Pv 3901 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

9. studenoga 2015., godina LXII, broj 3901

HGK projekt i konferencija

ZAPOSLIMO HRVATSKU! Zaposlenost mora biti nacionalni prioritetni cilj

intervju

Ivica Vuković, Krah

Proizvodnja začina i sušenog voća

Mogućnosti odlične, a uvoz i dalje velik

eb, 26. i 27.11.2015. od 9 do 17 sati

učja prodaje a acije ijena-SAMO 62,00 kn po

legama iz prodajne struke

ana iznosi

25%

• Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u • Dodijela godišnjih nagrada B2B Superprodavač godine • Svakom sudioniku pokloni sponzora • Dva gosta iznenađenja

U organizaciji mjesečnika

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE Dvodnevna edukativna poslovna konferencija i dodjela TVRTKE) godišnjih nagrada B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

• Od 3 doHotel 5 polaznika 5% (na cijenu kotizacije) Antunović, Zagreb, 26.osnovnu i 27.11.2015. od 9 do 17 sati • Odiz područja 6 i više • 24 predavanja prodaje polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije) POPUST ZA VEĆI BROJ

avanja premadobrih Cijena jedne kotizacije razloga za DVA dana iznosi zašto doći ni materijali na Superprodavač 1.490,00 kn + PDV 25% KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje konferenciju: jelovanju. SE PRIJAVITI? možete prijaviti na eKAKO mail info@poslovni-savjetnik.com Program konferencije Superprodavač je na ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742 e primamo. www.poslovni-savjetnik.com

• 23 vrhunska predavača, prodajni konzultanti POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) • 2 dana prodajne edukacije • Od 3 do 5 polaznika 5% (na • Iznimno pristupačna cijena-SAMO 62,00 kn po osnovnu cijenu kotizacije) jednom predavanju • Od 6 i više polaznika 10% • Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne (na osnovnu cijenu kotizacije) struke • Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u Svoje sudjelovanje možete by DJ Saša Šoštarić prijaviti na e-mail • Dodjela godišnjih nagrada info@poslovni-savjetnik.com B2B Superprodavač godine ili na fax. 01/48 36 099, • Svakom sudioniku poklon by tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI SPONZORI

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora, radni materijali (blok, kemijska olovka, ulaz na večernji party) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

ORGANIZATOR ORGANIZATOR

MEDIJSKI POKROVITELJI

JE ČASOPIS

online

PARTNER

sadržaj

3901 / 9. studenoga 2015. TEMA TJEDNA

Zaposlenost mora biti prioritetni nacionalni cilj U organizaciji HGK i HAZU-a predstavljeni su rezultati projekta Zaposlimo Hrvatsku! i 39 smjernica za reforme nužne radi povećanja zaposlenosti

INTERVJU 14

Ivica Vuković, vlasnik i direktor tvrtke Krah Uvozni lobi je toliko jak da u njemu radi gotovo jednaki broj ljudi kao i u našim tvornicama

Začini naši svagdašnji Hrvati više troše na začine nego na janjetinu

Marinko Biškić, vlasnik i direktor Luxora: Bolje žlica ružmarina nego samo sol

Sušeno voće Žene mijenjaju trendove

PV ANALIZA

s markova trga 26

Začini iz Hrvatske: tko su najveći proizvođači

Prognoze Europske komisije Hrvatska će imati veći BDP, ali i veći javni dug

POSLOVANJE U DEVET Mjeseci 30

Dobri poslovni rezultati vodećih kompanija Sudeći prema trećem kvartalu, vodeće hrvatske tvrtke mogu biti zadovoljne

Detoksicirajte voće i povrće Detox sprej novi je proizvod u Hrvatskoj ali i svijetu, a uklanja do 90 posto pesticida, voskova i kemijskih onečišćenja s hrane

Tvornica gluposti, Zagreb “Izborna utrka” naziv je prve društvene igre na ploči s političkom tematikom

PAMETNA HRVATSKA

predstavljamo

svijet financija

Ivica Vuković

Dani hrvatskog osiguranja Solvency II će u velikoj mjeri promijeniti poslovnu politiku osiguravatelja i reosiguravatelja

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Hrvoje Zgombić

Veći porezni namet, manja zaposlenost Svako daljnje forsiranje javne potrošnje na teret duga više nije moguće bez vođenja zemlje ravno u propast

J Hrvoje Zgombić, predsjednik Uprave PwC-a Hrvatska

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

avna potrošnja utječe na povećanje proizvodnje (umanjeno za učinke uvoza), pa onda i zaposlenosti. S tog je stajališta onda ispravan zaključak da održavanje javne potrošnje čuva ili održava razinu zaposlenosti. Nema sumnje da je zaduživanje Hrvatske u zadnjem desetljeću ili dulje imalo pozitivan učinak na razvoj BDP-a. Uzmimo, primjerice, autoceste koje su u cijelosti ili u najvećem dijelu izgrađene na dug. Primijetit ćemo da je u razdoblju gradnje autocesta rast BDP-a bio značajan. Iz te perspektive čini se da je javna potrošnja financirana na teret povećanja neto duga svake godine opravdana. Kad bismo 2016. uzeli 100 milijardi kuna kredita za gradnju novih cesta ili željeznica BDP bi eksplodirao na šest ili sedam posto. Očito je da to rješenje nije moguće, pa ako je to točno, onda ni godišnja neto zaduženja od 10 ili 20 milijardi kuna više nisu moguća. Pri tome vodimo računa i o tome da je struktura naše javne potrošnje vrlo destimulativna za dugoročni rast. Ne ulažemo u znanost, nove tehnologije i inovacije, a bez takvih izdataka Hrvatska u dugom roku praktički nema nikakve šanse. Ali, u uvjetima kad naša ekonomija nije u stanju vraćati dug, svako daljnje forsiranje javne potrošnje na teret duga više nije moguće bez vođenja zemlje ravno u propast. Istina je da bi se javna potrošnja mogla financirati i iz povećanja prihoda od poreza, ali je Hrvatska već odavno prešla granicu nakon koje svako povećanje poreza vjerojatno vodi smanjenju poreznih prihoda. Nikad nismo izračunali je li povećanje stope PDV-a od 22 na 23, pa na 25 posto povećalo porezne prihode ili su oni smanjeni. Iako su takvi izračuni teški, lako je dokazivo da svako povećanje bilo kojeg poreznog nameta dovodi do smanjenja zaposlenosti. Opća država danas duguje oko 290 milijardi kuna i plaća oko 12 milijardi kuna kamata godišnje (37 milijardi kuna ako se uzmu u obzir i kamate koje plaća stanovništvo i gospodarstvo, u uvjetima kad je BDP 330 milijardi kuna). Postoji teza da ta situacija nije nemoguća i da sve što nam je potrebno da bismo bez problema održavali ovaj dug jest rast BDP-a od

4 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

tri do četiri posto. No, taj rast se neće dogoditi jer nemamo ispunjene osnovne pretpostavke za njega. Hrvatska je nekonkurentna za investitore i ne čini se da bi ta situacija u dugom roku mogla biti izmijenjena. Zašto se još ne vidi kako je naša situacija vrlo teška? Trenutačne kamate su vrlo niske, a kreditori su još spremni da nam daju kredite. No, kad kamate porastu, a kreditori prestanu biti voljni davati zajmove, situacija će postati vrlo teška. Imamo višak ljudi zaposlenih u javnom sektoru. Jedina razlika između njih i onih na burzi jest da ovi prvi imaju ugovor o radu i

Hrvatska je nekonkurentna za investitore i ne čini se da bi ta situacija u dugom roku mogla biti izmijenjena primaju četiri, pet ili šest puta veću naknadu od onih na burzi, a jednaki su po tome što ni jedni nemaju posla. Moguće smanjenje rashoda državnog proračuna može se ostvariti i na ovom primjeru: jedan naš omanji grad ima oko 30 ljudi zaposleno u knjigovodstvu. Kad bi ti ljudi bili primjereno obučeni, što vjerojatno nisu, mogli bi voditi ne samo knjigovodstvo tog grada, nego i svih škola, domova zdravlja, bolnice i vjerojatno cijelog korporativnog sektora tog grada. Problem tog viška zaposlenih ne bi postojao kad bi novac za njihove plaće padao s neba. No, on se skuplja preko poreznog sustava od privatnog sektora i to izravno utječe na smanjenje zaposlenosti u privatnom sektoru. To nadalje rezultira smanjenjem poreznih prihoda, što u uvjetima istih rashoda dovodi do povećanja duga središnje države. I onda, ako se to ne zaustavi, upadne se u spiralu padanja koja vodi ravno u grčki scenarij.

BROJKE, BROJKE

zaposleni i nezaposleni Radno sposobno stanovništvo 15+godine (I.-VI. 2015.) Procjena broja stanovnika u Hrvatskoj krajem 2014.

4.225.316

3.601.000

Radno sposobno stanovništvo žene (15+)

Radno sposobno stanovništvo muškarci (15+)

1.718.000

Broj zaposlenih (u rujnu 2015.)

1.124.660 osoba

zaposleni muškarci

zaposlene žene

593.474 531.186

1.883.000

U odnosu na kolovoz 2015. ukupan pad zaposlenih je za

0,4%

Od siječnja do kolovoza 2015. prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosila je

Broj nezaposlenih (rujan 2015.)

259.459

5693 kune

osoba

nezaposleni muškarci

nezaposlene žene

116.959 142.500 Izvor: DZS

Stopa registrirane nezaposlenosti u rujnu 2015. iznosila je

16,2%

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Zaposlimo Hrvatsku!

Zaposlenost mora biti prioritetni nacionalni cilj U organizaciji HGK i HAZU-a predstavljeni su rezultati projekta Zaposlimo Hrvatsku. Znanstvenici koji su radili na projektu predstavili su 39 smjernica za reforme nužne za povećanje pripremili Krešimir Sočković i Ilijana Grgić zaposlenosti

emeljem suradnje gospodarstvenika i znanosti utvrđeno je 39 smjernica za reforme nužne za povećanje zaposlenosti i tržište rada. Smjernice su predstavljene na konferenciji Zaposlimo Hrvatsku koja je, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, prošlog tjedna u Zagrebu okupila dvjestotinjak sudionika. Primjena smjernica u kratkom roku mogla bi generirati nova radna mjesta, istaknuo je otvarajući skup predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. “Očekujemo

Porezni je sustav mijenjan 18 puta, gotovo u pravilu jednom godišnje da kreatori politika prihvate te smjernice koje nemaju ideološkog predznaka i čiji je jedini predznak gospodarstvo jer politika neće zaposliti ljude, ali mora pomoći, odnosno ne ogra6 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

ničavati one koji zapošljavaju”, kaže Burilović. Dodao je kako trenutno 1,3 milijun zaposlenih hrani 4,2 milijuna građana naše zemlje. “Istovremeno procjenjuje se da ih je samo 750.000 u realnom sektoru, a nije teško procijeniti kako ni najsnažnija leđa ne mogu više iznijeti taj teret. Floskule o bolnim rezovima ponavljaju se periodički i prema potrebi, dok je propadanje gospodarstva zbog političke nedosljednosti jedini kontinuirani proces u hrvatskom gospodarstvu”, upozorava Burilović.

Reforme sada

Predsjednik HGK je naglasio kako je krajnji cilj ovoga projekta društvo jednakih prilika za sve, koje donosi bolje uvjete za građane, te uređen sustav u kojemu je vlastiti rad temelj uspjeha. “Komora je na vlastitom primjeru pokazala da je moguće u kratkom roku provesti strukturne reforme i prilagoditi se onima koji su nositelji gospodarskog razvoja i zbog kojih i postoji te da to mora učiniti i javna uprava”, zaključio je Burilović. Nezaposlenost je još uvijek visoka, zaposlenost niska, a javni dug predstavlja rastući problem, koji će i dalje samo eskalirati ukoli-

ko ne dostignemo stope rasta od barem četiri posto godišnje, rekla je visoka pokroviteljica ovog projekta predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. “Nezaposlenost vodi osobnoj nesigurnosti, ali uzrokuje i nestabilnost u društvu. Dvije godine nakon ulaska u EU, Hrvatska među novim članicama bilježi najvišu anketnu stopu nezaposlenosti, veću od 15 posto koja je zabilježena u kolovozu, te najnižu stopu zaposlenosti od otprilike 45 posto u drugom tromjesečju ove godine. Vrijeme je da prestanemo pričati o potencijalima i prilikama Hrvatske i napokon krenemo raditi. Nema boljeg vremena od danas kako bismo se počeli mijenjati. Trebamo napokon stvoriti okruženje u kojem će oni koji su danas nezaposleni naći posao i koje će uvjeriti mlade da ostanu i grade budućnost u Hrvatskoj. Jednako tako, moramo stvoriti okvire koji će nam dugoročno omogućiti snažan i održiv gospodarski rast, zajedno s visokom kvalitetom radnih mjesta i života”, naglasila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Nema jednostavnih poteza

Ne postoji jedan jednostavan potez ni brza rješenja koja bi riješila problem nezaposle-

nosti Hrvatske i upravo je to zamka u koju svi upadnu, upozorava predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić. “Ono što nama nedostaje je kult rada i potreban nam je kontinuitet i disciplina pridržavanja propisa bez obzira na promjene vlada i ministara. Potreban nam je kontinuitet tisuću malih promjena da bi se doista nešto promijenilo. Problem nezaposlenosti ne smije se izolirati jer je nezaposlenost dio ekonomije, a ekonomija dio društva, iz čega proizlazi da je potrebna promjena samog društva odnosno mentaliteta”, istaknuo je Kusić. Hrvatska je u posljednjih 25 godina ostvarila kumulativni rast BDP-a od nula posto, dok je istodobno kumulativni rast BDP-a u Poljskoj iznosio 300 posto, a u drugim bivšim socijalističkim zemljama od 200 do 250 posto, upozorio je voditelj projekta Zaposlimo Hrvatsku Davorko Vidović. Za povećanje zaposlenosti potrebno je provesti desetak reformi, smatra on, a kao jednu od ključnih pretpostavki naveo je stavljanje obrazovnog sustava u funkciju rasta i razvoja gospodarstva i cijeloga društva. “Zaposlenost mora biti prioritetni nacionalni cilj i mora se postaviti tako da bude mjerljiv i

Očekujemo da kreatori politika prihvate ove smjernice koje nemaju ideološkog predznaka i čiji je jedini predznak gospodarstvo, jer politika neće zaposliti ljude, ali mora pomoći, odnosno ne ograničavati one koji zapošljavaju. Luka Burilović, predsjednik HGK

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA

Danijel Nestić

Iva Tomić

Davorko Vidović

Željko Mrnjavac

Predrag Bejaković

Nika Šimurina

Jos

da to bude ključni pokazatelj uspješnosti i vlade i gospodarskog rasta”, istaknuo je Vidović.

Niska stopa aktivnosti

Znanstvenici koji su radili na projektu na skupu su predstavili smjernice za reforme nužne za povećanje zaposlenosti. Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu prezentirala je stanje i probleme tržišta rada i upozorila na izrazito niske stope aktivnosti i zaposlenosti te na visok udio umirovljenih u radnoj dobi. “Hrvatska ima četvrtu najni-

Hrvatska ima četvrtu najnižu stopu aktivnosti od 71 posto i drugu najnižu stopu zaposlenosti od 59 posto u EU u 2014. godini, dok je stopa aktivnosti za muškarce u radnoj dobi najniža u EU. Kod nas radi 76 posto muškaraca, dok je prosjek Europe 83 posto.

| Jovana Đurić

| Telecor |

Nažalost, poduzetništvo kao pojam na Balkanu ima negativnu konotaciju. Mnogi misle - ako ste poduzetnik i privatnik da ste nekakav kriminalac. Da biste potaknuli samozapošljavanje, potrebno je pobuditi svijest kod mladih ljudi da se osnaže i postanu poduzetnici. To je najbolji mogući način za ostvarenje snova.

Iva Tomić, Ekonomski institut u Zagrebu 8 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

| Ljiljana Kukec

žu stopu aktivnosti od 71 posto i drugu najnižu stopu zaposlenosti od 59 posto u EU u 2014. godini, dok je stopa aktivnosti za muškarce u radnoj dobi najniža u EU. Kod nas radi 76 posto muškaraca, dok je prosjek Europe 83 posto. Posebno zabrinjava i stopa nezaposlenosti mladih koja je sa 43,1 posto više nego dvostruko veća od stope nezaposlenosti za opću populaciju te daleko viša od prosjeka EU28 od 20,6 posto. Pad zaposlenosti u krizi najviše se osjetio u privatnom sektoru, uključujući i obrt i slobodna zanimanja”, ističe Iva Tomić.

| FIP |

| Nedjeljko Pinezić |Quanarius |

Poduzetnici, pogotovo mala i srednja poduzeća, najveći su poslodavci u Hrvatskoj. Stvaranje pozitivnog okruženja za njihov rast i razvoj kreiralo bi najveći broj radnih mjesta. Novi kurikulum donosi poduzetništvo i poduzetnost. Vjerojatno neće djeca u prvom razredu učiti o poduzetništvu, no mogu učiti o poduzetnosti jer to znači da treba biti proaktivan te uzimati odgovornost za svijet oko sebe i koristiti prilike koje se nude.

U Hrvatskoj se, na žalost, ne percipiraju mikropoduzetnici. Govori se o srednjim poduzećima i velikim poduzećima, a oni mikro kao vrsta kao da i ne postoje. To treba promijeniti. U situacijama ekonomske krize, kada se traže nove ideje i kada treba imati otvoren um i komunicirati sa svijetom, jedino vam može pomoći puno malih poslovnih pogona. Puno dobrih ideja može vas pozicionirati u svijetu kao lukrativan narod koji je vrijedan i koji ide ukorak s vremenom.

aja Vehovec

sip Tica

Zvonko Kusić, Kolinda Grabar-Kitarović i Luka Burilović

Problemi u drugim dijelovima gospodarstva doveli su do cikličnog pada BDP-a i do slabe potražnje za radom, pa problema na samom tržištu rada zapravo nema, a oni postoje negdje drugdje, istaknuo je Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu objašnjavajući ključne uzroke problema tržišta rada. “Dio problema su i strukturno visoka nezaposlenost, ali i slaba ponuda rada, trajna neusklađenost ponude i potražnje za radom, dugotrajna kombinacija obaju faktora zbog regulatorne rigidnosti, nedostatna normativna fleksibilnost kao i visoko

porezno opterećenje rada”, upozorava Nestić.

Fleksibilniji sustav rada

Predrag Bejaković s Instituta za javne financije koji je govorio o povećanju efikasnosti aktivnih mjera tržišta rada smatra da je za ostvarenje veće zaposlenosti nužno ostvariti pozorno usmjerene programe koji mogu povećavati zapošljavanje, uz neznatni utjecaj na istiskivanje zaposlenih, te omogućiti stvaranje stvarne nove vrijednosti i učinkovito povećati primanja slabije obrazovanih radnika. “Nužno

Nezaposlenost vodi osobnoj nesigurnosti, ali uzrokuje i nestabilnost u društvu. Dvije godine nakon ulaska u EU, Hrvatska među novim članicama bilježi najvišu anketnu stopu nezaposlenosti, veću od 15 posto, te najnižu stopu zaposlenosti od otprilike 45 posto. Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

| Petar Čavlović | H1 Telecom |

| Darko Vukadinović | LA Log |

| Katarina Fresl | Zagreb Šped |

| Zlatko Sirovec

Zapošljavanje i rast zaposlenosti je ključna paradigma uspješnog gospodarstva. Čini se da se zapravo neki vraćaju tome i da ga shvaćaju kao važan cilj. Tvrtke treba učiniti kompetentnima i konkurentnima, a zapošljavanje i starijih iskusnih ljudi ima potencijala za borbu s onime što tržište nosi.

S jedne strane imamo porezno opterećenje i mnoge parafiskalne namete koji su osjetno viši, posebice u prijevozništvu, nego kod zemalja u okruženju, a s druge strane imamo problem što se znatno porezno opterećuju primanja zaposlenika u tvrtkama. Kada regulativa bude imala više sluha za gospodarstvo, stvari će se promijeniti.

Da bi se zadržala radnička prava, po našem mišljenju, otkazni rokovi i sav postupak koji prati to otkazivanje bi se trebao maksimalno smanjiti. Na taj način bi se poslodavcu omogućilo da u kratkom roku riješi svoje probleme i izbjegne svoj slom. Istovremeno bi trebalo povećati neoporezivi dio otpremnina kako bi radnicima kompenzirali te kraće rokove.

I dalje imamo puno problema sa zapošljavanjem radnika. Teško je naći dobrog radnika koji ima određenu, nama potrebnu razinu znanja i iskustva. Europska unija je projicirala da će do 2019. godine iz Hrvatske otići do 200.000 ljudi i da nam natalitet i dalje pada. Mislim da se nešto može napraviti i projektima kojima želimo popraviti stanje, poput projekta Zaposlimo Hrvatsku gdje gospodarstvo i znanost traže neko rješenje. Zaposlenost je ljepilo našeg društva koje nas drži na okupu i na njemu trebamo raditi.

| Tehnika |

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 9

TEMA TJEDNA SMJERNICE Smjernica 1 PRODUŽITI RADNI VIJEK

1.1 Voditi društveno pozitivne kampanje o starijim osobama 1.2 Fleksibilizirati radne uvjete 1.3 Produljiti radni vijek u javnom sektoru 1.4 Mjeriti radne učinke prilagođeno dobnim radnim karakteristikama, nagrađivanje i motiviranje 1.5 Povećati osobnu eksternu i internu mobilnost Smjernica 2 PROMICATI SAMOZAPOŠLJAVANJE I STVARANJE MALIH POSLOVA

2.1 Regulirati male poslove na poseban način 2.2 Proširiti model vaučera za poljoprivredne poslove na druge djelatnosti koje trebaju povremeno zapošljavanje 2.3 Uvesti vaučere za kućanske poslove koji bi kombinirali subvencije socijalne politike i poreznih olakšica kako bi legalan rad učinili konkurentnim sivom tržištu 2.4 Promicati edukaciju za poduzetništvo u srednjim školama i izvan formalnog obrazovniog sustava 2.5 Smanjivati administrativne i porezne obveze za samozaposlene nižih prihoda i osiguravati im savjetodavnu pomoć Smjernica 3 UNAPRIJEDITI

FLEKSIBILNOST I SIGURNOST NA TRŽIŠTU RADA 3.1 Unaprijediti kvalitetu zakonskih propisa 3.2 Učiniti fleksibilnost rada prihvatljivom i radnicima i poslodavcima 3.3 Unaprijediti sustav kolektivnog pregovaranja 3.4 Ubrzati ulazak i izlazak (u) iz zaposlenosti 3.5 Smanjiti troškove poslodavaca kod zbrinjavanja viška radnika 3.6 Osigurati primjereniju socijalnu sigurnost i zaštitu radnika nakon otkaza Smjernica 4 USKLADITI SUSTAVE OBRAZOVANJA I SVIJETA RADA

4.1 Izgraditi sustav za razvoj pojedinca i ojačati službe za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje 4.2 Unaprijediti kvalitetu i uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete

je i podrobno i precizno usmjeravanje programa na dugotrajno nezaposlene i one koji su najdalje od tržišta rada”, smatra Bejaković. Hrvatsko gospodarstvo je raznoliko prema oblicima fleksibilnosti rada jer je visok udio novozaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme i onih koji rade u smjenama i vikendom te nizak postotak zaposlenih koji većinom rade navečer i noću. “Svi dionici se moraju potruditi da Hrvatska ima

fleksibilnu radnu snagu, a naglasak treba biti na razvoju ljudskog potencijala. Za bolju fleksibilnost i sigurnost na tržištu rada trebalo bi unaprijediti kvalitetu zakonskih propisa, učiniti fleksibilnost rada prihvatljivom i radnicima i poslodavcima, unaprijediti sustav kolektivnog pregovaranja, ubrzati ulazak i izlazak iz zaposlenosti,

izlaz iz začaranog kruga

HGK-ova Nacionalna platforma o dualnom obrazov Prijedlog Nacionalne gospodarske platforme dualnog obrazovanja predstavio je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić. Riječ je o projektu čiji je inicijator HGK, a čiji je cilj povezivanje sustava obrazovanja i gospodarstva po uzoru na Austriju i Njemačku. “Sada je situacija takva da postoji začarani krug u kojemu bez radnog iskustva nema radnog mjesta, a nemoguće ga je dobiti ako nemate radno iskustvo. Istovremeno radnici na tržištu rada nemaju potrebne kompetencije jer ih nisu stekli praksom tijekom obrazovanja. Istovremeno njemački i austrijski školarci u velikoj većini pohađaju strukovno obrazovanje pri čemu je visoko zastupljen praktični rad u školskim praktikumima ali i tvrtkama koje posluju na trži-

10 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

štu”, istaknuo je Kramarić. Dodao je kako je situacija kod nas posljedica toga što se potrebe tržišta ne usklađuju sa školskim programima, poduzeća nisu zainteresirana za organiziranje prakse, a djeca se ne usmjeruju na tržište nego na dugo studiranje. Zapošljavanje mladih od 15 do 24 godina danas je u Hrvatskoj na razini 18 posto, a u Austriji i Njemačkoj oko 50 posto. Prosjek u EU je na razini od 33 posto. Dualno obrazovanje uključit će mlade na tržište rada još za vrijeme srednjeg strukovnog školovanja i visokog obrazovanja. Prijedlog dualnog obrazovanja uključuje konkretne aktivnosti, kao što su: 1. učinkovit nacionalni model sudjelovanja gospodarstva u definiranju sadašnjih i budućih obrazovnih potreba 2. cjelovit nacionalni model obavljanja

smanjiti troškove poslodavaca kod zbrinjavanja viška radnika te osigurati primjereniju socijalnu sigurnost i zaštitu radnika nakon otkaza”, zaključuje Bejaković. Olakšavanje samozapošljavanja i generiranje malih poslova nužno je kako bismo zaposlili Hrvatsku, smatra Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu. “U Hrvatskoj se nefunkcioniranje pravne države odrazilo i na radne odnose tako da su radnici često izloženi lošim radnim uvjetima kao što su izbjegavanje plaćanja socijalnih doprinosa. Oni koji ne mogu bez puno administriranja i troškova legalizirati svoj status radne aktivnosti sele u zonu sive ekonomije i rada na crno ili ostaju izolirani od svijeta rada. Preferiranje samo jednog oblika radnog odnosa ograničava mogućnosti iskorištavanja svih radnih resursa društva”, smatra Mrnjavac.

Manji porezi i dulji radni vijek

Visoko ukupno porezno opterećenje u okolnostima nestabilnog makroekonomskog okružja i nedovoljno učinkovitog pravnog sustava rezultira smanjenjem zapošljavanja i ulaganja, smatra Nika Šimurina s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Nužno je sma-

vanju

njiti porezna opterećenja, pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav te poreznim mjerama treba podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju”, kaže ona. Porezni je sustav mijenjan 18 puta, gotovo u pravilu jednom godišnje. Zbog toga je potreban konsenzus o zabrani promjene poreznog sustava bez jasnih analiza učinaka. Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu govoreći o produženju radnog vijeka istaknula je kako su nam potrebne pozitivne društvene kampanje o starijim radnicima radi odbacivanja stereotipa i predrasuda o starima, a Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu je govoreći o poticanju lokalnih tržišta rada naglasio kako je potrebno osnažiti i usmjeriti lokalnu administraciju, promovirati kulturu rada poduzetničkim okružjem i suradnjom, osnažiti obrazovni sustav suradnjom s poduzetnicima te zadržati visokoobrazovane ljude u zemlji. Zbornik radova koji uključuje i širi opis svih na konferenciji predstavljenih 39 smjernica dostavit će se svim novim saborskim zastupnicima, svim članovima nove izvršne vlasti, kao i predstavnicima županijske i lokalne samouprave.

Koji su ključni ciljevi projekta? HRVATSKI MODEL DUALNOG OBRAZOVANJA

Želimir Kramarić

prakse za učenike strukovnih škola 3. nacionalni model i uspostava programa obrazovanja nastavnika i mentora u tvrtkama 4. organiziranje cjelovitog modela obavljanja međunarodne prakse i razmjene za učenike, nastavnike i mentore Projekt bi se financirao iz Europskog operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., a sam trošak ukupnih sredstava za četiri godine provedbe projekta iznosio bi oko 250 milijuna kuna.

- razvoj sustava dualnog strukovnog obrazovanja prema uzoru na Austriju i Njemačku

“RADITI UČEĆI I UČITI RADEĆI”

- brže i lakše uključivanje mladih na tržište rada

UMJESTO S FAKSA NA POSAO, “POSAO VEĆ NA FAKSU” - razvoj sustava visokog obrazovanja u skladu s potrebama gospodarstva

4.3 Proširiti i unaprijediti primjenu informacijske tehnologije u učenju i obrazovanju 4.4 Izgraditi sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještinu 4.5 Provesti cjelovitu kurikularnu reformu u osnovnom i srednjem obrazovanju 4.6 Uvesti dualno obrazovanje 4.7 Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme 4.8 Poboljšati organziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih SMJERNICA 5 POREZNOM POLITIKOM POTICATI ZAPOSLENOST

5.1 Smanjiti ukupno porezno i neporezno opterećenje rada 5.2 Smanjiti isplatu plaća na ruke, legalizirati neprijavljeni rad (sivu ekonomiju) 5.3 Smanjiti neučinkovitost i netransparentnost u sustavu raspodjele socijalnih naknada 5.4 Poreznim mjerama podupirati produktivna ulaganja, osobito u inovacije i tehnologiju 5.5 Pojednostaviti i stabilizirati porezni sustav Smjernica 6 POVEĆATI EFIKASNOST AKTIVNIH MJERA TRŽIŠTA RADA

6.1 Precizno evaluirati stvarne učinke svih poticajnih mjera prema svim dionicima: sve skupine, poduzetnici, poslodavci 6.2 Mjere usmjeravati prema najteže zapošljivim skupinama 6.3 Pomagati tvrtkama u krizi u očuvanju radnih mjesta (marketing mjera, administrativno pojednostavljenje) 6.4 Mjerama poticati start-up tvrtke i pojedine obrte (mobilni savjetodavni timovi, samozapošljavanje i promocija poduzetništva) Smjernica 7 JAČATI LOKALNE KAPACITETE ZA ZAPOŠLJAVANJE

7.1 Osnažiti lokalne administracije 7.2 Usmjeravati lokalne administracije 7.3 Jačati poduzetničko okružje i suradnju 7.4 Promovirati kulturu rada 7.5 Osnaživati i usmjeravati lokalni obrazovni sustav na suradnju s poduzetnicima 7.6 Planski zadržavati visoko obrazovane na lokalnom tržištu rada 9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 11

TEMA TJEDNA Istraživanje ‘Zaposlimo Hrvatsku’

Čak 32,3 posto gospodarstvenika planira nova zapošljavanja Tri glavna faktora koji utječu na dinamiku kvalitete poslovanja su zakonska regulativa, aktivnosti poslodavaca vezane uz sektor ljudskih resursa i edukacija te usavršavanje zaposlenika, istaknuo je Josip Ježovita

osip Ježovita s Hrvatskog katoličkog sveučilišta prezentirao je stavove i mišljenja gospodarstvenika o tržištu rada i zapošljavanju proizišle iz ankete provedene među 13.000 gospodarstvenika tijekom 2014. i 2015. godine, iznijevši optimističan podatak prema kojemu 32,3 posto gospodarstvenika planira zapošljavati nove zaposlenike. “Zaposleni su jedan od najznačajnijih resursa bilo koje kompanije, a kako bi se lakše usmjeravalo i potenciralo njihov, te razvoj sa-

U anketi o tržištu rada i zapošljavanju sudjelovalo je 13.000 gospodarstvenika mih poslodavaca, istraživanjem se otkrilo da se mogu diferencirati tri glavna faktora koji utječu na dinamiku kvalitete poslovanja. To su

AKTIVNOSTI POSLODAVACA VEZANE UZ SEKTOR LJUDSKIH RESURSA

Analiza radnih mjesta

76.5

23.5

Planiranje zapošljavanja novih zaposlenika

67.7

32.3

Selekcija novih zaposlenika

79.7

20.3

Uvođenje u posao

55.5

44.5

Planiranje razvoja karijere zaposlenika

89.8

10.2

Planiranje obrazovanja zaposlenika

75.6

24.4

Provedba obrazovanja zaposlenika

75.9

24.1

Praćenje i ocjenjivanje radne uspješnosti

70.5

29.5

Motivacija i nagrađivanje zaposlenika

62.2

37.8

Ništa od navedenog

76.1

23.9

12 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

zakonska regulativa, aktivnosti poslodavaca vezane uz sektor ljudskih resursa i edukacija te usavršavanje zaposlenika”, istaknuo je Ježovita. Promatrajući zakonsku regulativu, kao prvi vanjski faktor, tek nešto više od 10 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno na pitanje jesu li im zakonske reforme olakšale poslovanje na području ljudskih resursa, dok njih oko 60 posto to ne može procijeniti.

Edukacija i usavršavanje

No, gotovo 80 posto poslodavaca najpozitivnijim je ocijenilo instrument “izuzeća od doprinosa na plaću pri zapošljavanju mladih osoba na ugovor o radu na neodređeno”, i to ponajviše veliki poslodavci, poslodavci iz informacijskih i komunikacijskih djelatnosti te iz djelatnosti obrazovanja. Promatrajući interne faktore koji potencijalno utječu na dinamiku poslovanja, razvidno je da u prosjeku tek 30 posto njih provodi jednu ili više aktivnosti, a najviše ih provodi aktivnost “uvođenja radnika u posao” (oko 45 posto ispitanika). S obzirom na veličinu i djelatnost, riječ je uglavnom o velikim poslodavcima te poslodavcima iz djelatnosti informacija i komunikacija, prerađivačke industrije te iz djelatnosti obrazovanja. Pozitivni rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da je kod gotovo 50 posto poslodavaca određeni broj njihovih zaposlenika prošao kroz neki oblik edukacije. Očekivano, to su većim dijelom poslodavci iz djelatnosti obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. I tu se u odnosu na 2013. godinu bilježi pozitivan trend: povećanje od 15 posto takvih poslodavaca u svim djelatnostima te u svim veličinama poduzeća. Gledano konkretno po poticajima, 45 posto poslodavaca smatra da bi im bilo lakše organizirati određeni oblik usavršavanja kada bi dobili financijsku potporu za uzimanje osoba na praksu.

Poslovno povezivanje poduzetnika SR Njemačke i Hrvatske

Kako pokrenuti obrt ili tvrtku u Njemačkoj?

Njemačkoj je trenutno registrirano oko 3,5 milijuna poduzeća od kojih više od 90 posto spada u male i srednje tvrtke. Upravo te tvrtke ulijevaju najveće povjerenje jer posluju na pouzdan i održiv način, rečeno je na prošlotjednom seminaru pod nazivom Uvjeti poslovanja u SR Njemačkoj, održanom u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). Tom su prigodom hrvatski obrtnici mogli saznati pojedinosti o načinu poslovanja i mogućnostima registracije obrta ili tvrtke u toj državi. O tome na koji način mogu hrvatski obrtnici pronaći poslovne partnere u Njemačkoj, a posebice u Gornjoj Bavarskoj, govorila je Barbara Peinel iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku. Ta obrtnička komora pokriva 80.000 tvrtki i obrta. Barbara Peinel je istaknula kako tamošnje tvrtke traže partnere u drugim zemljama EU-a zbog povoljnije kupnje proizvoda ili određenih sirovina. Hrvatske obrtnike i vlasnike tvrtki upozorila je na to kako moraju dati konkretnu ponudu u kojoj će navesti sve pojedinosti o svom obrtu ili tvrtki. Ako nekoga od njih neka njemačka tvrtka izabere za poslovnog partnera, tada se naše tvrtke ili obrti moraju strogo pridržavati termi-

na isporuke. “U suprotnom će njemačka tvrtka prekinuti suradnju”, rekla je Barbara Peinel. O tome kako hrvatski građani mogu poslovati u Njemačkoj govorio je Nils Schubert iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku, koji je objasnio na koji se način može osnovati tvrtka u Njemačkoj. Iako je jedan od osnovnih uvjeta stalni nastan, što znači da osoba u toj državi mora živjeti, hrvatskim građanima omogućena je privremena djelatnost pružanja usluge preko granice bez stalnog nastana u Njemačkoj, što je mnogo jednostavnije poslovanje, istaknuo je Schubert. (S.P.)

3,5 mil tvrtki registrirano u Njemačkoj

90 %

male i srednje tvrtke

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Mjere aktivne politike zapošljavanja ove godine koristilo 52.612 osoba

Hrvatskoj je mjere aktivne politike zapošljavanja od početka ove godine pa do 1. studenoga koristilo ukupno 52.612 osoba, od čega je mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa koristila 26.881 osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u ovoj je godini za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja bilo osigurano ukupno 1,58 milijardi kuna. Od toga je 999,26 milijuna kuna namaknuto iz državnog proračuna, zatim 356.471 kuna iz Europskog socijalnog fonda (ESF) te

156.466 kuna iz fonda Garancije za mlade. Za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja, do kraja listopada je isplaćeno 933,6 milijuna kuna, kažu u HZZ-u. Inače, protekli je tjedan potpisano sedam ugovora između HZZ-a i ESF-a kojima se financiraju mjere aktivne politike zapošljavanja ukupne vrijednosti 1,47 milijardi kuna u razdoblju od 1. siječnja ove godine do 2017. Kako ističu u HZZ-u, u provedbi tih mjera nema zastoja, te se zahtjevi zaprimaju, obrađuju prema redoslijedu zaprimanja te na kraju i realiziraju. (S.P.)

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU Ivica VukoviÄ&#x2021;, vlasnik i direktor Kraha

14 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Za uvozni lobi radi ljudi koliko i u hrvatskim tvornicama Najčešće procedurom natječaja upravljaju tehnički direktori lokalnih vodovodnih poduzeća. Do sada je raspisano natječaja u vrijednosti milijardu kuna od Poreča, Osijeka, Petrinje... i napravljeno je sve da ni jedan hrvatski proizvođač ne može proći na tom natječaju. Već kod projektiranja se eliminiraju domaći proizvođači piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

rgorački Krah, jedna od najuspješnijih obiteljskih tvrtki seli svoju proizvodnju u Zagvozd na prostor ugašene tvornice trikotaže Biokovka. U tom tvorničkom kompleksu grade najmoderniju tvornicu kanalizacijskih cijevi u Europi. S Ivicom Vukovićem, direktorom i vlasnikom Kraha, razgovarali smo o pozicioniranju i poslovanju njegove tvrtke, daljnjim planovima i investiciji u novi proizvodni pogon. Vuković nam je govorio i o natječajima za opremanje kanalizacijskim cijevima u Hrvatskoj koje redovito dobivaju uvoznici a ne, kako kaže, vrhunski proizvođači iz Hrvatske kojih ima najmanje pet.

n Vaši kolege i vi, hrvatski proizvođači polietilenskih i polipropilenskih cijevi, početkom godine preko Hrvatske gospodarske komore pokrenuli ste inicijativu da domaći proizvođači budu više angažirani u Hrvatskoj. O čemu se točno radi i kakvi su rezultati inicijative? - Za sada ta inicijativa ide sporo jer su izbori, ali bi se to nakon izbora, bez obzira na to tko bude formirao vladu, trebalo ubrzati jer nikako nije u redu da se domaći proizvođači eliminiraju. Sada su zastali i natječaji jer je predizborno vrijeme.

n U čemu je problem? - Problem je prekomjeran uvoz i pogodovanje tom uvozu. Uvozni lobi je toliko jak da u njemu radi gotovo jednaki broj ljudi kao i u našim tvornicama, odnosno u proizvodnji. Nažalost, Hrvatska je pogodna zemlja za takav oblik mešetarenja. Najčešće procedurom natječaja

Hrvatska ima najmanje pet tvornica koje su na svjetskoj razini i samo kod nas ne mogu proći na natječaju upravljaju tehnički direktori lokalnih vodovodnih poduzeća. Do sada je raspisano natječaja u vrijednosti milijardu kuna od Poreča, Osijeka, Petrinje... i napravljeno je sve da ni jedan hrvatski proizvođač ne može proći na tom natječaju. Već kod projektiranja se eliminiraju

oko

3,5 mil €

očekivan promet u 2015.

2,5 mil €

investicija u novi pogon bez ulaganja u osnovna sredstva

1,6 mil €

investirat će se u strojeve i opremu u Zagvozdu

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 15

INTERVJU

Imali smo neke olakšice zato što smo bili smješteni u Vrgorcu koji je nerazvijeno područje ali poticaje nismo nikada dobili. Imali smo smanjene doprinose jer smo bili smješteni u tom tzv. brdsko planinskom prostoru. No, zbog toga nismo ljuti, nego samo tražimo da budemo ravnopravni s uvoznicima.

domaći proizvođači. Traže se, recimo, cijevi od keramike ili poliestera jer takve naše tvornice ne proizvode. Hrvatska ima najmanje pet tvornica koje su na svjetskoj razini, ali samo kod nas ne mogu proći na natječaju. Mogu reći da će opstati samo oni koji budu izvozili. Hrvatske tvornice proizvode cijevi od polietilena koji je čisti ekološki materijal, dok poliester nije. Osim toga, materijal koji mi ugrađujemo traje najmanje 50 godina.

n Koji su to hrvatski proizvođači? Zašto se ne udružite u konzorcij? - Hrvatska u tom dijelu industrije ima vrlo kvalitetne proizvođače. Pored nas tu su Vargon, Drnišplast, Alpro-ATT, Heplast-pipe i još nekoliko njih koji proizvode kvalitetne cijevi i pobjeđuju na međunarodnim natječajima. Međutim, iako smo mi u jako dobrim odnosima i vrlo smo kolegijalni, udruživanje je teško moguće jer smo mi jedni drugima, ipak, konkurencija. Sve naše tvornice su na europskoj razini i mogu proizvesti cijevi dovoljno za cijelu regiju. n Koliko je perspektivan vaš posao? - Izgrađenost kanalizacije u Hrvatskoj je tek oko 40 posto, dok je u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i dvostruko manja nego kod nas. Tako da tu posla ima još dugi niz godina. n Osim što priželjkujete dobivanje dijela posla kod opremanja Zračne luke Dubrovnik, gdje Krah u Hrvatskoj još radi? - Trenutačno izrađujemo kalupe za proizvodnju kanalizacijskih cijevi za naručitelja Marinu Frapa koja gradi marinu u Gružu. To je u ovom trenutku sve u Hrvatskoj. Možda ne bismo ni to dobili da se ne radi o privatnom investitoru koji gleda kvalitetu i cijenu. To je posao vrijedan oko 250.000 eura.

16 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

n Gdje ugovarate nove poslove? - Ugovaramo posao u Bugarskoj. Riječ je o opremanju kanalizacijskim cijevima za četiri bugarska grada. Ako naš partner iz Zračne luke Zagreb, Viadukt, dobije posao u Zračnoj luci Dubrovnik, onda i mi možemo računa-

Unatoč tome što gradimo novi pogon ne možemo si dozvoliti luksuz da nam zastane proizvodnja ti na svoj dio posla jer s tom tvrtkom imamo izuzetno dobru poslovnu suradnju. Zatim, nadamo se poslovima u Srbiji i Makedoniji. U Srbiji smo opremili Batajničku petlju, a priželjkujemo i angažman u projektu Beograd na vodi.

n Što proizvodi vaša tvrtka? - Krah u vrgoračkom pogonu proizvodi, do otvaranja novog pogona, kanalske profilirane termoplastične cijevi, revizijska okna, slivnike i druge podzemne komore po normi, proizvodi komore za crpne stanice, ima višegodišnje iskustvo u proizvodnji svih vrsta rezervoara i retencija. Koristimo PEHD materijal koji je ekološki čist. Osim što se koristi za tlačne cijevi za pitku vodu, može se koristiti i za rezervoare za pitku vodu. U proizvodnom pogonu Rašćane proizvodimo alate za izradu tih cijevi. Izvozimo više od dvije trećine proizvodnje. Doduše, ove godine je

teškoće s preseljenjem pogona

Kompleks u Zagvozdu kupili nakon devetog nadmetanja Zašto niste ostali na vrgoračkom području? - Prije dvije godine Krah se pokušao preseliti u Poslovnu zonu Ravča. Uplatili smo jamčevinu za kupnju parcele koja nam je odgovarala ali smo otkrili da se na njoj gradi pročistač voda te da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa smo odustali. Kompleks u Zagvozdu smo kupili nakon devetog nadmetanja na Trgovačkom sudu u Splitu. Saznali smo da tvrtka Aldiko u stečaju, koja je vlasnik kompleksa

nekadašnje tvornice trikotaže Biokovka Zagvozd, prodaje taj kompleks. Uplatili smo jamčevinu i za nešto manje od četiri milijuna kuna preuzeli taj kompleks zemljišta površine 22.000 četvornih metara. Zahvaljujući efikasnosti općinske uprave Zagvozd i uprave u Imotskom u vrlo kratkom roku smo dobili sve dozvole i podmirili sve obveze. Polovinom veljače dobili smo pravovaljanu građevinsku dozvolu za gradnju nove proizvodne hale površine 3000 metara četvornih.

taj udjel izvoza smanjen jer smo dobili posao opremanja Zračne luke Zagreb vrijedan nešto manje od tri milijuna eura.

n Kako vam ide proizvodnja alata u pogonu Rašćane? - Ti alati nemaju možda udjel u prihodima naše tvrtke od 20 do 25 posto, ali su nam potrebni za proizvodnju cijevi te za intervencije u proizvodnom pogonu cijevi i za sam imidž tvrtke. Recimo, do sada nismo napisali ni jednu ponudu na hrvatskom jeziku jer sav proizvedeni alat izvezemo. Trenutačno smo ispunili narudžbu za Saudijsku Arabiju, prvi alat isporučujemo u Ukrajinu i na Novi Zeland. Stalno izvozimo u Njemačku, Italiju i Veliku Britaniju. U pogonu za proizvodnju alata radi 15 radnika, a ove godine očekujemo da ćemo napraviti promet od 800.000 eura. n Kako će izgledati novi pogon u Zagvozdu?

- U Zagvozdu ćemo imati dvije proizvodne linije. Prva starta odmah nakon preseljenja i za nju smo osigurali sredstva tako što smo dobit iz prethodnih godina akumulirali povećavajući temeljni kapital, dok drugu, suvremeniju, namjeravamo opremiti strojevima vrijednim 1,6 milijuna eura. Nadamo se da ćemo za opremu i strojeve povući poticajna sredstva iz EU fondova koja idu preko Ministarstva poduzetništva i obrta, a očekujemo da ćemo povući pet milijuna kuna. Do Nove godine očekujemo završetak građevinskih radova, a negdje u svibnju iduće godine trebali bismo instalirati novu proizvodnu liniju. Liniju nećemo odmah ugraditi jer čekamo završetak natječaja za nabavu strojeva i opreme. Uporedo bismo trebali napraviti i remont stare proizvodne linije. Osim toga, proizvodnju naših cijevi prate svi standardi koji jamče ekološku proizvodnju.

n Možete li otkriti brojčane parametre vezane uz novi pogon? - Trenutačno sam dobio 200 molbi za posao. U novom pogonu radit će odmah nakon preseljenja pedesetak radnika da bi nakon instaliranja nove proizvodne linije taj broj trebao biti najmanje 70. Investicija bez ulaganja u osnovna sredstva vrijedna je oko 20 milijuna kuna, dakle 2,5 milijuna eura, dok je investicija u strojeve i opremu vrijedna 1,6 milijuna eura. Ove godine očekujemo sličan promet kao i prošle godine, dakle oko 3,5 milijuna eura. Unatoč tome što gradimo novi pogon, ne možemo si dozvoliti luksuz da nam zastane proizvodnja. n Kao tvrtka koja proizvodi u Dalmatinskoj zagori, jeste li ikada dobili poticaje? - Imali smo neke olakšice zato što smo bili smješteni u Vrgorcu koji je nerazvijeno područje, ali poticaje nismo nikada dobili. Imali smo smanjene doprinose jer smo bili smješteni u tom tzv. brdsko-planinskom prostoru. No, zbog toga nismo ljuti, nego samo tražimo da budemo ravnopravni s uvoznicima. Mi smo i ovu investiciju u Zagvozdu financirali bez podizanja kredita, dakle iz svog redovitog poslovanja. Znači, dok nema posla u Hrvatskoj, mi ga nalazimo vani. Recimo, u Bugarskoj smo već četiri grada opremili svojim cijevima iako nam je trošak prijevoza po kamionu 1500 eura.

Hrvatska u ovom dijelu industrije ima vrlo kvalitetne proizvođače. No, iako smo međusobno u jako dobrim odnosima, udruživanje je teško moguće jer smo jedni drugima ipak konkurencija. Ali sve naše tvornice su na europskoj razini i mogu proizvesti cijevi dovoljno za cijelu regiju.

n Je li istina da je Grad Vrgorac za kanalizaciju ugradio cijevi proizvođača iz Srbije? - Da, to je istina. Doduše, nabava je išla preko jedne tvrtke iz Hrvatskog zagorja. Evo, nedavno, nakon prve jesenske kiše podigao se asfaltni sloj na vrgoračkom kolodvoru, jer su ugrađene cijevi loše kvalitete. Okna na tom kolodvoru su debela šest milimetara, a mi radimo okna debljine 30 milimetara. 9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Začini naši svagdašnji

Hrvati više troše na začine nego na janjetinu

U Hrvatskoj se godišnje po članu kućanstva troši 1,5 kilogram začina, dok se, primjerice, soli troši 3,6 kilograma. Kada pogledamo podatke o prosječnoj potrošnji po kućanstvu, za hranu se izdvaja 23.235 kuna godišnje, a za sol i začine 291 kuna piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

u preko zemalja

prodaje se Vegeta

69%

odrasle populacije koristi je u Hrvatskoj

42,5 mil kn prihod Šaframa 2014.

oko

16 mil kn

prihod Nadaline 2014.

roz povijesna razdoblja začini su imali ogromnu ekonomsku ali i političku ulogu. Zbog njih se ratovalo, bili su traženiji od zlata (primjerice cimet), trgovina začinima bila je jedan od najunosnijih poslova na kojima su rasla kraljevstva, a upravo su zbog začina ljudi krenuli u traženje pomorskih puteva prema Indiji i Kini. Začini i začinsko bilje u ljudskoj prehrani koriste se više od 6500 godina. Nekada su bili ekskluziva bogatih, danas su dostupni svima. Prema zadnjim raspoloživim podacima koji se odnose na potrošnju kućanstava, koje je obradio Državni zavod za statistiku u Hrvatskoj, godišnje po članu kućanstva troši se 1,5 kilogram začina, dok se soli, primjerice, troši 3,6 kilograma. Kada pogledamo podatke o prosječnoj potrošnji po kućanstvu, za hranu se izdvaja 23.235 kuna godišnje, a za sol i začine 291 kuna. Hrvati tako više izdvajaju za začine nego, primjerice, za čaj (112 kuna) ili za janjeće i ovčje meso (tek 124 kune). U Hrvatskoj se prema podacima DZS-a, prošle godine proizvelo 29.306.911 kilograma umaka i pripravaka za umake te miješanih začina i začinskih sredstava, a u prvih šest mjeseci ove godine proizvedeno je 13.700.140 kilograma. Tvrtke koje su najprepoznatljivije upravo po proizvodnji začina su Šafram, AGZ, Luxor, Eko Fami, Franck, Madim, Asistor, Nizina, Steviana te Dunavac.

Dominacija Vegete

“Ako uzimamo u obzir kategorije (mono) začina, najznačajniji proizvod je Šaframova slatka začinska paprika, a najznačajniji miješani začin u proizvodnji i izvozu je Podravkina Vegeta. I ostale tvrtke napravile su značajan iskorak u proizvodnji i distribuciji začina poput tvrtke Fami ali i ostalih tvrtki. Hrvatska zbog svojeg podneblja i komparativnih prednosti ima mogućnosti za

18 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

povećanje proizvodnje začina, te sušenog voća i povrća. Tvrtke kao što su Podravka, Franck i Šafram već godinama uspješno plasiraju svoje proizvode na domaćem i međunarodnom tržištu”, rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. Iako je riječ o mješavini začina, Podravka sa svojom Vegetom dominira na tržištu. Riječ je o najpoznatijem izvornom hrvatskom proizvodu koji je u više od pet desetljeća svog postojanja pronašao potrošače u više od 40 zemalja svijeta. Zanimljiv je podatak od

Vodeći proizvođač začina u Hrvatskoj je obiteljska tvrtka Šafram prošle godine u okviru BRANDpuls istraživanja gdje se pokazalo kako Vegetu koristi 69 posto populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine.

Najvažniji proizvođači

Šafram je obiteljska tvrtka osnovana 1991. godine i vodeći je proizvođač začina u Hrvatskoj. Proizvodi po kojima je tvrtka prepoznatljiva širem sloju kupaca su crvena začinska slatka i ljuta paprika. U njihovom asortimanu osim paprike su lovorov list, kim, klinčić, piment, origano, peršin, češnjak... Šafram je 2002. godine u Turanovcu u Virovitičko-podravskoj županiji izgradio prvu hrvatsku tvornicu začinske paprike poznatu pod nazivom Podravsko crveno more, a 2012. godine cjelokupnu su proizvodnju, preradu i pakiranje začina, sušenog voća

i povrća te sredstava za konzerviranje iz Zagreba preselili u Turanovac. Početkom listopada ove godine otvorili su i novi pogon u Turanovcu, a tada je promovirana još jedna robna marka, Moj začin, koja želi biti konkurencija globalno poznatoj Vegeti. Njihovi prošlogodišnji prihodi su iznosili oko 42,5 milijuna kuna. AGZ je na hrvatskom tržištu prisutan već 25 godina. U svojoj ponudi ima više od stotinu proizvoda prepoznatljive kvalitete i dizajna. Njihov asortiman začina čine: papar crni i bijeli u zrnu ili mljeveni, paprika mljevena začinska slatka ili ljuta, lovorov list, bosiljak, peršin, mažuran, slatki program od posipa za kolače, čokolade u prahu pa do standardnih proizvoda: grožđica, kokosa, hrvatskog rogača. Proizvodni kapacitet im je 25 tona po danu, stoga su osim na hrvatskom tržištu prisutni i na tržištima susjednih te europskih zemlja. Lani su ostvarili prihode od 2,1 milijun eura.

Malo domaće, malo iz uvoza

Luxor sve svoje proizvode prodaje pod registriranom i zaštićenom markom Nadalina. Tvrtka je to koja se od 1990. godine bavi proizvodnjom, preradom i pakiranjem začina, za-

činskog bilja, sušenog voća i dodataka hrani. Neke od tih proizvoda tvrtka proizvodi sama, a neke otkupljuje od dalmatinskih poljoprivrednika te ih prerađuje. Među njima su primjerice lovorov list, ružmarin, kadulja, mljeveni rogač, a ostale egzotične začine i sušeno voće uvoze iz Indonezije i Malezije. I oni proizvode začinske mješavine po vlastitim recepturama prilagođene za upotrebu u domaćinstvu. Također imaju zanimljivu ponudu čokolada Nadalina gdje se egzotična čokolada spaja s lokalnim i dalmatinskim začinima. Lani su ostvarili prihode od gotovo 16 milijuna kuna. Eko Fami su na tržištu prisutni od 1989. godine. Iskustva su stjecali baveći se trgovinom, maloprodajom, proizvodnjom sokova, sirupa, vode, tjestenine, dodataka jelima, te začina. U svom portfoliju imaju preko 350 prehrambenih proizvoda koje proizvode što pod vlastitim brendom Fami, a što pod privatnim markama za domaće i strane trgovačke lance. Kvalitetu proizvoda prepoznali su kupci u Hrvatskoj, ali i izvan nje, pa su njihovi proizvodi našli mjesta i na policama Australije, Južne Afrike, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Švedske.

Koliko se začina proizvede u Hrvatskoj nije baš jasno jer statistika o proizvodnji u isti koš svrstava i umake i pripravke za umake. Svega toga zajedno proizvelo se lani gotovo 30 milijuna kilograma

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA: Začini naši svagdašnji INTERVJU: Marinko Biškić, vlasnik i direktor

Najznačajniji proizvođači Naziv

Prihod Zaposleni u kn

1 ŠAFRAM

42.979.800

2 PAG 91

33.710.200

3 AGZ

16.351.600

4 LUXOR

9.789.700

5 AROMAR

2.805.400

6 MADIM

2.510.000

MIR, 7 PROIZVODNJAI INFORMATIKA

1.578.000

8 ASISTOR

1.523.700

9 NIZINA

1.440.200

595.700

STEVIANA PROIZVODI

Izvor: Poslovna Hrvatska

Nastaju nove tvrtke

Iako je najpoznatiji po proizvodnji kave, čajeva te raznih snackova (čipseva, kokica te ostalih grickalica), Franck veoma dobro kotira i u proizvodnji začina. Njihovi najpoznatiji začinski proizvodi su mljeveni crni papar ili u zrnu te slatka i ljuta mljevena paprika. Ukupno je kompanija Franck u 2014. godini uprihodila 766,7 milijuna kuna, no kako podaci nisu segmentirani prema djelatnosti, nejasno je koliki je u tome udio prihoda od proizvodnje samih začina. Madim je zagrebačka tvrtka osnovana 1993. godine. Osnovna djelatnost im je proizvodnja začina i raznih dodataka jelima. Lani su ostvarili gotovo 2,5 milijuna kuna prihoda. Asistor je tvrtka iz Guščerovca, naselja u sastavu Općine Svetog Petra Orehovca u Koprivničko-križevačkoj županiji. Bave se proizvodnjom začina i drugih dodataka hrani. Lani su ostvarili više od 1,5 milijun kuna prihoda. Nizina iz Višnjevca kraj Osijeka također je tvrtka kojoj je core biznis proizvodnja začina i drugih dodataka hrani. Lani su ostvarili 1,4 milijuna kuna prihoda. Steviana je relativno mlada tvrtka osnova 2003. godine s ciljem da europskom tržištu ponudi potpuno prirodne proizvode stevije. Lani su imali nešto više od pola milijuna kuna ukupnih prihoda. Među proizvođače začina nedavno se uvrstila i tvrtka Dunavac iz Dalja koja, uz brojne druge djelatnosti, ima registrirano i mljevenje, sušenje i pakiranje začinske paprike. Od te je proizvodnje lani uprihodila 64.600 kuna. 20 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Bolje žlica samo sol Kad su u pitanju europske nacionalne kuhinje, uspjeli smo ponuditi kompletnu paletu začina pakiranih za domaćinstvo, tako da nam se izvoz kreće oko 25 posto, a s čokoladama širimo segment proizvoda

i da će to biti ukusnije nego kad stave samo sol. Važno je da se tržište ipak kreće u boljem smjeru, a tome su pomogle i brojne kulinarske emisije.

n Kakvo je po vama tržište začina u Hrvatskoj? - U usporedbi sa zemljama u okruženju mi smo prilično slabije tržište. Primjerice, u kulinarskim receptima iz Mađarske ili Njemačke stoji da se u jelo treba staviti žlica paprike, a u Hrvatskoj ili u Dalmaciji žličica ili prstohvat. To je najbolji pokazatelj, bolji od statistike, kolika je kod nas potrošnja. Promjene u načinima pripreme hrane su spore i nama je trebalo gotovo 10 godina da kupce upoznamo s postojanjem začina kao što su čili ili curry. Na tržištu se osjećaju promjene u potrošnji, ali one su relativno spore. Mora proći neko vrijeme kako bi ljudi shvatili da mogu staviti punu žlicu ružmarina na pečeno meso

n Na tržištu ste 25 godina. Kako se u tom razdoblju mijenjalo poslovanje? - Prije 25 godina pakirali smo samo papar i vanilin šećer - i to je uglavnom bilo to. Važno je reći kako smo se trudili svake godine kupcima ponuditi nešto novo. Kad su u pitanju europske nacionalne kuhinje, uspjeli smo ponuditi kompletnu paletu začina pakiranih za domaćinstvo, tako da nam se izvoz kreće oko 25 posto. Inače, jako je teško izvoziti tzv. mono začine poput lovora ili ružmarina jer u Hrvatskoj ne postoje plantaže kao što je to recimo u Turskoj gdje se plantaže s tim začinima prostiru na tisuće hektara. Pitanje je kako onda s našim ružmarinom ili lovorom konkurirati u Europi kojoj je sasvim svejedno jesu li oni turski ili hrvatski. Jako je teško tu biti konkurentan cijenom. Stoga smo se odlučili za drugi pristup, pa tako uz mono začine radimo i začinske mješavine u što smo uložili dodatni rad i ideje. Tako nudimo mješavine dalmatinskih začina, začinske mješavine za ribu, za pečenja, kojima su zadovoljni kupci koje vole drukčije proizvode.

vrtka Luxor već 25 godina probija se na nimalo zahvalnom tržištu začina u Hrvatskoj. Njen vlasnik i direktor Marinko Biškić začine plasira kroz prepoznatljivu robnu marku Nadalina. Štoviše, uspio je sljubiti svoje dvije strasti - začine i čokoladu - u jedinstven proizvod koji polako ali sigurno osvaja najzahtjevnija nepca. Biškićeva tvrtka godišnje ostvaruje oko 10 milijuna kuna prihoda, i što je najvažnije, sve ove godine bilježe pozitivan rast. Za sada čokoladni biznis iznosi tek 10 posto, dok je glavno poslovanje sa začinima.

Luxora

a ružmarina nego

n Koliko vam u svemu tome pomaže kombiniranje začina s čokoladom? - Imamo dva pogona u Solinu. Zapravo dvije mini tvornice pod jednim krovom. Čokolade plasiramo uglavnom u razne delikatesne prodavaonice i izvozimo u takve trgovine u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, dok začine distribuiramo putem trgovačkih lanaca. To je krenulo kao moja strast, a hoće li jednog dana zaživjeti kao veliki biznis, vidjet ćemo. Čokoladama širimo segment proizvoda. Ovih dana očekujem i certifikat Ministarstva poljoprivrede za ekološku proizvodnju čokolada te se nadam da ćemo s njima ući u specijalizirane prodavaonice eko proizvoda. n Što možete reći o konkurenciji na hrvatskom tržištu? - Hrvatsko tržište je otvoreno. Svoje proizvode nude, uz domaće, i strani proizvođači kakav je primjerice veliki austrijski Kotanyi, koji postoji već 120 godina, a od

hrvatskih izuzetno cijenim Šafram jer je ta obitelj stvarno “zagrizla” u posao i daju sve od sebe. Skidam im kapu - oni su

Važno je da se tržište ipak kreće u boljem smjeru, a tome su pomogle i brojne kulinarske emisije broj jedan među hrvatskim proizvođačima zbog ulaganja u proizvodnju. Divim im se jer iza njih ne stoje neke multinacionalne kompanije, nego su poštenim radom došli do svega.

Očekujem i certifikat Ministarstva poljoprivrede za ekološku proizvodnju čokolada te se nadam da ćemo s njima ući u specijalizirane prodavaonice eko proizvoda

n Kako ste zadovoljni podrškom institucija države? - Moram reći da sam dobio poticaje, iako ne baš velike, od Ministarstva poduzetništva i obrta za nabavu stroja, a riječ je o 212.000 kuna. Do sada sam proizvodio čokoladu na polovnim strojevima, a neke sam strojeve čak i sam napravio. Ovim poticajima smo nabavili dva stroja. Kad je riječ o potporama koje dodjeljuju ministarstva, moram reći da je situacija sada mnogo bolja. Ulaskom u EU to je sada jednostavnije, može se reći kako je svedeno na kompjutorski program, i poslovati je puno bolje, dok su kontrole jače. Činjenica je da su neke stvari dovedene u red, počevši od fiskalizacije do rokova plaćanja. (I.G.)

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA Sušeno voće

Žene mijenjaju trendove Prema DZS-u, po kućanstvu se u Hrvatskoj za sušeno voće, jestive sjemenke i orahe godišnje izdvaja samo 164 kune, a za svježe i smrznuto voće 1095 kuna. No, i to se počinje mijenjati

ušeno voće i razne vrste orašastih plodova sve se više na tržištu prepoznaju kao proizvodi koji odgovaraju zahtjevima suvremenog života i potrebama potrošača, pogotovo onih koji žele jednostavan i praktičan izvor vitamina i hranjivih tvari. Takvo voće nije lako pokvarljiv proizvod, jednostavno je za transport i trgovinu. Njegova potrošnja u Hrvatskoj je relativno mala u odnosu na potrošnju svježeg i smrznutog voća. Tako prema Državnom zavodu za statistiku, po kućanstvu u Hrvatskoj se za sušeno voće, jestive sje-

menke i orahe godišnje izdvaja 164 kune, a za svježe i smrznuto voće 1095 kuna. U Hrvatskoj se godišnje po članu kućanstva pojede 1,4 kilograma sušenog voća. Kao glavne prepreke njegovoj većoj potrošnji najčešće se navode cijena i nedostatak navike. No sve se to polako počinje mijenjati, a istraživanja koja provode sami proizvođači pokazuju kako promjene započinju uglavnom žene koje za doručak biraju žitarice, orašaste plodove ili sušeno voće. Proizvodnja koja obuhvaća sušeno voće te mješavine koštuničavog voća i sušenog voća (tu treba isključiti

22 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

banane, datulje, smokve, avokado, guavu, mango, agrume i grožđe) kreće se od 41 do 42 tone godišnje.

Šljive i jabuke i izvozimo i uvozimo

Druga je priča kad je riječ o uvozu ili izvozu sušenog voća. Prema podacima DZS-a, izvoz sušenog voća te mješavine jezgričavog voća u 2014. godini iznosio je 230 tona, što je zamjetno povećanje jer se u 2013. godini izvezlo tek 70 tona. Najviše se izvezlo sušenih jabuka, 150 tona, i šljiva, 37 tona. Ostatak čine mje-

IZVOZ 2013./2014. Marelice, sušene

IZVOZ 2013.

IZVOZ 2014.

tona

USD

tona

USD

663

65.461

1.042

117.885

Jabuke, sušene

24.629

150

38.912

Kruške, sušene

2.959

2.162

Papaje, sušene

13.448

Šljive, sušene

Tamarind, cashew jabuke, liči, kruhovac Voće, sušeno, jestivo (osim orašastih plodova)

214.831

207.681

Mješavine sušenog voća papaje, tamarinda

31.355

1.789

Mješavine orašastih plodova ili suhog voća

126.943

10.210

Mješavina suhih marelica, jabuka, bresaka

45.531

34.771

Mješavina isključivo jestivih i sušenih plodova iz tamarinda

17.078

1.688

Mješavina jestivog i sušenog voća orašastih plodova

4.352

7.826

Mješavina jestivog i sušenog voća orašastih plodova, banana, datulja

108.709

37.015

578.144

230

538.944

UKUPNO

UVOZ 2013./2014.

UVOZ 2013.

UVOZ 2014.

tona

USD

tona

USD

Marelice, sušene

155

571.651

147

657.723

Šljive, sušene

716

2.027.940

695

2.357.106

Jabuke, sušene

59.103

40.553

Breskve, uključujući nektarine, sušene

80.130

8.757

Kruške, sušene

14.541

14.059

Papaje, sušene

25.505

77.038

Tamarind, cashew jabuke, liči, kruhovac

1.141

Voće, sušeno, jestivo (osim orašastih plodova)

313

245

1.214.885

Mješavine sušenog voća papaje, tamarinda

9.914

Mješavine orašastih plodova ili suhog voća

13.408

Mješavina suhih marelica, jabuka, bresaka

584

Mješavina isključivo jestivih i sušenih plodova iz tamarinda

229.582

Mješavina jestivog i sušenog voća orašastih plodova

468.283

Mješavina jestivog i sušenog voća orašastih plodova, banana, datulja UKUPNO

204.412

1.387

4.863.362

1.238

5.297.445

Izvor: DZS; Obrada: HGK

šavine sušenog voća i raznih mješavina orašastih plodova. Uvoz je lani iznosio 1236 tona. Prošle se godine najviše uvezlo sušenih šljiva, 695 tona, zatim 147 tona sušenih marelica, 21 tona papaje, 11 tona bresaka, osam tona sušenih jabuka i 70 tona mješavina orašastih proizvoda, dok ostatak čine različite mješavine sušenog voća. Kad je riječ o tvrtkama koje su dominantne na hrvatskom tržištu, tu je popis relativno kratak. Na prvom mjestu je Podravka, a slijede Marinada, Eurovoće te Marjan voće. Važno je istaknuti da su Marinada iz Slatine i Eurovoće iz Do-

njeg Miholjca od 2013. godine sastavni dio AgroFructusa, kompanije koju čini sedam tvrtki specijaliziranih za proizvodnju, otkup, skladištenje, preradu te prodaju voća i povrća u Hrvatskoj, BiH i Makedoniji. To je tvrtka koja otkupljuje više od 100.000 tona voća i povrća što je čak 20 posto ukupne hrvatske proizvodnje. Tvrtka pak koja se na tržištu želi pozicionirati isključivo u segmentu sušenog voća je Marjan voće. Za sebe kažu kako imaju kompletan segment koji uključuje doradu i najširi prodajni asortiman u Hrvatskoj. (I.G.)

U ovom segmentu na domaćem tržištu dominiraju Podravka, Marinada, Eurovoće i Marjan Voće

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 23

PV ANALIZA: SUŠENO VOĆE INTERVJU: Marijo Martić, direktor Marjan voća

Tržište suhog voć

Konkurencija nam stalno puše za vratom, nekad smo mi trčali za njima, a sad mora više od 74 milijuna kuna razgovarala Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

iše od 20 godina tvrtka Marjan voće bavi se uvozom, doradom, pakiranjem, skladištenjem i transportom suhog voća i povrća, orašastih plodova, sjemenki uljarica i žitarica. Vlasnik tvrtke je Ilija Martić, a ova obiteljska tvrtka prošle je godine ostvarila prihode od gotovo 74,5 milijuna kuna. O poslovanju i planovima tvrtke razgovaramo s njenim direktorom Marijem Martićem, koji je već desetak godina na čelu Marjan voća.

n Kako ocjenjujete hrvatsko tržište suše-

20 godina

posluje tvrtka Marjan voće

59zaposlenih imaju danas

5mil €

uložili u novi pogon u Dugom Selu

oko

50mil kn

uložili dosad u razvoj proizvodnje

nog voća? - Hrvatsko tržište sušenog voća je u kontinuiranom usponu, naravno, povremeno se osjete padovi u prodaji zbog visokih ulaznih troškova. Važno je znati da 95 posto sušenog voća i orašastih proizvoda dolazi iz uvoza i to uglavnom iz zemalja na koje ima utjecaj kompletna globalna potražnja ili pak vremenski uvjeti. Ako potražnja raste, a vremenski uvjeti umanjuju urod, sve to se odrazi na sam proizvod kojemu cijena raste. To je posebno evidentno u zadnje dvije do tri godine. I ove godine neke robe imaju izrazito visoke cijene, primjerice orasi, lješnjaci ili bademi, što u konačnici utječe na prodaju jer nije isto ako je nečemu nabavna cijena za kilogram 100 ili pak 50 kuna.

n Vaša tvrtka vodeća je u sektoru sušenog voća i orašastih proizvoda. Kako je išao vaš razvojni put? - Naš poslovni put traje već 20 godina. Specijalizirani smo za sušeno voće i orašaste plodove, nemamo nikakvih drugih poslova - to je naš život i naš posao. Kada smo započeli s radom 1996. godine, imali smo samo jednu zaposlenu osobu, a sada nas je 59. Krenuli smo samo s trgovinom, no kako je vrijeme protjecalo, pratili smo zahtjeve tržišta i krenuli smo u prženja, pakiranja... n Jeste li zadovoljni s podrškom institucija kad je u pitanju razvoj proizvodnje? - U Dugom Selu otvorili smo lani novi pogon površine 2500 četvornih metara čija je uku-

24 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

pna investicija vrijedna pet milijuna eura. Prvu potporu imali smo prošle godine, i to od Ministarstva gospodarstva, čime smo ishodili sufinanciranje dvaju najmodernijih strojeva koji se trenutno mogu nabaviti - jedan je namijenjen doradi, točnije prženju, dok drugi služi za pakiranje proizvoda. Riječ je o poticaju od 40 posto vrijednosti investicije. Inače, u ovih 20 godina našeg poslovanja, u razvoj proizvodnje uloženo je oko 50 milijuna kuna.

n Kako se nosite s konkurencijom? - Konkurencija ima kao i u svakom poslu ona vas tjera naprijed. Da nema konkurencije, neke stvari bismo vjerojatno radili sporije, tako da moramo priznati da bez njih ni naši

Izvoze sve više, odnedavno i u Slovačku, Češku i Poljsku rezultati ne bi bili takvi kakvi su sad. Konkurencija nam stalno puše za vratom, nekad smo mi trčali za njima, a sad moramo bježati od njih. Godišnji rast nam je oko 10 posto, a proizvodnja se kretala oko 3000 tona robe. Hrvatska je otvoreno tržište, no isto je tako i malo tržište i nezanimljivo za velike igrače, pa zato oni i ne dolaze u iskušenje da ovdje otvaraju pogone. Naravno, postoje oni koji guraju neke proizvode kroz različite linije prodaje. Mi smo dobro pokrili hrvatsko tržište i sada se sve više okrećemo izvozu. Sve više izvozimo u susjedne zemlje kao što su Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, i u zemlje Srednje Europe kao što su Slovačka, Češka i Poljska. Moramo se okrenuti prema izvozu jer na tržištu od 4,2 milijuna ljudi ne možete svake godine ostvarivati 10-postotni rast kakav smo do sada ostvarivali; jednostavno morate ići dalje.

oća u usponu

amo bježati od njih, kaže direktor tvrtke koja je samo lani uprihodila

Ovi proizvodi imaju trend rasta u cijelom svijetu jer se vežu uz zdravi život. Mnogi su razne grickalice zamijenili upravo sušenim voćem i orašastim proizvodima.

n U Hrvatskoj se u prosjeku po članu kućanstva godišnje potroši 1,4 kilograma sušenog voća i sjemenki. Je li to po vama malo i gdje vidite potencijal rasta? - Ovi proizvodi imaju trend rasta u cijelom svijetu jer se vežu uz zdravi život i brigu o samom sebi. Mnogi su razne grickalice zamijenili upravo sušenim voćem i orašastim proizvodima: provodili smo istraživanja koja pokazuju da su, primjerice, kupci naših proizvoda u 80 posto slučajeva žene. Taj podatak

Čak 80 posto njihovih kupaca su žene, pokazalo je istraživanje je i nas iznenadio. U svijetu, a i kod nas, sve je prisutniji trend okretanja zdravim proizvodima, a tu je prostor za sušeno voće koje ulazi na mjesta gdje su prije

bile razne grickalice, kao što su škole i vrtići.

n Kakvi su planovi za vaše buduće poslovanje? - Planiramo otvaranje novog skladišnog prostora i to bi trebalo biti iduće godine. Naime, zbog povećanja kapaciteta i širenja poslova bit će nam neophodni dodatni skladišni kapaciteti, tako da ćemo ići prema gradnji još jednog dodatnog skladišnog prostora u Dugom Selu.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Prognoze Europske komisije

Hrvatska će veći javni d Stečajne postupke usmjeravat će savjetodavna vijeća Savjetodavna vijeća imat će pet do devet članova, a sačinjavat će ih zaposlenici tijela državne uprave

rijedloge odluka o tretmanu poreznog duga u predstečajnim i stečajnim postupcima donosit će posebna savjetodavna vijeća, odredila je Vlada u uredbi donesenoj na prošlotjednoj sjednici. Savjetodavna vijeća imat će pet do devet članova, a sačinjavat će ih zaposlenici tijela državne uprave, ekonomske ili pravne struke, s najmanje pet godina radnog iskustva. U nagodbenim postupcima oni će nakon analize predlagati načine naplate ili eventualno otpisivanje poreznog duga i drugih obveznih državnih davanja. Konačnu odluku donosit će ministar financija kad visina ukupne obveze dužnika prelazi iznos od 10 milijuna kuna. Do tog iznosa za odluku će biti nadležan čelnik poreznog tijela na čijem području je dužnikovo sjedište. Na sjednicama savjetodavnih vijeća morat će biti prisutna barem tri člana. Uredbom je propisano i da će pred trgovačkim sudom poreznike zastupati nadležna državna odvjetništva. Savjetodavna vijeća moraju o svom radu voditi zapisnik, a prilikom davanja prijedloga moraju uzeti u obzir održivost plana restrukturiranja, vlastiti doprinos dužnika u postupku restrukturiranja, kontinuitet plaćanja poreznih obveza i druge elemente. Kod velikih dužnika ministar financija će nakon prijedloga savjetodavnog vijeća državnom odvjetništvu davati suglasnost na predloženi plan restrukturiranja dužnika, odnosno, na stečajni plan. U postupku prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka, savjetodavno vijeće može i pregovarati s dužnikom o mogućnostima i mjerama iz plana restrukturiranja. (I.V.) 26 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Rast će se ostvariti zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji ali i većoj domaćoj potražnji, smatra potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis. Analitičari Europske komisije ističu da pozitivan doprinos povećanju hrvatskog BDP-a daju dobri izvozni rezultati, rast turističke potrošnje i sve bolje privlačenje novca iz europskih fondova piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

rvatski bruto domaći proizvod na kraju godine ostvarit će rast od 1,1 posto, najavila je Europska komisija u svojim jesenskim ekonomskim prognozama. To je bolja prognoza od proljetne iz svibnja, kada je godišnji rast procijenjen na 0,3 posto. Komisija sada ocjenjuje da će u idućoj godini tempo povećanja BDP-a dosegnuti 1,4 posto, a da će 2017. biti 1,7 posto. “Sadašnje prognoze pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ponovno rasti nakon šest godina recesije. Rast će se ostvariti zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji glavnih hrvatskih trgovačkih partnera i većoj domaćoj potražnji”, rekao je potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis. Analitičari EK ističu da pozitivan doprinos povećanju hrvatskog BDP-a daju dobri izvozni rezultati, rast turističke potrošnje i sve bolje privlačenje novca iz europ-

skih fondova. Ocjenjuje se da će mali doprinos potrošnji dati i odluka o konverziji kredita u švicarcima u eurske kredite. To će omogućiti dijelu kućanstava učinkovito upravljanje dugom. S druge strane, konverzija će dovesti do gubitaka banaka, odnosno manjeg reinvestiranja dobiti. Posredno će se i u državnu blagajnu iz tog sektora sliti manje poreza.

Rast potrošnje

Uz pozitivne elemente i veću dinamiku poslovnih aktivnosti, EK ukazuje i na izazove s kojima će se Hrvatska i dalje suočavati. Prije svega je to rast javnog duga koji će s ovogodišnjih 89,2 posto BDPa nastaviti rasti pa bi 2017. mogao dosegnuti 92,9 posto. Proračunski deficit se ipak smanjuje, ali relativno sporim tempom. S prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove bi godine trebao skliznuti na 4,9 posto. Iduće godine bio bi 4,7 posto, a 2017. zaustavio bi se na 4,1 posto.

će imati veći BDP, ali i dug

Ukupni rast izvoza roba i usluga ove bi godine mogao biti 8,8 posto

Privatna potrošnja ovu bi godinu trebala završiti rastom od 0,8 posto, što također daje znatan doprinos BDP-u. U 2016. potrošnja će porasti za 1,1 posto, a 2017. za 1,4 posto, procijenila je Komisija. Ukupni rast izvoza roba i usluga ove bi godine mogao biti 8,8 posto, dok je prošle godine bio 6,3 posto. Uvoz bi trebao rasti ove godine 7,2 posto. Ujedno je predviđen i blagi pad nezaposlenosti. Ove godi-

ne nezaposlenih bi bilo 16,2 posto, a 2017. godine 14,7 posto, ocijenili su briselski analitičari. Procjenu rasta hrvatskog BDP-a nedavno je poboljšala i Hrvatska narodna banka, sa 0,5 posto, na 1,2 posto. Nova prognoza MMF-a govori o 0,8 posto (ranije 0,5 posto). Rast od jedan posto očekuju u Hypo banci i Splitskoj banci, dok su analitičari Ekonomskog instituta

Zagreb konzervativniji i očekuju 0,5 posto. Povećanje BDP-a prognozira se svim članicama EU-a, osim Grčke. Ukupno bi gospodarstvo Unije trebalo povećati obujam za 1,9 posto. Najveći rast trebala bi imati Irska, šest posto, zatim Malta 4,3 posto te Poljska i Rumunjska po 3,5 posto. Vrlo skroman rast najavljen je Finskoj, (0,3 posto), Austriji (0,6 posto) i Italiji (0,9 posto).

HGK:

GRČIĆ:

Stopa rasta nedovoljna za brži oporavak

EK vidi bolju poslovnu klimu

Prognoze Europske komisije su očekivane i odraz su trenutačne situacije na globalnom tržištu i u hrvatskom gospodarstvu, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore. Međutim, činjenica je da je Hrvatskoj takav rast nedovoljan za brže dostizanje prosječne razine razvijenosti EU-a, pa čak i za povratak na pretkriznu razinu iz 2008. godine. Pored toga, Hrvatska je i prema novim procjenama među članicama EU-a s najmanjim rastom BDP-a u ovoj godini. BDP bi trebao padati samo u Grčkoj, a manje stope rasta trebale bi imati samo Italija, Austrija i Finska, kažu u HGK.

Uz poboljšanje većine makroekonomskih pokazatelja, Europska komisija je prepoznala još jedan važan podatak, a to je jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i sve bolju poslovnu klimu, izjavio je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade za gospodarstvo. Komisija očekuje rast investicija u idućoj godini od 2,4 posto, što je potvrda boljih uvjeta za poslovanje, dodao je Grčić. Ministar financija Boris Lalovac ističe da bi na kraju godine proračunski deficit mogao biti još bolji od prognoza EK. Deficit bi se mogao smanjiti na 4,5 posto BDP-a. Rast javnog duga će se usporavati i javne financije će ostati stabilne, rekao je Lalovac.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 27

AKTUALNO Novo ulaganje u poduzetničkoj zoni vinež

MCZ otvorio novu proizvodnu halu Otvorenjem ove hale zaokružili smo proizvodni proces, tako da sada na jednom mjestu i savijamo i zavarujemo limove u čelične konstrukcije koje čine peć, kazao je direktor MCZ-a Kristian Krpan piše Marko Percan

više od mil €

4,5

do sada uloženo u MCZ

10.000 peći na pelete godišnja proizvodnja

68 mil kn prihod tvrtke u 2014.

Poduzetničkoj zoni Vinež u Labinu otvorena je nova proizvodna hala tvornice za proizvodnju kotlova i peći na pelete labinske tvrtke MCZ. Ova nova proizvodna hala opremljena je najmodernijom tehnologijom za savijanje, zavarivanje i lakiranje lima te opremom za sastavljanje peći.

Peći se izvoze u 30 zemalja

U postojećem proizvodnom pogonu ukupne površine 3600 četvornih metara danas radi oko 30 zaposlenika na lakiranju i montaži proizvoda, a u novoizgrađenom dijelu površine 2700 četvornih metara planirano je zapošljavanje još tridesetak radnika koji će raditi na savijanju i zavarivanju lima. Do sada je u ovaj labinski pogon uloženo više od 4,5 milijuna eura, a do sredine 2016. bit će uložen još mi-

28 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

lijun eura. U tom se pogonu, inače, godišnje proizvede 10.000 peći na pelete koje se izvoze u više od 30 zemalja svijeta. “Na području Labina djelujemo od 2013. godine. Tada smo ovdje imali otvorene dvije tvrtke, za lakiranje i za montažu. Otvorenjem ove hale zaokružili smo proizvodni proces, tako da sada na jednom mjestu i savijamo i zavarujemo limove u čelične konstrukcije koje čine peć. Naša proizvodnja je time zaokružena i sada postoje četiri njezina odvojena segmenta”, kazao je direktor MCZ-a Kristian Krpan najavljući nova zapošljavanja, posebno kadrova poput zavarivača i savijača. Tvrtku MCZ je 1975. godine u Italiji osnovala obitelj Zanette iz Pordenonea, a danas to poduzeće ima status lidera na europskom tržištu kućnih sustava za grijanje i kuhanje. MCZ Grupa zapošljava ukupno 400 radnika,

a od ukupnog prihoda, koji je u 2014. godini iznosio 100 milijuna eura, gotovo 70 posto realizira na inozemnim tržištima. Proteklih je godina Grupa MCZ bilježila prosječan rast prodaje svojih proizvoda od 15 posto godišnje, a za narednih pet godina računaju s rastom od 10 posto na godišnjoj razini. Kako bi zadovoljila sve veće zahtjeve tržišta, Grupa MCZ odlučila je povećati proizvodne kapacitete te je 2013. godine osnovala društvo u Hrvatskoj koje je kupilo postojeću nekretninu u Poduzetničkoj zoni Vinež. Ulažući u novu opremu i strojeve, labinski MCZ započeo je s proizvodnjom potkraj 2013., da bi već godinu dana kasnije ostvarili ukupan prihod od 68 milijuna kuna.

Za sada bez planova za domaće tržište

“Ono što se proizvede u MCZ-u u Vinežu u cijelosti se izvozi. Za sada ne planiramo nastupati na domaćem tržištu. Gotovo 90 posto izvoza Grupe odnosi se na zemlje Zapadne Europe. Inače, tvrtka MCZ proizvodi različite proizvode od onih dostupnijih nižeg cjenovnog razreda pa sve do uređaja srednje i više klase. Taj drugi segment nam je primaran i on čini oko 80 posto prihoda”, rekao je Krpan. Najavio je i nova ulaganja od milijun eura u precizno savijanje, u sustav ventilacije i u opremu programa zavarivanja. Investicija izgradnje infrastrukture u Vinežu financirala se iz državnog proračuna putem Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva, potom iz proračuna Istarske županije i Grada Labina, a na opremanje ovog dijela zone do danas je utrošeno 8,8 milijuna kuna.

Ono što se proizvede u MCZ-u u Vinežu u cijelosti se izvozi Otvorenju nove proizvodne hale nazočili su Giaccomo Zanette, vlasnik i predsjednik Grupe MCZ, Walter Breda, generalni direktor Grupe, Paolo Palminteri, generalni konzul Republike Italije, labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, župan istarski Valter Flego, Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore-Županijske komore Pula, Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, Mario Paliska, predsjednik Obrtničke komore Pula te predstavnici labinskih općina, gospodarstvenici, kooperanti i poslovni partneri.

konferencija Human2Human

Žene i njihov potencijal u poduzetništvu

enskim potencijalima u poduzetništvu i tržištu rada bavila se Human2Human konferencija održana u Zagrebu u organizaciji Vis Animi centra i suorganizaciji HGK. Riječ je o jedinstvenoj regionalnoj konferenciji za razvoj ljudskih potencijala u najbrže rastućem sektoru malog i srednjeg poduzetništva. “Žene danas moraju u poslu proći značajne prilagodbe, a suočavaju se i s brojnim izazovima, među kojima je to da ih se ne shvaća ozbiljno, imaju niže plaće u odnosu na muškarce, ali važno je reći kako postoji i određeni neprijateljski odnos među samim ženama. Žene na vodećim pozicijama moraju imati sposobnost upravljanja talentima, ali i dobro obavljati poslove”, istaknula je u svom predavanju o poslovanju i ženama u 21. stoljeću Stephanie E. Trpkov iz Slovensko-nigerijske gospodarske komore Rijeka, te je dodala da ukoliko se žena stavi na čelnu poziciju samo zato što je žena a ne zbog svojih sposobnosti, onda je to uvredljivo za same žene. Ulazak žena u svijet poduzetništva još uvijek nije u onom obujmu u kojem bi mogao biti, smatra voditeljica projekta Razvojne

agencije Zagreb-TPZ Ivana Čuljak navodeći primjer Plavog ureda koji je otvoren u Zagrebu.

U svijetu poduzetniištva još uvijek je premalo žena “U šest mjeseci u tom našem poduzetničkom centru održane su brojne edukacije iz poduzetništva, sa 1300 sudionika, od kojih je bilo 800 žena. U Tehnološkom parku djeluje dvadesetak tvrtki sa 100 djelatnika i sve većim brojem zaposlenih žena, No, kad je riječ o poduzetnicama, za sad ih je tek jedna”, istaknula je Ivana Čuljak. “Svaki je potencijal jednako vrijedan, no ženski potencijal možda je malo manje prepoznat”, rekla je direktorica centra VisAnimi Ivana Boban Jagodić dodavši kako im je želja pridonijeti osvještavanju žena, ali i muškaraca, da prepoznaju i iskoriste ženski potencijal. “Osobni je razvoj ključni moment te motivacije”, naglasila je Ivana Boban Jagodić.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 29

Poslovanje u devet mjeseci Dobri poslovni rezultati

Ova bi godina mogla biti mnogo uspješnija od lanjske Sudeći prema poslovnim rezultatima u trećem kvartalu, vodeće kompanije u Hrvatskoj mogu biti zadovoljne ostvarenim prihodima koji je za većinu je bio veći nego lanjski Pripremila Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

Jesen je za mnoge najbogatije godišnje doba obilježeno berbom plodova i kao takva pokazatelj je jeste li bili uspješni ili niste. Sudeći prema poslovnim rezultatima u trećem kvartalu, vodeće kompanije u Hrvatskoj mogu biti zadovoljne ostvarenim prihodima koji je za većinu bio veći nego lanjski. Sve to može biti dobar pokazatelj kako bi poslovna 2015. mogla biti mnogo uspješnija nego 2014. godina.

Ericsson Nikola Tesla

Atlantic Grupa

Rasli prihodi od prodaje Dobit veća devet posto Atlantic Grupa u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je ukupne prihode od prodaje u iznosu od 3,98 milijardi kuna, što je 4,8 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je dobit porasla za devet posto. Dobit nakon manjinskih interesa iznosila je 228 milijuna kuna. “U četvrtom kvartalu 2015. nastavlja se s fokusom na internacionalizaciju i rast na postojećim tržištima te upravljanje rizicima, održavanje likvidnosti i upravljanje financijskim obvezama”, izjavio je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Ericsson Nikola Tesla u prvih devet ovogodišnjih mjeseci povećao je prihode od prodaje za 6,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 967,6 milijuna kuna, a porasla im je i neto dobit za tri posto, koja je dosegnula 60,9 milijuna kuna. U kompaniji tijekom 2015. godine Grupa je zaposlila 410 novih stručnjaka.

HRVATSKI TELEKOM

Prihodi porasli jedan, a neto dobit dva posto Hrvatski Telekom u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvario je 5,2 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je tek jedan

30 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

posto više nego u istom razdoblju lani, dok mu je čista dobit porasla za dva posto, na 730 milijuna kuna. Nastavljen je i rast operativne dobiti i to za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, na 2,1 milijardu kuna. “Do kraja godine HT će investirati više od 1,3 milijarde kuna, što je za 25 posto više u odnosu na 2014. godinu”, poručili su iz Hrvatskog Telekoma.

Croatia Airlines

Neto dobit četiri milijuna kuna U prvih devet mjeseci ove godine Croatia Airlines poslovao je s neto dobiti od gotovo četiri milijuna kuna. Zanimljivo je kako je u istom razdoblju prošle godine neto dobit iznosila 42,7 milijuna kuna. I operativna dobit također je znatno niža od lanjske i iznosi 4,8 milijuna kuna, dok je lani bila 46,8 milijuna kuna. “Croatia Airlines u prvih devet mjeseci ove godine zabilježio je bolji

na isto razdoblje lani kada je iznosio 11,4 milijuna kuna. Ukupni su prihodi tvrtke iznosili 531,9 milijuna kuna i smanjeni su 9,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Viro tvornica šećera

Dobit 14 milijuna kuna poslovni rezultat u odnosu na plan tako da se i do kraja godine očekuje rezultat na razini plana ili oko 10 milijuna kuna neto dobiti”, objašnjavaju iz Croatia Airlinesa.

Adris Grupa

Rast prihoda i dobiti Nakon trećeg tromjesečja ukupni prihodi Adris Grupe iznosili su 8,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje roba i usluga 4,3 milijarde kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su pak za 10,3 posto i iznose 1,5 milijardi kuna. Neto dobit iz poslovanja iznosi 559,6 milijuna kuna, što je, u usporedbi s prošlogodišnjim razdobljem, povećanje od 8,2 posto. U turističkom dijelu poslovanja Adris Grupe ostvareno je 2,95 milijuna noćenja, što je rast od tri posto. Cromaris je ostvario 13 posto veću prodaju nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. CO Grupa ostvarila je dobit prije poreza u iznosu od 136 milijuna kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdo-

blju ostvaren gubitak od 178,9 milijuna kuna.

Viadukt

Gubitak 28 milijuna kuna Viadukt nema razloga za slavlje jer je u prvih devet mjeseci ove godine poslovao s gubitkom prije poreza od 28,1 milijun kuna, što je povećanje gubitka u odnosu Viro tvornica šećera ima razloga za slavlje jer u prvih devet mjeseci ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit od 14,02 milijuna kuna za razliku od istog razdoblja lani kada je ostvaren gubitak od 6,3 milijuna kuna. Ukupni su prihodi tvrtke porasli za 33,5 posto, na 515,9 milijuna kuna, pri čemu su prihodi od prodaje povećani za 36,4 posto, na 503,5 milijuna kuna. Realizacija gotovih proizvoda odnosno šećera prema istom razdoblju lani povećana je za 100 posto, na 129.741.406 kilograma. 9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 31

Poslovanje u devet mjeseci više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pozitivni rezultati poslovnih prihoda najvećim dijelom ostvareni su na inozemnim tržištima, odnosno 693 milijuna kuna. Dobit prije amortizacije iznosi 86 milijuna kuna.

Grupa Podravka

Prihodi od prodaje 2,56 milijardi kuna Luka Rijeka

Dva posto veći prihodi Prema nerevidiranom konsolidiranom financijskom izvješću Luka Rijeka u razdoblju od siječnja do rujna ostvarila je 135,96 milijuna kuna poslovnih prihoda što je dva posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prihodi od usluga na domaćem i stranom tržištu porasli su šest posto na 125,1 milijun kuna, dok su ukupni prihodi porasli jedan posto na 137,37 milijuna kuna. “Ukupni promet svih suhih tereta u riječkoj luci, koji čine Luka Rijeka i pridruženo društvo Adriatic Gate Container Terminal, u devet mjeseci ove godine iznosio je 3,14 milijuna tona tereta što je rast od sedam posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je prekrcano 2,92 milijuna tona tereta”, istaknuo je predsjednik Uprave Vedran Devčić.

Dalekovod

Rast poslovnih prihoda Nakon trećeg tromjesečja u Dalekovodu mogu zadovoljno “trljati ruke”, naime ukupni poslovni prihodi iznose im 894 milijuna kuna što je za 145 milijuna kuna

Grupa Podravka je u prvih devet mjeseci prihodovala 2,56 milijardi kuna odnosno jedan posto više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Od toga je gotovo

Grupa Končar

Dobit veća 7,2 posto Društva Grupe Končar ostvarila su od siječnja do rujna ove godine konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga veće od 2,2 milijarde kuna, što je 24,3 posto više u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju 2014. godine. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je 20,5 posto više od ostvarenog u istom razdoblju 2014. godine. Dobit prije poreza iznosi 105,4 milijuna kuna, dobit nakon oporezivanja iznosi 87,7 milijuna kuna, što je 7,2 posto više od trećeg kvartala 2014. godine.

dvije milijarde kuna (77,9 posto prihoda od prodaje) generirao segment prehrane, a preostalih 22,1 posto ili 564,8 milijuna kuna sektor farmaceutike. Nešto manje od 2,24 milijarde prihoda ostvareno je prodajom vlastitih robnih marki, dok je prodajom ostale robe prihodovano 322 milijuna kuna.

Sunčani Hvar

Prihodi porasli 34 posto Prihodi Sunčanog Hvara porasli su u trećem tromjesečju za 34 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 223 milijuna kuna. Dobit iz poslovanja iznosila je oko 107 milijuna kuna, što je za 70 milijuna kuna ili 180 posto više nego na kraju trećeg tromjesečja prošle godine. “Ostvarena dobit potvrđuje ulazak tvrtke u fazu profitabilnog poslovanja te uspješnu provedbu ambicioznih ciljeva i pozicioniranja u sam vrh hrvatske turističke ponude”, komentirali su iz Sunčanog Hvara.

32 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Končar D&ST

Rast dobiti od 21 posto Končar Distributivni i specijalni transformatori u prvih su devet mjeseci ostvarili neto dobit od 19,55 milijuna kuna, što je rast za 21 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom su prihodi od prodaje u Hrvatskoj porasli za 32 posto, na 112 milijuna kuna, dok je izvoz povećan za 22 posto, na 502 milijuna te

milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani tvrtka poslovala s gubitkom od 9,5 milijuna kuna. Inače, ukupni prihodi Đuro Đaković Grupe u prva tri kvartala iznosili su 154,2 milijuna kuna, što je za 35,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Rashodi su iznosili 139,7 milijuna kuna, uz međugodišnji rast od 13,3 posto. “Posebno treba istaknuti da je Grupa

Varteks

čini 82 posto prihoda od prodaje. “Kontinuirano se provode aktivnosti na boljoj organizaciji, racionalizaciji poslovanja, razvojnim iskoracima, smanjenju troškova, ugovaranju novih poslova te općenito na podizanju konkurentske prednosti Končar D&ST-a na tržištu”, kažu u kompaniji.

Smanjen gubitak

Grupa Đuro Đaković

Nakon devet mjeseci u plusu U prvih devet mjeseci ove godine Grupa Đuro Đaković ostvarila je dobit od 14,4

Đuro Đaković u trećem kvartalu ostvarila i pozitivni EBITDA u iznosu od 1,86 milijuna kuna. To je prvi put od 2013. da je Grupa ostvarila pozitivan EBITDA u jednome kvartalu”, kaže se u izvješću zadovoljne Uprave.

Varaždinski Varteks u prvih je devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećao ukupne prihode za 2,8 posto, dok su rashodi smanjeni za šest posto, pa je gubitak smanjen za više od 50 posto, na 14 milijuna kuna. “Ukupan rezultat poslovanja Varteks Grupe u devet mjeseci 2015. godine je gubitak u iznosu od 14 milijuna kuna, koji je za 15,4 milijuna kuna manji u odnosu na gubitak realiziran u istom razdoblju 2014. godine, kada je iznosio 29,4 milijuna kuna”, navodi se u financijskom izvješću objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 33

PAMETNA HRVATSKA Novi hrvatski proizvod Detox sprej

Detoksicirajte voće i povrće Dovoljno je poprskati voće i povrće i za pet minuta oprati pod mlazom vode. Detox sprej ujedno sprečava tamnjenje voća i povrća, pa oni dulje ostaju svježi. Dodatno pranje biljnih namirnica nije potrebno. A istim načinom i redoslijedom Detox sprejem mogu se tretirati radne plohe, kuhinjski pribor, ruke… piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

100%

prirodan i ekološki sprej

50.000 komada

prve proizvedene količine Detox spreja

oko

90%

pesticida, voskova, prljavštine... uklanja Detox sprej

omaća tvrtka Green Planet Production ovih je dana na tržište lansirala proizvod za detoksikaciju voća i povrća, prvi takve vrste u Hrvatskoj. U vremenu sve češćih priča o tretiranju voća i povrća i raspravama o načinu čišćenja, osječka tvrtka osmislila je proizvod za koji tvrde da uklanja gotovo 90 posto pesticida, voskova, prljavštine te ostalih nečistoća zaostalih na hrani nakon kemijskih tretmana. Tim povodom, u razgovoru za Privredni vjesnik, vlasnik i glavni direktor tvrtke Green Planet Production Vlatko Kalapoš objašnjava kako je njegov tim stvorio potpuno prirodan proizvod koji dokazano i učinkovito, s lišća i svih površina voća i povrća uklanja zaostale kemikalije kojima se oni obilato tretiraju tijekom uzgoja i skladištenja. Proizvod je jedinstven na hrvatskom i svjetskom tržištu, laboratorijski je testiran, 100 posto prirodan i ekološki. Ne sadrži deterdžente ni otapala, te bez ikakvih štetnih nuspojava čini hranu nutritivno kvalitetnijom. “Danas smo svjedoci sve većeg tretiranja hrane te da bi bilo potpuno zdravo, voće i povrće nije dovoljno isprati u običnoj vodi. Ideja o pokretanju projekta Green Planet i razvoja proizvoda nastala Hrana je puna pesticida, ali i za to ima lijeka, kažu čelni ljudi Detox tima Vlatko Kalapoš i Zvonko Šalek

34 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Laboratorijski testiran Odobren i stavljen na tržište temeljem rješenja: CroatiaKontrola (Euroinspekt) za kontrolu robe, pod br: 15/11279 od 3. veljače 2015. kao Sredstvo za čišćenje i pranje voća i povrća (sredstvo za učinkovito čišćenje štetnih tvari i drugih nečistoća s voća i povrća). Usklađeno prema odredbi članka VI. Zakona o zaštiti potrošača (NN br. 41/14) i Zakonom o predmetima opće uporabe (NN br. 39/13), kao ostala sredstva za održavanje čistoće u kućanstvu br. 648/2004.

je prije nekoliko godina. A na to su nas potakli svakodnevni napisi i emisije o zagađivanju i pretjeranom tretiranju hrane koju unosimo u organizam. Hrana je, na žalost, prepuna herbicida. Voće i povrće tretira se stotinama puta radi dugotrajnosti, transporta, sprečavanja oboljenja... Green Planet želi svojim proizvodima i uslugama pridonijeti boljem i zdravijem životu i brizi za okolinu”, rekao je dipl.ing. Zvonko Šalek, direktor razvoja i proizvodnje Green Planet projekta. “Proizvod je jedinstven, prirodan, učinkovit i hrvatski te ga kao takvog želimo u budućnosti predstavljati na svjetskom tržištu. Za sada je kod nas dostupan u većim trgovačkim lancima”, istaknuo je Kalapoš. Dodaje da je distribucija proizvoda povjerena glavnom i generalnom distributeru za Hrvatsku, kao i za još 17 zemalja Istočne Europe, tvrtki Orbico i poduzetniku Branku Rogliću. “Orbico je naš jedini i ugovorni zastupnik te distributer i jedino preko Orbica poslujemo sa svim trgovačkim lancima i kupcima”, ističe Kalapoš.

Što je baza Detox spreja?

Sadržaj spreja čine 100-postotni prirodni sastojci, zapravo stogodišnji recepti za prirodno uklanjanje nečistoća. Riječ je o bazi specijalne vrste sode bikarbone i specijalnog octa, uz ostale prirodne sastojke u dvije godine proučavanim omjerima i s dokazanom učinkovitošću. Poanta je u kemijskoj reakciji koja razgrađuje ostatke kemikalija, pojašnjavaju Šalek i Kalapoš. Dovoljno je poprskati voće i povrće i nakon pet minuta oprati pod mlazom vode. Detox sprej ujedno sprečava tamnjenje voća i povrća, pa oni dulje ostaju svježi. Dodatno četkanje, utrljavanje, močenje ili pranje biljnih namirnica uz ovaj sprej nije potrebno. Istim načinom i redoslijedom Detox sprejem mogu se tretirati radne plohe, kuhinjski pribor, ruke…

Distributer za Hrvatsku i 17 zemalja Istočne Europe je tvrtka Orbico Testiranjem proizvoda dokazana je učinkovitost u uklanjanju svih površinskih nečistoća i preostalih kemikalija (herbicida, pesticida, voskova, sredstava za skladištenje...). Upitan o proizvodnji, kapacitetima i mogućnosti isporuke za eventualnu veću potražnju, Kalapoš podsjeća da su plan temeljili na činjenici da su

EFIKASNOST DETOX SPREJA 71%

Herbicidi

85%

Pesticidi

76%

Vosak

53%

Prljavština

69%

Ostale nečistoće potencijalni korisnici proizvoda zapravo konzumenti voća i povrća i svi oni koji vode brigu o očuvanju vlastitog zdravlja. Prvenstveni cilj je briga o zdravlju i smanjenje utjecaja ostataka štetnih tvari i kemikalija te povratak povjerenja naših kupaca i potrošača u proizvode na policama naših trgovina, kaže Kalapoš. Proizvedene količine ovise o tržištu i njegovim potrebama. Proizvodne pogone imaju na dva mjesta i spremni su ispuniti sve zahtjeve tržišta. Jedan pogon je u Bregani, blizu granice, a drugi je u Zagrebu na Radničkoj cesti. Prve proizvedene količine Detox spreja su 50.000 komada, a mogu proizvesti i isporučiti do milijun komada proizvoda. Kad je riječ o širenju na ostala europska tržišta, planira se ulazak na tržišta zemalja Zapadne Europe također preko distributera. Ujedno, od proljeća 2016. planirano je punjenje proizvoda u Švicarskoj - prvotno za švicarsko tržište, gdje imamo sestrinsku tvrtku Green Planet Switzerland, kaže Kalapoš. U St. Gallenu će, najavljuje, biti i predstavništvo i glavni ured tvrtke za Europu.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo TVORNICA GLUPOSTI, ZAGREB

Igra oko izborne utrke

Dva do četiri igrača bore se za pobjedu na izborima za lokalnu samoupravu na duhovit način, bez prozivanja ili favoriziranja neke stranke ili pojedinca Otvaranje obrta je prošlo vrlo brzo, kao i traženje poslovnih partnera”, ističe on dodajući kako ime obrta izaziva čuđenje. Ali kod gotovo većine ljudi vrlo brzo izmami osmijeh na lice. “A to je i bio cilj”, naglašava on.

Politička satira

U Tvornici gluposti ne nedostaje novih ideja i planova za nove poslovne korake. No, ne želim govoriti o njima - jer jednom kad pobjegnu, lako ih uhvati netko drugi. Predrag Boljkovac, vlasnik Tvornice gluposti

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

rva društvena igra na ploči političke tematike u Hrvatskoj Izborna utrka tržištu je predstavljena 21. listopada u sklopu nacionalne akcije Kupujmo hrvatsko. Izborna utrka nalazi se u kutiji, a sadrži kartonsku ploču, papirnate kartice, osam plastičnih figurica, žetone i kockicu za bacanje. U Izbornoj utrci, koja je prvi proizvod obrta Tvornica gluposti, od dva do četiri igrača bore se za pobjedu na izborima za lokalnu samoupravu na duhovit način, bez prozivanja ili favoriziranja neke stranke ili pojedinca. Oni mogu birati političku opciju, stvarati neprijatelje i ulaziti u koalicije, ali i naučiti kako se na ovdašnji način postaje šef lokalne samouprave ili gradonačelnik. Stranačka hijerarhija kreće od kuhanja kave i odlaska po gablece do svrgavanja dosadašnjeg šefa stranke te osvajanja vlasti u lokalnoj samoupravi. Igra je, kaže nam Predrag Boljkovac, vlasnik Tvornice gluposti, namijenjena političarima za edukaciju, a glasačima za rehabilitaciju od predizborne kampanje. Ideja za razvoj ove društvene igre nastala je tijekom njegova razgovora s prijateljem. “Odlučio sam je provesti do kraja i, uz svoj stalni posao medicinskog tehničara, prolazio sam kroz prepreke koje vjerojatno prate svakoga koji ideju želi provesti do krajnjeg proizvoda.

36 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

U svijetu, a osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, postoji tradicija izdavanja političkih igara. Gotovo o svakom američkom predsjedniku postoji bar jedna igra. A rekorder s desetak igrica je predsjednik John F. Kennedy. Najstarije takve igre datiraju još iz 19. stoljeća - Election (1896.) i Politics (1900.) Tematski se dijele na različite podvrste, a jedna od njih, kojoj pripada i Izborna utrka, je politička satira gdje se na duhovit način objašnjava politički utjecaj na društvo. Kako je predstavljanje društvene igre bilo planirano uoči parlamentarnih izbora, tako je vrlo brzo izazvala zanimanje javnosti. “Od slanja promotivnog materijala na novinarske adrese nije prošlo nekoliko sati a već su deseci portala objavili vijest. Sljedećega dana krenuli su intervjui za radiostanice, a kasnije i televizijske reportaže, i to u udarnim terminima”, napominje Boljkovac dodajući kako bolju reklamu nije mogao ni sanjati. “A sve to bez ijedne uložene kune”, dodaje on.

Stranačka hijerarhija kreće od kuhanja kave i odlaska po gablece U Tvornici gluposti, prema njegovim riječima, ne nedostaje novih ideja i planova za nove poslovne korake. “No, ne želim govoriti o njima - jer jednom kad pobjegnu, lako ih uhvati netko drugi. Da se s pola od njih krene u realizaciju, nebo bi bila granica. Evo, to je moja priča. Nastala je u Tvornici gluposti gdje se ideje rađaju kao bijeli oblaci na nebu”, zaključuje on. (B.O.)

MIMO STRUJE Ivan Matejašić

Zakoni i programski kod

direktor Spin informatice

Dobro napisan zakon je kao kompjutorski program – kao dobar algoritam obrađuje sve slučajeve uključujući i one rubne i uvijek postoji onaj otherwise za slučajeve koji nisu obuhvaćeni

e želim diskutirati o tome što je dobar zakon. Ja bih se radije bavio tehničkim pitanjima - kako su nam napisani zakoni, odnosno kako dobro napisati zakon. Kao što vidimo u praksi, gotovo svaki naš zakon napisan je tako da ga svatko može tumačiti onako kako mu u danoj situaciji odgovara. Zato nam nižestupanjske odluke padaju na višim instancama, pa sve do Vrhovnog suda. Svaki malo vještiji, elokventniji i agresivniji odvjetnički tim može srušiti svaku presudu. I tako dođemo do zaključka da pravni poredak ne funkcionira, investitori nas zaobilaze, poduzetnici ne poduzimaju ništa jer ništa nije sigurno. Samo nam još nedostaje da ljudi uzmu pravdu u svoje ruke. Gdje je problem? Problem počinje s ljudima koji pišu zakone. Znamo da su oni mahom, ako ne i isključivo, pravne struke. Nedavno je Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija, pisala o potrebi da u sukreiranju zakona više sudjeluju ljudi kojima je bliže matematičko modeliranje i osjećaj za poslovne implikacije zakonskih promjena. Ona je napustila HDZ, a i hrvatsku političku scenu. Razmislimo zašto je osoba koja se zalagala za malo više pameti u našim zakonima odustala od borbe s vjetrenjačama. Dakle, zakone ipak pišu pravnici, a ne matematičari i/ili softveraši. Pa odakle dolaze kreatori zakona? Tko su ljudi koji nakon srednje škole upisuju pravni fakultet? I nestručna anketa u nekom razredu maturanata opće gimnazije dat će dovoljno pouzdan rezultat – kome ne ide matematika, taj će na pravo. I tu počinje raskorak između onoga što bi zakon trebao biti - jasno i precizno definiranog modela i onoga što danas imamo - zakona koji svatko može tumačiti kako hoće. Programiranje je disciplina gdje se neki (matematički) model koji opisuje ponašanje nekog sistema pretače u niz naredbi koje ovisno o ulaznim veličinama daju određene rezultate (akcije). Upravo tako

bi trebali biti i napisani zakoni – ako se dogode sljedeće okolnosti, slijede posljedice. Dobar program se razlikuje od lošeg po tome što dobar program obrađuje veći broj kombinacija, iznimaka, rubnih događaja i uvijek ima predviđenu aktivnost za kombinaciju i nepredviđenu iznimku. Po tome se vjerojatno razlikuje dobar zakon od lošeg, dobar propis od lošeg. Sjetimo se samo zakona o uvođenju kriznog poreza na plaće – u originalnoj verziji zakona,

članak 5. pisalo je kako se porezna stopa od dva posto odnosi na prihode veće od 3000, a manje od 6000 kuna, dok se stopa od četiri posto odnosi na neto iznose

maloprodajnog objekta. Promijenjeni su svi kompjutorski programi distributera i svaka maloprodajna kasa. Je li zakonodavac napravio studiju i izračunao koliko je to blagajni na kojima je netko morao reinstalirati programski kod i koliko je to koštalo hrvatske poslodavce i građane? Bi li se primjenom drugačijeg modela, u kojem ne bi sudjelovali distributeri i maloprodaja, već samo proizvođači i uvoznici, postigli isti željeni efekti, bez nepotrebnih troškova i komplikacija? Nisam za to da nam zakone pišu informatičari – koja bi to tek bila tragedija (napomena autora: autor članka potječe iz IT sektora). Ono što bi me usrećilo bilo bi da u timovima koji stvaraju zakone sjedi osoba koja ima isključivi zadatak da provjeri logičku ispravnost zakona, mogućnost da se predloženi zakon pretvori u matematički model i/ili programski kod, ocijeni obuhvat svih slučajeva, iznimki i rubnih slučajeva te da procjenu troškova i efekata praktične primjene i provedbe zakona. Dobro napisan zakon je kao kompjutorski program – kao dobar algoritam obrađuje sve slučajeve

Gotovo svaki naš zakon napisan je tako da ga svatko može tumačiti onako kako mu u danoj situaciji odgovara veće od 6000 kuna. Iz toga onaj tko piše program za obračun plaća može zaključiti da se na plaću od 6000 kuna porez ne plaća. Dodatno pomanjkanje osjećaja za model jest to što smanjenjem plaće za jednu kunu (sa 3001 na 3000 ili sa 6000 na 5999) omogućava izbjegavanje do dva posto ovog poreza, odnosno 60 ili 120 kuna mjesečno. Drugi primjer se odnosi na zakon i model povratne naknade za zbrinjavanje ambalaže. Zakonskim aktom je dotaknut svaki sudionik u lancu od proizvođača do

uključujući i one rubne i uvijek postoji onaj otherwise za slučajeve koji nisu obuhvaćeni. Predlažem da se na pravne fakultete i za dobivanje odvjetničkih licenci uvede obvezno polaganje jednog programskog jezika. Možda uzalud trošim tintu i vaše vrijeme, jer uvijek postoje ljudi koji se drže devize “Što gore - to bolje”, koji se dobro snalaze u pravnom kaosu i od toga dobro žive. Još ako su u poziciji da upravljaju količinom kaosa – samo nebo im je granica.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 37

TURIZAM Integrirana turistička ponuda otoka Šolte

Dabogda me dopala Udruga privatnih iznajmljivača Moja Šolta okuplja sve ljude u lokalnoj zajednici koji žele promicati svijest o potrebi zajedništva i podizanja kvalitete života. U tom pozitivnom ozračju, mapa Moja Šolta je veoma dobrodošla jer je jedini destinacijski proizvod takve vrste na otoku piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Naša misija je da nekadašnju kletvu “Dabogda te dopala Šolta” pretvorimo u želju - “Dabogda me dopala Šolta”, što znači da želimo da nam turisti dolaze u sve većem broju i na našem otoku provedu nezaboravni odmor. Višnja Čerič, predsjednica Udruge privatnih iznajmljivača Moja Šolta

tok Šolta je dugo bio neotkriveni jadranski turistički dragulj, što drugim riječima znači da nije bio pretjerano privlačan turistima. No danas je taj otok specifičan po tome što nudi mogućnost mirnog odmora te po tome što se na njemu turizam uglavnom odvija u nekom od 370 registriranih objekata privatnog smještaja. U tim se objektima nalazi više od 2000 kreveta. Kako bi se unaprijedila turistička ponuda otoka te poradilo na njegovom brendu, Udruga privatnih iznajmljivača Moja Šolta je u proteklih godinu dana, od kada je osnovana, poticala razvitak tamošnje turističke ponude. Naime, članovi te udruge su izradili mapu Moja Šolta koja predstavlja jedinstvenu integriranu turističku ponudu tog otoka. “Mapa je namijenjena gostima i posjetiteljima kao informativni i poticajni medij koji će se nalaziti u svim apartmanima i obiteljskom smještaju na otoku. Osim toga, mapa će privatnim iznajmljivačima pripomoći u boljoj komunikaciji s gostima”, rekla je Višnja Čerič, predsjednica Udruge pri-

38 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

vatnih iznajmljivača Moja Šolta. Prvo izdanje tog jedinstvenog turističkog proizvoda tiskano je u 300 primjeraka s mogućnošću dotiska i dopunjavanja sadržaja budući da se stranice mogu umetati. Osim u tiskanom izdanju, mapa je djelomično dostupna i na internetu.

Inovativni turistički proizvod

Višnja Čerič je istaknula kako su na Šolti primjetni sve bolji turistički rezultati, pa je tako u devet mjeseci ove godine zabilježeno 152.000 noćenja turista čime su dosegnuti prošlogodišnji rezultati. Izrazila je nadu kako će do kraja godine ti rezultati biti još bolji. Osim toga, privatni smještaj je prošle godine bio popunjen samo 47 dana, dok je u ovoj godini ljestvica popunjenosti podignuta na 60 dana. Osim iznajmljivača privatnog smještaja udruga okuplja i ostale ljude dobre volje u lokalnoj zajednici, koji žele promicati svijest o potrebi zajedništva i podizanja kvalitete života. U tom pozitivnom ozračju mapa “Moja Šolta” je veoma dobrodošla jer je jedini destinacijski pro-

a Šolta

Umrežavanje hostela

izvod takve vrste na otoku. Mapa ima ručno izrađene korice, a 74 stranice su umetnute u mehanički dio, pa se na taj način mogu dopunjavati i mijenjati. Sadržaj mape predstavlja kompilaciju korisnih informacija, tekstova pisaca i novinara, uz velik broj kvalitetnih fotografija i oglasa. “Mapu ‘Moja Šolta’ zapravo je

Mapa Moja Šolta dobar je primjer komunikacije koji bi mogle slijediti i druge destinacije teško opisati jer je inovativna i drukčija od bilo kojeg drugog sličnog proizvoda. Naša misija je da nekadašnju kletvu - ‘Dabogda da te dopala Šolta pretvorimo u želju’ - ‘Dabogda me dopala Šolta’, što znači da želimo da nam turisti dolaze u sve većem broju i na tom otoku provedu nezaboravni odmor”, istaknula je Višnja Čerič.

Uskoro i mapa “Prijatelji Šolte”

U mapi “Moja Šolta” nalazi se karta otoka, personalizirano pozdravno pismo, kućni red i obavijesti svakog domaćina - privatnog iznajmljivača, korisne informacije i kontakti, destinacijska i izletnička ponuda, komercijalna ponuda u obliku raznih oglasa te džep s publikacijama Turističke zajednice Šolte. Dobrodošlica gostu u mapi se iskazuje uz pjesmu Lipa si, Šolto koja se preko QR-a (Quick Response ili dvodimenzionalnog barkoda) može slušati za vrijeme listanja, a važno je istaknuti kako se mapa može neprekidno nadopunjavati i zato je jedinstven proizvod ne samo na Šolti nego i u ostalom dijelu hrvatskog Jadrana. Udruga privatnih iznajmljivača Moja Šolta izrađuje i mapu “Prijatelji Šolte” pri čemu žele naglasiti emociju i doživljaj toga otoka. “Na taj način želimo pokazati empatiju prema Šolti i privući sve one koji na bilo kakav način žele surađivati. No, za 2016. godinu napravit ćemu još veću mapu “Moja Šolta” koja će biti obnovljena novim podacima, a u njoj će se nalaziti i neke recenzije i osvrti korisnika mape”, rekla je Višnja Čerič. Zaključila je kako takva mapa može biti model inovativnog turističkog proizvoda za svaku turističku destinaciju.

Hosteli više nisu samo prenoćišta Očekuje se kako će HGK u suradnji s HFHS-om do kraja godine osnovati nacionalno udruženje hostela

ostelski turizam dobiva sve značajniju ulogu. Pri tome valja imati na umu da on ne privlači samo mlade, nego i starije koji žele putovati i ne potrošiti mnogo novca za smještaj. U Hrvatskoj je trenutačno registrirano oko 200 hostela s ukupno 11.000 kreveta. Kako bi se potaknulo umrežavanje te jačanje suradnje među hostelima kao jednog od brzorastućeg segmenta hrvatske turističke ponude, u Hrvatskoj gospodarskoj komori nedavno je održan inicijativni sastanak o osnivanju nacionalnog udruženja hostela. Očekuje se kako će HGK u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom (HFHS) do kraja godine osnovati nacionalno udruženje hostela. Direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić je istaknula kako se hosteli trebaju umrežiti jer tako učvršćuju svoj legitimitet, a HGK može lakše lobirati za njihove interese. “Potreba za osnivanjem nacionalnog udruženja hostela nastala je zbog rasta njihovog broja u Hrvatskoj, ali

i praćenja svjetskih trendova koji ukazuju na to da hosteli više nisu samo višekrevetne sobe za kratke i jeftine boravke mladih na putovanjima nego se sve više okreću suvremenoj turističkoj ponudi”, rekla je ona. Dodala je kako hosteli više nisu samo prenoćišta nego turistima nude primjerice organiziranje izleta ili šetnju gradom. Direktor HFHS-a Tihomir Plejić je naglasio kako će osnivanje tog udruženja pridonijeti kvaliteti poslovanja hostelskog sektora. Napomenuo je kako je u osam mjeseci ove godine u hostelima zabilježeno 245.775 turističkih dolazaka, što je 1,7 posto ukupnih dolazaka u Hrvatskoj i 610.700 noćenja. “U HFHS-u smo svjesni da bi se rast turističkih dolazaka u hostelima trebao ostvarivati tijekom cijele godine, no problem je nedostatak minimalnih tehničkih uvjeta za rad hostela te nedostatak zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na hostele”, rekao je Plejić koji smatra kako će se osnivanjem nacionalnog udruženja hostela ti problemi početi rješavati. (S.P.)

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Digitalna ekonomija i ICT

Promjenama do veće konkurentnosti Potrebno je stvoriti eko sustav koji će lagano i učinkovito podupirati ICT industriju, kaže Adrijan Ježina, predsjednik HUP-ICT-a

rvatska gubi 300 milijuna eura godišnje jer ne koristi prednosti digitalne ekonomije, istaknuto je prošli tjedan u Hrvatskoj udruzi poslodavaca uoči panel-rasprave Digitalna ekonomija i ICT – pokretači razvoja hrvatskog gospodarstva. Događaj su organizirali HUPUdruga informatičke i komunikacijske djelatnosti, Hrvatska udruga nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) i hrvatski ogranak inicijative eSkills for Jobs koju provodi Europska komisija. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić napomenuo je kako je upravo ICT industrija ta koja pokazuje koliko Hrvatska može biti konkurentna i da bi to trebalo iskoristiti i u praksi. Nikola Dujmović iz CISEx-a dodao je kako od nove vlade očekuje promjenu dosadašnje klime donošenja zakona koja nije uzimala u obzir posebnosti digitalne ekonomije. “Pri donošenju i promjenama zakona koji se odnose na rad i jednostavnost poslovanja trebalo bi imati na umu specifičnosti ICT sektora i načina poslo-

vanja u njemu te smanjiti nepotrebnu administraciju koja nas značajno opterećuje”, naglasio je.

Manjak radne snage

Adrijan Ježina, predsjednik HUP-ICT-a, upozorio je kako Hrvatska ne može biti konkurentna ako država ne napravi transformaciju. “ICT industrija može proizvoditi bilo gdje i zato je potrebno izgraditi infrastrukturu kako bi naš ICT

sektor ostao ovdje i mogao držati korak s ostatkom svijeta. Potrebno je stvoriti eko sustav koji će lagano i učinkovito podupirati ICT industriju”, istaknuo je Ježina. Hrvoje Balen, potpredsjednik HUP-ICTa i koordinator za provedbu inicijative eSkills for Jobs u Hrvatskoj, podsjetio je kako u nas nedostaje kvalificirane radne snage koja bi se mogla zaposliti u IT sektoru. Dodao je kako svake godine na tržište rada izlazi samo 850 ICT stručnjaka, a otvara se oko 2000 novih radnih mjesta. Stoga postoji značajan raskorak između pojedinaca koji izlaze iz sustava obrazovanja i broja koji bi hrvatski IT sektor mogao zaposliti. “ICT sektor je vrlo heterogen. Broj zaposlenih raste i trenutačno iznosi oko 32.000. Međutim, dok u IT sektoru izvoz raste, zbog regulatornih razloga u telekomunikacijskom sektoru pada. U zadnje dvije godine sektor proizvodnje softvera i IT usluga bilježio je rast izvoza veći od 50 posto unatoč krizi. Razvoj tog sektora proporcionalno ovisi o broju zaposlenih”, istaknuo je Balen. (B.O.)

Nova usluga

Ledo web shop za poslovne korisnike

Ledo, proizvođač industrijskog sladoleda i distributer smrznute hrane, predstavio je novu uslugu - web shop namijenjen svojim poslovnim korisnicima.

Ova će usluga poslovnim korisnicima – poglavito onima iz segmenata hotelijerstva i ugostiteljstva (HoReCa kanal prodaje) – omogućiti sveobuhvatan uvid u Ledovu ponudu te jednostavnije i brže naručivanje proizvoda, kao i veću fleksibilnost dostave proizvoda u skladu s potrebama korisnika. “Ledo pridaje veliku važnost svojim poslovnim korisnicima. Stoga kontinuirano poduzimamo aktivnosti usmjerene na unapređenje kvalitete naše usluge ovom korisničkom segmentu i približavanje našeg poslovanja njihovim potreba-

40 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

ma. U skladu s time, prije godinu dana smo pokrenuli newsletter za poslovne korisnike iz HoReCa kanala koji je izvrsno prihvaćen. Istraživanjem navika i potreba naših kupaca iz poslovnog segmenta saznali smo i da bi čak 60 posto njih željelo kupovati Ledove proizvode online. Upravo stoga im od sada nudimo mogućnost kupovine putem našeg web shopa, uvjereni da će prepoznati sve prednosti ovog načina kupovine i koristiti ih na obostrano zadovoljstvo”, izjavio je Hrvoje Kraljević, predsjednik Uprave Leda. (B.O.)

Uređena zemlja

Digitalizirane zemljišne knjige i usklađeni podaci Glavni korisnici projekta, koji je vrijedan 1,67 milijuna eura, su Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava

onzorcij hrvatskih tvrtki IN2, IGEA, CROZ i Mikrocop te nizozemski Kadaster bili su partneri na izvođenju dvogodišnjeg projekta digitalizacije starih zemljišnih knjiga i preoblikovanja zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka. Rezultati projekta pridonose povećanju pravne sigurnosti u prometu nekretnina i usklađenju podataka zemljišnih knjiga i katastra. Glavni korisnici projekta, koji je vrijedan 1,67 milijuna eura i sufinanciran iz pretpristupnih fondova Europske unije, odnosno IPA programa, su Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava.

Poštivanje rokova

U sklopu komponente Digitalna arhiva prvi su put skenirane zemljišne knjige, te je razvijen informacijski sustav koji omogućava njihovo pretraživanje i pregledavanje. Komponentom Pojedinačno preoblikovanje razvijena je metodologija preoblikovanja podataka iz zemljišnih knjiga i katastra u Bazu zemljišnih podataka (BZP), a to je prvi korak usklađivanja zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja bez provođenja katastarskih izmjera.

Ovaj posao predstavlja realizaciju drugog od dva ugovora za pružanje usluga provedenih u sklopu projekta Implementacija integriranog sustava zemljišne administracije, ukupne vrijednosti 3,63 milijuna eura. Projekt je dio sustavnih koraka koje Vlada putem Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave poduzima još od 2003. godine u sklopu Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih knjiga i katastra skraćenog naziva - Uređena zemlja. “Zahvalila bih se svim partnerima u konzorciju na kvalitetno odrađenom poslu i poštivanju rokova. Uvijek smo ponosni kad možemo sudjelovati u projektima koji podižu kvalitetu usluga koju građani dobivaju od javnih tijela, a vjerujem i da će projekt olakšati svakodnevicu i djelatnicima Katastra i Zemljišnih knjiga”, rekla je Tanja Pušelj Ostroški, članica Uprave IN2 i direktorica IGEA-e. (B.O.)

Rezultati projekta pridonose povećanju pravne sigurnosti u prometu nekretnina

Partnerstvo Metroneta i Microsofta

Daljnji razvoj cloud tržišta

etronet telekomunikacije postaju prvi CSP (Cloud Solution Provider) partner Microsofta u Hrvatskoj i pružat će Microsoft cloud usluge za poslovne korisnike. Metronet neće biti samo prodajni kanal Microsoft rješenja već će korisnicima pružati stručnu podršku u odabiru, implementaciji, migraciji podataka, ali i tijekom korištenja, čime će se tvrtkama omogućiti iskorištavanje punog potencijala rješenja, a sve kako bi povećale učinkovitost i ostvarile bolje rezultate.

U okviru suradnje Microsoft Hrvatska će Metronetu pružiti podršku u edukaciji prodajnog osoblja i vezano uz marketinške aktivnosti prema segmentu malih i srednjih tvrtki. Ponuda Metroneta će obuhvaćati portfelj Microsoft cloud usluga, a u nju će biti uključene i sve buduće usluge u oblaku. Ovo bi partnerstvo trebao biti još jedan od kotača daljnjeg razvoja cloud tržišta čija bi vrijednost u svjetskim razmjerima, prema procjenama, do 2018. godine trebala porasti na 200 milijardi dolara, dok će korištenje cloud aplikacija narasti na 50 milijardi dolara. (B.O.) 9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 41

eu info 50 projekata razvoja infrastrukture

Pola projekata dovršeno, ostatak do idućeg ljeta Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je brošuru 50 projekata Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu, u kojoj se nalazi kratki pregled projekata iz sva četiri dosadašnja poziva. Ukupna ugovorena vrijednost tih projekata je 647,8 milijuna kuna

M 50 ugovorenih projekata

vrijednost: 85,2 mil € EU sredstva: 64,8 milijuna € nacionalno sufinanciranje: 20,5 mil €

inistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije izradilo je brošuru 50 projekata Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu. Ona sadrži kratki pregled projekata iz sva četiri dosadašnja poziva provedena u okviru prve prioritetne osi Razvoj i unapređenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007.-2013., financiranog sredstvima Europske unije. Svim pozivima zajedničko je to da su namijenjeni lokalnoj i regionalnoj razini s ciljem ulaganja u razvoj poslovne infrastrukture u postojećim poslovnim zonama kako bi one privukle nove investitore, ili pak u razvoj poslovnih inkubatora kao i ostalih subjekata za pružanje potpore malom i srednjem poduzetništvu. Također, ulaganja su bila usmjerena i u razvoj javne turističke infrastrukture, što u konačnici treba rezultirati razvojem gospodarstva i stvaranjem novih radnih mjesta u Hrvatskoj. Prva tri poziva objavljena su prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u vrijeme kada su Hrvatskoj na raspolaganju bila sredstva iz IPA pretpristupnog fonda. Prijaviti su se mogli isključivo nositelji budućih projekata iz 10 slabije razvijenih hrvatskih županija - Zadarske, Šibensko-kninske, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Ličko-senjske, Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske te Karlovačke županije. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, našoj zemlji postala su dostupna sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda. Na

42 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

četvrti poziv Sheme dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu stoga su svoje projekte mogli prijaviti nositelji iz čitave Hrvatske.

Veliki interes

Od ukupno 50 projekata, njih 25 predstavljenih u ovoj brošuri iz prva dva poziva završilo je provedbom, dok je drugih 25 iz trećeg i četvrtog poziva još u provedbi i bit će dovršeni do sredine iduće godine. Ukupna vrijednost svih 50 ugovorenih projekata je 85,2 milijuna eura odnosno 647,8 milijuna kuna od čega EU sredstva iznose 64,8 milijuna eura odnosno 492,3 milijuna kuna, a nacionalno sufinanciranje 20,5 milijuna eura, odnosno 155,6 milijuna kuna. U prvom pozivu ugovoreno je i provedeno šest projekata poslovne i turističke infrastrukture u ukupnoj vrijednosti od 5,3 milijuna eura, dok je u drugom pozivu ugovoreno i

provedeno 19 projekata u vrijednosti od 21,2 milijuna eura. U trećem pozivu, čija je provedba u tijeku, u lipnju prošle godine je ugovoreno 10 projekata u ukupnoj vrijednosti od 9,2 milijuna eura. Na četvrti poziv, koji je objavljen 4. prosinca prošle godine, mogli su se prijaviti projekti iz cijele Hrvatske. Interes za sudjelovanje u Pozivu je bio je vrlo velik i na njega su stigle čak 144 prijave, od kojih je za financiranje odabrano njih 15. Ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora iznosi 49,5 milijuna eura od čega odobrena bespovratna sredstva ukupno iznose 46,9 milijuna eura. EU-dio tih sredstava iznosi 38,3 milijuna eura, dok je iz državnog proračuna osigurano 8,6 milijuna eura. Sami korisnici morali su osigurati 2,5 milijuna eura za ostvarenje svojih projekata.

za ravnomjeran razvoj

Upravljačko tijelo svih ovih projekata je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok je posredničko tijelo Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić u predgovoru ove brošure ističe kako je cilj Vlade bio osigurati, putem ulaganja iz EU fondova, posao za što više hrvatskih građana. “U skladu s glavnim ciljevima odabrali smo prioritete ulaganja, među kojima su podrška poduzetnicima, novo zapošljavanje, bolja prometna povezanost, inovacije, čisti okoliš, ravnomjerni regionalni razvoj, povećanje pokrivenosti širokopojasnom mrežom i poticanje korištenja e-usluga, povećanje energetske učinkovitosti, povećanje socijalne jednakosti, smanjenje rizika od siromaštva, kao i povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa”, navodi Grčić. Brošura je objavljena na internetskim stranicama Ministarstva na stranici https://razvoj. gov.hr/istaknute-teme/publikacije/50-projekata-sheme-dodjele-bespovratnih-sredstava-za-poslovnu-infrastrukturu-prvaprioritetna-os/3191. Tu su na jednostavan i pregledan način opisani projekti poslovne i turističke infrastrukture. (K.S.)

EU projekti

Kako izabrati EU konzultante Čak 40 posto predanih projekata za dobivanje bespovratnih potpora ne udovolji administrativnim uvjetima

tatistike pokazuju kako 40 posto predanih projekata za dobivanje bespovratnih potpora ne udovolji administrativnim uvjetima natječaja, a upravo u tome je ključna uloga konzultanta, ističe Tatjana Štefanac Zjalić, izvršna direktorica u Sense Consultingu. U novom izdanju analitičke publikacije Konsenseus analizirajući problem kako izabrati pouzdane EU konzultante ističe kako su najčešći razlozi odbijanja prijava u ovoj fazi nepotpuna dokumentacija, kopije priložene umjesto originala, neovjereni dokumenti, krivo odabrani natječaj, neriješeni vlasnički papiri te započete investicije odnosno konzumacija građevinske dozvole prije predaje prijave. “Često se zaboravlja kako kod administracije nema logike, pravila igre su postavljena i strogo ih se mora poštivati. Rizik je u većem dijelu na podnositelju, a uloga konzultanta je smanjiti taj rizik”, smatra Tatjana Štefanac Zjalić. Dodala je kako konzultanti trebaju imati širinu i sposobnost brze

prilagodbe različitim natječajima i industrijama te dostatne resurse za pripremu projekata. “Trebaju posjedovati praktično iskustvo, pratiti na dnevnoj bazi aktualnosti i moći vam dati objektivan savjet o mogućnostima za realizaciju vašeg projekta. Nažalost, jamstvo dobivanja potpore ne postoji jer za potpore se natječete kao i na svakom drugom javnom natječaju, te konzultante koji vam daju takvo jamstvo treba izbjegavati”, kaže ona. “Provjerite s kim razgovarate jer za uspjeh u privlačenju EU sredstava je potrebno puno više od ugodne osobe koja se trudi. Mi vam preporučujemo da odaberete stabilnu tvrtku koja ima jaki tim stručnjaka te višegodišnje iskustvo u pripremi usporedivih EU projekata. Pronađite one koji vam jamče administrativni prolaz i koji vam mogu ponuditi kompletnu uslugu jer to je jedan način kako ćete maksimalno umanjiti rizike u utrci za povoljnim sufinanciranjem”, zaključuje Tatjana Štefanac Zjalić. (K.S.)

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 43

Sajmovi održana 25. Sabatina

slab urod, kvaliteta grožđa izuzetna

Urod je smanjila negdje suša, a negdje požari, no većina vina iz berbe 2015. bit će vrhunske kvalitete, kaže Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora 25. Sabatine piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

vogodišnja, 25. Sabatina, održana prošloga tjedna u Tučepima, okupila je oko 1200 sudionika, tako da se s punim pravom može reći kako se radi o rastućoj i postojanoj vinskoj manifestaciji. Uz zabavni te natjecateljski karakter Sabatina je ponudila i veliki broj stručnih skupova, predavanja i radionica. Ova najstarija vinska manifestacija u Hrvatskoj nema prvenstveno sajamski karakter već joj je cilj okupiti vodeće vinare iz svih hrvatskih vinskih regija i inozemstva, vinogradarskovinarske stručnjake, sommeliere, dužnosnike resornih ministarstava, predstavnike turističko-ugostiteljskih objekata i trgovačkih lanaca, tvrtke vezane uz vinogradarsko-vinarsku proizvodnju, medije... Predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, organizatora 25. Sabatine, Lordan Ljubenkov kazao je da ovogodišnja berba po količini uroda nije polučila rezultate kakvi su se predviđali. “Urod je po količini na nekim lokacijama prosječan, a na nekim mikro lokacijama i ispod prosjeka. Jedino što veseli je izvrsna kvaliteta, pa će većina vina iz berbe 2015. biti vrhunske kvalitete. To je nastavak trenda porasta kvalitete hrvatskih vina. Na nekim područjima je suša smanjila urod, dok je na nekima štetu napravio požar. Najbolja je situacija s urodom na zadarskom području”, kazao je Ljubenkov.

Zadruge nositelji kvalitete

Ljubenkov je iznio zanimljive podatke prikupljene kroz 25 godina Sabatine. Istaknuo je i da je 80 posto svih zaključaka i predloženih mjera za unapređenje vinogradarstva i vinarstva, donesenih na dosadašnjim Sabatinama, i ostvareno. “Razdoblje od 25 godina može poslužiti kao mjerilo onoga što je hrvatsko vinarstvo prošlo. Prije 25 godina uvoz vina u Hrvatsku iznosio je 2,5 milijuna dolara, dok smo tada izvozili vina u vrijednosti sedam milijuna dolara. Prošle godine izvezli smo vina u vrijednosti 15 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti od 30 milijuna dolara. Znači robna razmjena je narasla, ali se dvostruko više vina uvozi nego izvozi”, otkri-

va Ljubenkov. Šampion ovogodišnje Sabatine je vino Libertas iz berbe 2011. Poljoprivredne zadruge Putnikovići, što je dokaz da zadružna vina, kad je riječ o kvaliteti, idu ukorak s vinima proizvedenim u boutique vinarijama. “Ne samo da je to dokaz da zadruge prate kvalitetu nego su one nositelji kvalitete. Što se tiče kvalitete proizvoda naše zadruge, spreman sam se usporediti s velikom većinom pri25 godina Sabatine

Šampion ovogodišnje Sabatine je vino Libertas iz berbe 2011.

uvoz vina u Hrvatsku 1990. iznosio 2,5 mil USD izvoz vina 1990. iznosio 7 mil USD uvoz vina 2014. 30 mil USD izvoz vina 2014. 15 mil USD

vatnih vinara. Dokaz tome je i to da je jedan britanski uvoznik vina prepoznao na jednom sajmu naše vino kao posebno, te nas izdvojio, i tako je počeo izvoz Libertasa u Veliku Britaniju. Ovo priznanje na Sabatini nam svakako služi kao potvrda kvalitete”, ističe Jozo Rabušić, upravitelj Poljoprivredne zadruge Putnikovići s Pelješca.

44 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

predstavljamo PZ Lintar, Kaštel Sućurac

Od iduće godine maslinovo ulje i na tržištu Zadruga se bavi proizvodnjom maslinovog ulja iz maslinika koje je tvrtka Cemex posadila na rekultiviranim područjima svog rudnika te u okolici tvornica

lanovi Poljoprivredno-braniteljske zadruge Lintar i zaposlenici Cemexa u nedavno završenoj berbi maslina ubrali su ukupno 5,5 tona maslina u rudniku i krugu tvornica Sveti Juraj i Sveti Kajo. Berbom je dobiveno 645 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja Lintar. Zadruga Lintar osnovana je početkom 2011. godine suradnjom tvrtke Cemex Hrvatska i Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement, a u travnju 2013. počašćena je i kumstvom tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. Projekt Lintar spaja programe zaštite okoliša, društvenog poduzetništva te brige za društveno osjetljive skupine poput branitelja. Zadruga se bavi proizvodnjom maslinovog ulja iz maslinika koje je tvrtka Cemex posadila na rekultiviranim područjima svog rudnika te u okolici tvornica. Cemex kroz ovu suradnju nastavlja raditi na rekultivaciji svojih eksploatacijskih područja te na taj način svojoj lokalnoj zajednici osigurava ljepši okoliš, a istovremeno pridonosi i očuvanju tradicije maslinarstva dalmatinskog podneblja. Za ovaj je projekt tvrtka 2011. godine osvojila međunarodnu nagradu Stevie Award kao najbolji europski program okolišne odgovornosti.

Ovogodišnji urod

Čak četiri tone maslina ubrano je u velikom masliniku u Cemexovom rudniku, zasađenom u sklopu projekta biološke rekultivacije, dok je ostatak maslina ubran u krugu tvornica Sveti Juraj i Sveti Kajo. U berbu su se kao pomoć zadrugarima uključili i drugi zaposlenici Cemexa, kao i zaposlenici partnerskih tvrtki Navodnjavanje i Virago te članovi Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Dalmacijacement. “Ulje smo nakon prerade poslali na analizu koja je pokazala da i ove godine imamo ekstra djevičansko maslinovo ulje koje ćemo moći ponovno predstaviti na sajmovima i manifestacijama. To nas posebno veseli jer lani nije bilo berbe zbog najezde nametnika koja je pogodila većinu maslinika u Županiji splitskodalmatinskoj, pa su izostali i naši nastupi. Do

sada smo cjelokupne proizvedene količine ulja prodavali Cemexu koji je potom to ulje poklanjao svojim partnerima. Međutim, s obzirom na kontinuirano proširivanje i stasanje maslinika, nadamo se već iduću godinu određenu količinu ulja plasirati na tržište”, rekao je Ante Grubišić, upravitelj zadruge Lintar.

Dobit ostvarenu u budućnosti uplaćivat će kao pomoć za školovanjE djece hrvatskih branitelja Grubišić je otkrio kako će se ostvarena dobit uplaćivati kao pomoć za školovanje djece hrvatskih branitelja. Ulje dobiveno od ovogodišnje berbe zadrugari će predstaviti na svim važnim domaćim maslinarskim manifestacijama poput Noćnjaka i Masline, na kojima je Lintar već osvajao nagrade za kvalitetu i pakiranje, a sama zadruga priznanja za promidžbu uzgoja maslina. (J.V.)

A SAD MALO O NAMA...

2011. godine osnovana Zadruga Lintar 5,5 t maslina obrali ove jeseni čak 4 t maslina u masliniku Cemexova rudnika oko 1,5 t u krugu tvornica Sveti Juraj i Sveti Kajo dobiveno 645 l ekstra djevičanskog maslinovog ulja

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Lječilište “izliječeno” nakon šest godina Srebrenica je prije rata bila poznata po jedinstvenom lječilištu i ljekovitoj vodi Crni Guber koja se još u vrijeme Austro-Ugarske prodavala u svim boljim ljekarnama u Europi piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

40 izvora

termalnih voda nalazi se u krugu od 500 m

100.000 noćenja

ostvarivalo lječilište

oda iz lječilišta Crni Guber kod Srebrenice još je u vrijeme AustroUgarske bila proglašena ljekovitom i prodavala se u bočicama od 400 mililitara s cjevčicom u svim boljim europskim ljekarnama. Cjevčica je bila obvezna zbog zaštite zuba od željezno-arsenske radioaktivne vode. U krugu od 500 metara od nekadašnjeg lječilišta nalazi se više od 40 izvora različitih termalnih voda koje su pomagle u liječenju multipleskleroze, psorijaze, očnih bolesti, hipokromne anemije, koštanih i drugih bolesti. Za ljekovita svojstva Crnog Gubera znali su još rimski legionari i turski vojnici koji su tu liječili svoje rane.

Ljekovita voda

u bočicama od ml

400

prodavala se voda Crni Guber

U starim zapisima navodi se da su se u Srebrenici liječili i gubavci. Austro-Ugarske vlasti vodu Crni Guber proglasili su ljekovitom. Drugi put ljekovitost te vode potvrdile su i vlasti u Bosni i Hercegovini odmah nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1956. godine. Lječilište je imalo dva hotela s oko 400 kreveta te za to vrijeme suvremene terapeutske usluge, a bilo je i privatnog smještaja. Ostvarivalo je godišnje blizu 100.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri milijuna dolara.

Nekad bilo, sad se spominjalo. Srebrenica se do rata svrstavala među 10 najrazvijenijih općina u BiH. Imala je rudnik olova i cinka te nalazišta boksita. Imala je tvornice tada velikih proizvodnih sustava - Unisa, Famosa i Energoinvesta. Srebrenica je danas poznata po najvećem genocidu počinjenom u Europi nakon Drugog svjetskog rata u srpnju 1995. godine - 10.000 ubijenih. Rat je uništio ljude, ali i sve vrijedno što je Srebrenica imala. No, nije mogao uništiti ljekovite izvore Crnog Gubera. Termalne vode i danas su jedna od najvrednijih šansi za razvoj tog područja. Ali, uvijek postoji neko ali. Dioničko društvo Banja Guber iz Srebrenice još 2009. godine kupilo je stare toplice, napravilo projekte, od Općine Srebrenica dobilo sve potrebne papire i počelo s izgradnjom novog suvremenog lječilišnog centra. Posao u lječilištu trebalo je dobiti oko 350 Srebreničana.

Sudski proces dug šest godina

No to je trajalo samo šest godina. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske poništilo je dozvole Općine Srebrenica proglasivši je nenadležnom jer se objekti grade na prostoru prirodnog rezervata od općeg interesa za RS te je Republič-

HE Bajina Bašta duguje Srebrenici 30 milijuna eura Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, izjavio je da će se na dnevnom redu jedne od zajedničkih sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije naći godinama neriješeni spor o isplati naknada za potopljeno zemljište bosanskih općina Srebrenica, Bratunac, Rogatica i Višegrad nakon izgradnje HE Bajina Bašta. Srbija, odno46 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

sno HE Bajina Bašta, samo Općini Srebrenica za protekle 24 godine duguje 30 milijuna eura, dok srpske općine uz Drinu redovno dobivaju godišnju naknadu. Šarović je podsjetio da je riječ o obeštećenju za potopljeno zemljište po ranijem samoupravnom sporazumu socijalističkih republika Srbije i BiH.

sjednica vlada BiH i Srbije

Košara lijepih želja

ka građevinska inspekcija naložila obustavu radova. Dugogodišnji sudski spor je okončan nakon 30 presuda i radovi će se ubrzo nastaviti kako bi se prije snijega pokrili novi hoteli i teraupetski objekti, izjavio je za medije biznismen iz Prnjavora Radojica Ratkovac, jedan od čelnika Dioničkog društva Banja Guber. Kako bi se što prije započelo s radovima, Općina Srebrenica je obnovila ugovor s građevinskom tvrtkom Famus-gradnja iz Tešnja koja je bila izvođač radova i prije šest godina.

Proteklog tjedna u Sarajevu je održana prva zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srbije. Dominirali su razgovori o unapređenju gospodarske suradnje, zajedničkim nastupima na trećim tržištima i povećanju vanjskotrgovinske razmjene dviju zemalja. Također su potpisani sporazumi o suradnji u području okoliša i održivog razvoja, telekomunikacija, nestalih osoba te zaštiti i očuvanju mosta Mehmed Paše Sokolovića u Višegradu te izjava o suradnji u području unapređenja izvoza i uvoza naoružanja i vojne opreme. Tijekom razgovora posebno je naglašena važnost nastavka trilateralne suradnje BiH, Srbije i Turske, te otvaranja zajed-

Korištenje sunčeve energije

Niče najveća solarna elektrana u BiH

Radovi u Banji Guber će se ubrzo nastaviti kako bi se prije snijega pokrili novi hoteli i terapeutski objekti U Srebrenici će se 11. i 12. studenoga održati investicijska konferencija kojoj će, kako se očekuje, nazočiti čelni ljudi vlasti iz BiH i Srbije, a izgradnja Banje Guber bit će jedna od glavnih tema. Izuzetno agilni načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković ustvrdio je da je za Srebrenicu Banja Guber strateška investicija. Već u ljeto iduće godine bit će realizirana prva faza investicije koja će omogućiti zapošljavanje za stotinjak Srebreničana.

ničkog privrednog i turističkog predstavništva BiH i Srbije u Istanbulu. Razmatrajući suradnju u sektoru energetike, dogovoreni su poslovi o gradnji elektroenergetske interkonekcije, odnosno izgradnje 110 kW dalekovoda preko Drine između Ljubovije i Bratunca. Također je predložena i gradnja željezničke pruge Sarajevo-Beograd i brze ceste koja bi od Novog Sada preko Rume, Šapca i Loznice ulazila u BiH, no to će pričekati neka bolja vremena. (Z.L.)

Nakon što su u Općini Goražde privedeni kraju radovi na prvoj solarnoj elektrani u BiH vrijedni 500.000 KM, počela je izgradnja nove. Azem Bujak na samo kilometar udaljenosti od prve solarne elektrane, na 11.000 četvornih metara počeo je graditi novu koja će, pre-

ma njegovim riječima, biti jedna od najvećih u BiH, pa i u okruženju. Investicija je vrijedna tri milijuna KM, a završetak radova i puštanje u rad planira se sredinom iduće godine, izjavio je za Klix.ba Bujak. Ovih dana tvrtka Energy iz Kaknja u vlasništvu Ferida Čuluka pustit će u rad solarnu elektranu u Općini Kakanj od 150 kW čija je gradnja trajala tri godine. Ta je tvrtka potpisala ugovor s Operatorom za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju o prodaji električne energije po poticajnoj cijeni na 12 godina.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenske BANKARSKE ROŠADE

Bankarsko dezerterstvo Većina austrijskih bankara se sprema povući s tržišta kakvo je slovensko i kakva su ona do njega što ih sadržajno uokviruje pojam Balkan piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

380 mil €

duguje bankama Mirko Tuš

486 mil €

dobit Erste banke u Sloveniji u prvom polugodištu 2015.

288 mil € dobit Raiffeisena u istom razdoblju

ije lako biti bankar u Sloveniji jer ponekad i obećavajući komitenti, kao što je bio celjski trgovački lanac Tuš, mogu toliko usijati svoje bilance da se od nastale nelikvidnosne jare počnu preznojavati i ljudi u vjerovničkim foteljama. Mirko Tuš nema što više prodati da bi rasteretio svoj dug prema bankama. Pristao je rastati se i od svoje teleoperatorske tvrtke Tušmobil, ali bankama još uvijek duguje oko 380 milijuna eura. Prema pravilima struke, dužnik koji ne podmiruje svoje obveze, a ne uspijeva u zakonskom roku pripremiti plan financijskog restrukturiranja, kvalificirao se za stečajnu završnicu. Kako, međutim, poslati u stečaj veliku tvrtku koja radi s mnogo lokalnih proizvođača koji su također komitenti banaka? To je izravno umnožavanje problema – umjesto jedne problematične tvrtke, na stotine drugih upada u “gabulu”.

Bankarima dozlogrdilo

Mirko Tuš, navode slovenski mediji, zatražio je od banaka dodatna tri mjeseca za izradu plana financijskog restrukturiranja. “Što smo mogli učiniti nego pristati i na taj zahtjev u očekivanju da će Tuš sa svojim savjetnicima osmisliti plan preživljavanja?”, rezignirano je odluku o prolongiranju roka prokomentirao jedan od vjerovničkih bankara. Sve do siječnja sljedeće godine Tušovi vjerovnici mimoilazit će se po hodnicima slovenskih banaka kao sudionici pojedinačnih razgovora o krpanju mreže celjskog trgovca u koju se slijeva pozamašan dnevni priljev novca, ali je dogorjelo do noktiju i sada treba smanjiti “procjeđivanja” uključivo i reduciranja svega suvišnog. To je težak i nezahvalan posao jer još uvijek nema jamstva da će orezano stablo naposljetku i ozeleniti. Austrijskim bankarima izgleda da su takvi poslovi dozlogrdili, pa

Zašto bježe?

Dobre poslovne prilike ne stanuju na Balkanu Slovenskim medijima dao je Branko Roglić (Orbico) kratko i nadasve upečatljivo objašnjenje razloga zbog kojih se austrijske banke povlače iz dijela poslova na Balkanu. “Tu u regiji očito nema više prilike za biznis. Previše je administracije i previše poreza – gospodarstvo ne može disati punim plućima”, bio je rezolutan poznati poduzetnik koji smatra da će povlačenje banaka iz regije proći bezbolno za poduzeća čija zaduženost ne premašuje 10 posto prometa. Osim što balkanska tržišta još dugo

neće zračiti dobrim poslovnim prilikama, za bankarsko dezerterstvo odlučujući su još neki razlozi. Sporan je veliki opseg loših kredita od kakvih slovenske banke ne mogu pobjeći. Niske kamatne mjere daju skromnu dobit koja nije dovoljna za dizanje kapitalske adekvatnosti na zahtijevanu razinu. Austrijske banke, upozorava S&P, zasad su najmanje učinile da bi zadovoljile stroga mjerila ECB-a. Osim svega toga i austrijsko zakonodavstvo izaziva poteškoće domaćim bankama. Tjera ih na

48 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

financijsku stegu kojoj se nije lako prilagoditi noseći na leđima teret velikih poslova u gospodarski nestabilnim zemljama. Svojevrsnim problemom smatra se i konverzija kredita u švicarskim francima u lokalnu valutu ili u euro, što su najavile učiniti Poljska i Hrvatska.

vijesti Povrat stare štednje Stare devizne štediše Ljubljanske banke u Zagrebu i Sarajevu pozvani su da podnesu zahtjeve za verifikaciju svojih potraživanja. Slovenska javnost, pak, zaokupljena je sudbinom bankarskog memoranduma koji su potpisali premijeri Janez Janša i Zoran Milanović, u cilju zamrzavanja tridesetak tužbi Zagrebačke banke i PBZ-a protiv LBa. Slovenija smatra da se Hrvatska obvezala zamrznuti sporove na neodređeno vrijeme. Hrvatska ustraje na “mirovanju” u skladu s hrvatskim zakonima koji omogućavaju prekid spora na godinu dana s mogućnošću produljenja za još godinu ako se obje strane dogovore.

se većina njih sprema povući s tržišta kakvo je slovensko i kakva su ona do njega što ih sadržajno uokviruje pojam Balkan. Posve je izvjesno da se Raiffeisen povlači iz Slovenije. Zasad austrijska banka još traži kupca, ali je u krajnjoj sili spremna i zatvoriti banku u Sloveniji. Prvi se prije više godina povukao Volksbank koji je sada u vlasništvu ruskog Sberbanka. Traljavo je završila i svojedobna internacionalizacija Bawaga. Ostaci njegovih ostataka završili su u rukama američkih fondova. Kontroliranu likvidaciju prolazi Hypo Alpe-Adria-Bank. Njegovu balkansku mrežu, u koju spada i hrvatski ogranak, lanjskog prosinca kupio je Advent International.

prodala samo leasing djelatnost u Bugarskoj. S najviše neizvjesnosti govori se o Raiffeisen banci. Druga najveća bankarska skupina u Istočnoj Europi ostvarila je u prvom polugodištu 288

Oštro protiv Jazbeca

Kako poslati u stečaj veliku tvrtku koja radi s mnogo lokalnih proizvođača koji su također komitenti banaka?

Povlačenje ili ipak ne?

Iz Slovenije se povlači i Udruženje austrijskih štedionica sa sjedištem u Klagenfurtu koje inače radi pod okriljem Erste banke. O namjerama Erste banke teško je saznati nešto više od toga da je prvo polugodište završila sa 486 milijuna eura čiste dobiti i da je najglasnija u epizodi s hrvatskim građanima koji su se zadužili u švicarskim francima. Erste banka zasad je

milijuna eura čiste dobiti (16 posto manje nego u usporedivom razdoblju prošle godine). Prema ocjeni S&P banka treba poboljšati adekvatnost kapitala sa 10,4 na 12 posto, a to sa svojim tekućim poslovanjem ne može postići, pa će biti prinuđena potražiti dokapitalizante.

Slovenska javnost burno je reagirala na prijedlog Vlade o postavljanju Marka Jazbeca za predsjednika uprave Slovenskog državnog holdinga koji upravlja s oko 11 milijardi eura vrijednom državnom imovinom. Jazbeca se označava kao krajnje neprihvatljivo kadrovsko rješenje jer je svojedobno vodio u NLB-u poslove s velikim poduzećima. U razdoblju od 2009. do 2012. potpisao je na desetke velikih kredita koji su kasnije kao nenaplativi prebačeni u tzv. lošu banku.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija i Rusija: Ljubav do neba

Medvjedev pije srpski jogurt Uz daljnji plasman hrane glavni zgoditak trodnevnog posjeta srpskog premijera Aleksandra Vučića Moskvi je i najava velikog posla: prebacivanja remonta ruskih helikoptera iz Poljske i Češke u Srbiju piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

stranih investicija. Zbog tih su aduta i mnoge talijanske kompanije prenijele svoju proizvodnju u Srbiju kako bi s njom stigle u Rusiju. Pa tako najveću stavku u srpskom izvozu u Rusiju čine hulahopke nekoliko poznatih talijanskih tvornica koje su svoju proizvodnju čarapa prebacile u Srbiju.

Najveću stavku u srpskom izvozu u Rusiju čine talijanske hulahopke koje se proizvode u Srbiji

1,74

mlrd USD robna razmjena Srbije i Rusije u 8 mjeseci 2015.

469mil USD srpski izvoz u Rusiju u istom razdoblju

a i ruski premijer Dmitrij Medvjedev voli srpski jogurt, samo je jedna od informacija koju je srpska javnost mogla saznati tijekom trodnevnog posjeta srpskog premijera Aleksandra Vučića Moskvi u zadnjem tjednu listopada. To naravno nije najvažnija vijest, ali je indikativna jer poljoprivreda je ono u čemu Srbija postiže najbolje rezultate na ruskom tržištu. A ti rezultati ipak nisu ukupno onoliko dobri koliko bi se moglo očekivati od stupnja otvarenosti ruskog tržišta prema Srbiji odnosno zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini koji je za Srbiju jedan od najjačih aduta u privlačenju

50 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

To bi se uskoro moglo promijeniti jer je Vučić izjavio da su u razgovorima s čelništvom Ruske Federacije postignuti važni i dobri rezultati za građane Srbije i za buduće odnose dviju zemalja. A osim s Medvjedevim, Vučić se sastao i s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, zatim i s predstavnicima ruskih kompanija, nazočio otvaranju Srpsko-ruskog poslovnog foruma i posjetio Moskovski međunarodni forum inovativnog razvoja Otvorene inovacije.

Ruski smartphone

Osim što je na Sajmu inovacija od Medvjedeva dobio na poklon ruski smartphone, nakon što se požalio kako još nema takav telefon, Vučić je dobio i ponudu koja se ne odbija - remont ruskih helikoptera u Srbiji. Najavljeno je da bi Srbija obavljala remont ruskih helikoptera koji su sada smješteni u Poljskoj i Češkoj. Ovaj posao bi donio ne samo ekonomsku nego i tehnološku korist, smatraju stručnja-

ci i ocjenjuju kako u Srbiji postoje kadrovski i prostorni kapaciteti za popravak najmanje pet helikoptera godišnje. Premijer Srbije je poslije posjeta Moskvi izjavio kako bi broj trebao biti najmanje 20 puta veći, ali koliko će ruskih helikoptera sletjeti u hangare srpske namjenske industrije još nije poznato. Činjenica je da bi takav posao zahtijevao angažiranje velikog broja stručnjaka različitih struka, a remont čak i jednog helikoptera godišnje isplativ je posao, kažu vojni stručnjaci. Oni procjenjuju da remont suvremenih helikoptera za tehnički kadar u vojsci znači i edukaciju i osposobljavanje za neku novu tehnologiju. Što se tiče opreme, alata i uređaja, sporazum nagovješta da ih Srbija neće morati kupovati sama nego će ih dobiti na ruke kao i mogućnost da ne bude samo remontna baza već da postane i punkt za proizvodnju rezervnih dijelova. Već je načinjen sinopsis ove priče koja je trenutačno još u sferi najava i namjera. No, zna se da bi glavnu ulogu odnosno posao preuzeo Vojno-tehnički zavod Moma Stanojlović, a posla bi bilo i za pančevačku Utvu, nekadašnjeg proizvođača aviona, kao i za trsteničku Prvu petoletku. Srpski ministar obrane Bratislav Gašić, međutim, upozorava da više od 50 godina nije ulagano u remontne zavode Vojske Srbije, a bez ulaganja posao će se teško realizirati. “Želimo uložiti znatnija sredstva i podići njihove kapacitete tako da možemo obavljati remont od 50 do 100 helikoptera na godišnjoj razini”, rekao je Gašić dodajući kako se nada da će to biti brzo. Prema njegovim riječima, najviše bi se isplatio helikopter Mi-17 jer je realno očekivati da će se njime opremati i Vojska Srbije. Usto, Mi-17 široko je rasprostranjen u svijetu. Što će od svega na kraju biti - ostaje vidjeti.

Ironija u gostima

Gašić je bio jedan od osam ministara u državno-gospodarskoj delegaciji Srbije u kojoj je još bilo i 120 privrednika što je navelo jednog od domaćina u Trgovinsko-industrijskoj komori Ruske Federacije da ironično primijeti: “Mora da Srbiji ide baš dobro kad može poslati toliko ljudi u inozemstvo”. Na poslovnom forumu koji je održan u ruskoj komori bilo je riječi o mogućnostima za razvoj suradnje u pojedinim gospodar-

Naučite ruski otvorit će vam se

Zvuči nevjerojatno, ali jedna od najvećih poteškoća srpskih poduzeća u poslovanju s ruskim kompanijama je jezična barijera. “Naši poslovni ljudi ne govore ruski, a Kinezi i Japanci ga govore bez naglaska”, kaže Dejan Delić iz Privredne komore Srbije. “Ruski odlično govore i Nijemci, Talijani… Poznavanje engleskog jezika za ruske privrednike je suvišni komoditet. Kad se Rusu obratite na engleskom jeziku, vi ste partner drugoga reda. Kad progovorite dobro ruski, vrata su vam širom otvorena”, tvrdi on.

skim sektorima, a među onima u fokusu svakako je građevinarstvo. Ocijenjeno je da bi srpske kompanije mogle lakše dolaziti do posla na natječajima ako se udruže, a rad na tome povjeren je biznismenu Branislavu Grujiću - jednom od onih vještih srpskih poduzetnika, koji se u Rusiji obogatio pozicionirajući se na

Grujićeva tvrtka gradit će između ostalog i stadion CSKA u Moskvi tržištu na samom početku ruske tranzicije. O tome ponešto govori i podatak da je jedan od zaposlenih u njegovoj ruskoj tvrtki devedesetih bio i tada mlađahni Dmitrij Medvjedev. Grujićeva tvrtka PSP Farman gradit će, između ostalog, i stadion CSKA u Moskvi, a kako on ocjenjuje, u Rusiji će biti posla i ubuduće na izgradnji objekata za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018., naročito poslije dobro obavljenog posla u Sočiju. Rusko tržište, pokazuju analize, još održava na životu i srpsku građevinsku industriju, a srpske tvrtke grade i u Bjelorusiji i Kazahstanu. Za Srbiju je najveći gubitak bilo odustajanje od izgradnje plinovoda Južni tok, pa sve što je na tom planu dogovoreno samo je utješna nagrada jer prave alternative za Srbiju bar zasad nema. Jedna od takvih utješnih nagrada je s ruskim partnerima dogovorena niža cijena plina

za Azotaru u Pančevu i Metanolsko-sirćetni kombinat (MSK) u Kikindi. Postignut je i dogovor za proširenje skladišta plina u Banatskom Dvoru, s dosadašnjih 460 milijuna kubika plina na milijardu kubika, a bilo je riječi i o izgradnji novog skladišta u Itebeju od milijardu kubika plina. Vjeruje se da će i taj posao uskoro biti ugovoren. Jedna od tih inicijativa koje su pokrenute jest i formiranje distributivno-logističkih centara poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Srbiji i Rusiji.

Fiat ne može bez carine

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Srbije i Rusije u osam mjeseci ove godine iznosila je 1,74 milijarde dolara. Srbija je na rusko tržište izvezla robu vrijednu 469 milijuna dolara. U prvom polugodištu 2015. u Rusiju je izvozilo oko 600 srpskih kompanija koje su na rusko tržište plasirale više od 1000 različitih proizvoda. Srpski ministar financija Dušan Vujović koji je također putovao u Moskvu rekao je kako je u ovoj godini porastao izvoz hrane iz Srbije u Rusiju, ali je pao izvoz drugih proizvoda ukazujući na to da je tome pridonijela i recesija ruskog gospodarstva zbog sankcija Zapada, promjena tehnologije ali i čitavog niza drugih faktora, prije svega kretanja tečaja rublje koje obezvređuje izvoz u Rusiju. Nakon posjeta srpske delegacije Rusiji ostala je i jedna neostvarena želja, a to je bescarinski izvoz automobila Fiat iz Kragujevca. Kažu kako bescarinski izvoz Fiata koči Kazahstan kao dio tročlane unije.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 51

pv report poslovna statistika na jednom mjestu PV TJEDNI REPORT U tjednu od 26. listopada do 1. studenoga ukupno je bilo 185 stečajnih postupaka ili 69 postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka - 58. U predstečajnoj nagodbi je zaključen 21 postupak, dok je 19 prijedloga odbijeno. Izbrisano je 60 subjekata. Osnovano je 260 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (133), zatim Osijek (25), a slijedi ih Split sa 24 novoosnovana društva. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (145), te ukupno 115 d.o.o.-a. STEČAJEVI 32 

Stečajni postupak Početak postupka

Obustava i zaključak

Zaključak postupka

10 24 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

Početak i zaključak postupka

16 58 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

58 71 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

Obustava postupka

Odbijanje prijedloga

Početak postupka

Zaključak postupka

BRISANI SUBJEKTI 60 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

60 13 

Likvidacija

PV REPORT mjesečni

Više izbrisanih poslovnih subjekata

listopadu 2015. godine bilo je ukupno 267 stečajnih postupaka, od čega je 36 posto bilo zaključenih postupaka, a 25 posto započetih postupaka predstečajne nagodbe. U ovogodišnjem listopadu bilo je ukupno 69 postupaka manje nego u listopadu protekle godine. Kad je riječ o brisanim subjektima, u listopadu ih je izbrisano 1218, što je 770 subjekata više u odnosu na Stečajevi

VIII

Broj obustavljenih stečajnih postupaka

Broj započetih postupaka predstečajne nagodbe

Broj zaključenih postupaka predstečajne nagodbe

126

108

Broj obustavljenih postupaka predstečajne nagodbe

Predstečajne nagodbe

Brisani i likvidirani subjekti po mjesecima

Tvrtke osnovane po mjesecima

2015.

2500

1500

145

VII

260 

d.d.

2000

j.d.o.o.

115

d.o.o.

III

Broj započetih stečajnih postupaka

Zaključak postupka Poslovni subjekti

Broj zaključenih stečajnih postupaka

Početak postupka

OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

listopad 2014. godine. Pokrenut je 51 postupak likvidacije, dok su dvije likvidacije zaključene. Tijekom listopada ukupno je osnovano 799 poslovnih subjekata, što je 45 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše u Zagrebu (369), zatim u Splitu (85), Rijeci (72), a na Trgovačkom sudu u Osijeku registrirano je 65 novih poduzeća. Od pravnih oblika osnovana su 442 j.d.o.o.-a te 334 d.o.o.-a.

2000

1500

1000 1000 500

500

Osnovani subjekti po gradovima 20

Rijeka Pazin

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Šibenik Izvor podataka:

Split

0 XI

Karlovac

Bjelovar

133

Dubrovnik

REJTING TJEDNA INDUSTROOPREMA, d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad rast =bez promjene

XII

Brisani subjekti

III

Započela likvidacija

VII

VIII

Zaključena likvidacija

Privredni vjesnik i BonLine, zastupnik najveće svjetske bonitetne kuće Dun & Bradstreet, polazeći od činjenice da je najbolja uvijek pravodobna informacija, odlučili su - prateći podatke - utvrditi PV REPORT. Tjedni i mjesečni prikazi kretanja u hrvatskom gospodarstvu – osnovane tvrtke, brisane i likvidirane tvrtke, stečajevi i predstečajni postupci, blokade...

52 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

XI d.o.o.

XII

I j.d.o.o.

III

VII

VIII

ostali subjekti

N 3 55 + 42

Varaždin Zagreb

Osnovane tvrtke u listopadu 2015.

799

osnovanih subjekata

ostali oblici 2,88%

d.o.o. 41,80%

j.d.o.o. 55,32%

SVIJET FINANCIJA Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Krediti za projektnu dokumentaciju Moguće je kreditiranje 100 posto troškova izrade projektne dokumentacije s PDV-om. Rok otplate kredita je do pet godina uz godišnju kamatnu stopu od šest posto

rvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uvela je novi kreditni program namijenjen financiranju pripreme i izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije. U pripremi investicijskih projekta financiranje troška izrade projektne i ostale investicijske dokumentacije poduzetnicima nerijetko predstavlja značajan problem u zatvaranju financijske konstrukcije. Upravo zato HBOR uvodi novi kreditni program kojem je cilj omogućiti investitorima sredstva potrebna za izradu projektne i ostale investicijske dokumentacije, poduprijeti stvaranje poticajnog okruženja za ulaganje u investicijske projekte i time posredno poticati razvoj proizvodnje proizvoda i pružanja usluga namijenjenih realizaciji investicijskih projekata. Sredstvima kredita moguće je financiranje izrade idejnog rješenja,

investicijske studije, troškovnika, studije utjecaja na okoliš, ishođenja lokacijske, građevinske i uporabne dozvole te ostale dokumentacije koja je neophodna za realizaciju investicije. Sredstva se, među ostalim, mogu koristiti i za izradu dokumentacije za projekte koji će se nominirati za financiranje u okviru Plana ulaganja za Europu (Junckerov plan). Sredstvima kredita može se financirati priprema projekata javnog i privatnog sektora, a korisnici kredita mogu biti

jedinice lokalne i područne samouprave, komunalna društva, trgovačka društva, obrti, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i ustanove. Zahtjev za kredit s pripadajućom dokumentacijom podnosi se izravno u HBOR. Moguće je kreditiranje 100 posto troškova izrade projektne dokumentacije s PDV-om. Rok otplate kredita je do pet godina uz godišnju kamatnu stopu od šest posto.

Novi vodeći alternativni poštanski operator i lider u distribuciji letaka

Weber Escal u poštanski promet uložio 4,8 milijuna kuna

eber Escal, dio grupacije Austrijske pošte, postao je vodeći hrvatski alternativni poštanski operator i tržišni lider u distribuciji letaka. Uz ostalo, poziciju je zauzeo i ulaganjem u poslovne aktivnosti 4,8 milijuna kuna u zadnje tri godine. Ove će godine isporučiti više od 17 milijuna poštanskih pošiljaka, što je rast od 70 posto u odnosu na godinu ranije. U distribuciji neadresiranih promotivnih materijala, odnosno letaka, drži 70 posto hrvatskog tržišta. Zahvaljujući liberalizaciji poštanskog tržišta 2013.

godine Weber Escal započeo je s distribucijom adresiranih poštanskih pošiljaka te ove godine preuzima poziciju prvog alternativnog poštanskog operatora. Kompanija ima sjedište i logistički centar u Hrvatskom Leskovcu, izgrađen 2008. na 5500 četvornih metara, koje dijeli sa sestrinskom tvrtkom Overseas Express koja je pak tržišni lider u paketnoj distribuciji. Osim logističkog centra, Weber Escal po Hrvatskoj ima 58 distributivnih centara u svim većim gradovima. U zadnje tri godine zaposleno je i 170 novih radnika. (I.V.)

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 53

SVIJET FINANCIJA Dani hrvatskog osiguranja

U potrazi za novim prilikama Solvency II će u velikoj mjeri promijeniti poslovnu politiku osiguravatelja i reosiguravatelja te pozicionirati i uključiti upravljanje rizicima u svaki segment njihova poslovanja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

siguravatelji posluju u vrlo zahtjevnom okruženju. Razdoblje niskih kamatnih stopa traje i dalje, stanovništvo je sve starije, liberalizacija tržišta automobilske odgovornosti rezultirala je padom premija, a od 1. siječnja trebaju poslovati po pravilima Solvency II.

Osiguravatelji su trenutno pod procesom značajnog regulatornog usklađivanja, kaže Damir Zorić Riječ je o novom zakonodavnom i regulatornom okviru ukupnog poslovanja društava za osiguranje i reosiguranje u EU. Ključne promjene odnose se na nova pravila solventnosti, adekvatnosti kapitala i upravljanja rizikom te novi sustav

izvješćivanja i nadzora. Solvency II će u velikoj mjeri promijeniti poslovnu politiku osiguravatelja i reosiguravatelja te pozicionirati i uključiti upravljanje rizicima u svaki segment njihova poslovanja. Damir Zorić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, na međunarodnoj znanstveno stručnoj konferenciji Dani hrvatskog osiguranja 2015., koja se održala prošlog tjedna u Opatiji, istaknuo je kako su osiguravatelji trenutačno u fazi velikog regulatornog usklađivanja te u potrazi za novim tržišnim prilikama i nišama.

Šansa za osiguravatelje

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Josip Zaher podcrtao je važnost educiranosti gospodarstvenika i prodajnih agenata. “U anketi koju je proveo HGK, gospodarstvenici kao glavne probleme pri odabiru osiguravatelja navode nepoznavanje mogućnosti osiguranja, needuciranost i neprilagođenost ponude potrebama gospodarstva”, kazao je Zaher ocijenivši da hrvatsko tržište osiguranja uvelike kaska za EU-om. Bruto premija u BDP-u 2014. iznosila je 2,6 posto, dok je prosjek EU-a 7,7 posto.

54 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Prema njegovim riječima, najnovije istraživanje GfK-a pokazuje da su dvije trećine građana osigurane, a da čak njih 82 posto i dalje nema osobno osiguranje. “Upravo je tu šansa za osiguravatelje koje je pogodila liberalizacija tržišta automobilske odgovornosti i posljedični pad cijena osiguranja za 33 posto”, smatra Zaher. Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, smatra kako su se osiguravateljske kuće u Hrvatskoj uspjele vrlo dobro prilagoditi odredbama nove regulative. “No, nećemo imati razumijevanja za kršenje propisa”, naglasio je Matek koji smatra da će se, sudeći po nekim pokazateljima, nastaviti konsolidacija tržišta, uz nove proizvode.

Veća transparentnost

“Po novim pravilima možemo očekivati veću razinu transparentnosti sektora osiguranja, suradnju nadzornog tijela i osiguravatelja s ciljem postizanja zaštite potrošača i primjerenog razvoja sektora osiguranja. Solvency II je suvremeni pristup regulaciji i nadzoru društava osiguranja koji ih približava ostatku financijskih sektora”, istaknuo je Karel

Gospodarstvenici i osiguranje

Utvrditi rizik tvrtke i ponuditi odgovarajuću policu Josip Zaher, potpredsjednik HGK

Van Hulle, arhitekt Solvencyja II. “Zbog nove regulative neki će osiguravatelji nestati s tržišta, što smatram dobrim. Također, smatram da nadzorna tijela trebaju biti poput prijatelja s kojim se može razgovarati kako bi se našlo rješenje nekog problema”, naglasio je.

Promjena portfelja proizvoda

Za vrijeme konferencije koju je pokrenuo HGK, a koju od 2014. suorganizira i HUO, održan je i panel Izazovi i prilike promijenjenog okruženja osiguravatelja.

Zbog nove regulative neki će osiguravatelji nestati s tržišta, kaže Karel Van Hulle Boris Galić, predsjednik Uprave Allianza, istaknuo je kako je promjena portfelja proizvoda puno važnija od toga tko će kome uzeti klijenta. Gordana Letica, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, smatra da osiguravateljski proizvodi danas trebaju imati i neke druge komponente. “Najavljuje se uvođenje nekih složenih proizvoda. Hanfa smatra kako potencijalni klijenti moraju znati koji proizvod kupuju i stoga oni ne smiju biti prekomplicirani”, napomenula je Gordana Letica ocijenivši da na tržištu ima mjesta za onoliko osiguravateljskih kuća koliko ih se može prilagoditi. I Igor Pureta, predsjednik Uprave Grawea Hrvatska, je mišljenja da klasični proizvodi više nisu primjereni već ih se treba prilagoditi novim tržišnim uvjetima. Svi izazovi okruženja osiguravatelja su i prilike. Sudionici panela bili su optimistični glede budućnosti osiguranja s obzirom na njihovu ulogu pružanja sigurnije budućnosti i rješenja za rizike kojima smo izloženi.

Čak 90 posto malih i srednjih poduzetnika ne koristi nikakve oblike osiguranja. To je veliki segment tržišta koji je još nepokriven, kazala je Tajana Kesić Šapić

a panel-raspravi Društva za osiguranje i hrvatsko gospodarstvo Kako postići bolju i kvalitetniju razinu suradnje, uz partnerski odnos i podršku HGK svoja su iskustva s osiguravateljskom industrijom podijelili gospodarstvenici. Damir Uzorinac, regionalni direktor za poslove osiguranja u Plivi Hrvatska, istaknuo je kako je dosad imao pozitivna iskustva s osiguravateljima jer kompanija ima odgovarajuća znanja u tome području. “No, primijetio sam da neke druge kompanije koje su nam bile partneri u nekim projektima nisu imale tu razinu odnosa s osiguravateljima kao mi”, kazao je. Dodao je kako su police osiguranja nekim tvrtkama samo trošak te da one nisu dovoljno upoznate s rizicima. Također, osiguravatelji često nisu okrenuti potrebama klijenta i stoga valja poraditi na obostranoj edukaciji. Mario Lešina iz tvrtke Midal i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije pri HGK-u, ocijenio je kako su osiguravatelji i njihovi proizvodi često neprilagođeni i ne prihvaćaju posebnosti gospodarstvenika. Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK, kazala je kako čak 90 posto malih i srednjih poduzetnika ne koristi nikakve oblike osiguranja. “To je veliki segment tržišta koji je još nepokriven”, upozorila je ona dodajući kako su razlozi tomu nedovoljna educiranost i, među ostalim,

Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK

informiranost. “Uz to, mnoge od njih su u određenom dijelu prevarile i osiguravateljske kuće”, naglasila je. Stoga je važno utvrditi koji su rizici u tvrtkama i ponuditi im odgovarajuću policu osiguranja. Nedjeljko Pinezić, direktor Quanariusa i predsjednik Udruženja obiteljskog turizma pri HGK-u, istaknuo je važnost odgovarajuće usluge. “Primjerice, tijekom provale u obiteljsku kuću za odmor, gostima su ukradene stvari. A kako je iznajmljivač bio osiguran, polica je pokrila štetu. Zadovoljstvo gosta u ovom slučaju je bilo veće od štete. Stoga, trebaju nam educirani brokeri koji znaju koji proizvod nude”, napomenuo je. Vlado Mandić iz Sektora nabave-osiguranja u Dalekovodu naglasio je kako ima problema koje valja riješiti s osiguravateljskim kućama. “Jer, da nema nas gospodarstvenika, ne bi bilo ni mnogih osiguravateljskih proizvoda”, zaključio je.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Ina povećala dobit Dobit iz osnovne djelatnosti Grupe Ina u devet mjeseci iznosila je 1,3 milijarde kuna što je četiri posto više u odnosu na 2014., dok je neto dobit iznosila 359 milijuna kuna, priopćeno je iz te kompanije. Povećana je proizvodnja sirove nafte u Hrvatskoj za 21 posto, a stabilan financijski položaj kompanije pokazuje i daljnje smanjenje neto duga od 26 posto u usporedbi s prvih devet mjeseci 2014. Kapitalna ulaganja bila su vrijedna 973 milijuna kuna. Inina rafinerijska proizvodnja porasla je za 11 posto, a prodaja rafinerijskih proizvoda za šest posto.

Švicarci stajali Erste 718,7 milijuna kuna

Povoljni uvjeti za pozajmice i u studenom Zadnji su dani razdoblja održavanja obvezne pričuve, a kako su depozitne institucije već ostvarile potrebne razine svojih računa, na novčanom tržištu nema napetosti. Zbog iznimno visoke likvidnosti sustava koja generira obilne viškove ponude, na novčano tržište vratila se inertnost, a potražnja za kratkoročnim pozajmicama snažno je pala. Ovog utorka bit će obavljena redovita mjesečna isplata mirovina te će likvidnost banaka također privremeno porasti. Da je likvidnost bankarskog sustava preobilna, dokazuje i tjedna obrnuta repo aukcija Hrvatske narodne banke na kojoj je povučeno samo 158 milijuna kuna. Kao i prošli put, na aukciji je ponuđena fiksna kamatna stopa od 0,8 posto, a središnja banka je prihvatila ponudu u potpunosti. U ovakvoj situaciji realno je očekivati da će niske kamatne stope na novčanom tržištu doživjeti dodatnu korekciju. Prošli tjedan nije bilo

aukcije trezorskih zapisa Ministarstva financija, a još nema najave o održavanju aukcije ni za sljedeći tjedan. Kako u sustavu prevladava višak kuna, zbog čega je odnos ponude i potražnje novca ponovno u znaku dominantnosti ponude, zanimanje za upis trezorskih zapisa moglo bi ponovno porasti. Stoga je realno očekivati i dalje stabilnu nisku kamatnu stopu na zapise koja će, kao i do sada, utjecati na formiranje kratkoročnih kamatnih stopa na novčanom tržištu na niže. Sredinom ovog tjedna započinje novo razdoblje održavanja obvezne pričuve kada bi potražnja za kratkoročnim pozajmicama mogla privremeno porasti. Unatoč tome, ne očekujemo veću dinamiku na novčanom tržištu jer je likvidnost sustava već sada jako dobra, a početkom tjedna bit će još bolja. Stoga i u studenom možemo očekivati vrlo povoljne uvjete uzimanja kratkoročnih pozajmica. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

26.10.-30.10. 2015.

Promet

400

2.11.-6.11. 2015.

5 4

300

3 200 2

Erste banka je zbog rezervacija povezanih s konverzijom kredita u švicarskim francima ostvarila neto gubitak u prvih devet mjeseci od 718,7 milijuna kuna. Lani je banka poslovala s dobiti od 205,2 milijuna kuna. Ukupna aktiva banke krajem rujna 2015. iznosila je 63 milijarde kuna, što je za 4,8 posto više u odnosu na kraj 2014. Ukupni krediti banke na kraju rujna iznosili su 40 milijardi kuna, što je za 0,9 posto više u odnosu na kraj 2014. godine, kada su iznosili 39,6 milijardi kuna. Ukupni depoziti krajem rujna 2015. iznosili su 40,8 milijardi kuna.

100

2.11.

3.11.

4.11.

5.11.

6.11.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Dolar opet pokazao mišiće Na tečajnici Hrvatske narodne banke američki dolar pokazao je prošli tjedan svoju novu snagu. Na početku tjedna za dolar je trebalo dati 6,87 kuna, dok je na kraju dolar ojačao na 6,95. Sre-

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

4,974641

CAD kanadski dolar

5,276229

JPY japanski jen (100)

5,705731

CHF švicarski franak

6,991077

GBP britanska funta

10,536287

USD američki dolar

6,955713

EUR euro

7,562947

Izvor: HNB

primjena od 7.11. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

EUR 2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

dinom tjedna rastom vrijednosti istaknuo se i švicarski franak, ali se potom njegov tečaj stabilizirao na 6,99 kuna. Euro je bio stabilan, oslabjevši u tjednu prema kuni za samo dvije lipe. 7,005

7,10

7,585

7,000

7,05

7,580

6,995

7,00

7,575

6,990

6,95

7,570

6,985 6,980

USD 2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

6,90 6,85

CHF 2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

7,565 7,560

vijesti Međunarodno tržište kapitala Dobit Maraske 8,5 milijuna kuna

Burzovne zarade još na niskim razinama Iako se cijene dionica na svjetskim burzama, uz blago kolebanje, kreću uzlaznim trendom, zarade na američkim vrijednosnim papirima još su mnogo slabije nego, primjerice, u 2009. godini. Ove godine to se osobito odnosi na kompanije iz energetskog sektora, na koje i dalje snažno utječu niske cijene sirove nafte. Zarada po dionici smanjila se u zadnjem tromjesečju za većinu tvrtki s američkog S&P indeksa. S druge strane, europske kompanije mnogo su se bolje odužile svojim ulagačima. Indeksi su rasli bolje od očekivanja, a središnja banka najavila je da će poduzeti sve da se očuva stabilnost cijena. U skokovima burzovnih vrijednosti prednjačile su dionice telekoma i kompanija kao što su one BMW-a ili građevinskog koncerna Heidelberg. Usporavanje rasta Kine pozorno prate i vlasnici luksuznih brendova, koji ondje imaju brojne kupce među poduzetnicima i vodećim ljudima velikih kompanija. Dionice Diora, Vuittona, Cartiera i drugih cijenjenih robnih marki pale su u tjednu za barem dva do tri posto.

6460 6440

17900

6420

17880

6400

17860

6380

17840

6360

17820

2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 5150

5140

5100

5135

5050

5130

5000

5125 5120

11000

CAC40

4950

NASDAQ

4900

2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 11050

Dow Jones 2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

5145

2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11. 19600

DAX

19400

10950

19200

10900

19000

10850

18800

10800

NIKKEI 225

18600

2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

Mirovinski fondovi

fond

Rast Mirexa i Mirexa A

17920

FTSE 100

datum

2.11. 3.11. 4.11. 5.11. 6.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna zaustavila se na 217.5136 bodova. Prije točno mjesec dana njegova je vrijednost bila 215.3010. Rast vrijednosti imao je i Mirex A koji je prošli tjedan dostigao 114.4353 boda, dok je Mirex C bio na razini od 108.3698 bodova.

MIREX A

05.11.

114,43540

-0,1697

9,40

AZ - A

05.11.

114,67180

-0,2314

10,19

Erste Plavi - A

05.11.

113,08000

-0,0840

7,53

PBZ CO - A

05.11.

115,08580

-0,0551

8,17

Raiffeisen OMF - A

05.11.

114,38830

-0,1609

9,59 5,74

kategorija B MIREX B

05.11.

217,51360

-0,0811

AZ - B

05.11.

221,55890

-0,0910

5,19

Erste Plavi - B

05.11. 223,59820

-0,0936

6,39

MIREX - tjedni

PBZ CO - B

05.11.

199,54150

-0,0108

6,24

0,00%

Raiffeisen OMF - B

05.11. 219,08990

-0,0928

5,97

kategorija C

-0,05%

MIREX C

05.11. 108,36980

-0,0255

5,27

AZ - C

05.11.

-0,0300

3,98

-0,15%

Erste Plavi - C

05.11.

107,60440

-0,0437

4,23

-0,20%

PBZ CO - C

05.11.

108,06470

-0,0236

4,93

Raiffeisen OMF - C

05.11.

111,59220

-0,0164

7,10

-0,10%

2.11.

3.11.

4.11.

5.11.

MIREX - mjesečni

105,81260

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

10%

Raiffeisen DMF

05.11.

212,08980

-0,1137

6,36

-10%

AZ Profit

05.11. 250,83680

0,0820

6,23

-20%

Croatia osiguranje

05.11. 149,30650

-0,1756

1,66

-30%

AZ Benefit

05.11.

227,30230

-0,0026

3,94

-40%

Erste Plavi Expert

05.11.

185,70400

-0,1188

7,07

Erste Plavi Protect 05.11. 180,06060

-0,0336

2,63

-50% 5.10.

12.10.

20.10.

28.10.

5.11.

Zadarska tvrtka Maraska u trećem je kvartalu iskazala dobit od 8,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani poslovala s gubitkom od 3,6 milijuna kuna. Dobit je ostvarena racionalnijim upravljanjem rashodima te rastom prodaje na inozemnim tržištima. Prihodi od prodaje u zemlji iznosili su 93,6 milijuna kuna što je pad od 0,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi na inozemnim tržištima od siječnja do rujna viši su pak za 1,1 milijun kuna. U devet mjeseci smanjen je poslovni rashod s lanjskih 111,6 milijuna kuna, na 99,5 milijuna kuna ove godine.

Plaće rasle 4,2 posto Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u kolovozu je iznosila 5712 kuna, što je nominalno 3,6 posto odnosno realno 4,2 posto više na godišnjoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku. Najviša prosječna neto plaća u kolovozu isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza (10.804 kune), dok je najniža prosječna neto plaća u kolovozu isplaćena u proizvodnji odjeće (3058 kuna). U prvih osam mjeseci su prosječne neto plaće na godišnjoj razini povećane za 3,3 posto nominalno, odnosno 3,6 posto realno.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

DTR povećao prihod Domaća tvornica rublja zabilježila je 2,9 milijuna kuna gubitka u prvih devet mjeseci ove godine, stoji u izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Prihod je rastao sedam posto i dosegnuo je 2,6 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 5,6 milijuna kuna, iako su rasli sporije, za 1,6 posto. Najveću stavku rashoda čine troškovi 58 zaposlenih u iznosu od 2,5 milijuna kuna. DTR 44,5 posto prodaje ostvaruje na inozemnom tržištu.

Ingra smanjila dug

Prihodi od prodaje Ingra Grupe u prvih devet mjeseci iznose 91 milijun kuna. Poslovni prihodi porasli su za 51 posto na 104 milijuna kuna u odnosu na treći kvartal 2014., dok su ukupni prihodi porasli sa 90 milijuna kuna na 323 milijuna kuna. Najveći dio prihoda od prodaje odnosi se na prodaju stanova i poslovnih prostora na projektu Dvori Lapad. Radovi na hidromehaničkoj opremi alžirske brane Tagharist dosegli su vrijednost od 82 posto ukupno ugovorenog iznosa. Neto dug na dan 30. rujna 2015. iznosi 605 milijuna kuna i smanjen je za 183 milijuna kuna u odnosu na kraj 2014. kada je iznosio 788 milijuna kuna.

Najtrgovaniji HT, prevladali gubitnici je pao za 0,60 posto, a završio je na 1714,70 bodova. Crobex10 je pao za 0,75 posto na 1007,28 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,04 posto (CROBEXnutris) do -1,71 posto (CROBEXturist). Obveznički indeksi tjedan su završili rastom; CROBIS je uvećan za 0,31 posto, a CROBIStr za 0,41 posto. Najlikvidnije izdanje drugi tjedan zaredom je HT s prometom od 4,9 milijuna kuna, a cijena mu je pala za 0,78 posto na 145 kuna. Slijedi povlašteno izdanje Adris Grupe koja je uz pad cijene za 0,56 posto na 369,90 ZAGREBAČKA BURZA kuna sakupila promet od 4,8 milijuna THE ZAGREB STOCK EXCHANGE kuna. Treći najlikvidniji Turisthotel UKUPAN TJEDNI PROMET: 276.261.098,95 kn bilježi porast cijene za 3,85 posto na TJEDNI DIONIČKI PROMET: 35.504.614,75 kn 2700 kuna, a trgovan je u iznosu od index zadnja vrijednost tjedna promjena 4,5 milijuna kuna. CROBEX 1.714,7000 -0,60% Samo su dva izdanja zabilježila rast CROBEX10 1.007,2800 -0,75% cijene. Tjedni dobitnik je Zagrebačka CROBIS 105,5037 +0,31% banka s rastom za 5,88 posto na 36 CROBIStr 144,0825 +0,41% kuna uz promet od 1,7 milijuna kuna, a slijedi Turisthotel s rastom cijene za Top 10 tjedna zadnja 3,85 posto. Čak osam izdanja zabilježipromet po prometu promjena cijena lo je pad cijene. Gubitnik tjedna je Po-0,78% 145,00 4.967.416,37 HT d.d. dravka s minusom od 3,68 posto, pro-0,56% 369,90 4.826.739,14 Adris grupa d.d. - povl. metom od 1,8 milijuna kuna i zadnjom +3,85% 2.700,00 4.460.074,70 Turisthotel d.d. cijenom od 340 kuna. Osma najlikvid-0,70% 1.020,00 3.691.037,83 Ericsson Nikola Tesla d.d. nija Atlantic Grupa imala je tjedni mi-0,25% 23,90 2.961.668,24 Valamar Riviera d.d. nus od 2,08 posto, promet od 1,7 mili-3,68% 340,00 1.770.180,29 Podravka d.d. +5,88% 36,00 1.734.043,92 juna kuna, a cijena joj je pala na 845,01 Zagrebačka banka d.d. -2,08% 845,01 1.672.688,62 Atlantic grupa d.d. kunu. Ledo je sakupio gotovo milijun -1,90% 9.300,00 978.133,01 Ledo d.d. kuna prometa, a cijena mu je pala za -1,64% 570,50 709.199,21 Adris grupa d.d. - red. 1,90 posto na 9300 kuna. Deseta najlikvidnija Adris Grupa - redovne dionice 10 dionica tjedna zadnja bilježi tjedni pad cijene od 1,64 posto promet s najvećim rastom cijene promjena cijena na 570,50 kuna, a trgovana je u iznosu +91,28% 28,50 44.263,13 Turbos E. B. F. Short D od 709.000 kuna. Po postotnom padu +59,94% 21,72 8.104,80 Turbos srebro short A cijene slijedi najlikvidniji HT (-0,78 po+57,00% 125,60 3.759,00 Turbos DAX long S sto). Dionicom Ericsson NT ostvaren je +48,59% 134,00 2.516,50 Turbos zlato short 9 promet od 3,7 milijuna kuna, od čega se +19,67% 69,90 1.048,50 Imunološki zavod d.d. 3,1 milijun odnosi na blok transakciju, a +18,11% 28,50 312,86 Turbos HT (dionica) short 3 +14,04% 5,36 48.619,00 u redovnoj trgovini ostvaren je promet Viktor Lenac d.d. +10,25% 16,99 10.523,21 Kutjevo d.d. od 631.000 kuna uz promjenu cijene +8,21% 356,00 164.836,92 Dukat d.d. za -0,70 posto na 1020 kuna. Povla+8,15% 24,14 1.207,00 Turbos E-mini S&P 500 štene dionice Adris Grupe pale su 0,56 posto, a zadnja je po padu cijene peta 10 dionica tjedna zadnja najlikvidnija Valamar Riviera s promepromet s najvećim padom cijene promjena cijena tom od gotovo tri milijuna kuna i minu-50,41% 3,00 150,00 Vjesnik d.d. som od 0,25 posto na zadnju cijenu od -22,72% 20,00 4.000,00 Slobodna Dalmacija d.d. 23,90 kuna. -21,01% 118,80 1.544,40 Turbos zlato long 9

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi gotovo je dvostruko pala u odnosu na prošli tjedan, te je redovni dionički promet iznosio 36 milijuna kuna, što je pad od 32 milijuna ili za 47 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 28 milijuna kuna ili 78 posto tjednog prometa. Čak osam od 10 najlikvidnijih tjedan je završilo minusom. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se od +5,88 do -3,68 posto, a promet veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja. Crobex

Turbos DAX short P Hoteli Haludovo Malinska Turbos DAX short K Institut IGH d.d. Europlantaže d.d. Turbos HT (dionica) long 4 Turbos WTI nafta long K

58 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

-20,83%

43,70

96.112,30

-14,92%

1,54

11.479,53

-13,38%

82,20

78.141,00

-13,37%

91,22

88.185,29

-12,50%

175,00

177.100,00

-12,22%

17,67

78.011,56

-12,19%

56,90

58.189,30

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Zarada na popravcima 33 milijuna kuna

Dionički fondovi zauzeli ljestvicu dobitnika Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 64, a 18 fondova ostvarilo je rast veći od jedan posto. Trinaest fondova tjedan je završilo u crvenom, ali niti jedan nije pao više od jedan posto. Među deset fondova s najvećim tjednim rastom je deset dioničkih fondova. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -0,62 do 3,9 posto. Od 29 dioničkih fondova u proteklom tjednu porast je zabilježilo čak njih 26. Najviše je vrijednost uvećana fondu KD Nova Europa koji je ostvario rast od 3,90 posto i time postao dobitnik tjedna. U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova njih 10 ostvarilo po-

rast vrijednosti. Kao i proteklog tjedna, najviše je rastao HI-balanced, a zabilježio je postotnu promjenu od 0,91 posto. Sedam od 10 obvezničkih fondova zabilježilo je rast. Najveći rast bilježi fond NETA Emerging Bond (0,73 posto). Sedamnaest od 19 novčanih fondova je raslo. Najveći porast zabilježio je Erste Euro-Money s rastom od 0,03 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 29.10.2015 do 05.11.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,7342 HI-growth € 11,4699 ZB euroaktiv € 142,3253 ZB trend $ 165,1847 FIMA Equity kn 90,6538 KD Prvi izbor kn 14,4471 Ilirika Europa € 125,3493 PBZ Equity fond € 10,4000 HPB Dionički kn 102,4089 Erste Adriatic Equity € 85,5400 NETA Global Developed kn 96,8243 ZB aktiv kn 113,1754 Capital Two kn 91,7681 Ilirika Azijski tigar € 48,7867 Platinum Global Opportunity $ 15,8545 KD Nova Europa kn 5,5653 OTP indeksni kn 40,0137 Platinum Blue Chip € 105,5289 NETA Frontier kn 552,8818 OTP MERIDIAN 20 € 91,5919 A1 kn 86,4500 NETA US Algorithm kn 155,5768 NETA New Europe kn 70,4941 Ilirika BRIC € 73,9115 CROBEX10 kn 98,1921 KD Energija kn 8,5970 ZB BRIC+ € 89,8327 Raiffeisen Dynamic € 115,3700 Allianz Equity € 140,8527 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,3700 ZB Future 2025 € 99,6273 ZB Future 2030 € 99,4936 ZB Future 2040 € 99,9343 ZB Future 2055 € 100,0209 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 160,4564 PBZ Global fond € 14,5385 HI-balanced € 12,9944 ICF Balanced kn 121,8636

tjedna promjena [%]

0,14 1,28 0,50 1,55 0,69 1,35 1,51 1,26 0,50 1,33 2,08 1,04 0,46 2,38 0,34 3,90 -0,40 1,35 0,32 0,78 0,35 2,41 0,77 3,09 -0,62 3,00 3,75 0,21 -0,48 -0,09 0,81 1,08 1,21 1,24 0,60 0,71 0,91 0,88

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 90,9743 OTP uravnoteženi kn 105,7787 KD Balanced kn 8,4406 Allianz Portfolio kn 152,8502 Smart Equity € 103,8397 Raiffeisen Harmonic € 99,1000 PBZ Conservative 10 fond € 104,5813 You Invest Active € 99,5600 You Invest Balanced € 99,7900 You Invest Solid € 99,2000 Smart Equity II € 98,6096 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,4910 HI-conservative € 13,8977 Raiffeisen Bonds € 169,5500 PBZ Bond fond € 123,1300 Capital One kn 199,9019 HPB Obveznički € 150,5287 NETA Emerging Bond kn 80,4296 Erste Adriatic Bond € 113,3600 Raiffeisen Classic € 101,8700 PBZ Short term bond fond kn 99,4990 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9519 ZB plus kn 175,0692 ZB europlus € 150,2721 PBZ Euro Novčani € 139,0145 Raiffeisen Cash kn 157,2500 Erste Money kn 150,8400 HI-cash kn 151,5974 PBZ Dollar fond $ 131,0025 HPB Novčani kn 143,2033 OTP novčani fond kn 132,8227 Money One kn 129,0695 Allianz Cash kn 118,0668 Erste Euro-Money € 115,2400 Auctor Cash kn 109,9902 Raiffeisen euroCash € 105,4400 HPB Euronovčani € 106,2206 Locusta Cash kn 1345,5067 NETA MultiCash kn 107,8520 OTP euro novčani € 102,4259

0,26 -0,05 0,65 0,08 -0,08 -0,45 0,22 0,14 0,12 -0,04 -0,04

naziv(fond)

valuta

0,05 0,24 0,03 0,04 -0,00 -0,05 0,73 0,35 0,04 -0,03 0,01 0,01 0,00 0,01 0,02 0,00 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 0,03 0,02 0,02 0,01 0,02 0,01 -0,00

Croatia Airlines objavila je da će novim ugovorenim poslovima tehničke podrške za druge aviokompanije ove godine ostvariti oko 33 milijuna kuna novih prihoda. Novi ugovori obavljanja najzahtjevnijih tehničkih pregleda za zrakoplove Thomasa Cooka i TACA-e dobiveni su na međunarodnom natječaju. Prvi takav složeni pregled stručnjaci Croatije napravili su 2013. godine. Jedan pregled traje 36 dana, a vrijednost radova stoji 4,2 milijuna kuna.

Više turista i u listopadu

Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u listopadu se odmaralo 640.000 turista (porast od tri posto), koji su ostvarili 2,1 milijun noćenja (porast od pet posto). Od toga su strani turisti ostvarili 1,837 milijuna noćenja, što predstavlja porast od četiri posto, dok su domaći turisti također ostvarili rast od pet posto u noćenjima. U razdoblju od siječnja do listopada u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 13,7 milijuna gostiju, koji su ostvarili 77,6 milijuna noćenja, što predstavlja poraste od 8,2 posto u dolascima, odnosno 6,8 posto u noćenjima u usporedbi s istim razdobljem 2014. godine.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Dragan Pavelić

Knjiga o krilatom fratru V.B.Z.

Kad se maleni Džihan kao slijepi putnik obreo na brodu za Istanbul, nije ni slutio da će ga to putovanje odvesti ne samo u osmansku prijestolnicu, nego i da će ga zahvatiti struja znanja, stvaralaštva i napretka. Na putu će ga pratiti mnoge opasnosti, steći će brojne neprijatelje, ali će mu sudbina darovati i dva zaštitnika i prijatelja. Već će se na brodu Džihan neraskidivo povezati s bijelim slonom Čotom, poslanim kao dar sultanu, a u Istanbulu će sresti graditelja Sinana čiji će postati šegrt, ali i nasljednik.

Jorge Bucay

Voljeti se otvorenih očiju Fraktura

Pod istim krovom zastupljene su priča o neobičnom bosanskom franjevcu koja se proteže kroz 20. stoljeće te kronika jednog pisanja – vrsta dnevnika o nastajanju ove knjige. Prvi je narativ ispričan u realističnom ključu naslonjenom na ljetopise s Ivom Andrićem i Mirkom Kovačem kao pripovjedačkim orijentirima, s tim da realizam ponekad sklizne u svoju magijsku inačicu. Dnevnički dio, pak, donosi gusti pastiš koji integrira različite diskurse - od ispovjednog preko povijesnog i metanarativnog do autopoetičkog.

Elif Shafak

Majstor i ja Hena Com

Kada Roberto dobije e-mail namijenjen nekom Fredyju, on ga obriše. No, mailovi i dalje stižu i Roberto ih počinje čitati. Šalje ih psihoterapeutkinja Laura, koja s Fredyjem piše knjigu o čudu ljubavi i zaljubljenosti, ali i o nedostatku ljubavi i pretvaranju očaranosti u zavist. Sa svakom novom porukom Roberto sve više preispituje vlastita ljubavna iskustva. Ohrabren Laurinim znanjem i iskustvom Roberto preuzima Fredyjev identitet te počinje pisati pisma Lauri. Ali stvarni svijet ima iznenađenja za njega…

60 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Michael O’Brien

Posljednja vremena – drugi dio Verbum

Nedugo nakon Božića sedmogodišnja Katharina provodi večer sa svojim djedom, koju prekida noćni posjetitelj. Nakon što pronađe djedov leš, Katharina zanijemi, a lokalni psihijatar Raffael Horn prihvaća slučaj i upliće se u istragu. Nastoji da ga djevojčica navede na važan trag, a možda i identitet ubojice kako bi pomogao inspektoru Kovacsu, koji je i sam psihički nestabilan nakon propaloga braka. Istodobno netko u gradiću okrutno ubija životinje. Postoji li neka veza između tih ubojstava? I tko bi mogao biti ubojica?

Dolores Redondo

Nevidljivi čuvar Profil Knjiga

Ilija, sada biskup progonjen i tražen zbog lažne optužbe za ubojstvo, ponovno se pokušava približiti Antikristu. U pratnji subrata redovnika Henoka kriomice ulazi u Jeruzalem upravo u trenutku kad i Predsjednik stiže u grad kako bi započeo novu fazu svojega uspona na vlast. Ilija se sada nada da će ga uspjeti razotkriti kao Antikrista i tako upozoriti čovječanstvo na nadolazeću duhovnu opasnost. Ilija ustrajava u svojoj misiji čak i kada sve izgleda izgubljeno...

Paulus Hochgatterer

Slast života Naklada Ljevak

Tijelo mrtve tinejdžerice pronađeno je na obalama rijeke Baztán. Ni 24 sata kasnije taj je zločin povezan s ubojstvom druge tinejdžerice. Na čelu istrage je viša inspektorica Amaia Salazar, a potraga za serijskim ubojicom natjerat će je da se vrati u Elizondo, svoje rodno mjesto za koje se nadala da mu se nikad neće morati vratiti. Ona ubrzo shvaća da će se, ako želi uhvatiti serijskog ubojicu, morati suočiti sa sredinom koja je sklona pučkim predajama objašnjavati sve probleme, ali i demonima vlastite prošlosti.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Internet kiosk

SmaartMobile, Beograd, Srbija, www.kiosk pages.com. Tvrtka predstavlja Kiosk Strane - besplatni web servis poglavito za tvrtke koje se tek registriraju. Nude web stranicu za one koji je nemaju, a služi kao marketing za one koji web stranicu već imaju. Uz pomoć ovog servisa dolazi se do većeg broja klijenata, što omogućava veći poslovni uspjeh. Kontakt: Igor Maksimović, igor.maksimovic@smaartmobile.com, +381/64/2848-653. Računovodstvo

Servis centar, Konščina, www.servis-centar.hr. Tvrtka pruža usluge online računovodsva, e-poreznog i poslovnog savjetovanja. Jednostavno, sigurno online knjigovodstvo donosi velike uštede u odnosu na klasično računovodstvo. Pogodno je za male i srednje poduzetnike te neprofitne organizacije. Kontakt: Ivan Vnučec Sekovanić, ivan@servis-centar.hr, 049426173, 098251572. Leasing weba

Radoš Tim, Zagreb, www.rados-tim.hr. Tvrtka je začetnik usluge web leasinga. Usluga je namijenjena korisnicima koji si ne mogu priuštiti vrhunsku web stranicu i platiti je odmah. Uz mogućnost mjesečnog plaćanja tvrtka omogućava svakom klijentu bezbroj pogodnosti koje su uključene u cijenu. Kontakt: Andrej Radoš, info@radostim.hr, 099/500-0933. Konzultantske usluge

Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro.in. Tvrtka s više od 14 godina iskustva nudi usluge traženja kupaca tj. poslovnih partnera na tržištu

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Autoprikolice

Hrvatske šume nabavljaju autoprikolice. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 266.000 kuna. Rok dostave ponuda je 18. studenoga. Klima-uređaji

Grad Zagreb nabavlja klima uređaje. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 820.000 kuna. Rok dostave ponuda je 23. studenoga. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Kontejneri

Općina Fažana nabavlja kontejnere za nogometno igralište u Valbandonu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi

cijele Indije za bilo koju vrstu projekata. Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@neo-pro.in, +91/706533-0324. Savjetovanje

Atia Consulting, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, www.atia-consulting.com.ba. Tvrtka pruža usluge implementacije sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001, ISO 14001, HACCP, OHSAS 18001, ISO 22000, ISO 20000, ISO 27001 i ISO 50001), različitih treninga iz ovog sektora te certificiranja sustava upravljanja kvalitetom zajedno s partnerskom certifikacijskom tvrtkom iz Italije. Svoje usluge pružaju na teritoriju Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Implementiraju i održavaju softverske sustave koji podrazumijevaju ITSM, BPM i Agile softverska rješenja. Partneri za zajednički rad koji su zainteresirani postati zastupnici za Hrvatsku trebaju se javiti na e-mail: info@atia-consulting.com.ba. Kontakt: Anel Tanović, anel.tanovic@atia-consulting.com. ba, +387/70/232-600, +387/61/481-961. Dizajn web stranica

Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu već postojećih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavić, uprava@klik-online.hr, 091/5944-327. Usluge

Frugalitas, Zagreb, www.boss.com.hr. Tvrtka daje administrativne, knjigovodstvene, računovodstvene i savjetodavne usluge za trgovačka društva, samostalne djelatnosti, udruge i ostalo. Kontakt: Ivana Šantek, boss@boss.com.hr, +385 1 6699938, +385 95 7853346.

310.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. studenoga.

stave ponuda je 13. studenoga.

Hrana

Autogume

Hrvatska kontrola zračne plovidbe nabavlja hranu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 1,9 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. prosinca.

Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a nabavlja autogume. Rok dostave ponuda je 26. studenoga.

Regija

Zimsko održavanje

Grad Prijedor nabavlja usluge zimskog održavanje puteva i ulica. Rok dostave ponuda je 14. prosinca. Čamci za spašavanje

Opština Zvornik nabavlja čamce za spašavanje. Rok do-

Računarska oprema

Ured za reviziju institucija BiH nabavlja računarsku opremu. Rok dostave ponuda je 16. studenoga. Papir za digitalnu tiskaru

Službeni list BiH nabavlja papir za digitalnu tiskaru. Rok dostave ponuda je 20. studenoga.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubnju poslovni prostori, oranice, ugostiteljski

objekti... Poslovni prostor u Pešćenici pored Siska, procijenjen na 6,7 milijuna kuna. Uz poslovne objekte, rezervoare i gospodarsko dvorište, nekretnina se prostire na 27.314 četvornih metara. Dražbeno ročište održat se 10. studenoga u 9 sati, na Općinskom sudu u Sisku, Ulica kraja Tomislava 40. Na ovom ročištu nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti. Oranica Jagneđe u Zagrebu, procijenjena na 1,2 milijuna kuna. Prostire se na 449 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 12. studenoga u 9 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi broj 232/II. Jamčevina iznosi 10 posto, a treba je uplatiti na žiro-račun Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj HR1723900011300003265, s modelom HR05 i s pozivom na broj 116-184712. Račun je otvoren u Hrvatskoj poštanskoj banci. Industrijsko dvorište Brezje kod Varaždina, prodaje se po cijeni od 9,1 milijun kuna. Nekretnina se nalazi u zoni poslovno-proizvodne namjene, a prostire se na 48.936 četvornih metara. Ročište za dražbu održat će se 11. studenoga u 12 sati na Trgovačkom sudu u Varaždinu, Ulica braće Radića 2, u sobi 230/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine, a uplaćuje se na žiro-račun Trgovačkog suda u Varaždinu, broj HR4023900011300002754, uz model uplate HR02, i s pozivom na broj 38313. Pridodati treba i opis plaćanja “jamčevina za dražbu Trgovački centar Varaždin d.d. u stečaju”.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Kuća, dvorište i oranice u Zagrebu, procijenjeni na 1,7 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 1071 četvorni metar. Dražbeno ročište održat će se 12. studenoga u 9 sati, na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, u sobi broj 308/III. Jamčevina iznosi 10 posto, a uplaćuje se na žiro-račun Suda broj HR1723900011300003265, model HR05, otvoren kod HPB-a, s pozivom na broj 116-1027-10.

62 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Oranice u Zagrebu procijenjene na 4,6 milijuna kuna. U naravi riječ je o osam oranica ukupne površine 5534 četvorna metra. Dražbeno ročište održat će se 12. studenoga u 9 sati, na Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Turinina 3, u sobi 302/III. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti uplaćuje na žiro-račun Suda broj HR37 23900011300029968, model HR00, poziv na broj 121-6583-15. Zemljište za autokamp u Pomeru kraj Medulina procijenjeno na 7,6 milijuna kuna. Radi se o kompleksu zemljišta namijenjenom kampu, s trokatnom zgradom turističko-ugostiteljske namjene (dovršenom oko 80 posto) i s prizemnom zgradom sanitarnog čvora (dovršenom oko 60 posto) u Pomeru, odmah kraj mora. Nekretnine imaju makadamski pristup, ali nisu priključene na vodovodnu mrežu. Ročište za dražbu održat će se 12. studenoga u 9.15 sati na Općinskom sudu u Puli, Kranjčevićeva 8, u sobi 25. Nekretnine se ne mogu prodati za manje od dvije trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10.000 kuna, a uplaćuje se na račun ovog suda broj HR2923900011300002176, s pozivom na broj 2-3248-11. Ugostiteljski objekt, garaža i pripadajuće prostorije u Opatiji, procijenjeni na 11,1 milijun kuna. Ukupna površina iznosi 1817 četvornih metara. Dražba će se održati 16. studenoga u 9 sati, na Općinskom sudu u Opatiji, Ulica maršala Tita 4. Nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti, a uplaćuje se na račun Suda broj HR 0323900011300002256, model 00, s pozivom na broj 6-01-319815. Ekonomsko dvorište u Bjelovaru procijenjeno na 3,3 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 11.468 četvornih metara. Dražbeno ročište zakazano je za 16. studenoga u 9.30 sati, na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru, Ulica Stjepana Radića 27, u sobi 10. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od procijenjene vrijednosti, a treba je uplatiti na račun Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Daruvaru broj HR6623900011300001122 s pozivom na broj HR00 3-1-2866-13. Zemljište za stambenu zgradu u Rijeci, procijenjeno na 17 milijuna kuna. Ukupna površina iznosi 21.157 četvornih metara. Dražbeno ročište održat će se 17. studenoga u 9 sati, na Trgovačkom sudu u Rijeci, Zadarska ulica 3, u sudnici 3/I. Jamčevina iznosi 10 posto.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Modernizacija trafostanice Poduzeće Poljske dalekovodne mreže objavilo je natječaj za modernizaciju trafostanice 400/220 kV Joachimów. Natječaj je otvoren do 19. studenoga, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Polskie Sieci Elektroenergetyczne S.A. ul. Warszawska 165, Departament Udzielania Zamówień, Anna Kusal, Lidia Bedyńska, 05520 Konstancin-Jeziorna, Poland, anna.kusal@ pse.pl. Više podataka o nadmetanju na http:// www.pse.pl. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Oprema za dječja igrališta Grad Levallois raspisao je natječaj za nabavu opreme za dječja igrališta. Natječaj je podijeljen u tri lota. Vrijednost nabave: četiri milijuna eura. Rok za predaju je 24. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Levallois, 21920044100018, Hôtel de Ville, place de la République, Le maire, 92300 Levallois; France, marches@ville-levallois.fr. Više podataka o nadmetanju na http://www.ville-levallois.fr. Prehrambeni proizvodi Grad Puteaux raspisao je natječaj za nabavu prehrambenih proizvoda: 1.) smrznuta puretina i iznutrice, 2.) mliječni i peradarski proizvodi, 3.) kruh i pekarski proizvodi, 4.) konzervirana i suha hrana, 5.) svježa puretina i srodni proizvodi i 6.) svježe meso i iznutrice. Natječaj je otvoren do 25. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Puteaux 131 rue de la République, Service marchés publics, Mme Colson Christelle, 92800 Puteaux; France. Više o nadmetanju na https://www.achatpublic. com/sdm/ent/gen/index.jsp.

Ugradnja prozora Objavljen je natječaj za ugradnju prozora u švedskom gradu Johanneshov. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na TendSign: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=86758&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 30. studenoga. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Farmaceutski proizvodi

Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemačka, traži nabavu različitih farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 25. studenoga, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str. 140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhouse-2014-08@ tk.de. Više podataka o nadmetanju na www. tk.de/vergabe. Namještaj VSIA, Riga, Latvija, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 23. studenoga, a prijave na latvijskom jeziku se predaju na: VSIA Rīgas Psihiatrijas un narkoloģijas centrs, Tvaika iela 2, VSIA Rīgas Psihiatrijas un narkoloģijas centrs, Evija Puķe, Rīga, LV-1005, Latvia, evija.puke@ rpnc.lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i web stranici naručitelja: http://www. rpnc.lv.

9. studenoga 2015. | broj 3901 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Kroz 16 lekcija do vještine komun Prije smo imali vremena za smišljanje strategije kriznog komuniciranja i reagiralo se s danom zakašnjenja jer su nove novine izlazile tek sutradan, ističe Martina Vrkić. Danas je komunikacija trenutna i stalna

K 90% svađa nastaje zbog nesporazuma u komunikaciji

omunikacija, odnosi s javnošću, interno komuniciranje, društvene mreže, krizno komuniciranje... ti su pojmovi i aktivnosti postali svakodnevni pratitelj svih dionika društvenog i gospodarskog života. Bez komunikacije - svjesni smo svi - naprosto je nemoguće raditi i živjeti. Učinkovito komunicirati je stvar rada, ulaganja, učenja i stjecanja znanja. Spajajući teoriju i praksu, testirajući stečena znanja u stvarnim situacijama, nastala je Londonska škola za odnose s javnošću (LSPR), kao odraz novih promjena i trendova u globalnom svijetu. Upravo je spoj teorije, prakse i iskustva koji ona nudi ključ uspjeha polaznika te

Sve što se uči u LSPR-u ima temelje u stvarnome svijetu, ističe Martina Vrkić, voditeljica LSPR-a Hrvatska škole. Godine 1998. LSPR je krenuo u franšizu sa svojim diplomama i ubrzo postao vodeći na području PR edukacije. 64 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

U Hrvatskoj 14 godina

LSPR, koji je 1992. godine osnovao John Dalton, u Hrvatskoj djeluje od 2001. godine. Iako je kod nas Londonska škola prisutna gotovo 15 godina, tek odnedavno su snažno okrenuti različitim strukturama društva jer, kako ističe Martina Vrkić, voditeljica LSPR-a Hrvatska, svaka djelatnost - treba dobru komunikaciju. “Sve donedavno edukacijski program su uglavnom pohađali ljudi iz državne uprave, agencija, ministarstva i sličnih institucija, a u posljednje dvije godine od kada je tvrtka Escape iz Osijeka preuzela vođenje škole u Hrvatskoj, prostor za edukaciju šire je otvoren svima. Sve veći broj osoba koje rade u različitim tvrtkama, organizacijama, ali i nezaposleni, studenti i oni koji rade u privatnom sektoru, dolaze na edukacije jer shvaćaju da bez dodatnog obrazovanja ne mogu biti konkurentni na tržištu”, ističe Martina Vrkić. Voditelji škole primijetili su još jedan problem - da edukacije nisu pratile ono što se događa na tržištu. I tu su se dogodile promjene, a program edukacije uključio je i komunikaciju na društvenim mrežama bez kojih je danas gotovo nemoguće raditi. “Naša je prednost to da smo fleksibilni, pratimo potrebe i događanja na

Povijest LSPR-a

o sjajne nikacije

tržištu pa nudimo specifične programe poput programa komunikacijskih vještina koji je prilagođen za one koji komuniciraju s klijentima na recepciji hotela ili šaltera u banci do razine direktora i menadžera. Takvi programi su prilagođeni svima koji su zainteresirani unaprijediti svoja znanja jer je komunikacija ono što nam treba u životu kako bismo izbjegli nerazumijevanje i sukobe”, naglašava Martina Vrkić.

Znati komunicirati

Istraživanja pokazuju kako 90 posto svađa dolazi zbog toga što jedni druge ne razumijemo. “U komunikaciji prenosimo poruke jedni drugima, no često ih ne shvaćamo dobro, reagiranjem na njih izazivamo novu negativnu reakciju i dolazi do svađe. Vrlo je važno odabrati prave riječi i pravi kanal komunikacije kako bi se takve situacije izbjegle”, dodaje Martina Vrkić. Rad u privatnom i javnom sektoru danas nije klasičan jer se ne komunicira samo kroz tisak ili elektroničke medije. Društvene mreže su učinile to da svaki

Osnivač i direktor LSPR-a John Dalton napustio je 1992. medicinsko izdavaštvo gdje je uređivao stručni časopis Current Opinion in Gastroenterology te osnovao tvrtku za izdavaštvo i edukaciju s matematičarom i poduzetnikom Davidom Gameom. Smatrajući da je PR-u potreban novi i svježi pristup krenuo je u projekt Londonske škole za odnose s javnošću. Od 1993. godine LSPR je bila jedna od prvih škola koja je u svom programu nudila upravljanje reputacijom, a ubrzo je pokrenuta i LSPR Diploma kao krovna edukacija za sve PR stručnjake. Od 1998. LSPR otvara franšize sa svojim diplomama i ubrzo postaju vodeći na području PR edukacije u svijetu. Godine 2005. LSPR postaje organizacija s klijentima iz privatnog i državnog sektora, a od 2008. i 2009. godine prepoznaje potencijal društvenih mreža i marketinga te ga uključuje u svoju edukaciju. LSPR program prisutan je sada u 18 zemalja svijeta.

problem, ako se na njega ne reagira, postaje lavina koju je teško zaustaviti. “Prije smo imali vremena za smišljanje strategije kriznog komuniciranja i reagiralo se s danom zakašnjenja jer su nove novine izlazile tek sutradan”, ističe Martina Vrkić. Danas je komunikacija trenutna i stalna. Osnovni program koji nudi Londonska škola upravo su odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom. Taj je program osnovni u cijelom svijetu i ima rang diplome koja je međunarodno priznata. “Mi smo uveli program marketinga i komunikacije na društvenim mrežama koji obuhvaća sve mreže, ne samo Facebook i Twitter, nego i Pinterest, Snapchat, Merkaat i druge. Moramo biti svjesni da je, recimo, Periscope pokrenut prije nešto više od godinu dana, a mi ga već od proljeća učimo na našim edukacijama i objašnjavamo klijentima kako se njime koristiti kako bi promovirali svoje proizvode”, kaže Martina Vrkić. Treći program koji škola nudi od ove godine je onaj komunikacijskih vještina na kojem se između ostalog radi i na internoj i neverbalnoj komunikaciji kroz stručne treninge.

Stvarni svijet

Princip učenja u LSPR-u poseban je stoga što polaznici osim teorije imaju i praktičan rad te dobivaju priliku testirati stečena znanja u stvarnim situacijama. Sve što se uči u LSPR-u ima temelje u stvarnome svijetu. Smatramo da je kombinacija Martina Vrkić, voditeljica LSPR-a Hrvatska foto: Dražen Stojčić

teorije, prakse i iskustva ključ uspjeha naših polaznika, kaže Martina Vrkić. Predavači u LSPR-u su stručnjaci iz svojih područja te su uz svoja praktična znanja i iskustvo sposobni i kvalitetno prenijeti znanje. Svi predavači prolaze evaluaciju i polaznika i LSPR-a kako bi osigurali i zadržali visoku kvalitetu nastave. Programi traju između 11 i 16 lekcija, a u tijeku su upisi za proljetni ciklus predavanja. (K.S.)

Ususret blagdanima

u Zagrebu Božićni sjaj ove godine u Zagrebu svijetli od 28. studenog pa sve do 10. siječnja, uz mnogo glazbe i događanja na ulicama i trgovima

bog manifestacije Advent u Zagrebu, glavni hrvatski grad se u predbožićno vrijeme pretvara u pravu bajku. Ulice i trgovi u središtu grada ožive svjetlom i glazbom, mirisima cimeta i klinčića, a malo kome hladnoća zasmeta uz arome kuhanog vina koje se nudi s brojnih štandova. Jelačić plac, Zrinjevac, Tomićeva, Cvjetni trg i Gornji grad pretvaraju se u pozornice na kojima se odvijaju razna kulturna, glazbena i gastronomska događanja. U sklopu ovogodišnjeg Adventa u Zagrebu, koji će se održati od 28. studenog do 10. siječnja, na središnjem zagrebačkom trgu svakodnevno će se održavati glazbeni i scenski programi, a tamo će biti postavljena i Adventska kuća s bogatom gastro ponudom. U jednom od najljepših zagrebačkih parkova - Zrinjevcu posjetitelji će moći plesati u ritmovima valcera i evergreena, a posebna glazbena poslastica očekuje ljubitelje Straussove glazbe u prolazu Oktogon. Adventske svečanosti će se i ove, kao i prošle godine, odvijati i na Europskom trgu na kojem će također biti bogati glazbeno-scenski program. Nezaobilazno je Fuliranje koje se održava u Tomićevoj, a od ove godine i u Kurelčevoj ulici. Oni koji vole klizati uživat će na ledenoj plohi, pripremlje-

noj u Ledenom parku uz Umjetnički paviljon na Zrinjevcu. Ove godine tu se postavlja i vidikovac. Ledene sklupture izrađivat će se od dvadeset velikih blokova leda na zaklonjenom i vrlo atraktivnom platou Gradec. Uz uobičajeno bogatu ponudu obrtničkih tradicijskih radova, u sklopu Adventa u Zagrebu održat će se i Sajam nekonvencionalnih umjetničkih predmeta Artomat u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. Ispred Zagrebačke katedrale i ove će godine biti poznate žive božićne jaslice. Novogodišnji koncert na glavnom trgu održat će Nina Badrić, a za prvi dan Nove godine zagrebački HNK priprema veliki novogodišnji koncert uz valcer. Doba svjetla, glazbe i veselja počinje paljenjem prve adventske svijeće 28. studenog na Trgu bana Jelačića. (S.P.)

među novostima ove godine su i skulpture od leda koje će se izrađivati na gradecu

66 | Privredni vjesnik | broj 3901 | 9. studenoga 2015.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan!

privredni vjesnik

retplatite se na tiskano izdanje P Privrednog vjesnika. Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

TV ŠIBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

PROMJENE NOSE RIZIK Poštovani, većina financijskih direktora suglasna je s tvrdnjom da njihova uloga nije više isključivo ograničena na operativnu razinu financijskog stručnjaka. Funkcija financijskih direktora se mijenja i sve više postaje središte važnih poslovnih odluka. Među mnogim odlukama to uključuje i odluke o investicijama u IT tehnologiju i sigurnosne sisteme podataka tvrtki. S ciljem donošenja boljih odluka, koje neposredno utječu na poslovnu učinkovitost, financijski direktori budućnosti neće imati više izbora nego upotrijebiti novu tehnologiju i pri tome prepoznati profitabilnost investicije. Zato vas pozivamo da nam se pridružite na susretu “CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka”, koji će se održati, u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Na poslovnom susretu ćemo: • Predstaviti važnost iskustva CFO na području inovativnih tehnologija, koje poboljšavaju poslovanje tvrtki. • Govoriti o razumijevanju IT-strategije i vizije tvrtke na području IT-a, snižavanju troškova upravljanja informacijama i dokumentima, • Predstaviti načine povećanja mobilnosti i povezanosti sa postojećim sustavima, pritom osiguravajući sigurnost podataka • Na temelju rezultata Hendalovog istraživanja spoznat ćemo stavove vlasnika i menadžera o važnosti novih tehnologija i kako će te tehnologije utjecati na poslovne procese u njihovim tvrtkama. Svoje znanje i iskustva podijelit će: • dr. sc. Đurđica Jurić, dekanica, RRiF Visoka škola za financijski menadžment • Uroš Ćamilović, direktor revizijske kuće, BDO Business Advisory d. o. o • Nick Camilleri, generalni direktor, Avantech d. o. o. • Igor Legac, Partner Manager, Canon Croatia d. o. o.

Sudjelovanje je besplatno! Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

Partneri:

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja!