Pv 3899 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

18 godina akcije

26. listopada 2015., godina LXII, broj 3899

kupujmo hrvatsko intervju

Ante Pezo,

Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Izvoznici softvera

Hrvatske perjanice ostvaruju više od 400 milijuna kuna izvoza

eb, 26. i 27.11.2015. od 9 do 17 sati

učja prodaje a acije ijena-SAMO 62,00 kn po

legama iz prodajne struke

ana iznosi

25%

• Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u • Dodijela godišnjih nagrada B2B Superprodavač godine • Svakom sudioniku pokloni sponzora • Dva gosta iznenađenja

U organizaciji mjesečnika

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE Dvodnevna edukativna poslovna konferencija i dodjela TVRTKE) godišnjih nagrada B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

• Od 3 doHotel 5 polaznika 5% (na cijenu kotizacije) Antunović, Zagreb, 26.osnovnu i 27.11.2015. od 9 do 17 sati • Odiz područja 6 i više • 24 predavanja prodaje polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije) POPUST ZA VEĆI BROJ

avanja premadobrih Cijena jedne kotizacije razloga za DVA dana iznosi zašto doći ni materijali na Superprodavač 1.490,00 kn + PDV 25% KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje konferenciju: jelovanju. SE PRIJAVITI? možete prijaviti na eKAKO mail info@poslovni-savjetnik.com Program konferencije Superprodavač je na ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742 e primamo. www.poslovni-savjetnik.com

• 23 vrhunska predavača, prodajni konzultanti POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) • 2 dana prodajne edukacije • Od 3 do 5 polaznika 5% (na • Iznimno pristupačna cijena-SAMO 62,00 kn po osnovnu cijenu kotizacije) jednom predavanju • Od 6 i više polaznika 10% • Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne (na osnovnu cijenu kotizacije) struke • Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u Svoje sudjelovanje možete by DJ Saša Šoštarić prijaviti na e-mail • Dodjela godišnjih nagrada info@poslovni-savjetnik.com B2B Superprodavač godine ili na fax. 01/48 36 099, • Svakom sudioniku poklon by tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI SPONZORI

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora, radni materijali (blok, kemijska olovka, ulaz na večernji party) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

ORGANIZATOR ORGANIZATOR

MEDIJSKI POKROVITELJI

JE ČASOPIS

online

PARTNER

sadržaj

3899 / 26. listopada 2015. TEMA TJEDNA 6

Poslovanje izvoznika softvera 135 tvrtki obuhvaćenih analizom u godinu dana ostvarilo 400 milijuna kuna izvoza

INTERVJU 12

Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ne prođe niti dan bez isplate proizvođačima hrane. U ovoj godini već je isplaćeno više od 3,7 milijardi kuna potpora

AKTUALNO 16

Kupujmo hrvatsko Više od 2000 proizvoda i 250 proizvođača predstavilo se na 18. rođendanu akcije

Konjunkturni test 18

Svi pokazatelji konjunkturne klime u porastu Može se očekivati oživljavanje hrvatskog gospodarstva do kraja ove godine

obiteljske tvrtke

Vrhunska usluga i “svemirska” oprema u Opatiji

Zašto je bolje djeci prodati, a ne pokloniti tvrtku Belgijski odvjetnik specijaliziran za porezno pravo objašnjava kako se to isplati i roditeljima i djeci

priča s razlogom 32

10 godina Thalasso Wellness Centra Ostvareni san o produljenju sezone: prava gužva ovdje počinje u siječnju i veljači

Okusi i mirisi Hrvatske u Engleskoj i Nizozemskoj Njihova pisma-vrećice sa sokom od bazge stekle su veliki krug poklonika u kafićima i klubovima

Kraj recesije u Hrvatskoj Konačno i EY Eurozone Forecast Hrvatskoj predviđa rast BDP-a. Za dvije godine rast će i za 2,5 posto

Ante Pezo

AGROPOŠTA

svijet financija

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Damir Pernar

paški sir bit će još dugo bez zaštite Ministarstvo poljoprivrede vratilo je elaborat za zaštitu na doradu, što će odgoditi postupak za više od godinu, možda i dvije

Damir Pernar, direktor Paške sirane

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

dbijanje dokumentacije, odnosno vraćanje na doradu elaborata za zaštitu Paškog sira, odgodit će tu zaštitu za više od godinu dana, a možda i dvije. Ministarstvo poljoprivrede našlo nam je niz zamjerki tako da ćemo koristiti usluge Agronomskog fakulteta kako bismo ih ispravili. Osnovne zamjerke bile su vezane uz prehranu ovaca, laktaciju te nekoliko parametara koje moramo jasnije definirati. Inače, godišnja proizvodnja tog sira je između 220 i 250 tona, a mi u Paškoj sirani proizvedemo oko 100 tona. Ove godine ta je proizvodnja zbog suše u proljeće bila nešto manja jer nikakvom drugom prehranom ne možete nadomjestiti mladu travu. Procjenjujemo da je proizvodnja Paškog sira zbog te suše ove godine manja za oko 10 posto. Na otoku Pagu je oko 40.000 paških ovaca i proizvodnja sira se ne može značajnije povećavati. Njegova zaštita je nužna jer je riječ o jednoj od najpoznatijih hrvatskih delicija. Mi, proizvođači Paškog sira, snalazimo se kad je riječ o sirovini za proizvodnju, pa smo tako u Paškoj sirani napravili ugovore s jednom farmom u okolici Čazme i tom suradnjom smo jako zadovoljni. Radi se o ozbiljnom kooperantu koji planira imati 2000 muznih krava, a do sada je radio za naše velike proizvođače. Osim toga, riječ je o modernom farmeru koji je izgradio i postrojenje za bioplin. Na području Dalmacije, Like i Gorskog kotara osiguravamo svoje potrebe za mlijekom. Proizvodnja sira u Hrvatskoj stalno raste, ali pada proizvodnja mlijeka. O tome se može dosta razgovarati, ali je jasno da je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj postala teško isplativa, tako da se mali farmeri okreću proizvodnji sira. Bez svoje proizvodnje stočne hrane, a to je klasična poljoprivreda, gotovo da ni jedan farmer u Hrvatskoj ne može uspjeti. A neophodno je imati i stručnu pomoć tehnologa ili pak farmer sâm mora biti tehnolog. Uvoz sireva je velik, pogotovo onih nižeg cjenovnog razreda. Ne mogu reći da je kategoriji proizvodnje sireva u kojoj se nalazi Paška sirana lako na tržištu, ali mi dođemo do svojih kupaca. Neće nas ugroziti ni dozvola uvoza

4 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

mliječnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine jer je u našoj kategoriji na našem tržištu već prisutan Livanjski sir. Tržište je slobodno, pa ako oni mogu plasirati svoje proizvode kod nas, možemo i mi na njihovom tržištu. Druga su stvar ovi jeftiniji sirevi iz Poljske i Litve, no meni nije jasno kako cijena sira, ako je on proizveden od mlijeka, može biti pet eura. To je nemoguće. Udruga Paški sir - nakon dovršetka zaštite Paškog sira - ima niz planova među kojima je

Nije mi jasno kako cijena sira, ako je on proizveden od mlijeka, može biti pet eura. To je nemoguće svakako izgradnja zajedničke zrione. Imamo planove za razvijanje niza zajedničkih projekata vezanih uz turizam, reguliranje ispaše na državnom zemljištu i dobivanje koncesije zemljišta u vlasništvu Hrvatskih šuma što podrazumijeva i iskorjenjivanje sobine, grma koji uništava pašnjake. Paška sirana je ove godine dobila nagradu Zlatna bilanca koju dodjeljuje Fina. Dobili smo i nagradu za ambalažu pralina punjenih Paškim sirom koju dodjeluje Cropak. Ambalaža je poslana na natjecanje za svjetsku nagradu, a u tom projektu surađujemo sa zadarskim proizvođačem čokolade Vitlovom. Naši sirevi redovito osvajaju nagrade na natjecanjima. Inače se pripremamo za investiciju u izgradnju i uređenje kušaonice, a čak razmišljamo i o proširenju pogona, iako smo 2008. mnogo investirali u novi pogon. Kredit nam istječe za nepune tri godine, a onda nam se otvaraju razne mogućnosti. Na raspolaganju su nam i razni fondovi, te će novih ulaganja sigurno biti.

BROJKE, BROJKE

TELEKOM operatori 18%

od toga,

4.454.917 broj korisnika telefonskih usluga u pokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži na koncu lipnja

45,05%

35,32%

korisnika je u pretplatničkom odnosu

udio Tele2 Hrvatska

udio Vipneta

54,95%

korisnika bez pretplatničkog odnosa

46,68%

924.550

udio HT-a

prenesenih brojeva u pokretnoj mreži

1.349.540 1.328.821 korisnik telefonskih usluga u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži

priključaka širokopojasnog pristupa internetu od toga

383.495 u pokretnoj

59,56%

u nepokretnoj komunikacijskoj mreži

korisnika HT-a u nepokretnoj mreži

40,44%

966.045

udio korisnika novih operatora u nepokretnoj mreži

1.154.411

prenesenih brojeva u nepokretnoj mreži

26,9% udio IPTV tehnologije u ukupnom broju TV priključaka

10,11% udio satelitske televizije

IZVOR: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Poslovanje izvoznika softvera

6 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

za revoluciju treba ljubav države i softveraša Izvoznici softvera jedna su od zasigurno najvećih hrvatskih izvoznih perjanica jer je 135 poduzeća koja su obuhvaćena analizom ostvarilo ukupno 400 milijuna kuna izvoza piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

naliza rezultata poslovanja 135 poslovnih subjekata, članica udruge izvoznika softvera CISEx, za koja su bila dostupna financijska izvješća za 2014. (izvor: www.fina.hr, www.boniteti.hr), pokazuje kako je riječ o propulzivnoj djelatnosti, hrvatskoj izvoznoj perjanici. Točnije, njihovi prihodi od izvoza u 2014. dosegli su 400 milijuna kuna što je za 80 milijuna ili 25 posto više nego u 2013. (320 milijuna kuna). Pritom valja naglasiti kako su iz analize, čiji je autor Nikola Nikšić iz Konter Savjetovanja, izuzeta dva velika poslovna subjekta koja su u potpunom ili pretežitom vlasništvu države.

Pet velikih Nanobit, Pet minuta, Trovicor, Span, Ekobit - ostvaruje neto izvoz veći od 10 milijuna kuna S obzirom na to da je uvoz rastao znatno manje, za 17,1 posto (2013. – 215 milijuna kuna, 2014. – 252 milijuna kuna), lanjski neto izvoz (razlika prihoda od izvoza i vrijednosti uvoza) od 148 milijuna kuna je za 43 milijuna ili 41,1 posto veći nego u 2013. (105 milijuna kuna). Pet velikih ostvaruje neto izvoz veći od 10 milijuna kuna (Nanobit, Pet minuta, Trovicor, Span, Ekobit). Vodeći je Nanobit koji na 23 milijuna kuna izvoza ostvaruje 20,8 mlijuna kuna neto izvoza. Lanjski neto izvoz Nanobita je za 61,8 posto veći u odnosu na 2013. Inače, udio izvoza u poslovnim prihodima za 2014. iznosio je 34,8 posto i veći je za 2,2 posto na godišnjoj

razini. Time je u 2014. vrijednost udjela izvoza premašila trećinu vrijednosti poslovnih prihoda. Podatak o prosječnim neto plaćama za grupu koji za 2014. iznosi 10.224 kune u usporedbi s prosjecima drugih djelatnosti, za Nikšića predstavlja atraktivnu “pozivnicu” i potvrdu da se radi o djelatnosti gdje je potrebno s puno pažnje kreirati modele kojima će se osigurati zadovoljstvo i motiviranost radnika za potrebe odgovora na izazove iz eksternog okruženja.

Agilnost i fleksibilnost

Dražen Oreščanin, jedan od troje osnivača i partnera u Poslovnoj inteligenciji i dopredsjednik CISEx-a, kaže nam kako razlog tome leži u činjenici da sve te tvrtke sustavno godinama rade na razvoju i plasiranju svojih proizvoda u svijetu. “Fokusirani smo na budućnost i ono što možemo napraviti za svoje korisnike, zaposlenike i tvrtke, a time i za društvo u cjelini. Kroz udrugu jedni drugima pomažemo, te komuniciramo prema državnim institucijama i javnosti kako bismo dobili razumijevanje i dodatnu podršku razvoju naše industrije. Kada se sve zbroji, rezultati ne izostaju”, ističe on. Premda je u svjetskim razmjerima riječ o malim tvrtkama, one imaju proizvode i rješenja u pojedinim tržišnim nišama u kojima su vrlo konkurentne. “Pojedine tvrtke članice ove udruge rade na raznim razvojnim i mobilnim tehnologijama, te svoje proizvode prodaju po cijelom svijetu – neke tvrtke su fokusirane na europska tržišta, neke na SAD, a neke pak na Afriku ili Aziju. Glavna konkurentska prednost nam je agilnost i fleksibilnost zbog veličine, te kvaliteta developera i odlično poznavanje engleskog”, napominje on dodajući kako će se svaka tvrtka pozicionirati u neku nišu u kojoj ima kompetencije ili koja tek nastaje. “Kada gledamo četiri glavna IT megatrenda - Cloud, Social, Mobile, Big Data - u svakom

400 mil kn izvoz u 2014.

25% više (za 80 mil kn) u odnosu na 2013.

17,1% rast uvoza

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: Poslovanje izvoznika softvera

Izvoz

Računalstvo (NKD 62.)

Ukupno Cisex (bez Končara)

1.547.980.686

Izvoz 2014.

399.663.983

1.5291.353.367

Izvoz 2013.

319.705.646

500.000.000

1.000.000.000

1.500.000.000

2.000.000.000

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

od njih ima puno niša u kojima se naše tvrtke već nalaze ili koje možda same definiraju. Potencijal u svakom od tih megatrendova je izniman, ideja i start-upa ima napretek, a u sljedećim godinama će rezultati svih tih promjena još više utjecati na naše društvo i način na koji živimo i komuniciramo, lokalno i globalno”, naglašava. Nikola Nikšić

Bela Ikotić

Vizni režim

Među preprekama s kojima se hrvatski izvoznici softvera najčešće susreću Oreščanin ističe dvostuko oporezivanje. “Hrvatska s mnogim važnim tržištima poput SAD-a nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Problema imamo i s viznim režimom, budući da se često treba ići raditi izvan Europe što zahtijeva radne vize. Jedan od velikih problema je i to što elektronska plaćanja nisu izuzeta iz sustava fiskalizacije, iako su kao elektronska već ionako zabilježena i sljediva. U nekim dijelovima svijeta problema ima i s naplatom. Svima nam je zajednički problem nedostatak kvalitetnih i iskusnih resursa. Izazova ima puno, ali neka-

ko se nosimo s njima, rastemo i napredujemo”, kaže. Analiza nadalje pokazuje kako je u 135 promatranih tvrtki lani bilo zaposleno 2086 radnika, što je 266 zaposlenika više nego godinu dana ranije. Takav rast je višestruko veći u odnosu na podatak o rastu broja zaposlenih u 2014. u odnosu na 2013. za realni sektor Hrvatske (1,8 posto). Čak 72 tvrtke su povećale su broj zaposlenih, od toga njih šest za više od 10 novih radnika (Asseco see, Span, Trikoder, Dekod, Nanobit, Poslovanje 2), a jedan od njih čak za 74 (Asseco see). Prihodi ostvareni u 2014. (1,1 milijarda kuna) su za 17 posto veći u odnosu na 2013. (981 milijun kuna), a neto rezultat (dobit nakon oporezivanja) od 108 milijuna kuna je za 20 posto veći u odnosu na 2013. (90 milijuna kuna). U apsolutnim iznosima, 32 tvrtke su povećale prihode za više od milijun kuna, od toga četiri za više od 10 milijuna kuna (Span, Trovicor, Nanobit, Poslovna inteligencija). Na toj rang listi Span je prvi s rastom od 61 milijun kuna ili 50 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Što je CISEx? Dražen Oreščanin

Đuijano Nola

Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera - HNIS (Croatian Independent Software Exporters - CISEx) okuplja hrvatske proizvođače softvera koji nastupaju na svjetskom tržištu. Osnovne djelatnosti udruge, osnovane 2011. godine, su razvoj platformi i modela suradnje izvoznika softvera i svih pratećih industrija, promocija industrije i članova udruge, razvoj programa edukacije za člano-

8 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

ve, razvoj programa suradnje s komplementarnim udrugama, znanstvenim, državnim i međunarodnim organizacijama, poticanje programa investicija u softversku industriju, sudjelovanje u izdavačkim projektima, organizacija stručnih skupova, razvoj programa suradnje s akademskom zajednicom, razvoj programa zapošljavanja i društveno korisni projekti.

Rangiranje po rastu izvoza Rang 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Poslovni subjekt SPAN D.O.O. TROVICOR D.O.O. NANOBIT D.O.O. POSLOVNA INTELIGENCIJA D.O.O. INFODOM DOO INFINUM D.O.O. TRIKODER D.O.O. PET MINUTA D.O.O. INCHOO D.O.O. ACCELERATIO D.O.O.

Izvoz 2013. 44.226.475 12.157.525 12.829.174 7.364.007 5.481.043 2.375.020 3.576.650 15.401.610 6.919.423 4.791.886

Izvoz 2014. 88.845.543 52.949.819 22.983.275 11.583.368 9.007.382 5.544.798 6.668.025 18.460.981 8.762.222 6.476.184

2014. - 2013. 44.619.068 40.792.294 10.154.101 4.219.361 3.526.339 3.169.778 3.091.375 3.059.371 1.842.799 1.684.298

2014./ 2013. 100,9% 335,5% 79,1% 57,3% 64,3% 133,5% 86,4% 19,9% 26,6% 35,1%

Ukupno Cisex (bez Končara) Računalstvo (NKD 62.) Udio Cisex-a

319.705.646 1.291.353.367 24,8%

399.663.983 1.547.980.686 25,8%

79.958.337 256.627.319 31,2%

0 -

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

Neto marža za 2014. od 9,3 posto odgovara neto marži djelatnosti “62” (računalstvo), i po vrijednosti je visoko rangirana, iza veličina koje su ostvarene u farmaceutici (16 posto) i u telekomunikacijama (11,5 posto). U grupi od njih 135, samo ih je šest ostvarilo gubitak nakon oporezivanja. Rast neto dobiti veći od milijun kuna u odnosu na 2013. ostvarilo je 10 tvrtki, a vodeći je Nanobit s rastom od 6,4 milijuna kuna ili 132,2 posto.

Skidanje nepotrebnih utega

Bela Ikotić, innovation manager za Microsoft, tehnološki koordinator u Poduzetničkom inkubatoru BIOS i glavni tajnik udruge Osijek Software City, isti-

če kako razlog povećanja prihoda i zaposlenih, posebice u izvoznom segmentu, znači da smo u vrlo povoljnom položaju na svjetskom tržištu. “Odnos cijene i kvalitete koju nudimo svrstava nas u idealnu poziciju koju očito vole zapadne europske zemlje, SAD i Bliski istok”, kaže. Hrvatska je još mala zemlja ako se govori o industriji. “Primjerice, Bugarska je daleko ispred nas i po broju ljudi i po broju tvrtki. Iako je tržište u ovom trenutku toliko veliko, smatram da ne napredujemo dovoljno brzo zbog nekonkurentnosti i nedostatka kadra. Također, usko smo specijalizirani što nam daje prednost jer smo mali i agilni. I naravno, relativno povoljni”, napominje on dodajući kako je potencijal

Broj zaposlenih

Svega šest poslovnih subjekata u 2014. imalo je gubitak nakon oporezivanja ovog trenutka zapravo Internet of Things. “Ali zbog nedovoljne suradnje fakulteta u industriji nećemo doći do nevjerojatnih, ili barem odličnih projekata, te postati ‘netko’ na karti”, naglašava on.

Poslovni prihod 11.393

12.000

10.3666

6.000.000.000

10.000

6.042.893.885

7.000.000.000

5.649.767.449

5.000.000.000

8.000

4.000.000.000 6.000 3.000.000.000 4.000

2198

2479

2.000

2.000.000.000

1.193.703.611

1.356.358.179

1.000.000.000

Broj zaposlenih 2013.

Ukupno Cisex (bez Končara) Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

Broj zaposlenih 2014.

Računalstvo (NKD 62.)

Poslovni prihodi 2013. Poslovni prihodi 2014.

Ukupno Cisex (bez Končara)

Računalstvo (NKD 62.)

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: Poslovanje izvoznika softvera Rang po rastu broja zaposlenih u apsolutnom iznosu Rang

Poslovni subjekt

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

ASSECO SEE D.O.O. SPAN D.O.O. APIS IT D.O.O. TRIKODER D.O.O. DEKOD D.O.O. NANOBIT D.O.O. POSLOVANJE 2 D.O.O. INFINUM D.O.O. DEGORDIAN D.O.O. NEOS D.O.O.

Broj zaposlenih 2013 158 119 378 21 1 26 16 18 26 24

Broj zaposlenih 2014 232 135 393 36 14 38 28 27 33 31

2.198 10.366 21,2%

2.479 11.393 21,8%

Ukupno Cisex (bez Končara) Računalstvo (NKD 62.) Udio Cisex-a

2014 - 2013

2014 / 2013

74 16 15 15 13 12 12 9 7 7

46,8% 13,4% 4,0% 71,4% 1300,0% 46,2% 75,0% 50,0% 26,9% 29,2%

281 1.027 27,4%

12,8% 9,9%

2014 - 2013

2014 / 2013

61.149.793 40.813.348 20.478.634 10.158.379 7.451.410 6.419.353 5.491.828 5.286.456 4.484.925 4.013.969

50,0% 320,7% 17,9% 79,2% 34,6% 97,6% 40,0% 41,1% 90,5% 13,3%

162.654.568 393.126.436 41,4%

13,6% 7,0%

2014 - 2013

2014 / 2013

6.358.210 3.206.402 3.179.117 2.012.231 1.996.167 1.949.535 1.785.088 1.437.888 1.191.026 1.141.251

132,2% 622,8% 29,7% 425,9% 49,4% 312,3% 486,7% 59,7% 34,2% 244,4%

18.069.882 16.483.537 109,6%

16,9%

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

Rang po rastu prihoda u apsolutnom iznosu Poslovni prihodi 2013 122.323.969 12.727.321 114.415.520 12.833.993 21.559.943 6.579.303 13.721.790 12.852.791 4.954.024 30.211.080

Poslovni prihodi 2014 183.473.762 53.540.669 134.894.154 22.992.372 29.011.353 12.998.656 19.213.618 18.139.247 9.438.949 34.225.049

1.193.703.611 5.649.767.449 21,1%

1.356.358.179 6.042.893.885 22,4%

Neto rezultat 2013 1. NANOBIT D.O.O. 4.809.307 2. ELEMENT D.O.O. 514.830 3. SPAN D.O.O. 10.715.283 4. POSLOVNA INTELIGENCIJA D.O.O. 472.501 5. MULTICOM D.O.O. 4.037.650 6. TROVICOR D.O.O. 624.168 7. INCHOO D.O.O. 366.776 8. MONO D.O.O. 2.409.935 9. MREŽNE TEHNOLOGIJE VERSO D.O.O. 3.485.638 10. Konter INFINUM 467.041 Izvor: d.o.o. zaD.O.O. poslovno savjetovanje i ekonomske usluge

Neto rezultat 2014 11.167.517 3.721.232 13.894.400 2.484.732 6.033.817 2.573.703 2.151.864 3.847.823 4.676.664 1.608.292

Rang

Poslovni subjekt

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

SPAN D.O.O. TROVICOR D.O.O. ASSECO SEE D.O.O. NANOBIT D.O.O. POSLOVNA INTELIGENCIJA D.O.O. ELEMENT D.O.O. NEOS D.O.O. SENSO PROFI D.O.O. INFINUM D.O.O. MULTICOM D.O.O. Ukupno Cisex (bez Končara) Računalstvo (NKD 62.) Udio Cisex-a

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

Rast neto dobiti u apsolutnom iznosu Rang

Poslovni subjekt

Ukupno Cisex (bez Končara) Računalstvo (NKD 62.) Udio Cisex-a Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

10 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

107.047.109 458.071.989 23,4%

125.116.991 474.555.526 26,4%

Ikotić tvrdi kako se hrvatske tvrtke relativno dobro snalaze u izvozu, i to je jedan od razloga zašto dobro posluju. “Naviknute su na olakšano poslovanje na stranim tržištima na kojima vlada red u odnosima, rokovima i plaćanju. Takav sustav se trudimo prenositi i na domaće tržište na kojem i poslujemo, kupujemo usluge, razvijamo se i rastemo te povećavamo broj zaposlenih. Ako država olakša poslovanje u smislu poreza na plaće, stimulacije, dobit, tada može rasti još brže”, smatra.

Softver po narudžbi

Naravno, dodaje, zadatak izvoznika softvera je ishoditi najbolju moguću poziciju, osobito onu koja povećava rast prihoda ali i konkurentnost na stranom tržištu, dok država treba samo brže reagirati na potrebe industrije, slušati i skidati nepotrebne utege. “Kad se država i industrija budu voljele, bit ćemo revolucija, ali samo kroz hrabrost da napravimo što je najbolje za sve”, tvrdi Ikotić. Đulijano Nola, suosnivač GoHome, tvrtke članice CISEx-a, ističe kako su u zadnjih dvadesetak godina računala i internet u mnogočemu promijenili način života, a posebice poslovanja. “Svakodnevno se nameće sve veća potreba za kvalitetnim softverskim rješenjima, a naše informatičke tvrtke mogu to proizvesti. Dio njih se zbog situacije u državi okrenuo izvozu gdje je veća konkurencija, ali i bolje cijene usluga. Štoviše, postoje tvrtke koje rade isključivo za strano tržište. Mislim da je i CISEx svojim aktivnostima i medijskom prisutnošću podigao svijest o tome kako je danas moguće proizvoditi softver u Hrvatskoj i uspješno ga izvoziti”, kaže on. “Mogućnost da se ponudi kvalitetan informatički proizvod ili usluga po razumnoj cijeni u zadnje vrijeme dovela je do većeg broja tvrtki

Neto dobit 458.071.989

500.000.000

474.555.526

400.000.000 300.000.000 200.000.000 1000.000.000

107.047.109

125.116.991

Neto rezultati 2013.

Neto rezultati 2014.

Ukupno Cisex (bez Končara)

Računalstvo (NKD 62.)

Izvor: Fina, Bisnode; obrada Konter

koje za strane klijente rade agencijske poslove, web i mobile rješenja. Također, u porastu je broj poduzeća koja rade softver po narudžbi”, napominje Nola. Premda su mobilna rješenja već sada značajno zastupljena, i dalje u tom segmentu postoji veliki potencijal rasta. “Po mom mišljenju, Internet of Things i Virtual Reality su područja koja će u bliskoj budućnosti imati veliki rast”, kaže, dodajući kako je mnogo prepreka u poslovanju izvoznika. “Jedna od aktivnosti udruge CISEx je zajednički nastup prema državnoj administraciji s ciljem da se te prepreka uklone. Neke stvari su se pomaknule u dobrom smjeru, neki problemi su ostali, ali poslovni rezultati pokazuju da se unatoč svim problemima softver u hrvatskoj može proizvoditi i izvoziti”, zaključuje Nola.

148 mil kn neto izvoz veći za 41,1% u odnosu na 2013.

10.224 kn prosječna neto plaća

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 11

Intervju Ante Pezo, ravnatelj Agencije za plaÄ&#x2021;anja u poljoprivredi, ribarstv

12 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

u i ruralnom razvoju

Ne prođe niti dan bez isplate proizvođačima hrane U ovoj godini proizvođačima hrane i ribarima već je isplaćeno po različitim osnovama više od 3,7 milijardi kuna potpora. Četvrtina svih tražitelja potpora samostalno popunjava prijave preko interneta piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

d početka godine poljoprivredni i prehrambeni proizvođači te ribari preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dobili su više od 3,7 milijardi kuna potpora. O tijeku isplata i novostima koje čekaju primatelje potpora razgovarali smo s ravnateljem Agencije Antom Pezom.

Kako ide isplata potpora? - Doslovno svaki dan isplaćujemo poljoprivredne potpore. Ako mislite na izravna plaćanja, evo prvi put od ulaska Hrvatske u EU Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatit će predujam za izravna plaćanja u tekućoj godini. Isplate se inače obavljaju početkom godine, u dva dijela zaključno sa 30. lipnja, ali ove godine Europska komisija dozvolila je zemljama članicama isplatu odmah nakon administrativne kontrole zahtjeva za potporu. Predujam u iznosu od 750 milijuna kuna isplatit ćemo krajem listopada, a to se odnosi na 50 posto EU dijela potpore namijenjene proizvodnoj 2015. godini. To je zaista dobra vijest za naše poljoprivredne proizvođače. Koliko je i za što Agencija isplatila potpora u ovoj godini? - Od početka ove godine Agencija je isplatila ukupno 3,7 milijardi kuna potpore poljoprivrednim proizvođačima. Od tog iznosa iz europskog proračuna povukli smo više od polovine sredstava, točnije 2,1 milijardu kuna. To je veliki uspjeh, to možete i sami vidjeti kada u obzir uzmemo isplate u zadnjih četiri godine. Riječ je o isplatama za izravnu potporu - regionalno plaćanje, premije za životinje, osjetljivi sektori; ekološka i integrirana proizvodnja, očuvanje izvornih pasmina

domaćih životinja i bilja, zatim za ribarstvo te intervencije na poljoprivrednim tržištima - za donirane jabuke i mandarine, predujmove isplate za projekte iz Vinske omotnice, Shemu školskog voća, pčelarstvo i slično, te isplate za završene IPARD projekte. Ne prođe dan, a da ne izvršimo neku isplatu i o tome obavijestimo javnost, znate i sami. Kako napreduje obrada projekata koje su poljoprivrednici prijavili za EU sredstva? - Paralelno radimo na obradi prijava na natječaje za mjere iz Programa ruralnog razvoja. Do sad smo, nakon osam natječaja, za pet različitih mjera odobrili ukupno 390 milijuna kuna za projekte koji će značaj-

Prvi put isplatit ćemo predujam, i to 750 milijuna kuna, za izravna plaćanja u tekućoj godini no unaprijediti život u ruralnim područjima. Riječ je o izgradnji i opremanju različitih pogona, nabavi mehanizacije i vozila za transport, preradi i marketingu proizvoda, zatim o projektima sanacije poljoprivrednog zemljišta, za razminiranje, za kupnju novog zemljišta te nabavu domaćih životinja i bilja. Neke potpore iznose i do 100 posto pa poljoprivrednici ne moraju uložiti vlastita sredstva u projekt. To je slučaj u Mjeri 6.1. nami26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU jenjenoj mladim poljoprivrednicima kojima se odobrava 50.000 eura za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana. Taj smo natječaj upravo raspisali i očekujemo veliki odaziv. Stopostotni iznos potpore dodijelit ćemo i za Mjeru 6.3. namijenjenu malim poljoprivrednicima koji će dobiti 15.000 eura bespovratnih sredstava temeljem svog poslovnog plana. Lokalnim akcijskim grupama također ide 100 posto potpore, a baš prošli tjedan odobrili smo 18 milijuna kuna za 50 LAG-ova kroz Mjeru 19.

TROŠENJE EU NOVCA

2,1 mlrd kn potpora (od isplaćenih 3,7 mlrd kn) povučena iz EU-a nakon 8 natječaja za 5 mjera odobrili 390 mil kn za poboljšanje života u ruralnim područjima

100% & BESPOVRATNO

50.000 € mladim poljoprivrednicima 15.000 € malim poljoprivrednicima 18 mil kn za 50 LAG-ova

Gdje je i zašto bilo teškoća u sustavu potpora koje isplaćuje Agencija i kako su one ispravljene? - Ove smo godine prešli na kompjutorizirani sustav zaprimanja projekata koje su poljoprivrednici prijavili za dodjelu sredstava iz mjera Programa ruralnog razvoja. U izravnim plaćanjima to radimo već godinama, ali kod mjera ruralnog razvoja puno je kompliciranije jer se kompletna projektna dokumentacija mora učitati na naš server, a jedan projekt može sadržavati više stotina gigabajta materijala, pa smo morali nadograđivati sustav. Imali smo ogroman odaziv na prve natječaje, puno sitnih prepreka koje smo uspješno savladali. Najvažnije je da je sustav u funkciji i potpuno je operativan u skladu s EU propisima. Što poljoprivredni proizvođači i ribari mogu očekivati do kraja godine? - Kao što sam rekao, kada je riječ o izravnim plaćanjima, do kraja godine isplatit ćemo 750 milijuna kuna predujma za proizvodnu 2015. godinu i to za osnovno i zeleno plaćanje te potporu mladim poljoprivrednicima. Ribarima planiramo isplatiti još 50 milijuna kuna iz Europskog fonda za ribarstvo do kraja godine i to za projekte koje su ribari prijavili na natječaje za akvakulturu, te trajnu i privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti. Svakodnevno isplaćujemo završene IPARD projekte, a u ovoj godini isplatili smo ukupno 151 milijun kuna. Nastavljamo s isplatom projekata koje su vinari i vinogradari prijavili za investicije i opremanje vinarija, restrukturiranje vinograda i promidžbu na trećim tržištima. Do sad smo iz Vinske omotnice isplatili 12,5 milijuna kuna. Krenula je školska godina, a s njom i Shema školskog voća u okviru koje učenici osnovnih škola dobivaju besplatno voće svaki tjedan, dok Agencija isplaćuje dobavljače voća. Za prošlu školsku godinu dobavljačima voća isplatili smo gotovo 14 milijuna kuna za 1,5 milijuna kilograma voća isporučenog školarcima. Ove godine duplo veći broj učenika sudjeluje u Shemi školskog voća, a upravo kreće i program školskog mlijeka na istim principima kao i za voće.

14 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Očekuju li primatelje potpora neke nove obveze u sljedećem razdoblju? - Od ove godine počeli smo s provedbom reformirane Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, a to programsko razdoblje traje do 2020. godine. Početkom godine obišli smo Hrvatsku i predstavili novi sustav izravnih plaćanja poljoprivrednicima na kojem se temelji cjelokupan sustav potpora od ove godine. Izravna plaćanja se od 2015. pa nadalje dodjeljuju aktivnim poljoprivrednicima po sljedećim načelima: osnovno plaćanje dodjeljuje se poljoprivrednicima nevezano uz vrstu proizvodnje na njihovom gospodarstvu, pa to osnovno plaćanje osigurava jedinstvenu razinu potpore svim poljoprivrednicima temeljem njihovih prava na plaćanje koje se određuje temeljem zemljišta koja obrađuju. Potom, zeleno plaćanje dodjeljuje se poljoprivrednicima za primjenu obveznih praksi prihvatljivih za klimu i okoliš, a dodjeljuje se po hektaru kao postotak vrijednosti osnovnog plaćanja. Proizvodno vezana plaćanja dodjeljuju se u osjetljivim sektorima poljoprivredne proizvodnje, važnim zbog gospodarskih ili socijalnih razloga, i tu se iznosi određuju prema fiksnim površinama i prinosima ili broju životinja. Dodatna plaćanja idu i mladim poljoprivrednicima za prvih 25 hektara zemljišta koja obrađuju, kao i poljoprivrednicima u područjima sa specifičnim proizvodnim ograničenjima gdje su prinosi po hektaru ispodprosječni. Isto tako, predviđen je jednostavni model potpore za male poljoprivrednike - do 5000 kuna po gospodarstvu godišnje za sve koji uđu u taj program. Najveća novost u izravnim plaćanjima su zelena plaćanja, koja se dodjeljuju u obliku godišnjeg plaćanja po hektaru, kao uvećani postotak vrijednosti osnovnog plaćanja. Da bi ostvarili zelena plaćanja, poljoprivrednici trebaju provoditi poljoprivredne prakse koje su korisne za klimu i okoliš, dok Agencija mora to ozbiljno pročešljati. Kako je zeleno plaćanje jedna od najsloženijih novosti u programu izravnih plaćanja koja će se provoditi do 2020. godine, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je posebnu brošuru pod nazivom Zeleno plaćanje. Kada govorimo o obvezama poljoprivrednih proizvođača, odnosno o uvjetima koje trebaju poštovati da bi dobili isplatu, osnovno je pridržavanje postupaka kojima se štiti okoliš, zdravlje ljudi, životinja i bilja - tzv. pravila višestruke sukladnosti. Ta su pravila vrlo opsežna i tiču se svakog poljoprivrednog proizvođača. Iz tog razloga Agencija je izdala brošuru Vodič kroz višestruku sukladnost koju smo otisnuli u 100.000 komada kako bi svaki poljoprivrednik koji koristi izravna plaćanja znao koja su pravila igre te da bi novac u konačnici i dobio. Sve brošure

se nalaze i na našoj web stranici: www.apprrr. hr. Nama u administraciji cilj je iskoristiti sva dostupna sredstva iz EU fondova, a to ne možemo bez pomoći poljoprivrednika koji moraju raditi po EU pravilima, inače novac ostaje u Bruxellesu. Zato obilazimo teren, sastajemo se s poljoprivrednicima, pišemo brošure i upute koje sažimaju stotinjak različitih propisa, sve kako bi naši poljoprivrednici bili svjesni da se novac ne dijeli tek tako. Koliko su se primatelji naviknuli na novi elektronički način predaje dokumentacije i prijava za potpore? - Kod izravnih plaćanja taj se broj svake godine polako povećava, pa sad četvrtina korisnika samostalno podnese godišnji Jedinstveni zahtjev kroz Agronet aplikaciju. Odnosno, od 100.000 poljoprivrednika njih 25.000 ne traži pomoć pri popunjavanju zahtjeva za izravna plaćanja. Ove smo godine nadogradili Agronet, pa sama aplikacija upozorava korisnika da ako klikne i time zatraži neku potporu, mora se pridržavati određenih pravila. To im kao pop-up iskače na ekranu crvenim slovima. Kada govorimo o mjerama iz Programa ruralnog razvoja, svi zahtjevi moraju biti podneseni elektronski putem Agroneta, a korisnici se brzo privikavaju na njega. Odaziv na dosadašnje natječaje koje je Agencija raspisala, posebno za Mjeru 4. Ula-

ganja u fizičku imovinu, gdje smo u prvom natječaju zaprimili više projekata nego nakon 21. natječaja u okviru IPARD-a, pa i za Mjeru 6.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava sa 1477 projekata, daje nam za pravo vjerovati kako je sve više kompjutorski obrazovanog ruralnog stanovništva.

Neke potpore iznose i do 100 posto pa poljoprivrednici ne moraju uložiti vlastita sredstva u projekt. Tako se mladim poljoprivrednicima odobrava 50.000 eura za aktivnosti iz njihovog poslovnog plana. Taj smo natječaj upravo raspisali i očekujemo veliki odaziv

Hoće li biti izmjena u potporama u idućoj godini? - Ako mislite na izravna plaćanja, uredbe koje propisuju provedbu za taj sustav do 2020. godine su već donesene. Možda bude izmjena

Za završene IPARD projekte u ovoj godini isplatili smo ukupno 151 milijun kuna nacionalnog zakonodavstva u tom pogledu, ali one sigurno moraju biti u skladu s krovnim EU zakonodavstvom. Kako sam ranije naveo, bilo kakva izmjena provedbenih propisa u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede. Naravno, Agencija uvijek blisko surađuje s Ministarstvom, ali ne donosi odluke o pravilima igre, jer mi smo provedbeno tijelo. 26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO Tradicionalno veliki uspjeh akcije HGK

treba postati stil života Brojni turisti te građani glavnog grada iskoristili su prigodu kako bi po promotivnim cijenama kupili proizvode čak 250 hrvatskih proizvođača pišu Ilijana Grgić, Krešimir Sočković

A Sve pozivam na domoljublje pri svakom odlasku u kupovinu i da time odamo počast našim herojima današnjice proizvođačima.

Predsjednik HGK Luka Burilović

kcija Hrvatske gospodarske komore Kupujmo hrvatsko stvorila je pravi “šušur” na središnjem zagrebačkom trgu, a upravo ta dalmatinska riječ najbolje dočarava zagrebačko događanje jer šušur znači da je nešto dobro, živo i veselo. Brojni turisti i građani iskoristili su prigodu kako bi po promotivnim cijenama kupili proizvode čak 250 hrvatskih proizvođača. Akcija Kupujmo hrvatsko ove je godine, može se reći, postala punoljetna jer se održava već 18 godina, a u Zagrebu se mogao vidjeti i novi koncept u kojem se hrvatsko gospodarstvo predstavlja kroz zasebne zavičajne cjeline. Tako su tvrtke, obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, udruge te zadruge izlagali svoje proizvode na prostoru podijeljenom na četiri cjeline koji je obuhvaćao središnju Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru i Kvarner, dok su se vodeći proizvođači među kojima je 45 velikih tvrtki - poput Podravke, Vindije, Dukata, Kraša, Francka, Zvijezde, Borova - predstavili na središnjem dijelu trga kao posebna cjelina. “Osnovna ideja akcije je uspjela, podignuta je svijest o važnosti proizvodnje i kupovine domaćih proizvoda. Kupujući hrvatsko čuvamo radna mjesta i omogućavamo otvaranje novih, sprečavamo odlazak mladih u inozemstvo i štitimo hrvatsko gospodarstvo. Stoga sve pozivam na domoljublje pri svakom odlasku u kupovinu i da time odamo počast našim herojima današnjice - proizvođačima”, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović te dodao da ova akcija treba postati stil života svakog od nas i treba trajati 365 dana u godini. Svoju potporu akciji iskazali su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić te predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović koja je nakon obi-

16 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

laska štandova izjavila kako je riječ o hvalevrijednoj izložbi hrvatskih proizvoda koji mogu biti konkurentni na europskom i svjetskom tržištu.

Za nova radna mjesta

“Obveza svih je raditi na promociji i marketingu naših proizvoda u svijetu te otvarati niše za kvalitetne hrvatske proizvode. Na taj se način podržava otvaranje novih radnih mjesta i rast gospodarstva”, istaknula je Kolinda Grabar-Kitarović. Rekla je kako se nada da će se nakon otvaranja podružnice HGK u Šangaju ogromno kinesko tržište sve više otvarati za hrvatske proizvode. Hrvatska gospodarska komora je s nacionalnom akcijom Kupujmo hrvatsko počela još 1997. i njome promiče sve hrvatske kvalitetne proizvode, a na središnjem gradskom trgu moglo ih se vidjeti i kupiti više od 2000. Tvrtka koja se odlučila kako će upravo ova akcija biti idealno mjesto za promociju novih modela je Borovo. Od ove godine u njihovoj ponudi je i pet novih modela. “Trudimo se pridružiti svim akcijama HGK, a pogotovo ovoj kojom se širi svijest o važnosti

kupovanja izvorno hrvatskih proizvoda jer mi smo ipak najveći hrvatski proizvođač obuće s tradicijom dužom od 80 godina”, istaknula je voditeljica marketinga i istraživanja tržišta Borova Martina Tomljenović. Akcija Kupujmo hrvatsko važna je i tekstilnoj industriji, a putem nje je svoje proizvode široj javnosti predstavio i Čateks iz Čakovca. “Na ovoj akciji prisutni smo već dugi niz godina, za nas je ona vid promocije. Čateks je najstarija hrvatska tekstilna tvrtka i time se

Na središnjem zagrebačkom trgu moglo se vidjeti i kupiti više od 2000 domaćih proizvoda želimo prezentirati velikom broju ljudi. Naša kompanija je etablirana ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, a naše proizvode od kućanskog tekstila do dekorativne tkanine i tkanine za specijalne namjene, osim na domaćem, prodajemo i na inozemnim tržištima”, istaknula je voditeljica prodaje u Čateksu Gordana

Nedeljko koja je istaknula kako su ponosni što su preživjeli sve turbulencije te sada, kako kaže, hrabro kroče naprijed. Veliki interes posjetitelja privukli su i proizvodi Ivanićplasta iz Ivanić-Grada, koji je svoje mjesto u gospodarskim vodama pronašao u proizvodnji toaletnih sjedala te je u tome vodeće poduzeće u jugoistočnom dijelu Europe. “Ovo je jako dobro, iako kad je riječ o prodaji na ovakvom mjestu, ne očekujemo velike brojke. Važno je da smo prisutni, a inače, bili smo na svim dosadašnjim akcijama Kupujmo hrvatsko po cijeloj zemlji”, istaknula je voditeljica nabave i maloprodaje u Ivanićplastu Štefica Bedeković.

Brojni OPG-ovi

Ova akcija posebno je važna proizvođačima hrane, a tu su uz velike prehrambene industrije svoje proizvode nudila i brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ana Delić iz Županje predstavila se sa suhomesnatim proizvodima. “Naši specijaliteti su domaći slavonski proizvodi, sve ono što se može preraditi od svinjskog mesa. Ovakva promocija je jako dobra i trebala bi se održavati češće”, istaknula je vlasnica istoimenog OPG-a Ana Delić. Akcija je sve više usmjerena i na najmlađu dob pa je organizirano i natjecanje likovnih i literarnih radova osnovnih i srednjih škola na temu Kupujmo hrvatsko.

Obveza svih je raditi na promociji i marketingu naših proizvoda u svijetu te otvarati niše za kvalitetne hrvatske proizvode. Na taj se način podržava otvaranje novih radnih mjesta i rast gospodarstva.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 17

pv analiza KONJUNKTURNI TEST III. tromjesečje 2015.

Svi pokazatelji konjunkturne klime i dalje u porastu Zadnji rezultati konjunkturnog testa ohrabruju te se na temelju njih može očekivati oživljavanje hrvatskog gospodarstva do kraja ove i početkom iduće godine piše prof. dr. sc. Mirjana Čižmešija

Najveći porast ponovno je zabilježen u građevinarstvu, zatim u uslužnom sektoru i trgovini 18 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

konjunkturnom testu što ga je krajem trećeg tromjesečja proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika sudjelovalo je 357 tvrtki: 138 iz prerađivačke industrije, 49 iz građevinarstva, 54 iz trgovine i 116 iz uslužnog sektora. Tvrtke uključene u istraživanje ostvaruju 6,35 posto ukupnog prihoda i zapošljavaju 6,56 posto svih zaposlenih u navedenim djelatnostima. Svi pokazatelji konjunkturne klime su već drugo tromjeseč-

Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI)*

Pozitivna dinamika i na domaćem terenu ESI je agregatni pokazatelj konjunkturne klime hrvatskog gospodarstva. Budući da su se, prema najnovijim istraživanjima, svi pojedinačni pokazatelji konjunkturne klime povećali, njihovo je povećanje rezultiralo povećanjem ESI-ja i to za 8,03 indeksna boda, tako da on sada iznosi 101,18. Drugo uzastopno i relativno snažno povećanje ESI-ja najavljuje moguće oživljavanje cjelokupnog nacionalnog gospodarstva krajem ove i početkom iduće godine.

Ocjene i očekivanja hrvatskih gospodarstvenika u posljednjem konjunkturnom testu PV-a su ohrabrujući. Gotovo ista pozitivna dinamika pokazatelja na razini EU-a i europodručja dodatni je razlog za optimizam jer je hrvatsko gospodarstvo povezano s gospodarstvima europskih zemalja te je za očekivati pozitivan sinergijski učinak do proljeća iduće godine. *O pokazatelju ESI, njegovom izračunavanju i tumačenju detaljnije u PV/3371 – 1. 11.2004. i PV/3384 – 31.1.2005.

ESI> 120 110 100 90 80 70 IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III IV I II III 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

je zaredom u porastu. Najveći porast ponovno je zabilježen u građevinarstvu (16,16 bodova), zatim u uslužnom sektoru (10,59 bodova), trgovini (6,43 boda), dok je najmanje porastao pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji (5,10 bodova). U skladu s tim porastao je i indeks ekonomskog raspoloženja i to za osam indeksnih bodova. I dok su prema rezultatima istraživanja iz prethodnog tromjesečja predviđanja pozitivnih promjena uglavnom bila uz zadršku, uglavnom samo s najavama zaustavljanja nepovoljnih kretanja, posljednji rezultati ohrabruju te se na temelju njih može očekivati oživljavanje hrvatskog gospodarstva do kraja ove i početkom iduće godine.

Prerađivačka industrija

PKI je porastao u odnosu na drugo tromjesečje za 5,1 bod i sada iznosi 15,3. To je njegovo drugo uzastopno povećanje koje izražava optimizam gospodarstvenika u tom sektoru. Ako se uvaži empirijski potvrđeno svojstvo prethođenja PKI-ja industrijskoj proizvodnji, za očekivati je da će u prvom polugodištu iduće godine u prerađivačkoj industriji gospodarska aktivnost oživjeti. Pozitivni pomaci očekuju se već krajem ove godine, kako je najavio porast PKI-ja u

prethodnom tromjesečju. Sezonski prilagođene ocjene narudžbi i očekivane proizvodnje su se povećale, a ocjene sadašnjeg stanja zaliha gotovih proizvoda

Najmanje je porastao pokazatelj konjunkturne klime u prerađivačkoj industriji su se smanjile. To je dovelo do porasta PKI-ja, ali i do porasta kompozitnog indikatora ESI na razini cjelokupnog gospodarstva. Optimizam se može pročitati i po pojedinim pitanjima koja nisu uključena u pokazatelj. Tako je samo 18 posto anketiranih izjavilo da je došlo do smanjenja potražnje za njihovim proizvodima u odnosu na prethodno tromjesečje. Visoke i zadovoljavajuće narudžbe iz inozemstva imalo je 65 posto anketiranih. Stanje zaliha najvažnijih sirovina ocijenili su uglavnom kao zadovoljavajuće ili relativno visoko, a konkurentski položaj na tržištu je u 90 posto slučajeva nepromijenjen ili poboljšan. Stoga je općenita ocjena sadašnjeg položaja tvrtki u prerađivačkoj industriji zadovoljavajuća ili čak vrlo dobra 26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 19

pv analiza (92 posto anketiranih). Opseg izvoznih poslova je u porastu (24 posto) ili nepromijenjen u odnosu na pret-

PKI i promjene PKI-ja po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR prerađivačke industrije)

C10

PKI

Proizvodnja prehrambenih proizvoda

Proizvodnja kože i srodnih C15 proizvoda

promjena, bodovi

14,71

17,77

-44,46

-52,59

hodno tromjesečje (61 posto), a manje od 20 posto anketiranih očekuje pogoršanje poslovnog položaja u sljedećih šest mjeseci. Posebno treba istaknuti izrazito pozitivnu ocjenu likvidnosti. Naime, 65 posto anketiranih ocijenilo je da je njihova likvidnost dobra, odnosno bez poteškoća. Promatrano po odjeljcima (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) lako se uoči da još uvijek postoje područja prerađivačke industrije u kojima je prisutan pesimizam izražen daljnjim smanjenjem PKI-ja. Posebno je to izra-

C16

Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja

50,06

-8,47

C17

Proizvodnja papira i proizvoda od papira

23,14

11,79

Tiskanje i umnožavanje snimC18 ljenih zapisa

19,16

1,94

20,05

7,99

Proizvodnja proizvoda od gume C22 i plastike

-2,92

-31,73

C23

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

10,64

-14,02

C25

proizvodnja gotovih metalnih proivoda osim strojeva

44,68

6,20

C27 Proizvodnja električne opreme

23,44

-4,67

C28 Proizvodnja strojeva i uređaja

32,18

34,31

C20

C30

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava

PKI > Prerađivačka industrija

2,70

-25,07

C31 Proizvodnja namještaja

34,79

-17,26

C32 Ostala prerađivačka industrija

40,24

26,85

-10

Popravak i instaliranje strojeva C33 i opreme

9,92

34,68

-20

15,28

5,10

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

ženo u proizvodnji kože (-52,59), proizvodnji gume i plastike (-31,73) i proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-25,07). Optimizmom dominiraju proizvodnja strojeva i uređaja (+34,31) te popravak i instaliranje strojeva i opreme (+34,68).

IV 2010.

II III 2011.

II III 2012.

II III 2013.

II III 2014.

II III 2015.

Građevinarstvo

Završetak nepovoljnih kretanja PKG je porastao za 16,16 bodova i sada iznosi 11,78. Ovim, drugim uzastopnim povećanjem PKG je nakon 26 tromjesečja napokon ušao u područje pozitivnih vrijednosti. Stoga je za očekivati da će se u građevinarstvu, koje je sa snažnim posljedicama najdulje u

razdoblju recesije, napokon zaustaviti nepovoljna kretanja i da će početkom iduće godine osjetiti oživljavanje gospodarske aktivnosti. PKG je i ovaj put najviše porastao u gradnji zgrada što najavljuje skoro oživljavanje tržišta nekretnina. U prilog pozitivnim očekivanjima su i pozitivne ocjene likvidnosti. Naime, samo 7,5 posto anketiranih ima problem nelikvidnosti, a ocjene na-

PKG i promjene PKG-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR gragevinarstva)

PKG

promjena, bodovi

F41 Gradnja zgrada

29,78

35,28

F42 Gradnja građevina niskogradnje

-4,64

-0,27

F43 F

Specijalizirane građevinske djelatnosti GRAĐEVINARSTVO

9,91

6,04

11,78

16,16

rudžbi su uglavnom visoke ili zadovoljavajuće.

PKG > Građevinarstvo 40 20 0 -20 -40 -60 -80 IV 2010.

20 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

II III 2011.

II III 2012.

II III 2013.

II III 2014.

II III 2015.

trgovina

I dalje ispod dugoročnog prosjeka mjeseci. Iako je PKT još uvijek ispod dugoročnog prosjeka, njegovo drugo uzastopno povećanje najavljuje period povoljnijih kretanja u trgovini na malo. Optimizam je i dalje prisutan u trgovini na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima, dok je u trgovini na veliko (s izuzetkom trgovine motornim vozilima i motociklima) PKT smanjen za gotovo 20 bodova.

Pokazatelj konjunkturne klime u trgovini, PKT, porastao je za 6,43 boda i sada iznosi -2,84. Rezultat je to poboljšanja (prema sezonski prilagođenim podacima) ocjena koje su gospodarstvenici iz ovoga sektora dali prilikom vlastitog procjenjivanja sadašnjeg poslovnog položaja, stanja zaliha ali također i njihove procjene očekivanog poslovanja u sljedećih šest

PKT i promjene PKT-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR TRGOVINE)

G45

Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima

PKT

promjena, bodovi

16,48

15,36

Trgovina na veliko, osim G46 trgovine motornim vozilima i motociklima

-28,38

-19,79

Trgovina na malo, osim G47 trogovine motornim vozilima i motociklima

-2,84

6,43

PKT > Trgovina na malo 60 40 20 0 -20 -40 -60 IV 2010.

II III 2011.

II III 2012.

II III 2013.

II III 2014.

II III 2015.

Sektor usluga

90 posto ispitanih zadovoljno likvidnošću PKU nastavlja tendenciju rasta započetu prije četiri tromjesečja. Posljednjim povećanjem za 10,59 bodova PKU je na razini vrijednosti 38,29. Prema sezonski prilagođenim podacima, poboljšale su se ocjene poslovanja i ocjene potražnje za uslugama u prethodna tri mjeseca. Iako su se pogoršala očekivanja potražnje u sljedeća tri mjeseca, PKU je i dalje u pozitivnom području sa snaž-

nim porastom. Osim toga, svi odjeljci sektora usluga (u kojima je anketirano više od pet tvrtki) zabilježili su porast PKU-a, osim obrazovanja, a 90 posto anketiranih je svoju likvidnost ocijenilo najvišom ocjenom. Temeljem navedenih rezultata, uvažavajući prognostička svojstva PKU-a, očekuje se razdoblje povoljnih gospodarskih kretanja u tom području.

PKU > Sektor usluga

PKU i promjene PKU-a po odjeljcima ODJELJCI NKD-a 2007 (SEKTOR usluga)

PKU

promjena, bodovi

Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

15,26

5,62

Prijevoz i skaldištenje

43,28

16,98

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane

80,21

56,06

Informacije i komunikacije

34,06

4,79

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

18,73

14,28

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

25,90

13,41

Obrazovanje

-15,10

-8,18

Ostale uslužne djelatnosti

-3,86

0,02

USLUGE

38,29

10,59

20 10 0 -10 IV 2010.

II III 2011.

II III 2012.

II III 2013.

II III 2014.

II III 2015.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA 20 godina konjunkturnog testa Privrednog vjesnika

PV istraživanje - ništa se nije promijenilo Kontinuiranim provođenjem istraživanja Privredni vjesnik stvara kvalitetnu podlogu za makroekonomska istraživanja i prognoziranja što je otvorilo široko područje interesa i stvorilo iznimno veliki broj interesenata za ova istraživanja. U ovih 20 godina u istraživanja PV-a bila je uključena 7571 tvrtka piše Mirjana Čižmešija

rema rezultatima konjunkturnog testa što ga je za treće tromjesečje ove godine proveo Centar za poslovna istraživanja Privrednog vjesnika, hrvatski gospodarstvenici najavili su oživljavanje poslovne aktivnosti. Upravo je tako glasio naslov članka koji je u specijalnom prilogu Privrednog vjesnika od 15. siječnja 1996. godine napisao prof.dr.sc. Gorazd Nikić, utemeljitelj hrvatskih konjunkturnih testova, tumačeći rezultate prvog testa provedenog za drugo tromjesečje 1995. godine. Prvi test proveden je u prerađivačkoj industriji, a već u trećem tromjesečju iste godine i u trgovini na malo i u građevinarstvu, dok se testovi u uslužnom sektoru provode od 2008. godine.

pokroviteljstvo HGK

Provođenje konjunkturnih testova za Hrvatsku potaknula je i financirala Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa stručnjacima IFO instituta iz Münchena. Taj je institut prvi razvio metodu istraživanja konjunkturnih kretanja u Europi. Hrvatski testovi su postavljeni i još uvijek se provode prema harmoniziranoj metodologiji EU-a uvažavajući specifičnosti hrvatskog gospodarstva, tako da anketni upitnici sadrže

Dvadeset godina provođenja konjunkturnog testa potvrda je korisnosti informacija pribavljenih istraživanjem INA D GO

pitanja o likvidnosti i vlasničkoj strukturi koja su i danas aktualna. U pripremi i provođenju prvih istraživanja poseban doprinos, uz profe22 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

sora Nikića, dali su prof.dr.sc. Ivan Šošić i dipl. ing. Vlado Smud. Temelj za definiranje okvira za izbor uzorka prvog konjunkturnog testa bili su završni računi. Od 5124 tvrtke iz prerađivačke industrije koliko ih je 1994. predalo završne račune, u uzorku ih je bilo 180. Uzorak za prvi test u građevinarstvu činilo je 50, a u trgovini 112 tvrtki. Stopa odgovora je bila 52 posto. Tijekom godina stopa odgovora se mijenjala. Tako je u četvrtom tromjesečju 1999. godine ona iznosila 74 posto što je bilo više od razine europskih istraživanja. Danas je ona znatno niža. To je velikim dijelom posljedica opće gospodarske depresije i nezainteresiranosti gospodarstvenika za sudjelovanje u bilo kakvim istraživanjima.

Hvalevrijedna suradnja s tvrtkama

Tijekom proteklih godina u istraživanje je bila uključena 7571 tvrtka. Upravo je njihova suradnja presudna za uspjeh istraživanja. Posebnu zahvalu izražavamo tvrtkama koje su svoje ocjene i očekivanja podijelile s hrvatskom gospodarskom javnošću kroz konjunkturne testove više od 70 puta. To su: PIK, Končar Distributivni i specijalni transformatori, Team i Vodogradnja. Kontinuiranim provođenjem istraživanja Privredni vjesnik stvara kvalitetnu podlogu za makroekonomska istraživanja i prognoziranja što je otvorilo široko područje interesa i stvorilo iznimno velik broj interesenata za ova istraživanja. Naime, ocjene i očekivanja gospodarstvenika, dostupna korisnicima prije pokazatelja službene statistike, uključena su ne samo u planove i prognoze poslovne i gospodarske javnosti već i u znanstvena i stručna istraživanja. Dvadeset godina provođenja konjunkturnog testa potvrda je korisnosti informacija pribavljenih istraživanjem. Gospodarstvenici su izvor informacija koje su spremni podijeliti s ostalima. Sinergijski učinak sudionika i organizatora istraživanja motivacija je za daljnja unapređenja i nastavak njihova kontinuiranog provođenja.

AKTUALNO 5. ICEL konferencija

Nova vremena, novi izazovi, nove metode Na petoj konferenciji o učenju za poduzetništvo govorilo se o utjecaju poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju

ako poduzetnička znanja pridonose ekonomskom rastu i kreiranju radnih mjesta, još uvijek postoje oprečna mišljenja o načinu korištenja i primjeni poduzetničkog znanja kako bi se unaprijedilo poslovanje i menadžment te pridonijelo ekonomskom razvoju. Upravo zato glavna tema ovogodišnje 5. međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo bila je Utjecaj poduzetničkog znanja na poslovanje, menadžment i ekonomiju. Uvodno predavanje na konferenciji održao je Slavko Kulić, filozof, politolog, ekonomist i sociolog, koji je govorio o filozofiji poduzetništva u uvjetima socijalne i tržišne neizvje-

Sad se odgajaju mladi ljudi koji će do svoje 48. godine promijeniti 14 poslova, kaže Ivica Katavić snosti, dok je Åsa Hagberg-Andersson s Novia Sveučilišta za primijenjene znanosti iz Vaase u Finskoj govorila je o novim vremenima, novi izazovima i novim metodama.

Slavko Kulić

Åsa Hagberg-Andersson

Ovom konferencijom su njeni organizatori - Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru i Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba - željeli pružiti teorijske i empirijske dokaze o povezanosti poduzetničkih znanja s poslovanjem, menadžmentom i ekonomijom. Konferencija je okupila znanstvenike i stručnjake iz prakse obrazovanja za poduzetništvo, poslovanja, menadžmenta i ekonomije, kao i poduzetnike donositelje odluka na svim razinama, nastavnike, učitelje i profesore.

Brze promjene

Ivica Katavić, dekan Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski, ističe kako je u društvu situacija takva da se sada odga-

Ivica Katavić

jaju mladi ljudi koji će do svoje 48. godine promijeniti 14 poslova. “Jedan od četiri takva studenta će se zadržati kod svog poslodavca kraće od godine dana, a studenti tehničkih fakulteta neće imati koristi od onoga što nauče na prvoj godini studija, jer će do treće godine to zastarjeti uslijed promjene tehnologije. Zbog toga se mi želimo baviti obrazovanjem za poduzetništvo na drugačiji način”, ističe Katavić. Na skupu su održana i četiri panela posvećena dualnom obrazovanju, obrazovanju za poduzetništvo, filozofiji poduzetništva i poduzetničkim aktivnostima. Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, a zemlja-partner skupa bila je Savezna Republika Njemačka. (K.S.)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 23

S MARKOVA TRGA na red došli i bivši vojni objekti

Kuparski model i za Muzil Od potencijalnih investitora zainteresiranih za ulaganje u bivši vojni kompleks, u ovoj fazi postupka, očekuju se pisma namjere u kojima će oni okvirno izložiti svoje viđenje prenamjene ponuđenog prostora piše Igor Vukić vukic@privredni,hr

dovršava postupak odabira investitora. “Ta je metodologija primjenjiva i drugdje tako da će se i projekti, kao što je onaj u bivšoj vojarni Šepurine kod Zadra, provoditi po kuparskom modelu”, rekao je Lorencin.

Investitori znaju najbolje

Do veljače bi trebalo biti sve spremno za natječajnu fazu u kojoj bi se od ulagača zatražile obvezujuće ponude

I projekti, kao što je onaj u bivšoj vojarni Šepurine kod Zadra, provodit će se po kuparskom modelu.

Darko Lorencin, ministar turizma

ivši vojni kompleks na pulskom poluotoku Muzilu dat će se u koncesiju po modelu kakav je primijenjen u turističkom naselju u Kuparima, najavila je Vlada na prošlotjednoj sjednici. Donesena je odluka o pokretanju postupka za iskazivanje interesa za ulaganje na tom velikom i atraktivnom prostoru. Prema riječima ministra turizma Darka Lorencina, na Muzilu bi se mogli graditi turistički kapaciteti sa 2300 postelja, igrališta za golf sa 18 rupa te luka i marina sa 380 vezova. Ima mjesta i za javne garaže, kulturno-kongresni centar i niz drugih različitih sadržaja mješovite namjene, među ostalim i za stambene građevine. Lorencin je objasnio da će se posebna pozornost posvetiti zaštiti građevina i prostora koji imaju status kulturne baštine i zaštiti prirode. Naglasio je da je se u ovom slučaju primjenjuje natječajna metodologija koja je razrađena na projektu Kupari, u kojem se sada

24 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Od potencijalnih investitora, u ovoj fazi postupka, očekuju se pisma namjere u kojima će oni okvirno izložiti svoje viđenje prenamjene ponuđenog prostora. “Mi možemo do određene mjere predvidjeti koji su trendovi u turističkoj industriji u svijetu, ali investitori najbolje znaju što ih zanima i što bi htjeli napraviti na nekoj destinaciji”, ocijenio je Lorencin. Za projekt Muzil ulagači će se tražiti i putem hrvatskih diplomatskih predstavnika i konzularne mreže, a predstavljat će se i na investicijskim konferencijama. Do veljače bi trebalo biti sve spremno za natječajnu fazu u kojoj bi se od ulagača zatražilo da pošalju obvezujuće ponude, procijenio je aktualni ministar. Vlada je usvojila i Uredbu o informacijskom sustavu prostornog uređenja. Ona proizlazi iz novog Zakona o prostornom uređenju koji je stvorio pravni okvir za uvođenje elektronskih dozvola za gradnju. Novi informacijski sustav koristit će se za izradu i nadzor prostornih planova i trajnog praćenja stanja u prostoru. Pomoću tog sustava zainteresirane osobe, graditelji i drugi, jednostavnije će moći pristupati podacima o prostoru značajnim za građenje i ostvarivanje drugih prava vezanih uz nekretnine. Novi informacijski sustav omogućit će i bolju procjenu vrijednosti nekretnina, skratiti vrijeme za dobivanje dozvola i odobrenja za gradnju te korištenje već izgrađenih nekretnina. Izmijenjena je Uredba za utvrđivanje naknada na emisiju u okoliš oksida sumpora. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović pojasnio je da je riječ o ukidanju jednog parafiskalnog nameta kojim će industrija na godišnjoj razini uštedjeti oko 7,6 milijuna kuna.

KLASTERI Potpisane potpore za klastere konkurentnosti

Dva milijuna kuna za 12 klastera

inistarstvo gospodarstva potpisalo je ugovore o dodjeli sredstava za projektne aktivnosti Hrvatskim klasterima konkurentnosti za 2015. godinu. Dvanaest klastera dobit će ukupno dva milijuna kuna, dok je iznos potpore njihovom radu u prošloj godini iznosio 1,2 milijuna kuna. Kriteriji za dodjelu donacija Hrvatskim klasterima konkurentnosti bili su evaluacija rada klastera za 2014. godinu te kvaliteta dostavljenog jednogodišnjeg akcijskog plana ulaganja i razvoja klastera. Hrvatski klasteri konkurentnosti funkcioniraju kao mreža privatnog sektora, državnih institucija zaduženih za kreiranje gospodarske politike te akademskih i znanstveno-istraživačkih institucija, a njihova svrha je poboljšanje hrvatske industrijske proizvodnje povezivanjem svih dionika, dijeljenje znanja i iskustva, razvijanje novih projekata i promoviranje hrvatskih proizvoda i usluga na nacionalnim i međunarodnim tržištima. U financijskom okviru Europske unije do 2020. klasteri su jedan od instrumenata za učinkovito korištenje fondova pa tako Hrvatska preko njih može iskoristiti ukupno 330 milijuna eura za istraživanje, razvoj i inovacije. Potpisivanje ovih ugovora je veliki korak za klastersku scenu u Hrvatskoj, kaže predsjednik Klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora

Marijan Kavran. “Drago nam je da su i proizvodni klasteri dobili svoje zapaženo mjesto, jer su uvršteni u industrijsku strategiju, što je potvrda njene ozbiljnije i dugoročne orijentacije. S druge strane, veseli nas da se i ovi sofisticirani klasteri, poput kreative i obrane, također ovdje pojavljuju. Svima nama ovo je veliki poticaj za daljnje djelovanje”, dodaje Kavran. Trenutačno je u klasterima više od 500 predstavnika znanstveno-istraživačkih institucija te javnog i privatnog sektora koji provode 67 projekata, a koji su prepoznati kao projekti od nacionalnog interesa. Ukupna vrijednost tih projekata veća je od 2,5 milijardi kuna. (K.S.)

1,2 mil kn

iznosile su lani potpore za klastere konkurentnosti

140. obljetnica hrvatske službene statistike

Ojačati statistiku investicija

ez dobre statistike nema ni dobrog upravljanja, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić gostujući na prošlotjednom obilježavanju 140. obljetnice hrvatske službene statistike. Grčić je stoga predložio da se ponovno uvedu nekadašnji obrasci kojima su se popisivale sve investicije u poduzećima. Pouzdanim i aktualnim podacima o investicijama mogla bi se provjeravati i uspješnost mjera po-

litike namijenjenih poboljšanju poslovne klime, dodao je Grčić. Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, ocijenio je da je hrvatska statistika usporediva s radom sličnih ureda u Europskoj uniji. Statistika je pružala podlogu za pregovore o punopravnom članstvu, a sada je partner Eurostatu te pouzdan i nezavisan izvor podataka o raznim društvenim područjima. U raspravi je istaknuta nužnost dodatne

Marko Krištof

informatizacije DZS-a te upoznavanje šire javnosti s načinom prikupljanja statističkih podataka, odnosno širenja tzv. statističke pismenosti. Tome bi trebalo pridonijeti i reaktiviranje Hrvatskog statističkog društva, rečeno je na proslavi održanoj u HGK-u. (I. V.)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 25

SOCIJALNI DIJALOG Projekt Bipartizam kao alat uspjeha

Povjerenje kao zajednič I poslodavci i radnici imaju isti cilj - unapređenje odnosa među njima te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, ustvrdio je Mirando Mrsić piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U Unapređenjem odnosa s radnicima poslodavci mogu bolje organizirati svoje poslovanje i eliminirati nelojalnu konkurenciju.

razvijenim demokratskim zemljama vrlo je važan socijalan dijalog vlade, institucija i sindikata. Polazeći od načela međusobnog uvažavanja i poštivanja autonomije, prije godinu dana u Hrvatskoj je započet projekt Bipartizam kao alat uspjeha čiji je nositelj Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a partner Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). Projekt je težak 110.000 eura, sufinancirao ga je i Europski socijalni fond. Cilj projekta bio je omogućiti neprekidne bipartitne konzultacije i jačati ulogu socijalnih partnera u Hrvatskoj u socijalnom dijalogu kroz novi oblik održive suradnje poslodavaca i sindikata. Proteklog su tjedna u Zagrebu predstavljeni dosadašnji rezultati provedbe tog projekta. “Bipartizam kroz socijalni dijalog mora još bolje zaživjeti u Hrvatskoj. I poslodavci i radnici imaju isti cilj - unapređenje odnosa među njima te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Moramo se izboriti za to da više ne bude radnika koji neće dobivati plaću za odrađeni posao i da ne bude poslodavaca koji neće isplaćivati plaće”, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava. Podsjetio je kako je prije godinu dana u Hrvatskoj bilo čak 80.000 radnika koji nisu dobivali plaću, a sada se ta brojka smanjila na 23.000. No, istaknuo Mrsić,

Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a

26 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

u Hrvatskoj se ne smije dogoditi da i jedan radnik ostane bez svoje plaće.

Zaštititi i one koji nisu članovi sindikata

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, je ustvrdio kako je u Hrvatskoj još uvijek registrirano 7000 poslodavaca koji ne isplaćuju plaće. “U sindikatu nismo bili zadovoljni izmjenama Zakona o radu nego smo zagovarali jedan oblik jamstvenog fonda kroz koji bi se zaštitilo radnika da on može i mora dobiti svoju plaću. Novom bipartitnom odnosu poslodavaca i sindikata u interesu je zaštititi i one radnike koji nisu članovi ni jedne sindikalne udruge”, istaknuo je Novosel. Dodao je kako se promoviranjem takvog djelovanja mora mijenjati kultura ponašanja poslodavaca. “U tisku je objavljena lista poslodavaca koji svojim radnicima ne isplaćuju plaće i to bi im trebala biti sramota. Upravo ovakvi projekti mogu pomo-

ki interes

13. dan plina

Neće biti nestašice plina

ći u rješavanju mnogih problema”, naglasio je Novosel. S njim se složio i Bernard Jakelić, zamjenik direktora HUP-a, koji je rekao kako apsolutni konsenzus nigdje ne postoji, pa čak ni u EU, no da ipak postoji određena ravnoteža u razumijevanju između sindikata i poslodavaca. Interes je upravo u obostranom povjerenju.

U Hrvatskoj je još registrirano 7000 poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, rekao je Mladen Novosel To znači da, primjerice za odluku o radu od kuće, treba postojati povjerenje poslodavca i odgovornost radnika. Jakelić je istaknuo kako je provedba ovoga projekta pokazala kako još ima prostora za unapređenje odnosa između poslodavaca i sindikata. “U Hrvatskoj možda još ima premalo granskih kolektivnih ugovora, ali kroz socijalni dijalog potiče se njihovo sklapanje. Osim toga, unapređenjem odnosa s radnicima poslodavci mogu bolje organizirati svoje poslovanje i eliminirati nelojalnu konkurenciju”, ocijenio je Jakelić. Zajednički rad HUP-a i SSSH te pridruženih članova projekta o bipartizmu obuhvatio je formiranje bipartitnog tijela i radnih skupina, redovitih konzultacija te pripremu zajedničkih analiza i stavova o gospodarsko-socijalnoj situaciji u Hrvatskoj i politikama Europske unije.

Popločen put do socijalnog dijaloga Alessandra Assenza, savjetnica Međunarodne organizacije poslodavaca (IOE), rekla je kako u Hrvatskoj postoje svi elementi za uspjeh socijalnog dijaloga, a dosad je već dobro “popločen put” za njegov uspjeh. “Kolektivno pregovaranje mora biti slobodno i na korektnoj osnovi. Osim toga, to je i obveza društveno-socijalnog mira”, zaključila je ona.

U narednoj ogrjevnoj sezoni, kako sada stoje stvari, neće biti nestašice plina. Kako je istaknuto na 13. danu plina koji je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), svi sudionici na tom tržištu spremni su za zimu, kao i plinska infrastruktura i transportni te skladišni sustav. Također, cijena plina se zasad ne bi trebala mijenjati. Marko Blažević, direktor HEP-Opskrbe plinom, kazao je kako je ta tvrtka koja op-

skrbljuje veleprodajno tržište zapunila 95 posto od dodijeljenih joj 70 posto ukupnih skladišnih kapaciteta, što je dovoljno i za moguće prekide u opskrbi. Mirko Lukić iz Ine istaknuo je kako hrvatska proizvodnja tog energenta i dalje pada, kao i potrošnja, te da su dva glavna Inina izvora prirodnog plina Sjeverni Jadran i Molve (Podravina). “Pokušavamo zadržati razinu postojeće proizvodnje kontinuiranim izvođenjem rudarskih radova u bušotinama te optimiranjem proizvodnih sustava”, naglasio je dodajući kako će se i dalje raditi na dovršetku investicijskih projekata koji će donijeti novu proizvodnju prirodnog plina u planiranim rokovima. (B.O.)

Njemačko-hrvatski simpozij

Energetska učinkovitost podiže konkurentnost U Zagrebu je održan Njemačko-hrvatski simpozij o energetskoj učinkovitosti u industriji kojim se željelo istaknuti potencijale za smanjenje ukupne potrošnje energije. “Svjesni smo da konkurentost hrvatske industrije mora rasti, a tu je važan dio energetska učinkovitost i projekti uštede energije”, rekao je direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Gunther Neubert, ističući da ta komora već niz godina organizira slične susrete s ciljem poticanja suradnje te da je prepoznata kao pouzdani partner povezivanja njemačkog i hrvatskog tržišta. U Hrvatskoj nekoliko institucija nudi niz poticajnih mjera kako bi se realizirao što veći

broj projekata s ciljem povećanja energetske učinkovitosti. Za javne pozive i natječaje u 2015. osigurane su 1,2 milijarde kuna sredstava za energetsku učinkovitost od čega je 40 do 80 posto bespovratno. Bilježi se znatan rast broja prijava projekata, pa je tako u području nestambenih zgrada pristiglo čak tri puta više prijava, a za projekte iz područja proizvodnje u 2015. odobreno je 12 milijuna kuna što je gotovo 50 posto više nego lani. (I.G.)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Program provjere inovativnog koncepta

Start uz manje rizika

PoC je namijenjen sufinanciranju inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata u početnoj fazi razvoja. Za dodjelu bespovratnih sredstava predviđeno je 16 milijuna kuna piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

a sedmom Poduzetničkom forumu Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) istaknuto je kako se šesti krug natječaja za zaprimanje projektnih prijedloga u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta (PoC 6) planira otvoriti 16. studenoga. Program PoC namijenjen je sufinanciranju prihvatljivih pretkomercijalnih aktivnosti inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata koji su u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od 35.000 kuna do najviše 350.000 kuna i u trajanju do 12 mjeseci. Za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PoC temeljem najavljenog natječaja predviđeno je ukupno 16 milijuna kuna. Ugovaranje projekata očekuje se u prvom kvartalu 2016. godine. Goran Becker, član Uprave HAMAG-BICRO-a, kazao je kako je u razdoblju od 2007. do 2014. kroz inovacijske programe sufinancirano 309 inovativnih projekata u iznosu od 306 milijuna kuna potpore. “U prvoj polovini ove godine pak u istu svrhu osigurano je 68 milijuna kuna”, naglasio je dodajući kako je provedba programa za poticanje

Ugovaranje projekata očekuje se u prvom kvartalu 2016. inovacija u proteklom razdoblju pozitivno utjecala na cjelokupan inovacijski sustav. “Kroz programe su stvoreni temelji za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva na domaćoj i međunarodnoj razini te je ujedno provedena

Goran Becker

Svjetlana Bušić

priprema za buduće strukturne promjene. Svaki od programa iznjedrio je višestruko korisne učinke poput kreiranja kvalitetnih dugoročnih suradnji između poslovnog i istraživačkog sektora, kolaborativnih projekata te transfera znanja i kapaciteta u oba smjera”, napomenuo je Becker.

procesi ili tehnologije ostvarivi i da mogu imati komercijalnu primjenu”, napomenula je dodajući kako će uspješni projekti u sklopu programa dati ulagačima sigurnost da je proces tehnički izvediv ili pak da neki prototip funkcionira. “Na koncu, program je bitan zato što smanjuje tehničke i komercijalne rizike projekta”, naglasila je. Tijekom prošlotjedne informativne radionice o programu poseban naglasak stavljen je na problematiku intelektualnog vlasništva kao vrlo važnog aspekta u PoC projektima. Važno je istaknuti kako se među uspješnim projektima koji su dobili financiranje u prošlom natječaju nalaze oni iz tvrtki Dental biosciences (inovativni sintetski biorazgradivi materijal za regeneraciju kosti u ljudi) i, među ostalim, Amphinicy Technologies (softver za iznimno brzu obradu velike količine podataka sa satelita).

Laboratorijsko okruženje

Svjetlana Bušić, voditeljica odjela za istraživanje, razvoj i inovacije HAMAGBICRO-a, dodala je kako je PoC 6 usmjeren na projekte u fazi razvoja s puno nepoznanica. “Stoga je njegov cilj smanjiti vrijeme i rizike od preliminarnog istraživanja inovacije do razvoja i komercijalizacije”, istaknula je. U ovom programu sufinancira se izrada prototipa u laboratorijskom okruženju, demonstracija tehnike izvedivosti te prijava i zaštita intelektualnog vlasništva. “PoC je bitan kako bi se pružili dokazi da su neki novi

28 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Obiteljske tvrtke prijenos vlasništva

Zašto ne poklanjati nego prodati djeci OBITELJSKU tvrtku Roditelju od kojeg preuzima tvrtku nasljednik treba osigurati prihode u mirovini, a to se odvija kroz ugovorne odnose, tumači belgijski odvjetnik Jean-Luc Wuidard, specijaliziran za porezno pravo

rije mjesec dana na razini Europske unije usvojena je Povelja o obiteljskim poduzećima koja su iznimno važan dio svjetskog gospodarstva. Takve tvrtke čine i više od 60 posto privatnog sektora u zemljama EU-a. Osim toga, zaposlenici obiteljskih tvrtki u ukupnom broju zaposlenih u privatnom sektoru u Europi sudjeluju od 50 do 80 posto, rečeno je na prošlotjednom Forumu obiteljskih poduzeća pod nazivom Pravni i ekonomski aspekti prijenosa poslovanja. Najveći broj zaposlenih u obiteljskim tvrtkama otpada, naravno, na velike, često multinacionalne kompanije u obiteljskom vlasništvu kao što su Peugeot, Barilla, BMW, Henkel, IKEA, Danone... Samo malih i srednjih poduzeća koja su ujedno obiteljske tvrtke u EU je trenutačno registrirano oko 450.000, a zapošljavaju oko dva milijuna radnika, navela je Mirela Alpeza, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). Iako su obiteljska poduzeća vrlo važan faktor u europskom gospodarstvu, većina tih tvrtki prolazi proces prijenosa poslovanja. Kako je rečeno, sve je manji interes članova obitelji za preuzimanje obiteljskog posla, pa se tako samo od 15 do 35 posto od ukupnog broja prijenosa vlasništva događa unutar obitelji, rekla je Mirela Alpeza.

Kako to ide u Hrvatskoj

Na Forumu je, među ostalim, bilo riječi i o tome kako se obavlja prijenos poduzetništva u hrvatskim obiteljskim tvrtkama pri čemu je istaknuto kako mi još uvijek zaostajemo za europskim trendovima zbog svog mentaliteta i drukčijeg načina razmišljanja. Naime, vlasnici obiteljskih tvrtki uglavnom poklanjaju te tvrtke nekom od svoje djece, što nije dobro, nego djeca trebaju kupiti vlasništvo u svojoj obiteljskoj tvrtki. Objašnjavajući zašto je to tako, Jean-Luc Wuidard, belgijski odvjetnik speci-

jaliziran za porezno pravo, je istaknuo kako se u EU, a posebice u Belgiji, to događa na strateški način. Osobi koja se povlači iz vlasničkog i upravljačkog statusa u tvrtki, nasljednik koji preuzima tu tvrtku treba osigurati prihode u

Više od 60 posto privatnog sektora u EU čine obiteljske tvrtke mirovini, a to se odvija kroz razne ugovorne odnose kako bi se sve formaliziralo. “Prijenos vlasništva ne događa se u jednom danu nego je to proces koji traje godinama. U Hrvatskoj je, nažalost, još uvijek nedovoljno razvijeno tržište za prijenos poslovanja s jednog na drugog člana obitelji”, zaključio je Wuidard. (S.P.)

50 do 80% zaposlenih u privatnom sektoru EU-a zapošljavaju obiteljske tvrtke

450.000 malih i srednjih obiteljskih tvrtki sa 2 mil radnika trenutačno registrirano u EU

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 29

Zdravstveni turizam health tourism investment forum

Imamo proizvod, a nemamo promociju

HTI Forum, jedini skup u Hrvatskoj specijaliziran za investicije u zdravstvenom turizmu, u Splitu je okupio stotinjak investitora, konzultanata i pružatelja usluga piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

sjednik Uprave HTI Foruma, kaže da svjetski trendovi ukazuju na intenzivno ulaganje privatnog i javnog sektora u medicinsku, lječilišnu i wellness industriju. Radovčić ovaj forum organizira po modelu javno-privatnog partnerstva s Hrvatskom gospodarskom komorom. “Visoki rast zdravstvenog turizma na svjetskoj razini po godišnjoj stopi od 20 posto trebao bi se reflektirati i na Hrvatsku u kojoj se pod zdravstvenim turizmom podrazumijeva lječilišni, medicinski i wellness turizam. Prave investicije u taj oblik turizma još nisu krenule, ali su neke tvrtke krenule u razvoj nekih projekata te svoj sadržaj upotpunjuju zdravstve-

P Visoki rast zdravstvenog turizma na svjetskoj razini po godišnjoj stopi od 20 posto trebao bi se reflektirati i na Hrvatsku. Zdeslav Radovčić, predsjednik Uprave HTI Foruma

restižni regionalni skup Health Tourism Investment (HTI) Forum u Splitu prošli tjedan je okupio stotinjak investitora, konzultanata i pružatelja usluga koji su raspravljali o izazovima vezanim uz investicije u zdravstvenom turizmu i ponudili rješenja za razvoj sektora. HTI Forum jedini je skup u Hrvatskoj specijaliziran za investicije u zdravstvenom turizmu. Već pet godina održava se u Hrvatskoj, a iduće godine će se prvi put održati u Beču. “Svi preduvjeti za razvoj Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma postoje, ali svijest o mogućnostima i važnosti tog razvoja još nije na dovoljno visokoj razini. Kako bi se taj proces pokrenuo, nužno je - uz institucionalnu podršku - pojednostavljenje i prilagođavanje zakonodavnog okvira, sustavna promocija te brendiranje Hrvatske kao zdravstvene destinacije. Ukratko, zdravstveni turizam u Hrvatskoj ima proizvod, ali nema dobru promociju, a samim time ni dostatnu prodaju”, istaknula je Svjetlana Momčilović, voditeljica Odjela za privlačenje investicija pri HGK-u. HTI Forum organiziran je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije i Turističke zajednice grada Splita. Organizator Foruma Zdeslav Radovčić, pred-

30 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Terme Tuhelj najbolje toplice Program HTI Foruma prvi put uključuje i dodjelu nagrade Hrvatske gospodarske komore u akciji Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2015. za najbolje toplice/lječilišta godine. Tu cijenjenu nagradu ove su godine dobile Terme Tuhelj, a nominirani su bili i LifeClass Terme Sveti Martin te SB Thalassotherapia Opatija.

nim turizmom. U zadnjih 10 godina veliki je broj hotela koji su investirali u wellness kao sadržaj, ali nemamo wellness hotele”, ističe Radovčić. Direktorica Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore Leila Krešić Jurić kaže kako 15 hrvatskih lječilišta u državnom ili županijskom vlasništvu ima investicijski potencijal od 300 milijuna eura i za to imaju pripremljene projekte. “Problem je u tome što svi subjekti u zdravstvenom turizmu osim specijalnih bolnica i lječilišta imaju mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova. To znači da će tih 300 milijuna eura mogućih investicija čekati još neko vrijeme ako mi to ne promijenimo”, ističe Leila Krešić Jurić, također naglašavajući nužnost bolje promocije.

INTERVJU Viktor Peršić, ravnatelj Thalassotherapije

Cilj: biti regionalni centar personalizirane medicine Personalizirana medicina je novi koncept u kojem je sve individualizirano, podređeno osobi koju dijagnosticiramo i liječimo. Pokazalo se da se tako dobiju najkvalitetniji rezultati liječenja

ravnateljem opatijske Thalassotherapije prof. dr. sc. Viktorom Peršićem, dr. med., porazgovarali smo i o budućim planovima te specijalne

bolnice

n Kako se manifestira veza Bolnice sa znanstvenim institucijama? - Danas je opatijska Thalassotherapia nastavna baza triju fakulteta – Medicinskog fakulteta u Rijeci i Osijeku te Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci. Ima dvije katedre, jednu za rehablitacijsku i sportsku medicinu, a drugu u sklopu Fakulteta zdravstvenih studija za fizikalnu medicinu. Thalassotherapia je i Klinika za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca i krvnih žila Medicinskog fakulteta riječkog Sveučilišta, a prije svega je županijska specijalna bolnica. n Gdje je fokusna točka razvoja? - Naš je cilj stvoriti regionalni centar sportske i personalizirane medicine. Već surađujemo s mnogim sportskim klubovima, a kod nas se odavno liječe i rehabilitraju sportaši. Nakon iskustava koja imamo, želimo tu priču ozbiljno zaokružiti. Imamo i podršku Zavoda za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Personalizirana medicina je novi koncept u kojem je sve individualizirano, podređeno osobi koju dijagnosticiramo i liječimo. Pokazalo se da se tako dobiju najkvalitetniji rezultati liječenja. Uz to, u svojim prostorima želimo smjestiti i turističku dijalizu kako bi se pacijentima omogućila potpunija zdravstvena njega i liječenje. n Zadnje tri godine surađujete i s liječnicima pekinške bolnice s polja kineske tradicionalne medicine? - Odlična je suradnja i planiramo je ozbiljnije artikulirati. Cilj nam je otvoriti regionalni centar cjeloživotnog učenja iz tog područja, a to je i program Medicinskog fakulteta čija smo na-

stavna baza. Kada su kolege kod nas nekoliko mjeseci, interes za usluge liječenja po načeli-

U svojim prostorima želimo smjestiti i turističku dijalizu ma kineske tradicionalne medicine izrazito je velik. Izvrsno se uklapaju u našu ideju razvoja na svim razinama. (I.G.) 26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 31

Priča s razlogom 10 GODINA Thalasso wellness centra u Opatiji

ma kakav kraj sezone, prava gužva počinje zimi Kada je osmišljen i realiziran 2005., Thalasso Wellness je bio prvi institucionalizirani wellness centar terapija s medicinskim predznakom u zemlji. Sada aktualizira nove smjerove i planove razvoja piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

N 1957. godine

osnovana Thalassotherapija

aši su kapaciteti krcati onda kada većina turističkih objekata zatvara svoja vrata i priprema se za narednu sezonu, dakle, u siječnju i veljači. Vrijeme kada su svi drugi popunjeni, primjerice u srpnju, mi koristimo za sređivanje onoga što treba urediti na objektima, bazenima…, kaže ravnatelj opatijske Thalassotherapije prof. dr. sc. Viktor Peršić, dr. med., dok prolazimo kroz novouređeni prizemni hol glavne zgrade ove specijalne bolnice za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, čiji je osnivač i vlasnik Primorsko-goranska županija. Smještena je u šest objekata u srcu Opatije, iznad Slatine.

32 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

“Naši su kapaciteti neprestano popunjeni”, nastavlja Peršić na putu prema zgradi u kojoj je smješten Thalasso Wellness Centar, suvremeno opremljena jedinica koja je integralni dio Bolnice. Povod našem razgovoru je bila 10. obljetnica početka rada Thalasso Wellness Centra. Kada je koncepcijski osmišljen i realiziran 2005., Thalasso Wellness je bio prvi institucionalizirani wellness centar terapija s medicinskim predznakom u zemlji. Sada aktualizira nove smjerove i planove razvoja. Peršić objašnjava da je opatijska bolnica osnovana 1957. kao Zavod za talasoterapiju. Krenulo se od ideje da se učini neki iskorak

prema statusu koji je Opatija davno imala na području zdravstvene rehabilitacije i liječenja, pa onda i turističkog, što je ondašnji ravnatelj Čedomil Plavšić osmislio i realizirao kroz spajanje rada te ustanove sa znanošću, uveo avangardne ideje u rehabilitaciju, povezivao se s fakultetima… I, uspio je. Slična se epizoda ponovila devedesetih godina. Trebalo je iznova osmisliti ovu bolnicu i odluka je pala da se ponovi formula koja je jednom bila uspješna: tragom Plavšićeve ideje core business bolnice treba biti temelj daljnjeg poslovanja u novim okolnostima.

Spona sa znanošću

Koncem devedesetih Peršić i njegov suradnik Alen Ružić povezuju se s osječkim, pa onda i s riječkim Medicinskim fakultetom, te uz potporu dekana Kapovića Thalassotherapia dobija Katedru za rehabilitacijsku medicinu i postaje prva katedra u specijalnoj bolnici čiji je nositelj bio djelatnik bolnice. Tadašnje Ministarstvo zdravstva prepoznaje ozbiljnost pristupa poslu, i liječenju i znanosti, opatijskog dvojca predvođenog ondašnjim ravnateljem bolnice Emilom Bratovićem, te uz njegovu - ali i potporu Primorsko-goranske županije - Thalassotherapia postaje i Referentni centar zdravstvenog turizma. “Ali nikada nismo odstupili od linije kardiološke kuće, s fizikalnom medicinom i rehabilitacijom”, dodaje Peršić. Trenutačno opatijska Thalassotherapia ima kapacitet od 240 kreveta. Od toga, je njih 130 pod ugovorom s Hrvatskim zavodom zdravstvenog osiguranja, a ostatak na tržištu. Inače, interes za liječenje u toj bolnici posebno pokazuju pacijenti iz Rusije, Švicarske, Libije, Engleske i Kine. Bilježi se i jedan kuriozitet u povijesti poslovanja – opatijska je bolnica još prije 55 godina ugovorila korištenje usluga s austrijskom osiguravateljskom kućom AUVO-m. Njihovi osiguranici i danas intenzivno koriste usluge opatijske bolnice, pa tako Thalassotherapia dio prihoda osigurava iz vlastitog poslovanja.

Liječenje glazbom

Vjerojatno je i zato svim pacijentima, uz podršku institucija javnozdravstvenog sektora, omogućena visoka kvaliteta usluga uz suvremenu, laici bi rekli “svemirsku”, opremljenost. Na tu opasku Peršić kaže da uspješno liječenje danas naravno jest uvjetovano kvalitetom opreme, ali je odličan, obrazovani kadar, koji je duboko involviran u struku, od nemjerljivo većeg utjecaja na rezultate liječenja. Ističe da između 240 zaposlenih radi i 10 doktora znanosti, koji poslovanje definitivno vuku naprijed. Tako je lani upravo u Opatiji osnovan i Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera. No, da bi ovako djelovali, važno je biti u stabilnom sustavu i znati se snalaziti u njemu, što Peršić ističe kao aktualnu stvarnost uslijed čega su samo ove godine premašili broj postupaka u segmentu javnog zdravstva za 30 posto, te za 15 posto onaj u tržišnome dijelu.

Svi pacijenti dobivaju visoku kvalitetu usluga uz suvremenu, laici bi rekli “svemirsku”, opremljenost Ulazimo u hol zgrade Thalasso Wellnessa gdje nas čeka voditeljica Sandra Martinčić pored klavira, na ulazu za bazene, ordinacije, kabine za medicinske masaže… Klavir tu nije slučajni rekvizit; u sektoru zdravstvene medicinske rehabilitacije zaokret prema rafiniranim novim procedurama u liječenju pacijenata jest i uvođenje muzikoterapije. Muzikoterapija je trenutno u testnoj fazi, a planira se i razvoj tretmana medicinske kozmetologije u kombinaciji s estetskom medicinom.

240

sa kreveta

raspolaže Thalassotherapija

240

zaposlenih radi u toj bolnici (od čega 10 doktora znanosti)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Agropošta

Okusi i mirisi Hrvat Engleskoj i Nizoze

Prvo je to bio hobi, a sada je pravi posao. Njihova pisma-vrećice sa sokom od bazge među posjetiteljima kafića, ali i engleskih klubova te nizozemskih delikatesnih duć piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

K Naš proizvod u startu je imao dobar potencijal jer je plod našeg znanja, dugogodišnjeg bavljenja samoniklim biljem i proizvodnjom sokova za vlastite potrebe i prijatelje.

Pavle Švaić, direktor Agropošte

ako poslati okuse i mirise Hrvatske prijateljima u svijet? Iako su mnogi razbijali glavu tom idejom, jedan inovativni proizvod već osvaja tržišta Nizozemske i Velike Britanije. Sve je nastalo iz hobija i ljubavi prema samoniklom bilju i gljivama, kaže nam vlasnik tvrtke čija su pisma-vrećice sa sokom od bazge stekla veliki krug poklonika među posjetiteljima zagrebačkih kafića, ali i engleskih klubova te nizozemskih delikatesnih dućana. Kao kontrast zaslađenim gaziranim pićima koja dominiraju u prodaji hotela, restorana i kafeterija, stvoren je domaći napitak spravljen prema narodnoj recepturi baka iz Podravine i Dalmacije, a od sirovina Posavine, Like i Gorskoga kotara, Međimurja i Dalmacije.

Obiteljska tradicija

Sirupe smo radili oduvijek kao dio naše obiteljske tradicije, ističe vlasnik Agropošte Pavle Švaić. “Prvo je to bio hobi, ali uvođenjem tehnologije, kojom smo osigurali mogućnost za proizvodnju većih količina, odlučio sam ostaviti posao kojim sam se do tada bavio i krenuti u proizvodnju sokova. U početku smo proizvodili u krugu obitelji i u vlastitim objektima, no budući da se od samog početka pokazalo kako proizvod ima dobru perspektivu, odlučili smo investirati u novi prostor i sve to dignuti na višu razinu”, ističe Švaić. Sirovine za sokove dolaze većinom iz Hrvatske - kadulja i bazga se beru u prirodi, u Dalmaciji, Lici i Gorskom kotaru, na ekološki čistom području, sok od lavande proizvode od jedne sorte koja se uzgaja na eko gospodarstvu u Međimurju, malina je s domaćih plantaža, a jedino je količina limuna iz domaćih izvora nedovoljna za sok pa su oni dijelom domaći, a dijelom dolaze sa Sicilije ili iz Španjolske. Naš proizvod u startu je imao dobar potencijal jer je plod našeg znanja, dugogodišnjeg bavljenja samoniklim biljem i proizvodnjom sokova za vlastite potrebe i prijatelje, nastavlja Švaić. “Znali smo na temelju iskustva koju biljku kada brati i koji njen dio treba iskoristiti

34 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

za spravljanje najkvalitetnijeg soka. Za nas je bilo ključno nabaviti dobru sirovinu u pravi trenutak. Za specifično pakiranje odlučili smo se zbog toga što smo bili svjesni da je konkurencija u bocama izuzetno velika. Ako planirate proizvoditi sok u bocama, završit ćete na polici sa stotinjak drugih sličnih proizvoda. Iskočiti u takvoj gomili vrlo je teško. Teško im

Sirovine za sokove dolaze iz Hrvatske, osim limuna koji dijelom dolazi sa Sicilije ili iz Španjolske je konkurirati cijenom - možete to činiti kvalitetom, no i tada se teško vizualno istaknuti”, naglašava Švaić. Sa svojim sokovima krenuli su prema HoReCa kanalu prodaje - hotelima, restoranima

U 4 koraka do prirodnog soka po recepturi naših baka...

Naravno, trebat će ti jedna (ne)obična čaša...

odaberi okus prirodnog napitka po ukusu...

tske u emskoj

e stekla su veliki krug poklonika ćana

i kafićima. No prema zakonu za plasiranje proizvoda u taj kanal potrebna je normizacija i oznaka o načinu pripreme. “Kopirali smo tehnologiju već poznatu za punjenje meda u vrećice. Krenuli smo s jednim takvim strojem, no zbog njegovih nedostataka nabavili smo stroj koji je napravljen baš za naše sokove. Na taj način ušli smo u tržišnu nišu u kojoj nikoga do tada nije bilo. Kafići nude druga osvježavajuća pića, no mi imamo prednost - pakiranje je malo, ne mora se držati u hladnjaku, praktično je jer jedan konobar može nositi s lakoćom 50 ili 100 komada proizvoda, a ujedno koristimo vodu na samom prodajnom mjestu”, kaže Švaić.

Povratak na mala vrata

Te posebnosti su ih učinile poznatim. Bazga i malinovac, okusi koje svi poznaju, na mala vrata su se vratili u kafiće bez puno marketinga. Iza toga slijedilo je i strano tržište. “Prisustvo u ugostiteljskim objektima je veliki izlog jer su nam leci na stolu, a vrećice sa sokom na terasama i mogu se odmah probati. Budući da mnogo stranaca ljetuje kod nas, prvi interesi za naše proizvode u njihovim zemljama došli su upravo od njih. Sada dolaze upiti i s drugih tržišta. Primjerice, samo

sadržaj vrećice istisni u vodom napunjenu čašu...

u Amsterdamu se prodajemo na više od 180 mjesta. To je zamašnjak koji ima inerciju pa smo traženi”, zaključuje Švaić. Na zapadnom tržištu polovina prodaje ide kroz maloprodaju, jer tamošnje tržište traži mala pakiranja i veliki izbor. U budućnosti očekuju i daljnje širenje tržišta, kao i nove proizvode, a veću prodaju mogli bi ostvariti i prodajom u delikatesnim dućanima i suvenirnicama - domaćim i inozemnim.

“Luda” ambalaža postigla je cilj: istaknuti se u ponudi stotina i stotina raznih sokova u boci koji se nude na policama trgovina

promiješaj, i uživaj u okusu mirisnog napitka!

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo HR-Koncept, Nedelišće

Iz voćnjaka na kućni prag Organizirali smo dostavu mandarina izravno od proizvođača na svaki kućni prag u cijeloj Hrvatskoj, u roku od 24 sata od slanja paketa, kaže Hrvoje Kolman no, tako da su i proizvođači i mi u Finoteci bili zatrpani pozivima i e-mailovima”, ističe Kolman.

S dostavom stiže i certifikat

T A SAD MALO O NAMA...

2008. godine pokrenuta tražilica Finoteka.com više od 2500 proizvođača uključeno u projekt oko 1000 proizvoda u ponudi

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vrtku HR-Koncept prije osam godina osnovao je Hrvoje Kolman koji je od 2003. godine vlasnik OPG-a Kolman u Nedelišću gdje proizvodi povrće. Kolman je osmislio projekt Finoteka.com da bi, kako kaže, besplatno, brže i jednostavnije povezivao kupce i proizvođače te omogućio plasman domaćih proizvoda bez nepotrebnih karika u tom lancu koje bi dodatno poskupljivale i usporavale proces. U HR-Konceptu je trenutačno stalno zaposleno dvoje radnika, a po potrebi angažiraju se studenti preko Student servisa i sezonski radnici. Finoteka.com je internetska tražilica proizvođača domaće hrane i njihovih proizvoda pokrenuta 2008. godine, koja je s vremenom postala i središnje mjesto tržišta domaće hrane u Hrvatskoj. Trenutačno je više od 2500 hrvatskih proizvođača hrane uključeno u projekt, u ponudi je oko 1000 proizvoda, a u zadnjih nekoliko mjeseci u projekt se uključilo pedesetak jedinica lokalne samouprave koje plaćaju simboličnu naknadu. Te proizvođače kupac može izravno kontaktirati i naručiti dostavu voća i povrća. “Finoteka.com lani je zaludjela Hrvatsku do tada neviđenom akcijom kupnje mandarina izravno od neretvanskih proizvođača. Cijela Hrvatska tih je dana pokušavala preko naše web stranice kupiti mandarine, ali mnogima to nije uspjelo. I nas i proizvođače iznenadila je velika potražnja, u nekim trenucima i 100 tona dnev-

36 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Kolman kaže kako su ove sezone organizirali proizvođače drugačije. “U suradnji s partnerima organizirali smo dostavu mandarina izravno od proizvođača na svaki kućni prag u cijeloj Hrvatskoj, u roku od 24 sata od slanja paketa. Izuzetak su neki otoci. Napravljen je i sustav za narudžbe izravno od proizvođača pomoću kojeg se s nekoliko klikova mogu naručiti mandarine s dostavom na vašu adresu. Imamo ugovor s jednim našim partnerom o dostavi po popularnim cijena, a on je i veoma uspješan u poštivanju rokova isporuke. Svaki kupac uz dostavu dobiva i certifikat koji mu je jamstvo kvalitete, a otkriva i odakle je proizvod i kako je proizveden”, pojašnjava Kolman.

Finoteka.com je internetska tražilica proizvođača domaće hrane i njihovih proizvoda Dodaje kako je izuzetno važno da se što više ljudi iz cijele Hrvatske upiše u Finotekinu bazu potencijalnih kupaca domaće hrane izravno od proizvođača. “Nama u Finoteci takvi mailovi su potrebni kako bismo u bilo kojem trenutku mogli pokrenuti akciju za kupnju bilo kojeg proizvoda na nacionalnoj razini. Uspije li ovo s neretvanskim mandarinama, uspjet će i s domaćim jabukama; kad uspije s jabukama, uspjet će i s domaćim krumpirom... Vrijeme je da se svi zajedno na konkretan način odupremo nekorektnim uvoznicima i prekupcima, a ključ je u masovnosti i umreženosti. Ovaj projekt mora, jednostavno mora, postati masovan”, zaključuje Kolman. (J.V.)

DLANOM O DLAN

Kupnja ili najam, pitanje je sad Jasna Biliškov Barun direktorica Biliškov nekretnina

U nekim slučajevima najam, a u nekima kupnja imaju svoje i prednosti i mane. Ipak jedan od najvažnijih faktora su svakako sredstva, a vrlo važan je i način života te specifičnost posla koji radite

zadnje se vrijeme često postavlja pitanje je li pametnije kupiti ili unajmiti stambenu nekretninu. Prednosti kod izbora kupnje ili unajmljivanja nekretnine za stanovanje ne mogu se generalizirati jer su drugačije za svakog pojedinca. Prije donošenja odluke najvažnije je detaljno razmotriti sve važne činjenice i dugoročne ciljeve. U nekim slučajevima najam, a u nekima kupnja imaju svoje i prednosti i mane. Ipak jedan od najvažnijih faktora su svakako sredstva, a vrlo važan je i način života te specifičnost posla koji radite. Izbor između kupnje ili najma nekretnine jedna je od najvažnijih životnih financijskih odluka i ulaganja. S tom odlukom se suoči većina radno aktivnog stanovništva u svojem životu. Je li kupnja bolja od najma ovisi o mnogim okolnostima, kao što su trenutačna financijska situacija, planovi za budućnost, stil života, obiteljska situacija… Teško je reći što je za nekoga bolje, s obzirom na to da i jedna i druga opcija imaju prednosti i nedostataka. I svatko ih za sebe mora detaljno ispitati. Najveća prednost najma su zasigurno fleksibilnost i sloboda. Kod najma nekretnine nema većih nepredviđenih troškova njenog održavanja ili uređenja. Ako se, primjerice, nešto u stanu pokvari, vlasnik stana je dužan o svom trošku otkloniti kvar. Najam nekretnine za stanovanje ima smisla ako vam je stil života ili karijera takva da se često selite. Vrlo lako i brzo se možete odlučiti preseliti u drugi dio grada, u drugi grad, u drugu državu ili se, možda, preseliti iz manjeg u veći stan… Kupnja nekretnine za stanovanje ima, pak, smisla ako su vaši planovi za budućnost stabilni i vezani uz jedno mjesto barem nekih sedam godina, te ako imate stalna primanja, odnosno dobru kreditnu sposobnost. Prednosti vlasništva su velike. Kada ulažete, investirate u vlastiti prostor, imate određenu sigurnost i osjećate se bolje jer je nešto vaše. Prednost

odluke za kupnju u ovom trenutku jest i činjenica što cijene nekretnina nikad nisu bile niže. Tržište je zadnjih dvije godine umrtvljeno, ali je ipak stabilno. Investicija u nekretninu je i svojevrsna štednja koja se na kraju krajeva isplati više od dobivene kamate kroz štednju na banci. Za očekivati je da će tržište nekretnina u idućim godinama ojačati i da će cijene porasti od četiri do šest posto. I u slučaju da vaša nekretnina ne dobije na vrijednosti kroz nekoliko godina, isplatom kredita ulažete u sigurni kapital za budućnost, odnosno u imovinu, dok kod najma stalno izdvajate novac i on vam se ne vraća. Osim toga, i da neplanirano morate pre-

imati i solidnu zalihu gotovine kako biste mogli kapariti nekretninu i pokriti druge vezane troškove kao što su ovjere i solemnizacije kod javnog bilježnika, agencija za nekretnine ili odvjetnika... Osim troškova kod same kupoprodaje, izvjesne troškove nosi renovacija, održavanje i uređenje. Troškove popravka morate sami financirati. Znači, morate računati na nepredviđene troškove. Također morate biti svjesni da nekretnina nije likvidna kao što je to ušteđeni novac u banci. Možda će vam iz nekog razloga u životu trebati gotovina, te ćete biti prisiljeni prodati nekretninu, a može

Teško je reći što je za nekoga bolje s obzirom na to da i jedna i druga opcija imaju prednosti i nedostataka seliti, nekretninu uvijek možete iznajmiti, te s tim novcem pokrivati veći dio mjesečnog iznosa kredita, ako je nekretnina kupljena kreditnim sredstavima. Osim financijskih prednosti, kod kupnje je nenadoknadiv osjećaj zadovoljstva koju imate kada se uređuje vlastita nekretnina. Ako kupujete nekretninu iz sredstava kredita, kao i većina današnjih kupaca, morate biti svjesni da kupnja nekretnine za sobom povlači i dodatne troškove koji se ne mogu pokriti kreditnim sredstvima, nego morate

vas iznenaditi da je nećete uspjeti prodati u roku kojem ste očekivali ili za iznos koji ste željeli. Osnovni nedostatak kod najma jest taj što ulažete novac u nekretninu koja nikada neće biti vaša. Osim toga, ako taj prostor želite prilagoditi svome ukusu, morate tražiti dozvolu vlasnika. Kada unajmljujete nekretninu, iznos mjesečne rente vam osigurava mjesto za život, ali vam ne pruža ulaganje u nešto opipljivo što biste u budućnosti mogli prodati i, vrlo vjerojatno, zaraditi na toj prodaji.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Više zaposlenih na neodređeno U Hrvatskoj je u devet mjeseci ove godine u turističkim djelatnostima bilo zaposleno 1188 osoba na neodređeno vrijeme što je čak 34,9 posto više nego u istom razdoblju 2014. Prema podacima HZZO-a, tijekom devet mjeseci 2015. u turističkim zanimanjima bilo je 36.796 novozaposlenih osoba što je pak 0,2 posto manje nego lani. Najtraženija zanimanja u šest mjeseci ove godine u turističkim djelatnostima bila su konobar, kuhar i pomoćni kuhar.

Više turista u Zagrebu

TURIZAM Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj

Prvo nacional ocjenjivanje vina U HGK-u se od 24. do 26. studenoga organizira Prvo nacionalno ocjenjivanje vina pod nazivom “Vina Croatia”. Na taj će se način utvrditi koja su ponajbolja hrvatska vina koja će se dalje promovirati na inozemnim sajmovima i natjecanjima vina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

inogradarstvo i vinarstvo imaju dugu tradiciju u našoj zemlji. U današnje doba, proizvodnja vina u Hrvatskoj sve se više razvija, a kako bi se unaprijedila vinarska struka, proizvođači te plemenite kapljice prije četiri godine su osnovali krovno Udruženje vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Počeli su raditi na stvaranju jedinstvene strategije

U Zagrebu je u rujnu registrirano 119.180 turističkih dolazaka što je 10 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Istodobno je zabilježeno 200.601 noćenje ili 13 posto više. U glavnom gradu Hrvatske tijekom rujna najbrojniji su gosti bili Amerikanci, a zatim turisti iz Južne Koreje, Njemačke, Španjolske i Velike Britanije. U devet mjeseci ove godine hrvatska metropola ostvarila je ukupno 792.423 turistička dolaska što je 13 posto na godišnjoj razini. Registrirano je 1,36 milijuna noćenja, također 13 posto više.

Nacionalni program za vina Za razliku od prošlogodišnje, ovogodišnja berba grožđa bila je izvrsna i zato se mogu očekivati dobra vina, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Dodala je kako je u tijeku izrada novog pravilnika za označavanje vina koji će biti usvojen na tijelima Udruženja vinarstva te Upravnog odbora HGK. Božica Marković je napomenula i kako će se uskoro mijenjati nacionalni program za vina pri čemu će se naglasak staviti na promociju hrvatskih vina u svijetu te na zdravstveno značenje vina tj. pozitivni utjecaj vina na zdravlje ljudi, ako se vino konzumira u umjerenoj količini.

38 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

i brenda hrvatskih vina pod nazivom Vina Croatia - vina Mosaica. To je udruženje temeljem brend strategije Hrvatsku podijelilo na četiri marketinške vinske regije: Slavoniju i Podunavlje, Bregovitu Hrvatsku, Istru i Kvarner te Dalmaciju. Sukladno tim regijama postoje i četiri regionalne udruge vina - Graševina Croatica, Vinistra i Vino Dalmacije, a u nastajanju je i Bregovita Hrvatska. Inače, Udruženje vinarstva pri HGK je od prošle godine član Europskog vinskog udruženja Comité européen des entreprises vins (CEEV) koje zastupa europske proizvođače i trgovinu vinom.

Vina se ocjenjuju u osam kategorija

Udruženje vinarstva pri HGK od 24. do 26. studenoga u toj instituciji organizira prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskih vina pod nazivom Vina Croatia. Rezultati tog istraživanja predstavit će se na 10. VINOcomu - međunarodnom festivalu vina i kulinarstva 27. studenoga. “Natjecanje se provodi kako bi se utvrdilo koja su ponajbolja hrvatska vina s kojima možemo nastupiti na inozemnim vinskim sajmovima. Od njih ćemo napraviti svojevrsnu reprezentaciju vina koja ćemo slati na inozemna ocjenjivanja. Na prvom ocjenjivanju domaćih vina u konkurenciji će biti vina hrvatskih vinarija, a ocjenjivat će se klasičnom metodom u osam kategorija prema međunarodnim pravilima. U stručnom žiriju bit će domaći i inozemni enolozi te sommelieri iz susjednih

Novost u Parku prirode Kopački rit

lno

Šetnica bijelog lopoča Drveni dio izgrađen je od hrasta i bagrema, a ugrađeno je više stotina kubika čiste hrastovine

O zemalja, te iz Njemačke i Engleske”, rekao je Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva pri HGK. Dodao je kako će nakon toga to udruženje izraditi brošuru s preporukama o najbolje ocjenjenim hrvatskim vinima te informacijama o tome gdje se ona mogu kupiti.

d ove godine Park prirode Kopački rit bogatiji je za još jedan zanimljivi sadržaj. Naime, prema uzoru na čuveni turski most koji se u dužini od osam kilometara protezao od Osijeka do Darde, a kojega je u 16. stoljeću za samo 15 dana izgradilo 25.000 vojnika sultana Sulejmana Veličanstvenog, u Kopačkom ritu je izgrađena šetnica duga ukupno 2550 metara. Šetnica bijelog lopoča se proteže kroz ovo jedinstveno močvarno područje, a vrludavim stazama povezuje Prijamni centar Parka i tamošnje pristanište brodova. Drveni dio šetnice izgrađen je na pilotima od hrasta i bagrema, a ugrađeno je više stotina kubika čiste hrastovine. Izgradnju šetnice su financirala ministarstva zaštite okoliša i turizma, te Fond za zaštitu okoliša. (S.S.)

Treba gledati pozitivno

Govoreći o prvom nacionalnom ocjenjivanju vina, Gianfranco Kozlović, predsjednik

Ocjenjivat će se klasičnom metodom u osam kategorija prema međunarodnim pravilima Udruženja vinarstva pri HGK, je rekao kako na to ocjenjivanje treba pozitivno gledati. Naime, istaknuo je, u vinarskoj industriji još nismo dovoljno brendirani, pa se zato hrvatska vina u inozemstvu ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. “Učinit ćemo najbolje što možemo kako bismo promijenili negativnu percepciju o hrvatskim vinima. Imamo tradiciju, a nastupima na inozemnim vinskim sajmovima pridonosimo prepoznatljivosti domaćih vina. Važno je da hrvatski proizvođači vina dođu u povoljniji položaj u odnosu na strane vinare”, zaključio je Kozlović.

Šetnica je građena po uzoru na 8 kilometara dug turski most između Osijeka i Darde koji je izgradila vojska Sulejmana Veličanstvenog 26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Uber stigao u Zagreb

Pametnim telefonom do prijevoza Uber korisnicima omogućava bezgotovinsko plaćanje, a oni tijekom vožnje mogu podijeliti procjenu vremena dolaska ili live kartu s prijateljima

ompanija Uber sa svojom aplikacijom UberX, koja je dostupna na iOS i Android pametnim telefonima i koja koristi GPS karte kako bi korisnicima pronašla najbližeg dostupnog licenciranog vozača koji nudi prijevoz, stigla je u Zagreb. Usluga Uber, koja se nudi u 61 državi u svijetu, uključujući 21 članicu Europske unije, korisnicima omogućava bezgotovinsko plaćanje jer se sve uplate obavljaju uz pomoć kreditne kartice povezane s korisničkim računom. To znači da profesionalni vozači više ne moraju nositi gotovinu, a sve transakcije su potpuno transparentne. Na kraju svake vožnje račun se automatski šalje korisniku putem e-pošte, a uključuje cijenu po stavkama, informacije o vozaču i pregled točne rute. Svaki vozač na tehnološkoj platformi UberX u Zagrebu je kvalificiran profesionalac s komercijalnom dozvolom, koji prolazi temeljite provjere i liječničke preglede. Osim toga, riječ je o privatnicima koji su

prilagodljivi kada je riječ o odabiru radnog vremena.

Već sad velika potražnja

Korisnici tijekom vožnje mogu prijateljima i voljenima poslati procjenu vremena svog dolaska ili live kartu na kojoj se može pratiti njihovo putovanje. “Već sada smo preplavljeni potražnjom za Uber u Zagrebu jer smo već i prije pokretanja usluge zabilježili više od 13.000 slučajeva otvaranja aplikacije samo u Zagrebu. S takvom potražnjom

primorani smo zamoliti veliki broj ljudi za strpljenje tijekom prvih par tjedana jer će naši vozači partneri biti iznimno zauzeti! Takva razina potražnje prije samog pokretanja Ubera gotovo da nije zabilježena do sada u Europi”, rekao je Loïc Amadò, koji je zadužen za širenje poslovanja Ubera u Središnjoj i Istočnoj Europi. (B.O.)

Na kraju svake vožnje račun se automatski šalje korisniku putem e-pošte

eSkills for Jobs

Pokaži svoje digitalne vještine

nicijativa eSkills for Jobs i njeni partneri - Visoko učilište Algebra kao nacionalni koordinator inicijative te Hrvatska udruga poslodavaca - organiziraju natječaj za studente Master Guru IT Challenge. Cilj natječaja je privući s jedne strane zainteresirane studente (okupljene u multidisciplinarne timove), a s druge strane ICT tvrtke i poslodavce koji

će biti ocjenjivački žiri te ujedno kreatori zadataka i poslovnih izazova. Svrha natječaja je pokazati koliko su ICT vještine važan i integralan dio današnjeg poslovanja, istaknuti važnost multidisciplinarnosti timova kod uspješnog rješavanja poslovnih izazova primjenom tehnologija te promovirati ICT karijere među mladima. Kroz tri natjecateljska kruga ti-

40 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

movi će morati riješiti zanimljive zadatke i izazove s kojima se članovi žirija i njihove tvrtke susreću u svakodnevnom poslovanju. U posljednjem će krugu timovi morati svoje rješenje prezentirati na javnom događaju pred žirijem koji čine Davor Majetić (HUP), Adrian Ježina (VIPnet), Ante Mandić (IN2) i Hrvoje Balen (Algebra), a koji će tim biti najbolji odlučit će ne samo rješenje, već i prezentacija. Prijave za studente hrvatskih sveučilišta i njihove timove traju do 1. studenog na službenoj Master Guru IT Challenge stranici. (B.O.)

Za velike poslovne korisnike

Sigurno upravljanje mobilnim uređajima Vip MDM sadrži i alat za pristup, sinkronizaciju i sigurnost pri dijeljenju mobilnih sadržaja, podataka i datoteka

ipnet je predstavio rješenje za upravljanje mobilnim uređajima MDM (Mobile Device Management). Riječ je o cjelovitom rješenju koje velikim poslovnim korisnicima omogućuje sigurno upravljanje pametnim telefonima, tabletima, aplikacijama i podacima uz povećanje mobilne produktivnosti. MDM usluga omogućuje jednostavno i centralizirano upravljanje i kontrolu sigurnosnih postavki mobilnih uređaja 24 sata dnevno, a omogućuje i zaštitu informacija i podataka u vlasništvu tvrtke putem opcije selektivnog brisanja podataka u slučaju kada je mobilni uređaj izgubljen, ukraden ili drukčije kompromitiran. Vip MDM sadrži i alat za pristup, sinkronizaciju i sigurnost pri dijeljenju mobilnih sadržaja, podataka i datoteka putem mobilnih uređaja uz nadzor i kontrolu pristupa dokumentima. Vip MDM rješenje se sastoji od pohrane podataka koje na poslužitelje rješenja u Vip podatkovnom centru šalju mobilni uređaji pomoću klijentske aplikacije (WorxHome) instalirane na uređaje, te korištenja internetske aplikacije (XenMobile upravljačka konzola), smještene

na poslužiteljima Vipneta, koja omogućuje IT administratoru tvrtke uvid i upravljanje njihovim uređajima u Hrvatskoj ili inozemstvu u realnom vremenu. Vipnet u potpunosti preuzima ulogu implementacije i održavanja Vip MDM rješenja koje je smješteno u Vip podatkovnom centru u Zagrebu na Žitnjaku, dok korisnici dobivaju alate za upravljanje pametnim telefonima, tabletima, mobilnim aplikacijama i podacima. (B.O.)

MDM usluga omogućuje i zaštitu informacija i podataka u vlasništvu tvrtke

Nova aplikacija HAKOM-a

Kalkulator privatnosti

a internetskoj stranici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavljena je aplikacija Kalkulator privatnosti. Aplikacija je nastala zahvaljujući suradnji HAKOM-a i zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), u okviru istraživačkog programa Pogled u budućnost 2020. Osnovna namjena Kalkulatora privatnosti je informiranje o mogućim opasnostima koje može prouzročiti davanje osobnih podataka na internetu. Mnoge usluge dostupne putem interneta od ko-

risnika zahtijevaju registraciju tijekom koje on mora predati osobne podatke. Takav način registracije je očekivan i uobičajen te ne bi trebao predstavljati prijetnju korisnicima. Međutim, do prevara može doći ako zlonamjerni pojedinci nekim načinom saznaju osobne podatke korisnika. Najčešći slučaj zlouporabe na internetu je kada netko neovlašteno dobije pristup usluzi na kojoj je korisnik pohranio osobne podatke i tako očita podatke te ih koristi za nedozvoljene radnje. Kalkulator privatnosti radi na načelu da, nakon što korisnik odabere neki od

ponuđenih parametara, procjenjuje stupanj rizika (mali, srednji ili veliki rizik) pri korištenju određenih usluga na internetu. Istovremeno stupanj opasnosti prikazuje se na ljestvici, a ovisno o razini ljestvice mijenja se vrijednost i boja od zelene prema crvenoj. (B.O.)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO 19. sajam SASO održan uz bogati program stručnih kon

Ovo je sada moderan sajam Trendovi su se u sajamskoj industriji promijenili i poslovni ljudi dobivaju puno više, rečeno je na otvaranju sajma koji je, u svojih 19 godina postojanja, prvi put održan u zatvorenom prostoru piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

SASO u brojkama

21.-23. listopada održan 19. SASO u 19 godina sajmovanja predstavljeno: 26.000 proizvoda održano 80 stručnih skupova i konferencija vidjelo ga oko 500.000 posjetitelja

vogodišnji, 19. sajam SASO prvi je koji se nakon niza godina u montažnim objektima na splitskom Žnjanu održao u zatvorenom prostoru u Spaladium Areni. Na sajmu je izloženo oko 700 proizvoda iz sedam zemalja: Poljske, Italije, Slovenije, Mađarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske. Inače, sajam obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, SEKO-Sajam ekologije te Sajam kamena. “SASO je kvalitetom izložaka i stručnim programom konferencija i prezentacija odavno prestao biti samo sajam”, kaže Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split, tvrtke koja organizira SASO. “On se danas u poslovnim krugovima cijele regije uvažava

42 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

na sajmu je ove godine izloženo oko 700 proizvoda iz sedam zemalja, a odaziv poduzetnika bio je odličan kao gospodarski događaj najvišeg značaja. Zahvaljujući naporu djelatnika Sajma Split, organizatora, ali i volji i inovativnosti poduzetnika, uspjeli smo okupiti značajan broj izlagača te smo s obzirom na situaciju zadovoljni interesom i odazivom poduzetnika. Posebno smo zadovoljni njihovom inovativnošću te novim proizvodima koje će ponudi-

ferencija i gospodarskih susreta

ti. Sajam je još jedanput dokazao da nije samo mjesto izlaganja i prezentacije nego je zahvaljujući izuzetno bogatom stručnom programu jedinstveni gospodarski događaj u regiji. Ove godine posebno nas veseli veliki broj gospodarskih delegacija. Na Tursko-hrvatskom gospodarskom forumu sudjelovalo je 40 turskih gospodarstvenika koji žele započeti suradnju s hrvatskim tvrtkama, a kao ulaznicu na hrvatsko tržište koriste upravo sajam SASO”, istaknula je direktorica Sajma Split. Ona je iznijela podatak da je od početka SASO-a tu bilo 26.000 proizvoda, da je održano 80 stručnih skupova i konferencija, a sajam vidjelo oko 500.000 posjetitelja.

Industrija generator zapošljavanja

Više nitko ne razmišlja, kao što je to prethodnih godina bio slučaj, jesu li sajmovi potrebni, rekao je na otvaranju sajma ministar gospodarstva Ivan

Vrdoljak. Tako je stoga što sajmovi više nisu samo izlaganje, danas su moderni i obiluju bogatim stručnim programom, odnosno konferencijama i radionicama, a SASO je takav, nastavio je. Trendovi su se u sajamskoj industriji promijenili i poslovni ljudi dobivaju puno više. Naravno da je i nadalje direktan kontakt među poduzetnicima nezamjenjiv, ali on više nije jedini motiv izlaganja na sajmovima. Vrdoljak je napomenuo kako je vrijeme koje dolazi puno bolje od onoga koje je iza nas, misleći pri tome na krizu i dokazujući svoju tvrdnju rastom prerađivačke industrije. U Splitsko-dalmatinskoj županiji velika je tradicija brze i moderne industrije. Postoje odlične škole i tehnički fakulteti, a na ovom području je veliki broj vrhunskih inženjera što je veliko bogatstvo. Vrdoljak tvrdi da će uskoro industrija biti veći generator zapošljavanja u Dalmaciji nego turizam. “Turizam je radno

intezivna djelatnost, ali kada se on dubinski promatra, dođe se do zaključka da je turizam nisko dohodovna djelatnost za radnike. Naravno da želim da u Dalmaciji postoji turizam, te da on bude još više kvalitete i bolji, ali generator gospodarskog rasta, razvoja i zapošljavanja u Dalmaciji i Hrvatskoj će biti industrija”, mišljenja je Vrdoljak. Katja Buličić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore-ŽK Split, istaknula je kako se u Splitu već 19 godina govori o potrebi izgradnje čvrstog sajamskog prostora, ali se ništa nije napravilo. Pohvalila je organizatore sajmova iz tvrtke Sajam Split što su bili uporni i omogućili da Split opstane na karti sajamskih gradova.

Sajam koji povezuje

“Ovogodišnji SASO krasi, prije svega, raznovrsnost, te je idealna prilika da se sretnu predstavnici različitih djelatnosti, građevinarstva, energetike, telekomunikacija, proizvođači kamena. Time je važnost sajma još veća, ne samo za Split nego i za Hrvatsku, pa i šire”, kazala je Katja Buličić. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec istaknuo je kako još treba raditi na poboljšanju cijele obrtničke klime u Hrvatskoj, prije svega na otklanjanju barijera kako bi obrtnici lakše plasirali proizvode, ali i kako bi se naplatilo ono što je prodano.

stručni programi okupili različite struke

I dalje brine veliki pad u graditeljstvu Na sajmu SASO 2015. održan je bogati program stručnih konferencija i gospodarskih susreta: 12. dan arhitekata, 10. energetski summit, 8. dan građevinara, 1. konferencija o sigurnosti, brojna savjetovanja, radionice i prezentacije. Dan građevinara, manifestacija koja se tradicionalno održava u sklopu Sajma SASO, protekao je u znaku glavne teme i okruglog stola Je li moguće ponoviti 2003.-2009. i onaj zamah građevinarstva. Predsjednica Udruženja građevinskih inženjera Splita Adela Visković istaknula je da se u zadnje vrijeme otvara veliki broj doduše manjih tvrtki, a da veće tvrtke posao traže izvan Hrvatske jer ga kod nas nema dovoljno. Ona procjenjuje da hrvatske tvrtke polovinu prihoda u ovom trenutku osiguravaju na inozemnom tržištu. Katarina Sikavica, viša stručna suradnica u HGK-u, iznijela je podatke po kojima je u razdoblju od 2008. do 2014. obujam građevinskih radova u Hrvatskoj smanjen za oko 43 posto, a vrijednost

izvršenih radova za oko 50 posto. Ukupni prihod u građevinarstvu u istom razdoblju bilježi pad od čak 30 milijardi kuna, dok je udio u BDP-u pao sa 6,2 na 4,1 posto. I broj zaposlenih u graditeljstvu od siječnja 2009. do rujna 2014. manji je za više od 44 posto, odnosno za oko 35.000 u pravnim osobama i oko 19.000 kod obrtnika. U organizaciji HGK-Županijske komore Split održani su B2B susreti hrvatsko-turskih poduzetnika. Turski su građevinski poduzetnici zainteresirani za poslovnu suradnju s hrvatskim partnerima, posebice u svjetlu pozitivnih trendova, odnosno znakova oporavka i izlaska iz gospodarske krize. Njima je prikazan film o gospodarskim potencijalima Splitsko-dalmatinske županije. 26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Dobra poslovna godina za dm

Promet od 1,964 milijarde kuna Udio dm-a na ukupnom tržištu drogerijskih proizvoda dosegnuo je gotovo 27 posto, a dobit će biti na razini prošlogodišnje od 70 milijuna kuna

S 31,8 mil kn ivestirano u prodavaonice

16.200 proizvoda nudi dm

a 1,964 milijarde kuna prometa dm može biti zadovoljan s poslovnom 2014./2015. Udio im je na ukupnom tržištu drogerijskih proizvoda dosegnuo 26,78 posto, a dobit će im biti na razini prošlogodišnje od 70 milijuna kuna. Prosječna plaća u dm-ovim prodavaonicama iznosi više od 8600 kuna neto, a više od jedne četvrtine prometa odnosi se na vlastite robne marke. “Dm je i dalje lider na tržištu drogerijskih proizvoda. U modernizaciju i kvalitativno širenje naše prodajne mreže, koja broji 154 prodavaonice, investirali smo 31,8 milijuna kuna”, istaknuo je direktor dm-a Mirko Mrakužić, koji je dodao kako 68 posto građana Hrvatske kupuje u dm-u, a dnevno kroz njihove filijale prođe toliko kupaca koliko Slavonski Brod i Poreč zajedno imaju stanovnika. Kad je riječ o formatima prodavao-

nica, Mrakužić je rekao kako su one u svih 12 zemalja u kojima posluju u prosjeku od 400 do 600 četvornih metara prodajnog prostora i da je to ugodno za njihove kupce te da ne razmišljaju o većim formatima. Dm nudi 16.200 različitih proizvoda, od čega 3300 čini dm-ova robna marka. Njihova Bio marka koja je uvedena u travnju ove godine ima 67 proizvoda, a do kraja godine planiraju uvesti još pedesetak, dok bi sljedeće godine moglo biti čak 400 proizvoda. U poslovnoj godini 2015./2016., u kojoj će obilježiti 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, dm će investirati 50 milijuna kuna, a broj prodavaonica povećati na 160. Na globalnoj razini Grupa dm u prošloj je poslovnoj godini ostvarila promet od 9,07 milijardi eura u nešto više od 3000 prodavaonica i zapošljavala je 55.143 djelatnika. (I.G.)

Sinergija hrvatske industrije i znanosti

Nova znanja za nova rješenja

kademsko poduzetništvo izuzetno je značajno za sva napredna gospodarstva svijeta pa tako i hrvatsko. Stoga treba potaknuti poduzetnički duh u studentskoj populaciji gdje se krije neslućeni potencijal”, poručio je prorektor Zagrebačkog Sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga na Sajmu ideja - Sinergija hrvatske industrije i znanosti, održanom prošlog tjedna u HGK-u, u sklopu proslave 96. godišnjice djelovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), a pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva i Sveučilišta u Zagrebu. Sajam ideja proizvod je suradnje HGK i FKIT-a, na-

stao iz želje da se intenzivira suradnja akademske zajednice s gospodarstvom. “Glavni je cilj jačanje gospodarstva putem inovacija i zajedničkih projekata”, rekla je pomoćnica direktorice za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović dodavši kako osobni kontakt ostaje ključni faktor kod uspostave ozbiljne suradnje.

44 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Istaknula je i kako je HGK, koji ima svu infrastrukturu potrebnu za koordinaciju i povezivanje zainteresiranih stranaka, otvoren za suradnju. Na sajmu su dodijeljene i nagrade za najbolje studentske završne i diplomske radove izrađene u industriji ili s potencijalnom primjenom u industriji. Prvu nagradu osvojio je Matija Bjelobradić za rad Vulkanizacija EPDM ovojnice električnog kabela uz difunkcionalni peroksidni inicijator, a novčanu nagradu dodjeljuje tvrtka Agroproteinka. Drugu nagradu osvojila je Marija Sigurnjak za rad Ispitivanje karakteristika biogoriva na osnovi smjesa n-butanola i dizelskog goriva, a novčanu nagradu dodijelila je tvrtka Labena.

predstavljamo Motorama, Split

Prvo Split, onda Manhattan Motorama je jedini ovlašteni prodavatelj i serviser brendova Piaggio Grupe za splitsko područje, i upravo je u Splitu otvorila prvu Piaggio Motoplex prodavanicu izvan Italije

otorama je jedini ovlašteni prodavatelj i serviser brendova Piaggio Grupe za splitsko područje. U svojoj ponudi uključuje najveći izbor raznih tipova motocikala na tržištu i to renomiranih brendova kao što su Piaggio, Vespa, Aprilia, Scarabeo, Gilera, Moto Guzzi i Derbi te Time. Motorama je u Splitu otvorila prvu Piaggio Motoplex prodavaonicu izvan Italije. Riječ je o Piaggiovu novom standardu moto trgovina i servisa koji podiže iskustvo kupca na novu razinu. Splitski Motoplex Motorama je otvoren u travnju, a usporedbe radi, prije nekoliko dana je otvoren Motoplex na Manhattanu, te u nekim drugim većim svjetskim gradovima. U Splitu prodajno-izložbeni salon ima površinu od 200 četvornih metara, a u tvrtki je zaposleno petero djelatnika. brend s neodoljivim šarmom”, ističe Matko Matas, voditelj prodaje u Motorami iz Splita.

Motori koji se prodaju i koje servisiraju su među najjačim brendovima u svojoj klasi “Naša prodajno-servisna ekipa sastoji se od dobro poznatih imena s dugogodišnjim iskustvom u moto svijetu, a motori koje prodajemo i o kojima brinemo su među najjačim brendovima u svojoj klasi, bez obzira je li riječ o manjem ili većem skuteru, vespi ili nekom izazovnijem cestovnom vozilu. U ovom trenutku se možemo posebno pohvaliti s našim novitetom, Aprilijinom perjanicom Caponord Rallyjem koji je po performansama u samom vrhu u svojoj klasi, a ovo je prvi model koji imamo u Hrvatskoj. Uz naše perjanice Beverly, X10 i Vespu posebno želim istaknuti novu generaciju najpopularnijeg Moto Guzzija V7 II Stone, nove linije modela koji pomiče granice sigurnosti i opremljenosti. Moto Guzzi je popularan

Najbolji omjer kvalitete i cijene

Naglašava kako Piaggio brendovi imaju dugu tradiciju na ovom tržištu upravo stoga što nude najbolji omjer kvalitete i cijene pri kupnji ali i održavanju. “U Splitu se proda između 600 i 700 novih skutera, a mi zauzimamo sigurno polovinu tržišta. Ove smo godine promet povećali sigurno za petinu, a usluga servisa se sve više koristi. Našim akcijskim ponudama smo doskočili sivom tržištu jer su vlasnici vozila primijetili da za gotovo istu cijenu kod nas dobiju originalne dijelove i profesionalni servis, a naravno i jamstvo, tako da sve manje koriste usluge samoukih i neovlaštenih servisera. Naš je servis poseban po tome što stručno i certificirano osoblje ugrađuje samo originalne dijelove, a radimo vrlo transparentno i, prije svega, vrlo konkurentno. Želimo razbiti ‘famu’ o radu servisa i pridobiti kupce kvalitetom i uslugom, uz konkurentne cijene”, pojašnjava Matas, dodajući kako se njihov salon izdvaja bogatom ponudom vozila, dodatne opreme i rezervnih dijelova, ali i mogućnosti održavanja vozila. “Imamo najduže jamstvo za vozila kupljena kod nas, a često imamo i prodajne akcije kada nam se promet osjetno pojača”, napominje Matas. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

200 m2 površina Motoplexa Motorame 5 djelatnika zaposleno u tvrtki između 600 i 700 skutera se godišnje proda u Splitu

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Najveća poslijeratna investicija u Bosni i Her

Gradi se integralni turistički grad Predstavnici Buroj Property Developmenta iz Dubaija i federalne Općine Trnovo potpisali su Ugovor o gradnji turističko-rekreacijskog kompleksa Buroj Ozone, prvog ovakvog tipa u Jugoistočnoj Europi na području između Bjelašnice i Treskavice piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

4,5 mlrd KM teška investicija u Buroj Ozone

137 ha

površina tog integralnog grada

a proljeće iduće godine na prostoru od 137 hektara, između sadašnjeg zimskog sportskog centra Bjelašnica-Igman i podnožja jedne od najljepših bosanskih planina Treskavice, počinje izgradnja jedinstvenog rekreacijskog centra i turističkog grada Buroj Ozone. Riječ je o gradnji prvog integralnog turističkog kompleksa na lokalitetu Bjelašnica-Donja Grkarica-Prečko polje-Kolijevka u federalnoj Općini Trnovo (postoji i Opština Trnovo u RSu). Ugovor o ovoj najvećoj pojedinačnoj poratnoj investiciji u Bosni i Hercegovini, teškoj 4,5

milijardi konvertibilnih maraka, potpisali su u sarajevskoj Vijećnici Ahmed Ismail, direktor Buroj Property Developmenta, međunarodne investicijske tvrtke za urbanistički razvoj sa sjedištem u Dubaiju i načelnik Općine Trnovo Ibro Berilo.

Investitor postaje zakupac

Prema riječima Edina Serezlića, koordinatora investicije, projektom je predviđena gradnja više od 1000 luksuznih stambenih jedinica, hotela, velikog trgovačkog centra, sportsko-rekreacijskih objekata i objekata za

Uskoro zrakoplovna linija Sarajevo-Doha Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak u Dohi je u okviru uzvratnog radnog posjeta Kataru razgovarao s katarskim emirom - šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem, premijerom Katara iAbdullahom bin Naserom bin Khalifom Al Thanijem i ministrom vanjskih poslova Khalidom bin Muhammadom Al Attiyahom te je potvrđeno da će Katar osnovati fond prijatelj-

stva iz kojeg će se direktno poticati razvoj malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na zapošljavanje mladih školovanih ljudi. Također je dogovoreno da će u najskorije vrijeme građani BiH dobivati vize za Katar po istom principu kao i građani EU-a. Na sastanku je ponovno potvrđeno da će uskoro biti uspostavljena direktna zrakoplovna linija Sarajevo-Doha.

46 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

cegovini kulturne sadržaje namijenjenih redovnim, ali i elitnim gostima. Projektom je predviđena i gradnja komunalne infrastrukture, raskošne hortikulturne oaze, umjetnih jezera, fontana te poliklinike, klinike i rehabilitacijskog centra. Inače, prostori između Bjelašnice i Treskavice obiluju stećcima, kanjonima Željeznice i Raketnice, te jezerima na Treskavici. Ibro Berilo izrazio je nadu da će gradnja turističkog grada početi na proljeće, ako se do travnja iduće godine usvoji regulacijski plan, dodavši kako je to sada “prioritet svih prioriteta”. Ključni posao je priprema odluke o dodjeli prava na gradnju koja ovisi o rješenju Zavoda za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo, odnosno dok taj zavod ne izradi regulacijski plan lokaliteta. Općina Trnovo neće prodati zemljište investitoru, nego će u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima Federacije BiH raspisati javni poziv za dodjelu prava gradnje, a investitor će kao zakupac općinskog zemljišta imati pravo na raspolaganje njime, prometovanje i reinvestiranje, najviše 99 godina. Trenutačno se rade geodetske podloge, elaborati o geološkim i geomehaničkim svojstvima tla te idejna rješenja za sve segmente ovog urbanističkog lokaliteta. Sve te troškove snosit će inozemni investitor, a Općina Trnovo je već ugovorila kupoprodaju 22 privatne parcele i za isplatu osigurala 1,2 milijuna KM.

Neće biti problema s vodom

Bjelašnica, Igman i Treskavica su područja na kojima se nalazi više velikih vodozaštitnih zona za Sarajevo i okolna naselja, ali, kako je izjavio Hamdija Efendić, direktor Zavoda za

Gradnja bi trebala početi na proljeće, ako se do travnja iduće godine usvoji regulacijski plan planiranje razvoja Kantona Sarajevo, pitke vode neće biti ugrožene jer se na njihovim izvorištima i bazenima neće ništa raditi. Potpisnici ugovora o izgradnji prvog integralnog turističkog grada ovakvog koncepta u Jugoistočnoj Europi, koji će se etapno realizirati u narednih osam godina, izjavili su da će radovi biti povjereni domaćim projektantskim, građevinskim i konzultantskim tvrtkama, dok će procedura izbora imati najveći mogući stupanj transparentnosti.

Trilateralni forum Turske, Srbije i BiH

Suradnjom do novih tržišta

akon što su ministri zaduženi za razvoj gospodarstva Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, Nihat Zeybekcia, Rasim Ljajić i Mirko Šarović potpisali početkom proteklog tjedna u Beogradu trilateralni program o suradnji od 2016. do 2018. godine, kojim se predviđa unapređenje privrednih i ekonomskih poslova, u Sarajevu su na Poslovnom forumu 82 predstavnika tvrtki iz triju zemalja, triju gospodarskih komora i resornih ministara dogovorila i prve aktivnosti. Tako će u Istanbulu za nekoliko mjeseci biti otvoreno privredno i turističko predstavništvo BiH i Srbije, a Tur-

ska je izražavajući dobre namjere za suradnju gospodarstvenicima dviju zemalja ponudila i usluge svojih 160 privrednih predstavništava u svijetu. “Svi u regiji moramo shvatiti da nema drugog puta osim suradnje i povezivanja naših gospodarstava. Samo povezivanjem naših tvrtki uz predan rad vlada i komora, imamo šansu i potencijal nešto napraviti”, istaknuo je Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović najavio je da će se početkom 2016. u Istanbulu održati investicijska konferencija na kojoj bi trebala biti najavljena nova turska ulaganja u BiH i Srbiji. Prometnice su loše, posebno sa Srbijom koja je među pet glavnih vanjskotrgovinskih partnera BiH, i taj će se problem razmatrati na zajedničkoj sjednici vlada dviju zemalja koja će se najvjerojatnije održati u Sarajevu 4. studenoga. Istaknuta je i nužnost gradnje suvremenih prometnica koje bi išle od Turske i Bugarske do Niša, Užica i Sarajeva, te dalje na zapad, za čiju gradnju i financiranje je zainteresirana i Turska. (Z.L.)

Otvoren Sarajevo Resort Osenik

Kompleks za bogatije turiste U sarajevskoj prigradskoj Općini Hadžići na 160.000 kvadratnih metara svečano je otvoreno jedno od većih u regiji rezidencijalnih turističkih naselja - Sarajevo Resort Osenik, udaljeno od Sarajeva i olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice samo 20 minuta vožnje automobilom. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i vlasnik i osnivač društva Gulf Real Estate Jasem Ahmed Al-Kanderi prerezali su vrpcu na ulazu u novi turistički kompleks namijenjen bogatijim gostima. Svečanosti je nazočio i veleposlanik Kuvajta u BiH Nasir Al-Mutairi koji je izjavio da su Kuvajtski fond za arapski i ekonomski razvoj te Uprava za investicije

do sada sudjelovali u realizaciji brojnih infrastrukturnih projekata u BiH, kao što je i izgradnja koridora V.c. Sarajevo Resort Osenik ima 160 luksuznih vila za smještaj 1125 gostiju, hotel, restorane, umjetno jezero površine 12.000 četvornih metara, dva natkrivena bazena, sportske terene, supermarket... u što je uloženo više od 50 milijuna KM. (Z.L.)

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Strana ulaganja u Sloveniji

Onaj tko laje ne grize

Rob Irving iz tvrtke Dentos je na Konferenciji o ulagačkim mogućnostima u Sloveniji primijetio da je za svakog ulagača koji odluči doći u Sloveniju važno da se ne prestraši laveža kojim će biti dočekan piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

1,3 mlrd €

izravna strana ulaganja u Sloveniji u 2014.

409 mil € otišlo je na preuzimanja

akše se diše, priznali su vodeći ljudi Pivovarne Laško i njezini bivši institucionalni vlasnici nakon što je Heineken uplatio 120 milijuna eura kupnine za financijski iscrpljenu slovensku industriju piva koja je sama sebe blesirala preuzimateljskim megalomanstvom. Šrotova vlasnička hobotnica s pipcima u medijima (Delo i Večer) te u ostatku industrije pića (Radenska) toliko je duboko zagrezla u dugove da je Heineken osim kupnine dao Laškom i 141 milijun eura pozajmice kojom će Pivovarna podmiriti dospjele dugove bankama. Za desetak dana sličnu pozajmicu u visini od 44 milijuna eura dobit će i Pivovarna Union. Od kupnine za Laško dobila je i Zagrebačka banka pripadajući dio od 4,2 milijuna eura.

Za dvije pivovare 224 milijuna eura

Ostali dioničari Laškog dobit će novac vjerojatno poslije Nove godine. Heineken mora najprije objaviti ponudu za preuzimanje s cijenom

koja ne smije biti niža od ugovorene s konzorcijem prodavatelja (25,56 eura po dionici). Za obje pivovare koje će Heineken u sljedećoj godini spojiti u jednu pravnu osobu ukupno će platiti 224 milijuna eura. To je osjetno manji iznos od onog koji bi Pivovarna Laško dobila da je prodana dok je bila u kakvoj-takvoj financijskoj kondiciji. Nije prodana dok je bila u snazi nego tek nakon višegodišnjeg političkog martirija tako svojstvenog Sloveniji da je to primijetio i stranac, Rob Irving iz tvrtke Dentos, koji je svojedobno kao savjetnik sudjelovao u poslu s tvrtkom Droga-Kolinska. Prije tjedan dana na Konferenciji o ulagačkim mogućnostima u Sloveniji, održanoj u organizaciji AmChama, Irving je primijetio da je za svakog ulagača koji odluči doći u Sloveniju važno da se ne prestraši laveža kojim će biti dočekan prilikom dolaska u Sloveniju. Svaka transakcija u Sloveniji, rekao je, počinje velikom bukom u kojoj se jedna strana politički raspolućene

Ulagačka aritmija Prošla godina bila je atipična za Sloveniju kad je riječ o priljevu novca od stranih ulaganja. U Sloveniju se, naime, lani slilo 1,3 milijarde eura s naslova stranih izravnih ulaganja. Prema podacima UNCTAD-a, na preuzimanja je otišlo 409 milijuna eura, a na greenfield investicije – 164 milijuna eura. Preostali dio obuhvaća dokapitalizacije i reinvestiranu dobit. Takva ino ulaganja dosegla su 15,7 posto svih neposrednih ulaganja. Istodobno udjel stranih ulaganja u EU bio je 7,5 posto svih neposrednih ulaganja. Slovenija je prije toga bila u velikom raskoraku s EU-om. U sve zemlje EU-a slilo se inozemnim kapitalima u prosjeku 17 posto

48 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

od ukupnih ulaganja – u Sloveniju ne više od šest posto. Stoga je i ukupna vrijednost stranih investicija u Sloveniji znatno manja nego u većini drugih europskih zemalja. Potkraj prošle godine strana ulaganja u Sloveniji ukupno su procijenjena na 10,5 milijardi eura, što je 25,7 posto slovenskog BDP-a. Prema podacima što ih je objavila Banka Slovenije za jednu četvrtinu svih stranih ulaganja u Sloveniji zaslužni su ulagači iz Austrije. Ulagači iz Njemačke i Švicarske financirali su po 10 posto ukupnih stranih ulaganja. Ono što je u obliku stranih ulaganja došlo u Sloveniju iz Hrvatske tek neznatno zaostaje za ulaganjima iz tih dviju zemalja.

afera dieselgate

U VW škripcu

Slovenije izjašnjava protiv transakcije, a druga je podržava. Mediji sve to prikazuju kao nacionalnu agoniju koja proizvodi strah koji nije dobar ni za koga u poslu. Govoreći očito na temelju osobnog iskustva Irving je završio svoj istup zanimljivom zaključnom rečenicom: “Tko uspije preživjeti fazu uvodnog laveža, ne treba se kasnije bojati ugriza!”

Reformama do ino ulagača

Tvrdnja da taj što na ulazu u slovensko dvorište samo laje a kasnije ne grize, korisna je informacija, ali nedovoljna da bi se strane ulagače u većem broju dovelo na slovenski investicijski parket. Na AmCham forumu predstavnici slovenske vlade ponavljali su znanu priču kako su strane investicije prioritetne za Sloveniju te da je Vlada predana stvaranju boljih uvjeta za dolazak ulagača. Gospodarski ministar Zdravko Počivalšek najavio je odlučne strukturne reforme usmjerene na rasterećenje troškova rada, na veću fleksibilnost te

Slovenski automobilski grozd strepi od posljedica afere Dieselgate u koju se zapleo Volkswagen. U okviru štednje prokazani njemački proizvođač automobila najavio je da će investicije smanjiti približno za milijardu eura godišnje te da prestaje s novim zapošljavanjima. Slovenske proizvođače automobilskih dijelova posebno je zabrinula vijest iz Handelsblatta kako se Volkswagen sprema pritisnuti i na dobavljače te sniženjem cijena za sklopove i dijelove uštedjeti dodatne tri milijarde eura. Dušan Bušen, direktor Slovenskog automobilskog grozda, rekao je da su slovenske isporuke skupini VW lani dosegle vrijednost 700 milijuna eura. To je petina prihoda svih slovenskih dobavljača koji rade za svjetsku automobilsku industriju.

uklanjanje administrativnih prepreka. Mantra o unapređenju poslovnog okoliša nije se previše dojmila gostiju iz

Samo jedan dobar posao može animirati strane ulagače više nego sve tirade s iskazivanjem dobrih namjera inozemstva. Pokazalo se da samo jedan dobar posao može animirati strane ulagače više nego što to mogu sve tirade s iskazivanjem dobrih namjera. Gost na Forumu, Petr Smutny iz PwC-a, naveo je prodaju Elana kao transakciju koja je dovela Sloveniju na radare stranih ulagača. Transakcija je započela i glas o tome brzo se širi poslovnim svijetom. Investitori su se probudili, posvjedočio je predstavnik PwC-a.

cablex u BiH

Sele blizu Laktaša Do sredine sljedeće godine Cablex na zemljištu u Aleksandrovcu nedaleko od Laktaša u BiH planira izgraditi proizvodnu halu u vrijednosti tri milijuna eura, kamo iz Tržiča želi preseliti poslove jednostavne montaže. Cablex ima približno 2000 zaposlenih – 700 u slovenskim tvornicama (Tržič, Mežice i Semič), dok ostali rade u tvornicama širom svijeta – u Turskoj, Kini, Poljskoj, Njemačkoj, Srbiji i BiH. Proizvodnju s razvojem kabelskih snopova, plastičnih i silikonskih proizvoda te specifičnih mehaničkih sklopova Cablex je prinuđen povećati jer je dobio novog kupca, njemački Vorwerk. Ove godine u Cablexu očekuju da će im prihodi porasti za 25 posto – na 110 milijuna eura.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 49

AKTUALNO Konzorcij hrvatskih tvrtki obnavlja željezničku prugu

Za dionicu Dugo SeloKriževci 1,2 milijarde kuna

dlukom HŽ Infrastrukture posao rekonstrukcije postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci dobio je konzorcij tvrtki DIV, Dalekovod i ZagrebMontaža, dok je podizvođač za građevinske radove Hidroelektra niskogradnja, a podizvođači za druge radove tvrtke DBBBG i Siemens. Na ponovljeni javni međunarodni natječaj HŽ Infrastrukture pristiglo je šest ponuda, a najbolju u iznosu od 1,239 milijardi kuna dao je taj konzorcij hrvatskih tvrtki. “Raduje nas ova odluka jer projekt rekonstrukcije pruge znači suradnju hrvatskih tvrtki na izgradnji kapitalnih objekata. Riječ je o projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku kojim će se otvoriti nova radna mjesta i dodatno pogurati hrvatsko gospodarstvo. Do sada su slični poslovi zaobilazili hrvatske tvrtke, pa odluka da je domaći konzorcij

izabran kao najbolji ponuditelj i uspješan izvođač kompleksnih projekata, govori da svojim znanjem i iskustvom možemo konkurirati svim svjetskim građevinskim i metalurškim tvrtkama”, ustvrdio je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe. Pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici, projekt uključuje izgradnju šest i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih i dvaju pješačka prijelaza te gradnju 11

novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Radovi bi trebali započeti početkom 2016., dok je završetak planiran za rujan 2019. Najveći dio ukupnog iznosa, 168 milijuna eura, osiguran je kroz sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. (J.V.)

HGK nagradio najboljeg mladog inovatora

Od 3D digitalizatora do kosilice na daljinsko upravljanje

a sajmu inovacija ARCA koji se održao od 15. do 18. listopada u Zagrebu, gdje je bio supokrovitelj sajma i suorganizator Dana inovativnih ideja, HGK je dodijelio i nagrade za najbolje inovacije mladih autora. Najuspješnijima proglašeni su Dejan Čurčić s inovacijom 3D digitalizator, Zlatko Dražić s kosilicom na daljinsko upravljanje i Goran Šincek koji je predstavio inovativne mobilne aplikacije. Prva nagrada Čurčiću je donijela 1000 eura za putovanje na skorašnji sajam inovacija iENA u Nurembergu u Njemačkoj. “HGK želi potaknuti mlade ljude na kreativnost i inovativnost te podići svijest o važnosti

inovacija u društvu”, naglasila je direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić. HGK inače suorganizira brojne sajmove inovacija u zemlji i inozemstvu, a samo ove godine sufinancirao je nastupe hrvatskih inovatora na sedam sajmova u Maleziji, Švicarskoj, Americi, Tajvanu, Njemačkoj, Engleskoj i Belgiji. “Na upravo održanom sajmu inovacija INST u Tajvanu putem Inovacijske misije hrvatski inovativni poduzetnici imali su pedesetak B2B razgovora, jedna je tvrtka već sklopila i izvozni posao, a druge su u intenzivnim pregovorima”, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović.

50 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Zlatko Dražić, Dejan Čurčić i direktorica Sektora za industriju i IT HGK Tajana Kesić Šapić

Održan 1. forum Hrvatski lideri

Lider se rađa ili se stvara?

O svojim iskustvima govorili su predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj Vedrana Jelušić Kašić, predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković, maestro Zdravko Šljivac te profesor Krešimir Ćosić

organizaciji HUP PRO-Kluba menadžera i poduzetnika, Hrvatske udruge poslodavaca i Međunarodne komore mladih Zagreb (Junior Chamber International-JCI Zagreb) nedavno je u Europskom domu u Zagrebu održan poslovni forum Hrvatski lideri na kojem su se okupili domaći lideri iz različitih društvenih sfera. Forum je bio namijenjen srednjem i visokom menadžmentu, mladim poslovnim ljudima i studentima, a na njemu su o svojim iskustvima govorili predsjednik Uprave Siemensa Mladen Fogec, direktorica Europske banke za

Edukacija u procesu stvaranja lidera je posao svake ozbiljne države, kaže prof. Ćosić obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj Vedrana Jelušić Kašić, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Davor Tomašković, maestro Zdravko Šljivac, proslavljeni glazbenik, producent te utemeljitelj zbora Zvjezdice, te prof.dr.sc. Krešimir Ćosić, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva i umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske.

Razlika između lidera i šampiona

Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa, u svojem je izlaganju istaknuo da se lideri rađaju, a ne stvaraju. Objasnio je i razliku između lidera i šampiona dajući primjere iz sporta gdje šampioni često nisu i lideri. Direktorica EBRDa u Hrvatskoj Vedrana Jelušić Kašić govorila je o različitim vrstama vođenja današnjih moder-

nih lidera. Lider se, smatra ona, ipak može stvoriti, a u vođenju je jako važno motivirati ljude i razvijati kvalitetne međuljudske odnose unutar tima. “Vizija i ideal su ključni za uspjeh i vrhunske rezultate svakog lidera”, naglasio je maestro Šljivac govoreći o sličnostima u principima vođenja u svim ljudskim djelatnostima. Predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković pojasnio je koliko je uloga lidera zahtjevna. “Lider mora vjerovati u sebe i često provodi vrijeme sam. Zato je potrebno da vjeruje sebi u trenucima kada donosi teške odluke”, istaknuo je Tomašković. Bogato lidersko iskustvo u akademskoj i vojnoj karijeri predstavio je i Krešimir Ćosić. Posebno je naglasio koliko je važna edukacija u procesu stvaranja lidera te pojasnio da je to posao svake ozbiljne države koja gleda dugoročno na vlastiti razvoj i prosperitet. Predstavio je i najnovije spoznaje na području neuroznanosti putem kojih se već danas mogu educirati lideri i raditi predikcije njihovog liderskog potencijala. Osnovni cilj Foruma, koji je okupio oko 200 mladih poduzetnika, menadžera i studenata, bio je upoznati sudionike sa svim problemima i izazovima s kojima se već renomirani hrvatski lideri susreću u svakodnevnom radu i kako se s tim izazovima nose.

Lider mora vjerovati u sebe i često provodi vrijeme sam. Zato je potrebno da vjeruje sebi u trenucima kada donosi teške odluke. Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 12. do 18. listopada ukupno su bila 92 stečajna postupka, što je 34 postupka više u odnosu na tjedan ranije. U predstečajnoj nagodbi je započelo 25 postupaka i jednako toliko ih je zaključeno. Odbijeno je 20 prijedloga. Izbrisano je 713 subjekata ili 41 posto više od prethodnog tjedna. Osnovano je 213 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (100), zatim Split (24), a slijedi ga Pazin sa 18 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (124), te ukupno 89 d.o.o.-a. STEČAJEVI 0

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

0 5

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

5 0

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

0 87 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 713 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

713 10 

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 213 

Poslovni subjekti d.o.o.

j.d.o.o.

124

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima

EY Eurozone Forecast

Kraj recesije u Hrvatskoj Nakon šest godina recesije tijekom kojih je BDP pao za više od 12 posto, zabilježeni pozitivni pomaci predstavljaju skroman oporavak

akon 2008. godine kada je posljednji put zabilježen, Hrvatska će 2015. završiti s pozitivnim rastom BDPa od 0,3 posto, dok se u 2016. očekuje rast od 1,7 posto, zaključuje se u jesenskom izdanju EY Eurozone Forecasta (EEF) kojim se također predviđa i rast BDP-a cjelokupne eurozone od 1,6 posto u 2015. te blagi porast od 1,8 posto u 2016. godini. U istraživanju se naglašava kako je u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2015. došlo do porasta potrošnje i investicija, što je pratio i rast izvoza od 7,1 posto, ali i uvoza što pak umanjuje pozitivne efekte tih trendova. Bez obzira na to očekuje se da će hrvatski BDP narasti za 1,7 posto u 2016. te za 2,5 posto godišnje u razdoblju od 2017. do 2018. što će pratiti i rast investicija.

Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

100

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA INDUSTROOPREMA, d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

Rast privatne potrošnje

“Najnoviji podaci pokazuju kako se nazire kraj recesiji koja je dugo trajala u Hrvatskoj, te da se u nadolazećim godinama očekuje mali, ali stabilni rast. Također, očekivani rast investicija u Europi otvara mogućnosti za privlačenje novih investicija u Hrvatsku”, ocijenio je Tauno Olju, izvršni direktor u Odjelu savjetovanja u EYu. Nakon šest godina recesije tijekom

52 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

kojih je BDP pao za više od 12 posto, zabilježeni pozitivni pomaci predstavljaju skroman oporavak. Razlog tomu su strukturalna ograničenja, ponaj-

U 2016. u Hrvatskoj se očekuje rast BDP-a od 1,7 posto prije visoka zaduženost kućanstava koju obilježava visoka stopa nezaposlenosti, iznad 17 posto. Pomak se ipak vidi u rastu privatne potrošnje za koju se predviđa rast od 0,6 posto u 2015. i 1,2 posto u 2016. Uz to, potreba za daljnjim smanjenjem deficita i javnog duga predstavljat će značajan uteg za daljnji rast. Predviđanje rasta temelji se na porastu izvoza i turizma. Prema predviđanjima, rast izvoza u 2015. zadržat će se na četiri-pet posto, dok će se u iduće tri godine kretati u rasponu od tri do četiri posto, navodi se u EY Eurozone Forecastu.

Novi broj RBAnaliza

Javni sektor guši privatni Odgađanje strukturnih promjena uzrok je dugotrajne krize i bitno umanjuje potencijale rasta gospodarstva, ocjenjuju analitičari RBA

lage stope gospodarskoga rasta ostvarene i tijekom drugoga ovogodišnjeg tromjesečja zasigurno će se nastaviti i tijekom trećega, podržane ponajprije dobrim pokazateljima u turizmu uz prelijevanje pozitivnih učinaka i na ostale sastavnice BDP-a, osobito osobnu potrošnju koja pokazuje naznake blagoga rasta. Opravak najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske, uz geopolitička previranja na istoku i jugu Mediterana, imala su pozitivan utjecaj na rast izvoza roba i usluga. Ostaje, međutim, činjenica da je ostvareni rast slab i podložan negativnim promjenama na vanjskim tržištima s obzirom na to da duboko ukorijenjeni unutarnji problemi još uvijek nisu riješeni, ističe se između ostaloga u najnovijem broju RBAnaliza.

Potreba za fiskalnom konsolidacijom

Potreba za fiskalnom konsolidacijom kroz strukturne promjene na rashodnoj strani proračuna te povećanje učinkovitosti javnoga sektora u predizbornoj su godini potisnuti populističkim zazivanjem pojačanoga državnog intervencionizma te odbijanjem tržišnih reformi, koje se optužuju za smanjenje standarda potencijalnih glasača. Međutim, zanemaruje se činjenica da je javni sektor u Hrvatskoj neučinkovit, predominantan te da guši razvoj privatnoga sektora koji bi trebao biti generator rasta i osigurati financiranje cjelokupne javne potrošnje i investicija, smatraju analitičari RBA. Upravo odgađanje strukturnih promjena uzrok je dugotrajne krize i bitno umanjuje potencijale rasta gospodarstva. U takvim uvjetima ne iznenađuje promjena izgleda hrvatskoga kreditnog rejtinga u negativne i pogoršanje pozicije Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti. Identificirani problemi poslovanja poduzetnika povećavaju neučinkovitost javnoga sektora te

pravne i političke nesigurnosti. Moguće je da rast gospodarstva u 2015. godini bude viši od predviđenih 0,5 posto, no rizik da 2016. godina donese neugodna iznenađenja izvire iz potrebe za snažnijom fiskalnom konsolidacijom, iz potencijalne promjene na financijskim tržištima te nižega rasta članica Europske unije od očekivanoga. Osim toga, usporedna analiza Hrvatske i ostalih država Srednje i Istočne Europe upućuje na komparativno zaostajanje sugerirajući nužnost hitne provedbe strukturnih mjera. Zasad naznaka zaokreta još uvijek nema jer, osim političkog, izostaje i općedruštveni konsenzus o promjenama. U međuvremenu tržište rada, osobito među mladima, ostaje izuzetno slabo, s jačanjem tendencije iseljavanja najproduktivnijega dijela stanovništva, upozoravaju analitičari RBA.

Zaduživanje države ne posustaje

U uvjetima skromnog oporavka i potisnutog optimizma potražnja za kreditima izostaje pa se proces razduživanja privatnoga sektora nastavlja. S druge strane, zaduživanje države ne posustaje, što se ogleda i u pokazateljima vanjskoga duga

Naznaka zaokreta još nema jer, osim političkog, izostaje i općedruštveni konsenzus o promjenama s rastućim udjelom javnoga sektora. Stoga, vanjska ranjivost raste unatoč bitnom poboljšanju na tekućem računu platne bilance, koji će i treću godinu zaredom zaključiti suficitom. Izravne inozemne investicije još uvijek su na skromnim razinama, a posljedica su brojnih administrativnih prepreka te razmjerno visoke percepcije rizičnosti Hrvatske. Otegotna okolnost je izravno, retroaktivno i opetovano uplitanje države u ugovorne odnose među privatnim osobama, što pojačava dojam pravne nesigurnosti.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 2345 tvrtki Za 2790 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 16. listopada ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 44,22 milijarde kuna

Z 82,1mlrd kn ukupan iznos prijavljenih obveza dužnika

oko mlrd kn

duguju poslovni subjekti Grada Zagreba

aključno s ovogodišnjim 16. listopadom, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2345 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 33,2 milijarde kuna, a te tvrtke zapošljavaju ukupno 32.241 radnika. Kada je o planovima financijskog restrukturiranja riječ, on je prihvaćen za 445 poduzeća koja zapošljavaju 7352 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 11 milijardi kuna. Ili, drugim riječima, za 2790 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 16. listopada ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 44,22 milijarde kuna. Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da su do sada riješena 8053 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 69,598 milijardi kuna, a zapošljavaju 59.226 radnika. U radu je, pak, 909 predmeta sa 7601 radnikom, dok im ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 12,5 milijardi kuna.

Najviše onih s dugom manjim od 10 milijuna kuna

Inače, iznos prijavljenih obveza, dakle iznos ukupnog duga koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe, je 82,1 milijar-

54 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

du kuna, a riječ je o ukupno 8962 tvrtke koje ukupno zapošljavaju 66.827 radnika. Najviše predmeta, njih 7844 ili čak 87,53 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,39 milijarde kuna. Ostatak od 12,47 posto otpada na 1118 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Ukupan dug tih tvrtki iznosi nešto više od 73,7 milijardi kuna.

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,404 milijarde kuna Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,404 milijarde kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,521 milijardom kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,686 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,602 milijarde kuna... Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,966 milijardi kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,711 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,922 milijarde kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,717 milijardi, Varaždinske županije sa 3,996 milijardi kuna... (V.A.)

Istraživanje agencije IMAS za Erste Grupu

Slamarica više nije in Najveći broj ispitanika odlučuje se na klasičnu štednju koju slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja

otovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvaja 452 kune, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u kolovozu 2015. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za Erste Grupu. Većina građana, njih 90 posto, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, potom potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29 posto), te stvaranje zaliha za “stare dane” (24 posto). Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27 posto zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kuna, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom. Ako se usporede mjesečni iznosi štednje građana zemalja Srednje i Istočne Europe, vidljivo je da Austrijanci prosječno izdvajaju 201 euro, slijede Slovaci sa 94 te Česi sa 76 eura. Iza Hrvata sa štednjom od oko 60 eura mjesečno nalaze se Mađari sa 47 eura, Rumunji sa 41 i Srbi sa 35 eura.

Manjkavo financijsko znanje

Najveći broj ispitanika, njih 41 posto, odlučuje se na klasičnu štednju koju slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicij-

Glavni motiv štednje - stvaranje financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija ski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Valja naglasiti da su muškarci skloniji klasičnoj štednji od žena koje se češće odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano

smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi 17 posto, za razliku lanjskih 25 i preklanjskih 21 posto. Na upit što biste učinili da u ovom trenutku imate na raspolaganju dodatnih 4000 kuna, 48 posto ispitanika novac bi stavilo na tekući račun, a 36 posto na štednu knjižicu ili štedni račun. Kada bi im se pak od ovog trenutka mjesečni raspoloživi budžet povećao za 10 posto, 54 posto anketiranih bi taj iznos stavljalo na štedni račun. No, kada bi im se kućni budžet smanjio za isti postotak, 51 posto ispitanika bi manje i trošilo i štedjelo, dok bi druga polovina ili štedjela manje ili trošila manje. Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, čak 32 posto žena i 20 posto muškaraca odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja. Također, ispitanici smatraju da su za financijsku pismenost podjednako odgovorne škole (26 posto), vlada i javne institucije (23 posto), obitelj (21 posto) i banke (19 posto). (V.A.)

452 kn

izdvaja se mjesečno u prosjeku za štednju

41%

ispitanika odlučuje se na klasičnu štednju

17%

anketiranih ušteđevinu drži u kući

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

HEP je refinancirao euroobveznice

Hrvatska elektroprivreda je odredila konačne uvjete novog izdanja obveznica denominiranih u američkim dolarima koje su bile ponuđene investitorima na međunarodnom tržištu kapitala. Nove euroobveznice u iznosu od 550 milijuna američkih dolara izdat će se uz prinos od 6,125 posto, kupon od 5,875 posto i jednokratno dospijeće glavnice u 2022. godini. Iznos prikupljen novim izdanjem koristit će se primarno za otkup postojećih obveznica, dok će se manje od 20 posto novog iznosa koristiti za opće poslovne svrhe.

Bez napetosti na novčanom tržištu Iako je u tijeku prva dekada razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, na novčanom tržištu nema napetosti. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama nije značajnije rasla, dok je istodobno ponuda novca bila iznimno visoka. Nakon razdoblja viših kamatnih stopa i veće potražnje tržište se ponovo vratilo u inertno stanje. Čini se da će kamatne stope na novčanom tržištu biti još povoljnije zahvaljujući novim odlukama središnje banke. Savjet Hrvatske narodne banke prošli utorak je donio odluku o sniženju kamatne stope na lombardne kredite s pet na 2,5 posto godišnje te eskontne kamatne stope sa sedam na tri posto godišnje. Snižena je i kamatna stopa na kratkoročni kredit za likvidnost sa 5,5 na 3,5 posto za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa šest na četiri posto za korištenje kredita dulje od tri mjeseca, kao i stopa za izra-

čun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve koja se smanjuje sa 12 na osam posto. Prošli tjedan Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa, kao ni prethodna dva tjedna. Zadnja aukcija trezorskih zapisa održana je potkraj rujna. U ovom tjednu dospijevaju 1,332 milijarde kunskih zapisa i 6,2 milijuna eurskih trezorskih zapisa i Ministarstvo financija najavilo je aukciju na kojoj planira izdati 500 milijuna kunskih trezorskih zapisa, te 10 milijuna eurskih trezorskih zapisa. Na proteklih nekoliko aukcija potražnja je bila vrlo slaba zbog niskih prinosa, a kakav će interes sudionika biti na aukciji, vidjet će se u utorak. Unatoč znatno dinamičnijem novčanom tržištu, osobito zbog aktivnije uloge središnje banke, napetosti u trgovanju nema, a kamatna stopa i dalje je iznimno povoljna. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

12.10.-16.10.2015.

Promet

400

19.10.-23.10.2015.

5 4

300

3 200 2

Končar D&ST povećao neto dobit Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u devet mjeseci ove godine ostvarili su neto dobit u visini od 19,55 milijuna kuna što je 21 posto više nego u istom razdoblju lani. Prihodi od prodaje u Hrvatskoj su porasli za 32 posto, na 112 milijuna kuna. Isto tako, uvoz je iznosio 502 milijuna kuna što je 22 posto više nego u devet mjeseci 2014. te je činio 82 posto prihoda od prodaje. Potkraj rujna ove godine vrijednost ugovorenih poslova Končara D&ST iznosila je 578 milijuna kuna što je jedan posto manje nego u isto doba prošle godine.

100

19.10.

20.10.

21.10.

22.10.

23.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna ojačala prema euru Potkraj prošloga tjedna kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnicu s početka toga tjedna, ojačala za 0,03 posto prema euru. Srednji tečaj europske valute iznosio je 7,615592 kune. Švicarski franak provaluta

7,6275

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar CAD kanadski dolar JPY japanski jen (100) CHF švicarski franak

4,98631

7,6250

5,243454 5,691773 7,043648

GBP britanska funta 10,556684 USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

6,85657 7,615592

primjena od 24. 10. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

teklog je tjedna dobio na vrijednosti, i to 0,08 posto, pa je tako njegov srednji tečaj u petak iznosio 7,043648 kuna. U usporedbi s kunom, porasla je vrijednost američkog dolara za 1,9 posto na 6,856570 kuna.

EUR

USD

6,95 6,90

CHF

7,08 7,06

7,6225

6,85

7,04

7,6200

6,80

7,02

7,6175

6,75

7,00

7,6150

6,70

6,98

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10.

vijesti Međunarodno tržište kapitala

Cijene nafte i sirovina utjecale na promet dionica Na svjetskom tržištu kapitala proteklog je tjedna vladala prilična turbulencija u poslovanju. Naime, gotovo na svim svjetskim burzama, osim europskih, pale su cijene dionica zbog gospodarske nestabilnosti. Tako su na Wall Streetu pali burzovni indeksi zbog pada cijene nafte i sirovine, pa su zbog toga najpogođenije bile dionice u energetskom i rudarskom sektoru. Cijene dionica u energetskom sektoru pale su jedan posto. Bila je to posljedica pada cijene nafte nakon informacije kako su zalihe crnog zlata u Americi znatno porasle. I na azijskim burzama potkraj prošlog tjedna pale su cijene dionica zbog nestabilnosti na kineskom tržištu kapitala. Samo su na europskim burzama cijene dionica porasle jer su ulagači očekivali kako će Europska središnja banka (ECB) najaviti dodatno slabljenje monetarne politike. Naime, ECB je poručio da će produljiti program otkupa državnih obveznica kako bi potaknuo rast gospodarstva eurozone. Zbog svega toga, na europskim burzama je prošli tjedan vladao oprez u prometu dionica.

6550 6500 6450

17400 17300

6350

17200

6300

4940 4920

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 5100

NASDAQ

5000

4900

4880

4800

4860

4700

4840

4600

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 11000 10800

Dow Jones

17100

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10.

19000

10600

CAC40

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10. 19200

DAX

NIKKEI 225

18800

10400

18600

10200

18400

10000

datum

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A 22.10. 112,62140

0,3646

AZ - A

22.10. 111,93400

0,1266

7,56

Erste Plavi - A

22.10.

111,69010

0,6273

6,21

PBZ CO - A

22.10. 113,67360

0,6395

6,84

Raiffeisen OMF - A

22.10.

113,77010

0,5031

9,00

MIREX B

22.10. 216,28130

0,2074

5,14

AZ - B

22.10. 219,97410

0,0677

4,44

Erste Plavi - B

22.10. 222,40750

0,3968

5,82

PBZ CO - B

22.10. 197,82820

0,2903

5,33

0,3%

Raiffeisen OMF - B

22.10. 218,52570

0,2709

5,69

0,2%

kategorija C MIREX C

22.10. 108,44130

-0,0271

5,34

AZ - C

22.10. 105,87500

-0,0121

4,04

0,0%

Erste Plavi - C

22.10. 107,51640

0,0191

4,15

-0,1%

PBZ CO - C

22.10. 108,18500 -0,0553

5,05

Raiffeisen OMF - C

22.10. 111,70860 -0,0440

7,21

0,1%

19.10.

20.10.

21.10.

22.10.

MIREX - mjesečni

7,66

kategorija B

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

10%

Raiffeisen DMF

22.10. 211,45420

0,3851

6,05

-10%

AZ Profit

22.10. 247,21220

0,1931

4,69

-20%

Croatia osiguranje

22.10. 148,84150

0,2507

1,34

-30%

AZ Benefit

22.10. 227,36180

0,0232

3,97

-40%

Erste Plavi Expert

22.10. 183,88710

0,5109

6,03

Erste Plavi Protect

22.10.

0,0247

2,43

-50% 22.9.

29.9.

5.10.

13.10.

22.10.

Nove usluge BNP Paribasa

2015 (%)

MIREX A

MIREX - tjedni

Tele2 Hrvatska je u trećem tromjesečju ove godine ostvario 181 milijun kuna prihoda od usluga krajnjim korisnicima ili milijun kuna manje nego u istom razdoblju 2014. Ujedno je dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bila niža za 16,4 milijuna te je iznosila 43,6 milijuna kuna. U devet mjeseci ove godine prihodi Tele2 Hrvatska iznosili su 1,013 milijardi kuna te su bili niži za četiri posto nego u istom lanjskom razdoblju. EBITD je u promatranom razdoblju bio 109 milijuna kuna što je je 19 posto manje nego prošle godine.

18200

19.10. 20.10. 21.10. 22.10. 23.10.

fond

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 216,2813 bodova i bila je 0,53 posto viša nego u tjednu prije toga kada je Mirex B imao vrijednost 215,1292 boda. Vrijednost Mirexa A iznosila je 112,6214 bodova, a Mirexa C 108,4413 bodova. I ti su Mirexi zabilježili povećanje vrijednosti u odnosu na pretprošli tjedan.

17500

6400

Mirovinski fondovi

Porasla vrijednost Mirexa

17600

FTSE 100

Pad prihoda Tele2

179,71270

BNP Paribas Cardif osiguranje je u suradnji s Privrednom bankom Zagreb kao zastupnikom u prodaji lansiralo dvije nove usluge – Standard Protect i Mobil Protect. Polica osiguranja Standard Protect namijenjena je svima koji žele dodatnu sigurnost u slučaju nepredviđenih događaja, kako bi i u nepovoljnim životnim situacijama očuvali svoj životni standard. Mobil Protect je polica osiguranja prijenosnih uređaja od fizičkog uništenja ili oštećenja, kao i od teške krađe, razbojništva ili razbojničke krađe.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Niža prosječna neto plaća Prosječna neto plaća po zaposlenom za kolovoz je u Hrvatskoj iznosila 5712 kuna što je 0,06 posto ili četiri kune manje nego za mjesec ranije. Na godišnjoj razini ta je neto plaća bila 3,55 posto veća, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na kolovoz 2014., neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama bila je za 196 kuna ili 3,55 posto viša, na što je ponajviše utjecala promjena stope poreza na dohodak od početka ove godine. Prosječna bruto plaća po zaposlenom za ovogodišnji kolovoz, iznosila je 8058 kuna i bila je 11 kuna ili 0,13 posto manja nego za srpanj. Na godišnjoj razini, pak, bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama bila je za 115 kuna ili 1,44 posto viša nego za srpanj.

Veći prihod Sunčanog Hvara

Prihodi turističke tvrtke Sunčani Hvar porasli su u trećem tromjesečju ove godine za 34 posto na 223 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uz to, tvrtkina je dobit iznosila oko 107 milijuna kuna što je za 70 milijuna kuna ili čak 180 posto više nego potkraj trećeg tromjesečja 2014. godine.

Crobex10 porastao za 2,39 posto Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošli je tjedan pala u odnosu na tjedan ranije te je redovni dionički promet iznosio 52 milijuna kuna, što predstavlja pad od 5,8 milijuna kuna ili smanjenje za 10 posto. Deset najlikvidnijih izdanja sakupilo je 40 milijuna kuna što predstavlja 59 posto ukupnog tjednog prometa. Prošlog tjedna je investicijski fond J&T objavio kako je zainteresiran za otkup dionica suvlasnika Adris Grupe te za preuzimanje

tvrtkinih upravljačkih prava. Prema tržišnim cijenama dionica na Zagrebačkoj burzi, cijela Adris Grupa trenutno vrijedi oko 7,4 milijarde kuna, a redovne dionice koje nose upravljačka prava na skupštini dioničara vrijede oko pet milijardi kuna. Devet od 10 najlikvidnijih izdanja dionica tjedan je završilo u plusu. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +9,39 posto do 0 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 15 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je tjedni rast, pa je UKUPAN TJEDNI PROMET: 144.587.990,59 kn tako uvećan za 1,96 posto na 1.720,51 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 52.065.352,16 kn bod. Crobex10 porastao je 2,39 posto index zadnja vrijednost tjedna promjena na 1.009,82 boda. Sektorski indeksi Crobex 1.720,5100 +1,96% završili su u rasponu od +2,41 posto Crobex10 1.009,8200 +2,39% koliko bilježi CROBEXnutris do -1,03 Crobis 105,5056 +0,24% posto koliko je pao CROBEXinduCrobistr 143,8007 +0,33% strija. Obveznički indeksi tjedan su završili rastom, pa je tako CROBIS Top 10 tjedna zadnja uvećan za 0,24 posto, a CROBIStr za promet po prometu promjena cijena 0,33 posto. +9,39% 371,94 30.446.214,98 Adris grupa d.d. - povl. Najtrgovanija dionica bila je ona Adris +9,30% 9.399,99 6.712.630,66 Ledo d.d. Grupe tj. njeno povlašteno izdanje +2,25% 24,13 6.688.667,68 Valamar Riviera d.d. kojom je ostvaren promet od 30,4 +8,80% 544,00 3.489.332,87 Adris grupa d.d. - red. milijuna kuna. Slijedi Ledo s prome+5,21% 111.000,00 3.398.250,01 Jamnica d.d. tom od 6,7 milijuna kuna, a cijena di+0,13% 142,70 3.054.592,75 HT d.d. +0,03% 353,60 2.182.140,83 onice porasla je za 9,30 posto. Treću Podravka d.d. +4,12% 1.010,00 1.965.853,82 Ericsson Nikola Tesla d.d. najlikvidniju dionicu imala je turistič+3,83% 848,00 1.470.643,76 Atlantic grupa d.d. ka tvrtka Valamar Riviera, a njome 0,00% 3.200,00 693.699,97 Ina d.d. je trgovano u iznosu od 6,7 milijuna kuna. Tjedan je završila rastom od 10 dionica tjedna zadnja 2,25 posto na 24,13 kuna. Tjedni dopromet s najvećim rastom cijene promjena cijena bitnik je spomenuto povlašteno izda+77,33% 192,40 42.206,50 Turbos DAX long E nje Adris Grupe (+9,39 posto), a slijedi +26,71% 218,95 2.301,85 Turbos DAX long F ga dionica Leda s porastom od 9,30 +19,94% 24,00 31.899,96 Badel 1862 d.d. posto. Redovne dionice Adris Grupe +12,68% 120,00 86.648,22 Turbos DAX long G porasle su za 8,80 posto sa zadnjom +11,90% 23,50 32.739,50 Hidroelektra nisko. d.d. cijenom na 544 kune uz sakupljen +11,49% 78,60 1.572,00 Turbos WTI nafta short K +10,71% 18,82 752,80 promet od 3,5 milijuna kuna. Slijedi Turbos E-mini S&P 500 l. F +9,39% 371,94 30.446.214,98 Adris grupa d.d. - povl. Jamnica s rastom cijene za 5,21 po+9,36% 66,00 21.032,50 HTP Korčula d.d. sto i prometom od 3,4 milijun kuna. +9,30% 9.399,99 6.712.630,66 Ledo d.d. Dionica tvrtke Ericsson Nikola Tesla trgovana je u iznosu od dva milijuna 10 dionica tjedna zadnja kuna uz porast od 4,12 posto, dok je promet s najvećim padom cijene promjena cijena Atlantic Grupa sakupila 1,5 milijuna -72,81% 20,50 410.169,47 Turbos DAX short O kuna uz rast cijene za 3,83 posto. -68,00% 16,00 19.040,00 Brionka d.d. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -52,40% 57,40 97.187,00 Turbos DAX short P Turbos DAX short K Turbos E-mini S&P 500 s. C Genera d.d. Turbos E. B. F. Short D Turbos H. H. N. GAS l. A Turbos WTI nafta long K Europlantaže d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

-37,73%

93,40

33.905,10

-36,45%

5,30

89.735,00

-25,30%

130,00

780,00

-23,05%

20,70

79.877,30

-22,47%

2,76

71.866,14

-20,94%

57,00

43.932,20

-18,37%

200,00

4.600,00

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI porastao broj nezaposlenih

Fondovi rastu četvrti tjedan za redom Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 71, a 28 je ostvarilo rast veći od jedan posto. Ukupno je sedam fondova tjedan završilo u crvenom, ali niti jedan nije pao više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest dioničkih i četiri posebna fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,82 do -0,81 posto. Od 29 dioničkih fondova u proteklom je tjednu poraslo njih 25. Najviše je vrijednost uvećana indeksnim fondovima - Crobex10 i OTP indeksni koji su ostvarili tjedni rast od +2,82 posto i tako postali dobitnici tjedna. Na ljestvici najvećih tjed-

nih prinosa slijedi A1 koji je porastao za 2,29 posto. Fond NETA US Algorithm bilježi najveći pad među dioničkim fondovima i to 0,81 posto, a slijedi NETA Global Developed s padom za 0,36 posto. Svih pet posebnih fondova zabilježilo je porast vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od +0,06 koliko bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica do +2,80 posto koliko bilježe ZB Future 2040 i ZB Future 2055. U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova samo ICF Balanced zabilježio pad vrijednosti od 0,17 posto. PBZ Global fond ostvario je najveći porast, a slijedi ga KD Balanced. Porasli su svi obveznički fondovi. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 15.10.2015 do 22.10.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,7773 HI-growth € 11,0516 ZB euroaktiv € 139,6221 ZB trend $ 160,0366 FIMA Equity kn 89,2556 KD Prvi izbor kn 13,9185 Ilirika Europa € 122,1684 PBZ Equity fond € 10,2024 HPB Dionički kn 101,1185 Erste Adriatic Equity € 83,4800 NETA Global Developed kn 94,1342 ZB aktiv kn 110,8804 Capital Two kn 90,5906 Ilirika Azijski tigar € 46,8657 Platinum Global Opportunity $ 15,2819 KD Nova Europa kn 5,3933 OTP indeksni kn 40,0964 Platinum Blue Chip € 102,3040 NETA Frontier kn 540,0087 OTP MERIDIAN 20 € 90,8496 A1 kn 85,6900 NETA US Algorithm kn 149,0787 NETA New Europe kn 69,8810 Ilirika BRIC € 71,3474 CROBEX10 kn 98,7045 KD Energija kn 8,3491 ZB BRIC+ € 86,0555 Raiffeisen Dynamic € 114,9600 Allianz Equity € 140,9752 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,6600 ZB Future 2025 € 97,3765 ZB Future 2030 € 96,6482 ZB Future 2040 € 96,7934 ZB Future 2055 € 96,8748 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 157,5337 PBZ Global fond € 14,2396 HI-balanced € 12,6518 ICF Balanced kn 120,1853

tjedna promjena [%]

1,30 2,28 1,85 -0,03 1,74 1,74 2,14 1,69 1,94 0,97 -0,36 1,80 1,55 1,71 0,23 0,04 2,82 2,03 0,33 0,55 2,29 -0,81 0,60 0,85 2,82 -0,02 0,73 0,33 1,33 0,06 2,25 2,71 2,80 2,80 1,16 1,92 1,45 -0,17

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,9194 OTP uravnoteženi kn 106,2891 KD Balanced kn 8,3365 Allianz Portfolio kn 152,2414 Smart Equity € 102,6671 Raiffeisen Harmonic € 100,2200 PBZ Conservative 10 fond € 103,8233 You Invest Active € 98,6200 You Invest Balanced € 99,1100 You Invest Solid € 99,0300 Smart Equity II € 97,6501 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,1784 HI-conservative € 13,8356 Raiffeisen Bonds € 169,5000 PBZ Bond fond € 122,7629 Capital One kn 201,2691 HPB Obveznički € 150,7480 NETA Emerging Bond kn 78,2688 Erste Adriatic Bond € 112,8600 Raiffeisen Classic € 101,9000 PBZ Short term bond fond kn 99,4784 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9211 ZB plus kn 175,0333 ZB europlus € 150,2588 PBZ Euro Novčani € 138,9922 Raiffeisen Cash kn 157,1900 Erste Money kn 150,8300 HI-cash kn 151,5507 PBZ Dollar fond $ 130,9473 HPB Novčani kn 143,1803 OTP novčani fond kn 132,7821 Money One kn 129,0142 Allianz Cash kn 118,0442 Erste Euro-Money € 115,1900 Auctor Cash kn 109,9489 Raiffeisen euroCash € 105,4000 HPB Euronovčani € 106,2118 Locusta Cash kn 1344,8292 NETA MultiCash kn 107,8182 OTP euro novčani € 102,4207

1,16 0,84 1,52 1,02 1,39 0,13 0,39 0,46 0,36 0,15 1,12

naziv(fond)

valuta

0,12 0,33 0,09 0,25 0,57 0,17 0,02 0,18 0,09 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,02 0,01 0,00 0,03 0,01 0,03 0,02 0,01 0,00 0,03 0,02 0,00

U Hrvatskoj je u rujnu registrirano 259.459 nezaposlenih što je 2711 više nego u kolovozu, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Na mjesečnoj razini broj nezaposlenih je porastao, ali ipak je 10,7 posto manji nego u rujnu prošle godine. Nakon vrhunca turističke sezone, u rujnu se pokazuje karakteristično sezonsko povećanje broja nezaposlenih osoba te značajni pad udjela sezonskih poslova u objavljenim slobodnim radnim mjestima.

Smanjen obujam građevinskih radova U Hrvatskoj je u kolovozu smanjen obujam građevinskih radova za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju prvi kalendarski prilagođeni

podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Taj je obujam smanjen nakon srpanjskog rasta od 0,4 posto. U izvješću DZS-a se navodi kako je na međugodišnji pad građevinskih radova u kolovozu utjecao 3,9-postotni pad njihovog obujma na zgradama, dok su radovi na ostalim građevinama porasli za 1,3 posto. Prema izvornim indeksima, u kolovozu su građevinski radovi u odnosu na kolovoz 2014. godine porasli za 3,1 posto.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Dario Rukavina

Brz kao Bruce Lee HENA COM

Nakon pada komunizma, nekoliko stanovnika Terezina, predvođenih glavnim likom i njegovim mentorom Ilkom, dosjete se kako komercijalno iskoristiti sve veći interes stranih turista za to, sada zapušteno, mjesto tragičnih ljudskih patnji i stradanja. Uskoro počnu nicati brojne suvenirnice, restorani i diskoteke, a glavni lik dobiva ponudu da svoj komercijalno-poslovni projekt primijeni u Bjelorusiji, zemlji u kojoj je “đavo imao svoju radionicu” i gdje su “najdublji grobovi, za koje nitko ne zna”...

Ludwig Bauer

Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek Fraktura

Uz blage uplive fantastike u zbilju i intrigantno miješanje humora i strave, Dario Rukavina vrlo dojmljivo beletrizira brojne uvijek aktualne teme: prve (i posljednje) ljubavi, prekinuta prijateljstva, bračne i ljubavne krize, ksenofobiju, kriminal, zločine, rat... Knjigu otvaraju generacijske priče o odrastanju, zaljubljivanju, vojničkim i ratnim danima. No ubrzo se realističke priče povlače pred tekstovima punim bizarnosti, mistike i magije, a nostalgiju, sjetu i humor zamjenjuju tjeskoba i strah, ozračje prijetnje i neizvjesnosti. Jáchym Topol

Hladnom zemljom V.B.Z.

Što se dogodi kada vas jednoga jutra stranac, koji se najprije pomokrio na vaš njegovani travnjak, pozove da krenete s njim? On je neodoljiv i uvjerljiv, pa ga ne možete odbiti, kao ni poziv na ručak. Tako počinje neobična avantura u koju se upućuju gospodin Kubitschek i pripovjedač Albert Albert, te njegova mačka Mitzi. Od brdskih područja do njemačkih velegradova svugdje ih prati nevjerojatan niz događaja, a oni se bore za pravdu i protiv ugnjetavanja, šverca ljudi i drugih zala suvremenog svijeta.

60 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Michal Ajvaz

Luksemburški park Disput

Epizodni karakter djela, izmjena ambijenata i likova, radnja koju na okupu drži tek glas pripovjedača-protagonista, nestašluk, crni humor i ironija, upućuju na novovjeke početke pikarskog romana. Pa ako se izvorni pikaro skitao nekoć poznatim svijetom i s ironijom komentirao društvenu dekadenciju i anomalije najmoćnijeg carstva tadašnje Europe, Saul će primijeniti isti postupak na društvo današnjeg najrazvijenijeg dijela zemaljske kugle, onoga zapadnoga, no ne ograničavajući se samo na nj.

Rick Yancey

Peti val

Profil Knjiga

Nakon što Paul, pariški srednjoškolski profesor, u internetski pretraživač greškom utipka posve nepoznatu riječ, internetski labirint odvede ga do neobične priče o neobičnom američkom profesoru. Taj bezazleni slučaj donese mu tijekom ljeta najsretnije i najstrašnije trenutke u životu. Radnja se zbiva u Parizu, Nici, Nantesu, New Yorku, Moskvi, na toku Saint Lucia, u sicilijanskom Taorminu i izmišljenom gradu Lara. Priča se zapleće u kombinaciji ljubavnih doživljaja i događaja koji se nadovezuju jedan na drugi.

John Ralston Saul

Mračni otkloni Edicije Božičević

U prvom valu nestaje struja, drugi otapa gradove u blizini obala, treći je smrtonosni virus koji ubija gotovo sve ljude, četvrti upravo traje snajperisti Ušutkivači ubijaju malobrojne preživjele, a peti se sprema. Cassie živi sama i kloni se ljudi, a ono što je tjera da ustraje je obećanje dano mlađem bratu da će ga spasiti iz vojne baze. No, upoznaje Evana Walkera i život na njegovoj farmi gotovo je idiličan, ali neke joj sitnice postaju sumnjive, a pitanja sve brojnija. I mora otići po brata, bez obzira na opasnost.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Servis hladnjaka Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com. hr, +385 1 3733042. Elektrooprema za dizala MLC electronic, Zagreb, www.mlc.hr. Tvrtka proizvodi elektroopremu za dizala. Kontakt: Zdravko Babić, zdravko.babic@mlc.hr, +385 1 6548085. Vatrogasne cijevi IV-ER Kontex-vatrogasne cijevi, Karlovac, www.iv-er-kvc.hr. Tvrtka nudi slobodne kapacitete za proizvodnju vatrogasnih cijevi i

cijevi drugih namjena (graditeljstvo, agromelioracija...). Zemlje interesa: Austrija, Njemačka. Kontakt: Zdravko Turk, zdravko.turk@iv-erkvc.hr, +385 47 646 208. Zubarski proizvodi AF, Kostrena, www.odontoiatrica.com.hr. Tvrtka koja se bavi prodajom zubarskih proizvoda traži tvrtke na području bivše Jugoslavije, osim Hrvatske i Slovenije, za ekskluzivno

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Inzulinske pumpe

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nabavlja inzulinske pumpe. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. studenoga. Cvijeće i sjemenje cvijeća i povrća

Grad Zagreb nabavlja cvijeće i sjemenje cvijeća i povrća. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000 kuna. Rok dostave ponuda je 6. studenoga. Usluge čišćenja Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Hrvatska radiotelevizija nabavlja usluge čišćenja objekata. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 30. studenoga.

zastupstvo. Početno ulaganje je minimalno. Kontakt: Ante Ćoza, ante@odontoiatrica.com. hr, +385 91 2886160. Konferencijski prostor u Bruxellesu Factory Forty, Forest Bruxelles, Belgija, www. factoryforty.be. Tvrtka nudi poslovni prostor ili konferencijske dvorane (za šestoro do 150 ljudi) u centru Bruxellesa s potpunom opremom te parkingom. Kontakt David Sdika, +32/497943474, hello@factoryforty.be, projects@factoryforty.be. Usluga poslovnog vođenja knjiga Tvrtka Provizija iz Zagreba vodi poslovne knjige za poduzeća i obrte. Uz knjigovodstvo nudi savjetovanje i sve ostale usluge iz domene računovodstva. Kontakt: marina@provizija.hr, + 385 1 3843 816. Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050. Proizvodni kapaciteti Komicro, Zagreb, www.komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409.

Sustav daljinskog upravljanja i očitanja industrijskih potrošača

HEP-Plin nabavlja sustav daljinskog nadzora i usluge očitanja industrijskih potrošača. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 4. studenoga. Policijske odore

Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja osnovne policijske odore (čarape ljetne i zimske). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 16,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 27. studenoga. Policijske odore

Ministarstvo unutarnjih poslo-

va nabavlja osnovne policijske odore (hlače, košulje, dvodijelne kišne komplete i kombinezone). Procijenjena vrijednost nabave iznosi 97,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

Regija

Školski pribor i uredski materijal

Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica nabavlja školski pribor i uredski materijal. Rok dostave ponuda je 2. studenoga. Policijska oprema

Državna agencija za istrage i zaštitu nabavlja policijsku opremu. Rok dostave ponuda je 29. listopada.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se kuće i trafostanica Kuća, gospodarska zgrada, dvorište i voćnjak, ukupne površine 1974 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 117.018 kuna, nalazi se na adresi Breznica 198 u Općini Breznica, prodaje se na dražbi 29. listopada u 8.30 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba broj 146/I. Nekretnina se može prodati ispod tri četvrtine utvrđene vrijednosti, ali ne i ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Poslovna zgrada, pomoćna zgrada i dvorište, ukupne površine 824 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,2 milijuna kuna, nalazi se na adresi Ulica Julija Benešića 39 u Iloku, prodaje se na dražbi 29. listopada u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br. 208. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća s dvorištem, ukupne površine 317 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 288.750 kuna, nalazi se na adresi Celjska 33 u Sisku, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kralja Tomislava 40. Na prvom ročištu za prodaju, nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine.

Cerje Tužno

Kuća, ukupne površine 2079 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 708.000 kuna, nalazi se u Marčani u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba br. 25. Nekretnina se na dražbi ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Parking, tvornička hala i trafostanica, ukupne površine 25.374 četvorna metra, proci-

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

jenjene vrijednosti oko 16 milijuna kuna, nalazi se na adresi Put Mostina bb u Splitu, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu. Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline. Jamčevina iznosi 10 posto od prodajne cijene. Voćnjak, ukupne površine 16.856 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 10.533 kune, nalazi se u naselju Dalj, Općina Erdut

62 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9.20 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 647,7 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 900.000 kuna, nalazi se na adresi Vrapčanska ulica 195 u Zagrebu, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9.30 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba 403/ IV. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 841 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 996.000 kuna, nalazi se na adresi Zagrebačka 33 u Osijeku, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europska avenija 10, soba broj 2, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 504 četvorna metra, procijenjene vrijednosti oko dva milijuna kuna, nalazi se na adresi Barbariga - Betiga 90/a u Vodnjanu u Istarskoj županiji, prodaje se na dražbi 29. listopada u 9.30 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, soba broj 25. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine procijenjene vrijednosti. Oranica, ukupne površine 2840 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 267.480 kuna, nalazi se u naselju Otok, Vinkovci, prodaje se na dražbi 30. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima, Trg bana J. Šokčevića 17, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto do vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 878 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 485.354 kune, nalazi se u naselju Cerje Tužno u Općini Ivanec, Varaždinska županija, prodaje se na dražbi 30. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Varaždinu, soba br. 146/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 2316,22 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 711.540 kuna, nalazi se u naselju Paruževac, Općina Dubrava u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 30. listopada u 9 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, služba u Vrbovcu, soba broj 3. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Programski paketi Atrias, Bruxelles, Belgija, traži nabavu programskih paketa. Natječaj je otvoren do 18. studenoga, a prijave na francuskom ili flamanskom jeziku predaju se na Atrias, Ravensteingalerij 4 bus 2, Linda Derycke, 1000 Bruxelles, Belgium, aankoop.ict@eandis.be. Više podataka o nadmetanju na https://enot.publicprocurement.be/ enot-war/preViewNotice.do?noticeId=215952.

bave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Optički kabeli

Izvođenje radova Centar za istraživanje oceana Kiel objavio je natječaj za izvođenje radova rušenja dviju zgrada. Početak radova: 15. prosinca 2015., završetak radova: 31. ožujka 2017. godine. Više podataka o nadmetanju na http://www.geomar.de/. Izolirane žice i kabeli Objavljen je natječaj za nabavu izoliranih žica i kabela niskog napona do 1 kV za ispitivanje sustava za proizvodnju biljaka. Natječaj je otvoren do 1. listopada 2016., a prijave na njemačkom jeziku se predaju na KNG-Kärnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2, Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt, Austrija, julia.schusser@kelag.at. Više podataka o nadmetanju na http:// www.kelag.at i http://kelag.vemap.com. Brave za vrata Objavljen je natječaj za nabavu brava za vrata na vremenski period od pet godina za potrebe bolnice Salto u Salisburyju u Velikoj Britaniji. Ugovor će biti sklopljen za uslugu nabave i održavanja brava u pouzdanom stanju što osigurava optimalnu učinkovitost. Natječaj je otvoren do 4. studenoga, a prijave na engleskom jeziku se predaju na Leaseguard Group Ltd Unipart House, Garsington Road, Cowley, Emma Norton-Smith, OX4 2PG Oxford, United Kingdom, www.leaseguardgroup.co.uk/tenders.html. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav na-

Obrambene snage Estonije otvorile su natječaj za nabavu optičkih kabela. Natječaj je otvoren do 3. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na Kaitsevägi, 70008641, Juhkentali 58, Krista Kiil, 15007 Tallinn, Estonia, krista. kiil@mil.ee. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Rekonstrukcija Rapla Vallavalitsus, Rapla, Estonija, traži izvođača radova. Na zgradi Alu edukativnog centra potrebno je obaviti radove rekonstrukcije kako bi se zadovoljili zahtjevi niskog napajanja objekta. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Rapla Vallavalitsus, 75023361, Viljandi mnt 17, Kontaktisik: Kristiina Valgi-Kopti 79511 Rapla, Estonia, kristiina.valgi@rapla.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Invented in

Nije baš, ali im ime počin

ožemo li u predstavljanju Hrvatske u svijetu biti inovativniji, drugačiji, namjerno izbjegavajući generičke prikaze lokalnih motiva sunca, mora, kamena, masline i drača koji se desetljećima recikliraju na ovaj ili onaj način, pita se grafički dizajner Gasper Sopi. Što želi reći pokazuje i svojom ironičnom serijom plakata Invented in Croatia. Polazeći od niza pojmova koji su u svijetu općeprepoznatljivi, a koji u svojim prvim slovima imaju CRO, Sopi je stvorio seriju plakata kojima promociji CROatije pristupa, kako on to objašnjava, “s obratne strane”. Globalno poznate motive grafičkom igrom i izmišljenom tvrdnjom smješta u hrvatsko okružje navodeći da je riječ o izumu ili pojmu nastalom upravo u Hrvatskoj. Upravo ta izmišljenost činjenica daje seriji plakata humornost i izaziva osmijeh. Svojim plakatima tako poručuje da je, navodno, CROissant izmišljen u pekarnici blizu Siska daleke 1921. ili

64 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

da je križ izumljen u Hrvatskoj prije 2015 godina. Što o svom radu kaže sam Gasper Sopi, nagrađivani grafički dizajner i multimedijski djelatnik? “Prikazivanje Hrvatske na drugačiji način je svojevrstan apel Hrvatskoj turističkoj zajednici da se u svojim marketinškim aktivnostima nastoji jasnije i odvažnije diferencirati u odnosu na ostale zemlje Mediterana jer prilike za diferencijaciju - a samim time i jačanja hrvatske pozicije na turističkom tržištu - ima napretek. Ono čega nema jest hrabrost u implementaciji inovativnih kampanja koje domaći kreativci bez sumnje mogu napraviti jer za to imaju i više nego potrebna znanja i kompetencije”, navodi on. Sopi, koji je rođen u Prištini, živi i radi u Zagrebu kao izvršni i kreativni direktor agencije Hyperactive, specijalizirane za razvoj digitalnih proizvoda. U slobodno vrijeme, kako ističe, razmišlja kako Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život - i djeluje u skladu s tim.

Predstavljene premium linije Kutjevačkog podruma

n cro!

inje s CRO

Cukorek Melin za uživanje u vinima

Na istočnim obroncima Medvednice u naselju Bidrovec, nalazi se imanje Cukorek Melin. Kroz njega prolazi potok Bidrovec, a na imanju je drvena kuća s mlinom i vinskim podrumom, sjenica, boćalište i jezerce. Zbog elegantnog i prirodnog izgleda, Kutjevački podrumi izabrali su to mjesto za predstavljanje vina iz premium linije De Gotho, Maximo i Graševine Turković. Ova “vina za uživanje” koja se proizvode u malim serijama višestruko su nagrađivana na svjetskim

i domaćim natjecanjima. Ponudu premium vina na predstavljanju je pratila i gastro ponuda koju je pripremila Sandra Nedeljko, kuharica i vlasnica restorana-pansiona Mamica iz Pušćina iz Međimurja. U Kutjevačkim podrumima kažu kako se De Gotho, Maximo i Graševina Turković mogu kupiti isključivo u restoranima i specijaliziranim trgovinama te u novom lancu vinoteka pod nazivom “Svijet vina” koje je tvrtka Kutjevo otvorila na zagrebačkim tržnicama Jarun i Gajnice. (S.P.)

Best solution partner in Adriatics

Nagrada tvrtki Selmet

U slobodno vrijeme, kaže Gasper Sopi, razmišlja kako Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život

U Zagrebu je nedavno održan regionalni partnerski skup tvrtke Zebra Technology (Motorola), jednog od najvećih svjetskih proizvođača barkod čitača, pisača, RFID-a i mobilnih terminala. Tvrtki Selmet iz Zagreba dodijeljena je nagrada Best solution partner in Adriatics za 2015. godinu, i to u velikoj konkurenciji - u cijeloj Adriatic regiji. “Ponosni smo na nagradu”, rekao je direktor tvrtke Selmet Veljko Bituh. “Naša brojna rješenja prepoznaju ne samo naši kupci nego i partneri dobavljači. Ovo je samo potvrda da prepoznajemo potrebe tržišta i da naš tim, zahvaljujući svom dugogodišnjem isku-

stvu, može u doista velikoj konkurenciji odskočiti.” Selmet je jedna od hrvatskih tvrtki koja doista drži korak sa svjetskim trendovima. Selmetovci su ponosni na nekoliko uspješno realiziranih RFID projekata, kao i na do sad već veliki broj međunarodnih uspješno implementiranih projekata.

26. listopada 2015. | broj 3899 | Privredni vjesnik | 65

Biograd Boat Show/Priznanja najboljim marinama i čarter kompanijama

D-Marin Dalmacija najbolja velika marina Prvi put nagrade su dodijeljene i najboljim čarter kompanijama, a za prvo mjesto izborila se Angeline Tours

Nautički turizam je jedan od najkonkurentnijih hrvatskih turističkih proizvoda

autički turizam i ove se godine pokazao kao jedan od najkonkurentnijih hrvatskih turističkih proizvoda s kojim vodimo ravnopravnu bitku s europskim i svjetskim nautičkim destinacijama. Biti u svjetskom vrhu, držati korak s mnogo razvikanijim destinacijama izuzetno je teško. Zato moramo kontinuirano raditi na unapređenju uvjeta poslovanja nautičkog sektora, na promociji Hrvatske kao nautičke destinacije i konačno, a možda i najvažnije, unapređenju kvalitete pružanja usluga, poručio je potpredsjednik HGK Josip Zaher na 17. Biograd Boat Showu koji se ove godine, pod pokroviteljstvom HGK, održao od 22. do 26. listopada u Biogradu na Moru, već tradicionalno u Marini Kornati, jednoj od tri najveće marine na Jadranu. Hrvatska gospodarska komora na sajmu je dodijelila priznanja najboljim marinama i čarter kompanijama iz akcije Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2015. Marina godine je D-

Naša velika ulaganja dovela su nas u vrh hrvatskih marina, kaže direktor D-Marine Božidar Duka 66 | Privredni vjesnik | broj 3899 | 26. listopada 2015.

Marin Dalmacija. “Izuzetno nam je drago da je struka prepoznala velika ulaganja D-Marin Grupe u Hrvatskoj. Ta su nas ulaganja dovela u vrh hrvatskih marina po kvaliteti, kako infrastrukture, tako i pružanja usluga nautičarima”, rekao je regionalni direktor D-Marine Božidar Duka. Nositelj priznanja za drugo mjesto je ACI Marina Dubrovnik, dok je treće mjesto pripalo Olive Island marini. U kategoriji velikih marina (više od 450 vezova u moru) priznanje za prvo mjesto dobila je marina D-Marin Dalmacija (Bibinje-Sukošan), dok su nositelji priznanja za drugo i treće mjesto Marina Kornati (Biograd n/M) i ACI Marina Umag. U kategoriji srednjih marina (od 250 do 450 vezova u moru) prvo je mjesto pripalo ACI Marini Dubrovnik (Komolac), drugo je dobila marina D-Marin Šibenik (Šibenik), treće ACI Marina Opatija (Ičići), a u kategoriji malih marina (manje od 250 vezova u moru) prvo je mjesto pripalo Olive Island marini (Sutomišćica), drugo mjesto Marini Vrsar (Vrsar) i treće ACI Marini Jezera (Jezera). Marina Punat dobitnica je posebnog priznanja za doprinos razvoju nautičkog turizma Hrvatske. Najboljom čarter kompanijom godine proglašena je Angeline Tours. Njezin direktor Luka Šangulin rekao je kako im je ovo priznanje poticaj da rade još bolje i ulažu još više, pogotovo stoga što je ovo prvi put da se dodjeljuju nagrade za čarter kompanije. Dobitnik priznanja za drugo mjesto je Navigare Yachting, a za treće Jadranska jedrenja.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan!

privredni vjesnik

Pretplatite se na tiskano izdanje Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

PROMJENE NOSE RIZIK Partneri:

Financijski direktori kompanija (CFO) sve više se nalaze u središtu važnih poslovnih odluka, a njihov značaj i glas postaje sve važniji. Spoznaje o inovativnim tehnologijama koje mogu poboljšati poslovanje tvrtke postaju im jedna od važnih zadaća. Kako uz pomoć nove tehnologije donositi kvalitetnije poslovne odluke i time povećati učinkovitost poslovanja? Kako smanjiti troškove upravljanja informacijama i dokumenatima? Kako povećati mobilnost, uspostaviti povezanost sa postojećim sistemima a pri tome održati sigurnost podataka? Odgovore na ova pitanja možete doznati na okruglom stolu koji će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Uz predstavnike hrvatskih kompanija koje su već implementirale takva rješenja, bit će predstavljena i inozemna rješenja vezana za optimizaciju poslovanja. Pridružite nam se!

Sudjelovanje je besplatno! Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja!