PV 3898 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

19. listopada 2015., godina LXII, broj 3898

Tema tjedna: Hrvatska brodogradilišta

Ugovoreni poslovi vrijedni 1,8 milijardi dolara intervju

Siniša Ostojić

Hrvatska brodogradnja Jadranbrod

Požeško-slavonsko gospodarstvo

Zlatnoj dolini treba jači državni vjetar u leđa

Dani hrvatskog turizma

Do 2020. godine očekuje se sedam milijardi eura investicija u turističku industriju

S PROMJENOM DOLAZI RIZIK

Partneri:

Financijski direktori kompanija (CFO) sve više se nalaze u središtu važnih poslovnih odluka, a njihov značaj i glas postaje sve važniji. Spoznaje o inovativnim tehnologijama koje mogu poboljšati poslovanje tvrtke postaju im jedna od važnih zadaća. Kako uz pomoć nove tehnologije donositi kvalitetnije poslovne odluke i time povećati učinkovitost poslovanja? Kako smanjiti troškove upravljanja informacijama i dokumenatima? Kako povećati mobilnost, uspostaviti povezanost sa postojećim sistemima a pri tome održati sigurnost podataka? Odgovore na ova pitanja možete doznati na okruglom stolu koji će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Uz predstavnike hrvatskih kompanija koje su već implementirale takva rješenja, bit će predstavljena i inozemna rješenja vezana za optimizaciju poslovanja. Pridružite nam se!

Sudjelovanje je besplatno! Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja !

sadržaj

3898 / 19. listopada 2015.

TEMA TJEDNA 6

Hrvatska brodogradilišta Trend prema održivom i samostalnom poslovanju

Siniša Ostojić, Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod Naša brodograđevna industrija vrlo je značajna u europskim razmjerima

HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza Poslovni sastanci besplatno u hrvatskim veleposlanstvima

Dani hrvatskog turizma

Intervju

AKTUALNO

NOVI ODNOSI S KINOM 19

DANI HRVATSKOG TURIZMA 24

Poljoprivredna zadruga Masline i vino, Polača

Hgk otvara predstavništvo u Šangaju Luka Burilović je pozvao kineske poduzetnike da robu u Europu dostavljaju preko hrvatskih luka

Najjača gospodarska karika Do 2020. u turističku industriju trebalo bi se investirati sedam milijardi eura

aktualno 32

Gospodarstvo Požeško-slavonske županije Zlatnoj dolini treba jači državni vjetar u leđa

Poljoprivredna zadruga Masline i vino, Polača Masline, vino i smokve za kupce i turiste

Hrvatska brodogradilišta

Priča s razlogom

KOLUMNA POGLED IZNUTRA 37

Sve za uspjeh Rukovođenje se temelji na upravljanju odnosima, a odnosi su određeni moralnim vrijednostima

GOSPODARSKA SURADNJA 39

Hrvatsko-češki gospodarski forum Izvozne mogućnosti nisu iskorištene

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Jozo Sarač

ZapostavljenI ruralni prostor Posljedice za županije ali i državu mogu biti neiskoristivost resornih osnova i slaba valorizacija strateških prednosti

R Jozo Sarač, ravnatelj Javne ustanove za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije - JU RERA SD

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

uralna ekonomija se suočava s brojnim problemima, poput smanjenja broja i starenja stanovništva, fosilizacije pejzaža te sve lošijih socioekonomskih pokazatelja koji čine ovaj prostor pasivnim i nepoželjnim za život. Promjena ruralnog gospodarstva preduvjet je i demografske stabilnosti koja predstavlja osnovu za održivost svih komponenti razvoja. Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa svake županije u Hrvatskoj. Nužna je zbog uravnoteženja razvoja društva, gospodarstva i okoliša. Održivost vodi do postojanog razvoja na način da ne ugrožava bilo koji element koji čini integralni dio razvojnog procesa. Stoga se jasno mora definirati razvojni put koji će dovesti do gospodarske, društvene i političke promjene u svrhu poboljšavanja kvalitete života populacije ruralnog prostora. Slabo razvijen ruralni prostor, loših gospodarskih i društvenih karakteristika ne predstavlja problemsko područje samo sebi nego puno širem prostoru. U slučaju zapostavljanja razvoja ruralnog prostora posljedice za županije ali i državu mogu biti neiskoristivost resornih osnova i slaba valorizacija postojećih strateških prednosti. Posljednja verzija Programa ruralnog razvoja sadrži 17 mjera koje otvaraju mogućnosti za financiranje niza aktivnosti u javnom i privatnom sektoru. Poljoprivrednicima se nude mogućnosti financiranja fizičke imovine u obliku nabave opreme i podizanja novih nasada, certificiranja proizvoda, obrazovanja, razvoja nepoljoprivrednih aktivnosti na gospodarstvu odnosno agroturizma i udruživanja s posebnim naglaskom na financiranje projekata mladih poljoprivrednika i ekološkog uzgoja. Jedinicama lokalne samouprave bit će dostupna sredstva za financiranje širokog spektra infrastrukturnih javnih projekata kroz Mjeru 7 – projekata vodoopskrbe i odvodnje, nerazvrstanih cesta, vatrogasnih domova, dječjih igrališta, tematskih staza i parkova, groblja, tržnica. Javna ustanova RERA SD kontinuirano provodi informativne i edukativne kampanje za ciljane skupine pojedinih mjera. Formiran je tim stručnjaka koji svim zainteresiranim ko-

4 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

risnicima Programa ruralnog razvoja pruža savjetodavnu podršku o uvjetima natječaja, potrebnoj dokumentaciji i načinu prijave projekta. Svi poduzetnici zainteresirani za prijavu na bilo koju od mjera mogu dobiti stručnu podršku u naša dva infocentra: Info centar za poduzetnike Splitsko-dalmatinske županije te EDIC Split - Informativni centar o EU. JU RERA SD sudjeluje na više od 15 projekata ukupno vrijednih više od 50 milijuna eura europskog novca iz pretpristupne pomoći te ujedno uspješno povlači sredstva namijenjena za pripremu novih projekata iz ESI fondova.

USTANOVA JU RERA SD sudjeluje na više od 15 projekata ukupne vrijednosti veće od 50 milijuna eura europskog novca U javnom sektoru osobito je važan aspekt pravovremene pripreme projektne dokumentacije. Jedinice lokalne samouprave trebaju biti svjesne važnosti usmjeravanja proračunskih sredstava u izradu projektne dokumentacije. To je uz riješenost imovinsko-pravnih odnosa temelj za povlačenje sredstava. Preduvjet za povlačenje sredstava je izrađen strateški višegodišnji planski dokument, što na neki način potiče gradove i općine na uvođenje strateškog planiranja u svoje redovno poslovanje. Mjere ruralnog razvoja od velikog su značaja i za privatni sektor kojem su, s obzirom na opterećenost dugogodišnjom gospodarskom krizom i teret visokih poslovnih nameta, doista nužne financijske injekcije za nove poslovne investicije i stvaranje dodane vrijednosti putem oživljavanja raznih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim sredinama.

BROJKE, BROJKE

Turistički rezultati u devet mjeseci u Hrvatskoj

13,1milijun turističkih dolazaka

8,4% više

7% više

75,7

nego u devet mjeseci 2014.

milijuna noćenja seci 2014. (30% od u et mje kup v e d no go u e ost n i l 8 i a , 9 j n 5 e % e ć o š v n i i še n v na va u j % i l e i 6 ren go m ili 2 , a j u 4 n 1 ih e d : š e i ć % v nego u d ev no nija a no a ili 8,5 e e j a n v će n u t j e p e i ć l t i m u o nja m m ž n 2 , j a a 3 j e 2 e n : k uH a s r s u s j 1. Ist e e i n l i i ci 2 ci 2 rvat t a m skoj) 7 014 014 , lm a 2 d 1 . : . o k r s it e Najveći broj noćenja:

2. Spl

n var K . 3

ista (8,6% više neg olazaka tur d oud a n u j i l eve mi 4 , 3 : tm a 1. Istr jes eci u r t i s a ta (9,2% viš a dolazak n u j i Najveći broj l i 20 e m n 4 , e 2 g : 14 oud ija turističkih n a .) p e u vet ž a k dolazaka: s m n i t a j e sec o-dalm 3. Kvarner: 2,3 milijuna dolazaka turista (9, i 20 3% v 2. Splitsk 14. iše n ) ego ud Emitivna tržišta eve s kojih dolazi tm najviše turista: jes ec i2 01 4.)

1. Njemačka - 16 milijuna noćenja, porast od 6,7%, udio od 21% u ukupnim noćenjima 2. Slovenija - 8 milijuna noćenja, porast od 5%, udio od 11% u ukupnim noćenjima

3. Austrija - 6,2 milijuna noćenja, porast od 8,2%, udio od 8,3% u ukupnim noćenjima Izvor: Ministarstvo turizma

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Hrvatska brodogradilišta

Trend prema održiv poslovanju U knjigama narudžbi je 40 plovnih objekata, u koje se ubrajaju brodovi, platforme, brodova, ukupne vrijednosti veće od 1,5 milijardi USD. Kad se uračunaju još neob ugovori, vrijednost poslova penje se do 1,8 milijardi USD. Brojke još rastu kad se remontnog brodogradilišta Viktor Lenac koje, dakako, nema knjigu narudžbi piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rema podacima kojima raspolaže Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, od kraja rujna knjiga narudžbi hrvatskih brodogradilišta relativno je dobro popunjena. Prema tim podacima, brodogradilišta su zaposlena do kraja 2017., a knjige su čak popunjene i u prvom kvartalu 2018. godine. Uočljivo je da se promijenila struktura ugovorenih poslova, tako da se s nekadašnje orijentacije pretežito na gradnju tankera današnja knjiga narudžbi sastoji od raznih tipova i veličina brodova, i to poglavito brodova i plovnih objekata specijalnih namjena. Govoreći u brojkama, u aktualnoj knjizi narudžbi trenutno je 40 plovnih objekata, u koje se ubrajaju brodovi, platforme, teglenice i trupovi brodova, ukupne nosivosti oko 560.000 tdw, odnosno ukupne vrijednosti većoj od 1,5 milijardi USD. Uz ove ugovorene poslove, brodogradilišta imaju i nekoliko potpisanih ugovora koji još nisu objavljeni, kao i ugovorene poslove izvanbrodograđevne proizvodnje, tako da bi se uz postojeće poslove, ukupna vrijednost svih poslova mogla popeti i do 1,8 milijardi USD. Kada se tome dodaju i podaci o remontnom brodogradilištu Viktor Lenac, koje nema knjige narudžbi jer posluje na drugačiji način, onda se ta vrijednost poslova dodatno uvećava. Ovakva zaposlenost daje dobar temelj za optimizam da bi se aktualni procesi restrukturiranja mogli uspješno okončati, te omogućiti brodogradilištima da posluju na održiv način, bez državnih potpora. U ovom trenutku velika

6 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

brodogradilišta zapošljavaju direktno oko 7200 radnika, te 490 u Viktoru Lencu. Hrvatska brodogradilišta ovisno o trenutku imaju između 2000 i 3000 kooperanata. U pratećoj industriji proizvodnje brodske opreme radi još oko 10.000 radnika, što sve skupa daje brojku od oko 20.000 radnika koji izravno ili posredno rade u brodograđevnoj industriji. U odnosu na vrijeme prije privatizacije, brodogradilišta u restrukturiranju smanjila su broj zaposlenih za oko 20 posto. Važno je reći da se uz održivo tržišno poslovanje brodogradnje veže i obrazovni sustav, odnosno srednje brodograđevne škole i fakulteti te Brodarski institut.

Uljanik Grupa: narudžbe od milijardu eura

U 2015. godini Uljanik Grupa ističe velike pomake na području prodaje i ugovaranja novih projekata, s obzirom na to da knjiga narudžbi bilježi 22 gradnje od kojih je 10 u Puli, a 12 u Rijeci. Njihova ukupna vrijednosti je milijardu eura. Što se tiče proizvodnih kapaciteta, oni su popunjeni u oba brodogradilišta za 2016. i 2017. godinu, a popunjen je dio kapaciteta i u 2018. godini. “Radi se o ugovorima koji osiguravaju stabilno poslovanje, a imaju ugrađenu valutnu klauzulu. Ugovori imaju ugrađene elemente koji štite od potencijalnog poskupljenja brodskog čelika, a u posljednjim potpisanim ugovorima i dolarski je dio zaštićen valutnom klauzulom”, ističe Hrvoje Markulinčić, direktor UljanikPoslovno-informacijskih sustava.

ivom i samostalnom teglenice i trupovi javljeni potpisani dodaju poslovi

Ivana Ivanovic/PIXSELL

Brodosplit je razvio i jaku izvanbrodograđevnu ponudu s više od 30.000 tona ugovorenih čeličnih konstrukcija. Najznačajniji posao je u sklopu projekta Mojsije-Venecija, gdje su u izgradnji 41 čelična vrata za prolaze Malamocco i Chioggia

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: HRVATSKA BRODOGRADNJA nost na tržištu te jamči održivost poslovanja”, otkriva Markulinčić.

Knjiga narudžbi 30.9.2015. Brodogradilište

Broj objekata

tdw

Cgt USD (mil.)

3.MAJ

257.120

129.682

303,0

BRODOSPLIT GRUPA

41.222

72.661

243,0

BRODOTROGIR/HBT

95.000

49.856

121,0

ULJANIK

167.595

230.684

855,0

SVEUKUPNO

560.937

482.883

1.522,0

Izvor: Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.o.o.

Kad pogledamo planirane prihode za ovu i sljedeću godinu, vidimo utrostručene vrijednosti prihoda. Smatramo da je to vjerodostojan pokazatelj situacije u kojoj smo bili i onoga što je pred nama. Hrvoje Markulinčić, direktor Uljanik-Poslovno informacijskih sustava

Prema njegovim riječima, Uljanik Grupa je aktivna i u brodograđevnim nišama, a sukladno strategiji Grupe, brodogradilišta i dalje grade brodove srednje i složene vrijednosti. “Kvalitetno restrukturiranje, integracija u Uljanik Grupu te kvalitetno ugovaranje projekata pod okriljem Grupe, rezultiralo je evidentnom održivošću poslovanja 3. maja, što je bio i osnovni cilj programa restrukturiranja. Vođeni tom činjenicom, pred nadležnim smo državnim tijelima pokrenuli postupak okončanja Programa restrukturiranja i ranije od projicirane 2017. godine. Završetak programa restrukturiranja dat će i 3. maju stabilniju poziciju na tržištu, što je posebno važno kod brodovlasnika koji ugovaraju složene i strogo namjenske brodove. I nadalje ćemo inzistirati na uspostavljanju osnova za budući rad s državnim institucijama prema modelu kakav postoji u državama Europske unije koje se bave brodogradnjom”, pojašnjava Markulinčić. Prema njegovim riječima, gubitak ostvaren u prethodnoj godini je očekivan i u okviru je planiranog. “Međutim, kad pogledamo planirane prihode za ovu i sljedeću godinu, vidimo utrostručene vrijednosti prihoda. Smatramo da je to vjerodostojan pokazatelj situacije u kojoj smo bili i onoga što je pred nama. U realizaciju ugovora Uljanik kreće nakon višegodišnje iscrpljujuće krize koja je ostavila traga na financijskim rezultatima Grupe. Pritisak nezaposlenosti utjecao je na sve rezerve Društva. Istovremeno, konkurenti Uljanik Grupe su ili propadali ili drastično otpuštali svoje radnike”, ističe Markulinčić. U Uljanik Grupi je trenutačno zaposleno 4137 osoba. “Ono što nas izdvaja i po čemu smo i dalje konkurentni je mogućnost Uljanik Brodogradilišta da, zajedno s brodovlasnicima, gradi brod od samoga početka do kraja. To znači da se projekt može modificirati po željama brodovlasnika u tijeku gradnje, što u većini brodogradilišta nije moguće, a nama daje pred-

8 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Brodosplit: Pozicioniranje na tržištu složenijih projekata

Prema riječima Tomislava Debeljaka, predsjednika Uprave Brodosplita, u knjizi narudžbi u brodograđevnom dijelu prodaje aktivno je 17 novogradnji brodova. Među njima je i riječni kruzer, trenutačno u fazi izgradnje i opremanja, dugačak 105 metara, pa jedan radni brod betonara u izgradnji, dužine 48,50 metara, potom pet istovjetnih jedrenjaka dugačkih po 54 metra, od kojih je prvi u izgradnji. Gradi se i jedan kruzer-jedrenjak duljine 162,2 metra koji će krasiti pet jarbola i 6400 metara četvornih jedara, po čemu će to biti najveći jedrenjak na svijetu. U izgradnji je prvi iz serije pet ophodnih brodova za MORH dužine 43,50 metara i širine osam metara, a radi se i projektno-tehnička dokumentacija za četiri broda za prijevoz kontejnera dužine 165 metara i širine 26,50 metara, svaki po 1500 TEU. U tijeku je gradnja mini kruzera, odnosno izrada čeličnog trupa i nadgrađa za jedrenjak s dva jarbola dužine 46 metara, širine 9,2 metra. Uz izgradnju brodova Brodosplit je razvio jaku

Od kada je preuzeo Brodosplit, DIV je u restrukturiranje nakon privatizacije uložio više od milijarde kuna

izvanbrodograđevnu ponudu s više od 30.000 tona ugovorenih čeličnih konstrukcija. Najznačajniji posao je u sklopu projekta Mojsije-Venecija, gdje su u izgradnji 41 čelična vrata za prolaze Malamocco i Chioggia. Te mega blokove rade za talijanskog naručitelja Fincantierija. Trenutačno je u izgradnji i prva od dviju velikih portalnih dizalica za kontejnerski pretovar tipa Boxer 6000, ugovorenih za njemačku tvrtku Kocks Krane. U tvornici dizel-motora u izgradnji je drugi od dva istovjetna glavna elektronski upravljana dvotaktna sporohodna dizel-motora novije generacije za Brodotrogir. Jedan takav je već isporučen prošle godine. Za tvornicu Cemex u tijeku je izrada plašta i sanacija nosivog prstena peći za cementaru. Dakle, Brodo-

U brodogradilištu 3. maj posluje se dobro, pa je Uljanik Grupa pokrenula postupak okončanja Programa restrukturiranja tog brodogradilišta i ranije od projicirane 2017. godine

Republike Hrvatske i DIV-Brodogradnje, splitsko brodogradilište izbjeglo je stečaj i sigurnu likvidaciju. U više od dvije godine od kada je DIV preuzeo Brodosplit, doprinos samog Društva restrukturiranju nakon privatizacije iznosi više od jedne milijarde kuna. Za sve one koji nisu upućeni, vlastiti doprinos služi ojačavanju poslovanja Društva u teškoćama i dio je ukupnih troškova restrukturiranja. Nakon dvije petine od mogućeg vremena provedbe, uspjeli smo u znatnoj mjeri obaviti radnje koje vode prema dugoročnoj održivosti. Akvizicijom Brodosplita i planskim restrukturiranjem, DIV Grupa je stvorila preduvjete kako bi naredno

split trenutačno ima ugovorenih 17 brodova, te niz izvanbrodograđevnih projekata, zapošljava 2352 radnika i, prema Debeljakovim riječima, sve svoje poslove ugovara s pozitivnom kalkulacijom. Time društvo ima punu zaposlenost radnika za ovu i sljedeće dvije godine, a dio narudžbi seže i do 2018. godine. U ovom trenutku Brodosplit sudjeluje na više međunarodnih natječaja i direktnih pregovaranja od kojih Debeljak očekuje nove poslove.

Nejednak tretman države

“Restrukturiranje ide prema planu. Potpisivanjem kupoprodajnog ugovora između Vlade

1.200.000.000 1.000.000.000 800.000.000 600.000.000 400.000.000 200.000.000

2015.

2013.

2014.

2012.

2011.

2010.

2009.

2007.

2008.

2005.

2006.

2004.

2003.

2002.

2001.

1999.

2000.

1998.

1997.

1996.

1995.

1993.

1994.

1992.

1991.

1990.

1989.

1988.

Izvor: Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.o.o.

Vrijednost isporučenih plovnih jedinica

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: HRVATSKA BRODOGRADNJA

Uljanik je specifičan i po tome što se tu brodovi grade od samoga početka do kraja. To znači da se projekt može modificirati po željama brodovlasnika u tijeku gradnje, što u većini brodogradilišta nije moguće

razdoblje bilo poslovno održivo na tržištu bez potpora države, odnosno niti jedan novougovoreni posao nije ugovoren s gubicima, što je glavna odrednica restrukturiranja. Poslovanje kao i do sada pokazuje stalan trend rasta, u ukupnom volumenu i izvozu. Zadovoljni smo postignutim, a što pokazuju i financijska izvješća”, pojašnjava Debeljak. Uspoređujući uvjete poslovanja i restrukturiranja s drugim hrvatskim brodogradilištima, on kaže kako je

Brodosplit u proces restrukturiranja unio sva društva-kćeri i sve zaposlenike od prije privatizacije, dok su primjerice iz brodogradilišta 3. maj, koje je kupio Uljanik, izdvojena poduzeća 3. maj TIBO i 3. maj MID i još neka druga kojima je država preuzela gubitke. Neke od njih danas prodaje Uljaniku s otpisanim dugovima, koje ne uračunava u ukupne troškove restrukturiranja kao što je slučaj s Brodosplitom, dodaje on.

Tomislav Debeljak:

I dalje manjak radnika Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak ističe kako ih u tom brodogradilištu, unatoč velikom broju nezaposlenih na zavodima, stalno muči manjak kvalificirane proizvodne radne snage. “Struktura koja je tamo dostupna nažalost ne odgovara našim potrebama. Zato smo u nekoliko navrata tražili dozvole za zapošljavanje stranaca, naravno, u slučaju da ne možemo doći do naših”, kaže. Prema Debeljakovim riječima, glavni ciljevi uprave su pozicioniranje Brodosplita na tržištu složenijih brodova i

konstrukcija, te uporedo s tim ustrajno provođenje promjena svih poslovnih procesa u svrhu povećanja produktivnosti i efikasnosti izvođenja. “Brodosplit ugovara poslove koje može izvesti sa svim svojim potencijalima, te naravno s pozitivnim financijskim učinkom, što je i preduvjet opstanka bilo kojeg poslovnog sustava. Za profitabilno poslovanje nije bitan broj brodova već njihova prodaja po cijeni većoj od cijene koštanja. Osim cijene, važno je dostići produktivnost na razini poštivanja rokova kako bi se optimalno koristili kapaciteti.

10 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Poželjno je radi kapaciteta graditi velike brodove, no važniji od veličine je odnos cijene, roka i raspoložive tehnologije. Brodosplit može preživjeti gradeći brodove raznih veličina i ne treba imati kompleks veličine već razmatrati uspješnost”, smatra Debeljak.

Viktor Lenac: Rekordna godina

Brodogradilište Viktor Lenac privatizirano je nakon stečaja i posluje isključivo prema tržišnim uvjetima. Ovo brodogradilište koje se bavi remontom, preinakom i offshore poslovima nije u procesu restrukturiranja. Prema riječima Roberta Škifića, predsjednika Uprave, Viktor Lenac kao remontno brodogradilište nema knjigu narudžbi poput brodogradilišta novogradnji. “Remontni poslovi, koji čine najveći udio u prihodu Viktora Lenca, su poslovi s kratkim rokovima ugovaranja i izvršenja. Trenutačno prema ugovorenim i najavljenim poslovima imamo punu popunjenost kapaciteta do kraja ove godine. Viktor Lenac je glavninu svojeg restrukturiranja proveo nakon izlaska iz stečaja, mada se taj proces provodi i dalje, konstantno, zbog stalne potrebe za pro-

U segmentu preinaka i velikih poslova kao što je remont zapovjednog broda američke 6. flote Škifić vidi buduće pozicioniranje Viktora Lenca mjenama u organizaciji, prilagođavanja uvjetima tržišta i konkurencije. Sve to radimo u cilju povećanja učinkovitosti i konkurentnosti”, pojašnjava Škifić. U ovom trenutku u Viktoru Lencu je zaposleno 489 radnika. Škifić kaže kako ove godine može biti zadovoljan ostvarenim rezultatima. “Nisam samo zadovoljan zbog dobiti koju očekujemo, već i zbog ostvarene visine prihoda koji će do konca godine premašiti 60 milijuna eura, što je za nas do sada najveći prihod ostvaren u jednoj godini”, kaže Škifić. Prema riječima čelnog čovjeka Viktora Lenca, to se brodogradilište pozicioniralo na tržištu kao jedno od vodećih remontnih brodogradilišta na Mediteranu, području koje u biti i predstavlja područje dohvata prihoda Viktora Lenca. “Naša prednost u odnosu na ostala brodogradilišta je u sposobnosti obavljanja velikih projekata konverzija, kod kojih nam glavni konkurenti nisu bliža brodogradilišta na Mediteranu nego ona iz zapadnoeuropskih zemalja. To smo i dokazali posljednjom

preinakom barže Cable Enterprise za naručitelja talijansku kompaniju Prysmian. Tu preinaku vlasnik i tehnički menadžment V. Delta na svojim stranicama pokazuju kao jedan od najuspješnijih svojih projekata. Upravo u segmentu preinaka i velikih remontnih poslova - kao što je remont zapovjednog broda američke 6. flote USS Mount Whitney - koji osiguravaju dugoročniju stabilniju popunjenost kapaciteta, vidimo buduće pozicioniranje Viktora Lenca na svjetskom brodograđevnom tržištu”, pojašnjava Škifić.

Brodotrogir: Pozitivni financijski rezultati

Brodotrogir je u 2014. godini ostvario 6,5 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja. Ukupni prihodi su bili oko 340 milijuna kuna, što je povećanje prihoda od 60 posto, u odnosu na 2013. godinu. Do ovog trenutka neto imovina Brodotrogira je od početka privatizacije uvećana 2,7 puta. U Brodotrogiru je trenutačno zaposleno oko 980 radnika. Broj zaposlenih tako je veći nego što određuju obveze iz Ugovora o privatizaciji. Zbrinuto je, ili je iz Brodotrogira otišlo, oko 480 radnika, ali je s druge strane zaposleno oko 270 novih, čime su u ovom brodogradilištu značajno, za desetak godina, pomladili kadrovsku strukturu. “Prošlo je dvije i pol godine od privatizacije, a isto toliko vremena otkako smo započeli proces restrukturiranja. Ako usporedimo planiranu dinamiku restrukturiranja, koja obuhvaća sve aspekte restrukturiranja i investicije s realiziranom dinamikom, tada možemo zaključiti da kasnimo otprilike pola godine. To kašnjenje isključivo je uzrokovano objektivnim razlozima na koje nitko iz Brodotrogira ili iz vlasničke strukture nije mogao utjecati. Usprkos svemu, trebamo biti zadovoljni jer su već do sada napravljene velike stvari za Brodotrogir, a ujedno i za Grad Trogir. Sve planirane aktivnosti i poslovi se odvijaju uglavnom unatoč poteškoćama prema zacrtanoj dinamici”, ističe Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira. Brodotrogir je nedavno isporučio chemical tanker koji se izgradio za vlastitu pomorsku kompaniju Trogir Maritime, a drugi koji se gradi na navozu trebao bi biti dovršen iduće godine. Novogradnje su specijalizirane za prijevoz kemijskih i naftnih proizvoda, nosivosti 49.500 metričkih tona, duljine 184 metra i širine 32,20 metra. Za svoju kompaniju Brodotrogir planira izgraditi još minimalno tri, a maksimalno šest offshore brodova. Radi se o brodovima koji cijevima opskrbljuju velike cjevopolagače. Riječ je o cijevima za izradu plinovoda, naftovoda, stupova vjetroelektrana...

Želimo zadržati svoju poziciju u tržišnim nišama u kojima smo prisutni, a isto tako, koristeći svoju fleksibilnost i znanje, uz pomoć partnera i novih modela poslovanja ulazimo i u niše visoko sofisticiranih brodova. Mateo Tramontana, član Uprave Brodotrogira

Nisam samo zadovoljan zbog dobiti koju očekujemo, već i zbog ostvarene visine prihoda koji će do konca godine premašiti 60 milijuna eura, što je za nas do sada najveći prihod ostvaren u jednoj godini. Robert Škifić, predsjednika Uprave Viktora Lenca

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 11

TEMA TJEDNA: HRVATSKA BRODOGRADNJA Pogled na svjetsku I europsku knjigu narudžbi Svijet - kolovoz 2015. ZEMLJA

Brodotrogir je u 2014. ostvario 6,5 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja

Osim za tu namjenu, brodovi su dizajnirani za prijevoz i ostalih specijalnih tereta. “U taj projekt ne idemo sami jer u jednom dijelu imamo partnera iz Nizozemske. Ti brodovi su vrijedni otprilike kao i chemical tankeri, ali su puno manji po dužini i imaju više sofisticirane opreme. Ono što je važno jest da takav brod nema konkurenciju na tržištu jer je specijalno rađen upravo za ovu namjenu”, kaže Tramontana.

Dva doka i novi travel lift

Što se tiče drugih djelatnosti, u veljači je u funkciju stavljen manji dok, koji je Brodotrogir kupio u Kraljevici te ga u cijelosti rekonstruirao. Od veljače pa do lipnja taj je dok, namijenjen za servisiranje i remont jahti do 800 tona težine, bio u cijelosti popunjen. “U međuvremenu je, krajem lipnja, našem starom doku istekla dozvola za uporabu te smo na njegovo mjesto smjestili 47 godina mlađi dok iz Kraljevice”, govori Tramontana. “Nakon zamjene dokova ponovno možemo raditi remonte brodova do 8500 tona, dakle vratili smo se i na nekadašnje poslove, odnosno obavljamo remonte brodova veće težine. Dakle, za iduću sezonu remonta imamo oba doka u upotrebi što nismo nikada do sada imali, tako da od iduće godine u remontu očekujemo bolje rezultate, odnosno veće prihode. Imamo i

još jednu novost, a to je da će nam tijekom studenoga biti isporučen travel lift koji će nam od iduće godine omogućiti vađenje brodova do 600 tona težine. Tu ulaze turistički brodovi, jahte te manji komercijalni brodovi koji plove po Jadranu… U istom trenutku moći ćemo izvaditi na ko-

Kina

122.382.451

43,64%

Južna Koreja

83.175.301

29,66%

Japan

53.645.341

19,13%

Filipini

8.660.692

3,09%

Rumunjska

3.122.635

1,11%

Brazil

2.360.549

0,84%

Vijetnam

2.153.902

0,77%

Tajvan

1.603.754

0,57%

SAD

1.066.270

0,38%

10. HRVATSKA

528.310

0,19%

11. Iran

277.810

0,10%

12. Turska

228.424

0,08%

13. Rusija

211.091

0,08%

14. Bangladeš

203.592

0,07%

15. Nizozemska

192.060

0,07%

16. Indonezija

108.710

0,04%

17. Indija

107.030

0,04%

18. Argentina

98.400

0,04%

19. Njemačka

95.480

0,03%

20. Italija

49.600

0,02%

138.090

0,05%

21. Ostatak svijeta Europa

pno i popravljati veći broj brodova”, ističe. “Temelj budućnosti Brodotrogira je provedba Programa restrukturiranja do kraja, kako je to i predviđeno Ugovorom o privatizaciji. Želimo zadržati svoju poziciju u tržišnim nišama u kojima smo prisutni, a isto tako, koristeći svoju fleksibilnost i znanje, uz pomoć partnera i novih modela poslovanja ulazimo i u niše visokosofisticiranih brodova”, pojašnjava Tramontana. Brodotrogir je dijelom izgradio i vlastitu marinu. Dovršena je prva faza, a druga je u tijeku.

12 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

UKUPNO

Neto imovina Brodotrogira je od početka privatizacije uvećana 2,7 puta

dwt

280.409.492 100,00% 4.52 9.420

1,62%

Europa - kolovoz 2015. dwt

ZEMLJA Rumunjska

3.122.635

68,94%

HRVATSKA

528.310

11,66%

Turska

228.424

5,04%

Rusija

211.091

4,66%

Nizozemska

192.600

4,25%

Njemačka

95.480

2,11%

Italija

49.600

1,10%

Poljska

33.685

0,74%

Srbija

32.340

0,71%

28.955

0,64%

11. Češka Republika

4.550

0,10%

12. Grčka

1.750

0,04%

0,00%

10. Ukrajina

16. Ostatak Europe UKUPNO

4.529.420 100,00%

Izvor: Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod d.o.o.

Intervju Siniša Ostojić, Hrvatska brodogradnja -Jadranbrod

Naša brodograđevna industrija vrlo je značajna u europskim razmjerima

Hrvatska brodogradilišta su usmjerena na gradnju manjih jedinica, specijalne namjene, veće dodane vrijednosti. Uz već poznatu orijentaciju na gradnju tailor made brodova, te priznate kvalitete gradnje, hrvatska brodogradilišta u tom dijelu mogu imati izlaz na zahtjevno svjetsko tržište razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vrtka Hrvatska brodogradnja osnovana je odlukom Vlade 1994. godine kao korporativno tijelo koje koordinira nastup domaće brodogradnje na međunarodnom tržištu. Tri godine kasnije, Hrvatska brodogradnja d.o.o. udružila se s Jadranbrodom - Udruženjem hrvatske brodograđevne industrije koje je gotovo punih 50 godina povezivalo brodogradilišta i hrvatske proizvođače brodske opreme. Sjedište Hrvatske bro-

dogradnje-Jadranbroda je u Zagrebu. Tvrtka primarno djeluje kao nadzorno i izvještajno tijelo prema hrvatskoj vladi i Europskoj komisiji u i dalje aktualnom procesu privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta. S njenim direktorom Sinišom Ostojićem razgovarali smo o stanju na svjetskom brodograđevnom tržištu, poziciji hrvatskih brodogradilišta te o aktualnom stanju u procesu restrukturiranja brodogradilišta.

n Možete li usporediti situaciju hrvatske brodogradnje u sadašnjem trenutku s prošlim razdobljem, barem što se tiče isporuka brodova? - Najbolje razdoblje kad je riječ o isporukama iz hrvatskih brodogradilišta bilo je od 2007. do 2011., u godinama koje su i inače poznate kao boom svjetskog brodograđevnog tržišta, a koje su prethodile aktualnim procesima privatizacije i restrukturiranja velikih hrvatskih brodogradilišta. U novije vrijeme, najlošija

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU je bila 2013., što se podudara s potpisom privatizacijskih ugovora i početkom procesa restrukturiranja. Pokazatelji iz 2014. i 2015. ukazuju na oporavak, odnosno postupno vraćanje prema nekadašnjim pozicijama. Naravno, uz izmijenjene uvjete poslovanja.

BRODOGRAĐEVNA INDUSTRIJA

od 2 do 5% udjel u ukupnom broju zaposlenih u industriji oko 1,2% udjel u BDP-u Hrvatske u posljednjih 10-ak godina oko 12% udjel u ukupnom hrvatskom izvozu 60-65% udjel domaće komponente u svakom proizvedenom brodu oko 2,7 - multiplikativni faktor

n Kako se provodi program restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta? Ide li po planu? - Osnovicu svih programa restrukturiranja čine ugovoreni poslovi. Iz dobro popunjenih knjiga narudžbi može se zaključiti da su stvoreni dobri temelji za ispunjenje ugovornih uvjeta odnosno provedbu odobrenih programa restrukturiranja. Europska komisija je kroz šestomjesečne izvještaje o stanju provedbe programa restrukturiranja informirana o svim bitnim procesima restrukturiranja i njihovom tijeku. Konačni cilj svih brodogradilišta je održivo poslovanje na tržišnim principima. To je zahtjevan zadatak u postojećim uvjetima svjetskog brodograđevnog tržišta. Na novim vlasnicima brodogradilišta i njihovim upravama je odgovornost za dovođenje brodogradilišta u takvo stanje koje će im omogućiti opstanak na svjetskom tržištu. n Koliki je značaj brodogradnje za hrvatsko gospodarstvo? - Hrvatska brodograđevna industrija je vrlo značajna za hrvatsko gospodarstvo. S jedne strane

Za svaki dolar uprihođen kroz brodogradnju, stvori se 2,7 puta veća potrošnja na domaćem tržištu jer se radi o radno ekstenzivnoj industriji, a s druge strane zbog određenih brojčanih pokazatelja u ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Tako brodograđevna industrija, ovisno o godini koja se promatra, ima udjel od oko dva do pet posto u ukupnom broju zaposlenih u industriji. Ima prosječno oko 1,2 posto udjela u BDP-u Hrvatske u zadnjih desetak godina, te prosječno oko 12 posto udjela u ukupnom hrvatskom izvozu. U ovom trenutku domaća komponenta u svakom proizvedenom brodu iznosi oko 60 do 65 posto. Multiplikativni faktor iznosi oko 2,7, što znači da se za svaki dolar uprihođen kroz brodogradnju

14 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Siniša Ostojić smatra kako su stvoreni dobri temelji za ispunjenje ugovornih uvjeta, odnosno provedbu programa restrukturiranja

stvori 2,7 puta veća potrošnja na domaćem tržištu. Značaj brodograđevne industrije još je veći za lokalnu zajednicu.

n Kakvi su trendovi na svjetskom brodograđevnom tržištu? - Svjetsko brodograđevno tržište ima vrlo zahtjevnu strukturu. Tržište je, iako u određenim vremenskim odsječcima vrlo pravilno strukturirano, jako podložno raznim nepredvidljivim utjecajima. Tako imamo svježi primjer niskih cijena nafte na svjetskom tržištu tijekom cijele 2015. godine, što direktno utječe na tržište gradnje tankera i offshore brodova. S jedne strane niske cijene nafte ne daju previše optimizma proizvođačima nafte i naftnih derivata, pa su stoga investicije u nova nalazišta poprilično limitirana. Ovakva situacija direktno utječe na smanjenje količine ugovorenih novogradnji offshore brodova, na drastično smanjenje vozarina. Količina ugovorenih tankera također se smanjila i zabilježen je pad vozarina. Ovakvu situaciju do pred godinu-dvije teško se moglo predvidjeti, a danas je ona dio brodarsko-brodograđevnog života. n Kakvi su trendovi na tržištu gradnje kontejnerskih brodova? - Na kontejnerskom tržištu zamjetan je trend gradnje velikih kontejnerskih brodova, od

Brodogradilišta u fokusu 14.000 TEU do 21.000 TEU, s naglaskom na većim serijama od po 10 brodova. Ove grdosije pretežito se grade u južnokorejskim, japanskim i kineskim brodogradilištima, dok ostale brodograđevne zemlje ne grade takve brodove. O kakvim se brodovima radi zorno govori

Konačni cilj je održivo poslovanje. na novim vlasnicima brodogradilišta i njihovim upravama je odgovornost za dovođenje brodogradilišta u takvo stanje koje će im omogućiti opstanak na svjetskom tržištu podatak da je brod kapaciteta 21.000 TEU brod koji, dakle, može ponijeti 21.000 dvadesetstopnih kontejnera, odnosno kontejnera duljine oko šest metara - dugačak oko 400 metara i širok oko 60 metara. To odgovara veličini četiriju nogometnih igrališta poredanih jedan za drugim. Pogone ih motori snage oko 90.000 KS. Cijena novogradnji takvih brodova je na tržištu oko 155 milijuna USD. Nažalost, hrvatska brodogradilišta ne mogu graditi ovakve brodove jer svojim gabaritima višestruko premašuju tehničke mogućnosti naših brodogradilišta.

n Kako se u toj situaciji snalaze naša brodogradilišta? - Kao što je već rečeno, hrvatska brodogradilišta su usmjerena na gradnju manjih jedinica, specijalne namjene, veće dodane vrijednosti. Uz već poznatu orijentaciju na gradnju tailor made brodova, te priznate kvalitete gradnje, hrvatska brodogradilišta u tom dijelu mogu imati izlaz na zahtjevno svjetsko brodograđevno tržište. Posve je jasno da gradnja standardnih tipova brodova, kao što su tankeri i brodovi za rasuti teret, u ovom trenutku ne bi trebala biti glavna orijentacija hrvatskih brodogradilišta jer u gradnji takvih brodova ona teško mogu biti konkurencija brodogradilištima s Dalekog istoka. Iz knjiga narudžbi vidljivo je da europska brodograđevna industrija nije toliko moćna kao nekada, ali pogled na europsku knjigu narudžbi ipak daje optimizam jer je hrvatska brodograđevna industrija vrlo značajna u europskim razmjerima.

I Brodarski institut se mora restrukturirati

zagrebački Brodarski institut se mora restrukturirati i pružati usluge brodogradilištima koje će im zaista biti potrebne, istaknuo je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, sudjelujući na raspravi o stanju u brodogradnji koju je prošli tjedan organizirao Jutarnji list. O ovoj aktualnoj temi prošli tjedan razgovaralo se i na Međunarodnom sajmu brodske opreme održanom u Puli. Ministar Vrdoljak podsjetio je da je Vlada nedavno financijski pomogla Brodarski institut kako bi premostio aktualne teškoće. Institut se godinama bavio razvojem prototipova brodova, ispitivanjem materijala, plovnih svojstava i slično. No u posljednje vrijeme kao da je malo izgubio korak s vremenom. Ako se ne prilagodi, nestat će s tržišta, poručio je ministar. Tomislav Debeljak iz Brodosplita kaže da će rado koristiti njihove usluge, ali su nedavno morali otići u sličan institut u Poljskoj jer im je naručena ekspertiza iz Brodarskog instituta kasnila četiri mjeseca.

Ako se ne prilagodi, nestat će s tržišta, poručio je VRDOLJAK U Puli su se uz velike brodograditelje okupili predstavnici i malih i srednjih tvrtki. Gordana Deranja, predsjednica Uprave pulskog Tehnomonta, opisala je teškoće u dobivanju povoljnih kredita zbog kojih hrvatska brodogradnja gubi korak s inozemnom konkurencijom. Sva brodogradilišta pate od nedostatka kvalificirane radne snage. Bez obzira koju školu završili, novim je radnicima potrebno predugo vrijeme da bi ušli u puni radni proces. Stoga su neka brodogradilišta krenula u stipendiranje studenata kojima će i tijekom studija na praksi otkrivati tajne brodograditeljskog zanata. (I.V.) 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO HBOR-ova konferencija o poticanju izvoza

Poslovni sastanci besplatno u hrvatskim veleposlanstvima Diplomatima i konzulima poslovnjaci se mogu obratiti ne samo radi prostora za svoje prezentacije ili poslovne sastanke, nego i kada naiđu na prevelike administrativne prepreke ili diskriminacije u natječajima EU-a piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

B oko

300

pisama zahvale MVEP-u svjedoči o pomoći pruženoj poduzetnicima

40na 46%

porastao udjel izvoza u BDP-u

10,6 mlrd € 2014.

porastao izvoz (bio 9,5 mlrd € 2008.)

rodarska kompanija Stena Line iz Švedske dobila je koncesiju za trajektni prijevoz na Crnom moru. No još nije angažirala mornare i druge zaposlenike potrebne za održavanje tih linija. “Čim sam za vrijeme posjeta Švedskoj doznao za tu informaciju, kontaktirao sam hrvatsku udrugu pomoraca i obavijestio ih o mogućnosti da tamo dobiju posao. Istodobno sam javio i našim brodogradilištima jer će švedskoj kompaniji biti potrebni i novi brodovi”, ispričao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova. Klisović je i koordinator Vladinog Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva pa je tim primjerom želio opisati kako treba djelovati nova hrvatska gospodarska diplomacija. Na prošlotjednoj konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvitak, posvećenoj poticanju izvoza, Klisović je nabrojao niz načina na koji diplomatska mreža može pomoći poslovnim ljudima. Tu spada, primjerice, informiranje o aktualnim javnim natječajima i nakanama stranih kompanija da pokrenu neki veliki investicijski projekt u koji se, ako

na vrijeme za njega saznaju, mogu uključiti i hrvatske tvrtke.

Diplomacija u službi gospodarstva

Diplomatima i konzulima poslovnjaci se mogu obratiti ako naiđu na prevelike administrativne prepreke ili ako su diskriminirani u natječajima u Europskoj uniji. U diplomatskim i konzularnim predstavništvima pa i rezidencijama poslovni ljudi iz Hrvatske mogu organizirati i poslovne sastanke i prezentacije za potencijalne partnere iz zemlje domaćina. “I to besplatno, jer su diplomacija i njezini objekti već plaćeni iz hrvatskog državnog proračuna”, naglasio je Klisović. Gospodarska diplomacija već je na razne načine pomagala na tržištu EU-a i drugdje, o čemu svjedoči i tristotinjak pisama zahvale koja su Ministarstvu vanjskih poslova poslali hrvatski poduzetnici. Već je sam ulazak Hrvatske u Europsku uniju znatno pridonio rastu izvoza. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, pokazao je grafikon na kojem se vidi kako su hrvatske tvrtke, slično kao i njihovi kolege iz drugih istočnoeuropskih država, iskoristile manje carinske barijere, jed-

Ni jeftin kredit nekad nije dovoljan Ivo Usmiani je nove moderne poslovne hale svog JGL-a izgradio uz kredit HBOR-a. Kamata od tri posto je vrlo povoljna, ocjenjuje. Usmianija, koji je u 15 godina stvorio tvrtku koja je s jednog milijuna kuna godišnjeg izvoza došla na izvoz od 500 milijuna godišnje, više brine politička situacija u Rusiji, Ukrajini i susjednim zemljama gdje JGL najviše izvozi. No u nekim specifičnim sektorima ni takve kamatne stope nisu dovoljne za rentabilnost. Habiba Legac, suvlasnica Feroimpexa, kaže kako njezina kompanija surađuje s europskim divovima iz metalske industrije koji dobavljačima ostavljaju

16 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

relativno niske marže i traže stalno snižavanje jediničnih cijena. A nije samo to problem. Feroimpex zapošljava 350 radnika u metalnoj proizvodnji. Zaposlili bi još 50, ali u Hrvatskoj, uza svu nezaposlenost, nema stručnih tokara, brusača, varilaca... Romualdo Massa Bernucci, zamjenik generalnog direktora Europske investicijske banke, savjetuje da Feroimpex potraži pomoć Europskog fonda za mlade i jednim udarcem ubije dvije muhe: novcem fonda obrazovat će mlade tokare i pratećim subvencijama smanjiti troškove, što će ojačati rentabilnost kompanije.

Slavko Midzor/PIXSELL

nostavnost dostave i nadrudžbi te druge elemente zajedničkog tržišta. Rastu izvoza, koji je glavna sastavnica ovogodišnjeg rasta BDP-a, pridonio je i rast inozemnih ulaganja (u prvom dijelu godine 498 milijuna eura, bez ulaganja BAT-a u Tvornicu duhana Rovinj). Uzletu turističke industrije, pored dolaska većeg broja gostiju koji su očito ove godine bili opušteniji pa su više trošili, pomoglo je i smanjenje stope PDV-a. Turistički sektor je tako za PDV platio samo 800 milijuna kuna, što ipak nije prevelik teret za ukupne prihode, smatra Grčić.

Važne isporuke brodova

Zbog svega toga treba dodatno jačati zajedničko europsko tržište, rekla je Elžbieta Bienkowska, europska povjerenica za tržište, industriju te malo i srednje poduzetništvo. Prema njezinim riječima, potrebno je ujednačavati standarde i olakšavati prekograničnu trgovinu. I to ne samo u Europskoj uniji nego i šire. Tome bi trebao pridonijeti i trgovinski sporazum sa SAD-om (TTIP), o kojem se intenzivno pregovara. Premijer Zoran Milanović primijetio je da izvoznom rezultatu bitno pridonose isporuke brodova. Hrvatska vlada je nizom mjera uspjela sačuvati četiri velika brodogradilišta koja su nakon restrukturiranja i s novim vlasnicima počela

graditi nova plovila za tržište. Narudžbe novih vlakova u Končaru za Hrvatske željeznice trebale bi pomoći u razvoju tehnologije i toj industrijskoj grani, rekao je Milanović. HBOR je svojim kreditima pretežno i podupirao izvozno orijentirane tvrtke. Prema riječima Dušana Tomaševića, predsjednika Uprave HBOR-a, to je dovelo do rasta udjela izvoza u bruto domaćem proizvodu sa 40 na 46 posto. Ukupni godišnji izvoz sa 9,5 milijardi eura u 2008. godini porastao je na 10,6 milijardi eura u 2014. godini. Članica Uprave Martina Jus kaže kako uz obujam HBOR-ovih kredita raste i njihov broj, kao i broj novih zahtjeva, što pokazuje da su hrvatske kompanije ušle u novi snažni investicijski ciklus.

Diplomatska mreža pomaže i informirajući o aktualnim natječajima i nakanama stranih kompanija da pokrenu neki veliki investicijski projekt

Turistički bum

imaju veliki udjel koji s vremenom i raste. Pri obnovi, gradnja predstavlja dvije trećine ulaganja, dok na ulaganje u opremu otpada još trećina. U gradnji sudjeluju gotovo isključivo domaći arhitekti, dizajneri, građevinari i njihova poduzeća. Većina nabavljene opreme za hotele također dolazi iz domaćih kompanija, a tek se manji dio kupuje u inozemstvu. Trend obnove hotela potpomogao je i razvoj specijaliziranih domaćih tvrtki u tom segmentu, pa se i tako pomaže domaća ekonomija, zaključio je Šolić.

U turističkom investicijskom bumu trebale bi više sudjelovati i druge domaće tvrtke, smatra Željko Mažuran, predsjednik Uprave karlovačkog Korduna. Poduzeće se između ostalog bavi proizvodnjom pribora za jelo. No obnovljeni hoteli, iz raznih razloga, često radije kupuju manje kvalitetan pribor stranih proizvođača. Sanjin Šolić, predsjednik Uprave hotelskog poduzeća Jadranka iz Malog Lošinja, kaže kako pri obnovi hotelskih kapaciteta domaće tvrtke ipak

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO Krizna situacija u inozemstvu? Nema problema

U nevolji pomažu i diplomati iz drugih zemalja EU-a

Aktualne informacije o stupnju pogibelji u pojedinoj zemlji stalno se ažuriraju na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i to treba biti prvi korak u pripremi putovanja, istaknuo je Vice Skračić

ateknu li se hrvatski građani ili poduzetnici u kriznoj situaciji u zemlji u kojoj nema hrvatskog diplomatskog predstavništva, ili nije u blizini, slobodno se za pomoć mogu obratiti najbližem predstavništvu neke od zemalja Europske unije. Diplomatska i konzularna predstavništva EUa, pa i hrvatsko, umrežena su u sustav brzog obavještavanja za slučajeve terorističkih napada, državnih udara, prirodnih katastrofa i drugih nesreća, kako bi se pomoć mogla brzo organizirati.

MVEP sada ne preporučuje putovanje u Libiju, Siriju i Jemen, a u Irak i Egipat samo ako je nužno

Provjeriti sve sigurnosne elemente

Unatoč pogoršanju sigurnosne situacije u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat), ima hrvatskih poduzetnika koji posluju s tim zemljama, odlaze na razgovore s poslovnim partnerima ili ondje čak imaju i urede. Stoga su predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova prošli tjedan održali radionicu o rizicima i prilikama u poslovanju na tim sigurnosno osjetljivim tržištima. Radionica je održana kao dio konferencije HBOR-a o poticanju izvoza.

Od otmice i tragične sudbine Tomislava Salopeka u Egiptu ne može biti snažnijeg upozorenja da je prije putovanja potrebno provjeriti sve sigurnosne elemente. Aktualne informacije o stupnju pogibelji u pojedinoj zemlji stalno se ažuriraju na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih poslova i to treba biti prvi korak u pripremi putovanja,

Od lokomotiva u Maroku do fosfata u Egiptu Aktivnost hrvatskih tvrtki na ovom osjetljivom području seže od prodaje i obnove lokomotiva u Maroku (Gredelj) do nabave fosfata u Egiptu (200.000 tona za Petrokemiju). TDR je izgradio tvornicu cigareta u Iranu, a i Genera ondje prodaje veterinarske proizvode. Crosco je aktivan u Maroku, Končar i Ingra u Alžiru kamo i jedna kutinska tvrtka izvozi poljoprivredne strojeve. Hrvatskim diplomatskim predstavnicima poduzetnici se mogu obratiti i za pomoć u rješavanju administrativnih problema koji se mogu pojaviti u ovim zemljama, rekao je Jasmin Devlić, načelnik samostalnog Sektora za gospodarsku bilateralu u MVEP-u.

18 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

istaknuo je Vice Skračić, načelnik Sektora za Afriku i Aziju u MVEP-u. Iako je Hrvatska na dobru glasu kao prijateljska zemlja, rizici su različiti od zemlje do zemlje. MVEP sada ne preporučuje putovanje u Libiju, Siriju i Jemen, a u Irak i Egipat samo ako je nužno. Iako je Egipat rizična zemlja, hrvatska tvrtka Šerif onamo izvozi velike količine drveta i u Aleksandriji ima svoj ured. Trgovačke oaze postoje i u Iraku, zahvaćenim građanskim ratom. Hrvatski izvoz u Irak čak je udvostručen ove godine, na 113 milijuna kuna. Internetske stranice MVEP-a daju informacije i o sankcijama koje EU ima prema nekim zemljama, njihovim poduzećima ili građanima. Sankcija se moraju pridržavati svi građani i tvrtke iz EU-a, rekla je Sanja Bujas Juraga, načelnica Sektora za NATO i međunarodnu sigurnost u MVEP-u. U poplavi loših vijesti, ima i onih dobrih: Iran je sklopio sporazum o nadzoru nad nuklearnim programom pa će se početkom iduće godine vratiti na međunarodno tržište. Iran će krenuti u obnovu energetske i prometne infrastrukture, a to može biti prilika i za poduzetnike iz drugih zemalja. (I.V.)

HGK OTVARA PREDSTAVNIŠTVO U ŠANGAJU

NOVI ODNOSI S KINOM

Luka Burilović je pozvao kineske poduzetnike da robu u Europu dostavljaju preko hrvatskih luka

akon Bruxellesa i Moskve, Hrvatska gospodarska komora otvorit će na proljeće predstavništvo i u Šangaju. To dovoljno ilustrira koliko nam je važna suradnja s Republikom Kinom, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na susretu s premijerom Kine Lijem Keqiangom, održanom u sklopu državnog posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović Narodnoj Republici Kini. Burilović je pozvao kineske poduzetnike da robu u Europu dostavljaju preko

premijer kine najavio je iskorak ka uvozu roba iz hrvatske hrvatskih luka. HGK im može dati svu potrebnu pomoć ako namjeravaju investirati u Hrvatskoj, a i drugdje u Uniji. “Poruka predsjednika HGK je jasna, a Kina je spremna na iskorak u pogledu otvaranja tržišta za hrvatske proizvode,

posebice iz poljoprivrednog sektora”, odgovorio je kineski premijer. Na sastanku izaslanstva Hrvatske i kineskih domaćina, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je da su hrvatsko-kineski bilateralni odnosi nadograđeni i multilateralnim sastavnicama, suradnjom u okviru dijaloga EU-Kina i u drugim forumima. “Osobito nas raduje snažan kineski interes za prostor Srednje Europe”, rekla je predsjednica. Hrvatsko izaslanstvo susrelo se i s predstavnicima kineske poslovne zajednice, a posjetilo je i istraživački centar kompanije Huawei. Ukupna vrijednost robne razmjene Republike Hrvatske s Kinom u 2014. godini iznosila je 654 miliju-

na američkih dolara, pri čemu je uvoz iz Kine osam puta veći od hrvatskog izvoza u Kinu. Najnoviji statistički podaci za pet mjeseci 2015. pokazuju porast i izvoza i uvoza za 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. HGK nastoji potaknuti i suradnju s Hong Kongom, s kojim Hrvatska godišnje razmjenjuje robu vrijednu 20,9 milijuna dolara, od čega je izvoz 9,6 milijuna dolara. Ostvarena je suradnja s Vijećem za razvoj trgovine iz Hong Konga (Hong Kong Trade Development Council), s kojima je do sada organizirano šest seminara za hrvatske poduzetnike o mogućnostima suradnje s Hong Kongom. Seminari se od 2004. godine održavaju svake dvije godine. (I.V.)

Direktor China-CEEC Expoa Yu Danhua u Komori Zagreb

Predstavljen sajam u Ningbou

eliki sajam u kineskom gradu Ningbou, China-CEEC Expo, posvećen suradnji Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe, odlična je prilika za stvaranje poslovnih kontakata i izlazak na kinesko tržište, poručio je Yu Danhua, direktor tog sajma, gostujući prošli tjedan u Komori Zagreb. Izaslanstvo sajma i provincije Zhejiang pozvalo je hrvatske poduzetnike da nastupe na Expou od 9. do 12. lipnja 2016.

Hrvatski gospodarstvenici u tome već imaju iskustva: nastupili su ove godine na prvom izdanju sajma u Ningbou, koji je tematski orijentiran na hranu i prehrambenu industriju, robu široke potrošnje, proizvode za zaštitu zdravlja, kućanske proizvode i slično. Yu Danhua je sudjelovanje ocijenio vrlo uspješnim: Hrvatska je, uz Poljsku, bila i zemlja-partner, a sajam je okupio oko 200 izlagača iz 16 država. Posjetilo ga je oko 1200 kineskih

kupaca i distributera europskih proizvoda i 45 izaslanstava. U ime domaćina, predsjednik Komore Zagreb Zlatan Fröhlich istaknuo je da postoji velik interes hrvatskih izvoznika za kinesko tržište, ali i mnoge prilike za poslovanje kineskih tvrtki kod nas. Mogućnosti su porasle, podsjetio je, i nakon odluke kineske vlade da daju izdašne kredite svojim poduzetnicima za ulaganja u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi. (I.V.)

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 19

KONFERENCIJA MAGROS 2015.: Trgovina u urbanim sredinama

Nemilosrdna bitka za svakog kupca Aktualna gospodarska kretanja dovela su do promjena ponašanja potrošača koji su postali racionalniji i sve osjetljiviji na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji te se pri kupnji vodi računa o omjeru cijene i kvalitete, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

oko

rgovina u Hrvatskoj jedna je od najrazvijenijih i najkonkurentnijih grana gospodarstva. Udjel trgovine na malo u BDP-u kreće se oko 10 posto, a više od četvrtine poduzetnika registrirano u djelatnostima trgovine čini 26,03 posto u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj. Na razini EU-a u trgovini posluje 5,5 milijuna poduzetnika, odnosno svaki četvrti poduzetnik. U Hrvatskoj oko 15 posto svih zaposlenih radi u trgovini, odnosno oko 250.000. Podaci koji su obuhvaćali 19 zemalja Europske unije za 2012. pokazuju da je Hrvatska imala 20.200 prodavaonica u trgovini na malo, te je tada na jednu prodavaonicu prosječno dolazilo 211 stanovnika. Novijih podataka za sada nema, no trebali bi biti objedinjeni do kraja godine, kada bi se vidjelo što se na tom području promijenilo zadnjih godina. Istaknuto je to na prošlotjednoj 27. godišnjoj konferenciji trgovaca i proizvođača Magros 2015. Tema ovogodišnje konferencija, koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i časopis Suvremena trgovina, bili su

10%

udio trgovine na malo u BDP-u

Promet u trgovini na malo u razdoblju 2008.-2014. 2% 0%

-0,50%

-0,60%

-2%

0,40%

-1,80%

-4%

-4,20%

-6% -8% -10% -12% -14%

-15,30%

-16% -18% 2008.

2009.

2010.

2011.

Izvor: DZS, Obrada: Sektor za trgovinu HGK

20 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

2012.

2013.

2014.

izazovi u kojima se nalaze prodavaonice u urbanim sredinama.

Promjena strukture potrošnje

Ulaskom dm-a na hrvatsko tržište 1996. godine započela je internacionalizacija domaće trgovine i u tih 20 godina stvari su se jako promijenile. Rame uz rame s domaćim trgovačkim lancima za svakog kupca bore se i najveći europski trgovački lanci. Svoj vrhunac trgovina doživljava u razdoblju od 2000. do 2008. - godine su to velikih investicija, rasta potrošnje, prometa i zaposlenosti te razvoja moderne trgovačke mreže.

Trgovački lanci koji su došli na hrvatsko tržište su postali kanal za izvoz hrvatskih proizvoda, kaže Nikola Knego Nakon 2008. dolaze godine krize, negativnih trendova i pada prometa koji je kontinuirano trajao 17 mjeseci da bi se u prvom tromjesečju 2010. godine osjetio blagi oporavak tržišta. U zadnjih pet godina promet u trgovini obilježavaju oscilacije rasta i pada prometa. Ipak, u 2015. godini bilježi se blagi oporavak, no to još uvijek nije na razini iz 2008. godine. “Aktualna gospodarska kretanja dovela su do promjena ponašanja potrošača koji su postali racionalniji i sve osjetljiviji na cijenu koja postaje važna pri donošenju odluke o kupnji te se pri kupnji vodi računa o omjeru cijene

i kvalitete. Ujedno svjedoci smo da se bitno smanjuje vrijednost pojedinačne kupnje i mijenja se sama struktura potrošnje”, istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher. Od 2008. do 2014. godine pod utjecajem pada prihoda pojedini trgovački lanci, kao što su BauMax i Bricostore, napustili su tržište Hrvatske, u Ipercoop je ušao Spar Hrvatska, dok je Konzum preuzeo Mercator. I dok su neki trgovački lanci napustili Hrvatsku, neki su ušli na naše tržište, primjerice, Ikea koja je 2014. godine otvorila svoj prvi prodajni objekt. Trgovinu u Hrvatskoj karakterizira internacionalizacija, konsolidacija tržišta te relativno visoka stopa koncentracije jer 10 vodećih trgovaca zauzima gotovo 80 posto tržišta.

Raste online trgovina

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Nikola Knego naglasio je kako su trgovački lanci koji su došli na hrvatsko tržište donijeli bogatstvo ponude, niže opće cijene, ubrzano uvođenje standarda suvremenih maloprodajnih tehnologija, te su postali kanal za izvoz hrvatskih proizvoda. Zanimljiva je njegova analiza koja pokazuje koncentraciju trgovačkih lanaca u novim stambenim naseljima Zagreba. Tako se u krugu od dva kilometra, na manje od 500 metara udaljenosti jedan od drugoga nalaze najveći rivali: Lidl, Kaufland, Interspar, Konzum i Plodine. “Zar se može vjerovati da će svi opstati na tom prostoru? Svaki od njih se nada da će uspjeti privući dio kupaca onog drugog i upravo će se ovdje događati preraspodjela i borba za svakog kupca”, smatra Knego dodavši

Kriza je pogodovala diskonterima jer ih javnost percipira kao prilično jeftinije, ocijenila je Ljerka Puljić kako ne prežive uvijek najveći već oni koji su najprilagodljiviji. Članica Nadzornog odbora Agrokora Ljerka Puljić je mišljenja da će se odlučujuća bitka za kupce voditi u središtima gradova jer u prostore u kojima prije nisu bili sve češće ulaze diskonteri. “Kriza je pogodovala diskonterima jer ih javnost percipira kao prilično jeftinije. Mi, kao i svi ostali, analiziramo cijene oko 250 artikala koje prodaju svi i njihova cijena je gotovo podjednaka kod svih, no diskonteri su iskoristili krizu i to nije slučaj samo na našem nego i na ostalim tržištima, primjerice Ujedinjenog Kraljevstva”, istaknula je Ljerka Puljić te napomenula kako su se navike kupaca promijenile, te da na svim tržištima vlada užasna borba. Važan je trend i činjenica da online trgovina u Hrvatskoj kontinuirano raste. No, ono što su svi sudionici Magrosa 2015. istaknuli jest da online trgovina ima potencijala i može biti novi kanal distribucije na tržištu, no istodobno smatraju kako online nikad neće istisnuti klasičnu trgovinu.

26,03%

u ukupnom broju poduzetnika čine registrirani u djelatnosti trgovine

250.000 osoba zaposleno u trgovini

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA Vlada bira agencije za zapošljavanje

Agencije u lovu na direktorske glave Odabir direktora putem specijaliziranih agencija dio je Vladinog plana za povećanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju poduzećima u javnom sektoru Odabir direktora putem specijaliziranih agencija dio je Vladinog plana za povećanje transparentnosti i odgovornosti u upravljanju poduzećima u javnom sektoru.

Pozitivna ocjena EK

Sudjelovanjem agencija želi se postići stručnost i neovisnost u procjeni kandidata. Europska komisija pozitivno je ocijenila ovu ideju. Vlada je prošli tjedan prihvatila i plan izgradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

Sudjelovanjem agencija želi se postići stručnost i neovisnost u procjeni kandidata

S oko mlrd kn

7,5

uložit će se u gradnju zaštitnih vodnih građevina u iduće 4 godine

28 mlrd kn težak plan gradnje vodoopskrbnih sustava do 2023.

pecijalizirane agencije za zapošljavanje, koje Vlada odabere na javnom natječaju, uskoro kreću u potragu za najboljim kandidatima za uprave javnih poduzeća. Vlada im je prošli tjedan zadala osnovne kriterije. Kandidati uz završeni fakultet moraju imati pet godina radnog iskustva na vodećim dužnostima ako ciljaju na mjesto u upravi, odnosno 10 godina ako žele postati predsjednici uprave. Morat će poznavati i teoriju korporativnog upravljanja, financija i računovodstva te nacionalnog i međunarodnog tržišta poduzeća za čiju upravu su se prijavili. Provjeravat će se postoji li sukob interesa koji može utjecati na kandidatovo ponašanje u upravi. Agencije će moći i samostalno kontaktirati osobe za koje smatraju da posjeduju posebna znanja, vještine, iskustvo i sposobnosti za uprave javnih poduzeća. Preporuke će slati Državnom uredu za upravljanje imovinom koji će Vladi predlagati imenovanje članova i predsjednika uprava.

22 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

te objekata za vodoopskrbu i odvodnju. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, u iduće četiri godine u gradnju zaštitnih vodnih građevina uložit će se oko 7,5 milijardi kuna. Novac će se namaknuti iz namjenskih fondova Europske unije, državnog proračuna, proračuna lokalnih jedinica, kreditima i donacijama. Primjerice, za ulaganje u nasipe i kanale namijenjene obrani od štetnog djelovanja voda iz europskih bi izvora trebalo stići 150 milijuna eura. Iz programa ruralnog razvoja, također usklađenog sa srodnim europskim programima, izdvojit će se oko 100 milijuna eura za navodnjavanje. Plan gradnje vodoopskrbnih sustava do 2023. godine težak je čak 28 milijardi kuna. Dosadašnja europska sredstva za tu namjenu iskorištena su u potpunosti, ustvrdio je Jakovina. I ubuduće će se europskim novcem financirati oko 70 posto takvih investicija, koje stvaraju i prilike za angažiranje većeg broja domaćih građevinskih tvrtki. (I.V.)

PARAGRAF INTRANSLAW Zagreb 2015.

Određene regule ne idu na ruku konkurentnosti Među problemima u industriji ističe se prereguliranost određenih segmenata transportnog prava, što je najviše izraženo u zračnom prometu piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

tanje u hrvatskom zračnom prometu prilično je specifično zbog mnogih međunarodnih sporazuma. Ana Kapetanović, voditeljica Odjela zrakoplovnog prava i međunarodnih poslova u Agenciji za civilno zrakoplovstvo, kaže nam kako smo europsku pravnu stečevinu na tome području prenijeli u naše zakonodav- stvo i prije punopravnog članstva u EU. “Stoga je još čudnije što više od dvije godine nakon ulaska u EU imamo probleme s implementacijom i svjesnošću industrije koliki je obujam pravnih propisa odjednom postao primjenjiv na naše sudionike u prometu i da je taj pravni sustav iznad nacionalnih”, ističe ona. Među problemima u industriji ističe se prereguliranost određenih segmenata transportnog prava zbog čega joj pada konkurentnost na globalnom tržištu. “A to je opet najviše izraženo u zračnom prometu. Jer zračni prijevoznik se natječe i na tržištu izvan granica EU-a, što se najbolje može vidjeti na primjeru prijevoznika s Bliskog istoka”, napominje ona. Transportna prava i prava putnika koja su prenesena u Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, također su vrlo specifična jer ih većim dijelom reguliraju i presude Europskog suda koje su po pravnoj snazi na razini pravnih propisa EU-a, a kojih su često i putnici i prijevoznici nesvjesni. Prijevoznicima je veliki problem i pravo na tržišno natjecanje. “Činjenica je da oni u silnoj želji da poštuju određene propise postaju nekonkurentni na svome tržištu”, naglašava Ana Kapetanović.

Liberalizacija usluga

i potreba usvajanja novih znanja u području primjene transportnih prava EU-a i u drugim oblicima prometa (cestovni, pomorski i željeznički). S druge pak strane, iskustvo i znanje koje je Hrvatska prikupila u okviru pristupnih pregovora s EU-om u području transporta mogu biti od značaja za zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, tj. za države u regiji Jugoistočne Europe. Stoga je prošli tjedan održana 1. međunarodna konferencija transportnog prava i prava osiguranja Intranslaw Zagreb 2015. Konferencija se održavala pod pokroviteljstvom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Tijekom dvaju konferencijskih dana domaći i strani

Važno je dodati kako zračni promet u Hrvatskoj i dalje čekaju brojni propisi, kako na području sigurnosti koje je zasigurno prioritet, tako i na području zaštite potrošača i otvaranja tržišta. “Dakle, riječ je o liberalizaciji još nekih usluga koje su dosad bile monopolizirane. To je dio usluga u zračnoj plovidbi, dakle kontrola leta i dio usluga zračne luke. Jer, s prijelazom određenog broja putnika godišnje neke usluge se moraju pustiti na tržište, tj. mora se dopustiti konkurencija. Vjerujem kako će to osjetiti i naši pružatelji takvih usluga. A moguće je da to za zračne luke bude bolno”, kaže Ana Kapetanović dodajući kako za to nema prijelaznih rokova. “Dio uredbi je u izradi, a dio stupa na snagu kada zračna luka dosegne određeni opseg prometa”, ističe ona. Osim u zračnom, članstvom Hrvatske u EU otvorila su se brojna pitanja

Zračni promet u Hrvatskoj čekaju brojni propisi u području sigurnosti, zaštiti potrošača te otvaranja tržišta pravni stručnjaci iz regulatornih agencija, prijevozništva, osiguranja, znanosti, odvjetništva i sudstva raspravljali su o brojnim aktualnim pitanjima vezanim uz ovo opsežno i dinamično pravno područje.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 23

DANI HRVATSKOG TURIZMA hrvatski turistički forum/Sharing Eco

Ekonomija dijeljenja ili potrošnja u suradnji snažno grabi Klasični sektor najma usluga u turizmu u svijetu postiže vrijednost od oko 240 milijardi dolara. Novi oblik ekonomije - ekonomija dijeljenja koju uvodi milenijska generacija turista - za 10 godina po prometu će se izjednačiti s klasičnim turističkim prometom piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

15 mlrd USD u svijetu - sadašnji promet ekonomije dijeljenja

po stopi od

25%

godišnje raste ekonomija dijeljenja

50%

svih putnika do 2025. činit će tzv. milenijci

Mogućnosti ekonomije dijeljenja

car sharing - kratkoročno unajmljivanje automobila ride sharing - podjela troška vožnje bike sharing kratkoročni najam bicikla coworking - podjela radnog prostora online stuffing - podjela ljudstva, znanja i vještina

lasični sektor najma usluga u turizmu (hoteli, smještaj, vozila, audio, video i druga oprema i slično) danas u svijetu postiže vrijednost od oko 240 milijardi dolara. Nasuprot tome pojavljuje se novi oblik ekonomije - sharing economy ili ekonomija dijeljenja, kolaborativna potrošnja, koju je snažno inovirala nova milenijska generacija turista, ali je prihvaćaju sve više i ostali. Riječ je o pristupu u kojem turisti spremno dijele brojne stvari - od smještaja, zajedničke vožnje, vozila i opreme do prostora za rad - pri čemu je najbitnija mjera dostupnost uz nisku cijenu, podijeljenu na više osoba. Takav tip ekonomije, čiji su vodeći predstavnici airbnb, uber, carpooling, homestay... već godišnje ostvaruje promet od 15 milijardi dolara u svijetu. Upravo sharing economy - što ona donosi, kako će utjecati na tradicionalni turizam te kako je što kvalitetnije implementirati u svoje ponude - bila je tema Hrvatskog turističkog foruma, održanog u organizaciji Hrvatske gospodarske komore na otvaranju Dana hrvatskog turizma u Poreču. Novi oblik ekonomije postaje nezaobilazan trend u turizmu i ostalim pratećim sektorima, te se na promjene treba pripremiti već sad, a u Hrvatskoj vidljiv je u obiteljskom smještaju, istaknuo je potpredsjednik HGK Josip Zaher. Ekonomija dijeljenja raste iznimno snažno i brzo, po stopi od 25 posto godišnje, istaknuo je Manolis Psarros, direktor jedne od vodećih grčkih destinacijskih marketinških agencija Toposophy. Stoga ne treba čuditi da procjene govore kako će već kroz 10 godina, 2025., od ukupne vrijednosti turističkog prometa od najma, koji bi trebao vrijediti 670 milijardi dolara, čak polovinu ili 335 milijardi dolara činiti promet raznih oblika ekonomije dijeljenja.

24 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Pozitivni i negativni utjecaji na gospodarstvo

Do 2025. godine tzv. milenijci će sačinjavati 50 posto svih putnika koji putuju svijetom. Već danas, 70 posto takvih turista ne koristi tradicionalne posrednike u organizaciji putovanja poput turističkih agencija i turoperatora nego sami određuju svoje turističke aranžmane preko raznih internetskih portala i mreža. Na takav način mogu otputovati u drugi dio svijeta i odsjesti u nečijem stanu, dok istodobno vlasnik toga stana može doći u njihov stan u njihovoj zemlji.

Vodeći predstavnici novog tipa ekonomije su airbnb, uber, carpooling, homestay... Zapitavši se je li možda pri kraju ekonomija kakvu smo do sada poznavali, te je li zaista došlo vrijeme za sharing economy koja je vidljiva i na području turizma, Manolis Psarros odgovorio je da takva ekonomija može imati pozitivne i negativne utjecaje na gospodarstvo, ali i društvo u cjelini. “U svakom slučaju, ekonomija dijeljenja je stvarnost i pitanje je samo kako ćemo se prilagoditi novonastalim situacijama i promjenama, pa i u lokalnom zakonodavstvu”, kazao je. Istraživanja govore kako su manjak sigurnosti te problem zaštite od nepravilnosti i pogrešnog nuđenja među glavnim negativnostima ekonomije dijeljenja.

nomy – turizam novog milenija Susret turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade

sezona uspješna i po investicijama Darko Buković, Michel de Blust, Christian de Barrin i Manolis Psarros na Hrvatskom turističkom forumu

Neke su zemlje uvele načine oporezivanja, neke stvaraju institucije samoregulacije, pojedine traže dobivanje prethodnih licenci, neke potpuno zabranjuju takvo djelovanje, a neke djelomično zabranjujući, primjerice, najam kraći od 30 dana.

Potrošačka sigurnost

Govoreći na Hrvatskom turističkom forumu, koji je moderirao glavni urednik Privrednog vjesnika Darko Buković, Christian de Barrin, direktor HOTREC-a, krovnog Udruženja hotela, restorana i kafića u Europi, je istaknuo da dvojbu iz pitanja predstavlja li ekonomija dijeljenja mogućnost ili prijetnju vidi u Psarrosovu odgovoru - da je to stvarnost. Pitanje je dakle legislative, poreznog tretiranja i slično kako tu novu stvarnost regulirati. Pitanje je i kako će vlade raznih država na lokalnoj, a EU na globalnoj razini rješavati minimume regulacije u toj vrsti ekonomije. Pritom treba polaziti od zaštite potrošača kako bi se stvorila potrošačka sigurnost, naglasio je De Barrin. Podsjetio je da je u sustavu HOTREC-a u EU 91 posto tzv. mikroposlodavaca i 200.000 hotela. HOTREC u ukupnom BDP-u EU-a sudjeluje sa 3,7 posto. Glavni tajnik Europskog udruženja nacionalnih udruga putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) Michel de Blust je rekao kako u današnje doba gotovo nema osobe koja ne koristi internet, posebice na mobilnom telefonu. Danas su tehnologije sastavni dio života i, iako je teško mijenjati tradicionalne načine poslovanja i razmišljanja, postoje primjeri partnerstava izravnih platformi i stakeholdera kao što su međunarodni trgovački lanci i zrakoplovne kompanije, što je novi oblik zajedničkog djelovanja, zaključio je Michel de Blust.

vogodišnja turistička sezona nije samo uspješna po turističkim rezultatima - očekivanom prihodu od oko osam milijardi eura, nego i po investicijama. Do 2020. godine očekuje se dodatnih sedam milijardi eura investicija u turističku industriju, a osim u podizanje kvalitete smještajnih objekata, ulagat će se i u unapređenje kvalitete turističkog proizvoda u destinacijama, rekao je Darko Lorencin, ministar turizma na prošlotjednim tradicionalnim Susretima turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade, održanim u sklopu Dana hrvatskog turizma u Poreču. Branko Grčić, potpredsjednik Vlade je, pak, ocijenio kako je turizam “krema svih krema” hrvatskog gospodarstva jer ima prilično veliki udio u BDP-u, a u zadnje dvije godine počeo je poslovati s pozitivnim predznakom. “Kroz predstečajne nagodbe uspjeli smo naći partnere za desetak turističkih državnih tvrtki koje su godinama grcale u gubicima, a sada im se nazire bolja budućnost. Važne su i investicije plasirane putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak s povoljnim kamatama, počekom i dugim rokom otplate bez čega bi jako malo projekata zaživjelo i preživjelo”, naglasio je Grčić. Dodao je kako se u sljedećem razdoblju očekuje ulaganje od 650 milijuna eura u podizanje

kvalitete smještajnih objekata, ali i u unapređenje turističkog proizvoda.

Stigla ponuda za Kupare

Govoreći o daljnjim ulaganjima u turizam, Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, je kazao kako je to ministarstvo 14. listopada objavilo natječaj namijenjen turističkom sektoru vrijedan 304 milijuna kuna pristiglih iz europskih fondova, a novac će se davati dok se ne potroši. Za povećanje kvalitete i dodatne ponude hotela namijenjeno je više od milijardu eura raznih potpora u razdoblju od 2014. do 2020. “Cilj je uložiti novac kako bi se ostvario veći prihod u tim objektima”, rekao je Maras. Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), je naglasio kako u Hrvatskoj više ne postoji ni jedno državno turističko poduzeće koje posluje s gubitkom, a stigla je i ponuda za privatizaciju Kupara. U zadnje dvije godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je uložio 85 milijuna kuna u uređenje parkova prirode i nacionalnih parkova, a u sljedeće dvije godine za to je uređenje namijenjeno još dodatnih 120 milijuna kuna, rekao je Sven Mueller, direktor tog fonda, dodajući kako će ubrzo zaživjeti i projekt energetske učinkovitosti u turizmu. (S.P.)

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 25

DANI HRVATSKOG TURIZMA

2015

POPIS NAGRAĐENIH

Dani hrvatskog turizma NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA RURALNOG TURIZMA

HRVATSKA 365

TURISTIČKI DOGAĐAJ GODINE

[1] SPLITSKA RIVIJERA

[1] FESTIVAL ULTRA EUROPE

[1] ETNO SELO KARANAC

[2] OPATIJA I RIJEKA

[2] ADVENT U ZAGREBU

[2] KONAVLE

[3] KLASTER

[3] ŠPANCIRFEST 2014.

[3] GUPČEV KRAJ

SJEVEROZAPADNE ISTRE

NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA TURIZMA ZDRAVLJA

[2] TERME SVETI MARTIN

NAJUSPJEŠNIJA CITY BREAK DESTINACIJA

[3] ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

PLAŽA GODINE [1] PLAŽA CAVA, DUBROVNIK [2] LIDO, OPATIJA [3] PLAŽA NIKOLINA, BAŠKA

INOVACIJA GODINE [1] MOBILNA APLIKACIJA “ZAGREB BE THERE”

AUTENTIČNA PRIMORSKA DESTINACIJA „MALO MISTO“

[3] FAŽANA

CADMOS VILLAGE

GAJNA

[3] DUBROVNIK

[2] RAB

[3] PUSTOLOVNI PARK

MORA

[3] KRAPINSKE TOPLICE

[1] BOL

[2] TERME TUHELJ

ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU

[2] MALI LOŠINJ

[2] ZAGREB

[1] AQUAPARK ISTRALANDIA

[1] PLAVI SVIJET - INSTITUT ZA

[1] OPATIJA

[1] SPLIT

REKREACIJA I ZABAVA

ODRŽIVI TURIZAM

[2] MOBILNA APLIKACIJA “ZADAR TRAVEL”

VODA EDEN [1] GORNJE MEĐIMURJE

[3] “ZALJUBITE SE U CRIKVENICU” KULTURNA ATRAKCIJA GODINE [1] MUZEJ ANTIČKOG STAKLA

NAJUSPJEŠNIJA DESTINACIJA ZA LJETNI ODMORIŠNI TURIZAM

U ZADRU [2] HOTEL ADRIATIC, ROVINJ

[1] ROVINJ

[3] MUZEJ KRAPINSKIH

[2] POREČ

NEANDERTALACA

[3] DUBROVNIK

HRVATSKA TURISTIČKA NAGRADA za 2014. godinu Nagrada za životno djelo Ombretta Belić Ilijašić Amelia Tomašević Anton Štifanić za 2014. godinu – kategorija pojedinac Aleksandar Durman Franjo Makovec Jasna Đurković

Hrvatska gospodarska komora POSLOVNI HOTEL GODINE Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb KONGRESNI HOTEL GODINE Radisson Blu Resort, Split ODMORIŠNI HOTEL GODINE Hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik WELLNESS HOTEL GODINE Casino Hotel Mulino, Buje MALI I PRIJATELJSKI HOTEL GODINE Hotel Waldinger, Osijek

LUKSUZNI HOTEL GODINE Hotel Monte Mulini, Rovinj MARINA GODINE D-Marin Dalmacija, Bibinje – Sukošan HOSTEL GODINE Boutique Hostel Forum, Zadar CHARTER KOMPANIJA GODINE Angelina Tours, Biograd n/m DMK PUTNIČKA AGENCIJA GODINE Gulliver Travel, Dubrovnik

26 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

OKUSI HRVATSKE-UGOSTITELJSKI OBJEKT GODINE Gourmet restoran San Rocco, Brtonigla OBITELJSKI SMJEŠTAJ GODINE Obiteljski smještaj Pansion Vuglec Breg, Škarićevo KAMP GODINE kamp na moru

Kamp Straško, Novalja kamp na kontinentu

Kamp Turist Grabovac, Rakovica

AKTUALNO 2. nacionalni forum obiteljskog turizma

Privatni iznajmljivači jaka turistička karika Ocijenivši kako je ovogodišnja sezona bila vrlo uspješna, Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, upozorio je da će se morati uložiti puno truda kako bi se i iduće godine ponovili tako dobri rezultati piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Poreču je prošli tjedan održan 2. nacionalni forum obiteljskog smještaja (FOS) koji je okupio oko 1000 sudionika. Od prošlogodišnjeg FOS-a do danas realizirano je više od 25 skupova o obiteljskom smještaju u svim hrvatskim regijama kojima je nazočilo približno 3500 sudionika. To ukazuje na činjenicu kako privatni smještaj u našoj zemlji čini veliki dio turističke industrije, istaknuto je u Poreču. U Hrvatskoj postoji 67.000 privatnih iznajmljivača koji raspolažu s više od pola milijuna kreveta, a u ukupnim smještajnim kapacitetima sudjeluju sa 50 posto te ostvaruju godišnji prihod od 1,3 milijarde eura. “Hrvatska gospodarska komora je osluškivala potrebe gospodarstva i prepoznala zna-

U Hrvatskoj postoji 67.000 privatnih iznajmljivača koji raspolažu s više od pola milijuna kreveta čaj tog mikropoduzetništva u turizmu, a od ove godine je FOS dobio i međunarodni karakter”, rekao je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije na FOS-u. Na tom međunarodnom skupu sudjelovali su privatni iznajmljivači, ali i nuditelji proizvoda i usluga za turizam te turistički stručnjaci iz Grčke, Bosne i Hercegovine, Njemačke i Francuske.

Iskoristiti pred i posezonu

Govoreći o ovogodišnjoj uspješnoj turističkoj sezoni, Edi Štifanić, gradonačelnik Poreča, je ocijenio kako je ona bila posebice uspješna za Poreč, ali i cijelu Poreštinu koja uključuje i okol-

na mjesta. Pritom je podsjetio na obnovu sadržaja na otočiću Sveti Nikola na kojem je sada turistički resort, a otvoren je i zabavni aquapark. “U Poreču je ove turističke sezone ostvareno više od tri milijuna noćenja, a u cijeloj Poreštini čak 7,5 milijuna noćenja”, istaknuo je Štifanić napomenuvši kako Poreč s Poreštinom u ukupnom hrvatskom turističkom prometu sudjeluje sa 10 posto. U Poreču se nalazi i 10.000 kreveta u obiteljskom smještaju u kojima je zabilježeno 722.000 noćenja što je 11 posto više nego prošle godine. Da je ovo bila vrlo uspješna sezona složio se i Ratomir Ivičić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je iznio najnovije statističke podatke prema kojima je u obiteljskom smještaju do kraja rujna zabilježeno pet milijuna turističkih dolazaka i ostvareno oko 30 milijuna noćenja. “Svaka godina je drukčija, a ponoviti ovako dobre brojke neće biti jednostavno, pa ćemo u sljedećoj godini svi zajedno morati uložiti mnogo truda i maštovitosti da se to ponovno dostigne i prestigne”, naglasio je Ivičić. Podsjetio je kako se tako dobri rezultati uglavnom ostvaruju u srpnju i kolovozu, no privatni smještaj ima sve mogućnosti i kvalitetu za prihvat gostiju i u razdobljima pred i posezone.

1,3 mlrd €

godišnji prihod privatnih iznajmljivača

5 mil

turističkih dolazaka u obiteljskom smještaju do kraja rujna

30 mil noćenja

ostvareno u tom razdoblju

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO: 2. nacionalni forum obiteljskog turizma Hrvatska gospodarska komora

Prvi put nagrade za obiteljski smještaj

rvatska gospodarska komora već 19. godinu za redom dodjeljuje nagrade u akciji Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku. Ove je godine prvi put nagrađen obiteljski smještaj u tri vrste kategorija, a nagrade su dobitnicima uručene u sklopu 2. nacionalnog foruma obiteljskog smještaja. Tako je u kategoriji Okusi Hrvatske najboljim restoranom proglašen Gourmet restaurant San Rocco iz Brtonigle, dok je vinarija Vinotočje Malvasija Karaman proglašena najboljom vinarijom. OPG Anita Karaman iz Pridvorja dobila je nagradu za najbolji OPG u Hrvatskoj, a najboljim seoskim domaćinstvom proglašeno je Seljačko domaćinstvo Stjepan Čulig u Ozlju. U kategoriji Obiteljski smještaj najbolji apartman na moru/kontinentu je Villa Barbara u Skradinu. Najbolja kuća za odmor na moru je Residence Lantoni iz Mlina, a najbolja na kontinentu Kuća Sobol iz Delnica.

Vuglec Breg (Škarićevo) proglašen je najboljim pansionom, a Villa Ivanić iz Josipovca pored Osijeka najboljim urbanim Bed&breakfast smještajem. U kategoriji Cikloturizam i smještaj bez barijera prvo je mjesto pripalo Villi More iz Lovrana. Najboljim integralnim hote-

lom proglašen je hotel Srce prirode Srakovčić iz Ribnika, dok je najbolje seosko domaćinstvo Ivica i Marica OPG-a Nade Piljić iz Karanca. Posebno priznanje za unapređenje pansiona u hotel kategorije tri zvjezdice dobio je Pavo Jerković, vlasnik Ville Neretve iz Metkovića. (S.P.)

Međunarodni panel Obiteljski smještaj i trendovi u turizmu

nužna suradnja privatnog i javnog sektora

sklopu FOS-a održan je međunarodni panel Obiteljski smještaj i trendovi u turizmu na kojem je sudjelovao i Pantazis Pastras, grčki konzultant za obiteljski smještaj, koji je istaknuo kako tu zemlju lani posjetilo 22 milijuna turista. No, unatoč tome u Grčkoj ne postoji jedinstvena udruga koja bi okupljala privatne iznajmljivače koji se susreću s nizom problema. Tako, primjerice, vlasnik nekog privatnog turističkog objekta ne može taj objekt iznajmiti gostu na manje od 30 dana, ako za to nema dozvolu. S druge pak strane, postoje i oni koji više ne mogu održavati svoje objekte i ne mogu ih iznajmljivati. Stoga se postavlja pitanje što će biti s tim objektima.

28 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, ocijenio je da u nas postoji bolji model organiziranog turističkog smještaja nego u Grčkoj te istaknuo kako je privatni smještaj bio početak hrvatskog turizma. S njim se složio i Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), koji smatra bitnom suradnju hrvatskih putničkih agencija i turoperatora s privatnim iznajmljivačima. Osim toga, potrebno je umrežavanje privatnih iznajmljivača te suradnja s proizvođačima i pružateljima usluga za turizam. Samo suradnjom javnog i privatnog sektora te svih sudionika u turizmu može se unaprijediti turistički proizvod destinacije, ali i cijele države, rečeno je na panelu. (S.P.)

Što pokazuju istraživanja?

informatička pismenost ok, strani jezici i ne baš

a 2. FOS-u su predstavljeni rezultati dvaju istraživanja – Iznajmljivači i digitalne tehnologije koji je proveo Ekonomski fakultet u Osijeku te Iznajmljivači 2015, koje je provela Fina u suradnji s HGK-om. U prvom istraživanju koje je predstavio prof. Drago Ružić s osječkog Ekonomskog fakulteta, sudjelovala su 154 ispitanika, ali uzorak nije reprezentativan jer nisu zastupljene sve županije. Prema rezultatima je vidljivo kako je 45,5 posto ispitanikaiznajmljivača privatnog smještaja završilo višu školu ili fakultet, a 41,6 posto srednju školu. Od ukupnog broja ispitanika njih 52,6 posto je odgovorilo kako ima vlastito web sjedište, a 58 posto vlastitu web stranicu. Prema tome, može se zaključiti kako su naši privatni iznajmljivači

uglavnom informatički pismeni. No, ipak ima još mnogo prostora za unapređenje e-marketinga u poslovanju privatnih iznajmljivača, zaključio je Ružić. Drugo istraživanje provedeno je u 15 županija, a bavilo se navikama privatnih iznajmljivača. No, samo je u 10 županija dobiven mjerodavni uzorak. U istraživanju je navedeno kako se privatni iznajmljivači suočavaju s određenim problemima, primjerice otkazivanjem rezervacija u zadnji tren, a problem im je i nepoznavanje stranih jezika jer nam dolazi sve više gostiju s raznih govornih područja, a koji ne znaju engleski jezik.

vjerA u vlastite snage

Pinezić: želimo postati lider u regiji za obiteljski turizam

rugi FOS tematski je bio zamišljen na način da se skrene pozornost na vjeru u vlastite snage pružatelja usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu, zatim na povezivanje unutar sektora, ali i umrežavanje s raznim proizvođačima posebnih proizvoda i pružatelja usluga. “U svemu tome se otišlo korak dalje jer upravo hrvatski sektor privatnih pružatelja usluga u turizmu želi postati lider u regiji za tu vrstu turizma”, rekao je Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u. Dodao je kako je struka prepoznala da je riječ o jednoj od najaktivnijoj grupaciji mikropoduzetnika koja je veliki pokretač raznih vrsta poslova i zapošljavanja. No, još uvijek nedostaje fleksibilna zakonska regulativa koja se mora prilagoditi pružateljima usluga u turizmu, a ne da se oni prilagođavaju njoj, istaknuo je Pinezić. Na FOS-u je dosta polemike izazvala rasprava o tome trebaju li pružatelji usluga u turizmu imati energetski certifikat. Prema riječima Nade Marđetko Škoro,

načelnice Sektora za energetsku učinkovitost u Ministarstvu graditeljstva, u našem Zakonu o gradnji postoji članak koji se odnosi na obvezu ishođenja energetskog certifikata za zgrade čija je površina veća od 50 četvornih metara, pa se to odnosi i na iznajmljivače koji ga od 1. siječnja 2016. moraju predočiti gostima. No, prema mišljenju Zajednice obiteljskog turizma pri HGK-u, a koje je iznio njen predsjednik, u tom zakonskom članku nema osnove za nametanje

obveze posjedovanja energetskog certifikata za privatne stanove, apartmane, kuće za odmor, seoska domaćinstva ili kampove u kojima se pruža usluga smještaja turistima jer je to regulirano Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti. “Pružatelji usluga u domaćinstvima i obiteljskom turizmu nisu iznajmljivači, iako se to kolokvijalno tako govori, jer oni ne iznajmljuju svoj stambeni prostor i za tu uslugu plaćaju porez od 12 posto. Mi moramo kategorizirati svoje objekte i poštivati Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. S obzirom na to da gosti u našim objektima ne plaćaju sami režije za svoj boravak, kao što to plaćaju najmoprimci u iznajmljenim stanovima, nego za njih to čine domaćini, smatramo da ne trebamo gostima pokazivati energetski certifikat za zgradu ili stan u kojoj kratkotrajno borave”, naglasio je Pinezić. Dodao je da kada se pružateljima usluga u turizmu omoguće povoljni krediti preko HBOR-a i poslovnih banaka, tada će i oni ulagati u obnovu svojih objekata i izradu energetskog certifikata za te objekte. (S.P.)

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO DRVNA INDUSTRIJA I NJENA PROMOCIJA Ambienta

Intervju: Zdravko Jelč

Treba n utjecaj Mi želimo sačuvati Ambientu, trajnu postavu, neki showroo promociju hrvatske drvne ind

Nikad manji sajam

jelatnost prerade drva i proizvodnje namještaja, odnosno drvna industrija, jedna je od najstarijih industrijskih grana u Hrvatskoj. U njoj radi gotovo 10 posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji, disperzirana je po cijelom teritoriju Hrvatske te izuzetno značajna za razvoj ruralnih područja. Drvna industrija je i važna izvozna grana. Samo u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno je proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti od gotovo četiri milijarde kuna, dok je uvoz iznosio oko 1,9 milijardi kuna. Suficit je dakle veći od dvije milijarde kuna. U ovoj godini drvna industrija trebala bi ostvariti još veći izvoz. No unatoč tome, najrelevantniji sajam posvećen ovom sektoru, Ambienta, u velikoj je krizi i već godinama bilježi pad. Ove godine na sajmu se predstavilo 107 izlagača iz 13 zemalja, a održao se na samo 7500 četvornih metara. Ambienta je naš najveći nacionalni sajam namještaja i pratećeg uređenja, ističe voditeljica podružnice Zagrebački velesajam Marina Pavković. “Prošle su turbulentne godine krize koja se negativno odrazila na domaće tržište. Istovremeno, naša drvna industrija je ostvarila izvoznu ekspanziju. Kao takva je uvrštena u strateške industrijske grane. Pri tome je važno istaknuti dvije činjenice: prvo, indu-

strija koja nema jak nacionalni sajam ne ostvaruje rast primjeren njezinom potencijalu, i drugo, Europa je područje najintenzivnijeg svjetskog sajmovanja na kojem se godišnje odvije preko 60 posto svih svjetskih sajamskih događaja. Svjesni ove činjenice, naši poslovni partneri i pokrovitelji -

Ove godine na sajmu se predstavilo 107 izlagača iz 13 zemalja Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume i Udruženje drvoprerađivačke industrije pri HGK-u - udružili su snage i zajedno sa Zagrebačkim velesajmom ustrajali na očuvanju Ambiente”, ističe Marina Pavković. Ovogodišnji je sajam imao četiri tematske cjeline - prostor namijenjen izlagačima, proizvođačima i trgovcima za predstavljanje noviteta, prostor namijenjen dizajnerima za predstavljanje projekata, prostor za kupnju namještaja i opreme po sniženim cijenama te izložbeni prostor namijenjen programu uređenja vrta. (K.S.)

30 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

zvoz drvnih proizvoda prošao je krizu i bilježi rast, no mnoga su područja na kojima je moguće napraviti dodatne iskorake, kaže nam predsjednik Uprave Spin Valisa i predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zdravko Jelčić.

n Kakva je ovogodišnja Ambienta? - Svjedoci smo da Ambienta slabi, i to je loš trend. Ono što je u svemu tome loše je da nema inozemnih kupaca ili inozemnih, kako mi to kažemo, šetača. To je nama teško prihvatiti, no globalizacija čini svoje. Ono što nam nedostaje je šira podrška koju bi sajam poput ovoga trebao imati. I sama drvna industrija je opterećena raznim problemima pa tvrtke iz tog sektora nemaju sredstava i moraju birati gdje će se predstaviti, a to mora biti na sajmovima na koje dolaze kupci. S druge strane domaće tržište su preuzeli veliki igrači poput Lutza, Emmezete, Harvey Normana koji su potisnuli domaće distributere tako da se u njihovim prodajnim centrima zapravo predstavlja sajamska ponuda. No i mi proizvođači moramo biti svjesni da je nužno plasirati proizvode i na domaće tržište i preko tih velikih igrača. Gubljenjem poveznice nas proizvođača s tim distributerima došli smo u situaciju da teško plasiramo svoj proizvod s vlastitim brendom. n Kakva je budućnost ovog sajma? - Mi želimo sačuvati Ambientu, no ona mora napraviti iskorak. Smatramo kako bi trebala imati nekakvu trajnu postavu, neki showroom gdje ćemo predstavljati sve svoje nove proizvode, dizajn, i na taj način raditi promociju hrvatske drvne industrije. Zagreb je

ić, predsjednik Uprave Spin Valisa

nam snažna, jna Ambienta no ona mora napraviti iskorak. Smatramo kako bi ona trebala imati nekakvu m gdje ćemo predstavljati sve svoje nove proizvode, dizajn, i na taj način raditi ustrije piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Hrvatska drvna industrija sad je na razini izvoza od 1,29 milijardi dolara. Tvrdim da do 2020. možemo izvoziti za dvije milijarde, kaže Jeličić

mjesto gdje će lako doći neki inozemni kupac iz Velike Britanije ili Sjedinjenih Američkih Država i u kratkom roku, od jednog dana, moći vidjeti i održati sastanke i dogovore s predstavnicima domaćih proizvođača. To je mjesto gdje se želimo prezentirati na taj način.

n Već se niz godina priča o zajedničkom nastupu hrvatskih namještajaca u svijetu. Kako idu ti dogovori? - Internacionalizaciju našeg posla, brendiranje i dizanje konkurentnosti je moguće ostvariti preko zajedničkog projekta odnosno tvrtke koja bi radila posao koji je nekada radila Astra ili Exportdrvo. Izvoz, dizanje konkurentnosti, brendiranje pa čak i izvoz sirovine - poput slavonskog hrasta - moguće je učinkovitije raditi na taj način. Očekujem jednu širu podršku, pa i od Vlade, gdje bismo mi zaposlili između pet i 15 mladih ljudi s dobrim znanjem stranih jezika te im dali

mogućnost da na sajmovima predstavljaju i promoviraju naš sektor na globalnom tržištu, ponajprije u Europi ali, naravno, i šire.

n Kakve su mogućnosti hrvatske drvne industrije u sljedećim godinama? - Sada smo na razini izvoza od 1,29 milijardi američkih dolara. Odgovorno tvrdim kao predsjednik Udruženja drvoprerađivačke industrije, da do 2020. godine možemo izvoziti za dvije milijarde američkih dolara. Smatramo da uz bolju sinergiju svih u društvu i politici možemo raditi na konkurentnosti. To nam može omogućiti naša tradicija i sirovinska osnova, kao i znanje i tehnologija. Imamo sve preduvjete za ostvarenje tog cilja i novo zapošljavanje kako bismo kvalitetnu sirovinu digli na višu razinu dovršenosti. Vjerujem da 40 posto one robe primarnih proizvoda - građe elemenata

i ogrjevnog drva - možemo pretvoriti u robu visoke dodane vrijednosti i na taj način je plasirati na tržište. Teško ćemo to moći sami mi, unutar sektora, no uz korištenje EU fondova i podršku politike to možemo ostvariti.

n Spin Valis je na dobrom putu da bude značajan dio tog trenda. Kakvi su vam planovi? - Već niz godina bilježimo rast izvoza i prodaje. Prošla, pretprošla a i ova godina bilježe rast od pet do 10 posto. Ove godine planiramo rast najmanje sedam do osam posto. Proizvodnja Spin Valisa je tradicionalno usmjerena, iz masiva, bazirana na domaćoj sirovini - hrastu i bukvi. Ušli smo u segment opremanja i tu vidimo veliki potencijal jer smo mi turistička zemlja i tu smo formirali profitni centar s nekolicinom inženjera koji rade samo to. Istovremeno smo postali i proizvođač energije. U ovoj godini smo pustili u rad veliku kogeneracijsku jedinicu koja proizvodi električnu i toplinsku energiju. Proizvodimo 1,5 megavata električne energije koju predajemo u sustav Hrvatske elektroprivrede, te još 8,8 megavata toplinske energije koju zasad koristimo unutar kruga za naše sušare i grijanje prostora. Potencijal postoji i za grijanje grada Požege. Za razliku od nekih drugih kogeneracijskih postrojenja koja imaju problema s potrošnjom toplinske energije, kod nas je ona gotovo u potpunosti iskorištena. Potencijal za ovakva postrojenja koja rade na šumski otpad i sječku u Hrvatskoj postoji za ukupno 125 megavata električne energije. Sugeriram svima odgovornima da se u drvnoj industriji grade takve energane jer je potrošnja toplinske energije u ovom sektoru puno veća i kogeneracijska postrojenja su puno iskoristivija od onih napravljenih na livadi.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 31

aktualno GOSPODARSTVO POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

Zlatnoj dolini treba jači državni vjetar u leđa Prema većini pokazatelja, gospodarstvo Požeško-slavonske županije se definitivno nalazi na putu oporavka, ali još se ne može govoriti o sigurnom i stabilnom razvoju koje može osigurati toliko potrebno zapošljavanje i veće prihode piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

D Bez kvalitetnog prometnog povezivanja, iluzorno je očekivati bilo kakvo veće zanimanje stranih ulagača na području Požeškoslavonske županije. Luka Balenović, predsjednik HGK-ŽK Požega

aleko od očiju, daleko od srca – ova se narodna poslovica u dobroj mjeri može primijeniti na Požeškoslavonsku županiju. Naime, iako zemljopisno smještena u središtu Slavonije, ta je županija, stjecajem povijesnih okolnosti, ostala prilično izolirana od glavnih cestovnih i željezničkih prometnica. Osim toga, po broju stanovnika, to je najmanja slavonska i jedna od najmanjih hrvatskih županija (manje stanovnika ima jedino Ličko-senjska županija). Samo u zadnjih petnaestak godina broj stanovnika je manji za desetak tisuća. Konkretno, prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u toj je županiji živjelo gotovo 86.000 ljudi, 2011. godine 78.000, a današnje procjene govore kako u Požeško-slavonskoj županiji živi oko 75.000 stanovnika. “Više ljudi umire nego što se rađa, malo tko se doseli, a veliki broj se iseljava. Procjenjuje se kako godišnje naša županija bilježi između 700 i 1000 ljudi manje”, kaže za Privredni vjesnik Luka Balenović, predsjednik HGK-Županijske komore Požega. Ovi zabrinjavajući podaci bili su i uvodne brojke koje su predstavljene na prošlotjednoj sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Požega, na kojoj su prezentirani gospodarski pokazatelji ove županije u prošloj godini.

Dobri pokazatelji

Sudeći prema većini pokazatelja, gospodarstvo Požeško-slavonske županije, nakon višegodišnjeg pada i uglavnom negativnih predznaka, prošle je godine počelo bilježiti pozitivne pomake. “U 2014. godini je 690 registriranih poduzetnika, obveznika poreza na dobit ostvarilo 3,2 milijarde kuna prihoda i 166 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Te su tvrtke zapošljavale 7614 osoba što 32 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

je povećanje broja zaposlenih od 2,8 posto u odnosu na 2013. godinu”, rekao je Balenović dodajući kako je prosječna neto plaća po zaposlenom iznosila 3804 kune, što je neznatno povećanje u odnosu na 2013. No, to je i 28,2 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (4878 kuna). Kada je riječ o strukturi požeško-slavonskog gospodarstva prema učešću u ukupnom prihodu, najveći dio, 31 posto, čini prerađivačka industrija, slijedi je trgovina s udjelom od 26 posto, poljoprivreda sa 16, te prijevoz sa 13 posto. Prema veličini ukupnog prihoda u 2014. godini, prvih pet županijskih tvrtki su Kutjevo iz Kutjeva te Agronom, Plamen, Zvečevo i Spin Valis, svi iz Požege. Inače, najveći dio gospodarstva ove županije koncentriran je upravo u Požegi kao tradicionalnom gospodarskom središtu. Tako su poduzetnici Grada Požege ostvarili 2,1 milijardu

Prema učešću u ukupnom prihodu, najveći dio, 31 posto, čini prerađivačka industrija kuna prihoda, sudjelujući time sa 65,3 posto u ukupnim prihodima Županije. Istodobno, kako ističe Balenović, poduzetnici Požeško-slavonske županije iskazali su pozitivan financijski rezultat u iznosu od 53,4 milijuna kuna što je za 27,1 posto više nego godinu ranije. Kada je riječ o vanjskotrgovinskom poslovanju, gospodarstvo ove županije ima izrazito pozitivan omjer izvoza u odnosu na uvoz. “No,

Zlatne požeške kune Na temelju analize poslovanja za 2014. godinu, na protekloj sjednici Gospodarskog vijeća predložena su i jednoglasno izabrana sljedeća trgovačka društva za dodjelu priznanja Zlatna kuna: • Spin Valis iz Požege u kategoriji velikih tvrtki, • Straga trans iz Lipika u kategoriji srednjih te • Diamant Artuković iz Požege u kategoriji malih tvrtki. Svečano uručenje priznanja upriličit će se potkraj godine na proširenoj i svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća ŽK Požega.

problem je u tome što se samo 22 posto prihoda, odnosno oko 688 milijuna kuna, ostvaruje na međunarodnom tržištu prodajom roba i usluga - što je nedovoljno”, ističe Balenović dodajući kako su pet najvećih prošlogodišnjih izvoznika bili Plamen, D.E.M., Lipik Glas, Color Emajl i Spin Valis. Slično kao i na razini čitave države, najveću vanjskotrgovinsku razmjenu roba požeško-slavonske tvrtke ostvaruju s Italijom, Njemačkom, BiH, Austrijom i Slovenijom. Znatni pomaci zabilježeni su posljednjih godinu dana i po pitanju insolventnosti. Konkretno, na dan 30. lipnja 2014. godine bilo je 176 insolventnih pravnih osoba s ukupnim dugom od 60 milijuna kuna, dok je godinu kasnije – 1. srpnja 2015. godine – insolventnih tvrtki bilo 132 sa 28 milijuna kuna nepodmirenih obveza.

Mali, ali s puno brendova

Zaključno, prema većini konkretnih pokazatelja, gospodarstvo Požeško-slavonske županije se definitivno nalazi na putu oporavka, ali još uvijek se ne može govoriti o sigurnom i stabilnom razvoju koje može osigurati toliko potrebno zapošljavanje i veće prihode. Ako se gospodarstvo ove županije promatra u cjelini, riječ je o prilično maloj zajednici i u hrvatskim okvirima, ali o cjelini koja obiluje nizom prepoznatljivih brendova kao što su Plamen, Color Emajl, Zvečevo, Orljava, Kutjevo, APP, Straga, Spin Valis, Lipik Glas... Nekima od njih tek predstoje značajni pomaci i pozicioniranje u svojim branšama, a to se prije svega odnosi na Zvečevo u konditorskoj branši, te Orljavu u tekstilnoj. Pored te činjenice, kako navodi Luka Balenović, požeško-slavonsko gospodarstvo pati od dugodišnjeg nedostatka kapitalnih državnih investicija. “Uz veći iskorak obrta, pravi vjetar u leđa bila bi nam neka značajnija državna investicija. U tom smislu osobiti pomak bi predstavljalo

Učešće u ukupnom prihodu 2014. Prerađivačka industrija

Trgovina

13%

Poljoprivreda

31%

Prijevoz Građevinarstvo Komunalne djelatnosti

16% 26%

Izvor: HGK - Županijska komora Požega

Poslovanje poduzetnika obveznika poreza na dobit u 2013.

u 2014.

broj poduzetnika

674

690

ukupan prihod kn

3.258.000.000

3.227.000.000

ukupan rashod kn

3.200.000.000

2.958.236.039

=dobit

neto financijski rezu prosječan broj zaposlenih investicije u dugotrajnu imovinu kn prosječna mjesečna neto plaća

7.431

7.614

181.000.000

295.585.999

3.817

3.804

Izvor: HGK - Županijska komora Požega

investiranje u bolju prometnu povezanost naše županije. Konkretno, još 2010. godine inicirali smo prijedlog o izgradnji brze ceste koja bi Požegu izravno povezala s europskim koridorom X. odnosno autocestom Zagreb-Slavonski Brod. Bez takvog kvalitetnog prometnog povezivanja, iluzorno je očekivati bilo kakvo veće zanimanje stranih ulagača na području Požeško-slavonske županije”, zaključio je Balenović. 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 33

Priča s razlogom Poljoprivredna zadruga Masline i vino, Polača

Masline, vino i smokve za kupce i turiste

Iako imamo solidnu proizvodnju, mogli bismo još ovoliko plasirati bez ikakvih problema. Ne proizvedemo dovoljno ni svježih, ni suhih smokava, niti maslinovog ulja. Borimo se kako bismo proizveli veće količine, kaže projekt menadžer zadruge Radoslav Bobanović piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

P Osobna iskaznica

na 55 ha u Općini Polača 12.000 stabala maslina 50.000 trsova loze 1000 stabala smokve

oljoprivrednu zadrugu Masline i vino osnovalo je 2006. godine sedam zadrugara od kojih su dvojica, Radoslav Bobanović i Željko Uzelac, kapitalni članovi. Zemljišni kompleks površine 55 hektara u Općini Polača u Ravnim kotarima zasađen je trajnim nasadima nakon dobivanja koncesije na zemljištu Hrvatskih šuma. Taj zemljišni kompleks dobiven je na služnost od 50 godina. Podignuta je plantaža od 12.000 stabala maslina i oko 50.000 trsova vinove loze te plantaža od 1000 stabala kvalitetnih domaćih sorti smokve. Čitav kompleks je u ekološkoj proizvodnji. Osim ekološkog certifikata koji je dobiven i uveden za sve proizvode, za maslinovo ulje uveden je i halal certifikat. Objekti i oprema su dobili HACCAP i ISO standard. Dosad je u ovaj projekt investirano gotovo četiri milijuna eura. Izgrađen je vinski podrum, objekt za prijem gostiju, prostor za boravak konja namijenjenih rekreaciji gostiju te još neki sadržaji. Navodnjavanje tla i nasada povremeno je osigurano iz obližnjeg potoka, koji doduše ponekad presuši, a koji protječe cijelom dužinom terena. Osim potoka, za potrebe navodnjavanja izgrađena su tri akumulacijska bazena sa sustavom napajanja.

Bobanović napominje kako su se svi proizvodi njihove poljoprivredne zadruge dobro pozicionirali na tržištu. “Iako imamo solidnu proizvodnju, mogli bismo još ovoliko plasirati bez ikakvih problema. Ne proizvedemo dovoljno ni svježih, ni suhih smokava, niti ma-

Izgrađen je vinski podrum, objekt za prijem turista, ali i prostor za boravak konja namijenjenih rekreaciji gostiju

Uspješni na tržištu

“Proizvodimo četiri pakovine maslinovog ulja, a najpoznatiji je naš miks od sedam domaćih sorti koji je u kratko vrijeme postao vrlo popularan među našim kupcima. Mogu reći da ga je prepoznalo i tržište Istre i tržište Italije, a zna se kako je na ta tržišta teško plasirati proizvode poput maslinovog ulja i vina”, ističe Radoslav Bobanović, projekt menadžer Poljoprivredne zadruge Masline i vino. 34 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

slinovog ulja. Borimo se kako bismo proizveli veće količine, ali nam zadnje tri berbe nisu bile rodne. Ipak, kad vidimo kako je bilo drugima, mi možemo biti zadovoljni. Recimo, prošle godine kada je bila katastrofalna berba maslina, donekle smo uspjeli sačuvati urod i sačuvati ekološki način proizvodnje. Primijenili smo jednu tehniku koja nam je prošle godine sa-

čuvala plod. Ove godine očekujemo nešto veći urod, mada smo priželjkivali više. Kiša za vrijeme cvatnje nekih sorti masline utjecala je na nešto slabiji urod od očekivanog. Za sve ostalo mogu reći da je prihvatljivo”, kaže Bobanović. Što se tiče vina, Bobanović kaže kako ga plasira u Hrvatsku te na tržišta nekoliko europskih zemalja. “Maslinovo ulje prodajemo u Hrvatskoj te nešto u Italiji. Što se tiče smokava, njih gotovo možemo prodati na kućnom pragu. Naša želja je da najviše proizvoda prodamo u sklopu vlastitog kompleksa”, priznaje Bobanović. Kaže da su se natjecali za razne programe kako bi povukli sredstva iz EU fondova i kako bi obogatili projekt sadržajima namijenjenim turistima. “Još uvijek čekamo rješenje naših institucija koje se bave raspisivanjem natječaja da vidimo koliko smo sredstava povukli iz EU fondova, kako bismo uredili izložbeno-prodajni salon te organizirali efikasniji prijem turističkih grupa. U svoj projekt ukalkulirali smo i rad s grupama turista kojima možemo ponuditi dodatne sadržaje, one koji nedostaju na ovom području. Blizina nacionalnih parkova, Biograda, Zadra

te ostalih turističkih destinacija osigurava nam mogućnost da taj projekt u potpunosti zaživi”, pojašnjava Radoslav Bobanović.

Otkup i od drugih

Osnova proizvodnje kod crnih vina je crljenak kaštelanski, cabernet sauvignon, merlot, syrah, plavina i babić, a kod bijelih vina osnovni sortiment je maraština, chardonnay, debit i muškat žuti. “U Dalmaciji nas, proizvođača crljenka, je trinaestoro. Radi se o vinu koje se može konzumirati čitav dan unatoč tome što ima visoki postotak alkohola. No, kvalitetan udjel kiselina to vino čini svježijim i pitkijim”, kaže Bobanović. Prema njegovim riječima, Poljoprivredna zadruga Masline i vino otkupljuje masline i maslinovo ulje i od drugih obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava. Te proizvode plasira pod zajedničkim imenom, uz posebno korištenje znanja i tehnika vrhunskih stručnjaka.

Proizvodimo četiri pakovine maslinovog ulja, a najpoznatiji je naš miks od sedam domaćih sorti. Radoslav Bobanović, projekt menadžer zadruge Masline i vino

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Grizlijeve šapice, Dalj

Kako da ih ostavimo same, na kiši? Nude uslugu čuvanja i prijevoza pasa, a iz tog se posla financiraju i njihovi brojni štićenici koji tek trebaju naći svoj dom zauvijek. Priča o Grizlijevim šapicama priča je o ljudima velika srca upravo grade”, kaže Goran Milić, predsjednik udruge koja se punim nazivom zove Udruga za zaštitu životinja i njihovu skrb do udomljenja i prijevoz Grizlijeve šapice.

Posao za spas

K A SAD MALO O NAMA...

26 pasa trenutno na skrbi Udruge 2 dvorišta za slobodni boravak 5 velikih bokseva

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

amo sa psom kad dođu blagdani i putovanja na koja ne možete povesti ljubimca? Svojem četveronožnom prijatelju svaki čovjek želi samo najbolje, a upravo to pruža nedavno osnovana udruga Grizlijeve šapice. I s njima je zaista sve lako: kada dogovorite, vlasnik udruge dolazi na vašu adresu, preuzima psa, čuva ga i tetoši do vašeg povratka, a ako želite, u međuvremenu vam šalje slike i video izvješća o tome kako se mali - ili golemi - ljubimac dobro zabavlja i bez vas. U posao oko pasa uključena je čitava obitelj, najviše Goran i dva već gotovo odrasla sina. Psi u njihovoj skrbi dobivaju i šetnje i mnogo maženja, a po želji i veselo društvo pseće družine iz jednog od nekoliko Goranovih dvorišta. U ovom trenutku pod njegovom je skrbi čak 26 pasa. Veselo dvorište nalazi se u Dalju kod Erduta, no Goranu nije daleko “zaletjeti” se po psa ni do Rijeke ili Zagreba. Čak i s putnim troškovima, njegova je usluga daleko povoljnija od bilo kakvog psećeg hotela, posebice kada je riječ o višednevnom ili čak višemjesečnom smještaju. “Raspolažemo s dovoljno slobodnog, dobro ograđenog prostora, imamo pet velikih bokseva i posebni prostor za pse nakon kastracije ili sličnih operacijskih zahvata. Dodatni boksevi se

36 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Osnivanje udruge nametnulo se kao nužnost. Počelo je, priča Goran, tako što su njegova djeca počela “dovlačiti kući lutalice”, a ljudi iz okolice, znajući gdje stanuju ljudi meka srca, učestalo ostavljati pse ispred njihovih vrata. Grizlijeva obitelj nijednog nije otjerala. Broj lutalica u općini bivao je sve manji, a broj štićenika u njihovoj obitelji sve veći. Hrana, cjepiva, kastracije, sve to košta - i od ljubavi do posla valjalo je prijeći podugačak administrativni korak. Kao registrirana udruga sada imaju pravo skupljati donacije za pomoć psećim štićenicima. Iako je majstor za udomljavanje, proces nalaženja novog, zauvijek-vlasnika zna potrajati mjesecima. Prijevoz i čuvanje ljubimaca koji imaju vlasnika tako je još jedna djelatnost iz koje se financiraju ostavljeni nesretnici koji su privremeno utočište našli kod Grizlija.

Čak i s putnim troškovima, usluga je u Dalju daleko povoljnija od bilo kakvog psećeg hotela “Kako bih ih ostavio same, gladne, na kiši?”, objašnjava Goran svoju spremnost da primi napuštenog psa. Djelovanje udruge obuhvaća skupljanje pasa s cesta, izvlačenje iz šinteraja pasa pred eutanazijom, skrb do udomljenja i prijevoz do udomitelja. Svaka pomoć je dobrodošla, a može se ostvariti i uplatom na žiro-račun udruge HR4723400091110741145 ili sudjelovanjem na aukcijama na Facebook stranici Grizliyeve šapice. (A.M.)

Sve za uspjeh

POGLED IZNUTRA IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Siguran sam da poznajete barem nekoliko primjera onih koji misle da su iznad svih zakona i da imaju pravo oštetiti druge kako bi ostvarili svoj cilj. No je li tome uistinu tako?

portski, osobni, poslovni i bilo koji drugi uspjeh rezultat je naših napora u određenom trenutku i pod određenim uvjetima. Današnji svijet, a posebno onaj poslovni, iznimno je posvećen uspjehu, a dostizanje cilja je tim bolje ako smo do njega došli prvi. Mnogi filmovi nas uče da se pobjednici pamte, a oni poraženi su tu radi konteksta. Uspjeh zaista izaziva pozitivne emocije kod svih koji su u njega uključeni – bili to zaposlenici, kupci, zajednica u kojoj poduzeće radi, vlasnici ili tko drugi. Uspjeh prenosi dobre vibracije i potiče poduzeće da ga ponovi, a kod ostalih daje nadu da i oni mogu postići nešto slično. Osim u jednom slučaju. Postoje i poduzeća kojima je uspjeh važniji od bilo čega drugog. Važniji od osjećaja sreće što su klijenti zadovoljni, važniji od ponosa što pomažu zajednici, važniji od želje da se promijeni svijet. U takvim poduzećima se sve to zanemaruje! Koriste se sve dozvoljene i nedozvoljene aktivnosti kako bi se stekla prednost pred konkurencijom. Siguran sam da poznajete barem nekoliko primjera onih koji misle da su iznad svih zakona i da imaju pravo oštetiti druge kako bi ostvarili svoj cilj. No je li tome uistinu tako? Taj cilj isključuje sve koji su povezani s poduzećem i, zapravo, veliku većinu onih koji rade u poduzeću. Kad je jedini ili najvažniji cilj pobjeda nad konkurencijom, počinju se dozvoljavati odstupanja od vrijednosti na kojima je poduzeće izgrađeno. U početku možda i ne toliko eksplicitno dozvoljavati, već naizgled bezazleno gledati kroz prste. Čini im se da jednu iznimku nitko neće primijetiti, zatim će ta iznimka postati pravilo i malo pomalo neka od temeljnih vrijednosti postaje samo sjećanje. Zatim još jedna, pa još jedna. I iako će te vrijednosti i dalje krasiti službene dokumente poduzeća te biti isticane na skupovima zaposlenika, to će biti sve što je ostalo od njih. U stvarnosti te vrijednosti su zamijenjene posve suprotni-

ma. O njima nisu napisane stranice teksta, ali ih svaki radnik svaki dan osjeća i dijeli. Kako su one postupno uvedene, malo tko je promjenu i primijetio dok ona nije nastupila u potpunosti. Baš kao što žaba, koju smo stavili na štednjak u lonac s hladnom vodom, ne primjećuje da se voda zagrijava i postaje prevruća za bilo kakvu reakciju, pa na kraju završi kuhana, tako i radnici, ali i okolina, ne primjećuju da se poduzeće promijenilo i ne razlikuje dobro i zlo jer im se postepeno usađivalo u svijest da je jedino dobro ono što poduzeće vodi do pobjede. Taj fokus na pobjedu nad konkurencijom je mač s dvije oštrice. S jedne strane može nas dovesti do pobjede, dok s druge pokreće intenzivne negativne reakcije. Pojedini radnici neće moći žmireći

cije. I tako će organizacija koja stremi prevlasti početi gubiti poziciju na tržištu upravo zbog svoje silne želje da njime ovlada. Rukovođenje se u osnovi temelji na upravljanju odnosima, a odnosi su određeni moralnim vrijednostima. Stoga se rukovođenje također treba orijentirati prema pozitivnim vrijednostima te je zadatak svakog rukovoditelja paziti na koji će način stvarati i poticati svoj tim, pa i čitavu organizaciju, na pobjedu. Ukoliko su vrijednosti poduzeća u okviru zakona, temeljene na etici i dobrobiti svih unutar i oko njega, rukovoditelju je posao olakšan jer se može posvetiti tome da ih članovi tima prihvate. Naši odnosi unutar tima ili organizacije ne mogu biti odvojeni od odnosa s ljudima i zajednicom. Uspjeh koji posti-

Rukovođenje se temelji na upravljanju odnosima, a odnosi su određeni moralnim vrijednostima prijeći preko izmijenjenih pravila koja su suprotna njihovim životnim načelima, neki dijelovi zajednice neće željeti biti povezani s takvim poduzećem pa će izostati podrška prilikom neke buduće investicije, neki kupci će ostati nezadovoljni ponašanjem radnika poduzeća i prestati koristi usluge ili će proizvode početi kupovati upravo kod konkuren-

gnemo zahvaljujući idejama koje imamo unutar organizacije i radu svih koji joj pripadaju, postići će pravu vrijednost tek kad mu dodamo dobrobit, oduševljenje i radost ljudi izvan organizacije, čime naš uspjeh postaje i zajednički. S obzirom da smo društvena bića koja svoj smisao i svrhu nalaze u pozitivnoj interakciji s drugima, ima li išta ljepše!

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 37

AKTUALNO Sajam poduzetništva u Kikindi

Predstavljeno gospodarstvo Virovitičko-podravske županije

ospodarstvenici Virovitičkopodravske županije - Agroservis proizvodnja Virovitica, Apis Cabuna, Asel Slatina, Dam iz Lozana, Medena Virovitica, Organica Vita Čađavica, te sajam Viroexpo 2016, predstavili su svoje potencijale i razgovarali o mogućnostima suradnje na 9. sajmu poduzetništva u Kikindi. Sajam, koji se održao prošlog tjedna u sklopu 30. turističko-gospodarske manifestacije Dani ludaje, okupio je 44 izlagača iz BiH, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Srbije. Na posebnom izložbenom prostoru EU kutak – promocija turističkih destinacija predstavila se, u suradnji s Turističkom zajednicom Virovitičko-podravske županije, turistička ponuda Virovitičko-podravske županije: Park prirode Papuk, Pustara Višnjica te šira turistička ponuda Hrvatske. Na temelju reciprociteta, gospodarstvo Virovitičko-podravske županije, u organizaciji HGK-ŽK Virovitica, predstavlja se već tradicionalno u Kikindi, na Međunarodnom sajmu poduzetništva, a Regionalna Privredna komora Kikinde predstavlja gospodarstvo Banata na Viroexpou, međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede u Virovitici.

Milan Vanđura, direktor HGK-ŽK Virovitica (u sredini) s kolegama i domaćinima na sajmu poduzetništva u Kikindi

Iz Virovitičko-podravske županije sajam je, na poziv organizatora, posjetilo izaslanstvo HGK-ŽK Virovitica, koje je u Regionalnoj privrednoj komori Kikinda prisustvovalo tradicionalnom susretu predstavnika Komora iz BiH, Hrvatske, Mađarske, Rumunjske i Srbije. Na susretu predstavnika komora Milanu Vanđuri, direktoru HGK-ŽK Virovitica, dodijeljena je povelja-diploma Regionalne privredne komore Kikinda “za nemjerljiv doprinos započinjanju i razvoju međukomorske i gospodarske surad-

nje Sjevernobanatskog upravnog okruga u Republici Srbiji i Virovitičko-podravske županije u Republici Hrvatskoj”. Po riječima predsjednika RPK Kikinda Tibora Šebeka, do sada su takve povelje dodjeljivane samo velikim tvrtkama i institucijama, a ne pojedincima, no dodjelom Milanu Vanđuri prvi je put učinjena iznimka. Organizatori su se za to odlučili jer je, kako su objasnili, Vanđura zaslužan i za afirmaciju Viroexpoa na području zemalja regije, iz kojih stalno raste broj izlagača na tom virovitičkom sajmu.

Priznanje dosadašnjem radu predsjednika HGK

Luka Burilović član Upravnog odbora Eurochambresa

redsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović u okviru izbora upravljačkih tijela Eurochambresa potvrđen je za člana Upravnog odbora u mandatu od sljedeće dvije godine. “Zahvaljujem našim kolegama iz europskih komora na potvrdi mog izbora u odbor u čijem ću radu sudjelovati na dobrobit svih hrvatskih poduzetnika i poduzeća iz svih sektora te zastupati njihove interese pred institucijama Europske

unije”, izjavio je Burilović povodom izbora u Upravni odbor udruženja europskih gospodarskih komora. Udruženje europskih gospodarskih komora Eurochambres, osnovano 1958. godine sa sjedištem u Bruxellesu, ima temeljni zadatak da artikulira interese poslovnog sektora pri insti-

38 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

tucijama EU-a. Hrvatska gospodarska komora je članica Eurochambresa od listopada 2000., otkada putem svojeg predstavništva u Bruxellesu aktivno sudjeluje u radu tog udruženja izražavajući interese svih sektora hrvatskoga gospodarstva.

Hrvatsko-češki gospodarski forum

Izvozne mogućnosti nisu iskorištene Prema podacima HNB-a, Češka se s iznosom ulaganja od 313,6 milijuna eura nalazi na 15. mjestu najvećih ulagača u Hrvatsku piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ako Hrvatska i Češka imaju dobre prijateljske odnose, kad je riječ o gospodarstvu, postoji veliki potencijal za jačanje suradnje, istaknuto je na Hrvatsko-češkom gospodarskom forumu koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Veleposlanstvom Češke Republike u Zagrebu, a u sklopu službenog posjeta češkog ministra vanjskih poslova Lubomira Zaoraleka. “Češko tržište je interesantno hrvatskim izvoznicima, ali izvozne mogućnosti nisu dovoljno iskorištene. Kao područja s velikim potencijalom za daljnji razvoj suradnje izdvojila bih industriju, poljoprivredu, prehrambenu industriju, energetiku, ekološke projekte i brodogradnju”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj te dodala kako ove dvije zemlje tradicionalno njeguju prijateljske odnose na temelju geografske blizine i sličnih povijesnih iskustava. Ukupna robno-novčana razmjena između Hrvatske i Češke u 2014. godini bila je veća od 553 milijuna eura. Uvoz iz Češke iznosio je 396,1 milijun eura, a hrvatski izvoz 156,9 milijuna eura. Od hrvatskih proizvoda najviše je izvezeno električne energije, električnih transformatora, lijekova te proizvoda od kože i aluminija, a iz Češke se najviše uvezlo električne energije, osobnih automobila, telefonskih aparata te goveda.

Žele i ulagati

“Češke kompanije nisu zainteresirane samo za izvoz u Hrvatsku, već i za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Do kraja ove godine trebali bismo realizirati niz zajedničkih projekata, primjerice konferenciju u Šibeniku o upravljanju vodama”, istaknuo je češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek. Prema podacima HNB-a o inozemnim ulaganjima u Hrvatsku, od 1993. do drugog tromjesečja 2015., Češka se s iznosom ulaganja od 313,6 milijuna eura nalazi na 15. mjestu najvećih ulagača u Hrvatsku. Ulaganja iz Češke ranijih godina uglavnom su bila usmjere-

na na kupnju nekretnina na jadranskoj obali. Međutim, značajan interes Česi pokazuju i za ulaganja u vodoprivredu, primjerice pročišća-

Češke kompanije su zainteresirane i za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo. Do kraja ove godine trebali bismo realizirati niz projekata, kaže Lubomir Zaoralek

Robno-novčana razmjena između Hrvatske i Češke u 2014. bila je veća od 553 milijuna eura vanje otpadnih voda i industriju autodijelova. S druge strane, ukupna ulaganja iz Hrvatske u Češku iznose 11 milijuna eura ili 0,19 posto sveukupnih ulaganja iz Hrvatske u inozemstvo. Najznačajnija ulaganja u Češkoj realizirali su Podravka i Končar Elektroindustrija, a ranijih godina i Pliva. Vezano uz češke planove i projekte na području graditeljstva, posebno cestovne infrastrukture, češka strana izrazila je mogućnost i interes za uključivanje hrvatskih tvrtki u realizaciju tih projekata.

396,1 mil € uvoz iz Češke 2014.

156,9 mil € izvoz u Češku 2014.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA 15 godina poslovanja

Nastavak rasta i nova radna mjesta Adacta je izrasla u vodeću tvrtku za implementaciju i održavanje Microsoft Dynamics rješenja u Hrvatskoj i regiji, ističe Krešimir Mlinarić, direktor Adacte

vrtka Adacta, koja godišnje ostvaruje 18 milijuna eura prometa, a bavi se razvojem i uvođenjem poslovnih informacijskih rješenja, poslovnim savjetovanjem te upravljanjem u uvođenju promjena u poduzećima, ove godine obilježava 15 godina poslovanja u Hrvatskoj. “Adacta je u proteklih 15 godina izrasla u vodeću tvrtku za implementaciju i održavanje Microsoft Dynamics rješenja u Hrvatskoj i regiji, otvorili smo podružnicu u Osijeku i preselili se u veće prostore u Zagrebu. Trend rasta se nastavio i u ovoj godini, a povećao se i broj zaposlenika. Ostvarili smo značajan uspjeh u energetskom sektoru što je poticaj za još veći angažman u budućnosti i još ambicioznije planove”, istaknuo je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte.

Krešimir Mlinarić, Adacta

Sve za elektronički račun

Među značajnijim projektima tvrtke u ovoj godini svakako valja istaknuti poslovno partnerstvo s tvrtkom SRC.HR. Adacta je u okviru dogovorene suradnje

od SRC.HR-a preuzela bazu projekata, intelektualno vlasništvo i druga prava vezana uz Microsoft Dynamics rješenja implementirana na hrvatskom i međunarodnom tržištu, kao i dio djelatnika koji su svoju karijeru tako nastavili u Adacti. Posebice je zanimljivo istaknuti i to da je Adacta otvorila novi ured u Moskvi kojim jača prisustvo u Rusiji.

Adacta je također povećala udio u Business Intelligence (BI) segmentu poslovanja te prodaju CRM (Customer Relationship Management) rješenja za 150 posto. Dogovorena je i suradnja sa servisom Moj-eRačun kao vodećom platformom u Hrvatskoj za elektroničku razmjenu podataka, te je razvijena integracija između Microsoft Dynamics NAV i eRačuna koja omogućuje elektronsku razmjenu ulaznih i izlaznih računa s kupcima i dobavljačima, neovisno o poslovno-informacijskom sustavu (ERP sustavu) koji koriste. Razvijeno rješenje je modularno i omogućuje dopune na različite razine interakcije i formate izmjene dokumenata. “Kako je u pripremi prijedlog zakona prema kojem se očekuje da će od 1. siječnja 2016. biti obvezno korištenje elektroničkog računa za sve tvrtke u javnom sektoru i tvrtke koje surađuju s njima, mi smo ponudili rješenje koje se lako uklapa u postojeću informatičku infrastrukturu, bez obzira na to koji ERP sustav korisnici imaju”, naglasio je Mlinarić. (B.O.)

Izibizi

Administracija u oblaku

a tržištu se pojavio Izibizi - cloud servis koji omogućuje jednostavno kreiranje računa, otpremnica, ponuda, primki, narudžbi, praćenje stanja zaliha i kontroliranje troškova. Time se olakšava poslovanje mikro, malim i srednjim poduzetnicima pružajući im konstantan uvid u poslovanje. Za korištenje Izibizija nije potrebno profesionalno predznanje za vođenje knjiga ili računovodstvo, što znači i vremensku i novčanu uštedu. Sve opcije dostupne su sa samo nekoliko klikova, uključujući i praćenje te analitiku, a personalizacija dokumenata daje

40 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

im profesionalan izgled, priopćeno je iz Unex Grupe. “I sami smo se našli u istim poteškoćama kao i svi poduzetnici, a to je da se nismo baš snalazili u administraciji, što je vremenski bilo jako zahtjevno, a nismo mogli zaposliti dodatnu osobu ili vanjski servis koji bi to obavljao umjesto nas. Zato smo odlučili osmisliti ovaj alat koji omogućuje kreiranje i arhiviranje svih bitnih dokumenata na jednom mjestu, a dostupan je putem računala ili mobitela gdje god se nalazili”, rekli su Danijel Šarušić, direktor tvrtke Share Tech koja stoji iza alata Izibizi, i njegov partner Robert Božić. (B.O.)

Odvajanje od Symanteca

Veritas ostaje na hrvatskom tržištu Sredinom kolovoza potvrđeno je kako će Veritas za osam milijardi dolara preuzeti grupa investitora koju vodi The Carlyle Group

eritas, globalno vodeća tvrtka za upravljanje podacima (Information Management), najavila je početak samostalnog poslovanja i na hrvatskom tržištu, kroz nastavak sporazuma s dosadašnjim regionalnim predstavnikom za proizvode i usluge Veritasa, tvrtkom MiTech Systems. Od početka godine u tijeku je postupno odvajanje Veritasa od matične tvrtke Symantec. Sredinom kolovoza pak potvrđeno je kako će Veritas za osam milijardi dolara preuzeti grupa investitora koju vodi The Carlyle Group, jedna od najiskusnijih kuća za upravljanje kapitalom (trenutačno upravlja s više od 193 milijarde dolara uloženoga kapitala). Veritas pak posluje sa 86 posto tvrtki s popisa Fortune 500, a u poslovnoj godini 2015. je za Symantec stvorio 2,6 milijardi dolara prihoda. Tvrtka Symantec i dalje će biti usmjerena na područje informatičke sigurnosti, otkrivanja i prevencije sigurnosnih propusta i zlonamjernih napada, što je područje u kojem je također lider. Nastavit će razvijati proizvode i rješenja vezana uz upravljanje podacima,

njihovu pohranu i povrat te analizu i dubinski uvid u velike količine nestrukturiranih podataka, uključujući otkrivanje onih koji su od ključne važnosti za poslovanje. “U skladu s postupnim procesom osamostaljenja i odvajanja od Symanteca koji traje već cijelu ovu godinu, Veritas je posve spreman samostalno nastupati i na hrvatskom tržištu te tržištima regije”, istaknuo je Drago Gajski, regionalni direktor Veritasa za područje Jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku. “Gledajući iz perspektive Hrvatske te područja Jugoistočne Europe, smatramo kako uz Veritasova rješenja najviše možemo pomoći gospodarskim

Drago Gajski, Veritas

Veritas posluje sa 86 posto tvrtki s popisa Fortune 500 subjektima poput financijskog i telekomunikacijskog sektora, zdravstva, javne uprave i mnogih drugih da bolje koriste podatke koje prikupljaju i čuvaju”, kazao je. (B.O.)

Natjecanje The UBS Future of Finance Challenge

Među finalistima i hrvatska tvrtka

vicarski bankarski gigant UBS u lovu na inovativna i revolucionarna rješenja koja će transformirati bankarsku industriju pokrenuo je globalno natjecanje The UBS Future of Finance Challenge. Najbolja rješenja traže se u četiri skupine: učinkovitost u bankarstvu, korisnički doživljaj, sigurnost u bankarstvu i izgradnja superiornih bankarskih proizvoda. Hrvatska

tvrtka Ostendo Consulting, specijalizirana za savjetovanje, razvoj i istraživanje u području informacijske sigurnosti, probila se sa svojim rješenjem za sigurnu dostavu PIN-a platne kartice elektroničkim putem, među 15 regionalnih finalista. Na poziv UBS-a svoje rješenje prezentirat će na radionici koja se održava 12. i 13. studenoga u Zürichu. Ovim patentiranim

rješenjem ukida se potreba za slanjem PIN-a poštanskom pošiljkom te se zbog bržeg, sigurnijeg i jeftinijeg načina dostave postiže veće zadovoljstvo klijenata uz istovremeno smanjenje troškova. (B.O.)

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 41

EU INFO Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural

Nove isplate iz EU fondova za poljoprivrednike i ribare Do sada je isplaćeno 1,6 milijuna kuna za tri završena projekta u mjeri 2.1 Proizvodne investicije u akvakulturi. Zahtjevi za isplatu još se primaju, sve do 31. siječnja 2016. Isplaćena su i nova sredstva za ruralnu infrastrukturu i poljoprivredne proizvođače

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi dodijeljenih sredstava iz EFR programa, za završena ulaganja u sklopu mjere 2.1 Proizvodne investicije u akvakulturi. Korisniku Školjkarstvo MF Školjka iz Stona isplaćeno je 383.000 kuna za ulaganje u specijalizirano vozilo s hladnjačom, opremu servisnih plovila i kolektora za skupljanje mlađi kamenica. Ulaganje služi za modernizaciju opreme i povećanje produktivnosti. Korisniku V.I.R.I.B.U.S. iz Zagreba isplaćene su 244.000 kuna za ulaganje u specijalizirano vozilo za prijevoz mlađi i žive ribe, opremu za kompjutorizaciju proizvodnje i prehrane te opremu za zaštitu od predatora. Investicijom su osigurani povećanje proizvodnje, efikasnost rada i kvaliteta proizvoda. Do sada je isplaćeno 1,6 milijuna kuna za tri završena projekta u mjeri 2.1. Krajnji rok podnošenja Zahtjeva za isplatu je 31. siječnja 2016. godine. Agencija je isplatila i odobrena sredstava iz IPARD programa, za završeno laganje u sklopu mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Hermes International isplaćeno je 8,8 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju i opremanje objekta za preradu, konzerviranje, sušenje i zamrzavanje voća i povrća u mjestu Turčin u Varaždinskoj županiji.

Ulaganje u rekonstrukciju cesta

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još jedan projekt iz IPARD-a, ovaj put za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Jakšić isplaćeno je 388.000 kuna za ulaganje u izgradnju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne i zemljane radove. Ulaganje je realizirano u Požeško-slavonskoj županiji. Isto tako, Općini Oprtalj isplaćeno je 1,9 milijuna kuna za ulaganje u rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih

cesta, realizirano u Istarskoj županiji. U istoj županiji, i s istom namjenom, Općini Barban isplaćeno je 1,5 milijuna kuna. Korisniku Brodsko-posavska županija dodijeljeno je 4,5 milijuna kuna za ulaganje u svrhu razminiranja, u sklopu podmjere 5.2 Potpora za ulaganje u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama

Novi natječaj za vinare i vinogradare Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju početkom listopada raspisala je nove natječaje za sve tri mjere iz tzv. europske Vinske omotnice. Cilj ovog programa je razvoj hrvatskog vinarstva i vinogradarstva kroz tri mjere: Restrukturiranje i konverzija vinograda, Investicija u vinarije i marketing vina te Promidžba na tržištima trećih zemalja. Najmanji iznos potpore je 3000 eura, a najveći 1,5 milijuna eura, ovisno o mjeri, a za završene projekte Agencija za plaćanja u poljoprivredi isplaćuje od 50 do 80 posto ukupno prihvatljivih troškova. Odaziv na dosadašnje natječaje je vrlo velik, pa je do sad odobreno čak 117 projekta za 72 milijuna kuna. Neki su projekti već završeni, a za njih je Agencija isplatila ukupno 12,5 milijuna kuna. Novi natječaji objavljeni su u Narodnim novinama, a sve informacije o tome kakvi se projekti mogu financirati i što je potrebno od dokumentacije za prijavu na natječaje, kao i česta pitanja i odgovore, može se pogledati na: http://www.apprrr. hr/vinska-omotnica-1033.aspx. Sve dodatne informacije mogu se zatražiti e-mailom na: info@apprrr.hr te na brojeve telefona: 01/6002 930 i 01/ 6002 839 Popis svih korisnika Vinske omotnice pogledajte ovdje: http://www.apprrr.hr/popis-korisnika-1138.aspx.

42 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

nom razvoju njaka. Ulaganje je realizirano u mjestu Gaboš, na području Vukovarsko-srijemske županije.

Sredstva za LAG-ove

i katastrofalnim događajima, operacije Razminiranje poljoprivrednog zemljišta.

Pomoć poljoprivrednicima

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Agroprom iz Karlovačke županije isplaćeno je 339.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu opremu i mehanizaciju. IPARD sredstvima nabavljeno je sljedeće: traktor, boks palete, traktorska prskalica, dozator gnojiva, rasipač, traka za sabiranje plodova te malčer. Isplaćena su i odobrena sredstva iz istog programa korisniku Poljopromet iz Dubrovačko-neretvanske županije koji je dobio 533.000 kuna za ulaganje u izgradnju ograde i sustava za navodnjavanje na otvorenom za trajne nasade. IPARD sredstvima modernizirao se proizvodni sustav te su se poboljšali opći uvjeti u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda. Isto tako korisniku OPG Ćorić Anđelko iz Osječko-baranjske županije isplaćeno je 156.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju. IPARD sredstvima nabavljeno je sljedeće: nošeni atomizer, kratka tanjurača, nošena prskalica, plug, rasipač i sijačica. Navedenim ulaganjem poboljšala se kvaliteta proizvoda, smanjili su se troškovi proi-

zvodnje i modernizirao proizvodni sustav s ciljem smanjenja zagađenja okoliša kroz poljoprivrednu proizvodnju. Korisniku Duga staklenici isplaćeno je 3,7 milijuna kuna za ulaganje u izgradnju staklenika s popratnom opremom za proizvodnju voća i povrća. Tvrtka se inače bavi uzgojem dinja, lubenica te korjenastog i gomoljastog povrća, a ulaganje je realizirano u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Brodskoposavskoj županiji dodijeljeno je 4,5 milijuna kuna za razminiranje Korisniku OPG Marijanović Krunoslav isplaćeno je 266.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Lokacija ulaganja je mjesto Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a korisnik je nabavio traktor, podrivač, rasipač, tešku drljaču i tanjuraču. Korisniku OPG Kolić Miroslav isplaćene su 663.000 kuna za ulaganje u sustav za zaštitu od tuče na gospodarstvu i nabavu traktora. Korisnik je kroz navedeno ulaganje omogućio sigurnije uvjete i olakšao proces održavanja nasada voć-

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je nove odluke o dodjeli sredstava za provedbu mjere 19.1 Leader – CLLD, podmjere 19.1 Pripremna pomoć čiji su korisnici lokalne akcijske grupe (LAG). LAG-ovima je do sada izdano 50 odluka o dodjeli sredstava u iznosu od 18,1 milijun kuna. Intenzitet potpore iznosi 100 posto, a odnosi se na izradu lokalne razvojne strategije i tekuće troškove LAG-a. Tekuće troškove u okviru ove operacije mogu ostvariti LAG-ovi koji nisu ostvarili potporu iz IPARD programa i LAG-ovi koji su ostvarili potporu iz IPARD programa nakon isteka dvije godine od dana potpisa ugovora. Tekući troškovi između ostalog obuhvaćaju sljedeće: plaće zaposlenika LAG-a, najam i režijske izdatke ureda, troškove organiziranja i provođenja zaštite na radu, potrošni uredski materijal, uredsku i računalnu opremu, usluge knjigovodstvenog/financijskog/ računalnog i pravnog stručnjaka te najam prostora i opreme za organizaciju radionica, sastanaka, seminara i treninga. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za prihvatljive troškove u sklopu mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. LAG-u Virovitički prsten isplaćeno je 114.000 kuna, LAG-u Papuk 49.792 kune, LAG-u Vuka-Dunav 94.129 kuna, LAG-u Mareta 130.636 kuna, LAG-u BilogoraPapuk 89.823 kune, LAG-u Petrova Gora 113.000 kuna, LAG-u Podravina 57.069 kuna, LAG-u Srijem 88.990 kuna, LAGu Moslavina 103.000 kuna, LAG-u Lika 168.000 kuna i LAG-u Središnja Istra 32.065 kuna. Lokalnim akcijskim grupama Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Do sada je iz IPARDa lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od 20 milijuna kuna. (K.S.)

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO SASO u Splitu od 21. do 23. listopada

Stižu i turski poduzetnici suradnju s hrvatskim tvrtkama, a kao ulaznicu na hrvatsko tržište koriste sajam SASO”, rekla nam je Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split, organizatora ovoga sajma.

SASO se ove godine održava u Spaladium Areni

780

izlagača predstavit će se na ovogodišnjem sajmu

evetnaesti po redu međunarodni sajam SASO održat će se u Splitu od 21. do 23. listopada i to prvi put u zatvorenom prostoru, u Spaladium Areni, gdje će se predstaviti 780 izlagača iz Poljske, Italije, Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske. “Ove godine imamo veliki broj najavljenih gospodarskih izaslanstava. Tako je za Turskohrvatski gospodarski forum najavljen dolazak 40 turskih gospodarstvenika koji žele započeti

Suorganizator Tursko-hrvatskog gospodarskog foruma je HGK-Županijska komora Split, čija predsjednica Katja Buličić ističe kako je tih 40 gospodarstvenika u potrazi za partnerima na našem području. Ona je ocijenila kako je njihov dolazak velika prigoda za gospodarstvenike iz graditeljskog sektora. Inače, 19. međunarodni sajam SASO obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, SEKO-Sajam ekologije te Sajam kamena. (J.V.)

Fokus na mladim inovatorima

Održana 13. ARCA

rošlog tjedna, od četvrtka do nedjelje, u zagrebačkom Boćarskom domu održana je 13. međunarodna izložba inovacija ARCA. Ovogodišnja je ARCA bila posvećena mladima, organizirana je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, a jedan dan je izložba bila posvećena učenicima osnovnih i srednjih škola. Tog su dana učenici skloni novim tehnologijama mogli sudjelovati u nekoliko radionica, a svi koji su se na to odlučili dobili su ARCA certifikat. Certifikat se ove godine prvi put dijelio, a učenicima može poslužiti kao potvrda o dodatnoj izobrazbi prilikom rada s inovacijama. Na skupu se više od 180 inovacija natjecalo za pobjedu na Danu inovativnih ideja, a predstavljeno je više od 200

inovacija s različitih prirodnih i tehničkih područja, uz naglasak na strojarstvo, elektrotehniku, informatiku i medicinu. Organizator izložbe je Udruga inovatora Hrvatske, uz visoko pokroviteljstvo hrvatske predsjednice Kolinde GrabarKitarović i pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Među ovogodišnjim partnerima su Međunarodna federacija nacionalnih organizacija inovatora (IFIA), Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska zajednica tehničke kulture, a supokrovitelji izložbe su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Hrvatska gospodarska komora. (K.S.)

44 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

predstavljamo PIS SHOP, ZAGREB

Za svakoga ponešto Tehnička izrada web shopa je vrlo zahtjevan i mukotrpan posao koji se radi gotovo non-stop, ocjenjuje Petar Kolovrat ističući da je programiranje ove web trgovine plod isključivo domaće pameti

rotupožarna sredstva, električni bicikli i skuteri, kućanski aparati te informatička oprema dio su bogate ponude web trgovine SamSky (www. samsky.hr). Petar Kolovrat, direktor Pis Shopa, kaže nam kako je tvrtka osnovana u proljeće dok je ideja o pokretanju web shopa SamSky stara nekoliko godina. “Pis Shop pokrenula su tri osnivača koji imaju 25-godišnje radno iskustvo u IT sektoru, marketingu, medijima i trgovini. Kako smo dulje vrijeme promatrali web shopove na domaćem i inozemnom tržištu, tako smo zaključili da se takva vrsta usluge na hrvatskom tržištu može unaprijediti u nekoliko strogo ‘školskih’ segmenata poslovanja. To su, primjerice, ponuda većeg broja domaćih brendova, usluga davanja tehničkih savjeta kupcima, rad subotom, nedjeljom ili pak u kasne popodnevne i noćne sate. Vrlo važna stavka je i nenaplaćivanje brendiranja i police na web shopu našim proizvođačima, tj. ulaganje u njihovu dostupnost kupcima”, objašnjava nam.

U Hrvatskoj ima još dosta prostora za razvoj web trgovine, smatra direktor Pis Shopa Tehnička izrada web shopa, nastavlja on, vrlo je zahtjevan i mukotrpan posao koji se radi gotovo non-stop. “Jer stalnim praćenjem i podizanjem tehnoloških mogućnosti gotovo nema kraja. A želim istaknuti i to da je programiranje ove web trgovine plod isključivo domaće pameti”, naglašava on.

Svijet može kupovati naše proizvode

O trgovini SamSky, koja je s radom počela u srpnju, trenutačno brinu osnivači, dok je u planu zapošljavanje mladih osoba koje dobro barataju tehničkim vještinama i znanjima. “Također, poželjno je da te osobe imaju obrazovanje i nadarenost kako bi što bolje vodile kupce

na web shopu, kao i razumijevanje i znanje za njihove potrebe”, pojašnjava Kolovrat. Sredstva za razvoj web trgovine namaknuta su iz osnivačkih džepova. “Financijsku podršku od banaka ili državnih institucija nismo ni tražili jer poučen dugogodišnjim iskustvom na hrvatskom tržištu smatram kako su takve usluge vrlo složene i preskupe. Upitna je i njihova kompetentnost u relativno novim zanimanjima tako da bi nam možda samo zakomplicirali dosadašnji rad i zalaganje”, smatra on. Hrvatsko tržište u segmentu kupaca web shopova, dodaje Kolovrat, trenutačno je slabo razvijeno i prilično uplašeno s obzirom na neka dosadašnja iskustva u online prodaji. “Bilo bi dobro značajnije promovirati web trgovine kao odgovorniji i jeftiniji oblik trgovanja koji već sada u Njemačkoj ima udjel veći od 50 posto. Stoga smatram kako u Hrvatskoj ima još dosta prostora za njezin razvoj. Ulaskom u EU, Hrvatskoj su europski brendovi došli na dohvat ruke, kao i naši kupcima na Starom kontinentu. Prijevoz roba je sada ujednačeniji i sigurniji nego prije. Tako nam je otvorena mogućnost da putem online trgovine Europa i svijet kupuju naše proizvode”, zaključuje on. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

3 osnivača pokrenula Pis Shop u srpnju ove godine počeo raditi SamSky

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosanskohercegovačko gospodarstvo

Po poslove na istok, ali i na zapad Uz pozitivne vanjskotrgovinske trendove Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vanjskotrgovinska komora BiH zajednički su intenzivirali poslovnu suradnju s više država u Europi, te na Bliskom i Dalekom istoku piše Zdravko Latal latal@privredni.hr čeških privrednika, koje su vodili Lubomir Zaoralek, ministar vanjskih poslova, i Stanislav Kazecky, potpredsjednik Industrijske komore Republike Češke. Cilj sastanka na kojem se okupilo oko 50 gospodarstvenika dviju zemalja bilo je unapređenje poslovne suradnje koja je u nekoliko proteklih godina stagnirala. Primjerice, u osam ovogodišnjih mjeseci izvoz iz BiH u Češku iznosio je samo 91,6 milijuna KM uz pad od 10,3 posto na godišnjoj razini.

Austrijanci traže partnere

U 5,9 mlrd KM izvoz iz BiH u 8 mjeseci 2015.

10,3mlrdKM uvoz u BiH u istom razdoblju

natoč problemima s kojima se suočava (vremenske neprilike, politička previranja, nastojanja entitetskih vlasti da nametnu nove dažbine) gospodarstvo Bosne i Hercegovine u osam ovogodišnjih mjeseci postiglo je značajne poslovne uspjehe. Vanjskotrgovinska suradnja bilježi rast, pa je tako izvoz u osam mjeseci ove godine iznosio 5,9 milijardi konvertibilnih maraka što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje povećanje od 4,9 posto, dok je uvoz imao pad od 0,2 posto te je iznosio 10,3 milijarde KM. Industrijska proizvodnja u istom razdoblju povećana je za 6,5 posto. Uz te pozitivne gospodarske trendove Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Vanjskotrgovinska komora BiH zajednički su intenzivirali poslovnu suradnju s više država u Europi, te na Bliskom i Dalekom istoku. Tako je Vanjskotrgovinska komora BiH 15. listopada organizirala susret bosanskohercegovačkih gospodarstvenika s izaslanstvom

46 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH, predstavništva Privredne komore Austrije i uz sudjelovanje delegacije Privredne komore Koruške u Sarajevu je za 22. listopada zakazan novi poslovni forum vodećih ljudi sedam austrijskih kompanija koji su zatražili dobavljače, partnere, kupce i druge korisnike usluga od direktora pedesetak bosanskohercegovačkih tvrtki. Zanimljivo je da je Austrija jedna od malobrojnih država s kojima BiH konstantno ima pozitivne izvozne rezultate. U osam mjeseci 2015. godine BiH je u Austriju izvezla roba u vrijednosti 501,9 milijuna KM uz rast od 1,5 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine,

Niz zemalja Zaljeva zainteresirano je za suradnju i investicije s BiH, ali i uvoz proizvoda iz BiH dok je uvoz iznosio 358,1 milijun KM uz rast od 4,8 posto. Proteklog tjedna Bosna Bank International (BBI) i BBI VIP Biznis klub organizirali su u Sarajevu poslovne susrete i sastanke više bosanskohercegovačkih gospodarstvenika

zbog ulaganja u oie

s predstavnicima Federacije privrednih komora zemalja Zaljevskog vijeća za suradnju (Gulf Cooperation Council - GCC) i vlasnika poduzeća iz područja prehrambene i metalske industrije te građevinarstva i nekretnina. Na skupu su predstavljeni projekti za ulaganja u BiH. Petnaestočlano gospodarsko izaslanstvo država Zaljeva predvodio je Abdulrahim Hasan Naqi, generalni tajnik Federacije gospodarskih komora zemalja Zaljeva. Kako je Naqi izjavio medijima, postoji velika spremnost poslovnih ljudi i vlasnika kapitala iz Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata za proširenje suradnje i investicijskih aktivnosti s BiH te uvoz bosanskohercegovačkih proizvoda. Kako bi se poslov-

Austrija je jedna od malobrojnih država s kojima BiH konstantno ima pozitivne izvozne rezultate ni odnosi mogli unaprijediti, Naqi je vlastima u BiH poručio da je potrebno uvesti olakšica inozemnim investitorima, zatim osnovati one stop shop za otvaranje tvrtki i ukinuti vize za državljane zemalja Zaljeva. Potkraj listopada zakazani su i susreti s privrednicima Tajvana na kojima će biti riječi o proizvodnji eteričnih ulja te preradi voća i povrća.

Jačanje gospodarske suradnje Iranom

Zajednička ekonomska komisija Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Iran sastat će se 8. i 9. studenoga, a u okviru ovog sastanka zakazan je poslovni forum te bilateralni susreti gospodarstvenika dviju zemalja. Imajući u vidu da su ublažene sankcije prema Iranu, što je rezultiralo većim brojem radnih dogovora iranskih privrednika s kolegama iz Europe i Azije, Vanjskotrgovinska komora BiH ocjenjuje taj sastanak izuzetno značajnim za unapređenje gospodarske suradnje. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bosanskohercegovačkim privrednicima posebice su ukazali na moguću suradnju s Iranom u području metalne, automobilske, drvoprerađivačke, građevinske, prehrambene i farmaceutske industrije. Spomenimo i to da će od 16. do 18. studenoga u Kuvajtu biti organizirana izložba proizvoda bosanskohercegovačkog gospodarstva.

Njemačka otpisala Bosni dug od 20 milijuna eura Njemačka savezna vlada otpisala je BiH dug od 20 milijuna eura. Uvjet za otpis duga bio je da vlasti u BiH u svrhu jačanja obnovljivih izvora energije investiraju četiri milijuna eura u rekonstrukciju HE Trebinje u RS-u i HE Rama u Federaciji BiH, priopćeno je iz njemačke ambasade u Sarajevu. Ambasador Christian Hellbach pozdravio je činjenicu da je na ovaj način financijska suradnja urodila plodom jer se time u BiH potiče razvoj OIE koji ima velike potencijale. Istodobno, Njemačka na ovaj način indirektno pridonosi zaštiti klime, poručio je Hellbach. Za projekte financijske suradnje njemačka vlada je BiH do sada stavila na raspolaganje oko 750 milijuna eura.

radovi počinju u studenome

Energoinvest u Etiopiji Sarajevski Energoinvest potpisao je s Elektroprivredom Etiopije (Ethiopian Electric Power Corporation) ugovor o realizaciji projekta izgradnjer 40 kilometara dalekovoda od 400 kV, vrijednog 13,5 milijuna eura. Projekt financira Francuska razvojna agencija, a rok za dovršetak posla je 18 mjeseci. U Energoinvestu najavljuju da će radovi na izgradnji dalekovoda početi u studenome. Riječ je zapravo o izgradnji dviju linija dalekovoda dvostrukog sustava, jedne od 400 kV i druge od 230 kV. Ovi dalekovodi će napajati strujom industrijsku zonu u blizini Adis Abebe.

samo u prvom polugodištu

Elektroprivreda HZHB-a: neto dobit 27,1 milijun KM

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ostvarila je u prvom polugodištu ove godine neto dobit od 27,1 milijun KM, stoji u financijskom izvještaju te tvrtke objavljenom na Sarajevskoj burzi. To je bolji rezultat od lanjskoga kada je ova tvrtka imala neto dobit od 26 milijuna KM. Prihodi EPHZHB-a za šest ovogodišnjih mjeseci iznosili su 177,5 milijuna KM, dok su lani u istom razdoblju bili 180,5 milijuna KM. Manji poslovni prihodi rezultat su slabije prodaje na domaćem tržištu, ali su zato rashodi znatnije smanjeni i iznosili su 131 milijun KM. 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: NAJBOLJI U 2014. GODINI

Ništa novo među najuspješnijima

Petrol i dalje ima najveći prihod od prodaje, Mercator je najveći poslodavac, a Krka se i dalje diči ostvarenom dobiti usprkos potresima s ruskog tržišta piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

4014 mil € prihod Petrola od prodaje

166,2 mil € Krkina čista dobit

akon uvida u rang listu najvećih i najuspješnijih slovenskih poduzeća u 2014. godini koju su priredile i ovih dana objavile Finance, prvi dojam stane u samo dvije riječi – ništa novo! Petrol i dalje ima najveći prihod od prodaje (4014 milijun eura), Mercator je najveći poslodavac, a Krka se i dalje diči ostvarenom dobiti. Kriza na ruskom tržištu smanjila je Krki dobit na međugodišnjoj razini za četiri posto. Svemu usprkos, farmaceutu iz Novog Mesta ostalo je ispod zaključne crte impresivnih 166,2 milijuna eura čiste dobiti.

Vodeći ešalon odskače po svemu

Prvi dojam potvrđuje poznato, ali može i prevariti kada je riječ o unutarnjem komešanju koje se događa u cjelokupnom slovenskom gospodarstvu. Vodeći ešalon u koji su Finance uvrstile 101 poduzeće odskače u prosjeku u svim bitnim sastavnicama. Na svaki euro prihoda od prodaje 101 poduzeće ostvaruje 4,7 centi dobiti prije oporezivanja što je dvostruko bolji rezultat od onog što ga ostvaruje ukupno

gospodarstvo. Poduzeća i skupine s popisa najvećih i najuspješnijih znatno su manje zaduženi od prosječne slovenske tvrtke. Velika poduzeća – da se odreknu ulaganja i plaćanja poreza na dobit te kamata na dug – isplatila bi svoj cjelokupni dug u samo dvije godine i tri mjeseca. Ukupno slovensko gospodarstvo prema izračunu GZS-a ima neto financijskog duga za 4,7 EBITDA. Ukupno gospodarstvo pod tim pretpostavkama trebalo bi za otplatu svoga duga dvostruko više vremena – četiri godine i šest mjeseci. Velika poduzeća bila su istodobno krajnje oprezna u zapošljavanju. Svoje rezultate ostvarila su s jedan posto manje zaposlenih. Ukupno gospodarstvo povećalo je zaposlenost u 2014. godini za četiri posto. Rang listu najvećih i najuspješnijih poduzeća vrijedi pogledati i kroz vlasničke naočale. U prvih pedesetak poduzeća svako drugo ima inozemnog vlasnika. Među najbolje uvrstilo se i više poduzeća u vlasništvu menadžera. Od poduzeća u državnom vlasništvu samo se Luka Koper uspjela probiti među vodeća poduzeća.

Bili su gore - više nisu Najmarkantnije ime koje se izgubilo s vrha popisa najvećih i najuspješnijih skupina i poduzeća svakako je Istrabenz. Nekad moćna skupina s tri dominantne djelatnosti koja se 2008. godine ponosila sa 662 milijuna eura prihoda sagorjela je u preuzimateljskoj groznici pretvorivši se u zgarište s čak 201 milijun eura neto financijskog duga. Ono što je ostalo od Istrabenza imalo je lani 39 milijuna eura ukupnog prihoda i 57 milijuna eura negativnog kapitala. Izgorio je i nekadašnji logistički velikan Viator&Vektor (279 milijuna eura prihoda u boljim godinama). Okončao je u stečajnoj rasprodaji. Izgubio se i nekadašnji Merkur

iz Kranja u neuspjelom preuzimanju. Dvije preostale tvrtke, Merkur-trgovina i Merkur-nekretnine, ograničene su na šestinu nekadašnjeg poslovanja. TRIM iz Trebnja, poznati proizvođač fasadnih panela, završio je u čistilištu loše banke koja ga planira udomiti pod krovom nekog boljeg vlasnika. I Adria Airways nestao je s popisa najboljih. Izgubio se zbog “prekratkih” prihoda. U kriznom razdoblju slovenski zračni prijevoznik pretrpio je pad prihoda od čak 30 posto pa više ne ispunjava uvjet za uvrštenje na popis privrednih uglednika (najmanje 50 milijuna eura ukupnog prihoda). U šest kriznih godina s popisa najvećih i naju-

48 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

spješnijih nestalo je tridesetak poduzeća. Njihovo mjesto zauzeli su neki novi klinci, poput Akrapoviča koji se nametnuo kao nezaobilazni proizvođač ispušnih sustava za automobilsku industriju. U 2008. godini Akrapovič je ostvario 32 milijuna eura od prodaje. Lani je promet povećao gotovo na 70 milijuna eura, a ovu godinu planira završiti sa 80 milijuna eura prihoda.

veliki uspjeh pipistrela

Avioni za Indiju

P Izvoznici srednje veličine prednjače

Najuspješnije tvrtke s najvećih međugodišnjim rastom prihoda od prodaje i dobiti nisu istodobno i najveće tvrtke. To su pretežno izvoznici srednje veličine. Prvih sedam s popisa prodaju više inozemstvu nego domaćem tržištu. Dobit iz poslovanja prema prihodima kao bitan pokazatelj uspješnosti usidrila se na 3,2 posto. To je pokazatelj za ukupno slovensko gospodarstvo. Međutim, osam najboljih poduzeća – Juteks, Henkel Maribor, LTH Castings, Filc,

U prvih pedesetak poduzeća svako drugo ima inozemnog vlasnika Količevo Karton, Danffos Trata, Luka Koper i Frutarom Etol – imaju maržu EBITDA veću od 13, a neka među njima i veću od 20 posto. Da je automobilska industrija važna za Sloveniju pokazuje tablica najuspješnijih: među prvu dvadesetoricu proguralo se desetak poduzeća koja isporučuju dijelove za automobilsku industriju ili prodaju automobile. U tom pogledu posebno se izdvaja Grupa TAB. Proizvođač akumulatora s tvornicama, uz ostalo u Makedoniji i Hrvatskoj, povećao je proizvodnju prošle godine za četvrtinu ostvarivši zavidnu dobit i to poglavito zbog pada cijena olova.

restižni proizvođač ultralakih aviona Pipistrel iz Ajdovščine zaključio je najveći posao u 26 godina postojanja. Indijske zračne snage, indijska mornarica i nacionalna kadetska akademija uvježbavat će buduće pilote na suvremenim letjelicama iz karbonskih vlakana označenim imenom Virus SW 80 Garud, proizvođača iz Ajdovščine. Ugovor o isporuci 192 aviona potpisan je u New Delhiju početkom prošlog tjedna, a vrijednost isporuke procjenjuje se na 20 milijuna eura i bit će dodatno povećana isporukom rezervnih dijelova te uslugom osposobljavanja indijskih letača. Direktor i vlasnik Pipistrela Ivo Bascarol pohvalio se i certifikatom što ga je upravo dobio od kineske Agencije za civilno zrakoplovstvo. Tim certifikatom omogućena je prodaja aviona Taurus electro krajnjim kupcima na obećavajućem kineskom tržištu. Na putu u Kinu već je sedam taurusa, a do kraja godine stići će i šest dodatnih. Uspjehu u Indiji i Kini svakako su pridonijele i višestruke pobjede Pipistrelovih modela na natjecanjima što ih tradicionalno provodi američka NASA.

zaokret ka modernom

Unosnije rukotvorine Centar rukotvorina u Ribnici i Studio Mashoni iz Ljubljane pripremili su kolekciju suvremenih proizvoda od drva, šiblja i slame kakve inače nudi stanovništvo Ribnice i okolice poznato po izradi tzv. suhe robe. Uočeno je da ribniški rukotvorci uporno proizvode rešeta i slične proizvode znane iz starine koji danas malo kome trebaju. Zbog bolje prođe rukotvorcima se predlaže preusmjeravanje na unosnije proizvode poput kutija za spremanje dječjih igračaka. Takvih kutija već je isporučeno dva milijuna komada za dječje vrtiće u Njemačkoj. U novoj pokaznoj kolekciji nude se veće kuhinjske daske te vinske vitrine s pregradama od trešnjevine. 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Suradnja Privredne komore Srbije i Hrvatske gospodarske komore

Srbija na putu u EU može najviše naučiti od Hrvatske Fokus je bio na lokalnim samoupravama koje mogu konkurirati za sredstva fondova EU-a i na fondovima za prekograničnu suradnju za čija sredstva mogu konkurirati i poduzeća, istaknuo je moderator konferencije Hrvatska iskustva u procesu pristupanja EU i korištenju fondova i programa EU-a piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U Potrebne su nam financijske injekcije namijenjene poduzetništvu te malim i srednjim poduzećima, ali to sve ovisi o našoj brzini približavanja Uniji. Marko Kovačević, Privredna komora Srbije

političkim odnosima Srbije i Hrvatske ima, najblaže rečeno, boljih i lošijih razdoblja, za razliku od ekonomskih koji su primjer dobre prakse jer funkcioniraju po principu zajedničkih interesa odnosno “gledaj od čega se živi”. To je potvrdila i prošlotjedna konferencija Hrvatska iskustva u procesu pristupanja EU i korištenju fondova i programa EU-a koju su organizirali Privredna komora Srbije i Hrvatska gospodarska komora. Konferenciju su otvorili savjetnica predsjednika Privredne komore Srbije Dušanka Samardžić i zamjenik direktora Sektora za međunarodnu suradnju HGK Saša Bukovac. Oboje su istaknuli važnost teme konferencije za Srbiju, budućeg korisnika europskih fondova kao i odličnu suradnju dviju komora na jačanju kapaciteta privatnog sektora kada su u pitanju europske integracije. Inače, na konferenciji je sudjelovalo 14 hrvatskih konzultantskih tvrtki, članica Zajednice poslovnih savjetnika te 60 predstavnika srpske privrede, javnih poduzeća i lokalnih samouprava.

Održana 84 poslovna razgovora

Osim konferencijskog dijela, održani su i poslovni susreti, pa su tako, prema unaprijed dogovorenom rasporedu, održana 84 poslovna razgovora u kojima su predstavnici Zajednice poslovnih savjetnika svojim sugovornicima iz Srbije prenijeli svoja iskustva u izradi EU projekata, predstavili svoje aktivnosti i odgovarali na njihova pitanja te uspostavili prve kontakte. “Srbija može najviše naučiti od Hrvatske o tome kako se integrirati u EU i koristiti njegove fondove, i to iz primjera dobre prakse. To

50 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

je najbolja mogućnost da i naše tvrtke saznaju na koji način mogu konkurirati za europska sredstva i predstaviti svoje projekte”, izjavio je moderator konferencije Marko Kovačević. “Nama jedini orijentir može biti Hrvatska koja je posljednja primljena u EU. To nisu ni Slovenija ni Bugarska niti Rumunjska jer ta pravila po kojima su one ušli u EU više ne vrijede. Jedina iskustva koja nam mogu koristiti su hrvatska. Kao moderator sastanka koji je čuo sve prezentacije gostiju i pitanja sudionika mogu reći da je fokus bio na lokalnim samoupravama koje mogu konkurirati za sredstva fondova EU-a i na fondovima za prekograničnu suradnju za čija sredstva mogu konkurirati i poduzeća”, naglasio je on.

Jedina iskustva koja nam mogu koristiti su hrvatska, kazao je Kovačević “Već smo uključeni u projekte prekogranične suradnje s Hrvatskom i Bosnom. S Bugarskom i Rumunjskom ta se suradnja također odvija i to nije problem. Ono što je generalno problem jest to da naučimo kako koristiti europska sredstva kada to budemo mogli, ali sada još ne možemo do njih”, istaknuo je Kovačević. Kovačević, inače savjetnik u Sektoru za europske integracije Privredne komore Srbije, rekao je da je Srbiji potrebna mogućnost za financiranje malih i srednjih poduzeća.

vijesti NIS najprofitabilnije poduzeće u Srbiji

Europski link PKS-a i HGK-a Privredna komora Srbije odlično surađuje s Hrvatskom gospodarskom komorom baš kada su u pitanju europske integracije. HGK je delegirao pregovarače za određena poglavlja na svojem putu pristupa Europskoj uniji, a i PKS će imati ulogu u ovim pregovorima. I to je također praksa koju možemo koristiti. Kolege iz Hrvatske su spremne podijeliti svoja iskustva s nama kako bismo izbjegli greške koje su oni radili u tom procesu. Pokrenuli smo inicijativu da slične konferencije kao što je ova u Beogradu održimo i u drugim dijelovima Srbije, u Vojvodini, središnjoj i južnoj Srbiji kako bismo gospodarstvenicima s tih područja što više približili ono što ih čeka na putu u EU, najavio je Kovačević.

Tvrtke moraju same pisati projekte

“Potrebne su nam financijske injekcije namijenjene poduzetništvu te malim i srednjim poduzećima, ali to sve ovisi o našoj brzini približavanja Uniji. Jedini fond za čija sredstva možemo aplicirati je Horizon 2020 i Srbija je uplatila doprinos za sudjelovanje u tom

programu”, kazao je Kovačević. On je ocijenio da je činjenica da su na konferenciju došle 84 tvrtke dobar pokazatelj da žele ulagati u razvoj, naučiti pisati projekte i vidjeti kakve su im

Lokalne jedinice svoje potrebe trebaju pretočiti u strateške dokumente, poručila je Andrea Vugrinović mogućnosti za pristup EU sredstvima, posebice u područjima kao što su energetska efikasnost, strojarstvo i zaštita okoliša. “Jednostavno, tvrtke moraju same ili u suradnji s nekim konzultantom obučiti svoje ljude za pisanje tih projekata. Mi u Komori im samo možemo pomoći da ih poboljšaju, ali taj je posao na njima samima”, istaknuo je Kovačević. “Važno je da jedinice lokalne i regionalne samouprave shvate što njihovi poduzetnici, njihove tvrtke trebaju te da postanu bolje poduzetničko okruženje koje će privući investicije”, rekla je Andrea Vugrinović iz tvrtke Superna te poručila da se javni sektor treba aktivirati i da lokalne jedinice svoje potrebe trebaju pretočiti u strateške dokumente.

Naftna industrija Srbije i dalje je najprofitabilnije poduzeće u Srbiji, iako je dobit tvrtke u 2014. u odnosu na 2013. pala sa 48,3 milijarde dinara na 27,8 milijardi. Prema podacima srpske Agencije za privredne registre, druga na listi najuspješnijih tvrtki u 2014. je Telekom Srbija, koja je dobit povećala sa 15 na 16,8 milijardi dinara. Agencija još nije objavila cjelovitu analizu poslovanja srpskog gospodarstva u 2014. godini jer je ove godine dostavljanje financijskih izvješća tvrtki kasnilo zbog izmjene njihova sadržaja i uvođenja obvezne dostave putem kvalificiranog elektroničkog potpisa.

Nova tvornica u Jagodini Talijanska kompanija Vibac otvorila je u Jagodini tvornicu za proizvodnju traka u industrijskom pakiranju. Gradnja tvornice počela je prije dvije godine u Industrijskoj zoni u Jagodini, na koridoru X. U početku će u tvornici raditi 100 radnika. Vlada Srbije u projekt je uložila osam milijuna eura, a investitor 60 milijuna eura. Vibac iz Jagodine planira izvoz od 150 milijuna eura.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 5. do 11. listopada bilo je ukupno 58 stečajnih postupaka, što je 11 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je odbijeno 19 prijedloga, dok je započelo 13 postupaka. Izbrisano je 420 subjekata ili 13 posto više nego u prethodnom tjednu. Osnovano je 168 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (77), zatim Split (18), a slijedi ga Rijeka sa 14 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (99), te ukupno 69 d.o.o.-a. STEČAJEVI 1

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

0 1

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

1 1=

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

Predstečajne nagodbe

55 

Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 420 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

420 4

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 168 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Odlukom BaFina Vaba banci je omogućeno da prikuplja depozite i od klijenata u Njemačkoj

dlukom njemačkog BaFina (Die Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht) Vaba banci Varaždin je dozvoljeno poslovanje i na njemačkom tržištu, odnosno konkretno otvorena je mogućnost pružanja usluge prikupljanja depozita od klijenata u inozemstvu. Vaba banka Varaždin tako će, osim klijentima u Hrvatskoj, od sada pružati i mogućnost deponiranja viška sredstava i klijentima iz Njemačke, priopćeno je prošlog tjedna iz te novčarske kuće. Širenje poslovanja na tržište Njemačke omogućeno je zahvaljujući izvrsnoj suradnji s tvrtkom Savedo i partnerskom njemačkom Biw bankom koja je svoje mjesto na tržištu pronašla upravo nastojeći klijetima ponuditi izbor više.

Sofisticirana online platforma

Šibenik

Širenje poslovanja na području EU-a

Sl. Brod

Zadar

Izvor podataka:

Vaba banka

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA Zajednički obrt za trgovinu i graditeljstvo KOVA PROMET, vl. Zdravko Kovačić i Ljubomir Kovačić Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

Naime, klijentima odnosno privatnim investitorima koji nisu zadovoljni ponudom postojećih usluga na domicilnom tržištu ili pak žele diverzificirati rizik svojih ulaganja putem sofisticirane online platforme omogućuju da sigurno i uz kvalitetnije uvjete ulažu

52 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

svoj novac u susjednim europskim zemljama odnosno na području Europske unije.

Oročenje depozita u iznosu do maksimalno 100.000 eura izuzetno je jednostavno Oročenje depozita u iznosu do maksimalno 100.000 eura izuzetno je jednostavno – putem sofisticirane Savedo online platforme jednostavno je odabrati željene usluge i uvjete te bez putovanja u zemlju iz koje banka potječe i straha od nerazumijevanja zbog jezičnih barijera obaviti željenu transakciju. Vaba banka na ovaj način koristi mogućnosti koje pruža članstvo u Europskoj uniji te započinje sa širenjem poslovanja na području EU regije.

Hrvatski ured za osiguranje

Bruto premija u rujnu 6,72 milijarde kuna U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija je 2,65 posto manja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u životnima porasla 15,04 posto

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za rujan 2015. godine 25 društava za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6.720.452.394 kune, što predstavlja rast od 2,43 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Neživotna osiguranja

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 67,7 posto ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 4.549.561.675 kuna i manja je 2,65 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1.627.523.558 kuna. Bruto premija zaračunata u ovoj vrsti osiguranja i u ovom razdoblju bilježi pad 14,32 posto na godišnjoj razini. Udio ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji je 24,22 posto te 35,77 posto u zaračunatoj premiji neživotnih osiguranja. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1.558.418.435 kuna i niža je 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Ukupno su tijekom devet ovogodišnjih mjeseci sklopljene 1.570.563 police, a to je 42.777 polica ili 2,8 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječna premija u Obveznom osiguranju vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama iznosi 992,27 kuna te je 17,81 posto niža u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Životna osiguranja

Za skupinu životnih osiguranja zaračunata bruto premija iznosi 2.170.890.719 kuna, te nastavlja bilježiti kontinuirani porast koji za ovaj period iznosi 15,04 posto. U ukupnoj pre-

miji životna osiguranja sudjeluju 32,3 posto (u lanjskom razdoblju je udio u ukupno zaračunatoj premiji bio 28,76 posto). U strukturi najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom u iznosu od 1.861.361.295 kuna, odnosno premijom višom 10,83 posto u odnosu na prošlu godinu, a koje u skupini životnih osiguranja sudjeluje sa 85,74 posto, te u ukupnoj premiji sa 27,70 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja sa zaračunatom bruto premijom od 153.376.772 kune i udjelom u ukupnoj premiji od 2,28 posto uz rast u odnosu na prethodnu godinu od 97,86 posto; Dopunska osiguranja životnog osiguranja s premijom od 107.635.303 kune i udjelom u ukupnoj premiji od 1,6 posto i padom od 2,38 posto; Rentno osiguranje sa zaračunatom premijom od 44.068.773 kune i porastom od 191,33 posto u odnosu na isto razdoblje protekle godine, te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 4.448.576 kuna i padom od 7,9 posto na godišnjoj razini.

4,549 mlrd kn

premija neživotnih osiguranja

2,170 mlrd kn

premija životnih osiguranja

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ŽIVOTNIM OSIGURANJIMA

Generacija Y - novi osiguranici Iz ponude će nestati životna osiguranja kakva su se dosad nudila, a posebno se to odnosi na jednokratne uplate koje su u proteklom razdoblju bile glavni, ako ne i jedini generator rasta tog segmenta osiguranja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

15% rast životnih osiguranja u Hrvatskoj 2015.

260 €

godišnje troše građani Slovenije na životno osiguranje

15 €

premija životnog osiguranja po glavi stanovnika u BiH

ivotna osiguranja u Hrvatskoj ove godine bilježe dvoznamenkastu stopu rasta od 15 posto, ali pred tim segmentom osiguranja su veliki izazovi, rečeno je na 1. međunarodnoj konferenciji o životnim osiguranjima održanoj proteklog tjedna, a koju su organizirali Institut za osiguranje te časopis Svijet osiguranja. Već s početkom 2016. godine na području osiguranja, pa tako i onih životnih, moglo bi doći do velikih promjena jer bi trebala početi primjena Solventnosti II. Riječ je o novom zakonodavnom regulatornom okviru ukupnog poslovanja društava za osiguranje i reosiguranje u Europskoj uniji. Ključne promjene odnose se na solventnost i upravljanje rizikom. Posebno velike promjene očekuju se u segmentu životnih osiguranja sa štednom komponentom zbog daleko većih kapitalnih zahtjeva za osiguravatelje nego što su sada, ali i sve manjih prinosa na osiguravateljska ulaganja, čime se smanjuje privlačnost

štednje za starost kao glavnog motiva osiguranika za tu vrstu osiguravateljske ponude. Iako je slovensko tržište životnih osiguranja dosta dobro razvijeno i sva osiguravateljska društva - njih 21 - posluju pozitivno, još uvijek nema zakonske regulative vezane uz Solventnost II. “Nitko ne zna što će se dogoditi 1. siječnja 2016. Neki smatraju da bi se osiguravateljska društva trebala ponašati kao investicijske kompanije, no pitanje je je li to dobro, pogotovo kad imamo dugoročna osiguranja kao što su životna “, rekla je Maja Krumberger iz Slovenskog zavarovalnog združenja, dodajući kako građani u Sloveniji na životno osiguranje prosječno troše 260 eura godišnje, a uglavnom ugovaraju klasična životna osiguranja.

Porezne olakšice ne i za životna osiguranja

I dok je slovensko tržište relativno razvijeno, hrvatsko i tržište regije još uvijek zaostaju kad

Konferencija Dani hrvatskog osiguranja od 4. do 6. studenoga U organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatske gospodarske komore, od 4. do 6. studenoga u Opatiji će se održati Dani hrvatskog osiguranja 2015., tradicionalna konferencija osiguravateljske struke. Službeni pokrovitelj konferencije je Ministarstvo financija. Na konferenciji će brojni ugledni stručnjaci s nacionalne, regionalne i europske razine prezentirati i komentirati aktualne teme vezane uz stanje i najnovija kretanja na tržištu hrvatskog i eu-

ropskog osiguranja. Poseban gost bit će profesor Karel Van Hulle, “arhitekt” novih pravila solventnosti i upravljanja rizikom za (re)osiguravatelje – Solvency II, koji će održati izlaganje o regulatornom i nadzornom okviru osiguranja u EU s naglaskom na inicijative i daljnja očekivanja. Središnja tema konferencije su aktualne društvene promjene i njihov utjecaj na poslovanje osiguravatelja danas i sutra. Uz to, na konferenciji će biti riječi i o budućnosti osiguranja mo-

54 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

tornih vozila, IT rješenjima i primjeni u osiguranju, Solvency II te o zdravstvenom osiguranju kao mogućem novom zamašnjaku tržišta osiguranja. Sastavni dio konferencije i ove godine će biti savjetovanje o obradi i likvidaciji automobilskih šteta.

su u pitanju životna osiguranja. Naime, hrvatski građani, ali i građani Srbije i BiH, još uvijek kad je u pitanju štednja ili ulaganje u budućnost, uglavnom odabiru banke. “Premije u dijelu životnih osiguranja čine tek 0,3 posto udjela u BDP-u Hrvatske, što je vrlo malo, ali to je prostor gdje vidimo rast. Nedostatak poreznih olakšica te slaba educiranost hrvatskog stanovništva o važnosti osiguranja sprečavaju još bolju prodaju životnih osiguranja”, ocijenila je predstavnica Udruženja osiguravatelja pri HGK-u Danijela Husinec koja također smatra kako će neodrživost mirovinskog sustava biti potencijal za dodatnu štednju putem životnih osiguranja. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, tamo premija životnog osiguranja po glavi stanovnika iznosi 15 eura, dok je EU prosjek 1290 eura. U BiH ukupna premija osiguranja po glavi stanovnika je 75 eura, dok je prosjek EU-a 2100 eura. “Ljudi bi kupovali police životnog osiguranja, ali jednostavno nemaju novca za to, pokazalo je naše istraživanje, a u tom se pogledu ništa nije promijenilo ni nakon prošlogodišnjih poplava koje su prouzročile štete od dvije milijarde eura. Ljudi se i dalje ne osiguravaju”, rekao je predstavnik Udruženja društava za osiguranje Federacije BiH Ermin Čengić. Predstavnik osiguravateljskog društva Ergo Austria International Gueorgui TzvetanovMeyer istaknuo je kako se još osjeća kriza koja je prije sedam godina pogodila industriju osiguranja iako se tržište Adria regije polako oporavlja. Da bi taj oporavak išao puno brže, potrebna je promjena, kazao je on. “Moramo se okrenuti tzv. generaciji Y - to su oni rođeni od 1977. do 1998., to je ciljana skupina za novu generaciju osiguranika. U idućih 10 godina oni će činiti 60 posto potencijalnih korisnika”, kazao je Tzvetanov-Meyer napomenuvši da je to novi izazov za osiguravatelje koji sad trebaju osmisliti proizvode koji će zadovoljiti sve njihove zahtjeve.

Izazovi industrije životnih osiguranja

U skoroj budućnosti industrija životnih osiguranja naći će se u situaciji da ne može ni kratkoročno niti dugoročno jamčiti prinose po policama životnih osiguranja. Nemogućnost jamčenja prinosa po policama životnih osiguranja čini te proizvode neatraktivnim u smislu financijskog ulaganja te će industrija morati naći nova rješenja kojima će proizvode životnog osiguranja učiniti atraktivnima za klijente. Iz osiguravateljske ponude nestat će životna osiguranja kakva su se dosad nudila, a posebno se to odnosi na jednokratne uplate koje su u proteklom razdoblju bile glavni, ako ne i jedini generator rasta tog segmenta osiguranja.

Početkom 2016. trebala bi početi primjena Solventnosti II. koja donosi velike promjene u podučju osiguranja

Nedostatak poreznih olakšica te slaba educiranost hrvatskog stanovništva o važnosti osiguranja sprečavaju još bolju prodaju životnih osiguranja. Danijela Husinec, Udruženje osiguravatelja pri HGK-u

Osiguravatelji će morati pronaći proizvod kojim će zamijeniti dosad dominantnu ponudu klasičnih životnih osiguranja. S istim problemom suočena su osiguravateljska društva u cijeloj Europi, a izlaz se traži u ponudi životnih osiguranja koja pokrivaju različite rizike, kao što je pokriće rizika smrtnosti, invaliditeta i slično, kao i u nalaženju načina da nova osiguranja nemaju takve garancije u prinosima kao sada. 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Sklopljena predstečajna nagodba Adriadiesela Pred zagrebačkim Trgovačkim sudom sklopljena je predstečajna nagodba nad Adriadieselom, koja je prihvaćena s dvije trećine glasova vjerovnika. Tijekom postupka utvrđeno je da ukupna dugovanja tvrtke iznose gotovo 30,5 milijuna kuna, od čega prema državi i državnim tijelima te trgovačkim društvima u većinskom državnom vlasništvu oko 5,2 milijuna kuna, prema financijskim institucijama 331.000 kuna, a prema ostalim vjerovnicima gotovo 25 milijuna kuna.

Croatia Airlines nabavlja četiri Airbusa 320 neo

Novčano tržište bez većih napetosti Kako je u prošlome tjednu likvidnost bankarskog sustava pojačana temeljem ekspanzivnije monetarne politike, te dijelom i zbog redovite mjesečne isplate mirovine, novčano tržište je bilo lišeno većih napetosti. Početkom tjedna potražnje za kratkoročnim pozajmicama gotovo da nije bilo zbog završetka razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija budući da su depozitne institucije tijekom razdoblja održale potrebne razine svojih računa. U prošlu srijedu je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve. Odnos ponude i potražnje novca kao ni visine kamatnih stopa nisu se značajnije promijenili. U listopadu je novčano tržište općenito dinamičnije zbog znatno aktivnije uloge središnje banke putem deviznih intervencija i obrnutih repo aukcija koje su postale redovite. Tako je treći put za redom održana obrnuta repo aukciju na kojoj

je bankama plasirano 571,5 milijuna kuna po nepromijenjenoj fiksnoj kamatnoj stopi od 0,8 posto. Također su iz HNB-a najavili kako će najvjerojatnije morati u mjesecu studenome ili prosincu intervenirati kako bi banke opskrbile potrebnim eurima za konverziju kredita u švicarske franke. Nakon aukcije trezorskih zapisa koja je održana 29. rujna i na kojoj nije bilo prometa, Ministarstvo financija nije raspisivalo nove aukcije niti je najavljena nova aukcija. Sudeći prema kretanjima posljednjih dana vidi se da je razdoblje povećane potražnje za kunama i rast kamatnih stopa relativno kratko trajalo. Napetost vezana uz donošenje odluke o obvezi konverzije kredita u švicarskim francima u eure splasnula je, a novčano tržište ponovno ima obilježja visoke likvidnosti, skromnijeg trgovanja i niskih kamatnih stopa. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

5. 10. - 9. 10. 2015.

12. 10. - 16. 10. 2015.

5 4

300

3 200 2 100

Croatia Airlines predstavila je dodatak ugovora s proizvođačem zrakoplova Airbus S.A.S. kojim je utvrđena nabava četiriju novih zrakoplova Airbus 320 neo. Time se izvorna narudžba Croatia Airlinesa iz 2008. godine o nabavi četiriju zrakoplova A319 ceo zamjenjuje narudžbom najsuvremenijih modela Airbus 320 neo. Ukupna kataloška cijena novih zrakoplova je oko 420 milijuna dolara. Prva dva zrakoplova trebala bi biti isporučena 2021., a druga dva 2022. godine.

12.10.

13.10.

14.10.

15.10.

16.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar i franak Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 0,3 posto, a u odnosu na švicarski franak također je oslabjela za 1,06 posto. U usporedbi s eurom, u valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,887158

CAD kanadski dolar

5,20887

JPY japanski jen (100)

5,637387

CHF švicarski franak

7,042566

GBP britanska funta

10,370245

USD američki dolar

6,716073

EUR euro

7,620056

Izvor: HNB

EUR

primjena od 17. 10. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

promatranom razdoblju kuna je neznatno ojačala, za 0,005 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,62 kune, američki dolar na 6,71 kuni, a franak na 7,04 kune. 7,625 7,624

USD

6,76 6,74

CHF

7,06 7,04

7,623

6,72

7,02

7,622

6,70

7,00

7,621

6,68

6,98

7,620

6,66

6,96

12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Podravka dokapitalizira Belupo

Wall Street (pro)širio optimizam Početak prošlog tjedna na svjetskim burzama započeo je padom burzovnih indeksa jer su ulagače pokolebali slabi pokazatelji kineskog gospodarstva i pad cijena sirovina. Uvoz Kine pao je u rujnu 17,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je izvoz oslabio 1,1 posto što je ulagačima bio znak da se to svjetsko gospodarstvo i dalje usporava. No, kako se tjedan bližio kraju, indeksi su se počeli oporavljati. Pozitivni val krenuo je s Wall Streeta gdje su u prošli četvrtak cijene dionica dosegnule najviše razine u posljednjih osam tjedana i to zahvaljujući oporavku financijskog i zdravstvenog sektora te niskoj inflaciji. Inflacija u SAD-u i dalje se kreće znatno ispod ciljanih razina američke središnje banke. Sve to učvrstilo je uvjerenje ulagača da će Fed odgoditi povećanje kamata do iduće godine i da će jeftin novac još neko vrijeme podržavati tržište kapitala. Također, broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je na najnižu razinu u 42 godine, što je ublažilo strahovanja od slabljenja američkog gospodarstva. Prošlog tjedna indeksi su se opravili na europskim ali i na azijskim burzama.

6375

17400

6350

17300

6325

17200

6300

17100

6275 6250

4860

16900

12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10. 4700

NASDAQ

4680

4840

4660

4820

4640

4800

4620

4780

4600

12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10. 18300

10100

18200

10050

18100

10000

18000

9950 9900

17900

DAX

17800

12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

fond

datum

CAC40 12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

10150

Mirovinski fondovi

Blagi pad vrijednosti Mirexa

17000

FTSE 100 12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

4880

Dow Jones

NIKKEI 225 12.10. 13.10. 14.10. 15.10. 16.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 215,1292 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se pad od 0,21 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 111,8969 bodova, a Mirexa C 108,3370 bodova.

MIREX A

15.10.

111,8969

0,2074

6,97

AZ - A

15.10.

111,7885

0,3222

7,42

Erste Plavi - A

15.10.

110,4200

-0,0392

5,00

PBZ CO - A

15.10.

112,1551

0,3974

5,41

Raiffeisen OMF - A 15.10.

112,7131

0,0375

7,99

kategorija B MIREX B

15.10.

215,1292

0,1200

4,58

AZ - B

15.10.

219,5012

0,1451

4,22

Erste Plavi - B

15.10.

220,2406

0,0674

4,79

PBZ CO - B

15.10.

196,1195

0,1226

4,42

0,2%

Raiffeisen OMF - B 15.10.

217,1875

0,1090

5,05

0,1%

kategorija C

MIREX - tjedni

MIREX C

15.10.

108,3370

0,0297

5,24

AZ - C

15.10.

105,8321

0,0327

4,00

-0,1%

Erste Plavi - C

15.10.

107,3182

0,0171

3,95

-0,2%

PBZ CO - C

15.10.

108,0665

0,0380

4,93

Raiffeisen OMF - C 15.10.

111,5700

0,0270

7,08

12.10.

13.10.

14.10.

15.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

20% 0%

Raiffeisen DMF

15.10.

209,6020

0,0197

5,12

AZ Profit

15.10.

245,5182

0,2918

3,98

Croatia osiguranje 15.10.

-20% -40% -60% 17.9.

24.9.

1.10.

8.10.

15.10.

147,8741

0,1571

0,68

AZ Benefit

15.10.

226,6937

0,0878

3,66

Erste Plavi Expert

15.10.

181,9528

0,0321

4,91

Erste Plavi Protect 15.10.

179,3522

-0,0003

2,22

Podravka će povećati temeljni kapital svoje farmaceutske tvrtke Belupo za 53,5 milijuna kuna izdavanjem novih dionica. Temeljem te odluke, temeljni kapital Belupa povećat će se sa 356,5 milijuna na 410,08 milijuna kuna. Povećanje temeljnog kapitala provest će se izdavanjem 535.080 novih redovnih dionica na ime. Sve će nove dionice upisati Podravka, kao jedini dioničar Belupa, uplatom u novcu. Odluku o povećanju temeljnog kapitala donijela je Glavna skupština Belupa prošli tjedan.

Dalekovod sklopio nagodbu u Albaniji Tvrtka Dalekovod i albanski operator prijenosnog sustava Operatori Sistemit Transmetimit potpisali su u Tirani nagodbu vrijednu 6,8 milijuna eura, čime je okončan višegodišnji spor nastao na projektu izgradnje 400 kV dalekovoda Tirana-Podgorica koji je trajao od 2007. do 2011. Iz Dalekovoda su izvijestili da se nagodba ne odnosi samo na financijsku kompenzaciju, već otvara i mogućnost novih poslova u Albaniji koji su planirani u sljedećem razdoblju, s obzirom na prisutnost Dalekovoda u regiji, a posebice na Kosovu.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Nova Liburnija prodala udjel u LRH-u Nova Liburnija, tvrtka koja upravlja kontrolnim paketom dionica Liburnia Riviera Hotela (LRH), koje su u vlasništvu četiri liburnijske lokalne jedinice, prodala je za 67 milijuna kuna svoj 25-postotni udio u tvrtki LRH Hoteli Cavtat društvu SN Pectinatus. Krajem kolovoza ove godine glavna skupština Liburnia Riviera Hotela prihvatila je plan podjele te tvrtke i izdvajanje nove tvrtke LRH Hoteli Cavtat. Prema odluci skupštine, dioničari su za svaku dionicu LRH prije podjele stekli po jednu dionicu LRH i jednu dionicu LRH Hotela Cavtat.

ZG holding: 270 milijuna kuna dobiti

Grupa Zagrebački holding u prvih šest mjeseci 2015. ostvarila je dobit prije oporezivanja od 270,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi u prvom polugodištu 2015. u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 73,9 milijuna kuna, u strukturi kojih su poslovni prihodi veći za 56,9 milijuna kuna, a financijski prihodi veći za 17 milijuna kuna, stoji u izvještaju ZGH upućenom Skupštini Grada, gdje između ostalog navode kako su im prihodi od prodaje za 93,9 milijuna kuna veći od ostvarenih u istom razdoblju 2014. godine.

Crobexi opet u crvenom Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli tjedan porasla je, te je redovni dionički promet iznosio 58 milijuna kuna, što predstavlja rast od 4,4 milijuna kuna, odnosno porast za osam posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 65 milijuna kuna. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +10,71 posto do -4,23 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je 12 izdanja, dok je sa 19 izda-

nja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex drugi tjedan za redom bilježi pad, umanjen je za 0,33 posto, a završio je na 1.1687,43 boda. Crobex10 bilježi tjedni pad od 0,39 posto na 986,28 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +1,86 koliko bilježi CROBEXkonstrukt do -1,00 koliko je pao CROBEXtransport. Obveznički indeksi prošli tjedan su završili tako da je CROBIS pao za 0,08 posto, a CROBIStr porastao za 0,02 posto. Najlikvidnije izdanje bila je Jamnica kojom je ostvarena blok transakcija od 16,7 milijuna kuna po cijeni od 105.000 UKUPAN TJEDNI PROMET: 396.841.805,98 kn kuna, a u redovnoj trgovini se trgovaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 57.876.304,44 kn lo uz promet od 1,4 milijuna kuna te index zadnja vrijednost tjedna promjena je zadnja cijena bila 105.500 kuna što Crobex 1.687,4300 -0,33% predstavlja tjedni pad od 0,47 posto. Crobex10 986,2800 -0,39% Slijedi povlašteno izdanje Adris GruCrobis 105,2513 -0,08% pe kojom je ostvaren promet od 14,8 Crobistr 143,3218 +0,02% milijuna kuna, od čega se 7,1 milijun odnosi na blok transakciju, dok je u Top 10 tjedna zadnja redovnoj trgovini ostvaren promet od promet po prometu promjena cijena 7,7 milijuna kuna uz pad cijene za 4,23 -0,47% 105.500,00 17.969.300,12 Jamnica d.d. posto na 340 kuna. Treći najlikvidniji -4,23% 340,00 14.759.208,90 Adris grupa d.d. - povl. bio je HT koji je tjedan završio rastom +0,43% 142,51 8.449.538,43 HT d.d. od 0,43 posto uz promet od 8,4 mili+0,51% 23,60 6.021.015,62 Valamar Riviera d.d. juna kuna. Tjedni dobitnik je sedmi -1,62% 970,00 5.401.579,38 Ericsson Nikola Tesla d.d. najlikvidniji Viadukt s rastom od 10,71 +0,99% 353,48 4.282.762,20 Podravka d.d. posto na cijenu od 248 kuna, s redov+10,71% 248,00 2.631.784,52 Viadukt d.d. +1,65% 8.600,00 2.117.087,10 Ledo d.d. nim prometom od 2,6 milijuna kuna. -0,02% 677,88 1.912.957,14 Končar-elektroindustrijad.d. Slijedi Ledo s rastom cijene za 1,65 -1,56% 499,97 1.469.172,26 Imperial d.d. posto i prometom od 2,1 milijun kuna. Podravka je trgovana u iznosu od 4,3 10 dionica tjedna zadnja milijuna kuna uz porast od 0,99 posto promet s najvećim rastom cijene promjena cijena sa zadnjom cijenom na 353,48 kuna. +51,61% 70,50 125.523,00 Turbos WTI nafta short K Gubitnik proteklog tjedna je Adris +40,68% 4,98 5.324,50 Turbos H. H. N. GAS short B Grupa - povlašteno izdanje (-4,23 po+22,93% 75,01 14.701,96 PEVEC d.d. sto). Slijedi Ericsson NT sa zabilježe+20,83% 38,00 190,00 Finvest Corp d.d. nim padom od 1,62 posto uz promet +19,63% 150,40 3.008,00 Turbos zlato long 9 od 5,4 milijuna kuna. Imperial je uz +16,67% 35,00 700,00 TOZ penkala d.d. +14,76% 71,20 2.848,00 1,5 milijuna kuna tjedan završio smaTurbos zlato short 9 +12,00% 280,00 434.040,39 Hoteli Maestral d.d. njenjem cijene za 1,56 posto, a slijedi +10,71% 248,00 2.631.784,52 Viadukt d.d. ga najlikvidnija Jamnica (-0,47 posto). +7,68% 120,60 2.412,00 Turbos DAX short P Končar EI prošli je tjedan trgovan u iznosu od 1,9 milijuna kuna s padom 10 dionica tjedna zadnja cijene za 0,02 posto. [Iztok Likar, www. promet s najvećim padom cijene promjena cijena Dubrovačko primorje d.d. Turbos WTI nafta long K Hoteli Haludovo Malinska d.d. Croatia osiguranje d.d. Magma d.d. Turbos E. B. F. short D Termes grupa d.d. PIK-Vinkovci d.d. Turbos E-mini S&P 500 short C Slatinska banka d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

-52,78%

170,00

1.530,00

-24,90%

72,10

105.677,50

-18,75%

1,95

18.266,69

-18,65%

6.030,00

29.920,01

-13,16%

0,99

14.457,26

-11,95%

26,90

12.526,00

-11,81%

63,30

31.466,27

-10,62%

150,51

45.153,00

-8,55%

8,34

55.461,20

-6,23%

60,01

6.327,65

hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Sava Re udružuje članice Grupe

Većina fondova ipak u plusu Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 48. Ukupno je 30 fondova tjedan završilo u crvenom, a četiri ih je palo više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalaze se sedam dioničkih, dva mješovita i jedan obveznički. Od 29 dioničkih fondova u proteklom je tjednu poraslo njih 12. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa koji je ostvario tjedni rast od 1,54 posto i tako postao dobitnik tjedna. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice je fond FIMA Equity s prinosom od 19,58 posto. Posebne fondove predvodi Raiffeisen zaštiće-

na glavnica s rastom od 0,41 posto. Kod mješovitih fondova najveći prinos u ovoj godini bilježi ICF Balanced s rastom od 7,35 posto. Kod obvezničkih fondova u ovoj godini najviše je rastao Neta Emerging Bond 5,71 posto. Kod novčanih fondova najveći prinos bilježi kunski Locusta Cash. Prema rezultatima u zadnjih 12 mjeseci, dionički fond s najvećim prinosima je FIMA Equity, najuspješnije mješovite fondove predvodi HI-balanced, kod obvezničkih fondova najveći prinos u zadnjih 12 mjeseci ostvario je fond NETA Emerging Bond, dok novčane fondove predvodi kunski Locusta Cash. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 8. 10. 2015 do 15. 10. 2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,5498 HI-growth € 10,8055 ZB euroaktiv € 137,0878 ZB trend $ 160,0784 FIMA Equity kn 87,7317 KD Prvi izbor kn 13,6801 Ilirika Europa € 119,6137 PBZ Equity fond € 10,0333 HPB Dionički kn 99,1914 Erste Adriatic Equity € 82,6800 NETA Global Developed kn 94,4703 ZB aktiv kn 108,9226 Capital Two kn 89,2056 Ilirika Azijski tigar € 46,0756 Platinum Global Opportunity $ 15,2467 KD Nova Europa kn 5,3912 OTP indeksni kn 38,9983 Platinum Blue Chip € 100,2703 NETA Frontier kn 538,2322 OTP MERIDIAN 20 € 90,3488 A1 kn 83,7700 NETA US Algorithm kn 150,2919 NETA New Europe kn 69,4612 Ilirika BRIC € 70,7483 CROBEX10 kn 95,9995 KD Energija kn 8,3509 ZB BRIC+ € 85,4347 Raiffeisen Dynamic € 114,5800 Allianz Equity € 139,1240 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6000 ZB Future 2025 € 95,2375 ZB Future 2030 € 94,1004 ZB Future 2040 € 94,1545 ZB Future 2055 € 94,2383 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 155,7239 PBZ Global fond € 13,9715 HI-balanced € 12,4711 ICF Balanced kn 120,3938

tjedna promjena [%]

-0,59 -0,58 -0,65 0,41 0,06 -0,58 -0,17 -0,17 -0,23 0,43 -1,85 -0,01 -0,58 0,66 1,30 1,54 -0,94 0,26 -1,30 0,73 -0,15 -3,09 -0,18 -0,36 -1,06 0,02 0,27 0,07 0,42 0,12 0,03 0,01 -0,02 -0,02 0,35 0,05 -0,35 0,59

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 89,8795 OTP uravnoteženi kn 105,4062 KD Balanced kn 8,2120 Allianz Portfolio kn 150,7074 Smart Equity € 101,2619 Raiffeisen Harmonic € 100,0900 PBZ Conservative 10 fond € 103,4225 You Invest Active € 98,1700 You Invest Balanced € 98,7500 You Invest Solid € 98,8800 Smart Equity II € 96,5650 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 185,9625 HI-conservative € 13,7901 Raiffeisen Bonds € 169,3500 PBZ Bond fond € 122,4595 Capital One kn 200,1292 HPB Obveznički € 150,4852 NETA Emerging Bond kn 78,2566 Erste Adriatic Bond € 112,6600 Raiffeisen Classic € 101,8100 PBZ Short term bond fond kn 99,4244 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9054 ZB plus kn 175,0143 ZB europlus € 150,2492 PBZ Euro Novčani € 138,9813 Raiffeisen Cash kn 157,1600 Erste Money kn 150,8200 HI-cash kn 151,5175 PBZ Dollar fond $ 130,9228 HPB Novčani kn 143,1670 OTP novčani fond kn 132,7835 Money One kn 128,9813 Allianz Cash kn 118,0318 Erste Euro-Money € 115,1600 Auctor Cash kn 109,9273 Raiffeisen euroCash € 105,3900 HPB Euronovčani € 106,2132 Locusta Cash kn 1344,4345 NETA MultiCash kn 107,7982 OTP euro novčani € 102,4206

-0,01 0,26 -0,07 -0,18 -0,11 0,23 0,11 0,09 0,13 0,17 -0,24

naziv(fond)

valuta

0,27 -0,02 0,05 -0,04 0,60 0,14 -0,83 0,25 0,05 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,00 0,03 0,02 -0,02

Grupa Sava Re počela je proces udruživanja osiguravateljskih društava Velebit osiguranja i Velebit životnog osiguranja te slovenskih Zavarovalnice Tilije i Zavarovalnice Maribor. Zavarovalnica Maribor je u 2014. zaračunala bruto premiju od 250,7 milijuna, a Zavarovalnica Tilia 84,4 milijuna eura. Ta dva društva zajedno na kraju 2014. imala su udjel od 17,8 posto, što ih čini drugim najvećim društvom na slovenskom tržištu. Velebit i Velebit životno osiguranje zajedno su lani zaračunali premiju od oko 75 milijuna kuna, uz udjel od 0,93 posto na hrvatskom tržištu.

Hypo Alpe-AdriaInvest upravlja Fondom hrvatskih branitelja Hypo Alpe-Adria-Invest na javnom natječaju izabran je za društvo koje će upravljati Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Fond hrvatskih branitelja osnovan je 12. travnja 2005., a udjel u njemu trenutno ima više od 250.000 branitelja te članova obitelji branitelja. Fond je na 30. lipnja ove godine raspolagao imovinom u vrijednosti 763,8 milijuna kuna.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Velimir Visković

Rat za Enciklopediju Vuković&Runjić

U knjizi se analiziraju mitovi o katoličkoj iracionalnosti i suprotstavljanju znanosti, o ravnodušnosti prema ovozemaljskomu blagostanju i protivljenju čovjekovoj slobodi i sreći, o mizoginiji ili mržnji prema ženi, o suprotnosti ljubavi i prokreacije, o homofobiji i oglušivanju o problem AIDSa, o tome da je crkveno protivljenje istospolnim brakovima iracionalno te o svećeničkoj pedofiliji. Ova knjiga zahvaljujući sveobuhvatnom pristupu čitatelju omogućuje razlikovanje činjenica od zabluda.

Tamta Melashvili

Brojalica Hena Com

Još dok sam radio na Hrvatskoj književnoj enciklopediji svojim sam suradnicama govorio kako ću jednog dana napisati knjigu o njenom nastajanju. Doživljavali smo svakodnevna podmetanja, nailazili permanentno na prepreke, omalovažavanja, napade. U jednom se trenu Enciklopedija našla i pred gašenjem. Braneći taj naš projekt objavio sam stotine stranica polemičkih tekstova. Ali mnoge stvari u tim polemikama nisam mogao reći, kaže sam autor dodajući da je ovo njegova verzija istine.

Christopher Kaczor

Sedam velikih mitova o Katoličkoj crkvi Verbum

Ova zgusnuta i emocijama nabijena proza pokazuje da za dojmljivost priče nisu potrebne velike fabule, zapleti i gomila likova. U “Brojalici” je pripovjedna linija prikazana kroz dijalog dviju prijateljica koje se u ratom zahvaćenom zabačenom gruzijskom selu bore da svojim najbližima osiguraju ono osnovno za preživljavanje. Stradavanje civila, dječja lukavost i hrabrost, prinudno sazrijevanje i zaboravljeni jezik djetinjstva – sve je to komprimiranim i do gole istine svedenim načinom ispripovijedala autorica u svom debitantskom djelu.

60 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Mirjana Krizmanić

O toleranciji V.B.Z.

U noći u kojoj se Božidar Kukec samopropituje o svojoj prošlosti i razlozima trenutačne usamljenosti, na vratima njegova stana pojavljuju se dvojica djelatnika Odjela za ćudoređe: njegov branitelj i đavolji odvjetnik. Budući da je Kukec optužen da je serijski monogamist, ovaj neobični trojac zajednički zapisuje njegovu Knjigu izlazaka. Čitatelji tako prate glavni lik i njegova tulumarenja po zagrebačkim kvartovima i klubovima poput Kulušića i Jabuke, ali i na ulicama Praga i New Yorka.

Theodore Gray, Nick Mann

Molekule

Školska knjiga

U ovoj se knjizi Mirjana Krizmanić bavi tolerancijom i netolerancijom te posljedičnom snošljivošću i uljuđenošću kao čimbenicima o kojima ovisi koliko će netko biti tolerantan ili ne. Često se precjenjuje vlastita i podcjenjuje tuđa tolerancija, što se donekle može ispraviti boljim upoznavanjem samoga sebe i drugih te poučavanjem djece i mladih. Time se stječe kontrola nad vlastitim ponašanjem i stvaraju temelji za razvoj tolerancije. Jedan od ciljeva ove knjige jest i ponuditi načine za poticanje vlastitoga tolerantnoga ponašanja. Kristijan Vujičić

Knjiga izlazaka Naklada Ljevak

Ne zanimaju vas kemija i biologija?! Prije nego što odgovorite, svakako pročitajte ovu knjigu. Autor fascinantne knjige Elementi − slikovno istraživanje svih poznatih atoma u svemiru otišao je korak dalje u popularizaciji znanosti. S pomoću zadivljujućih priča i fotografija Gray istražuje najzanimljivije kemijske strukture i predstavlja svijet molekula na dosad neviđen način. Ova uspješnica New York Timesa raskošan je priručnik za sve koji žude za novim spoznajama o čarobnom svijetu oko nas i njegovim tajnama.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Izrada web stranica

Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@ klik-online.hr, 091/5944-327. Knjigovodstvo

Provizija, tvrtka sa 24-godišnjim iskustvom u knjigovodstvu. Klijentima nudimo puno više od usluge osnovnog računovodstva, čime omogućujemo da svu svoju energiju posvete vođenju i razvoju svoje djelatnosti. Tvrtka vodi poslovne knjige za poduzeća i obrta, stručno, ažurno i kvalitetno. Uz knjigovodstvo nudi poslovno savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: telefon 01/3843-816 ,mobitel 098/479-473, marina@ provizija.hr. Tiskani progresivni kalupi

tala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6 mm, dužine 3000 mm, kružno savijanje lima, blanjanje i brušenje alata za strojeve i slično do 3150 mm, specijalna varenja i točkasto zavarivanje, štancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta roštilja, nosača lampaša, stropnih nosača za boksačke vreće, nosača za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec, info@galmet-zagreb.com, +385/01/3768239. Suradnja u građevnoj stolariji i namještaju

Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju građevne stolarije i namještaja traži poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te nudi razne oblike poslovne suradnje (montaža, zastupanje na hrvatskom tržištu). Kontakt: Miljenko Bistrović, miljenko309@gmail.com, +385/42/796-342, +385/98/535-152. Suradnja

Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www. egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa. Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413. Suradnja

Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi us-

Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvođač korneta traži dobavljača/proizvođača strojeva za izradu papirnatih omota za vafle i automatskih linija za izradu korneta za sladoled. Također nudi svoje proizvode te traži kontakte s distributerima na hrvatskom tržištu. Kontakt: kontakt@zborowski-wafle.pl, +48/68/329-0160, +48/515/554-527. Čišćenje

luge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@ neo-pro.in, +91/706533-0324. Obrada metala

Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com. Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od me-

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Remont tenkovskih motora

Ministarstvo obrane RH nabavlja usluge generalnog remonta tenkovskih motora. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga. Tonska oprema

Hrvatska radiotelevizija nabavlja tonsku opremu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 2. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge čišćenja poslije građevinskih radova i svih ostalih čišćenja, ugradnje stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhe gradnje (pregradni zidovi, spušteni stropovi), vodoinstalacije, renoviranja kupaonica i ugradnje kupaonskih elemenata. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com, 098/601-250.

njena vrijednost nabave iznosi 600.000 kuna. Rok dostave ponuda 9. studenoga.

Hrana Projektori

Pravni fakultet u Zagrebu nabavlja projektore. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 230.000 kuna. Rok dostave ponuda je 3. studenoga.

Regija

Putnička motorna vozila

Grad Tuzla nabavlja putnička motorna vozila. Rok dostave ponuda je 29. studenoga.

Održavanje teretnih kamiona

Hrvatska pošta nabavlja usluge i robu za održavanje teretnih kamiona MAN. Procije-

tore. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Reflektori

Rudnici mrkog uglja Banovići nabavljaju usmjerene reflek-

Klinička bolnica Mostar nabavlja hranu. Rok dostave ponuda je 30. studenoga. Vatrogasna oprema

Grad Trebinje nabavlja vatrogasnu opremu. Rok dostave ponuda je 27. studenoga. Streljivo i eksploziv

Ministarstvo odbrane BiH nabavlja streljivo i pripremljeni eksploziv. Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se poslovne zgrade, zemljišta, ribnjak i - močvara Zemljište poslovne namjene površine 48.936 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 11.387.250 kuna prodaje se u Varaždinu. Ročište za dražbu održat će se 21. listopada u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 230/ II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Imovina se može razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj telefona 098/481 953 svakog radnog dana od 8 do 14 sati. Poslovna zgrada površine 928 metara četvornih i dvor površine 1514 metara procijenjene vrijednosti 22.800.000 kuna prodaju se u Splitu. Dražba će se održati 20. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba broj 59/III. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina od 2.280.000 kuna uplaćuje se na račun Općinskog suda u Splitu br. HR6923900011300000195, model HR00, šifra 88, te poziv na broj 01-6162-14. Dvije zgrade Gaj, dvorište te parkiralište ukupne površine 5991 četvorni metar prodaju se u Slavonskom Brodu. Procijenjena vrijednost nekretnina je 2.897 393,24 kune, a dražba će se održati 22. listopada u 8.30 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, 51/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi pet posto vrijednosti nekretnina.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Poslovni prostor oznake 3 u prizemlju, međuetaži i katu, neto korisne površine 902,40 metara četvornih, s pripadajućih 13 parkirališnih mjesta u dvorištu od oznake P13 do P25, prodaje se u Samoboru za 8.002.406,10 kuna. Ročište će se održati 22. listopada u 12.30 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru, Obrtnička 2, Samobor, sudnica broj 12/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine

62 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati fizičke i pravne osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini od 10 posto utvrđene vrijednosti. Jamčevina se uplaćuje na sudski depozit Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru na broj žiro-računa: HR3723900011300029968, pozivom na broj HR00103-4807-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi. Prodaju se zgrada i dvor, ukupne površine 444 metra četvorna u Osijeku. Procijenjena vrijednost nekretnine je 1.200.329,59 kuna. Dražba će se održati 20. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Na ročištu za dražbu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu od 120.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR3523900011300000419, s naznakom “jamčevina u predmetu broj 33 Ovr-956/2014”, model HR05, poziv na broj odobrenja 140956-2014, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obvezan predočiti prije nego sudac pristupi dražbi. Uplata jamčevine se smatra izvršenom i valjanom samo kada bude vidljiva na računu Suda najkasnije do početka održavanja javne dražbe. Prodaju se pašnjak, oranica, livada, močvara, šuma i ribnjak u mjestu Hrastovljan, Donji Martijanec, za 1.205.812,20 kuna. Dražba će održati 23. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 104/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 21. i 22. listopada od 13 do 15 sati, a jamčevina je 10 posto od vrijednosti nekretnine koju treba uplatiti na broj: HR122390001-1300000154, poziv na broj: 05 19-02-9312011. Poslovnu zgradu, parkiralište i neplodno zemljište ukupne površine 3823 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 3.615.163,40 kuna prodaje se u Zaboku. Usmena javna dražba održat će se 26. listopada u 10.30 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem uz prethodni dogovor na broj mobitela 098/614 129. Jamčevina se mora uplatiti najkasnije do 25. listopada u iznosu od pet posto utvrđene vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Brave za vrata

Objavljen je natječaj za nabavu brava za vrata na vremenski period od pet godina za potrebe bolnice Salto u Salisburyju u Velikoj Britaniji. Ugovor će biti sklopljen za uslugu nabave i održavanja brava u pouzdanom stanju što osigurava optimalnu učinkovitost. Natječaj je otvoren do 4. studenog, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Leaseguard Group Ltd Unipart House, Garsington Road, Cowley, Emma Norton-Smith, OX4 2PG Oxford, United Kingdom, www.leaseguardgroup.co.uk/tenders.html. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Razvoj računalnih programa

Namještaj

Uprava željezničkih prometnica Češke Republike raspisala je natječaj za nabavu i ugradnju uredskog namještaja. Natječajna dokumentacija nalazi se na stranici: https://www.vhodneuverejneni.cz/index.php?m=xenorders&h=or derdocument&a=detail&document=890221. Rok za prijavu istječe 29. listopada. Loživo ulje

Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Optički kabeli

Obrambene snage Estonije otvorile su natječaj za nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 3. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Kaitsevägi, 70008641, Juhkentali 58, Krista Kiil, 15007 Tallinn, Estonia, krista.kiil@mil.ee. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Informacijski sustav Više informacija na: tenderi.hgk.hr

predaju na État de Vaud, direction des systèmes d’information Av. de Longemalle 1, 1020 Renens, Switzerland, achats-contrats@vd.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_ NR=882651.

Etat de Vaud, direction des systèmes d’information, Rennes, Švicarska, traži nabavu informacijskog sustava. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na francuskom jeziku se

UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs.co.uk. Računalni programi

Quality and Qualifications Ireland (QQI), Dublin, Irska, traži nabavu računalnih programa i podrške za njih. Natječaj je otvoren do 27. listopada, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Quality and Qualifications Ireland (QQI), 26-27 Denzille Lane, 2 Dublin, Ireland. Više podataka o nadmetanju na: http://irl.eu-supply.com/app/rfq/ rwlentrance_s.asp?PID=92411&B=ETENDERS_ SIMPLE. Rekonstrukcija

Rapla Vallavalitsus, Rapla, Estonija, traži izvođača radova. Na zgradi Alu edukativnog centra potrebno je obaviti radove rekonstrukcije kako bi se zadovoljili zahtjevi niskog napajanja objekta. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Rapla Vallavalitsus, 75023361, Viljandi mnt 17, Kontaktisik: Kristiina Valgi-Kopti 79511 Rapla, Estonia, kristiina.valgi@rapla.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee.

19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Na najvećem svjetskom s keramike t ajmu v rtka iz Orahovice predstavil a je 11 novih k koje pokri olekcija vaju svaki ukus i stil uređenja prostora

Nova kolekcija iz Keramike Modus

edini hrvatski izlagač na najvećem svjetskom sajmu keramike i sanitarija Cersaie u Bologni i ove je godine bila Keramika Modus. Na sajmu se od 28. rujna do 2. listopada predstavilo 872 izlagača iz 39 zemalja, a obišlo ga je više od 100.000 posjetitelja. Na svom izložbenom prostoru tvrtka iz Orahovice predstavila je 11 novih kolekcija koje pokrivaju svaki ukus i stil uređenja prostora te zaokružuju asortiman podnih i zidnih pločica ovog hrvatskog proizvođača. Keramika Modus predstavila je i novi format za pod, a kako se doznaje iz te tvrtke, u planu je u ponudu uvesti i veće dimenzije te gres - pločice za vanjsko oblaganje.

Za urbane samuraje Nikka From the Barrel - prepoznat po svojoj izvrsnosti, ovaj blended whisky objedinjuje ekspertizu najvećih Nikka stručnjaka

64 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

apanski viskiji grade svoj ugled te izazivaju velike promjene u hijerarhiji premium viskija diljem svijeta. Od 2000. godine Nikka whisky zauzima ključnu ulogu i diljem Europe - autentičan po stilu, predstavlja istinski izričaj japanske kulture, mješavinu modernog i tradicionalnog, jednostavnosti i profinjenosti. Priča o njegovu nastanku kreće davne 1918. godine, kada je mladi Masataka Taketsuru, kojeg se danas smatra “ocem japanskih viskija”, poslan u Škotsku kako bi otkrio tajne proizvodnje tog pića. Tu susreće Ritu Cowan. Ona postaje njegova supruga i muza koja ga inspirira da 1934. godine na otoku Hokkaido izgradi Yoichi, svoju prvu destileriju. Danas je Nikka najcjenjeniji i najprodavaniji japanski brend viskija u Europi s osvojenim prestižnim nagradama na ocjenjivanjima, gdje se plasira ispred škotskih viskija. Odnedavno ga mogu probati i domaći ljubitelji jer je Badel 1862 u svoj program svjetskih brendova uvrstio i šest Nikka viskija.

Održana 80. Zlatna igla

Zagreb uz bok Beču i Parizu

Uvijek glamurozno, ovogodišnje izdanje Zlatne igle bilo je posebno i zbog velikog jubileja. Uostalom, kako je to rekao i Mirza Šabić, malo tko se danas može pohvaliti događanjem koje održava svoju tradiciju od tridesetih godina prošlog stoljeća

radicionalna modna smotra zagrebačkih obrtnika, ove godine jubilarna 80. Zlatna igla održana je prošlog četvrtka u zagrebačkom hotelu Sheraton. Svoje kolekcije predstavili su Etna Maar, Mustre, Iva Karačić, Stolnik, Etno butik Mara, Modni salon Dora, XD Xenia Design, Muška moda Šabić, Maks Studio, Gala, Nada Došen, Tomislav Sumrak, Silvija Tržec, IK Studio i Igor Galaš. Sekcije frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika grada Zagreba predstavile su make up i frizure koje su obilježile osam desetljeća Zlatne igle. “Malo tko se danas može pohvaliti događanjem koje održava svoju tradiciju od tridesetih godina prošlog stoljeća kao što je to modna manifestacija Zlatna igla koja već generacijama promovira hrvatsko obrtništvo i dizajn”, kazao je Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb. Zagrebački su obrtnici s pravom po-

nosni na svoju tradiciju, kontinuitet i prepoznatljivost. Davne 1935. godine, uz bok Beču i Parizu, obrtnici organizirani u cehove prvi su put organizirali ovo modno događanje. Zagrebačkoj su se publici, po uzoru na kolege iz Pariza, tada predstavili najpoznatiji zagrebački modni obrtnici kojima su se pridružili frizeri, postolari te ostali majstori svog zanata. “Zaštitni znak Zlatne igle oduvijek je kvaliteta materijala i izrade te maštovitost kombiniranja boja i tkanina”, rekao je Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, te dodao da se u doba masovne proizvodnje ručna izrada sve više cijeni. “Posljednjih je godina ostvaren i veliki napredak u očuvanju tradicijskih zanimanja, što dokazuje i činjenica da je konkurencija za sudjelovanje na modnoj reviji velika”, naglasio je Trojnar.

Make up i frizure predstavile su sekcije frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika grada Zagreba 19. listopada 2015. | broj 3898 | Privredni vjesnik | 65

Na webu prodaju svjetske modne brendove, a predstavljaju ih i uživo, u svom nedavno otvorenom zagrebačkom showroomu

Konceptich, Zagreb

Koncept za savršeni styling

renuti u nove poslove vode nije jednostavno, a i financijski je zahtjevno. No unatoč izazovima, postoje ljudi koji se ne boje. Direktorica tvrtke Zeleno doba Ivana Rusan Ibrahimpašić nije se bojala izazova i uz pomoć investitora tvrtke Taurus Capital odlučila je pokrenuti internet stranicu Konceptich koja u ponudi ima čak 14 svjetskih modnih brendova. No, nije stala na tome, već je otvorila u Zagrebu istoimeni showroom. Početak joj je bio prilično težak, no shvatila je kako uspješno poslovanje podrazumijeva svakodnevne probleme i pronalaženje najboljih rješenja. “Kada to raščistite sa sobom, onda je lakše. Svatko tko vodi svoj posao, zna koliko je teško probiti se na tržištu, izdržati fiksne troškove, sva davanja državi, a s obzirom na to da sam i majka dvoje djece, svakodnevno žongliranje između privatnog i poslovnog je uistinu veliki izazov”, kaže Ivana Rusan Ibrahimpašić.

ske stranice te stvoriti intimni, topao i prijateljski ugođaj. Filozofija Koncepticha je biti na usluzi, osigurati dobru energiju, odlične brendove i prihvatljive cijene”, ističe vlasnica Koncepticha. U njezinu je timu za sada šest zaposlenih. Želja im je etablirati Konceptich kao mjesto za fashion online kupnju, gdje je uz posebnu ponudu s vrlo privlačnim cijenama važno ostvariti vezu s kupcima i saznati što to “konceptichevci” vole. Za sada su reakcije kupaca jako dobre. “Budućnost svake prodaje je komunikacija putem više kanala. Na tome se i bazira pristup Koncepticha”, zaključuje Ivana Rusan Ibrahimpašić. (I.G.)

Ipak može i dućan

Konceptich je prije svega zamišljen kao internetska stranica za kupnju odjevnih artikala (www.konceptich.com), a kada se gradila ta priča, želja joj je bila prodavati brendove i artikle originalnije od trenutne ponude na tržištu. Kako je hrvatsko tržište relativno malo, odlučili su prodaju pokrenuti kroz dva distribucijska kanala kako bi se otvorili većem tržištu. Nakon web trgovine logičan nastavak bilo je otvaranje Konceptich “dućana” koji je svoja vrata kupcima otvorio krajem rujna. “To je zapravo prirodan nastavak na ideju internetske šoping stranice jer smo se željeli kupcu približiti i prostorom u kojem su dostupni svi artikli s internet66 | Privredni vjesnik | broj 3898 | 19. listopada 2015.

Filozofija Koncepticha je osigurati dobru energiju, odlične brendove i prihvatljive cijene, ističe Ivana Rusan Ibrahimpašić

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan!

privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

privredni vjesnik