Pv 3893 by NEstar

privredni vjesnik a z i Darko Aračić z a r m t i n o p blje U gu za om R P 14. rujna 2015., godina LXII, broj 3893

ja vn

oš

ću

www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

intervju

tj e

Agronom

Tri poduzetničke priče

Iz Slavonije s ljubavlju prema poljoprivredi Pv analiza: svinjogojstvo

Svoje i svježe nećemo, smrznuto i uvozno hoćemo

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

sadržaj

3893 / 14. rujna 2015. TEMA TJEDNA

U potrazi za zagubljenim pr-om Glavni izazov je prilagodba novom okruženju u kojem dominiraju televizije i digitalni mediji

intervju 10

Darko Aračić, direktor tvrtke Agronom Velika administracija je već godinama samoj sebi svrha

tri poduzetničke priče 14

Iz Slavonije s ljubavlju prema poljoprivredi Primjeri poslovanja jedne velike grupe i dva OPG-a pokazuju da se može živjeti od polja

PV ANALIZA 21

Svinjogojstvo i pršutarstvo Svoje i svježe nećemo, uvozno i smrznuto hoćemo

Aktualno

web aplikacija koja ukida potrebu za agencijama

Iskustva francuskih ulagača u Hrvatsku Sa stranim ulagačem do Obale Bjelokosti

Top 500 30

Najveće tvrtke u Srednjoj Europi Agrokor očekivano najbolja hrvatska tvrtka

priča s razlogom 34

HEP ubrzava gradnju ELEN punionica Dok popiješ kavu, auto pun

HRWWWATSKA 40 eRecepcija štedi i 20 posto profita Privuci gosta, izbaci posrednika

Darko Aračić

svijet financija 54

Nepouzdani smo platiše Kašnjenje s plaćanjima i dalje ozbiljno utječe na poslovanje i buduća ulaganja

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ante Bačić

Kvaliteta se lako prepozna Dio vinara misli da je dovoljno nazvati vino po nekom položaju i da ostalo ide samo od sebe. No, to nije ni približno točno

M Ante Bačić, tvrtka Ante Tony Bacic, Bordeaux

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

oja tvrtka u Francusku uvozi vina autohtonih sorti iz Hrvatske i nekoliko europskih zemalja. To je prilično težak posao jer su Francuzi uvjereni kako su njihova vina najbolja na svijetu i jako su lojalni svojim proizvođačima. Bordeaux je najveće svjetsko vinogorje i tamo uvoziti vino nije lako. Ključ uspjeha je, uz veliki rad, i činjenica da su hrvatska vina vrlo kvalitetna, a kvalitetu ljubitelji vina lako prepoznaju. Pored hrvatskih vina kojih uvezem oko 7000 litara godišnje, uvozim i vina iz Mađarske, Gruzije, Srbije, Moldavije… Uvozimo samo autohtone sorte. Od hrvatskih proizvođača uvozim vina vinara koje poznajem i smatram vrlo kvalitetnima - Krajančića, Kozlovića, Plenkovića, Krauthakera, Gracina... Zanimljivo je da sam se odlučio na uvoz hrvatskih vina kada sam prilikom jednog nenajavljenog posjeta Vladi Krauthakeru vidio kako taj vinar ručno čisti grožđe na stolu, baš kao i najveći francuski vinari. Posao koji sam počeo raditi prije desetak godina dao je rezultate vjerojatno više u promotivnom smislu nego financijski, ali se sada zna da se i u Bordeauxu mogu kupiti hrvatska vina. Iako živim tamo 34 godine počeo sam uvoziti hrvatska vina prije desetak godina jer sam primijetio da je došlo do zasićenja merlotom i cabernet sauvignonom. Postigli smo to da se neka naša vina prodaju u restoranima koji imaju Michelinove zvjezdice, što znači u ponajboljim restoranima u Francuskoj i svijetu. Naši vinari moraju shvatiti da se odlično vino ne može napraviti ako nemate visokokvalitetnu sirovinu. Vino se stvara u vinogradu. U Hrvatskoj se uvijek iznova iznenadim kad vidim kako neki vinari izvrsno obrađuju vinograde, ali i kako neki poznati vinari malo drže do toga. Ipak, pomak je iz godine u godinu vidljiv. Dio hrvatskih vinara misli da je dovoljno nazvati vino po nekom položaju i da ostalo ide samo od sebe. No, to nije ni približno točno. Potrebno je puno truda i veliko ulaganje u marketing i promociju. Svaki uspješniji francuski vinar ulaže ogroman novac u marketing, pa čak i oni koji imaju osiguranu i rezerviranu

4 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

prodaju nekoliko godina unaprijed. Mi imamo prolaz jer su naša vina odlična, ali za velike rezultate treba puno truda, marketinga i novca. Moj izbor da krenem na francusko tržište s autohtonim sortama se pokazao uspješnim. Doduše, taj posao bi trebalo nastaviti i podignuti na višu razinu, a tržište očito postoji. Iako sam osobno puno energije uložio u probijanje francuskog tržišta, trebat će je još podosta uložiti kako bi hrvatska vina na njemu imala značajniji plasman. Osim energije, nužno je uložiti i u marketing počevši od nastupa na specijaliziranim sajmovima do organizacije specijalnih i dobro vođenih degustacija. Moja kći Barbara

Postigli smo to da se neka naša vina prodaju u restoranima koji imaju Michelinove zvjezdice je na zadnjoj takvoj degustaciji okupila 140 trgovaca vinom, novinara i vinskih znalaca. Da ponovim - hrvatski vinari imaju odličan proizvod, ali je potrebno uložiti u marketing. Recept je jednostavan: nastavite raditi dobro u vinogradima, napravite kvalitetan proizvod, ali i marketinški privlačan. Hrvatski potrošači još nisu dovoljno dobri poznavatelji vina iako je u Hrvatskoj tradicija proizvodnje vina duga. Nešto se lagano mijenja, ali još uvijek većina mladih ljudi u Hrvatskoj ne pije vino. Nije im to atraktivan proizvod jer im nije marketinški prepoznatljiv. Prednost Hrvatske je u tome što je sačuvala svoje autohtone sorte. Moj osnovni posao je prodaja opreme za vinograde i na taj način sam ostvario suradnju s hrvatskim vinarima. U tom dijelu moji partneri u Hrvatskoj su tvrtke Pavin i Kokot. U Francuskoj radim s obiteljskim tvrtkama i zahvaljujući njima mnogo sam naučio o vinu.

BROJKE, BROJKE

AGRAR EU ZEMALJA 52

na % poljoprivrednog zemljišta u EU

% poljoprivrednog zemljišta u EU

uzgajane su poljoprivredne kulture

je za uzgoj životinja

najviše poljoprivrednog zemljišta za uzgoj

392,3milijarde € vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU

kultura koristi se u:

najveće površine za uzgoj životinja koriste se u:

Rumunjskoj -

Irskoj -

69% Bugarskoj - 65% i Hrvatskoj - 62% Grčkoj -

50% vrijednosti

Britanija - 30,5 milijardi €

otpada na 5 zemalja

70% Danskoj - 63% i Finskoj - 60%

73%

Francuska

- 70,5 milijardi €

Španjolska - 41 milijardu €

305,7

Italija 48,3 milijarde €

više od milijuna tona

rajčice proizvede se u EU

mrkve proizvede EU

milijuna tona vrijednost EU proizvodnje žitarica

gotovo

Francuska - 22%

Italija - 35%

Poljska - 0,7 mil t

Njemačka - 16%

Španjolska - 25%

Britanija - 0,7 mil t

Poljska - 9%

Portugal - 8%

Njemačka - 0,6 mil t

Ostali

Nizozemska - 0,6 mil t

Njemačka - 51 milijardu €

22milijuna tona svinjetine proizvodi EU

Njemačka - 25% Španjolska - 16% Ostali

Ostali

12milijuna

5,7milijuna

jabuka proizvede EU

crvenog luka proizvede EU

tona

Poljska - 3,1 mil t

Nizozemska - 1,3 mil t

Italija - 2,2 mil t

Španjolska - 1,2 mil t

Francuska - 2,1 mil t

Ostali

Izvor: Euractiv

Francuska, Belgija, Danska, Nizozemska i Poljska

gotovo

7milijuna tona

govedine proizvodi EU

Francuska- 19% Ostali

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Sektor odnosa s javnošću lani je zabilježio global

U potrazi za PR-om Glavni izazov pred svim agencijama bit će prilagodba novom fragmentiranije nego ikad dosad, i digitalni mediji. Tko se tome ističe Krešimir Macan, direktor Manjgure piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

D 13,5 mlrd $ težak PR sektor u 2014.

85.000 ljudi

radilo u njemu lani

obar glas daleko se čuje, a loš još dalje - uzrečica je na koju se često pozivaju stručnjaci u odnosima s javnošću, pogotovo kad je riječ o upravljanju komunikacijama organizacija ili pojedinca. Dobar se PR najbolje vidi u tzv. kriznom stanju gdje sav glamur nestaje, a u prvi plan izbija kvalitetno komuniciranje i upravljanje krizom. Stoga je dobar PR-ovac sve traženija osoba i ne čudi podatak da sektor odnosa s javnošću bilježi globalni rast od sedam posto. Ovogodišnje Svjetsko izvješće o odnosima s javnošću, bazirajući se na podacima više od 400 tvrtki za odnose s javnošću iz cijeloga svijeta, pokazuje da su javne tvrtke za odnose s javnošću u 2014. zabilježile rast prihoda od 3,5 posto, a privatne od čak 8,7 posto što jasno pokazuje da neovisne agencije polako preuzimaju primat na tržištu. U sektoru teškom 13,5 milijardi američkih dolara u 2014. radilo je 85.000 ljudi, što je 5000 više nego u 2013. godini. Zanimljivo je da su PR agencije diljem svijeta sve otvorenije za nove mogućnosti i izazove, a ponajprije se to odnosi na proširenje spektra usluga na digitalne i društvene medije koji agencijama donose dodatnu vrijednost i konkurentnost na tržištu. Iako veliki udio klijenata i dalje traži prvenstveno standardne usluge, odnosno prisutnost u tradicionalnim medijima, sve više ukazuju povjerenje PR agencijama i za nestandardne usluge poput community managementa i digitalne podrške. Situacija se u samom vrhu, među pet vodećih svjetskih PR agencija, lani nije bitno

6 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

mijenjala u odnosu na 2013. Prvo mjesto i dalje drži Edelman, a slijede ga Weber Shandwick i Fleishman Hillard. Jedini je iskorak ove godine napravio Ketchum, koji je pretekao MSL Group te se sada nalazi na četvrtom mjestu.

tržište pr usluga u hrvatskoj procjenjuje se na 60 milijuna kuna, a zadnjih godina u znaku je integracije više raznih usluga “Rezultati ovogodišnjeg izvješća uistinu su ohrabrujući za sve u branši. Mi u Dialogu ne možemo biti ponosniji na to što smo dio Ketchum Grupe koja je i ove godine našla svoje mjesto među pet najboljih u svijetu. U dosadašnjem smo radu uvijek pozorno pratili svjetske trendove, a do kraja godine ćemo poduzeti i konkretne korake za proširenje svojih digitalnih usluga”, ocijenila je direktorica Dialog komunikacije Marina Čulić Fischer, čija je agencija ekskluzivni zastupnik Ketchuma u Hrvatskoj.

lni rast od sedam posto

zagubljenim medijskom okruženju u kojem dominiraju televizije, premda ne prilagodi, imat će kasnije poteškoća jer se uspostavljaju novi odnosi,

PR u hrvatskim okvirima

U Hrvatskoj je zadnja rang ljestvica PR agencija objavljena 2012. godine, a osnovu čine PR usluge agencija koje se pretežito bave upravo time - Millenium promocija, Hauska i Partner, Media Val, IMC, Abrakadabra, Madison Consulting, Manjgura, Grayling, Briefing komunikacije i Dialog komunikacije. S top 10 liste je ispala jedino Premisa koja je u međuvremenu ugašena. Samo tržište PR usluga u Hrvatskoj procjenjuje se na 60 milijuna kuna. “Hrvatsko PR tržište je za ovaj dio Europe dobro razvijeno, iako u odnosu na zapadna tržišta raspolažemo s relativno malim budžetima. Zadnje dvije godi-

ne obilježile su ga sve veća integracija usluga vezanih uz društvene mreže i ponovno buđenje usluga vezanih uz event management. I institucije Europske unije svakako pridonose razvoju tržišta, što se nažalost ne može reći za javne institucije u Hrvatskoj zbog Vladine zabrane angažiranja PR agencija, koja se ne odnosi samo na javna tijela, nego i na sve kompanije koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske. Imamo izuzetno negativni efekt te zabrane, ne samo s financijske, nego i s reputacijske strane”, kaže Marina Čulić Fischer, te dodaje kako će u mjesecima koji slijede hrvatsko PR tržište svakako obilježiti parlamentarni izbori jer oni ne određuju samo kretanja na političkoj sceni, nego i u gospodarskom sektoru. “Osim toga, parlamentarna kampanja je već

10,2 mil kn

prihod Millenium promocije u 2014.

7,4 mil kn

lanjski prihodi Studija Conex

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Specifičnost našeg tržišta je i to što su odnosi s javnošću u Hrvatskoj relativno mlada disciplina. Ankica Mamić

počela i to će svakako biti najveća, najvidljivija i najvažnija PR kampanja ove godine”, zaključuje Marina Čulić Fischer. Kad je u pitanju top lista svih koji se bave PR-om, tu je situacija malo složenija, jer i u agencijama koje se bave marketingom PR je segment poslovanja. Stoga je jako teško razlučiti koliki su im prihodi isključivo od odnosa s javnošću. Odlučili smo, prema podacima Poslovne Hrvatske, napraviti top listu onih agencija koje imaju najveće prihode i u javnosti su poznate upravo po odnosima s javnošću. Tako je najveće prihode u 2014. godini imala Millenium promocija - 10,2 milijuna kuna, slijedi je Studio Conex sa 7,4 milijuna kuna, zatim tu je Integralni marketing i komunikacije (IM&C agencija) s više od 6,8 milijuna kuna, slijedi Media Val sa 6,6 milijuna, Abrakadabra integralne komunikacije s više od 5,7 milijuna kuna, nešto više od 4,6 milijuna kuna uprihodili su lani Hauska i Partner te Madison Consulting, zatim Manjgura s više od 3,9 milijuna kuna, Premisa koja je u predstečajnoj nagodbi lani ostvarila prihode od 2,9 milijuna kuna, a prvih 10 agencija po prihodima zaključujemo s Graylingom koji je u 2014. uprihodio 2,8 milijuna kuna. “Specifičnost našeg tržišta je svakako i u tome što su odnosi s javnošću u Hrvatskoj ipak relativno mlada disciplina. Dugotrajna kriza utječe i na budžete koje su kompanije spremne izdvojiti za PR usluge, pa se na ulaganje u odnose s javnošću u krizi gleda kao na trošak, a ne investiciju u ugled kompanije i vodećih

8 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

ljudi”, kaže vlasnica IM&C agencije Ankica Mamić, koja također ističe kako je Vladina zabrana angažiranja PR agencija dodatno usporila razvoj i rast tržišta s obzirom na to da je 75 posto novčanih tijekova u Hrvatskoj vezano na

vladina zabrana angažiranja pr agencija usporila je to tržište jer je čak 75% novčanih tijekova u našoj zemlji vezano uz javna poduzeća javna poduzeća. Kao posebnu, novu perspektivu Ankica Mamić ističe ulazak Hrvatske u EU. “Naime, svi EU projekti traže i uvjetuju komunikacijske aktivnosti, što je u suštini naš posao i to je svakako dobra niša za agencije za odnose s javnošću”, smatra ona. Da se PR tržište u Hrvatskoj ne može puno razlikovati od kretanja u samom hrvatskom gospodarstvu smatra direktor agencije Manj gura Krešimir Macan. ”Rast se događa jer

agencije šire paletu usluge, prilagođavaju se promjenama koje nose digitalne komunikacije. Iako je zabrana rada države s PR agencijama suštinski bio promašen potez, na šteti je bio i sam sektor, no i vladajući. Srećom EU projekti, koji većinom sadrže i obvezni komunikacijski dio, novi su brzorastući segment u kojem sudjeluje i država i jedinice lokalne samouprave. To će vjerojatno dovesti do toga da se i ova promašena i jedinstvena zabrana u svijetu ukine”, ističe Macan.

Optimizam i izazovi

Globalno gledano, PR agencijama u svijetu ne nedostaje poslovnog optimizma. Iako je Latinska Amerika najoptimističnija regija a Istočna Europa najpesimističnija, jaz između njih je sve manji. Prošle godine su agencije u Sjevernoj Americi bile znatno optimističnije od onih u Zapadnoj Europi: na ljestvici od jedan do 10 Sjeverna Amerika imala je rezultat 8,46, a Zapadna Europa 7,28. Ove im se godine razina optimizma dosta približila - 7,89 za Sjevernu Ameriku, te 7,44 za Zapadnu Europu. “Tijekom proteklih nekoliko godina Europa je zaostajala za ostatkom svijeta dijelom zbog usporavanja rasta ukupnog gospodarstva, a dijelom stoga jer tvrtke nisu bile otvorene za nove izazove. U zadnjih 12 mjeseci povećao se optimizam u Europi kako u mar-

PR agencije - rang prema prihodu Agencija MILLENIUM PROMOCIJA

Prihod 10.209.200

STUDIO CONEX

7.447.500

INTEGRALNI MARKETING I KOMUNIKACIJE

6.816.200

MEDIA VAL

6.606.300

Abrakadabra integrirane komunikacije

5.774.000

HAUSKA I PARTNER

4.688.300

MADISON CONSULTING d.o.o.

4.631.300

MANJGURA

3.937.800

PREMISA d.o.o. (predstečajna)

2.911.500

Grayling

2.874.500

BRIEFING KOMUNIKACIJE

2.628.500

KOMUNIKACIJSKI URED COLIĆ, LACO I PARTNERI

2.353.100

DIALOG KOMUNIKACIJE

2.242.800

PRECLARUS KOMUNIKACIJE

1.066.000

maksima KOMUNIKACIJE

901.900

apriori KOMUNIKACIJE

815.600

Izvor: Poslovna.hr

ketingu tako i u područjima korporativnih komunikacija”, rekao je osnivač i predsjednik Uprave Holmes Groupa Paul Holmes, agencije koja se bavi globalnim analizama i izvještajima o trendovima u sektoru odnosa s javnošću. Kad su u pitanju izazovi struke, većina vodećih PR agencija ističe da je to sposobnost privlačenja najboljih stručnjaka i talenata u svoj tim. Ove godine četiri od 10 savjetnika uprave u PR agencijama diljem svijeta, odnosno njih 44 posto, ističe kako je zapošljavanje djelatnika jedan od najznačajnijih izazova za PR tvrtke. Prisutna je i zabrinutost vezana uz spremnost klijenata da osiguraju dovoljan proračun za uspješno PR komuniciranje, a tu je i sveprisutna bojazan hoće li uspjeti svladati izazove digitalnih medija i drugih novih komunikacijskih tehnologija. “PR je zapravo upravljanje odnosima. Odnosima upravljaju ljudi, pa je kvalitetan kadar u našem poslu dragocjen”, ističe Ankica Mamić. “U svim profesijama važan je prirodni talent, ali i kontinuirano obrazovanje i usavršavanje. Stručnjak za odnose s javnošću mora imati široka znanja i ovladati brojnim vještinama. Profesija odnosa s javnošću iznimno je privlačna, što potvrđuje i natječaj koji je naša agencija nedavno provela, na kojem smo zaprimili više od 400 molbi. Pronaći najbolje i najkvalitetnije svakako je izazov”, kaže i dodaje kako se promjenom medijske scene, tehnologija, gospodarskog, političkog, socio-ekonomskog i svih ostalih okružja, nužno i logično mijenja i struka što ujedno i jest stalan izazov za one koji žele biti uspješni u ovom poslu. Europski komunikacijski monitor i za ovu je godinu proveo istraživanje o trendovima u komunikacijskim strategijama koje je uključilo 2253 stručnjaka za odnose s javnošću iz 41 zemlje. Istraživanje pokazuje da samo 43 posto svih komunikacijskih odjela koristi uvide prikupljene monitoringom i evaluacijom te ih provodi u svojim agencijama. Također se pokazalo da organizacije sve više vremena posvećuju analizi i mjerenju uspješnosti svojih komunikacijskih kampanja i strategija. Ipak, korištenje i primjena dobivenih podataka na upravljanje komunikacijom i dalje je ključni izazov za profesionalce Europe. Njih 58 posto se oslanja na podatke kada razmišlja o smjeru komunikacijskih strategija, a 63 posto koristi podatke iz evaluacije završenih komunikacijskih aktivnosti prilikom planiranja novih. “Glavni izazov pred svim agencijama bit će prilagodba novom medijskom okruženju u kojem dominiraju televizije, premda fragmentiranije nego ikad dosad, i digitalni mediji. Tko se tome ne prilagodi, imat će kasnije poteškoća jer se uspostavljaju novi odnosi”, zaključuje Krešimir Macan.

Parlamentarna kampanja je već počela, a bit će to najveća i najvažnija PR kampanja ove godine. Marina Čulić Fischer

Ni domaće PR tržište ne može se puno razlikovati od kretanja u gospodarstvu. Krešimir Macan

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 9

intervju Darko Aračić, direktor tvrtke Agronom iz Požege

Velika administr godinama sama P

ožeška tvrtka Agronom, po poslovnim pokazateljima za 2014. godinu, među 10 je najvećih tvrtki Požeškoslavonske županije po broju zaposlenih, prema dobiti su peti u Županiji, a prema ukupnom prihodu od oko 250 milijuna kuna Agronom je druga županijska tvrtka, odmah iza Kutjeva. Agronom, osnovan 1996. godine, stalnim razvojem i ulaganjima uspeo se među vodeće tvrtke na području trgovine poljoprivrednim proizvodima, poljoprivrednom mehanizacijom i repromaterijalom za poljoprivredu. S nešto više od 170 zaposlenika, Agronom se bavi ugovaranjem poljoprivredne proizvodnje, uglavnom ratarskih kultura na oko 16.000 hektara, od čega je 400 hektara vlastitih. Raspolažu s oko 50.000 tona silosnih kapaciteta na desetak lokacija u kontinentalnoj Hrvatskoj od Koprivnice do Vrbanje. Bave se i prodajom traktora i poljoprivredne mehanizacije, a između ostalog, Agronom je ekskluzivni uvoznik, prodavač i serviser traktora Steyr i Case za Hrvatsku. Ujedno imaju više od 50 poljoprivrednih ljekarni u kontinentalnoj Hrvatskoj. S osnivačem i direktorom Agronoma Darkom Aračićem razgovarali smo o poslovanju tvrtke, problemima s kojima se susreće te mogućnostima koje donosi udruživanje, posebice stoga što je na čelu Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme. Zašto u Hrvatskoj nema više uspješnih tvrtki koje se bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom? - To je težak sektor, izuzetno ovisan o vremenskim uvjetima. Tome najbolje svjedoči i ova godina. Po prirodi sam optimist, ali ovo je već treća godina zaredom kako proživljavamo ekstremne vremenske uvjete. Godina 2013. je primjerice bila izrazito sušna, a urodi prepolovljeni. Lani smo imali nezabilježene količine kiša, poplave..., a ove godine ponovno imamo neuobičajeno sušnu godinu. Poljoprivredni proizvođači se zadnjih godina susreću i s velikim oscilacijama cijena na svjetskom tržištu. Naime, trend svjetskih cijena poljoprivrednih i dijela prehrambenih proizvoda poput šećera, jestivog ulja ili mlijeka,

Kako nas potiču: Svaki kamion kukuruza koji izvozimo u BiH nam se naplaćuje. Taj je namet bio 80, a sada je već 300 kuna. Je li to oblik poticanja izvoza? 10 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

racija je već sebi svrha Koliko godina već imamo državu, a jeste li ikada čuli da imamo bilance nekih roba kako bi znali koja bi proizvodnja trebala Hrvatskoj? Kada bi to imali, onda bi se sukladno tome mogle donositi određene mjere kojima bi se poticalo ostvarivanje takvih ciljeva. Već sam dosadan sam sebi koliko sam to puta ponavljao zadnjih petnaestak godina razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

kojima mi trgujemo, već četvrtu godinu je u silaznoj putanji. U Hrvatskoj i okružju svi imaju slične vremenske uvjete, ali rezultati nisu jednaki. Vi, pak, stalno bilježite pozitivne poslovne rezultate. - Nismo svi jednaki niti svi promišljamo isto. Ne idemo svi s istom dozom rizika ili racionalnosti u poslovanju. Uz to, unatoč tome što postojimo gotovo 20 godina, nismo se uspavali. Najvažnije je to što nam je svaki dan – novi dan. Intelektualno smo živi, puni ideja, osobito poduzetničkih ideja.

Ne zanimaju me oni koji ne poznaju poljoprivredu, a uzimaju si je za pravo komentirati Prema nekim podacima u Hrvatskoj formalno postoji mnogo udruga koje okupljaju poljoprivrednike. No, čini se da je mnogima od njih glavna djelatnost politiziranje. - Za takvu situaciju prije svega krivim vas novinare i ljude koji kreiraju medijsku sliku. Mislim da ne postoji ni jedna branša u Hrvatskoj gdje se nije stvorio određeni sloj ljudi koji nema nikakve veze s poljoprivredom, a stalno pričaju o njoj i otvaraju im se prostori u hrvatskim medijima. Kad je o poljoprivredi riječ,

smatram da je ratarstvo, kao najzastupljeniji segment poljoprivrede i s najvećom proizvodnjom, najuređenije. Kako objašnjavate tu tvrdnju? - Kod nas imate barem petnaestak tvrtki koje otkupljuju većinu ratarske proizvodnje i pri tome rade i posluju uredno. Svaki farmer za svoju predanu pšenicu, soju, suncokret ili kukuruz može dobiti novac bez kompenzacija, bez natezanja i to po vrlo korektnoj cijeni. Odgovorno tvrdim da je tu vrlo mala zarada. Uostalom, mi smo tvrtke, imamo zaposlenike i ne možemo raditi s gubitkom. Ne zanimaju me oni koji ne poznaju taj posao, a uzimaju si ga za pravo komentirati. Znaju li takvi mudrijaši kolika je danas cijena pšenice? Ako pšenicu vozim do Luke Rijeka, za kilogram pšenice mogu dobiti 93 lipe, a kupovali smo je nakon žetve za prosječnih 1,20 kuna. I sada me nitko ne pita u kolikom sam gubitku na mojih 25.000 tona. Većina nas koji se bavimo tim poslom na lageru ima između 15.000 i 30.000 tona. Pri tome smo uredno platili tu pšenicu i tko sada može jamčiti da će cijena pšenice rasti? Dakle, puno je tu mudrovanja i praznih priča. Uostalom, silosi su javno dobro i svatko može dovesti svoju robu, uskladištiti je i ne mora prodavati. Silose treba održavati, a to košta. Osim toga, Hrvatska ima viška silosnih kapaciteta. Bavite se i proizvodnjom, a odnedavno i svinjogojstvom. Kakva su iskustva i planovi? - Uglavnom je riječ o sjemenskoj proizvodnji budući da zastupamo sjemenske kuće. Što se svinjogojstva tiče, preuzeli smo Poljoprivrednu zadrugu Virje u sklopu koje se nalazi far-

oko

250 mil kn prihod Agronoma u 2014.

170

zaposlenika radi u toj tvrtci

oko

50.000t njegovi silosni kapaciteti

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 11

intervju

ma kapaciteta 1600 tovljenika u turnusu. Radimo uslužni tov za Belje i to dobro funkcionira jer zaista imamo vrhunske rezultate. Međutim, da sami moramo nabavljati prasce i plasirati proizvedeno, mislim da bismo brzo ugasili tu proizvodnju unatoč tome što sami proizvodimo stočnu hrane. Naime, unatrag dvije-tri godine cijene su toliko pale da bi to bilo neisplativo. Zahvaljujući suradnji s Beljem, imamo zatvoreni ciklus uz malu zaradu. Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme osnovana je u svibnju 2013. godine. Kao svoj prvi zadatak istaknula je bolju suradnju s Ministarstvom poljoprivrede radi većeg korištenja novca iz EU fondova. Što ste ostvarili? - Ne možemo se pohvaliti nekim osobitim rezultatima. Uspostavili smo kon-

takte, održali nekoliko sastanaka, pa čak svojim prijedlozima utjecali i na neke dokumente koji se odnose na ruralni razvoj. Iskreno, imali smo velika očekivanja, ali je malo toga ostvareno. Konkretno, od kada je prije sedam ili osam godina ukinut program kapitalnih ulaganja, prodaja traktora u Hrvatskoj je drastično pala. Tada se na hrvatskom tržištu godišnje prodavalo između 1800 i 1900 traktora, a sada oko 200 traktora. Istodobno se u Sloveniji godišnje proda između 1500 i 1600 traktora, u Austriji između 8500 i 8600. Kod nas se stvorila neka iskrivljena percepcija u javnosti, a to opet možemo zahvaliti medijima, pa bi svatko tko na nekom sajmu kupi skuplji traktor bio pribijen na stup srama. No, riječ je o radnom stroju bez kojeg se ne možete ozbiljno baviti poljoprivredom. Što bi, prema Vašem mišljenju, trebalo raditi resorno ministarstvo da bi ga se moglo ocijeniti uspješnim? - Prije svega treba ponoviti kako država niti može, niti treba direktno utjecati na tržište u smislu zahtjeva seljačkih prosvjeda da ministar utječe na cijene mlijeka, pšenice ili što ja znam čega. To je apsurdno! Ali, ima nešto drugo. Godinama sam u agraru i naslušao sam se polemika s raznim ministrima. Koji je uopće smisao postojanja ministarstva? Pa, moraju se donijeti određeni okviri, mora se usmjeravati, mora se imati nekakve dugoročnije strategije, mora se imati bilanca roba. Koliko godina već imamo državu, a jeste li ikada čuli da imamo

bilance nekih roba kako bi znali koja bi proizvodnja trebala Hrvatskoj? Kada bi to imali, onda bi se sukladno tome mogle donositi određene mjere kojima bi se poticalo ostvarivanje takvih ciljeva. Već sam dosadan sam sebi koliko sam to puta ponavljao zadnjih petnaestak godina. Valjda je država ta koja bi na globalnoj razini trebala nešto izbilancirati kako bismo strateški vidjeli koji su nam interesi i gdje su nam prednosti, pa da se onda time i bavimo. Dakle, to bi trebali biti poslovi ministarstva. Ovako već bar desetljeće i pol ispada da je ta velika administracija sama sebi svrha. Nažalost, taj loš kontinuitet se nastavlja i u izmi-

Traktor je radni stroj bez kojeg se ne možete ozbiljno baviti poljoprivredom šljanju raznih nameta. Evo, nedavno smo dobili nekakvu uredbu da nam se po jednom teretu kukuruza koji izvozimo u BiH naplaćuje 300 kuna po kamionu. To je apsurdno jer time odmah postajemo nekonkurentni na tom tržištu. Neka mi netko racionalno objasni koji je smisao toga. Taj je namet ranije bio 80 kuna, a sada je već 300 kuna. Je li to oblik poticanja izvoza?

Treba nam sajam, a ne vašar Obrazlažući prošle godine zašto ste se upustili u organizaciju specijaliziranog sajma kakav je Farm Show, rekli ste da vam na sajmu ne trebaju šetači sa šećernom vatom... Neki su Vam to zamjerili, a zamjerili su Vam i što ste naplaćivali ulaznice. - U govoru sam vrlo direktan, što se možda nekome čini grubim, ali mislim da treba biti pošten i iskren. Članovi naše udruge se bave konkretnim poslom: prodajom strojeva poljoprivredne mehanizacije. Okupili smo se s namjerom da organiziramo jedan ovakav sajam budući da smo bili nezadovoljni postojećim sajmovima koji su postali vašarskog tipa. Pri tome ne mislim da je to nešto loše.

Ljudi dođu na neki vašarski sajam, pojedu nešto, provesele se i vide, ali mi u takvom okružju nismo vidjeli neki koristan smisao. S jedne strane takvi sajmovi su postali preskupi za najam prostora, a s druge strane nam nisu omogućavali ade-

12 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

kvatnu promociju niti smo se mogli kvalitetno prezentirati. Valja znati da mi imamo izloške vrijedne po nekoliko milijuna kuna. Dakle, sajam je nastao iz potrebe ljudi koji čine našu udrugu. Jako dobro znamo što se i kako radi na velikim specijaliziranim sajmovima u svijetu na kojima se predstavljaju ovakvi strojevi. Mi smo ove godine odbili barem 20 izlagača jer nismo htjeli da se i ovaj sajam pretvori u vašar. Nema nikakve potrebe da ovdje bude nešto što nema izravne veze s poljoprivredom. Želimo da ovo bude usko specijalizirani sajam s ponudom koja zanima i može biti korisna onim ljudima koji se ozbiljno bave poljoprivredom. Ni više ni manje.

AKTUALNO HGK: Dobri rezultati proizvodnje glavnih usjeva

Proizvodnja pšenice pada, a prirod raste Iako je pšenica ove godine zbog novog kodeksa svrstana u najniži platni razred, očekivani prirod od 5,9 tona po hektaru najveći je u posljednjih 10 godina

rema ranoj procjeni DZS-a, proizvodnja glavnih ranih usjeva u Hrvatskoj - pšenice, ječma, zobi i uljane repice - pokazuje dobre rezultate. Očekivani prirod pšenice od 5,9 tona po hektaru najveći je u posljednjih 10 godina. Ostvareni prirod od 814.000 tona tako je na razini prosječne proizvodnje, unatoč činjenici da je ove godine pšenica sijana na najmanjoj površini (od 138.000 hektara) u zadnjih 10 godina. Tim je rezultatom Hrvatska preskočila vlastiti prosjek od 4,9 tona po hektaru, ali i prosjek EU-a od 5,3 tone po hektaru, javljaju stručnjaci Hrvatske gospodarske komore. Slične rezultate nalazimo i kod ječma – prirod od 4,8 tona po hektaru iznad je desetogodišnjeg prosječnog priroda od 3,9 tona po hektaru, ali i EU

Interes za proizvodnju pivarskog ječma i dalje raste prosjeka od 4,4 tone po hektaru. Proizvodnja od 211.000 tona na razini je prosječne godišnje. Kod uljane repice, prosječan prirod od tri tone po hektaru na razini je prošlogodišnjeg te najbolji u posljednjih 10 godina. Proizvodnja od 66.000 tona za 35 posto je veća u odnosu na desetogodišnji prosjek, no zbog manje zasijane površine, niža za nešto više od sedam posto u odnosu na lanjske rezultate. Proizvodnja pšenice i dalje ima tendenciju pada. Otkup roda 2015. obavljao se prema tržnom modelu uz primjenu Kodeksa za otkup žitarica i uljarica koji je donijelo Ministarstvo

poljoprivrede u studenom 2014. Iako su prinosi ovogodišnje žetve odlični, kvaliteta pšenice je nešto slabija jer je primjenom tog kodeksa veliki postotak pšenice svrstan u najslabiji platni razred. I to upućuje na potrebu da se u narednom razdoblju posveti veća briga kvaliteti i da se smanji u jesenjoj sjetvi udio necertificiranog sjemena, odnosno “tavanuše”, koja znatno smanjuje kvalitetu te je uzročnik određenih bolesti pšenice. Inače, potrebe mlinsko-pekarske industrije Hrvatske iznose oko 500.000 tona pšenice, za potrebe sjemenske proizvodnje dovoljno je oko 60.000 tona, dok ostatak proizvodnje ide za potrebe domaćeg i inozemnog tržišta.

Samo najbolji ječam za pivo

Interes za proizvodnju pivarskog ječma i dalje raste. Proizvođači pivarskog ječma s tvrtkom Slavonija-Slad iz Nove Gradiške ugovaraju proizvodnju prema poznatim načelima, s time da samo kvalitetna proizvodnja može naći kupca. Cijena pivarskog ječma formira se na osnovi visine otkupne cijene pšenice i obično je uvećana za 20-30 posto. Istovremeno proizvodnja stočnog ječma, ima tendenciju pada. Gledajući prosjek pod žetvenim površinama ječma, za obje vrste ječma imamo privid stagnacije, no gledajući financijski efekt - interes za pivarskim ječmom raste iz godine u godinu i standardno zauzima mjesto u plodoredu oraničnih površina. Uljana repica pak već nekoliko godina prema opsegu proizvodnje varira, a trenutno ima tendenciju rasta. To je osobito izraženo u ovoj godini i ugovorenim površinama za 2016. jer dobre klimatske prilike, dobra otkupna cijena te pravodobna isplata prerađivača i otkupljivača uljarica daju garanciju za još veću proizvodnju u razdobljima koja slijede, najavljuju stručnjaci HGK.

USPOREDBA U 10 GODINA pšenica 2005.

2015.

· žetvena površina (ha) 146.300 138.000 · prirod (u tonama) 601.700 814.000 · prirod t/ha

ječam

4,1 5,9

2005.

2015.

· žetvena površina (ha) 50.300 44.000 · prirod (u tonama) 162.500 211.00 · prirod t/ha

3,2 4,8

uljana repica 2005. 2015. · žetvena površina (ha) 20.100 22.000 · prirod (u tonama)

41.300 66.000

· prirod t/ha

2,1 3,0

Izvor: DSZ/Eurostat/HGK

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 13

INSPIRACIJA za uspjeh Tri slavonske poduzetničke priče

Iz Slavonije s ljubavlju prema poljoprivredi Primjeri poslovanja velike Grupe Žito vlasnika Marka Pipunića, ratarskog OPG-a Boška Gvere iz Klise te stočarsko-ratarskog OPG-a Vinka Sičaje iz Gašinaca pokazuju kako se može uspješno poslovati i živjeti baveći se poljoprivredom piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

2 zaposlena imala tvrtka Žito u početku poslovanja

1500 ljudi

danas radi u grupaciji koju čine Žito i povezane tvrtke

1,5 mlrd kn planirana ulaganja Grupe u sljedeće 2 godine

medijskom smislu, priče o hrvatskoj poljoprivredi i pripadajućoj prehrambenoj industriji već godinama dominiraju gospodarskim “crnim kronikama”. Istovremeno, kao na pokretnoj vrpci redaju se obećanja političkih opcija svih boja i predznaka o nužnosti raznoraznih agrarnih strategija i dugoročnih reformskih rješenja. Nažalost, oni koji su proteklih četvrt stoljeća trebali biti svojevrsni kreatori i organizatori hrvatskog društva, pa tako i uvjeta u kojima

bog mi je dao da su mi se mnoge želje ostvarile, kaže vlasnik žita marko pipunić nakon 25 godina bavljenja poljoprivredom će funkcionirati poljoprivredno-prehrambena djelatnost, pokazali su se prilično nevješti, a svojim nečinjenjem agraru su činili uglavnom – štetu. Poljoprivrednim rječnikom – sve te silne godine najčešće su bile slaborodne. U međuvremenu, događalo se mnoštvo tzv. vanjskih utjecaja na poslovanje agrara u čitavoj Europi, počevši od korjenite promjene tržišnih odnosa pa do sve većeg utjecaja tehnološkog razvoja i na ove djelatnosti. Globalizacija sve-

14 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

ga, pa tako i uvjeta u kojima posluje poljoprivredno-prehrambeni sektor, zorno pokazuje da kada se nešto loše poput rata ili političke krize dogodi bilo gdje u okružju, to snažno utječe na gotovo sve u lancu ovih djelatnosti. Konkretno, rat u Ukrajini i prateća kriza uzeli su danak i francuskim vinarima, poljskim voćarima kao i našim uzgajivačima mandarine. Pored toga, poljoprivrednu djelatnost, koju se često naziva tvornicom pod otvorenim nebom, snažnije nego i jednu drugu pogađaju velike klimatske promjene. Ipak, i u nezahvalnim hrvatskim proizvođačkim prilikama postoje primjeri onih koji od poljoprivrede i prehrambene industrije posluju, razvijaju se i žive vrlo pristojno. Takvih pozitivnih primjera ima i među tzv. velikima, ali i među malim proizvođačima. Ostaje pak pitanje: jesu li to samo časni izuzeci koji potvrđuju sve ranije navode ili su to primjeri koji bi trebali biti svojevrstan recept i za mnoge druge? Kako bilo, činjenica je da Grupa Žito Marka Pipunića, zatim ratarski OPG Boška Gvere iz Klise i stočarsko-ratarski OPG Vinka Sičaje iz Gašinaca sasvim lijepo posluju baveći se poljoprivredom.

životna priča marka pipunića

Volio sam bajke i maštati. U mojoj mašti rađale su se mnoge želje; jedna od njih bila je uspjeti u onome što radim. Bog mi je dao da su mi se mnoge želje ostvarile. Nakon 25 godina poduzetništva mogu reći kako smatram da se kvaliteta poduzetnika ne mjeri veličinom, nego time jesi li isplatio na vrijeme plaće, jesi li državi platio porez, bankama vratio kredit i platio dobavljače. Mašti i željama nema kraja - još i

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 15

INSPIRACIJA za uspjeh

Novi pogon za proizvodnju pršuta, godišnjeg kapaciteta 150.000 komada, počeo se graditi ovoga ljeta u mjestu Ovčara kod Čepina

Uspio sam jer sam se bavio poslom kojim se tada nitko nije želio baviti, a riječ je o svinjogojstvu. Marko Pipunić, Žito

danas maštam, zanimljivo je objasnio Marko Pipunić prilikom nedavnog obilježavanja 25. obljetnice svoje tvrtke. “Uspio sam jer sam se bavio poslom kojim se tada nitko nije želio baviti, a riječ je o svinjogojstvu”, dodao je. Danas je Žito vodeći hrvatski proizvođač svinja, mlijeka, jaja, brašna i šećera. Rođeni bosanski Posavac, u Osijeku je diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu, da bi se u ovaj grad vratio 1990. godine kada se počeo baviti trgovinom sjemenskih kultura i stočnom hranom. Dvije godine kasnije i formalno osniva tvrtku Žito s dva zaposlenika. Zahvaljujući strategiji organskog rasta, ali i akvizicijama - otkupljujući propala poduzeća i silose - današnje Žito pod svoju je kapu okupilo većinu poduzeća iz predratnog giganta IPK Osijek i trenutačno zapošljava oko 1500 zaposlenika. S vlastitih 22.000 hektara obradivih površina, zahvaljujući brojnim kooperantima Žito proizvodnju temelji na ukupno obradivih 90.000 hektara. Uzgajaju se pšenica, soja, šećerna repa, suncokret, kukuruz, uljana repica i ječam. Plodno tlo i osnovni poljoprivredni proizvodi čine bazu na koju se nadograđuju sve djelatnosti Žita. Zahvaljujući ratarskim kulturama vrlo razvijeno je područje trgovine i kooperacije. U 14 kooperacija obavlja se otkup poljoprivrednih kultura te se trguje gnojivom, sjemenom i sredstvima za zaštitu bilja. Još jedna od djelatnosti je i uslužno

16 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

skladištenje budući da Žito raspolaže sa silosima ukupnog kapaciteta 300.000 tona. Također, 2011. godine izgradili su dva bioplinska postrojenja koja godišnje proizvedu 16,6 gigavatsati električne energije. Što se tiče industrije, unutar Grupe Žito nalazi se i osječka Šećerana koja šećer plasira na tržište pod brendom Premijer - najstariji

svi pipunićevi novi projekti temelje se na sljedivosti proizvodnje. najveći resurs su, kaže, plodna slavonska polja brendirani šećer. Iz Tvornice ulja Čepin dolazi ulje Tena, jedino hrvatsko ulje koje je nastalo toplom rafinacijom bez upotrebe kemijskih otapala. Pšenični i kukuruzni mlin u Đakovu na tržištu je zastupljen i pod brendom Tena. Tvornica stočne hrane Vitalka 80 posto proizvodnje plasira interno, a ostatak ide na tržište. Stočarstvo je vrlo razvijena grana u Grupi, a sastoji se od šest svinjogojskih farmi ukupnog

kapaciteta 150.000 tovnih svinja godišnje, dvije farme muznih krava koje godišnje proizvedu 20 milijuna litara mlijeka te tri farme tovne junadi kapaciteta 6000 komada godišnje. Farma koki nesilica Vuka je u potpunosti prilagođena zahtjevima Europske unije te s godišnjom proizvodnjom od 60 milijuna jaja čini Žito najvećim proizvođačem jaja u Hrvatskoj.

Od zdrave sirovine do vrhunskih proizvoda

“Budućnost razvoja vidimo u preradi mlijeka i mesa koje će se plasirati na tržište u obliku visokokvalitetnih proizvoda. Cilj nam je promijeniti sliku o Slavoniji i od Slavonije stvoriti regiju prepoznatljivu po kvalitetnoj hrani”, rekao je Marko Pipunić. Konkretni radovi na izgradnji prvog projekta na tom razvojnom putu započeli su početkom srpnja, u blizini Čepina. “U sljedeće dvije godine namjeravamo uložiti oko milijardu i pol kuna, što bi trebalo generirati oko milijardu kuna novog prihoda. To će otvoriti i 250 do 300 novih radnih mjesta. Izgradnja i opremanje pogona se djelomično planira financirati iz EU fondova namijenjenih za ruralni razvoj. Vrlo konkretno, gradnju prvog dijela pogona za proizvodnju pršuta i brojnih drugih suhomesnatih proizvoda namjeravamo završiti krajem ove ili početkom sljedeće godine”, objasnio je Pipunić. Radi se o izgradnji i opremanju modernih pogona namijenjenih za proizvodnju pršuta premium kvalitete i pršuta sa znakom eko proizvoda, godišnjeg kapaciteta proizvodnje 150.000 komada. Također, u planu je proizvodnja trajnih kobasica i salama godišnjeg kapaciteta 3000 tona, suhomesnatog komadnog mesa (suha vratina - buđola, suhi kare pečenica, suha slanina i panceta u prirodnom, ali i rolanom obliku, te suha govedina ukupnog godišnjeg kapaciteta 2200 tona). K tome, pakiranje i konfekcioniranje pršuta, trajnih salama i suhomesnatih proizvoda također će se obavljati u suvremeno opremljenom pogonu odakle će se proizvodi distribuirati krajnjem kupcu. U Žitu, naravno, rade i na pripremi tržišta. Pored klasičnog domaćeg tržišta, ove proizvode planiraju plasirati i na turističkom tržištu s naglaskom na rastući segment kontinentalnog turizma. K tome, članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, pored otvorene mogućnosti korištenja sredstava europskih fondova, omogućava i plasiranje proizvoda, osobito kada je riječ o vrhunskim prehrambenim proizvodima kakve jedino i namjeravaju proizvoditi u svojim budućim novim postrojenjima. Svi Pipunićevi novi projekti temelje se na sljedivosti proizvodnje. Najveći resurs su, kaže, plodna polja koja se u sklopu ratarstva obrađuju, što rezultira kvalitetnim žitaricama

i uljaricama. Na ratarsku proizvodnju nadovezuju se kapaciteti za skladištenje žitarica i industrijskog bilja koji čine izvrsnu sirovinu za proizvodnju stočne hrane koja se proizvodi u vlastitoj tvornici i potom plasira na vlastite farme. Upravo će domaće svinje s tih farmi, hranjene najkvalitetnijom hranom, biti glavna sirovina za proizvodnju mesnih proizvoda u pogonima s vrhunskom tehnologijom te će u konačnici dati visokokvalitetan i standardizirani gotovi proizvod. Prilikom izrade pršuta, trajnih salama i suhomesnatih proizvoda točno će se znati svi elementi proizvodnje koja će biti podvrgnuta najvišim standardima kontrole. Ovakav proces sljedivosti proizvodnje, u kojemu se u svim segmentima provodi kontinuirana kontrola kvalitete, jedan je od preduvjeta proizvodnje premium proizvoda.

Ovce, crne svinje i ekološko ratarstvo vinka sičaje

U selu Gašinci, zapadno od Đakova, tamo gdje brežuljci Krndije upućuju na to da Slavonija baš i nije potpuna ravnica, svoje životno profesionalno opredjeljenje kani ostvariti Vinko Sičaja, 26-godišnji magistar ekološke poljoprivrede i doktorand osječkog Poljoprivrednog fakulteta. Otac Slavko već se dvadesetak godina bavi ovčarstvom, a sin Vinko ozbiljno namjerava nastaviti, ali i unaprijediti tu djelatnost. “Od malih nogu sam u poljoprivredi i nikakav po-

sao što se poljoprivrede tiče nije mi nov. Stoga ni studij nisam odabrao slučajno. Uz očevo iskustvo i svoje stečeno znanje, siguran sam da se od poljoprivrede može dobro i lijepo živjeti. Naravno, to mora prepoznati i država i omogućiti da mnogi mladi ljudi koji ovdje žele ostati i raditi dobiju jednaku mogućnost pristupa te kroz dugogodišnje zakupe koriste državno

Država mora omogućiti da mladi ljudi koji ovdje žele ostati i raditi dobiju jednaku mogućnost pristupa i zakupa državnom zemljištu. Vinko Sičaja

Nijedan posao u poljoprivredi nije mi nov, kaže magistar Vinko Sičaja, trenutačno doktorand na osječkom Poljoprivrednom fakultetu

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 17

INSPIRACIJA za uspjeh

Boško Gvero nedavno se počeo baviti i pčelarstvom, kao dopunskom djelatnošću uz ratarsku proizvodnju

Ne može se priprema zemlje obavljati onda ‘kad imam vremena ili novca’. Realno, da bi se jutro zemlje pooralo, potrebno je 100 kuna za naftu. Pa ne možeš se baviti poljoprivredom ako nemaš 100 kuna za obradu jutra zemlje! Boško Gvero

poljoprivredno zemljište”, rekao je Vinko Sičaja. U Americi je, kaže, boravio četiri mjeseca. “Imao sam se priliku tamo vratiti uz ponudu za zapošljavanje. Dobio sam i priliku za odlazak u Japan, ali ne želim nikamo ići. Želim ostati u Hrvatskoj i ovdje raditi posao koji volim i za što sam se redovno školovao 17 godina”, objasnio je Vinko. Zajedno s ocem u ekološkom uzgoju obrađuje blizu 50 hektara uglavnom državne zemlje. Polovina zemljišta se koristi za uzgoj zobi, ječma, tritikale (križanac pšenice i raži odličan za stočnu hranu) i djetelinsko-travne smjese za zimsko hranjenje ovaca i matičnog stada crne slavonske svinje. Uzgajaju i tzv. divlje žitarice – pir (krupnik, dinkel), a cjelokupan urod te najstarije vrste žitarica se izvozi. Ostali dio zemljišta koriste kao livadske površine za ispašu ovaca. Riječ je o tzv. pregonskim pašnjacima koji se sastoje od šest cjelina na kojima stado od oko 200 ovaca svaki dan obavlja ispašu na drugom pašnjaku. Ovce uzgajaju isključivo radi mesa, a kao dugogodišnji ugledni proizvođači nemaju problema s tržištem. Sve se plasira na području Osijeka i istočne Hrvatske. Vuna, nažalost, unatrag dvadesetak godina nikome u Hrvatskoj nije zanimljiva niti se itko bavi njezinom preradom. “Za kilogram ovčje vune danas se može dobiti jedna kuna. Istovremeno, ovca se mora šišati najmanje jednom godišnje, a to danas košta 12 do 15 kuna po ovci. Od jedne ovce se dobije između tri i četiri kilograma vune. Dakle, šišanje jedne ovce je višestruko skuplje od onoga što se danas može dobiti za tu vunu. U Hrvatskoj ta djelatnost s vunom više nikoga ne zanima, pa prekupci uglavnom izvoze u Tursku ili Indiju”, kazao je Slavko Sičaja.

18 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

“Od svoga rada dobro živimo, nemamo kredita, ali puno radimo. Poticaje koristimo za nova ulaganja. Nikad nismo izišli na ulice prosvjedovati. Jednostavno za to nemamo vremena”, ispričao je Vinko, dodajući kako su u nekoliko navrata tražili radnike da im pomognu u čuvanju ovaca. Nažalost, unatoč ponuđenom smještaju, hrani i redovitoj plaći, nitko nije želio čuvati ovce. Vinko Sičaja iz Gašinaca, uskoro doktor poljoprivrednih znanosti, ne stidi se čuvati i uzgajati ovce, crne svinje i razvijati ekološku poljoprivrednu proizvodnju. I pri tome, od toga dobro i zadovoljno živjeti.

strojar boško Gvero: Od poljoprivrede se može živjeti

U osječkom prigradskom selu Klisa, na cesti između Osijeka i Vukovara, upravo gdje počinje zona najbogatije hrvatske zemlje – crnice, 41-godišnji Boško Gvero već nekoliko godina nastavlja poljoprivrednu tradiciju svog oca. Iako je po struci strojarski tehničar, Gvero već godinama pohađa brojne edukacijske tečajeve koje pripremaju Savjedodavna služba, Poljoprivredni institut i slične specijalizirane ustanove, ali i udruge. U ovom je poslu važna kombinacija struke i iskustva, a bez nadograđivanja znanja sve je mnogo teže, kaže Boško Gvero, vlasnik istoimenog OPG-a. Obrađuje oko 23 hektara kvalitetne zemlje, a ovisno o stanju na tržištu i sezonski najavljivanim klimatskim uvjetima, uzgaja žitarice, uljarice, šećernu repu i industrijsko bilje. Primjenjuje pravila tzv. integriranog ratarstva. “To je proizvodnja pod kontrolom, uz minimalno korištenje herbicida. Znači, to nije ekološka proizvodnja, ali se kemija koristi mi-

nimalno i vrlo ograničeno. Dakle, nema nikakvog preventivnog tretiranja preparatima kako se to radi u klasičnom ratarskom uzgoju, nego samo onda kada se uoči da je nekoj biljci, zbog izraženijeg napada štetočina ili pojave bolesti, potrebno tretiranje”, istaknuo je Gvero. Gvero kaže kako u odlučivanju o tome koju kulturu sijati najčešće ide logikom – sijati ono što je prethodne godine bilo loše ili slabije plaćeno. Naime, većina ljudi bježi od takve kulture i onda se uspostavi da je na tržištu nema dovoljno pa cijena naraste. Obično tako i bude. Ipak, priznaje: teško je prognozirati što će biti uspješno. Ove godine je posijao najviše suncokreta, a sudeći prema sušnom ljetu – dobro je odlučio jer suncokret najbolje podnosi sušu. To, naravno, ne znači da će biti rekordni prinosi, ali će barem biti manje štete nego na nekim drugim kulturama. Među rijetkim je ratarima koji već nekoliko godina dio zemljišta ostavi za rauolu – biljku važnu za zelenu gnojidbu. Time se na prirodan način zemlji obnavlja humus, a istovremeno je ta biljka korisna i zbog plodoreda. Kada je o plasmanu proizvoda riječ, Gvero kaže

kako je i to različito. Uglavnom veći dio proizvodnje, a ovisi o tome što je sijao, prodaje šećeranama i velikim otkupljivačima. U konačnici, sve ovisi o ponudi

radim posao koji volim, ali na način da me ne opterećuje više nego što treba. najvažnije je odrediti vlastite prioritete, kaže boško gvero i uvjetima na tržištu, a tržište poljoprivrednih proizvoda vrlo je promjenjiva kategorija. A može li se od toga živjeti? “Može, ali treba biti racionalan. Nisam sklon obrađivanju stotina hektara jer za to nemam potrebe. Imam dva solidna

traktora i potrebnu mehanizaciju, ali bez ikakvih kreditnih zaduženja. Ne patim od logike ‘ima se - može se’. Ako godišnje zaradim između 150.000 i 200.000 kuna, to je dovoljno za solidan život. Najvažije je odrediti vlastite prioritete. Ako je vrijeme radova na polju, onda taj posao ima apsolutni prioritet. Ne može se priprema zemljišta za neku sjetvu obavljati onda ‘kada imam vremena’ ili onda ‘kada imam novca za platiti oranje’. Realno, da bi se jutro zemlje pooralo, potrebno je 100 kuna za naftu. Pa ne možeš se baviti poljoprivredom ako nemaš 100 kuna za obradu jutra zemlje! To se planira, to su osnovni obrtni i ulagački troškovi kada se baviš tom djelatnošću. Dakle, radim posao koji volim, ali na način da me ne opterećuje više no što treba. Nemam ambicije imati neke ‘kule i gradove’, nego da svojim radom imam dovoljno za solidan život. Ovakvo bavljenje poljoprivredom to mi omogućava i zato kažem kako se od poljoprivrede može živjeti”, zaključio je Gvero. Posljednjih godina se počeo baviti i pčelarstvom, ali samo kao dopunskom djelatnošću budući da bavljenje ratarstvom godišnje ipak ostavlja dovoljno vremena za neke druge aktivnosti.

Otvoren 13. vinkovački sajam gospodarstva i poduzetništva

Afirmacija hrvatskog gospodarstva

redsjednik HGK Luka Burilović, kao osobni izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, svečano je otvorio 13. vinkovački sajam gospodarstva i poduzetništva koji se već 13 godina organizira kao jedna od manifestacija u sklopu Vinkovačkih jeseni. “Nakon šest godina hrvatska je ekonomija napokon skinuta s ‘aparata’, a za to vrijeme izgubljeno je 12,4 posto BDP-a i još dugo će biti potrebna snažna terapija, da bi se krenulo prema oporavku i ozdravljenju. Takav oporavak mogao bi donijeti jedino rast BDP-a veći od četiri posto, a ako se ove godine očekuje rast od oko 0,5 posto, onda ne trebamo biti ekonomski stručnjaci da bismo zaključili kako to nije dovoljno jer s ovakvom dinamikom rasta treba nam najmanje dvadesetak godina da se

vratimo na razinu iz 2008. godine”, rekao je Burilović te dodao kako je ovaj sajam, kao i akcija HGK Kupujmo hrvatsko, organiziran u cilju afirmacije domaćega gospodarstva i promocije domaćih proizvoda što je posebno važno u ovo vrijeme teške ekonomske situacije. (I.G.) 14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO 2. međunarodni festival pršuta u Drnišu

Slava već nakon drugog izdanja Dok je na lanjskom, prvom izdanju ovog festivala, sudjelovalo tek 25 izlagača, ove godine bilo ih je 60. Kupci su stizali iz Češke, Italije, Srbije, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine… piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnji, 2. festival pršuta u Drnišu., koji se održao 4. i 5. rujna pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, organizirali su Grad Drniš, Šibensko-kninska županija, Udruga proizvođača Drniškog pršuta i Ured Hrvatske gospodarske komore za područje posebne državne skrbi Knin. Na manifestaciji se okupilo 60 izlagača, a među njima i 30 proizvođača pršuta. Izlagali su pršutari iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, a sudjelovao je i jedan iz Italije. Uz proizvođače pršuta predstavili su se i proizvođači sira, meda, vina, maslinovog ulja i suvenira. Prošle godine, kada se održao prvi festival Drniškog pršuta, bilo je 25 izlagača.

Šampion je i ove godine pršut dugopoljske tvrtke Smjeli Ova manifestacija imala je i prodajni karakter, a za izlagače je bila postavljena suvremena oprema koja odgovara svim zdravstvenim i sanitarnim standardima za prodaju hrane na otvorenom. “Cilj nam je i ovom prilikom sustavno promovirati proizvodnju te poticati stvaranje brendova autohtonih i tradicijskih proizvoda, u ovom slučaju pršuta”, istaknuo je Josip Laća, voditelj Ureda HGK za područja posebne državne skrbi Knin. Prema riječima Zvonimira Marina, predsjednika Udruge proizvođača Drniškog pršuta, ove godine je bila veća

posjećenost unatoč tome što je drugog dana Festivala posjetitelje ometala kiša. “Pokazalo se dobrim potezom to što smo promijenili lokaciju održavanja. Tako smo ove godine imali prostor pod šatorima površine 2400 metara četvornih, što je puno više nego lani kad smo izlagali na 600 metara četvornih. Imali smo i bogat zabavni program. Mogu reći da sam zadovoljan ovogodišnjim festivalom. Pogotovo sam zadovoljan time što smo imali posjete kupaca iz Češke, Italije, Srbije, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine…To znači da je ovaj festival postao poznat nakon samo dva održavanja”, rekao nam je Marin, ističući kako za dva mjeseca očekuje potvrdu EK o zaštiti podrijetla Drniškog pršuta. Pomoćnica ministra poljoprivrede Ružica Rukavina je otvarajući Festival naglasila kako je Drniški pršut tradicionalni proizvod posebne kvalitete te kako očekuje da će i on i Istarski pršut od EK uskoro dobiti zaštitu zemljopisnog podrijetla. “Hrvatska ima puno autohtonih proizvoda. Na nama je da ih zaštitimo. Za-

20 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

štićeni proizvodi, zbog svoje bolje pozicioniranosti te uvrštenja u višu cjenovnu kategoriju, donose i bolju zaradu njihovim proizvođačima”, istaknula je Ružica Rukavina.

Šampion kvalitete

U okviru izložbe organizirano je i ocjenjivanje pršuta. Šampion festivala ponovno je pršut tvrtke Smjeli iz Dugopolja. Riječ je o certificiranom Dalmatinskom pršutu starom 20 mjeseci, teškom 7,3 kilograma. Zanimljivo je da je na ocjenjivanju bilo i starijih i težih pršuta, ali je Dalmatinski pršut Smjeli pobjedio zahvaljujući kvaliteti. Dobio je čak 91 bod. Vlasnik tvrtke Smjeli Vlade Prančić zadovoljan je što domaći proizvođači pršuta rade na certificiranju svojih proizvoda. “Na ovom festivalu bilo je nas 13 certificiranih proizvođača. Mogu reći da je certificiranje pršuta polučilo konkretne rezultate, ne samo zbog imidža. Naime, ove godine smo, ponajviše zahvaljujući toj činjenici, uspjeli smanjiti uvoz talijanskog pršuta za 30 posto”, rekao nam je Prančić.

pv analiza svinjogojstvo i pršutarstvo

Svoje i svježe nećemo, uvozno i smrznuto hoćemo Uvoz svinjskog mesa već tri godine bilježi rast, dok domaća proizvodnja stagnira ili pada. Kako raste proizvodnja domaćeg pršuta, raste i uvoz svježih i rashlađenih butova koji su sirovina za tu našu autohtonu deliciju: uvoz butova je u tri godine skočio sa 1900 na 4700 tona piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

uropska unija je drugi najveći proizvođač i najveći izvoznik svinjskog mesa. Ukupno se u EU uzgoji oko 152 milijuna svinja, a godišnja proizvodnja svinjskih trupova iznosi 23 milijuna tona. Stupanj samodostatnosti tog tržišta iznosi 110 posto, a čak 12 posto ukupne proizvodnje zastupljeno je u izvozu. Značaj proizvodnje svinjskog mesa u EU je velik jer svinjetina ima udio od 50 posto u ukupnoj potrošnji mesa. “Nakon uvođenja ruskog embarga, EU štiti svoju proizvodnju na način da podupire privatno skladištenje svinjskog mesa, s unaprijed fiksiranom cijenom. Redovito se prati i razvoj

cijena na svjetskom tržištu. Kad je riječ o cijeni, ona je nakon ruskog embarga - a Rusija je jedno od najznačajniijih izvoznih tržišta EU-a - bila pala vidljivo, ali ohrabruje što smo potkraj 2014. godine imali lagani oporavak cijene. Nadamo se da će se situacija s ruskim tržištem uskoro riješiti te da neće biti većih poremećaja”, rekao je Dalibor Janda, voditelj Službe za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je te 2014. godine bilo 1,156 milijuna svinja što je 14 posto više nego 2013. godine, a broj krmača prošle godine je iznosio 105.000 komada i uvećan je pet posto u odno-

150 mil €

prosječni godišnji uvoz svinjetine (86.000 t godišnje)

više od

97%

udio malih proizvođača u domaćem svinjogojstvu

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 21

pv analiza

Kada smo ulazili u EU, rečeno nam je da ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi, a dogodilo se da su uzgajivači iz drugih zemalja to iskoristili kako bi bez problema plasirali svoje proizvode od kojih su neki upitne kvalitete. Stjepan Kušec, uzgajivač iz Gornje Rijeke

Potrebna nam je organizirana mesna industrija koja je sposobna prodati sve dijelove svinje jer tek tada but može biti cjenovno konkurentan i kontrolirane kvalitete. Goran Jančo, uzgajivač iz Punitovaca

su na 2012. Zadnji podaci pokazuju da je vidljiv porast proizvodnje odojaka te mlade prasadi, dok je nastavljen pad tovnih svinja. Više od 97 posto ukupne proizvodnje čine mali proizvođači. U Hrvatskoj imamo 102 klaonice od kojih je samo 16 njih sa više od 200 svinja tjedno. Što se tiče svinjskih trupova, u Hrvatskoj podaci pokazuju stagnaciju ili čak lagani pad proizvodnje. Hrvatska uvozi gotovo 86.000 tona svinjskog mesa godišnje ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura.

Najveći dio uvezenih butova dolazi iz Nizozemske, Mađarske i Austrije te Njemačke, ističe Janda

Šansa u pršutu i kulenu

od 4500 tona. Od 2012. godine njihov uvoz je snažnije povećan i zabilježen je skok sa 1900 na 4700 tona. Najviše se uvozi krajem i početkom godine, što pokazuje kako se butovi uvoze zbog potrebe proizvođača pršuta. Najveći dio uvezenih butova dolazi iz Nizozemske, zatim Mađarske i Austrije te Njemačke”, ističe Janda. Janda budućnost vidi u razvoju novih proizvoda dodane vrijednosti. To su u prvom redu zaštićeni proizvodi. U ovom trenutku naci-

Prema podacima kojima Janda raspolaže, Hrvatska je 2014. godine uvezla 86.000 tona svinjskoga mesa, a u zadnje tri godine uvoz se povećava. Najveći dio uvoza sačinjava svježe meso s udjelom od čak 70 posto, dok 30 posto otpada na smrznuto. “Što se tiče najkvalitetnijih pozicija - a to su svježi i rashlađeni butovi koji su sirovina za proizvodnju pršuta i šunke - uvezeno je više

22 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Hrvatski svinjogojci su sposobni proizvesti dovoljne količine sirovine za izradu pršuta, no to se sad ne događa. Potražnju buteva ne prati potražnja ostalih pozicija

Broj svinja u RH 1.400.000 1.200.000 Broj svinja

1.000.000 800.000 600.000 400.000 200.000 0 2008. Svinje ukupno Svinje za tov

2009.

2010.

2011.

Odojci do 20 kg Svinje za rasplod

2012.

2013.

2014.

Svinje od 20 do 50 kg

Izvor:DZS

mogućnost korištenja mnogo većih sredstva iz fonda ruralnog razvoja. Uz sve to važna je potpora znanstvenih institucija i međunarodnih organizacija u cilju nužnog educiranja, pogotovo malih uzgajivača. Vrlo je važno i povećanje genetske kvalitete svinja, posebice za proizvodnju pršuta i kulena. Naša budućnost su mladi poljoprivrednici tako da njima treba posvetiti posebnu pozornost, naglašava naš sugovornik. Na ruku bi nam trebala ići i činjenica da je propisano obvezno označavanje svinjskog mesa u prometu u kojem se mora navesti zemlja uzgoja i zemlja klanja.

Uzgajivači i konkurentnost onalnu zaštitu izvornosti ima Istarski pršut, a oznaku zemljopisnog podrijetla imaju Baranjski kulen, Slavonski kulen, Drniški pršut, Dalmatinski pršut i Krčki pršut. Kaže kako su pršut, kulen, ali i ostali suhomesnati proizvodi prigoda za postizanje dodatne vrijednosti. Takve proizvode treba razvijati. Postoji tržište za

Uvozne svinje mogu biti jeftinije samo ako je mesu prošao rok upotrebe, smatra Kušec pancetu i čvarke, a mogu se povući sredstva i za marketing, ulaganje u inovativnost, razvoj. Pred proizvođačima je u narednom razdoblju

Hrvatski svinjogojci su sposobni proizvesti dovoljne količine sirovine za izradu pršuta, no to se sad ne događa. Potražnju buteva ne prati potražnja ostalih pozicija, pa je takva proizvodnja neisplativa. Proizvođačima mesa značajno nedostaju poticaji koji su bitno smanjeni neposredno prije ulaska u Europsku uniju. Uzgajivač svinja Stjepan Kušec iz Gornje Rijeke kaže da je kod nas uništena proizvodnja svinja. “Kada smo ulazili u Europsku uniju, rečeno nam je da ulazimo na tržište od 500 milijuna ljudi, a dogodilo se da su uzgajivači iz drugih zemalja to iskoristili kako bi bez problema mogli plasirati svoje proizvode od kojih su neki upitne kvalitete. Činjenica je da nemamo dostatnu proizvodnju svinja niti svinjskog mesa, ali ne znam zašto nas se onda ne potiče kako bismo se osovili na noge. Usprkos svemu, naši uzgajivači mogu uzgojiti svinju od čijeg buta se može dobiti najkvalitetniji pršut”, mišljenja je Kušec. Kušec smatra da uvozne svinje mogu biti jeftinije samo ako je mesu prošao rok upotrebe. “Znači, mi uzgajivači svinja iz Hrvatske

Slovenski proizvođači pršuta imaju niže kamatne stope i banke im prate proizvodnju, a PDV im je devet posto. Razlika do našeg PDV-a slovenskom pršutaru je čista zarada. Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Istarske županije

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 23

pv analiza

Struktura uvoza svinjskog mesa prema vrijednosti uvoza u 2014.

amrznuto meso od domaćih Z svinja, bez kostiju

Svježe ili rashlađeno meso, bez kostiju, od domaćih svinja

29%

Svježi ili rashlađeni trupovi i polovice domaćih svinja Svježa ili rashlađena leđa i komadi od njih, od domaćih svinja

12% 14%

Svježa ili rashlađena prsa, s potrbušinom i komadi od njih

20%

amrznuta prsa s potrbušinom i Z komadi od njih Svježe ili rashlađene šunke i komadi šunke od domaćih svinja Ostalo

Izvor:DZS

smo spremni, sposobni, obrazovani i čitav život učimo da bez problema možemo proizvoditi dovoljan broj buteva za naše male pršutare. Ukoliko se ne udružimo i ne pronađemo model kako konkurirati uzgajivačima iz naših susjednih zemalja, koji proizvode but po 16 kuna za kilogram, sve više ćemo propadati”, kaže Kušec. Mladi uzgajivač svinja iz Punitovaca Goran Jančo, inače veterinar, kaže da su uzgajivači iz okoline Đakova započeli s projektom uzgoja svinja na suvremeni način. Radi se o uzgoju svinja s genetikom pogodnom i za proizvodnju pršuta. “Već imamo dvije farme, a uskoro ćemo otvoriti još dvije, tako da ćemo sljedeće godine imati oko 6000 krmača. Sigurno je da je osnovni problem naše proizvodnje organizacija jer svatko u lancu gleda samo svoj problem: proizvođači stočne hrane svoj, uzgajivači svinja svoj, proizvođači pršuta svoj. Svatko svoj problem rješava individualno, i to uglavnom na račun nekoga drugog iz lanca. Moje je mišljenje da nije problem proizvesti svježi but konkurentan europskom, već je nakon toga potrebno organizirati mesnu proizvodnju koja će iskoristiti cjelokupnu svinju i svaki detalj komercijalno. Potrebna nam je organizirana mesna industrija koja je sposobna prodati sve dijelove svinje jer tek tada but može biti cjenovno konkurentan i kontrolirane kvalitete. Nužno je pronaći takvu mesnu industriju”, ističe Jančo. Prema njegovu mišljenju, potrebno

je maksimalno organizirati tržište kako bi se osigurao plasman za sve pozicije svinjskog mesa i ojačati sektor klaonica i rasjekaonica. Država se mora snažnije uključiti u proces uspostave financijske discipline i naplate.

sta zarada. Proizvodni ciklus pršuta traje dvije godine i taj proces je potrebno isfinancirati te za to moraju postojati posebne kreditne linije uz kamatu od dva posto da bi svi u lancu bili zadovoljni. Treba proizvesti svinju tešku 170 kilograma od koje se dobije kvalitetno meso, a nakon toga i kvalitetan premium proizvod. Uzgajivači moraju imati motiv i računicu za proizvodnju takve svinje od koje se može proizvesti pršut. I svinjogojcima i proizvođačima pršuta zajednički je problem financiranje cjelokupnog tijeka proizvodnje koji, od početka tova svinje do prodanog pršuta, može trajati čak i do četiri godine. Današnji uvjeti financiranja i kamatne stope drastično poskupljuju cijeli proces”, ističe Antolović.

Nema naprijed bez proizvodnje

Ante Puljić, proizvođač Drniškog pršuta, kaže da država ne može naprijed ako ne bude proizvodila. “Uvoz od 150 milijuna eura svinjetine je zabrinjavajući. O tome zašto je do toga došlo ne treba puno raspravljati, nego je potrebno napraviti iskorak. Na nama je da se povežemo te da svi skupa u proizvodnom lancu nađemo model u kojem ćemo svi biti dobitnici te iskoristiti pogodnosti koje nam pruža

Činjenica je da nemamo dostatnu proizvodnju. Zašto nas se onda ne potiče kako bismo se osovili na noge, pitaju svinjogojci Pršutari složno

Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije, kaže da ključ konkurentnosti domaćih uzgajivača svinja i proizvođača pršuta leži u nepostojanju kreditnih linija namijenjenih takvom obliku proizvodnje te u stopi PDV-a. “Slovenski proizvođači pršuta imaju niže kamatne stope i banke im prate proizvodnju, a PDV im je devet posto, dok je kod našeg ta stopa 25 posto. Razlika do našeg PDV-a slovenskom pršutaru je či-

24 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

naš turizam”, mišljenja je Puljić. Vlade Prančić, direktor tvrtke Smjeli iz Dugopolja ističe da proizvođači pršuta kod nas imaju već poznate probleme u nabavi mesa na domaćem tržištu, a to su nedovoljne količine sirovine i previsoke cijene. “Dodatni problem je nedostatak certificiranih proizvođača koji mogu dokazati sljedivost i podrijetlo proizvoda, odnosno ispoštivati norme propisane u specifikaciji zaštite robnih marki Istarskog, Dalmatinskog, Krčkog i Drniškog pršuta”, kaže Prančić.

AKTUALNO MEETING G2

U Hrvatskoj se ima u što ulagati

Tražili smo načine da Hrvatima koji su kao i mi rođeni vani pokažemo kako da prepoznaju mogućnosti investiranja u Hrvatsku, kaže Josip Hrgetić

onferencija Meeting G2 održat će se Zagrebu od 26. do 30. listopada pod motom Vrijeme je za ulaganja u Hrvatskoj. Riječ je, zapravo, o konferenciji koju organiziraju hrvatski poduzetinci koji su se vratili iz inozemstva kako bi svojim kolegama pokazali da se u Hrvatskoj ima u što ulagati. Ideja za ovakav način privlačenja stranih investicija došla je od direktora projekta Josipa Hrgetića koji se kao druga generacija hrvatskih iseljenika iz Venezuele prije pet godina s obitelji preselio u Hrvatsku kako bi u Zagrebu nastavio poslovati u kongresnom turizmu. “Ideja za konferenciju nastala je prošle godine. Tražili smo načine da Hrvatima koji su kao i mi rođeni vani pokažemo kako da prepoznaju moguć-

nosti investiranja u Hrvatsku. Hrvatska je savršena po infrastrukturi, iako postoje problemi u birokraciji, no to se lako može riješiti. Zaključili smo da bi bilo zanimljivo i za poduzetnike iz Hrvatske, ali i za naše obitelji koje žive u inozemstvu, da se poslovno povežu”, istaknuo je Hrgetić. Dodao je kako od sudionika konferencije očekuje da po povratku u državu iz koje dolaze šire glas među potencijalnim investitorima da je sada pravo vrijeme za ulaganje u Hrvatsku. Organizatori se već sada mogu pohvaliti s oko 50 pristiglih prijava za sudjelovanje na konferenciji iz cijeloga svijeta: Argentine, Australije, Bolivije, Čilea, Ekvadora, Finske, Kanade, Mađarske, Njemačke, Paragvaja, Perua, Poljske, SAD-a, Švicarske... (I.G.)

Predstavljen Kantonški velesajam

Vrata na kinesko tržište

edamdesetak predstavnika hrvatskih kompanija okupilo se u petak u zagrebačkom hotelu Westin na predstavljanju Kantonškog velesajma u kineskom gradu Guangzhou, velikog izlagačkog prostora za ulazak na kinesko tržište i prodaju kineskih proizvoda stranim kupcima. Kantonški velesajam počinje 15. listopada i traje do 4. studenoga. Na više od 1,8 milijuna četvornih metara izlagat će oko 24.000 poduzetnika. Uz asortiman robe široke potrošnje, dijelovi sajma poslovat će kao specijalizirane sajamske izložbe. U posebnim velikim izložbenim prostorima izlagat će se, primjerice, kućanski uređaji, tekstil, koža i obuća, medicinski proizvodi, namještaj, dijelovi za vozila, građevinski strojevi i još mnogo toga.

“Kantonški velesajam prava su vrata za ulazak na kinesko tršište i utjelovljenje kineske želje za otvaranjem prema svijetu. Svake godine rastemo i značajno pridonosimo povećanju trgovine između Kine i drugih zemalja”, istaknuo je Xu Bing, potpredsjednik Kineskog centra za vanjsku trgovinu (CFTC). Prošle

godine Kantonški velesajam posjetilo je više od 200.000 poslovnih ljudi i kupaca iz cijelog svijeta. Prema riječima Berislava Čižmeka iz konzultantske tvrtke CBBS koja je organizirala predstavljanje Kantonškog velesajma, u zadnje se vrijeme primjećuje novi rast zanimanja za odlazak na sajmove u Kinu, kao što raste i zanimanje kineskih kompanija za ulaganje u Europu. Predstavnici CFTC-a posjetili su stoga prošli tjedan i Međunarodni obrtnički sajam u Celju. Predstavljanju Kantoškog velesajma nazočili su predsjednik HGK-Komore Zagreb Zlatan Fröhlich, potpredsjednik Gospodarskog vijeća Komore Zagreb Vitomir Klasić, predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, predstavnici Veleposlanstva Kine i drugi. (I.V.)

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Lalovac: Konverzija švicaraca neće ugroziti hrvatski bankarski sustav Zakonske promjene stupit će na snagu 30. rujna, a banke imaju 45 dana za izradu novih otplatnih planova piše Igor Vukić vukic@privredni.hr STARTCO za nove tvrtke Za poduzetnike početnike Vlada je pokrenula program STARTCO – Realiziraj vlastitu poslovnu ideju. U okviru programa dodjeljivat će se vaučeri do 4000 kuna za kupnju kompjutorske opreme i izradu prve internetske stranice. Korisnici programa mogu biti građani koji pokreću svoju tvrtku ili već osnovane tvrtke iz male privrede, ne starije od dvije godine. Najviše se može dobiti 8000 kuna bespovratne donacije. Ministarstvo poduzetništva i obrta za vaučere je rezerviralo ukupni iznos od osam milijuna kuna.

rvatski bankarski sustav neće biti ugrožen pretvaranjem kredita u švicarskim francima u eurske kredite, istaknuo je ministar financija Boris Lalovac, predstavljajući na prošlotjednoj sjednici Vlade izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranji i Zakona o kreditnim institucijama. Promjenom tih propisa omogućit će se konverzija građanima koji su uzeli kredit, ali i obrtnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, trgovcima pojedincima i predstavnicima slobodnih zanimanja. “Svima koji u poslovanju odgovaraju osobnom imovinom”, rekao je Lalovac.

Kraj apsurda

Zakonske promjene stupit će na snagu 30. rujna, a banke imaju 45 dana za izradu novih otplatnih planova. Krediti denominirani u švicarskim francima pretvorit će se u eurske po kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan podizanja kredita. Banke će svakom klijentu morati izračunati koliko bi mu sada iznosio ostatak glavnice

da je kredit plaćao obračunat u eurima. Ako je zbog rasta tečaja franka platio više, za taj iznos umanjit će mu se budući anuiteti. Lalovac je iznio primjer dužnika koji je od 2007. godine otplaćivao kredit od 63.000 eura i koji je sada dužan još 49.000 eura. A onaj koji je imao 63.000 eura vezanih za franak, sada je u eurima dužan još 74.000 eura.

Nove kazne

“Bankarski sustav je visokokapitaliziran i ova promjena neće utjecati na njegovu likvidnost. Tek će se računovodstveno utvrditi određeni gubici zbog ovih tečajnih razlika”, rekao je Lalovac. “A bankovni menadžeri će imati manje bonuse pa će dobiti manje plaćetine”, dometnuo je premijer Zoran Milanović. Prema njegovim riječima, od banaka bi trebalo tražiti da objasne zašto su u Hrvatskoj kamatne stope na dugoročne kredite veće nego u Europskoj uniji. “Kažu da je to zbog većeg rizika. Može biti, ali zar je zaista taj rizik dva i pol puta

26 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

veći nego u Njemačkoj”, upitao je Milanović. U Prekršajni zakon Vlada je ugradila nove odredbe preuzete iz direktiva Europske unije. Odredbe se odnose na postupanje agencija s javnim ovlastima koje mogu prekršiteljima u svom sektoru odrediti i veće kazne od onih koje propisuje Prekršajni zakon. Tako će u posebnim slučajevima agencije moći poduzetnicima odrediti kaznu koja je dvostruko veća od koristi koju su pribavili kažnjivim ponašanjem ili dvostruko veća od mogućeg gubitka koji su izbjegli čineći protupravne postupke. Za najteže prekršaje poduzetnicima se može propisati kazna vrijedna do 10 posto prihoda ostvarenih u prošloj godini. Odgovorna osoba u poduzeću, prema novim odredbama, može biti kažnjena globom od čak 40 milijuna kuna. Kako bi se u tim iznimnim slučajevima postigla ujednačenost kažnjavanja, zakonom je određeno da će se takvi prekršajni postupci voditi samo pred Prekršajnim sudom u Zagrebu.

Banke traže dijalog s Vladom

Podijeliti teret restrukturiranja

i kao banke koje poslujemo u Hrvatskoj, kao podružnice međunarodnih bankarskih grupacija, stalno izražavamo spremnost za suradnju s hrvatskom vladom na iznalaženju odgovarajućeg i trajnoga rješenja

za restrukturiranje stambenih kredita u švicarskim francima. Potvrđujemo svoje stajalište da bilo koje moguće rješenje treba biti u skladu s preporukama Europske komisije iz Izvješća za Hrvatsku za 2015. godinu (Country Report Croatia 2015), gdje se naglašava kako bi svako rješenje trebalo biti “proporcionalno, pravedno te imati čvrstu pravnu osnovu s naglaskom na pomoć općenito ugroženim korisnicima kredita”. Stoga, umjesto postojećega prijedloga, predlažemo rješenje kod kojega se teret restrukturiranja proporcionalno i pravedno dijeli između uključenih strana, dok je bilo koja zakonodavna intervencija u postojeće ugovore o kreditu moguća jedino kao olakšica općenito ugroženim korisnicima kredita, prema posebno utvrđenim socijalnim kriterijima, a jedna od opcija bilo bi osnivanje

fonda društvene odgovornosti kakav se trenutačno razmatra u Poljskoj. S ciljem otvaranja ponovnog dijaloga s Vladom podržavamo daljnju primjenu postojećih zakona koji su sada na snazi, a koji definiraju primjenu smanjene kamatne stope kao i tečaja, dok se ne pronađe rješenje. Sve dok je konstruktivni dijalog u tijeku, obvezali bismo se da nećemo pokretati ni provoditi bilo koji postupak usmjeren na iseljavanje dužnika sa stambenim kreditima u švicarskim francima iz nekretnine u kojoj žive, navodi se u izjavi za medije koju zajednički potpisuju Erste&Steirmärkische Bank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Sberbank, Societe Generale-Splitska banka i Zagrebačka banka.

Objavljen Registar neporeznih davanja

Neporezna davanja donijela 8,41 milijardu

inistarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je Registar neporeznih davanja s podacima o 161 neporeznom davanju kojim su hrvatski poduzetnici u 2014. uplatili 5,38 milijardi kuna. Broj neporeznih davanja nije konačan, već će se kontinuirano dopunjavati. Inače, ukupan iznos javnih prihoda u 2014. od neporeznih davanja iznosio je 8,41 milijardu kuna. Od 20 najvećih neporeznih davanja prikupljena je 6,41 milijarda kuna, od čega su 4,7 milijardi kuna uplatili poduzetnici. Među najveća neporezna davanja ubrajaju se naknada za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih

izvora od koje je prikupljeno 998 milijuna kuna, naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra (728 milijuna kuna), naknada za uređenje vode (510 milijuna kuna), naknada za ambalažu i ambalažni otpad (454 milijuna kuna), godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji (355 milijuna kuna). Inače, najviše neporeznih nameta ima u Ministarstvu poljoprivrede, ukupno 46, a za njih je u prošloj godini uplaćeno nešto više od 2,1 milijarde kuna. Od 2013. neporezna davanja su smanjena u ukupnom neto iznosu od 449,7 milijuna kuna, tako što se smanjilo ili ukinulo 58 neporeznih davanja. Registar predstavlja početnu osnovu za daljnju ra-

cionalizaciju neporeznih davanja, navode u Ministarstvu financija te dodaju kako će do kraja rujna Vlada donijeti akte koji reguliraju smanjenje devet neporeznih davanja s neto učinkom od 278,9 milijuna kuna na godišnjoj razini. (I.G.)

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Iskustva francuskih izravnih ulagača u Hrvatsku

Sa stranim ulagačem do Obale Bjelokosti Tvrtka Metal Beneton iz Hrvatskog zagorja proizvodit će naplatne kućice koje će se instalirati u Obali Bjelokosti, a do tako dalekog i egzotičnog tržišta dovela ju je suradnja s tvrtkom Bouygues, dugogodišnjim ulagačem u Istarski ipsilon piše Igor Vukić vukic@privredni

gotovo

30 mlrd €

izravnih ulaganja stiglo u Hrvatsku od 1993.

s uloženih

1,4 mlrd € Francuska je na 7. mjestu po visini ulaganja

50%

hrvatskog izvoza stvaraju tvrtke u kojima postoje strani ulagači

oristi od stranih ulaganja ne moraju se iscrpiti samo u zemlji u koju su stigla. Tvrtka Metal Beneton iz Svetog Križa Začretje proizvodit će naplatne kućice koje će se instalirati u – Obali Bjelokosti. Tvrtka naime surađuje s tvrtkom Bouygues, dugogodišnjim ulagačem u Istarski ipsilon. Kad je Bouygues dobio koncesiju za gradnju autoceste u toj zapadnoafričkoj zemlji, dio poslova dao je i svom hrvatskom partneru, koji sam vjerojatno nikad ne bi stigao do dalekog i egzotičnog tržišta. To su neka od iskustava francuskih izravnih ulagača u Hrvatsku, iznesena na prošlotjednoj konferenciji o ulaganjima koju je organizirala Francusko-hrvatska trgovinsko industrijska komora. Nakon kriznih godina, ulagački trendovi se ponovno popravljaju, rekla je Ana Ivančić, predsjednica Uprave BNP Paribas Cardiff osiguranja i predsjednica Francuskohrvatske komore. Podsjetila je da je od 1993. u Hrvatsku stiglo gotovo 30 milijardi eura izravnih ulaganja, od čega je najveći dio stigao do

2008., u razdoblju velikih privatizacija i preuzimanja hrvatskih poduzeća. Francuska je na sedmom mjestu među ukupnim ulagačima, s uloženih 1,4 milijarde eura. Neki od poznatijih ulagača su Bouygues, banka Societe Generale, Lactalis, Saint Jean Industries i drugi, istaknula je francuska veleposlanica Michelle Boccoz. Prema njezinim riječima, francuske tvrtke su dobrodošle u Hrvatsku, a pohvalila je i pomoć ulagačima koje daju institucije poput Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske gospodarske komore i drugih.

Nije lako, ali se može

Ulagački led u Hrvatskoj kompanija Bouygues probila je 1997. kada je ušla u javno-privatno partnerstvo s hrvatskom državom u izgradnji Istarskog ipsilona. Prema riječima Charlesa Paradisa, direktora zaduženog za koncesije, pregovori s hrvatskim vladama bili su teški i složeni, ali dogovori su ipak postignuti. Pregovaralo se i s desnim i lijevim vladama, tražilo nove financijske konstrukcije (čak triput do

Hrvatska: uspješna, ali moglo je i bolje Hrvatska je bila među najuspješnijim zemljama u Srednjoj i Istočnoj Europi po privlačenju izravnih stranih ulaganja, ustvrdio je Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke. No struktura ulaganja nije bila najpoželjnija i nije dovela do stvaranja novih industrijskih proizvodnji za izvoz, kao u nekim drugim zemljama. Zapravo nije bilo ni mnogo greenfield ulaganja, već su se uglavnom preuzimale tvrtke i njihova tržišta. Ukupan učinak je ipak pozitivan, istaknuo je Šošić. Tvrtke u koje se ulagalo osim novca dobivale su i nova znanja za poslovanje. Postala su efikasnija, produktivnija i profitabilnija. Lakše su se nosila s krizom, a nešto više od 50 posto hrvatskog izvoza stvaraju tvrtke u kojima postoje strani ulagači (s ulogom od najmanje 10 posto).

28 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Ana Ivančić

Michelle Boccoz

Charles Paradis

sada), a autocesta je rasla na korist turistima, a i lokalnoj zajednici odakle dolazi mnogo izvođača radova. Paradis je rekao da je Bouygues gradnju istarske autoceste financirao kreditima vrijednim 590 milijuna eura. Najveće poteškoće strani ulagači imaju kad trebaju naći financijskog partnera koji će ih pratiti u Hrvatskoj, ocijenio je David Gabelica, direktor Međunarodne zračne luke Zagreb, čiji se novi terminal gradi inozemnim kapitalom uz domaće izvođače. Mnoge strane financijske institucije boje se ulaska u zemlje s nestabilnim zakonodavstvom, niskim međunarodnim rejtingom i kompliciranom administracijom. U konzorciju za zračnu luku također sudjeluje Bouygues koji je ostale partnere hrabrio da se upuste u posao. U infrastrukturi uvijek ima problema s imovinsko-pravnim odnosima, u dobivanju dozvola i slično, ali Gabelica smatra da je loš imidž Hrvatske na tom planu zapravo neosnovan. Mnogo toga se popravilo proteklih godina, stekla su se iskustva i u administraciji i kod ulagača. Bitno je dobro proučiti pravila, odabrati prave savjetnike i uspjeh neće izostati.

Dugoročne namjere otvaraju vrata

Potvrdio je to i Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, koja je financijski pratila Bouyguesova ulaganja, a i sama je primila ve-

David Gabelica

Marko Remenar

Dario Silić

Dario Kobeščak

liki iznos inozemnog ulaganja. Sve to natjeralo je banku da bude efikasnija, pa su čak i hrvatske banke u nekim elementima naprednije od svojih inozemnih vlasnika.

Pregovori s hrvatskim vladama bili su teški i složeni, ali dogovori su ipak postignuti, kaže Charles Paradis Dario Silić, direktor Bina Istre, poduzeća koje upravlja Ipsilonom, smatra da inozemni ulagači prolaze bolje kad jasno pokažu da su im namjere dugoročne. Važan je i dobar odnos s lokalnim izvođačima radova, od kojih su mnogi krizu preživjeli samo zahvaljujući suradnji s Bina Istrom. Dario Kobeščak iz Agencije za investicije i konkurentnost naveo je niz poboljšanja investicijske klime koje je država pripremila za ulagače. Rezultat nije izostao, pa je nedavno poljska tvrtka Press glass dobila građevinsku dozvolu za samo jedan dan. Takvi primjeri su sve češći, istaknuo je Kobeščak. 14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 29

TOP 500 najvećE tvrtkE u Srednjoj Europi

Agrokor očekivano hrvatska tvrtka Među najjačih 100 tvrtki, uz najbolje plasirani Agrokor, pozicionirale su se još HEP-ODS, Atlantic Grupa, Petrol Hrvatska, Adris Grupa, pa i Zagrebački ho piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Hrvatske tvrtke na listi 500 najvećih

hrvatskih tvrtki na listi

Rang HRV 2014. 1. 2. 3. 4. 5.

16,7 mlrd € prihodi rangiranih hrvatskih tvrtki

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

2./174

Agrokor 2. u sektoru široke potrošnje

3/50

hrvatskih banaka na listi

2/50

hrvatskih osiguravatelja na listi

             

Rang CE Top 500 (2014.)

Rang CE Top 500 (2013.)

Naziv tvrtke

22.

27.

Agrokor

4.580,4

15,1%

39.

34.

INA

3.112,1

-14,1%

97.

95.

HEP Grupa

1.612,2

-6,9%

98.

105.

Konzum

1.598,8

-0,6%

195.

249.

Roglić Grupa

1.001,2

19,4%

220.

217.

T-HT

904,8

-2,7%

231.

393.

HEP – ODS

871,3

50,5%

323.

332.

Atlantic Grupa

670,4

1,6%

326.

414.

Petrol Hrvatska

666,3

16,4%

379.

n/a

Adris Grupa

584,5

63,1%

415.

401.

Zagrebački holding

533,3

-9,2%

434.

407.

HEP - Proizvodnja

514,7

-19,9%

Prihodi od prodaje 2014.

Promjena prihoda u % (2013./2014.)

Izvor: Deloitte, 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 2015. godine

a Top listi 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, od hrvatskih je najbolje plasiran, i to na 22. mjestu, koncern Agrokor, slijedi ga Ina na 39. te HEP na 97. mjestu. Lista 500 najboljih izrađuje se već devetu godinu u organizaciji portala Banka.hr i konzultantske kuće Deloitte, a obrađuju se tvrtke iz 18 zemalja Srednje Europe. Tvrtke uvrštene u 500 vodećih zajedno su ostvarile 682 milijarde eura prihoda, što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na lanjskih 712 milijardi eura. Kako bi se ušlo na listu najboljih, trebalo je u protekloj godini ostvariti minimalno 459 milijuna eura prihoda. To je najviše uspjelo kompanijama iz Poljske, odakle se na listu plasiralo čak njih 170. Na prvom mjestu kao najveća kompanija Srednje Europe zasjeo je poljski energetski div PKN Orlen, čiji su prihodi lani bili 25,5 milijardi eura, iza njega sa 15,7 milijardi eura smjestio se mađarski MOL, dok je na trećem

30 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

mjestu sa 10,9 milijardi eura češka Škoda. Od zemlja iz Adria regije na ljestvici su se našle 43 tvrtke, a najviše, njih 20, iz Slovenije. Na listu se

Kako bi se ušlo na listu najboljih, trebalo je u prošloj godini ostvariti bar 459 milijuna eura prihoda uvrstilo 12 tvrtki iz Hrvatske, šest iz Srbije, četiri iz BiH te jedna iz Makedonije. Kada se pogleda po sektorima, iz Hrvatske se na listu plasiralo

no najbolja i Ina, HEP, Konzum, Roglić Grupa, T-HT, lding i HEP Proizvodnja pet energetskih tvrtki i isto toliko iz potrošačkog sektora, te po jedna tvrtka iz javnog sektora i telekomunikacija.

Dogodine Agrokor među 10 najboljih

Kako se i očekivalo, Agrokorovo preuzimanje Mercatora i 4,6 milijardi eura prihoda lani osiguralo mu je poziciju najveće tvrtke u Hrvatskoj i Adria regiji. Agrokor se u godini dana popeo za pet mjesta odnosno sa 27. na 22. mjesto, dok se na listi najvećih kompanija u potrošačkom sektoru smjestio na drugo mjesto, iza poljskog Jeronimo Martinisa.

tom HEP na 97. mjestu sa 1,6 milijardi eura prihoda, te Konzum na 98. mjestu s gotovo 1,6 milijardi eura prihoda. Roglić Grupa lani je imala prihod od milijardu eura i našla se na 195. mjestu, a slijede T-HT koji je zauzeo 220. mjesto sa 904,8 milijuna eura prihoda, HEP-ODS koji je 231. sa 871,3 milijuna eura, Atlantic Grupa na 323. mjestu sa 670,4 milijuna eura, Petrol Hrvatska je 326. sa 666,3 milijuna eura, a Adris Grupa je na 379. mjestu sa 584,5 milijuna eura prošlogodišnjih prihoda. Na listi su još i Zagrebački holding koji je sa 533,3 milijuna eura prihoda zauzeo 415. mjesto, dok je na 434. mjestu HEP Proizvodnja, čiji su prihodi lani iznosili 514,7 milijuna eura.

Roglić Grupa na ukrajinsko tržište

“Drago nam je da je Agrokor ostvario takav napredak, a na idućoj ljestvici, onoj za 2015. možemo očekivati daleko bolji plasman”, istaknuo je izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Agrokora Zdravko Marić, te dodao kako je sama akvizicija Mercatora trajala jako dugo, ali je sam proces integracije završen u relativno kratkom roku jer su u taj proces ušli spremni. Deloittovi stručnjaci procjenjuju da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati više od sedam milijardi eura prihoda što bi Agrokor pozicioniralo među prvih 10 tvrtki u Srednjoj Europi. Uz Agrokor, među 100 najvećih na listi nalaze se još i Ina (39. mjesto) sa 3,1 milijardom eura prihoda, po-

Vlasnik Roglić Grupe Branko Roglić zadovoljan je pozicijom na kojem se nalazi njegova tvrtka i očekuje daljnji napredak na ljestvici najvećih kompanija. Ističe kako su oni jedan od najvećih europskih distributera te da služe i kao kanal za plasman hrvatskih, ali i ostalih regionalnih proizvoda na tržišta na kojima posluju. “Naš je cilj preuzimanje kompanija koje su u istoj djelatnosti kao i mi. Za sada poslujemo u 16 zemalja, nadam se uskoro i u 17. Naime, razmišljamo o preuzimanju dviju tvrtki u Ukrajini. Mnogi misle da sad nije vrijeme za ulazak u Ukrajinu, ali mi mislimo da je upravo sad pravo vrijeme”, istaknuo je Roglić koji je Agrokoru ponudio da budu distributeri Jane za Poljsku jer su primijetili kako to tržište od 40 milijuna potrošača uopće nema premium flaširanih voda i smatraju da bi se Jana tu uklopila.

50 najvećih banaka

Tri hrvatske banke na listi 50 najvećih

Osim ljestvice najvećih tvrtki, Deloitte je izradio i listu 50 najvećih banaka na kojoj su tri hrvatske banke, kao i 50 najvećih osiguravateljskih društava u Srednjoj Europi, s dva osiguravatelja iz Hrvatske. Na prvom mjestu među bankama u Srednjoj Europi je poljski PKO Bank s imovinom od 58 milijardi eura, dok je Zagrebačka banka na 12. mjestu i imovinom od 15,7 milijardi eura, PBZ na 25. s imovinom od 9,5 milijardi eura, a Erste banka na 27. mjestu s imovinom od 9,1 milijardom eura, dok se iz Slovenije NLB Group plasirao na 18. mjesto, s imovinom od 11,9 milijardi eura. “Poljska je i dalje najveće bankarsko tržište Srednje Europe, gdje dominira s ukupno 15 banaka i aktivom od 287 milijardi eura. Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje tri godine na listu ušle samo četiri”, istaknula je viša suradnica u Deloitteovu odjelu za financijsko savjetovanje Andrea Maros. Poljski PZU također predvodi listu najvećih osiguravatelja, na kojoj se na 25. mjestu nalazi Croatia osiguranje, te Allianz Zagreb na 47. mjestu. 14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 31

aktualno Poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s rusijom

Sankcije utjecale na suradnju Hrvatske i Rusije Na sjednici Vijeća, na kojoj je za novog predsjednika izabran Damir Perlok, istaknuta je važnost rada Predstavništva Hrvatske gospodarske komore u Moskvi

N 42 %

pad robne razmjene Hrvatske i Rusije u 5 mjeseci 2015.

a sjednici Vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom, održanoj proteklog tjedna u Hrvatskoj gospodarskoj komori, direktor Podravke za rusko tržište Damir Perlok jednoglasno je izabran za predsjednika tog vijeća. “Moje je iskustvo s Rusima bogato, stoga sam u potpunosti na raspolaganju gospodarstvenicima zainteresiranima za izlazak na rusko tržište”, poručio je Perlok naglasivši da na sankcije treba gledati kao na novi izazov. Predsjednik HGK Luka Burilović upozorio je na pad robne razmjene između Hrvatske

Damir Perlok, direktor Podravke za rusko tržište

je dobra za obje strane. Sankcijama ni jedna strana nije profitirala. Također, u zadnjih šest godina bilježimo smanjivanje naših odnosa na gotovo svim područjima, a tomu su pogodovale i sankcije, što nije u interesu ni Hrvatske niti Rusije”, rekao je veleposlanik Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Anvar Sarvanovič Azimov koji je izrazio i želju za radom što većeg broja hrvatskih tvrtki u Rusiji. Direktor Predstavništva HGK u Moskvi Jakov Despot govorio je o važnosti sporazuma o suradnji Moskovske asocijacije poduzetnika s HGK-om te o suradnji s Asocijacijom europskog biznisa što bi trebalo omogućiti lobiranje i logističku potporu tvrtkama koje žele na strana, osobito ruska tržišta, a otvara i mogućnost dodatne suradnje s članovima tih udruženja. “Kad je riječ o osiguranju dostupnosti naših proizvoda u okviru javnih natječaja koje neke ruske oblasti provode, ističem važnost postojećih trgovinsko-industrijskih komora Novosibirska i Jaroslavske oblasti, ali i buduće u Sankt-Peterburgu”, rekao je Jakov Despot.

Širenje mreže kontakata

Sankcijama ni jedna strana nije profitirala, ocijenio je ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Sarvanovič Azimov

450 mlrd $

robna razmjena Europe i Rusije prije uvođenja sankcija

i Rusije od čak 42 posto u prvih pet mjeseci 2015., što pokazuje da su sankcije uvelike utjecale na poslovanje i suradnju Hrvatske i Rusije. “Prije sankcija, robna razmjena Europe i Rusije iznosila je 450 milijardi dolara i bila

32 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

“Predstavništvo u Moskvi radi na olakšavanju poslovanja tvrtkama koje teže ruskim tržištima”, napomenuo je on. Direktor predstavništva Proklime u Ruskoj Federaciji Siniša Bartol ocijenio je kako je za njihovu tvrtku Predstavništvo HGK u Moskvi veoma važno jer im pomaže i u dobivanju potrebnih kontakata te rješavanju birokratskih problema. Inače, Proklima je izvoznik u Projektu financiranja izvoznih poslova HBOR-a koji je u završnoj fazi te se uskoro očekuje potpisivanje ugovora o kreditu između HBOR-a i PRESVET banke. Ugovor o građenju trgovačko-poslovnog centra u Krasnogorsku potpisan je na iznos od 23 milijuna eura, a HBOR će kreditirati 85 posto vrijednosti ugovora. I Vitomir Klasić iz Ivanićplasta, tvrtke koja je započela suradnju s najvećim proizvođačem sanitarija na području Ruske Federacije - tvrtkom ROCA i do kraja godine treba zaključiti isporuku toaletnih sjedala, istaknuo je važnost Predstavništva HGK u Moskvi zahvaljujući kojem je ta tvrtka znatno proširila mrežu svojih kontakata u Rusiji.

9. forum ruskih banaka i Hrvatsko-ruska gospodarska konferencija

Jačati hrvatsko-ruske gospodarske odnose Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je kako je Rusija tradicionalni poslovni partner Hrvatske te ocijenio kako je ovaj skup dobro polazište za određivanje pravaca daljnje suradnje poduzetnika dviju zemalja

a hrvatsko-ruskoj gospodarskoj konferenciji Poslovna klima u Rusiji i zemljama Europske unije: perspektive razvoja i faktori ograničenja, održanoj u Opatiji u sklopu 9. foruma ruskih banaka koja je okupila stotinjak ruskih i hrvatskih tvrtki, Hrvatska gospodarska komora i Agencija za investicijski razvoj Novosibirske regije potpisale su Memorandum o suradnji. “Pad gospodarskih odnosa nakon pristupanja Hrvatske EU negativno se odrazio na Rusiju. Velike ruske kompanije nestale su iz Hrvatske i nemamo nijedan veći projekt s hrvatskim tvrtkama. Treba odati počast Lukoilu i Sberbanci koji su opstali na ovom tržištu”, rekao je Veleposlanik Ruske Federacije Anvar Sarvanovič Azimov. “Iako se robna razmjena nakon sankcija smanjila za više od 40 posto, sastao sam se s hrvatskim gospodarstvenicima u HGK-u i stekao dojam da su zainteresirani za unapređenje suradnje”, dodao je. Predsjednik HGK Luka Burilović naglasio je kako je Rusija tradicionalni poslovni partner Hrvatske te ocijenio kako je ovaj skup dobro polazište za određivanje pravaca daljnje suradnje poduzetnika dviju zemalja. Istaknuo je kako su hrvatske graditeljske tvrtke godinama prisutne na ruskom tržištu gdje su prepoznate kao kvalitetni izvođači građevinskih radova, a postoji interes i za suradnju poljoprivrednoprehrambenog sektora s ruskim partnerima. “HGK je davno prepoznao važnost koje rusko tržište ima za naše članice. Uz Predstavništvo HGK u Moskvi, kontinuirano pomažemo gospodarstvenicima u poslovanju na tom tržištu, što je rezultiralo potpisivanjem nekoliko poslovnih ugovora hrvatskih tvrtki za rad u Rusiji”, kazao je predsjednik HGK.

Vrijeme za narodnu diplomaciju

“Mi radimo diplomaciju koja je potrebna našim državama, a rezultate ćemo vidjeti tijekom dvije do tri godine. Imamo jako dobre odnose, sviđa nam se vaša prekrasna zemlja i njen izuzetan potencijal. Došlo je vrijeme da se pozabavimo narodnom diplomacijom u ograničavajućim okolnostima”, ocijenio je predsjednik Asocijacije ruskih banaka Garegin Ašotovič

Robna razmjena Rusije i Hrvatske Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini ukupna robna razmjena između Republike Hrvatske i Ruske Federacije iznosila je 1,5 milijardi dolara ili šest posto više u odnosu na 2013. godinu. Za isto razdoblje 2014. izvoz je pao za tri posto, na 366 milijuna dolara, dok je uvoz porastao za 9,2 posto, na 1,16 milijardi dolara. U prvih pet mjeseci ove godine ukupna robna razmjena dviju država iznosila je 359,3 milijuna dolara, što je pad od 42 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. kada je ukupna robna razmjena iznosila 624,6 milijuna dolara. Izvoz je u razdoblju od siječnja do svibnja ove godine iznosio 71,2 milijuna dolara što je pad od 44 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz iznosio 288 milijuna dolara što je pad od 42 posto.

Tosunjan. Podenok Andrej Evgenjevič, predsjednik Moskovske asocijacije poduzetnika, istaknuo je, pak, mogućnost suradnje hrvatskih i ruskih poduzetnika na investicijskim projektima u dvjema državama. “Ovaj skup, zahvaljujući HGK-u, otvara mogućnost izravne suradnje ruskih investitora i hrvatske građevinske industrije. IGH kao lider na ovom području može se uključiti u najveće investicijske i infrastrukturne projekte te sa sobom povesti i niz drugih hrvatskih tvrtki”, ustvrdio je Ivan Paladina, predsjednik Uprave IGH. Hrvatsko-ruska gospodarska konferencija organizirana je kao uzvratni skup nakon gospodarskog foruma ovih dviju zemalja, održanog u veljači u Moskvi.

1,5 mlrd $ lanjska robna razmjena Hrvatske i Rusije

359,3 mil $ robna razmjena u 5 mjeseci 2015.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 33

Priča s razlogom HEP ubrzava izgradnju ELEN punionica

Dok popiješ kavu, Stanice za punjenje električnih vozila energijom proizvedenom isključivo iz obnov strategijom EU-a piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

N 9 punionica ELEN

postavljeno do sada

još oko

akon što je Hrvatska elektroprivreda prošle godine započela s izgradnjom ELEN punionica u nekoliko hrvatskih gradova, u pilotprojekt izgradnje infrastrukture uključen je i Osijek u kojem su potkraj kolovoza puštene u pogon dvije nove punionice za automobile na električni pogon. Stanice za punjenje električnih vozila, koje HEP Grupa razvija pod

Na punjačima kakvi su postavljeni u Osijeku moguće je istodobno puniti dva vozila

punionica

postavit će se do kraja 2015.

još

350

punionica do 2020.

robnom markom ELEN, dio su razvojnog projekta eMobilnost, usklađenog s Energetskom strategijom Europske unije. Korisnicima se nudi punjenje električnih vozila energijom proizvedenom isključivo iz obnovljivih izvora energije. “HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. U sklopu razvojnog projekta HEP ulazi kao ravnopravni

34 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

partner sa zainteresiranim gradovima, lokalnim samoupravama, te svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te pridonijeti smanjenju emisija CO2 i očuvanju okoliša”, objasnio je za Privredni vjesnik Ivica Skorić, voditelj projekta eMobilnost HEP-a, prilikom nedavnog otvaranja dviju novih stanica u Osijeku. Inače, HEP je do sada u Hrvatskoj postavio devet javnih ELEN punionica i to po jednu u Labinu i Vukovaru te dvije u Osijeku s AC punjačima (2x22 kW) i pet ultrabrzih punionica (snage 50 kW DC i 43 kW AC) u Koprivnici izgrađenih u sklopu posebnog EU projekta, koji je usmjeren na razvoj najučinkovitijih mjera prometne održivosti

Struja s krova Posebnost osječke punionice smještene uz upravnu zgradu Elektroslavonije jest u tome što se električnom energijom napaja iz HEP-ove fotonaponske (sunčeve) elektrane snage 30 kW postavljene na krovu zgrade Elektroslavonije. Naime, HEP je 2014. godine postavio devet fotonaponskih elektrana na krovove poslovnih zgrada u svojem vlasništvu diljem Hrvatske, koje imaju status povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora ener-

auto pun ljivih izvora dio su razvojnog projekta eMobilnost, usklađenog s Energetskom

Izračun potrošnje goriva i utjecaja na okoliš 10.000

KILOMETRI:

Potrošnja Električna energija

15 0,56

kWh kn/Kwh

Dizel

6 9,89

Benzin L/100km kn/L

L/100km

10,78

kn/L

Potrošnja u kunama

840 kn

5934 kn

8624 kn

1608 kg

1872 kg

536 m2

624 m2

Emisija ugljičnog dioksida

temeljem elektromobilnosti i planiranja održivog gradskog prometa.

Za pola sata puna baterija

Prema ranijem prijedlogu direktive o razvoju infrastrukture na alternativna goriva, bilo je planirano da Hrvatska mora izgraditi 2000 točaka za punjenje do 2020. godine. No, u konačnoj direktivi nije tako, nego država članica EU-a mora napraviti nacionalni okvir politike temeljem kojega se treba napraviti određeni broj punjača do 2020., odnosno u drugoj fazi do 2030. godine. “Planiramo završiti 100 punjača temeljem Okvirnog sporazuma

471 kg Površina šume potrebna za apsorciju CO2

157 m2 Izvor: elen.hep.hr

koji imamo za AC punjače snage 2x22 kW. Također, nominirat ćemo projekt kako bi sve dionice autocesta u Hrvatskoj pokrili ultrabrzim, tzv. DC punjačima snage 50 kW. Riječ je o ukupno 350 punjača koji automobil niže srednje klase napuni za pola sata. Dakle, ako krenete iz Zagreba za Split ili Osijek, dok popijete kavu, možete imati napunjenu bateriju i nesmetano nastaviti vožnju.

Za sada besplatno

gije. Dvije od njih postavljene su u Osijeku, a do sada su proizvele više od 80.000 KWh “zelene energije”.

Konkretno, do kraja ove godine HEP planira instalirati još oko 20 punionica, i to u Varaždinu, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Opatiji, Dubrovniku, Šibeniku, Umagu i Slavonskom Brodu, a do 2020. godine još oko 350 javnih punionica”, kaže Skorić. Na punjačima kakvi su postavljeni u Osijeku moguće je istodobno puniti dva vozila. Pri tome s načinom punjenja na

AC modelima vrijeme punjenja iznosi tri do četiri sata, ovisno o stanju baterije vozila. Punjenje je za sada besplatno, ali je moguće samo uz RFID identifikacijsku karticu koju se prilično jednostavno dobiva u HEP-u. Punionice će u razvojnoj fazi projekta omogućiti testiranje tehnologije i praćenje navika korisnika radi pripreme odgovarajućeg modela naplate i kasnijeg prelaska na komercijalnu fazu korištenja punionica. “Ovo je još uvijek testna faza pilot-projekta, tako da naši građani mogu besplatno puniti svoje baterije. Tako će biti još najmanje godinu dana, odnosno sve dok ne postavimo respektabilan broj punjača kako bismo mogli vidjeti kakva su iskustva i navike građana. Temeljem takvih empirijskih analiza formirat ćemo model naplate”, pojašnjava Skorić.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo VEMAMEDIA, Kutina

Maglom protiv komaraca Za uređaj Cro Fog zainteresirani su Poljaci i Tajlanđani, a zasad ga najviše kupuju hrvatski vikendaši, OPG-ovi i profesionalni zaprašivači

Najviše se prodaju mali uređaji koje ljudi kupuju za korištenje oko kuće ili vikendice i OPG-ovi za plastenike ili farmeri kako bi se zaštitili od komaraca, muha i drugih insekata. Stjepan Sviben, Vemamedia

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

utinska tvrtka Vemamedia poslovni je put započela 1985. kao radionica za održavanje industrijske opreme i proizvodnih pogona Automatikaservis. Kasnije prerasta u malo poduzeće Sviben-S. Danas, uz proširenje djelatnosti, nosi ime Vemamedia. Stjepan Sviben, vlasnik tvrtke, kaže nam kako je Vemamedia nekad imala desetak zaposlenih. “Ali kriza je uzela svoj danak, obujam poslova se smanjio i bilo je pitanje hoćemo li tvrtku ugasiti ili ne. Jedini spas bio nam je vlastiti poslovni prostor i radionica jer tako nismo trebali plaćati najam. Danas su u tvrtki zaposlene dvije osobe, ali u rad je uključeno više članova obitelji”, ističe on. Stoga je u to krizno vrijeme trebalo nešto poduzeti kako bi se pokrenuo novi posao. Jer od servisa i održavanja drugih tvrtki, kojih je bilo sve manje, nije se moglo opstati. “Kada sam na svojoj vikendici u rubnom dijelu Parka prirode Lonjsko polje, u šumi uz rijeku Pakru, morao izmisliti nešto da se riješim komaraca, počeo sam prikupljati razne ideje kojima bih riješio problem. To mi nije bilo teško budući da sam tehničke struke i već sam ranije napravio, odnosno izumio nekoliko strojeva i alata za servisne radionice. I tako je to stvaranje nečeg novog - od čega u početku nisam očekivao ništa osim zaštite od dosadnih komaraca na svom ranču - rezultiralo uređajem Cro Fog

36 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

koji proizvodi maglu kojom se uništavaju insekti”, objašnjava. Naziv uređaja skraćenica je engleskog naziva za Hrvatsku (Cro) i engleske riječi za maglu (Fog). “Čitavo ljeto sam eksperimentirao dok uređaj nije proradio. A nakon što je bilo očito da je izum dobar i da funkcionira - da stvara mnogo magle i uništava insekte bilo je potrebno sve te dijelove ukomponirati u prikladniju kutiju kako bi se lakše koristio”, priča Sviben. Kako nigdje nije mogao naći sličan uređaj, počeo je razmišljati o tome da napravi nekoliko komada za prodaju te tako pokrije trošak ulaganja u razvoj. “Napravio sam prvih nekoliko uređaja, otišao na sajam u Gudovac, i tako je zapravo počela priča o Cro Fogu.” Danas je to, dodaje, ozbiljan posao. “Najviše se prodaju mali uređaji koje ljudi kupuju za korištenje oko kuće ili vikendice i OPG-ovi za plastenike ili farmeri kako bi se zaštitili od komaraca, muha i drugih insekata. Mali problem je prilično visoka cijena za hrvatske uvjete. Ako bi se uspjela povećati proizvodnja, cijena uređaja bila bi znatno niža”, naglašava on. Premda uređaj nema konkurenciju u nas, Sviben ističe kako je riskantno krenuti u veću proizvodnju ako ga nema kome prodati zbog

Čitavo ljeto sam eksperimentirao dok uređaj nije proradio, kaže izumitelj slabe kupovne moći i premalog tržišta. “No, postoje određene ponude za poslovnu suradnju iz Poljske. Javili su mi se i poduzetnici iz Tajlanda koji nude razne varijante, od uvoza i prodaje, preko pokretanja proizvodnje kod njih do prodaje licence”, otkriva izumitelj. Do kraja godine planira nabaviti još strojeva i opreme te zaposliti još dvije osobe. (B.O.)

MIMO STRUJE

Skratiti radno vrijeme ili ne? Ivan Matejašić direktor Spin informatice

Skratimo li radno vrijeme, stvorit ćemo više radnih mjesta, povećati potrošnju, smanjiti socijalna davanja. Ali, čini se da to nikoga ne zanima

e tako davno bogatstvo jedne obitelji ili naroda mjerilo se brojem ruku koje su mogle raditi. Otkako su mehanički strojevi stupili na scenu, stalno se smanjuje potreba za brojem ruku u proizvodnji, a pojavom inteligentnih strojeva (kompjutora, robota) smanjuje se i potreba za brojem glava u svim društvenim procesima. Ne poduzmemo li ništa, u idućih stotinjak godina broj radnih mjesta drastično će se smanjiti, a broj osoba koje traže posao bit će velik. Na žalost, veliki broj ljudi neće dobiti mjesto u igri, neće dobiti svoje žetone (čitaj novac), te neće moći sudjelovati u igri zvanoj ekonomija. To će biti i njen kraj jer ekonomija ima smisla samo ako se robe i usluge razmjenjuju i kruže. To podrazumijeva da svi sudionici nešto rade i proizvode, za to dobivaju novac (žetone) kojim kupuju druge robe i usluge. Međutim, ako u globalnoj ekonomiji samo mali broj korporacija s minimalnim brojem visokosofisticiranih radnih mjesta proizvodi sva dobra, a ostatak populacije je “izbačen” iz igre, tada je cijeli proces kruženja kapitala zaustavljen i ekonomija propada. Možemo li zaustaviti taj proces? Ludistički pokret u 18. stoljeću pokušao je uništavanjem strojeva sačuvati radna mjesta. Povijest pokazuje da to nije najbolji izbor. Proces informatizacije, robotizacije, automatizacije i slični procesi ne mogu se zaustaviti i predstavljaju napredak ljudske vrste. Rješenje možda leži u dva područja. Jedno je obrazovanje koje mora pripremati ljude za nova znanja, a drugo je – skraćenje radnog vremena. Povijesno, ljudska vrsta kontinuirano skraćuje radno vrijeme, vrijeme potrebno da se stvore vrijednosti nužne za održanje i razvoj života. Ali, proces skraćivanja radnog vremena neprirodno je zaustavljen u 19. stoljeću kada su se radnički pokreti izborili za poznate tri osmice. Od tada radno vrijeme od osam

sati se sporo ili nikako ne skraćuje, a za neke poslove čak i suprotno. Uvođenje suvremenih tehnologija (mobiteli, prijenosna računala) veliki broj zaposlenih postaje dostupan i zaposlen 24 sata, a svoje poslove obavlja danju, noću, vikendima i na godišnjem odmoru. Ideja koja nosi veliki potencijal za rješenje ovog problema je skraćenje radnog vremena. Zamislimo da sadašnje radno vrijeme od osam sati skratimo dva sata (25 posto). Što nam to donosi? Za početak, hipotetski, toliko više radnih mjesta. Želimo li zadržati razinu usluge u nekoj prodavaonici, a blagaj-

To bi dovelo do daljnjeg povećanja broja radnih mjesta za 40-50 posto. Osobe koje rade šest sati imaju sada dodatna dva sata slobodnog radnog vremena. Slobodno vrijeme znači i povećanu potrošnju – kulturnih, sportskih, ugostiteljskih, obrazovnih i drugih usluga, što je za ekonomiju glavno pogonsko gorivo. Smanji li se radno vrijeme dva sata, hoće li i plaća biti manja za 25 posto - tko će to kompenzirati? Socijalni partneri, poslodavci, radnici i država moraju pronaći konsenzus u vezi s kompenzacijom tog gubitka. Dugoročno svi socijalni partneri dobivaju, ali inicijalno bi država, koja ionako daje nemala sredstva kroz socijalne politike, trebala dio tih sredstava usmjeriti u kompenzacije plaća i inicijaciju ovog društvenog eksperimenta. Kasnije će država kroz povećanu zaposlenost moći smanjiti izdvajanja za kompenzaciju nezaposlenih, a kroz povećane prihode od poreza na dohodak priljev u državnu blagajnu obilato će kompenzirati uloženo. Nekada su se za skraćenje radnog vremena borili radnički sindikati – oni danas brinu drugačije brige. Poslodav-

Dugoročno svi socijalni partneri dobivaju, ali inicijalno bi država trebala biti odlučujući faktor u pokretanju promjena nice rade šest sati, tada nam treba na svake četiri blagajnice još jedna osoba. Naravno, u nekim djelatnostima gdje je radna snaga slabo zamjenjiva to može biti problem, ali i prilika za obrazovni sustav. Nadalje, javne i druge servise (zdravstvo, uprava) možemo organizirati na bazi dva puta šest sati što znači da bi građanima te usluge bile dostupne 12 sati dnevno umjesto sadašnjih osam.

cima skraćenje radnog vremena kratkoročno donosi samo organizacijske probleme, dugoročni efekti u trci za profitom nisu prioritetni. Država bi trebala biti odlučujući faktor u pokretanju promjena. Ova ideja ne nailazi na plodno tlo u Hrvatskoj niti kod jedne od političkih opcija. A bez političke mudrosti, ideje i hrabrosti nema stvarnih promjena, dok bez stvarnih promjena nema izlaska iz krize.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM U Bolu na Braču ministar turizma predstavio dosadašnje turističke rezultate

Sezona postaje sve dulja i uspješnija Kolovoz je i ove godine opravdao naša očekivanja, tako da se rast turističkog prometa nastavio. U rujan, od kojeg također puno očekujemo, ulazimo dodatno ohrabreni tim rezultatima, rekao je Darko Lorencin piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

“Kolovoz je i ove godine opravdao naša očekivanja, tako da se rast turističkog prometa uspješno nastavio. U rujan, od kojeg također puno očekujemo, ulazimo dodatno ohrabreni dobrim kolovoškim rezultatima. Najave za nastavak sezone su dobre, a veseli to što rujan sve više ulazi u glavni dio sezone. Upravo je taj trend jedan od naših osnovnih ciljeva - produljenje turističke sezone”, rekao je ministar turizma Darko Lorencin. Rast u kolovozu zabilježile su sve jadranske županije i Grad Zagreb.

Nastaviti s rastom

3,9milturista odmaralo se u Hrvatskoj tijekom kolovoza

11,518 mil gostiju

boravilo u Hrvatskoj od siječnja do kolovoza

rema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu se odmaralo 3,9 milijuna turista, što je na godišnjoj razini 5,5 posto više. U ovogodišnjem kolovozu oni su ostvarili 26,94 milijuna noćenja, što je povećanje za 4,7 posto. Strani su turisti ostvarili 3,65 milijuna dolazaka što je 5,5 posto više i 24,167 milijuna noćenja (4,6 posto više). Domaći turisti također bilježe rast u dolascima i noćenjima od 5,8 posto. U kolovozu je bilo najviše dolazaka s tržišta Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske, Nizozemske te Francuske.

Inače, u razdoblju od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj je boravilo ukupno 11,518 milijuna gostiju koji su ostvarili 66 milijuna noćenja. Riječ je na godišnjoj razini o rastu od osam posto u dolascima i 6,5 posto u noćenjima. Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Ratomir Ivičić je naglasio kako su se najave i procjene o dobroj sezoni pokazale točnima te kako je sljedeći cilj kvalitetno odraditi posezonu. “Turistička sezona u Hrvatskoj je svake godine sve dulja i uspješnija. Cilj je nastaviti s trendovima rasta i u idućim godinama, odnosno cilj je stabilni turistički sektor koji će i dalje biti važan dio hrvatskog gospodarstva”, zaključio je Ivičić.

Dani hrvatskog turizma 13. i 14. listopada Dani hrvatskog turizma, u organizaciji Ministarstva tirizma, HGK-a i HTZ-a, održat će se 13. i 14. listopada u Poreču. Na skupu analizirat će se turistička sezona 2015., najaviti glavne aktivnosti za iduću, a predstavit će se i akcijski planovi za razvoj posebnih oblika turizma.

38 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Na skupu će se uručiti i nagrade pojedincima, predstavnicima turističke industrije i najboljim odredištima i to po novom modelu. Nagrada Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku, koje dodjeljuje HGK ove je godine proširena. Uz nagrade za hotele, kampove i marine, ove su godine uvedene i nagrade za Destination Management Company, hostele, obiteljski smještaj, čarter kompaniju, restorane te seoska domaćinstva.

vijesti Investicije u kontinentalnom turizmu

Kupske noći

Turističko-povijesna manifestacija poznata kao Keltska noć, ove je godine promijenila naziv u Kupske noći. Nedavno je održana u Sisku u suorganizaciji Grada, Turističke zajednice i Gradskog muzeja. Ove je godine bila posvećena rimskom caru Oktavijanu koji je prije 2050 godina sa svojom vojskom od 12.000 ljudi osvojio Segesticu, ilirsko-keltski grad s

za počEtak prvi bazen na OPG-u Ponuda će se upotpuniti i tzv. seljačkim wellnessom koji uključuje terapiju slamom, sijenom i žitaricama

toljetno imanje u Baranji, mjesto gdje prošlost postaje sadašnjost, danas je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u čiju su izgradnju njegovi vlasnici Tatjana i Damir Novačić uložili veliki trud. Taj je OPG osnovan 2011. godine, a na osam hektara zemlje uzgajaju voće, povrće i žitarice, a drže i domaće životinje, crne slavonske svinje, perad te konje lipicance. U hladu velikog oraha nalazi se drvena kućica koju je osmislila Tatjana Novačić prema priči svoje bake koja ima 92 godine, a koja još voli pričati razne priče i doživljaje iz svoje mladosti. Jedna od priča vezanih uz nastanak te kućice govori da je svako gazdinstvo u kojoj je bila djevojčica moralo imati sobu za djevojku. U toj bi sobi djevojka upoznavala momke za ženidbu... a kad bi odredila koji je “pravi”, za njega bi se udala. Kako kaže Tatjana Novačić, u toj kućici su brojni suveniri, dok su izvan kuće izloženi tkalački stan i mlin.

Radionice kuhanja i izrade nakita

OPG Novačić otvoren je tijekom cijele godine, a gostima se osim smještaja nudi najam bicikla, jahanje, vožnja fijakerom i zaprežnim kolima te kupanje u zatvorenom bazenu tijekom cijele godine. Osim toga, u sklopu OPG-a djeluju i razne radionice izrade nakita od slame i komušine te kuharske radionice pripreme jela naših baka. “U razvoj OPG-a dosad smo ulo-

žili oko pet milijuna kuna vlastitih sredstava, i to bez kredita. Dobili smo i potporu Ministarstva turizma za izgradnju bazena u iznosu od 50.000 kuna na natječaju Konkurentnost turističkog gospodarstva Mjera A3/2014.”, istaknula je Tatjana Novačić. To je prvi bazen izgrađen na nekom OPG-u u Baranji, a u njegovu je izgradnju obitelj Novačić uložila 500.000 kuna. U uređenje okoliša bazena investirano je još 150.000 kuna. Da prijave svoj projekt na natječaj Ministarstva turizma sugerirali su im kolege iz struke, i to kako bi dodatnim sadržajem povećali broj gostiju i produžili njihov boravak na imanju. Nakon što su prošli natječaj, odobrena su im sredstva za sufinanciranje otvorenog bazena, Novačići su se odlučili za zatvoreni budući da im je pred i posezona posjećenija od sezone.

desne obale Kupe, a s lijeve strane rijeke utvrdio je rimski vojni logor - Sisciju. Taj je logor, utvrđen zidinama, ubrzo dobio status grada.

Parenzana Magic

Stara škola u Tribanu u Istri prenamijenjena je u centar za prenoćište za bicikliste pod nazivom Parenzana Magic-Friendly Centar. Riječ je o potprojektu glavnog projekta Parenzana Magic koji je sufinanciran iz Operativnog programa prekogranične suradnje Slovenija-Hr-

I novi objekt u planu

Govoreći o planovima za budućnost, Tatjana Novačić kaže da je već u izgradnji novi objekt vrijedan tri milijuna kuna. “Taj će objekt ustvari biti obiteljski dom za stare i nemoćne, a na domaćinstvu želimo još upotpuniti bazensku ponudu s ponudom tzv. seljačkog wellnessa koja će uključivati saunu, masažu te terapiju slamom, sijenom i žitaricama. Gosti će moći konzumirati čajeve od samoniklog ljekovitog bilja”, istaknula je Tatjana Novačić. (S.P.)

vatska u razdoblju od 2007. do 2013. U tom projektu, uz Istarsku županiju, sudjelovali su i gradovi Poreč i Buje te Općina Motovun, kao i slovenski partneri općine Kopar, Piran i Izola.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 39

HRWwWATSKA eRecepcija - web rješenje zagrebačke tvrtke

Privuci gosta, izbaci posrednika Ova web aplikacija iznajmljivačima smještaja omogućuje kontakt i komunikaciju s gostom bez posredovanja agencije ili online servisa poput booking.coma. Time, naravno, iznajmljivačima omogućuje i zadržavanje provizije koju posrednici uzimaju pri svakoj rezervaciji piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

i do % profita uzimaju posrednici iznajmljivačima

Rješenje je plod domaćih programera i znanja, koji su razvoj tehnologije na drugim područjima transferirali na područje turizma.

Hrvoje Lizatović, direktor tvrtke Centar MCS

agrebačka tvrtka Centar MCS razvila je IT rješenje eRecepcija koje je namijenjeno iznajmljivačima turističkih smještajnih kapaciteta (hotela, difuznih hotela, vila, kuća, apartmana, soba). Hrvoje Lizatović, direktor tvrtke Centar MCS, kaže nam kako se radi o web aplikaciji koja kroz online prijem registrira goste, smješta ih u raspoložive kapacitete, brine o njima tijekom boravka i pruža im dodatne usluge u turističkoj ponudi. “Ovo rješenje vodi se idejom da gost želi samostalno pronaći smještaj bez posrednika. Isto tako ponaša se i iznajmljivač koji želi sam pronaći gosta bez posredničkih provizija. Time će se omogućiti cjelokupnije rješenje za iznajmljivače uz bogatiju ponudu – vlastita online prisutnost uz mogućnost zaobilaska online servisa poput booking.coma i zadržavanje provizije koju oni uzimaju pri svakoj rezervaciji”, objašnjava on.

40 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Rad na online poslovnom rješenju trajao je gotovo šest mjeseci te se neprekidno unapređuje novim funkcionalnostima i pogodnostima za kupca i u fazi je proširenja na mobilnu platformu i CMS sustav (Content Management System). Također, u pripremi je bogatija ponuda uz eRecepciju, koja uključuje web stranicu iznajmljivača s CMS sustavom za administriranje sadržajem o vlastitim smještajnim jedinicama, a da je pritom integrirana, dakle izravno povezana s eRecepcijom.

Domaće znanje

Aplikacija pokazuje izvozni potencijal i može se nuditi na inozemnom tržištu jer je dostupna i na engleskom jeziku. “Budući da se proizvod ponajprije gura na hrvatsko tržište, ta prilagođenost stranim jezicima nije prioritet, ali se program može nadograditi u vrlo kratkom roku. Rješenje je plod domaćih progra-

Central European Start-up Awards mera i znanja, koji su razvoj tehnologije na drugim područjima transferirali na područje turizma”, napominje on dodajući kako postoji slična ponuda programskih rješenja, no njihovo korištenje odnosi do 20 posto profita izvan Hrvatske. “Ponuda integrirane web stranice iznajmljivača s eRecepcijom je inovativna te se do sada nismo susreli sa sličnim idejama na tržištu. Zato u toj niši vidimo svoju priliku”, kaže. Važno je naglasiti kako je glavna djelatnost tvrtke, koja je započela s radom 1991., razvoj programskih rješenja. Osnovni proizvod i platforma je poslovni sustav XC Vision. Na njemu počiva većina aplikacija koje tvrtka razvija i integracija. “To je ERP sustav – cjelovito pro-

Proizvod je namijenjen hrvatskom tržištu i za njegovo korištenje ne mora se znati strani jezik gramsko rješenje za poslovanje velikih, srednjih ili malih tvrtki. Osnovni korisnici naših programskih rješenja su veliki sustavi s više od 500 zaposlenih, organizacije i ustanove koje imaju veliki broj članova”, naglašava. Uz veće sustave, Centar MCS izrađuje programska rješenja za srednje i manje sustave kao što su auto-kuće ili servisi automobila.

Rasadnik programera

Kroz tvrtku, nastavlja njen prvi čovjek, tijekom godina prošlo je tridesetak programera, od kojih je svatko ostavio svoj trag, a sa sobom ponio opširno iskustvo i znanje. “Može se reći da je Centar MCS rasadnik mladih programera koji su nakon rada u toj tvrtki redovito nalazili posao u top 500 informatičkih tvrtki u Hrvatskoj”, ističe on dodajući kako se hrvatsko tržište razvija u pravcu davanja usluga. “Naš cilj je razvijati programska rješenja koja podržavaju i povećavaju učinkovitost pružanja tih usluga. S vremenom smo došli do spoznaje da zadovoljenje usluge podliježe jasnim pravilima. Naime, dinamično i povezano tržište ne trpi sustav provizija gdje svatko u lancu želi dobiti svoj udio. Određeni postotak kupaca bi se htio obraćati izravno dobavljaču usluga sa željom postizanja najpovoljnije cijene”, napominje Lizatović. Uz praćenje tehnologija i razvoj novih proizvoda, kaže, želja tvrtke jest dodatno zapošljavanje mladih ljudi s novim idejama.

Natjecanje start-up zajednice

Najbolji hrvatski start-upi natječu se u nekoliko kategorija za nagrade Central European Startup Awards. Riječ je o natjecanju start-upa u regiji Srednje i Istočne Europe (Austrija, Poljska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Mađarska). Central European Startup Awards dio je natjecanja Global Start-up Award koje nizom događanja nastoji okupiti, prepoznati i nagraditi najbolje svjetske start-up projekte, povezati ih s investitorima te tako poticati poduzetništvo. Među užim kandidatima iz Hrvatske u kategoriji najboljih aplikacija u oblaku i onih za rad s podacima natječu se Dotmetrics, RapidCubes, GamingBattleGround, Unigluko, Agrivi, Smartivo, E-Glas i Tourgent. Za nagradu u kategoriji najbolji prostor za coworking natječu se Step Ri, ImpactHub Zagreb, zadarski COIN i Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP). Za najbolje financijsko tehnološko rješenje

konkuriraju Oradian, FacePay i BitKonan.

Najutjecajnije žene

Zatim, za nagradu za start-up koji ima najznačajniji društveni učinak natječu se MyBeeLine, TutoTod, Oradian, Chummunity, LianaConnecting Expats, E-Glas i TravAbled. Za priznanje u kategoriji najbolje korisničko iskustvo konkuriraju TutoTod, Viggo, Trillennium, Sportie Talents LLC, GamingBattleGround, u:Plug, Vitastiq i TravAbled. U kategoriji za najbolji start-up godine natječu se Naviself, Trillennium, Dotmetrics, Smartivo, Kisha, Spotie, Tourgent i Fueloyal. Na kraju, ali ne i manje važna jest kategorija za najutjecajniju ženu u start-up zajednici. Tako se u užoj konkurenciji nalaze Mia Biberović, Ana Kolarević, Ana Pavičić-Kaselj, Anita Bušić, Ida Pandur i Jelena Ribić. Objava dobitnika i dodjela priznanja održava se 21. rujna u Zagrebu. (B.O.)

HAKOM

Aplikacija za procjenu troškova Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) pustila je u rad besplatnu aplikaciju Procjenitelj troškova. Riječ je o internetskom servisu za privatne korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga koji žele lakše odabrati optimalnu tarifu prema svojim navikama telefoniranja ili

uporabi interneta. Aplikacija procjenjuje ukupni mjesečni trošak svih aktivnih tarifa i operatora, bez mogućih uračunatih popusta, na temelju podataka koje korisnik sam unosi, te nizom, od najjeftinije prema najskupljoj, prikazuje po jednu najpovoljniju tarifu svakog operatora.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO Regionalna konferencija EEN-a

Na usluzi poduz Na regionalnoj konferenciji partnera u Europskoj poduzetničkoj mreži razgovaralo se ojačalo partnersko povezivanje poduzetnika

Partnera se može naći i preko interneta, no pouzdanost je tu upitna. Naše baze podataka, koje su naša najveća vrijednost, omogućavaju pronalazak pouzdanog partnera koji može pomoći u ostvarenju projekata. Vesna Torbarina, HGK

iše od 80 stručnjaka koji rade u konzorcijima članicama Europske poduzetničke mreže u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj okupilo se na regionalnoj konferenciji Europske poduzetničke mreže jugoistoka Europe na kojoj su, uz kolege iz Europske unije, razgovarali o zajedničkim projektima, regionalnom okupljanju i radu u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju. EEN je najveća poduzetnička mreža u Europi koja pruža podršku malim i srednjim poduzetnicima u njihovoj internacionalizaciji, izlasku na strana tržišta ili komercijalizaciji inovacija, istaknula je voditeljica mreže EEN Hrvatska pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Vesna Torbarina. “Europska komisija podržava ovakva okupljanja, pa smo mi u Hrvatskoj po drugi put u sedam godina organizirali susret svih partnera koji sudjeluju u mreži u regiji. Naš rad EK sufinancira kao i sve konzorcije koji su prošli na natječaju objavljenom prošle godine. Ova konferencija je dodatno zbližila ljude koji rade na ovom projektu i imaju iste aktivnosti u zemljama regije, kako bi pomogli poduzetnicima u izlasku na strana tržišta”, ističe Vesna Torbarina. Glavni fokus rada EEN-a je pronalaženje stranog partnera za domaće tvrtke koje žele

42 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

izaći na strana tržišta. “Partnera se može naći i preko internet portala, no njegova pouzdanost je uvijek upitna. Upravo naše baze podataka, koje su naša najveća vrijednost, omogućavaju pronalazak pouzdanog i iskusnog partnera koji može pomoći tvrtkama u ostvarenju poslovnih projekata”, naglašava Vesna Torbarina.

Integracija u mrežu partnera

Na skupu je novu viziju rada Europske poduzetničke mreže predstavio Istvan Nemeth iz Generalnog direktorata za industriju i poduzetništvo Europske komisije. “Ono što moramo ostvariti je razviti našu mrežu i osigurati da svaki od partnera bude u potupnosti integriran u nju. Jednako tako nužno je da svoj posao radimo na najvišoj mogućoj razini, kao i da osiguramo našu vidljivost u društvu”, dodaje Nemeth. Na skupu se govorilo i o analizi i ocjenjivanju rada članica konzorcija, kao i ostvarenju ciljeva u prethodnom sedmogodišnjem razdoblju. Predstavljeni su i primjeri dobrih praksi, posebice prekograničnih projekata s različitim vrstama suradnje, a prezentirane su i nove smjernice rada, kao i mogućnosti dodatne edukacije za djelatnike u konzorcijima. Sudionici su tijekom drugog dana skupa posjetili Inkubacijski centar za bio znanosti i komercijalizaciju tehnologije – BIOCentar.

Vesna Torbarina, voditeljica mreže EEN Hrvatska pri HGK

uzetnicima se o mogućnostima unapređenja suradnje u regiji kako bi

Ovaj projekt je sufinanciran u sklopu instrumenta pretpristupne pomoći IPA IIIc – Operativni program za regionalnu konkurentnost, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Sveučilištem u Zagrebu te Gradom Zagrebom. Projekt je vrijedan 18,8 milijuna eura, od čega je 16,4 milijuna namijenjeno iz-

Fokus rada EEN-a je pronalaženje stranog partnera za domaće tvrtke koje žele izaći na strana tržišta gradnji, nadzoru i opremanju koje je financirano iz programa IPA. BIOCentar je smješten u sklopu istočnog kampusa Sveučilišta u Zagrebu (lokacija bivše vojarne Borongaj) i kao nacionalni resurs razvija mrežu zainteresiranih partnera i regionalne kontaktne točke na području čitave Hrvatske. (K.S.)

b2b razgovori

Poziv na inovacijsku misiju u Bruxelles

Inovacijske misije predstavljaju jedinstvenu platformu koja hrvatskim inovativnim tvrtkama pruža mogućnost poslovnih (B2B) razgovora na međunarodnim tržištima, prema unaprijed definiranim kriterijima. Hrvatska gospodarska komora stoga poziva na Inovacijsku misiju koja će se održati od 19. do 21. studenoga 2015. godine u Bruxellesu. Tada se održava i sajam inovacija Innova, a HGK i ove godine sufinancira odlazak na taj sajam. Tvrtke koje žele sudjelovati na Inovacijskoj misiji trebaju imati inovaciju koja je nagrađena na domaćim

i/ili međunarodnim izložbama inovacija, inovacija mora biti zaštićena ili u postupku zaštite jednim od oblika intelektualnog vlasništva: patentom, žigom ili oblikom; potrebno je da je poduzetnik već ostvario prihod od inovacije ili proizvoda u koji je inovacija ugrađena, a inovacija treba biti proizvedena u Hrvatskoj. Sama inovacija mora biti razvijena do razine gotovoga novog proizvoda, spremna za komercijalizaciju. Prednost imaju proizvodi u serijskoj proizvodnji. Inovator mora, uz prijavu na natječaj, dostaviti poslovnu ponudu i sliku inovacije. Prijavni obrazac se nalazi na web stranici http://www. hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/ files_mf/prijavni_obrazac_inovacijska_misija.pdf, i popunjenog ga je potrebno s dokazom o ispunjenju kriterija poslati na: ibozac@hgk.hr, do 30. rujna.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Zagreb Business Summit

Gradovi i regije – generatori razvoja Ove godine posebna će se pozornost posvetiti Investicijskom planu za Europu kojim bi se do 2017. trebala omogućiti ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura

redišnje mjesto razmjene gospodarskih iskustava te predstavljanja razvojnih projekata i najboljih europskih praksi bit će od 16. do 18. rujna ove godine Zagrebački velesajam gdje se drugi put organizira Zagreb Business Summit pod nazivom Gradovi i regije – generatori razvoja. Na njemu će se okupiti predstavnici domaćih i inozemnih gradova i regija te stručnjaci s različitih područja razvoja – od europskih fondova do brendiranja gradova. Gradovi i regije nositelji su snažnih gospodarskih pro-

U okviru summita održat će se više značajnih konferencija, kao što je i3P – Investicijski projekti, potencijali i politike, CROENERG i Cirkularna ekonomija mjena, te kao takvi izravno utječu na jačanje investicijske aktivnosti, rast izvoznih resursa, povećanje zaposlenosti i razvoj nacionalnih ekonomija. Ove godine posebna će se pozornost posvetiti Investicijskom planu za Europu, poznatijem kao Junckerov plan, kojim bi se do 44 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

2017. godine trebala omogućiti ulaganja u vrijednosti od 315 milijardi eura. Organiziranjem ovakvog summita želi se pomoći hrvatskim gradovima i regijama da uhvate korak s Europom i iskoriste mogućnosti koje im se nude jer svaki je euro javnog europskog novca potrebno pretvoriti u 15 eura privatnih investicija. Već je prošlogodišnji Zagreb Business Summit kroz konstruktivan dijalog velikog broja sudionika i konkretne zaključke dao značajan doprinos, primjerice, kroz prezentacije domaćih investicijskih potencijala domaćim i stranim investitorima, dok će se ove godine to podići na još višu razinu. Stoga će se u okviru Summita organizirati nekoliko značajnih konferencija, kao što je i3P – Investicijski projekti, potencijali i politike, Međunarodna konferencija CROENERG, konferencija Cirkularna ekonomija – put prema pametnom, održivom i zelenom društvu te Stručni simpozij o zelenoj gradnji. Uz brojne uglednike iz gospodarskog i političkog života Hrvatske i Europske unije, svoj dolazak je potvrdila i kineska delegacija pokrajine Jiangsu na čelu s Fanom Shihongom, predsjednikom Uprave Jiangsu Hanjian Grupe. Pored prezentacije investicijskih projekata Zagreb Business Summit je važan jer se ostvaruju mogućnosti jačanja suradnje domaćih i stranih gospodarskih subjekata, a posebno malih i srednjih poduzetnika. (I.G.)

predstavljamo Modul 80, Zagreb

Osamdesete ne umiru Interijer zagrebačkog kluba nadahnut je umjetnošću 20. stoljeća s fokusom na osamdesete, odakle i dodatak u imenu - Modul 80

ako je puno godina prošlo, osamdesete su u glavama mnogih ostale upisane kao razdoblje u kojem se s malo moglo puno. To je i bila ideja Gordana Ivana Šojata, koji je nedavno (točnije 22. svibnja) u širem centru Zagreba otvorio klub Modul 80. U prostoru interijera sa 50 sjedećih i 200 stajaćih mjesta, te terasom s dodatnih 50 stolaca, smjestio se klub koji je zasnovan na ideji jednostavnosti moduliranja prostora onako kako odgovara gostima. Interijer je nadahnut umjetnošću 20. stoljeća s fokusom na osamdesete, odakle dodatak 80 u nazivu - ergo Modul 80, pojašnjava Šojat.

Moguć i najam

Tako se unutrašnjost kluba lagano iz dnevnog caffe bara modulira u klupski prostor. Interijer je nadahnut s nekoliko stilova koji su u interakciji. Šank je inspiriran Mondrianom i industrialom, dok cijeli interijer priča priču osamdesetih godina kroz slike na zidovima u stilu pop arta, ali s biranom tematikom događaja, ljudi, glazbe i raznih drugih memorabilija iz te dekade. Terasa “Under the blue sky” u priči Modula predstavlja “kapitalizam”, dok je unutrašnjost kluba “socijalizam” iz kojeg kroz “željeznu zavjesu” i “The wall” gledamo terasu gdje, ispod plavog neba, ljudi uživaju. Priču/ uređenje modula osmislio je sam vlasnik koji je svake večeri i domaćin.

Posebna gostovanja ili live izvedbe najavljuju se na FB stranici Modul80 Official Modul 80, uz uobičajenu ponudu koja uključuje pića i hranu, je i friendly pet mjesto gdje i ljubimci imaju svoj razlog za dolazak. Veliko dvorište pak omogućava nesmetani

pristup i siguran parking biciklistima. Glazba je podijeljena po danima, ali općeniti glazbeni izričaj je kvalitetna glazba od rocka preko funka, disca, ska, new wavea, punka, reggaea i jazza. Kroz cijelo ljeto Modul 80 nudio je program od utorka do nedjelje - Jazzy Tuesday, Laganice, New wave, Disco funkey, Mash up. Uz Modul DJ crew posebna gostovanja ili live izvedbe najavljuju se na FB stranici Modul80 Official, na kojoj se mogu pratiti. “Modul je opremljen vrlo dobrom audiovizualnom opremom te je pogodan za prezentacije knjiga, glazbenika, partyje, edukacije, naravno, uz mogućnost cjelokupne organizacije događanja po principu ključ u ruke. Klub je moguće unajmiti, no razne humanitarne akcije rado ćemo popratiti ustupanjem prostora”, kaže vlasnik tvrtke Top pet multimedia, mlade i progresivne tvrtke koja svoju poziciju na tržištu gradi kroz usluge marketinga, PR-a, prevođenja te drugih intelektualnih usluga i uslužnih djelatnosti. Osnivač Gordan Ivan Šojat poslovnu karijeru gradio je u Inmediumu, Mirni Rovinj, radiopostajama te na Edward Bernaysu, visokoj školi za komunikacijski menadžment. (D.B.)

A SAD MALO O NAMA...

50 sjedećih i 200 stajaćih mjesta dodatnih 50 stolaca na terasi

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA 48. međunarodni obrtnički sajam (MOS) u Celju

Iz Slovenije na šire europsko tržište Na 48. MOS-u predstavljeni su proizvodi hrvatskih obrtnika te vlasnika malih i srednjih tvrtki, i to u organizaciji Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

1521 izlagač na ovogodišnjem MOS-u

hrvatska obrtnika predstavljena na sajmu

umjetničkih i tradicijskih obrta predstavljeno kroz kataloge

ala, mikro i srednja poduzeća važan su dio gospodarskog razvitka u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Dobri poslodavci trebaju imati dovoljno znanja i inovativnosti kako bi unaprijedili poslovanja svojih tvrtki jer se samo kvalitetom proizvoda može uspjeti na zahtjevnom europskom tržištu. To je poznato i vlasnicima hrvatskih tvrtki te obrta koji su proteklog tjedna predstavili svoje proizvode na 48. međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju (MOS). Četiri hrvatske tvrtke su se na MOS-u prvi put predstavile kao izlagači i to na štandu Hrvatske gospodarske komore (HGK), a njihov je nastup organizirala Županijska komora Pula. No, neki naši obrtnici poput Roto krune na tom su sajmu već stari znanci; njihova Roto rašpa tj. univerzalni alat za kutne brusilice namijenjen za obradu drveta, plastike, guma, umjetnih smola i ostalih mekih materijala, te za obradu bakra i aluminija, već se izvozi na slovensko tržište. BrodPlast iz Slavonskog Broda, koji se bavi proizvodnjom plastičnih vrećica, PVC ambalaže i brizgane plastike, predstavio se u Celju prvi put. Iako su neki njihovi proizvodi već prisutni na slovenskom tržištu, očekuje se daljnje širenje ne samo u Sloveniji nego i na ostalim europskim tržištima. “Osim slovenskog, za plasman naših proizvoda zanimaju nas tržišta Austrije i Njemačke. Naš obrt godišnje proi-

Za plasman registar-blagajni Digitron iz Buja sad ima 12 potencijalnih partnera u Sloveniji zvede plastične robe u vrijednosti 20 milijuna kuna od čega se 10 posto izvozi, i to uglavnom u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku i Sloveniju”, rekao je Željko Katavić, komercijalni 46 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Izlagači iz 38 zemalja u Celju Međunarodni obrtnički sajam (MOS) u Celju jedan je od najznačajnijih obrtničkih sajmova u regiji. Hrvatski obrtnici predstavili su svoje proizvode na štandu HOKa površine 30 četvornih metara, a ta je udruga organizirala i sufinancirala nastup svojih članova sa 30 posto ukupnih troškova. Na ovogodišnjem MOS-u sudjelovao je 1521 izlagač iz 38 zemalja. U sklopu tog sajma održana je 1. izložba kampinga i karavaninga kao i tradicionalni poslovni razgovori poduzetnika iz država članica EU-a i država Jugoistočne Europe. direktor BrodPlasta. Nastup hrvatskih obrtnika na ovom sajmu održao se pod okriljem Hrvatske obrtničke komore (HOK) i to 20. godinu zaredom. Na MOS-u su predstavljeni proizvodi 24 hrvatska obrtnika, a Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije prezentirala je još 15 umjetničkih i tradicijskih obrta putem uzoraka proizvoda i kataloga.

Hrvatske blagajne u procesu slovenske fiskalizacije

Na MOS-u se prvi put predstavila i tvrtka Digitron iz Buja. Njihovi proizvodi već su poznati na europskom tržištu, a na MOS-u su prezentirali svoju specifične proizvode baš za slovensko tržište u koje su uložili dosta novca. O visini tih sredstava Valdi Glavičić, tehnički direktor tvrtke Digitron, nije htio govoriti, ali je istaknuo kako je riječ o plasiranju fiskalnih registar-blagajni u Sloveniju. Naime, od 1. siječnja 2016. u Sloveniji treba započeti proces fiskalizacije, a registar-blagajne proizvedene u Digitronu su usklađene baš za potrebe tog tržišta. “Uvođenje fiskalizacije u Sloveniji dodatna nam je motivacija za proizvodnju fiskalnih blagajni. Sajam u Celju bila nam je prilika za pronalazak novih

poslovnih partnera, ali i osvježavanje postojećih kontakata koje imamo u toj državi”, rekao je Glavičić. Dodao je kako za plasman registarblagajni za sada imaju 12 potencijalnih partnera - tvrtki koje se bave plasmanom takvih klasičnih u Sloveniji. Glavičić je istaknuo kako je u Bosni i Hercegovini i Srbiji već završen proces fiskalizacije, pa sada traže poslovne partnere u Češkoj u kojoj tek slijedi uvođenje fiskalizacije. Inače, surađuju s tvrtkama iz zapadnoeuropskih zemalja, ali i Japana, Kine i Tajvana. Tijekom uvođenja fiskalizacije u Hrvatskoj, tvrtka Digitron je instalirala oko 6000 svojih fiskalnih blagajni. Sa slovenskim partnerima već dvadesetak godina surađuje i zagrebačka tvrtka Alfa Tim. Ta je tvrtka osnovana prije 21 godinu, a sada zapošljava osam radnika. Tvrtka jedina u Hrvatskoj proizvodi visokotehnološke proizvode od tvrdog metala, wolfram bakra i sinter bronce. “Takve alate proizvodimo u visokim serijama, što znači od 10.000 komada na više, a oni se mogu koristiti svuda gdje se nešto proizvodi”, rekao je Ivan Jeren, direktor tvrtke Alfa Tim. Dodao je kako se od ukupne proizvodnje tih visokotehnoloških proizvoda, na slovensko tržište izvozi oko 40 posto. Osim sa slovenskim, Alfa Tim radi i s tvrtkama iz Mađarske, Francuske te Bosne i Hercegovine. Iako je relativno zadovoljan tim izvoznim rezultatima, Jeren je istaknuo kako je njegova tvrtka do prije nekoliko godina izvozila čak 70 posto svojih proizvoda. “Kako bismo povećali izvoz, želimo pronaći nova tržišta, pa smo zato nedavno zaposlili mlade ljude za koje smatramo da će nam pomoći u marketinškom dijelu izvoza proizvoda”, naglasio je Jeren.

Friteza za krafne popularna u Rusiji

Za kontakte sa slovenskim partnerima nastup na međunarodnom obrtničkom sajmu MOS iskoristila je i tvrtka IZO iz Žminja iz Istre. Ta je tvrtka osnovana 1992. godine kao privatna tvrtka u vlasništvu braće Mladena i Gracijana Roce. Danas tvrtka zapošljava 60 radnika, a do kraja godine u planu je zapošljavanje još 10 do 15 novih radnika. Tvrtka ima dvije djelatnosti - prehrambeno-proizvodni sektor s proizvodnjom slastičarskih proizvoda te proizvodnju pekarsko-ugostiteljske opreme. Svoje mjesto pod suncem na slovenskom tržištu pokušavaju pronaći upravo plasmanom strojeva i opreme za prehrambenu industriju. “Za sada imamo tri kupca iz inozemstva za koje proizvodimo takve proizvode. Svoje proizvode predstavljamo na specijaliziranim inozemnim sajmovima. Pekarskim proizvodima opskrbljujemo južni dio Istre”, rekao je Elvis Draguzet, direktor prodaje tvrtke IZO. U tijeku je opremanje novog pogona namijenjenog razvitku slastičarstva, a slastice će se izvoziti na austrijsko i njemačko tržište. Draguzet je rekao kako strojeve za prehrambenu industriju uglavnom izvoze na cijelo tržište Europe, dok je na istočnom tržištu naglasak na Rusiji. Pritom se najviše izvozi friteza za krafne koja se proizvodi u pet veličina, kapaciteta od 100 do 600 komada na sat. Tvrtka IZO ove je godine prodala 60 takvih friteza. U posljednjih nekoliko godina tvrtka je znatno povećala izvoz, pa je trenutno on veći od prodaje na domaćem tržištu. Tome pogoduje i neprekidan plasman novih proizvoda poput roto peći koja je nedavno predstavljena i na sajmu u Münchenu.

Elvis Draguzet, direktor prodaje tvrtke IZO

Valdi Glavičić, tehnički direktor tvrtke Digitron

Ivan Jeren, direktor tvrtke Alfa Tim

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina i europska Energetska zajednica

Sankcije kucaju na BiH bi mogla biti prva država kojoj su izrečene sankcije zbog neispunjavanja preuz zakonski akti nisu usvojeni na razini države, nego su im zeleno svjetlo dala dva enti

200 mil KM manjak proračuna u FBiH

oko

400 KM

prosječna mirovina

akon “mliječnog rata” s administracijom Europske unije zbog žalbe hrvatske vlade u vezi s bosanskohercegovačkim izvozom mlijeka i mliječnih proizvoda, Bosni i Hercegovini prijeti novi “rat” - ovoga puta s europskom Energetskom zajednicom - i to već 16. listopada na zasjedanju Ministarskog vijeća te zajednice u Tirani. Naime, Tajništvo te organizacije uvrstilo je na dnevni red i prijedlog sankcija protiv BiH zbog neispunjavanja preuzetih obveza, odnosno stoga što potrebni zakonski akti nisu usvojeni na razini države nego su im zeleno svjetlo dala dva entiteta, iako se trenutačno ne može govoriti o kojim sankcijama je riječ i kakve će one biti, priopćio je direktor Energetske zajednice Janez Kopač. Zapravo, na neki način, BiH već trpi sankcije jer se projekt predložene gradnje dalekovoda Višegrad-Bistrica u Srbiji nije našao na popisu usvojenih investicija na nedavnom sastanku u Beču posvećenom ulaganjima u zemlje zapadnog Balkana. Jedna od mogućih sankcija jest ta da se BiH obustavi plaćanje troškova za rad unutar Energetske zajednice, zatim da se zemlji oduzme pravo glasovanja u Zajednici na godinu dana, te da se privremeno obustavi financiranje iz fondova EU-a za realizaciju dogovorenih energetskih projekata. Prema Kopačevu mišljenju, nemoguće je da BiH do 16. listopada otkloni sve propuste, za što su potrebni i volja i suglasnost vlasti na državnoj, a ne entitetskoj razini, te da usuglase i usklade pravne propise BiH s onima EU-a. Energetska zajednica očekuje da se na državnoj razini donesu zakoni, ne strategije, dok je najkritičniji dio tog neispunjavanja obveza potpuni nedostatak državnog zakonodavstva u području plina. Kopač je dodao kako će sadašnje stanje najviše štete donijeti građanstvu. Ovaj bi pritisak Energetske zajednice - ocijenio je premijer Vlade Federacije BiH Fadil Novalić koji je zajedno s predsjednicom Vlade RS-a Željkom Cvijanović, kao predstavnik dioničara sudjelovao na Skupštini dioničara Elektroprijenosa BiH u Banjoj Luci - mogao dati pozitivne rezultate. Usuglašavanje zakonske regulative dvaju entiteta s Reformskom agendom za BiH od 2015. do 2018. godine bio je zapravo najznačajniji dio razgovora dva-

48 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

ju entitetskih premijera. Željka Cvijanović je ustvrdila da je njena vlada odlučna nastaviti suradnju s Vladom FBiH na usuglašavanju zakonskih rješenja s Agendom. Taj mehanizam koordinacije, kao jedan od ključnih elemenata za provođenje Agende, koju su usvojile sve razine vlasti u BiH, mora biti usuglašen sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, istaknula je ona. Novalić je najavio da će Vlada FBiH uskoro razmatrati strategiju energetskog sektora Federacije, a koja se mora usvojiti i na državnoj razini kako bi BiH dobila pristup EU fondovima. Vlada Fadila Novalića ulazi u jesen s ozbiljnim financijskim problemima jer joj u proračunu nedostaje najmanje 200 milijuna konvertibilnih maraka, pa se užurbano radi na njegovim izmjenama kao i na izmjenama Zakona o izvršenju proračuna za ovu godinu. Uz to, zbog stanja u zemlji sve je više prijetnji građanskim neposluhom. Umirovljenici, kao najugroženiji dio društva, s prosječnim primanjima od oko 400 KM, najavili su masovne prosvjede za 29. rujna pa se Novalić hitno sastao s predstavnicima umirovljenika i najavio sanaciju Federalnog zavoda za mirovinsko i

Mlijeko iz BiH

vrata etih obveza, odnosno stoga što potrebni teta piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

EK: Mlijeko iz BiH može u EU

M invalidsko osiguranje, ali ne i povećanje mirovina. Isplate mirovina iz mjeseca u mjesec sve više kasne i postoji opravdan strah umirovljenika da će im država ove godine ponovno “ukrasti” jednu mirovinu, što se događalo i ranijih godina. Novalić je umirovljenicima na-

Trenutačno se ne može govoriti o kojim sankcijama je riječ i kakve će one biti, kazao je Janez Kopač javio donošenje niza zakona koji će osigurati povećanje prihoda Zavoda za mirovinsko za redovne mjesečne isplate, ali kako će ti zakoni natjerati, primjerice Željeznice FBiH i sarajevsko Gradsko saobraćajno poduzeće da podmire svoja dugovanja od oko 160 milijuna KM ili pak šest ugljenokopa da izmire dug od 120 milijuna KM, a oni nisu jedini dužnici - na to pitanje nitko nije imao odgovor.

lijeko iz Bosne i Hercegovine ponovno može na tržište Europske unije. Europska komisija je odbila hrvatski prigovor na dopušteni uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz četiriju mljekara u BiH – Megglea, Milkosa, Mlijekoprodukta i Mljekare Livno – u EU. “Dopustit ćemo uvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine, no tražimo od Europske komisije da - jednakom brzinom kojom je bosanskim mljekarama dala odobrenje da izvoze u EU - riješi problem tradicionalne trgovine između Hrvatske i BiH”, kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Prema njegovim riječima, do žalbe je došlo jer je hrvatska strana nezadovoljna blažim standardima kvalitete prema BiH od onih koje je EU svojedobno postavio Hrvatskoj, i zbog toga je izvoz iz BiH bio blokiran. Dodao je kako će Hrvatska dobro paziti što se i kako uvozi iz BiH i to pojačano kontrolirati. “Čak 97 posto hrvatskog mlijeka je ekstra EU kvalitete, dok BiH i dalje ima problema sa sljedivošću, markiranjem životi-

nja i HACCP-om. Pozivam hrvatske građane da kupnjom domaćeg mlijeka štite domaću proizvodnju”, kazao je Jakovina.

Pad hrvatskog izvoza mlijeka u BiH

“Zbog visokih carina i otežanih uvjeta prodaje prošle je godine hrvatski izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH u odnosu na 2013. pao gotovo 60 posto, dok tamošnje mljekare po povlaštenim uvjetima izvoze u EU. Čudno je da EK donosi rješenja o uvozu mlijeka s trećih tržišta u vrijeme kad se EU susreće i s prosvjedima zbog enormnih domaćih viškova i nemogućnosti izvoza u Rusiju”, naglasio je Jakovina. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je kako je za njega “sve ovo bilo nepotrebno, jer se situacija komplicirala, što nije bilo u ničijem interesu”. Mljekare su već uputile prve šlepere mlijeka u zemlje EU-a, a direktor Mlijekare Livno Željko Marijan odlučio je da prvi šleper s livanjskim sirom i ostalim mliječnim proizvodima krene u Hrvatsku ovaj tjedan. (K.S./Z.L.)

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 49

Biznis plus Skopje, 1. listopada 2015.

Poslovni razgov Jugoistočne Eur Na 6. konferenciji Biznis plusa okupit će se poslovni ljudi koji će djelovanja i nastupima na tržištu

300

više od sudionika

očekuje se na konferenciji u Skopju

13 zemalja

dolaze poslovni ljudi na tu konferenciju

180 članova regionalnog Biznis plus kluba

5 održanih

konferencija Zagreb, Budva, Sarajevo, Beograd i Mostar

lavni grad Makedonije Skopje 1. listopada ove godine bit će domaćinom 6. konferencije Biznis plusa, regionalne medijske platforme i projekta koji je udružio poslovne medije - Kapital iz Skopja, Finance iz Ljubljane, Oslobođenje iz Sarajeva, Privredni vjesnik iz Zagreba, Vijesti iz Crne Gore i Novi magazin iz Srbije Regionalna konferencija okupit će poslovne ljude iz 13 zemalja koji će raspravljati o potencijalima više sektora, kao i mogućnostima zajedničkog djelovanja i nastupima na tržištu. Uz poduzetnike iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine, sudjelovat će i predstavnici Austrije, Grčke, Albanije, Kosova, Bugarske, Rumunjske i Turske. Platforma je otvorena i za učenje, umrežavanje i suradnju, a organizatori se nadaju novim ponudama i zajedničkim projektima.

Ubrzano dogovaranje i odlučivanje

Direktor i glavni urednik Kapitala, ujedno počasni predsjednik projekta Biznis plus, Ljupčo Zikov, procjenjuje da će skopska konferencija biti najveća do sada, s više od 300 sudionika, a sve govori da bi mogla, dodaje, dosegnuti i brojku od 400 sudionika. “Članovima Biznis plusa nudi se medijska promocija u cijeloj regiji, ali i puno više od

Buković: Biznis plus - poduzetnicima dodana Nekada je bitnija kvaliteta informacije i njena relevantnost, a ne količina. U vremenu borbe za svaku fakturu, u svakodnevnoj utrci u kojoj je sve više prepona, poslovni ljudi ne stignu “probaviti” ogromne količine informacija. Stoga je i naša uloga, mislim svih partnera, da dostavimo relevantnu informaciju svojim članovima, ali i da ta informacija postane vjerodostojna izvan granica djelovanja svake tvrtke. Poslovni su ljudi željni razmjene ideja, otvaranja novih poslova, širenja... Mi, kao platforma na kojoj se to treba događati, moramo osigurati da svako

50 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

okupljanje bude drugačije, da mi budemo PDV – poduzetnicima dodana vrijednost. Vjerujem da projekt Biznis plus, koji će možda prerasti u nešto organizacijski više, može široj regiji predstaviti mogućnosti koje postoje, ne zaustavljajući se na područjima zemalja u kojima mediji djeluju. Zato se moj pogled diže prema Beču i Austriji, Turskoj, Rusiji, Poljskoj... jer za dobar posao trebamo se dobro poznavati. Šire europsko okružje, sutra prostori i izvan njega, daju temelja da zajednička djelovanja, pa i kroz klasterizaciju i udruženja, lakše zadovoljavaju

vori poduzetnika rope raspravljati o potencijalima više sektora, kao i mogućnostima zajedničkog toga. Inzistiramo na umrežavanju kompanija u čemu postižemo izvanredne rezultate budući da su naši članovi do sada međusobno sklopili višemilijunske poslove i nova partnerstva zahvaljujući susretima koje organiziramo te aktivnom i kontinuiranom umrežavanju tijekom cijele godine. S obzirom na to da na konferencije dolaze isključivo lideri, odnosno vlasnici i direktori kompanija, dogovaranje poslova je utoliko lakše i direktnije, a realizacija izvjesnija i efikasnija”, pojašnjava Zikov. Ljupčo Zikov, direktor i glavni urednik Kapital.mk

Organizatori konferencije se nadaju novim ponudama i zajedničkim projektima

vrijednost! potrebe, količine, narudžbe velikih tržišta, ističe Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika. Darko Buković, direktor i glavni urednik Privrednog vjesnika

Mujo Selimović, vlasnik sarajevskog Oslobođenja i jedan od inicijatora stvaranja Biznis plusa, ističe kako je je osim dobrog početnog motiva, sada “ponosan jer članovi okupljeni u Biznis klubu svaki put kad se sretnu imaju neku novu ideju o putevima napretka Biznis plusa i suradnje. To je najjača garancija da će se projekt dalje razvijati”. Za Petera Frankla, direktora i glavnog urednika Financa, projekt je ispunio više ciljeva kao što su informiranost, povezivanje, novi biznisi, predstavljanje novih mogućnosti. “Naime, interesi zbog kojih članovi dolaze na konferencije se jako razlikuju. Prvenstveno radi upoznavanja novih kontakata, drugi radi druženja s novim partnerima pa i prijateljima. Neki vole podijeliti svoja iskustva na okruglim stolovima, drugi su više za razgovore mimo reflektora. Stoga se u ovoj misiji povezivanja poduzetnika može još mnogo toga učiniti, a ja vjerujem da hoćemo”, zaključio je Frankl.

Peter Frankl, direktor i glavni urednik Financa

Mujo Selimović, vlasnik Oslobođenja

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT U tjednu od 31. kolovoza do 6. rujna ukupno je bilo 289 stečajnih postupaka što je 33 posto više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi su uložena 184 prijedloga, a 20 ih je odbijeno. Započelo je 19 postupaka, dok je 125 subjekata izbrisano što je značajan porast u odnosu na prethodni tjedan kada je izbrisan 31. Osnovana su 83 trgovačka društva pri čemu prednjači Zagreb (45), slijedi ga Rijeka (11), dok je na Trgovačkom sudu u Pazinu osnovano sedam subjekata. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (54), te 29 d.o.o.-a.

PV REPORT mjesečni

STEČAJEVI 22 

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

4 16 

Skraćeni stečajni postupak

Smanjuje se broj stečajnih postupaka

kolovozu 2015. godine bio je ukupno 131 stečajni postupak, od toga 58 posto otpada na započete, a 12 posto na zaključene postupke predstečajne nagodbe. Ukupno je bilo 34 posto manje postupaka nego u kolovozu prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u kolovozu je bio 141, što je čak 5,5 puta manje u odnosu na kolovoz 2014.

godine. Bilo je i 46 postupaka pokretanja likvidacije. Tijekom kolovoza ukupno su osnovana 772 poslovna subjekta, što je 99 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (295), zatim u Rijeci (75), čak četiri grada su izjednačena sa 59 novoosnovanih subjekata – Osijek, Pazin, Split i Varaždin. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 425, a d.o.o.-a 277.

Stečajevi

III

VII

VIII

Početak postupka

Početak i zaključak postupka

Broj započetih stečajnih postupaka

18 

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

126

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

18 233 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

184

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

Predstečajne nagodbe

BRISANI SUBJEKTI 125 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

125 6

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 83 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

d.d.

2015.

2500

2000

1500

1500 1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin Zagreb Rijeka Pazin

Osijek

Sl. Brod

Šibenik

Split

Brisani subjekti

XII

III

Započela likvidacija

VII

VIII

Zaključena likvidacija

IX d.o.o.

XI j.d.o.o.

XII

III

VII

VIII

ostali subjekti

Sisak

Zadar

Izvor podataka:

0 IX

Karlovac

Bjelovar

Dubrovnik

REJTING TJEDNA Luxottica Jugoistočna Europa d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene 52 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

Osnovane tvrtke u kolovozu 2015.

722

osnovana subjekta

ostali oblici 2,77%

d.o.o. 38,37%

j.d.o.o. 58,86%

SVIJET FINANCIJA

EBRD-ov Trade Facilitation Program

PBZ-u nagrada za najaktivniju banku u financiranju izvoza Ova nagrada je dokaz da su konstantni napori PBZ-a da svojim klijentima pruži posebne proizvode za financiranje izvoznih poslova bili uspješni, istaknuo je Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a

rivredna banka Zagreb, druga najveća financijska institucija u Hrvatskoj, nagrađena je kao banka koja najaktivnije financira izvoz u Republici Hrvatskoj. Nagrada se dodjeljuje svake godine za najuspješnije banke sudionice EBRD-ova Trade Facilitation Programa (TFP) u svim zemljama u kojima Europska banka za obnovu i razvoj posluje. Pokrenut 1999., TFP ima za cilj promociju međunarodne trgovine i trenutačno uključuje više od 100 banaka sudionica u 26 zemalja u kojima EBRD posluje, s limitom većim od 1,5 milijardi eura, te više od 800 konfirmirajućih banaka diljem svijeta. PBZ je postala sudionik EBRD-ovog Trade Facilitation Programa još 2009. kad je zaključila okvirnu kreditnu liniju sa željom da podupre financiranje izvoza, stavljajući naglasak na dulje ročnosti i izvoz iz Hrvatske. Do sada je kroz Program financiran veliki broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha koje su omogućile PBZ-u da podrži izvoz klijenata iz sektora farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje hrane, drvne i metalne industrije u zemlje Europe, CIS-a, Središnje Azije i kavkaskih zemalja. “Srdačno čestitamo Privrednoj banci Zagreb na ovom zasluženom priznanju. Njena odlučnost da podupre izvoznike u ovim izazovnim vremenima je bila impresivna i drago nam je da je to ovom nagradom i priznato. EBRD je istovremeno ponosan što je pridonio ovom uspjehu svojim programom”, kazala je Vedrana Jelušić Kašić, EBRD-ova direktorica za Hrvatsku.

EBRD - strateški partner PBZ-a

“Zahvalio bih u ime PBZ-a na ovoj prestižnoj nagradi. Ona je dokaz da su konstantni napori PBZ-a da svojim klijentima pruži posebne proizvode za financiranje izvoznih poslova bili uspješni. Nastavit ćemo razvijati suradnju s EBRD-om, vrlo važnim strateškim partnerom PBZ-a, u ovom posebnom području omoguća-

PBZ je postao sudionik EBRD-ovog Trade Facilitation Programa još 2009. godine vajući našim klijentima da povećaju svoj izvoz, od čega je koristi imalo cjelokupno hrvatsko gospodarstvo”, istaknuo je Ivan Gerovac, član Uprave PBZ-a. Podsjetimo, Privredna banka Zagreb je članica Intesa Sanpaolo Grupe, druga je po veličini bankarska grupa u Hrvatskoj, s više od 1,6 milijuna klijenta i najrazgranatijom poslovnom mrežom od 197 poslovnica diljem zemlje. Osim bankarskih usluga i proizvoda, PBZ Grupa nudi i raznoliku paletu specijaliziranih usluga uključujući leasing, kartično poslovanje, poslovanje s nekretninama, upravljanje imovinom... Od početka svog djelovanja u Republici Hrvatskoj 1991. godine, EBRD je kao investitor podržao više od 170 projekata u ukupnom iznosu od 3,1 milijarde eura. EBRD-ove aktivnosti uključuju različite sektore ekonomije i posebno su izražene u infrastrukturi, gospodarstvu, financijskim institucijama i energetici.

više od

170

projekata podržao EBRD u Hrvatskoj od 1991.

3,1 mlrd €

uložio EBRD u te projekte

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Praksa plaćanja

Nepouzdani smo platiše Kašnjenje s plaćanjima i dalje ozbiljno utječe na poslovanje tvrtki te na buduća ulaganja i nova radna mjesta, ocijenila je Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa u Hrvatskoj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

29% računa

podmiruje se s kašnjenjem ili uopće ne

93 dana

kasni trgovina s plaćanjem računa

27 mlrd kn

dug 46.447 blokiranih pravnih osoba u srpnju

47 mlrd kn ili 17 % udio loših kredita

natoč vrlo blagom poboljšanju u odnosu na prethodnu godinu, hrvatski kupci i u 2015. ubrajaju se među najnepouzdanije platiše u Europi. Naime, prema istraživanju tvrtke EOS Matrix Praksa plaćanja u Hrvatskoj, a koje je provela agencija za istraživanje tržišta Ipsos Puls među 200 tvrtki u nas, udio računa podmirenih s kašnjenjem ili onih koji uopće ne uspijevaju naplatiti je 29 posto (32 posto u 2014.). Od toga je 23 posto kasnih uplata i šest posto nenaplativih. Udio računa plaćenih nakon isteka roka plaćanja, odnosno onih koji su ostali nepodmireni, u prosjeku u Istočnoj Europi iznosi 25 posto. U Zapadnoj Europi pak tek svaka peta (19 posto) faktura nije plaćena na vrijeme ili nije uopće plaćena. Važno je naglasiti kako su od Hrvatske bolje Grčka i Bugarska (26 posto), Rumunjska (25 posto) i, primjerice, Mađarska (23 posto), a najbliža joj je Slovenija (28 posto). U Njemačkoj udio tih računa iznosi 17 posto, a u Austriji 19 posto.

Optimistične tvrtke

Barbara Cerinski, generalna direktorica EOS Matrixa u Hrvatskoj, kaže kako građani i tvrtke imaju prilično dugi rok dospijeća faktura koji ukupno iznosi 42 dana. “Pored toga imaju dodatnih 60 dana za naplatu potraživanja”, dodala je ona. Odobreni rokovi plaćanja u B2C (Business to Customer) segmentu tržišta produljeni su sa 21 dan u 2014. na sadašnjih 28 dana, a u B2B (Business to Business) dijelu nešto su smanjeni - sa 50 na 48 dana. A u podmirenju računa nakon isteka roka plaćanja najviše kasni sektor trgovine (93 dana). Najčešći razlozi loših navika plaćanja B2B kupaca, napomenula je Barbara Cerinski, su privremena nelikvidnost, loša potraživanja vlastitih kupaca, trenutačna ekonomska si-

54 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

tuacija, namjerna neplaćanja i insolventnost. “Kašnjenje s plaćanjima i dalje ozbiljno utječe na poslovanje tvrtki te na buduća ulaganja i nova radna mjesta”, istaknula je dodajući kako su prezaduženost, tj. privatna insolventnost, privremena nelikvidnost, ekonomska situacija, nezaposlenost i namjerno neplaćanje glavni razlozi kasnih ili nepodmirenih plaćanja kod B2C kupaca. Istraživanje pokazuje i to da su tvrtke ipak nešto optimističnije u očekivanju poboljšanja navika plaćanja njihovih kupaca u iduće dvije godine. “A navike plaćanja mogu se dodatno poboljšati pravnom regulacijom i korporativnom kulturom, Vladinom intervencijom i provedbom Zakona o stečaju”, kazala je

Najveći problem kašnjenja plaćanja prisutan je u trgovini, građevinarstvu i prerađivačkoj industriji, ističe Zvonimr Savić iz HGK Barbara Cerinski. Glavni izazovi koji stoje pred tvrtkama kad je riječ o upravljanju potraživanjima u iduće dvije godine, napomenula je Barbara Cerinski, su izbjegavanje, sprečavanje i povrat gubitaka. Zatim, provjera i praćenje kupaca, poboljšanje navika plaćanja klijenata, održavanje postojećeg stanja i brže upravljanje potraživanjima. “Dakle, preporučuje

se proaktivni pristup, tj. provjera kupca prije isporuke proizvoda i robe”, naglasila je.

Strpljivost i kompenzacije

U sklopu predstavljanja rezultata, EOS Matrix je u suradnji s poslovnim tjednikom Lider organizirao okrugli stol Naplata potraživanja – Kako uredna naplata može podići gospodarstvo. Zlatko Mičetić, član Uprave Fine, istaknuo je kako je do kraja srpnja u nas bilo 46.447 blokiranih pravnih osoba s oko 27 milijardi kuna nepodmirenih obveza. Istodobno, bilo je nešto više od 320.000 blokiranih građana s ukupnim dugom od oko 34 milijarde kuna. Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, dodao je kako je najveći problem kašnjenja plaćanja prisutan u građevinarstvu, trgovini i prerađivačkoj industriji. “Ipak, najčešći vapaji dolaze iz građevine gdje je potrebna snažnija kontrola investitora i jača primjena zakonskih propisa. U industriji pak taj problem rješava se strpljivošću, kompenzacijama pa tek onda tužbama”, istaknuo je Savić. Neki poduzetnici kao svojevrsne instrumente osiguranja, napomenuo je Sa-

vić, traže plaćanje unaprijed za naručene proizvode ili usluge. K tomu, postoje bankovna jamstva, faktoring i drugi instrumenti u naplati potraživanja poput angažiranja vanjskih tvrtki koje se time bave.

Loši krediti

Viktor Pavlinić, glavni financijski direktor u Tele2 Hrvatska, kazao je kako nije istina da su telekom operatori često grubi pri naplati potraživanja od korisnika. “Tele2 Hrvatska ima otvoreni komunikacijski kanal s korisnicima. Tako ih podsjećamo da trebaju platiti račun, a mnogi su nam na tome zahvalni jer često na to zaborave”, naglasio je on dodavši kako se prije tužbe pokušavaju naći najbolji modeli kako bi korisnik podmirio račun. Vesna Ciganek Vuković, članica Uprave RBA, smatra da je opći problem društva taj je da se građani često prostru više nego što se mogu pokriti. “Neuredno plaćanje kredita dovodi do većih problema. Udio loših kredita u ukupnim kreditima u Hrvatskoj je oko 17 posto ili 47 milijardi kuna, što je iznad EU prosjeka”, kazala je ona, rekavši kako nitko nije imun i na posljedice gospodarske krize, nezaposlenost, manjak investicija... No, dodala je, djelomično smo sami krivi što

Djelomično smo sami krivi što je kašnjenje u plaćanju postalo pravilo, a ne iznimka, smatra Vesna Ciganek Vuković iz RBA je kašnjenje u plaćanju postalo pravilo, a ne iznimka. “Novac je roba koja u Hrvatskoj košta jako puno. Ako se novac ne vrti, nema ni blagostanja”, kazala je. Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energije, istaknuo je kako su se građani i tvrtke u nas upustile u veliku rizičnost. “U RWE Energiji procjenjujemo klijente, ali ne možemo biti 100 posto sigurni u to da će netko biti uredan platiša”, pojasnio je on. Ova energetska kompanija slična je telekom operatoru. Dakle, prvo podsjeća, šalje SMS poruke, potom angažira tvrtku za upravljanje potraživanjima i tek na koncu poseže za najnepopularnijim rješenjem – ovrhom.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Novi logistički centar Zagrebačke pivovare

Zagrebačka pivovara u Zaprešiću ima novi logistički, distributivni i komercijalni centar u koji je uloženo 38 milijuna kuna. U objektu površine oko 43.000 četvornih metara kompanija će na jednom mjestu objediniti poslove logistike i distribucije te nadomjestiti manjak skladišnih kapaciteta u Zagrebu. Inače Zagrebačka pivovara je od 2012. godine u vlasništvu Molson Coorsa, jedne od vodećih pivarskih industrija u svijetu.

Osigurana zaposlenost za MT Velebit

Nema napetosti u trgovanju Početak prošlog tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koji je prošao bez napetosti jer su sudionici već prije održali potrebne razine svojih računa. Od prošlotjedne srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje je rezultiralo suzdržanom ponudom viškova likvidnosti, a razina kamatne stope nije se značajnije mijenjala. Kao i u prethodnim razdobljima, dio ponude svakodnevno ostaje neangažiran, dok istodobno potražnja ostaje nepodmirena. Razlog tomu su međusobni limiti sudionika, ali i neujednačeni uvjeti plasmana. Potencijalni kreditori traže veće kamatne stope za svoje plasmane, a takvi uvjeti nisu uvijek prihvatljivi potencijalnim korisnicima. U četvrtak je u sustav pristiglo 1027 milijuna kuna po osnovi dospijeća trezorskih zapisa. Pored toga, obavljena je redovita mjesečna

isplata koja je dodatno poboljšala likvidnost sustava. Stoga je realno očekivati da će kamatne stope i dalje ostati na sadašnjim razinama. Ministarstvo financija održalo je drugu aukciju trezorskih zapisa u rujnu, na kojoj je ponovno upisan iznos bio znatno ispod planiranog iznosa izdanja. Zanimanje sudionika skromnije je od onoga na koje smo navikli zadnjih godina. Planirani iznos za upis trezorskih zapisa bio je 600 milijuna kuna, a sudionici su pokazali interes samo za 237 milijuna kuna. Ministarstvo je na kraju prihvatilo nešto manje od ponuđenog iznosa i upisano je 187 milijuna kuna zapisa s rokom dospijeća od godine dana po nepromijenjenoj kamatnoj stopi od 1,5 posto. Ovom aukcijom saldo upisanih trezorskih zapisa smanjio se za 1027 milijuna kuna. Datum održavanja sljedeće aukcije objavit će se naknadno. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

31. 8. - 4. 9. 2015.

7. 9. - 11. 9. 2015.

2,0

1000 800

1,5

600 1,0 400 0,5

200 0

Tvrtka Tankerska Next Generation osigurala je jednogodišnju zaposlenost za tanker MT Velebit, i to u 12-mjesečnom kontinuitetu, nakon preuzimanja od trenutačnog unajmitelja Stena Weco. Tanker će biti pod ugovorom s istaknutim unajmiteljem uz ugovorenu vozarinu od oko 18.500 američkih dolara po danu. Ugovorena vozarina za MT Velebit ojačat će financijsku poziciju kompanije i dodatno će poduprijeti TNG na putu izvršenja inicijalnih planova.

7.9.

8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala u odnosu na euro, dolar i franak sto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je blago ojačala za 0,09 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,54 kune, američki dolar na 6,69 kuna, a franak na 6,85 kuna.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošlog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar ojačala za jedan posto, u odnosu na švicarski franak također je ojačala za 1,4 po-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,728015

CAD kanadski dolar

5,056948

JPY japanski jen (100)

5,552261

CHF švicarski franak

6,853454

GBP britanska funta

10,331325

USD američki dolar

6,695924

EUR euro

7,544967

Izvor: HNB

primjena od 12. 9. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

EUR

7.554

6.78

6.98

7.552

6.76

6.94

7.550

6.74

6.90

7.548

6.72

6.86

7.546 7.544

7.9. 8.9. 9.9. 10.9. 11.9.

USD 7.9. 8.9. 9.9. 10.9. 11.9.

6.70 6.68

CHF 7.9. 8.9. 9.9. 10.9. 11.9.

6.82 6.78

vijesti Međunarodno tržište kapitala Atlantic preuzima distribuciju Philipsovih proizvoda

Oprez zbog usporavanja kineskog gospodarstva Protekli tjedan bio je veoma dinamičan na međunarodnim tržištima kapitala, pa tako i na Wall Streetu. Sve to posljedica je zabrinutosti ulagača zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, jer se očekuje da bi se sve to negativno moglo odraziti na globalnu ekonomiju. Ulagači su bili oprezni i zbog toga što se ovaj tjedan očekuje sjednica čelnika američke središnje banke FED-a na kojoj bi se trebalo odlučivati o kamatnim stopama. I dok jedni kalkuliraju hoće li FED povećati kamate, što bi značilo gubitak alata kojim se godinama poticao rast cijena dionica, drugi ulagači se pak nadaju da bi - zbog potresa na financijskim tržištima, izazvanih prije svega devalvacijom kineskog juana i slabljenjem tamošnjeg gospodarstva - Fed mogao odgoditi povećanje kamata do kraja ove ili početka iduće godine. Ako bi Fed ipak podigao kamate, bilo bi to njihovo prvo povećanje od 2006. godine. I na Europskim i azijskim burzama vladao je oprez jer ulagači ne žele riskirati, bar dok situacija u kineskom gospodarstvu i s američkim kamatnim stopama ne bude jasnija.

6250

16325

6150

16300

6100

16275

6050

16250

7.9.

4875

8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

8.9.

4750

NASDAQ

4850

4700

4825

4650

4800

4600

4775

4550

4750

10350

9.9.

10.9.

11.9.

CAC40

4500 8.9.

10300

Dow Jones

16225

6000

9.9.

10.9.

11.9.

7.9.

19300

DAX

18900

10250

18500

10200

18100

10150

17700

10100

17300 7.9.

Mirovinski fondovi

8.9.

fond

Blagi rast vrijednosti Mirexa

16350

FTSE 100

6200

9.9.

10.9.

11.9.

datum

8.9.

9.9.

10.9.

11.9.

10.9.

11.9.

NIKKEI 225

7.9.

vrijednost (kn)

8.9.

9.9.

promjena (%)

2015 (%)

kategorija A

MIREX - tjedni

MIREX A

10.09.

111,4451

-0,1659

6,54

AZ - A

10.09.

111,0977

-0,1341

6,76

Erste Plavi - A

10.09.

110,6219

-0,2349

5,19

PBZ CO - A

10.09.

111,1522

-0,2003

4,47

Raiffeisen OMF - A 10.09.

112,6212

-0,1693

7,90 4,40

kategorija B MIREX B

10.09.

214,7646

-0,0725

AZ - B

10.09.

219,6095

-0,0359

4,27

Erste Plavi - B

10.09.

219,2643

-0,0686

4,32

PBZ CO - B

10.09.

195,9137

-0,0970

4,31

0,3%

Raiffeisen OMF - B 10.09.

216,3784

-0,1128

4,66

0,2%

kategorija C

0,1% 0% -0,1% 8.9.

9.9.

10.9.

MIREX - mjesečni

MIREX C

10.09.

107,7521

-0,0147

4,67

AZ - C

10.09.

105,4971

-0,0203

3,67

Erste Plavi - C

10.09.

107,1688

-0,0192

3,81

PBZ CO - C

10.09.

107,6933

-0,0102

4,57

Raiffeisen OMF - C 10.09.

110,4982

-0,0094

6,05

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

Raiffeisen DMF

10.09.

208,9561

-0,1949

4,79

-0,6%

AZ Profit

10.09. 244,2685

-0,1393

3,45

-1,2%

Croatia osiguranje 09.09. 146,6029

0,0062

-0,18

AZ Benefit

-1,8% -2,4% 13.8.

20.8.

27.8.

3.9.

Jamnica tržišni lider u svom sektoru

Obvezni mirovinski fondovi - OMF

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 214.7646 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,29 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 111.4451 bod, a Mirexa C 107.7521 bod.

7.9.

Od rujna Atlantic Grupa preuzima distribuciju proizvoda iz Philipsove Consumer Lifestyle divizije na hrvatskom tržištu. Atlantic preuzima distribuciju u svim kanalima prodaje na hrvatskom tržištu od maloprodaje, elektro kanala, online prodaje te pharma kanala. Vrijednost ugovora za 2016. godinu iznosi 27 milijuna kuna, sa značajnim potencijalom rasta prometa. Philips posluje u više od 100 zemalja, a u 2014. godini zabilježio je ukupnu prodaju u vrijednosti 21,4 milijarde eura.

10.9.

10.09. 226,4096

-0,0590

3,53

Erste Plavi Expert 10.09. 180,9999

-0,1959

4,36

Erste Plavi Protect 10.09.

-0,0234

1,95

178,8764

Jamnica s udjelom od 85,2 posto u ukupnim prihodima tržišni lider je među 53 poduzetnika u Hrvatskoj koji su u sektoru osvježavajućih napitaka, proizvodnje mineralne vode i drugih voda u boci, pokazuje analiza Financijske agencije temeljem izvješća za 2014. Inače ukupan prihod koje su ostvarile tvrtke u tom sektoru u 2014. iznosio je 1,76 milijardi kuna, a Jamnica je sama realizirala 1,5 milijardi kuna. Jamnica drži vrh liste i po najvećoj plaći: ona je za 1205 radnika u 2014. u prosjeku iznosila 6438 kuna.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Jadran izrađuje strateški poslovni plan do 2025.

Turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice, u sklopu pripreme za daljnji razvoj te moguću promjenu vlasničke strukture, angažirala je uglednu nezavisnu međunarodnu savjetodavnu kuću Horwath HTL, specijaliziranu za hotelijerstvo i turizam, za izradu strateškog plana poslovanja Jadrana za razdoblje od 2016. do 2025. godine. Inače, Jadran ove sezone bilježi odlične rezultate - u prvih osam mjeseci u svojim objektima ostvario je ukupno 1,8 posto više noćenja nego u istom razdoblju lani.

Uljanik gradi tri nova broda

Pulsko brodogradilište Uljanik potpisalo je tri ugovora s kompanijom Algoma Central Corporation iz Kanade o gradnji samoiskrcavajućih brodova za rasuti teret. Brodovi su dužine 225,55 metara, brzine 14 čvorova, gaza 8,15 metara te nosivosti 29.300 tona. Kolika je vrijednost potpisanih ugovora ne navodi se u priopćenju Uljanika, nego samo da je rok isporuke brodova za kanadskog naručitelja 2018. godina.

Crobexi prekinuli negativan niz, a aktivnost pala Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna je pala, te je redovni dionički promet iznosio 47 milijuna kuna, što predstavlja pad od gotovo 19 milijuna kuna, odnosno smanjenje za 28 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 30,5 milijuna kuna prometa što je 65 posto ukupnog tjednog prometa. Četiri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +10,85 posto do -6,56 posto. Promet veći

od milijun kuna sakupilo je samo šest izdanja, dok je devet izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex prekinuo je negativan niz te je uvećan za 0,39 posto, a tjedan je završio na 1.745,42 boda. Crobex10 bilježi tjedni rast od 0,28 posto na 1.020,52 boda. Sektorski indeks završili su u rasponu od +2,38, koliko bilježi CROBEXturist, do -3,13 koliko je pao CROBEXindustrija. Obveznički indeksi tjedan su završili porastom; CROBIS je uvećan za 0,04 posto, a CROBIStr je porastao za 0,14 posto. Najlikvidnije bilo je povlašteno izdanje Adris Grupe s kojom je ostvaren promet u iznosu UKUPAN TJEDNI PROMET: 570.406.912,66 kn od 15,3 milijuna kuna uz porast cijene TJEDNI DIONIČKI PROMET: 47.218.024,73 kn od 1,39 posto na 403,49 kuna. Slijedi index zadnja vrijednost tjedna promjena Valamar Riviera s kojom se trgovalo u Crobex 1.745,4200 +0,39% iznosu od 4,5 milijuna kuna, a zadnja Crobex10 1.020,5200 +0,28% cijena joj je iznosila 22,48 kuna što Crobis 106,5602 +0,04% predstavlja rast od 4,56 posto. Treći Crobistr 144,3863 +0,14% najlikvidniji bio je HT koji je sakupio promet u iznosu od gotovo četiri miliTop 10 tjedna zadnja juna kuna, a cijena mu je pala za 1,04 promet po prometu promjena cijena posto na 147,12 kuna. Dobitnik tjedna +1,39% 403,49 15.323.238,80 Adris grupa d.d. je peta najlikvidnija Vajda s rastom +4,56% 22,48 4.526.087,70 Valamar Riviera d.d. cijene od 10,85 posto na 725 kuna i s -1,04% 147,12 3.964.385,21 HT d.d. prometom od 1,6 milijuna kuna. Slijedi -0,43% 326,10 1.871.612,92 Podravka d.d. spomenuta Valamar Riviera (+4,56 po+10,85% 725,00 1.572.004,43 Vajda d.d. sto) te Jamnica koja je sakupila promet +1,98% 103.000,00 1.028.997,00 Jamnica d.d. u iznosu od 1,02 milijuna kuna uz rast -0,91% 1.099,90 682.366,98 Ericsson Nikola Tesla d.d. 0,00% 4.500,00 612.000,00 Čakovečki mlinovi d.d. cijene za 1,98 posto. Po postotku rasta -0,02% 450,01 504.548,21 Kraš d.d. slijedi spomenuto povlašteno izdanje -6,56% 187,17 447.924,88 Atlantska plovidba d.d. Adris Grupe (+1,39 posto). Čakovečki mlinovi tjedan su završili bez pro10 dionica tjedna zadnja mjene cijene s prometom od 612.000 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena kuna. Gubitnik proteklog tjedna je +82,26% 113,00 30.510,00 Turbos WTI (nafta) short J Atlantska plovidba koja bilježi pad od +57,02% 190,00 472,00 Kaštelanski staklenici d.d. 6,56 posto na cijenu od 187,17 kuna uz +52,47% 25,92 38.222,90 Slobodna Dalmacija d.d. promet od 448.000 kuna. Slijedi spo+49,33% 31,00 5.580,00 Turbos E-mini S&P500 short B menuti HT (-1,04 posto) te Ericsson +42,18% 30,00 4.108,00 Hoteli Živogošce d.d. NT koji je tjedan završio sa smanje+19,23% 0,62 93,00 Pounje d.d. +16,67% 29,88 8.986,00 njem cijene za 0,91 posto, a trgovan je Spačva d.d. +16,15% 75,50 1.887,50 Turbos WTI (nafta) short K u iznosu od 682.000 kuna. Po postot+15,45% 17,34 6.350,80 Turbos E-mini S&P 500 long 7 ku pada slijedi Podravka (-0,43 posto) +11,94% 196,00 21.026,50 Turbos DAX long F koja je sakupila promet u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a za njom Kraš (-0,02 10 dionica tjedna zadnja posto). [Iztok Likar] promet s najvećim padom cijene promjena cijena Karlovačka banka d.d. Croatia airlines d.d. Agromeđimurje d.d. Quaestus nekretnine d.d. Turbos HT (dionica) long 6 Hoteli Haludovo Malinska d.d. Turbos E. B. F. short F Turbos H. H. N. GAS long 8 Turbos E-mini S&P 500 short 8 Đuro Đaković holding d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

-58,32%

33,33

266,64

-30,00%

70,00

1.960,00

-23,08%

200,00

-20,16%

18,26

5.350,20 130.529,40

-17,13%

10,64

-16,39%

2,50

12.320,20

-11,84%

20,10

39.084,09

-10,26%

2,10

15.825,88

-10,21%

17,06

45.454,32

-9,46%

22,58

443.519,88

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Radin Grupa obilježila 20 godina rada

Većina fondova ipak porasla Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 53. Od 29 dioničkih fondova u proteklom tjednu poraslo ih je 16. Najviše je vrijednost uvećana fondu NETA Frontier koji je ostvario tjedni rast od +1,66 posto i postao dobitnik tjedna među svim fondovima; on 44 posto svog portfelja drži investirano u Kataru, 13 posto u Egiptu te 10 posto u Hrvatskoj. Na ljestvici najvećih prinosa slijedi Ilirika Azijski tigar s tjednim rastom od 1,44 posto te fond HI-growth koji je porastao za 0,97 posto. NETA US Algorithm bilježi najveći tjedni pad (-1,89 posto), a slijedi NETA Global Developed s padom od 1,69 posto. Četiri od pet posebnih

fondova zabilježila su pad. Jedino je Raiffeisen zaštićena glavnica ostao bez postotne promjene, dok su fondovi ZB Future 2055 i ZB Future 2040 bilježili najveći pad - vrijednost im je pala za 0,95 posto. U proteklom tjednu od 15 mješovitih fondova njih 10 je ostvarilo rast cijene. Najveći tjedni prinos ostvario je HI-balanced, uvećan je za 0,61 posto. Svih 10 obvezničkih fondova bilježi rast. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,01 do +0,39 posto. Najveći rast od 0,39 posto bilježi NETA Emerging Bond. Od 19 novčanih fondova 17 ih je završilo tjedan u plusu, a fond Raiffeisen euroCash ostao je bez postotne promjene. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 3. 9. 2015 do 10. 9. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 18,0318 HI-growth € 10,6339 ZB euroaktiv € 137,8426 ZB trend $ 158,7413 FIMA Equity kn 86,7850 KD Prvi izbor kn 13,3256 Ilirika Europa € 117,4220 PBZ Equity fond € 10,2366 HPB Dionički kn 98,0938 Erste Adriatic Equity € 82,6800 NETA Global Developed kn 94,5636 ZB aktiv kn 108,5016 Capital Two kn 89,0418 Ilirika Azijski tigar € 43,5335 Platinum Global Opportunity $ 15,2826 KD Nova Europa kn 5,1245 OTP indeksni kn 39,6525 Platinum Blue Chip € 99,7306 NETA Frontier kn 543,7596 OTP MERIDIAN 20 € 90,2756 A1 kn 84,2300 NETA US Algorithm kn 154,4136 NETA New Europe kn 68,3708 Ilirika BRIC € 67,1192 CROBEX10 kn 98,2184 KD Energija kn 7,8722 ZB BRIC+ € 80,8490 Raiffeisen Dynamic € 115,1900 Allianz Equity € 138,4839 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4600 ZB Future 2025 € 94,6750 ZB Future 2030 € 93,4017 ZB Future 2040 € 93,5858 ZB Future 2055 € 93,5749 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 153,5249 PBZ Global fond € 13,8562 HI-balanced € 12,3585 ICF Balanced kn 117,5603

tjedna promjena [%]

-0,35 0,97 -0,37 -0,36 0,01 0,33 -0,41 0,14 0,45 -0,27 -1,69 0,49 -0,13 1,44 0,41 -0,67 -0,02 -0,54 1,66 0,23 0,08 -1,89 -0,19 0,17 0,04 -0,47 0,32 0,01 0,06 0,00 -0,72 -0,94 -0,95 -0,95 0,52 -0,83 0,61 0,03

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 88,8475 OTP uravnoteženi kn 105,5657 KD Balanced kn 8,5399 Allianz Portfolio kn 150,5642 Smart Equity € 104,2164 Raiffeisen Harmonic € 99,9900 PBZ Conservative 10 fond € 104,2052 You Invest Active € 98,1800 You Invest Balanced € 98,8100 You Invest Solid € 98,9700 Smart Equity II € 98,5701 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,1450 HI-conservative € 13,8275 Raiffeisen Bonds € 169,7400 PBZ Bond fond € 123,2344 Capital One kn 199,2366 HPB Obveznički € 150,5106 NETA Emerging Bond kn 78,7858 Erste Adriatic Bond € 112,8800 Raiffeisen Classic € 102,0200 PBZ Short term bond fond kn 99,8828 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,8215 ZB plus kn 174,9248 ZB europlus € 150,2241 PBZ Euro Novčani € 138,9254 Raiffeisen Cash kn 156,9900 Erste Money kn 150,7500 HI-cash kn 151,4173 PBZ Dollar fond $ 130,7793 HPB Novčani kn 143,0227 OTP novčani fond kn 132,7458 Money One kn 128,8740 Allianz Cash kn 117,9689 Erste Euro-Money € 115,1200 Auctor Cash kn 109,7926 Raiffeisen euroCash € 105,3500 HPB Euronovčani € 106,2323 Locusta Cash kn 1342,5713 NETA MultiCash kn 107,7261 OTP euro novčani € 102,4646

0,49 0,13 -0,30 0,41 -0,14 -0,01 0,02 0,36 0,27 0,19 -0,08

naziv(fond)

valuta

0,24 0,21 0,05 0,13 0,13 0,10 0,39 0,24 0,02 0,01 0,01 0,01 0,00 0,01 0,03 0,01 0,01 0,03 0,01 0,03 0,02 0,01 -0,01 0,02 0,00 0,00 0,02 0,01 0,03

Radin Grupa, koju čine tri društva - Radin Print, Radin Grafika te Rotografika, obilježila je 20 godina rada. Polovinu svoje proizvodnje Radin izvozi u petnaestak zemalja, najviše u Austriju, Sloveniju i BiH. Tiskara zapošljava 200 ljudi, a osim revijalnih izdanja tiskaju i reklamne materijale za trgovačke lance, te imaju oko 100 krajnjih kupaca. Vrijednost godišnje proizvodnje kreće im se oko 30 milijuna eura.

Nova akvizicija Bisnodea

Bisnode je proširio svoj portfelj poslovnih informacija, i to akvizicijom DSK danskog registra dužnika. Bisnode AB je na europskom tržištu informacija prisutan još od 1989. godine i okuplja više od 2500 stručnjaka iz 17 europskih država. U Hrvatskoj je na tržištu prisutan putem poslovnih portala Poslovni.hr, Boniteti.hr i Winko, ali i brojnih tailor made usluga za svoje klijente. Baza Bisnode Hrvatska sadrži više od 300 milijuna zapisa o svim poslovnim subjektima registriranim u Hrvatskoj.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar John McCormick

ZAŠTO JE EUROPA VAŽNA Mate

Ajsel namjerava počiniti samoubojstvo. Ležeći u hotelskoj sobi sjeća se svojeg, ali i života cijele generacije koji je bio obilježen političkim previranjima u Turskoj od 1938. do 1968. Kroz dnevničke zapise njezina prijatelja Ajdina, pisma što ih je razmjenjivala s prijateljicama te kroz snove i sjećanja snažno će oslikati odrastanje prve generacije republičkih Turaka. Bilo je to vrijeme obilježeno smrću Velikog Oca - Ataturka, političkim i društvenim reformama u Turskoj te ratom i nacizmom koji su poharali Europu.

Miroslav Edvin Habek

Pad kuće Vjesnik Edicije Božičević

Kritičari rado opisuju Europsku uniju kao nedemokratsku i nepopularnu, ali ti su argumenti često zasnovani na mitovima i nesporazumima. To nam svima čini medvjeđu uslugu, te je u ovom razdoblju nesigurnosti o budućnosti Europe još važnije da svi imamo jasnu sliku o njenim najvažnijim problemima koji su u pitanju. Ova knjiga razotkriva zablude vezane uz EU te uvjerljivo zagovara europsku integraciju. Pokazuje kako je EU poboljšao život Europljana i kako je omogućio Europi snažnu prisutnost na međunarodnoj pozornici. Adalet Ağaoğlu

Leći i umrijeti HENA COM

Pad kuće Vjesnik saga je o državi kao ogromnom bankomatu i sitnim stjenicama na njegovu darežljivom procjepu, svijetlim trenucima i kloakama hrvatskog novinarstva, te prije svega Sfinginu pitanju zašto su kompetentnost i moć u nas nužno obrnuto proporcionalne veličine. Saga što je ne oblikuje autorska samovolja o svemu što se ima reći zorno svjedoči puzzle prikupljenih dokumenata i citata aktera jedne tipično hrvatske tranzicijske priče, čiji bi se registar dijelom mogao čitati i kao telefonski imenik nekog nebeskog Remetinca.

60 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

Jorge Mario Bergoglio, papa Franjo

Samo nas ljubav može spasiti VERBUM

U ovom autobiografskom romanu autor uvodi čitatelja u svijest mladog oca čiji je sin Felipe rođen s Downovim sindromom. Tezza isprepleće priču o životu svog sina s pričom o tome kako je ona iz temelja izmijenila njegov vlastiti život. Kako je njegovu sinu postajalo sve bolje, otac je dobivao sve snažniju potvrdu da je vrijedilo vjerovati i boriti se, a stalna čežnja za “normalnim” životom koji se ne može dosegnuti za glavnog je junaka počela označavati vlastitu slabost i sramotu s kojom se mora uhvatiti u koštac i pobijediti je.

Tadeusz Borowski

Kod nas u Auschwitzu V.B.Z.

Jedan od najsnažnijih poteza pape Franje svakako je proglašenje Godine milosrđa koja će biti otvorena u prosincu. Kao duhovni vodič kroz tu godinu i kao pojašnjenje njene duhovne podloge dragocjena je upravo ova knjiga koja sadrži 20 propovijedi i govora koje je papa Franjo, tada kardinal Jorge Mario Bergoglio, održao u različitim prigodama prije izbora za Petrova nasljednika. Njegova poruka odiše univerzalnošću i duhovnom svježinom kojom nam Papa, pogledom vjernika i pastira, otkriva milosrdnu Božju ljubav. Cristóvão Tezza

Vječni sin

Naklada Ljevak

U ovoj knjizi Borowski iz perspektive hladnog i bezdušnog promatrača, logoraša Tadeka, opisuje svijet pukog preživljavanja u logoru smrti. Pritom se najviše usredotočio na ono što je smatrao najsotonskijom, istinski tragičnom stranom tog mjesta potpune degradacije svih ljudskih vrijednosti - zločinom logike koju je totalitarni sustav doveo do savršenstva - na silovanje ljudskosti žrtava, prisiljavanje na pokornost po cijenu života, svjesno i proračunato huškanje čovjeka na čovjeka…

PST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Obuća Starindo Gemilang, Mojokerto, Indonezija. Tvrtka je proizvođač obuće - sportske, gumene, kožne, sigurnosne, papuča, tenisica, sandala... Materijali od kojih se pretežito obuća izrađuje su PVC, platno i koža, a pakirana je u kartonske kutije posebno svaki par. Kontakt: Ferry Handjojo, stargem@indo.net.id, +628/12/3004657, +628/58/92224657. Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko.vidovic@inea-lighting. hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477. Modna konfekcija Samteks, Požega. Tvrtka je proizvođač ženske i muške modne konfekcije i radne odjeće. Nude uslugu šivanja modne konfekcije (muške i ženske hlače, ženske košulje i bluze, ženske suknje i haljine). Kontakt: Zdenko Samardžić, samteks@po.t-com.hr, + 385 34 292 822. Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u kojima su do sada obavljali usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Sau-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Traktori Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo nabavlja traktore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 995.000 kuna. Rok dostave ponuda je 22. rujna. Kreveti KBC Osijek nabavlja krevete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. rujna.

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Kokošja pašteta Ministarstvo gospodarstva nabavlja kokošje paštete. Procijenjena vrijednost na-

dijska Arabija, Švicarska, Švedska. Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift.com] za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252. Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +/94/712274163. Hotelski pribor Cinar Terlik, Istanbul, Turska, www.cinarterlik.com.tr. Tvrtka proizvodi jednokratni hotelski pribor i papuče te traži predstavnika ili poslovnog partnera u Hrvatskoj. Kontakt: Ali Akcora, a.akcora@cinarterlik.com.tr, +90/216/3838530, +90/536/0531182. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933.

bave iznosi 1,8 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 19. listopada. Stacionarni uređaji za mjerenje brzine Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja stacionarne uređaje za mjerenje brzine. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,6 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 20. listopada.

Regija

Žarulje i oprema Željeznice Republike Srpske nabavljaju žarulje, osigurače, kabele, reflektore i natrijske žarulje za niskonaponsku

opremu i jaku struju. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Kontejneri Komunalno javno društvo Maglaj nabavlja zatvorene pocinčane kontejnere. Rok dostave ponuda je 30. rujna. Čizme za vatrogasce Grad Trebinje nabavlja 33 para intervencijskih čizama za vatrogasce. Rok dostave ponuda je 24. rujna. Svjetiljke s priborom Vodovod i kanalizacija Sarajevo nabavlja svjetiljke s priborom. Rok dostave ponuda je 22. rujna.

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 61

Stečajevi, nekretnine, dražbe

Na prodaji benzinska stanica, apartmani... Benzinska stanica na cesti između Županje i graničnog prijelaza Orašje površine 11.510 metara četvornih prodaje se za 8.438.400 kuna. Dražba će se održati 15. rujna u 11 sati pred stečajnim sucem u zgradi Trgovačkog suda u Osijeku, soba broj 21/I. Prodaja se odvija po načelu viđeno-kupljeno te su isključeni svi naknadni prigovori. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj 099/3795 335. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo osobe koje su uplatile jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti imovine na žiro-račun Trgovačkog suda u Osijeku, broj HR31 2390 0011 3000 0020 0 otvoren kod HPB-a d.d. s uplatnim pozivom na broj HR05 272-66-14 i koje dokaz o tome predoče stečajnom sucu prije početka dražbe. Prodaje se obiteljska kuća i gospodarske zgrade u Gornjem Kraljevcu u ulici Frankopanska 35, površine 2258,37 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 198.703,16 kuna. Ročište za ovu nekretninu održat će se 15. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu Čakovec, R. Boškovića 18, soba 37. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu u visini od 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, uplaćene na račun Općinskog suda u Čakovcu br. HR842390001-1300000701, poziv na br. 3174-12, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja dužan predočiti Sudu prije nego što pristupi prodaji.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se hotel u Slunju površine 1316 metara četvornih, po početnoj cijeni od 558.468,66 kuna. Ročište za javnu dražbu održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu 18. rujna u 13 sati u sobi broj 226/II. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju Velimiru Slamaru na broj 098/446 829. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u vidu plaćanja jamčevine, pozivom na broj: St-98/08, najkasnije do 16.

62 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

rujna 2015. godine. Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10 posto od početne cijene za nekretninu, a uplaćuje se na žiro-račun ovog suda prema IBAN konstrukciji broj: HR 4023900011300002754 (u elektroničkom nalogu za plaćanje) ili HR40 2390 0011 3000 0275 4 (u nalogu za plaćanje na papirnatom obrascu), s naznakom “za jamčevinu”. Prodaje se građevinsko zemljište u Trnovcu, površine 11.645,76 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.025.890,38 kuna. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. rujna u 9.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 104/I. Razgledavanje je moguće 14. i 15. rujna od 13 do 15 sati. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine i potrebno ju je uplatiti na broj: HR1223900011300000154, poziv na broj: 05 19-02-94710. Prodaje se 86 apartmana u 24 objekta u Sutivanu na otoku Braču površine 13.567 metara četvornih, procijenjenih na 15.400.000 kuna. Dražba će se održati 17. rujna u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba 121/I., sudnica 5. Razgledavanje nekretnine je moguće uz prethodni dogovor na mob. 098/653 339. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene.

Tvornica limene ambalaže u Veloj Luci prodaje se po cijeni od 477.090 kuna. Navedena vrijednost predstavlja početnu cijenu ispod koje se nekretnina ne može prodati. Prodaja se odvija putem pisanih ponuda uz preduvjet uplate jamčevine od 10 posto. Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom u zatvorenoj omotnici na adresu stečajnog upravitelja: Ivanka Sušić, Gornji Kono 56, 20000 Dubrovnik, s naznakom “ponuda za St.3/2012-ne otvaraj”, zaključno sa 21. rujna. Kasnije pristigle ponude smatrat će se nepravodobnim i neće se uzeti u obzir. Razgledavanje je moguće uz najavu stečajnom upravitelju na broj mobitela 091/5164 792.

Prodaju se zemljište i zgrade tvornice Dalit Corp u Daruvaru vrijednosti 9.852.809,46 kuna. Dražba će se održati 17. rujna u 9.30 na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 89/II. (ulična zgrada). Razgledavanje nekretnine moguće je u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na broj mobitela 098/311 312. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Čišćenje i sanitacija Domaine immobilier et infrastructures, Lausanne, Švicarska traži usluge čišćenja i sanitacije. Natječaj je otvoren do 30. rujna, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Domaine immobilier et infrastructures, intendance, BS 127, station 4, M. Laurent Monney, 1015 Lausanne, Switzerland. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na http://www.simap. ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=766709. Računalni programi Quality and Qualifications Ireland (QQI), Dublin, Irska, traži nabavu računalnih programa i podrške za njih. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Quality and Qualifications Ireland (QQI), 26-27 Denzille Lane, 2 Dublin, Ireland. Više podataka o nadmetanju na: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=92411&B=ETENDERS_ SIMPLE. Ormarići Švicarski odjel za financije - upravljanje zgradama (Département des finances — direction des constructions) raspisao je natječaj za isporuku i montažu namještaja i ormarića za pohranu. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Département des finances — direction des constructions, Selon dossier d’appel d’offres K2 1205 Genève, Switzerland. Više podataka o nadmetanju na: http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=878337. Računalna aplikacija Porezna i carinska uprava Mađarske traži nabavu aplikacije za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma. Natječaj je otvoren do 16. listopada, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na emzeti Adó- és Vámhivatal Központi Hivatala AK08073, Széchenyi utca 2., NAV KH Közbeszerzési Főosztály, Kocsis

Erzsébet, 1054 Budapest, Hungary, kh.kf@nav. gov.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi Mazowiecka uprava za vojvodske ceste u Varšavi objavila je natječaj za izvođenje radova proširenja ceste Varšava- Wegrow u Mazowieckom Vojvodstvu br. 637 Varšava-Wegrow, dionica km 24+495 do 35+600. Natječaj je otvoren do 5. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Mazowiecki Zarząd Dróg Wojewódzkich w Warszawie, ul. Mazowiecka 14, Anna Goebel, 00-048 Warszawa, Poland, przetargi@mzdw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Motorna vozila Waterschapsbedrijf Limburg, Roermond, Nizozemska, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Waterschapsbedrijf Limburg, 481750102, Maria Theresialaan 99, Lennart Verbeek, 6043 CX Roermond, Holland, ea@pro10.nl. Elektronički pristup podacima: https://www.tenderned.nl:443/ tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting.xhtml?aankondigingId=62933, a elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje nalazi se na: https://www.tenderned. nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/ samenvatting.xhtml?aankondigingId=62933. Odjeća i pribor Defensie Materieel Organisatie, Den Haag, Nizozemska, traži nabavu posebne odjeće i pribora. Natječaj je otvoren do 24. rujna, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Defensie Materieel Organisatie, 291855282, Van Alkemadelaan 786. Na pažnju (osoba za kontakt): M.A. Hendriks, 2597 BC Den Haag, Holland, ma.hendriks.02@mindef. nl. Više podataka o nadmetanju možete pronaći na https://www.tenderned.nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62828. 14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

glamur dima u splitu

Imena pobjednika uklesana u brački kamen Cigar Smoking World Championship nije samo neobično natjecanje u sporosti, nego i elitna turistička manifestacija oko koje se vrte najprestižniji svjetski brendovi. Među njima su ove godine zasjale i praline Nadalina, a plakete pobjednika krasio je logotip kamenoklesarske radionice iz piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Mravinaca

splitskom hotelu Radisson Blu održano je Šesto svjetsko natjecanje u pušenju cigara. Natjecanje se održalo u Grand Ballroomu tog hotela, a na njemu je sudjelovalo 86 natjecatelja iz 23 zemlje. Natjecanje je, počasnim odsjecanjem cigare, otvorio Reinhold Widmayer, vlasnik i glavni urednik Cigar Journala, najtiražnijeg svjetskog časopisa za cigare. Nakon dva sata, 27 minuta i 41 sekunde neizvjesnog natjecanja, pobjedu je odnio Rus Oleg Paden, koji je time ujedno oborio svjetski rekord u dugom

Atmosferu je podignuo i konjanik Igor Nešić, ujahavši u prostoriju na svom Korderu Rezzaru, najbržem trkaćem konju na Balkanu

Praline Nadalina unijele su okuse i mirise Mediterana: anis, kadulju, naranču, smokvu...

U ženskoj konkurenciji najbolja je bila Anna Shapirova 64 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

pušenju cigare. Drugoplasirani je bio Igor Kovačić iz Švedske, s postignutim vremenom od dva sata, 27 minuta i 20 sekundi, dok je trećeplasirani bio Stefan Muravev iz Rusije, s vremenom od dva sata, 16 minuta i 47 sekundi. Najbolja žena u dugom pušenju cigare je bila Anna Shapirova, također iz Rusije, s postignutim vremenom od jednog sata, 25 minuta i 19 sekundi. I Ana i Oleg su za nagrade dobili unikatne satove marke Cuervo y Sobrinos, svjetski poznatog proizvođača satova, svaki u vrijednosti od 17.000 eura.

EY Poduzetnik godine

Poduzetnički “Oscar” drugi put u Hrvatskoj

Pobjedu je odnio karizmatični Rus Oleg Paden, koji je u Splitu oborio svjetski rekord u dugom pušenju cigare

Marko Bilić, predsjednik Cigar Cluba Mareva, pobjednicima je uručio plakete za osvojena mjesta, koje su ručno izrađene od bračkog kamena, s potpisom kamenoklesarske radionice Marović iz Mravinaca. Novu natjecateljsku cigaru najavio je konjanik Igor Nešić iz konjičkog kluba Natura, ujahavši u prostoriju na svom Korderu Rezzaru, najbržem trkaćem konju na Balkanu, otkrivši tako prisutnima kutiju novih limitiranih cigara Inspirado by Macanudo za Cigar Smoking World Championship 2016.-2018. Na festivalu su sudjelovali brojni uglednici iz Europe i svijeta, a tijekom trodnevnog programa imali su prilike kušati vrhuske dalmatinske specijalitete u kreaciji catering kuće Opus Meus te vrhunska hrvatska vina s potpisom vinarija Kozlović, Krauthaker, Roxanich i Tomac. Prva radionica je spojila hladni sjever i topli jug prezentacijom Vana Tallinna, limitiranog izdanja estonijskog ruma, proizvedenog da se savršeno ljubi s cigarama, i dalmatinskim pralinama Nadalina s okusima kadulje, naranče, anisa i smokve, koje su savršeno unijele okuse i mirise Mediterana. Budući je Cigar Smoking World Championship elitna turistička manifestacija izraženog međunarodnog karaktera, ove godine je počasni sudac na natjecanju, u znak podrške, bio Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.

Revizorsko-konzultantska tvrtka EY Hrvatska otvorila je prijave za drugi izbor za EY Poduzetnika godine. Prijave traju do 30. listopada, a novi hrvatski EY Poduzetnik bit će proglašen 17. ožujka. Ovaj poduzetnički “Oscar” u svijetu se provodi već 29 godina i obuhvaća 60 zemalja. Finale će biti u lipnju 2016., već tradicionalno u Monte Carlu. Izbor hrvatskog poduzetnika godine provest će žiri kojem je na čelu predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Uz Nenada Bakića i Sašu Cvetojevića, poznate poduzetnike i investitore, te direktoricu Europske banke za obnovu i razvoj Vedranu Jelušić Kašić, kao i dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lajoša Žagera, u žiriju će biti i prvi pobjednici, lanjski nositelji titule hrvatskog EY Poduzetnika godine Alan Sumina i Zoran Vučinić iz tvrtke Nanobit. “Ovaj je program iznimno dobar za motivaciju cijelog hrvatskog društva i isticanje činjenice kako postoje domaće poduzetničke priče koje su na globalnoj razini uspješne”, kaže Alan Sumina. “EY Poduzetnik godine prilika je za poticanje pozitivnih podu-

Alan Sumin i Zoran Vučinić, Nanobit

zetničkih priča, što smo i sami imali priliku iskusiti. Odlazak u Monte Carlo i sudjelovanje na globalnom natjecanju s iznimno uspješnim poduzetnicima za nas je bila dodatna motivacija i nemjerljivo iskustvo”, zaključuje Sumina. (K.S.)

Luksuzna putnička jahta

Katina se predstavlja na Monaco Yachts Showu Luksuzna putnička jahta Katina, odnosno brod za nautički turizam, ugovoren za tvrtku BS Star Shipping Inc. koja je u vlasništvu Brodosplit-Plovidbe, bit će predstavljena na Monaco Yachts Showu, od 23. do 26. rujna. Jahta duljine 60 metara, izgrađena u Brodosplitu, na svoje četiri palube u šest VIP kabina pri-

ma 12 putnika, o kojima se brine 10 članova posade, a namijenjena je za krstarenje Mediteranom i Karipskim otocima, ali i za oceanska krstarenja, sukladno certifikatima Hrvatskog registra brodova i kodu LY2. Izgrađena je na platformi mini kruzera, trup i nadgrađe su od čelika, a kormilarnica je od aluminijske legure. (J.V.)

14. rujna 2015. | broj 3893 | Privredni vjesnik | 65

Novi dućani

FootballMania u zagrebačkom Point centru FootballMania, prva specijalizirana trgovina nogometnom opremom, otvara se u zagrebačkom Point centru, gdje će na više od 300 četvornih metara biti ponuđeno sve za nogomet - za početnike, profesionalce ili navijače. Ponuda se temelji na nogometnom programu vodećih svjetskih brendova Nike i Adidas, a najavljuju da će biti jedino mjesto u regiji u kojem će se moći premijerno i ekskluzivno pronaći najnoviji modeli nogometne opreme i proizvoda. Vrata trgovine u Point centru Vrbani otvaraju se 15. rujna, a isti dan kreće i webshop www.footballmania.hr na kojem će svi ljubitelji nogometa moći pronaći nešto za sebe uz dostavu na vrata u cijeloj Hrvatskoj i šire. Osim opreme, moći će se pronaći niz zanimljivosti - od toga kako trenirati, koja je najbolja prehrana za nogometaše, najave najboljih utakmica, saznati sve o hrvatskoj reprezentaciji, ma-

lim i velikim hrvatskim i stranim klubovima, zanimljive detalje o stadionima, omiljenim igračima, golmanima, trenerima... i još puno, puno toga.

Weekend Media Festival otkriva

HGSPOT

Kako gaming može Apple ne pada pomoći reklamnoj daleko od Utrina industriji Weekend Media Festival je u Hrvatskoj i regiji poznat kao mjesto gdje se najavljuju i propitkuju trendovi. Jedna od vrućih tema, gaming, također će dobiti svoje mjesto u ovogodišnjem bogatom programu. Radionicu pod nazivom Igrom do prijestolja održat će Elizabeth Lane Lawley, profesorica kolegija Uvod u interaktivne medije na Ro-

chester Instituteu of Technology u SAD-u, gdje je ujedno i voditeljica laboratorija za programiranje u društvenim mrežama u RIT Magic centru. Ona će objasniti zašto gaming dobiva sve značajnije mjesto u marketinškim strategijama te koliko može pridonijeti turizmu i kako ga koristiti u reklamnoj industriji. Osmi Weekend Media Festival, najveći regionalni festival komunikacija, održat će se od 24. do 27. rujna u festivalskom prostoru stare tvornice duhana u Rovinju. Kao i prethodnih godina, svi posjetitelji Weekend Media Festivala mogu očekivati bogat program sa zanimljivim predavanjima, panelima i prezentacijama.

66 | Privredni vjesnik | broj 3893 | 14. rujna 2015.

HGSpot je u svojem centru u zagrebačkim Utrinama predstavio jedinstveni prodajni prostor Apple proizvoda u Hrvatskoj i regiji. Novouređeni prostor kupcima će pružati priliku za upoznavanje s Appleovim inovativnim proizvodima i rješenjima, uključujući Mac, iPhone i iPad te njihove dodatke. “Drago nam je da možemo predstaviti novi način prezentacije Apple proizvoda, jedini takav u maloprodaji, a gdje će kupci moći doživjeti prvoklasno iskustvo kupovine. Kupci koji žele saznati više o cijelom Apple asortimanu i dodacima moći će dobiti osobnu pomoć od brojnih savjetnika, koje je Apple posebno obučio”, rekao je Marko Lekić, zamjenik direktora HGSpot-a. Svi zaposlenici HGSpot trgovine morali su proći posebnu

edukaciju te su dobili potrebne certifikate. Kupci će tako moći pronaći i najnovije proizvode, uključujući iPhone 6 i iPhone 6 Plus, najtanji i najbrži iPad ikada - iPad Air 2, iPad mini 3, unaprijeđeni MacBook Pro s Retina zaslonom ili novi iMac s 5K Retina zaslonom.

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

…PREKO NOVIH INVESTICIJA U IZVOZNE PROJEKTE, PROJEKTNE INTEGRACIJE I TRAŽENJE MOGUĆNOSTI ZAJEDNIČKOG IZVOZNOG NASTUPA NA SVJETSKA TRŽIŠTA, DO STVARANJA SNAŽNIH REGIONALNIH KOMPANIJA…

6 -ti BIZNIS FORUM / 1. listopada 2015 / Makedonski narodni teatar Skopje

AGENDA

Poštovani, partneri i prijatelji Biznis plusa, poslovni ljudi, poduzetnici, investitori, osnivači, pokretači, misleći ljudi, intelektualci, vlasnici, izvršni direktori, kreatori novih start-upa… Grupa partnerskih poslovnih medija koju čine Kapital iz Skopja, Finance iz Ljubljane, Oslobođenje iz Sarajeva, Privredni vjesnik iz Zagreba, Vijesti iz Crne Gore i Novi magazin iz Srbije, poziva Vas na 6. Biznis plus konferenciju poslovnih kompanija koje čine Regionalni poslovni klub Biznis plus. Biznis forum će se održati u Skopju, Republika Makedonija, 1. listopada (četvrtak) u Makedonskom narodnom teatru. Očekujemo više od 300 direktora, vlasnika i predsjednika uprava iz čitave regije, Balkana i Jugoistočne Europe. Do sada je održano pet konferencija: Zagreb, Sarajevo, Budva, Beograd i Mostar. Te forume posjetilo je više od tisuću kompanija i investitora iz cijele regije i svijeta.

 Nova ulaganja u nove izvozne projekte, nove kompanije, projektna povezivanja i integracije, mogućnosti zajedničkog nastupa i izvoza na svjetska tržišta, stvaranje snažnih regionalnih kompanija  Uspješna povezivanja, konkretni primjeri realiziranih projekata, primjeri inovacija  Transport, logistika i infrastruktura: Imamo li balkanske rute razvoja? Koliko smo povezani? Možemo li se integrirati i zajedno nastupiti prema europskim fondovima?  Industrija s golemim mogućnostima: Proizvodnja hrane, distribucija i trgovina te agroindustrija kao prostor za integraciju i ulaz na svjetska tržišta  Turska – poslovna destinacija za sve u regiji i prilika za više investicija i trgovine  Poseban liderski panel uspješnih u regiji

Prijem povodom 15. godišnjice osnivanja Kapitala s posebnim programom. za sve informacije: koordinatorica Ivana Zobenica / mob. +385 (0)98 91 38 961 / zobenica@privredni.hr

Više detalja o konferenciji možete naći na:

www.biznis-plus.com

Mediji partneri projekta:

PRIVREDNI VJESNIK Podupiratelji konferencije:

Veliki partneri Biznis plusa: