e-pv 3886/3887

Splitsko-dalmatinska 2014.

Sa 2,9 milijardi kuna robna razmjena poduzetnika je skočila 48 posto, a izvoz bio 118,7 posto veći od uvoza

Nastavak dobrih trendova Izvoz u Mađarsku, Francusku, Poljsku, Sloveniju, Austriju, Srbiju i Njemačku porastao je između 10 i 30 posto

Gosti plešu, domaći broje Festivalski gosti godišnje nam donesu po milijun noćenja i u Hrvatskoj ostave milijardu kuna

tema tjedna Str. 4-5

aktualno Str. 8

aktualno Str. 20-21

2008 2009 2010 2010 2011 2012

3 8 8 6 3 8 8 7 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953.

Ponedjeljak, 20. srpnja 2015.

Godina LXII / Broj 3886/3887 www.privredni.hr

privredni vjesnik

zlatne kune u dubrovniku / vrijeme i gospodarstvo / regija / turizam / hrwwwatska / svijet financija

KONJUNKTURNI TEST II. tromjesečje 2015.

Napokon naznake optimizma

Porast pokazatelja u industriji, uslužnom sektoru, trgovini i nadasve građevini znači da gospodarstvenici, nakon dugih godina krize, konačno vide svjetlo na kraju tunela >>16-17

Intervju: Ivan Miloloža

Mjesto nam je u Europi, ali se ne smijemo bezrezervno klanjati svemu što odande dolazi, ističe predsjednik Uprave Munje >> 6-7

Intervju: Dario Mamić

Maloprodaja nije strateška djelatnost, a preko nje se odvija plasman domaće proizvodnje, kaže član Uprave tvrtke Tommy >> 12-13

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima, razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se!

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

UVOD

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore:

Hrvatska ekonomija skinuta s “aparata” Nakon šest godina, Hrvatska je ekonomija skinuta s “aparata”. U tom je razdoblju izgubljeno 12,4 posto bruto domaćeg proizvoda i još dugo će biti potrebna snažna terapija, prije svega odgovarajući lijek kako bi se krenulo k oporavku i ozdravljenju. Takav oporavak mogao bi donijeti jedino rast BDP-a veći od četiri posto. Ako uzmemo u obzir da se u ovoj godini očekuje rast od oko 0,5 posto BDP-a, onda ne trebamo biti ekonomski stručnjaci da bismo zaključili kako to nije dovoljno. Ipak, moramo vjerovati da je tim skromnim rastom započelo razdoblje gospodarskoga oživljavanja nakon krize.

Darko Lorencin, ministar turizma:

Dodatni poticaj turizmu Hrvatski sabor je usvojio Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Vjerujem kako će usvojene izmjene donijeti dodatni poticaj za rad u turizmu, odnosno omogućiti svim turističkim subjektima jednostavnije, transparentnije i kvalitetnije poslovanje koje će u konačnici pridonijeti i kvaliteti turizma u Hrvatskoj. Osnivanje Središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu - kojim će biti obuhvaćeni svi ugostiteljski objekti te objekti u domaćinstvu i obiteljsko poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge jedna je od novina tog zakona.

Ante Vlahović, predsjednik uprave Adris Grupe:

Vrijednosno jačanje Adris Grupe Na Glavnoj skupštini Adris Grupe dioničari su, među ostalim, dali suglasnost na Ugovor o kupoprodaji poslovnog udjela u društvu TDR. Tom transakcijom zadržali smo proizvodnju i radna mjesta u Kanfanaru. Sredstva ostvarena od transakcije upotrijebit ćemo za daljnje materijalno i vrijednosno jačanje Adris Grupe. To znači daljnja ulaganja, a do 2017. više od četiri milijarde kuna, čime na jedinstven način dovršavamo transformaciju tvrtke.

pvinfo

Sljedeći broj Privrednog vjesnika izlazi 24. kolovoza 2015.

Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr

3

Gost komentator: Đurđica Šimičić, direktorica TZ-a Mali Lošinj

Investitorima je važno kako se upravlja destinacijom Tek kada sve ideje oblikujemo u proizvode i stavimo na papir, shvatimo koliko smo umreženi i koliko svi stanovnici sudjeluju u oblikovanju turističke destinacije, počevši od vrtića pa do udruga umirovljenika

U

pravljanje destinacijom je sada, prema novom Prijedlogu zakona o turističkim zajednicama, jedna od najvažnijih zadaća turističkih zajednica. Međutim, smatram da je to trebala biti i dosadašnja zadaća i da se i do sada moglo upravljati destinacijom. Mi smo u Malom Lošinju odavno pokrenuli destinacijski menadžment jer nas je na to potaknuo gradonačelnik koji je i inicirao uspostavu destinacijskog menadžmenta.

Danas jako dobro znamo da se destinacijom ne može dobro i kvalitetnu upravljati ukoliko nemate podršku gradske uprave. Mi imamo sreću da naš gradonačelnik shvaća važnost turizma i zna prioritete, ali to nije baš slučaj u svim destinacijama.

Mi smo najprije radili pozicioniranje, pri čemu smo obavljali individualne i skupne razgovore sa stanovnicima i gostima.

Organizirali smo savjetovanje i na osnovi niza parametara zaključili da je Lošinj otok vitalnosti, što nakon toga komuniciramo i prema javnosti. I tu nisu stale naše aktivnosti nego i nadalje na dnevnoj bazi komuniciramo sa svim dionicima u turizmu.

Na osnovi tih informacija mjerimo kvalite-

tu te reagiramo na eventualne nepravilnosti koje uklanjamo. Ideje koje nam daju gosti i stanovnici, uz suvremene trendove i tržišne strategije, služe nam kao smjernice kako dalje.

Tek kada sve ideje oblikujemo u proizvode i stavimo na papir, shvatimo koliko smo umreženi i koliko svi stanovnici sudjeluju u oblikovanju turističke destinacije, počevši od vrtića pa preko škola, udruga i klubova do udruga umirovljenika. To je rezultiralo i time da smo dobili nagradu UNWTO-a za projekt Miomirisi i okusi Lošinja.

Europska komisija nam je zadala 70 indikatora kojima ocjenjuje provedbu projekta, a mi smo ih dodali još 60 Kvalitetno upravljanje destinacijom vrlo je važno i za privlačenje investitora. Imali smo primjer ulaska EBRD-a u vlasničku strukturu Jadranka hotela, koji su dva mjeseca radili dubinske analize destinacije i hotelske kuće. Tražili su gradonačelnikovu i moju prezentaciju budućnosti destinacije da bi na os-

novi svih pokazatelja donijeli pozitivnu odluku o ulaganju.

Trenutačno je u Malom Lošinju u tijeku veliki investicijski ciklus u Jadranka hotele, kao i nekoliko manjih investicija.

Za destinaciju i za sve dionike važna je činjenica da gradska uprava investiranjem u infrastrukturu daje podršku i kvalitetno prati investitore.

Investitori su neophodni destinaciji, a kvalitetna destinacija je neophodna za investitore. Pri tome treba voditi računa o održivom razvoju te zadovoljstvu stanovnika.

Potrebno je poticati mlade i obrazovane ljude da

se nakon dovršetka školovanja vraćaju na Lošinj, što naša gradska uprava raznim mjerama potiče.

Za Lošinj je vrlo važno to što smo postali dio projekta koji provodi Europska komisija o održivosti destinacije i njezinog razvoja. Europska komisija nam je zadala 70 indikatora kojima ocjenjuje provedbu projekta, a mi smo ih dodali još 60. Shvatili smo koliko je važno mjeriti sve što je moguće, počevši od upisa djece u vrtiće, preko dnevne potrošnje električne energije pa sve do kilograma otpada koje proizvede stanovnik i gost. Čitav projekt financira Europska komisija.

U taj projekt uvrstili smo i sve usvojene javne dokumente. Kod nas nema dokumenata koji se nalaze u ladicama, nego su svi vidljivi. Znaju se njihovi nositelji i planovi realizacije s propisanim rokovima.

Inače, Lošinj je vrlo zahtjevna destinacija za upravljanje jer se mnogo investira u dovođenje gostiju s jedne strane, a s druge strane, jedan dio destinacije je na razini tri zvjezdice što zahtijeva da marketinške komunikacije vodimo u dva smjera.

To je dosta naporno i zahtijeva značajna financijska ulaganja.

IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković

Lektura: Sandra Baksa

Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić

PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić

MARKETING: Tel: +385 1 5600 012 E-mail: marketing@privredni.hr

Tajnica redakcije I glavnog urednika: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000 +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 E-mail: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr

Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktor: Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

4

TEMA TJEDNA

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 11.766 poduzetnika ( 69.489 radnika poslovalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2014.

zapošljavali što je 8,4% ukupno zaposlenih u RH

Gospodarska kretanja Splitsko-dalmatinske županije u 2014. godini

Dobit malo pala, ali ukup smanjenja rashoda

Pozitivan saldo županijske vanjskotrgovinske razmjene nastavio se povećavati i u 2014. godini i iznosio je 2,9 mili Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 118,7 posto veći od uvoza Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

U

Splitsko-dalmatinskoj županiji u 2014. godini poslovalo je 11.766 poduzetnika koji su zapošljavali 69.489 radnika, što predstavlja 8,4 posto ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su prošle godine ukupan prihod od 38,9 milijardi kuna, te ukupan rashod od 37,9 milijardi kuna. Ukupan prihod veći je za 3,1 posto, a ukupni rashodi veći su za 1,9 posto u odnosu na 2013. Ukupan prihod veći je od rashoda za 998,6 milijuna kuna, što je čak 81,5 posto više nego 2013.

“S dobiti je poslovalo 60,2 posto poduzetnika, njih 7082, koji su ostvarili 2,3 milijarde kuna dobiti, dok je 39,8 poduzetnika, njih 4684, ostvarilo gubitke od 1,6 milijardi kuna. Ostvarena neto dobit iznosila je 703,3 milijuna kuna, te čini 7,2 posto ukupne dobiti u Hrvatskoj ili 9,8 milijardi kuna. Iako je dobit razdoblja smanjena za dva posto, budući da je gubitak razdoblja smanjen za 22,1 posto, to se odrazilo na pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 703,3 milijuna kuna koji je veći za 138,9 posto u odnosu na prethodnu godinu”, istaknula je Katja Buličić, predsjednica

HGK-Županijske komore Split.

Vanjsko-trgovinska razmjena Pozitivan saldo županijske vanjskotrgovinske razmjene nastavio se povećavati i u 2014. godi-

S dobiti je poslovalo 60,2 posto poduzetnika, njih 7082, koji su ostvarili 2,3 milijarde kuna dobiti ni i iznosio je 2,9 milijardi kuna, 48 posto više nego prethodne godine.

U 2014. godini izvoz poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji bio je 118,7 posto veći od uvoza. Prodajom robe na inozemnom tržištu poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije ostvarili su 5,4 milijarde kuna prihoda, što je 21,2 posto više nego 2013. godine. Na stranim

tržištima svoje proizvode i usluge plasiralo je 7,4 posto poduzetnika odnosno njih 867. Najveći broj izvoznika i uvoznika posluje u djelatnosti trgo-

vine i djelatnosti prerađivačke industrije, zatim slijede izvoznici iz djelatnosti stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, odnosno uvoznici iz dje-

latnosti građevinarstva, dok se najveći porast uvoznika bilježi u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, zatim u djelatnosti struč-

nih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti i djelatnosti građevinarstva.

Adria Winch je svakako jedna od najupečatljivijih splitskih proi-

Poduzetnički inkubator HGK-Županijske komore Split za poduzetnice-početnice Poduzetnički inkubator HGK-Županijske komore Split za poduzetnice-početnice novi je projekt Hrvatske gospodarske komore kojim se želi dati doprinos razvoju poduzetništva žena, i to početnica. Osnovan je u prostorijama HGK-ŽK Split upravo zbog dugogodišnjeg rada HGK-ŽK Split na poticanju razvoja i većeg iskorištavanja potencijala ženskog poduzetništva. Ovim novim projektom želi se pomoći početnicama da razviju poslovnu djelatnost,

te povezati iskusne poduzetnice-mentorice s poduzetnicama koje su na početku poslovnog poduhvata. Predsjednica splitske podružnice Kruga i suvlasnica tvrtke Trenton Lada Karninčić smatra da se uključenjem u rad Poduzetničkog inkubatora može pomoći poduzetnicama-početnicama i izgradnji infrastrukture namijenjene poduzetnicama. “Žene imaju specifične probleme, a ovim projektom im se može pomoći na puno načina”,

ističe Lada Karninčić. Pokretanje poduzetničkih inkubatora je jedna od aktivnosti predviđenih kako nacionalnom Strategijom razvoja ženskog poduzetništva 2014.-2020. i pripadajućim Akcijskim planom, kojih je HGK jedan od sudionika provedbe, tako i Razvojnom strategijom Splitsko-dalmatinske županije.

5

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( prihod od 38,9 mlrd kn

( 37,9 mlrd kn

lani ostvarili poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije

ukupan rashod

na bilanca porasla zbog

ijardi kuna, dakle velikih 48 posto više nego prethodne godine. U 2014. godini izvoz poduzetnika u tvrtki koje s ovog područja ravnopravno konkuriraju svjetskim igračima”, mišljenja je direktor Adria Wincha Milivoj Peruzović.

zvodnih izvoznih tvrtki, a možda i najuspješnija tvrtka metalske struke.

“Adria Winch najvećim dijelom prihod ostvaruje s dvaju zahtjevnih tržišta, politički osjetljivog ruskog te norveškog tržišta koje je osjetljivo na cijene nafte. Splitska industrija je nekada bila moćna i nju je najjeftinije i najlakše bilo sačuvati. Unatoč tome što je dijelom devastirana, prema mojem mišljenju još se može obnoviti. Još uvijek proizvodimo kvalitetne inženjere i radnike, a potrebe ima. Unatoč svemu, imamo desetak proizvodnih

Turizam raste Povoljniji su rezultati u turizmu i na bazi dolazaka i noćenja turista. Dolasci u protekloj godini povećani su za 8,6 posto, a noćenja za 5,8 posto. Usporedbe radi, u Hrvatskoj su prošle godine dolasci povećani za 5,6 posto, a noćenja za 2,6 posto.

Prema riječima direktora Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joška Stelle, trend rasta turističkih pokazatelja koji je u Splitsko-dalmatinskoj županiji izražen zadnjih pet godina, nastavljen je i ove godine. Tako je u prvih šest mjeseci ostvareno čak sedam posto više dolazaka i sedam posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. U lipnju je ostvareno po četiri posto porasta noćenja i dolazaka. “To nas svrstava u sami vrh i jedna smo od turistički najuspješnijih županija. Imamo više od 17.000 privatnih iznajmljivača, 137 hotela te bezbroj ugostiteljskih objekata i drugih turističkih tvrtki.

Naše gospodarstvo jako je ovisno o turizmu, što neki tvrde da nije dobro, ali je svakako dobro iz razloga što nam to donosi priljev inozemnog kapita-

la koji nam je neophodan za nove investicije i to ne samo u turizam nego u razne druge djelatnosti”, kaže Stella.

Kako bi zadržali trend rasta, u Turističkoj zajednici ove županije radi se na razvoju novih proizvoda jer, kako kaže Stella, regije koje nisu radile na svom razvoju sada stagniraju. Inače, Splitsko-dalmatinska županija ima ukupno 180.000 turističkih postelja od kojih je 137.000 u obiteljskom smještaju. Kvaliteta privatnog smještaja stalno raste, što je vrlo važno za turizam u ovoj županiji.

Investicije u turizmu U turizmu Splitsko-dalmatinske županije u pripremi je niz investicija u hotelski smještaj. Investira se na Makarskom primorju, na otocima ali i u Splitu. Nedavno je otvoren i renovirani splitski hotel Park što se smatra prekretnicom u razvoju turizma. Rekonstrukcija je vrijedna više od 10 miliju-

na eura od čega je 3,5 milijuna eura osigurano kao maksimalni iznos iz Europskih fondova kroz program Povećanje gospodarske aktivnosti malih i srednjih poduzeća. Hotel je dobio zvjezdicu više.

“Ovaj projekt je vrlo značajan jer osim što je povukao maksimalna sredstva i što je ocijenjen najvećom ocjenom, prilikom njegove realizacije u obzir je uzeto da je Split vrlo perspektivna tu-

U novu dugotrajnu imovinu poduzetnici Splitskodalmatinske županije uložili su 1,57 milijardi kuna ristička destinacija kojoj je predviđen rast. Ta činjenica je bila važna prilikom ocjenjivanja projekta”, pojašnjava Joze Tomaš, direktor tvrtke Potestas koja upravlja hotelom. Postojećoj zaštiće-

noj zgradi u kojoj se nalazi hotel Park pripojen je aneks te je nadograđen i četvrti kat čime su prošireni kapaciteti hotela sa 57 na 73 sobe uključujući šest apartmana, od kojih pojedini s vanjskim jacuzzijem i pogledom na arhipelag.

Značajne investicije na ovom području imali su i Karisma Hotels Adriatic. Otvoren je i renoviran hotel Sensimar Makarska u Igranima u što je investirano 7,5 milijuna eura, a pred samim dovršetkom je investicija od oko 13 milijuna eura u nekadašnji hotel Nimfa u Živogošću, koji će nositi ime Adriatic Beach.

Investicije u novu dugotrajnu imovinu U novu dugotrajnu imovinu u 2014. godini poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su uložili 1,57 milijardi kuna, što je za 22,9 posto ili za 464,5 milijuna kuna manje nego u godini ranije. Te je investicije ostvarilo 1837

poduzetnika od ukupno 11.766 poduzetnika u Županiji. U odnosu na prethodnu godinu, investicije u novu dugotrajnu imovinu kod pravnih osoba smanjene su u 11 djelatnosti, dok su kod osam djelatnosti povećane.

U dugotrajnu imovinu najviše su investirali poduzetnici iz prerađivačke industrije, a slijede poduzetnici iz djelatnosti trgovine sa 324,3 milijuna kuna, 13,8 posto više nego godinu dana prije. Najveći rast investicija u odnosu na godinu prije imali su poduzetnici u djelatnosti prijevoza i skladištenja u iznosu od 69,1 milijuna kuna, dok se najveće smanjenje bilježi u djelatnosti Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija u iznosu od 385,3 milijuna kuna.

Splitsko-dalmatinski poduzetnici su u 2014. godini obračunali prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 4878 kuna, što je 1,2 posto više nego 2013. godine.

Rastao broj zaposlenih u gotovo svim djelatnostima U strukturi gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije prema broju poduzetnika i broju zaposlenih djelatnost trgovine ima očekivano najveći broj poduzetnika i zaposlenih. Od ukupno 11.766 poduzetnika koliko ih je poslovalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 2717 poslovalo je u djelatnosti trgovine, zatim slijedi djelat-

nost građevinarstva sa 1598 poduzetnika i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti sa 1470 po-

duzetnika. U ove tri djelatnosti registrirano je 5785 poduzetnika odnosno 49,2 posto svih poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uspoređujući podatke s prethodnom, 2013. godinom možemo zaključiti da je ukupan broj zaposlenih povećan u gotovo svim djelatnostima, i to ukupno za 2049 zaposlenih ili tri posto.

6

intervju

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Rastužim se kad se sjetim kakvi su sve bili napadi u hrvats forum u Moskvi. Mi katkad kao da uživamo u takvim napad naša poduzeća zarađuju novac da bi isplatila plaće radnici

Temeljem Odluke Skupštine Hrvatske gospodarske komore od 11. lipnja 2015. godine, kojom se prihvaća Plan gospodarenja nekretninama, Hrvatska gospodarska komora objavljuje:

Poziv za prikupljanje ponuda za prodaju nekretnina I. PREDMET PRODAJE JE: Zemljište kčbr. 827/4 k.o. Stenjevec, brutto građevinske površine 525 m2 i kčbr.

827/2 k.o. Stenjevec, brutto građevinske površine 542 m2, Rapajinska ulica , Zagreb.

Zemljišta čine jednu funkcionalnu cjelinu i prodaju se isključivo zajedno.

Početna cijena za navedena zemljišta je 1.662.220,00 kuna.

II. SADRŽAJ PONUDE: Ponude moraju sadržavati osnovne podatke o ponuditelju (ime, prezime, prebivalište, domovnicu ili presliku osobne iskaznice za fizičke osobe te izvadak iz odgovarajućeg registra za pravne osobe), kao i dokaz o uplaćenoj jamčevini u visini 10 % početne cijene za nekretnine koje su predmet prodaje.

Jamčevina se uplaćuje na račun Hrvatske gospodarske komore broj: IBAN: HR1423400091100241295 s pozivom na broj odobrenja: 05 249335 otvoren kod Privredne banke, Zagreb, svrha doznake: “Jamčevina za kupnju”. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će biti vraćena u roku od 10 dana, a ponuđaču s kojim bude sklopljen ugovor o prodaji, jamčevina se uračunava u cijenu.

III. PODNOŠENJE PONUDA: Pravo sudjelovanja u nadmetanju imaju fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj koje su dale osiguranje uplatom jamčevine.

Ponuda sa prilozima dostavlja se putem pošte ili osobno u zatvorenoj koverti s naznakom “NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA – NE OTVARATI” na adresu: Hrvatska gospodarska komora Služba za nabavu i kontroling Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Rok za dostavu ponude je 7. kolovoza 2015. godine do 12 sati.

Nepotpune i nepravodobne ponude, kao i ponude ponuditelja koji ne ispunjavaju uvjete poziva, neće se uzeti u razmatranje.

Kao najpovoljnija ponuda uzet će se ponuda s najvišom cijenom.

Hrvatska gospodarska komora zadržava pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja, te pravo poništenja poziva.

IV. UPLATA KUPOPRODAJNE CIJENE: Izabrani najpovoljniji ponuđač u obvezi je sklapanja ugovor o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti o izboru.

Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 15 dana od dana zaključenja ugovora.

U slučaju zakašnjenja plaćanja kupoprodajne cijene Hrvatska gospodarska komora će raskinuti ugovor i zadržati jamčevinu.

Ako ponuđač odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija ili ne pristupi zaključenju ugovora u roku 8 dana od izbora najpovoljnijeg ponuđača, gubi pravo na povrat jamčevine.

U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuđača, najpovoljnijim ponuditeljem smatra se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu. U tom slučaju Hrvatska gospodarska komora može sklopiti kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuditeljem ili poništiti Poziv za prikupljanje ponuda.

Troškove provedbe ugovora kao i porez snosi kupac.

Hrvatska gospodarska komora će novom vlasniku izdati tabularnu ispravu na upis vlasništva na kupljenim nekretninama nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti.

Klasa: 406-01/15-03/66 Ur.broj: 311-02/01-15-01

Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje

Zbog sankcija s ukrajinsko tržiš

Ništa nismo dobili. Ali ni jednokratna pomoć ne m gospodarstva ili vanjskih poslova. Svi su samo gov Igor Vukić vukic@privredni.hr

I

van Miloloža, predsjednik Uprave Munje, uz upravljanje tvornicom akumulatora, godinama aktivno sudjeluje i u raspravama u gospodarskoj javnosti. Stoga je zanimljivo čuti i njegovo mišljenje o rezultatima prve dvije godina članstva u Europskoj uniji. Što je dakle, Hrvatska dobila članstvom u toj asocijaciji?

- Puno duže bismo mogli razgovarati o tome što nismo dobili. Za razliku od drugih zemalja koje su ulazile proteklih godina, mi nismo iskoristili ni one osnovne bonuse koje donosi EU. Iako su pregovori trajali dugo, ipak se, u cjelini, nismo dobro pripremili.

Susrećete li se s većom konkurencijom?

Hrvatske su tvrtke ranije imale slobodan pristup na tržište EU-a, no naše je tržište ipak bilo pod određenom zaštitom?

- U našem sektoru je doista prema članicama EU-a već ranije vladao režim slobodne trgovine. Nešto veći je bio tek trošak otpreme proizvoda, a sada je manje administriranja i štedi se dosta vremena.

Ali i ranije smo se na našem terenu natjecali s proizvodima iz EU-a. Samo sada lakše dolaze proizvodi koji su u pravilu slabije kvalitete od naših. Uz

nižu cijenu, često njihov sastav ne odgovara deklaracijama koje ih prate.

Znači, nadležne inspekcije ne rade svoj posao?

- Vidite da se često spominje kako su hrvatski kupci u lošijem položaju od kupaca na Zapadu.

Da se pod nekim brendovima prodaju sastojci slabije kvalitete. Ambalaža bude ista, i cijena ista, a sadržaj slabiji. Kad bi postojao bolji nadzor tržišta i veća odgovornost prema domaćim proizvođačima i kupcima, svima bi nam bilo bolje. U drugim članicama EU-a ne bi dopustili da se, primjerice, prodaju akumulatori u koje je ugrađeno manje materija-

Za razliku od drugih zemalja, mi nismo iskoristili ni one osnovne bonuse koje donosi EU la od standarda i da se tako ostvaruje ekstra zarada.

Ima li sada više upita za poslovnu suradnju iz ostalih članica EU-a?

- Nismo im zanimljivi jer nas i dalje smatraju zemljom koja nije dovoljno napravila na svojem unutrašnjem preustroju. U tome su mnogo više napredovale Češka, Poljska, Slovačka, čak i Mađarska sa svojim specifičnostima. Nismo imali ponuda za nekom velikom

zajedničkom investicijom i zato što je Hrvatska ipak malo tržište. Što bi trebalo poduzeti da se snažnije reformiramo i uhvatimo priključak barem s “novom Europom”?

- Mjesto nam je u Europi, ali se ne smijemo bezrezervno klanjati svemu što odande dolazi. Na žalost, još u vrijeme pregovora smo se previše dodvoravali pa se tako nastavilo i dalje. Kao da nemamo vlastiti stav o problemima i samo slušamo što nam drugi diktiraju. Ne moramo biti kao Grčka ili Mađarska. Ali pogledajmo primjer Slovačke. Također mala zemlja, kao i mi.

U sukobu s Rusijom, Slo-

7

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

skim medijima na taj dima i ne pitamo se kako cima.

Mjesto nam je u Europi, ali se ne smijemo bezrezervno klanjati svemu što odande dolazi.

Na žalost, još u vrijeme pregovora smo se previše dodvoravali pa se tako nastavilo. Kao da nemamo vlastiti stav o problemima i samo slušamo što nam drugi diktiraju.

smo izgubili i rusko i šte, ali za to nikoga nije briga

može vratiti tržište koje smo godinama razvijali. Ni običan mail nismo dobili iz Ministarstva vorili da će slijediti odluke EU-a prema Rusiji i tu je završila sva naša politička kreacija iz Zagreba. Slično je bilo svojevremeno s europskim fondovima. Prije smo o njima informacije dobivali iz EU-a nego iz naših nadležnih tijela.

Treba dobro proučavati kako se europske države ponašaju u ovakvim situacijama. Neki najžešći zagovornici embarga iz EUa, nastavili su poslovati s Rusijom. Stoga bi i ovaj slučaj trebao biti pouka da nam treba promišljenija vanjska politika.

vaci su jasno rekli da neće uvesti sankcije jer bi njihovo gospodarstvo bilo previše pogođeno. A najporaznije je to što je Hrvatska, po nekim podacima, u ovom razdoblju uplatila više novca u proračun nego što je povukla iz njega. Nismo još nadoknadili ni izlazak iz Cefte, koji je poskupio naš proizvod na tim tržištima.

Munja u Rusiji ima značajne izvozne poslove. Što se s njima dogodilo nakon što su EU i Rusija uvele međusobne sankcije zbog Ukrajine?

- Sve je stalo. Ukrajinsko i rusko tržište su nam od velikog značaja. Dva naša velika kupca nalaze se u ukrajinskoj ratnoj zoni i

jasno da su sve narudžbe zaustavljene. Tu se vidi ta potreba za samostalnim prosuđivanjem događaja.

Naša politika potpuno je stala uz EU, dok su političari iz zemalja čiji proizvođači surađuju s Rusijom ipak javno govorili malo umjerenije. Nas su stavili na crnu listu, a proizvođačima iz Poljske, Slovačke i Mađarske ipak se u Rusiji donekle gleda kroz prste. Robna razmjena je manja, ali nije potpuno prestala. A mi smo potpuno bespomoćni.

kakve pomoći za industrijske proizvođače?

- Ništa nismo dobili. Ali ni jednokratna pomoć ne može vratiti tržište koje smo godinama razvijali. Nažalost, nitko nam se nije obratio niti nas pitao kakve probleme imamo i kako ih možemo ublažiti.

Ni običan mail nismo dobili iz Ministarstva gospodarstva ili Ministarstva vanjskih poslova. Svi su samo govorili da će slijediti odluke EU-a prema Rusiji i tu je završila sva naša politička kreacija.

Europska unija je najavila da će pomoći proizvođačima koji trpe zbog sankcija, prvenstveno poljoprivrednim proizvođačima. Je li bilo

Nije vam se javio ni netko iz EU-a ili njihovih predstavništava?

- Ne. Premda se ne bih iznenadio da nas prije zovu iz Bruxellesa nego

Jeste li nakon Rusije kupce počeli tražiti na novim tržištima?

- Okrenuli smo se sjeveru Afrike i Bliskom istoku, ali to ne može nadoknaditi Rusiju. Svako novo tržište donosi i nove troškove, ali nismo imali mnogo izbora. Prisutni smo u Alžiru, Libiji, Libanonu. U Iran smo otišli zajedno s Auto Zubakom. To su pomalo egzotična tržišta, još nisu velika, mnogo također ovisi o političkoj stabilnosti. Ali može se i tamo naći posla. Morate uložiti u poznavanje njihove poslovne kulture i običaja. Ne zaboravite da imaju

velika prirodna bogatstva od kojih mogu ostvariti dobre prihode.

Kako će se situacija s Ukrajinom i Rusijom odraziti na Munju?

- Uz nadzor troškova i njihovo pravovremeno smanjivanje ipak uspijevamo pozitivno poslovati.

Nismo otpuštali zaposlene jer je dobre, obrazovane radnike teško naći.

No morali smo smanjivati plaće, restrukturirati ulaganja i materijalne troškove... I ove godine ćemo vjerojatno biti na pozitivnom teritoriju.

Kako ocjenjujete poruke iz Vlade da je Hrvatska nakon nekoliko godina zemlja s više reda, a da se to odražava i na situaciju na tržištu?

- Ne bih rekao da su ostvarene neke bitne promjene.

Porezni pritisak je i dalje visok, tvrtke su opterećene različitim nametima kojima je teško vidjeti svrhu. Često se tiho uvode i novi. Privatna poduzeća mogu se osloniti samo na sebe i nastojati plivati u tim nemirnim vodama.

Neki pokazatelji su sada bolji upravo zbog toga.

Tvrtke su se same prilagodile bez obzira na poteze Vlade i to sada daje nešto bolju sliku. No to je još daleko od pravog oporavka.

Koje bi mjere mogle ubrzati tempo rasta BDP-a?

- Znam da nema čarobnog štapića za to. Izvjesno je da se popravlja situacija na hrvatskim tradicionalnim izvoznim tržištima i to, uz neke nove statističke klasifikacije, popravlja i rezultat robnog izvoza. Nama trebaju snažniji iskoraci, a nedostaje nam volje da se uvedu promjene i po cijenu gubitka glasova ili popularnosti. Sjetite se rasprava o radnom zakonodavstvu, o poboljšanju investicijske klime ili poreznog sustava. Nešto je i napravljeno, jer da nije, u krizi bismo pali i više. Ali previše je populizma, a malo konkretnih poteza. Nije dobro da prosječne plaće budu veće u javnom sektoru nego u privatnom. To umrtvljuje društvo i najbolje ljude tjera u inozemstvo.

Odličan potez HGK Kako procjenjujete potez HGK koji je lani pokušao poslovnim forumom u Moskvi sačuvati poslovne kontakte s ruskim partnerima?

- To je bio odličan potez, koji će vjerojatno biti još vredniji na duži rok. I sam sam tamo bio kako bih partnerima objasnio kakva je situacija. Rastužim se kad se sjetim kakvi su sve bili napadi u hrvatskim medijima na taj forum. Mi katkad kao da uživamo u takvim napadima i ne pitamo se kako naša poduzeća zarađuju novac da bi isplatila plaće radnicima. Nikoga nije briga što u takvim političkim sukobima velikih najčešće stradavaju mali, koji samo žele prodati i naplatiti svoj pošteno napravljeni proizvod.

8

AKTUALNO

( za 30,6%

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

porastao izvoz u Mađarsku od siječnja do travnja

( za 21,6% više

hrvatske robe kupili Francuzi u istom razdoblju

Izvoz

Nastavak rasta izvoza Izvoz u Mađarsku, Francusku, Poljsku, Sloveniju, Austriju, Srbiju i Njemačku od siječnja do travnja porastao je između 10 i 30 posto. Pad za gotovo trećinu bilježi izvoz u Rusiju, a za dva posto izvoz na tržišta Italije i Češke Top 10 tržišta prema anketi HGK (prosinac 2014.)

Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Zemlja

H

rvatski izvoznici prepoznali su gdje imaju velike mogućnosti. To potvrđuju i posljednji pokazatelji koje je objavio Državni zavod za statistiku. U prva četiri mjeseca 2015., u odnosu na isti period prethodne godine, došlo je do velikog povećanja hrvatskog izvoza.

Riječ je o rastu za više od 10 posto na čak sedam od 10 novih top inozemnih tržišta za koje su hrvatske tvrtke iskazale interes u anketi Hrvatske gospodarske komore, provedenoj u sklopu nove usluge Poduzetnik-izvoznik.

Izvoz u Mađarsku je tako od siječnja do travnja porastao za 30,6 posto, u Sloveniju se u istom razdoblju izvezlo 23,8 posto više robe, Francuzi su kupili hrvatske robe za 21,6 posto više, a Poljaci za 20,4 posto više nego u istm razdoblju lani. Velik porast bilježi i izvoz u Austriju, za 17 posto, Srbiju za 15,1 posto i Njemačku za 10,1 posto.

Stopa rasta izvoza (I-IV 2014.¬ / I-IV 2015.)

1.

Njemačka

10,1

2.

Austrija

17,0

3.

Italija

-2,2

4.

Rusija

-32,9

5.

Mađarska

30,6

6.

Slovenija

23,8

7.

Francuska

21,6

8.

Poljska

20,4

9.

Češka Republika

-2,0

10.

Srbija

15,1

Izvor: HGK

Pad izvoza od 32,9 posto na rusko tržište posljedica je uvođenja sankcija, a izvoz je pao za dva odnosno 2,2 posto na tržišta Češke i Italije.

Izvoz u Austriju rastao je 17 posto, u Srbiju oko 15, a Njemačku 10 posto Ovi podaci govore da su hrvatske tvrtke uspješno prepoznale inozemna tržišta na kojima imaju mogućnosti iskoraka i širenja svog poslovanja te da su uistinu i uspjele ostvariti zacrtane ciljeve,

ističe direktorica Sektora za međunarodne poslove HGK Silva Stipić Kobali.

Dodatni poticaj izvoznicima HGK je u sklopu projekta Poduzetnik-izvoznik proveo i obradio anketu interesa hrvatskih izvoznika s ciljem identifikacije najznačajnijih inozemnih tržišta te pojedinih grupa proizvoda za svako tržište. Analiza prikupljenih interesa hrvatskih tvrtki pokazala je pad interesa za izvoz u regiju nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatske tvrtke promijeni-

le su izvoznu orijentaciju te sve više prepoznaju zemlje EU-a kao potencijalna tržišta, posebice zemlje Višegradske skupine (V4 - Slovačka, Mađarska, Češka i Poljska) te Rusiju kao najznačajnije odredište izvan EU-a.

Rezultati ove analize poslužili su kao temelj za izradu strateškog plana potpore izvoznicima te je HGK težište svojih usluga iz područja pružanja podrške u internacionalizaciji svojih članica upravo usmjerio na nova top inozemna tržišta: Njemačku, Austriju, Italiju, Rusiju, Mađarsku, Sloveniju, Francusku, Poljsku,

Češku Republiku i Srbiju.

Silva Stipić Kobali smatra kako je tvrtkama za izlazak na nova tržišta nužan dodatni poticaj, stoga će HGK i dalje nastaviti provoditi projekte usmjerene na pružanje podrške internacionalizaciji poslovanja svojih članica koje su pridonijele ovim odličnim rezultatima, kako bi se ovaj pozitivan trend rasta izvoza nastavio te proširio i na dosad ne tako tradicionalna i neosvojena tržišta.

Individualni pristup Projekt Poduzetnik-izvoznik nova je usluga HGK pokrenuta s ciljem pru-

žanja podrške u internacionalizaciji poslovanja svojih članica. Riječ je o individualiziranoj (tailormade) potpori izvoznicima - članicama HGK u otvaranju novih tržišta i pronalasku novih inozemnih partnera, koja uključuje: predlaganje potencijalnih inozemnih partnera, informacije i analitičke prikaze gospodarsko-političke situacije na pojedinim inozemnim tržištima, informacije o inozemnim javnim nabavnim natječajima (tenderi.hgk. hr), informacije o izvoznoj i uvoznoj dokumentaciji te inoporeznom sustavu, organiziranje B2B razgovora s potencijalnim inozemnim partnerima, umrežavanje hrvatskih tvrtki na ciljanom tržištu, educiranje o mogućnostima financiranja iz EU fondova, poslovanju na pojedinim inozemnim tržištima, promjenama u vanjskotrgovinskom poslovanju... Dosad su dostavljeni prijedlozi s više od 70.000 potencijalnih inozemnih partnera i njihovih kontakt podataka iz više od 40 zemalja.

Trgovci i izvan zadanih termina mogu prodavati uz popuste, ali pod određenim promotivnim nazivima

Trgovci traže izmjene datuma sniženja “Praksa trgovaca pokazala je da je novi Zakon o zaštiti potrošača potrebno mijenjati s ciljem boljeg tempiranja datuma sniženja”, kaže direktorica Sektora za trgovinu HGK Ema Culi.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača od 1. siječnja 2015. ljetna sniženja počinju 10. kolovoza. Hrvat-

ska gospodarska komora je, u komunikaciji s gospodarstvenicima, dobila prijedloge o tome kako uskladiti Zakon s praksom na tržištu te su, u skladu s inicijativom HGK, u tijeku izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača.

Izmjene će, vjerojatno već od rujna, pojednostaviti i poslovanje trgovaca.

HGK je, provodeći s Ministarstvom gospodarstva ciklus edukacija za trgovce o primjeni Zakona o zaštiti potrošača, prikupio informacije o problemima s kojima se susreću trgovci u poslovanju. Neki od problema koje su trgovci naveli, kako kaže Ema Culi, tiču se obveze isticanja cijena

prilikom posebnih oblika prodaje koja se provodi u kratkom roku. Također, pokazala se potreba

za izmjenom sada utvrđenih termina sezonskih sniženja (ljetno od 10. do 25. kolovoza; zimsko od 27. prosinca do 10. siječnja i proljetno od 1. do 15. travnja) budući da različite skupine proizvoda imaju različite sezone. Time će se trgovcima bitno pojednostaviti poslovanje.

Trgovci ipak mogu pro-

davati uz popuste izvan zadanih termina, ali pod određenim promotivnim nazivima, poput ljetne ponude, no takve promotivne akcije ne mogu trajati duže razdoblje. Već postoje razne mogućnosti prodaje po sniženoj cijeni: akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje ili posebni oblici popusta.

S MARKOVA TRGA

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 3 do 4,8 mlrd kn

lani potrošili oko 15 milijardi kuna

Domaći gosti zabilježili 8,17 milijuna putovanja

trošak gradnje terminala za ukapljeni plin

Sjednica hrvatske vlade

Terminal za ukapljeni plin postao strateški projekt Terminal koji će se graditi kod Omišlja, namijenjen prihvatu brodova za prijevoz i skladištenje ukapljenog plina, omogućit će pristup udaljenim izvorima plina u svijetu i time povećati hrvatsku energetsku sigurnost Igor Vukić vukic@privredni.hr

P

rihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku uvršten je na listu državnih strateških investicija. Prema prijedlogu Povjerenstva za strateške investicije, koji je Vlada prihvatila na prošlotjed-

Članovi udruge Badel Badelovcima smatraju da su oštećeni nekim odlukama Skupštine Badela 1862 noj sjednici, vrijednost ukupnih troškova projekta bit će između tri i 4,8 milijardi kuna.

Terminal koji će se graditi kod Omišlja namijenjen je prihvatu brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina i njegovo skladištenje, zatim pretvaranje u plinovito agregatno stanje te isporuku plinovodom do potrošača u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama. Omogućit će pristup udaljenim izvorima plina u svijetu, neovisno o postojećim ili

planiranim mrežama plinovoda. Time će povećati i hrvatsku energetsku sigurnost, uz pozitivne gospodarske učinke.

Vlada je ovaj projekt kandidirala i za financiranje u sklopu Junckerovog investicijskog plana. Terminal je prijavljen i za uvrštenje u Desetgodišnji plan europske plinske infrastrukture. Potkraj prošle godine iz europskog fonda CEF Energy dobiveno je 4,9 milijuna eura za osiguravanje financijske konstrukcije projekta, izradu projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola. No prije gradnje toga treba riješiti imovinskopravne odnose za zemljište na kojem će se nalaziti terminal, ishoditi okolišne i druge dozvole. Tijekom gradnje na terminalu bi trebalo biti angažirano oko 400 radnika. Kasnije bi u njemu bilo oko 65 zaposlenih, dok bi oko 120 bilo posredno angažirano u eksploataciji terminala.

Jamstvo za Uljanik Vlada je dala jamstvo za kredit koji brodogradilište Uljanik podiže kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Novac je

pulskoj kompaniji potreban za financiranje gradnje broda za prijevoz žive stoke, za kupca iz Singapura. Kredit je vrijedan 17,7 milijuna eura. Odobreno je i državno jamstvo za avansne uplate kupca, od 22,1 milijun eura i 6,4 milijuna dolara.

Ukupna vrijednost broda je 57,7 milijuna eura, a vrijednost hrvatske komponente koja će biti ugrađena je čak 60 posto, odnosno, 36 milijuna eura, istaknuo je ministar financija Boris Lalovac.

Stanje u Badelu 1862 Udruga Badel Badelovcima postavila je Vladi pitanje, preko saborskog zastupnika Branka Hrga, o stanju u toj kompaniji. Članovi udruge, uz ostalo, smatraju da su oštećeni nekim odlukama Skupštine Badela 1862. Vlada u odgovoru podsjeća da je kao posljedica lošeg upravljanja i vođenja poslovanja u posljednjih 15 godina Badel ostvario velike gubitke. Država je sanirala tvrtku 2011. prema tadašnjem modelu C potpore poduzetnicima u teškoćama. Ni tih 206 milijuna kuna nije uspjelo stabilizirati poslova-

9

nje pa je otvoren postupak predstečajne nagodbe.

Od 2013. godine, provođenjem mjera iz nagodbe, poslovanje je postalo urednije, a u prvih pet mjeseci ove godine iskazana je i dobit iz tekućeg poslovanja.

Uz operativno i financijsko restrukturiranje provedeno je i mirno rješavanje nekoliko sporova koji su opterećivali poslovanje i odbijali ulagače. Na kraju je stabilizirana vlasnička struktura, a država je postala većinski dioničar. Ujedno je pokrenut i postupak pronalaska izvora dokapitalizacije, odnosno potencijalnog strateškog investitora.

Rad Badela nadzire povjerenstvo s predstavnicima iz nekoliko ministarstava i drugih državnih tijela, a informacije o poslovanju mogu se dobiti i preko burze na kojoj tvrtka kotira. Vlada je stoga uputila dioničare da svoja prava ostvaruju sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, uz napomenu da će dugoročna opstojnost Badela 1862 biti uspostavljena dokapitalizacijom i okončanjem predstečajne nagodbe.

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine registrirano ukupno 8,17 milijuna višednevnih putovanja domaćih gostiju na kojima je ostvareno 47,9 milijuna noćenja. Ukupni izdaci turista na tim višednevnim putovanjima iznosili su 14,48 milijardi kuna, podaci su navedeni u istraživanju pod nazivom Turistička aktivnost stanovništva Hrvatske u 2014., koje je proveo zagrebački Institut za turizam za potrebe Državnog zavoda za statistiku.

Od ukupnog broja višednevnih putovanja, na privatna putovanja domaćeg stanovništva odnosilo se 81,4 posto, dok su ostala putovanja imala poslovni karakter. Promatrajući pak privatna putovanja domaćih gostiju, najveći dio od 69,5 posto odnosio se na putovanja unutar naše zemlje, dok se ostatak ostvarivao u inozemstvu. Najveći broj takvih putovanja zabilježen je u

Bosnu i Hercegovinu i to 23 posto od ukupnih putovanja u inozemstvo, a zatim u Austriju i Sloveniju po 13 posto, Italiju devet posto i Njemačku osam posto. Na privatna putovanja u Hrvatskoj ukupno je izdvojeno 9,85 milijardi kuna, a na poslovna putovanja 4,63 milijarde kuna.

Uspoređujući statističke podatke za prošlu godinu s onima iz godine ranije, vidljivo je kako je lani zabilježeno manje privatnih višednevnih putovanja, noćenja i ukupne turističke potrošnje domaćeg stanovništva. S druge pak strane, kod višednevnih poslovnih putovanja prošle godine je zabilježen porast broja putovanja, noćenja i izdataka. (S.P.)

HŽ Infrastruktura najavila

Radi se pruga GradecSveti Ivan Žabno

HŽ Infrastruktura na jesen kreće s izgradnjom pruge na relaciji Gradec-Sveti Ivan Žabno. Nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave 13. srpnja 2015. u cijelosti odbila žalbe ponuditelja na odabir izvođača radova, postignuti su uvjeti za potpisivanje ugovora HŽ Infrastrukture s odabranim izvođačem. Početak radova planira se do kraja listopada 2015., a svi radovi trebali bi biti dovršeni do kraja 2017. godine.

Vrijednost izgradnje nove pruge iznosi 32,2 milijuna eura, a sufinancirana je sa

85 posto sredstava iz EU fondova. “Nakon gotovo 50 godina dobit ćemo prve kilometre potpuno nove pruge, što nas izrazito veseli. Ovo je veliki doprinos željezničkoj infrastrukturi u Hrvatskoj, a osobito lokalnoj zajednici. Svi uvjeti za početak radova su postignuti. Nakon što se potpiše ugovor s nadzorom i izvođačem radova, što očekujemo za nešto više od mjesec dana, izradit će se detaljni operativni i financijski planovi te pristupiti gradnji”, rekao je voditelj projekta Hrvoje Milas. Riječ je o izgradnji 12,2 kilometra nove jednokolosiječne pruge u cilju približavanja Bjelovara i bjelovarske regije Zagrebu. A kad radovi budu gotovi, putovanje od Bjelovara do Zagreba trajat će oko jedan sat. (I.G.)

10 PREDSTAVLJAMO

( 2015. god

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 19 zaposlenih

osnovan SalesMaster

u Sputnik Grupi

SALESMASTER, ZAGREB

SPUTNIK GRUPA, ZAGREB

Ako nisi na webu ne postojiš

Puno više od same nastave Agencija koristi holistički pristup poboljšanja prodaje, i to savjetima, seminarima te izradom i realizacijom prodajnih strategija putem digitalnih medija

Najveći izazov je pronalazak vrhunskih profesora koji će na polaznike prenijeti ne samo znanje već i svoju ljubav prema jeziku, ističe direktor Sputnik Grupe Ozren Debić

U

S

Hrvatskoj je nedavno otvoren SalesMaster, agencija koja spaja prodajni konzalting i digitalni marketing. Agencija, koja posluje u sastavu tvrtke Eco Savro, koristi holistički pristup poboljšanja prodaje, i to savjetima, seminarima, coachingom osoblja te, među ostalim, izradom i realizacijom prodajnih strategija putem digitalnih medija.

Direktor i pokretač SalesMastera Emil Pavić kaže kako njihove usluge najčešće koriste male i srednje tvrtke koje nemaju samostalne odjele za marketing, posebice digitalni koji se danas smatra osnovnom stvari u poslovanju. “Jednostavno kazano - ako nisi na webu ili društvenim mrežama, tada kao da ne postojiš.

Naravno, s obzirom na to da se procesi brzo mijenjaju, naša se poduzeća tome ne prilagođavaju dovoljno brzo i učinkovito.

Zato smo mi tu da taj preobražaj ubrzamo. Implementacija nečeg novog u uobičajene poslovne procese unutar tvrtki daje pozitivan odmak od ustalje-

nog rada što pridonosi i optimizmu”, ističe.

Moderno i afirmativno “Nudimo jedostavna rješenja koja mogu povećati prodaju: izradu ili unapređenje web stranica koje moraju biti moderne i afirmativne, kratak promo video, AdWords oglase te marketing na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter ili Linkedin.

Imamo i osmišljen seminar za prodajne predstav-

Radimo sve ono što je potrebno da klijent podigne prodajne rezultate, kaže Emil Pavić nike koji se bavi temama poput ugovaranja prodajnih sastanaka i zaključivanja prodaje. Uglavnom, radimo sve ono što je potrebno da naš klijent podigne prodajne rezultate”, objašnjava nam.

Ocjenjujući poslovanje, Pavić kaže kako se čini da ima dosta prostora za pojednostavljenje procedura i propisa koji se brzo mijenjaju. “Vjerujem

kako će se stvari mijenjati i u budućnosti. Hrvatska je dio razvijenog EU tržišta i na to trebamo biti ponosni. Veliki je put prijeđen i mi još nismo završili tranziciju iz centralizirane ekonomije do pravog tržišnog gospodarstva. Takvo gospodarstvo potiče pojedinca da bude kreativan i da se odluči biti poduzetnik. Ne nedostaje nam sposobnih ljudi i tu je naša prilika. Imamo mlade, školovane i iznimno talentirane ljude koji trenutno, nažalost, iseljavaju iz zemlje. To je naš najveći izazov u budućnosti”, napominje. “Poštujemo sve naše kolege i želimo im puno uspjeha na tržištu! Od najboljih se uvijek nešto može naučiti i tu vidim priliku i izazov”, naglašava Pavić.

Agencija ima velike planove za budućnost i želi postati lider u ovom području. “Citirat ću našu tenisku nadu Bornu Ćorića: ‘Nitko ne igra tenis da bude 65. na svijetu!’.

Tako razmišljamo i mi, moramo imati ciljeve koji su ostvarivi, ali za koje se treba dobro oznojiti”, zaključuje on. (B.O.)

vijet nikad nije bio manji, a jedan od načina uključivanja u opću globalnu komunikaciju je služenje stranim jezikom. Znanje bar jednog stranog jezika u Hrvatskoj većina poslodavaca traži od svojih djelatnika, bez obzira na stupanj obrazovanja ili zahtjevnost posla. Stoga su kvalitetne škole stranih jezika idealno mjesto da se to znanje stekne ili pak unaprijedi. Jedna od njih je Sputnik - škola stranih jezika iz Zagreba, koja od 2007. posluje kao član Sputnik Grupe, operativnog sjedišta specijaliziranih jezičnih centara i škola stranih jezika.

“Podučavamo kroz centre koji su članovi Grupe. Otto centar specijaliziran je za poduku njemačkog, Sputnik centar ruskog, Azzurro centar talijanskog, El puente centar španjolskog, Tao centar kineskog, a Croatian Languange Academy hrvatskog za strance”, pojašnjava vlasnik i direktor Sputnik Grupe Ozren Debić.

Kada su započeli s idejom otvaranja škole

stranih jezika, odredili su da kvaliteta bude njihov glavni argument i vrijednost kojom će konkurirati na tržištu. Ističu kako kvalitetu poduke jezika najvjerodostojnije pokazuje stečeno znanje njihovih polaznika. Sputnik na razini cijele Grupe trenutačno ima 19 zaposlenika s punim radim vremenom.

Važan je i dobar plan “Poslovanje u Hrvatskoj ponekad zahtijeva veliku dozu strpljenja, no puno važnije od eksternih okolnosti je imati dobar poslovni plan i okupiti prave ljude. Najveći izazov u našoj branši je pronalazak vrhunskih profesora koji vole svoj posao i sposobni su na polaznike prenijeti ne samo znanje već i svoju ljubav prema jeziku koji podučavaju“, ističe Debić i napominje kako velik broj novih polaznika dolazi k njima zahvaljujući preporukama dosadašnjih polaznika.

Osim poduke za odrasle, u ovoj školi ponosni su i na svoj program namijenjen najmlađima. Program Sputnik Junior bazira se na različi-

tim osjetilnim iskustvima uključujući pokrete i ritmičke elemente koji uvažavaju cjelovitost dječje spoznaje i otkrivanje svijeta osjetilima. Djeci je lakše prihvatiti gra-

Program Sputnik Junior namijenjen djeci bazira se na različitim osjetilnim iskustvima divo ako je ono ritmično, lako pamtljivo i ako ima smisla, te kroz pokret spontano uključuju i govor. Djeca će također lakše usvajati jezik ako im je zanimljivo prezentiran, ako ga prati pjesma, gluma i igra, a sve to nudi Sputnik Junior.

Kad je riječ o planovima, žele biti prepoznati kao prvi izbor za poduku jezika na zagrebačkom tržištu. Svaki centar unutar grupe surađuje s raznim svjetskim školama i organizacijama vezanim za razvoj, promociju i certificiranje znanja jezika, te se može reći kako u Sputnik Grupi zaista nude puno više od nastave. (I.G.)

PRIČA S RAZLOGOM 11

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( za 75% manje

( oko 20 takvih strojeva

emisije CO2 na H-UV stroju

postoji u Europi

PRINTERA, Sveta Nedelja

Investicija od 20 milijuna za brži tisak, niže troškove i čišći okoliš H-UV tehnologija offsetnog tiska najveća je revolucija u grafičkoj industriji od pojave digitalnog tiska prije 25 godina. Ova tehnolgija omogućuje isplativost tiska već pri malim nakladama, brzinu i korištenje različitih papira i kartona, primjerice već 50-gramskog papira što u klasičnom offsetu nije slučaj Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

T

iskara Printera iz Svete Nedelje, prva u ovom dijelu Europe, uvodi novu H-UV tehnologiju offsetnog tiska. H-UV je sistem tiska s integriranim H-UV lampama koji omogućuje znatne uštede materijala i vremena isporuke što u zadnjih 25 godina, od uvođenja digitalnog tiska, predstavlja najveću revoluciju u grafičkoj industriji. Ova tehnologija na najbolji način objedinjuje prednosti klasičnog offsetnog i digitalnog tiska jer omogućuje isplativost tiska već pri malim nakladama, brzinu i korištenje različitih papira i kartona, primjerice već

Radi se o ulaganju za cijelo desetljeće i uvjereni smo da će se isplatiti, kaže Robert Jurica Krajačić 50-gramskog papira što u klasičnom offsetnom tisku nije slučaj. Kod ovog načina tiska, uz specijalne lampe, koriste se visokoosjetljive H-UV boje zahvaljujući čemu se, kao konačni rezultat, dobiva čist i suh arak intenzivnih boja. Ovaj sistem tako pruža visoku kvalitetu tiska i proizvodnu sigurnost, snižava troškove i osigurava zaštitu okoliša (emisije CO2 na H-UV stroju manje su za 75 po-

sto od onih koje nastaju na konvencionalnim strojevima).

Brzina tiska i isporuke najbolje se mogu očitati na standardnom primjeru reklamne brošure od 500 primjeraka (A4 format, 128 stranica).

Tako će brošura na stroju s H-UV tehnologijom biti otisnuta već za 90 minuta nakon čega slijedi dorada i isporuka u istom danu.

Konvencionalni tisak isti će posao odraditi za četiri sata, nakon čega slijedi sušenje od 24 sata i dorada, čime se isporuka može produljiti za dva-tri dana.

Pritom je kvaliteta otiska na najvišoj tehnološkoj razini, a finalni proizvod će, bez obzira radi li se o premazanom ili nepremazanom papiru, biti gotovo jednak zadanim vrijednostima otiska.

Sama H-UV tehnologija stara je tek oko pet godina, a 2012. započela je komercijalna primjena

tehnologije koju je patentirala japanska tvrtka Komori. Procjenjuje se kako danas u svijetu ima četiristotinjak strojeva baziranih na H-UV tehnologiji, od čega tek dvadesetak u Europi, što Printerinu investiciju stavlja uz bok tradicionalno jakim grafičkim tržištima poput Njemačke i Italije.

Japanska tehnologija “Odluka o ulasku u investiciju tešku 20 milijuna kuna nije bila ni jednostavna ni brza. Nažalost, i grafičku je industriju zadnjih šest godina pratio silazni trend domaće ekonomije što se ogledalo u smanjenju tržišta, naklada i postignutih cijena. U takvoj situaciji preostaje vam da pokušate prespavati negativne trendove smanjenjem proizvodnje i nižim maržama, što je pratilo sve igrače u našoj industriji, ili se pripremi-

ti za tehnološki iskorak.

Odradili smo svoju domaću zadaću i pomno istražili domaće i inozemno tržište, poslušali klijente i partnere, osvijestili njihove i svoje potrebe te se odlučili na zaokret u smjeru nove tehnologije, još veće efikasnosti, brzine i ušteda u proizvodnji. Rezultat je odabir inovativne tehnologije koja o v o ga puta ne dolazi iz Nje-

mačke, već iz Japana. Možemo slobodno reći da je H-UV tehnologija nova revolucija u grafičkoj industriji, a biti predvodnikom donosi brojne prednosti, ali i slabosti koje proizlaze iz visokog inicijalnog ulaganja. Investiciju smo realizirali uz potporu Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije i ovo je trenutno najveće ulaganje u domaćoj grafičkoj industriji u zadnjih nekoliko godina. No, radi se o ulaganju za cijelo desetljeće i uvjereni smo da će se isplatiti”, izjavio je predsjednik Uprave Printere Robert Jurica Krajačić.

Osim stroja Komori Lithrone, teškog otprilike 70 tona, u Printeri planiraju kupovinu još jednog H-UV stroja za tisak na papiru i neupojnim materijalima s efektima poput mat i sjajnog UV laka. Investiciju prati i proširenje CTP odjela pripreme ploča kako bi kvalitetnije odgovorili na povećane kapacitete tiska.

Korak s tehnologijom Kroz tradiciju poslovanja dugu 25 godina i statusa jedne od najboljih offset tiskara u Hrvatskoj, Printera drži korak s tehnologijom koja se konstantno razvija i prati poRobert Jurica Krajačić, predsjednik Uprave Printere

trebe klijenata; grafičkih dizajnera, nakladnika i drugih korisnika koji su u neprestanoj potrazi za novim tehnikama kako bi pojačali snagu komunikacije tiskanih medija. U vrijeme kada zasloni pametnih telefona i tableta kao primarni informacijski izvori sve više zamjenjuju televizore, čak i osobna računala, tisak je još uvijek medij prvog izbora u brojnim aktivnostima tržišnog komuniciranja. Printerin portfelj obuhvaća široki asortiman, poput izrade brošura i kataloga, časopisa, knjiga i fotomonografija te industrijske ambalaže.

Printera godišnje ima više od 1000 stalnih klijenata, a u svojoj povijesti poslovanja povjerenje joj je dalo više od 5000 korisnika usluga koji dolaze iz gotovo svih područja; od izdavačke, prehrambene, autoindustrije, financijskih institucija, pa do turizma i ugostiteljstva. Procjenjuje se kako Printera opskrbljuje jednu trećinu domaćeg tržišta offsetnog tiska.

Novu investiciju prati i cjeloviti rebranding Printere, koji je uz novi vizualni identitet obuhvatio sve aspekte poslovanja: od web stranice i memoranduma do voznog parka. Printera je također jedina hrvatska tiskara koja kontinuirano izdaje vlastiti magazin Printevolution, koji je posvećen aktualnostima u poslovanju, ali i promiče kulturu tiska u cjelini.

Osim domaćeg te tržišta regije, Printera izvozi u Italiju, Švicarsku, Austriju i Njemačku.

12 INTERVJU

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 190 prodajnih mjesta ( oko 3000 zaposlenih ima Tommy, najviše na obali

plus više stotina radnika u povezanim tvrtkama

Dario Mamić, član Uprave splitske tvrtke Tommy

Trgovina se kod nas pod

Maloprodaja nije prepoznata kao strateška djelatnost, a takva bi trebala biti jer se preko nje odvija plasman domaće proizv domaćem vlasništvu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ajveća splitska i dalmatinska tvrtka, odnosno lanac trgovina, Tommy, od samog osnivanja ima stabilan rast. Tvrtka raste onako kako joj raste prihod, ali po većim stopama nego što raste tržište. Svoje objekte uglavnom gradi sama, a izuzetak i stanka u gradnji je napravljena jedino 2012. godine kada je Tommy imao značajniji rast jer su tada preuzimali tvrtke u Zadru, Aržanu i dio Kerumovih trgovina. Ove godine je ponovno nastavljeno širenje gradnjom novih objekata. Trenutačno je Tommy po veličini treći hrvatski trgovački lanac, iza Konzuma i Plodina, a ukupno je šesti po veličini na hrvatskom tržištu. S članom Uprave Tommyja Dariom Mamićem razgovarali smo o poslovanju i planovima ovog trgovačkog lanca.

Kakva je za Tommy bila prošla poslovna godina?

- Tommy je u 2014. godini ostvario prihod od 2,1 milijarde kuna i rast prihoda u odnosu na prethodnu godinu od 4,5 posto. Dobit je iznosila oko 60 milijuna kuna. Prema prihodu Tommy zauzima 31. mjesto u Hrvatskoj, a kada se oduzmu javna poduzeća i financijske institucije, spada među top 20 privatnih kompanija. Naš tržišni udjel u Hrvatskoj iznosi negdje između četiri i pet posto, dok u našoj županiji imamo dominantnu poziciju. Tommy ima

190 prodajnih mjesta rasprostranjenih diljem Hrvatske, s izrazitom koncentracijom na jadranskoj obali. Imamo oko 3000 zaposlenih te još nekoliko stotina radnika u tvrtkama s kojima smo strateški povezani.

gu kombinirano s povoljnim cijenama. Smatramo da smo na taj način pronašli nišu i da smo stoga prepoznati kod potrošača.

Dovoljno je reći da dnevno u Tommyju kupuje više od 200.000 kupaca. Politi-

Što planirate u narednom razdoblju? Koje investicije?

- Planovi i daljnji razvoj fokusirani su uglavnom na obalno područje, ali smo zainteresirani i za druga područja ako se ukažu poslovne prilike.

Posljednjih tjedana otvorili smo dva hipermarketa na Rabu i Ninu te supermarket u Marini. Ove godine u planu je otvaranje još nekoliko manjih objekata. Ne investiramo samo u prodajne objekte nego i u ukupan razvoj poslovanja. Tommy je značajan investitor, što inicira novo zapošljavanje i uz te investicije vezano je poslovanje niza obrtnika i manjih tvrtki, bilo u segmentu izvođenja radova ili proizvodnje i plasmana roba. Sve te tvrtke su u najvećem dijelu svog poslovanje vezane uz Tommy. Osim prodajnih mjesta investiramo i u vlastite skladišne i logističke kapacitete.

Tommy je tržišno orijentirana i racionalno vođena kompanija i svake godine nam raste tržišni udio

Čemu možete pripisati konstantan rast?

- Tommy je tržišno orijentirana i racionalno vođena kompanija i svake godine nam raste tržišni udio. Tijekom svih godina poslovanja prilagođavali smo se tržišnom okruženju te uvijek nastojali ponuditi dobar asortiman i uslu-

ka našeg razvoja bila je racionalna i uvijek bazirana na financijskoj stabilnosti. Od samog osnivanja Tommyja vodi se računa o financijskoj stabilnosti i u tome je donekle razlika između nas i drugih lanaca.

Lokacije za svoje prodajne objekte uvijek smo pažljivo odabirali jer je lokacija važan čimbenik kojim se približavamo kupcima.

Kakvu poziciju ima trgovina u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj se trgovina, kao djelatnost, na razini gospodarstva podcjenjuje.

Maloprodaja nije prepoznata kao strateška djelatnost, a takva bi trebala biti jer se preko nje odvija plasman domaće proizvodnje, koja ne može opstati bez ozbiljne povezanosti s trgovinom, posebno u domaćem vlasništvu. Hrvatski maloprodajni lanci bolje surađuju s hrvatskim proizvođačima od lanaca koji su u stranom vlasništvu. Maloprodaja je u današnjim okolnostima vrlo složena djelatnost, koja traži brojna specijalistička znanja i vještine. To odav-

Lokalnim proizvođačima naša su vrata uvijek otvorena Kakva je suradnja s malim proizvođačima?

- Mi nemamo tako jednostavnu nabavu poput nekih drugih lanaca koji rade s globalnim dobavljačima jer, pored velikih, imamo i niz malih dobavljača te niz lokalnih proizvođača kojima su naša vrata otvorena i koji mogu slobodno doći u naše otkupne centre te plasirati svoje proizvode. Osnovni problemi u tom odnosu su male količine, rascjepkanost ponude, izostanak standardizacije, logistički nedostaci. Tommy surađuje s nizom malih proizvođača, i iz segmenta prerade prehrambenih proizvoda i iz segmenta primarne poljoprivredne proizvodnje. Stalno im nudimo suradnju i želimo je proširiti. Znači, imamo male proizvođače iz prerađivačke industrije, ali imamo i one koji prodaju voće i povrće našim otkupnim centrima u Splitu i Metkoviću i njih pozivamo da se jave. Tommy uvozi samo ono što se kod nas ne može nabaviti. Kod nas su u asortimanu s čak 70 posto zastupljeni domaći proizvođači. Kako bi se izbjegli poznati problemi u opskrbi, proizvođači bi trebali nastupati putem zadruga.

AKTUALNO 13

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( oko 60 mil kn

Hrvatski proizvodi registrirani u EU

Oznake za cresko maslinovo ulje i neretvansku mandarinu

iznosila lanjska dobit

dcjenjuje

vodnje, koja ne može opstati bez ozbiljne povezanosti s trgovinom, posebno u no nije aktivnost po načelu ‘jeftino kupi - skupo prodaj’, kako se ponekad prikazuje.

Na koji način se Tommy nosi s konkurencijom, pogotovo inozemnom?

- Konkurencija je nužnost u tržišnom gospodarstvu i nju prihvaćamo. Mi smo se pozicionirali kao domaći trgovački lanac koji ni u jednom segmentu ne zaostaje za konkurencijom, ni domaćom niti inozemnom.

Konkurencija nas čini inovativnijim, dinamičnijim i konkurentnijim. Mi smo trgovački lanac u vlasništvu hrvatskoga kapitala, koji je vođen domaćim menadžmentom i može se reći da imamo vlastiti maloprodajni know-how. Prilagođavamo se navikama i potrebama domaćeg stanovništva, čak i na lokalnoj razini. Ovo je dinamična djelatnost i odluke se donose na dnevnoj razini. Naša je snaga u tome što smo postigli optimalan odnos cijena i ponude u pogledu dubine i širine asortimana, te cjeline i kvalitete usluge.

Kakva je budućnost domaćih trgovačkih lanaca?

- Budućnost hrvatskih trgovačkih lanaca teško je prognozirati u ukupnosti.

Kretanja su brza i nepredvidiva, ovise pojedinačno o poslovnim profilima svake tvrtke. Imamo različit udjel na tržištu, visinu prihoda, rasprostranjenost prodajne mreže... Drugačija je financijska stabilnost, organizacija i načini vođenja kompanija. Tommy je

etablirana tvrtka s respektabilnim udjelom na tržištu i volumenom poslovanja, i kao takvi smatramo da imamo svoje mjesto u hrvatskoj maloprodaji.

Kakva je perspektiva u udruživanju?

- Što se tiče udruživanja hrvatskih trgovaca, iza sebe imamo epizodu s NTL-om, čiji smo bili osnivači, i iz tog vremena nemamo osobito dobra iskustva jer smo imali niz problema u funkcioniranju grupacije. Problem je u tome što između pojedinih hrvatskih maloprodajnih tvrtki postoje veli-

izvoda, selektivan odabir, rad s provjerenim proizvođačima… U svemu što je moguće proizvesti u Hrvatskoj, ako je konkurentno po cijeni i kvaliteti, dajemo prednost hrvatskim proizvođačima. Vrlo smo oprezni pri odabiru dobavljača i radimo s provjerenim proizvođačima.

Kako potrošači reagiraju na vlastite robne marke?

- Potrošači su svjesni prednosti vlastitih robnih marki i nisu spremni plaćati nerealno visoke cijene globalnih brendova.

Udio robnih marki u prodaji raste, potrošači su sve

Kao većinski vlasnik planiramo oživiti Bobis kao lidera u pekarskoslastičarskoj industriji ke razlike koje definiraju buduća kretanja. Što će se događati u budućnosti, teško je predvidjeti jer je tržište turbulentno. Istina je da grupacije u određenom dijelu, a ponajprije u nabavi, postižu određene rezultate ako su udružene te ta ideja nije loša - ali sve pada na provedbi zato što su tvrtke heterogene.

Koliki je značaj vlastitih robnih marki?

- U trgovini su robne marke nužne. Tommy ima oko 400 artikala pod vlastitim robnim markama svrstanih u sedam kategorija.

One imaju značajan udio u pojedinim kategorijama i taj udio raste. Naša je orijentacija na kvalitetu pro-

racionalniji, a pod utjecajem robnih marki i brendovi snižavaju svoje cijene. Pri odabiru proizvoda pod robnim markama te pri odabiru dobavljača koji ih proizvode uvijek pristupamo uvažavajući kriterije kvalitete, sigurnosti i zdravstvene ispravnosti. Stručni timovi odabiru isključivo pouzdane i renomirane dobavljače koji daju potpuno jamstvo sigurnosti i najbolji omjer cijene i kvalitete. Stalna komunikacija s proizvođačima, uz ispunjavanje zakonskih i normativnih propisa, pridonosi unapređenju kvalitete i sigurnosti proizvoda stavljenih na tržište pod robnim markama Tommyja. Neke

naše robne marke spadaju u premium segment kvalitete.

Kako funkcionira suradnja s proizvođačima mesa?

- Imamo vertikalnu stratešku povezanost s tvrtkom Petason, kako bi se ostvarila kontrola nabavnog lanca u cijelosti, prepoznatljiva ponuda, sljedivost i nadzor, orijentacija na kvalitetu i kontinuitet ponude - i sve to uz konkurentne cijene. Planirano je ulaganje u proizvodne kapacitete za preradu mesa. Što planirate nakon ulaska u vlasničku strukturu Bobisa?

- Isti model suradnje planiramo i s Bobisom koji je tradicionalni splitski i regionalni brend. Kao njegov većinski vlasnik planiramo ga oživiti kao lidera u pekarsko-slastičarskoj industriji. U tom cilju planirano je ulaganje u tehnologiju i razvoj poslovanja, širenje proizvodnih i prodajnih kapaciteta te modernizaciju poslovnih procesa.

Imamo jasan razvojni plan kako to postići, a taj plan podrazumijeva vrlo ozbiljne investicije.

Kako je ulagati u Hrvatskoj?

- Postoje problemi i prepreke u administraciji i birokraciji, posebno kod realizacije novih projekata i investicija. Administracija, i državna i lokalna, često ne prepoznaje investitore, posebno ne investitore iz područja trgovine-maloprodaje. Mi smo često nailazili na razne prepreke pri realizaciji investicija.

Nakon Krčkog pršuta čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu, nedavno su još dva hrvatska proizvoda dobila oznaku izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. To su Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres i Neretvanska mandarina. Proces zaštite creskog maslinjaka započeo je u srpnju 2009., kada je Udruga “Ulika” Cres podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti.

Proizvodnja i prerada maslina te skladištenje i punjenje tog ulja ograničeno je na područje otoka Cresa, a ulje u 90 postotnom udjelu mora potjecati od sorti masline slivnjače ili plominke, dok 10 posto može biti od ostalih sorti.

Zaštita naziva Neretvanska mandarina započela je u svibnju 2013. kada je Ministarstvu po-

ljoprivrede zahtjev za registraciju podnijela Neretvanska udruga voćara “Mandarina” Opuzen. Ta vrsta mandarina proizvodi se isključivo u području doline Neretve. U službenom listu EU-a radi procedure prigovora na europskoj razini objavljeni su još neki zahtjevi za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla - Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut, Varaždinsko zelje i Ogulinski kiseli kupus. Ukoliko Europska komisija ne zaprimi ni jedan prigovor na te zahtjeve, oni će sljedeće godine biti registrirani kao hrvatske oznake izvornosti na razini EU-a. (S.P.)

inovativna ideja privukla investitore

Poslovni anđeli u tvrtki LikeRi

Član Upravnog odbora hrvatske mreže poslovnih anđela (CRANE) Mihovil Barančić investirao je u projekt LikeRi. Riječ je o tvrtki za proizvodnju likera čiji se okusi temelje na proizvodima otoka Krka. Tvrtku je osnovao 24-godišnji Luka Justinić s Krka.

Projektu se u savjetničkoj ulozi priključio i član Upravnog odbora CRANE-a Saša Cvetojević.

“Priča je nastala iz beskrajne ljubavi prema Krku, kulturi, ljepotama i blagodatima što ih nosi.

Ideje o proizvodnji inovativnih likera su dugo postojale u mojoj obitelji, a

neupitan je i izrazito jak utjecaj Londona i EU-a gdje sam proveo pola godine otvarajući vrata inozemnih tržišta. Nema većeg zadovoljstva nego kada potencijal projekta investicijom potvrde financijski i ekonomski stručnjaci kao što su Mihovil Barančić i Saša Cvetojević. S takvim stručnjacima u timu, gdje moja malenkost ne dopušta neuspjeh, samo nebo je granica. A znam da moj otok to zaslužuje”, objašnjava Justinić. “Ovom investicijom omogućeno je pokretanje tvrtke, opremanje novom tehnologijom te moderno brendiranje proizvoda. Ja ću pomoći u definiranju poslovnog modela, financiranju i organizaciji, dok će se Saša Cvetojević uključiti kao pomoć pri organizaciji distribucije i marketingu”, izjavio je Mihovil Barančić. (B.O.)

14 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Uručene zlatne plakete HGK najuspješnijima u Istarskoj županiji

Dobitnici Industrial Projects, Duran i Calucem Istra je zadržala industriju i to je smjer kojim trebamo ići i promijeniti identitet Hrvatske kao casino ekonomije, koja primarno trguje robom, u onu koja će primarno stvarati nove vrijednosti, istaknuo je predsjednik HGK

D

obitnici zlatnih plaketa Hrvatske gospodarske komore za najuspješnije tvrtke Istarske županije u 2014. su Industrial Projects, Duran i Calucem, dok je agenciji Arenaturist na sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Pula dodijeljeno posebno priznanje u po-

Komora je stup gospodarskog društva ove zemlje, istaknuo je Luka Burilović vodu 40 godina postojanja te iznimnog doprinosa razvitku hrvatskoga gospodarstva, a Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković posebno priznanje HGK za 55 godina doprinosa razvoju gospodarstva Istre pu-

tem kvalitetnog obrazovanja gospodarskih kadrova.

Tom je prigodom predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo kako su priznanja još značajnija jer laureati u nepovoljnim uvjetima postižu pozitivne rezultate. “Istra je zadržala industriju i to je smjer kojim trebamo ići i promijeniti identitet Hrvatske kao casino ekonomije, koja primarno trguje robom, u onu koja će primarno stvarati nove vrijednosti”, ista-

knuo je Burilović. Zahvaljujući razvijenosti i najnižoj stopi nezaposlenosti u zemlji, Burilović je Istru istaknuo kao važan dio krvotoka hrvatskoga gospodarstva. Dodao je i kako vjeruje da će konačna izgradnja Istarskog ipsilona pridonijeti još uspješnijem kapitaliziranju svih potencijala ove regije. Predsjednica ŽK Pula Jasna Jaklin Majetić istaknula je kako završetak gradnje Istarskoga cestovnog ipsilona želj-

no iščekuju i građevinska operativa i turistički sektor Istarske županije koji sam ostvaruje čak trećinu turističkog prometa Hrvatske.

Tvrtke lani povećale prihod Inače, tvrtke Istarske županije lani su ostvarile 5,6 posto viši prihod u odnosu na 2013. Rast od 3,8 posto pokazuju i ukupni rashodi, ali su ipak manji od prihoda. “To pokazuje da su istarski gospodar-

ski subjekti u 2014. godini ekonomično upotrijebili resurse i bili uspješni u poslovanju, a narastao je i broj zaposlenih za 2,6 posto”, objasnio je direktor ŽK Pula Damir Sirotić.

Predsjednik HGK je istaknuo kako je Komora stup gospodarskog društva ove zemlje. “Kako sam i obećao, danas u njoj manje ljudi radi više, dok je istodobno poboljšana kvaliteta i povećan broj usluga. Novim personaliziranim uslugama tražimo

tržišta i nove kupce za vaš proizvod. Vašim potrebama prilagođavat ćemo se i dalje i više, a vaši će nam prijedlozi tu biti od velike pomoći”, rekao je Burilović koji je u okviru posjeta ŽK-u Pula posjetio i tvrtku Tehnomont, čiji je brod jedan od prvih nositelja znaka kvalitete u Istarskoj županiji, i sastao se s predsjednicom Uprave Tehnomonta te predsjednicom Hrvatske udruge poslodavaca Gordanom Deranjom.

Dubrovačko-neretvanska županija

Zlatne kune najuspješnijima

U

sklopu svečane sjednice Gospodarskoga vijeća Županijske komore Dubrovačko-neretvanske županije dodijeljenje su plakete Zlatna kuna najuspješnijim trgovačkim društvima kao i priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu.

U kategoriji malih trgovačkih društava Zlatnu kunu je dobila tvrtka Aragosa iz Dubrovnika, u kategoriji srednjih Newrest Dubrovnik iz Ćilipa, dok je u kategoriji velikih trgovačkih društava to priznanje zaslužila tvrtka Importanne Resort iz Dubrovnika. Priznanje za uspješno poslovanje i do-

prinos hrvatskom gospodarstvu dodijeljeno je tvrtki HTP Orebić, povodom 60. obljetnice poslovanja.

“Nakon šest godina Hrvatska je ekonomija skinuta s ‘aparata’.

U tom je razdoblju izgubljeno 12,4 posto BDP-a i još dugo će biti potrebna snažna terapija, prije svega odgovarajući lijek, da bi se krenulo k oporavku i ozdravljenju”, istaknuo je tom prilikom Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. “Takav oporavak mogao bi donijeti jedino rast BDP-a veći od četiri posto. Ako uzmemo u obzir da se u ovoj godini očekuje rast od oko

Nakon šest godina, Hrvatska je ekonomija skinuta s “aparata”, rekao je Luka Burilović 0,5 posto, onda ne trebamo biti ekonomski stručnjaci da bismo zaključili kako to nije dovoljno.

Ipak, moramo vjerovati da je ovim skromnim rastom započelo razdoblje gospodarskoga oživljavanja nakon krize. To ne znači znatniji iskorak iz sadašnje situacije jer je, i uz pozitivne tendencije kretanja u mnogim područjima gospodarstva, i dalje prisutna niska razina proizvodnje, nedovoljna

potražnja, osobito domaća, visoka nezaposlenost, niske cijene i općenito nizak stupanj ekonomske aktivnosti. Želimo da ova županija ponovno bude nadahnjujući primjer organiziranoga i pragmatičnoga djelovanja, s ciljem ostvarivanja vlastitih interesa i ukupnoga društvenog prosperiteta”, rekao je Burilović.

Iskazano 1,4 milijarde kuna gubitka Na svečanosti su predstavljeni i rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini. Kako je Privredni vjesnik već pisao prije nekoliko tjedana, poslovanje

te županije je u minusu; konkretno, riječ je o 511 milijuna kuna gubitka.

Predstavljajući rezultate poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, predsjednica ŽK Dubrovnik Terezina Orlić istaknula je kako je u ovoj županiji završno izvješće, prema podacima Fine, predalo 3427 županijskih trgovačkih društava, što je za 163 manje nego godinu prije. Ostvarili su 8,5 milijardi kuna ukupnog prihoda, devet milijardi kuna ukupnog rashoda, 850 milijuna kuna dobiti te 1,4 milijarde kuna gubitka. Razlika dobiti i gubitka iznosila je negativnih 511 milijuna kuna. (J.V.)

15

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Važnost povezivanja gospodarskih i kulturnih brendova

Borovo: orijentacija na custom-made proizvode Film je svakako najbolji kulturni izvozni proizvod Hrvatske, a smatram kako je važno brendove u kulturi povezati s brendovima u gospodarstvu, kaže Jasna Jaklin Majetić Marko Percan

N

a konferenciji za medije u pulskoj Zajednici Talijana predstavljena je nova suradnja Pulskog filmskog festivala s tvornicom Borovo. U sklopu pulskog filmskog festivala, koji je upravo u tijeku, posjetitelji će moći kupiti posebnu, vizualno prilagođenu ediciju popularnog brenda Borova Startas po promotivnoj cijeni. Ovakav vid suradnje medijima su predstavili predsjednica Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić, ravnateljica Pula Film Festivala Gordana Restović, voditelj projekta iz Borova Damir Rupčić te voditelj brenda Dubravko Šimenc.

Ovakav vid suradnje jedan je od rezultata posjeta delegacije Istarske i

Primorsko-goranske županije Vukovarsko-srijemskoj županiji u veljači. Delegacije s područja triju županija u kojima su,

Cilj nam je i da prodavaonice Borova budu obnovljene po cijeloj Hrvatskoj, kaže voditelj brenda Startas Dubravko Šimenc osim predstavnika HGK i jedinica regionalne samouprave, bili i gospodarstvenici, tom su prilikom posjetili Borovo te je tada iskazan obostrani interes za suradnju.

“Na ovaj je način jedna vrhunska kulturna manifestacija kao što je Pula Film Festival dobila novi

marketinški proizvod visoke kvalitete. Film je svakako najbolji kulturni izvozni proizvod Hrvatske, a smatram kako je važno brendove u kulturi povezati s brendovima u gospodarstvu”, kazala je Jasna Jaklin Majetić, ujedno i predsjednica Upravnog vijeća pulskog

festivala, na čiju je inicijativu ovaj projekt i pokrenut.

Voditelj projekta iz Borova Damir Rupčić kazao je kako je povezivanje s nacionalnim festivalom filmske umjetnosti važan trenutak za Startas. “Borovo brend Startas povijesno je vezan uz sportske

trenutke i velike sportske događaje. Kreiran je i izrađen za igrače stolnog tenisa, no fleksibilnost naše proizvodnje u Vukovaru, dizajnerski pristup izradi tenisica, a prije svega ljubav svih nas prema Startasu, vodi ga u različite kreativne segmente”, kazao je Damir Rupčić te se osvrnuo na poslovanje Borova. “Borovo je danas i dalje najvažniji gospodarski subjekt u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a pogotovo u samom Vukovaru. Dobro je to što nam trenutno potrebe za zaposlenicima rastu jer se izvoz povećava gotovo na tjednoj bazi”, kaže Rupčić.

Voditelj brenda Dubravko Šimenc posebno se osvrnuo na izvoz.

“U bivšoj državi tvornica je zapošljavala 23.000 ljudi i proizvodila 25 mi-

lijuna pari obuće godišnje. Danas Borovo ima 800 zaposlenika i 96 prodajnih mjesta. Borovo je dosta orijentiran na izvoz te smo tako zastupljeni u Francuskoj, Engleskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, SAD-u, a u planu je širiti izvoz na Koreju i Australiju. Važno je istaknuti kako smo se u posljednje vrijeme pojavili kao custom-made proizvod. Naime, kao što smo specijalnom edicijom startasica prisutni na Pula Film Festivalu, bili smo prisutni i na festivalu Ultra koji se održao u Splitu ili na ATP turniru u Umagu. Misija svih nas je očuvanje radnih mjesta i hrvatske proizvodnje, čak i zapošljavanje novih ljudi. Cilj nam je i da naše prodavaonice budu obnovljene po cijeloj Hrvatskoj”, zaključuje Šimenc.

Suradnja Klastera žena Kolo i Hrvatske udruge poslovnih žena Krug

Poduzetnice, uhvatite se u Kolo!

Klaster Kolo osnovan je lani i trenutno okuplja 12 poduzetnica, a njegove članice svojim prepoznatljivim autohtonim proizvodima čuvaju kulturnu baštinu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Č

lanice Klastera žena-poduzetnica Kolo sastale su se s članicama Hrvatske udruge poslovnih žena Krug - Ogranak Šibenik prošlog tjedna u Županijskoj komori Šibenik.

Predstavljajući taj klaster, njegova predsjednica Ana Barać je istaknula kako su poduzetnice u pokretanju klastera slijedile filozofiju po kojoj nisu međusobna konkurencija te da ovako organizirane dobi-

vaju mnogo veću snagu prilikom zajedničkog nastupa na tržištu. Klaster Kolo osnovan je 2014. godine i trenutno okuplja 12 poduzetnica.

Te žene izrađuju prepoznatljive autohtone proizvode, čuvaju kulturnu baštinu i žele funkcionirati putem održivog razvoja, na načelima društveno odgovornog poslovanja. Članice klastera su vlasnice tvrtki, obrta ili OPG-ova, i to od Iloka do

Dubrovnika. “Naše članice su proizvođačice autohtonih proizvoda, pri-

mjerice pršuta, džema od ljute naranče, ličkih sireva, vunenih predmeta, vukovarskih medenjaka, a ima i nekoliko mladih dizajnerica. Osim t o g a , imamo i niz pridruženih članica, a očekujemo da će se uskoro u naš klaster učlaniti još više poduzetnica”, rekla je Ana Barać. Dodala je kako je jedan od

ciljeva klastera jačanje konkurentnosti, pokretanje gospodarskog razvoja te razvitak proizvoda.

Klasterizacija za razvoj ruralnog prostora Na sastanku u ŽK-u Šibenik predstavile su se poduzetnice s područja Šibensko-kninske županije, ali i članice Kruga.

One su s članicama klastera razmijenile mnoge ideje i iskazale interes za učlanjenje u Kolo.

Kako je istaknula Magda Lakoš Mioč, direktorica ŽK Šibenik, ta će komo-

ra u svojim aktivnostima poticati žensko poduzetništvo i to organiziranjem raznih edukacija, nastupa na sajmovima, pomoći pri internacionalizaciji poslova i umrežavanju u zemlji i jadransko-jonskom području. Članice Kola kažu kako će takav model udruživanja koristiti svim članicama, posebice onima koje sa svojim proizvodima žele izaći na strano tržište. Takva klasterizacija pridonosi i razvoju ruralnog prostora na kojem žive i rade žene uključene u Kolo.

16 PV ANALIZA

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

KONJUNKTURNI TEST II. tromjesečje 2015.

Napokon naznake opti

Iako je porast pokazatelja u industriji relativno skroman, svega 1,2 boda, u uslužnom sektoru 6,4 boda, povećanje pokazatelja u uzastopna smanjenja, i povećanje pokazatelja u trgovini za 14 bodova, više su nego dovoljan razlog za zaključak da su hrvatsk nestabilnosti ugledali svjetlo na kraju tunela prof. dr. sc.

Mirjana Čižmešija

U

konjunkturnom testu što ga je krajem drugog tromjesečja ove godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, sudjelovalo je 320 tvrtki. Iz prerađivačke industrije ih je bilo 130, 36 iz građevinarstva, 50 iz trgovine i 104 iz sektora usluga. Tvrtke u uzorku ostvaruju 6,06 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju šest posto zaposlenih u ta četiri sektora.

Nakon nekoliko godina pesimizma koji je povremeno bio prilično snažno izražen i blagih naznaka oporavka početkom ove godine, očito su gospodarstvenici prepoznali neke prilike za moguće oživljavanje gospodarske aktiv-

nosti, kako po pojedinim sektorima, tako i na razini cjelokupnog nacionalnog gospodarstva. Važno je istaknuti da su se prema rezultatima posljednjeg istraživanja, vrijednosti svih pokazatelja konjunkturne klime povećale. To se posljednji put dogodilo u četvrtom tromjesečju 2011.

Donedavno gotovo mrtvo tržište nekretnina, posebno stanova u novogradnji, očito pokazuje znakove oporavka godine. Iako je porast pokazatelja u industriji relativno skroman, svega 1,2 boda, u uslužnom sektoru 6,4 boda, povećanje pokazatelja u građevinskom sektoru za

čak 31,8 bodova, nakon tri uzastopna smanjenja, i povećanje pokazatelja u trgovini za 14 bodova, više su nego dovoljan razlog za zaključak da su hrvatski gos-

podarstvenici, nakon više od šest godina recesije i nestabilnosti ugledali svjetlo na kraju tunela.

I dok oni izražavaju optimizam, hrvatski makroe-

Građevinarstvo Nakon tri tromjesečja uzastopnog smanjenja pokazatelja konjunkturne klime u građevinarstvu, PKG je snažno porastao za 30,78 bodova i sada iznosi -4,39.

Porasli su pokazatelji u sva

tri odjeljka građevinarstva, a najviše u Gradnji zgrada (+64,25).

Donedavno gotovo mrtvo tržište nekretnina, posebno stanova u novogradnji, očito pokazuje znakove opo-

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR GRAĐEVINARSTVA)

PKG

Gradnja zgrada Gradnja građevina niskogradnje Specijalizirane građevinske djelatnosti GRAĐEVINARSTVO

-5,50 -4,37 3,87 -4,39

promjena, bodovi

64,25 7,67 21,20 30,78

ravka. Za očekivati je da će se u sektoru građevinarstva tijekom ljeta i početkom jeseni ostvariti očekivanja izražena rastom PKGa, odnosno da će doći do oživljavanja gospodarske aktivnosti.

I ocjene likvidnosti idu u prilog očekivanjima. Naime, 59 posto anketiranih ocijenilo je svoju likvidnost dobrom, a manje od sedam posto ima problem nelikvidnosti.

PKG > Građevinarstvo

Osnovna tendencija kretanja pokazatelja konjunkturne klime u trgovini, PKT-a, u posljednje dvije godine je negativna. Nesigurnost gospodarstvenika u tom sektoru očituje se kroz prilično izražene uzastopne promjene smjera kretanja pokazatelja. PKT je u drugom tromjesečju ove godine porastao za 14 bodova i sada iznosi -9,26. Rezultat je to poboljšanja sezonski prilagođenih ocjena po-

60

20

40

0

20

-20

0

-40

-20

-60

-40

PKG

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45 Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima G46 Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima G47 Trgovina na malo, osim trogovine motornim vozilima i motociklima

slovnog položaja i zaliha gotovih proizvoda kao i poboljšanja očekivanog poslovanja u sljedećih šest mjeseci. Ipak, sudeći po kretanju PKT-a u prethodnoj godini, i dalje je gospodarska situacija, prema

promjena, bodovi

PKT

1,12 -27,21 -9,26

-1,52 10,01 14,05

ocjenama i očekivanjima gospodarstvenika, prilično nestabilna. Također su se smanjili i indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, prema posljednjim podacima HNB-a. Negativan trend

PKT > Trgovina na malo

40

-80

zini EU-a i europodručja, prema posljednjim objavljenim podacima konjunkturnih testova i testova potrošača Europske komisije (DGECFIN-a) slabi. Eu-

TRGOVINA

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima

F41 F42 F43 F

konomisti i ekonomski analitičari to isto potvrđuju kontinuiranim korigiranjem predviđanja stope rasta BDP-a u 2015. godini na više, optimizam na ra-

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

2015.

I II

-52,87 -44,43 -54,31 -54,08 -52,71 -22,28 -22,57 -55,97 -32,21 -41,36 -3,94 -36,01 -24,30 -51,94 -38,21 -17,80 -20,63 -27,75 -35,16 -4,39

-60

PKT

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

2015.

I II

30,88 -50,60 27,88 34,42 31,17 38,01 14,78 39,41 22,81 49,44 43,94 36,59 29,24 29,27 -1,00 15,13 -10,96 12,16 -23,32 -9,26

17

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)

imizma

Budući da su ocjene i očekivanja menadžera iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine u drugom tromjesečju ove godine bile u porastu, da su svi pokazatelji konjunkture na kojima se temelji ESI porasli, očekivano je i ESI porastao i to za visoka 13,92 indeksna boda i sada iznosi 93,15. U pr-

u građevinskom sektoru za čak 31,8 bodova, nakon tri ki gospodarstvenici, nakon više od šest godina recesije i PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima

C10 C15 C16 C18 C20 C22 C23 C25 C27 C28 C30 C31 C33 C

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE)

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda Proizvodnja kože i srodnih proizvoda Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda Proizvodnja proizvoda od gume i plastike Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva Proizvodnja električne opreme Proizvodnja strojeva i uređaja Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava Proizvodnja namještaja Popravak i instaliranje strojeva i opreme PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

-3,05 28,75 58,53 17,22 12,06 36,38 24,66 -4,97 28,11 -2,12 9,44 52,05 -24,76 10,18

ropski pokazatelji konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji i trgovini kao i indeks ekonomskog raspo-

promjena, bodovi

4,57 -5,18 16,93 7,71 -18,24 7,57 -11,17 -35,05 20,18 -31,38 -18,33 21,77 -26,62 1,21

loženja blago su se smanjili.

Indeks u uslužnom sektoru i indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača su ostali gotovo isti. Porast pokazatelja bilježi samo europski građevinski sektor.

U trgovinskom sektoru se očekuje razdoblje stabilnosti, dok će oporavak možda pričekati jesen

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj in-

dustriji, PKI se u drugom tromjesečju ove godine povećao za 1,21 bod i sada iznosi 10,18. Porast pokazatelja rezultat je poboljšanja sezonski prilagođenih ocjena narudžbi i zaliha.

Njegov samo blagi porast uvjetovalo je smanjenje, također sezonski prilagođenih, očekivanja proizvodnje u narednih šest mjeseci.

PKI se u posljednja dva tromjesečja smanjivao. Pri tome je njegovo smanjenje u četvrtom tromjesečju prošle godine bilo vrlo snažno (12,6 bodova). Temeljem toga, a uvažavajući njegova prediktivna svojstva, do jeseni ove godine očekuje se zaustavljanje nepovoljnih trendova u ovom gospodarskom sektoru, a oživljavanje će pričekati još neko vrijeme.

Da je optimizam u prerađivačkoj industriji još

vom tromjesečju ESI se, zbog izraženog smanjenja PKT-a (koji po trenutno važećem sustavu ponderiranja dominira u strukturi ESI-ja), smanjio za 12,29 indeksnih bodova. Nakon pet uzastopnih smanjenja i porasta koji je zadnji put (ako se zanemare blagi porasti u prvom i trećem tromjesečju 2013.)

bio u četvrtom tromjesečju 2012. godine, za očekivati je, prema najavama hrvatskih gospodarstvenika, konačno zaustavljanje negativnih trendova i moguć blagi oporavak gospodarstva početkom jeseni ove godine.

O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

130 120 110 100 90 80 70

ESI

2010.

III IV

2011.

II III

I

IV

2012.

II III

I

IV

2013.

II III

I

IV

2014.

II III

I

IV

2015.

I II

97,05 73,51 101,90 98,99 92,23 102,52 98,91 94,59 88,76 105,15 107,94 94,64 92,45 96,63 96,60 95,70 94,32 91,52 79,23 93,15

uvijek relativno slab, pokazuju i rezultati po odjeljcima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki). U osam odjeljaka PKI se smanjio.

Najizraženije smanjenje pokazatelja zabilježeno je

u Proizvodnji gotovih metalnih proizvoda osim strojeva (-35,05), dok su porast pokazatelja zabilježili Proizvodnja električne opreme (+20,18), Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta,

osim namještaja (+16,93), Proizvodnja proizvoda od gume i plastike (+7,57), Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (+7,57) i Proizvodnja prehrambenih proizvoda (+4,57).

31,11 bodova i u Prijevozu i skladištenju za 9,4 boda.

Ostali odjeljci bilježe povećanje pokazatelja. Najsnaž-

nije je zabilježeno u Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane (+10,49).

Sektor usluga bilježe i istovrsni pokazatelji na razini EU-a i europodručja. Ako se uvaže prediktivna svojstva PKT-a, u trgovinskom sektoru se očekuje razdoblje stabilnosti, dok će oporavak možda pričekati jesen. Za razliku od trgovine na malo i trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima u trgovini na veliko i malo motornim vozilima i motociklima, došlo je do blagog smanjenja PKT-a (-1,51).

Optimizma u uslužnom sektoru ne nedostaje ni treće tromjesečje za redom.

PKU se povećao za 6,36 bodova i sada iznosi 27,7.

Rezultat je to poboljšanja sezonski prilagođenih ocjena poslovanja kao i očekivanog poslovanja u narednih šest mjeseci. Ocjena potražnje za uslugama nešto je lošija u odnosu na prethodno tromjesečje, ali je i dalje više od polovine anketiranih ocijenilo da se

potražnja povećala u protekla tri mjeseca. Sudeći po posljednjim rezultatima, za očekivati je daljnje oživljavanje gospodarske aktivnosti u uslužnom sektoru tijekom ljeta i početkom jeseni.

Iako je u uslužnom sektoru dominantno optimistično raspoloženje, u odjeljku Umjetnost, zabava i rekreacija PKU se smanjio za gotovo 26 bodova, u Ostalim uslužnim djelatnostima za

PKI > Prerađivačka industrija

ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR USLUGA)

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša H Prijevoz i skladištenje I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane J Informacije i komunikacije M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti R Umjetnost, zabava i rekreacija S Ostale uslužne djelatnosti X USLUGE

promjena, bodovi

9,64

2,56

49,62 71,71 29,27 4,45 12,48 -4,52 -3,88 27,70

-9,40 40,49 27,53 12,09 9,25 -25,71 -31,11 6,36

PKU > Sektor usluga 60

30

40

20

20

10

0

0

-20

-10

-40

-20

PKI

PKU

E

40

-30

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

2015.

I II

13,56 15,99 20,83 12,36 6,94 10,17 14,69 8,45 0,86 12,8 13,03 5,88 -0,14 9,44 17,98 9,95 21,99 9,41 8,97 10,18

-60

PKU

2010.

III IV

I

2011.

II III

IV

I

2012.

II III

IV

I

2013.

II III

IV

I

2014.

II III

IV

2015.

I II

-11,07 31,15 29,83 19,96 6,27 14,07 4,68 21,44 6,31 11,05 12,53 2,73 13,06 23,77 23,84 13,48 -1,50 8,00 21,34 27,70

18 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Bisnode: Odnos vremenskih prilika i gospodarstva

( još 165 bazena izgradit će se uz potporu države

Ministarstvo turizma: Razni projekti sufinan

Bogate države su hladnije i sušnije Lijepo vrijeme potiče produktivnost, ali previsoke temperature ga smanjuju. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na stvaranje zaliha što povećava potražnju

B

ogatije države su hladnije i sušnije, jedan je od zaključaka analize odnosa vremenskih prilika i gospodarstva, koju su napravili Branimir Kovačić i Ivan Domšić iz tvrtke Bisnode.

Lijepo vrijeme potiče produktivnost, ali previsoke temperature ga smanjuju Među 20 najbogatijih zemalja prema BDP-u po stanovniku, samo šest ih ima prosječnu temperaturu iznad 25 stupnjeva Celzija. Devet najhladnijih država ima BDP po stanovniku veći od 40.000 dolara. Pet najbogatijih država ima manje od 500 litara padalina godišnje po četvornom metru.

A među 20 najsiromašnijih država, sve imaju prosječnu temperaturu iznad 19 stupnjeva Celzija. No kod padalina su velike razlike među najsiromašnijim zemljama: Eritreja ima manje od 500 litara kiše po četvornom metru godišnje, a Liberija više od 2500 litara.

Vremenske prilike na razne načine mogu utjecati na gospodarske rezultate. Lijepo vrijeme potiče produktivnost, ali previ-

soke temperature ga smanjuju. Ekstremno loše vrijeme može potaknuti ljude na stvaranje zaliha što povećava potražnju. Ljudi se opskrbljuju namirnicama i opremom, što povećava promet trgovina hranom i pićima, željezara i prodavaonica alata...

Turizam i poljoprivreda su gospodarski sektori najčešće pogođeni vremenskim promjenama.

A kad pada kiša, promet drastično pada i praonicama automobila.

Financijski gubici koje izazivaju prirodne katastrofe daleko nadmašuju gubitke prouzročene pogrešnim ulaganjima, odnosno ljudskim faktorom. Oko 53 posto svih štetnih događaja prouzroči priroda, ali u financijskim gubicima na prirodu otpada 92 posto krivnje.

Zbog snijega, kiše i vjetra često bivaju zatvorene ceste i aerodromi te se prekidaju trajektne linije. Oko 70 posto kašnjenja u američkom zračnom sustavu uzrokovano je vremenskim neprilikama.

Temperatura raste, produktivnost pada Vrijeme ima snažan utjecaj i na osiguravateljski biznis. Najviše osiguravateljskih gubitaka izazvao je uragan Katrina (80,4 milijarde dolara). Slijedi niz drugih uragana pa

tek onda teroristički napad na Svjetski trgovački centar (25,7 milijardi dolara). Elementarne nepogode pozitivno utječu na razvoj inovacija. Istraživanje povezanosti prirodnih katastrofa i broja patenata iz 2013. pokazalo je kako je u zadnjih pet godina svaka dodatna milijarda dolara štete na usjevima nastala zbog suše povećala broj prijavljenih patenata vezanih uz otpornost usjeva na suše za oko 20 posto.

Teorija da klimatski uvjeti imaju utjecaja na produktivnost rada datiraju još iz Grčke, podsjećaju autori studije. Prema njihovu izračunu, gospodarstva Španjolske, Italije, Malte i Cipra od 2. do 6. srpnja ove godine izgubila su 1,18 milijardi dolara zbog rasta temperature.

Prema istraživanju, porastom temperature za svaki stupanj iznad 25 stupnjeva Celzija dolazi do pada produktivnosti od dva posto. Od 2. do 6. srpnja u promatranim je zemljama temperatura rasla za 1,5 stupnjeva iznad 25 stupnjeva. Budući da prosječno u pet dana ove četiri države stvore vrijednost od 39,25 milijardi dolara, pad produktivnosti od tri posto uzrokovao je gubitak od 1,18 milijardi dolara, izračunali su Kovačić i Domšić. (I.V.)

Svi žele gradi otočani još op

Ukupno je do sada, u protekle dvije godine, sufinancirana izgrad i više od 1000 bazena, čime će Hrvatska postati konkurentnija i turizma izdvojilo je 6,6 milijuna, to jest 40.000 kuna po bazenu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

M

inistarstvo turizma nedavno je objavilo rezultate dijela programa Konkurentnost turističkog gospodarstva, odnosno prvu odluku mjere A4 o dodjeli sredstava za sufinanciranje bazena za privatne iznajmljivače.

Hrvatska će zahvaljujući toj mjeri imati još 165 novih bazena, čiju će izgradnju i opremanje sufinancirati Ministarstvo turizma. “U skladu s programom Hrvatska 365, čiji je cilj produljenje sezone, Ministarstvo turizma i na ovaj način pomaže

U Hrvatskoj ima oko 70.000 malih iznajmljivača, a mnogi još uvijek nude dotrajali i neatraktivni smještaj privatnim iznajmljivačima da produlje turističku sezonu u svojim objektima. Ako znamo da je razdoblje popunjenosti objekata s bazenom 30 posto duže nego onih bez bazena, možemo govoriti da je riječ o vrlo konkretnoj potpori privatnim iznajmljivačima. Vjerujemo da će do 2020. godine biti izgrađeno i više od 1000 bazena, čime će Hrvatska postati konkurentnija i kvalitetnija turistička destinacija”, nagla-

sio je ministar turizma Darko Lorencin.

Ukupno je do sada u 2013. i 2014. godini sufinancirana izgradnja 238 bazena. U 2013. godini su putem programa 1000 bazena za hrvatski turizam dodijeljena sredstva za ukupno 49 bazena. Te su se godine na natječaj mogla javljati samo trgovačka društva i obrti. Prošle godine sufinanciranje izgradnje bazena provodilo se u sklopu paketa mjera, odnosno programa Konkurentnost turističkog gospodarstva te je ukupno odobreno 169 bazena za privatne iznajmljivače i još 20 bazena kroz druge mjere za trgovačka društva i obrte.

Za provedbu mjere ove godine, odnosno za gradnju još 165 baze-

na, Ministarstvo turizma izdvojilo je 6,6 milijuna, odnosno 40.000 kuna po bazenu. Na natječaj je pristiglo 268 prijava. Kako je do 2020. planirana izgradnja 1000 bazena, a dosad je izgrađeno ili dogovoreno gotovo pola od tog broja (403), u Ministarstvu turizma smatraju da su i više nego dobro ispunili zacrtani cilj.

Kvaliteta privatnih iznajmljivača Problem kvalitete ponude nekih privatnih iznajmljivača je jedan od vidljivijih problema hrvatskog turizma. U Hrvatskoj ima oko 70.000 malih iznajmljivača, pri čemu veliki broj njih još uvijek ima nekvalitetan, dotrajali i neatraktivan smještaj.

Na sreću, sve je više no-

19

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 30% duže

HE Zakučac

Završena treća faza rekonstrukcije

razdoblje popunjenosti objekata s bazenom

nciranja izgradnje bazena

ti bazene, prezni

dnja 238 bazena. Ministar Lorencin vjeruje da će do 2020. godine biti izgrađeno kvalitetnija turistička destinacija. Za provedbu mjere ove godine Ministarstvo u

vih iznajmljivača koji se odlučuju za ulazak u ovaj posao i prepoznaju činjenicu da se lakše posluje s kvalitetnijim smještajem.

Isto tako raste broj dugogodišnjih iznajmljivača koji su uvidjeli snagu kvalitete pred konkurencijom te ulažu i u povećanje kvalitete postojećeg smještaja. Iako je obiteljski smještaj doživio pravi

procvat, posebno u gradovima pojavili su se i neki loši trendovi kao što je spuštanje cijene smještaja ispod granice isplativosti. To je jedan od pokazatelja da je tržište obiteljskog smještaja na vrhuncu te će početi polako opadati. O tome nam najbolje svjedoče odjave sve većeg broja apartmana u obiteljskom smještaju čiji vlasnici prestaju s ovom djelatnošću zbog neisplativosti.

Tržište obiteljskog smještaja se počinje profilirati, a kao i u svakoj drugoj djelatnosti, opstaju samo najbolji - ne najjeftiniji nego najkvalitetniji. Najbolji u obiteljskom smještaju znači najkvalitetniji, i to ne samo u jednom nego u svim segmentima: uređenje, prezentacija, prodaja, hosting.

U suradnji sa Savjetovalištem za obiteljski smještaj Interligo Turistička zajednica Splitskodalmatinske županije omogućava svim malim iznajmljivačima u Županiji besplatno savjeto-

vanje u cilju povećanja uspješnosti poslovanja.

“Da su mali iznajmljivači u Splitsko-dalmatinskoj županiji prepoznali važnost kvalitete govori i činjenica o povećanju broja bazena koji značajno pridonose kvaliteti smještaja. TZ Splitsko-dalmatinske županije je zajedno s Interligom objavio na stranicama tutorijal s detaljnim uputama kako se prijaviti na natječaj i kako ispuniti obrazac i ostalu dokumentaciju. Vjerujemo da je tutorijal pomogao mnogim malim iznajmljivačima koji su na području ove županije dobili 58 potpora od ukupno njih 165 odobrenih”, ističe Anamarija Cicarelli, vlasnica i voditeljica Savjetovališta za obiteljski smještaj Interligo.

Mali interes otočana Anamariju Cicarelli zabrinjava činjenica što je samo po jedna potpora za sufinanciranje bazena odobrena na otoku Braču, u Selcima te jedna u Stomorskoj na Šolti.

Za odobrenje gradnje dovoljne tri sobe Programom Konkurentnost turističkog gospodarstva prvi je put omogućeno sufinanciranje izgradnje bazena u domaćinstvima. Tako Ministarstvo turizma putem mjere A4 ovoga programa sufinancira objekte u domaćinstvu kao što su: soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp u domaćinstvu, za izgradnju i opremanje isključivo novih bazena, i to minimalne vodene tlocrtne površine 30 metara četvornih za vanjske bazene te 20 metara četvornih za unutarnje bazene, uz uvjet da uz planirani bazen podnositelj zahtjeva mora imati registrirane minimalno tri sobe ili pak četiri smještajne jedinice u kampu. Podnositelj zahtjeva mora imati registraciju objekta u domaćinstvu do dana podnošenja prijave, kategorije tri ili više zvjezdica, te podmirene sve obveze.

“Ovaj podatak nam govori kako mali iznajmljivači na otocima nisu dovoljno uključeni u trend podizanja kvalitete smještaja. Upravo su otoci jedan od najjačih turističkih potencijala naše županije. Iako mnogi mali iznajmljivači misle da nisu dovoljno konkurentni objektima na obali zbog troškova prijevoza do otoka, mislimo da je to razlog više zašto ulagati u povećanje kvalitete smještaja.

Većom kvalitetom smještaja mali iznajmljivači na otocima privući će goste većih platnih sposobnosti kojima će kvaliteta, ne samo smještaja nego općenito prednosti otoka, zasjeniti trošak prijevoza.

Primjerice, gost na Makarskoj rivijeri će, bez obzira na razinu usluge koju traži, imati na raspolaganju plažu na kojoj će se kupati istovremeno nekoliko stotina kupača u sezoni, dok će gost na otoku uvijek moći naći nekoliko metara ili stotina metara plaže samo za sebe, čak i u srcu sezone”, kaže Anamarija Cicarelli, koja želi skrenuti pozornost malim iznajmljivačima na otocima da ulažu u podizanje kvalitete smještaja te na taj način povećaju uspješnost poslovanja. “U tome će im zasigurno pomoći ovakva sufinanciranja kao što im nudi Ministarstvo turizma kroz sufinanciranje izgradnje bazena koje ne bi trebali u budućnosti zanemariti”, pojašnjava Anamarija Cicarelli.

Nakon puštanja u rad trećeg agregata Hidroelektrane Zakučac u Omišu, Hrvatska elektroprivreda završila je i treću fazu rekonstrukcije ove hidroelektrane.

Riječ je o najvećoj hrvatskoj hidroelektrani, čija je rekonstrukcija započela 2012. godine, a ukupna investicija iznosi nešto manje od milijardu kuna.

Samo od prošle godine u ovu treću fazu investirano je oko 150 milijuna kuna.

Rekonstrukcijom će se snaga elektrane povećati za 52 megavata (MW), što će omogućiti povećanje prosječne godišnje proizvodnje za 58 gigavatsati (GWh).

Predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić najavio je i završnu, četvrtu fazu rekonstrukcije u kojoj će se zamijeniti posljednja, četvrta proizvodna jedinica. “Proizvodnja

električne energije u HE Zakučac od vitalnog je interesa za stabilnost elektroenergetskog sustava u Hrvatskoj u kojem je bitna trajna raspoloživost hidroelektrane. Za vrijeme rekonstrukcije jednog agregata ostale raspoložive jedinice su u pogonu, što je tehnički izazovno”, istaknuo je Jukić.

Rekonstrukcija HE Zakučac dio je ciklusa revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, ukupne vrijednosti 3,6 milijardi kuna. Iz HEP-a najavljuju i da će do 2019. u revitalizaciju hidroelektrana uložiti 2,1 milijardu kuna.

(J.V.)

privatizacija Hypo GroupA Alpe Adria

Novi vlasnici Advent International i EBRD

Advent International, private equity ulagač i EBRD prošli su tjedan zaključili akviziciju Hypo Groupa Alpe Adria AG (HGAA) koja se sastoji od mreže Hypo banaka u Jugoistočnoj Europi. Novi predsjednik Uprave HGAA je Ulrich Kissing, dok sastav uprava u bankama u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, BiH i Crnoj Gori ostaje isti.

Konačna cijena koju će Advent International i EBRD platiti vezana je uz ispunjavanje ciljeva koji se odnose na ostvarenja poslovnih rezultata HGAA u 2015.

“Postajemo vlasnicima bankarske grupacije koja ima snažnu bilan-

cu, osigurano dugoročno financiranje, 1,2 milijuna klijenata, 250 poslovnica u pet zemalja, stopu adekvatnosti kapitala višu od 20 posto, likvidnost dugoročnog financiranja veću od dvije milijarde eura, kvalitetan kreditni portfelj, omjer loših kredita oko 12 posto te snažan menadžerski tim, što znači da smo u odličnoj poziciji da razvijamo HGAA u banku koja će biti prvi izbor klijenata”, izjavio je dr. Christian Stoffel, direktor Advent Internationala.

Nick Tesseyman, direktor EBRD-a za financijske institucije, dodao je kako im je cilj da Hypo postane jedna od pet najboljih bankarskih grupacija u regiji, dok će EBRD financiranjem i stručnošću osigurati sustavan i stabilan razvoj bankarske grupacije što je izuzetno važno za gospodarstva u zemljama u kojima Grupa posluje.

20 AKTUALNO

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( više od 200.000 gostiju

( više od 20%

iz cijeloga svijeta dovedu nam glazbeni festivali

godišnji rast posjećenosti

Godišnje se u Hrvatskoj održi oko 50 festivala

Glazbeni festivali dovod popravljaju imidž hrvatsk Festivalski turizam u Hrvatskoj generira do milijun noćenja te premašuje milijardu kuna turističke potrošnje. Prosječna pot Murter Garden festival, Zagreb InMusic Festival, nekoliko festivala u Istri, te nekoliko festivala na plaži Zrće na Pagu Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P

osljednjih godina Hrvatska se pozicionirala i kao destinacija s bogatom festivalskom ponudom. Godišnje se u Hrvatskoj održava oko 50 festivala, što glazbenih što filmskih.

Organizacija festivala kao i ostalih događanja, odnosno manifestacija, ima pozitivne efekte za čitavu turističku regiju u kojoj se održava. Festivalski turizam se nametnuo kao jedan od značajnijih turističkih proizvoda koji često predstavlja i glavni motiv dolaska u određenu destinaciju. Upravo održani festival elektronske glazbe Ultra u Splitu i na srednjedalmatinskim otocima popunio je sve kapacitete na širem splitskom području. Istraživanje portala Festicket pokazalo je kako je Hrvatska prvi izbor prilikom odabira nekog od festivala promatrajući preferencije gostiju iz Velike Britanije te još nekoliko država u svijetu.

Iz rezutata Festicket ankete vidljivo je i da je više od 80 posto festivalskih gostiju spremno platiti više u potrazi za smještajem veće kvalitete.

Glazbeni festivali u Hrvatsku dovode više od 200.000 gostiju iz cijeloga svijeta, a njihov broj bilježi porast i veći od 20 posto godišnje. Dob festivalskih

gostiju kreće se od 18 do 38 godina, što znači da se radi o proaktivnoj populaciji koja stvara trendove. Kod mlade populacije izraženiji je efekt ponovnog vraćanja na destinaciju nakon doživljenog pozitivnog iskustva. Njihova su motivacija prvenstveno glazba i zabava, a zatim ljepota destinacije i uživanje u blagodatima Jadra-

Samo je Ultra na splitsko područje dovela više od 150.000 posjetitelja tijekom pet festivalskih dana, i to iz 125 zemalja svijeta na i ljetne klime. Prosječna duljina boravka gostiju iznosi pet dana. Festivalski turizam u Hrvatskoj ukupno generira do milijun noćenja te premašuje milijardu kuna turističke potrošnje. Prosječna potrošnja na putovanju iznosi oko 750 eura. Prema informacijama koje su dali organizatori Ultra festivala samo u hotelima s pet zvjezdica organizatori i sudionici festivala na splitskom području ostvarili su 600 noćenja.

Ultra Europe festival u brojkama Festival Ultra Europe jedino je događanje u organizaciji Ultra Worldwidea

u Europi. Petogodišnjom investicijom od oko 100 milijuna kuna - kako je iznio jedan od glavnih organizatora Joe Bašić, čelni čovjek tvrtke Adria MM Produkcija koja je hrvatski partner u organizaciji ovog festivala - predstavlja jedno od najznačajnijih ulaganja u Hrvatskoj u turizmu i pratećoj industriji zabave. Prema procjenama organizatora, ovaj festival u drugoj je godini održavanja potaknuo više od 300 milijuna kuna dodatne turističke potrošnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji te privukao interes više od 150.000 posjetitelja tijekom pet

festivalskih dana, i to iz 125 zemalja svijeta. Na festivalskim su pozornicama nastupila trenutačno najpopularnija imena elektroničke scene. Ultra festival je najznačaniji i najveći hrvatski festival. Više od 85 posto njegovih posjetitelja čine stranci. Prema podacima koje je iznijela Udruga poslodavaca, samo ZAMP-u plaćaju 600.000 kuna, a tolika je bila državna subvencija prošlogodišnje Ultre. Direktni troškovi koje Ultra Music Festival treba podmiriti su najam stadiona Poljud u iznosu od milijun kuna, hitna pomoć u iznosu od 200.000 kuna,

troškovi gradske tvrtke Čistoća 150.000 kuna, za vatrogasce 70.000 kuna, za policiju 200.000 kuna.

Potpore HTZ-a “Najveća novost ovogodišnjeg izdanja je Resistance Stage, pozornica karakterističnog dizajna s posebnim efektima koja je svoju premijeru imala u Miamiju. Posjetitelji su tijekom sedam dana Ultre uživali u više od 250 sati glazbe na ukupno osam festivalskih pozornica.

Ove smo godine, uz dovođenje vrhunskih imena elektroničke scene, dodatnu pažnju posvetili i unapređenju lokacije”, kazao je Bašić.

U prošloj je godini Hrvatska turistička zajednica kroz program Potpore događanjima, među kojima su i festivali, izdvojila ukupno 7,75 milijuna kuna. Od tog iznosa izdvojeno je 4,75 milijuna kuna za top događanja.

Tako je na listi 10 top događanja koje je sufinancirao HTZ, čak pet glazbenih festivala kojima je odlukom Turističkoga vijeća odobreno 1,55 milijuna kuna, što je više od 30 posto odobrenog iznosa potpore top događanjima. Rezultati natječaja za 2015. godinu bit će poznati uskoro, odnosno nakon sjednice Turističkog vijeća HTZ-a.

21

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( više od 300 mil kn

dodatne turističke potrošnje donio samo festival Ultra

e goste i kog turizma rošnja posjetitelja na putovanju iznosi 750 eura. Pored Ultre, u turistički najplodnije glazbene festivale ubrajaju se

“Hrvatska turistička zajednica prepoznala je važnost festivala kao dio turističke ponude, odnosno kao proizvod koji mahom privlači mlađe goste. Manifestacije pozitivno utječu na povećanje turističkog prometa i potrošnje, a samim time i na produljenje sezone što je jedan od strateških ciljeva Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma. Hrvatska je u svijetu sve prepoznatljivija destinacija među mladim turistima, između ostaloga i zbog velikog broja kvalitetnih festivala. Ovaj segment turističke ponude je vrlo važan jer privlači velik

broj posjetitelja, a samim time i pozitivno utječe na uspješnost cjelokupne turističke sezone”, izjavio je direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić, koji kaže kako će HTZ i dalje snažno podupirati ovaj oblik turističke ponude.

Najznačajniji festivali Prema pregledu koji je izradila Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, Hrvatska se na karti svjetskog festivalskog turizma u zadnjih pet godina vrlo kvalitetno pozicionirala, te postala nezaobilazna festivalska destinacija. Udruga poslodavaca u hotelijerstvu

Hrvatske u svom dokumentu naglasila je kako festivalski turizam predstavlja ekonomiju doživljaja koja prodaje ujedinjeno iskustvo atraktivne lokacije, kvalitetne glazbe i bogatih turističkih sadržaja te da takvi festivali pozitivno utječu na povećanje broja dolazaka gostiju na destinaciju, povećanje broja noćenja, povećanje turističke potrošnje, a time i učinka multiplikatora, reduciraju sezonalnost te potiču goste da se vraćaju u destinaciju i time stvaraju lojalnost.

“Organizacija događaja i festivala sa sobom donosi brojne pogodnosti,

kako za individualne poduzetnike, tako i za cjelokupnu lokalnu zajednicu i turističku regiju. Festivalski turizam utječe i na razvoj lokalne infrastrukture, na izgradnju novih smještajnih kapaciteta, te potiče pokretanje raznovrsnijih ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih sadržaja te svih pratećih djelatnosti. Imidž Hrvatske se zahvaljujući glazbeno-festivalskom turizmu uvelike promijenio u pozitivnom smislu; od države koja je imala reputaciju tranzicijske, siromašne i ratom razrušene zemlje, Hrvatska se danas percipira kao mlada, neotkrivena, zanimljiva, popularna, uzbudljiva i moderna destinacija”, ističe Udruga poslodavaca.

Pored Ultre, u turistički najplodnije glazbene festivale ubrajaju se Murter Garden festival, Zagreb InMusic Festival, nekoliko festivala u Istri te nekoliko festivala na plaži Zrće na Pagu.

Murter Garden festival do prije tri godine se održavao u Petrčanima kod Zadra te se nakon toga premjestio u Tisno na Murteru. Garden festival dovodi više od 5000 posjetitelja, uključuje pet različitih festivala u pet tjedana, i to uglavnom Britanaca. Koncept ovog događanja sačinjavaju manji boutique festivali zamišljeni za kapacitet do 1500 ljudi.

Malo Zrće za cijeli svijet Zagreb InMusic Festival održava se potkraj lipnja na Jarunu, a posjeti ga 30.000 gostiju dnevno od čega su trećina stranci koji generiraju 30.000 noćenja u lipnju, što čini više od 20 posto ukupnih turističkih noćenja grada Zagreba toga mjeseca. Potpora grada i Hrvatske turističke zajednice prvi put se pojavila u 2014. u iznosu od 90.000 eura, a ovaj se festival održava od 2006. godine. National Geographic Traveler preporučio je InMusic kao jedan od top tri festivala u svijetu koji se moraju posjetiti. U Istri se održava nekoliko važnih festivala: Istra Dimensions

posvećeni clubbing i festivalskom turizmu. Kroz sezonu na Zrću se održi desetak festivala, a festivalski gosti samo u Novalji generiraju više od 300.000 noćenja. Unatrag nekoliko godina upravo zbog specifične i prepoznatljive turističke ponude plaža Zrće postala je top destinacija poznata u cijelom svijetu. Tijekom sezone na plaži u istom trenutku, što danju što noću, boravi i preko 10.000 ljudi. Strani organizatori sve češće biraju plažu Zrće kao svoju festivalsku destinaciju te Hrvatsku za mjesto održavanja svog festivala. Broj posjetitelja pojedinog festivala varira između 2000 i 12.000

U Istri se održava Istra Dimensions festival u kolovozu, te Outlook i Unknown u rujnu, a ukupno ih posjeti 28.000 ljudi festival održava se krajem kolovoza i posjeti ga preko 8000 ljudi. Outlook festival održava se u rujnu i posjeti ga preko 14.000 ljudi. Unknown festival održava se u rujnu i posjeti ga preko 6000 ljudi. Festivali u rujnu uvelike su utjecali na produljenje turističke sezone.

Novalja, otok Pag i plaža Zrće u potpunosti su

gostiju. Plaža Zrće čini jedinstveni prostor za održavanje velikih glazbenih festivala kada klubovi preuzimaju ulogu festivalskih pozornica. Klubove plaže Zrće čine Papaya, Aquarius, Euphoria i Kalypso. Turistička ponuda plaže prvenstveno se temelji na party turizmu, odnosno glazbenim festivalima i clubbingu.

22 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Pad inozemnih investicija za 60 posto Prema podacima Centralne banke BiH i FIPa, Agencije za promociju inozemnih investicija BiH, u prva tri mjeseca ove godine u zemlju je iz inozemstva investirano 123,2 milijuna maraka što je pad od 60 posto u odnosu na isti lanjski period. Iz FIP-a su objasnili da iznosi u prvom kvartalu ne održavaju godišnje trendove, a uz to kao jedan od razloga navode se nepovoljne vremenske prilike u zimskom periodu. Još nema podataka o tome iz kojih država je stiglo najviše investicijskih sredstava, te u koje sektore je inozemni kapital ulagan.

13 milijuna eura za Rafineriju ulja Modriča Novootvoreni blending centar Rafinerije ulja Modriča u vlasništvu ruske Optima Grupe predstavlja investiciju vrijednu 13 milijuna eura. Kako je priopćeno, radi se o jednom od najsuvremenijih blendinga u Europi za proizvodnju svih tipova motornih i industrijskih ulja.

Plan Rafinerije je da u ovoj godini proizvede oko 63.000 tona baznih ulja i parafina, te preko 11.000 tona maziva i funkcionalnih tekućina.

Rezultati poslovanja Aerodroma Sarajevo

Međunarodni aerodrom Sarajevo višegodišnji trend uspješnog poslovanja nastavio je i u šest mjeseci ove godine. Aerodrom je servisirao 351.943 putnika što je za 10 posto više nego u istom vremenu prošle godine. Povećanje je ostvareno i u broju procesuiranog komercijalnog carga za 63 posto. Postojeći i novi ugovori osigurat će daljnji rast prometa, najavili su u ovoj zračnoj luci.

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 107 kg kruha i 43 kg mesa pojedu u prosjeku građani BiH

BiH je europski rekorder po potrošnji kruha i maloj potrošnji mesa

Stotinu dana vlasti godinu dana dijete

Fadil Novalić, predsjednik Vlade Federacije BiH, pohvalio se da je Vlada smanjila vanjski dug za 180,2 milijuna KM, a donošenjem moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru očekuje uštedu od još 15 milijuna KM. Premijer je najavio i donošenje niza novih zakona ili izmjena postojećih Zdravko Latal latal@privredni.hr

N

ovčanici građana Bosne i Hercegovine sve su tanji, broj nezaposlenih se iz godinu u godinu povećava (trenutačno ih je 550.000), a broj onih koji preživljavaju na jednom obroku dnevno iz javne kuhinje kreće se oko 25.000, podaci su nevladinih organizacija i udruga koje u granicama svojih mogućnosti pokušavaju koliko-toliko pomoći sve većem broju siromašnih.

Oni koji imaju i oni koji nemaju U BiH postoje dvije kategorije stanovništva: oni koji nemaju i oni koji imaju. Prvih je sve više i sve su više gladni, a drugih je manje, ali su sve deblji i bogatiji. Istraživanja koja su nedavno obavljena pokazuje da su građani u BiH europski rekorderi po potrošnji kruha i maloj potrošnji mesa. Takvu dijetu ne propisuju liječnici, nego rad vlasti koje ruše rekorde po broju činovnika na svim razinama od države, preko entiteta i županija do općina.

Građani BiH u prosjeku pojedu 107 kilograma kruha godišnje, 43 kilograma mesa, pet kilograma ribe, 130 kilograma povrća i 60 kilograma voća. Istodobno, stanovnici EU-a troše 33 kilograma kruha, 86 kilograma mesa, 35 kilograma ribe, 250 kilograma povr-

Nevladine organizacije tvrde da je BiH po broju otvorenih pekara na prvom mjestu u Europi ća i 300 kilograma voća.

Nevladine organizacije tvrde da je BiH po broju otvorenih pekara na prvom mjestu u Europi. Kao primjer spominje se Prijedor koji je prije rata imao samo jednu pekaru, a danas više od 40. U Sarajevu pekara ima gotovo desetorostruko više nego mesara. Ono što najviše zabrinjava jest to što i vlast i oporba najavljuju da će

uskoro još teže živjeti.

Postavljanje ekonomije zemlje na zdrave noge zahtijeva strpljivost, upornost, racionalnost, odricanje i punu odgovornost, izjavio je ovih dana Fadil Novalić, predsjednik Vlade Federacije BiH na press konferenciji u povodu obilježavanja 100 dana rada Vlade koja je ostala bez kadrova Demokratske fronte Željka Komšića.

Ipak, Novalić se pohvalio da je Vlada smanjila vanjski dug za 180,2 milijuna KM, a donošenjem moratorija na sva zapošljavanja u javnom sektoru očekuje uštedu od još 15 milijuna KM. Premijer je najavio i donošenje niza novih

zakona ili izmjena postojećih, primjerice zakona o radu, o poticanju prvog zapošljavanja, o porezu na dohodak, o mirovinama, o uvezivanju radnog staža...

Kako namaknuti novac?

Na upit novinara kako planira isfinancirati sve te programe, Novalić je spomenuo Svjetsku banku i sredstva isplaćivana za verificiranu deviznu štednju. Ovaj odgovor je mnogima ostao nejasan, stoga što je Svjetska banka odlaskom MMF-a iz BiH zamrznula sve kreditne aktivnosti. Federacija u ovoj i idućoj godini mora vra-

titi oko 600 milijuna KM ranije preuzetih obveza, no trenutačno se ne naziru izvori koji bi osigurali taj novac. Istina, Novalić je nakon povlačenja MMF-a kazao kako su jedna prijateljska zemlja i njena banka spremni odobriti BiH kredit po povoljnijim uvjetima od MMFa, no o kojoj zemlji i banci je riječ, do danas je ostalo nepoznanica.

U BiH se najavljuje i poskupljenje grijanja kao i ostalih komunalija koje su u ingerenciji županija i općina. Vlada je predložila Parlamentu linearno smanjenje plaća u javnom sektoru za 10 posto, a životni troškovi će, po svim prognozama, sve brže rasti. Upitna su i sredstva za isplate mirovina jer je sve više tvrtki, posebice onih u vlasništvu države, koje ne ispunjavaju obveze prema zdravstvenim i mirovinskim fondovima. Umirovljenici najavljuju masovne prosvjede i blokade zgrada vlasti jer mirovine, ne samo da su zaleđene više od godinu dana, nego se na njih čeka sve duže.

Izaslanstvo UniCredita u Sarajevu Izaslanstvo UniCredit Grupe, koje je predvodio predsjednik Uprave Federico Ghizzoni, boravilo je proteklog tjedna u Sarajevu. Tom se prigodom susreo s članovima Predsjedništva BiH, zatim Denisom Zvizdićem, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH i s timom eksperata Kemala Kozarića, guvernera Centralne Banke BiH, o mogućem proširenju financijskih aktivnosti. Kako je priopćeno, posebna pozornost posvećena je investicijskom bankarstvu, odnosno investiranju u velike bosanskohercegovačke tvrtke koje imaju problema s poslovanjem. Bilo je riječi i o mogućnostima regionalne suradnje, posebice sa Srbijom i Crnom Gorom i to u području korištenja hidroenergetskih potencijala. Ghizzoni je istaknuo spremnost da pruži snažnu podršku razvoju zemlje kroz realizaciju investicijskih projekata. Iako u priopćenjima nije spomenuta i mogućnost da UniCredit zamijeni MMF u osiguravanju povoljnih kredita za bosanskohercegovačke entitete, mediji su naveli da se razgovaralo i o toj temi.

23

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 2% BDP-a ili 600 mil € previše

*vijesti

trenutačni proračunski deficit Slovenije

Slovenski Državni zbor izglasao Zakon o fiskalnom pravilu

Otpor nestao u otapalu grubog grčkog poučka Zakon o fiskalnom pravilu kreatore proračunske politike u državi i općinama obvezuje na težak, ali i neizbježan zaokret u servisiranju javnih potreba - smije se trošiti samo ono što se ima Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

K

azaljke na satu u kružnoj dvorani slovenskog Državnog zbora pokazivale su ponoć – petak se pretakao u subotu kada je predsjednik na završnoj srpanjskoj sesiji objavio da je Parlament sa 62 glasa kvalificirane većine potvrdio izvedbeni Zakon o fiskalnom pravilu.

Tim zakonom sadašnje i sve buduće kreatore proračunske politike u državi i svim općinama obvezuje se na težak, ali i neizbježan zaokret u servisiranju javnih potreba.

Strukturni manjak Smije se trošiti samo ono što se ima, ništa iznad toga i ne kao do sada kada su nositelji javnih politika neodgovornim ponašanjima opterećivali prihode budućih generacija. Presuđeno je da se strukturni manjak – proračunski deficit prilagođen procijenjenim učincima određenog gospodarskog ciklusa – ograničava na vrijed-

nost od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Proračunski deficit sad doseže dva posto BDP-a što je oko 600 milijuna eura previše.

S procesom samodiscipliniranja javnih financija mučile su se dvije prethodne slovenske vlade. Zakon je uspjelo provesti kroz gusto sito kvalificirane većine tek vladi dr. Mire Cerara, trećoj koju je zapao taj nezahvalan posao. Valja priznati da aktualna Vlada nije ni mogla dalje odu-

S procesom samodiscipliniranja javnih financija mučile su se dvije prethodne slovenske vlade govlačiti kao što su to radile prethodne. Pritisnuli su rokovi što ih je odredio EK, a svoje je učinila i dramatična kriza u Grčkoj čiji je Parlament dobio samo tri dana za izglasavanje seta samoograničavajućih zakona kao uvjet

venski državni proračun morao je rezervirati više od milijardu eura.

za aktiviranje trećeg paketa financijske pomoći.

Ostaci otpora fiskalnom pravilu u Sloveniji nestali su u otapalu grubog grčkog poučka.

Upravo izglasana slovenska pravila nešto su stroža od pravila što ih je postavio EU svojim zakonima. Tome je razlog asimetrija između zahtijevanog strukturnog salda i stanja u gospodarstvu.

Fiskalna politika takvim regulama dobiva prijeko potrebno sidro. To je dobro za Sloveniju, objasni-

li su stučnjaci Ureda za makroekonomske analize i razvoj. U dobrim gospodarskim ciklusima Slovenija će stvarati viškove kojima će peglati neravnine u lošim razdobljima. To je drastičan prekid s praksom iz prošlosti gdje su rashodi pretjecali prihode po desnoj strani, gdje se olako zaduživalo i još lakše trošilo, što je stvorilo neodrživo stanje za državni proračun.

Samo za kamate koje će ove godine biti isplaćene raznim kreditorima slo-

Sporan Fiskalni savjet Kao jedina veća kontroverza s kojom je izglasan Zakon o provedbi fiskalnog pravila spominje se sastav Fiskalnog savjeta. Vlada se odlučila da to važno tijelo čine samo tri člana, predsjednik na plaći i dva člana s pravom na najviše pola plaće, zato da ih drugi dio plaće veže s praksom. Mitja Gaspari, nekadašnji guverner BS-a, svojedobno i ministar financija, smatra da je tročlani Savjet unaprijed osuđen na neuspjeh. Samo tri člana, tvrdi Gaspari, ne mogu ispuniti zakonske zadaće.

Inače, Gospodarska zbornica Slovenije sve vrijeme rasprave zagovarala je Zakon o fiskalnom pravilu kao važnu kariku u lancu financijske suverenosti države. Sindikalisti su se stalno protivili, tvrdeći da fiskalno pravilo vodi u sniženje mirovina, socijalnih prava i plaća u javnom sektoru.

Gorenje pod kineskom opsadom Kineska tvrtka Haier, jedan od najvećih proizvođača bijele tehnike u svijetu, zanima se za Gorenje. Navodno je održan i prvi sastanak, ali tek se treba pokazati je li riječ o partnerstvu s koncernom iz Velenja ili o ulasku u njegovu vlasničku strukturu. Haier je u 2013. ostvario 23 milijarde eura prihoda, a posluje u 100 zemalja svijeta. Haier se lani zanimao za kupnju talijanske tvrtke Indesit. Pokušaj je prošao bez uspjeha, pa se špekulira da je Haier svoje ambicije sada usmjerio prema Gorenju koji je lani imao 1,3 milijarde eura prometa i samo 1,2 milijuna eura dobiti.

Bivši Muraši u Boxmarku Tvrtka Boxmark Leather sa 2300 zaposlenih i dalje uspješno dobiva nove poslove za automobilsku industriju, pa je u Murskoj Soboti unajmila dodatni proizvodni prostor unutar bivše Mure. S 1. srpnja navlake za automobilska sjedišta počelo je šivati 120 krojača nekadašnje Mure, 80 će se zaposliti do kraja srpnja, a naknadno Boxmark planira uzeti još 20 radnika. Sud u Murskoj Soboti odobrio je stečajnom upravitelju Mure zaključivanje ugovora o najmu dodatnog prostora tako da Boxmark sada koristi ukupno 3000 četvornih metara proizvodnog prostora bivše Mure.

BS u programu ECB-a

Izglasali zabranu osnivanja nove tvrtke poduzetnicima s globama - unazad tri godine Na posljednjoj sjednici Državnog zbora pred odlazak zastupnika na ljetno ferije, izglasana je cijela serija zakona sa značajnim učinkom za sve dijelove gospodarstva. Uz ostale zakone, izglasana je i Strategija upravljanja kapitalskim investicijama. Država je zapra-

vo klasificirala svoje vlasničke udjele u poduzećima. Parlament je amenovao tri skupine: prva obuhvaća 24 strateški važne tvrtke i one nisu za prodaju. U drugoj je 21 poduzeće klasificirano kao važno, te država u njima svoje vlasništvo neće smanjivati ispod 25 posto. U treću skupinu, razvrstano je

47 poduzeća kojima se država “usrećila” preko raznih sanacija. Ti, manji vlasnički udjeli države sada su proglašeni portfeljnima čime se tvrtke iz te skupine stavljaju u izlog za prodaju. Znatnim inovacijama nadograđen je Zakon o gospodarskim društvima. U prvom redu išlo se otežati smicalice nekorektnim poduzetnicima koji su taktikom ulan-

čavanja tvrtki prikrivali grijehe i promašaje svojih prethodnih poslova. Vlada je predložila da se osnivanje nove tvrtke zabrani poduzetniku koga je oglobila Inspekcija rada ili Uprava prihoda i to unatrag posljednih godinu dana. Zastupnici su bili rigorozniji – izglasali su zabranu osnivanja nove tvrtke poduzetniku s globama unutar tri godine.

U okviru programa tzv. kvantitativnog oslobađanja što ga je Europska središnja banka (ECB) pokrenula 9. svibnja ove godine, Banka Slovenije (BS) otkupila je za 888 milijuna eura obveznica.

Izdašniji u otkupu bio je svibanj. U lipnju, naime, obavljena je transakcija za 288 milijuna eura.

24 TURIZAM *vijesti Otvoren aquapark na Lošinju

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 400.000 ljudi ( čak 2,16 mil Hrvata u Hrvatskoj ima šećernu bolest

boluje od hipertenzije, tvrdi WHO

Projekt Healthy Meal Standard

Zabavni aquapark Čikat, površine 6300 četvornih metara, otvoren je u istoimenom kampu u Malom Lošinju. Koncept aquaparka s više od 2400 četvornih metara površina s morskom vodom zamišljen je u tri zone: Health (s bazenom i fitnessom), Leisure (rekreacijski bazen za starije s pool barom i hidromasažama) te Fun zona (s vodenim atrakcijama i toboganima za djecu). Aquapark će kao i kamp Čikat raditi tijekom cijele godine.

Mala barka u Mošćeničkoj Dragi Ovogodišnja 7. smotra i regata tradicijskih barki na jedra u Mošćeničkoj Dragi priređena je u posebnom ozračju međunarodnog projekta pod nazivom Mala barka u sklopu Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007. do 2013. godine. U tom je projektu Primorsko-goranska županija vodeći partner, dok su ostali partneri Turistička zajednica Kvarnera, Turistička zajednica Izola i Općina Izola. Cilj tog projekta je turistička valorizacija pomorske, ribarske i brodograđevne baštine sjevernog Jadrana kroz stvaranje novih turističkih proizvoda.

Vina Belje predstavila novu graševinu Vina Belje osvojila su brojne nagrade u inozemstvu, a nedavno su neka od nagrađenih vina plasirana na japansko i južnokorejsko tržište. Na domaćem tržištu Vina Belje su jedan od potvrđenih vinskih brendova, a nedavno su predstavljena tri tipa graševine iz berbe 2014. – Select, Premium i Goldbert, zatim arhivska graševina iz berbe 2006. te prvi rose koji je ocijenjen kao idealno vino za eno i gastro uživanja tijekom ljeta.

Certifikati za inovativan način prehrane HMS certifikate dobit će turistički objekti čiji su jelovnici posebno napravljeni za goste sa zdravstvenim problemima, ali i s jelovnicima prilagođenim djeci, sportašima te starijim osobama Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

P

rvi certifikat za zdrave jelovnike pod nazivom Healthy Meal Standard (HMS) u Hrvatskoj, namijenjen prije svega turističkim objektima, hotelima i restoranima, ali i specijalnim bolnicama te lječilištima, predstavljen je proteklog tjedna u

Certifikat HMS-a će hrvatskim hotelima osigurati promociju nove usluge u sklopu zdravstvenog turizma Hrvatskoj gospodarskoj komori. Taj se certifikat potencijalno može upotrijebiti i u školama, vrtićima te drugim ustanovama. Vlasnica projekta HMS, nutricionistica Diana Gluhak koja je osmislila certifikat HMS, kaže kako je tu riječ o inovativ-

nom načinu prehrane posebno kreiranom za ljude sa zdravstvenim problemima, primjerice pretilosti, šećernom bolesti te hipertenzijom. Osim toga, posebni jelovnici radit će se za djecu, sportaše te starije osobe. Riječ je o jelima sa smanjenim kalorijskim vrijednostima, no ta su jela ukusno i maštovito napravljena, kaže Diana Gluhak.

Sedam razina certificiranja Govoreći o projektu, Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma, istaknuo je da se u Hrvatskoj sve više razvija zdravstveni turizam kao posebna grana turizma koja omogućuje jačanje ukupne konkurentnosti turizma. Suvremeni turisti sve više pažnje pridaju zdravoj hrani, pa je zato osmišljena certifikacija i standardizacija HMS-a koja će hrvatskim hotelima osigurati promociju nove i atraktivne usluge. Kroz HMS projekt educiraju se zaposlenici

u turističkim objektima, a certifikacija se odnosi na sedam razina tj. za određene skupine ljudi: pretile

osobe, one koji boluju od šećerne bolesti, hipertenzije, osobe koje su osjetiljive na gluten, zatim na

Sve više kroničnih bolesti Kako je istaknuto prigodom predstavljanja HMS projekta, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje kako će se do 2030. godine čak 75 posto uzroka smrti pripisati nezaraznim kroničnim bolestima. Tako je u Hrvatskoj već registrirano 400.000 bolesnika od šećerne bolesti, u Europi 60 milijuna, a u svijetu 387 milijuna. Od hipertenzije u našoj zemlji boluje čak 2,16 milijuna stanovnika, u Europi 341,3 milijuna, a u svijetu 970 milijuna stanovnika.

laktozu, posebni jelovnici namijenjeni djeci te sportašima. “Certificiranjem jednog od HMS certifikata, turističkom objektu se dodjeljuje jedna zvjezdica na razdoblje od pet godina. Nakon toga, u sljedeće četiri godine provodi se recertifikacija, a svaku petu godinu certifikat se u potpunosti obnavlja. Jedan turistički objekt može imati do najviše pet HMS zvjezdica”, rekla je Diana Gluhak. Treba napomenuti kako ona sama kroz tvrtku Sparkle provodi HMS certificiranje uz potporu HGK, Ministarstva turizma, zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, Kluba Gastronaut i Restauranta Croatica. Kako je naglasila Diana Gluhak, u tijeku su pregovori za certificiranje objekata iz sastava crikveničke Thalassotherapije i turističke tvrtke Valamar, a o cijeni edukacija zaposlenika i samog certificiranja nije htjela govoriti.

Šokolijada 2015. okupila čak 106 natjecatelja - proizvođača autohtone gastro delicije

Šokol, gastro znak Nina i Zadarske županije U organizaciji Turističke zajednice grada, u Ninu je proteklog tjedna održana 13. međunarodna Šokolijada 2015. Šokol, suhomesnati proizvod koji se dobiva od svinjske vratine, u Ninu se proizvodi od davnina, a posljednjih je godina prepoznat kao hrvatska gastronomska delicija. Na ovogodišnjoj

Šokolijadi sudjelovalo je čak 106 natjecatelja, proizvođača šokola. Održalo se i ocjenjivanje šokola te sajam autohtonih proizvoda. Šokolijada je proteklih godina dobila nekoliko značajnih nagrada. Tako je, primjerice, od udruge Klub članova - Selo i tvrtke HF Eko Etno Grupa ninska Turistička za-

jednica dobila srebrnu povelju Suncokret ruralnog turizma Hrvatske u kategoriji Tradicijska ruralna gastronomija za očuvanje ninskog šokola. Udruga hrvatskih putničkih agencija i časopis Way to Croatia dodijelili su toj turističkoj zajednici nagradu Simply the Best sa zlatnim znakom za Šokolija-

du tj. za očuvanje i spas tradicije pripreme ninskog šokola i kreativan razvoj gastronomske turističke ponude. Ninska šokolijada uvrštena je i u 100 najznačajnijih manifestacija u Hrvatskoj, a šokol je kao jedinstveni proizvod postao gastronomski zaštitni znak Nina i Zadarske županije. (S.P.)

HRWWWATSKA 25

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 21 mlrd kn

lanjski prihod hrvatskog IT i telekom sektora

( više od 22.300 ljudi

zapošljava informatički i telekomunikacijski sektor

HUP-ICT udruga

Hrvatska hoda, a svijet trči naprijed Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u dvije godine, za gotovo 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna. Ako se tome doda telekom, ICT sektor u 2014. izvezao je oko 2,4 milijarde kuna Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H

rvatski informatički i telekomunikacijski sektor u 2014. dosegao je godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutno zapošljava više od 22.300 ljudi. Primjerice, prema podacima Bisnodea, prihod sektora u 2008. iznosio je oko 19,2 milijarde kuna, a u njemu je bilo zaposleno nešto više od 17.000 ljudi, istaknuto je na druženju članova HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) s predstavnicima medija. Tako je u razdoblju od 2008. do 2014. broj zaposlenih u ICT sektoru uvećan za 28,4 posto.

Nova radna mjesta Naglašeno je kako je trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10 posto u zadnjih sedam godina. Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za gotovo 45 posto i dosegao 1,87 milijardi kuna.

Ako se tomu doda telekom, ICT sektor u 2014. izvezao je oko 2,4 milijarde kuna.

Godine 2008. su u Hrvatskoj bile ukupno 2203 tvrtke u IT i telekom sektoru, a 2014. ta je brojka narasla na 3446 poduzeća.

U prvom polugodištu obilježen je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju eposlovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije

Novi profesionalci na tržištu rada Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i voditelj radne skupine za obrazovanje i zapošljavanje, napomenuo je kako jedan od većih izazova razvoja IT sektora u nadolazećim godinama predstavljaju novi IT profesionalci na tržištu rada.

“Prošle godine se, samo na internetskom portalu MojPosao, otvorilo više od 2000 ICT radnih mjesta, dok iz sustava visokog obrazovanja na tržište rada godišnje izlazi 1500 pojedinaca, a srednje strukovno obrazovanje završava 3500 osoba. Nažalost, hvalevrijedni e-Hrvatska 2020. Članovi HUP-ICT udruge, koristeći poziciju socijalnog partnera, bili su uključeni u izradu i davanje preporuka za oba dokumenta.

Uključili su se i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

“Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Hrvatska hoda naprijed, dok svijet trči. Dakle, put je dobar, ali prespor”, istaknuo je predsjednik HUP-ICT udruge Adrian Ježina

dodajući kako je Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi donesen gotovo prije godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati.

“Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije”, kaže Ježina.

HUP-ICT udruga smatra kako nije bila uključena na primjeren način u izradu Strategije e-Hrvatska 2020., čije donošenje smatra iznimno značajnim, posebice u kontekstu povlačenja sredstava iz fondova EU-a. “Za hrvatsku dr-

napori u reformi sustava obrazovanja prve rezultate za naš sektor donijet će tek 2035. godine i neophodno je da se pripremi i počne provoditi nacionalna strategija razvoja digitalnih radnih mjesta”, kazao je dodajući kako usporedni pokazatelji i iskustva poslodavaca govore da Hrvatska ima ne samo problem nedostatka ljudi i udjela digitalnih radnih mjesta u broju zaposlenih, već i strukture kadra, a što se strukturno mora adresirati na razini visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. žavu i nas kao industriju ovo je jedan od ključnih dokumenata koji treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a samim tim i povećanje konkurentnosti privatnog sektora. Smatramo da prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom cijelog procesa izrade kako bi se zajednički uspostavila očekivana struktura i sam sadržaj”, istaknuo je Ježina.

HUP-ICT smatra i to da je pitanje donošenja strategije digitalnog rasta,

odnosno Strategije e-Hrvatska 2020. multiresorno pitanje, a ne sektorsko, i kao takvo zahtijeva horizontalnu koordinaciju nadležnih ministarstava, a ponajprije Ministarstva gospodarstva, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva uprave.

Hrvoje Sagrak, voditelj Radne skupine za e-poslovanje i e-upravu, napomenuo je kako bi se upravo tako stavio naglasak na digitalnu ekonomiju i konkurentno gospodarstvo nasuprot servisima za građane, koji su u foku-

su Strategije e-Hrvatska 2020. “Nismo do sada vidjeli dostatnu koordinaciju nadležnih tijela u donošenju važnih strategija za moderno, europsko hrvatsko društvo, temeljeno na znanju, koje bi trebale biti objedinjene u jednom krovnom dokumentu Digitalna Hrvatska. Pozdravljamo stoga nedavnu Odluku Vlade o osnivanju Nacionalnog vijeća za digitalnu ekonomiju, koje bi tu prazninu trebalo popuniti”, istaknuo je Sagrak dodajući kako je to primjer ranog uključivanja struke za razliku od postupka donošenja Strategije e-Hrvatska 2020., u čemu je HUP-ICT sudjelovao tek u završnoj fazi kad je dokument već bio strukturiran. “Želeći pridonijeti kvaliteti Strategije, u granicama koje su gotovim nacrtom već bile postavljene, HUP-ICT je iznio više od 30 prijedloga od kojih je prihvaćeno nešto više od pola. Bitno je uspostaviti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će ojačati digitalizaciju poslovnih procesa i standardiziranu primjenu ICT-a u javnoj upravi kao što to imaju razvijene i napredne zemlje, u formi tzv. središnjeg, državnog CIO-a”, istaknuo je Sagrak.

Nove inicijative Članovi HUP-ICT udruge najavili su i dvije važne inicijative - izradu dokumenta koji će sadržavati službene stavove o temama bitnim za daljnji razvoj hrvatske ICT industrije i osnivanje zaklade za pomoć mladima koji se žele razvijati u smjeru prirodnih i tehničkih znanosti, s naglaskom na računarstvo i IT.

26 PST!

KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić

Emmanuelle Pagano VEZIVANJA Naklada Ljevak

Vezivanja je ponajprije prozor u živote bezimenih likova što se izmjenjuju iz crtice u crticu. Emmanuelle Pagano bilježi mirise, geste, glasove koji su spojili i razdvojili dvoje ljubavnika i tematizira njihovo pitanje teritorija, prostora, bliskosti i udaljavanja, slobode i dominacije. Prvotna ushićenost susretom, detalji koji su se u početku dojmili, smiješna osobina koja je nekoga osvojila, nerijetko imaju tužan epilog: nastupaju napuštanja, odljubljivanja, pakiranje kofera i zaborav.

Lynn Shepherd FATALNA BLISKOST Lumen izdavaštvo

Lord Byron, Percy Shelley i Mary Shelley bili su zvijezde svojega doba. Ljubomora, opsesije, prekidi i mračne prijevare dio su života ekscentrika koje su proganjali osobni demoni. Stravične noći toga ukletog ljeta u vili Diodati pridonijele su i nastanku Frankensteina. Toga ljeta dogodilo se nešto strašno... Detektiv Charles Maddox 30 godina poslije Shelleyjeve smrti istražuje slučaj ucjene. Istraga će ga dovesti do neočekivanih otkrića i natjerati ga da se zapita – je li bolje da neke tajne zauvijek ostanu neotkrivene?

Ian Caldwell Peto evanđelje Profil Knjiga

U Vatikanu 2004., kada je papa Ivan Pavao II. pred kraj svog života poželio da se katolici i pravoslavci opet ujedine, u najvećoj se tajnosti priprema izložba. Tjedan dana prije otvaranja ubijen je kustos izložbe, a iste noći provalnici upadaju u dom grkokatoličkog svećenika, oca Alexa koji živi u Vatikanu sa sinom. Nakon što se istraga nađe u slijepoj ulici, otac Alex počinje sam istraživati, no da bi pronašao ubojicu, mora otkriti kustosovu tajnu povezanu s najpoznatijom kršćanskom relikvijom, ali i samim vrhom Vatikana.

Carl-Johan Vallgren Dječak iz sjene Fraktura

U ljeto 1970. maleni dječak nestaje sa stanice podzemne željeznice u Stockholmu. Nekoliko desetljeća poslije nestaje i dječakov brat, bogati nasljednik Joel Klingberg.

Njegova supruga obraća se Dannyju Katzu, muževu prijatelju iz Prevoditeljske škole Oružanih snaga. Katz nevoljko pristane tražiti Joela te ubrzo otkriva da moćna obitelj Klingberg skriva mnoge tajne. A kada ga okrive za ubojstvo koje nije počinio, njegova potraga prerasta u borbu za puko preživljavanje.

Roberto Bolaño NACISTIČKA KNJIŽEVNOST U AMERICI Vuković&Runjić

Nacistička književnost u Americi je svojevrsna enciklopedija desničarskih pisaca: tvore je kratki životopisi izmišljenih književnika, poklonika i gorljivih pristaša krajnje desnice, većinom iz Latinske Amerike, šačica njih iz Sjedinjenih Država, koji su prikazani kao šarolik niz zabludjelih mediokriteta, snobova, prevrtljivaca, narcisa i zločinaca. Kao što kaže sam autor: “Govoreći o nacističkim piscima u Americi, zapravo govorim o svijetu, katkad junačkom, no mnogo češće kukavnom, o književnosti općenito”.

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Obrada lima

Galmet, Zagreb, www. galmet-zagreb.com. Tvrtka nudi usluge - rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično.

Do 3150 mm, specijalna varenja, željezo, aluminij, inoks, elektrolučno, tig, CO2 i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 tone, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja i gradela, izrada nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime i drugo.

Kontakt: Hrvoje Jakopec, hrvoje@galmet-zagreb. com, +385 1 3768239.

Drvo - potražnja

Asianitex, Kowloon, Hong Kong, Kina, www. asianitex.com. Tvrtka traži proizvođača drva (bukva, obrađeno ili neobrađeno) za izvoz na tržište Azije, većinom u Kinu i Indiju. Moguć sastanak u Hrvatskoj. Kontakt: asianitex@gmail.com, Alan Ramon.

Partnerstvo

Pilana P4, Kuršanec.

Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju istog ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail. com, 099/7839 178.

LED rasvjeta

Apus, Duga Resa, www. apus.com.hr. Tvrtka proizvodi javnu i industrijsku LED rasvjetu. Rasvjetu u većem dijelu proizvode sami, razvili su vlastito napajanje te izrađuju kućišta i sklapaju gotove proizvode. U proizvodnji isključivo koriste trenutno najrenomiranije proizvođače elektroničke opreme i LED dioda kao CREE, Panasonic, Epcos, Diodes-Zetex...

Prednosti LED rasvjete su mnogobrojne, primjerice smanjenje potrošnje električne energije u odnosu na postojeću rasvjetu. Osnovni benefiti 100 W LED industrijske lampe: 1). postojeću žarulju 400 W Hg (500 W stvarne potrošnje) zamjenjuje naša žarulja od 100 W LED (110 W stvarne potrošnje) ili 4*72 W fluorescent žarulja naspram 70 W LED; 2). izrazito dugi vijek trajanja, minimalno 50.000 radnih sati naspram Hg 8000 radnih sati, fluorescent cijevi 10.000 sati ili metal halogene žarulje 600010.000 radnih sati; 3.) maksimalno smanjeni troškovi održavanja; 4.) izrazito visoki povratni indeks boja (min. 85 posto CRI) što je iznimno povoljno za radne okoliše te razlikovanje boja; 5.) smanjene emisije CO2/ kWh električne energije.

Kontakt: Dario Turkalj, dario.turkalj@apus.com. hr, +385 47 851505, +385 98 1696773.

Proizvodnja strojeva

Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva za industriju, dijelova za strojeve i slično. Kontakt: merve. dalbicer@armakmakina. com.tr, +90232-3755178.

Obrada metala

ISA 2, Passirano, Italija, www.isa-srl.com. Tvrtka obrađuje metal i nudi: vruće kovanje čelika i leguru čelika pomoću čekića (1000-4000 t) te prešu (1000-2500 t) za predmete u rasponu 0,15-30 kg.

U mogućnosti su pratiti proizvod u svakoj fazi te ih izraditi prema zahtjevima kupca. Tvrtka posjeduje certifikat ISO90001/ SQS Švicarska IQNet tako da se uvijek može jamčiti kvaliteta proizvoda. Kontakt: Silvia Zucca, commerciale@isa-srl. com, +030/6577-115.

Tisak

Taihe Industrial, Putian City, Kina, overseasupply.com. Tvrtka nudi usluge tiskanja raznih vrsta materijala po narudžbi (brošure, katalozi, razne vrste letaka, naljepnice i drugo). Kontakt: print08@newsed.eicp. net, +86/594-2551683.

IZBOR IZ NADMETANJA Hrvatska Košare za mopede

Hrvatska pošta nabavlja košare za mopede. Procijenjena vrijednost nabave je 675.000 kuna. Rok dostave ponuda je 11. kolovoza.

Sadnice

Zagrebački holding nabavlja sadnice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 30. srpnja.

Implementacija sustava

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja usluge implementacije sustava tehničke zaštite na 19 graničnih prijelaza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 5,7 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda je 18. kolovoza.

Meteorološke rakete

Državni hidrometeorološki zavod nabavlja meteorološke rakete protiv tuče.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 3,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. kolovoza.

Sol za posipanje cesta

Zagrebački holding nabavlja sol za posipanje cesta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 28,1 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

Prerađeno voće i povrće

Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja prerađeno voće i povrće za ugosti-

teljstvo i trgovinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 892.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. kolovoza.

Regija Markice za cigarete i alkoholna pića

Carina Kosova nabavlja markice za cigarete (175 milijuna komada) i za alkoholna pića (četiri milijuna). Rok dostave ponuda je 21. kolovoza.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

27

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

POGLED U SVIJET

STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE

Prodaju se hotel i industrijska zona Kuća, ukupne površine 151 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 415.250 kuna, nalazi se u Bjelovaru, prodaje se na dražbi 22. srpnja u 13 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Stan, ukupne površine 31,06 metara, procijenjene vrijednosti 261.626 kuna, nalazi se u Ulici Stanka Vraza 4 u Osijeku, prodaje se na dražbi 23. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu Osijek, Europske avenije 10, soba broj 6a, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Zgrada, ukupne površine 4665 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 9,57 milijuna kuna, nalazi se na adresi Celine 3 u Zaboku, prodaje se na dražbi 23. srpnja u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, soba 92/II. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno.

Poslovni prostor, ukupne površine 393,58 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 3,73 milijuna kuna, nalazi se na adresi Primorska 32 u Rijeci, prodaje se na dražbi 23. srpnja u 11 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 30/V. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Hotel, ukupne površine 2466 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 22,33 milijuna kuna, nalazi se u Lumbardi na otoku Korčuli, prodaje se na dražbi 24. srpnja u 10

sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, Korčula, Put Svetog Nikole 24. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 435,15 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 13,3 milijuna kuna, nalazi se u Novigradu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 25. srpnja u 12 sati u zgradi Općinskog suda u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti.

Kuća, ukupne površine 358 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 468.000 kuna, nalazi se u Novoj Gradiški, prodaje se na dražbi 27. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6, sudnica br. 20. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto.

Stan, ukupne površine 79 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,07 milijuna kuna, nalazi se u Opatiji, prodaje se na dražbi 28. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, Maršala Tita 4.

Poslovni prostor, ukupne površine 424,92 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 11,75 milijuna kuna, nalazi se na adresi Obala maršala Tita 9 u Poreču, prodaje se na dražbi 28. srpnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Poreču, Turistička 2, soba broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije treći-

ne utvrđene vrijednosti, a jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Industrijska zona, ukupne površine 12,272 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 23,34 milijuna kuna, nalazi se u naselju Kukuljanovo, Općina Bakar u Primorsko-goranskoj županiji, prodaje se na dražbi 28. srpnja u 10 sati, na Općinskom sudu u Rijeci, Frana Kurelca 3, soba 27/V. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a ne može se prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Oranica, ukupne površine 3330 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5500 kuna, nalazi se u naselju Šumetlica, Općina Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 29. srpnja u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6. Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Kuća, ukupne površine 461 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 38.000 kuna, nalazi se u naselju Adžamovci, Općina Rešetari u Brodsko-posavskoj županiji, prodaje se na dražbi 29. srpnja u 9 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, Trg kralja Tomislava 6.

Nekretnina se prodaje po načelu viđeno-kupljeno, a jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

Planet inteligentnih telefona dr. Uroš Dujšin

P

očetak ere smartphonea počeo je u siječnju 2007., kada je šef Applea, legendarni Steve Jobs, pokazao zapanjenoj publici njegov prototip. “To će izmijeniti sve”, ustvrdio je. Nije pogriješio: samo osam godina kasnije Appleov iPhone je primjer za tehnološku odrednicu 21. stoljeća. Ti su uređa-

ji iznad svega važni zbog toga što ih ima posvuda.

Postali su najprodavaniji uređaji u povijesti, daleko nadmašivši obične mobitele koji su im prethodili. Prodaju se četiri puta više od stolnih računala.

Danas otprilike polovina odrasle populacije ima po jedan, a 2020. će ih imati 80 posto. Prodrli su u svaki aspekt svakodnevnice. Prosječni ih Amerikanac koristi dva sata dnevno. A upitani koji bi im mediji najviše nedostajali, britanski tinejdžeri su izabrali pametne telefone prije no televizore, PC-e i konzole za igrice. Gotovo 80 posto njihovih vlasnika pregledavaju poruke, vijesti i druge sadržaje već četvrt sata nakon buđenja.

Velika pretvorbena moć Njihova pretvorbena moć proistječe iz njihovih di-

menzija i povezivosti. Dimenzije ih čine prvim doista osobnim računalima.

Oni već imaju moć obrade jučerašnjih superračunala - čak i najjednostavniji model ima veću moć obrade podataka nego što ih je 1969. imala NASA kada je slala ljude na Mjesec. A kako je prijenos podataka jeftin, ta je moć sve raspoloživija. Od 2005. nadalje trošak bežičnog slanja jednog me-

gabajta smanjen je s osam dolara na nekoliko centi i još se smanjuje. Dosadni stari PC na vašem stolu ne zna mnogo o vama. No smartphonei putuju zajedno s vama - pa znaju gdje

Smartphonei već imaju moć obrade jučerašnjih superračunala ste, koje sajtove posjećujete, s kime razgovarate, pa čak i koliko ste zdravi.

Kao i sa svakom inovacijom, njeno buduće korištenje postavlja mnogo zabrinjavajućih problema. Neki, kao što je opterećenje kralježnice zbog grbljenja prilikom rada su, naravno, prolazni. Taj uređaj omogućava osobi pokraj vas da objavljuju vaše najintimnije i najneugodnije tajne. Tako je britanska špijunska or-

ganizacija GCHQ uspjela hakirati SIM kartice i tako prisluškivati razgovore korisnika. Pa ako špijuni u demokratskim zemljama čine takve stvari, možete biti sigurni da će to činiti i oni u autoritarnim režimima. Ti će uređaji dati diktatorima neslućene mogućnosti.

Veće koristi od prijetnji Ipak, tri koristi nadmašuju štete od tih prijetnji. Kao prvo, autokrati baš neće uvijek uspijevati u svemu.

Smartphonei su sredstvo povezivanja milijardi ljudi. Najjeftiniji među njima stoje manje od 40 dolara, a vjerojatno će biti još jeftiniji. Isti oni telefoni koji omogućuju špijuniranje građana registriraju i okrutnost dužnosnika i šire obavijesti i drugačija mišljenja. Potiču želju za samostalnošću i pomažu okupljanju prosvjednika. Uređaj koji daje toliku moć pojedincu ima potencijala i za osporavanje autoritarizma.

Druga je korist u mogućnosti korištenja svih podataka koji trebaju poduzećima. Konvencionalne društvene znanosti su često patile od nedostatka niza korisnih podataka.

A ovi su uređaji digitalni statističari koji omogućuju detaljniji uvid u društvena zbivanja no ikada prije.

Napokon, treća je korist ona ekonomska. Neke studije dokazuju da u siromašnijim zemljama svakih 10 novih mobitela na 100 stanovnika povećava stopu rasta BDP-a po stanovniku za više od jednog postotka, primjerice omogućujući ljudima da koriste bankovne usluge. Oni će doista preobraziti brojne djelatnosti i to neslućenom brzinom. Era pametnih telefona doista postaje sve uzbudljivija.

28 SVIJET FINANCIJA

( 82,3 mil kn

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 6. do 12. srpnja ukupno su bila 202 stečajna postupka što je za 17 posto više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi uložena su 44 prijedloga, a 31 je odbijen. Zaključeno je 30 postupaka.

Brzih stečajnih postupaka bilo je 34. Izbrisano je 67 subjekata, dok je s likvidacijom započelo njih 13. Osnovano je 235 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (101), zatim Osijek (33), na Trgovačkom sudu u Splitu osnovana su 22 nova trgovačka društva, a slijedi ga Pazin sa 18 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (132), te ukupno 103 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka Odbijanje prijedloga Početak postupka Zaključak postupka

36 21 7 8 8 2 6 34 34 124 44 3 31 16 30

BRISANI SUBJEKTI

Brisani subjekti

67 67 13 13 0

Broj brisanih subjekata Likvidacija Početak postupka Zaključak postupka OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Poslovni subjekti

235 103 132 0

d.o.o. j.d.o.o. d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Bjelovar Dubrovnik Karlovac Osijek Pazin Rijeka Sisak

7 2 5 33 18 17 0

Slavonski Brod Split Šibenik Varaždin Zadar Zagreb

REJTING TJEDNA

ENERGY PELLETS d. o. o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast = bez promjene

4 22 6 12 8 101

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

neto dobit HPB-a u prvih 6 mjeseci 2015.

Hrvatska poštanska banka

Rekordna polugodišnja neto dobit S novom organizacijom Banke nastavljamo povećavati efikasnost poslovanja uz stalno poboljšanje kvalitete usluge klijentima, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a

H

rvatska poštanska banka ostvarila je u prvom polugodištu 2015. rekordnu operativnu dobit u iznosu od 158,6 milijuna kuna te neto dobit od 82,3 milijuna kuna što također predstavlja polugodišnji rekord u povijesti HPB-a.

Banka je izdvojila 77,6 milijuna kuna dodatnih rezerviranja za gubitke što je za 46 milijuna kuna ili 37,2 posto manje nego u istom razdoblju

Odlukom Glavne skupštine temeljni kapital Banke povećan je za 252,1 milijun kuna 2014. Pokrivenost loših kredita ispravcima vrijednosti povećana je na 62 posto i veća je od prosjeka hrvatskog tržišta.

Smanjenje kamatnih stopa i volumena kredita zbog nužne optimizacije imovine utjecalo je na pad kamatnog prihoda za 38,2 milijuna kuna ili za 8,8 posto koji je najvećim dijelom uspješno neutraliziran poboljšanjem strukture izvora i smanjenjem prosječne kamate na zaduženja. Time su kamatni troškovi smanjeni za 33,3 milijuna kuna (-17,5 posto) te je minimiziran pad neto kamatnog prihoda -4,8 milijuna kuna (-dva posto).

Neto prihodi od provizija i naknada porasli su šest posto i to kao rezultat smanjenja troškova naknada za 5,3 posto. S

druge strane, zbog promijenjenih navika korisnika usluga platnog prometa i sve manjeg broja gotovinskih transakcija u eksternaliziranoj mreži pad ukupnih prihoda od naknada za 3,3 milijuna kuna ili 1,4 posto bio je neizbježan. Dobit od trgovanja i dobici od tečajnih razlika porasli su za 3,9 milijuna kuna, odnosno za 24,7 posto, dok su ostali prihodi udvostručeni u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

U Banci je u tijeku reorganizacija koja će biti u punoj provedbi u nastavku godine, a financijski efekt bit će evidentan u 2016. kao rezultat smanjenja troškova i povećanja prihoda nakon poslovnih i organizacijskih poboljšanja. Već u prvom polugodištu 2015. opći i administrativni troškovi i amortizacija su 5,6 milijuna kuna ili 5,8 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupna aktiva Banke iznosi 17,3 milijarde kuna unatoč smanjenju prosječne glavnice kredi-

ta zbog optimizacije imovine povezane s nedostatnom razinom kapitala.

Ukupni bruto krediti su smanjeni za jedan posto ponajprije zbog povrata kredita trgovačkih društva (-8,5 posto), dok su krediti stanovništvu nastavili rast (+3,8 posto).

Nastavlja se rast potražnje za stambenim kreditima HPB-a koji su u prvom polugodištu porasli 6,6 posto što se uglavnom odnosi na kunske kredite.

Pripreme za drugu fazu dokapitalizacije Ukupni depoziti iznose 14,3 milijarde kuna, uz rast od 1,3 posto i zadržan tržišni udio od 4,7 posto.

Pritom je potvrđena pozicija HPB-a kao jedne od banaka s najvećim povjerenjem klijenata čiji broj premašuje 630.000 te uz rast depozita stanovništva za 2,5 posto.

Odlukom Glavne skupštine Banke krajem polugodišta 2015. povećan je iznos temeljnog kapitala za 252,1 milijun kuna pretvaranjem hibrid-

nih instrumenata u dionički kapital čime je računovodstveni kapital porastao na 1,2 milijarde kuna.

Ovime stopa adekvatnosti kapitala Banke raste na 9,6 posto, a uz reviziju polugodišnjih rezultata na 10,6 posto za što je potrebna prethodna suglasnost regulatora.

U tijeku su pripreme za drugu fazu dokapitalizacije HPB-a u skladu s odlukom Vlade o stvaranju uvjeta za povećanje kapitala u iznosu do 550 milijuna kuna kojom se omogućava i sudjelovanje privatnih investitora s udjelom od najmanje 30 posto.

“Banka je ostvarila odličan rezultat u prvom polugodištu 2015., a posebno smo ponosni na nastavak rasta kredita i štednje stanovništva.

S novom organizacijom Banke nastavljamo povećavati efikasnost poslovanja uz stalno poboljšanje kvalitete usluge klijentima”, istaknuo je Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a.

29

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

( 432.000 osoba

zapošljava oko 100.000 malih i srednjih tvrtki

( 20% rast

bruto dobiti tih tvrtki 2014.

Kapital koji nedostAje

Kako premostiti investicijsku rupu?

Pitanje je kako stvoriti financijske posrednike, od privatnih pojedinačnih investitora do specijaliziranih investicijskih fondova, tzv. alternativnih fondova, koji ulažu upravo u temeljni kapital malih i rastućih poduzeća unutar tzv. investicijske rupe, istaknuo je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

riti o investicijskoj rupi – figurativno, između dva i 20 milijuna kuna. Poduzetnici su u njoj prepušteni samima sebi i snalaženju s prirodno opreznim bankama”, istaknuo je Šonje te dodao kako investicijsku rupu u razvijenim tržišnim gospodarstvima pokrivaju bogati pojedinci, iskusni ulagači, druga poduzeća koja se nastoje strateški povezivati s rastućim tvrtkama, privatni fondovi poduzetničkog kapitala (venture capital) te razvojne financijske institucije.

N

akon što su mali i srednji poduzetnici u prošloj godini ostvarili vrlo dobre poslovne rezultate, sad su se našli pred velikim problemima - gdje naći kapital, posebice kad je riječ o iznosima između dva do 20 milijuna kuna. Tu bi investicijsku rupu trebala popuniti industrija investicijskih fondova koja još nije dovoljno razvijena u Hrvatskoj, pokazala je rasprava na skupu Kapital koji nedostaje: Kako ubrzati rast malih poduzeća,

Nisu bitni iznosi koliko je bitan rizik samog projekta, smatra Borislav Škegro održanom proteklog tjedna u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka.

“Mali i srednji poduzetnici pokazali su se najžilavijim dijelom hrvatskog gospodarstva te predvodnicima rasta i izlaska iz recesije. Za njih je prošla godina najpozitivnija, zaposlili su gotovo 23.000 novih radnika, izvoz im je porastao 16,4 posto, a zabilježili su značajan rast prihoda i investicija. Za taj su uspjeh, naravno, najzaslužniji sami poduzetnici, ali dijelom i ova vlada koja je od početka mandata upravo

male i srednje poduzetnike prepoznala kao pokretače gospodarstva”, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Kako stvoriti financijske porednike?

“Mala i srednja poduzeća, prošle su godine ostvarila rast prihoda za gotovo 10 posto, a bruto dobit im je porasla za 20 posto”, istaknuo je direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, prezentirajući najnoviju HUB-ovu analizu. Prema toj analizi gotovo 100.000 malih i srednjih tvrtki zapošljava oko 432.000 ljudi, a zabilježen je rast prihoda od izvoza. Mali i srednji gubitaši smanjili su ukupan gubitak za gotovo milijardu kuna, dok su dobitaši povećali dobit gotovo za tri milijarde. No

malim i srednjim poduzećima nedostaje vlasničkog kapitala, kapitaliziranost im je niska i stagnira, što im koči daljnji rast.

“Zbog toga postoji opasnost da male tvrtke propuste velike prilike. Banke im ne mogu biti glavni oslonac u rješavanju tog problema jer one za dugoročne kredite traže dobra osiguranja i ne riskiraju svoj novac nego novac štediša. Pitanje je stoga kako stvoriti financijske posrednike, od privatnih pojedinačnih investitora do specijaliziranih investicijskih fondova, tzv. alternativnih fondova, koji ulažu upravo u temeljni kapital malih i rastućih poduzeća unutar tzv. investicijske rupe koja je trenutačno manja od 20 milijuna kuna potrebnog kapitala”, istaknuo je Šonje.

U Hrvatskoj posluju alternativni fondovi rizičnog kapitala (private equity). HUB-ova analiza pokazuje da su tri najveća fonda realizirala 22 ulaganja vrijedna oko 900 milijuna kuna, dok je prosječno ulaganje iznosilo oko 41 milijun kuna.

“Ako se fondovima rizičnog kapitala ne isplati gledati potencijalna kapitalna ulaganja pojedinačnih iznosa manjih od dvadesetak milijuna kuna, te ako tvrtke samostalno ili uz pomoć kruga suradnika, prijatelja i tzv. poslovnih anđela ne mogu prekoračiti prag od tri do četiri milijuna kuna, tko pokriva prostor između tri do četiri milijuna s jedne i dvadesetak milijuna kuna kapitala uloženog u poslovanje s druge strane?

Nitko. Barem ne sustavno. Stoga možemo govo-

Osam od 10 start-upa propadne Predsjednik Uprave Quaestusa Borislav Škegro, koji je osnovao prvi hrvatski fond rizičnog kapitala Quaestus Private Equity Kapital i do sada ulagao u nekoliko tvrtki iz sektora telekomunikacija, proizvodnje hrane i medicinskih usluga, svjestan je rupe od nula do 20 milijuna kuna, no po njemu sami iznosi ulaganja i nisu presudni. “Nisu bitni iznosi koliko je bitan rizik samog projekta. Imate manja ulaganja, gdje nema velikog rizika, i velika ulaganja koja su strašno rizična. Recimo, hoćete li uložiti u tvrtku gdje vam njih petero samo powerpoint prezentacijom žele na tržištu potući telekomunikacijskog diva?

Znači, važnija je priroda samog procesa ulaganja nego sam iznos”, rekao je Škegro.

Predsjednik CRANE-Hrvatske mreže poslovnih anđela Davorin Štetner istaknuo je kako upravo njihova mreža pokriva prvi dio investicijske rupe.

“Financiramo projekte do stotinjak tisuća kuna, javlja nam se i problem financiranja od nule. Osam od 10 start-upa propadne i ljudi imaju problema kada ih banke markiraju kao nepoželjne. Od 2008. uložili smo u 25 projekata oko 20 milijuna kuna”, rekao je Štetner, ističući kako je poslovnih anđela relativno malo jer imaju rigorozan sistem primanja novih članova kako bi izbjegli sve “prodavače magle”. Naglasio je da, uz ulaganja u ICT, ulažu i u ostale sektore industrije pa i u poljoprivredu. Fondovi rizičnog kapitala, pa i poslovni anđeli, iako se znatno razlikuju po visini svojih ulaganja, alternativni su oblik financiranja, no i jedni i drugi ističu kako bi se pravila igre na tržištu trebala mijenjati, pogotovo kad su u pitanju obvezni mirovinski fondovi.

“U Srednjoj Europi obvezni mirovinski fondovi ulažu 50 posto svoje imovine u razne projekte, dok je kod nas ta brojka vrlo mala. Oni su vrlo važni i pri izlasku fondova rizičnog kapitala iz projekta jer fondovi nakon nekog vremena po zakonu moraju izaći iz tog projekta. To je veliki problem, a o njemu svi šute”, zaključio je Škegro.

30 SVIJET FINANCIJA

Privredni vjesnik Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

Tržište novca Zagreb

Rast potražnje potiče živost novčanog tržišta Jelena Drinković

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

N

akon nešto burnijeg razdoblja, u kojem je kratkoročna kamatna stopa zabilježila privremeni rast, novčano tržište ponovno je tromo zbog iznimno visoke ponude novca. Naime, sredinom proteklog tjedna dospjela je državna obveznica u iznosu od 350 milijuna eura čijom je isplatom financijski sustav dobio dodatnih oko 2,7 milijardi kuna likvidnosti. Rezultat jačanja likvidnosti bio je pad kratkoročne kamatne stope.

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

u%

150 2 100 1 50

0

0

13.7.2015.

14.7.2015.

15.7.2015.

Ukratko, novčano tržište se vraća u stanje u kojem je bilo ranije, a koje karakterizira neravnoteža ponude i potražnje novca. Iako je razdoblje održavanja

16.7.2015.

17.7.2015.

obvezne pričuve depozitnih institucija tek započelo, nema rasta potražnje za novcem ni s te osnove. Važan instrument neutraliziranja kratkoročnih viško-

ponedjeljak

utorak

srijeda

va likvidnosti su trezorski zapisi Ministarstva financija. Sudeći po rasporedu održavanja aukcija prošle godine, tijekom srpnja i kolovoza nije bilo auk-

petak

cija, odnosno ljetna pauza je trajala čak osam tjedana budući da između 1. srpnja i 26. kolovoza nije bilo ni jedne aukcije. Ponovi li se ista praksa ove godi-

EUR

AUD

australski dolar

5,147693

CAD

kanadski dolar

5,36797

JPY

japanski jen (100)

CHF

švicarski franak

7,272185

7.580

GBP

britanska funta

10,878521

američki dolar

6,960854

EUR

euro

USD

7.00

7.575

5,609602

USD

Porasla vrijednost Mirexa

sla je i vrijednost američkog dolara, za 1,88 posto na 6,960854 kune. I švicarski franak je ojačao za 0,75 posto na 7,272185 kuna.

oslabjela za 0,11 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7,576890 kuna. Prema kuni pora-

Srednji tečaj za devize

7,57689

primjena od 18. srpnja 2015. 13.7.

Izvor: HNB

četvrtak

Mirovinski fondovi

Pad vrijednosti kune

valuta

13. 7. - 17. 7. 2015.

6. 7. - 10. 7. 2015.

3

200

Hrvatsko devizno tržište

Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema svim promatranim valutama. Tako je prema euru

ne, sudionici moraju biti spremni na činjenicu da upravljanje kratkoročnom likvidnošću tijekom srpnja i kolovoza uglavnom kombiniraju bez mogućnosti upisivanja trezorskih zapisa. U ovakvim okolnostima, trgovanje sudionika novčanog tržišta vrlo je skromno. Poznato je da samo rast potražnje može potaknuti živost novčanog tržišta, a to se vrlo rijetko događa. Razlog tome je zasićenost sudionika viškovima likvidnosti i općenito smanjena aktivnost ukupnog financijskog tržišta.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

14.7.

15.7.

16.7.

CHF

7.29

6.95

7.27

7.570

6.90

7.25

7.565

6.85

7.23

7.560

6.80

7.21

7.555

6.75

7.19

17.7.

13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 216,2444 boda i bila je 1,25 posto viša nego tjedan ranije. Tada je vrijednost tog Mirexa iznosila 213,5616 bodova. Potkraj proteklog tjedna vrijednost Mirexa A iznosila je 112,1222 boda, a Mirexa C 106,5251 bod.

MIREX - mjesečni

MIREX - tjedni

1,2%

1,6%

0,8%

1,2%

0,4%

0,8%

0,0%

0,4%

-0,4%

0% 16.6.

Međunarodno tržište kapitala

26.6.

fond

6.7.

16.7

datum

13.7.

vrijednost (kn)

14.7.

promjena (%)

15.7.

16.7.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Pozitivno ozračje na svjetskim burzama Na europskim burzama cijene dionica bile su na najvišim razinama u proteklih šest tjedana jer se ulagači više nisu bavili problemima u Grčkoj nego su pažnju usmjerili na poslovna izvješća 6825 6800

kompanija. Slična je situacija bila i na Wall Streetu gdje su cijene dionica porasle, a pritom je najviše skočio Nasdaq indeks, pa je tako dosegnuo najvišu razinu u povijesti.

Analitičari to zahvalju18200

FTSE 100

18150

ju boljim od očekivanih poslovnim rezultatima nekoliko tehnoloških kompanija, primjerice Netflixa i eBaya.

Nasdaq indeks je premašio prethodni rekord iz lipnja od 5.160 bodova.

5175

Dow Jones

5150

6775

18100

5125

6750

18050

5100

6725

18000

5075

6700

17950

5050

13.7.

5200 5150

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

13.7.

11900

CAC40

11800

5100

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

13.7.

20750

DAX

20600

11700

5050

11600

20300

11500

20150

11400 13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

NIKKEI 225

20450

5000 4950

NASDAQ

20000 13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

13.7.

14.7.

15.7.

16.7.

17.7.

Kako su se na europskim burzama također događale pozitivne promjene, tako su i cijene dionica švedskih kompanija poput Ericssona i Electroluxa skočile više od tri posto. Ipak, situacija nije svugdje bila tako dobra, pa su neke tvrtke objavile slabije financijske rezultate nego što su to procjenjivali analitičari.

To je donekle ograničilo rast burzovnih indeksa.

Iako analitičari Reutersa očekuju rast dobiti europskih kompanija u drugom tromjesečju ove godine za pet posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, to bi ipak bio manji rast zarada u odnosu na prvo ovogodišnje tromjesečje.

kategorija A MIREX A

16.07.

112,1222

0,2634

7,19

AZ - A

16.07.

110,8471

0,2143

6,52

Erste Plavi - A

16.07.

111,4892

0,3435

6,02

PBZ CO - A

16.07.

114,3165

0,1967

7,45

Raiffeisen OMF - A

16.07.

113,5507

0,3396

8,79

kategorija B MIREX B

16.07.

216,2444

0,2496

5,12

AZ - B

16.07.

220,3442

0,2418

4,62

Erste Plavi - B

16.07.

220,4707

0,308

4,9

PBZ CO - B

16.07.

198,364

0,2446

5,61

Raiffeisen OMF - B

16.07.

218,5438

0,2369

5,7

MIREX C

16.07.

106,5251

0,1852

3,48

AZ - C

16.07.

104,224

0,162

2,42

Erste Plavi - C

16.07.

105,9842

0,2341

2,66

PBZ CO - C

16.07.

106,5538

0,168

3,47

Raiffeisen OMF - C

16.07.

109,2601

0,2017

4,86 5,64

kategorija C

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF Raiffeisen DMF

16.07.

210,6396

0,205

AZ Profit

16.07.

246,3264

0,3419

4,32

Croatia osiguranje

16.07.

150,2075

0,3633

2,27

AZ Benefit

16.07.

225,9606

0,3137

3,33

Erste Plavi Expert

16.07.

182,4241

0,2986

5,18

Erste Plavi Protect

16.07.

177,8713

0,2082

1,38

31

www.privredni.hr Broj 3886/3887, 20. srpnja 2015.

BURZA

UKUPAN TJEDNI PROMET: 1,258 milijuna kuna

Veliki tjedni porast indeksa i prometa onički promet iznosio 77 milijuna kuna, što predstavlja rast od 35 milijuna kuna ili 84 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 48 milijuna kuna prometa što je 62 posto ukupnog tjednog prometa.

Iztok Likar www.hrportfolio.hr

A

ktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu dosta je porasla te je redovni diTop 10 po prometu

tjedna promjena

Valamar Riviera d.d.

Luka ploče d.d.

Adris grupa d.d. (povl.)

Adris grupa d.d. (red.)

HT d.d.

Jamnica d.d.

PBZ d.d.

Podravka d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Viadukt d.d.

+4,07% -1,77% +12,02% +3,96% -1,28% 0,00% +2,33% 0,00% +29,02% +29,04%

zadnja cijena 22,78 671,03 414,54 499,00 152,50 95.000,00 614,99 305,00 262,55 238,78

promet 12.706.503,50 9.195.506,03 8.149.832,05 5.076.430,46 4.484.873,17 2.280.000,00 1.554.224,47 1.464.211,63 1.405.829,75 1.397.252,56

Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +29,04 posto do -1,77 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 12 izdanja. Indeks 10 dionica s najvećim rastom cijene Turbos WTI nafta short A Vis d.d.

Turbos DAX long K Turbos E-mini S&P 500 long C Turbos DAX long J Hoteli Podgora d.d.

Viadukt d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos H. H. N. GAS long 8

TJEDNI DIONIČKI PROMET: 77.127.958,12 kn

Crobex je u odnosu na tjedan ranije porastao za čak 2,64 posto tj. na 1.790,25 bodova. Crobex10 bilježi tjedni rast od 2,22 posto na 1.039,58 bodova.

Kod sektorskih indeksa

tjedna promjena +43,18% +42,38% +41,32% +40,37% +37,81% +35,30% +29,04% +29,02% +24,00% +16,67%

zadnja cijena 239,40 2,99 113,20 15,30 129,40 19,24 238,78 262,55 22,32 3,50

promet 45.604,00 598,00 139.041,80 6.131,50 19.668,80 211,64 1.397.252,56 1.405.829,75 24.051,94 114,91

INVESTICIJSKI FONDOVI

Protekli tjedan svi otvoreni investicijski fondovi zabilježili su porast cijene, a čak njih 44 ostvarila su rast veći od jedan posto. Kod dioničkih fondova najviše je vrijednost uvećana fondu ZB euroaktiv koji je ostvario tjedni rast od čak 5,77 posto i tako postao dobitnik tjedna među svim fondovima. ZB euroaktiv 20

posto svog portfelja drži investirano u Francuskoj, 19 u Švicarskoj te 14 u Velikoj Britaniji i 10 posto u Njemačkoj. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi Platinum Blue Chip s tjednim rastom od 5,08 posto. Najmanji rast bilježe Capital Two, i to 0,40 posto te NETA New Europe 0,71 posto. Posebni fondo-

vi bilježe tjedne promjene od +0,97 pa do +4,21 posto. Najveći tjedni prinos od 4,21 posto ostvario je ZB Future 2055, a za njim slijedi ZB Future 2040 s rastom od 4,10 posto. S druge strane, Raiffeisen zaštićena glavnica bilježi promjenu od +0,97 posto. Također, svih 15 mješovitih fondova zabilježilo je

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI

KD Victoria HI-growth ZB euroaktiv ZB trend FIMA Equity KD Prvi izbor Ilirika JIE PBZ Equity fond HPB Dionički Erste Adriatic Equity NETA Global Developed ZB aktiv Capital Two Ilirika Azijski tigar Platinum Global Opportunity KD Nova Europa OTP indeksni Platinum Blue Chip NETA Frontier OTP MERIDIAN 20 A1 NETA US Algorithm NETA New Europe Ilirika BRIC CROBEX10 KD Energija ZB BRIC+ Raiffeisen Dynamic Allianz Equity

*Tjedna promjena [%]

kn € € $ kn kn € € kn € kn kn kn € $ kn kn € kn € kn kn kn € kn kn € € €

18,7075 11,5057 155,0520 178,6173 88,3733 15,2083 130,2926 10,2819 99,9463 84,5800 107,2861 110,5635 89,0454 51,2635 16,5303 6,0549 40,2147 109,6059 578,0677 93,0556 84,2300 177,9849 71,3947 81,1727 99,3115 9,1102 98,5986 120,5700 139,7062

1,67 3,78 5,77 3,62 1,35 4,12 4,44 1,70 1,98 1,34 2,95 1,98 0,40 3,30 3,30 3,88 1,40 5,08 1,46 2,44 1,08 3,30 0,71 4,51 1,17 1,67 4,19 0,90 1,51

€ € € € €

102,8100 101,7684 102,9110 103,8142 103,9520

0,97 3,11 3,97 4,10 4,21

€ € € kn kn

155,5896 14,8228 12,9334 119,9204 89,2674

1,21 2,67 2,56 1,40 1,25

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica ZB Future 2025 ZB Future 2030 ZB Future 2040 ZB Future 2055

rast cijene. Najviše je cijena porasla PBZ Global fondu 2,67 posto. Slijedi KD Balanced čija je cijena rasla za 2,65 posto.

Kod obvezničkih fondova tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,28 do +1,14 posto.

Najveći rast bilježi ZB bond 1,14 posto, a slijedi ga Erste Adriatic Bond 0,86 posto. (I.L.) od 9. 7. 2015 do 16. 7. 2015. godine

Vrijednost udjela

Valuta

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global PBZ Global fond HI-balanced ICF Balanced HPB Global

zadnja vrijednost 1.790,2500 1.039,5800 105,8350 142,3130

najviše je porastao CROBEXkonstrukt, i to 8,22 posto, a najmanji rast zabilježio je CROBEXnutris 10 dionica s najvećim padom cijene

od 0,46 posto. Obveznički indeks CROBIS je uvećan za 0,85 posto, a CROBIStr za 0,93 posto.

tjedna promjena

Turbos WTI nafta long G Turbos DAX short K Turbos DAX short I Turbos E-mini S&P 500 short 8 Pounje d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short A Magma d.d.

Turbos srebro long C Slobodna Dalmacija d.d.

Turbos E-mini S&P 500 short B

tjedna promjena +2,64% +2,22% +0,85% +0,93%

-56,51% -45,29% -43,41% -40,67% -40,31% -19,71% -18,38% -16,15% -15,00% -14,65%

zadnja cijena 44,40 36,60 70,40 5,66 0,77 13,44 1,51 14,64 17,00 19,92

promet 5.455,10 405.923,70 40.275,50 21.864,00 304,15 3.817,86 876,20 11.878,04 153,00 1.992,00

*vijesti

Izvrstan tjedan, svi fondovi u plusu

Naziv(fond)

index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Naziv(fond) OTP uravnoteženi KD Balanced Allianz Portfolio Smart Equity Raiffeisen Harmonic PBZ Conservative 10 fond You Invest Active You Invest Balanced You Invest Solid Smart Equity II

kn kn kn € € € € € € €

109,5339 9,0345 150,9470 108,3171 103,6800 105,0503 101,9000 101,2400 99,8900 101,4056

*Tjedna promjena [%] 1,02 2,65 1,58 1,35 2,33 1,05 1,18 1,00 0,59 1,30

€ € € € kn € kn € €

183,2798 13,8330 169,3000 122,5991 198,0985 150,2355 80,9973 111,9400 101,7600

1,14 0,80 0,28 0,60 0,75 0,62 0,38 0,86 0,31

kn kn € € kn kn kn $ kn kn kn € kn € kn € € kn kn €

142,7089 174,7949 150,1669 138,8195 156,8100 150,6600 151,2200 130,5169 142,9167 132,6187 128,7061 12,3147 117,8840 115,0800 109,6209 105,3100 106,1777 1338,5639 107,5828 102,3908

0,01 0,01 0,00 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,02 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,05 0,00 0,04

Valuta

Vrijednost udjela

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond HI-conservative Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One HPB Obveznički NETA Emerging Bond Erste Adriatic Bond Raiffeisen Classic

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Money One Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Auctor Cash Raiffeisen euroCash HPB Euronovčani Locusta Cash NETA MultiCash OTP euro novčani

Zagrebačka burza preuzima Ljubljansku burzu

Predstavnici Zagrebačke burze potpisali su ugovor o preuzimanju Ljubljanske burze stjecanjem 100 posto dionica od grupacije CEE Stock Exchange Group (CEESEG). Očekuje se kako će se transakcija realizirati u posljednjem tromjesečju ove godine, a obje burze usuglasile su se da neće objavljivati cijenu preuzimanja.

PBZ snizuje kamate Privredna banka Zagreb na postojeće kredite s promjenjivom kamatnom stopom od 1. kolovoza primjenjivat će niže kamatne stope. To je rezultat usklađenja promjenjivih kamatnih stopa s novim vrijednostima referentnih stopa. Kamatne stope na kredite s valutnom klauzulom u eurima bit će niže za 0,12 p.p. za kredite s kamatom vezanom uz EURIBOR, odnosno za 0,20 p.p. za kredite s kamatom vezanom uz nacionalnu referentnu stopu (NRS).

KentBank širi svoju poslovnu mrežu KentBank je otvorio svoju prvu poslovnicu u gradu Zadru. Širenje poslovne mreže na nacionalno

tržište dio je dugoročnog strateškog plana koji bi trebao pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti.

KentBank želi postati univerzalna banka sa snažnim uporištem na poslovanju s građanima, malom i srednjem poduzetništvu te korporativnom sektoru i faktoringu.

U svibnju povećan industrijski promet Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u svibnju ove godine smanjen je za 3,5 posto u odnosu na travanj, dok kalendarski prilagođeni podaci na godišnjoj razini pokazuju rast prometa industrije za 1,6 posto, pokazuju podaci DZS-a. Svibanj je četvrti mjesec zaredom kako se bilježi povećanje prometa industrije na godišnjoj razini - u veljači je taj rast iznosio 5,6 posto, u ožujku 11,2 posto, a u travnju 7,4 posto.

Porast turističkog prihoda U tri mjeseca ove godine prihodi od turizma iznosili su 339,7 milijuna eura što je 13,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Prema podacima HNB-a, turistički prihod iz tzv. osobnih razloga, odnosno individualnih putovanja iznosio je 305,2 milijuna eura ili 12,9 posto više nego u tri mjeseca 2014. Prihodi od dolazaka turista iz poslovnih razloga iznosili su 34,5 milijuna eura i bili su 21,9 posto viši nego lani.

novi format nova kvaliteta U PONEDJELJAK

24. kolovoza

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK