u tome što su veliku odgovornost u provođenju projekata imale njene prilično samostalne regije – odnosno 16 vojvodstava, na čije projekte je otišlo čak 25 posto ukupnog novca.

Posebne programe imali su za regije na istoku zemlje koje su bile ekonomski najslabije. “Novac koji je na raspolaganju treba iskoristiti jer on može značajno pomoći dizanju standarda cijelog društva. Neprijeporna je činjenica da je bruto domaći proizvod u razdoblju od 2007. do 2014.

godine porastao za gotovo četvrtinu i gospodarska snaga Poljske porasla je sa 49 posto europskog prosjeka na 67 posto”, ističe Kierkowski. Mazovjecko vojvodstvo koje se nalazi u središtu države i u kojem se nalazi glavni grad Varšava po BDP-u je čak na 104 posto europskog prosjeka.

U ovom financijskom periodu Poljaci očekuju pomak od bespovratnih potpora prema financijskim instrumentima, a kako najavljuju, već 2020. godine ova država vjerojatno neće koristiti novac iz kohezijskog i fonda regionalnog razvoja. (K.S.)

19

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( sa 39% na 85% BDP-a

*vijesti Tri zahtjeva za oznaku izvornosti

porastao hrvatski dug od 2008. do 2014.

Dvije godine u EU

Gospodarski rast u rukama onih koji odlučuju Iako se spori oporavak može pravdati i time što je Hrvatska zadnja ušla u EU, Carlos Pinerua, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, ističe kako donositelji odluka moraju učiniti sve za stvaranje okružja kojim će se gospodarski rast ubrzati Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

zbog preduge recesije ljudi tražili promjene. Činjenica je da je Hrvatska pri kraju liste po konkurentnosti u EU. No isto tako trebamo raditi na poboljšavanju investicijske klime i reformi javnog sektora, većoj racionalizaciji te zapošljavanju mladih”, smatra Vedrana Jelušić Kašić.

H

rvatska je ušla u Europsku uniju u doba krize za razliku od drugih zemalja i zbog toga se još ne osjete koristi od ulaska, istaknuto je na konferenciji Dvije godine u EU – kako zatvoriti financijsku konstrukciju u projektima financiranima iz fondova EU-a, koju je organizirao PwC Hrvatska u suradnji s tjednikom Lider i uz pokroviteljstvo Europske komisije.

Politika Vlade je slična kao politika 10 zemalja članica koje su u nju ušle prije nas, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova

Moramo zaboraviti na Hrvatsku kao tržište jer je naše tržište EU, kaže Hrvoje Zgombić Europske unije Branko Grčić. “Naša je želja sve javne investicije u budućnosti kompletno financirati iz EU fondova. Na raspolaganju su nam kvalitetni izvori za trošenje, a i struktura koja nam je zadana je takva da nas obvezuje na stvaranje dodane vrijednosti”, istaknuo je Grčić. Dodao je kako je situacija već takva da se dobar dio transfera prebacuje poduzetnicima. “Poduzetnici, budite uporni jer to može biti snažna

pomoć za vaš posao. Poklonjena sredstva vam donose konkurentnost.

Muka je velika i trud je ogroman da bi se zadovoljili kriteriji, no kada se projekti ostvare, oni i vrijede”, ističe Grčić.

Carlos Pinerua, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, ističe kako je Hrvatska posljednja zemlja koja je ušla u Europsku uniju. “Iako opravdanje sporog gospodarskog oporavka može biti to da je ona najmlađa članica, donositelji odluka moraju učiniti sve za stvaranje okružja kojim će se gospodarski rast ubrzati”, naglasio je Pinerua.

Naš je najveći problem javni dug, smatra

guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. “Dug je porastao od 2008. do 2014. godine sa 39 na 85 posto BDP-a. Činjenica je da su u njemu po novome i dugovi javnih poduzeća, no bitno je gledati na to da sav taj dug treba servisirati. Ne smijemo dozvoliti stvaranje još veće grude snijega. Za to su nam potrebni suficiti proračuna u sljedećim godinama”, kaže on.

Pozitivni pomaci Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave PwCa Hrvatska, ističe kako je ključ svega konkurentnost. “Moramo zaboraviti na Hrvatsku kao tržište jer je naše tržište EU. To

veliko tržište je i konkurentno i svi oni koji planiraju investirati moraju razmišljati o europskoj potražnji, a ne hrvatskoj”, ističe Zgombić.

Uočili smo dosta pozitivnih pomaka poput fiskalizacije, liberalizacije tržišta električne energije, fleksibilizacije radnog zakonodavstva te poticanja zapošljavanja, kaže Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj u Hrvatskoj. “Pozitivno utječu i novi Stečajni zakon i Zakon o faktoringu, a mnogi natječaji su otvoreni za mala i srednja poduzeća. Vidi se puno truda što je dijelom posljedica i pritiska različitih sudionika jer su

Izvori novca Veleposlanik u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević ističe kako se poduzetnici moraju osloniti na savjete i stručnjaka i konzultanata za EU fondove. “No puno je izvora dobivanja novca za projekte osim fondova.

Junckerov plan zajedno s Europskom investicijskom bankom već od rujna ponudit će dobre uvjete i hrvatskim tvrtkama u suradnji s našim bankama. Tu je moguće dobiti novac i za neke malo rizičnije projekte, a programi poput Obzora 2020. također omogućavaju jačanje konkurentnosti kroz nove tehnologije i konkurentnost, a imaju jednostavniju proceduru nego neki drugi”, zaključio je Baričević.

Na panelima posvećenima energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, urbanom razvoju, istraživanju, razvoju i inovacijama, te malim i srednjim poduzećima razgovaralo se i o tome kako osigurati financiranje cijelog projekta.

Ministarstvo poljoprivrede prošli je tjedan Europskoj komisiji uputilo još tri zahtjeva za registraciju oznake izvornosti za proizvode koji su u Hrvatskoj zaštićeni prijelaznom nacionalnom zaštitom. To su paška janjetina, šoltansko maslinovo ulje i krčko maslinovo ulje. Registracijom oznake ti će proizvodi biti zaštićeni na području cijele Europske unije od zlouporabe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu o njihovu pravom podrijetlu.

Uljanik preuzeo MID Potpisivanjem ugovora o prodaji dionica tvrtke 3.

Maj MID između Centra za restrukturiranje i prodaju i Uljanika iz Pule uspješno je okončana dugogodišnja neizvjesnost sudbine tog riječkog poduzeća. Brodogradilište Uljanik postalo je stopostotni vlasnik i za to platilo samo jednu kunu, ali je pristalo preuzeti obveze koje je država imala u okončanoj predstečajnoj nagodbi MID-a te isplatiti zaostale plaće.

Agrokor može pripojiti Adriaticu.net

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je prošli tjedan Agrokoru pretvaranje uloga u vlasništvo u turističkoj agenciji Adriatica.net. Do te dokapitalizacije Agrokor je još imao samo manjinski udjel u agenciji Gulliver. Tržište ovom transakcijom nije narušeno jer na njemu postoji 1100 poslovnica te brojne online putničke agencije. Udjel Adriatica.net je oko 10 posto s tendencijom smanjenja, zaključio je AZTN.

Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07), Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava osiguranje, odnosno društava za reosiguranje čl.10 (NN 132/10 i 32/12) Croatia Lloyd d.d. javno objavljuje skraćene nekonsolidirane i konsolidirane godišnje financijske izvještaje za 2014. godinu Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07 i 54/13) i Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava osiguranje, odnosno društava za reosiguranje čl.10 (NN 132/10, 39/12) Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje javno objavljuje godišnje financijske izvještaje za 2014. godinu

ODGOVORNOST ZA FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Uprava društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (‘’Društvo’’) je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji za 2014. godinu budu sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu (NN 109/07, 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjena kapitala i novčanih tijekova Društva za to razdoblje.

Na temelju provedenih istraživanja, Uprava očekuje da Društvo ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja, te stoga prihvaća načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi godišnjih financijskih izvještaja obuhvaćaju: - odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; - davanje odgovarajućih razboritih i opreznih prosudbi i procjena; - primjenu važećih računovodstvenih standarda, a za svako materijalno značajnije odstupanje, objavu i obrazloženje u financijskim izvještajima; - pripremu financijskih izvještaja pod pretpostavkom neograničenosti poslovanja po načelu trajnosti poslovanja, osim ako pretpostavka o nastavku poslovanja nije primjerena.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj i rezultate poslovanja Društva, kao i njihovu usklađenost sa Zakonom o računovodstvu (NN 109/07, 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Društva, pa stoga i za poduzimanje opravdanih mjera da bi se spriječile i otkrile prijevare i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave:

Izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine Opis

31.12.2014.

u 000 HRK 31.12.2013. prepravljeno

Imovina 687

887

24.576

27.050

Ulaganja u ovisna i pridružena društva

33.831

50.157

Ulaganja koja se drže do dospijeća

82.285

75.993

Financijska imovina raspoloživa za prodaju

157.534

2.666

87.254

168.509

Depoziti i zajmovi

174.792

263.076

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

135.450

123.162

Financijska imovina po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

Odgođena i tekuća porezna imovina

34.867

21.046

Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja

37.700

85.293

Novac i novčani ekvivalenti

26.763

31.305

4.663

364

800.402

849.508

29.452

24.514

116.061

116.061

4.631

2.086

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno imovina Izvanbilančni zapisi Kapital i rezerve

Kitica Mioč, predsjednica Uprave

Silvana Ivančić, članica Uprave

CROATIA LLOYD d.d., Zagreb Ulica grada Vukovara 62, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska

Revalorizacijske rezerve Zakonske pričuve Zadržana dobit

Dioničaru i Upravi društva Croatia Lloyd d.d.

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Croatia Lloyd d.d. (“Društvo”) koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine te izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama kapitala te novčanom toku za godinu tada završenu, te bilješke koje se sastoje od sažetka značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija.

Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije.

Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i

Na temelju Zakona o računovodstvu (NN 109/07 i 54/13) i Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava osiguranje, odnosno društava za reosiguranje čl.10 (NN 132/10, 39/12) Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje javno objavljuje konsolidirane godišnje financijske izvještaje za 2014. godinu

ODGOVORNOST ZA KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE Uprava društva CROATIA LLOYD d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 62 (‘’Društvo’’) je dužna osigurati da godišnji konsolidirani financijski izvještaji za 2014. godinu budu sastavljeni u skladu sa Zakonom o računovodstvu (NN 109/07, 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su na snazi u Europskoj uniji, tako da pružaju istinit i objektivan prikaz konsolidiranog financijskog stanja, konsolidiranih rezultata poslovanja, konsolidiranih promjena kapitala i konsolidiranih novčanih tijekova Društva za to razdoblje.

Na temelju provedenih istraživanja, Uprava očekuje da Grupa ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja, te stoga prihvaća načelo vremenske neograničenosti poslovanja pri izradi financijskih izvještaja.

Odgovornosti Uprave pri izradi Konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja obuhvaćaju: - odabir i dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika; - davanje odgovarajućih razboritih i opreznih prosudbi i procjena; - primjenu važećih računovodstvenih standarda, a za svako materijalno značajnije odstupanje, objavu i obrazloženje u financijskim izvještajima; - pripremu financijskih izvještaja pod pretpostavkom neograničenosti poslovanja po načelu trajnosti poslovanja, osim ako pretpostavka o nastavku poslovanja nije primjerena.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati konsolidirani financijski položaj i konsolidirane rezultate poslovanja Grupe, kao i njihovu usklađenost sa Zakonom o računovodstvu (NN 109/07, 54/13) i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Uprava je također odgovorna za čuvanje imovine Grupe, pa stoga i za poduzimanje opravdanih mjera da bi se spriječile i otkrile prijevare i ostale nezakonitosti.

Potpisano u ime Uprave:

Kitica Mioč, predsjednica Uprave

Silvana Ivančić, članica Uprave

CROATIA LLOYD d.d., Zagreb Ulica grada Vukovara 62, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska 29. travnja 2015. godine

Izvješće neovisnog revizora Dioničaru i Upravi društva Croatia Lloyd d.d.

Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja Croatia Lloyd d.d. i njegovih ovisnih društava (“Grupa”) koji obuhvaćaju konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine te izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama kapitala te novčanim tokovima za godinu tada završenu, te bilješke koje se sastoje od sažetka značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija.

Odgovornost Uprave za konsolidirane financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške.

Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim konsolidiranim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su konsolidirani financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka.

-288.616

Prihodi od provizija i naknada Financijski prihodi

Tehničke pričuve

495.454

483.853

5.307

2.887

Ostale pričuve

2.635

2.653

Odgođena i tekuća porezna obveza

1.706

1.051

43.818

73.470

Ukupno obveze

548.920

563.914

Ukupno kapital i rezerve i obveze

800.402

849.508

29.452

24.514

procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primjerenosti računovodstvenih politika, razumnost računovodstvenih procjena koje je definirala uprava, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2014. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji.

Poseban naglasak Skrećemo pozornost na bilješku 34 uz ove financijske izvještaje koja opisuje neizvjesnost vezanu za ishod pokrenutog istražnog postupka protiv Društva od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Naše mišljenje nema dodatnu rezervu u pogledu navedenog pitanja.

39.840 23.720

4.464

3.988 -71.774

19.000

2.000

Troškovi pribave

-30.935

-34.997

-16.902

-19.243

Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto

-47.837

-54.240

Financijski rashodi

-63.905

-24.891

Ostali poslovni rashodi (GUBITAK) / DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit

-3.528

-2.599

-30.037

25.268

3.535

-5.713

-26.502

19.555

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT / (GUBITAK) Dobici/(gubici) proizašli iz revalorizacije financijske imovine rasp.za prodaju

2.545

-19.708

2.545

-19.708

-23.957

-153

Izvještaj o novčanom toku za 2014. godinu

u 000 HRK

Opis

Rezerviranja

31.373

Administrativni troškovi

Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak)

285.594

-63 109.224

-108.462

Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja

Ukupni sveobuhvatni (gubitak)

251.482

1.772 106.313 32.545

Ostali poslovni prihodi Izdaci za osigurane slučajeve i povrate premija, neto

92.100

Ukupno kapital i rezerve

2014.

2013.

NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (Gubitak) / dobit prije poreza Usklađenja: Amortizacija

-30.037

Konsolidirani izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12.2014. godine u 000 HRK OPIS Imovina Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema Ulaganja u nekretnine Ulaganja u pridružena društva Ulaganja koja se drže do dospijeća Ulaganja raspoloživa za prodaju Ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Depoziti i zajmovi Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama Odgođena i tekuća porezna imovina Potraživanja iz poslova osiguranja i ostala potraživanja Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno imovina Izvanbilančni zapisi Kapital i rezerve Upisani kapital Revalorizacijske rezerve Zakonske pričuve Zadržana dobit Dobit tekuće godine Ukupno kapital i rezerve Manjinski interes Tehničke pričuve Rezerviranja Ostale pričuve Odgođena i tekuća porezna obveza Financijske obveze Ostale obveze Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja Ukupno obveze Ukupno kapital i rezerve i obveze Izvanbilančni zapisi

31.12.2014.

31.12.2013.

687 24.576 14.518 22.944 82.285 157.534 87.254 174.792 135.450 35.331 38.383 4.663 805.512 29.452

3.609 32.787 31.773 24.460 75.993 2.666 168.509 263.076 123.162 21.046 92.527 365 871.726 24.514

116.061 4.631 100.000 61.290 -25.635 256.347

116.061 3.397 92.100 62.231 17.114 290.903

495.454 5.307 2.635 1.706 43.823 240 549.165 805.512 29.452

6.187 483.852 2.887 3.453 1365 714 81.911 454 574.636 871.726 24.514

Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u konsolidiranim financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u konsolidiranim financijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivan prikaz konsolidiranih financijskih izvještaja u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primjerenosti računovodstvenih politika, razumnost računovodstvenih procjena koje je definirala uprava, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza konsolidiranih financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja.

Mišljenje Prema našem mišljenju, konsolidirani financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Grupe na dan 31. prosinca 2014. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji.

Poseban naglasak Skrećemo pozornost na bilješku 35 uz ove konsolidirane financijske izvještaje koja opisuje neizvjesnost vezanu za ishod pokrenutog istražnog postupka protiv Grupe od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Naše mišljenje nema dodatnu rezervu u pogledu navedenog pitanja.

1.398

16.691

5.500

Gubici od umanjenja financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

11.031

4.501

Umanjenje vrijednosti zajmova (glavnica i kamate)

35.165

15.389

Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza

34.229

52.056

-151.552

0

Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza

društva za reosiguranje (Narodne novine 1.32/10 i 39/12, dalje u tekstu “Pravilnik”) Uprava Društva izradila je obrasce koji su prikazani na stranicama 120 do 135, pod naslovima Izvještaj o financijskom položaju Društva na dan 31. prosinca 2014., te Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaj o promjenama kapitala i Izvještaj o novčanom toku Društva za godinu koja je tada završila, zajedno sa informacijom o uskladi sa financijskim izvještajima Društva. Za pripremu ovih obrazaca te informacije o uskladi odgovorna je Uprava Društva, a isti ne predstavljaju sastavni dio ovih financijskih izvještaja, ali sadržavaju informacije koje su propisane Pravilnikom. Financijske informacije u obrascima se temelje na financijskim izvještajima Društva koja su pripremljena u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji prikazanim na stranicama od 51 do 119, te su prilagođena sukladno Pravilniku.

Nadalje, pročitali smo priloženo Godišnje izvješće Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine na stranicama od 2 do 46. Potvrdili smo da su podaci, sadržani u Godišnjem izvješću koji opisuju informacije također prikazane i u financijskim izvještajima, u svim značajnim odrednicama, u skladu s financijskim izvještajima.

Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja (NN 119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09)) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju i obračunu tehničkih pričuva Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje.

Smatram da su tehničke pričuve Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje na dan 31.12.2014. obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje.

9.934 3.030

(Povećanje) / smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Smanjenje potraživanja

Konsolidirani izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za 2014. godinu OPIS Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguravatelja Zarađene premije, neto od reosiguranja Prihodi od provizija i naknada Financijski prihodi Ostali poslovni prihodi Izdaci za osigurane slučajeve, neto Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja Troškovi pribave Administrativni troškovi Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto Financijski rashodi Ostali poslovni rashodi (GUBITAK) / DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA Porez na dobit (GUBITAK) / DOBIT TEKUĆE GODINE Raspodjela (gubitka) / dobiti obračunskog razdoblja: Dioničarima društva Manjinskim dioničarima OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT / (GUBITAK) Dobici/(gubici) proizašli iz revalorizacije imovine rasp.za prodaju Ostala sveobuhvatna dobit / (gubitak) Ukupni sveobuhvatni (gubitak) / dobit Raspodjela sveobuhvatnog (gubitka) / dobiti: Dioničarima društva Manjinskim dioničarima

u 000 HRK

2014.

336.893 -232.352 1.772 106.313 31.373 35.456 4.464 -108.462 19.000 -30.935 -16.902 -47.837 -72.296 -3.833 -35.822 4.000 -31.822

2013.

397.903 -288.616 -63 109.224 39.840 23.720 23.100 -71.774 2.000 -34.997 -19.243 -54.240 -25.462 -26901 19.507 -6.027 13.480

-25.635 -6.187

17.114 -3.634

2.545 2.545 -29.277

-649 -649 12.831

-23.090 -6.187

16.465 -3.634

Konsolidirani izvještaj o novčanom toku za 2014. godinu Opis NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza (Gubitak) / dobit prije poreza Usklađenja Amortizacija Udjel u dobiti pridruženog društva Gubitak od gubitkla kontrole Plančić Umanjenje vrijednosti ulaganja u nekretnine Gubici od umanjenja vrijednosti pridruženog društva Gubici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Umanjenje vrijednosti zajmova Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza Povećanje ulaganja koja su raspoloživa za prodaju Smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Smanjenje depozita, zajmova i potraživanja (povećanje) / smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama Smanjenje potraživanja

Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje / (smanjenje) tehničkih pričuva (Smanjenje) / povećanje ostalih obveza

Odgovornost Adekvatna tehnička pričuva je odgovornost Uprave društva za reosiguranje. Zadatak ovlaštenog aktuara društva je da pri utvrđivanju ispravnosti obračunatih tehničkih pričuva provjeri i potvrdi sljedeće: • da društvo čuva odgovarajuće podatke za izračun tehničkih pričuva kao i njihovu vjerodostojnost, • da su metode provjere i temelji obračuna tehničkih pričuva u skladu s pravilima aktuarske struke i važećim propisima, • da tehničke pričuve osiguranja omogućuju ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju.

Ograničenje uporabe Ovo sažeto mišljenje namijenjeno je samo za potrebe javne objave u skladu sa Zakonom o osiguranju i ne bi se smjelo koristiti u druge svrhe.

U Zagrebu, 8. travnja 2015.

1. Pregled pričuva Pri utvrđivanju ispravnosti obračuna tehničkih pričuva provjereno je sljedeće: da društvo čuva odgovarajuće podatke za izračun tehničkih pričuva kao i njihovu vjerodostojnost, da su metode provjere i temelji obračuna tehničkih pričuva u skladu s pravilima aktuarske struke i važećim propisima, da tehničke pričuve osiguranja omogućuju ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju.

Utvrđeni iznosi tehničkih pričuva društva Croatia Lloyd za reosiguranje d.d. na dan 31.12.2014. su sljedeći:

13.783

43.438

12.190

NETO NOVČANI TIJEK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

2.180

184

-4.299

-184

11.601

-41.147

-27.250

512

-9.221

-6.763

13.122

43.595

NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine

192

52

Izdaci za nabavu materijalne imovine

-23

-97

Izdaci za nabavu nematerijalne imovine

-55

-237

-365

-1.255

Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća

Povećanje ulaganja u ovisna i pridružena društva

87.653

70.329

Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća

-95.013

-101.347

Primici od dividendi i udjela u dobiti NETO NOVČANI TOKOVI IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI

102

155

-7.509

-32.400

NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Isplaćene dividende

-10.155

-15.958

NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

-10.155

-15.958

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA

31.305

36.068

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA

26.763

31.305

NETO SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-4.542

-4.763

Opis

2013.

-35.822

19.507

1.378 -2.911 12.361 4.243 4.427 11.031 35.165

2.605 0 0 0 0 4.501 15.389

-151.866 70.224

0 20.934

56.060 -12.288 43.437

3.030 25.975 24.037

u 000 HRK

Temeljni Revalori- Zakonske Zadržana Dobit / kapital zacijske rezerve dobit gubitak) rezerve tekuće godine

Stanje 1. siječnja 2013.

Ukupno

116.061

21.853

83.500

49.068

31.210

Raspodjela dobiti za 2012.

0

0

8.600

6.652

-15.252

0

Isplata dobiti

0

0

0

0

-15.958

-15.958

Odgođeni porez

0

0

0

13

0

Realizirana revalorizacijska rezerva

0

-59

0

59

0

0

Promjena fer vrijednsoti nekretnina

0

-18.538

0

0

0

-18.538

Prijenos na odgođenu poreznu obvezu

0

-521

0

0

0

-521

Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

0

-649

0

0

0

-649

Dobit tekuće godine

0

0

0

0

19.555

19.555

301.692

13

Stanje 31. prosinca 2013. prepravljeno

116.061

2.086

92.100

55.792

19.555

285.594

Stanje 1. siječnja 2014.

116.061

2.086

92.100

55.792

19.555

285.594

Raspodjela dobiti za 2013.

0

0

7.900

1.500

-9.400

0

Isplata dobiti

0

0

0

0

-10.155

-10.155

Promjena fer vrijednsoti nekretnina, neto od poreza

0

-453

0

0

0

-453

Promjena fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju

0

2.998

0

0

0

2.998

Gubitak tekuće godine

0

0

0

0

-26.502

-26.502

116.061

4.631

100.000

57.292

-26.502

251.482

Smanjenje ostalih potraživanja Povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda Povećanje / (smanjenje) tehničkih pričuva Smanjenje financijskih obveza Smanjenje ostalih obveza (Smanjenje) / povećanje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Plaćeni porez na dobit NETO NOVČANI TOKOVI IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI Primici od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Povećanje ulaganja u pridružena društva Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća Primici od dividendi i udjela u dobiti NETO NOVČANI TOKOVI IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI NOVČANI TOK IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) NETO NOVČANI TOKOVI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI ČISTI NOVČANI TOKOVI NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU RAZDOBLJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA KRAJU RAZDOBLJA NETO SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

6.770 -4.298

184 -185

11.602 -714 -25.847 -213

-41.148 -2.415 -23.208 454

-9.220 13.519

-7.048 42.612

286 -995 -55 87.653 -95.013 102 -8.022

52 -97 -237 -720 70.329 -101.347 155 -31.865

-10.155 -10.155 -4.658 31.753 27.095 -4.658

-15.958 -15.958 -5.211 36.964 31.753 -5.211

Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala u 2014. godini Opis

u 000 HRK 2014.

godine na stranicama od 2 do 42. Potvrdili smo da su podaci, sadržani u Godišnjem izvješću koji opisuju informacije također prikazane i u financijskim izvještajima, u svim značajnim odrednicama, u skladu s financijskim izvještajima.

MIŠLJENJE NEZAVISNOG AKTUARA O OBRAČUNU TEHNIČKIH PRIČUVA DRUŠTVA CROATIA LLOYD ZA REOSIGURANJE d.d.

ZA 2014. GODINU

-12.288

Smanjenje ostalih potraživanja

Stanje 31. prosinca 2014. godine

Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi Pročitali smo priloženo Godišnje izvješće Grupe za godinu koja je završila 31. prosinca 2014.

4. Pričuve za bonuse i popuste 5. Ostale osigurateljno tehničke pričuve

70.224 56.060

Izvještaj o promjenama kapitala u 2014. godini 1.379

Gubici od umanjenja vrijednosti ulaganja u ovisna i pridružena društva

Povećanje ulaganja koja su raspoloživa za prodaju

Smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Smanjenje depozita i zajmova

25.268

Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi Na temelju Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno

Temeljem podataka dobivenih od Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje i za koje odgovara Uprava Croatia Lloyda d.d. za reosiguranje utvrđeno je da je na dan 31.12.2014. godine Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje formiralo sljedeće pričuve:

Emir Ždralović, dipl.ing.mat.

Ovlašteni aktuar

-232.352

Promjena pričuva prijenosnih premija, udio reosiguravatelja Zarađene premije, neto od reosiguranja

55.792 19.555

NA DAN 31.12.2014.

Zagreb, veljača 2015. godine

397.903

57.292 -26.502

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA ZA Croatia Lloyd d.d. za reosiguranje

1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za kolebanje šteta

2013.

336.893

100.000

Gubitak / dobit tekuće godine

Izvanbilančni zapisi

Izvješće neovisnog revizora

2014.

(GUBITAK) / DOBIT TEKUĆE GODINE

Upisani kapital

Ostale obveze

29. travnja 2015. godine

u 000 HRK

Opis Zaračunate bruto premije Premije predane u reosiguranje

Nematerijalna imovina Nekretnine i oprema

Obveze

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za 2014. godinu

Stanje 1. siječnja 2013.

Raspodjela dobiti za 2012.

Ostale promjene Isplata dobiti Odgođeni porez Realizirana revalorizacijska rezerva Promjena fer vrijednosti nekretnina Prijenos na odgođenu poreznu obvezu Fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju Dobitak tekuće godine Stanje 31. prosinca 2013.

Stanje 1. siječnja 2014.

Raspodjela dobiti za 2013.

Gubitak kontrole Isplata dobiti Promjena fer vrijednosti nekretnina, neto od poreza Fer vrijednost financijske imovine raspoložive za prodaju Gubitak tekuće godine Stanje 31. prosinca 2014. godine

Temeljni Reva- Zakonkapital lorizaske cijske rezerve rezerve 116.061 0 0 0 0 0

u 000 HRK

Zadr- Dobit / Ukupno Nekon- Ukupno žana gubitak) troli- s nekondobit tekuće rajući troliragodine interes jućim interesom 52.518 31.899 309.893 10.254 320.147 7.341 -15.941 0 0 0 2.298 0 -453 -433 -886 0 -15.958 -15.958 0 -15.958 15 0 15 0 15 59 0 0 0 0

25.915 0 -2.751 0 0 -59

83.500 8.600 0 0 0 0

0 -18.538

0

0

0 -18.538

0 -18.538

0

-521

0

0

0

-521

0

-521

0

-649

0

0

0

-649

0

-649

0 116.061 116.061 0 0 0 0

0 3.397 3.397 0 -1.311 0 -453

0 92.100 92.100 7.900 0 0 0

0

2.998

0

0 116.061

0 0 4.631 100.000

0 17.114 17.114 62.231 17.114 290.903 62.231 17.114 290.903 -941 -6.959 0 0 0 -1.311 0 -10.155 -10.155 0 0 -453 0

0

-3.634 13.480 6.187 297.090 6.187 297.090 0 0 0 -1.311 0 -10.155 0 -453

2.998

0 -25.635 -25.635 61.290 -25.635 256.347

0

2.998

-6.187 -31.822 0 256.347

u HRK Tehničke pričuve neživotnih osiguranja na 31.12.2014.

Pričuve za prijenosne premije Pričuve šteta

Bruto iznos

Udio retrocesije

Neto iznos

46.208.051

10.421.888

35.786.163

425.763.874

124.737.838

301.026.036

481.840

290.427

Pričuve za kolebanje šteta Pričuve za bonuse i popuste Ostale osigurateljno tehničke pričuve

23.000.000

191.413 23.000.000

2. Zaključak Temeljem aktuarske provjere metoda, testova točnosti podataka provedenih od strane revizorskog tima i aktuarskog pregleda obračuna tehničkih pričuva potvrđujem da su na dan 31.12.2014. tehničke pričuve neživotnih osiguranja društva Croatia Lloyd za reosiguranje d.d. u skladu sa Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkim pričuva osiguranja (NN 97/2009, 135/2009, 150/2009, 39/2012, 56/2013, 97/2013), važećim propisima, načelima struke osiguranja i aktuarskom strukom s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja.

Emir Ždralović Ovlašteni aktuar

AKTUALNO 21

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

Postoji drukčija perspektiva za Balkan, a to je ekonomska suradnja i razvoj. “ Došli smo poslati poruku da možemo razgovarati i surađivati te da možemo imati zajedničku perspektivu.

Safet Grdžaliju, predsjednik Privredne komore Kosova

”

Predstavnici komora zapadnog Balkana na Konferenciji regionalnih komora u Beču

Regionalnom suradnjom do europskih fondova Predstavnici komora okupili su se radi izrade akcijskog plana s prijedlozima programa za stvaranje regionalnog lanca vrijednosti

G

ospodarstvenicima je potrebna politička stabilnost, a regiji povezivanje poslovne zajednice, zaključili su predstavnici komora zapadnog Balkana na prošlotjednoj Konferenciji regionalnih komora u Beču. Predstavnici komora okupili su se radi izrade akcijskog plana s prijedlozima programa za stvaranje regionalnog lanca vrijednosti.

“Hrvatska kao članica EU-a svojim iskustvom može pomoći zemljama zapadnog Balkana, a ovakvi susreti otvaraju nove perspektive svima na tom prostoru”, rekao je Želimir Kramarić, potpredsjednik za međunarod-

ženom i zahtjevnom tržištu”, dodao je Čadež.

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Grdžaliju ocijenio je da predstavnici srpske i kosovske privredne komore inicijativom promiču kako partnerstvo, tako i dijalog. “Postoji drukčija perspektiva za Balkan, a to je ekonomska suradnja ne poslove i EU HGK. Dodao je i kako će HGK svim komorama iznijeti konkretne prijedloge za partnersko uključivanje u projekte koje će Komora predložiti za strukturne fondove. Kramarić je predložio povezivanje i razmjenu informacija

preko međusobne provjere boniteta i kvalitete tvrtki, te razmjene drugih informacija o poduzećima i potencijalnim poslovnim partnerima.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je inicijativa vrlo važna za re-

giju zapadnog Balkana.

“Zadatak nam je razmotriti što poslovna zajednica očekuje od tih procesa, kako zajedno sudjelovati u velikim infrastrukturnim projektima te kako povezati tvrtke. Pojedinačno smo premali da bismo preživjeli na slo-

Pojedinačno smo premali da bismo preživjeli na složenom i zahtjevnom tržištu, kaže predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež

i razvoj. Došli smo poslati poruku da možemo razgovarati i surađivati te da možemo imati zajedničku perspektivu. Ne može se govoriti samo o početnim integracijama i ne može postojati politička bez ekonomske integracije”, poručio je Grdžaliju.

Akcijski plan, o kojem su razgovarali predstavnici komora šest zemalja s područja Zapadnog Balkana (Srbija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Albanija) te predstavnici Hrvatske gospodarske komore, bit će predstavljen na Bečkom summitu 27. kolovoza koja se organizira pod okriljem Eurochambresa.

(I.V.)

Zajednička ribarstvena politika i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj

Kako sačuvati ribarstvo u Jadranu?

Na konferenciji Zajednička ribarstvena politika i budućnost ribara u Republici Hrvatskoj održanoj prošlog tjedna u Splitu, okupilo se oko 150 sudionika. Konferenciju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, a razgovaralo se o temama važnim za hrvatsko ribarstvo, a posebice o odredbama Zajedničke ribarstvene politike EU-a i njenom utjecaju na ribarstvo u Hrvatskoj.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura istaknuo je kako je mogućnost regionalizacije u sklopu Zajedničke ribar-

stvene politike prigoda da Hrvatska zaštiti i sačuva svoje specifičnosti i tradiciju u ribarstvu.

Moramo se izboriti za decentralizaciju Europske ribarske politike, istaknula je Ruža Tomašić “Kroz regionalizaciju možemo puno toga postići. U zadnjih godinu dana ostvarili smo dobru suradnju s našim kolegama iz Italije i Slovenije i to ne samo na razini sektora nego i u područjima znanosti i administraci-

je. Razgovara se tako da se poštuju svačije specifičnosti i uvažavaju interesi i manjih zemalja.

Važna odredba je i maksimalno održivi prinos gdje se Hrvatska mora izboriti za ograničenje ribolovnog napora u Jadranu”, rekao je Mišura.

Treba donijeti održive mjere Fabrizio Donatella, voditelj sektora u Općoj upravi za okoliš, pomorstvo i ribarstvo EK, istaknuo je kako je izazov ribarstva u posebnom moru kakvo je Sredozemno, a pogotovo Jadransko, naći ravnotežu između resursa

u moru i načina eksploatacije i gospodarenja ribarskim fondom. “Treba osigurati da ribari imaju dovoljno sredstava za život baveći se tim poslom a da pri tome ne ugroze ribarski fond. To morate riješiti zajedno sa svojim susjedima. Treba donijeti takve mjere koje su održive, svima razumljive i prihvatljive i koje počivaju na ravnoteži”, naglasio je Donatella.

Eurozastupnica i članica Odbora za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić upozorila je na niz nelogičnosti u Zajedničkoj ribarstvenoj politici. “Mi imamo svoje specifičnosti

jer je naše more pliće i zatvoreno. Zato se moramo izboriti za decentralizaciju europske ribarske politike. Nije baš normalno da Italija povećava svoju ribarsku flotu u trenutku dok je naši ribari moraju smanjivati. Apsurd je

tim veći što oni ribare u našim vodama. Mogu reći da naši ribari teško žive, a da moje kolege europarlamentarci imaju razumijevanja za naše specifičnosti, pogotovo u malom ribarstvu”, kazala je Ruža Tomašić. (J.V.)

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Puštena u rad solarna elektrana Rudnik i termoelektrana Ugljevik na napuštenim kopovima izgradili su i pustili u rad oglednu solarnu elektranu snage 240 kilovata za svoje potrebe.

Solarna elektrana projektirana je za godišnju proizvodnju 330.000 kilovat sati, a planira se da se na degradiranom zemljištu rudnika ugljena izgradi nova solarna elektrana mnogo veće snage.

Raste broj blokiranih računa Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH, u zemlji je registrirano 68.818 blokiranih računa poslovnih subjekata, od kojih 42.690 otpada na tvrtke koje imaju blokiran najmanje jedan račun. Na početku godine CB BiH registrirao je 67.830 blokiranih računa, a po prvom izvješću objavljenom u studenom 2012. godine bilo je 58.038 blokiranih računa, što upozorava da se uvjeti poslovanja u zemlji pogoršavaju.

Siguran bankarski sektor

Agencija za bankarstvo Federacije BiH priopćila je da je ukupni bankarski sektor u FBiH stabilan i siguran. Na osnovi izvješća banaka o poslovanju u prvom kvartalu ove godine likvidnost, profitabilnost i kapitaliziranost banaka je zadovoljavajuća.

Stopa adekvatnosti kapitala potkraj ožujka iznosila je 15,9 posto, a zakonski minimum iznosi 12 posto.

Dozvolu za rad posjedovalo je 17 banaka, kao i na kraju 2014. godine. Novčana sredstva su na kraju prvog kvartala iznosila 4,2 milijarde KM. Krediti su zabilježili rast od 0,7 posto i iznosili su 11,2 milijarde KM, dok je iznos loših kredita iznosio 1,6 milijardi KM. Pozitivno je poslovalo 16 banaka.

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 59.578 turista

posjetilo BiH od siječnja do kraja ožujka

( 341.818 noćenja ostvareno u tom razdoblju

Potencijalni turisti iz Bosne i Hercegovine okupirali agencije

Turistički aranžmani gotovo rasprodani Turističke agencije javljaju da najveći interes vlada za ljetovanja u Albaniji, Turskoj, Bugarskoj, Crnoj Gori i Hrvatskoj, dok su individualci najviše zainteresirani za odmor kod već poznatih domaćina na Makarskoj rivijeri Zdravko Latal latal@privredni. hr

L

jeto tek što je zakucalo na vrata, a iz više putničkih agencija iz Sarajeva, Banje Luke, Tuzle, Zenice i drugih većih mjesta u Bosni i Hercegovini javljaju da su rasprodali aranžmane za ljetovanja koje su nudili ili da im je ostalo još vrlo malo mjesta, ponajviše za Albaniju za koju ove sezone vlada najveći interes zbog povoljnih cijena, te za Tursku i Hrvatsku.

Cijene ovise o mjestu i kategorizaciji hotela Cijena aranžmana s prijevozom u hotelu s četiri zvjezdice u Draču u srpnju i kolovozu stoji od 389 do 470 konvertibilnih maraka ili oko 235 eura. Albanija je posebno pristupačna zbog prihvatljivih hotelskih cijena za djecu i izvanpansionske potrošnje. U hotelima kava stoji pola eura, a popusti za djecu su 50 posto. Iznimno su niske i cijene unajmljivanja ležaljki i suncobrana.

U više agencija tvrde da su svi aranžmani za Tursku, u Antaliji, rasprodani, a cijene za puni pansion, za osam dana, kretale su se od 550 do 995 KM. Za djecu cijene su bile niže za 30 posto. Prvi put ovog ljeta povećan je interes za odmor u Bugarskoj.

Osmodnevni boravak u hotelima u Sunčevom Brijegu uz puni pansion stoji 389 KM. U ponudi je i odmor u Veneciji po cijeni od 465 KM tijekom srpnja i kolovoza.

Za one s debljim novčanicima nude se putovanja i odmor u Dubaiju, Španjolskoj, Tunisu i Grčkoj po cijenama od 956 do 5000 KM, ovisno o lokaciji i kategorizaciji hotela.

Kad je riječ o odmoru u Hrvatskoj, unatoč rigoroznijim mjerama na graničnim prijelazima, po tradiciji veliki interes vlada za hotele na Makarskoj rivijeri, ali još veći za privatni smještaj kod već poznatih domaćina. Sve je veći interes i za boravak u obiteljskim hotelima, ali njih za sada nema u agencijskim ponudama. Bora-

o kategoriji soba i apartmana, kreću od šest do 50 eura.

Zanimljivo, kad je riječ o ponudi Neuma, jedinog bosanskohercegovačkog mjesta na moru, s

Kad je riječ o ponudi Neuma, u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci ne vlada neko posebno zanimanje

vak u privatnom smještaju, u apartmanima, u Tučepima, Zaostrogu, Velikom i Malom Drveniku, Brelima ili Trpnju nudi se, ovisno od kvaliteti i lokaciji, po cijeni od 10 do 60 eura.

Mali oglasi u Oslobođenju, Avazu i drugim dnevnim novinama prepuni su ponuda vlasnika apartmana i malih hotela.

Loša prometna povezanost s Neumom Ni plaže na Crnogorskom primorju, usprkos lošim prometnicama, neće biti bez gostiju iz BiH, uglavnom iz istočnih dijelova zemlje, a najveći je interes za privatni smještaj u Herceg Novom i Ulcinju, čije se cijene, ovisno

izuzetkom Mostara i dijela Hercegovine, u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci ne vlada neko posebno zanimanje. Glavni razlog tome je, kako kažu u agencijama, loša prometna povezanost. Cesta Neum-Stolac je u izuzetno lošem stanju i potkraj ove ili početkom iduće godine, poslije desetak godina odlaganja, najavljen je početak gradnje ove prometnice. Ogromne gužve na prijelazu kod Metkovića i višesatna čekanja dodatno su loša strana neumske ponude.

BiH očekuje rekordan broj turista Bosna i Hercegovina očekuje ove godine rekordni turistički posjet. Prema zadnjim podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ove godine BiH je posjetilo 59.578 gostiju što je na godišnjoj razini povećanje od 22,9 posto. Ostvareno je 341.818 noćenja, što je rast od 27,8 posto.

Broj noćenja domaćih gostiju veći je za 22,8 posto, a inoze-

mnih za 31,6 posto. Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske 29,3 posto, Srbije 18,5 posto, Slovenije 6,9 posto i Italije 6,2 posto. Dobre rezultate najavila je dobra popunjenost objekata u zimskoj sezoni, ali i održavanje nekoliko značajnijih događanja, kao što je nedavni posjet pape Franje te Sarajevo

Business Forum. Turistički radnici u BiH vjeruju da je bez obzira na velike stope rasta zemlju posjetio daleko veći broj inozemnih turista nego što to pokazuju službene statistike. Njihova je evidencija izuzetno loša, posebice u mjestima s najvećom posjetom, kao što su Međugorje, Neum, Sarajevo i Mostar.

23

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 850 mil €

spreman dati Cinven za TS (zajedno s dividendama)

( sa 100 mil € utrška

planira izaći TS iz vlasništva u Makedoniji

Propala i druga prodaja Telekoma Slovenije

*vijesti

Slovenska teleparanoja Slovenski državni holding nije pristao na dodatne uvjete Cinvena, što znači da TS čeka treća prodaja. To i ne čudi, jer je malo tko u Sloveniji bio zadovoljan cijenom koju su ponudili Britanci Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

krajnjeg strateškog partnera.

T

elekom Slovenije ide u treću prodaju. Prva je propala prije nego što je i počela, druga je propala prošli ponedjeljak kada je Slovenski državni holding (SDH) objavio da slovenska strana smatra najnovije uvjete, kako ih je izdiktirao jedini zainteresirani kupac, britanski fond Cinven, svojevrsnom ucjenom odnosno manevrom za rušenje dogovorene cijene. Naime, prošle godine u Makedoniji je otvoren postupak za udruživanje tvrtke kćeri One u vlasništvu Telekoma Slovenije i tvrtke kćeri Telekoma Austria Group (TAG), operatora Vip, u jednu pravnu osobu. Iz vlasništva u Makedoniji TS planira izaći sa 100 milijuna eura utrška koje fond Cinven u kupoprodajnoj shemi vidi svojim prihodom.

Cinven se želi osigurati Kvaka je u tome što makedonski regulator odugovlači s davanjem suglasnosti za udruživanje, pa se Cinven želi osigurati za slučaj da to spajanje ne uspije. Sada zahtijeva da za

TS plati 100 milijuna eura manju cijenu ili da mu slovenska strana na neki drugi način regresira taj iznos.

Konkurencija je žestoka i TS može opstati samo u povezanosti s kakvim velikim igračem Nakon dugih i dramatičnih sastanaka nadzornici SDH prošli ponedjeljak kasno navečer objavili su da ne pristaju na dodatne uvjete, što znači da TS čeka treća prodaja. To i ne čudi, jer je malo tko u Sloveniji bio zadovoljan cijenom koju je ponudio Cinven. Britanski kupac za važno infrastruktur-

no poduzeće u Sloveniji nudi po dionici 100 eura gotovine, 10 eura dividende za 2014. godinu te 15 eura za slučaj povoljnog ishoda svih tužbi. Još bi dao pet eura nastavi li TS uspješno poslovanje.

Zajedno s dividendama Cinven je spreman dati za TS ukupno 850 milijuna eura. Ljudi iz britanskog fonda tvrde da je to odlična cijena. Međutim, tjednik Mladina iskopao je odnekle američke podatke na osnovi kojih je zaključio da se tržišna kapitalizacija TS-a kreće u rasponu od 1,44 do 2,03 milijarde eura. Slovenska javnost to je odmah protumačila sjajnom prilikom za dobru zaradu Cinvena. Britanski fond svoju će slovensku akviziciju

malo ušminkati i dotjerati te ubrzo preprodati za možda i triput veću cijenu, gunđali su slovenski kritičari prodaje.

Pojedini slovenski ekonomisti i komentatori takvim stajalištima o pljački slovenskog naroda suprotstavili su nešto drukčiju sliku. Izložili su brojke prema kojima ispada da TS ne posluje tako uspješno kao u prošlosti. Osim toga, TS radi na malom tržištu, a slovenski dobavljači, prije svega Iskratel, uvalili su Telekomu skupu i zastarjelu opremu. Konkurencija je žestoka i TS može opstati samo u povezanosti s kakvim velikim igračem.

Uvaženi ekonomisti smatraju da je Cinven samo međustanica na putu do

Ipak nastavak razgovora?

Svoje zauzimanje za prepuštanje TS-a strateškom partneru zagovornici prodaje obrazlažu i “higijenskim razlozima”. Podsjećaju da je politika na čelo Telekoma dovodila svoje ljude koji su se potom morali odužiti raznim uslugama, najčešće financijskim, u obliku donacija i sponzorstava, zatim kupovanjem roba i usluga od preporučenih poslovnih partnera te zapošljavanjem ljudi koji su na vrata kadrovske službe TS-a dolazili s “uputnicama” političkih stranaka na vlasti. Sve je to rastakalo financijsku moć TS-a što se neće događati pod okriljem strateškog partnera.

To je dobra strana transakcije, dobra i za korisnike usluga TS-a. Inače, slovenski savjetnici koji pomažu Cinvenu u kupoprodajnom poslu smatraju da posljednjom odlukom SDH nisu sasvim zatvorena vrata za završetak preuzimanja. Uvjereni su da će se razgovori nastaviti čim prestane privatizacijski metež u kojem Slovenija živi više od mjesec dana.

Javnost i stranke podijeljene: tko je s kim u dosluhu?

Teleparanoja, uskliknuo je Marjan Bagatelj, vlasnik tvrtke Postojnska jama, na molbu novinara da kaže svoje mišljenje o događajima koji prate pokušaj prodaje TS-a. Razvikana prodaja sasvim je podijelila politiku: razišla se pozicija i opozicija, ali kipi i unutar vladajuće koalicije. Javnost je posebno zbunjena činjenicom da se iz trke za

preuzimanje TS-a isključio Deutsche Telekom za kojeg su svi bili uvjereni da je najvjerojatniji kupac. Najgorljivijim protivnicima prodaje pokazali su se Socijalni demokrati kao koalicijska stranka i Udružena ljevica koja u parlamentu ne surađuje s Cerarovom vladom. Umirovljenička stranka, važna koalicijska partnerica, dala je do znanja da

nije oduševljena prodajom, ali pažljivo birajući riječi da ugroze svoj koalicijski položaj. Afere i optužbe počele su onog trenutka kada se saznalo da je Janko Veber, ministar obrane, dao nalog Vojno-obavještajnoj službi da istraži moguće posljedice prodaje na sigurnost zemlje.

Janšin SDS odmah je isprovocirao aferu tvrdeći da Veber nije

štitio interese nacionalne sigurnosti, nego vlastite stranke.

Zbog navodno nezakonite uporabe Vojno-obavještajne službe Cerar je morao pozvati Vebera da dade ostavku. Prodaju TS-a komplicira i činjenica da postupak vodi nadzorni odbor u sastavu što ga je odredila Alenka Bratušek u vrijeme dok je vodila vladu.

Štediše u hitnoj proceduri Analitičari presude Europskog suda za ljudska prava kojom je Slovenija obvezana vratiti 385 milijuna eura duga starim deviznim štedištama Ljubljanske banke, izračunali su da će to stajati svakog slovenskog državljana 192 eura. Glavni tajnik vlade Darko Krašovec zatražio je od svih stranačkih klubova suradnju u brzom donošenju zakona u kojem će vlada razraditi način poštivanja presude.

“Ne aktiviramo li zakon do sredine srpnja, Europski sud odmrznut će tužbe 8000 štediša iz BiH i Hrvatske, a to će onda državni proračun stajati znatno više”, rekao je Krašovec.

Za zdravstvo tri izvora

Skupe nove tehnologije i zdravstveni problemi sve starijeg stanovništva nalažu Sloveniji pronalaženje najmanje još dva izvora financiranja zdravstva osim onog iz plaća.

Ministrica Milojka Kolar Celarc, prestavljajući Prijedlog rezolucije nacionalnog plana zdravstva (2015.-2025.) najavila je osnivanje posebnog fonda za investicije i nove tehnologije u zdravstvu u koji će se preusmjeriti i dio trošarinskih prihoda od duhana i alkohola.

Elektrošok za Sloveniju Njemačka tvrtka RWE najavila je početak prodaje struje u Sloveniji, najprije domaćinstvima, a potom i tvrtkama. Cilj je doseći 10 posto tržišnog udjela do 2020. RWE prodaje struju u 12 europskih zemalja i zapošljava oko 60.000 ljudi.

24 TURIZAM *vijesti Međimurje pobjednik Edena Destinacija Gornje Međimurje je hrvatski pobjednik u ovogodišnjem izboru Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) na temu Turizam i lokalna gastronomija, odlučeno je u izboru Hrvatske turističke zajednice sa sustavom turističkih zajednica, a uz sudjelovanje i suglasnost Ministarstva turizma. Osim gastro ponude, u ovogodišnjem izboru ocjenjivali su se i drugi uvjeti iznimno bitni za turiste, kao što su ponuda smještaja, biciklističke i druge tematske staze, ponuda izleta te održavanje gastro manifestacija.

Prvi Europski festival turizma i strategije Prvi Europski festival turizma i strategije održan je početkom lipnja u zapadnom dijelu Pariza u gradiću Rueil Malmaisonu.

U natjecateljskom dijelu predstavljene su najnovije turističke tendencije, kao i razvojne turističke strategije zemalja sudionica festivala. Na festivalu je sudjelovalo 30 gradova iz 20 država među kojima su i gradovi iz Španjolske, Portugala, Italije, Poljske, Njemačke, Cipra, Grčke, Malte, Latvije, Estonije, Mađarske i Rusije. Od hrvatskih gradova predstavili su se Zadar i Zagreb.

Zagrebačka turistička zajednica osvojila je prvu nagradu za mobilnu aplikaciju Zagreb Be There.

Izložba Hrvatska iz zraka u Milanu

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 750.000 €

uložila obitelj Srakovčić u seosko gospodarstvo

( još 250.000 €

uloženo u gradnju bazena i autokampa

Turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Čisto SrCe u srcu prirode Seosko gospodarstvo obitelji Srakovčić - SrCe prirode, koje se nalazi u Gorici Lipničkoj, nije samo poslovni projekt nego i ostvarenje dugogodišnjeg sna njegova vlasnika Ivana Srakovčića Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

J

edan od najljepših hotela u Hrvatskoj, sagrađen 1906., bio je hotel Korana. Zbog nebrige vlasnika i posljedica Domovinskog rata, hotel je devastiran, no prije 13 godina obitelj Srakovčić dobila je koncesiju nad njim, U dogovoru s konzervatorima Grada Karlovca i Ministarstvom turizma, sagrađen je hotel Korana-Srakovčić kao identična replika na mjestu

Lani je od travnja do studenog u SrCu prirode ostvareno 1400 noćenja turista

Hrvatske. No njegov vlasnik Ivan Srakovčić nije stao na tome jer ga je srce vuklo u rodni kraj - mjesto Ribnik gdje je 2007. počeo graditi novi turistički objekt.

staroga hotela. Nekoliko godina zaredom taj je hotel dobivao nagrade Hrvatske turističke zajednice u akciji Volim Hrvatsku kao najbolji mali obiteljski hotel u kontinentalnom dijelu

Ostvarenje dugogodišnjeg sna Tako je prije dvije godine otvoreno seosko gospodarstvo obitelji Srakovčić - SrCe prirode, koje se nalazi u Gorici Lipničkoj

pored Ribnika.

Na šest hektara površine nalaze se tradicionalne kuće, koje su sada u kategoriji integralnog i difuznog hotela, kušaonica vina, sjenica i restoran. Za obitelj Srakovčić to nije samo poslovni projekt nego i ostvarenje dugogodišnjeg sna. “Že-

lio sam revitalizirati rodni kraj, vratiti mu toplinu, spojiti tradiciju i kvalitetu koju nameću suvremeni trendovi života i vremena. Tako je nastala ideja o otvaranju seoskog gospodarstva”, rekao je Srakovčić. U objekt je uloženo 750.000 eura. Na seoskom gospodarstvu nalaze se dodatni sportski i ostali turistički sadržaji. Dodatnom investicijom od 250.000 eura uređeni su bazen i autokamp.

Hotel je otvoren od travnja do studenoga, a prošle je godine u tom razdoblju ostvareno 1400 noćenja turista. Srakovčić očekuje kako će se u tom objektu za dvije godine bilježiti oko 4500 noćenja.

Turisti mogu sudjelovati u berbi jabuka, gljiva i kestena, a vlastitim ili unajmljenim biciklima mogu obilaziti od 20 do 70 kilometara biciklističkih staza u okolici Ribnika. Važno je istaknuti kako su oba objekta obitelji Srakovčić ušla u Pro-

jekt 365 za produljenje turističke sezone.

Etno zbirka Jedna od zanimljivosti integralnog i difuznog hotela SrCe prirode je etnografska zbirka obitelji Srakovčić. “U toj se zbirci nalaze predmeti iz moje obitelji, ali i oni koje sam sakupio od ostalih obitelji iz ovoga kraja, a koji su se upotrebljavali prije stotinjak godina. Zanimljivo je kako se u zbirci nalaze predmeti koje su posebno upotrebljavali muškarci, te oni koje su koristile žene, a sve kako bi današnji turisti osjetili dašak nekadašnje muške i ženske strane seoskog imanja”, rekao je Srakovčić. Dodao je kako je tamo i jedan od najstarijih bunara na tom području. “Bunar je iz 16. stoljeća, a zanimljivo je kako je nekada jedna obitelj mogla dobiti samo jedan lonac vode iz tog bunara, osim onih koji su radili u polju i stoga dobivali dva lonca”, naglasio je Srakovčić.

Novi koncept hrvatskih turističkih nagrada

Nagrađuje se atrakcija i inovacija godine

U sklopu svjetske priredbe Expo, u središtu Milana proteklog tjedna otvorena je izložba fotografija Hrvatska iz zraka, autora Davora Rostuhara. Tu će izložbu moći razgledati građani Milana i gotovo šest milijuna posjetitelja u sklopu programa Expo in città do 1. srpnja.

Na završnoj večeri manifestacije Dani hrvatskog turizma, koja se svake godine održava u drugoj turističkoj destinaciji, tradicionalno se dijele turističke nagrade zaslužnim pojedincima, tvrtkama, turističkim objektima i odredištima, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore.

No, ove su godine promijenjene i kategorije i koncept tih nagrada koje

su predstavljene proteklog tjedna u Ministarstvu turizma. Novi koncept se sastoji od 28 nagrada u sedam kategorija: Destinacija godine, Hrvatska 365, Nagrada za održivi turizam, Inovacija godine, Atrakcija godine, Nagrada poslovnom sektoru te Ljudi u turizmu. Kako je rečeno, nagrade su formirane u skladu sa Strategijom razvoja turizma i Strateškim marketinškim planom hrvatskog turizma.

Novi koncept nagrađiva-

nja najuspješnijih u turizmu služit će kao okvir za praćenje, kontrolu i unapređenje kvalitete i učinkovitosti svih dijelova u turizmu. U kategoriji Destinacija godine uvedene su potkategorije po proizvodima umjesto dosadašnje podjele prema broju kreveta ili broju stanovnika neke destinacije. Uz to, uvedene su kategorije Atrakcija i Inovacija godine te Nagrada za održivi turizam, što je i svojevrsno priznanje pojedincu, udru-

zi, tvrtki ili lokalnoj zajednici za iznimno postignuće na području brige za okoliš. U postojećoj kategoriji Nagrada poslovnom sektoru-Turistički cvijet-Kvaliteta za Hrvatsku,

koju provodi HGK, uvedene su nagrade za DMC agenciju, hostele, obiteljski smještaj, čarter kompaniju, restorane te seoska domaćinstva. Osim toga, uvode se izmjene kategorija smještajnih objekata iz skupine hoteli gdje će se umjesto dosadašnje prakse dodjele prema broju zvjezdica dijeliti nagrade po kategorijama hotela, primjerice: poslovni, kongresni, odmorišni, wellness, mali i prijateljski te luksuzni hotel godine. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( od 100 nadzora

nad primjenom odredbi Zakona o autorskom pravu

( u 40 slučajeva utvrđena nepravilnost

Intenzivniji nadzor

I do 50.000 kuna kazna za nelicencirani softver Osim otkrivanja kažnjivih radnji, Carinska uprava i BSA jačom suradnjom žele pridonijeti osiguranju zdravog, sigurnog i kompetitivnog poslovnog okruženja svim legalnim poslovnim subjektima u Hrvatskoj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

V

odeći globalni zastupnik softverske industrije BSA The Software Alliance i Carinska uprava Ministarstva financija intenziviraju suradnju na područjima zaštite krajnjih korisnika softvera, edukacije, zaštite intelektualnog vlasništva, ali i pravnih aktivnosti.

Posljednja studija Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti iz veljače, a čiji

Štete od virusa malicioznog softvera u svijetu mjere se u milijardama dolara, kaže Ivan Vidaković je naručitelj BSA, potvrdila je čvrstu povezanost između nelicenciranog i malicioznog softvera (malvera) na računalima. Točnije, analiza koju je provela analitička kuća IDC pokazuje da s rastom stope nelicenciranog softvera raste i broj incidenata povezanih s malverom u toj zemlji. Implikacije za državu, kompanije i krajnje korisnike sasvim su jasne - uklanjanje nelicenciranog softvera može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave Ministarstva financija, istaknuo je kako je početkom 2014. godine tradi-

cionalna zadaća Carinske uprave odnosno prikupljanje prihoda od naplate carina i poreza, nadograđena, među ostalim, i ulogom zaštite intelektualnog vlasništva. “Proces provedbe zaštite intelektualnog vlasništva i autorskog prava na softver dugotrajan je, kontinuiran i opsežan. S obzirom na to da je upravo informacijsko-komunikacijska tehnologija jedna od najbrže rastućih i podložna čestim promjenama, neophodna je bila uska suradnja s legitimnim proizvođačima softvera i dodatna edukacija naših službenika”, rekao je.

Uplaćeno više od 100.000 kuna kazni Nakon edukativnih aktivnosti i unapređenja dosadašnjih metodološko-operativnih postupanja, nastavio je, dosad je obavljeno više od 100 nadzora nad primjenom odredbi Zakona o autor-

skom pravu i srodnim pravima. “Od toga je u više od 40 slučaja utvrđena nepravilnost, a od kazni je u državni proračun uplaćeno više od 100.000 kuna”, istaknuo je Grabar najavivši pojačane aktivnosti nadzora nad nelegalnim korištenjem računalnih programa. “Osim otkrivanja kažnjivih radnji, želimo pridonijeti osiguranju zdravog, sigurnog i kompetitivnog poslovnog okruženja svim legalnim poslovnim subjektima u Hrvatskoj”, naglasio je.

Ivana Jurin Puhalo, zastupnica BSA u Hrvatskoj, kazala je kako se digitalni svijet mijenja, a brze tehnološke promjene donose nove opasnosti i izrazite rizike za današnje poslovanje. “Sigurnost postaje dio strategije, kako svakog poslovnog subjekta, tako i države. Zajedno s Carinskom upravom, koja intenzivno provodi nadzor kod poslovnih su-

bjekata, smatramo kako je neophodna suradnja na višoj razini te okupljanje svih dionika u sustavu kibernetičke sigurnosti Hrvatske. Stoga pokrećemo ovu inicijativu za sigurnije poslovno okruženje u Hrvatskoj. Njome želimo povezati javne institucije i privatni sektor te surađivati na svim mogućim poljima - edukacije, nadzora, tehničkih aspekata sigurnosti i pravne inicijative”, istaknula je Ivana Jurin Puhalo. Čak i zabrana bavljenja djelatnošću Važno je naglasiti kako u sklopu nadzornih aktivnosti Carinska uprava na vrlo jednostavan način, putem USB sticka na kojem se nalazi računalni program, pregledava računalo krajnjeg korisnika za kojeg se sumnja da koristi nelicencirani softver.

“Tako se utvrđuje koji se sve programi nalaze u računalu i provjerava jesu

li oni licencirani ili ne”, objasnila nam je Ivana Jurin Puhalo.

Stopa nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2014. godini, prema podacima iz globalne studije BSA, iznosila je 52 posto.

“Premda je stopa u padu, sa stajališta BSA ona je još uvijek visoka jer prosjek u Europskoj uniji iznosi 43 posto”, istaknula je.

Kazne za prekršitelje, ovisno o tome radi li se o obrtnicima te pravnim ili fizičkim osobama, mogu iznositi i do 50.000 kuna. “Na koji način će tijelo koje propisuje kaznu odrediti njenu visinu ovisi pak o svakom pojedinom slučaju”, naglasila je.

Osim novčanih kazni, korisnici nelegalnog softvera mogu dobiti zabranu bavljenja djelatnošću u trajanju od jedne godine ili pak samo opomenu.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, napomenuo je kako brze promjene u digitalnome svijetu zahtijevaju pojačanu zaštitu jer su napadi sve složeniji. “A štete od virusa malicioznog softvera u svijetu mjere se u milijardama dolara”, istaknuo je.

Važno je naglasiti kako svega 35 posto tvrtki u svijetu ima politiku koja napismeno zahtijeva korištenje propisno licenciranog softvera. Stoga je za direktore i predsjednike uprava sad trenutak da počnu s implementacijom dobrih praksi koje će pomoći ublažiti sigurnosne rizike.

*vijesti Epsonova 40. godina Tvrtka Seiko Epson Corporation obilježava 40. godišnjicu robne marke Epson koju koristi na svojim proizvodima i uslugama. Tvrtka Epson osnovana je 1942., isprva pod imenom Daiwa Kogyo.

Epson je 1968., kao korporacija koja razvija, proizvodi i prodaje uređaje, ušao u sektor informatičke opreme predstavivši prvi u svijetu kompaktni prijenosni digitalni pisač. Tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća tvrtka je nastavila s proizvodnjom perifernih računalnih uređaja.

Potpuna digitalna era Prijelazno razdoblje u kojem su države Europe i Afrike te veliki broj azijskih zemalja trebali prijeći s analognog na digitalno odašiljanje televizijskog signala službeno je završio 17. lipnja. Hrvatska je završila taj prelazak i ugasila analognu televiziju još u listopadu 2010. godine.

Digitalna televizijska tehnologija u odnosu na analogni TV pruža veće mogućnosti u proizvodnji, prijenosu i distribuciji televizijskog signala te jednostavnije pohranjivanje multimedijskih sadržaja i ostalih podataka.

SMS plaćanje u kafićima

Vipnet je u suradnji s tvrtkom Abit razvio novu uslugu mKovanice za plaćanje računa SMS porukama na lokacijama s oznakom send2pay, uključujući kafiće, restorane, pekarnice, frizerske salone i druge obrtničke djelatnosti. Za korištenje je dovoljno da korisnik na prodajnoj lokaciji s tom oznakom pošalje SMS poruku s ključnom riječi koja je ispisana na računu. Potvrda o plaćanju potom dolazi kao SMS poruka na Vip mobilni telefon s podacima o naplaćenom iznosu.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Priredili: Daniel Franklin i John Andrews MEGAPROMJENA Naklada Ljevak

Kako će izgledati svijet 2050. godine? Kakvi će biti učinci demografskih promjena koje se odvijaju diljem svijeta?

Ova knjiga bivših i sadašnjih novinara The Economista bavi se sveobuhvatnim trendovima koji preobražavaju svijet brže negoli ikada u ljudskoj povijesti. Ovo djelo otkriva i objašnjava najvažnije sile koje će utjecati na naše živote u sljedećim desetljećima, od globalizacije i novih tehnologija preko razvoja političkog i zdravstvenog sustava do upravljanja klimatskim promjenama.

Dorota Masłowska Poljskom šakom u rusku bulju Hena Com

Roman dočarava život poljske supkulturne mladeži, mladeži iz siromašnog radničkog sloja, odrasloj na rocku, hip-hop glazbi i filmu te stasaloj na ulici. Oni egzistenciju svedenu na cjelodnevno rintanje kako bi se otplatio kredit i nahranila djeca ne vide kao svoj izbor, a spas traže u drogi, alkoholu i promiskuitetu. Riječ je o oštroj društvenokritičkoj romanesknoj prozi, urnebesno zabavnoj, punoj dosjetki i politički nekorektnog humora te jezičnog, stilskog, formalnog, pa čak i etičkog otklona od svakovrsnih normi.

Gary Zukav Život duše

Mozaik knjiga

Zukav nas vodi na istraživačko putovanje u svjetove koji se nalaze preko granica pet osjetila. Otvara nam oči za postojanje nematerijalne stvarnosti i vodi preko granica “vanjskog” svijeta, duboko na teritorij duše. Kao izvrsna analiza složenih ljudskih iskustava, ova poticajna knjiga nudi nam jedinstvenu prigodu da shvatimo sebe na najdubljoj razini te nam ulijeva nadu da možemo postati gospodari vlastite duhovne evolucije i promijeniti svoj život nabolje. Uostalom zašto ne biste svjesno putovali prema sjedištu duše?

Robert Perišić Područje bez signala Sandorf

U gradić N., zabačen i devastiran, dolaze dvojica likova i bude nadu – to je ulaz u Područje bez signala u kojem se spaja lokalno i globalno. Protagonisti iz naoko udaljenih svjetova stupaju u odnose koji ih mijenjaju i gone u nepoznato, boreći se za opstanak i voleći, radeći puno toga što nisu planirali. Povezujući sadašnjost i prošlost te zbivanja na prostoru od Sibira do Magreba, od Dinarida do Londona, ova priča angažira i intelektualno i emocionalno – uz neprekidno iščekivanje: što će biti dalje?

Robert Reeves, Doreen Virtue Živjeti bez bolova Planetopija

Akutni i kronični bolovi ograničavaju uživanje u životu i crpe energiju i radost. No, moguće je živjeti bez bolova.

Koristeći svoje bogato iskustvo, autori u ovoj knjizi pojašnjavaju uzroke bolova – energetske, tjelesne i emotivne.

Ukazuju na dijelove tijela koji su najčešće zahvaćeni bolovima te savjetuju kako primjenjivati biljne lijekove, eterična ulja, dodatke prehrani, vježbe, afirmacije te mnoge druge metode fizičkog i duhovnog iscjeljivanja.

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Savjetovanje

Antic&Pajcin Partners, Beograd, Srbija, www. app.co.rs. Tvrtka se bavi pružanjem usluga financijskog konzaltinga, poslovnog i pravnog zastupanja i savjetovanja te istraživanja tržišta. Tvrtkama iz Hrvatske pružaju usluge analize tržišta i pojedinih tvrtki iz Srbije, poslovnog zastupanja i posredovanja, pravnog zastupanja, povezivanja s potencijalnim poslovnim partnerima, posredovanja pri kupnji i prodaji poduzeća u procesu privatizacije. Kontakt: Savo D. Stanojević, sstanojevic@app. co.rs, +381 11 4126657.

Staro željezo

Ferosirovina, Glina. Tvrtka se bavi sakupljanjem i preradom starog željeza te obojenih metala. Raspolažemo kamionima s utovarnim dizalicama te zapošljavamo više djelatnika koji su osposobljeni za poslove plinskog rezanja. Za otkupljene količine metala izdajemo urednu dokumentaciju o zbrinjavanju.

Između ostalog otkupljujemo stare neispravne elektromotore 1,5 kn/kg, staro željezo - E3 (prva

klasa) 1,00 kn/kg; E1 (druga klasa) 0,70 kn/kg.

Kontakt: Igor Lisac, ferosirovina@sk.tcom. hr, +385 44 882703, +385 98 376616.

Projektiranje i nadzor

Đuro Đaković inženjering, Slavonski Brod, www.dd-inzenjering.hr.

Tvrtka nudi usluge projektiranja, izvođačkog inženjeringa, izvođenja radova, tehničkog nadzora. Kontakt: Petar Borić, ddinzenjering@sb.t-com. hr, +385 35 448324.

Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Ozka Insaa, Istanbul, Turska, www.ozkaltd.com.tr.

Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467.

glodanja i plastificiranja.

Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103.

Posredovanje

Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@ zg.tcom. hr, +385 1 6601 504, +385 99 5724 990.

Sustavi automatizacije

Intea, Zagreb, www.intea. hr. Tvrtka nudi sustave automatizacije u industriji i energetici. Sustavi nadzora upravljanja: projektiranje, inženjering, programiranje i puštanje u rad. Kontakt: Aleksandar Mihalyi, aleksandar.mihalyi@intea.hr, +385 1 3436213.

CNC rezanje

Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/ izvlačenja limova, zavarivanja pozicija, tokarenja,

Uredski materijal

autobusa. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

Putnička motorna vozila

MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@ mar-mar.hr, +385 1 6608 153.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Uklanjanje žvakaćih guma s javnoprometnih površina

Grad Zagreb nabavlja usluge uklanjanja žvakaćih guma s javnoprometnih površina. Procijenjena vrijednost nabave je 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. srpnja.

Obuća

Ministarstvo pravosuđa nabavlja obuću za zatvorenike. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 280.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. srpnja.

Betonska galanterija

Zagrebački holding nabavlja betonsku galanteriju. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 7. srpnja.

Usluge čišćenja autobusa

Autotrolej iz Rijeke nabavlja usluge čišćenja

Papirnate vrećice i kartonske kutije

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja papirnate natron vrećice i kartonske kutije s tiskom.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 1. srpnja.

Multifunkcionalni uređaji

Hrvatska narodna banka nabavlja multifunkcionalne uređaje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 3. srpnja.

Regija Motorne pile

Šume Republike Srpske Sokolac nabavljaju motorne pile. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije/ kantona Mostar nabavlja putnička motorna vozila.

Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

Oprema za pčelarstvo

Veterinarski zavod Bihać nabavlja opremu za pčelarstvo. Rok dostave ponuda je 29. lipnja.

Izrada zelenih otoka

Općina Visoko nabavlja radove na izradi zelenih otoka na području Općine Visoko. Rok dostave ponuda je 6. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Na prodaju hotel, vinograd i punionica vina Poslovne zgrade i stambeno-rezidencijalni kompleks ladanjske palače Rigo u Karpinjanu kraj Novigrada, procijenjeni na 11,1 milijun kuna. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 5803 četvorna metra.

Dražbeno ročište održat će se 29. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Silvija Strahimira Kranjčevića 8, u sobi 24.

Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina u iznosu od 10 posto od procijenjene vrijednosti nekretnine uplaćuje se na žiro-račun HR­29­ 239­0001­13000­021­76, uz model i poziv na broj 2021420-15.

Poslovni prostori u Zagrebu, procijenjeni na 5,6 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 632 četvorna metra. Ročište za dražbu održat će se 30. lipnja u 9.40 sati, na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sudnici 96/II. (mala dvorana).

Budući da je na prodaju stavljeno više pojedinačnih nekretnina, za svaku je određena jamčevina od 100.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Trgovačkog suda u Zagrebu, broj HR­922­390­0011­3000­ 0046­0, uz poziv na broj 1608-13, i s naznakom: Jamčevina za dražbu Tehnopaneli-projekt.

Oranice i dvorište u Budakovcu kod Virovitice procijenjeni na 1,5 milijuna kuna. Ukupna površina koja će biti na dražbi iznosi 11.769 četvornih metara. Dražba će se održati 30. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Masarykova 8/I., u sobi 11A. Nekretnine se ne mogu prodati ispod po-

lovine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.

Hotel i pripadajuće dvorište u Zatonu kod Šibenika, procijenjeni na 5,7 milijuna kuna. Nekretnina ima površinu od 582 četvorna metra. Dražba će se održati 30. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, u sobi broj 4 (u podrumu). Jamčevina iznosi 20 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na žiro-račun HR­40­2390­ 0011300­0012­02, uz poziv na broj HR05 51-350-141.

Kuća, pašnjak i dvorište u Turčinu, u Varaždinskoj županiji, procijenjeni na 1,6 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 4344 četvorna metra. Dražba će se održati 1. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 150/I. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na broj računa HR1­ 22390­00113­0000­01­54, uz poziv na broj: 05-19-02214409.

Komercijalni podrum s punionicom vina u Umagu procijenjen na tri milijuna kuna. Ukupna površina za prodaju iznosi 6854 četvorna metra. Dražba će se održati 1. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Pazinu, Dršćevka 1, u sudnici 5. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun Suda HR­43­2390­0011­ 3000­297­63, uz poziv na broj 020-11-15.

Poslovno-stambeni objekt, hala za radionicu i dvorište u Zagrebu,

procijenjeni na 3,01 milijun kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 236 četvornih metara. Dražba će se održati 1. srpnja u 9.10 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi broj 308/III. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti, a uplaćuje se na račun HR­ 1723­9 000­11300­0 03­2 65, uz model HR05 i poziv na broj 116-3186-08.

Vinograd u Mokošici kod Dubrovnika procijenjen na 1,1 milijun kuna.

Prostire se na površini od 572 četvorna metra. Dražba će se održati 1. srpnja u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, u sobi 4/I. Vinograd se ne može prodati ispod 556.155 kuna. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a uplaćuje na žiroračun HR­5723­90001­130­ 0000­120, uz poziv na broj 13 79.

Poslovno-skladišni kompleks u Gradićima kod Velike Gorice procijenjen na 19,5 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 22.680 četvornih metara. Dražba će se održati 1. srpnja u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, u sobi 88/II. Jamčevina iznosi milijun kuna, a uplaćuje se na račun HR­92­2390­ 001­130­0000­460, uz model HR 05, poziv na 210913 uz opis plaćanja: jamčevina za St-2109/13.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Revolucija zvana samoposluživanje dr. Uroš Dujšin

K

ada je daleke 1916. Clarence Saunders otvorio prvu samoposlugu u američkom gradu Memphisu, izazvao je pravu revoluciju u trgovini na malo. Do tada se u dućanima roba držala iza pulta: kupci su stajali ispred njega, govoreći što žele kupiti i kada su dobili što su htjeli, plaćali su prodavaču. Saunders je, međutim, došao na ideju da dozvoli kupcima da sami biraju robu i nose je u košaricama do blagajnika na izlazu. Saunders je izjavio da je putem smanjenja troškova za radnu snagu njegova ideja bila “ubiti demona previsokih cijena”.

Međutim, nakon nagle ekspanzije Saundersov je lanac samoposluga počeo nazadovati. No, njegova je ideja osvojila svijet.

Kupci rješavaju probleme Revolucija samoposluživanja traje do dana današnjega. Američki lanac ljekarni CVS zamijenio je blagajnike automatima za naplatu, dok je britanski maloprodajni lanac Waitrose ponudio kupcima modernu verziju Saundersovog koncepta kupnje time što im je omogućio skeniranje isplate prilikom isporuke kupljene robe. A i banke nastoje što više olakšati obavljanje transakcija putem interneta i uz to smanjivati broj svojih podružnica.

Sljedećim modelom, koji su u SAD-u izumile tvrtke poput Avona, Tupperwarea, Unilevera i drugih giganata maloprodaje, tvrtke nastoje pridobiti neke od svojih kupaca u zemljama u usponu tako da postanu neovisni akviziteri koji nude njihovu robu prijateljima i susjedima.

Raznovrsnost privrednih grana koje je zahvatila

ova revolucija postaje sve veća. Tako grupa dizajnera odjeće Treadless poziva kupce da nude vlastite uzorke i predlažu modele koje bi trebalo proizvoditi. Tvrtke visoke tehnologije obraćaju se svojim najupućenijim kupcima da sudjeluju u “forumima korisnika” gdje rješavaju probleme ostalih korisnika. Kompjuterizirani časopis Huffington Post

Potrošače se sve više dijeli na “klasu stoke” i “klasu bogataša” traži od svojih čitatelja da pišu kao kolumnisti. General Electric radi na sustavu u kojem više neće držati zalihe rezervnih dijelova za mlazne motore, nego omogućuje kupcima da preuzmu digitalne nacrte potrebnih dijelova i proizvode ih sami putem digitalnih 3D štampača.

Za poduzeće je sve ovo doista divno. No što je s kupcima? U svojoj novoj knjizi Shadow Work Craig Lamberts prikazuje novu verziju ove revolucije. Mnogi ljudi osjećaju se preopterećenima zbog toga što se od njih stalno traži da obavljaju “nevidljive” poslove, koje od njih zahtijevaju svi od Amazona do porezne uprave i odbora lokalnih

škola. A razlog zbog kojeg se osjećaju i otuđenima je taj što troše toliko vremena razgovarajući sa strojevima umjesto s ljudima.

Samoposluživanje i samorad Neprestani uspon sustava samoposluživanja i samorada očituje se posebice u dva problema. Prvi se odnosi na cjelokupno druš-

tvo. Čak i kad oponašaju individualni pristup u svojim ponudama masovnom tržištu, uslužne djelatnosti zasipaju bogataše ekstravagantnim ponudama po povoljnim cijenama. Potrošače se sve više dijeli na “klasu stoke” koje se okuplja u stada i nudi im se veoma malo usluga, te razmaženu “klasu bogataša” kojoj nikakva količina ulagivanja nije dovoljna. Time se stvara ne samo ogorčenost siromaha prema bogatašima, nego i siromasima oduzima pristup zaposlenjima. Drugi se razlog zabrinutosti odnosi i na sama poduzeća. Ako ona nikad direktno ne komuniciraju s kupcima, izgubit će doticaj s njima. A ako je samoposluživanje sjajno sredstvo za uštede na troškovima, njegov dugoročni utjecaj na kupce očitovat će se u tome što će kupce naučiti da kupuju što jeftinije, pa će napustiti ranijeg dobavljača čim se pojavi netko jeftiniji.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 8. do 14. lipnja ukupno su bila 102 stečajna postupka, što je sedam postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo postupaka predstečajne nagodbe, od čega uloženih prijedloga 28, a zaključenih 17 postupaka. Brzih stečajnih postupaka je bilo 12. Izbrisano je 85 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 14. Osnovano je 208 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (87), zatim Pazin (24), slijedi ga Trgovački sud Split sa 23 novoosnovana trgovačka društva, dok Osijek bilježi 20 novih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (117), te ukupno 91 d.o.o.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

10 6 2 2 6 3 3 12 12 74 28 9 8 12 17

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

85 85 14 14 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( za 15,9% ili 52.125 osoba manje nazaposlenih u usporedbi sa svibnjem 2014.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

U svibnju 275.381 nezaposleni Ukupno je tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 37.977 ljudi.

Od toga je zaposleno 28.969 osoba (zasnovali su radni odnos), a 2074 je započelo druge poslovne aktivnosti

P

rema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, potkraj svibnja bila je registrirana 275.381 nezaposlena osoba. U odnosu na travanj broj nezaposlenih smanjio se za 7,3 posto ili za 21.707 osoba, a u usporedbi sa svibnjem 2014. godine broj nezaposlenih manji je za 15,9 posto ili 52.125 osoba.

Ukupno je tijekom svibnja 2015. iz evidencije nezaposlenih izašlo 37.977 ljudi. Od toga je zaposleno 28.969 osoba (zasnovali su radni odnos), a 2074 ih je započelo druge poslovne aktivnosti (krenuli su na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registrirali trgovačko društvo ili obrt, dobili ugovor o djelu ili se zaposlili prema posebnim propisima).

Ukupno je 9008 osoba izašlo iz evidencije zbog umirovljenja, školovanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, i sličnih razloga.

Prema podacima HZZ-a, najviše novozaposlenih posao je našlo u sektoru pružanja smještaja i usluživanja hrane (7629). Slijedi trgovina sa 4042 nova radna mjesta. U prerađivačkoj industriji zaposlilo se 3467 ljudi, u javnoj upravi i

obrani 1894. Posao u građevinarstvu pronašla su 1873 radnika.

Najviše novih zapošljavanja u svibnju bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4466), zatim u Gradu Zagrebu (2490), Osječko-baranjskoj županiji (2480), Primorskogoranskoj županiji (1647) te Vukovarsko-srijemskoj županiji (1624).

U svibnju ove godine HZZ je evidentirao 16.270 osoba koje su po-

stale nezaposlene. To je 3,4 posto manje nego u istom mjesecu prije godinu dana. Iz radnog odnosa u evidenciju nezaposlenih ušlo je 9734 radnika. Iz drugih poslovnih aktivnosti ušla je 1081 osoba, dok se 406 prijavilo nakon završetka školovanja. Ostalih 5049 upisalo se u nezaposlene nakon razdoblja neaktivnosti, objavio je Hrvatski zavod za zapošljavanje. (I.V.)

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

208 91 117 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

8 5 1 20 24 17 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

3 23 3 7 10 87

REJTING TJEDNA

“PPS GALEKOVIĆ”, VL. MLADEN GALEKOVIĆ Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Komentar HGK

U svibnju inflacija nula posto U svibnju su potrošačke cijene stagnirale na godišnjoj razini, odnosno realizirana je godišnja inflacija na razini od nula posto, čime se nastavlja usko balansiranje oko nule. Iako se čini da su inflatorni pritisci počeli nadjačavati deflatorne, ne očekujemo veće pomake u realizaciji godišnje inflacije u nastavku godine koju i dalje procjenjujemo na razini minimalnog odmaka od nule”, rekao je Zvonimir Savić,

direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. U svibnju je razinu rasta potrošačkih cijena

odredio godišnji pad cijena plina i naftnih derivata te blagi rast cijena prehrane. Naime, cijene plina su na godišnjoj razini pale za 6,1, a cijene naftnih derivata za 16,2 posto (loživo ulje) odnosno 5,9 posto (goriva i maziva za automobile). Pad cijena plina posljedica je administrativne odluke o sniženju cijena početkom travnja, dok je pad cijena naftnih derivata rezultanta kretanja tečaja dolara i cijena sirove nafte na svjetskom

tržištu koja je, iako raste u odnosu na početak godine (oko 14 posto), na godišnjoj razini značajno niža (oko 43 posto). Cijene hrane koje su na godišnjoj razini padale od prosinca 2013. do veljače ove godine, zadnjih mjeseci rastu (0,5 posto u svibnju). Promjene nekih cijena mogu se povezati i s jačanjem dolara prema kuni (za oko 22 posto u zadnjih godinu dana) koje je poskupilo robu koja dolazi s dolarskih tržišta.

29

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

( 73,642 mlrd kn ( 8100 prijavljeni dug dužnika

*vijesti Jadranska banka smanjila gubitak U prvom kvartalu ove godine Jadranska banka zabilježila je gubitak od 7,9 milijuna kuna, prema financijskom izvještaju dostavljenom Zagrebačkoj burzi. U prvom ovogodišnjem kvartalu Jadranska banka imala je kamatni prihod od 24,6 milijuna kuna, uz ostvareni neto kamatni prihod od osam milijuna kuna. Ostvaren je i neto prihod od provizija i naknada u visini od 2,2 milijuna kuna.

tvrtki duguje taj iznos

Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopile 2133 tvrtke Najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 28,924 milijarde kuna

Z

aključno s ovogodišnjim 17. lipnjem, prema podacima Financijske agencije, do sada su predstečajnu nagodbu sklopile 2133 tvrtke. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 30,99 milijardi kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 29.842 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 499 poduzeća koja zapošljavaju 9501 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 11,432 milijarde kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2632 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 17. lipnja ove godine, prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 42,428 milijardi kuna.

Riješeno 7585 predmeta Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 7585 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete

kuna, a zapošljavaju ukupno 56.526 radnika. U radu je, pak, 515 predmeta sa 7856 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 9,428 milijardi kuna.

Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 17,890 milijardi kuna koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 64,213 milijardi

dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 73,642 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 8100 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 64.382 radnika. Najviše predmeta, njih 7154 ili čak 88,32 posto, odnosi se na one s po-

jedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 7,25 milijardi kuna. Ostatak od 11,68 posto otpada na 946 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 66,386 milijardi kuna.

Najviše nagodbi sklopljeno u Zagrebu Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 17,890 milijardi kuna.

Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 15,668 milijardi kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 11,963 milijarde, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,308 milijardi kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 28,924 milijarde kuna.

Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 10,908 milijardi kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,497 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije sa 5,453 milijarde kuna, Varaždinske županije sa 3,701 milijardom kuna... Do 17. lipnja ove godine na trgovačkim sudovima sklopljene su ukupno 2133 nagodbe, od kojih su na Trgovačkom sudu u Zagrebu sklopljene 634 nagodbe, u Osijeku 467, Varaždinu 281, Splitu 276, Rijeci 238, a u Zadru 136. Najmanje nagodbi je sklopljeno na Trgovačkom sudu u Bjelovaru – 101 nagodba. (V.A.)

Veći trošak rada U Hrvatskoj je trošak rada u prvomu ovogodišnjem kvartalu povećan za 2,3 posto na godišnjoj razini, objavio je Eurostat. Pri tome je trošak plaća porastao za 2,3 posto, koliko su porasli i ostali troškovi poslodavaca povezani s troškom rada. Trošak sata rada u EU28 porastao je u prvom kvartalu ove godine za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 2,4 posto, dok su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada porasli za 2,6 posto. Najviši je rast troška rada zabilježen u Latviji (7,3 posto), a razina troška rada smanjena je jedino na Cipru (-1,8 posto).

Nove isplate iz fonda IPARD

Zbirni pregled predmeta prema iznosu prijavljenih obveza Predmet prema iznosu prijavljenih obveza

Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Prijavljene obveze manje od 10.000 kn

7.256.101.439,67

18.785

7154

9,85%

88,32%

Prijavljene obveze veće od 10.000 kn

66.386.117.885,26

45.597

946

90,15%

11,68%

UKUPNO

73.642.219.324,93

64.382

8100

100%

100%

Izvor: FINA - informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Zbirni pregled predmeta za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba Iznos prijavljenih obveza

Broj zaposlenih prema prijavi dužnika

Broj predmeta

Postotak od ukupno prijavljenih obveza

Postotak od ukupnog broja predmeta

Prihvaćen plan

11.432.745.933,37

9501

499

15,52%

6,16%

Sklopljena nagodba

30.996.236.354,73

29.842

2133

42,09%

26,33%

UKUPNO

42.428.982.288,10

39.343

2632

57,61%

32,49%

Status predmeta

Izvor: FINA - informacijski sustav predstečajnih nagodbi

Poljoprivrednom obrtu Brkanić-poljoprivredna proizvodnja iz Osječko-baranjske županije isplaćeno je 484.594,75 kuna. Uz pomoć IPARD sredstava nabavljeni su traktor, žitni heder, pneumatska sijačica i dvoosovinska prikolica. Ulaganjem IPARD sredstava moderniziran je proizvodni sustav, poboljšala se kvaliteta proizvoda i smanjeni su troškovi proizvodnje, priopćeno je iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3882, 22. lipnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Sezonski porast potražnje za gotovinom Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

L

ikvidnost financijskog sustava i dalje je iznimno dobra. Sudionici obiluju viškovima sredstava kojima treba učinkovito upravljati. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama krajnje je niska, a međusobno trgovanje vrlo skromno. Kratkoročna kamatna stopa vrlo je povoljna što odgovara potencijalnim korisnicima pozajmica kojih je zaista mali broj.

Ministarstvo financija ovaj tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa.

Održavanje aukcije nije najavljeno ni za sljedeći tjedan, pa je realno pretposta-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

nosti u sustavu, potražnja za novcem tijekom ljetnih mjeseci neznatno jača.

U ovom prazničnom tjednu, u kojem su samo tri radna dana, što pogoduje planiranju putovanja i početku značajnijeg korištenja godišnjih odmora, ne očekuju se bitne promjene trenda. Ipak, u zadnjoj dekadi lipnja treba očekivati pojačanu potrošnju koja će, barem u blažem obliku, utjecati na novčane tokove. Iako bi to moglo unijeti malo dinamike u trgovanje sudionika zbog očekivanog rasta potražnje za novcem, nikakva značajnija promjena pokazatelja neće se dogoditi.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

15.6. - 19.6.2015.

8.6. - 12.6.2015.

u%

300

1

250

0,8

200 0,6 150 0,4 100 0,2

50 0

15.6.2015.

16.6.2015.

17.6.2015.

18.6.2015.

0

19.6.2015.

ponedjeljak

utorak

srijeda

viti da će poziv za sljedeću aukciju trezorskih zapisa biti raspisan tek na samom kraju mjeseca lipnja. Prošle godine Ministarstvo financija održalo je dvije aukcije trezorskih zapisa u mjesecu lipnju, dok je samo po jedna aukcija održana u srpnju i jedna u kolovozu.

četvrtak

petak

Tradicionalno je početak turističke sezone utjecao na porast potražnje za gotovim novcem, a samim time bila je povećana i potražnja za kratkoročnim pozajmicama na tržištu novca. Međutim, zadnjih godina zbog enormnih viškova likvid-

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Dolar blago oslabio, euro i franak jačali

Mirex B blago pao

Unatoč početku turističke sezone kad uobičajeno dobiva na vrijednosti, kuna je oslabjela za dvivaluta

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,192273

CAD

kanadski dolar

5,474478

JPY

japanski jen (100)

5,440661

CHF

švicarski franak

7,252478

GBP

britanska funta

10,617449

USD

američki dolar

6,694201

EUR

euro

7,574488

EUR

7.580

ljak. Švicarski franak slijedio je euro pa je u tjednu ojačao za tri lipe, na 7,25 kuna.

USD

6.74

7.575

CHF

7.25

6.71

7.24

7.570

6.68

7.23

7.565

6.65

7.22

7.560

6.62

7.555 16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

7.21

6.59 15.6.

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

7.20 15.6.

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

6750

snih papira. Nakon niza neuspjelih dogovora između Grčke i vjerovnika, u fokusu je bila ponovno veća potražnja za njemačkim obveznicama 18200

FTSE 100

18100

koje su investitori percipirali kao najsigurniju vrstu imovine.

O kakvoj razlici se radi pokazuju i podaci da se prinos na grčke 10-go5125

Dow Jones

5100

6725

18000

5075

6700

17900

5050

6675

17800

5025

6650

17700

5000

15.6.

4900 4876

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

15.6.

11200

CAC40

11140

4852

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

DAX

20400

11080

20300

4828

11020

20200

10960

20100

4780

10900

20000

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

15.6.

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

NASDAQ

15.6.

20500

4804

15.6.

MIREX - tjedni

1,2%

0,0%

0,8%

-0,8% -0,16%

0% -0,4%

-0,24% 18.5.

28.5.

8.6.

18.6.

datum

15.6.

vrijednost (kn)

16.6.

promjena (%)

17.6.

18.6.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Nemirno tržište europskih vrijednosnica

6775

MIREX - mjesečni

fond

Međunarodno tržište kapitala

Prošli tjedan započeo je u ozračju zbivanja vezanih za rješavanje grčke financijske krize. Pregovori su se odrazili i na tržišta europskih vrijedno-

Vrijednost Mirexa B, obračunske jedinice mirovinskih fondova s najviše korisnika, prošli je tjedan bila 213,9760 bodova. Tjedan prije Mirex B bio je na vrlo sličnoj, tek blago višoj razini od 213,9843 boda. Mirex A prošli je tjedan vrijedio 110,4884 boda, a Mirex C se zaustavio na 105,8456 bodova.

0,4%

primjena od 20. lipnja 2015. 15.6.

Izvor: HNB

pokazala prema dolaru, za koji je na kraju tjedna trebalo dati četiri lipe manje nego u prošli ponedje-

je lipe u tjednu u odnosu na euro. U petak je euro vrijedio 7,57 kuna. Zato je hrvatska valuta snagu

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

NIKKEI 225

15.6.

16.6.

17.6.

18.6.

19.6.

dišnje obveznice kretao oko razine 12,86 posto, dok je onaj na njemački Bund bio na razinama od samo 0,8 posto.

I hrvatske su euroobveznice bile pod pritiskom kao i ostali vrijednosni papiri južnih zemalja EU-a. Nakon prvotnog rasta ipak je ostvaren pad prinosa. U prosjeku su prinosi na hrvatsku eursku obveznicu dospijeća 2025. godine iznosili 4,33 posto. Istodobno je i dionički indeks Stoxx Europe 600 na kraju tjedna ipak dobio na snazi, i to za 0,4 posto.

kategorija A MIREX A

18.06.

110,49530

0,3110

5,63

AZ - A

18.06.

109,31170

0,3400

5,04

Erste Plavi - A

18.06.

109,87920

0,3857

4,49

PBZ CO - A

18.06.

112,28380

0,2723

5,54

Raiffeisen OMF - A

18.06.

111,96020

0,2465

7,27

kategorija B MIREX B

18.06.

213,97600

0,1950

4,02

AZ - B

18.06.

217,84520

0,1892

3,43

Erste Plavi - B

18.06.

217,83820

0,1465

3,64

PBZ CO - B

18.06.

196,46070

0,2025

4,60

Raiffeisen OMF - B

18.06.

216,54860

0,2210

4,74

kategorija C MIREX C

18.06.

105,50980

-0,0654

2,49

AZ - C

18.06.

103,18410

-0,1410

1,39

Erste Plavi - C

18.06.

105,01900

-0,1593

1,73

PBZ CO - C

18.06.

105,69250

-0,0650

2,63

Raiffeisen OMF - C

18.06.

108,18430

0,0388

3,83

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 18.06.

208,66850

0,2133

4,65

AZ Profit

0,0079

3,81

18.06.

245,13890

Croatia osiguranje

18.06.

148,94790

0,0463

1,41

AZ Benefit

18.06.

225,00790

-0,1183

2,89

Erste Plavi Expert

18.06.

180,14380

0,2897

3,87

Erste Plavi Protect

18.06.

176,38870

-0,0253

0,53

31

www.privredni.hr Broj 3882, 22. lipnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.081.281.802,78 kn

Crobex rastao peti tjedan zaredom je rast od 0,1 posto i tjedan završio na 1.755,6 bodova. To je peti tjedan zaredom u kojem je taj indeks zabilježio rast. Ukupni promet dionicama bio je manji za

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

U

natoč manjem prometu, indeks Crobex Zagrebačke burze zabilježio Top 10 po prometu HT d.d.

Adris grupa d.d. - (povl.)

Adris grupa d.d. - (red.)

Ina d.d.

Podravka d.d.

Zagrebačka banka d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Valamar Riviera d.d.

Kraš d.d.

Atlantska plovidba d.d.

tjedna promjena +0,52% -1,55% +0,41% +1,43% -0,22% +7,28% -3,36% +0,34% +1,78% -2,88%

zadnja cijena 156,00 380,00 485,00 3.550,00 313,41 40,98 1.149,99 20,80 458,00 203,46

promet 6.692.730,80 6.687.550,52 3.694.013,10 2.512.400,00 2.307.442,44 1.877.477,32 1.746.747,00 1.558.612,91 1.295.753,71 1.279.330,90

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 39.518.044,60 kn

index

15 milijuna kuna, a ukupno je iznosio 40 milijuna kuna. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u ras10 dionica s najvećim rastom cijene Končar - sred. nap. d.d. (povl.)

Turbos EBF long 6 Turbos srebro long D TOZ penkala d.d.

Turbos WTI (nafta) long I Turbos DAX short K Hrvatski duhani d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos EBF short E Elektroprojekt d.d.

ponu od -3,36 posto do 7,28 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja.

Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXturist (+1,83

tjedna promjena +70,00% +30,96% +27,25% +19,59% +14,54% +13,33% +11,11% +10,59% +9,73% +9,63%

zadnja cijena 1.360,00 53,30 10,46 36,01 45,70 85,00 111,00 21,30 101,50 330,00

promet 1.360,00 6.276,60 6.592,28 1.584,44 56.343,25 161.401,10 888,00 40.297,52 2.019,50 18.810,00

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost

tjedna promjena

1.755,6000 1.024,6400 105,9811

+0,10% -0,01% -0,83%

141,9653

-0,71%

Crobistr

posto), a jedini koji je pao bio je CROBEXin10 dionica s najvećim padom cijene Kaštelanski staklenici d.d.

Jadranska banka d.d.

Imunološki zavod d.d.

Karlovačka banka d.d.

Turbos H. HUB N. GAS long 8 Turbos EBF short F Turbos DAX long K Zvečevo d.d.

Turbos zlato short 7 Jadran d.d.

dustrija s tjednim minusom od 1,54 posto.

tjedna promjena -35,29% -30,26% -16,95% -16,65% -15,73% -14,47% -14,21% -12,80% -12,36% -11,62%

zadnja cijena 55,00 210,00 68,01 7,41 3,16 53,20 64,00 95,72 122,94 35,00

promet 220,00 8.443,85 18.271,63 1.341,21 167,68 1.052,00 320.512,70 3.068,56 247,80 4.550,30

*vijesti

U crvenom završilo 46 fondova Protekli tjedan je od 77 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 31, a dva fonda ostvarila su rast veći od jedan posto. Ukupno je 46 fondova tjedan završilo u crvenom, a njih osam palo je više od jedan posto. Tjedne promjene kre-

tale su se u rasponu od do -1,93 do 1,92 posto. Najviše je vrijednost uvećana fondu HPB Dionički koji je ostvario tjedni rast od 1,92 posto i postao dobitnik tjedna. HPB Dionički 48 posto portfelja drži investirano u Hrvatskoj, 17 posto u Njemač-

koj te po 14 posto u Srbiji i Makedoniji. U portfelju je najzastupljeniji industrijski sektor (33 posto) zatim potrošački (21 posto) te sirovine s udjelom od 10 posto. Svih pet posebnih fondova bilježe pad, a četiri mješovita fonda zabilježila su

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Naziv(fond)

Crobex Crobex10 Crobis

Valuta

rast cijene. Od devet obvezničkih fondova porasli su NETA Emerging Bond (0,30 posto) i Capital One (0,09 posto).

Od 20 novčanih fondova 17 ih je poraslo. Najviše Money One, Locusta Cash i Agram Euro Cash (za 0,02 posto). od 11.6.2015 do 18.6.2015. godine

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%] 1,03

HPB Global

kn

87,9463

KD Victoria

kn

18,3946

-1,06

OTP uravnoteženi

kn

106,3859

0,08

HI-growth

€

11,2061

-0,03

KD Balanced

kn

8,9847

-0,41

ZB euroaktiv

€

147,6887

-1,66

Allianz Portfolio

kn

148,6421

0,04

ZB trend

$

179,8549

-0,61

Smart Equity

€

107,1235

-0,13

FIMA Equity

kn

87,5749

-0,58

Raiffeisen Harmonic

€

101,8000

-0,67

KD Prvi izbor

kn

14,8992

0,16

PBZ Conservative 10 fond

€

104,4727

-0,37

Ilirika JIE

€

125,4479

-1,93

You Invest Active

€

101,4100

-0,24

PBZ Equity fond

€

10,2985

-1,26

You Invest Balanced

€

100,6800

-0,18

HPB Dionički

kn

99,1121

1,92

You Invest Solid

€

99,4100

-0,07

Erste Adriatic Equity

€

83,6400

0,24

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

kn

105,4795

-0,65

ZB bond

€

181,2755

-0,39

ZB aktiv

kn

109,8604

-1,02

HI-conservative

€

13,7027

-0,45

Capital Two

kn

89,5543

0,12

Raiffeisen Bonds

€

168,6600

-0,11

Ilirika Azijski tigar

€

51,6257

-1,20

PBZ Bond fond

€

122,6834

-0,34

PBZ I-Stock

€

16,5314

0,25

Capital One

kn

197,1528

0,09

Platinum Global Opportunity

$

5,8975

-0,02

HPB Obveznički

€

149,7058

-0,37

KD Nova Europa

kn

39,8442

0,27

NETA Emerging Bond

kn

80,0420

0,30

OTP indeksni

kn

105,6728

-1,75

Erste Adriatic Bond

€

111,0500

-0,29

Platinum Blue Chip

€

571,7099

-0,10

Raiffeisen Classic

€

101,3800

-0,10

NETA Frontier

kn

91,0831

-1,39

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

OTP MERIDIAN 20

€

83,3100

0,28

PBZ Novčani fond

kn

142,6693

0,01

A1

kn

177,7101

-0,36

ZB plus

kn

174,7134

0,01 0,01

NETA US Algorithm

kn

70,7872

-0,23

ZB europlus

€

149,8973

NETA New Europe

kn

83,1947

-0,52

PBZ Euro Novčani

€

138,7751

0,01

Ilirika BRIC

€

99,0541

0,08

Raiffeisen Cash

kn

156,7300

0,01

CROBEX10

kn

9,4506

-0,59

Erste Money

kn

150,6200

0,01

KD Energija

kn

100,4500

-0,35

HI-cash

kn

151,2018

0,01

ZB BRIC+

€

119,7900

-0,78

PBZ Dollar fond

$

130,4428

0,01

Raiffeisen Dynamic

€

138,6369

-0,66

HPB Novčani

kn

142,8642

0,01

Allianz Equity

€

139,5597

0,93

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

OTP novčani fond

kn

132,5520

0,00

Money One

kn

128,6065

0,02

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

102,2800

-0,92

Agram Euro Cash

€

12,3070

0,02

ZB Future 2025

€

98,5589

-0,79

Allianz Cash

kn

117,7636

0,00

ZB Future 2030

€

99,0873

-0,89

Erste Euro-Money

€

115,0300

0,01

ZB Future 2040

€

99,9109

-0,93

Auctor Cash

kn

109,5104

0,02

ZB Future 2055

€

99,9118

-0,92

Raiffeisen euroCash

€

105,2600

0,01

HPB Euronovčani

€

106,1543

-0,01 0,02

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global

€

154,2106

-0,41

Locusta Cash

kn

1337,0257

PBZ Global fond

€

14,5357

-0,83

NETA MultiCash

kn

107,5089

0,01

HI-balanced

€

12,6969

-0,16

OTP euro novčani

€

102,4498

-0,01

ICF Balanced

kn

114,5688

0,35

HAMAG u Istri jamčio za 65 milijuna kuna

Agencija HAMAG-BICRO i Istarska županija potpisale su ugovor kojim se skraćuje procedura izdavanja jamstava za odabrane projekte. HAMAG-BICRO je u protekle tri godine u Istarskoj županiji preko poslovnih banaka odobrio jamstva u vrijednosti otprilike 65 milijuna kuna, čime su banke potaknute na kreditiranje u iznosu od 120 milijuna kuna, što je rezultiralo s oko 230 milijuna kuna privatnih investicija u Istarskoj županiji.

Manje nepodmirenih računa Prema podacima Fine, ukupna vrijednost neplaćenih računa poduzeća nastavlja se kretati blago opadajućim trendom: krajem travnja je iznosila 28 milijardi kuna, za 668,9 milijuna kuna manje nego prethodnog mjeseca. U odnosu na prethodnu godinu vrijednost je manja za 10,7 milijardi kuna te najniža unatrag tri godine, no problem široke kulture neplaćanja ipak nije riješen, ističu stručnjaci HGK. Da se trendovi suštinski ne mijenjaju pokazuje broj novoblokiranih poslovnih subjekata koji se kreće na razini od 2000 do 3000 subjekata mjesečno (u trav-

nju 2500), bez naznake smanjenja.

Hypu nagrada za prognoze Hrvatska podružnica Hypo banke dobila je nagradu za najpreciznije ekonomske prognoze. Nagradu, prvi put nekome iz Hrvatske, dodijelila je međunarodna organizacija specijalizirana za ekonomska istraživanja Consensus Economics.

Organizacija svakog mjeseca prikuplja analize više od 700 ekonomskih analitičara koje kao makroekonomski benchmark onda koriste investitori, ali i javne institucije te vlade. Pri ocjenjivanju koristi se metodologija Mean Absolute Error, a poseban naglasak stavljen je na projekcije BDP-a i inflacije u ciklusu od 24 mjeseca.

Za energetsku obnovu 50 milijuna kuna Ministarstvo graditeljstva objavilo je javni poziv za energetsku obnovu odgojno-obrazovnih institucija. Za realizaciju projekata (izvođenje radova, materijal, nadzor...) osigurano je 50 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Bespovratna sredstva se dodjeljuju u maksimalnom iznosu od 95 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a visina iznosa određuje se prema indeksu razvijenosti lokalnih jedinica samouprave.

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

PROGRAM 5. KONFERENCIJE

PETAK, 3. SRPNJA 2015. HOTEL MOSTAR, MOSTAR

13:00-13:30 NETWORKING UZ KAVU*

MOSTOVE GRADI EKONOMIJA

13:30-15:00 AKTUALNO U REGIJI: STABILNOST JAČA KONKURENTNOST - Sudjeluju gospodarstvenici regije

10:00-11:00 REGISTRACIJA SUDIONIKA

16:00-17:30 ŠTO MOŽE PONUDITI JUGOISTOČNA EUROPA - KONKURENTNA REGIJA - Sudjeluju gospodarstvenici regije – sektorske perjanice

11:00-11:30 OTVARANJE KONFERENCIJE 11:30-13:00 SMANJIVANJE BARIJERA U REGIONALNOM POSLOVANJU – NEMOGUĆA MISIJA ILI ?

- Sudjelovanje su potvrdili Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te Željko Sertić, ministar privrede Srbije - Sudjeluju gospodarstvenici regije

15:00-16:00 RUČAK

17:30-17:45 BONITETNO IZVRSNE TVRTKE PREDSTAVLJANJE 17:45-20:00 UNAPRIJED DOGOVORENI SASTANCI – NETWORKING*

Pridružite nam se!

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961