Pv 3902 by NEstar

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

16. studenoga 2015., godina LXII, broj 3902

komasacija

Što prije do uređene zemlje Izvlaštenje radi okrupnjavanja, okrupnjavanje radi konkurentnosti i razvoja sela

intervju

Zoran Kežman Optima Telekom

pv analiza

Pivarska industrija sve jača, a hmelja nema

računalne usluge

Izvoz dosegnuo 218 milijuna eura

Temeljem Odluke Skupštine Hrvatske gospodarske komore od 11. lipnja 2015. godine, kojom se prihvaća Plan gospodarenja nekretninama, Hrvatska gospodarska komora objavljuje:

Poziv za prikupljanje ponuda za prodaju nekretnina I. PREDMET PRODAJE:

III. PODNOŠENJE PONUDA:

Građevinska zemljišta kčbr. 827/4 k.o. Stenjevec, bruto građevinske površine 525 m2 i kčbr. 827/2 k.o. Stenjevec, bruto građevinske površine 542 m2, sve u Rapajinska ulica, Stenjevec, Zagreb, te zemljišta koja su prethodnom parcelacijom izdvojena za proširenje postojeće prometnice, a sastoje se od k.č. 824/5, 827/3, 827/5, 872/9, 872/10, 872/11 k.o. Stenjevec, ukupne površine 64m2, Rapajinska ulica, Stenjevec, Zagreb.

Pravo sudjelovanja u nadmetanju imaju fizičke osobe državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj koje su dale osiguranje uplatom jamčevine.

Zemljišta čine jednu funkcionalnu cjelinu i prodaju se isključivo zajedno.

Ponuda sa prilozima dostavlja se putem pošte ili osobno u zatvorenoj koverti s naznakom “NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA – NE OTVARATI” na adresu: Hrvatska gospodarska komora Služba za nabavu i kontroling Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb

Predmetna zemljišta su neizgrađena i nalaze se u području zone M1- mješovita namjena, pretežito stambena.

Rok za dostavu ponude je 24. studenoga 2015. godine do 12 sati.

Na predmetnim zemljištima planirane su gradnje stambenih zgrada i to zgrade s 9 stanova na k.č. 827/2 i zgrade sa 7 stanova na k.č. 827/4. Za navedene zgrade napravljeni su Glavni arhitektonski projekti, te su ishođene Potvrde glavnih projekata koje su prestale važiti jer nije započeta gradnja u zakonom predviđenom roku.

Nepotpune i nepravodobne ponude, kao i ponude ponuditelja koji ne ispunjavaju uvjete poziva, neće se uzeti u razmatranje.

Prodavatelj je temeljem glavnog projekta T.D. 724-09, od listopada 2009. godine, za predmetna zemljišta uplatio na ime komunalnih doprinosa ukupni iznos od 457.962,66 kuna, te na ime vodnih doprinosa ukupni iznos od 163.156,00 kuna. Navedeni iznosi nisu predmet prodaje temeljem ovog natječaja i na iste prodavatelj zadržava pravo regresa.U slučaju da prodavatelju budu od nadležnih tijela odbijeni regresni zahtjevi, prodavatelj i kupac obvezuju se zaključiti Ugovor o prodaji potraživanja kojim bi kupac stekao prava koja proizlaze iz uplaćenog komunalnog i vodnog doprinosa.

Hrvatska gospodarska komora zadržava pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja, te pravo poništenja poziva.

Početna cijena za navedena zemljišta je 1.450.000,00 kuna.

U slučaju zakašnjenja plaćanja kupoprodajne cijene Hrvatska gospodarska komora će raskinuti ugovor i zadržati jamčevinu.

II. SADRŽAJ PONUDE: Ponude moraju sadržavati osnovne podatke o ponuditelju (ime, prezime, prebivalište, domovnicu ili presliku osobne iskaznice za fizičke osobe te izvadak iz odgovarajućeg registra za pravne osobe), kao i dokaz o uplaćenoj jamčevini u visini 10 % početne cijene za nekretnine koje su predmet prodaje. Jamčevina se uplaćuje na račun Hrvatske gospodarske komore broj: IBAN: HR1423400091100241295 s pozivom na broj odobrenja: 05 249335 otvoren kod Privredne banke, Zagreb, svrha doznake: “Jamčevina za kupnju”. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena jamčevina će biti vraćena u roku od 10 dana, a ponuđaču s kojim bude sklopljen ugovor o prodaji, jamčevina se uračunava u cijenu.

Kao najpovoljnija ponuda uzet će se ponuda s najvišom cijenom.

IV. UPLATA KUPOPRODAJNE CIJENE: Izabrani najpovoljniji ponuđač u obvezi je sklapanja ugovora o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana primitka obavijesti o izboru. Rok za uplatu kupoprodajne cijene je 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Ako ponuđač odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena kao najpovoljnija ili ne pristupi zaključenju ugovora u roku 8 dana od izbora najpovoljnijeg ponuđača, gubi pravo na povrat jamčevine. U slučaju odustanka prvog najpovoljnijeg ponuđača, najpovoljnijim ponuditeljem smatra se sljedeći ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu. U tom slučaju Hrvatska gospodarska komora može sklopiti kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuditeljem ili poništiti Poziv za prikupljanje ponuda. Troškove provedbe ugovora kao i porez snosi kupac. Hrvatska gospodarska komora će novom vlasniku izdati tabularnu ispravu na upis vlasništva na kupljenim nekretninama nakon isplate kupoprodajne cijene u cijelosti.

Sve dodatne informacije možete dobiti na http://www.hgk.hr/nabava.

sadržaj

3902 / 16. studenoga 2015. TEMA TJEDNA: Komasacija

Sređena polja za bolju budućnost sela Komasacijom se male i usitnjene površine sjedinjuju u veće i uređenije i na taj se način olakšava njihovo korištenje

IZVOZ USLUGA 11

Izvoz računalnih usluga gotovo 218 milijuna eura Narudžbe za ove usluge najčešće dolaze iz Švedske, Austrije, Slovenije, SAD-a i Njemačke

INTERVJU 12

Zoran Kežman, predsjednik Uprave Optima Telekoma Hrvatski korisnici zaista imaju izbora

PV ANALIZA

Pivarska industrija sve jača Pivari su u 2014. iskazali pozitivne konsolidirane prihode u visini od 298,8 milijuna kuna

Forum poslovanja nekretninama 2015. Ipak bolje nego lani

38. Interliber: Kriza je za nakladnike prošla Novi naslovi, izdašni popusti i besplatan ulaz privukao je mnoge na Zagrebački velesajam

Specijalizirana čokolaterija i trgovina Čokoladnica iz Zagreba Čokoladnim pivom protiv depresije

AKTUALNO

U domaćoj pivarskoj industriji prošle godine poslovala su 32 poduzetnika koja su zapošljavala 1503 radnika

SAJMOVI

PRIČA S RAZLOGOM

KOLUMNA: POGLED IZNUTRA

Zoran Kežman

Je li biti prodavač sramota? Zašto prodavači, a i njihove organizacije, danas pribjegavaju opisnim izrazima poput “tehničkog predstavnika” ili “savjetnika”

Jegulja jesenka prava je delicija Manifestacijom Dani jegulje želi se potaknuti novi segment razvoja cijelog neretvanskog kraja

TURIZAM

privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Vedran Antoljak

tradicionalno out, digitalno in Digitalna transformacija često znači prilagodbu postojećeg ili kreiranje novog poslovnog modela tvrtke

Vedran Antoljak, glavni partner u Sense Consultingu

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

edavno je održana konferencija o korporativnim inovacijama i poduzetništvu CORP2IN, dok je tjedan prije toga održana konferencija o tehnološkim i poslovnim inovacijama pod nazivom Smart Government. Iako postoji opći dojam da hrvatsko gospodarstvo nema dovoljno interesa za razvoj inovativnosti i inovacijskih kapaciteta, interes i posjećenost obiju konferencija su pokazale da su hrvatski gospodarstvenici i poduzetnici jako zainteresirani za digitalizaciju poslovanja, nove menadžerske alate i koncepte modernog poslovanja poput Design thinkinga, Open innovationa i Holacracyja. Transformacija poslovanja iz tradicionalnog u digitalno nije kupnja najnovije tehnologije, otvaranje web shopa ili stavljanja uredskih dokumenata u cloud. Digitalna transformacija je pronalazak poslovne strategije koja koristi mogućnosti koje nam nudi informacijska tehnologija, što često znači prilagodbu postojećeg ili kreiranje novog poslovnog modela tvrtke. Digitalizacija poslovanja je zahtjevan proces te je stoga i veliki interes za razmjenu znanja na tom području jer koristi koje donosi primjena tehnologija i novih poslovnih modela više nisu stvar odabira, već nužnost koja omogućava konkurentnost i opstanak na tržištu. Donedavno hrvatski gospodarstvenici tome nisu pridavali dovoljno pažnje te se mislilo da je taj trend nešto što nije nužnost već opcija razvoja poslovanja. Međutim, interes za digitalizaciju poslovanja, novim alatima i konceptima upravljanja poslovanjem pokazuje kako se potrebe tržišta brzo mijenjaju i da korisnici danas pokazuju povećano zanimanje za inovativne usluge. Nedavni dolazak Ubera, svjetski poznate usluge za prijevoz osoba osobnim automobilima, dokazuje kako brzo i lako korisnici usvajaju nove usluge. Stanovnici Zagreba su odmah prigrlili dolazak ove usluge te u prvih 24 sata skinuli 13.000 kopija aplikacije UberX za pametne telefone te su na društvenim mrežama objavili mnogobrojna prva pozitivna iskustva vožnje Uberom. Hoće li taj poslovni model u Hrvatskoj biti uspješan pokazat će vrijeme, ali reakcije ljudi ukazuju na vrlo velik interes ko-

4 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

risnika za inovativne usluge usmjerene prema čovjekovim potrebama (primjerice niža cijena i jednostavnost upotrebe usluge) temeljenim na informacijskoj tehnologijama, koje predstavlja usluga Uber. Takvo ponašanje pokazuje promjenu navika korisnika i postojanje velike tržišne baze za primjenu inovativnih poslovnih modela sličnih Uberu, koji će uskoro promijeniti mnoge tradicionalne industrije hrvatskog gospodarstva. Poduzetnici i gospodarstvenici već imaju mogućnost pronaći stručne tvrtke koje nude podršku za digitalnu transformaciju u svim segmentima poslovanja. Je li to kroz primjenu

Primjena tehnologija i novih poslovnih modela je nužnost koja omogućava konkurentnost i opstanak na tržištu Design thinkinga kao inovativne metodologije za pronalaženje rješenja na složene probleme modernog poslovanja? Ili je to Open innovation - pristup za prikupljanje i razmjenu inovativnih ideja? Obje ove metodologije te drugi inovativni alati imaju svrhu pomoći tvrtkama u prilagodbi na zahtjeve modernih tržišta, privlačenje talenata i održavanje konkurentnosti. Albert Einstein je davno rekao kako ne možemo riješiti probleme istim načinom razmišljanja kao kada smo ih stvorili. Stoga je bitno za hrvatske tvrtke da što prije prigrle promjene, razmotre tekuće poslovanje i potrebe za poboljšanjima te aktivno prionu transformaciji poslovnog modela koji će biti prilagođen digitalnom dobu u kojemu živimo. Druge opcije nema jer vaša konkurencija već radi na tome.

631.459

BROJKE, BROJKE

ukupan broj ov aca u Hrvatsko ju 2014. godini

ovce i koze u HRVATSKOJ 3.024.567kilograma godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka

12mljekara i 4registrirane

441

obiteljske sirane

proizvođača ovčjeg mlijeka u RH

otkupljivalo je ovčje mlijeko

Zadarska županija

je vodeća, u otkupu sudjeluje sa

30,5%

Vindija, Paška sirana i mljekara Gligora otkupili

83,9% ovčjeg mlijeka

457.820 zaklanih grla ovaca ili 5.299.000 kilograma mesa

3.473.171kilogram godišnja proizvodnja kozjeg mlijeka

149

Proizvodnja kozjeg mlijeka najzastupljenija je u

Varaždinskoj i Međimurskoj županiji Najveći otkupljivač Vindija u 2014. godini otkupio

83,4%

proizvođača kozjeg mlijeka u RH

75.609

ukupan broj koza u Hrvat skoj u 2014. godini

U Hrvatskoj se godišnje po članu kućanstva troši oko

Izvor DZS/HPA

56.184 zaklana grla koza ili 773.000 kilograma

800grama

janjetine, ovčetine i jaretine

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Komasacija

Sređena polja za budućnost sela

Hrvatska je ispresijecana sitnim posjedima, a ta usitnjenost ne omogućuje isplativ kultura. Komasacijom koja se već provodi male i usitnjene površine se sjedinjuju olakšava njihovo korištenje. Troškove komasacije pokrivaju potpore piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

ećina obiteljskih gospodarstava u Hrvatskoj ima male posjede, no čak i ta površina koja je u vlasništvu obitelji nerijetko se nalazi na nekoliko lokacija koje su međusobno udaljene, i njihova površina je mala, gotovo po pravilu manja od jednog hektara. Tome u prilog go-

Agencija za poljoprivredno zemljište trenutno priprema pilot-projekte za komasaciju u četiri županije

Komasacija nije uzurpacija nečijeg prava nego stvaranje osnovice za profesionalizaciju poljoprivrede.

prof. Ivo Grgić, Agronomski fakultet Zagreb

vore i statistike. Prema procjenama, ukupno je na raspolaganju 2,7 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je nešto manje od 740.000 hektara državne zemlje. No i ta zemlja raspršena je na više do 600.000 katastarskih čestica. Situacija s privatnim zemljištem još je teža. Takva situacija otežava pa i onemogućuje poljoprivrednicima da se zemljom služe na optimalan način, stvara im velike logističke probleme, te je na takvom zemljištu teško profitabilno proizvoditi gotovo ijednu poljoprivrednu kulturu. Posljednji Zakon o komasaciji kojim se pokušao riješiti problem usitnjenosti poljoprivrednog zemljišta donesen je davne 1987. godine. Temeljem tog zakona do 1991. godine, prema podacima Državne geodetske uprave, komasirano je oko 822.704 hektara poljoprivrednog zemljišta na području 11 jedinica područne samouprave. No od tada su mnoga zemljišta promijenila vlasnike, mnoga su zapuštena jer su se nalazila na području zahvaćenom ratom, a mnoga su i podijeljena među nasljednicima. Kako se goto-

6 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

vo 30 godina tim problemom nitko nije bavio, Hrvatski je sabor donio novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Četiri pilot-projekta

Mnogim hrvatskim seljacima, posebice onim starijima, riječ komasacija ima negativan prizvuk. Prvim okrupnjavanjima zemljišta nakon Drugog svjetskog rata htjelo se osigurati da tadašnja društvena poljoprivredna poduzeća proizvode više i kvalitetnije, no komasacija je često išla na račun malih privatnih vlasnika zemlje, koji su znali završiti s manje kvalitetnom zemljom koju su dobili kao nadomjestak za oduzetu zemlju. Danas se aktivnom kampanjom koja prati ovaj zakon poljoprivrednicima objašnjava kako i što se radi provedbom ove aktivnosti. Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće i uređenije, uređuju se putne i kanalske mreže, te sređuju stvarnopravni i drugi odnosi na zemljištu, naglašava ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević. “Komasacija se provodi radi okrupnjavanja posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije, radi njihova ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, radi osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenja drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Komasacija nije uzimanje zemljišta za potrebe države već integrirani proces u kojem svi sudjeluju i od kojeg u konačnici svi, država i privatni posjednici, imaju koristi. Cilj mu je pridonijeti razvoju kompetitivnog poljoprivrednog sektora i održivog razvoja”, ističe Blaženka Mičević. Agencija za poljoprivredno zemljište trenutačno priprema četiri pilot-projekta za komasaciju na području četiri županije, a očekuje se da će se s njihovom implementacijom krenuti

bolju u proizvodnju poljoprivrednih u veće i uređenije i na taj se način

iduće godine. Riječ je o pilot-projektima na području Ličko-senjske, Istarske, Međimurske i Virovitičko-podravske županije. Radi se o četiri specifične lokacije i to u geografskom smislu, različitom stupnju fragmentacije, površinama, količini napuštenog zemljišta i stanju zemljišnih knjiga.

Sredstva iz proračuna

Komasacija nije uzurpacija nečijeg prava nego stvaranje osnovice za profesionalizaciju poljoprivrede, ističe profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivo Grgić. “Pametnim pristupom u pripremi i provođenju komasacija pridonosi se očuvanju poljoprivrednog i ruralnog prostora gdje se provodi”, naglašava Grgić.

Komasacija se provodi na temelju višegodišnjih programa koje donose Hrvatski sabor i Vlada Komasacija se provodi na temelju višegodišnjih programa koje donosi Hrvatski sabor za razdoblje od pet godina i godišnjih programa koje donosi Vlada. Programima se utvrđuju u prvome redu područja na kojima će se pro-

Sredstvima potpore se može financirati uklanjanje međa i građevina poput ograda ili bunara, građenje nove mreže putova, mostova i građevina, kao i troškovi drugih ulaganja u neposrednoj vezi s komasacijom 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: komasacija Nizozemski i njemački poučak

Lemmen: Ako ni zbog čega drugog, komasaciju morate provesti zbog svoje djece Oko 1900. godine Nizozemska je bila jedna od prvih zemalja u svijetu koja je krenula u moderan sustav provođenja komasacije, a prvi zakon o tome donesen je 1924. godine, ističe Christiaan Lemmen iz nizozemskog Katastra. “Upravo zahvaljujući toj činjenici i provedbi kojom se zemljište okrupnilo te su poljoprivrednici mogli konkuretnije proizvoditi na većim parcelama, naša je zemlja postala jedan od najvećih proizvođača hrane u svijetu. Ako ni zbog čega drugog, komasaciju morate provesti zbog svoje djece”, upozorio je Lemmen. Romuald Bittl iz njemačke Agencije za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem smatra kako se, uz ja-

2,7 mil ha

poljoprivrednog zemljišta postoji u Hrvatskoj

740.000 ha državne zemlje raspršeno u 600.000 katastarskih čestica

100%

čanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i šuma, konsolidiranjem poljoprivrednog zemljišta osigurava i zaštita okoliša, a ujedno jača i kvaliteta života u ruralnom području te diverzificira ruralno gospodarstvo. “To stvara i štiti nova radna mjesta, stvara poslove s višom dodanom vrijednošću, štite se i promoviraju investicije i na taj način povezuju s razvojem obrazovanja, zdravlja i korištenjem obnovljivih izvora energije”, zaključuje Bittl.

voditi komasacija, izvori financiranja te rokovi za provedbu programa. Njih izrađuje Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza o provedbi postupka komasacije. U skladu s programima Agencija izrađuje idejne projekte komasacije za pojedinu katastarsku općinu. Komasacija se provodi tako da svaki njen sudionik dobije što zaokruženije zemljište, u što prikladnijem obliku za iskorištavanje i s osiguranim pristupom. Komasacija obuhvaća poljoprivredno zemljište jedne katastarske općine. Ako to zahtijevaju gospodarski ili drugi opravdani razlozi, komasacija može obuhvatiti poljoprivredno zemljište u više katastarskih općina, odnosno njihovih dijelova. U postupku komasacije osigurava se zemljište za opće potrebe i zajedničke potrebe naselja, odnosno sudionika komasacije. Poljoprivrednicima čija zemlja ide u komasaciju odgovarat će činjenica da se u njenom postupku i svim radnjama vezanim uz nju ne plaćaju pristojbe. Novac za provedbu komasacije osigurava se u državnome proračunu, proračunu jedinica lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave, iz sredstava fondova Europske unije (Program ruralnog razvoja), sredstava donacija te drugih sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba.

I do tri milijuna kuna

Kroz Program ruralnog razvoja može se dobiti 85 posto sredstava za komasaciju, dok Republika Hrvatska sudjeluje sa 15 posto udjela, a intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 100 posto od ukupnih prihvatljivih troškova, kazao je Tomislav Petrović iz Ministarstva poljoprivrede. Najniža vrijednost javne potpore iz Programa ruralnog razvoja po projektu može iznositi 150.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a najviša vrijednost javne potpore može iznositi tri milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti. Tim sredstvima se može financirati uklanjanje međa i građevina poput ograda, bunara i sličnog, građenje nove mreže poljoprivrednih putova, pripadajućih mostova i propusnih građevina, te troškovi drugih ulaganja u neposrednoj vezi s komasacijom, poput zaštite od klizanja zemljišta i sličnih poslova.

troškova komasacije pokriveno potporama

85%

sredstava za komasaciju iz Programa ruralnog razvoja

15% udjela

sudjeluje RH

Skup o komasaciji

Više od 200 načelnika na stručnom skupu Agencija za poljoprivredno zemljište organizirala je sredinom listopada u Zagrebu veliki međunarodni stručni skup o komasaciji. Skup je okupio više od 200 načelnika, gradonačelnika i predstavnika županija iz cijele Hrvatske. Na skupu su domaći i međunarodni stručnjaci govorili o postupcima provođenja komasacije, zašto je važno okrupniti poljoprivredno zemljište, koji su financijski učinci komasiranog zemljišta, koja je uloga jedinica lokalne samouprave u provođenju postupka komasacije, kako dobiti sredstva iz Programa ruralnog razvoja za provođenje komasacije.

8 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Novi model još nije dobro testiran u praksi

Izvlaštenjem do brže provedbe investicije Nekretnina se zakonski može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, pa tako i kod provedbe projekata koje je Vlada proglasila stateškima piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

utocesta Zagreb-Split vjerojatno još do danas ne bi bila sagrađena da vlada Ivice Račana nije donijela poseban propis o preuzimanju vlasništva nad trasom na kojoj je projektirana ta prometnica. Iako su neki sporovi i pravni repovi iz te građevinske kampanje ostali aktivni još i danas, autocesta je dovršena u rekordno kratkom roku. No bio je to tada projekt najvišeg nacionalnog interesa. Vlada Zorana Milanovića donijela je 2014. godine Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, kojim je nastojala postići ravnotežu između interesa investitora za bržom gradnjom i želje vlasnika da za svoju nekretninu dobiju pravičnu naknadu. Prema tom zakonu, nekretnina se može izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dotadašnji način. Nekretnina se, primjerice, može izvlastiti radi izgradnje građevine ili izvođenja radova gospodarske infrastrukture, groblja i drugih objekata komunalne infrastrukture. Zatim radi izgradnje zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih građevina, industrijskih, energetskih, vodnogospodarskih, prometnih i objekata elektroničkih komunikacija. U zakonu su zatim navedene i građevine za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te radi radova na istraživanju i eksploataciji rudnog i drugog blaga.

Posla i za sudove

Prema zakonskom tekstu, nekretnina se može izvlastiti i kod provedbe projekata koje je Vlada proglasila stateškim investicijama. Naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara

visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje. Nova nekretnina treba biti u istoj općini ili gradu, a vlasniku nekretnine se njome moraju omogućiti isti životni uvjeti i uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu. Ako vlasnik nekretnine ne prihvati drugu odgovarajuću nekretninu ili korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

Izvlaštena nekretnina nadoknađuje se drugom nekretninom ili pak novcem u visini tržišne vrijednosti nekretnine Detaljno je propisana procedura stupanja u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Tim se postupkom želi ubrzati provedba neke investicije, a vlasnici, ako su nezadovoljni visinom naknade, svoje pravo mogu tražiti na sudu. Zbog krize nije bilo provedbe većih investicijskih projekata pa novi model još nije testiran na više primjera u praksi. 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Podaci za devet mjeseci 2015.

Izvoz porastao šest milijardi kuna Do listopada izvoz je dosegao 64,1 milijardu kuna, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvozni skor veći je za 9,4 posto. Rast izvoza ostvaren je najviše u trgovini s ostalim zemljama Europske unije piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

RAST IZVOZA

10,2% u Njemačku 18,3% u Austriju 18,9% u Sloveniju 5,3% u Italiju

6 mlrd kn 5 mlrd kn veći izvoz

veći uvoz

rvatski izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 64,1 milijardu kuna, pokazali su prvi podaci Državnog zavoda za statistiku, objavljeni prošli tjedan. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvozni skor veći je za šest milijardi kuna ili 9,4 posto. Rast izvoza ostvaren je najviše u trgovini s ostalim zemljama Europske unije. Uvoz je premašio 104 milijarde kuna, a bio je za pet milijardi kuna veći nego u istom razdoblju 2014. godine (rast od 4,8 posto). Minus u saldu robne razmjene tako je blago smanjen, na 40,4 milijarde kuna. Pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 61,3 posto. Kumulativne izvozne stope koje i dalje rastu su pozitivne, no izvozni tempo blago opada. Za prvih osam mjeseci bio je 10,9 posto. Uvoz također raste, ali prema manjim stopama. Na godišnjoj razini pad robnog deficita mogao bi iznositi između jedan i dva posto. U prvih

Uvoz je premašio 104 milijarde kuna i bio za pet milijardi kuna veći nego u isto doba lani 10 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

osam mjeseci, za koje postoje detaljni podaci po sektorima, najveći utjecaj na rast izvoza imao je rast izvoza brodova, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Slijedi izvoz gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme, motornih vozila, prehrambenih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije. Jedan dio povećanja izvoza jest posljedica povećane domaće proizvodnje, što se posebno odnosi na brodogradnju, kod koje je rast proizvodnje u osam mjeseci iznosio 38,3 posto, a jedan dio treba pripisati povećanoj trgovini robama inozemnog podrijetla. Efekti trgovine posebno su vidljivi u trgovini motornim vozilima, a statistika robne razmjene upućuje i na visoku vrijednost izvoza i uvoza kože te srodnih proizvoda, kažu u HGK. Rast uvoza potaknula je trgovina kemijskim proizvodima, električnom energijom te proizvodima od kože i srodnim proizvodima.

Pad izvoza u Ceftu

Zbog velikog pada cijena sirove nafte, ostalih energenata i pojedinih sirovina na svjetskom tržištu i dalje je izražen pad vrijednosti uvoza kod rudarstva i vađenja (-22,5 posto) te kod uvoza naftnih derivata (-15,6 posto). “Ovakva su kretanja izvoza i uvoza u prvih osam mjeseci rezultirala robnim deficitom u visini od 36,5 milijardi kuna koji je, za razliku od kumulativa u većini prethodnih mjeseci, bio 0,5 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju”, rekao je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize HGK. Izvozni rezultati u dosadašnjem dijelu godine bolji su prema svim tradicionalnim hrvatskim tržištima. Izvoz u Njemačku rastao je 10,2 posto, u Austriju 18,3 posto, Sloveniju 18,9 posto, u Italiju 5,3 posto. Smanjio se međutim izvoz u Ceftu i to za 2,2 posto. No s tom grupacijom zemalja i dalje postoji robni suficit: u osam mjeseci izvezeno je robe za 10,06 milijardi kuna, dok je uvoz bio 4,9 milijardi kuna, uz rast od sedam posto.

Podaci za prvo polugodište

Izvoz računalnih usluga gotovo 218 milijuna eura Narudžbe za ove usluge najčešće dolaze iz Švedske, Austrije, Slovenije, SAD-a i Njemačke. U dvije godine izvoz računalnih usluga porastao je za 23 posto

rvatski izvoz računalnih, telekomunikacijskih i informatičkih usluga u prvoj polovini godine dosegnuo je 217,9 milijuna eura, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. Narudžbe za te usluge najčešće dolaze iz Švedske (29,7 milijuna eura, što je više nego u cijeloj 2014. godini), Austrije (17,9 milijuna eura), Slovenije (16,9 milijuna eura), SAD-a (16,6 milijuna eura) i Njemačke (14,8 milijuna eura). Izvoz usluga u ovom sektoru prošle je godine iznosio 401,6 milijuna eura, a u odnosu na 2013. godinu rastao je 23 posto. U prva dva tromjesečja ukupni prihodi od izvoza usluga iznosili su 3,7 milijardi eura. Ukupni prihodi stalno rastu od 2011. godine kada su iznosili 9,3 milijarde eura na godišnjoj razini, a prošle godine popeli su se na 10,3 milijarde eura. U prvoj polovini godine najveći prihod od usluga stigao je iz Njemačke (795,5 milijuna eura), Austrije (424 milijuna eura), Italije (314,5 milijuna eura), Slovenije (222,7 milijuna eura) i Velike Britanije (165 milijuna eura). Prihodi od turističkih usluga prema podacima HNB-a lani su iznosili 7,4 milijarde eura. U prvoj polovini ove godine, prije početka glavne sezone, iznosili su 2,3 milijarde eura. Značajan segment predstavljaju usluge prijevoza koje su u prva dva tromjesečja vrijedile 466 milijuna eura. Veći naručitelji dolaze iz Belgije (44,7 milijuna eura), Njemačke (25,4

milijuna eura) i Velike Britanije (18,6 milijuna eura). Usluge prijevoza također bilježe stalan rast, a lani su dosegnule 998,9 milijuna eura, s rastom od sedam posto na godišnjoj razini.

Skok intelektualnog vlasništva

Ove bi godine mogle bitno rasti i usluge iz kategorije “oplemenjivanje”. Uslugom oplemenjivanja smatraju se operacije transformacije, dogradnje, sastavljanja, obnavljanja, poboljšanja i slično, pri čemu se ne mijenja kategorizacija robe. U pola godine takve su usluge naplaćene u visini od 145,2 milijuna eura, dok su cijele prošle godine bile 237,5 milijuna eura. U prva dva ovogodišnja tromjesečja, najviše je tih usluga naplaćeno u Njemačkoj (37,9 milijuna eura), Austriji (25,6 milijuna eura) i Italiji (22,5 milijuna eura). Naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva već su u pola godine preskočile cjelogodišnji iznos iz 2014. godine. Ove su godine prihodi ostvareni u visini od 22,4 milijuna eura, dok su lani iznosili 20,7 milijuna eura. Najveći prihod stigao je iz Velike Britanije (4,8 milijuna eura). Prihodi od građevinskih usluga iznosili su u prvoj polovini godine 36,9 milijuna eura. Sudeći po tome i u ovom bi sektoru mogao biti nadmašen lanjski rezultat od 63,5 milijuna eura. U zadnjih pet godina najveći prihod od građevinskih usluga u inozemstvu ostvaren je 2012. kada je iznosio 78,6 milijuna eura. (I.V.)

PRIHOD Od usluga u 6 mjeseci 2015.:

795,5 mil € iz Njemačke 424 mil € iz Austrije 314,5 mil € iz Italije 222,7 mil € iz Slovenije 165 mil € iz Velike Britanije

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Zoran Kežman, predsjednik Uprave Optima Telekoma

Potrebe korisnika za većim internet brzinama stalno rastu te su naša ulaganja u tom segmentu kontinuirana

12 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Hrvatski korisnici zaista imaju izbora Operatori u Hrvatskoj danas uspješno podržavaju rast podatkovnog prometa, pokreću se novi poslovni modeli, traže se novi izvori prihoda i kontinuirano se investira u daljnji razvoj piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

ptima Telekom ove godine obilježava 10 godina poslovanja. Tvrtka je osnovana u travnju 2004. godine. S komercijalnim radom je počela u lipnju 2005. kada je kao prvi alternativni operator u fiksnoj telefoniji ponudila korisnicima mogućnost izbora nekog drugog telekom operatora. Optima trenutačno ima oko 350 stalno zaposlenih, više od 10 posto hrvatskih kućanstava koristi njene usluge, a slično je i u segmentu poslovnih korisnika. Zoran Kežman, predsjednik Uprave Optima Telekoma, kaže kako je tvrtka u sklopu obilježavanja desetljeća uspješnog poslovanja na izazovnom domaćem tržištu napravila rebranding i predstavila novi vizualni identitet.

n Jeste li zadovoljni pozicijom koju Optima Telekom zauzima na hrvatskom telekomunikacijskom tržištu? - S obzirom na naš tržišni udjel na hrvatskom tržištu, relevantni smo kako privatnim, tako i poslovnim korisnicima, a to je svakako veliki razlog našeg zadovoljstva. Tijekom godina Optima je napravila veliku investiciju u infrastrukturu te se možemo pohvaliti kako, poslije HT-a, danas imamo najveću vlastitu optičku infrastrukturu – ukupno, oko 3000 kilometara. Zahvaljujući toj investiciji i, što je još važnije, iskusnim i mladim stručnjacima koji rade u Optimi, korisnicima nudimo usluge visoke razine kvalitete, kojima sami upravljamo i tako izravno utječemo na iskustvo svojih korisnika. Bitan element korisničkog iskustva je i služba za korisnike. U Osijeku smo oformili i jedan od ponajboljih

kontaktnih centara u regiji koji, osim što je višestruko certificiran europskim normama kvalitete, dobiva i važne strukovne nagrade.

n U kojem segmentu poslovanja rezultate ocjenjujete zadovoljavajućima, u kojem su podbacili, a u kojem očekujete rast u narednom razdoblju? - Trend pada prihoda od glasovnih usluga na cijelom tržištu fiksne telefonije se odrazio i na Optimu. No, prihodi od širokopojasnih usluga pristupa internetu rastu što je trend koji očekujemo i nadalje. Naime, potrebe korisnika za većim internet brzinama stalno rastu te su naša ulaganja u tom segmentu kontinuirana. Osim toga, značajne investicije u našu prodaju i marketing u proteklih godinu dana rezultirale su smanjenjem odljeva korisnika, ali i povećanjem broja novih korisnika.

EU fondovi su zasigurno dodatna prilika za daljnje podizanje razine raspoložive infrastrukture n Je li bilo promjena u vašem poslovanju nakon što ga je preuzeo HT? - Napravili smo puno promjena, od procesnih do organizacijskih, što nam je omogućilo 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 13

INTERVJU

10 godina poslovanja Optima Telekoma

oko

350

stalno zaposlenih

više od

10%

hrvatskih kućanstava koristi njene usluge

oko

10%

udjel u segmentu poslovnih korisnika

oko

3000 km

vlastite optičke infrastrukture

ostvarenje daleko veće učinkovitosti u poslovanju i uštede koje pretvaramo u dodatne investicije – već sam napomenuo da se to uglavnom odnosi na daljnji razvoj mreže, akviziciju novih i zadržavanje postojećih korisnika. Nadalje, dobili smo znanje, odnosno pristup nizu edukacija koje imaju itekako pozitivan utjecaj na poslovanje; iskustvo, što znači da koristimo najbolje prakse u nizu procesa; priliku za uštede na nizu područja zahvaljujući ostvarenim sinergijama. I HT je na dobitku time što može financijski konsolidirati svoje rezultate, tako da se svaki naš uspjeh ujedno odražava i na dodatnu uspješnost HT-a.

n Kako ocjenjujete telekomunikacijsko tržište u nas? - Naravno da ima razvijenijih tržišta nego što je naše, no uvijek nastojimo da ono najbolje bude i kod nas. Telekomunikacije, ali i bilo koja druga infrastruktura utječu na ukupnu uspješnost ili konkurentnost neke zemlje pa je rast telekom sektora bitan i za rast gospodarstva općenito. Operatori u Hrvatskoj danas uspješno podržavaju rast podatkovnog prometa, pokreću se novi poslovni modeli, traže se novi izvori prihoda i kontinuirano se investira u daljnji razvoj, a EU fondovi su zasigurno dodatna prilika za daljnje podizanje razine raspoložive infrastrukture. U svakom slučaju, telekomunikacijsko tržište je vrlo izazovno i bit će važan čimbenik za buduću kvalitetu života i uspješnost cjelokupne hrvatske ekonomije. n Je li postojeći zakonodavni okvir dobar za razvoj sektora? - Hrvatsko tržište telekomunikacija je prilično dobro uređeno i u tom pogledu je danas možda među vodećima u Europi. Nepobitno je da je liberalizacija telekom tržišta kroz dugi niz godina omogućila alternativnim operatorima da pokrenu poslovanje, da se etabliraju i da osvoje odgovarajući dio tržišta. Uvijek će biti onih koji će reći da je moglo i bolje ili da su cijene previsoke, ali ključno je to da korisnici na hrvatskom tržištu zaista imaju mogućnost izbora. Upravo su korisnici najveći pobjednici u cijeloj priči. Oni koji malo bolje poznaju zakonitosti u ovom poslovanju znaju da su današnje cijene stvarno realne s obzirom na razinu investicije operatora i veličinu i specifičnosti hrvatskog tržišta. n Hoće li se telekom tržište i dalje okrupnjavati? - To je trend koji je prisutan u svijetu, a događa se i u Hrvatskoj. S obzirom na trendove globalizacije, jedinstveno EU tržište, moguće je da će s vremenom doći i do potpuno novih oblika konsolidacije tržišta.

14 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Hrvatsko tržište telekomunikacija je prilično dobro uređeno i u tom pogledu je danas možda među vodećima u Europi, smatra Kežman

n Ima li u Hrvatskoj prostora za još jednog mobilnog operatora? - Ključno pitanje je postoji li netko novi tko se može diferencirati s nekom novom specifičnom ponudom, odnosno s nekom novom uslugom u odnosu na postojeće operatore i u kojem vremenskom roku može napraviti povrat investicije uz takvu specifičnu ponudu. Na svjetskom tržištu postoji niz inovativnih operatora koji su ušli na određena tržišta, ali da biste bili uspješni, treba vam i određena veličina tržišta, tako da prostora uvijek ima, ali uspjeh uvelike ovisi o specifičnim potrebama korisnika i njihovom broju. n Koliko je telekomunikacijski sektor važan za gospodarstvo? - Razvoj telekom sektora itekako je važan za ekonomski razvoj i rast, najviše putem investicija, ali i zbog infrastrukture koju omogućuje. Razvoj tržišta telekomunikacija u interesu je naših građana, gospodarstva i društva u cjelini, a s druge strane to je način da koristeći suvremene tehnologije podignemo kvalitetu života i ujedno pozitivno pridonesemo održivosti ukupnog razvoja. Poticanje razvoja gospodarstva u budućnosti jedna je od ključnih zadaća koja stoji pred svima nama. n Koliko ste do sada uložili u razvoj u Hrvatskoj i u što najviše? - Optima Telekom od početka je ulagala velika sredstva u razvoj vlastite mreže. Radi se o

Zagreb Connect 2015.

Pobjednik je Amodo Connected Analytics Među 70 start-up timova odabrano je 15 finalista koji su se predstavili investitorima

G ogromnim investicijama čime smo u konačnici omogućili korisnicima kvalitetnu i cjenovno atraktivnu uslugu, što je zbog cjelokupne gospodarske slike u proteklih nekoliko godina mnogim korisnicima bio jedan od važnijih faktora pri odabiru operatora. Kako bismo kvalitetno pratili brzorastuću potrebu tržišta za velikim internet brzinama, predstavili smo VDSL tehnologiju kroz pakete koje nudimo na vlastitoj infrastrukturi. Do kraja ove godine imat ćemo blizu 50 posto vlastite mreže pokriveno VDSL tehnologijom, što korisnicima pruža priliku surfanja velikim brzinama po odličnoj cijeni.

Razvoj telekom sektora itekako je važan za ekonomski razvoj i rast n Namjeravate li ulagati i u druge segmente poslovanja, usluge, ali i u regiju? - Okosnica daljnjeg poslovanja i dalje će biti naše ključne vrijednosti - kvalitetna usluga i odlična korisnička podrška. Na tome ćemo graditi buduće uspjehe, podižući kvalitetu života svojih korisnika, a rezultati naše jesenske kampanje već pokazuju da uspješno zadržavamo postojeće i stječemo nove korisnike.

rad Zagreb u suradnji s Veleposlanstvom Države Izrael, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) i Zagrebačkim velesajmom, organizirao je prošli tjedan, drugu godinu zaredom, međunarodnu start-up konferenciju Zagreb Connect s ciljem predstavljanja poslovnih ideja potencijalnim investitorima, ulagačkim institucijama i poslovnim anđelima. Ove godine sudionici su imali priliku upoznati se s načinima poslovanja u Hrvatskoj, kako odabrati odgovarajućeg ulagača i poslovnog anđela, kako okupiti uspješan start-up tim, kako iz start-upa izgraditi milijun dolara vrijednu tvrtku te koje greške izbjeći prilikom komercijalizacije. Kroz panele u kojima su sudjelovali međunarodni investitori i poduzetnici naglašeno je kako ne postoji univerzalno rješenje za sve start-upe, bitno je obratiti pozornost na sve financijske mogućnosti koje pruža okolina i pronaći odgovarajući put za svoju ideju. Važno je pritom osvijestiti da je odbijanje ili neuspjeh dio uspjeha.

Nagrađeno cloud rješenje

U borbu za osvajanje 125.000 kuna uključilo se više od 70 start-up timova od kojih je odabrano 15 finalista koji su se predstavili investitorima. Pobjedu je odnio tim Amodo Connected Analytics - Driver Copilot, cloud rješenje koje povezuje vlasnike i automobile s radionicama za popravak, osiguravateljskim društvima, pružateljima usluga pomoći na cesti te društvenom mrežom. Drugu nagradu osvojile su Smart Lumies - interaktivne obrazovne kocke za djecu koje donose internet u igračke. Treću nagradu osvojio je GamingBattleGround - platforma za videoigrače kojoj se mogu pridružiti i osmišljavati online turnire i pri tome zaraditi. Nagradu Grada Zagreba osvojio je Tourgent - softver za poslovno upravljanje za autobusne čarter tvrtke koji im pomaže da organiziraju resurse, komuniciraju i analiziraju profitabilnost. (B.O.) 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 15

AKTUALNO 6. kongres pilanara Jugoistočne Europe

Iz Hrvatske i regije za cijeli svijet Od hrvatske bukve Egipćani proizvode namještaj koji prodaju diljem svijeta, a hrvatska drvna industrija koja ostvaruje 10 posto ukupnog izvoza lani je izvezla namještaja i proizvoda za 1,1 milijardu eura. Regionalnom suradnjom moguće je ostvariti i bolje rezultate piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

S 400

oko tvrtki

posluje u drvnoj industriji

oko

20.000 zaposlenih u tim tvrtkama

10%

ukupnog hrvatskog izvoza ostvari drvna industrija

1,1 mlrd € izvoz 2014.

irovina je ograničena, pa treba težiti unapređenju proizvodnih procesa da bi se ljudi upoznali s novim postupcima koje mogu primjenjivati kako bi se s ograničenom sirovinom što više dobilo, rečeno je na nedavnom, 6. kongresu pilanara Jugoistočne Europe koji su organizirali Drvni klaster i Centar za razvoj i marketing, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede. Na skupu se okupilo više od 200 predstavnika pilanske industrije i šumarstva, trgovaca drvom i dobavljača tehnologije iz Hrvatske i regije te predstavnika državne uprave, lokalne samouprave, sindikata i vodećih europskih dobavljača pilanskih tehnologija i tehnologija za sušenje drva i pripremu biomase. Na skupu su sudjelovali predstavnici iz Latvije, Bugarske, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Njemačke i Austrije. Kako kaže direktor Drvnog klastera Marijan Kavran, i na ovogodišnjem kongresu sudionici su se bavili nizom tehnoloških, inovacijskih, okolišnih i tržišnih tema poput programa ruralnog razvoja, kretanja cijena piljene građe na tržištu, zadržavanja izvoznog suficita, nastavka pozitivnih trendova u rastu izvoza. “Jačanje suradnje s drvoprerađivačkim i šumarskim sektorom u zemljama Jugoistočne Europe jedan je od prioriteta našeg klastera, što može rezultirati pokretanjem i intenziviranjem EU projekata regionalnog karaktera”, istaknuo je Kavran. Iako izvozom može biti više nego zadovoljan, jedan od najvećih drvoprerađivača Jugoistočne Europe Murat Pašić, čija obiteljska tvrtka Šerif ima 65-godišnje iskustvo u izvozu bukove rezane građe i elemenata na tržište Egipta, Vijetnama i Kine, upozorava na manjak sirovine. “Ono što mi izvozimo je roba C klase, dakle lošija roba. Tri poduzeća, među kojima smo i mi, izvoze 69 posto hrvatske proizvodnje, a danas tvrtka Šerif izvozi više nego što su nekada izvozile sve republike

16 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

bivše države. Zapanjujuće je da tu izvezenu bukvu Egipćani i ostali koriste za proizvodnju namještaja koji poslije prodaju diljem svijeta”, ističe Pašić.

Slavonski hrast

U Hrvatskoj se mnogi tuže zbog nedostatka sirovine, ali, prema riječima pomoćnika ministra poljoprivrede i šumarstva Domagoja Križaja, ono na čemu se treba raditi je unapređenje proizvodnih procesa. “Nemojmo očekivati više sirovine jer moramo sačuvati svoje šume. Naš slavonski hrast svjetski je poznat i kada ga jednog dana brendiramo, bit ćemo na konju, no taj postupak je dugotrajan. Stanje u ovom sektoru je solidno, no moglo bi biti i bolje”, kaže Križaj. Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić smatra kako se sirovi-

Drvna industrija u Hrvatskoj ostvaruje veći izvoz od ijedne druge industrijske grane na treba rasporediti ravnomjerno, prije svega prema drvoprerađivačima koji se bave finalnom proizvodnjom, onda onima koji se bave polufinalnom i na kraju pilanarima. “Danas su u Hrvatskim šumama zastupljeni i kupci koji se bave preprodajom drveta, a nadam se da će taj pravilnik uskoro biti izmijenjen”, kazao je Lucić. Drvna industrija u Hrvatskoj ima 400 aktivnih sudionika s oko 20.000 zaposlenih i s približno 10 posto ukupnog hrvatskog izvoza, što je više od ijedne druge industrijske gra-

Marijan Kavran

Murat Pašić

ne. Tome pomaže i Šumarski fakultet kao krovna institucija za obrazovanje kadrova koje koristi drvna industrija, ističe profesor zagrebačkog Šumarskog fakulteta Stjepan Pervan. “Želimo postići da se kroz dizajn i oblikovanje konstrukcije podigne i cjenovna kvaliteta hrvatskih drvnih proizvoda koji će samim time biti konkurentni na europskom tržištu. Kao što je više puta istaknuto, hrvatska drvna industrija u protekloj je godini izvezla namještaja i proizvoda za 1,1 milijardu eura, a u tom procesu upravo je bitan drvnotehnološki odjel Šumarskog fakulteta”, naglašava Pervan.

Izvoz treba povećavati

Značaj povećanja izvoza na kongresu pilanara istaknuo je i Lazo Šinik iz Privredne komore Republike Srpske. “Od razmjene iskustava i mogućih zajedničkih nastupa na tržištu očekujem bolje rezultate. Situacija se popravlja i dostigli smo 17 posto u ukupnom izvozu Republike Srpske, što je ponajbolje u

Franjo Lucić

Stjepan Pervan

okruženju, no to je još daleko da bismo dostigli devedesete godine prošloga stoljeća, kada je u izvozu namještaj bio zastupljen sa 60 posto”, kaže Šinik. Na kongresu se govorilo o nizu tehnoloških, inovacijskih, okolišnih i tržišnih tema. Program ruralnog razvoja, kretanje cijena piljene građe na tržištu, zadržavanje izvoznog suficita, nastavak pozitivnih trendova u rastu izvoza, zelena radna mjesta, samo su neke od aktualnih tema kojima će se baviti sudionici. Prošle godine pilanari su iznijeli vrlo loše ocjene o stanju u sektoru, posebno sa stajališta opskrbe sirovinom malih i srednjih pilana. Kongres je okupio i vodeće europske dobavljače pilanskih tehnologija, kao i tehnologija za sušenje drva i pripremu biomase. Govora je bilo i o transportu, logistici, ali i o certificiranju sirovine te o okolišnim temama, prije svega o potrebi smanjenja CO2 i stakleničkih emisija, što šumarstvo i preradu drva svrstava u red najpoželjnijih europskih industrija.

Lazo Šinik

Nemojmo očekivati više sirovine jer moramo sačuvati svoje šume.

Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 17

PV ANALIZA Proizvodnja piva u Hrvatskoj

Pivarska industrija sve jača U domaćoj pivarskoj industriji prošle godine poslovala su 32 poduzetnika koja su zapošljavala 1503 radnika ili dva posto više nego 2013. Prema podacima Fine, pivari su u 2014. iskazali pozitivne konsolidirane prihode u visini od 298,8 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O DOMAĆE TRŽIŠTE PIVA

7 izvoznika piva 2014. izvezli piva za 269,5 mil kn 10,5% više nego 2013. 5 uvoznika piva povećali uvoz za 20,2% na 272,7 mil kn

sim vina, u Hrvatskoj se sve više pije i pivo, a takav je trend i u ostalim europskim državama. Zaljubljenika u pivo ima sve više, pa tako i tvrtke - pivovare koje posluju u toj vrsti industrije - bilježe sve bolje poslovne rezultate. Tako je, prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja Fine za prošlu godinu, vidljivo kako su u djelatnosti proizvodnje piva u našoj zemlji 2014. poslovala 32 poduzetnika koja su zapošljavala 1503 radnika. U odnosu na 2013. to je povećanje od dva posto. Prošle su godine poduzetnici u djelatnosti proizvodnje piva iskazali pozitivan konsolidirani financijski rezultat u visini od 298,8 milijuna kuna unatoč smanjenju neto dobiti za 40 posto u odnosu na 2013. Isto tako, prema Fininim podacima, od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti proizvod-

nje piva dobit je iskazalo njih 53,1 posto. Ukupan prihod poduzetnika u pivarskoj industriji u prošloj godini iznosio je 2,1 milijardu kuna što je 11,9 posto manje nego u 2013. godini. Promatrajući prema visini osobnog dohotka, prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih u pivarskoj industriji prošle godine iznosila je 8812 kuna što je 0,9 posto više nego godinu ranije. Ujedno je za 80,6 posto bila viša od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika koji posluju u nekim drugim djelatnostima u našoj zemlji. Broj izvoznika u pivarskoj industriji lani je ostao na razini 2013. što znači da je bilo ukupno sedam izvoznika piva, dok se s druge strane broj uvoznika piva smanjio za 16,7 posto - na pet tvrtki. Izvoznici su prošle godine ostvarili izvoz u visini od 269,5 milijuna kuna što je 10,5 posto više nego godine ranije. Uvoz

Osnovni financijski podaci poslovanja poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva u 2014. godini (iznosi u tisućama kuna, prosječne plaće u kunama) OPIS Broj poduzetnika Broj dobitaša Broj gubitaša Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja Gubitak razdoblja Konsolidirani financijski rezultat – dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Izvoz Uvoz Trgovinski saldo Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom

2013. 15 13 1.474 2.453.618 1.903.528 688.906 138.816 52.062 629.574 131.546

2014. 32 17 15 1.503 2.160.726 1.787.336 402.883 29.493 74.539 326.259 27.409

Indeks 113,3 115,4 102,0 88,1 93,9 58,5 21,2 143,2 51,8 20,8

498.028

298.850

60,0

243.940 226.935 17.005 219.018 8.729

269.487 272.741 -3.254 169.049 8.812

110,5 120,2 77,2 100,9

Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

18 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Top 5 poduzetnika po ukupnom prihodu u 2014. godini, u djelatnosti proizvodnje piva

(iznosi u tisućama kuna)

Ukupni prihod

Udio u razredu djelatnosti

914.116

42,3%

KARLOVAC

695.244

32,2%

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

294.686

13,6%

PIVOVARA OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

60.311

2,8%

ISTARSKA PIVOVARA D.O.O.

BUZET

48.265

2,2%

2.160.726

100,0%

Rbr.

Naziv

Mjesto

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O.

ZAGREB

HEINEKEN HRVATSKA D.O.O.

Ukupno svi poduzetnici (32) u djelatnosti PROIZVODNJE PIVA Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu

je također zabilježio povećanje od 20,2 posto na 272,7 milijuna kuna. Prošla je godina bila loša za 15 tvrtki u pivarskoj industriji koje su iskazale gubitak, što

Udio Zagrebačke pivovare u ukupnim prihodima djelatnosti je 42,3 posto

ken Hrvatska imali su prosječnu neto plaću 11.194 kune. Udio te tvrtke u ukupnoj pivarskoj industriji bio je 32,2 posto. Na trećem mjesecu bila je koprivnička tvrtka Carlsberg Croatia s ukupnim prihodom od 294,7 milijuna kuna ili udjelom od 13,6 posto u pivarskoj industriji. Pivovara Osijek je na četvrtom mjestu po ostvarenim prihodima, a u toj je tvrtki prošle godine zabilježeno 60,3 milijuna kuna prihoda. Njen udjel u ukupnoj pivarskoj industriji iznosio je 2,8 posto. I na zadnjem, ali ne manje važnom mjestu nalazila se buzetska Istarska pivovara s lanjskim prihodom u visini od 48,3 milijuna kuna i udjelom od 2,2 posto u ukupnoj hrvatskoj pivarskoj djelatnosti.

2,1 mlrd kn

ukupan prihod poduzetnika u pivarskoj industriji (11,9% manje nego 2013.)

8812 kn prosječna plaća u pivarskoj industriji

znači da ih je bilo 15,4 posto više nego 2013. Kao dobru poslovnu godinu lanjsku godinu ocijenilo je 17 tvrtki u pivarskoj industriji tzv. dobitaša ili 13,3 posto više nego godinu ranije.

Rang ljestvica

Među 32 poduzetnika koja su poslovala u proizvodnji piva, najjača je svakako bila Zagrebačka pivovara čiji je udio u ukupnim prihodima te djelatnosti iznosio 42,3 posto. U toj su tvrtki zaposlenici imali prosječnu mjesečnu neto plaću u visini od 11.078 kuna. Zagrebačka pivovara lani je zapošljavala 531 radnika. Osim toga, ta je tvrtka ostvarila i najveći ukupni prihod u djelatnosti proizvodnje piva u iznosu od 914,1 milijun kuna. Unatoč smanjenju neto dobiti za 22,4 posto u odnosu na 2013., Zagrebačka pivovara iskazala je i pozitivan rezultat poslovanja u 2014. godini od 163,7 milijuna kuna. Udio te tvrtke u ukupnoj pivarskoj industriji iznosio je 42,3 posto. Na drugom je mjestu po ostvarenim ukupnim prihodima sa 695,2 milijuna kuna bila tvrtka Heineken Hrvatska, poznatija kao Karlovačka pivovara. Ta je tvrtka iskazala pozitivan rezultat poslovanja u prošloj godini i to u visini od 112,1 milijun kuna. Zaposlenici u tvrtki Heine16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 19

PV ANALIZA: Proizvodnja piva u Hrvatskoj INTERVJU: Branka Slaveska, predsjednica Uprave Heinekena Hrvatska

U našem pivu je ječam Hrvatska u ovom trenutku proizvodi četiri puta manje ječma od potrebnog za domaće pivsko tržište. Naš cilj je bio da prije svega poručimo našim poljoprivrednicima, pa i svim proizvođačima u Hrvatskoj, da na neki način stimuliraju i podrže lokalnu poljoprivredu, naravno s konkurentnim cijenama, ističe Branka Slaveska razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

T Na novoj etiketi može se vidjeti natpis - ‘Ječam s hrvatskih polja’. Time dokazujemo i to da Heineken kao globalna kompanija ima vrlo visoko rangirano društeno odgovorno poslovanje.

radicija proizvodnje piva u nekadašnjoj Karlovačkoj pivovari, danas Heinekenu Hrvatska, seže u davnu 1854. godinu. Danas ta pivovara drži drugo mjesto na hrvatskom pivskom tržištu, a svoje proizvode izvozi u Austriju, Australiju, BiH, Kanadu, Njemačku, SAD, Švedsku, Švicarsku i Mađarsku. Prema Izvješću o održivosti 2014. te tvrtke u njoj je zaposleno 329 radnika. U Hrvatskoj je kupljeno 92 posto potrebnih sirovina, a u svojem portfelju ima sedam brendova. Osim toga svi dobavljači Heinekena Hrvatska su potpisali Kodeks dobavljača. O poslovanju te pivovare smo razgovarali s Brankom Slaveskom, predsjednicom Uprave Heinekena Hrvatska.

n Kakva je bila prošla poslovna godina Heinekena Hrvatska? - Prošla poslovna godina bila je iznimno teška ako se uzme u obzir kišna sezona koja je trajala u srpnju i kolovozu, mjesecima kada raste ječam. Je li vrijeme suho ili kišno u vrijeme kad raste ječam vrlo je bitno za poslovanje pivske industrije, pa tako i za Heineken Hrvatsku. No, unatoč tome, godinu smo završili uspješno. Osim toga, bili smo aktivni u inovacijama, pa smo svojim potrošačima ponudili neke nove proizvode. Tako smo prošle godine lansirali Amstel, Premium Pilsner, Karlovačko Maks nula, Karlovačko Radler Laganini, Karlovačko Royal, a u povodu 160. obljetnice Karlovačke pivovare i Karlovačko crno pivo. Novim proizvodima nastojali smo na neki način amortizirati negativni utjecaj kišne sezone. Ove godine smo na tržište lansirali Karlovačko Natur Limun Radler, bezalkoholno pivo. Lani smo započeli, a ove godine nastavili s korištenjem domaćih sirovina u proizvodnji piva. Tako smo u srpnju 2014. uz pomoć poljoprivredno-prehrambenog kombinata Slavonija-slad, zatim poljoprivrednih instituta u Osijeku i Ministarstva poljoprivrede inicirali projekt 100 posto

20 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

hrvatski ječam. To znači da u proizvodnji piva koristimo hrvatski ječam. Tako se na novoj etiketi može vidjeti natpis – ‘Ječam s hrvatskih polja’. Time dokazujemo i to da Heineken kao globalna kompanija ima vrlo visoko rangirano društveno odgovorno poslovanje. Inicijativom uporabe domaćeg ječma u proizvodnji domaćeg piva željeli smo poručiti da Hrvatska ima mogućnosti biti konkurentna po kvaliteti i cijenama te postati jedan od glavnih dobavljača sirovina našim proizvođačima.

n Ima li Hrvatska dovoljne količine ječma s obzirom na količine proizvoda koji se plasiraju na tržište? - Ječam koji se proizvodi u Hrvatskoj dovoljan je za naše potrebe tj. za potrebe Heinekena Hrvatska. Zato smo i otkupili određenu količinu hrvatskog ječma i time poručili svim ostalim poljoprivrednicima da sade pivski ječam jer još ima mnogo prostora za širenje i obrađivanje te poljoprivredne kulture. Hrvatska u ovom trenutku proizvodi četiri puta manje ječma od potrebnog za domaće pivsko tržište. Naš cilj je bio da prije svega poručimo našim poljoprivrednicima, pa i svim proizvođačima u Hrvatskoj, da na neki način stimuliraju i podrže lokalnu poljoprivredu, naravno s konkurentnim cijenama.

n Planirate li unapređivati proizvode?

- Hrvatska - a posebno južna Dalamcija, Vis, Brač i Hvar - imaju odličnu mikroklimu za uzgoj limuna. U ovom trenutku na europskom tržištu postoji suficit limuna i on se mora uvoziti u obliku koncentrata i citrusovih sokova. Uvozi se uglavnom iz Argentine, Indije i Južne Amerike. Kod nas itekako postoji potencijal koji je šteta ne iskoristiti. Kontaktirali smo sve proizvođače limuna u Hrvatskoj, poslali im pismo namjere sa željom suradnje i izgradnje zajedničke bolje budućnosti. Do kraja ove godine na tržištu će se pojaviti prve količine Karlovačko Natur Radlera proizvedenog s domaćim limunom.

s hrvatskih polja 329

U Hrvatskoj imamo iznimno kvalitetne kuhare piva, a naša zemlja ima i veliki potencijal u obliku pivskih sirovina, smatra Branka Slaveska

zaposlenih u 2014.

92% svih sirovina

kupljeno u Hrvatskoj

Goran Jakus/PIXSELL

100%

dobavljača potpisalo je Kodeks dobavljača

n Kakav je odaziv domaćih poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom limuna i mandarina? - Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede kontaktirali smo sve proizvođače limuna, a

Želimo potaknuti naše poljoprivrednike da sade limun i mandarinu odazvalo se nekoliko proizvođača. Ove godine organizirano je simbolično sađenje limuna na Visu i Braču. Želimo potaknuti naše poljopri-

vrednike da sade limun i mandarinu. Nadam se da ćemo za nekoliko godina pričati o ovome kao o velikoj uspješnoj priči.

7 brendova

u portfelju Heineken Hrvatska

n Može li Hrvatska konkurirati sa svojim pivima na europskom tržištu? - U Hrvatskoj imamo iznimno kvalitetne kuhare piva, a naša zemlja ima i veliki potencijal u obliku pivskih sirovina. Postoji nekoliko razina konkurentnosti na kojima još trebamo raditi, međutim, definitivno, pivo kao proizvod može konkurirati na inozemnom tržištu. Kao važan sudionik hrvatskog gospodarstva i dio istaknute svjetske pivarske kompanije Heineken, Heineken Hrvatska poštuje u svom poslovanju hrvatske zakone i međunarodne poslovne standarde. Mi smo jedan od ključnih poslovnih subjekata u lokalnoj zajednici i zemlji te prepoznajemo i poštujemo društvenu odgovornost u poslovanju. 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 21

PV ANALIZA: Proizvodnja piva u Hrvatskoj Intervju: Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, Zagreb

Zmajski trud za zmajsko pivo Piva su potpuno prirodna, nisu pasterizirana i nemaju konzervansa. Dokaz tome je pivo Pale Ale koje se sastoji od četiri sorte hmelja razgovarala Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Nažalost, hmelj se u Hrvatskoj uopće ne uzgaja tako da sav hmelj za potrebe pivarske industrije dolazi iz SAD-a ili Slovenije

majska pivovara nastala je kao rezultat dugogodišnje strasti njenog direktora Andreja Čapke i njegovog kolege Bojana Papa prema vrhunskom pivu te njihove ideje o postavljanju novih standarda na tržištu kroz ponudu inovativnih piva koja dosad nisu bila dostupna na hrvatskom tržištu. Nakon višegodišnjeg iskustva koje su stjecali u kućnom pivarstvu, osnovali su Zmajsku pivovaru koja za sada nudi dvije vrste piva - Pale Ale i Porter. Možda nije mnogo, ali je dovoljno jer vlasnici ove pivovare već primaju brojne pohvale, a i nagrade iz zemlje i inozemstva. O tome što će uslijediti u budućnosti razgovarali smo s Andrejem Čapkom.

n Kada je osnovana Zmajska pivovara? - Tvrtku smo pokrenuli u ožujku 2013., a u rujnu 2014. stavili smo prvo pivo na tržište. 22 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Dugi put od ideje, preko prve pune čaše, pa do danas ne bi bio toliko zabavan i uspješan bez pune podrške starih i novih prijatelja, ali i ostalih ljubitelja piva za koje se ono i kuha. Znamo da ćemo i među onima koji ne vole pivo uspjeti stvoriti barem nekoliko pivoljubaca.

n Što sve imate u ponudi? - Trenutačno kuhamo dva piva, Pale Ale i Porter, a naše treće pivo Pozoj India Pale Ale uskoro dolazi na tržište. n Koje sirovine koristite u proizvodnji piva? - Koristimo pivarski ječmeni slad, hmelj te kvasac i vodu. Naša su piva potpuno prirodna, nisu pasterizirana i nemaju konzervansa. Dokaz tome je pivo Pale Ale koje se sastoji od četiri sorte hmelja.

Elektrana vrijedna 6,6 milijuna kuna n Koristite li domaći hmelj ili ječam u proizvodnji piva? - Nažalost, hmelj se u Hrvatskoj uopće ne uzgaja tako da sav hmelj za potrebe pivarske industrije dolazi iz SAD-a ili Slovenije. Ječmeni slad se u Hrvatskoj proizvodi samo u sladari u Novoj Gradiški, no nažalost taj tip slada ne odgovara našim pivima. Zato u kuhanju piva koristimo uvozne sladove. n Jesu li Hrvatskoj potrebne male pivovare i kakve su reakcije na vaša piva? - Naravno da su potrebne male pivovare jer one donose inovativnost i raznolikost ponude piva te postaju lokalni proizvod. Mi kuhamo s ljubavlju, vodeći brigu o svakom detalju, a biramo samo kvalitetne sastojke. n Pratite li svjetske trendove u proizvodnji piva ili sami osmišljavate okuse toga pića? - Trendovi postoje, no mi kuhamo ono što nam se sviđa i što sami želimo piti. Recepte osmišljavamo sami. Nas smo trojica majstori pivari, pa nam zato recepti nisu nikakav problem.

Craft pivarstvo je i pokret za koji vjerujemo da će trajno promijeniti očekivanja ljubitelja piva naravno, na bolje n Kakvi su vaši daljnji planovi? - Planiramo kuhati još više različitih vrsta piva te ponuditi ljubiteljima piva što veću raznolikost okusa toga pića. n Začetnici ste craft pivarstva u Hrvatskoj. Što to zapravo znači? - Craft pivarstvo i craft piva označavaju male, privatne i inovativne pivovare. Takve pivovare su najčešće malog kapaciteta, no imaju široku paletu zanimljivih piva. Usmjerenost je samo na pivo, a ne na zaradu, pa se zato posebna pažnja posvećuje samom piću i njegovoj kvaliteti. Inače, craft pivarstvo je i pokret za koji vjerujemo da će trajno promijeniti očekivanja ljubitelja piva. I to naravno, na bolje. Biti na prvoj liniji za nas znači izazov, ali i odgovornost. No, zmajski ćemo se potruditi za plasman što boljih vrsta piva.

Puštena u pogon nova sunčeva elektrana Ovo je treća elektrana iz obnovljivih izvora sagrađena na području Virovitičkopodravske županije u protekle tri godine

slatinskom prigradskom naselju Medinci puštena je u pogon sunčeva elektrana Sinerot snage 500 kW, vrijedna 6,6 milijuna kuna, namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji. Uz investitora, Virovitičko-podravsku županiju, izgradnju je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izvođači radova bile su tvrtke Work-ing iz Varaždina i Kograd iz Pitomače. Zemljište na kojem je elektrana postavljena u potpunosti će biti iskorišteno za uzgoj poljoprivrednih kultura - kelja, kineskog kupusa, paprike, tikvice i peršina. Poljoprivredna površina bit će ustupljena srednjoj školi u Slatini za praktičnu nastavu, a sav višak energije koju Sinerot proizvede, Virovitičko-podravska županija će koristiti za osnovne i srednje škole u svojoj županiji. Sunčeva elektrana služit će i kao pokazni školski objekt namijenjen učenicima srednjih škola koji se obrazuju za zanimanja vezana uz obnovljive izvore energije. Jedan od ciljeva je i doprinos razvoju poljoprivrednih stručnjaka na području Virovitičko-podravske županije, što će se postići suradnjom s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku.

Ovo je treća elektrana iz obnovljivih izvora sagrađena na području Virovitičko-podravske županije u protekle tri godine. U Orahovici je u rujnu 2012. puštena u rad najveća fotonaponska elek-

Osigurana su sredstva za još 10 sunčevih elektrana trana u Hrvatskoj koja se prostire na 18.000 četvornih metara i čijih 2040 solarnih panela proizvodi energiju snage 499,925 kW. U lipnju 2014. godine u Virovitici je otvorena prva hrvatska solarna elektrana okretnog tipa, zajednički projekt tvrtki Brana i DMS, vrijedna dva milijuna kuna koja može proizvesti 18.600 kWh električne energije godišnje. Virovitičko-podravska županija je u suradnji s Razvojnom agencijom VIDRA povukla sredstva za još 10 sunčevih elektrana koje će biti ugrađene uz odgojno-obrazovne ustanove te za izgradnju 200 solarnih sušnica duhana. (G.G.)

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 23

Vinarstvo i vinogradarstvo Ovogodišnja berba

Hrvatska je pivska zemlja vinskih korijena U Hrvatskoj je potrošnja vina u porastu. Ona je od 2000. godine sa 20 litara po stanovniku porasla na 30 litara u 2010. godini, ali je još uvijek ispod prosjeka ekonomski razvijenih država Europske unije, ističe Lordan Ljubenkov piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

2014. godini ukupne svjetske vinogradarske površine zauzimale su oko 7,6 milijuna hektara. Prosječni udjel hrvatskih vinogradarskih površina u svjetskim površinama u razdoblju od 2000. do 2014. godine iznosi 0,39 posto. Pet zemalja - Španjolska, Kina, Francuska, Italija i Turska - zauzimaju 50 posto svjetskih vinogradarskih površina. Proizvodnja grožđa u Hrvatskoj je posebno značajna za mala i srednja obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Površine pod grožđem u 2000. godini u Hrvatskoj su iznosile 28.000 hektara da bi se u 2014. godini povećale na oko 35.000 hektara, a i dalje imaju tendenciju porasta pa se procjenjuje da bi uskoro mogle dosegnuti 37.000 hektara. Ipak, to je još uvijek daleko od 1991. godine kada su iznosile 56.000 hektara.

Proizvodnja grožđa raste. Tako je 2004. godine iznosila 164.000 tona, da bi 2013. godine bila oko 245.000 tona. Prošla godina se u statistici vodi kao ekstremno loša i nije pogodna za usporedbe. Stupanj samodostatnosti proizvodnje grožđa u Hrvatskoj iznosi oko 95 posto. Problem u Hrvatskoj predstavlja starost vinograda. Oko 40 posto vinograda u kontinentalnom dijelu Hrvatske staro je do 25 godina, dok je 70 posto vinograda u Primorskoj Hrvatskoj staro više od 25 godina, tako da je upitna njihova rentabilnost. U sortimentu vinove loze dominiraju tri sorte - graševina, malvazija istarska i plavac mali - koje čine 45 posto ukupnog sortimenta. Preostali dio čine brojne sorte iz kojih se dobivaju vina malih serija. Veliki potencijal daljnjeg razvoja je postojanje čak 130 autohtonih sorti koje danas

nemaju posebnog gospodarskog značaja. “U Hrvatskoj je potrošnja vina u porastu. Ona je od 20 litara u 2000. po stanovniku porasla na 30 litara u 2010. godini, ali je još uvijek ispod prosjeka ekonomski razvijenih država Europske unije. Primjerice, potrošnja vina u Francuskoj po stanovniku iznosi 46 litara. Po potrošnji vina i piva Hrvatska je pivska zemlja vinskih korijena”, ističe predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov.

Jaka suša, plod zdrav

Prema podacima i analizama Savjetodavne službe, ovogodišnja berba je bila obilježena sušom gotovo na svim područjima, ali je plod bio zdrav. “Bili su nešto veći prinosi i imali smo raniju berbu od prosjeka. Kakvoća grožđa bila je vrlo dobra do odlična. Moramo istaknuti da ovo nije tako vrhunska godina po

Sortiment vinove loze vinogradarskih površina u RH – 15 vodećih sorti 40% 35% 30% 25% 20% 15%

45,8%

10% 5% 0%

Y G NON CRNI CRNA VIG ŠEVINA RIZLIN U MERLOT ISTARSKA SA ARDONNA GRA C MALI FRANKOVKA CH PLAVINA ERNET RAJNSKI B PLAVA MALVAZIJA CA

24 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

BIT DE

ŠTINA BIJELI ŠIP MARA PO

Ć BI BA KRALJEVINA

e rt TERAN e so l ta Os

Izvor: APPRRR, rujan 2015.

POVRŠINA

28.000 ha površine pod grožđem 2000. 35.000 ha površine pod grožđem 2014. 56.000 ha bilo je pod grožđem 1991.

PROIZVODNJA GROŽĐA

164.000 t 2004. 245.000 t 2013. kvaliteti grožđa kako se ističe u medijima. Dojam o odličnoj berbi stječe se zbog usporedbe s prošlom godinom koja je bila vrlo loša vinogradarska godina, te ova u odnosu na nju ispada izvanserijska. Dakle, ovo je prosječna godina, možda malo bolja od prosjeka za pojedine sorte i položaje. Bile su i nešto niže kiseline u mošto-

Dojam o odličnoj berbi stječe se zbog usporedbe s prošlom godinom koja je bila loša, ističe Mario Car vima, o čemu se mora voditi računa. Ipak, općenito se može reći da je zdravstveno stanje grožđa ove godine bilo besprijekorno”, ističe Mario Car, stručnjak iz Savjetodavne službe. Kutjevački vinar Vlado Krauthaker kaže da je berba u Kutjevu i Slavoniji, osim izuzetka nekih mikro položaja, bila vrlo dobra, a negdje čak i odlična. “Berba je po kvaliteti bila odlična, a po količini iznadprosječna, tako da su, nažalost, pojedini proizvođači grožđa plasirali grožđe u Zvečevo koje je na kraju interveniralo i otkupilo viškove za proizvodnju destilata. Uglavnom, kako mi proizvođači vina volimo reći, radi se o vinogradarskoj godini. Znači, zadovoljni smo količinom i kvalitetom, ali mislim da cijenom vinogradari nisu zadovoljni. Otkupna cijena je bila između tri i četiri kune, a u pojedinim slučajevima čak i dvije kune. Cijena od dvije kune za otkup kilograma grožđa

je neodrživa”, ističe vlasnik i direktor tvrtke Kruthaker Kutjevo. On upozorava da se u Slavoniji i Srijemu sve češće događaju sušne godine poput ove. Međutim, bez obzira na sušu, radilo se o vrlo kvalitetnoj godini. Ističe da je na tržištu primjetan trend dolaska vina s cijenom od osam kuna za litru te vina raznih trgovačkih robnih marki koja također imaju vrlo nisku cijenu. “Dugo se bavim proizvodnjom vina, ali mi nikako nije jasno kako netko može proizvesti vino, odnosno prodavati vino po tako niskoj cijeni a da mu se to isplati. Na tržištu postoje čak i korektna vina po toj cijeni”, kaže Krauthaker.

95% stupanj samodostatnosti

SORTE

3 dominantne: graševina, malvazija istarska i plavac mali čak 130 autohtonih sorti nije gospodarski iskorišteno

Jedna od tri najbolje berbe

Pelješki vinar Mato Violić Matuško, koji je ove godine preuzeo vinograd u Iloku, kaže da je berba i na Pelješcu i u Iloku bila vrlo kvalitetna. “Imamo odličnu kvalitetu grožđa na obje lokacije tako da će vina biti vrhunska. Doduše, na Pelješcu je požar uništio dio vinograda, ali je činjenica da je berba vrlo dobra. Plavac mali je na položaju Dingač imao visoke šećere, što znači da će ova godina imati i vina koja će se dugo konzumirati. Što se tiče cijene, one će ostati na prošlogodišnjoj razini i ne bi trebalo doći do korekcije ni na više niti na niže. Znači da se cijena domaćih vina ustalila i stabilizirala”, pojašnjava vlasnik i direktor Matuško vina iz Potomja. Zlatan Plenković, vinar koji ima u vlasništvu oko 1,1 milijun loza, kaže da je na Hvaru i na makarskom području berba bila izuzetno dobra. “Za razliku od ovih dviju lokacija naših vinograda, berba na šibenskom području bila je osrednja po količini. Međutim, kvaliteta je vrhunska, tako da bi ovo mogla biti jedna od tri najbolje berbe po kvaliteti u zadnjih 25 godina”, naglašava vlasnik i direktor tvrtke Zlatan otok iz Svete Nedjelje na Hvaru.

PROIZVODNJA VINA PREMA BOJI U RH

Bijelo vino: 76,5% Crno/rose vino: 23,5%

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 25

S MARKOVA TRGA Sjednica hrvatske vlade

Vlada zadovoljna svojim reformama Iz Izvješća o provedbi Nacionalnog programa reformi proizlazi da se provedba aktivnosti odvija sukladno utvrđenom Planu provedbe, uz određena mjestimična odstupanja od vremenskih rokova piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

napravljene u potpunosti u skladu s Nacionalnim programom reformi koje smo uskladili s Europskom komisijom. Radimo reforme, i to tako da smo ih uskladili s Europskom komisijom i taj proces će se sigurno nastaviti i u idućem razdoblju”, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Još 19 milijuna za migrante

Vlada je donijela i rješenja o odobrenju sredstava na teret proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 19 milijuna kuna za podmirenje troškova vezanih za zbrinjavanje migranata. Također je dala suglasnost Lučkoj upravi Rijeka za ugovaranje posla projektiranja rekonstrukcije željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica u Luci Rijeka. Riječ je o projektu vrijednom 35,5 milijuna eura, od čega će se više od 30,2 milijuna eura

35,5 mil €

težak projekt Rijeka Brajdica

50,62milkn smanjena ulaganja u ceste

lada je na svojoj redovitoj sjednici prihvatila Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi i posebnih preporuka Vijeća za države članice za razdoblje od srpnja do rujna 2015. Iz Izvješća proizlazi da se provedba aktivnosti odvija sukladno utvrđenom Planu provedbe, uz određena mjestimična odstupanja od vremenskih rokova utvrđenih Nacionalnim programom reformi 2015. Prioritetna područja tiču se jačanja fiskalnog okvira i upravljanja javnim financijama, racionalizacije i poboljšanja kontrole nad rashodima, poboljšanja učinkovitosti mirovinskog sustava, smanjenja fiskalnih rizika zdravstvenog sustava, reformi sustava socijalnih naknada, poboljšanja funkcioniranja javne uprave i upravljanja javnim poduzećima, smanjenja administrativnog opterećenja i troškova poslovanja poduzeća kao i osnaženog okvira za provedbu stečajnih postupaka. “Ovih dana se jako puno spominju reforme. Iz ovoga se vidi čitav niz stvari koje su

26 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Dana je i suglasnost Lučkoj upravi Rijeka za rekonstrukciju željezničkog kolodvora i kontejnerskog terminala osigurati iz Kohezijskog fonda EU-a. Vlada je donijela odluku o davanju suglasnosti na izmjene Plana građenja i održavanja državnih cesta Hrvatskih cesta za 2015. godinu, gdje se smanjuju ukupna ulaganja za 50,62 milijuna kuna, a ukupni troškovi za 150,8 milijuna kuna.

AKTUALNO Navigacija za snalaženje u šumi propisa

Zakon.hr je zakon Internetska stranica zakon.hr objavljuje pročišćene zakonske tekstove i podzakonske akte. Moguće ih je pretraživati prema abecedi i pojmovima iz sadržaja

vakom sudioniku na tržištu važan je brzi uvid u sadržaj zakona kako bi mogao ostvariti ili obraniti neko svoje pravo. Internetska stranica zakon. hr jedan je od pouzdanih navigacijskih alata za učinkovito snalaženje u hrvatskoj džungli propisa koji se brzo donose, a još brže mijenjaju. Stranica zakon.hr objavljuje pročišćene zakonske tekstove i podzakonske akte. Moguće ih je pretraživati prema abecedi i pojmovima iz sadržaja. Uz plaćanje određene naknade zakone je moguće, u obliku vrlo pregledne elektroničke knjige, skinuti na računalo. Članice Hrvatske gospodarske komore to odnedavno mogu raditi i besplatno. Pristup je jednostavan - dovoljno je registrirati se na internetskoj stranici HGK i dobiti kod za pristup sadržajima zakona.hr koji se naplaćuju. Zahvaljujući suradnji s HGK-om zakonske tekstove na toj stranici moći će i dalje slobodno čitati svi posjetitelji. “Već smo razmišljali o zatvaranju pristupa stranici i dopuštanju čitanja zakona samo

Uz plaćanje naknade zakone je moguće skinuti na računalo, a članice HGK to mogu besplatno onima koji se pretplate, ali zbog suradnje s HGK-om, čitanje zakonskih tekstova ostaje otvoreno. No preuzimanje tekstova i dalje će se plaćati. Ako niste član HGK, pojedini zakon možete preuzeti i slanjem SMS poruke”, kaže zagrebački odvjetnik Ante Borić koji je pokrenuo ovu stranicu prije pet godina. Njegova ideja da se zakoni predstave na jednom mjestu na što jednostavniji način naišla je na plodno tlo. Uz brojne poduzetnike i odvjetnike, redoviti posjetitelji stranice su i zaposlenici Vrhovnog i Ustavnog suda, Hrvatske narodne banke, Ureda Predsjednice, Sabora i mnogih drugih institucija. U listopadu je stra-

nicu posjetilo 264.585 korisnika, otvorivši neki od tekstova gotovo 900.000 puta.

U tri godine 1000 zakona

U zadnje tri godine doneseno je više od 1000 zakona i propisa. Prema istraživanju HGK, poslovna zajednica upravo učestale izmjene zakona i propisa ističe kao najveći problem u svom poslovanju. “Zakon.hr je vrlo korisna stranica, stoga je redovito posjećujem”, kaže Fran Mejovšek, viši pravni savjetnik u Splitskoj banci. Posebno mu se sviđa što se pročišćeni tekstovi zakona objavljuju u relativno kratkom roku. Stranicu zakon.hr posjećuje i Ariana Vela, konzultantica za europske fondove. “U našem sektoru izuzetno je važno dobiti brzu i točnu informaciju o sadržaju nekog propisa. U natječajima za europske fondove, uz poštivanje natječajnih uvjeta bitno je i poštivanje rokova, a pri tome nam veliki oslonac predstavlja zakon.hr”, kaže ona. Na stranici zakon.hr nalazi se i poveznica na Stalno arbitražno sudište HGK. Uz želju da se zainteresiranima omogući brži uvid u pročišćene tekstove zakona, Ante Borić nastoji potaknuti i češće korištenje arbitraže kao jeftinijeg i efikasnijeg načina za rješavanja sporova, osobito među poduzetnicima. A za jesen zakon.hr najavljuje i nove sadržaje. Zakon.hr je zakon, kažu mnogi koji su bili na ovoj stranici. (I.V.)

prije

5 god

pokrenuta stranica zakon.hr

264.585 korisnika

posjetilo stranicu u listopadu

900.000 puta

otvarani tekstovi u tom mjesecu

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 27

Mini intervju Kristina Androlić

Kako preživjeti prvu poduzetničku godinu Poduzetnici početnici često zapnu na prodaji. Kad pitate studente ekonomije tko želi raditi u prodaji, rijetki će dići ruku jer je mnogima mrska, a u vlastitom biznisu prodaja je vaš glavni zadatak Poduzetništvo se može usporediti s trčanjem maratona. Vremenske prilike se stalno mijenjaju, a ti trčiš, pa što bude

ndrolić konzalting posluje svega godinu dana. Tvrtka se bavi izradom projektnih prijava za EU i domaće fondove, izradom poslovnih planova te edukacijama iz područja prodaje i marketinga. Zašto se odlučila ući u poduzetničke vode te kako je izgledala njezina prva poduzetnička godina pojašnjava vlasnica Kristina Androlić.

n Otvoriti tvrtku u Hrvatskoj ujesen 2014. - je li to bilo hrabro ili ludo? - Hrabrost da uđem u poduzetničke vode skupljala sam godinama. Tek kad sam osjetila da je pravi trenutak, na svoj 36. rođendan, otišla sam javnoj bilježnici saznati sve što mi treba. Neki vas smatraju hrabrima, a neki ludima otvarati tvrtku usred krize. Kako god, krenula sam, a onda plivaš kako najbolje znaš. Jednostavni d.o.o. jednostavno je otvoriti. Potrebno je otprilike dva tjedna i 100 eura i postajete vlasnik svoje tvrtke. Nakon toga kreću prve obveze i brige. Kako dobiti prve klijente, kako se financirati dok

ne krene... Za dobivanje prvih poslova potrebno je realno barem šest mjeseci. Olakotna okolnost bila mi je ta što sam prije svog poduzetničkog puta radila u nekoliko različitih tvrtki i zahvaljujući 15

Važno je kretati se među ljudima, kontinuirano educirati i družiti s uspješnijima od sebe godina radnog iskustva u odjelima prodaje i marketinga znala sam ponešto o prodaji. Isto tako, bila sam svjesna situacije na tržištu i što mogu očekivati te da mi treba puno strpljenja. Dobro je krenuti s realnim očekivanjima, a hoće li vaša poslovna priča stvarno zaživjeti, nitko

28 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

vam ne može reći. To je na leđima samog poduzetnika.

n Što je presudno za uspješni start? - Mnogi smatraju da su financije ključne. Istina je da u samom startu poduzetnike muči financiranje, ali danas postoje razni poticaji, mikrokrediti... Financije imaju važnu ulogu, ali ne bih rekla presudnu. Prednost bih dala prodaji. Ako imate odličan proizvod, a ne možete ili ga ne znate prodati, ništa od posla. Dokaz za to su crowdfounding kampanje koje osim sakupljanja novaca odlično pokazuju što tržište misli o vašem proizvodu. Poduzetnici-početnici često zapnu na prodaji. Kad pitate studente ekonomije tko želi raditi u prodaji, rijetki će dići ruku jer je mnogima mrska, a u vlastitom biznisu prodaja je vaš glavni zadatak. Bitno je maksimalno uložiti u marketing, a budžet vam je u početku minimalan. Budimo iskreni, ne postoji. Srećom, postoje besplatni i neki povoljni alati. Osim toga, važno je kretati se među ljudima, kontinuirano educirati i družiti s uspješnijima od sebe. Naravno, problemi uvijek postoje, ali najvažnije je kako se vi nosite s njima. Poduzetništvo možete usporediti s trčanjem maratona. Kreneš trčati, a cijelo vrijeme se izmjenjuju vremenske prilike. Kiša, snijeg, sunce, a ti dalje trčiš, pa što bude. n Zašto je vlastita tvrtka bila dobra odluka? - Poznato je da se ženama u većini tvrtki prije ili kasnije sprema jedan fini debeli stakleni strop kako bi njihova karijera mogla glatko zaglaviti, a kasnije im je sve teže mijenjati karijeru. Kad su uzde u vašim rukama, vi odlučujete kako će izgledati vaš poslovni put i kako ćete se dalje razvijati. Naravno da je odgovornost veća, ponekad radite i kad spavate, ideje zapisujete usred peglanja, ali užitak u poslu je puno veći i nitko vam nije kriv za vaše odluke. (I.G.)

AKTUALNO Dan kreativnog biznisa

Uz dobre biznis ideje nema frustracije Prezentacijom uspješnih poduzetničkih priča možemo zajedno pridonijeti osnaživanju poduzetničke klime u Hrvatskoj, istaknula je Tajana Kesić Šapić iz HGK

ko za cilj tvrtke stavite rješavanje neke frustracije - na pravom ste tragu. Naravno, uz puno rada i znoja... Tako recept za uspjeh poslovne ideje opisuje Izet Ždralović iz tvrtke Microblink koja svjetsku slavu polako osvaja aplikacijom Photomath. Program za slikanje jednadžbe mobitelom, koji otkriva rješenje ali i računske operacije kojima se dolazi do rješenja, skinulo je dosad 25 milijuna korisnika u cijelom svijetu. Besplatno. A da je bio samo dolar po skidanju..., pomislilo je čeznutljivo stotinjak sudionika prošlotjednog Dana kreativnog biznisa koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora. Nisu u Microblinku tako velikodušni. I oni smišljaju kako unovčiti takav promet. Nekoliko je rješenja u igri, a stvari treba postaviti dugoročno. Mnoge aplikacije bile su hit pa brzo nestale... Za rješavanje frustracije osnivača tvrtke Damira Sabola, koji je trebao svom sinu u kratkom roku pokazati kako se rješavaju matematički zadaci, Microblink je već imao temelj. Za banke su razvili program jednostavnog plaćanja računa mobitelom: program Slikaj i plati rješava nervozu čekanja u redu za plaćanje. Sad su na novom zadatku: kako mobitelom jednostavno upisivati broj računa IBAN koji ima 21 znamenku. Ali nisu savršeni: njihov sustav za plaćanje elektronskim računima, jednostavan za korištenje, tržište nije prihvatilo.

Vjera u ono što se radi

Muku čovjeka kojem se ispraznila baterija mobitela Splićanin Ivan Mrvoš rješava pametnom klupom. Na njoj se odmarate dok je mobitel priključen na punjač ugrađen u klupu. Mia Marić, osnivačica brenda Clox, kaže da su važniji osjećaji koji se potaknu kod kupca. Kreirala je cipele sa satovima - koji stvarno idu - poigravajući se s protokom vremena i podsjećajući da nam često nedostaje koji sat u danu za ispunjavanje svih zadataka. Ideju o podjeli troškova za prijevoz Antonija Bilić Arar pretvorila je u najveću svjetsku zajednicu za dogovaranje o takvim uštedama, pod imenom BlaBlaCar.

Svim sudionicima konferencije, osim kreativnosti i originalnosti ideja, zajednički je mukotrpan rad. “Nismo spavali tri dana, ali smo isporučili klupe u roku”, kaže Ivan Mrvoš. I svi duboko vjeruju u ono što rade. “Prezentacijom uspješnih poduzetničkih priča možemo zajedno pridonijeti osnaživanju poduzetničke klime u Hrvatskoj”, istaknula je direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić. (I.V.)

Plava vjeverica istaknutim kreativcima Sedmi dan kreativnog biznisa organizirali su HGK i marketinška agencija Kreativna vjeverica. Dodijeljene su i prigodne nagrade pod imenom Plava vjeverica za inovativne ideje koje su privukle pozornost u prošloj godini. Darko Špiljarić, vlasnik tvrtke Inkea, dobio je Plavu vjevericu za dizajn namještaja. Nagradu su osvojili i Đurđica Dunatov, vlasnica grafičko-kreativnog obrta Grafolux te Ivan Mrvoš, osnivač tvrtke Include i inovator pametnih klupa.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Forum poslovanja nekretninama 2015.

Ipak bolje nego lani Sigurno je da se tržište neće vratiti na 2008. godinu kada smo imali 60.000 transakcija nekretnina, a sada ih imamo 30.000, ali usporavanje pada cijena donosi optimizam, kaže Josip Zaher, potpredsjednik HGK piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Prosječne cijene danas ne govore ništa. Cijene kvadrata nekretnina koje su jedna od druge udaljene 100 metara mogu varirati od 1000 do 3000 eura. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

ržište nekretnina ovu godinu završit će padom cijena od dva do tri posto. To je znatno manje nego 2014. godine na čijem je koncu tržište nekretnina zabilježilo pad od čak devet posto. Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, na 24. forumu poslovanja nekretninama, koji je održan prošli tjedan u Zagrebu u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama HGK, istaknuo je kako to konkretno znači da imamo stabilno tržište koje je došlo do razine da se sve vrednuje na pravi način, odnosno realno. “Sigurno je da se tržište neće vratiti na 2008. godinu kada smo imali 60.000 transakcija nekretnina jer danas imamo 30.000, ali usporavanje pada cijena donosi optimizam za bolju stabilizaciju tržišta, odnosno vrlo konkretno i kolokvijalno, posao bi trebao ići na bolje”, naglasio je dodajući kako bi povećanje kupovne moći i dizanje BDP-a u Hrvatskoj trebalo dovesti do veće potražnje.

Atraktivni hoteli

Zaher smatra da je upravo ovaj forum mjesto na kojemu HGK već tradicionalno educira članice i sve stručnjake uključene u područje poslovanja nekretninama. A tako se pridonosi razvoju i boljoj poziciji struke. “Višegodišnjim su 30 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

radom postignuti značajni rezultati. Kontinuirano radimo na edukaciji posrednika u prometu nekretnina, što je dovelo do povećanja stručnoga kadra u ovoj djelatnosti pa je tako do danas stručni ispit za agente položilo gotovo 3000 osoba. Komora vodi i Registar posrednika u prometu nekretnina koji danas broji 877 pravnih i fizičkih osoba”, napomenuo je. Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine, kaže kako je stanje na hrvatskom tržištu nekretnina u 2015. bolje nego što je bilo u 2014. godini. “Svugdje smo imali povećanje prometa od oko 15 posto. Dakle, lagano je krenulo tržište nekretnina. Također, primjećuje se da je počela gradnja, pomalo se gradi i radi. Jako puno se ulaže u turističke objekte, kupuju se hoteli i traže se parcele za gradnju atraktivnih hotela s pet zvjezdica”, ističe Jasminka Biliškov dodajući kako se ipak najviše prodaju male nekretnine. “Od njih zapravo žive agencije”, naglašava ona. Vile se manje prodaju, ali, prema njezinim riječima, ima onih klijenata koji kupuju takve nekretnine na obali i na području Zagreba. “Veleposlanstva i visokopozicionirani inozemni gospodarstvenici često traže najam ili kupnju lijepe vile, ali više u Zagrebu nego na moru”, kaže ona ističući kako se najbrže prodaju ne-

U HGK o izvoznim prilikama

kretnine u glavnom gradu Hrvatske. “S obzirom na to da imam urede u Kaštelima, Splitu i Zagrebu, mogu reći da je Zagreb ipak broj jedan u prodaji stanova. Potom slijede Split, Rijeka, Dubrovnik i drugi gradovi”, objašnjava nam Jasminka Biliškov. Stanje na tržištu nekretnina u Slavoniji, ističe ona, teže je u odnosu na druge dijelove Hrvatske. “Našim kolegama u Slavoniji je zaista teško jer su cijene niske i jako je mali broj kupoprodaja”, kaže Jasminka Biliškov.

Posij na Filipinima, a žetvu prodaj u Europi

Stabilnije razdoblje

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore i član Uprave tvrtke KastelZagreb, kaže kako cijene ne treba stavljati u prosjek. “Prosječne cijene danas ne govore ništa. Kriza je donijela jednu dobru stvar, a to je da je došlo do polarizacije cijena. Tako danas cijene kvadrata nekretnina koje su jedna od druge udaljene 100 metara mogu varirati od 1000 do 3000 eura. Mi radimo statistiku za Hrvatsku koja govori o nekakvom porastu ili pak padu cijena. Ove godine ćemo imati ukupno manji pad cijena, dok je najveći pad bio na koncu prošle godine, hajdemo reći na kraju krize, i tada se povećao broj transakcija”, napominje Ranilović.

Svugdje smo imali povećanje prometa od oko 15 posto, kaže Jasminka Biliškov Tako generalno gledajući, nastavlja on, Hrvatska pada. “Za vrijeme sezone u priobalju su cijene bile nešto malo više. Zagreb isto tako ima konstantni pad, ali sve je to ipak ušlo u stabilnije razdoblje”, smatra on dodajući kako su stari neprodani stanovi nebitni jer su već dulje vrijeme izvan tržišta nekretnina. “Kada mi na tržištu nekretnina čujemo za ‘neprodane stanove’, digne nam se kosa na glavi. Ti neprodani stanovi ne utječu na tržište nekretnina već pet godina. Tržište se razvija mimo njih i banke će, kao i vlasnici tih nekretnina, to rješavati sukcesivno, a za tržište je dobro da se broj tih stanova postupno rješava”, ističe. Porez na nekretnine, nastavlja on, ove godine nije bio jedna od jačih tema. “Bez obzira na to što se događa, čim se spomenu porezi, tržište se destabilizira. No kažem, ušli smo u relativno stabilno razdoblje i unatoč tom padu bolje je nego što je bilo”, zaključuje Dubravko Ranilović.

a proizvođače računalnih programa iz Hrvatske Filipini bi mogli biti dobro mjesto za širenje posla. Ondje postoji velika skupina obrazovanih informatičara čija cijena rada je vrlo konkurentna, a izvrsno govore engleski i spremni su surađivati sa stranim ulagačima. Finska Nokija je to već iskoristila. O sektorima u kojima je moguće relativno lako i brzo ostvariti poslovnu suradnju na Filipinima i u Tajlandu, moglo se prošli tjedan saznati na predavanju u zagrebačkoj središnjici Hrvatske gospodarske komore. Poslovanje u tim zemljama postalo je još lakše nakon ulaska u EU jer hrvatski poduzetnici mogu dobiti pomoć u institucijama specijaliziranim za poticanje suradnje Unije i tih zemalja. Na Filipinima ima sjajnih prilika za investiranje u poljoprivredu, obnovljive izvore energije i zdravstveni turizam, rekao je Valerio Mazzone iz Europsko-filipinske poslovne mreže. Uz izdašne poticaje i porezne izuzetke, poljoprivredni proizvodi iz Filipina postižu odlične cijene na europskom tržištu.

Hrvatska s Filipinima ima pozitivan skor jer je izvezla robe za 41,9 milijuna kuna Tajland je dobra prilika za suradnju u proizvodnji strojeva i kompjuterske opreme. Tu se proizvede najviše kompjuterskih tipkovnica na svijetu. Iz Tajlanda se jednostavno može pokrenuti i posao u susjednim zemljama, Mijanmaru i Laosu, rekla je Panadda Khamparat iz Udruge europskog biznisa (EABC) iz Bangkoka. U prvih osam mjeseci ove godine robna razmjena Hrvatske i Filipina iznosila je 51,9 milijuna kuna. Hrvatska ima pozitivan skor jer je izvezla robe za 41,9 milijuna kuna. Nasuprot tome s Tajlandom je saldo negativan. Izvezeno je robe za 11 milijuna kuna, dok je uvoz bio 92 milijuna kuna. (I.V.) 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 31

SAJMOVI 38. Interliber

Kriza je za nakladnike prošla

Najznačajnije događanje u izdavaštvu u Hrvatskoj potvrdilo je činjenicu da je kriza u ovoj branši prošla. Novi naslovi, izdašni popusti i besplatan ulaz na sajamski prostor privukao je mnoge na Zagrebački velesajam piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

Svaka naša knjiga i rukopis se tretira kao da će biti prodan u dva milijuna primjeraka i zahvaljujući takvom odnosu odolijevamo svim neprilikama koje vladaju u Hrvatskoj. Miroslava Vučić, Školska knjiga

ajznačajniji godišnji događaj za sve izdavače u Hrvatskoj je Interliber, a ovogodišnji sajam mogao se pohvaliti činjenicom da donosi dašak optimizma u sve one koji se bave knjigom i od nje žive. Već prvog dana i prije samog službenog početka sajma knjiga gužve su bile u oba paviljona Zagrebačkog velesajma u kojem se održava. Besplatan ulaz, popusti na popularnu literaturu, kao i rasprodaje po smiješnim cijenama privukle su veliki broj kupaca što je izmamilo osmijehe na lica urednika izdanja, kako velikih tako i malih izdavačkih kuća. Iako na Interliberu ne zarađuju prodajom, 500 četvornih metara prostora koje je ove godine na sajmu uredila Školska knjiga pokazuje kako im je nastup na njemu izuzetno važan, ističe Miroslava Vučić, urednica izdanja te velike izdavačke kuće. “U posljednjih 15 godina na ovakav način nastupamo na ovom sajmu i izlažemo najpametnije knjige koje se proizvode na domaćem tržištu i upravo zato smo vodeći izdavač na ovom tržištu. Iako nas je kriza dotaknula, nismo spustili svoje kriterije ni u izboru naslova, uređivačkom dijelu niti u izgledu proizvoda. Svaka naša knjiga i rukopis se tretira kao da će biti prodan u dva milijuna primjeraka i zahvaljujući takvom odnosu odolijevamo svim nepri-

32 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

likama koje vladaju u Hrvatskoj”, naglašava Miroslava Vučić.

Izravni kontakt

Seid Serdarević, glavni urednik Frakture, ističe kako je njegovoj izdavačkoj kući koja nema svoju prodaju Interliber izuzetno važan zbog izravnog kontakta s kupcima. “Mi tu možemo razgovarati s njima, čuti što ih zanima, što žele

I prije službenog početka sajma knjiga gužve su bile u oba paviljona Zagrebačkog velesajma čitati, promovirati nova izdanja i na jednom mjestu pokazati ono što smo ponudili u protekloj godini”, kaže Serdarević. Kriza, iako je u domaćem izdavaštvu bila dublja nego možda u susjednim državama, polako prolazi. “Od 2000. godine bilježimo rast sve do prije pet godina, i

interliber u brojkama:

Veliki broj izdavača i prateći program Interliber koji svake jeseni na Zagrebačkom velesajmu okuplja nakladnike, pisce, distributere i sve ljubitelje knjige u 38 godina postojanja postao je nezaobilazno mjesto susreta izdavačke industrije s čitateljima. Prošle godine posjetilo ga je više od 130.000 posjetitelja, što je ove godine i premašeno. Interliberskoj mješavini izložbeno-kulturnog, edukativnog i zabavnog sadržaja pridonijelo je 266 izlagača, među kojima

broj objavljenih knjiga je dosezao zapadnoeuropske prosjeke. Pad koji je došao bio je tresak s puno više razine nego u susjedstvu. Problemi s kojima se suočavamo nisu jednostavni jer bismo ih tada jednostavno riješili. Kriza je čitanja, loš je obrazovni sustav i loš odabir lektira, a problem je i medijske neprepoznatljivosti knjige i nepostojanja nacionalne strategije na tom području. Mislim da smo prošle godine bili na dnu, a sada slijedi oporavak zajedno s oporavkom cijelog gospodarstva. Kako proizvodnja knjiga traje između 12 i 24 mjeseca, taj oporavak će kasniti”, smatra Serdarević.

Okupljanje stripofila

Andrej Cvitaš, glavni prevoditelj u Libellusu, malom izdavaču specijaliziranom za objavljivanje prijevoda popularnih talijanskih stripova, ističe kako njihova izdanja imaju stalnu klijentelu koja željno iščekuje i brzo kupuje njihova izdanja. Stoga im, kaže, Interliber služi uglavnom kao prozor i prostor za promociju prema novim kupcima, onima koji ne znaju za njihova izdanja i ne prate internetske forume posvećene stripu. “Ovaj sajam nam je ujedno i mjesto okupljanja stripofila koji se, uz susrete na strip-festivalima, nalaze i na Interliberu. Iako se većina naših izdanja kupuje u striparnicama i preko web stranice, ovdje se sve

su prvi put i kineski nakladnici. Na sajmu je posebno osmišljen šestodnevni program popularizacije znanosti na praktičan i zabavan način, a u “Knjižideru” su posjetitelji mogli pohraniti kupljene knjige dok se nastavlja s obilaskom štandova.

može naći na jednom mjestu”, ističe Cvitaš. Za stripove je kriza također pri kraju, dodaje. “Iako su naklade u usporedbi s brojkama od prije 10 ili 15 godina prepolovljene, s obzirom na specifičan pristup tržištu i činjenicu da naša nova izdanja u prva dva mjeseca prodaje imaju popust od 20 posto za vjerne kupce, oni ne moraju čekati godinu ili dvije da povoljno kupe željena izdanja. To potiče naš izdavački ritam i prodaju i vjerujem da ćemo nastaviti ovaj pozitivni trend”, procjenjuje Cvitaš.

Dobar izračun donosi dobit

Urednik u izdavačkoj kući Hangar 7, specijaliziranoj za SF i fantasy literaturu, Davorin Horak ističe da se svaki izdavač koji želi biti prisutan na tržištu mora pojaviti na Interliberu. “Koliko god da si malen ili ti se cijena najma prostora činila velikom, to je mjesto gdje si u kratkom vremenskom razdoblju izložen mnogima i mnogi mogu vidjeti što i kako radiš. Nama malima je jednako važan i element prodaje. Mi jako ovisimo o distribuciji preko drugih jer nemamo svoje dućane, a tamo situacija nije bajna i problem je naplatiti ono što je prodano. Na Interliberu se prodaje izravno kupcu, cijene su povoljnije i ako dobro iskalkulirate odnos najma prostora i zaradu - možete biti u plusu”, zaključuje Horak.

Na Interliberu se prodaje izravno kupcu, cijene su povoljnije i ako dobro iskalkulirate odnos najma prostora i zaradu - možete biti u plusu. Davorin Horak, Hangar 7

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Čokoladnica

Čokoladnim pivom protiv depresije Uspostaviti posao nije bilo nimalo lako, kaže Irena Kučiš Tomažin, vlasnica i direktorica specijalizirane čokolaterije i trgovine Čokoladnica iz Zagreba. Ipak, danas je njezin brend La Chocolate prisutan u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a planiraju i daljnje širenje u obliku davanja franšize piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

ve što vidiš ispred mene, moj prijatelju, je rezultat života s čokoladom”, izjava je sjajne američke glumice Katherine Hepburn i upravo ona najbolje dočarava “čokoladnu” priču Irene Kučiš Tomažin, vlasnice i direktorice specijalizirane čokolaterije i trgovine Čokoladnica iz Zagreba. Još za vrijeme studija, a bilo je to prije jednog desetljeća, Irena je potaknuta viđenim na brojnim putovanjima te željom da sama sebe zaposli i radi ono što voli, odlučila krenuti u kreativni

“

8 trgovina

Za poslovne klijente izrađuju poklone s logotipom njihovih tvrtki, te praline i čokolade po narudžbi

ima brend La Chocolate

35 radnika zapošljavaju u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji

više od

100

vrsta čajeva nude u Čokoladnici

pokrenuti nešto svoje jer - usprkos rečenicama koje često čujemo u medijima kako se potiče malo poduzetništvo - ja zaista, nažalost, nemam takvo iskustvo. Jedna sam od onih koji su cijeli svoj poslovni pothvat iznijeli sami, učeći na vlastitim pogreškama, vlastitim idejama i novcem, uz bezrezervnu podršku obitelji i supruga, uporno vjerujući da ću u tome uspjeti - što se na kraju i ostvarilo”, ističe Irena Kučiš Tomažin. Napominje kako ju je najviše obeshrabrivala beskrajna i spora birokracija kao i

biznis i pokrenuti tada jedinu specijaliziranu čokolateriju i čajoteku na hrvatskom tržištu. “Samo u našem dućanu mogu se pronaći jestivi čokoladni pokloni u obliku našeg zaštićenog brenda La Chocolate kao što su ručno rađene čokolade, ‘čokoladna piva’, ‘štikle’, ‘mobiteli’, ‘čokoladne salame’, ‘sir’ i ‘čokoladni pršut’. Naši kupci i mnogi turisti vjerno dolaze u našu trgovinu La Chocolate u centru Zagreba u Masarykovoj ulici kako bi se počastili neobičnim čokoladnim poklonima, najfinijim belgijskim pralinama i kvalitetnim čajevima, a nudimo ih više od 100 vrsta, te kavu iz svih dijelova svijeta”, kaže Irena Kučiš Tomažin. Ipak, krenuti u ovaj posao, kaže, nije bilo jednostavno i zahtijevalo je mnogo truda, kako za otvaranje tvrtke tako i prve trgovine. “U Hrvatskoj je financijski problem i rizik

34 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

nedostatak spremnosti banaka da zaista prate malo poduzetništvo.

Loša klima za poduzetnike

“Mislim da, nažalost, klima u Hrvatskoj za poduzetnike ni danas nije puno bolja. Splet okolnosti uzrokovanih krizom, pad standarda kupaca, specifičnost hrvatskog tržišta koje se sve više odlikuje nestajanjem nekadašnjeg srednjeg sloja i veliko opterećenje poduzetnika porezima i nametima, što bih istaknula kao glavni problem, iziskuju više nego ikad hrabrost, prilagodljivost i snalažljivost da bi se opstalo”, kaže ova mlada poduzetnica te iz vlastitog iskustva govori kako je po tom pitanju u Hrvatskoj teže biti poduzetnik nego, primjerice, u Sloveniji. No unatoč svim tim preprekama, njezin

Naši klijenti su broji hoteli, restorani, wellness centri, ali tu su i drugi naši veleprodajni kupci širom regije kojima smo dobavljači bombona, čokoladnih proizvoda, čajeva i porculana, kaže Irena Kučiš Tomažin

“slatki” poslovni put nije se zaustavio otvaranjem jedne trgovine u Zagrebu. Danas je brend La Chocolate prisutan u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji s osam trgovina i 35 zaposlenih, a planiraju i daljnje širenje u obliku davanja franšize. Važan dio njihova poslovanja je suradnja s poslovnim klijentima za koje već godinama izrađuju poslovne poklone s logotipom njihovih tvrtki, te praline i čokolade po narudžbi. “U tome se potpuno prilagođavam ispunjenju svake njihove zamisli, a naši klijenti su brojni hoteli, restorani, wellness centri. Tu

su i drugi naši veleprodajni kupci širom regije kojima smo dobavljači bombona, čokoladnih proizvoda, čajeva i porculana”, kaže Irena Kučiš Tomažin. Uz čokoladu, ima još jednu poslovnu strast - čajeve. “Živim zdravo, jako volim kuhati za obitelji i otkrivati nove gastro delicije. Odmalena se bavim sportom, a danas strastveno trčanjem, što predstavlja jedan od glavnih razloga zbog kojeg sam željela imati u Hrvatskoj najveću ponudu čaja i opreme za čaj, a uz to ponuditi i čokoladne maštovite delicije, vrhunske, ali i cjenovno pristupačne svima”, kaže Irena Kučiš Tomažin.

Upućeni prodavači

Sve čajeve koje prodaju konzumiraju i sami, a sve kako bi kupcima na najbolji način znali približiti proizvode. Svaki kupac kod njih može saznati sve o čaju, surađuju i s nutricionistima, a posebno su poznati po čajevima za wellness, mršavljenje i detoksikaciju te onima za sportaše. “S optimizmom gledamo naprijed i sretni smo što nam se kupci i klijenti vjerno vraćaju, što nam je potvrda kvalitete naših proizvoda i truda koji svakodnevno ulažemo da bi naš brend La chocolate zasladio svakome ovu ponekad tmurnu svakodnevicu”, zaključuje svoju čokoladnu priču Irena Kučiš Tomažin.

Jedna sam od onih koji su cijeli svoj poslovni pothvat iznijeli sami.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo Printex, Čakovec

Hrvatski proizvod u Formuli 1 Tiskaju sve vrste knjiga, od beletristike do zahtjevnih monografija, prospekte i brošure isporučuju u vrlo kratkom roku, a u sitotisku nude tisak na tekstil, kožu, promotivni tekstil... Tvrtka ima showroom

Govoreći o offset tisku Mesarov je istaknuo kako se u toj vrsti tiska mogu ponuditi svi proizvodi koje tiskara nudi. To su primjerice proizvodi kojima se može definirati korporativni identitet neke tvrtke, zatim promotivni katalozi, brošure, knjige, monografije, pa sezonski proizvodi, papirnata galanterija te personalizirani proizvodi i ambalaža. Mesarov je dodao kako klijentima mogu ponuditi veliki izbor papira svjetskih proizvođača na kojima se može isticati logo tvrtke. Isto tako, ako nekom klijentu zbog odlaska na sajam u kratkom roku treba brošura ili katalog u kojima želi predstaviti svoju tvrtku, u Printexu mogu izraditi sve vrste proizvoda, od prospekta do brošura, kataloga i luksuznih publikacija. “U mogućnosti smo otisnuti sve vrste knjiga, od beletristike do zahtjevnih monografija, bez obzira na to jesu li tvrdog ili mekog uveza. Osim toga, u sitotisku nudimo tisak na tekstil, kožu, na promotivni

A SAD MALO O NAMA...

od 1993. godine radi Printex 30 zaposlenih danas ima tvrtka posjeduju certifikat Eco-tex Standard 100

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

akovečka tvrtka Printex osnovana je 1993. godine, a tijekom proteklih dvadesetak godina narasla je iz malog obrta u tvrtku koja danas zapošljava 30 radnika. U počecima poslovanja Printex se bavio sitotiskom, a nakon nekoliko godina djelatnost se proširila na offset tisak. Uporedo s time razvijala se i promocijska djelatnost sa širokim asortimanom poslovnih poklona i promidžbenih proizvoda. “Zahvaljujući višegodišnjim ulaganjima u opremu i zaposlenike, danas Printex ima potpuno zaokružen proces proizvodnje u svim djelatnostima, a posjedujemo i Eco-tex Standard 100 certifikat za tisak na tekstil”, rekao je Damir Mesarov, direktor Printexa. Tvrtkin sitotisak je opremljen s dva najmodernija automatska sitotiskarska stroja tvrtke MHM, jedne od vodećih u proizvodnji strojeva za tu vrstu industrije. Printex je u offset tisku izrastao u jednu od vodećih tiskara na području sjeverozapadne Hrvatske i postao pouzdan partner nizu respektabilnih klijenata diljem naše zemlje koji traže vrhunsku kvalitetu proizvoda.

36 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Tvrtka u svom sjedištu ima i showroom u kojem se može vidjeti paleta njihovih proizvoda tekstil kao i razne promotivne proizvode, preslikače, tampon tisak te UV-lakiranje”, rekao je Mesarov. Proizvodi na kojima se nalazi sitotisak tvrtke Printex mogu se naći u trgovinama diljem Hrvatske, ali i u ekskluzivnim dizajnerskim prodavaonicama odjeće u nekim od glavnih europskih metropola. Veliki broj proizvoda može se razgledati i u showroomu u sjedištu tvrtke. Mesarov se pohvalio i činjenicom da se na obući koju nose neki vozači Formule 1 i Moto GP-a nalazi tisak tvrtke Printex. (S.P.)

POGLED IZNUTRA

Je li biti prodavač sramota? IGOR PURETA

predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor

Zašto prodavači, a i njihove organizacije, danas pribjegavaju opisnim izrazima poput “tehničkog predstavnika” ili “savjetnika”

este li ikad upoznali osobu čiji naziv radnog mjesta zvuči poput “podupiratelj rješenja” ili “savjetnik za klijente”? Vjerujem da jeste, dapače, vrlo je velika vjerojatnost da i sami radite na takvom radnom mjestu ili da ste u poduzeću okruženi ljudima s tim i sličnim titulama. I dok, zapravo, prodaju robu i usluge poduzećima i pojedincima, prodavači ne vole da ih se zove prodavačima. Iako bez njihove pomoći ne bismo znali odlučiti između dva ili više proizvoda te bismo često odabrali krivi, što bi nam kasnije uzrokovalo puno glavobolje, malo je njih koji posao prodavača doživljavaju svojim pravim pozivom. Iako jako puno znaju o prodaji, o svom poduzeću, proizvodima koje prodaju, psihologiji, pravu, ekonomiji – prodavači žele izbjeći da ih se naziva - prodavačima. Tijekom godina sam susreo mnogo ljudi koji su zaista odlični prodavači. Mnogi su zaista cijenjeni zbog svog odnosa prema poslu, kolegama i klijentima, a nekako se uvijek čini da nisu baš zadovoljni karijerom prodavača. Čak i u situacijama kada rade na proviziju i omogućena im je visoka, ako ne i najviša zarada u poduzeću, zadovoljstvo izostaje. Kao da se prodavači osjećaju nelagodno i krivo jer su prodavači i svoju karijeru promatraju inferiornijom u odnosu na druge. Takva percepcija i takav utjecaj dolaze iz više izvora. Najprije iz naše okoline ili od klijenata koji zanimanje prodavača dovode u vezu s negativnim riječima poput: lažljivac, agresivan, bahat ili prevarant. Takva percepcija dolazi ponekad i iz samih poduzeća u kojima rade. Neki radnici u poduzećima promatraju prodavače kao problem jer žele promijeniti postojeće stanje, politike i procedure unutar poduzeća kako bi brže ili bolje obavljali svoj posao. Klijenti ne odgovaraju na e-mailove, pozive ili se ne žele sastati s njima. Iako statistike pokazuju da oko 12 posto zaposlenih rade kao prodavači, malo tko želi biti poistovjećen s time ili da ga tako tretiraju kolege ili klijenti.

Kako bi izbjegli takve konotacije i usporedbe, prodavači, a i njihove organizacije, pribjegavaju opisnim izrazima poput “tehničkog predstavnika” ili “savjetnika”. No, to je mač s dvije oštrice. S jedne strane postoji obveza prodaje proizvoda ili usluga, postizanja ciljeva, osvajanja bonusa, a s druge se skriva činjenica da uopće rade u prodaji. To skrivanje im nanosi štetu jer izaziva zbunjenost i sukob, kako kod prodavača tako i kod kolega i klijenata. Svakodnevno buđenje i odlazak na posao čiji sam naziv stvara konflikt i osjećaj krivnje je iscrpljujući za svakog, a vjerujem, najviše upravo za prodavača. U potrazi za rješenjem tog problema prodavači često napuštaju i vrlo uspješne

dok su radili kao prodavači. Sigurno je da jedan dio takvog shvaćanja prodaje leži u problematičnim praksama prodaje tijekom 20. stoljeća, kojih se neki još uvijek drže. Stoga je jednostavno razumjeti zašto se osobe s čvrstim i pozitivnim načelima ne žele vezati uz nemoralne metode prodajne prakse. Prodavači rade u izazovnoj i zahtjevnoj profesiji. Obaviti desetke telefonskih razgovora, poslati mnogobrojne mailove, zvati nepoznate ljude u nadi i želji da se pronađe kupac, zahtijeva ogromnu količinu volje i samopouzdanja. Financijski savjetnici pomažu obiteljima pripremiti se za budućnost, zastupnici osiguravateljskih društava pomažu zaštititi klijente od najgoreg, prodavači u različitim industrijama pomažu svojim klijentima obaviti posao učinkovitije i sigurnije. Prodavači nekretnina pomažu vam pronaći novi dom. Pomoć koju prodavači daju svojim klijentima je izuzetno važna, a najbolji su upravo oni kojima je stalo do svojih klijenata i koji im pomažu da lakše ostvare ono što su zamislili. Organizacije ovise o prodavačima, a svi ostali odjeli u organizaciji postaju besposleni ako zakaže prodaja. Ako nema klijenata, nema potrebe za administracijom, odjelom za korisnike, rukovoditeljima, inženjerima, referentima, radnicima. I bez obzira na to je li vam

Organizacije ovise o prodavačima, a svi ostali odjeli u organizaciji postaju besposleni ako zakaže prodaja prodajne karijere kako bi preuzeli rukovoditeljske pozicije ili neki uredski posao koji od njih ne zahtijeva prodaju, pa i za puno niža primanja. Na rukovoditeljskim pozicijama često na svoje podređene prenose svoje neriješene sukobe i nelagodu vezanu uz prodaju, govoreći o prodaji, prodavanju i prodavačima upravo onim pridjevima koji su i njih smetali

tko od klijenata ili rukovoditelja to rekao, trebate biti ponosni na svoj posao. O vašem znanju i želji da pomognete drugima ovisi vaš uspjeh, ali i uspjeh vaših organizacija i klijenata. Stoga sljedeći put kad vas tko upita što radite, odgovorite da ste prodavač. Nema potrebe da maskirate svoj posao i poziv. Budite ono što jeste i budite ponosni na to.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 37

vijesti Hotel Monte Mulini na listi najboljih

Rovinjski hotel Monte Mulini iz sastava turističke tvrtke Maistra jedini je hotel iz Hrvatske koji se ove godine nalazi na listi 30 najboljih hotela-resorta u Europi. To su odlučili čitatelji svjetskog časopisa za putovanja Condé Nast Travelera. Hotel Monte Mulini je, osim toga, drugu godinu za redom proglašen najluksuznijim hotelom u Hrvatskoj.

TURIZAM Očuvanje materijalne i nematerijalne

Jegulja jesenka delicija Manifestacijom Dani jegulje želi se potaknuti novi segment raz Udruga Maškadur na taj način želi dodatno razviti svijest o važn izlova jegulje kako se ne bi doveo u pitanje opstanak te posebne piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

Preko Vise 705 milijuna eura

J Europljani koji su ovoga ljeta boravili u Hrvatskoj i koristili Visa karticu potrošili su putem te kartice ukupno 705 milijuna eura ili 7,5 posto više nego prošle godine. Među svim Europljanima s Visa karticama najviše su tijekom lipnja, srpnja i kolovoza u Hrvatskoj potrošili Nijemci, i to gotovo 118 milijuna eura ili 12 posto više nego u istim mjesecima 2014. Slijede turisti iz Velike Britanije, Norveške, Italije i Francuske. Ti su turisti i ove, kao i prošle godine, među svim turistima koji su boravili u Hrvatskoj, potrošili najviše putem Visa kartice.

egulja je zagonetna riba i još nije sasvim jasno kako točno ta zmijolika plivačica uspješno, iz godine u godinu, prevali put čak od Sargaškog mora u Sjevernoj Americi, gdje se mrijesti, pa sve do hrvatske rijeke Neretve, gdje obitava - i zatim natrag. No, posve je jasno kako je upravo zbog svoga staništa u neretvanskoj delti jegulja postala poseban dio lokalne gastronomije. U jesen jegulja doseže najveću veličinu i težinu, i to točno pred svoj put nazad u Sargaško more. Iste jedinke više se ne vraćaju u Neretvu, kamo dolaze samo mlade ribe, pa je u narodu poznato kako je “jegulja jesenka najbolja jegulja”. Kako bi unaprijedili gastro doživljaj i predstavili jegulju kao poseban specijalitet, udruga Maškadur organizira Dane jegulje koji će se održati od 20. do 22. studenoga u Opuzenu. “Budući da nigdje u Hrvatskoj jegulja nije tako važan dio prehrane i gastronomije stanovništva niti se spravlja na tako mnogo načina kao što je to u dolini Neretve, jasno je da je riječ o specifičnoj gastronomskoj deliciji i važnom dijelu identiteta Neretve”, rekla je Monika Prović, predsjednica udruge Maškadur. Dodala je kako su Dani jegulje manifestacija očuvanja materijalne i nematerijalne baštine toga dijela Hrvatske kojom se želi potaknuti novi segment razvoja cijelog neretvanskog kraja. Udruga Maškadur na taj način želi dodatno razviti svijest o važnosti očuvanja okoliša i održivog izlova jegulje kako se ne bi doveo u

38 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

pitanje opstanak te posebne riblje vrste. Osim toga, žele poticati razvoj poduzetničkog duha među mladim stanovništvom, posebice među onima koji se bave poljoprivredom.

Planovi i kvote

Jedan od ciljeva brendiranja jegulje kao neretvanskog jela, kako je istaknula i Monika Prović, jest učiniti Neretvu novom gastro destinacijom i to kroz njene posebnosti. Brendiranje jegulje sastavni je dio brendiranja Neretve kao regije i turističke destinacije u Hrvatskoj. Taj će se proces odvijati kroz izdavanje kulinarskih recepata tradicionalne kuharice. U sklopu Dana jegulja održat će se nekoliko

Europska unija od Hrvatske zahtijeva donošenje nacionalnog plana upravljanja jeguljom okruglih stolova na temu očuvanja i unapređenja populacije neretvanske jegulje. Cilj je okupljanje lokalnih ribara, ali i predstavnika lokalne uprave i samouprave kako bi započeli suradnju. Na upit o tome postoje li kvote lova na jegulje, Monika Prović je odgovorila kako trenutačno

baštine

prava je voja cijelog neretvanskog kraja. osti očuvanja okoliša i održivog riblje vrste

Jegulja na ražnju ili kuhana na lešo Na gradskom trgu u Opuzenu održat će se sajam neretvanskih delicija gdje će svoje proizvode predstaviti vlasnici tamošnjih OPG-ova, a predstavit će se i vinari vinogorja Neretva i Komarna. Jegulja se spravlja na brojne načine, a najpoznatiji je brudet ili brujet od jegulje s kojim se služi pura ili palenta. Poznata je i jegulja na ražnju, zatim kuhana na lešo, pržena u kukuruznom brašnu te kuhana s raštikom, što je stari neretvanski način p r i - prave jegulje. Sušena jegulja, nekoć omiljena među Neretvanima, danas je gotovo nestala s jelovnika. S obzirom na to da je jegulja sama po sebi teška i masna, uz nju odgovaraju svježa vina bogatijeg tijela, ovisno o tome na koji način se jelo spravlja. Tako se uz jegulju na ražnju preporuča chardonnay ili pošip, a uz brudet od jegulje rose od plavca malog ili bordoška kupaža vina iz južne Dalmacije.

nema kvalitetne regulacije lova na jegulje. No, Europska unija od Hrvatske zahtijeva donošenje nacionalnog plana upravljanja jeguljom, a zatim i donošenje lokalnih planova upravljanja. “Dakle, kvote za ulov ne postoje, a potrebno je regulirati i vrste alata kojim će se jegulja loviti”, zaključila je Monika Prović.

Katarina Line

Priznanja britanskih partnera Jedna od najuspješnijih hrvatskih turističkih agencija u incoming sektoru (dovođenja turista u Hrvatsku), opatijska tvrtka Katarina Line nedavno je dobila dva važna priznanja od svojih poslovnih partnera iz Velike Britanije. Tako je na jednom od najvažnijih svjetskih turističkih sajmova - londonskom World Travel Marketu (WTM) dobila nagradu za agenta godine na području Europe i Mediterana. Nagradu joj je dodijelila All Leisure Grupa, britanska grupacija turoperatora koji ukupno imaju šest potpuno različitih turističkih brendova. Katarina Line je njihov ekskluzivni agent za turističke ture na području Hrvatske i zemalja u regiji. Osim toga, Katarina Line je za projekt Dalmatian Island Explorer dobila nagradu Top performer 2015 od renomiranog britanskog

turoperatora Saga. Taj projekt je ustvari turistička tura koja se odvija na tri različita broda iz flote opatijske agencije. Riječ je o sedmodnevnom kružnom krstarenju po dijelu hrvatskog Jadrana, a polazak je iz Dubrovnika. Inače, agencija Katarina Line posluje od 1992. godine, a osim u Opatiji ima područne urede u Splitu i Dubrovniku. Tvrtka ima 30 zaposlenika, a u floti ima pedesetak brodova. Na turističke ture po Jadranu polazi se iz Opatije, Splita i Dubrovnika. (S.P.)

GASTPro u Splitu od 11. do 14. studenoga

Prvi sajam za pripremu naredne sezone

Ovogodišnji, 21. međunarodni sajam profesionalne hotelske i ugostiteljske opreme GASTPro od 11. do 14. studenoga u splitskoj Spaladium areni okupio je 56 izlagača koji su izložili 400 robnih marki. Sajam organizira tvrtka Sajam Split, a dio je sajma GAST koji se zbog nedostatka prostora podijelio na dva dijela. GASTPro tako se održava na završetku turističke sezone, a GAST će se uobičajeno održati u ožujku. GASTPro je specijalizirani sajam koji uz izlagački nudi i konferencijski program, a ovaj put naglasak je stavljen i na male iznajmljivače. “Cilj nam je na jednom mjestu i u pravo vrijeme, nakon tek završene turističke sezone, okupiti sve sudionike u turističkoj djelatnosti

kako bi na visokoprofesionalnoj razini, kroz edukativne konferencije, okrugle stolove i predavanja, usvojili nova znanja i razmijenili iskustva s ciljem što bolje pripreme sljedeće turističke sezone”, rekla je Sanja Vuković Veić, direktorica Sajma Split. Ove se godine, kako je naglasila, posebno razgovaralo o obogaćivanju ponude sadržajima koji garantiraju cjelogodišnju popunjenost turističkih kapaciteta, a potiču i razvoj drugih gospodarskih grana. Otvarajući sajam, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja kazao je kako je GASTPro poticaj uspješnoj turističkoj sezoni i jednom od najuspješnijih sektora gospodarstva - turizmu. “Svjesni smo da nas u ovim teškim gospodarskim i socijalnim prilikama turizam drži iznad vode, ali i da se na njega nadovezuje i proizvodnja hrane te druge male djelatnosti. Pravo je vrijeme da naši turistički djelatnici sagledaju ovu i obave pripreme za sljedeću turističku sezonu”, istaknuo je Ževrnja. (J.V.)

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 39

HRWWWATSKA Industrial parts - marketplace

Industrija povezana na jednostavan način Portal je prilagođen potrebama i najmanjih obrta s jednim zaposlenim, kao i svim ostalim tvrtkama piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Hrvatskoj je krenuo s radom prvi business to business industrijski portal Industrial parts - marketplace za pretragu srodnih ponuđača i kupaca usluga i proizvoda u primarno industrijskom sektoru, te realizaciju cjelokupnog kupovno-prodajnog procesa. Projekt je rezultat 20-godišnjeg profesionalnog iskustva osnivača projekta, diplomiranog inženjera strojarstva Krunoslava Glavača iz Nove Gradiške, koji se pri razvoju ovog portala koristio iskustvima koje je stekao radeći na hrvatskom i tržištu Europske unije. Ulaskom na tržište EU-a cjelokupna hrvatska proizvodna industrija morala se optimizirati i prilagoditi novom okruženju povećavanjem vlastite konkurentnosti. Jedan od bitnih ali često zanemarenih aspekata u poslovanju metaloprerađivačke i srodnih industrija je pronalaženje novih poslovnih partnera i ponuđača za vlastite ugovorne projekte, kao i ponuda

Poseban fokus je na mogućnostima pretraživanja što je ujedno i najsnažnija funkcionalnost portala vlastitih proizvodnih kapaciteta i usluga. “Vrlo često sam u praksi, tražeći dobavljače za vlastite narudžbe i poslove, shvatio da 20 kilometara od mene postoji tvrtka za koju nisam nikad čuo, a radi baš dio posla koji mi treba. Kad se takva situacija preslika na cjelokupno hrvatsko tržište, a i dalje na tržište EU-a, vrlo ja40 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Krunoslav Glavač

sno se detektira problem - nedostatak strukturiranih informacija u industrijskoj branši i mogućnosti zaključivanja poslovnog odnosa na učinkovit način, bez suvišnih putovanja i telefonskih poziva”, ističe Krunoslav Glavač.

Ocjena kvalitete

Glavne odlike portala - čiji je razvoj trajao oko dvije godine i koji je u svemu plod hrvatske pameti - su jednostavnost i funkcionalnost za krajnjeg korisnika, dakle, jednostavno pretraživanje i izravni kontakt kupaca i ponuđača. Poseban fokus je na mogućnosti pretraživanja prema vrsti usluge, proizvodu, branši, materijalima, adresi, te ključnim riječima uz mogućnost trenutno najkvalitetnije prezentacije tvrtki. Na koncu, tu je i mogućnost izravnog kontakta i zaključivanja kompletnog posla na dijelu stranice za registrirane korisnike, ocjena kvalitete kupca i ponuđača, kao i pregled faza u kojima se nalaze svi upiti i ponude. Portal je prilagođen potrebama i najmanjih obrta s jednim zaposlenim, kao i svim ostalim tvrtkama. “Kupci i ponuđači, primjerice, u metaloprerađivačkoj industriji, nisu stručnjaci u IT tehnologijama i vrlo teško dolaze do novih poslova koristeći se tehnikama pretraživanja interneta, a komercijalisti troše puno vremena i resursa kako bi došli do potrebnih informacija. Kod kupaca to rezultira smanjenim obujmom potencijalnih kvalitetnih dobavljača. Kod ponuđača usluga stvar je još složenija jer su uglavnom osuđeni nasumce globalno nuditi svoju uslugu ili proizvod, sami procjenjujući kojim tvrtkama bi to bilo zanimljivo”, napominje Krunoslav Glavač. Nakon Hrvatske, plan portala je iskorak na regionalno i tržište Europske unije.

Agrivi i sljedivost hrane

Od farmera izravno u ruke potrošača S Agrivi certifikatom poljoprivrednici mogu prikazati sve važne informacije uzgojenog proizvoda, tako što će na njega staviti QR kod

grivi, globalna agri-tech tvrtka koja nudi softver za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom i pomaže poljoprivrednim proizvođačima poboljšati produktivnost i profitabilnost, predstavila je novu mogućnost - Agrivi certifikat, odnosno sljedivost hrane od farmera izravno u ruke potrošača. S Agrivi certifikatom poljoprivrednici mogu prikazati sve važne informacije uzgojenog proizvoda, tako što će na njega staviti QR kod koji vodi na certifikat u Agrivi platformi. “Jako smo ponosni što objavljujemo lansiranje Agrivi certifikata koji donosi koristi kako poljoprivrednicima tako i potrošačima. Poljoprivrednicima Agrivi certifikat omogućuje jednostavan prikaz svih važnih informacija o uzgoju poljoprivrednih proizvoda, dok potrošači napokon mogu saznati što to točno jedu čak

krajnjem potrošaču u prvom dijelu 2016. godine”, istaknuo je Matija Žulj, direktor Agrivija.

Lokacija polja

i prije negoli odluče kupiti određeni proizvod. Tako tisuće poljoprivrednika u više od 150 zemalja mogu očekivati označavanje svojih proizvoda QR kodom koji će sadržavati Agrivi certifikat dostupan

Na Agrivi certifikatu potrošačima će biti dostupne informacije o tome koje elemente u gnojivima je poljoprivrednik koristio prilikom uzgoja. Zatim, moći će saznati je li proizvod organski proizveden ili ne, koliko su sati ljudi, ali i strojevi, radili kako bi uzgojili željeno voće ili povrće, te koliko je bilo utrošeno vode. K tomu, moći će naučiti o hranjivim vrijednostima proizvoda, koliko sadrži proteina, masti, ugljikohidrata i vitamina. Posebice je zanimljivo da će moći vidjeti točnu lokaciju polja na kojima je hrana uzgojena i pogledati fotografije procesa rasta i kako je uistinu bilo uzgojeno ono što korisnik unosi u sebe. (B.O.)

Ericsson Nikola Tesla osvojio nagradu struke

Razvoj One Stop Shopa je Projekt godine Razvoj One Stop Shopa za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) kompanije Ericsson Nikola Tesla osvojio je ove godine nagradu struke za Projekt godine. Nagradu dodjeljuje hrvatski ogranak međunarodnog Project Management Instituta (PMI) želeći njome potaknuti kulturu projektnog upravljanja. Premda je ovaj projekt vrijednosti nešto više od pola milijuna eura trajao svega 11 mjeseci, on pruža puno bolji, brži i jednostavniji uvid u podatke zemljišne knjige i katastra, što za korisnike znači poboljšanje razine kvalitete i brzine pružanja

usluga. Tako sada svi građani Hrvatske prvi put na jednom mjestu mogu vidjeti cjelokupnu vlasničku strukturu nekretnine i njen smještaj u prostoru za što su prije morali koristiti više različitih izvora informacija. Uspostavom ovog sustava građanin može zemljišnoknjižni izvadak sa svojstvom javne isprave dobiti iz vlastitog doma samo jednim klikom, neovisno o tome koja je institucija nadležna za nekretninu. A oni građani koji nemaju računalo i pristup internetu, implementacijom projekta javnu ispravu mogu dobiti kod javnog bilježnika i odvjetnika.

Time su se dodatno rasteretile institucije koje sada mogu spremnije odgovoriti na zahtjev za uslugama vezanim uz tržište nekretnina pa je ovaj projekt važan i za napredovanje Hrvatske na međunarodnoj ljestvici Doing business. (B.O.)

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 41

AKTUALNO Sredstva iz IPARD-a, EFR programa te izravne potpore

Nove isplate za hrva Isplata potpore u poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna oslobođena je korisnicima potpora koji su otvorili zaštićene račune na iste izvršiti ispla

A AGENCIJA ZA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU I RURALNOM RAZVOJU

gencija je obavila novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu Mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Korisniku OPG Kovačević Robert iz Koprivničko-križevačke županije isplaćeno je 440.000 kuna za ulaganje u podizanje nasada višanja. IPARD sredstvima nabavljene su sadnice višanja te je izgrađen sustav i postavljena oprema navodnjavanja kap po kap. Također su nabavljeni i malčer, atomizer, redni čistač grana te malčer sa sakupljačem. Korisniku Bronić, obrt za poljoprivredu, pri-

Isplaćen je i novac LAG‑ovima za provedbu njihovih projekata jevoz i trgovinu, iz Vukovarsko-srijemske županije isplaćena je 891.000 kuna za ulaganje u novu poljoprivrednu opremu i mehanizaciju.

IPARD sredstvima nabavljeno je sljedeće: cestovna mosna vaga, traktor, teleskopski utovarivač, okretni plug, kratka tanjurača, rasipač, traktorska prskalica te adapter za kukuruz. Navedenim ulaganjem moderniziralo se poslovanje te unaprijedila proizvodnja.

Akvakulturi dosad 1,8 milijuna

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate na osnovi dodijeljenih sredstava iz EFR programa, za završena ulaganja u sklopu Mjere 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi. Korisniku Obrt za školjkarstvo i trgovinu, Masimio Labinac iz Vabrige isplaćena je 31.000 kuna za ulaganje u opremanje uzgajališta. Projekt obuhvaća ulaganje u nabavu novih bova-plutača radi unapređenja postojećega poslovanja i povećanja proizvodnje. Korisniku Obrt za morski ribolov DagnjaMAR iz Pule isplaćeno je 77.000 kuna za ulaganje u kupnju specijaliziranog vozila za transport proizvoda. Ulaganjem se poboljšava distribucija i osigurava kvaliteta proizvoda do krajnjeg korisnika. Korisniku Ciplić d.o.o. iz Zadra isplaćeno je 69.000 kuna za ulaganje u opremanje uzgaja-

Novi natječaji

Za uzgoj peradi i svinja, te za voće i povrće Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je dva natječaja za provedbu Podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva - provedba operacije 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Jedan natječaj odnosi se na sektor svinjogojstva i peradarstva, a drugi je raspisan za sektor voća i povrća. Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sukladno Zakonu o poljoprivredi - osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina manja od 6000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8000 eura za ulaganja u ostalim sektorima - te proizvođačke grupe/organizaci-

42 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

je priznate sukladno Zakonu o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda. Sredstva javne potpore iznose ukupno 11 milijuna eura u kunskoj protuvrijednosti, a intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 50 posto od ukupnih prihvatljivih troškova, a moguće ga je uvećati za dodatnih 20 postotnih bodova u slučajevima propisanim natječajem. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u Agronetu od 4. studenoga 2015. do 15. siječnja 2016., a detalje možete pronaći na http://www.apprrr.hr/mjera-4---ulaganja-ufizicku-imovinu-1040.aspx.

poljoprivrednicima

vatsko selo

ovrhe, pa će Agencija za plaćanja svim tu. U ovoj isplati neće biti prijeboja dugovanja

lišta kupnjom mreža za zaštitu od predatora. Ulaganjem će se osigurati poboljšanje kvalitete i povećanje proizvodnje. Do sada je isplaćeno 1,8 milijuna za šest završenih projekata u Mjeri 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi, te je krajnji rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu 31. siječnja 2016. godine.

Izravne potpore

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s isplatom 750 milijuna kuna predujma za izravnu potporu poljoprivrednicima za proizvodnu 2015. godinu. Riječ je o isplati 50 posto EU-dijela potpore, a ona se odnosi na potporu po površini (osnovno i zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje te plaćanje za mlade poljoprivrednike). Proizvodno-vezana potpora nije predmet ove isplate. U 2016. godini predviđene su dvije isplate izravnih plaćanja za proizvodnu 2015. godinu, jedna u prvom kvartalu 2016. godine, a druga zaključno sa 30. lipnja 2016. godine. Isplata potpore u poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna oslobođena je ovrhe, pa će Agencija za plaćanja svim korisnicima potpora koji su otvorili zaštićene račune na iste izvršiti isplatu. U ovoj isplati neće biti prijeboja dugovanja. Agencija je isplatila Lokalnim akcijskim grupama novac za provedbu njihovih projekata. LAG-u Istočna Istra isplaćene su 163.000 kuna, LAG-u Barun Trenk 144.000 kuna, LAGu Bosutski niz 42.000 kuna, a LAG-u Zapadna Slavonija 146.000 kuna. Lokalnim akcijskim grupama (LAG) Europska unija je sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Do sada je iz IPARD-a Lokalnim akcijskim grupama isplaćeno više od 20 milijuna kuna. (K.S.)

Izvanredne mjere potpora

Uputa za proizvođače jabuka i mandarina Kako bi se brže obavila kontrola zahtjeva za isplatu i same isplate potpora, upućujemo proizvođače jabuka i mandarina koji sudjeluju u postupcima povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju, da uz jedan Zahtjev za isplatu potpore za voće povučeno s tržišta za slobodnu distribuciju prilože sve pripadajuće otpremnice. Naime, pojedini proizvođači za svaku otpremnicu ispunjavaju jedan obrazac zahtjeva i šalju nekoliko zahtjeva za isplatu odjednom, što predstavlja administrativnu prepreku proizvođačima te ujedno usporava obradu zahtjeva. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i ove godine, već od mjeseca kolovoza, provodi mjeru povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju jabuka i mandarina. Potporom iz EU proračuna bit će obuhvaćena količina od 3200 tona mandarina i 5150 tona jabuka. Više informacija potražite na http://www.apprrr.hr/izvanredne-mjere-potpore---jabuke-i-mandarine-1118.aspx, a za dodatna pojašnjenja proizvođači se mogu obratiti djelatnicima Agencije za plaćanja na telefone: 01/6002 929 ili 01/6002 930.

Na snazi još od listopada

Nova pravila za mlijeko Pravilnikom o obveznoj dostavi podataka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda od 7. listopada propisuju se posebna pravila obvezne dostave podataka o količinama sirovog kravljeg mlijeka u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda. Prvi otkupljivač je obvezan dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvješća koja sadrže Prilog I. A: točan podatak o ukupnim količinama mlijeka koje su mu isporučene od proizvođača mlijeka iz područja Europske unije u prethodnom mjesecu, sukladno članku 151. Uredbe (EU) br. 1308/2013, Prilog I. B: točan popis proizvođača s područja Republike Hrvatske s pripadajućim OIB-om i jedinstvenim matičnim identifikacijskim brojem poljoprivrednika te podatke o količinama koje su mu isporučene po proizvođaču u prethodnom mjesecu. Proizvođač mlijeka koji isporučuje mlijeko prvom otkupljivaču koji ima sjedište izvan područja Republike Hrvatske obveznik je dostave izvješća Prilog II., koje sadrži točan podatak o ukupnim količinama mlijeka koje je isporučio tim otkupljivačima. Izvješća Prilog I. A, Prilog I. B i Prilog II. podnose se APPRRR-u do petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec, putem web aplikacije ili na drugi način koji odredi APPRRR i objavi na svojim mrežnim stranicama. Proizvođač mlijeka obveznik je dostave godišnjeg izvješća, Prilog III., o mlijeku i mliječnim proizvodima koji su neposredno prodani od 1. travnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine. Ovo izvješće dostavlja se APPRRR-u do 15. veljače 2016. godine.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Doprinos zaštiti i očuvanju čistoće vodenih površina

Croatia Airlines dobio Bijelu zastavu Bijela zastava je međunarodno priznanje Svjetske udruge za očuvanje i zaštitu mora, rijeka i jezera, a CA je prvi avioprijevoznik u svijetu koji ju je dobio

CA se u projekt Bijela zastava uključio čišćenjem morskog dna kod Šibenika

rvatska zrakoplovna kompanija Croatia Airlines (CA) dobila je Bijelu zastavu, međunarodno priznanje Svjetske udruge za očuvanje i zaštitu mora, rijeka i jezera (GUWAA). To je prvi avioprijevoznik u svijetu koji je dobio to priznanje za očuvanje čistoće vodenih površina i višegodišnju ekološku osviještenost u svim segmentima poslovanja. CA se u projekt Bijela zastava uključio čišćenjem morskog dna na području plaže Žaborić pored Šibenika, koje su za njih ovoga ljeta obavili profesionalni

ronioci GUWAA-e. Istodobno, na videosustavima u zrakoplovima CA počeo se prikazivati promotivni film pod nazivom Bijela zastava o čišćenju podmorja, kako bi se u javnosti što više proširila svijest o tom projektu. CA već 25 godina neprekidno ulaže u zaštitu i očuvanje ekološkog sustava promocijom ekološki osviještenog djelovanja te uvođenjem mnogih tehničkih i tehnoloških poboljšanja u tvrtkino poslovanje. Inače, Bijela zastava je ekološki simbol čistih vodenih površina tj. mora, rijeka i jezera, a dodjeljuje se tvrtkama i organizacijama koje su iznimno angažirane u zaštiti i očuvanju prirode i pridonose osvještavanju građana o globalnom problemu zagađenosti morskog dna. Kriteriji za dodjeljivanje Bijele zastave, među ostalim, su uspostavljanje najprihvatljivijih ekoloških metoda čišćenja podmorja te organizacija resursa za reciklažu i pravilno upravljanje prikupljenim otpadom. Kako bi neka tvrtka dobila Bijelu zastavu mora podijeliti iskustvo s ekološkim organizacijama, zatim poraditi na educiranju i osvješćivanju stanovništva te neprekidno raditi na održavanju vodenih površina. (S.P.)

ISO Forum Croaticum

Nove direktive jamče kvalitetu

sam novih Direktiva novog pristupa, među kojima su one za mjerne instrumente, dizala i sigurnosne komponente za dizala te eksplozive za civilnu upotrebu, stupile su na snagu i primjenivat će se od 20. travnja iduće godine, najavila je savjetnica ministra zdravlja Ladislava Čelar na tribini ISO Forum Croaticum - CE oznaka i označavanje. Forum je organiziran u HGK-u kako bi

se svi zainteresirani u lancu upravljanja kvalitetom upoznali s ulogom tih direktiva u lancu od proizvodnje do tržišta. “Te direktive propisuju bitne zahtjeve, obveze gospodarskih subjekata, označavanje proizvoda oznakom CE, izjave o sukladnosti, zaštitne klauzule, zahtjeve za prijavljena tijela, zahtjeve za tijela koja provode prijavljivanje te nadzor nad tržištem i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Infrastruktura kvalitete čini

44 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

integralni dio sustava tehničkog zakonodavstva”, istaknula je Ladislava Čelar. CE oznaka je zapravo putovnica proizvoda, obvezna za sve proizvode koji zahtijevaju takvo označavanje prije nego što se stave na tržište ili u uporabu. Stavljanjem te oznake proizvođač iskazuje preuzimanje odgovornosti za sukladnost proizvoda sa svim zahtjevima koji su propisani pravilima primjenjivima za taj proizvod. (K.S.)

predstavljamo Potato House

Krumpir na drugačiji način Restoran brze hrane inspiriran Rusijom i Poljskom osvojio je goste u centru Zagreba. Lanac bi se uskoro mogao proširiti

dok se na Dalekom istoku vole jesti riža i rezanci, na dekadentnom Zapadu zakon su roštilj i debela pizza, a Europa je negdje u sredini i vrlo je raznolika. Talijani vole tjesteninu u raznim oblicima, o francuskoj kuhinji pričaju se priče, no većina kontinentalaca voli krumpir. I to na tisuće načina. Oni koji ga vole, uživat će u kući krumpira - Potato Houseu. Ideja i meni odabir su vlasnika prvog ovakvog restorana u ovom dijelu svijeta. Tomislav Jozić u posao je krenuo prenoseći vlastita iskustva iz zemalja u kojima je boravio. “S obzirom na to da sam htio otvoriti restoran, istraživao sam čega nema na našem tržištu. Kako sam živio u Moskvi i Varšavi, ideje iz tamošnjih restorana prenio sam na naše tržište”, ističe Jozić. Ovaj restoran nudi juhe kakve u Hrvatskoj ne nudi nitko, kao i krumpire s jedinstvenim dodacima. Za mnoge domaće ljude ovakva hrana je potpuna novost. “Razlika između stranaca i domaćih gostiju je u tome da stranci uglavnom poznaju ovakav tip restorana budući da ovakav koncept postoji gotovo svugdje u svijetu. Domaćim gostima moramo objasniti o čemu je riječ. Najčešće im je prva asocijacija krumpir razrezan na polovice kakve su pripremali doma. Takav krumpir se kod nas obično jede s malo maslaca, češnjaka i sira. Upravo stoga smo napravili neke dodatke koji odgovaraju očekivanjima domaćih gostiju kako bismo ih podsjetili na okuse njihova djetinjstva”, kaže Jozić.

Pravi ruski boršč

Iako su u ponudi i sendviči, salate, svježe cijeđeni sokovi, krumpir iz pećnice s toplim ili hladnim prilozima - tople guste juhe glavni su aduti. Juhe su inspirirane kavkaskom, ruskom, gruzijskom, azerbajdžanskom ali i meksičkom i dalekoistočnim kuhinjama, a receptura za njihovo spravljanje dolazi od mama i baka. Tijekom tjedna izmjenjuje se 12 vrsta juha, a neke od njih su legendarni boršč, zatim gruzijska juha harčo, Ivanova juha od vrganja i šampinjona, juha od suhog graška s buncekom, domaća pileća juha, a petkom je obvezna riblja juha za koju kažu da je

najbolja u gradu. Svaka juha dolazi s toplim bruschettom zapečenim sa sirom i začinima. Krumpir se peče u posebnoj pećnici. Hrskav je i mekan i dolazi s egzotičnim dodacima poput Alibaba gulaša - junetine u umaku od rajčice, cimeta i klinčića; brinze - paštete od svježeg sira, fete, dimljene paprike i pržene

Tijekom tjedna izmjenjuje se 12 vrsta juha, a među najtraženijima je i legendarni boršč pancete; crvene fantazije - kombinacije cikle, oraha, suhih šljiva, nara, korijandera, majoneze; a može doći i s mesnim okruglicama ili pak chili piletinom s kikirikijem. Nude i poseban desert Sirniki - polpete od svježeg sira i topljene karamele. “Osim što imamo juhe koje nema nitko u gradu, nudimo gostima da probaju više okusa odjednom. Na veliki krumpir je moguće staviti tri priloga, odnosno različita dodatka i na taj način mogu pronaći ono što im odgovara”, naglašava Jozić. Dostava u centru Zagreba je besplatna, a ponuda će se, najavljuje vlasnik, proširiti na još nekoliko lokacija. (K.S.)

S obzirom na to da sam htio otvoriti restoran, istraživao sam čega nema na našem tržištu. Kako sam živio u Moskvi i Varšavi, ideje iz tamošnjih restorana prenio sam na naše tržište. Tomislav Jozić, vlasnik Potato Housea

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 45

HRVATSKA&REGIJA Bosna i Hercegovina

Kada će meso, perad i jaja put Europe? Mljekarama koje još nisu dobile dozvole za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u zemlje EU-a odobren je transport njihovih proizvoda i kopnenim putom preko država EU-a u treće zemlje, kao što su Rusija i Turska piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

Pred nama je još dosta posla do dobivanja dozvola, ali iskustva stečena u dobivanju dozvola za izvoz mlijeka s vlastima i proizvođačima iz BiH će pomoći da se omogući izvoz mesa, peradi i jaja u zemlje EU-a. Mirko Šarović, ministar vanjskih poslova i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH

a upit kakvi su i koliki izvozni efekti nakon što su zemlje Europske unije podignule rampe za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda četriju bosanskohercegovačkih mljekara, ministar vanjskih poslova i ekonomskih odnosa Vijeća ministara BiH Mirko Šarović izjavio je novinarima da Mljekara Livno već uveliko izvozi livanjske sireve i druge mliječne proizvode u zemlje EU-a, i to ne samo u Hrvatsku, nego i u Sloveniju, Austriju i još nekoliko zemalja Unije te u Tursku. Te izvozne aktivnosti prate i intenzivne promidžbene poruke na televizijama. Meggle iz Bihaća također je isporučio prve kontingente mliječnih proizvoda u EU s modificiranom europskom ambalažom, izjavio je Šarović, a ovih dana očekuje da će u Hrvatsku i na zapad krenuti proizvodi sarajevskog Milkosa.

Pregovori o izvozu mesa i jaja

Vlado Sandić, marketing-menadžer Mlijekoprodukta iz Kozarske Dubice, izjavio je za sarajevsko Oslobođenje da je ta mljekara s 46 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

izvozom na tržište EU-a krenula još 21. rujna te da su do kraja listopada izvezli oko 95 tona mliječnih proizvoda, uglavnom u Hrvatsku. Istodobno i druge mljekare, kao što je livanjska Mljekara Puđa, koje su zatražile ali još nisu dobile dozvole za izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u zemlje EU-a, dobile su ništa manje vrijedne dozvole da svoje proizvode mogu transportirati kopnenim putom preko država EU-a u treće zemlje, kao što su Rusija i Turska. To je za ove tvrtke izuzetno važno jer im omogućava 300 posto jeftniji transport. Mesna industrija je do sada meso i mesne proizvode slala u Tursku zrakoplovima s aerodroma u Sarajevu i Banjoj Luci, a odnedavno to mogu učiniti i iz zračnih luka u Mostaru i Tuzli. Šarović je, nakon kritika upućenih Vijeću ministara BiH iz mesne industrije i peradarskih kompanija zbog sporosti oko dobivanja dozvola za izvoz u EU, izjavio da se s Bruxellesom pregovara i o izvozu mesa, mesnih prerađevina, peradi i konzumnih jaja na ova tržišta. “Pred nama je još dosta posla do dobivanja do-

Investicijska konferencija

zvola, ali iskustva stečena u dobivanju dozvola za izvoz mlijeka s vlastima i proizvođačima iz BiH će pomoći da se omogući izvoz mesa, peradi i jaja u zemlje EU-a. Pripremljen je Akcijski plan i svi uključeni u ovaj posao žure s ispunjavanjem postavljenih uvjeta, a dozvole očekujemo u idućoj godini”, izjavio je Šarović. U peradarskoj industriji, međutim, i dalje iskazuju nezadovoljstvo zbog sporosti vlasti te tvrde kako već tri godine čine napore da dostignu europske standarde i čekaju da Ured za veterinarstvo BiH otkloni nedostatke koje je utvrdio Ured za hranu i veterinarstvo

Proizvođači mesa, peradi i jaja nezadovoljni sporošću vlasti da im se omogući izvoz u EU EU-a (FVO) tijekom inspekcije još 2012. godine. Također, zamjeraju sporost pri donošenju i doradi podzakonskih dokumenata jer je još prije tri godine FVO odobrio Akcijski plan za ispunjavanje uvjeta za izvoz mesa, peradi i konzumnih jaja. Sve predložene mjere i aktivnosti sadržane u Akcijskom planu FVO je ocijenio zadovoljavajućim, a peradari tvrde da je većina mjera i realizirana, uključujući i izradu podzakonskih akata i vodiča, zatim izradu odgovarajućih lista provjera razvoja, te korištenje laboratorijskih metoda i uvođenje procedura u cilju osiguranja standarda kvalitete.

Većina skeptična

Određeni poslovi zahtijevaju duže vrijeme za realizaciju, što se ponajprije odnosi na pripremu i implementaciju plana kontrole salmonele, te FVO-ovo odobrenje Akcijskog plana, što je jedan od uvjeta za izvoz jaja, kažu proizvođači. No, najbitniji segment u odobravanju izvoza u zemlje EU-a, priopćavaju mediji, je uspostavljanje efikasnog sustava službenih kontrola kroz izmjene Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu. Donošenjem tih zakonskih izmjena, ali i njihovim dosljednim provođenjem, omogućit će se i verifikacija svih mjera iz Akcijskog plana što bi, pak, stvorilo uvjete za ponovni dolazak inspektora FVO-a, kako bi se potvrdilo da su ispunjeni svi zatraženi uvjeti za izvoz. U nekim tvrtkama vjeruju da bi se taj posao, ako se želi, mogao okončati do kraja godine, ali je većina skeptična kad je riječ o tome da bi već početkom iduće godine meso, perad i jaja mogli dobiti dozvole za izvoz u EU.

Srbija daje 10 milijuna KM Općini Srebrenica Srpska vlada odlučila je sa 10 milijuna KM potaknuti ekonomski razvoj Srebrenice, a već u ponedjeljak na račun Općine Srebrenica bit će uplaćeno četiri milijuna, rekao je srpski premijer Aleksandar Vučić na Međunarodnoj investicijskoj konferenciji Mogućnosti i perspektive razvoja Srebrenice 2015. Tim novcem će raspolagati Općina Srebrenica, a zajedničko stručno tijelo utvrdit će prioitetne projekte koje će realizirati tvrtke iz Srbije i BiH. Vlada RS-a, koja dosad nije pokazivala poseban interes za razvoj Srebrenice, obećala je pak da će u naredne dvije godine u Srebrenicu investirati tri milijuna KM. Vijeće ministara BiH nije se izjasnilo s kolikim će sredstvima potaknuti gospodarski razvoj Srebrenice, ali je predsjedavajući Denis Zvizdić priopćio da je na stolu državne vlade 12 projekata od kojih će dio dobiti financijsku potporu. Bez sumnje, najveća srebrenička investicija koja će zaposliti i najveći broj ljudi je Banja Guber čiju su gradnju dosad blokirale vlasti RS-a. Načelnik Srebrenice Ćamil Duraković ocijenio je da će u toj općini posao naći oko 500 radnika. (Z.L.)

spor hrvatske i BiH

Uskoro do rješenja? Ako su sarajevski mediji dobro informirani, uskoro se mogu očekivati prvi sastanci dužnosnika Hrvatske i BiH na kojima bi se trebao pokušati razriješiti trgovinski spor dviju država. Mediji tako javljaju da je nedavno u Predsjedništvu BiH održan sastanak Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića s predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem i ministrima Vjekoslavom Bevandom i Mirkom Šarovićem, a tema razgovora bila je prilagodba BiH aneksu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u području uvoza roba iz Hrvatske na principima koji su vrijedili dok je Hrvatska bila članica Cefte. Od ulaska Hrvatske u EU trgovinska razmjena dviju država u stalnom je padu. Tako je u devet mjeseci ove godine izvoz iz BiH u Hrvatsku pao za 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio 698,3 milijuna KM, dok je izvoz iz Hrvatske u BiH dosegao 1,2 milijarde KM, uz pad od 11,1 posto. Vlasti u Sarajevu spor pokušavaju razriješiti s predstavnicima EU-a, a kako pišu mediji, na sastanku u Predsjedništvu BiH dogovorena je strategija pregovora u kojoj je uvjet da dvije zemlje pronađu rješenje koje neće ići na štetu ni BiH niti Hrvatske. (Z. L.) 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Slovenija: INOVATIVNOST MALIH

Veliki igrači iz garaže

Poduzeća nastala u kućnim radionicama danas su etablirani igrači iz proizvodnih niša koji su i lani uspješno povećavali prodaju, dodanu vrijednost i dobit piše Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr

I 70 mil €

od prodaje očekuje Interblock u 2015.

147.200 € dodana vrijednost po zaposlenom u Interblocku

ma i Slovenija dio gospodarstva s poglavljem o garažnim počecima. Danas je to dio gospodarstva značajan za izvoz i zapošljavanje i nadasve važan kao lučonoša inovativnosti. “Svaki slobodni euro odmah usmjeravamo u razvoj. Neprekidno stvaramo nove proizvode i njima skupljamo medalje po raznim sajmovima što je samo dio priče o uspješnom poslovanju diljem svijeta”, rekao je Branko Pišek iz obiteljskog poduzeća Vitli Krpan, koje trenutačno zapošljava 119 ljudi i najveći je proizvođač u Europi uređaja za opremanje traktora namijenjenih eksploataciji šuma. Poduzeće je nastalo 1971. godine u skučenoj radionici Franca Pišeka u Šmarju pri Jelšah u nerazvijenom dijelu Štajerske povrh Rogaške Slatine.

Zainteresiran i Las Vegas

Iz kraja koji je nekad bio na glasu samo po starinskim sortama jabuka, danas iz robotizi-

ranog poduzeća kreću u svijet brojne pošiljke s vitlima i raznim priključcima za traktore. Joc Pečečnik za svoje poduzeće Interblock kao godinu rođenja navodi 1989. Tvrtka je krenula u život pod imenom Elektronček. U početku se bavila sigurnosnim sustavima, ali se Pečečnik, s istančanim smislom za probitačnost u poslovanju, ubrzo preusmjerio na razvoj automata za igru. Da nije pogriješio, pokazuju podaci o vrtoglavom rastu prodaje. Lani je Interblock povećao prodaju za 81 posto. Ove godine prodaja će rasti daljnjih 40 posto – na respektabilnih 70 milijuna eura. Tvrtka zapošljava 220 ljudi, a po zaposlenom ostvaruje 147.200 eura dodane vrijednosti. Stoga i ne čudi da su nedavno u Las Vegasu uspješno predstavili svoje nove proizvode prilagođene konceptu online igara, društvenih medija i turnira. Brzom rastu pridonio je i odlazak na nova tržišta, u Južnu Ameriku,

Bill Fischer o migracijama:

Emigranti donose znanje

34 mil €

prodaja Brinoxa u 2014.

Amerikanac Bill Fischer, predavač na švicarskoj poslovnoj školi IMD, poznati stručnjak za inovacijski menadžment, ovih je dana održao predavanje na poslovnoj školi IECD Bled. Za njegovog boravka u Sloveniji usputno se razgovaralo i o aktualnoj krizi s izbjeglicama u kojoj se EU nije snašao baš najbolje. Fischer je rekao da s emigrantima dolaze brige, ali i neke zanimljive vrijednosti. U zemlje kamo dolaze migranti dolaze raznolikost, znanje i vještine. S migrantima stiže i mladost. Valja znati da raznolikost i mladost mogu biti itekako pozitivna ekonomska snaga, naglasio je Fischer, čovjek kojega je britanski Independent 2011. proglasio za jednog od najutjecajnijh tviteraša o poslu. Prošli tjedan, između ostalog, Fischer je tvitnuo i vrlo značajan podatak povezan s aktualnim migracijskim seobama. Podsjetio je da su emigranti i djeca emigranata pokrenula 40 posto svih poduzeća s popisa Fortunea. Čak i useljenici koji iz Latinske Amerike dolaze u SAD i Kanadu, a nisu visoko osposobljeni ljudi, sve više postaju središnji dio američkog poljoprivrednog i uslužnog sektora.

48 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

vijesti Ženske kvote i u gospodarstvu Ana Mrak Kopač, resorna ministrica, objavila je da radna grupa unutar Ministarstva rada i socijalne politike, u suradnji s predstavnicima gospodarstva, priprema zakon kojim bi se omogućilo povećanje zastupljenosti žena na 40 posto rukovodećih radnih mjesta, kako je određeno Direktivom o ravnopravnosti spolova EU-a. Zastupljenost žena na rukovodećim mjestima u slovenskom gospodarstvu nije dobra, a u razdoblju od osamostaljenja još se i pogoršala sa 23 na 20 posto.

rast dionice krke

Australiju, Novi Zeland te u nekoliko azijskih država. Ervin Pušnik započeo je poduzetnički put 1976. godine u garaži obiteljske kuće u Radlju ob Dravi. Sada tvrtka koju vodi Helena Pušnik Knez zapošljava 248 ljudi. U proizvodnoj hali Preventa koju su kupili i prilagodili svojim potrebama proizvode sklopove za ugradnju u mjenjače i pogonske sustave za većinu poznatih proizvođača automobila (Mercedes, BMW, Fiat, Audi, Toyota, VW). Obiteljska tvrtka sluti da bi sljedeće godine mogla osjetiti posljedice afere u VW-u čemu su se već prilagodili pojačanom prodajom drugim kupcima.

U izvoz 95 posto proizvodnje

Vipoll iz Križevca nedaleko Ljutomera koji je nastao 1984. godine u kućnoj radionici Stanka Zvera u prošloj godini povećao je prodaju za dva i pol puta – na 24 milijuna eura. Vipollovih 100 zaposlenika proizvodi strojeve za prehrambenu industriju. Glavni kupci su pivovare i punionice bezalkoholnih pića i vode. Izvoze 95 posto proizvodnje. Tvrtku vodi nova generacija, Suzana Zver Pongeršič, Simon Zver i Stanko Zver. Među poduzeća koja su nastala u garaži treba

uvrstiti i Brinox iz Medvoda. Poznati proizvođač opreme za farmaceutsku, prehrambenu i kemijsku industriju povećao je prodaju sa 24,7 milijuna eura u 2013. na 34 milijuna eura u prošloj godini. Ove godine pojačali su prodajni tempo u državama nekadašnjeg Sovjetskog saveza, te u Švicarskoj, Njemačkoj i u zemljama Beneluksa.

Ta brzorastuća poduzeća ostvaruju dvostruko veću dodanu vrijednost od prosjeka za Sloveniju Novinari Financa klasificirali su top tvrtke u strojnoj, metaloprerađivačkoj i elektro industriji od kojih je većina nastala u garažama i malim kućnim radionicama, a danas su etablirani igrači iz proizvodnih niša. To su inovativna i brzorastuća poduzeća s dvostruko većom dodanom vrijednošću od prosjeka za Sloveniju.

Vrijednost dionica Krke porasla je sa 60 na 65 eura. Upućeniji smatraju da će njihova vrijednost i dalje rasti jer za to postoji uporište u snažnom investicijskom ciklusu kroz koji prolazi ta tvrtka. Ovih dana svečano je pre-

dan u rad novi pogon za proizvodnju lijekova u tvrdom obliku koji s još nekoliko projekata u realizaciji diže proizvodne mogućnosti Krke za 40 posto. Ulagači nestrpljivo čekaju objavu izvješća o devetomjesečnom poslovanju iz kojeg će lakše razabrati koliko je Krka bila uspješna u ovladavanju rizicima na tržištu Istočne Europe. Tamošnji rizici uvelike su krojili i rezultate i cijenu dionica Krke.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Bijela knjiga 2015. Savjeta stranih investitora u Srbiji

prvi znaci oporavka gospodarstva Kad je riječ o preporukama za poboljšanje poslovnog ambijenta u idućih godinu dana, predsjednik FIC-a Ove Fredheim je rekao da se od Vlade Srbije očekuje ubrzanje strukturne reforme, unapređenje provođenja zakona i nastavak usklađivanja zakona s europskim Acquisom piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

rošli tjedan u Beogradu je predstavljena Bijela knjiga 2015. Savjeta stranih investitora u Srbiji (Foreign Investors Conucil FIC). To je bilo 11. po redu izdanje zamjerki i preporuka Vladi Srbije za poboljšanje investicijske klime u idućih godinu dana, s osvrtom na to što je ispunjeno od onoga što je bilo napisano godinu dana ranije, na srpskom i engleskom. Bijela knjiga 2015. je nešto deblja, ali to ne znači da je učinjen manji napredak nego prethodnih godina u odnosu na zahtjeve investitora.

Ove Fredheim je ustvrdio da je od 316 preporuka danih lani napredak vidljiv u 40 posto njih

Ima još neriješnih problema

Naprotiv, ocijenjeno je da je između dvaju izdanja Bijele knjige “Vlada Srbije pokazala jasnu opredijeljenost za provođenje reformi, ali još postoje i neriješeni problemi kako bi se moglo stvoriti održivo poslovno okruženje”. Značajan napredak uočen je u područjima nekretnina i gradnje, inspekcijskih poslova, transporta i intelektualnog vlasništva, kao i u telekomunikacijama, osiguranju, u području nafte i plina te privatnom osiguranju. Pored toga napredak je, kako se navodi, ostvaren i u području energetike. Predstavnici najvećih inozemnih tvrtki smatraju da je poboljšanje vidljivo i u zaštiti okoliša i općem pravnom okruženju u koje spada zaštita konkurencije, sudovi, platni promet i pranje novca. Najmanji napredak je napravljen, kako je ocijenjeno, u području poreza, deviznom poslovanju, kao i u poljoprivredi i proizvodnji hrane, farmaceutskoj industriji, proizvodnji kozmetike i sredstava za higijenu u domaćinstvu. Predsjednik FIC-a Ove Fredheim na

predstavljanju Bijele knjige 2015. ustvrdio je kako je od 316 preporuka koje su ino investitori u Srbiji dali prije godinu dana napredak vidljiv u 40 posto onoga što je preporučeno. Naglasio je i kako su vidljivi prvi znaci oporavka srpske privrede izražavajući nadu da će taj trend biti nastavljen i u narednom razdoblju. On je podsjetio kako FIC trenutačno okuplja više od 130 kompanija koje su uložile više od 23,5 milijardi eura s udjelom od 18 posto BDP-a u 2013. godini i koje direktno zapošljavaju više od 97.000 radnika u Srbiji. Kad je riječ o preporukama za poboljšanje poslovnog ambijenta u idućih godinu dana, Fredheim je rekao da se od Vlade Srbije očekuje ubrzanje strukturne reforme, unapređenje provođenja zakona i nastavak usklađivanja zakona s europskim Acquisom. U okviru strukturnih

50 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

reformi Vlada treba uložiti jače napore u ubrzanje privatizacije i korporatizaciju državnih tvrtki, a što se tiče unapređenja realizacije zakona, naglasak bi trebao biti na konzistentnijoj primjeni poreznih zakona i efikasnijoj primjeni novih zakona o konverziji zemljišta i inspekcijama, rekao je Fredheim. On je naveo da usklađivanje s Acquisom treba koncentrirati na izmjenu regulative o deviznom poslovanju i zaštiti podataka te na reguliranje parafiskalnih nameta i iznajmljivanje radne snage. Ocijenio je kako je potrebna bolja koordinacija između Ministarstva financija i Porezne uprave radi uvođenja reda u poreznom sustavu i oporezivanju. Na porezni sustav i oporezivanje kao jednu od glavnih kočnica poboljšanju poslovne klime i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje tvrtki u Srbiji ukazano je i na panel-raspravi ministara i investitora or-

Air Serbia - veseli dvogodišnjak BDP će biti plusu 0,9 posto:

Krečenje za bolji život Premijer Vučić se pohvalio da je njegova vlada prvi put krenula u smanjenje nezaposlenosti i ukazao da će rast BDP-a u ovoj godini, nakon lanjskih poplava i ovogodišnje fiskalne konsolidacije koja je utjecala na ukupno smanjenje potrošnje, biti 0,9 posto te da bi on bio i 1,1 posto da nije bilo suše. Vučić je izrazio nadu da će 2016. Srbija ostvariti gospodarski rast od dva, a 2017. veći od tri posto BDP-a. Vučić je pred stranim investitorima ustvrdio da dolazi vrijeme i za bolji život građana pred koje će za sedam dana izići s planom po kojem će “svaka škola u Srbiji, svaki dom zdravlja i bolnica biti renovirani, da će svaki WC biti uredan, okrečen te da će svaki čovjek moći poslati svoje dijete u školu znajući da će ono biti na čistom i uređenom mjestu”.

ganiziranoj nakon uvodnih izlaganja uz najavu daljnjih reformskih poteza pojedinih resora.

Obračun s korupcijom

Jedan od takvih koraka najavio je i premijer Aleksandar Vučić. “Temeljna reforma obrazovanja je ključni zadatak jer želimo raščistiti s kriminalom u obrazovanju”, rekao je Vučić ističući da Srbija treba postati zemlja znanja, a ne da se diplome dobivaju za šest mjeseci i za novac. “Ne mislim tu samo na uvođenje dualnog obrazovanja nego prije svega na obračun sa sustavom koji razvija korupciju”, precizirao je. Dodao je kako će i Ministarstvo financija morati mnogo brže odgovarati na primjedbe investitora navodeći da “oni nekad nisu u stanju ni da odgovore organima uprave, a kamoli

Porezni sustav i oporezivanje je jedna od glavnih kočnica poboljšanju poslovne klime u Srbiji potencijalnim ulagačima”. Istaknuo je i da je cilj stvaranje još otvorenije porezne administracije za primjedbe investitora, koja će se istovremeno moći boriti i sa sivom ekonomijom. Vučić je najavio kako Vlada namjerava s FIC-om osnovati radnu grupu koja bi na mjesečnoj razini analizirala rezultate zajedničkog rada. “Sa 90 posto onoga što izgovorite mi smo suglasni i moći ćemo to raditi još uspješnije ako budemo pod vašim pritiskom”, poručio je premijer Vučić inozemnim investitorima.

Beograd-New York bez presjedanja

ir Serbia je veseli dvogodišnjak. Konferenciji za novinare održanoj prošloga tjedna u Beogradu, kako bi se obilježio njegov drugi rođendan, nazočili su i najviši predstavnici dvaju vlasnika te zrakoplovne tvrtke: srpski premijer Aleksandar Vučić i predsjednik kompanije Etihad Airways James Hogan. Tom prigodom čule su se lijepe vijesti od kojih je najljepša ona koju je priopćio generalni direktor Air Serbije, Dane Kondić. Prema njegovim riječima, ta aviokompanija uvodi letove za New York počevši od 1. lipnja iduće godine. Vučić i Hogan su najavili da će se u New York iz Beograda letjeti pet puta tjedno airbusom A330-200 koji će biti nabavljen na leasing. Rođendan je bio povod i da se zbroje dosadašnji rezultati: u trećem kvartalu 2015. u odnosu na isto lanjsko razdoblje ukupni operativni prihodi tvrtke povećani su za 26 posto ili sa 68 na 86 milijuna eura. Također, broj putnika je povećan za 11 posto, sa 820.453 na 913.135. Čarter brend Aviolet je prevezao više od 99.000 putnika, a cargo 865 tona tereta. Prihodi u 10 mjeseci ove godine iznose 183 milijuna eura, a kompanija leti na 39 destinacija.

”Najveća i najbolja na Balkanu”

U obraćanju novinarima više puta je istaknuto da je Air Serbia “najveća i najbolja zrakoplovna tvrtka na Balkanu” te da je nastala iz propalog JAT-a. Stoga je usporedbe radi navedeno kako je prihod JAT-a u 2012. iznosio 161 milijun eura, dok je Air Serbia lani inkasirao 192 milijuna eura, JAT Airways je posljednje godine postojanja prevezao 1,3 milijuna putnika na 9500 letova, dok je prošle godine Air Serbia prevezao 2,3 milijuna putnika na 15.000 letova. Vučić je istaknuo kako vjeruje da će Air Serbia u idućem razdoblju kupiti i neke zrakoplovne tvrtke na Balkanu, dodajući kako je ponosan na partnerstvo s Etihad Airwaysom, a slično zadovoljstvo izrazili su i strateški partneri koji su više puta istaknuli da kompanija ne bi bila tako uspješna bez pomoći Vlade Srbije. (Lj.L.)

Srpski premijer Aleksandar Vučić istaknuo je kako vjeruje da će Air Serbia u narednom razdoblju kupiti i neke zrakoplovne tvrtke na Balkanu 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Tržište osiguranja u listopadu

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 2. do 8. studenoga ukupno je bilo 178 stečajnih postupaka, što je sedam postupaka manje u odnosu na tjedan ranije. Najviše je bilo brzih stečajnih postupaka (62). U predstečajnoj nagodbi je odbijeno 28 prijedloga, 25 postupaka je zaključeno, a 16 ih je započelo. Izbrisano je 487 subjekata što je čak osam puta više od prethodnog tjedna. Osnovano je 250 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (114), zatim Rijeka (22), a slijedi ih Pazin sa 20 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (138), 111 d.o.o.-a. i jedan d.d. STEČAJEVI 17 

Stečajni postupak Početak postupka



Obustava i zaključak



Zaključak postupka



23 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka Početak i zaključak postupka





62 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka



76 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog



Obustava postupka



Odbijanje prijedloga



Početak postupka



Zaključak postupka





BRISANI SUBJEKTI

487 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

487



6 

Likvidacija Početak postupka



Zaključak postupka





OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA d.o.o.

111



j.d.o.o.

138





d.d. Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

Zagreb Pazin

Bjelovar

114

Karlovac

U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je premija od 4,965 milijardi kuna, a za životna 2,395 milijardi kuna

rema kumulativnim podacima Hrvatskog ureda za osiguranje za listopad, 25 društava za osiguranje zaračunalo je ukupnu bruto premiju od 7,36 milijardi kuna što je povećanje od 1,82 posto na godišnjoj razini.

Neživotna osiguranja

U skupini neživotnih osiguranja, koja čini 67,46 posto ukupne premije, zaračunata je premija od 4,965 milijardi kuna ili 2,55 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

250 

Poslovni subjekti

Rijeka

Korak po korak prema gore

Osijek

Sisak

Sl. Brod

Zadar

Premija životnih osiguranja i dalje bilježi rast koji za ovo razdoblje iznosi 12,26 posto

Šibenik Izvor podataka:

Split

Dubrovnik

REJTING TJEDNA PRO INTEGRIS d.o.o. Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 1,797 mi-

52 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

lijardi kuna što je godišnji pad od 14,22 posto. U sklopu Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, najveći udio ima Obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornih vozila od automobilske odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, premija iznosi 1,72 milijarde kuna i niža je 15,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2014.

Životna osiguranja

Za životna osiguranja premija iznosi 2,395 milijardi kuna te nastavlja bilježiti rast koji za ovo razdoblje iznosi 12,26 posto. U strukturi, najveći udio ima klasično Životno osiguranje s premijom od 2,048 milijardi kuna što je povećanje od 8,91 posto na godišnjoj razini. Ovo osiguranje u životnim osiguranjima sudjeluje sa 85,54 posto. Slijede Životna ili rentna osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja s premijom od 167,982 milijuna kuna, potom Dopunska osiguranja životnog osiguranja sa 119,425 milijuna kuna, Rentno osiguranje sa 53,97 milijuna kuna te Osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja sa zaračunatom premijom od 4,992 milijuna kuna.

EY M&A Barometar za prvu polovinu 2015

U Hrvatskoj samo devet transakcija Sve transakcije zabilježene u Hrvatskoj strateškog su tipa, što ukazuje na orijentiranost strateških investitora na daljnji rast, ocijenla je Lena Habuš

11 zemalja Središnje i Jugoistočne Europe, među kojima je i Hrvatska, u prvoj polovini 2015. godine provedeno je 647 spajanja i preuzimanja ukupne vrijednosti 16,5 milijardi USD, pokazuju rezultati najnovijeg M&A Barometra za prvu polovinu ove godine koji objavljuje revizorsko-konzultantska tvrtka EY. U Hrvatskoj je u tom razdoblju zabilježen pad broja i vrijednosti spajanja i preuzimanja u odnosu na prvu polovinu protekle godine. Rast ukupnog broja spajanja i preuzimanja u regiji iznosi 2,9 posto, dok je ukupna vrijednost transakcija manja 10,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći broj transakcija, njih 155, zabilježila je Turska. U Hrvatskoj je sa 22 transakcije u prošloj, brojka pala na devet u prvoj polovini 2015. što je smješta na dno ljestvice zemalja u regiji. S druge strane, pad vrijednosti spajanja i preuzimanja zabilježen je u svim zemljama osim Rumunjske, Grčke i Srbije. Najveći skok je zabilježila Srbija, gdje su u odnosu na lanjskih 30 milijuna USD vrijednih transakcija, ove godine u prvih šest mjeseci transakcije dosegnule 700 milijuna USD. Hrvatska je u odnosu na lanjskih 700 milijuna, ove godine zabilježila transakcije vrijedne 400 milijuna USD ostavivši iza sebe samo Slovačku.

Trendovi u Hrvatskoj

“Nakon dvije godine pozitivnih rezultata te rasta u kategorijama broja i vrijednosti spajanja i preuzimanja, Hrvatska bilježi pad aktivnosti u prvoj polovini 2015. Sve transakcije zabilježene u Hrvatskoj strateškog su tipa, što ukazuje na orijentiranost strateških investitora na daljnji rast, kako ulaskom u nove sektore ili tržišta, tako i povećanjem tržišnog udjela u sektoru u kojem investitor već posluje”, kazala je Lena Habuš, voditeljica EY Odjela savjetovanja pri poslovnim transakcijama. Od ukupnog broja transakcija, njih 56 posto rezultat je stranog investiranja u Hrvatsku, pri čemu su podjednako aktivni bili ulagači iz Njemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije

Top transakcije zaključene u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2015. godine Preuzeto poduzeće 1.

Duropack AG

2. 3. 4. 5.

Kali Tuna d.o.o. Hoteli Metropol d.o.o. Hoteli Plat d.d. Dalmacijavino d.d.

Država BiH, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Austrija Hrvatska Slovenija Hrvatska Hrvatska

Kupac

Država kupca

DS Smith PLC

J-Trading INC. Hoteli Cavtat d.d. KHA četiri d.o.o. Ostrc d.o.o.

Japan Hrvatska Hrvatska Hrvatska

Izvor: Capital IQ, DealWatch, Mergermarket, Zephyr, EY baze podataka

i SAD-a, dok su transakcije prema stranim tržištima iznosile 22 posto, što prema udjelu Hrvatsku stavlja na prvo mjesto u regiji. Najviše transakcija u Hrvatskoj odnosi se na proizvodni sektor, nakon čega slijedi sektor hrane i pića. “Slijedom konsolidacije tržišta u pojedinim sektorima, do kraja ove i u idućoj godini možemo očekivati dodatne M&A aktivnosti, posebno u turističkom i FMCG sektoru koji su interesantni kako stranim tako i lokalnim investitorima. Za očekivati je da će dodatne najave privatizacije i dezinvesticija pojedinih tvrtki također utjecati na daljnju M&A aktivnost u 2015. i 2016. godini”, zaključila je ona. Lena Habuš, voditeljica EY Odjela savjetovanja pri poslovnim transakcijama 16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 53

Svijet financija Financijska agencija

Blokirani poslovni subjekti duguju 26,46 milijardi kuna

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo koji su posljednjeg dana rujna dugovali 6,7 milijardi kuna

rema stanju na dan 30. rujna 2015. godine, ukupan iznos nepodmirenog duga u svim je županijama, osim u Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zadarskoj županiji, manji u odnosu na stanje godinu dana ranije, dok je u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznos ostao nepromijenjen. Toga su dana, prema podacima Financijske agencije, 43.327 blokiranih pravnih i fizičkih osoba iz svih hrvatskih županija koje su zapošljavale 27.277 radnika, zajednički dugovale 26,46 milijardi kuna. Valja napomenuti da je 29.510 pravnih i fizičkih osoba bez ijednog zaposlenog imalo nepodmireni dug od 18,154 milijarde kuna.

10,1 mlrd kn

Najzaduženiji u Gradu Zagrebu

dug poslovnih subjekata s područja Grada Zagreba

924.270kn njihov prosječni iznos duga

Najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,1 posto prijavljenih, a nepodmirenih osnova za plaćanje ili 10,1 milijardu kuna, a slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 15 posto (četiri milijarde kuna), Primorsko-goranske s udjelom od 6,3 posto (1,7

milijardi kuna), Istarske s udjelom od 5,8 posto (1,5 milijardi kuna) te Zagrebačke županije s udjelom od 5,3 posto (1,4 milijarde kuna). Na poslovne subjekte tih pet županija odnosilo se 70,5 posto svih nepodmirenih dugova u Republici Hrvatskoj. Ostalih 29,5 posto iznosa disperzirano je na 16 ostalih županija, s udjelima

Prema stanju godinu dana ranije, prosječni je dug, u većini djelatnosti, porastao od 0,4 u Požeško-slavonskoj i 0,7 posto u Ličko-senjskoj do 3,1 u Dubrovačko-neretvanskoj, 3,6 u Zadarskoj i 3,8 posto u Osječko-baranjskoj županiji. Promatra li se dospjeli nepodmireni dug prema njegovom prosječnom iznosu,

Neizvršene osnove za blokirane pravne i fizičke osobe na dan 30. rujna 2015. promatrano po ročnosti Trajanje blokade

Ukupno pravne i fizičke osobe Broj osoba

Broj zaposlenih

Iznos neizvršenih osnova

2.032

5.309

709

955

61 – 180 dana

3.154

181 – 360 dana

4.727

do 30 dana 31 – 60 dana

Ukupno pravne i fizičke bez zaposl. Broj osoba

Iznos neizvršenih osnova

947.290

721

282.655

307

3.630

838.971

4.614

1.645.284

Prosječan iznos duga Po pravnoj osobi

Po fizičkoj osobi

Po pravnoj i fizičkoj osobi ukupno

115.859

774

466

89.986

618

399

1.586

436.149

402

266

2.717

833.293

491

108

348

preko 360 dana

32.705

12.739

22.750.045

24.179

16.678.825

1.081

380

696

Ukupno

43.327

27.247

26.464.245

29.510

18.154.112

910

323

611

Izvor: Fina

54 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 924.270 kuna, a slijede oni Krapinsko-zagorske sa 778.800, Međimurske sa 692.660, Ličko-senjske sa 686.880, Splitsko-dalmatinske sa 681.550 te Dubrovačkoneretvanske županije sa 649.120 kuna dospjelog neplaćenog duga. Prosječan iznos duga na razini države je 610.800 kuna, što je 7,6 posto više nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 567.850 kuna. Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Požeško-slavonskoj (255.210 kuna) i Šibenskokninskoj županiji (279.990 kuna). Prema stanju prije godinu dana, prosječan je dug porastao u većini županija, i to od 4,3 posto u Virovitičko-podravskoj županiji do 25,2 posto u Brodsko-posavskoj, 56,6 posto u Krapinsko-zagorskoj i 99,4 posto u Međimurskoj županiji. Smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Varaždinskoj (15,8 posto), Istarskoj (14 posto), Šibensko-kninskoj (13,3 posto), Bjelovarsko-bilogorskoj (8,2 posto), Požeško-slavonskoj (3,1 posto), Primorsko-goranskoj (tri posto), Zagrebačkoj (1,6 posto), Karlovačkoj (0,5 posto) te Ličko-senjskoj županiji (0,3 posto). Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva Republike Hrvatske najviše utječu blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje je posljednjeg dana ovogodišnjega rujna otpadalo 6,7 milijardi kuna ili 25,2 posto ukupnoga dospjeloga duga. Prema visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva sa 5,8 milijardi kuna duga i udjelom od 22 posto. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu, sa 2,9 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja i udjelom od 10,8 posto, poslovanje nekretninama na četvrtom, sa 2,3 milijarde kuna uz udio od 8,7 posto, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s nepodmirenom 2,1 milijardom kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od osam posto.

Najveći dug, u prosjeku, kod poslovanja nekretninama

Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,13 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima do 0,79 milijuna kuna u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, 0,98 milijuna u građevinarstvu, 1,05 milijuna u području zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, 1,41 milijun u rudarstvu i vađenju, 1,78 milijuna u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,55 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. Znači, u prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u poslovanju nekretninama kod kojih je, od njih ukupno 900, najviše onih koji su blokirani više od 360 dana, njih 650, s time da je

Udjel iznosa neizvršenih osnova poslovnih subjekata po županijama – stanje 30. rujna 2015. Grad Zagreb Splitsko-dalmatinska

38,1%

Primorsko-goranska Istarska

29,5%

Zagrebačka Ostale županije

15,0%

Izvor: Fina

5,3% 5,8% 6,3% njihov prosjek veći i iznosi 3,23 milijuna kuna po poslovnom subjektu. Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.545, a slijede djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 6609, građevinarstvo sa 5955 i prerađivačka industrija sa 4612 blokiranih poslovnih subjekata. Prema stanju godinu dana ranije, prosječan je dug, u većini djelatnosti, porastao, i to od pet posto u području prijevoza i skladištenja do 42,3 posto u području obrazovanja i 119,2 posto u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Prosječan dug smanjen je u tri djelatnosti: za 8,7 posto u području opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, 10,2 posto u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu te 10,6 posto u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, dok je u građevinarstvu prosječni dug ostao nepromijenjen.

Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine, 10.545

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Za hotele zainteresirano 25 kupaca

Za kupnju dionica Hotela Maestral iz Dubrovnika te rapskog Imperiala interes je iskazalo ukupno 25 potencijalnih investitora, pri čemu je 15 pisama namjere zaprimljeno za Hotele Maestral, a 10 za Imperial, objavio je u utorak Centar za restrukturiranje i prodaju. CERP je početkom listopada objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju 68,26 posto dionica Hotela Maestral Dubrovnik i 50,08 posto dionica Imperiala Rab provedbom postupka javnog prikupljanja ponuda.

Visoka likvidnost i niske kamate Početak prošlog tjedna obilježio je kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve depozitnih institucija, koji je prošao bez napetosti jer su sudionici održali potrebne razine svojih računa. Visoka likvidnost sustava dodatno je ojačana u utorak, isplatom redovitih mjesečnih mirovina od strane države. Od srijede je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve koje nije uzrokovalo gotovo nikakve promjene. Potražnja za kratkoročnim pozajmicama blago je porasla, ali potencijalni korisnici spremni su prihvatiti samo vrlo niske kamatne stope, pa je u takvim okolnostima međusobno trgovanje sudionika skromno. Iako u sustavu postoji ogroman višak likvidnosti, središnja banka je i prošle srijede intervenirala na otvorenom tržištu održavši obrnutu repo aukciju. Iznos pristiglih ponuda bio je 218 milijuna kuna i prihvaćene su sve ponude. Repo stopa je smanjena sa 0,8 posto,

na 0,5 posto. Drugi tjedan za redom izostala je aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. U okolnostima iznimno visoke likvidnosti sudionika i vrlo niskih kamatnih stopa, država može računati na krajnje povoljne uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu. Iako je započelo novo razdoblje održavanja obvezne pričuve, u narednim danima ne očekujemo napetost u organiziranom trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb. Utoliko više što depozitne institucije od kraja rujna imaju otvorenu mogućnost tjednog zaduživanja u središnjoj banci putem obrnutih repo aukcija i to uz korigiranu, nižu repo stopu. Rezultati zadnje repo aukcije pokazuju da je zanimanje depozitnih institucija za dodatnom likvidnošću vrlo skromno. Stoga i ubuduće, ostane li odnos ponude i potražnje novca ovakav, možemo računati na vrlo nisku kratkoročnu kamatnu stopu. [Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

500

2.11.-6.11.2015.

9.11.-13.11.2015.

400

300 2 200

Novi hostel u Tuhelju U Termama Tuhelj u Hrvatskom zagorju otvoren je hostel Vila u koji je uloženo 50.000 eura, te predstavljen obnovljeni emajl mural Ede Murtića dužine 42 metra. Otvaranju hostela prethodila je godišnja konferencija za domaće i slovenske novinare, na kojoj su bili i predstavnici matične kompanije, slovenskih Termi Olimia na čelu s direktorom Florjanom Vasleom. Za obje Terme za iduću godinu najavljene su nove investicije, u Tuheljske od 150.000 eura u uređenje bazena s novim atrakcijama, a za Olimiju milijun eura u obnovu hotela Sotelia.

100 0

9.11.

10.11.

11.11.

12.11.

13.11.

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Pad kune prema svjetskim valutama Kuna je proteklog tjedna gubila vrijednost prema svim svjetskim valutama. Prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, u tjednu je izgubila šest lipa prema euru i zaključila ga je na 7,61 kuni. Prema američkom dolaru je u tjednu valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,043276

CAD kanadski dolar

5,318543

JPY japanski jen

5,759709

CHF švicarski franak

7,051147

GBP britanska funta

10,753572

USD američki dolar

7,064893

EUR euro

7,610303

Izvor: HNB

primjena od xx. xx. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

EUR

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

kuna gubila i osam lipa, no tjedan je zaključila na šest lipa manje, odnosno na 7,6 kuna. Švicarski franak je također ojačao prema kuni i to za sedam lipa. U ponedjeljak je vrijedio 6,98 kuna, a u petak je već bio na 7,05 kuna. 7,64 7,62

USD

7,10 7,08

CHF

7,08 7,06

7,60

7,06

7,04

7,58

7,04

7,02

7,56

7,02

7,00

7,54

7,00

6,98

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Suradnja Janafa i Croduxa

Usporavanje rasta dovelo burze u crveno Negativni trendovi na svim svjetskim burzama posljedica su očekivanog usporavanja rasta tržišta. Neočekivani podaci o usporavanju rasta eurozone u trećem kvartalu dodatno su pomogli tom negativnom trendu. BDP je u tom razdoblju u zemljama eura porastao samo za 0,3 posto, što je za 0,1 posto niže od očekivanja. Upravo stoga očekuje se dodatni novčani poticaj gospodarstvu središnje europske banke ECB u prosincu. Rastu burzi sigurno neće pomoći i činjenica da su skladišta nafte povijesno na najvišoj razini puna, a u idućoj godini se ne očekuje porast potražnje za tim energentom. Stoga je i cijena nafte ispod za mešetare očekivanih 50 dolara za barel i kreće se tek nešto više od 41 dolara.

6350 6300

17900

FTSE 100

17800

6250

17700

6200

17600

6150

17500

6100

17400

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 5250 5200

5000

5150

4950

5100

4900

5050

4850

5000

4800

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 10950 10900

DAX

CAC40

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 20000 19900

10850

NIKKEI 225

19800

10800

19700

10750

19600

10700

19500

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi rast Mirexa

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11. 5050

NASDAQ

Dow Jones

datum

9.11. 10.11. 11.11. 12.11. 13.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna neznatno je porasla na 217,6795 bodova. U tjednu mu je vrijednost porasla za 0,1659 bodova. Mirex A je u tjednu izgubio nešto manje od 0,4 boda, i zaključio ga je na 114,0593 boda, dok je Mirex C porastao za nešto manje od 0,3 boda na 108,6214 bodova.

MIREX A

12.11. 114,05930

-0,1082

9,04

AZ - A

12.11. 114,44610

0,1139

9,98

Erste Plavi - A

12.11. 112,68680

-0,4436

7,16

PBZ CO - A

12.11. 114,86900

-0,1018

7,97

Raiffeisen OMF - A

12.11. 113,67040

-0,3386

8,91 5,82

12.11.

217,67950

0,1463

AZ - B

12.11. 221,63770

0,2252

5,23

Erste Plavi - B

12.11. 223,72820

0,0165

6,45

PBZ CO - B

12.11. 200,46730

0,1684

6,73

0,4%

Raiffeisen OMF - B

12.11. 219,02390

0,0910

5,94

0,3%

kategorija C MIREX C

12.11. 108,62140

0,2014

5,51

AZ - C

12.11. 105,99110

0,1592

4,15

Erste Plavi - C

12.11. 107,84140

0,1792

4,46

PBZ CO - C

12.11. 108,37960

0,2206

5,24

Raiffeisen OMF - C

12.11.

0,2424

7,39

0,2% 0,1% 0% 9.11.

10.11.

11.11.

12.11.

MIREX - mjesečni

111,90160

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,25%

Raiffeisen DMF

12.11. 211,62200

-0,0717

6,13

0,75%

AZ Profit

12.11. 250,27990

0,0522

5,99

0,50%

Croatia osiguranje

12.11. 149,49880

0,1487

1,79

0,25%

AZ Benefit

12.11. 227,89680

0,2935

4,21

Erste Plavi Expert

12.11. 185,44040

-0,1983

6,92

Erste Plavi Protect 12.11. 180,47880

0,2019

2,86

1,00%

0% -0,25% 12.10.

19.10.

27.10.

4.11.

12.11.

Sunčani Hvar traži radnike

kategorija B MIREX B

MIREX - tjedni

Jadranski naftovod (Janaf) objavio je u utorak da je s tvrtkom Crodux Derivati dva sklopio petogodišnje ugovore o skladištenju naftnih derivata. Skladištenje je dogovoreno u skladišnim instalacijama Janafa na terminalima Omišalj i Žitnjak za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2020. godine. Janaf je krajem listopada objavio financijsko izvješće za prvih devet mjeseci ove godine prema kojem je ostvario rekordne rezultate: ukupni su prihodi tvrtke u odnosu na isto lanjsko razdoblje porasli za 44,2 posto, na 489,4 milijuna kuna, a neto dobit za čak 108,7 posto, na 137,5 milijuna kuna.

Budući da se za iduću sezonu traži više od 600 sezonskih djelatnika, odnosno gotovo stotinu sezonaca više nego ove godine, Sunčani Hvar očekuje da će prve ponude za posao početi pristizati već u prosincu. Najveći broj sezonskih zaposlenika sukladno obujmu posla očekuje se krajem travnja, a dužina trajanja radnog odnosa predviđa se do kraja listopada.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

Na prodaju 3. maj TIBO

Centar za restukturiranje i prodaju je pokrenuo postupak prodaje matuljske Tvornice industrijske i brodske opreme 3. maj (TIBO) i objavio javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica tog poduzeća ukupne nominalne vrijednosti 31,2 milijuna kuna. Investitori svoj interes trebaju pokazati pismom namjere za kupnju 78.091 dionice, odnosno cjelokupnog TIBO-a, koji je u potpunom vlasništvu države. Rok za podnošenje pisma namjere je 24. studenoga.

Kupnja raste

Promet u trgovini na malo raste, a podaci za rujan ove godine pokazuju kako je riječ o rastu od 1,3 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, javlja Državni zavod za statistiku koji je time potvrdio i svoju prvu procjenu realnog rasta rujanskog prometa u trgovini na malo. Rujan je sada čak 14. mjesec zaredom u kojem se bilježi rast potrošnje na godišnjoj razini, što nije zabilježeno još od 2007. godine. Godišnja stopa rasta prometa nešto je i viša u odnosu na 0,9 posto iz kolovoza.

Crobexi pali ispod psiholoških granica posto do -6,32 posto. Promet veći od milijun kuna sakupilo je devet izdanja, dok je sa 12 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je pad. Umanjen je za 0,90 posto, a tjedan je završio ispod psihološke granice, na 1.699,25 bodova. Crobex10 je pao za 0,81 posto, također ispod psihološke granice, na 999,17 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,55 posto koliko bilježi CROBEXturist do -3,25 posto koliko je pao CROZAGREBAČKA BURZA BEXindustrija. THE ZAGREB STOCK EXCHANGE Obveznički indeksi tjedan su završili UKUPAN TJEDNI PROMET: 310.004.225,97 kn tako što je CROBIS pao za 0,10 posto, TJEDNI DIONIČKI PROMET: 38.167.879,65 kn a CROBIStr je tjedan završio bez poindex zadnja vrijednost tjedna promjena stotne promjene. CROBEX 1.699,2500 -0,90% Najlikvidnije izdanje su povlaštene diCROBEX10 999,1700 -0,81% onice Adris Grupe (+0,03 posto) koje CROBIS 105,3999 -0,10% bilježe zadnju cijenu na 370 kuna. CROBIStr 144,0779 0,00% Njima je ostvaren promet od 13,6 milijuna kuna od čega se 6,7 milijuna odTop 10 tjedna zadnja nosi na blok promet, a 6,9 milijuna na promet po prometu promjena cijena redovni promet. Drugi najlikvidniji HT +0,03% 370,00 13.614.092,31 Adris grupa d.d. - povl. bilježi cjenovni pad za 0,69 posto na -0,69% 144,00 5.886.331,65 HT d.d. 144 kune, a trgovan je u iznosu od 5,9 -0,09% 570,00 3.697.394,97 Adris grupa d.d. - red. milijuna kuna. -2,51% 23,30 2.457.886,23 Valamar Riviera d.d. Prošlog tjedna četiri izdanja zabilježi+0,65% 9.360,00 2.454.640,91 Ledo d.d. la su porast cijene. Tjedni dobitnik je -1,18% 835,02 1.910.483,14 Atlantic grupa d.d. +7,57% 270,00 1.646.704,35 Viadukt s promjenom cijene od +7,57 Viadukt d.d. -6,32% 445,00 1.264.172,40 Auto Hrvatska d.d. posto, na 270 kuna, uz sakupljeni pro+5,56% 38,00 1.069.468,88 Zagrebačka banka d.d. met od 1,7 milijuna kuna. -1,27% 306,06 717.374,74 Saponia d.d. Šest izdanja je zabilježilo pad cijene. Gubitnik tjedna je Auto Hrvatska s mi10 dionica tjedna zadnja nusom od 6,32 posto, prometom od 1,3 promet s najvećim rastom cijene promjena cijena milijuna kuna te sa zadnjom cijenom +69,79% 28,10 317.054,00 Turbos E. B. F. long D od 445 kuna. Četvrta najlikvidnija Va+35,47% 59,20 84.813,79 Turbos DAX short P lamar Riviera trgovana je u iznosu od +34,23% 14,90 7.682,78 Turbos E-mini S&P 500 sh. D 2,5 milijuna kuna, a cijena joj je za 2,51 +25,00% 250,00 4.000,00 Agromeđimurje d.d. posto pala na 23,30 kuna. Deseta naj+19,90% 47,00 3.470,20 Turbos E. B. F. short E likvidnija Saponia (-1,27 posto) tjedan +18,73% 97,60 176.425,00 Turbos DAX short K +17,72% 20,00 91.940,00 je završila na zadnjoj cijeni od 306,06 Kutjevo d.d. +14,09% 24,78 4.460,40 Turbos srebro short A kuna, a sakupila je 717.000 kuna pro+13,71% 52,00 360.990,19 SN PECTINATUS d.d. meta. Atlantic Grupa (-1,18 posto) je uz +7,57% 270,00 1.646.704,35 Viadukt d.d. promet od 1,9 milijuna kuna tjedan zaključila na cijeni od 835,02 kune. Pad 10 dionica tjedna zadnja cijene su zabilježila još dva izdanja: promet s najvećim padom cijene promjena cijena HT (-0,69 posto) i redovne dionice -52,13% 10,10 11.136,00 Turbos srebro long C Adris Grupe (-0,09 posto). -50,99% 27,20 130.897,30 Turbos DAX long T [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr] -46,57% 30,40 92.675,00 Turbos WTI nafta long K

Proteklog je tjedna aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi bila nešto veća nego tjedan ranije. Tako je redovni dionički promet dosegnuo 38 milijuna kuna, što je rast od 2,7 milijuna kuna, odnosno osam posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 28 milijuna kuna što predstavlja 73 posto ukupnog tjednog prometa. Četiri od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan su završila porastom cijene. Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +7,57

Karlovačka banka d.d. - povl. Turbos WTI nafta long J Turbos srebro long F Turbos E. B. F short D Turbos zlato long 9 Genera d.d. Hidroelektra niskograd. d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

-35,41%

51,01

10.202,00

-28,82%

65,70

175.871,40

-24,11%

16,68

3.020,40

-22,81%

22,00

196.454,00

-17,02%

98,58

1.281,54

-15,33%

127,00

23.365,73

-14,81%

20,02

6.706,70

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Manje građevinskih dozvola

Loš tjedan za dioničke i mješovite fondove Protekli je tjedan od 78 aktivnih otvorenih investicijskih fondova palo njih 46, porastao 31, a jedan bilježi tjedan bez postotne promjene. Čak 13 ih je palo više od jedan posto. Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se šest obvezničkih, dva mješovita te po jedan dionički i novčani fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +0,64 do -2,98 posto. Ovoga tjedna od 29 dioničkih fondova pad vrijednosti bilježi njih čak 28. Cijena je porasla jedino HPB Dioničkom fondu koji je ostvario rast od 0,11 posto. U proteklom je tjednu od 15 mješovitih fondova njih 12 zabilježilo pad vrijednosti. Najveći je rast, za 0,38

posto, ostvario HPB Global. Rast je zabilježilo 9 od 10 obvezničkih fondova. Najveći porast bilježi NETA Emerging Bond (+0,64 posto) čime je postao dobitnik tjedna. NETA Emerging Bond 22 posto svog portfelja drži investirano u Hrvatskoj, 14 posto u Meksiku, a 13 posto u Kolumbiji. Ovaj fond u državne obveznice ulaže 39 posto, a u korporativne obveznice 14 posto portfelja. Raslo je 17 od 19 novčanih fondova, Raiffeisen euroCash je zabilježio tjedan bez postotne promjene, a pad cijene udjela zabilježio je samo HPB Euronovčani i to za minimalnih -0,004 posto. [Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 05.11.2015 do 12.11.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,6764 HI-growth € 11,3927 ZB euroaktiv € 140,4544 ZB trend $ 162,3675 FIMA Equity kn 90,6248 KD Prvi izbor kn 14,3074 Ilirika Europa € 123,2810 PBZ Equity fond € 10,3946 HPB Dionički kn 102,5167 Erste Adriatic Equity € 85,4500 NETA Global Developed kn 96,3518 ZB aktiv kn 112,4874 Capital Two kn 91,6254 Ilirika Azijski tigar € 48,1907 Platinum Global Opportunity $ 15,5051 KD Nova Europa kn 5,4517 OTP indeksni kn 39,8629 Platinum Blue Chip € 103,4232 NETA Frontier kn 544,4791 OTP MERIDIAN 20 € 91,0545 A1 kn 86,4400 NETA US Algorithm kn 152,2776 NETA New Europe kn 70,2338 Ilirika BRIC € 72,8479 CROBEX10 kn 97,7100 KD Energija kn 8,3407 ZB BRIC+ € 88,2977 Raiffeisen Dynamic € 114,7400 Allianz Equity € 140,2201 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4200 ZB Future 2025 € 99,1598 ZB Future 2030 € 98,8843 ZB Future 2040 € 99,2561 ZB Future 2055 € 99,3451 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 160,2353 PBZ Global fond € 14,4587 HI-balanced € 12,9623 ICF Balanced kn 120,7340

tjedna promjena [%]

-0,33 -0,67 -1,31 -1,71 -0,03 -0,97 -1,65 -0,05 0,11 -0,11 -0,49 -0,61 -0,16 -1,22 -2,20 -2,04 -0,38 -2,00 -1,52 -0,59 -0,01 -2,12 -0,37 -1,44 -0,49 -2,98 -1,71 -0,55 -0,45 0,05 -0,47 -0,61 -0,68 -0,68 -0,14 -0,55 -0,25 -0,93

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 91,3187 OTP uravnoteženi kn 105,1211 KD Balanced kn 8,3818 Allianz Portfolio kn 153,2570 Smart Equity € 102,6338 Raiffeisen Harmonic € 98,5100 PBZ Conservative 10 fond € 104,5979 You Invest Active € 99,2000 You Invest Balanced € 99,5100 You Invest Solid € 98,9400 Smart Equity II € 98,0430 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,7309 HI-conservative € 13,9008 Raiffeisen Bonds € 169,8000 PBZ Bond fond € 123,3366 Capital One kn 200,0131 HPB Obveznički € 150,8111 NETA Emerging Bond kn 80,9480 Erste Adriatic Bond € 113,4700 Raiffeisen Classic € 101,9700 PBZ Short term bond fond kn 99,4769 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9668 ZB plus kn 175,0861 ZB europlus € 150,2792 PBZ Euro Novčani € 139,0330 Raiffeisen Cash kn 157,2700 Erste Money kn 150,8500 HI-cash kn 151,6191 PBZ Dollar fond $ 131,0310 HPB Novčani kn 143,2138 OTP novčani fond kn 132,7434 Money One kn 129,1036 Allianz Cash kn 118,0764 Erste Euro-Money € 115,2800 Auctor Cash kn 110,0111 Raiffeisen euroCash € 105,4400 HPB Euronovčani € 106,2166 Locusta Cash kn 1345,7252 NETA MultiCash kn 107,8680 OTP euro novčani € 102,4332

0,38 -0,62 -0,70 0,27 -1,16 -0,60 0,02 -0,36 -0,28 -0,26 -0,57

naziv(fond)

valuta

0,13 0,02 0,15 0,17 0,06 0,19 0,64 0,10 0,10 -0,02 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,10 0,03 0,01 0,03 0,02 0,00 -0,00 0,02 0,01 0,01

U rujnu je izdano 589 građevinskih dozvola u kojima je predviđena vrijednost radova iznosila 1,7 milijardi kuna. Broj ukupno izdanih dozvola manji je pola posto nego u lanjskom rujnu, pri čemu je broj dozvola za zgrade smanjen za 7,6 posto, dok je za ostale građevine porastao za 46,2 posto.

Novi projekti Brodosplita U Brodograđevnoj industriji Split započeo je početak rada na Novogradnjama 476, 477, 478 i 479. Riječ je o izgradnji serije kontejnerskih brodova za vlastitu flotu, što je sukladno Programu restrukturiranja, te nakon motorne jahte i jedrenjaka obogaćuje flotu u području komercijalnog brodarstva. Brodovi će biti dužine 184,43 metra, širine 27,5 metara i visine 15,80 metara. Njihova pojedinačna nosivost pri gazu od 10,3 metra bit će 24.000 tona, a moći će prevoziti 2000 kontejnera dužine 6,1 metar. Brzinu od 18 čvorova osiguravat će im motori snage po 11.060 kW pri 100 okretaja u minuti. Grade se u klasi Germanischer Lloyd klasifikacijskog društva, a vozit će na ukapljeni prirodni plin.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Christopher Knight, Alan Butler

Tko je izgradio Mjesec? AGM

Matori, pripovjedačev otac, prije smrti vraća se u Brčko vidjeti sina s kojim je cijeli život u zategnutim odnosima. Sin mu je pisac koji se vratio iz Osla, živi u brodici i redovito se drogira. Matori se jednog jutra nije vratio iz ribolova. Sin kreće u potragu, strahujući od onoga što će naći pa se neprestano puca “koktelima”. Tijekom potrage pripovijeda nam povijest kompleksnog odnosa s ocem i druge ključne trenutke svog života te svoju najveću riječnu avanturu, plovidbu Savskom bubom od Brčkog do Crnog mora.

Anna Todd

Poslije svega: Pad, 1. dio Profil Knjiga

Unatoč činjenici da je Mjesec skoro sigurno star 4,6 milijardi godina, dokazat ćemo izvan svake sumnje da Zemljin Mjesec ne može biti prirodni objekt. Potom ćemo detaljno objasniti kako je sila koja je izgradila Mjesec ostavila niz detaljnih poruka o tome što je učinila i zbog koga je to poduzela. Dakle, to je naš izazov. Ostavite po strani vašu urođenu nevjericu i pročitajte knjigu otvorena uma, provjerite dokaze, a zatim priupitajte sami sebe: Tko je izgradio Mjesec?

Bekim Sejranović

Tvoj sin Huckleberry Finn V.B.Z.

Tessa i Hardin u trećem nastavku sage Poslije svega doživljavaju, za njezin ukus, i previše uzbuđenja. Najprije, u njihovu se životu pojavljuje Tessin otac, beskućnik i pijanac. No, to nije najgore što će ona doznati o svom dugo izgubljenom ocu. Prije svega, Tessa mora riješiti dilemu: ostati s Hardinom ili odseliti za poslom u svoj sanjani Seattle. Luda ljubav koja je samo na Wattpadu privukla više od milijardu pogleda, ponovno je na kušnji. Tko će popustiti: Hardin ili Tessa?

60 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Nina George

Mala pariška knjižara Mozaik knjiga

Današnji kulturni radnik, jednako kao i nekadašnji proletarijat, strahuje za sutrašnjicu. No dok je proletarijat progovarao buntom, štrajkovima i revolucijama, današnji je kulturni radnik pojedinac u sukobu sa svijetom i o tome može progovoriti samo svojim umjetničkim djelom. A da bi shvatio svoju poziciju, mora se vratiti u prošlost. Upravo to čini Ferčec u ovoj knjizi u kojoj ispisuje sliku kulturnog radnika danas. Potpuno razotkriva i sebe i njega, poručujući mu da se ne predaje jer to njegovi preci i prethodnici nikada nisu učinili.

David Nicholls

Znanje

Knjižar Jean Perdu vjeruje u moć čitanja i točno zna koja knjiga liječi koju bolest duše te u svojoj plovećoj knjižari Pharmacie littéraire prodaje romane kao lijek. No, istodobno ne zna kako bi sam sebe izliječio od jedne noći prije 21 godine kad ga je lijepa Manon napustila. Nije ostavila ništa osim pisma – koje Perdu nije imao hrabrosti pročitati. Sve do toga ljeta. Do ljeta koje će promijeniti sve i odvesti ga iz male ulice Montagnard na putovanje u prošlost - u uspomene - i natrag u život.

Goran Ferčec

Priručnik za jučer Fraktura

Douglas Petersen, protivno svim očekivanjima, zavodi lijepu Connie. Sada žive u predgrađu sa svojim ćudljivim sinom Albiejem. A onda mu Connie priopći kako misli da želi razvod. No, želeći potaći Albiejevo zanimanje za umjetnost Connie je isplanirala put po europskim metropolama, nudeći mu priliku da upozna najveća umjetnička djela i sada se ne može natjerati da sve to otkaže. Douglas je, pak, potajno uvjeren da će ovo putovanje opet pobuditi romantiku u braku, a možda mu čak pomogne da se poveže s Albiejem.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka. Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163. Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@ quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050. Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu.

IZBOR IZ NADMETANJA

Hrvatska

Promidžbeni materijal

Hrvatska radiotelevizija nabavlja promidžbeni materijal. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 200.000 kuna. Rok dostave ponuda je 25. studenoga. Osobna računala i prijenosnici

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Tehničko veleučilište u Zagrebu nabavlja osobna računala i prijenosnike. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 700.000 kuna. Rok dostave ponuda je 30. studenoga. Pogrebna oprema

Tvrtka Zelenilo iz Karlovca nabavlja pogrebnu opremu. Pro-

Zemlje u kojima su do sada obavljali usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska. Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift. com] za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it. hr, 042/488252. Kozmetički proizvodi Attirance, Riga, Latvija, www.attirance.com. Tvrtka je proizvođač prirodne kozmetike i traži franšize, distributere i veletrgovce u Hrvatskoj. Razvila je više od 400 jedinstvenih proizvoda vrlo lijepog dizajna i velikog izbora mirisa inspiriranih ljepotom francuske pokrajine Provanse. Kontakt: Lubova Fedoreka, lubova. fedoreka@attirance.com, +37/16/7686933. Papirnate čaše i tanjuri Suracup, Istanbul, Turska, www.suracup.com. Tvrtka je vodeći proizvođač i izvoznik papirnatih čaša i tanjura i nudi proizvode na domaćem tržištu i izvoz u svijet. U proizvodnji ovih proizvoda koriste najkvalitetniji eco-friendly papir. Nudimo najkvalitetnije papirnate čaše i tanjure, uz visoku tehnologiju i kvalificirane usluge. Kontakt: Subutay Mert, subutaymert@ hotmail.com, 009021 6415 6655, 009053 3302 3301.

cijenjena vrijednost nabave iznosi 1,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 25. studenoga. Zimske vatrogasne jakne

Vatrogasna zajednica grada Zagreba nabavlja zimske vatrogasne jakne. Procijenjena vrijednost nabave iznosi milijun kuna. Rok dostave ponuda 1. prosinca.

Regija

Komunikacijska oprema (videonadzor)

Državna agencija za istrage i zaštitu u Istočnom Sarajevu nabavlja komunikacijsku opremu (videonadzor). Rok dostave ponuda je 16. prosinca. Sanitetski materijal

Dom zdravlja Bugojno nabavlja sanitetski materijal. Rok dostave ponuda je 24. studenoga.

Ograda

Općina Novo Sarajevo nabavlja usluge postavljanja ograde na igralištima općine. Rok dostave ponuda je 23. studenoga.

Fotokopirni aparati

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja fotokopirne aparate. Rok dostave ponuda je 2. prosinca.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Prodaju se i odmaralište i stambena zgrada Oranica, kuća, dvorište i voćnjak u Novskoj, procijenjeni na 167,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu Blatuša, kuću br. 40 s dvorištem, oranicom i voćnjakom ukupne površine 63.585 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 2. prosinca u 9.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15/I. Na drugom ročištu za dražbu nekretnina se ne može prodati ispod trećine vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je moguće 25. studenog od 10 do 12 sati, a jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnine. Odmaralište u Kaštel Starom procijenjeno na 14,4 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja Zeničko odmaralište ukupne površine 5883 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 15. prosinca u 9.45 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, Sukoišanska 6, soba br.121/I., sudnica 5. Nekretnina se prodaje prikupljanjem pisanih ponuda i usmenim javnim nadmetanjem. Rok za podnošenje pisanih ponuda i uplatu jamčevine je petak 11. prosinca. Razgledavanje je moguće dogovoriti na brojeve telefona 021/340 451 ili 021/340 456, 340 412, 340 431. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene imovine (stvari) za koju kupac-ponuditelj dražbuje.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Tvornička hala u Splitu procijenjena na 14 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja parking, tvorničku halu i trafostanicu, ukupne površine 25.374 četvorna metra. Dražba za ovu nekretninu održat će se 15. prosinca u 9 sati na Trgovačkom sudu u Splitu, soba 121/I. kat, sudnica 5. Prodaje se pet čestica zemljišta kao cjelina ili pojedinačno, ali prednost ima prodaja cjeline, i to javnom dražbom uz prethodnu dostavu pisane ponude. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mobitel 091/4751 111, radnim danom od 10 do 13 sati ili na e-mail v.separovic@gmail.com. Jamčevina iznosi 10 posto od početne prodajne cijene i uplaćuje se najkasnije do 11. prosinca.

62 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Zgrade i silosi u Zaprešiću procijenjeni na 10,7 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja sedam zgrada i dva silosa, ekonomsko dvorište od 1530 četvornih hvata, sedam zgrada i dva silosa od 610 četvornih hvata, ekonomsko dvorište od 920 četvornih hvata. Dražba za ovu nekretninu održat će se 17. prosinca u 9 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba 16/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu (a prije njegovog održavanja) dale jamčevinu u iznosu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiroračun Suda broj HR3723900011300029968, pozivom na broj HR00 104-298-15, a kupac je potvrdu o prethodnoj uplati osiguranja obvezan predočiti Sudu prije nego sudac pristupu dražbi. Stroj i oprema za poljoprivredu i šumarstvo, procijenjeni na 200.000 kuna. Pokretnina je traktor Antonio Carraro. Dražba za ovu pokretninu će se održati 27. studenoga u 11 sati na adresi Zagreb, Folnegovićeva 10, kod treće osobe Auto-Ursus d.o.o., Zagreb (glavno skladište ovrhovoditelja). Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće pola sata prije održavanja usmene javne dražbe. Jamčevina iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti. Stambena zgrada u Vodnjanu procijenjena na 5,2 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu sa šest stanova i pristupni put, u centru mjesta, ukupne površine 1035 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 15. siječnja u 9 sati u zgradi Trgovačkog suda u Rijeci, Zadarska 1 i 3, Rijeka, I. kat, sudnica 2. Prodaja se obavlja po načelu viđeno-kupljeno, a razgledavanje je moguće uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na mob. 098/9023 000. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Kuća u Svetom Ivanu Žabno, procijenjena na 6,9 milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja kuću, dvorište, gospodarske zgrade, poslovnu zgradu, silose i put, ukupne površine 1858 četvornih metara. Dražba za ovu nekretninu će se održati 17. prosinca u 12.30 sati na Općinskom sudu u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, soba broj 6/II. Nekretnina se ne može prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Razgledavanje je moguće 16. prosinca od 10 do 12 sati u k.o. Žabno. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto utvrđene vrijednosti nekretnina.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Prehrambeni proizvodi Ville d’Évreux, Francuska, traži nabavu različitih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville d’Évreux, Groupement de commande, caisse des écoles/ville d’Évreux/ centre communal d’action sociale, place du Général de Gaulle, CS 70186, M. le président de la Caisse des écoles, 27001 Évreux France. Više podataka o nadmetanju na http://www.achatpublic.com i http://www.evreux.fr. Transformatori EDF, Seged, Mađarska, traži nabavu transformatora napajanja. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na EDF DÉMÁSZ Hálózati Elosztó Kft., AK15797, Kossuth Lajos sgt. 64–66., Mikle-Baráth Miklós, 6724 Szeged, Hungary, miklos.mikle-barath@edf. hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr. Oprema za dječja igrališta Grad Levallois raspisao je natječaj za nabavu opreme za dječja igrališta. Natječaj je podijeljen u tri lota. Vrijednost nabave: četiri milijuna eura. Rok za predaju je 24. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Levallois, 21920044100018, Hôtel de Ville, place de la République, Le maire, 92300 Levallois; France, marches@ville-levallois.fr. Više podataka o nadmetanju na http://www.ville-levallois.fr. Prehrambeni proizvodi Grad Puteaux raspisao je natječaj za nabavu prehrambenih proizvoda: 1.) smrznuta puretina i iznutrice, 2.) mliječni i peradarski proizvodi, 3.) kruh i pekarski proizvodi, 4.) konzervirana i

suha hrana, 5.) svježa puretina i srodni proizvodi i 6.) svježe meso i iznutrice. Natječaj je otvoren do 25. studenoga, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville de Puteaux 131 rue de la République, Service marchés publics, Mme Colson Christelle, 92800 Puteaux; France. Više o nadmetanju na https://www.achatpublic. com/sdm/ent/gen/index.jsp. Ugradnja prozora Objavljen je natječaj za ugradnju prozora u švedskom gradu Johanneshov. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na TendSign: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=86758&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 30. studenoga. Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk. Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk. Farmaceutski proizvodi Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemačka, traži nabavu različitih farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 25. studenoga, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str. 140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhouse-2014-08@ tk.de. Više podataka o nadmetanju na www. tk.de/vergabe. Namještaj VSIA, Riga, Latvija, traži nabavu namještaja. Natječaj je otvoren do 23. studenoga, a prijave na latvijskom jeziku se predaju na: VSIA Rīgas Psihiatrijas un narkoloģijas centrs, Tvaika iela 2, VSIA Rīgas Psihiatrijas un narkoloģijas centrs, Evija Puķe, Rīga, LV-1005, Latvia, evija.puke@rpnc. lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi i web stranici naručitelja: http://www.rpnc.lv.

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Hrvatski brend pamučnih majica

Naša kultura, dijalekt i humor na majicama putuje svijetom Doza dvosmislenosti, romantike i šale na vlastiti račun pokazuju da svaka od majica priča svoju priču. I ono što je najvažnije, ne nose se samo u Hrvatskoj i regiji nego i šire, od Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike pa sve do Australije piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr, fotografije I. Pamuković (Mustra)

K Mustra majice su krojene od visokokvalitetnog 100-postotnog pamuka i pakiraju se u brendiranu jutenu vrećicu koja se također proizvodi u Hrvatskoj, na što smo iznimno ponosne. Marijana Prgomet

ada tri žene udruže svoje znanje i talente, nastaje proizvod koji jednostavno oduševljava kupce. Riječ je o hrvatskom brendu pamučnih majica Mustra, koji su stvorile Marijana Prgomet, Ivana Pamuković i Romana Jelinčić. Ivana i Marijana smišljaju ideje, Ivana je dizajnerica, Marijana vodi prodaju, a Romana je zadužena za funkcioniranje tvrtke, ali zajednički donose sve odluke. Zanimljiv je i sam naziv brenda jer mustra je dvoznačna riječ. Prvo značenje je “uzorak”, “dizajn”, dok se u Dalmaciji kaže da je mustra onaj tko je nepredvidiv, radi stvari na svoju ruku, poseban je i drugačiji. “A nas tri Dalmatinke smo se prepoznale u tome. Mustra je jedina prava riječ i jedini izgovor da budemo slobodne i radimo sve po svome. I tako je nastalo ime. Na engleskom također funkcionira, pa smo za vanjsko tržište brend registrirale i kao ‘Piece of work’, kaže Ivana Pamuković te dodaje kako je Mustra neposredan i životan brend s kojim se lako poistovjetiti. Od konkurencije se, osim po kvaliteti i originalnosti, razlikuju i porukama i dizajnom printeva. Tekstovi, fotografije i ilustracije njihovo su autorsko djelo, a najčešće se radi o dvosmislenim šalama, romantičnim citatima i pozitivnim porukama za sve sfere života. Doza dvosmislenosti (‘Biži ća’, ‘I remember the luk in your eyes’, ‘#Brigemese’, ‘Zen’), zatim romantike (‘Fališ mi more’, ‘Ukrast ću te svitu’, ‘Ponekad nešto želi biti ukradeno’) i šale na vlastiti račun (‘Više sam bila u kazni nego igdi’) pokazuju da svaka od majica priča svoju

64 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

priču. I ono što je najvažnije, ne nose se samo u Hrvatskoj i regiji nego i šire, od Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike pa sve do Australije. U ponudi imaju više od 90 različitih motiva, a svaka dva tjedna galerija se nadopunjava novim motivima. Kupcima nude visokokvalitetan i originalan domaći proizvod. Naime, Mustra majice šivaju se u Hrvatskoj, dok se materijal uvozi iz Turske, riječ je pamuku s ISO 9001 i EKOtest certifikatima različitih gramaža ovisno o tome je li majica ljetna ili zimska. Krojeve mijenjaju svake sezone, a jedine koje su stalno u ponudi su bijele “Spring/Summer” ženske i muške majice kratkih rukava koje se zapravo nose cijele godine.

Zanimaju nas tri najvažnije stvari koji su naši kupci prepoznali - originalnost, kvaliteta i usluga. Zapravo smo same sebi mjerilo jer što je ideja bolja, to smo mi zadovoljnije, a prodaja raste. Ivana Pamuković

funkcioniraju kao web trgovina, a proizvode šalju poštom “Sve su to autorska djela, Mustra majice su krojene od visokokvalitetnog 100-postotnog pamuka i pakiraju se u brendiranu jutenu vrećicu koja se također proizvodi u Hrvatskoj, na što smo iznimno ponosne”, istaknula je Marijana Prgomet. S kupcima komuniciraju putem e-maila i svakome od njih znaju ime i prezime, a do sada ih putem Facebooka prati više od 31.000 sljedbenika. Ivana Pamuković, Marijana Prgomet i Romana Jelinčić

“Jako nam je važno da je svaki od njih zadovoljan što iziskuje puno truda, ali tome smo se posvetile i smatramo to svojom prednošću. Kupci dobivaju izravan odgovor i komunikacija je uvijek prijateljska. Često i narudžbe počnu prijateljskim pozdravom i osvrtom na naš rad, što nas jako veseli, jer do ljudi dolazimo svojim porukama u kojima se svatko od njih na svoj način pronađe”, kaže Romana Jelinčić te dodaje kako im je kupac najbitniji i od prvog kontakta sve je podređeno njegovom zadovoljstvu i trajnom kontaktu. “Iako smo mala zemlja hrvatsko tržište je zapravo veliko jer su potrebe i ukus kupaca lepeza različitosti. Mi stvaramo svoju nišu i tu vidimo svoju prednost. Svjetski igrači prodaju istu robu diljem Europe i svijeta, a mi imamo osjećaj da proizvodimo za ljude koje poznajemo. Naša kultura, dijalekt, humor i razne stvari koje nas inspiriraju ne postoje kao dio ponude dizajna svjetskih brendova. Zanimaju nas tri najvažnije stvari koji su naši kupci prepoznali - originalnost, kvaliteta i usluga. Zapravo smo same sebi mjerilo jer što je ideja bolja, to smo mi zadovoljnije, a prodaja raste”, kaže Ivana Pamuković dodajući kako Hrvati jako cijene domaći dizajn i proizvod. Za realizaciju brenda bili su im potrebni mjeseci ispitivanja tržišta, dizajniranja, rješavanja papirologije te pronalazak dobavljača. Za sada funkcioniraju kao web trgovina, a svoje proizvode šalju preporučenom poštom.

Komunikacija je uvijek prijateljska. Često i narudžbe počnu osvrtom na naš rad, što nas jako veseli, jer do ljudi dolazimo svojim porukama u kojima se svatko od njih na svoj način pronađe. Romana Jelinčić

16. studenoga 2015. | broj 3902 | Privredni vjesnik | 65

Gustolato za profinjena nepca

Zlato i dva srebra za hrvatske čokolade Uspjehu hrvatskih čokolada na natjecanju u Firenzi pridonosi i činjenica da je Gustolato nagrade osvojio u svim kategorijama u kojima se prijavio

rvatski brend sladoleda, slastica i kava Gustolato dobitnik je zlatne i dvije srebrne medalje na ocjenjivanju održanom u sklopu Međunarodnih nagrada za čokoladu u Firenci. Zlato je osvojio u kategoriji cremina (tip bajadere) za pralinu s lješnjacima iz talijanske pokrajine Piemonte. Srebra su osvojili u kategorijama bijelih dražeja s bademom, za dražeje sa sicilijanskim bademom i infuzijom istarskog šafrana, te u kategoriji namaza od mliječne čokolade za namaz s grčkim pistacijama. Uspjehu hrvatskih čokolada pridonosi i činjenica da je nagrade Gustolato osvojio u svim kategorijama u kojima se i prijavio. Ocjenjivanja su se održala po regionalnom principu - od regije Skandinavije do Velike Britanije i Njemačke te Sjedinjenih Američkih Država. Gustolato se natjecao u mediteranskoj regiji te je medalje odnio među izuzetno jakom konkurencijom iz Italije i Španjolske. “Izuzetno smo ponosni na činjenicu da smo nagrade osvojili s

proizvodom kojem je matična zemlja Hrvatska, na kojem su radili hrvatski stručnjaci te koji je obogaćen autohotnim hrvatskim sastojcima. Ovo je dokaz da kvalitetan proizvod, s pravom idejom, može naći mjesto na svakom svjetskom stolu”, izjavio je Dario Traverso, direktor tvrtke Dream Lab čiji je Gustolato brend.

čak 200 proizvoda

Dream Lab svoje proizvode radi u tvornici u istarskom Novigradu prema tradicionalnim recepturama i na zanatski način. U njihovom asortimanu su sladoledi, slastice i kava za hrvatsko i regionalna tržišta. Proizvodnja im trenutačno opskrbljuje tri Gustolato lokala – u Novigradu, Umagu i Varaždinu, kao i rastući HoReCa kanal. Sastojci za proizvode dolaze od vrhunskih talijanskih i hrvatskih dobavljača što je, uz znanje i vještine u proizvodnji, bio dodatni poticaj za prijavu na ovo natjecanje. Inače, Gustolato proizvodnja obuhvaća više od 200 vrsta proizvoda. (K.S.)

Prvi u Hrvatskoj i regiji dobili certifikat ISO 29990:2010

Effectus u samom vrhu

ffectus – visoka škola za financije i pravo prva je visokoobrazovna ustanova u Hrvatskoj i u regiji, i 20. u Europi, kojoj je ovih dana svečano uručen certifikat ISO 29990:2010. Dobivanjem certifikata Effectus se svrstao u sam vrh obrazovnih institucija koje su uskladile svoje poslovanje s tom normom, i to ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi. ISO 29990:2010 međunarodni je standard u području visokog obrazovanja kojim se definira fokus na potrebe i želje

polaznika programa, kvalitetno, sustavno i sređeno vođenje dokumentacije i administriranje, sustavno mjerenje i procjena koja osigurava učinkovitost učenja, te je međunarodno prepoznatljiv standard iz područja neformalnog učenja. “Kvaliteta je sastavni dio naše vizije, a osiguranje kvalitete strateški zadatak naše misije”, ističe dr.sc. Mira Lenardić, dekanica ove visoke škole za financije i pravo. “Dobivanje ovog certifikata i njegova implementacija dokaz je čvrste opredijeljenosti Effectusa prema korisni-

66 | Privredni vjesnik | broj 3902 | 16. studenoga 2015.

Darko Hibler, direktor DQS-a Zagreb i dr.sc. Mira Lenardić, dekanica Effectusa prilikom dodjele certifikata

cima naših usluga i njihovim zahtjevima i očekivanjima temeljenim na upravljanju kvalitetom”, dodala je.

a iznosi

U organizaciji mjesečnika

POPUST ZA VEĆI BROJ POLAZNIKA (IZ JEDNE Dvodnevna edukativna poslovna konferencija i dodjela TVRTKE) godišnjih nagrada B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

• Od 3 doHotel 5 polaznika 5% (na cijenu kotizacije) Antunović, Zagreb, 26.osnovnu i 27.11.2015. od 9 do 17 sati • Odiz područja 6 i više • 24 predavanja prodaje polaznika 10% (na osnovnu cijenu kotizacije) POPUST ZA VEĆI BROJ

nja premadobrih Cijena jedne kotizacije razloga za DVA dana iznosi zašto doći materijali na Superprodavač 1.490,00 kn + PDV 25% KAKO SE PRIJAVITI? Svoje sudjelovanje konferenciju: ovanju. SE PRIJAVITI? možete prijaviti na eKAKO mail info@poslovni-savjetnik.com Program konferencije Superprodavač je na ili na fax. 01/48 36 099, tel. 01/49 21 742 rimamo. www.poslovni-savjetnik.com

• 23 vrhunska predavača, prodajni konzultanti POLAZNIKA (IZ JEDNE TVRTKE) • 2 dana prodajne edukacije • Od 3 do 5 polaznika 5% (na • Iznimno pristupačna cijena-SAMO 62,00 kn po osnovnu cijenu kotizacije) jednom predavanju • Od 6 i više polaznika 10% • Poslovni kontakti s kolegama iz prodajne (na osnovnu cijenu kotizacije) struke • Brojni praktični primjeri i vježbe s ciljem unapređenja vaših prodajnih rezultata • Večernje druženje na Superprodavač party-u Svoje sudjelovanje možete by DJ Saša Šoštarić prijaviti na e-mail • Dodjela godišnjih nagrada info@poslovni-savjetnik.com B2B Superprodavač godine ili na fax. 01/48 36 099, • Svakom sudioniku poklon by tel. 01/49 21 742

MEDIJSKI POKROVITELJI SPONZORI

U cijenu jedne kotizacije uračunata su predavanja prema dvodnevnom programu organizatora, radni materijali (blok, kemijska olovka, ulaz na večernji party) te potvrda o sudjelovanju. Gotovinske uplate na samoj konferenciji ne primamo.

ORGANIZATOR ORGANIZATOR

MEDIJSKI POKROVITELJI

JE ČASOPIS

online

PARTNER

online

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan. 

ERENCIJU „S U P E R P R O D A V A Č“

_________________________________________________________

Tjednik za one koji odlučuju.

Svaki tjedan!

_____ Fax: ________________________________________________ Pretplatite se na tiskano izdanje

_________________________________________________________ privredni vjesnik Privrednog vjesnika.

Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

Potpisi i pečat:

PROMJENE NOSE RIZIK Poštovani, većina financijskih direktora suglasna je s tvrdnjom da njihova uloga nije više isključivo ograničena na operativnu razinu financijskog stručnjaka. Funkcija financijskih direktora se mijenja i sve više postaje središte važnih poslovnih odluka. Među mnogim odlukama to uključuje i odluke o investicijama u IT tehnologiju i sigurnosne sisteme podataka tvrtki. S ciljem donošenja boljih odluka, koje neposredno utječu na poslovnu učinkovitost, financijski direktori budućnosti neće imati više izbora nego upotrijebiti novu tehnologiju i pri tome prepoznati profitabilnost investicije. Zato vas pozivamo da nam se pridružite na susretu “CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka”, koji će se održati, u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb. Na poslovnom susretu ćemo: • Predstaviti važnost iskustva CFO na području inovativnih tehnologija, koje poboljšavaju poslovanje tvrtki. • Govoriti o razumijevanju IT-strategije i vizije tvrtke na području IT-a, snižavanju troškova upravljanja informacijama i dokumentima, • Predstaviti načine povećanja mobilnosti i povezanosti sa postojećim sustavima, pritom osiguravajući sigurnost podataka • Na temelju rezultata Hendalovog istraživanja spoznat ćemo stavove vlasnika i menadžera o važnosti novih tehnologija i kako će te tehnologije utjecati na poslovne procese u njihovim tvrtkama. Svoje znanje i iskustva podijelit će: • dr. sc. Đurđica Jurić, dekanica, RRiF Visoka škola za financijski menadžment • Uroš Ćamilović, direktor revizijske kuće, BDO Business Advisory d. o. o • Nick Camilleri, generalni direktor, Avantech d. o. o. • Igor Legac, Partner Manager, Canon Croatia d. o. o.

Sudjelovanje je besplatno! Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

Partneri:

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja!