Pv 3892 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

7. rujna 2015., godina LXII, broj 3892

Tema tjedna: Sajam Aqua Nor 2015

Hrvatski škverovi osvajaju Norvešku Uskoro potpisi nekoliko ugovora za gradnju ribarskih brodova za Norvežane

poseb

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

intervju

Milivoj Peruzović Adria Winch

Priča s razlogom

Vrijednost brenda

Zoe osvaja svijet

Podrijetlo postaje važnije od Made in koncepta

…PREKO NOVIH INVESTICIJA U IZVOZNE PROJEKTE, PROJEKTNE INTEGRACIJE I TRAŽENJE MOGUĆNOSTI ZAJEDNIČKOG IZVOZNOG NASTUPA NA SVJETSKA TRŽIŠTA, DO STVARANJA SNAŽNIH REGIONALNIH KOMPANIJA… 6 -ti BIZNIS FORUM / 1. listopada 2015 / Makedonski narodni teatar Skopje

AGENDA

Poštovani, partneri i prijatelji Biznis plusa, poslovni ljudi, poduzetnici, investitori, osnivači, pokretači, misleći ljudi, intelektualci, vlasnici, izvršni direktori, kreatori novih start-upa… Grupa partnerskih poslovnih medija koju čine Kapital iz Skopja, Finance iz Ljubljane, Oslobođenje iz Sarajeva, Privredni vjesnik iz Zagreba, Vijesti iz Crne Gore i Novi magazin iz Srbije, poziva Vas na 6. Biznis plus konferenciju poslovnih kompanija koje čine Regionalni poslovni klub Biznis plus. Biznis forum će se održati u Skopju, Republika Makedonija, 1. listopada (četvrtak) u Makedonskom narodnom teatru. Očekujemo više od 300 direktora, vlasnika i predsjednika uprava iz čitave regije, Balkana i Jugoistočne Europe. Do sada je održano pet konferencija: Zagreb, Sarajevo, Budva, Beograd i Mostar. Te forume posjetilo je više od tisuću kompanija i investitora iz cijele regije i svijeta.

 Nova ulaganja u nove izvozne projekte, nove kompanije, projektna povezivanja i integracije, mogućnosti zajedničkog nastupa i izvoza na svjetska tržišta, stvaranje snažnih regionalnih kompanija  Uspješna povezivanja, konkretni primjeri realiziranih projekata, primjeri inovacija  Transport, logistika i infrastruktura: Imamo li balkanske rute razvoja? Koliko smo povezani? Možemo li se integrirati i zajedno nastupiti prema europskim fondovima?  Industrija s golemim mogućnostima: Proizvodnja hrane, distribucija i trgovina te agroindustrija kao prostor za integraciju i ulaz na svjetska tržišta  Turska – poslovna destinacija za sve u regiji i prilika za više investicija i trgovine  Poseban liderski panel uspješnih u regiji

Prijem povodom 15. godišnjice osnivanja Kapitala s posebnim programom. osobe za kontakt: Gordana Mihajlovska / tel. +389 2 3298 505 / mob. +389 70 346 376 / gordana.mihajlovska@kapital.mk Ljupčo Zikov / ljupco.zikov@kapital.mk

Više detalja o konferenciji možete naći na:

www.kapital.mk www.biznis-plus.com

Mediji partneri projekta:

PRIVREDNI VJESNIK Podupiratelji konferencije:

Veliki partneri Biznis plusa:

sadržaj

3892 / 7. rujna 2015.

Tamara Ivić

20 Izazovi i zamke novog stečajnog zakona

TEMA TJEDNA

Vrijednost brenda Podrijetlo postaje važnije od Made in koncepta

Zoe osvaja svijet Mlada dizajnerica domišljatom prodajnom strategijom osvaja strana tržišta

Milivoj Peruzović, suvlasnik i predsjednik Uprave splitskog Adria Wincha Ako nam upali s ruskim ribarskim brodovima, stvorit ćemo posla za mnoge u Hrvatskoj

Hrvatski škverovi osvajaju Norvešku S najvećeg svjetskog sajma marikulture hrvatski poduzetnici vraćaju se s ugovorima vrijednim tri milijuna eura

priča s razlogom

intervju

Aqua nor

stečajni zakon

Pogledaj internet radi stečaja Obavijesti o stečaju više se neće slati na kućnu adresu

Uz potpore do povećanja prihoda Evo kojih 28 tvrtki je dobilo poticaje iz zadnjeg kruga Poduzetničkog impulsa

aktualno

predstavljamo

26 Felicita, Lastovo

Ugrožava nas sivo tržište

27 Puđa, Čaporice

Svježi sirevi isključivo od domaćeg mlijeka

12 Milivoj Peruzović

HRWWWATSKA U svijetu tehnologije ljudi čine razliku Provjerite zašto tvrtka Netiks već pet godina uzastopce bilježi godišnji rast od preko 30 posto

financijska agencija

40 Bankama se duguje najviše

Građani su u lipnju bankama dugovali više od 18 milijardi kuna

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator ZOLTAN KOMAROMI

Izazovi digitalne transformacije Mnoge tvrtke suočene su sa zastarjelim sustavima koji se nužno moraju zamijeniti ili ažurirati kako bi se povećala IT učinkovitost

Zoltan Komaromi, stručnjak za digitalne transformacije IDC-a

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtkama nije lako održavati platforme Druge generacije svog IT sustava, koje su osmišljene kako bi obavljale specifične aplikacije važne za tvrtku, te istodobno inteligentno ulagati i uvoditi tehnologije Treće platforme koje se baziraju na mobilnosti, društvenim medijima ili big data i cloud rješenjima. Čini se da direktori informatičkih odjela (CIO-i) tvrtki u Jugoistočnoj Europi (SEE) imaju više poteškoća s premošćivanjem ovog jaza od zapadnih kolega. No, kako se poslovna vrijednost rješenja baziranih na Trećoj platformi više ne može ignorirati, nužno je naći rješenje za ovaj problem. Digitalna transformacija nosi brojne izazove, ali i mogućnosti te CIO-i trebaju biti dobro upoznati s obje strane priče. Baš kao i u drugim dijelovima Europe, poslovna očekivanja oko IT-a u porastu su i u Jugoistočnoj Europi; od IT-a se očekuje podrška u digitalnoj transformaciji tvrtke. To, između ostalog, uključuje učinkovitije rudarenje podataka (data mining) kako bi se povećala poslovna vrijednost tvrtke i jača suradnja s poslovnim odjelima kako bi se postigli strateški ciljevi kao što su povećanje operativne agilnosti i prihoda. Nedavno IDC-evo istraživanje provedeno među CIO-ima velikih tvrtki u SEE regiji pokazalo je kako su razvoj rješenja baziranih na Drugoj platformi (npr. konsolidacija podatkovnih centara i virtualizacija) te nadgradnja infrastrukture visoko na listi prioriteta. No kako su ulaganja u ta područja smanjena, odgođena ili čak otkazana tijekom krize, mnoge tvrtke suočene su sa zastarjelim sustavima koji se moraju zamijeniti ili ažurirati kako bi se povećala IT učinkovitost, ali i učinkovitost poslovnih procesa. Uz to, tvrtke u SEE regiji trebaju uhvatiti korak sa ulaganjima u područja kao što su baze podataka i njihovo pohranjivanje (datawarehousing) te ERP i CRM rješenja. Iako su ulaganja u Drugu platformu na ovom području i dalje nužnost, CIO-i ne smiju ignorirati globalne trendove Treće platforme. Poslovanje u oblaku, mobilnost, internet stvari (IoT) te napredna analitika i big data rješenja sada predstavljaju ozbiljnu mogućnost za kompetitivnu prednost, ne samo za inovato-

4 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

re, nego i za rane usvojitelje novih trendova u javnim i u privatnim tvrtkama. Stoga su CIO‑i u SEE regiji suočeni s dvojnom stvarnošću: nužnost daljnjeg (p)održavanja postojećih tehnoloških rješenja Druge platforme koja služe za održavanje tekućeg poslovanja i temeljnih procesa, a sve to rame uz rame s novom stvarnošću konkurentskih prednosti koje omogućuju rješenja Treće platforme. S ovakvom situacijom voditelji IT odjela u ovom dijelu Europe moraju se što prije uhvatiti u koštac i to zbog (barem) tri razloga. Ponajprije, jedna od ključnih stvari koju treba promijeniti kako bi se olakšala digitalna preobrazba je uloga CIO-a u kompaniji. Rezultati IDC-evog istraživanja pokazuju kako u 54 posto velikih

Iako su ulaganja u Drugu platformu i dalje nužnost, CIO-i ne smiju ignorirati globalne trendove Treće platforme tvrtki u Srednjoj i Istočnoj Europi CIO nije član uprave. Drugi izazov leži u ograničenim financijskim resursima za modernizaciju IT-a. IDCevo istraživanje je pokazalo kako 39 posto SEE organizacija trenutačno ima tzv. keep the lights on pristup ulaganjima, pri čemu se sredstva alociraju samo na one najnužnije stavke za funkcioniranje poslovanja. Na koncu, CIO-i moraju biti u stanju procijeniti razinu zrelosti određene tehnologije te njenu poslovnu vrijednost u odnosu na trajanje ROI-ja, razinu upliva od strane upravljačkog tijela te druge “okolišne čimbenike” poput osvježavanja poslovnog ciklusa, trenutnih zahtjeva tržišta... A uz sve to, moraju paziti i što po pitanju usvajanja novih tehnologija radi konkurencija.

BROJKE, BROJKE

Hrvatska energetika u 2014. 2,6 %

što predstavlja pad od

u odnosu na 2013. godinu

16,9TWh (teravat sati) iznosila je ukupna potrošnja električne energije hrvatskog elektroenergetskog sustava u 2014.

72%

80%

15%

domaćih potreba za električnom energijom podmireno iz elektrana u RH

ukupne proizvodnje energije u Hrvatskoj drži HEP-Proizvodnja

domaćih potreba podmireno proizvodnjom u NE Krško

13% potreba za električnom energijom iz uvoza

87 % domaća proizvodnja

69%

82,3% ili 339 od 412 MWh

ukupne električne energije proizvedeno u hidroelektranama

otpada na vjetroelektrane u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz OIE i kogeneracije

41,7% ili 10.505 milijuna kWh

649.674

iznosio je uvoz prirodnog plina

0,2%

energije iz sunčanih elektrana

5,51 posto

udio električne energije proizvedene u postrojenjima koja koriste OIE i kogeneraciju

ukupan broj krajnjih kupaca na tržištu plina

Prošle godine proizvedeno je

35.279 t

biodizela

2,4 milijuna tona iznosila je ukupna proizvodnja naftnih derivata

12 posto manje

95,2% udjel uljane repice u proizvodnji biogoriva

Kućanstvima je prodano

40,4%, a poduzetništvu

59,6% energije

proizvedeno je naftnih derivata u Hrvatskoj

IZVOR: Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA/Savez za energetiku Hrvatske

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 5

+21% 118.863 mil. USD

+15% 107.439 mil. USD

+3% 81.563 mil. USD

-8% 72.244 mil. USD

+3% 61.154 mil. USD

-3% 45.480 mil. USD

+15% 45.462 mil. USD

+20% 42.392 mil. USD

+1% 42.254 mil. USD

+8% 34.338 mil. USD

+7% 34.214 mil. USD

-8% 34.153 mil. USD

+14% 32.223 mil. USD

+6% 30.936 mil. USD

+8% 25.980 mil. USD

-8% 23.758 mil. USD

-9% 22.845 mil. USD

-9% 22.552 mil. USD

+17% 21.673 mil. USD

+16% 21.083 mil. USD

+25% 29.478 mil. USD

+16% 19.875 mil. USD

+11% 19.510 mil. USD

+7% 19.119 mil. USD

+4% 17.340 mil. USD

+15% 15.885 mil. USD

+5% 14.470 mil. USD

+9% 14.358 mil. USD

+8% 14.078 mil. USD

+4% 13.442 mil. USD

+8% 13.142 mil. USD

+3% 13.024 mil. USD

+9% 12.456 mil. USD

+12% 12.126 mil. USD

+6% 11.702 mil. USD

+7% 11.406 mil. USD

+18% 10.876 mil. USD

najveći rast

+86% 14.349 mil. USD

najveći rast

+23% 13.716 mil. USD

najveći rast

+16% 10.409 mil. USD

+2% 10.385 mil. USD

+5% 10.264 mil. USD

+3% 10.162 mil. USD

+4% 9.882 mil. USD

+18% 8.977 mil. USD

+3% 8.758 mil. USD

+10% 8.737 mil. USD

+2% 8.672 mil. USD

+5% 8.215 mil. USD

+3% 8.205 mil. USD

+14% 8.120 mil. USD

+6% 8.000 mil. USD

+15% 7.702 mil. USD

-8% 7.472 mil. USD

+8% 7.449 mil. USD

-2% 7.378 mil. USD

+11% 7.171 mil. USD

+23% 7.623 mil. USD

+27% 9.831 mil. USD

najveći rast

-4% 6.812 mil. USD 67

-3% 8.133 mil. USD logo tvrtke

pozicija na rang ljestvici

+21% 118.863 mil. USD vrijednost brenda u milijunima USD godišnji prirast vrijednosti brenda

-2% 6.641 mil. USD

+11% 6.334 mil. USD

+8% 6.303 mil. USD

+14% 6.288 mil. USD

+14% 6.177 mil. USD

+7% 6.143 mil. USD

Izvor: Interbrand’s Best Global Brands 2014

TEMA TJEDNA Vrijednost brenda

Podrijetlo postaje važnije od Made in koncepta Za regionalizaciju i internacionalizaciju naših brendova naglasak bi trebao biti na kvaliteti, ekskluzivnosti i izvornim hrvatskim proizvodima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

vakodnevna borba na svjetskom tržištu sve se više vodi oko brenda i upravljanja njime, a sve manje oko pukog povećanja prihoda i dobiti. Ne čudi stoga što se rangiranja brendova prate pozorno, a sve je više, posebno zadnjih 20 godina, specijaliziranih agencija koje su razvile različite tehnike i metodologije mjerenja vrijednosti brenda. Njihovi rezultati otkrivaju kako su najvredniji svjetski brendovi u rukama globalnih tehnološklih kompanija. Na prvom mjestu ljestvice Interbrand’s Best Global Brands nalazi se američki tehnološki div Apple, čija je vrijednost procijenjena na 118 milijardi dolara, ali je zanimljivije da je ostvario rast od 21 posto u odnosu na godinu prije. Na drugom mjestu je Google, vrijedan 107 milijardi dolara, dok je Coca Cola na trećem s procijenjenom vrijednošću od 85 milijardi dolara. U novijem istraživanju za 2015. BrandZ 100, koju objavljuje agencija za istraživanje tržišta Millward Brown, na prvom je mjestu također Apple, ali s vrijednošću brenda od 247 milijardi dolara, na drugome Google (prošlogodišnji broj jedan na njihovoj listi), čija je vrijednost brenda procijenjena na 174 milijarde dolara. Slijedi Microsoft (116 milijardi dolara), IBM (94 milijarde dolara) i Visa (92 milijarde dolara). Ozbiljna istraživanja su vrlo skupa i stoga rijetka u Hrvatskoj. S druge strane pojavljuju se jednostavna vrednovanja koje valja uzimati s oprezom. Gotovo sigurno je da bi mnogi na upit o hrvatskim brendovima koji su regionalno, pa i šire prepoznati izdvojili Janu, Bajaderu, Vegetu, Kiki i Bronhi bombone,

Cedevitu, “ciglicu” Franck kave... Prema regionalnom istraživanju o snazi brendova široke potrošnje koje je u rujnu i listopadu 2014. provela istraživačka kuća Valicon, vodeći hrvatski brend je Vegeta. No, još nemamo cjelovitog istraživanja o vrijednosti brenda, odnosno njihovoj tržišnoj vrijednosti. Oči ozbiljnih kompanija gotovo uvijek uprte su u druge brendove koje bi željele

da danas nematerijalna imovina tvrtki, uključivo i brend, postaje sve dominantnija i nije neobično da vrijednost marke čini i više od 50 posto ukupne vrijednosti pojedine tvrtke. Brend je presudan kada je vrlo važno slične proizvode ili usluge - a većina njih je u određenoj kategoriji slična po tehničkim značajkama - drugačije pozicionirati na različitim ciljnim i tržišnim segmentima, te tu brendiranje

Brend je važna imovina koja utječe na sveukupnu uspješnost tvrtke, kaže Tihomir Vranešević imati pod svojom kapom kako bi uvećale vrijednost, a koji imaju bogatu povijest i prepoznatljivo ime. Tako se, primjerice, u sastavu koncerna Agrokor danas nalaze poznati brendovi Ledo, Jamnica, Zvijezda i Belje, a Atlantic Grupe Cedevita, Smoki, Plidenta i, među ostalim, Cocta. Tihomir Vranešević s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kaže nam kako suvremeno upravljanje poslovanjem polazi od stajališta da su brendovi (marke) nadređena kategorija proizvodima ili uslugama. Brend je kategorija kojom se strateški dugoročno upravlja i njemu se dodaju proizvodi ili usluge kao element njegova identiteta, a ne obrnuto gdje se brend dodaje proizvodu ili usluzi. “Brend je svakako važna imovina koja utječe na sveukupnu uspješnost tvrtke. Primarno spada u nematerijalnu imovinu iako može imati i materijalnu osnovu. Treba zamijetiti

postaje moćno oružje tržišnog uspjeha, često i jedino zaista učinkovito”, objašnjava Vranešević.

Koja je cijena brenda

Niz stvari, aktivnosti, čimbenika, nastavlja on, određuje vrijednost marke, a može se sagledati u dvije osnovne koncepcije: marketinška i financijska vrijednost. “Razgraničenje tih dviju kategorija teško je provesti jer, u konačnici, one su u korelaciji”, kaže on. U poslovnoj praksi financijska vrijednost marke češće se određuje prema procjeni toga koliko se, temeljem samog brenda, može povećati cijena nekom proizvodu ili usluzi. A to se procjenjuje analizom stanja na tržištu, ispitivanjem klijenata, promatranjem kupnje proizvoda. Profesor Vranešević dalje navodi kako je u takvim procjenama važno odrediti koliko bi stajala zamjena postojeće marke

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 7

VRIJEDNOST BRENDA novom, kolika je procijenjena financijska vrijednost marke u dionicama i kolika je mogućnost buduće zarade od nje. No, svi navedeni pristupi, ističe, temeljeni su na procjeni i subjektivnoj ocjeni vrijednosti pojedinih aspekata brenda. Konačna financijska vrijednost brenda spoznat će se, ističe, onda kada se vidi koliko je tko zaista spreman platiti za njega.

Zvijezde padalice

Svakako, postoje i “formaliziraniji” načini za mjerenje vrijednosti brendova. “Skoro svaka bolja marketinška agencija ima svoj način odnosno model ili alat za mjerenje vrijednosti brendova kao i objašnjenje zašto je upravo njihov pristup dobar. Pristupi su im manje-više slični i pokušavaju poznatost brenda, želju za njegovim posjedovanjem i lojalnost njemu pretvoriti u pokazatelje njegove vrijednosti”, naglašava. U Hrvatskoj se u pravilu prate trendovi na tome području. “Ali nekako mi se čini da ga pratimo s prilično velikim odmakom - većim nego što je u nekim drugim područjima poslovnog upravljanja. Razloge tome treba tražiti u krizi koja je kod nas bila dulja i intenzivnija nego na drugim tržištima. Nadalje, malo smo tržište, mjerenje košta odnosno traži investiranje, imamo ograničen broj tvrtki i brendova - u najboljem slučaju - regionalnog značaja, nemamo nijednu globalnu marku. Unatoč tomu, uspješne tvrtke mjere vrijednost svojih brendova”, kaže on. U načelu, smatra Vranešević, treba mnogo vremena da se razvije uspješni brend iako ima primjera gdje neki brend postane globalan preko noći, ali se

i ugasi vrlo brzo, pa ih se može nazvati “zvijezdama padalicama” koje bljesnu (takav je primjerice Tamagotchi). Također, ima brendova koji su nježni kao poljski makovi pa ih svaki malo jači vjetar uništi. “S druge strane, postoje brojni uspješni i dugovječni brendovi – već godinama su s nama i ne možemo zamisliti život bez njih. Tako da je na pitanje koliko je vremena potrebno da se izgradi uspješan brend, teško dati odgovor a da se ne ostavi dojam površnosti. Stoga ću odgovoriti protupitanjem - koliko je vremena potrebno slikaru da naslika sliku ili kiparu da napravi kip? Vjerojatno ovisi o slikaru ili kiparu, ali i o slici ili skulpturi”, ističe Vranešević, koji smatra da hrvatski brendovi imaju šansu za snažniji iskorak u regiju i EU. “Brzina i kreativnost su osnovno oružje u natjecanju s velikim globalnim brendovima koji su već zauzeli EU tržište. U regiji naši brendovi već imaju značajnu ulogu, između ostalog zato što su već prošli preporučljivi put postupnog rasta od lokalnog do regionalnog brenda. Logičan je nastavak na daljnjoj internacionalizaciji uspješnih hrvatskih brendova... od kojih će neki u budućnosti postati i globalna marka. Povremena prisutnost na nekom međunarodnom tržištu ne znači da se radi o globalnom brendu”, smatra on. Globalni brendovi se ne stvaraju preko noći, kao ni bez jasne vizije i strategije. “Moja preporuka bi bila ne ulaziti u konkurentsku borbu samo na temelju niske cijene. Jer inzistiranje samo na niskoj cijeni nije dobra strategija. Uvijek će netko drugi ponuditi nižu cijenu, primjerice, kineski proizvođači. Naglasak za regionalizaciju i internacionalizaciju naših uspješnih brendova bi trebao biti na kvaliteti, ekskluzivnosti proizvoda i izvornim hrvatskim proizvodima. Mislim da -

Brzina i kreativnost su osnovno oružje u natjecanju s velikim globalnim brendovima koji su već zauzeli EU tržište. Tihomir Vranešević

8 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

uz turizam i razvoj države kao brenda - u prehrambenoj industriji imamo najveće prigode razviti uspješne EU brendove. Turistička zajednica radi prve - poprilično uspješne - korake oko brendiranja

vrijednost brenda konačno se pokazuje kad se vidi koliko je tko za njega spreman platiti Hrvatske kao destinacije. S druge strane, na brendiranju Hrvatske kao države ne radi se ništa strateški. Nama se imidž države u smislu brenda događa. Tu postoji ogroman prostor, ali prvo bi trebalo spoznati značaj takve strateške dugoročne aktivnosti kao što su ga prepoznale neke druge, u tome uspješnije zemlje kao što je Novi Zeland”, tvrdi on dodajući kako se imidž države prelijeva na brendove i obrnuto. Ali i taj koncept je sada drugačiji nego što je bio prije kada je VW bio njemački, a Renault samo francuski, Samsung korejski, iPhone američki... u smislu da su se proizvodi proizvodili u tim državama i da je većina dijelova za njih bila proizvedena u tim državama. Tržište, kaže on, sada više ne funkcionira kao onda kada su države kao tržišta bile zasebne i ograničene, kada su se proizvodi značajno razlikovali i kada konkurencija nije bila globalna i intenzivna kao danas. “Tada je bio dovoljan Made in koncept. Na primjer, oznaka Made in Germany je pružala jamstvo tehničke kvalitete i izdržljivosti, a Made in Italy posebnog dizajna. Danas je teško vjerovati takvim jamstvima. Jer, koliko ima istine u tome da je, primjerice, Golf u cijelosti proizveden u Njemačkoj? Možda je on samo sastavljen tamo, a i to uvjetno. Percepcija je važna, a uspješne marke se moraju temeljiti na istinitosti. Zato se napušta koncept Made in i prelazi se na koncept Country of Brand Origin odnosno zemlje podrijetla brenda. Tu brend ostaje, primjerice, njemački iako su svi dijelovi ili sam proizvod nastali u cijelosti izvan Njemačke. Primjerice, iPhone je i dalje američki iako se proizvodi u Kini. Tako

da je bitno jamstvo odakle brend vuče podrijetlo, a manje važna postaje činjenica tko je proizvođač”, objašnjava Vranešević koji predviđa da će se koncept dalje razvijati u smjeru regija koje nadilaze granice država. “Tako ćemo govoriti o vinima iz Podunavlja misleći na cijeli tok Dunava i sve vinorodne krajeve na dunavskim obalama; maslinovim uljima s Mediterana bez obzira na to o kojim se ne samo mediteranskim državama već i kontinentu radi! Vjerojatno ćemo tako vrednovati i istarski teran bez obzira na to je li iz slovenskog ili pak hrvatskog dijela Istre”, napominje on.

Iracionalan osjećaj

Božo Skoko, profesor na području odnosa s javnošću i brendiranja na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i savjetnik za strateško komuniciranje Millenium promocije, kaže nam kako postoje različite metodologije procjene vrijednosti nekog brenda, te specijalizirane agencije i institucije koje ih provode, vrednuju i rangiraju. “No, bez obzira na specifičnosti pojedinih vrsta brendova ili metodologije koje se koriste, vrednovanje se uglavnom svodi na ocjenu iskustva korisnika ili stručnjaka s pojedinim brendom kroz dvije ključne komponente - racionalnu, odnosno funkcionalnu, te emotivnu. Kroz prvu komponentu se mjeri kvaliteta određenog brenda, omjer cijene i vrijednosti, funkcionalnost i korisnost, iskustvo s brendom, prednosti u odnosu na konkurenciju, dizajn, način komunikacije,

loši proizvodi nakićeni hrvatskim kvadratićima mogu i štetiti nacionalnom imidžu, kaže Skoko odnos s kupcima i slično. Kroz emotivnu se procjenjuje zadovoljstvo korištenjem određenog brenda, odnosno njegov imidž, energija koju širi i općenito osjećaj koji kupci, potrošači i korisnici vežu uz njega. Taj osjećaj može biti potpuno iracionalan, ali u njemu se krije dodatna

snaga brenda, budući da je na izrazito konkurentskom tržištu sve više sličnih brendova kad je u pitanju postizanje racionalnih prednosti”, objašnjava dodajući kako su takva istraživanja i vrednovanja prilično složena i skupa, pa su rijetki u Hrvatskoj koji ih provode. “Često se pojavljuju jednostavna istraživanja vezana uz popularnost određenih brendova. Međutim, ona nam premalo otkrivaju o drugim dimenzijama brenda”, naglašava. Skoko nastavlja kako je dosta hrvatskih brendova prisutno na regionalnom tržištu i kupci već teško mogu zamisliti život bez njih. “Tu prednjači prehrambena industrija. Neki naši brendovi postaju sve vidljiviji i na europskom tržištu, ali to je puno zahtjevniji proces. Naime, regija zbog zajedničkog života u bivšoj državi

nu. Naime, danas mnogo država može proizvesti kvalitetan tekstil, ali francuska moda ostaje ipak posebna. I druge države proizvode kvalitetnu čokoladu, pa ako hoćete i Hrvatska, ali će mnogima u svijetu prvi izbor biti one švicarske ili belgijske i uz čokoladu će vezivati asocijacije koje dolaze iz tih zemalja. Zbog svega toga, mudre države stalno ulažu u upravljanje vlastitim identitetom i imidžom, odnosno brendom kako bi pomogle svojim proizvodnim brendovima na inozemnim tržištima”, kaže.

Imidž zemlje i njenih brendova puno su povezaniji nego što možemo i zamisliti. Zato smo skloni kupovati njemačke automobile, švicarske satove, talijansku tjesteninu... Božo Skoko

mnoge hrvatske brendove još doživljava svojima pa je lakše raditi nadogradnju nego kretati iz početka. Kad je u pitanju tržište Europske unije, potrebno je uložiti jako puno i u promociju, distribuciju te uopće stvaranje povjerenja prema proizvodima koji dolaze iz Hrvatske. Naime, kupci na novim tržištima, ako ne poznaju kvalitetu nekog proizvoda, sve se više vode imidžom zemlje njegova podrijetla”, napominje.

Nacionalne boje

Imidž zemlje i njenih brendova, nastavlja, puno su povezaniji nego što možemo i zamisliti. “Upravo zato smo skloni kupovati njemačke automobile, švicarske satove, talijansku tjesteninu... Uspješne države, kako bi pobijedile konkurenciju koja sve više kopira uspješne industrije i proizvodi slične proizvode uz nižu cijenu, nastoje svojim proizvodima makar virtualno dodati dio svoga identiteta kako bi zadržali tržišni rejting ali i cije-

S druge strane, proizvođači će se rado nastojati uresiti nacionalnim bojama ili simbolima kad shvate da im je imidž države dodatna vrijednost. “Uostalom, možete li zamisliti ijedan kvalitetniji švicarski proizvod bez švicarskog križića? To je iznimno važna sinergija o kojoj se u Hrvatskoj ne vodi puno računa”, ističe Skoko. Neki hrvatski proizvodi koji bi, zahvaljujući kvaliteti, mogli utirati put stvaranju novog imidža na inozemnim tržištima, smatra Skoko, kao da se srame zemlje podrijetla, pa to skrivaju koristeći boje i dizajn koje će neupućeni kupac teško povezati s Hrvatskom. “A s treće strane, nekvalitetni proizvodi nakićeni hrvatskim kvadratićima mogu i štetiti nacionalnom imidžu. Ta povezanost zasad se logično najviše očituje kod plasiranja tzv. prirodnih proizvoda, kao što su maslinova ulja, vina i slično. No, i tu je premalo učinjeno da bi se pomoglo našim proizvođačima”, zaključuje on.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 9

priča s razlogom Novi brend koji iz Hrvatske osvaja strana, pa

Zoe osv Tamara Ivić svojim je posebno dizaj a ono što radi priprema sama, r svaki njen model izrađen je u n piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

oe leggings modni je brend koji polako pronalazi svoje kupce diljem svijeta, a sve je poznatiji i kod nas. Iza ovog intrigantnog imena nalaze se među ženama već niz godina popularne tajice, no u nešto drugačijem, jedinstvenom dizajnu, napravljenom po ideji mlade Riječanke. Tamara Ivić modna je dizajnerica koja je već stekla vjernu publiku i stalne kupce, a ono što radi priprema sama, ručno ili na računalu. Svaki njen model izrađen je u najviše 10 komada. Kako sama kaže, do ideje za ove proizvode došla je sasvim jednostavno, principom ponude i potražnje tadašnjeg tržišta. “Kao sportašica, veliki sam fan tajica, a kvalitetne i lijepe printane tajice bilo je teško pronaći, te sam ih nakon završenog studija tekstilnog i modnog dizajna odlučila sama proizvoditi. Što se tiče ideja u dizajnu, to je nešto što oduvijek volim i razvijam i što dolazi prirodno”, ističe Tamara Ivić s kojom u tvrtki Zoe radi i njezin brat, a na fotografijama kojima privlači pažnju kupaca sama je i model za svoje proizvode. U kratkom roku od početka rada njezini proizvodi postali su prepoznatljivi na hrvatskom, ali i na stranom tržištu. Razlog tome je dijelom i činjenica da je Tamara Ivić dobro pogodila što tržištu treba, a čega dotad nije bilo, no ponajprije je taj uspjeh zasluga kvalitetnog proizvoda s jasnim dizajnerskim rukopisom, odličnom prezentacijom i marketinškim alatima. Tamarini proizvodi rade se od uvozne sirovine, u vrhunskom materijalu koji dolazi iz Italije, dok se printa, kroji i

Sportašica, poduzetnica, ljepotica: Tamara Ivić sama je i model za svoje odjevne kreacije 10 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

i daleka tržišta

svaja svijet niranim tajicama i sportskom odjećom već stekla vjernu publiku i stalne kupce, učno ili na računalu. Narudžbe stižu iz SAD-a, Australije, Azije, Skandinavije, a ajviše 10 komada šiva u suradnji s partnerima na dvije lokacije u Rijeci i Zagrebu.

Trgovina za cijeli svijet

“Od početka poslovanja naše proizvode prodajemo isključivo preko interneta. Činilo se kao dobra ideja ‘ispipati’ tržište na ovaj način te nakon nekog vremena vidjeti ima li uopće potrebe za fizičkim prodajnim prostorom. Naravno, jedan od razloga zašto smo se orijentirali na web prodaju je taj što tako možemo pristupiti mnogo većem tržištu”, ističe Tamara Ivić. Kako sama kaže, u današnje vrijeme nije naročito teško pokrenuti web prodaju, svi nužni alati i informacije su lako dostupni. “No, prvi preduvjet je kvalitetan proizvod te atraktivna prezentacija. Puno vremena posvećujemo novim snimanjima i kampanjama, svjesni smo

Išli smo na web prodaju jer tako možemo pristupiti mnogo većem tržištu, ističe dizajnerica da je to ključno kod internet prodaje, pogotovo zbog toga što naši kupci ne mogu opipati Zoe proizvode. Moramo ih privući da probaju, i onda nam se rado vraćaju”, naglašava Tamara Ivić. Upravo na taj način uspjeli su ostvariti san mnogih, stopostotnu prodaju svojih proizvoda preko interneta. “U Hrvatskoj nemamo konkretnu konkurenciju osim streetstyle brendova koji sezonski izbacuju nekoliko modela printanih tajica. Na stranom tržistu postoji velika konkurencija. S popularizacijom zdravog načina života i sporta koji je opet u modi gotovo svakodnevno

niču novi brendovi sportske odjeće. Zaista ih je mnogo, tako da ne bih nijedan posebno izdvajala, no ono po čemu se mi izdvajamo je dobro osmišljen dizajn i print koji prati liniju tijela, a ujedno je i dovoljno orginalan i atraktivan da se izdvoji i ostane prepoznatljiv”, ističe Tamara Ivić.

Interes samo raste

Najviše interesa za ove proizvode, osim iz Hrvatske, dolazi iz SAD-a, Velike Britanije, Australije te skandinavskih zemalja. Gotovo polovinu proizvedene robe iz tvrtke Zoe šalju prema tim zemljama, a svako malo im se javi netko s narudžbom i iz Azije. Kupci su im uglavnom žene koje preferiraju aktivan, ali i modno osviješten lifestyle te naravno, cijene kvalitetu i dobar dizajn. “Nastavljamo se razvijati te se nadamo postati pretpoznatljiv brend na svjetskom tržištu. Konstantno radimo na usavršavanju kvalitete svih Zoe proizvoda te razvijamo nove krojeve, modele i dizajne. Nadamo se povećanju prodaje, pogotovo u Sjevernoj Americi, gdje je tržište zaista veliko i postoji snažan interes za Zoe”, zaključila je Tamara Ivić.

Ono po čemu se mi izdvajamo je dobro osmišljen dizajn i print koji prati liniju tijela. Konstantno radimo na usavršavanju kvalitete svih Zoe proizvoda te razvijamo nove krojeve, modele i dizajne. Tamara Ivić

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 11

intervju Milivoj Peruzović, suvlasnik i predsjednik Uprave Adria Wincha,

Volio bih da pokažemo i neku širinu. Naprimjer, da gradonačelnik Splita zbrine 10 obitelji inženjera izbjeglica s Bliskog istoka. Mi bismo u tom slučaju nekoga zaposlili u Adria Winchu, kaže Milivoj Peruzović

12 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Split

Ako nam upali s ruskim ribarskim brodovima, stvorit ćemo posla za mnoge u Hrvatskoj Adria Winch proizvodi opremu za palube brodova i jedna je od najboljih tvrtki na svijetu u proizvodnji vitla s pripadajućim softverom i opremom. Rade i vitla najvećih gabarita, mase do 200 tona, a odreda je riječ o inovativnim proizvodima koji imaju stalne kupce. Samo u Rusiji i Norveškoj ostvaruju 80 posto prihoda razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Milivojem Peruzovićem, suvlasnikom i predsjednikom Uprave tvrtke Adria Winch iz Splita, razgovarali smo o poslovanju ove proizvodne i izvozno orijentirane tvrtke. Peruzović nam je govorio o položaju izvoznika u Hrvatskoj, stanju na tržištu država u koje izvoze te o planovima svoje tvrtke. Adria Winch proizvodi opremu za palube brodova i jedna je od najboljih svjetskih tvrtki u proizvodnji vitla s pripadajućim softverom te raznom opremom i priborom za rad vitla. Riječ je o vitlima najvećih gabarita, mase i do 200 tona. Odreda se radi o inovativnim proizvodima koji imaju stalne kupce izvan Hrvatske, ponajviše u Rusiji i Norveškoj. Kakve je poslovne rezultate ostvario Adria Winch prošle godine? - Prošle godine ostvarili smo promet od oko 86 milijuna kuna i dobit od 6,5 milijuna kuna. Adria Winch, kao krovna tvrtka grupacije, zapošljava 43 radnika od kojih je 25 inženjera. Naša tvrtka kći Dalstroj zapošljava 78 zaposlenika. U Rusiji Adria Winch ima pet svojih zaposlenika te zajedničku tvrtku s našim partnerom ZNT Groupom.

ZNT Group ima brodogradilište, bavi se inženjeringom u pomorstvu te ima i neke druge djelatnosti. U Norveškoj imamo tvrtku s jednim zaposlenikom koji nam je napravio izvrstan posao.

Kako se razvijao Adria Winch? - Adria Winch se, nakon kućne radinosti, razvijao normalnim smjerom i ostvarivao je rast svake godine. Već 1995. godine započela je ozbiljna pro-

U Turskoj smo potpisali četiripet ugovora u dva njihova brodogradilišta

oko

86 mil kn

promet prošle godine

6,5 mil kn dobit 2014.

izvodnja, tako da smo ušli u najam prostora tvrtke Dalstroj koja je bila u stečaju. Potom smo se dogovorili s vjerovnicima te preuzeli tu tvrtku. Svake godine imali smo rast. Pozicionirali smo se na ruskom i norveškom tržištu na kojima ostvarujemo oko 7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 13

intervju 80 posto prihoda. Hrvatsko tržište ima udjel od dva do pet posto, a ostala tržišta preostali udjel. Međutim, te omjere želimo mijenjati novim rastom.

43 radnika od kojih 25 inženjera zapošljava Adria Winch

zaposlenika ima tvrtka kći Dalstroj

Na koji ih način i zašto mijenjate? - Rusko i norveško tržište je svako na svoj način specifično. Rusko je na neki način opterećeno njihovom situacijom, a ponajviše tečajem rublje. Iako mi ugovaramo poslove u eurima, problem tečaja rublje odražava se na čitavo rusko gospodarstvo. Norveško je, pak, ovisno o cijeni nafte, a ovih dana vidimo koliko je taj problem izražen. Mi svoje pozicije na tim tržištima držimo zahvaljujući svojim partnerima te ugledu koji ima naša tvrtka, ali posljedice ovih nestabilnosti nadoknađujemo na razne način. U Norveškoj smo osim u off shoreu pronašli niše u opremanju ribarskih brodova. Naime, osim u svom moru Norvežani su se odlučili na gradnju ribarskih brodova puno većih gabarita, namijenjenih ribarenju na otvorenom moru. To je nova niša u kojoj se upravo pozicioniramo. Moramo znati da je industrija ribe u Norveškoj industrija broj dva, odmah iza industrije nafte. Mi smo uhvatili priključak i opremat ćemo takve brodove. Pogotovo brodove koji prevoze živu ribu. Tu se zahtijeva specifična oprema za držanje kaveza na brodovima. Kažete da ste osim ta dva tržišta otvorili i neka nova. Koja? - Otvorili smo tržište Turske i Poljske. U Turskoj smo potpisali četiri-pet ugovora u dva njihova brodogradilišta. Tamo je brodogradnja u usponu tako da smo time vrlo zadovoljni. U Poljskoj smo isto tako potpisali pet novih ugovora. Što je s Hrvatskom? - U Hrvatskoj također imamo novosti. Upravo smo potpisali ugovore s predsjednikom Uprave Brodosplita o opremanju njihovih novogradnji. Nastojimo se nametnuti i Uljanik Grupi. Pored toga, držimo neke svoje davno ostvarene pozicije, poput opremanja izletnič-

Mi smo uvijek imali podršku u Hrvatskoj. Počevši od HBOR-a, preko svih vlada, do HGK kih brodova za brodare iz Krila Jesenice. S njima smo započeli ozbiljniji posao i oni su naši stalni i posebni partneri. Mislim da su oni jedna od najsvjetlijih točki hrvatskog gospodarstva. 14 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Upravo smo potpisali ugovore s predsjednikom Uprave Brodosplita o opremanju njihovih novogradnji, kaže suvlasnik Adria Wincha

Što vam osim novih poslova donose ti ugovori? - Oni nam svakako pridonose smanjenju rizika u poslovanju. Recimo, procjena je da će na norveškom tržištu doći do pada narudžbi u off shoreu za nekakvih 20 posto, što ćemo nadomjestiti opremanjem ribarskih brodova. Isto tako, na ruskom tržištu imamo velike planove i čak potpisane nove ugovore, samo je pitanje kada će se i na koji način te kojom dinamikom, zbog njihove opće situacije, oni realizirati. Želimo da sadašnja situacija gdje 40 posto prometa ostvarujemo na ruskom, 40 posto na norveškom, a 20 posto na ostalim tržištima, uz zadržavanje svojih pozicija na tim ključnim tržištima, dođemo u situaciju da s ta dva tržišta imamo udjel u prihodu od po 30 posto, a da na ostalim tržištima imamo udjel 40 posto. To bi pojednostavljeno značilo da namjeravamo ostvariti značajan rast u narednih nekoliko godina. Možete li nešto više reći o projektima gradnje ribarske flote u Rusiji? - Potencijal ribarstva u Rusiji gotovo je jednak potencijalu koji ima njihova naftna industrija. Oni već niz godina imaju velike planove za gradnju ribarskih brodova što bi se uskoro trebalo početi realizirati. trebalo uskoro ići u realizaciju. Iza tih projekata stoji njihova država, a mi imamo programe za opremanje tih brodova. To je vrlo konkretan projekt razrađen u Krilov institutu. Ako taj projekt krene dinamikom koju mi priželjkujemo, nama bi se promet udvostručio. Taj projekt vrijedan je kao naša godišnja proizvodnja. On bi čak donio niz novih poslova raznim tvrtkama u Hrvatskoj.

rad na inovativnom vitlu

Isprobano u polarnim uvjetima, radi se u Splitu

Na koji način biste financirali takve projekte? - To su takvi ugovori da je finanaciranje osigurano na razne načine. Tu su velike avansne uplate i osigurano financijsko praćenje posla od strane naručitelja, pa s te strane nema problema. Veći problem je organizacija posla, a mi sa 25 projektanata i našim resursima možemo odgovoriti tom izazovu. Osim toga, imamo i dugogodišnje partnere u Hrvatskoj koji mogu preuzeti dio poslova. Zašto kao uspješna tvrtka nemate reprezentativniju upravnu zgradu? - Eto, konačno će doći na red izgradnja nove zgrade, u kojoj će biti smještena Uprava, projektni i dizajnerski odjel. U rujnu započinjemo gradnju upravne zgrade, ne zbog nas trojice osnivača nego zbog projektanata i dizajnera koji moraju imati optimalne uvjete rada. To podrazumjeva da će u toj zgradi uskoro dobiti posao još pet-šest novih mladih inženjera-projektanata. Što vas kao izvoznika opterećuje? Imate li podršku u Hrvatskoj? - Mogu reći da smo uvijek imali podršku u Hrvatskoj. Počevši od HBOR-a koji je pratio sve naše programe i bio nam podrška. I u svim vladama imali smo podršku u poticajima. U početku poslovanja i izlaska na inozemna tržišta imali smo podršku i Hrvatske gospodarske komore koja nam je tada omogućila sudjelovanje na sajmovima. Opterećuje nas i usporava politika tečaja i to je već toliko puta rečeno da na to više i ne obraćamo pozornost. Mogu samo sa žaljenjem gledati kako norveška tečajna politika ide u prilog njihovim izvoznicima. Što biste još voljeli da država poduzme? - Volio bih da pokažemo i neku širinu. Naprimjer, da gradonačelnik Splita zbrine 10 obitelji inženjera izbjeglica s Bliskog istoka. Mi bismo u tom slučaju nekoga zaposlili u Adria Winchu, a siguran sam da bi to učinile još neke splitske tvrtke. Volio bih da nam inženjeri dolaze u Hrvatsku, a ne da odlaze iz nje. Njihovo školovanje je bilo preskupo i za roditelje i za državu da bi na to sada tako gledali.

Koliko je istina da u splitskom brodogradilištu razvijate poseban program za izradu novog inovativnog vitla? - To je istina i s tim projektom imamo velike planove. Najprije smo ga razvijali s finskim projektantima koji su specijalizirani za projektiranje proizvoda za rad u polarnim uvjetima. Zanimljivo je da su oni projektanti jednog finskog brodogradilišta kojemu je vlasnik naš partner iz Rusije. Mi tako velika vitla ne možemo proizvesti u našem pogonu, ali ga možemo proizvesti u Brodosplitu. Zato imamo načelan dogovor s gospodinom Debeljakom, odnosno, obostrani interes da se to proizvede u jednom dijelu Brodosplita, poznatijem kao Dizelmotorna. Taj projekt će se, prema našem planu, početi realizirati u listopadu. Brodosplit ima idealne uvjete za takve projekte.

ulazak u novu tehnološku sferu

Eksploatacija nafte u Jadranu, zašto ne? Što mislite o mogućnosti istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu? - Dobro, trenutačna situacija s cijenom nafte svakako je zaustavila interes za ulaganja u taj posao. To je i razlog da pojedini zainteresirani svjetski igrači odustaju od nekih poslova. Stvar je jasna: ako ima nekoga tko će to istraživati, tko će to raditi i ako država zaštiti svoj gospodarski i ekološki interes, onda ne vidim u čemu je problem. Kad bi se našla nalazišta nafte i plina i kad bi se to počelo raditi, Hrvatska bi ušla u potpuno drugu tehnološku sferu. Turizam je djelatnost od nekoliko mjeseci, a ne vidim kako bi ga istraživanja podmorja, ako bi država u potpunosti preuzela nadzor na tim istraživanjima, mogla ugroziti. Mi se u tom dijelu možemo ugledati na Norvešku koja ima državnu tvrtku koja nadzire eksploataciju i istraživanje nafte. Nadzor ne bi smjeli nikome prepustiti i to je ključno u tom poslu. Moramo konačno shvatiti da bez proizvodnje nema pomaka u gospodarstvu. 7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 15

TEMA TJEDNA Predstavljen potencijal hrvatskih tvrtki na na

Hrvatski škverovi osvajaju Norvešku Dva ili tri hrvatska brodogradilišta potpisat će, narednih dana, ugovore za gradnju ribarskih brodova za Norvežane. Njihova vrijednost je najmanje tri milijuna eura, a realno je da će taj posao biti vrijedan oko 3,5 milijuna eura piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

akon što su u organizaciji šibenskog CroNoMara hrvatske tvrtke predstavile svoje mogućnosti na najvećem sajmu marikulture Aqua Nor 2015 u norveškom Trondheimu, dva ili tri hrvatska brodogradilišta potpisat će, narednih dana, ugovore za gradnju ribarskih brodova za Norvežane. Jedan škver je već poznat. Riječ je o brodogradilištu NCP Šibenik, dok će drugo biti izabrano do polovine rujna. Naime, u CroNoMaru još dvoje iz-

16 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

među ponuda dvaju dalmatinskih brodogradilišta, a moguće je čak da posao dobiju oba. Tu nam je novost potvrdila Ana Zajc, viša projektna savjetnica tvrtke CroNoMar te voditeljica izložbenog prostora na Aqua Noru, koji se održao od 18. do 24. kolovoza. Vrijednost tih novih ugovora, prema njezinim riječima, iznosi najmanje tri milijuna eura, a realno je da će taj posao biti vrijedan oko 3,5 milijuna eura. Naime, potpisat će se narudžbe i za gradnju određenog broja manjih brodova.

jvećem sajmu marikulture – Aqua Nor 2015 u Trondheimu “Radi se o brodovima dužine 15 i 13,75 metara te određenom broju manjih brodova. Kad je riječ o manjim brodovima, taj bi se posao mogao kasnije razviti i narudžbe bi se mogle povećati te ići gotovo u serijsku proizvodnju. Pored toga, želimo što više opreme koju proizvode hrvatski proizvođači plasirati kroz te brodove ali i direktno u Norvešku. Trudimo se plasirati proizvode jednog hrvatskog proizvođača čak i u Kinu. Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti, ali radimo na tome. Osim toga, povezujemo i međusobno hrvatske proizvođače”, ističe Ana Zajc. “Za vrijeme boravka u Norveškoj posjetili smo i najmoderniju tvornicu riblje hrane u toj zemlji. Cilj nam je i tu plasirati hrvatsku opremu. Uspjeli smo dosta toga, a jedna turska tvrtka koja se bavi marikulturom doći će uskoro k nama u radni posjet”, dodaje ona. Aqua Nor nije samo najveći norveški, nego najveći sajam marikulture u svijetu. Održava se svake dvije godine, a ovaj put na njemu su se predstavile i tvrtke iz Šibenika, Splita i Pule. Izlagali su Tehnomont NCP, Adria Winch, Navarh, Navalis i Jadranski ronilački servis. Aqua Nor je vidjelo više od 21.000 posjetitelja, a proizvode i usluge predstavilo 548 izlagača iz 28 zemalja. Dio sajma održao se u luci Skansen, na vodi, gdje su bila izložena dva bro-

Adria Winch je na sajmu potpisao ugovor s norveškim brodogradilištem Fiskestrand AS

Jake snage hrvatskog poduzetništva (slijeva na desno): Zvonimir Sviben, ministar savjetnik u Oslu, Davor Vranković, NCP, Zdenko Jerković, CroNoMar, Edi Šuperina, Scam marine, Malvin Villabo, CroNoMar, Hrvoje Marušić, veleposlanik Hrvatske u Norveškoj, Ana Zajc, CroNoMar, Željko Drmić, Navalis, Mario Bućan, Adria Winch, Jana Gaćina, Navalis, Jure Urem, Navarch; čuče Željko Ninić, CroNoMar i Ivica Gulin, Jadranski ronilački servis

NCP-a - bili su među najposjećenijima na sajmu. Sudionici sajma - hrvatski mali i srednji poduzetnici, imali su priliku vidjeti najnovije tehnologije koje su rezultat kontinuiranog istraživanja i razvoja usmjerenog prema daljnjem napretku ovog sektora i proučavanju mora kao jednog od najznačajnijih izvora hrane u budućnosti. Težište svih aktivnosti koje poduzimaju najznačajniji proizvođači i predstavnici razvojno-istraživačkih institucija jest na ispitivanju oceana i razvoju novih tehnologija i tehnika za marikulturu, sa željom da se postigne razina istraživanja i novih spoznaja koja je danas još uvijek nezamisliva”, pojašnjava Ana Zajc.

inovativni i konkurentni da proizvedena u Hrvatskoj. Riječ je o 15-metarskom aluminijskom katamaranu za uporabu na ribogojilištima proizvedenom u šibenskom NCP-u, te servisnom plovilu za sektor marikulture koji je proizveden u pulskom Tehnomontu. U sklopu Aqua Nora, 20. kolovoza održana je prezentacija pod nazivom Potential in marine/ maritime sector in Croatia. Ana Zajc ističe kako je tu predstavljeno naše gospodarstvo te potencijali za direktna inozemna ulaganja. “Posebno su predstavljene hrvatske tvrtke iz sektora mora i pomorstva koje imaju izvozni potencijal i mogu biti partneri ili dobavljači tvrtkama u tom sektoru. Ostvareni su brojni poslovni kontakti važni za umrežavanje sa svjetskim liderima u ovom sektoru. Brodovi izgrađeni u domaćim brodogradilištima - jedan u Puli koji je predstavila tvrtka Tehnomont te brod iz šibenskog

Prema riječima Marija Bućana, voditelja prodaje splitskog Adria Wincha, ta je tvrtka na Aqua Noru 2015 predstavila novi paket brodske opreme - sidrene, pritezne te opreme za tegalj za radne brodove u ribogojilištima. “U skladu s novim pravilima norveške uprave za marikulturu, koji se moraju primjenjivati na svim brodovima koji će biti isporučeni nakon 1. siječnja 2016., potencijalnim kupcima nudimo tehnički inovativna rješenja, najbolju kvalitetu i konkurentne cijene. Politika snažnog prisustva Adria Wincha na norveškom tržištu započela je u ljeto 2014. otvaranjem podružnice Adria Winch Norway u Ulsteinviku, a potvrda činjenice da smo dobro strateški planirali je i tridesetak ugovora za Fish farm industry. Na sajmu Aqua Nor upriličeno je i svečano potpisivanje ugovora s norveškim brodogradilištem Fiskestrand AS, za isporuku sidreno-pritezne

“Posebno su predstavljene hrvatske tvrtke iz sektora mora i pomorstva koje imaju izvozni potencijal i mogu biti partneri ili dobavljači tvrtkama u tom sektoru.” Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 17

TEMA TJEDNA

Mario Bućan

opreme za brodove za prijevoz žive ribe u vrijednosti od približno 2,5 milijuna kuna”, kaže Bućan. Splitska tvrtka Navalis, kaže njena direktorica Jana Gaćina, norveškim i ostalim inozemnim tvrtkama nudi kompletna rješenja, odnosno sisteme brodskih i industrijskih cjevovoda i čeličnih

Šibenski NCP već izvozi u Norvešku radne katamarane konstrukcija po sistemu ključ u ruke, od inženjeringa, proizvodnje do montaže bilo u vlastitom proizvodnom pogonu ili na lokaciji naručitelja. “Nudimo i usluge obrade metala, a radove izvodimo po standardima kvalitete Der Norske Veritas. Kao gotovo stopostotni izvoznik znamo da na skandinavskom tržištu možemo biti konkurentni jedino visokom kvalitetom, poštivanjem ugovorenih rokova i cijenom usluga, a naše dosadašnje reference jamstvo su naručiteljima da u nama imaju pouzdanog partnera. Sudjelovanjem na sajmu Aqua Nor ostvarili smo brojne nove poslovne kontakte na temelju kojih očekujemo i nove poslove u budućnosti”, ističe Jana Gaćina.

Fascinacija Norveškom

Svi znaju da je Norveška jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, kaže Ivica Gulin, direktor šibenske tvrtke Jadranski ronilački servis. “Razina produktivnosti po satu, kao i prosječna zarada po satu, najveći su na svijetu upravo u Norveškoj. Norveška je najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina po stanovniku izvan Bliskog istoka, a naftna industrija donosi oko četvrtinu bruto domaćeg proizvoda. Ona je veli-

Roko Vuletić

ka pomorska zemlja i ima šestu najveću trgovačku flotu na svijetu. Upravo zbog svega toga želimo se malo približiti tom sofisticiranom sustavu i ponajprije shvatiti način na koji funkcionira to moderno gospodarstvo”, kaže Gulin. Projektni inženjer šibenske tvrtke Navarch Jure Urem navodi kako mu je osnovni cilj da Navarch kao mlada tvrtka s dobrim referencama prezentira svoja znanja i kompetencije na svjetskom tržištu te tako proširi svoj poslovni krug i ostvari poslovne kontakte. “S obzirom na to da je Aqua Nor jedan od najvećih sajmova takve vrste, to je bila odlična prilika da se na jednom mjestu upozna široki spektar svjetskih tehnoloških trendova u maritimnoj industriji”, kaže Urem. Roko Vuletić, direktor NCP Grupe iz Šibenika, pak napominje kako je NCP bio među prvim partnerima s kojima je CroNoMar ostvario suradnju u Hrvat-

Jure Urem

Jana Gaćina

skoj, a koja se konstantno intezivira. “Već nekoliko godina aluminijske radne katamarane izvozimo u Norvešku gdje se koriste u ribogojilišnoj industriji. Za nas je sajam Aqua Nor iznimno značajan zbog više razloga te smo bez razmišljanja prihvatili poziv CroNoMara za sudjelovanje u gospodarskoj misiji. Na sajmu je bio izložen 15-metarski aluminijski radni katamaran proizveden u našem brodogradilištu, a naši projektni inženjeri bili su na raspolaganju poslovnim posjetiteljima, kako bi pojasnili tehničke detalje i karakteristike plovila”, rekao nam je Vuletić. Projekt izlaganja hrvatskih tvrtki u Norveškoj, kojim se potiče internacionalizacija poslovanja malih i srednjih poduzeća, sufinanciran je sredstvima iz programa Ministarstva poduzetništva i obrta - Poduzetnički impuls za 2014. godinu.

CroNoMar- veza s norveškim tržištem Projekt gradnje brodova za norveško tržište započeo je posredstvom CroNoMara, hrvatsko-norveške inovativne tvrtke sa sjedištem u Šibeniku. CroNoMar upravlja inovacijskim inkubatorom Pomorsko inovacijski centar - iNavis, kojem je osnovni cilj poslovanja povezivanje norveških i hrvatskih tvrtki u sektoru mora i pomorstva te realizacija zajedničkih projekata. Podsjetimo, 2010. godine NCP-Remontno brodogradilište Šibenik potpisalo je prvi ugovor o gradnji broda za norveško tržište. Predviđeno je bilo da se u razdoblju od pet godina izgradi petnaestak plovila za norveške naručitelje dužine 13,5 metara. Projekt je doživio veliki uspjeh jer je s početkom srpnja ove godine izvezen ukupno 41 brod za Norvešku. Osim na tržište u Norveškoj, dio plovila je isporučen na Šetlandska otočja, a dio u Saudijsku Arabiju. Nakon NCP-a poslove gradnje brodova dobila su i druga hrvatska brodogradilišta. Nedavno su iz NCP-ovog brodogradilišta i pulskog brodogradilišta Tehnomont isporučeni 15-metarski radni brodovi koji se upotrebljavaju na ribogojilištima u Norveškoj. Riječ je ponovno o tipu aluminijskog katamarana, ali ovaj put većih dimenzija. Pulski Tehnomont i šibenski NCP dobili su nove ugovore za gradnju takvih brodova. Isto tako, posredstvom CroNoMar-a, svoje proizvode i usluge na norveško tržište plasiralo je još desetak tvrtki.

18 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

AKTUALNO KONČAR ELEKTRIČNA VOZILA

Elektromotorni vlakovi kao odgovor svjetskoj konkurenciji Vozi brzinom do 160 kilometara na sat i zadovoljava sve europske standarde i norme, te se odlikuje visokim stupnjem pouzdanosti zbog primjene novih tehnologija piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ni su prostrani, niskopodni i komforni s interijerom dizajniranim prema zahtjevima kupaca. Imaju 210 sjedećih mjesta, dok im je ukupni kapacitet 419 osoba, a maksimalna brzina 160 kilometara na sat. Riječ je o najmodernijim elektromotornim vlakovima koji nastaju u zagrebačkim pogonima tvrtke Končar Električna vozila. Sustav upravljanja i dijagnostike je mikroprocesorski, povezan s podsustavima vlaka modernim komunikacijskim protokolima koji omogućuju jednostavno i brzo povezivanje do tri vlaka u jednu kompoziciju. Serije novih motornih vlakova grade se na platformi dvaju prototipova: za gradskoprigradski i regionalni prijevoz, te se odlikuju visokim stupnjem pouzdanosti zbog primjene novih tehnologija. Vlak kao cjelina i njegove glavne komponente - transformatori, elektronički pretvarači, sustav upravljanja i vučni elektromotori - razvijeni su i proizvode se u četiri društva Grupe Končar.

Po kvaliteti i cijeni ubrajamo se u sam svjetski vrh, kaže Ivan Bahun “Po kvaliteti i cijeni ubrajamo se u sam svjetski vrh, zadovolji smo sve suvremene i svjetske norme, na svjetskoj razini smo i kad je riječ o ugrađenim materijalima i komponentama. Riječ je o proizvodu koji stoji 40 milijuna kuna, te smo i cijenom konkurentni - cijene su nam čak i nešto niže od konkurencije”, rekao je predsjednik Uprave Končar Električna vozila Ivan Bahun te dodao da na ovom projektu uz Končar radi još oko 100 kooperanata.

10 vlakova već u regiji

Končarevi vlakovi svoj prvi veliki ispit prošli su u siječnju 2014., kada su na međunarodnom natječaju s HŽ Putničkim prijevozom potpisali ugovor o isporuci 44 putnička vlaka, od toga 32 elektromotorna, ukupne vrijednosti 1,63 milijarde kuna. Prvi iz serije tih vlakova pušten je u promet 9. travnja ove godine, a dinamika isporuke je dosta brza, čak dva vlaka mjesečno. Do sad se HŽ može pohvaliti sa 10 isporučenih novih regionalnih elektromotornih vlakova, a prvi iz serije već su prešli više od 200.000 kilometara. “Uvjereni smo da će kroz izvjesno razdoblje ti vlakovi osim u Hrvatskoj biti prisutni i na tržištu u regiji. To će značiti i nova zapošljavanja jer se na takvim složenim projektima angažira čitav niz partnera, kooperanata i podizvođača”, istaknuo je Bahun te dodao kako upita i kontakata za njihove vlakove ima mnogo, kako iz regije tako i šire. Nakon isporuke 10 vlakova za regionalni prijevoz, Končar nastavlja s proizvodnjom elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet. Prvi vlak iz te serije bit će pušten u promet početkom listopada ove godine, a do kraja godine bit će isporučen i prototip dizelelektričnog motornog vlaka. Zaključak je kako i iz domaćih pogona može izaći proizvod spreman za nemilosrdno svjetsko tržište.

oko

40 mil kn cijena vlaka

210

sjedećih mjesta

419 osoba ukupni kapacitet

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Izazovi i zamke novog Stečajnog zakona

Pogledaj internet radi stečaja Nećete ništa dobiti na kućnu adresu ili na adresu tvrtke, već ćete morati sami pretraživati e-Oglasnu ploču. To bi moglo stvoriti problem u praksi jer postojeća e-Oglasna ploča je jako loša, kao i same metode pretraživanja, smatra Marijo Vukelić, predsjednik Visokog trgovačkog suda piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

S oko

19.000 tvrtki

trebalo bi biti izbrisano do srpnja 2016.

19,2 mlrd kn duguju te tvrtke

prvim danom rujna na snagu je stupio novi Stečajni zakon koji obuhvaća i postupke predstečajne nagodbe do sada regulirane Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Stari zakon donesen je u svibnju 1996. i u međuvremenu je sedam puta mijenjan i jako kritiziran. I dok jedni pozdravljaju izmjene koje će konačno napraviti veliko čišćenje tzv. zombi tvrtki u pet “tsunami” valova, gdje bi do srpnja 2016. trebalo biti izbrisano oko 19.000 tvrtki koje duguju nevjerojatne 19,2 milijarde kuna, s druge strane postoje i oni stručnjaci koji su već letimičnim pregledom novih zakonskih izmjena uočili zamke koje bi mogle stajati na putu dužnicima i vjerovnicima. Tako su predstavnici neprofitne organizacije Turnaround Management Association Croatia (TMA Croatia) predstavili knjigu Izazovi novog stečajnog zakona – uklanjanje nedostataka ili novi propusti, koja čini skup tekstova gdje su svoje viđenje mogućih nedostataka izložili stručnjaci iz svih onih disciplina usko povezanih sa stečajnim odnosno predstečajnim procesima. Za predsjednika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Marija Vukelića dobro je što se u predstečajni zakon uvodi niz novina, a jedna od najvažnijih je isključiva nadležnost

Stečajni zakon sada obuhvaća liječnike, veterinare, odvjetnike i stečajne upravitelje trgovačkih sudova u predstečajnom postupku, zatim se redefiniraju predstečajni i stečajni razlozi. A kao jedan od glavnih nedostataka istaknuo je dostavu sudskih pismena i obrazaca putem mrežne stranice e-Oglasna ploča. 20 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

“Nećete ništa dobiti na kućnu adresu ili na adresu tvrtke, već ćete morati sami pretraživati e-Oglasnu ploču. To bi moglo stvoriti problem u praksi jer postojeća e-Oglasna ploča je jako loša, kao i same metode pretraživanja. Ovo je važno jer se dostava smatra obavljenom istekom osmog dana od objave, a time počinju teći i žalbeni postupci, istaknuo je Vukelić te se nada da će e-Oglasna ploča biti modificirana i omogućiti lakše pretraživanje. Vukelić je također istaknuo jednu od zamki koja se može dogoditi, a to je da vjerovnik pokrene predstečajni postupak, a sud pokrene stečaj. “Sudovi će, u nekim situacijama, postati ekonomski arbitri između dužnika i vjerovnika, a zakonodavac nije definirao pravni standard nesposobnosti za plaćanje i sudovima je ostavio premalo vremena za odluku”, istaknuo je Vukelić.

Pravna rupa od mjesec dana

Sutkinja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Nevenka Marković istaknula je kako u novom zakonu nema pravnog instituta koji nije izmijenjen te da se krug stečajnih dužnika proširio i na fizičke osobe, pa sad Stečajni zakon obuhvaća liječnike, veterinare, odvjetnike i stečajne upravitelje. “Donesen je iznimno težak zakon koji ima oko 450 članaka. Uz njega ide još šest pravilnika, s time da njih pet Ministarstvo pravosuđa tek treba donijeti do 1. studenoga, a ovaj šesti mora donijeti Vlada. Sada je nastala pravna rupa od mjesec dana tijekom koje nitko neće znati što treba raditi”, kazala je Nevenka Marković. Direktor sektora naplate i upravljanja lošim plasmanima u Erste banci Hrvatska Hrvoje Draksler kao neka od otvorenih pitanja novog stečajnog zakona naveo je ukidanje

Darko Graf, dipl. iur. Odvjetničko društvo Alija Hrastinski & Graf:

E-Oglasna ploča može vjerovnicima postati veliki teret

O objave oglasa o otvaranju stečaja u Narodnim novinama. “Postavlja se pitanje načina objave: hoće li to biti centralizirano samo na jednom mjestu ili će se objavljivati zajedno s ostalim postupcima tog suda. Naime, do sada je postojala centralizirana objava otvorenih postupaka na stranicama Fine te stečajnih u Narodnim novinama te je njihovo praćenje bilo relativno jednostavno. Kakvo će sada biti, još uvijek ne znamo”, istaknuo je Draksler. “Na četvrtoj dražbi nekretnina se prodaje po početnoj cijeni od jedne kune. Smatramo da je to određivanje nerealno i da će dovesti do toga da nitko neće htjeti ranije sudjelovati na dražbama nego će svi čekati četvrtu dražbu”, kaže Draksler te se na kraju pita za koji će se iznos moći dati veća ponuda kako bi se nekretnina unovčila po nekoj razumnoj vrijednosti ako je početna cijena kuna. U sljedećih šest mjeseci može se očekivati da će se zakonodavac obračunati sa svim onim pravnim osobama bez zaposlenika koje imaju dugotrajne dugove. Ipak, na kraju stručnjaci ističu kako ekonomski značaj tog efekta neće biti velik jer je 67 posto dugova otpada na tvrtke koje nisu podmirile dug dulje od 1000 dana, dok su sami vjerovnici taj dug većinom i otpisali.

450

oko članaka

ima Stečajni zakon

dredbama novog Stečajnog zakona propisana je uporaba mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova za sve dostave u predstečajnim i stečajnim postupcima. Na prvi pogled i s pozicije tijela koja vode ove postupke (trgovački sudovi) ovakav se način dostave čini vrlo učinkovitim. Međutim, dostava putem mrežne stranice e-Oglasna ploča sudova može biti u isto vrijeme i veliki materijalni, financijski, vremenski i svaki drugi teret vjerovnicima, posebice onima koji imaju mnogobrojne dužnike s kojima posluju, kojim će se vjerovnici sami morati na toj mrežnoj stranici redovito obavještavati o tome je li nad nekim njihovim dužnikom pokrenut kakav predstečajni ili stečajni postupak kako bi na vrijeme mogli prijaviti svoju tražbinu u tom postupku i dalje u njemu sudjelovati, budući da ih o pokretanju postupka sud neće obavještavati izravnom fizičkom dostavom rješenja o otvaranju postupka. Ako će ova mrežna stranica biti ustrojena tako da se onemogućava automatska obrada podataka zahtijevanjem upisivanja određenog niza ad hoc automatski generiranih i promjenjivih znakova, vjerovnici će biti u situaciji da tjednima ručno pretražuju bazu podataka mrežne stranice eOglasna ploča sudova. Zbog toga valja apelirati na odgovorne za ustrojavanje ove stranice, da vjerovnicima omoguće formiranje vlastitih baza podataka s određenim razlikovnim kriterijima (primjerice OIB-ima svih dužnika konkretnog vjerovnika) i automatsko sravnjivanje podataka iz te vjerovnikove baze s postojećim i novim objavama na istoj mrežnoj stranici, te obavještavanje vjerovnika e-mailom o svakom dokumentu koji sadrži znak ili niz znakova koji je vjerovnik unio u vlastitu bazu kao njemu zanimljive. (I.V.)

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Potpore u skladu s industrijskom strategijom

sve za radna mjesta Prema prijedlogu novog zakona o poticanju ulaganja, prednost će imati ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvoju i inovacijama te uslugama s visokom dodanom vrijednošću piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

Zagreb dobiva burzu električne energije Izmjenom Zakona o tržištu električne energije Vlada želi stvoriti pravne pretpostavke za početak burze električne energije u Hrvatskoj, kao i drugih burzi električne energije iz EU-a koje bi djelovale na teritoriju Hrvatske. Ministar Vrdoljak očekuje da će rad burze energije pozitivno utjecati i na ukupno funkcioniranje tržišta električne energije u Hrvatskoj. Takva bi burza u Zagrebu mogla početi s radom već za dva mjeseca.

nvesticija od minimalno 50.000 eura uz otvaranje najmanje tri nova radna mjesta može se u Hrvatskoj natjecati za državne potpore za ulaganja. Sustavom poticaja razrađena je ljestvica od malih do velikih ulaganja s odgovarajućim iznosima državnih poticaja. Uz ostalo, Atlantic je nedavno izgradio tvornicu u Novoj Gradiški jer je poticaj bio dva ili tri puta veći no što bi ga dobio u Sloveniji, Njemačkoj ili nekoj drugoj članici EU-a.

Za poticanje investicija Ministarstvo u ovoj godini ima 15 milijuna kuna Vlada sada nastoji politiku poticaja za ulaganja dodatno uskladiti s Industrijskom strategijom. Prema prijedlogu novog zakona o poticanju ulaganja, o kojem se raspravljalo na prošlotjednoj sjednici Vlade, prednost će imati ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktiv-

nostima, razvoju i inovacijama te uslugama s visokom dodanom vrijednošću. Potpore će dobivati ekološki sigurni poduzetnički pothvati koji ispunjavaju jedan ili više sljedećih ciljeva: unos nove opreme i tehnologija, veća zaposlenost, ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske... Industrijska strategija osobito potiče zapošljavanje visokoobrazovane radne snage. Primjerice, zapošljavanjem 10 takvih radnika i ulaganjem od 13 milijuna eura može se vratiti i do 25 posto uloženog novca.

Dobri rezultati

Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, i dosadašnji je Zakon o poticanju investicija dao dobre rezultate. Od početka njegove primjene nadležna ministarstva zaprimila su 400 prijava za korištenje poticajnih mjera, ukupne procijenjene vrijednosti od 20 milijardi kuna. Procjenjuje se da je uz te poticaje otvoreno 12.500 radnih mjesta. Novi zakon predložen je i radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Ministar Vrdoljak naglasio je da je Hrvatska u 2014. godini imala četiri puta više investicija nego u 2013. godini te da je u prvom kvartalu ove godine ostvareno 40 posto više investicija nego 2014. “S

22 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Ministarstvom poduzetništva i obrta želimo još više osnažiti investicije, posebno u prerađivačku industriju i sve one koji otvaraju nova radna mjesta”, rekao je Vrdoljak. Za mikro, male i srednje poduzetnike poticaje će odobravati Ministarstvo poduzetništva i obrta, dok je za velike nadležno Ministarstvo gospodarstva. Za provođenje ovog zakona Ministarstvo gospodarstva u ovoj godini ima 15 milijuna kuna. U idućoj godini na raspolaganju je 50 milijuna kuna, a u 2017. se može podijeliti 60 milijuna kuna. Ministarstvo poduzetništva i obrta za poticaje u 2015. dobilo je 20 milijuna kuna, u 2016. bit će to 35 milijuna kuna, a u 2017. godini predviđeno je 41,3 milijuna kuna.

Razdjelnici topline

Za uvođenje razdjelnika topline u stanovima bit će dovoljno 90 posto suglasnosti stanara, računajući prema suvlasničkim dijelovima, odredila je Vlada u dopuni Zakona o tržištu toplinske energije. Isto tako, isključenje zgrade iz toplinskog sustava može biti ostvareno uz 90 posto suglasnosti suvlasnika. Vlada je razradila i model za subvencioniranje grijanja siromašnih građana. Novac za poticaje prikupit će opskrbljivači energijom, izdvajajući tri lipe po kilovatu, od iznosa koji im plaćaju kupci iz kategorije kućanstava.

Paragraf | novosti u ovršnim postupcima |

Prije ovrhe bit će obvezno pozvati dužnika na plaćanje U 73 posto slučajeva tražila se ovrha nad nekretninom iako je tražbina bila manja od 20.000 kuna. Takav zahtjev više neće biti prva opcija

jerovnici koji žele podnijeti prijedlog za ovrhu morat će prethodno pozvati dužnika, fizičku osobu, na podmirenje duga u roku od 15 dana. Bez te obavijesti ovrha se neće moći provesti. Jedna je to od novosti u ovršnim postupcima koje priprema Ministarstvo pravosuđa. Učinkovita izvansudska ovrha, koja sve više istiskuje sudsku ovrhu i postaje dominantan način prisilnog ostvarenja tražbina, u praksi je pokazala određene manjkavosti i nedosljednosti, a otvarale su se i mogućnosti za zloporabu. Primjerice, u praksi se pokazalo da se često odmah traže ovrhe nad nekretninama iako je tražbina manja od 20.000 kuna. Takvih je bilo 73 posto slučajeva od ukupnog broja zahtjeva

Odredit će se i da se ovrhovoditelji namire redom kojim su stekli pravo za ovrhom nad nekretninama. U nastojanju da se izbjegne da nekretnina bude tražena kao prvi predmet ovrhe, propisat će se da ovrhovoditelj - kad tražbina ne prelazi 20.000 kuna - mora radi namirenja predložiti ovrhu dužnikova računa kod banke ili stalnog novčanog primanja, odnosno općenito na imovini. Na prijedlog ovrhovoditelja sud može odrediti ovrhu na novom sredstvu (primjerice, nekretnini) tek ako se nije mogla provesti ovrha na računu kod banke, na stalnom novčanom primanju, odnosno, općenito na imovini dužnika.

Zaštićeni dio plaće

Postojeći sustav doradit će se i radi zaštite ovršenika koji primaju dohodak koji ima karakter stalnog novčanog primanja (kao što su hono-

rari), a koji se ne može podvesti pod plaću ili mirovinu. Brojni građani nisu u radnom odnosu i ne primaju plaću nego naknadu za obavljeni rad izvan radnog odnosa. Dosad im je na temelju ovrhe uziman cijeli prihod, a ubuduće bi bio zaštićen iznos od dvije trećine ili polovine neto prosječne plaće, kao i kod drugih redovitih primanja. Ako imaju više uplatitelja, morat će obavijestiti Financijsku agenciju o broju računa na koji će im se isplaćivati zaštićeni dio primanja. Za one koji ovrše nečiji račun, a taj dužnik im je već podmirio dug, predviđena je kazna. Morat će dužniku vratiti novac s kamatama i još platiti globu od 400 kuna. Odredit će se i da se ovrhovoditelji namire redom kojim su stekli pravo (sada je u nekim slučajevima moguće preskočiti red). Svi koji imaju pravni interes moći će saznati imena svih ovrhovoditelja i osnove za plaćanje iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje. Time se nastoji spriječiti da ovršenici izdaju fiktivnu osnovu za plaćanje (primjerice, zadužnicu) na ime svojih prijatelja ili članova obitelji, kako bi izbjegli stvarnu ovrhu. (I.V.)

15 dana

vjerovnik mora dati dužniku da pokuša podmiriti dug

400 kn

kazna za onog tko ovrši nekome račun iako je platio (uz vraćanje novca s kamatom)

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Poduzetnički impuls 2015: Jačanje konkurentnosti pr

Uz potpore do povećanja prihoda Od 574 prijave koje su od ožujka stigle na natječaj iz programa Jačanje konkurentnosti prerađivačke industrije, samo 28 projekata dobilo je bespovratne potpore piše Sanja Plješa plješa@privredni.hr

a vijesti o povećanju bruto domaćeg proizvoda od 1,2 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju zasigurno su zaslužne i male i srednje tvrtke čije je poslovanje raslo 2014., ali i ove godine. Tako je lani u malim tvrtkama bilo 26.000 više zaposlenih nego godinu ranije. Osim toga, poslovanje malih i srednjih poduzeća pogodovalo je i ukupnom rastu hrvatskog izvoza, rekao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. Hrvatsko gospodarstvo se pokrenulo, a očekuje se kako će sljedeće godine imati još veće pozitivne predznake, kaže ministar. Naglasio je kako se i Ministarstvo poduzetništva i obrta usmjerilo prema uspješnim tvrtkama koje mogu izvoziti te zapošljavati nove ljude, te da već niz godina objavljuje natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava za poslovanje malih i srednjih poduzeća. Tako sue na natječaj Poduzetničkog impulsa iz programa Jačanje konkuren-

tnosti prerađivačke industrije, objavljen u ožujku, pristigle ukupno 574 prijave. Administrativno pozitivnima ocijenjeno je čak 478 prijavljenih projekata, ali je

172 nova radna mjesta otvorit će se uz ove potpore samo njih 28 u konačnici dobilo bespovratne potpore, u ukupnoj vrijednosti od oko devet milijuna kuna. Iznos prosječne potpore je 320.000 kuna. Potpore su dobile tvrtke i obrti iz gotovo svih hrvatskih županija, a od 28 projekata koji su ih dobili, 75 posto odnosi se na tvrtke, a 25 posto na obrte. Među nositeljima projekata je samo sedam poduzetnica. Potpore su dobila i tri poduzetnika početnika te šest

poduzetnika koji posluju na manje razvijenim područjima.

Biti informiraniji

Govoreći o izravnim učincima potpora, Maras kaže kako se očekuje da će ovim putem biti otvorena 172 nova radna mjesta. Također se od svih 28 tvrtki i obrta očekuje povećanje prihoda za 20 posto te dobiti za 30 posto kao i povećanje izvoza proizvoda za 70 posto u odnosu na dosadašnje razdoblje. Promatrajući prema županijama, najviše potpora dobile su male i srednje tvrtke iz 14 hrvatskih županija te Grada Zagreba u kojem se odvija četvrtina hrvatskog gospodarstva. Maras je napomenuo kako iz nekih županija nije stigla ni jedna prijava na natječaj, pa je upozorio kako treba više raditi na informiranosti poduzetnika. Procjenjuje se kako će tvrtke i obrti koji su dobili potpore u 2016. otvoriti 63, a u 2017. godini 45 novih radnih mjesta. Do kraja ove godine se pak

Bespovratne potpore u sklopu Poduzetničkog impulsa 2015 - Jačanje konkurentnosti prerađiv Adoro vrata d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu automatske preše, viličara, regala za skladištenje paleta i marketing

Toner d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu opreme (CNC obradni centar, stroj za varenje i valjanje legura čelika i marketing)

Bister d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu hidraulične preše, mlina za mljevenje, punilice, etiketirke i nastupe na sajmovima

Bex d.o.o. – 328.093 kn · Za nabavu stroja za žičnu eroziju

Luxor d.o.o. – 212.849 kn · Za nabavu linije za preradu kakao zrna, popratnu opremu te prilagodbu prostora osobama s invaliditetom

Madig-Mrežnica d.o.o. – 117.422 kn · Za nabavu opreme i marketinške aktivnosti

Organica Vita, obrt – 398.423 kn · Za nabavu strojeva i opreme te stručno osposobljavanje zaposlenika

Fripol d.o.o. – 341.063 kn Za nabavu i modernizaciju opreme (CNC, tokarski stroj) i stručno osposobljavanje zaposlenika

Centar Kovačić d.o.o. – 394.702 kn · Za nabavu strojeva i opreme te stručno osposobljavanje zaposlenika

Legradmetal, obrt – 400.000 kn · Za nabavu opreme i stručno osposobljavanje zaposlenika

Euro Tim d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu nove automatizirane opreme i alata te marketinške aktivnosti

Oniks d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu strojeva i opreme (CNC tokarilica) te stručno osposobljavanje zaposlenika

24 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

A-Elektronik obrt – 394.794 kn · Za nabavu novih strojeva i opreme te stručno osposobljavanje zaposlenika

KTD Špehar d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu CNC tokarskog stroja

Visor d.o.o. – 262.848 kn · Za nabavu industrijske kamere, optičkih komponenti, industrijskih i laboratorijskih LED i laserskih izvora, upravljačke i senozorske opreme, mehatroničkih komponenti...

Estherm d.o.o. – 321.522 kn · Za nabavu CNC stroja za rezanje i apkant preše

Als d.o.o.- 393.712 kn · Za kupnju stroja za izradu spiralnih kanala s kružnim nožem i stroja za automatsko formiranje pravokutnih kanala

Juranko S.M. d.o.o. – 233.124 kn · Za kupnju stroja za kružno bušenje i uređaja

erađivačke industrije Željko Srebačić, direktor tvrtke Adoro vrata:

Gotovo sve ide u izvoz

Među dobitnicima potpora su proizvođači ogulinskog zelja, zdrave hrane, tekstila...

očekuje otvaranje 64 nova radna mjesta.

Tko je dobio potporu

Većina tvrtki koje su dobile bespovratne potpore u sklopu Poduzetničkog impulsa prerađivačkog su usmjerenja, a neke se bave i drugim proizvodnim djelatnostima. Među korisnicima potpore je, primjerice, ogulinska tvrtka Madig-Mrežnica koja se proizvodi ogulinsko zelje. Uz ovu bespovratnu potporu od 117.422 kune, jačanju njihove proizvodnje svakako će pridonijeti i činjenica da je ogulinsko zelje nedavno dobilo zaštićenu oznaku izvornosti na tržištu EU-a. Potporu u od oko 398.000 kuna dobio je i obrt Organica Vita iz Čađavice u Virovitičko-podravskoj županiji koji se bavi proizvodnjom homogeni-

ziranih prehrambenih proizvoda. Dodijeljene potpore trebale bi se usmjeriti i na zapošljavanje petero novih zaposlenika u 2016. Nautika tekstil je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću iz Svetog Ivana Zeline čija je temeljna djelatnost proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda. Tvrtka se bavi proizvodnjom jastuka, popluna i posteljnog rublja, a njihove proizvode koriste neki hoteli, apartmani i kućanstva. Za to posteljno rublje zainteresirani su i nautičari koji njime opremaju brodove. Potpora od 217.900 kuna utrošit će se na uvođenje nove tehnologije u proizvodni proces, nabavu računala, marketinške aktivnosti i stručno osposobljavanje. Očekivani učinci su tvrtkino povećanje prihoda neto dobiti i izvoza te otvaranje četiri nova radna mjesta do kraja 2017.

ačke industrije dobile su tvrtke i obrti: za ispitivanje tvrdoće materijala te ISO certifikaciju

Mobilar d.o.o. – 170.733 kn · Za nabavu četiri stroja – za šivanje stolica, rezanje viška kože, stroja za lijepljenje te dvoiglenog stroja za šivanje presvlaka od kože

Ferotehna d.o.o. – 141.320 kn · Za nabavu stroja za bušenje i ubacivanje tipli te sudjelovanje na sajmu

Medičarna Špičko, obrt – 91.931 kn · Za nabavu opreme i marketinške aktivnosti

Mihoković d.o.o. – 389.387 kn · Za nabavu strojeva i opreme, stručno osposobljavanje i marketinške aktivnosti

Ropox d.o.o. – 250.000 kn · Za nabavu strojeva i opreme, marketinške aktivnosti, uvođenje certifikata i edukaciju zaposlenika

Naša tvrtka izrađuje ekskluzivna aluminijska vrata. Čak 99 posto proizvodnje plasiramo na europsko tržište. Na natječaj Poduzetničkog impulsa nije se bilo teško prijaviti jer su nam poznate procedure i nije nam prvi put da se javljamo na takav natječaj. U korist nam ide i činjenica da raste tržište za naš proizvod, pa zato želimo napraviti još veći iskorak. Bespovratna sredstva su nam važna jer želimo zaposliti što više ljudi u našoj tvrtki.

Goran Hladnik, Milla:

Poslovanje usmjereno na razvoj i proizvodnju Naša tvrtka ima više od 16 vlastitih brendova iz kozmetičke industrije, a trenutno se razvijaju nove linije te se ulaže u proizvodnju. Na izvoz otpada 20 posto naše proizvodnje. Tvrtka godišnje raste 15 do 20 posto. Poslovanje nam je usmjereno na razvoj i proizvodnju te nemamo razvijen marketing. Sredstva iz Poduzetničkog impulsa nam mnogo znače kako bismo mogli širiti posao.

Nautika tekstil j.d.o.o. – 217.937 kn · Za uvođenje nove tehnologije, nabavu računala, marketinške aktivnosti i stručno osposobljavanje zaposlenika

Milla d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu automatizirane linije, za punjenje i pakiranje tekućina i krema, automatske linije za punjenje tuba i linije etiketiranja te novi vizualni dizajn

Sirana Gligora – 311.007 kn · Za nabavu linijske vakumirke, osposobljavanje za rad na novoj opremi i informatizaciju

Delta-Dragun d.o.o. – 400.000 kn · Za nabavu opreme (hidraulična cjepačica za kamen), nabavu i montažu stroja za rezanje te edukaciju osoblja

Feroplast, obrt – 388.620 kn · Za nabavu CNC stroja, osposobljavanje za rad na opremi i marketinške aktivnosti

Bruno Birgmajer, direktor tvrtke Vizor:

Uskoro ispitni laboratorij Želimo napraviti ispitni laboratorij tj. specijaliziranu računalnu opremu vizijskih komponenti i računalne podrške te neke laboratorijske instrumentacije. Laboratorij nam je potreban za testiranje uzoraka proizvoda i razvoj novih uređaja za kontrolu. Sama prijava na natječaj Poduzetnički impuls nije bila teška, a pokazali smo ozbiljnost prijavljenog projekta. 7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo Felicita, Zaklapatica, Lastovo

Ugrožava nas sivo tržište Ugrožavaju nas marinirani proizvodi iz garaža koje nitko ne oporezuje i koji ne podliježu veterinarskom nadzoru, ističe direktor tvrtke Felicita dila gostima slabije platne moći. “Ove sezone porasla je potražnja oborite ribe, ali ne zato što su došli gosti veće platne moći, nego zato što je ulov te ribe bio osjetno lošiji. Najviše se osjeti nestašica jastoga koji je na tržištu dosegao vrtoglavu nabavnu cijenu od čak 450 kuna bez PDV-a, dok su škarpina i šampjer dosegli nabavnu cijenu od 220 do 250 kuna, također bez PDV-a”, otkriva Škratulja.

Snalaženje na tržištu

T A SAD MALO O NAMA...

5,7 mil kn promet Felicite u 2014. 16 radnika zaposleno u Feliciti

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtku Felicita osnovao je Lastovac Tonči Škratulja koji se od 1992. godine započeo ozbiljnije baviti ulovom i plasmanom svježe ribe. Bez obzira na to što se proizvodni pogon tvrtke Felicita nalazi u mjestu Konjsko u Općini Klis, tvrtka je svoje sjedište zadržala na Lastovu, odakle je Škratulja i podrijetlom i gdje je do unazad nekoliko godina i živio. Osim plasmanom svježe ribe, Felicita se još bavi prodajom smrznute ribe te mariniranjem ribe i morskih plodova. Dobar dio svježe i smrznute ribe plasira u Italiju gdje ima stalne partnere, potom u Sloveniju te u još nekoliko država, ali vrlo male količine. Direktor tvrtke Felicita kaže da su se trendovi u ovom segmentu gospodarstva dosta promijenili zadnjih godina. “Primjerice, ove je godine puno isplativije loviti kozice nego ribu. Jedna koča koja ide u ribolov tri dana uprihodi više od ulova kozica nego od cjeloklupnog ulova ribe. Lani smo imali lošu sezonu u restoranima, dok je ove godine ona odlična i bolja je iz moje pozicije za bar 20 posto. Isto tako oporavlja se i standard Talijana koji je bio dosta ugrožen prošlih godina”, kaže Škratulja i dodaje kako je ove godine došao do izražaja trend naručivanja jeftinijih jela u restoranima. Tako je i Felicita asortiman mariniranih jela prilago-

26 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Ipak, svjestan je da je tržište takvo kako jest i da se na njemu treba snalaziti. “No nije u redu da nas, koji se na njemu pokušavamo snaći, ugrožava sivo tržište. Ugrožavaju nas marinirani proizvodi iz garaža koje nitko ne oporezuje i koji ne podliježu veterinarskom nadzoru. Takav nered proizvode iz kućne radinosti u startu čini konkurentnijim, tako da ugostitelj koji ide za cijenom bira upravo te proizvode unatoč opasnosti jer oni nisu pod veterinarskim nadzorom. To u praksi izgleda ovako: restoran koji želi loviti u mutnom kupuje desetak kilograma mariniranih proizvoda iz legalnih pogona kako bi imao pokriće prema inspekcijama, a ostalo nabavlja iz kućne radinosti. Osim toga, ove

Tvrtka se bavi plasmanom svježe i smrznute ribe te mariniranjem ribe i morskih plodova sezone se iz uvoza prodaju tone svježe i smrznute ribe, ponajviše iz Vijetnama, Maroka…”, ističe Škratulja. U Feliciti je zaposleno 16 radnika. Škratulja kaže da su zbog porasta opsega posla radno vrijeme produžili za dodatna dva sata kada je bilo potrebno i kada je, naravno, to bilo zakonski omogućeno. Lani je tvrtka Felicita ostvarila promet od 5,7 milijuna kuna. (J.V.)

enterprise europe

info

Broj 134, 7. rujna 2015.

Interreg-IPA

Milijuni za suradnju Hrvatske i Srbije Novim prekograničnim programom Interreg-IPA osigurano je više od 34 milijuna eura za projekte kojim će se poboljšati kvaliteta javnih socijalnih i zdravstvenih usluga, upotreba održive energije i prekogranično praćenje rizika za okoliš, te jačati prekogranični turizam Novim prekograničnim programom Interreg-IPA, koji je Komisija donijela 24. kolovoza, ulagat će se u pogranične regije Hrvatske i Srbije što će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta i rasta. Novac će se iskoristiti i za poboljšanje regionalne konkurentnosti jačanjem veza između poslovnih i istraživačkih institucija. Programom prekogranične suradnje Interreg IPA CBC za Hrvatsku i Srbiju obuhvaćene su četiri pogranične regije u Hrvatskoj i pet srpskih okruga. Očekuje se kako će se provedbom ovih projekata osigurati bolja kvaliteta usluga javnog zdravlja i socijalne skrbi, bolje upravljanje zaštitom okoliša i biološkom raznolikošću te poboljšan sustav zajedničkog prekograničnog upravljanja za sprečavanje rizika, kao i više kapaciteta za razvoj održive energije osiguranjem platforme za pametno upravljanje energijom i upotrebu obnovljive energije u javnoj infrastrukturi, uključujući u javnim zgradama i stambenom sektoru. U Europskoj komisiji očekuju i bolju prekograničnu turističku ponudu zahvaljujući boljoj koordinaciji dionika u sektoru turizma te razvoj zajedničkih turističkih strategija, planova djelovanja i istraživanja o očuvanju kulturne

i prirodne baštine. Od poslovnog svijeta očekuje se povećanje konkurentnosti kroz uspostavljanje novih poslovnih mreža. U ove projekte uključeno je devet regija III. razine NUTS-a iz Hrvatske i Srbije. Iz Hrvatske je riječ o četiri slavonske županije - Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji, a iz Srbije pet okruga - Sjevernobački, Zapadnobački, Južnobački, Srijemski i Mačvanski okrug. Programom će upravljati Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske - Ured za upravljanje programima suradnje i regionalni ra-

zvoj. Ukupni proračun programa suradnje je 40,3 milijuna eura, od čega je 34,3 milijuna osigurano iz Europske unije kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA). Njime se pruža financijska i tehnička pomoć za potporu reformi u državama pristupnicama. Za razdoblje 2014.-2020. programom Interreg-IPA na području cijelog EU-a je predviđen proračun od približno 4,84 milijarde eura za ulaganje u 12 programa prekogranične suradnje regija te teritorijalnih, socijalnih i gospodarskih partnera.

enterprise europe

Erasmus za mlade poduzetnike

Nove razmjene u programu Erasmus Od ukupno 18 prijavljenih sudionika u programu Erasmus za mlade poduzetnike, Tera Tehnopolis je odabrala prva dva poduzetnika za odlaznu razmjenu te im na taj način omogućila stjecanje iskustva kod iskusnog poduzetnika i postizanje konkretnih rezultata, odnosno pokretanje vlastitog poslovanja. Pored toga, jednom poduzetniku je pružena prilika profitiranja od novih ideja koje će u njegovu tvrtku donijeti motivirani novi poduzetnik te mu pružiti mogućnost učenja i proširenja njegovih poslovnih mogućnosti. Erasmus za mlade poduzetnike je međunarodni program razmjene koji mladim i ambicioznim poduzetnicima omogućuje razmjenu iskustava tijekom boravka kod iskusnog poduzetnika. Podu-

koji će ući u bogati svijet uradaka hrvatskih umjetnika te na taj način proširiti vidike i spojiti umjetnosti ovih dvaju gradova. Hrvatskom poduzetniku domaćinu pruža se prilika unaprijediti svoje poslovanje inovativnim stavovima, novim vještinama i znanjem, kao i potencijalna suradnja s poduzetnicima iz susjedne zemlje sudionice ovog programa.

zetnik domaćin novom poduzetniku pomaže steći potrebne vještine za vođenje tvrtke, pri čemu mu se pružaju novi pogledi na njegovu/njezinu tvrtku, kao i prilika za suradnju s inozemnim partnerima i učenje o novim tržištima. Prve razmjene kreću u rujnu, a odabrane destinacije su Italija, gdje će klijentica Marija Latin iz Ivanca

iskustvo stjecati u području event managementa. Njemački će stručnjaci mladom poduzetniku Kimu PaliskiSmokoviću iz Labina pokazati kako unaprijediti razvoj tradicionalnog obiteljskog uzgoja cvijeta pelargonije. S druge strane, Apoteka, mala tvrtka suvremene umjetnosti iz Vodnjana, ugostit će novog poduzetnika iz Novog Sada

Svi poduzetnici zainteresirani za sudjelovanje u Erasmusu svoje sudjelovanje mogu prijaviti nakon odabira lokalne kontakt točke Tera, nakon čega slijedi prijavljivanje koje se sastoji od četiri dijela: prijavnog obrasca, motivacijskog pisma, životopisa i poslovnog plana. Nakon procjene i odabira kandidata slijedi pretraživanje i odabir mentora. U posljednjoj fazi razmjena se odobrava na razini konzorcija i Programa.

Produžen rok za drugu fazu programa podrške uredima za transfer tehnologije Program podrške uredima za transfer tehnologije ima za cilj ojačati ulogu UTT-a na sveučilištima i javnim istraživačkim institutima u Hrvatskoj kao središnjim mjestima za poticanje i provedbu aktivnosti transfera tehnologije. Specifičan cilj je potaknuti komercijalizaciju postojeće zalihe projekata UTT-a na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima u Hrvatskoj.

Svim odabranim projektima kroz izvore financiranja omogućit će se komercijalizacija istraživanja u cilju povećanja broja licenciranih komercijalno relevantnih tehnologija te broja novih start-upa proizašlih iz rezultata znanstvenih istraživanja. Ovim putem se obavještavaju svi potencijalni prijavitelji da je produžen drugi rok za prijavu njihovih istraživačkih projekata za Fazu 2 do 30. rujna.

www.een.hr

7. rujna 2015.

2 3

Zagreb Connect

Idejom do investitora U studenome Zagreb postaje svjetska start-up destinacija. Prijave na skup traju do 5. listopada Grad Zagreb ove jeseni postaje svjetska start-up destinacija koja će 11. i 12. studenoga 2015. na Zagreb Connectu okupiti start-upe iz područja razvoja visokih tehnologija s ciljem predstavljanja poslovnih ideje potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Prijave start-up timova i projekata otvorene su i traju do 5. listopada. Prvi Zagreb Connect održan je u studenome 2014. godine na kojem se 20 start-upa borilo za nagradni fond od 125.000 kuna. Susret je postigao izniman uspjeh okupivši više od 350 sudionika iz Hrvatske i regije, SAD-a i Izraela koji su prepoznali Zagreb Connect kao idealnu priliku za suradnju i os-

dolazak investitora iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Bugarske, Izraela te bogate novčane nagrade.

tvarenje poslovnih prilika. Pobjedu prvog Zagreb Connecta odnijela je Mash.me aplikacija koja omogućuje snimanje videa s trodimenzionalnim likovima bez stručnog poznavanja animacije i korištenja skupe opreme. Svojom tehnologi-

jom omogućuje izradu animiranog 3D videa uz pokrete lica ili tijela pred kamerom, kreiranje chata kroz 3D avatare i chat u virtualnom prostoru. Za ovu godinu organizatori najavljuju velik odaziv nacionalnih i međunarodnih start-upa,

Stvaranjem mreže start-upa, poslovnih anđela, institucija, mentora, studenata te uspješnih poduzetnika, Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Hrvatskoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Zagrebačkim velesajmom nastoji potaknuti pozitivno poduzetničko okruženje u Zagrebu i unaprijediti inovativni potencijal regije. Prijave i kriteriji odabira finalista, kao i sve dodatne informacije, nalaze se na službenoj stranici konferencije http://zagrebconnect.zagreb.hr.

EU proračun pod povećalom Godišnji proračun Europske unije u postupku je dobivanja zelenog svjetla Europskog parlamenta, pa odbori glasuju o svojim službenim mišljenjima vezanim uz dijelove proračuna koji se tiču pojedinačnih resora.

Zbog toga što su brojke za isplate i jamstva uobičajeno niže nego što traži Parlament, postupak mirenja će najvjerojatnije biti zakazan za studeni. Parlamentova odluka o rezultatu pregovora odlučit će se krajem studenog.

Njih će u jedinstveno izvješće sabrati Odbor za proračun te uputiti na glasovanje na plenarnu sjednicu. Vijeće EU-a predstavit će svoje stajalište u ime vlada država članica na plenarnoj sjednici u utorak 8. rujna.

Države članice u Vijeću dogovorile su se u srpnju kako će obveze iduće godine iznositi 153,27 milijardi, a plaćanja 142,12 milijardi eura. To je 563,6 milijuna u obvezama te 1,4 milijarde u eurima manje u usporedbi

s prijedlogom Europske komisije. Tijekom prijašnjih pregovora o proračunu Parlament je naglasio potrebu da se prvo riješe neplaćeni računi koji su se pojavili zbog manjka financiranja već odobrenih EU projekata.

enterprise europe Noć istraživača

Znanost pridonosi društvu Zadnjeg petka u rujnu organiziraju se Europske noći istraživača na kojima se podiže svijest o važnosti znanosti za društvo. U Hrvatskoj će se Noć održati u Splitu i Zagrebu Organizacijski odbor Europske noći istraživača 2015. za Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Društvo znanost.org, pod pokroviteljstvom MZOSa, a u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) organizira Europsku noć istraživača koja će se održati u petak, 25. rujna u 19 sati u Marmontovoj ulici u Splitu i Avenue Mallu u Zagrebu. Europska noć istraživača je manifestacija koju promiče Europska komisija te se tradicionalno održava svake godine zadnjeg petka u mjesecu rujnu u više od 300 gradova diljem Europe. Društvo znanost. org zajedno s partnerima organizira Noć istraživača u Hrvatskoj već treću godinu za redom, a cilj manifestacije je na zabavan i jednostavan način podići svijest šire javnosti o važnosti znanstvenog istraživanja za društvo. Na ovaj način nastoje se srušiti predrasude koje često postoje prema znanstveno-istraživačkoj zajednici te povećati zainteresiranost mladih za profesionalnu karijeru u znanosti. Tim Noći istraživača priprema mnoštvo zabavnih i interaktivnih aktivnosti koje će se doga-

đati na raznim lokacijama. Svi istraživači uključeni u projekt u Zagrebu i Splitu imaju dugogodišnje iskustvo u istraživačkom radu i inovacijama, ali se i dodatno ističu svojim uspjesima u popularizaciji znano-

o znanosti te pogledati neke od dokumentarnih filmova ili zabavno-edukativnih uradaka. Svake godine organizatori pripreme iznenađenje večeri. Prošle godine u režiji istraživača, studenata i prijatelja u Spli-

Pozivaju se svi oni željni znanja, inovacija, izazova i zabave da zabilježe 25. rujna u svoje kalendare i dođu u Zagreb i Split kako bi doživjeli dio istraživačke atmosfere koja će u isto vrijeme vladati diljem Eu-

sti. Očekuje se sudjelovanje 20 znanstvenih timova koji će svoje programe putem interaktivnih sadržaja predstaviti građanima, posebice djeci i mladima.

tu je izveden flash-mob (glazbeno-plesna točka) s temom Život znanstvenika, dok su Zagreb posjetili poznati likovi iz budućnosti i dalekih galaksija, kostimirani posjetitelji (Star Trek i Star Wars) koji su došli provjeriti što to hrvatski istraživači imaju za pokazati. Europsku noć istraživača u Splitu i Zagrebu 2014. godine posjetilo je oko 17.000 posjetitelja, dobrim dijelom djece i mladih.

rope. Događaj financira Europska komisija kroz Akcije Marie Sklodowska Curie u okviru okvirnog programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020. Projekt Europska noć istraživača prvi je odobreni projekt iz programa Obzor 2020. u Republici Hrvatskoj.

Posjetitelji će moći sudjelovati u znanstvenim eksperimentima, razgovarati sa znanstvenicima različitih znanstvenih disciplina, okušati sreću u nagradnim igrama i kvizovima

Više informacija o ovom događanju može se pronaći za www.noc-istrazivaca.hr.

www.een.hr

7. rujna 2015.

4 5

Budi Uzor/Inova

Predstavljanje inovacija i poslovnih planova Početkom studenog u Karlovcu se održava međunarodna izložba prototipova i poslovnih planova na kojoj će inovatori ispitati vrijednost svoje ideje Budi uzor/Inova je međunarodna izložba inovacija, prototipova i poslovnih planova namijenjena inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji žele ispitati tržišnu vrijednost svoje inovacije i započeti poslovanje. U sklopu izložbe svi sudionici, ali i posjetitelji, mogu pronaći ključne informacije u vezi sa svojim poslovanjem, pronaći potencijalnog partnera, kupca, dobavljača ili djelatnika i na taj način unaprijediti svoje poslovanje te, u konačnici, povećati svoju konkurentnost i probiti se na domaće, ali i europsko tržište. Izložba se ove godine održava u Karlovcu, gradu s dugogodišnjom inovatorskom tradicijom, od 5. do 7. studenog, a glavni organizatori su Hrvatski savez inovatora, Tera Tehnopolis i Hrvatska udruga inovatora poduzetnika. Ispitivanje rezultata istraživanja, kao i identifikacija znanstveno-istraživačkih projekata prikladnih za komercijalizaci-

prilika za uspostavljanje novih poslovnih suradnji koje u sve većoj mjeri dovode sigurne i dugogodišnje kupce.

ju, važne su komponente ovogodišnje izložbe. Tera Tehnopolis, kao partner u Europskoj poduzetničkoj mreži (EEN), te uz pomoć mrežnih partnera i instrumenata podupire sve znanstvenike i poduzetnike u njihovom izlasku na tržište EUa. Pronalazak ključnih partnera, poticanje daljnjeg razvoja istraživačkih projekata te njihova komercijalizacija i umre-

žavanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini jedinstvene su prilike koje se znanstvenicima pružaju u sklopu ovogodišnje izložbe. Izložba zasigurno može dovesti do unapređenja međunarodne poslovne suradnje i transfera tehnologije. Inovatori svoj napredak mogu ostvariti identificiranjem poslovnih

Natjecanje u pisanju studentskih poslovnih planova izuzetno je važna komponenta i poseban ponos organizatora izložbe. Više od 1000 istreniranih studenata u pisanju poslovnih planova u dosadašnjim natjecanjima je dovoljan dokaz kvalitete izložbe u tom području. Natjecanje je do sada omogućilo svim sudionicima sudjelovati u specijalističkom treningu organiziranom posebno za njih. Najuspješniji svake godine osvajaju vrlo vrijedne nagrade, no najvažnije je istaknuti njihovo samostalno kretanje u poduzetničke vode te pokretanje konkretnih projekata koji svakako konkuriraju na tržištu. Prijave na skup predaju se na 031/251 000 ili e-mailom na ured@tera.hr. Prijave su otvorene do 23. listopada.

Poslovni susret na Agro Organicu U sklopu 9. foruma za ekološku proizvodnju u Selenči (Srbija), u organizaciji Centra za organsku proizvodnju Selenča, Vojvođanskog organskog klastera Novi Sad i Europske poduzetničke mreže, 25. rujna se održavaju poslovni susreti Agro Organic. Glavne ciljane skupine su proizvođači i trgovci iz sljedećih sektora: ekološka hrana i

piće, ekološke sjemenke i materijal za sadnju, zaštitna oprema u ekološkoj poljoprivredi, ekološka gnojiva, poljoprivredni strojevi i oprema, pakiranje, obnovljivi izvori energije, prerada i staklenička oprema, primijenjena znanost i istraživanje, inovativne tehnologije u ekološkoj poljoprivredi te partnerska suradnja u EU projektima.

enterprise europe TEDxBinnenhof

Što sve može napra Europa

Ministarstvo poduzetništva i obrta poziva sve hrvatske poduzetnike da se prijave na nacionalni natječaj za su sloganom “Made in Europe”. Riječ je o inicijativi Europske komisije koja želi pokazati svijetu da Europa može p inovacijama Sve države članice Europske unije biraju poduzetničku ideju koja će ih predstavljati na godišnjoj europskoj Skupštini malih i srednjih poduzetnika (SME Assembly) od 18. do 20. studenoga 2015. u Luksemburgu. Odabrat će se tada 10 ideja za veliko finale u ožujku 2016. na TEDxBinnenhofu, a koje se održava kao jedna od aktivnosti u okviru nizozemskog predsjedanja Vijećem EU-a. Hrvatski poduzetnici mogu se prijaviti putem prijavnog obrasca do 14. rujna. TEDx nudi poduzetnicima svjetsku platformu za promidžbu i vidljivost njihovih ideja. Na taj način pomaže se realizaciji tih ideja tako što ih se spaja s relevantnim pojedincima i organizacijama koji imaju potrebne resurse za njihovo ostvarenje (TEDx je svojevrsni akceleratorski program). Svi inspirativni (inovativni) poduzetnici, od start-upa do etabliranih tvrtki, uključujući i one koji po drugi put započinju poduzetnički pothvat - dobrodošli su svi oni koji imaju ideje za rješavanje globalnih izazova.

· Na skupu se traži ideja ili invencija za koju publika nije čula ili značajna ideja (koju je publika možda čula) s novim argumentima koji izazivaju dosadašnje perspektive; · poduzetničko rješenje za globalne izazove; · ideja koja ima društveni učinak; · odnosi se na Europu; · razumljiva je za široku publiku; · inspirirajuća je i povezujuća; · ne smije imati prodajni karakter niti smije sadržavati političke i/ili vjerske poruke; · idejom se ne smatra samo priča ili lista činjenica; · dobra ideja naslanja se na određene dokaze ili opservacije te iz njih izvodi zaključke.

TEDx nudi poduzetnicima svjetsku platformu za promidžbu i vidljivost njihovih ideja Pravila za predstavljanje: Za nacionalno natjecanje u listopadu 2015. predstavljanje ne smije biti duže od pet minuta te može biti na hrvatskom ili engleskom jeziku.

Za europsko natjecanje na SME Assemblyju, zbog velikog ukupnog broja predstavljanja, predstavljanje neće smjeti biti duže od tri minute i isključivo je na engleskom jeziku. Na finalnom natjecanju u ožujku 2016. predviđeno je trajanje prezentacija finalista 8-10 minuta.

Svaka država članica EU-a provodi nacionalnu selekciju putem koje se odabire jedan poduzetnik s idejom za koju se smatra da zavređuje biti pozvana i predstavljena svijetu. Žiri u Hrvatskoj čine predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta te nominirani predstavnici svake partnerske

www.een.hr

7. rujna 2015.

Potpore za klastere

aviti

nove dodane vrijednosti, te međusektorsko povezivanje, promocija odabranih sektora i njihovo brendiranje.

udjelovanje na TEDxBinnenhofu koje se odvija pod puno toga dati kada je riječ o poduzetničkom duhu i stavljanju uživo ocjenjivat će se i kvaliteta prezentacije. Odabrani nacionalni pobjednik odlazi na polufinale na SME Assembly u Luksemburg u studenome 2015. gdje zajedno s ostalih 27 predstavnika predstavlja svoju ideju (prije samog predstavljanja u okviru konferencije će biti organiziran pripremni sastanak). Na SME Assemblyju međunarodni žiri i publika odabiru 10 najboljih europskih ideja/ rješenja za predstavljanje na TEDxBinnenhofu Made in Europe (planirani datum je 31. ožujka 2016., prije toga datuma odabrani finalisti imat će mogućnost sudjelovanja u pripremama za nastup u organizaciji TEDxBinnenhofa). Nacionalnom pobjedniku troškove smještaja i puta na oba natjecanja (Luksemburg i Nizozemska) pokriva Europska komisija. organizacije. Proces nacionalne selekcije kreće od prijave ideje putem obrasca. Na temelju ispunjenog obrasca nacionalni žiri odabire najviše do 10 kandidata za predstavljanje ideje uživo. Osim kriterija natječaja vezanih za kvalitetu same ideje, na pred-

6 7

Rok za prijavu na nacionalno natjecanje je 14. rujna 2015. godine, a više podataka i dokumente potrebne za prijavu možete pronaći na http:// tedxbinnenhof.com/tedx2016-made-europe. Više podataka o ovom događanju moguće je dobiti i na antonija. mrsic@minpo.hr i bruno.radojica@minpo.hr.

Ministarstvo gospodarstva raspisalo je natječaj za dodjelu financijskih sredstava za projektne aktivnosti hrvatskim klasterima konkurentnosti za 2015. godinu. Natječaj se raspisuje s ciljem jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva kroz razvoj klastera konkurentnosti. Odobrena sredstva će biti namijenjena za financiranje troškova provedbe projektnih aktivnosti razvoja hrvatskih klastera konkurentnosti, čime se omogućava podizanje sektorske i regionalne konkurentnosti, internacionalizacija sektora i stvaranje

Za natječaj je osigurano pet milijuna kuna, a sredstva će se dodijeliti izabranim prijaviteljima koji ispunjavaju uvjete iz natječaja. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom klasteru je 100.000 kuna, a najveći iznos 700.000 kuna. Natječaj je objavljen 25. kolovoza 2015. godine na web stranici Ministarstva gospodarstva i otvoren je 36 dana. Rok za podnošenje prijava je najkasnije do 30. rujna godine. Više podataka o natječaju, kao i dokumentaciju moguće je pronaći na http://www. mingo.hr/page/natjecaj-zadodjelu-financijskih-sredstava-za-projektne-aktivnostihrvatskim-klasterima-konkurentnosti-za-2015-godinu.

Nove isplate iz EU izvora Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju radi na složenom procesu obrade prijava pristiglih na natječaje za operacije Programa ruralnog razvoja RH za period 2014.-2020., te je izdala prve Odluke o dodjeli sredstava korisnicima čiji su projekti zadovoljili kriterije propisane zakonskim okvirom. Prva tri uspješna korisnika koji su u petak, 28. kolovoza 2015. dobili pozitivne odluke iz Agencije za plaćanja prijavili su se na natječaj za provedbu Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, Operacije 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u ci-

lju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. OPG-u Fumić Goran iz Brinja odobrene su 69.543 kune za ulaganje u prikolicu za stajnjak, OPG-u Šestan Dean iz Lupoglava 131.406,78 kuna za strojeve i opremu za utovar, transport i primjenu gnojiva (prednji traktorski utovarivač, cisterna za gnojnicu, košara za stajski gnoj) i OPG-u Šuntić Stjepan iz Čremušnice 57.386,16 kuna za prikolicu za gnoj. Svim navedenim korisnicima odobrena je potpora od 90 posto ukupno prihvatljivih ulaganja.

enterprise europe Info radionica za EU fondove

Prilika za pokretanje posla Našički potencijalni poduzetnici su dobili priliku saznati informacije u mogućnostima pokretanja vlastitog posla i potencijalima koje nude EU fondovi Zadnjeg petka u kolovozu u Našicama je održana Informativna radionica namijenjena mladim poduzetnicima i poljoprivrednicima, svima onima koji imaju poslovnu ideju ili tek razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, kao i svim ostalim zainteresiranim građanima i lokalnim dionicima. Unatoč ljetnim praznicima, našički mladi poduzetnici su pokazali interes za radionicu u sklopu koje su dobili najnovije informacije o prilikama i mogućnostima za pokretanje vlastitog posla kroz EU fondove i programe. Glavni organizator radionice je Informacijski centar Europe Direct Osijek, koji djeluje u sklopu Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, i LAG Karašica, dok je glavni cilj radionice bio svim sudionicima

predstaviti samo neke od brojnih mogućnosti za razvoj poduzetništva i poljoprivrednih gospodarstava koje se pružaju iz EU fondova, programa usavršavanja i kroz mreže potpore. U okviru radionice je Slavko Tušek iz Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje predstavio potpore za realizaciju poslovnih ideja i poduzetničke djelatnosti iz EU fondova i drugih izvora financiranja – bespovratna sredstva za mlade poduzetnike i poljoprivrednike u okviru mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014.2020., kao i druge mogućnosti iz EU i nacionalnih izvora financiranja. U okviru programa Info radionice prezentiran je i primjer dobre prakse mladog poduzetnika Ante Vekića, osnivača agencije za marketing Modra nit, koji je dobio

sredstva za razvoj svoga poslovanja. Stjecanje iskustava u inozemstvu te širenje poslovanja ili traženje partnera za daljnji razvoj proizvoda su također neke od mogućnosti koje se postavljaju pred mlade poduzetnike čije je programe predstavila Ivona Mrva iz tvrtke Tera Tehnopolis iz Osijeka. U sklopu radionice su predstavljena dva takva programa. Predstavljene su i mogućnosti programa Erasmus za podu-

zetnike početnike - razmjene koje pružaju novim ili potencijalnim poduzetnicima priliku da usavrše svoja znanja za vlastito poslovanje kod iskusnijih poduzetnika u zemljama EUa. U program se mogu uključiti i iskusni i uspješni poduzetnici koji novom poduzetniku pomažu steći potrebne vještine za vođenje manje tvrtke. Poduzetnicima je predstavljena je i Europska poduzetnička mreža koja je nastala kao inicijativa Europske komisije za pružanje potpore malim i srednjim poduzetnicima u stvaranju preduvjeta za širenje poslovanja na europskom tržištu, plasiranje vlastitog proizvoda/usluge ili transfer tehnologije iz inozemstva. Temelji se na konceptu “sve usluge na jednom mjestu” i poduzetnicima je dostupna bez naknade.

www.een.hr

7. rujna 2015.

8 9

Mreža socijalnih usluga i projekti razvitka socijalnog turizma

Kako pronaći izlaz iz labirinta? Povećanje zaposlenosti i smanjenje institucionalizacije osoba s tjelesnim i intelektualnim teškoćama u sjevernoj Hrvatskoj ciljevi su projekta u sklopu kojeg je nastao i mali grad labirinata Sanja Plješa, pljesa@privredni.hr Niz od devet labirinata napravljenih od prirodnih materijala, zapravo oblikovanjem u travi, poznatiji kao Grad labirinata, otvoren je u Termama Jezerčica u Donjoj Stubici. Taj je “grad” prvenstveno nastao za relaksaciju i oporavak osobama s intelektualnim i tjelesnim oštećenjima kojih je u tom dijelu Zagorja registrirano 37. Većina njih (22) živi u podružnici Pustodol varaždinskog Centra za rehabilitaciju. No, u Gradu labirinata uživat će i turisti te svi oni željni meditacije i ugodne šetnje kroz labirinte. Grad labirinata inače je projekt pod nazivom Community voices for sustainable inclusion koji provodi Centar za rehabilitaciju Varaždin. Vrijednost tog

Projekt inkluzije dobio je podršku Europskog socijalnog fonda

projekta iznosi nešto više od 279.731,44 eura, od čega Europska unija sufinancira 70,52 posto iz Europskog socijalnog fonda.

Cijeli program traje 18 mjeseci, ističe voditeljica projekta Leonarda Tarandek, a provodi se kroz EU projekt IPA IV Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici. Njegov temeljni cilj upravo je povećanje zaposlenosti i smanjenje institucionalizacije osoba s tjelesnim i intelektualnim teškoćama u sjevernoj Hrvatskoj, i to kroz pružanje tzv. tailor-made obrazovanja i inovativnih socijalnih i rehabilitacijskih aktivnosti. U sklopu rehabilitacije štićenicima Centra pružat će se i edukacija, fokusirana na proizvodnju ekoloških namirnica, koja bi im mogla pomoći u zapošlja-

vanju, a svakako će pridonijeti njihovom svakodnevnom uključivanju u život zajednice. Gradovi za turiste Grad labirinata bit će predstavljen i na lokalnom turističkom sajmu, pa se pretpostavlja da će privući još više turista i posjetitelja.

U Hrvatskoj postoji još nekoliko takvih gradova labirinata: u Zadru, Dražicama pored Rijeke, Novom Vinodolskom, šumi Badličan u Međimurskoj županiji, a među njima je i pješčani grad labirinata - Đurđevački pijesci. Otvoreni su za sve korisnike, a vrlo rado ih posjećuju i turisti.

enterprise europe digitalne inovacije za UGOSTITELJE

Među odabranima za Metro Techstars Accelerator dvije prijave iz Hrvatske Na natječaj za prvi Techstars Metro Accelerator pristiglo je nekoliko stotina prijava iz 20 zemalja, uključujući i SAD, Indiju i Izrael. Između 75 najboljih nalaze se i dvije prijave iz Hrvatske, a 10 finalista svoje će digitalne inovacije potencijalnim investitorima predstaviti u siječnju 2016. godine. “Digitalne promjene prožimaju sve aspekte našeg osobnog i poslovnog života. Uz pomoć digitalnih inovacija želimo naše kupce u ugostiteljstvu učiniti još uspješniji-

ma”, izjavio je Olaf Koch, predsjednik Uprave Metro Grupe. Techstars Metro Accelerator prvi je globalni program namijenjen start-upima koji razvijaju tehnološke aplikacije za poslovne potrebe restorana, hotela i ugostitelja, nastao je u suradnji Metro Grupe i kompanije Techstars iz SAD-a. Nakon što je krajem kolovoza završilo zaprimanje prijava na natječaj, projekt ulazi u završnu fazu u kojoj će žiri sastavljen od stručnjaka iz Metro Grupe te kompanija Techstars i R/GA odabrati 10 najboljih start-upa. Finalisti će u listopadu ove godi-

ne tijekom tromjesečnog programa nastaviti razvijati svoja digitalna rješenja namijenjena profesionalnim kupcima Metroa Cash & Carry: vlasnicima restorana, hotelijerima i ugostiteljima. Pri odabiru 10 najboljih žiri će kao kriterije uzeti u obzir poslovnu ideju, prilagođenost tržištu i dosadašnji napredak tvrtke. Cijeli natječaj je na engleskom jeziku putem web stranice www.techstarsmetro.com, a dodatne informacije možete pronaći i na Twitteru @MG_accelerate.

Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo U Hotelu Antunović u Zagrebu 20. listopada će se održati Međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL5 Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju koju organizira Visoka škola za ekonomi-

ju, upravljanje i poduzetništvo Nikola Šubić Zrinski, a održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Hrvatske gospodarske komore.

Dodatne informacije o konferenciji i upute za autore dostupne su na www. icelconf.eu, a više podataka o ovom događanju moguće je pronaći na Anita Maršanić, info@icelconf.eu, 01/3647 099, www.zrinski. org.

www.een.hr

7. rujna 2015.

10 11

Promocija domaćih hrvatskih proizvoda

Baranjski kulen predstavljen

u Europskom parlamentu

Baranjski kulen je tradicionalna vrhunska suhomesnata delicija koja već dvije godine ima oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, a u završnoj je fazi dobivanja iste oznake na razini cijele Europske unije Udruga proizvođača kulena Baranjski kulen predstavila je Baranjski kulen u Europskom parlamentu u Bruxellesu u suorganizaciji s uredom europarlamentarke Biljane Borzan. Baranjski kulen je tradicionalna vrhunska suhomesnata delicija koja već dvije godine ima oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla u Hrvatskoj, a u završnoj je fazi dobivanja iste oznake na razini cijele Europske unije. Postupak dobivanja oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla pokrenula je sama Udruga proizvođača kulena Baranjski kulen iz Belog Manastira. “U završnoj smo fazi višegodišnjeg procesa zaštite Baranjskog kulena u cijelom EU, što će dati dodatni poticaj svim našim proizvođačima. Prezentacijom u Europskom parlamentu želimo upoznati najširu europsku javnost ne samo s kvalitetom našeg kulena, nego i s našom tradicijom, jer Baranjski kulen nije samo prehrambeni proizvod, on je i dio kulturnog naslijeđa i povijesne baštine Baranje”, istaknuo je predsjednik Udruge Miodrag Komlenić.

Izvorni baranjski kulen proizvodi se po vrlo strogim specifikacijama samo na području Baranje, od najboljih komada svinjskog mesa, začinjenog solju, mljevenom paprikom, bijelim lukom i bijelim paprom. Zrenje tog kulena traje nekoliko mjeseci, nakon čega dobiva svoj prepoznatljiv izgled i okus. “Prodajom proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU-a godišnje se uprihode 54,3 milijarde eura i posebno mi je drago da će Baranjski kulen biti dio te obitelji. Uvjerena sam da će to poboljšati njegovu prodaju, pojačati povjerenje

potrošača u njegovu autentičnost i, naravno, pomoći u promociji Baranje u svijetu”, kazala je Biljana Borzan. Baranjski kulen je vrhunac bogate tradicije suhomesnatih proizvoda, a tradicionalno ga se smatra simbolom blagostanja, pa se u njemu uživalo u posebnim prigodama. Članovi Udruge pronašli su zapise o proizvodnji kulena u Baranji još u osamdesetim godinama 19. stoljeća, a u mesnoj industriji Belje, koja je danas najveći proizvođač te namirnice, prema neslužbenim se podacima počeo proizvoditi prije točno 100 godina.

Poslovni razgovori na Spaceu 2015

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Space 2015 - Livestock and agriculture brokerage event koji će

se održati 16. i 17. rujna 2015. u gradu Rennesu, u Francuskoj, tijekom Međunarodnog sajma stočarstva. Sajam Space važan je međunarod-

ni sajam za profesionalce za uzgoj stoke u sektorima goveda, svinja, peradi, kunića, ovaca i koza. Najzastupljeniji sektori su: · Ishrana životinja · Zdravlje životinja · Umjetne oplodnje, mrijestilišta · Oprema za farme · Zgrade (za farme)

· Postupanje s otpadom · Dizanje, utovar i transport na farmi · Agro-energija Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija sudionika je moguća na: https://www. b2match.eu/internationalb2b-meetings-space2015.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Prekidači

ni, 79193158584, Brijuni, Služba za financijsko-računovodstvene poslove i nabavu, Lorena Žunić, 52100 Pula, l.zunic@np-brijuni.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0028109. Čišćenje i sanitacija Domaine immobilier et infrastructures, Lausanne, Švicarska, traži usluge čišćenja i sanitacije. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Domaine immobilier et infrastructures, intendance, BS 127, station 4, M. Laurent Monney, 1015 Lausanne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=766709.

Hrvatski operator prijenosnog sustava traži nabavu prekidača. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o., 13148821633, Kupska 4, (Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. - HOPS, Prijenosno područje Rijeka, M. Tita 166, 51410 Opatija), Dunja Barjaktarić, Dean Dobrec, 10000 Zagreb, jn-sklopna-oprema@hops.hr. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na: https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+005-0028159. Gospodarenje energijom Grad Buzet traži nabavu usluga u gospodarenju energijom. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Grad Buzet, 77489969256, II. istarske brigade 11, Upravni odjel za financije i gospodarstvo, Iris Jakac, 52420 Buzet, iris.jakac@buzet.hr. Više podataka o nadmetanju na: https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2015%2fS+002-0028148. Brodice Nacionalni park Brijuni traži nabavu brodica. Natječaj je otvoren do 22. rujna, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova Nacionalni park Briju-

Građevinski radovi Bau- und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Basel, Švicarska, traži izvođača građevinskih radova na zgradi Sveučilišta. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na: Bau-

und Verkehrsdepartement des Kantons Basel-Stadt, Fachstelle für Submissionen, Münsterplatz 11, 4001 Basel, Switzerland, bvdsub@bs.ch. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=877771. Arhitektonske, tehničke i usluge planiranja Gemeente Rotterdam-Serviceorganisatie, Rotterdam, Nizozemska, traži nabavu arhitektonskih, tehničkih i usluga planiranja. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na nizozemskom jezi-

ku se predaju na Gemeente RotterdamServiceorganisatie, Postbus 1130 3000 BC Rotterdam, Holland, ondersteuninginkoopsdr@rotterdam.nl. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://portal.commerce-hub.com/index.cfm?action=sourcing:__requestform. subscribe&document=DA612E84-C36B5E6D-6995A38899CF12D4. Motorna vozila Waterschapsbedrijf Limburg, Roermond, Nizozemska, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Waterschapsbedrijf Limburg, 481750102, Maria Theresialaan 99, Lennart Verbeek, 6043 CX Roermond, Holland, ea@pro10.nl. Elektronički pristup podacima: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933, a elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje nalazi se na: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933. Odjeća i pribor Defensie Materieel Organisatie, Den Haag, Nizozemska, traži nabavu posebne odjeće i pribora. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Defensie Materieel Organisatie, 291855282, Van Alkemadelaan 786. Na pažnju (osoba za kontakt): M.A. Hendriks, 2597 BC Den Haag, Holland, ma.hendriks.02@mindef.nl. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://www.tenderned.nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting.xhtml?aankondigingId=62828.

www.een.hr

7. rujna 2015.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Traže se partneri u prerađivačkoj industriji (BRNL20150730001) Nizozemska tvrtka traži partnere koji rade u prerađivačkoj industriji (automobilska, strojevi, posebna oprema, energetska elektronika, izdržljiva energija) i traže zastupnika za nizozemsko ili belgijsko tržište. Tvrtka ima iskustva u marketingu i prodaji u prerađivačkoj industriji i nudi svoje usluge u obliku komercijalnog ugovora. Traže se dobavljači alata (BRPL20150612001 Poljska tvrtka, specijalizirana za prodaju alata kao što su svrdla, glodala i vijci, traži proizvođača ili dobavljača sličnih proizvoda kako bi ih zastupala na lokalnom tržištu. Tvrtka traži partnere koji će ih opskrbljivati kvalitetnim alatima i tako obogatiti njihov asortiman i ponudu. Tvrtka je spremna potpisati sporazum o uslugama distribucije. Traže se proizvođači prehrambenih i delikatesnih proizvoda (BRPT20150129001)

Portugalska tvrtka s iskustvom u distribuciji prehrambenih proizvoda, delikatesnih proizvoda i pića za HoReCa kanale (hoteli, restorani i catering), supermarkete i gurmanske dućane, traži proizvođače i veletrgovce zainteresirane da ponude svoje proizvode na portugalskom tržištu. Tvrtka nudi trgovačko-posredničke usluge (kao distributer ili trgovački posrednik).

Traže se proizvođači strojeva i opreme (BRRO20140506001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju strojeva i opreme, traži partnera u EU, kako bi postala njihov distributer u Rumunjskoj. Rumunjska tvrtka je distributer proizvoda za elektrane, dizel generatora, kućišta i spremnika za generatore, digitalnih kontrolnih ploča, prijenosnih panela koje proizvode razne međunarodne tvrtke, a pruža i cjelovita rješenja i punu podršku za upravljanje električnom opremom. Traže se proizvođači poljoprivrednih strojeva (BRPL20150326001) Poljska tvrtka, koja se bavi prodajom poljoprivrednih strojeva vodećih svjetskih proizvođača, kao i rezervnih dijelova i potrošnog materijala, traži proizvođače poljoprivrednih strojeva koji se mogu koristiti u poljoprivrednim i ratarskim kulturama, zainteresirane za ulazak na poljsko tržište. Traži se proizvođač sklopivih posuda za jednokratnu upotrebu (BRDK20150716001) Danski poduzetnik s više od 30 godina iskustva u zdravstvu i bolničkom sektoru dizajnirao je sklopivu posudu za jednokratnu upotrebu koja se može sterilizirati i koristiti za transplantaciju organa/operacije. Posuda se može preklopiti tako da zauzima vrlo malo prostora (1,5 cm) u usporedbi s ostalim takvim posudama (između 7,5 do 12 cm) i namijenjena je za uporabu u bolnicama, za Liječnike bez granica, kućnu njegu, stomatološke klinike i laboratorije. Budući da je to posuda za jednokratnu uporabu, smanjeno je širenje infekcije pri čišćenju i sterilizaciji. Danska tvrtka traži proizvođača koji može proizvesti posudu prema CE standardu potrebnom za kirurške instrumente. Tvrtka traži dobavljača koji će moći proizvesti proizvod od presvučenog kartona, s CE oznakom i u najmanje dvije veličine 10x10 cm i 26x26 cm. Traži se dobavljač makadamia ulja (BRFR20150618001) Francuska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju organskih kozmetičkih proizvo-

da inspiriranih aromaterapijom i terapijom bojama, traži dobavljača organskog makadamia ulja. Tvrtka nudi proizvode za svakodnevnu njegu, čije se kozmetičko djelovanje temelji na potpuno prirodnim sastojcima, bez umjetnih molekula. Traže partnere za uspostavu sporazuma o uslugama s veletrgovcima koji ih mogu opskrbiti organskim makadamia uljem koje bi se koristilo kao osnovni sastojak za određenu liniju ulja za masažu. Traži se dobavljač radnih uniformi/obuće (BRLT20150812001)

Litvanska tvrtka, specijalizirana za prodaju radnih uniformi, traži dobavljača radnih uniformi, radne obuće, proizvoda za jednokratnu upotrebu i opreme za osobnu zaštitu. Tvrtka ima 11 podružnica u Litvi i nudi usluge distribucije. Traže partnera koji će biti proizvođač ili izvoznik radne odjeće, obuće, proizvoda za jednokratnu upotrebu i osobne zaštitne opreme. Tvrtka je posebno zainteresirana za nova rješenja i nove inovativne proizvode kako bi proširila asortiman proizvoda tvrtke. Čelične komponente/ konstrukcije (BRSI20140611001) Slovenska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i montažu čeličnih komponenti/konstrukcija, traži dobavljača čelika koji može dostaviti cca 50-100 tona mjesečno čelika, s kojim žele uspostaviti sporazum o proizvodnji i/ili o uslugama distribucije. Tvrtka bi željela pronaći pouzdanog dobavljača za veće, kao i manje količine čelika i drugih metala, budući da žele optimizirati svoje troškove materijala.

enterprise europe

RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd. Automobil Opel, model Meriva, proizvedeni 2014. i 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sustav ožičenja može doći u kontakt s kućištem mjenjača i izazvati različite električne pogreške. (slika 1) Plastična igračka, set alata, brend Color Baby, model Stylish Tool Set. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti, progutati se ili inhalirati. (slika 2) LED svjetiljke u traci, brend Fe Star, naziv Turbo LED, NYJ02QF14006. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer kontrolna jedinica nije dobro izolirana pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 3)

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

Fen za kosu, brend Sokany, naziv Secador de Cabelos Portátil - Travel 4. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se lako pregrijava i može se zapaliti ili opeći korisnika. (slika 4) Drvena igračka vlak, brend Magni Toys, naziv Wooden Cake Train, 2275. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži male dijelove koji lako mogu otpasti, progutati se ili inhalirati. (slika 5) Automobil Chevrolet, model Captiva, proizvedeni od 2011. do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer pokvareni filter dizel goriva može zagrijavanjem zapaliti kućište motora. (slika 6) Sredstvo za jačanje kose, brend Encanto do Brasil, naziva Brazilian Keratin-Stra-

9 ightening Treatment and Post-Treatment Conditioner. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži preveliku razinu formaldehida koji izaziva iritaciju kože očiju i respiratornog sustava. (slika 7) Glazbena dječja posuda za nuždu, brend Bettico, model 285728816. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je spremnik za baterije lako dostupan pa ga dijete lako može otvoriti i progutati baterije. (slika 8) Usitnjavač hrane, brend Kenwood, model BLM80 i BLM800. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se donji nož može odlomiti te postoji opasnost da se korisnik ozlijedi prilikom korištenja obroka koji je u njemu usitnjen. (slika 9)

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

10. rujna - poslovni razgovori Sajam obrtništva, Celje, Slovenija 10. rujna - poslovni razgovori International Furniture Fair, Ostroda, Poljska 10-11. rujna - Regionalna konferencija EEN, Zagreb 16. i 17. rujna - poslovni razgovori Space 2015, Rennes, Francuska

22. rujna - Polagra Food Fair, poslovni susreti, Poznan, Poljska 29. rujna - Innovative Science for Successful Business, Graz, Austrija 11. listopada - Biotech misija za klastere i MSP, Yokohama, Japan 15. listopada - Poslovni susreti u sklopu sajma Pula Boat Fair

26. listopada - ITC misija za klastere i MSP, Tokio, Japan 29. listopada - Lifestyle trgovinska misija Vijetnam, Vijetnam 11. studenoga - Zagreb Connect 2015, Zagreb 17. studenoga - Smart City Expo World Congress, Barcelona, Španjolska

www.een.hr

7. rujna 2015.

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr. Sofisticirano sigurnosno rješenje u području kritične infrastrukture, rizičnih/osjetljivih područja, zaštita granica i transporta – traženje partnera u naprednim video obradama, upravljanje sigurnošću, zaštita granica, duboka analiza podataka (TRSK20131106001) · Slovački MSP, specijaliziran za integraciju neovisnih sigurnosnih tehnologija (upravljanje identitetom, detekcija požara, kontrola pristupa i sustav za upravljanje incidentima) u potpuno podesiva rješenja koristeći zajednička sučelja i interoperabilne principe, traži partnere kako bi postigao specifične sigurnosne potrebe u području kritične infrastrukture, rizičnih/osjetljivih područja, zaštita granica i transporta preko ugovora o istraživačkoj suradnji, ugovora o uslugama ili preko ugovora o zajedničkom ulaganju Britanski MSP koji je razvio platformu za analitiku financijskih podataka za kreditiranje MSP-a traži partnera za tehničku suradnju (TRUK20150515001) · Britanski MSP kreirao je platformu koja radikalno mijenja proces procjene kreditne sposobnosti MSP-a i traži partnera za tehničku suradnju. Trenutno kreditno bodovanje i procjena imovine MSP-a preskupi su za manje kredite tvrtkama. Ponuđena usluga automatizira analitički proces i tako osigurava vrlo niske troškove provjere ukupne procjene MSP-a te omogućava kredite manjih razmjera. Softverski algoritmi i ekspertiza koji podržavaju rano otkrivanje bolesti zglobova kod ljudi, kao što su osteoartritis i osteoporoza na temelju analize mikrostrukture kostiju (TRAT20150629001) · Austrijski MSP oprema rendgenske aparate softverom za neinvazivno dijagnosticiranje osteoporoze i osteoartritisa na temelju analize

slike i mikrostrukture kostiju. Traže novi algoritam koji će biti integriran u njihovo softversko rješenje. Algoritam bi trebao analizirati 2D rendgenske slike u svrhu većeg značaja izlaznih podataka i visoke robusnosti varijacija rendgenskih slika. Predviđen je komercijalni ili ugovor o licenci ili pak ugovor o istraživačkoj /tehničkoj suradnji. Tehnologija za odvajanje zlata iz vode (TRLV20150309001) · Sveučilište iz La-

tvije traži razvojnu tvrtku koja može osigurati tehnologiju odvajanja zlata i drugih dragocjenih metala iz oceana i vode ili sol (koja ostaje nakon isparavanja morske vode). Sveučilište traži ugovor o tehničkoj suradnji ili ugovor o istraživačkoj suradnji. Traži se mali električni motor (TRUK20150701001) · Britanski MSP traži novi motor i mjenjač s nabavnom cijenom manjom od 100 eura. Motor bi trebao biti snage između 0.15 i 0.37 kW, a mjenjač reducirati 45:1. Tvrtka će razmotriti sporazume o tehničkoj suradnji i ugovore o licenci s organizacijama koje mogu zadovoljiti specifikacije. Prilagođena proizvodnja srednjih i velikih posuda za biljke od održivih materijala (TRCH20150429001) · Švicarska tvrtka traži ekološke materijale i prilagođenu proizvodnju srednjih do velikih posuda za biljke kako bi zadovoljila zahtjeve arhitekata i njihovih klijenata

14 15

za individualiziranim dizajnom. Fokus je na izlaganju biljaka, ne na uzgoju, te na malim serijama. Suradnja može biti u formi suradnje u dobavljanju ili partnerstvo. Tip suradnje: ugovor o licenci ili ugovor o proizvodnji. Traži se inovativna smjesa za brtvljenje radi zaštite elektronike u grubom radnom okruženju (TRAT20150623001) · Austrijski MSP traži smjesu kojom bi se zaštitili elektronski dijelovi od ekstremnih uvjeta kao što su vruća voda ili temperaturni šokovi. Tvrtka nudi senzore i transpondere klijentima u industrijskom sektoru i treba robustan materijal za lijevanje ili oblikovanje za brtvljenje osjetljive elektronike. Potencijalni partner bi trebao razvijati i osigurati zahtijevani materijal u formi tehničke suradnje, ugovora o licenci ili komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Rješenje za proporcionalnu raspodjelu solarne energije za više stanara (TRNL20150508001) · Nizozemska tvrtka je sistem integrator u području decentralizirane energije. Od savjetovanja za provedbu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih energetskih rješenja do cijelog lanca vrijednosti. U potrazi je za rješenjem distribucije električne energije za više stanara koje bi omogućilo da električna energija bude raspoređena proporcionalno među stanarima na temelju razine ulaganja ili drugog količnika. Vrste partnerstva su istraživanja i tehnička suradnja. Traži se samostalni sustav hlađenja za potrošačke proizvode (TRAT20150716001) · Međunarodni proizvođač robe široke potrošnje (s europskim sjedištem u Austriji) traži tehnologiju koja može brzo ohladiti veću masu proizvoda. Trenutačni sustavi ne hlade dovoljno brzo za planirane nove primjene. Traži se tehnologija koja je testirana u laboratorijskim uvjetima. Proizvođač je otvoren za široku paletu partnerstava uključujući tehničku suradnju, licencu tehnologije i ugovor o nabavi.

enterprise europe

7. rujna 2015.

Poslovni susreti na Polagra Food Fair

Europska poduzetnička mreža i Poljska agencija za razvoj poduzetništva organizirat će Međunarodne poslovne susrete u sklopu sajma Polagra Food Fair, jednom od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi. Poslovni susreti će se održati 22. rujna u Poznanu, a odnose se na tvrt-

ke i druge subjekte koji predstavljaju prehrambeni sektor, s posebnim naglaskom na: · hranu i piće · HoReCa (Hotel/Restaurant/Catering) · tehnologije za preradu hrane · ambalažu/pakiranja · logistiku Ovaj je sajam jedan od najvećih sajmova prehrambene industrije u Srednjoj i Istočnoj Europi (oko 1300 izlagača iz 45 zemalja, 65.000 profesionalnih posjetitelja u 2014). Paralelno sa sajmom održat će se i: · Međunarodni sajam tehnologija za preradu hrane - Polagra Tech · Međunarodni sajam ambalaže - PakFood · Međunarodni sajam gastronomije - Polagra Gastro.

Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno te uključuje: · jednodnevnu ulaznicu za Polagra sajam prehrambene industrije za jednu osobu po tvrtki, za 50 prvih registriranih tvrtki (ulaznica vrijedi i za Polagra Tech, PakFood i Polagra Gastro)! · unos tvrtke u katalog · personalizirani raspored sastanaka · pauze za kavu i lagani ručak · pomoć djelatnika Europske poduzetničke mreže prije, za vrijeme i nakon događanja. Registracija za poslovne susrete obavlja se online putem linka https://www. b2match.eu/b2b-food2015. Prijava je moguća do 7. rujna, a biranje poslovnih partnera između 7. i 14. rujna. Svaki sudionik će nakon 14. rujna na mail dobiti svoj raspored sastanaka.

Lifestyle trgovinska misija u Vijetnamu

BIOTECH Misija za klastere i MSP u Japan

EU-Vietnam Business Net-work, organizacija čiji je cilj povećanje izvoza i ulaganja EU-a u Vijetnam, organizira Lifestyle trgovinsku misiju u Vijetnam koja će se održati od 27. do 30. listopada.

Europska poduzetnička mreža Japana organizira poslovne susrete za klastere iz sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Događanje će se održati u okviru IT sajma Japan IT Week 2015 koji se održava nedaleko od Tokija, u centru Makuhari Messe International Convention Center. Trajanje samog sajma je od 28. do 30. listopada 2015., dok je petodnevna misija predviđena u razdoblju od 26. do 30. listopada 2015.

Ciljani sektori su kućanski dekor, namještaj, stolno posuđe, kućanski aparati, rasvjeta. Za ovu misiju bit će odabrano 15 europskih tvrtki kojima je cilj predstavljanje svojih proizvoda vijetnamskim partnerima iz ciljanih sektora. Selekcija tvrtki obavit će se na temelju dostavljenih specifikacija, prijavnog obrasca, dostavljenih dokumenata i telefonskog intervjua. Organizatori će uložiti trud da odabranim tvrtkama predstave vaše proizvode, pružit će logističku podršku (rezervacija hotela, prevođenje…), a svaka od tvrtki dobit će listu unaprijed ugovorenih bilateralnih sastanaka s potencijalnim vijetnamskim partnerima. Cijene će biti vrlo pristupačne s obzirom na financijsku potporu Europske unije. Detaljnije informacije, program, cijene te upute za registraciju možete dobiti na: Irena Spahić, Hrvatska gospodarska komora, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01 4561 639, ispahic@hgk.hr.

Misijom se želi europskim klasterima i njihovim poduzećima osigurati mogućnost ulaska na japansko tržište te samim time uspostaviti veću razinu tehnološke i gospodarske suradnje EU-a i Japana kao i omogućiti razvoj kapaciteta za inovacije. Teme ove misije bit će: · IoT (Internet of Things) sustavi · M2M (Machine to Machine) sustavi · Računarstvo u oblaku · Upravljanje velikom količinom podataka EU-Japan Centar za industrijsku suradnju pokriva dio troškova sudjelovanja na ovoj misiji. Detalje o sudjelovanju u ovoj ICT misiji možete pronaći putem poveznice http://www.eujapan.eu/detail-business-programmes/ICT-Cluster-SME-Mission. Detalje o događaju Japan IT Week 2015 možete pronaći putem poveznice http://www.japan-it.jp/en/aki/. Više podataka moguće je dobiti na Igor Bobek, ibobek@hgk.hr.

predstavljamo Puđa, Čaporice

Sirevi isključivo od domaćeg mlijeka Novi proizvodni pogon u Čaporicama, u kojem trenutačno radi 15 radnika, ima kapacitet veći od 10.000 litara mlijeka dnevno

vrtka Puđa iz Čaporica počela je s radom prije dvije godine nastavljajući tradiciju proizvodnje sira obitelji Puđa iz sela Miši u okolini Livna gdje ova obitelj ima od 2003. godine tvrtku Eko sir Puđa. “Pogon u Čaporicama otvorili smo ponajviše zbog toga da ne izgubimo hrvatsko tržište nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji, ali i zbog proizvodnje još nekoliko vrsta sireva, u prvom redu tvrdih, koji se mogu proizvoditi u

Oko 65% posto proizvodnje Puđe ostvare u BiH Dalmaciji”, istaknuo je Ljubo Puđa, suvlasnik i direktor tvrtke Puđa iz Čaporica. U gradnju i opremanje proizvodnog pogona u Čaporicama, u kojem trenutačno radi 15 radnika, uloženo je oko 15 milijuna kuna. Novi proizvodni pogon u Čaporicama ima kapacitet veći od 10.000 litara mlijeka dnevno. “Značaj ovog projekta prepoznalo je Ministarstvo poljoprivrede koje je sufinanciralo projekt u sklopu sheme dodjele bespovratnih sredstava za poticanje razvoja prehrambeno-prerađivačke industrije u sklopu projekta Mjera 1”, pojašnjava Ljubo Puđa. Tvrtka proizvodi sireve Sveti Roko, Trapist, Dalmatinac, Ovčji sir, Škripavac, i to pod robnom markom Puđa. “Isključivo otkupljujemo mlijeko s hrvatskih farmi, a kooperante imamo od Vojnića, preko Like, Paga pa do vrgoračkog kraja. Poticali smo poljoprivrednike da nabave stoku i postanu naši kooperanti”, pojašnjava on. Prije pola godine Puđe su preuzele siranu Sabalić na Pagu koja je zapala u probleme i bila u stečaju. Kapacitet te sirane je mali i iznosi 40 tona paškog sira. Sirane u vlasništvu obitelji Puđa go-

dišnje proizvedu oko 900 tona sira, od kojih u Bosni i Hercegovini oko 65 posto.

Nagrađeni sirevi

Tvrtka Eko sir Puđa u Bosni i Hercegovini te tvrtke Puđa u Hrvatskoj ostvarile su veliki uspjeh na novosadskom poljoprivrednom sajmu. Njihov miješani sir od kravljeg i ovčjeg mlijeka Sveti Roko, proizveden u pogonu u Čaporicama, postao je šampion sajma. Dva druga sira koje su slali na ocjenjivanje - Livanjski sir Puđa proizveden u BiH te Ovčji sir Puđa koji proizvode u Čaporicama - dobili su zlatne medalje. Ljubo Puđa kaže da dostignutu kvalitetu sireva mogu zahvaliti savjetodavnim uslugama Anke Popović Vranješ, profesorice na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, koja je prema njegovom mišljenju najveći autoritet u proizvodnji sireva u široj regiji. Profesorica Vranješ je dugi niz godina radila kao direktorica proizvodnje u banjolučkoj mljekari, a sada uz redovit posao na fakultetu savjetuje desetak sirana u Europi, među kojima i tehnologe u pogonima tvrtki Puđa i Eko sir Puđa. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

15 mil kn uloženo u novi pogon u Čaporicama 900 t sira godišnja proizvodnja

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO U srpnju 4,2 milijarde kuna od poreza na dodanu vrijednost

Prihod od PDV-a porastao 2,1 milijardu kuna Deficit središnjeg proračuna, bez državnih poduzeća, do 31. kolovoza iznosio je sedam milijardi kuna, dok je lani u isto vrijeme bio 8,4 milijarde kuna

rihodi državnog proračuna od poreza na dodanu vrijednost u srpnju su iznosili 4,2 milijarde kuna. Prema podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci prihodi od PDV-a dosegnuli su 28,4 milijarde kuna, ili 2,1 milijardu više nego u istom razdoblju 2014. godine. Dobre efekte punjenja proračuna najavio je sredinom prošlog tjedna i premijer Zoran Milanović, za vrijeme posjeta Splitu. “Preliminarni podaci na početku trećeg kvartala pokazuju još bolje rezultate. Naime, od 2009. do danas imamo najniži deficit, oko sedam milijardi kuna koliko u cijelosti odlazi na kamate, što znači da imamo primarni suficit”, istaknuo je.

Riječ je o podacima Ministarstva financija da je deficit središnjeg proračuna, bez državnih poduzeća, do 31. kolovoza iznosio sedam milijardi kuna, dok je lani u isto vrijeme bio 8,4 milijarde kuna. Da

nema otplate kamata, proračun bi bio u suficitu. U tim podacima nisu uračunati dugovi mirovinskog sustava. Iz Ministarstva poručuju da također rastu i prihodi od trošarina (8,9 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više no lani) te od poreza na dobit (4,2 milijarde ili 500 milijuna kuna više). Bilance pokazuju i rast prihoda od europskih fondova. Ovogodišnji prihod je 2,9 milijardi kuna, dok je lani stiglo ukupno 1,5 milijardi kuna. Uz podatke o rastu trgovine na malo u srpnju, koja je realno porasla 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine te pozitivni nastavak izvoznih trendova, u Vladi očekuju da bi hrvatski BDP u trećem kvartalu mogao porasti oko dva posto. (I.V.)

U organizaciji mjesečnika

Dvodnevna edukativna poslovna konferencija i dodjela godišnjih nagrada B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

Hotel Antunović, Zagreb, 26. i 27.11.2015. od 9 do 17 sati

dobrih razloga zašto doći na Superprodavač konferenciju:

• • • •

Program konferencije Superprodavač je na

• •

www.poslovni-savjetnik.com

• •

24 predavanja iz područja prodaje POPUST ZA VEĆI BROJ 23 vrhunska predavača POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) 2 dana prodajne edukacije • Od 3 do 5 polaznika 5% (na Iznimno pristupačna cijena-SAMO 62,00 kn osnovnu cijenu kotizacije) po jednom predavanju • Od 6 i više polaznika 10% Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne (na osnovnu cijenu kotizacije) struke Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata KAKO SE PRIJAVITI? Večernje druženje na Superprodavač party-u Svoje sudjelovanje možete Dodijela godišnjih nagrada B2B Superprodavač prijaviti na e-mail godine info@poslovni-savjetnik.com Svakom sudioniku poklon by ili na fax. 01/48 36 099, Dva gosta iznenađenja tel. 01/49 21 742

SPONZORI

Cijena jedne kotizacije za DVA dana iznosi

1.490,00 kn + PDV 25% U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora, radni materijali (blok, kemijska olovka) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

MEDIJSKI POKROVITELJI

ORGANIZATOR privredni vjesnik

online

28 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

PARTNER

DLANOM O DLAN

Stabilizira se tržište nekretnina

Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

Cijene nekretnina u Zagrebu teško da će više padati, dok pojedine traženije lokacije bilježe i blagi rast u odnosu na prijašnje godine

akon šest dugih godina loše situacije na tržištu nekretnina, napokon možemo pričati o stabilizaciji i blagom rastu, i cijena nekretnina i broja kupoprodaja. Nekoliko ključnih faktora pridonijelo je pozitivnom pomaku: banke nude povoljnije uvjete financiranja, gdje je trenutačna prosječna kamatna stopa oko pet posto, dok je prijašnjih godina bila sedam i više; značajno su pale cijene nekretnina, a došlo je i do veće potražnje i domaćih i inozemnih kupaca. Domaći kupci uglavnom kupuju nekretnine kojima rješavaju stambeno pitanje, što se većinom odnosi na tržište Zagreba, dok kupci nekretnina na moru kupuju uglavnom za turističku namjenu ili kao investiciju. Tržište u Zagrebu svakako je najaktivnije u državi. Cijene nekretnina teško da će tu više padati, dok pojedine traženije lokacije bilježe i blagi rast u odnosu na prijašnje godine. Najviše se prodaju manji dvosobni i trosobni stanovi u tramvajskoj zoni s cijenom do 100.000 eura. To je nekakva gornja granica kredita koje su kupci u mogućnosti dobiti. Ako ćemo uspoređivati cijene sa 2008. godinom kada su bile najveće, i apsolutno nerealne, sada su u pojedinim kvartovima pale i za 50 posto. Upravo jedan takav primjer imamo na Jarunu, predio Staglišće, gdje se novogradnja 2008. prodavala za 2450 eura po četvornom metru, a sada isti ti stanovi vrijede 1250 - 1450 eura po kvadratu. Dakle, ako ste prije kupili stan od 50 metara četvornih, sada za istu cijenu možete kupiti 80 do 100 kvadrata. Na drugoj strani imamo primjera gdje je cijena pala minimalno, kao npr. stanovi novije gradnje na Šalati, gdje je cijena i danas od 3000 do 3500 eura po četvornom metru. U zadnje se vrijeme sve češće javljaju i kupci koji traže luksuzne nekretnine na top lokacijama, te su voljni za stan od 150 metara četvornih platiti i više od 500.000 eura.

Danas je postalo najteže pronaći nekretninu za kupce koji planiraju izdvojiti oko 300.000 eura. To je veliki novac, te ljudi očekuju da njime mogu kupiti točno ono što žele, na lijepoj lokaciji, i ne žele kompromise, pa se najčešće moraju pomiriti s činjenicom da će morati napraviti neke ustupke kao što je odustati od silne želje da imaju garažu, zimski vrt ili pogled na park... Što se tiče tržišta nekretnina na moru, lipanj, srpanj i kolovoz su očekivano bili najprometniji, s obzirom na to da sezona prodaje nekretnina na moru prati turističku sezonu. Kupci spoje godišnji od-

vlasništvu), Splitsko-dalmatinska (12 posto nekretnina u stranom vlasništvu), Zadarska županija (osam posto nekretnina u stranom vlasništvu), te Dubrovačko-neretvanska (šest posto nekretnina u stranom vlasništvu). Samo tri posto stranih kupaca je u Zagrebu. Cijene nekretnina na Jadranu nisu pratile pad kakav se dogodio u Zagrebu. Nešto niže svakako jesu, ali mišljenja sam da su i dalje nerealno visoke. Oni prodavatelji koji su zaista željeli prodati nekretninu cijenu su prilagodili kako bi ostvarili prodaju. Međutim, ipak veliki broj ljudi na Jadranu prodaje samo da bi prodavao, nemajući stvarnu potrebu prodati nekretninu. Stoga je teško dati realnu prosječnu cijenu na, recimo, splitskom području. Smatram da cijene koje se nalaze na specijaliziranim portalima ne predstavljaju realnu situaciju. Prodavatelji često rade grešku i misle da bi trebali početi s višom prodajnom cijenom, a zatim spustiti ako se nekretnina ne proda u očekivanom roku. No to dovodi do sasvim suprotnog učinka i do značajnog usporavanja prodaje nekretnine, čak i kad se cijena spusti na realne

Trećina nekretnina u Istri, a 26 posto u Primorsko-goranskoj županiji je u stranom vlasništvu mor s razgledavanjem i kupoprodajom nekretnine. Ove godine možemo potvrditi veći interes stranih kupaca. Države Europske unije bilježe pozitivan rast BDP-a, gospodarstvo u Europi se pomalo oporavlja i strani kupci su ponovno postali važni akteri na našem tržištu. Pet najpopularnijih županija među inozemnim kupcima na jadranskoj obali su: Istra gdje je 33 posto nekretnina u stranom vlasništvu, Primorsko-goranska županija (26 posto nekretnina u stranom

okvire. Aktivnosti oko prodaje koje prodavatelj dobije u prvih mjesec-dva dana su u velikoj većini slučajeva najbolje koje će imati. Oni prodavatelji koji prodaju nekretninu već neko vrijeme, pa sada podižu cijenu jer misle da se tržište oporavlja, vrlo vjerojatno neće prodati ni sada. Rekla bih da se tržište nekretnina pomalo oporavlja u većim gradovima. Nekretnine za odmor i dalje loše stoje, cijene su im i dalje previsoke. Domaći, ali i strani kupci još uvijek nemaju značajan interes, ni novac za tzv. second home.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Benchmarking hrvatskog hotelijerstva

Kako posluje konkurencija Projekt “benchmarkinga” pokrenut je prije tri godine, a hotelima pruža mogućnost mjerenja i uspoređivanja poslovnih rezultata piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

64 hotela uključena u projekt

59%

kapaciteta korišteno u prvih 6 mjeseci u tim hotelima

ažno je biti u trendu, a to znači i koristiti razne strane riječi u poslovnom, ali i svakodnevnom govoru. Jedna od onih koja se uvriježila u domaćem turističkom rječniku je i benchmarking, a odnosi se na proces mjerenja i uspoređivanja operacija, proizvoda i usluga jedne tvrtke s istim pokazateljima u radu najboljih poduzeća. Projekt pod nazivom Benchmarking hrvatskog hotelijerstva prije tri godine pokrenuli su opatijski Fakultet za menadžment u turizmu i hotelijerstvu te pulska tvrtka Istra informatički inženjering. Taj je projekt, koji se u ovoj godini proveo na polugodišnjoj razini, hotelima pružio mogućnost mjerenja i uspoređivanja poslovnih rezultata. U projekt su u šest mjeseci ove godine bila uključena 64 hotela, a namjera je uključiti ih još više kako bi usporedbe podataka o poslovanju hotela dale što relevantniju sliku. Zanimljivo je što u sklopu ovog benchmarkinga hotelijeri sami unose podatke o svom poslovanju, i to na web stranici projekta. Tako hotelijeri koji su uključeni u istraživanje mogu i sami utvrditi koje su im jake, a koje slabe strane u usporedbi s konkurencijom. Sve im to pomaže i u donošenju operativnih i strategijskih poslovnih odluka. Podaci su grupirani u tri dijela - osnovni financijski podaci, tržišni podaci vezani za zadovoljstvo gostiju te kadrovski podaci vezani za zaposlenike. No, kako bi se sačuvala tajnost podataka, u izvještaju se iskazuju samo najviša, srednja i najniža vrijednost odabranog uzorka koji sadrži najmanje tri hotela.

Uobičajena praksa

58 €

prosječna cijena sobe

“Danas benchmarking predstavlja uobičajenu praksu u poslovnom svijetu, pa se nadamo da će kroz aktivno korištenje i taj projekt pridonijeti povećanju razine znanja i razumijevanja te značajnom poboljšanju poslovnih procesa domaćeg hotelskog gospodarstva”, rekao je Kristian Šustar, predsjednik Udruge posloda-

30 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

vaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Dodao je kako su vodeće nacionalne hotelske tvrtke prepoznale značaj tog projekta te stoga aktivno sudjeluju u njegovu razvoju. No, naglasio je kako je broj hotela uključenih u projekt još uvijek mali te izrazio nadu da će podaci u drugom ovogodišnjem izvještaju u istoimenoj brošuri uključiti mnogo više hotelijera. Šustar je istaknuo kako zbog izrazite sezo-

Hotelijeri kroz istraživanje vide koje su im jake, a koje slabe strane u usporedbi s konkurencijom nalnosti domaćeg turizma te njegovih ostalih specifičnosti podaci o benchmarkingu u prvih šest mjeseci ove godine zasigurno ne daju realnu sliku ukupnog poslovanja hotelijera, ali su dobra osnova za uspoređivanje s daljnjim podacima koji će se bilježiti u drugoj polovini godine.

Smještaj donosi prihod

Promatranjem podataka dobivenih iz 64 hotela vidljivo je da je u prvom polugodištu ove godine u Hrvatskoj prosječno radno bilo iskorišteno 59 posto hotelskih kapaciteta tj. soba, dok je iskorištenost na osnovi kalendarskih dana mnogo manja i prosječno iznosi 34 posto. Prosječna cijena sobe iznosila je 58 eura. Najvišu prosječnu radnu iskorištenost soba bilježe dalmatinski hoteli i to 65 posto kapaciteta, a u tim je hotelima prosječna cijena sobe iznosila 65 eura. U istarskim hotelima prosječno je bilo

Certificirani svi Istraturistovi objekti

Zaštita okoliša na prvom mjestu

vi objekti iz sastava umaške turističke tvrtke Istraturist u kolovozu su dobili međunarodno priznatu normu ISO 14001 - sustav upravljanja zaštitom okoliša. Uz to, hotel Sol Aurora dobio je Travelife Gold tj. međunarodni certifikat održivosti za hotele. Svi su ti certifikati ustvari potvrde ekološkog i društveno odgovornog poslovanja. Certificiranje Istraturistovih objekata sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međunarodna norma ISO 14001 ujedno je i potvrda svim zainteresiranim stranama o tome da Istraturist vodi brigu o okolišu te poštuje sve primjenjive zakonske norme. Hotel Sol Aurora je dobio certifikat održivosti za hotele jer svojim ekološkim aktivnostima poput razvijenog programa odvajanja i recikliranja otpada, osviještenim korištenjem resursa, zatim infor-

miranjem i uključivanjem gostiju u zaštitu okoliša te brigom o dobrobiti svojih zaposlenika provodi elemente održivog poslovanja. Sve je to dio poslovne politike turističke tvrtke Istraturist. No, kako se zapravo dobiva certifikat? Da bi neki hotel dobio, primjerice, certifikat Travelife Gold, on mora zadovoljiti više od 150 kriterija održivosti. Među ostalim, to su kriteriji o zaštiti okoliša, smanjenju količine otpada, korištenja energije, vode i kemikalija, kao i pozitivnom djelovanju u društvu. Nakon provedenog istraživanja u kojem se analizira provedba svih ovih elemenata, certifikacijska kuća odlučuje o tome hoće li nekom hotelu odobriti certifikat kao znak kvalitete. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoji institucija koja se bavi analizom i registracijom odobrenih i dodijeljenih raznih vrsta certifikata turističkim objektima i tvrtkama. (S.P.)

Korotaj: Naš razvoj temeljimo na DOP-u radno iskorišteno 62 posto kapaciteta s prosječnom cijenom sobe od 52 eura. Očekivano je najveća prosječna cijena sobe zabilježena u hotelima kategorije pet zvjezdica i iznosila je 91 euro. Hoteli do 75 soba te hoteli veličine od 251 do 300 soba u šest mjeseci ove godine ostvarili su najvišu prosječnu cijenu sobe u visini od 61 eura. Promatrajući pak prosječnu strukturu ukupno ostvarenih prihoda u 64 hotela, najznačajniji udio ostvaruje se prihodima od smještaja, i to 60 posto.

Iznimno nas raduju i dodatno motiviraju certifikati ISO 14001 te Travelife jer je održivo, društveno odgovorno ponašanje model na kojem temeljimo razvoj Istraturista. Društveno odgovorno poslovanje je proces na kojem uspješno radi cijeli tim zaposlenika naše turističke tvrtke, pa na tim vrijednostima gradimo i kvalitetu turističke ponude. Osim toga, promišljamo i buduća ulaganja u Istraturistove objekte, no ona su još u fazi planiranja, pa ne možemo detaljnije o njima govoriti, kazao je Ronald Korotaj, direktor Istraturista.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 31

HRWwWATSKA NETIKS, Zagreb

U svijetu tehnologije čine razliku Već pet godina Netiks bilježi redoviti rast prihoda i to više od 30 posto god im proizvodne tvrtke, bolnice, kompanije koje se brinu za autoceste, zračne plinovode, ali i telekomi te kabelski operatori piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Imam dojam da su kupci prije više cijenili stručnost i vjeru u partnera, ali mi i dalje ne odustajemo od te politike. Sead Dubravić

agrebački Netiks, tvrtka koja se bavi elektroničkim komunikacijama, osnovan je 1992. godine. Osim distribucije aktivne mrežne opreme (preklopnici, pretvornici medija, mrežne kartice, usmjerivači...) kao i pasivne opreme (kabeli, komunikacijski ormari...), bavi se uslugama projektiranja, instalacije, tehničke podrške i održavanja komunikacijskih sustava. Sead Dubravić, vlasnik i direktor Netiksa, kaže nam kako su njihovi najčešći korisnici proizvodne tvrtke, bolnice, infrastrukturne kompanije koje se brinu za autoceste, zračne luke, željeznice, naftovode i plinovode, ali i telekomi te kabelski operatori. “Trenutačno imamo 12 zaposlenih. Unutar tvrtke čuvamo svoj know how, ali se u izvođenju oslanjamo i na partnere ili se udružujemo s njima”, ističe. Dubravić se još kao magistar znanosti na Fakultetu elektrotehnike i računarstva specijalizirao na smjeru Telekomunikacije. “Tu profesionalnu orijentaciju nastojao sam od početka prenositi na Netiksove zaposlenike, redom inženjere i tehničare. Nisu nas zanimale komadne prodaje osobnih računala i ostale informatičke opreme, već ponajprije izrada komunikacijskih rješenja kojima bismo dokazivali i vlastitu sposobnost. Sa zadovoljstvom mogu reći da i onda i sada o nama pričaju kao o tvrtki čija su rješenja pouzdana i učinkovita”, napominje on.

Stručne usluge

Opća recesija ograničila je rast tvrtke, jedno vrijeme promet je bio u padu, ali od 2010. Netiks bilježi redoviti rast prihoda i to više od 30 posto godišnje. “U današnje vrijeme manje tvrtke poput nas moraju tražiti svoj rast u stručnim uslugama, a to opet vodi na već rečeno – stalno usavršavanje i usvajanje aktualnih tehnoloških rješenja i pokušaj preuzimanja vodeće pozicije. Mogao bih zaključiti kako nisam zadovoljan tržišnom pozicijom, nismo komercijalno optimizirani, ali je stanje ipak stabilno i rastemo”, naglašava prvi čovjek

32 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Netiksa. Važno je naglasiti i to da opća kriza i globalizacija tržišta vode korisnike u pravcu najjeftinije kupnje, u kojoj nažalost često zanemaruju post sales podršku koja je vrlo bitna u prodaji profesionalne komunikacijske opreme. “Imam dojam da su kupci prije više cijenili

Ipak ima i dobrih pomaka, primjerice financiranje stažiranja koje i mi koristimo, kaže vlasnik Netiksa stručnost i vjeru u partnera, ali mi i dalje ne odustajemo od te politike”, kaže on dodajući kako je država i dalje spor i glomazan mehanizam koji gleda poduzetnike kao kapitalističke profitere, iako je nedvojbeno taj sektor najpropulzivniji i najredovitiji porezni obveznik. “Mnogi zakoni, navest ću primjerice postojeći Zakon o radu, ne daju poduzetniku mnogo

HAKOM

ljudi išnje. Najčešći korisnici su luke, željeznice, naftovode i

Nastavak ulaganja u mrežu

U drugom tromjesečju vidljiv je porast ulaganja operatora u mreže, javlja Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Ulaganja operatora utjecala su i na povećanje broja korisnika koji internetu pristupaju putem mobilnih telefona.

Tako na kraju drugog tromjesečja više od 72 posto stanovništva Hrvatske internetu pristupa tim putem. Korisnici su, među ostalim, počeli koristiti i tzv. 4D pakete koji objedinjuju usluge u nepokretnim i pokretnim mrežama, čiji udio u paketima usluga sada iznosi nešto više od četiri posto. Upravo ova konvergencija usluga dviju tehnološki različitih mreža – nepokretne i pokretne, gdje korisnike ne zanima kako se usluga tehnološki pruža već im je bitna cijena i kakvoća, bit će prostor za rast i inovativne proizvode na tržištu elektroničkih komunikacija. (B.O.)

Donacijski natječaj

Zajedno smo jači

prostora u ispravljanju vlastitih pogrešaka i krivih procjena. I dalje se nedovoljno cijeni rad u odnosu na nerad. Ipak ima i nekih dobrih pomaka, primjerice financiranje stažiranja koje i mi koristimo. Solidan broj stažista prošao je Netiksovu teorijsku i praktičnu obuku i mislim da su zadovoljni stečenim znanjem. Pohvalio bih i neke poticajne mjere u novije vrijeme. Banke su međutim i dalje trome i birokratizirane, teško je naći razumijevanja za stvarno dobre projekte. Fondovi Europske unije su u tome puno aplikativniji”, objašnjava Dubravić.

Iskorištavanje poticaja

Netiks se, kao i većina tvrtki, u poslovanju susreće s lojalnom i nelojalnom konkurencijom. “Osobno se uvijek borim protiv nelojalne - amatera koji samo štete i kupcima i nama. Lojalnu konkurenciju poštujem i učim od nje”, napominje. Namjerava iskoristiti neke od poticaja koje pružaju ministarstva, kako bi se odradili već ugovoreni projekti. “To će nam omogućiti kupnju novih alata i opreme, ali i zapošljavanje novih kadrova. To paralelno povlači i nove trgovačke ugovore, ali i još složenije profesionalne usluge. To je područje na kojemu se dobro snalazimo”, zaključuje Dubravić.

Hrvatski Telekom raspisao je 10. donacijski natječaj Zajedno smo jači. Natječaj je otvoren za neprofitne organizacije koje do 30. rujna mogu prijaviti projekte od posebne važnosti za zajednicu. Fond donacija za 2015. podijeljen je tako da će u svakoj kategoriji biti dodijeljeno ukupno 240.000 kuna za četiri projekta. Projekt koji prikupi najviše glasova javnosti dobiva 90.000 kuna, drugi 70.000, treći 50.000, a četvrtoplasirani 30.000 kuna. Kategorije natječaja iste su kao i lani: Tehnologija i komu-

nikacija za projekte koji koriste robotske ili senzorske sustave te inovacije u medijima, Edukacija i digitalizacija za projekte koji koriste mLearning i eLearning, kategorija Okoliš i održivi razvoj za projekte koji podižu svijest građana primjenom inovativnih informacijsko-komunikacijskih rješenja. U dosadašnjih devet godina HT je putem ovog projekta s oko 7,5 milijuna kuna podržao ostvarenje 220 projekata. (B.O.)

Nova akvizicija Telekom Austria Grupe

Vipnet preuzeo Amis Vipnet je preuzeo poslovanje Amisa, stekavši 100 posto poslovnih udjela od dosadašnjeg vlasnika, kompanije Amisco NV iz Belgije. Ovom akvizicijom Vipnet, odnosno njegov vlasnik Telekom Austria Grupa, značajno širi svoju optičku infrastrukturu na kojoj nudi najveće brzine interneta u Hrvatskoj. Iznos transakcije kojom je Telekom Austria Grupa preuzela poslovanje Amisa u Hrvatskoj i Sloveniji poslovna je tajna, odgovorili su nam iz kompanije na upit o cijeni akvizicije. Amis je u Hrvatskoj prisu-

tan od 2003. te ima više od 23.000 korisnika. Snažnu tržišnu poziciju u Hrvatskoj zauzeo je zahvaljujući ulaganjima u razvoj optičke infrastrukture, posebice na području Grada Zagreba i okolice. (B.O.)

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina na summitu zemalja zapa

Želje su tu, a gdje je novac?

Među projektima koje bi BiH radila u suradnji s Hrvatskom i Srbijom su gradnja dv željezničke pruge Sarajevo-Beograd, uređenje plovnog puta Save... piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

investicijska projekta planiraju se idućih godina

onferencija o zapadnom Balkanu koja je u organizaciji Europske unije održana potkraj kolovoza u Beču s ciljem trajnog pomirenja i unapređenja uzajamnih odnosa kako na političkom, tako i na gospodarskom planu, po općim ocjenama ne samo u Bosni i Hercegovini bila je uspješan nastavak ranijih sličnih susreta. Europska unija će, kako je obećala, tijekom idućih godina sa 600 milijuna eura podržati realizaciju 24 investicijska projekta ukupne vrijednosti 7,7 milijardi eura. Time će se u zemljama zapadnog Balkana omogućiti rast bruto domaćeg proizvoda za jedan posto godišnje i u narednih 15 godina otvoriti 200.000 novih radnih mjesta.

Popis prioritetnih projekata BiH

7,7 mlrd €

njihova ukupna vrijednost

600 mil € podržat će ih EU

Istini za volju, ekonomski analitičari u BiH sumnjaju da će u vrijeme “poplave” emigranata s kojima se sve teže financijski nose, ranije Italija, a sada i Makedonija i Srbija, naći potrebni milijuni eura. Strah od vala emigranata je sve prisutniji i u BiH gdje vlast užurbano priprema planove kako prihvatiti izbjeglice u slučaju da oni iz Srbije nakon izgradnje mađarskog “kineskog zida” krenu prema BiH i Hrvatskoj. Vlast novca za te potrebe nema, a EU nije ni do sada bio posebno daraželjiv, u što su se najbolje uvjerile vlasti u Skopju i Beogradu. Bilo kako bilo, Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, iznio je u Beču popis prioritetnih projekata za koje su zatražena financijska sredstva EU-a. Na prvom mjestu te liste je gradnja dvaju mostova na Savi kod Svilaja i Gradiške koji bi povezali autoceste, koridor V.c i autocestu Banja Luka-Gradiška s mrežom autocesta u Hrvatskoj. Ti projekti već više godina stoje u ladicama jer, kako je objašnjeno, hrvatska strana nije uspjela osigurati svoj dio investicija. Most kod Svilaja dug 660 metara je investicija od 22 milijuna eura, a za izgradnju mosta između dvije Gradiške zatražen je grant od 5,8 milijuna eura. Na drugom mjestu je modernizacija željezničke pruge za Beograd koja bi se od Doboja odvajala prema Tuzli, Zvorniku i Beogradu. U Beču je BiH ponovo zatražila da

34 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Jadransko-jonska autocesta u dužini od 117 kilometara dijelom prolazi i kroz BiH. Osim toga, za BiH je važan i Jadransko-jonski plinovod pa je u Beču zatraženo da, u skladu s već potpisanim sporazumima, taj plinovod prolazi i kroz BiH. Na listu želja s pravom je uvrštena i gradnja dvaju 400 kilovoltnih dalekovoda, jedan bi kod Bajine Bašte prelazio u Srbiju, a drugi bi kod Višegrada prelazio u Srbiju i dalje za Crnu Goru, te podmorskim kabelom za Italiju. Izgradnja dalekovoda kroz BiH stajala bi devet milijuna eura. Naime, BiH je za sada najveći izvoznik struje u ovom dijelu Balkana.

BiH odlučna za provedbu reformi

Na listi bosanskohercegovačkih prioriteta su još tri projekta: modernizacija i proširenje Međunarodne zračne luke Sarajevo, zatim obnova plovnog puta rijeke Save u suradnji s Republikom Hrvatskom i Srbijom što bi omogućilo da ova rijeka najmanje 200 dana u godini bude plovna, te obnova Luke Brčko. Prije početka radova na rehabilitaciji tog plovnog puta morale bi se deminirati obale i korito rijeke. Kad je riječ o sarajevskoj zračnoj luci predviđeni su

Sajam INOCOOP 2015

dnog Balkana u Beču

Traže se tvrtke za instalaciju solarnih panela

Qian Yi/XinHua/PIXSELL

aju mostova na Savi, modernizacija

radovi na platformi, zgradama, terminalima... BiH već ove godine za ove projekte, po tvrdnjama iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, može aplicirati za 100 milijuna eura iz IPA II fondova, ali i za povoljne razvojne kredite europskih financijskih institucija.

Ekonomski analitičari u BiH sumnjaju da će se u vrijeme “poplave” emigranata naći potrebni milijuni eura Državni premijer Zvizdić je na radnoj sjednici premijera vlada zapadnog Balkana posvećenoj ekononomskom stanju i reformskim procesima u regiji izjavio da, zahvaljujući novom pristupu EU-a i iskazanoj odlučnosti BiH za provedbu reformi, zemlja nakon niza godina stagnacije u procesu europskih integracija ulazi u novo poglavlje.

HGK-Županijska komora Vukovar organizirala je zajednički nastup hrvatskih izlagača na 16. međunarodnom sajmu inovacija, kooperacija i poduzetništva INOCOOP, koji se od 27. do 29. kolovoza održao u Zrenjaninu. Sajam je otvorila ministrica poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković koja je posjetila izložbeni prostor HGK te je u razgovoru s Vinkom Ivanković, predsjednicom ŽK Vukovar, izrazila zadovoljstvo zbog dolaska i promocije hrvatskoga gospodarstva u Zrenjaninu. Na štandu od 12 kvadrata predstavili su se Borovo, Lateran, Prodet, Vasiljev Vera i PVC Troplex. Prema riječima Ivana Marijanovića, direktora ŽK Vukovar, brojni posjetitelji su pokazali zanimanje za

Ivan Marijanović i Vinka Ivanković, predsjednica i direktor ŽK Vukovar na štandu

proizvode tvrtki koje su se predstavljale te za mogućnosti njihove distribucije i plasmana na srpskom tržištu. “Osobito su bili konkretni upiti i interes za hrvatske tvrtke koje mogu ponuditi isporuku montažnih kuća te onih koje su tehnološki sposobne za prodaju i instalaciju solarnih panela i opreme”, kazao je on. (S.S.)

HGK u Ankari

Osnovan hrvatsko turski radni odbor

U sklopu Konferencije B20 u glavnom turskom gradu Ankari Hrvatska gospodarska komora i Federacija turskih komora potpisali su Ugovor o osnivanju Hrvatsko-turskog radnog odbora. “Ugovor je još jedan alat za snažniju gospodarsku suradnju hrvatskih i turskih tvrtki na obostranu korist”, rekao je potpredsjednik HGK za me-

đunarodne poslove Želimir Kramarić. Na Konferenciji B20 usuglašen je niz prijedloga o ukidanju prepreka koje koče razvoj privatnog poduzetništva, a među kojima se nalaze i prijedlozi o povećanju zaposlenih među mladima i ženama, pokretanju programa dobivanja viza za poduzetnike i uspostavi općih pravila pri investiranju. Konferenciju, koja je i uvertira za politički sastanak G20 koji će se održati u rujnu u Antaliji, otvorio je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, a na njemu je sudjelovalo više od 1500 poslovnih ljudi iz cijeloga svijeta. (K.S.)

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA

Slovenija: PROBLEMATIČNO INVESTIRANJE šestog bloka termoelektr

Investicija rastrgana Računski sud upozorio je da je ugovor o gradnji TEŠ-a 6 dopunjen čak sa 11 aneksa previše šlamperaja, pa su revizijski nalazi poslani Policiji i Tužilaštvu piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

D 1,43 mlrd €

zadnja cijena gradnje TEŠ-a 6

750 mil €

dug TEŠ-a EIB-u i EBRD-u

oslovce ni jedan uvjet pod kojim je država pristala jamčiti za 440 milijuna eura kredita EIB-a za gradnju šestog bloka termoelektrane u Šoštanju – nije ispunjen. Holding slovenske elektrarne (HSE) obvezao se izgraditi veliku elektranu na ugljen za 1,3 milijarde eura. Zadnja objavljena cijena glasi 1,43 milijarde eura - i nije konačna. Velenjski rudnik obećao je u sklopu jamstvene sheme lignit po cijeni od 2,25 eura za megadžul. Pokazalo se da uz takvu cijenu velenjski ugljenokop ne može uopće opstati, a povrh toga nema ni zaliha ugljena za cijeli vijek trajanja elektrane. Nadalje, uporabna dozvola neće se dobiti do 15. veljače 2016. godine kao što se obećalo, a i profitabilnost nikako ne može doseći zahtijevanih devet posto. O ispustima ugljičnog dioksida uopće nema relevantnih podataka.

Sve otišlo u krivo

S gradnjom TEŠ-a 6 sve je otišlo u krivo. Tako, naime, glasi nalaz Računskog suda nakon provedene revizije najvećeg investicijskog 36 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

pothvata u Sloveniji u zadnjih nekoliko godina. Računski sud Slovenije rastrgao je investiciju na prafaktore, pri čemu je našao dovoljno razloga za tvrdnju kako će loše pripremljeni i još lošije vođeni projekt predstavljati mlinski kamen o vratu Holdinga slovenskih elektrarn (HSE) još dugi niz godina. Osim kredita EIB-a za koji je jamčila država, u financiranje strujne investicije bila je uključena i Europska banka za obnovu i razvoj. TEŠ 6 u obje europske banke ima sada 750 milijuna eura duga. Do 2021. godine mora vraćati svake godine po 70 milijuna eura. Prava dužnička bomba čeka TEŠ 2026. godine kada na naplatu stižu čak 202 milijuna eura glavnice i kamata. Šef Računskog suda Tomaž Vesel smatra da će takvo dužničko opterećenje biti dramatično za slovenske strujaše. Toliki dug, naime, onesposobit će HSE za bilo kakva ozbiljnija investiranja u godinama kada istječe pogonski vijek trajanja ključnih elektroenergetskih objekata u Sloveniji što su izgrađeni sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Za državne revizore krajnje su dvojbene i kalkulacije na

vijesti

trane u Šoštanju

na prafaktore i 19 varijacijskih dopuna. I za tako veliki objekt to je ipak

Zibaju se u energetskoj zipci Revizijski izvještaj Računskog suda, posebice dio o “ovladavanju novčanim tijekovima u HSE-u zbog investicije u TEŠ-u 6”, za mnoge u Sloveniji nezgodan je utoliko što nedvojbeno razotkriva tko je kriv za veliki strujno-ugljeni karambol. Odgovornima su označena vodstva HSE-a i TEŠ-a te izravni upravljači državnom imovinom – AUKN i SOD, odnosno njegov sljednik Slovenski državni holding. Svi čelni ljudi u tim institucijama nisu obavili posao za koji su primali plaću, što se posebno odnosi na nadzor i upravljanje investicijama države. Zanimljivo je vidjeti gdje su se skrasili nositelji ključnih operativnih odluka povezanih s gradnjom TEŠ-a 6 koji su u međuvremenu morali otići sa svojih dužnosti. Viljem Pozeb, nekadašnji šef HSE-a, danas

kojima HSE gradi poslovne sheme za TEŠ 6. Aktualno vodstvo Holdinga priznaje da će TEŠ završiti ovu godinu sa 50 milijuna eura gubitka te da će minus rasti na 65 milijuna eura u 2016. godini.

Nezgodne važne brojke

Nakon toga, tvrde vodeći ljudi HSE-a, očekuje se i prva dobit. No, do prve dobiti treba izgutati 200 milijuna eura gubitka. Državni revizori u takav poslovni ishod nimalo ne vjeruju. Trenutačno cijene na burzi kreću se oko 30 eura za megavatsat električne energije. U TEŠ-u sve kalkulacije grade na pretpostavci da će svoj megavatsat prodavati po 45 eura i da će cijena rasti svake godine da bi 2021. dosegla 70 eura. Ključni je problem TEŠ-a 6 što će proizvodna cijena za cijelo pogonsko razdoblje iznositi 74 eura. To je dvostruko veća cijena od trenutačno važeće na burzi.

je direktor Dravskih elektrarn. Matjaž Janežič spustio se s mjesta šefa Holdinga na direktorsko mjesto tvrtke Hidroelektrarne na srednjoj Savi. Još jedan šef Holdinga, Borut Meh, ostao je zaposlen unutar sustava kojega je vodio u “tešovskom mandatu”. Uroš Rotnik, razvikani nekadašnji direktor TEŠa, danas je direktor Komunalnog poduzeća Velenje. Još jedan direktor TEŠ-a, Peter Dermol, koji je nedavno razriješen s dužnosti pod teretom sumnji na nepravilnosti, skrasio se na mjestu dožupana Velenja. U Elektro Energiji, tvrtki kćeri državne Elektro Ljubljane, smjestila se Dagmar Komar, nekadašnja šefica Agencije za upravljanje državnim investicijama. Jedini od direktora koji se nije uspio parkirati u državnu energetiku je Simon Toš.

Krka - dobit veća pet posto

U prvom polugodištu Krka je ostvarila 600 milijuna eura prihoda od prodaje i 112 milijuna eura čiste dobiti. Rusija je za Krku i dalje najveće tržište, a Zapadna Europa tržište s najvećim rastom (33 posto). Manju prodaju od lanjske Krka je imala u Rumunjskoj, Hrvatskoj i Srbiji.

Smanjen dug Bruto vanjski dug Slovenije iznosio je potkraj lipnja 44,9 milijardi eura što je za 800 milijuna eura manje nego prije godinu dana. Zaduženost su smanjili svi sektori osim države. U zadnjih 12 mjeseci državni se dug povećao za 1,4 milijarde eura.

Propala prodaja Cinkarne

Zašto su sve važne brojke tako nezgodne za TEŠ 6 razjasnio je Računski sud, posebno upozorivši na činjenicu da je ugovor o gradnji dopunjen čak sa 11 aneksa i 19 varijacijskih dopuna. I za tako veliki objekt to je ipak previše šlamperaja, pa je Računski sud poslao revizijske nalaze Policiji i Tužilaštvu na odgovarajući daljnji postupak. TEŠ 6 svakako predstavlja i poučno štivo za HEP koji se također bavi zamisli o gradnji slične elektrane na ugljen.

Loše pripremljeni i vođeni projekt TEŠ 6 bit će mlinski kamen o vratu HSE-a još niz godina

Konzorcij vlasnika koji se udružio radi prodaje 71 posto udjela u celjskoj Cinkarni odlučio je prekinuti postupak jer prispjele ponude nisu ispunile očekivanja. Za kupnju su zanimanje iskazali austrijski Treibacher Industrie, poljski Grupo Azoty i američka investicijska tvrtka The Gores Group. Problemi proizašli iz zagađenja okoliša u proizvodnom vijeku Cinkarne bitno su djelovali na konkurentnost postupka i visinu ponuda, objavila je Modra zavarovalnica, jedna od članica prodajnog konzorcija.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 37

svijet financija DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 24. do 30. kolovoza ukupno su bila 193 stečajna postupka, što je 93 postupka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi uloženo je 97 prijedloga, a započela su 33 postupka. Odbijeno je 20 prijedloga, izbrisan je 31 subjekt, a s likvidacijom je započelo njih 13. Osnovano je 215 trgovačkih društava pri čemu prednjači Zagreb (89), slijedi ga Rijeka (25), na Trgovačkom sudu u Osijeku zabilježena su 23 nova subjekta, a slijedi ga Pazin sa 17 novoosnovanih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (133), te ukupno 82 d.o.o.-a.

Industrijska proizvodnja u plusu 3,9 posto

STEČAJEVI 8

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

2 10 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

3 14 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

Predstečajne nagodbe

161 

Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 31 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

31 13 

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 215 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

133

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA BDF SERVIS d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

Već šest mjeseci zaredom se bilježe pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje

rast =bez promjene

38 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

rema podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u srpnju je porasla za 3,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porasla za 3,9 posto. Kapitalni proizvodi veći su za 10,2 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za četiri posto, energija je veća za 3,1 posto, intermedijarni proizvodi za 2,5 posto i netrajni proizvodi za široku potrošnju za 0,1 posto. “To je šesti mjesec zaredom otkako se bilježe pozitivne godišnje stope rasta industrijske proizvodnje koja je, osim učinkom baznog razdoblja, uvelike podržana oporavkom inozemne potražnje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria te dodaju kako je u prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja bila 1,8 posto veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Prerađivačka industrija porasla 4,6 posto

Prema NKD-u, prerađivačka industrija koja čini gotovo 82 posto ukupnog obujma industrijske proizvodnje, s mjesečnim rastom od tri posto zabilježila je solidan rast na godišnjoj razini od 4,6 posto. Najveći udio u prerađivačkoj industriji odnosi se na

proizvodnju prehrambenih proizvoda koja je ostvarila godišnji rast od 3,6 posto. Dvoznamenkasti relativni rast veći od 30 posto godišnje zabilježen je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava 26,2 posto te u proizvodnji proizvoda od gume i plastike 22,2 posto. Značajniji godišnji pad ostvaren je u proizvodnji metala (-14,9 posto) te u ostaloj prerađivačkoj industriji (-12,5 posto).

U odnosu na lipanj industrijska proizvodnja u srpnju je porasla za 3,5 posto Kada se usporede ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj na kraju srpnja, u odnosu na lipanj manje su za 1,1 posto, a u odnosu na srpanj 2014. manje su za 3,6 posto. Manji je i ukupan broj zaposlenih osoba u industriji, tako je u srpnju u usporedbi s lipnjem manji za 0,1 posto, a u usporedbi sa srpnjem 2014. manji je za 1,4 posto. (I.G.)

Financijska agencija

Traže se predstečajne nagodbe za 77 milijardi kuna Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 18,548 milijardi kuna, a slijedi prerađivačka industrija sa 16,383 milijarde kuna...

aključno s ovogodišnjim 28. kolovozom, prema podacima Financijske agencije, do sada su predstečajnu nagodbu sklopile 2244 tvrtke. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 32,421 milijardu kuna, a valja dodati da ta poduzeća zapošljavaju ukupno 31.084 radnika. Kad je riječ o planovima financijskog restrukturiranja, on je prihvaćen za 478 poduzeća koja zapošljavaju 7678 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 10,691 milijardu kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2722 pred-

Više od 29,863 milijarde kuna duga prijavili poslovni subjekti Grada Zagreba meta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 28. kolovoza ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza premašuje 43,113 milijardi kuna. Ako bacimo pogled na zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 7847 predmeta. Pri tome treba podsjetiti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 66,738 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno 57.775 radnika. U radu je, pak, 631 predmet sa 8444 radnika, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 10,433 milijarde kuna.

Nagodbu traži 8478 tvrtki

Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 77,172 milijarde kuna, a riječ je o ukupno 8478 tvrtki koje ukupno zapošljavaju 66.219 radnika. Najviše predmeta, njih 7447 ili

čak 87,84 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 7,74 milijarde kuna. Ostatak od 12,16 posto otpada na 1031 predmet s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 69,431 milijarde kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 18,548 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,383 milijarde kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 12,696 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,447 milijardi kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 29,863 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 11,834 milijarde kuna, potom oni s područja Osječko-baranjske županije sa 5,665 milijardi kuna, Primorsko-goranske županije sa 5,573 milijarde kuna, Varaždinske županije sa 3,929 milijardi kuna... (V.A.)

2244 tvrtke

sklopile predstečajnu nagodbu do 28. 8.

32,421 mlrd kn

njihov iznos prijavljenih obveza

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 39

svijet financija Financijska agencija

Bankama se duguje najviše Građani su bankama potkraj lipnja dugovali više od 18,276 milijardi kuna, središnjoj državi 3,223 milijarde, osiguravateljskim društvima 1,011 milijardi kuna, leasing i factoring tvrtkama 930,9 milijuna kuna...

P 320.214 građana

bilo blokirano 30. lipnja 2015.

33,61

osljednjeg dana ovogodišnjega lipnja, prema podacima koje je obradila Financijska agencija, bilo je blokirano 320.214 građana koji su ukupno dugovali 33,61 milijardu kuna. Godinu dana ranije, dakle 30. lipnja 2014. godine, bila su blokirana 316.964 građana čiji je dug iznosio 27,89 milijardi kuna, u lipnju 2013. godine, pak, bilo je blokirano 262.657 građana koji su dugovali 20,22 milijarde kuna, dok su 30. lipnja 2012. godine u blokadi bila 229.072 građana, a dug je iznosio 14,83 milijarde kuna. Jedan od razloga takvog trenda, kažu analitičari Fine, jest zatvaranje obrta, zbog čega se dug obrta, umjesto na obrtu, nakon njegova zatvaranja, evidentira njegovom dotadašnjem vlasniku, kao građaninu.

Prve banke - vjerovnici

Udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. lipnja ove godine iznosio je 54,39 posto. Ili izraženo u kunama, građani su bankama dugovali više od 18,276 milijardi kuna. Inače, prema svim financijskim institucijama udio duga je 62,43 posto ili 20,979

mlrd kn

iznos njihovog duga

milijardi kuna. Prema visini duga slijedi dugovanje prema središnjoj državi s udjelom od 9,59 posto (3,223 milijarde kuna), osiguravateljskim društvima sa 3,01 posto (1,011 milijardi kuna), leasing i factoring tvrtkama sa 2,77 posto (930,9 milijuna kuna), zatim dug za usluge telekomunikacijskim tvrtkama sa 2,66 posto udjela (894,217 milijuna kuna), te dug prema tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje sa 2,26 posto udjela u ukupnom dugu građana (760,74 milijuna kuna). Za usporedbu, udio duga građana prema bankama kao vjerovnicima, 30. lipnja 2014. godine, u ukupnom dugu bio je 54,5 posto, posljednjeg dana protekle godine 56,8 posto, a 31. ožujka ove godine 54,46 posto. Iz analize duga građana prema iznosu duga, po segmentima, može se iščitati da je najviše građana čiji je dospjeli dug veći od 2000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna. Takvih je građana 30. lipnja 2015. godine bilo 84.759. Pribroje li se tom broju građana oni koji su blokirani za iznos do 2000 kuna, ukupno je 132.541 građanin blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna.

Struktura građana prema visini duga – stanje 30. lipnja 2015. Ukupni dug

Dug prema središnjoj državi

Broj građana

≤ 2.000 kn

47.782

44.649.155,68

9.164.522,90

1.966.259,61

33.518.373,17

> 2.000 ≤ 10.000 kn

84.759

448.979.851,84

64.921.991,48

10.953.248,79

373.104.611,57

≤ 10.000 kn

132.541

493.629.007,52

74.086.514,38

12.919.508,40

406.622.984,74

> 10.000 ≤ 25.000 kn

62.412

1.080.109.398,88

133.092.348,95

16.567.332,99

930.449.716,94

> 25.000 ≤ 50.000 kn

43.601

1.561.423.640,22

201.875.245,89

21.729.381,54

1.337.819.012,79

> 50.000 ≤ 100.000 kn

36.089

2.554.868.901,57

305.689.885,20

30.712.493,60

2.218.466.522,77

> 10.000 ≤ 100.000 kn

142.102

5.196.401.940,67

640.657.480,04

69.009.208,13

4.486.735.252,50

> 100.000 ≤ 500.000 kn

37.836

7.606.998.142,09

1.092.937.027,35

91.062.415,66

6.422.998.699,08

> 500.000 ≤ 1 milijun kn

4.070

2.818.136.653,64

378.841.010,08

19.736.520,82

2.419.559.122,74

> 1 milijuna kn

3.665

17.489.854.383,16

1.010.043.285,04

69.905.615,27

16.409.905.482,85

> 100.000 kn

45.571

27.914.989.178,89

2.481.821.322,47

180.704.551,75

25.252.463.304,67

Sveukupno

320.214

33.605.020.127,08

3.196.565.316,89

262.633.268,28

30.145.821.541,91

Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

40 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Dug prema JLP(R)S

Dug prema ostalim vjerovnicima

Visina duga

Broj blokiranih građana i iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje prema ročnosti – 30. lipnja 2015. Stanje na dan

Trajanje blokade

Iznos duga

Udio u %

Broj blokiranih građana

Udio u %

30.6.2015.

do 30 dana

97.009.526,50

0,29

11.384

3,55

30.6.2015.

od 31-60 dana

81.112.486,08

0,24

7.489

2,34

30.6.2015.

od 61-180 dana

568.494.956,86

1,69

23.435

7,32

30.6.2015.

od 181-360 dana

1.154.908.900,74

3,44

25.229

7,88

30.6.2015.

više od 360 dana

31.703.494.256,90

94,34

252.677

78,91

33.605.020.127,08

100,00

320.214

100,00

30.6.2015. Izvor: Financijska agencija - Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje

Od 7.081.014 otvorenih računa građana evidentiranih u JRR-u blokirano ih je 727.723 Usporede li se ti podaci sa stanjem od 31. prosinca 2014. godine, vidljivo je da je broj blokiranih građana koji duguju do 10.000 kuna smanjen sa 139.301 na 132.541 (stanje 30. lipnja) ili za 4,9 posto. Jednako tako smanjen je i iznos njihova duga sa 520,67 milijuna kuna na 493,63 milijuna kuna (stanje 30. lipnja) ili za 5,2 posto. Prema iznosu duga, najveći je rast zabilježen kod građana čiji dug iznosi više od milijun kuna s obzirom na to da je 30. lipnja ove godine njihov dug veći u odnosu na 31. prosinca 2014. godine za 1,72 milijarde kuna. Promatrano po ostalim segmentima visine duga, u odnosu na stanje od 31. prosinca protekle godine, nominalno se najviše smanjio broj blokiranih građana čiji je iznos duga veći od 2000 kuna, a jednak ili manji od 10.000 kuna.

Njih je 30. lipnja 2015. godine bilo za 4528 ili 5,1 posto manje u odnosu na 31. prosinca prošle godine.

Dugotrajne blokade

U strukturi dospjelih nepodmirenih osnova za plaćanje prema trajanju blokade računa građana prevladavaju dugotrajne blokade i one se, u dužem razdoblju, nisu mijenjale. Dominiraju one u trajanju duljem od godinu dana, kako po broju građana, tako i po iznosu blokade. Porastao je udio duga građana koji se odnosi na dugotrajnu blokadu (više od 360 dana). Potkraj lipnja 2015. godine bio je veći (94,34 posto) od udjela krajem lipnja protekle godine (91,09 posto) za 3,25 posto. Slijedom toga, udjeli duga koji se odnose na kraća razdoblja blokade, manji su 30. lipnja 2015. godine, u odnosu na njihove udjele godinu dana prije. Od ukupnog broja građana u Republici Hrvatskoj, kojih je prema popisu iz 2011. godine 4.284.889, njih 3.569.983 ili 83,32 posto ima otvorene račune, jedan ili više njih, te je ukupan broj otvorenih računa građana evidentiranih u Jedinstvenom registru računa (JRR), prema stanju od 30. lipnja 2015. godine, 7.081.014 računa. Od toga je blokiranih računa 727.723 ili 10,28 posto. Broj računa građana potpuno izuzetih od ovrhe bilo je 421.895. (V.A.)

132.541 građanin

blokiran zbog duga koji je jednak ili manji od 10.000 kuna

94,34%

građana blokirano više od 360 dana

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Manja dobit štedionica

Stambene štedionice Hrvatskoj u prvom su polugodištu 2015. ostvarile 34,8 milijuna kuna dobiti iz poslovanja, navodi Hrvatska narodna banka. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine kada je iznosila 48,6 milijuna kuna, dobit stambenih štedionica ove je godine manja oko 28 posto. Najveći udio u dobiti ukupnog tržišta stambene štednje imaju Prva stambena štedionica (15,4 milijuna kuna dobiti) i PBZ stambena štedionica - 10,3 milijuna kuna.

Novi ugovor ENT-a

Smanjenje likvidnosti i potražnja za kunama Visoka likvidnost sustava u ovom razdoblju se smanjila. Na novčanom tržištu zadržala se povećana potražnja za kunama, a trgovalo se po nešto višim kamatnim stopama. Posljednji su dani razdoblja održavanja obvezne pričuve u kojem je većina sudionika ispunila svoje obveze održavanja visine računa, međutim potražnja za kunama inozemnih banaka utječe na odnose na Tržištu novca, odnosno uzrokuje kod pojedinih sudionika povećanu potražnju za kunama. Kao i u prethodnom razdoblju, unatoč povećanoj potražnji dio ponude svakodnevno ostaje neiskorišten zbog ograničenja plasmana sudionika. Prošlog utorka je Ministarstvo financija održalo aukciju trezorskih zapisa koja ovoga puta nije naišla na zainteresiranost sudionika. Upisano je 436 milijuna kuna zapisa, što je gotovo polovinu manje trezorskih zapisa od planiranih, a znatno manje

od dospijeća. Tako je dug države što se tiče kunskih trezorskih zapisa smanjen za 697 milijuna kuna. Upisani su zapisi na rok od godine dana s nepromijenjenom kamatnom stopom od 1,5 posto. Sljedeću aukciju Ministarstvo je najavilo za 8. rujna s planiranim iznosom izdanja od 600 milijuna kuna, iako je na dospijeću znatno veći iznos, odnosno 1,214 milijardi kunskih zapisa. Neatraktivan prinos na trezorske zapise vjerojatno je glavni uzrok slabijem interesu sudionika za upis, a kakav će odaziv sudionika biti na aukciju - tek ćemo vidjeti. U razdoblju ispred nas, u srijedu, započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve u kojem možemo očekivati suzdržaniju ponudu kratkoročnih viškova, ali većih promjena ne bi trebalo biti. Potražnja za kunama najvjerojatnije će porasti, dok bi kamatna stopa trebala ostati ista. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

24. 8. - 28. 8. 2015.

300

31. 8. - 4. 9. 2015.

2,0

250 1,5 200 150

1,0

100 0,5 50 0

Ericsson Nikola Tesla i HT Eronet potpisali su ugovor vezan uz Evolved Packet Core sustav. Riječ je o modernom tehnološkom rješenju koje osigurava veće kapacitete i razvoj novih usluga. Razvojem novih usluga dodatno će se proširiti kvalitetna ponuda namijenjena korisnicima mobilne mreže HT Eroneta. Ovime se osiguravaju svi tehnički preduvjeti za mogućnost pristupa putem drugih tehnologija, poput 4G i Wi-Fija.

31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar raste, franak pada vrijednosti pa je u tjednu otklizao za tri lipe i tjedan zaključio na 6,96 kuna. Prema euru kuna nije bitno mijenjala svoju vrijednost pa je tjedan i započela i zaključila na 7,55 kuna.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, američki dolar je proteklog tjedna prvo gubio pa dobio na vrijednosti. Njegova vrijednost kretala se između 6,70 i 6,78 kuna gdje je tjedan i završila. Švicarski franak je gubio na valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,691112

CAD kanadski dolar

5,691112

JPY japanski jen (100)

5,691112

CHF švicarski franak

6,954114

GBP britanska funta

10,326527

USD američki dolar

6,776812

EUR euro

7,548691

Izvor: HNB

primjena od 5. 9. 2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

EUR 31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

7.552

6.78

7.00

7.550

6.76

6.98

7.548

6.74

6.96

7.546

6.72

6.94

7.544 7.542 4.9.

6.70

USD 31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

6.68 4.9.

6.92

CHF 31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

6.90 4.9.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Plaće rastu

Pad unatoč dobrim podacima o zaposlenosti 6250

16750

6200

16600

6150

16450

6100

16300 16150

6050 6000

Svjetske su burze krajem prošlog tjedna klizile prema dolje u iščekivanju podataka o zaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon čega slijedi odluka američke središnje banke o visinama kamatnih stopa. Nezaposlenost je pala na 5,1 posto, a u zadnjem mjesecu zaposleno je još 173.000 radnika. Ovako niska nezaposlenost nije zabilježena još od 2007. godine, pokazuju statistike. Niske cijene energenata i manja potražnja od očekivane drži i inflaciju na većini tržišta na nuli, a u sljedećem kratkoročnom razdoblju ne očekuje se promjena trenda. Na azijskom tržištu pad je usporen proslavom praznika pobjede u Kini, a europsko tržište je nastavilo kliziti prema dolje nastavljajući trendove započete usporavanjem ekonomija u Aziji.

FTSE 100 31.8.

4850

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

31.8.

4750

NASDAQ

4700

4750

4650

4700

4600

4650

4550

4600

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

2.9.

3.9.

4.9.

3.9.

4.9.

CAC40

4500 31.8.

1.9.

2.9.

3.9.

4.9.

31.8.

18750

10300

18500

10200

18250

10100

18000

10000

17750 31.8.

1.9.

19000

DAX

10400

Mirovinski fondovi

1.9.

fond

Mirex u padu

16000

4800

10500

Dow Jones

2.9.

3.9.

4.9.

datum

NIKKEI 225 31.8.

vrijednost (kn)

1.9.

2.9.

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A

MIREX - tjedni 0,2%

MIREX A

03.09.

110,8847

0,2538

6,00

AZ - A

03.09.

110,2205

0,0350

5,92

Erste Plavi - A

03.09.

110,1057

0,2930

4,70

PBZ CO - A

03.09.

110,9985

0,4730

4,33

Raiffeisen OMF - A 03.09.

112,3844

0,4988

7,67

kategorija B MIREX B

03.09.

214,4227

0,1617

4,23

AZ - B

03.09.

219,1236

0,0928

4,04

Erste Plavi - B

03.09. 218,8986

0,2885

4,15

PBZ CO - B

03.09.

195,6482

0,2159

4,17

Raiffeisen OMF - B 03.09.

216,1990

0,1749

4,57

kategorija C

MIREX C

03.09.

107,4669

0,0011

4,39

AZ - C

03.09.

105,2755

0,0115

3,45

-0,4%

Erste Plavi - C

03.09. 106,9329

0,0133

3,58

-0,6%

PBZ CO - C

03.09.

107,3668

-0,0252

4,25

Raiffeisen OMF - C 03.09.

110,1446

-0,0030

5,71

-0,2%

1.9.

2.9.

3.9.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,8% 0% -0,8% -1,6% -2,4% 6.8.

13.8.

20.8.

HAC se zadužuje

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirex B u prošli petak iznosila je 214,4227 bodova, što je za 0,1238 bodova manje nego prethodnog tjedna. Mirex A iznosio je 110,8847, a Mirex C 107,4669 bodova.

31.8.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u hrvatskim pravnim osobama za lipanj iznosila je 5810 kuna, što je nominalno za 2,3, a realno za 2,6 posto više u odnosu na svibanj, potvrdili su konačni podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na isti lanjski mjesec, prosječna neto plaća za lipanj nominalno je i realno porasla za 4,5 posto ili 252 kune, što je najveći nominalni godišnji rast prosječne neto plaće od travnja 2009. godine.

27.8.

3.9.

Raiffeisen DMF

03.09. 208,5994

0,2591

4,61

AZ Profit

03.09.

243,8972

0,1792

3,29

Croatia osiguranje 03.09.

146,5007

0,0984

-0,25

AZ Benefit

225,8741

0,0760

3,29

Erste Plavi Expert 03.09. 180,5969

0,2216

4,13

Erste Plavi Protect 03.09.

0,0194

1,80

03.09.

178,6114

Hrvatskim autocestama Vlada je dala jamstvo za kredit od 100 milijuna eura radi podmirenja dospjelih kreditnih obveza. HAC kredit uzima kod londonske podružnice Deutsche Banka, a njime se osigurava dio od ukupno potrebnih 350 milijuna eura neophodnih za financiranje HAC-ova poslovanja u ovoj godini. Tijekom ove godine HAC je već sklopio dva ugovora o kreditima ukupno vrijedna 250 milijuna eura.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Pad aktivnosti i pad Crobexa

Veći rast trgovine Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 3,7, a realno za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je znatno brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja porasla 0,9 posto. To je ujedno i najveći skok prometa u trgovini na malo od rujna 2007. godine, kada je porastao 7,2 posto.

Rast dobiti HEP-a

HEP Grupa je u prvom polugodištu ostvarila neto dobit od 1,34 milijarde kuna, što je za 1,7 posto bolji rezultat u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. “Potrošnja energije ovisi o gospodarskim kretanjima i vremenskim okolnostima. Uz nastavak stagnacije tekuće gospodarske aktivnosti na razini dosegnutoj krajem 2014. godine, niže temperature u zimskim mjesecima utjecale su na povećanje potrošnje električne, toplinske energije i plina”, kažu u kompaniji.

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi u proteklom tjednu je pala te je redovni dionički promet iznosio 66 milijuna kuna, što predstavlja pad od 29 milijuna kuna, odnosno 31 posto u odnosu na prethodni tjedan. Deset najlikvidnijih sakupilo je 58 milijuna kuna prometa što je 88 posto ukupnog tjednog prometa. Samo su tri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan završila u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +1,99 posto

do -2,32 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 11 izdanja, dok je ukupno 21 izdanja trgovane u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex pao je već četvrti tjedan za redom i to za 0,69 posto te je tjedan završio na 1.738,66 bodova. Crobex10 bilježi tjedni pad od 0,35 posto na 1.017,72 boda. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,14 koliko bilježi CROBEXindustrija do -1,98 koliko je pao CROBEXkonstrukt. Obveznički indeksi tjedan su završili porastom; CROBIS je uvećan za 0,13 posto, a CROBIStr je porastao za 0,22 UKUPAN TJEDNI PROMET: 1.054.995.767,41 kn posto. TJEDNI DIONIČKI PROMET: 65.867.171,08 kn Najlikvidnije bilo je izdanje Europlanindex zadnja vrijednost tjedna promjena taža koje je trgovano u iznosu od 16,5 Crobex 1.738,6600 -0,69% milijuna kuna uz pad cijene od 0,43 Crobex10 1.017,7200 -0,35% posto na 348,50 kuna. Crobis 106,5176 +0,13% Dobitnik tjedna je peta najlikvidnija Crobistr 144,1909 +0,22% Podravka s rastom cijene od 1,99 posto na 327,50 kuna i s prometom od Top 10 tjedna zadnja 3,7 milijuna kuna. Slijedi Ilirija koja je promet po prometu promjena cijena sakupila promet u iznosu od 2,3 miEuroplantaže d.d. -0,43% 348,50 16.509.850,00 lijuna kuna, od čega se 2,2 milijuna Adris grupa d.d. - povl. -1,25% 397,97 13.567.113,15 odnosi na blok transakciju, dok je u HT d.d. -0,22% 148,67 9.555.162,71 redovnoj trgovini ostvaren promet Valamar Riviera d.d. 0,00% 21,50 4.468.946,53 od 39.000 kuna uz rast cijene za 1,68 Podravka d.d. +1,99% 327,50 3.660.619,91 posto na 910 kuna. Naime, objavljeLedo d.d. -2,32% 8.405,00 3.551.812,66 no je kako je Allianz ZB, društvo za Ilirija d.d. +1,68% 910,00 2.251.905,00 Jamnica d.d. 0,00% 101.000,00 1.716.999,96 upravljanje obveznim mirovinskim Ericsson Nikola Tesla d.d. -0,45% 1.110,00 1.541.627,90 fondom, za 21,7 milijuna kuna kupio Vajda d.d. +0,62% 654,01 1.222.700,65 10 posto udjela u biogradskoj Iliriji. Gubitnik proteklog tjedna je šesti 10 dionica tjedna zadnja najlikvidniji Ledo s kojim je ostvarepromet s najvećim rastom cijene promjena cijena na blok transakcija u iznosu od 2,04 Turbos HT (dionica) short 3 +55,49% 22,95 22,95 milijuna kuna, a u redovnoj trgovini VIS d.d. +35,45% 2,98 715,20 se trgovalo uz promet od 1,5 milijuTurbos WTI nafta short I +23,99% 119,90 119.150,00 na kuna, dok je zadnja cijena iznosila Turbos zlato short 7 +22,14% 172,24 497,59 8405 kuna što je pad od 2,32 posto. Turbos WTI nafta long J +17,67% 107,90 258.683,00 Od srijede se dionicama Leda trguIndex certifikat WTI nafta I +10,31% 280,20 691.909,35 Jadroagent d.d. +7,44% 998,08 423.286,51 je bez prava na isplatu dividende od Turbos DAX short K +6,97% 150,50 98.327,30 214,85 kuna po dionici. Slijedi spomePIK-Vinkovci d.d. +6,84% 171,00 1.710,00 nuto povlašteno izdanje Adris Grupe Turbos H. H. N. GAS long 8 +6,36% 2,34 14.683,74 (-1,25 posto) te Ericsson NT koji je tjedan završio sa smanjenjem cijene za 10 dionica tjedna zadnja 0,45 posto, a trgovan je u iznosu od 1,5 promet s najvećim padom cijene promjena cijena milijuna kuna. [Iztok Likar] Kaštelanski staklenici d.d. -36,32% 121,00 22.621,00 Turbos DAX long F Magma d.d. Turbos E-mini S&P 500 long 7 Lucidus d.d. Turbos E. B. F. Short F Turbos WTI nafta short B Turbos zlato long 9 Turbos DAX long G Turbos H. H. N. GAS long A

44 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

-32,55%

175,10

-23,21%

1,29

10.544,95 4.614,77

-20,78%

15,02

28.799,31

-14,84%

16,18

5.648,16

-13,18%

22,80

20.067,20

-13,11%

209,40

8.058,00

-12,66%

125,72

64.515,00

-11,50%

100,00

255.321,70

-10,96%

5,36

79.890,80

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI Fondovi

Pala nezaposlenost

Većina fondova u crvenome Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 39, a četiri ih je ostvarilo rast veći od jedan posto. Ukupno je 39 fondova tjedan završilo u crvenom, a njih šest je palo više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest dioničkih, tri mješovita i jedan obveznički. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,23 do -2,53 posto. Kod dioničkih fondova prevladali su negativni rezultati, od 29 fondova poraslo je njih devet. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA US Algorithm koji je ostvario tjedni rast od +2,23 posto i postao dobitnik tjedna.

Četiri od pet posebnih fondova zabilježilo je pad. Samo je ZB Future 2025 ostvario rast (+0,13 posto). U proteklom je tjednu pet mješovitih fondova bilježilo porast cijene. Fond You Invest Active najviše je porastao, za 0,42 posto, a slijedi PBZ Global fond (+0,36 posto). Pet od 10 obvezničkih fondova bilježi rast. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,59 do -0,22 posto. Najveći rast od 0,59 posto bilježi NETA Emerging Bond, a najveći pad HPB Obveznički (-0,22 posto). Svih 19 novčanih fondova završilo je tjedan u plusu. Poraste od 0,02 posto bilježe Locusta Cash, Money One i Raiffeisen Cash. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

Stopa nezaposlenosti pala je u srpnju sa 16,1 na 15,9 posto, najnižu razinu u gotovo šest godina. U srpnju je u Hrvatskoj bilo ukupno oko 1,364 milijuna zaposlenih, što je za 0,7 posto više nego mjesec dana prije i peti mjesec zaredom kako zaposlenost raste, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Jeftinije gorivo

od 27. 8. 2015 do 3. 9. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,0953 HI-growth € 10,5313 ZB euroaktiv € 138,3506 ZB trend $ 159,3121 FIMA Equity kn 86,7770 KD Prvi izbor kn 13,2824 Ilirika Europa € 117,9061 PBZ Equity fond € 10,2218 HPB Dionički kn 97,6581 Erste Adriatic Equity € 82,9000 NETA Global Developed kn 96,1853 ZB aktiv kn 107,9736 Capital Two kn 89,1609 Ilirika Azijski tigar € 42,9144 Platinum Global Opportunity $ 15,2207 KD Nova Europa kn 5,1593 OTP indeksni kn 39,6606 Platinum Blue Chip € 100,2742 NETA Frontier kn 534,8601 OTP MERIDIAN 20 € 90,0663 A1 kn 84,1600 NETA US Algorithm kn 157,3830 NETA New Europe kn 68,5029 Ilirika BRIC € 67,0055 CROBEX10 kn 98,1809 KD Energija kn 7,9091 ZB BRIC+ € 80,5894 Raiffeisen Dynamic € 115,1800 Allianz Equity € 138,3943 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4600 ZB Future 2025 € 95,3576 ZB Future 2030 € 94,2881 ZB Future 2040 € 94,4794 ZB Future 2055 € 94,4720 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 152,7243 PBZ Global fond € 13,9718 HI-balanced € 12,2831 ICF Balanced kn 117,5245

tjedna promjena [%]

-0,92 -0,38 -0,39 -1,53 -0,51 -1,01 -0,17 -0,38 0,12 -0,81 1,27 -0,57 0,20 -0,74 -2,53 1,15 -0,35 0,27 0,72 0,34 -0,36 2,23 -0,38 -2,07 -0,37 1,06 -1,78 -1,12 -0,90 -0,19 0,13 -0,07 -0,14 -0,17 -0,01 0,36 -0,22 -0,55

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 88,4126 OTP uravnoteženi kn 105,4287 KD Balanced kn 8,5656 Allianz Portfolio kn 149,9465 Smart Equity € 104,3620 Raiffeisen Harmonic € 100,0000 PBZ Conservative 10 fond € 104,1853 You Invest Active € 97,8300 You Invest Balanced € 98,5400 You Invest Solid € 98,7800 Smart Equity II € 98,6486 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,7001 HI-conservative € 13,7984 Raiffeisen Bonds € 169,6600 PBZ Bond fond € 123,0781 Capital One kn 198,9704 HPB Obveznički € 150,3544 NETA Emerging Bond kn 78,4828 Erste Adriatic Bond € 112,6100 Raiffeisen Classic € 102,0000 PBZ Short term bond fond kn 99,8739 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 174,9073 ZB plus kn 150,2207 ZB europlus € 138,9114 PBZ Euro Novčani € 156,9400 Raiffeisen Cash kn 150,7400 Erste Money kn 151,3963 HI-cash kn 130,7423 PBZ Dollar fond $ 143,0087 HPB Novčani kn 132,7072 OTP novčani fond kn 128,8436 Money One kn 117,9571 Allianz Cash kn 115,1300 Erste Euro-Money € 109,7706 Auctor Cash kn 105,3500 Raiffeisen euroCash € 106,2294 HPB Euronovčani € 1342,2455 Locusta Cash kn 107,7144 NETA MultiCash kn 102,4343 OTP euro novčani € 102,4306

-0,02 -0,70 -0,52 -0,04 -0,39 -0,04 0,21 0,42 0,27 0,20 -0,45

naziv(fond)

valuta

0,09 0,08 -0,04 0,25 -0,10 -0,22 0,59 0,15 -0,07 -0,16 0,01 0,00 0,01 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,01

Cijene goriva nastavile su padati sedmi tjedan zaredom. Cijena eurosupera je pala na 8,99 kuna, što je najniža cijena od siječnja ove godine.

Iz Udbine u svemir

Ministarstvo obrane je odobrilo da se vojni aerodrom u Udbini prenamijeni u svemirsku luku. Do kraja rujna u Liku dolazi tim tvrtke S3 obaviti mjerenja nužna da bi se mogao predati zahtjev za dobivanje koncesije. Do gradnje svemirske luke S3 planira pokrenuti ZeroG letove iz Hrvatske. Plan je od iduće godine nuditi pokazne Zero-G letove s Plesa. Od 2018. žele krenuti s lansiranjem satelita iz Udbine, a nakon 2020. s međukontinentalnim letovima.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Srećko Horvat, Igor Štiks

Dobro došli u pustinju postsocijalizma

Fraktura

Marit, vlasnica trgovine iz Tanumshedea, poginula je u prometnoj nesreći. U krvi joj je pronađen visoki postotak alkohola, a njezina kći, bivši suprug i životna partnerica tvrde da nikada nije pila. Je li moguće da je ubijena? U međuvremenu, u mjestašcu se počinje snimati reality show. Jedna zabava pretvara se u pijanku prepunu svađa, a sutradan je Barbie, djevojka iz showa, pronađena mrtva. Je li ubojica netko od njih? I jesu li oba slučaja povezana? Inspektor Patrik Hedström pokušava riješiti svoju najtežu istragu dosad.

Aleksandar Genis

Ruski hljepčić i druga kulinarska putovanja

Naklada Ljevak

Horvat i Štiks su od najzanimljivijih imena lijeve političke misli od Slovenije do Bugarske, s naglaskom na zemlje bivše Jugoslavije, zatražili tekstove o situaciji danas, prije svega na Balkanu. Autori u svojim esejima pokazuju koliko je pošast neoliberalizma u sprezi s političko-mafijaškim klanovima i krupnim kapitalom razjela sve one pozitivne tekovine koje je ostavilo socijalističko nasljeđe. Bez sentimenta i nostalgije prema prošlim vremenima, ovo je najaktualnija knjiga o suvremenom trenutku.

Camilla Läckberg

Zlosretnik

V.B.Z.

Možemo li naučiti piti kako Bog zapovijeda? Tko će pobijediti u napetome dvoboju između boršča i ščija? Ruski hljepčić je štivo za svakoga tko voli jesti, kuhati, razmišljati i pisati o hrani. U Kulinarskim putovanjima Genis putuje svijetom znajući da glad potpiruje putnikovu geografsku znatiželju. U vremenu u kojemu je hrana spektakl, a kuhari dio celebrity kulture rijetki uspijevaju razumjeti da je hrana moćno spoznajno oružje. Genis želi s nama podijeliti tajnu kako jesti i promišljati o hrani.

46 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

Jaroslav Putík

Muškarac s britvom

HENA COM

Godinu dana nakon smrti sina Alexa, Mary Towne uvjerena je da ga je vidjela živa i želi da ga istražitelj za nestale osobe David Raker pronađe. Iako nevoljko, Raker pristaje. No, kako se počinje razotkrivati Alexov život, Raker saznaje da nije bio onako nedužan kako njegova majka misli. U Alexovoj su prošlosti zakopane mračne opasne tajne koje nikad nisu trebale ugledati svjetlo dana, a opaka skupina ubojica spremna je štititi ih pod svaku cijenu. Raker će uskoro otkriti da ima stvari daleko gorih od smrti…

Davey Parker

Sastavi robota

Školska knjiga

Roman donosi životopis Jana Baudyša, skromnoga seoskog brijača, originalnog i vrlo osebujnog, pomalo i šašavog. Takvim ga naime smatraju sumještani zbog njegove radoznalosti, težnje za širenjem vlastitih spoznaja, te pregnuća da proživi život izvan okvira propisanih konvencijama. Riječ je o slojevitoj priči o ustrajnosti i nepokolebljivosti ljudskog duha, o ambicijama koje ne uspijeva ugasiti tegobna svakodnevica ni podcjenjivanje nesklone okoline, te o životnome elanu koji se opire zadanoj pravocrtnosti života.

Tim Weaver

Potraga za pokojnikom

Leo Commerce

Ova knjiga je jedinstveni, interaktivni vodič u svijet robota, a sadrži i dijelove uz pomoć kojih možete sastaviti tri robota. Roboti su strojevi koji nam pomažu i koji obavljaju poslove koje mi ne želimo ili ne možemo raditi. Ili, jednostavno, rade poslove za koje nismo raspoloženi! Roboti mogu biti supersnažni, turbobrzi, golemi ili sićušni. Robotima nikad nije dosadno niti se umaraju, a bez straha odlaze na opasna mjesta – čak i u daleki svemir. No, uvijek bi trebali raditi samo ono što im mi kažemo.

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obuća Starindo Gemilang, Mojokerto, Indonezija. Tvrtka je proizvođač obuće - sportske, gumene, kožne, sigurnosne, papuča, tenisica, sandala... Materijali od kojih se pretežito obuća izrađuje su PVC, platno i koža, a pakirana je u kartonske kutije, svaki par posebno. Kontakt: Ferry Handjojo, stargem@indo.net.id, +628/12/3004657, +628/58/92224657. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u kojima su do sada obavljali usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska. Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift.com] za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvo-

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvatskA

Zavjese Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja zavjese za ugostiteljstvo. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 17. rujna. Električna vozila Narodne novine nabavljaju električna vozila. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 670.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Kodirane sigurnosne plombe HEP Operator distribucijskog sustava nabavlja kodirane sigurnosne plombe. Procijenjena vrijednost nabave

da koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252. Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima - prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting.hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova.fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933. Hotelski pribor Cinar Terlik, Istanbul, Turska, www.cinarterlik.com.tr. Tvrtka proizvodi jednokratni hotelski pribor i papuče te traži predstavnika ili poslovnog partnera u Hrvatskoj. Kontakt: Ali Akcora, a.akcora@cinarterlik.com.tr, +90/216/3838530, +90/536/0531182.

iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Prijenosna računala i pisači Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja prijenosna računala i pisače. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 386.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. rujna.

Regija

Gume za vozila Obavještajno-sigurnosna agencija BiH nabavlja gume za vozila. Rok dostave ponuda je 5. listopada. Zbrinjavanje uginulih životinja s javnih površina Brčko Distrikt traži usluge

zbrinjavanja uginulih životinja s javnih površina. Rok dostave ponuda je 11. rujna. Licencirani softver Centralna izborna komisija BiH nabavlja licencirane softvere. Rok dostave ponuda je 5. listopada. Laboratorijski pribor i posuđe Federalni zavod za poljoprivredu nabavlja laboratorijski pribor i posuđe. Rok dostave ponuda je 14. rujna. Službeni psi Ministarstvo sigurnosti, Granična policija nabavlja službene pse. Rok dostave ponuda je 14. rujna.

7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 47

Stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju pašnjaci, građevinsko zemljište, motorni brod... Pašnjak u okolici Poreča, procijenjen na 43,1 milijun kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 32.131 četvorni metar pašnjaka te jednu oranicu i put. Dražba za ovu nekretninu će se održati 14. listopada u 13 sati u zgradi Općinskog suda u Puli - Stalna služba u Poreču, Turistička 2, soba br. 13. Na ovom ročištu nekretnine se ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje će biti 12. listopada u vremenu od 10 do 13 sati, uz prethodni dogovor sa sudskim ovršiteljem ovog suda kojeg je potrebno kontaktirati dan ranije, u vremenu od 8 do 9 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije na dan ročišta za javnu dražbu položile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina, odnosno 4,3 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR2923900011300002176, pozivom na broj 2-2699-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se osiguranje odmah nakon zaključenja javne dražbe. Pašnjak u Zagrebu, procijenjen na 36,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja 9278 četvornih metara pašnjaka. Dražba za ovu nekretninu će se održati 15. listopada u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Ul. grada Vukovara 84, soba 134/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje će biti 9. listopada u 14 sati uz sudskog ovršitelja Roberta Berenda. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Općinskog suda kod HPB-a na broj HR1723900011300003265, model HR05, pozivom na broj 116-2902-13, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupu dražbi. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Zgrade, skladišta i dvorište u Velikom Trgovišću, procijenjeni na 27,5 milijuna kuna. Nekretnina ima ukupnu površinu od 8794 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu će se održati 14. listopada u 8 sati na Općinskom sudu u Zaboku soba broj 12. Nekretnina se ne može

48 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Građevinsko zemljište u Dubrovniku procijenjeno na 19 milijuna kuna. Nekretnina u naravi prestavlja 1862 četvorna metra građevinskog zemljišta u Zoranićevoj ulici, predio Lapad. Podaje se po načelu viđeno-kupljeno. Javno otvaranje ponuda održat će se 6. listopada 2015. u sudnici 22 u 10 sati na Trgovačkom sudu Split, Sukoišanska 6. Zatim će se u roku od sljedećih osam dana održati sjednica Odbora vjerovnika gdje će se OV izjasniti o pristiglim ponudama. Ukoliko neka ponuda bude zadovoljavajuća, OV će donijeti odluku da se ista prihvaća nakon čega će stečajni upravitelj provesti postupak prodaje dotične imovine. Ponude za predmet prodaje treba dostaviti na adresu Trgovačkog suda u Splitu, Sukoišanska 6, 21000 Split, u zatvorenom omotu i s naznakom “Za Pomgrad d.d. u stečaju” do 30. rujna. Informacije o prodaji imovine mogu se dobiti na 091/2406 996 i 098/1745 443 radnim danom u vremenu od 9.30 do 13 sati. Linija za bezokvirno kalupiranje i lijevanje procijenjena na 4,1 milijun kuna. Stroj nosi naziv DISA 230 B. Dražba za ovu pokretninu će se održati 5. listopada u 13 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru. Stroj se ne prodaje ispod trećine utvrđene vrijednosti. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto procijenjene vrijednosti na račun Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru broj IBAN code: HR6623900011300001122 s pozivom na broj HR00 3-1-1137-15, te su dužne potvrdu o uplaćenoj jamčevini predočiti sucu prije početka dražbe. Motorni brod procijenjen na 400.000 kuna. Pokretnina je motorni brod KELI, registarske tonaže BT/GT 188, NT/NT 56, dužine 28,43 metara, najveće širine 6,70 metara, visine na sredini broda 5,60 metara, vrste, sustava i snage pogona: 1(jedan), 2-takt, jed. rad. Dizel alpha 40626 VO, 6 cil., snage 442 Kw/min, proizveden u Isafjordur, Bernhardsson Skipamidastod 4/f, godine 1972. Dražba će se održati 14. listopada u 10 sati u zgradi Trgovačkog suda u Šibeniku u sobi 212. Razgledavanje broda zainteresirane osobe mogu dogovoriti svakim radnim danom po prethodnom dogovoru sa stečajnim upraviteljem Ivanom Rudom, Stjepana Radića 6/II., pozivom na broj mobitela: 098/424 955. Prijave za nadmetanje i dokaz o uplati jamčevine po ovom oglasu moraju pristići stečajnom upravitelju Bristac Co d.o.o. u stečaju, Ivan Rude, na adresu: Stjepana Radića 6/II., Šibenik, na broj 9ST- 80/2013, s naznakom “ Ponuda - ne otvarati”, najkasnije do 30. rujna u 15 sati.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Računalni programi Translink, Belfast, Sjeverna Irska, traži nabavu paketa računalnih programa i informacijskih sustava. Natječaj je otvoren do 21. rujna, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Translink, 3 Milewater Road, For the attention of: Clarke Marcia, BT3 9BG Belfast, United Kingdom, marcia.clarke@translink. co.uk. Više o ovom nadmetanju na http://ted. europa.eu/udl?uri=TED:NOTICE:3072992015:TEXT:EN:HTML&src=0. Sustav praćenja Rahandusministeeriumi Infotehnoloogiakeskus, Ministarstvo financija Estonije, traži nabavu sustava praćenja plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Rahandusministeeriumi Infotehnoloogiakeskus, 70009244, Lõõtsa 8a, Annika Rokk, 11415 Tallinn, Estonia, annika.rokk@rmit.ee. Elektronički pristup podacima na https://riigihanked.riik.ee. Izgradnja poslovne zgrade Objavljen je natječaj za izgradnju zgrade uprave i radionica u sklopu iste na mjestu postojećeg sjedišta tvrtke u Aschaffenburgu. Planira se izgradnja oko 17.000 m3 na 5300 m2 po principu ključ u ruke. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za dinamički sustav) dostupna je na Aschaffenburger Versorgungs-GmbH Werkstraße 2. Osoba za kontakt: Kerstin Dorsch 63739 Aschaffenburg, Deutschland, kerstin.dorsch@stwab.de. Kriteriji za odabir ponude: ekonomski najpovoljnija ponuda. Rok za predaju ponude je 29. rujna. Arhitektonske i inženjerske usluge Deusche Bahn, Hamburg, Njemačka, raspisao je natječaj za arhitektonske usluge; inženjerske usluge i integrirane inženjerske usluge; prostorno planiranje i usluge krajobraznog inženjeringa; srodne znanstvene i tehničke savjetodavne usluge; usluge tehničkog ispitivanja i analize. Trajanje ugovora ili rok izvršenja: početak 4. siječnja 2016. - završetak 31. ožujka 2018. Rok za predaju prijava je 24. rujna,

a prijave na njemačkom jeziku se predaju na DB Netz AG (Bukr 16), Theodor-Heuss-Allee 7, Meier, Regine, 60486 Frankfurt am Main, Deutschland, regine.meier@deutschebahn.com. Više podataka o natječaju na istoj adresi. Torte Norsk Tipping objavio je natječaj za nabavu torti, točnije nekoliko isporuka svaki tjedan ravnomjerno raspoređenih tijekom cijele godine. Isporuka će se obaviti za potrebe oko 4000 agenata (trgovaca) geografski raširenih po cijeloj zemlji. Vrijednost nabave: 3,3 milijuna kruna. Natječaj je otvoren do 7. listopada, a prijave na norveškom jeziku se predaju na Norsk Tipping AS, 925836613, Postboks 4414 Bedriftssenteret, Inger Hege Skjærstad, 2325 Hamar, Norwaypost-innkjop@norsk-tipping. no. Elektronički pristup podacima http:// www.norsk-tipping.no, https://kgv.doffin.no/ ctm/Supplier/Documents/Folder/135251. Izvođač građevinskih radova Dürsteler Bauplaner GmbH, Švicarska, objavio je natječaj za renoviranje zgrade škole veličine 14.500 četvornih metara. Radovi se odnose na zamjenu prozora, prozorskih okvira i francuskih prozora. Natječaj je otvoren do 23. rujna, a prijave na njemačkoj jeziku predaju se na Dürsteler Bauplaner GmbH, Rudolf-Diesel-Straße 3, Zu Händen von: Herrn Kevin Siewerdt 8404 Winterthur, Suisse, kevin.siewerdt@ duersteler.ch. Više podataka o natječaju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/ Search?NOTICE_NR=879963. Prirodni plin Ured gradonačelnika Grada Kečkemeta raspisao je natječaj za nabavu prirodnog plina za opskrbu socijalnih i zdravstvenih ustanova na području grada, u količini od 1.921.101 prostornog metra. Isporuka plina predviđena je za razdoblje od 1. studenoga 2015. do 1. studenoga 2016. godine. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na Kecskemét Megyei Jogú Város Polgármesteri Hivatala, AK15824, Kossuth tér 1, Határ Mária, 6000 Kecskemét. Hungary.jegyzo@kecskemet.hu. Više o natječaju na istoj adresi. 7. rujna 2015. | broj 3892 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Splitska Paradigma zimuje u Zagrebu

Novi pop-up restoran za sladokusce

Uz splitski tim koji privremeno seli u Zagreb, Paradigma donosi i inovativni pristup mediteranskoj kuhinji

Splitski restoran Paradigma, član europ-

ske udruge restoratera Jeune Restaurateur d’Europe, privremeno se seli u Zagreb. Otvaranje pop-upa, odnosno privremenog restorana u Zagrebu, planirano je za 11. studenoga na adresi Vlaška 55. Paradigma će se na toj adresi zadržati četiri mjeseca. Uz cijeli splitski tim koji se seli u Zagreb, Paradigma će donijeti i svoj inovativni pristup mediteranskoj kuhinji. Jelovnici će biti koncipirani tako da gostima ponude najbolje od dva svijeta, mediteranski štih i jela inspirirana kulinarskom tradicijom Zagreba i lokalnim namirnicama. Prema riječima izvršnog direktora Zorana Pejovića, pop-up restoran u Zagrebu, u tihim mjesecima zime u Splitu, nametnuo se kao prirodan potez. Prepoznata kao prvi fine dining restoran u Splitu, Paradigma je već primila brojna priznanja u prvoj godini rada. Dio je grupacije Paradox Hospitality koja vodi i poznate splitske ugostiteljske objekte Paradox Wine & Cheese Bar i slastičarnu Creme de la Creme. (J.V.)

Poreč zove

Sada u Švedskoj, dogodine u Iranu

U lov na veliku ribu! Surf’n’Fries se širi Hrvatski lanac brze prehrane Surf’n’Fries nastavlja širiti svoju franšiznu mrežu pomfrit barova prošlog tjedna otvoren

Poreč će ovoga tjedna biti u znaku tune. Od 9. do 12. rujna održava se Offshore World Challenge, a taj međunarodni turnir u big game fishingu okupit će kremu svjetske big game ekipe. Posebni gost Tunalicious Street Food festivala, koji će se održati kao jedna od

manifestacija tijekom tjedna tune, bit će i japanski veleposlanik sa svojim kuharom koji će pripremati sashimi - naravno, od tune. Cilj turnira je popularizacija sportskog lova na tune, ali i edukacija o zaštiti mora i morskih resursa.

50 | Privredni vjesnik | broj 3892 | 7. rujna 2015.

je lokal u Švedskoj. Tvrtka je potpisala i prvi ugovor za restoran u Iranu, koji će biti otvoren do kraja iduće godine.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

Zagreb Business Summit investicije • industrija • usluge

16. - 18. 9. 2015.

Gradovi i reGije gen era t o r i r az vo ja PARTNER:

Grad Zagreb

Međunarodne konferencije: 16. 9. 2015.

Investicijski projekti, potencijali i politike prijava i plaćanje kotizacije -paket ponuda

17. 9. 2015.

CROENERGY - Sustainable Energy Finance and Investment Summit prijava na: www.regea.org/croenergy2015 registracija obvezna

18. 9. 2015.

Cirkularna ekonomija - put prema pametnom, održivom i zelenom društvu - u suradnji s Europskim parlamentom prijava i plaćanje kotizacije

Hrvatsko iseljeništvo, poticaj gopodarskom razvoju i kreatori budućih politika – Neodoljiva Hrvatska, Fusion 1 prijava i plaćanje kotizacije -paket ponuda

17. i 18. 9. 2015.

Stručni simpozij o zelenoj gradnji - ulaz slobodan

Informacije i prijave: E: kongres@zv.hr T: +385 1 6503 510/412