Pv 3890 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

24. kolovoza 2015., godina LXII, broj 3890

Ekskluzivno istraživanje hendala za Privredni vjesnik

Skupa država nas koči Uvjete za investiranje i poslovanje lošim smatra 54 posto poduzetnika, a jako lošim još dodatnih 20 posto

intervju

Miljenko Vaić, Nestlé Adriatic

poseb

an pr

i lo g

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

funkcionalna hrana

Ne taži glad, a okreće milijarde Poslovno prvo polugodište

Veliki završili u plusu: ipak se kreće!

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

6. konferencija Biznis plusa Skopje, 1. listopada 2015. Makedonski narodni teatar

Pridružite nam se! Sudionici ne plaćaju kotizaciju.

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

sadržaj

#3890 / 24. kolovoza 2015.

telji, Poštovani čita uesnik. Isti, a dr vi Privredni vj no je a m va Pred ce lifting gačiji. bio je svoj fa do ne di go 2 at, novi Mladac od 6 remenjen form uv os , go lo an – redizajnir žaj. lom novi sadr , anaprijelom i dije ra, aktualnost to au i va to ks te tu ost – ne mije No, kvalite i vjerodostojn t os ljn bi oz , litičnost partnerom po njamo! ni u misiji biti aj tr dr us za o hu em ru aj e Ost ice, i u novom ”. ju ču lu slovne zajedn od ji e onih ko in ov “n t ite ep žati nik Vaš glavni ured

uvod 4

Gost komentator | Tamara Didak, voditeljica Plavog ureda, poduzetničkog centra Grada Zagreba

Plavi ured potiče poduzetnički duh

ekskluzivno 6

Hendalovo istraživanje za Privredni vjesnik Država je skupa, a poduzetnike nitko ne pita mogu li podnijeti taj teret

intervju 12

Miljenko Vaić, Nestlé Adriatic, direktor prodaje za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu

Ovakva razina porezne presije na rad destimulira zapošljavanje u Hrvatskoj

priča s razlogom 20

tema tjedna

Funkcionalna hrana - hrana s dodanom vrijednošću Ne taži glad, a okreće milijarde

s markova trga 22 23

Zašto uvoziti kad možemo proizvoditi

Nadzornike državnih tvrtki ocjenjivat će i javnost Trošarine | Moguća i zapljena imovine

predstavljamo 26 Divan.hr, Zagreb Di ćemo? Pitaj Divan

By Vlatka, Petrinja Kosa na francuski način

pogled iznutra 29 Igor Pureta Misiju i viziju treba preispitivati

hrwwwatska 32

Gamescom 2015 Videoigre kao nacionalni proizvod

rezultati poslovanja 40 Velike tvrtke u prvom polugodištu

Miljenko Vaić

Ipak se kreće... Napokon!

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Ivana Zobenica Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator

Tamara Didak

PlavI ured potiče poDuzetnički duh Prije šest mjeseci u Zagrebu je otvoren Plavi ured, kao mjesto na kojem se potiče, podržava i promovira poduzetništvo. Tu je održano već 47 seminara, a edukacije je prošlo čak 718 polaznika od čega 400 žena, 92 branitelja i 127 mlađih od 30 godina

P Tamara Didak, voditeljica Plavog ureda, poduzetničkog centra Grada Zagreba

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oduzetnici i oni koji kreću u poduzetništvo u Gradu Zagrebu, kao i u cijeloj državi, suočavaju se s određenim teškoćama. Loše su informirani u pogledu svojih obveza, prava i mogućnosti. Oni koji i uspijevaju plivati u poduzetničkim vodama, zbog nedovoljno informiranosti, nedostatka vlastitih resursa i neadekvatne podrške ne koriste (ili ne znaju koristiti) potpore koje su im na raspolaganju. Ne rade na vlastitoj edukaciji, posebice vezano za nove tehnologije, nedovoljno se umrežavaju i, što je najvažnije, nisu imali centralno mjesto koje im je to sve moglo pružiti. Zbog tih problema, ljudi se teško odlučuju na osnivanje vlastitih obrta i poduzeća. Upravo iz tih razloga Grad Zagreb je unutar Razvojne agencije inicirao pokretanje Plavog ureda kao mjesta na kojem se potiče, podržava i promovira poduzetnički duh. Plavi ured kao poduzetnički centar Grada Zagreba formalno je otvorio svoja vrata prije točno šest mjeseci, 27. veljače ove godine. Postao je centralno mjesto na kojem poduzetnici i oni koji tek kreću u poduzetništvo mogu dobiti objedinjene i cjelovite informacije koje su im potrebne. Mogu se educirati, razvijati svoje poduzetničke vještine, kreativnost, inovativnost i razmjenjivati iskustva s drugim poduzetnicima. Između ostalog, glavne aktivnosti Plavog ureda su edukacija, savjetovanje, programi potpore i promicanje poduzetničke kulture. Djelatnici Plavog ureda, odnosno Plavi tim, na jedinstven način pomažu poduzetnicima koji do sada nisu koristili slične usluge. Na taj način stvorena je proaktivna dodirna točka između kreatora i korisnika potpornih mjera – između institucija i poduzetnika. Primarni cilj je potaknuti i privući inovatore, samozaposlene, nezaposlene osobe, hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, studente, nevladine organizacije (posebno u sferi socijalnog poduzetništva)... Krajnji korisnici su svi građani Zagreba jer Plavi ured pridonosi kako daljnjem jačanju zagrebačkog obrtništva i poduzetništva tako i jačanju cjelokupnog

4 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

gospodarstva. Start-up akademija postala je najprepoznatljiviji i najpopularniji edukacijski program. Namijenjen je svim poduzetnicima početnicima, ali i onima koji tek kreću u svijet poduzetništva. Rezultati Plavog ureda su impresivni. U manje od pola godine održano je 47 seminara koji pokrivaju brojna područja iz svijeta poduzetništva. Neke od pokrivenih tema su: financije, pravo, marketing, EU fondovi, poslovno planiranje, inovacije, internacionalizacija i mnoge druge. Kroz Plavi ured prošlo je čak 718 polaznika od čega 400 žena, 92 branitelja i 127 mlađih od 30 godina. U prostorijama Plavog ureda održano je 486 individualnih savjetovanja, a 263 ih je obavljeno putem e-maila. Plavi ured provodi specijalizirane programe i projekte za određene skupine kao što su nezaposleni, inovatori, branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih branitelja. Kroz projekt Razvoj poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća uključeno je 58 branitelja s ciljem da se braniteljska populacija potakne na razvijanje poduzetničkog duha. Programom Tvoja inicijativa, tvoje radno mjesto korisnike se potiče na samozapošljavanje te im se pruža savjetodavna

Start-up akademija je najpopularniji edukacijski program podrška. Ovaj program iskoristilo je 400 samozaposlenih poduzetnika. Podupire se i inovativnost kroz program potpore inovatorima Grada Zagreba u koji je uključeno 16 korisnika. U Plavom uredu razrađeno je više od 50 poslovnih planova, a naredni su u pripremi. U budućim aktivnostima planirano je unapređenje mreže konzultanata, jačanje suradnje s akademskom zajednicom te aktivnije sudjelovanje u kreiranju novih mjera potpore.

Uskoro lansiranje kolekcije

Dobrodošao, Bernardo Bernardi

Bernardo Bernardi (1921. - 1985.) svojim je dizajnom obilježio jednu epohu, a njegov rad inspirirao je i aktualnu kolekciju Era grupe koja se upravo proizvodi u hrvatskim tvornicama

ogoni tvornice u Čazmi su spremni, baš kao i pogoni drugih hrvatskih tvornica iz Era Grupe. Proizvodnja drvenog namještaja koji će nositi ime slavnog hrvatskog arhitekta i dizajnera Bernarda Bernardija kreće svaki čas. Jer početkom listopada očekuje se već i lansiranje prve kolekcije koja će sadržavati desetak modela, pomno odabranih u art direkciji Era Grupe i Oris kuće arhitekture. Era i Oris odlučili su, po uzoru na svjetske primjere kao što je danski brend Carl Hansen čiji namještaj od legendarnog Hans J. Wegnera postiže cijene i do 10.000 eura po komadu, pokrenuti proizvodnju doista ekskluzivne linije hrvatskog namještaja. Kako je istaknuo Borna Matković, kreativni direktor Era Grupe, dio prve kolekcije bit će stolci, stolovi, fotelje, dvosjedi, klupski stolovi, komode i ostali namještaj od masiva, a nakon samog lansiranja proizvoda očekuje se otvorenje mono brend trgovine Era Grupe. Proizvodi s imenom Bernarda Bernardija zazivaju njegov svevremeni dizajn, ali bit će prava djeca svoga doba: usavršeni suvremenim tehnologijama, izrađeni od visokokvalitetnih, prirodnih materijala. Hrvatska drvna industrija upravo proizvodi ono što dizajneri u svijetu vole zvati “slatkiš za oči” i za što su kupci u njihovim državama spremni izdvojiti pozamašne iznose novca. Palac gore za, ne sumnjamo, novi hrvatski izvozni proizvod. (S.P.)

Unatoč padu, bilanca drvne industrije u plusu za 198 milijuna dolara

Finalni proizvodi ipak čine 55 posto izvoza Vanjskotrgovinska razmjena drva, proizvoda od drva i namještaja u prva četiri mjeseca ove godine bilježi pad od 14,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kako se istovremeno uvoz zadržao na istoj razini, pozitivna bilanca smanjena je za 68 milijuna dolara i sada iznosi 198 milijuna dolara. Unatoč zasad lošijim brojkama, ovo usporavanje ne mora nužno dovesti do lošijih rezul-

tata na godišnjoj razini, kažu u tom sektoru. Udio izvoza drvne industrije u ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom je od 2012. godine sa sedam posto u prošloj godini porastao na čak devet posto. Izvoz proizvoda od drva u 2013. godini rastao je za 21 posto, a u prošloj godini rastao je daljnjih 18 posto. No u strukturi izvoza najveći dio se odnosi na drvo i drvne

proizvode koji čine oko 65 posto izvoza. Udio namještaja je još uvijek relativno malih 17 posto. Finalni proizvodi ipak

čine 55 posto izvoza, dok se ostatak izvoza odnosi na proizvode nižeg stupnja prerade - piljeno drvo, ogrjevno drvo i neobrađeno drvo. Baš u tom segmentu proizvodnje, ističu stručnjaci, postoji prostor za rast. Drvoprerađivačka industrija može poboljšati svoje poslovne rezultate upravo u proizvodnji proizvoda s većom dodanom vrijednošću. (K.S.)

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 5

Ekskluzivno: Hendalovo istraživanje za Privredni vjesnik

Država je skupa, a poduzetnike nitko ne pita mogu li podnijeti taj teret U anketi koja je među 400 poduzetnika provedena u srpnju sudjelovale su tvrtke raspodijeljene na pet vrsta djelatnosti: proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz i usluge. Reprezentativnost je osigurana i izborom veličine poduzeća piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

6 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

vjeti za investiranje su loši, izvozna klima nepoticajna, a visoki porezi i doprinosi snažno opterećuju realni sektor. Ocjene su to većine od 400 poduzetnika iz ankete koju je ekskluzivno za Privredni vjesnik provela agencija Hendal. Skupa i neefikasna država osobito izaziva poduzetničko ogorčenje. “Situacija nije samo loša nego i katastrofalna”, kaže Božo Jelenić, vlasnik kompanije Beton Lučko. “Propisi su tako postavljeni da se država uvijek prva namiri, a treba joj puno jer je veoma skupa. Uz

Uvjete za investiranje i poslovanje jako lošim ocjenjuje 20 posto ispitanih, a još 53,8 posto ih smatra lošima ostalo, vrlo je nepovoljan odnos umirovljenika i zaposlenih i to treba platiti. A nas poduzetnike nitko ne pita možemo li podnijeti taj teret”, dodaje Jelenić. Država bi, kaže, morala osigurati bolju naplatu poduzetničkih potraživanja. Zakoni koji su propisali rokove plaćanja nisu zaživjeli pa poduzetnici i dalje imaju velike probleme u naplati obavljenih poslova. U anketi su poduzetnici nelikvidnost postavili na visoko četvrto mjesto prepreka uspješnijem poslovanju. “Moramo platiti materijal, ljude, uplatiti predujmove poreza i tko nas pita hoće li nama što ostati. Kad dođemo u teškoće, onda se u brojnim medijima nas poduzetnike optužuje da ne želimo dati radnicima plaću, kao da se radi o nekom našem hiru”, ljuti se Jelenić.

U anketi koja je provedena u srpnju sudjelovale su tvrtke raspodijeljene na pet vrsta djelatnosti: proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz i usluge. Reprezentativnost je osigurana i izborom veličine poduzeća. Raspodijeljena su u tri skupine, do 50 zaposlenih, od 50 do 500 i veće od 500 radnika.

Gdje su ti pozitivni pomaci

Luka Zdrilić, direktor tvrtke L.N. graditeljstvo, kaže da se u njegovu sektoru još ne osjete pozitivni pomaci koje signaliziraju neki makroekonomski pokazatelji. Graditeljstvo je prvo osjetilo udar krize, a najsporije se izvlači. Zdrilić kaže da nema čak ni rasta javnih investicija što je neobično jer živimo u predizborno vrijeme. Ni europski fondovi nisu za sada pripomogli pokretanju investicijskog vala. “Neće biti dobro dok plaće u javnom sektoru budu veće od plaće radnika u građevinarstvu, ugostiteljstvu i drugim poslovima u privatnom sektoru. Mnogim poduzetnicima s kojima razgovaram smeta taj odnos, posebice sada kad je teška situacija na tržištu”, kaže Zdrilić. Lošu situaciju u graditeljstvu nastoji prebroditi diverzifikacijom poslova i ulaganja u turizam, preko obiteljske tvrtke. Tu je stanje ipak malo bolje, ima i nešto stranog kapitala pa se mogu odraditi i poneki građevinski poslovi. Zrilić smatra da dio problema leži i u ranijem prevelikom oslanjaju građevinskih tvrtki na državne infrastrukturne poslove. No nove poslove pronaći izvan granica države nije lako. Stoga i 60 posto poduzetnika u Hendalovoj anketi ističe kako je izvozna klima nedovoljno poticajna.

Država bi morala pomoći i boljom obrazovnom politikom. Unatoč velikom broju nezaposlenih u realnom sektoru nedostaje radnika obrazovanih za proizvodne struke. Božo Jelenić iz Betona Lučko objašnjava da država istodobno ne dopušta veće kvote za uvoz radnika

30,8%

15,0%

Dobro

Kako biste procijenili uvjete za investiranje i poslovanje u 2015. godini? Uvjeti su ... 20,0%

Jako loši 53,5%

Loše

Luka Zdrilić, direktor tvrtke L.N. graditeljstvo

Problematične kvote

Kako biste procijenili opće gospodarsko stanje u Hrvatskoj? Stanje je ... Jako loše

“

Neće biti dobro dok plaće u javnom sektoru budu veće od plaće radnika u građevinarstvu, ugostiteljstvu i drugim poslovima u privatnom sektoru. Mnogim poduzetnicima s kojima razgovaram smeta taj odnos.

53,8%

Loši 24,3%

Dobri

Vrlo dobro

0,3%

Vrlo dobri

Odlično

0,5%

Odlični

1,8% 0,3%

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 7

Hendalovo istraživanje za Privredni vjesnik

Koje su po vama glavne prepreke uspješnijem poslovanju? Porezi i doprinosi

“

Moramo platiti materijal, ljude, uplatiti predujmove poreza i tko nas pita hoće li nama što ostati. Kad dođemo u teškoće, onda se nas poduzetnike optužuje da ne želimo dati radnicima plaću, kao da se radi o nekom našem hiru. Božo Jelenić, vlasnik kompanije Beton Lučko

3,28

Neefikasna javna uprava

3,45

Odnos politike prema gospodarstvu

3,60

Nelikvidnost

3,84

Zakonodavstvo

4,16

Uvjeti financiranja i investiranja

4,77 4,90

Sudstvo 7

u deficitarnim zanimanjima, kao što su tesari, zidari, električari i slično. “U drugim zemljama država više osluškuje probleme poduzetnika i nastoji pomoći prije nego nastupi predstečajna situacija. U Kanadi će i te kako paziti da im neki poduzetnik ne ode u SAD jer su tamo bolji uvjeti za posao”, naglašava Jelenić. I on već razmišlja da potraži bolje proizvodne uvjete, osobito otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Opće gospodarsko stanje dobrim ocjenjuje samo 15 posto ispitanika u anketi. Uvjete za investiranje i poslovanje u ovoj godini jako lošim ocjenjuje 20 posto ispitanih, a još 53,8 posto ih smatra lošima. Dobre uvjete za investiranje primjećuje 24,3 posto anketiranih, a 1,8 posto smatra da su vrlo dobri.

najviše važno

najmanje važno

puštan sam sebi i banke će ga pratiti u skladu s rezultatima poslovanja. “Pomozi si sam pa će ti i banke pomoći”, konstatacija je s kojom se slaže i Špoljar.

Kako biste procijenili izvoznu klimu? Klima je ... 19,3%

Nepoticajna

60,0%

Nedovoljno poticajna Poticajna Jako poticajna

20,0% 0,8%

Pomozi si sam

Uz visoke poreze i doprinose, koji su izdvojeni na vrh prepreka za uspješnije poslovanje, među preprekama su i uvjeti financiranja i investiranja. S obje prepreke susreo se i Robert Špoljar, suvlasnik Opreme Špoljar, tvrtke specijalizirane za izradu raznih vrsta tendi. Još stopa poreza na dobit i nije tako visoka, ali dosta su velika davanja na zaposlene, opisuje Špoljar. A kod dobivanja kredita svatko je pre-

Neka poslovne prilike dolaze k Vama.

Uz nedovoljno dobar odnos politike prema gospodarstvu i zakonodavstvo neprilagođeno tržišnom poslovanju, poduzetnike muči i sporo sudstvo, osobito u nastojanjima da se sudskim putem namire potraživanja. Optimizam im ne budi podatak da je bruto domaći proizvod uspio izroniti malo iznad nule, kad na terenu još ne vide znatnije pomake i oporavak tržišta.

* * Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika.

Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik

8 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci

Izvoz nastavlja dvoznamenkasti rast U šest mjeseci izvezli smo robe za 41,6 milijardi kuna, što je rast od 10,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Rastao je i uvoz, doduše sporije, za 4,8 posto, no vrijednost uvezene robe ipak je sa svojih 68,03 milijarde kuna znatno premašila vrijednost izvoza Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom

tis. kuna

I.- VI. 2014.

I.- VI. 2015.

37.374.142

41.668.803

Zemlje članice EU-a2)

24.217.371

28.091.376

Zemlje nečlanice EU-a

13.156.771

13.577.427

64.824.590

68.036.307

48.657.742

53.236.946

Izvoz2)

Uvoz

Zemlje članice EU-a2) Zemlje nečlanice EU-a Saldo robne razmjene Pokrivenost uvoza izvozom, %

16.166.848

14.799.361

-27.450.449

-26.367.504

57,7

61,2

1) Privremeni podaci 2) Uključena je procjena vrijednosti trgovine ispod praga uključivanja za razdoblje od siječnja 2014. do svibnja 2015. Procjena vrijednosti trgovine ispod praga uključivanja za lipanj 2015. bit će uključena u podatke za razdoblje od siječnja do lipnja 2015. koji će biti objavljeni 8. rujna 2015. u Priopćenju 4.2.1/6. Izvor: DZS

rvatski robni izvoz u prvih je šest mjeseci ove godine dosegnuo 41,6 milijardi kuna, pokazali su prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o rastu od 10,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz u ostale članice Europske unije vrijedio je 28 milijardi kuna (što predstavlja rast od 13,6 posto), a u zemlje nečlanice EU-a izvezeno je robe za 13,5 milijardi kuna (uz rast od tri posto). Prema prvim rezultatima, koji će u cjelovitom obliku biti objavljeni u rujnu, uvoz je iznosio 68,03 milijarde kuna, što je rast od 4,8 posto. I ovdje najveći dio otpada na uvoz iz ostalih dijelova Europske unije, odakle stiže oko 78 posto svih uvoznih roba. Uvoz iz EU-a porastao je s prošlogodišnjih 48,6 milijardi kuna na 53,2 milijarde kuna, a riječ je o rastu od 8,7 posto.

No zato je smanjen uvoz iz zemalja koje nisu u sastavu Europske unije. U prvih šest mjeseci prošle godine iz država

Smanjen je manjak robne razmjene za oko pet posto ili za nešto više od milijarde kuna izvan EU-a uvezeno je robe za 16,1 milijardu kuna, dok je u prvoj polovini ove godine vrijednost tog uvoza bila 14,8 milijardi, ili 8,1 posto manje. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da je u prvom polugodi-

štu smanjen manjak robne razmjene za oko pet posto ili za nešto više od jedne milijarde kuna. Manjak je u prvom dijelu 2014. iznosio 27,4 milijarde kuna, a u 2015. je bio 26,3 milijarde kuna. Solidni izvozni trendovi u prvom dijelu godine poboljšali su i pokrivenost uvoza izvozom. Sa 57,7 posto u prvih šest mjeseci 2014. taj je omjer porastao na 61,2 posto u istom ovogodišnjem razdoblju. U Hrvatskoj narodnoj banci ocjenjuju da je moguće da će se ubrzati i rast uvoza, zbog očekivanog blagog oporavka domaće potražnje i investicija, kao i stanovite uvozne ovisnosti domaćeg gospodarstva. No zbog pada cijena sirove nafte vrijednost uvoza nafte i derivata će se smanjiti i pozitivno djelovati na vanjskotrgovinski saldo. A u 2016. godini rast robnog izvoza mogao bi se dodatno ubrzati zbog jačanja inozemne potražnje, dodaju analitičari HNB-a. (I.V.)

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 9

Za veliki rast zaslužna i niska lanjska baza

Izravna ulaganja ove godine rasla za 112,4 milijuna eura U usporedbi s prethodnim kvartalom u prva tri mjeseca ove godine strana ulaganja (bez tzv. kružnih) veća su za 319 milijuna eura. Ostvareni iznosi još su značajno ispod predrecesijskih vrijednosti

146 mil €

u prvom tromjesečju došlo iz Nizozemske

zravna strana ulaganja u Hrvatsku u prvom tromjesečju iznosila su ukupno 393,4 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, izravna inozemna ulaganja ove su godine porasla za 112,4 milijuna eura. S obzirom na relativno nisku lanjsku bazu (od svega 281 milijun eura) na godišnjoj razini zabilježen je snažan dvoznamenkasti porast vrijednosti izravnih inozemnih ulaganja od 40 posto.

Skromno, ali ohrabrujuće

80 mil € iz Austrije

37 mil € iz Italije

24 mil € iz Njemačke

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem (kada je iznos izravnih stranih ulaganja iznosio svega 74,6 milijuna eura), u prva tri mjeseca ove godine strana ulaganja veća su za 319 milijuna eura. Pri tome u tim razdobljima nisu evidentirana tzv. kružna ulaganja (koja imaju učinak povećanja izravnih ulaganja u oba smjera tj. u Hrvatsku i inozemstvo) pa se iznosi ulaganja mogu uspoređivati.

Primjećuje se i trend ulaganja stranih ulagača u proširenja proizvodnih pogona Podaci za prvo tromjesečje 2015. upućuju na nastavak pozitivnih trendova, ali su ostvareni iznosi još uvijek značajno ispod predrecesijskih vrijednosti. U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako je ohrabrujuće da se unatoč skromnim iznosima stranih ulaganja u posljednjih nekoliko godina bilježi porast ulaganja većeg broja tvrtki, i to ne samo u turizam, već i u proizvodne djelatnoti (kao što su metaloprera-

10 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

đivački, prehrambeni i farmaceutski sektor). Posljednjih godina, uz pokretanje poznatih projekata poput IKEA-e, primjećuje se i trend ulaganja postojećih stranih ulagača u proširenja proizvodnih pogona, poput Calzedonije, Saint Jean Industries, otvaranja novih ureda za istraživanje i razvoj u Zagrebu kompanije Yazaki Europe i drugih. Tu su i ulaganja Wollsdorfa, CWS Bocoa i Press Glassa, koja prate i ulaganja domaćih velikih tvrtki poput Atlantic Grupe, Plive, AD Plastika te JGL-a, kažu u HGK-u. Analitičari RBA banke podsjećaju pak da je relativno visok iznos izravnih stranih ulaganja tijekom pretkriznog razdoblja uglavnom bio posljedica velikih privatizacija, usmjerenih dominantno u sektor nerazmjenjivih dobara (poput financijskog sektora i trgovine) uz istovremeni izostanak tzv. greenfield investicija i ulaganja u sektor razmjenjivih dobara.

Najviše iz Nizozemske

U prvom tromjesečju najviše izravnih ulaganja je došlo iz Nizozemske (146 milijuna eura ili 37 posto ukupnih ulaganja) i Austrije (80 milijuna eura ili 20 posto ukupnih ulaganja). Slijedi Italija s uloženih 37 milijuna eura te Njemačka sa 24 milijuna eura. (I.V.)

AKTUALNO Uveden sustav provjere standarda kvalitete

I škole stranih jezika dobile znak “Hrvatska kvaliteta” Napokon se provjerava ono što je u obrazovanju najvažnije, ali najteže postići, a još teže izmjeriti, kaže Berislav Božanović, predsjednik Zajednice za strane jezike Hrvatske gospodarske komore

ajednica za strane jezike Hrvatske gospodarske komore uvela je sustav vanjske provjere kvalitete nastave u školama stranih jezika, a prvi su nositelji znaka “Hrvatska kvaliteta” Škola stranih jezika Žiger iz Varaždina, Linguapax iz Vinkovaca, Jantar iz Splita, Angla iz Zagreba te Littera iz Samobora. “Hrvatski znak kvalitete poruka je nama, našim nastavnicima i polaznicima, ali i javna poruka svima da uisti-

nu postižemo ono što tvrdimo isticanjem svoje obrazovne djelatnosti - da zadovoljavamo i najviše svjetske standarde”, rekao je predsjednik Zajednice Berislav Božanović. On je ujedno i aktivist za zakonsko uređenje i kvalitetu sektora neformalnog obrazovanja. “Sa zadovoljstvom i ponosom mogu reći da je ovaj sustav osiguravanja kvalitete daleko najnapredniji i najpouzdaniji i to ne samo za škole stranih jezika, nego i za praktično bilo koji oblik obra-

Berislav Božanović, predsjednik Zajednice za strane jezike Hrvatske gospodarske komore

zovanja. Napokon se provjerava ono što je u obrazovanju najvažnije, ali najteže postići, a još teže izmjeriti - kvalitetu”, rekao je Božanović. U suradnji s europskom udrugom Eaquals, koja pro-

vjerava kvalitetu pruženih usluga u školama stranih jezika diljem Europe, Zajednica za strane jezike HGK je razradila sustav provjere kvalitete koji prvi u Hrvatskoj ocjenjuje izvedbenu stranu nastave i ishode učenja. Dodatno je educirala 10 novih inspektora koji su već obavili prve provjere. Da bi dobili vjerodostojne rezultate, inspektori Zajednice, osim dokumenata, provjeravaju i sam rad u nastavi i to tako da promatraju rad minimalno 70 posto nastavnika te većinu grupa polaznika, pokrivajući sve stupnjeve i uzraste.

Natječaj za dodjelu potpora malom gospodarstvu Splita

ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnje

Novac za uređenje prostora, opremu...

Počinje podnošenje zahtjeva

Natječaj za dodjelu potpora malom gospodarstvu Grada Splita objavljen je 30. srpnja i traje do 1. listopada. Do tada se za dodjelu bespovratnih sredstava - u obliku potpore manje vrijednosti - mogu javiti poduzetnici s tog područja. Korisnici sredstava potpore su mali poduzetnici i koji ispunjavaju uvjete iz natječa-

ja. Potpore se dodjeljuju za uređenje poslovnog prostora, nabavu opreme, unapređenje kvalitete ugostiteljske ponude, te za ulaganje u marketinške aktivnosti. Novac se dodjeljuje za pokriće troškova ulaganja u 2015., isključivo u razdoblju od dana objave do dana završetka natječaja, i to za 50 posto troškova, a najviše do 30.000 kuna. Dokumentacija se može preuzeti na web stranici HGK. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefone 021/310 288 i 021/310 286. U HGKŽK Split može se dobiti i pomoć za pripremu dokumentacije.

Objavljen je natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz Podmjere 5.2. Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Ta mjera obuhvaća potporu za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima koji su se dogodili nakon 1. siječnja 2014. godine. Na natječaj se mogu prijaviti fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljo-

privredi. Rok za podnošenje zahtjeva počinje od 31. kolovoza i traje do 30. listopada 2015. Više informacija i odgovarajući obrasci o natječaju mogu se pronaći na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 11

intervju Miljenko Vaić, Nestlé Adriatic, direktor prodaje za Hrvatsku, Slov

Prehrana se sve više promatra kroz prizmu zdravlja. Stoga Nestlé svoje proizvode prilagođava potrebama današnjice.

12 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

veniju i Bosnu i Hercegovinu

Ovakva razina porezne presije na rad destimulira zapošljavanje u Hrvatskoj Problem se dodatno povećava na radnim mjestima koja zahtijevaju višu ili visoku stručnu spremu i veću razinu odgovornosti s obzirom na to da zemlje u okruženju ne prakticiraju ovakvu razinu progresivnog oporezivanja osobnih dohodaka kakvog imamo mi u Hrvatskoj. Zbog tog su razloga danas svi regionalni menadžeri koji su strani državljani u Adriatic regiji zaposleni u susjednim zemljama piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

estlé je najveća prehrambena kompanija u svijetu koja zapošljava više od 339.000 ljudi i ima 468 tvornica u 86 zemalja. Kompanija u asortimanu ima više od 10.000 proizvoda. Na globalnoj razini, u 2014. ostvarila je prodaju u vrijednosti od 91,6 milijardi švicarskih franaka. Nestlé je u regiji prisutan dugi niz godina. Miljenko Vaić, direktor prodaje za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu, kaže kako je predstavništvo za regiju u Zagrebu osnovano 2003. godine te ga je tada činilo desetak zaposlenika. Danas Nestlé u regiji Adriatic ima više od 950 zaposlenika i upravlja dvjema tvornicama: tvornicom sladoleda u Staroj Pazovi i onom prehrambenih proizvoda u Surčinu. Koliko je do sada Nestlé uložio u Hrvatsku? Od osnutka tvrtke Nestlé Adriatic investicije na hrvatskom tržištu usmjerene su na organski rast kroz izgradnju organizacije i poslovanja te u širenje asortimana proizvoda i komunikaciju prema potrošačima. Tako smo danas organizacija od skoro 200 zaposlenika u Hrvatskoj,

a na tržište smo u zadnjih desetak godina plasirali brojne proizvode dobro poznatih robnih marki kao što su Nescafé, Nesquik, Kit Kat.

Nestlé u regiji Adriatic ima više od 950 zaposlenika i upravlja dvjema tvornicama: tvornicom sladoleda u Staroj Pazovi i onom prehrambenih proizvoda u Surčinu I dalje investicije usmjeravamo u razvoj proizvoda, inovacije i kanale komuniciranja s našim potrošačima. Osim neprestanog ulaganja u proizvode, 2011. godine smo, s partnerima iz Hrvatskog školskog sportskog saveza, Agencije za odgoj 24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 13

intervju

više od

339.000

i obrazovanje te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pokrenuli projekt Vrtim zdravi film, s ciljem edukacije učenika sedmih razreda o pravilnoj prehrani i važnosti redovite tjelovježbe. U četiri sezone projekt je obuhvatio više od 8000 učenika, a rezultati anketa koje provodimo svake sezone pokazuju pomak u znanju sudionika projekta, što nam je najbolji motiv za daljnje ulaganje.

ljudi zapošljava Nestlé u svijetu

468

tvornica u 86 zemalja

više od

10.000

proizvoda kompanija ima u asortimanu

Gdje se na hrvatskoj sceni prehrambenih proizvoda nalazi Nestlé? Prostora za rast kategorija, a time i jačanje tržišnih udjela, uvijek ima. U 2013. godini smo za istraživanje i razvoj na globalnoj razini izdvojili 1,5 milijardi švicarskih franaka, što nas čini izrazito konkurentnim. Možete li istaknuti probleme s kojima se susrećete u poslovanju? Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju donekle su se popravili uvjeti poslovanja, olakšana je administracija za uvoz i izvoz proizvoda i stvorene su osnove za korištenje Hrvatske kao logističkog centra za veći broj susjednih zemalja pa smo tako logistički centar za Sloveniju prebacili u okolicu Zagreba. Ono što i dalje koči razvoj i veće investicije su prevelika porezna opterećenja, a naročito su visoka opterećenja radne snage bez obzira plaća li ih formalno poduzeće ili djelatnik. Ovakva razina porezne presije na rad destimulira zapošljavanje u Hrvatskoj, a naročito u usporedbi sa zemljama u okruženju, poput Mađarske i Srbije. Problem se dodatno povećava na radnim mjestima koja zahtijevaju višu ili visoku stručnu spremu i veću razinu odgo-

Za razliku od Srbije, Nestlé u Hrvatskoj trenutAČno nema vlastitu proizvodnju pa je samim time suradnja s lokalnim dobavljačima i kooperantima ograničena vornosti s obzirom na to da zemlje u okruženju ne prakticiraju ovakvu razinu progresivnog oporezivanja osobnih dohodaka kakvog imamo mi u Hrvatskoj. Zbog tog su razloga danas svi regionalni menadžeri koji su strani državljani u Adriatic regiji zaposleni u susjednim zemljama. Hrvatska ne može očekivati značajnije investicije, a naročito ne radno intenzivne inve14 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

sticije tako dugo dok je porezno opterećenje u Hrvatskoj potpuno nekonkurentno s drugim zemljama u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. Koji su trendovi na području prehrambenih proizvoda i prati li ih Nestlé? Nestlé ne samo da prati, već i postavlja trendove iz područja prehrane. Pratimo rad i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije te naše poslovanje i razvoj proizvoda prilagođavamo preporukama. Tako smo na globalnoj razini prihvatili 38 obveza kako bismo podržali dugoročan cilj stvaranja zajedničke vrijednosti. Čak 15 obveza odnosi se na prehranu, pa tako neprestano radimo na smanjenju udjela šećera, soli te zasićenih i trans masti u našim proizvodima, istovremeno promovirajući važnost pravilne prehrane i redovite tjelovježbe. Prehrana se sve više promatra kroz prizmu zdravlja. Stoga Nestlé svoje proizvode prilagođava potrebama današnjice. Otvaranjem Nestlé Health Science Instituta postali smo pionirom nove grane industrije koja predstavlja spoj prehrambene industrije i farmaceutike. Istovremeno, znanstvenici u našim istraživačko-razvojnim centrima osim na razvoju proizvoda rade i na razvoju inovacija u procesu obrade sirovina i razvoju pakiranja, koristeći održive materijale kada god je to moguće, a sve kako bismo unaprijedili proizvode te odgovorili na potrebe potrošača da im omogućimo informirani izbor. Dodatno, Nestlé je jedini proizvođač nadomjestaka za majčino mlijeko na svijetu uvršten na listu FTSE4Good indeksa. To potvrđuje da ispunjavamo stroge kriterije koji se odnose na ekološku održivost, ljudska prava, radne norme u opskrbnom lancu, borbu protiv korupcije i klimatske promjene, kao i odgovornu promidžbu proizvoda koji su kategorizirani kao nadomjesci za majčino mlijeko. Ima li u vašim proizvodima i hrvatska komponenta? Za razliku od Srbije, Nestlé u Hrvatskoj trenutačno nema vlastitu proizvodnju pa je samim time naše suradnja s lokalnim dobavljačima i kooperantima ograničena na distribuciju i logistiku. No, upravo zbog tog razloga napore smo usmjerili na druge aktivnosti. Tako smo, uz Coca-Colu, u sklopu HUP-Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede inicirali osnivanje Koordinacije hrane i pića, kojoj je fokus usmjeren na specifične probleme proizvođača, s ključnim ciljevima utjecaja na gospodarsku politiku, politiku okoliša i energije, zaštitu potrošača i međunarodnu trgovinu. Ključna trenutačno otvorena pitanja kojima se Koordinacija bavi su vezana uz visoko financijsko

opterećenje industrije poreznim i neporeznim nametima, probleme u poslovanju s tzv. trećim zemljama izvan EU-a, označavanje zemlje podrijetla na pakiranju, prehrambene profile i semafore te Prehrambenu strategiju EU-a. Od ostalih planova mogu istaknuti aktivno članstvo u povjerenstvima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva te Ministarstva zdravlja, s ciljem utjecaja na oblikovanje stavova po pitanjima ključnima za industriju. Nestlé pruža ruku u rješavanju tvrdokornog problema nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali i šire. O čemu se točno radi? Nestlé je krajem 2013. pokrenuo inicijativu za zapošljavanje mladih kojom se nastoji potaknuti, razviti i ojačati zapošljavanje mladih osoba diljem Europe. Tako se u sklopu te inicijative pod nazivom Nestlé Needs YOUth tvrtka obvezala zaposliti 10.000 mladih te za njih omogućiti odrađivanje prakse i pripravništva. Važnost ove inicijative prepoznalo je i naših dvjestotinjak partnerskih kompanija koje su nam se pridružile u Savezu za mlade Alliance for YOUth te se obvezale u narednih nekoliko godina otvoriti više od 100.000 prilika za zapošljavanje ili stručnu praksu mladim nezaposlenim osobama. U skladu s

preuzetim obvezama na globalnoj razini, od inicijativa za zapošljavanje mladih u Adriatic regiji do sad imalo je koristi više od 130 mladih koji su prošli kroz programe pripravništva i pripreme za posao, a zaposlili smo 56 osoba mlađih od 30 godina. Prioritet za ovu godinu je uključiti što više partnera u Savez za mlade te pripremiti što veći broj mladih za buduće zaposlenje. Jeste li zadovoljni sa zaposlenicima u Hrvatskoj? Apsolutno. Ono što bih istaknuo kao posebnost Nestléa je jedinstvena organizacijska kultura koja se temelji na prihvaćanju različitosti te na otvorenoj i transparentnoj komunikaciji. Istaknuo bih, također, visoku moralnu etiku te marljivost i predanost ostvarenju poslovnih rezultata kao odlike naših zaposlenika koje su ujedno i temelj našeg uspjeha na tržištu. Možete li nam otkriti neke buduće poslovne poteze koje Nestlé namjerava povući u Hrvatskoj? Nestlé je poznat po tome da svoj rast temelji na dugoročno stabilnom organskom rastu iz godine u godinu. Trenutačno nemamo akvizicije u planu no uvijek smo otvoreni za dobre prilike, ako se ukažu.

Nestlé je poznat po tome da svoj rast temelji na dugoročno stabilnom organskom rastu iz godine u godinu

91,6

mlrd švicarskih franaka prodaja na globalnoj razini 2014.

gotovo

200

zaposlenika ima Nestlé u Hrvatskoj

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 15

TEMA TJEDNA Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi

Zašto uvoziti luk? i sami proizvoditi U prva četiri mjeseca ove godine uvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda negativna bilanca u tom razdoblju smanjila za gotovo četvrtinu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

298 mil $

smanjena negativna bilanca u 4 mjeseca 2015.

3 mlrd $

uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2014.

esto se čuje kako Hrvatska mora uvoziti sirovine za proizvodnju čokolade, ili primjerice banane, no nema razloga da se neki od poljoprivrednih proizvoda, poput mrkve ili luka koji se lako mogu uzgajati u nas, tu i ne proizvode. Isto tako i sami se pitamo koliko zapravo Hrvatska uvozi hrane, a koliko izvozi, odnosno što od toga možemo sami proizvesti, a što ne možemo. Statistike pokazuju kako je u 2014. godini uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od tri milijarde američkih dolara te u ukupnom uvozu u Hrvatsku hrana sudjeluje sa 13 posto. U odnosu na 2013. godinu uvoz je vrijednosno povećan za 10 posto. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvareno je 1,7 milijardi američkih

16 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

dolara te izvoz hrane u ukupnom izvozu Hrvatske ima također udio od 13 posto. U odnosu na prethodnu 2013. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećan je za nešto većih 11 posto.

Uvoz pao gotovo u svim kategorijama

Pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, odnosno veći izvoz od uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2014. godini ostvarili smo izvozom riba, kukuruza, šećera, preparata za umake, soje u zrnu i prerađevina od mesa. I u izvozu i uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda više su zastupljeni proizvodi industrije hrane, pića i duhana. Početkom ove godine odnosno u prva njegova četiri mjeseca okrenut je trend u uvozu hrane. U prva četiri mjeseca ove godine u od-

Pa, možemo

Top 5 izvoznih i uvoznih prehrambenih hrvatskih proizvoda I.-IV. 2015. izvoz

pao je za 13,3 posto, a izvoz je porastao za 0,7 posto. Tako se

1. riba 2. kukuruz 3. čokolada

nosu na isto razdoblje prošle godine uvoz je smanjen za 13,3 posto, dok je izvoz neznatno porastao, za 0,7 posto. Tako se negativna bi-

Raste izvoz ribe, žitarica, uljanog sjemenja i plodova, proizvoda na bazi žitarica... lanca - odnosno više uvoza od izvoza - u tom razdoblju smanjila za gotovo četvrtinu; sa 431 milijuna na 298 milijuna američkih dolara.

Brojke pokazuju kako je uvoz pao gotovo u svim kategorijama osim kod povrća, korijenja i gomolja za jelo (mrkva, krumpir, batat...) te proizvoda mlinske industrije. Kava, čaj i začini bilježe povećanje od devet posto, a kakao i proizvodi od kakaa povećanje od sedam posto. U istom razdoblju rastao je izvoz ribe (dva posto), žitarica (43 posto), uljanog sjemenja i plodova (43 posto), kakaa i njegovih proizvoda (čak 73 posto), proizvoda na bazi žitarica (devet posto), proizvoda od voća i povrća (dva posto), te hrane za životinje (11 posto). U dolarskoj vrijednosti od siječnja do travnja najviše smo izvezli ribe, kukuruza, čokolade, umaka, sladnih ekstrakata, šećera, stočne hrane te kruha i peciva. U isto vrijeme najviše smo uvezli svinjskog mesa, čokolade,

4. umaci 5. sladni ekstrakti Uvoz

1. svinjsko meso 2. čokolada 3. kruh, peciva, kolači 4. drugi nekategorizirani prehrambeni proizvodi (dodaci hrani, hrana za posebne potrebe, aditivi...) 5. stočna hrana

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 17

TEMA TJEDNA kruha i peciva, hrane za stoku, kukuruza, kave te mlijeka i mliječnih proizvoda.

Očekivani rezultati

S obzirom na stanje u kojoj se naša proizvodnja hrane nalazi rezultati su očekivani. Hrvatska je ušla u Europsku uniju i priključila se provedbi Zajedničke poljoprivredne politike EU-a i zajedničkom tržištu poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Na tom tržištu postoje velike razlike u strukturi i rezultatima poljoprivrede među zemljama članicama, a prosjeci Hrvatske sličniji su rezultatima članica iz prethodna dva vala proširenja nego starim članicama. Statistike pokazuju kako je prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva prema korištenom poljoprivrednom zemljištu i ekonomskoj veličini malena. Gospodarstva imaju prosječno 5,6 hektara što je manje od prosjeka novih članica Unije koji iznosi 7,1 hektar. Istodobno, prosjek veličine poljoprivrednog gospodarstva prema ekonomskoj veličini - odnosno proizvodnji u godini dana - iznosi 9065 eura što je nešto više od prosjeka novih članica Unije,

Uvoz je pao gotovo u svim kategorijama osim kod povrća te proizvoda mlinske industrije no daleko iza prosjeka svih članica Unije od 25.152 eura ili 49.530 eura koliko ostvari prosječni poljoprivrednik u starim članicama Unije.

EU štiti proizvodnju mlijeka i voća i povrća

aštitne mjere za europske mliječne proizvode te voće i povrće produljit će se i u idućoj godini, najavljuje Europska komisija. U tijeku je finalizacija pojedinosti kako bi se ovih tjedana donijele zakonodavne odluke kojima će se to podržati. Kako kažu u Komisiji, svjesni su izazova s kojima su suočeni europski proizvođači te su odlučni poduzeti potrebne mjere kako bi im pružili podršku. Povjerenik EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan još je u srpnju, na zasjedanju Vijeća ministara poljoprivrede, najavio da će produljiti zaštitne mjere, no nedavno je dodao kako je EU dosad poduzeo velike korake te tako pokazao solidarnost s poljoprivrednicima koji su najviše pogođeni ruskom zabranom. “Ti su koraci imali važnu ulogu u ublažavanju učinaka zabrane. Prošlo je gotovo godinu dana, a zabrana je produljena, pa moramo nastaviti štititi proizvođače

koji se još suočavaju s teškoćama vezanima uz zabranu”, ističe Hogan. Globalna potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima smanjena je tijekom prošle godine, a to se nastavilo i u prvoj polovini ove godine. Razlog tomu je ponajprije pad uvoza iz Kine te namjere ruske vlade da do kolovoza 2016. produlji neopravdanu i nezakonitu zabranu uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja članica EU-a.

Moramo jačati konkurentnost

anjskotrgovinska robna razmjena je osjetljiv i brz način mjerenja onoga što se događa na našem lokalnom tržištu; proizvodimo li dovoljno i konkurentno, kakva je potražnja, kakva je kupovna moć i kakve su preferencije potrošača, ističe pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić. “Unatoč pozitivnim kretanjima ukupne vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, pokrivenost uvoza izvozom zabrinjavajuće je niska u kategorijama mesa - 17 posto, mlijeka i mliječnih proizvoda - 24 posto, povrća 11 posto te voća samo devet posto. Poljoprivreda i prerada bi, u ovim proizvodnjama, morale riješiti pitanja niske kon k u re nt n o s t i , poput nedostatnih kapaciteta, visokih troškova proizvodnje, povezivanja primarne proizvodnje i prerade, asortimana proizvoda i drugo, a u

18 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

čemu im sigurno mogu pomoći EU fondovi, posebice EU poljoprivredni fond za ruralni razvoj”, smatra ona. Zabrinjava i niska konkurentnost domaćih proizvođača. “Uzroci ovako lošem stanju u poljoprivredi nalaze se u maloj i rascjepkanoj proizvodnji, niskim prinosima te visokim troškovima proizvodnje. Prostora za napredak ima – okrupnjavanje, navodnjavanje, povećanje kapaciteta, modernizacija gospodarstava, unapređenje tehnologije proizvodnje, udruživanje proizvođača, jačanje kratkih lanaca opskrbe, proizvodnja u sustavima kvalitete – ekološka proizvodnja, zaštita zemljopisnog podrijetla i slično. U ostvarenju ovih ciljeva svakako bi trebali pomoći europski strukturni i investicijski fondovi, posebice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, gdje se rezultati prvog natječaja za investicijske mjere u poljoprivredi i prehrambenoprerađivačkoj industriji očekuju s nestrpljenjem“, ističe Žaklina Jurišić.

Žaklina Jurišić, pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

BROJKE, BROJKE

Uzgoj i trgovina žitaricama u Hrvatskoj 605 poduzetnika u Hrvatskoj bavi se uzgojem žitarica i trgovinom na veliko žitaricama

7396 zaposlenih

trgovinom žitaricama bavi se

119 tvrtki

10,6

koje zapošljavaju

mlrd kn uk

616 djelatnika

upan prihod djelatnost i

zapošljavaju ti poduzetnici

(pad broja zaposlenih 2014. u odnosu na 2013. iznosi 11,2%)

samim uzgojem žitarica bavi se

486 poduzetnika

izvoz žitarica

· u 2014. proizvođači žitarica samostalno su izvezli robe za 395 mil kn (29,1% više nego 2013.)

koji zapošljavaju

· u 2014. trgovci su izvezli žitarica u vrijednosti

6780 djelatnika

846 mil kn (23,3% više)

uvoz ŽITARICA

(pad broja zaposlenih 2014. u odnosu na 2013. iznosi 4,5%)

· tvrtke kategorizirane kao proizvođači uvezle lani žitarica za 333 mil kn (4% više) · tvrtke kategorizirane kao trgovci uvezle lani žitarica

633 mil kn (18,1% manje)

· među 486 proizvođača 339 su lani

iskazali dobitak, a 147 gubitak

u uzgoju

4527 kn

· među 119 trgovaca žitom 73 je

lani iskazalo dobitak, a 46 gubitak

u trgovini

5663 kn

prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvor podataka: Fina

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 19

PRIČA S RAZLOGOM Funkcionalna hrana - hrana s dodanom vrije

Ne taži glad, a okreće milijarde Tržište funkcionalne hrane u svijetu prošle je godine vrijedilo 43,3 milijarde američkih dolara i nastavlja rasti. Pod lukrativnim imenom funkcionalne hrane prodaju se, dakako, i pića kao što su kava, jogurt, sokovi... Hranjive tvari ovdje ne igraju glavnu ulogu piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

oš sredinom 80-ih na japanskom tržištu pojavila se ideja funkcionalne hrane koja se 10 godina kasnije proširila i na europsko tržište. Taj naziv označava hranu s biološki aktivnim djelovanjem koja pomaže očuvanju zdravlja i utječe na pojedine tjelesne funkcije te joj najvažnija namjena nije utaživanje gladi odnosno unošenje hranjivih tvari u tijelo čovjeka. Prvi proizvodi koji su se našli na policama, a nazvani su funkcionalnom hranom, bili su mliječni proizvodi koje su, intenzivno ih promovirajući, počeli na tržište stavljati veliki internacionalni prerađivači mlijeka. Kako su mliječni proizvodi izvor kalcija i temeljnih hranjivih tvari, isticalo se njihovo preventivno djelovanje na nastanak osteoporoze i smanjivanje rizika od nastanka nekih bolesti probavnog sustava. Na tržištima su se

počeli pojavljivati jogurti, acidofili ili kefiri s dodacima u nazivu: probiotik, prebiotik i simbiotik. Probiotici su najčešće dvije bakterije - Lactobacillus acidophilus i

U funkcionalnu hranu ubraja se i voda ali i sjeme konoplje Bifobacterium bifidum - koje pridonose zdravlju i inače se nalazeći u čovjekovu probavnom sustavu. One omogućavaju kvalitetnu probavu i sintezu vitamina K te jačaju imunitet i smanjuju masti u krvi. Prebiotici su dodaci hrani koji povećavaju rast i aktivnost nekih od crijevnih

20 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

bakterija, a to su škrob, dijetalna vlakna, oligosaharidi i slično. Kombinacijom probiotika i prebiotika dobiva se simbiotik.

Iz mora i sa zemlje

U funkcionalnu hranu ubrajaju se i ribe poput skuše, tune, lososa i brancina koje imaju više omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje sprečavaju bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuju kolesterol u krvi i nastanak krvnih ugrušaka. I žitarice mogu biti funkcionalna hrana jer su izvor dijetalnih vlakana, proteina, minerala i vitamina, a isto vrijedi i za povrće i voće koji su izvor raznih vitamina, ali i drugih komponenata koje djeluju kao antioksidansi. Stručnjaci koji se bave hranom ističu i funkcionalne važnosti voća, posebice agruma koji uz vitamin C, folate i dijetalna vlakna sadrže i druge tvari koje pospješu-

dnošću

Označavanje vode

Potencijal u moru

Konoplja kao hrana

Zadnjih desetak godina sve značajniji udio na tržištu ima i prodaja prirodnih mineralnih voda. I dosad su se koristile s različitim ciljem, kao preventivno i terapeutsko ljekovito sredstvo kod mnogih bolesti vezanih za dišni sustav, kožu, jetru, crijeva, ginekološki trakt, kosti i zglobove, kaže nutricionistica Mašenjka Katić iz Jamnice. “Pravilnikom o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama nije dozvoljeno prirodnoj mineralnoj vodi pripisivati svojstva u vezi s prevencijom i liječenjem bolesti, ali je dopuštena upotreba navoda poput poticanje probave ili olakšavanje hepatobilijarne funkcije”, ističe Mašenjka Katić. Pravilnikom je moguće na proizvode napisati i da su pogodni za pripremu hrane za dojenčad te da voda može imati laksativan ili diuretski učinak.

Uzgoj i izlov novih organizama i iskorištenje potencijala tradicionalnih morskih organizama i proizvoda predstavljaju realnu mogućnost za prehranjivanje rastućega svjetskog stanovništva, ističe Sanja Vidaček s Prehrambenobiotehnološkog fakulteta u Zagrebu. “Divlja riba gastronomski je cjenjenija i najbolji je izvor dugolančanih omega-3 masnih kiselina, iako danas postoje brojne prednosti konzumacije uzgojene ribe, npr. bolja kontrola s aspekta sigurnosti hrane te mogućnost pozitivne manipulacije kemijskim sastavom. Hrvatska ima nisku potrošnju ribe pa bi se poticanjem potrošnje ribe promidžbenim kampanjama i proizvodnjom inovativnih funkcionalnih proizvoda mogla približiti europskom i svjetskom prosjeku”, dodala je Sanja Vidaček.

Industrijska konoplja uzgaja se već tisućama godina i koristi u prehrambene i medicinske svrhe, a posljednjih godina doživljava renesansu i sve je više tema znanstvenih istraživanja zbog svojih nutritivnih i medicinskih svojstava, kaže Marko Obranović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. “Pri industrijskom iskorištavanju konoplje sjeme je vrlo zanimljiv nusprodukt jer sadrži oko 30 posto ulja i 25 posto proteina. Ulje sjemenki konoplje sastoji se od 80 posto nezasićenih masnih kiselina, dok su dva glavna proteina u sjemenu edestin i albumin, a tu su i drugi proteini bogati metioninom i cisteinom. Veliki je potencijal primjene ovog proizvoda u prehrani, kao dodatka pekarskih proizvoda ili zdravih grickalica”, zaključuje Obranović.

ju borbu protiv malignih bolesti. O dobrom utjecaju maslinovog ulja na zdravlje govori se već dugo, a poznato je kako smanjuje rizik od probavnih teškoća i dobro je za rast i razvoj djece. U funkcionalnu hranu ubrajaju se i čaj, kava i mnogi drugi proizvodi poput vode, hrane iz mora, graha ili sjemena konoplje. Većina kupaca u europskim državama nije upoznata s izrazom funkcionalna hrana, ali istovremeno podržavaju obogaćivanje hrane vitaminima, mineralima ili dijetalnim vlaknima.

Rast tržišta u svijetu

Prodaja funkcionalne hrane na svjetskom tržištu raste svake godine. Prema analizi britanskog centra za hranu Leatherhead Food Research, procjenjuje se da je globalno tržište funkcionalne hrane u prošloj godini vrijedilo 43,3 milijarde američkih dolara i to bez bogatog i značajnog tržišta energetskih pića. Stopa rasta tržišta posljednjih godina ipak je nešto usporena jer su potrošači u vrijeme ekonomske krize počeli kupovati uglavnom jeftiniju hranu. U međuvremenu s rastom potrošnje ove hrane s dodanom vrijednošću došlo je do hiperprodukcije tvrdnji o utjecaju na zdravlje pojedinih proizvoda. Kako je zaštita potrošača također rastući trend, mnogi zakonodavci su donijeli pravila prema kojima proizvođač funkcionalne hrane mora osigurati snažan

znanstveni dokaz kako bi ostvario pravo na pojedinu tvrdnju. Ujedno je posebna briga posvećena stalnom praćenju stvarnih zdravstvenih učinaka unosa funkcionalne hrane. Proizvodnja funkcionalne i eko hrane sve je jači temelj suvremene prehrambene industrije, a prepoznat je i njen veliki potencijal za rast hrvatskoga gospodarstva, ističe direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković. “Funkcionalna hrana nije samo trend, već sve više postaje temeljem moderne prehrambene industrije kako bi zadovoljila sve zahtjevnijeg potrošača. Okruženje u kojem djeluje naša prehrambena industrija u posljednjih nekoliko godina mijenja se brzinom koju je ponekad teško pratiti. Način života i prehrambene navike se mijenjaju, što otvara prostor za razvoj novih proizvoda pa se tako od hrane ne očekuje samo da bude ukusna i da pruži osjećaj sitosti, već i da povoljno utječe na zdravlje potrošača”, kaže Božica Marković. Hrvatska prehrambena industrija prilagođava se potrebama tržišta i zahtjevima potrošača jer se razvijaju novi proizvodi i marketinški ističu njihovi pozitivni utjecaji na zdravlje. Kako je četvrtina hrvatske prerađivačke industrije u proizvodnji hrane, proizvodnja funkcionalne hrane ima značajan utjecaj na ukupno hrvatsko gospodarstvo.

“

Funkcionalna hrana nije samo trend, već sve više postaje temeljem moderne prehrambene industrije.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 21

S Markova trga

Nadzornike državnih tvrtki ocjenjivat će i javnost Kandidati za nadzornike morat će imati najmanje diplomski sveučilišni studij odgovarajuće struke i pet godina iskustva na izvršnim funkcijama, ili pak 10 godina iskustva u znanstvenom radu piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

andidate za članove nadzornih odbora, upravnih odbora i upravnih vijeća trgovačkih društva u kojima država ima udio ubuduće će ocjenjivati i zainteresirana javnost. Prema odluci Vlade donesenoj na prošlotjednoj sjednici, imena kandidata koji zadovoljavaju uvjete za imenovanje objavit će se na internetskim stranicama Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom ili Centra za restrukturiranje kako bi se javnost prije imenovanja mogla upoznati s njihovim kvalitetama. Jasniji postupak imenovanja nadzornika i članova upravnih odbora u tvrtkama s državnim udjelima jedna je od reformskih mjera koje je od Hrvatske tražila Europska unija. Prema riječima Ranka Ostojića, potpredsjednika Vlade, takva odluka najavljena je i Nacionalnim pla-

nom reformi donesenim ove godine. Kandidati za nadzornike morat će imati najmanje diplomski sveučilišni studij odgovarajuće struke i najmanje pet godina iskustva na izvršnim funkcijama ili najmanje 10 godina iskustva u znanstveno-istraživačkom radu u akademskom statusu doktora ili magistra znanosti. Morat će poznavati korporativno upravljanje i razumjeti se u financije i računovodstvo. Posebno će se provjeravati postoji li kod kandidata sukob interesa u odnosu na poduzeće čiji bi rad htjeli nadzirati. Kandidati koji nisu hrvatski državljani, a budu izabrani za člana nadzornog odbora, morat će u roku od šest mjeseci donijeti dokaz o znanju hrvatskog jezika razine B2 po Zajedničkom europskom referentnom okviru. Prema utvrđenoj proceduri, prijave kandidata prikupljat će resorna ministarstva, a zatim ih pro-

sljeđivati DUUDI-ju. Nakon provedenog savjetovanja s javnošću, DUUDI će liste kandidata dostavljati Povjerenstvu Vlade za strateška poduzeća. Povjerenstvo će zatim Vladi predložiti konačnu listu kandidata za nadzorne odbore.

Manje pritužbi na javne nabave

U prošloj godini Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave rješavala je žalbe prosječno u 40 dana, izvijestio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U raspravi o godišnjem izvješću o radu DKOM-a Vrdoljak je istaknuo da je riječ o znatnom napretku jer su prije dvije godine postupci trajali oko 70 dana. Sada, ako je u nekom slučaju prikupljena sva potrebna dokumentacija, postupak može trajati i samo 17 dana. DKOM je u prošloj godini dobio 38 posto manje pritužbi nego u 2013. go-

Imunološki zavod ostaje u državnom vlasništvu

Ukida se naknada za plastične boce mlijeka

Nakon neuspjele potrage za strateškim partnerom i provedbom privatizacije, Vlada je i službeno potvrdila da Imunološki zavod ostaje u državnom vlasništvu. Prema donesenoj odluci, Imunološki zavod prestaje biti dioničko društvo i oblikuje se kao javna ustanova za obavljanje djelatnosti u području zdravstva, od strataškog i općeg gospodarskog interesa. Proizvodnja cjepiva i krvnih derivata iz ljudske plazme osobito je važna za zaštitu zdravlja svih stanovnika, naglasio je ministar zdravlja Siniša Varga.

Od prošlog tjedna ukinuta je povratna naknada za plastičnu ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda u iznosu od 50 lipa. Postojeće povratne naknade za svu ostalu plastičnu ambalažu ostaju, te će i dalje iznositi 50 lipa, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša. Ukidanje naknade omogućit će pojeftinjenje cijene mlijeka za 50 lipa, a proizvođači će godišnje plaćati 30 milijuna kuna manje. U sustavu povratne naknade lani je sakupljeno 392 milijuna komada plastičnih boca, od čega se 11 posto odnosi na boce mlijeka.

22 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Paragraf |zakon o trošarinama|

moguća i zapljena imovine U Ina Mazivima smatraju da neki predloženi članci stavljaju tu kompaniju u neravnopravan položaj

P dini. Rezultat je to manjeg broja objava postupaka u Elektroničkom oglasniku javne nabave te povećanja naknade za pokretanje žalbenog postupka i povećanja zakonskih pragova za

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja lani je izrekla kazne vrijedne više od pet milijuna kuna tzv. bagatelnu nabavu. Od ukupno riješenih 1200 žalbi, usvojeno ih je 411, ili 34 posto. Od naknada za žalbene postupke lani je prikupljeno 19,7 milijuna kuna.

Agencija protiv kartela

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla je u prošloj godini kazne za kršenje propisa vrijedne nešto više od pet milijuna kuna. Prema izvještaju AZTN-a u 2014. godini, zabranjeni sporazumi između poduzetnika – karteli – otkriveni su na tržištu usluga privatne tjelesne zaštite, najma nautičkih vezova, te na tržištu pružanja ortodontskih usluga. U tim je slučajevima utvrđeno da su poduzetnici utvrđivali zajedničke cijene i razmjenjivali druge strateške informacije što je zabranjeno Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja. Kazna izrečena u tim slučajevima donesena je početkom 2015. godine, a iznosila je 7,6 milijuna kuna.

rimijeti li carinski ured da netko nastoji izbjeći plaćanje trošarinskih obveza, moći će mu privremeno oduzeti sve predmete koji se upotrebljavaju za stjecanje nezakonitih prihoda. Oduzet će se i predmeti nastali kao posljedica nezakonita postupanja. Ovlasti carinskih ureda proizlaze iz prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trošarinama, o kojem je do kraja prošlog tjedna bila otvorena javna rasprava. Poduzetnici su u njoj mogli sudjelovati i prema pozivu koji im je uputila Hrvatska gospodarska komora. Na temelju primjedbi iz rasprave oblikovat će se prijedlog koji će Ministarstvo financija uputiti Vladi i Saboru na usvajanje. Prema prijedlogu iz rasprave bit će moguće oduzimati trošarinske proizvode, uređaje za proizvodnju, prometna sredstva - primjerice vozila kojima se prevoze trošarinski proizvodi i slično. Zaplijenjeni predmeti prodavat će se radi namirenja duga. Ne

protiv izmjena su i proizvođači alkohola ostvari li se dovoljan prihod, ostatak će se prisilno naplatiti iz dužnikove imovine. Izmjene zakona uvode i odredbe o malim nezavisnim pivovarama, s proizvodnjom do 200.000 hektolitara godišnje. Za njih će vrijediti posebna trošarinska tarifa, znatno niža nego za velike

pivovare. Po jedan posto alkohola u hektolitru plaćat će 20 kuna, za proizvodnju do 5000 hektolitara. Za količinu od 75.000 do 125.000 hektolitara plaćat će 26 kuna za svakih jedan posto udjela alkohola u proizvedenom hektolitru piva. Za velike pivovare prosječna trošarina je 40 kuna. Na prijedlog izmjena Zakona o trošarinama stigla je, uz ostalo, primjedba kompanije Ina Maziva. Ondje smatraju da neki predloženi članci, a

osobito 91a, stavljaju Inu, kao jedinog proizvođača maziva u Hrvatskoj, u neravnopravan položaj u odnosu na zastupnike inozemnih proizvođača. Pristigla je i primjedba da zakonom nije dobro riješena pozicija malih proizvođača alkoholnih pića. Oni ne smiju prodavati piće, a moraju obračunati i platiti trošarinu na proizvedeni alkohol. “Zašto ne omogućiti i njima da legalno prodaju piće ako plate trošarinske markice? Povećalo bi se prikupljanje trošarine i legalna prodaja malih proizvođača. Ovakve prakse se primjenjuju u Austriji pa je njihova proizvodnja i prodaja jakih pića na malim gospodarstvima postala i prepoznatljiv dio turističke ponude”, napisao je sudionik u javnoj raspravi Krešimir Kuterovac. (I.V.)

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 23

Trgovina: Strani lanci i nova pravila igre

Sve smo sličniji europskim trgovcima Trgovina na malo je značajna djelatnost i hrvatskog ali i gospodarstva Europske unije. Domaća trgovina ima prostora za napredak u povećanju produktivnosti, kvaliteti robe i povećanju prometa koje se očekuje s gospodarskim oporavkom piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Č oko

20.200

prodavaonica ili 1 trgovina na 211 stanovnika u Hrvatskoj 2012.

17.464 tvrtke

rade u djelatnosti trgovine u Hrvatskoj

esto nam se čini da je trgovanje preko granice povoljnije, police su punije raznovrsnijih i kvalitetnijih proizvoda, zaposlenih trgovaca je više nego u nas, a cijene su bolje. No je li to zapravo tako? Upravo sličnošću trgovine u Hrvatskoj i u drugim članicama Europske unije bavi se analiza Odjela za makroekonomske analize Sektora za ﬁnancijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Liberalizacija tržišta ulaskom Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju omogućila je dolazak stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku, što je povećalo količinu dostupnih proizvoda u maloprodaji. Povećan asortiman proizvoda značio je i povećanu konkurenciju, a to je utjecalo i na smanjenje cijena. No ponuda na policama trgovačkih lanaca velikim se dijelom sastoji od uvoznih proizvoda pa je to negativno utjecalo na domaću proizvodnju. Povećana domaća potražnja za “novim” i to uvoznim proizvodima temeljila se na realnom rastu neto plaća, rastu bankovnih kredita stanovništvu, ukratko - na rastu dohotka. Početkom prošlog desetljeća vrijednost kredita kućanstvima bez stambenih kredita u roku od dvije godine se udvostručila, odnosno krajem 2002. godine vrijednost je bila 104,3 posto veća u odnosu na kraj 2000. godine. U naredne je dvije godine vrijednost bila gotovo

Oko 15 posto ukupno zaposlenih u našoj zemlji radi u sektoru trgovine četverostruko veća, odnosno krajem 2004. godine krediti su bili 190,8 posto veći u odnosu na kraj 2000. godine. Istovremeno rastu i neto plaće pa su 2002. godine realno 4,7 posto veće 24 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

u odnosu na 2000. godinu, a 2004. godine 12,8 posto veće.

Rast do 2008. godine

Promet u trgovini na malo od 2000. do 2008. godine bilježi kontinuirani trend realnoga rasta, pokazuju statistički podaci. Uzlazni trend maloprodajnoga prometa odraz je zapravo kretanja osobne potrošnje koja znatno utječe na realni rast BDP-a. Uporedo s time udio djelatnosti trgovine na veliko i na malo u BDPu do 2008. godine također je rastao iako ne kontinuirano, a od 2009. godine bilježi pad ili stagnaciju. U 2012. godini, što je posljednji raspoloživi podatak, trgovina na veliko i na malo čini 9,6 posto BDP-a. Broj ukupno zaposlenih u trgovini također bilježi rast od 2000. do 2008. godine, a ti zaposleni čine u prosjeku oko 16 posto ukupno zaposlenih. Od 2009. godine broj zaposlenih u trgovini bilježi pad i krajem 2014. godine činio je oko 15 posto ukupno zaposlenih. Eurostat prati promet u trgovini na malo na razini Europske unije za svaku zemlju posebno pa tako i za Hrvatsku, kroz poduzetnike kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost. U Hrvatskoj se kod analiziranja podataka o prometu često upotrebljavaju podaci o prometu poduzetnika koji se bave trgovinom bez obzira na djelatnost u kojoj su registrirani. Prema podacima Eurostata, udio bruto dodane vrijednosti trgovine na veliko i na malo u BDP-u prosječno po zemlji iznosi 10,9 posto, a u tom je slučaju Hrvatska nešto ispod toga prosjeka.

Rast pa pad broja zaposlenih

Prema Anketi o radnoj snazi, udio zaposlenih u djelatnosti trgovine na veliko i na malo u ukupno zaposlenima na razini Europske unije iznosi 14 posto pa je Hrvatska sa 13,9 posto na razini tog prosjeka. Kretanja broja zaposlenih u trgovini možemo vremenski podijeliti na dva razdoblja,

odnosno na ono prije krize i poslije krize. Na razini Europske unije u razdoblju od 2003. do 2008. godine bilježio se kontinuirani trend rasta broja zaposlenih u trgovini kao i u Hrvatskoj, no intenziviranjem gospodarske krize 2009. godine počinju se, na razini Europske unije, ali i u Hrvatskoj, bilježiti negativni trendovi koji traju sve do 2013. godine u Europskoj uniji, a u Hrvatskoj do 2014. godine, kada je pad zaustavljen. U 2012. godini Hrvatska je imala oko 20.200 prodavaonica u trgovini na malo, što znači da je imala jednu prodavaonicu na 211 stanovnika, a to je oko 40 posto manje od prosjeka zemalja EU-a koji podrazumijeva jednu trgovinu na 150 stanovnika (Belgija, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Cipar, Litva, Mađarska, Austrija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo).

Niža marža i promet

Trgovinom se na razini Europske unije bavilo 3.627.167 poduzeća, a u Hrvatskoj 17.464 tvrtke. Iznos bruto marže - što je razlika prometa ostvarenog od trgovačkih djelatnosti i ukupnih nabava roba i usluga za daljnju prodaju - po zaposlenom u Hrvatskoj je 2012. godine iznosila -60,8 posto, što je znatno niže od prosjeka EUa. Promet po stanovniku i po zaposlenom također su znatno ispod prosjeka Europske unije - u 2012. godini bili su 49,2 odnosno 48,5 posto manji. Produktivnost odnosno bruto dodana vrijednost po zaposlenom je u 2012. godini bila oko 46 posto manja u odnosu na prosjek Europske unije. Ove brojke u razdoblju od 2008.

Realni promet u trgovini na malo

- kalendarski prilagođeni indeksi 2008.=100 u odjeljku G47 105 100 95 90 85 2008. EU

2009.

2010.

2011.

Hrvatska

2012.

* prognoza

2013.

2014.

2015.*

Izvor: Eurostat; Obrada: HGK

do 2012. godine posljedica su smanjene domaće potražnje zbog smanjivanja kupovne moći stanovništva i povećanja broja nezaposlenih te niske razine neto plaća u trgovačkoj djelatnosti s druge strane.

Produktivnost i veća prodaja

Trgovina na malo je značajna i za gospodarstvo Hrvatske kao i Europske unije. No da bi se dosegnuo standard europskih zemalja u ovoj branši, potrebno je učiniti određene korake. To se može napraviti kroz povećanje prometa, koje bi logično trebalo uslijediti nakon oživljavanja rasta ukupne gospodarske aktivnosti, zatim na povećanje produktivnosti u trgovini, kao i na kvalitetu robe na policama. Trend konvergencija s EU-om je uspostavljen, ali je dinamika toga trenda kretanja usporena.

3.627.167 tvrtki bavi se trgovinom na razini Europske unije

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo DIVAN.HR, ZAGREB

Di ćemo? Pitaj Divan

Na portalu se nalaze najave različitih zbivanja u Zagrebu počevši od izložbi i kazališnih predstava do koncerata, partyja i filmskih festivala

A SAD MALO O NAMA...

u lipnju 2015. portal Divan.hr počeo s radom 2 osobe rade na portalu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ivan.hr je portal koji pruža jednostavan i sistematiziran pregled kulturnih i društvenih događanja u Zagrebu. Optimiziran je za pretraživanje na pametnim telefonima kako bi korisnik brzo i lako došao do željene informacije. Izdavač portala, koji je startao krajem lipnja i na kojem rade dvije osobe, tvrtka je KunaPak koja već nekoliko godina izdaje specijalizirani magazin i portal Ja TRGOVAC, namijenjen informiranju o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje u Hrvatskoj Maroje Sabljić, vlasnik i idejni pokretač projekta, kaže kako se na portalu nalaze najave različitih zbivanja počevši od izložbi i kazališnih predstava do koncerata, partyja i filmskih festivala. Svaka najava sadrži sve relevantne informacije o događanju – vrijeme, mjesto, adresu, cijenu ulaznice i poveznicu na kupnju ulaznice te kratko objašnjenje o samome događanju. “Portal se sastoji od dviju glavnih rubrika: Danas i Kalendar događanja. U rubrici Danas korisnici mogu pronaći događanja koja se odvijaju tog dana, a događanja se mogu pretraživati po kategorijama ovisno o interesu. Rubrika Kalendar događanja također omogućuje pretraživanje prema nekoliko kategorija, a u njoj je dostupan pregled budućih događanja”, objašnjava nam. Ideja o pokretanju portala, nastavlja Sabljić, pojavila se – tijekom izlazaka. “U širem kru-

Ideja o pokretanju portala pojavila se – tijekom izlazaka, kaže Maroje Sabljić 26 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

gu ljudi u kojemu se krećemo prevladavalo je mišljenje da u Zagrebu nema dovoljno događanja i da informacije o njima nisu dostupne na jednom mjestu. Nerijetko smo se i sami zatekli u situaciji da ne znamo kamo izaći ili preporučiti mjesto za izlazak prijateljima koji dolaze u Zagreb. Upravo smo tu prepoznali prostor i priliku pa se ideja za portal nametnula kao savršeno rješenje. Također, na određen način i sami želimo pridonijeti razvoju društvene scene Zagreba koja zadnjih godina uistinu cvjeta”, kaže on. Naziv Divan je zapravo višestruka igra riječima. “Osim u značenju pridjeva krasan, divan označava i kauč na kojemu se dokoličari i odmara, ali upućuje i na glagol divaniti u značenju razgovarati, pričati. Ako rastavimo riječ na slogove di-van, zapravo dobivamo pitanje gdje van?”, naglašava. Portal se razvio relativno brzo, u svega nekoliko mjeseci iako ideja o njemu postoji već neko vrijeme. “Dugo smo tražili odgovarajući dizajn koji će biti pregledan i jednostavan za korištenje te ime i vizualni identitet koji mora biti lako pamtljiv u smislu da vrlo brzo postane asocijacija za izlaske i društveni život”, ističe on dodajući kako je cilj projekta dobiti korisnike na području Zagreba i postati referentno mjesto za pronalaženje informacija o kulturnim i društvenim događanjima. “U ovoj fazi intenzivno razmišljamo o dugoročnim modelima financiranja portala i razvijamo suradnju s potencijalnim partnerima. Naravno, ideja i ambicije ne manjka pa ako portal poluči uspjeh u Zagrebu, voljeli bismo istu priču prenijeti i u druge veće sredine, a to bi dakako značilo i da bismo imali potrebu za zapošljavanjem novih ljudi”, zaključuje on. (B.O.)

enterprise europe

info

Broj 133, 24. kolovoza 2015.

Zagreb Connect 2015.

Velika prilika za start-upe

U Zagrebu se u studenom organizira veliko start-up događanje koje će omogućiti start-upima iz Zagreba i regije da svoje poslovne ideje predstave potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Hrvatskoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Zagrebačkim velesajmom organizira 11. i 12. studenoga veliko start-up događanje Zagreb Connect 2015. koje će omogućiti startupima iz Zagreba i regije da svoje poslovne ideje predstave potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Prvi Zagreb Connect održan je u studenome 2014. godine na kojem je 20 najkvalitetnijih start-upova predstavilo vlastite poslovne ideje investitorima. Konferencija je postigla izniman uspjeh okupivši više od 350 posjetitelja i sudionika programa iz Hrvatske, šire regije, zemalja članica Europske unije, SAD-a i Izraela, koji su prepoznali Zagreb Connect 2014. kao idealnu priliku za suradnju i ostvarenje poslovnih prilika. Nagradni fond start-up natjecanja (pitch natjecanja) iznosio je 125.000 kuna. Pobjedu na prvom Zagreb Connectu odnio je tim Mash.Me koji je predstavio aplikaciju za snimanje videa s trodimenzionalnim likovima. Za ovu godinu organizatori najavljuju velik odaziv nacionalnih i međunarodnih

start-upa iz područja razvoja visokih tehnologija, dolazak investitora iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Bugarske, Izraela te bogate novčane nagrade. Stvaranjem mreže start-upa, poslovnih anđela, institucija, mentora, studenata te uspješnih poduzetnika želi se potaknuti pozitivno poduzetničko okruženje u Zagrebu. Partneri ovogodišnje konferencije Zagreb Connecta su: Razvojna agencija Zagreb – Tehnološki park Zagreb, Founder Institu-

te, Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Europska poduzetnička mreža. Svi zainteresirani da kroz ovu konferenciju uđu u svijet inovacija i poduzetništva te na taj način predstave svoju ideju, unaprijede poslovanje i ostvare investiciju mogu se prijaviti jer su prijave za start-up timove i projekte otvorene od 17. kolovoza na službenim stranicama konferencije http://zagrebconnect.zagreb.hr.

enterprise europe

Poslovni razgovori na sajmu Polagra Food

Europska poduzetnička mreža i Poljska agencija za razvoj poduzetništva organizirat će Međunarodne poslovne susrete u sklopu sajma Polagra Food Fair, jednom od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi. Poslovni susreti će se održati 22. rujna u Poznanu. Poslovni susreti se odnose na tvrtke i druge subjekte koji predstavljaju prehrambeni sektor, s posebnim naglaskom na: · hranu i piće

· HoReCa (“Hotel/Restaurant/ Catering”) · tehnologije za preradu hrane · ambalažu/pakiranja · logistiku Ovaj je sajam jedan od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi (oko 1300 izlagača iz 45 zemalja, 65.000 profesionalnih posjetitelja u 2014). Paralelno sa sajmom održat će se i: · Međunarodni sajam tehnologija za preradu hrane - Polagra Tech

· Međunarodni sajam ambalaže PakFood · Međunarodni sajam gastronomije Polagra Gastro Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno te uključuje: · jednodnevnu ulaznicu za Polagra sajam prehrambene industrije za jednu osobu po tvrtki za 50 prvih registriranih tvrtki! (ulaznica vrijedi i za Polagra Tech, PakFood i Polagra Gastro) · unos tvrtke u katalog · personalizirani raspored sastanaka · pauze za kavu i lagani ručak · pomoć djelatnika Europske poduzetničke mreže prije, za vrijeme i nakon događanja Registracija za poslovne susrete se obavlja online putem linka https:// www.b2match.eu/b2b-food2015. Prijava je moguća do 7. rujna, a biranje poslovnih partnera između 7. i 14. rujna, a svaki sudionik će nakon 14. rujna na mail dobiti svoj raspored sastanaka.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 2. rujna - Start-up Camp Rijeka, Rijeka 3. rujna - poslovni razgovori Riga Food, Riga, Latvija 10. rujna - poslovni razgovori Sajam obrtništva, Celje, Slovenija 10. rujna - poslovni razgovori International Furniture Fair, Ostroda, Poljska 16. i 17. rujna - poslovni razgovori Space 2015, Rennes, Francuska 22. rujna - Polagra Food Fair, poslovni susreti, Poznan, Poljska 22.rujna - Poslovni razgovori Transport & Logistics 2015, Antwerpen Belgija

29. rujna - Innovative Science for Successful Business, Graz, Austrija 11. listopada - Biotech misija za klastere i MSP, Yokohama, Japan 15. listopada - Poslovni susreti u sklopu Pula Boat Fair-a B2B@Pula Boat Fair 2015 26. listopada - ITC misija za klastere i MSP, Tokio, Japan 29. listopada - Lifestyle trgovinska misija Vijetnam, Vijetnam 11. studenoga - Zagreb Connect 2015, Zagreb 17. studenoga - Smart City Expo World Congress, Barcelona, Španjolska

Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL5 s temom Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju održat će se 20 listopada. Konferenciju organizira Visoka škola za ekonomiju, upravljanje i poduzetništvo Nikola Šubić Zrinski pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatske gospodarske komore. Dodatne informacije o konferenciji dostupne su na www. icelconf.eu i na kontakt: Anita Maršanić, info@icelconf.eu, 01/3647 099, www.zrinski.org.

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

2 3

BDP u EU

Povećanje gospodarskog rasta Podaci Eurostata pokazuju kako se u drugom kvartalu ove godine rast gospodarstva ubrzao sa 1,5 na 1,6 posto Godišnje stope BDP-a u razdoblju I.-VI., u % EU28 Bugarska Češka Estonija Hrvatska* Latvija Litva Mađarska Poljska Rumunjska Slovenija* Slovačka * podatak za I-III 2015.

Objavljene prve procjene Eurostata o rastu BDP-a za 22 članice Europske unije pokazuju da je u drugom kvartalu ove godine došlo do blagog povećanja rasta u 28 zemalja članica u odnosu na prvi kvartal, sa 1,5 na 1,6 posto, što je kumulativnu stopu rasta povećalo na 1,6 posto i približilo je očekivanoj stopi rasta za ovu godinu. Europska komisija je u svojim zadnjim prognozama procijenila ovogodišnju stopu rasta tih zemalja na 1,8 posto. Ostvarena stopa je istovremeno predstavljala ubrzanje rasta u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine kada je rast iznosio 1,4 posto pa se može zaključiti da se nastavlja oporavak gospodarstva Europske unije.

Među članicama za koje su objavljeni podaci, u koje nije ušla statistika za Hrvatsku, najveći rast ostvaren je u Češkoj, Poljskoj i Rumunjskoj, a njima će se nakon objave podataka za drugi kvartal vjerojatno pridružiti Irska i Luksemburg. Negativna stopa rasta zabilježena je samo u Finskoj gdje je zabilježen pad od jedan posto, a najmanji rast ostvaren je u Italiji gdje je gospodarstvo u prvoj polovini godine poraslo za pola posto. Po takvim kretanjima Italija je najlošija među tzv. PIGS zemljama, odnosno obilježava je najsporiji oporavak od posljedica globalne krize.

tivnu stopu rasta, te u Češkoj i Španjolskoj, a najviše je usporen u Litvi i Mađarskoj. Gospodarska aktivnost u Finskoj je istodobno padala izraženije nego u prvih šest mjeseci prošle godine.

U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine rast je najviše dinamiziran na Cipru, koji je u prošloj godini imao nega-

Kad je o Hrvatskoj riječ, ona još od sredine 2011. godine nije zabilježila dva uzastopna tromjesečja rasta BDP-a, a u

Premda struktura rasta BDPa još nije objavljena, rast europskog gospodarstva u ovoj godini znatno potiče robni izvoz, ali i nastavak oporavka domaće potrošnje. Međutim, stope rasta ukazuju na i nadalje vrlo neujednačen rast članica EU-a pri čemu se niti jedna od tradicionalnih grupacija zemalja članica ne izdvaja po ostvarenoj dinamici rasta.

2014.

2015.

1,4 1,7 2,2 1,4 -0,7 2,8 3,4 3,7 3,4 3,0 2,4 2,4

1,6 2,1 4,2 1,8 0,5 2,3 1,5 2,8 3,5 3,8 3,0 3,1 Izvor: Eurostat

prvom tromjesečju ove godine rast je bio neznatnih 0,01 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić. “Ako bi skora objava podatka kretanja BDP-a u Hrvatskoj pokazala da je u drugom tromjesečju BDP porastao u odnosu na prethodno, to bi bilo drugo tromjesečje za redom u kojemu se bilježi oporavak i time bi, prema ekonomskoj teoriji, Hrvatska izašla iz recesije. Ocjenjujem da će se na razini cijele 2015. godine ostvariti neznatan gospodarski rast, za oko pola posto u odnosu na 2014. godinu”, zaključuje Savić.

enterprise europe Tera Tehnopolis i Vidra

Internacionalizacija inovativnih proizvoda Tera Tehnopolis i Razvojna agencija Virovitičko-podravske županije VIDRA su nakon postupka prikupljanja inovativnih projektnih prijedloga i njihovog rangiranja, pripremile projekte koji su spremni za prezentaciju, internacionalizaciju te financiranje od strane javnih i privatnih investitora. U prostorima Razvojne agencije VIDRA početkom srpnja odabranim su klijentima uručili poslovne planove koje je izradila Tera Tehnopolis i time im omogućila da svoje ideje prezentiraju potencijalnim investitorima te se pozicioniraju na tržištu. Razvojna agencija

VIDRA je ovu aktivnost financirala kroz projekt Ministarstva poduzetništva i obrta – Poduzetnički impuls 2014. Radi se o inovativnim projektima kojima se planira podići tehnološka razina i konkuren-

Innovative Science for Successful Business Poslovni susreti - Innovative Science for Successful Business zajednički organiziraju pokrajine sveučilišta Štajerske i Koruške kao dio Centra za prijenos znanja - WTZ Süd. Znanstvenici i tvrtke imat će prilike susresti se te razmijeniti kontakte, predstaviti znanstvena dostignuća vezana uz industriju te identificirati područja suradnje od zajedničkog interesa. Ovo događanje će biti usmjereno na najnovije trendove i tehnologije. Događanje će se održati u hotelu Das Weitzer u Grazu. Prijave su otvorene do 14. rujna 2015. Više detalja o samom događanju, kao i mogućnosti prijave možete pronaći putem poveznice https://www.b2match.eu/ partneringday2015.

tnost poduzetnika na području Virovitičko-podravske županije. Izrada rješenja za izgradnju i opremanje drvenog modularnog objekta javne namjene, Prijenosna sušara kontejnerska te Proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina su projekti koji su ocijenjeni kao profitabilni te da imaju visoki potencijal dobrog pozicioniranja na domaćem, ali i stranom tržištu. Sljedeća faza razvoja prije same internacionalizacije projekata je zaštita intelektualnog vlasništva koja će klijentima omogućiti da njihovi proizvodi osiguraju svoju jedinstvenost te prepoznatljivost na domaćem tržištu, ali

i šire. Nakon zaštite slijedi završna faza razvoja projekata: internacionalizacija i komercijalizacija proizvoda. Olakšano plasiranje proizvoda na inozemno tržište će im osigurati i Europska poduzetnička mreža u sklopu koje imaju priliku direktno predstaviti svoje proizvode u 48 zemalja te na jednostavan način ostvariti probitak na strano tržište. Ovakav oblik suradnje Razvojne agencije te Tehnologijskorazvojnog centra je pokazao kako je podrška malom i srednjem poduzetništvu za razvoj i plasman proizvoda potrebna i moguća.

Upozorenje Hrvatske gospodarske komore poduzetnicima Brojni su poduzetnici s područja grada Osijeka obavijestili posljednjih dana Hrvatsku gospodarsku komoru o tome da ih obilazi muškarac koji se predstavlja kao zaposlenik HGK i nudi memorijski štapić (USB stick) s Paketom osobnih podataka pravnih subjekata Republike Hrvatske. Upozoravamo poduzetnike da je posrijedi prevara te da ništa ne preuzimaju i ne potpisuju. Također, često nas kontaktiraju poduzetnici kojima pristižu ponude za uvrštavanje njihovih podataka u različite međunarodne i domaće baze podataka ili adresare. I u ovom slučaju naglašavamo važnost opreza i čitanja svega što piše u dokumentima koji im se nude na potpis (pa i onoga što piše najsitnijim slovima ili na samom kraju teksta). U posljednje vrijeme, su-

glasnost za objavu podataka od poduzetnika se traži telefonski. Savjetujemo poduzetnicima da prilikom telefonskoga kontakta ne daju nikakvu izjavu koja bi se mogla protumačiti kao potvrda ili pristanak, nego da se ograde od odgovora tako da ne pristaju ni na što dok ne dobiju pisanu ponudu koju će nakon toga proučiti te odlučiti hoće li je prihvatiti ili odbiti. U gotovo svim ovakvim slučajevima pokazalo se da su poduzetnici svojim potpisom ili usmenim pristankom preuzeli i financijske obveze, od kojih se neke protežu i na nekoliko narednih godina. Pozivamo poduzetnike da se za sva pitanja i nejasnoće u ovim ili sličnim slučajevima obrate najbližoj županijskoj komori i Središnjici HGK, čije kontakte mogu pronaći na adresi http://www.hgk.hr/kontakti-hgk.

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

4 5

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Izdane privremene odluke ribarima za scraping Nakon završenog natječaja za mjeru Trajna obustava ribolovnih aktivnosti (tzv. scraping) koja se financira iz Europskog fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je odluke o privremenoj dodjeli sredstva prijaviteljima na ovu mjeru. Nakon administrativne obrade izrađena je rang ljestvica korisnika koji udovoljavaju uvjetima Pravilnika i natječaja. Sukladno raspoloživim sredstvima za provedbu ove mje-

re, koja iznose nešto više od 36,1 milijun kuna, za sada prvih 17 korisnika s rang liste ostvaruje pravo na potporu. Po završetku žalbenog postupka izradit će se konačna rang ljestvica te će se potom izdati konačne odluke korisnicima. Korisnici ove mjere su pravne i fizičke osobe koje su vlasnici povlastica za gospodarski ribolov na moru, a prihvatljive su aktivnosti trajna obustava ribolovnih aktivnosti uništavanjem i trajna obustava ribolovnih aktivnosti prenamjenom za aktivnosti izvan ribolova. Iznos javne potpore

izračunao se uzimajući u obzir najbolji omjer isplativosti temeljen na objektivnim kriterijima poput starosti plovila, tonaže u GT ili snage pogon-

skog stroja plovila izražene u kilovatima te prosječne tržišne cijene ribarskih plovila u Republici Hrvatskoj, a iznos potpore je 100 posto.

natječaj MinistarstvA poljoprivrede

Nove potpore zbog suše Ministarstvo poljoprivrede zbog požara i suše raspisuje novi natječaj za obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti. Na ovaj način želimo poljoprivrednicima čiji su proizvodni kapaciteti stradali tijekom elementarnih nepogoda požara i suše omogućiti da se prijave na natječaj i obnove svoj poljoprivredni potencijal, rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ovom mjerom predviđena je intervencija u obnovu poljoprivrednog zemljišta

i proizvodnog potencijala (matično stado, gospodarski objekti, poljoprivredna mehanizacija, trajni nasadi) stradalih uslijed elementarne nepogode ili katastrofalnog događaja. Za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima na raspolaganju je 223,5 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, a na natječaj se mogu javiti poljoprivrednici i skupine poljopri-

vrednika upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Prihvatljivi troškovi za ovaj natječaj su: · investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta; · izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju; · popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu

proizvodnju (prihvatljiva je i kupnja rabljene opreme); · nabava osnovnog stada/ matičnog jata kod domaćih životinja; · kupnja i sadnja višegodišnjeg bilja (jednogodišnji usjevi NISU prihvatljivi); · opći troškovi (elaborati, studije, poslovni planovi, projektna dokumentacija...) Potpora se isplaćuje na temelju stvarnih troškova, dostavljanjem računa ili drugih dokumenata koji dokazuju da su troškovi plaćeni, u iznosu do pune vrijednosti prihvatljivih troškova. Preduvjet za javljanje na natječaj za ovu mjeru je proglašenje elementarne nepogode ili katastrofe od strane županije.

enterprise europe Energetska strategija

Zaštita hrane

Nove pogod

Europska komisija je kroz svoju Energetsku strategiju pred sustava trgovanja emisijama

Zaštićeno cresko maslinovo ulje i neretvanska mandarina Europska komisija zaštitila je dva hrvatska proizvoda na tržištu Europske unije zaštitom izvornosti i zemljopisnog podrijetla Europska komisija je u srpnju odobrila unos triju novih proizvoda u Registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) i zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI).

sjemenki, a kriške se lako odvajaju.

Prvi je proizvod Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres koje je dobilo zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI). To je ekstra djevičansko maslinovo ulje koje se dobiva izravno iz plodova masline (Olea europaea, L.) isključivo mehaničkim putem.

Nove oznake dodane su popisu na kojem je već više od 1200 zaštićenih proizvoda

Drugi je proizvod također hrvatski: riječ je o neretvanskoj mandarini, plodu mandarine koja pripada grupi Unshiu-Satsuma (Citrus Unshiu Marcovitch). Plod neretvanske mandarine odlikuje se tankom, glatkom korom koja se lagano guli i visokim udjelom soka u jestivom dijelu ploda, nema

krumpira De Meerlander te je namijenjen prehrani ljudi. Ta sorta krumpira otporna je na bolesti, a gomolji mu nisu osobito osjetljivi na udarce i unutarnja oštećenja.

Treći je proizvod nizozemski De Meerlander (ZOZP), koji se sastoji od gomolja sorte

Te tri oznake dodane su popisu na kojem je već više od 1200 zaštićenih proizvoda.

U okviru Strategije energetske unije Europska komisija je predstavila prijedloge za nove pogodnosti za potrošače energije, ponovno osmišljavanje tržišta električne energije, ažuriranje označivanja energetske učinkovitosti i reviziju sustava trgovanja emisijama EU-a. Ovaj paket mjera je važan korak prema provedbi Strategije energetske unije koja je pokrenuta kao jedan od političkih prioriteta Junkcerove komisije u veljači ove godine kojom se želi ublažiti utjecaj na klimatske promjene. Prijedlozima se naglašava načelo “energetska učinkovitost na prvom mjestu” te se kućanstva i poslovni potrošači stavljaju u središte europskog energetskog tržišta. Djela a ne samo riječi Strategijom energetske unije obvezali smo se ojačati položaj europskih potrošača jer smo stvorili jedinstveno i funkcionalno energetsko tržište, stavili energetsku učinkovitost na prvo mjesto i postali predvodnicima u području obnovljivih izvora energije, kaže potpredsjednik Europske komisije zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič. “Danas, pet mjeseci nakon donošenja Strategije energetske unije, ovaj ljetni paket pokazuje našu odlučnost da dekarboniziramo gospodarstvo te da potrošačima damo središnju ulogu u energetskoj tranziciji Europe.

On ne pruža samo nove pogodnosti za potrošače, nego i nove pogodnosti za cjelokupni energetski sustav Europe”, ističe Šefčovič. Povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete ističe kako djela govore više od riječi. “Danas smo učinili odlučan korak kako bismo u zakonodavstvo uvrstili EU-ov cilj smanjenja emisija od najmanje 40 posto do 2030. Moja poruka našim globalnim partnerima uoči konferencije o klimi u Parizu glasi: EU stoji iza svojih međunarodnih obećanja. A ulagačima, poduzećima i industriji poručujem:

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

6 7

dnosti za potrošače

dstavila nove pogodnosti za potrošače, promjene na tržištu, ažuriranje označivanja učinkovitosti i reviziju emisije stakleničkih plinova za barem 40 posto do 2030. na domaćem tržištu. Ambicioznim klimatskim politikama stvaraju se i poslovne prilike i otvaraju nova tržišta za niskougljične tehnologije. Komisija predlaže i da prihode od trgovanja emisijama države članice iskoriste za financiranje mjera za pomoć trećim zemljama u prilagodbi učincima klimatskih promjena.

ulažite u čistu energiju, ona je ovdje i nastavit će rasti. S tim prijedlozima Europa ponovno usmjerava i predvodi globalni prijelaz na niskougljično društvo”, ističe Cañete. Izmjene sustava trgovanja emisijama Sustav trgovanja emisijama EU-a vodeći je alat Europe za borbu protiv klimatskih promjena te za usmjeravanje EU-a na put prema niskougljičnom gospodarstvu. Ovim prijedlogom šalje se snažan signal međunarodnoj zajednici uoči sastanka na vrhu o klimi u Parizu. Komisija je revidirala sustav trgovanja emisijama kako bi se

Strategija energetske unije osmišljena je kao pomoć u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te kako bi se osiguralo da Europska unija postane svjetski predvodnik u obnovljivoj energiji osiguralo da on ostane najučinkovitiji i najisplativiji način za smanjenje emisija u sljedećem desetljeću. To je prva zakonodavna mjera prema provedbi obveze EU-a da smanji

Revizija oznake energetske učinkovitosti “Energetska učinkovitost na prvom mjestu” središnje je načelo Strategije energetske unije jer je učinkovit način za smanjenje emisija i donošenje ušteda za potrošače te se njime smanjuje ovisnost o uvozu fosilnih goriva. Od njena uvođenja prije 20 godina, uspjeh oznake energetske učinkovitosti potaknuo je razvoj energetski sve učinkovitijih proizvoda. Tako je sadašnji sustav označivanja postao presložen. Komisija stoga predlaže povratak na izvornu ljestvicu od A do G oznake energetske učinkovitosti koja je jednostavnija i potrošači je već dobro poznaju. Bolja pozicija za potrošače Potrošači moraju biti jednako dobro informirani te u jednaku položaju kao i kupci i prodavatelji na veleprodajnim tržištima. To se može postići s pomoću jasnijih pravila naplaćivanja i oglašavanja, pouzdanih alata za usporedbu cijena te iskorištavanja njihove veli-

ke pregovaračke moći u okviru kolektivnih sustava (kao što su kolektivna promjena opskrbljivača i energetske zadruge). Potrošači moraju imati slobodu da stvaraju i troše vlastitu energiju po pravednim uvjetima kako bi uštedjeli novac, pomogli u zaštiti okoliša i osigurali sigurnost opskrbe. Novo energetsko tržište Strategija energetske unije osmišljena je kao pomoć u postizanju klimatskih i energetskih ciljeva za 2030. te kako bi se osiguralo da Europska unija postane svjetski predvodnik u obnovljivoj energiji. Za to je nužna drastična preobrazba europskog elektroenergetskog sustava te ponovno osmišljavanje europskog tržišta električne energije. Upravo zato je pokrenuto javno savjetovanje o tome kako bi trebalo izgledati novo tržište električne energije da se zadovolje očekivanja potrošača i ostvari stvarna korist od novih tehnologija, te olakšaju ulaganja, osobito u obnovljive izvore energije i proizvodnju s niskim emisijama ugljika. U njoj se prepoznaje međusobna ovisnost država članica EU-a kad je riječ o energetskoj sigurnosti. Prekogranično tržišno natjecanje trebalo bi donijeti najviše koristi i omogućiti decentraliziranu proizvodnju električne energije, uključujući i onu za vlastitu upotrebu, te podržati stvaranje inovativnih poduzeća za energetske usluge.

enterprise europe

Isplaćene potpore iz IZ Isplaćene potpore europskih fondova europskih fondova Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate iz različitih Europskih programa. Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Holetić Ljiljanka iz Gornje Kupčine u Zagrebačkoj županiji isplaćeno je 219.000 kuna za poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Korisniku Obrtničko klaoničko-mesarsko-trgovačkoj radnji Karalić Cerna, vlasnika Darka Karalića iz Vukovarsko-srijemske županije, isplaćeno je 1,3 milijuna kuna za dogradnju, rekonstrukciju i opremanje klaonice za papkare. IPARD bespovratna sredstva iskorištena su za daljnju modernizaciju tvrtke te povećanje konkurentnosti na tržištu. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Debelec Nikola iz Međimurske županije dobilo je 525.000 kuna za nabavu opreme na poljoprivrednom gospodarstvu (boks palete, dizelski agregat - motorna pumpa, sustav za navodnjavanje plastične cijevi s raspršivačima i prskalice, plug, ogrtač, roto drljača, rasipač umjetnog gnojiva i sadilica).

Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Radović Darko isplaćeno je 2,8 milijuna kuna za izgradnju objekta za skladištenje voća i povrća. Korisnik je navedenim ulaganjem osigurao potrebne skladišne kapacitete za svježe voće i povrće, te prostor za sortiranje i pakiranje povrća čime je nastavljen proces modernizacije poslovanja. Ulaganje je ostvareno u naselju Podbrest u Međimurskoj županiji. Korisniku OPG Šestak Damir isplaćena je 631.000 kuna za nabavu opreme koja se upotrebljava u procesu proizvodnje povrća (uređaj za branje, usipni koš, traktor). Ulaganje je u Međimurskoj županiji, u mjestu Belica. Na osnovi odobrenih sredstava iz Vinske omotnice za završena ulaganja u sklopu mjere Investicija u vinarije i marketing vina isplaćena je i potpora korisniku Frani Milošu, vlasniku Vinfere iz Dubrovačko-neretvanske županije, u iznosu od 355.000 kuna za projekt Kupnja novih strojeva i opreme s ciljem osuvremenjavanja obiteljske vinarije. Korisniku Vina Markota iz Požeško-slavonske županije isplaćeno je 406.000 kuna za restrukturiranje i zamjenu postojećih nasada vinskih kultivara te poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Uz pomoć IPARD sredstava izgrađena je mreža putova unutar vinograda, uključujući odvodne kanale kako bi se ublažila erozija tla. Isto tako, ograđen je nasad vi-

nograda te nabavljena prskalica za herbicide. Navedenim ulaganjem modernizirao se proizvodni sustav, smanjili su se troškovi proizvodnje te se poboljšala kvaliteta proizvoda. OPG Rengel Mario dobio je 1,9 milijuna kuna za ulaganje u opremanje objekata za držanje muznih krava, mliječnih

ovaca i mliječnih koza unutar prostora farme, te ulaganje u nabavu specijalizirane opreme za transport gnoja. IPARD sredstvima nabavljena je nova poljoprivredna oprema i mehanizacija koja će povećati učinkovitost postojeće proizvodnje mlijeka. Ulaganje je realizirano u mjestu Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji. Korisniku OPG Debelec Nikola iz Međimurske županije isplaćeno je 525 tisuća kuna za nabavku opreme na poljoprivrednom gospodarstvu (boks palete, dizelski agregat - motorna pumpa, sustav za navodnjavanje - plastične cijevi sa raspršivačima i prskalice, plug, ogrtač, roto drljača, rasipač umjetnog gnojiva i sadilica). Tvrtka Grikula iz Splitsko-dalmatinske županije dobila je 1,4 milijuna kuna za ulaganje u opremu za preradu maslina i trženje maslinovog ulja,

te opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka i rashladne sustave. U sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Klenovnik isplaćeno je 995.000 kuna za rekonstrukciju ceste Čardak – Lukavski čime će se postići veća povezanost Općine Klenovnik s infrastrukturom nužnom za razvoj malog i srednjeg poduzetništva što će utjecati na poboljšanje životnih uvjeta. Ulaganje je realizirano u naselju Vukovoj, Općina Klenovnik u Varaždinskoj županiji. Nujić Marko iz Zagrebačke županije dobio je 3,4 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i rekonstrukciju peradarnika, skladišta, mješaonice hrane, odlagališta gnoja te ograde

s dezinfekcijskom barijerom. IPARD sredstvima također je nabavljena i oprema za peradarnik za koke nesilice, oprema za peradarnik za podno držanje koka nesilica te oprema za skladište i mješaonicu stočne hrane. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

8 9

Inflacija u EU

obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanov-

nike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. U posljednja tri mjeseca iz IPARD-a je Lokalnim akcijskim grupama isplaćeno pet milijuna kuna. Isplaćena su i odobrena sredstva iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. LAG-u 5 isplaćeno je 190.635,88 kuna, a LAG-u Adrion 194.443,09 kuna. Isplaćene su i nove isplate korisnicima iz Europskog fonda za ribarstvo u iznosu od 1,3 milijuna kuna za mjeru Privremena obustave ribolovne aktivnosti (lovostaj). Do sada je Agencija isplatila preko 2,8 milijuna kuna, a isplate će se nastaviti sukladno pristiglim zahtjevima. Isplaćena su i sredstva iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice.

Male promjene cijena Na području cijele europske unije potrošačke cijene se neznatno mijenjaju. Inflacija u lipnju i srpnju nakon svibanjskih 0,3 smanjena je na 0,1 posto. U Hrvatskoj - deflacija od 0,2 posto Ove godine na području cijele Europske unije potrošačke cijene balansiraju u vrlo uskoj amplitudi oko nule pod utjecajem sporog oporavka potražnje te pada cijena sirovina na svjetskim robnim tržištima (s naglaskom na sirovu naftu). U prva tri mjeseca realizirane su negativne godišnje stope (prosječno -0,3 posto) koje su se u sljedećih četiri podigle iznad nule, no vrlo ograničeno i nestabilno. Kako pokazuju statistički podaci nakon ovogodišnje maksimalne inflacije, koja je u svibnju iznosila 0,3 posto, godišnji rast potrošačkih cijena tijekom lipnja i srpnja od 0,1 posto ponovno je usporen i to ponajprije zbog jačeg pada cijena energije te blažeg rasta cijena nepre-

rađene hrane. Nešto snažniji pad cijena energije zabilježen je u srpnju uslijed produbljenja pada cijena sirove nafte na svjetskim tržištima kao trenutnog efekta povijesnog dogovora Zapada i Irana o nuklearnom programu i ublažavanju sankcija. Cijene sirove nafte su u srpnju pale za desetak dolara po barelu, dok se njegova cijena u godini dana prepolovila. Zbog toga je u velikom broju zemalja članica inflacija u srpnju bila niža nego mjesec dana ranije, a najveći skok je zabilježen u Rumunjskoj gdje je deflacija produbljena sa -0,9 na -1,4 posto. U Hrvatskoj je nakon dva mjeseca zabilježen pad potrošačkih cijena (prema međunarodno usporedivom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena), odno-

sno deflacija, na razini od -0,2 posto. Iako je glavni razlog pada potrošačkih cijena pad cijena nafte, kada se isključe promjenjive cijene energije i neprerađene hrane, godišnji rast indeksa potrošačkih cijena na području EU-a već se duže vrijeme ne diže iznad 0,8 posto što pokazuje upornost deflatornih pritisaka kao i ograničenost ekspanzivne monetarne politike Europske središnje banke i ostalih nacionalnih banaka izvan područja eurozone. Analitičari očekuju kako će i u sljedećim mjesecima cijene nafte i dalje imati snažan utjecaj na pad cijena što će, uz prigušeni rast potražnje, i dalje držati inflaciju vrlo blizu nule, kako u Hrvatskoj tako i na području cijele Europske unije.

enterprise europe

BIOTECH Misija za klastere i MSP u Japan

ICT Misija za klastere i MSP u Japan

Europska komisija i EU-Japan Centar za industrijsku suradnju organiziraju poslovne susrete klastera i njihovih članica (MSP) iz sektora biotehnologije u okviru Međunarodnog poslovnog foruma BioJapan 2015 koji će se održati u Yokohami, od 14. do 16. listopada 2015.

Europska poduzetnička mreža Japana organizira poslovne susrete za klastere iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Događanje će se održati u okviru IT sajma Japan IT Week 2015 koji se održava nedaleko od Tokija, u centru Makuhari Messe International Convention Center. Trajanje samog sajma je od 28. do 30. listopada 2015., dok je petodnevna misija predviđena u razdoblju od 26. do 30. listopada 2015.

BioJapan je vodeće azijsko događanje za pronalazak partnera u industriji biotehnologije. Misijom se želi europskim klasterima i poduzećima dati mogućnost ulaska na japansko tržište i samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje te kapaciteta za inovacije. Ciljani sektori za ovu misiju su: · Proizvodnja i istraživanje lijekova, · Prateće usluge i proizvodi vezani uz istraživanje lijekova (usluge sintetiziranja lijekova, baze podataka vezane uz kemijske sastave...),

· Farmaceutski i medicinski uređaji, · Funkcionalna hrana i poljoprivreda, · Medicinski tretmani, dijagnostika, medicinski uređaji i oprema, · Uređaji za istraživanje, bioinformatika i bio-imaging. EU-Japan Centar za industrijsku suradnju pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji. Detalje o sudjelovanju možete pronaći putem poveznice http://www.eu-japan.eu/detail-business-programmes/BIOTECH-Cluster-SME-Mission. Detalje o događaju BioJapan 2015 možete pronaći putem poveznice http://www.ics-expo.jp/ biojapan/. Više podataka moguće je dobiti na Igor Bobek, ibobek@hgk.hr.

Misijom se želi europskim klasterima i njihovim poduzećima osigurati mogućnost ulaska na japansko tržište te samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje EU-a i Japana kao i omogućiti razvoj kapaciteta za inovacije. Teme ove misije bit će: · IoT (Internet of Things) sustavi · M2M (Machine to Machine) sustavi · Računalstvo u oblaku

· Upravljanje velikom količinom podataka. EU-Japan Centar za industrijsku suradnju pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj mi-

siji. Detalje o sudjelovanju u ovoj ICT misiji možete pronaći putem poveznice http:// www.eu-japan.eu/detail-business-programmes/ICT-Cluster-SME-Mission. Detalje o događaju Japan IT Week 2015 možete pronaći putem poveznice http://www. japan-it.jp/en/aki/. Više podataka moguće je dobiti na Igor Bobek, ibobek@hgk.hr.

Lifestyle trgovinska misija u Vijetnamu EU-Vietnam Business Network, organizacija čiji je cilj povećanje izvoza i ulaganja EU-a u Vijetnam, organizira Lifestyle trgovinsku misiju u Vijetnam koja će se održati od 27. do 30. listopada.

dršku (rezervacija hotela, prevođenje…), a svaka od tvrtki dobit će listu unaprijed ugovorenih bilateralnih sastanaka s potencijalnim vijetnamskim partnerima. Cijene će biti vrlo pristupačne s obzirom na financijsku potporu Europske unije.

Ciljani sektori: · kućanski dekor · namještaj · stolno posuđe · kućanski aparati · rasvjeta

cilj predstavljanje njihovih proizvoda vijetnamskim partnerima iz ciljanih sektora.

Za ovu misiju bit će odabrano 15 europskih tvrtki kojima je

Selekcija tvrtki obavit će se na temelju dostavljenih specifika-

cija, prijavnog obrasca, dostavljenih dokumenata i telefonskog intervjua. Organizatori će uložiti trud da odabranim tvrtkama predstave vaše proizvode, pružit će logističku po-

Detaljnije informacije, program, cijene te upute za registraciju možete dobiti na: Irena Spahić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01 4561 639, ispahic@hgk.hr.

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

10 11

Smart City Expo World Congress 2015

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na međunarodnom sajmu Smart City Expo World Congress koji će se održati u Barceloni od 17. do 19. studenoga. Poslovni razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novca. Kako bi pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti regis-

tracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Smart City Expo se održava već petu godinu zaredom, a prošle godine je na B2B događaju bilo 299 sudionika iz 36 zemalja

te je održano 819 sastanaka jedan na jedan. Ove godine će također biti i sajam na kojem će se predstaviti inovativna rješenja vezana uz pametno društvo, tehnologiju, upravljanje, energiju, mobilnost i održive gradove. Prijave za izlagače su moguće do 9. listopada. Na sljedećoj poveznici može se naći više informacija: http://www. smartcityexpo.com/ca/callfor-solutions. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija se obavlja na sljedećoj mrežnoj poveznici http://www.smartcityexpo.com/ca/brokerage-event-2015, najkasnije do 6. studenog. Kontakt osobe: Clara Viladomiu & Naomi Nakamoto c viladomiu@gencat.cat/ nnakamoto@gencat.cat +34 93 551 74 25/+34 93 567 49 30.

Otvoren natječaj Eurostars 2 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) objavljuje zajednički poziv za međunarodne suradničke projekte u program Eurostars. Rok za dostavu Eurostars obrasca za prijavu putem službene stranice Eurostarsa (https://www.eurostars-eureka.eu/content/ apply-funding) je 17. rujna do 20 sati. Rok za dostavu nacionalne dokumentacije za hrvatske natjecatelje (za HAMAG-BICRO) je 24. rujna do 16 sati. Odluka o uspješnim prijavama bit će donesena u prosincu ili siječnju.

Eurostars je program za istraživanje i razvoj nastao kao zajednička inicijativa EUREKA-e i Europske komisije. Osnovni kriterij je sudjelovanje minimalno dvije zemlje članice. Popis zemalja: www. eurostars-eureka.eu. Ciljevi programa su potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet, kao i potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika. Na taj način stvorit će se temelji za međunarodni tržišni plasman proizvoda.

Više informacija o natječaju, kriteriji i dokumentacija nalazi se na http:// www.hamagbicro.hr/ inovacije/privatni-sektor/ eurostars/natjecaj-zaprogram-eurostars-2medunarodna-istrazivackorazvojna-suradnja.

Natječaj za zelene gradove Europski zeleni list je natječaj otvoren za gradove koji imaju od 20.000 do 100.000 stanovnika. Nagradom se odaje priznanje za uspjeh u postizanju zelenog rasta, a dodjeljuje se gradovima koji uspješno primjenjuju koncepte ekološkog načina života. Gradovi dobitnici nagrade Europski zeleni list djeluju kao promotori koji potiču druge da slijede njihov primjer. Trenutno je otvoren drugi krug natječaja. Dodatne informacije o postupku prijave dostupne su na engleskom jeziku na: http://ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/europeangreenleaf/index. html. Nagrada Zelena prijestolnica Europe dodjeljuje se gradovima s više od 100.000 stanovnika koji mogu dokazati dugotrajnu postojanost u postizanju visokih ekoloških standarda te koji preuzmu obvezu provedbe trajnih i ambicioznih ciljeva glede poboljšanja zaštite okoliša i održivog razvoja u budućnosti. Dobitnici nagrade Zelena prijestolnica Europe također djeluju kao uzori koji potiču i promiču najbolje prakse među drugim europskim gradovima. Trenutno su otvorene prijave za dodjelu nagrade Zelena prijestolnica Europe za 2018. Dodatne informacije o postupku prijave dostupne su na engleskom jeziku na: http:// ec.europa.eu/environment/europeangreencapital/applyingfor-the-award/index.html.

enterprise europe

EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Prekidači Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu prekidača. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, (Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS) Prijenosno područje Rijeka, M. Tita 166, 51410 Opatija), Dunja Barjaktarić, Dean Dobrec, 10000 Zagreb, jn-sklopna-oprema@hops.hr. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0028159. Gospodarenje energijom

Grad Buzet traži nabavu usluga u gospodarenju energijom. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Buzet, 77489969256, II. istarske brigade 11, Upravni odjel za financije i gospodarstvo, Iris Jakac, 52420 Buzet, iris.jakac@buzet.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2015%2fS+002-0028148. Brodice Nacionalni park Brijuni traži nabavu brodica. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova Nacionalni park Brijuni, 79193158584, Brijuni, Služba za finan-

cijsko-računovodstvene poslove i nabavu, Lorena Žunić, 52100 Pula, l.zunic@np-brijuni.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0028109.

Čišćenje i sanitacija

Domaine immobilier et infrastructures, Lausanne, Švicarska traži usluge čišćenja i sanitacije. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Domaine immobilier et infrastructures, intendance, BS 127, station 4, M. Laurent Monney, 1015 Lausanne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na http:// w w w.simap.ch/shabforms/ser vlet/ Search?NOTICE_NR=766709. Građevinski radovi Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Basel, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova na zgradi Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland, bvdsub@bs.ch. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=877771. Arhitektonske, tehničke i usluge planiranja Gemeente Rotterdam — Serviceorganisatie, Rotterdam, Nizozemska, traži nabavu arhitektonskih, tehničkih i usluga planiranja. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na nizozemskom je-

ziku se predaju na Gemeente Rotterdam — Serviceorganisatie, Postbus 1130 3000 BC Rotterdam, Holland, ondersteuninginkoopsdr@rotterdam.nl Više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://portal.commerce-hub.com/ index.cfm?action=sourcing:__requestform.subscribe&document=DA612E84C36B-5E6D-6995A38899CF12D4.

Motorna vozila Waterschapsbedrijf Limburg, Roermond, Nizozemska, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Waterschapsbedrijf Limburg, 481750102, Maria Theresialaan 99, Lennart Verbeek, 6043 CX Roermond, Holland, ea@pro10.nl. Elektronički pristup podacima: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933, a elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje nalazi se na: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933. Odjeća i pribor

Defensie Materieel Organisatie, Den Haag, Nizozemska, traži nabavu posebne odjeće i pribora. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Defensie Materieel Organisatie, 291855282, Van Alkemadelaan 786. Na pažnju (osoba za kontakt): M.A. Hendriks, 2597 BC Den Haag, Holland, ma.hendriks.02@mindef.nl. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://www.tenderned.nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting.xhtml?aankondigingId=62828.

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Rumunjski proizvođač vina traži distributera (BORO20141222007) Rumunjski proizvođač visokokvalitetnih vina različitih sorti zainteresiran je za promicanje i prodaju svojih proizvoda na tržištu EU-a putem agenata i distributera. Tvrtka koristi najbolju opremu u proizvodnji vina i ima kapacitet proizvodnje od 20.000 boca dnevno. Portugalska tvrtka ribljih proizvoda traži distributera (BOPT20141218001)

Portugalski proizvođač specijaliteta od ribljih pašteta i konzervirane ribe traži distributera. Tvrtka ima dugogodišnje iskustvo u preradi i konzerviranju ribe te prerađuje više od 1000 kilograma svježe ribe svaki dan. Među njenim međunarodno priznatim specijalitetima nalaze se proizvodi kao što su pašteta od srdela, konzervirana jaja srdela i konzervirani fileti skuše. Španjolski proizvođač sportske odjeće traži distributera i nudi podugovaranje (BOES20140715003) Španjolski proizvođač sportske odjeće (uključujući i onu za sportove na vodi) traži distributere i nudi podugovaranje. Tvrtka ima vlastiti proizvodni pogon u Barceloni i može odgovoriti na velike proizvodne zahtjeve. Tvrtka je također u mogućnosti proizvoditi kao podugovaratelj za druge brendove/tvrtke. Tvrtka može prilagoditi svoje proizvode potrebi svojih klijenata. Potencijalni trgovač-

ki posrednici (distributeri) trebali bi imati iskustva u distribuciji odjeće/opreme za plivanje, triatlon i biciklizam. Kada je riječ o distribuciji, tvrtka traži partnera koji želi proširiti svoj asortiman odjeće za plivanje, kojem bi ponudila svoje proizvode. Proizvodne usluge u vidu podugovaranja tvrtka nudi drugim proizvođačima za koje bi proizvodila kupaće kostime i kape te odijela za triatlon i biciklizam. Njemački proizvođač namještaja traži dobavljače vinskih bačvi (BRDE20141230002) Njemački stolar traži proizvođače vina u Južnoj Europi koji nude iskorištene bačve vina stranim kupcima. Naime, njemačka tvrtka proizvodi drveni namještaj izrađen od vinskih bačvi te stoga traži dobavljače istih. Tvrtka bačve prerađuje i izrađuje namještaj poput polica, stolova i stolaca. Britanska tvrtka nudi distribuciju (BRUK20150522001) Britanska tvrtka specijalizirana za distribuciju raznih proizvoda široke potrošnje traži dobavljače u sljedećim sektorima dom i vrt, hrana i piće, zdravlje i ljepota, tulumi i proslave. Tvrtka nudi usluge distribucije na prostoru Velike Britanije dobavljačima iz cijele Europe. Ovaj lanac trgovina (diskont) ima oko 500 prodajnih mjesta diljem Velike Britanije s više od 3000 proizvoda raspoređenih u 16 različitih kategorija iz tih sektora. Francuska tvrtka traži dobavljača drvenog namještaja (BRFR20150325002) Francuska tvrtka specijalizirana za adaptaciju namještaja, traži dobavljača drvenog namještaja koji bi sama adaptirala (obojila, ukrasila), dajući mu jedan personalizirani štih koji su njeni kupci već prepoznali. Tvrtka je inače zainteresirana za različite dijelove namještaja – velike i male, stolce, stolove, noćne ormariće, komode..., no trenutačno ima najveću potrebu za drvenim i slamnatim stolcima namijenjenima djeci, i to u velikim količinama. Tvrtka je zainteresirana za podugovaranje.

Poljska tvrtka nudi distribuciju poljoprivrednih strojeva (BRPL20150326001) Poljska tvrtka koja se bavi prodajom poljoprivrednih strojeva vodećih svjetskih proizvođača, kao i rezervnih dijelova i potrošnog materijala, traži proizvođače poljoprivrednih strojeva, koji su zainteresirani za ulazak na poljsko tržište. Tvrtka je specijalizirana za prodaju i održavanje kultivatora, sijačica, prskalica, kosilica, omota. Bugarska tvrtka nudi zastupstvo (BRBG20150605001) Bugarska tvrtka sa sjedištem u sjeverozapadnoj Bugarskoj specijalizirana za uvoz, distribuciju i trgovinu elektromaterijala i rasvjetnih tijela, kao i pružanje konzultantskih usluga, integraciju LED rasvjetnog sustava i održavanje uredskih zgrada, nudi zastupstvo prvenstveno proizvođačima električnih materijala i svjetiljki. Nizozemska tvrtka traži distributera za inovativan proizvod (BONL20150527002) Nizozemska tvrtka je razvila i patentirala autentično i user-friendly rješenje za pakiranje hrane, kao što su orašasti plodovi, slatkiši, bobičasto voće, juhe, pića, gotova jela i drugo. Pakiranje je jako lijepo dizajnirano, privlačnog izgleda i lako se otvara. Pakiranje je vrlo praktično za starije osobe koje općenito imaju problema s otvaranjem hrane u konzervama ili u raznim folijama. Ovo pakiranje nudi brojne prednosti – duži rok trajanja hrane, pri čemu se zadržava hranjiva vrijednost sastojaka (gotova jela), lako se ponovo zatvara te je higijenski prihvatljivije od drugih načina pakiranja. Tvrtka traži distributera i/ili posrednika za svoj proizvod.

enterprise europe

RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd. Električni pištolj za ljepljenje, brend Gold Eagle King, model Hot Melt Glue Gun. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je izolacija električnih kablova nedostatna i pri zagrijavanju pištolja lako se može otopiti i izazvati kratki spoj ili električni udar. (slika 1) Mikser za pića, brend Otto, Model Drink Mixer SB-102(A). Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pri intenzivnom korištenju može doći do njegovog zapaljenja. (slika 2) Plastična igračka, brend Kulki, model Ukladanka. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koji se lako mogu odvojiti i biti inhalirani ili progutani. (slika 3)

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

Cementno ljepilo, brend Stimelit, model Elastīga flīžu līme/Elastingi plytelių klijai. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer smjesa sadrži krom u previsokom udjelu. (slika 4) Motocikl Honda, modeli CB500F i CBR500R, proizvedeni od 2013. do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer ručica plovka u spremniku za gorivo može otpasti i blokirati izlazak goriva u motor. (slika 5)

Automobili Dodge & Chrysler, modeli Journey, Grand Caravan, Town & Country, proizvedeni 2008. do 2010. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer ključ u bravi startera tijekom vožnje može ispasti iz položaja ON u ACC, što može dovesti do isključivanja zračnih jastuka i zatezača pojaseva. (slika 7,8)

Maska Spiderman, brend Marvel, naziv Spider-man et ses Amis. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je visoko zapaljiv. (slika 6)

Poslovni razgovori na IFF-u Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom International Furniture Fair brokerage event koji će se održati 10. rujna u Ostrodi, u Poljskoj, tijekom održavanja 42. međunarodnog sajma namještaja u Poljskoj.

procesi proizvodnje; Tehnologije i materijali; Dizajn.

Glavne teme: Namještaj; IT podrška; Obnovljiva energija i

Radni jezik je engleski, sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a više informacija i upute za registraciju možete pronaći na: https://b2bharmo. com/ostroda2015/.

www.een.hr

24. kolovoza 2015.

14 15

Potražnja Potražnja za ZA tehnologijama tehnologijama okruženju. Daljnja suradnja je zamišljena komercijalnim ugovorom uz tehničku pomoć.

Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr. Traže se programeri za razvoj softvera te testiranje aplikacija (TRDE20141211001) · Njemačko malo i srednje poduzeće je softverski i konzalting partner za poslovnu inteligenciju, razvoj poslovnih aplikacija i savjetovanje za informacijske tehnologije i upravljanje projektima. Tvrtka je razvila Linux virtualni stroj koristeći softverske komponente na bazi otvorenog koda spremne za razvoj softvera. Da bi osigurala sigurnost podataka, oblak će biti smješten na švicarskom teritoriju, a upravljalo bi se iz Njemačke. Tvrtka je u potrazi za test kupcima po ugovoru o uslugama. Traži se partner za kliničko istraživanje dermatološkog tretmana transdermalnom primjenom (TRDE20150602001) · Njemačko MSP (malo i srednje poduzetništvo) razvilo je vrlo djelotvoran, neinvazivan dermatološki tretman baziran na transdermalnoj primjeni. Tvrtka traži partnera u svrhu razvoja kliničkih ispitivanja za istraživanja tehničkog ili zajedničkog dogovornog pothvata kako bi pokazao efikasnost i testne formulacije. Tehnologija za puhanje mjehurića od sapunice za industriju igračaka (TRLV20150213001) · Mala tvrka iz La-

tvije angažirana u proizvodnji igračaka za djecu i pribora za njegu traži tehnologiju za puhanje mjehurića od sapunice koji može stati u tanku igračku. Tvrtka je zainteresirana za zajednički razvoj novog proizvoda i/ili tehnologije spremne za tržište.

Tehnologija za proizvodnju ličinki muha (TRBG20150521001 ) · Bugarska tvrtka u proizvodnji mesa od peradi i aktivne razgradnje mesa traži automatsku tehnologiju za proizvodnju ličinki muha (bijeli crvi) koji će biti korišteni za hranjenje životinja. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom. Traži se partner za dizajniranje i proizvodnju proizvoda od polimera (TRUK20150528002) · MSP tvrtka iz Velike Britanije proizvodi različite vrste plastičnih kanti za recikliranje otpada. Željeli bi razviti separator tekućina kako bi povećali funkcionalnost i vrijednost kante. Traži industrijskog partnera za dizajn, razvoj i proizvodnju prototipa. Predloženi novi dio je u fazi osnovnog koncepta. Od partnera se očekuje da kreira inovativno rješenje. Tvrtka traži ugovor o zajedničkom pothvatu. Novi visokoučinkoviti metalni proizvodi za proizvodnju hladno prešanih profila u građevinarstvu (TRIT20150309001) · Talijanska MSP tvrka traži dobavljača materijala od visokoizdržljivog čelika (vlačne čvrstoće ≥ 500MPa) za procesuiranje hladno prešanom metodom i za proizvodnju strukturnih profila u drvodjelstvu, radi učinkovitijih tanjih i otpornijih strukturnih profila. Komercijalni ugovor s tehničkom pomoći je zamišljen kao tip suradnje. IT alati za nadzor insekata u njihovom prirodnom okruženju (TRPL20150414001) · Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju klopki za insekticide traži IT alate za nadzor insekata i ostalih štetnika u njihovom prirodnom

Traži se tehnologija za premazivanje otporna na koroziju pri visokotemperaturnim parama koja sadrži SO2 (sumporni oksid) (TRBE20150128001) · Belgijska tvrtka specijalizirana za dizajn i proizvodnju izmjenjivača topline nove generacije. Tvrtka je posvećena izvlačenju topline iz otpadnih plinova, te traži novu tehniku premaza na sirove materijale radi unapređenja svoje tehnologije kako bi uklopila abrazivno-korozivne uvjete potrebnim specifikacijama. Traže se gotova ili rješenja u pripremi za premaz, a uz komercijalni ugovor i tehničku pomoć, licenciranje, tehničku i istraživačku suradnju. Mikro hidro turbina za konačno korištenje otpadne vode (TRUK20150415001)

· Velika škotska tvrtka vodnih usluga želi istražiti nove potencijale za izvlačenje energije iz otpadnih voda, dopuštajući lokalnim izvorima korištenje obnovljive struje na mjestima gdje to još uvijek nije moguće. Traži se industrijski partner za demonstraciju ili tehnološki razvoj niskocjenovnih mikro hidro rješenja s mogućnošću rada s otpadnim vodama. Traži se tehnologija za dugoročno skladištenje solarno-toplinske energije (TRBE20150508001) · Belgijska tvrtka aktivna u izradi solarnih sustava u velikim razmjerima i/ili kombiniranih solarnih sustava je u potrazi za dugoročnom tehnologijom za skladištenje toplinske energije. Tvrtka želi predložena rješenja integrirati na tržištu kroz ugovore o tehničkoj suradnji.

enterprise europe

Poslovni razgovori na Riga Foodu

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Riga Food brokerage event koji će se održati 3. rujna 2015. u Rigi (Latvija) tijekom održavanja najvećeg međunarodnog prehrambenog sajma u baltičkim državama - Riga Food. Ova manifestacija predstavlja trendove razvoja prehrambene industrije, ističe novitete i predstavlja niz ozbiljnih tvrtki na području prehrambenog sektora. Poslovni susreti nude jedinstvenu priliku umrežavanja s velikim organizacijama, dostupnost EU poduzetnicima, nude odličnu priliku za pronalazak međunarodnih partnera za transfer tehnologije, poslovnu suradnju kroz unaprijed ugovorene 30-minutne bilateralne sastanke. Ujedno predstavlja pravo mjesto za dobivanje ideja, znanja i informacija, te omogućuje dodatni stručni i poslovni razvoj. Više informacija i upute za registraciju potražite na: http://www.b2match.eu/rigafood2015. Krajnji rok prijave je 30. kolovoza. Ciljana publika: MSP koji nude ili traže nove proizvode ili tehnologije; istraživači i osobe koje razvijaju inovativne tehnologije u prehrambenoj industriji. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno! Više podataka o ovom događanju možete dobiti na Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/ 4561 639, ispahic@hgk.hr.

24. kolovoza 2015.

Poslovni razgovori na SPACE-u 2015 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom SPACE 2015 - Livestock and agriculture brokerage event koji će se održati 16. i 17. rujna 2015. u gradu Rennesu, u Francuskoj, tijekom Međunarodnog sajma stočarstva. Sajam SPACE važan je međunarodni sajam za profesionalce za uzgoj stoke u sektorima goveda, svinja, peradi, kunića, ovaca i koza. Najzastupljeniji sektori: · Ishrana životinja · Zdravlje životinja · Umjetne oplodnje, mrijestilišta · Oprema za farme · Zgrade (za farme) · Postupanje s otpadom · Dizanje, utovar i transport na farmi · Agro-energija Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija sudionika je moguća na: https://www.b2match.eu/ international-b2b-meetings-space2015.

Start-up Camp Rijeka

Poslovni razgovori u Celju

Step Ri već drugu godinu zaredom organizira Start-up Camp Rijeka 2015 - edukaciju za poduzetnike početnike koji će se održati od 2. do 6. rujna 2015. godine u Step RI znanstvenotehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci. Na Start-up Campu uspješni američki i hrvatski poduzetnici i investitori pomažu polaznicima da unaprijede svoju poslovnu ideju kroz individualna savjetovanja i rad u grupama. Organizatori pokrivaju troškove noćenja za dva člana tima, a najbolji timovi osvajaju značajne nagrade. Sudjelovanje na Start-up Campu je besplatno. Startup Camp je projekt realiziran u suradnji s U.S. Embassy Zagreb, Step Ri i CRANE. Više informacija može se dobiti na http://www.step.uniri.hr/portfolio/ startup-camp/, i kod kontakt osobe - Jana Blažević Marčelja, jbmarcelja@uniri.hr.

Europska poduzetnička mreža i Obrtnička komora Slovenije organiziraju poslovne razgovore pod nazivom International Matchmaking Event - Slovenia 2015 koji će se održati 10. rujna u Celju (Slovenija) tijekom održavanja 48. međunarodnog sajma obrtništva (MOS). Glavne teme: Obnovljivi izvori energije; Obrada metala; Građenje; Obrada drveta; Elektroindustrija; Plastika. Radni jezik skupa je engleski. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a više informacija i upute za registraciju možete pronaći na: https://www.b2match.eu/ slovenia2015.

predstavljamo BY VLATKA, PETRINJA

Kosa na francuski način Vlatka Pavičić Šimić je ubrzo nakon otvaranja salona počela poslovati s poznatim francuskim profesionalnim brendom MATRIX za koji ima samo riječi hvale

ijepa i njegovana kosa san je svake žene, a sve češće i muškaraca. Tajnu lijepe kose najbolje znaju frizeri, koji će svojim stručnim znanjem kosi priuštiti tretman kakav zaslužuje. U frizerskom salonu By Vlatka u Petrinji trude se zadovoljiti sve želje svojih klijentica koje su spremne i iz metropole doći kako bi se prepustile u majstorske ruke vlasnice Vlatke Pavičić Šimić, koja se frizerstvom bavi 19 godina. “Nakon završenog školovanja, počela sam raditi u salonu u kojem sam provela gotovo 13 godina. Nakon toga je došla prva pa druga trudnoća i ja sam sve rjeđe mogla biti na radnom mjestu te sam svoj posao polagano obavljala kod kuće. Moje klijentice su me pronalazile putem Facebooka

Uz potporu i strpljivost dragih mi ljudi uspjela sam otvoriti salon i vratiti dugove, kaže Vlatka Pavičić Šimić i poznanika”, kaže Vlatka Pavičić Šimić. No, kako se posao širio, kuća je polako postajala pretijesna, ali i profesionalni odnos prema poslu nije joj dozvoljavao da tako nastavi.

Polako, ali sigurno prema naprijed

“U Petrinji ima puno frizerskih salona i jako sam se bojala otvoriti salon u jeku najveće krize. Moja prijateljica koja ima cvjećarnu i do nje još jedan prazan prostor jednog dana mi je došla na kavu i ja sam je upitala što će s tim prostorom, a ona mi je odgovorila: ‘Ja neću ništa, ali ti ćeš u njemu otvoriti salon’”, prisjeća se svojeg ulaska u samostalne vode te napominje kako joj je najveća podrška bio suprug. Ističe kako novca za pokretanje posla nisu imali jer imaju kredit u švicarcima za kuću u kojoj žive.

Zavod za zapošljavanje nudio joj je 18.800 kuna za samozapošljavanje, te je izračunala da joj je to dovoljno za pokretanje i opremanje salona, dok su joj prijatelji posudili ostatak potrebnog novca. “Pripremamo mi salon za otvorenje, nosim ‘papire’ u Zavod kad tamo šok - novi zakon. Novac će se isplaćivati svaka tri mjeseca ako je poslovanje uredno. No, uz potporu i strpljivost dragih mi ljudi uspjela sam otvoriti salon i vratiti dugove. Nisam zažalila što sam to napravila, idem naprijed polako ali sigurno”, ističe Vlatka Pavičić Šimić koja je ubrzo nakon otvaranja salona počela poslovati s poznatim francuskim profesionalnim brendom MATRIX za koji ima samo riječi hvale. “Oni su mi kao druga obitelj, bodre me, educiraju, guraju kad posustanem, hrabre i drže me na vrhu. Nisam najbolja, nisam sveznalica, ali pošteno s osmijehom i dušom obavljam posao koji volim i mislim da to ljudi primijete i uvijek se vraćaju, ako ne odmah, vrlo brzo opet su kod mene”, kaže Vlatka čiji je salon nakon samo godinu dana rada predstavljen u Parizu kao jedan od 10 najljepših Biolange salona Hrvatske. “Želim imati studio za organizaciju vjenčanja i raznih događaja“, kaže Vlatka Pavičić Šimić, a sudeći po njezinoj upornosti vrlo je vjerojatno da će joj se želja i ostvariti. (I.G.)

A SAD MALO O NAMA

19 god bavi se Vlatka Pavičić Šimić frizerstvom 18.800 kn dobila za samozapošljavanje

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Financijsko izvješće Europske komisije

Hrvatska u plusu s Europom za 173,6 milijuna kuna

rvatska je 2014. godine povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u proračun Europske unije, stoji u financijskom izvješću Europske komisije. Hrvatska je lani iz proračuna EU-a povukla ukupno 584,3 milijuna eura, dok je u 2013. taj iznos bio 290 milijuna eura. Najviše je pritom sredstava povučeno na ime ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, 313,9 milijuna eura. I u 2013. Hrvatska je bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura. Po povlačenju sredstava iz europskog proračuna Hrvatska je u rangu s Maltom, koja je lani povukla 179,4 milijuna eura više nego je uplatila. Povukli smo više od, primjerice, Irske i njezinih 38,8 milijuna eura, Luksemburga sa 80,1 milijunom eura i Cipra sa 114,8 milijuna eura. Od 28 članica EU-a 10 ih je lani bilo neto davateljica u EU proračun, a najveći minus između uplata i isplata imala je Njemačka od 15,5 milijardi eura. Najveću pozitivnu razliku između uplate i isplate u EU proračun ostvarila je lani Poljska, i to 13,75 milijardi eura. Proračun EU-a za 2014. godinu na strani obveza bio je planiran u visini od 142 milijarde

584,3 mil €

povukla Hrvatska lani iz proračuna EU-a

eura, što predstavlja 1,05 posto EU bruto domaćeg dohotka, a 90 posto ukupnih obveza Unija je lani investirala izravno u članice putem financiranja na tisuće projekata, regija i gradova, poduzetnika, znanstvenih istraživača i studenata. (I.G.)

ŽK Pula poziva na Obrtnički sajam

Obrtnički sajam Istre održavat će se od 8. do 11. listopada 2015. u Puli. Sajam je namijenjen obrtnicima i poduzetnicima, proizvođačima i

trgovcima opremom i sirovinama za daljnju proizvodnju. Organizatori očekuju u četiri dana oko 15.000 posjetitelja, a sajam je prodajnog karaktera. Županijska komora Pula jedan je od organizatora i prema interesu članica zakupit će zajednički izložbeni prostor. Članicama HGK sufinancirat će se nastup na sajmu, a visina sufinanciranja utvrdit će se nakon obrade prijava.

28 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

- 15,5 mlrd € najveću razliku između uplata i isplata imala Njemačka

Ogulinski kiseli kupus zaštićen u EU Ogulinski kiseli kupus/ogulinsko kiselo zelje novi je hrvatski proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti na zajedničkom tržištu Europske unije. Na službenu listu uvršten je 10. kolovoza. Ogulinsko zelje proizvodi se na širem području grada Ogulina te u općinama Josipdol, Plaški, Tounj i Saborsko. Kvalitetu mu stvaraju klimatske karakteristike područja uzgoja te način proizvodnje. Za

kiseljenje se koristi postupak prirodne fermentacije, s otopinom soli koja stvara mliječnu kiselinu kao prirodni konzervans.

POGLED IZNUTRA

MisijU i vizijU TREBA preispitIVATI

IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe osiguranja, coach i mentor

Jesmo li svi spremni raditi na sebi dugo vremena da bi se promjena dogodila? Ili je puno jednostavnije od drugih zahtijevati da se promijene i to odmah?

zgradnja rukovoditeljskih vještina zahtijeva prilično vremena. Da, nekima od nas su neke vještine urođene, ali je važno znati i da ih se može izgraditi. Ako to želimo, naravno! Upravo toj želji te našoj upornosti da je ostvarimo možemo zahvaliti promjene koje poduzimamo na sebi kako bismo bili bolji rukovoditelj. No, jesmo li svi spremni raditi na sebi dugo vremena da bi se promjena dogodila? Ili je puno jednostavnije od drugih zahtijevati da se promijene - i to odmah? Jesmo li spremni svoj razvoj uklopiti u razvoj organizacije i društva u cjelini ili nam je namjera usmjeravati razvoj organizacije prema onome što najbolje odgovara nama i nama sličnima? Svakako je puno jednostavnije zahtijevati od drugih da se mijenjaju, jer tako možemo preskočiti onaj dio u kojem je potrebno promijeniti sebe. Na prvi pogled rijetko je vidljivo da, tražeći od drugih da se prilagođavaju nama, gubimo mogućnost vlastitog razvoja, ali i razvoja poduzeća. Jer razvoj je obostran proces: ukoliko se mi razvijamo, razvija se i organizacija u kojoj djelujemo, a razvoj organizacije potiče nas da opet potaknemo promjenu u sebi, kako bismo odgovorili zahtjevima organizacije. Čini se da je u svim organizacijama usklađivanje osobnog razvoja s potrebama organizacije prilično regulirano. Organizacije postavljaju svoju viziju i misiju, te kritične elemente vlastitog razvoja. Tako pomažu zaposlenicima procijeniti jesu li donesene odluke u skladu sa željenim smjerom, ali i vrijednostima koje organizacija njeguje ili bi željela steći. Jednom godišnje preispituju se i postavljaju planovi rada, koji nas upućuju na željeni operativni razvoj organizacije, a propituju se i naše želje za učenjem i napredovanjem. Misija i vizija se preispituju svakih nekoliko godina, kako bi se vidjelo odgovaraju li trenutku u kojem se poduzeće nalazi, te jesu li smjernice za postizanje

strateških ciljeva dovoljno jasne. Operativni ciljevi se preispituju tijekom godine, te se rade prognoze, kako bi se vidjela odstupanja od planiranog. Izrađuju se i petogodišnji planovi radi usklađivanja s trendovima ili postavljanja temelja za nove smjerove. Jednom godišnje ili možda u dvogodišnjim razmacima preispituju se naše sposobnosti, a kolegice i kolege nam svojim povratnim informacijama daju sliku o tome kako vide trenutno stanje. Nadređeni ocjenjuju naš radni učinak, na temelju čega dobivamo nagrade. Uza sve to, imate li osjećaj da se u poduzeću zbog svih tih aktivnosti ljudi mijenjaju? Ili da poduzeća, odnosno bilo koji njihov dio, rade drugačije korake nakon pojedinih brojki koje izađu na vidjelo? Ili vam se čini kao da se većina promjena provodi samo zato da bi se nešto opravdalo, a da pravi uzroci problema uvijek ostanu netaknuti? Ako imate takav osjećaj, onda vas moram razveseliti i reći da vam rješenje problema leži nadohvat ruke. Čak i bliže! Naime, problemi ostaju isti, a s njima i poduzeća, jer im mi svojim odbijanjem vlastite promjene

resa društva i organizacije u kojoj živimo i radimo. Stoga je neizmjerno važno da svatko od nas, a, ponavljam, rukovoditelji prije svega, nauče uklopiti osobni interes u interese organizacije. Razlog je vrlo jednostavan: ukoliko interes pojedinca nadvlada interes organizacije, može se dogoditi, a najčešće se i događa, da organizacija gubi kompetitivnu prednost na tržištu te, u konačnici, i nestane s njega. To će za sve nas koji smo dio te organizacije značiti propast, jer više neće biti mogućnosti da u njoj radimo i zarađujemo. Stoga ljudi na svim razinama u organizaciji trebaju biti u mogućnosti, ali i biti motivirani od svojih rukovoditelja i poslodavaca izraziti vlastito mišljenje i opisati situacije s kojima se susreću tijekom rada. Reći što mislimo ili vidimo, kao i priznati pogrešku te se pritom osjećati sigurno - to je osnova za provođenje promjena u poduzeću. Tada možemo pretpostaviti da je atmosfera iskrena i otvorena, a odnosi među suradnicima puni povjerenja, poštovanja i pomaganja. Samo na taj način timski rad može postojati i biti unapređi-

Reći što mislimo i pritom se osjećati sigurno, to je osnova za provođenje promjena u poduzeću to omogućujemo. I radije ćemo pobjeći u drugo poduzeće ili makar zatražiti premještaj u drugi tim, nego smoći hrabrosti promijeniti sebe i otvoreno progovoriti o vlastitim nedostacima, ali i nedostacima naših suradnika. I uz to predložiti i rješenja kojima će ti problemi i nedostaci biti prevladani. Ponekad, a to bi voditelji trebali najprije kod sebe prepoznati, izbjegavanje otvorene komunikacije te primanje i davanje povratnih informacija, pokazuje da stavljamo osobni interes ispred inte-

van, te samo na taj način možemo očekivati da će radno mjesto imati pozitivan utjecaj i na naš život i na život ljudi s kojima radimo. Tako ostvarujemo najvažnije preduvjete za prihvaćanje dobrodošlih promjena i kroz njih osobno rastemo i međusobno se podupiremo – sigurnost i povjerenje. Naravno, trebamo stalno imati i jasnu viziju da je to ne samo dobro, već i jedino moguće rješenje za naš opstanak, kako pojedinačno, tako i u organizaciji. Naročito ako smo na rukovoditeljskoj poziciji!

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 29

vijesti

TURIZAM Novi luksuzni D-Resort Šibenik

NP Kornati proslavio 35. obljetnicu

Nacionalni park (NP) Kornati nedavno je obilježio 35. obljetnicu osnutka. Proteklih godina Kornate je posjetilo oko 2,45 milijuna posjetitelja. U nekoliko posljednjih godina godišnje ih posjećuje oko 120.000 turista, i to uglavnom vlastitim ili unajmljenim plovilima te u organizaciji brodara i turističkih agencija. Među posjetiteljima Kornata najbrojniji su Nijemci, Austrijanci, Česi, Slovaci i Poljaci. Početkom sljedeće turističke sezone u uvali Vrulje na otoku Kornatu očekuje se otvaranje prvog multimedijskog posjetiteljskog centra pod nazivom Kuća okrunjenog mora.

U rujnu Svjetski dan turizma Svjetski dan turizma koji se tradicionalno obilježava 27. rujna ove godine će se obilježiti na temu Milijarda turista, milijarda prilika. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), prošle je godine u svijetu putovalo 1,13 milijardi turista što je pet posto više nego 2013. Pritom je turistički prihod porastao za 48 milijardi američkih dolara na 1,245 milijardi dolara ili na 937 milijardi eura.

turci uložili još 45 milijuna eura u mandalinu D-Marin Mandalina, u čijem je sklopu otvoren novi resort, jedina je hrvatska marina koja može primiti superjahte dužine od 30 do 140 metara

ovi luksuzni turistički resort pod nazivom D-Resort Šibenik nedavno je otvoren u sklopu D-Marin Mandaline, jedine hrvatske marine s pet sidara, najvišom razinom kategorizacije i jedinoj marini za superjahte u našoj zemlji. DResort Šibenik ima 69 soba i apartmana te tri ekskluzivne vile s privatnim vrtovima, bazenima i parkirnim mjestima, namijenjene gostima koji žele više privatnosti. Vlasnik tog resorta, turska tvrtka Dogus Grupa, u taj je objekt uložio 45 milijuna eura. Tvrtka je prisutna u Hrvatskoj šest godina, a u tom je razdoblju uložila 300 milijuna eura u razne projekte. U njoj je zaposleno 350 radnika, uglavnom iz lokalne zajednice. Dogus Grupa je vlasnik i D-Marin Dalmacije, jedne od najvećih marina u regiji s kapacitetom od 1200 vezova na moru te 600 na kopnu. Kako je istaknuo Husnu Akhan, predsjednik Uprave Dogus Grupe, marina se trenutno uređuje, a tijekom sljedeće godine u planu je otvaranje ekskluzivnog beach kluba koji će se nalaziti u sklopu marine. Dodao je kako ta tvrtka uređuje i hotel Maraska, koji će nakon obnove imati 120 soba i 80 apartmana.

Govoreći o D-Marin Mandalini, Burak Baykan, regionalni direktor za Hrvatsku tvrtke Dogus Holding, je rekao kako je ona jedina hrvatska marina koja može primiti superjahte dužine od 30 do 140 metara. Tako je superjahtama na raspolaganju posebno konstruirana energetska infrastruktura kako bi se opskrbile stabilnim izvorima energije u skladu sa svojim specifičnim zahtjevima. Inače, Američka akademija ugostiteljskih znanosti ove je godine toj marini dodijelila nagradu Five Star Diamond Award, a udruga Yacht Harbour Association iz Londona priznanje Five Gold Anchors. (S.P.)

Hotel Alhambra otvara se početkom rujna

70 milijuna eura ulaganja u Alhambru i Augustu

Rekonstruirani hotel Alhambra s vilom Augustom primit će svoje prve goste početkom rujna. U obnovu Alhambre i njezino repozicioniranje s kategorije od dvije na pet zvjez-

30 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

dica, turistička grupacija Lošinj Hotels&Villas iz malološinjske tvrtke Jadranka uložila je 20 milijuna eura. Tom je investicijom ova grupacija zaokružila dvogodišnji investicijski ciklus

u zoni Čikat. Obnovljeni hotel Alhambra dobio je predznak boutique hotela te zajedno s vilom Augustom postao član grupacije Small Luxury Hotels of The World. Inače, početkom srpnja u zoni Čikat otvoren je još jedan obnovljeni objekt stara austrougarska vila Hortensia, u čiju je obnovu na razinu kategorije od pet zvjezdica grupacija Lošinj Hotels&Villas uložila 50 milijuna eura. (S.P.)

Integralni hoteli rješenje za unapređenje smještaja u apartmanima U Općini Malinska-Dubašnica nalazi se gotovo 50 posto svih apartmanskih zgrada na otoku Krku. Kroz formiranje integralnih hotela, to “ružno pače” Krka može se pretvoriti u inovativnu destinaciju piše Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma HGK

ko unapređenje usluga u apartmanskom smještaju i nije bila namjera izrađivača pravilnika o novoj vrsti raspršenog hotela – “integralnog hotela”, čini se da je pronađena prava mjera za unapređenje stanja u apartmaniziranom prostoru. Hrvatski turizam kroz svoju dugu povijest razvijao se u skladu s trendovima u potražnji, ali i zakonima i željama društvenog uređenja u kojemu je stasao. Na samom početku, prije gotovo dva stoljeća, prvi objekti imali su ladanjski ugođaj, bile su to luksuzne vile, zatim pansioni pa hoteli i odmarališta. U svakom slučaju, ugostiteljska usluga visoko se cijenila. Zlatne godine turizma trajale su do konca osamdesetih kada počinje potražnja za većom privatnosti i boljim komforom po povoljnijim cijenama. Invaziju nekretninskog ulaganja na obalnoj crti donijele su devedesete. Prodavali su se stanovi za odmor koje možeš i unajmiti, postizale su se dobre cijene građevinskih zemljišta i stambenih kvadrata, apartmanske zgrade urbanog dizajna nicale su kao gljive poslije kiše na prostoru na kojemu su do jučer pasle ovce. Svi su trljali ruke – vlasnici terena, građevinari, arhitekti i urbanisti, općinari, investitori, trgovci i kupci, a turisti su dobili veliki izbor novih dobro opremljenih smještajnih jedinica po povoljnim cijenama. Nove socio-ekonomske okolnosti donijelo je 21 stoljeće. Velika kriza neoliberalnog sustava, kojoj se ne nazire kraj, mijenja odnose. Na jednoj strani krupni kapital nastoji model stanova za najam ugraditi u kampove, hotele, hotelska naselja – resorte, a na drugoj strani se javlja zasićenje ponude apartmana u zgradama koji radnim ljudima iz urbanih aglomeracija ne daju dovoljan odmak od svakodnevnog života. Ponovno se cijeni dobra

ugostiteljska usluga, dodatni sadržaji poput bazena, uređen okoliš, i velik izbor aktivnosti – zabave, aktivnog odmora, meditacije… Skupni apartmanski smještaj gubi na cijeni, raste potražnja za B&B smještajem, malim obiteljskim hotelima, pansionima, luksuznim apartmanima i vilama, smještajem kod domaćina. Apartmanske zgrade trebaju novu, dodanu vrijednost, novi oblik organizacije usluge. Rješenje se ponudilo samo od sebe kroz mogućnost organiziranja integralnog hotela. Iako su prvi integralni hoteli profunkcionirali u urbanim središtima (Zagreb, Dubrovnik) upravo kroz povezivanje smještaja u stanovima s integriranom hotelskom uslugom, takva se potreba organizacije javlja i na moru u manjim turističkim mjestima. Najjednostavniji model uspostave integralnih hotela je onaj kada svime upravlja jedan vlasnik. U slučaju udruživanja više različitih vlasnika najboljim se pokazao model u kojem pravna osoba uzme smještajne jedinice u dugotrajan najam te na sebe preuzima i njihovo uređenje kao i sve ostale servise od prijema gosta do čišćenja smještaja.

Prvi integralni hotel na Kvarneru i otoku Krku otvoren je početkom srpnja u Malinskoj. Poduzetna obitelj Pernar uložila je velike napore da smještaj u apartmanima podigne na višu razinu. Apartmani su kategorizirani sa četiri zvjezdice, moderno dizajnirani i opremljeni, u neposrednoj su blizini mora, imaju prostrani okoliš. Mlada poduzetna Katarina Pernar udahnula je domaćinski duh u apartmanski smještaj Maremons pa je on dobio i oznaku kvalitete “Kvarner family”. Razmišljajući kako još unaprijediti svoju ponudu, Pernari su odlučili iskoristiti mogućnost registracije svojih apartmana smještenih u tri obližnje zgrade - kao integralnog hotela.

Katarina Pernar udahnula je domaćinski duh u apartmanski smještaj U tu su svrhu “žrtvovali” jedan apartman za recepciju, podugovorili su uslugu cateringa za doručak u smještaju kao i mogućnost korištenja usluge polupansiona i pansiona u suradnji s ugostiteljskim objektima u mjestu. Gosti su zadovoljni, usluga unaprijeđena, a mogućnosti poslovanja i izvan glavne sezone puno su bolje. U Općini Malinska-Dubašnica nalazi se gotovo 50 posto svih apartmanskih zgrada na otoku Krku. Upravo kroz formiranje integralnih hotela, to “ružno pače” otoka Krka može se pretvoriti u inovativnu destinaciju s najvećim brojem obiteljskih i malih hotela.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Hrvatske informatičke tvrtke predstavile se na

Videoigre kao nacionalni proizvod Na nacionalnom izložbenom prostoru u organizaciji HGK predstavilo se pet tvrtki. Tijekom sajma za hrvatske timove bili su zainteresirani i ulagači, veći izdavači, ali i neke institucije stranih zemalja koje bi željele da se cijele tvrtke iz Hrvatske presele k njima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a Gamescomu, najvećem sajmu digitalne zabave, koji se nedavno održavao u njemačkom Kölnu, nastupilo je pet hrvatskih informatičkih tvrtki koje se bave razvojem računalnih igara. Riječ je o tvrtkama Digitalna avantura, Intercorona, Iron Ward, Virtualni koncepti i Pandora studio, koje su na svjetskom tržištu poznatije pod brendovima Reboot, LGM Games, Ironward, Exordium Games i Gamepires koje su izlagale na nacionalnom štandu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Valja istaknuti da se HGK odlučio za potporu ovoj branši informatike jer je riječ o tvrtkama koje gotovo 100 posto svojih prihoda ostvaruju na svjetskom tržištu, ali i zbog iznimnog ugleda koji proizvođači računalnih igara uživaju u informatičkoj i široj javnosti. Osim tih pet tvrtki, samoborski studio Iron Ward svoju novu igru The Red Solstice predstavio je posjetiteljima u Indie

Megaboothu, izložbenom prostoru međunarodnog udruženja koje oku-

Hrvatski proizvođači računalnih igara našli su svoje mjesto na svjetskoj sceni, smatra Ante Vrdelja plja više od 70 tvrtki, neovisnih studija za razvoj igara. Osim toga, na štandu svog izdavača izlagao je zagrebački Croteam, autor u svijetu proslavljenog serijala Serious Sam i jedne od najprodavanijih lo-

32 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

gičkih avantura u proteklih godinu dana, igre The Talos Principle. Ante Vrdelja, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Developers Association - CGDA), koji okuplja više od 20 tvrtki, kaže nam kako uporedo s rastom svjetske industrije videoigara, raste i Gamescom koji je ove godine zabilježo rekordan broj izlagača, dok se broj posjetitelja povećao na 345.000, od čega desetinu čine oni poslovni. “Hrvatske tvrtke nastupile su na poslovnom dijelu sajma, u relativnom skromnom izdanju i uz niske troškove. No i takav je nastup bio od izu-

Gamescomu 2015 zetne važnosti jer domaći autori izvoze 99,9 posto svojeg proizvoda i usmjereni su isključivo na inozemna tržišta. Hrvatska je na Gamescomu bila jedna od 18 zemalja koje prepoznaju, aktivno podupiru i promoviraju videoigre kao nacionalni proizvod. Doduše, domaći su se izlagači uglavnom podupirali sami zahvaljujući suradnji HGK i našeg klastera”, ističe on.

Razvoj indie scene

Vrdelja dodaje i kako je na Gamescomu dogovoren pristup CGDA u dvije krovne međunarodne udruge, europsko i svjetsko udruženje autora videoigara - European Games Developer Federation (EGDA) i International Game Developers Association (IGDA). Hrvatski proizvođači računalnih igara, smatra on, već su našli svoje mjesto na svjetskoj sceni, bilo da se promatraju prodajni rezultati, stručne kritike ili pak recenzije potrošača. “Ljepota domaće industrije igara upravo je u raznolikosti radova. Naime, iako svi autori igara stvaraju u istom mediju, zbog razlike u žanrovima, platformama i distribucijskim kanalima, međusobno nisu konkurencija. Osobno me veseli i razvoj tzv. indie scene, odnosno rastući broj domaćih debitantskih projekata vrlo malih timova od samo nekoliko ljudi. Indie igre pokretač su kreativnosti unutar medija igara i u svijetu, a da Hrvatska bude dobro zastupljena i u ovom segmentu brinu se projekti poput Fat Cooka braće Vejnović, avanture Viktor iz Studija Spektar, ili retro arkade Seum samoborskog studija Pine”, pojašnjva Vrdelja. Mario Mihoković iz Intercorone ocjenjuje da je Gamescom za njihovu tvrtku bio priličan uspjeh. “Ovogodišnji Gamescom je definitivno postao vrlo reprezentativan izlog koji bez imalo srama pokazuje da je game development postao najveća industrija ovog tipa u svijetu. Za hrvatske tvrtke pojavljivanja na ovakvim događajima imaju jako veliko značenje, posebice s obzirom na trenutačno stanje ove djelatnosti u Hrvatskoj. Ponajprije stoga što male tvrtke i pokrenuti timovi u zadnjih nekoliko godina na ovakvim sajmovima dobivaju priliku izravnog povezivanja s najvećim imenima iz biznisa. To su nezamjenjivi kontakti u daljnjem poslovanju”, smatra Mihoković.

Hiperprodukcija igara

Pojavljivanje na sajmu ovog kalibra ostavlja dojam da hrvatski game development, koji se na Gamescomu predstavio drugu godinu zaredom, nešto znači i da se razvija. Posljednje, ali nimalo manje važno, su kontakti i mogućnost prezentacije hrvatskih igara pred najvećim svjetskim izdavačima. Mihoković dodaje kako je tvrtka Intercorona tijekom sajma održala tridesetak sastanaka, od kojih desetak već imaju konture potencijalnih suradnji. “Također, moram napomenuti da su za hrvatske timove ove godine bili zainteresirani i ulagači, veći izdavači, ali i neke institucije stranih zemalja koje bi željele da se cijele tvrtke iz Hrvatske presele k njima. Bilo je zanimljivo vidjeti kako druge zemlje vrlo aktivno i agresivno nastoje ojačati svoju game industriju, jer su shvatile da su to zapravo, uz obrazovane mlade ljude i nove ideje, relativno mala ulaganja za potencijalno veliku dobit”, kaže Mihoković. Hrvatski proizvođači računalnih igara, tvrdi on, trenutačno se najbolje snalaze na području manjih mobilnih igara. “Tu ne manjka ideja, a postoji i nekoliko tvrtki koje su već poprilično etablirane u ovom segmentu industrije. Velik potencijal pokazuje i stvaranje potpuno samostalnih igara i kreativnih pokušaja. U tom indie segmentu naši timovi uspijevaju pratiti dio konkurencije bez obzira na dramatične razlike u budžetima. Treća stvar koja se rapidno razvija u hrvatskom developmentu su work for hire projekti. U Hrvatskoj postoji određen broj izrazito talentiranih programera i dizajnera čije su plaće relativno niske u usporedbi s europskim i svjetskim prosjekom, pa su strani timovi po-

99,9% prihoda

ostvaruju hrvatske tvrtke na ino tržištu

oko tvrtki

okuplja CGDA

345.000

posjetitelja na Gamescomu 2015

U hrvatskom developmentu se rapidno razvijaju work for hire projekti, ocjenjuje Mario Mihoković čeli otvarati podružnice za proizvodnju velikih nastavaka svjetskih franšiza umjesto njih. Za početak i brzi ulazak na tržište ni to nije loš put”, zaključuje Mihoković.

Levenski: Hrvatska gaming industrija jača je nego ikad Andrej Levenski, predsjednik Grupacije računalnih igara pri HGK-u i suosnivač te tehnički direktor Pandora studija, ovogodišnji Gamescom ocjenjuje odličnim. “Za hrvatske tvrtke je od velikog značaja pojaviti se na tako res-

pektabilnom sajmu. Jednostavno ne postojiš na karti gaming industrije ako se ne pojavljuješ na takvim događajima. Hrvatske tvrtke na ovaj način pokazuju da postoje, da je hrvatska gaming industrija jača nego ikad prije i da kvalitetom možemo konku-

rirati vanjskim studijima”, ističe on. Levenski dodaje i to kako mu je iznimno drago što je nastup tvrtki sufinancirala Hrvatska gospodarska komora, za sada jedina domaća institucija koja je prepoznala značaj i brzinu razvoja hrvatskih studija i zajednice tvrtki koje razvijaju računalne igre.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Završio “mliječni rat” BiH i Europske unije

Bosansko mlijeko hrvatskom stolu Nakon dvije godine četiri bosanskohercegovačke mljekare opet mogu izvoziti svoje EU-a ukinule i barijere za izvoz mladog i merkantilnog krumpira iz BiH piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

4,3 mlrd KM izvoz BiH u 6 mjeseci ove godine

lijeko i mliječni proizvodi iz četriju bosanskohercegovačih mljekara: sarajevskog Milkosa, Megglea iz Bihaća, Mljekare Livno i Mlijekoprodukta iz Kozarske Dubice, te čuveni livanjski sir početkom rujna, nakon dvije godine, ponovno će se naći na policama trgovačkih centara u Hrvatskoj i, najvjerojatnije, Italije, a iduće godine u još nekim zemljama Europske unije, potvrđeno je i na službenim stranicama Europske komisije na kojima je objavljena lista mljekara iz BiH koje su dobile dozvolu za izvoz svojih proizvoda na ta tržišta. Osim toga, ova odluka omogućuje tim mljekarama da preko država Europske unije svoje proizvode plasiraju i u druge zemlje.

Jeftinije i brže do Turske i Rusije

7,6 mlrd KM uvoz BiH u istom razdoblju

Edin Fakić, jedan od direktora Milkosa izjavio je novinarima da su već zakazani razgovori s kupcima iz Hrvatske i Italije o prvim isporukama njihovih proizvoda, a interes za poslovnu suradnju iskazan je i u Poljskoj. Fakić je posebno istaknuo kako će im podizanje rampi na granicama članica EU-a omogućiti jeftiniji

34 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

i brži transport mlijeka u Tursku i Rusiju. Željko Marijan iz Mljekare Livno naglasio je, pak, kako će već ovoga tjedna put Hrvatske krenuti najmanje jedan šleper mlijeka i livanjskog sira. Vijest iz EU-a obradovala je i menadžment bihaćkog Megglea gdje se započelo s proširenjem proizvodnih kapaciteta. Hercegovce je posebno obradovala vijest da su službeno carinske barijere članica EU-a uklonjene i za izvoz mladog i merkantilnog krumpira iz BiH. Proizvođači iz Ljubuškog su prije zabrane izvoza u Hrvatsku godišnje izvozili više od 3000 tona mladog krumpira, a cijela Hercegovina više od 10.000 tona. Ovim odobrenjem omogućit će se izvoz mladog krumpira u Sloveniju i Austriju, tako da u Hercegovini planiraju iduće godine povećati sadnju krumpira za 50 posto. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa izjavio je kako je BiH proglašena zemljom koja je iskorijenila prstenastu trulež krumpira, da je ta kultura posađena na 30 hektara te da se očekuje urod od 300.000 tona. Prema polugodišnjem izvješću Agencije za statistiku BiH, trgovinska razmjena BiH sa svi-

vijesti

S Turskom - najveći rast trgovanja

U šest ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje, BiH s Turskom bilježi najveći rast izvoza - 59,8 posto ili 177,5 milijuna KM. Povećanje od 15,2 posto ili od 306,8 mlijuna KM bilježi i uvoz iz Turske. Za bosnaskohercegovačke izvoznike posebice je važno da su u vrijeme zabrane izvoza u zemlje EU-a Turci odobrili uvoz mesa i mesnih prerađevina, te mlijeka i mliječnih proizvoda. Za šest mjeseci BiH je ukupno izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 32,7 milijuna KM, od čega u Tursku u vrijednosti od 26,9 milijuna KM. Tijekom protekle godine u Tursku je izvezeno mesa u vrijednosti od 5,6 milijuna KM. Izvoz u Rusiju je povećan za 12,5 posto, ali njegov iznos je samo 37,5 milijuna KM. Istodobno, uvoz iz Rusije ima najveći pad, 33,5 posto, ali on ipak iznosi 441,1 milijun KM.

proizvode na EU tržište. Članice

Senad Softić guverner Centralne banke BiH

Novi guverner Centralne Banke BiH Senad Softić izabran je na mandatni period od šest godina nakon što je Kemalu Kozariću istekao mandat. Novi članovi Upravnog vijeća CB BiH su Senad Softić, Kemal Kozarić, Ankica Kolobarić, Ljubiša Vladušić i Trivo Marinković. Kemal Kozarić obavljao je dužnost guvernera u dva protekla mandata, od 2005. godine kad je naslijedio Petera Nichola kojeg je postavila međunarodna zajednica. Centralna banka BiH uspostavljena je prije 18 godina.

Uspješna obnova proizvodnje u Aluminiju jetom zabilježila je do sada najbolje rezultate. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom za šest mjeseci iznosila je 57,4, a sa zemljama EU-a 68,2 posto. U tom razdoblju BiH je izvezla roba

Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodištu sa zemljama EU-a iznosila je 68,2 posto u vrijednosti od 4,3 milijarde konvertibilnih maraka što je povećanje od 4,4 posto, dok je uvoz iznosio 7,6 milijardi KM, uz skroman rast od 0,1 posto. Od toga u zemlje EU-a izvezeno je roba za 3,1 milijardu KM, što je povećanje od 2,6 posto, dok je uvoz vrijedio 4,6 milijardi KM uz rast od jedan posto.

Hrvatska treći trgovinski partner

Hrvatska, koja je do prije dvije godine bila prvi vanjskotrgovinski partner BiH, sada je na trećem mjestu. Šestomjesečni izvoz u Hrvatsku iznosio je 452 milijuna KM što je na godišnjoj razini smanjenje od 3,5 posto, dok je uvoz dosegao 782,1 milijun KM, uz pad od 19,1 posto. Prema rezultatima bosanskohercegovačkog izvoza ispred Hrvatske se nalaze Njemačka gdje je izvezeno roba vrijednih 690 milijuna KM (povećanje od 2,3 posto) i Italija sa 607 milijuna KM (povećanje od 4,3 posto). Uvoz roba iz Srbije u BiH je veći od hrvatskog i iznosi 804 milijuna KM uz rast od 9,1 posto. Među većim trgovinskim partnerima BiH je i Slovenija. Šestomjesečni izvoz u Sloveniju iznosio je 356 milijuna KM što je povećanje od 3,4 posto, dok je uvoz povećan za samo 0,2 posto te je iznosio 374 milijuna KM. Od prvih pet vanjskotrgovinskih partnera u zadnje dvije godine BiH jedino s Hrvatskom bilježi negativne rezultate, a odluka EK o odobrenju uvoza mlijeka i krumpira iz BiH će, smatra se u Sarajevu, dodatno smanjiti postojeći negativni saldo i s Hrvatskom i s članicama EU-a.

Aluminij Mostar u prvom polugodištu ove godine zabilježio je pozitivne rezultate poslovanja u svim pogonskim jedinicama i do sada ima najbolju učinkovitost u potrošnji električne energije po proizvodnoj toni tekućeg aluminija. Sa 25 posto isključenih elektrolitičkih ćelija stabilizirana je i za dva posto povećana proizvodnja od planirane, a proizvodnja čvrstog metala u pogonu Livnice za 4,6 posto veća. U razdoblju od šest ovogodišnjih mjeseci uspješno je pokrenut rad u 20 elektrolitičkih ćelija. Aluminij je u prvom polugodištu proizveo 49.000 tona aluminija prosječne čistoće od 99,76 posto.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA ŠUMARSTVO I PRERADA DRVA NA SLOVENSKI NAČIN

Uzaludna potraga za Silicijskom dolinom

Drvna masa koja se godišnje može posjeći bez negativnih ekoloških posljedica i bez pogoršanja stanja u šumama vrijedi koliko i ugovori dvaju najbolje plaćenih košarkaša u američkoj NBA ligi

A 5 mil m

drva može se posjeći godišnje

250 mil € donijela bi ta sječa

oko

50 €

donosi kubik drva na panju

pologeti drvne mase u Sloveniji dugo i uporno tvrde da pet milijuna kubika godišnjeg prirasta dopušta znatno veći prinos ukupnom bruto domaćem proizvodu od onoga što ga ruinirana drvna branša uspijeva izvući iz nedvojbenog prirodnog bogatstva. Svima koji ne prestaju jamrati u stilu “imamo takvo bogatstvo, a ne znamo ga iskoristiti” u Sloveniji su ovog ljeta počeli oponirati kritičari dokazujući da su šume doista respektabilno prirodno bogatstvo i svestrana vrijednost, ali ne tako velika da se Slovencima može obećavati svojevrsnu Silicijsku dolinu na prirastu drvne mase. Godišnji etat od pet milijuna kubika, da se u cijelosti posječe i proda po današnjim cijenama, ne vrijedi više od 250 milijuna eura. Odbije li se od prodajne cijene trošak uzgoja s pripadajućim infrastrukturnim izdacima, kubik drva na panju donosi oko 50 eura. Cijela vrijednost

piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

etata jednaka je iznosu što su ga slovenske banke u obliku menadžerskih kredita dale tajkunima. Tomaž Hrovat, jedan od kritičara

Slovensko šumarstvo, zajedno s drvoprerađivačima, daje tek nešto više od dva posto BDP-a koji se obrušio na glorifikatore drvne mase, poigrao se još nekim slikovitim usporedbama. Svih pet milijuna kubika drvne mase koju se

Oslobađanje od zabluda: Strahu od Slovenska javnost ovih ljetnih dana oslobađa se još jedne zablude, one da je prodaja domaćih poduzeća stranim vlasnicima neizbježno pogubna za nacionalnu ekonomiju. Tri tvrtke koje su nedavno prepuštene inozemnim ulagačima, ovogodišnjim poslovnim rezultatima pokazuju da je taj strah bezrazložan. Skupina Mercator imala je prvi kvartal najbolji od 2011. godine. Pod hrvatskim vlasnikom Mercator je ostvario 0,6 posto veće prihode od prodaje, dok je istodobno srezao troškove na godišnjoj razini za 1,4 posto, što je rezultiralo sa 4,1 milijun eura dobiti. Lani

36 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

vijesti Hoteli na prodaji

može posjeći bez negativnih ekoloških posljedica i bez pogoršanja stanja u šumama vrijedi koliko i ugovori dvaju najbolje plaćenih košarkaša u američkoj NBA ligi. Ono što u jednoj godini stvori Krka u Novom Mestu vrijedi 1,2 milijarde eura – gotovo pet godišnjih slovenskih etata.

Kruh bez namaza

Cijene drvne mase nisu više izdašne kao nekad kada su “flosari” trebali Dravom ili Savinjom i Savom spustiti nizvodno do Beograda nekoliko tura balvana povezanih u splavi kako bi se obogatili. Bivša država prije sedamdesetak godina spašavala je svoje financije prodajom drvne mase. No, to je prošlo svršeno vrijeme. Prilike su se promijenile, cijene vjerojatno neće biti ni blizu bivšim plafonima i nije realno tvrditi da se na većoj sječi i preradi može stvoriti bolji život za sve u Sloveniji.

Cijelo slovensko šumarstvo daje samo 0,6 posto BDP-a, zajedno s drvoprerađivačima tek nešto više od dva posto. Šumarstvo i prerada drva nisu veliki poslodavci – daju kruh za 25.000 ljudi, koji je često bez ikakvog namaza kao što je to uobičajeno za proizvodnje s malom dodanom vrijednošću. Nešto bolja plaća moguća je u finalnoj preradi drva zasnovanoj na znanju, dobrom oblikovanju i drugim vještinama. Forsiranje velikog rasta nema smisla. Nekadašnje veliko tržište raspalo se i sve kombinatske veličine nestale su padajući po znanim stepenicama: počinjalo se sa sniženjem plaća, zatim su uslijedili minimalci, potom i neisplata da bi na kraju došao stečajni razlaz. Ima, stoga, smisla poticati organski rast i to u raznim oblicima butik-proizvodnje, tvrdi Tomaž Hrovat, uz upozorenje da se u šumama ne traži Silicijsku dolinu.

stranaca nema mjesta u istom razdoblju Mercator je imao 8,5 milijuna eura gubitka. Aerodrom Ljubljana, od lanjskog rujna u vlasništvu njemačke tvrtke Fraport, rastao je u svim segmentima poslovanja. Do kraja srpnja s aerodroma u Brniku prevezli su 11 posto više putnika. Dobit prije amortizacije povećala se u prvom polugodištu za desetinu, na 5,6 milijuna eura. Aerodrom Ljubljana povezan je s više destinacija nego što je bio lani. Devet redovitih zračnih prijevoznika sa 160 letova svaki tjedan omogućavaju putnicima letove u 27 odredišta. Radenska u vlasništvu češke

Kofole povećala je prodaju ukupno za 6,3 posto, a na tržište bivše Jugoslavije vratila se s rastom od čak 23 posto. Ove jeseni najavljuje se početak prodaje i na tržišta Češke i Slovačke. To će nedvojbeno poboljšati rezultat poslovanja. Poduzeća pod novim vlasnicima posluju bolje. Za prosudbu o tome jesu li bolji rezultati odraz poboljšanja općeg stanja u široj ekonomiji ili su još i plod sinergije, mogućeg lakšeg pristupa izvorima financiranja te promjena u upravljanju, trebat će pričekati još poneko godišnje izvješće o poslovanju.

Slovenija prodaje cijeli niz hotela koji su se našli u stečajnim postupcima ili ih iz svojih nekretninskih portfelja pokušavaju izgurati tzv. loše banke. U Murskoj Soboti prodaju se hoteli Diana i Dobraj, u Bovcu Alp hotel, također i hoteli na Pokljuki. Factor banka u izvršnom postupku prodaje tri hotela na Crnom moru u Bugarskoj, a stečajna upraviteljica Rašice Point u rujnu stavlja na dražbu hotel na Zlatiboru u Srbiji. Za hotel Kempinski na slovenskoj obali zanima se srpski poduzetnik Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe.

Telekomi: tko će koga

Od razvikane priče da će Telekom Austria preuzeti Telekom Slovenije, a preko odgovarajuće dokapitalizacije ući i u vlasništvo Telekoma Srbije - zasad ništa. Zbog izjava slovenskih političara koji su uvjetovali prodaju slovenskog operatora, iz postupka za kupnju povukao se i posljednji zainteresirani fond Cinven. Telekom Srbije sada je pred izborom tko će od osam ponuđača ući u sljedeći krug. Inače, srpski premijer Vučić dao je znati da od prodaje 58 posto Telekoma očekuje 1,2 do 1,4 milijarde eura. Britanski fond Cinven bio je spreman platiti 800 milijuna eura.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 37

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT

PV REPORT mjesečni

U tjednu od 10. do 16. kolovoza ukupno je bilo 66 stečajnih postupaka što je za 52 posto više u odnosu na tjedan ranije. Za predstečajnu nagodbu uložena su 24 prijedloga, a započeto je 12 postupaka. Brzih stečajnih postupaka bilo je 10. Izbrisano je 46 subjekata, dok su s likvidacijom započela četiri subjekta. Osnovano je 138 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (46), Osijek i Split su izjednačeni s po 15, a Pazin i Varaždin s po 13 novih subjekata. Slijedi ih Rijeka sa 12 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (78), te ukupno 60 d.o.o.-a. STEČAJEVI 0

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

U srpnju osnovane 1043 tvrtke

srpnju 2015. godine bilo je ukupno 277 stečajnih postupaka, od toga 33 posto otpada na zaključene postupke, a 28 posto na započete postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je riječ o 50 postupaka manje nego u srpnju prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u srpnju je izbrisan 241, što je šest puta manje u odnosu na srpanj protekle

godine. Pokrenuta su i 82 postupka likvidacije, a dvije likvidacije su zaključene. Ukupno su osnovana 1043 poslovna subjekta, što je 15 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (454), zatim u Osijeku (112), Split bilježi 90, a Trgovački sud u Rijeci 85 novih poduzeća. Od pravnih oblika osnovano je 570 j.d.o.o.-a i 439 d.o.o.-a.

0 10 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

10 8

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

8 48 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

Stečajevi

III

VII

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

126

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

BRISANI SUBJEKTI 46 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

46 4

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

2015.

2500

2000

1500

138 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

d.d.

1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Karlovac

Osijek

Sl. Brod

Zadar

Izvor podataka:

Šibenik

Split

REJTING TJEDNA DELTRON d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

Brisani subjekti

XII

Započela likvidacija

III

VII

Zaključena likvidacija

VIII d.o.o.

X j.d.o.o.

XII

III

VII

ostali subjekti

Sisak

0 VIII

Rijeka Pazin

Bjelovar

Zagreb

Dubrovnik

rast =bez promjene

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

38 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Osnovane tvrtke u srpnju 2015.

1043 osnovana

d.o.o. 42,09%

subjekta

ostali oblici 3,26%

j.d.o.o. 54,65%

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Sklopljeno 2240 prestečajnih nagodbi Daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 29,375 milijardi kuna prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 75,862 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 8327 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 65.618 radnika. Najviše predmeta, njih 7333 ili čak 88,06 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 7,544 milijarde kuna.

njih 994 duguje 68,3 milijardi

aključno s ovogodišnjim 14. kolovozom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2240 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 32 milijarde kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 30.912 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 464 poduzeća koja zapošljavaju 8666 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 11,03 milijarde kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2704 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 14. kolovoza ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 43,036 milijardi kuna. Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 7797 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na one koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 66,42 milijarde kuna, a zapošljavaju ukupno 57.564 radnika. U radu je, pak, 530 predmeta sa 8054 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 9,442 milijarde kuna. Inače, iznos

8327

tvrtki prijavilo svoje obveze

Ostatak od 11,94 posto otpada na 994 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 68,318 milijardi kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 18,113 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,261 milijardom

Građevinarstvo prijavilo obveze u iznosu od 18,113 milijardI kuna kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 12,38 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,447 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 29,375 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitskodalmatinske županije s dugom većim od 11,62 milijarde kuna, potom oni s područja Osječkobaranjske županije sa 5,54 milijarde kuna, Primorsko-goranske županije sa 5,521 milijardom kuna, Varaždinske županije sa 3,916 milijardi kuna... (V.A.)

75,862 mlrd kn

ukupan iznos njihovog duga

65.618

radnika zapošljavaju te tvrtke

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 39

Poslovno prvo polugodište

Ipak se kreće..

Poslovanje vodećih hrvatskih tvrtki u prvom ovogodšnjem polugodištu, sud pozitivni trendovi pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

odeće hrvatske kompanije, ako je suditi po objavljenima financijskim izvješćima, mogu biti zadovoljne ostvarenim rezultatima u prvoj polovini ove godine. U Hrvatskom telekomu ističu da su uspjeli preokrenuti negativne trendove koji su ih pratili zadnjih godina, dok je Podravka u odnosu na isto razbolje lani neto dobit povećala za nevjerojatnih 284 posto.

HT: rast prihoda i investicija

Prvu polovinu godine u Hrvatskom telekomu obilježila je stabilizacija svih ključnih financijskih pokazatelja, čime su preokrenuti trendovi iz ranijih godina. Prihodi HT-a u prvih šest mjeseci porasli su 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose 3,3 milijarde kuna. Prvo polugodište obilježio je i rast investicija, a ulaganja su povećana 12,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Do kraja godine investicije će premašiti 1,3 milijarde kuna. “U ovoj smo godini značajno povećali investicije koje prije svega usmjeravamo u razvoj infrastrukture za brzi internet”, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković.

Ina: operativna dobit porasla 27 posto

CCS EBITDA Ina Grupe u prvih šest mjeseci 2015. iznosila je 1,636 milijardi kuna, odnosno četiri posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dobit iz osnovne djelatnosti Ina Grupe iznosi 714 milijuna kuna, dok je operativna dobit dosegla 819 milijuna kuna, što je rast

od 27 posto. Kompanija je u tom razdoblju uložila ukupno 549 milijuna kuna, od čega 453 milijuna u Hrvatskoj, a 96 milijuna u inozemstvu. “Ulaganja ostaju snažna i premašuju pola milijarde kuna, budući da nismo smanjivali svoje investicijske projekte koji su se pokazali otpornima u aktualnom okruženju”, izjavio je predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott.

Končar: prihodi od prodaje povećani 34,3 posto

Društva Grupe Končar ostvarila su u prvom polugodištu konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,51 milijarde kuna, što je 34,3 posto više u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2014. godine. Na domaćem tržištu ostvaren je prihod od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 813,4 milijuna kuna, što je 54,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. U prvoj polovini 2015. godine isporučeno je sedam od 44 nova vlaka koje za HŽ Putnički prijevoz proizvodi Končar.

40 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Medika: prihod u plusu 11 posto

Medika je u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila ukupan prihod od 1,19 milijardi kuna, što je rast za 11 posto. Ostvarena neto dobit u iznosu od 20,3 milijuna kuna veća je za šest milijuna kuna ili 42 posto od one iz prve polovine prošle godine. Grupa Medika, pak, ostvarila je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ukupan prihod u iznosu od 1,24 milijarde kuna, što je rast od 12 posto. Ostvarena neto dobit Grupe iznosi 21,5 milijuna kuna, što je za 7,3 milijuna kuna odnosno 52 posto više.

Podravka: neto dobit veća 284 posto

Glavno obilježje rezultata poslovanja Grupe Podravka u prvome polugodištu 2015. godine je nastavak pozitivnih trendova poslovanja na svim razinama. Neto dobit za prvo polugodište ove godine iznosi 92 milijuna kuna što pred-

... Napokon!

deći barem prema njihovim financijskim izvješćima, konačno su obilježili Ericsson Nikola Tesla: povećanje neto dobiti

stavlja nevjerojatni rast od 284 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada je neto dobit iznosila 24 milijuna kuna. “Pored aktivnosti izvan redovitog poslovanja - poput integracije tvrtke Mirna Rovinj, akvizicije Žita te provedbe dokapitalizacije u prvome polugodištu - nastavljamo s pozitivnim trendovima poslovanja na svim razinama”, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić.

Adris Grupa: rast prihoda od prodaje u inozemstvu

U prvih šest mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 3,1 milijardu kuna, a prihodi od prodaje roba i usluga 2,5 milijardi kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su 21 posto i iznose 708 milijuna kuna. Ključni događaj koji je obilježio ovaj period je svakako kupoprodajni ugovor između TDR-a i kompanije British American Tobacco potpisan u Londonu 30. svibnja 2015.

Ericsson Nikola Tesla ostvario je u prvoj polovini ove godine 51 milijun kuna neto dobiti, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi od prodaje u tom su razdoblju dosegnuli 679,4 milijuna kuna. “Prihodi od prodaje veći su 3,5 posto u odnosu na lanjsko polugodište uslijed rasta prodaje na Ericssonovom tržištu i tržištima Jugoistočne Europe. Prodaja na domaćem tržištu i tržištu Zajednice neovisnih država bilježi pad”, istaknula je predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević.

Atlantic Grupa: prihodi od prodaje porasle 3,5 posto

Atlantic Grupa je u prvom polugodištu 2015. godine ostvarila prihode od prodaje od 2,54 milijarde kuna, što je rast od 3,5 posto. U drugoj polovini 2015. godine fokus će biti na daljnjem rastu poslovanja na postojećim tržištima i internacionalizaciji, kao i upravljanju operativnim i financijskim obvezama i rizicima. Promatrano po tržištima, najveći rast od 7,3 posto ostvaren je na tržištu Srbije.

AD Plastik Grupa: neto dobit VEĆA Osam puta

AD Plastik Grupa u prvom je polugodištu ove godine zabilježila rast prihoda od prodaje za gotovo 39 posto te snažan rast neto dobiti, sa 3,3 milijuna kuna u prvih šest mjeseci prošle godine na 27 milijuna

kuna u istom razdoblju ove godine. Prihodi od prodaje AD Plastik Grupe iznosili su 517,8 milijuna kuna, što je 38,9 posto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Za Grupu ovo je prva godina pune proizvodnje dijelova za nove modele automobila, što se vidi u rastu prihoda.

Luka Ploče: povećanje dobiti

Luka Ploče u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit u iznosu od 27,11 milijuna kuna, što je porast veći od 19,2 milijuna kuna. Ostvareni promet u prvoj polovini ove godine iznosi 1,522 milijuna tona robe, i veći je za 2,63 posto. Luka Ploče kreće u novi investicijski ciklus vrijedan 126,49 milijuna kuna, a riječ je o izgradnji faze I. terminala tekućih tereta kapaciteta 50.000 četvornih metara.

Jamnica: rast prihoda, ali i rashoda

Jamnica je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila 1,24 milijarde kuna prihoda, što je rast od 59 posto. Istodobno, rashodi kompanije dosegnuli su 1,1 milijardu kuna, što je porast od 65 posto. Rezultat je to akvizicije Roto dinamica, čiji ukupni prihodi iznose 437,7 milijuna kuna. Jamnica je zajedno sa Sarajevskim kiseljakom postala jamac za 50 milijuna eura kredita koji je matični koncern podigao kod Sberbank Europe.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Dobit Erste Grupe 200 milijuna kuna

Neto dobit Erste Grupe u prvih šest mjeseci dosegnula je 200,3 milijuna kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014., navodi se u izvješću dostavljenom Zagrebačkoj burzi. Ukupna aktiva Erste Grupe iznosila je 70,1 milijardu kuna, što je 0,4 posto više nego na kraju 2014. Sama banka je imala aktivu 60,8 milijardi kuna. Ukupni depoziti iznosili su 46,1 milijardu kuna, što je za 1,9 posto više u odnosu na kraj 2014. godine.

Badel 1862 poslovao s dobiti

Ni ljetna sezona ne podiže kamate Nakon ljetne stanke možemo reći da se na novčanom tržištu gotovo ništa nije promijenilo. Likvidnost sustava iznimno je dobra, pa su kamatne stope ostale na minimalnim razinama. Unatoč prijavljenoj potražnji za novcem, potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica nisu spremni prihvatiti ponuđene kamatne stope, a istodobno sudionici koji prijavljuju viškove likvidnosti ne žele plasirati svoje viškove uz niže kamatne stope. Zbog takvih okolnosti promet na kraju dana bude znatno skromniji od prijavljene potražnje za novcem. Prošli tjedan je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje nije imalo značajniji utjecaj na odnose na novčanom tržištu, opet zbog dominantne ponude novca koja pokazuje da sudionici uglavnom raspolažu viškom sredstava. Ljetna stanka vladala je i u održavanju aukcija trezorskih zapisa Ministarstva

financija, budući da je zadnja aukcija održana 30. lipnja, kada su upisani samo kunski zapisi na rok od 364 dana uz kamatnu stopu od 1,5 posto. Nakon nešto manje od dva mjeseca najavljena je nova aukcija trezorskih zapisa na kojoj Ministarstvo financija planira izdati 850 milijuna kunskih zapisa i 10 milijuna zapisa u eurima. Iako su planirani iznosi izdanja manji od onih koji su na dospijeću, realno je očekivati da će interes sudionika za upisivanjem zapisa biti solidan i da će se upisati više zapisa od planiranih. Što se tiče visine prinosa Ministarstvo će se sigurno potruditi zadržati ih na sadašnjim razinama. Pokazatelji s novčanog tržišta potvrđuju da turistička sezona i pojačana potrošnja za vrijeme godišnjih odmora nisu utjecali na značajnije promjene kretanja. Kamatne stope su i dalje vrlo niske, a trgovanje sudionika skromno. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

10. 8. - 14. 8. 2015.

200

17. 8. - 21. 8. 2015.

150 2 100 1 50

Neto dobit Badela 1862 u prvom polugodištu ove godine iznosila je 10,1 milijun kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju zabilježen gubitak od 20,9 milijuna kuna. Ukupni prihodi Badela 1862 u prvom polugodištu od 170,5 milijuna kuna povećani su na godišnjoj razini za 11,4 posto. Poslovni prihodi pritom su ostvareni u iznosu od 166,1 milijun kuna te su veći za 10,9 posto. Ukupni rashodi istodobno su smanjeni za 7,7 posto, na 160,4 milijuna kuna.

17.8.

18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna blago izgubila na vrijednosti za jednu lipu, držeći se tečaja od 7,54 kune. Tečaj američkog dolara kretao se malo drukčijim smjerom. Prvo rast, sve do 6,81 kune, pa pad na završnih 6,70 kuna.

Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke blago oslabjela prema švicarskom franku i euru. Za franak je na kraju tjedna trebalo dati pet lipa više nego na početku. Euro je poskupio

valuta

7.555

6.85

7.04

7.550

6.80

7.02

7.545

6.75

7.00

7.540

6.70

6.98

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,903319

CAD kanadski dolar

5,115625

JPY japanski jen (100) 5,445892 CHF švicarski franak

7,005326

GBP britanska funta

10,516284

USD američki dolar

6,700071

EUR euro Izvor: HNB

7,54964 primjena od 22. 8. 2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

EUR 17.8. 18.8. 19.8. 20.8. 21.8.

7.535 7.530

USD 17.8. 18.8. 19.8. 20.8. 21.8.

6.65 6.60

CHF 17.8. 18.8. 19.8. 20.8. 21.8.

6.96 6.94

vijesti Međunarodno tržište kapitala Dokapitalizacija Kreditne banke

Svjetske burze pošle nizbrdo Već dugo na svjetskim burzama nije zabilježen tako negativan tjedan. Indeks Dow Jones od ponedjeljka je izgubio ravno 1000 bodova završivši na samo 16.000 bodova, što je tjedni pad od 5,7 posto. Slične gubitke zabilježili su i Nikkei, Nasdaq i DAX. Opća rasprodaja potkraj tjedna bila je uz ostalo izazvana padom cijena sirovina i odlukom kineskih monetarnih vlasti da oslabe svoju valutu kako bi ojačali izvozne rezultate. Zabrinjavajuće usporavanje kineskog rasta potaknulo je Citigroup da treći put zaredom smanji prognozu ovogodišnjeg rasta svjetskog BDP-a, sa 3,3 posto na 3,1 posto. Negativni sentimenti prevladali su potom na svim tržištima i krenula je globalna korekcija cijena dionica. Indeks S&P u SAD-u pao je na najnižu razinu od veljače 2014. godine. Burzovni analitičari pitaju se je li riječ o podešavanju cijena okolnostima na svjetskom tržištu ili će pesimizam na tržištu trajati i u dužem razdoblju. Opća je ocjena da je prošli tjedan dao više zabrinjavajućih nego optimističnih signala.

6700

6500

17250

6400

17000

6300

16750

6200

16500 17.8.

5200

18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

17.8.

5100

NASDAQ

5100

5000

4900

4800

4700

11200

18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

19.8.

20.8.

21.8.

20.8.

21.8.

CAC40

4600 17.8.

11000

Dow Jones

17500

18.8.

19.8.

20.8.

21.8.

17.8.

21500

DAX

21000

10800

20500

10600

20000

10400

19500

10200

19000 17.8.

Mirovinski fondovi

18.8.

19.8.

fond

Mirexi izgubili snagu

17750

FTSE 100

6600

20.8.

21.8.

datum

18.8.

NIKKEI 225

17.8.

vrijednost (kn)

18.8.

19.8.

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A MIREX A

20.08.

112,2524

-0,3482

7,31

AZ - A

20.08.

111,9404

-0,167

7,57

Erste Plavi - A

20.08.

111,7454

-0,3007

6,26

PBZ CO - A

20.08.

112,5337

-0,6328

5,77

Raiffeisen OMF - A 20.08.

112,9226

-0,542

8,19

kategorija B MIREX B

20.08.

216,1362

-0,1615

5,07

AZ - B

20.08.

221,0727

-0,0878

4,96

Erste Plavi - B

20.08.

220,503

-0,1479

4,91

PBZ CO - B

20.08.

197,7377

-0,2066

5,28

0,2%

Raiffeisen OMF - B 20.08.

217,5145

-0,2481

5,21

0,1%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

20.08.

107,4737

0,1214

4,4

AZ - C

20.08.

105,2508

0,1103

3,42

-0,1%

Erste Plavi - C

20.08.

107,0356

0,1459

3,68

-0,2%

PBZ CO - C

20.08.

107,4569

0,1743

4,34

Raiffeisen OMF - C 20.08.

110,1182

0,1054

5,68

18.8.

19.8.

20.8.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,4% 0,2% 0% -0,2% -0,4% 23.7

30.7.

6.8.

13.8.

Dobit Ingre za pokriće gubitka

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednosti obračunskih jedinica obveznih mirovinskih fondova ponešto su se smanjile u proteklom tjednu. Mirex A završio je na 112,2524 boda, Mirex B na 216,1362 boda, a Mirex C na 107,4737 bodova. Vrijednost prosječnog Mirexa B pri tome je u tjedan dana izgubila 0,307 bodova.

17.8.

Na Glavnoj skupštini Kreditne banke 21. rujna dioničari će glasovati o dokapitalizaciji vrijednoj 12,9 milijuna kuna. Temeljni kapital bi time bio povećan na 199,5 milijuna kuna. Izdat će se najviše 72.221 dionica, a svaka će se izdati po cijeni od 180 kuna. U skladu s rezultatima dokapitalizacije izmijenit će se i Statut Kreditne banke. Dioničarima će biti predložen i izbor člana Nadzornog odbora. Kandidat je prof. dr. Silvije Orsag iz Zagreba.

20.8

Raiffeisen DMF

20.08.

209,8946

-0,2863

5,26

AZ Profit

20.08.

246,7274

-0,1823

4,49

Croatia osiguranje 20.08.

149,4333

-0,0786

1,74

AZ Benefit

20.08.

226,7232

0,0476

3,68

Erste Plavi Expert

20.08.

183,006

-0,2769

5,52

Erste Plavi Protect 20.08.

178,8655

0,1183

1,94

Glavna skupština Ingre održat će se 29. rujna, a dioničarima će se predložiti da se lanjska dobit od 7,9 milijuna kuna iskoristi za pokriće ranijih gubitaka te da se dionice premjeste u nižu burzovnu kotaciju. Razmotrit će se, između ostaloga, i izvješće Uprave o stanju za 2014., izvješće NO-a o obavljenom nadzoru te konsolidirana godišnja financijska izvješća za 2014. Dioničarima će se predložiti davanje razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Dalekovodu ugovor od 43 milijuna eura Zagrebački Dalekovod zaključio je ugovor vrijedan više od 43 milijuna eura s ukrajinskom nacionalnom elektroenergetskom kompanijom Ukrenergo. Ugovor je u Kijevu potpisao predsjednik Uprave Dalekovoda Paško Vela. Riječ je o poslu modernizacije transformatorske stanice Kyivska na projektu izgradnje 750 kilovolta dalekovoda Rivne-Kijev, Lot 3, navodi se u obavijesti Dalekovoda. Ugovor o novom poslu uslijedio je nakon uspješno zaključenog ugovora u Finskoj, gdje je Dalekovod s tvrtkom Fingrid potpisao ugovor za izgradnju dalekovoda, vrijedan gotovo 20 milijuna eura.

Đuro Đaković radi za Atir Rail

Specijalna vozila, tvrtka iz sastava Grupe Đuro Đaković, potpisala je s francuskom tvrtkom Atir Rail ugovor o proizvodnji i isporuci specijalnih vagona-cisterni u vrijednosti od 80 milijuna kuna. Ugovoreni vagoni bit će isporučeni krajem drugog i tijekom trećeg kvartala 2016. godine. Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila za ovog francuskog naručitelja do sada je proizvela i isporučila vagone za prijevoz rasutih tereta i teretne vagone namijenjene za prijevoz krečnjaka.

Crobex opet skliznuo ispod 1.800 bodova Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije pala te je redovni dionički promet iznosio 49 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje za 21 milijun kuna, odnosno pad od 30 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 39 milijuna kuna prometa što predstavlja 79 posto ukupnog tjednog prometa. Samo su tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan završila u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -2,49 posto do

15,38 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je ukupno 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je pao za 1,22 posto pri čemu se spustio ispod psihološki važne granice od 1.800 bodova te je tjedan završio na 1.783,55 bodova. Crobex10 bilježi tjedni pad od 1,24 posto na 1.037,48 bodova. Kod sektorskih indeksa najviše je porastao CROBEXtransport (za 0,06 posto), a najveći pad bilježi CROBEXindustrija (-1,92 posto). Obveznički indeksi tjedan su završili tako da je CROBIS pao za 0,09 posto, a CROBIStr je porastao za 0,01 posto. UKUPAN TJEDNI PROMET: 154,832 milijuna kuna Najlikvidnije bilo je povlašteno izdanje TJEDNI DIONIČKI PROMET: 49.203.565,07 kn Adris Grupe koja je trgovana u iznosu index zadnja vrijednost tjedna promjena od 7,2 milijuna kuna uz pad cijene za Crobex 1.783,5500 -1,22% 2,19 posto na 401,99 kuna. Slijedi PoCrobex10 1.037,4800 -1,24% dravka s prometom od 6,4 milijuna Crobis 106,4798 -0,09% kuna te s padom cijene za 0,31 posto. Crobistr 143,8604 +0,01% Treći najlikvidniji Končar EI sakupio je promet u iznosu od 6,2 milijuna kuna, Top 10 tjedna zadnja od čega se 4,7 milijuna odnosi na blok promet po prometu promjena cijena transakciju, dok je u redovnoj trgovini Adris grupa d.d. - povl. -2,19% 401,99 7.171.922,59 ostvaren promet od 1,5 milijuna kuna Podravka d.d. -0,31% 325,01 6.352.030,11 uz smanjenje cijene za 2,49 posto na Končar d.d. -2,49% 667,80 6.238.100,14 667,80 kuna. HT d.d. -1,89% 151,10 6.126.976,96 Dobitnik tjedna je peta najlikvidnija Vajda d.d. +15,38% 600,00 2.938.774,91 Vajda s rastom cijene od 15,38 posto Valamar Riviera d.d. -1,11% 22,30 2.534.207,83 na 600 kuna i s prometom od 2,9 Atlantic grupa d.d. -2,36% 867,00 2.363.386,90 Kraš d.d. -0,30% 458,62 2.350.607,02 milijuna kuna. Slijedi Jamnica koja biLedo d.d. +0,79% 8.838,99 1.475.218,81 lježi tjedni rast cijene za 1,50 posto uz Jamnica d.d. +1,50% 101.500,00 1.318.050,00 promet od 1,3 milijuna kuna. Cijena je porasla još i izdanju Leda (0,79 posto) 10 dionica tjedna zadnja koje je trgovano u iznosu od 1,5 milipromet s najvećim rastom cijene promjena cijena juna kuna. TurbosE-miniS&P500short8 +49,50% 11,90 37.148,84 Gubitnik proteklog tjedna među najTurbos DAX short I +43,75% 163,30 20.686,00 likvidnijih 10 je već spomenuti treći Turbos DAX short K +36,60% 115,70 440.513,00 najlikvidniji Končar EI s tjednim minuTurbos H. H. N. GAS short B +33,65% 2,82 1.574,92 som od 2,49 posto. Slijedi Atlantic GruTurbosE-miniS&P500shortA +32,25% 18,78 18.962,08 pa koja je tjedan završila sa smanjeLucidus d.d. +17,28% 19,00 589,00 njem cijene za 2,36 posto. Po postotku Vajda d.d. +15,38% 600,00 2.938.774,91 Medika d.d. +11,30% 13.200,00 66.000,00 pada slijede Adris Grupa - povlašteno Viktor Lenac d.d. +10,00% 5,50 7.150,00 izdanje (-2,19 posto) te HT (-1,89 posto) Turbos srebro long C +8,96% 17,76 11.203,98 koji je tjedan završio na cijeni od 151,10 kuna. Valamar Riviera je uz 2,5 miliju10 dionica tjedna zadnja na kuna završio tjedan na 22,30 kuna promet s najvećim padom cijene promjena cijena što predstavlja pad od 1,11 posto. Pao je Turbos DAX long K -62,48% 20,30 1.369.991,59 i Kraš (za 0,30 posto) kao i Podravka Turbos DAX long J -55,00% 45,00 353.795,20 (-0,31 posto). [Iztok Likar] Turbos DAX long I -54,59% 84,00 8.400,00 Turbos E-mini S&P 500 long C Turbos H. H. N. GAS long 8 Turbos WTI nafta long F Turbos E-mini S&P 500 long A Turbos HT (dionica) long 6 Turbos srebro short A HoteliHaludovoMalinskad.d.

44 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

-37,69% -35,14% -34,44% -24,27% -23,67% -17,12% -16,28%

8,10 2,40 35,60 14,48 15,77 18,20 3,60

33.747,66 902,36 52.049,90 27.833,52 20.748,00 6.933,96 17.836,70

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Skladištu plina 230 milijuna kuna

Fondovi bez rasta većeg od jedan posto Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 29, jedan fond ostao je bez postotne promjene, a ni jedan nije ostvario rast veći od jedan posto. Ukupno je 48 fondova tjedan završilo u crvenom, a njih 27 je palo više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet obvezničkih i jedan mješoviti fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -4,94 posto do 0,36 posto. Dobitnik tjedna je obveznički fond Capital One s rastom od 0,36 posto. Capital One 92 posto svog portfelja drži investirano u Hrvatskoj te dva posto u Makedoniji. U portfelju su najzastupljenije dr-

žavne obveznice (92 posto), a zatim financijski sektor. Svih 29 dioničkih fondova zabilježilo je pad vrijednosti. Svih pet posebnih fondova je palo. Samo je jedan od 15 mješovitih fondova zabilježio rast cijene. Vrijednost je jedino uvećana fondu OTP uravnoteženi koji je ostvario tjedni rast od 0,26 posto. Svi obveznički fondovi ostvarili su pozitivne rezultate. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od 0,03 do 0,36 posto. Od 19 novčanih fondova samo je Erste Euro-Money ostao bez promjene vrijednosti, a ostalih 18 je završilo tjedan u plusu. Porast od 0,03 posto bilježe Locusta Cash i Auctor Cash. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 13. 8. 2015 do 20. 8. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,7576 HI-growth € 11,0564 ZB euroaktiv € 142,8927 ZB trend $ 166,8029 FIMA Equity kn 88,8376 KD Prvi izbor kn 14,0648 Ilirika Europa € 122,5805 PBZ Equity fond € 10,5293 HPB Dionički kn 98,6957 Erste Adriatic Equity € 85,2900 NETA Global Developed kn 97,4819 ZB aktiv kn 111,1977 Capital Two kn 91,1453 Ilirika Azijski tigar € 44,9208 Platinum Global Opportunity $ 15,8351 KD Nova Europa kn 5,2407 OTP indeksni kn 40,6248 Platinum Blue Chip € 102,7430 NETA Frontier kn 554,1712 OTP MERIDIAN 20 € 92,2038 A1 kn 86,0000 NETA US Algorithm kn 159,2330 NETA New Europe kn 69,5055 Ilirika BRIC € 71,2593 CROBEX10 kn 100,2346 KD Energija kn 8,1503 ZB BRIC+ € 85,4568 Raiffeisen Dynamic € 117,7900 Allianz Equity € 141,9908 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 102,5000 ZB Future 2025 € 97,7734 ZB Future 2030 € 97,3471 ZB Future 2040 € 97,8990 ZB Future 2055 € 97,9257 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 156,0841 PBZ Global fond € 14,2618 HI-balanced € 12,6602 ICF Balanced kn 119,6151

tjedna promjena [%]

-0,49 -0,72 -2,80 -3,30 -0,82 -2,40 -2,66 -1,05 -0,81 -0,73 -2,22 -0,42 -0,22 -4,94 -2,82 -4,39 -1,09 -3,41 -2,63 -1,41 -0,84 -2,19 -0,76 -4,65 -1,24 -4,00 -3,86 -0,76 -0,96 -0,16 -1,72 -2,22 -2,29 -2,30 -0,44 -1,38 -0,45 -1,36

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 89,7106 OTP uravnoteženi kn 108,1096 KD Balanced kn 8,7405 Allianz Portfolio kn 151,5892 Smart Equity € 104,7618 Raiffeisen Harmonic € 101,6100 PBZ Conservative 10 fond € 104,5891 You Invest Active € 100,6000 You Invest Balanced € 100,5100 You Invest Solid € 99,7600 Smart Equity II € 98,8885 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,0750 HI-conservative € 13,8862 Raiffeisen Bonds € 169,8600 PBZ Bond fond € 123,3394 Capital One kn 199,3194 HPB Obveznički € 151,0897 NETA Emerging Bond kn 79,7285 Erste Adriatic Bond € 113,1100 Raiffeisen Classic € 102,1200 PBZ Short term bond fond kn 100,1496 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,7756 ZB plus kn 174,8771 ZB europlus € 150,2114 PBZ Euro Novčani € 138,8816 Raiffeisen Cash kn 156,8900 Erste Money kn 150,7100 HI-cash kn 151,3527 PBZ Dollar fond $ 130,6278 HPB Novčani kn 142,9835 OTP novčani fond kn 132,7021 Money One kn 128,8143 Allianz Cash kn 117,9349 Erste Euro-Money € 115,1100 Auctor Cash kn 109,7298 Raiffeisen euroCash € 105,3400 HPB Euronovčani € 106,2187 Locusta Cash kn 1341,5213 NETA MultiCash kn 107,6890 OTP euro novčani € 102,4168

-0,02 0,26 -1,33 -0,22 -1,19 -1,18 -0,29 -0,27 -0,20 -0,16 -0,79

naziv(fond)

valuta

0,06 0,03 0,03 0,13 0,36 0,13 0,08 0,21 0,04 0,24 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,00 0,03 0,01 0,00 0,03 0,02 0,01

Vlada je odobrila jamstvo tvrtki Plinacro za modernizaciju skladišta plina u Okolima kod Popovače. Kredit je vrijedan 230 milijuna kuna, dat će ga Hrvatska banka za obnovu i razvitak, a vraćat će se devet godina s kamatnom stopom od četiri posto. Kreditom će se financirati uvođenje novih tehnologija u skladištenju plina što će smanjiti operativne troškove te povećati sigurnost tržišta plinom. Modernizirat će se kompresori, a napravit će se i dvije nove bušotine te izgraditi sustav za odvodnju.

Pad dobiti Lenova Proizvođač računala i pametnih telefona Lenovo u prvom fiskalnom kvartalu, koji je završio 30. lipnja, ostvario je prihod od 10,7 milijardi dolara, što je rast od tri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prihod prije oporezivanja za prvi kvartal smanjio se 80 posto, na 52 milijuna američkih dolara. Neto dobit pala je 51 posto, na 105 milijuna američkih dolara. Lenovo se u poslovanju, među ostalim, susreo sa značajnim padom na globalnim tržištima osobnih računala i tableta, kao i s usporavanjem rasta te povećanjem konkurencije - posebice u Kini na području pametnih telefona.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar John Banville

KEPLER

Naklada Ljevak

Riječ je o romanu o britanskoj punk-grupi The Clash. Priča započinje scenama s koncerata u New Yorku 1981. kad je The Clash bio na vrhuncu slave, a završava jednog svibanjskog dana 1976. prvim okupljanjem nadobudnog društvanca. Joe Strummer, Mick Jones, Paul Simonon i Topper Headon htjeli su promijeniti svijet, slomiti otpore i dijeliti s ljudima svoju omiljenu glazbu, no stvarnost se pokazala odveć zamršenom za tako veliki pothvat. Sve je ubrzo završilo dubokim razočaranjem, prekinutim prijateljstvima i financijskim problemima. Karin Slaughter

Duboki pad Znanje

Johannes Kepler, rođen 1571. u južnoj Njemačkoj, bio je jedan od najvećih svjetskih matematičara i astronoma. Ovaj roman dočarava njegov život i volju da rasvijetli orbite planeta i geometriju svemira, dok ga vjerski ratovi i kućne trzavice tjeraju iz progonstva u progonstvo. Knjiga opisuje i okrutnu stvarnost renesansnoga svijeta, izgrađenog na siromaštvu, bijedi i tiranskoj moći careva. Roman prikazuje Keplera kao brižna sina, ljubomorna oca i preobražava ga u pronalazača temeljnih zakona o kretanju planeta.

Frode Grytten

Zapalite kuću Disput

Majka Faith Mitchell ne javlja se na telefon. Ulazna vrata su joj otvorena. Faithina novorođena kći skrivena je u spremištu. U praonici je mrtvac. U spavaćoj sobi talačka situacija. Ali ne vidi majku… Da bi pronašla majku, trebat će joj pomoć njezina partnera Willa Trenta, a oboma pomoć liječnice Sare Linton. Ali Faith više nije samo policajka, ona je svjedokinja i osumnjičenica. Faith će se morati sukobiti s ljudima koje najviše poštuje kako bi pronašla majku i iznijela istinu na vidjelo – ili je zauvijek zakopala.

46 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Yanis Varoufakis

Globalni Minotaur Profil Knjiga

Izvanredna osobna povijest mladog Amerikanca koji je odrastao u dogmi i mržnji dječaka od kojeg se očekivalo da krene očevim stopama i mladića koji je ipak odabrao drukčiji put. Temeljna ideja koja izvire iz ove iskrene proze glasi: svatko može birati. Čak i ako ste odgojeni da mrzite, možete odabrati toleranciju, možete odabrati suosjećanje, nenasilje i mir. Odrastajući uz oca terorista i ubojicu u ime islama, mladi je Zak, uz tešku unutarnju dramu, naposljetku odbacio očev fanatizam i osudio ga.

Thich Nhat Hanh

POSAO

Planetopija

U ovoj knjizi bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis otkriva kako su SAD i Europa dopustile bankarskoj eliti da opljačka cijeli svijet i dovede Južnu Europu u dužničko ropstvo i do bankrota. Kao što su u antičko doba Atenjani morali davati žrtve Minotauru, danas zemlje moraju hraniti modernog minotaura, američku ekonomiju pritisnutu dugovima i deficitom. Minotaur je teško ranjen, ali i dalje guši svjetski ekonomski sustav, a Varoufakis tvrdi da to financijsko čudovište treba uništiti.

Zak Ebrahim

Teroristov sin EPH Media

Thich Nhat Hanh u ovoj nas knjizi poučava kako drevne budističke prakse prilagoditi modernom poslovnom životu. Disanje, meditacija, pozorno slušanje, suosjećanje i još mnogo toga mogu nam biti od velike pomoći u svakodnevnom radu i komunikaciji s kolegama i obitelji. Uz ove ćemo savjete raditi učinkovitije, donositi više dobra sebi i okolini uz manje stresa te više uživati u svome poslu. Riječ je o praktičnom priručniku za one koji žele zadržati zdrav razum i smirenost na poslu te smisao i radost u svakodnevnim obvezama.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Igračke Guclu Oyuncak, Istanbul, Turska, www. guclutoy.com. Tvrtka za proizvodnju igračaka koja ima proizvodnju na prostoru od 12.000 četvornih metara nudi široki raspon igračaka (kamioni i kolica u tri veličine, traktori, građevinski strojevi, kuhinjski setovi, stolice za hranjenje, kolijevke, obrazovni blok-setovi sa slovima i slikama, igračke za igranje u prijesku i na moru, brodovi, skuteri, tricikli, ljuljačke...). Kontakt: Oguz Ozturk, info@guclutoys.com, +90/212/8560-920, +90/55/1718-0111.

hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860.

Metalne klamerice Ergo Klamerice, Lužani, www.ergo.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom industrijskih klamerica od 1973. godine i danas izvozi više od 90 po-

Kozmetika Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Tvrtka je razvila više od 400 jedinstvenih proizvoda. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/768-6933.

sto vlastite proizvodnje. Naš interes je širenje na tržište Skandinavije gdje možemo ponuditi standardne vrste klamerica, ali i s normom EN 14592. Klamerice proizvodimo od čelične, pocinčane, inoks i aluminijske žice te u ovome trenutku radimo oko 2000 vrsta i po tome smo jedan od kompletnijih proizvođača. Klamerice proizvodimo u dužinama od 3 mm do 200 mm, debljine žice od 0,49 mm do 2,0 mm. Kontakt: Zvonimir Ergović, ergo@ergo.hr, +385/35/405-560. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa.hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Odrađuju i mnogo projekata vezanih za opremanje

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Informacijski sustav Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU nabavlja informacijski sustav za upravljanje ljudskim potencijalima. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 22. rujna. Zaštitna obuća Grad Zagreb nabavlja zaštitnu obuću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 2. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Roniteljska oprema Ministarstvo obrane RH nabavlja roniteljsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 321.000 kuna. Rok dostave ponuda je 9. rujna.

Guma i kokos Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanci i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2-943040, +/94/712274-163.

Glazbeni instrumenti Stuk i Puk, Poznan, Poljska, stukipuk.pl. Tvrtka je proizvođač visokokvalitetnih glazbenih instrumenata za djecu i nudi svoje proizvode te poziva hrvatske tvrtke na suradnju. Kontakt: Malgorzata Wojciechowska-Paszczak, instrumenty@stukipuk.pl, +48/61/8243-157, +48/602/651-913. Vino Bodega Malon de Echaide, Cascante, Navarra, Španjolska, www.malondeechaide.com. Tvrtka je proizvođač vrhunskih i kvalitetnih vina i nudi svoje proizvode. Kontakt: export@malondeechaide.com. +34/6188-404-88.

Plovila na hibridni pogon Nacionalni park Brijuni nabavlja plovila na hibridni pogon. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 22. rujna. Uredski stolci HZZO nabavlja uredske stolce. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 560.000 kuna. Rok dostave ponuda je 8. rujna.

Regija

Klima-uređaji Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH nabavlja klima-uređaje. Rok dostave ponuda je 8. rujna.

GPS uređaji Putevi Republike Srpske nabavljaju ručne profesionalne GPS uređaje. Rok dostave ponuda je 28. rujna. Sportska oprema BH Telecom nabavlja sportsku opremu. Rok dostave ponuda je 28. kolovoza. Računarska oprema Narodna i univerzitetska biblioteka RS nabavlja računarsku opremu. Rok dostave ponuda je 1. rujna. Pileće meso Studentski centar Pale nabavlja pileće meso. Rok dostave ponuda je 3. rujna.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 47

Stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaju radionice, nogometno igralište, tvornica za preradu voća... Radionice, garaže i ostali dijelovi tvornice u Čakovcu, procijenjeni na 2,9 milijuna kuna. Riječ je o dijelovima nekretnina tvornice MTČ tvornica rublja d.d. u stečaju. Ukupna površina koja se prodaje iznosi 4252 četvorna metra. Ročište za prodaju, i to 29. po redu, održat će se 28. kolovoza u 10 sati, u Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 232/2. Jamčevina iznosi od pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnina, a uplaćuje se na račun stečajnog dužnika broj HR1325000091101309502, otvoren kod Hypo Alpe-Adria banke. Kuća, dvorište i oranica u Stubičkim Toplicama, procijenjeni na 1,2 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnine iznosi 607,83 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 28. kolovoza u 11.30 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Trg slobode 14a, u sudnici broj 2. Na ovome ročištu nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina za sudjelovanje na ročištu iznosi 10 posto. Poslovne građevine, livada i nogometno igralište u Sikirevcima, Brodsko-posavska županija, procijenjeni na 3,1 milijun kuna. Ukupna površina nekretnina koje se prodaju iznosi 20.512 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 28. kolovoza u 11.45 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13, u sudnici 73/3. Jamčevina iznosi 10 posto.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zemljište u poslovnoj zoni u Kutini procijenjeno na 1,4 milijuna kuna. U naravi je riječ o oranicama ukupne površine 34.477 četvornih metara, u vlasništvu varaždinske tvrtke Kutina-projekt u stečaju. Dražba će se održati 31. kolovoza u 8.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sudnici broj 232/2. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj HR4023900011300002754, model HR00, uz naznaku broja predmeta St357/13.

48 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Stambeno-poslovni prostor u Gornjem Kućanu u Varaždinskoj županiji, procijenjen na 1,7 milijuna kuna. Prostire se ukupno na 1270 četvornih metara. Dražba će se održati 1. rujna u 9 sati u Općinskom sudu u Varaždinu, Braće Radića 2, u sobi 110/1. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 31. kolovoza od 13 do 15 sati. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na račun broj HR1223900011300000154, uz poziv na broj: 05 19-02-420711. Kuća i dvorište u naselju Bilice u Šibeniku procijenjeni na dva milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 738 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 1. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, u sobi broj 8. Jamčevina iznosi 20 posto utvrđene vrijednosti (403.749 kuna), a uplaćuje se na žiro račun HR402390001-1300001202 kod Hrvatske poštanske banke - depozitna sredstva Općinskog suda u Šibeniku, uz poziv na broj HR05 51-563-109. Hala za proizvodnju strojne žbuke sa spremištima i dvorište u Kašteliru, u Istarskoj županiji, procijenjeni na 2,5 milijuna kuna. Hala ima površinu 847 četvornih metara, a nalazi se na zemljištu površine 8288 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 1. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Poreču, Turistička 2, u sobi broj 7. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednost. Jamčevina je 10 posto od vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiroračun Suda broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-2805-15. Poslovna građevina, skladište građevinskog materijala i oranica u Đakovu, u poslovnoj zoni Čipluk, procijenjeni na 5,8 milijuna kuna. Ukupna površina nekretnna koja se prodaju iznosi 20.698 četvornih metara. Dražba će se održati 1. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, u sobi broj 21/1. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro račun suda na broj broj HR3123900011300000200 otvoren kod HPB, s pozivom na broj HR05 272-239-14. Tvornica za preradu povrća u Čađavici, Virovitičko-podravska županija, procijenjena na 3,7 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 9290 četvornih metara. Dražba će se održati 2. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Trg sv. Josipa 12, u sobi broj 9/1. Jamčevina iznosi 10 posto. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Farmaceutski proizvodi Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemačka, traži nabavu farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 31. prosinca 2016. godine, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str. 140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhouse-2014-08@tk.de. Više podataka o tenderu na www.tk.de/vergab. Mobilna aplikacija The Chancellor, Masters And Scholars Of The University Of Cambridge, Velika Britanija, traži nabavu Mobilemap - poslovne mobilne aplikacije. Rok za prijavu je 28. kolovoza, a prijave na engleskom jeziku se predaju na The Chancellor, Masters And Scholars Of The University Of Cambridge, Procurement Services, Greenwich House, 1st Floor South, Madingley Rise, Madingley Road, Tom Twitchett, CB3 0TX Cambridge, United Kingdom, purchasing. intend@admin.cam.ac.uk. Više podataka o tenderu na https://in-tendhost.co.uk/universityofcambridge. Softverska rješenja Société Aéroports de Lyon, Lyon, Francuska, traži nabavu softverskih rješenja za svoje poslovanje. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Société Aéroports de Lyon, BP 113, Sophie Combe, 69125 Lyon Saint-Exupéry Aéroport, France, sophie.combe@lyonaeroports.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Projektiranje Pécs Megyei Jogú Város Önkormányzata, Pečuh, Mađarska, traži nabavu usluga arhitektonskog projektiranja. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Pécs Megyei Jogú Város Önkormányzata, AK15960, Széchenyi tér 1. Csaba Ders főépítész, 7621 Pécs, Hungary, csabad@ ph.pecs.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Studentenwerk Würzburg, Njemačka, objavljuje natječaj za građevinske radove izgrad-

nje studentskog doma u gradu Würzburgu. Studentski dom se sastoji od tri međusobno povezane zgrade (trokatnica, četverokatnica i petokatnica s podzemnom garažom). Kapacitet doma će biti 126 mjesta. Natječaj je podijeljen u dvije grupe: radovi na pročelju, vanjska stolarija te suha gradnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: Studentenwerk Würzburg Am Studentenhaus, Architektur-Werkstatt Peter Reinhart, 97072 Würzburg, Njemačka, reinhart@architekturwerkstatt.net. Kriteriji za odabir ponude: najniža cijena. Procijenjena vrijednost nabave: 787.500 eura. Obnova dizala Gradsko vijeće grada Ludwigshafen am Rhein objavilo je natječaj za građevinske radove na obnovi i modernizaciji postojećih te ugradnju novih dizala u gradskoj knjižnici. Dokumentacija se naplaćuje 25 eura i dostupna je do 25. rujna na: Stadtverwaltung Ludwigshafen am Rhein Rathausplatz 20, Submissionsstelle, Frau Egner 67059 Ludwigshafen am Rhein, Njemačka; heike.egner@ludwigshafen.de. Kriteriji za odabir ponude: ekonomski najpovoljnija ponuda. Procijenjena vrijednost nabave je 130.000 eura. Soboslikarski radovi Silkeborg Komune, Silkeborg, Danska, traži izvođača soboslikarskih radova u staračkim domovima općine Silkeborg. Početak radova je 1. studenog 2015. a završetak 31. listopada 2017. Procijenjena vrijednost nabave: četiri milijuna kruna. Više podataka o nadmetanju na http:// com.mercell.com. Izgrada softvera Republika Češka, Središnji institut za poljoprivredni nadzor i ispitivanja, traži nabavu izrade i postavljanja računalnih programa koji bi se uveo u vinogradarski i vinarski registar. Natječaj je otvoren do 14. rujna, a više podataka o njemu moguće je pronaći na https://zakazky. eagri.cz/contract_display_4630.html. Procijenjena vrijednost nabave je 3,75 milijuna kruna.

24. kolovoza 2015. | broj 3890 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Novi plus u Galaxy obitelji Samsung Galaxy S6 edge+ novi je član obitelji Galaxy, nadogradnja pametnog telefona Galaxy S6 edge, s povećanim zaslonom dijagonale 5,7 inča. Ovaj model ima nevjerojatno brzo punjenje, sa ili bez žice, a kompatibilan je s gotovo svim bežičnim punjačima na tržištu. S klasičnim žičnim punjačem za potpuno punjenje baterije potrebno je oko 90 minuta, a bežičnim oko 120 minuta. Koristeći SideSync aplikaciju, Galaxy S6 edge+ lako je povezati s računalom ili tabletom, neovisno o tome koju hardversku platformu ili operativni sustav računala koriste. Samsung Galaxy S6 edge+ bit će dostupan na hrvatskom tržištu od 4. rujna, a nudit će se uređaji boje crnog safira ili platinasto-zlatnog sjaja, sa 32 gigabajta memorije.

Nova direktorica Coca-Cole Maria Anargyrou-Nikolić nova je direktorica Coca-Cole HBC Hrvatska, odakle će nadzirati poslovanje te kompanije također i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. Donedavno bila je direktorica Odjela za komercijalne poslove u Coca-Coli HBC Srbija i Crna Gora, gdje je, kako javljaju iz te kompanije, ostvarila rast bruto prihoda i rast u svim kategorijama proizvoda. “Hrvatska je razvijeno tržište, zahtjevno i s mnoštvom izazova, no sigurna sam da ćemo svojom neprekidnom predanošću održivomu razvoju i rastu nastaviti i dalje nizati uspjehe”, istaknula je Maria Anargyrou-Nikolić u povodu svog imenovanja.

Odčepiti bar sat prije kušanja... Krauthaker je odlučio dovesti probrane vinoljupce u teško iskušenje. Dobro odležano vino koje je upravo plasirao na tržište dolazi u vrlo ograničenoj seriji, od samo 400 komada, i može se kupiti samo u njegovu podrumu i dvije vinoteke. Bouquet, pojasnit će enolozi, obilježavaju slatki začini i čokolada, posušeno bilje, minerali, zrelo te ukuhano domaće tamnocrveno i plavo bobičasto voće, dodir kože i kore drveta... Iskušenje se ponajviše sastoji u čekanju od najmanje sat vremena, koliko treba proteći od otvaranja boce do kušanja vina, kako bi neobično savršenstvo u neobično velikoj boci (od litre i pol) zaista došlo na svoje. MERCS – 2009. Osobna karta vina

Merlot 60% Cabernet Sauvignon 40% Vinogradi starosti cca 20 godina, 300 m nadmorske visine

50 | Privredni vjesnik | broj 3890 | 24. kolovoza 2015.

Maceracija merlota 15 dana, a caberneta 12 dana u drvenim posudama Svaka sorta je zasebno fermentirala

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK