Pv 3903

| Zelena gradnja | Proizvodnja lješnjaka | Metal product | Žene poduzetnice |

privredni vjesnik www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik

23. studenoga 2015., godina LXII, broj 3903

Poslovna demografija 2010.-2014.

Život i smrt tvrtki Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji ne doživi četvrtu godinu poslovanja

intervju

Ivana Kolar Skupština HGK

Reformom do novih usluga Klasteri u zdravstvu

Medicina po osobnom kroju

Terme Tuhelj

Potvrđena kvaliteta u novom formatu.

Tjednik za one koji odlučuju.

Analitičan, aktualan, ozbiljan i vjerodostojan.

Svaki tjedan! privredni vjesnik

retplatite se na tiskano izdanje P Privrednog vjesnika.

Nazovite +385 (0)1 5600 001 ili pošaljite e-mail na pretplata@privredni.hr

sadržaj

3903 / 23. studenoga 2015. tema tjedna

6

6

Život i smrt tvrtki Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji propada u roku od četiri godine. U poslovanju s nekretninama još je i gore

10

HGK: sustavnim reformama do novih usluga Prelazak na dobrovoljno članstvo je vizija novog čelništva HGK, no na taj se model ne smije prijeći bez ozbiljne pripreme u prijelaznom razdoblju

12

Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj Zdravstveni turizam može biti okosnica razvoja

aktualno

intervju

uzgoj lješnjaka

22

Velika prilika za uzgajivače lješnjaka

22

Talijani nude veliki posao uzgajivačima lješnjaka Besana Grupa ubrzo će pozvati ozbiljne kooperante na razgovor o uvjetima poslovanja

24

PP Orahovica - najveći proizvođač u Hrvatskoj Ove godine lješnjak s plantaža Poljoprivrednog poduzeća Orahovica iznimne je kvalitete, a urod je rekordan

aktualno 28

Gospodarska diplomacija na djelu Otvoren ured Mađarske nacionalne trgovačke agencije u Osijeku

30

U 10 dražbi cijena pala za 210,5 milijuna kuna Novi vlasnik Marinko Zadro potvrdio nam je da će nastaviti proizvodnju. Proizvodnju Pipija planira upeterostručiti

46

Sigurnost naplate potraživanja Savjet više čitateljima Privrednog daje financijski vještak i revizor Davor Banović - Fiba

64

Joze Manuel Torres Ne pobjeđuju najpametniji, nego najbrži

dalmacijavino

savjet više

12

BUSINESS & LIFESTYLE

Ivana Kolar privredni vjesnik

Glavni urednik Darko Buković Izvršne urednice Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić,

Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić Lektura Sandra Baksa PV grafika Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović

MARKETING Tel: +385 1 5600 012 marketing@privredni.hr

Nakladnik Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb

Tajnica redakcije I glavnog urednika Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr

Direktor Darko Buković Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Alma Harašić Bremec

Znanje je cilj i smisao našeg posla Do sada smo imali dosta manifestacija u kojima su kuhari bili glavni akteri, a Grand Gourmet u Makarskoj popularizirao je sva ugostiteljska zanimanja

U Alma Harašić Bremec, voditeljica projekata i događanja pri Savezu kuhara mediteranskih europskih zemalja

Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na e-mail: redakcija@privredni.hr

gostiteljski kadrovi su sve bolje educirani i osposobljeni, ali postoji još puno prostora i potreba za njihovu edukaciju.

Prije svega nužno je ulagati u popularizaciju ugostiteljskih zanimanja kako bi se pojačao interes za ova zanimanja, a samim time dobila veća baza za selekciju ugostiteljskih radnika.

To bi rezultiralo podizanjem kvalitete ugostiteljskih usluga te usavršavanjem i kreiranjem novih proizvoda u ugostiteljstvu. Činjenica je da upravo tih kreativnih i novih proizvoda ponajviše nedostaje.

Pogotovo je na neki način ostala po strani konobarska struka i na razini je kuharske od prije petnaestak godina. Međutim, raznim natjecanjima, kvalitetnom promocijom napravljeni su veliki pomaci u kuharskoj struci, tako da je danas zanimanje kuhara vrlo atraktivno i poželjno. Mladi ljudi se mogu poistovjetiti s tim zanimanjem koje je, u konačnici, i solidno plaćeno. Činjenica je da kuhari i konobari jedni bez drugih ne mogu funkcionirati, ali činjenica je i da postoji velika razlika u atraktivnosti tih zanimanja.

Idealno bi bilo kada bi se ono što je napravljeno za kuhare preslikalo i na slastičare i konobare te bliska zanimanja konobarima - barmene, bariste, sommeliere… Važna su također i usavršavanja prilagođena različitim vrstama ugostiteljskih objekta.

Upravo to cilj je manifestacije Grand Gourmet Makarska 2015. Do sada smo imali dosta manifestacija u kojima su kuhari bili glavni akteri, a Grand Gourmet koji je nedavno prvi put održan u Makarskoj popularizirao je sva ugostiteljska zanimanja.

U sklopu manifestacije održano je natjecanje konobara profesionalaca u različitim kategorijama. Imali su natjecanje u pripremi tatarskog bifteka, u rezanju pršuta, u posluživanju vina, razrezivanju voća te serviranju ribe. Sve su to znanja i vještine koje suvremeni konobar mora savladati. Naši se konobari nisu navikli natjecati, a i nema ih baš puno koji su osposobljeni za vrhunska natjecanja.

4 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Nakon ove manifestacije uvjerena sam da će ih biti sve više.

Barmeni su se pak natjecali u kategoriji Flair i kategoriji Long drink. Barmeni su jako važni u turističkoj ponudi neke zemlje. To smo mi u Savezu kuhara europskih i mediteranskih zemalja prepoznali. U tom smislu i organiziramo niz besplatnih edukacija kako bi se potaknuli mladi ljudi da izaberu to zanimanje.

Organizirali smo i natjecanje restorana, ali ne samo u pripremanju jela, nego tako da restoran predstavljaju i kuhar i konobar. Zajedno su osmišljavali jelovnik, aranžiranje...

U Hrvatskoj nemamo školske hotele gdje bi učenici mogli imati praktičnu nastavu Naravno, kuhar je kuhao, a konobar posluživao, no osim hrane i načina posluživanja bodovan je i izbor jelovnika, slijedovi te njihovo funkcioniranje kao tima.

Svi sudionici manifestacije te lokalni ugostitelji mogli su dosta toga naučiti. Možda je čak i najveći dobitak to što su ugostiteljske škole od Zadra do Dubrovnika dovodile autobuse učenika kako bi promatrali ovu manifestaciju i na taj način se educirali.

Mi u Hrvatskoj nemamo školske hotele gdje bi učenici mogli imati praktičnu nastavu pod nadzorom mentora te tu doživjeti ozračje kakvo postoji u ugostiteljskim objektima.

Ovakve manifestacije donekle im zamjenjuju takve hotele.

Savez kuhara mediteranskih europskih zemalja izdaje certifikate koji su cijenjeni u svim državama regije i Mediterana. Međutim, znanje je ono što je cilj i smisao našeg posla.

Ne bi bilo pošteno prema onima koji dobiju taj certifikat niti prema onima kojima ga oni predočuju da iza njega ne stoji znanje.

BROJKE, BROJKE

PROIZVODNJA POVRĆA U 2014. cvjetača i brokula ukupno za tržište za vlastite potrebe

2360 t 2037 t 323 t

poriluk ukupno za tržište za vlastite potrebe

za tržište za vlastite potrebe

653 t 491 t 162 t

za tržište za vlastite potrebe

2173 t 2112 t 61 t

32.323 t 28.432 t 3891 t

Grah, za svježe zrno ili mahune ukupno za tržište za vlastite potrebe

Izvor: DSZ

za tržište za vlastite potrebe

23.399 t 20.988 t 2401 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

2790 t 1917 t 873 t

lubenica

luk (crveni i češnjak) ukupno

ukupno

ostale kupusnjače

ostalo lisnato povrće

dinja ukupno

kupus (bijeli)

2668 t 1082 t 1586 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

za tržište za vlastite potrebe

25.760 t 25.598 t 162 t

za tržište za vlastite potrebe

za vlastite potrebe

rajčica ukupno za tržište za vlastite potrebe

ukupno za tržište za vlastite potrebe

8277 t 7200 t 1077 t

4265 t 3462 t 803 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

3300 t 1773 t 1527 t

krastavac i kornišon

22.818 t 19.374 t 3444 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

8291 6572 t 1719 t

ostalo plodovito povrće

13.203 t 10.894 t 2309 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

5985 t 4528 t 1457 t

Ostalo korjenasto povrće

cikla

Grašak, za svježe zrno ili mahune ukupno

za tržište

4673 t 3705 t 968 t

paprika

Mrkva ukupno

ukupno

salata - sve vrste

ukupno za tržište za vlastite potrebe

3444 t 2453 t 991 t

ukupno za tržište za vlastite potrebe

847 t 551 t 296 t

Ostalo povrće (kukuruz šećerac, krumpir u povrtnjaku...)

15.171 t

ukupno

6311 t

za tržište za vlastite potrebe

8860 t

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Poslovna demografija

Život i smrt tv Svaka druga tvrtka u prerađivačkoj industriji propada u roku od četiri godine. I to je nekretninama u četiri godine propalo je 80 posto tvrtki osnovanih 2010. No ima novih poduzeća piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

O 52% tvrtki

u prerađivačkoj industriji doživjelo 4. godinu poslovanja

d 2010. do 2014. broj aktivnih poduzeća u Hrvatskoj neprekidno se smanjivao. Najviše u sektorima kao što su prerađivačka industrija, poslovanje nekretninama i građevinarstvo, pokazuju posljednji podaci o tzv. poslovnoj demografiji, koju je objavio Državni zavod za statistiku. Pad broja poduzeća pratio je i pad broja zaposlenih u tim granama.

Podaci nisu iznenađenje s obzirom na dugotrajnu krizu na tržištu. No ima i sektora u kojima raste broj novih poduzeća. To su opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, te opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i sanacija okoliša.

6 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Rast je zabilježen i u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane te u informatičkoj i komunikacijskoj djelatnosti. No taj porast broja poduzeća nije u svim djelatnostima pratio i porast broja zaposlenih, što upućuje na restrukturiranje poduzeća u određenim područjima djelatnosti. Poslovna demografija uz ostalo bilježi broj rođenih i broj umrlih (ugašenih) poduzeća u nekom razdoblju. DZS je ustanovio da je od 2010. do 2014. broj novonastalih poduzeća snažno varirao. U 2011. godini zabilježen je znatni pad broja rođenih poduzeća u odnosu na 2010. godinu, i to u većini sektora.

Od 2012. do 2013. vidljiv je ponovni rast broja rođenih poduzeća, no 2014. godine opet slijedi pad. Pri tome je u sektoru znanstvenih

vrtki

još dobar rezultat – u poslovanju i sektora u kojima raste broj i tehničkih djelatnosti te u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi broj rođenih tvrtki znatno veći, osobito zbog uključivanja u obuhvat i slobodnih zanimanja.

Stopa preživljavanja

Podaci o preživljavanju prikazuju postotak poduzeća aktivnih nakon jedne do četiri godine od godine osnivanja. Kada se promatra četverogodišnje preživljavanje poduzeća rođenih u 2010. godini, podaci DZS-a pokazuju da najveću stopu preživljavanja imaju poduzeća u područjima prerađivačke industrije, opskrbe električnom energijom te financijskim i osiguravateljskim djelatnostima. U prerađivačkoj industriji, primjerice, 2014. godine još je bilo živo 52 posto tvrtki osnovanih u tome sektoru 2010. godine. Svaka druga, dakle, nije uspjela doživjeti četvrtu godinu poslovanja.

Najniža stopa preživljavanja je u odjeljku “umjetnost, zabava i rekreacija” Najniža stopa preživljavanja je u odjeljku “umjetnost, zabava i rekreacija”, poslovanju nekretninama te turizmu (pružanje smještaja i posluživanje hrane). Od poduzeća koja su 2010. ušla u poslovanje nekretninama na tržištu je 2014. ostalo njih samo 24 posto. U turizmu se stalno osnivaju nova poduzeća, ali ih je 2014. godine, u četvrtoj godini rada, živo bilo još samo 34 posto. Poduzetnici u umjetničkim, zabavnim i rekreativnim djelatnostima imaju jedva 22 posto šanse za preživljavanje na tržištu nakon četiri godine rada.

No podatak o većem broju osnivanja poduzeća u turističkoj djelatnosti, ali i većem broju gašenja, ukazuju na veću gospodarsku živost u tom području. Istraživanja pokazuju da dinamičnije ekonomije imaju veće stopa rađanja i

umiranja poduzeća. Hrvatsko gospodarstvo u cjelini tu stoji mnogo slabije od sličnih tranzicijskih zemalja. Dok se indeks ulaska poduzeća na tržište u Letoniji kreće oko 16,5, u Poljskoj oko 13, u Hrvatskoj je taj indeks samo 5,5.

Indeks izlaska s tržišta u Mađarskoj je 10,9, u Slovačkoj 11,6, a u Hrvatskoj 6,5.

“Mnogo je čimbenika koji su pridonijeli takvom rezultatu. Oni nisu samo ekonomske prirode već i kulturološke, psihološke, sociološke i ine. Nažalost, Hrvatska danas nema dovoljno razvijenu kulturu poduzetništva i uspjeha koji su u tržišnoj ekonomiji preduvjet stvaranja konkurentnog, uspješnog i snažnog gospodarstva”, kaže dr. Goran Buturac s Ekonomskog instituta Zagreb.

Ubitačni porezi

Prema njegovoj ocjeni, to je jednim dijelom rezultat našeg naslijeđa, ali i brojnih nepravilnosti i netransparentnosti tijekom procesa tranzicije gospodarstva koji su značajno pridonijeli stvaranju loše slike o poduzetništvu i gubljenju povjerenja u ekonomiju.

“Promatrajući ekonomsku dimenziju problema može se reći da sve dosadašnje ekonomske politike od osamostaljenja Hrvatske pa do danas nisu stvorile uvjete i investicijski ambijent pogodan za snažniji razvoj gospodarstva. Uz nerazvijeno poduzetništvo i nepovoljnu investicijsku klimu, svakako se među glavne uzroke mogu ubrojiti nedovoljna radna aktivnost, nerazvijena kultura uspjeha, rigidan obrazovni sustav neprilagođen tržišnoj ekonomiji, nesklonost inovacijama i strah od neuspjeha”, istaknuo je Buturac.

Ekonomski institut Zagreb je u 2013. godini proveo istraživanje pod nazivom Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva, gdje je pored ostaloga provedeno i terensko i anketno istraživanje na uzorku od 173 poduzeća. Istraživače

Svaka porezna olakšica poduzetnicima osigurava mogućnost dodatnog ulaganja, razvoja, zapošljavanja i ustvari se vrlo brzo vraća kao korist tržištu i zemlji u kojoj se djeluje.

Gabrijela Šurina Hanzl i Ines Vranješ Radovanović, Granum G

24% tvrtki

u sektoru nekretnina doživjelo 4. godinu poslovanja

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 7

TEMA TJEDNA: POSLOVNA DEMOGRAFIJA

Broj poduzeća prema NKD-u 2007. i statusu aktivnosti, 2010.-2014.

BROJ AKTIVNIH PODUZEĆA

200.000

BROJ ROĐENIH

BROJ SMRTI

180.000 160.000 140.000 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 0

2010.

2011.

2012.

2013.1)

2014.1) 2)

1) Smrt se utvrđuje usporedbom populacije aktivnih poduzeća u izvještajnoj godini s populacijom aktivnih poduzeća iduće dvije godine; 2) Privremeni podaci. Konačni podaci bit će objavljeni u bazi podataka 8. srpnja 2016.

Izvor: DZS

Indeks ulaska i izlaska tvrtki s tržišta (2008.-2012.)

Zemlja Bugarska Češka Latvija Litva Mađarska Poljska Rumunjska Slovenija Slovačka Hrvatska

Ulazak 14,5 9,18 16,57 18,61 9,83 13,07 10,92 10,89 14,86 5,5

Izlazak 9,62 8,96 13,27 26,82 10,92 10,42 14,19 7,53 11,56 6,5

Neto ulazak 4,92 0,22 3,3 -8,21 -1,09 2,65 -3,27 3,36 3,3 -1,0

preko velikih investicija u javnim poduzećima, zanemarujući pri tome malo gospodarstvo i razvoj poduzetništva. To očito nije pravi put jer rezultati izostaju.

Primjerice, u obrtu je u razdoblju 2008.2014. razina zaposlenosti smanjena čak za 28,3 posto. Maksimalno rasterećenje fiskalnih i parafiskalnih nameta za malo gospodarstvo, pogotovo za one koji tek ulaze u svijet poduzetništva, jedan je od preduvjeta razvoja poduzetničke kulture i pokretanja ukupne gospodarske aktivnosti u zemlji. Uz stimuliranje mladih ljudi na poduzetništvo, potaći će se rast proizvodnje, rast samozapošljavanja i zapošljavanja, ostanak mladih ljudi u zemlji. A i državna blagajna neće ostati prazna jer 25 posto od svega što poslije od svoje zarade kupimo u trgovini na malo ostaje državi, zaključio je Buturac.

“Svaki proizvod ili usluga mora imati svog kupca: kad nema kupaca, nema potreba ni za proizvodom ili uslugom. To je zakon tržišta i u boljim vremenima od ovih o kojima mi pričamo”, kažu poslovne savjetnice Gabrijela Šuri-

Porezno opterećenje nam je u prosjeku 18 posto iznad poreznog kapaciteta, tvrdi dr.

Buturac

Izvor: Svjetska banka

34 % turističkih tvrtki doživjelo 4. godinu poslovanja

je zanimalo što to priječi naša poduzeća da investiraju više i da postanu konkurentnijima. Neki od glavnih uzroka su visoko porezno opterećenje, neefikasna državna birokracija, pravna nesigurnost i visoka cijena kapitala.

Istraživanje koje je provodio Goran Buturac 2014. godine pokazalo je da je samo porezno opterećenje u Hrvatskoj u prosjeku 18 posto iznad poreznog kapaciteta. Od tranzicijskih zemalja koje su članice EU-a jedino Slovenija i Mađarska imaju porezno opterećenje iznad poreznog kapaciteta, ali manje negoli Hrvatska. Sve druge zemlje imaju manje opterećenje i stoga imaju preduvjet realizacije bolje cjenovne konkurentnosti.

Pravi put

Uz podizanje efikasnosti javnog sektora i rada javne uprave, potrebno je porezno rasteretiti gospodarstvo. Preduvjet za to je smanjenje javnih rashoda. Sve dosadašnje ekonomske politike su pokušavale pokrenuti gospodarstvo

8 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

na Hanzl i Ines Vranješ Radovanović iz tvrtke Granum G. Svoje poslovanje započele su upravo krizne 2010., kad mnogi poznanici nisu bili sigurni bi li ih nazvali hrabrima ili ludima.

“No teška tržišna situacija s naših početaka sa sobom je donijela i nešto dobro. S obzirom na to da je Hrvatska i inače malo tržište, a u vrijeme krize to znači još manje mogućnosti za tvrtke poput naših koje nude one usluge koje se prve režu, mi smo morale izaći na tržište regije kako bismo opstale. Kada tržište nije dovoljno ili ne treba vaš proizvod, onda ili mijenjajte i širite tržište ili razvijajte proizvod koji tržište treba. Mi smo napravile obje stvari”, kažu osnivačice Granuma.

Spremnost na promjenu

Na preživljavanje utječe i sektor u kojem tvrtka djeluje. U izazovnim tržišnim uvjetima, kada se tvrtke gase i raste nezaposlenost, ljudi ne ulažu i ne kupuju ništa što smatraju luksuzom. Kod nas se to često kaže “kupuju samo kruh i mlijeko”, a to dodatno produbljuje krizu.

Nažalost, Hrvatska danas nema dovoljno razvijenu kulturu poduzetništva i uspjeha koji su u tržišnoj ekonomiji preduvjet stvaranja konkurentnog, uspješnog i snažnog gospodarstva.

dr. Goran Buturac, Ekonomski institut Zagreb

“Ali neki i u takvim vremenima nađu kupce. Važni su fleksibilnost, prilagodba tržišnim uvjetima i prilagodba ponude, znanja i kompetencije. Zatim kvaliteta, kontinuirano učenje, dugoročno razmišljanje i planski pristup poslovanju, upornost i puno hrabrosti. Redoslijed u ovom nabrajanju nije važan, ali stav i spremnost na promjenu itekako jesu”, ističu poslovne savjetnice.

U posljednje vrijeme osjeća se ponovno buđenje tržišta i to bi moglo pomoći i životnom ciklusu tvrtki. Dobro dođu i poticajne mjere, od savjetodavnih usluga do jeftinijih kredita.

“Podrška mora biti brza i jednostavna sa što manje administrativnih zahtjeva. Svaka porezna olakšica poduzetnicima osigurava mogućnost dodatnog ulaganja, razvoja, zapošljavanja i ustvari se vrlo brzo vraća kao korist tržištu i zemlji u kojoj se djeluje. Nadamo se da će se i u ovom dijelu stvari dodatno poboljšati kako bi poduzetnici imali snage opstati i mogli opravdati činjenicu da su značajni dio gospodarskog razvoja. I da novih gašenja tvrtki neće biti jer nezaposlenost je ionako velik problem”, poručile su Gabrijela Šurina Hanzl i Ines Vranješ Radovanović.

Kako planirati prijenos poslovanja

Nova generacija može ugroziti poduzeće

N

ije rijedak slučaj da poduzeće dođe u velike teškoće nakon što se njegov osnivač povuče iz posla. Stoga je važno na vrijeme planirati prijenos poslovanja na druge osobe, najčešće članove obitelji ili druge vlasnike koji bi preuzeli tvrtku, istaknula je Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku u raspravi o dobrim praksama u prijenosu poslovanja, održanoj prošli tjedan u zagrebačkoj središnjici HGK. U Hrvatskoj ima 16.500 poduzeća kojima su osnivači stariji od 55 godina. U njima je zaposleno 180.000 radnika, a mnogi bi od njih mogli ostati bez posla ako se vlasnička tranzicija ne

odvije na povoljan način, rekla je Mirela Alpeza iz CEPOR-a.

Prema istraživanjima, oko 15 posto poduzeća završi u likvidaciji nakon što ih napusti bivši vlasnik. Stoga je Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s Europskom unijom, izdalo priručnik za prijenos poslovanja s osnovnim savjetima iz pravnog i ekonomskog područja. Naglašava se prednost

ranog započinjanja procesa prijenosa upravljanja. Odgađa li se taj proces, može se dogoditi da potencijalni nasljednici odustanu od posla ili da izmakne pravi trenutak za prodaju tvrtke.

Pritisak zbog ubrzanog i neplaniranog ulaska u taj postupak može lako poljuljati poslovanje poduzeća. Prijenos poslovanja emotivan je i složen proces koji može dovesti do brojnih sporova i nesuglasnica između vlasnika poduzeća, članova obitelji, zaposlenika i drugih osoba. Nesuglasice se mogu izbjeći postupkom mirenja, uz pomoć profesionalnog izmiritelja, savjetuje se uz ostalo u priručniku.

(I.V.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Skupština Hrvatske gospodarske komore

Sustavnim reformama do novih usluga

Prelazak na dobrovoljno članstvo je vizija novog čelništva HGK. No, na taj se model ne smije prijeći brzopleto, bez ozbiljne pripreme u prijelaznom razdoblju, kako se ne bi ugrozile sadašnje usluge i programi za tvrtke članice Komore, naglasio je Luka Burilović, predsjednik HGK piše Igor Vukić vukic@privredni.hr

Nije fer stalno isticati HGK i Hrvatsku obrtničku komoru, kad u Hrvatskoj postoji još 27 komora i u svima je obvezno članstvo.

Luka Burilović, predsjednik HGK

169 mil kn

planirani i prihodi i rashodi HGK u 2016.

97% članstva plaća komorsku članarinu od 42 kune mjesečno

Č

lanovi Skupštine Hrvatske gospodarske komore jednoglasno su prihvatili prijedlog rada HGK u idućoj godini i financijski plan, u kojem su prihodi planirani u visini od 169 milijuna kuna, pri čemu su planirani ukupni rashodi prvi put usklađeni s planiranim prihodom u istom iznosu.

Reforma organizacije

“Komora je istinski primjer sustavne reforme organizacije. Smanjili smo prihode i broj zaposlenih za 30 posto i uveli nove usluge. Taj bi primjer napokon trebala slijediti i javna uprava i brojne druge državne organizacije”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović dodajući kako “dok drugi samo pričaju o reformama, Komora ih provodi”. Burilović se osvrnuo i na pregovore o novoj vladi, rekavši kako pozdravlja namjeru da se sastavi vlada koja bi provela program reformi koje bi ubrzale rast gospodarstva.

Osvrnuo se i na pitanje obveznog članstva u Komori koje se ponovno otvara u javnosti.

“Moram ponovno istaknuti kako je upravo prelazak na dobrovoljno članstvo vizija novog čelništva HGK. No, na taj se model ne smije prijeći brzopleto, bez ozbiljne pripreme u prijelaznom razdoblju, kako se ne bi ugrozile sadašnje usluge i programi za tvrtke članove Komore. Na dobrovoljno članstvo može se prijeći kad vlastiti prihodi Komore budu činili između 50 i 70 posto ukupnih prihoda, a te je prihode moguće povećavati samo postupno.

Svaka ozbiljna osoba u poslovnom svijetu zna da je za ostvarenje takvih ciljeva bez potresa potrebno realno prijelazno razdoblje od nekoliko godina”, poručio je Burilović s prošlotjedne

10 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

skupštine najstarije hrvatske gospodarske institucije. Podsjetio je i kako je prijedlog izmjene Zakona o HGK-u, o kojemu se opet govori, prošle godine bio na javnoj raspravi te da se protiv njega izjasnilo više od 1000 poduzetnika, ne u anonimnim anketama, već sa svojim imenom i prezimenom.

“Nije fer stalno isticati HGK i Hrvatsku obrtničku komoru, kad u Hrvatskoj postoji još 27 komora i u svima je obvezno članstvo”, ocijenio je Burilović. Ne može se, kaže, ukidati institucija zbog lošeg ponašanja pojedinca. “Treba li ukinuti vladu ili ministarstvo ako netko loše radi svoj posao? Bi li građani plaćali primjerice neke agencije, državni aparat, komunalne usluge, poreze i da ne moraju? Njih 90 posto ne bi, ali nitko ozbiljan to ne predlaže”, ustvrdio je predsjednik HGK.

163 godine rada HGK

Još je jednom naglasio kako je godišnji proračun HGK smanjen sa 260 milijuna kuna, sada je utvrđen uz usklađene prihode i rashode. Iz Komore je otišlo više od 150 zaposlenika, dok oko 400 onih koji su ostali pruža članstvu više usluga uz manje troškove. “Stalno ponavljam da 97 posto našeg članstva plaća članarinu od samo 42 kune mjesečno, a za to od HGK može dobiti najmanje 10 puta vrednije usluge”, istaknuo je Burilović.

Model obveznog komorskog članstva postoji u većini razvijenih europskih zemalja koje su Hrvatskoj u mnogočemu uzor kao što su to Njemačka, Austrija, Francuska, Nizozemska... Čak i u Turskoj, gdje komora sama zarađuje gotovo 70 posto prihoda, i dalje postoji obvezno članstvo. To je izraz međusobne solidarnosti poduzetnika, a uz članarinu je

HGK bi mogao voditi registar poduzeća

moguće davati jeftinije usluge, dodao je Burilović.

HGK se u 163 godine svojeg postojanja održala u šest različitih država i sustava, počevši od Austrije i Austro-Ugarske, preko prve Jugoslavije, Nezavisne Države Hrvatske, socijalističke Jugoslavije. “Zato me najviše boli to

Projekt Digitalna komora omogućit će HGK-u da ponudi Vladi i ministarstvima prenošenje niza javnih ovlasti na Komoru što su se tri pokušaja da se Komora sruši kao središnja institucija hrvatskog gospodarstva dogodila baš u zadnjih 25 godina”, rekao je predsjednik HGK. Unatoč nižem proračunu nego nekih ranijih godina HGK će nastaviti uvoditi i nove usluge.

Značajan dio aktivnosti odnosit će se na pomoć članicama u korištenju strukturnih i investicijskih fondova Europske unije, uz vlastiti angažman u korištenju tih sredstava. Dio tih sredstava bit će utrošen za pokretanje projekta dualnog obrazovanja po uzoru na Austriju. Cilj je smanjenje ukupne nezaposlenosti i nezapo-

slenosti mladih kroz uključivanje mladih na tržište rada još za vrijeme školovanja.

CIRAZ i Industrijska strategija

Novost za sljedeću godinu je i projekt Centar za industrijski razvoj (CIRAZ) za učinkovitu provedbu Industrijske strategije, u kojem HGK sudjeluje s HAZU-om i Ministarstvom gospodarstva. Oko 85 posto novca za taj program planira se povući iz europskih fondova. Revitalizacijom zgrade središnjice HGK u suradnji s Etnografskim muzejom iz Zagreba stvorit će se jedinstvena urbana cjelina i jedinstven prostor u kojem će biti i interaktivni muzej hrvatskog gospodarstva, edukacijski centar za mlade i sve druge o hrvatskom gospodarstvu. Tu će se smjestiti cjelogodišnji postav akcije Kupujmo hrvatsko, mini kongresni centar i drugo.

I to će se sufinancirati iz EU sredstava.

Projektom Digitalna komora HGK će razviti potpuno novu komunikacijsku platformu prema svojim članicama, ali i onima koji to nisu.

Taj će projekt omogućiti HGK-u da ponudi Vladi i svim ministarstvima prenošenje niza javnih ovlasti na Komoru čime će gospodarstvo dobiti puno jeftinije i jednostavnije usluge.

Predsjednik Komore je najavio i otvaranje predstavništva HGK u Šangaju u proljeće 2016., naglasivši kako će se poduzeti snažniji koraci u poticanju poduzetnika za ulazak na brzorastuća tržišta kao što su Kina, Rusija, Južna Koreja.

Uz ostalo, Skupština je prihvatila i Pravilnik o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu pri HGK-u, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o Stalnom arbitražnom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, a objavljene su i presude Suda časti pri HGK-u.

HGK bi bez problema mogao od trgovačkih sudova preuzeti vođenje registra poduzeća, poručio je Luka Burilović.

Tako bi se sudovi rasteretili i brže vodili važnije postupke. Predsjednik HGK rekao je kako je u razgovorima s predstavnicima vlasti predlagao i prenošenje drugih ovlasti na Komoru. “Djelatnost pet raznih agencija moglo bi se odmah prebaciti na Komoru, bez povećanja broja zaposlenih i drugih troškova”, rekao je Burilović. Jedna od najboljih potvrda dobrog rada HGK je i odluka 14 državnih bolnica da postanu članice Komore, iako to po zakonu ne moraju biti, no prepoznale su vrijednost usluga HGK i dobrovoljno se upisale u članstvo, rekao je predsjednik HGK.

Dodatno smanjenje broja zaposlenih Daljnjom racionalizacijom troškova i optimizacijom poslovanja doći će se do dodatnog smanjenja broja zaposlenih za čije je zbrinjavanje osigurano 6,5 milijuna kuna.

U Skupštini više malih i srednjih poduzetnika Odlukom Skupštine HGK, umjesto dosadašnjih 77 članova, broj članova Skupštine bit će od 77 do 101. Razlog tomu je, kako je rečeno, želja za uključivanjem većeg broja malih i srednjih poduzetnika, pa će tako poduzetnici koji djeluju unutar udruženja HGK također moći biti članovi Skupštine.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj

12 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Zdravstveni turizam može biti okosnica razvoja Imamo mnogo prirodnih ljekovitih čimbenika, značajnu turističku infrastrukturu, veliko iskustvo u zdravstvenim sadržajima, mnogo medicinskog kadra, visokokvalitetne medicinske stručnjake, prekrasnu prirodu, lako smo dostupni, cjenovno možemo biti konkurentni mnogim sličnim destinacijama. No, to se ne može dogoditi ako se ne definira kao državni interes i smjer razvoja cjelogodišnjeg turizma razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

erme Tuhelj ove godine su na Danima hrvatskog turizma osvojile drugo mjesto kao Atrakcija godine, podkategorija Rekreacija i zabava, a nedavno su dobile Turistički cvijet-kvaliteta za Hrvatsku kao najbolje spa/lječilište u Hrvatskoj, koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora.

Sve je to, uz odlične poslovne razultate, povod za razgovor s Ivanom Kolar, direktoricom Termi Tuhelj.

n Što je najviše utjecalo na rast pokazatelja te što će se u Termama Tuhelj događati u narednom razdoblju?

- Vjerujem da su naši rezultati posljedica mnogih aktivnosti kojima se intezivno bavimo, a najviše stalnog i neumornog ulaganja u naš rast i razvoj. Terme Tuhelj posluju pod novim vlasnikom već 13 godina i u tom smo razdoblju značajno razvili centar i usluge. Od zapuštenog

n Kakva je bila dosadašnja sezona za Ter-

Od zapuštenog objekta prerasli smo u najveći kontinentalni turistički centar s četiri zvjezdice

me Tuhelj?

- Prvih devet mjeseci ove godine bilo je dosta uspješno. Iako malo zaostajemo za ambiciozno postavljenim planom, ostvarili smo rast prihoda od 7,5 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast broja posjetitelja vodenog parka i 5,5 posto više ostvarenih noćenja čini nas zadovoljnima. Zadnje dvije godine udjel stranih gostiju prešao je polovinu. Tako je ovog ljeta Hotel Well bio pravi svjetski centar jer smo imali goste iz gotovo cijelog svijeta.

Najviše gostiju imamo iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije, a veći rast bilježimo iz Belgije, Danske i Nizozemske. Osim dobrih rezultata i rasta posjećenosti te sve većeg broja stalnih gostiju, nagrade koje dobivamo pokazuju da se kvaliteta našeg rada i stalnog razvoja prepoznaje. Ponosna sam i na brojne nagrade koje su osvojili naši djelatnici na domaćim i međunarodnim strukovnim natjecanjima, na što ih potičemo te pomažemo u pripremama koje znaju biti dosta zahtjevne.

objekta s jedva dvije zvjezdice prerasli smo u najveći kontinentalni turistički centar s vrlo raznolikom lepezom suvremenih termalnih i wellness usluga te kongresnih usluga s četiri zvjezdice. Od početka poslovanja cilj nam je biti pomalo drugačiji te slijediti suvremene trendove, a poneki i započeti. To se može vidjeti u našoj arhitekturi, našim uslugama te u načinu komuniciranja s tržištem. Tako ćemo i nastaviti te ćemo do kraja studenoga najaviti neke značajne novitete.

7,5%

rast prihoda u prvih 9 mjeseci ove godine

5,5% više

ostvarenih noćenja u istom razdoblju

više od mil €

30

uloženo u izgradnju centra i razvoj usluga

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 13

intervju

Bilo bi dobro da postoji mogućnost uključivanja velikih tvrtki u nepovratne fondove jer kontinentu trebaju upravo veliki centri oko kojih se, tijekom razvoja, stvaraju manji turistički subjekti, tzv. sateliti te se tako razvija neka destinacija.

n Koliko je do sada i u što investirano u Termama Tuhelj?

- Uložili smo više od 30 milijuna eura u izgradnju centra te razvoj usluge. Preuredili smo gotovo sve. Prva investicija bila je u izgradnju novog vodenog parka koji je po svojoj veličini najveći u Hrvatskoj. Ima više od 5000 četvornih metara vodene površine, 20.000 metara četvornih plaže te brojne vodene atrakcije na unutarnjim i vanjskim bazenima. Nastavili smo s uređenjem wellness centra koji se dijeli na Svijet sauna s osam različitih sauna te svim suvremenim saunarskim sadržajima te Spa&Vita centar njege i ljepote sa 14 kabina za tretmane, što uključuje i pravi turski hamam te wellness suite za dvoje. Prije tri godine preuredili smo postojeći hotel te izgradili novi hotel Well s kongresnim centrom, čime smo podigli ljestvicu naših usluga na četiri zvjezdice te za njega dobili nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2012. godini. Uredili smo sportski park i sportsku dvoranu, dječju igraonicu na dvije etaže, obnovili mali kamp… Puno smo uložili u naše usluge, u razvoj kadrova, u kreiranje specifičnih domaćih proizvoda i tretmana te pripremu niza doživljaja za naše goste. n Možete li usporediti uvjete poslovanja u Hrvatskoj i u zemljama iz okruženja u segmentu u kojem djelujete?

- Uvjeti poslovanja kod nas nisu idealni kako za biznis tako ni za turizam. O tim ograničenjima se puno govori, poput visoke stope PDVa, gomile davanja, teško dostupnih kvalitetnih kadrova… Kad je riječ o termalnom turizmu, smatram da smo u dosta nepovoljnijem položaju od naših kolega iz susjednih zemalja.

Naknada za korištenje termalne vode kod nas je puno viša nego u okolnim zemljama. Uz to PDV na naše usluge je vrlo visok. Primjerice, u Sloveniji PDV na kartu za kupanje je 10 posto, a kod nas 25 posto. Jednostavno nije moguće biti konkurentan u takvim uvjetima i premalo nam

14 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

ostaje za investicije i razvoj. Na kontinentu je teže razvijati turizam nego u obalnim destinacijama jer je more samo po sebi motiv dolaska gostiju, pa je samo potrebno izgraditi kvalitetan smještajni kapacitet, dok je na kontinentu nužno investirati i u sam motiv dolaska gostiju te ga potom i razvijati. Ulaganje u vodeni park,

Hrvatska je prebogata preduvjetima za pravu zdravstvenu destinaciju wellness sadržaje te u njihovu kvalitetu i razvoj nije malo, a potom dolaze i druge atrakcije koje moraju održavati visoku kvalitetu svih 12 mjeseci u godini. No, vjerujem da je upravo razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj pravi odgovor na pitanje daljnjeg razvoja turizma, a zdravstveni turizam može biti platforma za njegovo ostvarenje.

n Što bi trebala napraviti Vlada kako biste bili konkurentniji?

- Recimo, smanjiti stopu PDV-a na naše usluge. U Hrvatskoj ima petnaestak toplica i takav ustupak sigurno ne bi mogao naštetiti proračunu, a to bi, s druge strane, bila podloga za podizanje kvalitete sadržaja koja nije u svim toplicama na pravoj razini. Vjerujem da bi i to privuklo investitore koji bi ulagali u razvoj cjelogodišnjeg zdravstvenog turizma. Trebalo bi još olabaviti granice između privatnih i državnih zdravstvenih centara, odnosno, ublažiti granice wellnessa i lječilišta, jer je svjetski trend upravo razvoj medico-wellness desti-

ulaganja u kupališta i proširenje kampa

Svaki vikend može biti vrijeme za obitelj Koje nove proizvode namjeravate ponuditi na tržištu? Gdje vidite prostor daljnjeg rasta?

- U sljedećoj godini planiramo manje ulaganje u novitete na unutarnjem kupalištu koji će biti namijenjeni prvenstveno obiteljima. Terme Tuhelj, osim što su destinacije zabave, wellnessa i poslovnog turizma, u vrijeme praznika pretvaraju se u pravu obiteljsku destinaciju. Takvu ponudu razvi-

jamo tijekom cijele godine jer svaki vikend može biti vrijeme za obitelj. Planiramo širenje kampa, s obzirom na to da imamo jedan od rijetkih kampova na kontinentu i stoga što nam promet iz godine u godinu raste.

I dalje ćemo ulagati u razvoj wellness sadržaja s naglaskom na razvoj usluga kojima utječemo na kvalitetu života naših gostiju i stvaranje pozitivnih navika, a što smo nazvali - selfness.

nacija. Suština zdravstvenog turizma, koji je u najvećem rastu, jest putovanje, odmor i liječenje ili preventiva. Znači, sve u jednom. Bilo bi dobro da postoji mogućnost uključivanja velikih tvrtki u nepovratne fondove jer kontinentu trebaju upravo veliki centri oko kojih se, tijekom razvoja, stvaraju manji turistički subjekti, tzv. sateliti, te se tako razvija neka destinacija.

Ta su sredstva sada dostupna samo malom i srednjem poduzetništvu.

n Što biste trebali vi kao tvrtka napraviti kako biste podigli konkurentnost?

- Upravo ono što i činimo. Iako, zbog nedostatka sredstava za investiranje ne možemo uvijek realizirati sve što nam je potrebno ili što želimo. Znači, nastaviti razvijati uslugu i podizati kvalitetu, te na zanimljiv način predstaviti tržištu sve što radimo. n Kakav potencijal ima Hrvatska kad je riječ o zdravstvenom, lječilišnom i wellness turizmu?

- Hrvatska ima golem potencijal za razvoj konkurentnog zdravstvenog turizma, koji je najbrže rastući segment turizma u svijetu, s obzirom na to da populacija duže živi te da svi živimo

smanjenje pdv-a na naše usluge privuklo bi i goste i investitore vrlo ubrzano i stresno a želimo zadržati mladost i vitalnost te svakako riješiti sve zdravstvene probleme jer je danas to uglavnom dostupno. Hrvatska je prebogata preduvjetima za pravu zdravstvenu destinaciju. Imamo mnogo

prirodnih ljekovitih čimbenika, značajnu turističku infrastrukturu, veliko iskustvo u zdravstvenim sadržajima, mnogo medicinskog kadra, visokokvalitetne medicinske stručnjake, prekrasnu prirodu, lako smo dostupni, cjenovno možemo biti konkurentni mnogim sličnim destinacijama. No, to se ne može dogoditi ako se ne definira kao državni interes i smjer razvoja cjelogodišnjeg turizma jer su mnoga neriješena pitanja isprepletena, ponajviše između Ministarstva turizma i Ministarstva zdravlja, te drugih institucija koje imaju ingerenciju za rješavanje mnogih pitanja povezanih s, primjerice, korištenjem prirodnih ljekovitih čimbenika.

n Koliko se ulaže u taj segment turizma?

Može li on biti ključan u razvoju turističke ponude na kontinentu i može li produžiti turističku sezonu?

- Ulaže se premalo. Zdravstveni turizam može ne samo produljiti sezonu, nego biti i okosnica razvoja cjelogodišnjeg turizma. Zamislite samo da pozovemo taj veliki broj turista koji dođu u Hrvatsku tijekom nekoliko ljetnih mjeseci da nas posjete još jedanput u nekom drugom periodu godine. Da dođu k nama umjesto što odlaze u obližnje europske gradove ili pak slovenske, mađarske ili austrijske terme.

Kad je riječ o termalnom turizmu, smatram da smo u dosta nepovoljnijem položaju od naših kolega iz susjednih zemalja.

n Koliko Termama Tuhelj znači činjenica da im je vlasnik iz iste djelatnosti?

- Mislim da je to jedan od presudnih faktora za razvoj Termi Tuhelj. Gotovo idealno je imati vlasnika koji u potpunosti razumije posao, koji razumije probleme s kojima se susrećete te koji je spreman nesebično dijeliti svoj veliki know-how. Terme Olimia jedne su od najvećih slovenskih termi i jedne od najboljih u široj regiji. Od njih smo stvarno mnogo naučili.

Najvažnije od svega jest to što smo od početka imali veliku podršku za razvoj i ulaganja. Bez toga sigurno ne bismo mogli realizirati sve što jesmo.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 15

novo Otvoren hostel u Termama Tuhelj

Vile i vilenjaci u srcu Zagorja

Obnovljen je i 42 metra dugačak mural Ede Murtića, sastavljen od 324 poklopca štednjaka koje je tvrtka Končar proizvodila osamdesetih godina piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

objekt u kojem se danas nalazi hostel imao je naziv Vila, a sada taj objekt postaje mjesto boravka pozitivnih osoba, svih onih koji su otvoreni za upoznavanje novih krajeva. Boravkom u Zagorju, ti turisti postaju “vile i vilenjaci” dobrog duha i još boljeg raspoloženja, naglasila je Ivana Kolar.

Mural u emajlu

Osim hostela, Terme Tuhelj mogu se pohvaliti još jednim novitetom, a to je jedna od najvećih slika u emajlu u Hrvatskoj - mural duljine 42 metra slikara Ede Murtića. Posebnost tog murala je u tome što je sastavljen od 324 poklopca štednjaka tvrtke Končar, proizvedenih osamdesetih godina. Taj je mural nakon restauracije vraćen na svoje izvorno mjesto, na zid u kompleksu zatvorenih bazena kao jedinstvena umjetnička atrakcija. Uz tu Murtićevu

U Mural Ede Murtića

4,98 mil € prihoda

u 10 mjeseci ove godine u Termama Tuhelj

7,5% više

nego u istom razdoblju lani

sklopu smještajnih kapaciteta u Termama Tuhelj, od nedavno se nalazi još jedan objekt - hostel Vila, namijenjen mlađoj populaciji, ali i gostima koji su na proputovanju kroz Hrvatsko zagorje, a koji trebaju prenoćište. Taj je hostel namijenjen i onima koji svoj odmor kreiraju tako da u što kraćem vremenu što više vide i dožive te pritom potroše što manje novca.

Hostel Vila sagrađen je etažno, suvremeno je uređen, a u njemu može odsjesti 20 osoba.

“To je brownfield investicija koja podrazumijeva ulaganje u prostor postojeće izgradnje te pretvaranje postojećih izgrađenih prostora u nove korisne sadržaje. Takva investicija uključuje i dodavanje nove vrijednosti neiskorištenim zgradama umjesto zadiranja u dosad netaknutu prirodu”, rekla je Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj. Dodala je kako je projekt realiziran u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ), u sklopu njena Javnog poziva za kandidiranje projekata turističkih incijativa. Pojašnjavajući kako je u hostel Vila ukupno uloženo 50.000 eura od čega je HTZ sufinancirao taj projekt sa 17.000 eura, Ivana Kolar je rekla kako je taj hostel dobio “stari naziv” s novim značenjem. Naime, nekadašnji

16 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

U hostel Vila uloženo je 50.000 eura od čega je HTZ sufinancirao 17.000 eura kompoziciju uz bazen, jedna kompozicija od 32 segmenta također je restaurirana i rekomponirana te postavljena u prostorima hotela Well. Sve je to dio Art&Spa programa Termi Tuhelj tj. njihove dodatne turističke ponude koja se temelji na spajanju wellnessa i umjetnosti.

Inače, u Termama Tuhelj u 10 mjeseci ove godine ostvareno je 4,98 milijuna eura prihoda što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U tom su razdoblju ostvarena 32.093 turistička dolaska i 73.012 noćenja što je u oba slučaja 7,3 posto više nego 2014. Inače, u ukupnim noćenjima u Krapinsko-zagorskoj županiji, Terme Tuhelj imaju najveći udjel, i to 40 posto.

AKTUALNO Nove metode u medicini i klasterizacija

Medicina po osobnom kroju Ne, nismo svi jednaki, ne stanemo svi u isto odijelo i ne odgovara nam svima isti lijek. Temeljeći se na uvidu u genski zapis pacijenta, nova medicina kreira nov pristup dijagnostici i liječenju, a dr. Primorac, predsjednik Klastera za personaliziranu medicinu, opisat će je kao “pravu terapiju za pravog pacijenta u pravo vrijeme” piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

D

anašnja svjetska medicina temelji se na potpuno jednakoj terapiji za sve ljude što je istovjetno krojenju jednakog odijela za sve. Naime, jedno te isto odijelo trebalo bi odgovarati visokim i niskim, mršavim i debelim ljudima, a to je nemoguće, kaže Dragan Primorac, predsjednik Klastera za personaliziranu medicinu. Tako bi, kaže, jedan te isti lijek trebao odgovarati za liječenje određene bolesti svim ljudima. A to nije dobro rješenje. Zato je razvijena nova, personalizirana medicina. Ona ima ključnu ulogu u prevenciji bolesti i ordiniranju prave terapije, i to u trenutku najpogodnijem za pacijenta. Dr. Primorac je opisuje kao revoluciju u medicini, i to prvu pravu nakon pojave penicilina. “Kada

netko postavi pitanje što je ustvari personalizirana medicina, tada je odgovor kako je to prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme”, ističe on. Ovaj novi oblik zdravstvene skrbi, opisuje on dalje, koristi najnovije spoznaje molekularne medicine i dijagnostike i time osigurava učinkovito liječenje prilagođeno pojedinom pacijentu. Takav pristup bitno povećava uspjeh liječenja i, dakako, snižava smrtnost pacijenata.

“U svijetu se zbog komplikacija u liječenju bolesti hospitalizira 2,2 milijuna ljudi od kojih njih 106.000 godišnje umire. Gotovo 75 posto pacijenata koji se danas liječe od karcinoma ne primaju adekvatnu terapiju. Američki medicinari priznaju kako se 20 posto od ukupne te-

80 mlrd €

do 2020. godine u programu Europske komisije

oko

343mil€

ubrzo dostupno kroz EU fondove za personaliziranu medicinu

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 17

AKTUALNO od genske mape do elektronske kartice

Farmakogenetika u Svetoj Katarini Specijalna bolnica Sveta Katarina iz Zaboka bit će prva bolnica u Hrvatskoj u kojoj će se primjenjivati farmakogenetika i personalizirana medicina. To znači da će se svakom pacijentu koji dođe u tu bolnicu napraviti bris sluznice, na temelju čega će se napraviti genska mapa. Podaci s te mape će se uvrstiti u elek-

Za sredstva iz EU fondova za personaliziranu medicinu mogu aplicirati države koje već imaju svoj sustav za razvitak te vrste medicine. A Hrvatska takav sustav ima. dr. Dragan Primorac

tronsku karticu, a pacijent će tu karticu moći odnijeti u bilo koju bolnicu u svijetu. Razvitak personalizirane medicine u Hrvatskoj učinit će našu zemlju konkurentnom u svijetu te potaknuti strane pacijente na dolazak na liječenje. To će pripomoći daljnjem razvitku zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.

rapije provodi na neadekvatan način”, istaknuo je Primorac dodavši kako se danas 10 od 100 pacijenata u Hrvatskoj liječi na pogrešni način. Zato se u sklopu personalizirane medicine upotrebljava dijagnostika i terapija farmakogenetike, genske terapije te regenerativne medicine. U regenerativnoj medicini se iz matičnih stanica nekog pacijenta u laboratoriju mogu proizvesti dijelovi ili čak cijeli organi nakon čega se vraćaju u ljudsko tijelo. Primjer za to je hrskavica u koljenu - pacijenti ne moraju oštećenu hrskavicu zamijeniti umjetnom nego vlastitom, proizvedenom u laboratoriju.

Triple Helix

Klaster za personaliziranu medicinu, kojem je Primorac na čelu, osnovan je 11. studenoga, uz potporu Agencije za investicije i konkurentnost i Ministarstva gospodarstva, javnog i privatnog sektora te niza stručnih medicinskih i znanstvenih institucija. Među njima su institucije poput Specijalne bolnice Sveta Katarina iz Zaboka, Instituta Ruđer Bošković, Hrvatskog instituta za antropologiju, Dječje bolnice Srebrnjak, Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti i tvrtke Genos - prvog privatnog DNK laboratorija u regiji i jednog od vodećih znanstvenih institucija u Hrvatskoj u području analize DNK. Klasteri konkurentnosti jedan su od najboljih instrumenata za specijalizaciju i jačanje konkurentnosti pojedinih sektora i to posebice onih koji imaju potencijal za globalno tržište, rekao je Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, prilikom predstavljanja hrvatskog klastera za personaliziranu medicinu. Tom je prigodom naglasio kako je Europska komisija među prioritete za sljedeće razdoblje uvrstila personaliziranu medicinu te osnovala udruženje International Consortium of Personalized Medicine (ICPerMed) - Međunarodni konzorcij za personaliziranu medicinu, a Dragan Primorac je jedan od članova Izvršnog odbora tog konzorcija.

“Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost do sada su osnovali 13 klastera konkurentnosti čime se umrežava

18 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

javni, privatni i znanstveno-istraživački sektor u tzv. Triple Helix, te se na taj način postiže povećanje konkurentnosti ukupnog gospodarstva”, istaknuo je Vrdoljak.

Fondovi za zdravlje

Dodao je kako to ministarstvo, poticanjem klasterskog udruživanja i to sa 3,2 milijuna kuna kroz dvije godine, stvara nove modele razvoja koji su važni za transformaciju hrvatskog gospodarstva. Ti modeli također mogu pomoći u oblikovanju obrazovnog sustava temeljenog na potrebama gospodarstva, ali i u korištenju važnih europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI). U sklopu znanstvenih projekata

Dragan Primorac je i u Izvršnom odboru Međunarodnog kozorcija za personaliziranu medicinu (ICPerMed) Horizon 2020, Europska komisija je za razvoj personalizirane medicine izdvojila 80 milijardi eura.

Primorac je rekao kako će se iz EU fondova za personaliziranu medicinu u kratkom vremenskom razdoblju izdvojiti oko 343 milijuna eura, a za sredstva mogu aplicirati države koje već imaju svoj sustav za razvitak te vrste medicine. Hrvatska takav sustav ima - zahvaljujući činjenici da je Specijalna bolnica Sveta Katarina u Zaboku među prvima u Europi počela razvijati personaliziranu medicinu. Uz mogućnosti financiranja koje nude i EU fondovi, može se pretpostaviti da će se ovom novom i dubinski “osobnom” pristupu u liječenju s vremenom prikloniti većina domaćih zdravstvenih institucija.

AKTUALNO Klaster zdravstvenog turizma Kvarner, Opatija

zašto ne bi i Kvarner ponovno bio svjetska destinacija zdravlja Glavni ograničavajući faktor za veći uspjeh zdravstvenog turizma u Hrvatskoj je činjenica da izvan turističke sezone nema dovoljno avionskih letova s destinacija odakle bi nam došli korisnici zdravstvenih usluga piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

K

laster zdravstvenog turizma Kvarner osnovan je prije godinu dana. Trenutačno ima 24 članice. U ovome klasteru okupile su se privatne i javne zdravstvene ustanove, obrazovne i znanstvene ustanove, turističke zajednice, hotelijeri i turističke agencije.

Prema riječima Alfreda Frankovića, direktora Klastera zdravstvenog turizma Kvarner, najvrednija stvar je to što su se te različite institucije, koje jedna drugoj mogu dosta pomoći, okupile na jednom mjestu. “Cilj je da zajednički promoviramo zdravstveni turizam te da svaka članica sebi pomogne kako bi

bila aktivnija na tržištu. Tom aktivnosti članice mogu pojedinačno ojačati, a korist imaju i od jačanja zdravstvenog turizma u ovoj regiji te usvajanjem novih znanja i iskustava”, kaže Franković.

Osnovni problem u daljnjem razvoju Franković vidi u nedostatku avionskih linija u periodima izvan turističke sezone. “Aviolinija ima za vrijeme glavne turističke sezone, odnosno u vrijeme kada zdravstveni turizam nije primaran. Međutim, nema ih dovoljno izvan sezone kada je taj turizam kao proizvod najvažniji i kada je on za zajednicu značajan zbog produženja turističke sezone. Druga stvar koja

24 članice ima Klaster zdravstvenog turizma Kvarner

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 19

AKTUALNO

nas ograničava je to da u Hrvatskoj nitko ne brendira našu zemlju kao destinaciju zdravlja.

Upravo snažna promocija je vrlo važna u svijetu gdje su potencijalni korisnici zdravstvenih usluga s raznih strana svijeta obasuti različitim ponudama i proizvodima zdravstvenog turizma. Korisnici usluga zdravstvenog turizma jednostavno moraju steći povjerenje da u nekoj destinaciji mogu dobiti kvalitetnu uslugu”, ističe Franković.

Malo domova za starije

Franković žali zbog toga jer Hrvatska ima dugu tradiciju zdravstvenog turizma. U Opatiji je ona duga 170 godina. “Nama nedostaju domovi za starije osobe i želimo privući investitore u taj segment. Zdravstveni turizam ne pomaže samo turizmu, nego je on vrlo značajan za gospodarstvo. Studije su pokazale da se investicije u zdravstveni turizam relativno brzo vraćaju. Prednost Kvarnera je u tome što ima tradiciju, ima i određenu infrastrukturu, ali i to što je blizu razvijenim destinacijama s kojih priželjkujemo dolazak turista u tom segmentu. Kvarner može biti vrlo razvijena destinacija zdravlja. Zato je uloga Klastera u povezivanju i zajedničkoj promociji svih članica vrlo važna”, kaže Franković.

Klaster zdravstvenog turizma Kvarner je nedavno prvi put sudjelovao na SMTC konferenciji (Stockholmski centar za tehnologiju okoliša), što je nastavak suradnje pojedinih članica Klastera sa švedskim tržištem koja je uspostavljena prošle godine. Predstavnici Klastera tom prigodom su sudjelovali na temat-

U Hrvatskoj nitko ne brendira našu zemlju kao destinaciju zdravlja, kaže Franković skom sajmu Seniormassan, namijenjenom starijoj populaciji koja uglavnom putuje izvan glavne turističke sezone. Nadu u uspjeh im podgrijava već uspostavljena suradnja te otvorenost švedskih agencija i turoperatora za buduću suradnju.

Ciljevi klastera:

Povezivanje vodećih stručnjaka Klaster je udruga čiji su ciljevi promocija Kvarnera kao destinacije zdravlja i povezivanje vodećih stručnjaka iz područja zdravstva, turizma i srodnih potpornih djelatnosti kako bi se unaprijedila ukupna ponuda zdravstvenog turizma regije i zajednički nastupalo na međunarodnom tržištu. U rad Klastera zdravstvenog turizma Kvarner su uključeni zdravstvo, turizam, edukacija i znanost. Svim članicama se omogućuje prepoznatljivost i bolja komunikacija s klijentima i jednostavnije povlačenje sredstava iz europskih fondova. Članice Klastera su: Centar za estetsku kirurgiju dr. Žgaljar-

dić, Dentalna poliklinika dr.

Jelušić, Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Jadran Hoteli Rijeka, Jadranka, Katarina Line, Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za ortopediju Lovran, Lječilište Veli Lošinj, Medicinski fakultet u Rijeci, Mediteran Adria, Milenij Hoteli, My travel, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Poliklinika Medico, Poliklinika Rident, Poliklinika Terme Selce,

20 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Specijalna bolnica za ortopediju i opću kirurgiju Dr. Nemec, Kalmar Implant Dentistry, Rijeka, Thalassotherapia Crikvenica, Thalassotherapia Opatija, Turistička zajednica Kvarnera, Travelana, Poliklinika za hemodijalizu Interdial i Orto nova Rijeka.

16 teza Udruge poslodavaca u zdravstvu

Nastaviti reformu primarne zdravstvene zaštite Poslodavci u zdravstvu smatraju kako u razdoblju do 2020. godine treba ostvariti politiku realnih cijena, napraviti reviziju dijagnostičko-revizijskog sustava (DTS) te zdravstvenim ustanovama dati veću samostalnost piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

O

stvarivanje pravne i financijske stabilnosti zdravstvenog sustava kroz donošenje novih ili izmjene postojećih organskih zakona u zdravstvu, kojima su utvrđena ljudska prava, na način da se u to uključe svi relevantni faktori u zdravstvenom sustavu, i to od administracije, preko poslodavaca, sindikata i komora, pa sve do pacijenata, jedan je od zaključaka 117. simpozija Udruge poslodavaca u zdravstvu na temu Zdravstvena politika 2016.-2020. te analiza poslovanja zdravstvenih ustanova u 2015. godini. Na simpoziju, održanom prije mjesec dana u Opatiji, rečeno je kako je s obzirom na neprekidnu neodgovarajuću financijsku valorizaciju potreba zdravstvenog sustava nužno osigurati 24 milijarde kuna za financijsku samoodrživost tog sustava i to kroz odvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava Državne riznice te zahtijevajući poštivanje svih zakonskih odrednica koje definiraju obveze Državnog proračuna prema HZZO-u u visini od oko 4,8 milijardi kuna.

Problem kadrova

Poslodavci u zdravstvu smatraju kako u razdoblju do 2020. godine treba ostvariti politiku realnih cijena, zatim napraviti reviziju dijagnostičko-revizijskog sustava (DTS) te zdravstvenim ustanovama dati veću samostalnost. Osim toga, menadžment zdravstvene ustanove mora donositi odluke od strateške važnosti za zdravstvene ustanove i preuzeti apsolutnu odgovornost za sve procese i

davci u zdravstvu slažu se kako što prije treba riješiti problem nedostatka kadrova u zdravstvu u našoj zemlji te adekvatno vrednovati rad liječnika i ostalih zdravstvenih radnika.

Odnos privatnog i javnog

Na simpoziju je rečeno i kako je potrebno smanjiti administraciju u zdravstvu kako bi se u zdravstvenim ustanovama olakšao proces zapošljavanja. Treba realno sagledati sve ekonomsko-organizacijske opasnosti outsourcinga u zdravstvenim ustanovima te provesti otvorene i korektne natječaje javne nabave u zdravstvu. “Kako bi se poboljšalo stanje u zdravstvu u Hrvatskoj, potrebno je jasno definirati odnos privatnog i javnog u zdravstvu uz transparentno praćenje potrošnje sredstava za zdravrezultate rada ustanove kojom upravlja. “U organizacijskom smislu nužno je nastaviti započetu reformu primarne zdravstvene zaštite sa zadržavanjem doma zdravlja kao temeljnog nositelja primarne zdravstvene zaštite na svom području. Uz to, potrebno je nastaviti reformu hitne medicine kroz funkcionalnu integraciju zavoda za hitnu medicinu s pružateljima primarne zdravstvene zaštite i objedinjenim hitnim bolničkim prijemom”, rekao je Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu. Dodao je kako je nacionalni plan razvoja bolnica u Hrvatskoj dugotrajan projekt funkcionalnog povezivanja unutar te djelatnosti u razdoblju od 10 do 15 godina, a ne samo projekt udruživanja ustanova kao pravnih subjekata. Poslo-

Smanjenje administracije u zdravstvu potrebno je i kako bi se olakšalo zapošljavanje stvenu zaštitu u privatnim zdravstvenim ustanovama te osigurati nastavak započetih strateških projekata”, zaključio je Jurković.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 21

UZGOJ LJEŠNJAKA Veliki potencijali u Hrvatskoj

Talijanska grupa nudi veliki posao uzgajivačima lješnjaka Obavljena je selekcija potencijalnih uzgajivača i, kako sada stvari stoje, krajem studenog će biti pozvano između 60 i 90 ozbiljnih kooperanata na predavanja o uvjetima Besana Grupe, kaže Besanin agronom Krunoslav Jakopin. Ozbiljni kooperanti pritom su oni koji imaju bar desetak hektara zemlje, a nudit će im se dugogodišnji ugovori o otkupu cjelokupnog uroda lješnjaka piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

M 50% ulaganja u nasade zbiva se u 1. godini

34

u . i . godini očekuju se prvi plodovi

7 8

u . ili . godini dolaze puni prinosi

0,2% udjela

hrvatska proizvodnja lješnjaka u svjetskim okvirima

a, sve se to okrenilo naopako! Kad se iz Osijeka vraćam prema Bizovcu il’ Valpovu, više je nekih voćnjaka neg’ pravih njiva. Čak i ribnjake u polju kopaju, a ima već koja godina kako sade i one ljubičaste grmove. Lavanda, kako se ono zove? Sve je manje ‘šenice i kuruze – tako nam svoje dojmove objašnjava jedan stariji ratar iz Veliškovaca, nedaleko od Belišća.

Ali ne samo da je sve više voćnjaka i povrtnjaka, nego bi uskoro na slavonskim, podravskim i baranjskim poljoprivrednim površinama moglo biti sve više lješnjaka, odnosno nasada lijeske. Da je tomu tako, svjedoči i podatak s početka rujna kada je u Varaždinu, Grubišnom Polju i Osijeku predstavljan projekt uzgoja lješnjaka u Hrvatskoj u organizaciji Zagrebačke banke i Grupe Besana u Hrvatskoj.

Velika dvorana HGK-ŽK u Osijeku, ali i u ostalim mjestima, bila je pretijesna za veliki broj zainteresiranih potencijalnih uzgajivača lješnjaka.

O tome što se događa s tim projektom dva mjeseca nakon održanih promotivnih predavanja, za Privredni vjesnik smo razgovarali s Krunoslavom Jakopinom, agronomom koji radi kao vanjski suradnik za Besana Grupu u Hrvatskoj.

“Definitivno se isplatilo uložiti u promociju jer zaista imamo veliki broj ljudi zainteresiranih za uzgoj lješnjaka, ali i oraha. Međutim, sve se pogodilo s vremenom berbe i otkupa lješnjaka od naših sadašnjih kooperanata, tako da

22 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

smo najprije morali obavljati taj posao. Obavljena je selekcija potencijalnih budućih uzgajivača i, kako sada stvari stoje, krajem studenog će biti pozvano između 60 i 90 ozbiljnih kooperanata na edukativna predavanja o uvjetima Besana Grupe za podizanje trajnih nasada.

Kada kažem ozbiljni kooperanti, mislimo na one koji raspolažu sa 10 do 15 hekatara površine spremne za sadnju i uzgoj”, objašnjava Jakopin.

Dugoročni posao

Čitav ovaj projekt Besana Grupa radi u suradnji s UniCreditom budući da je riječ o financijski zahtjevnim ulaganjima. Naime, gotovo 50 posto ulaganja u nasade lijeske događa se upravo u prvoj godini. Stoga je važno to što Besana jamči siguran otkup jer je uzgoj lješnjaka dugoročni posao. Prvi plodovi se ostvaruju u trećoj ili četvrtoj godini, a puni prinosi u sedmoj ili osmoj godini starosti nasada.

Inače, iako ima dobre pedološke i klimatske uvjete za razvoj te djelatnosti od Međumurja pa sve do istočne Hrvatske, hrvatska proizvodnja lješnjaka u svjetskim okvirima iznosi svega 0,2 posto udjela. Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je 2014. godine bilo 2888 hektara zemljišta pod lijeskom, a proizvelo se 908 tona lješnjaka ili 0,3 tone po hektaru, što znači da je prinos u godinu dana prepolovljen.

Naime, godinu dana ranije je sa 2649 hektara proizvedena 1561 tona lješnjaka, ali je prinos po hektaru bio 0,6 tona. Smanjenju prinosa i

proizvodnji lješnjaka su pridonijele neuobičajne klimatske prilike. Stoga i u HGK-u pozitivno ocjenjuju namjere Besana Grupe da kooperantskim odnosima poboljša ovu proizvodnju.

“Sada je Hrvatska veliki uvoznik lješnjaka.

Prema podacima za 2014. godinu, uvezeno je oko 745 tona lješnjaka, dok su istovremeno hrvatski uzgajivači izvezli samo 35 tona. To

Besana Grupa želi uspostaviti proizvodnju na barem 500 hektara u Hrvatskoj ukazuje da su velike potrebe za tim proizvodom, osobito u konditorskoj proizvodnji. Jedan od problema ovoga uzgoja u Hrvatskoj je u tome što se uzgoj odvija na vrlo usitnjenim površinama pa se nerijetko događa da je riječ o površinama od jednog ili dva hektara”, naglašava Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-ŽK Osijek, dodajući kako će biti nužno udruživanje proizvođača u tom segmentu, koji će morati osnovati klaster ili proizvođačku organizaciju da bi mogli participirati za sredstva iz EU-a.

“S obzirom na specifičnost poljoprivredne mehanizacije u ovoj proizvodnji, sadašnji i budući proizvođači bi možda trebali razmišljati i o strojnom prstenu s ciljem da proizvodnja bude jeftinija. Pored sve potrebne logistike u uzgoju i proizvodnji, kao i samog otkupa koji ovim projektom najavljuje Besana Grupa, vjerujem kako će naši poljoprivrednici pronaći ekonomski interes za bavljenje ovom djelatnošću. Tim više što je danas visoka cijena svih orašastih proizvoda na tržištu, te se u maloprodaji orašasti proizvodi po kilogramu nude između 100 i 150 kuna”, dodaje Nad.

Jamče siguran otkup

Projekt Besana Grupe u Hrvatskoj podrazumijeva uspostavljanje proizvodnje lješnjaka u suradnji s domaćim kooperantima na površini od barem 500 hekatara uz korištenje najsuvremenijih tehnologija i znanja. Besana je svojim potencijalnim kooperantima u Hrvatskoj spremna ponuditi sadnice certificirane kvalitete koja jamči kvalitetan i zdravi sadni materijal.

Nude i dugogodišnje ugovore o otkupu (do 10 godina) cjelokupnog uroda lješnjaka po tržišnim cijenama. Na području Hrvatske Besana će organizirati i nekoliko centara za otkup i sušenje lješnjaka uz odgovarajuću stručnu podršku i transfer znanja tijekom cijele suradnje.

Zbog procjene o konfiguraciji i kvaliteti tla koja najbolje odgovara proizvodnji lješnjaka, potencijalni kooperanti u proizvodnji lješnjaka trebali bi biti locirani na području Osijeka,

Sada je Hrvatska veliki uvoznik lješnjaka. Prema podacima za 2014. godinu, uvezeno je oko 745 tona, dok su istovremeno hrvatski uzgajivači izvezli samo 35 tona.

To ukazuje na velike potrebe za tim proizvodom.

Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-ŽK Osijek

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 23

UZGOJ LJEŠNJAKA Virovitice, Bjelovara, Varaždina ili Čakovca. Za proizvodnju na predviđenoj veličini zemljišta Besana je spremna osigurati i dati na korištenje poljoprivrednu mehanizaciju budući da je ekonomski isplativo ulaganje u mehanizaciju tek kod proizvodnje na barem 50 hektara zemljišta. I na kraju, daljnja ulaganja planiraju se u petogodišnjem razdoblju u slučaju da otkup, odnosno proizvodnja lješnjaka za Besanu dosegne 2000 tona godišnje. Tada ima ekonomske osnove za ulaganje u postrojenje za čišćenje, sušenje i pakiranje lješnjaka.

U svakom slučaju, kako se jesenas moglo čuti na promotivnim predavanjima, cijena na tržištu orašastih proizvoda je visoka i zadovoljavajuća za proizvođače. To znači da će u budućem razdoblju i visina otkupne cijene omogućiti proizvođačima prihode koji bi u kalkulaciji proizvodnje donijeli i pozitivne financijske efekete.

Površine nasada lijeske u Hrvatskoj su u porastu Godina

Površina (ha)

Proizvodnja (t)

Prinos (t/ha)

2010.

2389

2964

1,0

2011.

2400

1548

0,64

2012.

2776

344

0,12

2013.

2649

1.561

0,6

2014.

2888

908

0,3

Izvor: DZS; Obrada: HGK

PP Orahovica, najveći proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji

Dobra godina za lješnjake Ove godine lješnjak s plantaža Poljoprivrednog poduzeća Orahovica iznimne je kvalitete, a ubrane količine od tri tone po hektaru su rekordne

Z

bog pogodnih klimatskih uvjeta ove godine lješnjak s plantaža Poljoprivrednog poduzeća Orahovica iznimne je kvalitete, a ubrane količine od tri tone naturalnog lješnjaka po hektaru su rekordne. PP Orahovica je najveći proizvođač lješnjaka u Hrvatskoj i regiji - na površini od 264 hektara (220 hektara nasada lijeske starosti 30 godina i 44 hektara mladog nasada zasađenog u jesen 2011. godine) uzgajaju se tri sorte (istarski duguljasti, rimski i haleški div) certificirane sustavom ISO 22000-2005 i HAC-CP. U prosjeku godišnja proizvodnja iznosi između 500 i 600 tona, a namijenjena je domaćem i stranom tržištu. Većina se izvozi na tržište Europske unije, najviše u Italiju, a veliki kupac na području regije je Srbija. Dio lješnjaka završava kod domaćih konditora i peka-

ra te na policama u trgovačkim centrima.

Gotovo 100 hektara lijeske podignuto je u kooperaciji s malim OPG-ovima, kojima stručnjaci savjetodavno pomažu u podizanju i održavanju nasada. Ove godine od njih bit će otkupljena rekordna količina lješnjaka, gotovo 100 tona. Otkupna cijena je kao i prošle godine 18 kuna, a otkupljivat će se do kraja godine.

Ove sezone ubrano je prvih 25 tona uroda ekološki uzgojenog lješnjaka s površine od 65 hektara, koji će se plasirati kroz trgovine zdrave prehrane.

Pogon za doradu

U svom poslovnom sastavu PP Orahovica ima i najmoderniji pogon za doradu lješnjaka u Hrvatskoj u kojem se obavlja proces pročišćavanja, sušenja, kalibriranja, odvajanja jezgre od ljuske te sortira-

24 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

nja i pakiranja. Kapacitet pogona dovoljan je za godišnju proizvodnju PP Orahovice te za uslužne dorade za kooperante i ostale manje proizvođače. Preko programa IPARD kupljena je i moderna linija za precizno sortiranje lješnjaka kakvu koriste vodeći svjetski prerađivači lješnjaka.

U PP Orahovici godišnje proizvedu i do 100.000 sadnica lijeske, sortimenta istarski duguljasti i rimski u tri kategorije - jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje. (G.G.)

Renato de Goyzueta, marketinški menadžer talijanske tvrtke Besana iz San Gennara

Spremni smo otkupiti sve količine plodova Besana izvozi 92,5 posto svoje proizvodnje na 33 svjetska tržišta, a surađuje s više od 2000 uzgajivača u više država

T

vrtka Besana S.p.A. europski je lider u uzgoju, proizvodnji i distribuciji svih vrsta orašastih proizvoda te suhog i dehidriranog voća, kao i raznog sjemenja, s posebnim naglaskom na orah i lješnjak. Godišnji im je prihod veći od 170 milijuna eura.

Besana godišnje proizvede više od 20.000 tona orašastih plodova i suhog voća, uz pomoć oko 400 radnika u Italiji te oko 300 zaposlenih u njihovoj proizvodnji u drugim zemljama svijeta. Besana koordinira proizvodnju putem brojnih kooperanata i partnera, a surađuje s više od 2000 uzgajivača. Na taj način prati kompletan proces proizvodnje, od polja pa sve do tanjura potrošača. Čak 92,5 posto svoje proizvodnje izvozi na 33 svjetska tržišta. Gotovo dvije trećine proizvodnje plasira na tržišta Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije i same Italije. Pri tome se 71 posto proizvoda plasira u maloprodaji, a 29 posto prehrambenoj industriji za daljnju preradu.

O tome kakva su im očekivanja od moguće proizvodnje i kooperacije u Hrvatskoj, Renato de Goyzueta, marketinški menadžer Besana iz San Gennara, kaže: “Projekt u Hrvatskoj, ali i u još nekim zemljama Istočne Europe, započeli smo s velikim entuzijazmom. Pri tome želimo koristiti veliko dugogodišnje iskustvo koje Besana Grupa ima provodeći slične projekte u zemljama Južne Amerike, a osobito iskustvo iz Italije. Pri-

licencirane agronome, osigurava Besana. To je projekt na dvije razine. Prije

grupa besana godišnje proizvede 20.000 tona orašastih plodova i suhog voća svega je riječ o ekonomskoj razini, a druga razina je određena socijalna kategorija.

je svega očekujemo veliki interes i entuzijazam od ljudi koji su došli na naše prve prezentacijske razgovore. No, entuzijazam nije dovoljan. U ovom poslu imamo gotovo stogodišnje iskustvo i svjesni smo kako nije jednostavno”.

n Koji su uvjeti da bi se ostvarila kooperacija s Besana Grupom?

- Temeljni uvjet je zemlja, odnosno vlasništvo barem dvadesetak hektara odgovarajućeg zemljišta. Sve ostalo, sadnice, potrebnu tehnologiju, ali i stručnu savjetodavnu potporu kroz

n Što vaši potencijalni suradnici iz Hrvatske mogu očekivati?

- Otvoreni smo za svaki oblik suradnje. Spremni smo otkupiti sve količine plodova, ali pod uvjetom da oni zadovoljavaju određene kriterije kvalitete. Plodove otkupljujemo doslovno sa svih kontinenata jer time imamo svježe plodove tijekom cijele godine. Spremni smo, osim našeg velikog entuzijazma i 95-godišnjeg iskustva, hrvatskim proizvođačima ponuditi kompletnu tehnologiju proizvodnje lješnjaka, od nabave sadnica do otkupa plodova po tržišnim cijenama u sljedećih 10 godina, za što imamo i podršku Zagrebačke banke iz UniCredit Grupe, našeg dugogodišnjeg partnera.

(S.S.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 25

AKTUALNO FMCG konferencija

Vjerni lokalnim brendovima Na top ljestvici hrvatskih brendova prva je Vindija s asortimanom Z’bregov, drugi Kplus, a treći Dukat. Najbrže rastući brend u proteklih sedam godina je Kandit čija je vrijednost porasla pet puta, pokazuje istraživanje GfK piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr

koje drže gotovo 30 posto potrošnje na slovenskom tržištu trgovine robom širokom potrošnjom”, istaknula je Jelena Doko Cetina. Kad su u pitanju lokalni brendovi, kaže, u najtežoj kategoriji u kojoj se nalazi toaletni papir, gdje je lojalnost kupaca najniža, dobre rezultate ostvarila je tvrtka Violeta koja je uspjela izgraditi brend koji sve više jača.

U izvoz preko Spara

Udjel lokalnih brendova u prosječnoj potrošačkoj košarci:

60% u Hrvatskoj blizu 62% u BiH 68% u Srbiji 41% u Sloveniji

N

akon uspješno organiziranih FMCG summit konferencija u Sarajevu, Beogradu i Skopju, prva takva konferencija održana je i u Zagrebu. Na dnevnom su redu bila aktualna pitanja koja muče trgovce, proizvođače i distributere. Zanimljivo je bilo istraživanje koje je sudionicima predstavio GfK. Ono pokazuje da je košarica napunjena robnim markama trgovaca sada i 20 posto skuplja nego prije sedam godina, dok je prosječna košarica pak jeftinija 4,8 posto nego prije sedam godina. No, cijena košarice napunjene brendovima niža je čak 8,3 posto. Istraživanje GfK pokazuje i kako je na top ljestvici hrvatskih brendova prva Vindija sa svojim asortimanom Z’bregov, drugi je Kplus, a treći Dukat. Prema njihovom istraživanju, najbrže rastući brend u proteklih sedam godina je Kandit čija je vrijednost porasla pet puta. Voditeljica za odnose s trgovcima u agenciji Nilsen Jelena Doko Cetina, zadužena za tim koji pokriva Sloveniju, Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu, istaknula je kako prilikom kupnje robe široke potrošnje u regiji dominiraju lokalni brendovi.

“U Hrvatskoj je to 60 posto u prosječnoj potrošačkoj košarci, u BiH gotovo 62 posto, a u Srbiji 68 posto. Od ovih brojki razlikuje se Slovenija gdje lokalni brendovi drže nešto više od 41 posto, tu su jake trgovačke robne marke

26 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Kad je riječ o plasiranju lokalnih brendova izvan Hrvatske, jedan od načina kako to ostvariti je putem stranih trgovačkih lanaca koji su prisutni na hrvatskom tržištu. Tako podaci govore da je samo putem trgovačkog lanca Spar u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno hrvatskih proizvoda za 60 milijuna eura. Svi proizvodi hrvatskih tvrtki prodaju se u Sparovim trgovinama u Austriji, Sloveniji, Mađarskoj kao Sparove trgovačke marke ili kao vlastiti brendovi.

Preko Spara je u devet mjeseci ove godine izvezeno hrvatskih proizvoda za 60 milijuna eura “Vindija je tako sa svojom piletinom jače ušla na tržište Slovenije, a PIK Vrbovec na tržište Mađarske”, istaknuo je predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Anton Fenzel. Hrvatski proizvođači koji su svoje proizvode uspjeli plasirati kao Sparovu robnu marku i time ući na tržište susjednih zemalja su tvrtke kao Sardina iz Postira na Braču, Trenton iz okolice Splita, Gligora s Paga, Zigante iz Buja te Dukat i Zvečevo. U asortimanu neprehrane tvrtka Jadran proizvodi 12 artikala čarapa, a mali proizvođač iz Zagreba, tvrtka Vimi, proizvodi balzam za usne za Sparovu robnu marku Beauty Kiss.

smart internet flat internet

backup

internet zaštita

vne za poslio e korisn k

@

brzina do 200 mbit/s

uključena telefonska linija

najsigurniji i najpouzdaniji internet za mala i srednja poduzeća u smart office paketima.

Novi SMART internet Hrvatskog Telekoma nudi sve što ste ikada od interneta tražili – brzinu, sigurnost i podršku.

SMART internet uključuje: • Neograničeni fiksni internet za cijeli ured uz brzinu do 200 Mbit/s.

• 4G Backup: novu uslugu koja, u slučaju prekida interneta, automatski prebacuje na mobilnu mrežu dok se problem ne ukloni.

• Internet zaštitu: pouzdanu anti-virusnu zaštitu koja pazi da ne preuzmete opasne fajlove ili zaražen sadržaj.

SMART internet stiže ekskluzivno u SMART Office paketima Hrvatskog Telekoma, u sklopu kojih korisnici imaju i neograničene fiksne razgovore uz uključene minute za međunarodne pozive te Business Connect aplikaciju uz koju možete nastaviti pozive s fiksnog telefona na mobilnom i obrnuto. Izlazite li iz ureda, više nema potrebe prekidati razgovor!

Više informacija potražite u T prodajnim mjestima, na hrvatskitelekom.hr/poslovni ili nazovite 0800 9100

T je zaštitni znak Hrvatskog Telekoma.

AKTUALNO OTVOREN URED MAĐARSKE NACIONALNE TRGOVAČKE AGENCI

Gospodarska diplomacija na djelu Prvenstveni cilj ovoga ureda jest pomoć malim i srednjim poduzetnicima koji nude kvalitetne proizvode i usluge s velikom dodanom vrijednošću, da plasiraju svoje priozvode na tržišta u regiji, kaže Hajnalka Palizs Tóth, voditeljica osječkog ureda piše Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr

u

30 zemalja

na 4 kontinenta MNHK ima svoja predstavništva

još

21 ured

u 8 zemalja Srednje Europe otvorit će se do kraja godine

1,6 mlrd €

lanjska trgovinska razmjena Hrvatske i Mađarske

S

obzirom na očekivanja kako će upravo malo i srednje poduzetništvo odigrati veliku ulogu u razvoju gospodarstva i povećanja zaposlenosti kako u Mađarskoj, tako i u Hrvatskoj, Osijek je odabran kao prvi grad u Hrvatskoj gdje je proteklog utorka otvoreno predstavništvo Mađarske nacionalne trgovačke agencije (MNHK).

Inače, MNHK ima predstavništva u tridesetak zemalja na četiri kontinenta, a osnivač joj je mađarska država i mađarska trgovačka i industrijska komora.

Cilj i zadaća Mađarske nacionalne trgovačke agencije, koja djeluje u okviru Ministarstva vanjskih poslova i trgovine, je jačanje ekonomske suradnje povezivanjem i pomaganjem mađarskim poduzetnicima u uspostavljanju poslovnih kontakata s poduzetnicima drugih zemalja.

O tome koliki značaj mađarska vlast pridaje ovom obliku gospodarske diplomacije, svjedoči i podatak kako je osječki ured MNHK jedan

28 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

od 22 ureda koja će se do kraja godine otvoriti u osam srednjoeuropskih zemalja.

Osijek je odabran kao prvi grad u Hrvatskoj gdje je otvoreno predstavništvo MNHK-a “Prvenstveni cilj ovoga ureda jest pomoć malim i srednjim poduzetnicima koji nude kvalitetne proizvode i usluge s velikom dodanom vrijednošću, da plasiraju svoje priozvode na tržišta u regiji. Konkretan zadatak

JE U OSIJEKU

József Magyar, mađarski veleposlanik:

Problem migranata treba riješiti u Bruxellesu, a na nama je da razvijamo gospodarstvo Granica između Hrvatske i Mađarske iznosi oko 350 kilometara, a na njoj je samo sedam cestovnih i tri željeznička granična prijelaza. Veleposlanik Magyar ističe kako je to bitno manje nego što je broj graničnih prijelaza između Mađarske i Austrije, Slovačke i Slovenije kojima se mogu koristiti poduzetnici, te bi upravo sami poduzetnici mogli inicirati otvaranje

novih prijelaza. Na upit u kojoj mjeri je takva želja za gospodarskom suradnjom s jedne strane, te aktualna migracijska kriza i postavljanje žica s druge strane, u suprotnosti, mađarski veleposlanik kaže: “Cijela migracijska politika je jedan dosje koji se treba prvenstveno rješavati u Bruxellesu i sve zemlje članice moraju u tome sudjelovati. Međutim, mi i nadalje računamo da

ova regija mora biti uspješna. Ne želim pri tome reći kako je srednjoeuropski gospodarski model nekakav jedinstveni model, ali ipak postoji. Moramo otvoriti jedno novo poglavlje razvoja u smislu preusmjeravanja gospodarskih zbivanja i odgovoriti na to kako ovdje dovesti novi kapital i nova ulaganja, te kako osigurati zajedničko energetsko tržište. Rješenje je u kvalitetnoj

radnoj snazi, jeftinoj energiji, dobrim prometnicama i tržištu.

Ako u vezi s time možemo sjesti za stol i dogovoriti se, uvjeren sam kako je uspjeh pred nama”.

Dobra iskustva Belog Manastira

Hajnalka Palizs Tóth, voditeljica osječkog ureda MNHK

Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira

osječkog ureda je pomagati malim i srednjim mađarskim, ali i hrvatskim poduzetnicima da se lakše snađu na hrvatskom, odnosno mađarskom tržištu”, kaže Hajnalka Palizs Tóth, voditeljica osječkog ureda.

i Hrvatsku. Stoga nam je drago što je i hrvatski izvoz zadnje dvije godine u stalnom porastu”, rekao je mađarski veleposlanik.

Prema njegovim riječima ono što ohrabruje jest činjenica kako su započeti tzv. okviri proračunskog razdoblja EU-a od 2014. do 2020. godine. Operativni programi su prihvaćeni i sada treba raditi na konkretnim projektima ovisno o interesima dviju vlada.

“Osim toga, trebamo se fokusirati i na naše pogranično područje za što je u rujnu otvoren novi sedmogodišnji proračunski okvir. Za te je namjene osigurano nešto više od 62 milijuna eura osnovnih financijskih sredstava za različite gospodarske subjekte. Pri tome se tim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj pridružuju i moguća sredstva ili županija ili središnjih vlada”, dodao je veleposlanik Magyar.

Pozitivan trend

Govoreći pak o razmjerima trgovinske razmjene između Mađarske i Hrvatske, József Magyar, mađarski veleposlanik u Hrvatskoj, ističe kako je trend pozitivan jer se ove godine do sada zabilježio rast od 30 posto u odnosu na prošlogodišnju trgovinsku razmjenu koja je ukupno dostigla 1,6 milijardi eura.

“To je moguće jer se nastavlja rast gospodarskih aktivnosti u zemljama Središnje Europe, a BDP u tim zemljama bilježi stabilan rast između 2,5 i tri posto. To, naravno, pozitivno utječe na zemlje u okružju, u ovoj regiji, pa tako

Prednosti blizine hrvatsko-mađarske granice unatrag nekoliko godina vješto iskorištavaju i u jedinom baranjskom gradu, u Belom Manastiru. O tome kakva su iskustva Belog Manastira s mađarskim poslovnim partnerima za Privredni vjesnik je objasnio Ivan Doboš, belomanastirski gradonačelnik. “Trenutačno je kod nas registrirano petnaestak mađarskih tvrtki. Upravo je ovih dana registrirana još jedna tvrtka iz Mađarske koja se bavi fotonaponskim elektranama i solarnom opremom. Do sada registrirane tvrtke bave se različitim segmentima gospodarstva. Jedna od najvećih, koja trenutačno zapošljava oko 30 radnika i posluje na području čitave Hrvatske, Partner Grupa, bavi se uglavnom poslovima tzv. industrijske higijene. Dakle, to je onaj prostor koji baš i nije bio zastupljen kod nas i oni su ‘uletjeli’ u taj prostor, rade i zapošljavaju, što nam je, s obzirom na veliku nezaposlenost u Baranji, itekako važno”, ističe gradonačelnik Doboš.

Mađarske tvrtke su do sada na područje Baranje dolazile uglavnom na temelju poslovnih iskustava onih koji su prvi došli. Zadnje dvije godine tomu pokušava pomoći i gradska uprava Belog Manastira organizirajući poslovni forum na kome zainteresirani poduzetnici iz Mađarske, ali i iz Hrvatske mogu dobiti informacije iz prve ruke. Rezultat takvog angažiranja gradske uprave je upravo u tome što dolazi sve više tvrtki koje pri tome otvaraju i toliko potrebna nova radna mjesta.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 29

AKTUALNO Tvrtka Oštrc u zadnji tren uplatila iznos za preuzima

u 10 dražbi cijena Dalmacijavina pala za 210,5 milijuna kuna Novi vlasnik Dalmacijavina Marinko Zadro potvrdio nam je da će nastaviti proizvodnju i da će prekid proizvodnje, ako ga bude, trajati desetak dana.

Pred devastiranim Dalmacijavinom sada je dugi put - svi vjeruju, na bolje piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr

T

vrtka Oštrc u vlasništvu Marinka Zadre uplatila je posredstvom Primorske banke 69,5 milijuna kuna za preuzimanje Dalmacijavina u stečaju. Riječ je o prodajnom iznosu umanjenom za jamčevinu od milijun kuna.

Rok za uplatu istjecao je 16. studenog, a upravo tog dana sutkinja stečajnog odjela Trgovačkog suda u Splitu Ana Golub Gruić dobila je obračunski list te potvrdila da je uplata izvršena u zadanom roku i, što je najvažnije, u cijelosti.

U stečajnoj masi nalaze se vinarije u Jelsi i Starom Gradu na Hvaru, zemljište na Hvaru, skladišno-proizvodni prostor površine 67.000 četvornih metara na Stinicama u Splitu, tvornica octa i vinogradi u Drnišu te poslovni prostor i skladišta u Rijeci, Zadru, Velikoj Gorici, Kaštelima i Vukovaru. Tvrtka Oštrc, kupac Dalmacijavina u stečaju, dobit će pravo na korištenje zaštićenih brendova ove tvrtke među kojima je najpoznatiji Pipi.

Tvrtka ima 22 maloprodajna objekta.

Kratki prekid proizvodnje

Sva imovina Dalmacijavina u stečaju je unovčena, s izuzetkom jedne nekretnine u Kaštelima. Kako se u stečajnom postupku može provesti jedna ili više dioba, Marinko Zadro se nada da bi ova nekretnina trebala pripasti njegovoj tvrtki.

Stečajni upravitelj Dalmacijavina Perica Mitrović kaže da će biti sve u redu što se tiče nekretnine u Kaštelima koja nije bila dio stečajnog postupka u samom početku, te da to neće omesti postupak preuzimanja.

“Daljnja procedura je takva da sutkinja treba donijeti rješenje o dosudi na

osnovi natječaja. Nakon procedure oko zemljišnjih knjiga krenut će primopredaja. Moj prijedlog će biti da se sa zadnjim danom studenog obustavi proizvodnja te da novi vlasnik postupno vraća radnike na način kako mu to odgovara. Predložit ću da maloprodajni objekti kojih je u ovom trenutku 22, ostanu raditi do sredine siječnja jer u prosincu prodaja odnosno potrošnja raste. Jasno je da je to moj prijedlog koji ne mora biti usvojen, tako da u dogovoru s kupcem može doći i do ranijeg preuzimanja maloprodaje. Što se tiče nastavka proizvodnje, za to uopće ne strahujem jer sam uvjeren kako je kupcu u interesu nastaviti proizvodnju”, rekao nam je Perica Mitrović.

Novi vlasnik Dalmacijavina Marinko Zadro nam je priznao da je zadovoljan što je ova dionica privedena kraju, ali i da strahuje kako će se sve to u narednom

30 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Novi vlasnik planira upeterostručiti proizvodnju Pipija razdoblju razvijati. “Poznato je da je Dalmacijavino desetljećima devastirano te da je prije dolaska stečajnog upravitelja Perice Mitrovića bila i prekinuta proizvodnja”, kaže Zadro. Potvrdio nam je i da će nastaviti proizvodnju te da prekid proizvodnje neće trajati više od desetak dana. Lokaciju za proizvodnju će, kaže, promijeniti. “Naravno da proizvodnja ne može ostati na postojećoj lokaciji jer je preskupa. To je moje sadašnje mišljenje,

anje Dalmacijavina ali ću odluke svakako donositi promišljeno i postupno. Još jedanput ponavljam: proizvodnju namjeravam nastaviti i ukoliko dođe do njezinog prekida, taj period će biti mali. E sada, u kojem obujmu će ona biti nastavljena, to će biti stvar procjene”, rekao je Marinko Zadro.

Najavio je i da najjači brend Pipi, koji se trenutačno proizvodi na dvije lokacije, u Splitu i u Bosni i Hercegovini, neće potpuno preseliti iz Hrvatske. “Istina je da se Pipi prodaje više u BiH, gdje se prodaje u PET ambalaži, nego u Hrvatskoj gdje se proizvodi u staklenoj ambalaži, ali dio proizvodnje mora ostati u Hrvatskoj.

Uglavnom, vrlo brzo ću vratiti radnike koji su nužni za održavanje proizvodnje”, kaže Marinko Zadro.

Trakavica i kretanje cijene

Dalmacijavino u stečaju je tvrtki Oštrc Marinka Zadre prodano na 11. dražbi. Prvi put je ponuđeno na prodaju u kolovozu 2013., po cijeni od 281 milijun kuna. Odbor vjerovnika prodajnu je cijenu spuštao nekoliko puta, a zadnji put na 10. ročištu za 15 posto. Prodajna cijena je u tom trenutku bila 70,5 milijuna kuna. Prije sudjelovanja Oštrc je morao uplatiti jamčevinu od milijun kuna.

“Posla će biti puno jer je Dalmacijavino dugi niz godina tvrtka u problemima. Tako je splitski pogon Pipija u ovom trenutku potpuno derutan i tehnološki zaostaliji od pogona u Hercegovini. Nelogično je, također, da je pogon za punjenje vina u Splitu, a da se vinogradi i vinarija nalaze u Drnišu. Sada se vino transportira na ambalažiranje u Split, što je komplicirano i nerentabilno. Nedavno sam pogledao objekt, odnosno vinariju na Starigradskom polju na Hvaru i iznenadio se kako je zapušten, zapravo, gotovo je devastiran. Tu su neriješeni i neki imovinsko pravni odnosi. Pogon u Jelsi bi trebalo modernizirati te u njemu proizvoditi vrhunska vina dobivena od grožđa s položaja na južnoj strani Hvara. Uglavnom, tvrtka je tehnološki u lošem stanju, ali mi imamo planove što bismo učinili s njom.

Recimo, proizvodnja Pipija bi se prema našim planovima trebala upeterostručiti”, neki su od planova Marinka Zadre.

Zadro, inače, već dugi niz godina poslovno surađuje s Dalmacijavinom, još iz vremena dok je bio direktor šećerane u Sremskoj Mitrovici. Kada je stečajni upravitelj Perica Mitrović 2012. godine odlučio pokrenuti zaustavljenu proizvodnju u Dalmacijavinu, Zadro mu je osigurao sirovinu.

Zajednica franšiznog poslovanja pri HGK-u

Promicanje franšiznog poslovanja U Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovana je Zajednica franšiznog poslovanja pri HGK-u. Za predsjednika Zajednice izabran je Nikola Oršanić, vlasnik tvrtke Acta, non verba i dopredsjednik Hrvatske udruge za franšizno poslovanje.

Svrha osnivanja te zajednice je strukovno organizirati i povezati članice, olakšati poslovanje i unaprijediti interese članica putem HGK. “Cilj nam je okupiti vodeće domaće franšizere, potaknuti stvaranje zakonodavnog okvira te organizacijom brojnih edukacija promicati ovakvo poslovanje među hrvatskim tvrtkama. To bi trebalo značajno povećati udio domaćih franšiznih sustava u Hrvatskoj. Jedan od ciljeva je i oblikovanje Inkubatora za franšize koji će omogućiti svakom hrvatskom poduzetniku da na jednome mjestu dobije sve potrebne informacije i alate, kako bi na temelju svojega znanja i iskustva stvorio franšizni sustav koji ima potencijala postati kvalitetan izvozni proizvod”, rekla je predsjed-

nica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje Ljiljana Kukec koja će na mjestu savjetnice predsjednika Zajednice biti od velike pomoći u ostvarivanju zadanih ciljeva zahvaljujući svojemu bogatom iskustvu.

O potrebi poticanja razvoja ovog poslovnog modela najviše govori činjenica da je u zemljama Europe udio domaćih franšiza oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj taj udio vrlo nizak - oko 12 posto. Prema podacima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, u Hrvatskoj trenutačno posluje oko 170 franšiznih sustava na oko 950 franšiznih lokacija. (I.G.)

Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja

Znanjem protiv propusta Tržišno natjecanje, kad se provodi u skladu s propisima, donosi korist svima: potrošačima, poduzetnicima i čitavom gospodarstvu - zaključak je seminara Zašto je usklađivanje sa Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja korisno za vašu tvrtku, održanog u Zagrebu u organizaciji ICC Hrvatske, HGK-a i AZTN-a. Do povrede propisa tržišnog natjecanja najčešće dolazi zbog neznanja zaposlenika i njihove neupućenosti u

te složene propise.

“Cilj zaštite tržišnog natjecanja je stvaranje jednakih uvjeta za sve poduzetnike na tržištu u skladu s postojećim pravilima”, rekao je potpredsjednik HGK Josip Zaher te istaknuo kako je sloboda tržišnog natjecanja pokretačka snaga i jedan od preduvjeta gospodarskog rasta.

Nepoštivanje propisa o tržišnom natjecanju uzrokuje štete za gospodarstvo, a poduzetnici koji krše propise o tržišnom natjecanju mogu biti kažnjeni vrlo visokim kaznama, podsjetio je predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac.

Na seminaru je istaknuta velika važnost pravodobne informiranosti o pravilima tržišnog natjecanja, a nju omogućuju i opći priručnici ICC-a koje je na seminaru prezentirao Kaarli Eichorn iz General Electric Company.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 31

održivi razvoj Zelena gradnja u Hrvatskoj

Ključnih sljedećih pet godina

Certifikat o zelenoj gradnji jedan je od načina na koji je moguće dokazati predanost održivom razvoju te poslovnoj praksi temeljenoj na ekološkoj osviještenosti, društvenoj odgovornosti i učinkovitom iskorištavanju resursa tijekom životnog ciklusa zgrade piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Zgrada Adris u Zagrebu

više od

140.000 zgrada

u svijetu certificirano prema međunarodnim strandardima

to je mlrd m2

1,7

površine prostora

samo

3zgrade

u Hrvatskoj certificirane po međunarodnim standardima

Poslovna zgrada Eurocentar

H

rvatska po broju certificiranih zelenih zgrada značajno zaostaje za regijom, a posebice za svijetom. S druge strane, svijest o potrebi primjene principa zelene gradnje postoji, tržište je dobro opskrbljeno materijalima i tehnologijama primjenjivim u konceptu zelene gradnje, hrvatski zakoni i propisi jako dobro prate i implementiraju EU smjernice. K tomu, sve je više stručnjaka, inženjera i pripadnika ostalih struka koje su željne znanja i prakse u smislu implementacije zelenih principa u građevinske projekte u Hrvatskoj.

Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju, kaže nam kako je zelena gradnja cjeloviti holistički proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivosti. U tome procesu uzima se u obzir iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom, način i količina potrošnje vode, krajobraz, rješenja i ambijent interijera, briga o zdravlju korisnika, odabir i način upo-

32 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Kuća Europe

trebe materijala, emisija stakleničkih plinova iz objekta, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije...

Zdravi interijer

Certifikat o zelenoj gradnji jedan je od načina na koji je moguće dokazati svoju predanost održivom razvoju te poslovnoj praksi temeljenoj na ekološkoj osviještenosti, društvenoj odgovornosti i učinkovitom iskorištavanju resursa tijekom čitavog životnog ciklusa zgrade.

“Certificiranje zgrada prema međunarodnim certifikacijskim sustavima nije obvezno. Ali, vlasnicima zgrada, investitorima ili posrednicima, osim ugleda i potvrde o vrhunskoj kvaliteti izgradnje, donose značajne financijske prednosti u smislu uštede energenata tijekom eksploatacije zgrade i većih renti kod prodaje ili iznajmljivanja prostora. A gotovo najveći učinak u komercijalnim zgradama postiže se zbog zadovoljstva korisnika koji povećanjem produktivnosti značajno utječu na povećanje prihoda poslodavca”, ističe ona.

Među najrasprostranjenijim međunarodnim certifikatima zelene gradnje nalaze se LEED (Leadership in Energy and Environmental Design), DGNB (Deutschen Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) i BREEAM (BRE Environmental Assessment Method) sustavi certificiranja koje u Hrvatskoj promovira Hrvatski savjet za zelenu gradnju, kao dio Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (www. worldgbc.org). “Ono što je zajedničko tim certifikatima je da u prvi plan stavljaju zdravi interijer i ugodnu mikroklimu za najmoprimce, nisku potrošnju vode i električne energije, smanjenje emisije štetnih plinova, smanjenje otpada koji se šalje na odlagalište te niže operativne troškove uz održavanje pozitivne ekonomske bilance za vrijeme cjeloživotne upotrebe građevine”, objašnjava Snježana Turalija.

U Hrvatskoj su tri zgrade certificirane prema međunarodnim standardima - poslovna zgrada Adris u Zagrebu ima LEED Gold certifikat, poslovna zgrada Eurocentar ima BREEAM in Use, dok je dio Kuće Europe također dobio BREEAM certifikat. “Još je nekoliko projekata trenutačno u fazi certificiranja, primjerice, Zračna Luka Zagreb. No, općenito, smanjeni broj investicija, zastoj u projektima koji su započeti još prije ekonomske krize i iznimno težak proces revitalizacije graditeljskog sektora u nas razlog su ovakvoj statistici u Hrvatskoj kada se radi o certificiranju prema međunarodnim standardnima zelene gradnje prihvaćenim u cijelom svijetu”, napominje ona.

Preduvjeti postoje

Sljedećih pet godina, ističe Snježana Turalija, ključno je za razvoj zelene gradnje u Hrvatskoj. Jer, preduvjeti su stvoreni kroz zakonski okvir (uz stanovita potrebna poboljšanja u idućem razdoblju) i kroz opremljenost tržišta proizvodima i uslugama koje se primjenjuju u zelenoj gradnji. Neophodno je pak sniženje cijena tih proizvoda i usluga ili smanjenje poreznih opterećenja u slučaju gradnje prema niskoenergetskim ili pasivnim standardima.

Također, potrebno je i to da više jedinica lokalnih samouprava odluči svoje građane poticati da grade zeleno i smanjiti im visinu komunalnih doprinosa, kao što to rade neki gradovi u Hrvatskoj. “I naposljetku, investitori i korisnici zgrada te svi ostali dionici moraju se dodatno educirati o korisnostima koje donose zelene zgra-

Investitori i korisnici zgrada i svi ostali dionici moraju se dodatno educirati o koristima zelenih zgrada de – kako za njihove financije, tako i za zajednicu i okoliš u cjelini”, naglašava.

Najnovije statistike potvrđuju kako je u svijetu prema međunarodnim standardima certificirano više od 140.000 zgrada, odnosno 1,7 milijardi četvornih metara površine prostora. Certificirane zgrade po LEED sustavu brojem prednjače u SAD-u, no i u Europi je taj certifikat izvrsno prihvaćen osobito kod vlasnika

izvrsnosti u ekonomskoj evaluaciji zgrada, kontroli kvalitete od ideje do realizacije i mogućnosti praćenja troškova za cijelo vrijeme korištenja zgrada.

Pravovremeno informiranje

Snježana Turalija ističe kako banke diljem svijeta zelene kredite odobravaju isključivo onim investitorima koji kroz proces certificiranja prema standardiziranim međunarodnim zelenim certifikatima mogu dokazati kvalitetu, uštede i vrijednost buduće investicije.

Međunarodni certifikati za zelenu gradnju omogućuju također svim dionicima procesa planiranja, projektiranja, gradnje, održavanja i upravljanja zgradama da se na vrijeme i kvalitetno upoznaju sa svojom fazom u procesu nastanka neke građevine te se u tako sigurnim i kontroliranim uvjetima smanjuju rizici za investitora tj. vlasnika građevine na minimum. K tomu, svi investicijski projekti sufinancirani iz raznih financijskih omotnica iz Europske unije sadrže zelenu komponentu. “Sve članice Europske unije imale su ili još uvijek imaju mogućnost crpiti financijske potpore za razvoje zelene infrastrukture i raznih projekata u okviru kojih će zgrade morati u sebi sadržavati barem neke od uobičajenih smjernica zelene gradnje.

Hrvatska sada putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pro-

Zelena gradnja je cjeloviti holistički proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivosti.

Snježana Turalija, izvršna direktorica Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju

zgrada - uredskih prostora i ostalih komercijalnih građevina.

Izvorni britanski certifikat BREEAM sve se češće primjenjuje za zgrade u upotrebi i za čitava urbana područja, dok je DGNB, njemački sustav certificiranja, izuzetno dobro prihvaćen i u Austriji te drugim zemljama sklonim

vodi jedan od najizdašnijih programa energetske obnove zgrada u Europi i šire. No postavlja se pitanje do kada će Fond dodjeljivati ta sredstva za sufinanciranje obnove. Stoga je preporuka svim strukama koje sudjeluju u procesu energetske obnove i kasnije zelene rekonstrukcije ili izgradnje da se na vrijeme informiraju o svim aspektima zelene gradnje i uhvate korak s europskim i svjetskim trendovima”, zaključuje Snježana Turalija.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 33

PRIČA S RAZLOGOM Prvih 50 godina poduzetništva Stjepana Šafra

Poduzetništvo ne traži ništa drugo nego razvoj, bez stajanja Stjepan Šafran je odmah odlučio u svojoj obrtničkoj radionici proizvoditi elektroopremu, a proizvodnja se tijekom godina stalno širila, razvijala i usavršavala. Otvarali su se novi pogoni na novim lokacijama i zapošljavali novi radnici piše Darko Buković bukovic@privredni.hr

P 60%

proizvodnje Metal Producta i WAM Producta ove će se godine izvesti

čak

300 %

povećan izvoz Metal Producta u prošloj godini

više od radnika

140

zapošljavaju tvrtke Metal Product i WAM Product

ozivam Vas na svečanost dovršetka projekta izgradnje pogona Metal Producta u Brezničkom Humu i uvođenja novih tehnologija te obilježavanja 50. obljetnice mojeg poduzetničkog djelovanja, glasio je jednostavan poziv pristigao od Stjepana Šafrana, obrtnika i poduzetnika, osobe neiscrpne energije. No, svi mi koji pratimo poduzetnike i gospodarstvo svjesni smo koliko je trebalo znanja, umješnosti i osobne energije da se dogura do prvih 50. Kako nekad tako i sada Šafran uvijek na prvo mjesto stavlja pogon, nova ulaganja i zapošljavanje.

A Šafranovih 50 godina poduzetničkog rada obilježeno je rečenicom koju smatra svojom mantrom: “Poduzetništvo se temelji na stalnom razvoju. Poduzetništvo ne traži ništa drugo nego razvoj, bez stajanja”.

Stoga svečanost u Brezničkom Humu u Varaždinskoj županiji treba gledati i kroz prizmu da je upravo Metal Product svojim dolaskom u tu općinu 2002. godine, prvi započeo s industrijalizacijom tog područja te da je, upravo zahvaljujući Metal Productu, u ovu poduzetničku zonu uvedena kompletna poslovna infrastruktura. Danas u njoj tvrtke WAM Product i Metal Product zapošljavaju više od 140 djelatnika, uz veliko povećanje izvoza na tržišta Europske unije, tako da će ove godine 60 posto njihove ukupne proizvodnje otići u izvoz.

Stoga i ne čudi da je proslavi 50. rođendana te tvrtke nazočila i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović koja je tom prigodom naglasila kako je “za svako gospodarstvo velika sreća imati ljude koji daju veliki doprinos njegovu rastu i razvoju te nesebično pridonose boljoj budućnosti Domovine”. “Nasljeđe gospodina Stjepana Šafrana uzorne su tvrtke, pogoni, radna mjesta i proizvodi koji pridonose razvoju gospodarstva.

34 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Sva ova postignuća govore o ostvarenju jednoga sna i podsjetnici su na univerzalne ljudske vrijednosti, poput ustrajnosti, marljivosti i odlučnosti”, kazala je Predsjednica.

I obrtnička radionica i poduzeće

Otvaranjem obrtničke radionice 1967. Stjepan Šafran je krenuo u poduzetničke vode. Odmah na početku svojega rada odlučio je proizvoditi elektroopremu, a proizvodnja se tijekom godina stalno širila, razvijala i usavršavala. Već 1969. godine započinje s prvim isporukama za Elektroprivredu Bosne i Hercegovine. Proširenjem tržišta i dobrim prihvaćanjem proizvedene elektroopreme te svakodnevnim povećanjem narudžbi povećava se i broj zaposlenih.

Naime, Šafran je započeo s jednim radnikom, da bi ih 1971. bilo već 12.

Potkraj 1979. godine u kooperaciji s Energoinvestom iz Sarajeva započinje prva isporuka nosača izolatora za afričko tržište, te se

Vinarija Šafran Vinarija Šafran, koju Stjepan Šafran pokreće 2006. godine, izrasla je iz višestoljetne obiteljske tradicije uzgoja vinove loze na bregima Bezničkoga Huma i proizvodnje vina. U okviru vinarije nalazi se punionica s internim laboratorijem za kontrolu mošta i vina, prostori za degustaciju kao i dvorana za prezentacije koja može primiti do 60 osoba.

ana

Stjepan Šafran

Obitelj prije svega i u poslu Šafranova supruga Katarina veliki je kotač u vođenju obiteljskog posla, a i sama je u vremenu kad je bilo moguće zapošljavati do 12 zaposlenih po obrtu završila za tokara i otvorila radionicu kako bi zaposlili dodatne radnike. Kćer Silvija ima modni salon u Zagrebu, mlađa Ana predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžementa. Zet Josip Tržec je direktor Alu Producta i vlasnik Ljevaonice Tržec, a drugi zet Saša Klikovac je direktor Metal Producta, u kojem je od 1997. prošao sve segmente poslovanja – od referenta prodaje i nabave, preko voditelja prodaje i nabave, komercijalnog direktora do mjesta direktora.

donosi dugoročni plan proširenja proizvodnje što prati i kupovina gradilišta u zagrebačkom prigradskom naselju Odra. Na toj su lokaciji do sada izgrađena tri proizvodna pogona ukupne površine 3600 četvornih metara.

Godine 1986. uvodi se program lijevanja aluminijskih proizvoda, potreban za proširenje programa elektroopreme, a 1989. godine otkupljuje se i preuzima cijeli pogon Ljevaonice Šikić koja i danas posluje u sastavu Metal Producta.

Od 1971. pa do 1990. radionica je poslovala s ograničenim uvjetima za razvoj zbog tadašnjeg socijalističkog sustava koji privatnim osobama nije dozvoljavao veći broj zaposlenih. Tako je primjerice 1989. godine u radionici bilo 40 radnika što je istodobno bio i najveći broj djelatnika koje je Šafran mogao uposliti.

Promjenom zakonskih odredbi 1990. ukidaju se ograničenja u broju zaposlenika što mu je omogućilo da svoju radionicu dijelom preustroji u novu tvrtku – Metal Product.

Te godine počinje i izgradnja novih poslovnih pogona u Odri, dok se asortiman proizvoda proširuje. A 1994. počinje kooperacija sa svjetski poznatom tvrtkom Tyco Electronics Raychem GmbH iz Njemačke na konfekcioniranju i distribuciji toploskupljajućeg kabelskog pribora u programu elektroopreme. Taj uspjeh

bio je poticaj za sklapanje ugovora s poznatom finskom ABB grupacijom 1995. te Simensom Norveška. Godinu kasnije Šafran osniva i pogon u Sarajevu.

Novi pogon - nove tehnologije

Potkraj 2001. s talijanskom grupacijom WAM započinje s osnivanjem zajedničke tvornice WAM Product u Brezničkom Humu koja s radom počinje godinu kasnije i koja danas zapošljava 75 radnika. Istodobno se u Brezničkom Humu otvara i novi proizvodni pogon Metal Producta. Ulaganje je nastavljeno i 2013., a u zadnje dvije godine zaposleno je novih 75 radnika.

Direktor Metal Producta Saša Klikovac, koji polagano preuzima kormilo od Stjepana Šafrana, vjeruje i očekuje da će u idućim godinama, prateći potrebe tržišta, uz nove investicije nastaviti i sa zapošljavanjem. “Očekujem da će u skoroj budućnosti tvrtka Metal Product biti jedan od najznačajnijih nositelja hrvatske proizvodnje i hrvatskog gospodarstva”, naglasio je Klikovac ilustriravši to podatkom po kojem je izvoz Metal Producta u 2014. godini u odnosu na 2013. povećan za punih 300 posto, a da je trend nastavljen pokazuje podatak da će u 2015. stopa rasta izvoza biti 30 posto u odnosu na rekordnu 2014. godinu.

Sva ova postignuća govore o ostvarenju jednoga sna i podsjetnici su na univerzalne ljudske vrijednosti, poput ustrajnosti, marljivosti i odlučnosti.

Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske

Očekujem da će u skoroj budućnosti tvrtka Metal Product biti jedan od najznačajnijih nositelja hrvatske proizvodnje i hrvatskog gospodarstva.

Saša Klikovac, direktor Metal Producta

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 35

predstavljamo SEDAM IT, ZAGREB

Treba biti korak naprijed Inovacije i razvoj samoodrživi su element poslovanja tvrtke i jedini način opstanka u budućem poslovanju, vjeruju u tvrtki Sedam IT Zadani uvjeti poslovanja

A SAD MALO O NAMA...

12 godina posluje tvrtka Sedam IT 70 stručnjaka ima njihov tim više od 100 projekata realizirali u Hrvatskoj i regiji

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

P

ružanje ICT rješenja s odgovarajućim timom bio je prvi motiv osnivanja tvrtke Sedam IT 2003. godine. Jer, kaže nam Ante Jurišić, predsjednik tvrtke Uprave Sedam IT, tada je hrvatsko tržište bilo spremno za novitete i primjenu ICT rješenja u svakodnevnom poslovanju. “Naš tim, koji trenutačno ima 70 stručnjaka, uspješno je realizirao više od 100 projekata u Hrvatskoj i regiji. U 12 godina poslovanja kontinuirano bilježimo rast kako u ostvarenim prihodima tako i s povećanjem zapošljavanja”, ističe on dodajući kako se danas poslovni portfelj tvrtke primjenjuje u telekom, bankarskom i javnom sektoru.

Od osnivanja tvrtke do danas promijenili su se poslovni procesi, tehnologija raste i razvija se velikom brzinom. “Svjesni smo potrebe neprestanog ulaganja ne samo u znanja i vještine već i nove generacije koje razumiju digitalnu transformaciju i mogućnosti koje ICT okruženje pruža. Izlazak na svjetsko tržište za nas je novi izazov koji pripremamo, te se nadamo da će osim u regiji naša rješenja i usluge biti primijenjene i u svjetskim razmjerima”, napominje.

36 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Tvrtka se danas, nastavlja Jurišić, može natjecati za veće projekte nego prije, uz jednaku, ako ne i višu razinu kvalitete rješenja i usluga.

“Uvjeti poslovanja su zadani i isti za sve u industriji, a potrebno je prepoznati i predvidjeti tržišna kretanja te im se pravovremeno prilagođavati ili jednostavno biti korak unaprijed.

Rast je nužan. Trenutačno smo usmjereni na podizanje internih kapaciteta, ulaganje u nove proizvode i izgradnju nove inovativne kulture unutar same tvrtke. Inovacije i razvoj samoodrživi su element našeg poslovanja, ali, vjerujemo, i jedini način opstanka u budućem poslovanju”, kaže on.

Tvrtki je trenutačno najveći izazov naći kvalitetne kandidate za nova zapošljavanja.

“Postoje istraživanja koja pokazuju kako u Hrvatskoj manjka 2000 IT inženjera i programera, a istovremeno veliki broj stručnjaka odlazi izvan Hrvatske. Smatramo kako bi državne olakšice značajno olakšale poslovanje ICT tvrtkama u Hrvatskoj, a uvjereni smo

Državne olakšice bi značajno olakšale poslovanje ICT tvrtkama u Hrvatskoj kako nismo jedina tvrtka koja se suočava s deficitom kvalitetnih stručnjaka”, kaže dodajući kako na hrvatske IT tvrtke ne gleda kao na konkurenciju. “Naime, većina hrvatskih IT tvrtki posjeduje specifična znanja i iskustva koja su povremeno u određenim projektima komplementarna s našima, te ih nastojimo zadržati kao partnere s kojima tada ostvarujemo dodatnu sinergijsku vrijednost. Time postižemo i zadovoljnije korisnike koji dobivaju bolja rješenja u očekivanim vremenskim rokovima i uz nižu cijenu”, ističe. (B.O.)

Zdravo za gotovo

Država se razbacuje zemljom Marko Sever Eko Sever

U Hrvatskoj postoji milijun hektara državne obradive zemlje koja nije u funkciji, a u zadnjih 150 godina u Švicarskoj se nije dogodilo da četvorni metar obradive površine nije u funkciji

V

eć godinama svi skupa slušamo kako je potrebno povezivanje zelenog i plavog gospodarstva u Hrvatskoj. Kako je za naš gospodarski prosperitet nužno da povežemo poljoprivrednu proizvodnju s turizmom koji svake godine sve više i više raste. Volio bih negdje naći podatak, ali to ide malo teže, ili da mi netko stvarno kaže koliko se hrane proizvedene u Hrvatskoj konzumira u turističkim objektima. Ali pritom ne mislim na prepakiranu hranu ili prerađenu od sirovina koja Hrvatske nije vidjela dok nije uvezena. Mislim da bi većina ljudi bila zgrožena tom statistikom.

Ne, ne želim pisati o tome kako ništa ne valja ili kako je sve loše; želim reći samo zašto je to povezivanje zelenog i plavog bitno i što stvarno znači za hrvatsko gospodarstvo. Kada bi se naše gospodarstvo razvijalo tako da se razvija poljoprivredna proizvodnja i da se ona povezuje s turizmom - to bi značilo da gotovo cjelokupni proces od proizvodnje do krajnje konzumacije donosi priljev u državnu riznicu. I to u svakoj etapi, od proizvodnje, preko prodaje i distribucije, pa sve do krajnje konzumacije u turističkim objektima.

U tom slučaju poticalo bi se puno više zapošljavanja u poljoprivredi jer kada pričamo o povezivanju s turizmom, to ipak znači da pričamo o financijski znatno dohodovnijim kulturama, uz to i radno intenzivnijim, što svakako znači mnogo više potrebe za ljudskim radom.

Da nam takav razvitak pođe za rukom, svakako ne bismo više govorili o poraznoj statistici koja pokazuje da imamo svega 4,8 posto ili 70.000 hektara obradivih površina pod povrtnim kulturama, od čega se ekološki uzgoj povrća odvija na svega 300 hektara. A još poražavajuće jest to da od toga samo tri posto otpada na proizvodnju povrća u zaštićenim prostorima, što rezultira time da u Hrvatskoj

nema gotovo nikakve proizvodnje povrća tijekom cijele godine. Trenutačno ne proizvodimo dovoljno povrća čak ni za vlastite potrebe, a kamoli za potrebe turizma.

Nedavno smo mogli čuti priču o jednoj španjolskoj pokrajini koja na svega 50.000 hektara proizvodi više poljoprivrednih proizvoda nego čitava Hrvatska, gdje je više od 10.000 hektara

ta koji je trenutačno u Hrvatskoj užasno skup i nekonkurentnima čini sve poljoprivredne proizvođače koji ga moraju koristiti radi prodaje svojih proizvoda.

A kada bi se doista radilo na poticanju i povezivanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj s turizmom, vidjeli bismo još jednu dobru posljedicu takve sinergije: naša mala mjesta i sela ostala bi naseljena. Zbog ljudi koji rade na zemlji i k tome na poljoprivrednim poslovima zapošljavaju i druge, u ruralnim dijelovima Hrvatske otvarala bi se i radna mjesta vezana uz usluge koje su potrebne rastućem stanovništvu - kao što su škole, vrtići, komunalni centri, domovi zdravlja i štošta drugo. A da ne govorimo o tome kako bi i lokalne samouprave imale nešto novca s kojim bi mogle normalno raditi i ulagati ga u svoje ruralno područje, a ne kao do sada da većina općina grca u dugovima.

Sjetio sam se jednog svog razgovora sa švicarskim poljoprivrednikom. Pričam ja njemu kako u Hrvatskoj postoji milijun hektara državne obradive zemlje koja nije u funkciji, pa me čovjek pita “koliko?” i misli da me nije razumio. Ponavljam ja, pišem na papir, a on me i dalje čudno gleda. Naravno da mu nije jasno

Trenutačno ne proizvodimo dovoljno povrća čak ni za vlastite potrebe, a kamoli za potrebe turizma proizvodnje u zaštićenim prostorima.

Izravno zapošljavaju i više od 20.000 ljudi, a neizravno vjerojatno još dva do tri puta toliko na poslovima vezanim uz poljoprivrednu proizvodnju. Ljudi često zaboravljaju kako poslova koji su indirektno vezani uz bilo koju proizvodnju, pa tako i poljoprivrednu, ima mnogostruko više. Tu ću se opet dotaknuti transpor-

jer zadnjih 150 godine Švicarska nema ni četvornog metra obradivih površina koji ne bi bio u funkciji. Potom me pita jesmo li mi jako bogata država kojoj ne treba zemlja, što naravno pita u podrugljivom tonu, jer zna da je zemlja nešto najvrednije što bilo koja nacija posjeduje.

Mi je imamo, da, jedino se tim blagom ne znamo služiti.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 37

AKTUALNO Poduzetnica godine

Inspiracija za žene i muškarce Online magazin i tvrtka za umrežavanje i poslovnu edukaciju žena Women in Adria dodijelila je drugu godišnju nagradu za najbolje poduzetnice. Najbolje poduzetnice u svojim kategorijama su Katica Hautpfeld i Elizabeta Planinić piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr

B

Elizabeta Planinić i Anamarija Haupfeld Schweitzer, kći Katice Hauptfeld

iti poduzetnik nije lako, a još je teže biti poduzetnica, istaknuto je na dodjeli nagrada Poduzetnica godine koju je organizirao online magazin i tvrtka za umrežavanje i poslovnu edukaciju žena Women in Adria. Dodjela je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori u okviru Globalnog tjedna poduzetništva.

“Slijedite svoje snove i nikada ne odustajte - kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore”, poručila je Anamaria Hauptfeld Schweitzer, koja je preuzela nagradu u ime svoje majke Katice Hautpfeld, proglašene poduzetnicom 2105. godine u kategoriji inspirativne poduzetnice.

Katica Hauptfeld je 1992. otvorila turističku agenciju, a danas je njezina Katarina-line jedna od top 5 hrvatskih turističkih agencija i vodeća agencija za krstarenja Jadranom. Katarine-line danas raspolaže flotom od preko 50 brodova na koje je samo ove sezone u Hrvatsku dovela oko 35.000 gostiju.

Dobitnica nagrade u kategoriji mikro poduzetnice je Elizabeta Planinić koja vodi dvije tvrtke - Greca Centar te obrt Čuvar sjećanja. Greca centar je turistička agencija, a obrt Čuvar sjećanja pruža usluge održavanja i čišćenja grobova. Oba njena brenda bilježe zavidan rast koji se financira isključivo iz dobiti.

“Ova me je nagrada izuzetno obradovala i svakako je poticajna za nastavak mog rada”, istaknula je primajući nagradu Elizabeta Planinić.

Važnost povezivanja

Sve ove naše poduzetnice koje su ušle u izbor za poduzetnicu godine moj su uzor, istaknula je direktorica Women in Adria Ivana Matić. “Teško je biti ono što ne možeš vidjeti. Naravno, ne treba nikoga kopirati i svatko od nas ima svoj put, no kada smo u prilici vidjeti pet različitih poslovnih puteva, bit će nam lakše kreirati vlastiti”, istaknula je Ivana Matić. Žene poduzetnice u

Virtualni Ženski poduzetnički centar

Podrška svakoj poduzetnici Hrvatske poduzetnice su rastuća, sve učinkovitija, razvojna snaga hrvatskog gospodarstva, koja zaslužuje više pozornosti i potpore od sadašnje.

Godine 2010. na jednu ženu u hrvatskom poduzetništvu dolazilo je 2,6 muškaraca.

Danas na jednu ženu dolazi 1,9 muškaraca u domaćem poduzetništvu, što dovoljno govori o porastu ženskog poduzetništva, posebice na principima samozapošljavanja.

Iako su poduzetnice na rubu zanimanja medija, institucija, pa čak i onih usko povezanih sa ženskim poduzetništvom, žene su same izborile svoje mjesto u hrvatskoj ekonomiji od 2010. godine na ovamo. Danas je, prema podacima Eurostata, 11 posto svih zaposlenih žena u Hrvatskoj u vlastitom poduzetništvu. Poduzetnice u Hrvatskoj ostvaruju zavidan udio u BDP-u, no malo se institucija i stručnih radova bavi njihovim potrebama, problemima, izazovima i

38 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

perspektivama, najviše zbog činjenice da su poduzetnice, posebice one samozaposlene, noviji ekonomski fenomen u našem društvu, te su poprilično nepoznata kategorija za istraživanje, promicanje i potpore.

Na promjeni takvog stanja aktivno djeluje prvi virtualni Ženski poduzetnički centar www.poduzetnica.hr, koji počinje s radom 1. siječnja. Projekti i kongresi koje planiraju u idućoj godini ciljaju olakšati položaj svake poduzetnice u Hrvatskoj.

svojoj poduzetničkoj inicijativi prepoznale su Komoru kao instituciju vrlo spremnu za umrežavanje poduzetnica i žena koje imaju poduzetničku ideju sa ženama koje su u realnom sektoru na izvršnim funkcijama, istaknula je predsjednica Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula Jasna Jaklin Majetić. “Pokušavamo stvoriti međusobnu podršku, stručnu, savjetodavnu, mentorsku, uz sve one usluge koje Komora daje svim svojim članicama. Žene su spremne uložiti svoje vrijeme da bi se educirale, a mi

U HGK-u je za poduzetnice organizirano 59 besplatnih edukacija u kojima su sudjelovale 952 žene smo im na usluzi pa smo tako organizirali 59 besplatnih edukacija u kojima su sudjelovale 952 žene”, istaknula je Jasna Jaklin Majetić.

Na dodjeli nagrada održan je i panel o tome kakvu pomoć institucija poduzetnice trebaju. Na panelu je istaknuto kako je potrebno osigurati pomoć poduzetnicama koje postaju majke, kako bi mogle na različite načine raditi svoj posao i istovremeno biti majke svojoj djeci.

Vlasništvo u tvrtkama i obrtima

Udjel poduzetnica oko 20 posto

Udio žena poduzetnica - vlasnica trgovačkih društava, obrta ili slobodnih zanimanja u Hrvatskoj uglavnom je na sličnoj razini i kreće se od 17,3 posto u 2010. do 20,3 posto u 2014. godini, dok je više od 50 posto društava u vlasništvu muškog dijela populacije.

Najsvježiji podaci Fine, objavljeni prošli tjedan uz Svjetski dan poduzetnica, pokazuju da su u Hrvatskoj u isključivom vlasništvu žena krajem 2014. bila 19.972 društva, a u još 12.144 društva žene su suvlasnice. To je rast za gotovo 1500 poduzetnica u odnosu na godinu prije, ili gotovo 3500 više tvrtki u odnosu na 2010. godinu.

Promatrano po županijama, najveći udjel poduzetnica (23,1 posto) je u Bjelovarsko-bilogorskoj. U toj županiji djeluju 1452 poduzeća, u 336 vlasnice su žene, u 805 ili 54,2 posto muškarci, a ostatak je u vlasništu pravnih osoba ili institucija.

Slijedi Zagreb sa 21,5 posto udjela (7365 društava u vlasništvu žena).

Promatrano po djelatnostima, poduzetnice prevladavaju u području djelatnosti S - “ostale uslužne djelatnosti” sa 51,7 posto. To je i jedino područje u kojoj su žene vlasnice zastupljenije od muškaraca.

Najviše je poduzetnica u području djelatnosti G – “trgovina na veliko i na malo”, a u toj su djelatnosti žene ostvarile i najveći iznos ukupnih prihoda, 8,7 milijardi kuna. Od 25.238 društava, njih 5012 ili 19,9 posto u vlasništvu je žena, a u još 3124 ili 12,4 posto žene vlasništvo dijele s muškarcima, osnivačima društva. Kod poduzetnika u oba skupa (žene osnivačice i mješoviti osnivači) bilo je ukupno 37.220 zaposlenih koji su ostvarili 34,7 milijardi kuna prihoda.

Inače, prema nedavnom izvješću Svjetskog gospodarskog foruma, čiji je partner Nacionalno vijeće za konkurentnost, po ravnopravnosti spolova u 2015. godini Hrvatska je na 59. mjestu među 145 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Hrvatska je bila najbolje rangirana 2007. godine kada je zauzimala 16. mjesto među 128 zemalja, a 2014. nalazila se na 55. mjestu od 142 zemlje. Ove godine Island je najnaprednija zemlja na svijetu u pogledu ravnopravnosti spolova, a slijede je Norveška, Finska, Švedska i Irska.

EBRD i RBA

Krediti za žene poduzetnice Europska banka za obnovu i razvoj i Raiffeisenbank Austria udružili su snage kako bi dale podršku malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj kojima upravljaju žene. EBRD će Raiffeisen banci osigurati kredit u visini do 20 milijuna eura iz kojega će se plasirati krediti domaćim tvrtkama od čega će četvrtina biti namijenjena isključivo tvrtkama koje vode žene. Potpisom o suradnji označen je početak programa EBRD-a Women in Business u Hrvatskoj, uz financijsku podršku koju

u okviru Tehničke suradnje osigurava EBRD vlastitim sredstvima te Taiwan EBRD Cooperation Fund. Jačanje uloge žena u gospodarstvu je važna sastavnica našega društva i donosi značajne ekonomske prednosti, istaknula je Vedrana Jelušić Kašić, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj. “Drago nam je što je Raiffeisen odlučio biti predvodnicom ovih nastojanja, te pozivamo i druge zainteresirane banke da se pridruže našem programu”, dodala je Vedrana Jelušić Kašić.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 39

vijesti Prvi kongres sportskog turizma Prvi kongres sportskog turizma održat će se u Zagrebu 26. i 27. studenoga pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Pokrovitelji manifestacije su Hrvatski olimpijski odbor i Grad Zagreb. Na Kongresu sportskog turizma, među ostalim, bit će održano predavanje o sportu kao industriji i pokretaču turizma i gospodarstva u našoj zemlji. Kongres se organizira s ciljem stvaranja nove slike Hrvatske kao sportskog turističkog odredišta.

U Hrvatskoj u listopadu 640.000 turista

Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u listopadu je bilo registrirano 640.000 turista što je tri posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Prema prvim službenim podacima sustava turističkih zajednica, ti su turisti ostvarili 2,1 milijun noćenja ili pet posto više. Od ukupnog broja noćenja, stranci su zabilježili 1,8 milijuna što je četiri posto više nego u listopadu 2014. Najviše noćenja ostvareno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to 488.000 ili čak 20 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Slijedi Istra gdje je zabilježeno 424.000 noćenja tj. pet posto više.

TURIZAM Eno-gastro manifestacije u službi turizma

Jubilarni VINOcom u Zagrebu

Ovogodišnji festival vina i hrane održat će se u Esplanadi, a okupit će proizvođače i trgovce vina, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija te ostalih proizvoda piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr

F

estival vina i hrane, jubilarni 10. VINOcom festival, održat će se 27. i 28. studenoga u Hotelu Esplanade u Zagrebu, pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. U proteklih 10 godina taj se festival razvio u respektabilnu i jednu od vodećih manifestacija u sektoru vina i hrane u našoj zemlji. Tako je prošle godine na VINOcomu sudjelovalo više od 300 izlagača, a otprilike isti broj očekuje se i ove godine.

“Festival je posvećen kulturi stola, vina i hrane kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i hrvatske turističke ponude. Budući da se ta eno-gastro manifestacija održava uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, poslovni ljudi i građani moći će na jednom mjestu vidjeti što se nudi u mjesecu darivanja”, rekao je Ivan Dropuljić, direktor VINOcoma. Tako će se na tom festivalu prezentirati i degustirati vina, sljubljivati vino i hrana, održavati suvremeno koncipirane eno-gastro edukacije za poslovne ljude, zatim trgovce, sommeliere, ugostitelje, novinare te ostale ljubitelje vina i hrane. Ovogodišnja eno-gastro priredba održat će se na 2500 četvornih metara površine, a okupit će proizvođače i trgovce vina, pršuta, sira, ulja, kulena, slatkih delicija te ostalih proizvoda iz Hrvatske, regije i zemalja Eu-

40 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

ropske unije. Proizvode iz nekih država predstavit će tvrtke koje ih uvoze i zastupaju na našem tržištu.

Nacionalno ocjenjivanje vina

U sklopu VINOcoma održat će se nekoliko radionica sljubljivanja hrane i vina, pa će se tako jedna radionica održati na temu spajanja četiriju vrsta kavijara i pjenušaca ili šampanjaca.

Neke radionice vodit će istarski, slovenski i mađarski vinari na kojima će predstavljati ekskluzivna vina iz tih područja. Inače, uoči 10.

VINOcom festivala tj. od 24. do 26. studenoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori održat će se Prvo nacionalno ocjenjivanje hrvatskih vina pod nazivom Vina Croatia, a pobjednicima će se uručiti nagrade 27. studenoga na samom festivalu vina. Nacionalno ocjenjivanje održava se s ciljem daljnje promocije hrvatskih vina, ali i jačanja konkurentnosti domaćih vina na tržištu s preporukom potrošačima. Ocjenjivanje će klasičnom metodom provoditi tri komisije s po pet stručnih članova, među kojima su tri inozemna stručnjaka te dva iz Hrvatske. Na osnovi zbirnih bodova vinima će se dodijeliti medalje i odrediti šampioni po kategorijama.

Nakon ocjenjivanja i proglašenja pobjednika izradit će se brošura s popisom vina i preporukama za potrošače.

National Geographic Traveler Awards u Moskvi

Hrvatska najbolja destinacija za obiteljski odmor Švicarska je najbolja skijaška destinacija, Novi Zeland je država avantura, otkriće godine je Azerbajdžan, a najegzotičnija destinacija Etiopija

M

eđu bezbrojnim privlačnim odredištima svijeta, čitatelji National Geographica upravo Hrvatsku smatraju najpoželjnijom destinacijom za obiteljski odmor. Pokazalo se to proteklog tjedna u srijedu, kada je časopis National Geographic Traveler u Moskvi dodjeljivao nagrade pobjednicima natjecanja za National Geographic Traveler Awards.

Za Hrvatsku, koja je odnijela pobjedu u kategoriji “Najbolji obiteljski odmor”, glasali su ne samo ruski čitatelji, nego sudionici diljem svijeta. Naime, National Geographic je svim korisnicima svoje internetske stranice predložio da odrede koje su po njihovom mišljenju najpopularnije turističke destinacije te da daju svoj glas najboljoj po određenoj kategori-

ji. Natjecanje je trajalo pola godine i u njemu je sudjelovalo više od 240.000 ljudi.

Pobjednici su odabrani diljem svijeta u 18 kategorija.

Dok je Hrvatska ponijela laskavu titulu najbolje destinacije za odmor obitelji, najegzotičnijom destinacijom proglašena je Etiopija, a otkriće godine je Azerbajdžan. Švicarska je izabrana kao najbolja skijaška turistička destinacija, a Novi Zeland je proglašen za državu avantura.

“Naravno, čitatelj glasuje prema svojim mogućnostima. Želio bih da naši čitatelji zaista imaju mogućnost putovati tamo kamo žele. Naravno, svako ovo priznanje odigrat će određenu ulogu u novim odabirima čitatelja”, rekao je Andrej Palamarčuk, glavni urednik časopisa National Geographic Traveler.

Forum zagrebačkih ugostitelja 2015.

Porez na potrošnju manji za jedan posto Od 1. siječnja 2016. zagrebačkim ugostiteljima smanjit će se porez na potrošnju za jedan posto, pa će tako nova stopa iznositi dva, umjesto tri posto, rečeno je na Forumu zagrebačkih ugostitelja proteklog tjedna u zagrebačkom Hotelu Esplanade. Ugostitelji su na problem poreza na potrošnju upozoravali godinama jer ga plaćaju na sva pića osim kave i čaja. Nakon isticanja i rasprave o problemima u poslovanju s kojima je suočeno 3000 članova Udruženja ugostitelja Za-

greba, od kojih je 2000 obrtnika, a 800 trgovačkih društava koji rade na obrtnički način, ugostitelji su istaknuli zahtjeve koje će u obliku zaključaka Foruma proslijediti u Grad Zagreb. Od Grada traže, među ostalim, zaustavljanje propadanja i prodaje ugostiteljskih objekata, smanjenje komunalne naknade s koeficijenta 10 na sedam, smanjenje poreza na tvrtku te izjednačavanje ugostiteljstva s ostalim djelatnostima. Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba Nenad Šepak nagla-

sio je kako zagrebački ugostitelji traže zabranu postavljanja hladnjaka i ledenica na površinama pored kioska te naveo i kako Grad kod dodjele javne površine nekom obrtniku treba voditi pažnju o tome da prioritet ima ugostitelj kojemu je ugostiteljstvo glavna djelatnost. (S.P.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 41

HRWWWATSKA Share Tech ima novi cloud servis za poduzetnike

Hrvatska ima potencijal biti start-up zemlja Loša situacija u zemlji može biti i prednost: naši ljudi, kaže Danijel Šarušić iz Share Techa, već dugi niz godina svaki dan razmišljaju o novim idejama; prostor za zaradu je već dugo sužen pa treba biti originalan i inovativan - a tako se rađaju dobre ideje piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr

Naši programeri su svugdje cijenjeni, što nam u neku ruku zadaje i probleme jer jako se teško boriti s konkurencijom izvana koja ih vrbuje, a uvjeti u zapadnim zemljama su i do tri puta bolji.

Danijel Šarušić, direktor Share Techa

Z

agrebačka tvrtka Share Tech nedavno je tržištu ponudila Izibizi – cloud servis koji omogućuje jednostavno kreiranje računa, otpremnica, ponuda, primka, narudžbi, praćenje stanje zaliha i kontroliranje troškova te tako olakšava poslovanje mikro, malim i srednjim poduzetnicima pružajući im konstantni uvid u poslovanje.

Danijel Šarušić, direktor Share Techa, kaže nam kako je tvrtka, koja trenutačno ima jednog zaposlenika, s radom započela početkom godine isključivo s idejom razvoja poslovnih rješenja. “Kao IT menadžer u jednoj međunarodnoj kompaniji stekao sam iskustva i primijetio kako se kreću trendovi na zapadu, nakon čega sam krenuo svojim putem u privatnom sektoru gdje sam iz dana u dan nailazio na probleme i hrpu papirologije koja me sprečavala u obavljanju moje glavne djelatnosti. Tada sam počeo istraživati i tražiti moderna rješenja koja idu ukorak s vremenom i prilagođena su hrvatskim uvjetima, a kakva sam imao priliku vidjeti u zapadnim zemljama EU-a. Međutim, nisam pronašao ništa odgovarajuće, sve je bilo zastarjelo, prekomplicirano ili preskupo za malog poduzetnika. Tako sam se odlučio krenuti u razvoj web aplikacije koja će omogućiti svakome da bez ikakvog predznanja lakše obavlja svoju djelatnost u skladu sa zakonima i propisima”, objašnjava nam.

Dobra razrada

Šarušić smatra kako hrvatsko tržište ICT proizvoda i usluga ide u pravom smjeru i puno je dobrih primjera gdje su naši projekti prepoznati u ostalim zemljama EU-a i u SADu. “Hrvatska definitivno ima potencijala biti 42 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

start-up zemlja, samo mislim da je potreban puno veći angažman države kako bi se stvari što brže pokrenule, a brzi razvoj i jest odlika start-upa. Dobro je to što je priličan broj iskusnih poduzetnika prepoznao potencijal i kroz razne inkubatore i akceleratore nudi podršku mladim poduzetnicima, bilo savjetodavnu ili financijsku, kako bi razvili svoju ideju u konačni proizvod”, napominje Šarušić dodajući kako se ne slaže s činjenicom da je teško naći investitora. “Njih svakako ima i ako imate dobar projekt, svaki pravi investitor će to prepoznati i uložiti. Međutim, problem je u tome što većina misli kako ima dobar projekt, ali sve ostane samo na tome, nema tu dobre razrade ideje, nema pravih odgovora na pitanja o prodaji, marketingu, nekim budućim koracima… Također, nisu svi spremni prihvatiti uvjete koje investitori nude, a koji opet ovise o stupnju razvoja projekta. Velika je razlika je li projekt u početnoj fazi na papiru ili već ima neke prodajne rezultate, a sami poduzetnici u startu nisu uvijek toga svjesni”, ističe on.

U zadnje vrijeme, nastavlja, stvari su se počele pokretati i država ulaže u razvoj. No, ponavlja, to ide presporo. “Jer to je sektor koji eksponencijalno raste i država treba držati korak. Banke opet gledaju sve kroz profit i brojke te tu nisam primijetio neku razliku u odnosu na ostale industrije”, naglašava te kaže kako u Hrvatskoj ima dovoljno ICT stručnjaka, a svake godine dolaze i novi zahvaljujući jako dobrom obrazovanju u tom sektoru. “Naši programeri su svugdje cijenjeni, što nam u neku ruku zadaje i probleme jer jako se teško boriti s konkurencijom izvana koja ih vrbuje, a uvjeti u zapadnim zemljama su i do tri puta bolji. Mislim da bi trebalo

Radiofrekvencijski spektar

HAKOM prihvatio ponudu Vipneta

Izibizi olakšava poslovanje mikro, malim i srednjim poduzetnicima dajući im stalni uvid u poslovanje

napraviti neki model gdje se već pred kraj obrazovanja potiče zapošljavanje ili praksa u domaćim tvrtkama kako bi vezali naše programere”, smatra on.

Rast SaaS tržišta

Danas se dobra ideja može roditi bilo gdje.

ICT tržište je već odavno postalo globalno i svugdje se može predstaviti vrlo brzo. “Mislim da smo mi Hrvati tu malo u prednosti jer zbog loše situacije u državi već dugi niz godina ljudi svaki dan razmišljaju o novim idejama i jer je prostor za neku zaradu već dugo sužen pa je potrebno biti originalan i inovativan, a tako se rađaju dobre ideje”, kaže.

Investitora ima. Ako imate dobar projekt, svaki pravi investitor će to prepoznati i uložiti, kaže šarušić U dolazećem razdoblju Šarušić predviđa rast tržišta SaaS (Software as a Service) aplikacija i općenito cloud servisa među koje se ubraja i Izibizi. “To je tržište koje globalno ima godišnji rast od 20 posto”, napominje.

Svi budući planovi tvrtke, otkriva on, vezani su uz Izibizi cloud servis i dodavanje novih modula kako bi se njegovim korisnicima još više pojednostavilo poslovanje i da se oni mogu više posvetiti osnovnim djelatnostima i tako povećati profitabilnost.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) dodijelila je Vipnetu preostali radiofrekvencijski spektar u području za mreže pokretnih telekomunikacija. Radi se o dva frekvencijska bloka, ukupno 15,6 megaherca. Odluka je donesena nakon javne dražbe, na kojoj je jedinu ponudu predao Vipnet. Za ova dva frekvencijska bloka ponudio je 141 milijun kuna, i taj iznos uplatit će do kraja godine u državni proračun.

Dodjelom dodatnog spektra Vipnet će povećati kapacitet mreže i korisnicima omogućiti veće brzine pristupa internetu. Povećana gustoća širokopojasnog pristupa internetu ima pozitivan učinak na gospodarstvo u cjelini te predstavlja dodatni korak ka ispunjenju zahtjeva određenih Digitalnom agendom za Europu 2020, kojom su postavljeni ciljevi da 2020. svim kućanstvima u EU bude dostupan širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 30 megabita u sekundi (Mbit/s) te da barem 50 posto kućanstava ima pretplatu na širokopojasni pristup s brzinama od 100 Mbit/s i više. (B.O.)

Dodijeljeno 12 donacija

HT donirao društveno vrijedne projekte Hrvatski Telekom dodijelio je 12 donacija za društveno vrijedne projekte izabrane u sklopu 10. donacijskog natječaja Zajedno smo jači. Ukupni fond iznosi 720.000 kuna, a u svakoj od tri kategorije - Tehnologija i komunikacija, Edukacija i digitalizacija te Okoliš i održivi razvoj - za četiri najbolja projekta dodijeljeno je po 90.000, 70.000, 50.000 te 30.000 kuna. “Provođenjem natječaja Zajedno smo jači, Hrvatski Telekom je u 10 godina pomogao oko 240 vrijednih projekata s više od osam milijuna kuna. I ubuduće ćemo podržavati inovativne i kvalitetne projekte koji pridonose napretku društva, a bitno je istaknuti da smo kroz ovaj natječaj pronašli i specifična područja u koja nastavljamo ulagati”, naglasio je predsjednik Uprave HT-a Davor Tomašković. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je 345 prijava. Selekciju je napravilo Stručno povjerenstvo, a potom su zaposlenici HT Grupe glasali za najbolja 24 projekta između kojih je u završnom krugu najbolje izabrala publika stranice www.zajednosmojaci.hr. (B.O.) 23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 43

AKTUALNO Akademska suradnja

Hrvatskim studentima i irska diploma

Irska je izuzetno dobro povezala tri glavna čimbenika u visokom obrazovanju – institucije koje obrazuju kadrove potrebne tržištu rada, gospodarstvo i ciljeve vlade koja donosi strategiju razvoja zemlje piše Boris Odorčić odorčić@privredni.hr

D oko

6%

stopa rasta BDP-a u Irskoj ove godine

više od

105.000 ljudi

zaposleno u irskom ICT sektoru

evet od 10 globalnih softverskih tvrtki ima svoja EU predstavništva u Irskoj. Stope rasta irskog BDP-a ove godine kretat će se oko šest posto, a nezaposlenost je već odavno pala ispod 10 posto. Premda su dvije zemlje slične po broju stanovnika, u hrvatskom ICT sektoru danas radi oko 31.000 osoba, dok taj isti sektor u Irskoj zapošljava više od 105.000 ljudi. A to pokazuje koliki je mogući potencijal rasta u Hrvatskoj.

Upravo stoga, Visoko učilište Algebra i najveće irsko privatno visoko učilište Griffith College potpisali su nedavno u Dublinu sporazum o akademskoj suradnji u sklopu kojeg omogućuju mladima kombinirano studiranje multimedije i računarstva u Zagrebu (dvije godine) i Dublinu (jedna godina). Nakon polaganja završnih ispita studenti ostvaruju pravo na dvije diplome – hrvatsku i irsku. A s obzirom na to da se treća godina studija odvija u Dublinu, često nazivanom i “europskom Silicijskom dolinom”, studentima se za vrijeme studija otvaraju brojne mogućnosti za praksu te stjecanje iskustva i networking u međunarodnom okruženju. Riječ je istodobno i o jednoj od prvih primjena Bolonjskog procesa ove vrste u hrvatskom visokom obrazovanju.

Bez čarobnih prečaca

8000

od studenata

na Griffith Collegeu gotovo 25 posto dolazi iz inozemstva

U sklopu događaja Kako je Irska uspjela provesti ICT/digitalnu strategiju i kako biti dio tog uspjeha, Visoko učilište Algebra ugostilo je predstavnike Griffith Collegea i Tima Harringtona, veleposlanika Republike Irske u Hrvatskoj, kako bi se potaknula rasprava o razlozima irskog uspjeha u digitalnom i ICT sektoru te ulozi koju u tome imaju poticaji i obrazovni sustav. Fokus događaja bio je na strukturnim promjenama koje je Irska provela kako bi podigla konkurentnost gospodarstva i učinila ze-

44 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

mlju atraktivnom za strane investicije. Neke od glavnih infrastrukturnih promjena učinjene su upravo u području visokog obrazovanja i prekvalifikacija odraslih.

Nije nam cilj povećati odljev mozgova, kaže Mislav Balković “Za transformaciju Irske zaslužno je ne samo članstvo u EU, već posebno napori koji su uloženi u razvoj visokog obrazovanja, pa je Irska danas tako četvrta u svijetu po udjelu pojedinaca koji završavaju visoko obrazovanje.

Upravo je obrazovanje donijelo potencijal za održiv rast i razvoj, stvaranje povoljnog okruženja za poslovanje i kompetitivno tržište”, istaknuo je Tim Harrington. “Irska je tijekom proteklih desetljeća unaprijedila infrastrukturu svih vrsta, ali s posebnim naglaskom na ICT infrastrukturu i infrastrukturu obrazovanja.

Iza tog procesa stoji pažljivo planiranje – nije bilo čarobnih prečaca – ali upravo zato danas postoji veliki potencijal za sinergiju hrvatskih i irskih organizacija u području ICT-a te razmjenu znanja i iskustava. Uvjeren sam da je ova suradnja Visokog učilišta Algebra i Griffith Collegea tek prvi primjer u području visokog školstva”, naglasio je irski veleposlanik.

Deficitarna zanimanja

Zbog činjenice da je država u krizi shvatila kako mora transformirati financiranje javnog visokog obrazovanja, postigla se puno veća kompetitivnost institucija, što je dovelo do ve-

Brojni su faktori zbog kojih je Irska danas jedna od zemalja s ponajvećim udjelom stranih studenata

ćeg naglaska na brizi o zapošljavanju, ali i veće posvećenosti svakom pojedinom studentu. Također, osmišljeni su posebni programi sektorskih financiranja prekvalifikacija za deficitarna ICT i digitalna zanimanja, u čemu je Irska jedna od vodećih zemalja u Europi.

“Brojni su faktori zbog kojih je Irska danas jedna od zemalja s ponajvećim udjelom stranih studenata. Strategija vlade jest učiniti našu zemlju privlačnom destinacijom za visoko obrazovanje, što u kombinaciji s već iznesenim podatkom kako veliki broj građana završava programe visokog školstva i prisutnošću svjetskih igrača, otvara brojne prilike za studente, uključujući i strukturiranu praksu još tijekom studija”, naglasio je Eamonn Nolan, pročelnik Odjela akademskih programa na Griffith Collegeu.

Međunarodne prilike

“Internacionalizaciju obrazovanja osjećamo i mi na Griffithu – od naših 8000 studenata, gotovo 25 posto dolazi iz inozemstva. Smatram da je Irska izuzetno dobro povezala tri glavna čimbenika u visokom obrazovanju – institucije koje obrazuju kadrove potrebne tržištu rada, gospodarstvo i ciljeve vlade koja donosi strategiju razvoja zemlje. Iznimno mi je drago da smo uspjeli u ovom dijelu Europe pronaći ovako kvalitetnog partnera kao što je Visoko učilište Algebra, čiji nastavni programi se u potpunosti podudaraju s našima i omogućavaju ovako jednostavni kontinuitet za studente”, istaknuo je Nolan.

“Visoko učilište Algebra je zasigurno predvodnik u ovakvom načinu razmišljanja i pristupu jer kroz proces obrazovanja već godinama uključujemo sve više međunarodnih prilika za naše studente, a već kroz proces nastave povezujemo ih s poslodavcima, koji vape za stručnim kadrovima. Kao što irska iskustva Eamonn Nolan

Irska je četvrta u svijetu po udjelu pojedinaca koji završavaju visoko obrazovanje, kaže Tim Harrington pokazuju, da bi zemlja rasla – moramo razviti dovoljno konkurentnih kadrova kroz kompetitivno obrazovanje - to je dosta jasna poruka brojnih analiza i istraživanja”, kazao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.

“Ovim iskorakom u studiranju na dvjema institucijama nije nam cilj povećati odljev mozgova, već naprotiv, želimo podići međunarodnu kompetitivnost naših studenata i omogućiti im stjecanje neprocjenjivog iskustva koje će moći primjenjivati po povratku na diplomski studij ili na radnom mjestu u Hrvatskoj”, dodao je Balković.

Mislav Balković, Algebra

Tim Harrington

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 45

SAVJET VIŠE

Sigurnost naplate potraživanja Davor Banović, univ.mag.oec. stalni sudski vještak za financije, ovlašteni revizor, vlasnik tvrtke Fiba d.o.o.

Bez sustavnog poboljšanja sigurnosti naplate potraživanja, vrlo je rizično poslovati u Hrvatskoj. Možemo imati i rudnik zlata, ali što nam to vrijedi ako naši kupci zlato odnesu, a račun nikada ne plate?

N

ajveće žrtve sustavnog izostanka sigurnosti naplate potraživanja su ekonomski najslabiji i najranjiviji u hranidbenom lancu zvanom poduzetništvo ili gospodarstvo. Skala kreće od pojedinca, obrtnika, mikro, malih i srednjih poduzetnika, pa sve do onih velikih, koji u razumnom roku ne mogu naplatiti svoja potraživanja.

I dok se jedni na taj način neosnovano bogate, drugi trpe veliku štetu. Što je u tržišnom gospodarstvu krajnji rok naplate potraživanja? Mnogi misle da je to razdoblje kraće od godinu dana.

U Sjedinjenim Američkim Državama već više godina se bezgotovinski platni promet obavlja kroz centralizirani sustav elektroničkog plaćanja Automated Clearing House (ACH). Taj centralizirani sustav plaćanja na razini EU-a nije zaživio, iako se o njemu raspravlja na stručnim skupovima.

Platni promet preko ACH odvija se za sve vrste plaćanja, a po osnovnim skupinama je podijeljen za plaćanja: građana, poduzetnika i države, odnosno lokalne uprave, uključujući i plaćanja u inozemstvo. Takva vrsta plaćanja je, nakon provedenih analiza, jeftinija od plaćanja klasičnim čekovima u papirnatom obliku i postala je dominantan vid plaćanja.

Kako poboljšati sigurnost naplate potraživanja u Hrvatskoj primjereno tržišnom gospodarstvu? Pojednostavljeni sustav automatski valutiranog plaćanja banke već praktično provode. Svoje račune za mjesečnu naknadu troškova platnog prometa iskazuju kao novčanu obvezu klijenta koja će biti automatski naplaćena na naznačeni datum.

Ako se uvede obveza predaje naloga za plaćanje poslovnoj banci nakon nastanka dužničko-vjerovničkog odnosa, dakle prije roka plaćanja, moguće je da poslovne banke vjerovnika i dužnika unaprijed evidentiraju iznos i datum budućeg priljeva kao i odljeva novca na ra-

čunima svojih klijenata i to im učine razvidnim u e-bankarstvu. Dakako, u tom slučaju bi i banke imale uvid u stvarni iznos obveza svojih klijenata i onemogućile im izdavanje dužničkih platnih naloga za koje nema ili neće biti pokrića na transakcijskom računu na dan plaćanja.

plaćanjem sve bi se to izbjeglo ili u znatnoj mjeri smanjilo.

Poboljšanjem sigurnosti naplate potraživanja otklonila bi se znatna šteta za sve vjerovnike i stvorila zdravija poduzetnička klima. Pojedini obrtnici i trgovačka društva koji su odradili posao ili isporučili robu koja im nije plaćena prestali su postojati zbog nemogućnosti podmirenja svojih zakonskih obveza, a njihovi su dužnici po kratkom postupku likvidirani i izbrisani iz sudskog registra.

Ako je neto vrijednost isporuke bila veća od 5000 kuna, a za nenaplaćena potraživanja nije podnesena sudska tužba ili pravovremena prijava u stečajnu masu, osim plaćenog PDV-a od 25 posto, nije moguće vremenski uskladiti niti porez na dobit od 20 posto. Akontacije poreza na dobit za buduće razdoblje time su automatski više jer se mjesečne obveze utvrđuju kao 1/12 obveze utvrđene za prethodnu godinu.

U vrijeme e-porezne, e-bankarstva, e-spisa, vrijeme je da se zakonski obveže i stečajnog upravitelja da vjerovnike obavijesti o otvorenom stečaju e-mai-

Što je u tržišnom gospodarstvu krajnji rok naplate potraživanja?

Ako banke akceptiraju primljene dužničke platne naloge, što znači da jamče isplatu vjerovniku, preuzele bi na sebe i dio rizika naplate koji je sada isključivo na vjerovniku.

Analizu raspoloživih sredstava za plaćanje svog klijenta banke mogu provesti kako za trenutačno dnevno stanje, tako i za buduće razdoblje, temeljem zaprimljenih naloga.

Umjesto generiranja dugogodišnjih, skupih i neučinkovitih sudskih postupaka uzrokovanih neispunjenjem ugovorne obveze plaćanja, automatski valutiranim

46 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

lom radi prijave potraživanja u stečajnu masu. U Sloveniji se vjerovnicima stečajnog dužnika koji nisu naplatili potraživanje odobrava umanjenje obračunatog i plaćenog PDV-a sadržanog u nenaplaćenom računu.

Bez sustavnog poboljšanja sigurnosti naplate potraživanja, vrlo je rizično poslovati u Hrvatskoj. Možemo imati i rudnik zlata, ali što nam to vrijedi ako naši kupci zlato odnesu, a račun nikada ne plate? Strani investitori to jako dobro znaju, a bez investicija nema gospodarskog rasta, nema novih radnih mjesta.

predstavljamo Biškić Gradnja, Zagreb

Švicarska kvaliteta na hrvatski način Paradoksalno je da je burza rada preplavljena, a mi imamo problem da se u dva mjeseca, koliko tražimo radnike, javilo samo četvero kandidata za posao, kaže Biškić

O

snovna djelatnost tvrtke Biškić Gradnja od samih početka su soboslikarski i ličilački radovi, a njihova specifičnost je da te poslove obavljaju strojevima te tako maksimalno, efikasno i efektivno iskorištavaju svoje kapacitete. Prije tri godine počeli su s radovima suhe gradnje, a po brzini i kvaliteti izvođenja već su sada prepoznati na tržištu. Biškić Gradnja svoje je prve korake započela još 1983. godine u Švicarskoj u Baselu, gdje je poslovala 22 godine.

“Tvrtka je u Hrvatskoj počela s radom 2005. godine, kada smo počeli prihvaćati manje, ne tako zahtjevne projekte. U toj godini dogodio se građevinski boom posebnih dimenzija, kakav čak i u švicarskim uvjetima nije bio viđen”, kaže direktor Biškić Gradnje Mato Biškić te dodaje kako su od te godine radili na mnogim značajnim objektima u Hrvatskoj. Od samih početaka tvrtka je imala filozofiju koju ponosno nosi i u svome sloganu “Swiss quality, Croatian spirit”.

“U početku je najveći problem bio naći pouzdanog partnera. Kružile su priče da je u Hrvatskoj praksa kasniti s plaćanjem i ne platiti odrađene radove. Toga u Švicarskoj nismo imali. No na tržištu smo ubrzo mogli razlučiti dobre i loše partnere te je u konačnici bilo lako probrati projekte koji bi bili profitabilni”, kaže Biškić te dodaje kako danas pak imaju drugi problem.

Gdje su radnici?

“Paradoksalno je da je burza rada preplavljena osobama koje žele raditi a ne mogu naći posao. A mi imamo problem da se u dva mjeseca, koliko tražimo radnike, javilo samo četvero kandidata za posao. U Hrvatskoj danas manjka radne snage u svim sektorima, a u građevini se to izrazito osjeti”, kaže Biškić i ističe kako imaju iskustvo poslovanja u dvije države, ali da je hrvatsko tržište veoma specifično.

“Puno je tvrtki na tržištu koje djeluju mimo prakse, mnogi otvaraju građevinske tvrtke u nadi opstanka i zarađivanja velikog novca, ali bez znanja i alata. Puno je kvazimajstora na

našem tržištu koji primjerice ne znaju što je CW profil”, napominje Biškić te dodaje da takve tvrtke svima iz branše ruše ugled, posao i mogućnost za daljnjim širenjem.

U Hrvatskoj danas manjka radne snage u svim sektorima, a u građevini se to izrazito osjeti Trenutno zapošljavaju osam montera i soboslikara, ali ističu kako mnoge projekte odrađuju s velikim krugom kooperanata. Koristeći se najvišim švicarskim standardima, obučavaju svoje djelatnike kako bi i u budućnosti održavali kvalitetu koja ih čini prepoznatljivim i maksimalno se proširili, s ciljem da budu jedan od lidera u sektoru suhe gradnje i soboslikarstva. (I.G.)

A SAD MALO O NAMA...

od 1983. godine radili u Baselu od 2005. godine rade i u Hrvatskoj 8 montera i soboslikara stalno zapošljavaju

Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na e-mail: redakcija@privredni.hr

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 47

HRVATSKA&REGIJA Mostarski Aluminij želi se povezati s tvrtkama

Na pomolu stvaranje aluminijskog klastera Cilj sastanka čelništva Aluminija te rudnika boksita u Posušju i Širokom Brijegu bilo je poslovno povezivanje ovih tvrtki s drugim srodnim poduzećima, ponajprije sa zvorničkom tvornicom glinice Aluminom piše Zdravko Latal latal@privredni.hr

U 270 mil KM duga

zatekla Ružica Udovičić u mostarskom Aluminiju od toga

130do140 milijuna KM

čini dug za struju EP HZ-HB-u

prava mostarskog Aluminija, uz napore da prevlada proizvodne i financijske teškoće, nastoji pridonijeti i stvaranju preduvjeta za ukupan gospodarski rast i razvitak hercegovačke regije i zemlje u cjelini, ponajprije višestruko korisnim povezivanjem gospodarskih subjekata srodnih djelatnosti unutar Bosne i Hercegovine, ali i šire. Dugoročno, takav način izgradnje zdravih poslovnih odnosa vodi izgradnji snažnog i uspješnog bosanskohercegovačkog aluminijskog klastera, navodi se u priopćenju Uprave mostarske tvornice.

Poticaj razvoju rudnika boksita

V.d. direktorica Aluminija Ružica Udovičić i članovi Uprave susreli su se s čelnim ljudima rudnika boksita iz Posušja i Širokog Brijega uz nazočnost županijiskih vlasti. Cilj sastanka bilo je poslovno povezivanje ovih, za razvoj i zapošljavanje, bitnih hercegovačkih tvrtki s drugim srodnim poduzećima, ponajprije sa zvorničkom Aluminom. Naime, dio boksitne rude iz dvaju hercegovačaih rudnika i do sada je otkupljivao proizvođač glinice iz Zvornika.

Stoga se na sastanku razgovaralo o mogućnosti proširenja poslovnog povezivanja s Aluminom, odnosno povećanja plasmana boksita i

48 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

otkupa glinice od Alumine u količinama koje se dobiju preradom boksita. Time bi se, kako je istaknuto, povećala stabilnost i održivost pro-

Mostarski Aluminij zainteresiran za dobre poslovne odnose i s Kombinatom aluminija Podgorica izvodnog lanca, a posebice daljnji razvoj rudnika boksita.

U Aluminiju kažu da se, imajući u vidu sadašnju godišnju potrošnju glinice, ne radi o nabavi velikih količina glinice iz Zvornika, ali to povezivanje znači kvalitetnu podršku koju u proizvodnoj liniji jedni drugima mogu pružiti, posebice kad je riječ o povećanju eksploatacije boksita u Hercegovini, a time ne samo očuvanja radnih mjesta, nego i povećanja zaposlenosti, izjavila je Ružica Udovičić.

srodnih djelatnosti Na sastanku se govorilo i o jednom od gorućih problema s kojim se rudnici suočavaju pretovarnoj željezničkoj stanici u Opinama kod Mostara, protiv čijeg opstanka se buni okolno stanovništvo žaleći se na nepodnošljivu boksitnu prašinu, napose u ljetnim danima. Rudnici su Upravi Aluminija predložili izgradnju pretovarne stanice unutar tvorničkog kruga u Mostaru, za što postoje infrastrukturni preduvjeti i kolosijek. No, predstavnici Aluminija su zatražili da se, prije konkretnih dogovora i donošenja odluke o mogućoj realizaciji, napravi studija izvodljivosti i utjecaja na okoliš.

Kako do kvalitetnih sirovina?

Na tragu zalaganja Uprave mostarske tvrtke za uspostavljanje suradnje sa zemljopisno bližim tvornicama aluminija, Ružica Udovičić je službeno posjetila i Kombinat aluminija Podgorica. U razgovoru s direktorom KAP-a Veselinom Pejovićem bilo je riječi o izgradnji dobrih poslovnih odnosa koji bi dvama kombinatima mogli donijeti korist. Jedna od najočitijih mogućnosti partnerskog djelovanja je iznalaženje najpovoljnijih načina nabave visokokvalitetnih sirovina te razmjena informacija o pregovorima s inozemnim otkupljivačima gotovih aluminijskih proizvoda koje ove dvije tvornice vode, navodi se u priopćenju mostarskog Aluminija.

Prva žena na čelu mostarskog Aluminija V.d. direktorica Aluminija Mostar Ružica Udovičić prva je žena koje je postavljena na čelo ovoga kombinata u njegovoj povijesti.

Na tu je dužnost stupila 18. rujna ove godine. U intervjuu za medije ona je, između ostalog, izjavila kako je u Aluminiju zatekla dug od 270 milijuna konvertibilnih maraka, od čega se samo za struju EP-u Hrvatske zajednice Herceg-Bosna duguje od 130 do 140 milijuna KM. U nastojanju da se stabilizira financijsko stanje Aluminija, nova Uprava započela je pregovore s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Na razne medijske špekulacije da će nakon sanacije poslovanja Aluminij biti prodan, Ružica Udovičić je kazala da prodaja nije u nadležnosti Uprave, n e g o vlasnika tvrtke.

Remont 40 godina stare željezničke pruge

“Ludi Sarajlija” opet vozi

Stariji stanovnici koji su uskim željezničkim prugama prije pedesetak godina putovali od Sarajeva do Ploča, Dubrovnika ili Herceg Novog još se sjećaju “Ludog Sarajlije”, kako su u to vrijeme nazivali luksuzne motorne vlakove kupljene pred rat 1941. godine u Mađarskoj. Ti su vlakovi bili “nevjerojvatno brzi” - razvijali su brzine do 50 kilometara na sat - pa su im zbog te brzine putnici i dali naziv Ludi Sarajlija. Zadnjih godina, na većem dijelu pruge od Sarajeva do Mostara vlakovi nisu išli mnogo brže od Ludog Sarajlije. Od Mostara do Ploča na pojedinim dionicama “brzi” su vozili i maksimalnih 70 kilometara na sat. Zbog toga su putnici napuštali željeznicu i presjedali u autobuse. Napokon, gospodarstvo i stanovništvo Bosne i Hercegovine dobit će “novu” prugu za brzine od

70 do 110 kilometara na sat. Prošle godine završen je remont pruge od hrvatske granice i Čapljine do Bradine, željezničkog prijevoja i tunela Ivan, a u travnju, kako kažu u Željeznicama Federacije BiH, okončat će se i remont 36 kilometara duge dionice od Bradine do Sarajeva.

Do travnja 2016. godine obavit će se kompletna sanacija trupa pruge, što podrazumijeva uklanjanje starih pragova i šina i postavljanje novih kao i novog tucanika. Ovi poslovi povjereni su talijanskoj specijaliziranoj kompaniji Generale Costruzioni Ferroviarie iz Rima i domaćoj kompaniji Hering iz Širokog Brijega. Radove vrijedne 25,5 milijuna eura kreditiraju Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i European Investmen Bank (EIB) iz Luksemburga u okviru Regionalnog projekta obnove željeznica u Bosni i Hercegovini. Posebno složen posao na obnovi ove prometnice predstavljaju radovi u tunelu Ivan u dužini od tri kilometra, najdužem željezničkom tunelu u BiH. Kako planiraju u Željeznicama Federacije BiH, iduće godine krenut će se i u rekonstrukciju sjeverne pruge od Sarajeva prema Zenici.

(Z.L.)

Agencija za bankarstvo Republike Srpske

Blokirana još jedna banka Zbog toga što poslovanje u dvije velike banke u Republici Srpskoj u kojima su se nalazili znatni štedni ulozi građana, poduzeća, općina i drugih razina vlasti iz srpskog entiteta nije bilo u skladu sa Zakonom o bankama RS-a te drugim zakonskim i podzakonskim propisima, Agencija za bankarstvo Republike Srpske je prije nepunu godinu dana obustavila poslovanje i zaključala vrata Bobar banke, a prošlog tjedna uvela je i privremenu upravu u Banku Srpske. Agencija je suspendirala sva prava direktora, uprave i nadzornog odbora, te imenovala privremenog upravnika. Riječ je o dvije banke koje su se svrstavale među najveće u spskom entitetu.

Blokada Banke Srpske će uz raniju

blokadu rada Bobar banke ozbiljno otežati život građana, rad vlasti i poslovanje gospodarstva u ovom entitetu. Privremeni upravnik je obvezan u roku od 60 dana predložiti Agenciji za bankarstvo RS-a mjere propisane zakonima za sanaciju ili likvidaciju ove financijske institucije. Opozicija u srpskom entitetu je od ranije upozoravala vlasti o stanju i poslovanju ovih dviju banaka, ali vlasti tada nisu reagirale. (Z.L.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 49

HRVATSKA&REGIJA Srbija: Gubici zbog blokade granice s Hrvatskom

hrana “pojedena” na granici Najveći pad od 8,7 posto zbog zatvaranja granice između Srbije i Hrvatske potkraj rujna u srpskoj privredi imala je poljoprivredno-prehrambena industrija u kojoj veliki udio imaju hrvatske kompanije piše Ljiljana Lukić Ljiljana.Lukic@pregled.rs

N

ajveće gubitke zbog zatvaranja granice između Srbije i Hrvatske potkraj ovogodišnjega rujna u srpskoj privredi imala je poljoprivredno-prehrambena industrija koja je u tom mjesecu zabilježila godišnji pad od 8,7 posto, pokazale su ekonomske analize gospodarskih kretanja u rujnu.

Na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT) koji izdaje Ekonomski institut u suradnji s Privrednom komorom Srbije, urednik tog časopisa, ekonomist Stojan Stamenković, ustvrdio je prošloga tjedna kako je to najlošiji rezultat ostvaren u rujnu. “U ostalim područjima gospodarstva nema tako dramatičnih promjena dinamike kao u prehrambenoj industriji”, rekao je Stamenković.

Pad zbog migrantske krize

“Rujanski pad proizvodnje u prehrambenoj industriji izazvan je ponajprije zastojem izvoza prehrambene robe iz Srbije i padom uvoza poljoprivrednih proizvoda u Srbiju, zbog zatvaranja granice s Hrvatskom izazvanog migrantskom krizom”, rekao je Stamenković. Prema analiziranim podacima, tijekom prvih osam ovogodišnjih mjeseci, proizvodnja prehrambenih proizvoda je rasla iz mjeseca u mjesec u prosjeku za šest posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, da bi u rujnu došlo do loma i umjesto očekivanog rasta od pet do šest posto ostvaren je godišnji pad od 8,7 posto. “Utješno je to što se procjenjuje da je taj lom bio jednokratan i da će se već u listopadu vratiti u normalne okvire”, rekao je Stamenković, dodajući kako će listopadske rezultate MAT predstaviti početkom prosinca.

Valja napomenuti da u srpskoj poljopri-

vredno-prehrambenoj industriji značajan udio imaju i kompanije čiji su vlasnici građani ili poduzeća iz Hrvatske, tako da je vjerojatno da su i one zabilježile sličan negativan rezultat.

Stamenković smatra da migrantska kriza nije nešto što ima svoj poseban, paralelni tijek koji ne dotiče ekonomsku politiku. “Ova kriza ne traži samo humanitarne akcije, nego može izazvati i poremećaje u ekonomskom razvoju, ne samo u Srbiji, već i indirektno, u okruženju”, naglasio je on.

Podsjetimo, granica je bila zatvorena za kamione 18. rujna, a ponovo otvorena 25. Kolike su štete i gubici nastali zbog

50 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

zastoja, kvarljive robe koja je morala biti otpisana, propuštenih rokova i svega ostalog nitko nije precizno izračunao, a teško da je to i moguće precizno napraviti. Neki su podaci, međutim, izvjesni.

Tako se procjenjuje da najmanje 150 poduzeća iz Hrvatske svoju robu prodaje na srpskom tržištu, a isto toliko srpskih tvrtki izvozi u Hrvatsku. Među njima je i više od 20 poduzeća koja posluju u Srbiji, a čiji su vlasnici najpoznatiji hrvatski biznismeni. Svaki dan blokade granica i jednom i drugom gospodarstvu odnio je, po gruboj procjeni srpskih ekonomista, najmanje po milijun eura, što bi značilo da je ukupna šteta

troznamenkasti broj u milijunima eura.

Od hrvatskih tvrtki u Srbiji najviše su, između ostalih, oštećeni Dijamant, zrenjaninska tvornica ulja u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića koja se nalazi na drugom mjestu na popisu najvećih srpskih izvoznika u Hrvatsku. Tu je Nexe beton, član Nexe Grupe kojoj je na čelu Ivan Ergović, a zauzeo je osmo mjesto na popisu tvrtki koje uvoze najviše robe iz Hrvatske. Među prvih 15 uvoznika je i Atlantic Grupa Emila Tedeschija, dok Kraš godišnje na srpsko tržište plasira oko 2000 tona slatkiša.

Štetu pretpjeli i drugi

Hrvatske tvrtke i privrednici u Srbiji, podsjetimo, reagirali su odmah po izbijanju krize na granici apelirajući na nadležne u Hrvatskoj da hitno nađu rješenje jer “trpe veliku i nenadoknadivu štetu zbog problema sa zatvorenim graničnim prijelazima s Republikom Srbijom”. Osim znatne financijske štete zbog gubitka prihoda i povećanih troškova, gubici su nastali i zbog nemogućnosti ispunjavanja ugovorenih rokova isporuke, ali i osiguranja potrebnih repromaterijala i sirovina za redovno poslovanje tvornica u Srbiji i Hrvatskoj. Najveće gubitke s druge strane granice imala je kompanija Victoria Oil koja je prva na listi izvoznika iz Srbije u Hrvatsku.

Umjesto pada, BDP će u ovoj godini u Srbiji zabilježiti rast u rasponu od 0,6 do jedan posto Štetu su pretrpjeli i drugi koji koriste granični prelaz između Srbije i Hrvatske za transport svoje robe. Makedonski ministar ekonomije Bekim Neziri izjavio je po okončanju blokade granice između Srbije i Hrvatske da nitko od prijevoznika nije prijavio zabog blokade nastalu štetu, dok Udruženje makedonskih prevoznika Makam-Trans navodi da su ipak imali gubitke, ali nisu naveli procjenu koliko bi oni mogli iznositi. Neziri je rekao da su hrvatske vlasti tijekom blokade granice propuštali sva vozila s makedonskim registracijskim tablicama koja su prevozila kvarljivu robu.

Makroekonomske analize i trendovi

Veći rast BDP-a od planiranog Za stabilan i dugoročan rast srpske ekonomije domaćoj privredi nužan je kontinuirani priljev izravnih stranih investicija u iznosu od 1,5 milijardi eura godišnje, ističe se u MAT-u

P

rocjenjuje se da će rast bruto domaćeg proizvoda u Srbiji u 2015. godini biti veći od procijenjenog početkom godine, smatraju autori Makroekonomskih analiza i trendova. Na predstavljanju najnovijeg broja MAT-a, rečeno je da će BDP u ovoj godini umjesto pada zabilježiti rast u rasponu od 0,6 do jedan posto.

Međunarodni monetarni fond i Narodna banka Srbije revidirali su ranije projekcije rasta BDP-a na plus 0,5 posto za ovu godinu, a analitičari MAT-a bili su još optimističniji pa su ocijenili da će taj rast iznositi 0,6 posto. Uz to, oni smatraju da bi BDP mogao dosegnuti i jedan posto uz efikasniju provedbu infrastrukturnih projekata i jeftinije izvore financiranja.

Manji proračunski suficit

Rastu će pridonijeti i pokretanje druge visoke peći u Željezari, pokretanje industrije automobila i početak izvoza u Rusiju.

Analitičari smatraju da je država ostvarila fantastičan rezultat kad je riječ o državnom proračunu. Tako je u državnoj blagajni u

srpnju zabilježen suficit, a minus je za 30 posto manji nego u istom razdoblju 2014. Mjere fiskalne konsolidacije - veći neporezni prihodi za čak 80 posto te manji rashodi za plaće u javnom sektoru i mirovine - značajno su utjecali na smanjenje deficita.

Slabije rezultate, međutim, bilježi industrijska proizvodnja koja je ovogodišnjega rujna bila veća za 13,8 posto nego u rujnu protekle godine. U razdoblju od siječnja do rujna, industrijska je proizvodnja veća za 7,6 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, ali je ukupna industrija u rujnu proizvela 2,4 posto manje nego u kolovozu, dok je prerađivačka industrija zabilježila pad proizvodnje od 2,9 posto.

Zaključak je da je za stabilan i dugoročan rast srpske ekonomije domaćoj privredi nužan kontinuirani priljev izravnih stranih investicija u iznosu od 1,5 milijardi eura godišnje. U sedam mjeseci 2015. godine neto priljev izravnih stranih investicija dosegnuo je 742 milijuna eura, dok je u istom lanjskom razdoblju on iznosio 821 milijun eura, navodi se u MAT-u. (Lj. L.)

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 51

SVIJET FINANCIJA Financijska agencija

PV TJEDNI REPORT U tjednu od 9. do 15. studenoga ukupno je bilo 279 stečajnih postupaka, što je 100 postupaka više u odnosu na tjedan ranije. Najviše je započelo skraćenih stečajnih postupaka (81). Po broju postupaka iza skraćenih su brzi postupci kojih je bilo 67. U predstečajnoj nagodbi su zaključena 24 postupka, dok je uloženo 19 prijedloga. Izbrisano je 140 subjekata ili tri puta manje nego u prethodnom tjednu. Osnovano je 248 trgovačkih društava pri čemu uobičajeno prednjači Zagreb (97), slijedi ga Split (33), Trgovački sud u Osijeku bilježi 22 novoosnovana društva te Rijeka sa 20 novih poduzeća. Od pravnih oblika najviše je osnovano j.d.o.o.-a (131), te ukupno 117 d.o.o.-a.

STEČAJEVI 30 

Stečajni postupak Početak postupka Obustava i zaključak Zaključak postupka

19



6



5



111 

Skraćeni stečajni postupak Početak postupka

81



Početak i zaključak postupka

30



67 

Brzi stečajni postupak Početak i zaključak postupka

67



71 

Predstečajne nagodbe Uložen prijedlog

19



Obustava postupka

3



Odbijanje prijedloga

13



Početak postupka

12



Zaključak postupka

24



0



BRISANI SUBJEKTI

140 

Brisani subjekti Broj brisanih subjekata

140



23 

Likvidacija Početak postupka

21



Zaključak postupka

2



0



OSNOVANA TRGOVAČKA DRUŠTVA

248 

Poslovni subjekti d.o.o.

117



j.d.o.o.

131



0



d.d.

Osnovani subjekti po gradovima Varaždin

17

Zagreb Pazin

Bjelovar

10

97

Rijeka

20

Karlovac

3

16

Osijek

22

Sisak

0

Sl. Brod

11

Zadar

11

Šibenik Izvor podataka:

5

Split

33

Dubrovnik

3

REJTING TJEDNA PEKARA DUBRAVICA d.o.o.

Promjena u odnosu na prošli tjedan: pad

rast

 bez promjene

U omči dugova U Hrvatskoj su potkraj rujna blokirana bila 320.952 građana koji su ukupno dugovali nešto više od 35,609 milijardi kuna

P

rema podacima Financijske agencije posljednjega dana ovogodišnjega rujna, u Hrvatskoj su bila blokirana 320.952 građana koji su ukupno dugovali nešto više od 35,609 milijardi kuna. Od tog iznosa na dug središnoj državi otpadalo je oko 3,326 milijardi kuna, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave oko 277,35 milijuna, dok je dug prema ostalim vjerovnicima iznosio 32,005 milijardi kuna.

Najviše blokiranih građana bilo je u Gradu Zagrebu gdje je njih 60.559 dugovalo više od 10,184 milijarde kuna.

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je dug 29.889 blokiranih građana premašio 3,455 milijardi kuna.

Na trećem mjestu je Zagrebačka županija čija su 25.634 stanovnika blokirana zbog duga od 3,097 milijardi kuna, četvrta je pak Osječko-baranjska županija u kojoj 26.054 blokirana građana duguju 2,235 milijardi kuna.

U odnosu na ukupan broj stanovnika županije, najviše je blokiranih građana bilo u Koprivničko-križevačkoj županiji. Naime od 115.584 stanovnika te županije u blokadi je bio 11.241 građanin ili 9,7 posto. Njihov iznos nepodmirenih obveza, pak, dosegnuo

52 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

je 736,93 milijuna kuna. Valja napomenuti da u Koprivničko-križevačkoj županiji u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva udio blokiranih građana čini 14,6 posto što je najviše u Hrvatskoj. U Sisačko-moslavačkoj

Najviše blokiranih građana bilo je u Gradu Zagrebu gdje je njih 60.559 dugovalo više od 10,184 milijarde kuna županiji udio blokiranih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva je 13,7 posto što je svrstava na drugo mjesto, a slijede Virovitičko-podravska s udjelom od 13,2 posto, Bjelovarsko-bilogorska sa 12,9 te Osječkobaranjska županija s udjelom od 12,6 posto blokiranih u radno sposobnom stanovništvu.

Kretanje potrošačkih cijena

Još jedna deflatorna godina

Uz veliku nezaposlenost, pritisak na cijene ostvaruje se i pojačanom konkurencijom na domaćem tržištu zbog liberalizacije uvoza nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ocjenjuju u HGK-u

P

otrošačke cijene porasle su u rujnu za 0,4 posto, ali je inflacijski rezultat na godišnjoj razini otišao prema dolje za 0,8 posto. Mali rujanski rast cijena potaknut je sezonskim rastom cijena odjeće i obuće, dok je negativan doprinos dalo smanjenje cijena naftnih derivata, istaknuto je u zadnjem broju Biltena Hrvatske narodne banke.

Slično je bilo i u listopadu kada je zabilježen godišnji pad potrošačkih cijena od 0,9 posto. Cijene energije, koje čine gotovo petinu potrošačke košarice, ostale su osnovni izvor deflatornog pritiska, s padom od 7,3 posto. Pri tome su cijene goriva i maziva za automobile bile niže za 14,4 posto, dok je plin bio jeftiniji za 6,6 posto.

Analitičari Hrvatske gospodarske komore ocjenjuju da su pritisci s inflatorne strane ostali prigušeni, s minimalnim rastom cijena usluga od 1,1 posto na razini prvih 10 mjeseci.

Kod roba najveći inflatorni utjecaj na agregirani indeks potrošačkih cijena proizlazi iz cijena prehrane, zbog njihova visokog udjela u potrošačkoj košarici (gotovo trećina). Cijene hrane ove godine blago rastu u odnosu na prošlu godinu. U zadnjih 10 mjeseci ostvaren je rast od 0,4 posto.

Niska inflacija

“Uslijed slabe domaće potražnje, lošeg stanja na tržištu rada, pojačane konkurencije na domaćem tržištu i utjecaja nižih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj kreće se ispod nule.

Očekujemo da će prosjek potrošačkih cijena 2015. godine ostati minimalno negativan, čime će ova godina biti druga uzastopna deflatorna godina”, ocijenio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.

Razina deflacije bit će ipak relativno niska i pod utjecajem kolebljivih cijena energije. Temeljna inflacija se ipak kreće iznad nule (0,3 posto u prvih devet mjeseci), no na vrlo niskoj razini, daleko nižoj i ujedno bližoj potrošačkim

cijenama nego, primjerice, u eurozoni (1,1 posto temeljna inflacija prema 0,0 posto indeksa potrošačkih cijena) ili SAD-u (1,9 posto temeljna prema 0,0 posto indeksa cijena).

Ako i dođe do promjene u cijenama energije pa one porastu u posljednja dva mjeseca, to se neće odraziti na godišnji prosjek inflacije,

Analitičari HGK ocjenjuju da su pritisci s inflatorne strane ostali prigušeni smatraju u HGK-u. Uz veliku nezaposlenost, pritisak na cijene ostvaruje se i pojačanom konkurencijom na domaćem tržištu zbog liberalizacije uvoza nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. U takvom se kontekstu godišnji rast potrošačkih cijena u većem dijelu ove (kao i prošle) godine ostvaruje ispod nule, zaključuju u HGK-u. (I.V.)

0,4%

rast potrošačkih cijena u rujnu

0,9%

pad potrošačkih cijena u listopadu

0,3%

temeljna inflacija u prvih devet mjesci 2015.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 53

svijet financija Financijska agencija

Predstečajnu nagodbu sklopilo 2412 tvrtki Do sada je riješeno 8180 predmeta čiji iznos prijavljenih obveza premašuje 70,676 milijardi kuna. U radu je, pak, 780 predmeta čiji je iznos prijavljenih obveza veći od 11,3 milijarde kuna Ako se pogleda zbirni pregled riješenih predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je do sada riješeno 8180 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se riješeni predmeti odnose na predmete koji uključuju odbačene prijedloge za otvaranje postupka predstečajne nagodbe, obustavljene postupke te postupke koji su završili prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premašuje 70,676 milijardi kuna, a zapošljavaju 59.525 radnika. U radu je, pak, 780 predmeta čiji je iznos prijavljenih obveza veći od 11,3 milijarde kuna.

Najviše tvrtki duguje manje od 10 milijuna

8960 tvrtki

predložilo pokretanje predstečajne nagodbe

81,989 mlrd kn

njihov ukupni dug

Z

aključno s ovogodišnjim 13. studenim, prema podacima Financijske agencije, do sada je predstečajnu nagodbu sklopilo 2412 tvrtki. Njihov ukupni iznos prijavljenih obveza premašuje 34,698 milijardi kuna, a zapošljavaju ukupno 33.448 radnika. Plan financijskog restrukturiranja prihvaćen je za 408 poduzeća sa 6288 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premašuje 9,85 milijardi kuna. Ili, jednostavnije kazano, za 2820 predmeta je u razdoblju od 1. listopada 2012. do 13. studenoga ove godine prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je veći od 44,54 milijarde kuna.

Najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi kuna 54 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Inače, ukupni dug koji su dužnici prijavili kod podnošenja prijedloga za pokretanje predstečajne nagodbe iznosi 81,989 milijardi kuna, a riječ je o ukupno 8960 tvrtki koje zapošljavaju 66.826 radnika. Najviše predmeta, njih 7840 ili 87,5 posto, odnosi se na one s pojedinačnim prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premašuje 8,38 milijardi kuna. Ostatak od 12,5 posto otpada na 1120 predmeta s pojedinačnim obvezama većim od 10 milijuna kuna. Njihov ukupan dug, pak, premašuje 73,6 milijardi kuna. Gledano prema djelatnostima, najveći iznos prijavljenih obveza odnosi se na građevinarstvo – 20,406 milijardi kuna. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija sa 16,521 milijardom kuna, na trećem trgovina na veliko i malo sa 13,576 milijardi, dok su na četvrtom djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ukupnim dugom od 7,602 milijarde kuna...

Kad je o županijama riječ, daleko najveći iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatražili predstečajnu nagodbu je u Gradu Zagrebu - više od 32,964 milijarde kuna. Slijede poduzeća i obrti s područja Splitsko-dalmatinske županije s dugom većim od 12,711 milijardi kuna, potom oni s područja Primorsko-goranske županije sa 5,796 milijardi kuna, Osječko-baranjske županije sa 5,717 milijardi kuna...

Analize RBA

Pad kredita za obrtna sredstva i investicije Razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa se istodobno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja

P

rema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije nefinancijskim trgovačkim društvima potkraj rujna iznosili su 69 milijardi kuna.

Uz stagnaciju na mjesečnoj razini, u rujnu je zabilježen njihov razmjerno značajan godišnji pad od 3,2 milijarde kuna ili 4,4 posto. Tako je nastavljen kontinuirani niz negativnih godišnjih stopa promjene ove skupine kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koji datira još od svibnja 2012. godine, ističu analitičari RBA. Također, u odnosu na kraj prošle godine krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije niži su za 2,1 milijardu kuna ili tri posto. S obzirom na to da je oko 68 posto ovih kredita valutno (uključujući i one s valutnom klauzulom), slabljenje kune u odnosu na euro na godišnjoj razini za 0,1 posto i 10,5 posto u odnosu na švicarski franak statistički je ublažilo njihov iskazani godišnji pad u rujnu.

Promatrajući prema distribuciji namjene, u rujnu je iznos kredita za obrtna sredstva nefinancijskim trgovačkim društvima iznosio 35,9 milijardi kuna što je 148 milijuna kuna manje nego u kolovozu. Uz mjesečni pad od 0,4 posto ovi krediti su i na godišnjoj razini zabilježili pad od 5,4 posto što je više od dvije milijarde kuna. Ako se izuzmu dva sporadična mjeseca u 2013., krediti tvrtkama za obrtna sredstva bilježe kontinuirane stope relativnog pada na godišnjoj razini još od polovine 2012. godine.

Razduživanje se nastavlja

U usporedbi s krajem 2014. oni su niži za gotovo 1,5 milijardi kuna ili 3,9 posto.

Tijekom rujna krediti poduzećima za investicije porasli su na mjesečnoj razini za 0,3 posto dosegnuvši 33 milijarde kuna. No na godišnjoj razini oni su niži su za 1,2 milijarde kuna (3,4 posto) ili za 673 milijuna kuna (dva posto) u odnosu

na kraj prošle godine. I ova skupina kredita potvrdila je trend pada domaćeg zaduživanja nefinancijskih poduzeća.

Razduživanje sektora poduzeća prema domaćim bankama događa se istodobno s porastom njihovog inozemnog zaduživanja. Naime, bez obzira na poboljšane uvjete financiranja na domaćem financijskom tržištu, činjenica je da dio hrvatskih poduzeća višeg boniteta koristi povoljnije inozemne izvore financiranja supstituirajući tako skuplje domaće bankovno financiranje. U uvjetima niskih kamatnih stopa na inozemnim tržištima, nastavak trenda domaćeg razduživanja nefinancijskih trgovačkih društava očekujemo i u narednom razdoblju, zaključuju analitičari RBA.

Krediti tvrtkama za obrtna sredstva bilježe kontinuirane stope pada na godišnjoj razini od polovine 2012.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 55

vijesti

svijet financija Tržište novca Zagreb

Izvanredna skupština dioničara Hotela Dubrovnik

Dioničari Hotela Dubrovnik u Zagrebu 21. prosinca imat će izvanrednu glavnu skupštinu društva. Naime kako 12. siječnja ističe mandat sadašnjim članovima Nadzornog odbora, potrebno je izabrati nove članove na novi mandat u trajanju od četiri godine. Ako na izvanrednoj glavnoj skupštini ne bude kvoruma, nova sjednica s istim dnevnim redom održat će se 26. siječnja 2016. godine.

Novčano tržište tromo, trgovanje skromno Iako je prosinac vrlo blizu, a na kraju godine potrošnja tradicionalno raste, nije realno očekivati promjenu kretanja na novčanom tržištu. Razlog tome je izrazito visoka likvidnost sudionika, slaba potražnja za kratkoročnim pozajmicama i općenito, vrlo tromo ukupno financijsko tržište. Zbog ogromnih viškova likvidnosti koji se nude na novčanom tržištu, kamatne stope bilježe izuzetno niske razine.

Prošli tjedan središnja banka održala je obrnuto repo aukciju po nepromijenjenoj fiksnoj kamatnoj stopi od 0,5 posto. Pristigle ponude iznosile su 258 milijuna kuna i prihvaćene su u potpunosti. Interes sudionika za dodatnom likvidnošću nešto je veći nego što je bio na prethodnoj obrnutoj repo aukciji. Redovite tjedne repo aukcije snažan su oslonac depozitnim institucijama jer mogu računati na određenu dodatnu likvidnost po vrlo povolj-

nim uvjetima. Treći tjedan za redom Ministarstvo financija nije održalo aukciju trezorskih zapisa. Sadašnje okolnosti u kojima je dominantan višak likvidnosti u sustavu, a trgovanje se odvija uz vrlo niske kamatne stope, pogodne su za eventualno zaduživanje države na domaćem tržištu.

Prema sadašnjim pokazateljima, novčano tržište će do daljnjega imati slična obilježja, bit će tromo uz skromno trgovanje po vrlo niskim cijenama. Nakon burnog listopada u kojem je središnja banka nizom mjera intervenirala na novčanom tržištu zbog zakonskog rješenja o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro vratili smo se u razdoblje visoke likvidnosti i niske potražnje. Jednako su tromi i ostali dijelovi financijskog tržišta, u iščekivanju značajnije promjene pokazatelja.

[Jelena Drinković]

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

u mil. kn

Potražnja

Ponuda

Promet

400

9.11.-13.11.2015.

u%

16.11.-20.11. 2015.

5

Adria čelik u stečaju

4

300

3 200 2 100

Stečaj splitske željezare Adria čelik otvoren je na splitskom Trgovačkom sudu. Sud je pozvao stečajne vjerovnike da prijave tražbine stečajnom upravitelju Berislavu Bušeliću, a ročište na kojem će biti ispitane zakazano je za 14. siječnja 2016. godine. Račun Adria čelika blokiran je 452 dana, a dug iznosi 11,4 milijuna kuna. Radnici plaće nisu dobili osam mjeseci, a kako sada stvari stoje, izgubili su i tri plaće koje im je trebala isplatiti Agencija za isplatu radničkih potraživanja. Proizvodnja je zaustavljena više od godinu dana.

0

1

16.11.

17.11.

18.11.

19.11.

20.11.

0

pon.

uto.

sri.

čet.

pet.

Hrvatsko devizno tržište

Kuna oslabjela u odnosu na dolar i euro Prema tečajnici Hrvatske narodne banke, kuna je od prošloga ponedjeljka do petka u odnosu na američki dolar blago oslabjela za 0,2 posto, dok je u odnosu na švicarski franak neznatno ojačala

valuta

srednji tečaj za devize

AUD australski dolar

5,138967

CAD kanadski dolar

5,357877

EUR

JPY japanski jen (100) 5,800256 CHF švicarski franak

7,028879

GBP britanska funta

10,904315

USD američki dolar

7,124139

EUR euro

7,622116

Izvor: HNB

primjena od 21.11. 2015.

56 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

za 0,4 posto. U usporedbi s eurom u promatranom razdoblju kuna je neznatno oslabjela za 0,06 posto. Tako je euro tjedan zaključio na 7,62 kune, američki dolar na 7,12 kuna, a franak 7,02 kune.

7,625 7,620

USD

7,15 7,14

CHF

7,08 7,06

7,615

7,13

7,04

7,610

7,12

7,02

7,605

7,11

7,00

7,600

7,10

6,98

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

vijesti Međunarodno tržište kapitala Viaduktu ugovor od 30,7 milijuna kuna

Na Wall Streetu ulagači oprezni Europska tržišta kapitala nisu reagirala drastičnim padom cijena dionica nakon terorističkih napada u Parizu. Prvi radni dan, nakon napada, blago su pali samo indeksi turističkog sektora, dok su ostali rasli pod utjecajem rasta energetskog sektora. Na Wall Streetu ulagači su bili oprezni. Sve je izvjesnije da će Fed u prosincu ipak povećati ključne kamatne stope, ali još nije jasno kojim tempom će kamate rasti. Zanimljivo je kako su i globalne dividende u trećem tromjesečju porasle zahvaljujući gospodarskom oporavku, rastućem povjerenju potrošača i snažnom rastu prije svega tržišta u Sjevernoj Americi. Na ostalim razvijenim tržištima, poput europskog, rast je prikriven slabljenjem lokalnih valuta; europske su pale 13,1 posto, a britanske 1,5 posto. Kineske dividende su pale 2,1 posto, a očekuje se i pad dividendi na godišnjoj razini. Kineske kompanije vežu isplatu dividendi s poslovnim rezultatima, što podrazumijeva niske dividende u lošim vremenima, a to nije slučaj na razvijenim tržištima. Očekuje se da će globalne dividende za cijelu godinu dosegnuti 1,15 bilijuna dolara.

6350 6300

17800

6250

17700

6200

17600

6150

17500

6100

17400

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

5100 5075

5000

5050

4950

5025

4900

5000

4850

4975

4800

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

11200 11100

20000

11000

CAC40

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

20200

DAX

Dow Jones

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

5050

NASDAQ

NIKKEI 225

19800

10900

19600

10800

19400

10700

19200

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

Mirovinski fondovi

fond

Blagi rast vrijednosti Mirexa

17900

FTSE 100

datum

16.11. 17.11. 18.11. 19.11. 20.11.

vrijednost (kn)

promjena (%)

2015 (%)

Plaće ne isplaćuju 7383 poslodavca

Obvezni mirovinski fondovi - OMF kategorija A 0,1391

9,39

19.11. 114,28290

0,1113

9,82

19.11. 113,43980

0,1592

7,87

PBZ CO - A

19.11. 115,63360

0,2438

8,68

Raiffeisen OMF - A

19.11. 114,58520

0,1239

9,78

MIREX B

19.11. 218,65380

0,0888

6,29

AZ - B

19.11. 222,55300

0,0657

5,66

Erste Plavi - B

19.11. 224,91180

0,1589

7,01

PBZ CO - B

19.11. 201,02280

0,1733

7,03

0,8%

Raiffeisen OMF - B

19.11. 220,19090

0,0503

6,50

0,6%

kategorija C

Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B krajem prošlog tjedna iznosila je 218.6538 bodova. Uspoređujući njegovu vrijednost s pretprošlim petkom, primjećuje se blagi rast od 0,44 posto. Vrijednost Mirexa A iznosila je 114.4279 bodova, a Mirexa C 108.8867 bodova.

MIREX - tjedni

0,4% 0,2% 0% 16.11.

17.11.

18.11.

19.11.

MIREX - mjesečni

MIREX A

19.11. 114,42790

AZ - A Erste Plavi - A

kategorija B

MIREX C

19.11. 108,88670

0,0243

5,77

AZ - C

19.11. 106,17260

0,0254

4,33

Erste Plavi - C

19.11. 107,94880

0,0525

4,57

PBZ CO - C

19.11. 108,65260

0,0188

5,50

Raiffeisen OMF - C

19.11. 112,30140

0,0179

7,78

Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF

1,25%

Raiffeisen DMF

19.11. 212,78680

0,0559

6,71

0,75%

AZ Profit

19.11. 251,65830

0,1525

6,58

0,50%

Croatia osiguranje

19.11. 149,64400

0,0417

1,89

0,25%

AZ Benefit

19.11. 228,41750

0,0589

4,45

Erste Plavi Expert

19.11. 186,53940

0,2370

7,56

Erste Plavi Protect 19.11. 180,91410

0,0561

3,11

1,00%

0% -0,25% 19.10.

26.10.

3.11.

11.11.

19.11.

Građevinska tvrtka Viadukt izvijestila je da je s Hrvatskim cestama potpisala ugovor o gradnji prometnice, vrijedan 30,74 milijuna kuna, u što nije uključen PDV. Riječ je o izgradnji priključne prometnice Istočna obilaznica Velike Gorice-Zračna luka Zagreb, a rok izgradnje je devet mjeseci. Viadukt je inače u prvih devet mjeseci ove godine poslovao s gubitkom prije poreza od 28,1 milijun kuna, što je bilo povećanje gubitka u odnosu na isto razdoblje lani, kad je iznosio 11,4 milijuna kuna. Ukupni prihodi bili su 531,9 milijuna kuna.

Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 7383 poslodavca, koji zapošljavaju 24.774 radnika, pokazuju najnoviji ažurirani podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do rujna ove godine. Statistički pregled poreznih obveznika pokazuje da plaće ne isplaćuje 6127 pravnih osoba sa 21.129 zaposlenih te 1256 fizičkih osoba sa 3645 radnika. Ti su podaci formirani na temelju dostavljenih obrazaca JOPPD. Prvi popis neisplatitelja plaća Porezna je uprava objavila sredinom srpnja prošle godine i na njemu je tada bilo 7038 poslodavaca.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 57

vijesti

svijet financija BURZA

LRH prodao četiri objekta

Opatijska hotelska grupacija Liburnia Riviera Hoteli prodala je četiri objekta i jedno zemljište za 18,8 milijuna kuna, a procjenjuje da će u ovoj godini ostvariti ukupan neto prihod od 274 milijuna kuna i EBITDA od 114 milijuna kuna. Prodani su bivši restoran Korzo, vile Lauriana i Medveja te caffe Plaža, a svi su, osim restorana Korzo, bili u derutnom stanju i izvan funkcije.

Paying Taxes: Hrvatska na 38. mjestu po lakoći uplata

Elektronske porezne prijave i uplate bile su najčešće porezne reforme koje su zemlje diljem svijeta provele tijekom protekle godine, pokazalo je to istraživanje Paying Taxes.

Istraživanje je pokazalo da se među 189 zemalja Hrvatska nalazi na 38. mjestu po lakoći izvršavanja uplata, stopa poreza je 20 posto, dok je za 19 uplata potrebno ukupno 206 sati. Diljem svijeta, u 2014. godini u 46 gospodarstava došlo je do povećanja ukupne porezne stope, dok je u 41 gospodarstvu porezna stopa smanjena.

Crobexi i promet bez većih promjena veći od milijun kuna sakupilo je osam izdanja, dok je sa 12 izdanja trgovano u iznosu većem od pola milijuna kuna. Indeks Crobex zabilježio je pad. Umanjen je za 0,33 posto te je još uvijek ispod psihološke granice, na 1693,68 bodova.

Crobex10 bilježi tjedan bez postotne promjene, ali je i on ispod psihološke granice, na 999,17 bodova. Sektorski indeksi završili su u rasponu od +0,46 posto koliko bilježi CROBEXnutris do -5,06 posto koliko je pao CROBEXtransport.

Aktivnost ulagača na Zagrebačkoj burzi prošlog tjedna bila je nešto veća nego tjedan ranije, te je redovni dionički promet iznosio 44 milijuna kuna, što predstavlja porast za 5,9 milijuna kuna, odnosno za 16 posto. Deset najlikvidnijih sakupilo je 35 milijuna kuna što predstavlja 80 posto ukupnog tjednog prometa. Pet od 10 najlikvidnijih izdanja tjedan je završilo porastom cijene.

Tjedne promjene najlikvidnijih kretale su se u rasponu od +1,85 posto do -2,20 posto. Promet ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE

UKUPAN TJEDNI PROMET: TJEDNI DIONIČKI PROMET: index

312.653.757,08 kn 44.094.171,07 kn

zadnja vrijednost

tjedna promjena

1.693,6800 999,1700 105,2623 144,0309

-0,33% 0,00% -0,13% -0,03%

CROBEX CROBEX10 CROBIS CROBIStr

Top 10 po prometu

HT d.d.

Adris grupa d.d. - povl.

Adris grupa d.d. - red.

Ledo d.d.

Valamar Riviera d.d.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

Janaf d.d.

Podravka d.d.

Atlantic grupa d.d.

Arenaturist d.d.

10 dionica s najvećim rastom cijene

Turbos DAX long T Turbos E-mini S&P 500 l. H SZAIF d.d.

Turbos E. B. F. long D Turbos E-mini S&P 500 l. G Institut IGH d.d.

PIK d.d.

Tankerska next gen. d.d.

SN Pectinatus d.d.

Index certifikat DAX 10 dionica s najvećim padom cijene

Turbos DAX short P Turbos DAX short K Turbos E. B. F. short D Turbos H. H. N. GAS long B Turbos E-mini S&P 500 s. D Genera d.d.

Hoteli Haludovo Malin. d.d.

TEHNOMONT d.d.

Jadroplov d.d.

Europlantaže d.d.

58 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-0,56%

143,20

8.992.787,29

+0,38%

371,40

8.401.122,15

+0,88%

575,00

7.241.148,38

+0,64%

9.420,00

2.565.220,01

+1,85%

23,73

1.983.388,34

-2,20%

981,20

1.780.904,55

0,00%

4.500,00

1.259.798,34

-0,31%

333,97

1.187.166,05

-0,09%

834,26

851.752,16

+0,92%

330,00

825.162,65

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

+143,75%

66,30

75.636,20

+47,31%

9,84

6.473,67

+22,64%

53,96

22.745,40

+18,51%

33,30

566,10

+10,06%

17,28

17.798,40

+9,60%

99,77

43.226,42

+9,34%

115,00

4.140,00

+5,97%

79,50

75.639,66

+4,81%

54,50

234.613,89

+4,70%

848,05

14.996,20

tjedna promjena

zadnja cijena

promet

-49,32%

30,00

252.665,95

-30,94%

67,40

327.586,00

-30,45%

15,30

147.355,40

-28,97%

1,52

5.951,76

-26,98%

10,88

54.470,90

-23,62%

97,00

28.516,52

-22,97%

1,14

15.713,07

-22,36%

125,00

3.750,00

-14,51%

22,22

14.610,77

-14,29%

150,00

3.000,00

Obveznički indeksi tjedan su završili padom; CROBIS je pao za 0,13 posto, a CROBIStr za 0,03 posto. Najlikvidnije izdanje je HT s ostvarenim prometom u iznosu od gotovo devet milijuna kuna te sa zadnjom zabilježenom cijenom od 143,20 kuna. Mjesto drugog najlikvidnijeg izdanja zauzele su povlaštene dionice Adris Grupe trgovane u iznosu od 8,4 milijuna kuna te sa zadnjom cijenom na 371,40 kuna. Ovoga tjedna je pet izdanja zabilježilo porast cijene. Tjedni dobitnik je Valamar Riviera s promjenom cijene za +1,85 posto na 23,73 kune uz sakupljeni promet od gotovo dva milijuna kuna. Slijedi 10. najlikvidnija Arenaturist sa zadnjom cijenom na 330 kuna i 825.000 kuna sakupljenog prometa.

Iduće po porastu cijene je redovno izdanje Adris Grupe, a za njim Ledo koji je ovoga tjedna trgovan u iznosu od 2,6 milijuna kuna, a ostvario je porast cijene za 0,64 posto na 9420 kuna. Tjedan bez postotne promjene cijene zabilježio je Janaf koji je trgovan u iznosu od 1,3 milijuna kuna, a zadnja zabilježena cijena dionice je 4500 kuna. Četiri izdanja zabilježila su pad cijene. Gubitnik tjedna je Ericsson NT s minusom od 2,20 posto, prometom od 1,8 milijuna kuna te sa zadnjom cijenom na 981,20 kuna.

[Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]

vijesti INVESTICIJSKI FONDOVI Croatia osiguranje drži 36,6 posto tržišnog udjela

Dobar tjedan za većinu fondova Protekli je tjedan od 79 aktivnih otvorenih investicijskih fondova poraslo njih 59, a palo 20.

Među 10 fondova s najvećim tjednim rastom nalazi se osam dioničkih i dva posebna fonda. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od +2,82 do -1,16 posto. Od 29 dioničkih fondova pad vrijednosti bilježi njih 17. Cijena je najviše porasla fondu KD Energija koji je ostvario rast od 2,82 posto i tako postao dobitnik tjedna. KD Energija 39 posto portfelja ulaže u SAD, 19 posto u Hrvatsku, a 10 posto u Ujedinjeno Kraljevstvo, a u energetski sektor ulaže 53 posto portfelja. Svih pet posebnih fondova bilježi porast vrijednosti. Tjedne promje-

ne kretale su se u rasponu od +1,34 posto do 0,02 posto. U proteklom je tjednu od 16 mješovitih fondova njih 13 zabilježilo porast vrijednosti. Najveći je rast, za 1,20 posto, ostvario KD Balanced. Šest od 10 obvezničkih fondova je zabilježilo rast. Najveći porast bilježi NETA Emerging Bond. Raslo je 18 od 19 novčanih fondova, a pad cijene udjela zabilježio je samo HPB Euronovčani i to za -0,004 posto. Najveći porast zabilježio je Locusta Cash s rastom od 0,03 posto. Promatramo li prinose ostvarene od početka 2015. godine, na vrhu ljestvice nalazi se fond FIMA Equity s prinosom od 24,32 posto.

[Iztok Likar]

Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond)

valuta

od 12.11.2015 do 19.11.2015. godine vrijednost udjela

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 17,5319 HI-growth € 11,5915 ZB euroaktiv € 143,6424 ZB trend $ 163,1414 FIMA Equity kn 91,2065 KD Prvi izbor kn 14,6374 Ilirika Europa € 125,6137 PBZ Equity fond € 10,2736 HPB Dionički kn 102,5808 Erste Adriatic Equity € 84,9600 NETA Global Developed kn 97,5769 ZB aktiv kn 113,4529 Capital Two kn 91,5491 Ilirika Azijski tigar € 47,9373 Platinum Global Opportunity $ 15,8535 KD Nova Europa kn 5,5810 OTP indeksni kn 39,5819 Platinum Blue Chip € 104,9990 NETA Frontier kn 543,5370 OTP MERIDIAN 20 € 90,8122 A1 kn 86,2400 NETA US Algorithm kn 154,0252 NETA New Europe kn 70,0146 Ilirika BRIC € 73,3997 CROBEX10 kn 97,4772 KD Energija kn 8,5757 ZB BRIC+ € 89,4026 Raiffeisen Dynamic € 115,0300 Allianz Equity € 139,3533 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen zaštićena glavnica € 101,4400 ZB Future 2025 € 100,2945 ZB Future 2030 € 100,1958 ZB Future 2040 € 100,5878 ZB Future 2055 € 100,6686 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global € 161,2727 PBZ Global fond € 14,5654 HI-balanced € 13,1164 ICF Balanced kn 121,3807

tjedna promjena [%]

-0,82 1,74 2,27 0,48 0,64 2,31 1,89 -1,16 0,06 -0,57 1,27 0,86 -0,08 -0,53 2,25 2,37 -0,70 1,52 -0,17 -0,27 -0,23 1,15 -0,31 0,76 -0,24 2,82 1,25 0,25 -0,62 0,02 1,14 1,33 1,34 1,33 0,65 0,74 1,19 0,54

vrijednost udjela

tjedna promjena [%]

HPB Global kn 91,1018 OTP uravnoteženi kn 105,0220 KD Balanced kn 8,4823 Allianz Portfolio kn 153,6613 Smart Equity € 103,6224 Raiffeisen Harmonic € 98,4400 PBZ Conservative 10 fond € 104,8677 You Invest Active € 99,3600 You Invest Balanced € 99,6700 You Invest Solid € 99,1200 Smart Equity II € 98,5427 PBZ Flexible 30 fond € 100,6409 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond € 186,8632 HI-conservative € 13,9389 Raiffeisen Bonds € 169,6600 PBZ Bond fond € 123,2751 Capital One kn 200,0353 HPB Obveznički € 150,8341 NETA Emerging Bond kn 81,6097 Erste Adriatic Bond € 113,4400 Raiffeisen Classic € 101,9400 PBZ Short term bond fond kn 99,5370 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 142,9811 ZB plus kn 175,1028 ZB europlus € 150,2853 PBZ Euro Novčani € 139,0436 Raiffeisen Cash kn 157,2900 Erste Money kn 150,8600 HI-cash kn 151,6507 PBZ Dollar fond $ 131,0495 HPB Novčani kn 143,2256 OTP novčani fond kn 132,7590 Money One kn 129,1267 Allianz Cash kn 118,0862 Erste Euro-Money € 115,2900 Auctor Cash kn 110,0327 Raiffeisen euroCash € 105,4500 HPB Euronovčani € 106,2143 Locusta Cash kn 1346,0731 NETA MultiCash kn 107,8881 OTP euro novčani € 102,4348

-0,24 -0,09 1,20 0,26 0,96 -0,07 0,26 0,16 0,16 0,18 0,51 0,64

naziv(fond)

valuta

0,07 0,27 -0,08 -0,05 0,01 0,02 0,82 -0,03 -0,03 0,06 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,02 0,01 0,01 0,02 0,01 -0,00 0,03 0,02 0,00

Croatia osiguranje objavilo je svoje potpune nerevidirane rezultate za treći kvartal 2015. U tom je razdoblju Grupa Croatia osiguranje zaračunala bruto premiju od 2,38 milijardi kuna ili četiri posto više nego lani. Na ključnom hrvatskom tržištu Croatia osiguranje, zajedno sa Croatia zdravstvenim osiguranjem, bilježi rast zaračunate premije od 60,8 milijuna kuna, što je rast od tri posto. Nakon dugogodišnjeg pada stabiliziran je tržišni udio na 30,7 posto (rast od 0,2 postotna boda), pri čemu u dijelu neživotnog osiguranja i dalje drži vodeću poziciju sa 36,6 posto tržišnog udjela.

Krka rast prihoda i dobiti Farmaceutska industrija Krka u prvih je devet mjeseci ove godine ostvarila prihode od prodaje od 863,3 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za jedan posto, dok je čista dobit porasla za pet posto, na 133,3 milijuna. Za investicije je bilo izdvojeno 70 milijuna eura. U 2016. Krka planira ukupni prihod od 1,2 milijarde eura te 160 milijuna eura dobiti, uz predviđene investicije od 162 milijuna eura.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 59

knjigometar Umberto Eco

Nulti broj Profil Knjiga

David pati od amnezije. Oglas objavljen u novinama poziva njegove znance i prijatelje da mu pišu pisma kako bi mu potaknuli sjećanje. Ta pisma čine mrežu tekstova u kojima se Davidova biografija – kao i biografije onih koji mu pišu – ponovno ispisuje i dovodi u pitanje. Pisma su usredotočena uglavnom na prošlost, govoreći o tome što se dogodilo generaciji Norvežana sredinom 20. stoljeća, o rodnim ulogama i o potrazi za identitetom. Iako se radnja romana odvija tijekom samo nekoliko tjedana, doznajemo priču o nekoliko generacija.

Philip Roth

Tragovi na duši Algoritam

Novinarska redakcija kao jazbina iz koje se lansiraju spinovi. Novine pokrenute da bi vlasnik imao idealno oružje za ucjenjivanje moćnijih od sebe i ulaznicu za povlašteni krug. Novinar koji hoda zakutcima Milana rekonstruira okolnosti Mussolinijeve smrti i paranoično ih povezuje s najmračnijim urotama i pokoljima koji su obilježili talijanske olovne godine terorizma.

Ljubavna priča dvoje gubitnika – prezrela i nerealizirana pisca i novinarke koja mora konfabulirati o nježnim prijateljstvima slavnih, a plače na Beethovenovu Sedmu.

Carl Frode Tiller

U krugu

Naklada Ljevak

Priča započinje 1998. U gradiću u Novoj Engleskoj sveučilišnog profesora Colemana Silka optuže za rasizam. Ili ih je progutala kmica? rečenica je, interpretirana na (očekivani) politički način, koja je Colemana koštala svega što je do tada stvorio. Prijatelji ga izopćuju, supruga umire od emocionalne traume, udaljuje se od djece, a ima i burnu seksualnu vezu s dvostruko mlađom ženom. Upravo u tom stanju potpune “seksualne opijenosti”, u svojoj 71. godini, zatječe ga pripovjedač romana Nathan Zuckerman...

60 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Rita Monaldi, Francesco Sorti

Salajeva reforma Fraktura

Pobjegavši od nasilnog dečka Jess nabasa na napuštenu kuću koja joj nudi najbolju priliku da se skloni tijekom noći. Idućeg jutra stiže zagonetno pismo i ona, ne mogavši odoljeti da ga ne pročita, biva uvučena u priču o dvoje ljubavnika iz nekog drugog vremena. U Londonu, 1943., Stella upoznaje Dana, američkog pilota, i rađa se ljubav. No ništa im ne ide na ruku. Jedino što ih drži zajedno su pisma.

Sudbina nije blagonaklona i rastavljaju ih desetljeća i kontinenti. U sadašnjosti, Jess je odlučna da otkrije što im se dogodilo.

Leonard Scheff i Susan Edmiston

Krava na parkiralištu V.B.Z.

Salaj, posinak Leonarda da Vincija, je daroviti slikar, neodoljivi zavodnik, pustolov i prznica, lukavac premazan svim mastima. U potrazi za Leonardovom oporukom stiže u Wittenberg gdje će u središtu reformacije upoznati njena pokretača Martina Luthera. U izvještaju što ga Salaj o Lutheru piše Papi oživljava cijela galerija povijesnih likova, a pustolovine koje će s njima podijeliti Salaj i njegov sin fra Redento prate se bez daha te i najozbiljnijima među nama mame osmijeh na lice.

Iona Grey

Pisma izgubljenoj ljubavi Znanje

Mnogi vjeruju da si ne mogu pomoći kada je riječ o pokazivanju ljutnje i da nemaju nikakav nadzor nad njom. Štoviše, mnogi od nas takvo ponašanje ne smatraju lošim. Jedna od pouka ove knjige jest ta da možemo svjesno odvojiti rastuću ljutnju od postupaka do kojih nas ona može dovesti.

Oslanjajući se na osnovna budistička načela i približavajući ih na razumljiv način ljudima različitih duhovnih gledišta, autori su napisali interaktivan priručnik koji nam pomaže da preispitamo svoja uvjerenja povezana s ljutnjom.

pST!

PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

Kotlovi i energetska postrojenja TPK-EPO proizvodnja, Zagreb, www.tpk-epo. hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom kotlovskih, energetskih i procesnih postrojenja. Zemlje interesa: EU, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija. Kontakt: Anita Gulin, info@ tpk-epo.hr, +385 1 2406 050.

Suradnja Quickpack Polska, Jędrzejów, Poljska, www. quickpack.pl. Tvrtka je proizvođač širokog

asortimana kućanskih proizvoda kao što su vreće za smeće LDPE, HDPE, krpe, aluminijske folije, prehrambene folije, papir za pečenje, papirnate vrećice, vrećice za led, jednokratno posuđe za jelo i piće, posude i posuđe za roštilj. Kontakt: Ewa Maludzinska, sekretariat@quickpack.pl, +48 41 386 59 00.

Kokos i prerađevine od kokosa Arton Exports, Hendala, Wattala, Šri Lanka.

Tvrtka je jedan od vodećih izvoznika u Šri Lanki i nudi svoje proizvode: kokosova vlakna, vreće, brikete, svježi kokos, dehidrirani kokos, začine te prirodnu gumu. Kontakt: R. Logesh, arton@sltnet.lk, +94/11/2943040, +94/712274163.

Dizala Arion, Pušćine. Tvrtka se bavi prodajom, montažom i održavanjem dizala. Svoje poslovanje razvili su na europskom tržištu i imaju bogato radno iskustvo radeći na vrlo ozbiljnim i zahtjevnim projektima montaže visokih dizala, o čemu govori činjenica da trenutno rade na najvišoj zgradi u Stockholmu. Zemlje u ko-

IZBOR IZ NADMETANJA

Nadmetanja

Usluge tiskanja

Hrvatska elektroprivreda nabavlja usluge tiskanja i kuvertiranja računa i ostalih poslovnih obrazaca. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 500.000 kuna. Rok dostave ponuda je 7. prosinca.

Službena odjeća

Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr

Zračna luka Split nabavlja službenu odjeću. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 900.000 kuna. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Voće i povrće

Grad Velika Gorica nabavlja voće i povrće za 2016. i 2017.

jima su do sada obavljali usluge: Njemačka, Engleska, Francuska, Španjolska, Norveška, Libija, Saudijska Arabija, Švicarska, Švedska.

Generalni su zastupnici švedske tvrtke Cibes Lift Group [www.cibeslift.com] za područje Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Tvrtka nudi novu vrstu proizvoda koji ne postoji na tržištu Hrvatske, a koji je izuzetno interesantan jer je prilagodljiv i može se ugraditi tamo gdje za klasično dizalo nema uvjeta. Uz to je ekonomičan, financijski prihvatljiv te jednostavan za ugradnju. Kontakt: Viktorija Adamić, viktorija.adamic@arion-it.hr, 042/488252.

Rasvjeta Inea, Samobor. Tvrtka s dugogodišnjim poslovanjem razvila se u respektabilnog partnera na području proizvodnje arhitektonske rasvjete. Proizvodi se izrađuju u suradnji s klijentima - prema njihovim željama i potrebama. Kontakt: Tvrtko Vidović, tvrtko. vidovic@inea-lighting.hr, +385/1/3376707, +385/99/2112477.

Servis hladnjaka Var, Zagreb, www.var.hr. Tvrtka nudi servis, reparaturu i ispitivanje svih vrsta hladnjaka, vode, ulja, klime, zraka za osobne automobile, građevinske strojeve, agregate, autobuse, kamione, komunalnu opremu, brodove, rashladne sisteme i slično. Nude i nove hladnjake renomiranih svjetskih proizvođača Nissens i NRF te sve vrste kompresora klima. U sklopu servisne službe nude i demontažu na terenu, servis ili reparaturu hladnjaka te montažu na terenu. Kontakt: Marko Šagud, var@zg.t-com. hr, +385 1 3733042.

godinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 29. prosinca.

Sadnice aronije

Općina Kiseljak nabavlja 4000 komada sadnica aronije. Rok dostave ponuda je 4. prosinca.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Grad Velika Gorica nabavlja mlijeko i mliječne proizvode za 2016. i 2017. godinu. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 2,2 milijuna kuna.

Rok dostave ponuda 29. prosinca.

Regija

Povrće, voće i orašasti plodovi

Studentski centar Sarajevo nabavlja povrće, voće i orašaste plodove. Rok dostave ponuda je 14. prosinca.

Gume

Međunarodni aerodrom Sarajevo nabavlja gume za potrebe aerodromske mehanizacije. Rok dostave ponuda je 10. prosinca.

Sredstva za higijenu i pribor za čišćenje

Zavod za vaspitanje muške djece i omladine nabavlja sredstva za osobnu higijenu i pribor za čišćenje. Rok dostave ponuda je 2. prosinca.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 61

stečajevi, nekretnine, dražbe

Na bubanj idu kuće, veterinarska ambulanata i šljunčara Prodaje se dvoetažna obiteljska kuća s tri stana, radionicom i apartmanom s okućnicom u Fažani. Riječ je o nekretnini površine 580 metara četvornih, procijenjene vrijednosti 1.051.560 kuna. Kuća i radionica su građene oko 1990. godine, a apartman oko 2005. godine. Dražba će se održati 24. studenog u 9 sati u zgradi Općinskog suda u Puli, Kranjčevićeva 8, soba br. 25. Nekretnina se na dražbi ne može prodati ispod 701.040 kuna. Najmanje moguće povećanje cijene je za 30.000 kuna. Kupac je dužan platiti poreze i pristojbe u vezi s prodajom. U dražbi mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije na dan ročišta položile jamčevinu u iznosu od 10.000 kuna. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR 29 2390 0011 3000 0217 6, s pozivom na broj 2-1620-14, a potencijalni kupac je potvrdu o uplati jamčevine obvezan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Livada površine 4441 metar četvorni procijenjene vrijednosti 11.191,32 kune prodaje se u naselju Stupovača kod Kutine. Dražba će se održati 24. studenog u 10.30 sati na Općinskom sudu u Sisku, Stalna služba u Kutini, Hrvatskih branitelja 1, Kutina, soba broj 15/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine.

Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: www.hgk.hr

Prodaje se veterinarska ambulanta u Podvinju kod Slavonskog Broda površine 1003 četvorna metra. Ročište za 14. javnu dražbu održat će se 25. studenog u 9 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje nekretnine moguće je u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Zdenkom Bešlićem na mobitel 091/7276 561. Jamčevina iznosi 10 posto jamčevine od početne cijene.

62 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

Prodaju se nekretnine tvrtke BBS u stečaju u Novom Marofu procijenjene vrijednosti od 48.867.900,83 kune. Drugo ročište za javnu dražbu održat će se 25. studenog u 9.30 sati u prostorijama Trgovačkog suda u Zagrebu, Petrinjska 8, soba 93/II. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na telefon 01/6113 225 ili 01/6119 692. Jamčevina iznosi pet posto od oglašene cijene. Šuma površine 5.661,05 metara četvornih prodaje se za 4.261.446 kuna u Selcu.

Dražba će se održati 27. studenog u 9 sati na Općinskom sudu u Crikvenici, soba 31/I. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno, a šuma se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod 2.840.964 kune. Jamčevina iznosi 10 posto vrijednosti nekretnine koja se treba uplatiti na račun HR 0323900011300002256, poziv na broj 2-016128-15.

Prodaje se šljunčara i separacija te zasebna tehnološka cjelina u Slavonskom Šamcu, površine 65.038 metara četvornih procijenjene vrijednosti 1.526.569,80 kuna.

Dražba će se održati 25. studenog u 11 sati na Trgovačkom sudu u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 13/III. Prodaja će biti po načelu viđeno-kupljeno. Razgledavanje je moguće u dogovoru sa stečajnim upraviteljem na mob. 091/7276 561. Jamčevina iznosi 10 posto od početne cijene.

Kuća površine 543 metra četvorna prodaje se za 340.000 kuna u Zaboku. Dražba će se održati 30. svibnja u 8 sati na Općinskom sudu u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, soba br. 12. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti.

Poslovni prostor površine 177,71 metar četvorni prodaje se za 1.721.045 kuna u Umagu. Dražba će se održati 30. studenog u 10 sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Bujama, raspravna dvorana broj 22.

Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati samo pravne i fizičke osobe koje su najkasnije do dana održavanja ročišta uplatile jamčevinu od 10 posto vrijednosti nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na račun Suda broj HR 2923900011300002176, pozivom na broj 202-4706-15. Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

tenderi

tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima

Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte.

Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti.

Više informacija na: tenderi.hgk.hr

Prehrambeni proizvodi Ville d’Évreux, Francuska, traži nabavu različitih prehrambenih proizvoda. Natječaj je otvoren do 1. prosinca, a prijave na francuskom jeziku se predaju na Ville d’Évreux, Groupement de commande, caisse des écoles/ville d’Évreux/centre communal d’action sociale, place du Général de Gaulle, CS 70186, M. le président de la Caisse des écoles, 27001 Évreux France. Više podataka o nadmetanju na http://www.achatpublic.com i http://www. evreux.fr.

Transformatori EDF, Seged, Mađarska, traži nabavu transformatora napajanja. Natječaj je otvoren do 3. prosinca, a prijave na mađarskom jeziku se predaju na EDF DÉMÁSZ Hálózati Elosztó Kft., AK15797, Kossuth Lajos sgt. 64–66., MikleBaráth Miklós, 6724 Szeged, Hungary, miklos. mikle-barath@edf.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Mlađ smuđa i šarana Neprofitno društvo s ograničenom odgovornošću iz Siófoka “Balaton Riba” raspisalo je natječaj za nabavu mlađi šarana i smuđa: LOT 1 šaran, podmladak – 20.000 kg, LOT 2 - šaran, podmladak – 6000 kg, LOT 3 - šaran, 2. dobna skupina - 100.000 kg, LOT 4 - smuđ - 5000 kg. Rok za dostavu ponuda je 15. prosinca 2015. godine. Daljnje informacije vezano uz natječaj daje: Arzano Management Kft. Alkotás u. 17-19.

1123 Budapest, Mađarska.

Unutarnja rasvjeta Gasteig München GmbH, München, Njemačka, traži nabavu unutarnjih rasvjetnih tijela. Natječaj je otvoren do 9. prosinca, prijave na njemačkom jeziku se predaju na Gasteig München GmbH, Rosenheimerstr. 5, Einkauf Gasteig, München, Frau Stichternath/Frau Ciesla, 81667 München, Deutschland, einkauf@ gasteig.de, http://www.gasteig.de. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Tekstilne podne podloge Ured Predsjednika Latvije traži nabavu tekstilnih podnih podloga. Natječaj je otvoren do

29. studenog, a prijave na latvijskom jeziku se predaju na Latvijas Valsts prezidenta kanceleja, Pils laukums 3, Latvijas Valsts prezidenta kanceleja, Linda Puķīte Rīga, LV-1900, Latvija, linda.pukite@president.lv, http://www.president. lv. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

Razvoj računalnih programa UK Shared Business Services, Swindon, Velika Britanija, traži razvoj softvera za sigurnost na internetu. Natječaj je otvoren do 15. siječnja, a prijave na engleskom jeziku se predaju na UK Shared Business Services, North Star House, North Star Avenue, Geoff Bath, SN2 1FF Swindon, United Kingdom, geoff.bath@uksbs.co.uk.

Više podataka o nadmetanju na www.uksbs. co.uk.

Loživo ulje Groupement de services du Cantal, Aurillac, Francuska, traži nabavu 540 kubičnih metara loživog ulja. Natječaj je otvoren do 31. prosinca.

Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na Groupement de services du Cantal, 16 avenue Henri Mondor, À l’attention de: M. Serge Vignaud, proviseur, 15000 Aurillac, France, int.0150646w@ac-clermont.fr.

Ugradnja prozora Objavljen je natječaj za ugradnju prozora u švedskom gradu Johanneshov. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na TendSign: https://tendsign.com/doc. aspx?ID=86758&Goto=Docs. Natječaj je otvoren do 30. studenoga.

Farmaceutski proizvodi Techniker Krankenkasse, Hamburg, Njemačka, traži nabavu različitih farmaceutskih proizvoda. Natječaj je otvoren do 25. studenoga, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Techniker Krankenkasse, Bramfelder Str. 140, 22305 Hamburg, Deutschland, openhouse-2014-08@tk.de. Više podataka o nadmetanju na www.tk.de/vergabe.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 63

privredni vjesnik

Intervju: Jose Manuel Torres

Ne pobjeđuju najpametniji, nego najbrži Hrvatska je uspavana ljepotica kojoj je zadnji trenutak da se probudi. Napredak je ono što Hrvatskoj treba, kaže Torres razgovarao Darko Buković bukovic@privredni.hr

K

ada netko, posebno stranac koji je jedan od vodećih europskih, ali i svjetskih stručnjaka u području poslovne edukacije, ustvrdi za vašu zemlju da je “Hrvatska kao uspavana ljepotica” te da je “zadnji trenutak da je se probudi ili će spavati još sto godina”, tada si sami postavimo pitanje zašto se neke stvari ne mijenjaju, ne promišljaju, strateški ne postavljaju. “Živimo u vremenu promjena i ne pobjeđuju najpametniji, nego najbrži. I za države, kao i za kompanije, izazov je isti - neizbježne promjene pretvoriti u razvoj i progres, jer promjena je neminovna. No, ako se ne isplanira ili se i ne promišlja, promjena je najčešće na lošije”, kazao je u razgovoru za Privredni vjesnik Jose Manuel Torres uoči poslovne konferencije Ubrzajmo Hrvatsku koja će se održati 1. prosinca u Zagrebu, u dvorani Vatroslav Lisinski, u organizaciji tvrtke Infiniti komunikacije.

Kako se država može učiniti bržom?

Onako kako smo napravili i mi u Španjolskoj - individualnom revolucijom, kaže Torres 64 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

n Što će, po Vama, biti ključne točke ili okidači u narednom razdoblju za gospodarstvo u cjelini ?

- U današnjoj ekonomiji ključno je razumjeti osnove. Iskustveno prolazimo kroz mnoge, mnoge promjene, ali osnove su uvijek iste. Osnova se ne mijenja. Tijekom proteklih godina primjenjivali smo našu “5P” metodu u kojoj razmišljanje u slikama i holistički pristup predstavljaju ključ. Najvažniji sastojak u današnjem gospodarstvu je povratak osnovama i razumijevanju načina na koji funkcionira ekonomski stroj.

Bez razumijevanja osnova ne možemo poboljšati gospodarstvo. Kada govorim o razumijevanju, govorim o razumijevanju ekonomije na svim razinama, a tu se ubraja i politika, privatni sektor, javni sektor i društvo uopće. Najbrže ćemo to razumjeti ako pogledamo kako, u kratkom filmu na Youtubeu, ekonomiju objašnjava američki biznismen Ray Dalio. Uspjeh koji smo mi u Španjolskoj postigli u velikoj mjeri počiva na primjeni koncepata prikazanih u tom videu. Samo upišite u tražilicu Youtubea

Jose Manuel Torres nastupit će na konferenciji Ubrzajmo Hrvatsku 1. prosinca u Zagrebu

‘How The Economic Machine Works by Ray Dalio’ i vidjet ćete o čemu govorim.

n Kako promišljati razvoj u situaciji u kojoj je sve globalno?

- Da, sve je globalno sada. A to znači da imamo globalnu konkurenciju i globalna partnerstva. Tržište je sve veće i veće, ali i dalje ostaje pitanje znate li stvarno koje je vaše ciljano tržište? Znate li stvarno po čemu je vaša ponuda jedinstvena?

Način na koji moramo danas tretirati globalizaciju je - brzina. To je razlog zašto želimo učiniti Hrvatsku bržom. Znam da si odmah postavljate pitanje - kako se država može učiniti bržom? Onako kako smo napravili i mi u mojoj zemlji, Španjolskoj, na način koji zovemo individualnom revolucijom.

Promjena koja se tako stvara ne polazi od promjene masa, nego od promjene pojedinca i to na uvijek poseban i uvijek njegov način. Upravo o tom specifičnom načinu, ‘promjeni u 60 minuta’, govorit ćemo na konferenciji u Zagrebu. Objasnit ću korake koje poduzimamo u Španjolskoj. Promjena se ne događa tijekom dugih godina.

Promjena se sastoji u primjeni novog kuta

gledanja, novoga vjerovanja. Govorit ću o razlici između promjene i napretka. Promjena je automatska, a napredak je ono što Hrvatska

vrijeme je brzih promjena, ali ekonomske osnove i dalje ostaju iste

Tko je Torres?

treba. A napredak podrazumijeva praćenje određenih navika i radnji.

n Kakvo je vaše mišljenje o spajanju, udruživanju tvrtki za izlazak na globalno tržište?

- Živimo u dualnom svijetu. Ako smo u stanju vidjeti prednosti umjesto prepreka, tada vidimo kako nacionalna spajanja mogu biti vrlo uspješna ako se ego ostavi po strani i ako su misija i vrijednosti jasni od samog početka. Ja vjerujem u spajanja i udruživanja jer time poduzeća stječu snagu i brzinu. n Biti vlasnik ili biti dobar zaposlenik?

- E sad, tu ne postoji jednoznačni odgovor dobro/loše. To ima više veze s karakterom nego s izborom. Hrvatska treba poduzetnike, ali ti poduzetnici trebaju svoje sjajne radne timove. Ako tražite konkretan odgovor, moj savjet glasi: ovo je najbolje vrijeme za početak poduzetničkog poslovanja. Uz snažnu viziju, možete naći vrlo talentirane ljude koji će stati iza vašeg projekta. Ovo je pravo vrijeme za rast; ovo je vrijeme u kojem se postaje velik, ovo je vrijeme za hrabre ljude koji su spremni izgraditi carstvo živih svjedočanstava - a tu mislim na povećanje posla, povećanje prihoda, povećanje kvalitete društva, kao i na buđenje nade. Nada je važna. Ljudi su izgubili nadu, a to je najgore što se može dogoditi nekoj zemlji.

Moramo vratiti nadu i pokazati ljudima kako možemo sve napraviti puno, puno bolje. n I za kraj, par savjeta za mala i srednja poduzeća u svijetu brzih promjena?

- Tri su najveća problema malih i srednjih poduzeća: manjkavosti u izvršenju poslovnog plana, loša komunikacija između menadžera i radnog tima i, konačno, birokratska sporost u procesu donošenja odluka. Moj savjet za MSP sektor je povećanje brzine u tri područja. Prvo, treba se fokusirati na čvrst poslovni plan koji treba rekapitulirati jednom tjedno; drugo, paziti da komunikacija s vlastitim timom bude konstantna i nedvosmislena, tako da su utvrđeni ciljevi svima jasni, te treće - brže donošenje odluka. I kad to kažem, ne mislim na donošenje ‘pravih’ odluka nego na brzo donošenje odluka.

Torres je inače inženjer i doktor ekonomije, koji se školovao i doktorirao u SAD-u, autor je nekoliko poslovnih bestsellera, motivacijski govornik, ali i vrhunski sportaš triatlonac, sudionik nekoliko utrka Iron men.

Riječ je o čovjeku ogromnog znanja, neiscrpne energije i neodoljive karizme koji podučava i inspirira neke od vodećih europskih lidera. Njegovo viđenje i koncept promjena koje podučava kroz platformu ‘’Planirajte svoj uspjeh’’ međunarodno je priznata metoda, do sada testirana u tristotinjak vodećih kompanija diljem svijeta.

Pojedinci i kompanije, kao i javni sektor koji usvoje i primjenjuju poslovni i organizacijski koncept ovog stručnjaka unutar nekoliko mjeseci, kako se tvrdi, snažno poboljšavaju poslovanje, a učinkovitost se povećava od 50 pa i do 100 posto.

23. studenoga 2015. | broj 3903 | Privredni vjesnik | 65

Ženski rokovnik

Za one koje znaju čemu služi planiranje Svaka žena je jedinstvena i treba brinuti o sebi, a Ženski rokovnik 2016. svoje korisnice će svakodnevno podsjećati na male stvari koje mogu napraviti za sebe

N

ova godina, novi početak i nove prazne stranice koje treba popuniti. Novi Ženski rokovnik za 2016. godinu naglašava koliko je za svaku ženu važno voljeti sebe te ponosno predstavlja suradnju s Udrugom žena oboljelih i liječenih od raka dojke, njihovih prijatelja i obitelji Sve za nju, a posebna linija - nastala u suradnji s riječkim studenticama - bit će izložena u Muzeju suvremene umjetnosti u Rijeci.

“Tempo kojim živimo neminovno uzrokuje svakodnevni stres, a mnoštvo obveza ne ostavlja nam vrijeme za sebe.

U nastojanjima da zadovoljimo sve svoje uloge - majke, supruge, partnerice, odgovorne radnice, prijateljice, kćeri - vrlo često zaboravljamo sebe. Zbog svih tih razloga ove godine predstavljamo Ženski

Ženski rokovnik zaštićen je kao domaći brend

rokovnik pod nazivom Voli sebe kako bi nas svaki dan podsjetio na same sebe, da svaki dan možemo učiniti nekoliko malih stvari za sebe, podsjetnik da volimo sebe!

Jer to nije egoizam, nego naša odgovornost prema sebi i svim ljudima koji nas vole”, istaknula je idejna začetnica i vla-

snica brenda Ženski rokovnik Dunja Tadić. Ženski rokovnik nastao je 2009. godine kao rezultat potrage za dobro strukturiranim rokovnikom modernog i oku ugodnog dizajna. Već prvi primjerci tog rokovnika bili su rasprodani u rekordnom roku što je kreatoricu ponukalo da proizvod dodatno usavrši i još bolje prilagodi potrebama korisnica. Danas je prepoznatljiv po zanimljivim i u svakodnevnom životu vrlo korisnim dodacima. Ženski rokovnik u potpunosti je proizveden u Hrvatskoj i zaštićen kao domaći brend koji je, osim na hrvatskom tržištu, dostupan i u Bosni i Hercegovini, a od ove godine putem web shopa i na engleskom jeziku. Prvi put ove godine Ženski rokovnik sadrži stranice s predloškom za bojenje što smanjuje stres, osobito kod prezaposlenih modernih žena. (I.G.)

HT opremio nove hotele HUP-a Zagreb

Hotel TV: pravo iskušenje da se ne maknete iz sobe Nakon zagrebačkih hotela The Westin Zagreb, Sheraton Zagreb Hotel, Hotel International i Panorama Zagreb Hotel, Hrvatski Telekom implementirao je cjelovito telekomunikacijsko rješenje i u novootvorenim dubrovačkim hotelima Sheraton Dubrovnik Riviera te Hotelu Mlini. Svi hoteli u vlasništvu su kompanije HUP Zagreb, jedne od vodećih u sektoru turizma i hotelske industrije u Hrvatskoj.

Nakon prvotnih 1219 soba u Zagrebu, Hotel TV rješenje realizirano je i u novih 399 soba u Dubrovniku. Rješenje obuhvaća više od 80 televizijskih kanala definiranih standardima jedne od najvećih svjetskih kompanija – Starwood Hotels & Resorts Worldwide, Inc – s kojom HUP Zagreb kontinuirano surađuje. Uz nove filmove u Videoteci, tu je i PayTV koji otvara nove mogućnosti

66 | Privredni vjesnik | broj 3903 | 23. studenoga 2015.

za rast potrošnje u hotelima.

Hotel TV Hrvatskog Telekoma ujedno je i jedino rješenje ove vrste na hrvatskom tržištu, a ima i regulirana autorska prava na programe koji se emitiraju gostima hotela. Respektirajući kvalitetu usluge te njenu stalnu nadogradnju, HUP Zagreb odabrao je Hrvatski Telekom i za realizaciju telefonije u novim hotelima, kao i podatkovnih veza te internetskog pristu-

pa. Implementirana je usluga fiksnog pristupa internetu te osigurana pokrivenost bežičnim pristupom (Wi-Fi indoor i outdoor rješenje). Hotelski informacijski sustav u potpunosti je integriran s rješenjima Hrvatskog Telekoma što vodi krajnjem pojednostavljenju poslovnih procesa i interakcije hotela i gosta.

PROMJENE NOSE RIZIK Poštovani, većina financijskih direktora suglasna je s tvrdnjom da njihova uloga nije više isključivo ograničena na operativnu razinu financijskog stručnjaka. Funkcija financijskih direktora se mijenja i sve više postaje središte važnih poslovnih odluka. Među mnogim odlukama to uključuje i odluke o investicijama u IT tehnologiju i sigurnosne sisteme podataka tvrtki.

S ciljem donošenja boljih odluka, koje neposredno utječu na poslovnu učinkovitost, financijski direktori budućnosti neće imati više izbora nego upotrijebiti novu tehnologiju i pri tome prepoznati profitabilnost investicije.

Zato vas pozivamo da nam se pridružite na susretu “CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka”, koji će se održati, u četvrtak, 26. studenoga 2015. godine, od 11 do 13 sati u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Na poslovnom susretu ćemo: • Predstaviti važnost iskustva CFO na području inovativnih tehnologija, koje poboljšavaju poslovanje tvrtki.

• Govoriti o razumijevanju IT-strategije i vizije tvrtke na području IT-a, snižavanju troškova upravljanja informacijama i dokumentima, • Predstaviti načine povećanja mobilnosti i povezanosti sa postojećim sustavima, pritom osiguravajući sigurnost podataka • Na temelju rezultata Hendalovog istraživanja spoznat ćemo stavove vlasnika i menadžera o važnosti novih tehnologija i kako će te tehnologije utjecati na poslovne procese u njihovim tvrtkama.

Svoje znanje i iskustva podijelit će: • dr. sc. Đurđica Jurić, dekanica, RRiF Visoka škola za financijski menadžment • Uroš Ćamilović, direktor revizijske kuće, BDO Business Advisory d. o. o • Nick Camilleri, generalni direktor, Avantech d. o. o.

• Igor Legac, Partner Manager, Canon Croatia d. o. o.

Sudjelovanje je besplatno!

Prijava i dodatne informacije: www.poslovne-odluke.hr uprava@privredni.hr

Partneri:

CFO budućnosti u središtu poslovnih odluka Ne čekajte promjene koje donosi nova tehnologija i IT rješenja!

Tjedni gospodarski TV magazin

Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:

TV NOVA Pula

Na

TV Ĺ IBENIK

kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.