Pv 3896 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

5. listopada 2015., godina LXII, broj 3896

Intelektualno vlasništvo

Drastično smanjen broj prijava Prijavljeno samo 3708 žigova, 334 patenta i 294 industrijska dizajna

intervju

Jovana Đurić Telecor Zagreb

hpb

Završena dokapitalizacija globalna konkurentnost

Hrvatska i dalje na istom mjestu

poseb

an pr

i lo g

fo n i N E E e terpris n nosi E Što do e Network Europ

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

sadržaj

3896 / 5. listopada 2015. Svjetski gospodarski forum 6

Uhvatili smo korak i sada trčimo zajedno s drugima Zaustavljen je višegodišnji trend pada konkurentnosti Hrvatske

TEMA TJEDNA 8

Intelektualno vlasništvo Ulazak u EU i kriza smanjili broj prijava

intervju 12

8 22

Jovana Đurić, direktorica Telecora Zagreb Kad prestanemo biti inventivni, prestaje i naš napredak

Bijela knjiga 16

Pravna nesigurnost odbija ulagače Iznenadne promjene propisa crveno su svjetlo za ulagače

Dan velikih planova

Nagrade stečajnim upraviteljima i do 795.000 kuna

Hrvatski burek krenuo put Australije Nakon investicija u dvije tvornice te otvaranja 200 prodavaonica u četiri europske zemlje, za tvrtku Mlinar na redu su i daleka tržišta

GraĐEVINARSTVO u Slavoniji 20

Jovana Đurić, direktorica Telecora Zagreb

Ubija ih javna nabava Najvažnije pitanje je kriterij javne nabave, kažu slavonski graditelji

BIOCentar 28

U Zagrebu otvoren inkubacijski centar za bio znanosti Velika znanost u malom BIOCentru

Obiteljska poduzeća: Nije lako, ali je lijepo Najprofitabilnija obiteljska poduzeća u Hrvatskoj su Agrokor, Atlantic Grupa, Orbico Grupa, Gavrilović, Vindija...

KOLUMNA DLANOM O DLAN

SVIJET FINANCIJA 40 Hrvatska poštanska banka Završena dokapitalizacija

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Fani Marinović Skaramuča

Što sve treba za izvoz Dio uvoznika vina iz nekih razvijenih europskih zemalja cijeni samo certifikate društava iz zapadnoeuropskih zemalja

Fani Marinović Skaramuča, direktorica tvrtke DingačSkaramuča, Pelješac

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

izvozu hrvatskih vina priča se dugi niz godina. Za uspješan izvoz hrvatskih vina osnovni je preduvjet ishođenje svih europskih certifikata. Kako mi u našoj obiteljskoj tvrtki upravo pripremamo izvoz u Dansku, uvjerili smo se da bez certifikata razvijenih zemalja Europske unije ne bismo uspjeli plasirati vina na ovo tržište. Iako osobno cijenim domaća certifikacijska društva, dio uvoznika iz nekih razvijenih europskih zemalja cijeni samo certifikate društava iz zapadnoeuropskih zemalja. Zanimljivo je da se takva društva kontrole kvalitete nikada ne najavljuju, nego dođu i nadziru zalihe, proizvodnju, način skladištenja i sve što ih zanima kako bi nekome dodijelili certifikat kvalitete i kako bi osigurali standard koji on jamči. Ne ostavljaju vam mogućnost da dio proizvodnje šaljete na analizu, a ostatak plasirate na tržište. Ono što hrvatskim vinima nedostaje da bi bila svjetski prepoznatljiva je kvalitetno osmišljena promocija. Mi znamo, i to nam svi potvrđuju, da Hrvatska ima neupitnu kvalitetu i veliki potencijal vina, ali smo za dobar dio svjetske javnosti nepoznati. Problem naših proizvođača je to što se marketing još uvijek smatra troškom, a to ne bi smjelo biti tako. Naši proizvođači vina često su nestrpljivi i hoće odmah rezultat promocije. Uz promociju vrlo važna je činjenica da bez temeljne kvalitete proizvoda nećete uspjeti unatoč agresivnoj kampanji. Kvaliteta je osnova i temelj iz kojeg se kreće u osvajanje drugih tržišta. U suprotnom nećete imati povrat od promocije ma kako ona bila osmišljena. Na inozemna tržišta moramo ići organizirano i promovirati vina svake pojedine regije jer kod nas niti jedan vinar nema snage za neku ozbiljniju samostalnu promociju. U skupnoj promociji vinski znalci lako prepoznaju kvalitetu. To je prigoda za vinare koji imaju kvalitetu. Ono što mogu primijetiti i što mogu potvrditi jest činjenica da nema neosvojivih tržišta. Bez obzira na to što su neke države vinske velesile, možete plasirati vina i na ta tržišta. Recimo, mi smo se iznenadili koliko smo putem web shopa prodali vina u Italiju - a svi su nam tvrdili da su njihovi potrošači lojalni domaćim proizvođači-

4 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

ma. Znamo i koliko SAD štiti svoje vinare, a opet svake godine na to tržište plasiramo desetak tisuća boca svog vina. Činjenica je da u promociju morate dosta ulagati, ali bez nje nećete ništa napraviti. Isto tako, spajanje vina i turizma je dobitna kombinacija. Mi imamo vilu Dingač koju iznajmljujemo i naši gosti su odreda ljubitelji vina. Pogotovo smo im privlačni za vrijeme berbe grožđa i maslina. Pored promocije nužno je uvijek nadzirati i kvalitetu svojih vina. Primjerice, surađujemo s Vino Labom iz Zagreba, ali i s Institutom u Heidelbergu. Vino je ozbiljan proizvod koji mora

Na inozemna tržišta moramo ići organizirano imati stručnu podlogu jer se samo tako može održati kvaliteta. Naši proizvodi mogu se naći u svim europskim zemljama. Od prodajnih kanala sve više koristimo i web shop. Mi smo dobro uravnotežena vinarija tako da imamo dovoljne količine koje uspijemo plasirati, pa nemamo velikih problema sa zalihama. Što se tiče ovogodišnje berbe, mogu samo reći da ćemo je po urodu i kvaliteti uroda pamtiti kao jednu od najboljih. To je ohrabrujuće jer je prošlogodišnja berba bila jedna od lošijih. Pogotovo smo ove godine zadovoljni kvalitetom pošipa. Vina će ove godine biti vrhunska, a mi smo ponosni što smo na ocjenjivanju u San Franciscu za naš Dingač osvojili treće mjesto u najjačoj svjetskoj konkurenciji. Inače, sorta plavac mali je specifična i potrošači različito reagiraju prilikom prvog susreta s tom hrvatskom najpotencijalnijom sortom. Mi se trudimo približiti ga ljubiteljima vina u kombinaciji s hranom i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. K tome, kada ljubitelji vina dođu na položaj Dingač i vide suhozide i u kakvim uvjetima raste loza, te da se jedino može ručno obrađivati, dodatno cijene taj proizvod.

BROJKE, BROJKE

UZGOJ GROŽĐA I PROIZVODNJA VINA 5

322 poduzetnika

više od %

zaposlenih u poljoprivredi bavi se uzgojem grožđa

bave se uzgojem te proizvodnjom vina

od toga

100sa 889

3,77%

zaposlenih

poljoprivrednika bavi se uzgojem grožđa

registrirano je za uzgoj

744,1milijun kuna

222sa 1586 zaposlenih

prihodi proizvođača vina

za proizvodnju vina od grožđa

155% više

ostvaruju

1,86%

291,5

od uzgajivača vina

milijuna kuna prihodi uzgajivača grožđa

ukupnih prihoda poljoprivrede

1,70%

poduzetnika prerađivačke industrije proizvodi vino

ostvaruju

0,47%

prihoda prerađivačke industrije

više od milijuna kuna izvoz uzgajivača grožđa

35,7

milijuna kuna

izvoz proizvođača vina Izvor: Bisnode

29,5milijuna kuna 16,4milijuna kuna investicije proizvođača vina

investicije uzgajivača vina

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 5

aktualno Svjetski gospodarski forum

Uhvatili smo korak i sa zajedno s drugima Zaustavljen je višegodišnji trend pada konkurentnosti Hrvatske. No za napredak na listi morat ćemo ubrzati strukturne reforme, smatra Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

77. mjesto

zauzela Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti

5. mjesto po carinama zauzela Hrvatska

19.

smo u svijetu po autocestama

rvatska je i ove godine zauzela 77. mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti koju sastavlja Svjetski gospodarski forum. Moglo bi se reći da stagnira, ali i da je zaustavljen višegodišnji trend pada konkurentnosti, ocijenio je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost. “Uspjeli smo uhvatiti korak s drugima i sad trčimo istom brzinom kao i oni. No za napredak na listi morat ćemo ubrzati strukturne reforme”, rekao je Mudrinić na prošlotjednom predstavljanju rezultata. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo, iznenađen je osvajanjem istog mjesta na listi s obzirom na to da su u prošloj godini mnogi ekonomski pokazatelji iz negativnih prešli u pozitivne. “Rastu izvoz i industrijska proizvodnja, bilježimo i rast investicija, a to je sigurno posljedica poboljšane konkurentnosti i mjera poduzetih u zadnje dvije godine”, istaknuo je Grčić i dodao da prema podacima Eurostata Hrvatska trenutačno ima najviši indeks poslovne klime u Europskoj uniji. Riječ je o indeksu ESI (Economic Sentiment Indicator) kojim Eurostat mjeri očekivanja sudionika u sektorima industrije, trgovine, građevine, usluga te očekivanja potrošača.

I poslodavci žele rast standarda i plaća

Podsjetio je i da je uz pomoć države i HBOR-a realizirano stotinjak većih i manjih investicija, a izgrađeno je 25 novih hotela. Sve zajedno dovelo je i do pozitivne platne bilance s inozemstvom, prvi put nakon kriznih godina. Porastao je i postotak korištenja eurofondova. Na vrhu globalne liste od 140 zemalja i dalje nema bitnih promjena. Na prvom mjestu je Švicarska, slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Stoga je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ukazao na činjenicu da su u većini najkonkurentnijih zemalja razmjerno visoke i radničke plaće i njihova prava. Nasuprot tome, od Hrvatske se često traži smanjenje radničkih

6 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

prava, navodno radi bržeg rasta konkuretnosti, podsjetio je Sever. U ime poslodavaca Ivica Mudrinić odgovorio je da i hrvatski poslodavci žele rast standarda i plaća i da im je opća dobrobit na prvom mjestu. “Profit nije jedini cilj, nego on dođe onako usput”, rekao je Mudrinić. Ovogodišnje ocjene konkurentnosti pokazuju napredak u sektoru visokog obrazovanja i treninga (51. mjesto), efikasnosti tržišta rada (109.), tehnološke spremnosti (43.) te inovacija (93.), dok je zamjetan pad ocjene makroekonomskog okruženja (107.) i razvoja financijskog tržišta (88.). U makroekonomskom okruženju negativna ocjena stigla je zbog deficita i rasta javnog duga. Priznaje to i potpredsjednik Grčić, koji je objasnio da je to posljedica mjera

Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, iznenađen je istim mjestom Hrvatske kao i godinu ranije koje je u stabilizaciji ekonomije poduzela Vlada. “Nismo poslušali one koji su nam savjetovali samo rezove. Pokušali smo naći mjeru u rezanju kako ne bismo previše smanjili potrošnju bez koje nema ni gospodarskog rasta”, objasnio je Grčić.

Uvoditi nove tehnologije

Od zemalja s kojima se Hrvatska najčešće uspoređuje, napredak su zabilježile Slovenija, Slovačka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Slično kao Hrvatska, svoje isto prošlogodišnje mjesto zauzeli su Bugarska, Grčka i Srbija. Mađarska i Crna Gora bilježe pad od tri mjesta. Potpredsjednik Grčić smatra da je očito kako

najbolje

ada trčimo

Odlične ceste i nizak porez na dobit Hrvatska ima sjajne autoceste (19. na svijetu), a ispitanici su visoko vrednovali i nizak porez na dobit (11.) i niske carine (5. mjesto). Među prvih 20 zemalja na svijetu Hrvatska se smjestila i po niskim necarinskim preprekama te dobrom zdravlju stanovnika (nizak postotak HIV pozitivnih i mali broj slučajeva tuberkuloze) i niskom utjecaju kriminala na poslovni sektor. U prvih 50 najboljih zemalja na svijetu pomalo iznenađujuće Hrvatska je svrstana i po kvaliteti osnovnog, srednjeg i visokoškolskog obrazovanja. Među najboljima smo po broju fiksnih telefonskih linija, broju internetskih priključaka pa čak i po broju prijavljenih patenata.

najlošije

je znatno poboljšanje konkurentnosti stiglo s punopravnim članstvom u Europskoj uniji. Druge tranzicijske zemlje, koje su ušle prije desetak godina, bile su pod sličnim reformskim režimom kao i Hrvatska. I to im je pomoglo da brže uhvate korak s EU-om i promjenama na tržištu. Nacionalni reformski plan koji je usvojila Hrvatska u suradnji s Europskom komisijom sličan je modelu koji su imale i druge zemlje nove Europe, rekao je Grčić. Analizirajući preporuke Svjetskog gospodarskog foruma, Ivica Mudrinić ističe da je uvođenje novih tehnologija jedan od bitnih činitelja bržeg razvoja. “U svijetu se sve više digitalizira javni sektor, a time se podiže i razina transparentnosti i efikasnosti. Mi još nismo stvorili uvjete u kojima se isplati investirati u Hrvatskoj”, ocijenio je Mudrinić. Rezultati istraživanja globalne konkuretnosti temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima za 2014. i 2015. godinu, kao i na ispitivanju mišljenja vodećih osoba u poduzećima. Analizira se 12 faktora konkurentnosti, kao što su rad institucija, infrastruktura, veličina tržišta, poslovna sofisticiranost, inovativnost...

Prevelika regulacija i sporo pravosuđe

137.

mjestu smo po brzini rješavanja sudskih potraživanja između tvrtki

Sporost u rješavanju sudskih potraživanja između poduzeća jedno je od najlošije ocijenjenih područja u istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma. Hrvatska je tu na 137. mjestu od 140. zemalja. Nisko smo plasirani i po sposobnost da zadržimo talentirane pojedince i privučemo ih iz drugih zemalja. Državni regulatorni troškovi i odnos prema izravnim stranim ulagačima odvodi Hrvatsku u donji dio svjetske ljestvice. Bolje stanje moglo bi biti i u području dobivanja kredita i prikupljanja kapitala te u zaštiti manjinskih dioničara.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA Intelektualno vlasništvo

8 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Ulazak u EU i kriza smanjili broj prijava U prošloj godini zabilježen je pad prijava za zaštitu industrijskog vlasništva - zbog krize, ali i zbog toga što se žigovi i dizajn mogu registrirati i u drugim članicama EU-a. U 2014. godini prijavljeno je ukupno samo 4319 patenata, žigova i industrijskih dizajna, ali zato su uvedena nova prava na zaštitu koja ne podrazumijevaju formalnu registraciju piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ntelektualno vlasništvo, patent, žig, autorsko pravo... u posljednje vrijeme postaju sastavnim dijelovima svakog poslovanja. U vremenu globalizacije zaštita je nešto bez čega nema iskoraka na svjetsko tržište, a svi veliki igrači na njemu pomno prate razvoj proizvoda i usluga i brzo reagiraju na promjene. Mnogi se pitaju kakva je situacija kod nas i koliko smo konkurentni i inovativni, reagiramo li dovoljno brzo na promjene na tržištu i imamo li dovoljno novih ideja koje bi mogle poboljšati naše poslovanje, ostvariti iskorak na svjetsko tržište ili ubrzati približavanje velikim svjetskim igračima.

Zaštita žigom u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina Iako si volimo tepati kako smo nacija pametnih i obrazovanih ljudi, o intelektualnom vlasništvu i pravima koja iz njih izlaze znamo prilično malo, i premda naši inovatori osvajaju nagrade na svjetskim natjecanjima i sajmovima, statistike kojima se bilježi njihov broj imaju negativne trendove. Prema podacima Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, u prošloj godini zabilježen je pad prijava za zaštitu industrijskog vlasništva čime je nastavljen negativni trend koji traje još od početka krize. Dodatni razlog manjem interesu za zaštitu intelektualnog vla-

sništva donosi i činjenica da se žigovi i dizajn mogu registrirati i u drugim članicama EU-a. Ukupni broj prijava 2010. godine bio je 9354, a u prošloj godini taj je broj više nego prepolovljen - na 4319 prijava.

Sve manje žigova

Smanjen je i broj prijava patenata, žigova i industrijskog dizajna. Među prijavama i dalje dominiraju žigovi, kojih je bilo 3708, zatim patenata, 334, a za industrijski dizajn bile su 294 prijave. Broj prijava žigova lani je osjetno pao u odnosu na godinu ranije kada je žig zatražen putem 6527 prijava, a primjerice u 2010. taj broj je iznosio čak 7884. Lani je svoje brendove tako najviše štitio makedonski Alkaloid koji je tražio zaštitu svojih 38 žigova. Franck je zaštitio 31 svoj brend, jednako kao i Blaženka Hladnik za svoje kozmetičke proizvode. Kaufland je prijavio 21 novi žig, a Podravka i Nova TV po njih 16. Ukupno najviše nositelja žigova među hrvatskim tvrtkama u prošloj godini ima Pliva, sa 340 registriranih žigova, slijede Pringles sa 306, TDR sa 251 žigom, Badel 1862 koji je nositelj 227 žigova, Mars sa 204 te Kraš sa 182. U Hrvatskoj su ukupno krajem 2014. važila čak 28.643 nacionalno registrirana žiga, a registriranih prema Madridskom sporazumu i Protokolu o međunarodnoj registraciji žigova još njih 102.821. Žig (trademark) je isključivo pravo na korištenje znaka koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih u gospodarskom prometu. Njime je moguće zaštititi ime, logotip, amblem, etiketu ili druga obilježja proizvoda i/ili usluge. Zaštita žigom u Hrvat-

zaštita intelektualnog vlasništva

9354 prijave bile 2010. samo 4319 prijava 2014. broj prijava 2014.

3708 za žigove 334 za patente 294 za industrijski dizajn industrijski dizajn (najviše registriranih proizvoda)

97 Stribor Oprema 80 Deutsche Telekom po 61 Concept S i Obrt Leo

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

PATENTI

ŽIGOVI

INDUSTRIJSKI DIZAJN

900

9000

900

800

8000

800

700

7000

700

600

6000

600

500

5000

500

400

4000

400

300

3000

300

200

2000

200

100

1000

100

0 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

skoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produljivati neograničeno na razdoblja od 10 godina.

Patenata sve manje

Patent je pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekog tehničkog problema, a obično se odnosi na određeni proizvod, postupak ili primjenu. On se stječe priznanjem prava od ovlaštenog tijela za dodjelu tog prava, što je u nas Državni zavod za intelektualno vlasništvo i to na temelju ispitivanja prijave patenta u kojoj je opisan izum. Zaštita patentom za njegove vlasnike znači učinkovito poslovno sredstvo koje im omogućuje povrat novca uloženog u istraživanje i razvoj novih proizvoda i

0 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

tehnologija, kroz svojevrsni monopol na upotrebu zaštićenog tehničkog rješenja tijekom trajanja patentne zaštite. Zaštitu izuma patentom u Republici Hrvatskoj moguće je ostvariti nacionalnim putem, u kojem slučaju odluku o priznanju donosi Zavod, odnosno regionalnim putem, kada odluku o priznanju donosi Europski patentni ured, a Zavod tako priznati patent upisuje u Registar patenata Republike Hrvatske. Postupak se provodi kroz ispitivanje sadržaja prijave patenta do objave prijave u službenom glasilu Zavoda i ispitivanjem nakon objave. Objavljena prijava patenta postaje dostupna javnosti, čime sadržaj izuma ulazi u tzv. stanje tehnike, a svaka zainteresirana osoba ima pravo vidjeti što

0 2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

je u njemu. Nakon podnošenja jednog od zahtjeva za ispitivanje, Zavod provodi ispitivanje sadržaja patentne prijave iza kojega slijedi priznavanje patenta za izum, ili odbijanje. Prije konačne odluke o odbijanju zahtjeva za priznanje patenta prijavitelj ima priliku eventualnim izmjenama patentnih zahtjeva ili podnošenjem dodatnih argumenata u zakonom propisanim granicama ishoditi povoljan rezultat postupka.

Rok od 20 godina

Zaštita za patent vrijedi najviše 20 godina od datuma podnošenja prijave patenta, a za konsenzualni patent najviše 10 godina. Za održavanje patenta u važnosti obvezno je plaćati propisane godišnje naknade troškova održavanja. Za izume iz

hrvatski zavod za intelektualno vlasništvo

Pad broja prijava zbog zajedničkog EU tržišta Članstvo u Europskoj uniji se odrazilo na djelatnost Hrvatskog zavoda za intelektualno vlasništvo, kaže njegova ravnateljica Ljiljana Kuterovac. “Našim ulaskom u Europsku uniju uključili smo se u sustav žiga i dizajna Zajednice, kao sustava jedinstvenih prava žiga i industrijskog dizajna na području Europske unije za koju registraciju provodi Ured za harmonizaciju na unutarnjem tržištu Europske unije (OHIM).Upravo zbog toga značajno je pao broj prijava za registraciju žigova i industrijskog dizajna na teritoriju Hrvatske”, ističe ona.

No to nije značilo i da sam Zavod ima manje posla jer je povećan opseg i dinamika poslova na unapređenju kvalitete postupaka u registraciji žigova i industrijskom dizajnu. “Razvoj zakonodavstva Europske unije u području intelektualnog vlasništva iznimno se dinamizirao tijekom prošle godine kada su se provodile pripreme za reformu u gotovo svim područjima intelektualnog vlasništva. Istovremeno je povećan interes nacionalnih

10 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

ureda za intelektualno vlasništvo iz zemalja regije za suradnju pa smo pružali i tehničku pomoć za čak pet zemalja regije. Kako u javnosti i dalje postoji nedostatno znanje o intelektualnom vlasništvu, nastavit će se suradnja s institucijama u educiranju, posebice u području educiranja i stručne potpore, kako bi se intelektualno vlasništvo više primjenjivalo u istraživačkim i poduzetničkim aktivnostima, uz razumijevanje i promicanje zaštite autorskih i srodnih prava”, zaključila je Ljiljana Kuterovac.

Ljiljana Kuterovac, ravnateljica Hrvatskog zavoda za intelektualno vlasništvo

specifičnih područja tehnike moguće je zaštitu patentom produljiti svjedodžbom o dodatnoj zaštiti. Broj prijavljenih patenata u proteklih pet godina bilježi pad. U prošloj godini ukupno je prijavljeno 200 patentnih prijava što je za 53 manje nego prošle godine i za 78 manje nego u 2010. godini. Najviše prijava u prošloj godini bilo je za pripravke za medicinske i stomatološke potrebe, kao i za mjeriteljstvo, po 22, a zatim slijede sa po 18 prijava patenti u transportu i predmetima za kućanstvo i osobnu uporabu. Prijavitelji su dominantno domaće fizičke osobe, pa su oni tako prijavili u prošloj godini 145 patentnih prijava, dok su pravne osobe predale 51 prijavu, od čega je malo više od polovine pravnih osoba iz inozemstva. Najviše pojedinačnih patenata ipak su prijavile strane pravne osobe. Švicarski farmaceutski div Novartis je prijavio 26 patenata, zatim slijedi također globalna farmaceutska kompanija Sanofi sa 17 pa-

Novo pravo intelektualnog vlasništva neregistrirani dizajn Zajednice - stječe se bez registracije, otkrivanjem dizajna javnosti tenata, te njihov njemački kolega Bayer koji je prijavio 13 patenata, jednako kao i Boehringer Ingelheim International, koji se bavi registracijom medicinskih proizvoda na stranim tržištima. U Hrvatskoj je krajem prošle godine važilo 5213 patenata, a nositelji s najvećim brojem patenata dolaze iz farmaceutske industrije.

U padu i prijave za industrijski dizajn

Dizajn proizvoda je njegov vanjski izgled. On ga čini privlačnim, dopadljivim ili poželjnim, te na taj način bitno pridonosi prodaji proizvoda i povećanju njegove

komercijalne vrijednosti. Industrijskim dizajnom kao jednim od oblika intelektualnog vlasništva štite se prostorna ili plošna obilježja proizvoda (industrijski ili zanatski proizvedenog predmeta), vidljiva pri njegovoj normalnoj (namjenskoj) uporabi. Prostorna obilježja su oblik i obris proizvoda, a plošna obilježja su šare, crte, boje, tekstura te kombinacije navedenih obilježja. Industrijski dizajn kao pravo industrijskog vlasništva u većini zemalja stječe se registracijom na temelju rezultata provedenog postupka ispitivanja prijave za zaštitu dizajna koje u nas provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Pristupanjem Europskoj uniji u Hrvatskoj je uvedeno i novo pravo intelektualnog vlasništva – neregistrirani dizajn Zajednice - koje se stječe bez formalnog postupka registracije, otkrivanjem dizajna javnosti na području Europske unije. Prava koja proizlaze temeljem neregistriranog dizajna odnose se na zabranu zlouporabe kroz umnožavanje zaštićenog dizajna. Temeljni uvjeti koje neki di-

zajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite kao intelektualnog vlasništva su novost i individualni karakter dizajna, a njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom. U protekloj godini podneseno je 213 prijava za industrijski dizajn što je za 20 posto manje nego u prethodnoj godini. U 2010. godini prijavljen je za zaštitu čak 791 industrijski dizajn. Najviše prijava podnio je Sanjin Starčević, njih 24, zatim slijede 23 prijave Inteks prometa, te po 15 prijava Renata Kolara i tvrtke Tureta. Nositelji najviše registriranih proizvoda industrijskog dizajna u Hrvatskoj su Stribor Oprema, proizvođač opreme za dječja igrališta, koji ih ima 97, Deutsche Telekom - vlasnik HT-a ima njih 80, a tvrtka Concept S koja se bavi dizajnom trgovina te trgovački obrt Leo koji se bavi namještajem, opremom za rasvjetu i kućanskim proizvodima po 61 industrijski dizajn.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 11

intervju Jovana Đurić, direktorica Telecora Zagreb

Vjeruje se da o istom problemu najmanje četiri inovatora razmišljaju u istom trenutku. Ako brzo ne plasirate svoju ideju, to će učiniti netko od preostalih troje, kaže direktorica Telecora

12 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Kad prestanemo biti inventivni, prestaje i naš napredak Svojim znanjem i iskustvom pomažu domaćim inovatorima da svoje ideje pretvore u djela, plasiraju patente ili licencu na tržište. Pri tome Telecor od inovatora stvara svoje brendove, a od njihovih inovacija proizvode za zainteresirane kupce razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

vrtka Telecor Zagreb odlično pokazuje kako je izabrala najbolji mogući moto – “Mogućnosti su beskonačne”. Poslovanje su 1998. započeli kao veletrgovina elektromaterijalom, opremom i strojevima, da bi ubrzo svoj asortiman proširili na optičke kabele, preko komunikacijskih mrežnih razvoda, do opreme za solarne elektrane, brzih DC punjača za elektroautomobile, frekvencijskih pretvarača te UPS sustava. “Vodi nas inspiracija koja nas motivira da radimo i stvaramo. U jednom od valova inspiracije shvatili smo da je inovacija ključ uspjeha svakog posla - istog trena kada prestanemo biti inventivni, prestaje i naš napredak. Stoga smo u zadnje tri godine djelatnost tvrtke proširili na plasman patenata te komercijalizaciju inova-

Gruba je procjena da se godišnje u svijetu zaštiti oko milijun patenata. Oko jedan posto se pretvori u proizvod cija s ciljem stvaranja novih, boljih proizvoda za otvoreno tržište”, kaže direktorica Telecora Jovana Đurić. Često vam daju epitet ‘zagrebačka tvrtka za komercijalizaciju patenata Telecor’. Što to konkretno znači? - Telecor se bavi razvojem inovacija, koje sam financira, a sufinancira kroz bespovratna sredstva. Istodobno svojim znanjem i iskustvom

pomažemo domaćim inovatorima da svoje originalne ideje pretvore u djela te kao patente ili licencu plasiraju na tržište. Pri tome Telecor od inovatora stvara svoje brendove, a od njihovih inovacija proizvode za zainteresirane kupce. Sve što činimo i stvaramo radimo kako bismo pomaknuli granice poznatog, pokrenemo zaustavljeno i poboljšamo postojeće. A možda i sami nekome postanemo inspiracija. Je li u Hrvatskoj teško plasirati patent? - Za uspješan posao potrebni su vrijeme, novac, trud, rad, strpljenje, strast i upornost. Naravno da je sve to isprepleteno s brojnim preprekama koje je potrebno svladati. Tako je i s plasmanom patenata, ali ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu jer su razlike u nijansama. Stoga savjetujemo svim domaćim inovatorima da ne odustaju misleći kako je u Hrvatskoj teško, a da negdje drugdje cvjetaju ruže. Najveća prepreka inovatoru je osiguranje kvalitetnog tima stručnjaka koji poznaje i uspješno rješava sve prepreke na putu od problema do tržišta. Druga je prepreka osiguranje potrebnog novca za provjeru inovativnog koncepta, izradu funkcionalnog prototipa i analizu tržišta. Ako se kreće s usvajanjem proizvodnje, potrebno je uvesti i određene certifikate što zna biti mukotrpno, pogotovu ako je u pitanju novi proizvod za koji ne postoji jasno definirana norma. Nakon izrade funkcionalnog prototipa i usvajanja proizvodnje, novi proizvod se mora testirati u eksploatacijskim uvjetima. Tu pozivamo državu i državne tvrtke da pomognu smanjenjem administrativnih barijera, uvođenjem jasno definiranih tehničkih specifikacija i same procedure testiranja uz financijsku potporu za troškove testiranja. Smatramo da ako inovator zajedno sa svojim timom nudi proizvod koji ima veliki izvozni potencijal, država tu mora pomoći. Na našem putu prema tržištu

8 ljudi

u timu Telecora

oko

7,5 mil kn

poslovni prihodi 2014.

7,5 mil kn

prihod u prvih 6 mjeseci 2015.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 13

intervju

Ako promatramo samo inovativni segment, znači komercijalizaciju patenata, naša misija je samostalno i bespovratnim sredstvima financirati i razviti inovativne projekte.

Trenutačno su prihodi od poreza na prodaju patenata i licenci u Hrvatskoj zanemarivi i država ne bi ništa izgubila ukidanjem poreza.

od Zajednice za investicije i rad u sektoru za industriju pri HGK-u dobivamo veliku podršku i pomoć. Kaže se vrijeme je novac, je li to slučaj i kad su patenti u pitanju? - Da, to je također slučaj kad su patenti u pitanju. Vjeruje se da o istom problemu najmanje četiri inovatora razmišljaju u istom trenutku. To znači da ako vi brzo ne plasirate svoju ideju na tržište, to će učiniti netko od preostalih troje. Naime, od datuma prijave patenta počinju teći rokovi koje ne smijete zanemariti. Pod pretpostavkom da je vaša ideja originalna, odnosno da nitko na svijetu nije zaštitio identično rješenje, dobit ćete tzv. mali (konsenzualni) patent. U tom razdoblju vaše rješenje neće biti objavljeno i bit ćete zaštićeni 12 mjeseci od dana prijave. No, ako namjeravate patent odnosno proizvod plasirati izvan Hrvatske i želite konkurenciju spriječiti da vas kopira i uzme vam dio tržišta, morate u roku od godinu dana od

14 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

dana prijave patenta napraviti tzv. PCT zaštitu koja vam produžuje svjetsku zaštitu na novih 18 mjeseci. No, tu treba biti oprezan jer se ona ne odnosi baš na sve zemlje. Nakon isteka tog

U Hrvatskoj se godišnje zaštiti nekoliko stotina patenata i taj broj iz godine u godinu pada roka (12+18 mjeseci) morate svoj patent zaštititi u svakoj zemlji pojedinačno. To praktično znači da u razdoblju od 30 mjeseci morate izaći na tržište i početi prihodovati, kako biste istekom

se godišnje zaštiti nekoliko stotina patenata i taj broj iz godine u godinu pada, a nije poznat broj onih koji izađu na tržište. Jedan od naših inovatora, dipl. ing. Slobodan Rajić je većinu svojih patenata plasirao na tržište što samostalno, što u suradnji s nama. Što čini dobar patent? - Da, to je intrigantno pitanje. Bili smo uvjereni da imamo dobar patent, radilo se o novom aparatu za brijanje, i da ćemo ga lako plasirati na tržište. Kontaktirali smo svjetske proizvođače koji pokrivaju više od 90 posto tržišta, angažirali smo stranu agenciju za plasman patenata, ali naš patent nije izašao na tržište. Glavna prepreka nam je bila nedostatak nekoliko desetaka tisuća dolara kako bismo patent zaštitili u SAD-u i tako došli u situaciju da ga prezentiramo najvećem svjetskom proizvođaču jer je on uvjetovao američki patent da bi uopće razgovarao s nama. Za sada se samo autor brije i prošli su svi rokovi u kojima se od tog patenta može napraviti proizvod, a da mi od toga možemo naplatiti autorska prava. Osim dobrog patenta, potrebna je tržišna isplativost, osigurana početna investicija, kvalitetan i prodoran tim za komercijalizaciju i puno strpljenja i sreće.

tih 30 mjeseci mogli financijski obaviti patentnu zaštitu na svom ciljanom tržištu, a ona može biti veća od 2000 eura po zemlji. S obzirom na to da je put dug i skup, ovdje se dobro vidi da je vrijeme stvarno novac. Zna li se koliko patenata uistinu zaživi, a koliko njih ostaje na razini ideje? - Broj ideja je ogroman i teško ga je procijeniti. Većina ideja i ostane na razini ideje. To nije slučajno. Od ideje do proizvoda za tržište potrebno je puno rada i strpljenja. Sam inovator bez stručne ekipe pune entuzijazma to ne može napraviti. Iznimno mali dio ideja se zaštiti patentom. Gruba je procjena da se godišnje zaštiti oko milijun patenata. Na svjetskoj razini oko jedan posto patenata se pretvori u proizvod i izađe na tržište. Najefikasniji na tom polju su Japanci s tri posto patenata pretvorenih u proizvod. U Hrvatskoj

Što stoji iza vašeg uspješnog poslovnog modela? - Svoj poslovni model zovemo ‘Brend na kvadrat’. U prvom koraku brendiramo inovatora, u drugom prodajemo njegov patent proizvođaču, a u trećem brendiramo proizvod tako da patent postane brend proizvođača. Koja je vaša pozicija na tržištu? - Naš tim ima osam ljudi. Poslovni prihodi su nam u 2014. bili oko 7,5 milijuna kuna, dok smo u ovoj tekućoj godini nakon prva dva kvartala dosegli taj prihod. Dakle, rastemo. Što se tržišta tiče, trgovina elektromaterijalom rasprostranjena je u EU, Srbiji i BiH, dok u komercijalizaciji patenata ovog trenutka zastupamo naše inovatore na tržištu Hrvatske, Srbije, Slovenije i Azerbajdžana. Jesu li u Hrvatskoj prilike takve da spremno dočekuju vaše proizvode? - Da bi neki proizvod zaživio na tržištu, potrebno je puno rada stručne ekipe i potreba tržišta za tim proizvodom. Ako potrebe nema, ona se može i umjet-

no stvoriti. Stoga ne gledajte na prilike, nego - ako vjerujete u svoju inovaciju, a poslovni plan pokazuje na tržišnu isplativost - osigurajte novac za razvoj kroz 3F (friends, fools and family) i punom parom samo naprijed. Kakva je praksa u Europi, ali i svijetu po tom pitanju? - Generalno u svijetu se više institucionalno ulaže u inventivni rad i razvoj. Osim toga autori patenata su kroz po-

generalno U svijetu se više institucionalno ulaže u inventivni rad i razvoj rezne olakšice stimulirani da prihod ostvaruju kroz plasman patenata i licenci. Takva praksa je postojala i u bivšoj državi gdje su prihodi ostvareni iz plasmana patenata i licenci bili oslobođeni svih poreza. Savjetujemo našim političarima da razmisle o ponovnom uvođenju povlastica. Naime, trenutačno su prihodi od poreza na prodaju patenata i licenci u Hrvatskoj zanemarivi i država ne bi ništa izgubila ukidanjem poreza, dok bi se inovatori direktno stimulirali da svoje patente prodaju proizvođačima koji će ih plasirati na tržište. Država će iz poreza ubranih od proizvođača i PDV-a više uprihoditi nego od poreza na prodaju patenata i licenci. Zemlje koje to rade za svaki uloženi euro u inventivni rad kroz poreze natrag dobiju oko 20 eura. Kakvi su vam planovi ? - Ako promatramo samo inovativni segment poslovanja, znači komercijalizaciju patenata, naša misija je samostalno i bespovratnim sredstvima financirati i razviti inovativne projekte. Istovremeno, cilj nam je okupiti domaće inovatore te im svojim iskustvom i znanjem pomoći da ideje provedu u djelo kroz lokalne ili europski poticane projekte, stvarajući od inovatora svoje brendove, a od njihovih inovacija proizvode za buduće kupce. Naša je vizija biti jedna od karika u lancu koji će ojačati domaće gospodarstvo i industriju te poboljšati konkurentnost na globalnom tržištu.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Bijela knjiga Udruge stranih investitora

Pravna nesigurnost odbija ulagače Trebalo bi mijenjati opći stav prema investitorima koje bi cijelo društvo trebalo poticati da ulažu i ostvaruju profit, jer tako pomažu svima, smatra Mladen Fogec piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

oko

1500

stranih poduzeća u Hrvatskoj

ovećanje stope poreza na dodanu vrijednost na turizam, uvođenje naknada za koncesije za telekomunikacijske kompanije i obvezne kvote za zapošljavanje invalida neki su od poteza Vlade koji su pogoršali poslovnu klimu u Hrvatskoj u prošloj godini, ocijenili su članovi Udruge stranih investitora. U svojoj trećoj Bijeloj knjizi udruga u kojoj sudjeluje dvadesetak većih inozemnih ulagača dala je i niz prijedloga za poboljšanje poslovnog okruženja.

Poticati izravna ulaganja

50% prihoda svih hrvatskih poduzeća ostvaruju te tvrtke

55%

hrvatskog izvoza stvaraju strane tvrtke

Općenito govoreći, u zadnjih godinu dana uvjeti za ulagače nisu se bitno poboljšali, ali ni pokvarili, smatra Mladen Fogec, čelnik Udruge i predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska. Prema njegovu mišljenju, trebalo bi mijenjati opći stav prema investitorima koje bi cijelo društvo trebalo poticati da ulažu i ostvaruju profit, jer tako pomažu svima. Istaknuo je primjer švicarskih poreznih vlasti koje često dolaze kod poslovnih ljudi, ali ne zato da bi silom utjerale više poreza. Švicarski poreznici savjetuju poslovnjake kako da izbjegnu nepotrebne porezne obveze. Tako će im ostati više novca

16 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

za ulaganje, a novi će poslovi opet posredno donijeti više novca i posla i državi i građanima. Poticanje izravnih ulaganja pokazuje se korisnim i u Hrvatskoj, ističu članovi Udruge. Oko 1500 stranih poduzeća sudjeluje sa 50 posto u svim prihodima hrvatskih poduzeća te stvara 55 posto hrvatskog izvoza. Istodobno zapošljava samo 25 posto radne snage. “To pokazuje

Iznenadne promjene propisa crveno su svjetlo za ulagače, kaže Ante Babić da su te kompanije izrazito efikasne, a tu efikasnost trebamo proširiti i na druge hrvatske tvrtke”, naglasio je Fogec. Ulagače u Hrvatskoj osobito odbija pravna nesigurnost. Planiranje ulaganja je složena stvar. Tek nakon prosječnih sedam godina

Komentar HGK ulaganja stiže i prvi profit. No situacija se dramatično mijenja ako država u trećoj godini promijeni porezni zakon i sruši cijelu financijsku konstrukciju investicije. Ili se, primjerice, uvedu novi nameti za licenciranje protupožarnih radnika, novi porezi na štednju ili reinvestiranu dobit. Takve iznenadne promjene propisa crveno su svjetlo za ulagače, kaže Ante Babić, tajnik Udruge. Stoga strani ulagači predlažu da se uspostavi stalni forum ili odbor u kojem bi se takve promjene propisa prije primjene raspravljale s poslovnim udrugama i tvrtkama. Traže i brže ispravljanje propisa koji imaju suprotstavljena značenja: primjerice, Pravilnika o porezu na dobit koji propisuje šira ograničenja od Zakona o porezu na dobit...

Ne retroaktivnoj primjeni zakona

Treba izbjegavati retroaktivnu primjenu zakona, ostaviti dovoljno vremena za prilagodbu novim propisima i pri tome primjenjivati odlučnije i ono što je dobro u zakonima. Jer u nekim dijelovima zemlje, češće na sjeveru i zapadu, dozvole je moguće dobiti u kratkom roku, dok je drugdje za to potrebno neusporedivo duže vrijeme. Ista je zemlja, isti zakoni, a odjednom iskrsnu neočekivani problemi, kaže Fogec.

predlažU i uvođenje instituta “oprosta lošeg poreznog duga” Budući da u tvrtkama s većim udjelom stranog kapitala često u Hrvatsku dolaze i inozemni stručnjaci, u Udruzi smatraju da bi trebalo pojednostaviti uvjete za njihov boravak i rad. Ne bi trebalo oporezivati troškove neophodne pri preseljenju (putni troškovi, troškovi smještaja u određenom roku). Valjalo bi uvesti i pojednostavljenu registraciju za stalnu ispostavu stranog poduzetnika u Hrvatskoj za potrebe plaćanje poreza na dobit. Ta ispostava bi bila organizirana za kraće vrijeme poslovanja, odnosno, za jednokratne projekte koji traju kraće, primjerice do jedne godine. U takvim slučajevima, smatraju u Udruzi stranih ulagača, investitori ne bi morali osnivati podružnicu u Hrvatskoj. Poreznoj upravi predlažu i uvođenje instituta “oprosta lošeg poreznog duga”, odnosno mogućnost da se smanji dug za PDV na nenaplativa potraživanja.

Visoki rast javnog duga

ako je u lipnju zabilježeno smanjenje duga opće države za 2,3 milijarde kuna, zbog otplate dospjelih obveza po domaćim kreditima i vrijednosnim papirima, ipak je zadržana visoka dinamika rasta duga na godišnjoj razini. Tako je krajem lipnja dug opće države iznosio 283 milijarde kuna, što je 15,1 milijardu kuna ili 5,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Pritom je unutarnji dug povećan za 5,3 milijarde kuna ili za 3,3 posto, dok je inozemni dug

Dug opće države bi do kraja godine mogao doseći alarmantnih 90 posto BDP-a opće države porastao za 9,8 milijardi kuna ili za devet posto. Udio duga opće države u BDP-u približio se 86 posto s tendencijom daljnjeg rasta. U prvih šest mjeseci ove godine dug opće države povećan je za 3,4 milijarde kuna, što je gotovo dvostruko više nego u istom razdoblju prošle godine. Glavni je nositelj povećanja javnog duga središnja država čiji je dug u posljednjih godinu dana, odnosno od lipnja prošle do lipnja ove godine, povećan za 15,2 milijarde kuna. Istodobno je dug fondova socijalne sigurnosti povećan za 1,8 milijuna kuna, dok je dug lokalne države smanjen za 109,8 milijuna kuna. U politici upravljanja javnim dugom za sada nisu vidljivi napori da se iskoristi razdoblje izuzetno niskih kamatnih stopa na svjetskim tržištima kako bi se restrukturirao postojeći dug i time olakšalo njegovo servisiranje, smatraju analitičari HGK. Smanjenje razine javnog duga u lipnju kratkoročnog je karaktera jer se već u srpnju država snažnije zadužila na domaćem tržištu kapitala izdavanjem obveznice u iznosu od šest milijardi kuna, uz kamatu od 4,5 posto. Stoga se, uz nedostatnu fiskalnu konsolidaciju i sporu provedbu strukturnih reformi, do kraja godine može očekivati nastavak rasta duga opće države kojim bi on dosegao već alarmantnu granicu od 90 posto BDP-a. Takva psihološka granica, uz to što zemlju čini vrlo ranjivom na promjene na svjetskim financijskim tržištima, dodatno opterećuje daljnje snižavanje ionako niskoga kreditnog rejtinga. 5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Konferencija Dan velikih planova

Kontejneri s hrvatskim burekom krenuli put Australije

Nakon investicija u dvije tvornice te otvaranja 200 prodavaonica u četiri europske zemlje, za tvrtku Mlinar na redu su i daleka tržišta. Vlasnik Mate Škojo sada se samo boji da neće imati dovoljno domaće sirovine... Škojina priča odraz je optimizma kojim su bila obojena i ostala izlaganja poduzetnika na konferenciji tjednika Lider, na kojoj se govori o poslovima u idućoj godini piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvih pet kontejnera s burekom iz Hrvatske već je otpremljeno u Australiju. Mate Škojo, vlasnik tvrtke Mlinar, tim je podatkom ilustrirao odgovor na pitanje o planovima u idućem razdoblju. Nakon investicija u dvije najmodernije tvornice za proizvodnju kruha, peciva, bureka i sličnih proizvoda u Zagrebu i Osijeku te otvaranja 200 prodavaonica u četiri europske zemlje, na redu su i daleka tržišta. Škojina priča odraz je određenog optimizma i vjere u svoje snage, kojim su bila obojena i ostala izlaganja poduzetnika na prošlotjednom Danu velikih planova, konferenciji tjednika Lider, na kojoj se govori o poslovima u idućoj godini. Vlasnika Mlinara počinje, međutim, sve više zabrinjavati hoće li uspjeti zadovoljiti svjetsku potražnju za hrvatskim burecima. Samo za tvornicu u Osijeku svako mu jutro treba pet tona svježeg sira. Dobavljači, kompanije Meggle i Belje, sve teže mogu zadovoljiti tu potražnju. Povećaju li se narudžbe, hrvatska proizvodnja sira možda neće biti dovoljna... Gordana Deranja, direktorica pulskog brodogradilišta Tehnomont i predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, ocijenila je kako je ova godina donijela izlazak iz recesije, no time pravi problemi hrvatske ekonomije nisu riješeni. “Gospodarski rast posljedica je i okruženja i rezultata privatnog sektora, a do

Uz privatne investicije do rasta od tri posto Ostvari li se snažan rast privatnih investicija i nastavi rast izvoza, Hrvatska bi u srednjem roku mogla dosegnuti rast BDP-a od tri posto na godišnjoj razini, procijenio je Vladimir Gligorov, ekonomist iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Gligorov je dodao da poruke koje stižu iz Washingtona pokazuju da je pitanje trenutka kada će doći do promjene monetarnog režima, i kada će američka središnja banka povećati kamatne stope. Efekte tih mjera je teško predvidjeti, ali prema iskustvu, radi se o veoma dalekosežnim posljedicama po cijeli svijet, rekao je Gligorov. njih nije bilo lako doći jer uvjeti u kojima poslujemo su nam češće vjetar u prsa nego u leđa”, istaknula je i dodala da su primjerene reforme napravile samo privatne kompanije, dok državu još uvijek čeka ozbiljno restrukturiranje. U odgovoru na krizu njezino je brodogradište ušlo u novu nišu izgradnje aluminijskih brodova. Uspjeli su tako kreirati ophodni brod kojim su samostalno pobijedili jaku konkurenciju na natječajima u Gibraltaru, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Crnoj Gori. Knjiga narudžbi puna je za iduće dvije godine. Bilo bi bolje da se natječaji u

18 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić veli da ima još optimističnijih ekonomista od njega, pa neki u medijima najavljuju da bi rast već u trećem tromjesečju mogao biti blizu tri posto. No Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave PwC Hrvatska, smiruje loptu. Upozorio je na visoki javni dug i veliko opterećenje kamatom na dug. “To ni jedno društvo i ekonomija ne mogu izdržati na duži rok. Sve se to još ne vidi jer na međunarodnim tržištima postoji velika likvidnost i mi se još uvijek možemo vani zaduživati. Kad to više ne bude moguće, onda će svi ti problemi biti i te kako vidljivi”, rekao je Zgombić. Hrvatskoj provode pravednije jer se neki kreiraju točno za određene škverove, dodala je Gordana Deranja.

Švicarac srušio povjerenje

Stvari se ipak mijenjaju na bolje, jer ima sve više investicija, odgovorio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a. U ovoj godini očekuje da će priljev izravnih stranih ulaganja biti veći od milijardu eura. Prije nekoliko dana British American Tobacco uplatio je 500 milijuna eura za Tvornicu duhana Rovinj, a svježi ka-

Na konferenciji Dan velikih planova čulo se kako je ova godina donijela izlazak iz recesije, ali time pravi problemi hrvatske ekonomije nisu riješeni

pital najavljuje se i u drugim investicijama u prerađivačku i turističku industriju. Ostane li ova vlada na vlasti, slijedi novo porezno rasterećenje plaća te smanjenje PDV-a za košaricu poljoprivrednih proizvoda, najavio je Grčić. Oko 400 milijuna eura mogla bi uložiti Ina u rafineriju u Rijeci, spomenuo je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine. Konačna odluka još nije donesena jer se, uz ostalo, čeka odgovor o poreznom tretmanu takva ulaganja u rafinerijske kapacitete. U prvom dijelu godine Ina je u svoje kapacitete uložila oko 500 milijuna kuna. U idućoj godini razvijat će istraživačku djelatnost i nastaviti obnavljati benzinske crpke. Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da će u 2016. godini najvažniji izazov za bankarstvo biti poticanje oporavka gospodarstva. “Znakovi oporavka su tu i možemo očekivati pozitivno raspoloženje gospodarstvenika, ali Hrvatska još uvijek kaska za zemljama Srednje i Istočne Europe”, rekao je Schoefboeck. Prema njegovim riječima, zakonske izmjene o kreditima u švicarskim francima ozbiljno su narušile povjerenje stranih investitora prema Hrvatskoj. No bankarski će sektor zadržati svoju stabilnost, kao rezultat već ranije provedene troškovne optimizacije, uz primarni fokus na privatne klijente i realnu ekonomiju, dodao je Schoefboeck.

Njegov kolega Michael Georg Müller iz RBA negirao je da zbog švicarskog franka banke kažnjavaju državu odbijanjem financiranja. “Banke će se i dalje tržišno ponašati i mi ćemo i dalje surađivati”, rekao je Müller.

Američki uspjeh

Nakon prodaje Dinersa i Genere, kompanija koje je restrukturirao i obnovio, odvjetnik Marijan Hanžeković ušao je u medije. Preuzeo je Europapress Holding

Primjerene reforme napravile su samo privatne kompanije, smatra Gordana Deranja pa će i njega presložiti u skladu s potrebama vremena. “Kod nas su preskupi radnici niskog i srednjeg obrazovanja, dok su visokoobrazovani i znanstvenici potplaćeni”, ocijenio je Hanžeković. U svoje medije će ulagati na duži rok, a htio bi da publika u

njih ima povjerenje. Iako gospodarski pokazatelji polako idu nabolje, u trgovinama, posebice onima neprehrambenom robom, to se još ne osjeća na pravi način, rekao je Darko Šket, predsjednik Uprave Peveca. Ni poslovanje na burzi nije se vratilo na pretkrizna vremena. Tonči Korunić iz Intercapitala podsjeća da je 2008. bilo 50 brokerskih društava, a danas ih je jedva 19. Njegovo društvo je krenulo u novi biznis, pronalaženje investitora za rizična ulaganja te spajanje ulagača i potencijalno propulzivnih tvrtki. Uspjeli su preživjeti, zaposliti pedesetak mladih stručnjaka te naći klijente u Sloveniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji... Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta za sada nema potrebe za dodatnim kapitalom. Iako mu ga banke nude, financira se rastom prihoda od usluga na softverskom tržištu. Podružnica u SAD-u osigurava mu stalno širenje poslova u vrtoglavom tempu tako da bi se kao problem mogao pojaviti manjak kvalificiranih kadrova. No za kompjuteraše cijeli svijet je tržište pa nove zaposlenike i državu koja naplaćuje manje poreze nije teško pronaći. Sve to iz prikrajka promatraju građevinari. Hoće li veliki investicijski valovi sa sobom ponijeti i njih? Drago Kamenski iz Kamgrada čvrsto je na zemlji: “Građevina slijedi ovakav rast ulaganja s odmakom od godinu i pol ili dvije. Dakle, moramo još biti strpljivi.”

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Graditeljski sektor u Slavoniji se diže, ali još uvijek

Ubija ih javna nabava

Potrebna nam je poštena tržišna utakmica, a svakako je najvažnije pitanje kriterija javne nabave. Naime, ubio nas je kriterij najniže cijene iz Zakona o javnoj nabavi, kažu slavonski graditelji piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

2,65mlrd kn prihod sektora u Osječko-baranjskoj županiji 2014.

to je

14,7% više

u odnosu na 2013.

d svih gospodarskih djelatnosti graditeljski sektor definitivno je najviše pogođen višegodišnjom krizom. Na stotine tvrtki je ugašeno, a tisuće radnika je ostalo bez posla. Ipak, unatrag godinu dana vidiljivi su pozitivni pomaci i u toj djelatnosti. Konkretno, samo na primjeru Osječko-baranjske županije u 2014. godini povećan je ukupan broj tvrtki u toj djelatnosti, a ukupni prihodi su iznosili 2,65 milijardi kuna što je za 14,7 posto više u odnosu na 2013. godinu. Naravno, s obzirom na višegodišnju krizu, riječ je o tzv. niskoj startnoj osnovi, ali izvjesno je da se bude aktivnosti i u graditeljskoj djelatnosti. Kako bi još aktivnije potakla evidentne pozitivne pomake, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj proteklog je tjedna posjetila Slavoniju i u Županijskoj

20 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

komori Vukovar razgovarala s čelnim ljudima odjela za graditeljstvo županijskih komora Osijek, Požega, Slavonski Brod i Vukovar. U razgovoru su sudjelovali i predstavnici desetak graditeljskih tvrtki iz ovog dijela Hrvatske. Problemi s krutim pravilima javne nabave gdje je najvažniji kriterij najniža ponuđena cijena, sve izraženiji nedostatak stručne radne snage, nepovjerenje banaka jer je graditeljstvo slabo dohodovna djelatnost, problemi s nabavom potrebnog materijala jer se dobavljačima ne isplati držati zalihe... to su najveći problemi u sektoru koje su na ovome skupu istaknuli slavonski građevinari.

Zbrka na tržištu

“S obzirom na tradiciju, ugled i kvalitetno obavljanje posla uvijek je bilo dosta posla i stalno se radilo. Međutim, posljednjih nekoliko godina

sporo sve te reference koje imamo kao da su postale nevažne. Čak i stručno zahtjevnije poslove iz naše djelatnosti nerijetko dobivaju tvrtke koje su na granici obrtničke djelatnosti. Kriterij jeftine ponude uništava pravu konkurentnost u kvaliteti”, upozorava Krunoslav Matanović, iz vinkovačke tvrtke Vodoprivreda koja postoji još od 1924. godine, a primarno se bavi poslovima izgradnje i održavanja vodograđevnih objekata. Govoreći pak o svojim iskustvima, prokurist tvrtke Jet-Set iz Vrbanje Marin Lončar za Privredni vjesnik objašnjava: “Komora bi, na neki način, svima trebala osigurati iste startne pozicije. Iako sama Komora nema mogućnosti utjecaja, nužno je poštivanje propisa. Potrebna nam je poštena tržišna utakmica, a svakako je najvažnije pitanje kriterija javne nabave. Naime, ubio nas je kriterij najniže cijene iz Zakona o javnoj nabavi. To je veliki problem koji je silno pogodio ne samo graditeljstvo, nego i veliki dio gospodarstva. Zato mislim da nam Komora najviše može pomoći svojim inzistiranjem i argumentiranim obrazloženjima zašto je takav kriterij pridonio lošem stanju u gospodarstvu. To je kriterij koji hitno treba mijenjati.” Prema njegovu mišljenju, dosadašnje edukativne aktivnosti Komore su – dobrodošle. “Često primamo pozive iz Komore, ali slabo se odazivamo. Često smo prisiljeni vrlo brzo reagirati na neke zakonske ili tržišne promjene, tako da se sami pokušavamo prilagođavati promjenama u hodu. Svjestan sam kako je takva edukacija dobrodošla i to osobito u manjim sredinama gdje informacije često nisu dostupne iz prve i stručne ruke. Stoga je uloga Komore u tome značajna, ali bi trebala biti brža”, ističe Lončar.

Štete od predstečajnih nagodbi

Predstavnici slavonskih graditelja, naravno, pozdravljaju pozitivan trend koji se napokon događa i graditeljskom sektoru, ali dodaju kako su to za sada mali pomaci. Kritični su i prema predstečajnoj nagodbi. “Predstečajna nagodba nam je dosta naštetila. Mislim da bi više koristi bilo da su nestale mnoge od tih tvrtki koje su sada gotovo umjetno ostale na životu jer one nisu spremne za tržišnu utakmicu niti za zdravu konkurenciju. Prisiljavaju nas ostale da se borimo i snižavamo cijene, pa onda radimo ispod praga isplativosti. Uvjeren sam kako bi dugoročno više koristi bilo da su takve tvrtke nestale. Generalno, nema značajnijeg rasta u sektoru

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze

Javni radovi Što se treba dogoditi da se jače pokrene graditeljstvo u Hrvatskoj? - Prije svega mislim da su to javni radovi u graditeljstvu, ali i čitava ova priča oko energetske učinkovitosti - radovi na fasadama i slično - dovele su do toga da su se mnoge veće građevinske tvrtke preorijentirale na tu djelatnost. Uz potporu europskih fondova, tu još ima prostora za dosta posla. Nažalost, sve ostalo manje-više stoji. graditeljstva sve dok ne krene proizvodnja jer tada će biti potreba za izgradnjom, dogradnjom i sličnim graditeljskim radovima. Dakle, sve dok ne krene konkretna proizvodnja, ne treba očekivati značajniji rast. Sve dok se cijela priča bazira na trgovini, bojim se da ćemo slabo napredovati”, upozorava Lončar.

Najjeftinije ne znači i najbolje

U protekla dva mjeseca koliko se nalazi na dužnosti potpredsjednice HGK za graditeljstvo i promet, Mirjana Čagalj je posjetila većinu županijskih komora i razgovarala s više desetaka gospodarstvenika, a najveći broj pritužbi odnosi se na sustav javne nabave.

Nema značajnijeg rasta u sektoru graditeljstva sve dok ne krene proizvodnja, upozorava Marin Lončar “Svaka županija ima svoje specifičnosti, ali probleme u vezi s javnim nabavama čujemo na svakom sastanku i pri svakom razgovoru, a najveći kamen spoticanja je ono što se naziva ‘minimalna cijena’. Zbog tog uvjeta javnih nabava naše su tvrtke vrlo često dovedene u podređeni položaj i na to su svi jako ljuti. Stoga ćemo, kao Komora, inzistirati kod zakonodavca da mi-

jenja takve uvjete jer se to pokazalo lošim budući da najjeftiniji ne znači i najbolji. U takvim uvjetima se često rade damping cijene, radovi se izvode tek dijelom, rade se pritisci na nadzorne inženjere da im se mijenjaju stavke troškovnika i onda svi upadaju u nevolje. U konačnici, od takve javne nabave uvijek bude netko prevaren – ili krajnji kupac ili investitor”, kaže Mirjana Čagalj istaknuvši kako stanje u graditeljstvu nije dobro, radnici odlaze u inozemstvo, a velike građevinske tvrtke dnevno ostaju i bez desetaka radnika. “Kada smo nedavno poslali zahtjev kako naše tvrtke traže strane radnike, sa Zavoda su nam se gotovo smijali rekavši da je to nemoguće jer na Zavodu ima 300.000 nezaposlenih. Kada smo rekli da nema keramičara, knaufera i zidara, na Zavodu su to demantirali rekavši kako ih ima u evidenciji. Međutim, tih zanimanja istinski nema. Gdje su ti ljudi i tko su tih 300.000 nezaposlenih? Tu jednom zaista treba napraviti reda i utvrditi stvarno stanje radnika u Hrvatskoj”, napominje. Na upit kako konkretno Hrvatska gospodarska komora može pomoći graditeljskim poduzećima, potpredsjednica Čagalj navodi da se iz dosadašnjih razgovora s predstavnicima građevinskih tvrtki kao najveći izdvajaju problemi iz javne nabave te nedostatka kvalitetne radne snage. “U tom smislu ćemo se još više angažirati i tražiti od zakonodavca da mijenja postojeće uvjete. I nadalje, ono u čemu Komora izravno može pomoći svakako su brojne edukacije. Sve tvrtke koje plaćaju minimalnu članarinu od četrdesetak kuna mogu dobiti besplatne edukacije u Komori u stvarnoj vrijednosti između 200.000 i 400.000 kuna”, ističe Mirjana Čagalj.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 21

s markova trga Nagrade stečajnim upraviteljima određivat će

Stečajnim upravitel 795.000 kuna Za visinu nagrade u obzir će se uzimati obujam i složenost poslova, rad stečajnoga upravitelja na ispitivanju tražbina kao i sama vrijednost unovčene stečajne mase piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

630.000 kn može se dobiti s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase

od 3000 do 20.000 kn jednokratne nagrade povjerenika predstečajnog postupka i privremenih stečajnih upravitelja

rvatskoj vladi trebalo je sedam minuta i 18 sekundi da brzinski odradi 24 točke dnevnog reda, među kojima je i Uredba o kriterijima i načinu obračuna i plaćanja nagrade stečajnim upraviteljima. Ubuduće će visinu nagrade utvrđivati sud uzimajući u obzir obujam i složenost poslova, rad stečajnoga upravitelja na ispitivanju tražbina i vrijednost unovčene stečajne mase. Nagrada stečajnom upravitelju moći će iznositi najviše 795.000 kuna bruto. Od čega s osnove vrijednosti unovčene stečajne mase najviše 630.000 kuna, s osnove dodatne nagrade najviše 150.000 kuna, a s osnove posebne nagrade najviše 15.000 kuna. Sud također stečajnom upravitelju može odrediti i dodatnu te posebnu nagradu, a pri određivanju vodit će računa o stupnju namirenja stečajnih vjerovnika i osobitom zalaganju stečajnog upravitelja. Smatrat će se da se stečajni upravitelj osobito zalagao ako je stečajna masa unovčena u roku od jedne godine od održa-

22 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

vanja izvještajnog ročišta. Sud može odrediti i posebnu nagradu stečajnom upravitelju ako ispita više od 500 tražbina, a posebna nagrada će se obračunavati u iznosu od 100 kuna za svaku sljedeću ispitanu tražbinu. Uredbom se regulira i iznos jednokratne nagrade za povjerenika predstečajnog postupka za obavljene poslove u tom postupku i ta se nagrada može kretati od 3000 do 20.000 kuna. U tim se iznosima može kretati i jednokratna nagrada privremenih stečajnih upravitelja.

Igre na sreću pune proračun

Vlada je također donijela Odluku o davanju prava priređivanja igara na sreću u casinima, na automatima te igre klađenja, čime se očekuje dodatni prihod u državnom proračunu za 2016. od 53,4 milijuna kuna. Priređivanje igara na sreću u casinima u idućih 15 godina dobilo je pet tvrtki: Brut i Ferati Tours iz Poreča, Globus igre iz Rijeke, Interigre iz Zadra te Major Internacional iz Zagreba. Trenutačno

sud

Nova usluga HGK

ljima i do Novi kredit za HŽ Cargo Vlada je dala suglasnog društvu HŽ Cargo za kreditno zaduženje od 15,4 milijuna kuna radi refinanciranja postojećeg kreditnog zaduženja. Kriza i recesija u gospodarstvu utjecale su na poslovanje i likvidnost HŽ Carga, a novim kreditnim zaduženjem smanjit će se šteta nastala zbog nemogućnosti vraćanja kredita iz redovnog poslovanja. u Hrvatskoj takve igre ima pravo priređivati 15 društava. Vlada je odlučila da će u idućih 15 godina pravo priređivanja igara na sreću na automatima imati sedam društava, od toga je pet iz Zagreba: Altera Game, E-Venio, Germania sport, Mokh i MSFG, te Parčina Export-Import iz Umaga i Rebuy stars iz Pule. Oni bi trebali započeti s radom tijekom iduće godine, a trenutačno 43 društva u Hrvatskoj priređuju igre na sreću na automatima. Trgovačkom društvu Interigre iz Zadra Vlada je odobrila pravo priređivanja igre klađenja na 15 godina.

Napredovanje državnih službenika

Vlada je izmijenila i Uredbu o načinima i uvjetima napredovanja državnih službenika, kojima se službeniku koji tijekom državne službe stekne viši stupanj obrazovanja omogućuje napredovanje na bilo koje nerukovodeće radno mjesto u skladu sa stečenim stupnjem obrazovanja, a ne samo na najniže radno mjesto

Sud može odrediti posebnu nagradu stečajnom upravitelju ako ispita više od 500 tražbina u odgovarajućem stupnju obrazovanja. Državni službenik dužan se stručno osposobljavati za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je raspoređen napredovanjem u vremenu od tri mjeseca od dana rasporeda te položiti državni stručni ispit u daljnjem roku od šest mjeseci od isteka stručnog osposobljavanja. Državni službenik koji ne položi državni stručni ispit u tom roku rasporedit će se na radno mjesto na kojemu je bio prije napredovanja.

Vaučeri za pročišćene zakonske tekstove

adi lakšeg snalaženja u šumi propisa i zakona Hrvatska gospodarska komora kao novu uslugu za gospodarstvenike nudi vaučere za preuzimanje pročišćenih tekstova zakona. U zadnje tri godine doneseno je više od 1000 zakona i propisa, a kod većine njih riječ je o izmjenama i dopunama postojećih. Poslovna zajednica, prema istraživanju HGK, upravo učestale izmjene zakona i propisa ističe kao najveći problem u poslovanju gospodarstvenika. Dosadašnja praksa objave samo izmjena i dopuna zakona stvara iznimne poteškoće u praćenju legislative. Potaknuta time, Komora nudi novu uslugu - Vaučeri zakon.hr - za besplatno preuzimanje pročišćenih tekstova zakona, a gospodarstvenici je mogu iskoristiti registracijom na internetskoj stranici HGK (http://web.hgk.hr/?p=12130). Registrirani gospodarstvenici dobivaju kod za pristup naplatnim sadržajima na portalu zakon.hr. Ovo je nastavak širenja palete usluga HGK stvorenih na temelju potreba gospodarstvenika. Među najtraženijim uslugama su Tenderi. hgk.hr te projekti Moj EU-vaučer i Poduzetnik-izvoznik.

Održana Hospital Days konferencija

Informatizacija pridonosi komunikaciji

organizaciji tvrtke IN2 u Zagrebu se 1. i 2. listopada održavala četvrta Hospital Days konferencija. Riječ je o najvećoj regionalnoj poslovno-tehnološkoj konferenciji koja je usmjerena na problematiku upravljanja bolnicama. Na konferenciji, koja je okupila više od 700 sudionika - predstavnika državnih institucija, zdravstvenih, IT i farmaceutskih stručnjaka te osiguravatelja - razgovaralo se o upravljanju bolnicama, novim tehnologijama u zdravstvu, položaju zdravstvenih radnika te novostima s područja eZdravlja. Izvršna direktorica sektora zdravstva Grupe IN2 Branka Lasić kazala je kako je manjak komunikacije jedan od glavnih nedostataka u zdravstvenome sektoru u koji promjene donosi upravo informatizacija. “I stoga je potrebno o tome više razgovarati”, istaknula je. Tijekom dvodnevnog događaja sudionici su se mogli upoznati s novim proizvodima iz IT-a i zdravstvenog sektora, s naglaskom na rješenjima koja pridonose optimizaciji poslovanja i donose uštede. (B.O.) 5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Poljsko-hrvatski poslovni forum

Interes je velik, a potencijal još veći Ulaganja poljske tvrtke Press Glass u izgradnju tvornice pokraj Varaždina ili investicija poljske kompanije OT Logistics u Luku Rijeka svjedoče o dobroj perspektivi za suradnju piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr nologiji, obnovljivim izvorima energije, ICT-u, farmaceutici...

Sigurni za posao

P 612,5mil kn vrijednost hrvatskog izvoza u Poljsku u 6 mjeseci 2015.

to je

20,3% više nego u isto vrijeme lani

redstavnici pedesetak poljskih tvrtki iz potrošačkog, energetskog i IT sektora posjetili su Zagreb u sklopu Poljsko-hrvatskog poslovnog foruma. Forum su organizirali konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte i Veleposlanstvo Republike Poljske, a sudionici su se upoznali s poslovnim prilikama, gospodarskim okruženjem i uspješnim primjerima iz prakse, kao i konkretnim informacijama o poslovanju. Maciej Szymański, veleposlanik Poljske u Hrvatskoj, istaknuo je kako činjenica da se na Forumu nalaze tako brojni predstavnici poljskih tvrtki dovoljno govori o tome koliki je interes za poslovanje s Hrvatskom. “A primjeri poput ulaganja poljske tvrtke Press Glass u izgradnju tvornice pokraj Varaždina ili investicija poljske kompanije OT Logistics u Luku Rijeka svjedoče o dobroj perspektivi za suradnju”, naglasio je. Katarzyna Kacperczyk, zamjenica ministra vanjskih poslova Poljske, napomenula je kako baltičko-jadranski prometni koridor o kojem se vode pregovori također može pojačati suradnju poljskih i hrvatskih tvrtki. “Poljsko iskustvo u izgradnji i upravljanju LNG terminalima možemo podijeliti te asistirati u projektu na Krku. Ukratko, potencijal je golem i stoga valja istražiti moguće suradnje”, kazala je dodajući kako su uz promet moguća područja za suradnju u energetici, okolišnoj teh-

24 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova, istaknuo je kako u Hrvatskoj rastu potrošnja, izvoz i ulaganja te da želi biti uspješna u privlačenju sredstava iz EU fondova kao što je to Poljska. K tomu, dodao je, Hrvatska je sigurna za posao i investicije kao i druge EU članice. Inače, Hrvatska je u prvom polugodištu u Poljsku izvezla roba i usluga u vrijednosti 612,5 milijuna kuna ili za 20,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Istovremeno, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je iz Poljske uvezla roba i usluga u vrijednosti 1,9 milijardi kuna što je bilo za 26 posto više nego u prvom polugodištu 2014. godine. U strukturi izvoza prevladavaju lijekovi, TV prijamnici, video monitori i projektori te jestivi proizvodi i prerađevine. U Hrvatsku je pak najviše uvezeno dijelova i pribora za motorna vozila, mesa, sira, skute i ribe. Među hrvatskim tvrtkama koje su registrirane i u Poljskoj nalaze se Aluflexpack Polska,

U Hrvatsku je najviše uvezeno dijelova i pribora za motorna vozila, mesa, sira, skute i ribe Podravka Polska, predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Varšavi, Dalekovod Poljska, Orbico i Mediterra Natura. Važno je naglasiti kako zadnjih godina poljske tvrtke u inozemstvu investiraju između tri i šest milijardi eura godišnje, pri čemu su zemlje JIE sve češće ciljana tržišta.

Luka Burilović otvorio osječki jesenski sajam

Slavonija je u problemima Težak plasman roba te niske otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda i dalje su veliki problem, no iseljavanje stanovništva je gorući problem s kojim se danas suočava Slavonija, istaknuo je predsjednik HGK

romatramo li hrvatsko gospodarstvo kao organizam, iza nas su godine narušena zdravlja, a sada nakon dva ciklusa pozitivnog rasta BDP-a možemo reći kako smo gospodarstvo skinuli s aparata. Međutim, u zadnjih šest godina je iz-

Sajam je organiziran s ciljem afirmacije domaćega gospodarstva gubljeno 12,4 posto BDP-a, a uz predviđene stope rasta trebat će nam desetak godina da se vratimo na razinu iz 2008. godine. U svakom slučaju, dobro je to što hrvatsko gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Također, dobri su znaci porast zaposlenosti i pad broja nezaposlenih, istaknuo je Luka Burilović, predsjednik HGK, otvarajući u petak Osječki sajam. Prema njegovim riječima, najvažniji problem s kojim se danas suočava Slavonija svakako je iseljavanje stanovništva. Takvi procesi narušavaju svako društvo bez obzira na njegovu gospodarsku razvijenost, te je stoga nužno poduzeti kvalitetne mjere prema demografskoj obnovi. “Taj se proces može spriječiti jedino razvojem gospodarstva i otvaranjem novih radnih mjesta, a to znači kapitalizaciju svih potencijala na državnoj i županijskim razinama. Slavonija je tu, nažalost, u velikim problemima. Zato je važno da svaka hrvatska vlada ima obvezu pomoći razvoju i oporavku Slavonije”, naglasio je Burilović.

Osječki sajam, koji ove godine slavi punoljetnost, predsjednik HGK otvorio je i u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Nedovoljan rast BDP-a

“Ovo je korak prema unapređenju ruralnoga razvoja te izravan utjecaj na gospodarski rast Osječko-baranjske županije. Poput komorske akcije Kupujmo hrvatsko i sajam je organiziran s ciljem afirmacije domaćega gospodarstva te pokušava skrenuti pozornost na kvalitetu domaćih proizvoda”, poručio je. Upozorio je kako je zadnjih šest godina izgubljeno 12,4 posto BDP-a te da smo i uz predviđene stope rasta i dalje daleko od potpunog oporavka. “Potkraj 2014. napokon smo, nakon 12 uzastopnih kvartala pada, dočekali rast BDP-a. Ali on nije dovoljan ni da bi se osjetio u poslovanju tvrtki niti u standardu građana. Ipak, i mali je rast bolji od nikakvoga te je sasvim sigurno da hrvatsko gospodarstvo počinje pokazivati znakove oporavka. Jedan je od tih pokazatelja Osječko-baranjske županije i porast broja zaposlenih za 1,6 posto više

180 izlagača

Na 18. osječkom jesenskom sajmu koji se održao od 2. do 4. listopada, svoje proizvode i usluge je predstavilo 180 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. Sajam tradicionalno organizira tvrtka Osječki sajam u suradnji s HGK-ŽK-om Osijek, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, ministarstava poljoprivrede i gospodarstva, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka te Povjerenstva za ravnopravnost spolova Osječko-baranjske županije. Naime, na sajmu izlažu i 34 poduzetnice u sklopu 2. izložbe ženskog poduzetništva. nego u lipnju 2014. godine te pad nezaposlenih od 14,3 posto”, rekao je predsjednik HGK. Veliki problem, istaknuo je, i dalje ostaje težak plasman i prodaja roba na domaćem tržištu te niske otkupne cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda. (S.S.)

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo TVORNICA LIKERA DARNA, ROVINJ

Proizvodnja koja ne prestaje 90 godina Iako iz godine u godinu opada domaća proizvodnja pića i stanje nije baš obećavajuće, Darna bilježi rast velikom srebrnom medaljom u kategoriji gorkih likera, dok je amaro Darna nagrađen srebrom u kategoriji likera. Te se nagrade smatraju jednima od najviših priznanja u branši.

Zadovoljan kupac je najveće priznanje

T A SAD MALO O NAMA...

7 zaposlenika ima Darna 2.473.464 kn ukupni prihod 2014. od 2013. izvoze u SAD

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vornica likera Darna iz Rovinja ove godine slavi 90. godišnjicu proizvodnje svojih tradicionalnih pića. Davne 1925. proizvodnju je pokrenuo tadašnji prvi vlasnik Giorgio Benussi, a od tada do danas tvornica posluje vodeći se originalnim recepturama te zahvaljujući, kako predsjednica Uprave Katerina Latinović kaže, velikoj ljubavi prema toj proizvodnji. Darna je prošla kroz proteklih 20 godina scile i haribde, od sastava u poljoprivrednoj zadruzi, preko rovinjskog Jadranturista do odluke o gašenju. No, kao enologinja koja je magistrirala na destilatima, Katerini Latinović bilo je žao da se tradicionalna proizvodnja ugasi i 1998. godine preuzima pogon. Obnovljen je prostor i strojevi, nabavljena neophodna mehanizacija, no recepture su zadržane. Promijenjen je izgled boca i etiketa - a proizvodi Ovo liker, Chocolate Cocktail i Amaro izvoze se u SAD. No i dalje je najveći izvozni adut Pelinkovac, nositelj proizvodnje. A ovoga ljeta na adresu rovinjske tvornice stiglo je još jedno veliko priznanje. Naime, 23. srpnja rovinjski pelinkovac i amaro Darna još su jednom potvrdili svoju vrhunsku kvalitetu i to na međunarodnom sajmu vina i alkoholnih pića – International Wine&Spirit Competition (IWSC) u Londonu. U jakoj konkurenciji iz cijeloga svijeta komisija stručnih ocjenjivača nagradila je rovinjski pelinkovac

26 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

U domaćem sektoru proizvodnje pića proizvodnja opada iz godine u godinu. Prema podacima GIUPPH-a, proizvodnja pića u 2014. godini pala je za devet posto u odnosu na 2013. godinu. U padu je i izvoz, a veliki problem predstavlja i trošarina koja se mora platiti u roku od 30 dana od dana prodaje robe, dok se naplata od kupaca čeka od 60 do 180 dana. Da bi se proizvođačima malo olakšalo, trebalo bi produljiti rok za plaćanje trošarina državi na 60 dana umjesto sadašnjih 30, kaže Katerina Latinović dodajući da usprkos tome Darna raste. Sa svojih sedam zaposlenika, lani su ostvarili ukupni godišnji prihod nešto veći od 2,4 milijuna kuna.

Nositelj proizvodnje i najveći izvozni adut je Pelinkovac “Darna je regionalni proizvođač i mi imamo svoje tržište. Što se tiče našeg izvoza, u SAD izvozimo od 2013. godine, a velika nam je želja i cilj ući jače na tržište EU-a i vjerujem da ćemo uskoro taj cilj i ostvariti. A s obzirom na svoju veličinu, Darna je vrlo fleksibilna i može se prilagoditi tržišnim situacijama u odnosu na velike kuće. Imamo iznimno kvalitetan proizvod koji se traži i čija je kvaliteta dodatno potvrđena mnogobrojnim priznanjima iako je najveće priznanje zadovoljan kupac koji nam se iznova vraća”, zaključuje Katerina Latinović. (D.B.)

enterprise europe

info

Broj 135, 5. listopada 2015.

ISO Forum Croaticum

Kvalitetom proizvoda do zadovoljnih kupaca HGK je još prije 18 godina prepoznao značaj kvalitete proizvoda, pa je tada uveo vizualno označavanje proizvoda i usluga znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko Sanja Plješa Kvaliteta predstavlja svojstvo, odliku, značajku i vrijednost nekog proizvoda, ali i zadovoljstvo kupaca nakon kupovine toga proizvoda. Znakovi kvalitete nazivaju se još žigovima, marketinškim oznakama ili vizualnim kodovima koji imaju promotivnu funkciju jer dokazuju da je proizvod koji ima neku oznaku zadovoljio zadane kriterije, rečeno je na prošlotjednoj tribini pod nazivom ISO Forum Croaticum održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom rečeno kako su potrošači spremni izdvojiti i više novca za proizvode koji na sebi imaju neku oznaku kvalitete. Govoreći o suvremenom tržištu na kojem se nalaze i sve zahtjevniji potrošači, Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije je rekao kako svaki kupac donosi odluku o kupnji određenog proizvoda ili usluge nakon što ga nešto motivira na to, ali istodobno na odluku kupca utječu i brojni vanjski faktori. “HGK je još prije 18 godina prepoznao značaj kvalitete proizvoda, pa je tada uveo vizualno označavanje proizvoda i usluga znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko. Na taj način Komora svojim članicama pomaže da njihovi proizvodi i usluge postanu prepoznatljivi na tržištu”, istaknuo

Različiti znakovi kvalitete

Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije je Zaher. Da bi neki proizvod dobio oznaku Izvorno hrvatsko ili Hrvatska kvaliteta, mora biti iznadprosječno kvalitetan. Potrebna edukacija potrošača Oznaka Izvorno hrvatsko nastala je na temelju hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacije, dok se oznaka Hrvatska kvaliteta odnosi samo na proizvode nastale na hrvatskom teritoriju. Ugovor o pravu uporabe za oba znaka na nekom proizvodu vrijedi tri godine nakon čega se odluka revidira. “Kako bi se dodatno unaprijedio sustav znakova kvalitete, potrebna je veća edukacija potrošača o tome što ti znakovi predstavljaju i kakva je razlika među njima. Osim toga, promotivnim aktivnostima potrebno

Na tribini ISO Forum Croaticum govorilo se o nekoliko znakova kvalitete. To su: Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko koje dodjeljuje HGK, zatim Meso hrvatskih farmi, Mlijeko hrvatskih farmi, Svinjsko meso - dokazano podrijetlo, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja koje dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija te Oznaka izvornosti, Oznaka zemljopisnog podrijetla i Zajamčeno tradicionalni specijalitet koje dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede. je podizati prepoznatljivost hrvatskih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu”, naglasila je Nevenka Gašparac, voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom HGK. Na tribini ISO Forum Croaticum bilo je riječi i o oznakama kvalitete za poljoprivredne proizvode, pa je tako Edita Volar Pantić, načelnica Sektora za označavanje i kvalitetu hrane, rekla kako se šezdesetih godina počela razvijati politika sustava kvalitete tih proizvoda. Prekretnica u toj politici bila je 1992. godine kada su donesene prve europske uredbe o tim oznakama, namijenjene promicanju regionalnih i nacionalnih poljoprivrednih proizvoda, nastale na talijanskim i francuskim principima.

enterprise europe 10. europska noć istraživača

Motiviranje na znanstvene karijere Više od 13.000 istraživača okupilo se u Zagrebu i Splitu na 10. noći istraživača, manifestaciji koja želi popularizirati znanost i motivirati mlade na karijere u znanstveno istraživačkim poslovima U noći 25. na 26. rujna 300 gradova Europe bilo je u znaku znanstvenika. Više od 13.000 istraživača, mladih i djece okupilo se u Marmontovoj ulici u Splitu i Avenue Mallu u Zagrebu i proslavilo 10. rođendan Europske noći istraživača. Ovom manifestacijom želi se na zabavan i jednostavan način podići svijest šire javnosti o važnosti znanstvenog istraživanja za društvo te povećati zainteresiranost mladih za profesionalnu karijeru u znanosti. U Noći pod hrvatskim nebom sudjelovalo je stotinjak ambasadora i volontera, 25 znanstvenih timova s oko 100 znanstvenika koji su svoje znanstvene projekte predstavili građanima, posebice

djeci i mladima, putem interaktivnih sadržaja. Posjetitelji su sudjelovali u mnogobrojnim zabavnim, interaktivnim i znanstvenim eksperimentima, razgovarali sa znanstvenicima različitih znanstvenih disciplina te okušali sreću u nagradnim igrama i kvizovima o znanosti. Podijeljeno je više od 40 vrijednih znanstvenih nagrada, dok je najveće oduševljenje izazvao teleskop – jedan od najvažnijih astronomskih instrumenata. Kroz zabavnu atmosferu koja je trajala dugo u noć, posjetitelji su imali priliku upoznati se “jedan na jedan” s najistaknutijim istraživačima u Hrvatskoj. Najveća atrakcija manifestacije bili su projekti Pametni robot ronilac, Mediteranski faktor, Kvantni svemir, Svije-

tleći mozak i Šesteronogi robot hodač, a oko pozornice gdje su se osvajale diplome

U Noći je sudjelovalo stotinjak ambasadora i volontera, 25 znanstvenih timova s oko 100 znanstvenika koji su svoje znanstvene projekte predstavili građanima, posebice djeci i mladima znanstvenika gužva nije jenjavala. Prigodna torta na 10 katova, akrobatkinja te flash mob u izvedbi zbora Cantus ante omnia učinili su ovu večer spektakularnom. Ova Noć uspjela je znanost dovesti na

ulice, među ljude, prvenstveno djecu i mlade, koji su je objeručke prihvatili. Šestogodišnja Veronika gledala je kroz mikroskop uzorke i na pitanje znanstvenice što vidi, oduševljeno odgovorila: “Vidim vitamine, proteine i neka čuda!” Za organizaciju manifestacije zaslužan je Organizacijski odbor Europske noći istraživača 2015. za Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Društvo znanost.org, pod pokroviteljstvom MZOS-a, a u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Noć istraživača financira Europska komisija kroz akcije Marie Sklodowska Curie u okviru programa Europske unije za istraživanja i inovacije Obzor 2020.

www.een.hr

5. listopada 2015.

2 3

Korupcija

Najveća prepreka za razvoj Korupcija utječe na smanjivanje konkurentnosti, onemogućavanje tijeka robne trgovine te dovodi do rastakanja nacionalne ekonomije, smanjuje dobit tvrtki kao i zaposlenost Korupcija je rak-rana našega društva, a na globalnoj razini predstavlja prepreku razvoju gospodarstva, rekao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić na seminaru Kako povećati profit svoje tvrtke i smanjiti rizike kroz izbjegavanje korupcije, koji je organizirala Međunarodna trgovačka komora - ICC Hrvatska u suradnji s HGK-om.

raspodjeljuje u pogrešne svrhe s mnogostrukim štetnim posljedicama za samu tvrtku te za društvo i gospodarstvo u cjelini”, naglašava Burger Scheidlin.

“Korupcija utječe na smanjivanje konkurentnosti, onemogućavanje tijeka robne trgovine te dovodi do rastakanja nacionalne ekonomije. Na mikro razini korupcija utječe na smanjivanje dobiti tvrtki, zaposlenosti, a i na druge ključne indikatore”, upozorava Kramarić. Međunarodna trgovačka komora ICC prva je svjetska poslovna organizacija koja je donijela pravila o borbi protiv korupcije još 1977. godine, istaknula je glavna tajnica ICC-a Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić. “U Hrvatskoj je posljednja Strategija za suzbijanje korupcije usvojena u veljači 2015. i usredotočena je na sprečavanje korupcije putem detektiranja korupcijskih rizika”, dodala je. Na seminaru koji je okupio predstavnike dvadesetak tvrtki iz različitih gospodarskih djelatnosti ravnateljica Hrvatskog

Posljedica korupcije je propadanje države, kršenje ljudskih prava te degradacija okoliša

Predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Davor Derenčinović spomenuo je primjer uspješne borbe protiv korupcije u pojedinim zemljama, poput onoga u Gruziji

poslovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić je govorila o povezanosti društveno odgovornog poslovanja i borbe protiv korupcije. “DOP je alat za održivi razvoj, ali je važno prepoznati ga i kao alat za borbu protiv korupcije. Posljedica korupcije je propadanje države, kršenje ljudskih prava te degradacija okoliša, a dobar alat za borbu protiv nje su 10 načela Global Compacta, nefinancijsko izvještavanje, koje će od 2017. bit obvezno za velike tvrtke u EU, ISO norme, OECD-ove smjernice za multinacionalne kompanije te UNPRME za obrazovanje menadžera”, istaknula je Mirjana Matešić.

O pojavnim oblicima, slabostima i rizicima korupcije te načinu povećavanja profita tvrtke i osiguravanja uspješnog poslovanja kroz suzbijanje korupcije govorio je izvršni direktor Međunarodne trgovačke komore Austrija i član ICC Svjetskog vijeća u Parizu Maximilian Burger Scheidlin. “Za korupciju se govori da je endemska i ‘normalna’ u mnogim zemljama, a plaćanje mita često rezultira suboptimalnim odlukama poput kupnje sirovina i opreme slabije kvalitete, što smanjuje konkurentnost i profitabilnost tvrtke. Korupcija svjedoči da je novac, potreban za plaće i razvoj, ustvari dostupan, ali se

gdje se poradilo na transparentnosti rada državnih tijela. “Korupcija kupuje povjerenje poslovnog subjekta s kojim se surađuje ili državnog službenika. Nije točno da korupcija ne košta i ne ostavlja žrtve. U korupciji su svi izgubili, ali se to ne može utvrditi u kratkom roku. Potrebna je promjena okruženja, ali i mentaliteta svih koji sudjeluju u odlučivanju u poslovnom procesu kako bi se rizik od korupcije sveo na najmanju mjeru. Također je važno raditi na pravilima profesionalne etike te je potreban i proces kontinuirane edukacije o profesionalnoj i osobnoj etici”, zaključuje Derenčinović.

enterprise europe

Otvoreni natječaji programa Obzor 2020. Obzor 2020. (Horizon 2020) je novi program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje 2014.2020. godine.

gurnosti i okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU-a u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost (Excellent Science), Industrijsko vodstvo (Industrial Leadership) i Društveni izazovi (Societal Challanges).

Program će pridonijeti ostvarivanju ciljeva ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije Europa 2020, Unija inovacija (Innovation Union) i izgradnja Europskog istraživačkog prostora (European Research Area). Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana EU-a o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj si-

S objavom prvih natječaja u okviru novog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. pokrenut je i nacionalni portal www.obzor2020.hr. Hrvatski portal okvirnog programa EU-a za istraživanja i inovacije pruža sve relevantne informacije za pojedina područja programa Obzor 2020. i trenutno objavljene natječaje.

Zagreb Connect Druga start-up konferencija Zagreb Connect okupit će 11. i 12. studenoga brojne svjetske start-up stručnjake i investitore s ciljem unapređenja inovativnog potencijala regije. Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Hrvatskoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije te Zagrebačkim velesajmom organizira veliko start-up događanje Zagreb Connect 2015 koje će omogućiti startupima iz Zagreba i regije da svoje poslovne ideje predstave potencijalnim investitorima, ulagačkim instituci-

jama i poslovnim anđelima. Prvi Zagreb Connect održan je u studenome 2014. godine na kojoj je 20 najkvalitetnijih start-upa predstavilo svoje poslovne ideje investitorima. Konferencija je postigla izniman uspjeh okupivši preko 350 posjetitelja i sudionika programa iz Hrvatske, šire regije, zemalja članica Europske unije, SAD-a i Izraela, koji su prepoznali Zagreb Connect kao idealno mjesto za suradnju i ostvarenje poslovnih prilika. Nagradni fond start-up natjecanja (pitch natjecanja) iznosio je 125.000 kuna. Pobjedu prvog Zagreb Connecta odnio je tim Mash. Me koji je predstavio aplika-

ciju za snimanje videa s trodimenzionalnim likovima. Partneri ovogodišnje konferencije Zagreb Connect su: Razvojna agencija Zagreb -

Tehnološki park Zagreb, Founder Institute, Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Europska poduzetnička mreža.

www.een.hr

5. listopada 2015.

4 5

StartCO

Veliki interes za potpore Više od 3200 prijava predano je za program StartCo kojim se bespovratnim potporama želi pomoći poduzetnicima koji pokreću svoj posao u nabavi IT opreme i pokretanju prve internetske stranice Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), pokrenulo je program StartCo s ciljem poticanja i unapređenja malog i srednjeg poduzetništva u prvim koracima poslovanja. Veliki interes poduzetnika pokazao se već u prvom tjednu od objave javnog poziva kada je zaprimljeno više od 3200 prijava. Bespovratna potpora ukupne vrijednosti osam milijuna kuna namijenjena je nabavi IT opreme i izradi prve internetske stranice. Program je namijenjen fizičkim osobama koje prvi put osnivaju vlastiti su-

Maksimalni iznos jednokratne bespovratne potpore po pojedinom korisniku iznosi 8000 kuna bjekt malog gospodarstva, poduzetnicima početnicima koji su osnovani u protekla 24 mjeseca te onima koji nisu bili vlasnici 50 ili više posto udjela u gospodarskim subjektima. Maksimalni iznos jednokratne bespovratne potpore

po pojedinom korisniku iznosi 8000 kuna, odnosno 4000 kuna predviđeno je za nabavu IT opreme te isto toliko za izradu prve internetske stranice novoosnovanog subjekta malog gospodarstva. “Iznimno smo zadovoljni odazivom poduzetnika početnika na program StartCo. To je pokazatelj da je ova potpora dobro osmišljena i usmjerena na ciljnu skupinu kojoj je uistinu potrebna. Imajući u vidu značajan interes poduzetnika za ovu mjeru, zasigurno ćemo i u budućnosti pokretati slične

inicijative”, izjavio je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a. Jednu od najvećih prednosti tog programa za poduzetnike predstavljao je jednostavan postupak prijave u obliku vaučera te online registracija, što je uvelike olakšalo poduzetnicima prijavu. Osim pogodnosti za poduzetnike, StartCo ima i ulogu web poduzetničke platforme na kojoj su dostupne sve potrebne informacije za pokretanje posla, otvaranje poduzeća u devet koraka, pregled institucija za

poduzetničku podršku, brojne edukacije i mentorstva te izvori financiranja. Uslijed velikog interesa poduzetnika za program StartCo te broja pristiglih prijava, HAMAG-BICRO privremeno prestaje zaprimati nove prijave. Sredstva se osiguravaju redom pristizanja cjelokupne dokumentacije propisane javnim pozivom do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Agencije. Više informacija o ovom programu dostupno je na službenoj stranici Programa: www. startco.hr.

enterprise europe Održivi razvoj

Ambiciozni ciljevi za 2030. godinu Program UN-a predstavlja univerzalni okvir za sve zemlje svijeta kako bi se iskorijenilo siromaštvo i osigurao održivi razvoj do 2030. godine Programom za održivi razvoj 2030. koji su Ujedinjeni narodi prihvatili nastavljaju se milenijski razvojni ciljevi doneseni 2000. godine te je njime utvrđen globalni okvir kojim bi se iskorijenilo siromaštvo i postigao održivi razvoj do 2030. godine.

Napredak za svijet Milenijski razvojni ciljevi dokaz su da se utvrđivanjem ciljeva može pridonijeti ostvarenju neviđenog napretka širom svijeta i postići izvanredni rezultati. Punih 15 godina tim je ciljevima usmjeravana razvojna politika, pri čemu je EU dao veliki doprinos njihovu ostvarenju.

Milenijski razvojni ciljevi dokaz su da se utvrđivanjem ciljeva može pridonijeti ostvarenju neviđenog napretka širom svijeta i postići izvanredni rezultati. Punih 15 godina tim je ciljevima usmjeravana razvojna politika, pri čemu je EU dao veliki doprinos njihovu ostvarenju Kao prvi globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđuje univerzalni, sveobuhvatni program za djelovanje, Programom 2030. obuhvaćen je ambiciozan skup od 17 ciljeva održivog razvoja te 169 povezanih ciljeva, uz mobiliziranje svih zemalja i dionika da ostvare te ciljeve i utjecaj na nacionalne politike. U Program 2030. uključen je i Akcijski program Ujedinjenih naroda iz Adis Abebe donesen u srpnju, a kojim se utvrđuju različita sredstva potrebna za provedbu Programa 2030., uključujući domaće resurse, privatno financiranje i službenu razvojnu pomoć.

Unija i njene države članice kolektivno su najveći svjetski donator razvojne pomoći te su 2014. izdvojile 58 milijardi eura. Od samog početka u doprinosu tom procesu EU ima vodeću ulogu. EU se time obvezao kako će raditi na tome da se taj program pokrene, unutar EU-a (npr. budućim inicijativama EU-a, među ostalim, Strategijom kružnog gospodarstva koja je usmjerena na promicanje održivih modela proizvodnje i potrošnje) i u okviru vanjskih politika EU-a na način što će podržavati provedbene na-

pore u drugim zemljama, posebno onima kojima je to najviše potrebno. Program 2030. (Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030.) dogovoren je neslužbeno konsenzusom unutar UN-a u kolovozu ove godine te je upućen na sastanak na vrhu radi službenog donošenja. Akcijski program iz Adis Abebe dogovoren u srpnju čini sastavni dio Programa 2030. jer su njime utvrđeni instrumenti, politike i resursi potrebni da bi se osigurala njegova provedba. Priprema za sporazum o klimatskim promjenama Donošenje Programa 2030. je vrhunac uključivog trogodišnjeg procesa (prethodno poznatog kao Razvojni program za razdoblje nakon 2015.) koji je bio obilježen neviđenim sudjelovanjem civilnog društva i drugih dionika. Program se razvio iz milenijskih razvojnih ciljeva, zaključaka konferencije Ujedinjenih naroda o održivom razvoju Rio + 20 i konferencija o financiranju razvoja. On će pridonijeti i trenutačnim pregovorima o novom globalnom sporazumu o klimatskim promjenama koji bi se trebao sklopiti u Parizu u prosincu. Novim Programom 2030. definirat će se iznova suradnja unutar međunarodne zajednice u pogledu globalne obveze stvaranja drukčije budućnosti za ljude i planet na temelju koje će svijet ići putem održivog razvoja. Dok su milenijski razvojni ciljevi bili usmjereni na zemlje u razvoju, Program 2030. prvi je globalni sporazum u povijesti kojim se utvrđu-

www.een.hr

je univerzalni, sveobuhvatni program za djelovanje, a kojim će se utjecati na sve zemlje, uključujući nacionalne politike.

5. listopada 2015.

6 7

U okviru 17 novih ciljeva održivog razvoja i 169 povezanih ciljeva uravnotežene su tri dimenzije održivog razvoja (ekološka, društvena i gospodarska dimenzija) u područjima kao što su siromaštvo, nejednakost, sigurnost opskrbe hranom, zdravlje, održiva potrošnja i proizvodnja, rast, zaposlenost, infrastruktura, održivo upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, kao i rodna jednakost, mirna i uključiva društva, pristup pravosuđu i odgovorne institucije.

živi razvoj i voditelj izaslanstva Komisije u UN-u. “Ponosan sam istaknuti da se od samog početka EU snažno zalaže za postizanje ambicioznog ishoda. Riječ je o univerzalnom programu kojim su obuhvaćene sve zemlje, bogate i siromašne, u cilju potpune integracije ekonomske, društvene i ekološke dimenzije održivosti. Rezultat je ključno postignuće u pogledu ujedinjenja cijelog svijeta oko zajedničkih ciljeva za održiviju budućnost. Odlučni smo provesti Program 2030. koji će predstavljati obris naše unutarnje i vanjske politike kako bi se osiguralo da EU pruži maksimalan doprinos”, kaže Timmermans.

Globalno djelovanje Ovaj sporazum povijesni je događaj i važan korak prema globalnom djelovanju u području održivog razvoja, kaže prvi potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za odr-

Sastanak na vrhu UN-a u okviru kojeg je donesen Program 2030. održavao se u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 25. do 27. rujna i na njemu je sudjelovalo više od 150 šefova država i vlada iz cijelog svijeta. Europsku komisiju su na

skupu predstavljali prvi potpredsjednik Frans Timmermans, visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica komisije Federica Mogherini te povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica.

enterprise europe

Otvoren natječaj Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća putem IKT-a Otvoren je natječaj za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Poziv je namijenjen MSP-ima koji posluju u jedinicama regionalne i lokalne samouprave u područjima s razvojnim posebnostima, kako bi se ojačale njihove tržišne pozicije i povećala konkurentnost te ujednačio razvoj svih područja Hrvatske.

Poslovni susreti na Pula Boat Fairu Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža Hrvatske sa zadovoljstvom Vas pozivaju da sudjelujete na poslovnim susretima koji će se održati 15. listopada u sklopu Pula Boat Faira u Marini Veruda Pula. Događaj je namijenjen tvrtkama koje djeluju u nautičkom sektoru, bilo da su proizvođači ili pružatelji usluga. Glavni sektori interesa: brodogradnja, brodska oprema, metaloprerada, obnovljivi izvori energije, strojarstvo i projektiranje, plastika i usluge. Sudjelovanje na poslovnim susretima PBF je besplatno, a sudionici će dobiti sve potrebne materijale, akreditacije za ulazak na sajam, kavu i osvježenje u pauzama. Prijava je moguća na http://pulaboat.talkb2b.net/hr. Više informacija: Denis Hrelja, HGK-ŽK Pula dhrelja@hgk.hr, tel: 052/378 115 i Jelena Ravlić, HGK- Europska poduzetnička mreža, jravlic@hgk.hr, tel: 01/4561 763. Više informacija o sajmu: http://www. pulaboat.com/.

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu, je 100.000 kuna, dok je najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku 1,5 milijuna kuna. Prijave na natječaj primaju se od 21. rujna do 15. siječnja. Detalje natječaja i natječajnu dokumentaciju možete pronaći na http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1169.

EK odobrio 60 milijuna eura za poticanje suradnje Mađarske i Hrvatske Početkom rujna 2015. godine Europska komisija je usvojila Program prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. S ukupnim budžetom od 73,9 milijuna eura, od kojih 60,8 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, program nastoji osnažiti ekonomsku suradnju pograničnih regija između dvije zemlje. Program je namijenjen poticanju ekonomskog razvoja pograničnih područja putem ulaganja u razvoj lokalnih MSPova. Također će se poticati razvoj održive turističke aktivnosti stvaranjem osnovne infrastrukture za veću upotrebu kulturnih i prirodnih izvora. Kako bi se obnovila, ali i održala ekološka raznolikost, predviđene su aktivnosti koje će promicati bolje upravljanje zaštićenim područjima.

Također, program će poticati zajedničke edukacije i treninge razvijanja novih znanja i vještina. Program će se fokusirati na četiri ključna područja: • podupiranje konkurentnosti MSP-a • promicanje održive upotrebe prirodnih i kulturnih dobara • poticanje poboljšane prekogranične suradnje • ulaganje u obrazovne programe Više informacija je dostupno putem poveznice http://www.huhr-cbc.com/.

www.een.hr

5. listopada 2015.

8 9

Regionalna konferencija EEN-a

Suradnjom do veće koristi za poduzetnike Osamdeset djelatnika EEN-a iz regije radilo je na jačem umrežavanju regionalnih partnera te razgovaralo o potencijalima razvoja regije kroz zajedničke izazove i pametniju upotrebu postojećih resursa U Zagrebu je 10. i 11. rujna 2015. godine održana regionalna konferencija Europske poduzetničke mreže pod nazivom SEE Regional MeetEENg in Croatia. Hrvatska gospodarska komora je kao koordinator hrvatskog konzorcija bila organizator i domaćin dvodnevnog događanja. Na konferenciji se okupilo osamdesetak djelatnika Mreže iz regije koja pokriva područje Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine, a vodili su je predstavnici Europske komisije iz Opće uprave za rast (DG Grow) i Izvršne agencije za malo i srednje poduzetništvo (EASME). Skup je otvorila Vesna Torbarina, voditeljica EEN projekta u Hrvatskoj putem kojeg već sedam godina poduzetnici besplatno koriste različite usluge i traže savjet u potrazi za partnerima s ciljem širenja poslovanja i izlaska na strana tržišta. Istvan Nemeth iz Opće uprave za rast (DG Grow) je naglasio kako je EEN najveća svjetska mreža podrške malim i srednjim poduzetnicima koja djeluje još od 2008. godine i okuplja preko 600 različitih institucija u pedesetak zemalja. Mrežu sufinancira program COSME do 2020. go-

dine. Raznolikost institucija i stručnjaka, a u isto vrijeme njihova povezanost i izravan pristup najvećoj

europskoj bazi podataka, čini ovu mrežu jedinstvenim instrumentom pomoći u stvaranju novih međunarodnih partnerstava i komercijalnog uspjeha inovacijskog potencijala. Drugog dana konferencije raspravljalo se o makroregionalnim strategijama koje predstavljaju novu priliku za još jače umrežavanje regionalnih partnera EEN-a i obuhvatniji razvoj regija, u smislu identificiranja zajedničkih izazova i potencijala te pametnije upotrebe posto jećih resur-

sa. Primjeri takvih strategija su Dunavska i Jadransko jonska strategija (EUSAIR). Regionalni trening bio je kao i uvijek izvrsna prilika za umrežavanje s kolegama iz ostalih konzorcija na regionalnoj razini, edukaciju, razmjenu dobre prakse, savjeta i informacija. Ovakvi godišnji sastanci članova mreže pokazali su se kao izvrsna platforma za osmišljavanje budućih zajedničkih projekata, razmjenu iskustava i dogovore o budućim zajedničkim aktivnostima. Na kraju drugog dana konferencije sudionici su imali jedinstvenu priliku razgledati BIOCentar, tematski inkubator koji će moći ponuditi neophodnu infrastrukturu i usluge za razvoj start-up kompanija iz područja bio-znanosti.

enterprise europe Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Isplaćene nove potpore iz EU fondova Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je nove Odluke o dodjeli sredstava za provedbu podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”, operacije 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš” korisnicima čiji su projekti zadovoljili kriterije propisane zakonskim okvirom.

Farmi muznih krava Mala Branjevina iz Osijeka odobreno je 4,8 milijuna kuna za ulaganje u građenje skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate, traktor, dizel agregat s pumpom i transportno crijevo s prikolicom za prijevoz crijeva, Vupiku iz Vukovara 7,6 milijuna kuna za sustav za izgnojavanje, Poljoprivrednoj zadruzi iz Negoslavaca 873.000 kuna za ulaganje u nabavu opreme i poljoprivredne mehanizacije za zbrinjavanje stajnjaka, OPG-u Trbušić Robert iz Kapelskog Vrha 101.000 kuna za ulaganje u nabavu poljoprivredne mehanizacije za rukovanje stajskim gnojem, Poljoprivrednom obrtu Kopecki

iz Lipovljana 1,9 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju, poljoprivrednu mehanizaciju i opremu za rukovanje gnojivom. Poljoprivredni obrt Ratarstvo Stupovača iz Stupovače dobio je potporu od 1,3 milijuna kuna za nabavu kombiniranog utovarivača za stajski gnoj, prikolice za stajnjak i cisterne za gnojnicu, tvrtki Osilovac za poljoprivrednu proizvodnju iz Feričanca 1,1 milijun kuna za dva utovarna stroja i prikolicu za razbacivanje stajnjaka, OPG-u Solić Tadija iz Nove Rače 66.000 kuna za prikolicu za gnoj, OPG-u Carević Ivan iz Cepidlaka 75.000 kuna za nabavu cisterne za gnojnicu i gnojovku te miksera na elektropogon za gnojovku, OPG-u Pali Široki Katarina iz Gole 61.000 kuna za nabavu cisterne, OPG-u Varga Zoran iz Kapele 55.000 kuna za nabavu poljoprivredne opreme, OPGu Cerhak Liduška iz Gornjih Sređana 73.000 kuna za priko-

licu za razbacivanje stajnjaka, OPG-u Stojanović Slobodan iz Nove Rače 65.000 kuna za prikolicu za gnoj i OPG-u Bajević Miro iz Nove Rače 65.000 kuna za prikolicu za gnoj. Pameksu iz Donjeg Fodrovca odobreno

je 892.000 kuna za utovar i pripremu gnojiva (traktorski utovarivači - viličar, samohodni

utovarivači, kombinirani utovarivači, utovarivači – bageri viličari, transporteri za kruti stajski gnoj, uređaji za miješanje i separaciju gnojnice i gnojovke, pumpe za pražnjenje tankova), OPG-u Skender Mihael iz Velike Trnovitice 163.000 kuna za izgradnju skladišnih kapaciteta za stajski gnoj i digestate, Poljodar timu iz Daruvara 1,1 milijun kuna za ulaganje u poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva za vlastite potrebe (mini utovarivač, univerzalna potisna prikolica), a OPG Žufika Mario iz Molvi dobio je 145.000 kuna za kupnju poljoprivredne opreme za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. Agencija je dodijelila i novac za razminiranje iz mjere 5 Programa ruralnog razvoja. Sisačko-moslavačka županija dobila je tako 91,2 milijuna kuna za razminiranje u sklopu podmjere 5.2 “Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potenci-

jala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima”, operacije “Razminiranje poljoprivrednog zemljišta”. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donijela je i tri Odluke o dodjeli sredstava za provedbu mjere 19.1 “Leadwer – CLLD”, podmjere 19.1. “Pripremna pomoć” čiji su korisnici lokalne akcijske grupe. LAG-u Zeleni Bregi odobreno je 758.000 kuna, LAG-u Una 265.000 kuna, a LAG-u Međimurski doli i bregi 372.000 kuna. Intenzitet potpore daje se u potpunom iznosu, a namijenjen je izradi Lokalne razvojne strategije te za tekuće troškove LAG-a.

Agencija je isplatila sredstva na osnovi odobrenih projekata iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”. Korisnik OPG Ninčević Zoran dobio je 291.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju (nabava novog traktora) te opremu

www.een.hr

5. listopada 2015.

10 11

Poslovni razgovori pod nazivom B2B@AdriaFair

unutar sektora žitarica i uljarica. Korisnik se bavi proizvodnjom kukuruza, pšenice, ječma, soje i zobi, a navedenom IPARD investicijom povećao je konkurentnost svojeg poljoprivrednog gospodarstva i izbjegao buduće troškove skupog održavanja i zamjene dotrajale poljoprivredne mehanizacije i priključaka. OPG radi

u mjestu Čačinci i istoimenoj općini u Virovitičko-podravskoj županiji. Korisniku Fructus staklenici isplaćeno je 3,7 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju staklenika za hidroponski uzgoj rajčica u sektoru voća i povrća. Cilj tog ulaganja je uzgoj visokokvalitetne rajčice suvremenom tehnologijom proizvodnje, povećanje vrijednosti poduzeća, te oživljavanje proizvodnje povrća na području Grada Siska. Ulaganje je ostvareno u mjestu Preloščica u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ribari su dobili nove isplate iz Europskog fonda za ribarstvo. Agencija je obavila nove isplate za 28 korisnika iz Europskog fonda za ribarstvo u iznosu od 2,1 milijun kuna za mjeru 1.2. “Privremena obustava ribolovne aktivnosti (lovostaj)”. Do

sada je za tu mjeru isplaćeno više od sedam milijuna kuna. Isplate za lovostaj će se nastaviti sukladno pristiglim zahtjevima za isplatu. Za mjeru 2.1. “Proizvodne investicije u akvakulturi” obavljena je prva isplata korisniku Martinović-fish temeljem Odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 994.000 kuna. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je u mjeri 1.1. “Trajna obustava ribolovne aktivnosti” izdala konačne Odluke o dodjeli sredstava za 18 korisnika koji su zadovoljili uvjete, a ujedno ostvarili i najveći broj bodova. Ukupno je dodijeljeno skoro 36 milijuna kuna, što su gotovo sva raspoloživa sredstva. Uništenje ili prenamjena 18 ribarskih plovila za koje je potpora odobrena

mora se obaviti u ovlaštenim brodogradilištima odnosno rezalištima. Svi korisnici koji su podnijeli zahtjev za potporu dobit će konačan izvještaj o provedenom natječaju putem Agroneta ili e-maila. Krajnji rok za predaju zahtjeva za isplatu je 1. prosinca.

Europska poduzetnička mreža poziva Vas na sudjelovanje na međunarodnim poslovnim susretima B2B@AdriaFair koji će se održati 23. listopada tijekom održavanja 17. sajma poduzetništva i žena poduzetnica u Budvi AdriaFair. B2B@AdriaFair predstavlja jedinstvenu priliku za uspostavljanje kontakata, razmjenu iskustava i početak međunarodne poslovne suradnje. Kako je ove godine naglasak Sajma na ženskom poduzetništvu, događanje je organizirano u suradnji s Udrugom žena poduzetnica iz Crne Gore i Udruženjem poslovnih žena Srbije. Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera, potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje za tvrtke članice Enterprise Europe Networka je besplatno. Registracija i više informacija na http://adriafairb2b.talkb2b. net/en/home/index/Home.

Poslovni razgovori Building Green Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na Building Greenu, najvećem sajmu za održivi dizajn, izgradnju i okoliš u Danskoj. Poslovni razgovori pod nazivom Building Green Connections održat će se 28. i 29. listopada u Kopenhagenu, a cilj je okupiti inovativne tvrtke i organizacije te zajednice iz različitih sektora koje žele naučiti i otkriti budućnost održive gradnje. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a detalje događanja i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama: https:// www.b2match.eu/greenconnections2015.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge

Javna ustanova nacionalni park Sjeverni Velebit traži nabavu arhitektonskih, građevnih, tehničkih i inspekcijskih usluga. Natječaj je otvoren do 9. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova nacionalni park Sjeverni Velebit, 24661445515, Krasno 96, Mirjana Čusek-Slunjski, 53274 Krasno. mirjana@pjr.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0031755. Arhitektonske usluge, tehničke usluge i usluge planiranja Société du Grand Paris, Francuska, traži nabavu arhitektonskih, tehničkih i usluga planiranja. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Société du Grand Paris, imme-

uble le Cézanne, 30 avenue des Fruitiers, Mme Morandeau Edwige, 93200 SaintDenis, France. Više podataka o nadmetanju na http://www.societedugrandparis. fr i https://www.marches-publics.gouv. fr/?page=entreprise.EntrepriseAdvanced Search&AllCons&refConsultation=26920 3&orgAcronyme=s2d. Motorna vozila Waterschapsbedrijf Limburg, Roermond, Nizozemska, traži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 15. listopada, a prijave na nizozemskom jeziku se predaju na Waterschapsbedrijf Limburg, 481750102, Maria Theresialaan 99, Lennart Verbeek, 6043 CX Roermond, Holland, ea@pro10.nl. Elektronički pristup podacima: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933, a elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje nalazi se na: https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=62933.

leContractor.action?pkCegr=108429&pr ofileId=EMASESA&code=EMASESA. Osiguranje

PGE Dystrybucja, Lublin, Poljska, traži usluge osiguranja. Natječaj je otvoren do 5. studenoga, a prijave na poljskom jeziku se predaju na PGE Dystrybucja S.A., ul. Garbarska 21A, Organizotor Postępowania: PGE Polska Grupa Energetyczna S.A., Departament Zakupów, Elżbieta Dziedzic, 20-340 Lublin, Polska, elzbieta.dziedzic@ gkpge.pl. Više podataka o nadmetanju na www.gkpge.pl.

IT usluge

Osiguranje vozila NV Eneco Beheer, Rotterdam, Nizozemska, traži nabavu osiguranja vozila. Natječaj je otvoren do 10. studenoga, a prijave se predaju na nizozemskom jeziku na NV Eneco Beheer, 262149085, Marten Meesweg 5, Mariëlle Goemans, 3068 AV Rotterdam, Nederland, marijn.hollema@marsh.com. Više podataka o nadmetanju na https://www. tender ned.nl:443/tender ned-web/ aankondiging/detail/samenvatting. xhtml?aankondigingId=65890.

Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, Sevilla, Španjolska, traži usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podršku. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, S.A., (EMASESA), Escuelas Pías, 1, Secretaría, 41003 Sevilla, Espana, info@emasesa.com, http://www. emasesa.com/. Više podataka o natječaju na https://www.sevilla.org/pdc/Profi-

Osiguranje od odgovornosti Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, Prag, Češka, traži nabavu usluga osiguranja. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na češkom jeziku se predaju na Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, 70994234, Dlážděná 1003/7, Dlážděná 1003/7, Praha 1-Nové Město, Lenka Zákoucká, 110 00 Praha, Češka Republika, zakoucka@szdc.cz. Više podataka o nadmetanju na https://www. vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234 i https://www.vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234.

www.een.hr

5. listopada 2015.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Traže se partneri u prerađivačkoj industriji (BRNL20150730001) Nizozemska tvrtka traži partnere koji rade u prerađivačkoj industriji (automobilska, strojevi, posebna oprema, energetska elektronika, izdržljiva energija) i traže zastupnika za nizozemsko ili belgijsko tržište. Tvrtka ima iskustva u marketingu i prodaji u prerađivačkoj industriji i nudi svoje usluge u obliku komercijalnog ugovora. Traže se proizvođači prehrambenih i delikatesnih proizvoda (BRPT20150129001) Portugalska tvrtka s iskustvom u distribuciji prehrambenih proizvoda, delikatesnih proizvoda i pića za HoReCa kanale (hoteli, restorani i catering), supermarkete i gurmanske dućane traži proizvođače i veletrgovce zainteresirane da ponude svoje proizvode na portugalskom tržištu. Tvrtka nudi trgovačko posredničke usluge (kao distributer ili trgovački posrednik). Traže se proizvođači poljoprivrednih strojeva (BRPL20150326001) Poljska tvrtka koja se bavi prodajom poljoprivrednih strojeva vodećih svjetskih proizvođača, kao i rezervnih dijelova i potrošnog materijala traži proizvođače poljoprivrednih strojeva koji se mogu koristiti u poljoprivrednim i ratarskim kulturama, zainteresirane za ulazak na poljsko tržište. Traže se proizvođači strojeva i opreme (BRRO20140506001) Rumunjska tvrtka, specijalizirana za veleprodaju strojeva i opreme, traži partnera u EU kako bi postala njihov distributer u Rumunjskoj. Rumunjska tvrtka je distributer proizvoda za elektrane, dizel generatora, kućišta i spremnika za generatore, digitalnih kontrolnih ploča, prijenosnih panela koje proizvode različite međunarodne tvrtke, te pruža cjelovita rješenja i punu podršku za upravljanje električnom opremom.

Traži se dobavljač makadamia ulja (BRFR20150618001) Francuska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju organskih kozmetičkih proizvoda inspiriranih aromaterapijom i terapijom bojama, traži dobavljača organskog makadamia ulja. Tvrtka nudi proizvode za svakodnevnu njegu čije se kozmetičko djelovanje temelji na potpuno prirodnim sastojcima, bez umjetnih molekula. Tvrtka traži partnere za uspostavu sporazuma o uslugama s veletrgovcima koji ih mogu opskrbiti organskim makadamia uljem koje bi se koristilo kao osnovni sastojak za određenu liniju ulja za masažu. Traži se dobavljač radnih uniformi/obuće (BRLT20150812001)

Litvanska tvrtka, specijalizirana za prodaju radnih uniformi, traži dobavljača radnih uniformi, radne obuće, proizvoda za jednokratnu upotrebu i opremu za osobnu zaštitu. Tvrtka ima 11 podružnica u Litvi i nudi usluge distribucije. Tvrtka nudi usluge distribucije i traži partnera koji će biti proizvođač ili izvoznik radne odjeće, obuće, proizvoda za jednokratnu upotrebu i osobne zaštitne opreme. Tvrtka je posebno zainteresirana za nova rješenja i nove, inovativne proizvode, kako bi proširila asortiman svojih proizvoda. Traži se proizvođač sklopivih posuda za jednokratnu upotrebu (BRDK20150716001) Danski poduzetnik s više od 30 godina iskustva u zdravstvu i bolničkom sektoru dizajnirao je sklopivu posudu za jednokratnu upotrebu koja se može ste-

rilizirati i koristiti za transplantaciju organa/operacije. Posuda se može preklopiti tako da zauzima vrlo malo prostora (1,5 cm) u usporedbi s ostalim takvim posudama (između 7,5 do 12 cm) i namijenjena je za uporabu u bolnicama, za “Liječnike bez granica”, kućnu njegu, stomatološke klinike i laboratorije. Budući da je posuda za jednokratnu uporabu, smanjeno je širenje infekcije kod čišćenja i sterilizacije. Danska tvrtka traži proizvođača koji može proizvesti posudu prema CE standardu potrebnom za kirurške instrumente. Tvrtka traži dobavljača koji će moći proizvesti proizvod od presvučenog kartona, s CE oznakom i u najmanje dvije veličine 10x10 cm i 26x26 cm. Traže se dobavljači alata (BRPL20150612001) Poljska tvrtka, specijalizirana za prodaju alata kao što su svrdla, glodala i vijci, traži proizvođača ili dobavljača sličnih proizvoda kako bi ih zastupala na lokalnom tržištu. Traži partnere koji će ih opskrbljivati kvalitetnim alatima i tako obogatiti njihov asortiman i ponudu. Tvrtka je spremna potpisati sporazum o uslugama distribucije. Čelične komponente/ konstrukcije (BRSI20140611001) Slovenska tvrtka, specijalizirana za proizvodnju i montažu čeličnih komponenti/konstrukcija, traži dobavljača čelika koji može dostaviti cca 50-100 tona mjesečno čelika, s kojim žele uspostaviti sporazum o proizvodnji i/ili o uslugama distribucije. Tvrtka bi željela pronaći pouzdanog dobavljača za veće, kao i manje količine čelika i drugih metala budući da žele optimizirati svoje troškove materijala. Bugarska tvrtka nudi zastupstvo (BRBG20150605001) Bugarska tvrtka sa sjedištem u sjeverozapadnoj Bugarskoj, specijalizirana za uvoz, distribuciju i trgovinu elektromaterijala i rasvjetnih tijela, kao i pružanje konzultantskih usluga, integraciju LED rasvjetnog sustava i održavanje uredskih zgrada, nudi zastupstvo prvenstveno proizvođačima električnih materijala i svjetiljki.

enterprise europe

RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd. Ljepljivi omot za knjige, brend Zac, model TP-504713. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži kadmij koji izaziva alergijske reakcije. (slika 1) Dječje sandale, brend Clarks, modeli LU 52176107 Solar Flash Fst Blue, PLU 52125400 Solar force Inf Green, PLU 52175107 Solar force Inf Blue, PLU 53391207 Solar force Inf Red, PLU 53887107 Solar force Pre Blue, PLU 52112107 Solar Force Jnr Blue, PLU 52113007 Solar Force Jnr Green. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se pokrov LED svjetiljki lako može oštetiti, pa djeca mogu progutati ili inhalirati male dijelove sandala. (slika 2,3)

5 Terensko vozilo Polaris, model RZR 170, VIN brojeva od RF3YAV170FT005343 do RF3YAV179FT001873. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer matice koje drže pumpu goriva mogu popustiti i gorivo može curiti po motoru i izazvati požar. (slika 4) Putni ispravljač za električnu energiju, brend CAO, model Ref. 1320. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je slabo izoliran pa može doći do električnog udara. (slika 5) Glazbena igračka, naziva Early Learn, model MKD815738. Proizvod predstavlja rizik jer je krhak i mali dijelovi lako mogu po-

stati dostupni kada se kućište razbije. (slika 6) USB punjač, naziva 16-and-1 Charger, model USB 208T, LH-USB-202. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se izolacija na njemu lako potrga i može doći do električnog udara. (slika 7) Automobil Opel, model Meriva, proizveden od 2009. do 2015. godine. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer se zatezač pojasa može oštetiti od korištenja, pa u slučaju sudara može puknuti. (slika 8)

Smart City Expo World Congress 2015 Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na međunarodnom sajmu Smart City Expo World Congress koji će se održati u Barceloni od 17. do 19. studenoga. Smart City Expo se održava već petu godinu zaredom, a prošle godine je na B2B događaju bilo 299 sudionika iz 36 zemalja te je održano 819 sastanaka jedan na jedan.

Ove godine će također biti i sajam na kojem će se predstaviti inovativna rješenja vezana uz pametno društvo, tehnologiju, upravljanje, energiju, mobilnost i održive gradove. Prijave za izlagače su moguće do 9. listopada. Na sljedećoj poveznici može se naći više informacija http://www.

smartcityexpo.com/ca/call-for-solutions. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registracija je moguća na http://www.smartcityexpo.com/ca/brokerage-event-2015, najkasnije do 6. studenoga 2015. Kontakt osobe za ova događanja su Clara Viladomiu & Naomi Nakamoto, cviladomiu@gencat.cat/nnakamoto@gencat. cat, +34 93 551 74 25/+34 93 567 49 30.

www.een.hr

5. listopada 2015.

14 15

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr. Traže se programeri za razvoj softvera i testiranje aplikacija (TRDE20141211001) • Njemačko malo i srednje poduzeće je softverski i konzalting partner za poslovnu inteligenciju, razvoj poslovnih aplikacija i savjetovanje za informacijske tehnologije te upravljanje projektima. Tvrtka je razvila Linux virtualni stroj koristeći softverske komponente na bazi otvorenog koda spremne za razvoj softvera. Da bi osigurala sigurnost podataka, oblak će biti smješten na švicarskom teritoriju, a upravljalo bi se iz Njemačke. Tvrtka je u potrazi za test-kupcima po ugovoru o uslugama. Traži se partner za kliničko istraživanje dermatološkog tretmana transdermalnom primjenom (TRDE20150602001) • Njemački MSP razvio je vrlo djelotvoran, neinvazivan dermatološki tretman baziran na transdermalnoj primjeni. Tvrtka traži partnera u svrhu razvoja kliničkih ispitivanja za istraživanje tehničkog ili zajedničkog dogovornog pothvata kako bi pokazao efikasnost i testne formulacije. Tehnologija za puhanje mjehurića od sapunice za industriju igračaka (TRLV20150213001) • Mala tvrka iz Latvije, angažirana u proizvodnji igračaka za djecu i pribora za njegu, traži tehnologiju za puhanje mjehurića od sapunice koji može stati u tanku igračku. Tvrka je zainteresirana za zajednički razvoj novog proizvoda i/ili tehnologije spremne za tržište. Tvrtka iz Bugarske traži tehnologiju za proizvodnju ličinki muha (TRBG20150521001) • Bugarska tvrtka za proizvodnju mesa od peradi i aktivne razgradnje mesa traži automatsku tehnologiju za proizvodnju ličinki muha (bijeli crvi) koji će biti korišteni za životinjsko hranjenje. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom.

Traži se partner za dizajniranje i proizvodnju proizvoda od polimera (TRUK20150528002) • MSP tvrtka iz Velike Britanije proizvodi različite vrste plastičnih kanti za recikliranje otpada. Željeli bi razviti separator tekućina kako bi povećali funkcionalnost i vrijednost kante. Traže industrijskog partnera za dizajn, razvoj i proizvodnju prototipa. Predloženi novi dio je u fazi osnovnog koncepta. Od partnera se očekuje da kreira inovativno rješenje. Tvrtka traži ugovor o zajedničkom pothvatu. IT alati za nadzor insekata u njihovom prirodnom okruženju (TRPL20150414001) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju klopki za insekticide traži IT alate za nadzor insekata i ostalih štetnika u njihovom prirodnom okruženju. Daljnja suradnja je zamišljena komercijalnim ugovorom uz tehničku pomoć. Traži se tehnologija za premazivanje otporna na koroziju pri visokotemperaturnim parama koja sadrži SO2 (sumporni oksid) (TRBE20150128001) • Belgijska tvrtka specijalizirana u dizajnu i proizvodnji izmjenjivača topline nove generacije. Tvrtka je posvećena izvlačenju topline iz otpadnih plinova te traži novu tehniku premaza na sirove materijale radi unapređenja svoje tehnologije kako bi uklopila abrazivno-korozivne uvjete potrebnim specifikacijama. Traže se gotova ili u pripremi rješenja za premaz uz komercijalni ugovor i tehničku

pomoć, licenciranje, tehničku i istraživačku suradnju. Mikro hidroturbina za konačno korištenje otpadne vode (TRUK20150415001) • Velika škotska tvrtka vodnih usluga želi istražiti nove potencijale za izvlačenje energije iz otpadnih voda, dopuštajući lokalnim izvorima korištenje obnovljive struje na mjestima gdje to još uvijek nije moguće. Traži se industrijski partner za demonstraciju ili tehnološki razvoj niskocjenovnih mikro hidro rješenja s mogućnošću rada s otpadnim vodama. Traži se tehnologija za dugoročno skladištenje solarno toplinske energije (TRBE20150508001) • Belgijska tvrtka aktivna u izradi solarnih sistema u velikim razmjerima i/ili kombiniranih solarnih sustava u potrazi je za dugoročnom tehnologijom za skladištenje toplinske energije. Tvrtka želi da se predložena rješenja integriraju na tržištu kroz ugovore o tehničkoj suradnji. Novi visokoučinkoviti metalni proizvodi za proizvodnju hladno prešanih profila u građevinarstvu (TRIT20150309001) • Talijanska MSP tvrtka traži dobavljača materijala od visokoizdržljivog čelika (vlačne čvrstoće ≥ 500MPa) za procesuiranje hladno prešanom metodom i proizvodnju strukturnih profila u drvodjelstvu radi učinkovitijih tanjih i otpornijih strukturnih profila. Komercijalni ugovor s tehničkom pomoći je zamišljen kao tip suradnje.

enterprise europe

5. listopada 2015.

Poslovni razgovori Match4Industry Europska poduzetnička mreža poziva Vas na sudjelovanje na međunarodnim poslovnim susretima Match4Industry koji će se 15. i 16. listopada u Automoto parku u provinciji Kocaeli, Turska (TOSB Automotive Supplier Industrial Park).

Zastupljeni sektori: automobilska industrija, metal i strojevi, plastika i guma, gume, kemijska industrija (automobilske boje i premazi, automobilski proizvodi za njegu), građevinarstvo i građevinski materi-

Subcontracting 2015 poslovni razgovori Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na sajmu Subcontracting 2015, koji će na jednom mjestu okupiti industrijske dizajnere, programere, proizvodne menadžere, menadžere nabave, izvršne direktore i menadžere koji su u potrazi za inovativnim proizvodnim tehnologijama, novim materijalima i mogućnostima umrežavanja. Poslovni razgovori održat će se 21. listopada u Antwerpenu, a uporedo s ovim sajmom organiziran je i Welding Week, namijenjen profesionalcima koji se bave zavarivanjem, spajanjem i rezanjem metala i plastike. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a detalje događanja i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama: https://www.b2match. eu/weldingweek2015.

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

jal, energija okoliš, elektrika - elektronika i informacijske i komunikacijske tehnologije. Poduzetnici, sveučilišta i tvrtke koje djeluju u navedenim sektorima mogu se registrirati na web stranici događanja: http:// www.een-matchmaking.com/m4i2015/. Poslovni B2B razgovori učinkovita su potraga za poslovnim partnerima, bez nepotrebnog trošenja vremena i novaca. Kako biste pronašli odgovarajućeg poslovnog partnera potrebno je popuniti registracijski obrazac u kojem se opisuje područje poslovanja te traženi oblik poslovne suradnje. Registracijski obrazac objavljuje se u online katalogu tako da sudionici mogu odabra-

ti potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Troškovi smještaja sudionika financirat će Ministarstvo gospodarstva Republike Turske. Registracija profila bit će otvorena do 9. listopada. Troškovi sudjelovanja na bilateralnim susretima: 80 eura po sudioniku - što uključuje poslovne sastanke, pomoć prije, tijekom i nakon događaja, lokalne transfere na sastanke, prijevod (engleski na turski i obratno), ručak, osvježenja i večeru. Kontakt osoba: Irena Spahić, Europska poduzetnička mreža Hrvatske, 01/4561 639, ispahic@hgk.hr.

Poslovni susreti hrvatskih i štajerskih tvrtki

Poslovni razgovori Entrepreneurial Finance@ Crowdsourcing Week 2015

Hrvatska gospodarska komora Europska poduzetnička mreža, u suradnji s Hrvatsko-austrijskom trgovinskom komorom te ICS Internationalisierungscenter Steiermark GmbH-om, organizira poslovne susrete hrvatskih i štajerskih tvrtki koji će se održati 22. listopada u Grazu. Sektori interesa su raznovrsni, a obuhvaćaju preradu plastike, kemijsku industriju, drvnu industriju, graditeljstvo, industriju papira, tekstilnu, kožarsku industriju i prehrambenu industriju. Poslovnim susretima se želi dati mogućnosti hrvatskim tvrtkama da prema unaprijed određenoj satnici održe kratke informativne razgovore s tvrtkama iz Austrije.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Entrepreneurial Finance@ Crowdsourcing Week 2015. Ovim događajem se želi potaknuti europske poduzetnike i ulaganja u europske MSP-ove, promocija najbolje prakse u financiranju te pružanje informacija zainteresiranim poduzetnicima o dostupnim mogućnostima financiranja. Poslovni razgovori održat će se 23. listopada u Bruxellesu, a namijenjeni su svim poduzetnicima i start-upima, inovativnim tvrtkama, poslovnim anđelima, investitorima i crowdfunding platformama. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a detalje događanja i upute za registraciju možete pronaći na internet stranicama: https://www.b2match.eu/crowdsourcingweek2015.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

11. listopada - Biotech misija za klastere i MSP, Yokohama, Japan 15. listopada - Poslovni susreti u sklopu sajma Pula Boat Fair 21. listopada - Poslovni sastanci na Subcontractingu, Antwerpen, Belgija 22. listopada - poslovni sastanci hrvatskih i štajerskih tvrtki, Graz, Austrija

25. listopada - Adriafair poslovni razgovori, Budva, Crna Gora 26. listopada - ITC misija za klastere i MSP-ove, Tokio, Japan 28. i 29. listopada - poslovni razgovori na sajmu Building Green, Kopenhagen, Danska 29. listopada - Lifestyle trgovinska misija Vijetnam, Vijetnam

10. i 11. studenog - Poslovni razgovori na sajmu Elmia Subcontractor, Jönköping, Švedska 11. studenoga - Zagreb Connect 2015, Zagreb 17. studenoga - Smart City Expo World Congress, Barcelona, Španjolska

predstavljamo GENIJATOR, ZAGREB

Zelenim inovacijama do čišćeg okoliša Generator koristeći struju vodu pretvara u plin kojim se čisti unutrašnjost motora od čađe i gareži. A tretman čišćenja naziva se dekarbonizacija

ladi ljudi vođeni idejom kako bi ipak bilo bolje ostati u Hrvatskoj a ne pobjeći trbuhom za kruhom u inozemstvo, odlučili su 2013. godine osnovati tvrtku Genijator i nakon desetak godina istraživanja patentirati 100 posto hrvatski proizvod Genijator CO2 neutralizator čija je komercijalizacija u punome jeku. Petar Jončić, direktor tvrtke, kaže nam kako je riječ o proizvodu koji se zasniva na korištenju zelenih inovacija. “Naime, koristeći električnu energiju, generator vodu pretvara u plin kojim se čisti unutrašnjost motora od čađe i gareži. Tako se pozitivno utječe na okoliš jer se smanjuju ispušni plinovi i ukupni troškovi korištenja te održavanja vozila, dok se istovremeno produljuje njegov životni vijek. A tretman čišćenja naziva se dekarbonizacija”, objašnjava nam dodajući kako su im stoga ciljana skupina vlasnici vozila koja koriste fosilna goriva. Tvrtka trenutačno ima jednog zaposlenika, ali na istoimenom projektu svakodnevno volontira desetak ljudi. Koliko god je maleno hrvatsko tržište, nastavlja Jončić, na njemu je 1,7 milijuna vozila koja troše gorivo, odlaze na servis i zagađuju okoliš. “Naša tvrtka je još mala zbog škakljive financijske situacije koja sada iziskuje nova ulaganja za širenje tržišta. No, sretni smo jer je tehnologija energije iz vode napokon kolikotoliko priznata. Nakon mnogo godina rada i dokazivanja dočekali smo priliku da pokrenemo izvoz te da se pozicioniramo na domaćem i ino tržištu. Tako na domaćem tržištu od renomiranih brendova našu tehnologiju koriste kuće Porsche i Mercedes-Benz. No bilo bi dobro da je svima u interesu barem načelno zaštititi okoliš i pritom uštedjeti”, smatra on.

Proboj na ino tržište

Na inozemnom tržištu pak dobre vijesti dolaze iz onih država koje su prepoznale prednosti korištenja tehnologija koje štite okoliš. “Prvi ugovori o poslovnoj suradnji potpisani su s inozemnim partnerima. Tako se naša tehnologija već koristi u Sloveniji, Austriji, Danskoj, Norveškoj, BiH, dok se pripremamo za prve

isporuke u UAE, Italiju, Tursku i Nizozemsku”, naglašava Jončić. Tvrtka je nailazila na mnoge prepreke u svom rastu. “To je osobito došlo do izražaja kad smo ulazili s ovom inovacijom na tržište,

Genijator je osvojio mnoga odličja i priznanja na sajmovima inovacija i to u svim institucijama s kojima smo došli u kontakt. One bi trebale služiti građanima, a ne sputavati ih zbog sitnih interesa”, ističe on. A na svom trnovitom putu Genijator je osvojio mnoga odličja i priznanja na sajmovima inovacija. “Ono čime se najviše ponosimo je godišnja nagrada Nikole Tesle koja nam je dodijeljena 2014. godine”, naglašava Jončić. Svojim djelovanjem žele prenijeti poruku i mladima i starima kako još nije kasno za poduzetništvo u Hrvatskoj. “Ako u nešto vjeruješ i za to se potrudiš, šanse za poslovnom egzistencijom ima čak i u Lijepoj našoj”, zaključuje on. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

100% hrvatski proizvod Genijator CO2 neutralizator 1 zaposleni u tvrtki Genijator

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO U Zagrebu otvoren inkubacijski centar za bio znanosti

Velika znanost u malom BIOCentru

Kako bi se znanost stavila u službu gospodarstva te iskoristili potencijali obrazovanih mladih ljudi, u zagrebačkom BIOCentru omogućit će se rani razvoj tvrtki u području biotehnologije piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U 16,37 mil € uloženo u gradnju BIOCentra

524.974€ kredit Svjetske banke

uvjetima globalizacije velika su ulaganja u biotehnologiju, ali su veliki i rizici. No, mogući dobri rezultati istraživanja višestruko su veći. Zato u današnje doba mnogi veliki farmaceutski laboratoriji sve više surađuju s malim laboratorijima i biotehnološkim inkubatorima. Kako bi se prilagodili trendovima u svjetskim biotehnološkim znanostima, u Zagrebu je prošli tjedan otvoren inkubacijski centar za bio znanosti BIOCentar. U takvim se bio inkubatorima nude dinamični uvjeti istraživanja i niz usluga nužnih za razvoj i komercijalizaciju biotehnoloških proizvoda i procesa, uz znatno niža ulaganja nego što je to u velikim laboratorijima. Kako bi se znanost stavila u službu gospodarstva te pritom iskoristili potencijali obrazovanih mladih ljudi, u tom BIOCentru omogućit će se rani razvoj tvrtki u području biotehnologije. “Centar osigurava specijaliziranu laboratorijsku infrastrukturu za start-up kompanije, postojeće biotehnološke tvrtke i istraživačke projekte. Na raspolaganju će mladim znanstvenicima biti savjetodavna podrška kako bi se biotehnološke tvrtke učinkovito razvile i postale konkurentni sudionici na tržištu”, rekao je Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Dodao je kako će BIOCentar služiti kao pove-

28 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Istraživanja u BIOCentru → uzgoj i umnažanje staničnih kultura u laboratorijskom i poluindustrijskom mjerilu

→ dugoročno skladištenje mikrobnih i životinjskih staničnih kultura

→ analiza stanica → izolacija i pročišćavanje biološki aktivnih komponenti

→ bioanaliza znica mreže institucija, kompanija te pojedinaca koji su izravno ili neizravno povezani s biotehnologijom. Izgradnja BIOCentra provedena je u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., u što je uloženo 16,37 milijuna eura. Svjetska banka je podržala projekt kreditom u visini od 524.874 eura, koji je iskorišten za izradu tehničke dokumentacije. Korisnik projekta BIOCentra je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a krajnji korisnik ugovora Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije HAMAG BICRO, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb.

Nije lako, ali je lijepo

DLANOM O DLAN Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

Ima i pozitivnih i negativnih aspekata obiteljskih poduzeća, no kad ih sve sagledam, ipak bih obiteljima sugerirala da se odvaže na takav korak i upuste u avanturu obiteljskog poslovanja

biteljski biznisi su najstariji oblici poslovanja pa nije čudno što su i danas obiteljska poduzeća vrlo važan ekonomski čimbenik. To se očituje i kroz njihov udio u ukupnom broju zaposlenih, kao i kroz udio u ukupnom broju poduzeća neke zemlje. Brojke variraju, ali uvijek su visoke, a po broju obiteljskih tvrtki prednjače Finska i SAD s više od 90 posto takvih tvrtki u ukupnoj strukturi. U Hrvatskoj, nažalost, nema statistika o broju obiteljskih tvrtki, ali pretpostavka je da oko 50 posto zaposlenih radi upravo u obiteljskim poduzećima. Neke od najpoznatijih i najvećih stranih tvrtki u obiteljskom vlasništvu su Wall-Mart, Ford Motors, Samsung, LG Group, BMW, Bosch, Michelin, L’oreal, GAP, Ikea, Heineken, Henkl Group, Dr. Oetker Group, Levi’s, C&A, H&M... Najprofitabilnija obiteljska poduzeća u Hrvatskoj su Agrokor, Atlantic Grupa, Orbico Grupa, Gavrilović, Vindija... Naša obiteljska tvrtka Biliškov nekretnine tipičan je primjer malog obiteljskog poduzeća u Hrvatskoj. Kada je moja majka Jasminka Biliškov, diplomirana pravnica, 1993. otvorila privatni posao u Splitu, tada se to još nije moglo nazvati obiteljskim poslom. Moj otac, kao liječnik – specijalist radiolog, nije se puno mješao u rad tvrtke, međutim moj brat Marin već od upisa na Ekonomski fakultet 1996. sudjeluje u poslovanju, a moja malenkost se odlučuje uključiti u obiteljski posao po završetku fakulteta 2004. Danas smo tvrtka s tri ureda u Hrvatskoj, te zapošljavamo ukupno 13 djelatnika od kojih je pet članova obitelji. Godine 2006. suprug Ivo i ja odlučili smo iz Splita preseliti u Zagreb, gdje je Ivo godinu dana radio u jednoj državnoj tvrtki, te dao otkaz i odlučio se priključiti obiteljskoj tvrtki. Sada zajedno vodimo ured u Zagrebu s još troje djelatnika koji nisu članovi obitelji. Brat Marin sa suprugom vodi urede u Splitu i Kaštelima, a majka Jasminka je kao vlasnica i osnivačica tvrtke sveprisutna da

pomogne iskustvom, savjetima i kontaktima, te se nada da će svakako i netko od petero unučadi nastaviti obiteljski posao. Prijatelji i znanci često me pitaju kako je raditi s obitelji, osobito sa suprugom jer smo 24 sata skupa, na poslu i kod kuće. Nije lako, ali je lijepo, ulijeva povjerenje i sigurnost. No, teško je odvojiti posao od privatnog života, pa i kod kuće puno vremena pričamo o poslu, ali vikendom se

su čelni ljudi članovi obitelji i spremni su uložiti puno više truda. Obično ne treba puno vremena za donošenje važnih odluka. Kvaliteta usluge i dobar glas iznimno su važni. Kad neki zaposlenik pokaže izniman talent, vrlo je vjerovatno da će se to više cijeniti i da će ga “obitelj” više motivirati i nagraditi nego je to slučaj u drugim tvrtkama. Uz brojne prednosti, naravno postoje i nedostaci u obiteljskim poduzećima. Primjerice, zbog ustaljenih navika čest je otpor prema promjenama. U dnevnom poslovanju u velikoj su mjeri uključene emocije, koje mogu biti pozitivni pokretači, ali isto tako stvaraju i konflikte unutar obitelji. Osim toga, zaposlenici koji nisu članovi obitelji teže mogu očekivati napredovanje na neku bitniju funkciju unutar tvrtke. Greške u poslovanju koje počine članovi obitelji lakše se praštaju unatoč lošem ishodu za tvrtku. Također, postoji niz otvorenih pitanja s kojima se obiteljska poduzeća kad-tad susretnu, a to je preraspodjela posla, tko vodi glavnu riječ, nasljedstvo, raspodjela imovine... Nakon sagledanih pozitivnih i negativnih aspekata obiteljskih poduzeća, ipak bih obiteljima sugerirala da se odvaže na

Najprofitabilnija obiteljska poduzeća u Hrvatskoj su Agrokor, Atlantic Grupa, Orbico Grupa, Gavrilović, Vindija... nastojimo isključiti i posvetiti sebi i djeci. Rad u obiteljskim tvrtkama ili suradnja s njima donosi određene prednosti. Neka istraživanja su pokazala da su se obiteljske tvrtke u kriznim vremenima pokazale uspješnijima od drugih. Bilo je bitno opstati, smanjiti troškove, zadržati zaposlenike, klijente i kvalitetu poslovanja, i na kraju su mnoge obiteljske tvrtke iz recesije izašle sigurnije i jače. U obiteljskim poduzećima osjeća se znatno veća predanost poslu jer

takav korak i upuste u avanturu obiteljskog poslovanja. Obiteljski biznis je najbrži način samozapošljavanja obitelji, te pridonosi zajedništvu, povezanosti i povjerenju među članovim obitelji zbog predanosti poslu. Pokretanje obiteljske tvrtke može se realizirati s minimalnim ulaganjem jer u početku mogu raditi samo članovi obitelji, pa su i posljedice eventualnog propadanja manje pogubne.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 29

turizam Kvaliteta usluga u državama u regiji

Opet na trećem mjestu Istraživanje je provedeno s ciljem da se utvrdi koja od zemalja u regiji nudi najbolje usluge u ugostiteljstvu, trgovini i turizmu. Hrvatsku su ponovno pretekle Slovenija i Srbija piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

ako bi se utvrdilo koja od zemalja u regiji nudi najbolje usluge u ugostiteljstvu, trgovini i turizmu, zagrebačka tvrtka Heraklea i ove je godine u suradnji s agencijama za tajnu kupnju u regiji, sedmi put za redom provela istraživanje o osnovnim elementima kvalitete usluge. Istraživanje je provedeno od 13. lipnja do 30. srpnja, a uz Hrvatsku su sudjelovale još Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija. U promatranom su razdoblju tajni kupci posjetili 800 različitih objekata poput autosalona, banaka, benzinskih postaja, maloprodajnih objekata, supermarketa, turističko-ugostiteljskih

objekata, prodajnih mjesta telekomunikacijskih poduzeća te ostalih objekata uslužnih djelatnosti.

hrvatska zakazala u svim pokazateljima

Tajni kupci ocjenjivali su pet osnovnih elemenata dobre i kvalitetne usluge. To su: na koji način se pozdravljaju posjetitelji, kupci i turisti, zatim utvrđivanje potreba i želja kupaca, poznavanje proizvoda, ponuda dodatnog proizvoda kupcima te na kraju zahvala na posjetu. Hrvatska je i ove, kao i prošle godine, u istraživanju zauzela treće mjesto s postotkom zadovoljstva gostiju od 71

posto. Vodeću poziciju u kvaliteti usluge u regiji ponovno je zauzela Slovenija, a s turističkim, ugostiteljskim i trgovačkim uslugama koje se nude u toj državi bilo je zadovoljno 79 posto ispitanika. Time je Slovenija zabilježila porast zadovoljstva gostiju od četiri posto u odnosu na 2014. Na drugom je mjestu Srbija čiji su gosti zadovoljni kvalitetom usluga 76 posto. I ta je država zabilježila tri posto bolje rezultate nego prošle godine. Na četvrtom mjestu je Makedonija s rezultatom od 69 posto, dok su se na zadnja dva mjesta smjestile Bosna i Hercegovina s rezultatom od 66 posto te Crna Gora sa 58 posto zadovoljnih tajnih kupaca. Hrvatska, zanimljivo, ni u jednoj od pet mjerenih kategorija nije zauzela prvo mjesto. Najviše prostora za unapređenje kvalitete, čini se, imamo u utvrđivanju potreba i želja kupaca. Upravo u toj kategoriji ostvarili smo najlošiji rezultat od svih promatranih država u regiji. Ako se pak promatraju rezultati po djelatnostima, može se primijetiti da ni u jednoj Hrvatska nije ostvarila vodeću poziciju. Najbolji rezultat ostvarili su radnici u autosalonima gdje je zabilježeno 92-postotno zadovoljstvo ispitanika. Najgori pak rezultat bilježi se u supermarketima gdje je uslugama zadovoljno 59 posto ispitanika. I usluge u domaćem turizmu i ugostiteljstvu te na benzinskim postajama zabilježile su pad u kvaliteti u odnosu na prošlu godinu.

Međunarodni sajam namirnica i opreme za ugostiteljstvo

Održan Panorama Pizza Expo

eđunarodni sajam namirnica i opreme za ugostiteljstvo Panorama Pizza Expo održan je u Prelogu pod pokroviteljstvom Međimurske županije te u organizaciji zagrebačke udruge za kulturu stola G.E.T. i preloške tvrtke DG Sport. Privredni vjesnik je bio jedan od medijskih pokrovitelja. Na sajmu su

svoje proizvode predstavili hrvatski i talijanski proizvođači namirnica i opreme, a održan je i drugi Panorama Pizza Kup, prvenstvo Hrvatske u spravljanju pizza. Ove se godine natjecalo 14 pizza majstora, a ocjenjivao ih je stručni žiri prema pomno utvrđenim svjetskim kriterijima. Pizzeria O’Hara iz Zagreba s pizzaiolkom Kristinom Halužan i ove je godine osvoji-

30 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

la prvo mjesto, potvrdivši svoj status najbolje. Drugo mjesto osvojila je konobatrattoria Gatto Nero iz Novigrada i njena pizzaiolka Marija Vodopija. Treće mjesto osvojili su Pizzerija 5 plus iz Koprivnice i njen majstor Ivan Delimar. (S.P.)

2. forum obiteljskog smještaja 12. i 13. listopada u Poreču

Nova ekonomska paradigma Forum obiteljskog smještaja je edukativnog karaktera, ali i mjesto susreta proizvođača i dobavljača proizvoda i usluga s pružateljima usluga u obiteljskom smještaju i OPG-ima piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

d ukupnog broja smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj polovina je u obiteljskom i privatnom smještaju, a u tom se obliku smještaja ostvaruje jedna trećina ukupnog turističkog prometa. Više od 67.000 domaćinstava svoje je nekretnine namijenilo turizmu, a u tim se kućanstvima nalazi pola milijuna kreveta. Vlasnici obiteljskog i privatnog smještaja čine sedam posto stanovništva te ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) pridonose sa sedam postotnih bodova, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma (ZOT) pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, uoči skorašnjeg 2. foruma obiteljskog smještaja koji će se održati 12. i 13. listopada u Poreču. Forum organizira Hrvatska gospodarska komora uz potporu Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice. Privredni vjesnik je medijski pokrovitelj. U središtu ovog međunarodnog foruma je panel pod nazivom Obiteljski smještaj i trendovi u turizmu na kojem će govoriti i stručnjaci iz inozemstva. Na prošlogodišnjem Forumu bilo je 800, a ove se godine očekuje oko 1000 sudionika.

Odumiru klasični ekonomski modeli u turizmu

Govoreći o programu Foruma, Leila Krešić Jurić, direktorica Sektora za turizam HGK, je istaknula kako on nije samo edukativnog karaktera nego i mjesto susreta proizvođača i dobavljača proizvoda i usluga s pružateljima usluga u obiteljskom smještaju i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Leila Krešić Jurić je naglasila i kako se on organizira s namjerom upoznavanja vlasnika privatnog i obiteljskog smještaja s novim trendovima u turizmu jer odumiru klasični ekonomski modeli u turističkoj potražnji. S njom se složio i Pinezić koji je rekao kako nova mile-

Uskoro i radionice u suradnji s hotelijerima HTZ će na 2. forumu obiteljskog smještaja predstaviti nekoliko tema, među ostalim, Turistički informacijski sustav (TIS) i projekt e-Visitor. Osim nacionalnog foruma obiteljskog smještaja uskoro će se organizirati skupovi i radionice u suradnji s hotelijerima na regionalnoj i subregionalnoj razini.

nijska generacija ima drugačije životne prioritete. Prema nekim analizama, procjenjuje se kako će do 2025. tzv. milenijci činiti 50 posto svih putnika na svijetu, a već se danas 70 posto njih ne koristi tradicionalnim posrednicima u organizaciji putovanja. “Time se otvara prostor kolaborativnoj ekonomiji ili ekonomiji dijeljenja od koje se u današnje doba utržuje 15 milijardi američkih dolara ili pet posto od ukupnog turističkog prihoda na svijetu”, naglasio je Pinezić. Očekuje se da će do 2025. godine takva ekonomija dijeljenja u ukupnom turističkom prihodu sudjelovati s čak 50 posto. Osim toga, Pinezić je rekao kako takva ekonomija postaje nova ekonomska paradiga koja povezuje ponudu i potražnju te snažno ulazi u sektor turizma.

Turistički cvijet

U sklopu nagrade Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku, koju dodijeljuje HGK u sklopu Dana hrvatskog turizma 13. i 14. listopada u Poreču, ove se godine prvi put dodjeljuju nagrade u kategoriji Obiteljski smještaj. Danijela Čavlović, zamjenica predsjednika Zajednice obiteljskog turizma, ističe kako je dosad zaprimljena 71 prijava za devet klubova proizvoda. Povjerenstvo za nagradu odabralo je tri nominirana po klubu, a odabrani su smještaji koji inovativnošću, kvalitetom, specijalizacijom te osnovnom i dodatnom ponudom zaslužuju nagradu, rekla je ona. Uz to, dodijelit će se i nagrada u kategoriji Okusi Hrvatske, a ocjenjivala se ponuda restorana, vinarija i seoskih domaćinstava

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 31

HRWwWATSKA Like, Tweet i Share u službi Top 100 tvrtki

Najuspješniji su Hrvatski telekom i Vipnet Većina brendova prisutna je na jednoj ili dvije društvene mreže, dok je Ožujsko pivo prisutno na njih četiri piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a društvenim mrežama aktivno je čak 78 od 100 najvećih hrvatskih tvrtki, a najprisutnije su na LinkedInu, Facebooku i YouTubeu. Hrvatski telekom i Vipnet su, prema kriteriju broja fanova, followera i pretplatnika na društvenim mrežama, najuspješnije tvrtke među top 100, pokazuje istraživanje Like, Tweet i Share u službi Top 100 tvrtki. Istraživanje u kojem je agencija Quadrans analizirala prisutnost i aktivnost 100 najvećih hrvatskih tvrtki na šest vodećih društvenih mreža - Facebook, Twitter, Instagram, LinkedIn, Google+ i YouTube, bilo je provedeno od 20. kolovoza do 10. rujna. Lista Top 100 najvećih tvrtki preuzeta je iz magazina Lider (Tisuću najvećih, Lider, rang lista za 2014. prema prihodima).

Analiza brend stranica

Analiza nadalje pokazuje kako je samo šest tvrtki (Hrvatski telekom, Pliva, Vipnet, Croatia Airlines, Hrvatska pošta i Valamar Riviera) prisutno na svih šest društvenih mreža. Jedan od rezultata istraživanja je i činjenica da je 25 posto tvrtki prisutno na samo jednoj društvenoj mreži, a najčešće se radi o LinkedInu.

Istraživanje, među ostalim, pokazuje kako je najviše tvrtki izašlo na Facebook tijekom 2010. i 2011. godine. Valamar Riviera i Zagrebačka pivovara prve su tvrtke koju su izašle na Facebook u travnju 2009., a posljednji je Tommy koji se na toj društvenoj mreži pojavio u ožujku 2015. godine.

Najviše tvrtki izašlo je na Facebook tijekom 2010. i 2011. godine Uz korporativne, u istraživanju se agencija fokusirala i na analizu brend stranica. Najuspješniji brendovi na svim društvenim mrežama po broju fanova i followera su Jana i Dorina. Većina brendova prisutno je na jednoj ili dvije društvene mreže, a Ožujsko pivo jedini je brend koji je prisutan na četiri društvene mreže. Istraživanje pokazuje kako samo 11 posto tvrtki ima aktivnu brend stranicu.

novi one stop shop

Udružili se IT Sistemi i eVision

vrtke IT Sistemi - Nove Tehnologije iz Splita i eVision Informacijski Sustavi iz Zagreba započinju zajednički nastup na tržištu i postaju one stop shop za elektroničko upravljanje dokumentima, poslovnim procesima i korporativnim sadržajem. Tako ove dvije hrvatske IT tvrtke iz područja upravljanja poslovnim sadržajem (Enterprise Content Management - ECM) od prošlog tjedna više nisu konkurenti već partneri. Ovo je jedinstveni primjer da dvije informatičke tvrtke istih

Damir Popović

Zvonimir Mavretić

djelatnosti udružuju poslovanje u svrhu zajedničkog pružanja dodane vrijednosti korisnicima, nasuprot čestih preuzimanja manjih tvrtki radi proširenja portfelja.

32 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

“Naš je cilj osloboditi korisnike razmišljanja o tehnologiji”, istaknuo je Damir Popović, osnivač i glavni izvršni direktor IT Sistema. “Uz IT Sisteme dobivamo vjetar u leđa za brži i bolji razvoj postojećih i novih proizvoda za regionalno i međunarodno tržište te razvoj optimalnih rješenja prilagođenih specifičnim potrebama korisnika”, smatra Zvonimir Mavretić, osnivač i glavni tehnološki direktor eVisiona. Inače, ukupni godišnji prihod dviju tvrtki za 2014. premašio je tri milijuna eura. (B.O.)

Zemljišna administracija

Brže do prostornih podataka Projekt IISZA vrijedan je 1,97 milijuna eura, a provele su ga tvrtke IGEA, IN2, Zavod za fotogrametriju iz Hrvatske i Kadaster International iz Nizozemske

vogodišnji IPA projekt Implementacija integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA), čiji je korisnik Državna geodetska uprava, završen je prošli tjedan. Projekt je vrijedan 1,97 milijuna eura, a provele su ga tvrtke IGEA, IN2, Zavod za fotogrametriju iz Hrvatske i Kadaster International iz Nizozemske. Projekt je uključivao četiri ključne komponente: homogenizaciju katastarskog plana, unapređenje Geoportala Državne geodetske uprave (DGU) i izgradnju Geoportala Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP), uspostavu jedinstvenog GIS adresnog registra, te uspostavu sustava za elektroničko upravljanje dokumentima u procesiranju drugostupanjskih postupaka.

Podrška gospodarstvu

“Ostvarenim rezultatima projekta Državna geodetska uprava, kao temeljna institucija za stvaranje, održavanje i distribuciju prostornih podataka, osigurat će njihovo brže pregledavanje i izdavanje te tako dati veliku podršku gospodarstvu

Mislim da svi možemo biti ponosni na rezultate projekta, ustvrdila je Tanja Pušelj Ostroški

Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave IN2 Grupe i direktorica IGEA-e

Hrvatske”, rekao je ravnatelj Državne geodetske uprave Danko Markovinović. “Sve tvrtke iz konzorcija su dugogodišnji partneri Državne geodetske uprave i još jednom su pokazale da mogu kvalitetno i na vrijeme odraditi složene

projekte, što nije lako jer treba objediniti tehnološka i poslovna znanja, znanja vođenja složenih projekata i dobru suradnju s korisnikom. Mislim da svi možemo biti ponosni na rezultate projekta koji osim što su donijeli informatizaciju procesa i olakšavanje rada djelatnicima DGU-a, puno pridonose i drugim institucijama u zemlji kojima je ovaj projekt omogućio tehnološku osnovicu za moderniju i učinkovitiju razmjenu podataka”, rekla je članica Uprave IN2 Grupe i direktorica IGEA-e Tanja Pušelj Ostroški. (B.O.)

Microsoft Hrvatska

Važnost upravljanja softverskom imovinom

icrosoft Hrvatska održalo je konferenciju Upravljanje softverskom imovinom (SAM) - kontrola. optimizacija. rast. U sklopu konferencije prezentirane su pogodnosti koje kompanije stječu upravljanjem ovim važnim segmentom poslovanja kao i razni uspješni primjeri iz hrvatske prakse te najčešći scenariji povrede intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj.

Upravljanjem softverskom imovinom kompanije mogu ostvariti bolju kontrolu nabavljenog softvera, osigurati optimalni program licenciranja, jednostavniju implementaciju softvera, bolju IT podršku te naposljetku pridonijeti rastu kompanije uz napomenu da SAM može biti posebice koristan tijekom ključnih događaja kao što su spajanja i preuzimanja tvrtki te implementacija novih tehnologija poput virtualizacije.

Na konferenciji je naglašeno kako prema istraživanjima još 74 posto kompanija koristi ručne, a ne automatizirane procese upravljanja te da je broj onih koje su na osnovnoj razini upravljanja softverskom imovinom čak 86 posto. No, kako se na tržištu pojavljuju nova rješenja i kompanije prepoznaju stratešku važnost softvera u ekonomiji, koja ubrzano postaje globalizirana i digitalna, stvari se ipak mijenjaju nabolje. (B.O.)

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Izgradnja koridora V.c

Napokon gradnja mosta kod Svilaja Objavljen je natječaj za izgradnju mosta preko Save koji će zajednički graditi Hrvatska i BiH, a rok za dostavu ponuda je 9. studenoga. Ako sve bude u redu, radovi bi mogli započeti početkom iduće godine piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

26 mil €

bez PDV-a vrijednost mosta kod Svilaja

60 mil €

kredit EBRD-a za gradnju dviju dionica na koridoru V.c

a osnovi sporazuma vlada Hrvatske i Bosne i Hercegovine upravo je objavljen natječaj o zajedničkoj gradnji mosta preko Save kod Svilaja na koridoru V.c i priključnih graničnih dionica autoceste, a rok za dostavu ponuda za gradnju je 9. studenoga ove godine. Vrijednost radova je procijenjena na 196,5 milijuna kuna, odnosno na 26 milijuna eura bez PDV-a. Kako je navedeno u natječaju, rok završetka radova je 730 dana od dana uvođenja izvođača u posao. Dužina mosta je 660, a širina 29 metara. Europska investicijska banka je do sada dva puta odbijala kreditiranje ovoga mosta, prema nekima zbog grešaka u natječaju, a po drugima iz političkih razloga.

34 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Potpisivanje ugovora 31. prosinca

Slavko Matanović, ministar prometa i komunikacija BiH, izjavio je novinarima da je ovoga puta zajednički tim stručnjaka dviju država detaljno pregledao natječajnu dokumentaciju kako bi se otklonile eventualne greške. Novac potreban za gradnju mosta kod Svilaja za dio troškova koji pripada BiH namaknut će se kreditom EIB-a, dok će Hrvatska sredstva osigurati iz europskih fondova. Otvaranje ponuda je najavljeno za 9. studenoga, a prema zacrtanoj dinamici, potpisivanje ugovora s najpovoljnijim izvođačem, ili izvođačima, obavit će se 31. prosinca ove godine. Ako se ovi rokovi ispoštuju, radovi bi mogli započeti već i prvih mjeseci iduće godine.

Vanjskotrgovinska bilanca BiH U Sarajevu je održan i sastanak zajedničke radne grupe dviju država vezan za izgradnju mosta na Savi između dviju Gradiški na kojem je dogovoreno da se što prije izradi studija o utjecaju radova na okoliš, a odmah potom

U idućoj godini, kako najavljuje investitor, započet će radovi na novim dionicama koridora V.c glavni projekt kako bi hrvatska strana mogla konkurirati za novac iz strukturalnih fondova EU-a jer je BiH već osigurala potrebna sredstva. Kad most između dvije Gradiške i pristupne prometnice budu završeni, promet iz dijela Hercegovine, zatim Sarajeva i središnje Bosne do Zagreba ići će koridorom V.c do Doboja, a zatim autocestom kojom će se već prometovati od Doboja do Prnjavora u RS-u i autocestom od Banje Luke do Gradiške i dalje do Zagreba, čime će dužina puta biti značajno skraćena, a i troškovi smanjeni. Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH priopćilo je početkom proteklog tjedna da je Europska banka za obnovu i razvoj odobrila 60 milijuna eura kredita za financiranje projekta izgradnje dviju dionica autoceste na koridoru V.c, Počitelj-Buna i trećeg LOT-a 3 Zenica jug-Zenica sjever. Riječ je o financiranju radova na ukupno 10 kilometara autoceste. Investitor Autoceste FBiH predložio je Vladi FBiH da odobri zaduženje za gradnju tih dionica. Planira se, naime, da se već početkom iduće godine pokrene natječajna procedura za ove dvije investicije.

Izvoz gore, uvoz dolje U osam ovogodišnjih mjeseci, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iz zemlje je izvezeno robe u vrijednosti 5,899 milijardi konvertibilnih maraka što je povećanje od 4,9 posto na godišnjoj razini. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti 10,397 milijardi KM što je skroman pad od 0,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, dok je lanjskog kolovoza ona bila 53,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit u osam ovogodišnjih mjeseci iznosio je 4,497 milijardi KM, a u istom razdoblju lani 4,795 milijardi KM. Trgovinska razmjena sa zemljama EU-a bilježi rast izvoza od 3,3 posto te je dosegla 4,258 milijardi KM, dok je rast uvoza 0,4 posto i iznosio je 6,272 milijarde KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 67,9 posto. Izvoz iz BiH u zemlje Cefte porastao je 6,6 posto dosegavši 901 milijun KM, dok je

Mostarski Aluminij

Smijenjena uprava

Očekuje se intenziviranje radova

U idućoj godini, kako najavljuje investitor, započet će radovi na novim dionicama koridora V.c. Za gradnju 11 kilometara dionice Počitelj-Međugorje osigurano je 100 milijuna eura. Očekuje se i nastavak radova na dionici Zenica jug-Zenica sjever u dužini od 10 kilometara. Za tri kilometra dionice Drivuša-Kopače osigurano je 30 milijuna eura, a novac će biti osiguran i za izgradnju tri kilometra duge autoceste od Počitelja do Bune, nadomak Mostara. Prvih dana iduće godine, ako svi ovi planovi budu realizirani, ponovno bi se intenzivirali radovi na koridoru V.c i, prema sadašnjim planovima, za četiri godine u prometu bi bila autocesta od hrvatske granice do Bune na jugu i od Tarčina, Sarajeva i tridesetak kilometara sjeverno od Zenice prema Doboju.

uvezeno roba u vrijednosti 1,267 milijardi KM, uz rast od 8,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 71,1 posto. Trgovanje između BiH i Hrvatske i dalje bilježi negativne trendove. Tako je izvoz u Hrvatsku vrijedio 609,9 milijuna KM što je pad od 2,8 posto, dok je iz Hrvatske uvezeno roba u vrijednosti 1,093 milijarde uz pad od 11,5 posto. Njemačka je učvrstila mjesto prvog vanjskotrgovinskog partnera BiH. Izvoz u Njemačku je iznosio 924 milijuna KM uz rast od pet posto, a uvoz 1,2 milijarde KM uz rast od 1,8 posto. Druga je Italija kamo je izvezeno robe za 823,5 milijuna KM uz rast od pet posto, dok je uvoz vrijedio 1,1 milijardu KM uz rast od 5,7 posto. Hrvatska i Srbija dijele treće mjesto, Slovenija je četvrta, a Turska peta, ali s najvećim trendom izvoza od 64,2 posto i uvoza od 14,1 posto. (Z.L.)

Upravo kad je mostarski Aluminij prvo polugodište 2015., prvi put nakon nekoliko godina, završio sa 7,5 milijuna KM dobiti, Nadzorni odbor razriješio je Nikicu Ljubića dužnosti generalnog direktora i istovremeno cjelokupnu upravu, uključujući i izvršne direktore Ivana Grlea, Tomislava Lovrića i Amara Hadžiomerovića, jer su, navodno, nagomilani problemi i gubici u kratkom razdoblju doživjeli vrhunac i prije-

tili krahu tvrtke. Za vršitelja dužnosti direktora imenovana je Ružica Udovičić, dugogodišnja radnica Aluminija i po njenom prijedlogu za vršitelje dužnosti izvršnih direktora imenovani su Marinko Ivanović za tehničke poslove i razvitak, Marinko Ostojić Sušac za ekonomsko-financijske, računovodstvene i komercijalne poslove, dok će vršitelj dužnosti izvršnog direktora za pravno-kadrovske i zajedničke poslove biti naknadno imenovan. Do smjene menadžmenta je došlo nakon izborne pobjede aktualne vlasti, a smijenjeni Nikica Ljubić je medijima izjavio da je preuzeo upravljanje Aluminijem 3. lipnja prošle godine, do kada je kombinat svakog mjeseca stvarao gubitak od šest milijuna KM i stvorio ukupni dobitak veći od 230 milijuna KM, da bi već u prvom polugodištu ove godine ostvario dobit od 7,5 milijuna KM. (Z.L.)

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 35

HRVATSKA&REGIJA Slovenske bankarske dvojbe

Novca k’o pljeve. I što sada s njime?

Slovenske banke plivaju u novcu i ne znaju što s njime. Dobra poduzeća ne trebaju kreditni novac. Loša ga ne mogu dobiti – tako nalažu pravila postrožena nakon velike sanacije prošle godine piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni. hr

20 mlrd €

iznos kredita tvrtkama prije krize

8,8 mlrd €

krediti odobreni tvrtkama potkraj prvog polugodišta 2015.

itka za klijente među slovenskim bankama postaje sve nemilosrdnija, pa i sve zanimljivija jer donosi još jučer nezamislive bankarske prakse. Više slovenskih direktora potvrdilo je da vodeći ljudi iz banaka osobno obilaze dobra poduzeća nudeći njihovim direktorima kredite uz sve nižu kamatnu mjeru. Kruži tako priča da su se predstavnici dviju banaka nedavno mimoišli na vratima direktorskog ureda uspješnog poduzeća srednje veličine. Onaj bankar koji je došao kasnije odmah je domaćinu ponudio kredit uz niže kamatno opterećenje od onog uz koje je kredit netom prije obećavao njegov prethodnik.

Borba za klijente

Žestoka borba za klijente u kojoj prednjače banke u stranom vlasništvu donekle je ra-

36 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

zumljiva. Banke žive od posuđivanja, a sada imaju i što posuđivati – novca je kao pljeve. U lanjskoj sanaciji slovenske banke otarasile su se većeg dijela tzv. loših kredita. Povrh toga i Europska središnja banka, u pokušaju oživljavanja gospodarskog rasta, pušta u bankarske kanale obilje jeftinog novca. Slovenske banke, dakle, plivaju u novcu, ali ga nemaju kome dati. Poduzeća prvog bonitetnog reda, a takvih je u Sloveniji oko 1000, nerado srljaju u zaduživanje. Većinu onoga što investiraju pokrivaju vlastitim izvorima. Kredite bi rado uzela poduzeća u poteškoćama. Takvih je više nego onih iz prvog bonitetnog reda. Direktor razvojne SID banke Sibil Svilan tvrdi da je trećina od ukupnog broja slovenskih poduzeća kreditno nesposobna. Prezadužena su, imaju premali novčani tijek, njihova su osiguranja prekratka, a prati ih i neodgovarajući bilančni sastav.

vijesti SIJ opet kupuje

NLB u centru Pozornosti

Visoki račun donio nezgodnu spoznaju Vodstvo NLB-a opet se našlo u središtu medijske pozornosti i to kategoričkom tvrdnjom da je u Sloveniji previše banaka u odnosu na njen tržišni potencijal, da neke među njima izrazito agresivno nude kredite uz cijenu koja je dugoročno neodrživa te da bi država mogla upasti u reprizu prakse olakog kreditiranja s istim posljedicama kakve su nastale nedavno i za koje nitko iz banaka dosad nije odgovarao. Novo vodstvo NLB-a očito sumnja da su policija i državno tužilaštvo sposobni razotkriti kriminal u bankarskim poslovima, stoga je odlučilo pojačati forenzičke radnje dodatno angažirajući privatnu tvrtku Drage Kosa, poznatog u Sloveniji po tome što je ope-

rativno uveo u rad državnu Antikorupcijsku komisiju. Drago Kos na bivšem radnom mjestu pojačano se bavio bankarskim kriminalom, zna o njemu poprilično, stoga je vjerojatno i dobio posao za koji je NLB ove godine već isplatio njegovoj tvrtki 750.000 eura. Javnost je graknula na taj iritantno

Dobra poduzeća ne trebaju kreditni novac. Loša ga ne mogu dobiti – tako nalažu pravila postrožena nakon velike sanacije prošle godine. Krediti nemaju prođu niti uz prepolovljenu kamatnu mjeru. U prosincu 2008. godine kredit u iznosu od milijun eura bio je opterećen sa 5,9 posto kamatnog troška. U lipnju ove godine kamatno opterećenje palo je prosječno na 2,9 posto, uvećano za EURIBOR koji je zanemarivo nizak – trenutačno šestomjesečni EURIBOR iznosi 0,04 posto!

Glavobolje od viška novca

Glavobolje s viškom novca znatnim dijelom uzrokovane su posljednjom gospodarskom krizom koja je likvidirala veliki broj slovenskih poduzeća. “Bazen potencijalnih komitenata poprilično se ispraznio i to bankama donosi brojne poteškoće”, rekao je ovih dana dr. France Arhar, nekadašnji guverner BS-a, a odnedavno vodeći dužnosnik Udruženja slovenskih banaka. Izrečenu tvrdnju potkrijepio je sljedećim podacima. Na polugodištu ove godine slovenske banke zabilježile su

visoki iznos, zlobno pitajući koliko vrijedi radni sat tvrtke s dva zaposlenika koja je u prilici ispostaviti banci račun s tako visokim iznosom. Prozvani Drago Kos, objašnjavajući koliko je ljudi sa strane angažirao za pregledavanje problematičnih kreditnih mapa u NLB-u i posebno govoreći kako je to složen posao, posredno je dao znati da se policija i tužilaštvo s postojećim kadrom i oskudnim resursima, poglavito financijskim, mogu beskonačno igrati mačke i miša s bankarskim liscima. Povika na visoki račun Kosove tvrtke razotkrila je ponešto od onoga što svatko sluti – da oteti milijuni uz sadašnju sposobnost državnih tijela još dugo neće doći kamo spadaju.

pad prihoda od prometa veći od 22 posto. Neto kamatni prihodi kalirali su za devet posto, a bruto dohoci banaka za više od osam posto. Promijenio se i sastav kreditnog potencijala: udjel kredita gospodarstvu pao je na 50 posto bilančne svote. Prije krize taj udjel

Glavobolje s viškom novca znatnim dijelom uzrokovane su posljednjom gospodarskom krizom premašivao je 75 posto. “Ne smijemo očekivati pretkrizni opseg kredita – to je bila ekscesna pojava”, upozorio je Sibil Svilan, ali je i dodao da pad kredita slovenskim poduzećima sa 20 milijardi eura prije krize na 8,8 milijardi eura potkraj prvog polugodišta ove godine stavlja slovenske banke pred nove izazove i teška iskušenja.

Slovenska industrija čelika (SIJ) pod ruskom vlasničkom rukom kupila je dvije tvrtke – Sistemsku tehniku i Armas, zajedno s njihovim terećenjima, a sve upornije govori se i o kupnji tvrtke Litostroj Jeklo te poznate čeličane u Štorama. Za obje čeličane SIJ bi trebao platiti između 10 i 15 milijuna eura. SIJ je lani i ove godine izdavanjem obveznica i komercijalnim zapisima prikupio 110 milijuna eura. Vodstvo SIJ-a kaže da će novac utrošiti za novu opremu i zamjenu kratkoročnih kredita u dugoročne.

Udar s Burze

Slovenski analitičari vjeruju da se ovako stresno razdoblje, kakvo je zadnjih desetak dana na Burzi u Ljubljani, više neće ponoviti. Mali ulagači ne prestaju s rasprodajama, a institucionalnih kupaca iz inozemstva nema. U takvim okolnostima dionice gube vrijednost – od travnja su pale za 22 posto. Uspješno završen postupak Podravkinog preuzimanja Žita, za koji dan i formalno preuzimanje Pivovarne Laško, poboljšat će likvidnost. Oba preuzimanja sljedećih tjedan dana prodavateljima donose 150 milijuna eura svježeg kapitala i dodatnih 150 milijuna malim ulagačima do kraja godine.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 37

svijet financija PV TJEDNI REPORT U tjednu od 21. do 27. rujna ukupno su bila 124 stečajna postupka, što je 26 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi su uložena 53 prijedloga, a odbijeno ih je 11. Zaključeno je 37 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisana su 802 subjekta, gotovo dvostruko više od prethodnog tjedna. Osnovano je 248 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (114), zatim Split (28), a slijedi ga Trgovački sud u Osijeku sa 21 novoosnovanim društvom. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (152), te ukupno 96 d.o.o.-a. STEČAJEVI 1

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

0 2

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

2 0

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

0 121 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 802 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

802 9

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 248 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

152

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

114

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA Zajednički obrt za trgovinu i graditeljstvo KOVA PROMET, vl. Zdravko Kovačić i Ljubomir Kovačić Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

Sandra Švaljek na konferenciji u povodu 65 godina rada TEB-a

Prvo reformirati poslovnu klimu Strukturne reforme koje imaju prioritet trebale bi potaknuti gospodarsku aktivnost i u kraćem roku povećati BDP. Tako bi se smanjio relativni udjel javnog duga koji je dosegnuo alarmantnih 87 posto

oboljšanje poslovnog okruženja i privatizacija državnih poduzeća strukturne su reforme koje bi trebale imati prvenstvo, smatra ekonomistica Sandra Švaljek. Prevelika regulatorna i administrativna opterećenja poduzeća boljka su hrvatskog gosopodarskog sustava koju uočavaju gotovo svi međunarodni analitičari. Nakon toga trebalo bi se posvetiti reformi javne uprave i pravosuđa, ocijenila je Sandra Švaljek, gostujući na konferenciji kojom je prošli tjedan obilježeno 65 godina rada poduzeća TEB poslovno savjetovanje. Strukturne reforme koje imaju prioritet trebale bi potaknuti gospodarsku aktivnost i u kraćem roku povećati BDP. Tako bi se smanjio relativni udjel javnog duga koji je dosegnuo alarmantnih 87 posto, a nastavit će rasti i u idućem razdoblju. Strukturne reforme treba dobro planirati te javno o njima govoriti samo ako se zaista misle provesti.

Posavjetovati se s privatnim sektorom

Prije provedbe valja se savjetovati s privatnim sektorom i reforme početi provoditi odmah po dobivanju mandata, poručila je ekonomistica.

38 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Mladen Vedriš, profesor s Pravnog fakulteta, ocijenio je da bi prilika za rast investicija mogla stići iz Junckerova plana za europski rast. No prije toga moraju se provesti sve preporuke Europske komisije za konsolidaciju javnih financija.

Prilika za rast investicija mogla bi stići iz Junckerova plana za europski rast, smatra Mladen Vedriš TEB poslovno savjetovanje ugledna je konzultantska tvrtka, izdavač stručnih časopisa iz područja računovodstva, prava i financija. Godišnje organiziraju oko 80 poslovnih konferencija, savjetovanja i obrazovnih susreta. TEB je u vlasništvu svojih zaposlenika, a od 2002. direktor je Mladen Štahan. (I.V.)

Komentar Hrvatske gospodarske komore

Rast industrijske proizvodnje Na pozitivna kretanja proizvodnje u kolovozu utjecali su godišnji rast proizvodnje u rudarstvu i vađenju (5,4 posto) te u prerađivačkoj industriji (4,6 posto), ali i godišnji pad opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (-10,8 posto)

zadnjih godinu dana samo je jednom, i to u siječnju, zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje, dok se u ostalim mjesecima bilježi rast. Pozitivni trendovi industrijske proizvodnje rezultat su povoljnijih kretanja na strani domaće i inozemne potražnje, odnosno bilježi se blagi rast osobne potrošnje i rast robnog izvoza. U kolovozu ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 2,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. No, prema desezoniranim podacima, industrijska je proizvodnja u kolovozu bila manja za 4,1 posto u odnosu na srpanj. Na pozitivna kretanja proizvodnje u kolovozu utjecali su godišnji rast proizvodnje u rudarstvu i vađenju (5,4 posto) te u prerađivačkoj industriji (4,6 posto), ali i godišnji pad opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (-10,8 posto) koji je rezultat smanjene proizvodnje električne energije (uslijed suše). Unutar prerađivačke industrije rast je zabilježen u 14 od ukupno 24 grane. Slijedom kontinuiranoga godišnjeg rasta proizvodnje koji traje od veljače ove godine, u prvih osam mjeseci ove godine, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska je proizvodnja bila 1,9 posto veća u odnosu na to razdoblje prošle godine. Kumulativni rast, strukturno gledano, rezultat je povećanja proizvodnje u rudarstvu i vađenju (pet posto) i prerađivačkoj industriji (2,4 posto), dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji ostvaren pad proizvodnje (-3,3 posto).

Pozitivna kretanja i u EU

“Industrijska proizvodnja gotovo kontinuirano raste u zadnjih godinu dana, a u prvih osam mjeseci veća je za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No unatoč takvim pozitivnim trendovima kretanja, razina industrijske proizvodnje u odnosu na 2008. godinu

ostaje niža za 16 posto. Uz nastavak povoljnih tendencija domaće i inozemne potražnje očekujemo da će rast industrijske proizvodnje u ovoj godini iznositi oko 1,6 posto”, procijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK. Na razini EU-a, također se bilježe pozitivna kretanja, pa je tako u srpnju ove godine industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,8 posto (u Hrvatskoj 3,9 posto) na godišnjoj razini. Taj je rast nastavak uzlaznog trenda koji traje od kraja prošle godine. Tako je i na kumulativnoj razini ostvaren rast, odnosno, u prvih je sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU-a u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila oko 1,7 posto (u Hrvatskoj oko 1,6 posto) veća na godišnjoj razini. Na razini cijele ove godine analitičari HGK očekuju, također uz povoljnija kretanja domaće i inozemne potražnje, rast industrijske proizvodnje u Europskoj uniji od oko 1,7 posto.

1,9%

rast industrijske proizvodnje u 8 mjesci 2015.

1,6%

procijenjeni rast industrijske proizvodnje u ovoj godini

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Hrvatska poštanska banka

Završena dokapitalizacija Dokapitalizacijom je banka premašila od HNB-a traženih 14 posto adekvatnosti kapitala. Zatim, ishodila je odobrenje Europske komisije, provela reorganizaciju poslovanja i pritom je uvećala tržišne udjele u kreditima i depozitima građana i ostvarila rekordnu polugodišnju dobit, istaknuo je Tomislav Vuić, prvi čovjek HPB-a piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

H za

550milkn

povećan temeljni kapital HPB-a

1,21mlrd kn sada iznosi temeljni kapital te banke

rvatska poštanska banka završila je složeni proces dokapitalizacije i riješila problem koji se dugo provlačio kroz njezino poslovanje. Dokapitalizacija je završena nakon uspješne prezentacije u Bruxellesu i uvjetne suglasnosti Europske komisije upisom novih dionica. Temeljni kapital HPB-a tako se povećava za 550 milijuna kuna i iznosi 1,21 milijardu kuna. Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a, kaže kako su time ispunjena četiri cilja. “Ponajprije, provedbom dokapitalizacije banka je premašila od Hrvatske narodne banke traženih 14 posto adekvatnosti kapitala. Zatim, ishodila je odobrenje Europske komisije, provela reorganizaciju poslovanja i pritom je uvećala tržišne udjele u kreditima i depozitima građana i ostvarila rekordnu polugodišnju dobit”, ističe prvi čovjek HPB-a.

Dokapitalizacija je provedena javnom ponudom do najviše 916.666 novih dionica u dva kruga Dokapitalizacija je provedena javnom ponudom do najviše 916.666 novih dionica u dva kruga. U prvom krugu, u kojem su pravo upisa imali isključivo privatni investitori, uplaćeno je 305,9 milijuna kuna. Tako je gotovo dvostruko premašen iznos od 165 milijuna kuna koji je EK zahtijevao od HPB-a kako bi se dokapitalizacija smatrala tržišnom. Europska komisija

40 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

je naime tražila da udjel privatnih investitora u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu (Market Economy Operator) iznosi najmanje 30 posto od 550 milijuna kuna novog kapitala.

Načelo privatnog investitora

U prvom krugu sudjelovalo je 18 investitora, među kojima su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi, UCITS fondovi (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom), alternativni investicijski fondovi, osiguravateljska društva, fondovi za gospodarsku suradnju, trgovačka društva i fizičke osobe. Najveći udjel u skupini privatnih investitora pripada obveznim mirovinskim fondovima. Jer, sva četiri obvezna mirovinska fonda - PBZ/Croatia osiguranje, Erste Plavi, Raiffeisen OMF i AZ fond – zajedno su uplatili 163,2 milijuna kuna ili 53 posto te u novoj vlasničkoj strukturi HPB-a imaju udjel od 13,4 posto. Osim njih, banku su još dokapitalizirali Agrokor, Croatia osiguranje, Euroherc, Generali osiguranje i, među ostalim, investitor i poduzetnik Nenad Bakić. U drugom krugu pak, uz uvjet uspješnosti prvog kruga, pravo na upis dionica imali su država i državne tvrtke. Kako su u prvom krugu uplaćene 509.852 nove dionice, za drugi krug preostalo je 406.814 dionica. Njih je upisala država i uplatila 244,1 milijun kuna. Marijana Liszt iz Odvjetničkog ureda Posavec, Rašica & Liszt naglašava kako je kapitalizacija od početka bila zamišljena da u njoj sudjeluje i država, što može implicirati državnu potporu. No, dodala je, država se ponašala u skladu s načelom privatnog investitora. Jer, imala je održiv poslovni plan i u dokapitalizaciji je bilo omogućeno sudjelovanje privatnih investitora, napominje Marijana Liszt.

Povjerenje prema banci

Kad se podvuče crta, privatni investitori u dokapitalizaciji sudjelovali su s udjelom od 56 posto, a država sa 44 posto. Vlasnička struktura Hrvatske poštanske banke nakon dokapi-

Privatni investitori u dokapitalizaciji sudjelovali su s udjelom od 56 posto, a država sa 44 posto talizacije izgleda ovako: 25,2 posto imaju novi privatni dioničari, DUUDI-Državni ured za upravljanje državnom imovinom (RH i HZMO) ima 51,2 posto, Hrvatska pošta 11,9 posto, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) devet posto, Fond NEK 2,3 posto, Croatia Airlines 0,1 posto i manjinski dioničari 0,3 posto.

Konačna cijena jedne nove dionice utvrđena je na temelju zaprimljenih ponuda iz upisnica iz prvog kruga i iznosi 600 kuna. Krešimir Dragić iz Ministarstva financija kaže kako je zadovoljan dokapitalizacijom, posebice zato što je privatni sektor iskazao svoje povjerenje banci. “K tomu, ovim uspješnim procesom spriječili smo mogućnost nastanka određenih poteškoća u bankarskom sektoru”, ističe on. Agent izdanja za provedbu javne ponude novih redovnih dionica HPB-a je Privredna banka Zagreb. Hrvatska poštanska banka će izraditi prospekt za potrebe uvrštenja svih dionica banke u Službeno tržište Zagrebačke burze.

Tomislav Vuić, predsjednik Uprave HPB-a

Privatni investitori koji su uplatitli nove redovne dionice HPB-a • Agrokor projekti d.o.o. • Agram PRIVATE AIF • Agram Life osiguranje d.d. • Allianz ZB d.o.o. za dobrovoljni mirovinski fond • AZ OMF kategorija B • Croatia osiguranje d.d.

• Erste Plavi OMF kategorija A • Erste Plavi OMF kategorija B • Erste Plavi DMF za Erste Plavi Expert DMF • Erste Adriatic Equity OIF • Euroherc osiguranje d.d. • Generali osiguranje d.d.

• Jadransko osiguranje d.d. • Nenad Bakić • PBZ CO OMF kategorija B • Prosperus FGS • Raiffeisen OMF kategorija B • ZB INVEST d.o.o. - ZB AKTIV OIF

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Auto Hrvatska stekla vlastite dionice

Auto Hrvatska prijavila je stjecanje vlastitih dionica. Naime, ova tvrtka koja uz prodaju gospodarskih i osobnih vozila u ponudi ima rezervne dijelove, opremu i gume te mrežu vlastitih i ovlaštenih servisa 28. rujna stekla je 67, a dan kasnije 107 vlastitih dionica. Auto Hrvatska zaključno s ovim stjecanjem ima 13.181 vlastitu dionicu, objavljeno je na internetskim stranicama Zagrebačke burze. A to ukupno predstavlja 2,63 posto temeljnog kapitala Auto Hrvatske.

Buran tjedan iza nas Kako je u proteklome tjednu na snagu stupio izmijenjeni Zakon o potrošačkom kreditiranju temeljem kojeg će se provesti konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure, depozitne institucije su se počele pripremati za izvanredni odljev likvidnosti nakon rezultata konverzije spomenutih kredita. Organizirano trgovanje sudionika na Tržištu novca započelo je uz povećanu potražnju i nešto više kamatne stope. Porast potražnje za novcem i rast kratkoročne kamatne stope potaknule su intervenciju središnje banke na otvorenom tržištu kroz obrnutu repo aukciju. Nakon održane obratne repo aukcije uslijedila je i devizna intervencija središnje banke kojom je depozitnim institucijama prodano 268,3 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,638161 čime je iz sustava povučeno 2,049 milijardi kuna. U prošli utorak je Ministarstvo financija odr-

žalo najavljenu aukciju trezorskih zapisa, ali zapisi nisu upisani. Razlog tome je nedostatak interesa sudionika za aukciju, a manji iznos koji je stigao u ponudi Ministarstvo financija nije prihvatilo zbog visoke kamatne stope. Za trezorske zapise u eurima sudionici nisu pokazali interes. Iza nas je buran tjedan u kojem je središnja banka nakon duljeg vremena reagirala na novčanom tržištu u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti. Iz središnje su banke najavili da će dokinuti i Odluku o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna, a po potrebi će razmotriti poduzimanje i drugih mjera. Pred nama je razdoblje znatno veće dinamičnosti novčanog tržišta u kojem će se pokazatelji o ponudi i potražnji, a posljedično i kamatnoj stopi, znatno brže mijenjati. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

28. 9. - 2. 10. 2015.

250

Viaduktu ugovor u Sloveniji

21. 9. - 25. 9. 2015.

Promet

300

200

150 2

100

50 0

Viadukt je potpisao ugovor o izvođenju radova na akumulacijskom jezeru hidroelektrane Brežice u Sloveniji, vrijedan više od 22 milijuna eura. Iz Viadukta ističu kako je investitor projekta javno poduzeće Infra, a ugovor je potpisan s nositeljem konzorcija, tvrtkom RIKO. Rok izvedbe je 510 dana. S obzirom na to da je financiranje tog projekta vezano za proračunsku godinu slovenske vlade, za ovu je godinu ugovoren iznos od 1,29 milijuna eura, bez PDV-a, i to za izvedbu pripremnih radova.

28.9.

29.9.

30.9.

1.10.

2.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna umanjila vrijednost tranome razdoblju umanjena je i u odnosu na švicarski franak za 0,3 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom blago oslabjela za 0,09 posto.

Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,3 posto. Vrijednost domaćeg platnog sredstva u proma-

valuta

AUD australski dolar

4,812697

CAD kanadski dolar

5,171678

JPY japanski jen (100)

5,697716

CHF švicarski franak

6,993078

GBP britanska funta

10,370029

USD američki dolar

6,845835

EUR euro

7,640637

Izvor: HNB

7.650

6.86

7.02

7.645

6.84

7.01

7.640

6.82

7.00

7.635

6.80

6.99

srednji tečaj za devize

primjena od 3. 10. 2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

EUR 28.9. 29.9. 30.9. 1.10. 2.10.

7.630 7.625

USD 28.9. 29.9. 30.9. 1.10. 2.10.

6.78 6.76

CHF 28.9. 29.9. 30.9. 1.10. 2.10.

6.98 6.97

vijesti Međunarodno tržište kapitala BAT kupio TDR

Većina indeksa u plusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog slabosti i sporog rasta kineskog gospodarstva i, među ostalim, neizvjesnosti oko toga hoće li američka središnja banka povećati kamatne stope. Fed je nedavno odgodio to povećanje upravo zbog nesigurnosti u svjetskom gospodarstvu, a ponajviše onom kineskom. Sredinom tjedna ohrabrio ih je rast ionako podcijenjenih dionica, kao i otvaranje više novih radnih mjesta u američkom privatnom sektoru nego što se očekivalo. Na tjednoj razini pak većini promatranih burzovnih indeksa uvećana je vrijednost. Tako je indeks Pariške burze CAC40 bio veći za 0,8 posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,7 posto. Zatim, rast vrijednosti zabilježio je američki Dow Jones, koji je u spomenutom razdoblju ojačao za 0,1 posto, tehnološki indeks Nasdaq za gotovo 0,7 posto i indeks Tokijske burze Nikkei za 0,5 posto. S druge strane, frankfurtski DAX oslabio je za 0,9 posto.

6150

16400

FTSE 100

6100

16300

6050

16200

6000

16100

5950

16000 15900

5900 28.9.

4200

29.9. 30.9.

1.10.

2.10.

4500

4150

4450

4125

4400

4100

4350

4075

9700

29.9. 30.9.

1.10.

2.10.

17600

9600

2.10.

29.9. 30.9.

1.10.

2.10.

1.10.

2.10.

NIKKEI 225

17400

9500

17200

9400

17000 16800

Mirovinski fondovi

29.9. 30.9.

fond

MIREX - tjedni

1.10.

CAC40

28.9.

17800

DAX

28.9.

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 214,2192 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,2 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 110,6764 boda, a Mirexa C 108,1739 bodova.

29.9. 30.9.

4300 28.9.

9300

Rast vrijednosti Mirexa

28.9.

4550

NASDAQ

4175

9800

Dow Jones

1.10.

2.10.

datum

28.9.

vrijednost (kn)

29.9. 30.9.

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A MIREX A

30.09.

110,4054

0,3166

5,55

AZ - A

30.09.

110,1230

0,2895

5,82

Erste Plavi - A

30.09.

109,0677

0,1719

3,72

PBZ CO - A

30.09.

110,3482

0,3186

3,72

Raiffeisen OMF - A 30.09.

111,6093

0,4325

6,93 4,02

kategorija B MIREX B

30.09.

213,9807

0,3048

AZ - B

30.09.

218,3771

0,3066

3,68

Erste Plavi - B

30.09.

218,1602

0,3565

3,80

PBZ CO - B

30.09.

195,1807

0,1362

3,92

0,4%

Raiffeisen OMF - B 30.09.

216,3065

0,3515

4,62

0,2%

kategorija C MIREX C

30.09.

108,1673

0,3082

5,07

AZ - C

30.09.

105,7688

0,3411

3,93

-0,2%

Erste Plavi - C

30.09. 106,9092

0,2309

3,56

-0,4%

PBZ CO - C

30.09.

107,6177

0,1835

4,50

Raiffeisen OMF - C 30.09.

111,4694

0,3502

6,98

28.9.

29.9.

30.9.

1.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,4% 0,2%

Raiffeisen DMF

30.09. 208,8642

0,1809

AZ Profit

30.09. 242,6786

0,5458

2,77

147,0047

0,3201

0,09

30.09. 226,3796

Croatia osiguranje 30.09.

AZ Benefit

-0,2% -0,4% 3.9.

10.9.

17.9.

24.9.

1.10.

4,75

0,2677

3,52

Erste Plavi Expert 30.09.

179,5780

0,1707

3,54

Erste Plavi Protect 30.09.

179,1314

0,1366

2,10

British American Tobacco (BAT) priveo je završetku svoju prethodno obavljenu kupnju TDR-a, s ostalim duhanskim i maloprodajnim poslovanjem, od Adris Grupe. BAT je tako postao vlasnik TDR-a, Istragrafike, Hrvatskih duhana i Adiste te maloprodajnih lanaca iNovine i Opresa. S TDRom BAT postaje jedan od većih poslodavaca u Hrvatskoj, izravno zapošljavajući 2450 ljudi. Novi predsjednik Uprave TDR-a u Hrvatskoj je Ram Addanki. BAT se obvezuje očuvati radna mjesta, postojeća prava zaposlenika ostaju nepromijenjena, a otvaraju se i nove prilike za visokomotivirane i kompetentne zaposlenike.

RBA je Poslodavac Partner Raiffeisenbank Austria je prvi put proveo certifikacijski proces po metodologiji Poslodavac Partner i ostvario izvrsne rezultate u pet područja koja ukupno obuhvaćaju 45 procesa upravljanja ljudskim potencijalima. “Certifikat Poslodavac Partner nam je pokazatelj da se krećemo u dobrom smjeru te da su naši napori na poboljšanju procesa i ulaganja u sadašnje, ali i buduće djelatnike RBA, urodili plodom”, istaknula je Irena Bašić Štefanić, direktorica Upravljanja ljudskim potencijalima RBA.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Novi član HUO-a Adriatic Slovenica Podružnica Zagreb za osiguranje je odlukom Skupštine Hrvatskog ureda za osiguranje na nedavno održanoj 13. sjednici primljena u članstvo HUO-a. Adriatic Slovenica sa sjedištem u Kopru drugo je najveće osiguravateljsko društvo na slovenskom tržištu, u vlasništvu KD Grupe. Društvo je na hrvatskom tržištu prisutno od 2008. kroz povezanu tvrtku KD životno osiguranje. Hanfa je u ožujku odobrila društvu Adriatic Slovenica osnivanje podružnice sa sjedištem u Zagrebu. HUO sada ima ukupno 20 članova.

Rasterećenje poslovnog sektora

Vlada je donijela Uredbu o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima. Uredbom se propisuje način izvršenja obveza postizanja propisanog cilja u vezi s gospodarenjem otpadnim prijenosnim baterijama i akumulatorima te način izračuna i iznos naknade za gospodarenje otpadnim baterijama i akumulatorima. Tako će se naknada izračunavati ovisno o količini koju proizvođač stavlja na tržište te stvarnom trošku gospodarenja tom vrstom otpada. Time se poslovni sektor na godišnjoj razini rasterećuje za oko četiri i pol milijuna kuna.

Blagi rast aktivnosti ulagača Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi blago je porasla u odnosu na pretprošli tjedan. Redovni dionički promet iznosio je 44 milijuna kuna, što predstavlja rast od 3,3 milijuna kuna, odnosno za osam posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 30 milijuna kuna prometa što je 68 posto ukupnog tjednog prometa. Šest od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +6,52 posto do -4,11 posto. Promet

veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je uvećan za 0,64 posto, a tjedan je završio na 1.699,96 bodova. Crobex10 bilježi tjedni rast od 1,28 posto na 990,86 bodova. Sektorski indeks završili su u rasponu od +1,12, koliko bilježi CROBEXnutris, do -2,08 koliko je pao CROBEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su završili tako da je CROBIS pao za 0,05 posto, a CROBIStr je porastao za 0,05 posto. Najlikvidnija je bila Valamar Riviera s UKUPAN TJEDNI PROMET: 315.595.761,09 kn kojom je ostvaren promet u iznosu od TJEDNI DIONIČKI PROMET: 44.088.632,94 kn 6,5 milijuna kuna uz rast cijene za 1,85 index zadnja vrijednost tjedna promjena posto na 22,07 kuna. Slijedi povlašteCrobex 1.699,9600 +0,64% no izdanje Adris Grupe s kojom se trCrobex10 990,8600 +1,28% govalo u iznosu od 5,8 milijuna kuna, Crobis 105,0586 -0,05% a zadnja cijena joj je iznosila 361 kunu Crobistr 142,7855 +0,05% što predstavlja porast od 6,52 posto. Treći najlikvidniji bio je HT koji je tjeTop 10 tjedna zadnja dan završio rastom od 2,38 posto uz promet po prometu promjena cijena promet od 5,2 milijuna kuna. +1,85% 22,07 6.453.850,49 Valamar Riviera d.d. Dobitnik tjedna je spomenuta Adris +6,52% 361,00 5.837.051,01 Adris grupa d.d. - povl. Grupa - povlašteno izdanje (+6,52 +2,38% 145,71 5.183.230,75 HT d.d. posto). Slijedi HT (+2,38 posto) te peta -4,11% 700,00 2.767.209,51 Vajda d.d. najlikvidnija Jamnica s rastom cijene +1,89% 108.000,00 2.042.900,00 Jamnica d.d. od 1,89 posto i s prometom od 2,04 -3,89% 1.950,00 1.849.181,00 HUP - Zagreb d.d. milijuna kuna. Po postotku rasta slije-2,39% 830,00 1.777.782,15 Atlantic grupa d.d. +1,33% 330,33 1.708.826,68 Podravka d.d. di najlikvidnija Valamar Riviera (+1,85 +1,80% 8.500,00 1.450.789,99 Ledo d.d. posto), a za njom Ledo (+1,80 posto) sa -1,32% 1.049,99 994.546,71 Ericsson Nikola Tesla d.d. sakupljenim prometom od 1,5 milijuna kuna. Osma najlikvidnija Podravka tr10 dionica tjedna zadnja govana je u iznosu od 1,7 milijuna kuna promet s najvećim rastom cijene promjena cijena uz porast cijene za 1,33 posto. +36,67% 123,00 51.660,00 Granolio d.d. Gubitnik proteklog tjedna je Vajda +25,53% 3,54 3,54 Turbos H. H. N. GAS short B koja bilježi pad od 4,11 posto na ci+25,00% 250,00 2.500,00 Agromeđimurje d.d. jenu od 700 kuna uz promet od 2,8 +23,24% 25,88 465,84 Slobodna Dalmacija d.d. milijuna kuna. HUP Zagreb sakupio je +21,73% 17,14 65.160,06 TurbosE-miniS&P500shortC promet u iznosu od 1,8 milijuna kuna +20,48% 300,00 89.078,35 Viro tvornica šećera d.d. +13,76% 23,64 8.701,56 uz pad cijene za 3,89 posto. Atlantic TurbosE-miniS&P500shortD +13,08% 73,50 42.555,47 Termes grupa d.d. Grupa tjedan je završila sa smanje+12,14% 145,00 5.075,00 Turbos DAX long F njem cijene za 2,39 posto, a trgova+9,76% 22,50 1.145,00 Badel 1862 d.d. na je u iznosu od 1,8 milijuna kuna. Po postotku pada slijedi Ericsson NT 10 dionica tjedna zadnja (-1,32 posto) s prometom od 995.000 promet s najvećim padom cijene promjena cijena kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -44,74% 0,84 31.145,19 Turbos H. H. N. GAS long 8 Hotel Dubrovnik d.d. Turbos H. H. N. GAS long A Turbos E. B. F. short E Turbos E. B. F. short D Jadran d.d. Turbos DAX long G Pounje d.d. HoteliHaludovoMalinskad.d. Turbos E-mini S&P 500 long F

44 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

-41,11%

530,00

5.300,00

-28,57%

3,50

70.432,30

-28,42%

48,10

5.642,50

-25,66%

25,20

20.841,00

-24,90%

30,04

4.055,40

-22,96%

54,70

508.818,75

-19,35%

0,50

406,50

-17,22%

1,49

9.618,59

-17,20%

10,30

37.323,50

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Rast turističkih prihoda

Dobitnik tjedna je Ilirika Europa Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 53, dok je 25 završilo u crvenom. Od 29 dioničkih fondova poraslo ih je 15. Najviše je vrijednost uvećana fondu Ilirika Europa koji je ostvario tjedni rast od +2,64 posto i postao dobitnik tjedna. Na ljestvici najvećih tjednih prinosa slijedi ZB euroaktiv s tjednim rastom od 1,84 posto te fond NETA New Europe koji je porastao za 1,51 posto. Fond NETA US Algorithm bilježi najveći tjedni pad (-5,33 posto). Svih pet posebnih fondova je poraslo u rasponu od +0,21 do 0,58 posto. Najveći rast bilježi fond ZB Future 2055 (+0,58 posto).

U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova njih osam ostvarilo rast cijene. Najviše je cijena porasla fondu OTP uravnoteženi čija je cijena uvećana za 0,91 posto. U grupi mješovitih fondova najveći pad bilježi KD Balanced čija je cijena umanjena za 5,13 posto. Od 10 obvezničkih fondova sedam ih je poraslo. Najveći rast bilježi fond Capital One (+0,44 posto). Najviše je cijena pala fondu NETA Emerging Bond (-0,90 posto). Od 19 novčanih fondova, 18 ih je završilo tjedan u plusu. Money One je porastao za 0,05 posto, dok fond HPB Euronovčani bilježi pad od -0,004 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 24. 9. 2015 do 1. 10. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,3487 HI-growth € 10,5024 ZB euroaktiv € 132,6573 ZB trend $ 152,7852 FIMA Equity kn 86,8114 KD Prvi izbor kn 13,1908 Ilirika Europa € 115,1550 PBZ Equity fond € 9,9999 HPB Dionički kn 98,6317 Erste Adriatic Equity € 81,5000 NETA Global Developed kn 91,5689 ZB aktiv kn 108,4402 Capital Two kn 89,0812 Ilirika Azijski tigar € 42,9968 Platinum Global Opportunity $ 14,7328 KD Nova Europa kn 5,0310 OTP indeksni kn 39,1326 Platinum Blue Chip € 96,8968 NETA Frontier kn 539,1958 OTP MERIDIAN 20 € 88,9710 A1 kn 83,8000 NETA US Algorithm kn 145,0179 NETA New Europe kn 69,2424 Ilirika BRIC € 65,4235 CROBEX10 kn 96,0652 KD Energija kn 7,6498 ZB BRIC+ € 79,0557 Raiffeisen Dynamic € 114,2100 Allianz Equity € 136,6871 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6500 ZB Future 2025 € 93,1030 ZB Future 2030 € 91,4007 ZB Future 2040 € 91,3454 ZB Future 2055 € 91,3568 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 153,6815 PBZ Global fond € 13,6969 HI-balanced € 12,2487 ICF Balanced kn 117,9816

tjedna promjena [%]

-2,37 0,00 1,84 -0,70 1,36 -0,01 2,64 -0,34 0,38 0,26 -2,31 0,09 0,40 0,23 -2,46 -0,54 0,01 0,53 -0,81 1,18 0,98 -5,33 1,51 -0,19 -0,17 -0,30 -0,03 -0,17 0,83 0,21 0,38 0,53 0,56 0,58 0,11 0,69 -0,10 0,62

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 89,4286 OTP uravnoteženi kn 105,1109 KD Balanced kn 8,0340 Allianz Portfolio kn 149,9140 Smart Equity € 101,4524 Raiffeisen Harmonic € 99,9600 PBZ Conservative 10 fond € 102,9413 You Invest Active € 97,0100 You Invest Balanced € 97,7700 You Invest Solid € 98,2900 Smart Equity II € 96,5190 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,2524 HI-conservative € 13,7560 Raiffeisen Bonds € 169,2800 PBZ Bond fond € 122,5560 Capital One kn 198,8880 HPB Obveznički € 149,9989 NETA Emerging Bond kn 77,9350 Erste Adriatic Bond € 111,9400 Raiffeisen Classic € 101,7500 PBZ Short term bond fond kn 99,3903 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,8735 ZB plus kn 174,9769 ZB europlus € 150,2394 PBZ Euro Novčani € 138,9616 Raiffeisen Cash kn 157,1100 Erste Money kn 150,8000 HI-cash kn 151,4785 PBZ Dollar fond $ 130,8820 HPB Novčani kn 143,1421 OTP novčani fond kn 132,7936 Money One kn 128,9353 Allianz Cash kn 118,0058 Erste Euro-Money € 115,1400 Auctor Cash kn 109,8878 Raiffeisen euroCash € 105,3700 HPB Euronovčani € 106,2055 Locusta Cash kn 1343,7644 NETA MultiCash kn 107,7594 OTP euro novčani € 102,4770

0,21 0,91 -5,13 0,11 -0,65 0,11 0,17 -0,37 -0,31 -0,21 -0,06

naziv(fond)

valuta

0,00 -0,35 0,08 0,11 0,44 0,16 -0,90 0,08 0,08 0,38 0,01 0,01 0,01 0,01 0,04 0,01 0,01 0,02 0,02 0,02 0,05 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,03 0,02 0,01

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom polugodištu 2015. prihodi od turizma iznosili su 2,28 milijardi eura, što u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini predstavlja rast od 7,5 posto, odnosno za 159 milijuna eura. Prihodi iz osobnih razloga su porasli za 150 milijuna eura, odnosno za 7,4 posto. Prihodi dolazaka iz poslovnih razloga su u odnosu na prošlu godinu porasli za 8,6 posto, odnosno veći su za devet milijuna eura.

Blokirani dugovali 26,7 milijardi kuna

Zbog dopsjelih a nepodmirenih dugova 31. kolovoza bilo je blokirano 45.167 poslovnih subjekata, što je za 2,8 posto manje u odnosu na srpanj. Ukupna vrijednost njihovog duga iznosila je 26,70 milijardi kuna, što je za 1,5 posto manje nego u srpnju, objavila je Fina. Zbog nepodmirenih obveza 31. kolovoza u blokadi je bilo 317.090 građana, što je za 3529 građana (1,1 posto) manje nego u srpnju. Oni su ukupno dugovali 34,63 milijarde kuna ili 1,6 posto više u odnosu na srpanj.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Bill Aulet

DISCIPLINIRANO PODUZETNIŠTVO

Mate

Knjiga ocrtava razvoj ljudske civilizacije s pomoću strojeva koje je stvorio čovjek, od parnog stroja u Prvoj industrijskoj revoluciji pa sve do proizvoda koji su revolucionirali načine komunikacije. Zahvaljujući njima, pomicale su se granice u svim segmentima ljudskog života i mijenjao način života. U novije doba njihova se primjena proširila sve do najudaljenijih svemirskih prostranstava. Tehnologija se nastavlja razvijati, pa nam strojevi nude sve potpuniji uvid u svemir i naše mjesto u njemu.

John Burnside

Ljeto utopljenika

Vuković&Runjić

Knjiga nudi pristup korak po korak stvaranju inovativnih, uspješnih proizvoda. Usredotočena je na iterativni proces koji dovodi do optimalnog rješenja – temelja cijelog posla. Proces koji je izložen u ovoj knjizi može pomoći osigurati vaš uspjeh ili pomoći da brže padnete, ako je neuspjeh već neizbježan, i prebaciti vas na bolju ideju. Kako svijet postaje sve složeniji, a problemi sve hitniji, potreba za poduzetnicima će samo rasti. Ovaj okvir omogućit će neustrašivim poduzetnicima da brzo i efikasno ponove svoj put prema najboljim rješenjima. Eric Chaline

50 IZUMA KOJI SU PROMIJENILI POVIJEST Školska knjiga

Slikarica Angelika Rossdal izabrala je Kvaloyu, otočić u u Arktičkom krugu, da bi se posvetila svojem pozivu. Njezina kći Liv odrasta u izolaciji, provodeći većinu vremena sama ili sa susjedom Kyrreom Opdahlom koji joj pripovijeda o trolovima, sirenama i huldri, sablasti koja mami mladiće u smrt. Deset godina poslije Liv se prisjeća tog ljeta kad su se dvojica mladića utopila pod zagonetnim okolnostima. No, događaji postaju sve zlokobniji. Događa li se uistinu na otoku nešto natprirodno ili Liv gubi dodir sa stvarnošću?

46 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Tzvetan Todorov

Duh prosvjetiteljstva

TIM Press

Ovaj se triler odvija u suvremenoj Rusiji, ali je uokviren padom carske obitelji i Oktobarskom revolucijom. Američki odvjetnik Miles Lord nađe se u Moskvi po sasvim nesvakidašnjem zadatku – radi za Carsku komisiju, odbor koji ima zadaću da izabere novoga cara svih Rusa. Postavlja se, pitanje tko će zasjesti na prijestolje tog imperija. Nakon pokolja u Ekaterinburgu, prema povijesnim podacima, nitko od carske obitelji nije preživio boljševičku odmazdu. No, predaja i Raspućinova proročanstva govore sasvim suprotno...

Ingrid Divković

J..e li vas ego

Buybook

Za prosvjetiteljstvo se ne može reći da je “prošlo” jer ono ne označuje neko povijesno određeno razdoblje naučavanja, već pristup pogledu na svijet. Stoga ga i dalje spominjemo optužujući ga da je izvor naših starih i postojećih zala, kolonijalizma, genocida, vladavine sebičnosti; ili mu se obraćamo da priskoči u pomoć našim sadašnjim i budućim nedostacima. Stoga predlažemo da se “iznova upali svjetlost prosvjetiteljstva” ili da obasja krajeve i kulture koje ga još nisu upoznale.

Steve Berry

Proročanstvo Romanovima

V.B.Z.

Cilj knjige je ukazati na tog nevidljivog, a moćnog neprijatelja, gospodina Ega, osvijestiti ga i umanjiti njegovu moć. Ego je poput jeftinog parfema. S vremenom ga više ni ne osjetimo na sebi, no drugi su itekako svjesni njegove smrdljive prisutnosti. Ego ima svoje manifestacije na ulici, u uredu, na igralištu, poslu, u obitelji, među prijateljima, dakle u svim životnim područjima. Uzrok je naših problema s okolinom, iako često ostaje u sferi nesvjesnoga. Ego je nešto s čime se pojedinac bori, no pitanje je je li to osvijestio ili nije.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

CNC zavarivanje i rezanje Marti sun protection systems, Prelog, www. marti.hr. Tvrtka nudi usluge CNC rezanja HI Focus tehnologijom, zavarivanja pozicija robotom za zavarivanje, CNC probijanja/izvlačenja limova, tokarenja, glodanja i plastificiranja. Kontakt: Valentina Zadravec, marketing@marti.hr, +385 40 648103. Proizvodnja obuće Consors, Maruševec. Tvrtka traži slobodne kapacitete za šivanje gornjišta obuće u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kontakt: Josip Šumečki, consors@vz.net.hr, +385 42 352 293. Vatrogasne cijevi IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija i Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko.turk@iv-erkvc.hr, +385 47 646 208. Proizvodni kapaciteti Komicro, Zagreb, www.komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. Cijevi za podno grijanje Komfor Klima, Samobor. Tvrtka prodaje cijevi

IZBOR IZ NADMETANJA

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406050. Proizvodnja strojeva i opreme Sila, Zagreb, www.sila.hr. Tvrtka je tvornica s dugogodišnjim iskustvom na području proizvodnje strojeva, opreme, izmjenjivača topline, brtvila, strojne obrade i čeličnih konstrukcija. Tvornica Sila raspolaže sljedećim mogućnostima strojne obrade metala: rezanje, bušenje, tokarenje (obradni centri), glodanje (univerzalne i CNC glodalice i obradni centri), univerzalna obrada, izrada utora, ozubljivanje, brušenje, zavarivanje, obrada lima, površinska zaštita. Ima iskustva u izradi različitih čeličnih konstrukcija i opreme. Dobavljač je dijelova za građevinske strojeve za njemačku, francusku i švicarsku tvornicu Liebherr. Budući da raspolaže slobodnim kapacitetima u gotovo svim segmentima strojne obrade metala, a naročito u proizvodnji izmjenjivača topline, nudi ih na raspolaganje potencijalnim partnerima. Kontakt: Arijana Žužul, arijana.zuzul@sila.hr, +385 1 2404 500.

Hrvatska

stave ponuda je 15. listopada.

Grad Zagreb nabavlja usluge najma šatora i opreme za šatore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Sitni ugostiteljski inventar

Signalni znakovi i oprema

Posude za selektivno prikupljanje otpada

Šatori i oprema

HŽ Infrastruktura nabavlja signalne znakove i opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 484.000 kuna. Rok dostave ponuda je 12. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

za podno grijanje. Cijevi su od najkvalitetnijeg materijala polibutena za podno grijanje, mogu se preraditi kao plastična masa - 461 bala po 40 kila u jednoj bali - 29 crvenih, 151 bijela i 281 siva bala. Kontakt: martina.pirsljin@stecajni.com, +385 1 6443 165, +385 91 1493 214.

Gnojivo

Općina Rugvica nabavlja umjetno gnojivo za jesensku sjetvu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 230.000 kuna. Rok do-

NP Plitvička jezera nabavlja sitni ugostiteljski inventar. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 575.000 kuna. Rok dostave ponuda 20. listopada.

Pula Herculanea nabavlja posude za selektivno prikupljanje otpada. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 21. listopada. Stolna i prijenosna

Plinacro nabavlja stolna i prijenosna računala. Procijenje-

na vrijednost nabave iznosi 846.000 kuna. Rok dostave ponuda je. 16. listopada.

Regija

Oprema i sredstva za gašenje požara

Pošte Srpske nabavljaju opremu i sredstva za gašenje požara. Rok dostave ponuda je 19. listopada. Namještaj

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja namještaj. Rok dostave ponuda je 26. listopada. Klima-uređaji

Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine nabavlja klimauređaje i usluge montaže. Rok dostave ponuda je 12. listopada.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće, apartman, zemljišta... Stan, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 509 četvornih metara, Vidovci, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 201.240,59 kuna. Dražba se održava 6. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Požegi. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Oranica, ukupne površine 316 četvornih metara, Split, Splitsko-dalmatinska županija, procijenjene vrijednosti 186.549,26 kuna. Dražba se održava 6. listopada u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene nekretnine. Klijet, pomoćni objekt, dvorište i put, ukupne površine 435 četvornih metara, Breznica, Varaždinska županija, procijenjene vrijednosti 150.000 kuna. Dražba se održava 7. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, dvorište i livada, ukupne površine 1655 četvornih metara, Sveti Ivan Žabno, Koprivničko-križevačka županija, procijenjene vrijednosti 352.069,59 kuna. Dražba se održava 7. listopada u 12.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvor, drvarnica i oranica, ukupne površine 3259 četvornih metara, Valpovo, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 102.467,17 kuna. Dražba se održava 9. listopada u 11 sati na Općinskom sudu u Valpovu. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti.

48 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta za prodaju uplatile jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnina. Građevinsko zemljište, ukupne površine 1940 četvornih metara, Rovinjsko Selo, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 400.000 kuna. Dražba se održava 12. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe koje su najkasnije tri dana prije dražbe uplatile osiguranje od 10 posto od utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu svakog radnog dana uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na telefon 091/5451 875. Kuća i dvorište, ukupne površine 174 četvorna metra, Nova Gradiška, Brodskopodravska županija, procijenjene vrijednosti 220.000 kuna. Dražba se održava 12. listopada u 8.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti utvrđene nekretnine. Kuća, oranica i dvorište, ukupne površine 5190 četvornih metara, Nova Gradiška, Brodsko-posavska županija, procijenjene vrijednosti 462.090,30 kuna. Dražba se održava 12. listopada u 9.15 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti utvrđene nekretnine. Kuća i dvorište s gospodarskim zgradama, ukupne površine 417 četvornih metara, Glina, Sisačko-moslavačka županija, procijenjene vrijednosti 104.505,38 kuna. Dražba se održava 12. listopada u 10 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Glini. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti utvrđene nekretnine. Poslovni prostor, ukupne površine 273,14 četvornih metara, Čakovec, Međimurska županija, procijenjene vrijednosti 1.102.000 kuna. Dražba se održava 13. listopada u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi pet posto od početne cijene nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor i pozivom na broj mobitela 095/9202 025.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu nabavu 540 m³ loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Optički kabeli Obrambene snage Estonije otvorilo je natječaj za nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 3. studenog, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Kaitsevägi, 70008641, Juhkentali 58, Krista Kiil, 15007 Tallinn, Estonia, krista. kiil@mil.ee. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Informacijski sustav Etat de Vaud, direction des systèmes d’information, Rennes, Švicarska, traži nabavu informacijskog sustava. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na État de Vaud, direction des systèmes d’information Av. de Longemalle 1, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=882651. Namještaj Uprava željezničkih prometnica Češke Republike raspisala je natječaj za nabavu i ugradnju uredskog namještaja. Natječajna dokumentacija nalazi se na stranici: https://www.vhodneuverejneni.cz/index.php?m=xenorders&h=ord erdocument&a=detail&document=890221. Rok za prijavu istječe 29. listopada. Papirnata konfekcija Grad Beč je raspisao natječaj za nabavu papirnate konfekcije u 2016. godini za potrebe upravnih službi grada Beča: oko 3,5 milijuna rola toaletnog papira, oko 18.560 velikih rola toaletnog papira i oko 125 milijuna listova papirnatih ručnika. Natječaj je otvoren do 12. listopada, a

više detalja o nadmetanju moguće je pronaći na https://www.gemeinderecht.wien.at/vergabeportal/detailansicht.asp?atxtnr=39020. Papir za printanje Grad Cannes, Francuska, traži nabavu papira za ispis. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Ville de Cannes, Hôtel de Ville de Cannes - place Bernard Cornut Gentille, CS 30. 140, Direction des achats; À l’attention de: M. le maire ou son représentant, l’adjoint délégué, 06406 Cannes Cedex; France, marches-publics@ville-cannes. fr. Više podataka na http://www.cannes.com, i https://www.e-marches06.fr. Razvoj računalnih programa

UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Računalni programi Quality and Qualifications Ireland (QQI), Dublin, Irska, traži nabavu računalnih programa i podrške za njih. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Quality and Qualifications Ireland (QQI), 26-27 Denzille Lane, 2 Dublin, Ireland. Više podataka o nadmetanju na: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=92411&B=ETENDERS_SIMPLE.

5. listopada 2015. | broj 3896 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

U Splitu se gradi najveći jedrenjak na svijetu

Ovako to počinje...

A kada bude dovršen, plovit će svim morima svijeta, pa i po Artiku i Antarktiku. Za putnike nema zime: osim u luksuznim kabinama, grijat će se i u bazenima obogaćenim podvodnim svjetlom i mjehurićima

Brodograđevnoj industriji Split na stroju za rezanje limova započela je obrada čelika za Novogradnju 483. Riječ je o izgradnji najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu, ugovorenom s kompanijom Star Clippers Ltd. Brod će biti dugačak 162 i širok 18,5 metra, nosivosti 2000 tona, imati će pet jarbola i 6347 četvornih metara jedara. Na krmi će biti marina platforma koja se može otvoriti i spustiti do razine mora, pa će putnici imati direktan pristup moru.

Konstrukcija je čelična, ali paluba će biti kompletno pokrivena tikovinom najviše kvalitete. “Zbog povećane globalne potražnje za krstarenjima, naročito na brodovima s jedrima, naručitelj Star Clippers Ltd. će ovim brodom proširiti postojeću flotu. Uspješna realizacija ovog ugovora, uz potporu HBOR-a, pridonijet će održivom poslovanju Grupe Brodosplit i očuvanju njezine temeljne djelatnosti, a osigurat će ulazak Brodosplita na rastuće tržište jedrenjaka te dobivanje značajnih refe-

50 | Privredni vjesnik | broj 3896 | 5. listopada 2015.

renci”, rekao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. Na brodu su predviđena i tri bazena sa slatkom ili morskom vodom i podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima. Imat će pet paluba, a maksimalnih 300 putnika bit će smješteno u 150 luksuznih kabina, dok su 74 kabine rezervirane za 150 članova posade. Specifičnost broda su i jedra kojima će moći upravljati i sami putnici, budu li to željeli. Da se sigurno vrate u luku, pobrinut će se (uz posadu i dva neovisna motora električne propulzije) i posebni navigacijski sustav koji se sada prvi put uvodi u Hrvatskoj, a zove se - “siguran povratak u luku”. Ovom jedrenjaku predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa i po Artiku i Antarktiku zbog čega će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Star Clippers Ltd. prisutan je na europskom i američkom tržištu i poznat po brodovima koji su vjerna reprodukcija klasičnih jedrenjaka. Tako se i ovaj novi brod u Brodosplitu gradi po uzoru na “France II” iz 1911. godine. (J.V.)

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se! Za sve informacije: biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 5600 012, 5600 000

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.