Pv 3891

| Industrija plastike | Privatne šume | Nogometni brendovi | Nove Kolumne |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

31. kolovoza 2015., godina LXII, broj 3891

tema tjedna: turistička sezona 2015.

Rekordi iz godine u godinu U ovoj sezoni još izraženija last-minute prodaja

intervju

Marinko Došen, AD Plastik

pametna hrvatska

Devet domaćih znanstvenika u najvećem projektu istraživanja svemira

Novi Stečajni zakon

Veliko čišćenje zombi-tvrtki

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

6. konferencija Biznis plusa Skopje, 1. listopada 2015.

Makedonski narodni teatar

Pridružite nam se!

Sudionici ne plaćaju kotizaciju.

Za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica, zobenica@privredni.hr, +385 (0)98 91 38 961

sadržaj

3891 / 31. kolovoza 2015. uvod

33

4

Gost komentator | Martina Dumančić, potpredsjednica Udruženja ugostitelja Zagreb

Dati priliku za učenje zanata

Prof. dr. sc. Dijana Dominis Prester, fizičarka

PARAGRAF 6 Veliko čišćenje zombi-tvrtki Novi Zakon o stečaju stupa na snagu 1. rujna

Proizvodnja plastike 10

Polimeri: Previše vrijedni za bacanje Veliki rast proizvodnje gotovih i polugotovih proizvoda

intervju 12

16

Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe Imamo velikih problema s precijenjenom kunom i visokim porezima

TEMA TJEDNA 16 Rekordi iz godine u godinu

Kome ide najveći dio turističkog kolača?

Sve o tijeku i rezultatima ovogodišnje sezone

s markova trga 22 23

Administrativne kočnice niže 20 posto Opet u sporu s BiH zbog mlijeka

Aktualno 24

Privatne šume Mirko Habijanec, čovjek koji je posadio 40 hektara šume

PAMETNA HRVATSKA 30

12

Marinko Došen, AD Plastik Grupa

Devet hrvatskih znanstvenika u najvećem novom projektu istraživanja svemira

SVIJET FINANCIJA 54

Banke u 2014.

Profitabilnost banaka na najnižoj razini od 1998.

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Ivana Zobenica Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator

Martina Dumančić

Dati priliku za učenje zanata Ponosimo se turizmom i luksuznim hotelima. Zar ne bismo onda trebali maksimalno ulagati u strukovno obrazovanje?

S

Martina Dumančić, potpredsjednica Udruženja ugostitelja Zagreb

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

trukovno obrazovanje u turizmu je gorući problem Hrvatske. Naime, problem je u cijelom hrvatskom obrazovnom sustavu, ali s obzirom na to da se ponosimo turizmom i luksuznim hotelima kao i svim ostalim stvarima vezanim uz turizam, smatram da bismo trebali maksimalno ulagati u strukovno obrazovanje kuhara, slastičara i konobara. Prije svega, treba urediti zakon o strukovnoj naobrazbi tako da učenici mogu imati više prakse u ugostiteljskim objektima, kao što se to provodi u nekim državama članicama EU-a. Postavlja se pitanje zašto kod nas treba proći više od desetljeća da se provede dualni sustav obrazovanja kao što je to u Njemačkoj i Austriji. Naime, u tim zemljama učenici nakon strukovne škole odmah dobivaju zaposlenje kod poslodavaca kod kojih su imali praksu. Tamo su imali prilike naučiti raditi i izučiti svoj zanat, no u Hrvatskoj to još nije slučaj. S ovolikom količinom prakse koliko provode naši učenici kod poslodavaca nakon završetka školovanja, spremni su samo za burzu rada.

Postavlja se pitanje može li se problem visoke nezaposlenosti u strukovnim zanimanjima rješavati izravnim akcijama ili je nužna strukturna reforma obrazovnog sustava, tj. mnogo više od modifikacije kurikuluma i rasterećenja gradiva. Njemačka i Austrija nude svoj model Hrvatskoj, ali i kod nas je potrebno pokazati dobru volju kako bi se taj model proveo u djelo.

Mnogi političari su nedorasli ovom pozivu, pa misle da je dovoljno izraditi što više programa poticanja zapošljavanja nezaposlenih.

Nasuprot populizmu stoji obveza hrvatske države da provede strukturne reforme. Kod nas političari trebaju shvatiti da se ni jedna reforma ne može raditi odvojeno pa tako ni reforma obrazovanja, već se moraju uključiti svi aspekti jer je u pitanju niz faktora i treba imati široku sliku o tome što se želi postići.

Njemački obrazovni sustav preuzele su još neke zemlje, primjerice Austrija, Švicarska i Luksemburg. Od Nijemaca žele učiti Kinezi i Amerikanci, pa se pitam zašto ne bismo i mi?

Jesmo li mi stvarno pametniji od svih pa uvi-

4 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

jek izmišljamo nešto “novo” i do kuda nas je to “novo” dovelo do sada?

Zašto hrvatski kuhari, konobari i slastičari ne bi imali istu početnu odskočnu dasku kao i njemački, te da kada izađu iz strukovne škole imaju praktično znanje i mogu početi raditi, a da poslodavac ne mora odmah na početku ulagati u njihovo praktično znanje jer ga nisu stekli u školi? Upravo je učenje na radnom mjestu tj. naukovanje najbolji put prema zapošljavanju mladih koji završe strukovnu školu. To su smjernice EU-a koje pozivaju zemlje članice da uvedu modele obrazovanja koji uključuju naukovanje.

Zašto naši kuhari, konobari i slastičari ne bi imali istu početnu odskočnu dasku kao njemački?

Trenutačno se u Hrvatskoj izrađuje program razvoja strukovnog obrazovanja, pa se nadam da će to uroditi plodom u korist struke te da će praksa prevladati jer samo tako budući kuhari, slastičari i konobari mogu naučiti kvalitetno obavljati svoj posao te steći radne navike u ugostiteljskom objektu. Ipak, zbog svega navedenog, nisam previše optimistična.

Duboko se nadam i priželjkujem kao obrtnik i slastičar te kao netko tko se već godinama zalaže za bolje strukovno obrazovanje kuhara, slastičara i konobara da će ova strategija biti kvalitetna i s ciljem povećanja prakse za dobrobit sve djece koja će u budućnosti upisivati strukovna zanimanja. Nadam se da će učenici iz škole izlaziti ponosni i puni znanja, a ne kao sada s diplomom u ruci i pognute glave jer svoje zanimanje nisu imali priliku naučiti. Jer, turizam ne čine luksuzni hoteli nego ljudi.

BROJKE, BROJKE

HRVATSKI MLJEKARSKI SEKTOR 522,69 milijuna kilograma sirovog mlijeka isporučeno je u Hrvatskoj u 2014. (rast od 4% u proizvodnji svježeg sirovog mlijeka)

160

mljekara bavi se otkupom kravljeg mlijeka (najveće Dukat i Vindija)

9231 isporučitelj kravljeg mlijeka u RH u prosincu 2014. godine

52.256 kg

3356

prosječno godišnje iznosi isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju

sabirnih mjesta na kojima se otkupljuje mlijeko

oko

167.490 mliječnih krava u Hrvatskoj

80% godišnje potrebe

za mlijekom i mliječnim prerađevinama Hrvatska podmiruje iz vlastite proizvodnje

27% pad broja mliječnih krava u 5 godina

183 milijuna kilograma

zastupljenost u prerađivačkoj industriji ·k onzumno (kravlje) mlijeko

65,6% Izvor: CroMilk

gotovih mliječnih proizvoda uvezeno je 2014. u Hrvatsku

· f ermentirani proizvodi

· sirevi

11,3%

4,5%

· ostali proizvodi

13,6%

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 5

PARAGRAF Novi steÄ?ajni zakon stupa na snagu 1. rujna

6 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Veliko čišćenje zombi-tvrtki Novi zakon, uz ostalo, obvezuje Finu da pokrene stečaj svake tvrtke čiji su računi blokirani dulje od 120 dana. No stečajevi se neće istovremeno otvarati u svim poduzećima nego će ovisiti o dužini blokade piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

O

d 1. rujna trebalo bi započeti veliko čišćenje tržišta od poduzeća u dugotrajnoj blokadi. Na snagu stupa novi stečajni zakon koji, uz ostalo, obvezuje Finu da pokrene stečaj svake tvrtke čiji su računi blokirani dulje od 120 dana.

Takvih je potkraj lipnja bilo 19.646 s ukupnim dugom od 19,2 milijarde kuna. Od toga je dug prema državnom proračunu iznosio 3,2 milijarde kuna, prema lokalnom proračunu 197,5 milijuna kuna, a prema ostalima (prema bankarskom sektoru i ostalim poslovnim subjektima) daleko najviše - 15,8 milijardi kuna.

U poduzećima koja su blokirana duže od 120 dana zaposleno je 10.139 radnika. No prema zakonu, stečajevi se neće istovremeno otvarati u svim poduzećima koja su u blokadi duljoj od 120 dana, već prema određenim rokovima za svaku kategoriju, prema dužini blokade (od najduže prema kraćoj). Od sljedeće bi godine trebali krenuti stečajevi u zadnjoj kategoriji blokiranih poslovnih subjekata od 120 do 360 dana. Za pokretanje stečaja bit će dovoljna i činjenica da tvrtka tri mjeseca uzastopno nije isplatila plaće radnicima.

“Ovim izmjenama, na kojima smo dugo i detaljno radili, htjeli smo dati veća prava i više zaštite vjerovnicima u predstečajnom postupku te omogućiti brži dovršetak stečaja uz povećavanje transparentnosti”, rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić prilikom donošenja zakona.

Postupke će voditi sudovi

U novi stečajni zakon uključene su i odredbe iz Zakona o predstečajnoj nagodbi. Predstečajne postupke vodit će sudovi, a Fina će ubuduće imati samo ulogu tehničke pomoći sudovima.

Predstečajni postupak moći će pokrenuti i vjerovnici ako se s time složi dužnik, a predstečaj je moguć za poduzeća koja nemaju uvjeta za stečaj te ga nagodbom s vjerovnicima žele izbjeći.

Novim zakonom uređuje se i prodaja imovine u stečaju u najviše pet krugova koji se

moraju odviti u roku od godine dana. Zakon propisuje da se cijena iz prvog kruga ruši na tri četvrtine u drugom, na polovinu u trećem, na jednu četvrtinu u četvrtom krugu, dok u petom cijena može biti samo jedna kuna.

Za pokretanje stečaja odgovornima se, osim direktora, smatraju i članovi nadzornih odbora ili vlasnici kojima Fina, kad pokreće stečaj po službenoj dužnosti, može naplatiti do 20.000 kuna predujma za troškove stečaja, ako ga sami nisu pokrenuli.

Najviše pravnih osoba blokiranih 120 i više dana ima u Gradu Zagrebu Imena blokiranih tvrtki bit će javno objavljena na mrežnim stranicama sudova, zajedno s osnovnim podacima o njihovim vlasnicima i svim postupcima koji će se voditi u okviru stečaja, uključujući iznos naknade za stečajnog upravitelja.

Ivan Rude, predsjednik Hrvatske udruge stečajnih upravitelja, smatra da je najbolja odlika novog zakona što se automatski pokreće stečaj nakon što tvrtka bude 120 dana u blokadi.

“To je puno bolje nego da se pušta da tvrtke postoje, a zapravo uopće ne posluju i samo stvaraju nered na tržištu. Kakvog smisla ima da tvrtka bude u blokadi nekoliko godina?

Stoga će uklanjanje tih zombi-tvrtki biti jedna od najboljih posljedica ovog zakona”, smatra Rude.

Rude također ocjenjuje da je primjereno što je odabran rok od 120 dana neprekidne blokade. “Istina, događalo se nekim poduzećima da su se uspjela oporaviti nakon pet-šest mjeseci

19.646 tvrtki

imalo račune blokirane dulje od 120 dana

19,2mlrd kn njihov ukupni dug potkraj lipnja

14,3

mlrd kn duguju tvrtke bez ijednog zaposlenog

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 7

PARAGRAF Broj pravnih osoba, iznos duga i broj zaposlenih prema trajanju blokade na dan 30. lipnja 2015. godine Opis

UKUPNO RH

Broj

Trajanje blokade

Osnovica duga prema proračunu

Osnovica duga lokalnoj upravi

Ostale osnovice

Ukupno sve osnovice

Broj zaposlenih

3108

Blokirani do 120 dana

204.800.494

13.410.551

971.608.019

1.189.819.063

7346

19.646

Blokirani 120 i više dana

3.169.065.330

197.485.280

15.811.527.922

19.178.078.533

10.139

Broj pravnih osoba i iznos duga prema trajanju blokade i prema broju zaposlenih na dan 30. lipnja 2015.

Do

danas

120 i više

120 dana

Trajanje blokade

Broj zaposlenih/razredi

Broj

Osnovica duga prema proračunu

Osnovica duga lokalnoj upravi

Ostale osnovice

Bez zaposlenih

1593

79.244.764

1.644.224

247.928.678

328.817.666

0

973

45.708.167

839.640

218.110.533

264.658.341

1289

Jedan ili dva zaposlena Tri i više zaposlena UKUPNO Bez zaposlenih Jedan ili dva zaposlena Tri i više zaposlena

Ukupno sve osnovice

Broj zaposlenih

542

79.847.562

10.926.686

505.568.807

596.343.056

6057

3108

204.800.494

13.410.511

971.608.019

1.189.819.063

7346

15.091

2.154.874.097

131.835.735

12.093.524.080

14.380.233.912

0

3790

763.612.548

52.832.270

3.102.915.232

3.919.360.050

4538

765

250.578.686

12.817.275

615.088.611

878.484.571

5601

UKUPNO

19.646

3.169.065.330

197.485.280

15.811.527.922

19.178.078.533

10.139

UKUPNO RH

22.754

3.373.865.824

210.895.831

16.783.135.941

20.367.897.596

17.485

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

blokade, ali to su rijetki slučajevi. Naravno da će i ovaj zakon možda izazvati i takav neki štetan slučaj, da će u stečaj otići tvrtka koja bi možda uz malo dulje vrijeme dobila priliku za novi život, ali mislim da dobri elementi u zakonu ipak pretežu”, kaže Ivan Rude.

Predsjednik Udruge stečajnih upravitelja upozorava da poduzetnici zbog lakšeg upadanja u stečajnu situaciju moraju biti na oprezu. “Čim se pojave veće teškoće u poslovanju, treba zatražiti predstečajni postupak. Dakle, odmah treba reagirati, a ne pustiti da tvrtka potone ispod razina iz kojih se može izvući. Problem je samo što kod nas tvrtke mogu doći u probleme bez svoje krivnje. Primjerice, neki poslovni partner im prestane plaćati zbog nekih svojih razloga. Pa onda ne mogu isplatiti plaću radnicima, iako bi to htjeli”, opisuje Rude.

Prema njegovu mišljenju, treba biti oprezan i zbog odredbe da se u stečaj ide nakon tri neisplaćene plaće. Treba isplatiti barem jednu nakon mjesec ili dva pa dobiti na vremenu. “Nažalost, velika je nelikvidnost, nema novca jer nema novih poslova, a nema poslova jer nema novca. Tako se sve to vrti u krug.

U Njemačkoj se ne može dogoditi da netko ne plati i da dalje postoji na tržištu.

Kod nas je zakon pisan kao da živimo u takvom uređenom društvu. Ali odnekud se mora početi. Novi stečajni zakon pokušat će nas natjerati da budemo više odgovorni i prema svom poslu i prema

Ivan Rude, predsjednik Hrvatske udruge stečajnih upravitelja

partnerima. “Nije to savršen zakon, a praksa će pokazati što će trebati mijenjati u hodu”, ocijenio je Rude.

Najviše dužnika u Zagrebu

Prema podacima Fine, najviše pravnih osoba blokiranih 120 i više dana ima u Gradu Zagrebu (6831), a na njih se odnosi 47 posto svih dospjelih neizvršenih obveza (9,01 milijarda kuna). Slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15,5 posto (2,9 milijardi kuna), zatim Istarske i Primorsko-goranske koji duguju po 1,16 milijardi kuna te Zagrebačke županije s udjelom od 5,4 posto (1,03 milijarde kuna).

Na poduzeća iz tih pet županija odnosilo se 80 posto svih nepodmirenh osnova za plaćanje u trajanju od 120 i više dana u Hrvatskoj. Ostalih 20 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima od 0,2 posto u Požeško-slavonskoj, do 2,8

8 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

posto u Zadarskoj županiji te 3,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Promatrano po gradovima i općinama, po iznosu duga neprekidna trajanja 120 i više dana opet prednjači Grad Zagreb s udjelom od 47 posto. Prema tom kriteriju izdvajaju se Split (10,8 posto) i Rijeka (3,3 posto), a slijede Zadar (1,9 posto), Pula, Umag, Samobor i Velika Gorica (1,1 posto) te Dubrovnik (jedan posto). Dug stariji od 120 dana ima 15.091 poduzeće bez zaposlenih, a 3790 ih ima jednog ili dva zaposlena. S tri i više zaposlenih je 765 poduzeća koja duguju 120 i više dana.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore ističu da se u očekivanju stupanja na snagu novog stečajnog zakona vrijednost nepodmirenih obveza poslovnih subjekata nastavlja kretati tromo: nakon blagog porasta u svibnju, u lipnju je zabilježeno blago smanjenje (-1,1 posto) do razine od 27,7 milijardi kuna. Pritom je glavnina, odnosno 24,1 milijarda kuna neplaćenih obveza (86,7 posto ukupne vrijednosti svih nepodmirenih osnova za plaćanje), dug poslovnih subjekata koji su blokirani duže od 360 dana, a 19,3 milijarde kuna duguju društva bez ijednog zaposlenog.

Stoga bi se, prema provođenju novog zakona, u kraćem roku trebala drastično smanjiti vrijednost neizvršenih obveza kao statističkog podatka kojim se definira stanje likvidnosti realnog sektora. No to ujedno neće automatski značiti i poboljšanje sustava međusobnih plaćanja, ocjenjuju u HGK-u.

AKTUALNO Državni zavod za statistiku

BDP porastao 1,2 posto Najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti dao je rast izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, ustvrdio je Marko Krištof

S

ezonski prilagođeni BDP u drugom tromjesečju u Hrvatskoj u odnosu na isto razdoblje 2014. realno je bio veći za 1,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prvo tromjesečje, BDP je rastao 0,7 posto. Prema originalnim podacima, realni rast u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani bio je 1,2 posto. Prema riječima Marka Krištofa, ravnatelja DZS-a, najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti dao je rast izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Negativan utjecaj došao je iz poljoprivrednog sektora, što se objašnjava posljedicama suše u prvom dijelu godine.

Doprinos inozemne potražnje bio je pozitivan (1,1 postotnih bodova). Veliki doprinos povećanju obujma BDP-a, prema rashodnoj metodi, ostvaren je rastom

izvoza roba i usluga (10,2 posto). Rasle su i bruto investicije u fiksni kapital (0,8 posto).

I bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarila je rast u drugom tromjesečju 2015. i to realno za 1,3 posto. Prema bruto dodanoj vrijednosti, oporavlja se nakon dugog vremena čak i graditeljstvo. U drugom tromjesečju ono je ostvarilo tek mali pad od 0,1 posto, što je znatno bolje od ranijih kvartala. Prerađivačka industrija rasla je 2,9 posto.

Najveći doprinos BDV-u, prema proizvodnoj metodi, ostvaren je u djelatnosti trgovine, prijevoza, smještaja, pripreme i usluživanja hrane (4,4 posto). BDP Europske unije u drugom tromjesečju rastao je 1,6 posto prema sezonski prilagođenim podacima. Hrvatska je sa svojih 1,4 posto u sredini, s većim rastom u ovom kvartalu od Belgije ili Finske. (I.V.)

Prema BDV-u oporavlja se nakon dugog vremena čak i graditeljstvo vijesti

HŽ: nova pruga nakon 50 godina

Akcijski plan komora zapadnog Balkana

Sloga dobila novog vlasnika

HŽ Infrastruktura potpisala je ugovore o izgradnji željezničke pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno dužine 12,2 kilometra. Izvođači su španjolska Comsa i njemački Wiebe, a nadzor će provoditi hrvatske tvrtke SGS Adriatica i Investinženjering te švicarski SGS. Vrijednost projekta je 203,4 milijuna kuna, a 85 posto sufinancira Europski fond za regionalni razvoj. “Nakon gotovo 50 godina gradimo novu prugu. Putovanje od Bjelovara do Zagreba, koje sada traje oko 105 minuta, trajat će 60 minuta”, izjavila je predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša. Početak radova planiran je za jesen. (I.G.)

Gospodarske komore zapadnog Balkana, Hrvatske i Slovenije izradile su Akcijski plan u kreiranju lanca vrijednosti na regionalnoj razini. Na sastanku u Beču 27. kolovoza predsjednici komora potpisali su i Sporazum o osnivanju investicijskog foruma komora zapadnog Balkana čiji je cilj predlaganje mjera za povećanje ulaganja u prioritetne, zajednički definirane, regionalne projekte. “Među najvažnije projekte Akcijskog plana ubraja se i projekt Regionalne platforme za jačanje malog i srednjeg poduzetništva”, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove Želimir Kramarić. (B.O.)

Požeška tekstilna tvornica Sloga IMK dobila je novog vlasnika - riječ je o tvrtki Armano Studio, čiji su vlasnici švedska obitelj hrvatskih korijena Armano. Novi vlasnici kupili su pogone i strojeve Sloge od Podravske banke, te planiraju nastaviti proizvodnju tekstilne konfekcije i zadržati svih dvjestotinjak radnika. “To je, po mom mišljenju, jedan od najboljih scenarija u stečaju: kad prodate imovinu i nađete strateškog partnera koji će nastaviti s djelatnošću”, istaknuo je stečajni upravitelj Milan Nakić. Inače, iza Sloge je 60 godina poslovne tradicije, a 90 posto proizvodnje činili su lohn poslovi. (I.G.)

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Proizvodnja plastike

Polimeri: previše vri

Domaća industrija plastike već niz godina bilježi rast proizvodnje i izvoza. Proizvo 2006. godinu porasla za čak 39 posto piše Krešo Sočković sockovic@privredni.hr

J 158.577 tona

polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume proizvedeno u 2014.

615 tvrtki u ovoj grani industrije u Hrvatskoj

oš početkom 20. stoljeća znanstvenici su pokušali pronaći proizvod kojim bi si olakšali manipulaciju i oblikovanje, proizvod koji bi bio jednostavniji za obradu i primjenu, otporniji, manje se trošio i bio lakši. Prvi rezultat tih istraživanja bio je fenol-formaldehid ili, popularnije, poznati bakelit koji je sintetiziran 1907. godine.

Najraširenije vrste plastike, poput polietilena od kojega se prave vrećice, polivinil-klorida ili PVC-a od kojeg se rade cijevi, ali i umjetna

Plastika i guma ne onečišćuje okoliš nego to čini čovjek koža i najlon, proizvedene su prije 1950. godine. I dok se stariji sjećaju telefonskih aparata napravljenih od te prve plastike, većina mlađih kad razmišlja o plastici, razmišlja o bocama i PVC vrećicama, ali i utjecaju plastike na okoliš.

No istrošeni plastični i gumeni proizvodi mogu se upotrijebiti kao vrijedan otpad koji je moguće reciklirati ili ponovno upotrijebiti. Plastika i

10 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

guma ne onečišćuje okoliš nego to čini čovjek, upozoravaju stručnjaci.

Napredni materijali

Proizvodi od polimera su napredni materijali koji su promijenili i unaprijedili naš život.

Ti materijali su, zahvaljujući razvoju i novim tehnologijama, otvorili velike mogućnosti za stvaranje novih proizvoda, a njihov inovativni potencijal još nije potrošen. To pokazuje i sve veći kontinuirani rast proizvodnje polimera iz godine u godinu.

I domaća industrija plastike raste i jedna je od rijetkih gospodarskih djelatnosti koja u Hrvatskoj bilježi pozitivne pomake. Prema statističkim podacima, rast je stao samo u kriznim godinama 2009. i 2010. No već u 2011. kriza je prebrođena te je ponovno zabilježen rast.

Proizvodnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume u 2014. godini iznosila je 158.577 tona, dok je 2006. godine iznosila 96.790 tona, što znači da je ova gospodarska grana od 2006. godine ostvarila rast od 39 posto. U ovoj je grani industrije u Hrvatskoj registrirano 615 tvrtki što čini 5,6 posto ukupno registriranih tvrtki u prerađivačkoj industriji.

Primjena plastike je vrlo raznolika i omogućila je napredak u mnogim industrijskim granama

rijedni za bacanje

odnja polugotovih i gotovih proizvoda od plastike i gume u 2014. je u odnosu na

Proizvodnja polimera i proizvoda od polimera od 2006. do 2014. u tonama Proizvodnja plastičnih masa u primarnim oblicima

250.000 200.000

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

150.000 100.000 50.000 0 2006.

2008.

2010.

2012.

2014.

2006.

2008.

2010.

2012.

2014.

Izvor: HGK

poput zrakoplovstva, autoindustrije, elektronike i komunikacija, pakiranja, a u posljednje vrijeme i u medicini.

Visokotehnološki plastični materijali postali su najbolje rješenje u ekonomskom, ekološkom i socijalnom smislu jer dokazuju svoju eko učinkovitost na mnogo načina.

Primjeri za to su učinkovito izolirane zgrade, lagana i sigurna ambalaža, lakši i tiši automobili. Plastika omogućava i korištenje energije sunca i vjetra, no tako široka primjena u konačnici dovodi do stvaranja i velike količine otpada. Ipak, polimeri su izvrsni proizvodi za recikliranje i previše vrijedni da bi ih se bacilo u otpad. Postoje različiti načini zbrinjavanja otpadne plastike, a proizvođači plastike već se niz godina aktivno zalažu za sustav koji bi omogućio kvalitetno zbrinjavanje njihovog otpada od plastike.

Gorivo od plastike

Kako kaže pomoćnica direktorice Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore i tajnica Udruženja industrije plastike i gume pri HGK-u Gordana Pehnec Pavlović, odvojenim prikupljanjem i kvalitetnim sortiranjem moguće je dobiti sekundarnu sirovinu za proizvodnju novih proizvoda ili raspoloživu ener-

giju - odnosno alternativno gorivo u industriji, te se na taj način može pridonijeti učinkovitom korištenju ovog resursa. “Odlagališta su najmanje poželjna opcija zbog emisija stakleničkih plinova kao i bacanja vrijedne sekundarne sirovine i energije, stoga je najpoželjnija opcija recikliranje, kompostiranje i energetska oporaba”, kaže Gordana Pehnec Pavlović.

Takav je otpad pogodan za sve opcije zbrinjavanja: od ponovne uporabe, preko reciklaže u koju mogu ići, primjerice, industrijski filmovi i PET boce, do oporabe, bilo kemijske ili energetske, koja se preporuča za miješani i nečisti otpad te složene materijale.

“Industrija se želi uključiti u rješavanje problema upravljanja otpadom od plastike i gume i ponuditi svoja znanja da bi se vrijedna sekundarna sirovina maksimalno iskoristila. Stoga se zalažemo za destimulaciju ili čak i zabranu odlaganja takvog otpada na odlagališta”, napominje Gordana Pehnec Pavlović.

Upravo tom tematikom bavit će se i 10. međunarodna konferencija Cirkularna ekonomija i industrija plastike i gume koja će se u Zagrebu, u Vijećnici HGK održati u listopadu i na kojoj će sudjelovati gosti iz Europske komisije, kao i predstavnici komunalnih poduzeća i industrije iz Hrvatske i Europske unije.

Industrija se želi uključiti u rješavanje problema upravljanja otpadom od plastike i gume.

Zalažemo se za destimulaciju ili čak i zabranu odlaganja takvog otpada na odlagališta.

Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 11

intervju Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe, Solin

12 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Imamo velikih problema s precijenjenom kunom i visokim porezima AD Plastik ima jasnu strategiju daljnjeg rasta i širenja poslovanja, s ciljem da postane regionalni lider u razvoju i proizvodnji plastičnih materijala za autoindustriju. Najnoviji rezultati su nam dodatni motivator i potvrda da moramo nastaviti promjene koje smo započeli kako bismo ostvarili svoje ciljeve piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka AD Plastik je međunarodna grupacija i najveći hrvatski proizvođač plastičnih dijelova za autoindustriju. Ima osam društava odnosno proizvodnih lokacija u pet zemalja. Osim u Solinu AD Plastik ima tvornicu u Zagrebu, društva kćeri u Sloveniji i Srbiji te dvije tvornice u Rusiji. U sastavu AD Plastik Grupe su i pridružena društva - tvornice EAPS u Rumunjskoj, gdje AD Plastik ima vlasnički udjel od 50 posto, i FADP Holding u Francuskoj, gdje ima udio od 40 posto. Samo u Hrvatskoj AD Plastik zapošljava 1280 radnika, pri čemu je za realizaciju novih projekata lani zaposleno još njih 350. Na razini Grupe u AD Plastiku zaposleno je 2300 radnika, ne računajući joint venture ulaganja u Rumunjskoj i Rusiji.

S Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave AD Plastik Grupe, razgovarali smo o stanju na tržištu autodijelova te o poslovanju i planovima grupacije kojoj je na čelu.

Kakvi su poslovni rezultati AD Plastika u prvih šest mjeseci ove godine?

- U prvom polugodištu zabilježili smo rast prihoda od prodaje od 39 posto. Od toga je u matičnom društvu zabilježen rast prihoda od prodaje od 53 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. S druge strane, unatoč padu prodaje novih automobila većem od 30 posto, na ruskom tržištu smo ostvarili prihode na razini prethodne godine. Neto dobit u prvih šest

mjeseci iznosila je 27 milijuna kuna. Lani smo u tom razdoblju ostvarili dobit od 3,3 milijuna kuna. Ostvarili smo planirani rast prihoda AD Plastik Grupe u 2015. i još uvijek stojimo pri očekivanjima o rastu prihoda od barem 12 posto u ovoj godini. Što je pridonijelo tom rastu?

- Glavni razlozi povećanju profitabilnosti su rast prihoda od prodaje, unapređenje ukupne troškovne efikasnosti te smanjenje udjela fiksnih troškova uslijed porasta iskorištenosti kapaciteta u Hrvatskoj, prije svega zahvaljujući realizaciji projekta Edison kojem je ovo prva godina pune proizvodnje. AD Plastik ima jasnu strategiju daljnjeg rasta i širenja poslovanja s ciljem da postane regionalni lider u razvoju i

4,9 mil kn dobit AD Plastika 2014.

Neprekidno radimo na optimizaciji poslovnih procesa i povećanju efikasnosti poslovanja proizvodnji plastičnih materijala za autoindustriju. Najnoviji rezultati su nam dodatni motivator i potvrda da moramo nastaviti sa započetim promjenama kako bismo ostvarili svoje ciljeve.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 13

intervju

27 mil kn

neto dobit u prvih 6 mjeseci 2015.

39%

rast prihoda od prodaje u istom razdoblju

oko

20 mil €

investirano za potrebe Edisona

1280 radnika

zapošljava AD Plastik u Hrvatskoj

Kakvo je stanje u autoindustriji i kako se to odražava na vaše poslovanje?

- Mi smo najvećim dijelom dobavljač europskih proizvođača automobila. Iako se europska autoindustrija oporavlja, što se pozitivno odražava i na naše poslovanje, pred nama su i dalje veliki izazovi. Neprekidno radimo na optimizaciji poslovnih procesa i povećanju efikasnosti poslovanja kako bismo i mi i naši kupci bili što konkurentniji na globalnom tržištu. Uvijek nastojimo pratiti trendove i izazove koje pred nas stavljaju naši kupci. Ove smo godine napravili značajan zaokret u upravljanju operativnim poslovanjem, pridajući veliku pozornost upravljanju troškovima i ulaganjima.

Sve to radimo kako bismo povećali konkurentnost i opstali na tržištu. Uporedo, ulažemo u nove tehnologije i proizvode prateći svjetske trendove te potrebe postojećih i potencijalnih kupaca.

Koje probleme imate na pojedinim tržištima? Što vas smeta u Hrvatskoj?

- Svako tržište je specifično i nosi svoje probleme, ali s obzirom na to da je AD Plastik matično hrvatska tvrtka možda je najvažnije istaknuti probleme s kojima se susrećemo u svojoj zemlji gdje ostvarujemo više od 60 posto prihoda cijele Grupe. Mi smo stopostotni izvoznik i nedvojbena je činjenica da svi izvoznici u Hrvatskoj imaju velike probleme s precijenjenom kunom te s visokim poreznim davanjima na što stalno upozoravamo.

14 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Kakva je sada situacija na ruskom tržištu?

- Situacija se, nažalost, nije stabilizirala. Nestabilnost je rezultirala ozbiljnim poremećajima na tržištu, uključujući i potpuno povlačenje nekih proizvođača iz Rusije poput General Motorsa. Kako su se prestrojavanja dogodila i među našom konkurencijom, to nam je otvorilo priliku za povećanje tržišnog udjela i do-

Novi Renault Twingo, Smart 2S i Smart 4S, poznatiji kao projekt Edison, krenuli su u serijsku proizvodnju bivanje novih kupaca na čemu stalno radimo.

Analitičari za 2015. prognoziraju smanjenje prodaje automobila u Rusiji veće od 25 posto, na što je uvelike utjecao pad ruske rublje i porast kamata na kredite za kupnju vozila.

Aktivno se prilagođavamo novim tržišnim uvjetima uz efikasnije korištenje i optimizaciju instaliranih kapaciteta te stalno unapređujemo poslovne procese.

Planiramo rast poslova s Fiat Chrysler Grupom

Lanjski poslovni rezultati ispod očekivanih

Možete li nešto reći o širenju suradnje s Fiatom i Chryslerom?

- Suradnja s Fiatom i Chryslerom započela je nominacijom za proizvodnju kanala za zrak, odnosno klimatizaciju u vozilu Fiat 500L u Kragujevcu, što je bio povod za investiranje u proizvodni pogon u Mladenovcu. Danas u Srbiji, uz tehnologiju puhanja, imamo tehnologiju brizganja, termooblikovanja krovova te proizvodnju netkanih tekstila kao sirovine za proizvodnju autotapeta i građevinskih izolacija.

Uspješna realizacija posla s Fiatom bila je podloga za osvajanje nominacija za proizvodnju rukohvata za vozila Fiat i Chrysler, te većih brizganih pozicija. U narednom razdoblju planiramo rast realizacije poslova s Fiat Chrysler Grupom i u ostalim tehnologijama.

Kakvi su vam lanjski poslovni rezultati?

- Rezultati AD Plastik Grupe za prošlu godinu bili su ispod očekivanih. Dobit nam je iznosila 4,9 miljuna kuna. Lošiji rezultati su ponajprije posljedica situacije u Rusiji gdje su objektivne tržišne okolnosti rezultirale značajnim smanjenjem prodaje automobila. Osim pada prodaje automobila, na rezultate našeg poslovanja direktno je utjecalo slabljenje tečaja ruske rublje. Uz to, i uhodavanje serijske proizvodnje velikog broja razvojnih projekata te novih proizvoda na tržištima Hrvatske i Srbije umanjilo nam je planiranu stopu profitabilnosti u prošloj godini. U 2014. AD Plastik Grupa zabilježila je porast prihoda od prodaje od 6,4 posto u odnosu na 2013., i to u prvom redu zbog rasta prodaje u Hrvatskoj.

Možete li nešto više reći o projektu Edison?

- Novi Renault Twingo, Smart 2S i Smart 4S, poznatiji kao projekt Edison, krenuli su uspješno u serijsku proizvodnju i za sada smo zadovoljni njegovom provedbom. U tom projektu sudjelujemo kroz najveći dio bojenih i nebojenih dijelova eksterijera (kao što su branici, blatobrani, poklopci prtljažnika i blatarice), zatim kroz sve važnije složene dijelove interijera (instrument-ploče i obloge vrata), kao i neke tehničke dijelove, točnije, ventilator hlađenja motora.

Prva godina pune proizvodnje automobila iz projekta Edison, uz oporavak europskog tržišta, očekivano se pozitivno odrazila na poslovanje naše tvrtke. Veliki investicijski ciklus je iza nas tako da u narednom razdoblju očekujemo povrat tih investicija kroz uspješne realizacije ključnih projekata.

Kolika su vaša dosadašnja ulaganja?

- Prije svega želim naglasiti specifičnost autoindustrije zbog njene cikličnosti. U autoindustriji postoji određeno razdoblje ulaganja, nakon kojeg slijedi proizvodnja i prodaja koja ovisi, pak, o životnom vijeku modela vozila. Od 2012. do 2014. godine AD Plastik je realizirao veliki investicijski ciklus u

cilju povećanja proizvodnih kapaciteta u postojećim tehnologijama i unapređenja procesa, a opravdan je dugročnim poslovnim ugovorima te rastom realizacije. Samo za potrebe projekta Edison u Hrvatskoj smo investirali oko 20 milijuna eura. Veći dio investicija se odnosio na ključne infrastrukturne projekte povećanja kapaciteta te podizanja kvalitete proizvodnje, poput izgradnje nove robotizirane lakirnice u Zagrebu. Osim ovog projekta, tu su i projekti na ruskom tržištu: Novi Logan i Sandero, Novi Duster, Captur, Mitsubishi Outlander, Nissan…, kao i u našim tvornicama u Rumunjskoj i Srbiji.

Koje poslove uskoro očekujete?

- AD Plastik je moderna tvrtka s dugogodišnjom tradicijom koja ulaže u razvojne tehnologije i kao takva je prepoznata na svjetskom tržištu. Unapređena je suradnja s Daimlerom te je, temeljem toga, dobivena i nominacija za dijelove bojenih eksterijera i interijera za vozila Smart Brabus čija serijska proizvodnja upravo započinje. Na projekt Edison nastavlja se i razvoj proizvoda za elektrovozilo gdje smo nominirani za projekte, a početak serijske proizvodnje je planiran u srpnju 2016. Nastavljaju se i aktivnosti vezane za daljnje unapređenje rukohvata i netkanih tekstila za

proizvodnju autotapeta za naše pogone u Rusiji, Srbiji i Rumunjskoj.

Tko vam je najveća konkurencija?

- Autoindustrija je vrlo specifična industrija, tako da su nam neke kompanije na pojedinim tržištima konkurenti, a na drugim partneri. Najveći konkurenti su nam tvrtke koje djeluju na istim tržištima i koje imaju sličan proizvodno-tehnološki portfelj, ali i globalne tvrtke višestruko veće od nas. S konkurencijom se dobro nosimo jer imamo ugled i mjesto u obitelji proizvođača autodijelova kao pouzdana, kreativna i inovativna kompanija koja je kvalitetan, konkurentan i poželjan partner i takav imidž moramo zadržati i kontinuirano poboljšavati. Educiran, kompetentan i iskusan kadar temelj su kvalitete i uspješnosti našeg poslovanja.

Kako opstati u sektoru autoindustrije?

- Ključan generator rasta i opstanka na zahtjevnom tržištu autoindustrije su kontinuirana poboljšanja kvalitete proizvoda te stalno praćenje ulaganja u razvoj postojećih i novih tehnologija. Jedino na taj način može se osigurati potrebna konkurentnost za opstanak i rast. Troškovna disciplina, racionalizacija i inovacije s primarnim ciljem smanjenja troškova proizvodnje današnji su standard u autoindustriji.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 15

TEMA TJEDNA Tijek i uspjeh ovogodišnje turističke sezone

16 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Rekordi iz godine u godinu Prema statističkim podacima, u sedam mjeseci ove godine ostvareni su bolji fizički rezultati nego u istom razdoblju 2014. Komentirajući te podatke, ministar turizma Darko Lorencin je rekao kako izvrsni rezultati u srpnju ukazuju na to da je sama špica sezone odlično pripremljena, i to u dogovoru javnog i privatnog sektora piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T

uristički čelnici i djelatnici u zadnje vrijeme sve više govore o tome kako je ovogodišnja turistička sezona ponovno rekordna te kako se približava dosad najboljoj 2008. godini. To opravdavaju službenim statističkim podacima turističkih zajednica na Jadranu i u Gradu Zagrebu koji pokazuju da se ove godine u srpnju u Hrvatskoj odmaralo 3,4 milijuna turista što je 11 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Turisti su pritom ostvarili 22,8 milijuna noćenja ili devet posto više. U strukturi gostiju stranci su zabilježili 3,15 milijuna dolazaka što pred-

U zadnje je vrijeme sve razvijeniji kamping turizam stavlja rast od 11 posto te 20,8 milijuna noćenja ili devet posto više nego u srpnju 2014. godine.

Turistički čelnici napominju i kako domaći turisti također bilježe rast u dolascima od osam te noćenjima od šest posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.

Prema statističkim podacima, u sedam mjeseci ove godine također su ostvareni bolji fizički rezultati nego u istom razdoblju 2014.

Tako je u Hrvatskoj u tom razdoblju boravilo ukupno 7,59 milijuna turista koji su ostvarili 40 milijuna noćenja. Bilježi se porast od devet posto u dolascima i sedam posto u noćenjima u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći je

broj dolazaka zabilježen u Istarskoj županiji – 1,97 milijuna ili devet posto više, a broj noćenja se povećao na 12 milijuna ili za šest posto više nego u sedam mjeseci prošle godine. Nakon Istre, slijede turistička mjesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je registrirano 1,35 milijuna turističkih dolazaka ili 10 posto više te 7,21 milijuna noćenja ili 10 posto više.

Premoštena i srpanjska rupa

Komentirajući te statističke podatke, ministar turizma Darko Lorencin je rekao kako izvrsni rezultati u srpnju ukazuju na to da je sama špica sezone odlično pripremljena, i to u dogovoru javnog i privatnog sektora. “Dobri rezultati predsezone, kao i dobra najava posezone dokaz su da program Hrvatska 365 daje rezultate te da Hrvatska sigurno produljuje sezonu. Veliki broj investicija te realizacija Strategije razvoja turizma tj. razvoj proizvoda i porast turističke potrošnje dobar su putokaz do ostvarenja našeg konačnog cilja, a to je da Hrvatska do 2020. godine bude jedna od 20 turistički najkonkurentnijih destinacija na svijetu”, rekao je Lorencin.

Jesu li zaista u Hrvatskoj ove sezone ostvareni tako dobri rezultati, odlučili smo istražiti kod nekih turističkih radnika. Vlasnica hotela Zlatni lav s Cresa Aleksandra Petković kaže kako je za njezin hotel ovo iznimna sezona. U sedam mjeseci ove godine u tom je hotelu povećan broj noćenja za 7,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Osim toga, primjetno je financijsko povećanje hotelskih prihoda za 13,4 posto te restoranskih prihoda za 15 posto

3,4 milijuna turista

u srpnju u Hrvatskoj

11% više nego u isto doba lani

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 17

Tijek i uspjeh ovogodišnje turističke sezone

“Za opće ocjene o sezoni još je uvijek prerano.”

Adriano Palman, KUH

3,15 mil dolazaka

ostvarili strani gosti (11% više)

“Očekuje se financijski vrlo uspješna 2015. godina.”

Boris Žgomba, UHPA

“U potpunosti smo premostili famoznu ‘srpanjsku rupu’.”

Aleksandra Petković, hotel Zlatni lav, Cres

u odnosu na 2014. U strukturi gostiju u tom je hotelu najviše boravilo Talijana, i to 27 posto, zatim Njemaca 23 posto te Austrijanaca 16 posto. Domaći su turisti, istaknula je Aleksandra Petković, ostvarili 13,5 posto udjela u ukupnim dolascima u hotel Zlatni lav, ali se pritom najveći dio domaćih noćenja odnosio na učeničke grupe škola u prirodi.

“U hotelu Zlatni lav doista smo zadovoljni dosadašnjim tijekom i pokazateljima turističke sezone. Dobroj sezoni uvelike su pridonijeli dobro vrijeme u srpnju, pa smo tako u potpunosti premostili famoznu ‘srpanjsku rupu’.

Smještajne kapacitete prodali smo po već ranije definiranim cijenama, a ne putem portala među kojima neki traže popuste od 50 posto”, naglasila je Aleksandra Petković.

najposjećeniji dalmatinski kampovi

U Hrvatskoj je sve razvijeniji kamping turizam čija uspješnost ovisi o dobrim vremenskim prilikama. S obzirom na to da nas je ove

18 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

“Ključ uspjeha je u dolasku turista kroz cijelu godinu.”

Sandra Gobin, Uniline

turističke sezone vrijeme mazilo, mogu se potvrditi i dobri turistički rezultati u kamping sektoru. “Predsezona i prvi dio glavne sezone u kampingu prošli su dobro, te se procjenjuje da je od otvaranja kamping sezone pa do kraja srpnja, ostvaren rast broja noćenja od oko šest posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje”, rekao je Adriano Palman, direktor Kam-

U ovoj sezoni još izraženija bila je last minute prodaja ping udruge Hrvatske (KUH). Promatrajući prema regijama, najveći je porast zabilježen u dalmatinskim kampovima i to devet posto, a slijedi Kvarner sa šest posto i Istra s pet posto.

Govoreći o rezultatima u kolovozu, koji

doduše još uvijek nije završio, Palman je istaknuo kako je prvi dio toga mjeseca, negdje oko 10. kolovoza prošao u rastu i pozitivnim brojkama u odnosu na početak kolovoza 2014.

No, povremeni jaki pljuskovi i kiša u kampo-

I domaći turisti također bilježe rast u dolascima (8%) i noćenjima (6%) vima na sjevernom Jadranu ipak su utjecali na rezultate, pa su tako neki kampisti zbog lošeg vremena skratili boravak za dan ili više, što je dovelo do toga da veliki broj kamping objekta u drugom dijelu kolovoza registrira nekoliko postotaka manje noćenja nego prethodne godine. Palman je naglasio kako je za opće ocjene o sezoni još uvijek prerano budući da još uvijek nema točnih podataka za cjelokupni nacionalni kamping sektor. No, uvjeren je kako će godina ipak završiti s dobrim turističkim rezultatima. Tome u prilog ide i činjenica da su se ove godine u kamping vratili Talijani koji su proteklih godina na odmoru ipak ostajali u svojoj zemlji. Osim toga, i sva ostala emitivna tržišta za kamping sektor su u laganom porastu.

Izražena last minute prodaja

O tome kako su ove godine poslovale putničke agencije rekao nam je Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA). Pritom je naglasio kako je već prva polovina ove godine pokazala da se nastavlja trend rasta i da će ova turistička godina biti bolja od prošlogodišnje. Najvažniji faktor zaslužan za ovogodišnje dobre rezultate je kvalitetna i pravodobna priprema sezone u privat-

U čije ruke će doći najveći dio turističkog utrška

D

obri turistički rezultati preduvjet su i dobrog konačnog financijskog prihoda od turizma.

Taj dio gospodarstva u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje sa 14,7 posto. Usporedbe radi, u Španjolskoj turizam u ukupnom BDP-u sudjeluje sa 5,1 posto, a u Italiji sa 4,4 posto. Ministar Lorencin tvrdi kako će ove godine prihod od turizma premašiti osam milijardi eura. Iako tu nije riječ o čistoj dobiti, postavlja se pitanje kome u ruke će doći najveći dio tog turističkog utrška.

Naime, tijekom turističke sezone bilo je vidljivo kako su najposjećeniji bili trgovački centri, a trgovci su pritom trljali ruke. No, analizirajući cijene istih artikala u istim trgovačkim centrima na kontinentu i na moru moglo se zaključiti kako su one na moru bile za nekoliko kuna više. Unatoč tome, cijene proizvoda bile su još uvijek niže nego, primjerice, u nekim malim trgovinama ili štandovima na obali. Jedan od neugodnih primjera svakako je i cijena mineralne vode od 20 kuna na štandu u kampu Preluka između Opatije i Rijeke. Osim toga, za kupljenu mineralnu ne dobiva se račun jer, kao što kaže tamošnji

radnik, “tako je naredio šef”. Drugi negativan primjer je cijena pizze i hamburgera u Dalmaciji i na Kvarneru. I dok pizza na Murteru dostiže cijenu od vrtoglavih 80 kuna, u Kostreni takva ista pizza stoji tridesetak kuna. Slično je i s cijenom hamburgera za koji se na Murteru treba izdvojiti 25 kuna, u Kostreni 15 kuna, a u plažnom objektu u Omišu - čak 40 kuna. Razmišlja-

Tijekom turističke sezone najposjećeniji su bili trgovački centri jući o politici cijena u hrvatskim turističkim odredištima, ne može se ne zapitati radimo li ponovno istu grešku kao i proteklih godina pa za mjesec i pol sezone želimo zaraditi više nego u ostatku godine? No, turisti ipak nisu naivni i očekuju vrijednost za novac.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 19

Tijek i uspjeh ovogodišnje turističke sezone

20,8 mil noćenja ili 9% više ostvarili stranci u srpnju

2 mil noćenja ili 6% više otpada na domaće goste

nom i javnom sektoru. Upravo zbog te izvrsne pripremljenosti povećan je promet u zračnim i morskim lukama diljem cijele hrvatske obale te je većina objekata popunjena i bilježi odlične rezultate. Ne smije se zanemariti ni činjenica da ove godine nije bilo problema s lošim vremenom koje je uzrokovalo prošlogodišnju “srpanjsku rupu”, već su visoke temperature i lijepo vrijeme zasigurno pridonijeli uspjehu.

“U ovom trenutku glavna turistička sezona još uvijek traje, a prema stanju rezervacija objekti su popunjeni sve do listopada tako da se očekuje financijski vrlo uspješna 2015. godina”, rekao je Žgomba. Ipak, objasnio je da je glavna turistička sezona vrlo kratka i da se treba usmjeriti na cijelu turističku godinu. Ako se kreiraju sadržaji kojima se turisti privlače u destinaciju tijekom cijele godine, rezultati uspješnosti neće ovisiti samo o vremenskim prilikama u srpnju i kolovozu.

Turistička kompanija Uniline već niz godina bilježi rast turističkih rezultata jer se svake godine postavljaju bolji uvjeti zahvaljujući kojima su pozitivni rezultati postali trend. Temeljita priprema za sezonu, uvođenje i promocija nekih novih usluga i proizvoda zbog kojih turisti rado dolaze u našu zemlju, utjecalo je na to da ta tvrtka i ove sezone ima odlične rezultate.

Velik porast iz Tajvana i Tajlanda

“Ove godine Uniline bilježi porast na većini emitivnih tržišta i u svim segmentima poslovanja. Kvalitetnim ugovaranjem s partnerima kompanija je postigla veliki rast u segmentu grupnih dolazaka s europskih tržišta, najviše s njemačkog tržišta, dok iz zemalja Dalekog istoka koje je još u razvoju bilježimo veliki porast iz Tajvana i Tajlanda”, istaknula je Sandra Gobin, članica Uprave Unilinea. Odlični re-

zultati ostvaruju se u rent-a-caru i privatnom smještaju koji kompanija nudi na području cijele Hrvatske. Vrlo dobre najave za posezonu dolaze i od partnera s kojima Uniline surađuje na organizaciji sportskih događanja i korporativnih putovanja kao i po pitanju realizacije značajnih kongresa.

Hrvatska sigurno produljuje sezonu, kaže ministar Lorencin Sandra Gobin kaže kako je svaka sezona specifična, pa je tako u ovoj sezoni još izraženija last minute prodaja. To se najviše primijetilo na samom vrhuncu sezone, posebice na talijanskom tržištu i na tržištima s istoka Europe. Iako se kolovoz smatra vrhuncem sezone, kompanija Uniline ima veliki obujam posla i u posezoni te se cijela kalendarska godina gleda kao turistička godina. Po završetku prodaje aranžmana za ljetne termine, Uniline već sada bilježi rezervacije za jesen i zimu, osobito za wellness pakete i vikend aranžmane, a dolaze i prve rezervacije za skijanje.

“Uspješnost u turizmu ne može se mjeriti samo po glavnoj turističkoj sezoni. Ključ uspjeha je u dolasku turista kroz cijelu godinu, a Uniline to postiže pripremanjem strategije i osmišljavanjem novih programa prigodnih za svako razdoblje u godini. To su programi koji su osmišljeni za svako tržište posebno. Čine ih paleta usluga i tematski paketi kojima kompanija može osvojiti sve tržišne niše”, zaključila je Sandra Gobin.

Slovenci, Poljaci i Nijemci posjećuju Hrvatsko zagorje Iako se turistički rezultati u sezoni pretežito odnose na mjesta u priobalju i na otocima, ove je godine primjetno povećanje dolazaka turista i u kontinentalnom dijelu naše zemlje. Tako je na području Krapinsko-zagorske županije u sedam mjeseci zabilježen 48.641 turistički dolazak što je 14 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pa je ta županija jedna od vodećih kontinentalnih županija po registriranim turističkim rezultatima.

Istodobno je ostvareno 106.692 noćenja ili 12 posto više. Pritom su domaći turisti

registrirali 29.894 dolaska, 12 posto više, a strani 18.477 dolazaka ili 19 posto više nego lani. Ksenija Tomić, stručna suradnica za promociju i odnose s javnošću u Turističkoj zajednici Krapinsko-zagorske županije, istaknula je kako su najbrojniji Slovenci kojih je ove godine došlo 4000 u zagorska turistička mjesta.

Oni su ujedno zabilježili porast noćenja od gotovo 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Na drugom mjestu u strukturi gostiju su Poljaci s porastom noćenja od 64 posto, a na trećem Nijemci.

20 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

AKTUALNO Poslovanje turističkih agencija ne prati pozitivne trendove

Više od 40 posto agencija poslovalo s gubitkom Razlog iskazanog gubitka leži u poreznom opterećenju, a ovakvi pokazatelji, smatra struka, alarm su da se nešto poduzme djelatnosti u Hrvatskoj. A na razini djelatnosti zabilježen je negativan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 40,36 milijuna kuna.

“Udio onih koji posluju s dobiti u ukupnom broju agencija s područja Komore Zagreb iznosi 58 posto, dok ih je 42 posto poslovalo s gubitkom”, upozorava Opić.

Znak za uzbunu

Z

animljivi podaci o turističkom poslovanju dolaze iz Hrvatske gospodarske komore. Unatoč izvrsnim turističkim rezultatima ostvarenim na području glavnog grada i Zagrebačke županije, koji su prema podacima Turističke zajednice u porastu po svim pokazateljima, brojne putničke agencije na ovom području ipak posluju s gubitkom. Podatke zanimljivima čini upravo činjenica da te agencije - statistički gledano - u Hrvatsku i Zagreb dovedu svakog trećeg gosta.

Zašto je tako, pokazuje analiza rezultata rada poduzetnika iz djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) s područja Zagreba i Županije.

“U razdoblju od 2004. do 2014. godine turistički dolasci u Grad Zagreb rasli su po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,7 posto, dok je prosječna stopa rasta noćenja bila 6,5 posto”, objašnjava Krešimir Opić iz Komore Zagreb.

“Istodobno, na području Zagrebačke županije prosječna stopa rasta dolazaka kroz to razdoblje bila je 7,3 posto, a noćenja 5,8 posto.

No, unatoč višegodišnjem pozitivnom trendu turističkih dolazaka i noćenja te etabliranju Zagreba kao poželjne turističke destinacije, poslovanje turističkih agencija ne prati te trendove”, ističe on.

Naime, 324 poduzetnika u ovoj djelatnosti s područja Zagreba i Županije lani su ostvarila 1,26 milijardi kuna ukupnih prihoda, što je povećanje od 3,1 posto u odnosu na godinu prije, uz dosegnut udjel od 28 posto na razini te

To je, smatra struka, alarm da se nešto poduzme, posebice zbog toga što ta djelatnost u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji zapošljava 1500 ljudi, i to s tendencijom rasta. I lani je tako broj zaposlenih porastao za šest posto.

Putničke agencije u hrvatskim se okvirima često izostavljaju s popisa nositelja razvoja turizma, poručuju iz strukovne skupine putničkih agencija pri Komori Zagreb. Smatraju da je agencijski turizam zapostavljen i da je stavljen u neravnopravan položaj naspram drugih, ističući kako se putničkim agencijama PDV računa po stopi od 25 posto (a riječ je o drugoj najvišoj poreznoj stopi u EU, odmah iza Mađarske), dok druge djelatnosti u turizmu imaju sniženu stopu od 13 posto.

na razini djelatnosti Zabilježen je minus u iznosu od 40,36 milijuna kuna Problemi zagrebačkih agencija nisu izolirani, isti problem dijele sve hrvatske putničke agencije i turoperatori. Oni s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije najavili su kako će pri Komori Zagreb lobirati za interese struke jer je pod postojećim poreznim opterećenjem gotovo svaka druga agencija lani poslovala s gubitkom. Također ocjenjuju da novi prijedlog Zakona o pružanju usluga i Zakona o turističkim zajednicama to stanje ne popravlja, već ga čini lošijim od postojećeg.

Sve u porastu, rezultat u minusu GRAD ZAGREB · u srpnju 110.000 dolazaka i 181.000 noćenja (rast po 8%) · u 7 mjeseci 540.000 dolazaka i 937.000 noćenja (rast 12% u dolascima i 11% u noćenjima)

ZG ŽUPANIJA · u srpnju 2015. rast broja dolazaka turista 43,8% uz 17% više noćenja · u 7 mjeseci rast dolazaka 10,5% uz 9,4% više noćenja

UKUPNO · 324 poduzetnika u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja 2014. · 1500 zaposlenih · 28% udjel na razini djelatnosti

u RH · 1,26 mlrd kn ukupni prihodi (rast 3,1% u odnosu na 2013.) · 40,36 mil kn negativan konsolidirani financijski rezultat

AGENCIJE · 58% posluju s dobiti · 42% posluju s gubitkom

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 21

s markova trga

Administrativne kočnice niže 20 posto Ove godine ukidaju se različite pristojbe, takse i administrativna davanja u trgovini i posredovanju nekretninama, a iduće kod registracije poduzeća i obrta, graditeljstva, zaštite na radu, obnovljivih izvora energije te reguliranja sanitarnih i zdravstvenih uvjeta piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

U 85 mil kn

administrativni trošak u trgovini i posredovanju nekretninama

8, a ne 16 mil kn

trošili bi trgovci na atestiranje godišnje

kidanjem različitih pristojbi, taksi i administrativnih davanja u trgovini i sektoru posredovanja nekretninama, Vlada nastoji za 20 posto do kraja ove godine smanjiti administrativni trošak poduzetnicima u tim sektorima. Akcijski plan koji je Vlada donijela na prošlotjednoj sjednici predviđa i smanjenje administrativnog opterećenja u još šest područja: registraciji poduzeća i obrta, graditeljstvu, zaštiti na radu, obnovljivim izvorima energije te reguliranju sanitarnih i zdravstvenih uvjeta. U tim sektorima će snižavanje troška biti provedeno u 2016.

Velik dio troškova - jednokratne obveze

Opis stanja u pojedinom području i podatke potrebne za smanjenje pristojbi Vlada je dobila od niza institucija, među ostalima, i od Hrvatske gospodarske komore. Provedeno je i dvadesetak razgovora s predstavnicima različitih poduzeća, a organizirane su i tri fokus grupe, odnosno, tribine s poduzetnicima u okviru HGK-a, HOK-a i HUP-a. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, procjene

učinaka izmjene propisa provedene su i u suradnji sa stručnjacima iz Nizozemske, zemlje poznate po minimalnim admistrativnim kočnicama za poslovanje.

U pripremi tog plana izmjereno je da propisi koji reguliraju područje trgovine i posredovanja u prometu nekretninama predstavljaju administrativni trošak od 85 milijuna kuna.

Dobar dio tih troškova su jednokratne administrativne obveze i bit će relevantne samo za nove poduzetnike. Riječ je, primjerice, o ishodovanju minimalnih tehničkih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, registracije djelatnosti, atestiranja vage... Ako bi se kontrola vage obavljala jednom u dvije godine, a ne svake godine, trošak trgovca smanjio bi se sa 580 na 290 kuna godišnje. Ukupno bi na atestiranje trgovci godišnje trošili osam, a ne 16 milijuna kuna kao sada. Uštedjeli bi i na vremenu potrebnom za pregled vage. Trgovci naftnim derivatima moći će trgovati na veliko sa spremnicima od 300 prostornih metara, dok je do sada minimalna zapremina bila 500 prostornih metara.

U području posredovanja u prometu ne-

Culi:

Važna je provedba svih mjera u cilju povećanja dobiti HGK, kao institucija koja zastupa interese svih gospodarstvenika Republike Hrvatske, podržava sve mjere i napore pa tako i Akcijski plan za smanjivanje administrativnog opterećenja gospodarstva koji je usvojila Vlada na način da njegova provedba rezultira smanjenjem troška, pojednostavljenjem procedura te jednostavnijim poslovnim okruženjem za nastup na tržištu.

Za trgovinu, važnu gospodarsku granu koja povezuje industriju i krajnjeg potrošača, važna je provedba svih mjera nadležnih institucija u cilju povećanja dobiti. Posebno moramo voditi računa da je od 2008. pa do danas evidentan pad dobiti. Još je važnije naglasiti to da se ovaj akcijski plan čim prije mora pretočiti u provedbene

22 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

propise kako bi njegova operativnost postigla cilj zbog kojeg je i usvojen, ocijenila je Ema Culi, direktorica Sektora za trgovinu HGK. Dodala je kako HGK ističe da se svi ovakvi dokumenti moraju raditi isključivo u komunikaciji sa samom strukom, a upravo je Komora mjesto koje svakodnevno komunicira sa svojim članicama tj. strukom, te čuje njen glas koji se odnosi na probleme što ih svakodnevno prate u nastupu na tržištu, a posebice kada se radi o regulativi koja uređuje tu djelatnost.

Hrvatska stopirala izvoz BiH mlijeka u EU

Ranilović:

Potpora svim akcijskim planovima smanjenja troškova Podržavam sve akcijske planove koji imaju za cilj smanjenje troškova i poboljšanje efikasnosti rada. S obzirom na to da je reguliranje naše struke potaknuto od same struke, nama je vrlo bitno da stručni ispiti zadrže kvalitetu iz razloga što, dugoročno gledano, samo stručna osoba može potaknuti daljnji rast, istaknuo je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u. kretnina najveći trošak predstavlja stručno osposobljavanje agenata i posrednika (osam milijuna kuna), podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja posrednicima (1,6 milijuna kuna), vođenje evidencije posrednika (1,1 milijun kuna)...

Do prosinca preispitat će se mogućnost snižavanja cijene ispita kod stručnog osposobljavanja agenata za posredovanje u prometu nekretnina. U Planu stoji da bi se cijena ispita mogla smanjiti sa 2000 na 1500 kuna, čime bi se taj trošak smanjio za 25 posto.

Originali više nisu potrebni

Najavljuje se i oslobađanje obveze poduzetnika da dostavljaju dokumente u originalima i ovjerenim preslikama u postupku izdavanja rješenja. Ministarstvo gospodarstva poslat će uputu nadležnim tijelima da treba primjenjivati Direktivu o uslugama jer suvišne administrativne obveze vezane uz papire stvaraju nepotrebne vremenske i materijalne troškove, pogotovo ako je u pitanju trošak preslike. Od državnih tijela se, pak, zahtijeva da ne traže dostavu izvadaka iz registra i ostalih podataka koje javna tijela već posjeduju. Prema Zakonu o državnoj informacijskoj infrastrukturi, tijela javnog sektora u provedbi pojedinačnih postupaka dužna su pribaviti odnosno preuzeti podatke iz javnih registara po službenoj dužnosti, a ne trebaju ih tražiti od stranaka u postupku, građana ili poduzetnika. Poticat će se i elektronska dostava podataka i plaćanje pristojbi, pa neće biti potrebno odlaziti do kioska kako bi se kupili biljezi. I to vrijeme odlaska do kioska ili poslovnice Narodnih novina Akcijski je plan uračunao u vrijednost smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva.

Opet spor zbog mlijeka

H

rvatska je uložila prigovor na odluku o isporuci mlijeka iz Bosne i Hercegovine u zemlje Europske unije. Razlog su, kako neslužbeno doznajemo, informacije da u nekolicini objekata u kojima se proizvodi mlijeko u BiH, unatoč ponovljenim kontrolama, nisu u potpunosti zadovoljeni fitosanitarni kriteriji. Prilika da se zaustavi uvoz na tržište EU-a iskorištena je, vjeruje se u krugovima proizvođača mlijeka, zato što osim viška mlijeka na tržištu EU-a, postoji i suficit na domaćem tržištu pa bi uvoz jeftinijeg mlijeka iz BiH dodatno pritisnuo domaće proizvođače. Mlijeko iz BiH jeftinije je od hrvatskoga i zbog tamošnjih viših potpora za proizvodnju (15 centi

Vlasnici farmi u BiH prijete da će sami zaustaviti hrvatsku robu na granicama po kilogramu više). S druge strane, hrvatski proizvođači od ulaska u EU imaju velika ograničenja na izvoz hrane na to tržište pa je ovo iskorišteno i kao pritisak na regulatore tržišta.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mir-

ko Šarović u izjavi za medije u BiH je ustvrdio da je “hrvatski zahtjev potpuno neosnovan i neprihvatljiv”. “Imamo strpljenja pričekati konačnu odluku EK i o nekim kontramjerama u ovom trenutku ne razmišljamo. Iz Hrvatske i regije godišnje uvozimo oko 20 milijuna litara mlijeka i mislim da nije u redu da se susjeda praktično dovede pred svršen čin. Ovo je na neki način pokušaj da nas privole na određene ustupke, što je sa stajališta BiH potpuno neprihvatljivo”, zaključio je Šarović, vjerojatno aludirajući na hrvatski zahtjev da uvoz roba iz Hrvatske dobije bescarinski status kakav je bio prije ulaska u EU. Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba najavio je prosvjednu notu Uniji jer “četiri mljekare iz BiH ispunjavaju sve uvjete za izvoz mliječnih proizvoda u zemlje EU-a”. Željko Marijan, direktor Mljekare Livno, bio je iznenađen kad mu se s granice vratio kamion s livanjskim sirom, a isporuka je bila ugovorena s kupcem iz Zagreba. Vlasnici farmi u BiH zaprijetili su da će, ako BiH vlasti za sedam dana ne zabrane kompletan uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz Hrvatske, sami izaći na granične prijelaze i onemogućiti ulazak ovih proizvoda iz Hrvatske. (Z.L., K.S.)

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Privatne šume

Velika očekivanja od programa ruralnog razvoja Vlasnici privatnih šuma očekuju veliku pomoć od Europskih fondova.

Zabrinjava činjenica da trećina vlasnika nikada nije bila u šumama koje posjeduju, trećina za njih zna, a samo trećina brine za šume i njihovu održivost piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

gotovo 1/2 teritorija Hrvatske je pod šumama

78

sa % hrvatskih šuma upravlja država

22% šuma

u privatnom je vlasništvu

V

eć više od 250 godina na prostorima Hrvatske ljudi se bave šumarstvom, korištenjem šumskog resursa, sadnjom, održavanjem i upravljanjem tim velikim hrvatskim gospodarskim blagom. Većinom zahvaljujući dobrom upravljanju započetom još davno, dobar dio zemlje, čak 47 posto, je i dalje pod šumama. Od ukupne količine šuma koje pokrivaju hrvatski teritorij, država putem tvrtke Hrvatske šume upravlja sa 78 posto, a 22 posto šuma nalazi se u privatnom vlasništvu. Čak 600.000 hrvatskih građana posjeduje šumske parcele, i u privatnom vlasništvu je sada, prema statističkim podacima, oko 585.000 hektara.

Rascjepkanost i zapuštenost Privatne šume su uglavnom rascjepkane i usitnjene na prosječno manje od pola hek-

tara, vlasnički papiri su često nesređeni, vlasnike muči nedovoljna educiranost, a mnoge šume su i degradirale zbog neodržavanja. Šumoposjednici nemaju gospodarske planove, šumski kompleksi su slabo dostupni, teško je izvući drvnu masu, a domaće tržište drvnih i nedrvnih proizvoda je neuređeno. U mnoge od ovih privatnih šuma vlasnici nisu kročili godinama. Prema procjenama šumovlasnika organiziranih u udruženja, trećina šumovlasnika ni ne zna da posjeduju šume ili u njih nisu nikada kročili, a samo trećina vlasnika šuma brine o održivosti onoga što su dobili u naslijeđe.

Upravo tim pitanjima o budućnosti privatnih šuma, ali i drugim šumarskim temama posebice mogućnostima ruralnog razvoja te slabog korištenja sirovina iz privatnih šuma - govorilo se na 3. regionalnoj konferenciji

Šuma je najvredniji kapital Mirko Habijanec iz Križevaca ističe kako je šuma najvredniji kapital. Ovaj šumovlasnik, inače vlasnik građevinske tvrtke Radnik sa 550 zaposlenih, u posljednjih 25 godina je posadio oko 40 hektara šuma. “Dok su drugi ulagali svoju dobit u dionice ili neke druge vrijednosti, ja sam odlučio uložiti u sektor koji rezultate ostvaruje u razdoblju od 40 do 100 godina. Život ne počinje s nama niti su svi resursi oko nas namijenjeni samo nama. Moramo ulagati u budućnost. Ono što mi sada koristimo iz naših šuma posljedica je ulaganja onih koji su živjeli u Austro-

24 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Ugarskoj monarhiji. Hrastu je potrebno 100 godina da naraste, no niti jedan nije nastao sam od sebe”, naglašava Habijanec. Zakoni su, kaže, za sve isti, no privatne šume su u posljednjim desetljećima jako zapuštene. “Treba biti odgovoran prema sebi i onome što posjedujete. Sada uz pomoć savjetodavne službe možete iskoristiti poticaje kako biste dobili sadnice koje ste prije morali plaćati. Ono što Hrvatske šume rade u svojim rasadnicima je kvalitetno, no trebalo bi toga biti više”, dodaje Habijanec.

šumoposjednika Jugoistočne Europe koja je okupila više od 150 zainteresiranih sudionika.

Suorganizatori konferencije su Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Savjetodavna služba, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede.

Ruralni razvoj Privatni šumovlasnici u zemljama Jugoistočne Europe očekuju značajno privlačenje EU sredstava do 2020., jer će se za šumarstvo izdvojiti više od 200 milijuna eura, ističe Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera. “Ta sredstva trebaju pokrenuti investicije u sektoru, što će ga učiniti zanimljivim mnogobrojnim dobavljačima opreme i usluga, projektantima, konzultantima i ulagačima. Osim u Hrvatskoj, ulaganja u privatne šume pripremaju se i u drugim zemljama regije, a slovenska iskustva su svakako referentna”, kaže Kavran.

Na skupu se govorilo i o okrupnjavanju privatnih šumoposjeda, potrebama za certificiranjem privatnih šuma te zaustavljanju ilegalnih sječa. Predstavljene su i mogućnosti investiranja i ulaganja u privatne šume koje otvaraju potrebu za primjenom najnovijih tehnologija sječe, vuče i izvlačenja drvne sirovine. Jednako tako nove tehnologije omogućuju i lakše obavljanje drugih radova u šumarstvu poput transporta, pošumljavanja, izmjera i kartiranja.

Zakoni po mjeri Šumovlasnici ističu kako se do konsolidacije sektora privatnih šuma može doći samo uz izmjene zakonskog okvira koji će osigurati bolje razumijevanje, poznavanje i komuniciranje šumovlasnika, znanosti i institucija. Iz Progra-

Šume prema vlasništvu ha Hrvatske šume | 2.018.987 ha Privatni vlasnici | 581.770 ha Pravne osobe | 87.930 ha

Izvor: DZS

ma ruralnog razvoja po godini je za potpore za šumarstvo na raspolaganju 30 milijuna eura.

Taj novac trebaju iskoristiti i šumovlasnici jer je moguće dobiti potpore do čak 100 posto sredstava za izgradnju šumskih prometnica i konverziju degradiranih šuma.

U mnogim europskim zemljama šumarstvo je pokretač razvoja, a na razini EU-a privatne šume čine više od 60 posto svih šumskih površina, što im daje na važnosti, ističe Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. “U Hrvatskoj su bile lošije tretirane nego državne šume, pa tim više treba još intenzivnije raditi na njihovoj daljnjoj afirmaciji, ali i boljoj gospodarskoj i socijalnoj valorizaciji. Šuma pruža tisuću mogućnosti. Zakonskim pretpostavkama i otvaranjem tržišta u privatnim šumama mogao bi se postići značajan stupanj zaposlenosti u ruralnom području, prema našoj procjeni u desetgodišnjem razdoblju do 5000 radnih mjesta”, smatra Bogović.

oko

600.000 građana

posjeduje šumske parcele

585.000 hektara

trenutno u privatnom vlasništvu

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 25

PV ANALIZA LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Poduzetnička klima mijenja nabolje

Ohrabruju podaci o skromnom povećanju broja zaposlenih, povećanju broja podu s poslovnim gubitkom, ocjenjuje predsjednik HGK-ŽK Otočac Joso Brajković piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

1,6 mlrd kn

prihodi poduzetnika u 2014.

Z 12,8 mil kn neto dobit senjskih poduzetnika

3635 kn prosječna plaća u Ličko-senjskoj županiji

a poduzetnike u Ličko-senjskoj županiji prošla je godina, ako je suditi po obrađenim financijskim izvještajima, bila dobra. Tako su 704 poduzetnika zapošljavala 3986 radnika, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 5,4 posto. Značajan rast u postotku broja zaposlenih u 2014. godini u odnosu na prethodnu 2013. zabilježen je u Općini Vrhovine gdje je broj zaposlenih porastao za 118,9 posto. U ukupnom broju zaposlenih Ličko-senjske županije Grad Gospić sudjeluje sa 29,4 posto, a slijede ga gradovi Otočac sa 20,3 posto, Novalja sa 13,8 posto i Senj sa 12,3 posto.

“Svakako ohrabruju podaci o skromnom povećanju broja zaposlenih, povećanju broja poduzetnika s ostvarenom dobiti, smanjenju broja poduzetnika s poslovnim gubitkom. Povećani su i ukupni prihodi, ali i ukupni rashodi. Čak je i prosječna mjesečna neto plaća povećana za 3,8 posto. Međutim, ako uzmemo u obzir da je prosječna neto plaća po zaposlenom u Republici Hrvatskoj 2014. godine iznosila 4878 kuna, a u gospodarstvu Ličko-senjske županije 3635 kuna, možda prije navedeni pokazatelji i

26 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

nisu tako ohrabrujući”, ističe predsjednik HGKŽupanijske komore Otočac Joso Brajković.

Rast prihoda, ali i rashoda

U 2014. godini, u odnosu na 2013., poduzetnici Ličko-senjske županije ostvarili su ukupne prihode veće od 1,6 milijardi kuna, što je rast od 5,1 posto, no povećali su i ukupne rashode za 5,2 posto. Najveći porast ukupnih prihoda ostvarili su poduzetnici Općine Vrhovine, i to za 81,9 posto. Iznos ukupnih neto plaća i nadnica u Ličko-senjskoj županiji iznosio je 173,9 milijuna kuna, s time da je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 3635 kuna, što je za 25,5 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države. No i tu postoje razlike. Čini se kako je, kad je riječ o plaćama, najbolje bilo raditi kod poduzetnika u Općini Lovinac gdje je prosječna isplaćena plaća bila 4575 kuna. Slijedi je Općina Udbina sa 4501 kunom, te Grad Senj sa 3998 kuna. Gospić se nalazi na petom mjestu prema obračunatoj prosječnoj mjesečnoj neto plaći po zaposlenom od 3672 kune. Najveći utjecaj na ostvareni pozitivan financijski rezul-

a se polako

u zetnika s ostvarenom dobiti, smanjenju broja poduzetnika

tat te županije imali su poduzetnici Senja koji su iskazali neto dobit u iznosu od 12,8 milijuna kuna, te Općine Plitvička Jezera sa 9,6 milijuna

Struktura gospodarstva, koju 99% čine mali poduzetnici pogođeni gospodarskom krizom, je nepovoljna kuna neto dobiti. Upravo je trgovačko društvo Selan iz Senja u 2014. godini ostvarilo najveći ukupan prihod od 84,3 milijuna kuna od čega se 94 posto odnosi na prihode od izvoza. Riječ je o društvu koje upravlja vjetroparkom na Velebitu u kojem se nalazi vjetroelektrana Vrataruša, zatim slijede tvrtka Moderator, Calcit Lika, Pergament i Jasika.

Pozitivni pomaci mali, ali nedovoljni

Iako statistički podaci pokazuju dobre financijske rezultate, u Ličko-senjskoj županiji, napominje Brajković, nepovoljna je struktura gospodarstva koju 99 posto čine mali poduzetnici koji su, kao i obrtnici, pogođeni gospodarskom krizom, nelojalnom konkurencijom rada na crno, velikim poreznim i drugim opterećenjima, naplatom potraživanja, slabom konkurentnošću, te nepovoljnom kadrovskom strukturom. Obrtnici su također bitan segment gospodarstva jer prosječno zapošljavaju po dvije osobe, ali i njihov broj je smanjen za 2,5 posto.

“Možda je za razumijevanje problematike gospodarstva Županije dobro spomenuti probleme koje godinama imaju drvoprerađivači s opskrbom sirovinom, unatoč dovoljnom sječi-

Financijski rezultati poduzetnika Ličko-senjske županije u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) Opis

2013.

Broj poduzetnika

2014.

Indeks

704

106,7

Broj dobitaša

415

443

Broj gubitaša

207

261

126,1

3.780

3.986

105,4

Ukupni prihodi

1.587.100

1.668.648

105,1

Ukupni rashodi

1.551.479

1.632.147

105,2

Broj zaposlenih

Dobit prije oporezivanja

79.837

90.061

112,8

Gubitak prije oporezivanja

44.217

53.560

121,1

Porez na dobit

10.896

12.756

117,1

Dobit razdoblja

68.967

77.339

112,1

Gubitak razdoblja

44.242

53.594

121,1

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

24.725

23.745

96,0

3.502

3.635

103,8

Izvoz

158.250

291.319

184,1

Uvoz

74.260

49.948

67,3

216.609

98.459

45,5

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

vom etatu, a nema naznaka da će se uskoro nešto bitnije promijeniti u njihovu korist. Hrvatske šume su glavni dobavljač drvne industrije, oni određuju uvjete prodaje, ali se nema razumijevanja za poduzetnike u području koje je gospodarski i demografski devastirano, a klimatski nepovoljno”, kaže Brajković te dodaje kako se poduzetnička klima polako mijenja u pozitivnom smislu, ali će se teško moći značajnije promijeniti s obzirom na to da su proizvodi i usluge opterećene raznim davanjima.

Brajković ističe i kako visoki stupanj centraliziranosti države utječe na sve veći odlazak kadrova u gospodarski razvijenije sredine. “Bojim se da će se, ovakvom razvojnom politikom, ovaj proces nastaviti i da će dovesti do daljnjeg propadanja malih i srednjih poduzetnika i sve lošije demografske slike ove županije”, zaključuje Brajković.

Joso Brajković, predsjednik HGK-Županijske komore Otočac

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 27

intervju Kristina Ercegović, vlasnica tvrtke Zaokret

Kako postati sam svoj gazda Već petu godinu održavamo druženja malih poduzetnika i onih koji to žele biti. U međuvremenu smo licencirali i proširili priču u pet zemalja regije, kaže poduzetnica s velikim projektima i brojnim nagradama iza sebe, koja kroz projekt Business Cafea educira i umrežava male poduzetnike piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K

ristina Ercegović mlada je poduzetnica s velikim projektima iza sebe.

Studirala je ekonomiju, završila MBA i napredne poslovne programe, osnovala je prvu agenciju u Hrvatskoj specijaliziranu za mystery shopping Heraklea i njome pokrenula niz inovativnih projekata poput nagrade za kvalitetu usluge i Akademije za razvoj poslovnih usluga. Prodala ju je kao i drugu tvrtku Milda, a od 2010. vodi tvrtku Zaokret u sklopu koje projektom Business Cafea educira i umrežava male poduzetnike. Koautorica je prve stručne knjige o mystery shoppingu na svijetu, a svoja poslovna iskustva opisala je u knjizi Sam svoj gazda – kako uspjeti u poduzetništvu unatoč svemu i svima. Višestruka je dobitnica nagrade MSPA Europe PR and Marketing Award, te MSPA Hall of Fame Award, a dobila je i nagradu Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA za najboljeg mladog menadžera.

Kod nas postoji fama da se posao prodaje samo kada ne ide.

No to je krivo.

Posao trebate prodavati onda kada vam najbolje ide jer ćete tada postići najbolju cijenu.

Kako je došlo do stvaranja projekta Business Cafe?

- Još prije pet godina dok sam bila vlasnica Heraklee, ljudi su mi znali govoriti kako ih inspiriram na to da potaknu vlastiti biznis i da bih sve što znam trebala nekako strukturirati i drugima prenositi. U međuvremenu sam već otvorila tvrtku Zaokret tako da su prve inicijative u tom smjeru bile radionice Sam svoj gazda.

Putem njih je tristotinjak ljudi prošlo edukacije i mnogi su me počeli pozivati na kave te tražiti dodatne razgovore i informacije. Svima je nedostajala ta redovna inspiracija i druženje kao i doza motivacije. No kako zapravo nemam puno vremena, pronašla sam podatak jedne od agencija za istraživanje tržišta da se čak 57 posto poslova u Hrvatskoj sklapa uz kavu pa sam smislila ideju za Business Cafe. Danas već petu godinu jednom u dva mjeseca održavamo druženja malih poduzetnika i onih koji to žele biti. U međuvremenu smo licencirali i proširili priču u pet zemalja regije i plan nam je na je-

28 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

sen da peti rođendan proslavimo u Londonu.

Ideja Business Cafea je da našim poduzetnicima budemo inspiracija i potpora za uspjeh i da im pomognemo da kroz umrežavanje izađu na regionalna i druga tržišta.

Je li oduvijek poduzetnički duh u vama?

- Dio moje obitelji su poduzetnici, a dio menadžeri. Moje školovanje i odgoj išli su u početku u menadžerskom smjeru. No, tu se nisam osjećala dobro. Dok sam bila mala zamišljala sam se u uredu na vrhu poslovnog tornja što je samo bio simbol toga da zapravo želim biti poslovna žena. Tek kasnije, nakon četiri-pet godina karijere u korporaciji shvatila sam da želim raditi nešto što će imati utjecaja

Čak 57 posto poslova u Hrvatskoj sklapa se uz kavu i otuda ideja za Bussines Caffe na sve koji rade oko mene. Shvatila sam da želim biti sam svoj gazda i sama birati što radim, kada radim, s kime radim i koliko radim. Sa 26 godina sam dala otkaz i pokrenula svoju prvu tvrtku. U ideju sam krenula tijekom oporavka od operacije kralježnice. Gledala sam televizijsku emisiju o čudnim zanimanjima i načinima kako se može na zabavan način zaraditi novac.

U toj emisiji bila je i priča o tajnim kupcima koji idu po restoranima, hotelima, dućanima gdje kupuju, jedu, uživaju i putuju i još su za to plaćeni. Osobi sa 26 godina taj se posao činio poslom snova. Vidjela sam da naše agencije za istraživanje tržišta to imaju u svojoj ponudi, ali se time zapravo nitko nije bavio, niti su klijenti tražili te usluge. Istražila sam na internetu i ot-

Moja je misija da pokušam transformirati ovu našu regiju kako bismo promijenili kulturu kukaknja u kulturu preuzimanja odgovornosti

krila da postoji jedna tržišna niša specijalizirane mystery shopping agencije koja drži najveći dio tržišnog kolača i njihova kvaliteta usluge je izvor njihove komparativne prednosti. Svi nudimo iste proizvode i usluge na sličnim lokacijama i po sličnim cijenama, i samo kvalitetom usluge se možemo boriti i ostvariti prednost.

Zašto ste izašli iz tog posla?

- Kod nas postoji fama da se posao prodaje samo kada ne ide. No to je krivo. Posao trebate prodavati onda kada vam najbolje ide jer ćete tada moći postići najbolju cijenu. Osjetila sam u svom privatnom i poslovnom životu da mi treba zaokret. Dosegnula sam vrhunac vrlo rano. Sa 31 godinom sam već imala niz međunarodnih i domaćih nagrada za rad, i već dvije od moje tri napisane knjige. Brzo sam ostvarila sve ono što mi se tada činilo bitnim i osjećala sam nekakvu prazninu. Upravo to je bio poticaj za moj zaokret i jednostavniji i ispunjeniji način života - s više duhovnosti i s drugačijim pristupom poslu. Danas, nakon pet godina, moja tvrtka Zaokret se bavi s dvije stvari, umrežavanjem poduzetnika kroz Business Cafe i nizom edukacija kako pokrenuti posao i kako iz korporacije prijeći u poduzetništvo te

biti sam svoj gazda. To je ono što najviše volim raditi i što mi najbolje ide pa sada pokrećem dvodnevnu intenzivnu edukaciju kako ostvariti zaokret i pokrenuti svoj posao. Deset poduzetnika iz regije na takvim radionicama će intenzivno raditi na sebi i vlastitom poslovanju. Želim osvijestiti činjenicu da posao jedino može rasti do razine do koje sam poduzetnik može rasti.

Spremate li još neki zaokret u budućnosti ?

- Shvatila sam da je moja misija da pokušam transformirati ovu našu regiju kako bismo promijenili kulturu kukanja u kulturu preuzimanja odgovornosti. Ne mislim se seliti odavde i veliki sam zagovornik činjenice da mi premalo cijenimo ovo što imamo. Tu trebamo ostati. Jako cijenim prostor regije jer imamo resurse, ljudi su pametni, puno toga se može napraviti, ali samo radom na sebi i promjenom mentalnog sklopa, onoga što si govorimo i u što vjerujemo. Ujedno trebamo promijeniti svoj osjećaj o tome trebamo li nešto ili zaslužujemo li to. To je ključno za ovu regiju i to je ono na čemu i sama radim. I to želim ponuditi i drugima.

oko

300

osoba prošlo edukacije u radionicama Sam svoj gazda

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 29

PAMETNA HRVATSKA Započinje projekt izgradnje najvećeg niza

Devet hrvatskih zn u najvećem novom istraživanja svem Ovakvi veliki projekti su uvijek pokretači tehnološkog razvoja. Već smo počeli pre o svojoj ekspertizi, u razvoj nekih podsustava teleskopa što bi, u konačnici, moglo eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

N

ajveći niz Čerenkovljevih gama-teleskopa na svijetu vrijedan čak 300 milijuna eura, čiji je cilj opažati visokoenergijske gama-zrake koje se javljaju pri nekim od najzanimljivijih kataklizmičkih događanja u svemiru, sada ima dva doma. Vijest je to koju je priopćilo Upravno vijeće Čerenkovljevih teleskopa (Cherenkov Telescope Array, ili skraćeno CTA), međunarodnog konzorcija čiji su članovi i hrvatski znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Rijeci

te Instituta Ruđer Bošković. Niz Čerenkovljevih teleskopa je međunarodna kolaboracija u kojoj sudjeluje više od 1000 znanstvenika i inženjera iz 31 zemlje s pet kontinenata te više od 170 istraživačkih institucija. S više od 120 teleskopa na dvije lokacije, CTA će djelovati kao opservatorij otvoren za širu astrofizičku zajednicu. Opservatorij će opažati visokoenergijsko zračenje s dosad neviđenom preciznošću, bit će približno 10 puta osjetljiviji od postojećih instrumenata te će omogućiti nove spoznaje o nekim od

30 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. August 2015.

najekstremnijih i najsilovitijih događaja u svemiru, prenosi se u priopćenju Upravnog vijeća CTA.

Izabrane lokacije

Upravno vijeće CTA je na nedavno održanom sastanku, polovinom srpnja, donijelo odluku da se CTA postavi unutar Južnog europskog opservatorija, u Paranalu u Čileu, te unutar opservatorija Roque de los Muchachos, pod upravom Kanarskog instituta za astrofiziku na La Palmi u Španjolskoj. “Sva mjesta razma-

gama-teleskopa na svijetu

znanstvenika m projektu mira govore s nekim inženjerima iz Hrvatske koji su zainteresirani uključiti se, ovisno dovesti i do naše proizvodnje tih dijelova, kaže Dario Hrupec iz Zavoda za

trana u ovom zadnjem krugu pregovora bila su iznimno kvalitetna, a entuzijazam i podrška predlagača veliki, tako da Upravnom vijeću nije bilo nimalo lako donijeti odluku”, izjavila je Beatrix Vierkorn-Rudolph, predsjedateljica Upravnog vijeća CTA. Južni opservatorij CTA sastojat će se od oko 100 teleskopa, a Sjeverni od oko 20, čime će noćno nebo biti optimalno pokriveno.

“To je značajan korak prema cilju da CTA postane najnapredniji instrument na planetu za astronomiju gama-zraka vrlo visokih energija i da u punom kapacitetu bude raspoloživ

znanstvenoj zajednici već početkom idućeg desetljeća”, zaključio je Rene Ong, zamjenik glasnogovornika CTA.

Hrvatski znanstvenici

Prema riječima Darija Hrupeca iz Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u projektu CTA trenutačno sudjeluje devet hrvatskih znanstvenika. “Projekt je predložen još 2006. godine, a konstrukcija bi trebala početi 2016. Za tako velike projekte, usporedive s LHC-om na CERN-u, uobičajeno faza pripreme traje cijelo desetljeće. Trenutačno smo u

300 mil € vrijednost postojećih Čerenkovljevih gama-teleskopa

Opservatorij Roque de los Muchachos, koji vodi Kanarski institut za astrofiziku, na otoku La Palmi ugostit će i novi, Sjeverni opservatorij. Tu se, na visoravni blizu ruba kratera ugaslog vulkana 2200 metara nad morem, već nalaze dva teleskopa MAGIC (Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov Telescopes)

31. August 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 31

PAMETNA HRVATSKA

Prof. dr. sc. Dijana Dominis Prest

Razvoj tem vodi prema tehnologij Naše iskustvo može nam dati priliku za području gama-astronomije poput Nje CTA uključena od samog početka

1000

preko znanstvenika i inženjera

iz 31 zemlje sudjeluje u projektu

170

više od istraživačkih institucija uključeno u CTA projekt

120

teleskopa nalazit će se na dvije lokacije

važnom prijelaznom razdoblju kad se preuzimaju odgovornosti za iduću fazu - izgradnju i testiranje - i hrvatska je grupa, po tom pitanju, vrlo entuzijastična i ambiciozna.

Počeli smo raditi na sustavu kontrole kvalitete podataka odnosno softveru, razvoju jedne posebne kontrolne kamere, odnosno, hardveru te na Monte Carlo simulacijama performansi teleskopskog sustava”, ističe Hrupec. Prema njegovu mišljenju, mogućnosti gospodarskih učinaka ovog projekta su velike. “Ovakvi veliki projekti su uvijek pokretači tehnološkog razvoja. Već smo počeli pregovore s nekim inženjerima iz Hrvatske koji su zainteresirani uključiti se, ovisno o svojoj ekspertizi, u razvoj nekih podsustava teleskopa što bi, u konačnici, moglo dovesti i do proizvodnje tih dijelova kod nas. Radi se, konkretno, o razvoju kontrole mehaničkih vibracija, a možda i razvoju zrcala posebno otpornih na vanjske utjecaje.

CTA će biti jedan od vodećih projekata iz područja astročestične fizike u iduća dva do tri desetljeća. Izuzetna je prilika raditi na takvom projektu, naročito za mlađe ljude, naše buduće doktorande. Raditi u CTA znači biti na fronti istraživanja iz astrofizike, ali i same temeljne fizike”, kaže Hrupec.

32 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

S

doktoricom znanosti Dijanom Dominis Prester, izvanrednom profesoricom na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci, koja je od samog početka uključena u CTA, projekt izgradnje Čerenkovljevih gama-teleskopa, razgovarali smo o uključenosti hrvatskih znanstvenika u Cherenkov Telescope Array, o mogućim gospodarskim i drugim učincima ovog projekta te o vrijednosti samog projekta.

Kako i kada su se hrvatski znanstvenici uključili u projekt Cherenkov Telescope Array?

- Hrvatska je u srpnju ove godine primljena u međunarodnu kolaboraciju LST (Large Scale Telescope) koja je sastavni dio CTA konzorcija, i bavi se dizajnom i izradom prototipa LST-1, najvećeg od tri različite dimenzije Čerenkovljevih teleskopa budućeg CTA opservatorija.

Poziv za uključenjem u LST dobili smo zahvaljujući prepoznatom doprinosu hrvatskih znanstvenika u radu međunarodnog eksperimenta MAGIC u kojem smo ak-

Poziv smo dobili zahvaljujući prepoznatom doprinosu naših znanstvenika u radu MAGIC-a tivni još od 2008., smještenom na ORM opservatoriju na kanarskom otoku La Palma.

Zašto je odluka o smještaju na La Palmi dobra za hrvatske znanstvenike?

- Odluka o smještaju CTA-North na La Palmi od velike je važnosti za nas posebice u tom kontekstu, imajući u vidu da će se LST-1 prototip raditi upravo na La Palmi, te na taj način naše iskustvo može maksimalno doći do

ter, fizičarka

meljnih znanosti a velikim pomacima u ji i društvu ravnopravan doprinos, gotovo rame uz rame sa svjetskim velesilama u mačke, Japana, SAD-a i Španjolske, kaže znanstvenica koja je u projekt izražaja, i dati nam priliku za ravnopravan doprinos, gotovo rame uz rame sa svjetskim velesilama u području gama-astronomije poput, primjerice, Njemačke, Japana, SAD-a i Španjolske. Što dobivaju iz tog iskustva?

- Kod dizajna ovakvih eksperimenata atmosferski uvjeti imaju veliku važnost, imajući u vidu da je atmosfera sastavni dio detektora gama-zračenja koje dolazi iz svemira i koje se otkriva pomoću Čerenkovljevih teleskopa. Radeći na MAGIC-u, dobili smo priliku upoznati utjecaj lokalnih atmosferskih uvjeta na kvalitetu opažanja i općenito rad eksperimenta, te stečena iskustva sad možemo primijeniti s jedne strane na dizajn CTA na istoj lokaciji, kao i s druge strane na razvoj fizike okoliša. Time se otvara potencijal za razvoj naprednih tehnika očuvanja okoliša i atmosfere ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj.

Tko će sve biti uključen u projekt?

- Svjesni smo velikog izazova koji je pred nama, no istovremeno se veselimo prilici sudjelovanja u dizajnu i izradi prototipa najvećeg i najsloženijeg teleskopa mreže, a koji je ujedno i najzahtjevniji. Osim fizičara iz Hrvatske koji su uključeni u rad CTA, za rad na prototipu izrazili su interes i kolege iz područja tehničkih znanosti: precizne mehanike i računarstva. Planira se i uključenje u projekt novog superračunala Centra za napredno računarstvo Sveučilišta u Rijeci koje treba početi s radom najesen ove godine u svrhu izrade složenih simulacija i razvoja softvera, te različitih laboratorija hrvatskih sveučilišta koji već surađuju s gospodarskim subjektima.

Koje prilike ovom suradnjom dobiva Hrvatska?

- Kroz rad na dizajnu i konstrukciji ovako zahtjevnog međunarodnog eksperimenta, Hrvatska dobiva priliku za razvoj vještina i kompetencija u području razvoja napredne tehnologije i računarstva s brojnim mogu-

Dijana Dominis Prester izvanredna je profesorica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci

ćim primjenama u razvoju gospodarstva te izobrazbu kadrova u međunarodnom kompetitivnom okružju. Uz to, problematika na kojoj radimo u kombinaciji s jakom međunarodnom suradnjom otvara i mogućnost prijave za financiranje međunarodnih projekata s naglaskom na transfer tehnologije.

Kakvu sve praktičnu primjenu mogu imati ovakva istraživanja?

- Kao što su pokazala različita iskustva u povijesti, poput, primjerice, razvoja interneta odnosno www protokola na CERN-u, odnosno, specijalnih osjetljivih detektora razvijenih upravo u području gama-astronomije koji su kasnije našli primjenu kod PET-skenera važnih za rano otkrivanje raka, upravo razvoj temeljnih znanosti poput astrofizike odnosno fizike elementarnih čestica vodi prema velikim pomacima u razvoju tehnologije i društva.

[Jozo Vrdoljak] 31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 33

Priča s razlogom Simba-d, Ploče

Natur barovi mogu europsko tržište

Otkupom i uzgojem voća i povrća koji su namijenjeni cijeđenju nastojim zadovoljiti veća, a prije nekoliko godina svježi cijeđeni sokovi predstavljali su rijetkost u lokalim piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Prije četiri godine nekim svojim partnerima nudio sam mogućnost da cijede mrkvu, ciklu ili drugo povrće i voće.

Tada su mi se smijali - a danas otkupljuju svježe voće i povrće u vrijednosti od oko milijun i pol kuna.

Slavko Drinovac

P

oljoprivredni obrt Simba-d osnovao je prije pet godina Slavko Drinovac u Pločama. Obrt se bavi proizvodnjom voća i povrća s njegovog zemljišnog kompleksa od 5000 četvornih metara te proizvodnjom i prodajom natur barova za koje je ovaj obrt, kako kaže Drinovac, i idejni tvorac.

Simba-d također se bavi proizvodnjom i plasmanom uređaja za guljenje i cijeđenje voća i povrća koji se, dakako, koriste u natur barovima.

Simba-d se sada sve više usmjerava prema ugostiteljskim objektima, kaže vlasnik obrta.

Uveli su, ističe, i niz noviteta u načine priprave svježe cijeđenih sokova, uz pomoć svoje jedinstvene gulilice za voće i povrće.

“Kako bismo išli ukorak s europskim trendovima, osmislili smo natur bar. To je uređeni kutak namijenjen pripravi sokova i voćnih salata. Organski proizvedeno voće i povrće tako dobije dodanu vrijednost, a svi koji su uključeni u taj posao imaju pristojan prihod. Šipak, mandarinu, ciklu te ostale kulture koje možemo uzgojiti i nabaviti kod nas nabavljamo od naših kooperanata, a ono što ne uspijeva u Hrvatskoj, poput ananasa ili banane, nabavljamo iz uvoza. Izazov našeg posla je osigurati svježe voće i povrće jer samo svježi sastojci u našim sokovima imaju smisla”, ističe Drinovac.

Ekspanzija slijedi

Simba-d trenutačno zapošljava šest radnika.

Obrt je do sada uhodavao svoje poslovanje, a sada su Slavko i njegovi zaposlenici spremni za ekspanziju na tržištu.

“Otkupom i uzgojem voća i povrća koji su namijenjeni cijeđenju nastojim zadovoljiti potrebe ugostiteljskih objekata. Danas je ta potražnja sve veća, a prije nekoliko godina svježi cijeđeni sokovi su predstavljali rijetkost u lokalima. Prije četiri godine nekim svojim partnerima nudio sam mogućnost da cijede mrkvu, ciklu ili drugo povrće i voće. Tada su mi se smijali - a danas otkupljuju svježe voće i povrće u vrijednosti od oko milijun i pol kuna”, kaže 34 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. August 2015.

Drinovac. Na vlastitom zemljištu Drinovac proizvodi veliki broj sastojaka koje koristi u natur barovima. “Ali, naravno da sam ne proizvodim baš sve kulture koje su nam potrebne. Proizvodim neke ciljane kulture, poput mente i cikle, a ostalo nabavljamo od naših stalnih dobavljača. Primjerice, jedan moj kooperant je proi-

stalno smo u potrazi za novim kooperantima, kaže Drinovac zveo oko 400 kilograma mente koju sam mu otkupio po cijeni od 80 kuna za kilogram što mu je osiguralo solidan dodatni prihod. Stalno smo u potrazi za novim kooperantima tako da

u osvojiti

i potrebe ugostiteljskih objekata. Danas je ta potražnja sve ma, kaže vlasnik poljoprivrednog obrta Simba-d ljudi traže probleme, a ne rješenje. U Zagrebu sam htio osmisliti i urediti zdrave kutke, ali nisam baš naišao na veliku podršku. Mogao sam privremeno postaviti natur barove na Dolac, Maksimir, Bundek, ali stalnu lokaciju za njih ne mogu dobiti. Odobre nam postavljanje kada su nekakve manifestacije, međutim, za stalno neće. Iako sam napravio natur bar u obliku šestinskog kišobrana, nisam u Zagrebu uspio dobiti stalnu lokaciju”, kaže Drinovac koji najveći dio godine živi u Zagrebu.

Promet od pet milijuna - a bit će i više

je suradnja dobrodošla”, napominje Drinovac. U planovima mu je franšizni način širenja poslovanja izvan granica Hrvatske. “Ako McDonald’s može plasirati svoj hamburger širom svijeta, mislim da i mi možemo dio naših proizvoda plasirati u neke europske države. Ono što nam nedostaje jest podrška jer imam osjećaj da naši

Simba-d je prošle godine imala promet od oko pet milijuna kuna. Drinovac kaže da će promet stalno rasti jer su mogućnosti goleme, što pokazuje i činjenica da se i veliki distributeri sve više interesiraju za ovaj posao.

Dodaje kako će u narednom razdoblju povećati broj zaposlenih te napraviti razne ugovorno-partnerske odnose. “Imat ćemo svoje partnere u većim gradovima poput Rijeke, Splita, Dubrovnika, Zagreba, Osijeka… Napravit ćemo takav koncept da će oni raditi ovo što ja radim u Zagrebu. U Splitu imamo hladnjaču i ušli smo u nekoliko većih ugostiteljskih objekata, a u Zagrebu radimo sa 110 ugostiteljskih objekata. To zvuči kao veliki broj, no s obzirom na to koliko ih ima, i dalje postoji ogromni prostor koji nismo pokrili”, zaključuje Drinovac.

Brzi smothie s bobičastim voćem iz vrećice Kako bi obogatio asortiman, Simba-d je proizveo vrećicu bobičastog voća idealnu za jutarnji zdravi obrok. Uz sastojke te vrećice, vrlo se lako spremi smoothie.

Odnedavno u ponudi ima i pakirani kikiriki u

ambalaži od 20 grama, idealan za goste lokala koji konzumiraju pivo.

“Nastojimo napraviti lepezu proizvoda neophodnih za lokale koji žele imati zdrav

kutak i bogatiju ponudu za svoje goste”, kaže poduzetni Drinovac.

Novost u njegovoj ponudi je i proizvodnja sadnica začinskog bilja te povrća za uzgoj na balkonima. Riječ je o začinskom bilju, cherry rajčicama te još nekim biljkama koje nisu zahtjevne i za uzgoj im je dovoljna teglica zemlje.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo SOCIUM MANUS, ZAGREB

Bez crvenila za nekoliko sati Medelior Active dokazano učinkovito pomaže kod ublažavanja simptoma raznih kožnih oboljenja poput psorijaze i neurodermitisa

S Davor Šarić, osnivač i direktor tvrtke Socium Manus

A SAD MALO O NAMA...

2012. godine osnovan Socium Manus za 10 minuta Medelior Active uklanja svrbež

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ciljem razvoja kozmetičke linije potpuno prirodnih proizvoda namijenjenih problematičnoj koži, te bolestima poput psorijaze i neurodermitisa, 2012. godine u Zagrebu osnovana je tvrtka Socium Manus.

Kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja, u suradnji s Kemijskim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na čelu s Predragom Novakom koji je u svom znanstvenom radu postigao izvanredne i svjetski priznate rezultate, tvrtka je razvila prvi proizvod Medelior Active. Ovaj proizvod namijenjen je osjetljivoj koži i onoj sklonoj iritacijama. Svi sastojci od kojih je proizveden prirodnog su podrijetla i dokazano učinkovito pomažu kod ublažavanja simptoma raznih kožnih oboljenja poput psorijaze i neurodermitisa.

Davor Šarić, osnivač i direktor tvrtke Socium Manus, kaže kako već 10 godina ima dijagnosticiran neurodermitis. Stoga je često pribjegavao kortikosteroidnim terapijama koje su bile samo trenutno učinkovite i, kao što se zna, te tvari općenito negativno utječu na organizam. “Zapravo me prijatelj i kolega potaknuo da zajednički proučavamo učinak prirodnih spojeva kod liječenja kožnih bolesti u odnosu na kemijske spojeve koji se najčešće koriste u proizvodnji preparata za tretiranje kožnih problema. Nakon petogodišnjeg proučavanja svjetski priznatih doktorskih radova na temu problema kože i utjecaja prirodnih spojeva na te iste probleme, odlučili smo pokušati proizvesti proizvod koji bi imao pozitivan učinak na moje probleme s kožom. Neke sirovine smo sami napravili, a dio smo kupili u specijaliziranoj trgovini. Prvi uzorci krema bili su praktički neupotrebljivi, mirisom i izgledom potpuno

36 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

odbojni. Bacili smo nebrojeno mnogo uzoraka dok nismo dobili željeni učinak - simptomi svrbeža uzrokovanog neurodermitisom povlačili su se unutar desetak minuta, a crvenilo za nekoliko sati”, objašnjava nam.

Širenje na tržište EU-a

Iako hrvatsko tržište nije veliko i tvrtka ga tek osvaja, Šarić je siguran da će vrlo brzo zauzeti čvrstu poziciju. “To će nam omogućiti daljnje širenje u zemlje EU-a što nam je jedan od cilje-

Prvi uzorci krema bili su praktički neupotrebljivi, kaže Davor Šarić va”, napominje on dodajući kako smatra da je za razvoj gospodarstva i novih projekata nužna suradnja s institucijama kao što je njihova s PMF-om. “Takva sinergija znanosti i biznisa recept je za nastajanje kvalitetnih projekata u svim područjima gospodarstva”, naglašava on. Među planovima pak ističe zapošljavanje i širenje asortimana i usluga. “S obzirom na to da smo tek na početku poslovanja i imajući u vidu daljnji pad kupovne moći i nezainteresiranost distributera za ulaganje u prodaju novih proizvoda, moramo biti vrlo oprezni. Uslugu proizvodnje trenutačno nam pruža renomirani hrvatski proizvođač kozmetike, ali ni ulaganje u vlastite proizvodne kapacitete nije isključeno”, zaključuje on. (B.O.)

Zdravo za gotovo

Otkud tolika razlika u cijeni?

Marko Sever Eko Sever

U Hrvatskoj je gotovo nemoguće pronaći prijevoz za jednu paletu voća i povrća za neko odredište, naravno pod temperaturnim režimom, a da se ne plaća cijena punog kamiona

V

eć nekoliko godina gradimo mrežu partnera izvan Hrvatske gdje bismo željeli prodavati naše kvalitetne ekološke proizvode. Tržište je ogromno i postoje mogućnosti prodaje na području cijelog EU-a, pa tržište ekoloških proizvoda raste dvoznamenkasto svake godine. No da biste ušli na takvo tržište, treba vam vremena koje se mjeri u godinama.

I sve je sjajno, certifikat imamo, što je osnova, a kvalitetom su jako zadovoljni i to je u principu to, rekli bi ljudi.

Dobro, ima još jedan problem, a to su količine, ali i to se može napraviti ako se planira dovoljno rano, što znači barem šest mjeseci unaprijed. Sve pomalo sjeda na svoje mjesto. No stvorio se problem na koji, iskreno, nisam očekivao da ću naići.

To je prijevoz, odnosno transport naših proizvoda.

U Hrvatskoj je gotovo nemoguće pronaći prijevoz za jednu paletu za neko odredište, naravno pod temperaturnim režimom jer je riječ o svježem voću i povrću, a da se ne plaća cijena punog kamiona.

Kako bih stavio ovu priču u kontekst, reći ću da jedna paleta svježeg voća sa Sicilije do Verone stoji 75 eura, a od Verone do Beča još 75 eura. Od Ljubljane do Verone ona je 40 eura.

Ali ako tražite isti taj prijevoz iz Zagreba do Beča, kažu vam 250 eura, a pri prvom upitu prije godinu i pol cijena je bila čak 375 eura. Sada nam je puno bolje, čini se. No zanimljivo je da je cijena prijevoza iste palete po istim uvjetima od Verone do Zagreba 75 eura, ali iz Zagreba do Verone 150. Zašto je to tako i zašto postoji tolika razlika u cijeni?

Odgovor je zapravo vrlo jednostavan.

Ne postoji gotovo nikakva proizvodnja svježeg povrća kojoj bi bila potrebna usluga transporta pojedinih paleta iz Hrvatske prema van, ili čak i unutar granica Hrvatske. Voća doduše nešto

i ima, ali i u tom slučaju se šalju puni kamioni.

Ovakva situacija je tužna jer zapravo dobro pokazuje kakvo je stanje hrvatske poljoprivrede. Kada odete u bilo koju zemlju Europske unije, vidite kako divno stvari funkcioniraju i primijetite da postoji poljoprivredna proizvodnja

No jug Italije je od Srednje Europe prilično daleko. U Beč se sa Sicijlije vozi jako puno povrća posebice u razdoblju od listopada do svibnja. No transport od Sicilije do Beča - od branja do trgovine traje najmanje četiri do pet dana.

U isto vrijeme roba proizvedena u okolici Zagreba, ili čak i Osijeka, do Beča se može prevesti za najviše dva do tri dana. Tu se može napraviti ogromna razlika u kvaliteti i svježini proizvoda. I tu je naša ogromna prednost, pogotovo kada pričamo o ekološki certificiranim proizvodima.

Jednako tako ne trebamo gledati samo na tržište Austrije, nego i na ono u Njemačkoj, posebice u Bavarskoj.

Trebamo se ozbiljno primiti posla i vidjeti, ali i iskoristiti potencijale ekološke poljoprivredne proizvodnje. Nadam se i vjerujem kako ćemo vrlo brzo riješiti problem transporta jer proizvoda koji će se slati izvan granica Hrvatske bit će tada sve više.

No da bismo to mogli, bitno je udruživanje proizvođača i upravo u tome je naša budućnost. Malo poljoprivredno

Cijena prijevoza od Verone do Zagreba je 75 eura, a od Zagreba do Verone 150! koja nosi gospodarstvo određenih regija.

Primjer nam može biti Sicilija, smještena na jugu Italije koji je znatno slabije razvijen u odnosu na sjever države.

Kada putujete kroz tu zemlju, možete primijetiti kako je gotovo sve poljoprivredno zemljište u funkciji, obrađuje se, i cijeli otok živi i radi u poljoprivredi. Sve funkcionira i Sicilija je jedna od regija u EU koja proizvodi najviše poljoprivrednih proizvoda, pogotovo kada pričamo o agrumima.

gospodarstvo ne može samostalno napredovati u razvoju i proizvodnji ako ne proizvodi dovoljne količine. Iako je za očekivati kako će kod udruživanja postojati problemi s transportom robe, nužno je da nas je što više i da se udružimo i po regijama i po proizvodima.

Tada će i onima koji se bave transportom biti lakše raditi s nama, ostvarivat ćemo profit svi zajedno i imati iste uvjete za proizvodnju i prodaju kao i drugi proizvođači na zajedničkom europskom tržištu.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Investicije u turizmu: Dubrovnik i Srebreno dobili dva no

S pogledom na Elafi Srebreno, po želji Nakon 10 mjeseci obnove otvoren je dubrovački hotel Kompas u sastavu Jadranskih luksuznih hotela, dok je HUP-Zagreb otvorio Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel u Srebrenom

O 103,9 mil kn

uloženo u obnovu hotela Kompas

oko

80 mil €

uložio HUP-Zagreb u 2 godine

Dubrovniku i Dubrovačkoj rivijeri ne treba trošiti riječi kad je riječ o njihovoj golemoj ulozi u turizmu.

Iako nude gotovo sve što turisti ili poslovni gosti mogu poželjeti, tamošnji hotelijeri ne posustaju, pa se tako mogu podičiti s dva novoobnovljena hotela koja su već primila svoje prve goste.

Nakon 10 mjeseci obnove, dubrovački hotel Kompas ponovno može primiti svoje goste iako će se na svečano otvorenje pričekati još nekoliko tjedana.

U temeljitu obnovu toga hotela u sastavu Jadranskih luksuznih hotela uloženo je 103,9 milijuna kuna. Investicijom koja je uključila izmjene na svim unutarnjim i vanjskim prostorima hotela, stvoren je sofisticiran, moderni hotel s četiri zvjezdice u kojemu je naglasak stavljen na jednostavnost i udobnost.

Uz preuređeni restoran i lounge bar uz šetnicu Uvale Lapad, novina hotela Kompas je Zenith Bar smješten na njegovom najvišem katu,

a s kojeg se pruža prekrasan pogled na Lapad i Elafitsko otočje.

Hotel Kompas raspolaže sa 173 smještajne jedinice, a uz konferencijsku dvoranu koja može primiti 400 osoba, novost u hotelskoj ponudi je i potpuno novi wellness i spa centar s unutarnjim i vanjskim bazenom sa širokom

Novoobnovljeni hoteli su već primili prve goste i najavili skore konferencije paletom usluga namijenjenih ljepoti i zdravlju.

Ovaj hotel, inače, radit će cijele godinu, a već za ovu najavljeno je održavanje niza međunarodnih skupova i konferencija.

Šesti međunarodni sajam brodske opreme

Sve više izlagača

O

d 14. do 17. listopada u Marini Veruda u Puli u organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula održat će se po šesti put Pula Boat Fair. Na toj jedinstvenoj nautičkoj manifestaciji u regiji svoje proizvode predstavljaju proizvođači brodske opreme.

Popularni Pula Boat Fair svake godine ima sve više izlagača i posjetitelja, a ovu atraktivnu međunarodnu manifestaciju tvrtke koriste za promociju svojih proizvoda i otvaranje novih poslovnih mogućnosti.

Središnje događanje u sklopu sajma su međunarodni poslovni susreti, a svake godine sve je više sklopljenih poslovnih suradnji. Pula Boat Fair posebnu pažnju posvećuje premijerama, stručnim predavanjima, prezentacijama tvrtki te upoznavanju s tehničkim i tehnološkim inovacijama. Lani se na tom sajmu predstavilo stotinjak izlagača iz Hrvatske i inozemstva, a predstavljeno je i 40 plovila u moru i na kopnu. Osim toga, na prošlogodišnjem sajmu održana je svjetska premijera hrvatske motorne jahte izrađene od čelika proizvođača tvrtke

38 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Škamp, vlasnika Silvija Licula. HGK-Županijska komora Pula i ove je godine zadužena za koordinaciju i sufinanciranje nastupa tvrtki članica te Komore na sajmu. Sve tvrtke zainteresirane za nastup na Puli Boat Fairu mogu se prijaviti do 7. rujna u Županijsku komoru Pula. (S.P.)

ovoobnovljena hotela

ite ili

Vrhunski uređeni interijer soba hotela Kompas rad je domaćih dizajnera

Obnovljena i Astarea u Mlinima

Turistička tvrtka HUP-Zagreb je u protekle dvije godine na dubrovačkom području uložila oko 80 milijuna eura postavši tako jedan od vodećih nacionalnih investitora u turizmu.

Nedavno je u Srebrenom otvoren Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, hotel iz sastava upravo te tvrtke. Riječ je o jednom od najkvalitetnijih hotela koji posluje pod brendom Sheraton na mediteranskom području. Hotel ima 239 suvremeno uređenih soba i 11 apartmana te jedan od najmodernijih i najvećih kongresnih centara u Hrvatskoj. Valja naglasiti da je taj hotel izgrađen prema najvišim standardima održivosti i energetske učinkovitosti. Osim hotela, u središtu Srebrenoga u tijeku je izgradnja objekta koji će uz trgovački centar sadržavati 20 luksuznih apartmana te garažu kapaciteta do 70 parkirnih mjesta.

Napomenimo da je HUP-Zagreb investirao i u obnovu hotela Astarea u Mlinima, koji je nakon rekonstrukcije dobio kategoriju četiri zvjezdice. Ta je tvrtka uložila i u izgradnju novog boutique hotela Mlini, sa 90 soba, također kategorije četiri zvjezdice. (S.P.)

Hotel u Srebrenom jedan je od najkvalitetnijih pod brendom Sheraton

Jaskanske vinske Etno susreti u Bilju Eno-turistička manifestacisvečanosti ja Jaskanske vinske svečanosti održat će se od 3. do 6. rujna u Jastrebarskom s ciljem promocije jaskanskog vinarstva i vinogradarstva.

U sklopu te manifestacije koja pruža jedinstven eno doživljaj održat će se brojna događanja. Tako će se, primjerice, održati obrtničkoturistička izložba Eko Etno Jaska na kojoj će se predstaviti lokalni proizvođači, OPG-ovi i obrtnici, te otvoreno natjecanje u pripremanju kotlovine pod nazivom KotloVINA show.

Tradicionalni međunarodni etno susreti Dunav-Drava održat će se 5. i 6. rujna u Bilju.

Na tim susretima lokalno stanovništvo gostima pokazuje bogatu kulturnu baštinu svoga kraja. Velika ponuda lokalnih jela, pića, narodnog stvara-

laštva, suvenira, autohtonih poljoprivrednih proizvoda, običaja, plesa i pjesme okuplja veliki broj ljudi koji žive u području uz rijeke Dunav i Dravu.

Uloga etno sajma je sačuvati, zaštititi i njegovati kulturnu i prirodnu baštinu Podunavlja.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 39

hrwwwatska MagSense

tražite parking?

Nema problema Sustav, koji je patentirala tvrtka Mobilisis, omogućuje pouzdano praćenje parkiranja vozila, smjer i brzinu njegova kretanja ili pak detektiranje kolone vozila piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

P Želimo opremiti trajektne luke s detekcijom broja vozila u čekanju na ukrcaj

Krešimir Meštrić, predsjednik Uprave Mobilisisa

ronalaženje slobodnog parkirališta često je problem, ali za taj problem postoji rješenje. Zove se MagSense, i upravo je to poslovno rješenje tvrtke Mobilisis zaslužni pobjednik međunarodnog natječaja Zid poslovnog uspjeha. Taj natječaj Deutsche Telekom Grupe provodio se u osam zemalja - Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj i Slovačkoj - a cilj mu je bio pronalaženje inovativnih rješenja za ”internet stvari” kojima se pojednostavljuju radni procesi poslovnih korisnika.

Krešimir Meštrić, predsjednik Uprave Mobilisisa, objašnjava nam što je točno MagSense: sustav detekcije motornih vozila u mirovanju ili pokretu, koji funkcionira uz pomoć senzora za mjerenje promjena magnetnog polja Zemlje. Senzor bilježi promjene koje u tom polju nastaju nailaskom vozila. Informaciju o položaju vozila MagSense dovodi u vezu s informacijom o slobodnom mjestu na parkiralištu, i šalje je na navigacijski uređaj vozača.

Sustav je patentirala tvrtka Mobilisis i on omogućuje pouzdano praćenje parkiranja vozila, smjer i brzinu njegova kretanja ili pak detektiranje kolone vozila. “Ovakva vrsta detekcije otvara nove dimenzije obrade podataka vezanih uz promet, posebice detekcije parkiranja na otvorenim uličnim parkiralištima i

40 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

onima uz velike infrastrukturne objekte poput zračnih luka, trgovačkih centara ili pak brojanje prometa u kružnim tokovima, ulascima u zatvorena parkirališta, a može biti i dodatna pomoć pri nadzoru naplate na uličnim parkiralištima”, kaže Meštrić.

sadašnje tržište im je njemačka austrija i švicarska, odakle dolaze i njihovi partneri Mobilisis je, ističe on, svoje proizvode i usluge uvijek vezivao uz promet. “Satelitsko praćenje vozila naš je core business”, ističe predsjednik Uprave. Govoreći o prednostima MagSensea, navodi i podatak prema kojem se čak 30 posto gradskog prometa odnosi na vozila koja upravo tragaju za slobodnim parkirnim mjestom. Olakšavajući nalaženje, MagSense dakle značajno pridonosi i smanjivanju emisija plinova i prometnih gužvi.

“A ujedno povećavamo sigurnost u prometu”,

ističe Meštrić. Sustav trenutačno koriste parkirališta uz zračne luke, trgovačke centre, a sve je više naznaka da gradovi u sklopu inicijative Pametni gradovi traže ovakva rješenja kako bi smanjili promet i povećali učinkovitost uporabe parkirnih mjesta. “Jedna od želja nam je opremiti trajektne luke s detekcijom broja vozila u čekanju na ukrcaj. Time bi se omogućilo turistima i otočanima da optimalno planiraju odlazak na trajekt jer sustav mjeri duljinu kolona i izračunava vrijeme potrebno za ukrcaj. Naravno, sve dostupno na pametnim telefonima. Spremni smo izraditi pilotprojekt sa zainteresiranim partnerom”, naglašava Meštrić.

Senzor bilježi promjene na magnetnom polju Zemlje, nastale uslijed nailaska vozila, i omogućuje precizno detektiranje i brojanje vozila, bilo u mirovanju ili u pokretu

5 god

trajao razvoj sustava

Ozbiljnost i odgovornost

Razvoj sustava trajao je pet godina i još se uvijek poboljšava, stvaraju se i nove inačice proizvoda, a sve ovisi o zahtjevima korisnika. “Razvoj smo započeli samostalno, ali smo uvidjeli da se takvi složeni proizvodi mogu raditi samo na globalnom tržištu. Posebice zbog dugotrajne krize domaćeg tržišta. Tako da nam je sadašnje tržište Njemačka, Austrija i Švicarska.

Naši partneri koji rade s nama upravo dolaze iz tih država”, kaže.

Konkurentsku prednost ovom proizvodu daju određene patentom zaštićene značajke. “To su prepoznali određeni globalni igrači parkirne industrije te s njima pripremamo zajednički nastup”, otkriva Meštrić koji smatra kako je IT vjerojatno najfleksibilnija industrija koja može dobro funkcionirati u globalnim okvirima neovisno o zemljopisnom položaju.

“Smatram da se IT industrija probila i u ovim

2 na 10 mil € sa

planira se povećanje prihoda

40 na 100

sa

planirano povećanje zaposlenih

kriznim trenucima zbog oslanjanja na vlastite sposobnosti i velikog inovativnog kapaciteta”, ističe Krešimir Meštrić.

Tvrtka Mobilisis, dodaje on, ima isključivo pozitivna iskustva s okolinom u kojoj posluje i s bankama koje je prate. “Počevši od državnih institucija do jedinica lokalne samouprave ili nadležnih ministarstava. Ako su očekivanja objektivna i realna te ako se planiraju razumni koraci, onda ne vidimo prepreke koje ne bi bile rješive.

Primjećujemo zamjetni zaokret u pristupu banaka prema inovativnim tvrtkama. Ali svi ti pozitivni signali dolaze isključivo ako banke prepoznaju kontinuirani rast, pozitivno poslovanje, da postoje dobri poslovni planovi, dobra procjena rizika, vlastita ulaganja te transparentna i pozitivna bilanca poslovanja. Kao i u svakodnevnom životu potrebno je dokazati ozbiljnost i odgovornost u radu te steći povjerenje koje se gradi godinama. Grad Varaždin nam primjerice subvencionira kamatu kredita što nam uvelike smanjuje troškove dugoročnih investicija. Zauzvrat smo u zadnje dvije godine otvorili 25 novih radnih mjesta na kojima smo zaposlili mlade ljude odmah po završetku studija ili škole”, napominje.

Među koracima koji bi uskoro trebali dati dodatni vjetar u leđa sustavu jest joint venture poslovni plan s jednom tvrtkom iz Njemačke.

“S njome planiramo daljnji razvoj i prodaju te time otvaranje oko 60 novih radnih mjesta u našem sjedištu u Varaždinu. Također, sadašnjih dva milijuna eura prihoda planiramo povećati na 10 milijuna te ukupni broj zaposlenih sa 40 na 100”, zaključuje on.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO Za poduzetnike početnike

Erasmus za stjecanje iskustva i ostvarivanje partnerstva U dva ciklusa programa Erasmus za poduzetnike početnike HGK je osigurao korištenje 80.000 eura te je na razmjenu poslao ukupno 15 hrvatskih poduzetnika u čak 10 zemalja. Istovremeno je osam poduzetnika početnika iz Europe bilo na praksi kod iskusnih hrvatskih poduzetnika piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Htjela sam poboljšati svoje vještine u komunikaciji s klijentima, zastupati klijente na sudu, a ujedno je to bila odlična prilika za usavršavanje njemačkoga jezika.

V

eć pune tri godine u Hrvatskoj se provodi program Erasmus za poduzetnike početnike. Radi se o programu koji pomaže perspektivnim europskim poduzetnicima da usvoje potrebne vještine, znanja i iskustva za pokretanje i/ili uspješno vođenje tvrtke u Europi. Novi poduzetnici usvajaju i razmjenjuju znanje i poslovne ideje s iskusnim poduzetnikom kod kojeg borave i s kojim surađuju u razdoblju od jednog do šest mjeseci, a boravak im jednim dijelom financira Europska komisija preko posredničkih organizacija, ističe direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić. “Hrvatska gospodarska komora zajedno s partnerima iz Europe sudjeluje u navedenom programu od 2012. godine kao posrednička organizacija koju je odabrala Europska komisija. Točnije, HGK je lokalna kontakt točka i glavni kontakt kroz trajanje cijelog programa”, kaže Tajana Kesić Šapić.

Što radi HGK

poduzetnica početnica Danija Budimir

Uloga Hrvatske gospodarske komore je pružanje poslovne potpore poduzetnicima početnicima i iskusnim poduzetnicima iz zemalja sudionica te potpora u umrežavanju i pronalaženju poslovne razmjene. Također, Komora pruža pomoć u pronalasku poduzetnika koji će se najviše poslovno podudarati s poduzetnikom početnikom/iskusnim poduzetnikom.

Prije samog početka poslovne razmjene odr-

42 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

žava obuku kako bi poduzetnici početnici započeli proces razmjene. Djeluje i kao kontakt točka pri pomaganju u praktičnim segmentima, kao što su pronalazak smještaja, transport i osiguranje.

HGK je do sada sudjelovao u dva ciklusa programa, a za provedbu navedenog programa u tom periodu osigurao je otprilike 80.000 eura te na razmjenu poslao ukupno 15 hrvatskih poduzetnika u čak 10 zemalja; Nizozemsku, Sloveniju, Slovačku, Španjolsku, Mađarsku, Austriju, Veliku Britaniju, Italiju, Njemačku i Irsku.

Komora je osigurala i dolazak osam poduzetnika početnika iz Europe kod iskusnih hrvatskih poduzetnika. “Uz poduzetnike kojima smo osigurali razmjene imamo još 24 prijavljena koji ne mogu ići na razmjenu zbog nedostatka sredstava. Zbog tog razloga Hrvatska gospodarska komora prijavila je na novi krug natječaja programa Erasmus za po-

duzetnike početnike čiji bi rezultati trebali biti poznati na jesen”, rekla je Tajana Kesić Šapić.

Iskustva korisnika

No oni koji su iskusili ovaj program o njegovoj korisnosti ne dvoje. “Prijavila sam se na program Erasmus za poduzetnike početnike jer želim otvoriti odvjetnički ured u Hrvatskoj, a kako mi nedostaje znanja u vođenju, željela sam učiti od iskusnih poduzetnika s poslovnim kontaktima u Njemačkoj”, istaknula je poduzetnica početnica Danija Budimir koja je sudjelovala u ovom programu. “Htjela sam poboljšati svoje vještine u komunikaciji s kli-

Dosad je 15 hrvatskih poduzetnika bilo na razmjeni u 10 zemalja jentima, zastupati klijente na sudu, a ujedno je to bila odlična prilika za usavršavanje njemačkoga jezika”, objasnila je Danija Budimir. Dodala je kako je program odličan i može puno pomoći da mladi, neiskusni, ali ambiciozni ljudi uzmu budućnost u svoje ruke pokretanjem vlastitog posla.

“Možete naučiti puno o vlastitim sposobnostima i vještinama, dobiti snažno samopouzdanje i razvijati praktično znanje o tome kako pokrenuti i upravljati vlastitim poslom. Stekla sam puno iskustva u vođenju odvjetničkog ureda koje bi mi trebalo pomoći pri upravljanju svojim odvjetničkim uredom u Hrvatskoj. Što se tiče drugih vještina, ostvarila sam veliki napredak u pisanju i govorenju njemačkog jezika, a našla sam i izvrsnog partnera za svoje buduće poslovanje s Njemačkom”, prepričala je Danija Budimir.

Prilika i za iskusne

I iskusni poduzetnik Matija Gažić iz tvrtke Ehostat, koja ima 10 godina iskustva u web istraživanjima ponašanja korisnika interneta, zadovoljan je programom, a posebno rezultatima razmjene te će vrlo vjerojatno ponovno sudjelovati u ulozi iskusnog poduzetnika, osobe koja ugošćuje strane poduzetnike početnike.

“Ovaj program Europske komisije velika je prilika za svakog poduzetnika, kako za početnike tako i za iskusne poduzetnike. To je prilika za uspostavljanje kontakata prema poduzetnicima i mogućim poslovnim partnerima u drugim državama. Također, osoba koja ima motivaciju i želju da se bavi poduzetništvom može biti korisna pri traženju novog pristupa i novih rješenja za stare probleme”, objasnio je Gažić. Dodao je kako se nada uspješnom poslovnom odnosu s poduzetnicima početnicima u godinama koje dolaze te da su već zajednički definirali i neke strategije i potencijalne poslove.

Ovaj program Europske komisije velika je prilika za svakog poduzetnika, kako za početnike tako i za iskusne poduzetnike.

Matija Gažić, tvrtka Ehostat

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 43

EU INFO

više od pet milijuna kuna u tri mjeseca dobile lokalne akcijske grupe

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101

Više informacija na: http://www.apprrr.hr/

Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice Korisniku OPG-u Holetić Ljiljanka iz Gornje Kupčine u Zagrebačkoj županiji isplaćeno je 219.000 kuna. OPG je ulagao u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu kojom je povećao učinkovitost proizvodnje.

OPG Gazić Josip iz Vuke u Osječko-baranjskoj županiji dobio je 370.000 kuna za ulaganje u nabavu specijalizirane opreme za transport gnoja, te ostalu poljoprivrednu mehanizaciju.

IPARD sredstvima nabavljena je preša za valjkaste bale te teleskopski manipulator za utovar i manipulaciju krutog stajskog gnojiva.

OPG Rengel Mario je na svoj račun dobio 1,9 milijuna kuna za ulaganje u opremanje objekata za držanje muznih krava, mliječnih ovaca i mliječnih koza unutar prostora farme, te ulaganje u nabavu specijalizirane opreme za transport gnoja. IPARD sredstvima nabavljena je nova poljoprivredna oprema i mehanizacija koja će povećati učinkovitost postojeće proizvodnje mlijeka. Ulaganje je realizirano u mjestu Pitomača u Virovitičko-podravskoj županiji.

Europski fond za ribarstvo Obavljene su i nove isplate za 11 korisnika iz Europskog fonda za ribarstvo u iznosu od 1,2 milijuna kuna za mjeru 1.2 Privremena obustava ribolovne aktivnosti (lovostaj). Do sada je za tu mjeru isplaćeno više od četiri miliju-

na kuna, što je više od polovine od dodijeljene potpore korisnicima. Isplate će se nastaviti prema pristiglim Zahtjevima za isplatu.

Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja Agencija je obavila i nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. LAG-u Karašica isplaćeno je 78.260 kuna, LAG-u Škoji 198.382 kune, LAG-u Južna Istra 63.508 kuna i LAG-u Mura-Drava 176.762 kune.

LAG-ovi Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivnopromidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, kao i za plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. U posljednja tri mjeseca iz IPARD-a je lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od pet milijuna kuna.

Mikrokreditiranje Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije uputila je javni poziv za mikrokreditiranje

Mikrokrediti su namijenjeni poduzetnicima početnicima koji posluju do dvije godine. Prijaviti se mogu svi postojeći mikro gospodarski subjekti koji posluju do 24 mjeseca i poslovni subjekti u nastajanju – fizičke osobe koje se u slučaju odobrenja mikrokredita obvezuju osnovati tvrtku ili obrt prije zaključenja ugovora o kreditu.

Kamatna stopa iznosi samo 0,99 posto godišnje, pa ovaj izvor financiranja ima najpovoljnije uvjete kreditiranja na tržištu. Rok otplate je do pet godina, uključujući poček do najviše šest mjeseci. Najniži iznos kredita koji

44 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

je moguće realizirati kroz program mikrokredita iznosi 10.000, a najviši 120.000 kuna. Kao jedini instrument osiguranja dovoljna je zadužnica.

Za mikrokredite u 2015. godini osigurano je pet milijuna kuna u proračunu Agencije. Javni poziv otvoren je do 1. prosinca, a isplate traju do 15. prosinca 2015. godine. a službenim stranicama Agencije N objavljen je vodič sa smjernicama za izradu poslovnog plana: http://www. hamagbicro.hr/poslovni-plan/

predstavljamo Foto Sandi, Zagreb

S povjerenjem do drage uspomene Iako je ponuda ateljea vrlo široka, od fotografiranja za dokumente do restauriranja starih oštećenih fotografija i keramika, specifičnost ateljea je izrada portretne fotografije, fotografiranje djece, obitelji... tografija vjenčanja te ostalih važnih trenutaka u životu. Iako je ponuda njezinog ateljea vrlo široka, od fotografiranja za dokumente pa do restauriranja starih oštećenih fotografija i keramika, specifičnost tog ateljea je izrada portretne fotografije, fotografiranje djece, obitelji...

Može i fotobook

L A SAD MALO O NAMA...

1940. god osnovan Foto Sandi od 1986. god vodi ga Tea Šmider Frljužec

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

ijepa sjećanja na starim, požutjelim fotografijama su iza nas. Moderno doba karakteriziraju suvremene tehnologije na kojima ostavljamo zabilježene drage trenutke. Fotografije na papiru gotovo potpuno zamijenile su digitalne fotografije na USB stickovima, CD-ima i sličnim formatima.

Fotografski studiji gdje smo se nekada fotografirali pomalo nestaju, ali onaj koji ima dugogodišnju tradiciju, poznat generacijama u cijelom Zagrebu, zasigurno je Foto Sandi. Davne 1940. godine taj fotografski studio osnovao je Aleksandar Šmider, a 1986. posao je preuzela njegova kći Tea Šmider Frljužec, koja ga i danas uspješno vodi.

“Iako ni nas nije mimoišla gospodarska kriza i njene posljedice osjećamo već desetak godina, nastojimo i dalje uspješno raditi i svojim klijentima nuditi kvalitetne proizvode. Moto našeg Foto Sandija je red, rad i disciplina, pa se zato trudimo da svaki naš klijent iz fotografskog ateljea izađe zadovoljan i s osmijehom na licu”, rekla je Tea Šmider Frljužec. S obzirom na dugogodišnje poslovanje kroz koje su prošle tri-četiri generacije njihovih klijenata, mnogo puta od korisnika čuju komentare poput “fotografirali smo se u Sandiju 1945. za rođendan..., imamo slike s vjenčanja iz 1969..., sedamdesetih godina bili smo kod vas zbog...”.

Tea Šmider Frljužec kaže kako zbog svega toga i dalje njeguju tradiciju izrade portreta, fo-

“Zadaća fotografa je da promatranjem osobe svaki detalj prouči sa zanimanjem kako bi spoznao tu osobu kakva ona doista jest, te da u njoj probudi povjerenje u fotografa. To je tajna svake uspješne fotografije”, naglasila je Tea Šmider Frljužec.

Govoreći o poslovanju Foto Sandija, istaknula je kako prate trendove suvremene fotografije, a u budućnosti žele zadržati kvalitetu i usavršavati se u suvremenim tehnologijama. Novost je slaganje fotografija raznih tema, primjerice s putovanja, rođendana, zabava i vjenčanja, na DVD s glazbenom podlogom tako da se taj

Moto našeg Foto Sandija je red, rad i disciplina, kaže Tea Šmider Frljužec DVD kao filmić može gledati na televizoru ili kompjutoru. “Na taj način izrađujemo poklon koji će, uvjereni smo, razveseliti slavljenika i ostati mu kao trajna uspomena. Ono što treba napraviti jest donijeti fotografije u naš atelje, a mi ćemo tada napraviti fotoknjigu koja će klijenta u svakom trenutku podsjećati na lijepe trenutke”, naglasila je Tea Šmider Frljužec.

Dodala je kako se u Foto Sandiju može kupiti i poklon-bon kojim će se razveseliti draga osoba. Za taj će poklon-bon u Foto Sandiju osmisliti jedan od najkreativnijih personaliziranih poklona u obliku fotografije ili fotobooka za dragu osobu. (S.P.)

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina dobila novi Zakon o radu

Prijetnje masovnim štrajkom

Novom zakonu protive se Sindikat, radnici i oporba tvrdeći kako se njime pojednostavljuje davanje otkaza te preferira rad na određeno vrijeme piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

U

pravo kad je u Federaciji Bosne i Hercegovine stupio na snagu novi Zakon o radu, navodno donesen pod pritiskom Europske unije, u lipnju je 2171 radnik dobio otkaz. U Federaciji je bez posla ostalo 1563 radnika, u Republici Srpskoj njih 617. Šestomjesečni podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH upozoravaju da je zadnjeg dana lipnja u BiH bilo registrirano 539.512 nezaposlenih, čime je stopa nezaposlenosti povećana na 43 posto, a stranke koje su na izborima osvojile vlast obećale su da će u ovom mandatu ekonomskim programima i razvojnim reformama zaposliti oko 100.000 građana.

Godinu nakon danih obećanja broj nezaposlenih se gotovo izjednačio s brojem onih koji još imaju radne knjižice, a svi zajedno žive u strahu da će se novim zakonom negativni trendovi i nastaviti.

Zakon o radu u Federaciji BiH prošao je u Parlamentu kroz iglene uši sa 30 ruku za i bez suglasnosti Sindikata. A

Radnike će podržati umirovljenici i njihove udruge samo glasovanje popratili su pred Parlamentom veliki nemiri više tisuća radnika i građana kojima su uskraćena neka ranija prava, kao što je zapošljavanje na neodređeno vrijeme, dok je poslodavcima istodobno olakšano davanje otkaza.

Fadil Novalić, premijer Vlade FBiH, ustvrdio je da je za budućnost radnika i svih građana novi zakon bolje rješenje od prethodnog, da će ubrzati zapošljavanje, da nudi bolja i veća prava, posebno ženama,

te povoljnije uvjete za odlazak na godišnji odmor. Oporba, osim što osporava proceduru po kojoj je Zakon došao pred zastupnike, tvrdi kako se njime pojednostavljuje davanje otkaza te da preferiraju rad na određeno vrijeme. Također, nezadovoljnici tvrde da ne postoji obveza poslodavaca za potpisivanje kolektivnih ugovora.

Uz to, Sindikat jednu od većih posljedica novih propisa vidi u utvrđivanju najniže cijene rada koja bi morala biti osnovica za obračun plaća. Prema ranijem zakonu ta osnovica cijene rada bila je 450 konvertibilnih maraka i ako bi se kršila, blokirali bi se kolektivni ugovori. Kad je riječ o novom zakonu, te blokade bi mogle izazvati istek zakonskog roka za usuglašavanje novih kolektivnih ugovora. U tom slučaju Sindikat je najavio poduzimanje radikalnih mjera, organiziranje štrajkova, izlazak na ulice, a u krajnjem slučaju i rušenje Vlade FBiH. U Sindikatu tvrde kako do sporazuma o utvrđivanju visine minimalca neće brzo doći te da prijeti opasnost za istek zakonom propisanog roka u kojem treba usuglasiti nove kolektivne ugovore.

Glavni odbor Saveza sindikata BiH, zapravo Federacije BiH, već je za danas, za 31. kolovoza, zakazao sastanak na

46 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

kojem će utvrditi mjere i rokove svojih aktivnosti. Među njima je i utvrđivanje ustavnosti procedure donošenja i sadržaja zakona.

Protivljenje i u RS-u

Sindikat, kao organizacija, ne može podnijeti tužbu Ustavnom sudu BiH, ali će to, kako kažu, na njihovu incijativu učiniti oporbene stranke.

U Republici Srpskoj je Zakon o radu, i prije nego što ga je u nacrtu pripremila Vlada ovog entiteta, naišao na oštro protivljenje Sindikata RS-a, ali i oporbe. Vlast ovog entiteta koja u Narodnoj skupštini RS-a ima tanku većinu, zajedno s poslodavcima, zagovara izmjene i dopune Zakona o radu po federalnom receptu, a radnici su zaprijetili masovnim radničkim prosvjedima i štrajkovima.

Radnike u oba entiteta na prosvjedima će snažno podržati umirovljenici i njihova udruženja jer najveći broj ove populacije ima prosječna primanja nešto malo veća od 400 KM, odnosno 200 eura. Mirovine, posebno u Federaciji, miruju već nekoliko godina, a vlasti u oba entiteta tvrde da nema novca da se one barem minimalno povećaju.

vijesti Bosna i Hercegovina: u sedam mjeseci izvezeno robe za 5,19 milijardi maraka

Izvoz raste, debalans ostaje

B

osna i Hercegovina je prvi put u jednom mjesecu, i to u ovogodišnjem srpnju, ostvarila izvoz vrijedan 809,9 milijuna konvertibilnih maraka (KM), a ukupno je tijekom sedam mjeseci ove godine izvezla robe za 5,19 milijardi KM. Riječ je o rastu od 4,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sedmomjesečni uvoz vrijedio je, pak, 9,12 milijardi KM uz rast od 0,7 posto, priopćila je Agencija za statistiku BiH. Rast izvoza od velikih 29 posto zabilježio je prehrambeni sektor, pri čemu je najveći skok vidljiv kod izvoza mesa i mesnih prerađevina.

Ukupno je tijekom sedam mjeseci izvezeno

Uvoz iz Hrvatske pao je za 10,9 posto i vrijedio 948,2 milijuna KM hrane i mesa u vrijednosti od 321 milijuna KM, od čega je izvoz mesa i mesnih prerađevina iznosio 79,5 milijuna KM i bio dvostruko veći u odnosu na isti lanjski period.

Kada je riječ o hrani, debalans robne razmjene je još uvijek zabrinjavajuće velik jer je sedmomjesečni uvoz iznosio 1,23 milijarde KM. Vodeći trgovinski partneri BiH u izvozu su Njemačka, Italija i Hrvatska, a u uvozu Njemačka, Italija i Srbija. U ovogodišnjem sedmomjesečnom razdoblju ukupan izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio je 539,9 milijuna KM, što predstavlja pad od tri posto u odnosu na isti lanjski period, a uvoz iz Hrvatske je vrijedio 948,2 milijuna KM uz pad od 10,9 posto.

Lakše trgovanje strujom

Bosna i Hercegovina je u šest mjeseci ove godine izvezla električne energije za 149,8 milijuna KM, a radi unapređenja trgovanja strujom, posebice od 2017. godine, BiH, Srbija i Crna Gora planiraju

Ministar komunikacija i prometa BiH Slavko Matanović uputio je poziv hrvatskom kolegi Siniši Hajdaš Dončiću da što prije imenuje članove Zajedničkog tima za primjenu Konvencije UN-a o pravu mora i razgraničenju na moru kako je bilo dogovoreno na ranijim sastancima.

U skladu s tim dogovorom, Vijeće ministara BiH je imenovalo svoj tim za pregovore s Hrvatskom. Matanović je u dopisu napomenuo da bi postizanje sporazuma o razgraničenju na moru prema odredbi Konvencije UN-a trebalo prethoditi eventualnim građevinskim aktivnostima na moru, u Neumskom zaljevu.

Peludna analiza meda prvi put u BiH

Nužno je u BiH urediti

[Zdravko Latal]

Dalekovod Srbija-BiH-Crna Gora-Italija

gradnju novog dalekovoda od 400 kilovata. Dalekovod bi bio podvodnim kabelom povezan s Italijom. S ovim projektom su tri zemlje konkurirale na Summitu zemalja zapadnog Balkana koji je održan 26. i 27. kolovoza u Beču. Trenutačno su BiH i Srbija povezane dalekovodom od 220 kilovati. U Beogradu je osnovana zajednička kompanija triju država - Centar za koordinaciju sigurnosti, koja će započeti s radom početkom rujna. Udjel u realizaciji

O Neumskom zaljevu

dalekovoda Bosnu i Hercegovinu će stajati 18 milijuna KM, s time da će se graditi dva kraka. Prvi će prelaziti u Srbiju kod Bajine Bašte, a drugi će se graditi do Višegrada, a dalje će ići do Pljevlja i Crne Gore gdje će se povezati s Italijom podmorskim kabelom.

Do sad su napravljene studije izvodljivosti i glavni projekt, a trenutačno se radi na rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Dužina dalekovoda u BiH iznosit će 118 kilometara.

(Z.L.)

zakonodavstvo o pčelarenju i pčelarstvu, uspostaviti registar košnica i pčelara te osigurati poticaje za proizvodnju i izvoz meda, izjavila je dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Danijela Petrović. Istaknula je važnost nedavno otvorenog prvog laboratorija za analizu meda u BiH, nastalog u sklopu projekta Saveza pčelara Kadulja i mostarskog fakulteta.

Do sada su pčelari iz BiH med morali nositi na analizu u Hrvatsku i Sloveniju.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: Tržišna vrijednost Holdinga DZS na vagi

najzaštićenijeg tajkuna čeka pljenidba imovine?

Bojan Petan je omanuo i u ispunjavanju obveza iz drugog reprograma, pa se sada u Sloveniji sve glasnije špekulira da i njega čeka pljenidba imovine piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

oko

15 mil €

istržio Petan prodajom Termi Ilidža

162 mil

€ državne pomoći dobilo 60 tvrtki u 12 godina

Z

aljuljalo se privatizacijsko tlo i pod nogama Bojana Petana, vlasnika Holdinga DZS, koji je Hrvatskoj ostao upamćen po neuspješnom preuzimanju poduzeća Sunčani Hvar. Terme Čatež, holdinški stup DZS-a, nisu uspjele u svom velikopoteznom morskom pothvatu.

Hvarane nisu usrećili francuski vlasnici, a ne bi bolje prošli ni da su se skrasili pod vlasničkom tendom iz Čateža. Danas bi se Sunčani Hvar, poput nekih drugih tvrtki kćeri Petanovog holdinga, meškoljio na prodajnom pultu kao predmet “restrukturirajućeg dezinvestiranja”.

Ronjenje u dubiozama

Petanov DZS koji čine tri holdinška stupa – izdavaštvo, trgovina i turizam – već dulje vrijeme pliva tako da roni u dubiozama, a da

48 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

na površinu izranja po malo zraka kada mu to dopuste banke vjerovnici. Do sada banke nisu Petana često davile, štoviše, mnogi se u Sloveniji pitaju za prave motive bankarske uviđavnosti prema DZS-u, kakvom drugi holdinzi u sličnim gabulama nisu bili pogodovani.

Petanov holding slovenske su banke dvaput financijski restrukturirale. Kada nije ispunio obveze iz prvog reprograma, dobio je drugi.

Holdinzima u sličnim okolnostima uvijek se plijenilo imovinu. Petan je dobio drugi respiro, najvjerojatnije stoga što u svojem holdinškom arsenalu drži i izdavačku kuću Dnevnik s istoimenim respektabilnim dnevnim novinama.

Zanimljivo je da se u spašavanje DZS-a upustila i Banka Slovenije u trenutku kada je NLB savijao ruku Petanu zahtijevajući da vrati 2,4 milijuna eura jamstva što ga je 2009. godine dao hrvatskom Digitelu.

vijesti

Malo preživjelih poslije državnih infuzija U zadnjih 12 godina slovenska su poduzeća u poteškoćama, njih 60, dobila 162 milijuna eura raznih oblika državne pomoći. Poduzeća su dobila 29 milijuna eura nepovratnih sredstava, 10 milijuna kratkoročnih i 38 milijuna eura dugoročnih kredita. Povrh toga postupak oživljavanja posrnulih tvrtki država je potkrijepila i sa 85 milijuna eura jamstava, od kojih neka već dolaze na naplatu. Većina pomognutih poduzeća završila je u stečaju ili je likvidirana. Na crnom popisu mogu se naći Industrija kože Vrhnika, Svea, Glin IPP, Koroški hlebček, Mura, Staklarna Luminos, Tekstil, MTT i još neka znana imena slovenskog gospodarstva.

Bojan Petan je omanuo i u ispunjavanju obveza iz drugog reprograma, pa se sada u Sloveniji sve glasnije špekulira da i njega čeka pljenidba imovine. Tajkun za kojeg se tvrdi da je najzaštićeniji u Sloveniji obvezao se da će razinu duga smanjivati svake godine otprilike za po 10 milijuna eura. Petan to ne može postići bez prodaje dijela imovine, a taj posao ne ide mu baš od ruke. Zavlači s prodajama i krši dogovorene rokove.

Vjerovnici gube strpljenje

Od veće imovine zasad je uspio prodati udjel od 90 posto u Termama Ilidža.

U tom poslu istržio je oko 15 milijuna eura. Još bi više istržio da proda Marinu Portorož na čemu ustraju banke vjerovnici. Sve sluti da se Petanu ne prodaje investicija u Portorožu. Banke zavlači s izgovorom da planira proširiti kapacitete marine, te tako povećati njenu tržišnu vrijednost. Vjerovnici počinju gubiti strpljenje i vjerojatno nisu daleko od odluke da počnu plijeniti imovinu Holdinga DZS. Tanja Štrukelj, koja u DUTB-u vodi sektor upravljanja

Ekipa Ekonomskog fakulteta iz Ljubljane, istražujući rezultate pomoći koju je od države dobilo 60 poduzeća, zaključila je da državne intervencije nisu mnogo pomogle. “Državnim novcem samo je produžena agonija posrnulih poduzeća”, izjavila je ekonomistica Polona Domadenik. Umjesto u restrukturiranje tvrtke su novac potrošile pretežno za pokrivanje tekućih obveza. U cijeloj priči ima i svijetlih primjera. Steklarna Rogaška isplivala je iz poteškoća i danas radi u sastavu irske skupine WWRD. Dobro ide i ptujskom poduzeću Agis kočnice, također i Odeji iz Škofje Loke.

To je premalo dobrih primjera za ublažavanje lošeg dojma o državnim pomoćima.

kreditima, potvrdila je da su neke procjene imovine DZS-a već završene, a da će procjena za Terme Čatež, ključne imovine Holdinga, biti gotova u nekoliko sljedećih tjedana. “Moramo najprije znati realnu vrijednost imovine, a onda ćemo odlučiti što dalje s DZS-om”, rekla je šefica važnog sektora u tzv. lošoj banci. To ne sluti na dobro ni za Holding, ni za njegova vlasnika čiji su pojedini poslovi pod lupom istražitelja. Kriminalisti u BiH prijavili su u prosincu prošle godine Petana zbog sumnje da je preko posredničke kuće MedvešekPušnik trgovao vrijednosnim papirima na području BiH te da je pri tome manipulirao cijenama na štetu DZS-a.

Informaciju o tome potvrdila je Kristina Jozić iz tamošnje SIPA-e.

Holding DZS je u Hrvatskoj upamćen po neuspješnom preuzimanju Sunčanog Hvara

Mercator otkazao Celjanima

Vijest da je Mercator otkazao isporuke voćnih i ostalih jogurta, koje je Celjska mlekarna proizvodila za taj lanac pod trgovačkom robnom markom, popraćena je u slovenskim mediji-

ma naslovima preko pet stupaca. Promjena isporučitelja prikazuje se s neskrivenim zamjerkama Agrokoru da je udario po slovenskoj prehrambenoj industriji brže i nestrpljivije nego što se moglo slutiti u trenutku preuzimanja.

Samo usput i kao slučajno navodi se da je Mercator narudžbe iz Celja preselio u vjerojatno jeftinije Ljubljanske mlekarne koje su od nedavno u vlasništvu Lactalisa, ali za sve što proizvode koriste isključivo mlijeko slovenskih krava.

Investicijski polet u Jesenicama

Željezara Acroni u Jesenicama ulaže 30 milijuna eura u gradnju peći AOD kojom će povećati proizvodne mogućnosti u najunosnijem segmentu – izradi nehrđajućih čelika. U Acroniju završavaju i pregovore o projektu kojim namjeravaju pokrenuti proizvodnju cijevi.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 49

Intervju: Sava Dalbokov, član Uprave Steiermärkische Spa

Prije će se dogo nego novi kred

Na kraju prvog tromjesečja u Austriji je bilo za 26,7 kredita domaćinstvima i više od 70 posto svih kre švicarskoj valuti, zaduženost u francima kod na piše Mladen Miković, Biznis plus

S

a Savom Dalbokovim, članom Uprave Steiermärkische Sparkasse zaduženim za JI Europu, razgovaramo o tome što možemo očekivati na tržištu nekretnina, zajmova i leasinga, ali i o tome kako gleda na države i bankarsko poslovanje u regiji Jugoistočne Europe.

Kada će i hoće li banke lakše posuđivati novac, mislite li da su ta vremena prošla?

- U bankarskom sustavu je na raspolaganju velika likvidnost i banke su spremne dati ta sredstva na upotrebu. Međutim, zbog trenutne ekonomske nesigurnosti i suzdržanog inves t ic ij s kog raspoloženja p otra ž nj a

po financiranju opravdanih projekata je skromna. No, s druge strane financijski regulatori upozoravaju banke neka prihvate još manje ‘poduzetničkog rizika’ i usredotoče se na stabilne segmente s dokazanom kreditnom sposobnošću.

Dakle, još manje kredita?

- Kapacitet zaduživanja kućanstava polako dostiže svoje granice. Vjerujem da su vremena ‘booma’ zaduživanja prošla i da ćemo u sljedećih nekoliko godina vidjeti jednoznamenkasti rast kredita na većini tržišta. U nekim slučajevima, slično kao i u Hrvatskoj, gdje trenutno teče proces razduživanja.

Kada očekujete da će se probuditi tržište nekretnina u regiji Jugoistočne Europe?

- Ne vidim da bi se to moglo dogoditi u sljedećih tri do pet godina. Široki oporavak tržišta nekretnina će doći samo kao posljedica ubrzanog gospodarskog rasta, značajnog poboljšanja u osobnim i korporativnim prihodima, kao i povećane spremnosti za ulaganje i potrošnju. Iz bankarskih sustava također treba očistiti loše nekretninske kredite. Po mom mišljenju, za to vrijeme tržište nekretnina će stagnirati, uz neke iznimke kao što su luksuzne nekretnine, turistički kapaciteti na atraktivnim lokacijama i suvremeni logistički kapaciteti koji mogu ponuditi mogućnosti ulaganja.

Stanovnici koje države u regiji bi se trebali najviše brinuti zbog fiskalne politike?

- U pogledu poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje u većini zemalja u našoj regiji postoje porezni režimi koji dovode do relativno visokih opterećenja poslodavaca. Pozitivna iznimka je Makedonija. U kombinaciji s prosječnom Vjerujem da će omjer između eura i franka na kraju godine iznositi oko 1,05 (plus ili minus pet posto).

50 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

rkasse, vlasnika hrvatske Erste&Steiermärkische Bank d.d., zadužen za JI Europu

oditi razduživanje ditni boom

milijardi eura kredita domaćinstvima u francima. To je oko 15 posto svih edita u Austriji u francima. Od listopada 2008., kada je zaustavljeno kreditiranje u s u Austriji pala je za više od polovine, kaže Dalbokov ili ispodprosječnom produktivnošću rada u brojnim zemljama taj režim smanjuje konkurentnost naše regije za ulaganja u proizvodnju. Sa strane javnoga duga, po mom mišljenju, Hrvatska, Slovenija i Srbi-

htijeva cjelovitije mjere i disciplinu. Ove mjere bi trebale uključivati i javne izdatke, a ne samo javne prihode kroz povećanje poreza. Ova tema bi trebala biti vrlo visoko na listi prioriteta sljedeće hrvatske vlade.

Financijski regulatori upozoravaju banke neka prihvate još manje “poduzetničkog rizika”

Član ste upravnih ili nadzornih odbora banaka Erste i Sparkasse u Jugoistočnoj Europi. Vidite li razlike između pravnih i fizičkih klijenata po državama?

- Vidim mnogo više sličnosti nego razlika.

Iznimke su lokalne regulatorne specifičnosti i povremeni politički ‘posebni tretmani’ banaka, na primjer u slučaju kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj. Vjerujem da su naši klijenti i banke u regiji slične u više od 75 posto. Svugdje cijene izravno savjetovanje, brzi odaziv, dobru uslugu i konkurentne cijene. Financijska tržišta u zemljama su u različitim fazama razvoja što je ujedno i rezultat lokalnih propisa.

ja već su dostigle granice savladivosti svog duga na razini između 80 i 90 posto BDP-a.

Fiskalni prostor za manevriranje se smatra vrlo ograničenim i za Crnu Goru, BiH i Makedoniju. Dodatno oporezivanje, kroz podizanje bilo PDV-a, bilo poreza na dohodak, imat će negativan utjecaj na gospodarski rast odnosno međunarodnu konkurentnost. Dakle, najviše se mogu bojati države koje se neće mudro prihvatiti fiskalne konsolidacije i daljnjeg poboljšanja međunarodne konkurentnosti.

Hrvatski mediji stalno ističu da je Hrvatska na pragu stečaja. Slažete li se?

- Kontinuirani rast javnog duga, koji je trenutno na razini od oko 90 posto BDP-a, je alarmantan. Pogotovo jer je tamo bilo relativno malo strukturnih reformi za smanjenje zaduživanja države. Mislim da je situaciju još moguće savladati, ali to za-

S pomenuli ste švicarski franak. U Austriji je bilo u prošlosti mnogo kredita izdanih u toj valuti. Koji udio je do sada promijenjen u eure?

- Na kraju prvog tromjesečja u Austriji je bilo za 26,7 milijardi eura kredita domaćinstvima u francima. To je oko 15 posto svih kredita domaćinstvima i više od 70 posto svih kredita u Austriji u francima.

Od listopada 2008. godine, kada je zaustavljeno kreditiranje u švicarskoj valuti, zaduženost u francima kod nas u Austriji pala je za više od polovine. Trend se nastavlja i u prvom tromjesečju smo primijetili smanjenje od 5,5 posto.

Zašto se tržište leasinga ne proširuje brže?

- Općenito, tržište leasinga prati kretanje na tržištu kredita, tako da smo i u tom segmentu u posljednjim godinama

vidjeli značajno usporavanje i pad. Kod leasinga nekretnina to je povezano s općim razvojem tržišta nekretnina. Kod leasinga pokretnina to je posljedica niskoga zaduživanja pravnih subjekata kao i dramatičnog smanjenja broja kupnje novih automobila. Mislim da smo kod leasinga pokretnina dotaknuli dno i vidimo neke znakove oporavka. Neka poduzeća povećavaju takva ulaganja, ali je opseg novih financiranja očekivano manji od trećine opsega prije krize.

Gdje očekujete da će na kraju godine biti tečajevi eura i franka te eura i dolara kao i vrijednosti zlata i nafte?

- Prvo bih želio naglasiti da je to moje osobno mišljenje i nije nikakva preporuka.

Ako uzmemo cijenu nafte kao približnu vrijednost globalnoga gospodarskog rasta i sukladno tome energetsku potražnju, a da ne bude dramatičnog porasta geopolitičkih rizika koji bi mogli utjecati na stranu ponude, vidim vrijednost nafte oko razine sadašnje. Plus ili minus pet posto.

Isto vrijedi za cijenu zlata. Iako vjerujem da će omjer između eura i franka na kraju godine iznositi oko 1,05 (plus ili minus pet posto), očekujem da će vrijednost dolara u odnosu na euro porasti za pet do 10 posto.

Planovi...?

- Bio bih vrlo sretan kada bi naša grupa proširila svoje bankarsko poslovanje i u, primjerice, Bugarsku, ali za sada nemamo takve planove. Naša strategija je jačanje naše aktivnosti u regiji i za sada nemamo planove za preuzimanje. Naravno, ako će se u državama gdje smo prisutni ponuditi dobra prilika, mi ćemo je detaljnije istražiti.

I na kraju, gdje će biti iduće godine Grčka?

- ‘Ista meta, ista udaljenost.’

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 17. do 23. kolovoza ukupno je bilo 100 stečajnih postupaka što je za 44 posto više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je uloženo 44 prijedloga, a započeo je 21 postupak. Bilo je 14 skraćenih stečajnih postupaka. Iz evidencije je izbrisan 41 subjekt, što je približno na razini prethodnog tjedna kada ih je izbrisano 46. Osnovana su 194 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (71), zatim Split (24), na Trgovačkom sudu Rijeka je osnovano 18 trgovačkih društava, a slijedi ga Varaždin sa 16 novoosnovanih subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (122), te ukupno 72 d.o.o.-a.

STEČAJEVI

0=

Stečajni postupak Početak postupka

0

Obustava i zaključak

0

Zaključak postupka

0 14 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

0

Početak i zaključak postupka

14 8=

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

8 78 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

44

Obustava postupka

2

Odbijanje prijedloga

9

Početak postupka

21

Zaključak postupka

2

BRISANI SUBJEKTI 41 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

41 4=

Likvidacija Početak postupka

4

Zaključak postupka

0

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 194 

Poslovni subjekti d.o.o.

72

j.d.o.o.

122

d.d.

0

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

16

Zagreb Pazin

Bjelovar

5

71

Rijeka

18

Karlovac

5

14

Osijek

13

Sisak

0

Sl. Brod

6

Zadar

10

Šibenik Izvor podataka:

7

Split

24

Dubrovnik

5

REJTING TJEDNA DELTRON d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast =bez promjene

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Pad stope nezaposlenosti u srpnju Unatoč blagim pozitivnim trendovima na tržištu rada, u 2015. godini očekujemo izostanak vidljivog oporavka zaposlenosti i aktivnosti, ocijenio je Zvonimir Savić iz HGK

S

a srpnjem već lagano otupljuje oštrina trenda pada broja nezaposlenih pod utjecajem glavne turističke sezone. Tako je broj nezaposlenih u odnosu na lipanj bio niži za 0,8 posto te je iznosio 257.994 osoba, dok je stopa registrirane nezaposlenosti 15,9 posto, tek 0,2 postotna boda manje nego u lipnju. No, kada se ovi pokazatelji promatraju u godišnjoj usporedbi, broj nezaposlenih u srpnju manji je za 1,1 posto na godišnjoj razini, a stopa registrirane nezaposlenosti za 1,9 postotnih bodova. Ipak, pritom primjećujemo kako je negativna razlika u godišnjoj stopi nezaposlenosti najniža od kraja prošle godine, a razlika u padu broja nezaposlenih je najniža od rujna prošle godine.

Nepovoljni trendovi na tržištu rada

Iako su trenutačno razine nezaposlenosti i stope registrirane nezaposlenosti na najnižoj razini od 2009., trendovi ostalih pokazatelja na tržištu rada i dalje nisu povoljni što znači da je pad broja nezaposlenih pod značajnim utjecajem drugih varijabli pored zapošljavanja uslijed čega i stopa nezaposlenosti pada sporije nego što bi to bilo pri zdravijim pomacima u nezaposlenosti. Naime, brojnost aktivnog stanovništva je još značajno manja nego prošle godine (za 3,2 posto).

“Pod utjecajem turističke sezone, broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti u srpnju bile su u padu. Unatoč

52 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK

tome, prema našim izračunima broj zaposlenih u Hrvatskoj ostvaren je na razini od 1,364 milijuna, što je najniža brojka zabilježena u srpnju u zadnjih 15 godina. Broj aktivnog stanovništva procjenjujemo na 1,622 milijuna, što je neznatno više od rekordno niskih 1,612 milijuna zabilježenih u svibnju. Unatoč blagim pozitivnim trendovima na tržištu rada, u 2015. očekujemo izostanak

U srpnju su bile nezaposlene 257.994 osobe vidljivog oporavka zaposlenosti i aktivnosti”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Osiguranje u srpnju

Autoosiguranja dolje, životna gore U skupini neživotnih osiguranja tijekom srpnja zaračunata bruto premija je na godišnoj razini manja od 3,3 posto, dok životna bilježe rast od 19,02 posto

P

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za srpanj 2015. godine 25 društava za osiguranje zaračunalo je ukupnu bruto premiju u iznosu od 5,5 milijardi kuna što je povećanje od 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Neživotna osiguranja

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 67,86 posto ukupne premije, zaračunata je bruto premija od 3,78 milijardi kuna što je na godišnjoj razini smanjenje od 3,3 posto.

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila s bruto premijom od 1,32 milijarde kuna ili 14,86 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 23,75 posto te 35 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja.

U sklopu tog osiguranja, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija je 1,27 milijardi kuna i niža je 16,15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupno je tijekom sedam mjeseci sklopljeno 1.263.628 polica što je 33.171 polica ili 2,7 posto više nego godinu danu ranije.

Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 1005,24 kune te je na godišnjoj razini 18,35 posto niža.

Životna osiguranja

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata je bruto premija od 1,79 milijardi kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovo razdoblje iznosi 19,02 posto. U ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 32,14 posto.

U strukturi najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 1,549 milijardi kuna što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,4 posto. Ta vrsta osiguranja u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 86,37 posto, a u ukupnoj premiji sa 27,76 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja sa zaračunatom bruto premijom od 135,54 milijuna kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 2,43 posto uz rast u odnosu na prethodnu godinu od 117,83 posto. Kod Dopunskih osiguranja životnog osiguranja zaračunata je premija od 85,18 milijuna kuna s udjelom u ukupnoj premiji od 1,53 posto i padom od jedan posto. Rentno osiguranje bilježi premiju od 20,286 milijuna kuna uz porast od 62,08 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok Osiguranja

5,5 mlrd kn ukupna bruto premija

3,78mlrd kn bruto premija neživotnih osiguranja

1,79 mlrd kn bruto premija životnih osiguranja

Kod Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila premija je 14,86 posto manja za slučaj vjenčanja ili rođenja imaju zaračunatu premiju od 3,49 milijuna kuna uz pad od 8,18 posto na godišnoj razini. (V.A.) 31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Banke u 2014.

Profitabilnost banaka na najnižoj razini od 1998.

Razina troškova rezerviranja i dalje je povišena. Ne smanjuje se ni razina nenaplativih kredita, pa su banke krenule u akcije oko njihova rješavanja.

Dvije banke nisu uspješno odgovorile na promijenjene uvjete poslovanja piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

S

403mlrd kn imovina kreditnih institucija u 2014.

od toga %

98,1

imovina banaka

laba gospodarska aktivnost odrazila se i na rezultate hrvatskih banaka u prošloj godini. Treću godinu zaredom poslovne aktivnosti banaka usporavaju, a potražnja za kreditima ostaje potisnuta, stoji u zadnjem broju Biltena o bankama koji izdaje Hrvatska narodna banka.

Pokazatelji profitabilnosti bili su na najnižim razinama zabilježenima od 1998. Osnovni razlog tome je i nadalje povišena razina troškova rezerviranja. Ne smanjuje se ni razina nenaplativih kredita, pa su banke krenule u akcije oko njihova rješavanja poput prodaje potraživanja. Dvije banke nisu uspješno odgovorile na promijenjene uvjete poslovanja pa se smanjivanje broja banaka nastavilo petu godinu zaredom. Ipak, ocjenjuje se u Biltenu, to smanjivanje ide vrlo blagim tempom. Zbog svega toga se imovina banaka smanjila u 2014. efektivno za 1,3 posto.

Nastavljeno razduživanje banaka

U prošloj godini nastavljen je rast štednje, osobito depozita građana, ali i trgovačkih društava. Budući da nije bilo kreditnog rasta, priljev je iskorišten za razduživanje banaka, uz zadržavanje dobre razine pričuva likvidnosti. Stoga su banke vraćale novac koji im je stigao iz sre-

Lani je nastavljen rast štednje, osobito depozita građana, ali i trgovačkih društava dišnjica u inozemstvu u većem omjeru nego 2013. godine. Pričuve likvidnosti sačuvane su kroz ulaganja u vrijednosne papire, osobito državne.

54 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Rast štednje ipak nije bio tako snažan kao ranije. Kod trgovačkih društava djelomično je to bila posljedica visoke osnovice, odnosno rasta tih depozita u 2013. zbog jačanja mjera fiskalne discipline. Kod stanovništva dodatni

Najviše loših kredita u trgovini i industriji Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti skupine B i C) u ukupnom broju kredita porastao je lani sa 15,7 posto na 17,1 posto. Postotak loših kredita ostao je tako visok zbog manje kreditne aktivnosti, ali njihov rast se usporio. Kod poduzeća udio kredita skupine B i C veći je od 30 posto. Kod stanovništva je situacija i dalje bolja, udio je oko 12 posto. U 2014. rastom loših kredita u skupini poduzeća prednjačile su trgovina i prerađivačka industrija, posebice prehrambena.

Dobit porasla 1,4 milijarde kuna Prema revidiranim podacima za 2014., banke su ostvarile 2,1 milijardu kuna dobiti iz poslovanja. U odnosu na 2013. to je porast od 1,4 milijarde kuna ili 197,3 posto.

Nakon dvije godine pada porasla je operativna profitabilnost (prije troškova rezerviranja). Ojačao je i prihod od provizija i naknada, ponajviše od kartičnog poslovanja. Banke su smanjile opće troškove poslovanja, a porasli su i prihodi od prodaje sporednih poslova. U 2014. gubitke je iskazalo 12 banaka (od njih 28) s udjelom u ukupnoj imovini banaka od 15,5 posto.

Profitabilnost prosječne imovine (ROAA) i profitabilnost prosječnoga kapitala (ROAE) banaka (u postocima) 10 8 6 4 2 0

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

ROAE

Izvor: Bilten o bankama, HNB

2014.

ROAA

šačko kreditiranje. Ograničena je visina kamata na stambene kredite u švicarskim francima.

Ta je mjera usporila rast nenaplativih kredita u tom sektoru, no zato je porasla izloženost

Troškovi rezerviranja i dalje znatno opterećuju poslovne rezultate banaka kreditnom riziku. Udio loših kredita kod švicarskog franka znatno je veći nego kod stambenih kredita u euru ili kunama.

2,1 mlrd kn dobit iz poslovanja banaka

Dobra adekvatnost kapitala negativni utjecaj donijela je najava uvođenja oporezivanja kamata na štednju, što se primjenjuje od 2015. godine.

Iz Biltena se doznaje i da se građani razdužuju već šestu godinu zaredom. Posebice u sektoru stambenih kredita. Jedino su porasli gotovinski nenamjenski krediti, i to kunski.

Krediti trgovačkim društvima osjetno su se smanjili, i to unatoč novom modelu poticanja kreditiranja gospodarstva koji je HNB pokrenuo potkraj 2013. godine. Nakon snažnog smanjenja u 2013. godini, u 2014. godini zarada banaka oporavila se, ponajprije zahvaljujući nižim kamatnim troškovima i nižim troškovima rezerviranja za gubitke. No troškovi rezerviranja i dalje znatno opterećuju poslovne rezultate. Zajedno sa slabom gospodarskom aktivnošću, sve nižim kamatnim stopama i smanjenim kreditiranjem, nepovoljno utječu na kamatne prihode te ukupne poslovne rezultate banaka.

Snažan utjecaj na zarade banaka imala je i država propisivanjem novih pravila za potro-

Ukupna imovina kreditnih institucija iznosila je 403 milijarde kuna, od čega je 98,1 posto otpadalo na imovinu banaka. Kod stambenih štedionica, na koje otpada 1,9 posto imovine, ostvaren je rast dodijeljenih kredita. Rast imovine i kredita ostvaren je zbog pripisivanja državnih poticajnih sredstava. Stambeni krediti kod štedionica porasli su sedam posto, zadržavajući pritom dobru kvalitetu.

I nakon uvođenja novih pravila za utvrđivanja kapitala i stopa kapitala kreditnih institucija, adekvatnost kapitala domaćih banaka ostala je vrlo dobra. Rezultat je to konzervativnoga regulatornog pristupa tijekom prijašnjih godina koji je osigurao visoku razinu i kvalitetu kapitala. Na kraju 2014. sve su stope kapitala utvrđene novim pravilima bile osjetno više od propisanih minimuma. Stopa redovnoga osnovnoga kapitala kao i stopa osnovnoga kapitala iznosile su svaka po 20,6 posto, a stopa ukupnoga kapitala 21,8 posto. U odnosu na kraj 2013. stopa ukupnoga kapitala blago je porasla, ponajviše zbog slabljenja kreditne aktivnosti banaka.

12 banaka (od njih 28) iskazalo gubitak

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Dobit Hrvatske pošte

U prvih šest mjeseci Hrvatska pošta je ostvarila dobit u iznosu od 4,8 milijuna kuna. Ukupni prihodi iznose 710 milijuna kuna, a ukupni rashodi 705,2 milijuna kuna. U istom razdoblju prethodne godine ostvaren je gubitak od 7,5 milijuna kuna pri čemu su prihodi iznosili 722,4 milijuna kuna, a rashodi 729,9 milijuna kuna, objavila je tvrtka u polugodišnjem izvješću o poslovanju na Zagrebačkoj burzi.

Mercator povećao profitabilnost Mercator je u prvoj polovini godine ostvario 1,287 milijardi eura prihoda ili jedan posto manje nego u istom razdoblju lani. No, izrazito je povećao profitabilnost i ostvario dobit iz poslovanja od 33,4 milijuna eura. Mercator pri tome napominje kako je mali pad prihoda posljedica reorganizacije unutar Agrokora, koji ga je preuzeo sredinom 2014. godine. Pritom je Mercatorova prodaja u Hrvatskoj i BiH uklopljena u Konzum, a Mercatorov brend zadržan u Sloveniji i Srbiji. Otkako je Agrokor preuzeo Mercator obavljeno je i uspješno financijsko restrukturiranje, a njegovi neto financijski rashodi u prvih šest mjeseci smanjeni su za 43 posto.

Traže se pozajmice U proteklom tjednu povećana je potražnja za pozajmicama, ali kamatne su se stope početkom tjedna zadržale na nižim razinama.

Tražitelji pozajmica nisu željeli plaćati visoke kamate za pozajmice, pa se unatoč nešto većoj potražnji trgovalo po nižim vrijednostima.

Sredinom tjedna ipak je došlo do povećanja kamatnih stopa i dodatne potražnje za kratkoročnim pozajmicama. Unatoč povećanoj potražnji dio ponude svakodnevno ostaje neiskorišten zbog ograničenja plasmana sudionika.

Kraj je mjeseca kada su povećane obveze prema državi, a povećana je i inozemna potražnja za kunama pa očekujemo daljnju potražnju za kratkoročnim pozajmicama, a postoji mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa.

Nakon dulje stanke u prošli utorak je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa. Upisano je znatno više od planiranog,

ali kod kunskih zapisa manje od iznosa koji je na dospijeću. Kod kunskih trezorskih zapisa upisan je 1191 milijun kuna, što je još uvijek za 39 milijuna kuna manje no što je bilo na dospijeću. Upisani su šestomjesečni i jednogodišnji zapisi, s time da je na rok od 182 dana kamatna stopa korigirana na 0,4 posto, a na rok od 364 dana je nepromijenjena i iznosi 1,5 posto.

Kod eurskih zapisa upisano je 14 milijuna eura, za 3,2 milijuna eura više nego što je dospjelo.

Ministarstvo je sljedeće aukcije trezorskih zapisa najavilo za 1. rujna.Na kraju smo kolovoza kada je pojačana inozemna potražnja za kunama, a povećane su i domaće obveze plaćanja.

Takvi odnosi potakli su rast potražnje za kunama i rast kamatnih stopa. Kakvi će biti odnosi na novčanom tržištu u sljedećem razdoblju i hoće li se rast kamatnih stopa nastaviti, uskoro ćemo saznati.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

1,20

200

0,80

100

0,40

0

24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

17. 8. - 21. 8. 2015.

u%

300

0

28.8.

pon.

uto.

sri.

24. 8. - 28. 8. 2015.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar sredstva uvećana je u odnosu na švicarski franak za 0,5 posto.

Također, kuna je u usporedbi s eurom blago ojačala za 0,09 posto.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 1,6 posto. Naprotiv, vrijednost domaćeg platnog

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,787066

CAD kanadski dolar

5,058953

JPY japanski jen (100)

5,535155

CHF švicarski franak

6,952097

GBP britanska funta

10,30095

USD američki dolar

6,687126

EUR euro

7,544416

Izvor: HNB

primjena od 29. 8. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

EUR

7.565

6.75

7.04

7.560

6.70

7.02

7.555

6.65

7.00

7.550

6.60

6.98

7.545 7.540

24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

USD 24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

6.55 6.50

CHF 24.8. 25.8. 26.8. 27.8. 28.8.

6.96 6.94

vijesti Međunarodno tržište kapitala Lanjska dobit Jadrana 2,1 milijun kuna

Turbulentni tjedan za burzovne indekse Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su izuzetno oprezni. Razlog tomu bilo je usporavanje kineskog gospodarstva i, među ostalim, devalvacija juana što je izazvalo velike turbulencije na financijskim tržištima. Kako bi povećala likvidnost i stabilizirala tržište, kineska središnja banka snizila je i ključne kamate te ubrizgala svježi kapital na financijska tržišta. Ulagači nisu bili sigurni hoće li nove mjere pokrenuti gospodarstvo, ali su se nadali da će smiriti njegovo slabljenje.

Sredinom tjedna Wall Street je zabilježio skok cijena zbog moguće odgode Fedove odluke o rujanskom povećanju kamata.

Na tjednoj razini promatrani burzovni indeksi uvećali su vrijednost. Indeks Pariške burze CAC40 bio je veći za 6,04 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 5,2 posto. Rast vrijednosti zabilježio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 6,09 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 7,03 posto. Također, američki Dow Jones bio je veći za 4,7 posto, kao i indeks Tokijske burze Nikkei za 3,2 posto.

6300

FTSE 100

6100

16250

6000

16000

5900

15750

5800

15500 24.8.

4500

25.8.

26.8.

27.8.

28.8.

24.8.

4800

NASDAQ

4400

4700

4300

4600

4200

4500

4100

4400

4000

25.8.

26.8.

27.8.

28.8.

26.8.

27.8.

28.8.

CAC40

4300 24.8.

10600

Dow Jones

16500

6200

25.8.

26.8.

27.8.

28.8.

24.8.

19400

DAX

10400

19000

10200

18600

10000

18200

9800

17800

9600

17400 24.8.

Mirovinski fondovi

25.8.

26.8.

fond

Pad vrijednosti Mirexa

16750

27.8.

28.8.

datum

25.8.

NIKKEI 225

Povećanje kreditnog obujma 24.8.

vrijednost (kn)

25.8.

26.8.

promjena (%)

27.8.

28.8.

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 214,5465 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se pad od 0,3 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 110,9623 boda, a Mirexa C 107,4951 bod.

MIREX - tjedni 0%

MIREX A

27.08.

110,9623

0,9458

6,08

AZ - A

27.08.

110,3062

0,9089

6,00

Erste Plavi - A

27.08.

110,2655

1,0027

4,85

PBZ CO - A

27.08.

111,1432

1,2252

4,46

Raiffeisen OMF - A 27.08.

112,3724

0,8454

7,66 4,29

kategorija B MIREX B

27.08.

214,5465

0,6658

AZ - B

27.08.

219,2896

0,6532

4,12

Erste Plavi - B

27.08.

218,7869

0,7238

4,10

PBZ CO - B

27.08.

195,8324

0,8231

4,27

Raiffeisen OMF - B 27.08.

216,3808

0,5896

4,66 4,42

kategorija C

-0,4% -0,8% -1,2% -1,6% 24.8.

25.8.

26.8.

27.8.

MIREX - mjesečni

MIREX C

27.08.

107,4951

0,122

AZ - C

27.08.

105,3018

0,0659

3,47

Erste Plavi - C

27.08.

106,9

0,1158

3,55

PBZ CO - C

27.08.

107,3665

0,1476

4,25

Raiffeisen OMF - C 27.08.

110,2012

0,1712

5,76

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,8% 0%

Raiffeisen DMF

27.08.

208,9271

0,6169

4,78

AZ Profit

27.08.

244,153

0,678

3,40 -0,17

Croatia osiguranje 27.08.

-0,8% -1,6% -2,4% 30.7.

6.8.

13.8.

20.8.

27.8.

Redovita skupština Jadrana, turističke tvrtke koja na Crikveničkoj rivijeri ima osam hotela, dva autokampa i turističko naselje, održana je u novouređenom hotelu Omorika. Na njoj su prihvaćena financijska izvješća za 2014. te izvješća Uprave i Nadzornog odbora, a prihvaćen je i prijedlog Uprave o proširenju registriranih djelatnosti. Tako je Jadran 2014. završio s dobiti od 2,1 milijun kuna koji su raspodijeljeni u zadržanu dobit koja sada iznosi 5,3 milijun kuna.

146,623

0,6108

AZ Benefit

27.08.

225,8352

0,3216

3,27

Erste Plavi Expert

27.08.

180,9369

0,8907

4,32

Erste Plavi Protect 27.08.

178,4421

0,1443

1,70

Riječki BKS Bank je u prvih šest mjeseci ostvario kreditni obujam u iznosu od 138,9 milijuna eura, što je 11 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014., a osam posto u odnosu na kraj prošle godine. Neto kamatni prihodi rasli su za 30 posto, a neto prihodi od naknada za 14 posto. Troškovi poslovanja rasli su za dva posto, pa je ova banka u razdoblju od siječnja do lipnja iskazala neto dobit od 806.000 eura, što je 3,5 puta više u odnosu na isto razdoblje lani. Riječka banka je tvrtka kći austrijske Grupe BKS Bank, čiji je član i hrvatsko leasing društvo BKS-Leasing Croatia.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Rast neto dobiti J&T banke J&T banka, jedna od vodećih privatnih banaka na češkom tržištu koja se nalazi u sastavu grupe J&T Finance Group SE, kao i hrvatska Vaba banka, u prvoj polovini godine ostvarila je neto dobit od 38 milijuna eura, što predstavlja rast od 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Prema nerevidiranom konsolidiranom izvješću, J&T banka završila je prvu polovinu godine s bilančnom sumom od 5,386 milijardi eura, što je za 17 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Krajem lipnja, kapital te banke iznosio je 548 milijuna eura.

Pozitivni trendovi u Metronetu

Nakon uspješno provedene predstečajne nagodbe i restrukturiranja kompanije, Metronet nastavlja s pozitivnim poslovnim trendovima u prvoj polovini godine.

U svom najznačajnijem dijelu poslovanja, segmentu poslovnih korisnika, zabilježen je rast prihoda od tri posto u odnosu na isto razdoblje lani i sada ti prihodi iznose 96,4 milijuna kuna.

Istovremeno, provedeno je značajno ulaganje u materijalne i ljudske resurse kompanije, što bi i u narednim godinama trebalo omogućiti daljnji razvoj i rast.

Rasprodaja dionica zbog burnog tjedna Burni tjedan na globalnim tržištima kapitala odrazio se i na domaću burzu te je protekli ponedjeljak uzrokovao rasprodaju dionica i veliki pad indeksa. Tako je aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi, u odnosu na prošli tjedan, porasla te je redovni dionički promet iznosio 95 milijuna kuna, što predstavlja rast od 46 milijuna kuna, odnosno porast od 93 posto.

Od vijesti vezanih za trgovana izdanja izdvajamo objavu analitičara Erste banke koji su

potvrdili preporuku “kupiti” za dionice Adris Grupe te povisili njihovu ciljanu cijenu i to na 617 kuna za redovne, odnosno na 550 kuna za povlaštene dionice.

Indeks Crobex je pao za 1,84 posto te je tjedan završio na 1.750,70 bodova. Crobex10 bilježi tjedni pad od 1,56 posto, na 1.021,28 bodova.

Svi su sektorski indeksi pali i to u rasponu od -0,55 koliko bilježi CROBEXindustrija do -4,71 koliko je pao CROBEXkonstrukt.

Obveznički indeksi tjedan su završili tako da je CROBIS pao za 0,09 posto, a CROBIStr je porastao za 0,01 posto.

Najlikvidnije izdanje bila je PodravUKUPAN TJEDNI PROMET: 529,157 milijuna kuna ka koja je trgovana u iznosu od 18,5 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 95.004.227,40 kn milijuna kuna uz pad cijene od 1,20 index zadnja vrijednost tjedna promjena posto na 321,11 kuna. Slijedi HT s koCrobex 1.750,7000 -1,84% jim je ostvarena blok transakcija od Crobex10 1.021,2800 -1,56% 2,2 milijuna kuna po cijeni od 148,90 Crobis 106,3839 -0,09% kuna, u redovnoj trgovini se trgovaCrobistr 143,8728 +0,01% lo uz promet od 15,6 milijuna kuna, a zadnja cijena je iznosila 149 kuna što Top 10 tjedna zadnja je pad od 1,39 posto. Treći najlikvidniji promet po prometu promjena cijena bio je Končar EI koji je sakupio pro-1,20% 321,11 18.499.493,87 Podravka d.d. met u iznosu od 15,2 milijuna kuna, od -1,39% 149,00 17.817.253,49 HT d.d. čega se 14,7 milijuna odnosi na blok +1,06% 674,89 15.206.107,24 Končar d.d. transakciju, dok je u redovnoj trgovi+0,25% 402,99 12.681.061,20 Adris grupa d.d. - povl. ni ostvaren promet od 486.000 kuna -3,59% 21,50 10.162.206,48 Valamar Riviera d.d. uz rast cijene za 1,06 posto na 674,89 -0,49% 100.999,00 3.548.999,00 Jamnica d.d. kuna.

-2,65% 8.605,01 2.987.158,87 Ledo d.d.

-2,19% 1.115,00 2.891.569,97 Ericsson Nikola Tesla d.d.

Drugi tjedan za redom dobitnik je +8,33% 650,00 2.074.452,03 Vajda d.d. deveta najlikvidnija Vajda s rastom -14,63% 350,00 1.609.979,00 Europlantaže d.d. cijene od 8,33 posto na 650 kuna i s prometom od 2,1 milijun kuna. Slijedi 10 dionica tjedna zadnja spomenuti Končar EI (+1,06 posto) te promet s najvećim rastom cijene promjena cijena povlašteno izdanje Adris Grupe koja +167,48% 241,00 47.236,00 Turbos WTI nafta short B bilježi tjedni rast cijene za 0,25 posto +63,03% 19,40 170.248,10 Turbos E-mini S&P 500 short 8 uz promet od 12,7 milijuna kuna. +28,57% 209,95 6.298,50 Turbos DAX short I Gubitnik proteklog tjedna je izdanje +28,12% 24,06 3.205,80 Turbos E-mini S&P 500 short A Europlantaža s minusom od 14,63 po+23,53% 1,68 5.756,95 Magma d.d. sto i prometom od 1,6 milijuna kuna sa +21,61% 140,70 169.014,00 Turbos DAX short K +17,27% 74,00 790,85 zadnjom cijenom na 350 kuna.

Turbos E.B.F. short E +11,81% 74,99 45.350,50 HTP Korčula d.d.

Slijedi peta najlikvidnija Valamar Ri+11,76% 190,00 7.930,00 Kaštelanski staklenici d.d. viera koja je tjedan završila sa sma+10,00% 22,00 61.756,60 Quaestus nekretnine d.d. njenjem cijene za 3,59 posto, a trgovana je u iznosu od 10,2 milijuna kuna.

10 dionica tjedna zadnja Po postotku pada slijedi Ledo (-2,65 promet s najvećim padom cijene promjena cijena posto).

[Iztok Likar] -52,87% 8,37 6.672,95 Turbos srebro long C Pounje d.d.

Turbos EBF short D Turbos E.B.F. short F Turbos DAX long G Turbos E-mini S&P 500 long 7 Turbos DAX long E Hoteli Podgora d.d.

Turbos E-mini S&P 500 long 9 Turbos zlato short 7

58 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

-42,86%

0,52

570,31

-41,92%

50,70

101,40

-36,57%

26,26

156,82

-35,21%

113,00

272.447,35

-29,57%

18,96

75.200,59

-28,14%

144,15

218.769,85

-27,80%

14,44

606,48

-25,34%

25,25

75.073,27

-20,78%

141,02

7.196,00

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI HG Spot širi poslovanje

Čak 58 fondova tjedan završilo u crvenom Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 19, a jedan je ostao bez postotne promjene. Ukupno je 58 fondova tjedan završilo u crvenom, a njih 46 je palo više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se devet novčanih i jedan mješoviti fond. U proteklom tjednu svih 29 dioničkih fondova je zabilježilo pad vrijednosti. Najmanji pad bilježi fond NETA New Europe (-1,07 posto). Najviše je na vrijednosti izgubio fond KD Prvi izbor, koji je pao za 4,60 posto. Svih pet posebnih fondova je palo. Najmanji pad vrijednosti bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica (-0,83 posto), a najveći

ZB Future 2055 (-3,37 posto). Samo su dva od 15 mješovitih fondova zabilježila rast cijene.

Vrijednost je uvećana fondu Smart Equity II koji je ostvario tjedni rast od +0,21 posto te je on dobitnik tjedna. Najviše je pao You Invest Active (-3,16 posto). Svi obveznički fondovi su ostvarili negativne rezultate. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od -0,05 (Raiffeisen Classic) do -2,14 posto (NETA Emerging Bond).

Od 19 novčanih fondova samo je Raiffeisen euroCash ostao bez promjene vrijednosti, dok je 17 fondova završilo tjedan u plusu. Porast od 0,07 posto bilježi PBZ Dollar fond. Pao je jedino OTP novčani fond (-0,01 posto). [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 20. 8. 2015 do 27. 8. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,2628 HI-growth € 10,5719 ZB euroaktiv € 138,8888 ZB trend $ 161,7874 FIMA Equity kn 87,2242 KD Prvi izbor kn 13,4173 Ilirika Europa € 118,1020 PBZ Equity fond € 10,2610 HPB Dionički kn 97,5377 Erste Adriatic Equity € 83,5200 NETA Global Developed kn 94,9772 ZB aktiv kn 108,5895 Capital Two kn 88,9849 Ilirika Azijski tigar € 43,2357 Platinum Global Opportunity $ 15,6153 KD Nova Europa kn 5,1005 OTP indeksni kn 39,7997 Platinum Blue Chip € 100,0001 NETA Frontier kn 531,0352 OTP MERIDIAN 20 € 89,7583 A1 kn 84,4600 NETA US Algorithm kn 153,9538 NETA New Europe kn 68,7632 Ilirika BRIC € 68,4185 CROBEX10 kn 98,5495 KD Energija kn 7,8258 ZB BRIC+ € 82,0509 Raiffeisen Dynamic € 116,4900 Allianz Equity € 139,6529 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6500 ZB Future 2025 € 95,2300 ZB Future 2030 € 94,3576 ZB Future 2040 € 94,6162 ZB Future 2055 € 94,6299 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 152,7352 PBZ Global fond € 13,9223 HI-balanced € 12,3105 ICF Balanced kn 118,1759

tjedna promjena [%]

-2,64 -4,38 -2,80 -3,01 -1,82 -4,60 -3,65 -2,55 -1,17 -2,08 -2,57 -2,35 -2,37 -3,75 -1,39 -2,68 -2,03 -2,67 -4,17 -2,65 -1,79 -3,32 -1,07 -3,99 -1,68 -3,98 -3,99 -1,10 -1,65 -0,83 -2,60 -3,07 -3,35 -3,37 -2,15 -2,38 -2,76 -1,20

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 88,4300 OTP uravnoteženi kn 106,1693 KD Balanced kn 8,6108 Allianz Portfolio kn 150,0022 Smart Equity € 104,7717 Raiffeisen Harmonic € 100,0400 PBZ Conservative 10 fond € 103,9685 You Invest Active € 97,4200 You Invest Balanced € 98,2700 You Invest Solid € 98,5800 Smart Equity II € 99,0948 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,5273 HI-conservative € 13,7875 Raiffeisen Bonds € 169,7200 PBZ Bond fond € 122,7707 Capital One kn 199,1714 HPB Obveznički € 150,6800 NETA Emerging Bond kn 78,0203 Erste Adriatic Bond € 112,4400 Raiffeisen Classic € 102,0700 PBZ Short term bond fond kn 100,0304 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,7897 ZB plus kn 174,8923 ZB europlus € 150,2147 PBZ Euro Novčani € 138,8968 Raiffeisen Cash kn 156,9100 Erste Money kn 150,7300 HI-cash kn 151,3732 PBZ Dollar fond $ 130,7248 HPB Novčani kn 142,9966 OTP novčani fond kn 132,6929 Money One kn 128,8164 Allianz Cash kn 117,9454 Erste Euro-Money € 115,1200 Auctor Cash kn 109,7533 Raiffeisen euroCash € 105,3400 HPB Euronovčani € 106,2198 Locusta Cash kn 1341,9285 NETA MultiCash kn 107,7045 OTP euro novčani € 102,4306

-1,43 -1,79 -1,48 -1,05 0,01 -1,55 -0,59 -3,16 -2,23 -1,18 0,21

naziv(fond)

valuta

-0,29 -0,71 -0,08 -0,46 -0,07 -0,27 -2,14 -0,59 -0,05 -0,12 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,07 0,01 -0,01 0,00 0,01 0,01 0,02 0,00 0,00 0,03 0,01 0,01

HG Spot, hrvatski lanac trgovina informatičke opreme, u prvih je šest mjeseci ostvario prihode od 35 milijuna kuna, što je povećanje od 35 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Tvrtka je u prvih šest mjeseci zabilježila i rast dobiti preko 30 posto, a nastavak pozitivnih trendova potvrdila je otvaranjem nove poslovnice u Zagrebu. Nova poslovnica u naselju Špansko šesta je HG Spot prodavaonica u Hrvatskoj te druga otvorena ove godine.

Aktiva hnb-a 113,8 milijardi kuna

Prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupna aktiva središnje banke potkraj srpnja iznosila je 113,8 milijardi kuna. Uz mjesečni rast od 9,7 milijardi kuna ili 9,3 posto viša je za 19,2 milijarde kuna na godišnjoj razini, dok je u odnosu na kraj 2014. njena vrijednost porasla za 16,6 milijardi kuna. Promjene ukupne aktive središnje banke u cijelosti analitičari RBA pripisuju stavci inozemne aktive odnosno međunarodnih pričuva koja čini 99,99 posto aktive HNB-a.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Nataša Kramberger

NEBO U KUPINAMA Naklada Ljevak

Kada policija na kanarskom otoku Fuerteventuri pronađe automobil s mrtvim dječačićem, svi su u šoku. Nitko nije prijavio nestanak djetešca, u automobilu nema nikakvih tragova, otisaka prstiju, a nema ni svjedoka. Svi se još sjećaju neriješenog nestanka djevojčice Madeleine McCann iz odmarališta u Portugalu.

Takav se scenarij ovdje mora izbjeći - ili će se slučaj odmah riješiti ili će se tako predstaviti javnosti. Policija odabire potonji scenarij, ali nisu računali na Erharda koji ima vlastite teorije o smrti dječačića...

Oleksandr Irvanec

Liebenkraftova bolest

Edicije Božičević

Jana, djevojka iz slovenske provincije, u Amsterdamu susreće Bepija, starca iz istočne Italije koji na tržnici prodaje ribu. Svatko od njih, Jana i Bepi, ali i riba, sa sobom nosi pripovijesti koje se međusobno prepleću stvarajući mješavinu smiješnih, čudnih, neugodnih, bajkovitih i romantičnih priča koje putem seoskih figura, gradskih avantura i mističnih elemenata teku kao rijeka prema ušću.

Tako priča nikada ne završava, a kraj romana istodobno je i njegov početak.

Thomas Rydahl

Pustinjak

Znanje

Kazalište u kojemu glumci ne poznaju djela antičkih klasika, a na obveznim subotnjim radnim akcijama moraju lopatama ubijati pse lutalice, siva svakodnevica turobnoga grada pogođenog strašnom epidemijom, linčovanja i prokazivanja, okvir su ovog mračnog i napetog romana u kojemu Oleksandr Irvanec ispisuje svojevrstan pamflet protiv države, vješto se služeći groteskom kojoj mjesto ustupaju suptilni opisi unutarnjeg svijeta glavnog junaka.

60 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

David Lagercrantz

Što nas ne ubije

Fraktura

U prvom tomu heksaloga Moja borba Karl Ove Knausgård bolnom iskrenošću govori o djetinjstvu, adolescenciji, obitelji, svojim pokušajima razumijevanja oca koji se naglo pretvorio od obiteljskog čovjeka kratka fitilja u razvedenog alkoholičara. Preispitujući očevu smrt autor istodobno preispituje i svoju ulogu u novozasnovanoj obitelji, potpuno se otkriva i mrvi svoju egzistenciju do elementarnih dijelova te stvara jedinstvenu priču o malim i velikim borbama s kojima se svi suočavamo u životu.

Dr. Emerson Eggerichs

Ljubav i poštovanje

Figulus

Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist opet udružuju snage. Frans Balder, jedan od vodećih informatičkih stručnjaka, iznenada se vraća u Švedsku. Od bivše žene uzima autističnog sina i osamljuje se u svojem osiguranom domu. Nepoznati je haker provalio u servere američke sigurnosne agencije NSA. U Hakerskoj republici slave, jer samo je Lisbeth Salander to mogla učiniti. No ona ništa ne čini ako za to nema duboke razloge. Blomkvist je, pak, u dubokoj poslovnoj krizi. No jedne večeri dobiva poziv od Baldera i odlazi na razgovor...

Karl Ove Knausgård

Moja borba

Naklada OceanMore

Ženina je najveća potreba biti voljena. Kada to osjeti, sretna je. Muškarčeva je najveća potreba osjetiti da ga njegova žena poštuje. Kada to osjeti, sretan je. Kada ove dvije potrebe nisu zadovoljene, nastaje nered. Ova knjiga nam otkriva što u supružnicima budi negativne reakcije i kako se na jednostavan i biblijski utemeljen način suočiti s bračnim problemima. Baveći se savjetovanjem bračnih parova više od 30 godina dr. Eggerichs i njegova supruga Sarah unose promjene u način ophođenja među supružnicima.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Sjemenska roba Rafpak, Tyczyn, Poljska, www.rafpak.pl.

Tvrtka prodaje i kupuje razne vrste sjemenki iz svih krajeva svijeta, uglavnom žutu i smeđu gorušicu, kim, korijander te smeđe i zlatno laneno sjeme. Traže tvrtke koje su zainteresirane za suradnju (kupnju i prodaju robe: žitarica, sjemenki). Kontakt: Konrad Glowiak, biuro@rafpak.pl, +48 17 230 2127, +48 602 503 299.

Posao u Indiji Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neopro.in. Tvrtka nudi usluge traženja kupaca, odnosno poslovnih partnera na tržištu Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91 706533 0324.

Web promocija SmaartMobile, Beograd, Srbija, www.kioskpages.com. Tvrtka predstavlja Kiosk Strane - besplatni web servis za tvrtke koje se tek registriraju, rade web stranice za one koji ih nemaju, a promoviraju one koji ih već imaju.

Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@ smaartmobile.com, +381 64 2848 653.

Suradnja Gleisfrei, Villimpenta, Italija. Tvrtka koja se bavi izgradnjom željezničkih vozila za održavanje pruga traži tvrtke iz Hrvatske, po mogućnosti iz Istre, koje imaju najmanje jednog tehničara sa znanjem talijanskog jezika. Radovi bi uglavnom bili zavarivanje i ugradnja

IZBOR IZ NADMETANJA

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

električnih ili kočionih sustava na njihovim strojevima. Tvrtke ne moraju nužno imati iskustvo u području željeznica, dovoljna je stručnost u sličnim područjima kao što su automobilska industrija i proizvodnja bagera.

Kontakt: Silvia Malagola, info@gleisfrei.com, +39 0376 573056, +39 331 6694225.

Distribucija robe AMG plan, Zagreb, Hrvatska. Tvrtka distribuira robu i usluge na području Hrvatske i zainteresirani su za uvoz, distribuciju, predstavništvo raznih roba i usluga. Kontakt. Mate Bilač, amgplanhr@gmail.com, +385 1 400 3672, +385 92 1111 016.

Zaštitne maske Alpagu, Konak, Turska, www.alpagu.com. tr. Tvrtka je proizvođač jednokratnih zaštitnih maski za lice. Već se koriste u područjima zaraženim ebolom gdje služe i za sve druge zarazne bolesti. Proizvodi su patentirani, a kapacitet proizvodnje je 500.000 komada mjesečno.

Tvrtka želi poslovnog partnera za dugoročni poslovni odnos. Kontakt: info@alpagu.com.tr, +90 232 446 3241.

Drvene ploče IPC Group, Moskva, Rusija, www.birchplywood.com. Ruska tvrtka s više od 20 godina iskustva nudi razne specijalne drvene ploče i šperploče iz Rusije, Europe, Azije te Latinske Amerike za primjenu u vrhunskim proizvodima (brodovi, jahte, zvučnici, visokokvalitetan namještaj...). Kontakt: Anant Agarwal, aagarwal@icdgroup.com.+65 9488 470.

Loživo ulje Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja loživo ulje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi četiri milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Hrvatska

Usluge tiskanja Hrvatska pošta nabavlja usluge tiskanja poslovnih naljepnica. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda 15. rujna.

Motoristička oprema Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja motorističku opremu.

Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,1 milijun kuna. Rok dostave ponuda je 30. rujna.

Žarulje za rasvjetu Hrvatska radiotelevizija nabavlja žarulje za rasvjetu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 250.000 kuna. Rok dostave ponuda je 15. rujna.

Električni ormarići HEP-Operator distribucijskog sustava nabavlja električne ormariće. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna.

Rok dostave ponuda je 11. rujna.

Izgradnja skloništa za životinje Grad Dubrovnik nabavlja radove izgradnje skloništa za životinje IV. faza. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. rujna.

Regija

Izrada i postavljanje staklenika Grad Bijeljina nabavlja usluge izrade i postavljanja staklenika. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

Vatrogasne uniforme Grad Prijedor nabavlja vatrogasne uniforme. Rok dostave ponuda je 8. rujna.

Roletarski radovi Univerzitetski klinički centar Sarajevo nabavlja roletarske radove. Rok dostave ponuda je 7. rujna.

Bolesnički kreveti Gerontološki centar Subotica nabavlja bolesničke krevete. Rok dostave ponuda je 28. rujna.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 61

Stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se zemljišta, pilana, kuće, oranice...

Oranica, ukupne površine 14.461,93 četvorna metra, Duga Rijeka, Koprivničkokriževačka županija, procijenjene vrijednosti 239.345,34 kune. Dražba se održava 1. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Koprivnici.

Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 866,79 četvornih metara, Hercegovac, Bjelovarsko-bilogorska županija, procijenjene vrijednosti 5301,09 kuna. Dražba se održava 2. rujna u 9 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto od procijenjene vrijednosti i to na račun Općinskog suda u Bjelovaru.

Kuća, dvor i oranica, ukupne površine 3540 četvornih metara, Crnac, Virovitičko-podravska županija, procijenjene vrijednosti 153.873,45 kuna. Dražba se održava 2. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Virovitici, Stalna služba u Slatini. Nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti.

Jamčevina iznosi 15.387,34 kune.

Industrijski objekti (pilana) i pet stanova, ukupne površine 16.162,56 četvornih metara, Vrhovine, Ličko-senjska županija, procijenjene vrijednosti 4.511.860 kuna. Dražba se održava 3. rujna u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vrijednosti nekretnina.

Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 098/292 281.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća i dvorište, ukupne površine 1023 četvorna metra, Prvča, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 184.000 kuna. Dražba se održava 3. rujna u 9.45 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

62 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Kuća i dvorište, ukupne površine 415 četvornih metara, Metković, Dubrovačkoneretvanska županija, procijenjene vrijednosti 2,8 milijuna kuna. Dražba se održava 4. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Dubrovniku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i uplaćuje se do 2. rujna. Dodatne informacije moguće je dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitela: 091/2111 181, radnim danom od 9 do 13 sati.

Trosobni stan, ukupne površine 69,6 četvornih metara, Velika Gorica, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 585.070 kuna. Dražba se održava 7. rujna u 8.15 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dali osiguranje u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine.

Kuća, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 480 četvornih metara, Požega, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 779.602,94 četvorna metra. Dražba se održava 7. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Građevinsko zemljište za stambenu izgradnju, ukupne površine 27.157 četvornih metara, Rijeka, Primorsko-goranska županija, procijenjene vrijednosti 22 milijuna kuna. Dražba se održava 8. rujna u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Rok za podnošenje ponude je 4. rujna. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Razgledavanje uz prethodni dogovor na brojeve telefona: 051/650 624, 650 653 i 650 559.

Poslovni prostor – zgrada i skladište, ukupne površine 6573 četvorna metra, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 4,292.310,23 kune. Dražba se održava 8. rujna u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije do 4. rujna uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto utvrđene vrijednosti imovine. Dodatne obavijesti o imovini mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj mobitel 098/253 898, radnim danom od 9 do 14 sati.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Nabava i isporuka programskog paketa za vremensko planiranje i produktivnost Talinski tehnološki fakultet, Tallin, Estonija, traži nabavu elektroničke platforme za upravljanje odnosima mobilnosti i partnerstva.

Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Tallinna Tehnikaülikool, 74000323, Ehitajate tee 5, Eveli Kobar, 19086 Tallinn, Estonija, eveli.kobar@ ttu.ee. Više podataka o nadmetanju na http:// www.ttu.ee i https://riigihanked.riik.ee.

Sustav usmjeravanja u zračnoj luci Fraport AG, Abteilung ZEB-VM, Frankfurt, Njemačka, traži nabavu sustava usmjeravanja na zračnoj luci u Frankfurtu. Natječaj je otvoren do 10. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Fraport AG, Abteilung ZEB-VM, Gebäude 700, Raum 2132/2136, Frau Jost, 60547 Frankfurt am Main, Deutshland, ausschreibung@fraport.de. Više podataka o nadmetanju na www.fraport.de.

Izgradnja poslovne zgrade Objavljen je natječaj za izgradnju zgrade uprave i radionica u sklopu iste na mjestu postojećeg sjedišta tvrtke u Aschaffenburgu. Planira se izgradnja oko 17.000 m3 na 5300 m2 po principu ključ u ruke. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Aschaffenburger Versorgungs-GmbH Werkstraße 2. Osoba za kontakt: Kerstin Dorsch 63739 Aschaffenburg, Deutschland, kerstin.dorsch@stwab.de. Kriteriji za odabir ponude je ekonomski najpovoljnija ponuda.

Rok za predaju ponude je 29. rujna.

Radovi na vodovodu i kanalizaciji Secom SA – Drobeta Turnu Severin, Rumunjska, traži izvođača radova na vodovodu i kanalizaciji. Natječaj obuhvaća građevinske radove na izgradnji vodoopskrbnih sustava i kanalizacije u području Cujmir i Branistea, a radi se o proširenju sustava za opskrbu vodom - 75,43 km; izgradnji novih crpnih stanica i novih spremnika vode u vodoopskrbnim sustavima; proširenju kanalizacije - 65,61 km; izgradnji novih crpnih stanica u kanalizacij-

skom sustavu. Rok za dostavu zahtjeva za dokumentaciju ili za pristup dokumentaciji je 24. rujna, a dostupna je na: Compartiment Achizitii Publice Crivac Cristian 220146 Drobeta-Turnu Severin, Romania, achizitii.publice@secommehedinti.ro. Kriteriji za odabir ponude: najniža cijena.

ERP sustav Universitäre Psychiatrische Dienste Bern (UPD) Direktion Dienste und Betriebe, Bern, Švicarska, traži nabavu ERP sustava za sveučilišnu bolnicu. Natječaj je otvoren do 13. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Universitäre Psychiatrische Dienste Bern (UPD) Direktion Dienste und Betriebe, Bolligenstraße 111, 3000 Bern 60, Switzerland.

Više podataka o natječaju na http://www. upd.ch. Elektronski pristup dokumentaciji na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=877355.

Dijelovi za lokomotive i vagone Litvanske željeznice traže nabavu rezervnih dijelova za vozila željezničkog putničkog prijevoza.

Nabava je podijeljena u 9 lota: 1. Rezerni dijelovi dizel vlakova 630MiL - 14 komada; 2.

Ventil EV5 24V - 1 komad; 3. Svetiljke, Throttle LIUMI - 20 komada; 4. Motor pogona vrata - 4 komada; 5. Protupožarni sustav ASOTP “IGLA-TPS, rezervni dijelovi - 20 komada; 6.

Dijelovi željezničkog kočionog sustava RA-2 - 2 komada; 7. Rezervni dijelovi električnog sustava vagona serija 930A, 930ArR, 930Ab - 6 komada; 8. Hidrostatična crijeva sustava - 204 komada; 9. Računalni blok TEP70BS - 2 komada. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na litvanskom jeziku se predaju na AB “Lietuvos geležinkeliai” Keleivių vežimo direkcija (110053842), 90002, Pelesos g. 10, Loreta Latatujeva, LT-02111 Vilnius, Lithuania, l.latatujeva@litrail.lt. Elektronički pristup podacima: www.pirkimai.eviesiejipirkimai.ltm, a dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje na www.imai.eviesiejipirkimai.lt.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Manchester United vrijedi 1,2 milijarde do

Među 10 najvrednijih nogometnih klupskih brendova, šest je iz Ujedinjenog Kraljev Velike Britanije i Sjeverne Irske, dva španjolska te po jedan njemački i francuski piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

873 mil $

vrijedan je Modrićev Real Madrid

na

773 mil $

procijenjena je Rakitićeva Barcelona

E

ngleski Manchester United najvredniji je nogometni brend. Naime, prema izvješću konzultantske tvrtke Brand Finance, taj je klub s Old Trafforda procijenjen na 1,2 milijarde američkih dolara.

Među 10 najvrednijih nogometnih klupskih brendova, šest je iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, dva španjolska te po jedan njemački i francuski.

Bayern München, koji se nalazio na vrhu te ljestvice lani, sada zauzima drugo mjesto. Ovaj njemački prvak iz Bundeslige procijenjen je na 993 milijuna dolara.

Na trećem mjestu nalazi se španjolski Real Madrid čije boje, uz Luku Modrića, odnedavno

Najvredniji brend među talijanskim nogometnim klubovima je Juventus

350 mil $

vrijedi Mandžukićev Juventus

nosi još jedan hrvatski nogometaš - Mateo Kovačić. Kraljevski nogometni klub koji domaće utakmice igra na stadionu Santiago Bernabeu, procijenjen je na 873 milijuna dolara.

Manchester City zauzeo je četvrto mjesto ove ljestvice 50 najvrednijih nogometnih brendova u 2015. godini. Vrijednost ovog engleskog kluba iz Manchestera, koji je osnovan davne 1880. kao St. Marks (West Gorton), a 14 godina kasnije mijenja ime u Manchester City, Brand Finance procjenjuje na 800 milijuna dolara.

Chelsea, nogometni klub iz zapadnog Londona, nalazi se na petom mjestu, a procijenjen je na 795 milijuna dolara.

64 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

Fiorentina na 50. mjestu

Španjolski nogometni klub Barcelona u kojem igra hrvatski reprezentativac Ivan Rakitić procijenjen je na 773 milijuna dolara i nalazi se na šestom mjestu te ljestvice. Slijede, Arsenal (703 milijuna dolara), Liverpool – čiji dres s brojem šest nosi Dean Lovren (577 milijuna dolara), Paris Saint-Germain (541 milijun dolara) i Tottenham (360 milijuna dolara).

Važno je naglasiti kako se među 50 najvrednijih klupskih nogometnih brendova nalazi čak 16 engleskih, devet njemačkih, sedam talijanskih, pet španjolskih, četiri francuska, po dva turska, nizozemska i brazilska te po jedan velški (Swansea City), škotski (Celtic) i portugalski (Benfica). Zanimljivo je pak kako na ljestvici top 50 samo dva nogometna kluba – Sao Paolo i Corinthians Paulista – nisu iz Europe. Ovi brazilski klubovi nalaze se na 43. mjestu (95 milijuna dolara), odnosno 48.

Samo za fanatike

Nove gaming slušalice

olara

vstva

2015.

2014.

Ime

1.

3.

Manchester United

Vrijendost branda (u milijunima USD) 2015.

2014.

1.206

739

2.

1.

Bayern Munich

933

896

3.

2.

Real Madrid

873

768

4.

5.

Manchester City

800

510

5.

7.

Chelsea

795

502

6.

4.

FC Barcelona

773

622

7.

6.

Arsenal

703

505

8.

8.

Liverpool

577

469

9.

10.

Paris Saint-Germain FC

541

324

10.

12.

Tottenham

360

248

mjestu (79 milijuna dolara).

Najvredniji brend među talijanskim nogometnim klubovima je Juventus iz Torina, u kojem igra još jedan hrvatski reprezentativac - Mario Mandžukić. On se nalazi na 11. mjestu, a procijenjen je na 350 milijuna dolara.

Na začelju ljestvice nalazi se Fiorentina, talijanski nogometni klub iz Firence u kojem igraju hrvatski nogometaši Milan Badelj, Ante Rebić, Ricardo Bagadur i Nikola Kalinić. Brend tog nogometnog kluba procijenjen je na 76 milijuna dolara.

Logitech G633 i G933 Artemis Spectrum slušalice imaju napredne Pro-G zvučničke jedinice, 7.1 Dolby Surround Sound, DTS:X i RGB osvjetljenje

Logitech, vodeći inovator gaming proizvoda, predstavio je nove gaming slušalice Logitech G933 Artemis Spectrum Wireless Gaming Headset i Logitech G633 Artemis Spectrum Gaming Headset.

Uz pomno dizajnirane ProG zvučnike, nove slušalice je osmislio Logitechov inženjerski tim koji ima 25-godišnju tradiciju u segmentu audio razvoja. Novi dizajn je tako rezultirao gaming slušalicama koje donose superiorno iskustvo zvuka. “Uočili smo da zapravo nitko do sada nije na-

pravio visokokvalitetne slušalice za igrače”, rekao je Ujesh Desai, potpredsjednik i generalni menadžer Logitechove jedinice za gaming poslovanje.

“Stavili smo izazov pred naš audio tim da vidimo mogu li oni to učiniti. Kako sam i sam igrač, ali i glazbenik, ostao sam oduševljen kad mi je tim predstavio naše nove slušalice”, pohvalio je svoj novi proizvod Desai. Slušalice su u potpunosti prilagodljive, imaju RGB rasvjetu, zvučničku ploču s pozadinskim osvjetljenjem i programibilne G tipke.

Panorama Pizza Expo u Prelogu

Sva raskoš pizze Pizza je jedno od najraširenijih jela u svijetu koje vole sve dobne skupine. Ako se u spravljanju pizza koriste kvalitetne i dobro uravnotežene namirnice, tada je to kvalitetno i zdravo jelo. Nakon prošlogodišnjeg uspješnog Pizza kupa na kojem se natjecalo desetak hrvatskih pizzerija, Udruga G.E.T. 25. i 26. rujna u hotelu Panorama u Prelogu organizira Panorama Pizza

Expo. Na tom će se događanju vlasnicima pizzerija, pizza majstorima ili pizzaiolima te svima onima koji rade pizze kod kuće prezentirati novosti u izradi pizza.

31. kolovoza 2015. | broj 3891 | Privredni vjesnik | 65

Uskoro 8. Weekend Media Festival

I Anthony le Roux u Rovinju Osmi Weekend Media Festival održava se od 24. do 27. rujna u prostoru stare tvornice duhana u Rovinju, pod pokroviteljstvom Adris Grupe. Festival ove godine donosi mnogo novih, poslovnih tema s više do 130 govornika i nizom predavanja, panel-rasprava, radionica i prezentacija. Na 8. Weekend Media Festivalu sudjelovat će i Anthony le Roux, generalni direktor za Istočnu Eu-

Inina besplatna aplikacija

ropu jedne od najuspješnijih i najkontroverznijih start-up kompanija, američkog alternativnog taksi prijevoznika Ubera.

Kako je najavljeno, na tom će festivalu Anthony le Roux govoriti o regionalnim planovima te kompanije.

Dubrovačka pretpremijera

Pametnim telefonom do najjeftinijeg benzina Od prošlog tjedna svi korisnici pametnih telefona mogu besplatno preuzeti Ininu aplikaciju pomoću koje će lako saznati gdje je najbliža benzinska postaja, kakve su cijene goriva, ali i kakvo je stanje na cestama, te što najavljuje - za

one sretnike kojima to još treba - vremenska prognoza za nautičare. Korisnicima aplikacije na raspolaganju je i kalkulator potrošnje, kao i snimanje lokacije na kojoj su parkirali. Aplikacija je dostupna za iOS i Android platforme.

Zaljubite se u rujnu u okus Bajadere Amarus U atriju Kneževa dvora u Dubrovniku, Kraš je protekle nedjelje pretpremijerno predstavio Bajaderu Amarus, novi okus najpoznatije hrvatske slastice.

Novi premium proizvod Bajadera Amarus na tržištu će 66 | Privredni vjesnik | broj 3891 | 31. kolovoza 2015.

biti od rujna. Na ekskluzivnoj promociji nakon koncerta Ive Pogorelića, Kraš je svoje goste podno dubrovačkih zidina razveselio novim okusom koji krase bogate arome najfinijeg lješnjaka te slatkog i gorkog badema.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK