Pv 3900 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

2. studenoga 2015., godina LXII, broj 3900

Riječni promet u Hrvatskoj

Nasukani u višegodišnjoj nebrizi intervju

Ivan Pavlović Luka Ploče

a poseb

n pril

fo EENiEnnterprise nosi Što do e Network Europ

Neobični izvozni proizvodi

Cirkularna ekonomija

Hrvatska izvozi rogove, kljunove, kopita i mahovinu

Linearni pristup uzmi-proizvediodbaci nije održiv

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! retplatite se na tiskano izdanje P Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

privredni vjesnik

sadržaj

3900 / 2. studenoga 2015. tema tjedna

Doing Business 2016 Svjetske banke

Problemi riječnog prometa u Hrvatskoj Nasukani u višegodišnjoj nebrizi

Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče Veliki investicijski zamah u tijeku

intervju

Što sve IZVOZIMO 16

Svaka roba nađe kupca Hrvatska izvozi rogove, kljunove, kopita i suho lišće

SVJETSKA BANKA 18

Doing Business 2016 Hrvatska na 40. mjestu između 189 zemalja

Cirkularna ekonomija 20

Hrvatska izvozi rogove, kljunove, kopita i suho lišće

Linearni pristup uzmi-proizvedi-odbaci nije održiv Cirkularna ekonomija novi je i drugačiji pristup gospodarskim procesima i poslovanju

REXPO 24

Stari kamenolom može postati atraktivno igralište za golf U dva dana na sajmu investicijskih projekata susretali su se investitori, predstavnici gradova, bankari, arhitekti i projektanti

Poduzetnici iz pet slavonskih županija Umjesto da pomaže, politika uglavnom smeta

AKTUALNO

HRWWWATSKA 32

Ivan Pavlović

Logitovo istraživanje Neučinkovite web stranice hrvatskih izvoznika

SVIJET FINANCIJA 40 Znanstveni skup “Hrvatska gospodarska kriza i pravac zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj” Ne u krizi, nego već šest godina u depresiji

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Klaudija Karabuva Vidas

Plati koliko koristiš Leasing je dakako jedna od opcija koja ima svojih prednosti, te se preporučuje kad je riječ o nabavi investicijskih, ali i potrošnih dobara

Klaudija Karabuva Vidas, članica Uprave OTP Leasinga i predsjednica Udruženja leasing društava pri HGK

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

Hrvatskoj se trenutačno leasing financiranjem bave 23 leasing društva koja imaju licencu Hanfe. Prije donošenja Zakona o leasingu 2006. godine, leasing industrija u Hrvatskoj je brojala i šezdesetak leasing društava. Zakonskim reguliranjem tržišta, kojim su ukinuta financiranja putem zajma za leasing društva, te Hanfinim uvođenjem licenciranja, leasing industrija u Hrvatskoj stavljena je u vrlo čvrste okvire, što nije slučaj s drugim zapadnim zemljama koje leasing poslovanje imaju razvijeno već desetljećima. Leasing se odvija u okviru velikih bankarskih grupacija ili u obliku samostalnih trgovačkih društava za koje nije propisan poseban zakonski okvir. Sve je to drastično smanjilo broj leasing društava, a financijska kriza i dugogodišnja recesija dovele su do toga da je u zadnjih pet godina ukupna bilanca leasing sektora prepolovljena. Vrijednost novosklopljenih ugovora prošle godine bila je na razini od gotovo 30 posto vrijednosti najprosperitetnijih godina. S obzirom na to da se aktiva leasing sektora stabilizirala na nekih 19 milijardi kuna, prognoze koje dolaze s tržišta pokazuju da više ne bi trebalo biti pada vrijednosti imovine, već govorimo o blagom rastu. Kada poduzetnik donosi odluku o investiranju, bilo da je riječ o ulaganju u proširenje postojećih proizvodnih ili uslužnih kapaciteta ili pokretanje novog projekta, neminovno se susreće s pitanjem financiranja. Nabava novih ili rabljenih proizvodnih, transportnih, komercijalnih i drugih objekata putem leasinga nije više samo alternativa klasičnom kreditnom aranžmanu, budući da se leasing financiranje razvilo do te mjere da poduzetnici danas transportna sredstva prvenstveno nabavljaju putem leasinga. Prva dilema s kojom se susreću je koji leasing proizvod odabrati: operativni ili financijski leasing. U pravilu, odgovor treba potražiti sam primatelj leasinga kada si postavi pitanje s kojom svrhom nabavlja određeno investicijsko dobro, ima li ga namjeru koristiti određeni period ili mu je namjera da stekne vlasništvo nad objektom leasinga po isteku ugovorenog leasing razdoblja. Naime, ako mu je namjera da ima pravo korištenja objekta leasinga za odre-

4 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

đeno razdoblje, trebao bi odabrati operativni leasing. U tom slučaju, primatelj leasinga dužan je po prestanku ugovora o leasingu bez odgađanja objekt vratiti davatelju leasinga na način i u stanju određenim ugovorom o leasingu. Ako mu je namjera stjecanje vlasništva nad objektom leasinga, onda će ugovoriti financijski leasing, te će s plaćanjem zadnje rate i aktiviranjem opcije kupnje, vlasništvo nad predmetom leasinga prijeći u vlasništvo korisnika leasinga. Međutim, bitno je znati da je za vrijeme trajanja leasing ugovora pravni vlasnik predmeta leasinga davatelj leasinga – leasing društvo,

Prva dilema je koji leasing odabrati: operativni ili financijski dok je korisnik leasinga samo posjednik te ima isključivo pravo korištenja predmeta leasinga. Kako odluka o vrsti leasinga ima utjecaj i na prikazivanje transakcije u bilancama poduzetnika, a i porezni tretman je različit, najbolje je da poduzetnik s leasing savjetnikom kao stručnom osobom leasing društva dogovori opciju koja će najbolje odražavati njegove želje i potrebe. Budući da porezni i računovodstveni tretman definira samu leasing transakciju, a koja je ovisna o tome je li primatelj leasinga u sustavu PDV-a, odnosno plaća li se na isporuku objekta leasinga PDV u cijelosti na početku ugovora ili mjesečno, tijekom perioda korištenja, poduzetnik se svakako treba savjetovati i sa svojim poreznim i računovodstvenim stručnjacima kako bi odabrao vrstu leasinga koja će najbolje odražavati njegove potrebe. Leasing je dakako jedna od opcija koja ima svojih prednosti te se preporučuje kad je riječ o nabavi investicijskih, ali i potrošnih dobara jer filozofija leasinga je nastala na motu “plati koliko koristiš”.

BROJKE, BROJKE

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj - prosječna veličina vinograda iznosi

0,26 hektara 0,51 hektar

- prosječna veličina vinograda po gospodarstvu iznosi Površina vinograda po regijama Slavonija i Hrvatsko podunavlje

Bregovita Hrvatska

Istra i Kvarner te Dalmacija

vinograda

30,5 hektara

22,2 hektara

47,3 hektara

U Hrvatskoj ima

41.118 proizvođača grožđa Najvažnije sorte vinove loze:

22,1 posto u ukupnom vinogradarstvu 2. Malvazija istarska - udio od 8,2 posto u ukupnom vinogradarstvu 3. Plavac mali crni - udio od 7,3 posto u ukupnom vinogradarstvu 1. Graševina - udio od

Promet vina:

1624 proizvođača vina koji proizvode 575.389 hektolitara vina - 75 posto vina ima zaštićenu oznaku izvornosti - 7,3 posto sudjeluje proizvodnja vina u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji

22,5 milijuna litara u vrijednosti 32 milijuna $ UVOZ vina 2014.: 3,5 milijuna litara u vrijednosti 15,5 milijuna $ Izvoz vina 2014.:

Izvor: Udruženje vinarstva HGK

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Problemi riječnog prometa u Hrvatskoj

Nasukani u višegodišnjoj nebrizi

Nedostatak tereta kao izravna posljedica slabog gospodarstva, velike oscilacije vodostaja, te kronični problemi lošeg stanja plovnih puteva - zajednički su nazivnik svih problema riječne plovidbe, brodara i luka u Hrvatskoj piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

252.000 t robe

planira se pretovariti u osječkoj Luci (3.000.000 t pretovareno 1989.)

ojmovi vezani uz rijeku Kupu i Karlovac posljednjih su dana bili sinonim za poplave. Slične su asocijacije i kada se spomene Sava, Mura, Drava... Međutim, nije uvijek bilo tako. Početkom rujna u Kupi na Kamenskom kod Karlovca su podvodni arheolozi počeli istraživati dobro očuvan rimski brod s teretom iz antičkog vremena, najvjerojatnije s kraja 1. stoljeća.

6 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Danas, 20. stoljeća kasnije, bila bi to prava nemoguća misija. Vjerojatno se ni najstariji stanovnici uz Kupu, kao i uz mnoge druge hrvatske rijeke, ne sjećaju da su vidjeli ikakav brod na svojim rijekama. Iako su nas u školama učili kako je transport rijekama najjeftniji, a prema mnogim kriterijima i ekološki najmanje štetan, u Hrvatskoj danas udio riječnog transporta u ukupnom transportu čini jedva jedan posto.

Ovogodišnji plan pretovara u luci u Osijeku nije ni 10 posto onoga što je ova luka nekad ostvarivala

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: Problemi riječnog prometa u Hrvatskoj Slabašni pomaci

4,5%

pad pretovara u Luci Tranzit i RTC-u u prvih 9 mjeseci 2015.

27%

veći pretovar u Luci Vukovar u istom razdoblju

O tim pitanjima nedavno se raspravljalo na redovitoj sjednici Zajednice za promet na unutarnjim vodama Hrvatske gospodarske komore. Iako pojedini pokazatelji o količini prometa u hrvatskim riječnim lukama u 2015. godini ohrabruju, ipak je riječ o pozitivnim pomacima koji osciliraju od godine do godine. Konkretno, prema izvještajima poslovanja za prvih devet mjeseci ove godine, Luka Tranzit i Robno transportni centar (RTC) iz Slavonskoga Broda bilježe pad pretovara od oko 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, Luka Vukovar bilježi gotovo 27 posto veći pretovar, ali ne zbog povećanja pretovara roba, već zbog katastrofalnog vodostaja

NEXE - LUKA TRANZIT OSIJEK d.o.o. 250.000 200.000

Prije rata na Savi je bilo 260 plovnih dana godišnje s punim gazom i još 80 dana sa smanjenim gazom. Danas se govori o oko 40 dana godišnje s normalnim gazom, te oko 180 dana sa smanjenim gazom. Takva situacija znatno

250.000

Ukupno

Riječni promet

Željeznički promet

100.000

50.000

1.1.-1.10.2014.

1.1.-1.10.2015.

Plan manipulacija do kraja 2015.: riječne - 119.871 t; željezničke: 132.395 t. = UKUPNO: 252.666 t Izvor: HGK, ŽK Osijek

RTC SLAVONSKI BROD d.o.o.

Ukupno

Ukupno Riječni promet Željeznički promet

200.000 150.000

1.1.-1.10.2015.

PRISTANIŠTE I SKLADIŠTA d.o.o. Ukupno

40.000

30.000

1.1.-1.10.2015.

Plan manipulacija do kraja 2015. - UKUPNO: 270.000 t Izvor: HGK, ŽK Osijek

50.000

40.000

Riječni promet

30.000

20.000

10.000 0

Nekad i danas

LUKA VUKOVAR

150.000

prošle godine. Slično je i u slučaju PC-a Vupik i Silosa Dunav kod Vukovara, koji bilježe više od 100.000 tona i veliko povećanje pretovara u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nedostatak tereta kao izravna posljedica slabog gospodarstva, velike oscilacije vodostaja te kronično loše stanje plovnih puteva zajednički su nazivnik svih problema riječne plovidbe, brodara i luka u Hrvatskoj.

10.000

1.1.-1.10.2014.

1.1.-1.10.2015.

Plan manipulacija do kraja 2015. - UKUPNO: 60.000 t Izvor: HGK, ŽK Osijek

VUPIK RIJEČNI PRETOVAR d.o.o.

1.1.-1.10.2014.

1.1.-1.10.2015.

Plan manipulacija do kraja 2015.: riječne - 40.000 t; Izvor: HGK, ŽK Osijek = UKUPNO: 55.000 t

PRISTANIŠTE I SKLADIŠTA d.o.o. 160.000

120.000

Ukupno 120.000

80.000

80.000 40.000

40.000

1.1.-1.10.2014.

Plan manipulacija do kraja 2015.: 120.000 t

1.1.-1.10.2015. Izvor: HGK, ŽK Osijek

8 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

1.1.-1.10.2014.

Plan prometa do kraja 2015.: 20.000 t

1.1.-1.10.2015. Izvor: HGK, ŽK Osijek

Zvocak:

Najveći je problem na Dravi zbog sprudova Brojni upiti brodara i luka upućeni su Agenciji za održavanje plovnih putova čije je sjedište u Vukovaru. U kakvom su stanju hrvatski plovni putevi, za Privredni vjesnik smo razgovarali sa Zrinom Zvocakom, ravnateljem Agencije. - Plovni putevi u Hrvatskoj su danas daleko od onoga stanja kakvo bismo željeli unatoč svakogodišnjim ulaganjima u njihovo održavanje. Kad je riječ o kvaliteti plovnosti, najveći problem je na rijeci Dravi zbog sprudova, odnosno nataloženog materijala koji rijeka svakodnevno donosi. Problemi počinju već na samom ušću Drave u Dunav gdje su potrebne gotovo stalne intervencije zbog razlika u vodostaju tih dviju rijeka. Javljaju se prirodni fenomeni koje laički možemo nazvati kaskade. Zbog razlika u visini često nastaju svojevrsna začepljenja koja bitno utječu na promet. Zato i ovih dana obavljamo interventna čišćenja kojima će se izmaknuti nekih 15.000 kubika nanosa pijeska i šljunka. Slični problemi se pojavljuju sve do 13. kilometra toka Drave gdje se nalazi osječka luka kod Nemetina. Napokon su pri završetku veliki radovi na novom koritu Drave oko Nemetina, tzv. prokopu. Ti radovi se obavljaju još od 1985. godine, a u posljednje tri godine je učinjeno više nego u prethodnih 27. Nadalje, za tu luku je važno konačno dovršenje zatvaranja lučkog bazena što je neposredno vezano uz izgradnju i završetak tog prokopa, odnosno novog, zaobilaznog korita Drave. Također, pri samom su završetku aktivnosti oko početka uklanja-

nja velikog nanosa pijeska koji ometa normalan rad u osječkoj luci. Nažalost, zbog određenih žalbi u procesu javne nabave taj se proces neplanirano odužio. Kada je o Dravi riječ, u toku je izrada stručnih studija za rješenje plovnog puta od ušća do Nemetina s ponuđenim rješenjima koja bi bila prihvatljiva i sa stanovišta zaštite prirode, ali i sa stanovišta prometa. Riječ je o velikom projektu koji bi se trebao financirati iz strukturnih fondova EU-a. Kad je riječ o Savi, ona je, nažalost, na neki način u zapećku. Ne zato što tako želimo, nego zbog više razloga, a jedan od njih je nedostatak tereta zbog čega nema puno prometa na toj rijeci. Prije dvije godine započeli smo projekt uređenja plovnog puta Save, no zbog određenih proceduralnih pogrešaka kao i zbog primjedbi zaštitara prirode taj projekt je suspendiran. K tome, potpuno je otkazan sličan projekt između Srbije i BiH o uređenju plovnog toka Save od njena ušća u Dunav pa do Brčkog. Stoga je pitanje ima li smisla provoditi ovaj naš projekt bez cjelokupnog rješavanja plovnog toka Save. Osim toga, imamo još dosta neriješenih pitanja s BiH vezano uz lokacijske dozvole jer se tamo radi o dva entiteta i jednom distriktu. Često je vrlo teško naći zajednički jezik.

U Hrvatskoj danas udio riječnog transporta u ukupnom transportu čini jedva jedan posto

Nova luka Osijek

otežava bilo kakvu troškovnu kalkulaciju koja može biti konkurentna ostalim oblicima prijevoza. Nadalje, najveći hrvatski riječni brodar - Dunavski Lloyd iz Siska, davne 1984. godine prevezao je 2,2 milijuna tona roba, a zadnjih godina prevozi oko pola milijuna tona roba. Samo između Slavonskog Broda i Siska osamdesetih godina prošloga stoljeća ri-

ječnim tankerima godišnje se prevozilo oko milijun tona sirove nafte za potrebe sisačke rafinerije, dok su zadnjih godina te brojke svedene na 60.000 tona. Usporedbe tipa “nekad i sad” još su drastičnije kada je riječ o luci u Osijeku. Godine 1989. u toj je luci pretovareno čak tri milijuna tona robe, pa ukupni ovogodišnji plan pretovara, odnosno manipulacija

od 252.000 tona nije ni 10 posto onoga što je ova luka nekad ostvarivala. Problemi riječnog transporta u Hrvatskoj puno su dublji i vezani uz ukupno stanje gospodarstva, kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama okruženja koje su nekada koristile usluge riječnog transporta i riječnih luka. Naravno, i uz sustavno zanemarivanje ove grane prometa i neodržavanja plovnih putova. Stoga su silne usporedbe s nekadašnjim situacijama u cjelovitom sustavu riječnog transporta potpuno neupotrebljive. Naravno, ti su podaci korisni utoliko što ukazuju na velike potencijale hrvatskog riječnog prometa. No, potencijali sami po sebi ništa znače.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA: Problemi riječnog prometa u Hrvatskoj INTERVJU: Vlado Grozdanić, predsjednik Zajednice za promet na unutarnjim vodama HGK

Riječni transport priča iz prošlosti Nešto više posla ima u vrijeme nakon žetve jer se prevoze žitarice. Nešto malo posla ima oko transporta umjetnih gnojiva i na tome uglavnom sve završava kada je riječ o vukovarskoj luci. I u osječkoj luci Tranzit prisutan je manjak robe, ali i kada ima robe, javlja se problem neplovnosti pa se ne mogu obavljati potrebni poslovi razgovarao Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

apetan unutarnje plovidbe Vlado Grozdanić ponovno je izabran za predsjednika Zajednice za promet na unutarnjim vodama Hrvatske gospodarske komore. S obzirom na dugogodišnje brodarsko iskustvo koje je zadnje tri godine pojačano lučkim iskustvom iz Vupikove nove pretovarne luke u Vukovaru, Grozdanić je zahvalan sugovornik kad je riječ o problematici riječnog prometa.

20.000do 37.000€ po kilometru godišnje troškovi održavanja vodnih putova za plovilo malog gaza

7500 € ulaganja

po riječnom kilometru u Hrvatskoj između 2002. i 2008.

n Volimo se hvaliti kako smo omeđeni s trima velikim europskim rijekama, Savom, Dravom i Dunavom, no stanje u hrvatskom riječnom brodarstvu godinama nije nimalo pohvalno. U čemu je problem? - Problem je u tome što je najveći dio našeg riječnog brodarstva bio temeljen na eksploataciji pijeska i šljunka. I to, kako na Savi, tako i na Dravi. Dunav je nešto posebno. Stoga se velika većina naših brodara, osim donekle Dunavskog Lloyda, našla u nezavidnoj situaciji. Došli smo u situaciju da za Hrvatsku naprosto nema roba, pa nema ni mogućnosti za razvoj. Od riječnih brodarskih tvrtki, počevši od Dunavskog Lloyda, preko Hidrogradnje, Vodogradnje do Felixa iz Slavonskog Broda, većina je bila vezana uz eksploataciju pijeska. Priče o nekakvom riječnom transportu, kao što je prijevoz rudače ili žitarica, tek su ostale priče iz prošlosti. Realno, time se gotovo nitko ne bavi osim Dunavskog Lloyda. Istovremeno, u tom je segmentu velika konkurencija. Veliki dio flote Dunavskog Lloyda je izvan Hrvatske, a ne treba ni pričati kako je tamo još veća konkurencija. Realno, iz ovakve je perspektive teško govoriti o bitnim pozitivnim pomacima.

10 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

n A kakva je situacija s hrvatskim lukama? - I tu je slična priča. Naša najprometnija luka, ona u Vukovaru, već se duže vrijeme bavi privatizacijom. Međutim, i bez toga, temeljni je problem luka taj što Hrvatska nema roba za transport. Pretvoreni smo u određeni sezonski tip radnje. Nešto više posla ima u vrijeme nakon žetve, odnosno između lipnja i listopada, jer se prevoze žitarice. Nešto malo posla ima oko transporta umjetnih gnojiva i na tome uglavnom sve završava kada je riječ o vukovarskoj luci. n Nekada je važnu ulogu imala i osječka luka na Dravi. Prije rata je godišnje prekrcavala i po tri milijuna tona tereta. - Danas su to neusporedive relacije s obzirom na temeljito promijenjene okolnosti. I to kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama okruženja. Konkretno, danas je osječka luka Tranzit u nešto težoj situaciji i od vukovarske. I tamo je prisutan manjak robe, ali i kada ima robe, javlja se problem neplovnosti pa se ne mogu obavljati potrebni poslovi. Proljetos je bio primjer da je jedna domaća tvrtka trebala obaviti izvoz žitarica u iznosu od lijepih gotovo 3000 tona. No, kapetan broda se nije usudio uploviti zbog niskog vodostaja i posao je otišao dalje. Ne radi se, nažalost, samo o klasičnom niskom vodostaju, nego o višegodišnjem problemu velikih nataloženih količina pijeska. Godinama je postojala zabrana eksploatacije pijeska pa su se stvorile nakupine veće od milijun kubika. Konačno su prije više od dvije godine stvoreni zakonski preduvjeti za taj posao, međutim još uvijek traje preduga procedura da taj posao uklanjanja odobrenih 705.000 tona pijeska napokon i počne. Iako je to tek svojevrsno gašenje požara jer je

riječ samo o trogodišnjem pravu na uklanjanje te količine pijeska, ipak će se time barem donekle osigurati osnovni uvjeti za normalan ulazak i izlazak brodova za potrebe luke Tranzit.

n Luka na tom mjestu, na Dravi kod Nemetina, postoji već gotovo 40 godina. Kako ranije nije bilo takvih problema s plovnošću? - Zato što se ranije obavljala sustavna regulacija, čišćenje i izrada prokopa. Rijeka je živo tkivo i svojim tokom svakodnevno nanosi razne materijale. Ako se želi ostvariti plovnost,

Došli smo u situaciju da za Hrvatsku naprosto nema roba, pa nema ni mogućnosti za razvoj rijeke treba održavati. Kod nas se u razdoblju od 1990. do 2000. godine nisu obavljali nikakvi radovi održavanja vodnih putova. To je bilo doba rata i okupacije, te se to može razumjeti. Međutim, poslije nije bilo suvislog

razloga zašto ste ti putovi nisu održavali. I logično, zbog nedovoljnog stupnja održavanja postoje ograničenja plovnosti. Treba znati kako su troškovi održavanja vodnih putova za plovilo malog gaza od 20.000 do 37.000 eura po kilometru godišnje. Između 2002. i 2008. godine u Hrvatskoj se prosječno ulagalo 7500 eura po riječnom kilometru. Istovremeno Austrija ulaže gotovo 33.000 eura po kilometru, Belgija gotovo 56.000 eura, a Njemačka 59.000 eura po kilometru plovnog puta. Jednostavno – nema razvoja bez ulaganja. Prema stanju kakvo je kod nas u zadnjih 25 godina, nažalost ne vidim značajnije perspektive za razvoj riječnog brodarstva.

Rijeka je živo tkivo i svojim tokom svakodnevno nanosi razne materijale. Ako se želi ostvariti plovnost, rijeke treba održavati.

n Luke samo sebi nisu svrha. Pored kvalitetnih i održavanih plovnih putova, za razvijeni riječni promet nužan je preduvjet i razvijeno gospodarstvo. - Upravo tako. Naime, kada govorimo samo o primjeru Dunava, kod nas na udaljenosti od 100 kilometara od Dunava, a to je strateški idealna lokacija, osim poljoprivrede, nema tvrtki koje ozbiljno rade. Nema potreba za prijevozom roba. Evo i primjera: kada je rijeka Sava plovna, Luka Brčko radi punim kapacitetom. Kada Sava nije plovna, onda sav taj teret dolazi u Vukovar i do Brčkog ili Zenice dalje ide vlakom. Znači Vukovar je kao luka potpuno spreman za puno veće prekrcaje. Naravno, kada ima roba i tereta. 2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ivan Pavlović, predsjednik Uprave Luke Ploče

U ovom trenutku ne vidim načina kako smanjiti hrvatski javni dug ako ne eksploatacijom plina i nafte

12 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Veliki investicijski zamah u tijeku U gradnju terminala rasutih tereta investiramo u prvoj fazi 30 milijuna eura, dok Lučka uprava investira u infrastrukturu 60 milijuna eura. Prva faza gradnje terminala za tekuće terete je 126,5 milijuna kuna. Luka Ploče ulaže u energanu na biomasu vrijednu 20 milijuna eura i snage 4,9 MW. Pored toga i Prvo plinarsko društvo na prostoru Luke Ploče, osim što ulaže u terminale, ulaže i 20 milijuna eura u još jednu energanu na biomasu razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

Luci Ploče u tijeku je veliki investicijski ciklus. O njemu, ali i o poslovnim planovima, rezultatima te o stanju na tržištu susjednih država čije tvrtke posluju preko Luke Ploče, razgovarali smo s Ivanom Pavlovićem dugogodišnjim predsjednikom Uprave Luke Ploče.

n Kako idu investicije? - Investicije idu svojim tijekom. Imamo ukupno gotovo 120 milijuna eura investicija u Luci Ploče. U gradnju terminala rasutih tereta investiramo u prvoj fazi 30 milijuna eura, dok Lučka uprava investira u infrastrukturu 60 milijuna eura. Kako bi terminal bio potpuno završen, potrebno je još uložiti 30 milijuna eura u opremu, ali s obzirom na to da nema

Ono što nikako ne mogu razumjeti jest otpor u našoj sredini prema svakom projektu dovoljno prometa zbog krize gospodarstava u našem zaleđu te zbog stanja sa željezničkim prometom i operatorima željezničkog prometa investiramo ovih 30 milijuna eura.

n Kada planirate dovršiti investiciju u terminal rasutih tereta? - Tu bismo prvu fazu trebali dovršiti potkraj studenoga, a Lučka uprava potkraj godine. Potom bismo trebali ugraditi opremu koja je

također dio lučke infrastrukture, a za velike dizalice i strojeve koje nabavljamo iz Kine trenutačno smo u fazi dobivanja brodskih dokumenata. Računamo da bi oni tu trebali biti u svibnju 2016. godine. To bi značilo da bi taj terminal rasutih tereta omogućio pretovar po najvišim ekološkim standardima bez ugljene prašine. Imali bismo čak i automatske raspršivače vode, a većina tereta bi bila u natkrivenim prostorijama. Sustav zaštite okoliša tako bi bio na najvišoj razini.

n Što je s terminalom tekućih tereta?

- To je naša druga veća investicija. Potpisali smo ugovor o gradnji za izvođenje radova u sklopu prve faze izgradnje terminala za skladištenje i prekrcaj tekućih tereta u Luci Ploče. Ugovor se odnosi na izgradnju novih spremnika za naftne derivate ukupnog kapaciteta 50.000 metara kubičnih. Investitor je tvrtka Luka Ploče Trgovina koja je članica Grupe Luka Ploče, a odabrani izvođač radova je tvrtka Kamgrad iz Zagreba. Ovom investicijom osiguravamo povećanje prometa tekućih tereta, ali smo, kad je riječ o tom terminalu, riješili i probleme za narednih tridesetak godina. Planiranom investicijom Društvo će osigurati suvremeni skladišni prostor opremljen u skladu s najvišim tehničko-tehnološkim standardima čime se postiže i visoki stupanj zaštite okoliša i sigurnosti.

n Koliko je vrijedan taj posao? - Vrijednost investicije prve faze gradnje tog terminala je 126,5 milijuna kuna, a investicija za dio koji gradi Luka Ploče Trgovina, a kojoj je odabran izvođač Kamgrad, je 82 milijuna kuna. Izvor financiranja je kredit Europske banke za obnovu i razvoj te dokapitalizacija

120 mil €

teške investicije u Luci Ploče

26,4 mil kn

lanjska dobit Luke Ploče nakon oporezivanja

29,1 mil kn

lanjska dobit Grupe Luka Ploče nakon oporezivanja

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU rezultati poslovanja:

Ove godine bismo mogli imati promet od oko 3,2 milijuna tona

Kakve ste poslovne rezultate ostvarili u proteklom razdoblju i što očekujete u narednom? - U Luci Ploče prošle godine je ukupno prekrcano 2,7 milijuna tona tereta što je dva posto manje u odnosu na 2013. godinu kada je prekrcano 2,75 milijuna tona. Ove godine očekujemo veći promet nego prošle godine. Procjenjujemo da bi promet mogao biti oko 3,2 milijuna tona. Međutim, to nas ne zadovoljava jer bismo trebali

27,11 mil kn

neto dobit Luke Ploče u prvom polugodištu 2015.

54,13mil kn prihod od prodaje u istom razdoblju

ostvarivati promet od oko pet milijuna tona. Grupa Luka Ploče u poslovnoj 2014. godini ostvarila je dobit poslije oporezivanja od 29,1 milijun kuna, dok je dobit Luke Ploče, također nakon oporezivanja, 26,4 milijuna kuna. Prihod od prodaje je 106 milijuna kuna, odnosno 2,18 posto manje nego u 2013., a poslovni rashodi su lani bili 99 milijuna kuna ili 6,7 posto manje. Ostvareni promet u Luci Ploče u prvoj polovini ove godine iznosi 1,522 milijuna tona robe, što je 2,63 posto više u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Prihod od prodaje porastao je za 3,65 posto te sada iznosi 54,13 milijuna kuna, a zabilježeno je i smanjenje operativnih troškova od 1,97 posto te oni u ovom razdoblju iznose 43,21 milijun kuna. Luka Ploče u prvih je šest mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 27,11 milijuna kuna. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije u prvom polugodištu iznosi 13,91 milijun kuna, a operativna dobit 10,4 milijuna kuna te obje bilježe rast u odnosu na prethodnu godinu. Dio prihoda koji ostaje Društvu nakon podmirenja redovitih troškova poslovanja porastao je za 37,41 posto.

matičnog društva Luke Ploče. Rok za dovršetak radova je 270 dana, znači početak srpnja iduće godine. Dakle, ova je investicija podijeljena na dvije tvrtke. Prva je Luka Ploče Trgovina, koja je u stopostotnom vlasništvu Luke Ploče i koja će investirati 82 milijuna kuna, a druga tvrtka je Prvo plinarsko društvo koja će investirati 44,5 milijuna kuna. Infrastruktura će nakon izgradnje zadovoljavati potrebe za skladištenje 110.000 metara kubičnih tekućih tereta te 44.000 metara kubičnih LPG-a na terminalu. Završeni su radovi na stabilizaciji i konsolidaciji tla terminala tekućih tereta koji su započeti u prosincu prošle godine, a sada se pristupa gradnji spremnika za naftne derivate.

n Kako idu investicije u energane? - Ulaže se u dvije energane snage od po 4,9 MW kojima bi se osigurala toplinska i električna energija, ali i promet Luci Ploče zbog sirovine za energane, odnosno sječke. Znači, Luka Ploče ulaže u energanu na biomasu vrijednu 20 milijuna eura i snage 4,9 MW za koju bi dozvole trebale biti gotove do kraja godine. Pored toga, najveći pojedinačni dioničar Prvo plinarsko društvo na prostoru Luke Ploče, osim što ulaže u terminale, ulaže i 20 milijuna eura u još jednu energanu na biomasu. Međutim, moram reći da investicije usporava lokalna vlast unatoč tome što se ulaže u čistu tehnologiju. Recimo, jedno Belišće je za četiri dana izdalo dozvolu investitoru u energanu na biomasu. Problem je to što moramo dobiti građevinsku dozvolu do Nove godine kako bismo mogli računati na kvote. S jednim američkim

14 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

partnerom smo u poodmaklim pregovorima kako bismo osigurali milijun do dva milijuna tona sječke što bi se transportiralo brodovima. Znači da bi glavnina tereta bila sječka što je odlična vijest i za Luku Ploče i za okoliš.

n Je li se riješio problem željezničkih operatora? - Imali smo sastanak još u lipnju, ali se ništa nije riješilo. Kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu imamo nekoliko željezničkih operato-

mnogo veća opasnost prijeti Od tankera punih nafte koji idu u sjeverni jadran nego od istraživanja podmorja ra koji ne samo da usporavaju promet nego i poskupljuju uslugu prometa tereta prekrcanog u Luci Ploče, što poskupljuje i našu uslugu i čini nas nekonkurentnim. Rješenje bi trebalo biti da kroz čitav ovaj prostor željeznice imaju jednog operatora. Takva praksa je već u Europskoj uniji. Osim što nas to opterećuje, zabrinjava nas i vrlo teška gospodarska situacija u Bosni i Hercegovini.

n Koliko je teška kriza i kako se ona odražava na vaše poslovanje? - Dosta. Tvrtke u susjednoj državi su u problemima zbog velike krize. Od 2009. godine Luka Ploče ima stalni pad prometa kontejnera, što je direktna posljedica slabljenja kupovne moći u BiH te, kao što smo i rekli, činjenica je da Luka Ploče posluje na željezničkom koridoru s više operatora i uprava što otežava pristup i proširenje njenog poslovanja na daljnjim tržištima. Problem nam je i to što Kina, da bi zadržala dovoljan rast BDP-a, mora izvoziti pa je tako tržište preplavljeno koksom i betonskim željezom. Nama je problem to što je naš partner iz Smedereva prešao na nabavu kineskog koksa tako da se okrenuo Luci Constanta.

Investicije usporava lokalna vlast unatoč tome što se ulaže u čistu tehnologiju

n Priča se da bi, kad je riječ o prometu, proširenje Sueskog kanala moglo dobro doći našim lukama. Što vi mislite o tome? - Ma, i ja sam čuo da će nam se povećati promet, ali to nije baš tako. Istina je da će sada njime moći ploviti puno veći brodovi nego do sada, ali je činjenica i to da takvi veliki brodovi ne ulaze u Jadran nego će povećati promet mega lukama na sjeveru Europe. Uglavnom, Sueski kanal će napraviti pozitivan pomak za egipatsku ekonomiju, a što se tiče jadranskih luka, mislim da se tu neće nešto značajnije dogoditi.

razumjeti jest otpor u našoj sredini prema svakom projektu. Jadranu mnogo veća opasnost prijeti od tankera punih nafte koji idu u sjeverni Jadran nego od istraživanja podmorja. Jasno da se moraju zadovoljavati ekološki standardi. Uostalom, kompanije koje su iskazale interes za te poslove jamče da bi se to trebalo odvijati u najvišim standardima. Mislim da u svakom poslu treba imati iskustva, pa tako i u ovom. Hrvatska bez takvih ili sličnih novih poslova neće čak ni servisirati javni dug.

n Luka Ploče je izabrana za logističku luku ispitivanja jadranskog podmorja. Što očekujete od toga? - Ja sam od toga puno očekivao i mislim da bi ti poslovi spasili hrvatsko pomorstvo i našu bro-

n Očekujete li neke nove, drugačije poslove? - Pa, očekujemo da bi Luka Ploče mogla dobiti posao pri kojem bi se u našoj luci automobili s većih brodova prekrcavali na manje.

dogradnju, a lukama osigurali promet. Međutim, zbog opće situacije s naftom ti projekti su zastali. U ovom trenutku ne vidim načina kako smanjiti hrvatski javni dug ako ne eksploatacijom plina i nafte. Ono što nikako ne mogu

Kroz Hrvatsku i BiH imamo nekoliko željezničkih operatora koji ne samo da usporavaju promet nego i poskupljuju uslugu prometa tereta prekrcanog u Luci Ploče, što poskupljuje i našu uslugu i čini nas nekonkurentnim.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 15

svaka roba nađe kupca Što sve izvozimo

Hrvatska izvozi rogove, kljunove, kopita i suho lišće Sperme bikova, ribljih otpadaka, tetiva i žila, spužvi i “ostalih proizvoda životinjskog podrijetla” u šest mjeseci ove godine izvezli smo za 1,5 milijuna kuna. Za razliku od nekih drugih kategorija, kao što su vino, meso, mlijeko, mramor, gdje se brojke vrte u manjim i svakako dvoznamenkastim iznosima, u izvozu sirovih koža, čini se, nemamo problema: on je dosegnuo značajnih 103,7 milijuna kuna piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

K 53,8 mil kn izvoz govedine (svježe i rashlađene) plus 9,7 mil kn smrznute

29,8 mil kn izvoz vina

460 mil kn izvoz svježe i rashlađene ribe u 6 mjeseci 2015.

44 mil kn

osti i srži rogova, kljunovi peradi, otpaci riba, sperma bikova... To su neki od proizvoda što se izvoze iz Hrvatske. Svaka roba nađe kupca, poznata je trgovačka izreka. Takva neobična roba prolazi granicu u oba smjera, pokazuju baze podataka Državnog zavoda za statistiku. I često se u većem obujmu uvozi, nego izvozi iz Hrvatske. U prvoj polovini ove godine kupcima u inozemstvu otišli su hrvatski rogovi, kopita i kljunovi vrijedni 105.476 kuna. Plus još 81.482 kune vrijedne kosti i srži neobrađenih rogova. Oko 1,5 milijuna kuna izvezeno je “ostalih proizvoda životinjskog podrijetla” u koje, uz ostalo,

spadaju otpaci riba, sperma bikova, tetive i žile te spužve. Istodobno je uvoz u tom odjeljku iznosio 938.931 kunu. Značajan je izvoz sirovih koža goveda i kopitara koji je vrijedan 103,7 milijuna kuna. Hrvatska uvozi takvih koža za 68,3 milijuna kuna. Sirovih ovčjih i janjećih koža izvezeno je u prvih šest mjeseci za 1,2 milijuna kuna, a svinjskih za 115.778 kuna. Izvoz lišća, grana i dijelova bilja, mahovine i lišaja popeo se na 410.238 kuna. Istodobno je za domaće potrošače u tom odjeljku uvezeno robe vrijedne čak četiri milijuna kuna. Oko 2,2 milijuna kuna vrijedan je šestomjesečni izvoz cvjetnih lukovica.

izvoz porastao 11,3 posto:

Nastavak snažnog izvoznog trenda Prema prvim rezultatima i procjenama, hrvatski izvoz u prvih osam mjeseci ostvario je rast od 11,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prvi rezultat DZS-a pokazao je vrijednost izvoza od 55,8 milijardi kuna, što je 5,2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju 2014. Istodobno se nastavlja i relativno dinamičan rast uvoza od 5,9 posto. Analitičari raspravljaju o tome koliko je taj izvozni rast realan. U HGK-u ocjenjuju da se, u skladu s tumačenjima DZS-a, može reći da je realan jer je riječ o stvarnoj vrijednosti izvoza tvrtki registriranih u Hrvatskoj. Pritom treba razgraničiti dio izvoza koji se temelji na povećanju industrijske proizvodnje ili ostalih roba na domaćem tržištu od izvoza koji je potaknut pristupanjem EU i otvaranjem novih trgovinskih tokova, odnosno izvoza roba inozemnog podrijetla. No dostupni statistički podaci zasad ne omogućuju usporedbu tih dijelova, kažu u HGK-u.

izvoz kišobrana i suncobrana 16 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Bičem i korbačem u svijet

U autoceste i željezničke nasipe negdje izvan Hrvatske ugrađivat će se i hrvatski obluci, šljunak, lomljeni ili drobljeni ka-

Izvoz lišća, grana i dijelova bilja, mahovine i lišaja popeo se na 410.238 kuna men. Izvoz tog materijala, koji se još koristi kao sirovina za beton, za nasipanje cesta i slično, u pola je godine bio ukupno vrijedan 40,3 milijuna kuna. U istom razdoblju u Hrvatsku je uvezen šljunak vrijedan 24,5 milijuna kuna. U različite građevine, interijere i finalne proizvode ugradit će se hrvatski mramor vrijedan 61,3 milijuna kuna. Izvoz granita vrijedan je 1,1 milijun kuna. Metli i četki raznih tipova ukupno smo izvezli u vrijednosti od 5,8 milijuna kuna, a štapovi za hodanje, bičevi, korbači i slični proizvodi prodani su stranim kupcima u vrijednosti od 79.703 kune. Izvoz kišobrana i suncobrana dostigao je u pola godine 44 milijuna kuna. Izvoz živih konja, magaraca i mula dosegnuo je 2,6 milijuna kuna. Oko 19,8 milijuna kuna odnosi se na izvoz žive domaće peradi. Svježe ili rashlađeno gove-

đe meso prodaje se u inozemstvo u polugodišnjem iznosu od 53,8 milijuna kuna. Tome treba dodati i 9,7 milijuna kuna smrznutog goveđeg mesa. Do kraja lipnja ove godine prodano je i 55,8 milijuna kuna svježeg i smrznutog svinjskog mesa. Proizvođači ovčetine svojim su kupcima u inozemstvo poslali robe u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Jestivi klaonički proizvodi od različitih životinja (svinja, goveda, ovaca, koza...) izvezeni su u visini od 2,3 milijuna kuna. Ti se proizvodi često rabe i kao sirovina u farmaceutskoj industriji.

no za 455.324 kune. Izvoz suncokretova ulja vrijedio je 37,1 milijun kuna, a uvoz 102,9 milijuna kuna. Šećer ima pozitivan saldo. Izvoz 215,7 milijuna kuna, a uvoz 54,3 milijuna kuna. Tako je i s pšenicom i kukuruzom. Prema podacima DZS-a, pšenice je u šest mjeseci izvezeno u protuvrijednosti od 93,2 milijuna kuna, dok je za uvoznu pšenicu plaćeno 27,2 milijuna kuna. Inozemni kupci za hrvatski kukuruz dali su 457,3 milijuna kuna, dok je k nama stigao kukuruz vrijedan 164,4 milijuna kuna.

Jak izvoz kukuruza

Pivo je u pozitivnom izvozno-uvoznom trendu. Na vanjska tržišta, uglavnom u BiH, izvezene su količine vrijedne 123 milijuna kuna, dok je uvoz u Hrvatsku

Polugodišnji izvoz žive ribe iznosio je 11,1 milijun kuna. Uz to izvezeno je svježe ili rashlađene ribe za 460 milijuna kuna. Pošiljka smznute ribe upućena inozemnim kupcima bila je vrijedna 46,7 milijuna kuna. Riblji fileti prodani su u visini od 13,8 milijuna kuna, a sušena i soljena riba za 39 milijuna kuna. Izvoz rakova vrijedan je 11,4 milijuna kuna, a mekušaca 48 milijuna kuna. Mlijeko i vrhnje izvezeno je u šest mjeseci u vrijednosti od 32,05 milijuna kuna, a uvezeno za 193,2 milijuna kuna. Izvoz jogurta, kiselog vrhnja i kefira bio je ipak nešto veći od uvoza: izvoz je 36 milijuna kuna, a uvoz 28 milijuna kuna. No kod sirutke je obrnuto: izvoz vrijedi sedam milijuna kuna, a uvoz 17,9 milijuna kuna. Slično je i kod maslaca: izvoz 8,6 milijuna kuna, a uvoz 39,6 milijuna kuna. Svinjske masti izvezeno je za samo 184.438 kuna, dok je uveze-

Pivo: manje unutra nego van

Svinjske masti izvezeno je za 184.438 kuna, a uvezeno za 455.324 kune stajao 110,1 milijun kuna. U šest mjeseci izvezeno je vina za 29,8 milijuna kuna, a uvezeno za 107,6 milijuna kuna. Izvoz vode je veći od uvoza. Iz Hrvatske je u pola godine prodano vode za 47 milijuna kuna, a u inozemstvu je kupljena voda vrijedna 26,3 milijuna kuna.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 17

aktualno Doing Business 2016 Svjetske banke

Hrvatska na 40. mjestu između 189 zemalja Svjetska je banka izmijenila metodologiju u odnosu na prethodna istraživanja, pa je tako lani Hrvatska prema novoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je bilo objavljeno piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

U 10. mjesto

zauzela Hrvatska po rješavanju trgovačkih sporova

70.mjestu

najnovijem izvješću Svjetske banke Doing Business 2016 Hrvatska je po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među 189 zemalja svijeta. Treba istaknuti kako je Svjetska banka izmijenila metodologiju u odnosu na prethodna istraživanja, pa je tako lani Hrvatska prema novoj metodo-

I dalje u nekim pitanjima druge zemlje napreduju brže od Hrvatske pa tako dolazi do pada na ljestvici, ocjenjuju u HGK-u

smo po dostupnosti kredita

129. mjesto zauzeli smo u izdavanju građevinskih dozvola

logiji zauzela 39. mjesto, a ne 65. kako je bilo objavljeno. Svjetska banka je ocijenila da su u Hrvatskoj izvršenje ugovora i presuda olakšani uvođenjem elektroničkog sustava za praćenje javne prodaje pokretnina te pojednostavljenjem postupka ovrhe u cjelini. Posebno dobre rezultate postigla je u pogledu novog indeksa kvalitete upravljanja pravosuđem, pri čemu je za podindeks koji se odnosi na analizu IT infrastrukture sudova dobila najveću moguću ocjenu (pet od pet bodova) što, među ostalim, obuhvaća sustave za rješavanje trgovačkih predmeta i tražbina male vrijednosti. Osim toga, Hrvat-

18 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

ska spada među samo šest gospodarstava koja su ostvarila 5,5 od šest bodova za novi podindeks kojim se ispituje primjena tehnika za upravljanje predmetima (e-spis). Kada je riječ o pokazatelju Upis vlasništva, Hrvatska je napredovala na ljestvici zahvaljujući uvođenju novog indeksa kvalitete zemljišnih evidencija te se našla između 45 posto top gospodarstava. Kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola, u Hrvatskoj je uveden novi indeks nadzora kvalitete novih zgrada te je ostvarila 12 od 15 mogućih bodova. Hrvatska je posebno dobre rezultate postigla kad je riječ o kvaliteti propisa o građenju, kontroli kvalitete tijekom i nakon izgradnje te zahtjevu o profesionalnom certificiranju.

Hrvatska najbolja u prekograničnoj trgovini

Hrvatska je u rangu najboljih kad je riječ o prekograničnoj trgovini. Prema rješavanju trgovačkih sporova zauzela je 10. mjesto, a slijedi zaštita manjinskih dioničara s plasmanom na 29. mjesto, po plaćanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rješavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjižbi imovine 60. mjesto. Na 66. mjestu smo po dostupnosti električne energije, na 70. po dostupnosti kredita, a na 83. je mjestu po pokretanju poslovanja, dok se najslabiji plasman bilježi u izdavanju građevinskih dozvola gdje zauzima 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.

je u Kazahstanu, koji je zauzeo 41. mjesto na globalnoj ljestvici, zatim slijede Rusija na 51. mjestu i Cipar na 47. mjestu.

Rezultatu pridonijelo i članstvo u EU

“Ohrabruje nas napredak koji su nadležna tijela ostvarila u području olakšanja poslovanja za poduzetnike i ulagače u Hrvatskoj. Takve je napore potrebno održati i dodatno produbiti u nadolazećim godinama. Bržom provedbom ovih regulatornih reformi ne samo da će se poboljšati ulagačka klima i potaknuti otvaranje radnih mjesta, nego će se ubrzati i oporavak gospodarstva, zahvaljujući privlačenju ulaganja privatnog sektora”, izjavio je voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Carlos Piñerú. Kad je riječ o zemljama regije, Makedonija je najbolje pozicionirana i nalazi se na 12. mjestu, Slovenija je 29. Crna Gora 46., Srbija 59., Bosna i Hercegovina na 79. te Albanija na 97. mjestu gospodarstava u svijetu. Zanimljivo je da su iza Hrvatske ostale zemlje poput Mađarske, koja se na-

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić hrvatski pomak u dvije godine sa 89. na 40. mjesto smatra impresivnim lazi na 42. mjestu, Belgije na 43. te Italije na 45. mjestu. Svjetska banka navodi kako su u 90 posto gospodarstava u Europi i Srednjoj Aziji u prošloj godini provedene reforme u cilju poboljšanja poslovne klime. Najviše reformi u svijetu provedeno

Za potpredsjednika Vlade Branka Grčića izvješće Svjetske banke pokazuje ogroman skok Hrvatske u konkurentnosti, a hrvatski pomak u dvije godine sa 89. na 40. mjesto smatra impresivnim. “Posebno raduje to što je Hrvatska preskočila najveći dio zemalja iz Jugoistočne Europe, ali i zemlje poput Belgije, Italije i Mađarske”, izjavio je Grčić dodavši da je rezultatu Hrvatske pridonijelo i hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. Zaključio je i da je Hrvatska sve poželjnija destinacija za poslovanje i investiranje. Na novinarski upit da komentira kako je prema novoj metodologiji Hrvatska u zadnjih godinu dana zapravo pala na ljestvici Doing Business za jedno mjesto, Grčić nije želio odgovoriti nego je samo kazao da je napredak Hrvatske u zadnje dvije godine nepobitan, te da u korist tome govore i investicije kako domaćih tako i inozemnih kompanija u Hrvatskoj. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić smatra da bi hrvatska pozicija na ljestvici Doing Business bila i bolja da je Svjetska banka u obzir uzela Vladine poteze koji su povučeni u zadnja četiri mjeseca, kao što je bitno pojeftinjenje pokretanja posla, ubrzanje uknjižbe vlasništva i rješavanja trgovinskih sporova te novi Stečajni zakon. “Kao zaključak se nameće da je izmjena metodologije i pristupanje Hrvatske EU znatno poboljšalo položaj Hrvatske u istraživanju Doing Business, ali da tijekom prošle godine nije došlo do značajnijih pomaka koji bi poboljšali rang Hrvatske. Drugim riječima, i dalje u nekim pitanjima druge zemlje napreduju brže od Hrvatske pa tako dolazi do pada na ljestvici”, prokomentirali su u Hrvatskoj gospodarskoj komori najnovije izvješće Svjetske banke.

Što se promijenilo u metodologiji Promjena metodologije odnosi se na povećanje kvalitete istraživanja većim brojem indikatora koji određuju ocjenu prema pojedinim pitanjima i određene izmjene u ponderima pojedinih pitanja u određivanju ukupne ocjene. Tako su kod četiri indikatora (građevinske dozvole, dostupnost električne energije, registriranje imovine, provođenje ugovora), pored kvantitativnih ocjena, uvedene

kvalitativne ocjene, odnosno mjerenje kvalitete pružene usluge. Pored toga, revidirano je područje međunarodne trgovine u kojem je fokus stavljen na najvažnije izvozne proizvode i najvažnije trgovinske partnere, a uvedeni su i novi indikatori vezani uz regulaciju tržišta rada.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO Cirkularna ekonomija nema alternativu

Linearni pristup uzmiproizvedi-odbaci nije o Cirkularna ekonomija novi je i drugačiji pristup gospodarskim procesima i poslova preradu, recikliranje i ponovnu upotrebu proizvoda i sirovina. Na taj se način čuvaj početkom prosinca, i Europska komisija donosi paket mjera vezanih uz kružno/cirk piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

irkularna ekonomija je pojam koji se svakodnevno sve češće čuje, a mnogi zapravo ne znaju o čemu je riječ. Radi se, naime, o drugačijem pristupu ukupnim gospodarskim procesima i poslovanju koje znači preradu, recikliranje i ponovnu upotrebu proizvoda i sirovina. Jer, tako se jamči ušteda i manja ovisnost o uvozu energije i sirovina, čišći i zdraviji okoliš, te veća kvaliteta života građana.

U Europskoj uniji plastiku proizvodi 60.000 tvrtki sa 1,5 milijuna zaposlenih Posebice je bitno što su učinci takvog pristupa vidljivi i mjerljivi na najjasniji način - kroz radna mjesta, istaknuto je na 10. međunarodnoj hrvatsko-slovenskoj konferenciji Cirkularna ekonomija i industrija polimera, koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Želimir Kramarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne 20 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

poslove i EU, kazao je kako Hrvatska, kao manja EU država s relativno zaštićenim prirodnim resursima, nema druge mogućnosti nego razvijati se u smjeru održivog rasta, učinkovitog gospodarenja otpadom, ali i cirkularne ekonomije koja pruža velik broj mogućnosti, uz značajna sredstva koja su joj na raspolaganju iz EU fondova. “Te mogućnosti povezane su s pokretanjem različitih vrsta proizvodnje u zelenoj ekonomiji koja je možda širi koncept od cirkularne ekonomije. Održivi promet i razvoj zelenih industrija su doista ono nešto što može otvoriti značajan broj radnih mjesta u Hrvatskoj. A Hrvatska je poznata po tome što je oduvijek imala priličan broj inovatora, kao i istraživanja i razvoj na tome i drugim područjima”, kazao je. Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša, naglasio je kako živimo u vrijeme brze zamjene većine uporabnih predmeta. “To od nas očekuju i na to nas potiču proizvođači. Posljedica takvog načina života je da nevjerojatno neučinkovito upravljamo resursima. A posljedica neučinkovitog korištenja ograničenih resursa je pojačano onečišćenje, gubitak eko sustava, kao i vrijednih sirovina koje bacamo na odlagališta”, napomenuo je dodajući kako je jasno da linearni pristup uzmi-proizvedi-od-

održiv nju koje podrazumijeva u i novac i okoliš, a uskoro, ularno gospodarstvo baci nije održiv. “Jasno je da cirkularna ekonomija nema alternativu globalno, a naročito ne unutar Europske unije – kontinenta koji je najsiromašniji sirovinama”, istaknuo je.

Razvrstavanje otpada

Europska unija se opredijelila za cirkularnu ekonomiju, industrijsko gospodarstvo koje nastoji iskorištavati obnovljive izvore energije (OIE), smanjuje i nastoji eliminirati upotrebu kemikalija i stvaranje otpada. Važan segment u cirkularnoj ekonomiji je i gospodarenje otpadom koje ima značajnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta i kreiranju zelenih tehnologija. Europska komisija, kako se očekuje, 2. prosinca trebala bi donijeti set mjera vezanih uz cirkularno gospodarstvo. Helmut Maurer, predstavnik Europske komisije (Generalni direktorat za okoliš, Opća uprava za okoliš, voditelj

Slovenci dosegnuli 40 posto Slovenija 40 posto prikupljenog otpada reciklira te će do 2020. godine dostići zadani cilj EU-a od 50 posto, istaknuto je na konferenciji. Recikliranje u Sloveniji iznosi 67 kilograma po glavi stanovnika, u Hrvatskoj 27 kilograma, dok u pogledu elektroničke opreme u Sloveniji je 4,1 kilogram po stanovniku, u Hrvatskoj 3,5 kilograma. Vlasnik i direktor tvrtke Tehnix Đuro Horvat predstavio je hrvatsko inovativno rješenje tvornice koje polazi od skupljanja mješovitog otpada koji se tek u tvornici razvrstava.

jedinice A2 Upravljanje otpadom i recikliranje), napomenuo je kako je Hrvatska zbog kasnijeg ulaska u EU imala nešto drukčiju poziciju u odnosu na većinu drugih članica. “No, vidim da Hrvatska slijedi trendove i ulaže mnogo truda kako bi ih dostigla što je brže moguće. Ono što je posebice važno za članice, a što je ujedno šansa za Hrvatsku, da investicije usmjere u pravi, a ne u pogrešan smjer. U Europi je jedan od trendova poboljšanje razvrstavanja otpada i da se on više samo ne prikuplja već da se iz njega izdvajaju vrijedne sirovine. Pritom je bitno uključiti one građane koji žele brinuti o okolišu da razvrstavaju vrijedne sirovine iz otpada kao što su plastika, papir, metal... već na kućnom pragu i da ih potom javna infrastruktura pokupi, zbrine, reciklira i pretvori u nešto vrijedno. Tako se dobivaju reciklirane sirovine visoke čistoće. Tu Hrvatska ima šansu napraviti stvari kako treba”, kazao je. Giuseppe Riva, direktor PlasticsEuropea za regiju Mediteran, napomenuo je kako udruženje od 2012. provodi projekt Nula plastike na smetlištima, te da recikliranje stalno raste. U Europskoj uniji plastiku proizvodi 60.000 tvrtki sa 1,5 milijuna zaposlenih, a gospodarenje otpadom postaje sve važniji dio ekonomije. “Današnje društvo ne smije razmišljati o tome da išta odbacuje. Jer to su vrijedni resursi, što je naročito bitno za one države koji ih nemaju. Mislim da je to europski zadatak i cirkularna ekonomija ide upravo u tome pravcu. Hrvatska, Italija i druge države mnogo se trude kako bi što bolje odgovorile na te izazove. Stoga je bitno razmjenjivati iskustva o tome. A diljem Europe je mnoštvo iskustva na tome području”, napomenuo je Riva dodajući kako je plastika proizvedena od reciklirane sirovine tržišna niša koja krije veliki potencijal. Kao dokaz istaknuo je da uporaba plastike kontinuirano raste. Među vodećim proizvođačima plastike su Azija i Kina, a najveći potrošač per capita je SAD. “Stanovnik SAD-a u prosjeku godišnje potroši 140 kilograma plastike, a Europe 93 kilograma”, napomenuo je Riva. Generalni direktor Odjela za upravljanje vodama i zaštitu resursa njemačkog Federalnog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode, graditeljstvo i nuklearnu sigurnost dr. Helge Wendenburg predstavio je njemačka iskustva u prikupljanju i oporabi otpada. U Njemačkoj se stvara gotovo 350 milijuna tona otpada, od čega se 71 posto reciklira, a aktivno je

167 spalionica otpada koje su povezane s energetskim postrojenjima.

Moderne tvornice

Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. To znači uvođenje razvrstavanja otpada, sanaciju odlagališta i izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom - modernih tvornica koje rade u skladu s visokim ekološkim standardima. U CGO-ima se trajno odlaže tek minimalni dio otpada, dok se iz većeg dijela izdvajaju korisne sirovine i materijali za energetsko iskorištavanje. Njihova ukupna vrijednost je 4,8 milijardi kuna i čak 90 posto iznosa za sufinanciranje je osigurano. Drugim riječima, iz EU fondova osigurano je oko 70 posto sredstava dok ostatak iznosa do 90 posto investicije osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina za Primorsko-goransku i Kaštijun za Istarsku županiju, već su izgrađena. Marišćina je počela s probnim radom, a uskoro će i Kaštijun, dok su nedavno osigurana sredstva za CGO Bikarac za Šibensko-kninsku županiju. Uz Bikarac, u visokoj fazi realizacije za financiranje nalaze se CGO-i Biljane Donje (385 milijuna kuna) za Zadarsku, Babina Gora (200 milijuna kuna) za Karlovačku te Piškornica (615 milijuna kuna) koja će pokrivati potrebe četiriju županija - Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske. Osim smanjenja količine odloženog otpada, krajnji cilj je osigurati najmanje 50 posto odvojeno prikupljenog papira, stakla, plastike i metala do 2020. godine. Hrvatska inače reciklira oko 15 posto od svih prikupljenih materijala. Jedan od preduvjeta za ostvarenje tog cilja je omogućiti građanima razdvajanje otpada za što jedinice lokalne samouprave imaju zakonsku obvezu od 24. srpnja 2014. godine. Prema procjenama, u posljednjih 10 godina u hrvatskom miješanom komunalnom otpadu odbačeno je i zakopano u zemlju sirovina čija je tržišna vrijednost pet milijardi kuna. Inače, u protekle tri godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost investirao je više od pola milijarde kuna u nabavu komunalne opreme i vozila za gradove i općine. Rezultati napora koji se poduzimaju su vidljivi. Danas 80 posto građana ima pristup nekom obliku razvrstavanja otpada, dok je 2012. to imalo samo njih 45 posto.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 21

S MARKOVA TRGA općini 25 posto prihoda od koncesije

Prihvaćena ponuda za Kupare Ponuda Avenue Grupe, u vrijednosti gotovo 100 milijuna eura, bila je jedina obvezujuća ponuda za ovaj projekt piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

lada je prihvatila ponudu Avenue Grupe, koju čine Avenue ulaganja iz Zagreba i Avenue Osteuropa iz Beča, za realizaciju turističkog projekta Kupari u koji će uložiti gotovo 100 milijuna eura. Riječ je o jedinoj obvezujućoj ponudi koja je stigla za ovaj projekt, a odluka Vlade odnosi se na tri koncesije koje se daju na 99 godina. Avenue Grupa tako je ponudila 172.000 eura godišnje za naknadu za osnivanje prava građenja, 58.475 eura godišnjeg zakupa hotela Grand, naknadu za koncesiju na pomorskom dobru od 8,10 kuna po metru četvornom kao fiksni dio te još promjenljivi dio naknade za koncesiju na pomorskom dobru od tri posto ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog pružanjem usluga na plaži Brašina. Površina pomorskog dobra koje se daje u koncesiju iznosi gotovo 79.000 četvornih metara, od čega je 75.800 kvadrata kopneni i morski prostor plaže, a 3000

Poticaj za štednju i novac za migrante Vlada je donijela i odluku da će državna poticajna sredstva za stambenu štednju u 2016. iznositi 4,1 posto, odnosno 205 kuna na maksimalni iznos štednje. Na sjednici je također odobreno da se iz ovogodišnje proračunske zalihe isplati 27,7 milijuna kuna za troškove nastale zbog prihvata i smještaja migranata koji ulaze u Hrvatsku. četvornih metara akvatorij dvaju izdvojenih sidrišta. Ministar turizma Darko Lorencin podsjetio je da je na javni natječaj za Kupare, objavljen u svibnju, pristigla samo ponuda Avenue Grupe, te je kazao da je to tako jer su kriteriji u natječaju bili izuzetno visoki. “Tražili smo razinu od pet zvjezdica. Da se tražila kvaliteta na razini od tri zvjezdice, javilo bi nam se najmanje 50 investitora. Riječ je o pio-

nirskom projektu pripreme i stavljanja u funkciju neperspektivne vojne imovine, kojim je trasiran način realizacije i drugih projekata, primjerice na lokacijama Muzil i Šepurine”, rekao je Lorencin dodavši kako je prihvaćen prijedlog sporazuma između države i Općine Župe dubrovačke temeljem kojeg bi ta općina stekla pravo na 25 posto prihoda koje će država ostvarivati od koncesija na Kuparima.

Korak za potpunu liberalizaciju tržišta električne energije

Kreće burza električne energije

rvatska burza električne energije – CROPEX ovaj tjedan trebala bi započeti s radom. “To je po meni posljednji korak za potpunu liberalizaciju tržišta električne energije u Hrvatskoj”, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na prezentaciji projekta. Hrvatsku burzu električne energije osnovali su Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i Hrvatski operator tržišta energije

(HROTE) radi organiziranja trgovanja za fizičku isporuku električne energije u Hrvatskoj te povezivanja s drugim burzama električne energije. “U zadnjih godinu dana izmijenili smo sve zakone koji su bili potrebni kako bi burza električne energije mogla profunkcionirati, izdane su sve dozvole CROPEX-u, a sada se idemo boriti na otvorenom tržištu i na burzi te dokazati da smo najbolji u regiji. Uvjeren sam da ćemo to i biti jer imamo dobre partnere i dovoljno stručnog znanja”, istaknuo je ministar Vrdoljak. Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li to dovesti i do pada cijena električne energije, odgovorio je kako se u pravilu događalo da su nakon liberalizacije cijene padale.

22 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Na pitanje što misli kako će se u tim uvjetima snaći HEP, rekao je kako je to izazov za tu tvrtku koja već nekoliko godina nije jedini trgovac električnom energijom u nas. “Kao što znate, u Hrvatskoj već radi nekoliko trgovaca električnom energijom. HEP je vrlo ozbiljno odgovorio na to, čak je i izišao na njihova tržišta i to na moj osobni zahtjev”, rekao je. Vrdoljak je kazao i kako je HEP u pravilu na tim inozemnim natječajima pobjeđivao. “Time su dokazali da imaju znanja, da je struka dobra, da mogu uspjeti - samo ih treba potaknuti na to. Hrvatska burza električne energije će ih sigurno potaknuti da dokažu da su najbolji”, zaključio je. (B.O.)

AKTUALNO Hrvatski izvoz u Koreju

sad je mali, ali naglo raste

Zagrebu se 29. i 30. listopada održavao Korejsko-hrvatski poslovni forum. Veleposlanik Republike Koreje Suh Hyung-Won izrazio je zadovoljstvo odnosima Hrvatske i Koreje, posebice u području ekonomske suradnje. Pomoćnik ministra gospodarstva Ismar Avdagić istaknuo je kako ta suradnja ima veliki potencijal, a vjeruje da će u narednim godinama dva gospodarstva biti povezanija. Predsjednik europskog ureda Agencije za promociju korejske trgovine i ulaganja (Korea Trade-Investment Promotion Agency, KOTRA) Kim Doo Young prezentirao je podatke o gospodarskoj suradnji Koreje sa zemljama Europske unije. Korejski izvoz u EU u 2014. je iznosio 39 milijardi eura, a uvoz iz EU-a 42 milijarde eura. Jaka povezanost korejskog i europskog gospodarstva velika je prilika za hrvatske gospodarstvenike, naglasio je Young. Hrvatski izvoz u Koreju ove je godine zamjetno rastao, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prvih sedam mjeseci iznosio je 33,9 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani bilježio tek 13,4 milijuna kuna. Hrvatska iz Koreje uvozi, dakako, mnogo više;

33,9 mil kn u sedam mjeseci ove godine uvezli smo korejskih roba za 475,2 milijuna kuna, opet više nego u istom razdoblju lani kad je uvezeno za 390,4 milijuna kuna. Forum su organizirali Veleposlanstvo Republike Koreje u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, KOTRA i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku Hrvatsko-korejskog poslovnog kluba. Događanju su prisustvovale brojne tvrtke iz obje zemlje, među kojima i Samsung C&T, Daewoo, Korea Gas Corporation (KOGAS), POSCO, Korea Telecom i Doosan Heavy Industries. (B.O.)

hrvatski izvoz u Koreju u 7 mjeseci 2015.

13,4 mil kn u 7 mjeseci 2014.

Artifex - Program pogodnosti za obrtnike

Suradnja obrtnika i dobavljača

ako bi se obrtnicima olakšalo poslovanje kroz smanjivanje ulaznih troškova nabave energenata, opreme, osnovnih sredstava, repromaterijala, ali i ostalih nabavnih stavki koje im trebaju za poslovanje, Obrtnička komora Zagreb je prije šest mjeseci pokrenula projekt Artifex (volja obrtnika) - Projekt zajedničke nabave. U prvom krugu toga projekta ugovore s predsjednikom zagrebačke Obrtničke komore Mirzom Šabićem potpisalo je 15 tvrtki, u drugom krugu 14 tvrtki, a proteklog tjedna u trećem krugu ugovore su potpisale još 24 tvrtke. Time je dosegnuta brojka od 53 dobavljača koji po povoljnijim

Mirza Šabić

uvjetima i cijenama nude svoje proizvode zagrebačkim obrtnicima. Nakon što se priključi tom projektu, obrtnik elektronskim putem dobiva posebnu

obrtničku karticu zagrebačke Obrtničke komore, koju može koristiti prilikom kupnje proizvoda i usluga kod dobavljača koji su u projektu Artifex. Važnost projekta prepoznao je i Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji je istaknuo kako će se do kraja godine projekt podignuti na nacionalnu razinu te će neki od tih dobavljača potpisati ugovore i s HOK-om. Na taj će se način i mnogim hrvatskim obrtnicima omogućiti povoljnija nabava sirovina za proizvodnju. “Smanjenjem ulaznih troškova obrtnici mogu biti konkurentniji na tržištu te samim time i preuzimati nove poslove”, naglasio je Ranogajec. (S.P.)

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 23

AKTUALNO REXPO sajam investicijskih projekata

Stari kamenolom mož atraktivno igralište z Preobrazba područja iscrpljenih zastarjelom industrijom jedan je od tipova ulaganja o kojima se prošli tjedan razgovaralo na sajmu investicijskih projekata Rexpo. U dva dana na sajmu su se susretali investitori, predstavnici gradova koji nude prostore, bankari, arhitekti i projektanti piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

od starog kamenoloma pored Klisa i Solina tvrtka Cemex mogla bi na svom zemljištu graditi stambeno naselje. Ali kamo će gledati ti stanari – na nedaleku rupu u zemlji? Nakon dužeg razmišljanja konzultanti iz tvrtke Colliers došli su na smjelu ideju. Rupa, odnosno stari kamenolom, mogao bi biti vrhunsko, iako neobično, igralište za golf! Smješteno uz rijeku Jadro i iskopine Salone staro industrijsko zemljište moglo

Kriza je ponegdje pomogla i da se projekti svedu u realne okvire bi postati novi biser u turističkoj ponudi Splita i njegove okolice. Preobrazba područja iscrpljenih zastarjelom industrijom jedan je od tipova ulaganja o kojima se prošli tjedan razgovaralo na sajmu investicijskih projekata Rexpo, održanom u Zagrebu. U dva dana na sajmu su se susretali investitori, predstavnici hrvatskih gradova koji 24 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

nude svoje prostore za gradnju, bankari, arhitekti i projektanti... Krizne godine svi bi najradije zaboravili, ali kriza je ponegdje pomogla i da se projekti svedu u realne okvire. John Banka, partner u Colliersu, koji je jedan od idejnih tvoraca golfa u kliškom kamenolomu, ispričao je kako je niz projekata u Poljskoj bio promijenjen na bolje, zbog nove financijske situacije. Tako su u Gdanjsku investitori iz bogatih arapskih zemalja htjeli napraviti niz nebodera uz rijeku u stilu Dubaija. Povukli su se u jeku recesije i sad se tamo grade manje stambeno-poslovne zgrade, primjerenije tradiciji gradova Srednje i Istočne Europe. I u Hrvatskoj bi trebalo graditi postupno, u skladu s rastom prometa i ekonomskom situacijom, istaknuo je Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture. Dobar primjer je zagrebačka zračna luka koja će se dograđivati u skladu s rastom broja putnika.

Preveliki zalogaji

Zadarska luka Gaženica je primjer prevelikog zahvata, rekao je Vedran Mikulić, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Luke Zadar. Iako pruža dobre uvjete za prihvat velikih brodova na kružnim putovanjima, projektirana je

Osam mjeseci zaredom

Industrija raste

že postati za golf za broj putnika koji će se teško ostvariti u skoroj budućnosti. A bez dovoljnoga broja putnika neće dosegnuti ni prag isplativosti. Veliki infrastrukturni projekti teško mogu biti izvedeni bez sudjelovanja države, ali neke investicije zbog položaja i dobrog prometa mogu biti izvedene i vlastitim snagama. Lukša Novak, predsjednik Uprave Zračne luke Split, najavio je gradnju novog terminala - bez državnih jamstava. Ipak i ovdje je država utjecala posredno, odobravajući da se dobit ostavi u poduzeću i uloži u modernizaciju. Svojim sposobnostima morat će se okrenuti i ACI, lanac marina u državnom vlasništvu. Lanac djeluje na tržištu bez državnih subvencija, izložen oštroj konkurenciji. Prema riječima Doris Peručić, predsjednice Uprave ACI-ja, država može pripomoći razvojem infrastrukture, primjerice, gradnjom i održavanjem cesta, zračnih luka i željezničkih pruga kojima će stići gosti do turističkih odredišta. U razvoju prometnih pravaca dodatnu pomoć dat će europski fondovi, ali tu treba biti realan. Europskim novcem gradit će se dubrovačka zračna luka, vjerojatno i pelješki most, a kod željeznice je moguće dobiti samo novac za europske koridore. A to je pruga od Rijeke do mađarske granice i nekoliko pruga oko Zagreba, upozorio je ministar Hajdaš Dončić. Više od tog, jednog i pol koridora, kako je opisao ministar,

Hrvatska može dobiti tek nakon što se u idućim godinama na europskoj razini raspravi o novim europskim prometnim pravcima.

Milijun eura za prateću dokumentaciju

Uz visoki javni dug primjeren model gradnje javnih zgrada postaje javno privatno partnerstvo. No unatoč velikim potencijalima, koji se procjenjuju na nekoliko milijardi eura, u Hrvatskoj se provodi samo 18 JPP projekata, vrijednih oko 400 milijuna eura. U Hrvatskoj, kao i drugdje u regiji, nedostaje znanja o provođenju i prednostima takvih projekata, ocijenila je Magdalena Šoljakova iz IFC-a. Za velike poslove, kao što je gradnja terminala u Zračnoj luci Zagreb još se i nađu ulagači i financijska podrška, no za mala i srednja ulaganja to je već složenije. Mirjana Igrec, članica Uprave Kamgrada, ispričala je kako je ta tvrtka željela sudjelovati na javno-privatnim projektima srednje veličine. Pokazalo se, međutim, da bi za izradu prateće dokumentacije, angažiranje konzultanata i druge administrativne postupke trebalo potrošiti gotovo milijun eura. I to prije no što se preda ponuda na natječaj. Iako bi prolazak na natječaju mogao osigurati dobre prihode u razdoblju provedbe projekta, prikupljanje tolikog novca za mnoge je građevinske tvrtke, iscrpljene krizom, prevelik zalogaj.

Tradicija u novom ruhu Prije 100 godina Mali Lošinj imao je u zimskim mjesecima 250.000 gostiju koji su dolazili zbog poboljšanja zdravstvenog stanja. Gotovo 10 posto sadašnjeg turističkog godišnjeg posjeta na Lošinju! Tu tradiciju treba obnoviti i produžiti sezonu, složili su se gradonačelnik Malog Lošinja Gari Capelli i Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja, koji vodi odjel za zdravstveni turizam. Mali Lošinj uspio je dobrom komunikacijom s građanima osigurati i prostor za golfsko igralište. Zdravstveni turizam ima velike prilike i na kopnu. U Jastrebarskom će se graditi novi hotel koji će uključivati i zdravstvene sadržaje. I to je podsjećanje na djelatnost koja je u tom gradu postojala još u Austro-Ugarskoj, rekao je Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog.

zlazni trend industrijske proizvodnje traje već osmi mjesec zaredom. U rujnu je, prema kalendarski prilagođenim podacima, proizvodnja bila veća za 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. Riječ je o najbržem tempu godišnjeg rasta od travnja 2008. godine. U posljednjih godinu dana samo je jednom zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje. Rujanski rast rezultat je povećanja proizvodnje u sektoru rudarstva (12,4 posto) te prerađivačkoj industriji (7,2 posto), dok se u opskrbi električnom energijom bilježi pad proizvodnje od 16,4 posto. Promatrano po granama, najveći utjecaj na rujanski rast imalo je povećanje proizvodnje prehrambenih proizvoda (9,6 posto) i vađenja sirove nafte i prirodnog plina (12,4 posto, djelomično zbog niske baze). Tome treba pridodati i rast u brodogradnji od značajnih 46,4 posto. Povoljna kretanja domaće i inozemne potražnje u ovoj godini pozitivno djeluju na industrijsku proizvodnju te se, uz nastavak tih kretanja, za čitavu ovu godinu može očekivati rast ukupne industrijske proizvodnje od oko 2,2 posto, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK. Ipak, zbog niske baze, još se ne može govoriti o pravom oporavku industrijske proizvodnje na razine iz pretkriznog razdoblja, dodao je Savić. Uzlazni trend industrijske proizvodnje bilježi se u cijeloj Europskoj uniji pa je tako u kolovozu industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, bila 1,9 posto veća u odnosu na isti lanjski mjesec lani. Uzlazni trend u EU traje od kraja prošle godine. (I.V)

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 25

predstavljamo

AD’sign, Zagreb

Luksuz za žene sa stavom Nakon poslovne torbe koja je postala must have, Ana Dorotić nudi i kožni accessories, narukvice, remene i ogrlice, a veliki hit im je i book keeper

S A SAD MALO O NAMA...

prije 3 god Ana Dorotić započela s radom na dizajnu poslovne galanterije nekoliko stotina komada proizvoda se godišnje i plasira na tržište

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

vaki poslovni muškarac, ali i žena, koji drži do svog poslovnog izgleda mora imati kvalitetnu aktovku ili poslovnu torbu. Kad ste poslovna žena, uz torbu i aktovku treba vam i kvalitetna večernja torba, te još nekoliko modnih dodataka. Upravo je tu potencijal vidjela mlada dizajnerica Ana Dorotić koja je odlučila kroz svoj brend AD’sign ući u nemilosrdni svijet kožne galanterije gdje svoje pozicije čvrsto drže vodeći svjetski proizvođači. Prije nepune tri godine započela je raditi na dizajnu poslovne galanterije za žene. Prepoznatljivost njezinih proizvoda ogleda se u razigranim bojama i jedinstvenom motivu koji se nalazi na torbama. “Posebnost čitave linije proizvoda je u pažljivo dizajniranom poklopcu torbe koji na nenametljiv način predstavlja našu zemlju i ističe njeno iskonsko nacionalno obilježje - hrvatski grb. Prva torba koju smo tada izradili bila je u tirkiznoj boji. Malo neobično za poslovni izgled žene, no ubrzo je prodaja pokazala da je taj odabir boje bio opravdan. Tada sam, osim našeg nacionalnog simbola, uvidjela kako i boje igraju ulogu u liniji koju sam tada tek pokušavala plasirati na tržište”, kaže nam Ana Dorotić dodajući kako je na samom početku svoje poduzetničke avanture imala još jednu radnicu. “Tada su to bile vrlo male brojke što se proizvodnje tiče. Na samom početku radili smo komadno, no kroz pola godine narudžbe su se povećale i tada sam počela surađivati

26 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

s dugogodišnjim zagrebačkim obrtnikom Miljenkom Vukom, s kojim surađujem i danas. Godišnje proizvedemo nekoliko stotina komada iz čitave linije proizvoda koje plasiramo u Zagrebu, Korčuli, Zadru i Dubrovniku”, ističe ova mlada dizajnerica i poslovna žena koja ima velike planove, ali ne želi žuriti. Nakon što je njezina poslovna torba postala nezaobilazni dodatak koji si žene žele priuštiti, jer je riječ o ručno izrađenom i jedinstvenom proizvodu, Ana se odlučila i na širenje lepeze proizvoda te je tržištu ponudila i kožni accessories, narukvice, remene i ogrlice, a veliki hit proizvod im je i book keeper - poslovna mapa u koju možete staviti tablet, mobitel, olovku, rokovnik i sve što vam je potrebno za poslovni sastanak.

Posebnost torbi je dizajnirani poklopac koji nenametljivo predstavlja Hrvatsku i ističe hrvatski grb “Ništa kvalitetno i dugoročno ne događa se u kratkom roku. Trenutačno radim na izlasku na vanjsko tržište i tu trošim najviše energije. Potrebno je napraviti mnogo sitnih koraka kako biste napravili jedan veliki. Dok nisam krenula u svijet poduzetnika, to nisam znala”, iskrena je Ana Dorotić, koja je na ovogodišnjoj 13. međunarodnoj izložbi inovacija održanoj u Zagrebu osvojila srebrnu medalju za Modnu torbu hrvatskih obilježja. Žene su poznate po tome da s velikom pažnjom biraju svoje torbe, a kvalitetne i posebne ručno rađene torbe kakve su one brenda AD’sign bit će izbor onih poslovnih žena koje se ne boje napraviti famozni korak više. (I.G.)

enterprise europe

info

Broj 136, 2. studenoga 2015.

7. Poduzetnički forum

Kako do uspješne provjere poslovnog koncepta Pred skoro otvaranje šestog kruga natječaja za zaprimanje projektnih prijedloga u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta predstavljeni su uspješni primjeri korisnika PoC programa Sedmi poduzetnički forum HAMAG BICRO-a održan je povodom najave skorog otvaranja šestog kruga natječaja za zaprimanje projektnih prijedloga u sklopu Programa provjere inovativnog koncepta (PoC 6). Na informativnoj radionici predstavljeni su detalji javnog poziva za PoC, a sudionici Foruma mogli su čuti uspješne primjere korisnika PoC programa. Radionicu je otvorio Goran Becker, član Uprave HAMAG BICRO-a, koji je istaknuo kako je u periodu od 2007. do 2014. godine kroz inovacijske programe sufinancirano 309 inovativnih projekata u iznosu od 306 milijuna kuna potpore, dok je samo u prvoj polovini 2015. godine u istu svrhu osigurano 68 milijuna kuna. “Provedba Programa za poticanje inovacija u proteklom razdoblju pozitivno je utjecala na cjelokupan inovacijski sustav. Kroz programe su stvoreni temelji za poboljšanje konkurentnosti gospodarstva na domaćoj i međunarodnoj razini te je ujedno provedena priprema za buduće strukturne promjene. Svaki od programa iznjedrio je višestruko korisne učinke poput kreiranja kvalitetnih dugoročnih suradnji poslovnog i istraživačkog sektora, kolaborativnih projekata te transfera znanja i kapaciteta u oba smjera”, ističe Becker. Korisnici tog programa koji su dobili novac u prošlom natječaju kroz vlastite su primjere pokazali

kako su postavili projekt, što im je bio tehnološki rizik, koje su troškove financirali iz Programa a koje iz vlastitih sredstava te koje su rezultate dobili i kakvi su im daljnji planovi. O svojim primjerima govorili su Ivo Matković iz Dental BioSciencesa, Tomislav Nakić Alfirević iz tvrtke Amphinicy i Inga Marijanović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom radionice naglasak je bio na problematici intelektualnog vlasništva kao vrlo važnom aspektu u PoC projektima. Pored primjera iz prakse, sudionici su dobili konkretne savjete od patentnog zastupnika koji je angažiran za mno-

gobrojne PoC korisnike. Program PoC namijenjen je sufinanciranju prihvatljivih pretkomercijalnih aktivnosti inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata koji se nalaze u početnoj fazi razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa. Prihvatljivi projekti sufinancirat će se u iznosu od minimalno 35.000 kuna do najviše 350.000 kuna i u trajanju do najviše 12 mjeseci. Za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa PoC temeljem najavljenog natječaja predviđeno je ukupno 16 milijuna kuna. Otvaranje natječaja planirano je 16. studenog 2015. godine, dok se ugovaranje očekuje u prvom kvartalu 2016. godine.

enterprise europe Sajam ideja

Sinergija hrvatske indu

Sajmom ideja želi se potaknuti intenzivnija suradnja akademske zajednice s industrijom i poduzetnicima i na Akademsko poduzetništvo izuzetno je značajno za sva napredna gospodarstva svijeta pa tako i za razvoj hrvatskoga gospodarstva. U tom smislu, treba potaknuti i poduzetnički duh u studentskoj populaciji gdje se krije neslućeni potencijal, istaknuo je prorektor Zagrebačkog Sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga na Sajmu ideja - Sinergija hrvatske industrije i znanosti. Sajam se održao u sklopu proslave 96. godišnjice djelovanja Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva i Sveučilišta u Zagrebu u prostorima Hrvatske gospodarske komore.

Sajam ideja proizvod je suradnje HGK i FKIT-a, nastao iz želje da se pomogne intenzivnija suradnja akademske zajednice s gospodarstvom, odnosno industrijom i poduzetnicima. “Glavni cilj je jačanje gospodarstva putem inovacija i zajedničkih projekata. Unatoč velikoj ponudi komunikacijskih mogućnosti, osobni kontakt ostaje i dalje ključni faktor kod uspostave ozbiljne suradnje”, rekla je pomoćnica direktorice za industriju Hrvatske gospodarske komore Gordana Pehnec Pavlović. Dodala je kako suradnjom treba iskoristiti ponuđena financijska sredstva EU fondova kako bi se, u konačnici, ojačala konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. “HGK je otvoren za suradnju, ima svu potrebnu infrastrukturu da koordinira i poveže zainteresirane strane”, naglasila je Gordana Pehnec Pavlović.

Info dan za sektor prometa

Europska komisija organizira događaj pod nazivom Transport SME Innovation Day koji će se održati 23. studenoga 2015. u Charlemagne zgradi, u Bruxellesu. Ciljana skupina sudionika su mala i srednja poduzeća iz sektora transporta. Inovacije i razvoj novih tehnologija, proizvoda, usluga i rješenja ključni su za ekonomski rast i zapošljavanje. Zbog tog razloga iznimno je bitan proces komercijalizacije rezultata

istraživanja i razvoja projekata na tržište. Tom prilikom, Europska komisija će istaknuti mogućnosti poticanja MSP-a kroz različite usluge i financijske mehanizme. Bit će riječi i o zaštiti intelektualnog vlasništva, te investicijskim strategijama poduzeća rizičnog kapitala. Uspješni MSP-i iz sektora prometa s prisutnima će podijeliti praktična iskustva stavljanja svojih izuma na tržište. Napomena za sve zainteresirane: broj sudionika ograničen je maksimalnim kapacitetom prostorija. Registracija se obavlja putem web stranice Europske komisije na kojoj se nalazi i program događanja: http:// ec.europa.eu/programmes/ horizon2020/en/news/transport-sme-innovation-day.

Natječaj za nabavu IT tehnologije Otvoren je natječaj za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Poziv je namijenjen MSP-ima koji posluju u jedinicama regionalne i lokalne samouprave u područjima s razvojnim posebnostima, s ciljem jačanja njihove tržišne pozicije i povećanja konkurentnosti te ujednačenog razvoja svih područ-

ja Hrvatske. Najniža vrijednost potpore, odnosno iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu je 100.000 kuna, dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 1.500.000 kuna. Prijave na natječaj primaju se do 15. siječnja 2016. Detalje natječaja i natječajnu dokumentaciju možete pronaći na http:// www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1169.

www.een.hr

2. studenoga 2015.

2 3

ustrije i znanosti

a taj način ojačati gospodarstvo kroz inovacije i zajedničke projekate Kako znanje i znanost bitno utječu na gospodarski razvoj i od strateškog su značenja za svaku zajednicu, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije želi pojačati svoju ulogu u razvoju gospodarstva i u skladu s tim strateški se usmjeriti i aktivno uključiti u industrijski razvoj. Uvjet za to je stvaranje partnerskih odnosa s gospodarstvom i poslovnom zajednicom, što je osnovna djelatnost Hrvatske gospodarske komore, posebice kroz suradnju sa strukovnim udrugama. Nedavno je potpisan i sporazum o razvoju tehnološkog parka u Zagrebu gdje su studenti FKIT-a pod povoljnim uvjetima dobili prostor za osnivanje svojih prvih tvrtki.

Poslovni razgovori Alimentaria Horexpo Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore koji će se održati 23. i 24. studenoga tijekom održavanja Sajma Alimentaria Horexpo u Lisabonu. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za tvrtke iz Europe i izvan nje kako bi upoznale najnoviju tehnologiju, pronašle nove poslovne partnere i pokrenule prekograničnu suradnju. Ciljana skupina: tvrtke, sveučilišta, instituti i druge organizacije iz sektora hrane i pića u potrazi za poslovnim, tehnološkim i istraživačkim partnerima iz Europe i šire. Glavne teme: - Hrana

- Mliječni proizvodi - Mesni proizvodi - Riba - Svježe voće, povrće - Smrznuta hrana - Konditorski proizvodi, keksi, tjestenina - Trgovina proizvodima - Organski proizvodi - Dijetna hrana, hrana za djecu, zdrava hrana - Pića - Alkoholna pića - Bezalkoholna pića - Vino Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Upute za registraciju i više informacija možete pronaći na: https:// www.b2match.eu/alimentaria-lisboa2015.

Na sajmu su dodijeljene i dvije nagrade za najbolje studentske završne i diplomske radove izrađene u industriji ili s potencijalnom primjenom u industriji. Prvu nagradu osvojio je Matija Bjelobradić za rad Vulkanizacija EPDM ovojnice električnog kabela uz difunkcionalni peroksidni inicijator, a novčanu nagradu dodjeljuje tvrtka Agroproteinka. Drugu nagradu osvojila je Marija Sigurnjak za rad Ispitivanje karakteristika biogoriva na osnovi smjesa n-butanola i dizelskog goriva, a novčanu nagradu dodijelila je tvrtka Labena.

Poslovni razgovori na Sajmu MIDEST u Parizu

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore koji će se održati 17. studenoga u okviru Sajma MIDEST u Parizu. Ovaj sajam je poznat kao jedan od vodećih svjetskih sajmova i platformi za industrijske kooperante na međunarodnoj razini, u području know how-a i industrijskog podugovaranja (proizvodnja i prerada metala i metalnih proizvoda, proizvodnja strojeva i uređaja, kovanje i lijevanje) koji kupcima nude priliku za interakciju na različitim razinama. Na njemu se u prosjeku predstavi oko 1700 izlagača iz 45 zemalja te više od 40.000 profesionalaca iz industrijskog sektora. Ciljani sektori: - Obrada metala - Industrijske usluge

- Prerada plastike, gume i kompozitni materijali - Obrada drva -Obrada ostalih materijala (staklo, keramika...) - Elektronika i električne energije - Mikrotehnologije - Površinski tretmani, toplinski tretmani i završna obrada - Industrijski zatvarači Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a cijene, detalje događanja i formular za registraciju možete pronaći na internet stranicama: http://www.een-matchmaking.com/midest2015/.

enterprise europe Komorski investicijski forum zapadnog Balkana

Konkretni projekti potiču suradnju Upravni odbor Komorskog investicijskog foruma zapadnog Balkana procjenjuje kako su konkretni projekti temelj regionalne suradnje kojima će se osigurati ekonomski napredak čitave regije. Hrvatska predložila digitalne platforme i venture capital fond edukacije kroz Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija Na prvom sastanku Upravnog odbora Komorskoga investicijskog foruma zapadnog Balkana (KIF), održanom u Budvi, zaključeno je da su konkretni projekti temelj regionalne suradnje kojima će se osigurati ekonomski napredak čitave regije zapadnog Balkana. Hrvatsku gospodarsku komoru na Forumu je predstavljao potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić koji je predložio tri projekta, a koje je KIF prihvatio. To su izgradnja tzv. digitalne platforme komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge u vezi s djelovanjem KIF-a te osnivanje zajedničkog venture capital fonda s ciljem financiranja start-up kompanija i projekata MSP-ova u zemljama zapadnog Balkana. “Treći projekt radio bi se u suradnji sa SEECEL-om (Regionalnim centrom za razvoj poduzetničkih kompetencija JIE) koji predstavlja dobar primjer europskog projekta strateške suradnje u zemljama regije i idejnih rješenja u području učenja za poduzetništvo”, rekao je Kramarić. KIF predstavlja prvo zajedničko tijelo gospodarskih komora regije koje će, aktivnostima posebno oblikovanih radnih skupina, raditi na pripremi i implementaciji projekata definiranih Akcijskim planom, a koji trebaju osigurati ostvarivanje ciljeva utvrđenih Berlinskim procesom. HGK je jedan od suosnivača KIF-a, uz šest gospodarskih komora regije te Gospodarsku zbornicu Slovenije. Osnovan je u kolovozu 2015. godine, na marginama Konferencije o zapadnom Balkanu.

“S obzirom na gospodarski interes koji naše članice imaju na području regije, ali i važnost regionalne suradnje, odluka HGK bila je uključiti se u KIF te sudjelovati u aktivnostima svih komora zemalja Jugoistočne Europe te, predlaganjem konkretnih projekata, ojačati konkurentnost hrvatskih tvrtki na tržištu zemalja JI Europe”, istaknuo je Kramarić. Na sastanku KIF-a sudjelovali su i predstavnici raznih međunarodnih organizacija i udruženja (Svjetska banka, IFC, UNDP, GIZ, WKÖ, OST AUSSCHUS...) kojima su predstavljeni planirani projekti s ciljem definiranja moguće suradnje.

KIF predstavlja prvo zajedničko tijelo gospodarskih komora regije koje će, aktivnostima posebno oblikovanih radnih skupina, raditi na pripremi i implementaciji projekata definiranih Akcijskim planom, a koji trebaju osigurati ostvarivanje ciljeva utvrđenih Berlinskim procesom

www.een.hr

2. studenoga 2015.

4 5

FORUM JADRANSKO-JONSKIH gospodarskih KOMORA

Poduzetnice pokreću promjene Stvaranje relevantne baze podataka ženskog poduzetništva, prikupljanje i praćenje podataka o tom poduzetništvu temelj je ozbiljnog bavljenja poduzetništvom žena i njegovim razvojem, smatra Vesna Friedl HGK pokrenuo Poduzetnički inkubator za poduzetnice-početnice Hrvatska gospodarska komora je ove godine napravila još jedan iskorak na području ženskog poduzetništva. Naime, prvi put u Hrvatskoj je pokrenut Poduzetnički inkubator isključivo za poduzetnice-početnice. Inkubator je u HGK-ŽK-u Split, te se poduzetnicama-početnicama na razdoblje od tri godine po vrlo povoljnim uvjetima omogućuju uredi, kao i mentorska, savjetodavna i svaka druga logistička pomoć. Dvije tvrtke rade u Inkubatoru. Promatramo li vlasničku strukturu poduzetništva u Hrvatskoj prema rodnom kriteriju, udio žena poduzetnica, prema Fininim podacima, 2010. iznosio je 17,3 posto, a tri godine kasnije 19,6 posto. Hrvatska gospodarska komora jedna je od prvih institucija u Hrvatskoj koja je prepoznala potencijal ženskog poduzetništva i važnost njegova razvoja, te se od početka uključila u njegovo promicanje i poticanje. Od osnutka Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, koja ove godine obilježava 20. godišnjicu svoga postojanja, HGK usko i partnerski surađuje s tom udrugom. Hrvatska je jedna od prvih zemalja u regiji koja ima Strategiju razvoja poduzetništva žena, a HGK je bio jedan od inicijatora njene izrade te sudionik u provedbi strateških ciljeva poput poboljšanja sustavne podrške poduzetništvu žena.

HGK-Županijska Komora Split je inicirala i s Komorom Ancone pokrenula Forum jadransko-jonskih gospodarskih komora, te od njegova osnutka vodi i koordinira radom Okruglog stola za žensko poduzetništvo. Tako se na nedavnom Forumu u Italiji okupilo 130 žena poduzetnica od kojih oko 60 iz Hrvatske. Predstavljen klaster poduzetnica Kolo “Stvaranje relevantne baze podataka ženskog poduzetništva, prikupljanje i praćenje podataka o tom poduzetništvu temelj je svakog ozbiljnog bavljenja poduzetništvom žena i njegovim razvojem. Ove smo godine najviše razgovarali o klasterima i umrežavanju te održivom turizmu i poljoprivrednom sektoru. Predstavili smo prvi klaster poduzetnica Hrvatske Kolo koji djeluje godinu dana”, kazala nam je Vesna Friedl, direktorica HGK-ŽK Split. Svoju životnu i poslovnu priču sa sudionicama je podi-

jelila poznata motivacijska govornica Madi Sharma, ujedno i članica Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora. “Stvarajući novac, poduzetnice su i pokretačice promjena. Opravdanja za nedjelovanje nema jer ako sam ja mogla uspjeti, može i svaka i od vas”, istaknula je Shrama. Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, predstavila je na Forumu projekt izrade baze poslovnih žena u sklopu projekta Uklanjanje staklenog labirinta - jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj. Baza bi uključivala profile žena koje su na upravljačkim pozicijama kao i onih koje su zadovoljile kriterije za preuzimanje takve funkcije. Projektom se želi zaposliti što veći broj menadžerica i pokazati kako u Hrvatskoj postoji dovoljan broj žena s respektabilnom karijerom i postignućima koja ih čine spremnima za najodgovornije položaje. (J.V.)

enterprise europe Energetska učinkovitost

Energetskim pregledom do ušteda Provođenje energetskog pregleda dovodi do smanjenja troškova energije poduzećima i ušteda, osobito onim poduzećima koja se ne bave energetikom Na radionici Energetska učinkovitost (ENU) u gospodarstvu - obveza energetskog pregleda za velika poduzeća, koji je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavljen je pravilnik kojim se reguliraju energetski pregledi za velika poduzeća. Provođenje energetskog pregleda dovodi do smanjenja troškova energije poduzećima, te se time otvara prostor za uštede, pogotovo kada se uzme u obzir da većini poduzeća energetika nije osnovna djelatnost, istaknuo je predstavnik Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Ivan Šerić. Pravilnik za provođenje energetskog pregleda odnosi se na velika poduzeća, odnosno na ona trgovačka društva koja ispunjavaju barem dva od sljedećih uvjeta, a to su da ukupna aktiva tvrtke iznosi najmanje 130 milijuna kuna, godišnji prihod iznosi najmanje 260 milijuna kuna, a prosječno je zaposleno najmanje 250 radnika tijekom poslovne godine. Posebna važnost ove radionice jest u tome što

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno u svome programu ima mjeru sufinanciranja uvođenja sustava ISO 50001 u velika poduzeća, u minimalnom iznosu od 40 posto. Na kraju radionice svi su zainteresirani mogli uz pomoć predstavnika Fonda pripremiti prijavu za taj program. Rok za početak energetskog pregleda je

5. prosinca ove godine, a on može trajati sve do kraja iduće godine. Radionicu su organizirali Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva, Centar za investicije i praćenje energetskog sektora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvatska udruga poslodavaca.

Smart City Expo World Congress 2015 Barceloni od 17. do 19. studenog. Smart City Expo se održava već petu godinu zaredom, a prošle godine je na B2B događaju bilo 299 sudionika iz 36 zemalja te je održano 819 sastanaka “jedan na jedan”.

Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore na međunarodnom sajmu Smart City Expo World Congress koji će se održati u

Ove godine će također biti i sajam na kojem će se predstaviti inovativna rješenja vezana uz pametno društvo, tehnologiju, upravljanje, energiju, mobilnost i održive gradove. Zašto sudjelovati: - imajte proaktivni pristup – predstavite

se na svjetskoj pozornici - proširite svoju međunarodnu mrežu i identificirajte potencijalne poslovne partnere - unaprijed odredite svoje 30-minutne poslovne razgovore, s ciljanim poslovnim partnerima. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima je besplatno, a registrirati se možete na mrežnoj poveznici http://www. smar tcityexpo.com/ca/brokerage event-2015, najkasnije do 6. studenoga.

www.een.hr

2. studenoga 2015.

6 7

Jamstveni programi kao pokretači gospodarstva

Podržano 1500 dobrih projekata Jamstveni programi olakšavaju brže i jednostavnije ostvarivanje poslovne ideje. U Hrvatskoj su kroz njih podržani projekti vrijedni više od 4,5 milijardi kuna Više od 60 međunarodnih stručnjaka iz područja financijskih instrumenta osiguranja predstavilo je hrvatskim poduzetnicima trendove i govorilo o dobroj praksi korištenja jamstvenih programa. Susret Jamstveni programi kao pokretač gospodarstva organizirala je Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom. Cilj ovog susreta bio je predstaviti izazove, prilike i trendove u instrumentima osiguranja poduzetničke investicije, naročito investicija malih i srednjih poduzetnika, istaknuo je Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a. “Važnost jamstava kao instrumenta poticanja gospodarstva ogleda se i u činjenici da je naša agencija u proteklih nekoliko godina povećala volumen izdanih jamstava za gotovo četiri puta u odnosu na prethodni period, podržala jamstvima gotovo 1500 projekata u sektoru malog i srednjeg poduzetništva, podržala investicije u iznosu od preko 4,5 milijardi kuna te izravno potaknula otvaranje više od 4500 novih radnih mjesta”, procjenjuje Liović. Uspješan korisnik jamstvenog programa HAMAG-BICRO-a Branko Kovačić predstavio je svoju poduzetničku priču – projekt Istralandia. “Istralandia već u drugoj godini postojanja broji gotovo 300.000 posjetitelja i postala je jedan od najboljih aquaparkova Europe. To je dokaz da kvalitetan sadržaj i uspješno upravljanje, uz veliki trud i zalaganje cijelog tima Istralandia i uz stalno ulaganje u poboljšanje kvalitete usluga, donosi siguran uspjeh, sada prepoznat i u europskim okvirima”, ističe Kovačić.

U sklopu održane panel-rasprave s temom Kako jamstveni programi potiču gospodarstvo i koji su novi jamstveni programi na raspolaganju poduzetnicima, Boris Guina, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, je istaknuo kako su jamstveni programi za poduzetnike-početnike koji pokrivaju do 80 posto glavnice, od sad na raspolaganju poduzetnicima koji posluju do pet godina, umjesto dosadašnje dvije godine. U listopadu ove godine uveden je i novi jamstveni program Portfeljna jamstva kojima se poduzetnicima, u suradnji s bankama, olakšava brža i jednostavnija realizacije poslovne ideje. “HAMAG-BICRO postao je jedna od vodećih institucija za financiranje poduzetnika. Konstantno osluškujemo potrebe tržišta i poteškoće poduzetnika te pored postojećih instrumenata financiranja razvijamo nove koji će olakšati poduzetnicima pristup kapitalu”, kaže Guina. Bernhard Sagmeister, predsjednik Uprave AECM-a, naglasio je kako su jamstva sve više prisutna. “Dajemo manje darovnica i preusmjerava-

mo ta sredstva na jamstva jer jamstva mobiliziraju financiranje projekata te su stoga ključna za razvoj”, istaknuo je Sagmeister. Rémi Charrieer, voditelj razvoja institucionalnog poslovanja u Europskom investicijskom fondu, naveo je kako Sjedinjene Američke Države imaju 10 puta bogatiji fond rizičnog kapitala od Europe i ohrabrio prisutne neka podrže takve inicijative. “EIF nije toliko u izravnoj komunikaciji s poduzetnicima već s institucijama. Putem vas im dostavljamo niz mjera. U Hrvatskoj su neke od njih već prisutne, a u budućnosti će ih biti još i više”, kaže Charrieer. Astrid Bartels iz Europske komisije, Opća uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća, poručila je hrvatskim poduzetnicima kako ne trebaju mijenjati ciljeve - bitno je imati smjer i učiniti informacije dostupnima, a ovo događanje navela je kao idealan primjer kako to i učiniti.

enterprise europe Meeting G2.1

Poslovne prilike za hrvatsk Konferencijom na kojoj su sudjelovali poduzetnici hrvatskog podrijetla iz 17 država svijeta želi se osnažiti go Na konferenciji su predstavljene mogućnosti ulaganja u Hrvatsku kao i potporne institucije koje mogu pom Poduzetnici hrvatskog podrijetla iz 17 zemalja svijeta okupili su se u Zagrebu na konferenciji Meeting G2.1. Konferencijom se željelo istražiti nova tržišta i mogućnosti koje pružaju europske i hrvatske institucije za ulaganja u Hrvatskoj, istaknuo je direktor ovog projekta Josip Hrgetić. “Globalizacija je omogućila bolju povezanost hrvatske dijaspore s Hrvatskom, te lakše umrežavanje i povezivanje u stvaranju poslovnih uspjeha. Na ovoj konferenciji smo upoznali ljude koje dolaze iz 17 zemalja u kojima živi i radi tri milijuna Hrvata izvan domovine. Trebamo iskoristiti ovakve prilike ne samo da naglasimo što pruža Hrvatska u poslovnom smislu, nego da razvijemo poznanstva s Hrvatima koji žive po svijetu, gdje mogu širiti svoje osobne granice, financijske i poslovne”, istaknuo je Hrgetić. Jačanje veza je prioritet Jačanje veza domovinske i iseljene Hrvatske jedan je od prioriteta koji nam je nužan, istaknula je na otvaranju konferencije predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. “Jačanje veza ima dva temeljna cilja: očuvati nacionalni identitet hrvatskoga iseljeništva, osobito među naraštajima Hrvata rođenih u iseljeništvu, i drugo, što više politički, kulturno i gospodarski, ali i demografski, povezati iseljeništvo s Hrvatskom i uključiti ga u tokove domovinskog života. Ova konferencija je dvostruko poti-

cajna u tom smislu. Prvi poticaj nalazi se u činjenici što je inicijativa za njeno održavanje došla od povratnika i iseljenika, a drugi u činjenici što konferencija ima gospodarski karakter i zadaću snažnijeg otvaranja kanala gospodarske komunikacije i suradnje Hrvatske i iseljeništva. Danas imamo odgovarajući odnos i okruženje za pojačano povezivanje Hrvatske s iseljeništvom na gospodarskom planu, ali nemamo puno uspješnih primjera gospodarskog povezivanja”, kaže Kolinda Grabar-Kitarović. Hrvatska može mnogo ponuditi Hrvatska je u svijetu prepoznata kao odlično mjesto za odmor, ali osim što je nesumnjivo lijepa, ima dosta toga za ponuditi, kaže Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investi-

cije i konkurentnost. “Tek sad, ulaskom u EU i promjenama u zakonodavstvu zahvaljujući investitorima, vidimo da se u Hrvatskoj može raditi i proizvoditi. Nismo riješili sve probleme, kao što su prenormiranost i pravosuđe, no kroz radnu skupinu koju smo oformili pokušavamo ubrzati procese iako ne možemo utjecati na tijek događaja - uostalom, to ne bismo ni smjeli. Mi smo tu saveznici, nismo politička struktura, mi smo ljudi koji se bave ovim poslom, imamo zadatak predlagati i nuditi rješenja da se neke stvari konačno promijene”, istaknuo je Novinić. Na panel-diskusiji Inovacije/ Start-upi/Poslovni anđeli, rečeno je kako hrvatska ima sustav gdje uči mlade poduzetnike da shvate što znači inovativnost, na što se trebaju

koncentrirati i koju nišu izabrati. No upozoreno je kako Hrvatska još uvijek prolazi kroz tranziciju u kojoj se nije mnogo napredovalo, iako se radi na stvaranju dobrog okruženja za inovacije. Gradovi nude poticaje Sudionici su na skupu mogli saznati sve o mogućnostima financiranja i sufinanciranja za razvojne i investicijske projekte. Na panel-diskusiji Gradovi - prilika za uspješne projekte govorilo se o tome kako su riješeno zemljište i prostorni plan najvažniji preduvjeti za početak investicije, pri čemu javna uprava mora biti više od servisa poduzetnicima, investitorima i građanima – mora razmišljati poduzetnički, pa samim time i gradonačelnik treba razmišljati kao direktor po-

www.een.hr

2. studenoga 2015.

ke povratnike spodarska suradnja Hrvatske i zemalja iz kojih oni dolaze. oći jačoj gospodarskoj suradnji

8 9

Virtualnom gospodarskom komorom do konkurentnijega gospodarstva Ideja o virtualnoj gospodarskoj komori, odnosno svjetskoj mreži poduzetnika, prati nastojanja Hrvatske gospodarske komore da osnaži konkurentnost hrvatskih tvrtki, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji Meeting G2.1 sudionicima koji su trećeg dana konferencije posjetili Komoru. “Spremni smo svakako staviti svoje kapacitete na raspolaganje u ostvarivanju kontakata hrvatskih poduzetnika iz zemlje i svijeta što će, vjerujem, značajno pridonijeti povećanju robne razmjene i ulaganja u Hrvatsku te stvaranju snažnijih veza među hrvatskim poduzetnicima diljem svijeta”, dodao je Burilović. Najavio je kako Komora sljedeće godine planira, uz svoja predstavništva u Bruxellesu i Rusiji, otvoriti predstavništva i u drugim zemljama u svijetu. “Voljni smo preuzeti ulogu središnje kontakt-točke putem koje će se razmjenjivati informacije između zainteresiranih poduzetnika, nuditi robe, usluge i obavijesti o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku”, zaključio je Burilović.

Uspješne povratničke priče duzeća. Istaknuto je i kako ne treba svako naselje imati poduzetnički centar. Postoje potpore i poticaj, a gradonačelnici su spremni davati ih ozbiljnim investitorima. Prilike u poljoprivredi, turizmu, energetici... Na panel-diskusiji Ulaganje u Hrvatsku uz poticaje europskih fondova predstavljeni su europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj, a sudionici diskusije su pojasnili kako je Europska banka za obnovu i razvoj do sada imala tri milijarde eura investicija u 298 projekata, samo prošle godine 300 milijuna eura u 21 projekt, a ove godine 180 projekata, među kojima su sindicirani krediti s Podravkom, Marinom Dalmacija i JGL-om. HBOR je realizirao više od 180 milijardi kuna vrijednih projekata, dije-

lom i kroz europske fondove. Na panel-diskusiji Kako do kredita govorilo se o mogućnostima financiranja investicije, te su izdvojene poslovne prilike u Hrvatskoj za investicije: hrana (zemljišta su mirovala 15-20 godina, pa su spremna za organsku proizvodnju), navodnjavanje (3,5 posto poljoprivrednih površina je u sustavu navodnjavanja), palijativna skrb (domovi, briga za starije), zdravstveni turizam, energetska obnova, zbrinjavanje i recikliranje otpada te nautika. Sudionici su konferenciju zaključili posjetima Biocentru, Hrvatskoj gospodarskoj komori i hrvatskoj vladi u sklopu kojih su se održala predavanja i poslovni sastanci, te Aquaparku i Ambientparku - primjerima dobre prakse poduzetnika-povratnika.

Na konferenciji su predstavljeni i primjeri uspješnih projekata gospodarske suradnje iseljenika u Hrvatskoj. Darrell Šarić iz Kanade je osnivač, direktor i vodeći strateg u upravljanju robnim markama full service marketinške agencije Hipmedia. Pokrenuo je niz start-upa u Hrvatskoj i, nakon nekoliko godina iskustva u Hrvatskoj, ističe da je za uspjeh važan dobar odvjetnik, dobar računovođa i dobri ljudi. Mirela Rubić iz Njemačke ima savjetodavnu tvrtku u Omišu, a prije pet godina su počeli s projektom Terra Marascae, poljoprivrednim projektom. Tu su već 10 godina i borit će se dok god treba da bi o(p)stali. Kad se sa suprugom vratila iz Njemačke, trebalo im je jako puno sredstava za kvalitetan početak, no zahvaljujući brojnim poznanstvima i dobroj reputaciji uspjeli su pridobiti investitore. Antonio Šeparović je rođen u Južnoafričkoj Republici i tijekom boravka u Londonu shvatio je da može promijeniti svijet. Odlučio je raditi u Hrvatskoj i iako tri puta nije uspio, posljednji put je ostao zbog ljubavi i posljednji poduzetnički pothvat odlično napreduje. “Hrvatska je prekrasna za život, Zagreb je odličan za životni stil koji vodim, najam je jako povoljan, cijena rada je korektna, a ima još mnogo elemenata koji se mogu kapitalizirati u uspješan biznis. Hrvatskoj ne treba samo novac, već i vrijeme i moć”, ističe Šeparović. Tomislav Kuljiš iz Bolivije kao i mnogi iseljenici sanja o povratku u Hrvatsku, no prije par godina to je bilo jako skupo. Otkako je Hrvatska ušla u EU, otvaraju se mnoge mogućnosti, pa i ona da se vrati. U Boliviji ima vrlo uspješan lanac supermarketa, no ovdje je taj biznis već etabliran. Sada pomaže rođacima s Visa u nautičkom biznisu i tu vidi mogućnost za razvoj turističkog projekta u svojstvu supermarketa turizma.

enterprise europe

Nove isplate za konkurentnost hrvatskog sela Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku OPG-a Cafuk Josip isplaćeno je 286.000 kuna za ulaganje u podizanje i rekonstrukciju nasada jabuka (kupnja sadnica), podizanje ograde, nabavu sistema zaštite od tuče, te kupnju opreme i poljoprivredne mehanizacije (traktor, vučeni atomizer, vinogradarsko-voćarski lopatar). Ulaganje je realizirano u mjestu Vidovec u Varaždinskoj županiji. Korisniku OPG-a Marijanović Krunoslav isplaćeno je 266.000 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Lokacija ulaganja je mjesto Nijemci u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a korisnik je nabavio traktor, podrivač, rasipač, tešku drljaču i tanjuraču. OPG-u Kolić Miroslav isplaćeno je 663.000 kuna za ulaganje u sustav za zaštitu od tuče na gospodarstvu i nabavu traktora. Korisnik je kroz navedeno ulaganje omogućio sigurnije uvjete i olakšao proces održavanja nasada voćnjaka. Ulaganje je realizirano u mjestu Gaboš, na području Vukovarsko-srijemske županije. Korisniku OPG-a Levanić Miljenko isplaćeno je 315.000 kuna za ulaganje u nabavu poljoprivredne mehanizacije (pocinčana cisterna 7150 litara, prikolica za rasipanje gnoja, tandem prikolica i traktor). IPARD sredstvima sada je omogućen razvoj malog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji svoje ratarske kulture koristi za ishranu mliječnih krava. Ulaganje je realizirano u mjestu Petrijanec u Varaždinskoj županiji.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je još jedan projekt iz IPARD programa, ovaj put za završeno ulaganje u sklopu Mjere 301 Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture čiji su korisnici jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradovi do 10.000 stanovnika. Općini Gola isplaćeno je 389.000 kuna za ulaganje u rekonstrukciju javnih lokalnih nerazvrstanih cesta, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na strukturi površine ceste. Ulaganje je realizirano u Koprivničko-križevačkoj županiji. Agencija je obavila novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u

sklopu Mjere 302 Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti. Korisniku Sol navitas Labin isplaćeno je milijun kuna za ulaganje u izgradnju šest sunčevih elektrana. Ulaganje je realizirano u Istarskoj županiji. Isto tako korisniku Energo sol Labin isplaćeno je dva milijuna kuna za izgradnju postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Korisnik je izgradio 11 solarnih elektrana snage 30 KW po elektrani, u naselju Vinež u Istarskoj županiji s ciljem veće proizvodnje električne energije koristeći obnovljive izvore energije. APPRRR je obavio novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za završeno ulaganje u sklopu Mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proi-

www.een.hr

2. studenoga 2015.

10 11

Objavljen natječaj za potporu razvoju MSP-a u turizmu zvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku Kanaan iz Osječko-baranjske županije IPARD sredstvima isplaćeno je 4,96 milijuna kuna za ulaganje u opremanje objekta za preradu. Postojeći pogon opremljen je linijom za proizvodnju čipsa od krumpira sa sljedećim strojevima i uređajima: usipni koš s kalibratorom, transport traka za transport krumpira do usipnog koša, punjač gajbi, punjač spremnika krumpira, sklop za rezanje krumpira i pranje listića, friteza, optički sorter i kotlovnica snage do dva KW. APPRRR obavio je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa za prihvatljive troškove u sklopu Mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja. LAG-u Gorski kotar isplaćeno je 122.000 kuna, LAG-u Marinianis 76.000 kuna, LAG-u Sjeverozapad 127.000 kuna, LAG-u Prigorje-Zagorje 48.000 kuna, LAG-u Mura-Drava 73.000 kuna, LAG-u Vallis Colapis 43.000 kuna, LAG-u Vinodol 119.000 kuna, LAG-u Baranja 121.000 kuna, a LAG-u Una 116.000 kuna. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Do sada je iz IPARDa Lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od 20 milijuna kuna.

Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava provodit će se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3, Poslovna konkurentnost; Investicijski prioritet 3d, Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima; Specifični cilj 3d1, Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima; Aktivnost 3d1.3, Podrška razvoju MSP-a u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 304 milijuna kuna. Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potaknule investicije u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku investicije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za kategoriju 3, 4 ili 5

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 304 milijuna kuna zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diverzifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu. Prijave na natječaj primat će se od 16. studenog 2015. do 31. prosinca 2016., odnosno do iskorištenja sredstava. Više informacija i natječajnu dokumentaciju možete pronaći putem web stranice http://www.strukturnifondovi. hr/natjecaji/1179.

enterprise europe

EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenoga glasnika Europske unije na http://ted. europa.eu. Arhitektonske, građevne, tehničke i inspekcije usluge

Javna ustanova nacionalni park Sjeverni Velebit traži nabavu arhitektonskih, građevnih, tehničkih i inspekcijskih usluga. Natječaj je otvoren do 9. studenoga, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Javna ustanova nacionalni park Sjeverni Velebit, 24661445515, Krasno 96, Mirjana Čusek-Slunjski, 53274 Krasno; mirjana@pjr.hr. Više podataka o natječaju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0031755. IT usluge Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, Sevilla, Španjolska, traži usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrške, internet i podršku. Natječaj je otvoren do 12. studenoga, a prijave na španjolskom jeziku se predaju na Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla, S.A., (EMASESA), Escuelas Pías, 1, Secretaría, 41003 Sevilla, Espana, info@emasesa.com, http://www.emasesa.com/. Više podataka o natječaju na https://www.sevilla.org/ pdc/ProfileContractor.action?pkCegr=10 8429&profileId=EMASESA&code=EMASE SA. Osiguranje vozila NV Eneco Beheer, Rotterdam, Nizozemska, traži nabavu osiguranja vozila. Natječaj je otvoren do 10. studenoga, a prijave se predaju na nizozemskom jeziku na

NV Eneco Beheer, 262149085, Marten Meesweg 5, Mariëlle Goemans, 3068 AV Rotterdam, Nederland, marijn.hollema@ marsh.com. Više podataka o nadmetanju na https://www.tenderned.nl:443/tenderned-web/aankondiging/detail/samenvatting.xhtml?aankondigingId=65890. Osiguranje od odgovornosti Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, Prag, Češka, traži nabavu usluga osiguranja. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na češkom jeziku se predaju na Správa železniční dopravní cesty, státní organizace, 70994234, Dlážděná 1003/7, Dlážděná 1003/7, Praha 1-Nové Město, Lenka Zákoucká, 110 00 Praha, Češka Republika, zakoucka@szdc.cz. Više podataka o nadmetanju na https://www. vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234 i https://www.vhodne-uverejneni.cz/profil/70994234. Održavanje softvera Ministarstvo financija raspisuje natječaj za nabavu usluga i održavanja računalnih programa. Natječaj je otvoren do 7. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Ministarstvo financija – Državna riznica, 18683136487, Katančićeva 5, Služba za razvoj i podršku sustavu Državne riznice, Marijana Müller, 10000 Zagreb. Više podatka o nadmetanju na https:// eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015%2 fS+002-0033959. Računala

Financijska agencija traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na: Financijska agencija, 85821130368, Ulica grada Vukovara 70, Služba nabave, Marina Puljek, 10000 Zagreb. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/

application/ipn/DocumentManagement/ DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDoku menta=2015%2fS+002-0033886. Medicinska oprema KBC Sestre milosrdnice traži nabavu medicinske opreme. Natječaj je otvoren do 8. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 84924656517, Vinogradska cesta 29, Služba nabave, Goran Kuljić, Loreta Zdrilić, 10000 Zagreb, nabava@kbcsm.hr. Više

podataka o nadmetanju na https://eojn. nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?Ozn akaDokumenta=2015%2fS+002-0033806. Računalna oprema Ministarstvo poduzetništva i obrta traži nabavu računalne opreme i potrepština. Natječaj je otvoren do 4. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Ministarstvo poduzetništva i obrta, 53478826580, Ulica grada Vukovara 78, Glavno tajništvo Ministarstva, Željko Sinković, Ivanka Jukić, 10000 Zagreb, zeljko.sinkovic@minpo.hr, ivanka.jukic@minpo.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/ DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokumenta=2015 %2fS+002-0033811. Lijekovi Opća bolnica Zadar traži nabavu lijekova. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na Opća bolnica Zadar, 11854878552, Bože Peričića 5, Odjel za poslove nabave, Služba za ljekarničku djelatnost, Nino Funčić, Katija Nikpalj, 23000 Zadar, nabava@ bolnica-zadar.hr. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/DocumentManagement/DokumentPodaciFrm.aspx?OznakaDokume nta=2015%2fS+002-0033783.

www.een.hr

2. studenoga 2015.

12 13

POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Upit o ovim ponudama pošaljite na jravlic@hgk.hr. Distribucija sustava za navodnjavanje (BRRS20150925001) Srpska tvrtka specijalizirana za distribuciju široke palete poljoprivrednih strojeva, dijelova i opreme traži proizvođače sustava za navodnjavanje iz Poljske, Mađarske, Italije, Hrvatske i Nizozemske, kako bi prodavali njihove proizvode kao što su prskalice, sustavi i oprema za navodnjavanje na teritoriju Vojvodine. Britanska tvrtka traži agencije za zapošljavanje medicinskog osoblja (BRUK20150907003)

Britanska agencija za zapošljavanje s više od 30 godina iskustva u zapošljavanju osoblja u području zdravstvene skrbi, osobito liječnika i medicinskih sestara, traži partnerske organizacije kako bi im pomogla u zapošljavanju medicinskih sestara i liječnika u Velikoj Britaniji. Cilj tvrtke je raditi s agencijama za zapošljavanje u odabranim europskim zemljama, kao i Kanadi i SAD-u putem ugovora o pružanju usluga. Grčka tvrtka traži dobavljače organskih proizvoda (BRGR20150921001) Grčka grupacija tvrtki, specijaliziranih za uvoz, veleprodaju i maloprodaju, koje se bave isključivo organskim proizvodima (prehrambeni ali i drugi proizvodi), traži dobavljača ili proizvođača organskih proizvoda (suha i svježa hrana, povrće, ljekovito bilje, začini i kozmetika) kako bi dodatno proširila svoj katalog proizvoda. Tvrtka želi uspostaviti suradnju u obliku zastupstva i distribucije s novim partne-

rima koji mogu osigurati organske proizvode koji su komplementarni s postojećim proizvodnim asortimanom tvrtke. Češka tvrtka nudi distribuciju medicinskih proizvoda (BRCZ20140828001) Češka tvrtka specijalizirana za uvoz i distribuciju medicinskih proizvoda nudi usluge distribucije u Republici Češkoj. Tvrtka traži inovativna i jedinstvena pomagala i uređaje koji pomažu u poboljšanju zdravlja pacijenata. Traženi uređaji bi prvenstveno trebali biti usmjereni na liječenje ili smanjenje boli, smanjenje/uklanjanje poteškoća pri spavanju i posebne uređaje za praćenje vitalnih funkcija. Proizvodi su namijenjeni za bolnice, privatne ambulante i ljude u kućnoj zdravstvenoj njezi. Preferirani proizvodi su oni koji nisu još dostupni na tržištu. Njemačka tvrtka traži dobavljače odjeće od organskih materijala (BRDE20150914001) Njemačka tvrtka specijalizirana za prodaju mladenačke, moderne odjeće od organskih materijala u svojim trgovinama i putem vlastitog online shopa traži proizvođače moderne odjeće od organskih materijala i proizvođače modnih dodataka, po mogućnosti modernih brendova. Tvrtka želi proširiti postojeći asortiman proizvoda te traži dobavljače odjeće i modnih dodataka. Grčka tvrtka nudi usluge distribucije (BRGR20150729003) Grčka tvrtka traži nove dobavljače špahtli, strugalica, špahtli za završne radove, valjaka za boje, zidnih profila izrađenih od polistirena, sve vrste traka, LED svjetiljki, zaštitne odjeće za radnike, proizvo-

da za vrtlarstvo i razne druge relevantne alate, s ciljem povećanja svog asortimana proizvoda i poboljšanja konkurentnosti kroz ugovor o distribuciji. Tvrtka nudi usluge distribucije proizvođačima spomenutih proizvoda. Srpska tvrtka nudi distribuciju smrznute ribe (BRRS20150827001) Jedan od najvećih dobavljača smrznute ribe i ribljih proizvoda u Srbiji nudi distribuciju europskim proizvođačima ribe zainteresiranim za prodaju njihovih proizvoda u Srbiji. Tvrtka ima dobru i stabilnu poziciju na domaćem tržištu te je razvila učinkovitu prodajnu mrežu na području Srbije. Posjeduje vlastite hladnjače kapaciteta oko 2000 tona i vlastiti vozni park od 20 vozila za distribuciju. Tvrtka distribuira proizvode prema maloprodajnim kanalima i HoReCa kanalima.

Mađarski proizvođač namještaja traži distributere (BOHU20150917001) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju uredskog namještaja, bolničkog namještaja, školskog i nekoliko drugih vrsta namještaja traži partnere za distribuciju i trgovačko posredništvo. Tvrtka proizvodi namještaj za privatne kupce i urede te uređuje zdravstvene organizacije kao što su laboratoriji i bolnice.

enterprise europe

RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske i medicinske proi-

zvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvo-

Motocikli Suzuki, model GSX-S1000. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer je premalen razmak između ispušnog sustava i spoja crijeva sustava hlađenja, pa može doći do oštećenja sustava hlađenja i oštećenja motora. (slika 1) Zavjesa za kupaonicu, oznake Social Shower Curtain. Proizvod sadrži kadmij i parafine u previsokim razinama što može izazvati alergijske reakcije. (slika 2) Mekane igračke, brend Warner Bros, modeli iz serije Looney Toones, i Tom & Jerry, s oznakama HKM1401168487, WBLTJ295319D, HKM1401075199, WBT J295320D, HKM1401175748, WBLT295 305D, HKM1401181975, WBLTS2953 04D, HKM1401178283, WBLTS295302D. Proizvodi predstavljaju rizik za korištenje jer se mikrofoni koje igračke imaju mogu lako odvojiti, inhalirati ili progutati. (slika 3)

da koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://tinyurl.com/ ck2p3kd.

6 Detektor ugljičnog dioksida, brend Alarm, model VST-C588H. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer nije dovoljno osjetljiv. (slika 4) Plastične lutkice, oznake Sea Maid, ZER538-2. Proizvod predstavlja rizik za korištenje jer sadrži ftalate. (slika 5)

Automobili Cadilac, modeli CTS-V i STSV, proizvedeni od 2003. do 2007. godine. Pumpa goriva se može pregrijati i propaliti pa gorivo može curiti. (slika 6) Automobil Toyota, model Avensis, proizvedeni 2013. godine. Zbog loše temeljne boje krovni prozor može ispasti na stražnje sjedalo tijekom vožnje. (slika 7) Automobil Dodge, model Ram, modeli RAM 3500 Cab, 4500/5500 Cab, 2500 Pickup, 3500 Pickup, proizvedeni između 2010. i 2013. godine. Vozila mogu ima-

8 ti neispravan filter i predgrijač dizel goriva koji može izazvati požar pod poklopcem motora. (slika 8)

www.een.hr

2. studenoga 2015.

Potražnja za tehnologijama Tehnološke upite pošaljite na lada.benzon@hamagbicro.hr. Traži se tehnologija za dugoročno skladištenje solarno toplinske energije (TRBE20150508001) • Belgijska tvrtka aktivna u izradi solarnih sistema u velikim razmjerima i/ili kombiniranih solarnih sustava u potrazi je za dugoročnom tehnologijom za skladištenje toplinske energije. Tvrtka želi da se predložena rješenja integriraju na tržištu kroz ugovore o tehničkoj suradnji. Mikro hidroturbina za konačno korištenje otpadne vode (TRUK20150415001) • Velika škotska tvrtka vodnih usluga želi istražiti nove potencijale za izvlačenje energije iz otpadnih voda, dopuštajući lokalnim izvorima korištenje obnovljive struje na mjestima gdje to još uvijek nije moguće. Traži se industrijski partner za demonstraciju ili tehnološki razvoj niskocjenovnih mikro hidro rješenja s mogućnošću rada s otpadnim vodama. Novi visokoučinkoviti metalni proizvodi za proizvodnju hladno prešanih profila u građevinarstvu (TRIT20150309001) • Talijanska MSP tvrtka traži dobavljača materijala od visokoizdržljivog čelika (vlačne čvrstoće ≥ 500MPa) za procesuiranje hladnoprešanom metodom i proizvodnju strukturnih profila u drvodjelstvu radi učinkovitijih tanjih i otpornijih strukturnih profila. Komercijalni ugovor s tehničkom pomoći je zamišljen kao tip suradnje. Tehnologija za puhanje mjehurića od sapunice za industriju igračaka (TRLV20150213001) • Mala tvrtka iz La-

tvije, angažirana u proizvodnji igračaka za djecu i pribora za njegu, traži tehnologiju za puhanje mjehurića od sapunice koji može stati u tanku igračku. Tvrtka je zainteresirana za zajednički razvoj novog proizvoda i/ili tehnologije spremne za tržište. Tvrtka iz Bugarske traži tehnologiju za proizvodnju ličinki muha (TRBG20150521001) • Bugarska tvrtka za proizvodnju mesa od peradi i aktivne

razgradnje mesa traži automatsku tehnologiju za proizvodnju ličinki muha (bijeli crvi) koji će biti korišteni za životinjsko hranjenje. Tvrtka traži komercijalni ugovor s tehničkom asistencijom. Traži se partner za dizajniranje i proizvodnju proizvoda od polimera (TRUK20150528002) • MSP tvrtka iz Velike Britanije proizvodi različite vrste plastičnih kanti za recikliranje otpada. Željeli bi razviti separator tekućina kako bi povećali funkcionalnost i vrijednost kante. Traže industrijskog partnera za dizajn, razvoj i proizvodnju prototipa. Predloženi novi dio je u fazi osnovnog koncepta. Od partnera se očekuje da kreira inovativno rješenje. Tvrtka traži ugovor o zajedničkom pothvatu. Traži se tehnologija za premazivanje otporna na koroziju pri visokotemperaturnim parama koja sadrži SO2 (sumporni oksid) (TRBE20150128001) • Belgijska tvrtka specijalizirana u dizajnu i proizvodnji izmjenjivača topline nove generacije posvećena je izvlačenju topline iz otpadnih plinova te traži novu tehniku premaza na sirove materijale radi unapređenja svoje tehnologije kako bi uklopila abrazivno-korozivne uvjete potrebnim specifikacijama. Traže se gotova

14 15

ili u pripremi rješenja za premaz uz komercijalni ugovor i tehničku pomoć, licenciranje, tehničku i istraživačku suradnju. IT alati za nadzor insekata u njihovom prirodnom okruženju (TRPL20150414001) • Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju klopki za insekticide traži IT alate za nadzor insekata i ostalih štetnika u njihovom prirodnom okruženju. Daljnja suradnja je zamišljena komercijalnim ugovorom uz tehničku pomoć. Traže se programeri za razvoj softvera i testiranje aplikacija (TRDE20141211001) • Njemačko malo i srednje poduzeće je softverski i konzalting partner za poslovnu inteligenciju, razvoj poslovnih aplikacija i savjetovanje za informacijske tehnologije te upravljanje projektima. Tvrtka je razvila Linux virtualni stroj koristeći softverske komponente na bazi otvorenog koda spremne za razvoj softvera. Da bi osigurala sigurnost podataka, oblak će biti smješten na švicarskom teritoriju, a upravljalo bi se iz Njemačke. Tvrtka je u potrazi za test-kupcima po ugovoru o uslugama. Traži se partner za kliničko istraživanje dermatološkog tretmana transdermalnom primjenom (TRDE20150602001) • Njemački MSP

razvio je vrlo djelotvoran, neinvazivan dermatološki tretman baziran na transdermalnoj primjeni. Tvrtka traži partnera u svrhu razvoja kliničkih ispitivanja za istraživanje tehničkog ili zajedničkog dogovornog pothvata kako bi pokazao efikasnost i testne formulacije.

enterprise europe Poslovni razgovori Aquamatch u okviru Međunarodnog tjedna voda u Amsterdamu Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore Aquamatch koji će se održati 5. studenoga tijekom Međunarodnog tjedna voda u Amsterdamu. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za tvrtke iz Europe i izvan nje koje se bave tehnologijama i inovacijama u sektoru voda da upoznaju najnoviju tehnologiju, pronađu nove poslovne partnere i pokrenu prekograničnu surad-

nju. Teme: tretiranje voda, ponovno korištenje voda, voda i ICT, upravljanje vodama, voda i energija, programi H2020, Eurostars i Life. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno. Upute za registraciju i više informacija možete pronaći na: https://www.b2match. eu/aquamatch2015.

Poslovni razgovori “Napredak turizma kroz tehnologiju i inovacije” Europska poduzetnička mreža poziva Vas na poslovne razgovore pod nazivom Napredak turizma kroz tehnologiju i inovacije koji će se održati 12. i 13. studenoga u Palma de Mallorci u Španjolskoj. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za tvrtke iz Europe i izvan nje koje se bave turizmom i inovacijama da upoznaju najnoviju tehnologiju, pronađu nove poslovne partnere i pokrenu prekograničnu suradnju. Teme događanja: održivi turizam, izvori financiranja, pametne destinacije, standardi. Potrebno je popuniti registra-

Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA

privredni vjesnik Glavni urednik

Darko Buković

Urednik priloga

Krešimir Sočković

2. studenoga 2015.

Poslovni razgovori na Sajmu Elmia Subcontractor u Švedskoj Europska poduzetnička mreža organizira poslovne razgovore pod nazivom Subcontractor Connect 2015 u okviru Sajma Elmia Subcontractor koji će se održati 10. i 11. studenoga u gradu Jönköping u Švedskoj. Elmia Subcontractor je važan sjevernoeuropski sajam za podizvođače u prerađivačkoj industriji kao i za njihove klijente, a održava se svake godine od 1975. u sajmskom izložbenom centru Elmia. Poslovni razgovori namijenjeni su tvrtkama u području obrade meta-

la i automobilskoj industriji, posebice u području: proizvodnih metoda, proizvoda i komponenti, materijala, sirovina i poluproizvoda, dizajna i razvoja, alata po mjeri, organizacije i usluga. Sudjelovanje na poslovnim razgovorima se naplaćuje, a cijene, detalje događanja i registraciju možete pronaći na sljedećim internet stranicama: https://www. b2match.eu/subcontractorconnect2015.

Zagreb Connect 2015

cijski obrazac koji se objavljuje u online katalogu tako da sudionici mogu odabrati potencijalnog partnera za pregovaranje, te na kraju svaka tvrtka dobiva svoj individualni raspored poslovnih razgovora. Sudjelovanje na poslovnim susretima se naplaćuje 100 eura za prijavljene do 12. listopada (kasnije iznosi 150 eura). Upute za registraciju i više informacija možete pronaći na: https://www.b2match. eu/tourismtechnologyandinnovation2015.

Grad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael u Hrvatskoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAGBICRO) i Zagrebačkim velesajmom organizira veliko start-up događanje Zagreb Connect 2015, 11. studenoga koje će omogućiti start-upima iz Zagreba i regije da svoje poslovne ideje predstave potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Partneri ovogodišnje konferencije Zagreb Connecta su: Razvojna agencija Zagreb-

Tehnološki park Zagreb, Founder Institute, Zagrebački inkubator poduzetništva ZIP, Tehničko veleučilište u Zagrebu i Europska poduzetnička mreža. Pozivamo sve zainteresirane da kroz ovu konferenciju uđu u svijet inovacija i poduzetništva te na taj način predstave svoju ideju, unaprijede poslovanje i ostvare investiciju.

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a

5. studenoga - Poslovni razgovori AQUAMATCH, Amsterdam, Nizozemska 10. i 11. studenoga - Poslovni razgovori na Sajmu Elmia Subcontractor, Jönköping, Švedska 11. studenoga - Zagreb Connect 2015, Zagreb 12. i 13. studenoga - Poslovni

razgovori “Napredak turizma kroz tehnologiju i inovacije”, Palma de Mallorca, Španjolska 17. studenoga - Poslovni razgovori na Međunarodnom forumu strojarstva i postrojenja, Beč, Austrija 17. studenoga - Smart City Expo World Congress, Barcelona, Španjolska

17. studenoga - Poslovni razgovori na Sajmu MIDEST, Pariz, Francuska 23. studenoga - Info dan Europske komisije za tvrtke iz sektora prometa, Bruxelles, Belgija 23. i 24. studenoga - Poslovni razgovori na Sajmu Alimentaria Horexpo, Lisabon, Portugal

predstavljamo DATA LINK, BJELOVAR

Pogled u budućnost Tvrtka sada razvija proizvode i proizvodnu tehnologiju, softverska rješenja i tehnologiju LED rasvjetnih tijela za industrijsku primjenu

vrtka Data Link osnovana je 1991. u Bjelovaru i na početku poslovanja održavala je računalne sisteme. Potom se među prvima prilagodila zahtjevima na domaćem tržištu i trendovima u razvoju informatičke tehnologije prelazeći na implementaciju informacijskih sustava temeljenih na konceptu lokalnih mreža (LAN) te njihovom povezivanju (WAN-MAN). Danas ima 16 zaposlenih, pri čemu je njih 11 mlađe od 31 godine. Daša Crha Lorencin, voditeljica marketinga u Data Linku, kaže kako je tvrtka oduvijek dio potencijala usmjeravala na stvaranje novih proizvoda. Tako se zadnjih godina usmjerila na razvoj i proizvodnju profesionalne LED

Nakon četiri godine projekt razvoja LED rasvjete rezultirao je s više inovativnih proizvoda rasvjete. Sada razvija proizvode i proizvodnu tehnologiju, softverska rješenja i tehnologiju LED rasvjetnih tijela za industrijsku primjenu. “U razvoju se koriste potpuno automatizirane i djelomično robotizirane linije, specijalizirani laboratorij za analizu i projektiranje svjetlosnih izvora, oprema za svjetlo-tehničku analizu i kontrolu kvalitete komponenata te, među ostalim, komore za starenje i one za stres test”, ističe ona.

Vlastiti softver

Data Link je u razvoj LED proizvoda krenuo s tvrtkom Energy Plus. “Nakon četiri godine projekt razvoja LED rasvjete rezultirao je s više inovativnih proizvoda. No, mi smo odlučili cijelu stvar podignuti na novu razinu – krenuti putem automatizacije, većih serija, specifičnih proizvoda i drugačijih tehnoloških rješenja, a svoje proizvode želimo vidjeti i pod vlastitim imenom. Svježi kapital koji je stigao omogućio nam je da sredstva preko strukturnih fondo-

va udvostručimo. Ukratko, plan je već u ovoj godini imati dva do tri puta veće prihode nego lani”, naglašava Daša Crha Lorencin. Hrvatsko tržište je malo i za tvrtku ograničeno zbog toga što mali broj ljudi koristi ovu vrstu proizvoda. “Osim toga, zbog neplaćanja mnoge tvrtke dolaze u probleme. Kada govorimo o proizvodima kao što je sigurnosna radna rasvjeta, tada je naša pozicija na domaćem tržištu vrlo dobra dok u nekim drugim segmentima nismo dovoljno prisutni. Stoga nastojimo otvoriti strana tržišta i tako izbjeći rizike prisutne na našem, neuređenom tržištu”, napominje dodajući kako se Data Link u poslovanju susreće sa sličnim preprekama kao i ostali proizvođači. “No, HGK nam pomaže na mnogo različitih polja - od mogućnosti za zajednička i sufinancirana izlaganja na međunarodnim stručnim sajmovima pa do prezentacija u Hrvatskoj. Koristili smo i mogućnosti gospodarske diplomacije radi istraživanja tržišta. A banke s kojima surađujemo godinama prate naše potrebe”, kaže ona. Premda se njeni proizvodi mogu naći u Velikoj Britaniji, Finskoj, Njemačkoj, Austriji i drugim europskim zemljama, tvrtka još uvijek u većoj mjeri proizvodi za hrvatsko tržište. A brodogradnja je onaj segment tržišta u kojem je tvrtka značajno prisutna u Hrvatskoj. Uz kontinuirana ulaganja u nove tehnologije, stručni tim i vlastiti softver, Data Link planira zaposliti manji broj radnika jer je usmjerena na automatiziranu proizvodnju. (B.O.)

A SAD MALO O NAMA...

14 godina posluje Data Link 16 zaposlenih od toga 11 mlađih od 31 godine

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Održan skup poduzetnika iz pet slavonskih županija

Umjesto da politika uglavno Ima u Slavoniji i uspješnih priča, kakvu uz Saponiju i HF Belišće predstavlja i IT tvrt kontradiktornih propisa i loše gospodarske politike uspjeha mogu imati sa

O Zadnje dvijetri godine bilo je pozitivnih pomaka u pogledu smanjenja cijene rada, no problem prenormiranosti ostaje i dalje. Previše je pravila i propisa koji se stalno mijenjaju i nerijetko su kontradiktorni.

d pet slavonskih županija, tri su na samom hrvatskom začelju po razvijenosti. U gospodarskom smislu, istočna Hrvatska danas je tek blijeda sjena onoga što je nekada značila, čulo se na skupu poduzetnika iz pet slavonskih županija, održanom u Osijeku u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca prošloga utorka. “U usporedbi s NUTS2 regijama Europske unije, dvije su hrvatske - Kontinentalna i Jadranska, među najsiromašnijima, na začelju smo po konkurentnosti, ali i efikasnosti”, rekla je Slavica Singer, profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta. “U Hrvatskoj, a posebice u ovim županijama, još uvijek je niska percepcija o proaktivnim poduzetničkim prilikama. Odnosno, još uvijek imamo više poduzetnika koji to postaju iz očaja, jer su ostali bez radnog mjesta, nego zbog toga što su prepoznali tržišnu priliku. Drugim riječima - Hrvatska je talac poduzeća pokrenutih iz nužde”, objasnila je Slavica Singer. O položaju gospodarstvenika u lokalnoj zajednici te preporukama za stvaranje boljeg poslovnog okruženja i preduvjetima za izlaz iz krize govorili su poduzetnici, ali i predstavnici lokalne zajednice i udruge poslodavaca. Lokalna samouprava, ocijenili su poduzetnici, gotovo ne komunicira s gospodarstvenicima. Između inih loših pokazatelja, istaknut je podatak kako su prošle godine u Vukovarskosrijemskoj županiji investicije pale za 50 posto, s ionako skromnih 360 na 187 milijuna kuna.

Igrači za svijet

Denis Sušac, suvlasnik tvrtke Mono

Naravno, nije u slavonskom gospodarstvu baš sve obojeno crnim tonovima. Postoji čitav niz sjajnih primjera dobrog poslovanja, tvrtki koje svoju kvalitetu već godinama uspješno dokazuju u slavonskom i hrvatskom okruženju, a osobito na europskom i svjetskom tržištu. Jedna od takvih je i Harburg Freudenberger Belišće iz Belišća, a Zoran Uranjek, član Uprave, za Privredni vjesnik kaže: “Bez lažne skromnosti, tvrtka HFB je nesumnjivo dobar primjer kako se ipak može raditi u Hrvatskoj

28 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

a biti na europskoj i svjetskoj razini, i to kao sastavni dio jedne internacionalne grupe. Riječ je o tvrtki koja je najveća u toj grupi, djeluje u Hrvatskoj s kompletno hrvatskim sastavom i hrvatskim radnicima. Naravno, sve je posloženo uz pomoć vlasnika, ali je činjenica da postojimo već 17-18 godina. K tome, zadnjih desetak godina smo vodeći svjetski proizvođač strojeva za proizvodnju autoguma i time pokazujemo da se u Hrvatskoj može ostvariti svjetski rezultat. I nismo mi jedini primjer jer znam za nekoliko slično uspješnih tvrtki koje rade u drugim branšama. Tako se na temeljima naše industrijske tradicije i uz pomoć naših ljudi u Hrvatskoj, stvarno jako dobro može prosperirati i u Europi i čitavom svijetu”. Jedna od rijetkih preživjelih perjanica nekada moćne osječke industrije bez sumnje je

a pomaže, om smeta ka Mono. No čini se da zbog šume mo oni koji rade za strana tržišta piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

Izvoze, pa nemaju lokalnih problema

Saponia, a zadnje dvije godine i Kandit. U čemu je tajni recept za stalni rast proizvodnje, prodaje, izvoza, plaća... pitali smo Damira Skendera, prvog čovjeka osječke Saponije. “Izvozimo 54 posto proizvedenog. Tehnološki smo na visokoj razini, a zaposlenici su nam kvalitetni i puni entuzijazma. Uvjeren sam kako je to jezičac na vagi koji nas čini uspješnima. Zadnjih šest-sedam godina prosječna godišnja stopa rasta nam iznosi šest posto. U prvih devet mjeseci ove godine Saponia je rasla 6,7 posto, a Kandit 29 posto. Pri tome smo zaposlili dvadesetak novih radnika. U ovim gospodarskim uvjetima našli smo dobar načina kako uspješno poslovati. Između ostalog, ‘tajna’ je u dugotrajnoj viziji, stručnosti i entuzijazmu ljudi koji rade i vode poslove”, kaže Skender.

I dok je Saponia prepoznatljiv brend u Hrvatskoj i okruženju, osječka IT tvrtka Mono puno je mlađa i zastupljena u branši koja nije izravno prisutna u široj javnosti. Zapošljavaju tridesetak stručnjaka, a klijenti su im male tvrtke, ali i kompanije te vladine organizacije iz više od 70 zemalja svijeta. Denis Sušac, suvlasnik tvrtke Mono, kaže kako je poduzenička klima u IT sektoru u Osijeku znatno bolja nego u ostalim područjima, ali s puno prostora za napredak. “Tvrtke u našem sektoru veliku većinu prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima i nisu vezane lokalnim problemima kao što je spora birokracija ili još teža naplata usluga. Nastajali smo i razvijali se sami. Nije bilo pomoći ‘odozgo’ u stvaranju pozitivnog okruženja, nego su se tvrtke i pojedinci spontano organizirali. Trenutačno je u projekt Osijek Software City uključeno preko 20 tvrtki, te se proaktivno radi na edukaciji i motivaciji pojedinaca, kao i prepoznatljivosti grada kao središta softverske industrije. U zadnje se vrijeme i uz pomoć HUP-a uspostavio dijalog s Gradom (u vezi s rješavanjem problema poslovne infrastrukture) i Sveučilištem (u svrhu rješavanja problema obrazovnih programa koji nisu prilagođeni potrebama sektora). Rezultate strpljivo iščekujemo. Ostale probleme koje imamo teško možemo riješiti samo uz pomoć lokalne uprave, potrebno je da se

Zoran Uranjek, član Uprave Harburg Freudenberger Belišće

Damir Skender, prvi čovjek osječke Saponije

Skup u Osijeku okupio je poduzetnike iz pet slavonskih županija neke stvari mijenjaju na razini države. Posljednje dvije-tri godine bilo je pozitivnih pomaka u pogledu smanjenja cijene rada, no problem prenormiranosti ostaje i dalje. Previše je pravila i propisa koji se stalno mijenjaju i nerijetko su kontradiktorni”, kaže Sušac. 2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 29

TURIZAM Deveti kongres hrvatskog kampinga

Strani kampisti iznimno hrvatskim kampovima Čak 80 posto ispitanih kampista u našoj zemlji bilo je već tri i više puta, a namjerav obitelji, vole istraživati i druga hrvatska odredišta, dobri su potrošači, pokazuju po piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

U info stupac

571 kamp registriran u Hrvatskoj 235.676 osoba ukupni kapacitet kampova 34% stranih kampista dolazi iz Njemačke 17% iz Slovenije 39% kampista prema istraživanju Thomas prihoduje 2000-3000 € mjesečno po kućanstvu

zadnje vrijeme kamping, umjesto uobičajenog načina provođenja odmora, postaje stil života. Ljudi koji vole kampirati teže povratku prirodi i autentičnosti, a zbog svoje sigurnosti i autentičnosti Hrvatska je idealna kamping destinacija, rečeno je na prošlotjednom 9. kongresu hrvatskog kampinga održanom u Biogradu na Moru u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH). Od ukupnih smještajnih kapaciteta na kamping otpada 26 posto ili jedna četvrtina. Iza njega su hoteli s udjelom od 18 posto, dok privatni smještaj ima udio od 55 posto u ukupnim hrvatskim smještajnim kapacitetima. Na kongresu je, među ostalim, istaknuto kako je Hrvatska jedna od najboljih europskih turističkih zemalja, pa je još jednom naglašeno kako je ova godina jedna od dosad najuspješnijih jer je u devet mjeseci u svim oblicima smještaja zabilježeno 14 milijuna dolazaka turista ili osam posto više nego u istom razdoblju prošle godine. I kampisti su u tome imali značajan broj dolazaka, ali nisu istaknuti podaci o tome koliko je to točno iznosilo. U devet mjeseci u svim oblicima smještaja ostvareno

je 77 milijuna noćenja ili sedam posto više nego lani. Očekuje se kako će se do kraja ove godine zabilježiti osam milijardi eura ukupne turističke potrošnje.

Najviše kampova u Istri

Govoreći o Strategiji razvoja hrvatskog turizma, Daglas Koraca, zamjenik ministra turizma, još je jednom podsjetio kako u toj strategiji veliku važnost ima i unapređenje kamping ponude. “Ministarstvo turizma je ove godine uložilo oko milijun kuna u razne projekte vezane uz razvitak kamping ponude, a da je to bilo uspješno vidljivo je posebice u kampovima u kontinentalnom dijelu naše zemlje gdje je povećan dolazak stranih kampista. Do 2020. godine želimo postati 20. najkonkurentnija turistička zemlja na svijetu”, naglasio je Koraca. U Hrvatskoj je registriran 571 kamp koji može primiti 235.676 osoba. Od ukupnog broja noćenja Nijemci sudjeluju sa 34 posto, a Slovenci sa 17 posto. “I Nizozemci su nam vrlo značajni kampisti, a vrlo veliki potencijal je skandinavsko tržište, posebno dansko na kojem treba još poraditi u promociji hrvatskih kampova”, rekao je Tihomir Nikolaš, predsjednik Izvršnog odbora KUH-a. Prema broju noćenja kampista, vidljivo je kako se najveći broj njih ostvaruje u Istri jer se tamo nalazi i najviše kampova. No, taj oblik smještaja važan je i u Zadarskoj županiji gdje u ukupnim smještajnim kapacitetima na kampove otpada 20 posto. U devet mjeseci ove godine u kampovima na području te županije zabilježeno je dva milijuna noćenja što je šest posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Profil gostiju

Kako bi se otkrile navike i razmišljanja kampista koji dolaze u Hrvatsku, zagrebački Institut za turizam je u sklopu istraživanja Tomas ljeto 2014. poseban dio posvetio kampovima. Tako je u više od 50 hrvatskih kampova 30 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

certifikati za male kampove

no vjerni aju i dalje dolaziti. Sa sobom dovode daci Instituta za turizam

Mali kampovi pokreću razvoj

U anketirano 958 kampista iz 10 zemalja i u tri vrste smještaja u kampu (šatorima, kamperima i mobilnim kućicama). Iz tog istraživanja je vidljivo kako kampist koji dolazi na odmor u naše kampove ima u prosjeku 43 godine, visokog je stupnja obrazovanja i ima iznimno visoke platne mogućnosti jer mjesečno po kućanstvu prihoduje od 2000 do 3000 eura. “Čak 39 posto kampista koji su prošle godine boravili u našim kampovima ima tako visoki mjesečni prihod

Od ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj na kamping otpada 26 posto po kućanstvu. Zato su kampisti i bolji potrošači od naših ostalih turista”, istaknula je Zrinka Marušić iz Instituta za turizam. Dodala je kako je u odnosu na 2010. godinu, kada je također provedeno Tomas istraživanje, prošle godine vidljivo povećanje udjela starijih obrazovanih kampista tj. 34 posto njih je starije od 50 godina. Osim toga, kampisti uglavnom dolaze s obitelji, a glavni motiv dolaska je odmor. Zrinka Marušić je rekla kako su strani kampisti iznimno vjerni hrvatskim kampovima, pa je tako 80 posto njih u našoj zemlji bilo tri i više puta, a i dalje žele dolaziti u hrvatske turističke destinacije.

našoj zemlji postoje 332 kampa u domaćinstvima i kampiralištima koji mogu primiti 9744 osobe, a spadaju u skupinu malih kampova. Oni zauzimaju 4,1 posto ukupnih kamping kapaciteta. Upravo su ti mali kampovi pokretači razvoja obiteljskog gospodarstva. Primjera radi, u Europi postoji 2238 malih kampova koji po kampu imaju do 60 mjesta te 4600 kamping odmorišta. No, po čemu se mali kampovi razlikuju od ostalih? U takvim se kampovima ostvaruje izravni kontakt gosta i domaćina, a kampovi su često tematizirani, pa tako postoje oni namijenjeni cikloturistima ili onima koji se bave speleologijom. Kako bi se unaprijedila kvaliteta malih kampova u Hrvatskoj, KUH je proveo akciju ocjenjivanja kvalitete tih naših kampova u sklopu projekta pod nazivom OK mini camps. Taj je projekt pokrenut 2010., a dosad je ocijenjeno 46 kampova. Od njih je u proteklih pet godina uvjete kvalitete zadovoljilo 25 kampova, pa je KUH za njih napravio promociju na inozemnim sajmovima u obliku raznih brošura i marketinških aktivnosti. Ove je godine pokrenut treći ciklus tog projekta i ocjenjivanje je obuhvatilo 10 novih kampova od čega sedam u Dalmaciji, dva u Središnjoj Hrvatskoj te jedan na Kvarneru. Ocjenjivao se ulaz i pristup kampu, izgled recepcije (neki kampovi imaju, a neki nemaju recepciju, ali ona nije ni zakonom utvrđena), zatim označavanje parcela, izgled sanitarnog čvora, izgled plaže, ponuda sportskih i zabavnih sadržaja, trgovačka ponuda, ugostiteljski sadržaji te mogućnost čvrstih smještajnih objekata za najam. Nakon obavljenog ocjenjivanja, rezultati su istaknuti na 9. kongresu hrvatskog kampinga, a certifikate “OK mini camps” dobili su Kamp Zagreb iz Rakitja, Etno kuća pod Okićem, Maruština iz Punta na Krku, Kamp Odmoree iz Ražanca, Kamp Kargita iz Velog Rata na Dugom otoku, Mandarino također s Dugog otoka te Podaca iz Podace. (S.P.) 2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 31

HRWWWATSKA Logitovo istraživanje

Neučinkovite web stra hrvatskih izvoznika Istraživanje je uključilo 189 domaćih tvrtki koje pružaju proizvode, usluge i/ili rješenja drugim tvrtkama, i pokazalo da čak 46 posto njih ne sadrži temeljne alate koji su nužni za mjerenje marketinške učinkovitosti piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

95,2%

web stranica nema testimonijale

više od %

nema studije slučaja

Višnja Željeznjak, stručnjakinja za digitalni marketing i suosnivačica Logita

orporativne web stranice hrvatskih B2B izvoznika jedva zadovoljavaju osnovne informativne potrebe kupaca, a čak 46 posto njih ne sadrži temeljne alate koji su nužni za mjerenje marketinške učinkovitosti u doba digitalnog poslovanja, stoji u najnovijem istraživanju konzultantske tvrtke za digitalni marketing Logit. Istraživanje je uključilo 189 domaćih tvrtki koje pružaju proizvode, usluge i/ili rješenja drugim tvrtkama kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Web stranice često su prvo i jedino mjesto susreta s kupcima, posebice onim međunarodnim. U ovom segmentu Logitovo istraživanje donosi porazne rezultate za domaće izvoznike - iako korporativne stranice mnogih hrvatskih tvrtki djeluju moderno, neke od njih nisu učinkovite te uglavnom nisu konkurentne u odnosu na one njihovih globalnih konkurenata. Kao razlog se navodi činjenica da su stranice hrvatskih izvoznika uglavnom prešture te ne koriste prodajno utjecajne sadržaje (studije slučaja, mogućnost korištenja newslettera), ni

32 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

moderne alate mjerenja učinkovitosti poput Google Analyticsa, koji predstavljaju temelj za donošenje profitabilnih odluka o marketinškim aktivnostima.

Zanemarivanje potreba

Direktori domaćih izvoznih tvrtki vrlo često nisu ni svjesni ovog problema što je posebice problematično ako se uzme u obzir činjenica kako kod velike većine B2B kupaca (prema nekim istraživanjima čak 89 posto) na odluke o kupnji utječu informacije koje su pronašli na internetu. Među manje blistave rezultate istraživanja svakako spada podatak kako 49,7 posto tvrtki na svom webu nema web obrazac za zaprimanje upita od kupaca, čime si tvrtke ograničavaju mogućnost otkrivanja s kojih strana dobivaju upite, a što je još važnije, zanemaruju potrebe kupaca jer im ne omogućuju komunikaciju putem preferiranog kanala. Situacija je još gora s email newsletterom koji ne koristi gotovo 88 posto ispitanih tvrtki. A porazan je i podatak kako gotovo pola domaćih izvoznih

anice tvrtki ne vidi korist od referentnih lista, odnosno popisa kupaca s kojima su surađivale. Čak 95,2 posto web stranica nema svjedočanstva zadovoljnih korisnika (testimonijale), sadržaj koji dokazano utječe na odluku o kupnji, a više od 90 posto njih nema studije slučaja, specifičan sadržaj koji potencijalne kupce educira o tome kako je tvrtka implementacijom nekog svog proizvoda ili usluge riješila konkretan problem konkretnog kupca.

Osebujan format

Međutim, na tu situaciju treba gledati optimistično kao ogroman potencijal i prostor za daljnji napredak te optimizaciju učinkovitosti B2B webova hrvatskih izvoznika, kaže Višnja Željeznjak, stručnjakinja za digitalni marketing i suosnivačica Logita. Prostor za napredak svake tvrtke, dodaje ona, krije se u kontinuiranom poboljšanju i dodavanju sadržaja na web stranice. “Primjerice, ako B2B tvrtka trenutačno uopće ne koristi studije slučaja, dodavanjem točno tog sadržaja na web stranice ona će privući potencijalne kupce koje bi inače izgubila. Posjetitelji napuštaju web stranice koje ih dovoljno ne informiraju i odlaze konkurenciji koja je svoje stranice unaprijedila i obogatila sadržajem”, napominje ona. Studije slučaja su, prema njezinim riječima, izvrstan primjer jer njihov osebujan format snažno prodajno djeluje na kupce u trenutku kad su oni već pred samom odlukom o tome kojeg će ponuđača odabrati. “Kad spominjemo ‘osebujan format’ tu mislimo na činjenicu da vrsni pisci znaju da studije slučaja treba napisati u obliku zanimljive, činjenicama popraćene priče koja kupcima zorno ilustrira kako je

Čak 49,7 posto tvrtki na webu nema obrazac za zaprimanje upita od kupaca ponuđač instalirao neku svoju opremu, riješio kupcu konkretan problem i slično. Kupci se često prepoznaju u takvim kvalitetnim sadržajima i odlučuju da će se javiti tvrtki koja ih je educirala i pomogla im kroz svoje sadržaje na web stranicama. Da rezimiram - ključ je u kontinuiranom poboljšanju prodajne i marketinške učinkovitosti web stranica”, zaključuje Višnja Željeznjak.

Postupno ukidanje naknada za roaming

Naknade neće u potpunosti nestati

Europski parlament izglasao je uredbu kojom se predviđa postupno ukidanje maloprodajnih naknada za roaming te su donesena pravila o mrežnoj neutralnosti. U dijelu koji se odnosi na ukidanje maloprodajnih roaming naknada, uredba predviđa prijelazno razdoblje i konačno ukidanje, pri čemu čak i nakon konačnog ukidanja roaminga naknade neće u potpunosti nestati, već će roaming po domaćim cijenama usluga - “roam like at home”

biti podvrgnut kriterijima poštene uporabe. U praksi će to značiti neku ograničenu količinu podataka i poziva koji se, po domaćim cijenama, mogu koristiti u roamingu u EU tijekom godine. No, već u prijelaznom razdoblju postojeće naknade će se smanjiti oko četiri puta (ovisno o domaćoj tarifi korisnika), objavio je HAKOM. Sama činjenica da se radi o ukidanju maloprodajnih roaming naknada, dok veleprodajne ostaju na snazi, govori da će za operatore doći do smanjenja dijela prihoda. Za hrvatske operatore važan je konačni iznos veleprodajnih naknada, koji tek treba biti utvrđen, zbog velike razlike u broju korisnika koji se u Hrvatskoj nalaze u roamingu (i to u ljetnom razdoblju) u odnosu na broj hrvatskih roaming korisnika u inozemstvu. (B.O.)

VIDI AWARDS konferencije

Dodijeljene ICT Gold Award nagrade U sklopu tradicionalnih VIDI AWARDS konferencija, poslovni IT portal IT Biz Crunch organizirao je dodjelu nagrada ICT Gold Award 2015. za najbolje ICT implementacije. U kategoriji Customer Relationship Management (CRM) nagrade su dobili korisnik Iskon i implementator Sedam IT. Novi, brži CRM koristi više od 80 posto zaposlenika Iskona i nove funkcionalnosti su u planu razvoja. U kategoriji Knowledge Management nagrade su dobili korisnik APIS IT i

implementator TIS - objektni informacijski sustavi koji su stvorili poslovnu društvenu mrežu koja korisnicima pruža brz i jednostavan uvid u informacije. U kategoriji Billing System nagrade su dobili korisnik Vipnet i implementator Trilix za EasyPass sustav NFC plaćanja unutar zgrade Vipneta, čime je za više od 50 posto smanjeno vrijeme čekanja u primjerice Vipnetovoj restauraciji. U kategoriji IT infrastructure nagrade su dobili korisnik Podzemno skladište plina i implementator Blink s projektom automatiziranog backupa u podzemnom skladištu plina. (B.O.)

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 33

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina: Zabrinjavajući rast kred

Dug je zao drug Dug Vladinog sektora u Republici Srpskoj dosegnuo je kriterij iz Maastrichta od 60 posto entitetskog BDP-a, što je znatno više u odnosu na Federaciju BiH u kojoj je zaduženost iznosila 38,8 posto BDP-a piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

8,1 mlrd KM dug BiH potkraj 2014.

što je

42,2%

BDP-a zemlje

ijeće ministara Bosne i Hercegovine prozvalo je i pozvalo vlade i resorna ministarstva na maksimalnu kontrolu razine zaduženosti zemlje i novog zaduživanja nakon što je primila na znanje informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o fiskalnoj održivosti u Bosni i Hercegovini o zabrinjavajućem rastu kreditne zaduženosti. U informaciji se navodi da je zadnjeg dana 2014. godine zemlja bila zadužena 8,1 milijardu konvertibilnih maraka, više od četiri milijarde dolara, što je povećanje duga za 873 milijuna KM u odnosu na 2013. godinu. Zaduženost je i dalje niža od europskog prosjeka koji je iznosio 87 posto bruto domaćeg proizvoda. Naime, stvarni dug zemlje potkraj prošle godine iznosio je 42,2 posto BDP-a, što BiH svrstava u srednje zadužene zemlje. No, prema informaciji Direkcije, slika zaduženosti na kraju prošle godine bitno se razlikovala između dva entiteta. Dug Vladinog sektora u Republici Srpskoj dosegao je kriterij iz Maastrichta od 60 posto entitetskog BDP-a, što je znatno više u odnosu na Federaciju BiH u kojoj je zaduženost iznosila 38,8 posto BDP-a. Vijeće ministara je ocijenilo da bi tako velika zaduženost srpskog entiteta iz prošle godine, a posebice njena daljnja eskalacija u ovoj godini, mogla ugroziti ukupnu fiskalnu održivost na razini zemlje. Vijeće ministara BiH je zbog

34 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Milorad Dodik izvijestio kako je u Rusiji finaliziran dogovor o novom kreditu od 300 milijuna dolara toga upozorilo sve razine vlasti, od općinskih i županijskih do entitetskih, na nužnost kontrole daljnjeg zaduživanja. Intenzitet zaduživanja entiteta, a posebice njihovih proračuna, ipak se nastavio nesmanjenom dinamikom i u ovoj godini.

Skupština RS-a protiv novih zaduženja

Novim zaduženjima RS-a usprotivila se oporba u Skupštini Republike Srpske. Šef poslaničkog kluba u Narodnoj skupštini RS-a Vukota Govedarica upozorio je Vladu da će zatražiti ocjenu zakonitosti i ustavnih ovlasti Vlade RS-a o novom zaduženju od 300 milijuna dolara kod američkog investicijskog fonda Global Bancorp Commodities & Investment, jer se njime krši Zakon o dugu, zaduženjima i

ditne zaduženosti garancijama Republike Srpske. Zastupnici SDS-a i oporbe zatražit će izricanje privremene mjere, odnosno stavljanje izvan snage ove po njima nezakonite odluke Vlade RS-a. Oporba je ustvrdila da američki fond nudi nepovoljnu kamatu jer će srpski entitet za tri godine grace perioda samo po osnovi kamate morati izdvojiti više od 16 milijuna dolara. Dragan Čavić, predsjednik Narodnog demokratskog pokreta (NDP) i nekadašnji predsjednik RS-a, također je odluku o novom zaduživanju RS-a za 300 milijuna dolara, odnosno po sadašnjem tečaju za oko 514 milijuna KM, ocijenio nezakonitom i neustavnom, najavivši i pokretanje krivične prijave protiv Vlade. Oporba je na određeni način dobila podršku i od financijskih stručnjaka koji su upozorili da će vrijednost dolara već sljedeće godine početi rasti i premašiti vrijednost eura, što bi dodatno otežalo financijsko poslovanje srpskog entiteta, kao što je to bio i slučaj s kreditima u švicarskim francima.

Novi kredit za otplatu starog

Istovremeno je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik po povratku s ekonomskog foruma Rusija zove na konferenciji za novinare priopćio da je u Rusiji finaliziran ugovor o kreditu od još 300 milijuna dolara i da će njegova realizacija početi do kraja godine. Dodik je pojasnio da se radi o pozajmici kod jedne kredibilne bankarske institucije koja je Republici Srpskoj ponudila vrlo povoljne uvjete: kamatnu stopu od tri posto godišnje i poček od 36 mjeseci uz moguće dodatno produženje grace perioda na još 36 mjeseci. Ova sredstva, prema Dodikovim riječima, bit će iskorištena za podršku entitetskog proračuna, ali, ipak, njihov veći dio iskoristit će se za zamjenu postojećih skupih kredita i trezorskih zapisa.

BiH i Kosovo

Zbog viza gube milijardu eura mjesečno

a dvodnevnoj konferenciji u Sarajevu 60 gospodarstvenika iz BiH i Kosova te predstavnici gospodarskih komora zatražili su od vlasti ukidanje viznog režima za Kosovo zbog pada trgovinskih poslova. Robe se ne mogu slobodno kretati ako se ta sloboda uskraćuje i ljudima, a napose gospodarstvenicima. Zato zahtijevaju od vlasti Bosne i Hercegovine i Kosova da se hitno omogući slobodno kretanje ljudi i roba, odnosno da se primijene ista rješenja koja su na snazi između Srbije i Kosova. Naime, BiH i Kosovo su jedini u regiji Jugoistočne Europe koji nemaju tu slobodu kretanja, a time i trgovanja, i to još od 2008. i proglašenja neovisnosti Kosova. Skupu su nazočili i predstavnici američke komorske asocijacije pri veleposlanstvima SAD-a u BiH i na Kosovu. Neprihvatljivo je da zbog viznog režima privrednici, posebno oni iz BiH, ali i iz Kosova, svakog mjeseca gube dvije milijarde konveritibilnih maraka, odnosno milijardu eura. U trgovanju s članicama Cefte BiH jedino s Kosovom i Crnom Gorom ostvaruje veći izvoz od uvoza. U osam mjeseci ove godine

BiH je na Kosovo izvezla roba za 84,8 milijuna KM uz rast od 2,3 posto, a uvezla za 7,2 milijuna KM uz veliki rast od 42,3 posto. No, ove brojke ne iskazuju pravo stanje trgovanja. BiH gubi kupce na Kosovu. Samo na izvozu bitumena i naftnih derivata do kraja kolovoza BiH je imala manju realizaciju za 91,6 milijuna KM ili za 10,3 posto u odnosu na osam mjeseci prošle godine. Državni organi BiH do sada gotovo ništa nisu poduzeli za normalizaciju trgovanja. Čak ni Agencija za statistiku BiH prilikom izvještaja o vanjskotrgovinskim odnosima zemalja Cefte ne spominje državu Kosovo, pa se do podataka dolazi putem poznanstava. (Z.L.)

vanjskotrgovinska bilanca

Izvoz u porastu, uvoz u skromnom padu

rgovinske odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske prate sve veći negativni trendovi. U proteklih devet mjeseci u odnosu na isto lanjsko razdoblje izvoz iz Bosne i Hercegovine u svijet povećan je za 4,2 posto s iznosom od 6,689 milijardi konvertibilnih maraka, dok je uvoz u istom vremenu 11,790 milijardi KM uz minimalni, ali ipak pad - od jedan posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 posto, a trgovinski debalans dostigao je iznos od 5,101 milijardu KM. Tim pozitivnim trendovima najviše su pridonijela trgovanja sa zemljama Europske unije,

Cefte i s Turskom. U zemlje EU-a izvezeno je roba u vrijednosti 4,832 milijarde KM, uz rast od 2,7 posto, članicama Cefte plasirano je roba za 1,007 milijardi KM, uz rast od 4,2 posto, a izvoz u Tursku vrijedio je 260,7 milijuna KM, ali uz najveću godišnju stopu rasta od 66,6 posto. Istovremeno je iz EU-a uvezeno roba za 7,129 milijardi KM uz skromni rast od 0,6 posto, a uvoz iz zemalja Cefte vrijedio je 1,452 milijarde KM uz značajni rast od 7,7 posto. Kad je riječ o uvozu roba u BiH, Hrvatska sve više zaostaje za konkurentima, te s drugog mjesta koje je držala na kraju prošle godine, sad se, dva mjeseca pred kraj godine, našla na četvrtom mjestu iza Njemačke s kojom Bosna i Hercegovina bilježi pozitivne trendove - izvoz je iznosio 1,051 milijardu KM uz rast u odnosu na isti lanjski period od 4,9 posto i s uvozom od 1,415 milijardi KM uz rast od 2,1 posto. Značajniji trendovi rasta uvoza registrirani su i s Italijom i Srbijom (Z.L.)

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 35

Beogradski sajam knjiga Počasni gost jubilarnog sajma bila je

Beograd okuplja izdavače u regiji Nedavno održani Beogradski sajam knjiga potvrdio je i ove godine, 60. put, da unatoč svemu knjige na ovim prostorima iz godine u godinu ostaju i dalje zanimljive i profitabilne. Predstavila su se 483 izdavača, od čega 67 stranih. Među hrvatskim izdavačima prvi je put nastupila i Fraktura piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

U proteklih 25 godina bilo je teže prenijeti knjige iz Hrvatske u Srbiju i obrnuto, nego oružje, drogu i sve druge proizvode. Igor Štiks, pisac

ažan preokret na ovogodišnjem sajmu je pojavljivanje jedne tako ugledne hrvatske nakladničke kuće kao što je Fraktura, i to je znak da Beogradski sajam knjiga postaje mjesto okupljanja izdavača u regiji. Ovako je pisac Igor Štiks ocijenio sajam knjiga koji je održan od 25. listopada do 1. studenoga u Beogradu i na kojem su posjetitelji imali priliku upoznati se s ekskluzivnim izdanjima izdavačkih kuća, svjetskim premijerama i nagrađivanim autorima. Štiks koji je na Beogradskom sajmu predstavio svoju novu knjigu Dobrodošli u pustinju postsocijalizma u izdanju zaprešićke Frakture podsjetio je kako je u proteklih 25 godina bilo teže prenijeti knjige iz Hrvatske u Srbiju i obrnuto, nego oružje, drogu ili druge proizvode, a na ovom sajmu Frakturi je omogućeno da prodaje svoja izdanja. “Ovaj sajam je možda najava da se neke stvari mijenjaju u kulturi, prije svega da će doći do normalnog protoka knjiga između zemalja u regiji”, ocijenio je Štiks.

Mali princ rekorder

Ovakva ocjena sigurno je utemeljena i na veoma impresivnim podacima o ovoj vodećoj sajamskoj manifestaciji u Beogradu koja je već po broju posjetitelja potukla i sajam automobila. Ove godine sajam knjiga proslavio je 60. rođendan pod sloganom “Što bi bilo da nije bilo?”. Predstavila su se 483 direktna izdavača, od čega 67 iz inozemstva, održane su brojne tribine i promocije izdanja kao i tematske izložbe. Obilježena je 100. godišnjica rođenja Branka Ćopića, 80. godišnjica rođenja Danila Kiša i 1200. godišnjica Metodija Solunskog, slavenskog prosvjetitelja, kao i jubilej Don Quijotea i Chaplinove epohalne pojave na filmu. Zanimljiv je podatak da ima knjiga koje se iz godine u godinu iznova tiskaju i to čini značajan broj izdavača, a apsolutni rekorder je klasično djelo Antoinea de Saint-Exupéryja Mali princ koji

36 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

je rekorder i po prihodima koje inkasira širom svijeta, a i na Balkanu. Na ovogodišnjem sajmu knjiga je prvi put održan i Festival stvaralaštva mladih na kojemu su se umjetnici mlađi od 30 godina predstavili likovnim, glazbenoscenskim i filmskim djelima koja za temu imaju knjigu. Također, prvi put su bili organizirani i okrugli stolovi na kojima su sudjelovale poznate osobe iz javnog i kulturnog života koje ne pripadaju cehu pisaca i izdavača ali imaju šta reći o literaturi. Najveću književnu i kulturnu manifestaciju u Srbiji i regiji otvorio je režiser i pisac Emir Kusturica i njegova kolegica iz Rusije Natalija Naročnickaja, budući da je Rusija bila počasni gost jubilarnog beogradskog sajma. Štand Rusije sav u crvenim i bijelim bojama, na kojem su se posjetitelji mogli upoznati s poviješću, književnošću i kuhinjom Rusije, izazvao je velik interes. Rusija se na sajmu predstavila kroz 65 programa, a gostovali su brojni pisci iz te zemlje.

Hrvatski nastup

Kad je riječ o nastupu Hrvatske, osim Frakture kojoj je ovo prvi nastup na Beogradskom sajmu knjiga, došli su i izdavači koji su okupljeni u Zajednici izdavača i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Ovaj nastup okupio je desetak izdavača: Medicinsku nakladu, Meandar, Kruzak, DAF, Shiru, Vegor, Novu stvarnost, Kršćansku sadašnjost, Leo commerce, Ibis grafiku i neke od članova iz podgrupacije za dječja izdanja. Svi sudionici na sajmu prodavali su svoja izdanja za dinare, a cijenu obračunavali po aktualnom tečaju eura. Oni koji na sajam dolaze svake godine primijetili su da nije bilo nekih poznatih izdavača, a da su se pojavili neki novi izdavači, kako domaći tako i strani. Mark Gjeldum, tajnik Zajednice izdavača i knjižara pri HGK-u, koja broji 180 članova, naveo je da su se hrvatski izdavači na sajmu predstavili na prostoru od 60 četvornih metara

Rusija

vijesti Impol kupuje TLM?

u hali 2. Kao posebno zanimljive, Gjeldum je naveo neke knjige iz produkcije Meandra koji je donio čitav opus Milana Kundere uključujući i najnoviju knjigu Festival nevažnosti koja još nije prevedena na srpski. Također, Meandar je objavio cjelokupna djela Tomasa Bernharda koja će biti veoma privlačna mnogim knjigoljupcima u Srbiji. Nekoliko hrvatskih izdavača stavilo je naglasak na knjige iz filozofije (Kruzak, DAF), dok je stari i dobro poznati izdavač Nova stvarnost osigurao veliki izbor povijesnih knjiga. Ibis grafika je pak stavila naglasak na dječju knjigu. Čak su i u Medicinskoj nakladi, čije su knjige za čitatelje u Srbiji relativno skupe, bili veoma zadovoljni interesom i prodajom naslova koje su donijeli u Beograd.

Ekspanzija Lagune

Na sajmu je jedan od najvećih štandova imala srpska izdavačka kuća Laguna, nesporno najveći srpski i regionalni izdavač. Laguna je na vrh došla posljednjih godina kao mlada izdavačka kuća, a posebnu pažnju izaziva i time što, pored brojnih knjiga koje izdaje, širi i lanac svojih knjižara Delphi koje izgledaju kao najljepše knjižare s kafićima u Parizu ili Londonu. Na konferenciji za medije održanoj neposredno prije otvaranja Beogradskog sajma knjiga, direktor izdavačke kuće Laguna Dejan Papić rekao je kako su mu i na sajmu knjiga u Franfkurtu, gdje se nedavno predstavio i ovaj srpski hit izdavač, kolege i novinari postavili slično pitanje kao beogradski: u čemu je fenomen Lagune - budući da se u izdavaštvu ne pamti da je netko tako brzo postao međuna-

Sporazum Beograda i Zagreba

Razmjena izlagačkog prostora S beogradskim sajmom knjiga dogovorili smo potpisivanje sporazuma o razmjeni izlagačkog prostora između Beogradskog sajma knjiga i zagrebačkog Interlibera, najavio je tajnik Zajednice izdavača i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Mark Gjeldum. Na ovaj način, procjenjuje se, bit će omogućeno da više izdavača i izdanja bude predstavljeno čitateljima u Srbiji i Hrvatskoj jer će se smanjiti troškovi promocije na sajmovima knjiga u obje zemlje. rodno poznati izdavač i pokrenuo lanac knjižara. “Od agenta Paula Coelha saznao sam da je Coelho prema rezultatima prodaje svojih knjiga popularniji u Srbiji nego u Portugalu”, rekao je Papić. Dodao je kako su za uspjeh zaslužni čitatelji jer bez njih ne bi mogao postići to što je do sada uspio, te kako uskoro obilježava svoj 3000. naslov. Između dva beogradska sajma knjiga, prema riječima Papića, Laguna je objavila više knjiga nego ikada: 354 nova naslova, a s reizdanjima ukupno 552 knjige. “Posebno se ponosimo Klubom čitatelja koji broji blizu 400.000, a što je bitno, svi su aktivni i u stalnoj komunikaciji s knjižarima koje ih obavještavaju o novim izdanjima”, istaknuo je Papić.

Predsjednik Upravnog odbora Impola Jernej Čokl potvrdio je da se tvrtka iz Slovenske Bistrice zanima za kupnju srodne tvrtke TLM iz Šibenika, ali da je prerano govoriti bilo što određenije o takvoj transakciji. Impol 2000 kao krovna tvrtka skupine Impol prošli tjedan zaključio je postupak izdavanja obveznica u visini od 50 milijuna eura, na rok od pet godina i kamatu od 3,8 posto. Slovenski prerađivač aluminija objavio je da će svježi kapital koristiti za refinanciranje postojećih obveza, za poboljšanje ročnosti te za nova ulaganja. Očito je da nova ulaganja smjeraju i prema Šibeniku.

Novi poslovi u zaštiti

Vodeći slovenski proizvođač protueksplozivne zaštite Bartec Varnost iz Zagorja, zajedno s ugljenokopom Velenje i Rudisom iz Trbovlja, pred potpisivanjem je ugovora s vladom Bangladeša o isporuci sigurnosne opreme za tamošnje rudnike. Nakon uspjeha u Turskoj nadaju se proširenju suradnje i s rudnicima u BiH. Od 2017. godine očekuju i povećanu prodaju u Sloveniji obveznih uređaja za detekciju ugljičnog monoksida. Planiraju i prodaju “kanarinaca”, kućnih detektora plina, i to za samo 30 eura po komadu preko Amazona.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 37

SVIJET FINANCIJA PV TJEDNI REPORT U tjednu od 19. do 25. listopada ukupno su bila 254 stečajna postupka, 162 postupka više u odnosu na tjedan ranije, što se može pripisati novim stečajnim zakonima. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka (106). U predstečajnoj nagodbi je zaključeno 29 postupaka, a 21 prijedlog je odbijen. Započelo je 29 stečajeva. Izbrisano je 519 subjekata što je 37 posto manje nego u prethodnom tjednu. Osnovana su 264 trgovačka društva pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb sa 126 novih subjekata, zatim Rijeka (25), slijedi ih Pazin sa 22 nova poduzeća, a trgovački sudovi Split i Osijek su izjednačeni sa 18 novoosnovanih društava. Od pravnih oblika najviše je osnovano d.o.o.-a (133), te ukupno 131 j.d.o.o. STEČAJEVI 56 

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

13 14 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

10 106 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

106 78 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 519 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

519 19 

Likvidacija Početak postupka

Zaključak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA 264 

Poslovni subjekti d.o.o.

133

j.d.o.o.

131

d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

126

Rijeka

Karlovac

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Izvor podataka:

Šibenik

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA INDUSTROOPREMA, d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

SEPA u Hrvatskoj

Isti uvjeti, prava i obveze Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava

edinstveno područje plaćanja u eurima SEPA (Single Euro Payments Area) jest područje u kojem pravne i fizičke osobe zadaju i primaju plaćanja u toj valuti. Ta plaćanja unutar Europskog gospodarskog prostora odvijaju se pod istim uvjetima, pravima i obvezama, neovisno o mjestu, kao i o tome je li riječ o nacionalnim ili prekograničnim plaćanjima. Pristupanjem Europskoj uniji krajnji rok migracije za platne transakcije u eurima na SEPA platne instrumente obvezujući je i za Hrvatsku. Provedba SEPA projekta u Hrvatskoj u tehničkom smislu predstavlja i djelomičnu reformu platnog sustava budući da se bankovna zajednica uz podršku Hrvatske narodne banke odlučila da će provedbu nacionalnih transakcija i u kunama uskladiti sa SEPA pravilima i formatima. To, među ostalim, znači da se od 1. travnja 2016. uvodi novi format zbrojnog naloga, a to je XML poruka pain.001. Također, novost su poruke pain.002, koje su zapravo informacije o statusu odbijenih naloga, te camt izvještajne poruke. Kako je 1. travnja 2016. relativno blizu, hrvatska bankovna zajednica odlučila je da Financijska agen-

38 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

cija izradi aplikaciju (konverter) kao pomoć korisnicima na migraciju na pain.001. Korištenje konvertera bit će besplatno do 1. rujna 2017., a možda i dulje. Nakon toga će se njegovo korištenje naplaćivati, istaknuto je na SEPA radionici koja je održana prošli tjedan u HGK-Komori Zagreb.

Od 1. listopada 2016. izravno terećenje odvijat će se prema novim pravilima Važno je naglasiti i to da će se od 1. listopada 2016. izravno terećenje odvijati prema novim pravilima. Istovremenom primjenom SEPA standarda na plaćanja u svim valutama stvaraju se tehnički preduvjeti za jednostavnije buduće uvođenje eura te se postižu uštede u prilagodbi cjelokupne financijske infrastrukture. (B.O.)

Konferencija Dani hrvatskog osiguranja od 4. do 6. studenoga u Opatiji

Izazovi i prilike promijenjenog okruženja Na konferenciji će brojni ugledni stručnjaci s nacionalne, regionalne i europske razine prezentirati i komentirati aktualne teme vezane uz stanje i najnovija kretanja na tržištu hrvatskog i europskog osiguranja

organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatske gospodarske komore, od 4. do 6. studenoga u Opatiji će se održati tradicionalna konferencija Dani hrvatskog osiguranja 2015, središnje mjesto okupljanja i najveći godišnji događaj osiguravateljske struke u Republici Hrvatskoj. Primarni smisao konferencije je osiguravateljskoj javnosti podastrijeti aktualne teme i probleme u kontekstu hrvatskog tržišta osiguranja u namjeri da se oslika sadašnje stanje i usporedi sa standardima kojima se teži. Službeni pokrovitelj konferencije je Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Središnja tema konferencije su izazovi, ali i prilike koje se nalaze pred osiguravateljima, a proizlaze iz okruženja na financijskom tržištu, životnog osiguranja, demografskih i tržišnih okolnosti, kao i svi oni izazovi vezani uz optimizaciju poslovanja i profitabilnost. Ovoj je temi posvećena prva velika panel-rasprava. Drugog dana konferencije govorit će se i o tome kako postići kvalitetniju razinu suradnje društava za osiguranje i hrvatskog gospodarstva, uz podršku Hrvatske gospodarske komore.

Atraktivne teme na panelima

Na konferenciji će brojni ugledni stručnjaci s nacionalne, regionalne i europske razine prezentirati i komentirati aktualne teme vezane uz stanje i najnovija kretanja na tržištu hrvatskog i europskog osiguranja. Poseban gost i jedan od ključnih govornika bit će profesor Karel Van Hulle, “arhitekt” novih pravila solventnosti i upravljanja rizikom za (re)osiguravatelje (Solvency II), koji će održati izlaganje o regulatornom i nadzornom okviru osiguranja u Europskoj uniji s naglaskom na inicijative i daljnja očekivanja. Nadalje, na programu konferencije je još nekoliko velikih panel-

Jedan od ključnih govornika bit će Karel Van Hulle, “arhitekt” Solvencyja II rasprava u čijem će fokusu biti atraktivne teme kao što su budućnost osiguranja motornih vozila, IT rješenja i primjene u osiguranju, Solvency II te zdravstveno osiguranje kao mogući novi zamašnjak tržišta osiguranja. Sastavni dio konferencije i ove godine će biti savjetovanje o obradi i likvidaciji automobilskih šteta. Predavanja i rasprave će se održavati u hotelima Grand Hotel 4 opatijska cvijeta i Hotel Royal. Dodatne informacije dostupne su na web stranici konferencije: http://www.dani-osiguranja.huo.hr/.

Profesor Karel Van Hulle

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 39

SVIJET FINANCIJA Znanstveni skup “Hrvatska gospodarska kriza i pravac zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj”

Ne u krizi, nego već šest godina u depresiji Vodeći ekonomisti objašnjavaju koje su to ekonomske mjere i politike kojima bi se potaknuo ekonomski rast veći od tri posto i dosegnulo više od dva milijuna zaposlenih piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Ekonomsko stanje predstavlja realni pad BDP-a od 2008. do 2014. za 12,5 posto i gubitak 200.000 radnih mjesta. Iz ove dvije činjenice proizlaze ostali ekonomski problemi.

Neven Vidaković, profesor na Effectusu

protekle 34 godine Hrvatska nije imala gospodarski rast, odnosno BDP je rastao po nultoj prosječnoj realnoj stopi. Perspektive rasta se za Hrvatsku čine prilično neizvjesnim, a na dnevnom redu gospodarske politike dominiraju kratkoročni ciljevi, istaknuo je akademik Gordan Družić na 22. međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatska gospodarska kriza i pravac zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj. Družić je istaknuo kako je Hrvatskoj prijeko potrebna dugoročna strategija razvoja i odgovarajuća ekonomska politika za njeno provođenje. Vodeći ekonomisti iz Hrvatske, u zborniku radova u časopisu Ekonomija koji je predstavljen na skupu dali su svoje viđenje o tome koje su to ekonomske mjere i politike kojima bi se potaknuo ekonomski rast veći od tri posto i dosegnulo više od dva milijuna zaposlenih građana.

Pogrešne fiskalne politike

“Kriza kojom se označava stanje u Hrvatskoj zadnjih šest godina potrebno je zamijeniti riječju depresija. Ekonomsko stanje predstavlja realni pad BDP-a od 2008. do 2014. za 12,5 posto i gubitak 200.000 radnih mjesta. Iz ove dvije činjenice proizlaze ostali ekonomski problemi kao nelikvidnost privrede, loši plasmani banaka i nestabilan bankarski sustav, iseljavanje, deficit državnoga proračuna”, istaknuo je profesor na Visokom učilištu Effectus Neven Vidaković, dodajući kako nije pitanje je li Hrvatska u “grčkom scenariju” nego na kojoj stranici toga scenarija se nalazi. “Duboko pogrešne fiskalne politike, koje su se u protekla dva desetljeća oblikovale u najvećoj mjeri prema potrebama

40 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

i zahtjevima političkih elita, stvorile su duboke strukturne neravnoteže koje danas ugrožavaju oslobađanje potencijala rasta koje hrvatska ekonomija nedvojbeno ima”, smatra Damir Novotny, ekonomski analitičar. Prema njegovu mišljenju nužne su radikalne promjene u pristupu i kreiranju fiskalne politike te proračunske potrošnje i uvođenje institucionaliziranog nadzora nad fiskusom izvan dnevne politike. Ekonomist Guste Santini bavio se porezima te je postavio zanimljivo pitanje: je li PDV - porez budućnosti. Santini smatra kako potrebno uvođenje dodatnih kriterija u pravcu preciziranja maastrichtskih kriterija glede proračunskog deficita i visine ino duga, odnosno kako marginalnu poreznu presiju treba uskladiti s dohotkom per capita tako da zemlje s manjim dohotkom per capita imaju manji udio države u finalnoj raspodjeli BDP-a. Potrebno je dogovoriti i najveću razinu neizravnih poreznih prihoda u ukupnim poreznim prihodima pojedine članice eurozone, tako da zemlje s manjim dohotkom per capita imaju veći udio neizravnih poreza u odnosu na izravne, čime bi manje razvijene zemlje postale konkurentnije u izvozu.

Kotač vremena

Profesor Mladen Vedriš analizirao je razloge, mogućnosti te sposobnosti za promjene u ekonomskoj politici Hrvatske. Vedriš ističe kao reforme mogu nastati kao izraz svijesti da je danas potrebno povući bolne poteze kako bi sutra bilo bolje i jednostavnije ostvariti gospodarski napredak. “Junckerov investicijski plan, ali i korištenje fondova EU-a služit će kao dopuna napo-

Hrvatska poštanka banka

Najveća dobit do sada Ukupni kapital povećan je za 802 milijuna kuna, na 1,7 milijardi

rvatska poštanska banka u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 106,8 milijuna kuna, što je najviši iznos u povijesti te banke. Operativna dobit banke dosegla je 258 milijuna kuna što je za 9,5 posto više u odnosu na prošlu godinu. “Unatoč tome što smo u tom razdoblju prolazili kroz dokapitalizaciju, reorganizaciju i optimizaciju izloženosti rizicima uspjeli smo ostvariti te rezultate”, istaknuo je član Uprave HPB-a Domagoj Karađole dodavši kako HPB u prvih devet mjeseci ove godine bilježi gotovo istu razinu bruto kredita kao i potkraj prošle godine. Ukupni kapital ove banke povećan je za 802 milijuna kuna, na

rima za oporavak i hrvatskog gospodarstva. U slučaju korištenja punog potencijala Junckerovog plana, za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje te dodatna dva do tri postotna boda u slučaju korištenja punog potencijala dostupnih sredstava fondova kohezijske politike EU-a” smatra Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Hrvatska ima dovoljno kapitala, ali ga ne koristi u ekonomiji, smatraju Radošević i Vidaković Dubravko Radošević te Neven Vidaković analizirali su kretanje kapitala u Hrvatskoj od 2009. do 2015. kao opciju za izbor novog ekonomskog modela. Oni smatraju da kreatori hrvatske ekonomske politike nemaju adekvatne modele preko kojih bi provjerili učinke ekonomskih politika. Rezultat toga je nemogućnost sagledavanja cjelokupnog ekonomskoga stanja i donošenja konzistentnih i koherentnih mjera. Njihov rad pokušava odgovoriti na pitanje koje su polazne postavke, naše ekonomije i kakve karakteristike treba imati ekonomski model. Ističu kako Hrvatska ima dovoljno, čak i višak kapitala, pa je potrebno naći ekonomske politike koje će povećati potražnju i sukladno tome upotrebu kapitala u ekonomiji.

I projekt s HP-om trebao bi pozitivno utjecati na poslovanje banke 1,7 milijardi kuna, dok adekvatnost kapitala iznosi 16,5 posto. Kapital je povećan pretvaranjem hibrida za 252 milijuna u lipnju te izdanjem novih dionica za 550 milijuna kuna u rujnu gdje su privatni investitori uplatili 306 milijuna kuna. Poslovni plan za 2016. godinu tek se izrađuje, a u HPB-u očekuju da će na poslovanje pozitivno utjecati zajednički projekt s Hrvatskom poštom, gdje bi se proizvodi banke nudili kroz prodajnu mrežu HP-a. “Pošta je i do sada imala u ponudi osnovne bankarske proizvode, poput mogućnosti otvaranja tekućeg računa. Sada se ta usluga širi na mogućnost apliciranja za kredite ili kartice, ali i zajedničku kreditnu karticu koja će biti u ponudi od sredine studenoga”, istaknula je Marijana Špalj iz Sektora za poslovanje sa stanovništvom HPB-a. (I.G.)

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 41

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Rast prihoda Podravke

Glavno obilježje rezultata poslovanja Grupe Podravka za devet mjeseci ove godine, koje su na sjednici utvrdili Uprava i Nadzorni odbor, jest nastavak pozitivnih trendova na gotovo svim razinama poslovanja. Naime, neto dobit Grupe Podravka u tome razdoblju iznosi 131 milijun kuna što predstavlja značajan rast od čak 60 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada je neto dobit iznosila 82 milijuna kuna. Prihodi od prodaje nastavljaju s rastom i iznose 2.561.400 milijuna kuna.

Rekordna dobit Janafa

Višak likvidnosti iznosi oko 8,5 milijardi kuna Listopad je bio iznimno zanimljiv zbog vrlo aktivne monetarne politike koja je izravno utjecala na kretanja na novčanom tržištu. Središnja banka je nizom mjera smirivala pritiske na deviznom i novčanom tržištu izazvane zakonskim rješenjem o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro. Intervencijom na deviznom tržištu bankama je prodano gotovo 270 milijuna eura dodatne devizne likvidnosti, a ukidanjem obveznih blagajničkih zapisa početkom listopada oslobođeno je 3,4 milijarde kuna. Od kraja rujna započele su redovite obratne repo operacije, po fiksnoj stopi od 0,8 posto, radi dodatne podrške likvidnosti bankovnog sustava. Kako bi se povećala djelotvornost ovog instrumenta, proširena je i lista prihvatljivog kolaterala za državne obveznice izdane na domaćem tržištu i repo aranžmane. U drugoj polovini listopada spuštena je stopa na lombardne kre-

dite s pet posto na 2,5 posto. Višak likvidnosti na kraju listopada iznosi oko 8,5 milijardi kuna. Prošlog utorka je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima. Izdan je 1291 milijun kuna kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana i kamatnom stopom od 1,5 posto. Ponudu sudionika za upis zapisa s kraćim rokovima dospijeća Ministarstvo nije prihvatilo. Iako je upisano znatno više zapisa od planiranog iznosa, saldo duga države smanjio se za 42 milijuna kuna zbog većeg iznosa zapisa koji je bio na dospijeću. Kod trezorskih zapisa u eurima upisano je 14,8 milijuna eura uz istovremeno dospijeće 6,2 milijuna eura, a saldo zaduženja države povećao se za 8,6 milijuna eura. Promjena prinosa je zabilježena samo na trezorskom zapisu u eurima s rokom dospijeća od jedne godine i to sa 0,30 posto na 0,40 posto. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

19.10.-23.10. 2015.

26.10.-30.10. 2015.

5 4

300

3 200 2 100

Janaf je objavio nerevidirane i nekonsolidirane financijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna. Prema izvještaju, u prvih devet mjeseci Janaf je ostvario rekordne poslovne rezultate s ukupnim prihodom od 489,4 milijuna kuna (rast za 44,2 posto), bruto dobit od 171,8 milijuna kuna i neto dobit u iznosu od 137,5 milijuna kuna, što je za 108,7 posto više od ostvarenih dobiti u istom razdoblju lani, s time da je 63,9 posto poslovnih prihoda ostvareno od izvoza.

26.10.

27.10.

28.10.

29.10.

30.10.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar Prema tečajnici Hrvatske narodne banke kuna je od proteklog ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar oslabjela za 0,3 posto.

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,908124

CAD kanadski dolar

5,257879

JPY japanski jen (100)

5,737817

CHF švicarski franak

6,99341

EUR

GBP britanska funta 10,600836 USD američki dolar EUR euro Izvor: HNB

6,908226 7,599739

primjena od 31.10.2015.

42 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

26.10. 27.10. 28.10. 29.10. 30.10.

Naprotiv, vrijednost domaćeg platnog sredstva uvećana je u odnosu na švicarski franak za 0,4 posto. Također, kuna je u usporedbi s eurom blago ojačala za 0,01 posto. 7,04

6,98

7,620

6,96

7,615

7,02

6,94

7,610

7,01

6,92

7,605

7,00

6,90

6,99

6,88

7,03

USD

26.10. 27.10. 28.10. 29.10. 30.10.

CHF 26.10. 27.10. 28.10. 29.10. 30.10.

7,600 7,595

vijesti Međunarodno tržište kapitala Operativna dobit Optima Telekoma

Pola u plusu, pola u minusu Ulagači na svjetskim burzama početkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog sjednice čelnika američke središnje banke i slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata nekih kompanija. Također, daljnji pad cijena nafte i sirovina rezultirao je, među ostalim, padom cijena u energetskom sektoru. Sredinom tjedna, ulagačima su optimizam i vjeru u stabilnije gospodarstvo nakratko vratile poruke nakon dvodnevne sjednice Feda prema kojima je u prosincu moguće povećanje kamata. Na tjednoj razini pak polovini promatranih burzovnih indeksa vrijednost je uvećana, a drugoj polovini umanjena. Tako su američki Dow Jones i indeks Tokijske burze Nikkei uvećali vrijednost za 0,7 posto, a tehnološki indeks Nasdaq za 0,8 posto. S druge strane, indeks Londonske burze FTSE umanjen je za gotovo jedan posto, indeks Pariške burze CAC40 za 0,4 posto, a frankfurtski DAX za 0,05 posto.

6440 6420

17800

FTSE 100

17750

6400

17700

6380

17650

6360

17600

6340

17550

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10. 5120 5100

4920

5080

4900

5060

4880

5040

4860

5020

4840

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10. 10900 10850

DAX

19100

10800

19000

10750

18900

10700

18800

Mirovinski fondovi

fond

MIREX - tjedni 0,10% 0,05%

NIKKEI 225

18700

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10.

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog petka iznosila je 217,6604 boda. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom primjećuje se rast od 0,4 posto. Proteklog petka vrijednost Mirexa A iznosila je 114,1787 bodova, a Mirexa C 108,5859 bodova.

CAC40

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10. 19200

10650

Rast vrijednosti Mirexa

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10. 4940

NASDAQ

Dow Jones

datum

26.10. 27.10. 28.10.29.10.30.10.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF MIREX A

29.10.

114,17870

-0,0530

9,15

AZ - A

29.10.

114,06320

-0,1595

9,61

Erste Plavi - A

29.10.

112,89820

-0,0380

7,36

PBZ CO - A

29.10.

115,17080

-0,0003

8,25

Raiffeisen OMF - A

29.10.

114,53960

0,1000

9,74

kategorija B MIREX B

29.10.

217,66040

-0,0615

5,81

AZ - B

29.10.

221,34650

-0,2041

5,09

Erste Plavi - B

29.10.

223,74280

-0,1165

6,45

PBZ CO - B

29.10.

199,64790

-0,0193

6,30

Raiffeisen OMF - B

29.10.

219,73030

0,1351

6,28

5,48

MIREX C

29.10.

108,58590

-0,0177

-0,05%

AZ - C

29.10.

105,97470

-0,0154

4,14

-0,10%

Erste Plavi - C

29.10.

107,80630

-0,0385

4,43

PBZ CO - C

29.10.

108,36250

-0,0170

5,22

Raiffeisen OMF - C

29.10.

111,84460

-0,0143

7,34

26.10.

27.10.

28.10.

29.10.

MIREX - mjesečni

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

10% 0%

Raiffeisen DMF

29.10.

212,77410

0,0726

6,71

-10%

AZ Profit

29.10.

250,33920

-0,4062

6,02

-20%

Croatia osiguranje

29.10.

149,82130

0,1461

2,01

-30%

AZ Benefit

29.10.

227,87960

-0,0790

4,21

Erste Plavi Expert

29.10.

185,30410

-0,0655

6,84

Erste Plavi Protect 29.10.

180,38400

-0,0558

2,81

-40% -50% 30.9.

7.10.

14.10.

21.10.

29.10.

Ilirija na Službenom tržištu

kategorija A

kategorija C

0,00%

Optima Telekom je u devet mjeseci ostvario rast operativne dobiti (EBITDA) prije jednokratnih stavki za 18,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je EBITDA marža rasla za 5,3 postotna poena. Ukupni poslovni rashodi su pak pali za čak 14,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ti pozitivni rezultati nadomjestili su pad ukupnih poslovnih prihoda za 8,4 posto, te je Optima na kraju trećeg tromjesečja ostvarila za 6,3 milijuna kuna bolji neto rezultat prije jednokratnih stavki u odnosu na isto razdoblje lani.

Na Službenom tržištu Zagrebačke burze od prošlog tjedna počelo je trgovanje redovnim dionicama Ilirije. Tako je ta turistička tvrtka okrenula novu stranicu burzovnog, financijskog, kapitalnog razvoja i korporativnog ponašanja. Kao javno dioničko društvo, Ilirija je i dosad kotirala na ZSE-u, ali na njenom Redovnom tržištu. Prelaskom na Službeno tržište tvrtka se obvezuje na znatno veću razinu transparentnosti i odgovornosti prema javnosti.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 43

vijesti

svijet financija BURZA

Pristupačnija oročena štednja Erste&Steiermärkische Bank smanjio je početni minimalni iznos aktivne oročene štednje uz premiju sa 700 na 100 kuna. Aktivna oročena štednja uz premiju pruža mogućnost štednje višekratnim uplatama, pri čemu klijenti sami određuju dinamiku i iznose uplata na štedni račun uz isti rok dospijeća. Uz aktivnu štednju uz premiju ulog se može uvećati, osim za kamatu, i za dodatnu premiju do 15 posto na iznos obračunate kamate. U Erste banci je aktivnu štednju uz premiju do 30. rujna koristilo oko 18.300 klijenata, koji su ukupno uštedjeli 1,4 milijarde kuna.

ENT: Rast neto dobiti

Ericsson Nikola Tesla u prvih devet mjeseci ostvario je prihode od prodaje u iznosu od 967,6 milijuna kuna što je rast od 6,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Bruto dobit iznosi 124,6 milijuna kuna i veća je za dva posto. “Operativna dobit bilježi porast od 10 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje i iznosi 61,2 milijuna kuna, dok je neto dobit porasla tri posto i iznosi 60,9 milijuna kuna”, izjavila je Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle.

Crobexi porasli, HT i Adris u fokusu Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u proteklome tjednu iznosio je 67 milijuna kuna, što predstavlja rast od 15,2 milijuna kuna, odnosno uvećanje za 29 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 52 milijuna kuna što predstavlja 78 posto ukupnog tjednog prometa. Indeks Crobex zabilježio je tjedni rast; uvećan je za 0,27 posto, a završio je na 1.725,10 bodova. Crobex10 je porastao za 0,51 posto na 1.014,92 boda. Sektorski indeks završili su u rasponu od +2,24 posto ko-

liko bilježi CROBEXturist do -2,49 posto koliko je pao CROBEXtransport. Obveznički indeksi tjedan su završili padom; CROBIS je umanjen za 0,31 posto, a CROBIStr za ZAGREBAČKA BURZA 0,21 posto. Najlikvidnije izdanje bio je THE ZAGREB STOCK EXCHANGE HT koji je ostvario promet u iznosu od UKUPAN TJEDNI PROMET: 375.138.567,97 kn 17,3 milijuna kuna, a cijena mu je poraTJEDNI DIONIČKI PROMET: 67.285.308,18 kn sla za 2,41 posto, na 146,14 kuna. Slijedi index zadnja vrijednost tjedna promjena povlašteno izdanje Adris Grupe s koCROBEX 1.725,1000 +0,27% jom je ostvaren promet od 13,6 milijuna CROBEX10 1.014,9200 +0,51% kuna, od čega se 7,4 milijuna odnosi na CROBIS 105,1733 -0,31% blok transakciju, dok je u redovnoj trCROBIStr 143,4964 -0,21% govini ostvaren promet od 6,2 milijuna kuna uz promjenu cijene za +0,01 poTop 10 tjedna zadnja sto, na 371,99 kuna. Slijedi Valamar Ripromet po prometu promjena cijena viera s prometom od 7,6 milijuna kuna +2,41% 146,14 17.313.595,43 HT d.d. i padom cijene za 0,70 posto na 23,96 +0,01% 371,99 13.606.425,82 Adris grupa d.d. - povl. kuna. Tjedni dobitnik je redovno izda-0,70% 23,96 7.552.358,22 Valamar Riviera d.d. nje Adris Grupe s rastom cijene za 6,62 +2,27% 4.499,99 5.400.692,86 Janaf d.d. posto, na 580 kuna, uz promet od goto+0,85% 9.480,00 3.750.412,09 Ledo d.d. vo dva milijuna kuna. Slijedi Jamnica s -0,17% 353,00 3.425.243,93 Podravka d.d. +6,31% 118.000,00 2.966.978,98 porastom od 6,31 posto i prometom u Jamnica d.d. +1,77% 863,00 2.739.014,51 Atlantic grupa d.d. iznosu od tri milijuna kuna. Po postot+6,62% 580,00 1.966.508,63 Adris grupa d.d. - red. ku rasta slijedi najlikvidniji HT (+2,41 -0,75% 99,00 932.138,46 AD plastik d.d. posto), a za njim Janaf kojemu je cijena porasla za 2,27 posto sa zadnjom cije10 dionica tjedna zadnja nom na 4499,99 kuna, uz promet od promet s najvećim rastom cijene promjena cijena 5,4 milijuna kuna. Atlantic Grupa trgo+26,09% 90,18 9.357,92 Turbos zlato short 9 vana je u iznosu od 2,7 milijuna kuna +24,67% 149,60 36.608,00 Turbos DAX long G uz porast cijene za 1,77 posto na 863 +24,18% 20,13 89.491,10 Turbos HT (dionica) long 4 kune. Peti najlikvidniji Ledo je uz 3,8 +19,43% 633,00 5.064,00 Hotel Dubrovnik d.d. milijuna kuna porastao za 0,85 posto, a +19,23% 155,00 155,00 Genera d.d. slijedi ga spomenuto povlašteno izda+18,75% 19,00 1.026,00 Brionka d.d. +18,60% 22,32 892,80 nje Adris Grupe (+0,01 posto). Gubitnik Turbos E-mini S&P 500 lg. F +17,84% 71,01 9.302,31 Hoteli Zlatni rat d.d. proteklog tjedna je AD Plastik s tjednim +17,78% 318,00 304.607,74 Saponia d.d. minusom od 0,75 posto i prometom od +17,65% 1,00 2.231,00 Magma d.d. 932.000 kuna, sa zadnjom cijenom od 99 kuna. Slijedi Valamar Riviera (-0,70 10 dionica tjedna zadnja posto) te Podravka koja je tjedan zavrpromet s najvećim padom cijene promjena cijena šila sa smanjenjem cijene za 0,17 posto, -53,62% 1,28 58.852,38 Turbos H. H. N. GAS long A a trgovana je u iznosu od 3,4 milijuna -28,02% 14,90 420,90 Turbos E. B. F. short D kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -17,65% 39,20 980,00 Turbos E. B. F. short E Turbos HT (dionica) sh. 3 Turbos E-mini S&P 500 sh. C Viktor Lenac d.d. Pounje d.d. Zvečevo d.d. Imunološki zavod d.d. Turbos E-mini S&P 500 sh. D

44 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

-17,39%

24,13

-16,60%

4,42

965,99 397,80

-15,47%

4,70

17.080,00

-13,04%

0,60

723,60

-11,80%

112,01

7.648,16

-10,14%

58,41

1.983,46

-10,05%

11,01

4.066,06

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Prihod Atlantic Grupe

Dobar tjedan za fondove Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 66, a 11 ih je završilo u crvenom. Tjedan bez promjene zabilježio je jedan fond. Od 29 dioničkih fondova njih 26 zabilježilo je rast. Najviše je vrijednost uvećana fondu Platinum Global Opportunity, koji je ostvario rast od 3,40 posto i time postao dobitnik tjedna. Fond KD Nova Europa s minusom od 0,69 posto bilježi najveći tjedni pad. Četiri od pet posebnih fondova bilježe rast vrijednosti. Tjedne promjene kretale su se u rasponu od -0,20 posto koliko bilježi Raiffeisen zaštićena glavnica do +2,01 posto koliko bilježi ZB Future 2040. U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova njih 12 ostvarilo rast vrijednosti. Najvi-

še je rastao HI-balanced s postotnom promjenom od +1,78 posto. Negativnu postotnu promjenu zabilježili su Raiffeisen Harmonic (-0,67 posto), OTP Uravnoteženi (-0,43 posto) i HPB Global (-0,20 posto). Šest od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najveći rast bilježi fond NETA Emerging Bond (+2,01 posto). Tjedan su minusom završili Capital One (-0,18 posto), HPB Obveznički (-0,10 posto) i Raiffeisen Classic (-0,07 posto). Bez postotne promjene ostao je Raiffeisen Bonds. Od 19 novčanih fondova pad bilježi samo HPB Euronovčani fond (-0,004 posto). Ostali su rasli, a najveći porast zabilježili su kunski Locusta Cash i PBZ Dollar fond (+0,03 posto). [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 22.10.2015 do 29.10.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,7090 HI-growth € 11,3247 ZB euroaktiv € 141,6222 ZB trend $ 162,6670 FIMA Equity kn 90,0349 KD Prvi izbor kn 14,2547 Ilirika Europa € 123,4858 PBZ Equity fond € 10,2707 HPB Dionički kn 101,9041 Erste Adriatic Equity € 84,4200 NETA Global Developed kn 94,8475 ZB aktiv kn 112,0121 Capital Two kn 91,3524 Ilirika Azijski tigar € 47,6545 Platinum Global Opportunity $ 15,8014 KD Nova Europa kn 5,3563 OTP indeksni kn 40,1751 Platinum Blue Chip € 104,1230 NETA Frontier kn 551,1167 OTP MERIDIAN 20 € 90,8818 A1 kn 86,1500 NETA US Algorithm kn 151,9175 NETA New Europe kn 69,9548 Ilirika BRIC € 71,6988 CROBEX10 kn 98,8009 KD Energija kn 8,3468 ZB BRIC+ € 86,5895 Raiffeisen Dynamic € 115,1300 Allianz Equity € 141,5289 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4600 ZB Future 2025 € 98,8252 ZB Future 2030 € 98,4301 ZB Future 2040 € 98,7429 ZB Future 2055 € 98,7915 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 159,4941 PBZ Global fond € 14,4361 HI-balanced € 12,8767 ICF Balanced kn 120,8001

tjedna promjena [%]

-0,38 2,47 1,43 1,64 0,87 2,42 1,08 0,67 0,78 1,13 0,76 1,02 0,84 1,68 3,40 -0,69 0,20 1,78 2,06 0,04 0,54 1,90 0,11 0,49 0,10 -0,03 0,62 0,15 0,39 -0,20 1,49 1,84 2,01 1,98 1,24 1,38 1,78 0,51

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,7391 OTP uravnoteženi kn 105,8314 KD Balanced kn 8,3861 Allianz Portfolio kn 152,7262 Smart Equity € 103,9178 Raiffeisen Harmonic € 99,5500 PBZ Conservative 10 fond € 104,3517 You Invest Active € 99,4200 You Invest Balanced € 99,6700 You Invest Solid € 99,2400 Smart Equity II € 98,6476 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,4069 HI-conservative € 13,8640 Raiffeisen Bonds € 169,5000 PBZ Bond fond € 123,0790 Capital One kn 199,9076 HPB Obveznički € 150,5993 NETA Emerging Bond kn 79,8450 Erste Adriatic Bond € 112,9600 Raiffeisen Classic € 101,8300 PBZ Short term bond fond kn 99,5319 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9366 ZB plus kn 175,0519 ZB europlus € 150,2695 PBZ Euro Novčani € 139,0034 Raiffeisen Cash kn 157,2200 Erste Money kn 150,8400 HI-cash kn 151,5750 PBZ Dollar fond $ 130,9819 HPB Novčani kn 143,1905 OTP novčani fond kn 132,8097 Money One kn 129,0389 Allianz Cash kn 118,0558 Erste Euro-Money € 115,2100 Auctor Cash kn 109,9700 Raiffeisen euroCash € 105,4200 HPB Euronovčani € 106,2096 Locusta Cash kn 1345,1944 NETA MultiCash kn 107,8388 OTP euro novčani € 102,4275

-0,20 -0,43 0,59 0,32 1,22 -0,67 0,51 0,81 0,57 0,21 1,02

naziv(fond)

valuta

0,12 0,21 0,00 0,26 -0,18 -0,10 2,01 0,09 -0,07 0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,02 0,03 0,01 0,02 0,02 0,01 0,02 0,02 0,02 -0,00 0,03 0,02 0,01

Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila prihode od prodaje od četiri milijarde kuna, što u odnosu na isto razdoblje 2014. predstavlja rast od 4,8 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosi 341,1 milijuna kuna i manja je za 9,9 posto, najviše uslijed rasta cijena sirovina i nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 228,1 milijun kuna, što predstavlja rast od devet posto. Do kraja godine menadžment nastavlja s fokusom na internacionalizaciji i rastu na postojećim tržištima te upravljanju rizicima, održavanju likvidnosti i upravljanju financijskim obavezama.

Veća neto dobit Prihodi Hrvatskog Telekoma u devet mjeseci iznose 5,2 milijarde kuna i veći su za jedan posto u odnosu na isto razdoblje u 2014. godini. Neto dobit vodećeg pružatelja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj iznosi 730 milijuna kuna i veća je za dva posto. Nastavljen je i rast operativne dobiti (EBITDA prije jednokratnih stavki) na 2,1 milijardu kuna, što je povećanje od 1,5 posto. Zadržana je i visoka EBITDA marža od 40,1 posto, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani, kada je iznosila 39,9 posto.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 45

knjigometar Laurent Binet

HHhH

Fraktura

Godina 1940. Španjolski građanski rat je završio, Madrid leži u ruševinama, Nijemci marširaju Europom, a general Franco razmišlja bi li stupio u rat. U taj svijet dolazi Harry Brett, veteran iz bitke za Dunkirk, koji je preko volje postao špijun britanske tajne službe. Mora steći povjerenje bivšeg školskog kolege Sandyja Forsytha, sada mutna madridskog poslovnog čovjeka, no upada u opasnu igru. U međuvremenu Sandyjeva djevojka Barbara Clare, bivša bolničarka Crvenog križa, nastoji pronaći svojeg neprežaljenog Bernieja Pipera.

Vedran Kukavica

Ja nisam Švabo Profil Knjiga

Himmlers Hirn heißt Heydrich – Himmlerov mozak zove se Heydrich… Reinhard Heydrich, Plava Zvijer, osoba je od najvećeg Hitlerova povjerenja. Za svoje zasluge u kreiranju Konačnog rješenja postaje protektor Češke i Moravske. Doselivši se u Prag, toliko je uvjeren u svoju superiornost da se vozi gradom bez pratnje, stoga postaje idealna meta Otpora. I tako započinje operacija Antropoid: dva padobranca iskaču iz aviona u blizini Praga i obavljaju pripreme za atentat. Iako ih u ključnom trenutku zadesi nevjerojatan peh, ne odustaju od svoje misije… C. J. Sansom

Pakao u Madridu Znanje

Zar je moguće da Eugen Udo Schläger, strojarski inženjer, uopće nije Švabo?! Nakon smrti majke Udo kreće tragom njezina pisma u kojem mu priznaje kako je njegov pravi otac Tvrtko Batina iz Batine u Hrvatskoj. Njegovu pustolovinu u kojoj ispočetka glumi inozemnog investitora, graditelja vjetrenjača, otežat će činjenica da u Batini Tvrtko nije samo jedan, a nijedan mu ne želi odati tajnu: zašto je njegova majka Eva, mjesna učiteljica, potkraj osamdesetih napustila Batinu i u drugom stanju pobjegla u Njemačku.

46 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Raquel Martínez

Sjene jednoroga Naklada Ljevak

Varufakis kćeri koja živi tisućama kilometara daleko želi objasniti počela ekonomije. Onaj tko ne može jednostavnim jezikom protumačiti teške pojmove mladima, ni sam ih dobro ne razumije. To vrijedi i za crne rupe na rubu svemira, jednako kao i za crne rupe javnog duga i zagonetke u bankarskom poslovanju. Autor postavlja važna pitanja i na njih odgovara, primjerice, kada je i kako rođena vlast profita; zašto bez duga nikada ne bi bila moguća pojava bogatstva; što se krije iza ekonomskih kriza...

Vedrana Rudan

Zašto psujem V.B.Z.

Claudia – novinarka rodom iz Ovieda, iako odrasla u Argentini – vraća se u Španjolsku s namjerom da započne novi život: nastanjuje se u Madridu i počinje raditi u baru koji se zove Jednorog. Ondje će upoznati Edgara, Meksikanca iz visoke klase koji bježi od svoje burne prošlosti. Poput jednoroga – tog izmišljenog bića koje nastanjuje našu maštu i naše žudnje – protagonisti u ovome romanu prolaze istu dvojnost i žive na putu između onoga što žele biti i onoga što doista jesu.

Janis Varufakis

Što sam rekao kćeri o ekonomiji EPH Media

Nakon što objasni zašto psuje (zato što se nikome ne mora dodvoravati, “zato što nije u sukobu interesa nego u sukobu sa svijetom i samom sobom”, zato što želi pisati ono što misli bez obzira što drugi zbog toga mislili o njoj...) autorica odgovara na pitanja: Čemu služe žene, Čemu služe muškarci, Čemu služe djeca, Čemu služi Hrvatska i Čemu služi život. Svakoj od tih tema posvećeno je desetak tekstova, a nakon što ih pročitate, potpuno vam je jasno čemu služi Vedrana Rudan. Da nam kaže istinu, koliko god ona bila bolna!

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Suradnja

Bitumina, Donji Muć, www.bitumina.hr. Tvrtka proizvodi najsuvremenije polimer bitumenske hidroizolacijske membrane za sve namjene. Zemlje interesa za izvoz proizvoda su Slovenija, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Italija, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Kosovo. Kontakt: Dian Paligorić, paligoric.d@bitumina.com, +385 21 668326. Plave dagnje

Toralla, Chonchi, Čile, www.toralla.cl. Tvrtka je uzgajivač i proizvođač čileanskih plavih dagnji i traži uvoznike i distributere. Kontakt: Frank Rodriguez, +56 65 672502, +56 9 98277752. Tinte i toneri

OSConcept, Varšava, Poljska. Distributer potrošnog materijala za pisače (tinte) i komponenti za regeneraciju tonera iz Poljske u potrazi je za potencijalnim klijentima zainteresiranim za daljnju prodaju proizvoda na hrvatskom tržištu. Kontakt: Wiktor Wnukowski, wiktor.wnukowski@osconcept.pl. Igračke i odjeća

Igračka Kimo, Zagreb, www.toykimo.hr. Tvrtka proizvodi, uvozi, izvozi i distribuira visokokvalitetne dječje igračke i odjeću za djecu u dobi od tri do 12 godina. Brendovi tvrtke su: Clics konstruktivni elementi, Pandou plišani poklon-program i Henley odjevna kolekcija. Tvrtka traži partnere za izvoz i distribuciju u zemlje JI Europe. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Rumunjska,

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Morska sol za posipanje cesta

G Komunalac nabavlja morsku sol za posipanje cesta. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 11. studenoga. Rezervni dijelovi za autobuse

Tvrtka Promet iz Splita nabavlja originalne rezervne dijelove za autobuse marke MAN. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 16. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Meso i proizvodi od mesa

Opća bolnica Šibensko-kninske županije nabavlja meso i proizvode od mesa. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

Bugarska, Albanija. Kontakt: Goran Krnjak, goran@toykimo.hr, +385 1 6608743. Sjemenska roba

Rafpak, Tyczyn, Poljska, www.rafpak.pl. Tvrtka prodaje i kupuje razne vrste sjemenki iz svih krajeva svijeta, uglavnom žutu i smeđu gorušicu, kim, korijander te smeđe i zlatno laneno sjeme. Traže tvrtke koje su zainteresirane za suradnju (kupnju i prodaju robe: žitarica, sjemenki). Kontakt: Konrad Glowiak, biuro@rafpak.pl, +48 17 230 2127, +48 602 503 299. Posao u Indiji

Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro. in. Tvrtka nudi usluge traženja kupaca, odnosno poslovnih partnera na tržištu Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91 706533 0324. Proizvodni kapaciteti

Komicro, Zagreb, www.komicro.hr. Tvrtka je proizvođač polimernih disperzija i nudi slobodne kapacitete za proizvodnju disperzija. Također je zainteresirana za zajedničku proizvodnju za tržište Srednje Europe. Kontakt: Božidar Markuš, markus@komicro.hr, +385 1 2404 409. Web promocija

SmaartMobile, Beograd, Srbija, www.kioskpages.com. Tvrtka predstavlja Kiosk Strane - besplatni web servis za tvrtke koje se tek registriraju, rade web stranice za one koji ih nemaju, a promoviraju one koji ih već imaju. Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@smaartmobile. com, +381 64 2848 653.

730.000 kuna. Rok dostave ponuda 16. studenoga. Agencijske usluge

Hrvatska radiotelevizija nabavlja agencijske usluge za smještaj u Hrvatskoj, u inozemstvu, troškove prijevoza na službenom putu u Hrvatskoj, troškove prijevoza na službenom putu u inozemstvu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 12 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 1. prosinca.

Regija

Roletarski radovi

Univerzitetski klinički centar Sarajevo nabavlja roletarske radove. Rok dostave ponuda je 27. studenoga.

Vodovodni materijal

Vodovod Banja Luka nabavlja vodovodni materijal za održavanje vodovodne mreže i izradu priključaka. Rok dostave ponuda je 17. studenoga. Ugradnja stolarije i bravarije

Općina Donji Vakuf nabavlja radove na ugradnji bravarije i stolarije u gradskoj sportskoj dvorani. Rok dostave ponuda je 18. studenoga. Elektroizolacijski tepisi

Elektroprivreda BiH, Termoelektrana Tuzla, nabavlja elektroizolacijske tepihe. Rok dostave ponuda je 10. studenog.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 47

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju i nogometno igralište Nova stambena zgrada sa šest stanova i pristupni put, ukupne površine 1035 četvornih metara, Vodnjan, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 5.175.000 kuna. Dražba se održava 3. studenoga u 11 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/9023 000. Poslovni prostor, sanitarni čvor, skladište i drvarnica, ukupne površine 60,14 četvornih metara, Osijek, Osječko-baranjska županija, procijenjene vrijednosti 223.621,12 kuna. Dražba se održava 3. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/1639 925. Kuća i oranica, ukupne površine 729 četvornih metara, Retkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 451.000 kuna. Dražba se održava 4. studenoga u 8.30 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Šuma, ukupne površine 366,86 četvornih metara, Stubičke Toplice, Krapinsko-zagorska županija, procijenjene vrijednosti 6554,52 kune. Dražba se održava 4. studenoga u 9 sati na Općinskom sudu u Zlataru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, livade i oranice, ukupne površine 8512,44 četvorna metra, Hrastina Samoborska, Zagrebačka županija, procijenjene vrijednosti 34.902,92 kune. Dražba se održava 5. studenoga u 13 sati na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru.

48 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u visini 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 70,81 četvorni metar, Zadar, Zadarska županija, procijenjene vrijednosti 743.505 kuna. Dražba se održava 5. studenoga u 13.30 sati na Općinskom sudu u Zadru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kupac je potvrdu o prethodnoj uplati obvezan predočiti sucu prije nego se pristupi dražbi. Skladište i dvorište, ukupne površine 808 četvornih metara, Novigrad, Istarska županija, procijenjene vrijednosti 1,8 milijuna kuna. Dražba se održava 6. studenoga u 9.30 sati na Trgovačkom sudu u Rijeci. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na brojeve: 051/331 777 ili 098/9382 870. Tri zgrade, nogometno igralište (stadion), oranica i gospodarsko dvorište, ukupne površine 56.034 četvorna metra, Velika, Požeško-slavonska županija, procijenjene vrijednosti 6.674.000 kuna. Dražba se održava 6. studenoga u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu. Prodaja po načelu viđeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 667.400 kuna. Razgledavanje moguće uz prethodnu najavu na broj telefona 034/254 800 ili mobitela 098/1777 216. Poslovni prostor – zgrada i dvorište, ukupne površine 6573 četvorna metra, Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vrijednosti 2.747.078,60 kuna. Dražba se održava 10. studenoga u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine i uplaćuje se najkasnije do 6. studenoga. Razgledavanje moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela: 098/253 898. Stan u potkrovlju, ukupne površine 29,99 četvornih metara, Bjelovar, Bjelovarskobilogorska županija, procijenjene vrijednosti 180.000 kuna. Dražba se održava 10. studenoga u 9.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Rekonstrukcija Rapla Vallavalitsus, Rapla, Estonija, traži izvođača radova. Na zgradi Alu edukativnog centra potrebno je obaviti radove rekonstrukcije kako bi se zadovoljili zahtjevi niskog napajanja objekta. Natječaj je otvoren do 11. studenoga, a prijave na estonskom jeziku se predaju na: Rapla Vallavalitsus, 75023361, Viljandi mnt 17, Kontaktisik: Kristiina Valgi-Kopti 79511 Rapla, Estonia, kristiina.valgi@rapla.ee. Više podataka o nadmetanju na https://riigihanked.riik.ee. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@acclermont.fr. Oprema za dječja igrališta Grad Levallois raspisao je natječaj za nabavu opreme za dječja igrališta. Natječaj je podijeljen u tri lota. Vrijednost nabave: četiri milijuna eura. Rok za predaju je 24. studenog, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Levallois, 21920044100018, Hôtel de Ville, place de la République, Le maire, 92300 Levallois; France, marches@ville-levallois.fr. Više podataka o nadmetanju na http://www.ville-levallois.fr. Prehrambeni proizvodi Grad Puteaux raspisao je natječaj za nabavu prehrambenih proizvoda: 1.) smrznuta puretina i iznutrice, 2.) mliječni i peradarski proizvodi, 3.) kruh i pekarski proizvodi, 4.) konzervirana i suha hrana, 5.) svježa puretina i srodni proizvodi i 6.) svježe meso i iznutrice. Natječaj je

otvoren do 25. studenog, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Puteaux 131 rue de la République, Service marchés publics, Mme Colson Christelle, 92800 Puteaux; France. Više o nadmetanju na https://www.achatpublic.com/sdm/ent/gen/index.jsp. Ugradnja prozora Objavljen je natječaj za ugradnju prozora u švedskom gradu Johanneshov. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je kod: TendSign: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=86758&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 30. studenog. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs. co.uk. Više podataka o nadmetanju na www. uksbs.co.uk. Modernizacija trafostanice Poduzeće Poljske dalekovodne mreže objavilo je natječaj za modernizaciju trafostanice 400/220kV Joachimów. Natječaj je otvoren do 19. studenog, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Polskie Sieci Elektroenergetyczne S.A. ul. Warszawska 165, Departament Udzielania Zamówień, Anna Kusal, Lidia Bedyńska, 05-520 Konstancin-Jeziorna, Poland, anna. kusal@pse.pl. Više podataka o nadmetanju na http://www.pse.pl. Farmaceutski proizvodi Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemačka, traži nabavu različitih farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 25. studenog, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str. 140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhouse-2014-08@tk.de. Više podataka o nadmetanju na www.tk.de/vergabe.

2. studenoga 2015. | broj 3900 | Privredni vjesnik | 49

privredni vjesnik

Food blogerica Tamara Novaković

Najbolja Windows 10 komentatorica Food blogerica Tamara Novaković proglašena je najboljom komentatoricom i pobjednicom kampanje 10 komentatora o Windows 10. Kompanija Microsoft Hrvatska u toj je kampanji okupila osobe različitih profesija sa zadatkom da 20 dana žive i rade s novim operativnim sustavom Windows 10 i programima Office 2016 te da dijele svoje dojmove i komentare putem društvenih mreža. Kampanja je generirala više od 150 raznih postova, a Tamara

Novaković proglašena je najboljom jer je, prema mišljenju ocjenjivačkog tima, svojim objavama najbolje dočarala kako je raditi s operativnim sustavom Windows 10 i programima Office 2016. “Jako me se dojmio novi Office, posebice OneNote te izvrsna aplikacija Sway koju sam koristila za izradu recepata za blog”, rekla je Tamara Novaković koja, uz to što vodi izvrsno posjećen blog Bite my cake, piše i za nekoliko kulinarskih i lifestyle print i web magazina.

Natur Radler

U Opatiji 12.-14. studenoga

Neretvanske mandarine HoReCa Adria za Leđero

Branka Slaveska, predsjednica Uprave kompanije Heineken Hrvatska

Branjem mandarina u dolini Neretve kompanija Heineken Hrvatska obilježila je početak korištenja neretvanskih mandarina za proizvodnju

koncentriranog voćnog soka za svoj novi radler - Karlovačko Leđero Natur Radler. U akciji branja sudjelovali su članovi menadžmenta kompanije i zaposlenici te predstavnici tvrtke za otkup svježeg voća i povrća Vagros, koja je partner projekta. “Berbom mandarina u dolini Neretve simbolično obilježavamo važan trenutak u dugoročnom projektu kojim želimo osigurati korištenje neretvanskih mandarina za Karlovačko Leđero Natur Radler”, rekla je Branka Slaveska, predsjednica Uprave tvrtke Heineken Hrvatska. To je, kaže ona, dio šire inicijative korištenja domaćih sirovina. Njihovo Karlovačko napravljeno je od hrvatskog ječma, pokrenuli su suradnju s domaćim uzgajivačima limuna, a sad su i korak bliže tome da za svoj novi radler koriste neretvanske mandarine.

50 | Privredni vjesnik | broj 3900 | 2. studenoga 2015.

U Opatiji se od četvrtka 12. studenoga do subote 14. studenoga održava Sajam opreme za hotele, apartmane, restorane i ugostiteljske objekte HoReCa Adria. Organizatori najavljuju bogat izlagački program u kojem će svatko tko se bavi turizmom pronaći nešto za sebe. Pripremljen je čitav niz edukacija, radionica i atraktivnih događanja koje će posjetitelji i sudionici moći vidjeti tijekom sajma. Turističkim djelatnicima sajam HoReCa Adria važan je dio priprema za sezonu 2016. A prema najavama i uplaćenim rezervacijama gostiju, ona je za mnoge domaće hotelijere i iznajmljivače već - obećavajuća.

Jubilarni

25. Međunarodni susret vinogradara i vinara

5. - 8. studenog 2015. - Bluesun hotel Alga Tučepi, Vrgorac, Komarna

www.zsd.hr

Jubilarni 25. Međunarodni susret vinogradara i vinara SABATINA 2015. održat će se od 5. do 8. studenog 2015. u Bluesun hotelu Alga u Tučepima. Imat ćete priliku posjetiti Vrgorac i vrgoračko polje Jezero, te novi biser među vinogorjima - vinogorje Komarne.

SaI atina 2015

Sabatina predstavlja vinsku ponudu Hrvatske kroz različite regije i županije kao i ponudu ostalih vinarskih zemalja iz regije. Na jednom mjestu povezuje proizvođače vina i proizvoda od grožđa i vina, znanstvenike i stručnjake, ugostitelje i trgovce, političare i medije, te im omogućuje razmjenu iskustava, poslovnih prilika i pruža platformu za međusobno umrežavanje kao i kontakte s relevantnim institucijama i strukovnim organizacijama. Cilj Sabatine je promocija domaće vinske scene i pozicioniranje Hrvatske kao zanimljive turističko-vinogradarsko-vinarske destinacije.

Upoznajte se s domaćim i stranim vinarima, kušajte njihova vina, razmjenite iskustva, saznajte najnovije vinogradarsko-vinarske trendove, otkrijte tko su šampioni jubilarne Sabatine 2015. i kušajte njihove šampionske proizvode. Posebnost Sabatine čini njezin raznolik program tijekom tri dana manifestacije. Znanstveno-stručni skupovi, sabor vinogradara i vinara, vođene vinske degustacije, sajam vinogradarsko-vinarske opreme, burza vina, obilazak hrvatskih vinogorja uz praktično vinogradarstvo... sve to će posjetiteljima omogućiti da dođu do korisnih informacija i novih poslovnih mogućnosti. Budite dio jubilarne 25. Sabatine, ne propustite nove poslovne prilike i na kraju zapjevajte, zaplešite, opustite se...ispratimo zajedno još jednu vinarsku godinu...

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

PROMJENE NOSE RIZIK Partneri:

Financijski direktori kompanija (CFO) sve više se nalaze u središtu važnih poslovnih odluka, a njihov značaj i glas postaje sve važniji. Spoznaje o inovativnim tehnologijama koje mogu poboljšati poslovanje tvrtke postaju im jedna od važnih zadaća. Kako uz pomoć nove tehnologije donositi kvalitetnije poslovne odluke i time povećati učinkovitost poslovanja? Kako smanjiti troškove upravljanja informacijama i dokumenatima? Kako povećati mobilnost, uspostaviti povezanost sa postojećim sistemima a pri tome održati sigurnost podataka? Odgovore na ova pitanja možete doznati na okruglom stolu koji će se održati u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Uz predstavnike hrvatskih kompanija koje su već implementirale takva rješenja, bit će predstavljena i inozemna rješenja vezana za optimizaciju poslovanja. Pridružite nam se!

Sudjelovanje je besplatno! Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja!