Pv 3883 by NEstar

Unosne računalne igre Industriju igara u Hrvatskoj tvori tek petnaestak tvrtki, ali po prometu nadmašuju filmsku ili glazbenu industriju

Skok za 300 posto Hrvatski izvoz drvne industrije u ovoj godini trebao bi prijeći 1,2 milijarde američkih dolara

Ekološki uzgoj hrane Površine pod ekološkim uzgojem u 12 godina povećale su se za gotovo stotinu puta

tema tjedna

aktualno

Str. 4-5

Str. 18-19

Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 8 3 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 29. lipnja 2015. Godina 62 / Broj 3883. www.privredni.hr

privredni vjesnik

urbanizacija da, preizgrađenost ne / raste trošak rada / ljekarnici / regija / turizam / svijet financija

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj

Hoće li industrija lijekova ostati tigar na papiru? Rokovi plaćanja su preko svih limita, a generički lijekovi koje proizvodi domaća industrija gube tržišnu poziciju na račun skupljih uvoznih lijekova >>16-17

Intervju: Stjepan Radović

Slatki proizvodi s okusom lavande

>> 12-13

>> 11

Radimo za najbolje institucije u SAD-u, a uložit ćemo nekoliko milijuna eura u naše širenje u regiji, kaže direktor tvrtke Manas

Opatijska poduzetnica stvorila je brend koji bi zbog svoje inovativnosti mogao pronaći kupce i diljem svijeta

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

PROGRAM 5. KONFERENCIJE

PETAK, 3. SRPNJA 2015. HOTEL MOSTAR, MOSTAR

MOSTOVE GRADI EKONOMIJA 10:00-11:00

REGISTRACIJA SUDIONIKA

11:00-11:30

OTVARANJE KONFERENCIJE - Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH - Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara

11:30-13:00

SMANJIVANJE BARIJERA U REGIONALNOM POSLOVANJU – NEMOGUĆA MISIJA ILI ? - Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - Željko Sertić, ministar privrede Srbije - Damir Novinić, ravnatelj hrvatske Agencije za investicije i konkurentnost - Christian Hellbach, veleposlanik Njemačke u BiH - Edward Ferguson, veleposlanik Velike Britanije u BiH

13:00-13:30 13:30-15:00

NETWORKING UZ KAVU* AKTUALNO U REGIJI: STABILNOST JAČA KONKURENTNOST - Šta se zaista događa u Makedoniji? (Ljupčo Zikov, Kapital) - Slovenija - Bum izvoza, povijest i ciljevi Kolektora (Stojan Petrič, Kolektor)

- Je li Hrvatska izašla iz recesije i stanje u gospodarstvu (predstavnik AD Plastik) - BiH - Titanik ili kopno na vidiku? Pozitivan primjer općine Tešanj čiji privrednici izvoze u 40 zemalja Moderatori: Darko Buković (Privredni vjesnik) i Peter Frankl (Finance) 15:00-16:00

RUČAK

16:00-17:30

Dolazak predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića koji će se obratiti na početku drugog dijela.

ŠTO MOŽE PONUDITI JUGOISTOČNA EUROPA KONKURENTNA REGIJA - Stjepan Radović, Manas, Split - Ceco Gaković, HUB 387, Sarajevo - Bojan Risović, Kompanija Tropic, Banja Luka - Neven Kulušić, Pomak, Split - Johannes Seiringer, Uloga EBRD-a u pomoći gospodarstvu

17:30-17:45

BONITETNO IZVRSNE TVRTKE PREDSTAVLJANJE

17:45-20:00

UNAPRIJED DOGOVORENI SASTANCI – NETWORKING*

Pridružite nam se! Sudionici ne plaćaju kotizaciju.

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

UVOD

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

TOMISLAV BRONZIN, VLASNIK TVRTKE CITUS:

Najbolja inovacija u Europi Nagrade na INPEX-u rezultat su rada cijelog Citus tima i izuzetno sam ponosan na njega. Ogromni je uspjeh dobiti zlatnu medalju u velikoj konkurenciji kao što je bila u SAD-u. Osvojiti tri zlatne medalje i biti proglašen za najbolju inovaciju u Europi je stvarno fantastično. Nagrade uvijek vesele i ovo je još jedna u nizu potvrda o našem radu i upornosti te svakako poticaj našim strateškim partnerima da zajedno nastavimo ulaganje u razvoj i proizvodnju inovativnih IT proizvoda.

HRVOJE BALEN, ČLAN UPRAVE ALGEBRE:

Edukacija putem interneta U zadnjih godinu i pol dana, ipak su se pokrenule investicije u IT obrazovanje tvrtki što je vjerojatno izravna posljedica okretanja domaćih IT tvrtki prema izvozu, gdje su konkurentna znanja profesionalaca ključna u dobivanju poslova. Tvrtke traže široku ponudu edukacija te individualizirani pristup u planiranju edukacije, ali i pomoć u pripremi EU projekata kroz koje mogu financirati obrazovanje zaposlenika. Veliki trend je i provedba online edukacije u živo putem interneta, koje je Algebra započela intenzivno provoditi prošle godine.

Kristijan Curavić, predsjednik Svjetske udruge za očuvanje i zaštitu mora, rijeka i jezera (GUWAA):

Drugi u Europi po čistoći vode - i po onečišćenju mora otpadom Zabrinjavajuća je činjenica da je hrvatsko more po onečišćenosti raznim otpadom koje se nalazi na dnu mora na ljestvici onečišćenih mora drugo u Europi, iako je istodobno na drugom mjestu i po kvaliteti i čistoći vode. Čak 85 posto svih bolesti u svijetu se prenosi vodom. Čišćenje i zaštita hrvatskih voda prioritetno je područje za djelovanje kako bi Hrvatska održala status jednog od vodećih turističkih odredišta koje se prepoznaje po čistom moru i morskom dnu. Sama Svjetska udruga za očuvanje i zaštitu mora, rijeka i jezera (GUWAA), planira do kraja 2016. godine s dna hrvatskih voda izvaditi do 50 tona otpada.

pvinfo

Gost komentator: Abi Shalabi, vlasnik i direktor Hotela Mozart, Opatija

Odgovorno tvrdim: Hrvatska je otvorena zemlja Kod nas se prije 25 godina nije mogao ni imati privatni hotel, tako da je u ovih dvadesetak godina napravljeno ipak dosta jer naši mali hoteli nimalo ne zaostaju u kvaliteti usluge u odnosu na talijanske i austrijske

ali obiteljski hoteli, bez obzira na krizu i nepovoljno investicijsko ozračje, uspijevaju se pozicionirati na tržištu. Iako broj takvih hotela još nije onoliki koliki bismo željeli, u male hotele se i dalje investira. Ne može se reći da država ne potiče nekim mjerama razvoj malih i obiteljskih hotela jer ima programa koji potiču razvoj i njihovo otvaranje. Međutim, opća situacija i nepovoljno ozračje za investitore kao i situacija s bankama usporavaju razvoj ovog segmenta turističke ponude. Nakon određenog zastoja u investicijama zadnjih nekoliko godina ponovno se, izgleda, pokrenuo investicijski ciklus te se otvorilo nekoliko novih malih obiteljskih hotela. Jedan takav otvoren je i u Opatiji, što je dobar pokazatelj da se nešto pokrenulo. Turizam ima perspektivu i to naši poduzetnici prepoznaju te zato ulažu. Bez obzira na to što hotelijerstvo ima spor povrat ulaganja. No, mogu odgovorno reći da je vlasnicima malih obiteljskih hotela u Italiji ili Austriji, odnosno našem susjedstvu, puno lakše nego nama u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je udjel ma-

lih obiteljskih hotela ili, kako volimo reći, boutique hotela u odnosu na ukupnu smještajnu ponudu mali, dok je u Italiji i Austriji njihov udjel u smještajnim kapacitetima iznad 70 posto. Kod nas se prije 25 godina nije mogao ni imati privatni hotel, tako da je u ovih dvadesetak godina napravljeno ipak dosta jer naši mali hoteli nimalo ne zaostaju u kvaliteti usluge u odnosu na talijanske i austrijske. Perspektive su se posebno otvorile nakon ulaska u EU. Još

Naš gosti iz arapskih zemalja odlični su potrošači i bitan im je shopping, ali i zabava. Točnije, vole kockarnice kojih u Opatiji nema nešto je na strani Austrijanaca, Francuza i Talijana - činjenica da su njihovi gradovi brendovi sami po sebi tako da ih svatko mora posjetiti, dok se mi u Hrvatskoj moramo boriti da bismo privukli goste i da nas upoznaju. Ipak smo u ovih 20 godina puno toga napravili u turizmu, a pogotovo u kvaliteti smještaja.

Opatija je odlično krenula u ovu sezonu. Sudeći prema rezultatima Hotela Mozart, mogu reći da nam je predsezona desetak posto bolja nego prošla. Kolika će biti srpanjska rupa teško je reći, ali mogu ustvrditi da svi mi turistički radnici nastojimo različitim programima umanjiti njene efekte. Postoji potencijal za njeno nestajanje, i on nije samo u dalekim tržištima. Naime, još nismo dovoljno iskoristili mogućnosti koje nam pružaju tržišta susjednih zemalja, a nije nam daleko ni sjever Europe. Opatija je poznata turistička destinacija koja je smještena na idealnom mjestu.

Hotel Mozart je dobio halal certifikat što se pozitivno odražava u privlačenju gostiju s tržišta arapskih zemalja. Radi se o gostima koji su odlični potrošači i bitan im je shopping, ali i zabava. Točnije, vole kockarnice kojih u Opatiji nema. Hotel Mozart ima 32 sobe i došlo je vrijeme za investiciju u proširenje. Dosegli smo dobru popunjenost i radimo čitave godine. Jako puno ulažemo u gastronomsku ponudu. Temelj nam je domaća tradicionalna kuhinja. Međutim, napravili smo veliki iskorak tako da razvijamo najnovije tzv. cvjetne linije. Želimo se promovirati u tom dijelu na način da nam je posebnost prepoznatljiva. Zato smo odlučili zaposliti i kuhare koji imaju iskustvo rada i specijalizacije u zemljama Dalekog istoka, Orijenta i sjevera Europe, i to u najboljim restoranima. Ipak, bez obzira na taj globalni trend, naša zadaća u gastronomiji je sačuvati od zaborava naša tradicionalna jela i recepture. Sve ostalo je nadogradnja kako bismo pokazali da smo otvorena zemlja i u gastronomiji i svemu drugom, a ja odgovorno tvrdim da je Hrvatska otvorena zemlja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

“ Jedan od ciljeva nam je da se videoigre uvrste uz bok s filmom kao audio-vizualnim proizvodom koji bi također bio uvršten u programe HAVC-a.“ Vedran Klanac, Ocean Media LLC Industrija računalnih igara

Broj domaćih developera

Industrija igara u Hrvatskoj poprilično je mala, sastoji se tek od petnaestak tvrtki koje ukupno zapošljavaju 200 do 300 lju primjere kao što su Croteam sa svjetski poznatim igrama Serious Sam i The Talos Principle te Nanobit koji je najbrže rastu Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ndustrija računalnih igara uspješno se razvija već više od tri desetljeća. Dokaz tomu je globalno popularna japanska arkadna igra PacMan, koja je u svibnju proslavila 35. rođendan. Također, najprodavanija logička igra Tetris, ruskog znanstvenika Alekseja Pažitnova, u lipnju je napunila 31 godinu. Ta dinamična industrija, čija je godišnja zarada od prodaje u svijetu procijenjena na oko 100 milijardi dolara i koja je u vrijeme krize pokazala izuzetnu otpornost, prisutna je već dulje vrijeme i u Hrvatskoj. Tako među hrvatskim proizvodima te industrije, a koji su popularni i u svijetu, svakako valja istaknuti računalnu igru Serious Sam, koju je još prije petnaestak godina razvila tvrtka Croteam. Damjan Mravunac, direktor marketinga u Croteamu, kaže nam kako se kroz dobar niz godina nakon izlaska prvog Serious Sama 2001. baš nije moglo svjedočiti o većem uzletu hrvatske igraće industrije. “Velike ‘zasluge’ za to mogu se pripisati klasičnom retail obliku izdavaštva, gdje se igre tiskaju na CD-ove i DVD-ove i distribuiraju u prodajne centre i trgovine u svijetu, a izdavač pritom definira budžet za izradu igre kojim developer mora pokriti sve svoje troškove. Takav način distribucije je za game developera potpuno neisplativ i neučinkovit”, ističe. Dolaskom Steam online plat-

forme za prodaju računalnih videoigara situacija se okrenula za 180 stupnjeva. Pojavio se prostor za mnoštvo malih neovisnih timova koji su s minimalnim budžetom mogli dovršiti igru i staviti je samostalno u prodaju, što je poslužilo kao katalizator nove scene u Hrvatskoj. “Broj domaćih developera igara raste iz dana u dan, i to nije samo kvantitativni rast, nego svjedočimo izrazito kvalitetnim naslovima koji su plod dugogodišnjeg truda i rada”, napominje Mravunac. Razvijena praksa Sve donedavno, Hrvatska nije imala dediciranu školu za obrazovanje developera. No to se promijenilo dolaskom Machina. hr-a, edukacijskog centra za game dizajn. “U vrlo kratkom roku iz te škole je izašao kadar sposoban napraviti vlastitu igru od početka do kraja i plasirati je na tržište. Osim Machina. hr-a, najbolji rasadnik ka-

res), kaže kako hrvatska industrija računalnih igara prilično dobro stoji ako se u obzir uzme svjetska konkurencija, proizvodi koje ta industrija u nas plasira na tržište te ocjene i nagrade koje dobiva-

Dolaskom Steam online platforme za prodaju igara situacija se okrenula za 180 stupnjeva drova su informatički fakulteti poput FER-a i TVZ-a, na koje se upisuju ljudi željni proširivanja informatičkih znanja”, naglašava on. Andrej Levenski, predsjednik Grupacije računalnih igara pri HGK-u i suosnivač te tehnički direktor Pandora studija (Gamepi-

ju domaći projekti. Država je pak još dovoljno ne prepoznaje, ali se radi na tome. “Kada država bude upoznata s time da domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99 posto zabavnog softvera, što znači da je Hrvatska kao igrač prepoznata na svjetskom tržištu koje po ukupnoj vrijednosti i

prometu nadmašuje filmsku ili glazbenu industriju, onda će situacija vjerojatno biti bolja. S druge strane, videoigre – kao medij i biznis – u Hrvatskoj su nepravedno zapostavljene”, kaže on dodajući kako, na žalost, u nas nema dovoljno stručnjaka za razvoj računalnih igara, ali da situacija nije toliko kritična jer se vidi pozitivan trend. Na našim prostorima, nastavlja, praktički je nemoguće naći izvor financiranja koji bi podržao razvoj računalne igre. “Razlog nije nedostatak novca nego nedostatak svijesti o tome koliko je to jaka industrija i koliko su naši ljudi konkurentni sa znanjem ako se uspoređuju s drugim timovima u svijetu. Ulaganje u razvoj igara je vani prilično razvijena praksa, dok je u nas nešto što vjerojat-

no tek dolazi”, smatra Levenski. Uspješni primjeri Krešimir Špes, suvlasnik i glavni programer u tvrtki Cateia Games, kaže kako je u zadnjih par godina hrvatska industrija, kao i regionalna, naglo porasla. “Velik broj manjih timova je isplivao na površinu, od kojih su se neki već etablirali kao uspješni i perspektivni. Rekao bih da je stanje industrije u nas uzevši u obzir okolnosti - izvrsno! Vodeće tvrtke u Hrvatskoj pokrivaju različite žanrove i u tome smo prilično dobro prepoznati i etablirani u svijetu. Mislim da uspijevamo pratiti trendove. Ono što nam najviše nedostaje za jači napredak je educirani kadar i možda više državnih ili europskih poticaja usmjerenih prema ovom sektoru”, ističe on.

Stoga, predlažu u toj tvrtki, sektoru bi mogle pomoći porezne olakšice za tvrtke te potpore i razni oblici sufinanciranja. “Nije potreban ogroman iznos da se amaterski tim pretvori u uspješnu tvrtku, a može donijeti jako dobre rezultate za državu u vidu izvoza, zapošljavanja i plaćenih poreza, i to u kratkom roku”, smatra on dodajući kako tehnički fakulteti ne educiraju dovoljno dobro za tu industriju i često se prilikom pronalaska kadra tvrtke moraju oslanjati na sreću ili pak vlastitu edukaciju. “Premda se otvaraju neke privatne edukativne institucije poput Machina. hr-a koje se specijaliziraju za edukaciju za našu industriju, s tim programima trebalo bi prodrijeti i na fakultete”, naglašava Špes. Vedran Klanac, glavni izvršni direktor u tvrt-

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

“ Nije potreban ogroman iznos da se amaterski tim pretvori u uspješnu tvrtku, a može donijeti jako dobre rezultate za državu.“ Krešimir Špes, Cateia Games

igara raste iz dana u dan

di, uz još možda 100 vanjskih suradnika. No, kako ističe Vedran Klanac (ZeroBit Games), imamo izuzetno uspješne uća game development tvrtka u regiji ki Ocean Media LLC (ZeroBit Games), kaže kako je industrija igara u Hrvatskoj poprilično mala, sastoji se tek od petnaestak tvrtki koje ukupno zapošljavaju od 200 do 300 ljudi, uz još možda 100 vanjskih suradnika. “Bez obzira na to što je broj zaposlenih mali, imamo izuzetno uspješne primjere kao što su Croteam sa svjetski poznatim igrama Serious Sam i The Talos Principle te Nanobit koji je najbrže rastuća game development tvrtka u regiji, izuzetno uspješna s igrama za mobilne platforme”, ističe. Uz bok s filmom Također, on smatra da tu industriju država slabo prepoznaje, ali ima pozitivnih pomaka. “Upravo zbog te slabe prepoznatljivosti smo mi, game developeri, u 2014. osnovali Udrugu hrvatskih game developera u cilju da se bolje organiziramo i nastupimo prema tijelima države te započnemo dijalog na temu potpore našoj kreativnoj industriji. Jedan od ciljeva nam je da se videoigre uvrste uz bok s filmom kao audiovizualnim proizvodom koji bi također bio uvršten u programe HAVCa. Početkom godine smo već započeli razgovore s HAVC-om i to je izuzetno pozitivan trenutak. Također moram još spomenuti i podršku HGK koji je uvelike pomogao 2014. i 2015. s konkretnom financijskom potporom u nastupu domaćih game developera na sajmu Gamescom”, naglašava on.

Najveći problem u poslovanju, tvrdi on, je nepostojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. “To je

Dvostruko oporezivanje između Hrvatske i SAD-a je ogromna kočnica za znatniji razvoj industrije ogromna kočnica za znatniji razvoj industrije”, napominje Klanac dodajući kako u Hrvatskoj ima inženjera, ali da je veći problem u pronalasku grafičara, odnosno dizajnera koji su obrazovani i imaju znanja i vještine potrebne

u industriji videoigara. Marko Banjac, suosnivač hrvatskog razvojnog studija Dreamatrix, ističe kako je Hrvatska daleko od razvijenih zemalja i nije u stanju pratiti trendove jer za to treba veliki kapital i znanje. “Ipak, pojavljuju se tvrtke koje se bave razvojem igara te neke od njih postaju vrlo uspješne”, kaže. Brojne discipline U Hrvatskoj, nastavlja, nema dovoljno stručnjaka za razvoj računalnih igara. “Strateški gledajući, obrazovni sustav bi trebao dati najjači poticaj razvoju ove

industrije, no on je još u povojima. Ako zanemarimo najjednostavnije igrice, razvoj složenijih igara zahtijeva vrlo specifična iskustva iz brojnih disciplina. Trenutno je lakše naći osobe koje su kao klinci bile ovisne o igrama te se tijekom školovanja za, primjerice, dizajn ili programiranje same usmjerile u tom smjeru učeći iz knjiga, preko interneta, specijaliziranih tečajeva i slično, negoli dobiti osobu koja će izaći sa studija i biti spremna skočiti u vatru. U Kanadi, SAD-u, Koreji, Japanu i šire sprega obrazovnog sustava i biznis sektora je daleko bolja, pa nije onda ni čudno što nam se teško stečena lokalna pamet

prelijeva u svijet. Daleko jači poticaji kao i već spomenuta koordinirana akcija nekoliko ključnih mi-

nistarstava bi pomogli da zadržimo najbolje u našim hrvatskim timovima”, smatra on. Dino Potrebica, također suvlasnik Dreamatrixa, napominje kako su se unazad dvije-tri godine dogodile velike promjene i pojedina ministarstva poput Ministarstva poduzetništva i obrta te državnih agencija kao što je HAMAG-BICRO itekako prepoznaju važnost ove industrije u kojoj su odnos ulaganja (obrazovanje, razvoj) i potencijala dobivenog uistinu ogromni. “Neke druge agencije za sad još uvijek smatraju da je u zabavnoj industriji film daleko vredniji i ne daju šansu igrama. Iako se na lokalno razvijenim igrama može ‘kulturno djelovati’ kao i s domaćim filmovima, a možda i bolje. Treba imati na umu da svaka igra ima i globalno širok domet kao i hrvatski film te je i time to jednako vrijedan, a možda i bolji medij za neizravnu promociju Hrvatske. Nadamo se da će se i to uskoro promijeniti”, zaključuje on.

NAnobit

Igrice na mobitelima igraju većinom žene Alan Sumina, suosnivač Nanobita za proizvodnju mobilnih igara, na nedavnoj Start-up srijedi koja je održana na Veleučilištu VERN, istaknuo je kako je ta tvrtka pokrenuta prije šest godina. “Tada smo na tržište izbacili prvu aplikaciju za mobilne telefone, za mršavljenje, s kojom smo zaradili oko milijun dolara, a danas na tržištu imamo plasirano oko 20 igara. U prošloj smo godini ostvarili 24 milijuna kuna prihoda i 12 milijuna dobiti, a ove godine očekujemo oko 44 milijuna kuna prihoda i dobit od oko 19 milijuna”, istaknuo je.

Također, naglasio je kako njihovi analitički podaci donekle razbijaju uvjerenja o igračima videoigara. “Igrice na mobitelima ne igraju većinom muškarci, kako se najčešće misli. Među našim potrošačima čak je 90 posto žena, i to u dobi od 18 do 44 godine. I to je naša ciljana publika”, kazao je dodajući kako je američko tržište, odnosno englesko govorno područje, i dalje najveće tržište za plasman videoigara, a dobre prilike pružaju i njemačko te španjolsko govorno područje. Za najbrže rastuće svjetsko tržište, ono azijsko, rekao je kako pruža velike mogućnosti. Ali, za njega se potrebno puno bolje pripremiti jer potrošači u Aziji žele potpuno drugačije igre od onih u ostatku svijeta.

AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

“ Izrazito veliki prostorni potencijal i bogatu biološku i krajobraznu raznolikost koje smo baštinili moramo i dalje čuvati od neprimjerenih intervencija koje umanjuju vrijednost prostora i kvalitetu života te nanose trajnu štetu okolišu i prirodi.“ Anka Mrak Taritaš

Predstavljanje Nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske

Ne, preizgrađenost nije opcija Hrvatska je prema točnim satelitskim podacima izgrađena oko 6,5 posto, u što je uključena i prometna i ostala infrastruktura izvan naselja. Strategija bi trebala kao dokument kazati da strateško opredjeljenje Hrvatske nije širiti nova građevinska područja nego koristiti i oplemeniti stara Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

inistarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno s Hrvatskim zavodom za prostorni razvoj izradilo je dokument koji će usmjeravati prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030. godine. Predstavljanje se održava u četiri veća hrvatska grada, a započelo je u Splitu ispred Doma mladih, simbola nedovršene gradnje. Trenutno važeća Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske usvojena je 1997. godine. Prema riječima ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, radi se o izuzetno važnom dokumentu jer je važeća Strategija donesena 1997. u potpuno drugačijim okolnostima. “Javna rasprava bi trebala trajati mjesec dana. Naša zamisao je da ona završi do 15. srpnja i da se uporedo s njom donese strateška procjena utjecaja na okoliš koja

Strategija govori na koji se način gradovi trebaju baviti svojim razvojem je izrađena i nalazi se na web stranicama Ministarstva. Na nju je moguće uputiti prijedloge, a 1. srpnja će se održati i javna rasprava o njoj u Zagrebu. Ako sve bude išlo po planu, već na jesenskom zasjedanju Sabora trebao bi se naći gotov dokument strategije prostornog ra-

zvoja Hrvatske. Sve europske zemlje imaju takav dokument do 2020. godine, a mi smo se odlučili za rok do 2030. godine jer nam je 2020., što se tiče prostornog planiranja, vrlo blizu. Nova strategija uzima u obzir niz resornih strategija i drugih razvojnih dokumenata s posrednim ili neposrednim utjecajem na prostor. Uzeti su u obzir i dokumenti Europske unije kojima se usmjerava razvoj pojedinih prostornih sustava kao i znatna financijska sredstva EU fondova koje je moguće koristiti za potrebe prostornog razvoja”, ističe Anka Mrak Taritaš. Građani plaćaju, a zjapi prazno Ministrica je istaknula kako nam je veliki problem u prostoru niz nedovršenih objekata, poput Doma mladih koji je nedovršen desetljećima ili noviji objekt Spaladium Arene, koji su uvijek

na teret poreznih obveznika pa je, kako kaže, zato bolje da se koriste nego da zjape prazni. “Oni su se u neko doba gospodarskog razvitka gradili kao ogromni kompleksi u koje je uložen veliki novac, a njihovi graditelji nisu imali viziju što s njima, tako da su kasnije ostali zapušteni. Nova strategija ima jako dobro razrađen način kako se vratiti preskočenim i napuštenim dijelovima gradova te industrijskim kompleksima koji su napušteni. U neka vremena nastaju objekti kao simboli snage tog vremena, ali bez jasne vizije čemu trebaju služiti. Strategija govori upravo o načinu na koji se gradovi trebaju planirati i poticati svoj razvoj”, istaknula je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja. Prema njezinim riječima, strategija donosi niz mjera o razvoju gradova srednje veličine, kakvi su

Najveći izazovi Kao najveći izazovi u budućem prostornom planiranju Hrvatske, prema viđenju ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, nameću se: negativna demografska kretanja, neuravnotežen razvoj urbanih i ruralnih sredina te sve češće dramatične posljedice klimatskih promjena. Promijenjenu demografsku sliku karakterizira pad ukupnog broja stanovnika, neprekidna prirodna depopulacija, pojačano starenje, neravnoteža u dobnoj strukturi stanovništva i povećanje migracija u inozemstvo. se, kaže, pomalo izgubili u Hrvatskoj. “U urbanom sustavu Hrvatske ističu se četiri urbane aglomeracije - Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, prevladavaju mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Ruralni prostor Hrvatske karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i opći razvojni trendovi. U Hrvatskoj, kao i u Europi, jedan od najvažnijih zajedničkih izazova ruralnih područja jest njihov nedovoljni kapacitet za stvaranje visokokvalitetnih i dugoročno održivih radnih

mjesta u čemu zaostaju za urbanim područjima. Nikada država ne može riješiti sve i uvijek je nužna suradnja države i gradova, ali je nužno dalekosežno misliti”, pojašnjava ministrica Mrak Taritaš. Strateško opredjeljenje Hrvatska je prema točnim satelitskim podacima izgrađena oko 6,5 posto, u što je uključena i prometna i ostala infrastruktura izvan naselja. Strategija bi trebala kao dokument kazati da strateško opredje-

ljenje Hrvatske nije širiti nova građevinska područja nego koristiti i oplemeniti stara. Prema riječima Anke Mrak Taritaš, predložena strategija promišlja nove pristupe daljnjoj afirmaciji temeljnih, identitetskih vrijednosti hrvatskog prostora s posebnim naglaskom na kriterije i modele njegova održivog korištenja. “Izrazito veliki prostorni potencijal i bogatu biološku i krajobraznu raznolikost koje smo baštinili moramo i dalje čuvati od neprimjerenih intervencija koje neminovno umanjuju vrijednost prostora i kvalitetu života te nanose trajnu štetu okolišu i prirodi. Strategija naglašava potrebu razboritog korištenja prostora potičući unapređivanje kvalitete već korištenog. Urbanom preobrazbom napuštenih prostora, kakve nalazimo u gotovo svim hrvatskim gradovima, daje se nova namjena i mijenja se zatečeno tkivo. Na mjestu napuštenih ili zastarjelih industrijskih kompleksa i tvorničkih pogona mogu se planirati novi javni sadržaji, neka druga gospodarska aktivnost, smještajni kapaciteti i turistička infrastruktura, stanovanje... Nova kvaliteta prostora može se postići i urbanom sanacijom koja podrazumijeva bolje uređenje postojećih prostora, kvalitetnija infrastrukturna rješenja, bolju opremljenost javnim sadržajima i zelenim površinama te nova oblikovna rješenja”, pojašnjava ministrica.

intervju

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( oko 1,4 mil hl ( 0,3% proizvodnja vina u Hrvatskoj

prosječna stopa inflacije vina u 10 mjeseci 2014.

Đuro Horvat, stručnjak za tržište vina

U vinu je istina i kad je riječ o realnom stanju tržišta Cjenovni rang vina koja se najviše konzumiraju u Hrvatskoj je od 20 do 40 kuna. Sve iznad toga kupcu prilikom kupnje doista treba predstavljati kao određen oblik dodane vrijednosti Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Đurom Horvatom, donedavnim izvršnim direktorom Agrokora zaduženim za vino, koji odnedavno nastavlja svoju poslovnu karijeru kao predavač i glavni direktor Visokog učilišta Effectus (visoka škola za financije i pravo) te kao stalni sudski vještak za marketing i tržište, razgovarali smo o problematici vinskog sektora te o mogućnostima boljeg pozicioniranja hrvatskih vina. U kakvom je stanju sada sektor vina? - U 2014. godini osobna potrošnja, koja kod nas ima udjel u BDP-u od 60 posto, premašivala je 198 milijardi kuna, što je nominalno povećanje od 1,2 posto u odnosu na 2013. godinu. Prema tome, rast osobne potrošnje na makroekonomskoj razini utječe i na rast potrošnje i konzumacije vina. Ključna varijabla u percepciji potrošača kod kupnje vina je cijena. Cjenovna i dohodovna elastičnost je izuzetno visoka kod ove vrste proizvoda, budući da se radi o superiornom dobru, koje jako reagira na promjenu cijene i dohotka. Cjenovni rang vina koja se najviše konzumiraju u Hrvatskoj je od 20 do 40 kuna. Sve iznad toga kupcu prilikom kupnje doista treba predstavljati kao određen oblik dodane vrijednosti. Porastom dohotka per capita doći će i do porasta potrošnje vina jer je ko-

relacija između ovih dviju varijabli snažna te će istovremeno doći do pada uvoza vina, što će smanjiti deficit u vanjskotrgovinskoj bilanci vina. Potražnja za vinom u Hrvatskoj postoji, čemu svjedoči i podatak da je prosječna stopa inflacije vina u prvih 10 mjeseci 2014. godine iznosila 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2013. godine. Kakva je vanjskotrgovinska bilanca? - Pokrivenost uvoza izvozom vina mjerenog u američkim dolarima u 2012. godini je iznosio gotovo 90 posto, dok je

Sektorsko povezivanje gospodarstvenika kao model razvoja bitno je zbog organskog rasta malih i srednjih subjekata taj pokazatelj u 2013. pao na oko 70 posto. Promatramo li izvoz u tonama, onda nam je vanjskotrgovinska bilanca još više u deficitu, što znači da Hrvatska ostvaruje znatno veću izvoznu cijenu u odnosu na uvoznu. Tako je u 2013. godini prosječna uvozna cijena po litri vina iznosila 1,6 USD, dok je istovremeno prosječna izvozna iznosila oko pet USD, što je tri puta više. Proizvodnja vina u Hrvatskoj se kreće oko 1,4 milijuna hektolitara godišnje,

dok prosječna potrošnja per capita iznosi oko 28 litara. Budući da je Hrvatska pokrenula kampanju prepoznatljivosti kao vinske destinacije, očekivanja su da će potrošnja i proizvodnja vina rasti i u budućnosti. Vino pripada dohodovno i cjenovno elastičnoj kategoriji proizvoda, pa bi se trebalo voditi računa o selektivnoj proizvodnji i ponudi vina.

kartu svijeta kao prepoznatljiv izvor raznolikih, visokokvalitetnih vina. Sam model podrazumijeva kompetitivno pozicioniranje Vina Croatia-Vina Mosaica koja će se isticati pred vinima Novog svijeta po svojoj povijesnoj baštini, pred vinima Starog svijeta po jednostavnosti, a pred ostalim novonastajućim izvorištima vina po pristupačnosti.

Što se napravilo u brendiranju vinske Hrvatske? - Najvrednijim smatram uspostavu i konsenzus u komunikaciji projekta Zajedno - Vina Croatia-Vina Mosaica, koja je zajednička brend priča Udruženja vinara pri HGK-u, a koja je usmjerena na izbor i razvoj vina, regionalnu usredotočenost i prioritete te brendiranje i promociju s temeljnim ciljem da stavi Hrvatsku na vinsku

Kako je riješen odnos velikih i malih obiteljskih vinara? - Veliki i mali vinari, ako žele uspjeh, moraju imati zajednički nazivnik ‘Vina Croatia’, sa svim svojim zajedničkim destinacijskim elementima. Mali proizvođači sa svojim posebnostima i kvalitetom, veliki s dostupnim količinama i postojanom kvalitetom i različitim fokus-nišama te različitim pristupima na svjetskom

tržištu vina, potkrepljuju činjenicu da i veliki i mali vinari mogu biti pod istom kapom. Osim samih proizvođača i sinergijskog efekta među njima, udruženje treba okupljati i komunicirati s drugim asocijacijama kao što su društvo enologa, sommelier klubovi, izdavači i slično. Zašto smatrate do je nužno sektorsko povezivanje gospodarstvenika u razne oblike asocijacija? - Gospodarski subjekti svrstani u istu djelatnost ili u više komparativnih djelatnosti imaju potrebu za prilagođivanjem globalnom tržištu. Stoga projektiraju i postavljaju takvu organizacijsku strukturu koja im omogućuje razvoj, tržišno-marketinške aktivnosti u jednoj regiji ili u više usko povezanih regija. Tim se konceptom gospodarski

subjekti brzo razvijaju, primjenjuju suvremene metode rada i pod suvremenim menadžmentom crpe maksimum iz tržišnog okružja, a ekonomija regije dobiva konkurentske prednosti u odnosu na druge. Sektorsko povezivanje gospodarstvenika kao model razvoja bitno je zbog organskog rasta malih i srednjih gospodarskih subjekata, bržeg izlaska na tržište, ali i složenosti poslovanja koja je svakim danom sve veća. Ni jedan mali niti srednji gospodarski subjekt ne posjeduju ukupno potrebno iskustvo i stručnost, niti imaju takve mogućnosti snižavanja troškova, istraživanja i razvoja, kao i olakšavanja pristupa globalnom tržištu i povećavanja stope inovacije. A što s onima koji nisu skloni svoju tržišnu nišu dijeliti s drugima? - Odgovor je vrlo jednostavan. Konkurencija se potpuno restrukturira i transformira i stoga će njihova konkurentnost biti usporena, a time i njihov razvoj, jer će izostati najvažniji elementi koji su sadržani u sektorskom povezivanju, a to su: smanjenje transakcijskih troškova, specijalizacija kao međusobno korištenje fleksibilnosti i specijalnosti i - možda ono najvažnije - uporaba zajedničke infrastrukture i međusobna razmjena znanja. Krajnja posljedica bit će izostajanje generiranja ekonomske dodane vrijednosti, a što je temeljna svrha povezivanja.

AKTUALNO

( 26.000 kn

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

cijena studija koji traje dva semestra

( 40 postdiplomanata moći će se upisati u prvu godinu studija

Novi studij zagrebačkog sveučilišta

Priprema i provedba EU projekata od jeseni kao poslijediplomski studij Zagrebačko sveučilište pokreće specijalistički studij koji će osposobiti postdiplomante u pripremi i provedbi EU projekata, a provodit će se na Pravnom, Ekonomskom, Građevinskom i Agronomskom fakultetu te na Institutu za razvoj i međunarodne odnose

veučilište u Zagrebu pokrenut će od ove jeseni interdisciplinarni poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij Priprema i provedba EU projekata. Studij će se izvoditi na Pravnom, Ekonomskom, Građevinskom i Agronomskom fakultetu te na Institutu za razvoj i međunarodne odnose. Kako kaže prorektor za inovacije i transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta Miljenko Šimpraga, osnivanjem ovog studija Sveučilište kreće prema svom cilju stavljanja znanja u službu gospodarstva. “Svjesni smo činjenice da se Hrvatska ne može razvijati i izaći iz krize ako se svi

potencijali koje imamo ne uključe u ostvarenje tog cilja. Hrvatskoj treba pomoć hrvatskih sveučilišta. Samo sveučilište Stanford svake godine stvara stotinjak start-upa i spin-offa i od 1930. godine do sada, zahvaljujući svom radu

Ispred nas je ogroman posao povlačenja velikog iznosa novca, naglasio je ministar Grčić i usmjerenosti na tržište, omogućilo je kreiranje više od 40.000 tvrtki. U njima je otvoreno više od 5,5 milijuna radnih mjesta i ostvareno je više od

5700 milijardi američkih dolara vrijednosti. Ovim studijem omogućit ćemo iskorištavanje potencijala koji za naše gospodarstvo daju Europska unija,

ali i ministarstva Vlade”, zaključuje Šimpraga. Kroz novu financijsku perspektivu želja nam je razviti kapacitete na svim razinama, ista-

knuo je na predstavljanju studija potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić. “Ispred nas je ogroman posao povlačenja velikog iznosa novca. Još nismo svjesni činjenice da ćemo godišnje dobivati novca jednako toliko koliko smo dobivali u sedam godina prethodnog financijskog razdoblja. To je potencijal kojim možemo ostvariti 20 posto rasta bruto domaćeg proizvoda do 2020. godine. Upravo ta činjenica je najveća posljedica našeg ulaska u Europsku uniju, uz integraciju u europsko tržište i veće mogućnosti izravnih stranih investicija”, naglasio je Grčić.

Studij je namijenjen zaposlenicima iz gospodarstva, tijela državne i lokalne uprave, javnih poduzeća ali i organizacija civilnog društva, a svakako će biti zainteresirani i konzultanti i nezaposlene visokoobrazovane osobe. Cijena studija koji traje dva semestra, odnosno godinu dana je 26.000 kuna, a Sveučilište će vrlo skoro raspisati natječaj za upis. Završetkom studija postdiplomanti će dobiti 60 ECTS bodova i akademski naziv sveučilišni specijalist za EU projekte. U prvu godinu studija moći će se upisati 40 postdiplomanata koji će od rujna predavanja pohađati u Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta. (K.S.)

Radionica za obrazovanje branitelja

Kako od vojnika napraviti poduzetnika Nakon prvog ciklusa projekta za branitelje Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća, Plavi ured, odjel Razvojne agencije Zagreb, proveo je i drugi ciklus za 2015. godinu. Ubrzo nakon otvaranja Plavog ureda u njemu je održana info radionica na kojoj je predstavljen cjelogodišnji program koji uključuje sedam koraka. Inicijative za ovaj projekt došle su iz različitih izvora, kaže Tamara Didak, voditeljica Plavog ureda. “Hrvatski zavod za zapošljavanje je već radio s braniteljima na nji-

hovom osposobljavanju za poduzetništvo, a slične aktivnosti je imao i Gradski ured za branitelje Grada Zagreba, kao i Gradski ured za gospodarstvo i Razvojna agencija. Sve te kapacitete smo objedinili, stvorili zajednički projekt i posebno za branitelje ponudili sve faze obrazovanja za poduzetništvo”, ističe Tamara Didak. Nakon info radionice za branitelje je tako organizirana Start-up akademija o osnovama poduzetništva. Plavi ured kroz evaluacije projektnih ideja, specijalističke seminare i individualno savjetovanje

vodi branitelje prema pokretanju i uspješnom vođenju vlastitog poduzeća. Najuspješniji od njih imaju priliku javno prezentirati svoje poduzeće. Kako ističu u Plavom uredu ovim se projektom jača poduzetnički duh, samopouzdanje i kreativnost kod branitelja čija je stopa nezaposlenosti vrlo visoka. Branitelji imaju velike šanse u poduzetničkom svijetu, kažu uspješni poduzetnici. Iskustva jedne zemlje koja ima značajnu braniteljsku populaciju, Izraela, pokazuju kako bivši vojnici zapravo imaju velike prednosti pri po-

kretanju vlastita posla, naglašava jedna od predavačica u okviru ovog projekta i poslovna savjetnica iz tvrtke Zaokret Kristina Ercegović. “Izrael je start-up nacija. Za razliku od trenutnog stanja u Hrvatskoj, ono što svi žitelji te zemlje

imaju je vojni rok. Muškarci služe vojsku tri godine, a žene dvije, i to je upravo jedna od činjenica koje snažno utječu na njihovu poduzetničku kulturu. Upravo zato smatram da je važno reći braniteljima da imaju prednost pri ulasku u poslovne vode

jer, osim što su već naučili nešto o organizaciji rada, koja se obvezno uči u vojsci, istovremeno je sve ono najgore što im se u životu dogodilo iza njih, a ono što nas sve čeka u poduzetništvu je puno jednostavnije od onoga što su branitelji već prošli”, ističe Kristina Ercegović. Ovaj ciklus obrazovanja uključit će čak 100 nezaposlenih hrvatskih branitelja i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja. Također, svrha projekta je da se nakon godinu dana osposobi što veći broj branitelja za uspješno pokretanje vlastitog poduzeća. (K.S.)

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

“ Uvođenje ispita o cijeloj zemlji omogućit će polaganje ispita za turističke vodiče po Hrvatskoj i osobama iz drugih zemalja EU-a.“ Darko Lorencin, ministar turizma

I poduzeća će moći imati zimmer frei Privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju objekta, omogućit će se pružanje usluga u domaćinstvu, i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena maturalnih i drugih zabava i sličnih priredbi. Posluživanje pića omogućit će se i klubovima umirovljenika, galerijama, kao i vatrogasnim udrugama na njihovim proslavama, prema sličnim pravilima koja vrijede u Austriji i Njemačkoj.

vi ugostitelji će ubuduće moći iznajmljivati apartmane i sobe i u prostorima stambene namjene. Do sada su to u stanovima i kućama mogle samo fizičke osobe-iznajmljivači. Prema Konačnom prijedlogu zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, tablu “zimmer frei” moći će istaknuti i sve pravne osobe koje se bave ugostiteljstvom, neovisno o organizacijskom obliku. Apartmani za iznajmljivanje mogu biti u poslovnim prostorima, ali i u obiteljskim kućama i višestambenim zgradama. Lakša prilagodba radnog vremena Privatnim iznajmljivačima koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju objekta, omogućit će se pružanje usluga u domaćinstvu, i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta na kojem je zgrada izgrađena. To je zato što veliki dio građana nije u mogućnosti ishoditi takav dokaz, s obzirom na stanje u zemljišnim knjigama, osobito na otocima. Prema riječima ministra turizma Darka Lorencina novi zakon dat će veću ovlast lokalnoj samoupravi za produžavanje, ali i skraćivanje radnog vremena restorana, barova i drugih ugostiteljskih objekata. Vlada time nastoji omogućiti lakšu prilagodbu radnog vremena zahtjevima po-

duzetnika-ugostitelja, ali i stanovnika lokalnih zajednica. Do sad su mjesne vlasti mogle samo djelomično utjecati na ta pitanja. Prema sadašnjim propisima, gradska vijeća mogla su jedino produžiti do dva sata radno vrijeme ugostiteljskih objekata koji po zakonu mogu raditi od 6 do 24 sata. Sada će predstavnička tijela moći po svojoj procjeni dopuštati produženje radnog vremena svih ugostiteljskih objekata ili samo nekih vrsta. Moći će, primjerice, u određenim dijelovima grada ili općine odrediti drukčije radno vrijeme od onoga koje vrijedi u ostalim dijelovima. Isto tako će moći odrediti i raniji završetak rada (najviše do dva sata) i za one koji rade po općem pravilu od

6 do 24 sata. Ponegdje se događalo se da su se stanovnici, ali i turisti, žalili na buku iz objekata koji su poslovali u okviru dopuštenog radnog vreme-

Lokalna samouprava dobiva veće ovlasti za određivanje radnog vremena ugostiteljskih objekata na, dok je s druge strane bilo pritužbi na prerano zatvaranje pojedinih objekata, što je odbijalo turiste željne zabave. Lokalne vlasti moći će udovoljiti i zahtjevima za izvanrednim određivanjem radnog vremena, primjerice, za doček Nove godine, za organiziranje

Ekonomski institut Zagreb

Prognoze upućuju na stagnaciju

Sjednica hrvatske vlade

Igor Vukić vukic@privredni.hr

Precizno o pustolovnom turizmu Prihvaćen je i srodan Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu. Uz ostalo, postojeći zakon dopunjava se odredbama o uslugama iznajmljivanja vozila (rent-a-car) i uslugama turističkog ronjenja. Precizirane su odredbe o organiziranju putovanja na koje vode vjerske zajednice te o turističkim uslugama aktivnog i pustolovnog turizma. Sudjelovanje u pustolovnim programima često je puta povezano s rizicima i opasnostima pa je potrebno propisati jasnije obveze organizatora radi sigurnosti turista, naglašavaju u Ministarstvu turizma. Prema prijedlogu, turističke agencije moći će početi raditi čim se osnuju i prijave početak rada (do sada su morali čekati administrativno rješenje), a turistički vodiči polagat će znanje o cijeloj Hrvatskoj (do sada su odgovarali na pitanja o pokrajinama i gradovima u kojima su radili). Uvođenje ispita o cijeloj zemlji omogućit će polaganje ispita za turističke vodiče po Hrvatskoj i osobama iz drugih zemalja Europske unije, rekao je ministar Lorencin.

Najnovije prognoze Ekonomskog instituta Zagreb objavljene u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly upućuju na stagnaciju gospodarstva u 2015. i 2016. godini. Iako BDP minimalno raste, tako niske stope rasta BDP-a, posebice kad se ponavljaju dulje razdoblje, klasificiraju se kao ekonomska stagnacija. U odnosu na prognozu iz ožujka, procjena rasta BDP-a za 2015. revidirana je i sada iznosi 0,4 posto. Procjena rasta BDP-a za 2016. također je nešto povoljnija nego ranije i iznosi 0,9 posto. Osnovni razlog promjene prognoza nalazi se u reviziji BDPa za 2013. i 2014., prema kojoj su investicije i uvoz počeli rasti, a i izvoz je rastao brže od ranije procjene. U skladu s time, EIZ promijenio je i prognoze za te tri sastavnice BDP-a. Zbog naznaka oporavka na tržištu rada ove se godine očekuje po-

zitivan doprinos osobne potrošnje, od 0,1 posto u odnosu na 2014. U 2016. očekuje se njen nastavak rasta, ali skromnih 0,3 posto. Prognoza pada investicija od -1,5 posto u 2015. značajno je promijenjena te sada EIZ predviđa rast investicija od 0,5 posto, ponajviše zbog ubrzanog povećanja uvoza kapitalne opreme te pozitivnih naznaka u sektoru građevine. Iduće godine moguć je daljnji oporavak investicija, rast od 2,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz uvjet oporavka investicija u privatnom sektoru, ostvarivanja nekih od najavljenih investicijskih projekata te poboljšane apsorpcije fondova EU-a. (B.O.)

Na snazi novi pravilnik

Nove definicije prodavaonica

U Narodnim novinama objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo koji je stupio na snagu u travnju. Uvedene su nove definicije diskontne prodavaonice, robne kuće i prodaje putem automata. Tako se, primjerice, uz pojam trgovačkog centra kao oblika trgovine na malo uvodi i maloprodajni centar, koji je sada definiran kao prodajno mjesto planski građeno na većem prostoru namijenjeno trgovini na

malo i drugim uslužnim djelatnostima bez jedinstvene uprave i s parkiralištem za osobne automobile kupaca. Među izmjenama ističe se obveza vođenja evidencije za statističko praćenje i bazu podataka - koje vode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba. Također, proširen je pojam oblika prodaje na daljinu. Tako se sada takvom prodajom, osim prodaje putem interneta, kataloga, telefona i televizije, smatra i prodaja putem adresiranog i neadresiranog tiskanog materijala, univerzalnih pisama i dopisnica, tiskanih promidžbenih poruka s narudžbenicom, radija, videofona, videoteksta te telefaksa. (B.O.)

10 PREDSTAVLJAMO

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 7 djelatnika

( 350 m

površina novog vinskog podruma

zapošljava obrt Botanik element

OPG Škaulj, Nadin

BOTANIK ELEMENT, ZAGREB

Iz Nadina do europarlamentaraca

Kad beton priča zelenu priču Škaulj je kupio pet hektara zemlje i tu namjerava posaditi novi vinograd u kojem bi svoje mjesto našle i domaće autohtone sorte - crljenak, plavina i pošip

ime Škaulj, vlasnik OPG-a Škaulj čija je osnovna djelatnost proizvodnja vina, prvi je sa zadarskog područja uspio proizvesti vrhunsko vino. Osim vina, proizvodi i maslinovo ulje za sebe i svoje goste koje prima uz prethodnu najavu. Na imanju Škaulj uzgaja voće i povrće, domaće purice, kokoši i janjad. U OPG-u Škaulj, uz Šimu radi i troje članova njegove obitelji, a zapošljava i nekoliko sezonaca u vrijeme berbe i obrade vinograda. “Za sada nemamo problema sa sezoncima, ali već vidim da bi u budućnosti to mogao biti problem. Sve manje ljudi s ovog područja želi raditi u polju”, ističe Škaulj. Pored obiteljske kuće izgrađen je novi vinski podrum površine oko 350 metara četvornih, u kojem odležava oko 150.000 litara vina. Škaulj ima dosta planova za širenje pa je prošle godine kupio pet hektara zemlje na kojoj namjerava posaditi novi vinograd u kojem bi, uz već dokazane svjetske sorte kao merlot i ca-

bernet sauvignon, svoje mjesto našle i domaće autohtone sorte - crljenak, plavina i pošip. Za ovaj projekt Škaulj očekuje i potporu iz fondova Europske unije.

Zahvaljujući vinskom turizmu, zadarsko zaleđe i područje oko Nadina postaje i turističko odredište “Svjetske sorte cabernet sauvignon i merlot na ovom području daju izvrsne rezultate. Usudio bih se reći da su čak i bolji nego u svojoj domovini na području Bordeauxa”, naglašava on. Vina s eko oznakom Škauljevo se vino kao službeno toči u Europarlamentu, a prvi je zadarski vinar koji je dobio i medalju na Decanteru. Iako je dobio srebrnu medalju te 2012., to je bilo najbolje ocijenjeno crveno vino među 15.200 uzoraka. Njegovo desertno crno vino merlot nagra-

đeno je 2013. brončanom medaljom. Sva Škauljeva vina nose eko oznaku, a u svojoj ponudi ima merlot, syrah, cabernet sauvignon cuvee, maraštinu te desertno crno vino koje je također nagrađeno na Decanteru. Zadarsko zaleđe i područje oko Nadina postaje i turističko odredište, ponajprije zahvaljujući vinskom turizmu. “Još moramo dosta raditi kako bi to postao ozbiljan posao. Potrebno je još truda kako bi nas agencije uvrstile u svoje programe, a na području Nadina uočen je veliki nedostatak smještajnih kapaciteta. Sve je više turista koji bi odmorišno-kupališni turizam zamijenili za odmor u kojem dominiraju drugačiji sadržaji. Zato su nam nužni smještajni kapaciteti u zadarskom zaleđu”, ističe Šime Škaulj. Škaulj je otkrio da i on namjerava podići kameni objekt sa smještajnim kapacitetima za koji je gotova projektna dokumentacija. Objekt bi imao i dodatne sadržaje uključujući bazen i wellness. (J.V.)

Vaze poslagane u zid popunjavaju se zemljom što stvara bolja statička svojstva zida. U šupljine se posadi zelenilo i ukrasno bilje i eto čvrste, a zelene ograde

rzo i povoljno - i oku ugodno, tako bi se u samo tri riječi mogli opisati proizvodi koji nastaju u obrtu Botanik element čija je osnovna djelatnost proizvodnja betonske galanterije, odnosno betonskih montažnih zidova za škarpe i ograde. U obrtu koji zapošljava sedam djelatnika najzanimljiviji je proizvod betonska cvjetna vaza, koja može stajati samostalno u vrtu, parku ili dvorištu ili pak može služiti kao zid odnosno podzida. Cvjetne vaze montiraju se tako da se prvi red postavi na temelj od suhog betona, slažu se jedna na drugu s tim da se svaki red uvuče prema kosini te se dobiva nagib zida. Vaze poslagane u zid popunjavaju se zemljom te tako, povećanjem mase šupljih elemenata, dobivamo bolja statička svojstva zida. U šupljine se može posaditi zelenilo i ukrasno bilje koje će takvom zidu dati prirodniji izgled. “Na ideju smo došli jer na području Zagreba nije postojalo ništa slično. Prvi kalup smo na-

pravili isključivo za svoje potrebe, radilo se ručno i nije bila planirana proizvodnja za prodaju. Ljudi su pokazivali velik interes za taj prvi zid i tako je nastala ideja o proizvodnji, a ubrzo smo kupili i stroj za proizvodnju. Danas proizvodimo četiri vrste montažnog zida, montažne stepenice, obložni kamen, betonske kape za zidove i druge betonske elemente”, istaknuo je Luka Pašalić iz obrta Botanik element, koji dodaje kako se u zadnje vrijeme pojavila i konkurencija, ali da se oni svojim cijenama trude biti najpristupačniji kupcima. Ograda od lomljenog betona Među kupcima veoma popularna je i ograda od lomljenih betonskih elemenata koja se sastoji od osnovnog elementa koji se zida jedan na drugi i povezuje cementnim mortom, a kao završetak zida ili stupa postavljaju se odgovarajuće kape. “Do prije nekoliko godina sav posao smo dobivali na preporuku ljudi kod kojih smo pri-

je toga radili, uglavnom je bilo riječi o većim poslovima. Prateći trendove pokrenuli smo web stranicu koju kupci i svi ostali zainteresirani hva-

Na ideju smo došli jer na području Zagreba nije postojalo ništa slično, kaže Luka Pašalić le zbog dizajna i preglednosti. Sada radimo i manje poslove. Ove godine smo sudjelovali na Floraartu te imamo u planu sudjelovati na svim budućim izložbama vezanim za uređenje vrta i okućnice”, kaže Pašalić te dodaje kako oni kupcima nude i uslugu ugradnje svih svojih proizvodnih elemenata. “U bliskoj budućnosti planiramo pokretanje proizvodnje betonskih opločnika, koji bi također bili cijenom i kvalitetom povoljniji od istih proizvoda drugih proizvođača”, zaključuje Pašalić. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

“ Počela sam istraživati za što je sve lavanda dobra i ustanovila najvažnije: uklanja nervozu,

depresiju i nesanicu, pospješuje koncentraciju kod mentalnih napora. Proizvode s lavandom učinila sam interesantnim za okusne pupoljke.“ Iva Čulumović, Intellectus Capitalis

Ivy’s Sweet Lavander

Slatki proizvodi s okusom lavande

Opatijska poduzetnica stvorila je lokalni brend koji bi zahvaljujući entuzijazmu i inovativnosti mogao pronaći kupce i diljem svijeta. U posao proizvodnje eko hrane krenula je kako bi dokazala da se i u malim poslovnim poduhvatima može biti inovativan Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

lada opatijska poduzetnica Iva Čulumović magistrirala je na području upravljanja i mjerenja intelektualnog kapitala, a njena konzultantska tvrtka Intellectus Capitalis bavi se savjetovanjem o intelektualnom vlasništvu. Drži i predavanja i radionice za poduzetnike, a posebno za žene koje ulaze u poslovni svijet. No kako voli raditi i rukama i sama pokazati kako stvarati nove vrijed-

Za džem s lavandom veliki interes pokazuju trgovine domaćim delicijama, hosteli i restorani nosti, svojom drugom poduzetničkom aktivnošću materijalizirala je svoju ljubav prema lavandi i pripremi delicija od nje. “U to sam krenula i iz želje da pokažem da se mogu inovirati i jednostavni proizvodi poput džemova i time budem primjer svima koji misle da se u njihovoj domeni ne može ništa inovirati. Potrebno je samo upotrijebiti maštu, znanje i vještine, te se odvažiti i krenuti”, kaže Iva Čulumović. Sama za sebe kaže kako je uvijek poduzetnički razmišljala. “Kada sam išla u ekonomsku srednju školu,

u jednoj zadaći napisala sam kako bih željela otvoriti trgovinu rabljenih automobila i kako bi bilo dobro ukalkulirati staro za novo pri kupnji automobila - u vrijeme kada još toga nije ni bilo. Imala sam i druge slične ideje koje nisam provela u praksi, ali su mi bile vježba za daljnje inovativne ideje”, prisjeća se. Prošle godine otvorila je svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i na njemu krenula izrađivati proizvode pod brendom Ivy’s Sweet Lavander. Priroda kao inspiracija Ideje za proizvode dolaze joj na različite načine. “Priroda mi je svakodnevna inspiracija na način da u svoju i prehranu svojih najdražih unesem čim više domaćih eko namirnica, a čim manje prerađenih industrijskih. Prije

oko tri godine osmislila sam svoj prvi džem s lavandom - onaj od amule i lavande. Tada još nisam ni pomišljala da ću se tako zanijeti kreativnošću i zaljubiti se u lavandu i izradu džemova, torti i svega ostalog”, kaže Iva Čulumović. “Krivnju” za prve proizvode od lavande poduzetnica prebacuje na svoju nećakinju koja je studirala pravo i tražila od tete da napravi tortu s lavandom jer se od nje bolje i brže uči. “Počela sam istraživati za što je sve lavanda dobra i ustanovila najvažnije: uklanja nervozu, depresiju i nesanicu, uravnotežuje psihičko stanje i olakšava stresne situacije svojim smirujućim djelovanjem, pospješuje apetit, probavu, cirkulaciju i koncentraciju kod mentalnih napora. Proizvode koje sam osmislila s lavandom učinila sam interesantnim

za okusne pupoljke jer ta biljka daje zanimljvu notu okusu, a ne preuzima dominaciju u proizvodima nego se postupno osjećaju i voćni okusi i med”, naglašava Iva Čulumović. Prvi proizvodi imali su male količine šećera, a sada ima i liniju u kojoj je med jedino sladilo. Uskoro najavljuje i vlastiti med koji će proizvoditi pčele na lavandinoj paši. U svoje džemove osim lavande unijela je i zaboravljena a visokovrijedna voća kao što su amule i drenjine koje uzgaja na vlastitom OPG-u. U proizvodima su i jabuke, aronija, višnja, bazga, s istog gospodarstva. Okusi opatijskog kraja Svoje proizvode koristi i za proizvodnju maštovitih recepata za torte, ali i čokoladne praline, a priprema i nove proi-

zvode. “Iako sam tek na počecima ovog poslovnog pothvata, nadam se da će jednog dana LaValina džemovi, Anđeo Gabrijel praline i brend Ivy’s Sweet Lavander biti još nešto po čemu će se prepoznavati moj opatijski kraj”, ističe Iva Čulumović. Već ima niz vjernih kupaca, a kvalitetu proizvoda prepoznali su i preko granice. Fakultet za menadžment i turizam u Brežicama, sveučilišta u Mariboru, uvrstio je prošle godine neke od ovih delicija među desetak najboljih delicija s istarskog poluotoka, uz rame s tartufima, a ovaj poduzetnički pothvat bio je među 10 najkreativnijih u Hrvatskoj i nominiran je za “Kreativnu vjevericu”. Način izrade džemova je poslovna tajna, a proizvodnja je još uvijek relativno mala, no na mreži distribucije se radi, a postoji i veliki interes trgovina domaćim delicijama, hotela, hostela i restorana. Za sada je proizvode najlakše naći u Opatiji i njenoj okolici kao i preko interneta. “Društvene mreže su se pokazale korisnim marketinškim alatom za privlačenje potencijalnih kupaca i održavanje odnosa s njima. Iako najčešće sama promoviram svoje proizvode na sajmovima zdrave hrane i kao član udruga proizvođača, najbolja reklama su usta zadovoljnih kupaca. Oni koji probaju moje proizvode najčešće se vrate i ponovno ih traže”, zaključuje Iva Čulumović.

*vijesti Potpore operatorima Nakon 7. kruga natječaja HAKOM-a o dodjeli državne potpore za brzi razvoj širokopojasnih mreža na područjima od posebne državne skrbi, brdskoplaninskim područjima i na otocima, dodijeljeno je nešto više od devet milijuna kuna državne potpore Hrvatskom Telekomu i Vipnetu. Potpora će operatorima biti isplaćena nakon što se utvrdi jesu li ispunjeni svi uvjeti (brzi internet). Ciljani korisnici, njih 52, bile su škole, zdravstvene ustanove, javne ustanove i dobrovoljna vatrogasna društva u šest županija. Zlatne medalje za Citus Na međunarodnoj izložbi inovacija i novih tehnologija INPEX 2015, koja se već 30 godina održava u Pittsburghu, hrvatska tvrtka Citus osvojila je tri zlatne medalje za inovaciju (rješenja C@N eMotion i Body Recog – Fitness). Za vrijeme INPEX-a ostvareni su i mnogi poslovni kontakti, kako bi se što više komercijalizirale hrvatske inovacije. Među brojnim dogovorima ističu se oni s predstavnikom tvrtke iz Sultanata Oman te s tvrtkama iz SAD-a. Startup Camp 2015

U prostorijama Step Ri Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci od 2. do 6. rujna održava se Startup Camp 2015. Na Startup Campu uspješni američki i hrvatski poduzetnici i investitori pomažu polaznicima da unaprijede poslovne ideje kroz individualna savjetovanja i rad u grupama. Najbolji timovi osvajaju značajne nagrade, a sudjelovanje je besplatno. Startup Camp projekt realiziran je u suradnji s Veleposlanstvom SAD-a, Step Ri-jem i hrvatskom mrežom poslovnih anđela CRANE.

12 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 9,4 €/h

( oko 30 mil kn

Komentar HGK

Stjepan Radović, suvlasnik i direktor tvrtke Manas

iznosio ukupan trošak rada u Hrvatskoj lani

promet Manasa u 2014.

Ako se dokažem tržištu, možemo Trošak rada u hrvatskoj industriji ispod prosjeka EU-a Ipak, relativno je visoko porastao trošak rada u građevinarstvu, što je vjerojatno rezultat nešto povoljnijih rezultata u toj djelatnosti u prvom kvartalu Trošak rada u hrvatskom industrijskom sektoru rastao je 1,5 posto u prvom kvartalu ove godine, objavio je Eurostat. Riječ je o povoljnom kretanju jer je prosječni rast troška rada u Europskoj uniji u tom razdoblju bio veći, a iznosio je 2,6 posto. Nasuprot tome, relativno je visoko porastao trošak rada u građevinarstvu (za 3,8 posto), što je vjerojatno rezultat nešto povoljnijih rezultata u toj djelatnosti u prvom kvartalu ove godine, ocijenili su analitičari Hrvatske gospodarske komore. Uz građevinarstvo, viši rast troška rada od prosječno ostvarenog u EU bilježi se i u uslužnom sektoru u kojem je trošak rada povećan za 3,3 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. U Hrvatskoj je ukupni trošak rada u prvom ovogodišnjem kvartalu povećan za 2,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je trošak plaća porastao za 2,3 posto, koliko su porasli i ostali troškovi poslodavaca povezani s troškom rada. Sporiji rast ostvaren je zbog znatno manjeg ra-

sta troška u neposlovnim aktivnostima koje, među ostalim, obuhvaćaju javnu upravu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb te umjetnost, zabavu i rekreaciju. Ukupnim se rastom Hrvatska smjestila na 11. mjesto unutar Europske unije, ali treba imati na umu činjenicu da jedino podaci za Hrvatsku nisu kalendarski prilagođeni. Trend je relativno povoljan s obzirom na činjenicu da Hrvatska njime zadržava konkurentski položaj u odnosu na druge tranzicijske zemlje iz EU-a koje su zabilježile snažniji rast negoli je to slučaj s Hrvatskom. Ne poboljšavamo konkurentnost S druge strane, rast troška rada vrlo je blizak prosječnom rastu ostvarenom u EU, čime znatnije ne poboljšavamo svoju globalnu konkurentnost. A pri izostanku mogućnosti za tečajnu prilagodbu, za bolju konkurentnost nužna je provedba interne devalvacije, koja se znatnim dijelom oslanja na visinu troška rada, smatraju u HGK.

U prošloj je godini ukupan trošak rada u Hrvatskoj iznosio 9,4 eura po satu, pri čemu je unutar Europske unije sedam zemalja bilježilo niži trošak rada. Prema podacima Eurostata, trošak sata rada u EU28 porastao je u prvom kvartalu ove godine za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu su troškovi plaća porasli za 2,4 posto, dok

Za bolju konkurentnost nužna je provedba interne devalvacije, koja se znatnim dijelom oslanja na visinu troška rada, smatraju u HGK su istodobno ostali troškovi koji ulaze u trošak rada porasli za 2,6 posto. Najviši je rast troška rada zabilježen u Latviji (7,3 posto), Rumunjskoj (7,1 posto), Bugarskoj (6,9 posto), Litvi (5,9 posto) i Estoniji (5 posto), dok je istodobno razina troška rada smanjena jedino na Cipru (za 1,8 posto). (I.V.)

U idućim godinama namjeravamo investirati nekoliko milijuna eu naših ureda u europskim zemljama. Zadovoljni smo testnom faz Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka Manas jedna je od najvećih informatičkih tvrtki u Splitu. Ima podružnicu u Bostonu, a od prošlog ljeta vlasnica je i hotela Cornaro. Bostonska podružnica - Extension Engine - bavi se dizajnom, prodajom i product managementom te zapošljava 20 stručnjaka. Sudjelovala je u izradi aplikacije za najbolju svjetsku platformu za e-učenje, EdX.org čiji je suosnivač Sveučilište Harvard. Sa Stjepanom Radovićem, direktorom ove obiteljske tvrtke, razgovarali smo o poslovanju tog poduzeća, njegovom pozicioniranju na tržištu i planovima za budućnost. Radović je govorio i o perspektivi hotelskog posla te povezivanju tih dviju djelatnosti. Kako posluje Manas? - Manas zapošljava 140 programera, a s hotelom Cornaro i našom bostonskom podružnicom imamo oko 200 zaposlenih. Radimo specifične proi-

zvode za američko tržište, a u zadnje vrijeme razvijamo aplikacije za hotelijere. Manas je prošle godine imao promet od oko 30 milijuna kuna. Specijalizirali smo se i radimo za najbolje institucije u SAD-u. Iduće godine namjeravamo organizirati online EdX konferenciju u Splitu. To je možda prava prigoda da se i hrvatske institucije uključe u rad konferencije. Koliko prosječno godina imaju vaši programeri? - Prosjek im je oko 30 godina, s time da imamo neke koji su tek došli sa studija, a imamo i programere koji su od samog početka s nama. U što kanite investirati? - Zaposlili smo nekoliko ljudi u prodaji jer u idućim godinama namjeravamo investirati nekoliko milijuna eura kako bismo se raširili po cijeloj regiji. U drugoj fazi namjeravamo investirati 10 milijuna eura što uključuje otvaranje naših ureda u europskim zemljama. Zadovoljni smo testnom fazom naših IT proizvoda

Za poznata svjetska sveučilišta razvili smo platformu preko koje njihovi studenti polažu dijelove ispita za hotelijere i mogu reći da to tržište nije malo. Ne vidim razloga da, ako se dokažemo na hrvatskom

Započeli s radom još 2000. godine Kada ste počeli s radom? - Manas je započeo s radom 2000. godine, a njegovi zaposlenici su tada radili consulting software za jednu američku tvrtku. Tvrtka je u početku zapošljavala pet radnika. Uz uspješno realizirane proizvode po narudžbi inozemnih kupaca, kao što su baze podataka i mobilne aplikacije, tvrtka Manas ima i niz vlastitih projekata prepoznatih na globalnom tržištu. Manas nudi cjelovita integrirana poslovna rješenja na području desktop, web i mobilnih aplikacija. Jedan je od pionira u razvoju mobilnih aplikacija, što je rezultiralo i najnovijim razvojem cjelovitih rješenja za hotele – hotelstouch.com.

INTERVJU 13

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 200 osoba ( 10 mil € zapošljava Manas

investirano u hotel Cornaro

( 10.000 l vina

godišnja proizvodnja Manasovih vinograda

mo na hrvatskom i na bilo kojem drugom

ura kako bismo se raširili po cijeloj regiji. U drugoj fazi namjeravamo investirati 10 milijuna eura što uključuje otvaranje zom naših IT proizvoda za hotelijere i mogu reći da to tržište nije malo prihoda te Attend i Tasks koji su usmjereni na poboljšanje performansi.

tržištu, to ne bismo mogli učiniti i na bilo kojem drugom. Mi radimo IT usluge s dodanom vrijednošću, odnosno nastojimo napraviti proizvode. Što mislite o najavi fonda rizičnog kapitala namijenjenog za financiranje start-upa? - Naravno da pozdravljamo sve takve projekte i u pravilu se uključujemo u svaku inicijativu za koju smatramo da je poticajna. Mi radimo možda na jedan drugačiji način. Naime, skloniji smo tomu da sami napravimo proizvod, pa tek onda potražimo izvore financiranja za širenje tržišta. Na koji način Manas surađuje s poznatim svjet-

skim sveučilištima i korporacijama? - Za poznata svjetska sveučilišta razvili smo platformu preko koje njihovi studenti polažu dijelove ispita. Za nekoliko svjetskih korporacija razvili smo sličnu platformu koja omogućava njihovim zaposlenicima edukaciju o proizvodima korporacije, što im drastično smanjuje troškove obuke. Riječ je o korisnom alatu koji menadžerima daje uvid i kontrolu o radu zaposlenika te njihovoj osposobljenosti. Kako ste povezali hotelijerstvo i programiranje? - U našem hotelu Cornaro organiziramo radionice za hotelijere i prezentiramo im naša rješenja za unapređenje poslova-

nja. Pokazujemo im kako su ta rješenja unaprijedila naše poslovanje. Upravo smo izradili i novu aplikaciju, odnosno set aplikacija za obuku hotelskog osoblja pogotovo novih radnika. Imamo i aplikaciju digitalne televizije koja omogućava hotelijerima da sami naprave digitalni kanal. Koja ste još rješenja razvili? - Tvrtka je razvila četiri Hotel’s Touch rješenja, koja su dizajnirana kako bi hotelijerima omogućila povećanje prihoda, smanjenje troškova te poboljšanje performansi, a njihovim gostima omogućila lakšu dostupnost usluge destinacije i samog hotela. To su Concierge i Screens koji su usmjereni na povećanje

Kako te aplikacije funkcioniraju? - Concierge je višejezična aplikacija dizajnirana za iOS i Android tablete, pametne telefone i smart televizore, koja gostima omogućuje izravne rezervacije hotelskih usluga poput posluge u sobi, termina u wellnessu, pospremanja sobe... Također, omogućava komunikaciju s recepcijom te uvid i naručivanje usluga destinacije. Screens omogućava prezentaciju ponude i sadržaja na ekranima, odnosno digitalno oglašavanje. Može se spojiti na bilo koji uređaj s HDMI ulazom, a prednost mu je ta što osjetno smanjuje troškove tiskanih materijala te omogućuje oglašavanje partnera hotela te usluga unutar destinacije. Kad je riječ o rješenjima usmjerenim na poboljšanje performansi, Attend služi za evidenciju radnog vremena, a Tasks za upravljanje zadacima. Prvo rješenje se odnosi na precizno praćenje radnog vremena zaposlenika, dok se pomoću Tasksa poboljšava učinkovitost zaposlenika kreiranjem liste zadataka. Kakvi su hrvatski IT stručnjaci? - Mi doista imamo solidne IT stručnjake, solidan obrazovni sustav te niz uspješnih tvrtki iz ovog sektora. Prednost naših programera je i činjenica da su oni odlični u komu-

nikaciji, što za neke druge ne možemo reći. Bitno je da programer razumije što klijent želi i da kaže svoje mišljenje o nekom rješenju na klijentu razumljiv način.

Izrađujemo cjelovita rješenja za hotelijere i svaka naša aplikacija pomaže vođenju hotela A u čemu je, prema vašem mišljenju, prednost vaših rješenja? - Morate znati da svaki proizvod ima trošak razvoja, trošak prodaje, ali i trošak obuke djelatnika. Prednost Manasovih proizvoda upravo je to što kada klijent nauči koristiti jedan naš proizvod, vrlo lako nauči koristiti i ostale, zbog sličnog korisničkog sučelja. To svakako smanjuje trošak obuke i naš klijent ostvaruje značajne uštede ako koristi više naših proizvoda. Mi izrađujemo cjelovita rješenja za hotelijere i svaka naša aplikacija pomaže vođenju hotela. Osim toga, one se nadograđuju jedna na drugu tako da menadžer može imati krvnu sliku hotela u svakom trenutku na svom mobitelu ili računalu. Ne znam da netko drugi kod nas nudi integralno rješenje. Također bih istaknuo korisničku podršku koju nudimo svojim korisnicima, koja im omogućava uvođenje i korištenje naših

rješenja a da istodobno ne pati njihovo poslovanje. Za ovu sezonu ste povećali kapacitete hotela Cornaro. Što ste dobili? - Hotel je dograđen i dobio je još 44 sobe tako da ih sada ima 78. Ukupno je u njega investirano 10 milijuna eura. Novi dio je dobio nove sadržaje poput welnessa, wine bara, praonicu, dva predsjednička apartmana, terasu s jacuzzijem i pogledom na grad te konferencijsku dvoranu. Proširili smo sve postojeće zajedničke prostorije te uredili restoran u kojem plasiramo i svoje vino. Proizvodimo 10.000 litara vina s naših vinograda smještenih u Dingaču pod našom robnom markom Nikolica. Kakva je bila prva godina rada hotela? - S obzirom na to da je otvoren tek u ljeto prošle godine, možemo reći da smo zadovoljni prvom, doduše, nepotpunom sezonom. Ostvarili smo dobru suradnju s agencijama koju ćemo još poboljšati. Kako gledate na rast obiteljskog smještaja u Splitu u odnosu na hotelski? - Ne gledam na to kao na nešto negativno jer smo se uvjerili kako ima izuzetno kvalitetnog obiteljskog smještaja. Znam sigurno da kvaliteta uvijek dođe do izražaja i da svatko, pa i vlasnici malih apartmana, moraju ulagati da bi bili konkurentni.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., Miramarska 22, Zagreb IZVJEŠTAJ O SVEOBUHVATNOJ DOBITI (RAČUN DOBITI I GUBITKA) ZA 2014. GODINU OPIS I. ZARAĐENE PREMIJE (PRIHODOVANE) Zaračunate bruto premije Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije Promjena bruto pričuva prijenosnih premija UKUPNO ZARAĐENE PREMIJE II. PRIHODI OD ULAGANJA Prihodi od ulaganja u zemljišta i građevinske objekte Prihodi od kamata Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja Neto pozitivne tečajne razlike Ostali prihodi od ulaganja UKUPNO PRIHODI OD ULAGANJA III. OSTALI PRIHODI Ostali prihodi UKUPNO OSTALI PRIHODI IV. IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE (NETO) Likvidirane štete Promjena pričuva za štete UKUPNO IZDACI ZA OSIGURANE SLUČAJEVE V. IZDACI ZA POVRATE PREMIJA (BONUSI I POPUSTI) Promjena pričuva za povrate premija ovisne o rezultatu Promjena pričuva za povrate premija neovisne o rezultatu UKUPNO IZDACI ZA POVRATE PREMIJA VI. POSLOVNI RASHODI (IZDACI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI) NETO Troškovi pribave Troškovi uprave (administrativni troškovi) UKUPNO POSLOVNI RASHODI VII. TROŠKOVI ULAGANJA Umanjenje vrijednosti ulaganja Neto negativne tečajne razlike Ostali troškovi ulaganja UKUPNO TROŠKOVI ULAGANJA VIII. OSTALI TROŠKOVI UKLJUČUJUĆI I VRIJEDNOSNA USKLAĐENJA Ostali troškovi i vrijednosna usklađenja UKUPNO DOBIT ILI GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA Tekući porezni trošak Odgođeni porezni trošak DOBIT ILI GUBITAK TEKUĆE GODINE OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT Ostala sveobuhvatna dobit UKUPNA SVEOUHVATNA DOBIT POZICIJA NEMATERIJALNA IMOVINA Ostala nematerijalna imovina Ukupno nematerijalna imovina MATERIJALNA IMOVINA Oprema Ostala materijalna imovina i zalihe Ukupno materijalna imovina ULAGANJA Ulaganja u zemljišta i građevinske objekte koji ne služe za provođenje djelatnosti Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima Ostala financijska ulaganja Ukupno ulaganja ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA Odgođena porezna imovina ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA POTRAŽIVANJA Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja Ostala potraživanja Ukupno potraživanja OSTALA IMOVINA Novac u banci i blagajni Ukupno ostala imovina PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Ragraničene kamate i najamnine Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Ukupno plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda UKUPNO AKTIVA KAPITAL I REZERVE Upisani kapital Revalorizacijske rezerve Rezerve Zadržana dobit/preneseni gubitak Dobit ili gubitak tekuće godine Ukupno kapital i rezerve TEHNIČKE PRIČUVE Prijenosne premije, bruto iznos Pričuva šteta, bruto iznos Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i popusti) Ukupno tehničke pričuve OSTALE PRIČUVE Pričuve za mirovine i slične obveze Ukupno ostale pričuve ODGOĐENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA Tekuća porezna obveza Ukupno odgođena i tekuća porezna obveza OSTALE OBVEZE Obveze iz neposrednih poslova osiguranja Ostale obveze Ukupno ostale obveze ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Ostalo odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja Ukupno odgođeno plaćanje troškova i prihod budućegrazdoblja UKUPNO PASIVA

IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA KAPITALA U 2014. GODINI OPIS 2014.

2013.

173.506.251 -2.050.842 -26.126.307 145.329.102

129.918.290 -1.070.990 -21.260.234 107.587.066

2.191.485 1.205.028 12.240 147.078 3.250 508 3.559.589

278.690 1.468.564 27.489 40.996 30.927 1.846.666

1.765.493 1.765.493

1.024.459 1.024.459

-85.160.323 -7.532.242 -92.692.565

-66.763.374 -4.578.168 -71.341.542

1.200.000 500.000 1.700.000

700.000 -1.200.000 -500.000

-11.207.758 -35.266.776 -46.474.534

-8.043.507 -32.488.776 -40.532.283

Stanje 1. siječnja 2013. godine Promjena računovodstvenih politika Ispravak pogreški prethodnog razdoblja Stanje 1. siječnja 2013. godine (prepravljeno) Raspored dobiti 2012. godine Pokriće gubitka Dobit ili gubitak tekuće godine Stanje 31. prosinca 2013. godine Raspored dobiti -pokriće gubitka 2013. godine Isplata dobiti Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine Stanje 31. prosinca 2014. godine

POZICIJA Novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Dobit prije poreza Amortizacija nekretnina i opreme Amortizacija nematerijalne imovine Umanjenje vrijednosti i dobici od svođenja na fer vrijednost Ostala usklađenja Novčani tijek prije promjene poslovne imovine i obveza Smanjenje/povećanje ulaganja raspoloživih za prodaju Smanjenje/povećanje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti Smanjenje depozita, zajmova i potraživanja Povećanje/smanjenje porezne imovine Povećanje/smanjenje potraživanja Smanjenje/povećanje ostale imovine Smanjenje/povećanje plaćenih troškova budućeg razdoblja Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva Smanjenje poreznih obveza Povećanje/smanjenje ostalih obveza Povećanje/ smanjenje odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja Povećanje/ smanjenje poslovne imovine i obveza Plaćeni porez na dobit Neto novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti Novčani tokovi iz investicijskih aktivnosti Prihodi od prodaje materijalne imovine Izdaci za nabavu materijalne imovine Izdaci za nabavu nematerijalne imovine Povećanje/smanjenje ulaganja u podružnice i pridružena društva Primici od ulaganja koja se drže do dospjeća Izdaci za ulaganja koja se drže do dospjeća Neto primici od investicijskih aktivnosti Novčani tokovi iz financijskih aktivnosti Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) Neto novčani tokovi iz financijskih aktivnosti ČISTI NOVČANI TIJEK UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 1. SIJEČNJA NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA DAN 31. PROSINCA SMANJENJE/POVEĆANJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

-9.991.056 -2.613.688 -2.613.688 -14.520.378

206.210 8.817.627

0 -11.723.689

2013.

2014.

597.870 597.870

369.707 369.707

394.693 9.702 404.395

772.578 27.661 800.239

7.251.546

5.340.360

4.164.000

67.281.068 78.696.614

53.675.890 63.180.250

1.773.891 1.773.891

2.796.689 2.796.689

103.036.530 1.796.565 104.833.095

68.576.624 3.691.825 72.268.449

1.393.735 1.393.735

1.674.034 1.674.034

613.516

5.195 3.478 8.673 141.098.041

613.516 188.313.116 44.363.000 206.210 5.351.410

2.796.689 -11.723.689

44.363.000

8.611.417 58.532.037

11.792.515 5.282.584 -11.723.689 49.714.410

91.588.246 19.000.078 2.300.000 112.888.324

65.461.939 11.467.836 4.000.000 80.929.775

4.383.372 4.383.372

3.383.372 3.383.372

1.016.109 1.016.109 6.328.365 4.378.402 10.706.767

2.726.991 3.673.623 6.400.614

786.507 786.507 188.313.116

669.870 669.870 141.098.041

Revalorizacijske rezerve 0

206.210 206.210

Zakonske rezerve 2.066.838

Statutarne rezerve

Ostale rezerve

2.901.476

4.900.522

Zadržana dobit/ preneseni gubitak 4.218.023

Dobit tekuće godine

UKUPNO

2.988.240

61.438.099

0 2.066.838 149.412 0 0 2.216.250 -476.023 0 0 1.740.227

0 2.901.476 709.707 0 0 3.611.183 0 0 0 3.611.183

4.900.522 1.064.561 0 0 5.965.083 -5.965.083

4.218.023 1.064.560 0 0 5.282.583 -5.282.583

0 2.988.240 -2.988.240

61.438.099 0

-11.723.689 -11.723.689 11.723.689

0 0

8.611.417 8.611.417

-11.723.689 49.714.410 0 0 8.817.627 58.532.037

IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU ZA 2014. GODINU - NEIZRAVNA METODA

-9.972.644 -18.412

-2.325.046 -2.325.046 10.862.039 -1.227.824 -1.022.798 8.611.417

Uplaćeni kapital redovne dionice 44.363.000 0 0 44.363.000 0 0 0 44.363.000 0 0 0 44.363.000

Član Uprave: Dean Klemente Maletić

2014.

2013.

10.862.039 452.667 142.715 -1.911.186 -2.043.477 7.502.758 -25.663.878 5.615.204 -3.245.717 1.022.798 -32.564.646 17.959 -604.843 31.958.550 1.016.109 5.306.153 116.637 -17.025.674 -4.185 -9.527.101

-14.520.378 771.901 254.908 3.946.098 3.736.809 -5.810.662 0 -680.522 13.400.000 -2.796.689 -17.488.065 308.459 -942 26.338.403

-74.782 -370.878 26.087.685 -16.398.473 9.243.552

-289.072 -259.563 5.981.000 6.644.120 -26.352.887 -14.276.402

0 0 -283.549 3.250 -280.299 1.674.034 1.393.735 -280.299

0 0 1.549.907 12.515 1.562.422 111.612 1.674.034 1.562.422

2.597.415 669.870 22.347.929 -710.958 15.826.309

MIŠLJENJE NEZAVISNOG OVLAŠTENOG AKTUARA O STANJU TEHNIČKIH PRIČUVA ZA Croatia zdravstveno osiguranje d.d. na dan 31.12.2014. godine Temeljem podataka dobivenih od Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. i za koje odgovara Uprava Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. utvrđeno je da je na dan 31.12.2014. godine Croatia zdravstveno osiguranje d.d. formiralo sljedeće pričuve:

1. Pričuve za prijenosne premije 2. Pričuve šteta 3. Pričuve za bonuse i popuste

Temeljem Pravilnika o detaljnom obliku i najmanjem opsegu te sadržaju revizorskog pregleda i revizorskog izvješća s obzirom na specifičnosti poslova osiguranja i reosiguranja (NN 119/09), te članka 154. stavak 2. a u svezi članka 151. stavak 2. Zakona o osiguranju (NN 151/05, 87/08, 82/09)) kao nezavisni ovlašteni aktuar dajem sljedeće mišljenje o stanju i obračunu tehničkih pričuva Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. Smatram da su tehničke pričuve Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. na dan 31.12.2014. obračunate korektno, u skladu s Pravilnikom o minimalnim standardima, načinu obračuna i mjerilima za izračun tehničkih pričuva osiguranja (NN 97/09, 135/09 i 150/09), načelima struke osiguranja i aktuarske struke, te potvrđujem pozitivna Mišljenja o obračunu tehničkih pričuva imenovanog ovlaštenog aktuara Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. Zagreb, veljača 2015. godine

Predsjednik Uprave: Damir Mihanović

Emil Ždralović, dipl.ing.mat. Ovlašteni aktuar

PricewaterhouseCoopers d.o.o. Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31 10000 Zagreb

IZVJEŠTAJ NEOVISNOG REVIZORA Dioničarima društva Croatia zdravstveno osiguranje d.d., Zagreb Predmet revizije Obavili smo reviziju priloženih financijskih izvještaja CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. (“Društvo”) koji obuhvaćaju izvještaj o financijskom položaju na dan 31. prosinca 2014. godine te izvještaje o sveobuhvatnoj dobiti, promjenama kapitala te novčanom tijeku za godinu tada završenu, te bilješke koje se sastoje od sažetka značajnih računovodstvenih politika i ostalih objašnjavajućih informacija. Odgovornost Uprave za financijske izvještaje Uprava je odgovorna za sastavljanje i objektivan prikaz ovih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji i za one interne kontrole za koje Uprava odredi da su potrebne za omogućavanje sastavljanja financijskih izvještaja koji su bez značajnog pogrešnog prikazivanja, uslijed prijevare ili pogreške. Odgovornost revizora Naša je odgovornost izraziti mišljenje o ovim financijskim izvještajima na osnovu naše revizije. Reviziju smo obavili sukladno Međunarodnim revizijskim standardima koji nalažu pridržavanje etičkih pravila, te planiranje i provođenje revizije kako bi se s razumnom mjerom sigurnosti utvrdilo da su financijski izvještaji bez materijalno značajnih grešaka. Revizija uključuje provođenje procedura u svrhu pribavljanja revizijskih dokaza o iznosima i objavama u financijskim izvještajima. Odabir procedura ovisi o prosudbi revizora, uključujući i procjenu rizika materijalno značajnih grešaka u financijskim izvještajima, koje mogu nastati kao posljedica prijevare ili pogreške. U procjenjivanju tih rizika, revizor razmatra interne kontrole relevantne za subjektovo sastavljanje i objektivan prikaz financijskih izvještaja u svrhu provođenja revizijskih procedura u skladu s postojećim okolnostima, a ne u svrhu izražavanja mišljenja o učinkovitosti internih kontrola poslovnog subjekta. Revizija isto tako uključuje ocjenu primjerenosti računovodstvenih politika, razumnost računovodstvenih procjena koje je definirala uprava, kao i ocjenu cjelokupnog prikaza financijskih izvještaja.

Uvjereni smo da su nam pribavljeni revizijski dokazi dostatni i čine odgovarajuću osnovu u svrhu izražavanja našeg mišljenja. Mišljenje Prema našem mišljenju, financijski izvještaji fer prezentiraju, u svim značajnim odrednicama, financijski položaj Društva na dan 31. prosinca 2014. godine, rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji. Ostali zakonski i regulatorni zahtjevi Na temelju Pravilnika o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (Narodne novine 132/10 i 39/12, dalje u tekstu “Pravilnik”) Uprava Društva izradila je obrasce koji su prikazani na stranicama 81 do 84, pod naslovima “Dodatne bilješke na zahtjev regulatora”. Za pripremu ovih bilješki odgovorna je Uprava Društva, a isti ne predstavljaju sastavni dio ovih financijskih izvještaja, ali sadržavaju informacije koje su propisane Pravilnikom. Financijske informacije u dodatnim bilješkama se temelje na financijskim izvještajima Društva koja su pripremljena u skladu sa Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su usvojeni u Europskoj uniji prikazanim na stranicama od 30 do 80, te su prilagođena sukladno Pravilniku. Izvješće o ostalim zakonskim i regulatornim zahtjevima Pročitali smo priloženo Godišnje izvješće Društva za godinu koja je završila 31. prosinca 2014. godine na stranicama od 3 do 26. Potvrdili smo da su podaci, sadržani u Godišnjem izvješću koji opisuju informacije također prikazane i u financijskim izvještajima, u svim značajnim odrednicama, u skladu s financijskim izvještajima.

AKTUALNO 15

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 10 mlrd kn

godišnji prihod na tržištu lijekova

( više od 300 tvrtki

registrirano u Hrvatskoj u ovoj djelatnosti

Veledrogerije i ljekarne

Lijekovima nije mjesto na policama trgovina Trendovi koji dolaze iz Europe sigurno će zahvatiti i Hrvatsku, samo je pitanje u kojem obujmu, upozorava Tomislava Ravlić iz HGK. Lijek mora ostati pod nadzorom ljekarnika, a ne na policama trgovina kao što je uobičajeno u većini europskih zemalja, upozorava i Dario Petek Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

koju pružaju svojim korisnicima na razinu koje se ne bi postidjela ni jedna članica EU-a. Neki dijelovi, kao što je primjerice e-recept, napredna su iznimka i daleko ispred ostalih zemalja, ističe Petek te napominje kako se ulaskom Hrvatske u EU ljekarnama promijenilo malo toga “jer smo i prije bili usklađeni s propisima EU-a te najboljom ljekarničkom praksom”.

ržište lijekova i medicinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj je jedno od većih iz perspektive gospodarskih djelatnosti jer je riječ o tvrtkama koje godišnje uprihođuju više od 10 milijardi kuna. U Hrvatskoj je registrirano više od 300 tvrtki u ovoj djelatnosti, no može se reći da glavnu riječ vode četiri ključna igrača: Medika, kao najveća i jedina veledrogerija u domaćem vlasništvu, a za vrat joj pušu konkurenti

Prema evidenciji Hrvatske ljekarničke komore, u Hrvatskoj ima 1160 ljekarni što je iznad europskog prosjeka Phoenix Farmacija, Medical Intertrade i Oktal Pharma. Lani je Medika od prodaje uprihodovala 2,27 milijardi kuna, uz neto dobit od 61,3 milijuna kuna. “Danas govorimo o svakodnevnim promjenama koje hrvatske ljekarne prolaze kroz različite reorganizacije, promjene vlasničke strukture, kad se traže najbolji modeli ustroja te se uvode europski standardi u distribuciju lijekova”, kaže pomoćnica direktora Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić te dodaje da će trendovi koji dolaze

iz Europe u smislu širenja ljekarničkog posla ili prodaje bezreceptnih proizvoda u maloprodajnim lancima sigurno zahvatiti i Hrvatsku, no samo je pitanje u kojem obliku i obujmu. Upravo je prodaja bezreceptnih lijekova izvan sustava ljekarni uzburkala odnose u farmaceutskom svijetu. Ljekarnici nisu prodavači Ljekarnici smatraju kako ljekarne nikad nisu bile niti će biti samo trgovine lijekovima, već je riječ o javno dostupnim zdravstvenim jedinicama za sigurnu opskrbu lijekovima, ali i za prevenciju zdravlja, edukaciju o lijekovima i zdravom načinu života. “Petogodišnji studij FBF-a te stalna stručna edukaciju pod nadzorom Hrvatske ljekarničke komore ljekarnika ne čine

prodavačem već stručnim zdravstvenim radnikom educiranim za izdavanje i savjetovanje o lijekovima”, napominje predsjednik HUP-Udruge ljekarnika Dario Petek, ističući kako je ljekarničko tržište u Hrvatskoj jedno od najkonkurentnijih i najorganiziranijih dijelova zdravstvenog sustava. Kad je riječ o stavljanju lijekova u prodaju na police trgovačkih lanaca, Petek podsjeća da postoje propisi koji definiraju kako se otvaraju i vode ljekarne te specijalizirane trgovine za prodaju lijekova i ortopedskih pomagala na malo. “Lijek mora ostati pod nadzorom ljekarnika, a ne na policama trgovina. Takva praksa uobičajena je u većini europskih zemalja poput Njemačke, Francuske, Austrije, Belgije”, kaže Petek.

Prema evidenciji Hrvatske ljekarničke komore, u Hrvatskoj je 1160 ljekarni, odnosno oko 26 ljekarni na 100.000 stanovnika, što je iznad europskog prosjeka. U Hrvatskoj tako jedna ljekarna dolazi na 3700 stanovnika, dok je EU prosjek 4500 stanovnika. Nije jednostavno ni otvoriti novu ljekarnu jer udaljenost između dvije mora biti najmanje 200 metara u mjestima sa 500.000 stanovnika, odnosno 300 metara u mjestima od 100.000 do 500.000 stanovnika, dok u mjestima s manje od 100.000 stanovnika udaljenost između dviju ljekarni mora biti minimalno 500 metara. I, naravno, u njoj moraju biti zaposleni magistri farmacije. Tijekom zadnja dva i pol desetljeća hrvatski ljekarnici, magistri farmacije, unaprijedili su uslugu

Rast potražnje za bezreceptnim lijekovima No, problemi koji muče sve one u trgovanju lijekovima je produženi rok plaćanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ali i potplaćena vrijednost ljekarničke usluge za izdavanje lijekova na recept te ortopedskih pomagala. Ljekarnici također smatraju da bi radi bolje konkurentnosti hrvatskih ljekarni u odnosu na zemlje u okruženju trebalo uskladiti razinu PDV-a za bezreceptne lijekove na pet posto kakav imaju i receptni lijekovi. Prema podacima HGK-a procjene o veličini tržišta govore o tome da je omjer lijekova na recept i bezreceptnih lijekova u odnosu otprilike 85 posto naprama 15 posto, s time da u zadnje dvije godine raste trend kupovanja bezreceptnih lijekova, bio proizvoda i health proizvoda. Tako primjerice potražnja za bio proizvodima raste po stopi i do 30 posto godišnje.

*vijesti Brz prijenos novca Fina u svojim poslovnicama od nedavno nudi uslugu brzog prijenosa novca putem Western Uniona. Western Union omogućuje prijenos novca između više od 200 zemalja svijeta i isplatu na više od 500.000 lokacija, na brz i siguran način. U Hrvatskoj se uplate i isplate obavljaju isključivo u kunama, a prema tečaju koji određuje Western Union. Maksimalan iznos za slanje novca iz Hrvatske, putem Fine, je 25.000 kuna. Nabava poljoprivredne mehanizacije Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD-a, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Tako je korisniku OPGa Geržinić Marku isplaćeno 240.507,38 kuna za ulaganje u nabavu traktora, opreme za berbu, transport te zaštitu bilja. Ulaganje je realizirano u mjestu Vižinada u Istarskoj županiji. Nagrade za vina PP Orahovice

Od ukupno pristiglih 15.929 uzoraka vina, na britanskom ocjenjivanju vina Decanteru, vina PP Orahovice osvojila su medalju i dvije preporuke. Tako je PP Orahovica osvojila srebrnu medalju za Graševinu ledeno vino 2011 i preporuke za vina Silvanac zeleni 2013 i Frankovku 2012. Vina je ocjenjivalo 240 članova žirija. Inače, na nedavno održanom najvećem kontinentalnom ocjenjivanju vina u nas - 47. izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini - Silvanac zeleni 2013 i Frankovka 2012 okitile su se medaljom zlatnog sjaja.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 30 tvrtki

( 774 mil €

proizvodi farmaceutske pripravke u Hrvatskoj

lanjski prihodi prvih 8 tvrtki

Farmaceutska industrija u Hrvatskoj

Hoće li industrija lijekova osta

Rokovi plaćanja su i dalje preko svih limita, cijene lijekova ne prestaju padati što uzrokuje pad cijena na tržištima regije koj je pretežno u segmentu generičkih lijekova koji gube svoju tržišnu poziciju na račun skupljih uvoznih lijekova, naglašava p Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Hrvatskoj se 30 kompanija bavi proizvodnjom farmaceutskih pripravka, koje svojim rezultatima, brojem zaposlenih, kontinuiranim ulaganjima u istraživanja te izvozom predstavljaju jednu od okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Prema ostvarenim prihodima, prema podacima Bisnodea, u 2014. na prvo mjesto smjestila se Pliva s godišnjim prihodom od 495,7 milijuna eura. Kad je riječ o investicijama, i tu je na prvom mjestu sa 148,7 milijuna eura ulaganja. Na listi najjačih farmaceutskih igrača u Hrvatskoj nalazi se i Belupo koji je lani uprihodio nešto više od 83 milijuna eura. Lani je Belupo izgradio novu tvornicu vrijednu 50 milijuna eura. Jadran Galenski laboratorij (JGL) prošlu je godinu završio sa 82,8 milijuna eura prihoda. I JGL se može pohvaliti ulaganjima. Naime,

Strateškoj industriji se ne duguje milijarda kuna i ne uvode mjere na koje mora reagirati AZTN, ističe Milka Kosanović protekle je godine u gradnju novog farmaceutskog kompleksa investirao 42 milijuna eura. Hospira Zagreb ostvarila je prihod veći od 35 milijuna eura i nalazi se na četvrtom mjestu. Slijede je Genera s više od 27 milijuna eura prihoda, Fidifarm s više od osam milijuna,

PharmaS sa sedam milijuna te Farmal sa 6,6 milijuna eura ostvarenih prihoda. Ovih osam tvrtki čine gotovo 100 posto domaće proizvodnje lijekova, a njihovi prihodi veći su od 774 milijuna eura. Izazovna pozicija farmaceuta “Farmaceutska industrija kako u svijetu tako i u Hrvatskoj spada u visokodohodovnu i visokotehnološki i inovativno zahtjevnu granu industrije. Kao takva prepoznata je i u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske kao i u Strategiji pametnih specijalizacija te joj je time dana mogućnost dodatne financijske pomoći radi povećanja konkurentnosti”, rekla je pomoćnica direktora Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović dodavši kako je farmaceutska industrija zbog politike cijena izgubila dio proizvodnog programa te ima velike probleme zbog neplaćanja. Iako farmaceutski sektor čine tvrtke čiji se prihodi kreću u rasponu od pola milijarde pa do nekoliko tisuća eura, prosjek djelatnosti za 2014. pokazuje da je sektor ostvario prosječnu dobit od dva milijuna eura. Farmaceuti ističu da njihove analize pokazuju kako otvaranje jednog novog radnog mjesta u farmaceutskoj proizvodnji posredno utječe na otvaranje šest do osam radnih mjesta u tvrtkama s kojima posluju. Hrvatski proizvođači lijekova godišnje ulažu oko 5,5 posto prihoda u istraživanje i razvoj. “Trenutačna ulaganja u novu tehnologiju i kapacitete su dvije milijarde kuna. Čak 62 posto svojih proizvoda farmaceuti

Prihodi, dobit, investicije i izvoz (u milijunima kuna) UKUPNI PRIHODI

NETO DOBIT

FARMACIJA RH UDIO FARMACIJE U RH

INVESTICIJE

IZVOZ

BROJ ZAPOSLENIH

15.856

1.008

871

5.383

7.555

618.980

9.802

35.168

106.083

830.758

2,60%

10,30%

2,50%

5,10%

0,90%

Izvor: Bisnode

izvoze na ino tržišta gdje su ostvarili 3,2 milijarde kuna prihoda, a broj zaposlenih u zadnjih pet godina porastao je za osam posto”, ističe predsjednica Udruge proizvođača lijekova HUPa Marina Pulišić, članica Upravnog odbora JGL-a. Farmaceutske tvrtke lani su uložile 270,7 milijuna eura u rast i razvoj i otvorile 552 nova radna mjesta. “Sadašnja pozicija industrije u Hrvatskoj je u najmanju ruku izazovna. Iako nas je država proglasila strateškom industrijom, još uvijek ne vidimo benefite. Rokovi plaćanja su i

dalje preko svih limita dok cijene lijekova ne prestaju padati što uzrokuje pad cijena na tržištima regije koja opskrbljujemo i odražava se na izvoz. S druge strane, domaća industrija je pretežno u segmentu generičkih lijekova koji gube svoju tržišnu poziciju na račun skupljih uvoznih lijekova. Kriza je s druge strane utjecala na potrošnju bezreceptnih proizvoda koji su opterećeni visokim davanjima, pa je nerijetko isti proizvod u razvijenijim i bogatijim zemljama jeftiniji nego kod nas”, naglašava predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić te napomi-

nje kako hitno treba smanjiti rokove plaćanja i namete poslovanja te osigurati dugoročno poslovanje kroz održivu cijenu lijekova. Problemi s rokovima plaćanja Iako je farmaceutska industrija proglašena strateškom, proizvođači lijekova nisu zadovoljni svojom pozicijom, posebno kad je riječ o plaćanjima isporučenih lijekova. Ističu kako im zdravstvene ustanove duguju milijardu kuna dok se rokovi plaćanja uglavnom kreću oko 300 dana, a u pojedinim slučajevima i nevjerojatnih 1000 dana.

“To je potpuno neodrživo, industrija godinama kreditira zdravstveni sustav uz velika odricanja pa tražimo da se dugovi plaćaju po redoslijedu dospijeća”, ističe direktorica Udruge proizvođača lijekova Milka Kosanović upozoravajući na problem sadašnjih neodrživih cijena generičkih lijekova čiji udio stalno pada zbog ušteda u zdravstvenom sustavu, što uvelike otežava rad domaće generičke industrije. Proizvođači lijekova dosad su u uštedama zdravstvenog sustava participirali sa 284 milijuna kuna, što je 67 posto ukupnih ušteda,

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

(

od toga 495,7 mil € uprihodila Pliva

ati tigar na papiru?

je opskrbljujemo i direktnu posljedicu po izvoz. S druge strane, domaća industrija predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić

dok je s druge strane tržišni udjel farmaceutske industrije na tržištu lijekova manji od 30 posto. “Ako ne dođe do promjena, industrija lijekova ostat će tigar na papiru jer se strateškoj industriji ne duguje milijarda kuna i ne uvode mjere na koje mora reagirati Agencija za zaštitu

tržišnog natjecanja”, rekla je Milka Kosanović pojašnjavajući kako je AZTN upozorio HZZO da preporuka liječnicima da propisuju najjeftiniji lijek unutar grupe lijekova istog sastava stavlja u neravnopravan položaj proizvođače čiji lijekovi nisu najjeftiniji. Gordana Pehnec Pavlović napominje kako podrška kroz nove strategije neće biti od koristi ako se hitno ne riješe gorući problemi koje farmaceutska industrija trpi u praksi. “Ako je farmaceutska industrija stvarno prioritet, potrebno je riješiti probleme zbog kojih trpi. Posebna priča je situacija s Imunološkim zavodom koji je također dio farmaceutske industrije i koji ima ogroman potencijal, ali je njegova budućnost i dalje neizvjesna”, istaknula je ona. Unatoč problemima koji im opterećuju poslovanje na domaćem tržištu, veliki proizvođači lijekova i ostalih farmaceutskih proizvoda okrenuti su izvozu, dok je naša farmaceutska industrija u svijetu prepoznata kao kvalitetna. Uz već iskusne igrače Plivu, JGL i Belupo, u PharmaSu su u zadnje dvije godine

razvili 10 svojih proizvoda koji su krenuli u osvajanje tržišta izvan zemalja regije. “Svoj izvoz smo proširili na zemlje poput Rusije i Bugarske, s naja-

Farmaceutska industrija je zbog politike cijena izgubila dio proizvodnog programa i ima velike probleme zbog neplaćanja, kaže Gordana Pehnec Pavlović vom izvoza na tržišta Švicarske, Poljske i Grčke. Ti proizvodi su izvan sustava državnih zdravstvenih budžeta što nam ipak olakšava poslovanje, kad je riječ o brzini plasmana proizvoda na tržište”, kaže Jakšić. “Kreatori gospodarskog i zdravstvenog sustava moraju shvatiti da industrija nije mjesto troška već velikog potencijala i investicija. Ulaganja hrvatskih proizvođača lijekova u novu tehnologiju i kapa-

citete iznose dvije milijarde kuna”, ističe predsjednik Uprave Belupa Hrvoje Kolarić dodajući kako svi moraju shvatiti da ulaganje u domaću proizvodnju lijekova znači i otvaranje novih radnih mjesta, rast BDP-a i izvoza. Potrošnja lijekova Hrvatska za zdravstvo i lijekove izdvaja oko 7,8 posto BDP-a te se ubraja u grupu onih zemalja koje izdvajaju visoki udio BDP-a. S druge strane, s obzirom na relativno mali BDP po glavi stanovnika i potrošnju na lijekove po glavi stanovnika, u apsolutnim je iznosima taj udio nizak. Prema dostupnim podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode, ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj u 2013. iznosila je 954,97 definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika odnosno više od 5,2 milijarde kuna. Podaci pokazuju ukupno povećanje potrošnje lijekova u 2013. za 3,1 posto u odnosu na 2012. Ovaj porast potrošnje u skladu je s porastom potrošnje tijekom razdoblja od 2005. do 2013. godine i slijedi trend povećanja kroz godine.

Furjan: Otežano poslovanje na tržištu Hrvatske Značaj farmaceutske industrije za Hrvatsku vidi se i u činjenici da smo prepoznati kao industrija koja je strateška za daljnji gospodarski razvoj ove zemlje. Unatoč svojoj strateškoj poziciji, visokoj dodanoj vrijednosti i kontinuiranim ulaganjima, za daljnji razvoj ove industrije trebalo bi donijeti okvir koji obvezuje sve strane te unaprijediti dijalog između različitih ministarstava, posebice financija, gospodarstva, znanosti i zdravlja. Nažalost, u ovom času

stječe se dojam kako nas, primjerice, Ministarstvo zdravlja tretira kao trošak, dok drugi od nas očekuju dodatna ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta. Industrija je opterećena izuzetno dugim rokovima plaćanja koja u prosjeku nerijetko prelaze i 300 dana, a istovremeno državne institucije od nas očekuju da plaćamo u

roku 30 dana. Ova neravnoteža kao i kompleksne administrativne procedure i promjenjiva regulativa otežava poslovanje na tržištu Hrvatske i usporava daljnji razvoj industrije. Svijet se mijenja velikom brzinom i ne možemo raditi isto kao prije 20 ili 30 godina, ocjenjuje Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska.

RANG PO UKUPNOM PRIHODU 2014. (u eurima) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Naziv PLIVA HRVATSKA d.o.o. BELUPO d.d. JGL d.d. Hospira Zagreb d.o.o. Genera d.d. FIDIFARM d.o.o. PharmaS d.o.o. FARMAL d.d. KEMIG d.o.o. BioGnost d.o.o. IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. PHARMATHEKA CONSULT d.o.o. GENERA LIJEKOVI d.o.o. APIPHARMA d.o.o. SENSILAB d.o.o. KENKAI d.o.o. MARTI FARM d.o.o. ADRIALAB d.o.o. TREŠNJEVKA LABORATORIJ d.o.o. HAMAPHARM d.o.o.

Prihod 495.794.700 83.023.500 82.805.600 35.937.900 27.135.700 8.093.600 7.002.600 6.600.500 4.044.300 2.953.600 2.634.100 2.089.700 1.856.700 1.646.400 716.500 695.300 516.600 472.400 328.900 318.200

RANG PO DOBITI 2014. (u eurima) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

RANG PO NOVSTVORENOJ VRIJEDNOSTI 2014. (u eurima) Naziv 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

PLIVA HRVATSKA d.o.o. BELUPO d.d. JGL d.d. Hospira Zagreb d.o.o. Genera d.d. PharmaS d.o.o. IMUNOLOŠKI ZAVOD d.d. FARMAL d.d. FIDIFARM d.o.o. KEMIG d.o.o. BioGnost d.o.o. GENERA LIJEKOVI d.o.o. APIPHARMA d.o.o. ADRIALAB d.o.o. PHARMATHEKA CONSULT d.o.o. MARTI FARM d.o.o. TREŠNJEVKA LABORATORIJ d.o.o. SENSILAB d.o.o. MARINA LAB OPUS d.o.o. LAN d.o.o.

Izvor: Bisnode

Novostvorena vrijednost 126.119.000 25.518.700 19.479.600 18.055.300 7.637.300 3.095.800 2.258.500 1.409.900 1.369.800 957.300 700.700 588.800 352.200 344.900 244.900 180.500 122.400 113.700 64.900 57.200

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 53.000 radnika

zračna linija Toronto-Zagreb-Toronto

Kanadski turisti dolaze u Hrvatsku

Zrakoplovna tvrtka SkyGreece Airlines prošlog tjedna je uspostavila zračnu liniju Toronto-Zagreb-Toronto. Zrakoplovi te tvrtke će do 12. listopada letjeti ponedjeljkom iz Toronta za Zagreb te srijedom iz Zagreba za Toronto. Uspostava te linije je rezultat suradnje SkyGreece Airlinesa, hrvatskog Ministarstva turizma, kanadskog i hrvatskog veleposlanstva, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatsko-kanadske poslovne mreže te Međunarodne zračne luke Zagreb. U povodu prvog leta na liniji Toronto-Zagreb ministar turizma Darko Lorencin je naglasio kako

dolasci i noćenja stranih turista čine oko 90 posto ukupnog hrvatskog turističkog prometa, a većina turista dolazi iz europskih zemalja. No, jedan od glavnih ciljeva Ministarstva turizma i HTZ-a je otvaranje dalekih tržišta iz kojih se očekuje povećani dolazak turista. “Drugi važan faktor je prometna povezanost, pa me nova izravna linija između Toronta i Zagreba iznimno veseli jer će naša zemlja sada biti još dostupnije turističko odredište kanadskim turistima”, istaknuo je Lorencin. Predstavnik SkyGreece Airlinesa Mark Mocnaj je rekao kako ta zrakoplovna tvrtka istražuje mogućnosti uvođenja novih letova između Kanade i SAD-a do Zagreba i još nekih hrvatskih turističkih destinacija. (S.P.)

Poslovanje agencija i turoperatora

Dobit ostvarilo 57 posto turoperatora Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u 2014., u odjeljku djelatnosti putničkih agencija, organizatora putovanja (turoperatora) i ostalih rezervacijskih usluga, poslovala su 1624 poduzetnika. Od tog broja poduzetnika, njih 57 posto poslovalo je s dobiti, a 43 posto je iskazalo neto gubitak, objavila je Fina. Njihov ukupan prihod iznosio je 4,5 milijardi kuna ili 5,1 posto više nego u 2013. Prema veličini, najbolje su poslovali srednje veliki poduzetnici, jedina skupina koja je ostvarila neto dobit u iznosu od 2,3 milijuna kuna, dok su mali i veliki poduzetnici ostvarili neto gubitak. Nadalje, poduzetnici u tim djelatnostima u 2014. zapošljavali su 5411 radnika, što predstavlja povećanje od 7,5 posto. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosi-

la je 4683 kune, odnosno dva posto više, te je za četiri posto manja od prosječne mjesečne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (4878 kuna). Ukupno ostvareni prihod top 10 najboljih poduzetnika iznosio je 1,4 milijarde kuna, što je 32 posto ukupno ostvarenog prihoda u toj djelatnosti. Najveći ostvareni ukupni prihod iskazala je Atlas turistička agencija u iznosu od 308,5 milijuna kuna. Prema veličini ostvarene neto dobiti pak najuspješnije je društvo Katarina line, koje je zapošljavalo 33 radnika i ostvarilo 10,8 milijuna kuna neto dobiti. (B.O.)

zaposleno u drvnom i srodnim sektorima

Drvna idustrija u 12 godina povećala izvoz za 300 posto

Najbolje godine za u ovom tisućljeću Hrvatski izvoz drvne industrije u ovoj godini trebao bi prijeći 1,2 milijarde američkih utrostručen, a kvalitetna i obnovljiva domaća sirovina koja nam je nadohvat ruke jam Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvatski drvni sektor nastavlja rasti. U izvozu cijele Hrvatske sudjeluje s visokih 10 posto i robe iz ovog sektora izvezeno je za 1,1 milijardu američkih dolara, čime su premašene i najbolje brojke ostvarene prije krize. Ako promatramo podatke u posljednjih 12 godina, izvoz je porastao gotovo 300 posto. Zašto je to tako - vrlo je lako odgovoriti. Hrvatska je zemlja koja je bogata šumama jer je čak 48 posto njena teritorija pod šumama. Iza nas je i višestoljetna tradicija korištenja tog resursa, a njegova kvaliteta poznata je diljem svijeta. Uz to, osim konkurentne cijene i kvalitetne domaće sirovine, razlozi za dobar rezultat su i organiziranost sekto-

Za ovu godinu u sektoru očekuju izvoz veći od milijarde i 200 milijuna dolara, odnosno rast do 10 posto ra, a posebice u nastupu na stranim tržištima. U Hrvatskoj je trenutačno u ovom i drugim sektorima koji se baziraju na sirovini koja dolazi iz šuma zaposleno 53.000 radnika. Čak 95 posto sirovina i komponenti ovog

sektora je domaćeg podrijetla, a pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini porasla je na 250 posto. Hrvatska proizvodnja bilježi i rast udjela finalnih proizvoda u izvozu, a raste i izvoz namještaja na tržišta važna za naš drvni sektor - ona Njemačke i drugih zemalja Europske unije. Značajan je i porast proizvodnje drvnog peleta - obnovljivog izvora energije, koja je u prošloj godini dosegla čak 260.000 tona što je za 26 posto više nego u godini prije. Drvna industrija prva je osjetila krizu, no prva je iz nje i izašla. Daljnje povećanje očekuje se na trećim tržištima, poput Bliskog i Dalekog istoka.

Veliki potencijal postoji na tržištima Južne Koreje, kao i Rusije, a za ovu godinu u sektoru očekuju izvoz veći od milijarde i 200 milijuna američkih dolara, odnosno rast od osam do 10 posto. Nedostaju pravi ljudi U ovaj sektor u zadnjih 15 godina investirano je više od 550 milijuna kuna što je više od šest posto ukupnih godišnjih prihoda. Jedna od tvrtki koje su upravo zahvaljujući investicijama napravile snažan iskorak na strana tržišta je i tvrtka Požgaj parketi. Član Uprave tvrtke Goran Lučev ističe kako su upravo realizirane investicije naša ulaznica na

svjetsko tržište. “Ulaganje u moderne tehnologije i logistiku može osigurati našu konkurentsku prednost na najtežim svjetskim tržištima. No hrvatske tvrtke se moraju ili udružiti ili pronaći strateškog partnera jer okrupnjene imaju veću šansu za zauzimanje dobrog položaja na svjetskom tržištu”, ističe Lučev. Ljudi ili kadrovi su možda najveće opterećenje ovog sektora, ističe Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. “Nedostaje nam veći broj sposobnih i motiviranih ljudi. Istovremeno, mnogi proizvođači smatraju kako je potreba za sirovinom za njih još veći problem. No

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 260.000 t peleta

izvezeno lani, što je 26% više nego godinu prije

a drvni sektor dolara. U posljednjih petnaestak godina on je gotovo či kako i u idućim godinama možemo očekivati dobre rezultate i potaknuti što veću preradu drvne mase u Hrvatskoj kako bi bila što bolje iskorištena. Zbog očuvanja šuma za sada ne možemo povećavati sječivi etat, a o tome će se u budućnosti moći i morati razgovarati”, ističe Ištok.

sigurno je da je predanost mnogih vlasnika tvrtki dovela do više nego solidnih rezultata ovog dijela gospodarstva, pa zahvaljujući uglavnom lošijim rezultatima ostalih sektora mi se činimo pravim pobjednicima”, ističe Marijan Kavran. Iako mnogi proizvođači kažu kako u šumi ima još dosta sirovine koja se može upotrijebiti kako bi se iskoristili kapaciteti hrvatskih pilana, Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma, kaže kako je u posljednje tri godine uveden novi model prodaje trupaca koji rezultira boljim izvoznim rezultatima. “Želja nam je stimulirati završnu proizvodnju

Suradnja i udruživanje Drvari očekuju i nastavak potpora ovoj strateškoj gospodarskoj grani. Prema najavama iz Ministarstva poljoprivrede i saborskog Odbora za poljoprivredu, potpore se nastavljaju jer je ovaj sektor pokazao kako se na najbrži način izlazi iz recesije. Pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj rekao je kako je kroz općenite mjere za šumarstvo i drvnu industriju u ruralnom razvoju kao i kroz podmjeru koja će se izravno odnositi na inovacije predviđena alokacija do 50 posto prihvatljivih troškova, u iznosu do dva milijuna kuna po projektu. “Želja nam je da motiviramo i privatne vlasnike šuma, u čijem je vlasništvu oko 20 posto šuma, na investiranje u njihovo iskorištavanje i obnovu”, istaknuo je Križaj. Jačem pozicioniranju u regiji i svijetu, ali i komunikaciji s Ministarstvom i Hrvatskim šumama pomaže i udruživanje. Jedan od najaktivnijih hrvatskih klastera je upravo Hrvatski drvni klaster koji ima stotinjak članova. Njegov predsjednik Dar-

ko Prodan ističe kako sektorsko lobiranje uključuje što bolje informiranje hrvatskih i europskih državnih institucija o stanju, problemima i daljnjim mogućnostima razvoja ovog sektora. “Jedinice lokalne uprave i samouprave te nadležna državna tijela imaju važnu ulogu u pripremi i poticanju investicija i od njih očekujemo u budućnosti još više fleksibilnosti”, naglašava Prodan. Potencijal u građevini Još jedan od neiskorištenih potencijala ovog sektora je suradnja s građevinskim sektorom. U Hrvatskoj se u građevinarstvu drvo rabi u malim količinama iako je riječ o materijalu koji je osim fleksibilnosti i ekološki prihvatljiv. Za obradu drva potrebno je malo energije, može zamijeniti druge materijale, toplinski je učinkovito, a moguće ga je i reciklirati, ističe Hrvoje Turkulin, profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu. “Europska unija propisuje smanjenje ispuštanja ugljičnog dioksida u skladu s Kyoto protokolom, što je poticaj za primjenu drva u gradnji. Kako se očekuje znatnije kretanje u energetsku obnovu kuća i drugih objekata stambene i javne namjene, bilo bi dobro da se potiče favoriziranje drvene stolarije ili ugradnja sustava grijanja na biomasu”, ističe Turkulin.

12. drvno-tehnološka konferencija

O budućnosti sektora Početkom lipnja u Opatiji je održan najznačajniji poslovni susret ovog sektora, 12. drvno-tehnološka konferencija. Na njoj je više od 220 predstavnika proizvodnog, trgovačkog, akademskog i institucionalnog okruženja u sektoru šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja govorilo o inovacijama u sektoru prerade drva. Inovacije su važan dio agende Europa 2020, a preradi je posvećena šumarska strategija o kojoj se još uvijek raspravlja u Europskom parlamentu. Prema njoj, primjena pametnih specijalizacija postaje nešto čime se trebaju baviti sve tvrtke. Upravo zato je primjena inovacija jedan od osnovnih načina kako osigurati opstanak na tržištu. Na konferenciji je doneseno nekoliko preporuka prema kojima je po-

trebno jasno artikulirati interese i stavove drvoprerađivačkog sektora i iste predstaviti najvišim tijelima vlasti na razini Hrvatske i EU-a. Istaknuto je kako inovacije predstavljaju važno područje za unapređenje poslovanja drvne industrije. Potrebno je ojačati kapacitet implementacije inovacija u dijelu primjene novih tehnologija, novih materijala i poboljšanih procesa i usluga. Problemu opskrbe

sirovinom treba pristupiti s puno senzibiliteta, vodeći računa o postojećim drvoprerađivačkim kapacitetima, geografskoj razini, stupnju finalizacije i udjelu ruralnih karakteristika. Istaknuto je i pitanje javne nabave koja i dalje predstavlja velike mogućnosti za primjenu proizvoda od drva. Drvoprerađivači smatraju kako je potrebno potencirati navođenje svojstava proizvoda i kroz taj sustav povećati uporabu drva.

vrhunska sirovina

Zaštitimo hrast Svaki proizvod koji se nađe na tržištu mora imati svoj karakter, oblikovnu te funkcionalnu izvrsnost kojom može konkurirati vodećima na tržištu, ističe Nikola Radeljković, dizajner iz Grupe Numen. “Naš je posao okrenuti se stvaranju kvalitetnijih i dugotrajnih proizvoda. Dizajn je investicija za

budućnost! Imamo i vrhunsku sirovinu, slavonski hrast, čije potencijale cijene najveći profesionalci u Europi. Slavonski hrast nije hrvatska mitologija i mi tu vrhunsku sirovinu svakako moramo zaštititi, kao što je BiH već zaštitila svoju najcjenjeniju drvnu sirovinu, orah”, upozorava Radeljković.

Problem: tehnologija niske složenosti

Inovacije jačaju konkurentnost Hrvatsku drvnu industriju kao i druge tradicionalne industrije muči tehnologija niske složenosti koju su uglavnom razvili dobavljači, ističe Andreja Pirc Baračić, profesorica na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. “Inovativne tvrtke na području hrvatske industrije namje-

štaja postoje, a postoje i preduvjeti za njihov razvitak. No oni koji njima upravljaju još uvijek od šume mogućnosti ne prepoznaju put kojim će doći do prednosti pred konkurencijom. Očigledno je da sutra nećemo poslovati kao danas ili jučer, pa je inovacija, iako nije jedini put stvaranja novih

vrijednosti, ipak jedan od najboljih načina opstanka na tržištu”, upozorava Andreja Pirc Baračić.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 2250 proizvođača

( 50.800 ha

eko hrane registrirana u prošloj godini

pod ekološkim uzgojem

U desetak godina veliki napredak u proizvodnji

Upravo u tijeku:

boom ekološkog uz

U posljednjih 12 godina višestruko se povećao broj eko proizvođača hrane. Površine pod ekolo stotinu puta. Većina eko proizvođača, posebice u ove dvije godine od ulaska u Europ Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Hrvatskoj se, ako je suditi po statistici, događa boom ekološkog uzgoja hrane. Dok su 2002. godine bila registrirana samo dva ekološka proizvođača hrane, u prošloj godini taj broj se popeo na 2250. U istom razdoblju povećana je ukupna poljoprivredna površina pod eko uzgojem sa 51,8 hektara na respektabilnih 50.800 hektara. Krajem prošle godine, prema statistici Ministarstva poljoprivrede, ekološki voćnjaci porasli su na 3941 hektar, a povrtnjaci su zauzimali 350 hektara. Među voćkama u eko uzgoju dominiraju orah i lijeska, pri čemu se orah uzgaja na 1346 hektara, dok je 916 hektara pod lijeskama. Eko šljivika ima ukupno 458 hektara, 259 hek-

tara višnjika, jabuke se ekološki uzgajaju na 256 hektara, a aronija na 101 hektaru. Ostatak od 606 hektara eko voćnjaka je pod mješovitim uzgojem. U ukupnim površinama pod poljoprivrednim kulturama krajem prošle godine, prema nepotpunim podacima, udio ekoloških iznosio je sada već nezanemarivih 3,9 posto,

Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj planira se njen udio do kraja 2016. povećati na čak osam posto no Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj planira se taj udio do kraja 2016. povećati na čak osam posto. No

da bi se te brojke ostvarile Akcijskim planom, koji je prihvaćen prošle godine, održat će se program stručno-znanstvenih istraživanja u ekološkoj poljoprivredi, a potrebno je osigurati i dovoljan broj savjetnika za ekološku poljoprivredu u okviru Hrvatske poljoprivredne komore. Također, mora se osigurati i potpora djelovanju udruga za ekološku poljoprivredu. Najavljena je i informativno-promotivna kampanja o prednostima ekološke poljoprivrede, organiziranje sajmova eko poljoprivrede, sudjelovanje ekoloških proizvođača na drugim sajmovima i manifestacijama, te izrada i primjena hrvatskih standarda za eko trgovine, eko restorane, eko agroturizme i/ili eko hotele, kao i poticanje institucijske kupnje eko proizvoda za potrebe javnih kuhinja.

Izdašnije potpore Dok se prije desetak godina na eko proizvođače gledalo s čudom i u institucijama države, pa su tako čak dobivali potpo-

re za kupovinu mineralnih gnojiva, odnedavna se eko prozvođači mogu osloniti i na potpore namijenjene ekološkoj proizvodnji, koje se dodatno

isplaćuju na uobičajene. Tako eko poljoprivrednici mogu dobiti potpore za eko pašnjake od 258,28 eura po hektaru za održavanje ekološke proizvod-

Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj u periodu 2002. - 2014.

Poljoprivredne površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj u periodu 2002. - 2014.

2500

60000

2250

50000

2000 1494

1500

1528

1609

1120

1000

817 506

500 2

50800

130

189

269

628

356

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Podaci: MP, ožujak 2015.

40576

40000 30000

30000

23282

20000

14193

10000 51,8

31903

3506

2654

3184

6008

7577

10010

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Podaci: MP, ožujak 2015.

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( za 20% povećani poticaji

( 3,9%

za sve proizvođače koji prelaze na eko poljoprivredu

udio ekoloških nasada prošle godine GoGreen & ambienta WorkUp

uzgoja hrane

škim uzgojem u istom razdoblju povećale su se za gotovo psku uniju, nema problema s plasmanom robe

nje na pašnjacima, 289,82 za ratarsko bilje, za uzgoj povrća 480,78, te višegodišnje nasade 723,49 eura. Za prijelazno razdoblje kojim se iz konvenci-

onalnog načina proizvodnje prelazi u ekološku proizvodnju, a koje traje od jedne do tri godine, potpore su nešto više - 309,94 eura za pašnjake, 347,78 eura za ratarsko bilje, za povrće 576,94 eura, te za višegodišnje nasade 868,18 eura. U međuvremenu porastao je i broj kontrolnih institucija koje prate eko prozvodnju pa ih je sada čak osam i raspoređene su diljem Hrvatske, a jedna od njih s hrvatskom dozvolom nalazi se i u Sloveniji. No proizvođači upozoravaju kako još uvijek nije objavljena lista dozvoljenih sredstava za uporabu u ekološkoj poljoprivredi - gnojiva i komposta, poboljšivača tla, malčeva, kao i supstrata i zemlje. Eko proizvođači ističu kako je, osim kvalitete i sigurnosti koju ekološki proizvodi donose kupcu s

Ekološki nasadi voća u 2014. mješoviti aronija jabuka

orah

606

101

1.346

256

3.492 ha

259

višnja 458

šljiva Podaci: MP, ožujak 2015.

916

lijeska

obzirom na dodatne kontrole i nadzore koje prolaze u postupku certificiranja, suradnja dionika na tržištu eko proizvoda od iznimne važnosti. Također je nužno fer poslovanje, kao zaštita od tržišnog imperativa koji nameću veliki sustavi, a koji ugrožava zadnju kariku u lancu, odnosno malog ekološkog proizvođača. Oprez u planiranju Marija Ševar, viša koordinatorica iz Savjetodavne službe, upozorava kako među eko proizvođačima ima i mnogo onih koji su bez dovoljne edukacije i predznanja o ekološkom poljodjelstvu dobili poticaje. “Njihov problem je u tome što nakon ulaska u eko poljoprivredu nisu znali kako dalje održavati svoja gospodarstva, a veliki problem im predstavlja i prodaja robe koju su proizveli na svojim imanjima”, ističe Marija Ševar. No savjetodavci ističu kako im budućnost može biti dobra. Većina ekoloških proizvođača s dužim proizvodnim stažom nema problema s plasmanom svoje robe. Europsko tržište, ono nedaleko u Austriji, ali i ona europska udaljena tisućama kilometara, traže kvalitetne proizvode poput onih koje hrvatski eko proizvođači imaju, i to po cijeni koja je prihvatljiva i proizvođačima i kupcima.

Zoran Vasić, pomoćnik ministra poljoprivrede, ističe kako Hrvatska slijedi dobre europske primjere. “Velik je posao pred nama želimo li biti i dalje u skladu s Europom. Upravo zato poticaji Ministarstva poljoprivrede za sve proizvođače koji prelaze s konvencionalne na eko poljoprivredu povećani su za 20 posto. Dionici na tržištu eko proizvoda se trebaju udružiti uz pomoć tvrtki kao što je Biovega jer je eko poljoprivreda budućnost”, kaže Vasić. Zlatko Pejić, direktor Bio zrna, upozorava na rizike i izazove ekološke poljoprivrede. “U rješavanju problema moramo postavljati prava pitanja i pronalaziti kreativna rješenja. Cijena konvencionalne hrane je 12 do 14 puta skuplja od one koju možemo iščitati u finalnoj cijeni proizvoda jer u nju nisu uračunati troškovi svih ekoloških resursa: onečišćenja voda, kontaminacije plodnog tla, utjecaja na bioraznolikost zbog uzgoja monokultura, onečišćenja uzrokovanog transportom i procesom skladištenja te produljenja roka trajanja. Ekološka poljoprivreda takav luksuz nema niti želi podržavati, zbog čega su troškovi proizvodnje nemjerljivo veći - od sanacije zemljišta, konstantnog nadzora, ali i procesa distribucije koji štiti eko proizvode od kontaminacije”, kaže Pejić.

Platforma za prodaju domaće hrane U zgradi novozagrebačke tržnice domaćih prehrambenih proizvoda otvoren je inkubator namijenjen poduzetnicima u proizvodnji hrane. Inkubator pruža sve usluge namijenjene razvoju tvrtki i OPG-ova i prodaji proizvoda hrvatskog sela

oGreen & ambienta WorkUp je tržnica u Resselovoj ulici 2 u zagrebačkom Sigetu, smještena u zgradi odmah pokraj Avenue Malla. Na njoj mala i srednja poljoprivredna poduzeća kao i obiteljska gospodarstva na jednom mjestu mogu prodati svoje proizvode za koje postoji samo jedan kriterij - moraju biti prehrambeni proizvodi isključivo domaćeg podrijetla. Ovaj projekt nedavno je dobio novu dimenziju otvaranjem poslovnog inkubatora, smještenog dva kata iznad tržnice. On će, kako najavljuju njegovi osnivači, na jednom mjestu objediniti sve ono što je potrebno za razvijanje poljoprivrednih projekata, od sadnje, uzgoja, berbe, kalibracije, ambalažiranja do krajnje distribucije i prodaje proizvoda. Želja osnivača ove tržnice i inkubatora je doći do tržišta izvan granica Hrvatske kroz zajedničke snage i okrupnjavanje malih gospodarstava.

Kako kaže Alan Slapar, voditelj razvoja u GoGreenu, ovaj prostor omogućava Plug & Play otvaranje tvrtke. “Upravo zato ovaj inkubator nije obični prostor za zajednički rad jer se na jednom mjestu nalaze apsolutno sve usluge i djelatnosti potrebne za operativu poslovnog subjekta kao što su ERP, CRM, Mail-exchange, ecommerce alati te potpuno opremljena infrastruktura ureda za sve zainteresirane zakupce”, ističe Slapar. U inkubatoru će se otvoriti i agencija za EU fondove, računovodstveni servisi, pravne službe, a bit će instalirana i oprema za ambalažiranje, brendiranje i izgradnju vizualnog identiteta te optimiziranje za EU standarde i inozemna tržišta. Kako ističu u GoGreenu i ambienta WorkUp centru, želja im je urediti stanje na domaćem tržištu, pratiti standarde, osigurati kontrolu kvalitete, te na taj način brendirati proizvodnju hrvatske hrane. (K.S.)

22 HRVATSKA & REGIJA Uvoz iz Hrvatske pao čak 10,4 posto

BiH izvoz raste, uvoz pada

Zavod za statistiku BiH priopćio je rezultate vanjskotrgovinske razmjene zemlje za pet mjeseci ove godine po kojim je izvoz iznosio 3,6 milijardi KM uz rast od 4,6 posto, dok je uvoz iznosio 6,2 milijarde KM uz pad od 0,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 57,2 posto, a vanjskotrgovinski deficit dostigao je iznos od 2,6 milijardi KM. Njemačka je i u petom mjesecu ove godine ostala prvi vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, druga je Italija, a Hrvatska se po izvozu nalazi na trećem mjestu, a po uvozu na četvrtom mjestu iza Srbije. Izvoz u Hrvatsku u pet

mjeseci iznosio je 366,2 milijuna KM uz pad od 4,7 posto, a uvoz iz Hrvatske u BiH iznosio je 640,5 milijuna KM uz pad od 10,4 posto. Uvoz iz Srbije iznosio je 659 milijuna KM. Istovremeno Njemačka i Italija imale su u trgovanju s BiH rast izvoza i uvoza za oko pet posto. BiH je najveći rast izvoza imala u Tursku za 79,4 posto, a zatim u Rusiju za 30 posto s izuzetno niskim iznosom od svega 34,3 milijuna KM i Srbiju sa 12,2 posto i vrijednošću od 330,2 milijuna KM. Istovremeno, Federacija BiH je u ukupnom izvozu Bosne i Hercegovine sudjelovala sa 2,5 milijardi KM uz rast od 8,1 posto, a u uvozu sa 4,2 milijarde KM i s rastom od 3,2 posto. Republika Srpska u proteklih pet mjeseci izvezla je robe za 998 milijuna KM, najviše u Italiju 19,1 posto, a najviše je uvezla iz Srbije, 17 posto. (Z.L.)

*vijesti Nove dionice autoceste FBIH Na koridoru V.c u promet je pušteno 100 kilometara autocesta, konkretno od Zenice na sjeveru do Tarčina južno od Sarajeva na pravcu za Mostar, te 10 kilometara od Bijače do Međugorja. Do kraja ljeta bit će potpisana tri ugovora za gradnju dviju dionica, prve od Međugorja do Počitelja i druge Zenica jug-Zenica sjever, izjavio je za medije direktor poduzeća Autoceste FBiH Ensad Karić. Osigurana su sredstva od 250 milijuna eura za gradnju oko 20 kilometara. U tijeku je i pribavljanje sredstava za gradnju mosta preko Save kod Svilaja te završetak radova i puštanje u promet dionice Odžak-Svilaj. U Republici Srpskoj ubrzano se gradi autocesta Banja Luka-Doboj, a kad ova dionica bude puštena u promet, znatno će biti skraćeno putovanje od Sarajeva do Zagreba.

Sa Siemensom do VE Mesihovina Nikola Krešić, direktor EP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne najavio je da će naredne godine početi isporuka i montaža opreme za prvu vjetroelektranu ove kompanije – VE Mesihovina kod Tomislavgrada. U tijeku su pregovori s kompanijom Siemens o potpisivanju ugovora za isporuku i montažu opreme. U okviru projekta u planu je postavljanje 22 vjetroturbine pojedinačne snage 2,5 megavata, odnosno ukupne snage 55 megavata. Vrijednost radova iznosi 78 milijuna eura.

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( u 52 tvrtke

država je jedini ili većinski vlasnik

Bosna i Hercegovina

Rasprodaja zlatnih koka U prodaji će se naći veliki izvoznici Aluminij i Arcelor Mittal, zatim Bosnalijek i nekadašnji gigant Energoinvest kao i Energoinvest-Comet, te Energopetrol, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje Zdravko Latal latal@privredni.hr

lada FBiH, koja je u krizi nakon što je Demokratska fronta Željka Komšića napustila vladajuću koaliciju SDA i HDZ-a BiH, upravo je, unatoč mnogim protivljenjima, odlučila sistematizirati 52 društva u kojima je vlasnik ili ima većinsko vlasništvo. Podijelili su ih u tri grupe: strateška društva (njih 21), ona s poteškoćama u poslovanju (23) i osam koja idu u privatizaciju. Premijer Fadil Novalić, koji trpi sve žešće kritike sve brojnije opozicije, opravdao je ovakvu kategorizaciju preporukama OECD-a o upravljanju tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu. Vlada koja je od prethodnih vlasti naslijedila ogromne financijske dubioze, trenutačno veće od 400 milijuna KM - a krajnje je neizvjesno hoće li i kada dobiti financijsku injekciju od MMFa - objeručke je prihvatila sugestiju OECD-a o privatizaciji konkurentnih tvrtki i odmah zadužila Agenciju za privatizaciju BiH da pripremi plan privatizacije s prijedlozima modela i načina privatizacije za osam društava. To su mostarski Aluminij, najveći izvoznik u zemlji, zenički Arcelor Mittal, također veliki izvoznik, pa Bosnalijek, zatim nekadašnji gigant i najveći jugoslavenski izvoznik Energoinvest i Energoin-

vest-Comet, te Energopetrol, Fabrika duhana Sarajevo i Sarajevo osiguranje. Priopćeno je da će prethodno u neke od ovih kompanija, poimence Aluminij i Energoinvest, biti upućeni stručnjaci EBRD-a kako bi utvrdili kakve su mogućnosti njihovog restruktuiranja i privatizacije Bit će još privatiziranih Na ovu odluku Vlade FBiH odmah je, nakon povlačenja ministara iz Demokratske fronte, uslijedila reakcija Uprave Aluminija, u kojoj ocjenjuju da je riječ o opskurnom i maćehinskom odnosu Vlade prema najvećem izvozniku u zemlji, koji proizvodi u svijetu izuzetno cijenjen aluminij i zapošljava oko 900 radnika i o kojem, između ostalog, u velikoj mjeri ovisi gospodarska postojanost i socijalna sigurnost

stanovništva. Svrstavši Aluminij u strateški nebitna poduzeća, vlasti su ga se odlučile nepovratno odreći, priopćili su Uprava i sindikat mostarske tvrtke. I Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, koja nije svrstana u grupu za prodaju, ocijenila je kako više Vladinih odluka šteti ovoj kompaniji. Pobu-

Vlada FBiH želi privatizirati državne tvrtke koje dobro posluju nio se i Sindikat Elektroprivrede BiH. Iz Vlade su promptno reagirali na te kritike i u Nadzorni odbor Aluminija imenovali jednog člana te podržali incijativu za sazivanje skupštine te kompanije. Vlada je imenovala i opunomoćenike za najavlje-

ne skupštine EPHZHB-a, EPBiH, BH Telecoma i za još nekoliko poduzeća. U grupi strateških našla se 21 tvrtka, među njima i BH Gas, BH Telecom, Hrvatske pošte, BH Pošta, Elektroprivreda BiH, EPHZHB, Union banka, Željeznice BiH, rudnici... Na tom su popisu kompanije koje posluju s dobiti, ali i one s velikim gubicima kao što su Željeznice. Zasad se ne razmišlja o privatizaciji tih tvrtki, ali je u reformskoj agendi navedeno da postoje planovi za pripremu privatizacije telekomunikacijskih kompanija i elektroprivreda. Orijentacija ili akrobatika Poduzeća s poteškoćama u poslovanju ima najviše, 32. Vlada namjerava osnovati posebnu direkciju za upravljanje tim tvrtkama, među kojima su Agrokomerc, više tvrtki iz namjenske industrije, kao BNT iz Bugojna, Pretis, Unis Tools i Zrak iz Sarajeva, te Vitez, Tehničko-remontni zavod Hadžići. Na popisu su i Željezara Zenica, BH Airlines, Hidrogradnja. Hoće li zastupnici prihvatiti ovu poslovnu orijentaciju, a po nekima akrobatiku, zasad je neizvjesno jer se pretpostavlja da vladajuće stranke SDA i HDZ BiH neće podići potreban broj ruku. Naime, Vlada Federacije u ovom trenutku nije većinska, ali nije neizvjesno da će neke stranke, kao Stranka BiH s kojom se upravo pregovara, glasati “za” ukoliko dobiju najmanje dvije ili tri ministarske fotelje.

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 81%

( 22% BDP-a

proizvodnje izvozi slovenska metalurgija

Slovenije stvara metalurgija

Slovenska industrija aluminija

Priča o ljepoti aluminija Nekad je Talum prosperirao na primarnom aluminiju, dok je danas u cijelosti usredotočen na pitanje kako iz primarnog aluminija napraviti više proizvoda s dodanom vrijednošću Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

gospodarskoj krizi koja je industriju aluminija pogodila istodobnim nailaskom skupe električne energije i niskih cijena aluminija, od svih aluminijaša iz bivše Jugoslavije najbolje se snašao slovenski Talum, poznati proizvođač aluminija iz Kidričeva. U Talumu su na vrijeme shvatili da ne mogu budućnost graditi na primarnom aluminiju, odnosno da mogu opstati samo ako osnovni proizvod nadograde sa što više dodane vrijednosti. U tri godine otkako u Talumu traje proces diferencijacije i restrukturiranja proizvodnih programa uključujući i sustav trženja, uspjeli su povećati opseg proda-

je za 15 posto proizvodima kojima su povećali dodanu vrijednost za 50 posto. Zaokret ka boljitku Nekad je Talum prosperirao na primarnom aluminiju – prodavao je 90 posto elektroliznog pri-

Kreal, najmlađa tvrtka u Grupi Talum, razvija nove programe na temelju inovacija svojih zaposlenika marnog proizvoda. Kriza je prinudila tvrtku na temeljit zaokret i danas Talum prodaje 60 posto primarnog aluminija i u cijelosti je usredotočen na pitanje kako iz primarnog aluminija napraviti više unosnijih proi-

zvoda. U kratko vrijeme uspjeli su 40 posto ukupnog primarnog aluminija pretvoriti u proizvode tražene u Sloveniji i širom svijeta. Talum isporučuje specifične aluminijske slitine, razne “rondelice” za proizvodnju doza i tuba, isporučuju široku paletu odljevaka, a pružaju i razne usluge u obliku inženjeringa tehnoloških rješenja s prodajom vlastitog znanja. U novije vrijeme tržištu su ponudili i specifične dizajnerske programe. Stoga su i osnovali novu tvrtku Kreal (kreativni aluminij). Najmlađa tvrtka u Grupi Talum razvija nove programe na temelju inovacija svojih zaposlenika, a otvoreni su i za projekte iz partnerskih veza. Kreal zasad nudi tržištu tri nove robne marke. Prva je

Outdoor Extreme – radi se o proizvodnji tzv. vanjskog pokućstva u kombinaciji aluminija i kože. Druga je Talumen gdje su u suradnji s tvrtkom Vip-Virant razvili vanjsku rasvjetu alu-led. Pod okriljem treće robne marke Kreal razvija urbanu opremu i razne sadržaje za društvene prostore. Inovativnost i kreativnost Kreal je tvrtka, ujedno i priča koja govori o prednosti i ljepoti aluminija. Ispunjena je znanjem i iskustvima zaposlenika. Inovativnost povezana s kreativnošću, stvaralaštvom i poduzetništvom ključna je poluga restrukturiranja cijele Grupe. “Neću biti zadovoljan sve dok ne počnemo dobivati barem jedan inovativni prijedlog po zaposle-

nom – sada dobivamo 0,7 prijedloga što za kolektiv sa 1200 zaposlenika nije malo. No, želimo više”, kategoričan je Marko Drobnič, predsjednik Uprave Taluma. Mladi stručnjak još kao student kemije dobio je 1998. godine nagradu Krke za diplomski rad. U Talumu je vodio cijeli niz projekata prije nego što je došao na čelo Uprave. Bio je odgovoran za četiri projekta povezana s “rondelicama” i aluminijskim slitinama. Vodio je obnovu upravne zgrade, a u razdoblju od 2005. do 2007. godine projekt recikliranja otpadnog aluminija. Gradio je i najveću fotovoltičku elektranu na napuštenom deponiju crvenog mulja u Kidričevu. U travnju 2011. godine postao je predsjednik Uprave koncerna Talum.

Slovenija rasterećuje metalurgiju Promjene koje se često doživljavaju kao smetnja u svakodnevnim procesima, za nas u Talumu pokretač su i jamstvo napretka, tvrdi Marko Drobnič, uz dodatak da bez predanih radnika kakvi su Talumovci ne bi bilo moguće tako brzo unapređenje kulture poduzeća i prihvaćanje novih

vrijednosti. Svoj obol stabilizaciji prilika u ukupnoj slovenskoj metalurgiji dala je i država, najviše rasterećenjem doprinosa i davanja za energiju i zaštitu okoliša. Raznim olakšicama Slovenija tako prati ekonomski snažnije države EU-a koje su već aktivirale mjere u smjeru jačanja me-

talurgije. U Talumu pozdravljaju olakšice koje je potvrdio i Parlament. To je iznimno važna mjera za ukupnu metalurgiju u Sloveniji koja daje 70.000 radnih mjesta, izvozi 81 posto svoje ukupne proizvodnje i stvara 22 posto slovenskog BDP-a. Bitni početni koraci su učinjeni –

sada je na tvrtkama da se pokažu doraslima novim zadacima i izazovima. Za sve što će poduzimati u cilju unapređenja proizvodnje, slovenske tvrtke imat će snažno uporište i u strategiji Metallurgy Europe koja se već potvrdila kao osnovica za dobar dio europske reindustrijalizacije.

*vijesti Šutljivi zviždači Bivši član Komisije za suzbijanje korupcije u Sloveniji Jože Praprotnik, koji sada radi u NLB-u na sličnim poslovima (progon korupcije, zloporaba i nepravilnosti u poslovanju), nije se proslavio svojim pokušajem da uz pomoć zviždača uvede više reda u rad najveće slovenske banke. Na njegov nagovor Uprava NLB-a objavila je da će svakog zaposlenika koji prijavi nepravilnost ili zloporabu svojih kolega ili pretpostavljenih nagraditi iznosom od 1000 do 5000 eura, ovisno o težini prijavljenog slučaja. Primamljivu ponudu u godinu dana nije iskoristio ni jedan zaposlenik banke. Rasplet stare perspektive Slovenija uspješno crpi sredstva iz stare perspektive (2007. - 2013.). Imala je na raspolaganju 4,1 milijardu eura, odobrila je programa za 4,4 milijarde, a do kraja travnja poslala je certificiranih zahtjeva u Bruxelles za povrat sredstava u iznosu od 3,3 milijarde eura. Do kraja godine treba realizirati još projekata za oko 700 milijuna eura. Služba za razvoj i europsku kohezijsku politiku izvijestila je da zasad nema znakova koji bi ukazivali da preostali projekti ne bi bili završeni u predviđenom roku. Uljara na prodaji

Konzorcij vlasnika koji prodaje jedinu slovensku tvornicu ulja – Gea u Slovenskoj Bistrici, otvorio je pristigle neobvezujuće ponude, ali se ne želi izjasniti je li među njima i ponuda Agrokora. U novinskim napisima Agrokor se spominje kao poželjan kupac u kontekstu formule – tko nadzire sirovinu, nadzire i tržište.

24 TURIZAM Otvoren obiteljski hotel Fabris U Korčuli je otvoren obiteljski hotel Fabris s četiri zvjezdice, smješten u staroj četverokatnoj kamenoj zgradi na popularnom trgu Plokata. Zgrada je prošlih godina bila hostel za mlade, a danas je u vlasništvu mladog menadžera Zlatka Fabrisa koji potječe iz poznate korčulanske obitelji Fabris. Rođen je u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici, ali se vratio u Korčulu i ušteđevinom otvorio hotel Fabris. Započela obnova Palače Cedulin Nedavno je započela rekonstrukcija Palače Cedulin u Zadru u kojoj će se nalaziti Turistički informacijski centar (TIC). U sklopu tog projekta napravljena su arheološka istraživanja, provedena u dvije kampanje tijekom 2014. i 2015 godine. Istražne je radove proveo Muzej antičkog stakla pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Zadru, a iskapanja je financirala zadarska Turistička zajednica. Budući TIC bit će smješten na oko 550 četvornih metara unutarnje te 750 četvornih metara vanjske površine. Festival sunca i svjetlosti u Ninu

U organizaciji Turističke zajednice Grada Nina održan je 7. festival sunca i svjetlosti u crkvi Sv. Križa. Taj festival udružuje više razina umjetničkog stvaranja, a u sklopu te manifestacije održana je izložba dječjih radova, zatim međunarodni susret folklora i plesnih skupina, likovne radionice te znanstvena i stručna predavanja. Organizatori žele da Festival sunca i svjetlosti postane međunarodni, znanstveni, kulturni, pedagoški i umjetnički projekt za djecu, mlade i kreativne osobe.

( 132 OPG-a

u Savinjskoj regiji se bave i turizmom

( 23 OPG-a

primaju turiste u Krapinsko-zagorskoj županiji

Turistička prekogranična suradnja Hrvatske i Slovenije

Jeste li za svježe štrukle i zgornjesavinjski želudac? Autohotni proizvodi, način života lokalnog stanovništva, tradicija i kultura sve više zanimaju suvremene putnike. Zajedničkim projektom Savinjska regija i Krapinsko-zagorska županija privukle su europski novac, ali i europske turiste Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

poznavanje novih krajeva te uživanje u novim krajolicima, prirodnom okolišu te lokalnoj gastronomiji, cilj je netom završenog projekta prekogranične turističke suradnje Hrvatske i Slovenije. Projekt pod nazivom Upoznajmo i uživajmo nastao je u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska prije tri godine, a 211.518 eura, koliko je koštala njegova realizacija, u iznosu od 85 posto pokrio je fond Europske unije. Ostatak iznosa sufinancirale su hrvatska i slovenska strana, i to Zavod za poljoprivredu i šumarstvo Celje s drugim slovenskim partnerima te Krapinsko-zagorska županija. Projektom se željelo pozicionirati prekogranično područje kao odličnu destinaciju za ruralni turizam, i to kroz povezivanje i osposobljavanje ponuđača na području Savinjske regije i Krapinsko-zagorske županije, kao i kroz razvoj privlačnih prekograničnih programa temeljenih na prirodnoj i kulturnoj baštini te regionalnoj gastronomiji. Naime, kao što su raznolika područja Savinjske regije i Krapinsko-zagorske županije, raznoliki su i proizvodi iz poljoprivrednih gospodarstava koji se nude turistima. Ti autohotni proizvodi pripremaju se na

Foto: Tomo Jeseničnik

*vijesti

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

tradicionalan način i u Hrvatskoj i u Sloveniji. Povezivanje ponuđača Autohotni proizvodi, način života lokalnog stanovništva, tradicija i kultura sve više zanimaju suvremene turiste. Tako se u sklopu trodnevnog, petodnevnog ili sedmodnevnog putovanja turisti

Projekt Upoznajmo i uživajmo koštao je 211.518 eura, a 85 posto pokrio je EU upoznaju s ovim ruralnim područjima. Pritom se posebice upoznaju s Parkom prirode Logarskom dolinom, Robanovim kotom, Matkovim kotom i Podčetrtekom. U Savinjskoj regiji mogu isprobati štrukle sa svježim sirom, a na poljoprivrednom gospodar-

stvu Selišnik turistima se nudi “zgornjesavinjski želudac” - jedini proizvod u Savinjskoj regiji sa zaštićenom geografskom oznakom EU-a. To je ustvari suhomesnati proizvod napravljen od najboljeg svinjskog mesa bez aditiva. Na hrvatskoj strani, osim autohtonih gastro delicija, turisti mogu probati i domaću sortu vina Sokol. To je muškatna sorta vina čija se loza uzgajala još 1686. godine u franjevačkim vinogradima u Klanjcu. Franjevci su to vino radili do 1934. godine, a prije nekoliko godina, vino Sokol ponovno je počeo proizvoditi vinar Zvonko Sever. Povezivanje ponuđača na prekograničnom području, ali i njihovo motiviranje da u svoju ponudu uključe prirodnu i kulturnu baštinu, bio je i jedan od glavnih ciljeva projek-

ta, objasnila je Vesna Čuček, voditeljica savjetodavne službe Zavoda za poljoprivredu i šumarstvo Celje. Dodala je kako se kod potrošača u Hrvatskoj i Sloveniji uz pomoć medija nastoji probuditi zanimanje i naklonost za ponudu OPG-ova. Turistički OPG-ovi Govoreći o slovenskim poljoprivrednim gospodarstvima, Vesna Čuček je naglasila kako su to relativno mala gospodarstva s prosječno 6,5 hektara zemljišta na kojima se mogu uzgajati razne poljoprivredne kulture. Na većini tih gospodarstava ne može se osigurati socijalna sigurnost obiteljima koje se bave samo tom vrstom proizvodnje. Zato oko 3200 poljoprivrednih gospodarstava ima registriranu i dopunsku djelatnost, a od toga se oko

600 takvih gospodarstava bavi turizmom, rekla je Vesna Čuček. U Savinjskoj regiji registrirano je 10.956 poljoprivrednih gospodarstava, a u Krapinsko-zagorskoj županiji 9029. No, površina poljoprivrednih zemljišta pogodnih za obradu znatno je veća u Savinjskoj regiji, pa tako ona tamo iznosi 65.654 hektara, a u Krapinsko-zagorskoj županiji 19.113 hektara. U Savinjskoj regiji prostiru se i 974 hektara vinograda, 594 ekološka poljoprivredna gospodarstva te 132 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave turističkom djelatnošću. Usporedbe radi, u Krapinsko-zagorskoj županiji nalazi se 755 hektara vinograda, 23 ekološka poljoprivredna gospodarstva te isto toliko OPGova s razvijenom turističkom djelatnošću.

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 61 mil kn ( 30% rast promet HGSpota u 2014.

prometa u 5 mjeseci ove godine

Ponovni rast HGSpota

Dobre brojke prati otvaranje trgovina U narednom razdoblju, očekujemo značajniji rast tržišta, a samim time i prodaje, napominje Saša Lončar, direktor HGSpota, dodajući kako uz fizičke kupce, HGSpot poslovni uspjeh može zahvaliti suradnji s tvrtkama koje su ipak njegovi najznačajniji korisnici Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

koji su vezani uz gospodarstvo nužno je uključiti osobe koje imaju iskustvo iz realnog sektora. Tek oni mogu pojmiti što su istinski problemi na tržištu i što je nužno mijenjati kako bi napokon zabilježili pozitivne pomake”, ističe Lončar.

rvatski informatički malopodajni lanac HGSpot koji posluje od 1997. godine, kada su ga osnovali Saša Lončar i Hrvoje Prpić, prošao je trnovit put od stečaja, preko stabilizacije poslovanja, do ponovnog rasta prihoda, broja zaposlenika ali i otvaranja novih trgovina. Te činjenice potkrepljuju i brojke. Tako je HGSpot lani zabilježio rast prihoda od 20 posto dosegnuvši promet od 61

Poželjno je u politiku u što većoj mjeri uključiti one koji stvaraju poduzetnike, kaže Saša Lončar milijun kuna. A da to ovo nije samo prolazan rezultat, vidljivo je po podacima o poslovanju u 2015. godini. Tako je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci zabilježio rast prometa za 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. K tome, u ožujku je otvorio drugu trgovinu u Splitu, a ovog ljeta s radom će započeti nova trgovina u Zagrebu. Saša Lončar, direktor HGSpota, kaže nam kako je širenje poslovanja i ponude, uvođenje novih usluga te otvaranje trgovina rezultiralo i rastom dobiti, koja je u prvih pet mjeseci za 40 posto veća nego u istome razdoblju 2014. godine. “U ovome

trenutku HGSpot zapošljava više od 50 radnika, a ta brojka kontinuirano raste. Otvaranje nove poslovnice, kao i uvođenje novih usluga, pridonijet će većem broju novozaposlenih. HGSpot kontinuirano traži kvalitetne zaposlenike, koji imaju želju za radom i napretkom u poslovnoj karijeri. A do kraja 2015. godine broj zaposlenih premašit će 70”, ističe. Tvrtka je trenutačno jedan od najjačih Apple partnera u Hrvatskoj. “Uspješnu suradnju ostvarujemo i s Lenovom, HP-om, Asusom, Acerom i svim relevantnim subjektima na tržištu. U isto vrijeme, nudimo niz vlastitih proizvoda koje samostalno razvijamo. Primjer za to su uređaji pod našim brendom Forcebook, dakle, tableti, mobilni uređaji te 3D printeri kojima ostvarujemo zapažene rezultate. Ovo je tržište

u samom začetku, a samo u prošloj godini prodali smo oko 300 primjeraka. U narednom razdoblju, očekujemo značajniji rast tržišta, a samim time i prodaje”, napominje on dodajući kako uz fizičke kupce, HGSpot poslovni uspjeh može zahvaliti suradnji s tvrtkama koje su ipak njegovi najznačajniji korisnici. Negativna poslovna klima ICT tržište, smatra Lončar, po mnogim segmentima i aspektima posebno je u odnosu na neka druga. Smatra kako je poslovna klima u Hrvatskoj i danas relativno negativna. “Dok se formalno nalazimo u kapitalističkom društvu, u glavama mnogih ta promjena još nije zaživjela. Državni aparat odlikuje značajna tromost i neučinkovitost. Važno je osigurati uvjete gdje će razina uključenosti, inte-

resa za rad te učinkovitost osoba zaposlenih u javnom sektoru biti na razini zaposlenika koji djeluju u privatnom sektoru. U svakodnevnom radu susrećemo se s nizom zapreka kojima se usporava i otežava naš rad, a uvjeren sam da bi državni aparat trebao biti poticatelj i sustavno poticati rad poduzetnika. To danas, nažalost, nije slučaj. Štoviše, realni sektor donosi vrijednosti u društvu, i ako baš hoćete, hrani državni aparat i ljude koji su tamo zaposleni”, objašnjava Lončar. Ipak, i u takvim okolnostima potrebno se truditi kako bi se izborilo za napredak. “Postoji niz koraka koje je nužno ostvariti kako bi se pridonijelo rješavanju ovih problema. Prije svega, poželjno je u politiku u što većoj mjeri uključiti upravo one koji stvaraju - poduzetnike. Točnije, na ključne funkcije u sektorima

Zdrava konkurencija je dobrodošla Zdravu konkurenciju, kao i na svakom drugom polju, smatra dobrodošlom. “Konkurencija je zaslužna za razvoj tržišta, kvalitetu ponude, cijene te na kraju i zadovoljstvo kupaca. Bez iznimke, mogu reći kako imamo korektan odnos sa svim subjektima na tržištu te vjerujem da će se jednak odnos nastaviti i ubuduće”, kaže. HGSpot, koji je često bio svojevrsni pionir na ICT tržištu u nas, i ubuduće želi otvarati nove tržišne niše. “Tako smo u svoju ponudu odnedavno uvrstili i mogućnost leasinga opreme za pravne osobe. Naime, cjelokupan prodajni asortiman koji se nalazi u trgovinama dostupan je tvrtkama i obrtnicima koji su prepoznali pogodnosti, ali i uštede koje nudi operativni leasing IT opreme na rok do pet godina”, ističe Lončar. Kako bi omogućili što lakše poslovanje klijentima, posebice obrtnicima i malim poduzetnicima koji su tek zakoračili u poslovni svijet, HGSpot odobrava zahtjev za samo nekoliko sati, dok je isporuka opreme moguća već isti dan.

*vijesti ItSoft proširio portfelj usluga ItSoft, hrvatska tvrtka specijalizirana za sigurnosne sustave u području zaštite podataka i informacijskih sustava, postala je Cisco Intercloud Service provider i time proširila usluge. Spomenuta nadogradnja usluga za korisnike itSofta značit će mogućnost pristupa širokom spektru online usluga kao i poslužiteljima na bilo kojem kontinentu. Nova usluga zasnivat će se na infrastrukturi namijenjenoj uglavnom tvrtkama. HT podržao uniGluko U sklopu podrške startup kompanija, HT je podupro sustav uniGluko, koji je razvila tvrtka SD Informatika i istraživači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Riječ je o rješenju za siguran, točan i pravodoban prijenos i uvid u podatke o mjerenjima glukoze u krvi, te podršku za upravljanje dijabetesom koja poboljšava kvalitetu života pacijenta, utječe na ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Usluga u pilot-fazi već je u upotrebi u nekoliko bolnica. Algebra osnažila edukaciju

Algebra je predstavila suradnju s tvrtkom RedHat i organizacijama ITpreneurs i (ISC)2. Tako je značajno upotpunila ponudu specijalističke edukacije u segmentu obrazovanja IT profesionalaca – u područjima poput virtualizacije, clouda, big data rješenja i informacijske sigurnosti – te se širi na područje edukacije tzv. e-leadera, profesionalaca koji se usmjeravaju na poslovnu primjenu IT-a te znaju dizajnirati i implementirati IT rješenja i infrastrukturu koja podržava poslovne procese.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Irena Lukšić Klasici ostavljeni mačkama Disput

U ovoj knjizi dočaran je i duhovni život mačaka u dnevnoj sobi. Prvo je objašnjeno što mačke čitaju i kako mačke čitaju knjige, potom su priložena iskustva vlasnika mačaka, a na kraju se otkrivaju razne vježbe s literarnim djelima što ih mačke izvode kad ih nitko ne gleda – od sastavljanja antologije poezije iz pročitanih knjiga i izbora Miss i Mistera klasika preko poučnih i zabavnih priloga (koji ne potječu svi iz mačje radionice i nisu nužno vezani uz njih) do niza dojmova nakon druženja s mačkama.

Amos Oz i Fania Oz-Salzberger Židovi i riječi Fraktura

U mješavini pripovijedanja i učenjaštva, razgovora i prepirke otac i kći pričaju priče koje stoje u pozadini najtrajnijih imena, uzrečica, debata, tekstova i dosjetki judaizma. Te riječi, tvrde oni, tvore lanac koji povezuje Abrahama sa Židovima svih sljedećih naraštaja. Oblikujući raspravu o temama kao što su kontinuitet, žena, bezvremenost i individualizam, autori oživljavaju židovske ličnosti kroz stoljeća, od neimenovanog, možda ženskog, autora Pjesme nad pjesmama, preko mračnih talmudista, do suvremenih pisaca.

Mišo Hrnjak Srce od zlata Menart

Kada sam se vratio na scenu, mnogi mlađi glazbenici su me pitali mnogo toga, pa sam pričao priče. Rekli su mi da to moram zapisati. Period s Azrom, Džonijem i Borisom bio je vrlo intenzivan dio mog života i obilježio me do danas na mnogo načina. Ali to su bile samo tri i pol godine, od mojih dosadašnjih 55. Knjiga nije o Azri, ali upisao sam mnogo anegdota i doživljaja iz tog perioda, stvari koje znamo samo nas troje. I još mnogo drugih događaja vezanih na neki način uz rock and roll, kaže autor o svojoj knjizi.

Razvan Radulescu Teodozije Mali V.B.Z.

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Dekorativni elementi od betona

Darsing, Vinkovci, www. artbeton.hr. Tvrtka proizvodi dekorativne zidne obloge i podne betonske površine, u boji i reljefu, izgleda prirodnog kamena i opeke, za vanjsku i unutarnju primjenu. Art floor - nosive betonske površine u boji i reljefu. Art stone - dekorativni kamen, dekorativne zidne obloge od kamena i cigle. Art rock - betonske stijene u reljefu i boji prirodnog kamena. Kontakt: Dragica Begović, artbeton@artbeton.hr. Proizvodi i materijali za građevinarstvo

Ozka Insaa, Istanbul, Turska, www.ozkaltd.com.tr. Tvrtka je izvoznik proizvoda i materijala za građevinarstvo i nudi svoje proizvode. Kontakt: z.guner@ozkaltd.com.tr, +90 216 5750 467. Daske za glačanje

Evin Ironing Boards, Istanbul, Turska. Proizvođač daski za glačanje, stalaka za sušenje rublja i sličnog nudi svoje proizvode.

Hrvatska Svježe voće i povrće

NP Plitvička jezera nabavlja svježe voće i povrće. Procijenjena vrijednost nabave je 1,7 mlijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. srpnja. Zakup medijskog prostora

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge zakupa medijskog prostora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 10,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Katarina Bivald Čitateljica u potrazi za sretnim završetkom

Libertas – Dubrovnik nabavlja papirnate kartice s magnetnom trakom. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. srpnja.

Nakon gubitka posla u knjižari, Sara prihvati poziv svoje prijateljice Amy, Amerikanke s kojom se dopisuje o knjigama, da je posjeti. Čim stigne u Broken Wheel, doznaje da je Amy mrtva, a da bi ona trebala provesti, sama, tri mjeseca u mjestu čiji stanovnici nisu navikli na strance. Sara ubrzo shvaća da njezinim novim sugrađanima očajnički treba doza avanture, malo self-helpa, a možda i mrvica romanse. Ukratko, Sara shvati da im je potrebna - knjižara.

Rasvjetna oprema

Shanghai Hongyuan Lighting&Electric Equipment, Shanghai, Kina, www.ldc.cc. Tvrtka je proizvođač rasvjetne opreme i traži uvoznike i distributere. Kontakt: lvdibd36@lvd.cc, +86 21 59175107. Posredovanje

Antracit, Zagreb. Tvrtka posreduje u kompenzacijama u graditeljstvu u svrhu pronalaska rješenja za proizvođače, trgovce i kupce. Posreduje u financiranju graditeljskih pothvata od najvećih do najmanjih. Kontakt: Vanja Zlatović, antracit@zg.tcom.hr, +385 1 6601 504, +385 99 5724 990.

Suradnja

Kern-Haus, Karlsruhe, Njemačka, www.kern-haus.de. Tvrtka traži poslovne partnere u Hrvatskoj, zainteresirane za građenje niskoenergetskih kuća. Predstavnik tvrtke govori hrvatski. Kontakt: Vlado Bulić, kern-haus@decro.de, +49 721 8302721, +49 171 7139504. Suradnja

MAR-MAR, Zagreb, www.mar-mar.hr. Tvrtka je proizvođač uredskog materijala. Nudi svoje proizvode. Kontakt: Marica Žagar, maricazagar@mar-mar.hr, +385 1 6608153.

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@ bitumina.com, +385 21 668326.

dostave ponuda je 13. srpnja.

Rok dostave ponuda je 8. srpnja.

Uredski stolci

HTZ oprema i ljetne uniforme

Hrvatska radiotelevizija nabavlja uredske stolce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 13. srpnja.

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja nabavlja HTZ opremu i ljetne uniforme. Rok dostave ponuda je 10. srpnja.

Auto gume za autobuse

Sanacija podova u učionicama

Uredski materijal

IZBOR IZ NADMETANJA

Teodozije Mali predstavlja groteskom i apsurdom te finim humorom parabolu političkog života suvremene države: grubu borbu za moć vođenu preko leđa tihe većine. U tome mu pomaže niz antropomorfnih i zoomorfnih likova. Osim Teodozija, prijestolonasljednika za čiju se sigurnost brine opunomoćeni tutor Mačkopas Gavril, tu su i dvorjani Utvara Otilia, Sova Kaliopi i Minotaur Samoil kao i uzurpatori Soma Protektor i Otto iz Ottoburga, a nad svima bdije misteriozno božanstvo oscilirajućih moći: strašni zmaj Veliki Monstrumić.

Profil Knjiga

Kontakt: Ibrahim Alin, ialin@evincelik.com.tr, +90 352 3211416.

Autotrolej iz Rijeke na-

Univerzitet u Tuzli nabavlja radove na sanaciji podova u učionicama. Rok dostave ponuda je 13. srpnja.

Papirnate kartice s magnetnom trakom

Namještaj

Sveučilište u Splitu nabavlja namještaj. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 596.000 kuna. Rok

Plastična oprema

bavlja auto gume za autobuse. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. srpnja. Regija Streljivo

Federalno ministarstvo unutrašnjih/unutarnjih poslova nabavlja streljivo.

Elektroprivreda BiH nabavlja plastičnu opremu. Rok dostave ponuda je 21. srpnja.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Muška Prodaje se punionica vina, tragedija gradski stadion...

Komercijalni podrum s punionicom vina, ukupne površine 6854 četvorna metra, Umag, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 3,078 milijuna kuna. Dražba se održava 1. srpnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Pazinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/9023 000 ili telefona 052/432 728. Obiteljska stambena zgrada u Zagrebu, ukupne površine 1370,31 četvorni metar, Zagreb, procijenjene vrijednosti 1.897.500 kuna. Dražba se održava 1. srpnja u 11 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije do 30. lipnja uplatile jamčevinu od 100.000 kuna na račun sudskog depozita Trgovačkog suda u Zagrebu pri Hrvatskoj poštanskoj banci, IBAN 92 23900011300000460, model 05, poziv na 113112 uz opis plaćanja “jamčevina za St1131/12” i dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 091/2512 772. Poslovni prostor, ukupne površine 217,11 četvornih metara, Split, Splitsko-dalmatinska županija,

procijenjene vrijednosti 2.945.199 kuna. Dražba se održava 2. srpnja u 9.15 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 098/202 877. Gradski stadion, ukupne površine 52.739 četvornih metara, Slatina, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 2.839.861,95 kuna. Dražba se održava 3. srpnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Bjelovaru. Jamče-

vina iznosi 10 posto od prodajne cijene. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 098/1376 671. Građevinsko zemljište, ukupne površine 7463 četvorna metra, Varaždin, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 856.091,60 kuna. Dražba se održava 6. srpnja u 9 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene i uplaćuje se do 5. srpnja na račun Trgovačkog suda u Varaždinu, IBAN broj HR 4023 9000 1130 00027 54. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnom upraviteljicom i pozivom na broj mobitela: 098/1863 124. Šikara i oranica, ukupne površine 6588,96 četvornih metara, Višnjevac, Bjelovarsko-bilo-

dr. Uroš Dujšin gorska županija, procijenjene vrijednosti 10.000 kuna. Dražba se održava 2. srpnja u 9.15 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Osiguranje se uplaćuje na račun Suda, broj računa primatelja HR662390 0011300001122, model HR 00, pozivom na broj primatelja 1-1-1261-14. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti sucu najkasnije prije pristupanja dražbi. Poslovni prostor, ukupne površine 80 četvornih metara, Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, procijenjene vrijednosti 470.000 kuna. Dražba se održava 3. srpnja u 11.30 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 091/7854 372. Kuća i livade, ukupne površine 1035,83 četvorna metra, Karlovac, Karlovačka županija, procijenjene vrijednosti 465.000 kuna. Dražba se održava 6. srpnja u 9.45 sati na Općinskom sudu u Karlovcu. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti i uplaćuje se na račun Općinskog suda u Karlovcu, broj HR202390001130 0000592, poziv na broj 953-14-2.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

a prvi pogled čini se da patrijarhat vlada i dalje. Više od 90 posto predsjednika i premijera su muškarci, kao i gotovo svi čelnici velikih tvrtki. Muškarci vladaju i financijama, tehnologijom, u sportu i glazbi. Izgleda da je stoga briga o njihovoj sudbini u najmanju ruku čudna. Ipak, ima mnogo razloga za zabrinutost. Muškarci su koncentrirani na vrhu, ali i na dnu društvene ljestvice. Češće završavaju u zatvorima, odvaja ih se od djece i ubijaju se... Manje ih završava fakultete od žena. U bogatim zemljama dječaci 50 posto češće padaju na ispitima iz matematike i prirodnih znanosti. Otrovna kombinacija za muškarce Krizom su posebice pogođeni nekvalificirani muškarci koji u bogatim zemljama teško podnose promjene na tržištu rada koje su se zbile u proteklih 50 godina. Budući da su tehnologija i trgovina obezvrijedile fizički rad, neobrazovani muškarci teško pronalaze posao. S druge strane, žene - zahvaljujući boljoj naobrazbi - ubrzano popunjavaju propulzivne sektore kao što su zdravstvo i obrazovanje. Rezultat se za neobrazovane muškarce sastoji u otrovnoj kombinaciji nezaposlenosti, razdvojenih obitelji i bezizglednosti. Zašto? Ljevičari traže uzroke u ekonomiji. Sve manje mogućnosti zapošljavanja muškaraca dovodi do siromaštva i upropaštenih obitelji. U SAD-u je plaća ljudi sa završenom srednjom školom od 1979. do 2013. smanjena za 21 posto, dok je za žene s istom naobrazbom pora-

sla za tri posto. Oko petine Amerikanaca sa srednjom školom u radnoj dobi nema posla. Desničari opet ukazuju na raspad obitelji. Najveći dio žena žele partnera koji zadovoljava kako na poslu tako i u kući. I stoga će radije ostati same nego biti u vezi s nekim besprizornim tipom, čak i ako je jedini. Nezaposleni Amerikanci troše pola vremena na kućne poslove i brigu o dje-

naučili da moraju sudjelovati u odgoju djece. To sada moraju naučiti i muškarci iz radničke klase. Žene su shvatile da mogu postati uspješnim kirurginjama i fizičarkama a da zbog toge ne izgube na ženstvenosti. Muškarci moraju shvatiti da se tradicionalni manualni poslovi neće vratiti te da mogu postati bolničarima

ci, više nego žene u istom položaju. Otuda i raspad radničkih obitelji. Obje ove strane govore o različitim stvarima; no njihove dijagnoze nisu u suprotnosti. Krive su ekonomske i društvene promjene, a obje se dijagnoze međusobno nadopunjuju. K tome je vjerojatno da će se prilike još i pogoršati. Tehnologija će revolucionirati sve veći broj djelatnosti, što je korisno za društvo, ali pojedinci zaostali u obrazovanju postat će suvišni. OECD predviđa da će apsolutni broj samaca rasti u gotovo svim bogatim zemljama. Dječaci koji odrastaju bez oca imat će više problema u uspostavljanju trajnih veza te će tako stvoriti problem muške disfunkcije.

i frizerima bez gubitka muževnosti. K tome je važno reformirati obrazovni sustav stvoren za potrebe vremena u kojemu su muškarci obavljali

Promjene kulturnih vrijednosti Što učiniti? Dio problema je rješiv promjenama kulturnih vrijednosti. Muškarci srednje klase su tijekom prošle generacije

Muškarci srednje klase su tijekom prošle generacije naučili da moraju sudjelovati u odgoju djece manualne poslove. Političari moraju shvatiti da je slab uspjeh u školovanju dječaka ozbiljan problem koji treba riješiti. Neke mjere korisne svima su naročito povoljne za dječake. Obrazovanje u mlađoj dobi pruža dječacima veće šanse da razviju vještine govorenja i društvene vještine. U Njemačkoj su posebice uspješni u poticanju dječaka da idu u stručne škole, ali i obrazovanje treba reformirati tako da mladići traže posao u bolnicama umjesto u tvornicama.

28 SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 15. do 21. lipnja ukupno je bio 121 stečajni postupak, što je 19 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 35 prijedloga, a 19 postupaka je zaključeno. Postupak predstečajne nagodbe započelo je 17 subjekata. Ukupno je izbrisano 49 subjekata što je smanjenje u odnosu na prethodni tjedan kada ih je izbrisano 85. S likvidacijom je započelo 15 subjekata. Osnovana su 264 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (120), zatim Split (24), trgovački sudovi u Pazinu i Rijeci su izjednačeni sa 21 novim poduzećem, dok 20 novoosnovanih subjekata bilježi Varaždin. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (151), te ukupno 113 d.o.o.-a. STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

19 6 6 7 5 0 5 9 9 88 35 8 9 17 19

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

49 49 15 15 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

264 113 151 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

6 12 3 19 21 21 0

REJTING TJEDNA

BMD STIL d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

3 24 3 20 12 120

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 490,6 mlrd kn

ukupan prihod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske

Financijska agencija

Poduzetnici i Kontinen poslovali s dobitkom Produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom kao i produktivnost Jadranske Hrvatske. Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika regije i da su zapošljavali najveći broj radnika

rema rezultatima poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2014. godini rangiranim po NUTS-2 razini, u Kontinentalnoj Hrvatskoj je 63.959 poduzetnika imalo registrirano sjedište, a u Jadranskoj Hrvatskoj 40.511 poduzetnika, pokazuju podaci Financijske agencije. Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske zapošljavali su 601.295 radni-

Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske

ka. Oni su u prošloj godini ostvarili 490,6 milijardi ukupnih prihoda, 478,7 milijardi ukupnih rashoda, 26,6 milijardi dobiti razdoblja, 17,8 milijardi gubitka razdoblja i 8,8 milijardi neto dobiti. Prosječna mjesečna obračunata plaća kod tih poduzetnika u prošloj godini iznosila je 4993 kune što je za 2,4 posto više od plaće svih poduzetnika Hrvatske koja je lani iznosila 4878 kuna. Najviše zaposlenih u Kontinentalnoj Hrvatskoj Ako promatramo ukupni broj poduzetnika Hrvatske, njih 61,2 posto ima registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj,

dok njih 38,8 posto ima sjedište u Jadranskoj Hrvatskoj. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 72,4 posto zaposleno je kod poduzetnika u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a 27,6 posto kod poduzetnika u Jadranskoj Hrvatskoj. U odnosu na godinu dana ranije broj zaposlenih je u Kontinentalnoj Hrvatskoj povećan za 1,5 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj za 2,6 posto. Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske, njih 63.959, zapošljavali su 72,4 posto zaposlenih, ostvarili su 79,3 posto ukupnih prihoda, 79,1 posto ukupnih rashoda, 76,2 posto dobiti razdoblja, 71 posto gubitka razdoblja te 89,7 posto neto dobiti svih

poduzetnika Hrvatske. Ukupno 40.511 poduzetnika Jadranske Hrvatske zapošljavalo je 27,6 posto zaposlenih, ostvarili su 20,7 posto ukupnih prihoda, 20,9 posto ukupnih rashoda, 23,8 posto dobiti razdoblja, 29 posto gubitka razdoblja i 46,9 posto neto dobiti svih poduzetnika Hrvatske. Poduzetnici Jadranske Hrvatske, njih 40.511, sa 228.821 zaposlenih, ostvarili su 128,2 milijarde kuna ukupnih prihoda, 126,2 milijarde ukupnih rashoda, dobit razdoblja u iznosu 8,3 milijarde, gubitak razdoblja 7,3 milijarde i ostvarili pozitivan financijski rezultat, neto dobit od jedne milijarde kuna. Prosječna mjeseč-

na obračunata plaća iznosila je 4574 kune i bila je za 8,4 posto manja od plaće poduzetnika Kontinentalne Hrvatske i 6,2 posto manja od prosječne plaće svih poduzetnika Hrvatske. U Kontinentalnoj Hrvatskoj veća ekonomičnost poslovanja Poslovne rezultate možemo mjeriti i izvedenim pokazateljima, stavljanjem u odnos određenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja. Produktivnost rada mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom kao i produktivnost rada mjerena dobiti po zaposlenom veća je kod poduzetnika Kon-

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015.

( 8,8 mlrd kn

( 128,2 mlrd kn

njihova lanjska neto dobit

ukupan prihod poduzetnika Jadranske Hrvatske

ntalne i Jadranske Hrvatske rada mjerena dobiti po zaposlenom veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske u odnosu na poduzetnike Kontinentalne Hrvatske. Usporedba poduzetnika prema veličinama, pokazala je da su mali poduzetnici najbrojniji u obje Statistička podjela Hrvatske na dvije regije NUTS-2 razine* Kontinentalna Hrvatska Grad Zagreb Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska Varaždinska Koprivničko-križevačka Međimurska Bjelovarsko-bilogorska *

Jadranska Hrvatska Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarska županija Šibensko-kninska Splitsko-dalmatinska Istarska županija Dubrovačko-neretvanska

Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Osječko-baranjska Vukovarsko-srijemska Karlovačka Sisačko-moslavačka

Pojam regije odnosi se na tzv. NUTS 2 razinu, tj. prostornu cjelinu koja obuhvaća između 800 tisuća i 3 milijuna stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku, http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html

Usporedba prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika u Kontinentalnoj (KHR) i Jadranskoj Hrvatskoj (JHR), po veličinama, u 2014. godini Veliki poduzetnici JHR

5498 6091

Veliki poduzetnici KHR

5294

Srednji poduzetnici JHR

5219

Srednji poduzetnici KHR

tinentalne Hrvatske u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske. Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Broj zaposlenih je u Kontinentalnoj Hrvatskoj povećan za 1,5 posto, a u Jadranskoj Hrvatskoj za 2,6 posto Usporedba poduzetnika Kontinentalne i Jadranske Hrvatske prema veličinama pokazala je da su, očekivano, mali poduzetnici najbrojniji u obje regije i da su zapošljavali

najveći broj radnika te da je zaposlenima kod malih poduzetnika u obje regije obračunata manja plaća u odnosu na zaposlene kod srednjih i velikih poduzetnika. Podsjetimo, kao zemlja članica Europske unije, Hrvatska je uključena u nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku (NUTS). U kolovozu 2012. godine Europska komisija prihvatila je prijedlog podjele Republike Hrvatske na dvije NUTS 2 regije, odnosno na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Korištenje nove klasifikacije za potrebe Kohezijske politike započelo je nakon stupanja Hrvatske u članstvo EUa, odnosno od 1. srpnja 2013. godine. (V.A.)

Mali poduzetnici JHR

4073

Mali poduzetnici KHR

4058 0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2014. Pokazatelji Broj zaposlenih po poduzetniku Produktivnost rada (prihod po zaposlenom u kn) Produktivnost rada (dobit/gubitak razdoblja po zaposlenom u kn) Ekonomičnost ukupnog poslovanja

Kontinentalna Hrvatska 9 785.385

Jadranska Hrvatska 6 539.299

14.557

4.375

102,5

101,6

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Osnovni financijski rezultati poslovanja po regijama NUTS-2 razine u RH (u milijunima kuna) Financijski podaci Broj poduzetnika Zaposleni Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Neto dobit/neto gubitak Neto plaća

Kontinentalna Hrvatska 2014. indeks 63.959 601.295 101,5 490.621 103,1 478.728 101,9 26.602 120,4 17.849 92,9 8.753 304,1 4.993 102,3

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja

Jadranska Hrvatska 2014. indeks 40.511 228.821 102,6 128.169 103,9 126.156 104,0 8.302 108,5 7.300 113,1 1.001 83,8 4.574 105,2

Ukupno RH 2014. indeks 104.470 830.116 101,8 618.791 103,3 604.884 102,3 34.904 117,4 25.150 98,0 9.754 239,5 4.878 103,0

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3883, 29. lipnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Izuzetno visoka likvidnost Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Jelena Drinković

romatrano razdoblje odnosi se na samo dva radna dana protekloga tjedna, budući da smo bili u prazničnom tjednu. Kretanja na novčanom tržištu jednaka su onima iz prethodnog razdoblja, odnosno likvidnost sudionika i dalje je izuzetno visoka. Sustav obiluje viškovima kratkoročne likvidnosti koju sudionici nemaju kamo usmjeriti. Razmjernu živost novčanog tržišta potaknut će izdanje državnih obveznica koje je u planu početkom srpnja. Na-

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

toga, započinje mjesec srpanj i pripreme za isplatu mirovina i plaća. U tom smislu bi potrebe državnog proračuna mogle utjecati na privremeni rast potražnje za novcem na novčanom tržištu. U prvoj polovini godine nastavljen je trend lanjske godine u kojoj je likvidnost sustava bila izuzetno visoka, potražnja za pozajmicama vrlo niska i u takvim okolnostima trgovanje je bilo skromno uz izuzetno nisku kamatnu stopu. Za sada nema pokazatelja koji bi taj trend promijenili, pa je do daljnjega realno očekivati održavanje tromosti sustava.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Promet

23. 6. - 24. 6. 2015.

15. 6. - 19. 6. 2015.

400

1,00 0,80

300

0,60 200 0,40 100

0,20

23.6.2015.

24.6.2015.

ime, 14. srpnja na dospijeću su državne obveznice u iznosu od 350 milijuna eura koje je Ministarstvo financija izdalo 14. srpnja 2005. uz kamatnu stopu od 4,25 posto. Prema neslužbenim informacijama

iz financijskog sektora, u planu je novo izdanje državnih obveznica koje bi trebalo imati rok dospijeća od 10 godina i trebalo bi biti čisto kunsko izdanje. Planirana vrijednost izdanja je oko pet milijar-

ponedjeljak

utorak

di kuna, ali procjenjuje se da bi Vlada mogla izdati i veći iznos. Koliki će biti prinosi na novo izdanje obveznica i koliko će točno izdanje iznositi saznat ćemo u sljedećim danima.

srijeda

četvrtak

petak

Ministarstvo financija protekli tjedan nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Održavanje aukcije moglo bi biti najavljeno za ovaj tjedan jer je na dospijeću 446 milijuna kuna trezorskih zapisa. Pored

Hrvatsko devizno tržište

Mirovinski fondovi

Kuna ojačala u odnosu na euro

Rast vrijednosti Mirexa

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od protekloga utorka do srijede u odnosu na američki

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B protekle srijede iznosila je 214,6833 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,6 posto. Protekle srijede vrijednost Mirexa A iznosila je 111,1161 bod, a Mirexa C 105,7221 bod.

valuta

dolar oslabjela za 0,2 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva umanjena je i u odnosu na švicar-

Srednji tečaj za devize

AUD

australski dolar

5,317694

CAD

kanadski dolar

5,521501

JPY

japanski jen (100)

5,575845

CHF

švicarski franak

7,237191

GBP

britanska funta

10,540907

USD

američki dolar

6,732767

EUR

euro

EUR

7.572

7,53464

primjena od 25. lipnja 2015.

Izvor: HNB

ski franak za 0,03 posto. S druge strane, kuna je u usporedbi s eurom blago ojačala za 0,08 posto.

23.6.

USD

6.752

CHF

7.248

7.570

6.749

7.247

7.568

6.746

7.246

7.566

6.743

7.245

7.564

6.740

7.244

7.562

6.737

7.243

24.6.

23.6.

24.6.

23.6.

24.6.

6860

govor o financijskoj pomoći. Kako Grčkoj na koncu lipnja stiže na naplatu kredit Međunarodnog monetarnog fonda od 1,6 milijardi eura, postignutim dogovorom Grčka bi do18160

FTSE 100

18150

bila kredit u iznosu od 7,2 milijarde eura te bi na vrijeme mogla ispuniti međunarodne obveze. Unatoč tomu, trgovalo se oprezno jer je, među ostalim, sadržaj grčke ponude oko rje5175

Dow Jones

5170

6850

18140

5165

18130

5160

6830

18120

5155

6820

18110

5150

5100 5075

23.6.

24.6.

22.6.

11575

CAC40

11550

23.6.

24.6.

20900

DAX

20800

11525

20700

5025

11500

20600

5000

11475

20500

11450 22.6.

23.6.

24.6.

NASDAQ

22.6.

5050

4975

23.6.

24.6.

NIKKEI 225

20400 22.6.

0,4%

0,6%

0,4%

-0,4%

0,2%

-0,8%

0% 24.5.

3.6.

13.6.

23.6

datum

22.6.

vrijednost (kn)

23.6.

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A

6840

22.6.

0,8%

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Većina indeksa u plusu

6870

MIREX - tjedni

0,8%

fond

Međunarodno tržište kapitala

Ulagače na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna ohrabrio je prijedlog reformi grčkog premijera Aleksisa Ciprasa koji je Europska komisija ocijenila dobrom osnovom za do-

MIREX - mjesečni

23.6.

24.6.

22.6.

23.6.

24.6.

šavanja dužničkih problema na početku tjedna bio nepoznat. Ipak, većini promatranih indeksa od protekloga ponedjeljka do srijede uvećana je vrijednost. Tako je indeks pariške burze CAC40 bio veći za 1,04 posto, a indeks londonske burze FTSE za 0,4 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je tehnološki indeks Nasdaq, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 0,2 posto te indeks tokijske burze Nikkei za 2,2 posto. S druge strane, frankfurtski DAX oslabio je za 0,05 posto, a američki Dow Jones za 0,02 posto.

MIREX A

23.06.

111,1161

0,1763

6,22

AZ - A

23.06.

109,7011

0,1313

5,42

Erste Plavi - A

23.06.

110,676

0,1844

5,25

PBZ CO - A

23.06.

113,2438

0,3482

6,44

Raiffeisen OMF - A

19.06.

111,907

-0,0475

7,22

MIREX B

23.06.

214,6833

0,1087

4,36

AZ - B

23.06.

218,366

0,1419

3,68

kategorija B

Erste Plavi - B

23.06.

218,4649

-0,0185

3,94

PBZ CO - B

23.06.

197,6822

0,1268

5,25

Raiffeisen OMF - B

19.06.

216,2354

-0,1446

4,59

kategorija C MIREX C

23.06.

105,7221

-0,0207

2,7

AZ - C

23.06.

103,3935

-0,0269

1,6 1,96

Erste Plavi - C

23.06.

105,2555

-0,0798

PBZ CO - C

23.06.

105,9199

-0,0221

2,85

Raiffeisen OMF - C

19.06.

108,2495

0,0603

3,89

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

23.06.

209,4918

0,1475

5,06

AZ Profit

23.06.

245,7648

0,0836

4,08

Croatia osiguranje

23.06.

149,6179

0,1172

1,87

AZ Benefit

23.06.

225,9059

0,1008

3,3

Erste Plavi Expert

23.06.

180,9847

0,1551

4,35

Erste Plavi Protect

23.06.

176,6738

-0,0345

0,69

www.privredni.hr Broj 3883, 29. lipnja 2015. BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 195,967 milijuna kuna

Dalekovod je dobitnik tjedna Iztok Likar www.hrportfolio.hr

predstavlja smanjenje za 25,4 milijuna kuna, odnosno pad od 64 posto. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za 0,10 posto te je tjedan završio na 1.757,38 bodova. Crobex10 bilježi pad od 0,24 posto na 1.022,13 boda. Kod sektorskih in-

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi, u proteklom skraćenom tjednu, bilježi pad. Redovni dionički promet iznosio je 14 milijuna kuna, što Top 10 po prometu

tjedna promjena

Adris grupa d.d. - (povl.) HT d.d. Atlantic grupa d.d. Podravka d.d. Valamar Riviera d.d. Kraš d.d. Zagrebačka banka d.d. Dalekovod d.d. SN holding d.d. Ina d.d.

-0,01% +0,64% +0,22% -0,12% -0,05% -0,64% +4,47% +5,77% +3,47% -2,96%

zadnja cijena 379,98 157,00 900,00 313,02 20,79 455,05 42,81 18,14 219,99 3.445,01

deksa najviše je porastao CROBEXindustrija (+0,30 posto), a najveći pad bilježi CROBEXkonstrukt (-0,70 posto). Obveznički indeksi završili su rastom, CROBIS je uvećan za 0,13 posto, a CROBIStr za 0,20 posto. Najlikvidnija je bila 10 dionica s najvećim rastom cijene

promet 2.446.710,97 2.051.469,17 1.927.047,73 1.365.698,97 1.252.786,29 630.074,22 467.000,45 455.763,24 278.591,11 263.495,29

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 14.103.045,70 kn

Turbos DAX long K Turbos DAX long I Hoteli Zlatni rat d.d. Magma d.d. Viktor Lenac d.d. Sunčani hvar d.d. Turbos H. HUB N. GAS short 9 Jadroagent d.d. Optima Telekom d.d. Saponia d.d.

Adris Grupa - povlašteno izdanje, koja je trgovana u iznosu od 2,4 milijuna kuna, s promjenom cijene od -0,01 posto, na 379,98 kuna. Dobitnik tjedna je

tjedna promjena +52,50% +35,84% +32,42% +10,92% +8,89% +8,81% +7,80% +7,27% +7,19% +5,98%

zadnja cijena 97,60 180,40 84,50 1,93 6,00 23,95 6,36 900,00 1,49 271,00

promet 51.486,70 1.804,00 169,00 1.031,79 5.520,00 3.112,76 4.617,36 97.827,16 43.707,01 123.551,77

INVESTICIJSKI FONDOVI

zadnja vrijednost 1.757,3800 1.022,1300 106,1221 142,2518

osmi najlikvidniji Dalekovod, koji bilježi tjedni rast cijene od 5,77 posto, na 18,14 kuna s prometom od 456.000 kuna. Gubit10 dionica s najvećim padom cijene Turbos DAX short K Turbos DAX short I Turbos srebro long D Turbos EBF long 6 Lucidus d.d. Badel 1862 d.d. Viadukt d.d. Genera d.d. Tehnika d.d. Lavčević d.d.

tjedna promjena +0,10% -0,24% +0,13% +0,20%

nik tjedna je 10. najlikvidnija Ina, čija je cijena pala za 2,96 posto, na 3445,01 kunu, s prometom od 236.000 kuna.

tjedna promjena -39,88% -30,16% -28,30% -15,76% -12,13% -11,85% -6,10% -5,99% -4,89% -4,44%

zadnja cijena 51,10 78,50 7,50 44,90 13,18 22,01 200,00 93,07 389,94 105,12

promet 247.972,20 5.676,00 17.156,68 1.454,30 2.214,24 10.791,02 11.808,25 45.556,90 41.235,98 6.622,56

*vijesti

Dobar tjedan za fondove Protekli tjedan je od 77 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 69, a čak 22 fonda ostvarila su rast veći od jedan posto. Samo je osam fondova tjedan završilo u crvenom. Od 29 dioničkih, njih 25 je poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu ZB euroaktiv koji je ostva-

rio tjedni rast od +3,34 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima. Fond Fima Equity bilježi najveći pad (-0,66 posto). Od pet posebnih fondova četiri ih bilježe rast. Najviše je porastao ZB Future 2055 i to za 2,27 posto. Jedino je fond Raiffeisen zaštićena glavnica bilježio

pad (-0,26 posto). Od 14 mješovitih fondova, njih 13 bilježi rast cijene. Najveći tjedni prinos ostvario je KD Balanced, koji je uvećan za 1,39 posto. Kod mješovitih jedino je pao OTP uravnoteženi, a cijena mu je umanjena za 0,36 posto. Od devet obvezničkih fon-

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

dova pao je samo PBZ Bond fond (-0,26 posto). Najveći rast bilježi ZB bond (+0,60 posto). Od 20 novčanih fondova pao je samo HPB Euronovčani i to za 0,01 posto. Ostali su porasli u rasponu od +0,004 do 0,17 posto koliko je ostvario fond ZB europlus. (I.L.) od 16. 6. 2015 do 23. 6. 2015. godine

HPB Global

88,6116

*Tjedna promjena [%] 0,27

KD Victoria

18,5336

0,28

OTP uravnoteženi

106,6488

-0,36

HI-growth

€

11,2872

1,18

KD Balanced

9,0830

1,39

ZB euroaktiv

€

152,6253

3,34

Allianz Portfolio

149,2077

0,60

ZB trend

181,6967

1,24

Smart Equity

€

107,5951

0,63

FIMA Equity

87,6645

-0,66

Raiffeisen Harmonic

€

103,3600

1,38 0,30

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Valuta

Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

Naziv(fond)

Valuta

Vrijednost udjela

KD Prvi izbor

15,0362

1,60

PBZ Conservative 10 fond

€

104,9440

Ilirika JIE

€

128,8501

2,59

You Invest Active

€

101,8500

0,48

PBZ Equity fond

€

10,3423

0,07

You Invest Balanced

€

101,1100

0,50

HPB Dionički

100,1796

0,87

You Invest Solid

€

99,7300

0,41

Erste Adriatic Equity

€

83,9100

0,48

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS

NETA Global Developed

107,7174

2,46

ZB bond

€

182,3365

0,60

ZB aktiv

110,4762

0,24

HI-conservative

€

13,7653

0,39

Capital Two

89,3582

-0,19

Raiffeisen Bonds

€

168,9300

0,13

Ilirika Azijski tigar

€

53,2331

3,04

PBZ Bond fond

€

122,7765

-0,26

Platinum Global Opportunity

16,5739

1,21

Capital One

197,4670

0,30

KD Nova Europa

5,9770

2,46

HPB Obveznički

€

150,1549

0,08

OTP indeksni

39,8824

0,33

NETA Emerging Bond

80,0526

0,07

Platinum Blue Chip

€

108,1029

2,37

Erste Adriatic Bond

€

111,5400

0,42

NETA Frontier

576,7891

0,87

Raiffeisen Classic

€

101,5600

0,17

OTP MERIDIAN 20

€

91,8749

0,15

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS

83,8500

0,37

PBZ Novčani fond

142,6756

0,01

NETA US Algorithm

178,8632

1,32

ZB plus

174,7306

0,01

NETA New Europe

72,3441

2,00

ZB europlus

€

150,1409

0,17

Ilirika BRIC

€

85,1449

2,38

PBZ Euro Novčani

€

138,7829

0,01

CROBEX10

98,8346

-0,02

KD Energija

9,5118

0,77

ZB BRIC+

€

101,9062

Raiffeisen Dynamic

€

120,0100

Allianz Equity

€

138,5725

Raiffeisen zaštićena glavnica

€

ZB Future 2025

Raiffeisen Cash

156,7400

0,01

Erste Money

150,6300

0,01

1,46

HI-cash

151,2149

0,01

0,11

PBZ Dollar fond

130,4520

0,01

-0,37

HPB Novčani

142,8734

0,01

OTP novčani fond

132,5578

0,00

102,6500

-0,26

Money One

128,6378

0,03

€

100,2896

1,77

Agram Euro Cash

€

12,3083

0,01

ZB Future 2030

€

101,2043

2,23

Allianz Cash

117,7661

0,00

ZB Future 2040

€

102,0508

2,21

Erste Euro-Money

€

115,0400

0,01

ZB Future 2055

€

102,1068

2,27

Auctor Cash

109,5223

0,02

Raiffeisen euroCash

€

105,2700

0,01

ZB global

€

155,0429

0,33

HPB Euronovčani

€

106,1576

-0,01

PBZ Global fond

€

14,7269

1,07

Locusta Cash

1337,1797

0,02

HI-balanced

€

12,7694

0,80

NETA MultiCash

107,5325

0,02

ICF Balanced

115,4352

1,14

OTP euro novčani

€

102,4580

0,01

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS

Podravci odobren prospekt

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je rješenje kojim se Podravci odobrava prospekt izdanja i uvrštenja najviše do 1,7 milijuna novih redovnih dionica, pojedinačne nominalne vrijednosti 220 kuna, priopćili su iz Podravke. Nove dionice izdaju se za veći iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada, a Glavna skupština je utvrdila cijenu novih dionica u iznosu od 300 kuna po dionici. Temeljni kapital će se povećati sa 1,19 milijardi kuna, na najviše 1,56 milijardi kuna, odnosno za najviše 374 milijuna kuna. Manji prihodi Kutjeva Grupa Kutjevo u 2014. ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 319, 9 milijuna kuna, što je 12,7 posto manje u odnosu na 2013. godinu. Ukupni rashodi iznosili su 319,19 milijuna i bili su manji za 11,2 posto. Ostvarena je dobit od 735.160 kuna, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze u konsolidiranom godišnjem izvješću Kutjeva za 2014. godinu. Ukupna vrijednost imovine na koncu 2014. iznosila je 614,97 milijuna kuna.

Dividenda Atlantica 12 kuna Na sjednici Glavne skupštine Atlantic Grupe dioničari su prihvatili prijedlog Uprave i Nadzornog odbora da se isplati dividenda u ukupnom iznosu od 40,01 milijun kuna, odnosno 12 kuna po dionici. Dividenda će se isplatiti onim dioničarima koji su 26. lipnja bili evidentirani u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Tražbina na isplatu dividende dospijeva 15. srpnja. Većinski vlasnik kompanije Emil Tedeschi ima 58,2 posto dionica, a među vodećim dioničarima su obvezni mirovinski fondovi i Europska banka za obnovu i razvoj. Željeznici za obnovu 163 milijuna eura Međunarodna banka za obnovu i razvoj sa 163 milijuna eura kreditirat će razvoj hrvatskog željezničkog sustava. Vlada je prošli tjedan dala jamstva za kredit od 79 milijuna eura poduzeću HŽ Infrastruktura za obnovu pruga i pripadajuće infrastrukture. Za restrukturiranje i zbrinjavanje viška radnika HŽ Cargo dobit će 41 milijun eura, a HŽ Putnički prijevoz će moći uložiti 43 milijuna eura u nove vlakove i informatički sustav. Krediti su dugoročni i povoljni, s kamatom već od jedan posto godišnje, rekao je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45

VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30

Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00

TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30

SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05 SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35

VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20

TV ŠIBENIK

TV NOVA Pula

TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00

TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00

RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00

DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50

u novoj emisiji donosi: Biznis partner

Privredni vjesnik dobio je regionalnu nagradu za poslovnu izvrsnost, etičnost i odgovornost

Najbolji projekti

Prekogranični projekt navodnjavanja IRRI najbolji je EU projekt koji je proveden u Hrvatskoj

EU fondovi

HGK Zagreb

Zalagaonica

U sljedećim godinama više će novca biti namijenjeno financijskim instrumentima nego bespovratnim potporama

Gospodarsko vijeće HGK Zagreb reizabralo svog predsjednika Zlatana Frölicha i predstavilo nove usluge

Zalagaonice su sve popularnije u svijetu, no kako one posluju na hrvatskom tržištu doznajemo na primjeru jedne zagrebačke