Proizvođači cijevi ogorčeni Domaće proizvođače eliminira se već u fazi natječaja, pa unosne poslove uvijek dobiju uvoznici
Viseća sunčeva elektrana Elektrana Medinci koja se gradi u Slatini pravi je primjer spajanja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede
Naša pšenica je za stoku? Čak 60 do 80 posto uzoraka ovogodišnje pšenice uopće ne zadovoljava nova, EU mjerila kvalitete
tema tjedna
aktualno
aktualno
Str. 4-5
Str. 6
Str. 20
2008 2009 2010 2010 2011 2012
3 8 8 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 13. srpnja 2015. Godina LXII / Broj 3885. www.privredni.hr
privredni vjesnik
projekt share / mljekara veronika / novi zakoni u turizmu / robna razmjena / regija / svijet financija
oporavak građevinske aktivnosti?
I graditelji spas traže u inozemstvu
Blagi pomak daje nadu u oporavak domaćeg tržišta. No, prihodi velikih tvrtki kao što su Ingra, Viadukt ili Dalekovod ipak se stvaraju na gradilištima Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka >>16-17
intervju: darko lorencin
mapiranje kreativne industrije
>> 12-13
>> 18-19
Uklonili smo ono što je investitorima izazivalo nesigurnost. S Kuparima smo trasirali buduće projekte, kaže ministar turizma
Najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju elektronički mediji, izdavaštvo, računalni programi, te oglašavanje i PR
Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin
www.biznis-plus.com
Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija
⇢p ojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢m edijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢p omoć u širenju poslova
Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.
Pridružite nam se! Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961
UVOD
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet?
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
3
pvinfo
GOST KOMENTATOR: dr. sc. Alida Perkov, predsjednica Udruge poslovnih žena BPW Pula
Boris Vujčić, guverner HNB-a:
Pozitivne projekcije za 2015. Pozitivno očekivanje u HNB-u temelji se na statistici koja pokazuje da se sve komponente BDPa lagano oporavljaju pa se nakon 0,5 posto rasta u ovoj, u 2016. godini očekuje i ubrzanje gospodarskog rasta, na 0,9 posto. Promet u trgovini na malo kontinuirano raste tri kvartala, dakle osobna se potrošnja blago oporavlja, kao i investicije, jer očekuje se da će i građevinarstvo dalje rasti. Izvoz raste po stopama višim od očekivanja, a sve se to lagano počinje pozitivno odražavati i na kretanja na tržištu rada. Jedina važnija komponenta od koje se i ove i iduće godine očekuje negativni učinak je javna potrošnja, uslijed fiskalne konsolidacije koja je uvelike određena procedurom prekomjernog deficita.
Ivana Kolar, direktorica TermI Tuhelj:
Ova sezona mogla bi biti bolja od lanjske Tijekom svibnja i lipnja imali smo 25 posto više kupača na bazenima nego u ista dva mjeseca prošle godine. Još od početka godine bazeni su posjećeniji. Ova bi godina po tome mogla biti bolja od lanjske koju smo završili i s manjim prihodima upravo zbog podbačaja na bazenima uslijed kišovitog ljeta. I ove godine najviše dolazaka i noćenja, oko 50 posto, ostvarili su domaći turisti.
Alojzije Jukić, predsjednik Uprave Compinga:
Razvoj je naša strategija U protekla tri mjeseca Comping je zaposlio osam etabliranih razvojnih inženjera, što je dio tvrtkine strategije stvaranja novih resursa i potencijala. Uočavanje, identifikacija i spremnost na promjene dio su strategije usmjerene ka podizanju razine konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Zahvaljujući inovativnim proizvodima i rješenjima te kontinuiranom jačanju na IT tržištu, proces zapošljavanja u Compingu neće biti jednokratan. Val zapošljavanja pokrenut početkom godine promatramo kao kontinuirani proces. Njime u Comping želimo privući nove kadrove koji će predstavljati polugu u realizaciji naše nove poslovne strategije.
Žensko poduzetništvo drugačija perspektiva Ne treba poistovjećivati udio žena na tržištu rada s postocima žena na upravljačkim pozicijama ili u poduzetničkim vodama
Č
injenica je da i u 21. stoljeću postoji podzastupljenost žena na upravljačkoj razini koja se podudara s njihovom podzastupljenošću u broju sudionica na hrvatskom tržištu rada i poduzetništva. Također je poznato da žene kasnije ulaze na upravljačke funkcije i ranije s njih odlaze, što se podudara s kasnijim ulaskom žena na tržište rada i njihovim ranijim izlaskom s njega. No iako je udio visokoobrazovanih žena na tržištu rada kao i u trgovačkim društvima veći od udjela muškaraca, u upravljačkim tijelima je situacija obrnuta. Analizirajući uzorak godišnjih financijskih izvješća Fine unatrag nekoliko godina, rezultati pokazuju da se udio vlasnica trgovačkih društava kreće oko četvrtine (u obrtima oko jedne trećine) te da broj subjekata u vlasništvu žena raste po puzajućoj stopi od oko dva posto. Žene imaju veću ulogu u vođenju obiteljskog života, a mnoge ne smiju, ne žele ili ne mogu uskladiti karijeru s majčinstvom. Zaposlenost kod žena koje imaju djecu je za petinu manja nego kod žena bez djece. S druge strane
objektivne gospodarske i društvene okolnosti i povećanje broja rastavljenih obitelji, mnoge žene motiviraju na samozapošljavanje. No vrlo često sa sobom vuku teret roditeljstva i brige o starijima, uz nerazvijenu socijalnu infrastrukturu koja bi im omogućila rasterećenje. Drugi izazov je u tome što samozapošljavanje i upravljanje vlastitom tvrtkom žene ne prepoznaju kao dobru priliku za izgradnju karijere. Iako žene kod nas čine natpolovičnu većinu visokoobrazovanih oso-
Broj poslovnih subjekata u vlasništvu žena raste po puzajućoj stopi od oko dva posto ba, manje su od muškaraca zastupljene na mjestima donošenja strateških odluka: u 2010. samo 12 posto žena bilo je u članstvu, a tek tri posto žena na čelu upravljačkih odbora najvećih tvrtki u EU. Danas postoji paleta djelatnosti koje se mogu voditi iz vlastita doma, što ženi s dodatnim obvezama omogućuje da se po-
sveti biznisu kada hoće i koliko hoće. U tim je uvjetima kućni ured najveći inkubator ženskih poslovnih ideja, osobito u internetskom poslovanju koje spada u sretnu grupu. PEST analiza može nam pružiti političke, gospodarske, društvene i tehničke odgovore o ženskom poduzetništvu. S političkog stanovišta donesena je Strategija razvoja ženskog poduzetništva 2014.-2020., a daju se i financijske potpore za organizacije civilnog društva. No, političko lobiranje pripada muškom svijetu - poduzetnički ženski lobi nema
utjecaja na lokalnoj i županijskoj razini, te je lokalna politika za poduzetnice najčešće puka formalnost. Generalno gledajući, ekonomska situacija u zemlji podjednako pogađa poduzetnike oba roda, a mjere aktivne politike zapošljavanja daju skromne rezultate. Ipak, ulazak Hrvatske u EU omogućava iskorištavanje fondova za poticanje ženskog poduzetništva, ali ih ograničava složenost EU aplikacija. Unatoč tome, institucijsku podršku razvoju ženskog poduzetništva susrećemo na svakom koraku; primjerice, dodatni bodovi za poduzetnice kod javnih natječaja za projekte ili poticanje umrežavanja putem institucija civilnoga društva. U društvenom pogledu postoji neinformiranost poduzetnica o njihovim mogućnostima i pravima na tržištu poticaja. No, kod mladih poduzetnica raste trend samoedukacije i stručnog usavršavanja. Potreba za iznalaženjem proizvoda i usluga koji će imati prodaju na tržištu potiče kreativna, pa čak i inovativna rješenja u čemu poduzetnice pobiru domaća i međunarodna priznanja.
IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković
Lektura: Sandra Baksa
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić
MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
4
TEMA TJEDNA
“ Plastična cijev koju proizvode naši proizvođači ima
Prijave za Peking i Šangaj do 17. srpnja
Komora Zagreb poziva tvrtke u posjet Kini Komora Zagreb započela je s organizacijom poslovnog izaslanstva koje će u studenom posjetiti Peking i Šangaj. Sve tvrtke koje žele sudjelovati u tom izaslanstvu trebaju se prijaviti do 17. srpnja. Prijavni obrazac može se pronaći na internetskoj stranici Komore Zagreb, a kontakt osobe za organizaciju puta su Jasna Pletikosić (e-mail: jpletikosic@ hgk.hr, tel: 01/4606 801) i Davorka Car (e-mail: dcar@hgk.hr, tel: 01/4606 800), iz Odsjeka za međunarodne poslove. U prijavi treba navesti osnovne podatke o kompaniji, ukratko opisati sektor u kojem kompanija djeluje te iskazati interes za potencijalnom poslovnom suradnjom (primjerice, želi li se organizirati uvoz iz Kine ili izvoz u tu zemlju, s kim bi se htjeli sresti i slično). U okviru posjeta održat će se poslovni susreti hr-
vatskih i kineskih tvrtki u organizaciji Gospodarske komore Pekinga i Gospodarske komore Šangaja, koje su već pristupile pripremama za to događanje. Iz Komore Zagreb poručuju da će kineska strana uložiti maksimalne napore u organizaciju tih poslovnih susreta pa bi sudjelovanje u izaslanstvu moglo rezultirati daljnjim razvojem uspješnih poslovnih odnosa s kineskim partnerima. Stoga pozivaju hrvatske tvrtke da se što prije jave, pridruže izaslanstvu te iskoriste priliku za stvaranje novih kontakata i ugovaranje poslova na velikom kineskom tržištu. (I.V.)
Dvoznamenkasti rast na više tržišta
Hrvatski izvoznici “pogodili u sridu” Hrvatski poduzetnici su na vrijeme prepoznali na kojim inozemnim tržištima imaju velike mogućnosti, a dokaz tomu su i posljednji statistički pokazatelji Državnog zavoda za statistiku. Podaci pokazuju da je izvoz hrvatskih tvrtki u prva četiri mjeseca 2015. rastao na tržištu Mađarske za 30,6 posto, Slovenije 23,8 posto, Francuske 21,6 posto, Poljske 20,4 posto, Austrije 17 posto, Srbije 15,1 te Njemačke 10,1 posto. “U prva četiri mjeseca 2015. godine, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, došlo je do velikog povećanja hrvatskog izvoza. Riječ je o dvoznamenkastim stopama rasta na čak sedam od 10 novih top inozemnih tržišta za koje su hrvatske tvrtke iskazale interes u anketi koju je HGK proveo u sklopu nove us-
luge Poduzetnik-izvoznik krajem 2014.”, istaknula je je direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Silva Stipić Kobali te dodala kako se primjećuje izostanak rasta izvoza hrvatskih tvrtki na tržištu Rusije zbog sankcija, te na tržištima Italije i Češke. U Komori ističu da će nastaviti provoditi projekte usmjerene na pružanje podrške internacionalizaciji poslovanja svojih članica koje su pridonijele ovim odličnim rezultatima, kako bi se nastavio pozitivan trend rasta izvoza. (I.G.)
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
Na žalost, to kod nas nije prepoznato, tako da naši pr ne dobivaju natječaje.
”
Problemi proizvođača cijevi za kanalizaciju i vodu
Domaće proizvođače eli projektiranja, pa natječaje Još uvijek se prepričavaju slučajevi poput Drnišplasta koji je dobio sredstva za obnovu, kanalizacije u Vrgorcu koja je opremljena opremom tvrtke iz regije koju vrgorački Krah jasno da projektant projektira korištenje uvoznih cijevi a ne domaćih, iako su naše i cje Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
H
rvatske vode zbog investicija u infrastrukturu raspisat će u narednom razdoblju natječaje vrijedne 4,5 milijardi kuna. Dosta tih investicija odnosit će se na obnovu vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, što je velika prigoda za hrvatske proizvođače. Hrvatska u tom dijelu industrije ima vrlo kvalitetne proizvođače. Nabrojit ćemo tvrtke kao što su Krah, Vargon, Drnišplast, Alpro ATT, Heplast-pipe i još nekoliko njih koji proizvode kvalitetne cijevi i pobjeđuju na međunarodnim natječajima. Nažalost, naši investitori umjesto da uzimaju proizvode naših proizvođača koji su, prema njihovim riječima, cjenovno i kvalitetom konkurentni i koji pobjeđuju na međunarodnim natječajima, uzimaju proizvode inozemnih proizvođača posredstvom uvoznika. Još uvijek se prepričavaju slučajevi poput Drnišplasta koji je dobio sredstva za obnovu, a u dvorište te tvornice ugrađene su cijevi iz inozemstva, ili poput kanalizacije u Vrgorcu koja je opremljena opremom tvrtke iz regije koju vrgorački Krah redovito pobjeđuje na međunarodnim natječajima. Hrvatski proizvođači, a uglavnom se radi o proizvođačima polietilenskih i polipropilenskih cijevi, dok Alpro ATT ima čak i
proizvodnju cijevi od polivinil klorida, imaju ukupno oko 500 zaposlenika. Ti proizvođači imaju do-
Recimo, traže se cijevi od keramike koje se koriste kod otpadnih voda nuklearki, a naši to ne rade, objašnjava Neno Maršić, tehnički direktor Alpro ATT-a statnu proizvodnju i kapacitet za Hrvatsku, a svi odreda su i izvoznici. Cijenom, kvalitetom i tehnologijom spadaju u sam vrh europskih proizvođača. Riječ je o perspektivnoj industrijskoj grani. Problem projektiranja Ivica Vuković, vlasnik i direktor vrgoračkog Kraha, koji uskoro seli proizvodnju u Zagvozd, tvrdi da je do sada raspisano natječaja u vrijednosti milijardu kuna od Poreča, Osijeka, Petrinje... i napravljeno je sve da niti jedan hrvatski proizvođač ne može proći na natječaju. Domaći proizvođači eliminiraju se već kod projektiranja. “Hrvatska ima najmanje pet tvornica koje su na svjetskoj razini, ali samo kod nas ne mogu proći, tako da mogu reći da će opstati samo oni koji budu izvozili. Recimo moje kolege iz Alpro ATTa su vrhunski proizvođač PVC cijevi, ali sve je na-
pravljeno da oni ne mogu sudjelovati na natječaju u Osijeku. Mi smo dobili posao na zagrebačkom aerodromu jer se radi o inozemnom privatnom investitoru”, pojašnjava Ivica Vuković. Neno Maršić, tehnički direktor Alpro ATTa, tvrtke koja ima tvornice u Zaprešiću i Trogiru i izvozna je tvrtka, tvrdi da ni jedan hrvatski proizvođač ne može sudjelovati na natječaju koji raspisuju Hrvatske vode jer je, primjerice, natječaj vrijedan 38 miljuna kuna raspisan u Slavoniji napravljen tako da ni jedan naš proizvođač ne može sudjelovati. “Jednostavno se postave uvjeti natječaja koji pogoduju nekom određenom proizvođaču. Recimo, traže se cijevi od keramike
koje se koriste kod otpadnih voda nuklearki, a naši to ne rade”, ističe Maršić. Maršić kaže da su naši proizvođači konkurentniji nego inozemni i po cijeni i po kvaliteti. HGK: dosta je loše prakse Prema riječima pomoćnice direktora Sektora za industriju HGK Gordane Pehnec Pavlović, Hrvatska gospodarska komora intenzivno radi s našim proizvođačima s jedne strane te s Hrvatskim vodama i Ministarstvom gospodarstva kako bi se napustila takva loša praksa. “Okupili smo hrvatske proizvođače kanalizacijskih i vodovodnih cijevi te ugovaramo sastanke s ministarstvima i Hrvatskim vodama tako da bi se ta
5
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
puno prednosti u odnosu na ostale. oizvođači, a ima ih vrlo respektabilnih, Gordana Pehnec Pavlović, Sektor za industriju HGK
minira se već kod e d obivaju uvoznici
HGK - Najkomora Jugoistočne i Srednje Europe
Priznanje predsjedniku HGK za provedene reforme
a u dvorište te tvornice ugrađene su cijevi iz inozemstva, ili poput redovito pobjeđuje na međunarodnim natječajima. “Nama nije novno povoljnije, kaže Gordana Pehnec Pavlović iz HGK
loša praksa koja traje zadnjih 15 godina prekinula. Novac za te infrastrukturne projekte dolazi iz EU-a i ide preko Hrvatskih voda, tako da je šteta što dio tog novca za izvršene poslove ne dobiju domaći proizvođači. Nama nije jasno da projektant projektira korištenje uvoznih cijevi a ne domaćih, iako su naše čak i cjenovno povoljnije. Pogotovo u vrijeme krize”, kaže Gordana Pehnec Pavlović. Sektor za industriju Hrvatske gospodarske komore u suradnji s EU udruženjem proizvođača plastičnih cijevi TEPPFA (The European Plastic Pipe and Fittings Association) te Ministarstvom zaštite okoliša održava niz radionica u hrvatskim gradovima čiji je cilj predsta-
viti industriju plastike kao propulzivnu granu industrije koja je odgovorna i održiva, što je moguće provjeriti i mjerenjem otiska koji proizvodnjom
Hrvatska ima najmanje pet tvornica plastičnih cijevi, a proizvođači zapošljavaju oko 500 radnika ostavlja u okolišu. Naime, na radionici je prikazan i projekt koji provodi Europska komisija o procjeni utjecaja industrije plastike na okoliš, posebice za plastične cijevi za vodu. Potrebno je istražiti koji materijal ima najmanje loš utječaj na okoliš.
“Projektom se mjere svi energenti i svi resursi koji se koriste za proizvodnju određenog proizvoda ali i njegovo zbrinjavanje, koje mora biti ekološko. U ovom dijelu konkretno se radi o plastičnim cijevima za kanalizaciju i vodu. Budući da se u projekt išlo vrlo studiozno, argumenti idu u korist industrije plastičnih cijevi koja koristi malo vode i malo energije te koje se može reciklirati. Zato plastična cijev koju proizvode naši proizvođači ima mnogo prednosti u odnosu na ostale. Na žalost, to kod nas još uvijek nije prepoznato, tako da naši proizvođači, a ima ih vrlo respektabilnih, ne dobivaju natječaje”, ističe Gordana Pehnec Pavlović. Održivo i povoljno Kroz ovaj projekt, prema njezinim riječima, potrebno je vidjeti i uvjeriti se da proizvodi naših proizvođača nemaju loš utječaj na okoliš, a da je u vrijeme recesije njihova prednost svakako povoljnija cijena što puno znači kod infrastrukturnih projekata. “U svakom slučaju, cilj nam je da na natječajima pobjeđuju domaći proizvođači koji su cjenovno povoljniji, imaju ekološki prihvatljive proizvode, a kvalitetom su vrlo konkurentni. Zato nam nije jasno zašto se natječaji projektiraju da se ide na ruku uvoznicima, a ne domaćim proizvođačima”, ističe Gordana Pehnec Pavlović.
Posebno mi je drago što se i izvan Hrvatske prepoznaje naš trud i rad i sve ono što radimo kako bismo poduzetnicima u Hrvatskoj pomogli u njihovom poslovanju, izjavio je Luka Burilović
U
sklopu tradicionalne međunarodne poslovne konferencije o unapređenju biznisa, inače jedne od najprestižnijih poslovnih manifestacija na ovim prostorima, Regionalni privredni razvoj i suradnja, s podtemom Investicijska ulaganja koja se održala u Sarajevu 3. srpnja, na svečanoj su ceremoniji uručene nagrade Najmenadžer & najkompanije Jugoistočne i Srednje Europe. Tom prilikom predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću uručeno je specijalno priznanje za najkomoru Jugoistočne i Srednje Europe. Nagrada mu je dodijeljena temeljem provedenih reformi u prvoj godini njegova mandata na čelu HGK te ukupnog doprinosa u poboljšanju poslovne klime i gospodarske suradnje u regiji. “Izrazita mi je čast primiti ovu prestižnu nagradu, a posebno mi je drago što se i izvan Hrvatske prepoznaje naš trud i rad i sve ono što radimo kako bismo poduzetnicima u Hrvatskoj pomogli u njihovom poslovanju”, izjavio je tom prilikom Burilović. Za osobu godine regije Jugoistočne i Srednje Europe izabran je Rosen Plevneliev, predsjednik
Bugarske. Posebno priznanje za najministricu Jugoistočne i Srednje Europe dobila je potpredsjednica Vlade Vesna Pusić. Neki od dobitnika nagrada su i čelnik vinske industrije Tikveš Svetozar Janevski, Izet Rastoder iz Ljubljane, čija je tvrtka u samom vrhu kompanija po plasmanu banana na svjetsko tržište, Poljak Andrzey Zaraczyk čija je kompanija vodeća u Europi po proizvodnji traktora, Vibor Mulić iz Holdinga Zepter, Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, Stojan Petrič, predsjednik Uprave Kolektor Grupe, gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković te Slobodan Radun, vlasnik tvrtke Nectar iz Bačke Palanke. Razgovori o gospodarskoj suradnji Za ove prestižne nagrade bilo je nominirano oko 900 uspješnih menadžera i osoba koje imaju značajan utjecaj na stvaranje poslovnog okruženja iz 15 zemalja Jugoistočne i Srednje Europe. Ceremoniji u Gradskoj vijećnici u Sarajevu nazočilo je oko 300 menadžera iz 14 zemalja Europe, te veći broj političkih i javnih osoba, predstavnika aktualnih vlasti i komora. U sklopu posjeta Sarajevu predsjednik HGK
susreo se i s Ivanom Del Vechiom, izvanrednim i opunomoćenim veleposlanikom Republike Hrvatske u BiH, s kojim je
U svakom pogledu treba pomagati hrvatskim tvrtkama u izvozu proizvoda i usluga u BiH, zaključili su Burilović i Del Vechio razgovarao o elementima potrebnim za učinkovito, transparentno i održivo promicanje hrvatskih gospodarskih interesa u BiH. Zaključili su da je danas više nego ikad potrebno u svakom pogledu pomagati hrvatskim tvrtkama u izvozu proizvoda i usluga u BiH. Razgovarali su i o potrebi ponovnog uspostavljanja predstavnika ili predstavništva HGK u BiH. Također, Luka Burilović je zajedno s potpredsjednicima Želimirom Kramarićem i Ivanom Škorićem posjetio Vanjskotrgovinsku komoru BiH gdje se sastao s potpredsjednikom Brunom Bojićem. Razgovarali su o gospodarskoj suradnji dviju zemalja te mogućim područjima investicija hrvatskih tvrtki u BiH.
6
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 6,6 mil kn ( 5,28 mil kn vrijednost elektrane
iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Počeli radovi na izgradnji elektrane Medinci
Viseća sunčeva elektrana gradi se u Slatini Riječ je o jedinstvenom modelu spajanja i korištenja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede u Hrvatskoj. Zemljište na kojoj je elektrana postavljena u potpunosti će biti iskorišteno za uzgoj poljoprivrednih kultura Goran Gazdek
U
Slatini su započeli radovi na izgradnji viseće sunčeve elektrane Medinci jačine 500 kW. Riječ je o jedinstvenom modelu spajanja i korištenja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede u Hrvatskoj. Zemljište na kojoj je elektrana postavljena u potpunosti će biti iskorišteno za uzgoj poljoprivrednih kultura - kelja, kupusa, paprike, tikvice i peršina. Vrijednost elektrane je 6,6 milijuna kuna od čega je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurano 5,28 milijuna kuna. Ostatak od
1,32 milijuna kuna, odnosno 20 posto izdvojila je Virovitičko-podravska županija. Nositelj projekta je Virovitičko-podravska županija, a partneri na projektu su Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Razvojna agencija VIDRA i Srednja škola Marka Marulića Slatina.
Sunčeva elektrana Medinci je prva elektrana u vlasništvu jedinice lokalne uprave Poljoprivredna površina bit će ustupljena srednjoj školi u Slatini za
praktičnu nastavu, a sav višak energije koju elektrana proizvede, Virovitičko-podravska županija će koristiti za svoje osnovne i srednje škole. Solarni paneli bit će postavljeni na stupove visine 2,5 metara, s razmakom od četiri metra, što omogućuje nesmetan rad poljoprivrednim strojevima i potpunu poljoprivrednu iskoristivost zemlje. Svi strojevi potrebni za obradu poljoprivredne površine bit će na električni pogon, a stanice za punjenje bit će postavljene na samoj parceli i također će koristiti solarnu energiju. Osim srednjoškolaca, praktično iskustvo u sunčevoj elektrani Medinci stjecat će i
studenti Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Sunčeva elektrana Medinci je prva elektrana u vlasništvu jedinice lokalne uprave. Bez razbacivanja zemljom “Hrvatska je bogata zemljom, no to nam ne daje pravo da se zemljom razbacujemo. Kad smo krenuli u izradu ovoga projekta, došli smo do zaključka da je šteta iskoristiti 2,5 hektara zemlje samo za solarne panele. Projektanti su nam dali prijedlog kako se mogu sinergijski povezati solarni paneli i poljoprivredna proizvodnja, a u Vidri su dodali još jednu razinu –
edukativnu, i uključili učenike, studente i profesore u provedbu i održivost projekta. Elektrana će pridonijeti i pokretanju gospodarstva cijele županije jer će uključiti i veliki broj lokanih kooperanata. Ovaj je projekt dokaz kako novca ima, samo ga treba znati tražiti. Vidra se ponovno dokazala kao in-
kubator raznolikih i maštovitih projekata, a iznimno smo ponosni što je značaj i važnost ovog projekta prepoznat u Fondu za zaštitu okoliša”, kaže virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić.
Priznanje Europskih stručnjaka
Novi farmaceutski kompleks JGL-a
Tri zlata Gavrilovićevim trajnim salamama
Otvoren pogon Pharma Valley
Njemački DLG, krovna europska organizacija za nezavisno testiranje i ocjenjivanje kvalitete prehrambenih proizvoda, ove je godine dodijelila tri zlatne medalje Gavrilovićevim trajnim salamama. Zlatno priznanje dobile su Zimska salama i Di Giusto salame - Romana i Divina. “Kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo potrošača naša je osnovna misija i - usprkos svim priznanjima, a u skladu sa sloganom Od-
lično je, od Gavrilovića je! - nastavit ćemo proizvoditi još bolje proizvode koristeći najkvalitetnije sastojke uz upotrebu suvremenih tehnologija i procesa”, izjavio je pred-
sjednik Uprave Mesne industrije Gavrilović Georg Gavrilović. Najuglednija europska organizacija u sektoru prehrane i agrikulture, sa sjedištem u Frankfurtu, godišnje ispita više od 20.000 namirnica, a zlatne medalje za kvalitetu dodjeljuju samo najkvalitetnijim prehrambenim proizvodima koji se pojavljuju na tržištu. Stručnjaci DLG-a za tri Gavrilovićeve salame nisu imali niti jednu zamjerku.
Riječka farmaceutska tvrtka Jadran Galenski laboratorij završila je prvu fazu projekta Pharma Valley u Svilnom, u zaleđu Rijeke, ukupne vrijednosti 361 milijun kuna. Predsjednik Uprave JGL-a Ivo Usmiani rekao je kako se kompanija sada svrstava među vodeće proizvođače sterilnih farmaceutskih oblika - kapi, sprejeva i aerosola - u Europskoj uniji. Pharma Valley će JGL-u omogućiti realizaciju dugoročnih planova
rasta i objediniti sve proizvodno-tehnološke lokacije. Investicijom su obuhvaćene obje lokacije tvrtke - Svilno 1, gdje se na 13.800 kvadratnih metara otprije nalaze proizvodni pogoni, laboratoriji, skladište i popratni sadržaji, te novu lokaciju, Svilno 2, koja se prostiren na 79.000 kvadrata. “Pri-
likom planiranja nastojali smo pomiriti potrebe za povećanjem kapaciteta i povećati konkurentnost uvođenjem noviteta”, objasnio je Mate Poropat, voditelj projekta Pharma Valley i izvršni direktor Farmaceutsko-tehničkih operacija u JGL-u. Proizvodni kapaciteti, koji su projektom podignuti za 45 milijuna jedinica proizvoda i sada iznose ukupno 104 milijuna jedinica, JGL-u će osigurati rast najmanje za sljedećih 10 godina. (B.O.)
7
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( oko 1,2 mil kn
( na 3000 ispitanika
vrijednost hrvatskog istraživanja
istraživanje u Hrvatskoj provest će GfK
Projekt Share: Istraživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi
Mrsić: Imat ćemo radna mjesta, a neće biti ljudi da rade Govoreći o važnosti projekta za Hrvatsku, Mrsić je rekao kako je jedan od glavnih izazova za Hrvatsku hoćemo li kao narod preživjeti u sljedećih 50 do 100 godina Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
I
straživanje o zdravlju, starenju i umirovljenju u Europi koje je, na inicijativu Europske komisije započelo 2004. godine, od ove godine u svom je šestom valu pokrenuto i u Hrvatskoj. Trajanje europskog projekta planirano je najmanje do 2024. godine kada se očekuje da će u fazi umirovljenja biti pripadnici tzv. baby boom generacije. Na temelju tog istraživanja do ove je godine prikupljeno više od 100.000 intervjua Europljana u dobi od 50+ godina. Projekt koji od 2011. godine ima status pravne osobe tj. tvrtke Share-Eric sa sjedištem u Mȕnchenu, ustvari je glavna multinacionalna istraživačka baza podataka o demografskom starenju u Europi te se njime prate zdravstvene, ekonomske i socijalne promjene u starenju sta-
novništva, rečeno je na prošlotjednom predstavljanju tog projekta u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Komentirajući uključivanje Hrvatske u to istraživanje, Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, je istaknuo kako je taj projekt od iznimne važnosti za našu državu. U Hrvatskoj će trajati do 31. svibnja 2016., a vrijednost našeg istraživanja iznosi oko 1,2 mili-
Hrvatsko stanovništvo je relativno starije dobi, s prosjekom od 42 godine, i to je znak za uzbunu juna kuna za što su financijska sredstva većinski osigurali Europska komisija iz programa EaSI (Program EU-a za zapošljavanje i socijalne ino-
vacije), sve uz financijsko sudjelovanje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, zagrebačkog Ekonomskog fakulteta te ShareErica. Istraživanje će se u našoj zemlji provesti na slučajnom uzorku od minimalno 3000 ispitanika u dobi od 50+, a provodi ga Centar za istraživanje GfK Hrvatska. Demografski podaci o obitelji i socijalnim mrežama, zatim o zdravstvenom statusu pojedinca, datumu zaposle-
nja i umirovljenja, neki su od podataka koji će se prikupljati od ispitanika. Borba za opstanak hrvatskog naroda Govoreći o važnosti tog projekta za Hrvatsku, Mrsić je rekao kako je jedan od glavnih izazova za Hrvatsku hoćemo li kao narod preživjeti u sljedećih 50 do 100 godina. “U Hrvatskoj postoji negativna demografska statistika, a u zadnje vrijeme pri-
mjetno je i veliko iseljavanje stanovništva u inozemstvo. Sve su to razlozi demografske nestabilnosti zemlje”, rekao je Mrsić. Hrvatsko stanovništvo je relativno starije životne dobi, s prosjekom od 42 godine života, pa je prema Mrsićevim riječima, sve to znak za uzbunu. “Dogodit će se to da ćemo imati otvorena radna mjesta, ali neće biti ljudi koji će se zapošljavati na tim mjestima”, naglasio je Mrsić.
No, da situacija nije kritična samo u našoj zemlji pokazuju podaci o tome kako i većina zemalja u EU ima slične probleme. Ipak, situacija u Hrvatskoj je prilično dramatična, pa je zato Mrsić rekao kako u javnosti postoji svijest o brojnim izazovima s kojima se suočavaju naši umirovljenici. “Generaciji od 50+ godina treba osigurati dostojanstvenu budućnost. Osim toga, moramo razmišljati i o državnoj mirovini za one hrvatske stanovnike koji su navršili 65 godina, a nemaju nekretnina ni uvjete za dobivanje mirovine jer nisu imali radni staž”, istaknuo je Mrsić. Dodao je kako će se na temelju podataka iz Share programa u Hrvatskoj kreirati nove politike kojima će se nastojati ublažiti posljedice starenja stanovništva na živote pojedinaca, ali i funkcioniranje države u cjelini.
Projekt “Jačanje tripartitnog socijalnog dijaloga u Hrvatskoj”
Olakšice poslodavcima koji zaposle starije od 50 U Hrvatskoj je u rujnu 2014. započeo projekt pod nazivom Jačanje tripartitnog socijalnog dijaloga. Trajat će godinu dana, a provode ga Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Savez samostalnih sindikata, Hrvatska udruga poslodavaca, Norveška konfederacija sindikata i Udruženje norveških poduzeća. O samom projektu, čiji je cilj jačanje i promica-
nje tripartitnog socijalnog dijaloga na svim razinama, te jačanje kapaciteta socijalnih partnera i javnih vlasti, bilo je riječi proteklog tjedna na završnoj konferenciji toga projekta. Tom je prigodom ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, među ostalim, istaknuo kako je u provedbi projekta u Hrvatskoj vrlo važno bilo učenje od norveških kolega,
posebice u lakšem ostvarivanju političkog, gospodarskog i socijalnog društva. “Naučili smo slušati jedni druge te pritom uvažavati stavove, a ujedno je to i prava vrijednost ovog projekta. Trebamo stvoriti socijalno partnerstvo temeljeno na najboljim svjetskim praksama. Na temelju vlastitih procjena te identificiranja slabosti moramo definirati modele kako bi
socijalni dijalog u Hrvatskoj bio još bolji”, rekao je Mrsić. Istaknuo je kako se u posljednje doba suočavamo s problemom odlaska mladih na rad u inozemstvo te nedovoljnom mogućnošću zapošljavanja starijih od 50 godina. No, ipak je, kaže, ove godine 18.000 mladih dobilo ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Ministar se nada da će do kraja godine takve ugovore do-
biti više od 30.000 mladih osoba. Osim toga, za starije od 50 godina koji su izgubili posao priprema se cijeli paket mjera poput dodatnog obrazovanja, stjecanja dodatnih znanja te vještina i kompetencija, a kada se završi taj paket mjera, objavit će se u javnosti. Poslodavcima koji zaposle starije od 50 godina ponudit će se određene olakšice, najavio je Mrsić. (S.P.)
8
AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 20 godina
duga tradicija konjunkturnih testova PV-a
( u 70% slučajeva
potvrđuje se ispravnost prognoza tih testova
Konjunkturni testovi Privrednog vjesnika u istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost
Privredni kao inspiracija i alat za znanstvenike Mnogo je znanstvenih radova nastalo na rezultatima konjunkturnih testova Privrednog vjesnika. Poseban interes usmjeren je na ocjene likvidnosti kakvih nema u harmoniziranim europskim istraživanjima prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija
O
ve godine se obilježava 20 godina kontinuiranog provođenja konjunkturnih testova Privrednog vjesnika. Rezultati testova pokazali su se kao kvalitetna osnova za poslovna i gospodarska predviđanja, a prediktivna svojstva prethodećih indikatora, izračunatih iz rezultata tih istraživanja, poboljšavaju se s produljenjem vremenskih serija rezultata na kojima se temelje. Mnogo je stručnih, a posebno znanstvenih radova nastalo upravo na rezultatima konjunkturnih testova Privrednog vjesnika. Poseban interes istraživača usmjeren je na specifičnost ovih testova, a to su ocjene likvidnosti gospodarstvenika kakvih
nema u harmoniziranim europskim istraživanjima. Prvog rujna prošle
primjene jest uključiti psihološki osjećaj (dobiven iz konjunkturnih testo-
stvarnu sposobnost da to učine. Stoga su ovi psihološki čimbenici presudni
va i testova potrošača) u makroekonomsko modeliranje. Naime, ovi testovi nude izravnu procjenu nematerijalnih čimbenika, kao što su percepcije i očekivanja gospodarskih subjekata i potrošača. Oni mjere spremnost gospodarskog subjekta za konzumiranje, ulaganje ili štednju, a ne njihovu
za razumijevanje i predviđanje temeljne tržišne snage i ponašanja poslovnih subjekata.
Cilj projekta je uključiti psihološki osjećaj (dobiven iz konjunkturnih testova i testova potrošača) u makroekonomsko modeliranje godine započela je realizacija četverogodišnjeg istraživačkog projekta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji je odobrila Hrvatska zaklada za znanost. Cilj projekta pod nazivom Uloga ekonomskog sentimenta u tumačenju makroekonomskih trendova: metodološka unapređenja i nova područja
Prediktivna svojstva Projekt ima dvije specifične kategorije znanstvenog doprinosa. Prvi uključuje metodološke inovacije u konjunkturnim istraživanjima, a drugi se temelji
na uspostavljanju konjunkturnih testova i testova potrošača kao nezamjenjivog alata za modeliranje makroekonomskog ponašanja. U ovom drugom dijelu jedan od ciljeva je konstruiranje pokazatelja likvidnosti sa svojstvima prethođenja makroekonomskim kretanjima. Naime, ocjena likvidnosti (s ponuđenim odgovorima: dobra, povremene teškoće, loša) je specifičnost upravo konjunkturnih testova Privrednog vjesnika. Uvedena je kao pitanje u anketni upitnik pri uspostavljanju testova 1995. godine jer je (ne)likvidnost tada bila jedan od vodećih problema u hrvatskom gospodarstvu, a tako je i ostalo sve do 2000. godine, te se ponovno aktualiziralo u vrijeme recesije. Još su 2002. godine
Gorazd Nikić, Ivan Šošić i Mirjana Čižmešija u radu prezentiranom na međunarodnoj CIRET konferenciji objavili tada iznenađujuće dobre rezultate vezane uz ocjenu hrvatske likvidnosti. Naime, empirijski su pokazali da se sezonski prilagođene ocjene likvidnosti mogu upotrijebiti kao ekvivalent pokazatelju konjunkturne klime u hrvatskoj prerađivačkoj industriji (PKI). I likvidnost i PKI su, prema tom istraživanju, u 70 posto slučajeva ispravno predvidjeli smjer promjene industrijske proizvodnje dva tromjesečja unaprijed. Prediktivno svojstvo varijable likvidnosti i njena povezanost s ostalim varijablama u konjunkturnim testovima bili su predmet još mnogih znanstvenih istraživanja nakon toga.
1. tromjesečje 2015.: ESI i LI se smanjuju
LI - novi pokazatelj likvidnosti za hrvatsko gospodarstvo ESI i pokazatelj likvidnosti LI 140
2
120
1
100
0
80
-1
60
-2
40 20 0
-3
ESI (lijeva skala)
-4
LI (desna skala)
-5
2000., I II III IV 2001., I II III IV 2002., I II III IV 2003., I II III IV 2004., I II III IV 2005., I II III IV 2006., I II III IV 2007., I II III IV 2008., I II III IV 2009., I II III IV 2010., I II III IV 2011., I II III IV 2012., I II III IV 2013., I II III IV 2014., I II III IV 2015., I
Posebno važan rezultat istraživanja postignut je krajem 2014. godine (kroz realizaciju projekta HRZZ-a) konstruiranjem novog pokazatelja likvidnosti za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo (LI). Mirjana Čižmešija, Nataša Kurnoga i Vlasta Bahovec su, koristeći rezultate konjunkturnih testova Privrednog vjesnika, faktorskom analizom konstruirale taj pokazatelj. U pokazatelj su uključene ocjene likvidnosti gospodarstvenika triju sektora: prerađivačke industrije,
građevinarstva i trgovine. Empirijski je potvrđeno da LI ima gotovo ista predik-
tivna svojstva kao i Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI). ESI je opće po-
znat agregirani prethodeći pokazatelj konjunkturne klime i uključuje 15 kom-
ponenti (zalihe, narudžbe, očekivano poslovanje i sl.) dok LI uključuje samo ocjenu likvidnosti u tri sektora. Iako se ESI i LI temelje na različitim metodološkim osnovama, dinamika obaju pokazatelja je gotovo ista, posebno u posljednjih šest godina recesije, kao što se može uočiti na grafikonu. Stoga se LI, kao prethodeći pokazatelj može koristiti u predviđanju smjera promjene cjelokupne nacionalne gospodarske aktivnosti mjerene BDP-om. Prema poda-
cima za prvo tromjesečje 2015. godine, ESI i LI se smanjuju. Uvažavajući njihova prediktivna svojstva do ljeta nije bilo najavljeno ozbiljnije oživljavanje gospodarske aktivnosti. Rezultati tog znanstvenog istraživanja su objavljeni u radu pod naslovom Liquidity indicator for the Croatian economy – Factor analysis approach u znanstvenom časopisu Croatian Operational Research Review (1848-0225)2(2014), str. 305-316.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( sa 8000 na oko 2500 kn
9
Ugovor za 19 milijuna eura
HEP i Cimos u regiji
smanjuje se trošak likvidacije d.o.o.-a
Sjednica hrvatske vlade
Tvrtkama omogućen jeftiniji izlazak s tržišta Prihvaćen je Prijedlog izmjene Zakona o trgovačkim društvima kao preduvjet za smanjivanje troška, a smanjene su i javnobilježničke i sudske pristojbe te nagrade javnim bilježnicima u postupcima likvidacije Igor Vukić vukic@privredni.hr
Fotografija: Patrik Macek/PIXSELL
L
ikvidacija tvrtki, odnosno, izlazak s tržišta, ubuduće će biti znatno jeftinija i jednostavnija, najavila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Prihvaćen je Prijedlog izmjene Zakona o trgovačkim društvima kao preduvjet za smanjivanje troška, a smanjene su i javnobilježničke i sudske pristojbe te nagrade javnim bilježnicima u postupcima likvidacije. Prema riječima ministra pravosuđa Orsata Miljenića, procesi likvidacije bi umjesto dosadašnjih 450 dana trebali trajati najviše 250 dana. Za društva s ograničenom odgovornošću trošak će se smanjiti za 70 posto, sa 8000 na oko 2500 kuna. Dosadašnjim zakonskim rješenjima troškovi likvidacije jednostavnog društva (j.d.o.o.) bili su izjednačeni s “klasičnim” društvima. Tako su i jednostavna društva, s temeljnim kapitalom od samo 10 kuna, za likvidaciju morala skupiti oko 8000 kuna. Ubuduće će taj trošak biti 90 posto manji (600 do 800 kuna). Ukida se također i obveza raznih objava u Narodnim novinama pa će
Čak i j.d.o.o.-i su za likvidaciju morali skupiti oko 8000 kuna; sad će im taj trošak biti 90 posto manji biti dovoljno odluke o osnivanju kao i odluke o likvidaciji tvrtke objaviti samo na internetskoj stranici nadležnog trgovačkog suda. Vlada smatra da će manji troškovi za likvidaciju potaknuti članove društava da sami pokrenu te postupke. Time će se znatno osloboditi i sudovi jer inače država mora po službenoj dužnosti pokrenuti gašenje tvrtke, nakon provedbe stečaja ili brisanja iz sudskog registra. Novi prijedlog pojednostavljuje proces likvidacije za sva društva ka-
pitala. Tako se umjesto tri objave poziva vjerovnicima propisuje samo jedna. Razdoblje u kojem vjerovnici moraju prijaviti tražbine skraćuje se sa šest mjeseci na dva mjeseca. Razdoblje pohrane vjerovnikovih stvari u javnom skladištu skraćuje se također sa šest na dva mjeseca, a razdoblje nakon kojeg likvidatori mogu podijeliti imovinu društva dioničarima s godine dana na šest mjeseci. Vlada dokapitalizira Podravku Vlada je odlučila sudjelovati u dokapitalizaciji Podravke, koja skuplja novac za nova ulaganja. Nove dionice vrijedne su 300 kuna pa na temelju udjela od 25 posto, iz proračuna trebati izdvojiti oko 100 milijuna kuna. Nakon dokapitalizacije omjer vlasništva
Od legalizacije zgrada 900 milijuna kuna Od 826.000 zahtjeva za legalizacijom bespravnih građevina do kraja prošle godine izdano je 215.000 rješenja o izvedenom stanju. Najbolji područni odjeli riješili su od 60 do 80 posto zahtjeva, a ponegdje, u pretežno ruralnim županijama, stopa rješavanja je od 11 do 17 posto. No legalizacija je već izazvala značajan priljev novca u državni i lokalne proračune. Do sada su, naime, naplaćene pristojbe za legalizacije u visini od oko 900 milijuna kuna, rekla je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
u Podravki ostat će sličan sadašnjem. Država će možda kasnije, u nekom povoljnom trenutku, ponuditi svoj udjel ostalim suvlasnicima (to su većinom mirovinski fondovi) ili strateškom ulagaču, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Krediti za razvoj ideja Male inovativne tvrtke i početnici poduzetnici mogu se nadati jeftinom kapitalu za razvoj svojih ideja. Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je Hrvatskoj kredit od 150 milijuna kuna s niskom kamatom od 0,6 posto za razvoj tog tipa poduzetništva. Takve tvrtke morale su često u potrazi za jeftinim kapitalom odlaziti u Englesku ili SAD, a sad će vrlo povoljne kredite dobivati u Hrvatskoj, naglasio je Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Usvojena je i odluka o visini boravišne pristojbe za 2016. godinu. Iznos će biti isti kao i ove godine tijekom koje se očekuje da će se od boravišnih pristojbi prikupiti oko 385 milijuna kuna za namjensku potrošnju u turističkom sektoru.
Hrvatska elektroprivreda s grupacijom Cimos potpisala je ugovor o opskrbi električnom energijom vrijedan 19 milijuna eura. Ugovori su sklopljeni na dvije godine za opskrbu tvrtki grupacije Cimos u Hrvatskoj, Srbiji i BiH te na tri godine za opskrbu u Sloveniji, izvijestili su iz HEPa. Nakon 12 milijuna eura vrijednog ugovora koji je HEP u svibnju sklopio s Ljubljanom, potpisivanjem ovog ugovora još se jače pozicionirao na slovensko, ali i na šire regionalno tržište. “Nakon nekoliko vrijednih ugovora koje smo sklopili u Sloveniji, ugovor s grupacijom Cimos, koja djeluje i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, simbolično označava naš iskorak i na ta tržišta”, kazao je predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić. U HEP-u već neko
vrijeme analiziraju mogućnost širenja poslovanja na regionalna tržišta, i to samostalno, putem postojećih ili novih inozemnih društava te sklapanjem strateških partnerstava ili akvizicijama. “Područja u kojima postoji mogućnost nastupa na susjednim tržištima su investicije u proizvodne objekte, prvenstveno obnovljive izvore energije, trgovina i opskrba električnom energijom i plinom te projekti energetske učinkovitosti. Upravo na nekim od tih područja vidimo šansu za uspješno poslovanje tvrtke koju smo prošlog tjedna osnovali zajedno s našim partnerom RWE-om Hrvatska”, rekao je Jukić. Riječ je o Novenergu, zajedničkoj tvrtki za upravljanje projektima u segmentu obnovljivih izvora energije. (I.G.)
Mali i privatni proizvođači ogorčeni
Tvrtka Maraska neće otkupljivati višnje Tvrtka Maraska, poznati zadarski proizvođač alkoholnih i bezalkoholnih pića, priopćenjem je javila o rekordnom urodu višnje na vlastitoj plantaži Vlačine, kod mjesta Zemunik Donji, koja se prostire na 202 hektara i na kojoj ima više od 95.000 stabala autohtone višnje maraske. Očekuju kako će urod ove godine premašiti 1000 tona. Zbog iznimnog uroda na vlastitoj plantaži Maraska neće otkupljivati urod od privatnih proizvođača, kako je činila u prošlosti, već samo od onih s kojima ima važeće ugovorne odnose. Privatni proizvođači maraske iz zadarskog kraja ogorčeni su, predviđaju da će im propasti dvije
trećine uroda, neki su odustali i od berbe, a neki najavljuju sječu stabala. Domaćih otkupljivača, osim zadarske Maraske, u Hrvatskoj zapravo i nema otakako je stubička Dona završila u stečaju. Privatnim proizvođačima dosad je, inače, najveći problem bila otkupna cijena, koja je s lanjskih 4,2 kune pala na preniskih 3,8 kuna po kilogramu. Sada, čak i uz tako nisku cijenu, postaje im posve upitna ikakva prodaja ovogodišnjeg uroda višnje maraske. (A.M.)
10 PREDSTAVLJAMO
( iz 3 države
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( na 2 lokacije
dolaze partneri CMT-a
u Zagrebu djeluje Zalagaonica Pawn
CMT, Zagreb
Zalagaonica Pawn Zagreb, Zagreb
Inkubator inovativnih i modernih projekata
Američka zalagaonica na hrvatski način CMT radi na projektima revitalizacije poslovanja tvrtki s Zalagaonice u svijetu nisu nikakva novost. Nažalost, poteškoćama, kreiranju inovativnih turističkih projekata u Hrvatskoj ih većina građana najčešće povezuje s i radionicama za male, obiteljske i srednje hotele mutnim poslovima, dok u stvarnosti to nije tako
C
MT je krovni naziv, ili brand name, koji je nastao kao nadogradnja dugogodišnje profesionalne karijere i privatnog konzultantskog posla vezanog uz razvoj nekretninskih i turističkih projekata vlasnika tvrtke Consulting &Management in Tourism Roberta Ferlana i njegovih suradnika. Tržišne okolnosti, novi suvremeni smjerovi i ulazak Hrvatske u Europsku uniju nametnuli su i konzultantskim tvrtkama novi način rada. “Tra-
Naši projekti su orijentirani na ono što na tržište dolazi tek sutra, kaže Robert Ferlan že se manje konzultantske kuće, specijalisti za određena područja. Zato je CMT koncipiran modularno, ali imamo više različitih projekata sa suradnicima iz različitih sektora, ovisno o njihovoj uskoj poslovnoj specijalizaciji”, rekao je Ferlan,
napomenuvši kako je sve započelo prije osam godina. Postupno su se povećavali poslovi, a aktivnosti su se prilagođavale novim tržišnim zahtjevima, pa je danas CMT poprimio oblik pravog inkubatora inovativnih projekata koji se uspješno pozicioniraju na tržištu. Trenutačno rade na projektima savjetovanja s ciljem revitalizacije poslovanja onih tvrtki koje posluju s poteškoćama, zatim na kreiranju i realizaciji inovativnih turističkih projekata te organizaciji edukativnosavjetodavnih radionica usmjerenih na male, obiteljske i srednje hotele. Fleksibilno i senzibilno Na svojim projektima CMT surađuje s partnerima iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Ta je suradnja uglavnom vezana za inovativne projekte u turizmu koji se potiču kroz strukturne EU fondove, ali su prije svega vezani uz razvoj turističke ponude u Hrvatskoj. “Kako bismo počeli razmišljati ʹout of the boxʹ,
iznimno je važno povezati se s kvalitetnim suradnicima unutar i izvan Hrvatske jer se neke prilike ili problemi teško mogu prepoznati u cjelini, pa je međunarodno iskustvo uvijek dobrodošlo”, istaknuo je Ferlan. Dodao je kako djelatnost CMT-a samim načinom i konceptom rada nije ograničena na sadašnje poslovanje, pa je širenje tog poslovanja neminovno. Ferlan kaže kako je CMT iznimno fleksibilan i tržišno senzibilan, a turizam je djelatnost koja dobro surađuje sa svim djelatnostima orijentiranim na razvoj destinacija. Upravo je širenje djelatnosti i razvoj projekata u turizmu prirodan proces u kojem se CMT odlično snalazi. “Hrvatski turizam je vrlo sadržajan, pa su zato i način rada naše tvrtke, projekti i njihova realizacija orijentirani na ono što na tržište dolazi tek sutra. Jedno od područja na koje će se CMT usmjeriti u budućnosti bit se svakako menadžment malih i srednjih hotelskih objekata”, zaključio je Ferlan. (S.P.)
N
akon što su ostali bez posla dvojica prijatelja, Toni Kukuruzović i Enes Dorić, odlučili su uzeti vlastitu poslovnu sudbinu u svoje ruke i upustiti se u poslovne vode. Obojica su zaljubljenici u američke serije o zalagaonicama, posebno u hit seriju Pawn Stars o zalagaonici u Las Vegasu, te su sličan posao pokrenuli u Zagrebu. Zalagaonica Pawn Zagreb tako je mjesto gdje možete založiti, prodati ili kupiti razne predmete. “Zalagaonicu smo osnovali u studenom 2013. godine. Obojica volimo stare stvari i uživamo u tom poslu, i evo nakon godinu i osam mjeseci već poslujemo na dvije lokacije u Zagrebu, u Varšavskoj ulici te u Prečkom. I otkupljujemo široku lepezu proizvoda. Kod nas možete brzo i efikasno, za desetak minuta, bez dugotrajne procedure, u potpunoj diskreciji uz zalog vaših vrijednosti dobiti novčanu pozajmicu po najpovoljnijim uvjetom”, kaže jedan od vlasnika Zala-
gaonice Pawn Zagreb Enes Dorić koji ističe kako o svom poslu uče u hodu proučavanjem inozemnih iskustava, i to uglavnom američkih. Nikakva mutna posla Zalagaonice u svijetu nisu nikakva novost, posluju već stoljećima. Na žalost, u Hrvatskoj ih većina građana najčešće povezuje s mutnim poslovima, kao što je lihvarenje i ostalim sličnim nečasnim djelatnostima. No to u stvarnosti nije tako. Zalagaonice posluju na specifičan način. Kad imate neki predmet koji ima određenu vrijednost, donesete im ga na procjenu, a na temelju njegove procijenjene vrijednosti i sklopljena ugovora ostvarujete pravo na kratkoročni zajam. Novac dobivate odmah, a nakon dogovorenog roka možete otkupiti svoje predmete. Ukoliko to ne želite ili ne možete, predmet na temelju kojeg ste ostvarili zajam ostaje zalagaonici. Zalagaonica je specifična i po tome što se o svemu možete cjenkati. “Otkupljujemo umjetnine, slike, skulpture, tehničku
robu, nakit, informatičku robu, glazbala te sve ostale predmete koji su u ispravnom stanju. Naravno, što je predmet stariji i očuvaniji, to je i njegova vrijednost veća.
Zalagaonica je specifična i po tome što se o svemu možete cjenkati Otkupljujemo samo od punoljetnih osoba koje posjeduju važeću osobnu iskaznicu”, kaže Dorić uz napomenu kako također imaju pravo odbiti otkup iz bilo kojeg razloga. U Hrvatskoj se u posljednjih godinu dana otvorilo desetak zalagaonica. No, s obzirom na ekonomsku situaciju, za očekivati je da će njihov broj samo rasti. (I.G.)
PRIČA S RAZLOGOM 11
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 22.000 l mlijeka ( 150 radnika dnevno otkupljuje Veronika
zaposleno u mljekari
Mini mljekara Veronika
Otkup po sistemu od štale do štale Dok će god biti zagorskih seljaka, mini mljekara će od njih otkupljivati mlijeko, a kupci će dobivati kvalitetan i izvorni proizvod, ističe Mladen Šurbek, vlasnik i direktor Veronike Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
tan i izvorno zagorski proizvod”, naglašava on.
M
ini mljekara Veronika iz Desinića počela je s radom 2000. godine. Tada je imala svega nekoliko zaposlenih, a dnevno je otkupljivala 400 litara mlijeka. Danas, mljekara ima 150 radnika i dnevni otkup od 22.000 litara mlijeka. Mladen Šurbek, vlasnik i direktor, kaže nam kako Veronika trenutačno u ponudi ima dvadesetak različitih mliječnih proizvoda - od svježeg mlijeka i sira, preko vrhnja, jogurta, maslaca, kajmaka, sirutke, stepke, do polutvrdih sireva. “Oni se mogu kupiti na četrdesetak maloprodajnih mjesta, tržnicama, a dio i na našim lokacijama po gotovo cijelom Zagrebu, pa sve do Karlovca, Velike Gorice, Zaprešića, Zaboka i Krapine. Cilj nam je od početka bio upravo taj da mlijeko koje danas otkupimo od kooperanata već naredni dan plasiramo na tržište. Tako da naši kupci svakodnevno dobivaju svježu robu u čemu smo, vjerujem, i uspjeli upravo kroz ulaganje u dnevni otkup mlijeka, proizvodnju, vlastitu distribuciju i maloprodaju”, kaže on dodajući kako su Veronikini kupci oni ljudi koji teže zdravoj i izvornoj domaćoj prehrani. Ideja o pokretanju posla došla je prije petnaestak godina kada je na njihovu području mlijeko prikupljala mljekara Dukat. Ona pritom nije pri-
davala puno značaja malim zagorskim seljacima. “Slušajući njihove stalne pritužbe i probleme, razmišljao sam, zašto ne bismo napravili jednu malu mljekaru, pa ćemo tako voditi brigu o našim ljudima. Hvala Bogu, danas otkupljujemo od gotovo svih seoskih domaćinstava na području županije. Otkupljujemo po sistemu od štale do štale pa ako treba i po 10 litara mlijeka. Tako smo osigurali opstanak naših malih seoskih domaćinstava, kojih je unatoč tome, na žalost, svakim danom sve manje. Isplata je redovita, svaki mjesec, a imamo i Poljoprivrednu zadrugu koja opskr-
bljuje seljake repromaterijalom”, objašnjava. Nerazumijevanje za male proizvođače Šurbek nastavlja kako je trenutačno zadovoljan mjestom koje mini mljekara zauzima na tržištu. “Ljudi su nas prepoznali, a Veronika je na neki način postala brend. Trudimo se održavati kvalitetu na najvišoj mogućoj razini. Nikada ne radimo na kvantiteti kako bi nam pala kvaliteta. Radije ljudima objasnimo kako nekog proizvoda nemamo nego da plasiramo loš proizvod”, napominje. Najveći pak problem s kojim se Veronika susreće u poslovanju je nerazumijevanje miMladen Šurbek, vlasnik i direktor, Mini mljekare Veronika
nistarstava za male proizvođače. “Država kao da je odustala od malog seljaka i malog proizvođača. Sve se polaže u velike proizvodnje i kooperacije, dok za nas male gotovo ništa ne ostaje. Troškovi su veliki, a cijene se trudimo držati u skladu s tržišnima, tako da naš kupac ne osjeti preveliku razliku u cijeni dok kupuje prirodni i domaći proizvod. Mnogo je problema, ali trudimo se opstati i uz to još investirati. A to je pokazatelj da dobro radimo te ćemo se tako truditi i dalje”, kaže on dodajući kako je za vrhunski proizvod potrebno imati i vrhunsku sirovinu. “Upravo zbog tog razloga opredijelili smo se za mala domaćinstva kako bismo dobili što izvorniju i kvalitetniju sirovinu. Imamo svega nekolicinu većih kooperanata od kojih otkupljujemo oko 30 posto sirovine, a sve ostalo su mala domaćinstva. Pra-
vila se dakako moraju poštovati, postoje norme i zakonske regulative kojih se moraju držati svi naši kooperanti. Oni to znaju i pridržavaju se toga, a mi svojim nadzorom obavljamo dnevnu kontrolu kako
Država kao da je odustala od malog seljaka i malog proizvođača, kaže Šurbek bismo kupcima osim dobrog proizvoda omogućili i zdravstveno ispravan proizvod”, ističe on. Kada bi se pak prešlo na nekoliko većih kooperanata, to bi znatno olakšalo otkup i naravno smanjilo troškove, ali proizvod bi izgubio izvornost, a samim time i kvalitetu. “Dok god će biti naših zagorskih seljaka, mi ćemo od njih otkupljivati mlijeko, a naši će kupci dobivati kvalite-
Projekti uz pomoć EU fondova Ulaskom Hrvatske u EU, smatra Šurbek, više se izgubilo nego dobilo. “Pozitivno je to što ulazak omogućava širenje na europsko tržište i mogućnosti iskorištavanja EU fondova. Ovu pozitivnu stranu uništava ona negativna, a to je veliki uvoz prehrambenih proizvoda koji narušavaju slabo stanje domaće proizvodnje. Mi smo trenutačno u realizaciji nekoliko projekata preko EU fondova, tako da ćemo još vidjeti kako će se ulazak u EU odraziti na naše poslovanje”, napominje. Uz nastavak prirodne i domaće proizvodnje, među poslovnim koracima mljekare ističe se njeno daljnje širenje u skladu s europskim normama. “Istodobno, razvijamo maloprodajnu mrežu s novim brendom Veronika delikatese u kojima se osim naših domaćih proizvoda mogu naći proizvodi naše Poljoprivredne zadruge i mnogih poljoprivrednih gospodarstava iz Zagorja, ali i Hrvatske. Svakodnevno ulažemo i u novi proizvodni program. Prije nekoliko mjeseci na tržište smo stavili voćnu sirutku s okusom manga i marelice. Trenutačno pripremamo sirutku s okusom borovnice. Tako da konstantno ulažemo u poboljšanje uvjeta u proizvodnji, proizvodnog programa, ali i dostupnosti kupcima”, zaključuje Šurbek.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 500 mil €
Dobri rezultati predsezone
ovogodišnje investicije u turizmu
Darko Lorencin, ministar turizma
S Kuparima smo tr
Muzil se priprema po modelu na kojem su pripremani Kupari. Klj pravo na tri vrste koncesija, što je do sada išlo zasebno i kod inve Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
Predsezona u pozitivnom ozračju U prvom polugodištu ove godine ostvareno je 4,18 milijuna turističkih dolazaka što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je zabilježeno 16,8 milijuna noćenja ili pet posto više
N
ajave o ovogodišnjoj turističkoj predsezoni bile su istinite, a sve je to rezultat rada turističkih radnika i prilagodbe promotivnih aktivnosti, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, prilikom objave službenih podataka sustava turističkih zajednica na Jadranu i Gradu Zagrebu o turističkim rezultatima predsezone. Lorencin je dodao kako su dobri re-
Stranci su ostvarili 3,6 milijuna dolazaka, sedam posto više, a dolasci domaćih gostiju bilježe rast od 10 posto zultati dokaz zajedničkog rada javnog i privatnog sektora koji se također bolje prilagodio okolnostima na tržištu. Prema službenim statističkim podacima, u prvom polugodištu ove godine ostvareno je 4,18 milijuna turističkih dolazaka što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je za-
bilježeno 16,8 milijuna noćenja ili pet posto više. U ukupnom broju dolazaka, stranci su ostvarili 3,6 milijuna dolazaka, sedam posto više te 14,9 milijuna noćenja ili 4,3 posto više nego u šest mjeseci prošle godine. Dobro je što domaći gosti također bilježe rast u dolascima od 10 posto te u noćenjima od devet posto. U šest mjeseci ove godine samo je Šibensko-kninska županija zabilježila lagani pad u broju noćenja i to od 1,3 posto. I u lipnju dobri turistički rezultati I u lipnju su registrirani dobri turistički rezultati, pa je tako u tom mjesecu zabilježeno 924.000 turističkih doalzaka što je dva posto više nego u istom mjesecu 2014. No, istodobno je zabilježeno 9,5 milijuna noćenja što je ipak lagani i očekivani pad od 1,26 posto. Najveći porast u noćenjima zabilježen je u Zagrebu 181.000 ili 9,4 posto više nego u lipnju prošle godine. U hrvatskoj je metropoli ujedno ostvareno i 104.000 dolazaka turista ili 10,4 posto više nego u
lipnju lani. Komentirajući te statističke podatke Lorencin je rekao kako su turističke promotivne aktivnosti na emitivnim tržištima bile usmjerenije nego prethodnih godina, a ovako dobri rezultati predsezone rezultati su i programa Hrvatska 365 te činjenice što se i dalje razvijaju turistički proizvodi. S njim se složio i Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, koji je također naglasio važnost programa Hrvatska 365, usmjerenog baš na unapređenje pred i posezone. “Navedeni podaci o rezultatima predsezone nisu maksimum hrvatskog turizma izvan glavnog dijela sezone, pa ćemo u budućnosti težiti još boljim rezultatima jer naša zemlja kao turističko odredište za to ima sve preduvjete”, istaknuo je Ivičić. Pritom je naglasio kako je to realan i stabilan rast, a tržište će s vremenom sve bolje reagirati na koncept produljenja sezone, posebice nakon uvođenja letova iz nekih europskih odredišta za Hrvatsku za sljedeću sezonu. (S.P.)
S
ministrom turizma Darkom Lorencinom razgovarali smo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, o investicijama u turizmu, načinu kako olakšati investitorima ulaganja te investicijskom razdoblju koje dolazi. Lorencin nam je govorio i o novim zakonima koje je pripremilo njegovo ministarstvo te o poticajnim mjerama. Kako komentirate tijek dosadašnje sezone? - Sve naznake i svi dosadašnji rezultati pokazuju da ćemo imati vrlo uspješnu turističku sezonu. Činjenica je da smo imali jako uspješnu predsezonu u kojoj smo zabilježili sedam posto više dolazaka i pet posto više noćenja u razdoblju od siječnja do lipnja. To su vrlo dobri rezultati, nastali na temelju programa Hrvatska 365. Što je najviše pridonijelo rastu? - Puno smo radili na uklanjanju nedostataka. Analizirali smo prošlu godinu i posebno se potrudili da razdoblja u kojima prošle godine nije bilo dovoljno gostiju popunimo. Detektirali smo stvarno
stanje stvari te smo, uzevši u obzir i raspored praznika, prilagodili mjere promidžbe. Na ruku nam je išlo i to što se privatni sektor prilagodio trendovima te je u najvećoj mjeri uzeo više varijabli nego do sada, kako bi se bolje prilagodio oklonostima na tržištu. Napravili smo reviziju svih dosadašnjih aktivnosti i nastupali smo fokusiranije. Tu su i benefiti koje je ostvario projekt Hrvatska 365. Kada budemo analizirali ovu godinu, vidjet ćemo što smo uspjeli i što još trebamo poboljšati. Ono što veseli je svakako spoznaja da hotelijeri nemaju tzv. srpanjsku rupu. Koliko su na rezultate utjecale nestabilnosti u nekim mediteranskim zemljama? - Posljedice tih nestabilnosti iz kojih bismo mi trebali imati neke pogodnosti, trebale bi se osjetiti u drugom dijelu sezone. Te okolnosti pratimo, no radimo na svom proizvodu i orijentirani smo na sebe kako bismo bili što konkurentniji. Kolika je vrijednost ovogodišnjih investicija u turizmu? - Investicije u turizmu još uvijek traju. One su uku-
pno vrijedne oko 500 milijuna eura od kojih su investicije privatnog sektora iznosile oko 400 milijuna eura, što je jako važno. Jasno je da je dobro što i javni sektor investira. Ove godine pokrenuto je nekoliko većih investicija. Važno je i to što smo poprilično očistili državni portfelj. Ostale su nam još neke tvrtke za privatizaciju te s DUUDI-jem procijeni-
Prvi natječaj za sredstva Europskog socijalnog fonda - na jesen Kada kreće Europski socijalni fond? - Na jesen kreće prvi natječaj, a možemo koristiti izdašna sredstva. Ministarstvo turizma je provedbeno tijelo. Fond ima na raspolaganju sveukupno oko 1,5 milijardi eura što se tiče kompletnog sustava obrazovanja. Na jesen kreće natječaj u vrijednosti od 10 milijuna eura za područje socijalnog turizma, dok će se u 2016. raspisati natječaj u vrijednosti od 35 milijuna eura za uspostavljanje centara kompetencija za socijalni turizam. U turizmu je, uostalom, kao i u drugim djelatnostima bitno držati ljude u dobroj kondiciji kako bismo unapređivali uslugu. To je do sada bio ozbiljan trošak za poduzetnike.
INTERVJU 13
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( od toga 400 mil € su investicije privatnog sektora
( 7% više dolazaka
i 5% više noćenja od siječnja do lipnja 2015.
asirali pripreme budućih projekata
jučno je to što se uspjelo da koncesija na pomorskom dobru traje 99 godina i da se jednim objedinjenim natječajem stječe estitora izazivalo nesigurnost pomorskom dobru traje 99 godina i da se jednim objedinjenim natječajem stječe pravo na tri vrste koncesija, što je do sada išlo zasebno i kod investitora izazivalo nesigurnost.
ti koje od preostalih tvrtki treba još zadržati neko vrijeme. Spomenuli ste nedavno da uskoro dolazi vrijeme greenfield investicija. Jeste li mislili na konkretne investicije ili ste kao činjenicu uzeli to što se polako dovršavaju obnove postojećih zapuštenih turističkih objekata? - Da, polako se privodi kraju obnova postojećih objekata i dolazi pomalo vrijeme greenfield investicija. Istina je da investitori više vole manje rizične investicije, pa su do sada više bili zainteresirani za preuzimanje postojećih hotelskih tvrtki jer je lakše obnoviti postojeći objekt nego podignuti potpuno novi. Jeftinije je i manje rizično. Mi polako izlazimo iz te faze.
Ulagači takve investicije smatraju jako dobrima za državu, ali za njih preskupima, odnosno da je prespor povratak ulaganja. Možete li komentirati takve tvrdnje? Takvih investicija bilo je najavljeno dosta, ali malo ih je realizirano. - Sve je to istina. Kada bismo napravili popis najavljenih investicija od Savudrije do Konavala u zadnjih petnaestak godina, on bi bio podugačak. Pored toga, u županijskom prostornim planovima imamo toliko rezerviranog prostora za tu svrhu, a njihova iskoristivost je dvadesetak posto. Ima li najava ulaska investitora u takve vrste investicija? - Investitori koji se kreću po terenu traže svoju prigodu. Teško je procijeniti
koliko će se toga realizirati. Što se tiče najava ulazaka investitora, stvar je u spremnosti, bilo Vlade bilo investitora. Mi smo na Kuparima dvije godine intenzivno radili samo
Polako se privodi kraju obnova postojećih objekata i dolazi pomalo vrijeme greenfield investicija kako bismo doveli taj projekt do stanja da možemo raspisati natječaj. Napravili smo veliki posao ne samo za taj projekt, nego smo trasirali način na koji se sada projekti mogu pripremiti. Recimo, Muzil se priprema po modelu na kojem su pripremani Kupari. Ključno je to što se uspjelo da koncesija na
Koliko se takvi projekti kose s najnovijom Strategijom prostornog planiranja? - Unatoč svemu, možemo biti zadovoljni time kako smo koristili i očuvali prostor od 2000. godine na ovamo. Bilo je jako malo grešaka. Sadašnja svijest je toliko sazrela da smo možda otišli u jednu drugu krajnost, a to je da određeni krugovi toliko zastupaju zelenu varijantu da pri tome pomalo ugrožavaju gospodarsku aktivnost. Mislim da će naše društvo naći model kako sačuvati prostor, a opet pokrenuti gospodarsku aktivnost. Hrvatska je po sačuvanoj obali poznata u svijetu. U pripremi su zakoni o boravišnoj pristojbi, o ugostiteljskoj djelatnosti i o pružanju usluga u turizmu. Što oni donose? - U pripremi je čak pet zakona. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti je ključan zakon koji regulira kategorizaciju ugostiteljske djelatnosti. Jedna od važnijih promjena je vrijeme rada ugostiteljskih objekata. Mi imamo zajamčeno radno vrijeme od šest ujutro do pola noći, dok lokalne destinacije mogu u skladu s vrstom objekata trajnije riješiti da posebno radno vrijeme traje i duže. Osim toga, više se neće raditi razlika između pravnih i fizičkih osoba kad je riječ o iznajmlji-
Split ima određene prednosti ali i perspektivu rasta Mislite li da bi Split po snazi brenda mogao prestići Dubrovnik? - Sigurno je da Split ima određene prednosti, ali i perspektivu rasta. Snaga brenda se može izmjeriti, ali je moje mišljenje da bi Split, ako bi se nastavio kvalitetno razvijati, mogao za pet do šest godina biti jednak po snazi brenda Dubrovniku. vanju stambenih prostora. Bilo je slučajeva da ste imali dvije vile jednu do druge, od kojih je jedna u vlasništvu pravne osobe, dok je druga u vlasništvu fizičke osobe i ova u vlasništvu pravne osobe se nije mogla iznajmljivati. Na taj način stimuliramo privatni smještaj da se profesionalizira. Kad je riječ o problemima o kojima govore pojedine udruge turističkih vodiča, mogu reći da samo usklađujemo naše zakonodavstvo s europskim i da će od sada turistički vodiči umjesto županijskih licenci imati jednu, nacionalnu licencu. U kojoj je fazi zakon o turističkom zemljištu? - Naslijedili smo jako komplicirano i nesređeno stanje, tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi ni tko je kriv za to da se na pomorskom dobru postojeći zakon različito primjenjivao. Sudske prakse takoreći nije ni bilo, a u tim postupcima problemi su se kreirali sami od sebe, tako da se to ne može riješiti jednim potezom pera jer je na tom zemljištu nastao nekakav pravni učinak. Druga stvar koja nije dobra jest ta što Hrvatska ne naplaćuje ni polovinu naknade na pomorskom dobru koliko bi trebala. Sada smo
na dobrom putu da to dosta brzo reguliramo. Napravili smo novo rješenje koje će biti predstavljeno tijekom ovog ljeta. Što donosi zakon o boravišnoj pristojbi? - Pronašli smo varijantu da boravišna pristojba ostane ista, s time da neka destinacija na prijedlog turističkog vijeća može uvesti pristojbu za kruzere koji dovode dosta turista ali koji opterećuju infrastrukturu i povećavaju troškove održavanja destinacije. Jedinice lokalne samouprave moći će same donijeti odluku o promijeni cijene boravišne pristojbe naviše s time da je važno to što ta razlika ostaje toj destinaciji za razvoj turističkih proizvoda. Što je s nekada planiranim kongresnim centrima u četiri grada? - Istina je da su se kod nas iskristalizirale kongresne destinacije. Dosta naših hotela organizira razne poslovne skupove i to je vrlo važno. Volio bih kada bi se te kongresne destinacije uhvatile u koštac s pripremom projekta za izgradnju kongresnih centara kao javne infrastrukture kako bi za to dobili novac iz fondova EU-a. To mora biti javna infrastruktura, slično kao stadion.
14 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
paketom zakona postojeće turističke zajednice potičemo na “ Ovim suradnju te bolje definiramo tko se čime treba baviti. ”
Darko Lorencin, ministar turizma
Paket zakona o turističkim zajednicama
HTZ kao marketinška agencija? Prema novom ustroju, županijske turističke zajednice dobivaju ulogu koordinatora turističkog razvoja te nadležnost provođenja natječaja za potpore. Za razvoj proizvoda zadužene su lokalne turističke zajednice
N
akon što je nedavno hrvatska vlada prihvatila Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, Ministarstvo turizma na svojim internetskim stranicama objavilo je prijedloge zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, o boravišnoj pristojbi te o turističkoj članarini, koji su do 12. srpnja bili na javnoj raspravi. Neki se dijelovi važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu iz 2007. godine ocjenjuju ograničavajućima za razvoj ukupnosti pružanja usluga u turizma, kao značajnog faktora razvoja i jačanja konkurentnosti domaćeg turizma. Naime, u tom zakonu uočene su neke prepreke za daljnji razvoj te djelatnosti ili nedorečenosti koje su se javljale u njegovoj provedbi, pa ih sada tre-
ba riješiti. Prema Prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma lokalne turističke zajednice bit će prije svega zadužene za razvoj turističkih proizvoda i promociju turističkih odredišta. S druge pak strane, županijske turističke zajednice bit će zadužene za promociju na razini županije. Glavni ured Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u svom će radu znatni-
je nego do sada biti usmjeren na jačanje turističkog brenda Hrvatske. Zato se, kako kažu u Ministarstvu turizma, uvjetno može govoriti o transformaciji HTZ-a u marketinšku agenciju hrvatskog turizma. Tko se čime bavi Prema novom ustroju, županijske turističke zajednice dobivaju ulogu koordinatora turističkog razvoja te nadležnost
provođenja natječaja za potpore turističkim zajednicama i inicijativama na turistički nerazvijenim područjima. Za razvoj postojećih i stvaranje novih proizvoda zadužene su lokalne turističke zajednice. U Prijedlogu zakonu o turističkim zajednicama predviđeno je ugovorno udruživanje lokalnih turističkih zajednica
koje već surađuju u sklopu programa Hrvatska 365 za produljenje sezone. To znači da one međusobno mogu sklopiti sporazum, čime će im se omogućiti uvođenje dodatne boravišne pristojbe te zajednički nastup na tržištima. “Ovim paketom zakona postojeće turističke zajednice potičemo na suradnju te bolje definiramo tko se čime treba baviti. Time će njihove aktivnosti biti dinamičnije, te ćemo formalizirati suradnju javnog i privatnog sektora. Time će se u potpunosti primijeniti destinacijski menadžment”, naglasio je Darko Lorencin, ministar turizma. Pojasnio je kako se prema zakonu o boravišnoj pristojbi, raspodjela sredstava osnovne boravišne pristojbe od lokalne do nacionalne razine neće promijeniti,
već se predviđa mogućnost uvođenja dodatne pristojbe za udružene turističke zajednice. Osim toga, uvest će se i boravišna pristojba za brodo-
Raspodjela sredstava osnovne boravišne pristojbe neće se promijeniti, a predviđa se uvođenje dodatne pristojbe za udružene turističke zajednice ve tj. kruzere na kružnim putovanjima u međunarodnoj plovidbi. U oba slučaju, sav prihod od tih pristojbi dobit će lokalne turističke zajednice, koje će taj novac usmjeravati u unapređenje turističkih proizvoda. (S.P.)
Hrvatske zajednice županija
Župani: Vlada donosi zakone koji ugrožavaju regionalni razvoj turizma Hrvatski župani na sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija razgovarali su o novom Vladinom Prijedlogu zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, zakona o boravišnoj pristojbi i zakona o članarinama u turističkim zajednicama. Župani smatraju da usvajanjem ovih prijedloga zakona prijeti uništenje sustava turističkih zajednica, koji kvalitetno funkcionira već 24 godine.
“Moramo upozoriti javnost i biti medijski prisutni oko ovog problema jer ovim potezom Vlada direktno otpisuje manje turističke zajednice, od čega ih je većina u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Ako Vlada smatra da nam ne treba kontinentalni turizam, neka to kaže”, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, te pozvao župane na javno istupanje. Naime, Ministarstvo turizma u proces savjeto-
vanja sa zainteresiranom javnošću pustilo je po žurnom postupku zakone koji uređuju sustav turističkih zajednica u Hrvatskoj. Tim zakonima ukinuo bi se veliki dio mjesnih, općinskih, gradskih pa čak i županijskih turističkih zajednica koje su nositelji turističkog razvoja tih područja. Najugroženije u tom postupku su turističke zajednice u kontinentalnoj regiji. Direktorica ureda Turističke zajednice Šibensko-kninske Željana Šikić istaknula je da pri-
jedlozi navedenog zakona nisu u skladu sa Strategijom razvoja turizma te da se nasilno stvara paralel-
zna da se izmjene ovih zakona pripremaju i najavljuju već tri godine. Centralizacijom sredstva se
Ako Vlada smatra da nam ne treba kontinentalni turizam, neka to kaže, naglasio je Tomislav Tolušić ni sustav upravljanja turizmom. “Donošenje zakona po hitnom postupku je suprotno demokratskoj praksi pogotovo kada se
usmjeravaju prema Ministarstvu i Glavnom uredu Hrvatske turističke zajednice s time da se značajan dio sredstava stavlja
na raspolaganje direktno ministru”, rekla je Željana Šikić. U Hrvatskoj zajednici županija smatraju da novim Prijedlogom Vlada nije ponudila konkretna rješenja kojima bi se novi ustroj turističkih zajednica sistematizirao te da Hrvatska, kao turistički orijentirana zemlja, treba pomnu strategiju kako bi se uravnotežio razvoj svih njenih područja, a ovim potezom Vlada pokazuje kako se prva ne drži svoje donesene strategije. (I.G.)
15
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 40% putovanja ( 35% turista u svijetu sadrži komponentu kulture
u Hrvatsku dolazi zbog kulturne baštine
Akcijski plan za razvitak kulturnog turizma
Kreativni turizam i potraga za smislom Pojavljuje se potpuno novi segment turista - tzv. LOHAS (Lifestyle of Health and Sustainability) što označava potražnju za smislom i svrhom putovanja u neko odredište Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
K
sezone, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma, na predstavljanju Akcijskog plana za razvi-
ma i više troše. Pojavljuje se i potpuno novi segment turista - tzv. LOHAS (Lifestyle of Health and Sustainability) što označava potražnju za smislom i svrhom putovanja u neko odredište. Pritom sve više pada popularnost velikim i popularnim turističkim atrakcijama, a sve više raste potražnja za lokalnim i autentičnim turističkim proizvodima.
zirana na ljekovitim činiteljima, od kojih su neki jedinstveni u ovom dijelu svijeta, kao naftalan, te izvrsna turistička infrastruktura. Raspoloživi podaci ukazuju na to da rezultati zdravstvenog turizma na globalnoj razini rastu od 15 do 20 posto godišnje. S obzirom na trend starenja populacije, ali i rastuću orijentaciju prema zdravom životu
i zdravstvenoj prevenciji, očekuje se da će zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti. Medical Tourism Association ima veliko iskustvo u razvijanju zdravstvenog turizma, a osim tradicionalnih marketinških alata vrlo intenzivno razvijaju i unapređuju online kanale prodaje. (I.G.)
Na lokalitetu Vučedol blizu Vukovara, uz samo arheološko nalazište na kojem arheolozi još od 1897. godine istražuju kulturu skupina indoeuropskih naroda koje su taj lokalitet naseljavale u razdoblju između 3500. i 2500. godine prije Krista, nedavno je - nakon 11 godina izgradnje - otvoren Muzej vučedolske kulture. Stalni postav nalazi se na 1200 četvornih metara površine muzejskog prostora, u 19 prostorija. Muzej izlaže brojne arheološke nalaze, a posjetitelji mogu vidjeti rekonstrukciju vučedolske kulture kojoj se pripisuje začetak kultura današnjih europskih naroda.
ulturni turizam je jedan od 10 ključnih proizvoda i jedan od nositelja Strategije razvoja turizma do 2020. godine. Do te godine prognozira se daljnji rast i razvoj kulturnog turizma jer je upravo taj oblik značajan za budući rast ukupnog turističkog sektora, posebice u razdoblju pred i po-
“Kulturni turisti”, u koje spadaju i LOHAS-i, su osobe višeg stupnja obrazovanja i više platne moći
Prema rezultatima istraživanja Tomas ljeto, koje je proveo zagrebački Institut za turizam, od ukupnog broja turista koji ljeti dolaze na odmor u Hrvatsku sedam posto ih je motivirano kulturom. Isto tako, od ukupnog broja turista koji odabiru našu zemlju za odredište odmora 35 posto ih dolazi zbog kulturne baštine te isto toliki postotak zbog ljepote naših mjesta. Kao prednosti hrvatskog kulturnog turizma, ispitanici su, među ostalim, naveli veliki broj obnovljenih objekata kulturne baštine, suvremene muzeje te modernizirane postave. No, imamo i dosta nedostataka, a neki od njih su to što još uvijek ne pratimo svjetske trendove u dovoljnoj mjeri, sporo se prilagođavamo promjenama, a i model postojećeg upravljanja kulturnim resursima nije dovoljno učinkovit.
Otvoren Muzej vučedolske kulture
tak kulturnog turizma u Hrvatskoj. Prema tom akcijskom planu, posebice se predviđa rast tzv. kreativnog turizma kroz razvitak inovativnih proizvoda. Tome u prilog govori podatak kako su veći hrvatski gradovi uvršteni u turističke itinerere, a u posljednje vrijeme dosta se ulaže u živu gradsku kulturnu scenu. Veliki broj hrvatskih kulturnih doba-
ra je pod zaštitom UNESCO-a, primjerice povijesna jezgra Dubrovnika, Dioklecijanova palača u Splitu, Šibenska katedrala i povijesna jezgra Trogira. Lorencin je istaknuo kako se sve više ulaže u prepoznatljivost niza pojedinačnih atrakcija te uspostavu suvremenih centara za posjetitelje kakvi se nalaze u velikim turističkim gradovima Jadrana.
”Kulturni” turisti obrazovaniji Prema nekim statističkim podacima, 40 posto međunarodnih putovanja sadrži komponentu kulture, što znači da suvremeni turisti sve više putuju radi obilaska kulturnih znamenitosti. Takvi “kulturni turisti” su osobe višeg stupnja obrazovanja i više platne moći te samim time na putovanji-
Zagreb i središnja Hrvatska kao svjetske destinacije zdravstvenog turizma
Globalni rast i do 20 posto godišnje
U
Akcijskom planu razvoja zdravstvenog turizma do 2020., medicinski te holistički wellness trebao bi predstavljati najvažniji segment hrvatske zdravstveno-turističke ponude, osobito u pred i posezoni. Bogatstvo i raznolikost sadržaja, u kombinaciji s lakom dostupnošću, visokom ambijentalnošću i ekološkom očuvanošću kao i širinom destinacijskog lanca vrijednosti, predstavljat će ključne elemente i dobru osnovu za uspostavu svjetski prepoznatljivog turističkog brenda. Sto-
ga je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana prezentacija mogućnosti i načina promocije zdravstvenog turizma Zagreba i središnje Hrvatske kroz suradnju s vodećim svjetskim udruženjem zdravstvenog turizma Medical Tourism Association (MTA). “Prezentacijom o mogućnostima i načinima promocije zdravstvenog turizma željeli smo pokazati vodećim regijama u Hrvatskoj na koji način se marketinški pozicionirati uz bok zemalja koje su, prije suradnje s MTA-om, bile nepoznate na svjet-
skoj mapi zdravstvenog turizma, a danas su lideri na tom tržištu. Radi se o
Suradnja s MTA-om trebala bi pomoći da se Hrvatska brže pozicionira kao destinacija zdravstvenog turizma promociji i pozicioniranju Jordana, Tajlanda, Tajvana, Mexico Cityja, Las Vegasa. Smatramo da suradnja s ovim vodećim
svjetskim udruženjem može puno brže i efikasnije pozicionirati Zagreb i središnju Hrvatsku kao destinaciju zdravstvenog turizma”, istaknula je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić. Hrvatske prednosti Prednosti Hrvatske, navodi direktorica Sektora za turizam, svakako su i prisutnost brojnih poliklinika i specijalnih bolnica koje vode renomirani i svjetski poznati stručnjaci, bogata ponuda lječilišnog turizma ba-
16 PV ANALIZA
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( za 1,1%
pao indeks građevinskih radova u travnju
( rast od 0,1%
ima isti indeks na godišnjoj razini
Blagi oporavak građevinske aktivnosti ne znači da je prošla kriza
I domaći graditelji spas traže
Povoljnija kretanja bilježe se ponajprije zbog radova na zgradama, najviše zbog življe aktivnosti na turističkim i industrijski daje nadu da je kriza u građevinarstvu dotaknula dno i da slijedi oporavak domaćeg tržišta. U međuvremenu, velike tvrtke Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
I
ndeks građevinskih radova, prema desezoniranim podacima, u travnju pao je za 1,1 posto na mjesečnoj razini. Međutim, prema kalendarski prilagođenim podacima na godišnjoj razini bilježi se njegov rast od 0,1 posto. Time se, također na godišnjoj razini, nastavlja rast građevinske aktivnosti započet u ožujku nakon šest godina gotovo kontinuiranog pada. I nadalje se povoljnija kretanja ostvaruju na radovima na zgradama, dijelom kao rezultat življe građevinske aktivnosti na turističkim i industrijskim objektima, energetskoj obnovi javnih zgrada i obiteljskih kuća te izgradnji stanova u okviru projekata POS-a. Usto, pad aktivnosti na ostalim građevinama (prometna infrastruktura, cjevovodi, komunikacijski i energetski vodovi, složene građevine na industrijskim prostorima, ostale građevine) postupno usporava. Rast građevinske aktivnosti u ožujku i travnju i dalje nije bio dostatan da kompenzira pad ostvaren u prva dva mjeseca ove godine. Stoga je sumarno u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani zabilježen pad građevinske aktivnosti od 0,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U EU građevinska aktivnost u travnju porasla je za 1,3 posto na godišnjoj razini. Pritom je najveći rast zabilježen u Slovačkoj (14,1 posto), Švedskoj
(10,8 posto), Rumunjskoj (10,8 posto), Mađarskoj (10,7 posto) i Češkoj (10,3 posto). Istodobno je najveći pad aktivnosti zabilježen u Sloveniji (-7,5 posto), Francuskoj (-6,2 posto), Portugalu (-4,4 posto) i Italiji (-3,2 posto).
Potraživanja s domaćeg tržišta su minimalna jer se gospodarstvo sporo oporavlja, kaže Vladimir Villach Čeliković Promatrano na godišnjoj razini, većina pokazatelja građevinske aktivnosti početkom 2015. bilježi pozitivne tendencije, budeći nadu da je dosegnuto dno u padu građevinarstva te da slijedi razdoblje oporavka: u posljednja dva mjeseca raste fizički obujam građevinskih radova, njihova vrijednost u prvom kvartalu porasla je za 9,4 posto, dok je predviđena vrijednost radova sadržana u građevinskim dozvolama izdanim u prva četiri mjeseca porasla za 12,1 posto. Stoga, ove godine Hrvatska gospodarska komora prognozira vrlo blagi rast građevinske aktivnosti. Rast BDP-a Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, kaže kako nakon šest godina kontinuiranog pada obujma građevinskih radova, koji je od pretkrizne 2008.
do 2014. smanjen za gotovo 43 posto, u ožujku i travnju građevinska aktivnost bilježi zaustavljanje negativnog trenda te minimalan rast. “Većina pokazatelja građevinske aktivnosti početkom ove godine pokazuje naznake oporavka, ali njegov intenzitet ovisit će i o korištenju dostupnih potencijala, poput fondova Kohezijske politike EUa, ali i korištenja investicijskog plana za Europu, tzv. Junckerova plana. Prema našim procjenama, u slučaju korištenja punog potencijala Junckerovog investicijskog plana, za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje”, ističe. Vladimir Villach Čeliković, voditelj korporativnih komunikacija Ingre, napominje kako su potraživanja s domaćeg tržišta minimalna jer se gospodarstvo sporo oporavlja. “Uglavnom je riječ o projektima koji su sklopljeni prije nekoliko godina i čije se dovršenje očekuje tijekom ove i iduće godine. Najveći pomak bilježimo s inozemnih tržišta gdje i dalje nastavljamo jačati prisutnost Ingre. Dugoročno gledano, smatramo da inozemna tržišta Sjeverne Afrike i Bliskog istoka pružaju puno više mogućnosti jer im budžeti raspolažu sa znatno većim iznosima za razliku od domaćih investitora. Tako, na primjer, samo u Alžiru u ovoj godini očekujemo potpisivanje nekoliko ugovora iz područja energetike. Dodatni poticaj rastu izvoza građevinskog sektora svakako bi omogućilo spremnije praćenje
projekata od strane domaćih financijskih institucija”, naglašava on. Složene procedure Joško Mikulić, predsjednik Uprave Viadukta, kaže nam kako je kriza u građevinarstvu proizašla iz nekoliko čimbenika. Među njima najznačajniji su nedostatak investicija u javnom i privatnom sektoru, uključujući i one koje su bile planirane, ali se nisu realizirale zbog proračunskih ušteda i opreza investitora koji nisu željeli ulaziti u rizike. “Uz to, još uvijek nam veliku prepreku predstavljaju razne
složene administrativne i birokratske procedure prilikom dobivanja različitih nužnih dozvola i nadamo se da će se u tom smjeru poduzeti koraci koji bi i investitorima i izvođačima radova olakšali poslovanje”, ističe dodajući kako je prerano reći da je građevinarstvo izašlo iz krize. “No, mi s optimizmom gledamo na ove pozitivne trendove koji pokazuju da ipak možemo očekivati nešto povoljniju situaciju u građevinskom sektoru. U Viaduktu je proteklu i ovu godinu obilježilo sklapanje nekoliko velikih i značajnih projekata, unatoč sta-
gnaciji tržišta i sve složenijim zahtjevima koji se postavljaju pred građevinske tvrtke. Jedan je od tih projekata i izgradnja mosta kopno-otok Čiovo, koji sufinancira Europska unija sa 85 posto iznosa. Takvi su natječaji za infrastrukturne projekte bazirane na sredstvima iz fondova EU-a ključni za daljnji gospodarski oporavak i na njih treba staviti naglasak kako bi se pojačao priljev svježeg novca i pokrenuli projekti”, napominje Mikulić. Uz to, Viadukt velik naglasak stavlja i na djelovanje na stranim tržištima. “Primjerice, u Njemačkoj
17
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( više od 50 godina
( čak 70% prihoda
Viadukt prisutan u Njemačkoj kao podizvođač
Dalekovod ostvari u inozemstvu
u inozemstvu
im objektima, zbog energetske obnove te gradnje POS stanova. No, blagi pomak na bolje kao što su Ingra, Viadukt ili Dalekovod, prihode ostvaruju na tržištima Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka
Nova tržišta Predsjednik Uprave Dalekovoda Paško Vela ističe kako je kompaniji drago da se u Hrvatskoj osjeća pomak u građevinarstvu. Ali, to neće zna-
Obujam građevinskih radova (godišnja stopa promjene) 5 0 -5 %
smo već više od 50 godina prisutni kao podizvođači u suradnji s velikim građevinskim koncernima i izvodimo radove najviše u području tunelogradnje, mostogradnje i visokogradnje”, naglašava on dodajući kako ukidanjem radnih dozvola očekuje daljnji porast aktivnosti i još više posla u Njemačkoj. “U tijeku su i radovi u Alžiru, a planiramo i prijave na brojne natječaje u suradnji s lokalnim partnerima kako bismo proširili svoje djelovanje u toj afričkoj državi. Izuzetno smo fokusirani i maksimalno angažirani u procesu ulaska na tržište Turkmenistana, a u pregovorima smo i s ruskim partnerima radi zajedničkih prijava na natječaje”, govori Mikulić.
-10 -15 Zgrade -20
I’14.
II
III
IV
V
VI
Ostale građevine VII VIII
IX
X
Ukupno XI
XII I’15. II
III
IV
Izvor: DZS; Obrada: HGK
čajnije pozitivno utjecati na Dalekovod zbog sve manjeg udjela hrvatskog tržišta u ukupnim aktivnostima tvrtke. “I pored nekih pomaka na bolje, ne vidimo da će se u skoro vrijeme dogoditi veći opseg ni privatnih niti državnih investicija. Fokus Dalekovoda je snažan izvoz i usmjerenost prema međunarodnom tržištu. Mi smo taj smjer na vrijeme prepoznali i sada čak 70 posto prihoda prodaje imamo u inozemstvu. Radove izvodimo u Norveškoj, Ukrajini, Poljskoj, Koso-
vu, Sloveniji i BiH, robu isporučujemo u više od 30 zemalja svijeta, a planiramo širenje i na neka nova tržišta poput Finske i Albanije”, kaže on. Prvi čovjek Dalekovoda vjeruje u daljnji rast, ponajprije zbog ambicije tvrtke u širenju izgradnje dalekovoda, transformatorskih stanica i infrastrukture na veći broj tržišta. Dalekovodu u tome na ruku idu globalne brojke. “Naime, zbog dotrajalosti postojeće mreže, ali i potrebe spajanja sve više novih izvora energi-
je, očekuju se značajne investicije u područjima za koja smo specijalizi-
Ne vidimo da će se u skoro vrijeme dogoditi veći opseg ni privatnih niti državnih investicija, kaže Paško Vela rani. Prema ENTSO-E 10-godišnjem planu investicija u prijenosnu mrežu, objavljenom u lipnju 2014., ukupne investicije
u Europi do 2030. procjenjuju se na oko 150 milijarda eura”, kaže te dodaje kako Dalekovod u Hrvatskoj ne očekuje rast poslovanja, već ga mora tražiti u inozemstvu. “Vjerujemo da ćemo takvim pristupom u idućih nekoliko godina udvostručiti prihode. Sa sadašnjom 1,1 milijardom kuna godišnje, želimo doći na oko dvije milijarde kuna. Pri tome nam je zanimljiva cijela Europa, no kratkoročno fokus ostaje na tržištima na kojima smo već probili led. Primjerice, u Norveškoj očekujemo da ćemo i u idućih nekoliko godina osvojiti natječaje vrijedne stotinjak milijuna eura. Norveška puno gradi jer želi dalekovodima povezati sjever i jug države, a to su velike udaljenosti. Nastojat ćemo ondje ući i u novi poslovni segment, u mreže srednjeg i niskog napona. Slična situacija je i u Ukrajini i Poljskoj, gdje će se također mnogo graditi”, kaže on.
holcim hrvatska
Umjereni rast, bez naglih promjena U Holcimu Hrvatska, kompaniji koja proizvodi cement, beton i mineralne agregate, smatraju kako je financiranje kroz EU fondove zapravo glavni razlog zaustavljanja pada građevinskih aktivnosti. Nenad Juretić, direktor prodaje i logistike u Holcimu Hrvatska, kaže kako je Hrvatska već dvije godine članica EU-a te su joj tako otvo-
rena prijeko potrebna vrata za nove vrste sufinanciranja. “Konkretno, primjerice, sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti, kojima se ostvaruju bespovratna sredstva
i do 60 posto za ulaganja u toplinsku izolaciju. Nakon nekoliko pozitivnih primjera, prednosti su se proširile, tako da je ove godine zabilježen rast građevinskih aktivnosti u
smjeru energetske učinkovitosti”, ističe. U šest godina krize u hrvatskome graditeljstvu, nastavlja on, puno je građevinara zatvorilo urede, a oni koji su na vrijeme reorganizirali svoje poslovanje i na taj način preživjeli mogu očekivati pozitivne trendove. “Pri tome ne očekujemo neke nagle promjene već umjereni kontinuirani rast koji će mahom dolaziti od velikih infrastrukturnih pro-
jekata. Naime, prve dvije godine u EU, Hrvatska je iskoristila za stabilizaciju i učenje tj. jako je malo sredstava povučeno, tako da u narednom razdoblju očekujemo značajno povećanje projekata koji će se sufinancirati na taj način. Posljedično, očekujemo da će se sredstva EU fondova dijelom preliti u građevinski sektor, ponajprije kroz infrastrukturne projekte kao što su oni u
sustavu željeznica, sustave za pročišćavanje otpadnih voda, LNG terminal, most za Pelješac i slično. Također smatramo da bi rast trebao doći kroz projekte poput nastavka izgradnje Istarskog ipsilona, TE Plomin C, te kroz ulaganja u sektor turizma u smislu izgradnje smještajnih kapaciteta, ponajprije hotela, kao i popratnih turističkih sadržaja”, napominje on.
18 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 42.210 osoba
Konferencija
Genij koji se ne zaboravlja
Iako medicina nikada nije bilo glavno područje interesa Nikole Tesle, svojim je istraživanjima i otkrićima utjecao na razvoj medicine te približavanje i prožimanje elektrotehnike i medicine što je otvorilo put elektroterapiji te razvoju medicinske fizike, istaknula je voditeljica Zavoda za fiziku Medicinskog fakulteta u Rijeci Gordana Žauhar na konferenciji Tesla u Zagrebu 2015. Skup s glavnom temom Tesla u medicini organiziran je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Grada Zagreba, Češkog veleposlanstva, UNESCO-a, Turističke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske gospodarske ko-
more-Komore Zagreb, a organizirala ga je Udruga Nikola Tesla - genij za budućnost. Brojnim otkrićima i izumima u području elektromagnetizma Tesla je otvorio vrata razvoju i primjeni modernih tehnologija u zdravstvu, istaknuo je Mladen Martinis, znanstveni savjetnik u mirovini koji je svoju karijeru proveo na Zavodu za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković. “Tesla je uočio važnost ispitivanja visokofrekventnih struja na ljudski organizam kao i važnost daljinskog upravljanja te dubinskog magnetnog snimanja”, rekao je Martinis. Na skupu je o magnetskom rezonatoru u medicini govorio znanstvenik Slobodan Mizdrak, direktorica IMU Collegea Slovenia Brigita Niegelhell Perovec govorila je o utjecaju tehnosfere i biorezonance na zdravlje ljudi, a o upravljanju informacija do viših razina zdravlja ekonomist Bruno Balen. (K.S.)
Zračni promet
Potrošači nedovoljno upoznati s pravima Potrošači u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s pravima koja imaju u zračnom prometu pa ih o tome treba bolje informirati, rečeno je u sklopu kampanje Potrošači, upoznajte svoja prava! “Potrebno je uložiti dodatne napore zrakoplovnih kompanija i nadležnih institucija u informiranje potrošača. Kada se potrošači susretnu s problemom rješavanja svojih prava sa zrakoplovnim kompanijama, mogu se obratiti za savjet i pomoć Europskom potrošačkom centru. Ta je usluga besplatna jer mrežu ECC centara sufinanciraju Europska unija i Vlada Republike Hrvatske”, izjavila je direktorica Europskog potrošačkog cen-
tra Hrvatska Danijela Marković Krstić. Prema istraživanju Europske komisije iz travnja ove godine, tek nešto manje od polovine građana EU-a (48 posto) smatra da zrakoplovne kompanije poštuju prava potrošača, dok je istraživanje iz 2013. pokazalo da 60 posto hrvatskih građana ne zna svoja prava u slučaju otkazivanja, kašnjenja leta ili uskrate ukrcaja na let, kao što su pravo na osvježenje, obrok, smještaj ili novčana naknada. (I.G.)
radi u kreativnom sektoru
Mapiranje kreativnog sektora u Hrvatskoj
U kreativnoj ekonomiji 124.304 osobe
Poslovni sektor kreativnih i kulturnih industrija je u 2013. ostvario približno 15 milij poduzeća u Hrvatskoj. Najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju elektronički m tržišno komuniciranje Ilijana Grgić grgic@privredni.hr
S
ektor kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj čini 2,3 posto udjela u domaćem BDP-u što je više od, primjerice, drvne ili industrije namještaja, ali i kemijske, farmaceutske te tekstilne ili pak industrije obuće, pokazala je Studija mapiranja sektora kreativnih i kulturnih industrija koju je izradio Ekonomski institut Zagreb, a prema njemu su se upravo kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj pokazale otpornijima na recesiju u odnosu na ostatak gospodarstva.
Među poduzećima u kulturnim i kreativnim industrijama prevladavaju mikro poduzeća s do 10 zaposlenih “U godinama recesije kada je bruto dodana vrijednost cjelokupnog poslovnog sektora u Hrvatskoj bilježila pad od 4,7 posto, BDP kreativnih i kulturnih industrija porastao je 3,5 posto. Činjenica je da se taj sektor pokazao otpornijim na recesiju od ostatka gospodarstva. Razlog leži u primjeni nove paradigme koja se rađa u gospodarstvu s fokusom na male i kvalitetne timove ljudi, ulaganje u njihovo obrazovanje i u
specijalizirane proizvodnje. Sami rezultati mapiranja ukazuju na to da postoji još značajniji prostor za ekspanziju sektora i dinamiziranje aktivnosti, a time i za povećanje zaposlenosti u ovoj probitačnoj gospodarskoj industriji”, izjavila je predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović. Sektor po djelatnostima Sljedeći korak u pozicioniranju ovog sektora je izrada strategije razvoja. Kako bi Hrvatska mogla ostvariti svoj puni potencijal što se ulaganja tiče, kreativci i kulturnjaci očekuju jaču potporu državnih institucija. “Industrija koja u recesiji bilježi rast, treba biti ozbiljno shvaćena, jer riječ
je o industriji koja u Europi čini 4,2 posto BDP-a i treća je po zapošljavanju. Sama uloga države je da stvara jedan okvir, uklanja prepreke, omogućuje konkurenciju i postojeća ograničenja u financiranju pokušava nadomjestiti kroz europske fondove”, rekao je pomoćnik ministra gospodarstva Vedran Kružić. Sektor kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj sastavljen je od 12 podsektora koje sačinjavaju 45 djelatnosti. Poslovni subjekti u kreativnim i kulturnim industrijama, njih 10.233, čine čak 5,7 posto ukupnog broja svih poslovnih subjekata hrvatskog gospodarstva. Mapiranje sektora je pokazalo da se njih više od 21 posto bavi glazbom, te ostalim umjetnostima, 18,5
posto radi u sektoru oglašavanja te tržišnoga komuniciranja, a u izdavaštvu njih 13,9 posto. Arhitekturom se bavi 10,1 posto poslovnih subjekata unutar kreativnih i kulturnih industrija, a računalnim programima i igrama te novim medijima 9,3 posto. Ostalo čine dizajn, tradicijski zanati, fotografija, film, elektronički mediji te muzeji, galerije i knjižnice koji zajedno čine tek 0,1 posto sektora kreativnih i kulturnih industrija. Značenje doprinosa poslovnoga sektora kreativnih i kulturnih industrija u gospodarstvu vidljivo je u podacima o prihodima i bruto dodanoj vrijednosti. Poslovni sektor kreativnih i kulturnih industrija je u 2013. ostvario približno 15 milijardi kuna prihoda ili 2,4 posto ukupnoga pri-
19
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 82.092 zaposlenih
( 27,1 mlrd kn
u kreativnim zanimanjima u ostalim granama industrije
ukupan izvoz od siječnja do travnja
Rezultati za prva četiri mjeseca
Brodogradnja opet počela predvoditi izvoz
zaposleno
jardi kuna prihoda ili 2,4 posto ukupnoga prihoda svih mediji, zatim izdavaštvo, računalni programi, te oglašavanje i
Osnovni rezultati i nalazi - udio sektora u BDP-u RH
· Značajan ekonomski potencijal KKI · Bruto dodana vrijednost sektora (javni i privatni sektor KKI) 6,3 milijardi kuna - 2,3% BDP-a RH 3,1%
Industrija hrane Kreativne i kulturne industrije
2,3%
Industrija metala, gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme
1,7%
Kemijska industrija i industrija plastike i gume
1,0%
Industrija pića
0,9%
Drvna industrija i industrija namještaja
0,8%
Tekstilna i odjevna industrija Izvor: Izračun autorica prema podacima DZS i Zenlab, procjena za 2012.
hoda svih poduzeća u Hrvatskoj i 4,6 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti ili 3,5 posto bruto dodane vrijednosti svih poduzeća u Hrvatskoj. Najveći rast bruto dodane vrijednosti ostvaruju elektronički mediji, zatim izdavaštvo, računalni programi, te oglašavanje i tržišno komuniciranje. Zaposlenost raste Među poduzećima u kulturnim i kreativnim industrijama prevladavaju mikro poduzeća s do 10 zaposlenih. Poduzeća u kreativnim i kulturnim industrijama prosječno imaju 4,2 zaposlenika što je znatno manje od hrvatskoga prosjeka od 8,1 zaposlenika, te i taj podatak govori o velikoj usitnjenosti strukture kreativnih i kulturnih industrija u Hrvatskoj. “Dok je na
V
1,1%
Farmaceutska industrija
0,7% 0,0%
0,5%
1,0%
1,5%
razini Hrvatske od 2012. do 2014. godine zaposlenost padala za 9,6 posto, na razini kreativnih i kulturnih industrija pad zaposlenosti bio je značajno manji i iznosio 0,5 posto, s time da u razdoblju 2013.2014. zaposlenost u kreativnom i kulturnom sektoru raste, iako je to neznatni rast od 0,2 posto”, istaknula je znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta Zagreb Ivana Rašić Bakarić, koja je radila na izradi studije mapiranja kreativnog sektora. Prema rezultatima Studije, u kreativnom je sektoru zaposleno 7,7 posto od ukupnog broja svih zaposlenih. Pritom je udio zaposlenih iz kreativnih i kulturnih zanimanja u ovom sektoru 41,1 posto, dok je u ostatku gospodarstva on 6,1 posto. “Ovaj sektor zapošljava 42.210
2,0%
Značajno je povećan i izvoz proizvoda prehrambene industrije, gotovih metalnih proizvoda, a visoko mjesto zadržala su i motorna vozila
2,5%
3,0%
3,5%
osoba, i kad im se dodaju 82.092 zaposlene osobe u kreativnim zanimanjima u ostalim granama industrije, dolazimo do podatka da je u Hrvatskoj u kreativnoj ekonomiji zaposleno 124.304 osobe, odnosno ona čini 8,9 posto zaposlenosti u Hrvatskoj”, rekla je Ivana Rašić Bakarić. U Klasteru kreativnih i kulturnih industrija ističu kako je potrebno odrediti okvire politika koje podržavaju kreativne i kulturne industrije te ciljanim instrumentima sustavno adresirati specifičnosti sektora. Pritom je potrebno horizontalno povezivanje kulturne politike s ostalim javnim politikama kao što su gospodarstvo, poduzetništvo, turizam, graditeljstvo, prostorno planiranje - a sve u stvaranju vizije razvoja kreativnih i kulturnih industrija.
isok rast robnog izvoza u prva četiri mjeseca potvrdili su i prošlotjedni rezultati što ih je objavio Državni zavod za statistiku. Rast je iznosio 11,4 posto, a u četvrtom je mjesecu još i pojačan u odnosu na prvi kvartal. Na takav rast izvoza najviše je utjecao oporavak brodogradnje, odnosno is-
Ostvarena kretanja izvoza i uvoza smanjila su robni deficit Hrvatske na godišnjoj razini za 1,4 posto, kažu u HGK-u poruke brodova u prva četiri ovogodišnja mjeseca. U tom je sektoru zabilježen rast od visokih 142,9 posto. Značajno je povećan i izvoz proizvoda prehrambene industrije, gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, a visoko mjesto prema utjecaju na rast izvoza zadržala su i motorna vozila, odnosno trgovina automobilima. Uz ove djelatnosti, kod velikog su broja ostalih djelatnosti također zabilježene značajne stope rasta izvoza što je potvr-
dilo nastavak snažnih pozitivnih trendova robnog izvoza. Ukupan izvoz od siječnja do travnja ove godine iznosio je 27,1 milijardu kuna. Istodobno je uvoz iznosio 44,8 milijardi kuna, ostvarivši rast od 5,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 17,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 60,4 posto. Izvoz u ostale zemlje EU-a bio je 15 posto veći nego u prva četiri mjeseca 2014. Izvoz u Ceftu se drži na 4,7 milijardi kuna (rast od 0,3 posto), a za 30 posto rastao je ukupni hrvatski izvoz u azijske zemlje. Pad u nekim djelatnostima Kod nekih je djelatnosti zabilježen pad vrijednosti izvoza, prvenstveno kod proizvodnje naftnih derivata te kod izvoza metala. Na izvoz naftnih derivata značajno je utjecao pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, a i 13,6 posto manja domaća proizvodnja. Proizvodnja metala istovremeno je smanjena 16,2 posto, a i cijene su na svjetskom tržištu također bile niže. Najveći rast vrijednosti uvoza zabilježen je kod uvoza ra-
čunala i elektroničkih proizvoda te kod farmaceutskih proizvoda. Analitičari Hrvatske gospodarske komore ocjenjuju da znatno povećana vrijednost uvoza kod velikog broja djelatnosti također upućuje na posljedice pristupanja Hrvatske Europskoj uniji odnosno povećani obujam robne razmjene, ali i na oporavak ukupne potražnje. S druge strane, rast uvoza bio bi i veći da nije došlo do visokog pada vrijednosti uvoza kod rudarstva i vađenja (prvenstveno sirove nafte i plina), naftnih derivata te metala. Ova smanjenja pretežno su određena spomenutim padom cijena na globalnom tržištu. Ostvarena kretanja izvoza i uvoza smanjila su robni deficit Hrvatske na godišnjoj razini za 1,4 posto, kažu u HGK-u. “Nastavlja se povoljan trend rasta vanjskotrgovinske razmjene i smanjenja robnog deficita Hrvatske. Trendovi sugeriraju blagi oporavak domaće potražnje, uz već prisutno jačanje inozemne potražnje”, istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za eknonomske analize HGK. (I.V.)
20 AKTUALNO
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 135.000 ha
prošle jeseni zasijano pšenicom
( 15% manje nego godinu ranije
Od 60 do 80 posto uzoraka pšenice ne zadovoljava nova mjerila kvalitete
Po EU kriterijima hrvatska pšenica je za stoku Kvalitetu pšenice po novom Kodeksu određuje jedino sadržaj proteina i glutena i zato uzorci ovogodišnje pšenice pokazuju katastrofalne rezultate. Postavlja se pitanje kakvu smo pšenicu konzumirali svih dosadašnjih godina Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
O
vogodišnja žetva pšenice je već pri kraju, a proizvođači pouzdano ne znaju kolika će biti otkupna cijena. Računajući ulazne troškove, seljaci kažu kako ne bi trebala biti ispod 1,30 kuna po kilogramu. Prema informacijama s terena, ali i s okolnih burzi (prvenstveno one iz Budimpešte), teško da će prosječna cijena nadmašiti 1,10 kuna. Prema prvim pokazateljima, ovogodišnji prinosi i hektolitarska težina su solidni i u odnosu na prošlu, klimatski jako lošu godinu, proizvođači pšenice bi trebali biti zadovoljni. Međutim, pojavio se novi problem. Sukladno kriterijima koji se primjenjuju na tržištu Europske unije Ministarstvo poljoprivrede je 14. studenoga prošle godine objavilo Kodeks o otkupu žitarica i uljarica. Najjednostavnije rečeno, umjesto dosadašnjih kriterija hektolitra, vlage i količina primjesa, novi Ko-
deks poznaje jedino sadržaj proteina i glutena u pšenici. Dosadašnji uzorci ovogodišnje pšenice prema tom kriteriju pokazuju katastrofalne rezultate. Naime, čak između 60 i 80 posto je loše i
Unatoč svemu, Hrvatska “neće gladovati” jer se očekuje ukupni urod od oko 800.000 tona, znatno veći od potreba prema kriteriju kvalitete, odnosno količine proteina, spada u kategoriju – stočne pšenice. Neki proizvođači sada tvrde kako u vrijeme jesenske sjetve nisu bili upoznati s Kodeksom niti su vjerovali u njegovu strogu primjenu već nakon ove žetve. Otkupljivači su pak svoje otkupne cijene formirali prema tim kategorijama i - kako kažu u tvrtki Granolio - pšenica na osnovi hektolitra, vlage i primjesa više nikome se ne može prodati. “Nama
kao otkupljivačima važna je kvaliteta pšenice jer isto zahtijevaju i kupci brašna. Ne možemo nikome prodati brašno koje ima manje od 26-27 posto glutena. Svaki naš kupac pošalje nam specifikaciju sa svojim zahtjevima, što točno želi. O kriterijima koji su ušli u Kodeks raspravljalo se mjesecima prije sjetve i prema Kodeksu otkupa, koji je usuglašen sa seljačkim udrugama, mlinovima i Ministarstvom poljoprivrede, pšenica s manje od 10,5 posto proteina je stočna, do 12,5 posto proteina je treća klasa, do 14 posto je druga klasa, a više od 14 posto prva klasa”, objasnio je Davor Lončarić iz tvrtke Granolio.
Odlučimo se Predstavnici dijela malih proizvođača sada pokušavaju pronaći kompromisno rješenje. “Otkupljivači bi s proizvođačima s kojima su ugovorili proizvodnju trebali napraviti kompromis, s obzirom na to da će ove godine biti dosta stočne pšenice. Možda treba razmisliti o pronalasku rješenja za pšenice s udjelom proteina manjim od 10,5 posto, a moj je prijedlog da se taj dio uklopi u drugu klasu i tako bude i plaćen”, kaže Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), dodajući kako prema informacijama s terena uzorak proteina na istim otkupnim mjestima nije identičan.
Brlošić zato predlaže Ministarstvu poljoprivrede da organizira referentne centre kako bi proizvođači bili sigurni u točnost dobivenih rezultata. O problemima ovogodišnje žetve raspravljalo se proteklog tjedna i u HGKŽK-u Osijek gdje su se okupili predstavnici otkupljivača, velikih i malih proizvođača te nadležnog ministarstva. Prema riječima Marka Dražetića, savjetnika u Ministarstvu poljoprivrede, prinosi i postotak proteina su izrazito različiti jer se događa da na istoj površini postotak proteina varira od osam do 12 posto. Loša priprema tla? Prema riječima struke, taj podatak ukazuje na pro-
Kako do kompromisa Od ukupnih 135.000 hektara najveće površine pod pšenicom nalaze se na području Osječko-baranjske županije gdje je pod tom kulturom 48.000 hektara. Komentirajući probleme ovogodišnje žetve, Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK-ŽK-u Osijek, kaže: “Poljoprivredna poduzeća su pri kraju žetve, a prosječni prinosi kreću se od pet do šest tona po hektaru uz hektolitarsku težinu od 79 do 80. To je solidan rezultat, ali zabrinjava nizak postotak proteina koji se kreće od samo devet do 11 posto. Stoga veliki dio pšenice spada u treću klasu ili je za stočnu hranu. Naši proizvođači očito nisu spremni za ovakav oblik otkupa i plaćanja pšenice. Zato će struka i organizatori proizvodnje morati dogovoriti strategiju otkupa koja bi koliko-toliko zadovoljila sve strane.”
blematičnu, odnosno lošu pripremu tla. Dr. Milutin Bede, stručnjak za genetiku i oplemenjivanje bilja, bio je vrlo konkretan u svom obraćanju proizvođačima pšenice: “Godinama upozoravam na to da se Hrvatska mora opredijeliti želi li proizvoditi pšenicu za stoku ili ljude. Dugo sam u ovoj struci, i meni je ovo 45. žetva po redu i znam što govorim. Neke sorte pšenice koje ste sijali jesenas tipične su stočne pšenice”. Inače, prošle jeseni je u Hrvatskoj zasijano 135.000 hektara pšenicom, što je 15 posto manje nego godinu ranije. Unatoč tome, Hrvatska “neće gladovati” jer se očekuje ukupni urod od oko 800.000 tona, a godišnje potrebe Hrvatske se kreću između 550.000 i 600.000 tona. Naravno, iza svega se postavlja pitanje: Od kakve pšenice će biti taj naš kruh, one za ljudsku ili one za stočnu hranu? Te kakvu smo uopće pšenicu konzumirali svih ranijih godina kada se nisu primjenjivali proteinski i glutenski kriteriji?
21
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( oko 250
uzgajivača lubenica u dolini Neretve
( 250 ha
zasađeno lubenicom
Otkup neretvanskih lubenica
Dobra sezona za lubenice Berba možda po količini neće biti rekordna, smatra Damir Deak, savjetnik Uprave AgroFructus Grupe, ali je po kvaliteti ovo do sada jedna od najboljih sezona za neretvansku lubenicu
U
žaju jer je otkupna cijena manja. Prije ulaska cijena je bila veća od dvije kune, sada je početna cijena otkupa dvije kune, a na vrhuncu sezone ona padne i ispod kune i pol po kilogramu. Razlog niže cijene su ukinuti carinski na-
Hrvatskoj se pod lubenicama nalazi oko 450 hektara na kojima se proizvede oko 20.000 tona ovog voća. Neki od najvećih proizvođača lubenica, poput Turske, Grčke, Albanije i Makedonije, nalaze se u našoj neposrednoj blizini te je problem uvoza i dalje jedan od gorućih problema ovdašnjih proizvođača. Prema riječima Damira Deaka, savjetnika Uprave AgroFructus Grupe, najvećeg hrvatskog otkupljivača voća i povrća, uvozna cijena lubenice gotovo je jednaka otkupnoj u dolini Neretve, tako da domaći proizvođači nisu cjenovno konkurentni. “Ono što naše proizvođače izdvaja svakako je kvaliteta. Oni su od ulaska Hrvatske u EU donekle u lošijem polo-
Lubenice su po zastupljenosti poljoprivrednih sorti neretvanske doline odmah iza mandarina meti na uvoz lubenica i ukidanje poticaja po kilogramu. No, u prilog domaćoj proizvodnji svakako ide kvaliteta proizvoda koja je iz godine u godinu sve bolja. Ova je godina, s puno sunčanih dana, bila posebno pogodna za lube-
nicu, pa se svi u proizvodnom lancu nadaju dobroj sezoni”, kaže Deak. Transport brodicama Ove godine oko 250 uzgajivača lubenica u dolini Neretve očekuje odličnu berbu sa 250 hektara, koliko su zasadili lubenicom, odakle u prosjeku uberu od 11.000 do 14.000 tona godišnje. Specifičnost berbe i otkupa na opuzenskom području je to što se cijeli proces događa na obali rijeke Neretve i što se u transportu koriste brodice, po čemu je ova berba lubenica jedinstvena u svijetu. Lubenice su na drugom mjestu po zastupljenosti poljoprivrednih sorti neretvanske doline, odmah iza mandarina. Berba možda po količini neće biti rekordna,
smatra Deak, ali je po kvaliteti ovo do sada jedna od najboljih sezona za neretvansku lubenicu. “Sigurno je da će se ove godine u dolini Neretve otkupiti najmanje 10.000 tona. Ako padne jedna kiša, onda ćemo imati i treću berbu, tako da će se sezona branja produžiti do polovine kolovoza, a tada bi otkup mogao narasti na 13.000 tona. AgroFructus planira otkupiti oko 6000 tona”, dodaje Deak koji smatra da će se otkupna cijena stabilizirati na iznosu od 1,4 kune za kilogram. Nikola Mataga, proizvođač lubenica iz Opuzena, zadovoljan je kvalitetom ovogodišnjeg uroda, ali smatra da će uvoz ozbiljno ugroziti proizvodnju lubenice jer on spušta otkupnu cijenu na razinu neisplativosti. (J.V.)
POČELA BERBA DUHANA
Očekuje se 1,4 milijuna tona više nego lani
N
a poljima Podravine i Slavonije proteklog je tjedna počela berba duhana. Ove sezone posađeno je 3417 hektara duhana tipa virginija i 327 hektara burleya. Sadnja je zbog obilnih količina oborina (u svibnju je palo 215 litara kiše po četvornom metru pa su brojna duhanska polja bila potopljena) trajala nešto duže, ali to, prema riječima agronoma virovitičkih Hrvatskih duhana, unatoč razjednačenosti u razvoju, ne bi trebalo utjecati na kvalitetu duhanskog lista jer se inten-
zivna berba očekuje polovinom srpnja. Ove godine zaustavljen je negativni trend smanjenja površina pod duhanom.
Hrvatski duhani su podigli naknadu za prosječno pola kune na osnovnu cijenu U proteklih pet godina interes za tu kulturu među poljoprivrednicima padao je zbog nove agrarne politike Europske unije i straha od smanjenja ili gubitka poticaja, ali i zbog nelikvidnosti i op-
ćenitih poteškoća u poljoprivrednoj proizvodnji. Kako bi vratili interes i povećali profitabilnost proizvođača, Hrvatski duhani su u okviru poticajnih mjera podigli naknadu za prosječno pola kune na osnovnu cijenu, a prvi put u ugovore je ugrađena i otkupna cijena po klasama. Osim toga odlučili su pomoći u financiranju tekuće proizvodnje jer su se proizvođači žalili da nemaju novca za isplatu nadnica radnoj snazi. Kooperantima su na kraju ponuđeni i višegodišnji ugovori o proizvodnji koja im četiri godine jam-
či dugoročno planiranje i sigurnost. “Zbog svega toga očekujemo 8600 tona duhana, odnosno 1,4 milijun tona više nego prošle godine”, kaže glavni tehnolog u Hrvatskim duhanima Josip Zdjeličan.
Ove godine nastavljena su i dva projekta optimizacije proizvodnje. Akcijom navodnjavanja površina pod duhanom, s ciljem povećanja prinosa, nisu posve zadovoljni iako se navodnjava 400
hektara ili gotovo 11 posto. Akcijom sušenja duhana biomasom, čime se znatno smanjuju energetski troškovi, obuhvaćeno je 26 posto sušara - 205 proizvođača s plina je već prešlo na kruta goriva, a ove godine instalirat će se 75 novih termogena. Međutim, pojavio se i novi distributer plina (RWE) koji daje, do sada, najpovoljnije uvjete opskrbe plinom, pa je velik broj proizvođača duhana - kooperanata prihvatio te uvjete i našao ekonomsku računicu sušenja duhana plinom. (G.G.)
22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Otvorena nova tvornica Violete U Grudama je svečano puštena u rad nova tvornica iz sustava Violete u koju je, prema riječima vlasnika Petra Ćorluke, uloženo 40 milijuna KM. Kapacitet nove tvornice s najsuvremenijom japanskom tehnologijom je 6000 litara tekućih deterdženata na sat i 800 pelena u minuti. Istodobno je puštena u rad i prva automatska pakirka u Europi. ArcelorMittal najveći izvoznik u 2014. U prošloj je godini, prema anketi 100 najvećih sarajevske Privredne štampe napravljenoj u suradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH, među velikim tvrtkama najveći ukupni prihod ostvarila Optima Grupa iz Banje Luke. Najveću neto dobit ostvarile su Telekomunikacije RS iz Banje Luke, a izvoz ArcelorMittal iz Zenice. U kategoriji srednjih tvrtki po ukupnom prihodu prvi je Prevent Components iz Goražda, po neto dobiti Budo-Export iz Žepča, dok je SIM Technik iz Kotor Varoši najveći izvoznik. Po ostvarenom ukupnom prihodu među malim poduzećima prvi je Starline iz Sarajeva, po neto dobiti Cordia iz Banje Luke, a po izvoznim rezultatima Wood iz Žepča. Specijalno priznanje Srebreni pečat za ukupne rezultate poslovanja pripalo je Rudniku mrkog ugljena Banovići. Suradnja Konzuma i Ribnjaka Slap
Predstavnici Konzuma BiH posjetili su poslovnog partnera Ribnjak Slap na Žepi u RS-u s kojim imaju višegodišnju uspješnu suradnju. Tvrtku je 2005. pokrenuo povratnik u Žepu Muhamed Tabaković koji sad raspolaže sa 120 bazena za proizvodnju kalifornijske pastrve, a u kolovozu bit će otvoreno i mrijestilište.
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( više od 50 mil KM
dug poljoprivrednicima zabog neisplaćenih poticaja
( 200 mil KM uskratio MMF FBiH
MMF uskratio bosanskohercegovačkim entitetima dvije tranše kredita
Zaboravljeni darivali siromašne Pred Ministarstvom financija FBiH nezadovoljni poljoprivrednici podijelili su umirovljenicima i drugim osiromašnim građanima vrećice s krumpirom, kupusom i drugim poljoprivrednim proizvodima Zdravko Latal latal@privredni.hr
zabranjen je upis novih članova NO-a.
G
rađani Sarajeva i još nekoliko mjesta u Bosni i Hercegovini bili su proteklih dana očevici tužnih događanja. Naime, pred Ministarstvom financija Federacije BiH nezadovoljni poljoprivrednici, kojima nije isplaćeno više od 50 milijuna konvertibilnih maraka na ime poticaja za prošlu i ovu godinu, podijelili su u ponižavajućim gužvama umirovljenicima i drugim osiromašnim građanima vrećice s krumpirom, kupusom i drugim poljoprivrednim proizvodima. Farmeri su, pak, postavili pitanje vlastima obaju entiteta i na razini države kako misle - nakon što su dobivene dozvole za plasman mlijeka u zemlje EU-a, Tursku i Rusiju izvoziti mlijeko jer oni po sadašnjim otkupnim cijenama, koje ne pokrivaju ni osnovne troškove, neće moći opskrbljivati mljekare mlijekom. Izlaskom na ulice prijete i umirovljenici jer sa svojim mirovinama ne mogu preživjeti od mirovine do mirovine. Popisi nezadovoljnih sve dulji Nisu u BiH nezadovoljni samo poljoprivrednici - popisi nezadovoljnih su mnogo dulji. U Unskosanskoj županiji u štrajk je stupila i – policija. Zatvoreni su svi šalteri za izdavanje osobnih iskaznica, putovnica i ostalih osobnih dokumenata. Štrajk su najavili i nezadovoljni prosvjetari u više županija, ali tek u rujnu
Novca u proračunu nema Uz sva ta zbivanja, Vlada Federacije će morati, kako bi zakrpala proračunske rupe, prodati svoje vlasništvo u nekoliko tvrtki, među kojima se spominje mostarski Aluminij. Premijer Novalić je pokušao smiriti tenzije građana u strahu da odlaskom MMF-a neće biti novca za mirovine, priopćivši da će krediti MMF-a biti zamijenjeni povoljnijim od jedne komercijalne inozemne banke. Navodno je s vlastima jedne prijateljske zemlje dogovoren kredit po povoljnim uvjetima, ali ime banke i zemlje, kad počne školska godina. U Zenici ne radi gradska bolnica, pa se najhitniji slučajevi prebacuju u Sarajevo. Ništa bolje stanje nije ni u srpskom entitetu i Distriktu Brčko gdje su poljoprivrednici mehanizacijom zagradili zgradu Vlade i Skupštine. Da problemi budu još veći pobrinuo se MMF, koji je zbog neispunjenja obveza vlasti uskratio entitetima dvije dogovorene tranše kredita. Federacija je samo zbog jednog zaleđenog kredita ostala bez više od 200 milijuna KM, a Republika Srpska za desetak milijuna manje, a taj novac bi, bar privremeno, spasio financiranje proračunskih korisnika i dijelom umirovljenika. I to nije sve. Kad MMF uskrati BiH financijsku transfuziju, tu transfuziju zamrzne i Svjetska banka, a u ovom slučaju se radi “samo” o pedese-
tak milijuna dolara. Uz to, federalnom proračunu nedostaje i 30 milijuna KM od planirane, a neostvarene dobiti BH Telecoma. Premijer Vlade FBiH Fadil Novalić, koji je do izbora na premijersku dužnost važio za uspješnog gospodarstvenika, pod snažnim je pritiskom dviju vladajućih stranaka, SDA i HDZ-a BiH, postao njihov poslušnik te je izgubio povjerenje javnosti. Treća stranka u vlasti i u Vladi FBiH bila je Demokratska fronta (DF) Željka Komšića koja je povukla svoje ministre i otišla u oporbu, uz obrazloženje da Vlada krši zakone koje je sama donijela. Naime, po slovu zakona, resorna ministarstva i ministri su bili zaduženi da svatko iz svojeg resora imenuje i razrješava direktore i upravne strukture državnih tvrtki, ali to nije odgovaralo čelnicima SDA i HDZ-
a BiH koji su odlučili da tu nadležnost od ministara preuzme Vlada zbog mogućnosti preglasavanja. To je bila kap koja je prelila čašu nezadovoljstva, što je DF i otjeralo u oporbu. Manjinska Vlada je brzopotezno smijenila direktore, uprave i upravne odbore Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EPHZHB) i Aluminija, koje je bila imenovala ranija vlast. Čim su imenovani novi vršitelji dužnosti, Vlada je povukla tu svoju odluku, ali je Općinski sud u Sarajevu donio rješenje o privremenoj mjeri osiguranja kojom se Federaciji BiH i EPHZHB-u zabranjuje provedba odluke Skupštine te tvrtke o razrješenju predsjednika i članova Nadzornog odbora do pravomoćnog okončanja sudskog postupka. Istom mjerom Komisiji za vrijednosne papire FBiH
Mirovine za lipanj počele su se isplaćivati sa zakašnjenjem, a koliko dugo će trajati isplate, teško je prognozirati dok ovo pišemo, nije priopćio. Bilo kako bilo, novca u proračunu nema, mirovine za lipanj počele su se isplaćivati sa zakašnjenjem, a koliko dugo će trajati isplate, teško je prognozirati. S prosječnim mirovinama koje su najbrojnije i iznose 440 KM, oko 220 eura, mora se, a ne može - živjeti. U RS-u su još i niže. Tamo su prosječne mirovine oko 370 KM, isplate počinju nekoliko dana kasnije od federalnih i također traju predugo, posebice za umirovljenike s prebivalištem u Federaciji BiH ili u nekim drugim zemljama.
23
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( od 930 do 1400 mil €
*vijesti
moguća šteta za slovenske javne financije
Koliko će grčka kriza okrznuti Sloveniju?
Život s dugom Probleme s Grčkom rješavat će članice eurozone zajednički, najavio je guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec. Unutar godinu dana neće biti odljeva iz državnog proračuna, no u srednjoročnom razdoblju sasvim je izvjesno da će nastupiti određena šteta državnog proračuna. U srednjoročnom razdoblju, međutim, sasvim je izvjesno da će nastupiti određena šteta. Veća šteta kuca na vrata ako se Grčka odbijanjem nužnih reformi isključi iz politike solidarnog pomaganja. Ne tako velika šteta pojavit će se i u slučaju sporazumnog rješavanja krize. Teško je zamisliti bilo koje rješenje a da ono ne uključuje i dodatni otpis dugova.
Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
M
nogi su ovih dana u Sloveniji bili zaokupljeni nagađanjima o mogućem raspletu grčke dužničke krize i posljedicama koje bi mogle zadesiti državni proračun. Krene li u Grčkoj sve po zlu, slovenske javne financije mogle bi izgutati štetu u rasponu od 930 do 1400 milijuna eura. U tom najcrnjem scenariju proračunski manjak skočio bi na 4,6 posto bruto domaćeg proizvoda. Istodobno državni dug povećao bi se za milijardu eura što bi u krajnjoj konzekvenciji moglo povećati trošak budućeg zaduživanja Slovenije na financijskim tržištima. Uključen i dodatni otpis dugova Sve su to nagađanja slovenskih financijskih analitičara izvedena na temelju činjenice da je Slovenija u okviru dogovorene europske pomo-
ći odobrila Grčkoj 263,7 milijuna eura zajma na 30 godina sa 10-godišnjom odgodom plaćanja glavnice, te da je Slovenija preuzela i jamstvo na izdanje europskih obveznica od čijeg ukupnog iznosa se čak 75 posto preusmjerava kao pomoć Grčkoj. U toj shemi pomaganja Slovenija je preko jamstva izložena riziku do okvirnog iznosa od 1,33 milijarde eura. Među slovenskim narod-
nim uzrečicama postoji i ona “da se juha nikada ne pojede tako vruća kao što je bilo vruća dok je kipjela”. Mala je vjerojatnost da će Slovenija pretrpjeti “totalku”, ali je isto tako nedvojbeno da izloženost grčkoj krizi nije sasvim bezazlena. Probleme s Grčkom rješavat će članice eurozone zajednički, najavio je guverner Banke Slovenije Boštjan Jazbec. Unutar godinu dana neće biti odljeva iz
Sveznajući egzibicionizam Javno raspravljanje o mogućim posljedicama grčke krize, u Sloveniji jednako kao i u drugim zemljama, izbacilo je na površinu cijelu bulumentu “analitičara” čija strast za objašnjavanjem situacije naveliko premašuje njihova osobna znanja i upućenost u problem. Bilo je mnogo sveznajućeg egzibicionizma. Čak su i etablirane institucije u objašnjavanju situacije upadale u previše interpretativne slobode. Agen-
cija Standard & Poor’s prva je izračunala da izloženost Slovenije doseže vrijednost četiri posto BDP-a. U tom izračunu obuhvaćeni su dvostrani
Mala je vjerojatnost da će Slovenija pretrpjeti “totalku”, ali izloženost grčkoj krizi nije sasvim bezazlena zajam, jamstva te izloženost preko EIB-a i eurovskog sustava. Barclay’s Research napravio je sličnu analizu, ali je zaokruživao iznose pa je tako došao do izloženosti od 3,9 posto BDP-a. Početkom srpnja analizu je objavio i BBC, ali bez uključivanja posljedica koje će nastupiti preko eurovskog sustava. Izloženost Slovenije BBC je locirao na 2,6 posto BDP-a. Službeno stajalište slovenske vlade, koje je objavio premijer Miro Cerar prije neki dan, doseže 3,2 posto BDP-a.
Mramor: ministar-škrtac Sve vrijeme koje je proveo u Bruxellesu s eurovskim kolegama u konklavama o grčkom razduživanju slovenski ministar financija dr. Dušan Mramor istupao je koliko je morao, ne previše, ali sasvim dovoljno da taj inače mirni profesor dođe na glas kao zanovijetalo kojemu je ponekad puna kapa grčkih zahtjeva i trebovanja. Slovenski ministar često je pravio usporedbe između politika i ponašanja primatelja pomoći i onoga tko pomoć treba dati. Objašnjavao
je na kakav je financijski post sebe prinudila Slovenija smatrajući se obveznom svoju zaduženost i proračunski manjak dovesti u gabarite maastrichtskih mjerila. Nad Slovenijom visi Damoklov mač fiskalnog pravila – uvodi li ministar u javne financije neki novi trošak (a pomoć Grčkoj upravo je takav trošak) u alikvotnom dijelu mora odmah srezati druge izdatke. Slovenija je već rezala i to nemilice, pa pripadnici vojske i policije hodaju u poderanim cipelama. Sa “šted-
njom” u obliku brisanja izdataka za održavanje cesta ispalo je naopako – prometna inspekcija zbog dotrajalosti zabranila je ili bitno ograničila promet preko 15 mostova na važnim regionalnim cestama u Sloveniji. U ime
štednje brisani su u proračunu izdaci za asistente koji pomažu u nastavi djeci s posebnim potrebama. Stopiran je i program usklađivanja plaća u javnom sektoru. Rezalo se na stavkama za znanost i kulturu. Prosječna grčka mirovina iznosi 665 eura i za 50 eura veća je od prosječne mirovine u Sloveniji. Sve ono kako se u Sloveniji pritegnulo porezne obveznike, u Grčkoj je nedokučiv pojam. Mramor je govorio o tome, pa ispao svojevrsni ministar-škrtac.
Nova strateška skupina Važne slovenske tvrtke (Lek, Helios, Julon, Iskraemeco, Mahle Letrika, SIJ, Ljubljanske mlekarne, Siemens) koje su u razdoblju privatizacije i vlasničkog prestrojavanja dobile strane vlasnike prošli su se tjedan povezale u posebnu stratešku skupinu. Djelovat će pod okriljem Gospodarske zbornice Slovenije, ponajviše na bržem prijenosu razvijenih praksi korporativnog upravljanja u širi slovenski gospodarski prostor. Radit će i na poboljšanju konkurentnosti te na privlačenju ulagača. Poduzeća u stranom ili mješovitom vlasništvu zapošljavaju u Sloveniji 92.000 ljudi i izvozno su usmjerena (polovinu prodaje ostvaruju u inozemstvu). Franck kupio Santanu
Ovih dana Burza u Ljubljani objavila je vijest da je Franck potpisao ugovor s tvrtkom Mercator Emba o preuzimanju robnih marki iz kategorije mljevene kave Santana i Loka. Obje kave i dalje će se pržiti u pogonu Logatec. Na toj lokaciji Emba zapošljava 115 radnika koji osim kave u proizvodnom programu imaju i instant napitke, desertne preljeve, nadjeve, sirupe, suho voće i orašaste proizvode. Ruska kriza Lani je Slovenija izvezla u Rusiju roba i usluga za 1,4 milijarde eura – 65 milijuna eura manje nego 2013. godine. S obzirom na to da je ruska valuta u međuvremenu obezvrijeđena za 45 posto, u Gospodarskoj zbornici Slovenije ocjenjuju da su slovenski izvoznici ipak ostvarili na ruskom tržištu dobar rezultat. Pad vrijednosti rublje posebno je pogodio farmaceutsku, elektro i metalnu industriju.
24 TURIZAM *vijesti Maslinova ulja dobila Prestige gold Na međunarodnom natjecanju ekstra djevičanskih maslinovih ulja Terra Olivo 2015., održanom u Izraelu, ekstra djevičanska maslinova ulja Ol Istria Ascolana i Ol Istria Picholine osvojila su Prestige gold odličja. Terra Olivo natjecanje koje se održava u Jeruzalemu smatra se trećim natjecanjem po važnosti za kreiranje ukupnog poretka najboljih ekstra djevičanskih maslinovih ulja na svijetu. Na tom je natjecanju bilo više od 500 uzoraka ulja iz 17 zemalja svijeta koje su ocjenjivali vodeći svjetski suci. Turističkih dolazaka više za 14,8 posto
U Hrvatskoj je u svibnju u komercijalnim smještajnim objektima registrirano 1,19 milijuna turističkih dolazaka ili 14,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je zabilježeno 3,98 milijuna noćenja ili 19,9 posto više nego lani. U ukupnom broju noćenja, inozemni su turisti sudjelovali sa 89,6 posto, a domaći sa 10,4 posto. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 33,9 posto, zatim Austrije 11,7 posto i Slovenije 6,9 posto. Osmi Kastav Blues Festival U Kostreni, Čavlima, Matuljima, Kastvu, Viškovu i Jelenju od 5. do 10. kolovoza održat će se 8. Kastav Blues Festival. Na tom festivalu nastupit će eminentni blues glazbenici iz Hrvatske i inozemstva, primjerice Elizabeth Lee´s Cosmic Mojo, Alba&Leo, Alan Messer, Tony Lee King i Kaplowitz Blues Trio. U sklopu festivala održat će se razne izložbe te glazbeno-edukativna radionica.
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 324 agencije i turoperatora ( 1,26 mlrd kn na području Zagreba i Zagrebačke županije
njihov lanjski prihod
Osnovana Strukovna skupina putničkih agencija pri HGK-Komori Zagreb
Potreban je turistički autobusni terminal
Predstavnici putničkih agencija s područja Zagreba i Zagrebačke županije predložili su da se novi zakoni o turističkim zajednicama te boravišnoj pristojbi ne usvajaju sada nego na jesen Sanja Plješa pljesa@privredni.hr
T
urizam je iznimno dinamična djelatnost, a u Hrvatskoj je zabilježeno 1700 poduzeća registriranih za obavljanje te djelatnosti. Iako neke od tih tvrtki imaju problema u poslovanju, s velikim se problemima u zadnjih nekoliko godina suočavaju putničke agencije, rečeno je na prošlotjednoj osnivačkoj sjednici Strukovne skupine putničkih agencija pri HGK-Komori Zagreb. Tom je prigodom izabrano vodstvo te strukovne skupine, a za predsjednika je izabran Ivan Pukšar, vlasnik putničke agencije Kompas. On je naglasio kako situacija u turizmu nije jednostavna pa u toj branši treba postaviti određene granice poslovanja kao što je to, primjerice, u Poljskoj. Naime, Pukšar je
istaknuo kako turoperator u toj državi ne može poslovati ako ne položi polog od nekoliko tisuća eura. Na sjednici je rečeno kako putničke agencije iz Zagreba i Zagrebačke županije čine 20 posto udjela u hrvatskom agencijskom poslovanju. Na tom području postoji 324 agencije i turoperatora koji su prošle godine ostvarili 1,26 milijardi kuna prihoda ili 3,1 posto više nego u 2013. godini. Predstavnici zagrebačkih putničkih agencija i onih s područja Zagrebačke županije predložili su da se novi zakoni o turističkim zajednicama te boravišnoj pristojbi ne usvajaju sada nego na jesen. Zagreb - poznato turističko odredište Govoreći o Zagrebu kao emitivnom turističkom odredištu, potpredsjednik Strukovne skupine
putničkih agencija pri Komori Zagreb Ivo Fatović je rekao kako je hrvatska metropola jedno od najvećih turističkih odredišta u našoj zemlji. “Zagreb je prepoznat kao velika turistička destinacija, ali i kongresno središte, pa zato treba što prije izgraditi kongresni centar”, istaknuo je Fatović. Dodao je kako u što skorije doba u našem gradu treba izgraditi turistički autobu-
Putničke agencije iz Zagreba i Zagrebačke županije čine 20 posto udjela u hrvatskom agencijskom poslovanju sni terminal na koji će dolaziti domaći, ali i inozemni autobuseri.
Predstavnici putničkih agencija izdvojili su još neke probleme, poput nelojalne konkurencije koja snizuje cijene aranžmana, te je istaknuto kako i nadalje treba ustrajati na smanjenju PDV-a za turističku djelatnost. Pritom je Davor Puh, vlasnik Puh toursa, napomenuo kako su putničke agencije nepravedno zakinute u ukupnom poimanju turizma jer se u nadležnim institucijama, ali i u javnosti uglavnom govori samo o hotelijerima, kampovima i privatnom smještaju kao nositeljima turizma u Hrvatskoj. On smatra kako bi se zato trebala promijeniti percepcija o važnosti putničkih agencija. Uz sve navedeno, predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich je predložio usvajanje kodeksa poslovne etike za sve članove nove strukovne skupine putničkih agencija.
Nagrade HGK u sklopu akcije Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku
Novi koncept i kategorije turističkih nagrada Hrvatska gospodarska komora od 1997. godine provodi akciju pod nazivom Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku. Ove je godine osmišljen novi koncept i kategorije turističkih nagrada koje se tradicionalno dodjeljuju u listopadu na završnoj večeri manifestacije Dani hrvatskog turizma (DHT). Ta je akcija tijekom proteklih godina doživjela mnoge promjene, a od ove godine, na zahtjev članica HGK i udruženja koje djeluju pri Komori, ocje-
njivanje i nagrađivanje je prošireno na još nekoliko interesnih skupina. Tako se od ove godine ocjenjuju i putničke agencije, čar-
ter kompanije, restorani, vinarije i seoski turizam, obiteljski turizam i hosteli. Ocjenjivanje kvalitete hotela i kampova već je počelo, istaknuto je na prošlotjednom predstavljanju novog koncepta nagrađivanja u sklopu akcije Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku u HGK-u. Tom je prigodom rečeno kako su u sustav ocjenjivanja i nagrađivanja prvi put ušle čarter kompanije čije će se rangiranje odvijati prema financijskim, fizičkim i kvalitativnim podacima. U
sklopu projekta Okusi Hrvatske ocjenjivat će se restorani, vinarije i seoska domaćinstva, a ocjenjuje se kvaliteta poslovanja tih objekata s naglaskom na autohtonu gastronomsku ponudu. Na DHT-u će ove godine nagrade dobiti i tri najbolja hrvatska hostela te najbolja DMC putnička agencija. S obzirom na činjenicu da se 50 posto turističkih kapaciteta nalazi u privatnom smještaju tj. 60.000 objekata i pola milijuna kreveta, od ove godine bira se i najbolji obi-
teljski turizam. Pritom će se najveća pažnja usmjeriti na inovativnost i specijalizaciju pojedinog obiteljskog smještaja. Naime, kako je rečeno, upravo je specijalizacija u obiteljskom smještaju vrlo važna za njegovo buduće poslovanje, a jedna od takvih specijalizacija je zasigurno obiteljski smještaj za ljude s kućnim ljubimcima. Naime, u Europi je registrirano više od 250 milijuna kućnih ljubimaca, a većina njihovih vlasnika ne želi otići na odmor bez njih. (S.P.)
HRWWWATSKA 25
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( oko 10 sekundi
traje očitavanje iz glukometra u aplikaciju
( od 2009. g. traje razvoj ove aplikacije
uniGluko - sustav za dijabetičare, liječnike i pružatelje zdravstvenog osiguranja
Mobitel je sve što treba za praćenje bolesti Integralno rješenje za prijenos podataka o mjerenjima glukoze u krvi, te podršku za upravljanje dijabetesom, osmislili su Luka Celić, Siniša Drobnjak, Saša Cvetojević i Ratko Magjarević. Bitno poboljšava kvalitetu života pacijenta, utječe na ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava Boris Odorčić odorcic@privredni.hr
T
vrtka SD Informatika i istraživači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva razvili su sustav uniGluko. Točnije, to integralno rješenje za siguran, točan i pravodoban prijenos i uvid u podatke o mjerenjima glukoze u krvi, te podršku za upravljanje dijabetesom, osmislili su Luka Celić, Siniša Drobnjak, Saša Cvetojević i Ratko Magjarević. Sustav bitno poboljšava kvalitetu života pa-
Liječnicima sustav nudi povezivanje sa svim glukometrima na hrvatskom tržištu cijenta, utječe na ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Usluga je smještena u Podatkovnom centru HT-a, koji je također odlučio snažno poduprijeti uniGluko. Luka Celić, direktor uniGlukoa, kaže nam kako je sustav namijenjen osobama sa šećernom bolešću, liječnicima i pružateljima zdravstvenog osiguranja. “UniGluko je projekt koji nudi tehničko rješenje na izazove u zdravstvu koje predstavlja šećerna bolest. Rješenje, osim izravne stvarnovremenske koristi u terapiji i samokontroli dijabetesa,
upravo cilja produljiti vrijeme od dijagnoze do pojave komplikacija. Osobama s dijabetesom tako nudimo aplikaciju i inovativni mobilni uređaj putem kojeg mogu prebaciti rezultate mjerenja razina šećera s glukometra na pametni telefon. Kroz pregled vlastitih parametara koji utječu na razvoj dijabetesa, bilo na mobilnom uređaju ili na web portalu, olakšano je pridržavanje liječničkim savjetima i terapiji, te takav pregled omogućuje lakše razumijevanje povezanosti pojedinih događaja i povišene ili smanjene razine šećera. Mobitel im tako postaje sve što im treba za praćenje bolesti i papirnati dnevnik mogu poslati u prošlost. Jer, s dva klika mogu unijeti sve bitne informacije u pametni telefon”, objašnjava nam. Manje posla Liječnicima pak sustav nudi povezivanje sa svim glukometrima na hrvatskom tržištu, što znači više od 36 glukometara i 17 proizvođača sa samo jednim uređajem, te učitavanje podatka iz glukometara u jedinstvenu aplikaciju u svega nekoliko desetaka sekundi. “U praksi to znači manje posla i brži rad za liječnike, te rad sa stvarnim izmjerenim podacima. Liječnik više ne mora razmišljati o tome ima li odgovarajuće programe, uređaje i kabele za povezivanje s glukometrima pacijenta. Budu-
ći da je sustav orijentiran prema tzv. servisu u oblaku, svi podaci se spremaju na centralno mjesto s kojeg mu mogu pristupiti i liječnici i pacijenti”, napominje Celić dodajući kako pružateljima zdravstvenog osiguranja sustav pomaže u evaluaciji uspješnosti pojedine terapije ili pristupa, te u sprečavanju razvoja komplikacija koje čine 85 posto ukupnog troška liječenja šećerne bolesti. Preteče uniGlukoa bila su dva odvojena sustava web portal dijabetesmonitor i uređaj Bajadera za prijenos podataka s glukometra, a koje su, uz Celića, osmislili Ratko Magjarević, Manja Prašek i inženjeri Ivan Paladin i Darko Trogrlić, te sustav za njegu u kući eNjega, proizvod SD Informatike na čelu sa Sinišom Drobnjakom i Domagojem Maternijem. “Web portal i uređaj smo
razvili dok smo tražili odgovor na pitanje kako poboljšati skrb za osobe sa šećernom bolešću još kao studenti na fakultetu. Uređaj koji sam razvio, Bajadera, imao je svoj zaslon u boji i ekran osjetljiv na dodir koji su tada bili novina. To je značilo da je uređaj veći, teži i skuplji pa je i njegova ekonomska isplativost upitna. Pojavom pametnih telefona došao sam na ideju da umjesto zasebnog skupog uređaja iskoristimo mobitel kao komunikacijski uređaj te sam u narednih mjesec dana napravio prototip za komunikaciju s glukometrom. Zajedničkom razradom ideje sa SD Informatikom koja ima dugogodišnje iskustvo u izradi aplikacija u zdravstvu te potrebne certifikate, došli smo do zaključka kako na tržištu postoji veliki broj glukometara pa liječnik ne može
za svakog pacijenta prebaciti podatke na računalo kako bi očitao memoriju glukometra što onemogućuje dohvaćanje statistika i drugih podataka o regulaciji šećera”, naglašava. Cjelovito rješenje Sustav je trenutačno u pilot-fazi u koju su uključene Kliničke bolnice iz Zagreba te Dom zdravlja i ordinacije opće medicine iz Karlovca. Važno je naglasiti i to da je sustav plod isključivo hrvatske pameti, a razvoj traje od 2009. godine. “Postoji svega nekoliko sličnih proizvoda u svijetu koji čine samo pojedini segment koji uniGluko ima. Naš sustav jedini nudi cjelovito rješenje za liječnike, pacijente i pružatelje zdravstvenog osiguranja, kroz specijalizirane uređaje i aplikacije te smo tehnički daleko napredniji”,
kaže. Ocjenjujući IT tržište, ovaj inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije smatra kako je Hrvatska spremna biti nova Irska. “Naime, naše škole su kvalitetne zbog čega naši ljudi kada isele iz Hrvatske, redovito završavaju na visokim pozicijama, dok je trošak plaća daleko niži od zapadnih zemalja, stoga i konkurentan. Dokaz tome su tvrtke poput Infiniuma i 5 minuta, koje bilježe rast svake godine, a primarno su izvozno orijentirane. Nedostaje nam fiskalna politika koja bi snažno privukla inozemni IT sektor u Hrvatsku, nikakva druga sredstva neće biti učinkovita. Osobno sam zagovornik velikih fiskalnih olakšanja inozemnim tvrtkama koje bi ušle u Hrvatsku, budući da s njima stiže strani kapital, radna mjesta i plaće koje nisu male i koje bi potaknule ekonomiju”, smatra Celić dodajući kako on i suradnici kontinuirano rade na inovacijama te pripremaju odgovor na vječno pitanje kako motivirati osobe sa šećernom bolešću da se bave tjelovježbom koja im je prijeko potrebna kako bi postizali bolju regulaciju razine šećera. “Svi smo zauzeti dnevnim obvezama, pa zdravlje redovito zanemarimo. To je normalna pojava današnjice zbog koje želimo kroz tehnologiju pružiti motivaciju da izdvojimo barem 15 minuta za zdravlje”, zaključuje on.
26 PST!
KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić
Josip Manolić Politika i domovina Golden marketing
Riječ je o dugoočekivanim memoarima Josipa Manolića, “najstarijeg europskog obavještajca”, antifašista, prvog suradnika predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, bivšega hrvatskoga premijera, čovjeka “koji znade najviše tajni” iz vremena Drugog svjetskog rata, bivše socijalističke Jugoslavije, Domovinskog rata i iz razdoblja stvaranja demokratske i neovisne Hrvatske. Iako je danas u poodmakloj životnoj dobi, nije izgubio smisao za britke i jasne prosudbe, njemu svojstvene tijekom dugogodišnjih javnih istupanja.
Nikola Bertolino Knjiga o zavičajima Sandorf
Bertolino nas vodi od svog rođenja 1931. u Buenos Airesu, preko predratnog života u Drveniku, Omišu, Supetru, Vukovaru, Širokom Brijegu, Rabu i Sinju, do Drugog svjetskog rata u Dubrovniku, Zagrebu i Golubincima, da bi 1947. došao u Beograd gdje i danas živi. Neke od najzanimljivijih stranica ove knjige opisuju i urednički rad u beogradskim nakladničkim kućama Nolit i BIGZ, gdje nam Bertolino pruža insajderski uvid u tadašnji svijet pisaca, urednika i prevoditelja (i politike!); skupa sa skandalima i aferama koje uz to idu.
Amitav Ghosh MORE MAKOVA Vuković&Runjić
Uzbudljiva saga smještena u 19. stoljeće satkana je oko velebnoga jedrenjaka Ibisa. Otiskuje se na burno putovanje preko Indijskog oceana, ususret surovim opijumskim ratovima s Kinom, a okupio je mornare i slijepe putnike, kulije i kažnjenike. Moru makova silni životni zamah pruža upravo široka lepeza likova čija dijaspora sažima mučnu kolonijalnu povijest Istoka. Riječ je o prvom dijelu trilogije o jedrenjaku Ibisu koji obiluje akcijom i pustolovinama, ali tolstojevskom pronicavošću uz pokoju notu dickensovske sentimentalnosti.
Chris Carter Kipar
Leo Commerce
Studentica-njegovateljica doživi šok kad otkrije svoga pacijenta, tužitelja Dereka Nicholsona, ubijenog. Ubojstvo izgleda besmisleno - Nicholson je neizlječivo bolestan. Ali ono što najviše šokira detektiva Roberta Huntera je “podsjetnica” koju je im je ostavio ubojica. Hunter i njegov partner Garcia nimalo ne sumnjaju u to da ubojica pokušava komunicirati s policijom. Tada nalaze i drugo truplo - i novu podsjetnicu. Prisiljen na suradnju s istražiteljicom Alice Beaumont, Hunter mora brzo spojiti sve dijelove slagalice...
Hubert Haddad Slikar lepeza Edicije Božičević
Na otoku Honshu, u malom pansionu gospe Hison, Matabei Reien pronalazi svoje skrovište od svijeta. U tom nesvakidašnjem svratištu, Matabei će s vremenom dobro upoznati niz slikovitih i osebujnih stalnih gostiju, pa i pronaći ljubav svog života. Iza svratišta prostire se prekrasan vrt, gdje Matabei otkriva starog majstora vrtlara, za kojeg se pokazuje da posjeduje talent oslikavanja lepeza. Matabei postaje učenik starog Osakija i otkriva koliko se zen mudrosti krije u svakodnevnoj brizi o vrtu i njegovim tajnama.
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Prodaja pogona
Siop, Bjelovar, www.siop. hr. Tvrtka prodaje pogon za proizvodnju autoprikolica zajedno s poslovnim prostorom (hala oko 400 m2), opremom i tehničkom dokumentacijom. Kontakt: Željko Prišlin, info@siop.hr, 043/217 888, 098/205 016.
com. Tvrtka nudi pristup tenderima u Norveškoj u vrijednosti od 60.000 do 10 milijuna eura. Radi se uglavnom o građevinskim radovima, no nisu isključene ni druge djelatnosti. Kontakt: Jasmin Fazlinvoic, jasmin@ffkonsult. com, +47/47/33-6660. Investicija
Poslovni prostor
Factory Forty, Bruxelles, Belgija, www.factoryforty.be/en. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt: David Sdika, projects@factoryforty. be. Obrada metala
ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka radi obradu metala: vruće kovanje čelika i legura čelika pomoću čekića (1000-4000 t) i preša (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg. U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577 115.
Kazamata, Split. Tvrtka traži investitora za kupnju broda u nautičkom turizmu a kojem je potrebna prenamjena iz teretnog u putnički te bi nakon toga bio registriran za 150 do 200 putnika. Vrijednost investicije je oko 120.000 eura. Tvrtka je već niz godina u ovom poslu i raspolaže jednim brodom za 60 ljudi. Traži se pouzdan i ozbiljan poslovni partner koji bi na dugoročni obostrani interes bio voljan financirati ovaj poslovni projekt uz veoma brz povrat investicije i adekvatne garancije. Kontakt: Ivica Stupalo, stupalo.ivica@gmail.com, 095/9202 846. Investicija
Adriagas, Bjelovar. Tvrtka traži investitora za izgradnju pogona za pirolizu, proizvodnju struje, plina i goriva. Kontakt: Željko Švegar, zsvegar@ gmail.com. Investicija
Poslovi u Norveškoj
FF Konsult, Fredrikstad, Norveška, www.ffkonsult.
Dubrovnik veritas, Goveđari, Mljet, www.naturalcura.com. Tvrtka provodi
projekt zdravstvenog turizma i prirodnih ljekovitih činitelja Natural-Cura. Nudi razne preventivno zdravstvene rehabilitacijske programe s ciljem unapređenja psihičkog i fizičkog zdravlja. Tvrtka je locirana u centru Nacionalnog parka Mljet koji pruža spoj netaknute prirode, tradicionalne kuhinje i načina života. Traže strateškog partnera. Kontakt: Mirko Prlenda, info@natural-cura.com, +385/20/453 320, +385/98/1624 157. Mlaznice za propelere
Elcris, Oltenita, Calarasi, Rumunjska, www.elcris. ro. Tvrtka je proizvođač mlaznica za propelere (različitih vrsta i veličina do promjera 4000 mm s klasifikacijom) i drugih dijelova za morska plovila. Tvrtka nudi dizajn/ tehničke crteže/3D simulacije... Također proizvode druge metalne dijelove za morska plovila na zahtjev. Ovlašteni je distributer za DSH, sustav za suzbijanje prašine i pražnjenje spremnika za rasuti materijal (inovativna tehnologija proizvedena na Novom Zelandu). Tvrtka proizvodi OLDS okomito dizalo za rasute materijale. Otvoreni su za suradnju za bilo koju vrstu metalnih radova/ konstrukcija/građevina. Kontakt: Ion Baraitaru, +40/242/515 013, info@ elcris.ro.
IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Elektroničke potrepštine
HŽ Infrastruktura nabavlja elektroničke potrepštine. Procijenjena vrijednost nabave je 619.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. srpnja. Osobna računala
Hrvatska lutrija nabavlja osobna računala. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 885.000. Rok dostave ponuda je 27. srpnja. Usluge održavanja strojarskih instalacija
Hrvatska pošta nabavlja usluge održavanja strojarskih instalacija. Proci-
jenjena vrijednost nabave iznosi 320.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. srpnja. Pčelarska oprema i pčele
Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu nabavlja pčele i opremu za pčele. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 344.000 kuna. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.
Službene uniforme i radna odjeća
Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine nabavlja službene uniforme i radnu odjeću. Rok dostave ponuda je 29. srpnja. Značke
Policija Kosova nabavlja značke za šešire i beretke. Rok dostave ponuda je 28. srpnja.
Regija Ljetne policijske cipele
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona nabavlja ljetne policijske cipele. Rok dostave ponuda je 16. srpnja.
Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr
27
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
POGLED U SVIJET
STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE
Prodaju se građevinska zemljišta, zgrade, tvorničke hale, ali i vinograd Prodaje se nekretnina, vlasništvo stečajnog dužnika tvrtke Enigma, koja se sastoji od upravne zgrade i radionice te skladišta, drvarnice, trafostanice i dvorišta površine 11.296 metara četvornih u Glini. Utvrđena vrijednost nekretnine je 2.309.193,81 kunu. Ročište za prodaju održat će se pred stečajnim sucem u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. (ulična zgrada), 14. srpnja u 9 sati. Sve poreze i pristojbe u svezi s prodajom nekretnine snosi kupac. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Zgrada i zemljište površine 477 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 500.000 kuna, prodaju se u Kominu, Općina Ploče. Dražba će se održati 14. srpnja u 9.20 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Stalna služba u Dubrovniku, Dr. Ante Starčevića 23, sudnica 2. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na telefon 091/5164 792. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene. Zemljište površine 50.000 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 2.250.000 kuna, prodaje se u Zatonu Obrovačkom u zoni Bravar. Rok za slanje ponude na Trgovački sud u Zadru je 15. srpnja. Pravo sudjelovanja na usmenoj javnoj dražbi imaju sve domaće pravne i fizičke osobe, kao i inozemne osobe. Kupac nekretnine dužan je uplatiti kupovninu u roku od 15 dana od dana održava-
nja dražbe. Porez na promet nekretnine i sve druge troškove vezane za kupnju i prijenos nekretnine snosi kupac. Razgledavanje je moguće radnim danom od 8 do 13 sati. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene. Građevinsko zemljište površine 6564 metra četvornih, vrijednosti 4.018.495 kuna, prodaje se u Matuljima. Usmena javna dražba održat će se 15. srpnja u 11 sati kod javnog bilježnika Zorana Vrsalovića u Rijeci, Korzo 40. Nekretnina se ne može prodati ispod utvrđene kupoprodajne cijene od 4.018.495 kuna. Ročište će se održati čak i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. Prodaja će biti po principu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 095/9114 965. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene cijene ili 200.924,75 kuna uplatom na prolazni depozit Trgovačkog suda u Rijeci broj HR5 92 3 900011 3 00 00 2 703, poziv na broj 224-00, bez oznake modela. Oranica površine 59.734 četvorna metra i oranica površine 953 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 115.476.154,37 kuna, prodaju se u Zagrebu na križanju ulica Savska Opatovina i Kotarnica. Dražba će se održati 16. srpnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 129/I. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti,
odnosno ne za manje od 76.984.102,90 kuna. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, odnosno iznos od 11.547.615,43 kune. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj HR172390 0011300003265, model: HR05, poziv na broj 1163648-10. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što pristupi dražbi. Tvornička hala i dvorište u Puli prodaje se za 12.100.000 kuna. Dražba će se održati 14. srpnja u 11 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, soba br. 11/I. Nekretnina se može razgledati uz prethodni dogovor na brojeve telefona 099/3219 149, 098/1904 884, 091/6571 111, radnim danom od 8 do 14 sati. Jamčevina iznosi pet posto utvrđene vrijednosti. Prodaje se vinograd površine 189 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.033.000 kuna. Ročište za prodaju vinograda održat će se 17. srpnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska 1 i 3, I. kat, sudnica 2. Nekretnina se ne može prodati ispod cijene od 661.120 kuna, a porez na promet nekretnine plaća kupac. Razgledavanje je moguće uz prethodnu najavu na broj telefona 098/292 281. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)
Osvit umjetne inteligencije dr. Uroš Dujšin
R
azvoj umjetne inteligencije mogao bi obilježiti kraj ljudskog roda, upozorava čuveni fizičar Stephen Hawking. I Bill Gates strahuje da bi razvoj umjetne inteligencije mogao biti najveća egzistencijalna prijetnja s kojom se suočavamo. Strah da bi proizvodi stvoreni ljudskom ingenioznošću mogli postati našim gospodarima ili krvnicima nije nov, ali je itekako ozbiljan kada o njemu govori tvorac Microsofta. Sa superračunalima u džepu i robotima koji kontroliraju bojišta čini se da je stav da se radi o znanstvenoj fantastici - samozavaravanje. Pravo je pitanje: kako se u pogledu toga zabrinuti na mudar način. Ljudska pamet u domeni računala Tu najprije treba razumjeti što današnja računala mogu i što će, vjerojatno, raditi ubuduće. Uslijed rasta moći obrade podataka i obilja digitalno dostupnih podataka, mogućnosti umjetne inteligencije rastu vrtoglavom brzinom. Današnji sustavi “učenja u dubinu” koji oponašaju slojeve neurona i obrađuju ogromne količine podataka - od prepoznavanja uzoraka do prevođenja - mogu obavljati te poslove g o tovo jednako dobro kao i ljudi. Stoga su zadaci za koje je po-
trebna ljudska pamet već sada u domeni mogućnosti računala. U tome je, međutim, bitno to da su te mogućnosti skučene i specifične. Danas umjetna inteligencija putem sirove snage obrađuje podatke bez nekog interesa o tome kako ih tumači ljudski um s autonomnim interesima i željama. Računala još nemaju sposobnosti da tumače, prosuđuju i odlučuju, a što pripisujemo ljudskoj inteligenciji u konvencionalnom smislu. No umjetna je inteligencija već dovoljno moćna za izazovne dramatične promjene u ljudskim životima. Ona može već sada poduprijeti ljudska nastojanja dopunjujući ono što mogu učiniti ljudi. Prisjetimo se šaha, koji računala već danas igraju bolje od bilo koga. No čak ni na kratki rok sve njene implikacije neće biti pozitivne. Sjetimo se moći koju umjetna inteligencija pruža službama državne sigurnosti, kako u demokratskim, tako i u autokratskim režimima. Mogućnost praćenja milijardi razgovora i izdvajanja svakog građanina iz gomile pomoću glasa ili slike ozbiljna je prijetnja osobnoj slobodi. Pa čak i kada od nje ima pozitivnih stvari za društvo, pojedinci će zbog umjetne inteligencije biti na gubitku. Na početku su računala bila šljakeri koji su izvodili beskrajne proračune za svoje pret-
postavljene. I kao što su tranzistori zauzeli mjesto ljudima, tako će i umjetna inteligencija izbaciti iz sedla gomile činovnika. Obrazovanje i obuka će pomoći da se proizvedeno bogatstvo iskoristi za pothvate koji će otvoriti nova radna mjesta. No sadašnji su zaposlenici očito osuđeni na promjenu posla. Kako se nositi s umjetnom inteligencijom? Sveopći nadzor i dislokacija zaposlenika nisu ono što brine Hawkinga i Gatesa. Ili ono što nadahnjuje niz nedavno proizvedenih futurističkih filmova. Dogoročnija su i pogubnija njihova strahovanja od opasnosti djelovanja superrobota sa spoznajnom moći i interesima različitima od ljudskih. No izgledi za ono što Hawking zove “potpunom umjetnom inteligencijom” još su daleki. Ipak je mudro započeti s planiranjem mjera kojima ćemo se morati nosi-
I kao što su tranzistori zauzeli mjesto ljudima, tako će i umjetna inteligencija izbaciti iz sedla gomile činovnika ti s ovom pojavom. To je, smatra Economist, lakše no što izgleda, uostalom i stoga što su ljudi već stvorili autonomne uređaje nadljudskih sposobnosti i neutralnih interesa. Vlade, tržišta i vojska mogu funkcionirati na način na koji to ne mogu neorganizirane mase. Svima treba autonomija djelovanja i svi oni mogu učiniti veliku štetu ako nisu ustrojeni i vođeni zakonima i propisima.
28 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
PV REPORT MJESEČNI
PV TJEDNI REPORT U tjednu od 29. lipnja do 5. srpnja ukupno je bilo 168 stečajnih postupaka, čak 82 posto više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 50 prijedloga, dok je 19 postupaka zaključeno. Brzih stečajnih postupaka je bilo 31. Izbrisano je 50 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 31. Osnovana su 293 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (124), zatim Varaždin (28), na Trgovačkom sudu u Rijeci osnovana su 24 nova trgovačka društva, a slijedi Osijek sa 23 novoosnovana subjekta. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (166), te ukupno 127 d.o.o.-a.
Manje stečajnih postupaka
STEČAJEVI
Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka
26 15 3 8 5 5 0 31 31 106 50 6 19 16 15
BRISANI SUBJEKTI
Brisani subjekti
50 50 31 31 0
Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Poslovni subjekti
293 127 166 0
d.o.o. j.d.o.o. d.d. Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak
10 3 7 23 22 24 0
Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb
REJTING TJEDNA
DRAVA INTERNATIONAL d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene
U
lipnju 2015. godine bio je ukupno 191 stečajni postupak, od toga 36 posto otpada na zaključene postupke, a 21 posto na započete postupke predstečajne na-
godbe. Ukupno je bilo 42 posto manje postupaka nego u lipnju prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je bilo 271, gotovo dva puta manje u odnosu na
Osnovane tvrtke u lipnju 2015.
Stečajevi
d.o.o.
41,69%
22 13 28 12 124
55,39%
ostali oblici
2,92%
890 osnovana subjekta
a
jač
vel
grebu (370), zatim u Rijeci (91), Split broji 80 novih subjekata, dok je Trgovački sud u Pazinu registrirao 79 novih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je osnovano 493, a d.o.o.-a 371. jak
ožu
tra
j
van
j
ban
svi
nj
lipa
Broj započetih stečajnih postupaka
19
42
46
59
53
26
Broj zaključenih stečajnih postupaka
23
20
23
14
27
20
Broj obustavljenih stečajnih postupaka
27
29
23
17
20
15
j
čan
sije
a
jač
vel
jak
ožu
tra
j
van
j
ban
svi
nj
lipa
Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe
66
73
77
63
44
40
Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe
73
44
78
126
108
68
Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe
21
34
27
32
28
22
Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima
Tvrtke osnovane po mjesecima
2015. 2500
j
čan
sije
Predstečajne nagodbe
2000
5
j.d.o.o.
lipanj 2014. godine. Bilo je 46 postupaka pokretanja likvidacije. Ukupno je osnovano 890 poslovnih subjekata, 49 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Za-
2015. Brisani subjekti Započela likvidacija Zaključena likvidacija
2000
1500
d.o.o. j.d.o.o. ostali subjekti
1500 1000 1000 500 500
0
srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
0
srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj
lipanj
PV REPORT - sve na jednom mjestu, svaki tjedan u Privrednom vjesniku Privredni vjesnik, najstariji hrvatski poslovno-financijski tjednik, i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...
29
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015.
( 3,9 mlrd kn ( 3,6 mlrd kn neto dobit privatnog sektora
neto dobit državnog sektora
Financijska agencija
Bolji rezultati nego u 2013. U 2014. godini tri od četiri sektora poslovala su pozitivno, a samo jedan, zadružni sektor poslovao je negativno, no njegov iskazani financijski rezultat nije u većoj mjeri utjecao na ukupno ostvareni financijski rezultat
S
vi sektori vlasništva bolje su poslovali u 2014. godini i ostvarili bolje financijske rezultate u odnosu na prethodnu 2013. godinu. Na ostvarene rezultate - neto dobit poduzetnika Hrvatske u 2014. godini najveći pozitivan doprinos imao je privatni sektor sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti - razlika između dobiti i gubitaka,
Na ostvarene rezultate u 2014. godini najveći pozitivan doprinos imao je privatni sektor navodi Financijska agencija. Osobitu pozornost izaziva pozitivan konačni
Izabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika Hrvatske po oblicima vlasništva u 2014. godini Poduzetnici Zaposleni Prihodi Rashodi Dobit Gubitak Investicije 0%
10%
20%
30%
Izvor: Financijska agencija
rezultat poduzetnika iz državnoga sektora u iznosu od 3,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 313,1 posto u odnosu na neto dobit prethodne godine. Rezultat je to, pojašnjavaju u Fini, prvenstveno pozitivnog poslovanja najvećih državnih tvrtki. Primjerice, riječ je o HEP-u s gotovo 1,2 milijarde kuna dobiti (rast od 63 posto u
40% 50% 60% 70% 80% DRŽAVNO PRIVATNO ZADRUŽNO
odnosu na prethodnu godinu), zatim HEP-Proizvodnja sa 915 milijuna kuna dobiti (rast od 54 posto u odnosu na prethodnu godinu) te HEP-Operator distribucijskog sustava s dobiti od 620,1 milijun kuna (rast od 5,3 posto u odnosu na prethodnu godinu). Treba istaknuti i financijske rezultate mješovitog sektora koji je
90% 100% MJEŠOVITO
ostvario neto dobit od 2,2 milijarde kuna. Posebno se ističu tvrtke koje su u prethodnoj 2013. godini iskazale gubitak razdoblja, a u 2014. godini dobit razdoblja kao što su Ina sa 631,3 milijuna kuna dobiti razdoblja (1,6 milijardi kuna gubitka razdoblja u 2013. godini), Ingra sa 5,7 milijuna kuna dobiti razdoblja
(193,5 milijuna kuna gubitka razdoblja u 2013. godini), Sunčani Hvar sa 23,4 milijuna kuna dobiti razdoblja (175,6 milijuna kuna gubitka razdoblja u 2013. godini) i Dalekovod sa 92,8 milijuna kuna dobiti razdoblja (159,4 milijuna kuna gubitka razdoblja u 2013. godini). Privatni sektor najznačajniji Sve te tvrtke u mješovitom vlasništvu (osim Ine) bile su u postupku predstečajne nagodbe, a kod nekih (Sunčani Hvar) postupak je još uvijek u tijeku. U 2014. godini tri od četiri sektora poslovala su pozitivno, a samo jedan, zadružni sektor poslovao je negativno, no njegov iskazani financijski rezul-
tat nije u većoj mjeri utjecao na ukupno ostvareni financijski rezultat. Privatni sektor ima najznačajniju ulogu u poslovanju poduzetnika u 2014. godini jer je sudjelovao sa 98 posto udjela u broju poduzetnika, 78,6 posto u broju zaposlenih, 77,9 posto u ukupnom prihodu, 75,4 posto u dobiti razdoblja, 88,8 posto u gubitku razdoblja, 63,2 posto u investicijama te ostvario 40,8 posto ukupne neto dobiti poduzetnika Hrvatske. Zaposlenima u privatnom sektoru, kao i proteklih godina, obračunate su manje prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka gospodarstva. One su iznosile 4529 kuna što je 7,2 posto manje od prosjeka svih poduzetnika Republike Hrvatske (4878 kuna).
Erste&Steiermärkische Bank
HBOR
Može i fiksna kamata
Niže kamate do kraja godine
Kako bi klijentima omogućila osiguravanje od eventualnog rasta referentne kamatne stope EURIBOR u budućnosti, Erste&Steiermärkische banka im je ponudila mogućnost izbora fiksne kamatne stope za stambene i adaptacijske kredite vezane valutnom klauzulom uz euro. Ponuda se osim na nove kredite s rokom povrata do 20 godina, odnosi i na postojeće kredite s preostalim rokom otplate do 20 godina. Sukladno tome, postojeći klijenti, korisnici stambenih i adaptacijskih kredita s valutnom klauzulom uz euro moći će promijeniti promjenjivu kamatnu
stopu, vezanu uz EURIBOR, u fiksnu. Fiksna kamatna stopa kretat će se u rasponu od 5,95 do 6,55 posto za stambene, odnosno od 6,85 do 7,45 posto za adaptacijske kredite. S obzirom na to da fiksna kamata obuhvaća cjelokupni rizik njezine promjene u razdoblju otplate kredita, ona je samim time viša u odnosu na trenutač-
nu prosječnu promjenjivu kamatnu stopu. Klijentima koji se odluče na ponuđenu opciju, fiksna kamatna stopa u prosjeku će biti veća za 0,45 postotnih bodova u odnosu na postojeću. Banka ne utječe na visinu EURIBOR-a niti može predvidjeti njegova buduća kretanja. Trenutačno je on na niskim razinama, ali moguć je i njegov rast kao i pad. Sukladno tome, mijenjat će se i promjenjive kamate vezane uz EURIBOR Stoga, valja napomenuti da je promjena kamate iz promjenjive u fiksnu individualna odluka svakog pojedinog korisnika kredita.
HBOR je produžio trajanje privremene mjere sniženja kamatne stope za jedan postotni bod za kreditiranje novih investicija u poljoprivredi i ribarstvu, turizmu, industriji te energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša. Sukladno ovoj mjeri kamata će iznositi dva, tri ili pet posto godišnje ovisno o veličini i uspješnosti poduzetnika, te području ulaganja za kredite odobrene do 31. prosinca ove godine. Rok otplate kredita za ovakve investicije su do 17 godina s mogućnošću odobrenja počeka od dvije do pet godina. “Svjesni smo poteškoća s kojima se susreću hrvatski poduzetnici i
nastojimo im pružiti punu podršku kako bismo im olakšali poslovanje i potaknuli ih na novi investicijski ciklus kako bi povećali svoju konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu. Osim sniženja kamata za investicije, poduzetnicima su na raspolaganju i povoljni krediti za sufinanciranje projekata koje kandidiraju za bespovratna sredstva EU fondova. Vjerujem da će produženje ove mjere, zajedno s onima koje smo donijeli tijekom prošle godine, rezultirati povećanim interesom i spremnosti poduzetnika za investiranje, povećanje poslovnih aktivnosti te u konačnici pozitivnim pomacima
u poslovanju naših poduzetnika”, kazala je Martina Jus, članica Uprave HBOR-a. Podsjetimo, HBOR je lani predstavio niz mjera za poticanje gospodarstvenika među kojima i onu za izdavanje jamstava radi ugovaranja i realizacije projekata na domaćem tržištu čime se želi potaknuti aktivnost malih i srednjih poduzetnika.
30 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik Broj 3885, 13. srpnja 2015.
Tržište novca Zagreb
Potražnja za kratkoročnim pozajmicama značajno je ojačala Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
skladu s očekivanjem, prošli je tjedan bio znatno zanimljiviji na novčanom tržištu od prethodnoga. Kako je i najavljeno, obavljeno je izdanje državne obveznice na domaćem financijskom tržištu u iznosu od šest milijardi kuna. To je značajno ublažilo neravnotežu novčanog tržišta smanjivši višak likvidnosti u financijskom sustavu u zaista respektabilnom iznosu. Stoga je odnos ponude i potražnje promijenjen budući da je
u mil. kn
Promet
Ponuda
Potražnja
koročnim pozajmicama privremen je budući da je na kraju prošlog tjedna potražnja ponovno pala. U ovom tjednu dospijeva državna obveznica u iznosu od oko 2,6 milijardi kuna koja će biti isplaćena, čime će likvidnost novčanog tržišta ponovno porasti, a time i ponuda novca na novčanom tržištu. Iako je domaće financijsko tržište značajno živnulo zbog izdanja državne obveznice, nagomilana likvidnost i dalje podržava visoku ponudu novca na novčanom tržištu.
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb 6. 7. - 10. 7. 2015.
29. 6. - 3. 7. 2015.
u%
300
3
250 200
2
150 100
1
50 0
6.7.2015.
7.7.2015.
8.7.2015.
potražnja za kratkoročnim pozajmicama značajno ojačala. Rezultat toga je promjena kratkoročne kamatne stope koja je, nakon dužeg vremena, porasla
9.7.2015.
0
10.7.2015.
iznad jedan posto godišnje. Pored toga, trgovanje sudionika je bilo znatno napetije zbog činjenice da je u prošlu srijedu započelo i novo razdoblje odr-
ponedjeljak
utorak
srijeda
žavanja obvezne pričuve depozitnih institucija. Budući da su sudionici općenito na početku razdoblja suzdržaniji u isticanju ponude novca, pojačana potražnja zbog izdanja dr-
četvrtak
petak
žavnog duga privremeno je izazvala napetost. Zato je i trgovanje sudionika bilo obilnije. Rast kratkoročne kamatne stope izazvan rastom potražnje za krat-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Kuna ojačala u odnosu na euro, dolar i franak
Blagi pad vrijednosti Mirexa
Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjelj-
Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 213.5616 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se pad od 0,2 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 110.1534 boda, a Mirexa C 105.4464 boda.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
5,061112
CAD
kanadski dolar
5,335284
JPY
japanski jen (100)
5,542081
CHF
švicarski franak
7,228433
GBP
britanska funta
10,496575
USD
američki dolar
6,776413
EUR
euro
7,563832
primjena od 11. srpnja 2015. 6.7.
Izvor: HNB
švicarski franak za 0,63 posto. U usporedbi s eurom u promatranom raz-
ka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za 1,39 posto, a u odnosu na
7.60
7.7.
8.7.
9.7.
doblju kuna je također blago ojačala za 0,03 posto.
USD
6.95
CHF
7.30
7.59
6.90
7.28
7.58
6.85
7.26
7.57
6.80
7.56 7.55 10.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
MIREX - mjesečni
0,0%
7.24
0,2%
-0,1%
6.75
7.22
0%
-0,2%
6.70
7.20
-0,2%
-0,3%
10.7.
6.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7.
-0,4%
-0,4% 10.6.
Međunarodno tržište kapitala
6800 6700
FTSE 100
fond
su predložili kreditori iz EU-a. No ipak, kraj tjedna donio je blago smirivanje napetosti, a ulagače je ohrabrila vijest da bi Grčka i njezini kreditori ipak mogli posti-
ći dogovor. Grčka vlada izašla je s prijedlogom reformi te su zatražili 53,5 milijardi eura kredita, uz obećanje da će postupno smanjiti porezne olakšice na otocima i troškove
18000
5025
17900
Dow Jones
5000
6600
17800
4975
6500
17700
4950
6400
17600
4925
6300
17500
4900
6.7.
5100 5000
7.7.
8.7.
9.7.
10.7.
6.7.
11350
CAC40
11200
7.7.
8.7.
9.7.
10.7.
6.7.
DAX
20150
4800
10900
20000
4700
10750
19850
4600
10600
19700
8.7.
9.7.
10.7.
6.7.
7.7.
8.7.
7.7.
8.7.
9.7.
10.7.
9.7.
10.7.
NIKKEI 225
20300
11050
7.7.
NASDAQ
20450
4900
6.7.
20.6.
6.7.
7.7.
8.7.
30.6.
10.7
datum
6.7.
vrijednost (kn)
7.7.
8.7.
promjena (%)
9.7.
10.7.
2015 (%)
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
Ulagači oprezni zbog Grčke i Kine Prošlotjedno trgovanje na međunarodnim tržištima kapitala prošlo je u znaku Grexita koji se nikada nije činio bliže nego nakon što su Grci rekli “ne” reformama koje
MIREX - tjedni
0,4%
9.7.
10.7.
za obranu, povećati poreze za brodarske kompanije, privatizirati državne tvrtke, povećati PDV za hotele i restorane. U proteklom tjednu ulagače je zabrinjavao i nezaustavljiv pad cijena dionica na burzi u Šangaju. Pojavila su se strahovanja da bi to moglo negativno utjecati na kinesko gospodarstvo i najveća svjetska tržišta kapitala. Ipak, kineske vlasti su olabavile pravila vezana uz dobivanje kredita za investicije i zabranile velikim ulagačima prodaju dionica tvrtki uvrštenih na burze, te tako stabilizirale tržište.
kategorija A MIREX A
10.07.
110,1534
0,2309
5,30
AZ - A
10.07.
109,0659
0,1048
4,81
Erste Plavi - A
10.07.
109,1056
0,2223
3,75
PBZ CO - A
10.07.
112,8
0,1826
6,02
0,4731
6,57
Raiffeisen OMF - A
10.07.
111,2371
kategorija B MIREX B
10.07.
213,5616
0,1156
3,81
AZ - B
10.07.
217,9344
0,1028
3,47 3,30
Erste Plavi - B
10.07.
217,1075
0,1321
PBZ CO - B
10.07.
195,782
0,0564
4,24
Raiffeisen OMF - B
10.07.
215,7359
0,1511
4,34
kategorija C MIREX C
10.07.
105,4464
0,006
2,43
AZ - C
10.07.
103,1143
0,0353
1,33
Erste Plavi - C
10.07.
104,9168
0,0154
1,63
PBZ CO - C
10.07.
105,5929
0,0108
2,53
Raiffeisen OMF - C
10.07.
108,1578
-0,0282
3,80
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF 10.07. 207,7489
0,1843
4,19
AZ Profit
10.07.
0,0303
3,42
Croatia osiguranje
10.07.
148,1318
0,1395
0,86
AZ Benefit
10.07.
224,1157
0,0347
2,49
Erste Plavi Expert
10.07.
179,6197
0,164
3,57
Erste Plavi Protect
10.07.
176,478
-0,0228
0,58
244,2061
31
www.privredni.hr Broj 3885, 13. srpnja 2015. BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 369,554 milijuna kuna
Promet porastao, Crobex blago pao onički promet iznosio 42 milijuna kuna, što je rast od 8,2 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 30 milijuna kuna prometa što predstavlja 72 posto tjednog prometa. Sedam od 10 najlikvidnijih izdanja
Iztok Likar www.hrportfolio.hr
A
ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu blago je porasla te je redovni diTop 10 po prometu
tjedna promjena
Janaf d.d. Valamar Riviera d.d. HT d.d. Ledo d.d. KentBank d. d. - (povl.) Jamnica d.d. Adris grupa d. d. - (povl.) Podravka d.d. Adris grupa d.d. Optima Telekom d.d.
+3,22% +4,44% +0,92% +2,47% 0,00% 0,00% -0,25% +1,16% +0,63% +4,32%
zadnja cijena 4.386,00 21,89 154,48 8.300,00 4.750,00 95.000,00 370,07 305,00 480,00 1,93
promet 13.190.262,13 7.643.617,32 6.258.431,36 4.650.300,00 3.111.243,46 2.850.000,00 2.835.351,02 1.573.587,40 1.526.423,11 1.425.691,91
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 41.955.057,75 kn
tjedan je završilo u plusu. Indeks Crobex je u odnosu na tjedan ranije pao za 0,12 posto te završio na 1.744,21 bodu. Crobex10 bilježi rast od 0,46 posto na 1.017,03 boda. Obveznički indeksi završi-
li su padom, CROBIS je umanjen za 0,15 posto, a CROBIStr za 0,05 posto. Najtrgovanije izdanje bile su dionice Janafa u iznosu od 13,2 milijuna kuna od čega se 12,3 milijuna odnosi na blok promet sa
10 dionica s najvećim rastom cijene
tjedna promjena
Turbos WTI nafta short I Kaštelanski staklenici d.d. Turbos DAX long K PIK-Vinkovci d.d. Turbos E. B. F. Long 6 HTP Korčula d.d. Genera d.d. Zvečevo d.d. Turbos DAX short I Vupik d.d.
+55,48% +30,00% +24,96% +21,21% +18,58% +17,87% +16,82% +15,63% +14,34% +13,57%
zadnja cijena 95,00 91,00 80,10 200,00 56,80 88,60 112,00 111,00 124,40 64,85
index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr
zadnja vrijednost 1.744,2100 1.017,0300 104,9403 140,9954
zaključnom cijenom od 4200 kuna, a u redovnoj trgovini je ostvaren promet od 850.000 kuna uz 10 dionica s najvećim padom cijene
tjedna promjena
2.850,00 11.751,50 455.291,51 10.000,00 12.066,70 28.757,80 957.594,24 41.709,73 20.170,00 93.015,52
Turbos WTI nafta long E Turbos WTI nafta long F Turbos E. B. F. Short F Turbos srebro long C Turbos DAX short K Turbos HT (dionica) long 4 Turbos DAX long J Tekstilpromet d.d. Turbos DAX long E Hoteli Tučepi d.d.
-34,78% -32,20% -26,13% -23,56% -20,64% -15,23% -12,49% -12,49% -10,56% -9,07%
Od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova porastao je 31 fond, a samo je jedan fond ostvario rast veći od jedan posto. Ukupno 47 fondova prošli je tjedan završilo u crvenom, a njih 14 je palo za više od jedan posto. Proteklog tjedna s radom je počeo novi posebni mješoviti fond Smart Equity II. U proteklom tjednu od 29 di-
oničkih fondova samo ih je pet poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu Erste Adriatic Equity koji je ostvario tjedni rast od 0,24 posto. Svih pet posebnih fondova je palo, a najmanje ZB Future 2025 za 0,21 posto. Samo su tri od 15 mješovitih fondova zabilježili rast cijene. Najviše je cijena drugi tjedan uzastopno porasla fondu
ICF Balanced - uvećana je za 1,35 posto koji je tako postao i dobitnik tjedna među svim fondovima. Od 20 novčanih fondova jedino je OTP euro novčani za 0,12 posto pao. Ostali su rasli, a najviše Allianz Cash za 0,09 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice je fond FIMA Equ-
Vrijednost udjela
*Tjedna promjena [%]
kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €
18,4003 11,0864 146,5964 172,3801 87,1986 14,6069 124,7562 10,1096 98,0067 83,4600 104,2075 108,4126 88,6883 49,6253 16,0022 5,8289 39,6607 104,3111 569,7636 90,8381 83,3300 172,3058 70,8927 77,6735 98,1603 8,9605 94,6353 119,4900 137,6227
0,17 -0,87 -0,93 -2,54 -0,54 -1,86 -0,72 -0,21 -0,51 0,24 -2,13 -0,84 -0,12 -5,47 -1,06 -1,84 0,02 -0,61 -2,10 -0,04 -0,20 -1,84 -1,04 -6,63 0,17 -3,65 -5,04 -0,14 0,08
€ € € € €
101,8200 98,6993 98,9785 99,7226 99,7501
-0,31 -0,21 -0,46 -0,55 -0,57
€ € € kn kn
153,7247 14,4369 12,6108 118,2667 88,1670
-0,54 -0,71 -0,47 1,35 -0,27
Valuta
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055
ity s prinosom od 18,85 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen zaštićena glavnica s prinosom od 0,62 posto. Kod mješovitih fondova najveći prinos u ovoj godini bilježi PBZ Global fond s rastom od 5,75 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviši rast imao je Neta Emerging Bond za devet posto. (I.L.) od 2. 7. 2015 do 9. 7. 2015. godine
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global
zadnja cijena 90,40 123,20 39,30 17,46 66,90 30,22 93,90 280,02 207,40 150,04
promet 21.220,00 91.994,30 11.139,60 18.882,18 379.187,44 89.132,40 45.245,80 28.002,00 7.051,60 10.052,68
*vijesti
Mješoviti fondovi predvodili dobitnike
Naziv(fond)
rast cijene za 3,22 posto na 4386 kuna. Dobitnik tjedna je Valamar Riviera s rastom od 4,4 posto.
promet
INVESTICIJSKI FONDOVI
tjedna promjena -0,12% +0,46% -0,15% -0,05%
Naziv(fond) OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid Smart Equity II
kn kn kn € € € € € € €
108,4318 8,8015 148,6058 106,8741 101,3200 103,9545 100,7100 100,2400 99,3000 100,1024
*Tjedna promjena [%] 0,93 -1,75 -0,03 -0,19 -0,93 -0,10 -0,58 -0,37 -0,03 N/A
€ € € € kn € kn € €
181,2126 13,7231 168,8200 121,8668 196,6197 149,3106 80,6940 110,9900 101,4500
0,16 0,23 0,07 -0,03 -0,26 -0,13 -0,18 -0,01 0,05
kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €
142,6938 174,7757 150,1613 138,8084 156,7800 150,6500 151,2003 130,5005 142,9016 132,5839 128,6844 12,3126 117,8730 115,0700 109,5944 105,3000 106,1723 1337,9415 107,5814 102,3485
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,09 0,02 0,04 0,02 0,02 0,01 0,02 -0,12
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani
Dalekovod ulazi na finsko tržište Finska tvrtka za prijenos i distribuciju električne energije Fingrid planira Dalekovodu dodijeliti ugovor za izgradnju dalekovoda Lieto-Forssa na jugu Finske dugog 67 kilometara. Posao vrijedan gotovo 20 milijuna eura izrazito je važan za Dalekovod jer znači ulazak na finsko tržište. Konačna odluka očekuje se po isteku roka od tri tjedna. Istodobno, Odbor direktora norveškog Statnetta je donio odluku da za sada ne kreće u realizaciju projekta izgradnje dalekovoda Namsos-Storheia. Novi fond OTP Optimum OTP Invest pokrenuo je novi fond OTP Optimum koji će ulagati u europske dioničke indekse. U razdoblju početne ponude prikupljeno je više od 22 milijuna kuna. Riječ je o otvorenom alternativnom investicijskom fondu s javnom ponudom denominiranom u euru. Ulaže u dioničke indekse zdravstva, kućanskih dobara, prehrambene, kemijske i automobilske industrije uz zaštitu glavnice. Fond je osnovan na rok od tri i pol godine.
Porezna jača nadzor na festivalima Porezna uprava najavila je kako će se do 15. rujna provoditi pojačani nadzor fiskalizacije kod svih koji posluju s gotovinom u cijeloj zemlji, a posebno na jadranskoj obali te na značajnijim manifestacijama, poput festivala koji se tijekom turističke sezone održavaju duž obale. Nadzorom će biti obuhvaćeni prije svega neuredni porezni obveznici, koji na dnevnoj razini imaju značajnija odstupanja u dnevnom prometu, storniraju račune, u vrijeme održavanja značajnijih manifestacija iskazuju isti ili neznatno veći promet, imaju evidentirane dugove ili su rizični prema drugim parametrima. Osnivanje prvog hrvatskog Venture Capital fonda Potpisivanjem ugovora o zajmu u iznosu od 20 milijuna eura za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo osnovat će se prvi hrvatski Venture Capital fond. Cilj je osnažiti financiranje rizičnim kapitalom za inovativna mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća u Hrvatskoj, ali i omogućiti jačanje privatnoga sektora, njegove produktivnosti i konkurentnosti. Rok dospijeća zajma denominiranog u eurima i uvećanog za fiksnu kamatnu maržu je 10 godina, s četiri godine počeka.
Tjedni gospodarski TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: Vinkovačka televizija četvrtak 21:15 petak 10:45
VTV Varaždin petak 12:30 nedjelja 20:30
Osječka televizija petak 17:00 ponedjeljak 22:00
TV4R četvrtak 19:45 petak 12:30
SBTV Slavonski Brod petak 19:10 Poljoprivredna TV Požega četvrtak 18:20 petak 17:05
VOX Zadar subota 21:30 nedjelja 16:20
TV ŠIBENIK
TV NOVA Pula
SRCE TV Čakovec četvrtak 20:30 subota 11:35
TV NOVA Pula petak 21:10 subota 17:00 22:00
TV Šibenik srijeda 21:35 četvrtak 17:50 TV JADRAN Split četvrtak 01:00 petak 13:00
RITV Rijeka srijeda 21:30 subota 16:00
DUTV Dubrovnik ponedjeljak 16:50
u novoj emisiji donosi: Funkcionalna hrana
Sve je veći interes za hranu s dodanom vrijednošću. To je prilika i za hrvatske proizvođače hrane
Zalagaonica
Kuća krumpira
Kreativci
U svijetu popularan način brzog kapitaliziranja vrijednosti kod nas je tek u začecima. Doznajemo kako posluje zagrebačka zalagaonica
Restoran brze hrane inspiriran Rusijom i Poljskom osvojio je goste u centru Zagreba. Lanac bi se uskoro mogao proširiti
Kreativna i kulturna industrija je u 2013. uprihodila 15 milijardi kuna ili 2,4 posto ukupnoga prihoda svih poduzeća u Hrvatskoj
Tesla u medicini
Na konferenciji o Nikoli Tesli – geniju za budućnost govorilo se o Tesli u medicini