PV 3897 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

12. listopada 2015., godina LXII, broj 3897

Tržište i proizvodnja vode

i n z o v z i i k š e t a str proizvod Više od 20 posto proizvodnje izvozimo; na izvezenih sedam, uvezemo litru vode

intervju

Ivica Plišić Hrvatske vode

Hrvatska i zelena javna nabava

Do 2020. najmanje 50 posto javne nabave mora biti zeleno

Biznis plus konferencija

Nema važnijih od onih koji pokreću poslove i zapošljavaju ljude

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

sadržaj

3897 / 12. listopada 2015.

Mistična tura Gornjim gradom magnet je za turiste

28 Franjo Koletić

12 Ivica Plišić

tema tjedna

Voda - izvozni proizvod Hrvatske Procjenjuje se da će u iduća dva desetljeća svjetske potrebe za vodom porasti za 650 posto

Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda Neće biti prodaje ni privatizacije voda niti vodne infrastrukture. To ni naš zakon ne dopušta

Najvažniji su oni koji pokreću poslove Jača suradnja u regiji je prioritet, baš kao i kvaliteta i inovacije, smatraju sudionici 6. Biznis plus foruma održanog u Skopju

Bez sajmova se ipak ne može Trendovi u Hrvatskoj suprotni su globalnim: naši sajmovi sve više poprimaju lokalni karakter

Franjo Koletić, Pirotehnika Mirnovec Radimo i specijalne efekte u filmskoj industriji, tu gotovo nemamo konkurencije, kaže vlasnik tvrtke s tvornicom u Kini

Nigerija, obećana zemlja U Klubu izvoznika poduzetnici su podijelili svoja iskustva o poslovanju na afričkom kontinentu

Veliki uspjeh hrvatskih inovatora u Tajvanu U inovacijskim potencijalima ne zaostajemo za azijskim tigrovima

The Luxury Travel Guide Award 2016 Turisti otkrivaju tajne Griča! Pola milijuna korisnika poznatog portala glasalo za Zagreb

intervju

biznis plus

aktualno

intervju

mogućnosti izvoza

pametna hrvatska

turizam

hrwwwatska

40 Score Alarm

Hrvatska aplikacija koja dojavljuje rezultate postaje hit na europskim tržištima

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Robert Pašičko

GRUPNO FINANCIRANJE JE IN Procjenjuje se kako će u 2015. crowdfunding na svjetskoj razini premašiti 34 milijarde dolara, što je pet puta više od vrijednosti u 2013. godini

Robert Pašičko, voditelj Crowdfunding Academy UNDP-a

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

nogi od nas bi rado bili suvlasnici vjetroelektrane ili ulagači u malu pivovaru. Ili bi rado pomogli da se ostvari neka simpatična ili otkvačena ideja, primjerice da netko ode pješice putovima Marca Pola, da se sagradi muzej Nikole Tesle u New Yorku ili snimi novi film s tematikom Zvjezdanih staza. Sami teško možemo financirati takve pothvate ili projekte, no ako se udruži više ljudi s puno manjih uloga, ideja postaje stvarnost. Nekad je trebalo pokucati na vrata svakome ponaosob, no razvojem tehnologije pojavilo se grupno financiranje crowdfunding! Crowdfunding danas predstavlja alternativni način financiranja projekata koji se sastoji od mnoštva manjih uplata prikupljenih putem crowdfunding platformi kao što su Indiegogo ili Kickstarter. U svijetu je trend financiranja projekata putem crowdfundinga u porastu jer se time lako i sigurno mogu financirati projekti, a pritom građani-investitori dolaze do željenih proizvoda ili usluga, ostvaruju profit te sudjeluju u gospodarskom razvoju svoje zemlje. Procjenjuje se kako će u ovoj godini crowdfunding na svjetskoj razini premašiti 34 milijarde dolara, što je pet puta više od vrijednosti u 2013. godini. Istraživanja Svjetske banke pak govore kako će vrijednost grupnog financiranja do 2020. iznositi više od 100 milijardi dolara te će pridonijeti otvaranju više od dva milijuna novih radnih mjesta. U zadnjih nekoliko godina crowdfunding se pojavljuje i u Hrvatskoj te pridonosi razvoju poduzetništva i potiče korištenje alternativnih oblika financiranja javnih i privatnih projekata. Do sada postoje i dva uspješna domaća primjera kampanja kojima su se skupljala sredstva za udio u projektima: više od dva milijuna kuna za projekt Trillenium Hrvoja Prpića te 700.000 kuna koje je prikupio Zagrebački inkubator poduzetništva. Nekoliko start-upa je pokrenulo svoje projekte crowdfundingom, no ipak ih velika većina zapinje i pada na osnovnim koracima. Da bi se vlastita ideja predstavila na crowdfunding platformama, potreban je ozbiljan posao i znanje o tome kako cijela priča funkcionira, a te vještine su kod nas limitirane

4 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

na tek nekoliko ljudi koji mogu pričati iz svojeg (uspješnog) iskustva. Često zbog jednog ili dva pogrešna koraka kampanja pada u vodu već prvi dan i “learning-by-doing” ovdje ima smisla jedino ako se takva neuspješna kampanja obustavi i nakon toga pokrene nova. UNDP je prošle godine u Hrvatskoj vodio crowdfunding kampanju za energetski neovisnu Osnovnu školu Ostrog u Kaštel Lukšiću. Tom je prilikom putem web platforme Indiegogo prikupljeno 10.000 dolara, što je potaknulo druge aktere da se uključe i ukupno ulože više od 800.000 kuna u projekt energetske obnove škole i izgradnju sunčane elektrane na krovu škole.

U zadnjih nekoliko godina crowdfunding se pojavljuje i u Hrvatskoj te pridonosi razvoju poduzetništva Vođeni željom da što više kvalitetnih ideja i projekata dobije šansu za realizaciju, ovog proljeća su UNDP i društveno poduzeće BRODOTO (koje radi na razvoju domaće crowdfunding platforme) pokrenuli Crowdfunding Academy. Od stotinjak prijava, izabrano je 13 timova koji su se izdvojili kvalitetom, inovativnošću i visokom razinom motivacije te su uz vodstvo mentora i crowdfunding stručnjaka naučili kako razvijati svoje projekte i pripremati se za vođenje vlastitih crowdfunding kampanja. Istraživanja početkom godine su pokazala kako tek jedan posto ljudi razumije što znači crowdfunding, kako slabo koristimo e-plaćanja, nerado doniramo… Sve su to izazovi koje je potrebno pravilno adresirati!

BROJKE, BROJKE

Graditeljstvo u 2014.

4971 završena zgrada

1.658.467 m 14,7% 2

3841stambenih zgrada 1130 nestambenih zgrada

77,3%

površina završenih zgrada

22,7%

što je pad za

u usporedbi sa 2013.

7805 završenih novih stanova 22,7%

38,5% nestambenih zgrada

što je

manje nego 2013.

90,8% stanova sagrađeno je kao novogradnja, 8,5%

61,4%

dogradnjom/nadogradnjom postojećih zgrada, a 0,7% prenamjenom nestambenog prostora u stan

1130

stambenih zgrada

novih nestambenih zgrada površine

uredske zgrade

zgrada za obrazovanje, zdravstvo, kulturu

INVESTITORI:

49,9%

fizičkE osobE

hotela i sličnih zgrada

PRAVNE OSOBE

TIJELA DRŽAVNE VLASTI, LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE

42,3% 7,8%

Izvor: Državni zavod za statistiku

zgrade za trgovinu

639.503m

133

industrijske zgrade i skladišta

239

zgrada za promet i komunikaciju

najviše 514 završenih zgrada u Primorsko-goranskoj županiji, 491 u Zagrebačkoj te 431 u Zadarskoj najviše nestambenih 157 u Zagrebačkoj županiji, 88 u Međimurskoj te 85 u Brodsko-posavskoj

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 5

tema tjedna Tržište vode

Voda - izvozni proiz Po vodenim zalihama, Hrvatska je na visokom trećem mjestu u Europi. Voda se troši sve više; smatra se da će se u iduća dva desetljeća svjetske potrebe za vodom povećati za 650 posto. Sve to dobar je temelj za pozicioniranje tržišta mineralnih i drugih izvorskih voda koje i u Hrvatskoj bilježi konstantan rast piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

M 347 mil l proizvodnja voda u Hrvatskoj 2014. od toga

184 mil l mineralnih voda

163 mil l izvorskih voda

nogi smatraju kako je voda biznis budućnosti, a zemlje koje su bogate ovim resursom trebale bi od njega imati sličnu materijalnu korist kakvu imaju zemlje koje “leže na nafti”. To vrijeme još nije stiglo, ali svakim danom sve je bliže. Prema izvješću o vodenim zalihama koje je izradio UNESCO, a obuhvaća 188 zemlja svijeta, Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu u Europi sa 32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku. Također je zanimljiv podatak UN-a prema kojem se u zadnjih 100 godina potrošnja pitke vode razvija po stopi dva puta većoj od stope rasta populacije. Pretpostavka je da će se u iduća dva desetljeća svjetske potrebe za vodom povećati za 650 posto. Sve to dobar je temelj za pozicioniranje tržišta mineralnih i drugih izvorskih voda koje i u Hrvatskoj iz godine u godinu bilježi konstantan rast. Prema podacima Fine, u prošloj godini u djelatnosti proizvodnje osvježavajućih napitaka, proizvodnje mineralne vode i drugih flaširanih voda poslovala su 53 poduzetnika, među kojima je primjetna velika konkurencija, pogotovo u poslovima punjenja vode.

6 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

“Prema podacima Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske - GIUPPH-a, ukupna proizvodnja voda u Hrvatskoj iznosila je 347 milijuna litara u 2014. godini. Od toga je proizvedeno 184 milijuna litara prirodnih mineralnih voda i 163 milijuna litara prirodnih izvorskih

Godišnji promet u sektoru industrije voda u boci u EU iznosi oko 12,4 milijarde eura voda. Članice GIUPPH-a su u 2014. izvezle 71 milijun litara što je devet posto više u odnosu na 2013. kada je izvoz iznosio 65 milijuna litara. Istodobno je uvoz 2014. bio na razini 2013. godine i iznosio je 10 milijuna litara”, istaknula je direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić.

zvod Hrvatske

Raste broj izvoznika vode

Podaci Fine za prošlu godinu pokazuju kako se broj izvoznika u ovoj djelatnosti povećao za 42,9 posto, odnosno 10 tvrtki je izvozilo, dok je broj uvoznika ostao isti kao i prethodne godine, odnosno njih ukupno 12. Rezultat izvoza bio je 268,1 milijun kuna, dok je uvoz iznosio 297,8 milijuna kuna. Ukupan prihod koji su ostvarili poduzetnici u ovom sektoru lani je bio 1,7 milijardi kuna, što je za 10,2 posto manje nego u 2013. godini, no istovremeno treba istaknuti kako su uspjeli smanjiti ukupne rashode, i to za 3,6 posto, na 1,5 milijardi kuna. Zapošljavali su 1503 djelatnika, što je ipak za 4,5 posto manje u nego 2013. Iako ih je bilo manje, radnici kod proizvođača voda imali su nešto više plaće, za 1,1 posto u odnosu na prošlu godinu, a u odnosu na prosječne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj zarađivali su 24,2 posto više, odnosno 6060 kuna.

Jamnica tržišni lider

Dominantnu ulogu u ovom sektoru ima Jamnica koja je najveći hrvatski proizvođač

mineralnih i izvorske vode, s tradicijom duljom od 180 godina. Izvori Jamničke kiselice poznati su još iz vremena Kelta, a prve boce namijenjene tržištu napunjene su 18. listopada 1828. Od 1993. godine Jamnica je dio Agrokorova koncerna. Njihovi brendovi Jana, Jamnica, Sarajevski kiseljak i Mivela na tržištu imaju vodeće pozicije u svojim segmentima. Jamnica je lani ostvarila najveći ukupni prihod od 1,5 milijardi kuna, što je 85,2 posto u ukupnim prihodima promatrane djelatnosti. Zapošljavaju 1205 radnika kojima je prosječna mjesečna neto plaća 6438 kuna. “Jamnica ostvaruje izvoz u više od 20 zemalja, a godišnje izveze oko 100 milijuna

Potrošači u Hrvatskoj često ne razlikuju mineralnu od izvorske vode, te se gazirana voda još uvijek kolokvijalno naziva mineralnom

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 7

tema tjedna: TRŽIŠTE VODE Proizvodnja osvježavajućih napitaka, proizvodnja mineralne vode i drugih flaširanih voda 2013. Broj poduzetnika

Jamnica ostvaruje izvoz u više od 20 zemalja, a godišnje izveze oko 100 milijuna litara proizvoda kao što su Jamnica, Jana, Jamnica Sensation i Ledeni čaj. Mi smo tržišni lider u kategoriji gazirane mineralne vode s udjelom većim od 80 posto i negazirane vode s udjelom od 65 posto. Ivica Sertić, predsjednik Uprave Jamnice

2014.

Index

Broj dobitaša

103,7

Broj gubitaša

100,0

Broj zaposlenih

1.574

1.503

95,5

Ukupni prihodi

1.968.076

1.766.709

89,8

Ukupni rashodi

1.607.985

1.550.810

96,4

418.459

242.032

57,8

58.368

26.133

44,8

Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit

77.247

40.051

51,8

Dobit razdoblja

341.221

201.986

59,2

Gubitak razdoblja

58.377

26.138

44,8

Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja

282.844

175.848

62,2

Izvoz

268.391

268.142

99,9

Uvoz

312.192

297.817

95,4

Trgovinski saldo

-43.801

-29.675

67,7

33.915

56.775

167,4

5.996

6.060

101,1

Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

litara proizvoda kao što su Jamnica, Jana, Jamnica Sensation i Ledeni čaj. Uspješno se nosimo s konkurencijom, naime na tržištu voda u boci trenutačno je prisutno desetak brendova i nekoliko privatnih robnih marki voda iz uvoza. Mi smo tržišni lider u kategoriji gazirane mineralne vode s udjelom većim od 80 posto i negazirane vode s udjelom od 65 posto”, rekao je predsjednik Uprave Jamnice Ivica Sertić, ističući kako prema istraživanju panel trgovina za prvih sedam mjeseci ove godine hrvatsko tržište raste za dva posto.

nositi s međunarodnom konkurencijom. “U Hrvatskoj su zastupljeni uglavnom domaći proizvođači vode u bocama od 18,9 litara. Smatram da proizvođači iz inozemstva ne bi bili konkurentni na našem tržištu s obzirom na to da je ambalaža povratna, što znatno povećava trošak distribucije”, napominje Matija Šimić te dodaje kako im probleme u poslovanju stvaraju prečeste promjene zakona i drugih pravnih akata koje je poduzetnicima teško pratiti i neprestano se prilagođavati, te visina davanja kroz razne poreze koje određuje država.

Česte promjene zakona

Mineralna, izvorska i stolna voda

U top pet poduzetnika s najvećim prihodima u ovom sektoru uz Jamnicu nalaze se još JIL iz Zagreba s prihodima većim od 64,6 milijuna kuna, zatim Kapivit iz Belog Manastira sa 31,7 milijun kuna, slijedi Naturali iz Civljane sa 23,7 milijuna kuna te Živa voda iz Zagreba sa 17,2 milijuna kuna. Za razliku od drugih proizvođača, Živa voda je koncentrirana isključivo na proizvodnju i distribuciju Aquaviva stolne vode u galonima od 18,9 litara. “Ne plasiramo vodu u trgovačke lance te stoga možemo punu pažnju usmjeriti na kvalitetu samog proizvoda i usluge koju pružamo našim korisnicima kako bismo dobili najbolji omjer kvalitete i cijene. Budući da imamo samo jedan proizvod, u mogućnosti smo se konstantno usavršavati”, istaknula je direktorica Žive vode Matija Šimić, dodajući kako se do sada nisu na svom području imali prilike 8 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Potrošači u Hrvatskoj često ne razlikuju mineralnu od izvorske vode, te se još uvijek gazirana voda kolokvijalno naziva mineralnom. Prema propisima EU-a, kao i nacionalnim propisima članica Unije, vode u boci dijele se u tri kategorije: prirodnu mineralnu vodu, izvorsku vodu i stolnu vodu. Sve tri kategorije voda mogu biti

U zadnjih 100 godina potrošnja pitke vode raste po stopi dva puta većoj od stope rasta populacije

Top 10 poduzetnika po visini ukupnog prihoda u 2014. godini Naziv i mjesto

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Izvoz u razdoblju

1.205

1.505.294

201.987

252.115

JIL d.o.o., ZAGREB

64.613

62.495

40.960

KAPIVIT d.o.o., BELI MANASTIR

31.762

JAMNICA d.d., ZAGREB

2. 3.

Uvoz u razdoblju

NATURALIS d.o.o., CIVLJANE

23.722

125

2.764

ŽIVA VODA d.o.o., ZAGREB

17.274

716

MODICA MEREO, BELI MANASTIR

13.886

1.127

NEKTAR NATURA d.o.o., SPLIT

13.409

1.141

EKO FAMI d.o.o., RAKITOVICA

12.303

311 22

AMICUS d.o.o., G. KNEGINEC

10.

CEDAR d.o.o., KRUPA - GRAD OBROVAC

9.353

9.310

Ukupno top 10

1.377

1.700.927

266.940

296.888

Ukupno svi po odabranim kriterijima (53)

1.503

1.766.709

268.142

297.817

Izvor: Fina

mineralni sastav kao prirodne mineralne vode, a njihov kemijski sastav ne mora biti naveden na etiketi. Izvorska i mineralna voda moraju proći test zdravstvene ispravnosti Ministarstva zdravlja, te ne smiju biti klorirane. Vode za piće u boci ili stolne vode dolaze iz različitih izvora, uključujući i površinske vode, a kod njih je čak dozvoljena i dezinfekcija i tretiranje u procesu proizvodnje te dodavanje minerala.

Europa voli vodu u boci

Deset tvrtki, prema podacima Fine za 2014., izvozilo je vodu, a uvozom se bavilo njih 12 gazirane i negazirane. Mineralna i izvorska voda crpe se iz zaštićenog podzemnog izvora - razlika je u tome što mineralna voda ima uvijek isti mineralni sastav, dok kod izvorske on može varirati. Sve prirodne mineralne vode moraju biti službeno priznate, a listu objavljuje Europska komisija i ta se lista redovito ažurira. Prirodne mineralne vode vezane su uz lokalitet, dolaze iz određenog podzemnog izvora zaštićenog od bilo kakvog zagađenja, a karakterizira ih izvorna čistoća, mikrobiološka ispravnost, stabilan mineralni sastav koji je naveden na etiketi. Važno je znati da te vode ne smiju biti tretirane. Kad je riječ o izvorskim vodama, i one se moraju puniti u boce iz zaštićenog izvora te također ne smiju biti tretirane. Izvorske vode ne moraju imati stabilan

Tržište Europske unije je vrlo zahtjevno i konkurentno. Udio hrvatskih voda na europskom tržištu nije velik, ali su vode prepoznate po svojoj kvaliteti i nalaze se pri samom vrhu, a u prilog tome govore i priznanja koja vode iz Hrvatske dobivaju na međunarodnim natjecanjima. Tako je Jamnica mineralna voda, koja je među prvima, 1997., postala nositeljica znaka Hrvatska kvaliteta, na međunarodnom sajmu Aqua expo u Parizu 2003. godine osvojila prestižnu nagradu Eauscar kao najbolja prirodna gazirana mineralna voda. Ista nagrada Jani je pripala 2005. godine, koja je nositeljica prestižnih priznanja NSF-a i ITQI-a te Carbonfree certifikata. “Industrija voda u boci je važan sektor u ekonomiji zemalja članica EU-a s ukupnim godišnjim prometom od 12,4 milijarde eura. Potrošnja voda u boci u Europskoj uniji iznosi 52 milijarde litara godišnje i Europa ima najveću potrošnju po glavi stanovnika, 103,3 litre. Pri tome je 97 posto svih prodanih voda na tržištu EU-a u kategoriji prirodnih mineralnih i prirodnih izvorskih voda”, istaknula je direktorica GIUPPH-a Jasna Čačić. Pitka voda je, zaključuje Jasna Čačić, strateški proizvod Hrvatske te je jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda od izuzetne važnosti ne samo za industriju nego i za Hrvatsku u cjelini.

U Hrvatskoj su zastupljeni uglavnom domaći proizvođači vode u bocama od 18,9 litara. Proizvođači iz inozemstva ne bi bili konkurentni na našem tržištu s obzirom na to da je ambalaža povratna, što znatno povećava trošak distribucije. Matija Šimić, direktorica Žive vode

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Vodoopskrba Osijeka i okolnih općina

Za bolju vodoopskrbu 108,7 milijuna kuna Projekt sufinancira i Europska unija s više od 65 milijuna kuna

75%

vrijednosti projekta sufinancirat će EU

inistar poljoprivrede Tihomir Jakovina, generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, gradonačelnik Osijeka, načelnici općina Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Šodolovci te direktor komunalnog poduzeća Vodovod Osijek potpisali su prošlog tjedna ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovore o sufinanciranju te ugovore o partnerstvu za infrastrukturni projekt iz područja voda Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek.

Ukupna procijenjena vrijednost ovog projekta je 108.748.750 kuna (s PDV-om), dok je ukupan iznos prihvatljivih troškova projekta 86.999.000 kuna (bez PDV-a) s time da će konačan iznos vrijednosti cijelog projekta biti poznat tek nakon provedbe svih postupaka nabave i nakon završetka projekta. Europska unija sufinancira ovaj projekt s gotovo 75 posto ili sa 65.066.268 kuna. Projekt regionalnog vodoopskrbnog sustava Osijek ima za cilj unapređenje u području vodoopskrbe i pripremi pitke vode na području Grada Osijeka, te u općinama Antunovac, Čepin, Erdut, Ernestinovo i Šodolovci. Provedba projekta započet će ove godine, a planirani završetak očekuje se 2018. godine. Dovršenjem ovog projekta postići će se, uz bolju i sigurniju vodoopskrbu za korisnike, povećanje priključenosti na sustav javne vodoopskrbe do gotovo 99 posto na cijelom području obuhvata projekta. Time će se pridonijeti boljem zdravlju i kvaliteti života stanovništva, ali i očuvanju okoliša, poboljšanju uvjeta za turistički razvoj na širem području Osijeka te usklađivanju vodnog gospodarstva na području aglomeracije s domaćim i EU propisima.

Izvoz i dalje uzlazno

Nastavak rasta i u kolovozu

rvi rezultati robne razmjene, kojima je najveći nedostatak što ne uključuju vrijednost vanjske trgovine ispod praga uključivanja za posljednji obuhvaćeni mjesec, pokazuju da je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci rast izvoza na godišnjoj razini iznosio 10,3 posto. Prag uključivanja znači da poslovni subjekti čije su otpreme prema članicama EU-a manje od milijun kuna, a primici manji od 1,8 milijuna kuna, nisu dužni podnositi Intrastat obrasce pa se takav Intra EU

izvoz i uvoz procjenjuje na osnovi podataka porezne uprave. Prvi rezultati upućuju i na blago usporavanje trenda rasta izvoza u odnosu na prethodna razdoblja, s obzirom na to da su stope rasta nakon lipnja i srpnja bile nešto veće (11,5 posto i 11,1 posto), ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić. “Rezultati pokazuju da je nastavljen i relativno dinamičan rast uvoza od 5,9 posto, kod kojeg se, za razliku od izvoza,

10 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

bilježi trend laganog povećanja dinamike rasta, tako da se kao i u sedam mjeseci bilježio tek manji pad robnog deficita na godišnjoj razini”, kaže Savić. (K.S.)

Novi logističko-distributivni centar

Investicija u hladni dostavni lanac u regiji RALU Logistika je otvorila novi logističko-distributivni centar vrijedan više od 150 milijuna kuna. Tim je ulaganjem u industrijskoj zoni Dragošićka u Rugvici otvoreno 200 novih radnih mjesta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

rvih 25 godina poslovanja tvrtke RALU Logistika obilježeno je otvaranjem novog logističko-distributivnog centra. Investirano je više od 150 milijuna kuna u skladišne površine od 11.500 četvornih metara te još 1500 četvornih metara servisnog prostora, a najavljeno je otvaranje oko 200 novih radnih mjesta. Gradnju centra je u potpunosti financirao vlasnik tvrtke Luka Rajić, a do sada je uložio više od 400 milijuna kuna. Ova investicija osigurava tvrtki vlastitu infrastrukturu za pružanje logističke usluge. “Otvorenje novog centra prekretnica je u razvoju RALU Logistike i značajan iskorak prema ostvarenju naše vizije – biti vodeći nezavisni dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u Jugoistočnoj Europi”, rekao je predsjednik Uprave RALU Logistike Zvonimir Šćurec. Istaknuo je kako su njihova nastojanja da uvijek ponude najbolje logističko

Zahvaljujući novom centru tvrtka će moći pružiti nove usluge rješenje prepoznata izvan hrvatskih granica, što je vidljivo iz činjenice da više od 60 posto prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima. “RALU Logistika je tvrtka s jasnom vizijom iza koje stoje svi njeni zaposlenici, a svi zajedno dijelimo iste ciljeve – nastaviti graditi dugoročno održivu i društveno odgovornu tvrtku koja će u prvi plan uvijek stavljati zadovoljstvo svojih partnera, klijenata i djelatnika te biti sinonim za pouzdanost i kvalitetu”, naglasio je Luka Rajić, vlasnik RALU Logistike. “S ovom investicijom većom od 150 milijuna kuna ukupan iznos mojih ulaganja u RALU

Logistiku premašuje 400 milijuna kuna, a marljivost i trud koji naši zaposlenici svakodnevno ulažu u svoj posao najbolji su mi pokazatelj opravdanosti tih ulaganja”, dodaje Rajić. Gradnja ovog logističko-distributivnog centra započela je u listopadu 2014., a centar je počeo raditi u srpnju ove godine. Sastoji se od skladišta pod kontroliranim temperaturnim uvjetima za robu u smrznutom i svježem režimu, od -25 do 25 stupnja Celzija. Skladište može prihvatiti više od 10.000 paleta preko 16 utovarno-istovarnih rampi, a prostor za komisioniranje (cross-docking) veći je od 3000 četvornih metara. Prateću infrastrukturu za transport čine interni servis i praonica kamiona, stanica za točenje goriva te parkiralište za kamione transporta i distribucije iz flote koja broji više od 170 suvremenih kamiona hladnjača, od kojih preko 50 posto nije starije od godinu dana. Zahvaljujući novom centru tvrtka će moći pružiti nove usluge poput promotivnih pakiranja proizvoda, pakiranja više proizvoda u folije, kartone i limenu ambalažu, vaganja neegaliziranih proizvoda s lijepljenjem cijene i mase za određene kupce, pružanja usluga carinskog i trošarinskog skladišta i drugih. Sličan centar RALU Logistika, koja je investicije u tom smjeru već pokrenula, gradit će i u Srbiji.

S ovom investicijom većom od 150 milijuna kuna ukupan iznos mojih ulaganja u RALU Logistiku premašuje 400 milijuna kuna. Luka Rajić, vlasnik tvrtke

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 11

intervju IVICA PLIŠIĆ, generalni direktor Hrvatskih voda

Izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naknade se trebaju smanjiti i pokrivat će troškove provedbe monitoringa rada tih objekata, te izradu planova upravljanja vodama. Vodni doprinosi su isključivo vezani za investicije i jednokratne su naravi.

12 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Neće biti prodaje ni privatizacije hrvatskih voda Imamo izrazito čvrst i koherentan zakonodavni okvir koji sprečava privatizaciju javnog vodnog dobra i vodne infrastrukture, a na unutarnjopolitičkom planu ne postoji nijedna politička snaga koja se zalaže za privatizaciju voda. Što se samih vodnih usluga tiče, tu je zakonski koncept jasan: vodnokomunalna infrastruktura je javno dobro i izvan pravnog prometa razgovarao Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

rvatska je nedavno obilježila 139 godina organiziranog upravljanja vodama. Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda, kaže nam kako se Hrvatska ubraja u skupinu zemalja relativno bogatih vodom. A po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora je, prema istraživanju UNESCO-a, na vrlo visokom petom mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu.

transponirano je u zakonodavstva svih država članica Europske unije, pa tako i Hrvatske, čime je osigurano da se upravljanje vodama u Hrvatskoj odvija po istim uvjetima kao i u svim drugim europskim državama. Je li vodno zakonodavstvo usklađeno s onim u EU ili nas čeka još “uštimavanja”? - Hrvatsko vodno zakonodavstvo se do 2013. godine i pristupanja u EU uskladilo s tada važećom pravnom stečevinom EU-a. No zakonodavstvo je živo tkivo koje se mijenja, a osim toga Europska komisija prati i provedbu

Ponajprije, u kakvom je stanju voda u Hrvatskoj? - Prema provedenim analizama, Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe. Ukupne zalihe vode procijenjene su na oko devet milijardi prostornih metara godišnje, a vodni resursi svojom količinom i kakvoćom nisu ograničavajući čimbenik gospodarskog razvoja jer rabi se oko 4,5 posto zaliha, odnosno oko 400 milijuna prostornih metara godišnje. Nejednolika prostorna i vremenska raspoređenost površinskih i podzemnih voda nalaže sustavno i održivo gospodarenje tim resursima, što je uz očuvanje suvereniteta nad vodama nacionalni interes.

Prema provedenim analizama Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe

Što se krije iza pojma upravljanje vodama i prati li ga Hrvatska? - Riječ je o osiguranju dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, potom osiguranju potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe, zaštiti ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda te postizanju i očuvanju dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih eko sustava. Europsko vodno zakonodavstvo

propisa u praksi sa stajališta ostvarenja ciljeva propisanih EU direktivama. Stoga ćemo imati i dalje obvezu preuzimanja pravne stečevine EU-a u nacionalno zakonodavstvo i kao članica Unije. Uz to EK za sve države članice provodi dodatnu detaljnu analizu usklađenosti, tj. compliance check, a povremeno otvara i tzv. pilot-postupke čiji je cilj da se pojedine odredbe zakonodavstva usklade s EU zakonodavstvom onako kako ga interpretiraju glavne uprave unutar EK. Ne postigne li se u tom po-

oko

9 mlrd m

godišnje ukupne zalihe vode

oko 3 mil m vode rabi se godišnje

400

144 uređaja

za pročišćavanje izgrađeno do sad

17 sustava

navodnjavanja u punoj funkciji

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 13

intervju

U programskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj stoji na raspolaganju više od 10 milijardi eura iz fondova EU-a, dok će Hrvatskim vodama od toga biti raspoloživo oko 1,2 milijarde eura.

stupku sporazumno usklađenje, sljedeći stadij je tužba EK protiv države članice zbog povrede prava EU-a. Za sad nemamo nijednu tužbu u području vodnog prava. Tko su najveći zagađivači voda u Hrvatskoj? - Najveći zagađivači voda u Hrvatskoj su kao i svugdje stanovništvo, industrija i poljoprivreda. S time u svezi, Hrvatske vode su aktivan subjekt u provedbi mjera europske Direktive o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, IPPCC direktive i Nitratne direktive kojima se rješavaju ti problemi. Koliko je pročistača dosad izgrađeno i gdje će se oni još graditi? - Izgrađeno je 144 uređaja za pročišćavanje, što je povećanje od 40 posto u odnosu na 2008. godinu, ukupnog kapaciteta 4,04 milijuna ekvivalenta stanovnika. Pročišćava se otpadna voda od oko 35 posto stanovništva ili oko 60 posto stanovništva priključenog na javni sustav odvodnje. Uređaji za pročišćavanje otpadnih voda većih gradova sadrže značajne kapacitete za potrebe gospodarstva, odnosno velikih industrijskih onečišćivača. Do kraja 2023. godine moramo se uskladiti s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u prvoj grupi aglomeracija većih od 15.000 ekvivalenta stanovnika, bez obzira na osjetljivost područja, dovršilo bi se do kraja 2018. godine. Izuzetak bi predstavljalo 11 priobalnih aglomeracija gdje je udio turista u ukupnom vršnom opterećenju veći od 30 posto, veličine od 15.000 do 50.000 ES, koje bi se dovršile do kraja 2020. Zbog izrazitog sezonskog turističkog

14 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

karaktera na ovih 11 aglomeracija nominalno opterećenje se javlja u kratkom vremenu, dok je prosječno opterećenje značajno manje. Zbog dodatnog podizanja razine zaštite, tj. proširenja područja proglašenih osjetljivima u smislu

Najveći zagađivači voda u Hrvatskoj su - kao i svugdje - stanovništvo, industrija i poljoprivreda ispuštanja komunalnih otpadnih voda, te povezanog povećanja razine pročišćavanja otpadnih voda i pripadnih troškova u odnosu na ranije analizirane, druga grupa aglomeracija, veličine od 10.000 do 15.000 ES, na osjetljivom području, planira se dovršiti do kraja 2020. godine. Do kraja 2023. bi se u potpunosti ispunile i obveze za sve preostale aglomeracije već od 2000 ES. Može li hrvatsko gospodarstvo pratiti tempo izgradnje takvih objekata? - Izgradnja objekata ne sastoji se samo od usluge građenja već niza pratećih proizvođačkih aktivnosti građevnog materijala ili elektrostrojarske opreme. Usklađenje s EU vodnokomunalnim direktivama je dirigirani, uvjetovan razvoj koji ima karakter investicijskog ciklusa. Stoga hrvatsko gospodarstvo treba odgovoriti izazovu i iskoristiti svaku mogućnost za razvoj. Investicijski ciklus jednako je dostupan svim

Što više iskoristiti sredstva iz EU fondova Možete li nam otkriti neke buduće projekte ili ulaganja koja su pred Hrvatskim vodama? - Ulaskom u članstvo EU-a Hrvatskoj se otvorila mogućnost korištenja sredstava iz europskih fondova, a zadaća je svih, pa tako i Hrvatskih voda, u što većoj mjeri iskoristiti tu mogućnost i povući što više raspoloživih sredstava. Hrvatske vode su to prepoznale i pripremaju mnogo veći broj projekata od predviđenih za apliciranje, te planiraju sredstva za nastavak pojačanih investicijskih aktivnosti osigurati ponajprije

iz fondova EU-a. U programskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj stoji na raspolaganju više od 10 milijardi eura, dok će Hrvatskim vodama od toga biti raspoloživo oko 1,2 milijarde eura. Kada govorimo o ulaganju u budućnost, svakako valja spomenuti strategiju razvoja Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj. U nacionalni pilot-projekt navodnjavanja kao i edukaciju korisnika tog sustava uloženo je 964 milijuna kuna. Ove godine je dovršen lateralni kanal Kneževi

gospodarstvenicima na europskom tržištu. Do sada su naši izvođači uspješno pristupili natječajima za projektiranje i izgradnju tih objekata.

Vinogradi-Zmajevac vrijedan više od 100 milijuna kuna. U tijeku je izgradnja dvaju novih sustava ukupnog obuhvata 6260 hektara, vrijednosti 97,8 milijuna kuna.

količina vode putem izgradnje velikih dovodnih kanala.

Hoće li zbog izgradnje pročistača građanima biti uvećane-postepeno korigirane vodne naknade i doprinosi? - Namjena vodnih naknada je prikupiti potrebna sredstva za vlastita učešća u projektima, te poticanje onih koji se trebaju uskladiti sa standardima da kroz svojevrsnu ‘penalizaciju’ budu motivirani za ulaganja u vodnokomunalne građevine. Dakle, izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naknade se trebaju smanjiti i pokrivat će troškove provedbe monitoringa rada tih objekata, te izradu planova upravljanja vodama. Vodni doprinosi su isključivo vezani za investicije i jednokratne su naravi. Visinu vodnih naknada i vodnih doprinosa donosi vlada koja je u proporcijama potreba za praćenje investicija sufinanciranih EU sredstvima.

Je li Hrvatskoj nakon ulaska u EU lakše doći do sredstava za kapitalne vodne projekte? - Da. Naime, dok je u financijskoj perspektivi 2007.-2013. ukupna alokacija iz Strukturnih fondova iznosila otprilike 199 milijuna eura za projekte vodnokomunalne infrastrukture, u novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. taj se iznos višestruko povećava, te ukupna financijska omotnica za Hrvatsku iz strukturnih instrumenata iznosi gotovo 10,7 milijardi eura. Iz toga, iznos koji je raspoloživ za Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., kroz koji će se provoditi projekti iz područja voda, a proizlazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, je oko 6,9 milijardi eura. Od toga, udio alokacije koji je predviđen za projekte sektora voda iznosi 17,9 posto ili ukupno nešto više od 1,2 milijarde eura.

Kako napreduje navodnjavanje? - Cilj Nacionalnog projekta navodnjavanja započetog 2015. godine, koji provode Hrvatske vode u suradnji sa županijama, jest uvođenje organiziranog navodnjavanja na novih 65.000 hektara do 2020. što predstavlja povećanje navodnjavanih korištenih poljoprivrednih površina sa 0,86 na šest posto. Do danas je u punoj funkciji 17 sustava navodnjavanja obuhvata 6759 hektara. U tijeku je aktivna priprema dokumentacije za ukupno 48 sustava obuhvata otprilike 30.000 hektara koji se planiraju aplicirati za financiranje iz EU fondova tijekom iduće godine. Osim sustava, Nacionalni projekt navodnjavanja obuhvaća i aktivnosti na osnovnim preduvjetima za razvoj navodnjavanja na nekom području tj. osiguranju dovoljnih

Hoće li biti prodaje ili privatizacije Hrvatskih voda? - Neće. Ni hrvatskih voda ni Hrvatskih voda. Naime, imamo izrazito čvrst i koherentan zakonodavni okvir koji sprečava privatizaciju javnog vodnog dobra i vodne infrastrukture, a na unutarnjopolitičkom planu ne postoji nijedna politička snaga koja se zalaže za privatizaciju voda. Što se samih vodnih usluga tiče, tu je zakonski koncept jasan: vodnokomunalna infrastruktura je javno dobro i izvan pravnog prometa. Ona ne može biti predmet stečajne ili likvidacijske mase ni ovrhe. U vlasništvu je isporučitelja vodnih usluga, a osnivači isporučitelja vodnih usluga su isključivo gradovi i općine. Njihova osnivačka i upravljačka prava su neprenosiva.

Cilj Nacionalnog projekta navodnjavanja započetog 2015. godine, koji provode Hrvatske vode u suradnji sa županijama, jest uvođenje organiziranog navodnjavanja na novih 65.000 hektara do 2020.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 15

aktualno HGK dodijelio vaučere za europske projekte tvrtkama s područja Komore Zagreb

Milijun kuna za Moj EU projekt vaučer Predstavnicima tvrtki Auto Zovak iz Velike Mlake, Pro Mimato i DMB Product iz Zagreba te Quant-Commerce iz Samobora uručeni su vaučeri od 10.000 kuna za izradu dokumentacije piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

rvatska gospodarska komora (HGK) ove godine pokrenula je projekt pod nazivom Moj EU projekt vaučer za čiju je provedbu osigurala milijun kuna. Iz tog će se fonda dijeliti izravne financijske potpore domaćim tvrtkama koje imaju vlastite poduzetničke projekte, a s kojima žele aplicirati na EU fondove. Dosad je dodijeljen 31 vaučer za izradu prijavne dokumentacije vezane uz projekte sufinancirane iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog regionalnog fonda. Povjerenstvo HGK za provedbu i kontrolu postupka utvrđenog natječajem za dodjelu vaučera pregledalo je sve pristigle prijave na novi natječaj te verificiralo cjelokupnu dokumentaciju. Nakon toga su proteklog tjedna u Komori Zagreb tvrtkama s područja Komore Zagreb uručeni vaučeri u pojedinačnom iznosu od 10.000 kuna. Vaučere su dobili

Dosad je dodijeljen 31 vaučer za izradu prijavne dokumentacije predstavnici tvrtki: Auto Zovak iz Velike Mlake, Pro Mimato i DMB Product iz Zagreba te Quant-Commerce iz Samobora. Auto Zovak je dobio vaučer za izradu projektne dokumentacije za projekt Izgradnja i opremanje servisa gospodarskih vozila, DMB Product za projekt Proširenje proizvodnih kapaciteta i povećanje konkurentnosti kao podrška održivom razvoju tvrtke, zatim Pro Mi-

mato za projekt Izgradnja i opremanje novog proizvodnog pogona te QuantCommerce za projekt Izgradnja poslovne građevine i nabava opreme.

Nove usluge

“HGK je ove godine ustrojio nekoliko novih usluga, a jedna od njih je i Moj EU projekt vaučer. Time se sufinancira izrada projektne dokumentacije za kasnije projekte s kojima se tvrtke natječu na jedan od četiri europska fonda, a to su EU fond za regionalni razvoj, EU socijalni fond, EU poljoprivredni fond za ruralni razvoj i EU fond za pomorstvo i ribarstvo”, rekao je Zlatan Fröhlich, predsjednik Komore Zagreb, na svečanom uručenju vaučera predstavnicima spomenutih tvrtki. Dodao je kako će HGK nastaviti provoditi nove usluge kao što je usluga mobilnih timova, usluga pravnog savjetovališta

16 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

te neke usluge klijentima vezane uz EU tendere. Podsjetimo, Europska komisija (EK) dodjeljuje bespovratna sredstva radi implementacije projekata ili aktivnosti koje se odnose na politike EU-a. Sredstva se dodjeljuju u raznim područjima, primjerice u istraživanju, edukaciji, na zdravstvenoj razini, za zaštitu potrošača, pa sve do zaštite okoliša. Za dodjelu bespovratnih sredstava mogu se natjecati privatne i javne osobe, a u nekim programima i pojedinci, za koje EK procijeni da imaju kapacitet potreban za provedbu projekta. Svi projektni prijedlozi ispituju se i ocjenjuju na temelju javno dostupnih kriterija, uz osiguranje jednakog tretmana svim kandidatima. Budući da su i bespovratna sredstva javni novac, EK je striktan u pravilima transparentnosti, ali i prema krajnjim korisnicima. (S.P.)

Hrvatska udruga poslodavaca

Gori od državnog jedino je – privatni monopol Za ministra Sinišu Hajdaš-Dončića također nema dileme, osnovna prirodna dobra moraju ostati u državnom vlasništvu, a sve ostalo može na tržište. Ali na pravo tržište, s ozbiljnom konkurencijom

rodao bih sve! Osim nacionalnih prirodnih bogatstava. Sve ostalo može na tržište: da državno vlasništvo valja, propao bi kapitalizam a ne soci-

jalizam. Tako svoj stav o privatnom i državnom vlasništvu objašnjava Branko Roglić, vlasnik kompanije Orbico. Prema njegovim riječima, bivša državna poduzeća čak se i nakon privatizacije sporo oslobađaju starih navika. Roglić je kupio ljubljansku Emonu koja je prošla kroz stanovitu kvazi-privatizaciju kakve su česte u bivšim socijalističkim ekonomijama. “Kad smo došli, otpustili smo 40 posto zaposlenih, uz dobre otpremnine. Nakon toga postigli smo sedam posto bolji rezultat”, rekao je Roglić. Na prošlotjednoj raspravi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca o prednostima i manama državnog i privatnog vlasništva očekivano je prevladavalo mišljenje o prednosti privatnog vlasništva. Stavovi su se razlikovali u tome

kako upravljati s onim dijelom ekonomije koji je još ostao u državnom vlasništvu. Mladen Pejnović, ravnatelj Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, istaknuo je da su državna poduzeća u prošloj godini imala tri puta veću dobit od najveće do sada. Istodobno su za 11.000 smanjile

broj zaposlenih. Uvode se nova pravila za izbor članova nadzornih odbora (birat će se uz savjetovanje s javnošću) te uprava (natječaji i angažiranje specijaliziranih agencija za zapošljavanje).

uvjeti za nove investicije

Iako se država nastojala preko natječaja i predstečajnih nagodbi riješiti nekih poduzeća, događaju se i obrnuti slučajevi – zbog neplaćanja doprinosa i drugih obveza država je primorana ponovo preuzeti većinsko vlasništvo nekih odavno privatiziranih poduzeća. To se, primjerice, nedavno dogodilo s hotelima na Visu. Poduzetnik i političar Domagoj Ivan Milošević smatra da država nema što tražiti u vlasništvu hotelskih poduzeća ili tvrtki u prerađivačkoj industriji. Država ne bi svoja poduzeća trebala pomagati odobravanjem viših cijena, primjerice onima u energetici, već bi trebala stvarati uvjete za nove investicije i izlazak na inozemna tržišta. Milošević smatra da bi javnim poduzećima trebao upravljati državni holding kakav ima Austrija, u kojem se nastoji smanjiti utjecaj politike na poslovne odluke. Ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić izjavio je da sva javna poduzeća u njegovu resoru sada posluju s dobiti. Restrukturiranje je provedeno, a ta poduzeća mogu dalje u privatizaciju nađe li se dobar strateški ulagač. Za Hajdaš-Dončića također nema dileme, osnovna prirodna dobra moraju ostati u državnom vlasništvu, a sve ostalo može na tržište. Ali na pravo tržište, s ozbiljnom konkurencijom. Jer jedino gore od državnog monopola je - privatni monopol, zaključio je ministar. (I.V.)

Državna su poduzeća u prošloj godini imala tri puta veću dobit od najveće do sada. Istodobno su za 11.000 smanjile broj zaposlenih.

Mladen Pejnović, ravnatelj DUUDI-ja

Da državno vlasništvo valja, propao bi kapitalizam a ne socijalizam, smatra Branko Roglić iz Orbica 12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 17

Biznis plus 6. Biznis plus forum skopje

Darko Buković, Mujo Selimović, Kočo Angjušev, Minčo Jordanov, Dragan Kovačević, Denis Matijević

Nebojša St

Nema važnijih od onih poslove i zapošljavaju Prilagodba tržišta, diverzifikacija rizika, stalnost kvalitete, inovacije... čimbenici su za uspješan izvoz, pri čemu je neizvjesnost najveći izazov za poslovni sektor, poruke su 6. Biznis plus konferencije piše Darko Buković bukovic@privredni.hr

iše od 400 poslovnih ljudi, poduzetnika, vlasnika, investitora, osnivača, kreatora novih start-upa okupilo se nedavno u Skopju kako bi podijelili svoja iskustva, raspravljali o izazovima s kojima se suočavaju, dajući prijedloge o tome kako poboljšati regionalnu suradnju među poduzećima. A upravo projektna povezivanja i integracije, stvaranje snažnih regionalnih kompanija, jačanje izvoza kroz nove investicije, suradnja i mogućnosti zajedničkog nastupa prema trećim zemljama bile su teme

Jača suradnja u regiji je prioritet, istaknuo je i ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović 18 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

četiriju panela skopske konferencije, održane u sklopu projekta Biznis plus, čiji je partner Privredni vjesnik. Biznis plus, inače, utemeljili su mediji iz šest zemalja - Slovenije, BiH, Makedonije, Srbije, Crne Gore te Hrvatske. Četiri su tržišta - domaće, regionalno, Europske unije i globalno, i treba znati kako pristupiti svakom od njih. Za svako od tržišta postoji ili bi morala postojati adekvatna strategija i nijedna tvrtka ne treba ovisiti samo o jednom tržištu, naglašeno je na konferenciji. Nesigurnost je najveći izazov za poslovni sektor, ne samo u zemlji nego i u regiji, zbog čega vlade moraju stalno raditi na stvaranju pozitivne poslovne klime, istaknuo je potpredsjednik makedonske Vlade za europske integracije Fatmir Besimi. Govoreći o političkom okruženju u zemlji i izazovima koji stoje pred nama, Besimi je rekao kako politike imaju jak utjecaj na gospodarstvo. “Trebamo veći

efanovski, Vitomir Tafra, Robert Petrič, Sead Kočan

Peter Frankl, Marko Lotrič, Gligor Bišev, Živko Mukaetov, Jože Strmole, Jasmina Milanović

koji pokreću ju ljude ekonomski rast, povećati trgovinu između zemalja u regiji, udvostručiti je sa 100 milijardi na 200 milijardi eura”, kazao je Besimi.

Vrijeme za promjene

I za ministra trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića je potreba jače suradnje u

Tržište budućnosti? To je Južna Amerika, tvrdi Jasmina Milanović iz srpske Elixir Grupe regiji prioritet, a ne da voće i povrće prije dođe iz Egipta, nego primjerice Makedonije, kao što je slučaj i s vinima. Istaknuo je da postoji puno kvalitetnih robnih marki u državama regije s kojima se može povećati vanjskotrgovinska razmjena, a tih proizvoda nema na tržištima regije.

Nakon što su 25 godina vlade predlagale zakone, mislim da je vrijeme za korjenite promjene - zakone vezane za gospodarstvo moraju predlagati udružena poslovna zajednica kroz komore i poslovna udruženja, istaknuo je predsjednik Gospodarske komore Branko Azeski. Tržišta regije i gospodarstvo spremno je za zajednički proizvod, bolju infrastrukturu i jaču poslovnu suradnju. Minčo Jordanov, vlasnik Makstila, osvrnuo se na činjenicu da svi streme tržištu EU-a, govoreći da je EU naše najvažnije tržište na kojem se izvozi 70 posto ukupnog izvoza. No, ta brojka bi trebala predstavljati izvoz u regiju, rekao je Jordanov založivši se za veću poslovnu integraciju regije, pa i osnivanje zajedničkog fonda za razvoj. “Brzi razvoj regije trebaju ojačati veze i sinergija između poduzetnika, ne samo kroz akvizicije, nego i kroz druge modele”, rekao je Jordanov. Vlasnik MIMS Grupe Mujo Selimović ističe da postoje inicijative tvrtki u regiji za suradnjom na zajedničkim tržištima. Podsjetio je na ideju od prije nekoliko godina kada je predložio poduzećima regije da zajedno nastupaju na tržištu Libije. Svi su rekli da je ideja jako dobra, ali nije došlo do realizacije.

Postali smo robovi brojkama i statistici, a mnoge druge stvari koje su vrlo važne za poslovanje ne vidimo. Potrebna su nam dublja znanja i spoznaje o načinima života i kulturama u drugim zemljama.

Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za Bliski istok i balkanske studije IFIMES

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 19

Biznis plus 15. godina makedonskog Kapitala

Predstavljeno izdanje Top 200 makedonskih tvrtki Skopska konferencija bila je prigoda i za obilježavanje 15. godina djelovanja makedonskog Kapitala, poznatog tjednika i poslovnog portala. Tim povodom predstavljeno je i njihovo posebno izdanje o 200 najjačih i najuspješnijih makedonskih kompanija. Svih 200 najvećih makedonskih kompanija ostvarilo je 8,13 milijardi eura prihoda u poslovnoj 2014., što je rast od 8,23 posto u odnosu na godinu prije. Ukupna njihova dobit prelazi 220 milijuna eura, ali je ta dobit 40 posto manja u odnosu na godinu prije. Najvećih 200 u Makedoniji zapošljava 74.222 osobe. Najviše njih, 15 kompanija s ukupno 338 milijuna eura i 4612 zaposlenih, dolazi iz prehrambene industrije, ali je na prvom mjestu po prihodima industrija automobilskih dijelova. Šest poduzeća, koja zapošljavaju 8044 osobe, ima ukupan prihod od gotovo 1,2 milijarde eura. S prihodima većima od milijardu

Svi streme tržištu EU-a, na koje se izvozi 70 posto ukupnog izvoza. No, ta brojka bi trebala predstavljati izvoz u regiju. Brzi razvoj regije trebaju ojačati veze i sinergija između poduzetnika, ne samo kroz akvizicije, nego i kroz druge modele.

Minčo Jordanov, vlasnik Makstila

TOP 10 najvećih makedonskih kompanija Rang

Naziv

Djelatnost

Johnson Meti

Industrija autodijelova

EVN

Energetika

394.718.766

OKTA

Naftna industrija

359.825.074

Makpetrol

Naftna industrija

333.604.149

Elem

Energetika

240.930.700

Feni industri

Metaloprerađivačka ind.

215.719.534

Makedonski telekom

Telekomunikacije

132.967.336

Lukoil Makedonija

Naftna industrija

110.072.093

T-mobile Makedonija

Telekomunikacije

105.071.093

Alkaloid

Farmaceutska industrija

“Nijedna tvrtka ne može sama mnogo učiniti. Treba snage i potencijala za realizaciju nekog projekta. Vjerujem da će povezivanje pomoći da se tvrtke razvijaju i da postignu više. Za to treba vremena”, kazao je Selimović koji razlog vidi i u nedostatku povjerenja i vizije.

Gubitak nacionalnih ekonomija

Kao jedan od najvećih problema akvizicija i preuzimanja tvrtki vlasnik i predsjednik Uprave Agrofructusa Denis Matijević vidi u činjenici da ljudi prodaju svoje tvrtke samo kad su u nevolji. Stoga, kaže, iako mu se često obraćaju, nije uspio do sada pronaći tvrtku s kojom će raditi sinergijski stvarajući nove vrijednosti. Drži da je za povećanje izvoza potrebna bolja distribucija i - raznolikost. Tvrtke u regiji su konkuretne i ima puno mjesta za napredak, ističe vlasnik Fero Invest Grupe Kočo Angjušev. Pitanje je i usporedbi - s kime se uspoređujete. Svi mi u regiji smo globalno nisko na ljestvici, a ako želite snažniji iskorak, morate nastupiti i na takvom tržištu, smatra Angjušev. Njegovo iskustvo pokazuje da se tvrtke iz regije rijetko odlučuju zajednički nastupati, pa mu je rješenje da se s vlastitom tvrtkom širi na tržišta regije. Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević istaknuo je da je Janaf u posljednje tri godine investirao 200 milijuna eura. Ocijenio je da su sve zemlje regije izgubile nacionalne ekonomije, a preuzeta je korporativna ekonomija. Upitao je prisutne koji je to brend s ovih prostora posljednjih godina postao jak globalno. Odgovor je - nijedan. Mujo Selimović je dodao kako je puno jakih brendova iz bivšeg sistema, da postoje jaki brendovi, ali da se novim proizvodima teško izboriti s onima koji su već našli put do kupaca. Spomenuo je probleme s kojima se susreću

20 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Prihodi eur

936.326.445

96.486.582

privrednici iz BiH, kao što su carinske barijere, skup prijevoz roba, a zbog čega domaći proizvodi nisu konkurentni na drugim tržištima.

Izvoz i transportne rute

Izvoz je ključni izazov za tvrtke u regiji, istaknuo je predsjednik Uprave Alkaloida Skopje Živko Mukaetov, čija je tvrtka prisutna na 35 tržišta u inozemstvu. “Svako tržište ima svoje specifičnosti. Ako za regiju imamo strategiju masovnog nuđenja proizvoda i agresivnog marketinga, u svijetu moramo specijalizirano tražiti modalitete za određene proizvode s visokom dodanom vrijednošću. U SAD-u ne prodajemo čajeve u vrećicama, već ogranske, čija cijena počinje sa 20 dolara. Smanjivanje rizika kod izvoznika mora voditi diverzifikaciji, odnosno ne smije se ovisiti o jednom tržištu, kaže on. Član Uprave poduzeća Livar iz Slovenije Jože Strmole ističe kako zadnjih pet godina povećavaju prodaju, ulažući i u dodatnu edukaciju zaposlenika. Italija, u koju izvoze 52 posto svoje proizvodnje, najvažnije im je tržište, dobili su posao i za njemačke željeznice, a aposlutno ne odustaju od regije jer i tu ima znatnog posla za proizvode iz njihove ljevaonice. Na pitanje koja su tržišta budućnosti, Jasmina Milanović iz srpske Elixir Grupe je odgovorila da je to Južna Amerika. Izvoze u 16 ze-

Svaka roba pronalazi svoj put. Pitanje je po kojoj cijeni, kaže Nebojša Cvetanovski

TOP 10 najprofitabilnijih industrijskih grana Industrija

Broj kompanija

Dobit EUR

Industrija autodijelova

62.231.481

Telekomunikacije

59.469.328

Rudnik

55.995.652

Industrija građevinskog materijala

37.739.846

Građevinarstvo

37.640.581

Energetika

19.134.521

Trgovina

17.781.962

Prehrambena industrija

16.924.798

Farmacija

16.102.983

Proizvodnja pića

14.668.311

Izvoz je ključni izazov za tvrtke u regiji, istaknuo je predsjednik Uprave Alkaloida Skopje Živko Mukaetov malja, u posljednjih nekoliko godina uložili su 65 milijuna eura, što se odrazilo na povećanje prihoda koji su sa 100 milijuna narasli na 144 milijuna, što samo po sebi, kaže, govori o važnosti i utjecaju ulaganja. Posebno ističe važnost ovakvih susreta i upoznavanja s poduzećima iz regije, za koja, nažalost, jako malo znamo. Biti inovativan, moto je vlasnika slovenskog Lotrič meroslovja Marka Lotriča. Ta obiteljska tvrtka izvozi svoje proizvode diljem Europe, s posebnom primjenom proizvoda za mjeriteljstvo u industrijama za nadzor hrane, lijekova, u automobilskoj industriji. Čimbenik njegova uspjeha je inovacija - svake godine, kaže, nastojimo imati najmanje 20 novih proizvoda.

Cjelovit pristup

Vlasnik jedne od najvećih makedonskih tvrtki Transmet Sead Kočan otvorio je i dvojbu koliko i kako trebaju vlade u regiji pomoći tvrtkama da imaju cjenovno konkurentan proizvod. Vlade u regiji moraju pronaći zajednički jezik kad je riječ o uvjetima za poslovne subjekte i osigurati sve alternative za transport. Primjerice, vlada u Sloveniji mora znati da, iako su završili svoj dio koridora, trebaju dati doprinos u Bruxellesu i zalagati se kod Svjet-

eura je i 12 kompanija naftne industrije, koje ukupno zapošljavaju 3011 osoba. Najprofitabilnijih pet kompanija ostvaruje dobit od 198 milijuna eura, što je 16 posto ukupne dobiti koju su ostvarila makedonska poduzeća u 2014., a koja je iznosila 1,3 milijarde eura. Na prvom mjestu je Johnson Meti, čija je djelatnost proizvodnja autodijelova, sa 936 milijuna eura prihoda i dobiti od 56 milijuna eura. Farmaceutska tvrtka Alkaloid je na 10. mjestu sa 96 milijuna eura prihoda i 10,2 milijuna eura dobiti.

ske banke za dovršetak koridora i u drugim zemljama jer je riječ i o isporuci proizvoda njihovog gospodarstva prema regiji i obratno, rekao je Kočan. Za predsjednika Uprave Intereurope Nebojšu Cvetanovskog svaka roba pronalazi svoj put. Pitanje je po kojoj cijeni. Prijevoz logistike ovdje treba razvijati. To će smanjiti udio troškova prijevoza u formiranju cijene proizvoda, rekao je. Vlasnik Obrazovne skupine Zrinski iz Zagreba Vitomir Tafra ocijenio je da je svaki uspješan poduzetnik “genij, ako ste uspjeli preživjeti u regionalnim uvjetima, razvijati se, napredovati”. Direktor Makprogresa Gligor Cvetanov, govoreći o svom iskustvu, rekao je da konditorska industrija još uvijek vidi priliku za suradnju s drugim tvrtkama u zajedničkom nastupu na trećim tržištima. Mi nemamo iskustva zajedničkog sudjelovanja na trećim tržištima. Natječemo se međusobno - osvaja konkurentniji. Pokušali smo posredstvom turskih tvrtki izvoz u Sjevernu Afriku, ali iskustva nisu bila najbolja, kazao je Cvetanov. Direktor Međunarodnog instituta za Bliski istok i balkanske studije IFIMES Zijad Bećirović je istaknuo da smo postali robovi brojkama i statistici, te da mnoge druge stvari koje su vrlo važne za poslovanje ne vidimo. Potrebna su nam dublja znanja i spoznaje o načinima života i kulturama u drugim zemljama. Među industrijama koje su prepoznate kao one koje imaju potencijal su agroindustrija i proizvodnja hrane. To je, kako je istaknuto, mogućnost za integraciju i zajednički ulaz na velika svjetska tržišta. Također, tu je i turizam - sunce, vino i hrana, kao velika šansa. Ne treba zaboraviti ni Tursku, koja je dobra poslovna mogućnost za regiju.

Nijedna tvrtka ne može sama mnogo učiniti. Treba snage i potencijala za realizaciju nekog projekta. Vjerujem da će povezivanje pomoći da se tvrtke razvijaju i postignu više. Za to treba vremena, ali i povjerenja i vizije.

Mujo Selimović, vlasnik MIMS Grupe

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 21

PARAGRAF Mjere aktivne politike zapošljavanja

Lakše do (zadržavanja) posla Jedan od glavnih ciljeva provedbe Mjera aktivne politike zapošljavanja je uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada, ali i smanjenje rizika od gubitka posla za zaposlene osobe s nedostatkom određenih znanja i vještina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

162.784 osobe

uključene u Mjere akativne politike zapošljavanja u 4 godine

3,2 mlrd kn subvencija isplaćeno u tom razdoblju

10.782 osobe

dobile potpore za samozapošljavanje od 2011. do kraja kolovoza 2015.

Hrvatskoj se već četiri godine provode Mjere aktivne politike zapošljavanja u koje su od početka provođenja pa do kraja kolovoza bile uključene 162.784 osobe, a u tom su razdoblju isplaćene 3,2 milijarde kuna subvencija. Te je mjere potaknulo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, nemaju ograničen rok i utemeljene su na Zakonu o poticanju zapošljavanja i Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2017. godine. Jedan od glavnih ciljeva tih mjera je uključivanje nezaposlenih osoba na tržište rada, ali i smanjenje rizika od gubitka posla za zaposlene osobe s nedostatkom određenih znanja i vještina. Tako se tim mjerama, s jedne strane, jačaju prilike da nezaposlene osobe pronađu posao čime se potiče zapošljavanje, a s druge strane nastoji se spriječiti prijevremeni odlazak zaposlenih osoba u nezaposlenost.

Ciljane skupine korisnika

One su svake godine obuhvaćale veći broj pojedinačnih mjera koje su u skladu s međunarodnom metodologijom razvrstane u ukupno

22 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

sedam vrsta intervencija za zapošljavanje. Svaka od njih namijenjena je ciljanim skupinama korisnika, a usmjerene su na poticanje zapošljavanja, usavršavanja, samozapošljavanja, obrazovanja, stručnog osposobljavanja za rad, zatim na zapošljavanje u javnim radovima te očuvanje radnih mjesta osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i koje bi mogle izgubiti svoja radna mjesta. U svakoj od tih mjera nalaze se i podmjere, pa su tako neke od njih sadržane u potporama za zapošljavanje: Uz pola-pola do prvog posla (potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža), zatim Pola-pola (potpora za zapošljavanje), Zamjenski radnik (potpora za zapošljavanje za radnika na obrazovanju) te Ostanak u zaposlenosti (potpora za zapošljavanje kod drugog poslodavca). Kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih osoba, uvedene su i neke mjere za poslodavce-obrtnike. Njima se poslodavcima-obrtnicima omogućuje fiskalna olakšica od 17,2 posto u trajanju od godine dana za prvo zapošljavanje mlade osobe bez evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju. Osim toga, poslodavcima-obrtnicima namijenjene su i potpore za zapošljavanje u rasponu od 10.900 do 44.400 kuna ovisno o veličini poslodavca i ciljanoj skupini uključenih osoba u trajanju najduže do 12 mjeseci te potpore za usavršavanje i osposobljavanje koje se odnose na programe usavršavanja, učenja na radnom mjestu te stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Sustav podrške mladima

Za zapošljavanje mladih osoba posebice je važna mjera Garancija za mlade. Kako kažu u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, to je novi pristup u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih osoba kako bi ih se što brže aktiviralo na tržištu rada. U prosincu 2012. Vijeće EU-a usvojilo je političke smjernice pod nazivom Paket mjera za zapošljavanje mladih (Youth Employment Package), prvenstveno usmjerene poboljšanju prijelaza mladih ljudi

Sjednica hrvatske vlade iz sustava obrazovanja na posao. Procjenjuje se da uspostava Garancije za mlade eurozonu stoji oko 21 milijarde eura godišnje ili 0,22 posto bruto domaćeg proizvoda Europske unije. Brza aktivacija mjere Garancija za mlade podrazumijeva dobivanje kvalitetne ponude u roku od četiri mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira na to je li osoba prijavljena

U svakoj od tih mjera nalaze se i podmjere, pa su tako neke od njih sadržane u potporama za zapošljavanje u zavodu za zapošljavanje ili ne. Kvalitetna ponuda odnosi se na ponudu za posao, ponudu naukovanja tj. vježbeništva i pripravništva ili nastavak obrazovanja, s naglaskom na prilagodbu individualnim mogućnostima i potrebama pojedine mlade osobe. Valja naglasiti da Garancija za mlade ne jamči zapošljavanje, nego predstavlja strukturnu reformu koja će omogućiti brzu aktivaciju mladih tražitelja posla u najkraćem mogućem roku. U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava navode kako je svrha te mjere izgraditi sustav podrške mladima koji će osigurati brzu aktivaciju na tržištu rada i olakšati prijelaz iz obrazovanja na posao. Ukupan trošak po polazniku Mjera aktivne politike zapošljavanja kreće se od 13.500 kuna za kraće mjere obrazovanja nezaposlenih, pa do oko 45.000 kuna za jednogodišnje stručno osposobljavnje bez zasnivanja radnog odnosa s doprinosima i putnim troškovima.

Potpore za samozapošljavanje Potpore za samozapošljavanje od 2011. do kraja kolovoza ove godine ukupno su primile 10.782 osobe. Od 8893 osobe koje su ugovorile potporu između 2011. i 2014. godine, 61 posto njih osnovalo je obrt, a 38,9 posto trgovačko društvo. U razdoblju od početka uvođenja Mjera aktivne politike zapošljavanja do konca kolovoza, u mjere samozapošljavanja bilo je uključeno još 1889 osoba. No, tek će se potkraj ove godine znati kakav oblik vlasništva - obrt ili tvrtku - su osnovale te nove samozaposlene osobe.

Pet godina poduzetnikpočetnik

vrtke koje na tržištu posluju manje od pet godina ubuduće bi mogle lakše dolaziti do kreditnih jamstava. Vlada je prošli tjedan izmijenila pravila Hrvatske agencije za malo gospodarstvo za dodjelu jamstava, koje je do sada vrijedilo za tvrtke koje su na tržištu radile manje od dvije godine. Prema riječima Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, proširenje statusa poduzetnika-početnika na pet godina od osnivanja trebalo bi pomoći većem broju tvrtki da se lakše prebrode prve, izazovne godine izlaska na tržište. Izmjena je i u skladu s europskim direktivama koje u poduzetnike-početnike također svrstavaju tvrtke stare do pet godina, koje još nisu raspodijelile dobit i nisu nastale spajanjem. Petogodišnje razdoblje poslovanja mjeri se od trenutka kad je tvrtka bila dužna platiti prvi porez.

Brojni zahtjevi za jamstva

Poduzetnici-početnici mogu se kod HAMAG-a natjecati za jamstva u programima kao što su EU početnik i Rastimo zajedno, u kojima se osigurava jamstvo za kredit do 80 posto njegove glavnice. Ciljna skupina ovih jamstvenih programa su i žene poduzetnice. A novih zahtjeva za jamstva ima toliko da je Vlada proširila i model njihova izdavanja. Proširena je ovlast agenciji HAMAG-BICRO za izdavanje jamstava do 500.000 kuna za kredite namijenjene financiranju tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava. Jamstvo se, međutim, ne može koristiti za refinanciranje postojećih kredita, odnosno zatvaranje postojećih obveza prema bankama ili drugim kreditnim ili financijskim institucijama. Ovaj jamstveni program trajat će do 31. prosinca 2018. ili dok se ne iskoristi sav novac namijenjen za kreditiranje. Očekuje se da će poduzetnici sudjelovanjem te agencije lakše dolaziti do novca iz banaka, uz manje operativne troškove. Ministar Maras istaknuo je da je 2011. godine bilo dodijeljeno oko 100 takvih jamstava, dok ih je ove godine bilo već više od 500 pa treba prilagoditi i mehanizam njihove dodjele. (I.V.) 12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO Sajmovi

BEZ SAJMOVA SE IPAK Velika međunarodna sajamska događanja u posljednjih dvadesetak godina gotovo Razvijaju se lokalna događanja i specijalizirani sajmovi. Svjetski trendovi su suprotni sve je više piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ako je sajamska djelatnost jedna od najdinamičnijih gospodarskih aktivnosti u svijetu te se stalno bilježi rast broja izlagača i posjetitelja, u Hrvatskoj se događaju suprotni procesi: sajmovi koji se događaju u našoj blizini izgubili su povezanost s događanjima u svijetu koju su nekada imali. Unatoč padu nekadašnje perjanice sajamskog biznisa, Zagrebačkog velesajma, u nas je raširena sajamska djelatnost. Najviše je sajmova lokalnog karaktera, posvećeno poljoprivredi ili obrtničkim proizvodima. Najjači među sajmišnim središtima su oni u Splitu, Virovitici, Bjelovaru (Gudovcu), te Osijeku. Godišnje se organizira više od stotine sajmova od kojih je one s međunarodnim značenjem moguće nabrojati na prste. Prema podacima iz izvješća međunarodnog udruženja sajmova UFI, godišnje se održi 31.000 sajmova, izložbeni prostor na kojem se održavaju ukupno zaprema 12,4 milijuna četvornih metara, na tim se sajmovima lani predstavilo više od 4,4 milijuna izlagača, a posjetilo ih više od 260 milijuna posjetitelja. To je jasan pokazatelj kako su sajmovi, u globalnim uvjetima u kojima se razvija svjetsko gospodarstvo, mjesto gdje se ne samo nastupa nego i traže partnerstva za osvajanje novih tržišta.

Europa voli sajmove

Najviše se sajmuje u Europi, na koju otpada 60,6 posto svih sajmova, a najmanje je onih u Australiji i Oceaniji, samo 0,4 posto. U Sjevernoj Americi održava se 16,1 posto sajmova, u Aziji 13,2 posto, a Latinskoj Americi 5,6 posto. Kako ističu izlagači u mnogim anketama, najveći problem za njih predstavljaju veliki troškovi nastupa, pa većina njih smatra kako bi se mnoge sajamske priredbe trebale održavati svake dvije ili tri godine, posebice u onim sektorima u kojima se inovacije ne događaju brzo i često. Zato se sada na mnogim sajmovima i događa da veliki igrači u sektorima kojima je sajam posvećen preskoče svoj

nastup. No to može biti i posljedica toga što isti ti veliki igrači ne smatraju da imaju preveliku korist od nastupa, nego im on služi za pokazivanje mišića i jačanje imidža njihove korporacije. Na te činjenice sajamska industrija odgovara promjenama u koncepcijama i uvođenjem virtualnosti u nastupe, kojom se na puno manjem izložbenom prostoru, dakle i s manjim troškovima, ostvaruje dvosmjerna komunikacija. No velika većina malih i srednjih poduzeća, koja se bave proizvodnjom ili trgovinom, na sajmovima predstavlja svoje proizvode - i njih je više od 90 posto. Sajmovi su im često najprodorniji marketinški i komunikacijski alat u poslovanju, kojemu teško mogu naći zamjenu. Onaj tko želi na strana tržišta, mora ispipati bilo kupaca i odmjeriti konkurenciju, a to je najlakše kada su svi oni na jednom mjestu. O stanju u sajamskoj industriji ali i pogledu na ono što se događa u svijetu

24 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

govorilo se na tematskom skupu Lokalni i regionalni sajmovi u funkciji razvoja gospodarstva koji su organizirali časopis Suvremena trgovina i Hrvatska gospodarska komora. Ministarstvo gospodarstva pridaje veliku važnost i podupire nastup domaćega gospodarstva na sajmovima, ističe načelnica Sektora za trgovinu i tržište Ministarstva gospodarstva Marija Kulaš. “Nastupi na sajmovima 12 hrvatskih klastera konkurentnosti osobito su važni za unapređenje konkurentnosti pojedinih sektora. Primjer za to je onaj obrambene industrije na Međunarodnom vojnom sajmu u Parizu”, ističe Marija Kulaš.

Poticanje na nastupe

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec ističe kako HOK potiče nastupe svojih članica na sajmovima koji su svojevrsni prozor u svijet, a na kojima će pokazati ono najbolje što imaju, svoje usluge i proizvode sa željom

NE MOŽE su nestala iz Hrvatske. - sajmova, izlagača i posjetitelja da osvoje novi tržišni prostor i nišu te ostvare novu vrijednost. Direktorica Sektora trgovine Hrvatske gospodarske komore Ema Culi smatra da su sajmovi prilika da gospodarstvo potvrdi svoj status na tržištu, ali i pronađe nova. “Na sajmovima se povezuju industrija i trgovina, uz prateće poveznice kao što su financijski sektor, osiguravateljska društva... U Europi je Njemačka središte sajmovanja, gdje se godišnje organizira 150 međunarodnih trgovačkih sajmova sa 170.000 izlagača te devet do 10 milijuna posjetitelja”, naglašava Ema Culi HGK niz godina pruža pomoć gospodarstvu u nastupima na sajmovima. Nastup na sajmu u organizaciji HGK provodi se kada najmanje tri tvrtke iskažu interes za nastup. Od 1995. godine Komora je organizirala 2300 nastupa na sajmovima, od čega 1300 u inozemstvu, a 1000 u Hrvatskoj.

“Kao znak oporavka u travnju iduće godine očekujemo ponovno održavanje Zagreb Auto Showa, prvog nakon 2008.

U Njemačkoj se godišnje održi i po 150 međunarodnih sajmova na kojima se predstavi 170.000 izlagača godine, a nastup podržava i HGK. Istovremeno pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje u nastavku akcije HGK Kupujmo hrvatsko, koja ponovno kreće 21. listopada na Trgu Bana Jelačića u Za-

grebu, na kojoj ćemo obilježiti 18 godina od njena početka”, kaže Ema Culi.

Pomoć za 3500 tvrtki

Godišnje HGK organizira nastupe na 200 sajmova u zemlji i inozemstvu, sa 3500 sudionika-izlagača na 22.000 četvornih metara izložbenog prostora, naglašava direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković. “Komora izlagačima pruža tehničku i logističku organizaciju na sajmovima, osnovne informacije o određenom tržištu, sufinancira nastup do 50 posto ukupnih troškova, a koriste se i sufinanciranja iz EU fondova te suradnja s institucijama i komorama. Komora uz pravovremeno informiranje članica, definira i višegodišnji plan promocije, a organizacijske aktivnosti počinju i do dvije godine prije početka sajma”, zaključuje Božica Marković.

JOSIP ZAHER, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije

Licem u lice s kupcima

romocija hrvatskoga gospodarstva iznimno je značajna za razvoj konkurentnoga gospodarstva, a jedna od važnijih aktivnosti HGK usmjerena je upravo na organizaciju zajedničkih nastupa tvrtki na sajmovima i izložbama u zemlji i u inozemstvu, kaže potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. “Sajmovi su mjesta na kojima tvrtke nastupom potvrđuju vlastitu inventivnost, testiraju proizvode, marketinšku i komunikacijsku sposobnost i osiguravaju potencijalno tržište za uspješno poslovanje. Iako se činilo da će s vremenom sajmovi postati manje značajni, oni i dalje tvrtkama predstavljaju važan alat prilikom predstavljanja proizvoda i usluga novim tržištima. Komunikacija licem

u lice njihova je prednost u odnosu na internet”, rekao je Zaher. Dodao je kako je Komora prepoznala ulogu sajmova i s tog aspekta pruža kvalitetnu tehničku i logističku organizaciju, marketinšku obradu određenog tržišta putem ostvarenih kontakata i povezivanje s potencijalnim partnerima, komorama i institucijama u određenoj zemlji. “Posljednjih godina u industriji sajmovanja sve je prisutniji trend organizacija specijaliziranih sajmova, a smanjuje se orga-

nizacija općih sajmova. Prema istraživanjima njemačkoga udruženja sajamske industrije AUMA, 83 posto čelnika kompanija smatra da su sajmovi idealno sredstvo za učinkovit instrument dijalog-marketinga, za uspostavu i jačanje kontakata s potrošačima i poslovnim partnerima. Također, istraživanje pokazuje da sajmovi omogućuju tvrtkama neposredan uvid u kretanja na tržištu, pomažu im u utvrđivanju i prepoznavanju trendova uz mogućnost neposrednog benchmarkinga u odnosu na izravnu konkurenciju. Sajmovi čine više od 40 posto svih B2B komunikacija”, zaključuje Zaher.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 25

MARMOMACC 2015 U Veroni održan 50. Međunarodni sajam kamen

Za naš kamen se zna u svijetu Na zajedničkom štandu ŽK Split predstavila su se četiri hrvatska izlagača: Jadrankamen u stečaju iz Pučišća, Sprega iz Splita, Brački kamen iz Nerežišća te obrt Diateh iz Zagreba. Povratne informacije o efektima sudjelovanja su izuzetno dobre piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

hrvatska izlagača: Jadrankamen u stečaju iz Pučišća, Sprega iz Splita, Brački kamen iz Nerežišća te obrt Diateh iz Zagreba. “Sajam Marmomacc daje uvid u najbolje proizvodne tradicije i inovacije na svjetskoj razini, u okviru koje hrvatsko kamenarstvo svakako ima zapaženo i prepoznato mjesto. Kao i dosadašnjih godina, ŽK Split je, u suradnji s organizatorom sajma Veronafiereom, prvoga dana za zainteresirane strane kupce upriličio zajednički obilazak hrvatskog štanda gdje su im predstavljene osobitosti hrvatskog sektora kamena te specifičnosti pojedinih izlagača”, ističe Anamarija Puzić, voditeljica odsjeka za industriju u HGK-Županijskoj komori Split koja je organizator nastupa hrvatskih tvrtki.

Poslovi - odmah

“I ove godine, nekoliko dana nakon sajma, posjetili su nas na Braču talijanski poduzetnici koji su zainteresirani za kupnju naših proizvoda. Čitav naš plasman vezan je za ovaj sajam.” Mladen Kuzmanić, Brački kamen

armomacc je daleko najvažniji sajam za proizvođače kamena, na kojem se redovito dogovaraju poslovi i sklapaju nova partnerstva. Ovogodišnji sajam u talijanskoj Veroni održao se od 30. rujna do 3. listopada na izložbenoj površini od oko 77.000 četvornih metara. Predstavila su se 1524 izlagača iz 58 zemalja, a u četiri dana održavanja privukao je oko 67.000 posjetitelja iz 150 zemalja, što je za tri posto više nego 2014., čime je oboren novi rekord posjećenosti sajma. Županijska komora Split već tradicionalno, 17. godinu u kontinuitetu, organizirala je na Marmomaccu zajedničko izlaganje hrvatskih tvrtki koje se bave vađenjem i obradom arhitektonsko-građevnog kamena. Za potencijalne kupce organiziran je obilazak našeg štanda uz prezentaciju izlagača i hrvatskih potencijala u ovom sektoru, nakon čega su uslijedili individualni sastanci, a povratne informacije o efektima sudjelovanja su izuzetno dobre. Na zajedničkom štandu ŽK Split, površine 128 četvornih metara, predstavila su se četiri

26 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Tvrtka Brački kamen iz Donjeg Humca u Općini Nerežišća na Braču stara je tri godine i zapošljava četiri radnika. Ima koncesiju na jedan kamenolom, a prema riječima njezina direktora Mladena Kuzmanića, upravo je na sajmu Marmomacc tvrtka i sklopila prvi posao. “I ove godine, nekoliko dana nakon sajma, posjetili su nas na Braču talijanski poduzetnici koji su zainteresirani za kupnju naših proizvoda. Čitav naš plasman vezan je za ovaj sajam, i naši kupci su vezani uz ovaj sajam. Brački kamen je poznat talijanskim kupcima i oni znaju na čemu su. Dok smo prije tri godine imali realizaciju određenih poslova s Kinezima, zbog situacije u toj zemlji vidljivo je da je tamo osjetno manji interes za kamen. Primijetilo se to i na ovogodišnjem sajmu kada ih nije bilo niti 10 posto u odnosu na prijašnje godine. Uglavnom, sada imamo stalne kupce iz Italije, a moguće je da oni plasiraju naše proizvode širom svijeta”, ističe Kuzmanić. Direktorica izvoza Jadrankamena u stečaju iz Pučišća Ljiljana Plazibat kaže da ova tvrtka unatoč stečaju sajam ne napušta, a on je jedini na kojem izlaže. Kaže da tvrtka posluje

na, dizajna i tehnologije

normalno i ostvaruje prihode dostatne za normalno funkcioniranje. “Svake godine na ovom sajmu dobijete i nekog novog partnera, a s postojećima učvršćujete suradnju. Ove godine naš cilj je bio plasirati što veće količine gotovih proizvoda. Dobili smo potencijalne partnere iz Njemačke, Australije i Austrije i za nekoliko mjeseci bit ćemo sigurniji koliki je opseg tog posla”, ističe Ljiljana Plazibat. Jadrankamen prodaje kamene blokove, poluproizvode odnosno kamene ploče i gotove proizvode. “Hrvatska ima nekoliko vrlo poznatih tvrtki u europskim okvirima. Recimo, Kamen Pazin, Spegra i mi imamo proizvode koji su traženi u svijetu zbog kvalitete. Postoji i čitav niz manjih proizvođača koji su osvojili neke tržišne niše i uspješno posluju”, napominje direktorica Jadrankamena.

Alati za obradu

Obrt Diateh iz Zagreba prvi put je sa svojim proizvodima nastupio na ovom sajmu. Radi se o proizvođaču alata za obradu kamena i betona koji zapošljava pet radnika. Direktor i vlasnik obrta Armin Šistek iznenadio se koliko

su alati koje proizvodi poznati u svijetu, bez obzira što Diateh dosad nije nastupao na sajmovima izvan Hrvatske i što svoje proizvode uglavnom plasiraju u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. “Pokazalo se da smo konkurentni što se tiče cijene u odnosu na druge europske proizvođače i da imamo odličnu kvalitetu tako da smo po njoj ravni njemačkim proizvođa-

“Proizvođači kamena očito znaju za nas zahvaljujući hrvatskim proizvođačima poput Jadrankamena i Kamena Pazin jer oni koriste naše alate.” Armin Šistek, obrt Diateh

Svake godine na ovom sajmu dobijete i nekog novog partnera, kaže Ljiljana Plazibat, direktorica izvoza Jadrankamena čima. Proizvođači kamena očito znaju za nas zahvaljujući hrvatskim proizvođačima poput Jadrankamena i Kamena Pazin jer oni koriste naše alate. Nakon sajma dobili smo upite iz čitavog svijeta tako da sada ostaje razvijati konatakte te pokušati sklopiti ugovore”, kaže Armin Šistek.

kamenarstvo u splitskoj županiji

Dobit povećana 113,4 posto U strateškim planovima Splitsko-dalmatinske županije kamen je naveden kao važan resurs. U području djelatnosti Rudarstvo i vađenje u ovoj je županiji lani bilo 44 poduzetnika sa 312 zaposlenih. Dobit je iskazalo 27 poduzetnika, a gubitke njih 17. Ukupan prihod povećan je za 10 posto, a ukupan rashod povećan je za 4,5 posto. Ukupna dobit povećana je za čak 113,4

posto, a gubitak povećan za 12 posto, što znači da su na kraju 2014. ukupno ostvareni pozitivni financijski rezultati. U okviru djelatnosti Prerađivačka industrija kroz koju se vodi djelatnost Rezanje, oblikovanje i obrada kamena u prošloj godini na području ove županije radila su 44 poduzetnika koji su zapošljavali ukupno 418 radnika. Njihov ukupan prihod u prošloj

godini povećan je za 5,2 posto, a rashod je povećan za 8,7 posto. Premda je dobit umanjena, ona je i dalje veća od gubitaka, pa su i u ovoj djelatnosti ostvareni pozitivni financijski rezultati.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 27

INTERVJU Franjo Koletić, vlasnik tvrtke Pirotehnika Mirnovec

Vatrometi za sjećanja Očito je da će se Mirnovec Grupa razvijati u dva smjera. Jedan je pirotehnički u kojem smo ovladali tržištem regije i gdje ćemo raditi na zadržavanju vodeće pozicije. U zabavnoj industriji i turizmu pričekat ćemo početne rezultate svojih projekata, pa ćemo odlučiti kada, gdje, koliko i u što ćemo ulagati novac razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

amoborska tvrtka Pirotehnika Mirnovec poznata je ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, ali i diljem svijeta po organizaciji veličanstvenih pirotehničkih hepeninga i vatrometa. Njenog vlasnika Franju Koletića već kao malog dječaka zanimala su zapaljiva sredstva i, kako kaže, znao je da će se, kada odraste, baviti organizacijom vatrometa. No, u javnosti se nedovoljno zna da je turizam druga djelatnost kojom se bavi Pirotehnika Mirnovec. Vlasnik ste jedne od najpoznatijih tvrtki za proizvodnju i distribuciju pirotehničkih sredstava. Kako je zapravo sve počelo? - Još kao dijete volio sam pirotehniku i stalno sam sa svojim dečkima improvizirao nešto iz čega smo pucali. Obično su to bile limenke

Pirotehnika Mirnovec U BROJKAMA

u top 20 svjetskih tvrtki za mega showove nalazi se i Pirotehnika Mirnovec sa 50 pirotehničkih tvrtki diljem svijeta surađuje Pirotehnika Mirnovec 5 vlastitih tvrtki ima Prirotehnika Mirnovec (i 500 maloprodajnih mjesta) više od 400 vatrometa prirede godišnje

Situacija u pirotehničkoj industriji u zadnjih petnaestak godina jako se promijenila, pogotovo u Kini s karabitom ili čelična vuna s kojom se pralo suđe. Ta bi se vuna upalila i vrtjela na špagi pa bi tako nastao prekrasan efekt vrtećeg sunca. Jednom sam se tako igrao i ocu, nažalost, zapalio štagalj pun sijena. Mnogo godina kasnije, 1995. godine, prijatelj me obavijestio o promjeni zakona koji je prvi put na ovim područjima omogućavao privatnim tvrtkama promet

28 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

eksplozivnim tvarima. Također, prvi put se u zakonu kao kategorija spominjala zabavna pirotehnika. Istoga trena znao sam da se time želim baviti. Prve dvije godine radio sam i učio u njemačkoj tvrtki Nico, a već dvije godine nakon toga prvi put otišao u Kinu. Nakon toga sam osnovao tvrtku Pirotehnika Mirnovec, koja danas surađuje s više od 50 pirotehničkih kompanija diljem svijeta. Jeste li zadovoljni poslovanjem proizvodnog pogona svoje tvrtke u Kini i planirate li otvaranje još takvih pogona u toj zemlji, a možda i u nekim drugim državama? - Situacija u pirotehničkoj industriji u zadnjih petnaestak godina jako se promijenila, pogotovo u Kini. Roba u toj zemlji više nije jeftina, a i radna snaga također je višestruko skuplja nego prije. Prepreke koje Kinezima u vezi s pirotehnikom nameće Europa su sve veće, što također utječe na cijenu robe i transporta. U tom smjeru i mi razmišljamo. Ne mogu o detaljima jer to su već poslovne tajne poduzeća. Kako ste poslovali u doba gospodarske krize i osjećate li neke pozitivne pomake u tvrtkinu poslovanju? - Na svu sreću nismo previše osjetili gospodarsku krizu. Barem kad je riječ o našim poslovnim rezultatima. Odradili smo više manjih vatrometa, a u maloprodajama se vidi da pojedinačni računi nisu više tako veliki, ali ih ima više, što ukazuje na to da na tržištu ima još prostora. No, Pirotehnika Mirnovec više od polovine robe izvozi u zemlje regije, a neke tamošnje tvrtke su naši stalni i sigurni kupci. U Hrvatskoj dominiramo u području vatrometa, a radimo i mega piromuzičke i multimedijalne showove diljem svijeta, primjerice u Berlinu, Montrealu, na Malti, u Macau, Rimu, Koreji, Neufeldu, Muscatu, Hanoveru, Vilniusu,

Radimo i scenske i specijalne efekte na pozornici kao i specijalne efekte u filmskoj industriji gdje gotovo da nemamo konkurencije, kaže Koletić

Kalinjingradu, Courchewelu, Szczecinu, Salalahu, Brnu, Eisenachu i Bukureštu. Osim velikih vatrometa radimo i scenske i specijalne efekte na pozornici kao i specijalne efekte u filmskoj industriji gdje gotovo da nemamo konkurencije. Bez obzira na gospodarsku krizu, dosta smo sredstava uložili u novu opremu i infrastrukturu poduzeća.

roler coastera. Osim toga, tamo će se zaposliti 70 radnika.

Osim proizvodnje i distribucije pirotehničkih sredstava, bavite se i nekim drugim djelatnostima. O čemu je konkretno riječ? - Osim pirotehnike ulagali smo i ulažemo u turizam. U listopadu počinje s radom naša Etno farma Mirnovec koja je smještena na četiri hektara u Samoboru. Uz to, kreće i izgradnja prvog zabavnog parka poput Gardalanda u Biogradu na Moru koji će se graditi u nekoliko faza. U prvoj fazi izgradit će se zabavni park na 50.000 četvornih metara površine. Zabavni park znamo izgraditi tj. zabavljati i oduševljavati ljude, a pogotovo najmlađu publiku. Tako će hrvatski Gardaland imati više od 30 najmodernijih atrakcija, od carusela do

U listopadu počinje s radom naša Etno farma Mirnovec koja je smještena na četiri hektara u Samoboru

Nedavno ste nastupili na jednom od najvećih azijskih festivala vatrometa u Južnoj Koreji. Kakvi su vaši utisci? - S obzirom na to da smo ušli u top 20 svjetskih poduzeća za organizaciju mega

showova i gdje se god pojavimo oduševimo publiku svojim vatrometima, nije nam problem partipicirati na prestižnim festivalima i natjecanjima diljem svijeta

kao i natječajima na kojima gotovo uvijek prolazimo. Tako da godišnje odaberemo tri ili četiri vatrometa na koje idemo jer imamo i obveza na domaćem kao i tržištu regije. Kad je riječ o nastupu u Pohangu u Južnoj Koreji ostavili smo upečatljiv dojam na organizatora i publiku pa smo tako odmah osigurali pozivnicu za nastup sljedeće godine u Seulu. Organizatori tvrde da je festival gledalo nekoliko stotina tisuća ljudi. Došla je publika koja obožava i zna što je dobar vatromet. Kakvi su vam daljnji poslovni planovi? - Očito je da će se Mirnovec Grupa razvijati u dva smjera. Jedan je pirotehnički u kojem smo ovladali tržištem regije i gdje ćemo raditi na zadržavanju vodeće pozicije. Zasad u regiji imamo pet vlastitih poduzeća i 500 maloprodajnih mjesta te radimo više od 400 vatrometa godišnje. Osim toga, sve više ćemo sudjelovati na svjetskim natječajima za velike priredbe i festivale. U zabavnoj industriji i turizmu pričekat ćemo početne rezultate naših projekata, pa ćemo odlučiti kada, gdje, koliko i u što ćemo ulagati novac.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO SVJETSKI DAN HRANE 2015.

Sigurnost hrane je prioritet Procjena rizika mora biti utemeljena na znanstvenim činjenicama bez utjecaja politika ili biznisa na njene rezultate, naglasio je Bernhard Url, izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), dodajući kako se predviđanje rizika mora uklopiti u sigurnost hrane piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

30% hrane gubi se prije žetve i u žetvi

30%

kupljene hrane baca se u Središnjoj Europi

rvatska agencija za hranu (HAH) već šestu godinu za redom, u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Ministarstvom poljoprivrede, organizira Svjetski dan hrane. Ovogodišnje obilježavanje je održano u sklopu 1. hrvatske konferencije o procjeni rizika podrijetlom iz hrane održane prošloga tjedna na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a istodobno je obilježena i 10. obljetnica rada HAH-a.

U Hrvatskoj još ima 70 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta zagađenog minama, upozorio Jakovina

Godine bez ekcesa

“Sigurnost kvalitete i zdravstvena ispravnost hrane za naše građane i turiste koji dolaze u Hrvatsku je prioritet svih institucija. Koliko oni dobro rade svoj posao potvrđuje činjenica da u protekle četiri godine Hrvatska nije imala neki ozbiljniji eksces vezan uz ispravnost hrane, a sve ono na što se trebalo upozoriti odrađeno je jako dobro”, ocijenio je ministar poljoprivrede 30 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Tihomir Jakovina otvarajući tu konferenciju. Dvodnevna konferencija organizirana u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i FAO-om okupila je veliki broj stručnjaka i znanstvenika iz Danske, Irske, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Švedske i Hrvatske koji su prezentirali tridesetak radova iz

Jakovina:

Kraljičak:

Želimo biti zemlja slobodna od GMO-a

Hrvatska mora stvarati vlastiti prehrambeni proizvod

Jasno smo se odredili da želimo biti zemlja slobodna od GMO-a i ne želimo proizvodnju takve hrane. Dovoljno smo bogati kvalitetnim poljoprivrednim tlom, vodom i nezagađenim zrakom i takvi želimo ostati. Nećemo se i ne možemo pretvoriti u velike masovne proizvođače hrane, želimo raditi na kvaliteti, na izvrsnosti i to uz hrvatske farmere i hrvatske proizvođače hrane, istaknuo je ministar Tihomir Jakovina. Dodao je kako je iz IPARD-a za poljoprivredu iskorišteno više od 70 posto sredstva. Na natječaju za sredstva iz EU fondova s kojim izlazimo do 15. listopada bit će iskorištena 1,2 milijarda kuna. Na ovom natječaju je prošlo tristotinjak najboljih projekata, a već potkraj listopada raspisujemo idući natječaj za mjeru 4 (investicijsko ulaganje, ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu), dodao je Jakovina.

Hrvatska mora početi stvarati vlastiti prehrambeni proizvod. Svjedoci smo da imamo monopolističke prehrambene industrije koje ne trebaju proizvode hrvatskoga sela. Moramo stvarati novi sustav koristeći sredstva, ali i praksu EU-a i poticati konkurentnost hrvatskog proizvoda. Samo tako možemo vratiti život u naša sela, a time i povećati proizvodnju hrane i smanjiti njen uvoz što je najveći problem hrvatskog gospodarstva, rekao je Željko Kraljičak, osječko-baranjski dožupan. Hrvatska mora donositi mjere, imati modele i politiku koja će poticati hrvatsku proizvodnju hrane. Izgubili smo trend prepoznavanja vlastitog tržišta i stvaranja preduvjeta za opstanak na hrvatskom tržištu kao proizvođač hrane. Jasno je stoga da moramo imati jasnu politiku prema poljoprivredi te poticati modele i programe koji će stvarati nove vrijednosti, novu proizvodnju hrane i činiti naše tržište samodostatnim kad je u pitanju proizvodnja hrane, poručio je Kraljičak.

područja sigurnosti hrane. Jakovina je također napomenuo da kontrole proizvedene hrane koje se moraju odraditi kroz sustav pokazuju kako je kod nas najvećim dijelom hrana visoke kvalitete što daje dodatnu sigurnost našim građanima. Kada je sigurnost hrane u pitanju, ministar tvrdi da će se u Hrvatskoj i dalje primjenjivati najviši standardi znanosti i struke. Upozorio je da u Hrvatskoj još uvijek ima 70 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta zagađenog minama, ali je i uvjeren kako bi do kraja 2018. godine i ono moglo biti očišćeno i stavljeno u kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju.

Obijest i pothranjenost

Izvršni direktor EFSA-e Bernhard Url pohvalio je desetogodišnju suradnju s HAH-om kao važnim partnerom u značajnim projektima. “Impresioniran sam relevantnošću znanstvenih projekata kojima rukovodi HAH. To je golem doprinos sigurnosti hrane”, kazao je Url. Podsjetivši kako je unatrag nekoliko godina Europom haralo kravlje ludilo, Url je istaknuo kako se iz toga mnogo dalo naučiti o procjeni rizika, koju treba odvojiti od upravljanja rizikom. “Procjena rizika mora biti utemeljena na znanstvenim činjenicama bez utjecaja politika ili biznisa na njene rezultate. Predviđanje rizika moramo uklopiti u sigurnost hrane. U skoroj budućnosti morat ćemo prehraniti 10 milijardi

ljudi”, smatra Url. “Prije žetve i u žetvi se gubi 30 posto hrane, a u Središnjoj Europi bacamo 30 posto kupljene hrane. Uz to moramo imati na umu i da više od 800 milijuna ljudi odlazi u krevet gladno. Obijest i pothranjenost u istom društvu su izazovi. Moramo se nositi i s globalizacijom čija je posljedica da s kupnjom roba uvozimo i rizike. Procjene rizika ne možemo zadržati samo na EU nego ih moramo podići na globalnu razinu. Budućnost je dakle na globalnoj procjeni rizika”, zaključio je poručio je izvršni direktor EFSA-e.

U Osijeku se okupio velik broj stručnjaka koji su prezentirali tridesetak radova iz područja sugurnosti hrane

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 31

AKTUALNO Mogućnosti izvoza u Afriku

Nigerija, obećana zemlja za biznis Oni žele kupovati sve: od strojeva za pranje rublja, televizora, hrane, odjeće do financijskih usluga, kaže Antonio Šeparović, predsjednik Uprave Oradiana, softverske tvrtke iz Zagreba koja je svoju nišu pronašla u Nigeriji piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

N samo mil € godišnje

105

u Afriku se izveze iz Hrvatske najviše u Egipat

47 mil €

igerija može biti sjajna poslovna prilika za tvrtke iz Hrvatske. U zemlji sa 182 milijuna stanovnika brzo raste srednja klasa, gladna svih potrošačkih dobara. Ključ je u velikom izvozu nafte koji stvara velike prihode: nigerijski izvoz vrijedan je 150 milijardi eura, a uvoz tek 50 milijardi eura. “Oni žele kupovati sve: od strojeva za pranje rublja, televizora, hrane, odjeće do financijskih usluga”, kaže Antonio Šeparović, predsjednik Uprave Oradiana, softverske tvrtke iz Zagreba koja je svoju nišu pronašla i u toj afričkoj zemlji. Ondje bankama prodaju sustave za vođenje poslova u oblaku. To im ne povećava znatno troškove jer nema potrebe za najmom skupih servera, a omogućava im širenje posla. Oradian naplaćuje jedan euro po klijentu banke godišnje. S prvom nigerijskom bankom počeli su raditi prije dvije godine kada je imala 80.000 korisnika. Sada ih ima već 230.000.

32 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Lagos, glavni nigerijski grad, ima više od 10 milijuna stanovnika. Treba mu infrastruktura, izvori energije, logistika, sve što imaju i drugi veliki gradovi. Lagos sada ima i novac kojim to može platiti, a konkurencija još nije prevelika. Postoji određeni politički rizik, na sjeveru je aktivna zloglasna skupina Boko Haram, na jugu ima otmica stranih poslovnjaka koji rade na naftnim platformama i bušotinama, ali taj je rizik umjeren prema velikim mogućnostima zarade, smatra Šeparović.

Želite na egipatsko tržište?

Iskustvo Oradiana moglo se čuti na prošlotjednom skupu u Kluba izvoznika tjednika Lider, na kojem se govorilo o poslovanju na afričkom kontinentu. Murat Pašić, osnivač kompanije Sheriff koja se bavi trgovinom drvetom, ondje je prisutan već desetljećima. Njihovo veliko izvozno područje je Egipat, gdje su ove godine iz Hrvatske izvezli drvo vrijedno 27 milijuna

Projekt vrijedan 5,5 milijuna eura

IRB u ELAN mreži

I eura. Do kraja godine bit će to oko 35 milijuna eura. “Egipćani su vješti trgovci, ali i vrlo gostoljubivi ljudi, koji žele prijateljske odnose s poslovnom ljudima iz Hrvatske. Poželjno je znanje arapskog jezika, ali se i s engleskim mogu napraviti dobri poslovi”, rekao je Pašić.

Nigerijski izvoz vrijedan je 150 milijardi eura, a uvoz tek 50 milijardi eura

nstitut Ruđer Bošković (IRB) jedan je od partnera na projektu ELAN mreža koji okuplja preko 30 europskih i latinoameričkih institucija i tvrtki. Projekt, čija je vrijednost 5,5 milijuna eura, pokrenula je Europska komisija kako bi povećala gospodarsku prisutnost europskih tvrtki na tržištu Latinske Amerike, a istovremeno odgovorila na potrebe Latinske Amerike za znanjem i inovativnim tehnologijama. Tako je projekt ELAN mreža usmjeren na uspostavljanje mehanizama potpore inovativnim malim i srednjim tvrtkama u njihovim naporima u transferu tehnologije na nova tržišta s posebnim naglaskom na sektore kao što su obnovljivi izvori energije, biotehnologija i bioekonomija, tehnologije vezane uz okoliš, zdravlje, informacijske i komunikacijske tehnologije, nanotehnologije i novi materijali. IRB je s još nekoliko europskih partnera član inicijalne grupe koja bi trebala potaknuti ostvarivanje ovih ciljeva kroz dostavljanje relevantnih informacija o stanju tržišta, pro-

Egipat ima vrlo efikasan sustav nadzora nad plaćanjem. “Ako nekome date robu na odgodu, on vam daje ček. Ako ne plati, odete u banku i dužnik će za 10 dana biti u zatvoru. Onda ste vi njegov gospodar: ako plati pola, vi kažete policiji da ga može pustiti na pola izdržane kazne...”, rekao je Pašić i pozvao sve hrvatske kompanije koje žele izaći na egipatsko tržište da mu se jave ako trebaju savjet i svaku drugu pomoć pri započinjanju posla.

Sladoled za Libiju

U Afriku, točnije u Libiju, počeo je izvoziti i Agrokor. I to – sladoled, rekao je Damir Kuštrak, član NO Agrokora. Dodao je da ukupni izvoz Agrokora iznosi oko 300 milijuna eura godišnje, od čega polovina ide u zemlje Cefte, a pola u druge zemlje Europske unije. A u veliku Afriku cjelokupno hrvatsko gospodarstvo izvozi oko 105 milijuna eura godišnje. Najviše u Egipat (47 milijuna eura), Alžir (30 milijuna eura), Maroko (5,1 milijun eura), Tunis (3,5 milijuna eura) i Južnoafričku Republiku (2,5 milijuna eura). To je daleko, daleko ispod mogućnosti koje se pružaju na tom kontinentu, zaključili su članovi Kluba izvoznika.

Tome Antičić, ravnatelj IRB-a, i Maja Dutour Sikirić, koordinatorica IRB tima u projektu ELAN

nalaženju izvora financiranja, ili pak kroz stvaranje mreže tehnoloških centara koji su spremni podržati razvoj novih ideja te povezivanja sa zainteresiranim investitorima. Maja Dutour Sikirić, koordinatorica IRB tima, predstavljajući projekt kazala je kako je EU tijekom krize zaključio da mali i srednji poduzetnici imaju problema s veličinom tržišta i da trebaju izaći na neka nova. A Latinska Amerika, dodala je, danas je stabilno tržište. Inače, voditelj projekta je vodeća španjolska R&D organizacija Tecnalia. (B.O.) 12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 33

PAMETNA HRVATSKA Veliki uspjeh hrvatskih inovatora u Tajvanu

U inovacijskim potencijalima ne zaostajemo za azijskim tigrovima U interesu je HGK i hrvatskoga gospodarstva da se promoviraju hrvatski inovatori, odnosno inovativni poduzetnici koji su više nego uspješno nastupili na izložbi inovacija u Tajvanu, istaknula je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju HGK piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Z 15 hrvatskih izložaka u Tajvanu

dobilo

23 nagrade održano oko

50 B2B

razgovora

a vrijeme 8. inovacijske misije početkom listopada na izložbi Taipei International Invention Show & Technomart organizirana je prezentacija hrvatskih inovacija nakon koje su održani poslovni sastanci hrvatskih inovatora i tajvanskih poduzetnika. Rezultat tih razgovora mogao bi biti vrlo skori izvoz nekih od ovih inovacija na tržište Tajvana. Na izložbi se predstavilo ukupno 1500 inovacija iz brojnih država Jugoistočne i Istočne Azije i Europe, dok je 15 hrvatskih izložaka dobilo ukupno 23 nagrade. Održalo se i oko 50 B2B sastanaka s vrlo konkretnim poslovnim upitima, a neki su načelno već dogovorili posao pa se očekuje i izvoz hrvatskih inovacija na tajvansko tržište. Hrvatski nastup su zajednički organizirali Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba uz potporu Grada Zagreba te organizacijsku i financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore.

Najveći interes za Streeter

Najveći interes poslovnih ljudi zabilježen je za urbano električno vozilo Streeter koje je izradila tvrtka Clarus iz Slavonskog Broda i za nju dobila zlatnu medalju na izložbi. Kako kaže vlasnik te tvrtke i inovator Vladimir Bošnjak, tijekom te inovacijske misije održali su 11 poslovnih sastanaka, a posebno je za suradnju bio zainteresiran proizvođač guma i bicikla Kenlight Trading Corporation iz Tajvana. “Razgovarali smo o konkretnoj poslovnoj suradnji i daljnjem razvoju inovacije Streeter. Moj proizvod je skuter kratkog dometa unutar grado-

34 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

va ili za kretanje većim otvorenim prostorima poput aerodroma, gradilišta ili brodogradilišta brzinom ograničenom na 25 kilometara na sat”, ističe Bošnjak.

Neki inovatori su načelno već dogovorili posao pa se očekuje i izvoz hrvatskih inovacija na tajvansko tržište Almir Karabegović, po struci veterinar, iz tvrtke Adleja iz Ličkog Petrovog Sela, za inovaciju Kontracepcijska spirala za pse osvojio je zlatnu medalju i posebnu nagradu od najveće asocijacije inovatora iz Tajvana. “Riječ je o kontraceptivnom sredstvu kojim su zamijenjene konvencionalne metode o kojima veterinari često nisu govorili zbog štetnih nuspojava. Ovaj proizvod otvara nove mogućnosti u kojima je naglasak na dobrobiti životinja. Ne daju im se hormoni niti je potreban operativni zahvat, a sama kontracepcija je reverzibilna”, ističe Karabegović. Dodao je kako, prema istraživanjima, 92 posto vlasnika ne žele kontracepciju za svoje životinje. “Tomu nije razlog cijena proizvoda nego ljubav prema psima kojima vlasnici ne žele izazivati traume”, naglašava Karabegović.

Tajana Kesić Šapić, Vladislav Prežigalo i Neven Marković

Interes za ovaj proizvod pokazala je tvrtka Agri-Med Technique Transition koja se bavi distribucijom veterinarskih proizvoda veterinarskim bolnicama, poliklinikama, veterinarskim stanicama i ambulantama.

Platinasta nagrada za CaN EmotioN

Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus za svoju je inovaciju CaN EmotioN osvojio najvišu nagradu među hrvatskim inovatorima - Platinastu nagradu. “Našim softverom, razvijenim u suradnji s tvrtkom Live Good i Institutom za antropologiju, prepoznaju se emotivna stanja osoba koja su u dometu njegove kamere. Ono što nam je izuzetno bitno jest činjenica da smo na ovoj izložbi uspostavili niz kontakata što nam je najvažnije za prodaju našeg proizvoda. Važno je da se za nas čuje i u regiji kako bismo dobili priliku prodati ovaj proizvod, jednako kako smo došli do investitora za njegov daljnji razvoj”, ističe Bronzin. Najavio je nastavak razvoja proizvoda koji će uskoro moći prepoznavati i dobnu grupu i spol osoba koje prate, kao i skoru prodaju potencijalnim klijentima. Na izložbi su srebrnu medalju osvojile tvrtke Dermoestetik iz Umaga za inovativnu kremu na prirodnoj bazi Esensa Thermal Cream, Telecor Zagreb za inovaciju Sustav povezivanja gumenih

podnica za gumeni željezničko-cestovni prijelaz, tvrtka MarinaLab za Opus za inovaciju Acidosalus supozitorij za hemoroide te Termist za inovaciju Crofender, sustav za privezivanje bočnih bova za zaštitu od sudara brodova u lukama. Brončanu medalju osvojile su tvrtke Priroda liječi iz Zagreba za inovaciju Nikel inovativni putni set kozmetike, Live Good iz Zagreba za inovaciju Body Recog - fotografsku aplikaciju koja određuje tjelesne predispozicije, i TehnoFutura iz Svete Nedelje za inovaciju Coffee Cloud namijenjenu mobilnom praćenju rada aparata za kavu. Posebne nagrade osvojile su tvrtke MarinaLab Opus za inovaciju Acidosalus baby - proizvod za jačanje imuniteta, Termist za inovaciju Prolips koji služi za poboljšanje higijene kod ispijanja napitaka iz šalice i čaše i već je dobio narudžbu za isporuku prvih 10.000 komada, Bruno Valjin za inovaciju Kings Kitchen, aplikaciju povezanu s loncem za kuhanje, te Telecor Zagreb za inovaciju antiterorističke brave za šahtove.

Hrvatsko-tajvanski forum

Direktorica Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić dobila je posebnu nagradu Svjetske organizacije inovatora WIIPA za iznimnu potporu inovatorstvu. “U interesu je HGK i hrvatskoga gospodarstva da se promoviraju hrvatski inovatori, odnosno inovativni poduzetnici koji su više

Vladimir Bošnjak predstavlja novi prototip Streetera

nego uspješno nastupili sa svojim inovacijama na izložbi inovacija u Tajvanu. Tajvanska vlada ulaže velika sredstva u potporu odnosno razvoj inovatorstva, a tu bi praksu, inače razvijenu i u ostalim azijskim zemljama, trebala slijediti i Hrvatska”, ističe Tajana Kesić Šapić “Na otvaranju izložbe bio je i potpredsjednik tajvanske vlade i svi ministri, što zorno pokazuje koliku važnost posvećuju inovatorstvu, a što nažalost nije slučaj u Hrvatskoj”, ocijenio je predsjednik Saveza inovatora Zagreba Vladislav Prežigalo. “U Tajvanu se godišnje prijavi oko 47.000 patenata, a slična je situacija i u obližnjim azijskim državama pa ne iznenađuje što su sada po razvijenosti daleko ispred Hrvatske“, zaključuje Prežigalo. Hrvatska gospodarska komora, koja sustavno potiče rad inovativnih tvrtki pa tako, pored ostalog, sufinancira i nastup hrvatskih inovatora, prepoznala je da se radi o najvećoj i najboljoj izložbi inovacija na svijetu”, ustvrdio je predsjednik Hrvatskog saveza inovatora Neven Marković. “HGK prepoznaje velike potencijale tajvanskoga gospodarstva pa je ove godine prvi put organiziran i Hrvatsko-tajvanski poslovni forum, a podupire nas ne samo financijski, već i organizacijski. Nastupom u Tajvanu HGK stimulira i naš izvoz u tu zemlju”, rekao je Marković te dodao kako Hrvatska za azijskim tigrovima zaostaje u svemu osim u inovacijskim potencijalima.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo OPG i vinarija Kovačević, Daruvar

Malo vina, malo turizma OPG Kovačević na gotovo dva hektara vlastitih nasada vinograda brižljivo uzgaja pet sorti grožđa od čega proizvode kvalitetna vina - Graševinu, Traminac mirisavi, Chardonay, Pinot crni i Cabernet Sauvignon te za turističkog vodiča, animatora i voditelja poslovnice turističke agencije”, rekla je Ljiljana Kovačević, vlasnica OPG-a.

Uz OPG i turistička agencija

O A SAD MALO O NAMA...

11.000 trseva sa 5 vrsta loze uzgajaju Kovačevići već 5. generacija obitelji uzgaja graševinu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod, javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

biteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kovačević u Daruvaru osnovano je 2003. s ciljem plasiranja vlastitog vina na kućnom pragu. Već petu generaciju obitelj Kovačević njeguje nasad sorte graševine na jednom hektaru površine. Nakon duljeg razmišljanja zaključili su da bilo dobro povećati vinsku kartu, pa su tako 2005. zasadili novi vinograd na još jednom hektaru površine, pa se tako sada na oba vinograda nalazi ukupno 11.000 trseva s pet vrsta vinove loze. Od toga se radi pet vrsta vina od čega su tri bijela - Graševina, Chardonay, Traminac mirisni te dva crvena vina Crni pinot i Cabernet sauvignon. Dvije godine kasnije, OPG je doregistriran za turističku djelatnost, pa se sada tamo nalazi vinarija, a gosti imaju i mogućnost smještaja u dvokrevetnom apartmanu i dvokrevetnoj sobi, uređenima u stilu slavonskih vinogradara. “Na našem OPG-u sin Matej zadužen je prvenstveno za proizvodnju grožđa i vina i na njega se vodi OPG. Suprug Vitomir pomaže svima koliko stigne, dok smo kći Martina i ja zadužene za prodaju, marketing i organizaciju rada s gostima. Obje smo položile i ispi-

36 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Osim toga, Ljiljana Kovačević vlasnica je i turističke agencije Da Tours koja se bavi receptivnim turizmom tj. dovođenjem gostiju u Daruvar i Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U toj agenciji klijentima nude višednevne paketaranžmane i jednodnevne izlete u Bjelovar i okolna mjesta, a takvi se aranžmani prilagođavaju potrebama grupa, ali i pojedinaca. Pritom turistima nude razgledavanje grada u pratnji liceniranog turističkog vodiča, a obilaze se svi važni punktovi na kojima se može naučiti o povijesti Daruvara. Turistički aranžmani uključuju i posjete vinskoj cesti u Daruvaru, mogućnost kupanja u termalnim bazenima Daruvarskih toplica ili Termalnog vodenog parka, jahanje na konjima i razne sportske aktivnosti. Na OPG-u Kovačević organizira se

OPG specifičan i po svojoj ponudi seoske olimpijade i team building, primjerice berba grožđa, buteljiranje vina, kuhanje pekmeza te sosa od rajčica. OPG je specifičan i po svojoj ponudi seoske olimpijade koja se sastoji od šest igara. Govoreći o gastronomskoj ponudi na OPGu, Ljiljana Kovačević je istaknula kako oni sami ne pripremaju jela nego cijela vinska cesta u Daruvaru na kojoj se nalazi još nekoliko OPGova i vinarija, pa tako i oni koriste kuhinju restorana Queen koja priprema autohtona jela bjelovarsko-bilogorskog kraja. U planovima za budućnost, obitelj Kovačević se nada kako će povećati posjećenost tog obiteljskog seoskog gospodarstva te ostvariti i porast broja noćenja. (S.P.)

MIMO STRUJE

Moć tehnologije i sreća ljudi Ivan Matejašić direktor Spin informatice

Imamo tehnologiju koja nam omogućava da radimo više, s bilo kojeg mjesta, u bilo koje vrijeme. Komuniciramo s brojem ljudi koji nadmašuje naše konvencionalne metode i kapacitete. Jesmo li zbog toga sretniji?

rošli mjesec pisao sam o mogućim pozitivnim efektima skraćenja radnog vremena na šest sati – i što se dogodilo? Članak su pročitali pametni Šveđani i odmah krenuli u primjenu. Šalu na stranu, Šveđani na implementaciji ove ideje rade već duže vrijeme i bez mog poticaja, ali tužnija strana medalje je što se, u ovo predizborno vrijeme, ni jedna politička opcija nije udostojala niti razmisliti o tome a kamoli uvrstiti takvu ideju u svoje programe. Ovaj mjesec rado bih podijelio s čitateljima razmišljanje o tome mijenja li nas tehnologija nudeći nam neizmjernu moć u zamjenu za neke ljudske osobine. Jesmo li zbog toga sretniji? Priča broj 1. Neki dan je mreža najvećeg providera komunikacijskih usluga bila u problemima i nije pružala usluge mobilnih komunikacija i interneta. U medijskom prostoru, u kafićima i na ulici digla se neopisiva graja i negodovanje – ne mogu poslati e-mail, nema twittova, nema lajkanja na Facebooku, viber ne radi – svi su postali u najmanju ruku nervozni, a poneki i šizofreni. Priča broj 2. Mladi stručnjak zaposlio se u modernoj, dobro organiziranoj korporaciji. Odmah je dobio mobitel i notebook i gomilu korporativnih programskih alata za osobnu produktivnost. Na podnevnoj kavi glasno se hvali kako sada može raditi s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme. Sreći nikad kraja. Ako analiziramo ove dvije na prvi pogled nepovezane priče, shvatit ćemo da smo svi postali neizmjerno moćni, ali da ta moć ovisni o suvremenoj IT i komunikacijskoj tehnologiji s kojom se budimo, živimo i liježemo u krevet. Zahvaljujući tehnologiji radimo 24 sata dnevno, radimo vikendom, radimo na godišnjem odmoru. Privatno i poslovno neprestano smo izloženi ogromnim količinama informacija koje kucaju na ekrane naših uređaja.

Nedostaje nam samo korak pa da cjelokupnu komunikacijsku i IT tehnologiju direktno, bez posredovanja svojih konvencionalnih osjetila, kao što su oči i uši, spojimo na mozak i nervni sustav.

Time bismo postali sastavni dio virtualne stvarnosti i evoluirali u kiborg bića. Takva preobrazba i ne bi bila zabrinjavajuća kada bi davala jednoznačan i pozitivan odgovor na pitanje jesmo li tako moćni i naoružani tehnologijom ujedno i sretniji. Ne pripadam onima koji

onalnog, projektiranja, vizualizacije, 3D ispisa do mogućnosti da budem u kontaktu s daleko većim brojem ljudima nego što bi to konvencionalne tehnike komuniciranja dozvolile. Lista tu nikako ne završava, prije bih rekao da tu tek počinje. Što smo sve izgubili? Privatnost – jednom (neoprezno) na društvenoj mreži i cijeli svijet zna o vama više nego što to želite. Slobodno vrijeme – osim što ste zahvaljujući tehnologiji dostupni svojim šefovima 24/365, nemate se više gdje sakriti od prijatelja, suradnika, partnera. Više nemate vremena biti sami sa sobom i izvršiti introspekciju. Potrebno vam je neizmjerno vremena da površno pročitate sve te silne e-mailove, postove na društvenim mrežama, odgovorite na sve pozive, razmotrite ponude, pročitate vijesti, komentare. Vrijeme za kontakt sa stvarnim ljudskim bićima umjesto FB profilima više ne postoji – pogledajte ljude oko sebe – svi su zadubljeni u svoje komunikacijske uređaje, a osobe za stolom, osobe u prostoriji, ih više ne zanimaju. Tjelesno, fizički više ne dje-

Što smo sve izgubili? Privatnost, vrijeme za sebe i vrijeme za kontakt sa stvarnim ljudskim bićima umjesto FB profilima se apriorno odupiru tehnološkoj evoluciji i kažu NE, ali sklon sam kritički promisliti o implikacijama takve preobrazbe. Istina je da me veseli široka dostupnost informacija i podataka – svoju zbirku enciklopedijskih izdanja nisam dotaknuo više od 10 godina. Vesele me i mogućnosti o kojima smo mogli samo sanjati prije nekoliko godina – od kućnog glazbenog studija u rangu profesi-

lujemo, atrofiramo – sve aktivnosti su mentalne na relaciji oko-mozak-ruka. I na kraju, kada se sva ta tehnologija, kao naš trenutni izvor moći iznenada ugasi, možda samo na tren, kao nekidan, čarolija nestaje i ostaje pitanje što je zapravo naš izvor moći. Je li to ono što možemo sami, goli u pustinji, učiniti svojom fizičkom i mentalnom snagom ili smo već evoluirali u kiborg bića a da to još ne znamo?

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 37

Turizam Posebni oblik turističke ponude

The Luxury Travel Guide Award 2016.:

Turisti otk

Noćni obilazak zagrebačkog Gornjeg grada gradskim legendama te na romansiranoj po 500.000 registriranih korisnika portala Lux piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Školski turizam tek raste Suradnja UNPAH-a i Etnografskog muzeja prva je u nizu suradnji na unapređenju školskog turizma

nogi učenici i mladi ljudi općenito ne poznaju dovoljno znamenitosti grada u kojem žive, a još manje kulturno-povijesne spomenike drugih hrvatskih gradova i turističkih odredišta, pa je razvitak školskog turizma veoma dobrodošao. Kako bi se takav turizam što bolje razvijao, u Udruzi hrvatskih putničkih agencija (UHPA) djeluje 28 certificiranih putničkih agencija za specijaliste školskih i putovanja za mlade. Podsjetimo, u rujnu 2012. u proces certifikacije uključilo se više od 40 agencija, ali je certifikate te godine dobilo 26 agencija. Dvije godine kasnije u tu su se skupinu uključile još dvije. Certificirane agencije imaju kvalitetniju ponudu aranžmana te kvalitetnije organiziraju školske izlete, na kojima se učenici upoznaju s prirodnim i kulturnim znamenitostima

svoje domovine. U daljnje unapređenje školskog turizma uključila se i Udruga nezavisnih putničkih agencija (UNPAH), pa je tako nedavno između te udruge i zagrebačkog Etnografskog muzeja potpisan Sporazum o suradnji. Time se potiču zajedničke incijative, projekti te jača promocija školskog turizma u našoj zemlji. Suradnja UNPAH-a i Etnografskog muzeja tek je prva u nizu suradnji na unapređenju školskog turizma. U UHPA-i ističu kako je ta suradnja iznimno važna i u razvitku edukativnog turizma, posebice za učenike i mlade ljude. “Tradicija i baština predstavljaju inspirativan i nedovoljno iskorišten resurs školskog turizma”, rekla je ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan, “a upravo je suradnja s putničkim agencijama način da se one približe krajnjim korisnicima”. (S.P.)

38 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

ulturno-turistički projekt pod nazivom Tajne Griča, omiljen među Zagrepčanima i njihovim gostima, dobio je međunarodno priznanje u kategoriji Unique Experience of the Year koje se dodjeljuje u sklopu nagrade The Luxury Travel Guide Award 2016. Nagradu dodjeljuje Luxury Travel Guide, putnička agencija i jedan od vodećih svjetskih lifestyle portala o putovanjima. Za zagrebački projekt glasalo je više od 500.000 registriranih korisnika tog portala iz cijeloga svijeta. Sam proces nominacije je nezavisan, a Luxury Travel Guide od siječnja ove godine prikuplja nominacije turista i tvrtki, uključujući čitatelje, hotelske goste, putničke agencije i stručnjake iz turizma. Projekt Tajne Griča organizira tvrtka Katapult promocija u suradnji sa zagrebačkom Turističkom zajednicom. No, kada je zapravo pokrenut projekt Tajne Griča? “Ta interaktivna kazališna noćna tura po zagrebačkom Gornjem gradu, namijenjena posjetiteljima i građanima Zagreba koji žele upoznati povijesnu i tajnovitu stranu hrvatskog glavnog grada, pokrenuta je 2009. godine. Posjetitelji aktivno sudjeluju u raznim igranim događajima iz zagrebačke povijesti. Obilazak se temelji na povijesnim činjenicama te na romansiranoj povijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić

Zagorke kao i na poznatim gradskim legendama. Noćna tura Tajne Griča posebna je i zato što u njoj sudjeluju glumci kao kostimirani povijesni i fiktivni likovi koji na slikovit i interaktivan način predstavljaju gradsku povijest te jamče novi doživljaj poznatih lokacija”, rekla je Slavica Olujić Klapčić, direktorica Katapult promocije i kreativna producentica projekta Tajne Griča. Dodala je kako se taj zanimljiv spoj turističkog razgleda i zabavne kazališne predstave odvija na dva jezika – petkom na hrvatskom, a subotom na engleskom jeziku.

Ograničen broj posjetitelja po turi

U proteklih šest sezona Tajne Griča izvedene su gotovo 250 puta, a iz godine u godinu raste interes posjetitelja za tu interaktivnu turu. Već treću godinu za redom, Tajne Griča dobile su nagradu izvrsnosti koju dodjeljuje Trip Advisor, jedna od najvećih i najutjecajnijih putničkih društvenih mreža, a National Geographic Traveller uvrstio je tu manifestaciju u svoj izbor najboljih noćnih tura na svijetu. Kako bi se njegovala intimna atmosfera kazališnog obilaska, u kojem svaki posjetitelj dobiva dojam da se upravo oko njega događa mali povijesnoumjetnički spektakl, broj posjetitelja u svakoj noćnoj turi je ograničen. U proteklih šest godina, Tajne Griča pogledalo

U kategoriji Unique Experience pobijedio zagrebački projekt

krivaju tajne Griča

u kulturno-turističkoj turi Tajne Griča temelji se na povijesnim činjenicama, o vijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić Zagorke. Za njega je glasalo više od ury Travel Guide iz cijeloga svijeta Gornjogradske priče zanimljive učenicima

Katapult promocija napravila je i projekt Gornjogradske priče tj. edukativni obilazak zagrebačkog Gornjeg grada za niže razrede osnovnih škola, koji se održava od ožujka do kraja školske godine. Riječ je o interaktivnoj kostimiranoj turi Gornjim gradom pri čemu se učenici upoznaju s bogatom zagrebačkom povijesti na razumljiv način - kroz kazališne transformacije, kreativne mini radionice i pitalice.

je oko 12.000 posjetitelja, a većina ljetnih tura i ove je godine bila rasprodana. Govoreći o posjetiteljima, Slavica Olujić Klapčić je istaknula kako je interes za tu turu podjednak među hrvatskom i inozemnom publikom. Najveći broj posjetitelja dolazi uz europskih zemalja, prije svega Njemačke, Velike Britanije i Nizozemske, ali sve ih je više i iz azijskih zemalja – Kine, Japana i Singapura. “Vrlo je zanimljivo razgovarati s njima nakon svake ture na druženju uz tradicionalnu glazbu i male gastro delicije, pratiti njihove reakcije i pitati ih što im je bilo najzanimljivije”, rekla je Slavica Olujić Klapčić. Tajne Griča održavaju se od konca svibnja do sredine rujna, a zbog vremenskih uvjeta tura se ne može održavati tijekom ostalog dijela godine.

Već treću godinu za redom, Tajne Griča dobile su i nagradu izvrsnosti Trip Advisora

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA SCORE ALARM

Budilica za sportske rezultate i za svačiji dlan Zbog inovativnih mogućnosti, kvalitetne izvedbe te sposobnosti prilagodbe u integracijama s različitim sustavima, hrvatska aplikacija ostvarila je partnerstva s velikim tvrtkama na različitim europskim tržištima piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

U Hrvatskoj će poslovni anđeli teško uložiti u nečije snove, tako da je izuzetno važno da poduzetnik zna objasniti tko je kupac njegovog proizvoda ili usluge, koliko toga može prodati, kada, gdje, kako...I sve to mora držati vodu. Ivan Klarić o prikupljanju sredstava

rvatska u području mobilnih aplikacija ima nešto što nema nijedna druga država. Naime, aplikacija za praćenje sportskih rezultata Score Alarm, koja je osmišljena i razvijena u Hrvatskoj, jedini je takav proizvod namijenjen tvrtkama za sportsko klađenje u svijetu. Ivan Klarić, suosnivač Score Alarma, kaže nam kako je u veljači sudjelovao na londonskoj ICE konferenciji, najvećem događanju za industriju sportskog klađenja u svijetu. “Tada smo zapravo shvatili da ovo što radimo ne radi nitko drugi. Neke tvrtke nude slična rješenja, onako ‘usputno’, kao dodatne proizvode. Ali to se s kvalitetom ne može ni izbliza uspoređivati s našim rješenjem”, ističe on. A riječ je zapravo o SaaS (Software as a Service) proizvodu, mobilnoj aplikaciji za sportsko klađenje te praćenje rezultata i statistika sportskih događaja, koje se integrira u poslovanje sports betting tvrtki, a koje ju nude svojim igračima - krajnjim korisnicima. “Zbog inovativnih mogućnosti proizvoda, kvalitetne izvedbe te sposobnosti prilagodbe u integracijama s različitim sustavima, ostvarili smo partnerstva s velikim tvrtkama na različitim europskim tržištima. Naši partneri danas su velike državne lutrije iz Hrvatske, Mađarske, Njemačke i Italije, kao i niz velikih privatnih kompanija”, napominje on dodajući kako je od početka godine 100 posto prihoda tvrtke ostvareno iz inozemstva. “Stoga je maksimalna okrenutost izvozu i filozofija naše tvrtke”, naglašava.

B2B model

Score Alarm je svjetlo dana ugledao prije tri godine. Uz Klarića, osnovali su ga razvojni inženjeri Marin Huljev i Petar Kujundžić. “Tada, na početku razvoja aplikacije, napravili smo njen prototip za praćenje sportskih rezultata uz mogućnost da korisnik putem push noti40 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

fikacija prima obavijesti o svim važnim promjenama. Inicijalno smo dakle razvijali mobilnu aplikaciju za izravnu distribuciju krajnjim korisnicima, koja nije obuhvaćala mogućnosti sportskog klađenja, niti nam je ideja bila surađivati s tvrtkama za sportsko klađenje. Stjecajem okolnosti dvije godine kasnije usmjerili smo se na business to business model i specijalizirali se za razvoj mobilnih aplikacija za sports betting industriju. Marin i Petar, obojica FER-ovci, i danas su u Score Alarmu kao partneri i ljudi koji vode naš razvojni tim”, objašnjava nam.

it tvrtke iz godine u godinu rastu negdje u inozemstvu

Ocjenjujući hrvatsko ICT tržište, Klarić nastavlja kako u nas ima sjajnih IT tvrtki koje iz godine u godinu rastu, nošene sposobnošću i upornošću pojedinaca - uglavnom negdje u inozemstvu. “Mislim da je to sve za sada. Poduzetnički smo neatraktivna zemlja visokih davanja na plaće zaposlenika i komplicirane zakonske regulative i sve dok kao država ne postanemo konkurentniji, neće nas biti na karti europske i svjetske IT scene”, smatra on dodajući kako je u Hrvatskoj izuzetno teško naći izvor financiranja za start-up projekte i u najranijim fazama jedina opcija su poslovni anđeli, uglavnom uspješni poduzetnici koji su spremni ulagati u start-upe. “U Hrvatskoj će poslovni anđeli teško uložiti u nečije snove, tako da je izuzetno važno da poduzetnik zna objasniti tko je kupac njegovog proizvoda ili usluge, koliko toga može prodati, kada, gdje, kako...I sve to mora držati vodu. Dakle, prije ‘anđeoske’ runde potrebno je napraviti nešto sam, idealno s već zarađenim novcem kako bi investitor vidio sposobnost i ozbiljnost poduzetnika. Nakon ‘anđeoske’ runde, jedina opcija su VC fondovi u inozemstvu, do kojih je pak iz regije najlakše doći kroz

Zagrebački inkubator poduzetništva

Novi timovi u start-up programu

start-up konferencije koje se sve češće održavaju”, ističe. Međutim, nastavlja on, bez obzira na to dolazi li neki proizvod ili usluga iz Hrvatske ili neke druge države, ako je dobar i ako rješava problem određene skupine ljudi, a iza kojih stoji dovoljno sposoban, uporan i “lud” poduzetnik, taj će proizvod ili usluga naći put do kupaca. “Poduzetnici koji odustanu zbog nečijeg nerazumijevanja, vjerojatno trebaju naći neko drugo zanimanje”, kaže.

Poduzetnici koji odustanu zbog nečijeg nerazumijevanja, vjerojatno trebaju naći neko drugo zanimanje, kaže Ivan Klarić Score Alarm trenutačno je usmjeren na razvoj mobilnih rješenja u sports betting industriji. “Stoga u budućnosti korisnici mogu očekivati nadogradnju naših postojećih rješenja, kao i razvoj novih koja mogu dodatno poboljšati poslovanje i tržišni udio naših partnera”, zaključuje Klarić.

Nakon što su ove godine diplomirale šesta i sedma generacija, Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) prima novih osam timova u osmu generaciju start-up inkubatorskog programa. Timovi koji su ušli u 8. generaciju ZIP startup programa su Sail Router, Adopto, Appetit, Advanced Handball Statistics, Gesta, Revolt, GoWemy, My Adventure. Program traje četiri mjeseca, a temelji se na Lean start-up metodologiji i bogatim iskustvima lokalnih i inozemnih mentora. Radi se o intenzivnom edukacijskom programu u vidu obveznih radionica i praćenju napretka projekata uz rad u ZIP coworking prostoru koji je opremljenim svime potrebnim za rad i razvoj proizvoda.

Jedna od novosti za ovu generaciju leži u nedavno potpisanom strateškom partnerstvu s dva venture capital fonda - austrijskim Pioneers Ventures i Speedinvestom. Za start-upe koji prođu ZIP inkubator to znači pristup većem financiranju nego je to dosad bilo: do 125.000 eura u pre-seed fazi i do tri milijuna eura u ranoj fazi i fazi rasta start-upa. Za timove koji prođu program također postoji mogućnost ostvarivanja početne investicije izravno od ZIP-a. (B.O.)

HAKOM

Dražba za preostali dio spektra Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) donijelo je odluku o raspisivanju javne dražbe za izdavanje dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra za javne mreže pokretnih elektroničkih komunikacija na području Hrvatske. Riječ je o dijelu radiofrekvencijskog spektra u kojem se osim usluga pokretnih komunikacija druge i treće generacije mogu razvijati i one četvrte generacije, čime se korisnicima mogu ponuditi usluge temeljene na velikim brzinama prijenosa podataka. Postupak i uvjeti javne dražbe propisani su

dražbovnom dokumentacijom, koja je dio javnog poziva, i kojom je predviđeno da se u konkretnom slučaju primjenjuje tip javne dražbe dostavljanjem zahtjeva u zatvorenim omotnicama, s jednim krugom, odabirom najviše cijene, priopćeno je iz HAKOM-a. U predmetnom frekvencijskom području predviđena je dodjela dvaju frekvencijskih blokova. Nadmetanje je počelo 6. listopada, a traje do 5. studenog. (B.O.)

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Zelena javna nabava

Papirom, računalima, a do manjeg ugljičnog Kolike su koristi zelene javne nabave pokazuje primjer Grada Beča koji je kroz svoj uštedio oko 337 milijuna eura, a ujedno poštedio okoliš od više od 100.000 tona

rvatska se nedavnim usvajanjem Nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. s pogledom na 2020. godinu našla u društvu 22 države Europske unije koje imaju takav dokument. Zelena javna nabava je postupak kojim se tijela javne uprave potiču na kupnju “zelenih” proizvoda i usluga, odnosno onih koji kroz životni vijek imaju manji učinak na okoliš. Jer, javna tijela u Europi su značajni potrošači energenata kao i uredskih materijala i opreme te svake godine na njih potroše oko 15 bilijuna kuna, što predstavlja čak oko 17 posto BDP-a Europske unije. Stoga je Europska unija kao strateški cilj do 2020. postavila provedbu najmanje 50 posto javne nabave uz primjenu mjerila zelene javne nabave. U Akcijskom planu fokus je stavljen na uvođenje osnovnih “zelenih” mjerila u javnu nabavu za prioritetne skupine proizvoda i usluga: papir za ispis i kopiranje, motorna vozila, uredsku i informatičku opremu, električnu energiju, telekomunikacijske usluge i usluge mobilne telefonije s uređajima i usluge čišćenja.

To, primjerice, znači nabavu energetski učinkovitih računala, korištenje recikliranog papira ili usluga čišćenja pri kojima se koriste ekološki proizvodi. Za svaku skupinu proizvoda definirana su mjerila koja sadrže ključne pritiske na okoliš, a koji uključuju potrošnju resursa i energije, učinak na biorazno-

Samo u hrvatskoj godišnje se sklopi 25.000 ugovora o javnoj nabavi, u vrijednosti oko 30 milijardi kuna likost, toksičnost, emisije onečišćujućih tvari, stakleničkih plinova i CO2 te nastajanje otpada. Mjerila zelene javne nabave izradila je Europska komisija. Kolike su koristi zelene javne nabave pokazuje primjer Grada Beča koji je kroz svoj program ekološke javne naba-

42 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

ve u tri godine uštedio oko 337 milijuna eura, a ujedno poštedio okoliš od više od 100.000 tona CO2. Program je proveden u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Svijetli primjer predstavljaju i Gradsko vijeće Kopenhagena i Švedska agencija za upravni razvoj: kad bi sve nabave informatičke opreme u Europi pratile njihov primjer, potrošnja energije smanjila bi se za približno 30 teravat-sati što je gotovo jednako proizvodnji četiriju nuklearnih reaktora. “Prosječno se godišnje u Hrvatskoj sklopi 25.000 ugovora o javnoj nabavi vrijednosti oko 30 milijardi kuna. To je 12 posto BDP-a. Uvođenjem zelene javne nabave, što podrazumijeva izbor proizvoda i usluga koje imaju manji učinak na okoliš, tijela javne uprave mogu značajno pridonijeti čišćem okolišu, smanjenju potrošnje resursa i štetnih emisija te održivom razvoju. Stoga smo Nacionalnim akcijskim planom za zelenu javnu nabavu postavili cilj da se do 2020. godine u 50 posto postupaka javne nabave usluga i proizvoda uključe neka od mjerila zelene javne nabave”, rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na predstavljanju tog prvog

ali i hibridima otiska program ekološke javne nabave u tri godine CO2 piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr nacionalnog akcijskog plana za zelenu javnu nabavu. “Samo u ovom mandatu otvorili smo 11.000 zelenih radnih mjesta, a svim projektima koje provodimo, pa tako i uvođenjem zelene javne nabave, nastavljamo snažno poticati gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta”, istaknuo je ministar.

Energetska obnova zgrada

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević kaže kako se uspostavljanjem pozitivnog zakonodavnog okvira koji omogućuje integriranje okolišnih mjerila u javnu nabavu mogu postići značajna okolišna, financijska i društvena poboljšanja u svakodnevnom poslovanju. “Provođenje smjernica iz zelene javne nabave nije novost u poslovanju našeg društva. Naime, mi smo već i do sada provodili zelena mjerila u nabavi infor-

matičke opreme, uredskog materijala te sredstava za čišćenje. Naravno da ćemo se i ubuduće, gdje god je to moguće, pridržavati zelenih mjerila u postupku javne nabave”, ističe prvi čovjek Janafa. Također, Ured za javnu nabavu Grada Zagreba podržava zelenu javnu nabavu pa time i Nacionalni akcijski plan. “Grad Zagreb je već proveo i provodi postupke zelene javne nabave kao što su energetska obnova zgrada u vlasništvu Grada u sklopu projekta ZagEE, nabava niskopodnih mini autobusa i vozila za sakupljanje otpada za Zagrebački holding te

nabava uredskog materijala. Grad Zagreb će ubuduće nastojati intenzivirati nabavu roba, radova i usluga s ciljem smanjenja negativnih učinaka na okoliš”, ističu u Uredu za javnu nabavu Grada Zagreba.

Banka kao dobar primjer

Konkretni pokazatelji

Goran Škvarč, koordinator informiranja i odnosa s javnošću Ureda ravnatelja Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet, naglašava kako se ova javna ustanova priprema i planira koristiti određene kriterije iz zelene javne nabave. “IT industrija, kao jedan od većih potrošača električne energije, tu posebice može ostvariti bitne uštede i smanjiti svoj ugljični otisak”, kaže on. Branka Ilakovac, glasnogovornica Agencije za zaštitu okoliša (AZO), ističe kako je i prije donošenja sustava zelene javne nabave AZO u postupku nabave pratilo i provodio zelena mjerila. “Tako smo prošle godine tri službena automobila zamijenili za dva hibridna vozila, a u postupku nabave roba bagatelne vrijednosti, poput sredstava za čišćenje te papirnate konfekcije, već godinama nabavljamo ekološki prihvatljive proizvode. Također, uredski papir i papir za tisak publikacija i svih materijala agencije ima ekološke standarde, točnije posjeduje FSC certifikat, što smo propisali kao traženi kriterij u postupku nabave. Dodatno, od 2009. agencija je certificirana prema normi ISO 14001, kojoj je cilj smanjenje korištenja papira i štednja energenata čemu smo prilagodili poslovanje i što se prati konkretnim pokazateljima”, napominje ona. Prvi Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017., nastavlja Branka Ilakovac, trebao bi donijeti značajne pomake jer će se zelena mjerila slijediti pri nabavi informatičke opreme, električne energije, telekomunikacijskih usluga i čišćenja, što ima značajan potencijal za smanjenje učinka na

Ugradnja kriterija održivosti i društvene odgovornosti u procese upravljanja jedan je od ključnih ciljeva programa društveno odgovornog poslovanja Hrvatske banke za obnovu i razvitak. “Kao član ili potpisnik više udruženja i inicijativa osnovanih u vezi s pitanjima odgovornog financiranja, zaštite okoliša ili održivosti, HBOR je već započeo ugradnju dodatnih okolišnih i društvenih kriterija u postupke javne nabave, a koji predstavljaju ugradnju kriterija iznad i preko zakonskog minimuma”, kažu nam u toj banci. Ističu kako je HBOR “zelena mjerila” koristio u postupcima javne nabave usluga čišćenja, službenih vozila i uredskog potrošnog materijala, a istovremeno je sudjelovao u Programu kreditiranja energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013. koji potiče investicijske projekte, podizanje razine energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora i smanjenje potrošnje energije u javnom sektoru. okoliš. A prema NAP-u, agencija će kao tijelo nadležno za registraciju poslovnih subjekata, između ostalog i zelene javne nabave u sustav EMAS (sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja kojim organizacije procjenjuju utjecaj njihove djelatnosti na okoliš) provjeravati, registrirati te informirati javnost o navedenim subjektima.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 43

aktualno Small & Medium Business Forum

Proizvod zvan neizvjesnost Kod nas je kultura neplaćanja dovedena na razinu razbojništva. Mali i srednji poduzetnici bi više ulagali kada bi država bila manje represivna i kad bi bilo manje pravilnika koji im otežavaju poslovanje, smatra Petar Lovrić piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

alo poduzetništvo dinamičan je segment globalne ekonomije čija važnost iz godine u godinu kontinuirano raste. Novi globalni ekonomski model, nastao kao posljedica globalne financijske krize iz 2008., uvelike je prepoznao upravo mala i srednja poduzeća kao glavni motor budućeg rasta, kako u razvijenim tako i u manje razvijenim zemljama svijeta. I u nas je važnost malog i srednjeg poduzetništva izuzetno velika. Taj sektor generira oko 65 posto zaposlenosti. Kako je udio malih i srednjih poduzeća u bruto domaćem proizvodu Hrvatske oko 50 posto u usporedbi sa 65 posto prosjeka EU-a, jasno je da se upravo u tom sektoru krije glavni izvor budućeg hrvatskog gospodarskog rasta. Stoga je Poslovni dnevnik prošli tjedan organizirao konferenciju Small & Medium Business Forum s ciljem podizanja društvene i svijesti potrošača o važnosti i kvaliteti roba i usluga malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, ali i poticanja šire društvene rasprave o važnosti ovog segmenta domaćeg gospodarstva.

Sami ulagati na tržište

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, na panelu Sinergija uspjeha - kako veliki ovise o malima i obratno, istaknuo je kako se stvari u hrvatskom gospodarstvu kreću nabolje. “Proveli smo određene reforme i gospodarstvo je sada na zdravijim temeljima nego što je to bilo prije”, kazao je dodajući kako nije zadovoljan s rokovima naplate potraživanja. “Tome pokušavamo doskočiti na razne načine. Pa čak i faktoringom”, naglasio je. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, smatra kako je država često problem a

U malim i srednjim poduzećima se krije glavni izvor budućeg hrvatskog gospodarskog rasta ne rješenje za lošu situaciju kad je riječ o naplati potraživanja. “Kod nas je kultura neplaćanja dovedena na razinu razbojništva”, ocijenio je on napomenuvši da bi mali i srednji poduzetnici više ulagali kada bi država bila manje represivna i kad bi bilo manje pravilnika koji im otežavaju poslovanje. Ivan Bračić, vlasnik tvrtke PIP, smatra da u poduzetništvu nema mjesta za

44 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

strah. “Međutim, poduzetnicima se sve više nudi proizvod pod imenom neizvjesnost”, kazao je dodajući kako je jedan od razloga tomu loša komunikacija, posebice ona pisana. “Poduzetnici zbog manjka komunikacije i nedostatka odgovarajuće i brze informacije često ne mogu donijeti poslovne odluke na vrijeme”, naglasio je. Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora Agrokora, kazala je da ako netko želi biti njihov dobavljač, treba imati ogroman obrtni kapital već i za prvo punjenje trgovina. “Stoga mali poduzetnici moraju imati razdoblje tijekom kojega će biti spremni sami uložiti u tržište”, naglasila je. Uz ovaj, na konferenciji se održao još jedan panel Izazov generacije - Mali biznis, svijet velikih mogućnosti. Posebice je zanimljivo kako je nekadašnji slavni nogometni sudac, a danas financijski savjetnik Pierluigi Collina održao motivacijsko predavanje o tome kako se nositi sa stresom u poslu.

predstavljamo ABC SOLUTIONS, VELIKA GORICA

Svladaj abecedu uz ABC Malim i srednjim poduzetnicima se nude usluge upravljanja financijama, kontrolinga, savjetovanja i pomoći u bilo kojem dijelu njihova poslovanja

vrtka ABC Solutions nastala je 2013. godine kao nastavak poduzeća ABC knjigovodstvo-knjigovodstvene usluge. Kornela Paunović, vlasnica i direktorica, koja polagano ali strpljivo gradi tvrtku, kaže nam kako je ideja kojom se vodi ABC Solutions zapravo praćenje abecede poslovanja malih i srednjih poduzetnika kako bi oni svoju energiju mogli maksimalno usmjeriti svojim osnovnim djelatnostima. “Tako im trenutačno možemo ponuditi usluge upravljanja financijama, kontrolinga, savjetovanja i pomoći u bilo kojem dijelu njihova poslovanja kroz naše snage i suradnike te naravno kroz ABC knjigovodstvoknjigovodstvene usluge”, ističe ona. Tvrtka je nedavno započela i s edukacijama kroz nekoliko knjigovodstvenih tečajeva za poduzetnike, udruge, obrte, slobodna zanimanja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. “Ovim tečajevi-

Tvrtka je nedavno započela i s edukacijama kroz nekoliko knjigovodstvenih tečajeva ma želimo na potpuno drugačiji način pristupiti knjigovodstvu i najviše kroz 25 sati tjedno ili tijekom vikenda prolaziti teme od osnivanja, preko izdavanja računa, obračuna plaća pa do knjiženja poslovnih procesa”, objašnjava ona. Trenutačno su u tvrtki zaposlene tri osobe, uz mrežu vanjskih suradnika. “Plan nam je u idućih pet godina imati 10 zaposlenika i godišnji prihod od 10 milijuna kuna”, napominje Kornela Paunović dodajući kako se u svakodnevnome poslovanju susreću s mnogim administrativnim preprekama. “S obzirom na to koja nam je struka, snalazimo se lakše od drugih i rješavamo nastale probleme, posebice dobrom komunikacijom”, kaže.

Dobiti kredit - nemoguća misija

Nadalje, ocjenjujući poslovanje, ističe kako je poslovna klima loša, postupci dugo traju, država poduzetnike “šeće” od šaltera do šaltera. “Posebice nam je zanimljivo kada državna administracija, ali i mnogi drugi, poduzetnike upućuju na knjigovođe. Tada, s obzirom na to da se bavimo savjetovanjem, uglavnom tim ljudima pomognemo besplatno. No, budimo realni, knjigovođe su osobe sa srednjom stručnom spremom koje su uglavnom završile srednju ekonomsku školu i kao takve su educirane za evidenciju nekih prošlih događaja, a ne za one stvari koje dolaze i tek ih treba riješiti”, naglašava ova magistra ekonomije. Također, dodaje, dobiti sredstva od banaka ili neke poticaje u poslovanju je gotovo nemoguća misija. “Za male tvrtke u bankama nema mjesta, a i sama sam bezuspješno pokušala dobiti manji kredit od banke i poticaje od Zagrebačke županije”, ističe. U budućnosti, ABC Solutions planira pokriti sve potrebe malih i srednjih poduzetnika na jednom mjestu. “Primjerice, to su odvjetničke i javnobilježničke usluge, edukacije, upravljanje ljudskim potencijalima, ISO standardi, zaštita na radu i sve ostale što je potrebno svakom poduzetniku za uspješno i uredno poslovanje. Drugim riječima, želimo biti one stop shop za mala i manja srednja poduzeća čime bi i ona dobila pristup svim uslugama i mogućnostima koje imaju velika poduzeća za istu ili manju cijenu od tržišne”, zaključuje Kornela Paunović. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

10 mil kn planirani godišnji prihod u idućih 5 godina 3 zaposlenika trenutačno u tvrtki ABC Solutions

Kornela Paunović

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod, javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA U BiH do kraja srpnja registriran 1,1 milijun n

Avantura hrani lokalnu ekonomiju

Trogodišnji projekt održivog razvoja turizma i ekonomije Via Dinarica u 11 BiH općina zajednički su podržali UNDP i USAID sa 1,5 milijuna dolara piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

K oko

500.000 posjeta

u 7 mjeseci 2015. registrirala Agencija za statistiku BiH

100.000 noćenja

ostvarili gosti iz Hrvatske

ad je prije šesdesetak godina tadašnji Turistički savez Bosne i Hercegovine, u suradnji s turističkim društvima u Foči, Goraždu i Višegradu te s još nekoliko putničkih agencija, počeo ljeti organizirati tjedna splavarenja niz Taru i Drinu sve do Žepe i Bajine Bašte, tada još nije bilo hidroelektrana, a riječ rafting je malo kome bila poznata. Ove godine, kao i u nekoliko proteklih turističkih sezona, rafting se afirmirao kao jedan od najatraktivnijih i najtraženijih turističkih proizvoda u ponudi Bosne i Hercegovine. Redovne rafting ture sada od sredine proljeća do polovine listopada za domaće i strane goste organiziraju brojna turistička udruženja, mali poduzetnici i turističke agencije. I to ne samo niz Drinu, nego još češće niz gornji tok Neretve, od Glavatičeva prema Konjicu, zatim niz Unu (tu su već tradicionalne unske regate), zatim kanjonima Vrbasa do Banje Luke, kao i na više drugih manje poznatih kanjona bosanskohercegovačkih rijeka, kao što je Krivaja. Za odmor u selima na Bjelašnici, Igmanu, Vlašiću i na Kupreškoj visoravni, za obilazak planinarskih, ribarskih staza i pećina, te za gljivarenje,

46 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

pečenje rakije i berbu grožđa ima sve više interesa, što zbog aktivnog odmora, a što zbog spoja ugodnog i korisnog jer se gosti kućama, uz sjećanja i snimke, vraćaju s torbama punim domaće zimnice.

Zašto nema Kupresa

Turizam, prema ocjeni Razvojnog programa Ujedinjenih naroda UNDP i Agencije za međunarodni razvoj USAID, pruža realne mogućnosti za valorizaciju upravo ovih vrsta turističke ponude u Bosni i Hercegovini, a time i mogućnosti smanjenja vojske nezaposlenih. Iz tog su razloga UNDP i USAID ovih dana raspisali javni poziv u sklopu projekta Via Dinarica, održivog razvoja turizma i lokalnih ekonomija. Za sredstva od 1,5 milijun dolara mogu aplicirati općine Foča, Kalinovik te dvije općine Trnovo, jedna u srpskom entitetu, a druga u Federaciji BiH, zatim Konjic, Jablanica, Mostar, Posušje, Tomislav-Grad, Livno i Bosansko Grahovo. Zašto se na tom popisu nisu našle i dvije općine Kupres, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, koje uz svoju zimsku ponudu imaju izvanredne uvjete i za ove atraktivne turističke proizvode,

oćenja uz rast veći od 28 posto nije objašnjeno, a dobri turistički znalci u Bosni i Hercegovini vjeruju da će nakon Via Dinarice isti ili slični natječaji biti raspisani za još jedan broj općina, kao što su Pale, Han Pijesak i Srebrenica, te za druge općine u srednjoj i istočnoj Bosni. Via Dinarica je po mišljenju stručnjaka ovih dviju međunarodnih institucija osnovica za realizaciju trogodišnjeg i višegodišnjeg održivog razvoja turizma, a time i ekonomskog rasta lokalnih zajednica. Taj rast, za ovih 10 općina

Rafting se afirmirao kao jedan od najtraženijih turističkih proizvoda u ponudi BiH vrijedan 1,5 milijuna dolara, imao bi za cilj smanjenje socijalnih, ekonomskih i regionalnih razlika. Istovremeno, ovi projekti će povećati zanimanje gostiju za BiH ponudu, a time će i pridonijeti povećanju konkurentnosti Bosne i Hercegovine u sektoru rekreativnog turizma.

Realna perspektiva

Prema mišljenju nositelja programa i međunarodnih znalaca, turizam u BiH je jedna od realnih perspektiva ekonomskog rasta zemlje kojoj predviđaju kontinuirani rast do 2020. godine. U proteklih nekoliko godina projekat Via Dinarica se afirmirao kao regionalna turistička destinacija koja gostima nudi mogućnosti aktivnog odmora, avantura ili pak mirnog uživanja u nezagađenoj prirodi. Turizam u Bosni i Hercegovini je petnaestak godina nakon rata počeo iz godine u godinu bilježiti dvoznamenkasti rast posjeta i noćenja, posebice inozemnih turista, ali kolike su to brojke nitko točno ne zna reći zbog slabog, gotovo zanemarivog evidentiranja. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u sedam mjeseci ove godine zabilježeno je nešto više od 500.000 posjeta što je rast veći od 26 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Smještajni kapaciteti, uglavnom hoteli, registrirali su 1,1 milijun noćenja uz rast od 28 posto. Najveći broj noćenja, više od 100.000, ostvarili su gosti iz Hrvatske, zatim iz Srbije 73.000, Italije 60.000 te Turske 48.000 - ali uz najveći rast od 37,4 posto. Turistički djelatnici ocjenjuju da ovi pokazatelji ne ilustriraju stvarni promet i broj noćenja i da je u samo tri najveća turistička centra, u Sarajevu, Neumu i svetištu Međugorje u tih sedam mjeseci ostvareno više od 1,1 milijun noćenja.

Svjetska banka predviđa Bosni

Rast od 1,9 ili 2,5 posto Ekonomisti Svjetske banke procjenjuju da će Bosna i Hercegovina na kraju godine ostvariti ekonomski rast od 1,9 posto, što je po njima dobar rezultat s obzirom na činjenicu da su zemlju prošle godine pogodile katastrofalne poplave, koje ni do sada u cijelosti nisu sanirane, a ove godine velika suša, zbog čega je posebno poljoprivredna proizvodnja i lani zabilježila veliki pad. Nasuprot teškoj godini, BiH je lani, kažu u Svjetskoj banci, zabilježila skroman rast od 0,8 posto. Poljoprivreda je i ove godine bila pogođena vremenskim neprilikama, prvo poplavama, a zatim dugotrajnom sušom, ali zahvaljujući posebno rastu u građevinarstvu i industriji, očekuje se ukupan rast privredne proizvodnje od 1,9 posto. Po ocjenama domaćih stručnjaka i nadležnih institucija vlasti, rast bi na kraju godine mogao biti veći i kretati se oko 2,5 posto. Eksperti Svjetske banke priopćili su da je uvezena deflacija u zemlji još prisutna, te da su ti uvozni deflatorni pritisci dodatno potisnuli cijene na niže, a kao primjer spominje se pad cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, što je utjecalo i na pad troškova transporta, a time i nekih proizvoda. Analitičari u zemlji, međutim, tvrde da je rast cijena poljoprivrednih proizvoda, pa i više komunalnih usluga, kao grijanja, struje i vode, posebno ugrozio standarde nezaposlenih i umirovljenika, ali i zaposlenika.

Zračna luka Mostar

Zračne linije za Stuttgart, London, Prištinu i Tiranu Mostar će već od danas, 12. listopada, dobiti prvu poslijeratnu izravnu liniju za Stuttgart. Agencija PRO PAK Hercegovina u suradnji sa Sea Airom svakog ponedjeljka održavat će ovu zračnu liniju s polaskom u 10 sati i povratkom u 13 sati. Marko Glišić, direktor PRO PAK-a Hercegovina, najavio je da će srijedom, petkom i nedjeljom od 24. listopada zrakoplovi letjeti na liniji Priština-Tirana, što je novost za ovo tržište, a postoji i realna mogućnost produženja linije do Makedonije. Od 9. studenog jednom tjedno kreću i letovi na liniji Mostar-London s presjedanjem u Osijeku. U planu je otvaranje aviolinija iz Mostara za Poljsku. Zračna luka Mostar očekuje da će do kraja godine imati promet veći od 80.000 putnika. 12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA

Slovenska zbrka oko Društva za upravljanje potraživanjima ban

Obezglavljena loša DUTB radi uspješno i mnogo brže nego što se to radilo ranijih godina uobičajenim DUTB-a željeli su i dobre plaće, pa su startali s većim plaćama od dopuštenih piše

I Torbjörna Manssona,

glavnog izvršnog direktora DUTB-a, uskoro će smijeniti

5 mlrd € bruto

potraživanja istreslo se u lošu banku

132.735 € plaća u 2014. (plus 145.000 € nagrade) Torbjörna Manssona

ars Nyberg nije više na dužnosti glavnog neizvršnog direktora Društva za upravljanje potraživanjima banaka (DUTB), inačice slovenske tzv. loše banke, na koju je prenesen sav otpad iz prošlogodišnje sanacije slovenskog bankarskog sustava. Nyberga je smijenila Vlada dr. Mire Cerara prošli utorak, dan kasnije nego što je bilo najavljeno. To nedvojbeno znači da je premijer imao “rodeo” s unutarkoalicijskim partnerima prije nego što je uspio primiriti njihove radikalističke zahtjeve usredotočene na smjenu kompletne uprave. Karl Erjavec, šef umirovljeničke stranke, na kraju cijelog kreševa priznao je da odustaje od radikalnog zahtjeva za čišćenje Uprave DUTB-a jer da ga je premijer uvjerio da bi takav rasplet mogao znatno poremetiti nastavak sanacijskog posla te Sloveniji donijeti veliku štetu.

Smjene bez političke pozadine?

S Larsom Nybergom iz DUTB-a odlazi i glavni izvršni direktor Torbjörn Mansson. Za koji dan opozvat će ga Upravni odbor jer Vlada nije nadležna za smjene na toj razini upravljačke hijerarhije. Iz Uprave DUTB-a tako je uklonjena inozemna upravljačka komponenta koja

48 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

je u Sloveniju dovedena ciljano – da presiječe sve one osobne veze u gospodarstvu koje su s vremenom prerasle u svojevrsnu hobotnicu te u sprezi s politikom u osnovi i postale glavni vinovnik sloma bankarskog sustava. Zašto je Nyberg dobio otkaz i zašto Manssona čeka smjena, nije sasvim jasno. Govoreći u TV kamere nakon sjednice Vlade premijer Cerar rekao je da otkaz i opoziv nemaju nikakvu političku pozadinu, nego da se njima želi osigurati zakonitost i transparentnost u radu DUTB-a. Cerarov čovjek od povjerenja Metod Dragonja, zadužen u kabinetu za hitne intervencije u pitanjima povezanim s gospodarstvom, tvrdio je drukčije – da stranci odlaze zbog nekih loših odluka. Očito, Dragonja nije stigao usuglasiti javno komuniciranje sa svojim šefom koji se priklonio stajalištu da DUTB dobro radi. I široj javnosti poznato je da se na deponij tzv. loše banke istreslo za pet milijardi eura bruto potraživanja. Ona sada ima reciklirati 1,5 milijardi eura neke preostale vrijednosti. DUTB to radi uspješno i svakako mnogo brže nego što se to radilo ranijih godina uobičajenim kanalima izvršne vlasti, stajalište je dijela javnosti kojem se priklonio i Cerar.

vijesti

naka

Pozornost u transakciji sa Žitom

banka kanalima izvršne vlasti. Znajući da dobro rade, vodeći ljudi Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

Ograničavajući faktor: Lahovnikov zakon

Znajući da dobro rade, vodeći ljudi DUTB-a željeli su i dobre plaće, bolje i veće nego što im to omogućava još uvijek važeći Lahovnikov zakon kojim su plaće vodećih menadžera u državnim poduzećima ograničene na iznos pet plaća u poduzeću. Drugi limitator postavljen je za tzv. varijabilni dio koji ne smije premašiti 30 posto osnovne menadžerske plaće. DUTB je startao s većim plaćama od dopuštenih. Upozoren na prekršaj, vratio je osnovne plaće u okvire državnog limita, ali uz manevar koji je sada stajao položaja Nyberga i Manssona. Ono što su izgubili na ćupriji, pokušali su vratiti na mostu. Svi članovi Uprave dobili su anekse svojim ugovo-

Iz Uprave DUTB-a je uklonjena inozemna upravljačkakomponenta koja je u Sloveniju dovedena ciljano rima sa znatno većim iznosima varijabilnog dijela plaće. Torbjörn Mansson, uz 132.735 eura plaće u 2014. godini, dobio je i 145.000 eura nagrade (isplaćene u ožujku 2015.). Prema Lahovnikovom zakonu mogao je dobiti tek 30.000 eura nagrade. Očito to je bio epicentar eksplozije nakon koje Nyberga i Manssona na nosilima iznose iz DUTB-a.

uspjeh u nekoliko mjeseci

Cimos - mjera dobrog rada DUTB-a Među uspješne poteze DUTB-a svakako valja uvrstiti prodaju svežnja potraživanja od Elana, Polzele, Adrije i ACH-a. Kupac je bila banka Merill Lynch. Takva prodaja dosad nije pošla za rukom ni jednom državnom menadžeru. Još upečatljiviji je primjer Cimosa, tvrtke koja u svojim tvornicama u Sloveniji i inozemstvu zapošljava oko 6000 ljudi i čiji se automobilski dijelovi nalaze u svakom trećem proizvedenom automobilu. Franc Krašovec, bivši direktor za kojeg se tvrdi da je i potopio Cimos, još je 2010. godine obigravao ministarstva u pokušaju da ishodi 100 miliju-

na eura dokapitalizacije. Svi su sve to vrijeme nešto rješavali i ništa nisu riješili. Tvrtka se u međuvremenu toliko ruinirala da su i neki veći kupci počeli otkazivati narudžbe. Sada prijeti raskidom ugovora i PSA, jedan od većih naručitelja čiji bi odlazak na najteži način pogodio Cimos u Buzetu. DUTB je uspio u samo nekoliko mjeseci ono što državna mašinerija nije mogla godinama. Uvjerio je čak i neosigurane vjerovnike da pristanu na pretvaranje potraživanja u kapital. I neka najveća imena automobilske industrije iskeširala su gotov novac za nabavu sirovina Cimosu.

Slovenski mediji u stopu prate postupak Podravkina preuzimanja Žita. Opširno pišu da su ovih dana kompletirana sva potrebna dopuštenja regulatora tržišta te da će cijela transakcija najvjerojatnije biti završena još tijekom listopada. Nakon što Podravka plati kupninu i proknjiži dionice, u obvezi je objaviti ponudu za preuzimanje uz istu cijenu (180 eura za dionicu) i preostalim dioničarima Žita. Za 100 posto Žita Podravka bi trebala izbrojiti oko 65 milijuna eura. Prođe li sve bez komplikacija, cijelo Žito može se još ove godine naći pod strehom Podravke.

Pogon Krke u Krškom

Menadžeri loše banke već su prebirali po popisu mogućih kupaca Cimosa. Svi veliki igrači u automobilskoj industriji, naime, privrženost Cimosu uvjetuju uspostavom čvrste i pregledne vlasničke strukture. DUTB je bio na putu da to učini za Cimos. Može li smjena inozemne kadrovske komponente DUTB-a usporiti i ugroziti sanacijske manevre u slovenskom gospodarstvu koji inače ne podnose odgađanja?

Na 16,6 hektara novog poslovnog kompleksa u Krškom Krka iz Novog Mesta otvorila je pogon Sinteza 1 proizvodne površine 5500 četvornih metara. U novom pogonu Krka ima instalirana 32 reaktora, šest centrifuga, dva filtera i šest vakuumskih sušionica. Novim pogonom u koji je uloženo 85 milijuna eura Krka utvrđuje poslovni model vertikalno integriranog proizvođača koji uz lijekove proizvodi i sirovine za njih. Krka će u Krškom i dalje širiti proizvodnju.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija u potrazi za alternativnim putovima opskrbe plinom

Dobro zaleđe u Gazpromu Na konferenciji o izazovima energetske stabilnosti najavljeno je traženje alternative za Južni tok u opskrbi Srbije plinom, ali i jačanje strateškog partnerstva s Rusijom u energetici. Očito je da se ne računa na dopremu plina iz LNG terminala na Krku, koji je kako se ocjenjuje na “dugom štapu”, a s velikom radošću se ne gleda ni prema Bugarskoj s kojom je interkonekcija najvjerojatnija jer se za nju zalaže i Europska unija piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

Mi smo mala zemlja koja mora balansirati svojim odnosima i u političkom i u ekonomskom i u energetskom smislu. Ali trebali bismo se držati ekonomije i svojih interesa, a ne da sve svedemo na puko preživljavanje. Dušan Bajatović

rbija se još nije do kraja oporavila od šoka zbog stopiranja plinovoda Južni tok kojim bi riješila dugoročno svoje energetske potrebe i pritom zaradila, a već mora početi tražiti i planirati alteranativne putove opskrbe plinom od kojih ni jedan od onih koji se nude nije bingo, pokazala je konferencija Izazovi energetske stabilnosti održana pretprošloga tjedna u Beogradu. Konferencija je bila prilika da Srbijagas obilježi svoju 10. obljetnicu, ali i bez toga glavna zvijezda skupa bio je direktor te tvrtke Dušan Bajatović kojeg je nadležna držav-

Potrebno je ulagati u Srbijagas, Naftnu industriju Srbije i Elektroprivredu Srbije, smatra Dušan Bajatović na komisija optužila da je u sukobu interesa zbog četiriju javnih funkcija koje obnaša i čije se ime već dugo povlači po tabloidima zbog zarade koja se mjeri desecima tisuća eura. No čini se da ga od smjene čuva politički angažman u Socijalističkoj partiji Srbije koja je na vlasti kao koalicijski partner svemoćnoj Vučićevoj stranci. Ili ga možda još jače čuvaju Rusi, a na ruski plin se i dalje računa. Kao i na Ruse.

50 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

“Imamo dobro zaleđe u Gazpromu”, rekao je Bajatović najavljujući da se od te potpore ruskog energetskog državnog diva prijeđe i na nešto konkretnije. No, i Bajatoviću je jasno da alternative koje se nude Srbiji nisu rješenja ni za kratki niti za srednji rok. “Jedna je stvar politički pritisak hoćemo li manje ili više surađivati s Rusijom ili Njemačkom ili Amerikom. Mi smo mala zemlja koja mora balansirati svojim odnosima i u političkom i u ekonomskom i u energetskom smislu. Ali trebali bismo se držati ekonomije i svojih interesa, a ne da sve svedemo na puko preživljavanje”, istaknuo je Bajatović.

Prestati čuvati socijalni mir

Bez investicija nema razvoja, smatra on ističući energetiku kao razvojnu šansu Srbije. “Potrebno je ulagati u Srbijagas, u Naftnu industriju Srbije bez obzira na to što je njen većinski vlasnik Gazprom i u Elektroprivredu Srbije koja mora povećati cijene kako bi one bile tržišne i prestati čuvati socijalni mir”, kazao je Bajatović. Prema njegovim riječima, Srbijagas ima drugačiju poziciju jer se plin uvozi, ali, ističe, plinska privreda svugdje u svijetu raste. Nova mogućnost za investiranje su plinske centrale, ali koliko će biti profitabilne ovisi o tomu tko će biti investitor. Ako bi investitor bio Gazprom s učešćem od 50 ili 70 posto, onda bi se cijena plina sparivala s cijenom struje i to bi mogla biti dobra investicija. Tim više što se može očekivati rast potrošnje električne energije u narednim godinama. Računice pokazuju da su stare elektrane barem 30 posto manje energetski efikasne nego nove tehnologije

koje omogućuju da plinska postrojenja, osim struje, isporučuju i toplinsku energiju koja bi u velikim gradovima kao što su Beograd i Novi Sad znatno pojeftinila grijanje. Ali to je već dalja budućnost. Nešto bliže je rješavanje alternativnog pravca opskrbe Srbije plinom kada se 2019. zatvori dovod ruskog plina preko Ukrajine. Osim toga, pred Srbijom je još jedan izazov: završetak plinskog tranzitnog ugovora s Mađarskom 2017. godine. Bajatović kaže, a to potvrđuje i srpski ministar energetike Aleksandar Antić, da se traže alternativna rješenja o kojima još ne žele govoriti. Očito je da se ne računa na dopremu plina iz LNG terminala na Krku koji je, kako se ocjenjuje, na “dugom štapu”, a s velikom radošću se ne gleda ni prema Bugarskoj s kojom je interkonekcija najvjerojatnija jer se za nju zalaže i Europska unija.

Visoka ulaganja i politička neugoda

No, u Beogradu se traži neko treće rješenje, što se objašnjava time da kapaciteti plinovoda ni u Hrvatskoj niti u Bugarskoj nemaju regionalni karakter. “Oni ne mogu jamčiti da će kapaciteti njihovih plinovoda osigurati da taj plin dođe u Srbiju kad to nama odgovara. Znači da obje alternative zahtijevaju ogromna kapitalna ulaganja. Ako vam netko da novac, sigurno će tražiti način da taj novac i vrati. Do Bugarske nam treba ne 65 milijuna, koliko su izračunali u Bruxellesu, nego

plus 208 milijuna eura kako bismo proširili kapacitete cijevi kroz Srbiju. Ogromne su investicije za interkonekciju iz pravca Bugarske i iz pravca Hrvatske. I druga stvar je koliko je to nama politički ugodno”, upozorava Bajatović. On iz cijele priče izvlači zaključak da bi za Srbiju bilo najbolje da postane središte za prodaju plina u regiji. I ako je moguće da bude, zahvaljujući ovim in-

Za Srbiju bi bilo najbolje da postane središte za prodaju plina u regiji, ocjenjuje direktor Srbijagasa terkonekcijama, i središte za distribuciju plina. Južni tok je odbačen, a sada je bez ikakve buke potpisana druga faza gradnje Sjevernog toka. A kad treba za Istočnu Europu, onda je to problem. Kako iz tog problema, pita Bajatović. I odgovara: “Našli smo alternativno rješenje: to su ta skladišta. Ako bismo uspjeli skladištiti godišnju potrošnju plina, onda bismo

mogli kupovati plin kad nam je najpovoljnije, možda iz raznih izvora. Trgovaca koliko hoćete, ali ti ga skladištiš kod sebe u kući”. “Razgovaramo prije svega s Gazpromom, ali i s drugim europskim kompanijama, ne samo o količini plina nego i o načinu na koji ćemo ga transportirati. Naša je želja imati isporuku plina na srpskoj granici po istoj cijeni, bez obzira radilo se o Dimitrovgradu ili Subotici. To su, tvrdi, komplicirani i skupi ugovori. Imamo sreću da nam je strateški partner Gazprom koji nam nikad nije naplatio penale”, kaže Bajatović.

Rusija - strateški partner

Na nove plinske koridore, ponajprije na TAP, ne može se računati jer ne prolazi kroz Srbiju, a već su i bukirane sve količine plina. Što donosi koridor preko Turske, to ćemo tek vidjeti, smatra Bajatović. No, očito je da je s obzirom na poziciju u nacionalnoj energetici strateški partner Srbije Rusija, odnosno Gazprom. O strateškom partnerstvu, ali prije svega o strateškom interesu obiju strana, posvjedočila je na konferenciji o energetskim izazovima generalna direktorica Gazprom Exporta Elena Burmistrova. Ona je istaknula kako će ova kompanija uvijek biti pouzdan partner Srbiji, a govorila je i o proširenju podzemnog skladišta plina Banatski Dvor koje bi trebalo pridonijeti većoj energetskoj sigurnosti Srbije i u koje je Gazprom spreman investirati.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT U tjednu od 28. rujna do 4. listopada ukupno je bilo 69 stečajnih postupaka, što je gotovo dvostruko manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je odbijeno 15 prijedloga, dok ih je 14 uloženo. Zaključeno je i 15 postupaka predstečajne nagodbe. Izbrisano je 365 subjekata što je dva puta manje od prethodnog tjedna. Osnovano je 241 trgovačko društavo pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (105), zatim Rijeka (27), a slijedi ih Osijek sa 24 nova poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (127), te ukupno 113 d.o.o.-a.

Stečajevi

III

VII

VIII

Broj započetih stečajnih postupaka

Broj zaključenih stečajnih postupaka

65 

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Predstečajne nagodbe Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

126

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

0 0

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

0 3

Početak postupka

Početak i zaključak postupka

3 1

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 365 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

365 21 

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

d.o.o.

113

j.d.o.o.

127

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima 16

Zagreb

Karlovac

Osijek

1500

1500 1000 1000 500

Sl. Brod

0 X

Sisak

Brisani subjekti

XII

III

Započela likvidacija

VII

VIII

Zaključena likvidacija

d.o.o.

XII j.d.o.o.

III

VII

VIII

ostali subjekti

Šibenik

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA Zajednički obrt za trgovinu i graditeljstvo KOVA PROMET, vl. Zdravko Kovačić i Ljubomir Kovačić Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

52 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

N 3 53 + 44

Zadar

Izvor podataka:

2000

Bjelovar

105

2015.

2500

500

Varaždin

Pazin

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015.

241 

Poslovni subjekti

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

2000

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

Rijeka

godine. Bilo je i 40 postupaka pokretanja likvidacije. Tijekom rujna ukupno je osnovan 891 poslovni subjekt, što je 155 manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najviše u Zagrebu (421), zatim u Rijeci (78), Split broji 72 nova subjekta, a Trgovački sud u Osijeku registrirao je 67 novoosnovanih poduzeća. Od pravnih oblika j.d.o.o.-a je bilo 475, dok je d.o.o.-a bilo osnovano 388.

Početak postupka

Skraćeni stečajni postupak

Sve više brisanih subjekata rujnu 2015. godine bio je ukupno 221 stečajni postupak, od čega je 40 posto bilo zaključenih postupaka, a 30 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe. To je ukupno 99 postupaka manje nego u rujnu prethodne godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, ukupno ih je bilo 1828, što je za 40 posto više u odnosu na rujan 2014.

STEČAJEVI Stečajni postupak

PV REPORT mjesečni

Osnovane tvrtke u rujnu 2015.

891 osnovan

d.o.o. 43,55%

subjekt

ostali oblici 3,14%

j.d.o.o. 53,31%

SVIJET FINANCIJA Budućnost potrošačkih kredita

Informacija je više od zadovoljenja forme Još uvijek ima onih financijskih institucija koje klijente privlače nižim kamatnim stopama, ali samo na, primjerice, rok od šest mjeseci piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ako je kredit sve popularniji i složeniji proizvod financijskih institucija, važno je potrošačima dati jasne i transparentne informacije o njemu. U protivnom, građanima se uskraćuje pravo da odaberu onaj kredit koji najbolje odgovara njihovim, a ne, primjerice, bankinim potrebama. Ako se tomu doda podatak kako su dvoje od 10 građana Hrvatske s potrošačkim kreditima prijavili da su imali probleme s bankom ili drugim zajmodavcem, ne čudi što je njihovo nepovjerenje prema tim financijskim institucijama i dalje vrlo visoko. Na okruglom stolu Budućnost potrošačkih kredita - kako poboljšati kreditnu praksu, održanom u sklopu informativne kampanje Potrošači, upoznajte svoja prava!, predstavnica Europske komisije Maria Lissowska kazala je kako i prema usvojenoj Direktivi EU-a o potrošačkom kreditiranju (Direktiva 2008/48/EC) hrvatske financijske institucije trebaju građanima pružiti neke standardne informacije o uvjetima kreditnog ugovora. A te informacije trebaju biti jasno vidljive već i na kreditnim oglasima. “Tako potrošač vrlo rano može saznati neke standardne podatke o kreditu kao što su njegovo trajanje, visina kamatne stope ili rate. Važno je naglasiti kako još uvijek ima onih financijskih institucija koje klijente privlače nižim kamatnim stopama, ali samo na, primjerice, rok od šest mjeseci. Potrošačima se tako uskraćuje pravo da u nekoj drugoj banci uzmu kredit po boljim uvjetima”, objasnila je Maria Lissowska. Također, nastavila je, postoji druga razina - to je ona kada klijent uđe u banku. “Tada ima pravo zatražiti predugovor o kreditu koji treba sadržavati iste podatke kao i standardni kreditni ugovor. Nakon što ga dobije, može zahvaliti službeniku i s tim dokumentom otići u drugu banku. Tako može odabrati što je najbolje za njega”, napomenula je.

Jedan cilj- novac

Ivana Ravlić Ivanović, načelnica Sektora za financijski sustav Ministarstva financija, dodala je kako vjeruje da je Direktiva uspješno prenesena u Zakon o potrošačkom kreditira-

nju, ali još uvijek ima prostora za napredak. “Informacije o kreditima često samo zadovoljavaju formu. Stoga valja jasnije prezentirati karakteristike nekog kreditnog proizvoda”, naglasila je. Dražen Božić, direktor Poslovnog centra Sjeverozapadna Hrvatska u Sektoru maloprodaje OTP banke, istaknuo je kako je Direktiva dobra jer je vrlo detaljna i da je standardni obrazac informiranja klijenata, koji se vrlo lako čita, bilo vrlo jednostavno uklopiti u računalni sustav. “Drugi pak krak tog procesa je komunikacija službenika s potrošačima. Službenike nastojimo što bolje educirati o tome da odgovore na što više pitanja potrošača i da imaju strpljenja s njima”, kazao je. Vlado Biljarski iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske upozorio je kako banka u dosta slučajeva ne odgovara na zahtjeve potrošača za, primjerice, reprogramom postojećeg kredita, već im često nudi nove kreditne proizvode. Hana Jurić iz Društva za zaštitu potrošača Istre napomenula je kako većina potrošača u banku i kreditnu instituciju dolazi s jednim ciljem - treba im novac. “Oni često tada i ne čuju ili ne žele čuti što im bankar govori, a trebali bi uspoređivati ponude i odlučiti se za onu koja je najbolja za njih”, kazala je.

2 od 10 građana

s potrošačkim kreditima imali probleme s bankom

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA

Grgo Jelavic/PIXSELL

Potpisan ugovor o prvoj tranši kredita od 32,5 milijuna eura

Za Zračnu luku Dubrovnik 17,5 milijuna eura Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco istaknuo je kako je ovo prvi zajam koji EIB odobrava jednom gospodarskom subjektu u Hrvatskoj i oslanja se samo na osiguranje korisnika kredita bez izravnog državnog jamstva

redstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Europske investicijske banke i Zračne luke Dubrovnik potpisale su ugovor o zajmu za proširenje i dogradnju Zračne luke Dubrovnik vrijedan 17,5 milijuna eura. To je prva tranša od 32,5 milijuna eura odobrenog zajma za projekt Razvoj Zračne luke Dubrovnik. Od tih 17,5 milijuna, sedam milijuna eura odobreno je kao izravni zajam, dok je 10,5 milijuna eura posredni zajam koji će ići kroz HBOR. “Ovim potpisom smo mi kao organizacija napravili još jedan krupan korak prema svom cilju, a to je imati funkcionalnu zračnu luku na krajnjem hrvatskom jugu koja je i do sada bila katalizator gospodarskog rasta jer je turizam dominantna gospodarska grana na tom području”, rekao je direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić te dodao kako očekuje da će aerodromska zgrada biti gotova i spremna za sezonu 2017. godine. Inače, ukupna vrijednost projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik je 246 milijuna eura, EU financiranje bi trebalo biti 158 milijuna eura, a preostali iznos od 88 milijuna eura treba osigu-

rati Zračna luka Dubrovnik iz vlastitih te kreditnih sredstava. Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco istaknuo je kako je ovo prvi zajam koji EIB odo-

Direktor Zračne luke Dubrovnik Roko Tolić očekuje da će aerodromska zgrada biti spremna za sezonu 2017. brava jednom gospodarskom subjektu u Hrvatskoj i oslanja se samo na osiguranje korisnika kredita bez izravnog državnog jamstva.

EIB nadopunjava EU sredstva

“Sredstvima zajma EIB-a dopunit će se sredstva Europske unije za projekt

54 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

proširenja i dogradnje Zračne luke Dubrovnik. Ona se odobravaju i prije nego što su sredstva EU-a na raspolaganju i njima će se ubrzati provedba projekta”, istaknuo je Scannapieco. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić kazao je kako se uvjerio da projekt Zračne luke Dubrovnik “galopira prema visokoj fazi”. “Najava da bi već prije turističke sezone 2017. nova zgrada bila u funkciji je najbolja vijest, prije svega za jug Hrvatske, Dubrovnik i cijeli taj prostor. A do 2017. i završetka Zračne luke Dubrovnik trebao bi biti paralelno u izvedbi još jedan veliki projekt koji će definitivno riješiti problem hrvatskog juga u smislu spajanja s ostatkom Hrvatske. To je projekt svih projekata, odnosno Pelješki most”, rekao je Grčić te istaknuo da investicija od gotovo 250 milijuna eura u Zračnoj luci Dubrovnik ulazi u red najvećih projekata u Hrvatskoj. Obnova i proširenje Zračne luke Dubrovnik jedan je od prvih projekata za koji je odobreno sufinanciranje u okviru investicijskog plana Europske komisije, poznatog kao Junckerov plan. (I.G.)

Europska investicijska banka otvorila ured u Zagrebu

Kovačev: Poticat ćemo investicije Proširit ćemo suradnju s poslovnim bankama i HBOR-om, a proširit ćemo i izravne kredite prema gospodarstvu. To su oni veliki krediti za javna poduzeća, za jedinice lokalne samouprave te privatne investicije, rekao je voditelj Ureda EIB-a u Zagrebu

Poseban fokus bit će na ulaganjima u malo i srednje poduzetništvo, istaknuo je Dario Scannapieco kako bismo riješili najveći hrvatski problem, a to je zapošljavanje”, rekao je Kovačev te dodao kako interes stranih investitora postoji te da je već nekoliko projekata u pripremi. “Vjerujemo u potencijal Hrvatske kao i to da se mnoge stvari mogu bolje učiniti i zato smo odlučili otvoriti ured u Zagrebu”, istaknuo je Dario Scannapieco, potpredsjednik EIB-a napomenuvši kako će poseban fokus biti na ulaganjima u malo i srednje poduzetništvo.

Marko Prpic/PIXSELL

uropska investicijska banka otvorila je ured u Zagrebu čiji će voditelj biti Anton Kovačev, bivši predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Zagrebački ured EIB-a bit će odgovoran za povećanje i proširenje suradnje EIB-a i Hrvatske. Kovačev je istaknuo kako je ta suradnja i do sada bila uspješna i odvijala se preko HBOR-a, ali i s najvećim poslovnim bankama u Hrvatskoj, a otvaranjem ovoga ureda trebala bi doći na novu razinu. “Suradnju s poslovnim bankama i HBORom ćemo proširiti, a proširit ćemo i izravne kredite prema gospodarstvu. To su oni veliki krediti za javna poduzeća, za jedinice lokalne samouprave, kao i za privatne investicije. Najviše ćemo pak nastojati potaknuti investicije - kako hrvatskih tako i stranih poduzetnika -

Potpora investicijskim projektima

Tijekom 2014. godine EIB je u Hrvatskoj sklopio ugovore o financiranju u vrijednosti 535 milijuna eura, dok je u zadnjih pet godina za projekte u kojima se promiču europski ciljevi osigurao sredstva u iznosu od 2,3 milijarde eura. U razdoblju od 2010. do 2015. godine EIB je u Hrvatskoj najviše zajmova podijelio za male i srednje projekte - 1,7 milijardi eura odnosno 76 posto, zatim slijedi sektor vodoopskrbe, odvodnje krutog otpada i urbanizacije sa 246 milijuna eura odnosno 11 posto od ukupne vrijednosti zajmova, u sektoru prometa i telekomunikacije sklopljeno je 214 milijuna eura vrijednih zajmova odnosno devet posto, dok ostatak čine zajmovi dodijeljeni za energetiku, poljoprivredu, obrazovanje i zdravstvo. EIB u Hrvatskoj, ali i u drugim članicama Europske unije, podržava investicijske projekte u cilju smanjenja razlike u razvijenosti među regijama, jačanja konkurentnosti gospodarstva te poboljšanja životnog standarda i kvalitete života. Od 2001. EIB je uložio u Hrvatsku 4,5 milijardi eura. (I.G.)

Kovačev, Scannapieco i Grčić na otvaranju ureda EIB-a u Zagrebu

535 mil €

vrijedni ugovori o financiranju sklopljeni 2014.

4,5 mlrd €

uložio EIB u Hrvatsku od 2001.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

DAB: sanacija Jadranske banke Uprava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka izvijestila je da je donijela odluku o otvaranju postupka sanacije nad šibenskom Jadranskom bankom te imenovala sanacijsku upravu. HNB je utvrdio da ta banka ostvaruje gubitke te da joj je imovina manja od obveza. Prema procjeni HNB-a, kumulativni je gubitak Jadranske banke potkraj ožujka ove godine iznosio 322,16 milijuna kuna, dok je imovina banke u tom trenutku bila 25,3 milijuna kuna manja od ukupnih obveza.

Tiskara Vjesnik: glavna skupština 3. studenoga

Slaba potražnja i niske kamate Nakon dinamičnog razdoblja, novčano tržište se smirilo, gotovo vratilo u raniji trend kojemu su glavna obilježja slabija potražnja za novcem i skromnije trgovanje sudionika uz niske kamatne stope. Hrvatska narodna banka i prošli je tjedan intervenirala na otvorenom tržištu kroz obrnutu repo aukciju. Na aukciji je ponuđena fiksna kamatna stopa od 0,8 posto, kao i na prošloj aukciji, ali je potreba za dodatnom likvidnošću prepolovljena u usporedbi s prethodnom aukcijom, te je povučeno ukupno 535 milijuna kuna. Središnja banka prihvatila je ponudu u potpunosti. Likvidnost bankarskog sustava dodatno je poboljšana priljevom kuna po osnovi ukidanja odluke o upisu obveznih blagajničkih zapisa. Pored toga, za zadnji radni dan u prošlome tjednu najavljena je redovita mjesečna isplata mirovina koja će također utjecati na jačanje likvidnosti sustava. Stoga je realno očekivati da će kamat-

ne stope doživjeti dodatnu korekciju. S druge strane, sredinom ovog tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla porasti. Imajući na umu dodatnu likvidnost koja je ovih dana ušla u bankarski sustav, izvjesno je da će održavanje obvezne pričuve u narednom razdoblju biti opuštenije nego u prethodnom. Prošlog tjedna nije bilo aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija, a za sada nema najave o održavanju aukcije ni za sljedeći tjedan. Nakon vrlo napetog odnosa ponude i potražnje novca i rasta kamatnih stopa izazvanog obvezom depozitnih institucija za konverziju kredita u švicarskim francima u eure, u ovome je razdoblju došlo do stabilizacije svih komponenti novčanog tržišta. Razlog tome su intervencije središnje banke koja drugi tjedan za redom organizira obrnutu repo aukciju. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

28.9.-2.10.2015.

5.10.-9.10.2015.

350 4

300 250

200 2

150 100

Uprava Vjesnika, tiskare u većinskom državnom vlasništvu, sazvala je za 3. studenoga glavnu skupštinu dioničara na kojoj će se raspravljati o poslovanju društva i o prijedlogu da se prošlogodišnji gubitak od 16,23 milijuna kuna prenese u ovu godinu. Tiskara Vjesnik u prvih šest mjeseci ove godine imala je 21 posto manje prihode nego u istom razdoblju lani te je ostvarila gubitak od 3,52 milijuna kuna, navedeno je u polugodišnjem izvješću o provedbi financijskog restrukturiranja Vjesnika u predstečajnoj nagodbi.

50 0

5.10.

6.10.

7.10.

8.10.

9.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Lagani rast kune Kuna je u proteklom tjednu porasla prema svim svjetskim valutama. Iako je sredinom tjedna švicarski franak po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke prešao granicu od se-

valuta

4,919024

CAD kanadski dolar

5,192787

JPY japanski jen (100)

5,588421

CHF švicarski franak

6,978611

GBP britanska funta

10,316619

USD američki dolar

6,717545

EUR euro

7,613665

Izvor: HNB

7,635

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

primjena od 10.10.2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

dam kuna, tjedan je završio na 6,98 kuna. Euro je u tjednu izgubio na vrijednosti prema kuni dvije lipe, pa je tjedan zaključio na 7,61 kuni. Dolar je tjedan započeo na 6,77 kuna, porastao je do 6,80, ali je tjedan zaključio u minusu na 6,71 kuni.

7,630

EUR 5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

USD

6,95 6,90

CHF

7,02 7,01

7,625

6,85

7,00

7,620

6,80

6,99

7,615

6,75

6,98

7,610

6,70

6,97

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Spar: raste izvoz hrvatskih proizvođača

Optimizam na svim tržištima Dionice na svjetskim burzama prošli tjedan su završile u pozitivi. Zabilježen je najveći tjedni porast u posljednje četiri godine kao posljedica odluke američke središnje banke da za sada neće dizati kamate. Investitori su odahnuli jer smatraju da Fed neće mijenjati kamate sve do iduće godine i zbog toga su spremni riskirati i ulagati kako bi nadoknadili gubitke, posebice one koje su ostvarili u trgovanju sirovinama. Rast vrijednosti dionica pratio je i rast cijena nafte koja je u najvišem tjednom plusu od ožujka 2009. godine, a samo cijena cinka je u jednom danu porasla za velikih devet posto jer je najveći prozvođač tog metala Glencore najavio smanjenje proizvodnje. Od zanimljivih stvari očekuje se još IPO talijanskog proizvođača luksuznih automobila Ferrari. Unatoč padu u cijeloj industriji, koja je posljedica Volkswagenova skandala s ispušnim plinovima njegovih dizelaša koji su utjecali na cijelu branšu, očekivana tržišna vrijednost Ferrarija porasla je sa 10 na 11 milijardi eura. Ovog tjedna investitorima će se ponuditi ulazak u 10 posto vlasništva nad talijanskom kompanijom koja je u većinskom vlasništvu Fiat Chryslera.

6450 6425

17100

6400

17000

6375

16900

6350

16800

6325

4840 4820

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. 4850

NASDAQ

4800

4700

4760

4650

4740

4600

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

10200

CAC40

4750

4780

10300

Dow Jones

16700

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10. 18500

DAX

18400

10100

18300

10000

18200

9900

18100

9800

18000

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

Mirovinski fondovi

fond

Mirex nastavio rasti

17200

FTSE 100

datum

NIKKEI 225

5.10. 6.10. 7.10. 8.10. 9.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 215,215 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se rast od 0,9958 bodova. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 111,5217 bodova, a Mirexa C 108,1132 boda. MIREX - tjedni

MIREX A

7.10.

111,52170

0,2783

6,61

AZ - A

7.10.

111,08270

0,4147

6,75

Erste Plavi - A

7.10.

110,52240

0,2201

5,10

PBZ CO - A

7.10.

112,03180

0,3405

5,30

Raiffeisen OMF - A

7.10.

112,54800

0,0450

7,83

MIREX B

7.10.

215,21500

0,1819

4,62

AZ - B

7.10.

219,58540

0,2793

4,26

Erste Plavi - B

7.10.

220,15950

0,2052

4,75

PBZ CO - B

7.10.

196,28830

0,1772

4,51

Raiffeisen OMF - B

7.10.

217,30830

0,0442

5,11

0,4%

kategorija C 108,11320

-0,0170

5,02

0,3%

MIREX C

7.10.

0,2%

AZ - C

7.10.

105,70490 -0,0183

3,87

0,1%

Erste Plavi - C

7.10.

106,72570 -0,0249

3,38

PBZ CO - C

7.10.

107,66790 -0,0273

4,55

Raiffeisen OMF - C

7.10.

111,41860 -0,0099

6,93

4.10.

5.10.

6.10.

7.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

0,6%

Raiffeisen DMF

7.10.

209,94540

0,0546

AZ Profit

7.10.

244,87510

0,2098

3,70

Croatia osiguranje

7.10.

147,99150

0,1479

0,76

-0,2%

AZ Benefit

7.10.

226,47720

0,0846

3,57

-0,4%

Erste Plavi Expert

7.10.

181,94890

0,2379

4,91

Erste Plavi Protect

7.10.

179,00080

0,0260

2,02

0,4% 0,2% 0%

-0,6% 7.9.

17.9.

27.9.

7.10.

Odbijeno restrukturiranje TLM-a

kategorija B

0,5%

Trgovački lanac Spar Hrvatska izvijestio je o nastavku rasta izvoza hrvatskih proizvođača u njegove trgovine u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj, koji je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dosegnuo stopu od 25 posto. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, hrvatski ogranak Spara omogućio je brojnim domaćim proizvođačima plasman proizvoda na tržište cijelog koncerna. Izvoz hrvatskih proizvođača u 2014. bio je u vrijednosti oko 50 milijuna eura prometa kroz Spar trgovine u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Italiji.

5,29

Vjerovnici šibenskog TLM Aluminiuma na ročištu pred Nagodbenim vijećem Fine odbili su izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja tvrtke koji je predstavio većinski vlasnik, ruski poduzetnik Igor Shamis. Rješenje o obustavi ili prihvaćanju postupka predstečajne nagodbe donijet će se tek nakon što Ministarstvo financija odluči o četiri žalbe vjerovnika na dosadašnji tijek postupka.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Marks&Spencer odlazi iz Hrvatske

Britanska modna marka Marks&Spencer nakon osam godina na domaćem tržištu povlači se iz Hrvatske. Svih pet trgovina zatvorit će se u siječnju 2016., a glavni je razlog komercijalna neisplativost. Britanski brend u Hrvatskoj već pet godina zaredom posluje s gubitkom. Samo prošle godine generiran je gubitak od 6,5 milijuna kuna. Najveći gubitak, 10,6 milijuna kuna, iskazan je 2012. godine.

HEP refinancira dug

Hrvatska elektroprivreda krenula je u prijevremeni iskup pola milijarde dolara vrijednog izdanja 10-godišnjih obveznica iz 2007. godine. Svim investitorima koji drže te obveznice upućena je ponuda otkupa dvije godine prije dospijeća. Ponuda prijevremenog iskupa dolarske obveznice s kuponskom kamatom od šest posto samo je dio šire operacije refinanciranja kojom će se uz zamjenu postojećeg duga jeftinijim produljiti i ročna struktura njegova duga.

Pad Crobexa, Valamar Riviera porasla za 6,39 posto Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi porasla je u odnosu na prethodni tjedan, te je redovni dionički promet iznosio gotovo 54 milijuna kuna, što predstavlja rast od 9,4 milijuna kuna, odnosno porast za 21 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 42 milijuna kuna prometa što je 78 posto ukupnog tjednog prometa. Četiri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +6,39 posto do -6,09 posto. Promet

UKUPAN TJEDNI PROMET: 442.736.319,88 kn TJEDNI DIONIČKI PROMET: 53.521.228,40 kn index

Crobex Crobex10 Crobis Crobistr

Top 10 po prometu

Adris grupa d.d. - povl. HT d.d. Valamar Riviera d.d. Luka ploče d.d. Vajda d.d. Podravka d.d. Končar - elektroind. d.d. SN holding d.d. Ledo d.d. Ericsson Nikola Tesla d.d. 10 dionica s najvećim rastom cijene

Turbos DAX long G Turbos E-mini S&P 500 long F Turbos WTI nafta long K Hoteli Haludovo Malinska Turbos srebro long C Pounje d.d. Quaestus nekretnine d.d. RIZ-odašiljaći d.d. Turbos E. B. F. short Turbos DAX long F 10 dionica s najvećim padom cijene

TurbosE-miniS&P500shortC Turbos WTI nafta short K Turbos DAX short O TurbosE-miniS&P500shortD Turbos srebro short A Jadranska banka d.d. Turbos DAX short P Turbos DAX short K Agromeđimurje d.d. Turbos srebro short 8

58 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

zadnja vrijednost

tjedna promjena

1.693,0700 990,1500 105,3373 143,2980

-0,41% -0,07% +0,27% +0,36%

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-1,66%

355,00

8.448.477,91

-2,61%

141,90

7.484.851,09

+6,39%

23,48

6.745.453,99

-1,35%

729,00

4.829.681,46

0,00%

700,00

4.628.400,00

+5,95%

350,00

3.126.154,53

+0,45%

677,99

1.889.318,87

+3,50%

207,00

1.755.667,66

-0,47%

8.460,00

1.555.899,00

-6,09%

986,00

1.547.484,36

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+84,46%

100,90

298.084,75

+65,05%

17,00

165.350,00

+62,85%

96,00

33.286,00

+61,07%

2,40

47.536,75

+42,18%

21,10

5.043,60

+42,00%

0,71

5.361,60

+28,80%

21,96

878,40

+27,39%

141,40

1.138.907,07

+21,23%

30,55

1.008,15

+16,76%

169,30

1.729,50

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-46,79%

9,12

105.991,58

-42,59%

46,50

134.099,90

-40,63%

75,40

384.183,60

-34,09%

15,58

37.768,39

-32,36%

13,38

1.605,60

-30,33%

209,00

1.881,00

-23,50%

112,00

9.761,60

-21,35%

151,80

93.113,90

-20,00%

200,00

27.400,00

-17,66%

27,32

1.502,60

veći od milijun kuna sakupilo je 15 izdanja, dok je 16 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex je ovaj tjedan zabilježio pad; umanjen je za 0,41 posto, a završio je na 1.693,07 bodova. Crobex10 bilježi tjedni pad od 0,07 posto na 990,15 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +4,75 koliko bilježi CROBEXturist do -1,87 koliko je pao CROBEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su završili porastom, CROBIS je uvećan za 0,27 posto, a CROBIStr za 0,36 posto. Najlikvidnija bila je Adris Grupa - povlašteno izdanje kojim je ostvaren promet u iznosu od 8,4 milijuna kuna uz pad cijene za 1,66 posto na 355 kuna. Slijedi HT kojim se trgovalo u iznosu od 7,5 milijuna kuna, a zadnja cijena mu je iznosila 141,90 kuna što predstavlja pad od 2,61 posto. Treća najlikvidnija bila je Valamar Riviera koja je tjedan završila rastom od 6,39 posto uz promet od 6,7 milijuna kuna. Dobitnik tjedna je spomenuta treća najlikvidnija Valamar Riviera (+6,39 posto). Slijedi Podravka s rastom cijene za 5,95 posto i s prometom od 3,1 milijun kuna. SN Holding trgovan je u iznosu od 1,8 milijuna kuna uz porast od 3,50 posto na cijenu od 207 kuna. Končar EI bilježi promjenu cijene od +0,45 posto i promet od 1,9 milijuna kuna. Ericsson NT je gubitnik proteklog tjedna sa zabilježenim padom od 6,09 posto na cijenu od 986 kuna te uz promet od 1,5 milijuna kuna. Po postotku pada slijedi HT, a za njim povlašteno izdanje Adris Grupe. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

www.hrportfolio.hr

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Vjerovnici TOZ-a potražuju 46 milijuna kuna

Dobar tjedan za investitore Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova porastao 71, a 36 ih je ostvarilo rast veći od jedan posto. Ukupno je sedam fondova tjedan završilo u crvenom, ali niti jedan nije pao više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom svi su dionički. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +9,53 do -0,18 posto. Svih 29 dioničkih fondova u proteklom je tjednu poraslo. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Energija koji je ostvario tjedni rast od +9,53 posto i tako drugi tjedan za redom postao dobitnik tjedna. Svih pet posebnih fondova također je zabilježilo porast vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se

u rasponu od +0,03 (Raiffeisen zaštićena glavnica) do 2,94 posto koliko bilježi ZB Future 2055. U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova njih 13 ostvarilo rast cijene. Najviše je cijena porasla fondu KD Balanced, cijena mu je uvećana za 2,18 posto. Od 10 obvezničkih fondova sedam ih je poraslo. Najveći rast bilježi fond NETA Emerging Bond (+1,88 posto), a najviše je cijena pala fondu Capital One (-0,18 posto). Od 19 novčanih fondova 17 ih je završilo tjedan u plusu. Fondovi Locusta Cash, Money One i PBZ Dollar fond porasli su za 0,02 posto, dok fondovi OTP euro novčani i OTP novčani fond bilježe pad od -0,03 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 30.9. 2015 do 7.10.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,6534 HI-growth € 10,7998 ZB euroaktiv € 137,9889 ZB trend $ 159,4268 FIMA Equity kn 87,4889 KD Prvi izbor kn 13,7595 Ilirika Europa € 119,8147 PBZ Equity fond € 10,0501 HPB Dionički kn 99,4206 Erste Adriatic Equity € 82,3300 NETA Global Developed kn 96,2539 ZB aktiv kn 108,9325 Capital Two kn 89,7289 Ilirika Azijski tigar € 45,7736 Platinum Global Opportunity $ 15,0505 KD Nova Europa kn 5,3093 OTP indeksni kn 39,3677 Platinum Blue Chip € 100,0112 NETA Frontier kn 545,3451 OTP MERIDIAN 20 € 89,6941 A1 kn 83,9000 NETA US Algorithm kn 155,0887 NETA New Europe kn 69,5860 Ilirika BRIC € 71,0033 CROBEX10 kn 97,0327 KD Energija kn 8,3489 ZB BRIC+ € 85,2032 Raiffeisen Dynamic € 114,5000 Allianz Equity € 138,4912 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4800 ZB Future 2025 € 95,2065 ZB Future 2030 € 94,0945 ZB Future 2040 € 94,1737 ZB Future 2055 € 94,2593 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 155,1791 PBZ Global fond € 13,9648 HI-balanced € 12,4655 ICF Balanced kn 119,6891

tjedna promjena [%]

2,19 2,92 3,92 4,96 1,13 4,84 4,16 0,80 0,70 1,74 5,82 0,70 1,17 7,04 3,02 5,19 1,00 2,69 1,47 1,04 0,60 6,96 1,37 8,42 1,19 9,53 7,79 0,19 1,72 0,03 2,15 2,73 2,85 2,94 1,00 1,82 1,84 1,61

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 89,8858 OTP uravnoteženi kn 105,1317 KD Balanced kn 8,2177 Allianz Portfolio kn 151,1632 Smart Equity € 101,3706 Raiffeisen Harmonic € 99,8600 PBZ Conservative 10 fond € 103,3076 You Invest Active € 98,0800 You Invest Balanced € 98,6200 You Invest Solid € 98,7100 Smart Equity II € 96,7947 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,4577 HI-conservative € 13,7883 Raiffeisen Bonds € 169,2700 PBZ Bond fond € 122,5033 Capital One kn 198,9428 HPB Obveznički € 150,2766 NETA Emerging Bond kn 78,9104 Erste Adriatic Bond € 112,3800 Raiffeisen Classic € 101,7600 PBZ Short term bond fond kn 99,4276 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,8870 ZB plus kn 174,9920 ZB europlus € 150,2418 PBZ Euro Novčani € 138,9707 Raiffeisen Cash kn 157,1300 Erste Money kn 150,8100 HI-cash kn 151,4944 PBZ Dollar fond $ 130,9037 HPB Novčani kn 143,1533 OTP novčani fond kn 132,7664 Money One kn 128,9635 Allianz Cash kn 118,0172 Erste Euro-Money € 115,1500 Auctor Cash kn 109,9032 Raiffeisen euroCash € 105,3800 HPB Euronovčani € 106,2121 Locusta Cash kn 1344,0371 NETA MultiCash kn 107,7734 OTP euro novčani € 102,4414

0,35 0,55 2,18 1,05 -0,08 -0,12 0,11 1,55 1,14 0,39 0,20

naziv(fond)

valuta

0,02 0,27 0,05 -0,17 -0,18 0,01 1,88 0,26 0,07 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 -0,03 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,02 0,02 -0,03

Trgovački sud u Zagrebu je objavio rješenje o utvrđenju tražbina vjerovnika tvrtke TOZ Penkala, Tvornice olovaka Zagreb u stečaju, u iznosu od gotovo 46 milijuna kuna, među kojima najviše potražuje Zagrebačka banka – 19,43 milijuna kuna. Ukupna potraživanja 89 vjerovnika u prvom višem isplatnom redu, među kojima su i radnici propale tvrtke, iznose nešto manje od 4,6 milijuna kuna. U drugom, višem isplatnom redu najviše potražuju banke – više od 26,2 milijuna kuna, dugovanja prema Gradu Zagrebu iznose 4,6 milijuna kuna, a Ministarstvo financija potražuje 3,2 milijuna kuna.

Novi pogon Šaframa

Tvrtka Šafram, vodeći domaći proizvođač začina, otvorila je novi pogon u Turanovcu u Virovitičko-podravskoj županiji. Investicija je vrijedna 1,5 milijuna kuna, a sufinancirana je bespovratnim sredstvima iz programa Europske unije IPARD. Radovi su trajali godinu i pol, a novom investicijom tvrtka planira povećati proizvodnju i plasman robe na domaće, ali i na inozemna tržišta.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Richard C. Koo

SVETI GRAL MAKROEKONOMIKE Mate

Ovaj životopis Svetog Franje Asiškoga smatra se jednim od najpoznatijih klasika kršćanske duhovnosti. Napisan na temelju izvještaja Franjine subraće i službenih zapisa o čudima koja su se dogodila po njegovu zagovoru, ovaj životopis pruža temeljit i vjerodostojan uvid u vrijeme, mjesto i događaje Franjina života, ali i u samu njegovu osobnost. Ovo djelo, koje se često naziva “književnim remek-djelom srednjovjekovne hagiografije”, progovara o tome što je pokretalo ovoga velikana, odakle je crpio snagu, ustrajnost i pouzdanje.

Tomáš Zmeškal

Životopis crnobijeloga janjeta Naklada Ljevak

Globalna financijska kriza i slom gospodarstva 2009. pojačali su strahove da bi moglo doći do nove velike ekonomske depresije. Iako su kreatori politika koristili sve što su mogli za borbu protiv recesije, do danas nisu uspjeli uhvatiti bogzna kakav zalet. No, Koo smatra da nam je recesija Japana od 1990. do 2005. dala sugestije ne samo o tome kako jedno gospodarstvo nakon pucanja mjehura može upasti u dugotrajnu recesiju, nego i o precizno definiranom spletu ekonomskih mjera nužnih da bi se iz nje izvuklo.

Sveti Bonaventura

Život svetoga Franje Verbum

Blizanci crne boje kože, Lucija i Václav, odrastaju u Pragu u doba Hladnog rata. Suočeni su s predrasudama prema ljudima druge boje kože, no to ne znači da i oni nemaju svoje predrasude. Stoga se ne može reći da je ovo knjiga o rasizmu – ona zahvaća puno dublje probleme ljudskog ponašanja i različitih predrasuda koje postoje u svima. Jedan od primjera je i Božena, njihova baka koja ih brani i zagovara jednakost svih ljudi, ali izražava i svoje predrasude prema Poljacima, Nijemcima, Mađarima...

60 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

Zygmunt Bauman

Čemu sociologija? TIM Press

Bez obzira na to jeste li profesionalni glazbenik ili samo zaljubljenik u klasičnu glazbu, uživat ćete u ovom vodiču u kojem se kronološki predstavlja 50 glazbala svih orkestralnih sekcija – drvenih i limenih, puhaćih i gudaćih te udaraljki. Od lutnje i violine do piccola i ksilofona, istražen je cjelovit raspon orkestralnog zvuka uključujući glazbala koja se u orkestru rijetko čuju. Također su predstavljeni i graditelji glazbala, skladatelji koji su za njih pisali i glazbenici koji su ih svirali.

Dr. Christiane Northrup

BOGINJE NE STARE Planetopija

U našem sve individualiziranijem društvu, u kojem se rješenje društveno stvorenih problema neumoljivo prebacuje s nositelja moći na ramena pojedinaca, sociologija ipak ima priliku preoblikovati ga u društvo i tehnologiju slobode, tj. pružiti načine i sredstva putem kojih se pojedinci dekreta, ili pojedinci de jure, mogu uzdići do statusa pojedinaca izbora, ili pojedinaca de facto, smatra autor. No, da bi časno izvršila tu moralnu obvezu, sociologija se mora uključiti u otvoreni dijalog sa svakodnevnim iskustvom tih ljudi. Philip Wilkinson

POVIJEST GLAZBE U 50 GLAZBALA Školska knjiga

Ako želite specifičan savjet o tome kako imati zdrave grudi, kako hraniti tijelo dobrom zdravom hranom i kako izgledati sjajno iz godine u godinu, sve to pronaći ćete u ovoj knjizi, kaže sama autorica. Dodaje kako nije željela napisati knjigu o zdravlju koja će žene uplašiti u pogledu starenja i uputiti ih kako da se pripreme za sve strahote koje bi im se mogle dogoditi. Riječju, ova knjiga namijenjena je ženama svih dobi koje uživaju u svome životu i žele iskusiti kako život može biti još bolji.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Tiskarske usluge Tiskara Vidić, Požega, www.tiskara-vidic.hr. Tvrtka nudi uslugu tiska i izrade svih vrsta grafičkih proizvoda, a najkonkurentniji su na području samokopirnih papira (blokovi, setovi, tiskanice, beskonačni obrasci s dotiskom...). Svoje proizvode i usluge izvoze i na područje EU-a. Kontakt: Tihomir Vidić, tihomir@tiskara-vidic.hr, +385 34 272 43, +385 98 211 109. Strojevi za poljoprivredu i uzgoj stoke Lusna Makine, Selcuklu, Turska, www.lusna. com.tr. Tvrtka je proizvođač i izvoznik strojeva za poljoprivredu, farme i uzgoj stoke (ratarska prskalica, vrtna prskalica, pumpe i upravljački ventili za prskalice, prijenosni strojevi za mužnju i rezervni dijelovi). Kontakt: info@lusna. com.tr, +90 332 3598 585. Namještaj Ancona Grupa, Đakovo, www.ancona-grupa. hr. Tvrtka je specijalizirana za proizvodnju modernog namještaja i kuhinja, opremanje i uređenje hotelskih i uredskih prostora. Ta-

kođer, odrađuju mnogo projekata vezanih za opremanje hotela, studentskih i staračkih domova. Kontakt: Vedrana Ivaković, vedrana.ivakovic@ancona.hr, +385 31 840 860. Tiskarske usluge Šimrak usluge, Zagreb. Tiskara - kompletna usluga, proizvodi komercijalnu ambalažu (kutije za lijekove, čajeve, kavu i druge vrste)

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Računala i pisači

Ministarstvo financija, Državna riznica nabavlja prijenosna računala i prijenosne pisače. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 455.000 kuna. Rok dostave ponuda je 21. listopada. Vozila za prijevoz pacijenata

Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije nabavlja vozila za prijevoz pacijenata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 945.000 kuna. Rok dostave ponuda je 20. listopada. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

te ambalažu za vinarstvo (pakiranja 1, 2, 3 i 6 boca), reklamni materijal, ogledne kartone (samostojeće i viseće), samoljepive etikete, letke, blister pakiranja i drugo. Kontakt: Ermin Terzić, Simrak-grafika@zg.tcom.hr, +385 1 3470 431, +385 91 2098 257. Suradnja Ekopoz, Owinska, Poljska, www.ekopoz.pl. Tvrtka nudi usluge u području: 1. Gospodarenja drvnim otpadom iz drvne industrije, industrije namještaja, transporta i logistike te otpadom nastalim tijekom izgradnje i održavanja zelenih površina, izgradnje cesta i autocesta, kao i otpadom nastalim rušenjem; 2. Specijaliziranih strojeva - usluge usitnjavanja i sortiranja otpada i materijala mobilnim strojevima, utovarivačima, bagerima... Zainteresirani su za ostvarivanje poslovne suradnje s proizvođačima i/ ili posjednicima drvnog otpada (tvornicama namještaja, pilanama, stolarskim radionicama, tvrtkama koje se bave poslovima rušenja, građevinskim tvrtkama, komunalnim poduzećima, odlagalištima otpada, industrijskim pogonima, špediterskim i logističkim poduzećima). Kontakt: Piotr Rosinski, p.rosinski@ekopoz.pl, +48 61 8126 500. Suradnja Pilana T4, Kuršanovec. Tvrtka traži strateškog partnera za prodaju drvenih vrtnih i vikend kuća, te ulagača u proizvodnju tih ili sličnih proizvoda. Kontakt: Dalibor Tasić, pilana.t4@gmail.com, 099 7839 178.

njena vrijednost nabave iznosi 400.000 kuna. Rok dostave ponuda je 28. listopada.

Usluge štampanja Poslovna odjeća

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo nabavlja poslovnu odjeću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 219.000 kuna. Rok dostave ponuda 28. listopada.

Regija

Bezalkoholna pića

Agencija za bankarstvo Republike Srpske nabavlja bezalkoholna pića. Rok dostave ponuda je 16. listopada.

Mobilna postolja

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja mobilna postolja za vatreno oružje. Procije-

dostave ponuda je 20. listopada.

Medicinske klompe

Dom zdravlja Zenica nabavlja medicinske klompe. Rok

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju usluge štampanja lista Rudar. Rok dostave ponuda je 16. listopada. Oprema za vatrogasnu jedinicu

Grad Banja Luka nabavlja opremu za vatrogasnu jedinicu. Rok dostave ponuda je 27. listopada. Plastenici

Ministarstvo za privredu Bosansko-podrinjskog kantona nabavlja plastenike. Rok dostave ponuda je 27. listopada.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Jahte, motorni brodovi, atraktivno zemljište u Zagrebu i restoran na dražbi Motorna jahta Vagabondo procijenjena na 300.000 kuna. Pokretnina je jahta model Cytra GT 14,90. Dražba za ovu pokretninu će se održati 16. studenog na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba 203/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 098/1959 740. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a rok za uplatu je zaključno do 11. studenoga 2015. Motorna brodica Natascha, procijenjena na 210.000 kuna. Pokretnina je brodica Star yacht 39-GT 14,86, proizvedena 1988. godine. Dražba za ovu nekretninu održat će se 16. studenog u podne na Trgovačkom sudu u Splitu Sukoišanska 6, soba 203/II. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor na broj mobitela: 098/1959 740. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti, a rok za uplatu je zaključno do 11. studenoga 2015. Kalupi za kupaonske kade, procijenjeni na milijun kuna. Pokretnina uključuje i ostalu opremu koja se nalazi u Zmijavcima u Splitsko-dalmatinskog županiji. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici na

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

adresu: Stečajni upravitelj Ivan Grbić, Žnjanska 2, 21000 Split, s naznakom “DID d.o.o. u stečaju, 14.St-230/12, Ponuda za kupnju – NE OTVARAJ” najkasnije do 23. listopada. Javno otvaranje ponuda bit će 27. listopada u 9 sati, na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba broj 121/I. Prodavatelj pridržava pravo ne prihvatiti ni jednu ponudu. Sve su cijene izražene bez PDV-a. Najpovoljnija ponuda je ona s najvišom cijenom i najpovoljnijim uvjetima plaćanja. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno te se isključuje odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke prodane stvari. Predaja u vlasništvo i posjed ugovara se u mjestu gdje se pokretnine nalaze. Troškove otpreme, manipulacije predmetima, prodaje i prijevoza snosi kupac. Razgledavanje ponuđenih po-

62 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

kretnina održat će se u sjedištu stečajnog dužnika na adresi Bublin bb, 21266 Zmijavci svaki radni dan uz prethodnu najavu na broj mobitela 095/ 4737 066. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Oranica u Zagrebu procijenjena na 115 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu površine 60.687 četvornih metara na uglu ulica Savska Opatovina i Kotarnica. Dražba za ovu nekretninu će se održati 19. studenoga u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba broj 327/III. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje će biti 13. studenog u 13.30 sati na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog ovršitelja Antonija Jerkovića. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale osiguranje od 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine, tj. iznos od 11,5 milijuna kuna. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu otvoren kod Hrvatske poštanske banke broj HR1723900011300003265, model: HR05, poziv na broj 116-3648-10. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego što se pristupi dražbi. Restoran u Marčani u Istri, procijenjen na 6,5 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja restoran, terasu, stazu i dvorište, ukupne površine 3053 četvorna metra u Dugoj uvali. Dražba za ovu nekretninu će se održati 11. studenoga na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba 16. Nekretnine na drugom ročištu za javnu dražbu ne mogu se prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosit će kupac. Nekretnina se može razgledati 9. studenoga u 11 sati. Kao kupci na javnoj dražbi mogu sudjelovati osobe (pravne i fizičke) koje su položile jamčevinu tri radna dana prije održavanja ročišta za javnu dražbu u iznosu od 10 posto od procijenjene vrijednosti. Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun ovoga suda broj HR2923900011300002176, pozivom na broj 2-2049-12. Pašnjak i šuma u Istri procijenjeni na 4,8 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja pašnjak površine 2846 četvornih metara i šumu površine 6717 četvornih metara u naselju Galižana, kod Vodnjana. Dražba će se održati 2. studenog u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, soba 3. Nekretnine se na drugom ročištu ne mogu prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe vezane uz kupnju na dražbi snosi kupac. Za sudjelovanje na javnoj dražbi nužno je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnina.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Rekonstrukcija Rapla Vallavalitsus, Rapla, Estonija, traži izvođača radova. Na zgradi Alu edukativnog centra potrebno je obaviti radove rekonstrukcije kako bi se zadovoljili zahtjevi niskog napajanja objekta. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Rapla Vallavalitsus, 75023361, Viljandi mnt 17, Kontaktisik: Kristiina Valgi-Kopti 79511 Rapla, Estonia, kristiina.valgi@rapla.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu nabavu 540 kubnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Optički kabeli Obrambene snage Estonije otvorile su natječaj za nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 3. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Kaitsevägi, 70008641, Juhkentali 58, Krista Kiil, 15007 Tallinn, Estonia, krista. kiil@mil.ee. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Informacijski sustav Etat de Vaud, direction des systèmes d’information, Rennes, Švicarska, traži nabavu informacijskog sustava. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na État de Vaud, direction des systèmes d’information Av. de Longemalle 1, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www. simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=882651. Namještaj Uprava željezničkih prometnica Češke Republike raspisala je natječaj za nabavu i ugradnju uredskog namještaja. Natječajna dokumentaci-

ja nalazi se na stranici: https://www.vhodneuverejneni.cz/index.php?m=xenorders&h=ord erdocument&a=detail&document=890221. Rok za prijavu istječe 29. listopada. Papir za printanje Grad Cannes, Francuska, traži nabavu papira za ispis. Natječaj je otvoren do 23. listopada, a prijave na francuskom jeziku se predaju na: Ville de Cannes, Hôtel de Ville de Cannes - place Bernard Cornut Gentille, CS 30. 140, Direction des achats; À l’attention de: M. le maire ou son représentant, l’adjoint délégué, 06406 Cannes Cedex; France, marches-publics@ville-cannes. fr. Više podataka na http://www.cannes.com i https://www.e-marches06.fr. Razvoj računalnih programa

UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Računalni programi Quality and Qualifications Ireland (QQI), Dublin, Irska, traži nabavu računalnih programa i podrške za njih. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Quality and Qualifications Ireland (QQI), 26-27 Denzille Lane, 2 Dublin, Ireland. Više podataka o nadmetanju na: http:// irl.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s. asp?PID=92411&B=ETENDERS_SIMPLE.

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Nova knjiga Feđe Vukića/Druga povijest dizajna

Teorija za izvoz Feđa Vukić, The Other Design History, Af&Upi2M Books, 2015.

Promocija knjige je bila u Pragu, u dizajn centru Czechdesign

Vukić je dosad objavio mnogo knjiga, no ovo je prva koja je najprije tiskana na engleskom jeziku

utor tvrdi kako je povijest dizajna važan dio šire povijesti industrijalizacije. I to je po mom mišljenju točno, piše Victor Margolin u svojoj recenziji najnovije knjige hrvatskog teoretičara dizajna dr. Feđe Vukića. Povijest industrija-

lizacije Hrvatske, od vremena dogovorne ekonomije pa do razdoblja ostvarenja slobodnog tržišta, bolje se razumije kada popratimo tragove intelektualne povijesti koja pokazuje na koji su se način hrvatski teoretičari i kritičari pomaknuli od ideje dizajna kao primijenjene umjetnosti prema razumijevanju iste kao prakse koja može snažno formirati dodanu vrijednost u ambijentu industrijske modernizacije. Margolin, profesor emeritus na studiju dizajna Sveučilišta Illinoisa u Chicagu, nije jedino blistavo ime koje se, uz Vukićevo, pojavljuje na koricama ove knjige; za nju recenziju potpisuje i Jonathan M. Woodham, čovjek kojega u stručnim krugovima smatraju ni manje ni više nego svjetskim pokretačem razvitka povijesti dizajna. Dr. Feđa Vukić dosad je objavio najmanje 12 knjiga, no ovo je prva koja je najprije tiskana na engleskom jeziku. Svjetsku promociju doživjela je ovoga ljeta u Pragu gdje je predstavljena u dizajn centru Czechdesign uz predavanje na temu Design Theory and Self-Management Socialism. (A.M.)

Pivo vrijedno kao butelja vrhunskog vina

Jeste li za Birru del Borgo?

irra del Borgo jedno je od najpoznatijih svjetskih craft piva i u posljednje vrijeme je svjetsko hit pivo. Nije pasterizirano, nije filtrirano i fermentira u boci, a klasificira se kao slow food. S obzirom na cijenu od 11 do 15 eura za bocu od 0,75 litara ili četiri do šest eura za malu bocu, ovo pivo u restoranima ima status sličan odličnoj boci vina. Birra del Borgo se može naručiti u 30 zemalja širom svijeta, a zastupstvo za našu regiju je u Splitu. Zastupnik mu je

tvrtka Quintus, koja upravlja trgovinom i ugostiteljskim objektom Regina di Formaggio. Vlasnica tvrtke, nekadašnja rukometna reprezentativka Dijana Jelaska ujedno je i brend menadžerica Birra del Borgo za ovu regiju. Osim u njezinoj splitskoj butigi, gdje se može i konzumirati, ovo se pivo može naručiti u dvadesetak prestižnih restorana u Splitu, Visu, Dubrovniku, Šolti, na Hvaru i Zagrebu. Zagrebački ljubitelji piva moći će ga de-

64 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

gustirati ove godine i na sajmu Zagreb Vino com koji se održava u hotelu Esplanada od 27. do 28. studenog. (J.V.)

Patricio Alejandro Aguero

Kad svoju sreću nađeš u Hrvatskoj

jegove lutke puše, dosađuju se, zure u daljinu... i pritom skupljaju novac u humanitarne svrhe. Lutke Patricia Alejandra Aguera, hrvatskog umjetnika iz Venezuele, oduševile su javnost koja ih je imala priliku upoznati tijekom modnog spektakla Diva Style Dolls u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu početkom listopada. Uz podršku manekenki i prokušanog tima producenta Viktora Drage, lutke su predstavile i radove poznatih hrvatskih modnih kreatora (Juraj Zigman, Elfsi, Robert Sever, Aleksandra Dojčinović, Matija Vujica, eNVy Room, Hippy Garden, Boris Pavlin i drugi). Odatle su se preselile u Arena Centar gdje se čitavog proteklog tjedna nastavila prodaja ovih ikoničkih igrački, a od svake je tisuću kuna uplaćeno u fond udruge koja se brine o ženama oboljelima od raka dojke Europa Donna. Kod nas već poznati lutkar, koreograf, scenograf i ilustrator, Patricio Alejandro Aguero jedan je od rijetkih primjera migracije talentiranih ljudi iz svijeta u Hrvatsku. “Ovamo sam došao raditi što volim”, kaže Patricio, “a lutke su ono što volim najviše. Raditi ono što voliš, po meni je to definicija sreće za svakog od nas”. Lutke iz kolekcije Diva Style Dolls sada očekuje prava turneja, prva postaja im je Fashion Week u Ljubljani, a smiješe im se i svjetla europskih pozornica. Što još voli raditi sjajni Venezuelanac s hrvatskom adresom, moći ćemo vidjeti i u galeriji Oblok u Sesvetama, gdje će u studenom izložiti svoje nove, opet drukčije, i uvijek originalne lutke. (A.M.)

Ovamo sam došao raditi što volim, a lutke su ono što volim najviše Patricio Alejandro Aguero, poznati lutkar, koreograf, scenograf i ilustrator

12. listopada 2015. | broj 3897 | Privredni vjesnik | 65

Sve za ljubimca

Qushin: samo za razmažene

Najmekši jastuci i prostirke za pse savršeno će se uklopiti u svaki dom, a za ljubimce koji vole izlete i putovanja, sada je tu i Qushin 2go

ushin je novi brend na hrvatskom tržištu pod čijim imenom Iva Goluža osmišljava i proizvodi jastuke i prostirke za pse. Ideja se rodila, kaže, iz potrebe jer nigdje nije mogla pronaći jastuk na kojem će njezin psić Bak uživati, a koji će se pritom i savršeno uklapati u njezin životni prostor. Stoga je odlučila pokrenuti vlastiti posao, dizajnirati i proizvoditi jastuke za pse.

Riječ je o hrvatskom proizvodu koji se šiva u Zagrebu, i može se naručiti po mjeri

Ideja se rodila iz potrebe, kaže Iva Goluža, jer nigdje nije mogla pronaći jastuk na kojem će njezin psić Bak uživati 66 | Privredni vjesnik | broj 3897 | 12. listopada 2015.

“Qushin je nastao prirodno, iskreno, sa željom da prije svega svom Baku stvorim meki i udoban ležaj na koji ću i sama poželjeti leći dok se igramo. Odabrala sam devet različitih uzoraka od kojih smo sašili Qushin jastuke u tri veličine te prostirke”, objašnjava Iva Goluža, dodajući kako joj je u odabiru imena brenda inspiracija bila ljubav prema Istri i dragim ljudima. U ponudi ima jastuke s motivom satova koji se zovu Leroj, crveni s bijelim točkicama nose naziv Punta, zatim su tu šareni jastuci Balota i Farfala, egzotični Qushin Kadina, svemirski Kapelin, minimalistički Qushini Monada i Pitun te Qushin Militar. Jastuci su dostupni u standardnim veličinama, ali je moguće proizvesti i jastuke po narudžbi. “S obzirom na to da je riječ o hrvatskom proizvodu koji se šiva u Zagrebu, moguće je naručiti Qushin po mjeri. Ako imamo traženi dezen na zalihi, bit će nam potreban jedan radni dan da proizvedemo jastuk”, kaže Iva Goluža. Nije zaboravila ni one koji svoje pse voze sa sobom u automobilima. Za njih je osmislila prostirke Qushin 2go koje je lako složiti i ponijeti sa sobom kamo god išli, a moguće ih je jednostavno rasprostrijeti na sofu ili kauč na kojem se odmara ljubimac. Prostirke su sašivene od istog materijala kao i jastuci, no punjeni su PES vatom, što ih čini lakima za slaganje i nošenje. (I.G.)

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

Prvi regionalni projekt medija Privredni vjesnik i partnerski mediji iz još pet država JI Europe Oslobođenje, Finance, Kapital, Vijesti, Novi magazin

www.biznis-plus.com

Umrežavanje, izravni kontakti, ubrzanje razgovora i dogovora te realizacije dogovorenog za zajedničke nastupe na trećim tržištima razlog su naših aktivnosti: ⇢ podrška hrvatskim izvoznicima ⇢ otvaranje novih tržišta za hrvatske tvrtke ⇢ povezivanje članova kluba i sudionika regionalnih poslovnih konferencija

⇢ pojednostavljivanje najtežeg – prvog koraka suradnje ⇢ medijsko praćenje i informiranje o prilikama za poslovanje u regiji ⇢ pomoć u širenju poslova

Članovima Regionalnog poslovnog kluba Biznis plus osigurano je sudjelovanje na konferencijama onih koji odlučuju (decision makera), vlasnika i direktora kompanija, što olakšava direktno pregovaranje i dogovaranje, a realizaciju čini izvjesnijom i efikasnijom.

Pridružite nam se! Za sve informacije: biznis-plus@privredni.hr, +385 (0)1 5600 012, 5600 000